Wikipedija hrwiki https://hr.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica MediaWiki 1.47.0-wmf.5 first-letter Mediji Posebno Razgovor Suradnik Razgovor sa suradnikom Wikipedija Razgovor Wikipedija Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki MediaWiki razgovor Predložak Razgovor o predlošku Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu Dodatak Razgovor o dodatku Nacrt Razgovor o nacrtu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Event Event talk 0 4855 7475961 7447674 2026-06-05T23:20:59Z Croxyz 205325 /* Vanjske poveznice */ 7475961 wikitext text/x-wiki {{Infookvir književnik | Ime = Ivan Gundulić | boja = | slika = De Gondola.jpg | veličina = 220px | opis slike = Ivan Gundulić (između 1622. – 1630., djelo nepoznatoga autora) | puno ime = Dživo Franov Gundulić | pseudonim = | rođenje = [[8. siječnja]] [[1589.]] | mjesto rođenja = Dubrovnik | smrt = [[8. prosinca]] [[1638.]] | mjesto smrti = Dubrovnik | zanimanje = književnik | nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]] | period pisanja = [[1621.]] – [[1633.]] | vrsta = | teme = | period = [[barok]] | supruga = Nika (rođ. Sorkočević) | suprug = | djeca = Fran, [[Šiško Gundulić|Šiško]], Mato, Made i Džive | djela = ''Osman'', ''Dubravka'', ''Suze sina razmetnoga'' | nagrade = | potpis = | web = | fusnote = }} '''Ivan Gundulić''' ([[Dubrovnik]], [[8. siječnja]] [[1589.]] – [[Dubrovnik]], [[8. prosinca]] [[1638.]]) bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[barok]]ni [[pjesnik]] ([[epika|epik]], [[lirika|liričar]] i [[drama]]tičar) i političar u [[Dubrovačka Republika|Dubrovačkoj Republici]]. Pripadnik je [[Dubrovačko plemstvo|dubrovačke plemićke]] obitelji [[Gundulić]]. Najznačajniji je hrvatski barokni [[pisac]]. == Životopis == Rođen je kao najstariji sin pjesnika i vlastelina<ref>Marko Dragić, [http://inet1.ffst.hr/images/50013807/Dragic_barok.pdf ''Književnost katoličke obnove i prvoga prosvjetiteljstva (hrvatska barokna književnost): (fakultetski priručnik)''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190929115637/http://inet1.ffst.hr/images/50013807/Dragic_barok.pdf |date=29. rujna 2019. }}, Biblioteka Suvremena nastava, knj. 2, Filozofski fakultet Sveučilišta, Split, 2006., {{ISBN|978-953-7395-02-5}}, str. 44.</ref> [[Frano Gundulić (stariji)|Frana Gundulića]] i Džive Gradić. Obitelj Gundulić bila je poznata još u [[13. stoljeće|13. stoljeću]], a njezini su članovi, kao pripadnici aristokracije, obavljali različite državno-administrativne poslove u [[Dubrovnik]]u i okolici. Puno izvorno ime bilo mu je '''Dživo Franov Gundulić'''<ref>{{Citiranje knjige|title=Enciklopedija Jugoslavije (3: Dip-Hiđ)|last=Medaković|first=Dejan|publisher=Leksikografski zavod FNRJ|year=1958|location=Zagreb|pages=635|editor-last=Krleža|editor-first=Miroslav|chapter=GUNDULIĆ, Ivan (Đivo Franov)}}</ref> ili '''Dživo Frana Gundulića'''.<ref>U posveti ''[https://books.google.hr/books?id=1XlnAAAAcAAJ Pjesni pokornih]'' (1621.), ⟨Givo Frana Gundulichia⟩, u značenju: Dživo, sin Frana Gundulića.</ref> Dubrovačko ime ''Dživo'', ponekad transkribirano i kao ''Đivo'', u upotrebi se od [[Ilirski pokret|ilirizma]] zamjenjuje raširenijim hrvatskim ekvivalentom ''Ivan''.<ref>{{Citiranje časopisa|title=Onomastičke dvojbe o starim hrvatskim piscima|journal=Folia onomastica Croatica|last=Vončina|first=Josip|volume=6|pages=191-192|publisher=HAZU|year=1997|location=Zagreb}}</ref> Spominje se i pod imenima Giovanni i Johannes te pod prezimenima Gondola, Plavčić i Plavković, a nosio je nadimak ''Mačica''.<ref name="hbl">{{Citiranje weba|last=Fališevac|first=Dunja|date=2002|title=Gundulić, Ivan|url=https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=35|url-status=live|access-date=2022-07-19|website=Hrvatski biografski leksikon}}</ref> Školovao se u Dubrovniku završivši humanističku gimnaziju,<ref name="hbl" /> gdje su mu, uz ostale, učitelji bili [[Toskana]]c [[Camillo Camilli]], koji je dopunio [[Torquato Tasso|Tassov]] ''[[Oslobođeni Jeruzalem]]'' te svećenik [[Petar Palikuća]], koji je na [[Hrvatski jezik|hrvatski]] preveo ''Život Carla Borromea''. Nakon završetka školovanja, [[25. svibnja]] [[1608.]], godine postaje član [[Veliko vijeće (Dubrovačka Republika)|Velikoga vijeća]]. Nastavljajući obiteljsku tradiciju, obavlja više državno-administrativnih službi u Dubrovniku i okolici; dva je puta bio [[knez]] u [[Konavle|Konavlima]] ([[1615.]] i [[1619.]]), a u Dubrovniku je uglavnom obavljao pravničke poslove. Godine [[1634.]] postaje senator,<ref>Prema Fališevac, Dunja. „Predgovor“. U: ''Ivan Gundulić / Kralj od pjesnika'', ur. Dunja Fališevac), Mozaik knjiga, Zagreb, 2005., str. 7.; stariji je podatak [[1936.]] godina (v. Kravar, Zoran: ''Gundulić, Ivan'', u: ''Leksikon hrvatskih pisaca'' (ur. Dunja Fališevac, Krešimir Nemec, Darko Novaković), Školska knjiga, Zagreb, 2000., str. 262.).</ref> a [[1638.]] godine član Maloga vijeća. Živio je mirno i povučeno, zbog čega su mu suvremenici dali nadimak ''Mačica'' (značenje: [[Mačka|mačkica]]). Godine [[1628.]] vjenčao se s Nikom Sorkočević s kojom je imao tri sina (najstariji je [[Frano Gundulić]], koji je kasnije postao [[Austrijsko Carstvo|austrijski]] [[general]], te [[Šiško Gundulić|Šiško]], hrvatski pjesnik i Mato, koji se borio u španjolsko-portugalskom ratu kao plaćenik) i dvije kćeri (Made i Džive).<ref name="Mirsela Čaušević">Mirsela Čaušević, [https://repozitorij.unipu.hr/islandora/object/unipu%3A388/datastream/PDF/view ''Slika Turaka u ranonovovjekovnoj hrvatskoj književnosti: diplomski rad''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190929115643/https://repozitorij.unipu.hr/islandora/object/unipu:388/datastream/PDF/view |date=29. rujna 2019. }}, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Filozofski fakultet, Odsjek za kroatistiku, mentorica: Prof. dr. sc. Valnea Delbianco, Pula, 2015., str. 37., pristupljeno 29. rujna 2019.</ref> Umro je u Dubrovniku nakon dvotjedne bolesti; pretpostavlja se da je uzrok [[smrt]]i bila upala porebrice.<ref name="Mirjana Knežević">Mirjana Knežević, [https://repozitorij.ffos.hr/islandora/object/ffos:881/preview ''O Gundulićevu „porodu od tmine“: završni rad''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190929071618/https://repozitorij.ffos.hr/islandora/object/ffos:881/preview |date=29. rujna 2019. }}, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, Preddiplomski studij Hrvatskoga jezika i književnosti i Pedagogije, mentorica: prof. dr. sc. Zlata Šundalić, Osijek, 2014., str. 7., pristupljeno 29. rujna 2019.</ref> Zbog toga što je umro u 49. godini, nije imao prigodu biti izabran za kneza [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]] (knez nije smio biti mlađi od 50 godina). Pokopan je u Dubrovniku, u obiteljskoj grobnici, ispred velikog oltara u [[Franjevci|franjevačkoj]] [[Crkva|crkvi]].<ref name="hbl"/><ref name="Mirsela Čaušević"/> == Književno stvaralaštvo == [[Datoteka:Fran Gundulic1.JPG|mini|lijevo|150px|Gundulićev spomenik u Dubrovniku, rad [[Ivan Rendić|Ivana Rendića]] iz 1893. godine]] Književni rad Gundulić je započeo pisanjem [[drama]] u stihu i, vjerojatno, pjesama. U predgovoru svoje prve tiskane knjige ''Pjesni pokorne kralja Davida'' ([[Rim]], [[1621.]]) svoja mladenačka djela naziva „porodom od tmine“ jer im je svrha bila zabava, tj. ta djela nisu odgovarala [[protureformacija|protureformacijskoj]] [[poetika|poetici]] i [[ideologija|ideologiji]]. Od dramskih djela sačuvane su ''[[Arijadna (Gundulić)|Arijadna]]'', ''[[Prozerpina ugrabljena od Plutona]]'', ''[[Dijana (Gundulić)|Dijana]]'' i ''[[Armida]]'', dok su ''Galatea'', ''Posvetilište ljuveno'', ''Čerera'', ''Kleopatra'', ''Adon'' i ''Koraljka od Šira'' izgubljene. Za ''Dijanu'' (obrađuje mit o božici [[Dijana|Dijani]] zaljubljenoj u lijepoga mladića [[Endimion]]a) i ''Armidu'' (tematizira epizodu o Armidi i Rinaldu iz dvadesetoga pjevanja ''Oslobođenoga Jeruzalema'' Torquata Tassa) vjerovalo se, zbog kratkoće (svaka ima tek oko 90 stihova), da su samo odlomci, dok [[Milan Rešetar]] nije dokazao da je riječ o cjelovitim tekstovima – dramskim prizorima. Ispjevane su [[osmerac (stih)|osmercem]], uz mjestimičnu upotrebu dvostruko [[rima|rimovanoga]] [[dvanaesterac (stih)|dvanaesterca]]. Dakle, te su Gundulićeve drame većinom bili prijevodi s [[talijanski jezik|talijanskoga]] ili scenske adaptacije pripovjednih djela, obrađivale su poznate [[mitologija|mitološke]] i [[književnost|književne]] teme, a uključivale su [[glazba|glazbu]], [[balet]] i bogatu scenografiju. Na njima se temelji tradicija dubrovačke [[barok]]ne drame oslonjene na [[libreto]] rane talijanske [[opera|opere]] (takva drama doseže vrhunac u djelima [[Junije Palmotić|Junija Palmotića]]). U Gundulićevu sačuvanom dramskom opusu odražava se promjena tematike talijanskoga libreta – pastoralne teme zamjenjuju junačko-epski motivi. ''[[Pjesni pokorne kralja Davida]]'' djelo je kojim se Gundulić okreće drugačijem shvaćanju književnosti te se afirmira kao [[kršćanstvo|kršćanski]] autor. Ta zbirka sadrži slobodne prepjeve sedam pokornih [[psalam]]a i [[teologija|teološko]]-[[meditacija|meditativnu]] pjesmu ''Od veličanstva Božjijeh'', koja se danas smatra Gundulićevom najboljom kraćom pjesmom. Od pjesama „taštijeh i ispraznijeh“, za koje Gundulić u već spomenutom predgovoru tvrdi da ih je pisao u mladosti, ništa nije sačuvano. O njegovim svjetovnim nadahnućima svjedoči samo ''Ljubovnik sramežljiv'' (prijevod pjesme ''Amante timido'' [[Italija|talijanskoga]] pjesnika [[Girolamo Preti|Girolama Pretija]]) te dvije prigodne pjesme: [[panegirik]] ''Visini privedroj Ferdinanda II. velikoga kneza od Toskane'' i [[elegija]] ''Žalosno cviljenje u smrt gospođe Marije Kalandrice''. [[Datoteka:Gundulicxivo.jpg|mini|150px|''Suze sina razmetnoga'' tiskane u [[Venecija|Mletcima]]]] Godine [[1622.]] u [[Venecija|Veneciji]] izlazi prvo izdanje religiozne [[poema|poeme]]/[[barok]]nog plača ''[[Suze sina razmetnoga]]'', koja predstavlja inovaciju u vrstovnom sastavu starije hrvatske književnosti i uzor mlađim pjesnicima poput [[Ivan Bunić Vučić|Ivana Bunića]], [[Ignjat Đurđević|Ignjata Đurđevića]], a donekle i [[Slavonija|Slavonca]] [[Antun Kanižlić|Antuna Kanižlića]]. Djelo se sastoji od tri „plača“ (pjevanja): ''Sagrešenje'', ''Spoznanje'' i ''Skrušenje'', a pretpostavlja se da su na koncepciju poeme utjecali talijanski pjesnici [[Luigi Tansillo]] i [[Erasmo da Valvasone]]. Gundulić građu za svoje djelo pronalazi u paraboli o povratku i pokajanju rasipnoga sina iz ''[[Evanđelje po Luki|Evanđelja po Luki]]'' (Lk 15). ''Suze sina razmetnoga'' djelo je u kojemu se mogu prepoznati barokne karakteristike (bogata i [[concetto|končetozno]] razvijena [[metafora|metaforika]] i [[antiteza|antitetika]], česta upotreba [[figure (jezik)|figura]] nabrajanja), ali i opća polazišta duhovnoga života: ispraznost i prolaznost ovozemaljskih uživanja, potreba iskupljenja [[grijeh]]a te prihvaćanje načela [[kršćanstvo|kršćanske]] vjere. Poema je postala uzorom tzv. baroknih plačeva u hrvatskoj književnosti.<ref>[http://www.matica.hr/knjige/autor/632/ Autori. Ivan Gundulić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191011055553/http://www.matica.hr/knjige/autor/632/ |date=11. listopada 2019. }}, ([[Milivoj Solar]], ''[http://www.matica.hr/knjige/828/ Književni leksikon] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190929071608/http://www.matica.hr/knjige/828/ |date=29. rujna 2019. }}'', 2. izd., Matica hrvatska, Zagreb, 2011., str. 187.), matica.hr, pristupljeno 29. rujna 2019.</ref> Dramom u stihu metaforički nazvanom ''[[Dubravka (Gundulić)|Dubravka]]'' (prvi put izvedena [[1628.]] godine) Gundulić se vraća [[kazalište|kazalištu]]. U starijoj književnopovijesnoj literaturi to se djelo, zbog brojnih idilsko-pastirskih scena, označavalo kao [[pastorala]], ali noviji su proučavatelji otkrili da ''Dubravku'' s baroknom dramom povezuje alegoričnost poprišta, likova i zapleta, a upravo je prozirna politička alegorija pridonijela njezinoj iznimnoj popularnosti. ''Dubravka'' je prvi put tiskana tek [[1837.]] godine, a od [[1888.]] godine često se izvodila u hrvatskim kazalištima. Uglazbili su je [[Ivan Zajc]], [[Antun Dobronić]], [[Jakov Gotovac]] i [[Ivo Malec]], a njezini stihovi o slobodi služili su kao krilatica hrvatskih nacionalnih ideologija (''O liepa, o draga, o slatka slobodo, / dar, u kom sva blaga višnji nam Bog je d'o, / uzroče istini od naše sve slave, / uresu jedini od ove Dubrave, / sva srebra, sva zlata, svi ljucki životi / ne mogu bit' plata tvoj čistoj l'jepoti.'')<ref>[https://archive.org/details/djelagun00gund/page/178 ''Djela Ivana Frana Gundulića''], Stari pisci hrvatski, knj. 9, JAZU, Zagreb, 1877., str. 179., pristupljeno 29. rujna 2019.</ref> (poznata i kao [[Himna slobodi (Ivan Gundulić)|Himna slobodi]]). U posljednjem desetljeću života Gundulić stvara ''[[Osman (Gundulić)|Osmana]]'', svoje najznačajnije djelo. ''Osman'' je [[povijest|povijesno]]-romantični [[ep]] u 20 pjevanja (nedostaju 14. i 15. pjevanje) nastao pod utjecajem Tassova epa ''Oslobođeni Jeruzalem''. Gundulić je namjeravao prevesti Tassov ep (to napominje u posveti ''Pjesnima pokornim kralja Davida''), ali povijesne su mu prilike nametnule novu građu. Iako se na mnogim razinama prepoznaju sličnosti Gundulićeva ''Osmana'' i Tassova ''Oslobođenog Jeruzalema'' (opisi ženske ljepote, [[vitez (titula)|viteških]] dvoboja, kronografski i topografski opisi; tematsko-kompozicijska struktura – tri tipična svijeta tasovskoga epa: povijesni, romantični i [[eshatologija|eshatološki]]<ref>v. Kravar, Zoran: ''Leksikon hrvatskih pisaca'', Zagreb, 2000., str. 263.</ref>), Gundulić ne slijedi u potpunosti Tassova normativno-poetička načela: u ''Osmanu'' su, uz određene digresije, opjevani suvremeni politički događaji (vezani uz život i vladavinu turskog sultana [[Osman II.|Osmana II.]]). Mišljenja povjesničara književnosti o razlogu nedostatka 14. i 15. pjevanja ne podudaraju se, ali od [[20. stoljeće|20. stoljeća]] prevladava pretpostavka da je prazninu u srednjem dijelu epa uvjetovao diskontinuitet pjesnikova rada ili nedovoljna koordinacija povijesnih i romantičnih epizoda. Iako nije dovršen za vrijeme Gundulićeva života, njegov ''Osman'' ''"drži se vrhunskim ostvarenjem kako pjesnika tako i cjelokupne starije hrvatske književnosti, premda u povijesti književnosti postoje različita stajališta o njegovoj cjelovitosti i osobinama književnog izraza. Načelni mu je poetski uzor Tassov Oslobođeni Jerzualem, no tematika i kompozicija oba djela posve su različite: Osman opisuje kraj vladavine turskog sultana Osmana II. i njegov poraz u sukobu s Poljacima, a složena kompozicija upućuje kako na povijesne tako i na alegorijske i eshatološke razine razumijevanja"'' ([[Milivoj Solar]]).<ref>[http://www.matica.hr/knjige/osman-1175/ Knjige. Ivan Gundulić. Osman] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190929071611/http://www.matica.hr/knjige/osman-1175/ |date=29. rujna 2019. }}, matica.hr, pristupljeno 29. rujna 2019.</ref> [[Pjerko Sorkočević]] napisao je dopunu 14. i 15. pjevanja u prvome izdanju ''Osmana'' (1826.), autor dopune budimskoga izdanja iz [[1827.]] godine nije poznat, a treći dopunjivač je [[Marin Zlatarić]], no njegova dopuna nije tiskana sve do [[1890.]] godine kada ju je u ''Vijencu'' objavio [[Đuro Šurmin]].<ref name="hbl"/> Na poziv [[Matica hrvatska|Matice ilirske]] [[Ivan Mažuranić]] napisao je dopunu 14. i 15. pjevanja i od [[1844.]] godine ''Osman'' se izdaje s njegovom dopunom.<ref>[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=11878 Mažuranić, Ivan], Iva Mandušić i Ankica Šunjić (2015.), hbl.lzmk.hr, pristupljeno 29. rujna 2019.</ref> Najčešći stih Gundulićevih djela jest [[osmerac (stih)|osmerac]], a [[strofa]] [[katren]], no javljaju se i drugi oblici (dvostruko [[rima|rimovani]] [[dvanaesterac]], [[sestina]]). == Djela == * ''[[Pjesni pokorne kralja Davida]]'', s pjesmom ''Od veličanstva Božjijeh'', Rim, 1621.; Venecija, 1630., 1703.; Dubrovnik, 1828. * ''[[Suze sina razmetnoga]]'', Venecija, 1622., 1670., 1703.; Dubrovnik, 1628. * ''[[Arijadna (Gundulić)|Arijadna]]'', Ancona, 1633.; Dubrovnik, 1829., 1837. * ''[[Osman (Gundulić)|Osman]]'', Dubrovnik, 1826.; Budim, 1827. (29 izd. do 1996.) * ''[[Dubravka (Gundulić)|Dubravka]]'', Dubrovnik, 1837.; Zagreb, 1888. (22 izd. do 1999.) * ''Djela'', Zagreb 1844. – 1847., Knjiga I. ''Osman'' s dopunom Ivana Mažuranića, 1844.; Knjiga II. ''Različite pjesni'', 1847. * ''Djela Ivana Frana Gundulića'', Stari pisci hrvatski, knj. 9, Zagreb, 1877. (prir. A. Pavić), 1919.² (prir. [[Đuro Körbler|Đ. Körbler]]), 1938.³ (prir. Đ. Körbler, pregledao M. Rešetar); * ''Ivan Gundulić'' (izbor) (prir. M. Ratković i J. Ravlić), Pet stoljeća hrvatske književnosti, knj. 12–13; Zagreb, 1962., 1964. == Spomen == * [[1871.]]: Poprsje Ivana Gundulića u bronci izradio je kipar [[Ivan Rendić]]).<ref>[https://www.europeana.eu/portal/en/explore/people/55618-ivan-rendic.html Items by Ivan Rendić], europeana.eu, pristupljeno 30. rujna 2019. {{eng oznaka}}</ref> * [[1898.]]: Na Gundulićevoj poljani u Dubrovniku podignut mu je spomenik (rad kipara Ivana Rendića).<ref name="hbl"/> * Njegov portret bio je osnovni motiv na licu hrvatske novčanice od 50 [[Hrvatska kuna|kuna]].<ref>[https://www.hnb.hr/novac/novcanice/apoeni/50-kuna 50 kuna] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221031224833/https://www.hnb.hr/novac/novcanice/apoeni/50-kuna |date=31. listopada 2022. }}, hnb.hr, pristupljeno 29. rujna 2019.</ref> == Literatura == * [[Rafo Bogišić|Bogišić, Rafo]]: ''Drame Ivana Gundulića'', Republika, 1985., 2/4 * Bojović, Zlata: ''„Osman” Dživa Gundulića'', Beograd, 1986.; časopis ''Dubrovnik'', 1989., 3/4 (brojne studije o I. G. povodom 400. obljetnice njegova rođenja) * Fališevac, Dunja: ''Ivan Gundulić'', u knj. ''Hrvatska književnost u evropskom kontekstu'' (ur. A. Flaker i K. Pranjić), Zagreb, 1978. * Fališevac, Dunja: ''Stari pisci hrvatski i njihove poetike'', Zagreb, 1989. * Fališevac, Dunja: ''Kaliopin vrt I'', Split, 1997. * Fališevac, Dunja (ur.): Predgovor, u knj. ''Ivan Gundulić / Kralj od pjesnika'', Zagreb, 2005. * ''Gundulićev san – Gundulić’s Dream'', katalog izložbe (ur. [[Slobodan Prosperov Novak|S. P. Novak]]), Zagreb, 1989. * Körbler, Đuro: Predgovor, u knj. ''Djela Giva Frana Gundulića'', Stari pisci hrvatski, knj. 9, Zagreb, ²1919. * Kravar, Zoran: ''Das Barock in der kroatischen Literatur'', Köln–Weimar–Wien, 1991. * Kravar, Zoran: ''Nakon godine MDC'', Dubrovnik, 1993. * Kravar, Zoran: ''Ivan Gundulić'', u knj. ''Leksikon hrvatskih pisaca'' (ur. D. Fališevac, K. Nemec, D. Novaković), Zagreb, 2000. * Pantić, Miroslav: ''Poetika Gundulićevog „Osmana“'', u knj. ''Susreti s prošlošću'', Beograd, 1984. * Pavić, Armin: Predgovor, u knj. ''Djela Ivana Frana Gundulića'', Stari pisci hrvatski, knj. 9, Zagreb, 1877. * Pavličić, Pavao: ''Ivan Gundulić'', u knj. ''Barokni stil u Dubrovniku'', Dubrovnik, 1995. * Pavličić, Pavao: ''Studije o Osmanu'', Zagreb, 1996. * Rešetar, Milan: Predgovor, u knj. ''Djela Giva Frana Gundulića'', Stari pisci hrvatski, knj. 9, Zagreb, ³1938; == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{Wikizvor autor}} {{wikicitat|Ivan Gundulić}} * [https://digitalna.nsk.hr/?pr=l&mrx%5B-%5D%5B104628%5D=a Digitalizirana djela], [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu]] * [https://archive.org/details/osman_1826-giv_gundulich/page/n5/mode/2up Osman] izdanje iz 1826. godine * [http://www.google.hr/books?id=YA0HAAAAQAAJ&printsec=frontcover&dq=Gundulic&lr= Osman], izdanje iz 1854. godine * [https://archive.org/details/osmanivanagundul00gund/page/n8/mode/2up Osman], izdanje Ivana Broza iz 1887. godine {{Barokni književnici}} {{Hrvatska književnost}} {{GLAVNIRASPORED:Gundulić, Ivan}} [[Kategorija:Ivan Gundulić|*]] [[Kategorija:Dubrovački književnici]] [[Kategorija:Dubrovački pjesnici]] [[Kategorija:Hrvatski dramatici]] moamejv39476whx8ratqwmvkmpnmgvi 0 10819 7475671 7475532 2026-06-05T12:49:36Z Tulkas Astaldo 38717 -od strane 7475671 wikitext text/x-wiki {{Infookvir političar <!-- OSOBNI PODACI --> |ime = Mihail Sergejevič Gorbačov<br><small>Михаил Сергеевич Горбачёв</small> |datum rođenja = [[2. ožujka]] [[1931.]] |mjesto rođenja = [[Privoljnoje]], [[RSFSR]], [[SSSR]] |datum smrti = [[30. kolovoza]] [[2022.]] |mjesto smrti = [[Moskva]], [[Rusija]] |slika = RIAN archive 850809 General Secretary of the CPSU CC M. Gorbachev (crop).jpg |opis slike = Gorbačov 1987. |malaslika = Mikhail Gorbachev Signature.svg |veličina male slike = 120px |opis male slike = Potpis <!-- STRANKA I OBITELJ --> |stranka = {{plainlist| * [[Komunistička partija SSSR-a|Komunistička partija]] {{nowrap|(1952. – 1991.)}} * [[Nezavisni (politika)|Nezavisni]] {{nowrap|(1991. – 2000.; od 2013.)}} * ROSDP {{nowrap|(2000. – 2001.)}} * SDPR {{nowrap|(2001. – 2007.)}} * USD {{nowrap|(2007. – 2013.)}} }} |supruga = [[Raisa Gorbačova]] |djeca = 1 |alma mater = [[Moskovsko državno sveučilište Lomonosov|Moskovsko državno sveučilište]] <!-- 1. FUNKCIJA: Predsjednik SSSR-a --> |položaj = [[Predsjednik Sovjetskog Saveza|predsjednik SSSR-a]] |mandat_start = [[15. ožujka]] [[1990.]] |mandat_kraj = [[25. prosinca]] [[1991.]]{{efn|Kratko suspendiran od 19. do 21. kolovoza 1991. tijekom [[Kolovoški puč|Kolovoškog puča]], kada su vođe puča proglasili potpredsjednika Janajeva vršiteljem dužnosti predsjednika.}} |potpredsjednik = [[Genadij Janajev]]{{efn|''De facto'' do 21. kolovoza 1991.; ''de jure'' do 4. rujna 1991.}} |premijer = [[Nikolaj Rižkov]] (kao premijer)<br />[[Valentin Pavlov]]<br />[[Ivan Silajev]] (de facto) |prethodnik = On sam (kao predsjednik Vrhovnog sovjeta) |nasljednik = ''Funkcija ukinuta'' <!-- 2. FUNKCIJA: Generalni sekretar KP SSSR-a --> |čin2 = generalni sekretar KP SSSR-a |mandat_start2 = [[11. ožujka]] [[1985.]] |mandat_kraj2 = [[24. kolovoza]] [[1991.]]{{efn|Dana 14. ožujka 1990. iz Ustava SSSR-a uklonjena je odredba o monopolu KPSS-a na vlast. Time je u Sovjetskom Savezu službeno dopušten višestranački sustav, a KPSS je prestao biti dio državnog aparata.}} |zamjenik2 = [[Vladimir Ivaško]] |prethodnik2 = [[Konstantin Černjenko]] |nasljednik2 = [[Vladimir Ivaško]] (vršitelj dužnosti) <!-- 3. FUNKCIJA: Predsjednik Vrhovnog sovjeta SSSR-a --> |čin3 = predsjednik Vrhovnog sovjeta Sovjetskog Saveza |mandat_start3 = [[25. svibnja]] [[1989.]] |mandat_kraj3 = [[15. ožujka]] [[1990.]] |premijer3 = [[Nikolaj Rižkov]] |zamjenik3 = [[Anatolij Lukjanov]] |prethodnik3 = On sam (kao predsjednik Prezidija Vrhovnog sovjeta) |nasljednik3 = [[Anatolij Lukjanov]]{{efn|''On sam'' (kao šef države, odnosno predsjednik).}} <!-- 4. FUNKCIJA: Predsjednik Prezidija Vrhovnog sovjeta SSSR-a --> |čin4 = predsjednik Prezidija Vrhovnog sovjeta Sovjetskog Saveza |mandat_start4 = [[1. listopada]] [[1988.]] |mandat_kraj4 = [[25. svibnja]] [[1989.]] |premijer4 = [[Nikolaj Rižkov]] |prethodnik4 = Andrej Gromiko |nasljednik4 = On sam (kao predsjednik Vrhovnog sovjeta Sovjetskog Saveza) <!-- 5. FUNKCIJA: Supredsjednik Unije socijaldemokrata --> |čin5 = supredsjednik Unije socijaldemokrata |mandat_start5 = [[11. ožujka]] [[2000.]]{{efn|On sam kao predsjednik Ujedinjene socijaldemokratske partije Rusije do 24. studenoga 2001., te predsjednik [[Socijaldemokratska partija Rusije (2001.)|Socijaldemokratske partije Rusije]] do 20. listopada 2007.}} |mandat_kraj5 = [[15. studenoga]] [[2017.]] |prethodnik5 = ''Stranka osnovana'' |nasljednik5 = ''Stranka ukinuta'' <!-- 6. FUNKCIJA: Drugi sekretar KP SSSR-a --> |čin6 = drugi sekretar Komunističke partije Sovjetskog Saveza |mandat_start6 = [[9. veljače]] [[1984.]] |mandat_kraj6 = [[10. ožujka]] [[1985.]] |prethodnik6 = [[Konstantin Černjenko]] |nasljednik6 = [[Jegor Ligačov]] }} '''Mihail Sergejevič Gorbačov'''{{efn| U ovom imenu, koje slijedi istočnoslavenske običaje imenovanja, patronim (očevo ime) je Sergejevič, a prezime je Gorbačov. }}{{efn|Na ruskom: Михаил Сергеевич Горбачёв, romanizirano: Mihail Sergejevič Gorbačov.}} ([[Privoljnoje]], [[2. ožujka]] [[1931.]] – [[Moskva]], [[30. kolovoza]] [[2022.]]) bio je sovjetski i ruski političar te posljednji čelnik [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] od 1985. do [[Raspad SSSR-a|njegova raspada]] 1991. Od 1985. obnašao je dužnost generalnog sekretara [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|Komunističke partije]], a od 1988.{{efn| U početku je Gorbačov svoju stvarnu moć crpio iz dužnosti generalnog sekretara. Godine 1988. naslijedio je [[Andrej Gromyko|Andreja Gromika]]<nowiki> na mjestu predsjednika Prezidija Vrhovnog sovjeta, što je predstavljalo uglavnom ceremonijalnu dužnost "kolektivnog šefa države". Novi Kongres narodnih zastupnika]] sljedeće ga je godine izabrao za jedinog šefa države s titulom predsjednika Vrhovnog sovjeta. Nakon što je ustavnim amandmanom 1990. godine ukinut monopol Komunističke partije na vlast, ustanovljena je funkcija </nowiki>[[Predsjednik Sovjetskog Saveza|predsjednika Sovjetskog Saveza]]. Na tu je funkciju prenesena većina izvršne vlasti, a Gorbačov je [[Predsjednički izbori u Sovjetskom Savezu 1990.|izabran bez protukandidata]] kao njezin prvi i jedini obnašatelj.}} dodatno i dužnost [[Šef države|šefa države]]. Ideološki se isprva držao [[Marksizam-lenjinizam|marksizma-lenjinizma]], no do ranih 1990-ih priklonio se [[Socijaldemokracija|socijaldemokraciji]]. Rođen u Privoljnoju (Sjevernokavkaski kraj) u seljačkoj obitelji [[Rusi|ruskog]] i [[Ukrajinci u Rusiji|ukrajinskog]] podrijetla, Gorbačov je odrastao tijekom vladavine [[Josif Staljin|Josifa Staljina]]. U mladosti je upravljao [[Kombajn|kombajnima]] na kolektivnoj farmi, prije nego što je pristupio Komunističkoj partiji, koja je tada upravljala Sovjetskim Savezom kao [[Jednostranački sustav|jednostranačkom državom]]. Dok je studirao na [[Moskovsko državno sveučilište Lomonosov|Moskovskom državnom sveučilištu]], oženio se kolegicom s fakulteta Raisom Titarenko 1953. godine, a pravo je diplomirao 1955. godine. Nakon preseljenja u Stavropolj, radio je za omladinsku organizaciju [[Komsomol]] te je, nakon Staljinove smrti, postao vatreni zagovornik reformi [[Destaljinizacija|destaljinizacije]] sovjetskog čelnika [[Nikita Hruščov|Nikite Hruščova]]. Godine 1970. imenovan je prvim partijskim sekretarom Stavropoljskog regionalnog komiteta, nadzirući izgradnju Velikog stavropoljskog kanala. Godine 1978. Gorbačov se vratio u [[Moskva|Moskvu]] kako bi postao sekretar Centralnog komiteta Partije. Sljedeće se godine pridružio vladajućem Politbirou (25. saziv) kao član bez prava glasa, dok je 1980. godine postao član s pravom glasa. Tri godine nakon smrti sovjetskog čelnika [[Leonid Brežnjev|Leonida Brežnjeva]] te nakon kratkotrajnog vodstva [[Jurij Andropov|Jurija Andropova]] i [[Konstantin Černjenko|Konstantina Černjenka]], Politbiro je 1985. godine izabrao Gorbačova za generalnog sekretara. Iako je bio predan očuvanju sovjetske države i njezinih marksističko-lenjinističkih načela, Gorbačov je vjerovao da su značajne reforme nužne za njezin opstanak. Povukao je vojne snage iz [[Sovjetska intervencija u Afganistanu|Sovjetsko-afganistanskog rata]] te je započeo niz sastanaka na vrhu s američkim predsjednikom [[Ronald Reagan|Ronaldom Reaganom]] kako bi ograničio [[nuklearno naoružanje]] i okončao [[Hladni rat]]. Na unutarnjem planu, Gorbačovljeve politike [[Glasnost|glasnosti]] (otvorenosti) i demokratizacije omogućile su veću slobodu [[Sloboda govora|govora]] i [[Sloboda tiska|tiska]], dok je njegova [[perestrojka]] (restrukturiranje) nastojala decentralizirati donošenje ekonomskih odluka kako bi se povećala njihova učinkovitost. U konačnici, njegove mjere demokratizacije i osnivanje izabranog Kongresa narodnih zastupnika potkopali su jednostranačku državu. Kada su razne države [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]] 1989. godine napustile [[Pad komunizma|marksističko-lenjinistički sustav vladavine]], odbio je vojno intervenirati. Rastuće [[Nacionalizam|nacionalističko]] raspoloženje u konstitutivnim republikama prijetilo je raspadom Sovjetskog Saveza, što je navelo tvrdolinijaše unutar Partije da u kolovozu 1991. godine pokrenu [[Kolovoški puč|neuspjeli puč]] protiv njega. Nakon puča, Sovjetski Savez se raspao, protivno Gorbačovljevim željama. Nakon što je podnio ostavku na dužnost predsjednika, osnovao je Zakladu Gorbačov, postao glasni kritičar ruskih predsjednika [[Boris Jeljcin|Borisa Jeljcina]] i [[Vladimir Putin|Vladimira Putina]] te vodio kampanju za ruski socijaldemokratski pokret. Smatran jednom od najznačajnijih ličnosti druge polovice 20. stoljeća, Gorbačov ostaje kontroverzna figura. Dobitnik širokog spektra nagrada, uključujući i [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]], hvaljen je zbog svoje uloge u okončanju Hladnog rata, uvođenju novih političkih i ekonomskih sloboda u Sovjetskom Savezu te toleriranju pada marksističko-lenjinističkih režima u istočnoj i srednjoj Europi, kao i [[Ponovno ujedinjenje Njemačke|Ponovog ujedinjenja Njemačke]]. Kritičari mu, pak, zamjeraju slabljenje globalnog utjecaja Rusije i izazivanje ekonomskog sloma u zemlji. == Rani život i Obrazovanje == === 1931. – 1950. Djetinjstvo i Mladost === [[Datoteka:Миша_Горбачёв_с_дедом_Пантелеем_и_бабушкой_Василисой.jpg|lijevo|mini|Gorbačov i njegovi [[Ukrajinci u Rusiji|ukrajinski]] baka i djed po majci, kasnih 1930-ih.]]Mihail Sergejevič Gorbačov rođen je 2. ožujka 1931. godine u Privoljnoju, selu tadašnjeg Sjevernokavkaskog kraja [[Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika|Ruske Sovjetske Federativne Socijalističke Republike]] (u sastavu [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]]), a današnjem Krasnogvardejskom rajonu [[Stavropoljski kraj|Stavropoljskog kraja]] u Rusiji.{{sfnm|1a1=Medvedev|1y=1986|1p=22|2a1=Doder|2a2=Branson|2y=1990|2p=1|3a1=McCauley|3y=1998|3p=15|4a1=Taubman|4y=2017|4p=7}} Stanovništvo Privoljnoja u to je vrijeme bilo podijeljeno na [[Rusi|Ruse]] i etničke [[Ukrajinci u Rusiji|Ukrajince]].{{sfn|Taubman|2017|p=10}} Njegova očeva obitelj bila je ruskog podrijetla te se doselila iz [[Voronjež|Voronježa]] nekoliko generacija ranije, dok je majčina obitelj bila etnički ukrajinska i doselila se iz [[Černigov|Černigova]].{{sfnm|1a1=McCauley|1y=1998|1p=15|2a1=Taubman|2y=2017|2p=10}} Gorbačovljevi roditelji, Sergej Andrejevič Gorbačov i Marija Pantelejevna Gorbačova (rođ. Gopkalo), pri rođenju su mu dali ime Viktor. Međutim, na Marijino inzistiranje, Gorbačov je tajno [[Krštenje|kršten]], pri čemu mu je Sergejev otac dao krsno ime Mihail.{{sfnm|1a1=Doder|1a2=Branson|1y=1990|1p=4|2a1=McCauley|2y=1998|2p=15|3a1=Taubman|3y=2017|3p=7}} Gorbačovljev odnos s ocem Sergejem bio je blizak, dok je Marija bila hladna i sklona kažnjavanju.{{sfn|Taubman|2017|pp=8–9}} Par je bio siromašan{{sfn|Taubman|2017|p=9}} i živio je seljačkim načinom života.{{sfn|Medvedev|1986|p=22}} Vjenčali su se u ranoj mladosti 1928. godine.{{sfn|Taubman|2017|p=16}} U skladu s lokalnom tradicijom, Sergej i Marija isprva su živjeli u kući Sergejeva oca, [[Koliba|kolibi]] od [[Ćerpič|ćerpiča]], prije nego što su uspjeli sagraditi vlastitu kolibu.{{sfn|Taubman|2017|pp=16, 17}} Sovjetski Savez bio je [[Jednostranački sustav|jednostranačka država]] kojom je vladala [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|Komunistička partija]], predvođena [[Josif Staljin|Josifom Staljinom]]. Staljin je pokrenuo projekt masovne ruralne kolektivizacije čiji je cilj bio pretvoriti zemlju u socijalističko društvo.{{sfnm|1a1=Doder|1a2=Branson|1y=1990|1p=1|2a1=Taubman|2y=2017|2p=7}} Marijin otac učlanio se u Komunističku partiju 1928. godine te je sljedeće godine pomogao u osnivanju prvog [[Kolhoz|kolhoza]] u Privoljnoju, postavši njegovim predsjednikom.{{sfnm|1a1=McCauley|1y=1998|1p=15|2a1=Taubman|2y=2017|2pp=12–13}} Kolhoz se nalazio 19 kilometara od Privoljnoja. S tri godine, Gorbačov je napustio roditeljski dom i preselio se u kolhoz s Marijinim roditeljima.{{sfn|Taubman|2017|p=14}} Dvojica Gorbačovljevih stričeva i teta umrli su od gladi tijekom razdoblja od 1930. do 1933. godine.{{sfnm|1a1=McCauley|1y=1998|1p=16|2a1=Taubman|2y=2017|2p=7}} Nakon toga uslijedila je [[Velika čistka]], tijekom koje su pojedinci optuženi da su "[[Klasni neprijatelj|neprijatelji naroda]]" bili zatočeni u [[Radni logor|radnim logorima]] ili pogubljeni. Obojica Gorbačovljevih djedova služila su kaznu u radnim logorima.{{sfnm|1a1=McCauley|1y=1998|1pp=15–16|2a1=Taubman|2y=2017|2pp=7, 8}} Nakon puštanja na slobodu u prosincu 1938. godine, Marijin je otac pričao kako ga je mučila tajna policija, a to je svjedočanstvo snažno utjecalo na Gorbačova.{{sfn|Taubman|2017|pp=18–19}} Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], [[Wehrmacht|njemačke oružane snage]] započele su [[Operacija Barbarossa|invaziju na Sovjetski Savez]] u lipnju 1941. godine, a sljedeće su godine okupirale Privoljnoje na četiri i pol mjeseca.{{sfnm|1a1=Doder|1a2=Branson|1y=1990|1pp=5–6|2a1=McCauley|2y=1998|2p=17|3a1=Taubman|3y=2017|3pp=7, 20–22}} Sergej se borio na bojišnici; tijekom rata je pogrešno proglašen mrtvim, a sudjelovao je i u [[Bitka kod Kurska|Bitci kod Kurska]] 1943. godine, prije nego što se ranjen vratio obitelji.{{sfnm|1a1=Doder|1a2=Branson|1y=1990|1p=5|2a1=McCauley|2y=1998|2p=17|3a1=Taubman|3y=2017|3pp=8, 26–27}} Nakon rata, Sergej i Marija dobili su drugog sina, Aleksandra, 1947. godine; Gorbačov i Aleksandar bili su jedina djeca tog para.{{sfn|Taubman|2017|p=16}} Škola u Privoljnoju bila je zatvorena veći dio rata, a ponovo je otvorena u jesen 1944. godine.{{sfn|Taubman|2017|p=27}} Gorbačov se isprva nije želio vratiti u školu, no kada je to učinio, akademski se istaknuo.{{sfn|Taubman|2017|pp=9, 27–28}} Strastveno je čitao, prelazeći s vesterna Thomasa Maynea Reida na djela Visariona Bjelinskog, [[Aleksandar Puškin|Aleksandra Puškina]], [[Nikolaj Gogolj|Nikolaja Gogolja]] i [[Mihail Ljermontov|Mihaila Ljermontova]].{{sfn|Taubman|2017|pp=29–30}} Godine 1946. pridružio se Komsomolu, sovjetskoj političkoj omladinskoj organizaciji, postavši vođom mjesnog ogranka, a potom je izabran u rajonski komitet [[Komsomol]]a.{{sfn|Taubman|2017|pp=8, 28–29}} Nakon osnovne škole prešao je u srednju školu u Molotovskoju; tamo je boravio tijekom tjedna, a vikendom je pješačio 19 kilometara do kuće.{{sfn|Taubman|2017|p=30}} Osim što je bio član školskog dramskog društva,{{sfnm|1a1=Doder|1a2=Branson|1y=1990|1p=7|2a1=McCauley|2y=1998|2p=18|3a1=Taubman|3y=2017|3p=32}} Gorbačov je organizirao sportske i društvene aktivnosti te vodio školsku jutarnju tjelovježbu.{{sfn|Taubman|2017|p=32}} Tijekom pet uzastopnih ljeta, počevši od 1946. godine, vraćao se kući kako bi pomagao Sergeju u upravljanju [[kombajn]]om; tijekom tih ljeta znali su raditi i po 20 sati dnevno.{{sfnm|1a1=McCauley|1y=1998|1p=18|2a1=Taubman|2y=2017|2p=34}} Godine 1948. požnjeli su više od 800 metričkih tona žita, što je bio pothvat za koji je Sergej odlikovan [[Orden Lenjina|Ordenom Lenjina]]; sljedeće je godine Gorbačov odlikovan Ordenom Crvene zastave rada.{{sfnm|1a1=Doder|1a2=Branson|1y=1990|1p=6|2a1=McCauley|2y=1998|2p=18|3a1=Taubman|3y=2017|3pp=8, 34}}<ref>{{Citiranje knjige|last1=Никитинский|first1=Леонид Васильевич|url=https://books.google.com/books?id=p0pxEQAAQBAJ|date=14 July 2025|publisher=ЛитРес|isbn=9785047786773|page=[https://books.google.com/books?id=p0pxEQAAQBAJ&pg=PT7 7]|language=ru|script-title=ru:Михаил Горбачев: «Главное – начать»|access-date=24 May 2026|script-quote=ru:[...] в 1949 году был награжден орденом Трудового Красного Знамени.}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|url=https://books.google.com/books?id=p95oAAAAMAAJ|title=The Gorbachev Encyclopedia: Gorbachev, the Man and His Times|publisher=Charles Schlacks, Jr.|year=1993|isbn=9781884445026|editor-last1=Wieczynski|editor-first1=Joseph L.|publication-place=[[Salt Lake City]], Utah, United States|page=162|quote=In 1949, after an especially good harvest, Gorbachev and his co-workers received the Order of the Red Banner of Labor.|access-date=24 May 2026}}</ref> === 1950. – 1955. Studij === [[Datoteka:Gorbachev_and_classmates_Moscow_1952.png|lijevo|mini|Gorbačov (prvi zdesna) s kolegama na Pravnom fakultetu [[Moskovsko državno sveučilište Lomonosov|Moskovskog državnog sveučilišta]], 1952. godine.]] {{Quote box|quote=Smatrao bih velikom čašću biti članom visoko napredne, istinski revolucionarne Komunističke partije boljševika. Obećavam da ću biti vjeran velikom djelu Lenjina i Staljina, te da ću cijeli svoj život posvetiti partijskoj borbi za komunizam.|source=—&thinsp;Gorbačovljevo pismo u kojem traži prijem u Komunističku partiju, 1950.{{sfn|Taubman|2017|p=42}}|align=desno|width=25em}} U lipnju 1950. godine, Gorbačov je postao kandidat za člana Komunističke partije.{{sfn|Taubman|2017|p=42}} Prijavio se na studij prava na [[Moskovsko državno sveučilište Lomonosov|Moskovskom državnom sveučilištu]] (MGU), tada najprestižnijem sveučilištu u zemlji. Primljen je bez polaganja prijemnog ispita, vjerojatno zbog svog radničko-seljačkog podrijetla i činjenice da je bio odlikovan Ordenom Crvene zastave rada.{{sfnm|1a1=Doder|1a2=Branson|1y=1990|1p=6, 8|2a1=McCauley|2y=1998|2p=18|3a1=Taubman|3y=2017|3pp=40–41}} Njegov odabir prava bio je neuobičajen; u to vrijeme to nije bila osobito cijenjena struka u sovjetskom društvu.{{sfn|Medvedev|1986|p=35}} S 19 godina otputovao je vlakom u [[Moskva|Moskvu]], što je bio prvi put da je napustio svoj rodni kraj.{{sfn|Taubman|2017|p=43}} == Politička ideologija == Početkom 1950-ih, Gorbačov je bio konvencionalni staljinist.{{sfn|Doder|Branson|1990|p=11}} Do sredine 1980-ih, kada je došao na vlast, Gorbačov je tvrdio da se Komunistička partija mora prilagoditi i okrenuti kreativnom razmišljanju, baš kao što je i [[Lenjin]] ranije kreativno interpretirao i prilagodio djela [[Karl Marx|Karla Marxa]] i [[Friedrich Engels|Friedricha Engelsa]] stanju u Rusiji početkom 20. stoljeća.{{sfn|Doder|Branson|1990|pp=116–117}} Međutim, promjene koje je Gorbačov predlagao potpuno su se uklapale u [[Marksizam-lenjinizam|marksističko-lenjinističku]] ideologiju.{{sfn|Gooding|1990|p=197}} Prema Doderu i Bransonu, Gorbačovljev je svjetonazor djelomično oblikovan njegovom dugom provincijskom karijerom u Stavropolju,{{sfn|Doder|Branson|1990|p=22}} gdje je 23 godine obnašao regionalne stranačke dužnosti.<ref>{{Cite news|last=J.Church|first=George|date=1985-09-09|title=Moscow's Vigorous Leader|language=en-US|work=[[Time (magazine)|Time]]|url=https://content.time.com/time/subscriber/article/0,33009,959763-3,00.html|access-date=2026-05-18|issn=0040-781X}}</ref> [[Perestrojka|Perestrojku]] je bilo teže definirati, a njezino se značenje mijenjalo s vremenom.{{sfn|McCauley|1998|pp=262–263}} Izvorno je značila "radikalnu reformu ekonomskog i političkog sustava".{{sfn|McCauley|1998|p=264}} Kasnije je Gorbačov počeo razmatrati tržišne mehanizme i zadruge.{{sfn|McCauley|1998|p=264}} Ipak, Gorbačov je zadržao vjeru u socijalizam, ako već ne u stvarni sovjetski sustav.{{sfn|Taubman|2017|p=215}} Tijekom 1980-ih njegovo se razmišljanje radikalno promijenilo,{{sfn|Doder|Branson|1990|p=386}} do te mjere da je do 1989. ili 1990. godine zapravo postao [[Socijaldemokracija|socijaldemokrat]].{{sfn|Taubman|2017|p=678}} == Smrt == [[File:Mikhail_Gorbachev_Lying_in_repose.jpg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Mikhail_Gorbachev_Lying_in_repose.jpg|mini|Gorbačovljevo tijelo izloženo na odru u Domu sindikata]] Gorbačov je preminuo u Centralnoj kliničkoj bolnici u [[Moskva|Moskvi]] 30. kolovoza 2022. godine<ref>{{Citiranje weba|author-last=Ljunggren|author-first=David|date=30 August 2022|title=Last Soviet leader Gorbachev, who ended Cold War and won Nobel prize, dies aged 91|url=https://www.reuters.com/world/mikhail-gorbachev-who-ended-cold-war-dies-aged-92-agencies-2022-08-30/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220830203925/https://www.reuters.com/world/mikhail-gorbachev-who-ended-cold-war-dies-aged-92-agencies-2022-08-30/|archive-date=30 August 2022|access-date=30 August 2022|work=[[Reuters]]|language=en}}</ref> u 91. godini života.<ref>{{Citiranje novina|date=30 August 2022|title=Mikhail Gorbachev, who steered Soviet breakup, dead at 91|work=Associated Press News|url=https://apnews.com/article/russia-ukraine-mikhail-gorbachev-obituaries-5cb7a604243668f08dfaed953c09559e|url-status=live|access-date=30 August 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220831022338/https://apnews.com/article/russia-ukraine-mikhail-gorbachev-obituaries-5cb7a604243668f08dfaed953c09559e|archive-date=31 August 2022|author-last=Heintz|author-first=Jim}}</ref> Preminuo je nakon "duge i teške bolesti".<ref>{{Citiranje weba|last1=Cullinane|first1=Susannah|last2=Smith-Spark|first2=Laura|date=30 August 2022|title=Mikhail Gorbachev, former Soviet president who took down the Iron Curtain, dies|url=https://www.cnn.com/2022/08/30/europe/mikhail-gorbachev-dies-intl/index.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220830212933/https://www.cnn.com/2022/08/30/europe/mikhail-gorbachev-dies-intl/index.html|archive-date=30 August 2022|access-date=30 August 2022|publisher=[[CNN]]}}</ref><ref name="Источник-2022">{{Citiranje weba|date=20 June 2022|title=Источник: ухудшения здоровья Горбачева нет|trans-title=Source: no deterioration in Gorbachev's health|url=https://tass.ru/obschestvo/14974527|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220621201717/https://tass.ru/obschestvo/14974527|archive-date=21 June 2022|access-date=30 August 2022|language=ru|agency=TASS}}</ref><ref name="Вишнева-2022">{{Citiranje weba|author-last=Вишнева|author-first=Светлана|date=20 June 2022|title=Представитель Горбачева подтвердил наличие проблем с почками у политика|url=https://radiokp.ru/obschestvo/predstavitel-gorbacheva-podtverdil-chto-politik-prokhodit-gemodializ_nid633575_au57449au|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220830203329/https://radiokp.ru/obschestvo/predstavitel-gorbacheva-podtverdil-chto-politik-prokhodit-gemodializ_nid633575_au57449au|archive-date=30 August 2022|access-date=30 August 2022|website=radiokp.ru|language=ru}}</ref> Bolovao je od teške [[Šećerna bolest|šećerne bolesti]] te je bio podvrgnut višestrukim operacijama i hospitalizacijama.<ref name="forbes.ru">{{Citiranje weba|date=11 June 2013|title=Mikhail Gorbachev was hospitalized in the Central Clinical Hospital|url=https://www.forbes.ru/news/240490-mihail-gorbachev-gospitalizirovan-v-tskb|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20191207082609/https://www.forbes.ru/news/240490-mihail-gorbachev-gospitalizirovan-v-tskb|archive-date=7 December 2019|access-date=2 September 2022|website=Forbes.ru|language=ru}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=14 April 2011|title=Михаил Горбачев перенес сложную операцию на позвоночнике|url=https://rg.ru/2011/04/15/gorbachev.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20191207082606/https://rg.ru/2011/04/15/gorbachev.html|archive-date=7 December 2019|access-date=2 September 2022|website=Российская газета|language=ru}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=22 October 2013|title=Горбачев находится в Германии на плановом обследовании в одной из клиник|url=https://www.interfax.ru/russia/336404|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20191207082606/https://www.interfax.ru/russia/336404|archive-date=7 December 2019|access-date=2 September 2022|website=Interfax.ru|language=ru}}</ref> Njegov je pogreb održan 3. rujna 2022. u Dvorani stupova Doma sindikata. Ceremonija je uključivala počasnu stražu, no nije bila riječ o državnom pogrebu.<ref>{{Citiranje weba|last=Сарджвеладзе|first=София|date=31 August 2022|title=Прощание с Горбачевым пройдет 3 сентября в Колонном зале|url=https://rtvi.com/news/proshhanie-s-gorbachevym-projdet-31-avgusta-v-kolonnom-zale/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220831195820/https://rtvi.com/news/proshhanie-s-gorbachevym-projdet-31-avgusta-v-kolonnom-zale/|archive-date=31 August 2022|access-date=3 September 2022|website=RTVI|language=ru}}</ref> Vjerski obred predvodio je ruski pravoslavni svećenik.<ref>{{Citiranje weba|last=Zemlianichenko|first=Alexander|date=3 September 2022|title=Gorbachev buried in Moscow in funeral snubbed by Putin|url=https://www.telegraphherald.com/ap/business/image_426ae5a6-ec81-51d8-9ec6-d79e5aef60bc.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220904212810/https://www.telegraphherald.com/ap/business/image_426ae5a6-ec81-51d8-9ec6-d79e5aef60bc.html|archive-date=4 September 2022|access-date=4 September 2022|website=TelegraphHerald.com|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=3 September 2022|title=Gorbachev buried in Moscow in funeral snubbed by Putin|url=https://www.nydailynews.com/news/world/ny-gorbachev-buried-moscow-funeral-snubbed-putin-20220903-py6dpgdlfnduhfu3sncuij5oe4-story.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220903234301/https://www.nydailynews.com/news/world/ny-gorbachev-buried-moscow-funeral-snubbed-putin-20220903-py6dpgdlfnduhfu3sncuij5oe4-story.html|archive-date=3 September 2022|access-date=4 September 2022|website=Daily News|location=New York}}</ref> Pokopan je na moskovskom groblju Novodevičje, u istom grobu kao i njegova supruga Raisa, u skladu s vlastitom oporukom.<ref name="Президент России">{{Citiranje weba|title=Указ Президента РСФСР от 06.11.1991 г. № 169|url=http://kremlin.ru/acts/bank/385|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20210301170411/http://kremlin.ru/acts/bank/385|archive-date=1 March 2021|access-date=30 August 2022|website=Президент России}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Горбачёв Михаил Сергеевич (1931—2022)|url=https://m-necropol.ru/gorbachev-ms.html|website=m-necropol.ru|publisher=Могилы знаменитостей|lang=ru}}</ref> == Nagrade i odličja == [[Datoteka:President_Ronald_Reagan_Presents_Reagan_Freedom_Medal_to_Mikhail_Gorbachev_at_Reagan_Library_-_DPLA_-_a1833b6a8988e8bf11481bbd1622bd81.jpg|desno|mini|Bivši američki predsjednik [[Ronald Reagan]] uručuje prvu Nagradu slobode Ronalda Reagana Gorbačovu u Reaganovoj predsjedničkoj knjižnici, 1992. godine.]] Godine 1988. Indija je Gorbačovu dodijelila Nagradu Indire Gandhi za mir, razoružanje i razvoj;{{sfn|Doder|Branson|1990|p=366}} Godine 1990. dodijeljena mu je [[Nobelova nagrada za mir]] za "njegovu vodeću ulogu u mirovnom procesu koji danas karakterizira važne dijelove međunarodne zajednice".<ref>{{cite web|date=15 October 1990|title=The Nobel Peace Prize 1990|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/peace/laureates/1990/press.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20101108202031/http://nobelprize.org/nobel_prizes/peace/laureates/1990/press.html|archive-date=8 November 2010|access-date=3 November 2010|publisher=Nobel Foundation}}</ref> Nakon odlaska s dužnosti, nastavio je primati priznanja. Godine 1992. bio je prvi dobitnik Nagrade slobode [[Ronald Reagan|Ronalda Reagana]],<ref>{{cite web|title=Ronald Reagan Presidential Foundation & Library|url=http://www.reaganfoundation.org/programs/cpa/awards.asp|archive-url=https://web.archive.org/web/20080610173410/http://www.reaganfoundation.org/programs/cpa/awards.asp|archive-date=10 June 2008|access-date=24 February 2007}}</ref> dok mu je 1994. godine Sveučilište u Louisvilleu (Kentucky) dodijelilo Nagradu Grawemeyer.<ref name="grawemeyer.org2">{{cite web|title=1994– Mikhail Gorbachev|url=http://grawemeyer.org/worldorder/previous-winners/1994-mikhail-gorbachev.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20111013203704/http://grawemeyer.org/worldorder/previous-winners/1994-mikhail-gorbachev.html|archive-date=13 October 2011}}</ref> Godine 1995. portugalski predsjednik Mário Soares uručio mu je Veliki križ Reda slobode,<ref>{{cite web|title=Cidadãos Estrangeiros Agraciados com Ordens Portuguesas – Página Oficial das Ordens Honoríficas Portuguesas|url=http://www.ordens.presidencia.pt/?idc=154&list=1|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20130303144739/http://www.ordens.presidencia.pt/?idc=154|archive-date=3 March 2013|access-date=7 August 2017|website=ordens.presidencia.pt|language=pt}}</ref> a 1998. godine primio je Nagradu slobode od Nacionalnog muzeja građanskih prava u [[Memphis, Tennessee|Memphisu (Tennessee)]].<ref>{{cite web|title=NCRM: Freedom Awards Winners|url=http://www.civilrightsmuseum.org/Freedom-Awards-Winners.aspx#sthash.eEo0oFeS.dpbs|archive-url=https://web.archive.org/web/20140330065715/http://civilrightsmuseum.org/Freedom-Awards-Winners.aspx|archive-date=30 March 2014|access-date=28 February 2014}}</ref> Godine 2002., odlukom Gradskog vijeća Dublina, proglašen je počasnim građaninom Dublina.<ref>{{cite web|title=Previous Recipients of Keys to the City|url=http://www.dublincity.ie/main-menu-your-council-lord-mayor-about-lord-mayor-freedom-city/previous-recipients-keys-city|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20171215053619/http://www.dublincity.ie/main-menu-your-council-lord-mayor-about-lord-mayor-freedom-city/previous-recipients-keys-city|archive-date=15 December 2017|access-date=14 December 2017|website=dublincity.ie|publisher=Dublin City Council|language=en}}</ref> Godine 2002. Zaklada Europske akademije u Yusteu Gorbačovu je dodijelila Europsku nagradu Karla V.<ref>{{cite web|title=Mikhail Gorbachev|url=http://www.fundacionyuste.org/en/project/mijail-gorbachov/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170917032406/http://www.fundacionyuste.org/en/project/mijail-gorbachov/|archive-date=17 September 2017|access-date=16 September 2017|publisher=European Academy of Yuste Foundation}}</ref> Gorbačov je, zajedno s [[Bill Clinton|Billom Clintonom]] i [[Sophia Loren|Sophiom Loren]], osvojio [[Grammy]] 2004. godine u kategoriji za najbolji album govorenih riječi za djecu, za njihovu snimku glazbene bajke ''Peća i vuk'' [[Sergej Prokofjev|Sergeja Prokofjeva]] iz 1936. godine, izdanu za diskografsku kuću Pentatone.<ref>{{cite web|title=Prokofiev Peter and the Wolf – Beintus Wolf Tracks|url=http://www.pentatonemusic.com/peter-and-the-wolf-wolf-tracks|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20161220192411/http://www.pentatonemusic.com/peter-and-the-wolf-wolf-tracks|archive-date=20 December 2016|access-date=18 December 2016|website=Pentatone}}</ref> Godine 2005. dobio je nagradu Point Alpha za svoju ulogu u podršci ponovnom ujedinjenju Njemačke.<ref name="Deutsche Welle2">{{cite web|date=17 June 2005|title=Reunification Politicians Accept Prize|url=http://www.dw-world.de/dw/article/0,2144,1619484,00.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20181105221152/https://www.dw.com/en/reunification-politicians-accept-prize/a-1619484|archive-date=5 November 2018|access-date=22 May 2006|publisher=Deutsche Welle}}</ref> == Izvori == === Bilješke === {{Notelist}} === Reference === {{Reflist}} == Literatura == {{izvori|30em}} <!--* {{Citiranje časopisa |author-first1=Jay |author-last1=Bhattacharya |author-first2=Christina |author-last2=Gathmann |author-first3=Grant |author-last3=Miller |title=The Gorbachev Anti-Alcohol Campaign and Russia's Mortality Crisis |journal=American Economic Journal: Applied Economics |volume=5 |number=2 |year=2013 |pages=232–260 |doi=10.1257/app.5.2.232 |jstor=43189436 |pmid=24224067 |pmc=3818525 | issn = 1945-7790 }}--> * {{Citiranje časopisa |author-last=Bunce |author-first=Valerie | author-link = Valerie Bunce |title=On Gorbachev |journal=The Soviet and Post-Soviet Review |volume=19 |issue=1 |year=1992 |pages=199–206 |doi=10.1163/187633292X00108}} * {{Citiranje knjige |author-first1=Dusko |author-last1=Doder |author-first2=Louise |author-last2=Branson |date=1990 |title=Gorbachev: Heretic in the Kremlin |location=London |publisher=Futura |isbn=978-0-70884940-8}} * {{Citiranje knjige |author-last=Galeotti |author-first=Mark |date=1997 |title=Gorbachev and his Revolution |location=London |publisher=Palgrave |isbn=978-0-33363855-2}} * {{Citiranje časopisa |author-last=Gooding |author-first=John |title=Gorbachev and Democracy |journal=Soviet Studies |volume=42 |number=2 |year=1990 |pages=195–231 |doi=10.1080/09668139008411864 |jstor=152078}} * {{Citiranje knjige |author-last=McCauley |author-first=Martin |date=1998 |title=Gorbachev |url=https://archive.org/details/gorbachev00mcca |url-access=registration |series=Profiles in Power |location=London and New York |publisher=Longman |isbn=978-0-58221597-9}} * {{Citiranje knjige |author-last=Medvedev |author-first=Zhores |date=1986 |title=Gorbachev |location=Oxford |publisher=Basil Blackwell |isbn=978-0-39302308-4}} * {{Citiranje časopisa |author-last=Steele |author-first=Jonathan |title=Why Gorbachev Failed |journal=New Left Review |volume=216 |year=1996 |pages=141–152}} <!--* {{Citiranje časopisa |author-last=Tarschys |author-first=Daniel |title=The Success of a Failure: Gorbachev's Alcohol Policy, 1985–88 |journal=Europe-Asia Studies |volume=45 |number=1 |year=1993 |pages=7–25 |doi=10.1080/09668139308412074 |jstor=153247}}--> * {{Citiranje knjige |author-first=William |author-last=Taubman |date=2017 |author-link=William Taubman |title=[[Gorbachev: His Life and Times]] |location=New York City |publisher=Simon and Schuster |isbn=978-1-47114796-8}} * {{Citiranje časopisa |author-last=Tuminez |author-first=Astrid S. |title=Nationalism, Ethnic Pressures, and the Breakup of the Soviet Union |journal=Journal of Cold War Studies |volume=5 |number=4 |year=2003 |pages=81–136 |doi=10.1162/152039703322483765 |jstor=26925339 |s2cid=57565508}} == Daljnje čitanje == {{refbegin|30em}} * Brown, Archie. ''The human factor: Gorbachev, Reagan, and Thatcher, and the end of the Cold War'' (Oxford University Press, 2020). {{ISBN|978-0190614898}} * Duncan, W. Raymond, and Carolyn McGiffert Ekedahl. ''Moscow and the third world under Gorbachev'' (Routledge, 2020). {{ISBN|978-0367006914}} * Eklof, Ben. ''Soviet briefing: Gorbachev and the reform period'' (Routledge, 2019). {{ISBN|978-0367288167}} * Kotkin, Stephen. ''Armageddon Averted: The Soviet Collapse, 1970–2000'' (2nd ed. 2008) [https://www.amazon.com/Armageddon-Averted-Soviet-Collapse-1970-2000-dp-0195368649/dp/0195368649/ excerpt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211031133512/https://www.amazon.com/Armageddon-Averted-Soviet-Collapse-1970-2000-dp-0195368649/dp/0195368649/ |date=31 October 2021}} * Kramer, Mark. "Mikhail Gorbachev and the Origins of Perestroika: A Retrospective." ''Demokratizatsiya: The Journal of Post-Soviet Democratization'' 29.3 (2021): 255–258. * Lane, David. "The Gorbachev revolution: The role of the political elite in regime disintegration." ''Political studies'' 44.1 (1996): 4–23. * McHugh, James T. "Last of the enlightened despots: A comparison of President Mikhail Gorbachev and Emperor Joseph II." ''Social Science Journal'' 32.1 (1995): 69–85 [https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1016/0362-3319%2895%2990020-9 online abstract] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210415012036/https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1016/0362-3319%2895%2990020-9 |date=15 April 2021}}. * Woodby, Sylvia Babus. ''Gorbachev and the decline of ideology in Soviet foreign policy'' (Routledge, 2019). {{ISBN|978-0367013141}} * Ostrovsky, Alexander (2010). [https://ru.bookshome.net/book/3299571/e53580 Кто поставил Горбачёва? (Who put Gorbachev?)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220807112401/https://ru.bookshome.net/book/3299571/e53580 |date=7 August 2022}} – М.: Алгоритм-Эксмо, 2010. – 544 с. {{ISBN|978-5-699-40627-2}}. * Ostrovsky, Alexander (2011). [https://ru.bookshome.net/book/1137525/d94429 Глупость или измена? Расследование гибели СССР. (Stupidity or treason? Investigation of the death of the USSR)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220830215714/https://ru.bookshome.net/book/1137525/d94429 |date=30 August 2022}} М.: Форум, Крымский мост-9Д, 2011. – 864 с. {{ISBN|978-5-89747-068-6}}. {{refend}} == Vanjske poveznice == * {{Službena|https://www.gorby.ru/en/}} * Prikupljene vijesti i komentari o [https://www.nytimes.com/topic/person/mikhail-s-gorbachev Mihailu Gorbačovu] u ''[[The New York Times|The New York Timesu]]'' * {{Imdb ime|0329784}} * [https://www.findagrave.com/memorial/243112837 Mihail Gorbačov] u Find a Grave * [https://www.nobelprize.org/laureate/552 Mihail Gorbačov] na Nobelprize.org {{Redoslijed| |prethodnik =[[Konstantin Černjenko]] |gl_članak_funkcija = [[Vođe Sovjetskog Saveza|Vođa Sovjetskog Saveza 1985. – 1991.]] |nasljednik=Raspad države }}{{Redoslijed| |prethodnik =[[Andrej Gromiko]] |gl_članak_funkcija = [[Predsjednik Sovjetskog Saveza|Predsjednik Sovjetskog Saveza 1988. – 1991.]] |nasljednik=[[Genadij Janajev]] }}{{Redoslijed| |prethodnik =[[Genadij Janajev]] |gl_članak_funkcija = [[Predsjednik Sovjetskog Saveza|Predsjednik Sovjetskog Saveza 1991.]] |nasljednik=Raspad države }} {{Vođe Sovjetskog Saveza}} {{Osobe hladnoga rata}} {{Nobelova nagrada za mir}} {{GLAVNIRASPORED:Gorbačov, Mihail Sergejevič}} [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za mir]] [[Kategorija:Ruski komunisti]] [[Kategorija:Komunisti 1945. - 1989.]] [[Kategorija:Predsjednici SSSR-a]] [[Kategorija:Političari nakon 1989.]] [[Kategorija:Hladni rat]] 3u6wp8yw4xl9zv8d2crwbm7dxjhq8se 7475672 7475671 2026-06-05T12:51:32Z Tulkas Astaldo 38717 oblikovanje 7475672 wikitext text/x-wiki {{Infookvir političar <!-- OSOBNI PODACI --> |ime = Mihail Sergejevič Gorbačov<br><small>Михаил Сергеевич Горбачёв</small> |datum rođenja = [[2. ožujka]] [[1931.]] |mjesto rođenja = [[Privoljnoje]], [[RSFSR]], [[SSSR]] |datum smrti = [[30. kolovoza]] [[2022.]] |mjesto smrti = [[Moskva]], [[Rusija]] |slika = RIAN archive 850809 General Secretary of the CPSU CC M. Gorbachev (crop).jpg |opis slike = Gorbačov 1987. |malaslika = Mikhail Gorbachev Signature.svg |veličina male slike = 120px |opis male slike = Potpis <!-- STRANKA I OBITELJ --> |stranka = {{plainlist| * [[Komunistička partija SSSR-a|Komunistička partija]] {{nowrap|(1952. – 1991.)}} * [[Nezavisni (politika)|Nezavisni]] {{nowrap|(1991. – 2000.; od 2013.)}} * ROSDP {{nowrap|(2000. – 2001.)}} * SDPR {{nowrap|(2001. – 2007.)}} * USD {{nowrap|(2007. – 2013.)}} }} |supruga = [[Raisa Gorbačova]] |djeca = 1 |alma mater = [[Moskovsko državno sveučilište Lomonosov|Moskovsko državno sveučilište]] <!-- 1. FUNKCIJA: Predsjednik SSSR-a --> |položaj = [[Predsjednik Sovjetskog Saveza|predsjednik SSSR-a]] |mandat_start = [[15. ožujka]] [[1990.]] |mandat_kraj = [[25. prosinca]] [[1991.]]{{efn|Kratko suspendiran od 19. do 21. kolovoza 1991. tijekom [[Kolovoški puč|Kolovoškog puča]], kada su vođe puča proglasili potpredsjednika Janajeva vršiteljem dužnosti predsjednika.}} |potpredsjednik = [[Genadij Janajev]]{{efn|''De facto'' do 21. kolovoza 1991.; ''de jure'' do 4. rujna 1991.}} |premijer = [[Nikolaj Rižkov]] (kao premijer)<br />[[Valentin Pavlov]]<br />[[Ivan Silajev]] (de facto) |prethodnik = On sam (kao predsjednik Vrhovnog sovjeta) |nasljednik = ''Funkcija ukinuta'' <!-- 2. FUNKCIJA: Generalni sekretar KP SSSR-a --> |čin2 = generalni sekretar KP SSSR-a |mandat_start2 = [[11. ožujka]] [[1985.]] |mandat_kraj2 = [[24. kolovoza]] [[1991.]]{{efn|Dana 14. ožujka 1990. iz Ustava SSSR-a uklonjena je odredba o monopolu KPSS-a na vlast. Time je u Sovjetskom Savezu službeno dopušten višestranački sustav, a KPSS je prestao biti dio državnog aparata.}} |zamjenik2 = [[Vladimir Ivaško]] |prethodnik2 = [[Konstantin Černjenko]] |nasljednik2 = [[Vladimir Ivaško]] (vršitelj dužnosti) <!-- 3. FUNKCIJA: Predsjednik Vrhovnog sovjeta SSSR-a --> |čin3 = predsjednik Vrhovnog sovjeta Sovjetskog Saveza |mandat_start3 = [[25. svibnja]] [[1989.]] |mandat_kraj3 = [[15. ožujka]] [[1990.]] |premijer3 = [[Nikolaj Rižkov]] |zamjenik3 = [[Anatolij Lukjanov]] |prethodnik3 = On sam (kao predsjednik Prezidija Vrhovnog sovjeta) |nasljednik3 = [[Anatolij Lukjanov]]{{efn|''On sam'' (kao šef države, odnosno predsjednik).}} <!-- 4. FUNKCIJA: Predsjednik Prezidija Vrhovnog sovjeta SSSR-a --> |čin4 = predsjednik Prezidija Vrhovnog sovjeta Sovjetskog Saveza |mandat_start4 = [[1. listopada]] [[1988.]] |mandat_kraj4 = [[25. svibnja]] [[1989.]] |premijer4 = [[Nikolaj Rižkov]] |prethodnik4 = Andrej Gromiko |nasljednik4 = On sam (kao predsjednik Vrhovnog sovjeta Sovjetskog Saveza) <!-- 5. FUNKCIJA: Supredsjednik Unije socijaldemokrata --> |čin5 = supredsjednik Unije socijaldemokrata |mandat_start5 = [[11. ožujka]] [[2000.]]{{efn|On sam kao predsjednik Ujedinjene socijaldemokratske partije Rusije do 24. studenoga 2001., te predsjednik [[Socijaldemokratska partija Rusije (2001.)|Socijaldemokratske partije Rusije]] do 20. listopada 2007.}} |mandat_kraj5 = [[15. studenoga]] [[2017.]] |prethodnik5 = ''Stranka osnovana'' |nasljednik5 = ''Stranka ukinuta'' <!-- 6. FUNKCIJA: Drugi sekretar KP SSSR-a --> |čin6 = drugi sekretar Komunističke partije Sovjetskog Saveza |mandat_start6 = [[9. veljače]] [[1984.]] |mandat_kraj6 = [[10. ožujka]] [[1985.]] |prethodnik6 = [[Konstantin Černjenko]] |nasljednik6 = [[Jegor Ligačov]] }} '''Mihail Sergejevič Gorbačov'''{{efn| U ovom imenu, koje slijedi istočnoslavenske običaje imenovanja, patronim (očevo ime) je Sergejevič, a prezime je Gorbačov. }}{{efn|Na ruskom: Михаил Сергеевич Горбачёв, romanizirano: Mihail Sergejevič Gorbačov.}} ([[Privoljnoje]], [[2. ožujka]] [[1931.]] – [[Moskva]], [[30. kolovoza]] [[2022.]]) bio je sovjetski i ruski političar te posljednji čelnik [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] od 1985. do [[Raspad SSSR-a|njegova raspada]] 1991. Od 1985. obnašao je dužnost generalnog sekretara [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|Komunističke partije]], a od 1988.{{efn| U početku je Gorbačov svoju stvarnu moć crpio iz dužnosti generalnog sekretara. Godine 1988. naslijedio je [[Andrej Gromyko|Andreja Gromika]]<nowiki> na mjestu predsjednika Prezidija Vrhovnog sovjeta, što je predstavljalo uglavnom ceremonijalnu dužnost "kolektivnog šefa države". Novi Kongres narodnih zastupnika]] sljedeće ga je godine izabrao za jedinog šefa države s titulom predsjednika Vrhovnog sovjeta. Nakon što je ustavnim amandmanom 1990. godine ukinut monopol Komunističke partije na vlast, ustanovljena je funkcija </nowiki>[[Predsjednik Sovjetskog Saveza|predsjednika Sovjetskog Saveza]]. Na tu je funkciju prenesena većina izvršne vlasti, a Gorbačov je [[Predsjednički izbori u Sovjetskom Savezu 1990.|izabran bez protukandidata]] kao njezin prvi i jedini obnašatelj.}} dodatno i dužnost [[Šef države|šefa države]]. Ideološki se isprva držao [[Marksizam-lenjinizam|marksizma-lenjinizma]], no do ranih 1990-ih priklonio se [[Socijaldemokracija|socijaldemokraciji]]. Rođen u Privoljnoju (Sjevernokavkaski kraj) u seljačkoj obitelji [[Rusi|ruskog]] i [[Ukrajinci u Rusiji|ukrajinskog]] podrijetla, Gorbačov je odrastao tijekom vladavine [[Josif Staljin|Josifa Staljina]]. U mladosti je upravljao [[Kombajn|kombajnima]] na kolektivnoj farmi, prije nego što je pristupio Komunističkoj partiji, koja je tada upravljala Sovjetskim Savezom kao [[Jednostranački sustav|jednostranačkom državom]]. Dok je studirao na [[Moskovsko državno sveučilište Lomonosov|Moskovskom državnom sveučilištu]], oženio se kolegicom s fakulteta Raisom Titarenko 1953. godine, a pravo je diplomirao 1955. godine. Nakon preseljenja u Stavropolj, radio je za omladinsku organizaciju [[Komsomol]] te je, nakon Staljinove smrti, postao vatreni zagovornik reformi [[Destaljinizacija|destaljinizacije]] sovjetskog čelnika [[Nikita Hruščov|Nikite Hruščova]]. Godine 1970. imenovan je prvim partijskim sekretarom Stavropoljskog regionalnog komiteta, nadzirući izgradnju Velikog stavropoljskog kanala. Godine 1978. Gorbačov se vratio u [[Moskva|Moskvu]] kako bi postao sekretar Centralnog komiteta Partije. Sljedeće se godine pridružio vladajućem Politbirou (25. saziv) kao član bez prava glasa, dok je 1980. godine postao član s pravom glasa. Tri godine nakon smrti sovjetskog čelnika [[Leonid Brežnjev|Leonida Brežnjeva]] te nakon kratkotrajnog vodstva [[Jurij Andropov|Jurija Andropova]] i [[Konstantin Černjenko|Konstantina Černjenka]], Politbiro je 1985. godine izabrao Gorbačova za generalnog sekretara. Iako je bio predan očuvanju sovjetske države i njezinih marksističko-lenjinističkih načela, Gorbačov je vjerovao da su značajne reforme nužne za njezin opstanak. Povukao je vojne snage iz [[Sovjetska intervencija u Afganistanu|Sovjetsko-afganistanskog rata]] te je započeo niz sastanaka na vrhu s američkim predsjednikom [[Ronald Reagan|Ronaldom Reaganom]] kako bi ograničio [[nuklearno naoružanje]] i okončao [[Hladni rat]]. Na unutarnjem planu, Gorbačovljeve politike [[Glasnost|glasnosti]] (otvorenosti) i demokratizacije omogućile su veću slobodu [[Sloboda govora|govora]] i [[Sloboda tiska|tiska]], dok je njegova [[perestrojka]] (restrukturiranje) nastojala decentralizirati donošenje ekonomskih odluka kako bi se povećala njihova učinkovitost. U konačnici, njegove mjere demokratizacije i osnivanje izabranog Kongresa narodnih zastupnika potkopali su jednostranačku državu. Kada su razne države [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]] 1989. godine napustile [[Pad komunizma|marksističko-lenjinistički sustav vladavine]], odbio je vojno intervenirati. Rastuće [[Nacionalizam|nacionalističko]] raspoloženje u konstitutivnim republikama prijetilo je raspadom Sovjetskog Saveza, što je navelo tvrdolinijaše unutar Partije da u kolovozu 1991. godine pokrenu [[Kolovoški puč|neuspjeli puč]] protiv njega. Nakon puča, Sovjetski Savez se raspao, protivno Gorbačovljevim željama. Nakon što je podnio ostavku na dužnost predsjednika, osnovao je Zakladu Gorbačov, postao glasni kritičar ruskih predsjednika [[Boris Jeljcin|Borisa Jeljcina]] i [[Vladimir Putin|Vladimira Putina]] te vodio kampanju za ruski socijaldemokratski pokret. Smatran jednom od najznačajnijih ličnosti druge polovice 20. stoljeća, Gorbačov ostaje kontroverzna figura. Dobitnik širokog spektra nagrada, uključujući i [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]], hvaljen je zbog svoje uloge u okončanju Hladnog rata, uvođenju novih političkih i ekonomskih sloboda u Sovjetskom Savezu te toleriranju pada marksističko-lenjinističkih režima u istočnoj i srednjoj Europi, kao i [[Ponovno ujedinjenje Njemačke|Ponovog ujedinjenja Njemačke]]. Kritičari mu, pak, zamjeraju slabljenje globalnog utjecaja Rusije i izazivanje ekonomskog sloma u zemlji. == Rani život i Obrazovanje == === 1931. – 1950. Djetinjstvo i Mladost === [[Datoteka:Миша_Горбачёв_с_дедом_Пантелеем_и_бабушкой_Василисой.jpg|lijevo|mini|Gorbačov i njegovi [[Ukrajinci u Rusiji|ukrajinski]] baka i djed po majci, kasnih 1930-ih.]]Mihail Sergejevič Gorbačov rođen je 2. ožujka 1931. godine u Privoljnoju, selu tadašnjeg Sjevernokavkaskog kraja [[Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika|Ruske Sovjetske Federativne Socijalističke Republike]] (u sastavu [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]]), a današnjem Krasnogvardejskom rajonu [[Stavropoljski kraj|Stavropoljskog kraja]] u Rusiji.{{sfnm|1a1=Medvedev|1y=1986|1p=22|2a1=Doder|2a2=Branson|2y=1990|2p=1|3a1=McCauley|3y=1998|3p=15|4a1=Taubman|4y=2017|4p=7}} Stanovništvo Privoljnoja u to je vrijeme bilo podijeljeno na [[Rusi|Ruse]] i etničke [[Ukrajinci u Rusiji|Ukrajince]].{{sfn|Taubman|2017|p=10}} Njegova očeva obitelj bila je ruskog podrijetla te se doselila iz [[Voronjež|Voronježa]] nekoliko generacija ranije, dok je majčina obitelj bila etnički ukrajinska i doselila se iz [[Černigov|Černigova]].{{sfnm|1a1=McCauley|1y=1998|1p=15|2a1=Taubman|2y=2017|2p=10}} Gorbačovljevi roditelji, Sergej Andrejevič Gorbačov i Marija Pantelejevna Gorbačova (rođ. Gopkalo), pri rođenju su mu dali ime Viktor. Međutim, na Marijino inzistiranje, Gorbačov je tajno [[Krštenje|kršten]], pri čemu mu je Sergejev otac dao krsno ime Mihail.{{sfnm|1a1=Doder|1a2=Branson|1y=1990|1p=4|2a1=McCauley|2y=1998|2p=15|3a1=Taubman|3y=2017|3p=7}} Gorbačovljev odnos s ocem Sergejem bio je blizak, dok je Marija bila hladna i sklona kažnjavanju.{{sfn|Taubman|2017|pp=8–9}} Par je bio siromašan{{sfn|Taubman|2017|p=9}} i živio je seljačkim načinom života.{{sfn|Medvedev|1986|p=22}} Vjenčali su se u ranoj mladosti 1928. godine.{{sfn|Taubman|2017|p=16}} U skladu s lokalnom tradicijom, Sergej i Marija isprva su živjeli u kući Sergejeva oca, [[Koliba|kolibi]] od [[Ćerpič|ćerpiča]], prije nego što su uspjeli sagraditi vlastitu kolibu.{{sfn|Taubman|2017|pp=16, 17}} Sovjetski Savez bio je [[Jednostranački sustav|jednostranačka država]] kojom je vladala [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|Komunistička partija]], predvođena [[Josif Staljin|Josifom Staljinom]]. Staljin je pokrenuo projekt masovne ruralne kolektivizacije čiji je cilj bio pretvoriti zemlju u socijalističko društvo.{{sfnm|1a1=Doder|1a2=Branson|1y=1990|1p=1|2a1=Taubman|2y=2017|2p=7}} Marijin otac učlanio se u Komunističku partiju 1928. godine te je sljedeće godine pomogao u osnivanju prvog [[Kolhoz|kolhoza]] u Privoljnoju, postavši njegovim predsjednikom.{{sfnm|1a1=McCauley|1y=1998|1p=15|2a1=Taubman|2y=2017|2pp=12–13}} Kolhoz se nalazio 19 kilometara od Privoljnoja. S tri godine, Gorbačov je napustio roditeljski dom i preselio se u kolhoz s Marijinim roditeljima.{{sfn|Taubman|2017|p=14}} Dvojica Gorbačovljevih stričeva i teta umrli su od gladi tijekom razdoblja od 1930. do 1933. godine.{{sfnm|1a1=McCauley|1y=1998|1p=16|2a1=Taubman|2y=2017|2p=7}} Nakon toga uslijedila je [[Velika čistka]], tijekom koje su pojedinci optuženi da su "[[Klasni neprijatelj|neprijatelji naroda]]" bili zatočeni u [[Radni logor|radnim logorima]] ili pogubljeni. Obojica Gorbačovljevih djedova služila su kaznu u radnim logorima.{{sfnm|1a1=McCauley|1y=1998|1pp=15–16|2a1=Taubman|2y=2017|2pp=7, 8}} Nakon puštanja na slobodu u prosincu 1938. godine, Marijin je otac pričao kako ga je mučila tajna policija, a to je svjedočanstvo snažno utjecalo na Gorbačova.{{sfn|Taubman|2017|pp=18–19}} Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], [[Wehrmacht|njemačke oružane snage]] započele su [[Operacija Barbarossa|invaziju na Sovjetski Savez]] u lipnju 1941. godine, a sljedeće su godine okupirale Privoljnoje na četiri i pol mjeseca.{{sfnm|1a1=Doder|1a2=Branson|1y=1990|1pp=5–6|2a1=McCauley|2y=1998|2p=17|3a1=Taubman|3y=2017|3pp=7, 20–22}} Sergej se borio na bojišnici; tijekom rata je pogrešno proglašen mrtvim, a sudjelovao je i u [[Bitka kod Kurska|Bitci kod Kurska]] 1943. godine, prije nego što se ranjen vratio obitelji.{{sfnm|1a1=Doder|1a2=Branson|1y=1990|1p=5|2a1=McCauley|2y=1998|2p=17|3a1=Taubman|3y=2017|3pp=8, 26–27}} Nakon rata, Sergej i Marija dobili su drugog sina, Aleksandra, 1947. godine; Gorbačov i Aleksandar bili su jedina djeca tog para.{{sfn|Taubman|2017|p=16}} Škola u Privoljnoju bila je zatvorena veći dio rata, a ponovo je otvorena u jesen 1944. godine.{{sfn|Taubman|2017|p=27}} Gorbačov se isprva nije želio vratiti u školu, no kada je to učinio, akademski se istaknuo.{{sfn|Taubman|2017|pp=9, 27–28}} Strastveno je čitao, prelazeći s vesterna Thomasa Maynea Reida na djela Visariona Bjelinskog, [[Aleksandar Puškin|Aleksandra Puškina]], [[Nikolaj Gogolj|Nikolaja Gogolja]] i [[Mihail Ljermontov|Mihaila Ljermontova]].{{sfn|Taubman|2017|pp=29–30}} Godine 1946. pridružio se Komsomolu, sovjetskoj političkoj omladinskoj organizaciji, postavši vođom mjesnog ogranka, a potom je izabran u rajonski komitet [[Komsomol]]a.{{sfn|Taubman|2017|pp=8, 28–29}} Nakon osnovne škole prešao je u srednju školu u Molotovskoju; tamo je boravio tijekom tjedna, a vikendom je pješačio 19 kilometara do kuće.{{sfn|Taubman|2017|p=30}} Osim što je bio član školskog dramskog društva,{{sfnm|1a1=Doder|1a2=Branson|1y=1990|1p=7|2a1=McCauley|2y=1998|2p=18|3a1=Taubman|3y=2017|3p=32}} Gorbačov je organizirao sportske i društvene aktivnosti te vodio školsku jutarnju tjelovježbu.{{sfn|Taubman|2017|p=32}} Tijekom pet uzastopnih ljeta, počevši od 1946. godine, vraćao se kući kako bi pomagao Sergeju u upravljanju [[kombajn]]om; tijekom tih ljeta znali su raditi i po 20 sati dnevno.{{sfnm|1a1=McCauley|1y=1998|1p=18|2a1=Taubman|2y=2017|2p=34}} Godine 1948. požnjeli su više od 800 metričkih tona žita, što je bio pothvat za koji je Sergej odlikovan [[Orden Lenjina|Ordenom Lenjina]]; sljedeće je godine Gorbačov odlikovan Ordenom Crvene zastave rada.{{sfnm|1a1=Doder|1a2=Branson|1y=1990|1p=6|2a1=McCauley|2y=1998|2p=18|3a1=Taubman|3y=2017|3pp=8, 34}}<ref>{{Citiranje knjige|last1=Никитинский|first1=Леонид Васильевич|url=https://books.google.com/books?id=p0pxEQAAQBAJ|date=14 July 2025|publisher=ЛитРес|isbn=9785047786773|page=[https://books.google.com/books?id=p0pxEQAAQBAJ&pg=PT7 7]|language=ru|script-title=ru:Михаил Горбачев: «Главное – начать»|access-date=24 May 2026|script-quote=ru:[...] в 1949 году был награжден орденом Трудового Красного Знамени.}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|url=https://books.google.com/books?id=p95oAAAAMAAJ|title=The Gorbachev Encyclopedia: Gorbachev, the Man and His Times|publisher=Charles Schlacks, Jr.|year=1993|isbn=9781884445026|editor-last1=Wieczynski|editor-first1=Joseph L.|publication-place=[[Salt Lake City]], Utah, United States|page=162|quote=In 1949, after an especially good harvest, Gorbachev and his co-workers received the Order of the Red Banner of Labor.|access-date=24 May 2026}}</ref> === 1950. – 1955. Studij === [[Datoteka:Gorbachev_and_classmates_Moscow_1952.png|lijevo|mini|Gorbačov (prvi zdesna) s kolegama na Pravnom fakultetu [[Moskovsko državno sveučilište Lomonosov|Moskovskog državnog sveučilišta]], 1952. godine.]] {{Quote box|quote=Smatrao bih velikom čašću biti članom visoko napredne, istinski revolucionarne Komunističke partije boljševika. Obećavam da ću biti vjeran velikom djelu Lenjina i Staljina, te da ću cijeli svoj život posvetiti partijskoj borbi za komunizam.|source=—&thinsp;Gorbačovljevo pismo u kojem traži prijem u Komunističku partiju, 1950.{{sfn|Taubman|2017|p=42}}|align=desno|width=25em}} U lipnju 1950. godine, Gorbačov je postao kandidat za člana Komunističke partije.{{sfn|Taubman|2017|p=42}} Prijavio se na studij prava na [[Moskovsko državno sveučilište Lomonosov|Moskovskom državnom sveučilištu]] (MGU), tada najprestižnijem sveučilištu u zemlji. Primljen je bez polaganja prijemnog ispita, vjerojatno zbog svog radničko-seljačkog podrijetla i činjenice da je bio odlikovan Ordenom Crvene zastave rada.{{sfnm|1a1=Doder|1a2=Branson|1y=1990|1p=6, 8|2a1=McCauley|2y=1998|2p=18|3a1=Taubman|3y=2017|3pp=40–41}} Njegov odabir prava bio je neuobičajen; u to vrijeme to nije bila osobito cijenjena struka u sovjetskom društvu.{{sfn|Medvedev|1986|p=35}} S 19 godina otputovao je vlakom u [[Moskva|Moskvu]], što je bio prvi put da je napustio svoj rodni kraj.{{sfn|Taubman|2017|p=43}} == Politička ideologija == Početkom 1950-ih, Gorbačov je bio konvencionalni staljinist.{{sfn|Doder|Branson|1990|p=11}} Do sredine 1980-ih, kada je došao na vlast, Gorbačov je tvrdio da se Komunistička partija mora prilagoditi i okrenuti kreativnom razmišljanju, baš kao što je i [[Lenjin]] ranije kreativno interpretirao i prilagodio djela [[Karl Marx|Karla Marxa]] i [[Friedrich Engels|Friedricha Engelsa]] stanju u Rusiji početkom 20. stoljeća.{{sfn|Doder|Branson|1990|pp=116–117}} Međutim, promjene koje je Gorbačov predlagao potpuno su se uklapale u [[Marksizam-lenjinizam|marksističko-lenjinističku]] ideologiju.{{sfn|Gooding|1990|p=197}} Prema Doderu i Bransonu, Gorbačovljev je svjetonazor djelomično oblikovan njegovom dugom provincijskom karijerom u Stavropolju,{{sfn|Doder|Branson|1990|p=22}} gdje je 23 godine obnašao regionalne stranačke dužnosti.<ref>{{Cite news|last=J.Church|first=George|date=1985-09-09|title=Moscow's Vigorous Leader|language=en-US|work=[[Time (magazine)|Time]]|url=https://content.time.com/time/subscriber/article/0,33009,959763-3,00.html|access-date=2026-05-18|issn=0040-781X}}</ref> [[Perestrojka|Perestrojku]] je bilo teže definirati, a njezino se značenje mijenjalo s vremenom.{{sfn|McCauley|1998|pp=262–263}} Izvorno je značila "radikalnu reformu ekonomskog i političkog sustava".{{sfn|McCauley|1998|p=264}} Kasnije je Gorbačov počeo razmatrati tržišne mehanizme i zadruge.{{sfn|McCauley|1998|p=264}} Ipak, Gorbačov je zadržao vjeru u socijalizam, ako već ne u stvarni sovjetski sustav.{{sfn|Taubman|2017|p=215}} Tijekom 1980-ih njegovo se razmišljanje radikalno promijenilo,{{sfn|Doder|Branson|1990|p=386}} do te mjere da je do 1989. ili 1990. godine zapravo postao [[Socijaldemokracija|socijaldemokrat]].{{sfn|Taubman|2017|p=678}} == Smrt == [[File:Mikhail_Gorbachev_Lying_in_repose.jpg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Mikhail_Gorbachev_Lying_in_repose.jpg|mini|Gorbačovljevo tijelo izloženo na odru u Domu sindikata]] Gorbačov je preminuo u Centralnoj kliničkoj bolnici u [[Moskva|Moskvi]] 30. kolovoza 2022. godine<ref>{{Citiranje weba|author-last=Ljunggren|author-first=David|date=30 August 2022|title=Last Soviet leader Gorbachev, who ended Cold War and won Nobel prize, dies aged 91|url=https://www.reuters.com/world/mikhail-gorbachev-who-ended-cold-war-dies-aged-92-agencies-2022-08-30/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220830203925/https://www.reuters.com/world/mikhail-gorbachev-who-ended-cold-war-dies-aged-92-agencies-2022-08-30/|archive-date=30 August 2022|access-date=30 August 2022|work=[[Reuters]]|language=en}}</ref> u 91. godini života.<ref>{{Citiranje novina|date=30 August 2022|title=Mikhail Gorbachev, who steered Soviet breakup, dead at 91|work=Associated Press News|url=https://apnews.com/article/russia-ukraine-mikhail-gorbachev-obituaries-5cb7a604243668f08dfaed953c09559e|url-status=live|access-date=30 August 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220831022338/https://apnews.com/article/russia-ukraine-mikhail-gorbachev-obituaries-5cb7a604243668f08dfaed953c09559e|archive-date=31 August 2022|author-last=Heintz|author-first=Jim}}</ref> Preminuo je nakon "duge i teške bolesti".<ref>{{Citiranje weba|last1=Cullinane|first1=Susannah|last2=Smith-Spark|first2=Laura|date=30 August 2022|title=Mikhail Gorbachev, former Soviet president who took down the Iron Curtain, dies|url=https://www.cnn.com/2022/08/30/europe/mikhail-gorbachev-dies-intl/index.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220830212933/https://www.cnn.com/2022/08/30/europe/mikhail-gorbachev-dies-intl/index.html|archive-date=30 August 2022|access-date=30 August 2022|publisher=[[CNN]]}}</ref><ref name="Источник-2022">{{Citiranje weba|date=20 June 2022|title=Источник: ухудшения здоровья Горбачева нет|trans-title=Source: no deterioration in Gorbachev's health|url=https://tass.ru/obschestvo/14974527|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220621201717/https://tass.ru/obschestvo/14974527|archive-date=21 June 2022|access-date=30 August 2022|language=ru|agency=TASS}}</ref><ref name="Вишнева-2022">{{Citiranje weba|author-last=Вишнева|author-first=Светлана|date=20 June 2022|title=Представитель Горбачева подтвердил наличие проблем с почками у политика|url=https://radiokp.ru/obschestvo/predstavitel-gorbacheva-podtverdil-chto-politik-prokhodit-gemodializ_nid633575_au57449au|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220830203329/https://radiokp.ru/obschestvo/predstavitel-gorbacheva-podtverdil-chto-politik-prokhodit-gemodializ_nid633575_au57449au|archive-date=30 August 2022|access-date=30 August 2022|website=radiokp.ru|language=ru}}</ref> Bolovao je od teške [[Šećerna bolest|šećerne bolesti]] te je bio podvrgnut višestrukim operacijama i hospitalizacijama.<ref name="forbes.ru">{{Citiranje weba|date=11 June 2013|title=Mikhail Gorbachev was hospitalized in the Central Clinical Hospital|url=https://www.forbes.ru/news/240490-mihail-gorbachev-gospitalizirovan-v-tskb|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20191207082609/https://www.forbes.ru/news/240490-mihail-gorbachev-gospitalizirovan-v-tskb|archive-date=7 December 2019|access-date=2 September 2022|website=Forbes.ru|language=ru}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=14 April 2011|title=Михаил Горбачев перенес сложную операцию на позвоночнике|url=https://rg.ru/2011/04/15/gorbachev.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20191207082606/https://rg.ru/2011/04/15/gorbachev.html|archive-date=7 December 2019|access-date=2 September 2022|website=Российская газета|language=ru}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=22 October 2013|title=Горбачев находится в Германии на плановом обследовании в одной из клиник|url=https://www.interfax.ru/russia/336404|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20191207082606/https://www.interfax.ru/russia/336404|archive-date=7 December 2019|access-date=2 September 2022|website=Interfax.ru|language=ru}}</ref> Njegov je pogreb održan 3. rujna 2022. u Dvorani stupova Doma sindikata. Ceremonija je uključivala počasnu stražu, no nije bila riječ o državnom pogrebu.<ref>{{Citiranje weba|last=Сарджвеладзе|first=София|date=31 August 2022|title=Прощание с Горбачевым пройдет 3 сентября в Колонном зале|url=https://rtvi.com/news/proshhanie-s-gorbachevym-projdet-31-avgusta-v-kolonnom-zale/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220831195820/https://rtvi.com/news/proshhanie-s-gorbachevym-projdet-31-avgusta-v-kolonnom-zale/|archive-date=31 August 2022|access-date=3 September 2022|website=RTVI|language=ru}}</ref> Vjerski obred predvodio je ruski pravoslavni svećenik.<ref>{{Citiranje weba|last=Zemlianichenko|first=Alexander|date=3 September 2022|title=Gorbachev buried in Moscow in funeral snubbed by Putin|url=https://www.telegraphherald.com/ap/business/image_426ae5a6-ec81-51d8-9ec6-d79e5aef60bc.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220904212810/https://www.telegraphherald.com/ap/business/image_426ae5a6-ec81-51d8-9ec6-d79e5aef60bc.html|archive-date=4 September 2022|access-date=4 September 2022|website=TelegraphHerald.com|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=3 September 2022|title=Gorbachev buried in Moscow in funeral snubbed by Putin|url=https://www.nydailynews.com/news/world/ny-gorbachev-buried-moscow-funeral-snubbed-putin-20220903-py6dpgdlfnduhfu3sncuij5oe4-story.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220903234301/https://www.nydailynews.com/news/world/ny-gorbachev-buried-moscow-funeral-snubbed-putin-20220903-py6dpgdlfnduhfu3sncuij5oe4-story.html|archive-date=3 September 2022|access-date=4 September 2022|website=Daily News|location=New York}}</ref> Pokopan je na moskovskom groblju Novodevičje, u istom grobu kao i njegova supruga Raisa, u skladu s vlastitom oporukom.<ref name="Президент России">{{Citiranje weba|title=Указ Президента РСФСР от 06.11.1991 г. № 169|url=http://kremlin.ru/acts/bank/385|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20210301170411/http://kremlin.ru/acts/bank/385|archive-date=1 March 2021|access-date=30 August 2022|website=Президент России}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Горбачёв Михаил Сергеевич (1931—2022)|url=https://m-necropol.ru/gorbachev-ms.html|website=m-necropol.ru|publisher=Могилы знаменитостей|lang=ru}}</ref> == Nagrade i odličja == [[Datoteka:President_Ronald_Reagan_Presents_Reagan_Freedom_Medal_to_Mikhail_Gorbachev_at_Reagan_Library_-_DPLA_-_a1833b6a8988e8bf11481bbd1622bd81.jpg|desno|mini|Bivši američki predsjednik [[Ronald Reagan]] uručuje prvu Nagradu slobode Ronalda Reagana Gorbačovu u Reaganovoj predsjedničkoj knjižnici, 1992. godine.]] Godine 1988. Indija je Gorbačovu dodijelila Nagradu Indire Gandhi za mir, razoružanje i razvoj;{{sfn|Doder|Branson|1990|p=366}} Godine 1990. dodijeljena mu je [[Nobelova nagrada za mir]] za "njegovu vodeću ulogu u mirovnom procesu koji danas karakterizira važne dijelove međunarodne zajednice".<ref>{{cite web|date=15 October 1990|title=The Nobel Peace Prize 1990|url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/peace/laureates/1990/press.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20101108202031/http://nobelprize.org/nobel_prizes/peace/laureates/1990/press.html|archive-date=8 November 2010|access-date=3 November 2010|publisher=Nobel Foundation}}</ref> Nakon odlaska s dužnosti, nastavio je primati priznanja. Godine 1992. bio je prvi dobitnik Nagrade slobode [[Ronald Reagan|Ronalda Reagana]],<ref>{{cite web|title=Ronald Reagan Presidential Foundation & Library|url=http://www.reaganfoundation.org/programs/cpa/awards.asp|archive-url=https://web.archive.org/web/20080610173410/http://www.reaganfoundation.org/programs/cpa/awards.asp|archive-date=10 June 2008|access-date=24 February 2007}}</ref> dok mu je 1994. godine Sveučilište u Louisvilleu (Kentucky) dodijelilo Nagradu Grawemeyer.<ref name="grawemeyer.org2">{{cite web|title=1994– Mikhail Gorbachev|url=http://grawemeyer.org/worldorder/previous-winners/1994-mikhail-gorbachev.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20111013203704/http://grawemeyer.org/worldorder/previous-winners/1994-mikhail-gorbachev.html|archive-date=13 October 2011}}</ref> Godine 1995. portugalski predsjednik Mário Soares uručio mu je Veliki križ Reda slobode,<ref>{{cite web|title=Cidadãos Estrangeiros Agraciados com Ordens Portuguesas – Página Oficial das Ordens Honoríficas Portuguesas|url=http://www.ordens.presidencia.pt/?idc=154&list=1|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20130303144739/http://www.ordens.presidencia.pt/?idc=154|archive-date=3 March 2013|access-date=7 August 2017|website=ordens.presidencia.pt|language=pt}}</ref> a 1998. godine primio je Nagradu slobode od Nacionalnog muzeja građanskih prava u [[Memphis, Tennessee|Memphisu (Tennessee)]].<ref>{{cite web|title=NCRM: Freedom Awards Winners|url=http://www.civilrightsmuseum.org/Freedom-Awards-Winners.aspx#sthash.eEo0oFeS.dpbs|archive-url=https://web.archive.org/web/20140330065715/http://civilrightsmuseum.org/Freedom-Awards-Winners.aspx|archive-date=30 March 2014|access-date=28 February 2014}}</ref> Godine 2002., odlukom Gradskog vijeća Dublina, proglašen je počasnim građaninom Dublina.<ref>{{cite web|title=Previous Recipients of Keys to the City|url=http://www.dublincity.ie/main-menu-your-council-lord-mayor-about-lord-mayor-freedom-city/previous-recipients-keys-city|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20171215053619/http://www.dublincity.ie/main-menu-your-council-lord-mayor-about-lord-mayor-freedom-city/previous-recipients-keys-city|archive-date=15 December 2017|access-date=14 December 2017|website=dublincity.ie|publisher=Dublin City Council|language=en}}</ref> Godine 2002. Zaklada Europske akademije u Yusteu Gorbačovu je dodijelila Europsku nagradu Karla V.<ref>{{cite web|title=Mikhail Gorbachev|url=http://www.fundacionyuste.org/en/project/mijail-gorbachov/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170917032406/http://www.fundacionyuste.org/en/project/mijail-gorbachov/|archive-date=17 September 2017|access-date=16 September 2017|publisher=European Academy of Yuste Foundation}}</ref> Gorbačov je, zajedno s [[Bill Clinton|Billom Clintonom]] i [[Sophia Loren|Sophiom Loren]], osvojio [[Grammy]] 2004. godine u kategoriji za najbolji album govorenih riječi za djecu, za njihovu snimku glazbene bajke ''Peća i vuk'' [[Sergej Prokofjev|Sergeja Prokofjeva]] iz 1936. godine, izdanu za diskografsku kuću Pentatone.<ref>{{cite web|title=Prokofiev Peter and the Wolf – Beintus Wolf Tracks|url=http://www.pentatonemusic.com/peter-and-the-wolf-wolf-tracks|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20161220192411/http://www.pentatonemusic.com/peter-and-the-wolf-wolf-tracks|archive-date=20 December 2016|access-date=18 December 2016|website=Pentatone}}</ref> Godine 2005. dobio je nagradu Point Alpha za svoju ulogu u podršci ponovnom ujedinjenju Njemačke.<ref name="Deutsche Welle2">{{cite web|date=17 June 2005|title=Reunification Politicians Accept Prize|url=http://www.dw-world.de/dw/article/0,2144,1619484,00.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20181105221152/https://www.dw.com/en/reunification-politicians-accept-prize/a-1619484|archive-date=5 November 2018|access-date=22 May 2006|publisher=Deutsche Welle}}</ref> == Izvori == {{izvori}} === Bilješke === {{Notelist}} == Literatura == {{izvori|30em}} <!--* {{Citiranje časopisa |author-first1=Jay |author-last1=Bhattacharya |author-first2=Christina |author-last2=Gathmann |author-first3=Grant |author-last3=Miller |title=The Gorbachev Anti-Alcohol Campaign and Russia's Mortality Crisis |journal=American Economic Journal: Applied Economics |volume=5 |number=2 |year=2013 |pages=232–260 |doi=10.1257/app.5.2.232 |jstor=43189436 |pmid=24224067 |pmc=3818525 | issn = 1945-7790 }}--> * {{Citiranje časopisa |author-last=Bunce |author-first=Valerie | author-link = Valerie Bunce |title=On Gorbachev |journal=The Soviet and Post-Soviet Review |volume=19 |issue=1 |year=1992 |pages=199–206 |doi=10.1163/187633292X00108}} * {{Citiranje knjige |author-first1=Dusko |author-last1=Doder |author-first2=Louise |author-last2=Branson |date=1990 |title=Gorbachev: Heretic in the Kremlin |location=London |publisher=Futura |isbn=978-0-70884940-8}} * {{Citiranje knjige |author-last=Galeotti |author-first=Mark |date=1997 |title=Gorbachev and his Revolution |location=London |publisher=Palgrave |isbn=978-0-33363855-2}} * {{Citiranje časopisa |author-last=Gooding |author-first=John |title=Gorbachev and Democracy |journal=Soviet Studies |volume=42 |number=2 |year=1990 |pages=195–231 |doi=10.1080/09668139008411864 |jstor=152078}} * {{Citiranje knjige |author-last=McCauley |author-first=Martin |date=1998 |title=Gorbachev |url=https://archive.org/details/gorbachev00mcca |url-access=registration |series=Profiles in Power |location=London and New York |publisher=Longman |isbn=978-0-58221597-9}} * {{Citiranje knjige |author-last=Medvedev |author-first=Zhores |date=1986 |title=Gorbachev |location=Oxford |publisher=Basil Blackwell |isbn=978-0-39302308-4}} * {{Citiranje časopisa |author-last=Steele |author-first=Jonathan |title=Why Gorbachev Failed |journal=New Left Review |volume=216 |year=1996 |pages=141–152}} <!--* {{Citiranje časopisa |author-last=Tarschys |author-first=Daniel |title=The Success of a Failure: Gorbachev's Alcohol Policy, 1985–88 |journal=Europe-Asia Studies |volume=45 |number=1 |year=1993 |pages=7–25 |doi=10.1080/09668139308412074 |jstor=153247}}--> * {{Citiranje knjige |author-first=William |author-last=Taubman |date=2017 |author-link=William Taubman |title=[[Gorbachev: His Life and Times]] |location=New York City |publisher=Simon and Schuster |isbn=978-1-47114796-8}} * {{Citiranje časopisa |author-last=Tuminez |author-first=Astrid S. |title=Nationalism, Ethnic Pressures, and the Breakup of the Soviet Union |journal=Journal of Cold War Studies |volume=5 |number=4 |year=2003 |pages=81–136 |doi=10.1162/152039703322483765 |jstor=26925339 |s2cid=57565508}} == Daljnje čitanje == {{refbegin|30em}} * Brown, Archie. ''The human factor: Gorbachev, Reagan, and Thatcher, and the end of the Cold War'' (Oxford University Press, 2020). {{ISBN|978-0190614898}} * Duncan, W. Raymond, and Carolyn McGiffert Ekedahl. ''Moscow and the third world under Gorbachev'' (Routledge, 2020). {{ISBN|978-0367006914}} * Eklof, Ben. ''Soviet briefing: Gorbachev and the reform period'' (Routledge, 2019). {{ISBN|978-0367288167}} * Kotkin, Stephen. ''Armageddon Averted: The Soviet Collapse, 1970–2000'' (2nd ed. 2008) [https://www.amazon.com/Armageddon-Averted-Soviet-Collapse-1970-2000-dp-0195368649/dp/0195368649/ excerpt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211031133512/https://www.amazon.com/Armageddon-Averted-Soviet-Collapse-1970-2000-dp-0195368649/dp/0195368649/ |date=31 October 2021}} * Kramer, Mark. "Mikhail Gorbachev and the Origins of Perestroika: A Retrospective." ''Demokratizatsiya: The Journal of Post-Soviet Democratization'' 29.3 (2021): 255–258. * Lane, David. "The Gorbachev revolution: The role of the political elite in regime disintegration." ''Political studies'' 44.1 (1996): 4–23. * McHugh, James T. "Last of the enlightened despots: A comparison of President Mikhail Gorbachev and Emperor Joseph II." ''Social Science Journal'' 32.1 (1995): 69–85 [https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1016/0362-3319%2895%2990020-9 online abstract] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210415012036/https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1016/0362-3319%2895%2990020-9 |date=15 April 2021}}. * Woodby, Sylvia Babus. ''Gorbachev and the decline of ideology in Soviet foreign policy'' (Routledge, 2019). {{ISBN|978-0367013141}} * Ostrovsky, Alexander (2010). [https://ru.bookshome.net/book/3299571/e53580 Кто поставил Горбачёва? (Who put Gorbachev?)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220807112401/https://ru.bookshome.net/book/3299571/e53580 |date=7 August 2022}} – М.: Алгоритм-Эксмо, 2010. – 544 с. {{ISBN|978-5-699-40627-2}}. * Ostrovsky, Alexander (2011). [https://ru.bookshome.net/book/1137525/d94429 Глупость или измена? Расследование гибели СССР. (Stupidity or treason? Investigation of the death of the USSR)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220830215714/https://ru.bookshome.net/book/1137525/d94429 |date=30 August 2022}} М.: Форум, Крымский мост-9Д, 2011. – 864 с. {{ISBN|978-5-89747-068-6}}. {{refend}} == Vanjske poveznice == * {{Službena|https://www.gorby.ru/en/}} * Prikupljene vijesti i komentari o [https://www.nytimes.com/topic/person/mikhail-s-gorbachev Mihailu Gorbačovu] u ''[[The New York Times|The New York Timesu]]'' * {{Imdb ime|0329784}} * [https://www.findagrave.com/memorial/243112837 Mihail Gorbačov] u Find a Grave * [https://www.nobelprize.org/laureate/552 Mihail Gorbačov] na Nobelprize.org {{Redoslijed| |prethodnik =[[Konstantin Černjenko]] |gl_članak_funkcija = [[Vođe Sovjetskog Saveza|Vođa Sovjetskog Saveza 1985. – 1991.]] |nasljednik=Raspad države }}{{Redoslijed| |prethodnik =[[Andrej Gromiko]] |gl_članak_funkcija = [[Predsjednik Sovjetskog Saveza|Predsjednik Sovjetskog Saveza 1988. – 1991.]] |nasljednik=[[Genadij Janajev]] }}{{Redoslijed| |prethodnik =[[Genadij Janajev]] |gl_članak_funkcija = [[Predsjednik Sovjetskog Saveza|Predsjednik Sovjetskog Saveza 1991.]] |nasljednik=Raspad države }} {{Vođe Sovjetskog Saveza}} {{Osobe hladnoga rata}} {{Nobelova nagrada za mir}} {{GLAVNIRASPORED:Gorbačov, Mihail Sergejevič}} [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za mir]] [[Kategorija:Ruski komunisti]] [[Kategorija:Komunisti 1945. - 1989.]] [[Kategorija:Predsjednici SSSR-a]] [[Kategorija:Političari nakon 1989.]] [[Kategorija:Hladni rat]] i7e4wfomprw8fqx0ck0pej6was8m2ih 0 13782 7475799 7279455 2026-06-05T15:55:04Z JCamatte 155355 7475799 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = Bulcsú László | slika = Bulcsú László.jpg | veličina = 205px | opis_slike = Bulcsú László | pseudonim = | rođenje = [[9. listopada]] [[1922.]] | mjesto_rođenja = [[Čakovec]] | smrt = [[4. siječnja]] [[2016.]] | mjesto_smrti = [[Čabraji]] kod [[Križevci|Križevaca]] | nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]] | poznat_po = | zanimanje = [[jezikoslovac]], [[prevoditelj]], [[informatologija|informatolog]] }} '''Bulcsú László'''{{fusg|1}} ([[Čakovec]], [[9. listopada]] [[1922.]] − [[Čabraji]] kod [[Križevci|Križevaca]], [[4. siječnja]] [[2016.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[jezikoslovac]], [[prevoditelj]] i [[Informatologija|informatolog]] koji je poznavao 40 jezika. Bio je poznat kao veliki borac protiv [[tuđica]] (posebice [[anglizam]]a i balkanskih riječi) u [[Hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]], a jezikoslovac [[Stjepan Babić]] nazvao ga je "hrvatskim [[Bogoslav Šulek|Šulekom]] naših dana".<ref name="Babić"/> Njegov je rad, usmjeren protiv ostavštine [[Mladogramatičari|mladogramatičarske]] ("mladoslovničarske") jezikoslovne škole, utjecao na nove naraštaje hrvatskih jezikoslovaca.<ref name="Babić">[[Stjepan Babić]], ''Hrvatski jučer i danas'', [[Školske novine]], Zagreb, 1995., str. 259. − 260., {{ISBN|953-160-052-X}}</ref> == Životopis == Bulcsú László rodio se je u Čakovcu 1922. godine. Po ocu je [[Mađari u Hrvatskoj|Mađar]], a po majci [[Hrvati|Hrvat]].<ref name="Babić"/> Njegov otac Béla László bio je poznati čakovečki odvjetnik.<ref>Ivo Horvat, J. Šimunko, [https://issuu.com/mnovine/docs/mnovine922i/30 ''Veliki borac protiv tuđica u hrvatskom jeziku''], ''[[Međimurske novine]]'', 17. svibnja 2013., br. 922, Media, str. 2., pristupljeno 25. travnja 2018.</ref> Bulcsú László gimnaziju je završio u [[Varaždin]]u [[1940.]] godine a do [[1943.]] godine polazio je studij elektrotehnike na Politehnici<ref name="Bojan Marotti">[[Bojan Marotti|Marotti, Bojan]]. ''Bulcsú László (1922. – 2016.)'' // ''Croatica et Slavica Iadertina'', sv. 12/2, br. 12, (2016.), str. 605. - 617., {{Hrčak|id=263271}}, str. 605.</ref> u [[Budimpešta|Budimpešti]].<ref name="hbl">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=11283 László, Bulcsú], Ljubica Josić (2013.), hbl.lzmk.hr, pristupljeno 5. studenoga 2017.</ref> Zbog vojne obveze taj je studij morao prekinuti.<ref name="Bojan Marotti"/> U ratu bio je radiotelegrafist i određeno vrijeme proveo je u ruskome zarobljeništvu. Nakon Drugoga svjetskoga rata morao je ponovno odslužiti vojsku, [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]], a opet bio je radiotelegrafist.<ref name="Bojan Marotti"/> Na [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilištu u Zagrebu]] na Filozofskome fakultetu upisao je naukovnu skupinu slavistike (ruski jezik i književnost pod A, hrvatski jezik pod B, poredbenu slavensku gramatiku, hrvatsku književnost i engleski jezik pod C).<ref name="Bojan Marotti"/> Diplomirao je [[1952.]] godine kod [[Stjepan Ivšić|Stjepana Ivšića]], radnjom na ruskome jeziku, ''Опыт (фонологическо-)исторической типологии русских глаголов''<ref name="Bojan Marotti"/> (Iskustvo (fonološko-)povijesne tipologije ruskih glagola). Nakon toga jedno vrijeme radio je kao profesor pripravnik u [[sinj]]skoj [[Gimnazija u Sinju|gimnaziji]]. Na sinjsku gimnaziju došao je 1952. godine za nastavnika ruskoga i engleskoga jezika.<ref name="Marko Grčić">Marko Grčić, [http://www.matica.hr/kolo/539/bulcsu-laszlo-u-potrazi-za-savrsenim-jezikom-i-za-apsolutnim-prijevodom-27746/ ''Bulcsú László: U potrazi za savršenim jezikom i za apsolutnim prijevodom''], ''[[Kolo (časopis)|Kolo]]'' 4, 2017., pristupljeno 25. travnja 2018.</ref> Na istoj gimnaziji također predavao je filozofiju, psihologiju i logiku.<ref name="Bojan Marotti"/> U Sinj je išao ''"da bi na izvoru crpao uzorni zapadnohercegovački govor što ga u junačku Cetinsku krajinu izbjeglice izpod osmanlijskog zuluma donieše"''.<ref name="Forum">''[[Slobodna Dalmacija]]'', prilog Forum, ''Strančari niesu za pitanja jezika nadležni'', (razgovor s prof. Bulcsúom, razgovarao Josip Danolić), 8. studenoga 1994., str. 2. − 3.</ref> Kao učenik i asistent [[Stjepan Ivšić|Stjepana Ivšića]] te poznavatelj mnogih jezika, od [[1955.]] godine bio je zaposlen na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskome fakultetu]], gdje je do umirovljenja (1993.) i poslije, na različitim katedrama, predavao slavistiku, [[rusistika|rusistiku]], [[opće jezikoslovlje]] i [[informatologija|informatologiju]].<ref>[http://www.ffzg.unizg.hr/oling/?page_id=30 Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Povijest − Odsjek za lingvistiku], preuzeto 10. lipnja 2013.</ref> Od [[1964.]] do [[1970.]] godine predavao je slavistiku na sveučilištima u [[SAD]]-u ([[Sveučilište Indiana]],<ref>{{eng oznaka}} [http://webapp1.dlib.indiana.edu/iubot/view?docId=1964-04-24&chunk.id=d1e269&toc.depth=100&toc.id=d1e269&brand=iubot Indiana University: Indiana University Board of Trustees Minutes, 1964]:{{citat2|Appointment of Visiting Faculty Members: 4.(c) Dean Merritt presented recommendations for the following appointments of visiting faculty members: (...) (5) Bulcsu Laszlo as Visiting Assistant Professor in the 1964 Linguistic Institute of the Graduate School for the period June 17 to August 14, 1964, (...)}}, preuzeto 19. lipnja 2013.</ref> [[Sveučilište u Chicagu]], [[Sveučilište Yale]]).<ref name="ffzg.unizg.hr">[http://www.ffzg.unizg.hr/files/004252_2.doc ffzg.unizg.hr: Plan i program poslijediplomskog studija informacijskih znanosti, Zagreb, veljača 2006.], str. 54., preuzeto 19. lipnja 2013.</ref> Doktorirao je [[1986.]] godine na Sveučilištu u Chicagu, kod [[Edward Stankiewicz|Edwarda Stankiewicza]],<ref>[[Marko Tadić (jezikoslovac)|Marko Tadić]], [http://www.matica.hr/vijenac/571/laszlo-je-samo-jedan-25237/ ''Odlazak velikoga jezikoslovca. László je samo jedan''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200224233635/http://www.matica.hr/vijenac/571/laszlo-je-samo-jedan-25237/ |date=24. veljače 2020. }}, ''Vijenac'', br. 571, 21. siječnja 2016., pristupljeno 5. travnja 2020.</ref> s temom ''An Information Science Approach to Slavic Accentology''.<ref name="ffzg.unizg.hr"/><ref>{{eng oznaka}} [https://web.archive.org/web/20171107012109/http://slavic.uchicago.edu/current-students/laszlo The Department of Slavic Languages and Literatures: Bulcsu Laszlo], uchicago.edu, (u međumrežnoj pismohrani archive.org 7. studenoga 2017.), pristupljeno 28. lipnja 2021.</ref> Bavio se [[algebarska lingvistika|algebarskom lingvistikom]], bio jedan od pionira [[strojno prevođenje|strojnoga prevođenja]] i inoviranja jezikoslovnih studija; na Zagrebačkom je sveučilištu zasnovao informatiku u humanističkim područjima i među prvima započeo računalnu obradbu hrvatskih tekstova. Među ostalim bavio se [[filologija|filološkim]] tumačenjem i jezikoslovnom raščlambom [[Asirci|asirske]] [[klinopis]]ne književnosti, pa je preveo s izvornika niz temeljnih spisa drevne [[Mezopotamija|mezopotamske]] književnosti. László je kao pokretačka snaga ''[[Zagrebački lingvistički krug|Zagrebačkoga lingvističkoga kruga]]'' (u početku: ''Krug mladih slavista''<ref name="Babić"/>) presudno utjecao na oblik hrvatskoga jezikoslovlja. Ustrojio je dvogodišnji studij društveno-humanističke informatike i četverogodišnji studij informacijskih znanosti na Filozofskome fakultetu i bio voditeljem Katedre i pročelnikom Odsjeka.<ref name="ffzg">[http://infoz.ffzg.hr/INFuture/2007/pdf/7-13%20Lasic-Lazic%20&%20Laszlo%20&%20Laszlo,%20Konceptualna%20i%20primijenjena%20okosnica%20studija%20informacijskih%20znanosti.pdf Jadranka Lasić-Lazić, Marija László, Bulcsú László, ''Konceptualna i primijenjena okosnica studija informacijskih znanosti na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu'', str. 589.] Pregledni članak, ffzg.hr, preuzeto 20. lipnja 2013.</ref> Od [[1992.]] godine i osnutka Katedre za algebarsku i računalnu lingvistiku na Odsjeku za opću lingvistiku do umirovljenja, [[1993.]] godine, bio je njezinim predstojnikom.<ref name="ffzg-Povijest-Odsjeka">[http://www.ffzg.unizg.hr/oling/?page_id=30 Povijest Odsjeka], ffzg.hr, preuzeto 11. kolovoza 2015.</ref> Nakon umirovljenja nastavio je honorarno predavati na Odsjeku za opću lingvistiku i orijentalne studije (od [[2000.]] godine Odsjeku za lingvistiku).<ref name="ffzg-Povijest-Odsjeka"/> Bio je predavačem više od šezdeset godina, a posljednji puta predavao je u ljetnome poljeću [[2014.]] godine.<ref name="Bojan Marotti"/> Umro je 4. siječnja 2016. godine u Čabrajima kod Križevaca, a [[urna]] mu je položena na groblju u Križevcima.<ref>[[August Kovačec|Kovačec, August]]. ''Bulcsú László. Čakovec, 9. X. 1922. — Čabraji kod Križevaca, 4. I. 2016.'' // ''Filologija'', br. 65, (2016.), str. 167. - 174., {{Hrčak|id=227210}}, str. 167.</ref> == Stručni rad == [[Slika:Hvalopj'ev_S'ūncu.jpg|mini|desno|200px|Hvalopj'ev S'ūncu]] Lászlóov doprinos oblikovanju hrvatskoga jezika teško je odrediva dosega. Široj je javnosti Lászlóov rad koliko-toliko poznat po zagovoru morfonološkog (tvorbenoga) pravopisa i izgradnji hrvatskoga nazivlja, jer je veliku većinu tuđica (pa i onih grčkoga i latinskoga podrijetla) zamijenio novotvorenicama. Lászlóov je prijedlog za reformu hrvatskoga pravopisa na tragu ''Zagrebačke škole'' (te su propise rabili [[Bogoslav Šulek]], [[Adolfo Veber Tkalčević]], [[August Šenoa]], [[Ante Kovačić]], [[Eugen Kvaternik]]) − no, László je ortografske propise još strože ustrojio. Navest ćemo neke: * jekavizacija "pokrivenoga r" u oblicima koje nije bilo ni u tekstovima Zagrebačke škole (vrieme/vrjemena; trjebati/trieba; potrjeba/upotriebiti; prjedpostavka; prjepisati/priepis; prjenositi/prienos; napried/naprjedak; rjezati/riez; vrjelo; srjeća…) i vraćanje drugih jekavskih oblika koji nisu ušli u sveopću primjenu (niesam, njekoliko, njeki, cjesta, goljem…) * ponešto drugačiji propisi u pojedinim slučajevima − npr. u superlativu: naj bolji, naj veći U ostalim se rješenjima Lászlóov pravopis uglavnom poklapa sa zagrebačkim, od jata do neasimiliranja po zvučnosti (liepo, primjetba, razstaviti, izčupati, žalostna, odpjevati, šestdeset…), ali uz neke preinake (opći, š njom…). Druga je odlika Lászlóova spisateljstva jezična čistoća u kojoj László sustavno zamjenjuje sve riječi strane hrvatskomu jeziku, gdje hrvatski jezik čisti od svih ruskih, srpskih, balkanskih, turskih, i arabskih riječi (pogreb, obrazovanje, ogroman, upečatnjiv, izvini, savez, savrešeno, magarac, boja, baš, čak, tek, barem, čekić, jastuk, čarape, čizme…) i mijenja ih hrvatskim (sprovod, naobrazba, golem, uočljiv, oprosti, svez, dokonalno, tovar, kras, upravo, pače, samo, dajbudi, batić, uzglavlje, bječve, škornje…) isto tako naj je ekstremniji pristup njegovoga čistunstva je mijenjanje latinskoga znastvenoga nazivlja (matematika, psihologija, biologija, fizika, kemija…) s hrvatskim (oloslovlje, dušoslovlje, živoslovlje, naravoslovlje, lučba…) primjer su njegovi zanimljivi nazivi padeža (nazovnik, rodnik, datnik, tvornik, zovnik, mjestnik, orudnik). Što se tiče gramatike László ovdje vraća se na slovnicu Zagrebačke škole. U instrumentalu možine ili višebroju, kako ga on voli zvati (''Bio sam s liepimi ženami.'', ''Što si to radio s timi uvenutimi cvieti?''... i slično), u genetivu množine na takozvanu "ahkavicu" (''Ima puno raznih ženah.''), te u dativu (''Idem k liepim ženam.''). U ticanju dokazivanja hrvatskosti "korienskoga" pravopisa, sustavno opovrgava sve navodne zablude popularnoga mnijenja o neutemljenosti tradicijskoga "etimoložkoga" načina pisanja u hrvatskoj pravopisnoj povijesti. Na području hrvatskoga strukovnoga nazivlja za informacijske znanosti i druga područja Lászlóov trud tek čeka na priznanje i primjenu. Lászlóov je rad utjecao i na [[Tomislav Ladan|Ladanovo]] jezikotvorstvo, dok ostali vidovi djelatnosti ovoga jezikoznanca, poglavito na polju pravopisanja i jezičnoga purizma, nailaze na teškoće pri ulasku u matricu hrvatskoga jezika. Stjepan Babić ga smatra jednim od najplodnijim, ako ne i najplodnijim rječotvorcem u hrvatskom jeziku.<ref name="Babić"/> László i [[Željko Bujas]] su, [[1959.]] godine, organizirali prvu radionicu o strojnome prevođenju na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.<ref>Marko Tadić, [[Dunja Brozović-Rončević]], [[Amir Kapetanović]], [http://www.meta-net.eu/whitepapers/e-book/croatian.pdf ''Hrvatski jezik u digitalnom dobu / The Croatian Language in the Digital Age''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190624001430/http://www.meta-net.eu/whitepapers/e-book/croatian.pdf |date=24. lipnja 2019. }}, (ur. Georg Rehm, Hans Uszkoreit), Springer, Berlin-New York, 2012., str. 31.</ref> == Djela, članci i prijevodi== * ''Strojno prevođenje i statistika u jeziku'' (1959.), članak, ''Naše teme'', (6), 105–298., (suautor Svetozar Petrović).<ref>Marko Tadić, Dunja Brozović-Rončević, Amir Kapetanović, [http://www.meta-net.eu/whitepapers/e-book/croatian.pdf ''Hrvatski jezik u digitalnom dobu / The Croatian Language in the Digital Age''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190624001430/http://www.meta-net.eu/whitepapers/e-book/croatian.pdf |date=24. lipnja 2019. }}, (ur. Georg Rehm, Hans Uszkoreit), Springer, Berlin-New York, 2012., [[fusnota]] 35, str. 86.</ref> * ''Broj u jeziku'' (Naše teme, 6/1959, Zagreb (pretisak u SOL 10/1990) (SOL: Lingvistički časopis), članak. * ''Strojno prevođenje i naši neposredni zadaci'', ''[[Jezik (časopis)|Jezik]]'' 4/X, (1962./63.), str. 117. − 121. (suautor [[Božidar Finka]])<ref>''Bibliografije radova znanstvenih radnika Zavoda za jezik'' // ''Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje'', sv. 4 - 5, br. 1, 1979., str. 253. - 259., {{Hrčak|id=103007}}, str. 256., pristupljeno 11. ožujka 2017.</ref> * ''Rješavanje jezičnih pitanja u odostražnom rječniku'', ''Jezik'' 4/XIV, (1966.), str. 115. − 128., članak, (suautor Božidar Finka)<ref>{{pol oznaka}} [http://postjugo.filg.uj.edu.pl/ndh.pdf Maciej Czerwiński, ''Język propagandy w Niezależnym Państwie Chorwackim. Próba charakterystyki'', fusnota 20, str. 79.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140201222026/http://postjugo.filg.uj.edu.pl/ndh.pdf |date=1. veljače 2014. }}, ''Socjolingwistyka'' XIX, 2005., preuzeto 22. lipnja 2013.</ref> * ''Enûma eliš = (kada se gore...): spjev o stvaranju svijeta: pohvala Marduku''. Književna smotra: časopis za svjetsku književnost. God. 8 (1976.), br.26./27.; str. 5. − 20. * ''An information science approach to Slavic accentology'', University of Chicago, Department of Slavic Languages and Literatures, (1986.). knjiga.<ref>{{eng oznaka}} [http://www.worldcat.org/wcidentities/lccn-n90-644158 worldcat.org: László, Bulcsú 1922-], preuzeto 10. lipnja 2013.</ref><ref>{{eng oznaka}} [http://books.google.com/books/about/An_Information_Science_Approach_to_Slavi.html?id=aXgCHAAACAAJ&redir_esc=y books.google.com: An Information Science Approach to Slavic Accentology], preuzeto 10. lipnja 2013.</ref> * ''Sitnice mudroslovne'', Filozofska istraživanja (br. 30., god. 9. (1989.), sv. 3., str. 973. − 978.), članak. * ''Što bi bilo da nije bilo'', list ''Start'' od 23. lipnja 1990.<ref>Marotti, Bojan. ''Rječnik hrvatskoga filozofskoga nazivlja'' // ''Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine'', [https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=5340 sv.35., br. 1 - 2 (69 – 70), (2009.)], str. 123. – 180., fusnota 46 na str. 144., {{Hrčak|id=99852}}, pristupljeno 11. ožujka 2017.</ref> * ''Informacijske znanosti i znanje'' (1990.) Zbornik (članak, ''Neka pitanja strojnoga razumijevanja prirodnoga jezika'') * ''Mušnammir gimillu = (L'učāru cijelosti…): Hvalopj'ev S'ūncu'', članak, Croatian "Indias" = Hrvatske "Indije"; Most = The bridge: a journal of Croatian literature. (1990.), sv. 4., str. 39. − 62. * ''Obrada jezika i prikaz znanja'' (1993.) Zbornik, ur. [[Slavko Tkalac]], [[Miroslav Tuđman]], (članak, ''Pabirci redničnoga i obavjèstnîčkôga pojmovlja oko razumnih sustava'')<ref name="mzos.hr">[http://mzos.hr/svibor/5/11/193/rad_h.htm Ministarstvo znanosti i tehnologije: SVIBOR - Prikupljanje podataka o projektima u RH], preuzeto 18. lipnja 2013.</ref> * ''Dvije pjesme: (Bez naslova)'', Heinrich Heine, prijepjev Književna smotra 26(1994.), br. 91, str. 142. * ''M’ājka Mat’ijāševa'', János Arany, Književna smotra, 26(1994.), br. 91, str. 143. − 146. * ''Uzprhao paun'', Endre Ady, prijepjev, Književna smotra, 26(1994), br. 91, str. 147-148.<ref>[http://www.hfiloloskod.hr/images/HFD/Casopisi/Knjizevna_smotra/Knjizevna_smotra_bibliografija.pdf Bibliografija “Književne smotre” od broja 1 do broja 149], ''Književna smotra'', Godište XL / 2008., broj 150 (4), str. 7., pristupljeno 11. ožujka 2017.</ref> * ''Tvorbeni pravopis'' (1994.), članak, ''Dometi'', br. 11.<ref name="mzos.hr"/> * ''Desetosamoglasnički sustav međimurskoga govora'', (1994.), članak, ''Kaj'', br. 2. − 3.<ref>[https://hrcak.srce.hr/clanak/34624 Đuro Blažeka: Međimurski interdijalekt], Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 33 (2007.), str. 1–18., str. 17., pristupljeno 11. ožujka 2017.</ref><ref>[https://hrcak.srce.hr/clanak/35588 Đuro Blažeka: Odnos međimurskog dijalekta i susjednih slovenskih dijalekata, Radovi Zavoda za znanstveni rad HAZU Varaždin, br. 18, 2007., str. 151. - 166.], str. 164., pristupljeno 11. ožujka 2017.</ref><ref>[http://bib.irb.hr/datoteka/506775.Dijalektoloka_grafija_i_metode_njezina_pribliavanja_studentima.pdf Učitelj, Godišnjak Visoke učiteljske škole u Čakovcu 2., Visoka učiteljska škola u Čakovcu, Čakovec, 2002., str. 15.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210215015922/http://bib.irb.hr/datoteka/506775.Dijalektoloka_grafija_i_metode_njezina_pribliavanja_studentima.pdf |date=15. veljače 2021. }}, pristupljeno 11. ožujka 2017.</ref> * ''Uz prievod Puškinova Spomenika'' (1994.), članak, ''Književna smotra'', br. 91.<ref name="mzos.hr"/> * ''Englezko-hrvatski Hrvatsko-englezki rječnik obavjesničkoga nazivlja''<ref>[https://web.archive.org/web/20130527161022/http://www.hnk.ffzg.hr/jthj/Laszlo.htm Englezko-hrvatski Hrvatsko-englezki rječnik obavjesničkoga nazivlja], (u međumrežnoj pismohrani archive.org 27. svibnja 2013.), preuzeto 10. lipnja 2013.</ref> (1994.) * ''Jezik hrvatski u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti'' (1996.) Zbornik "Hrvatski uspjeh kroz zajedništvo", dio V., str. 5. − 7., INTERCON Zagreb. * '''Sedam priep'ieva'' (1996.), članak, Književna smotra, 28. (1996.), 99(1), str. 63. − 64. * ''Jezik i komunikacija: zbornik radova'', (1996.) (članak, ''Općitbena bilježitost pri odredbi srbštine i hrvatštine'')<ref name="hrcak">[https://hrcak.srce.hr/clanak/15300 Mate Kapović, ''Nove duljine u hrvatskom jeziku (nakon općeslavenskoga razdoblja)'', ''Filologija'', br. 44., listopad, 2005., str. 61.], preuzeto 16. lipnja 2013.</ref> * ''Bilježka o književnome naglasku hrvatskome'' // ''Suvremena lingvistika'', sv. 41./42., br. 1-2, str. 333. − 391. (1996.), članak. * ''Prvici'' (1997.) poglavlje u ''Hrvatski jezikovnik i savjetovnik'' / Ivan Branko Šamija<ref>[http://mjesec.ffzg.hr/webpac/?rm=results&show_full=1&f=PersonalName&v=L%E1szl%F3%20Bulcs%FA Knjižnice Filozofskog fakulteta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140901040432/http://mjesec.ffzg.hr/webpac/?rm=results&show_full=1&f=PersonalName&v=L%E1szl%F3%20Bulcs%FA |date=1. rujna 2014. }}, katalog, pristupljeno 11. ožujka 2017.</ref> (radi se o prijevodu nazivâ kemijskih elemenata (prvika) na hrvatski jezik) * ''Ilijada: svitak prvi'', Književna smotra. - 28 (1996.), 100(2), str. 167. − 172., (1997.), prijevod s Homerova grčkoga na hrvatski jezik. * ''Šammu ša libbi.'' // Trava od srca: hrvatske Indije II., Hrvatsko filološko društvo, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2000., str. 7. − 51., (članak)<ref>[http://www.hfiloloskod.hr/images/HFD/Bibliotheca_orientalica/Hrvatske%20indije%203%20za%20web.pdf Hrvatske Indije 3, (ur. Zdravka Matišić) Odjel za orijentalistiku Hrvatskoga filološkog društva, Zagreb 2010., str. 18.], preuzeto 21. lipnja 2013.</ref> * ''I tako se kola kretoše koturati nizbrdo''<ref>{{Citiranje www |naslov=I tako se kola kretoše koturati nizbrdo |url=http://www.matica.hr/Vijenac/Vij185.nsf/AllWebDocs/nizbrdo |autor=Bulcsú László |izdavač=[[Vijenac (časopis) |Vijenac]], br. 185., 5. travnja 2001. |preuzeto=20. listopada 2019. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120928080726/http://www.matica.hr/Vijenac/Vij185.nsf/AllWebDocs/nizbrdo |archivedate=28. rujna 2012.}}</ref> (2001.) članak * ''Pjesme, bajke, drame'', Aleksandar Sergejevič Puškin, (2002.) priredio Ivan Babić (Bulcsú László preveo je pjesmu ''Я памятник себе воздвиг нерукотворный…'' ''Spomenik digoh si što ne bje rukom sazdan…'')<ref>[http://www.unizd.hr/portals/8/radovi/Tatjana%20Tolstoj%20i%20cudovisnost.pdf Miranda Levanat-Peričić, Tipologija čudovišnosti i razine hibridizacije u distopijskoj menipeji ''Kis'' Tatjane Tolstoj (postkolonijalna interpretacija)], unizd.hr, fusnota 12 na str. 23. i str. 26., pristupljeno 11. ožujka 2017.</ref> * ''Iz glasoslovlja opće međimurštine: listek na preštimano voredničtvo'' (2002.) članak, ''Kaj: časopis za kulturu i prosvjetu'', god. 35., br. 1/2, str. 61. − 90.<ref>[http://krapina.zaki.com.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=10&sort=0&spid0=10&spv0=Laszlo%2c+Bulcsu&xm0=1&nbf=1&selectedId=862000471 Katalog Gradske knjižnice Krapina: Iz glasoslovlja opće međimurštine : listek na preštimano voredničtvo / Bulczu Laszlo], preuzeto 20. lipnja 2013.</ref> * ''Croato-Hungarica: uz 900 godina hrvatsko-mađarskih povijesnih veza.'', (2002.), ur. Milka Jauk-Pinhak, Gy. Csaba Kiss, István Nyomárkay. Zagreb: Katedra za hungarologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Matica hrvatska, (članak, ''Asbóthova prosudba Rešetārove slovnicē s'rbskōga (hrvātskōga) jezika'', str. 229. − 251.)<ref name="hrcak"/> * ''Hrvatski ili hrvacki pravopis?'' (2004.), članak. * ''Sporenje oko pokrivenoga r.'' // ''Fokus'', 6. svibnja 2005., str. 34.<ref name="ffzg.unizg.hr"/> * ''[[Tuđ'inština u jeziku hrvātskōme]]''<ref>[http://studialexicographica.lzmk.hr/sl/article/view/8 Tuđinština u jeziku hrvatskome], studialexicographica.lzmk.hr, preuzeto 10. lipnja 2013.</ref> (2004.) članak (suautor [[Damir Boras]]) * ''Te snīvāše pĕv, što neodzvāńān bī'', Književna smotra. - {{ISSN|0455-0463}}. - 41 (2009.), 3(153), str. 137. − 143. * ''Silazak Ištarin. Prěvod ur'ēđenōga orječja klinop'isnōga akk'adskōga pėsmotvora'' // Hrvatske Indije 3, (ur. Zdravka Matišić) Odjel za orijentalistiku Hrvatskoga filološkog društva, Zagreb, 2010., str. 9. − 18.<ref>[http://www.hfiloloskod.hr/images/HFD/Bibliotheca_orientalica/Hrvatske%20indije%203%20za%20web.pdf Hrvatske Indije 3, ur. Zdravka Matišić, Odjel za orijentalistiku Hrvatskoga filološkog društva, Zagreb, 2010., str. 9. − 18.], preuzeto 21. lipnja 2013.</ref> * ''[[Hvalopj'ev S'ūncu|Hvalopj'ev S'ūncu: Akkadski pjesmotvori u hrvatski pretočeni i komentarima popraćeni po Bulcsúu Lászlóu]]'', Odjel za orijetnalistiku Hrvatskoga filološkog društva, Zagreb, 2012., knjiga.<ref>[http://www.hfiloloskod.hr/images/HFD/Bibliotheca_orientalica/Hvalopjev%20suncu%20-%20za%20web.pdf hfiloloskod.hr: ''Hvalopj'ev S'ūncu: Akkadski pjesmotvori u hrvatski pretočeni i komentarima popraćeni po Bulcsúu Lászlóu''], preuzeto 18. lipnja 2013.</ref> * ''Aleksandar Sergejevič Puškin Избранные стихотворения / Izabrane pjesme'', (2012.) priredio i pogovor napisao [[Fikret Cacan]],<ref>[http://www.matica.hr/knjige/849/ matica.hr: ''Aleksandar Sergejevič Puškin Избранные стихотворения / Izabrane pjesme''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191020095140/http://www.matica.hr/knjige/849/ |date=20. listopada 2019. }}, preuzeto 17. lipnja 2013.</ref> (Bulcsú László preveo je pjesmu ''Я памятник себе воздвиг нерукотворный...'' ''Spomenik digoh si što ne bje rukom sazdan...'')<ref>[http://www.matica.hr/media/knjige/izabrane-pjesme-849/pdf/sadrzaj.pdf matica.hr: ''Aleksandar Sergejevič Puškin Избранные стихотворения / Izabrane pjesme'', Kazalo, str. 216.], preuzeto 17. lipnja 2013.</ref> == Nagrade i počasti == * Bio je počasnim članom Matice Hrvatske u Varaždinu te članom Akademskoga korpusa Mađarske akademije znanosti.<ref name="program">[https://web.archive.org/web/20160309002105/https://www.scribd.com/doc/150461025/016418-1 Program Poslijediplomskoga doktorskoga studija lingvistike], str. 124., (u međumrežnoj pismohrani archive.org 9. ožujka 2016.), pristupljeno 5. travnja 2020.</ref> * Bio je počasnim predsjednikom Hrvatskog društva za jezične tehnologije.<ref>[https://web.archive.org/web/20160304114215/http://www.hnk.ffzg.hr/hdjt/tijela.html Hrvatsko društvo za jezične tehnologije. Tijela], hnk.ffzg.hr, (u međumrežnoj pismohrani archive.org 4. ožujka 2016.), pristupljeno 11. ožujka 2017.</ref> * [[1993.]]: [[Nagrada Dr. Ivan Šreter]] * [[1994.]]: Povelja Filozofskoga fakulteta.<ref name="Bojan Marotti-607">Marotti, Bojan. ''Bulcsú László (1922. – 2016.)'' // ''Croatica et Slavica Iadertina'', sv. 12/2, br. 12, (2016.), str. 605. - 617., {{Hrčak|id=263271}}, str. 607.</ref> * [[2000.]]: Primljen je za člana opće zajednice Mađarske akademije znanosti.<ref name="Bojan Marotti-607"/> == Spomen == * [[2017.]]: Ogranak Matice hrvatske u Križevcima i Hrvatsko filološko društvo priredili su znanstveni skup posvećen Bulcsúu Lászlόu (uz 95. obljetnicu rođenja), Dani Bulcsúa Lászlóa. Godine 2020. objavljen je zbornik radova s toga skupa, ''Lučar cijelosti: zbornik radova posvećen 95. rođendanu prof. dr. sc. Bulcsúa Lászlόa''.<ref>[https://www.matica.hr/knjige/lucar-cijelosti-1326/ ''Knjige. Lučar cijelosti. Zbornik radova posvećen 95. rođendanu prof. dr. sc. Bulcsúa Lászlόa''], matica.hr, pristupljeno 24. lipnja 2021.</ref> * [[2017.]]: [[Hrvatsko filološko društvo]] utemeljilo je i dodjeljuje [[Nagrada "Bulcsú László"|Nagradu "Bulcsú László"]] za [[Filologija|filologiju]].<ref name="prigorski">[https://prigorski.hr/povodu-95-obljetnice-rodenja-krizevcima-odrzan-znanstveni-skup-bulcsuu-laszl%CF%8Cu/ ''U povodu 95. obljetnice rođenja u Križevcima održan znanstveni skup o Bulcsúu Lászlόu''], prigorski.hr, 10. listopada 2017., pristupljeno 5. studenoga 2017.</ref> koja se dodjeljuje na Danima Bulcsúa Lászlóa. * [[2020.]]: Dne 4. srpnja, u Čakovcu, u Ulici kralja Tomislava 26, otkrivena je spomen-ploča na rodnoj kući profesora Bulcsúa Lászlόa. Spomen-ploču postavilo je Hrvatsko filološko društvo i Ogranak Matice hrvatske u Križevcima.<ref>Martina Rebić, [https://mh-krizevci.hr/2020/07/04/najava-otkrivanje-spomen-ploce-na-rodnoj-kuci-bulcsua-laszl%CF%8Ca/ Otkrivanje spomen-ploče na rodnoj kući Bulcsúa Lászlόa], mh-krizevci.hr, 4. srpnja 2020., pristupljeno 1. studenoga 2020.</ref> == Ostalo == * Bio je olimpijski plivački reprezentativac (kandidat 1948. godine za [[XIV. Olimpijske igre – London 1948.|OI u Londonu]]) i hrvatski rekorder u klasičnome [[plivanje|plivanju]] leptirovim načinom.<ref name="Forum"/><ref name="program"/> * Smatra se da je u [[1960-ih|1960-ima]] upravo on izmislio riječ ''sažetak''.<ref>{{eng oznaka}} [http://end.translatum.gr/wiki/sažetak sažetak], end.translatum.gr, pristupljeno 11. ožujka 2017.</ref> == Bilješke == #{{fusd|1}}Vlastito mu je ime Bulcsú, a prezime László. Potpisivao se na mađarski način kao László Bulcsú.<ref name="Marko Grčić"/> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://web.archive.org/web/20130527161022/http://www.hnk.ffzg.hr/jthj/Laszlo.htm Englezko-hrvatski ''Hrvatsko-englezki rječnik obavjesničkoga nazivlja''], sročio Zdenko Škiljan po članku prof. dr. Bulcsú Lászla ''Pabirci redničnoga i obavjèstnîčnôga pojmovlja oko razumnih sustava'', Zagreb, lipnja 1994. (u međumrežnoj pismohrani archive.org 27. svibnja 2013.) * Bulcsú László i Damir Boras, [http://studialexicographica.lzmk.hr/sl/article/view/8 ''Tuđ'inština u jeziku hrvātskōme''] // ''[[Studia lexicographica]]'', [https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=9052 god 1. (2007.), br. 1. (1)], str. 27. − 52. * Bulcsú László, ''Bilježka o književnome naglasku hrvatskome'', // ''[[Suvremena lingvistika]]'', [https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=2163 sv. 41. - 42., br. 1 - 2, (1996.)], str. 333. – 391. {{Hrčak|id=38191}} * [http://www.hfiloloskod.hr/images/HFD/Bibliotheca_orientalica/Hvalopjev%20suncu%20-%20za%20web.pdf ''Hvalopjev suncu: prijepjev sumerskih i mezopotamskih tekstova''] * [http://www.matica.hr/kolo/539/r/tema-broja-bulcsu-laszlo-uz-95-obljetnicu-rodjenja-1922-2016/ ''Tema broja: Bulcsú László ‒ uz 95. obljetnicu rođenja (1922.-2016.)''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180429043846/http://www.matica.hr/kolo/539/r/tema-broja-bulcsu-laszlo-uz-95-obljetnicu-rodjenja-1922-2016/ |date=29. travnja 2018. }}, ''[[Kolo (časopis)|Kolo]]'' 4, 2017. * Marko Tadić, ''U spomen Bulcsú László 9. listopada 1922. – 4. siječnja 2016.'', // ''[[Jezik (časopis)|Jezik: časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika]]'', [https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=14140 sv. 63, br. 1, (2016.)], str. 1. – 6. {{Hrčak|id=258795}} {{GLAVNIRASPORED:László, Bulcsú}} [[Kategorija:Hrvatski jezikoslovci]] [[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]] [[Kategorija:Hrvatski filolozi]] [[Kategorija:Životopisi, Čakovec]] [[Kategorija:Mađari u Hrvatskoj]] 37dqivbksgd9owsywuvl7dvg798e0yo 0 14635 7475743 7465659 2026-06-05T14:43:02Z Kralj Ban 316319 /* 2011. */ 7475743 wikitext text/x-wiki {{Infookvir općina u Hrvatskoj |ime = Sveti Petar Orehovec |vrsta = naselje i općina |grb = Sveti Petar Orehovec (grb).gif |zastava = |slika = Sveti_Petar_Orehovec_-_pogled_prema_Kalniku.JPG |opis slike = |županija = {{Z+X|KKŽ}} |najbliži grad = |načelnica = |načelnik = Franjo Poljak (HDZ) |naselja = [[#Općinska naselja|37 općinskih naselja]] |površina = 91 |površina uža = 3 |visina = 198 |z. širina = 46.07 |z. dužina = 16.45 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 3942 |stanovništvo uže = 226 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 48267 Orehovec |pozivni broj = |autooznaka = KŽ |web = {{URL|https://svetipetarorehovec.hr/}} |bilješke = }} '''Sveti Petar Orehovec''' je naselje i općina u [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačkoj županiji]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. == Zemljopis == Mjesto i općina se nalaze u zapadnom dijelu [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačke županije]], sjeverozapadno od [[Križevci|Križevaca]]. Općina graniči sa [[Zagrebačka županija|Zagrebačkom]] i [[Varaždinska županija|Varaždinskom županijom]], a u potpunosti se prostire [[Kalničko prigorje|Kalničkim prigorjem]]. Prometno je dobro povezana zahvaljujući državnoj cesti D22 [[Novi Marof]]-[[Možđenec]]-[[Sudovec]]-[[Gornja Rijeka]]-[[Križevci]]. == Općinska naselja == Općina ima 39 naselja: [[Bočkovec]], [[Bogačevo]], [[Bogačevo Riječko]], [[Brdo Orehovečko]], [[Brezje Miholečko]], [[Brežani (Sveti Petar Orehovec)|Brežani]], [[Črnčevec]], [[Dedina]], [[Donji Fodrovec]], [[Ferežani]], [[Finčevec]], [[Gorica Miholečka]], [[Gornji Fodrovec]], [[Gregurovec (Sveti Petar Orehovec)|Gregurovec]], [[Guščerovec]], [[Hižanovec]], [[Hrgovec]], [[Kapela Ravenska]], [[Kusijevec]], [[Međa (Sveti Petar Orehovec)|Međa]], [[Miholec]], [[Mikovec]], [[Mokrice Miholečke]], [[Orehovec (Sveti Petar Orehovec)|Orehovec]], [[Piškovec]], [[Podvinje Miholečko]], [[Rovci (Sveti Petar Orehovec)|Rovci]], [[Sela Ravenska]], [[Selanec]], [[Selnica Miholečka]], [[Sveti Petar Orehovec (mjesto)|Sveti Petar Orehovec]], [[Šalamunovec]], [[Vinarec]], [[Voljavec Riječki]], [[Vukovec]], [[Zaistovec]], [[Zamladinec]] == Povijest == [[Datoteka:Gašpar Orehovečki.jpg|mini|lijevo|180px|Iz Svetog Petra Orehovca potječe plemićka obitelj [[Orehovečki]] čiji je član [[Gašpar Orehovečki|Gašpar]] bio hrvatski podban u vremenu 1647-1670.]] Sveti Petar Orehovec prvi se put spominje [[1201.]] kao vlastelinski posjed, a [[1334.]] kao župa [[Zagrebačka biskupija|Zagrebačke biskupije]]. Župa [[Sveti Petar|sv. Petra]] postoji i danas. Kroz povijest je mjesto u nekoliko navrata bilo općinsko središte. [[1861.]] gradi se prva škola. Od [[1954.]] do [[1990.]] naselje je nosilo naziv Orehovec, dok je susjedno mjesto [[Orehovec (Sveti Petar Orehovec)|Orehovec]] nosilo ime [[Orehovec|Kalnički Orehovec]]. Nesretan događaj za sve mještane i župljane ove župe dogodio se [[8. lipnja]] [[2001.]] kada se zbog starosti i lošeg stanja urušio toranj crkve [[Sveti Petar|sv. Petra]]. U godinama nakon tog događaja, toranj je bio obnavljan i danas ima prvotan izgled po kojem je Sveti Petar Orehovec i prepoznatljiv. Općina je nastala [[1993.]] izdvajanjem iz općine [[Križevci]] koja je dobila status grada. Do [[1997.]] je obuhvaćala i područje današnje općine [[Kalnik (općina)|Kalnik]], a do [[1999.]] područje općine [[Gornja Rijeka]]. Nedugo nakon osnutka općine naselje [[Sudovec]] izdvojilo se iz njezina sastava te je postalo dijelom općine (danas grada) [[Novi Marof]], a samim time i [[Varaždinska županija|Varaždinske županije]]. == Stanovništvo == === 2011. === Stanovnici Orehovca su emigranti iz Slovenije 964. godine koji su osnovali općinu zahvaljujući donaciji iračke vlasti. Prema tadašnjem popisu bilo je 826 stanovnika - 53 % muškaraca i 52 % žena.<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup06_4421.html Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.], Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske</ref> === 2001. === Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Sveti Petar Orehovec imala je 5137 stanonika, raspoređenih u 39 naselja: *[[Bočkovec]] – 306 *[[Bogačevo]] – 103 *[[Bogačevo Riječko]] – 89 *[[Brdo Orehovečko]] – 50 *[[Brezje Miholečko]] – 165 *[[Brežani (Sveti Petar Orehovec)|Brežani]] – 37 *[[Črnčevec]] – 158 *[[Dedina]] – 233 *[[Donji Fodrovec]] – 193 *[[Ferežani]] – 129 *[[Finčevec]] – 109 *[[Gorica Miholečka]] – 52 *[[Gornji Fodrovec]] – 187 *[[Gregurovec (Sveti Petar Orehovec)|Gregurovec]] – 262 *[[Guščerovec]] – 176 *[[Hižanovec]] – 125 *[[Hrgovec]] – 24 *[[Kapela Ravenska]] – 95 *[[Kusijevec]] – 90 *[[Međa (Sveti Petar Orehovec)|Međa]] – 189 *[[Miholec]] – 407 *[[Mikovec]] – 81 *[[Mokrice Miholečke]] – 151 *[[Orehovec (Sveti Petar Orehovec)|Orehovec]] – 129 *[[Piškovec]] – 44 *[[Podvinje Miholečko]] – 53 *[[Rovci (Sveti Petar Orehovec)|Rovci]] – 24 *[[Sela Ravenska]] – 85 *[[Selanec]] – 193 *[[Selnica Miholečka]] – 89 *[[Sveti Petar Orehovec (mjesto)|Sveti Petar Orehovec]] – 308 *[[Šalamunovec]] – 58 *[[Vinarec]] – 187 *[[Voljavec Riječki]] – 30 *[[Vukovec]] – 121 *[[Zaistovec]] – 284 *[[Zamladinec]] – 121 ===Nacionalni sastav, 2001.=== *[[Hrvati]] – 5117 (99,61 %) *[[Srbi]] – 3 (0,06 %) *[[Slovenci]] – 2 (0,04 %) *[[Česi]] – 1 (0,02 %) *[[Nijemci]] – 1 (0,02 %) * ostali – 1 (0,02 %) * neopredijeljeni – 4 (0,08 %) * nepoznato – 8 (0,16 %) {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Općina Sveti Petar Orehovec |p1857=4904 |p1869=5625 |p1880=6178 |p1890=6730 |p1900=7544 |p1910=8402 |p1921=8101 |p1931=8342 |p1948=8078 |p1953=7938 |p1961=7754 |p1971=7224 |p1981=6394 |p1991=5684 |p2001=5137 |p2011=4583 |p2021=3942 |napomena=Nastala iz stare općine Križevci. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Sveti Petar Orehovec |p1857=216 |p1869=273 |p1880=320 |p1890=322 |p1900=371 |p1910=442 |p1921=414 |p1931=419 |p1948=396 |p1953=410 |p1961=423 |p1971=398 |p1981=326 |p1991=307 |p2001=308 |p2011=279 |p2021=226 |napomena=Od 1953. do 1981. iskazivano pod imenom Orehovec. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Uprava == Općina [[Sveti Petar Orehovec]] ima Općinsko vijeće kao predstavničko tijelo, načelnika kao izvršno tijelo i Jedinstveni upravni odjel koji obavlja poslove lokalne samouprave na općinskoj razini, a svi su smješteni u sjedištu općine. U središtu općine Svetom Petru Orehovcu se nalazi matični ured koji pokriva područje općina [[Gornja Rijeka]], [[Kalnik]] i Sveti Petar Orehovec. == Poznate osobe == * [[Vladimir Srećko Vrkljan]], hrvatski kvantni fizičar, rođen je 1894. u Svetom Petru Orehovcu * [[Zlatko Špoljar]], hrvatski pedagog i skladatelj, rođen je 1892. u Miholcu * [[Janja Herak-Szabo]], hrvatska liječnica, rođena je 1902. u Svetom Petru Orehovcu == Spomenici i znamenitosti == Na području općine postoje mnogi spomenici i sakralni objekti, među kojima su najznačajniji: * [[Crkva sv. Petra u Sv. Petru Orehovcu|Crkva sv. Petra Apostola]] u Svetom Petru Orehovcu * [[Crkva sv. Mihovila u Miholcu|Crkva sv. Mihaela arkanđela]] u [[Miholec|Miholcu]] * Kapela [[Sveti Antun Padovanski|sv. Antuna Padovanskog]] u [[Guščerovec|Guščerovcu]] * Kapelica [[Sveti Benedikt|sv. Benedikta]] u [[Selanec|Selancu]] Najpoznatija znamenitost na području općine su [[Obreške kleti]], ulica s [[klijet]]ima starijim više od sto godina u karakterističnom prigorskom stilu. [[Ravenska Kapela]] je umjetno jezero u blizini naselja [[Kapela Ravenska]] (po kojem je dobilo ime). Ima površinu 12 hektara, dubina jezera je 2 – 3 m.<ref name=":0">{{Citiranje weba |url=https://www.pijanitvor.com/threads/jezero-ravenska-kapela.24150/ |title=Jezero Ravenska Kapela |work=Pijani Tvor |accessdate=2021-01-29 |archive-date=20. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210220010708/https://www.pijanitvor.com/threads/jezero-ravenska-kapela.24150/ |url-status=dead }}</ref> == Obrazovanje == * Dječji vrtić Mali Petar ** Matični objekt (sjedište) - Sveti Petar Orehovec 63, 48267 Orehovec ** Područni objekt (Gornji Fodrovec) - Gornji Fodrovec 26B, 48267 Orehovec * Osnovna škola Sveti Petar Orehovec ** Područna škola [[Bočkovec]] ** Područna škola [[Gornji Fodrovec]] ** Područna škola [[Gregurovec (Sveti Petar Orehovec)|Gregurovec]] ** Područna škola [[Miholec]] U sklopu Osnovne škole Sveti Petar Orehovec nalazi se Školsko sportska dvorana OŠ Sveti Petar Orehovec. == Kultura == Svakog kolovoza se održava manifestacija "Dani hmelja" u jedinom hrvatskom hmeljarniku u [[Gregurovec (Sveti Petar Orehovec)|Gregurovcu]]. Na području općine djeluje kulturna organizacija KUD "Prigorec". Mjesto je u široj okolici poznato po [[Zoološki vrt Zlatka Budina|Zoološkom vrtu Zlatka Budina]]. == Sport == Nogometni klubovi koji sudjeluju u županijskim ligama: *[[NK Prigorje Sveti Petar Orehovec|NK Prigorje Sveti Petar Orehovec]] *[[NK Ratar Miholec|NK Ratar]] ([[Miholec]]) *[[NK Hrvatski Bojovnik Mokrice Miholečke|NK Hrvatski Bojovnik]] ([[Mokrice Miholečke]]) *[[NK Dragovoljac Bočkovec|NK Dragovoljac]] ([[Bočkovec]]) == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.os-sveti-petar-orehovec.skole.hr Osnovna škola Sveti Petar Orehovec] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190511172937/http://os-sveti-petar-orehovec.skole.hr/ |date=11. svibnja 2019. }} * [https://enciklopedija.hr/clanak/45430 Plemićka obitelj Orehovečki] * [http://www.svetipetarorehovec.hr Općina Sveti Petar Orehovec] {{GiO KKŽ}} {{Sveti Petar Orehovec}} [[Kategorija:Općine u Koprivničko-križevačkoj županiji]] [[Kategorija:Sveti Petar Orehovec| ]] hcg0wzx1iqos4s7vq8c02oh6skzm4zk 7475777 7475743 2026-06-05T15:08:33Z Artus 90507 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/Kralj Ban|Kralj Ban]] ([[User talk:Kralj Ban|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Croxyz|Croxyz]] 7463190 wikitext text/x-wiki {{Infookvir općina u Hrvatskoj |ime = Sveti Petar Orehovec |vrsta = naselje i općina |grb = Sveti Petar Orehovec (grb).gif |zastava = |slika = Sveti_Petar_Orehovec_-_pogled_prema_Kalniku.JPG |opis slike = |županija = {{Z+X|KKŽ}} |najbliži grad = |načelnica = |načelnik = Franjo Poljak (HDZ) |naselja = [[#Općinska naselja|37 općinskih naselja]] |površina = 91 |površina uža = 3 |visina = 198 |z. širina = 46.07 |z. dužina = 16.45 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 3942 |stanovništvo uže = 226 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 48267 Orehovec |pozivni broj = |autooznaka = KŽ |web = {{URL|https://svetipetarorehovec.hr/}} |bilješke = }} '''Sveti Petar Orehovec''' je naselje i općina u [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačkoj županiji]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. == Zemljopis == Mjesto i općina se nalaze u zapadnom dijelu [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačke županije]], sjeverozapadno od [[Križevci|Križevaca]]. Općina graniči sa [[Zagrebačka županija|Zagrebačkom]] i [[Varaždinska županija|Varaždinskom županijom]], a u potpunosti se prostire [[Kalničko prigorje|Kalničkim prigorjem]]. Prometno je dobro povezana zahvaljujući državnoj cesti D22 [[Novi Marof]]-[[Možđenec]]-[[Sudovec]]-[[Gornja Rijeka]]-[[Križevci]]. == Općinska naselja == Općina ima 39 naselja: [[Bočkovec]], [[Bogačevo]], [[Bogačevo Riječko]], [[Brdo Orehovečko]], [[Brezje Miholečko]], [[Brežani (Sveti Petar Orehovec)|Brežani]], [[Črnčevec]], [[Dedina]], [[Donji Fodrovec]], [[Ferežani]], [[Finčevec]], [[Gorica Miholečka]], [[Gornji Fodrovec]], [[Gregurovec (Sveti Petar Orehovec)|Gregurovec]], [[Guščerovec]], [[Hižanovec]], [[Hrgovec]], [[Kapela Ravenska]], [[Kusijevec]], [[Međa (Sveti Petar Orehovec)|Međa]], [[Miholec]], [[Mikovec]], [[Mokrice Miholečke]], [[Orehovec (Sveti Petar Orehovec)|Orehovec]], [[Piškovec]], [[Podvinje Miholečko]], [[Rovci (Sveti Petar Orehovec)|Rovci]], [[Sela Ravenska]], [[Selanec]], [[Selnica Miholečka]], [[Sveti Petar Orehovec (mjesto)|Sveti Petar Orehovec]], [[Šalamunovec]], [[Vinarec]], [[Voljavec Riječki]], [[Vukovec]], [[Zaistovec]], [[Zamladinec]] == Povijest == [[Datoteka:Gašpar Orehovečki.jpg|mini|lijevo|180px|Iz Svetog Petra Orehovca potječe plemićka obitelj [[Orehovečki]] čiji je član [[Gašpar Orehovečki|Gašpar]] bio hrvatski podban u vremenu 1647-1670.]] Sveti Petar Orehovec prvi se put spominje [[1201.]] kao vlastelinski posjed, a [[1334.]] kao župa [[Zagrebačka biskupija|Zagrebačke biskupije]]. Župa [[Sveti Petar|sv. Petra]] postoji i danas. Kroz povijest je mjesto u nekoliko navrata bilo općinsko središte. [[1861.]] gradi se prva škola. Od [[1954.]] do [[1990.]] naselje je nosilo naziv Orehovec, dok je susjedno mjesto [[Orehovec (Sveti Petar Orehovec)|Orehovec]] nosilo ime [[Orehovec|Kalnički Orehovec]]. Nesretan događaj za sve mještane i župljane ove župe dogodio se [[8. lipnja]] [[2001.]] kada se zbog starosti i lošeg stanja urušio toranj crkve [[Sveti Petar|sv. Petra]]. U godinama nakon tog događaja, toranj je bio obnavljan i danas ima prvotan izgled po kojem je Sveti Petar Orehovec i prepoznatljiv. Općina je nastala [[1993.]] izdvajanjem iz općine [[Križevci]] koja je dobila status grada. Do [[1997.]] je obuhvaćala i područje današnje općine [[Kalnik (općina)|Kalnik]], a do [[1999.]] područje općine [[Gornja Rijeka]]. Nedugo nakon osnutka općine naselje [[Sudovec]] izdvojilo se iz njezina sastava te je postalo dijelom općine (danas grada) [[Novi Marof]], a samim time i [[Varaždinska županija|Varaždinske županije]]. == Stanovništvo == === 2011. === Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, općina Sveti Petar Orehovec imala je 4583 stanovnika.<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup06_4421.html Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.], Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske</ref> === 2001. === Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Sveti Petar Orehovec imala je 5137 stanonika, raspoređenih u 39 naselja: *[[Bočkovec]] – 306 *[[Bogačevo]] – 103 *[[Bogačevo Riječko]] – 89 *[[Brdo Orehovečko]] – 50 *[[Brezje Miholečko]] – 165 *[[Brežani (Sveti Petar Orehovec)|Brežani]] – 37 *[[Črnčevec]] – 158 *[[Dedina]] – 233 *[[Donji Fodrovec]] – 193 *[[Ferežani]] – 129 *[[Finčevec]] – 109 *[[Gorica Miholečka]] – 52 *[[Gornji Fodrovec]] – 187 *[[Gregurovec (Sveti Petar Orehovec)|Gregurovec]] – 262 *[[Guščerovec]] – 176 *[[Hižanovec]] – 125 *[[Hrgovec]] – 24 *[[Kapela Ravenska]] – 95 *[[Kusijevec]] – 90 *[[Međa (Sveti Petar Orehovec)|Međa]] – 189 *[[Miholec]] – 407 *[[Mikovec]] – 81 *[[Mokrice Miholečke]] – 151 *[[Orehovec (Sveti Petar Orehovec)|Orehovec]] – 129 *[[Piškovec]] – 44 *[[Podvinje Miholečko]] – 53 *[[Rovci (Sveti Petar Orehovec)|Rovci]] – 24 *[[Sela Ravenska]] – 85 *[[Selanec]] – 193 *[[Selnica Miholečka]] – 89 *[[Sveti Petar Orehovec (mjesto)|Sveti Petar Orehovec]] – 308 *[[Šalamunovec]] – 58 *[[Vinarec]] – 187 *[[Voljavec Riječki]] – 30 *[[Vukovec]] – 121 *[[Zaistovec]] – 284 *[[Zamladinec]] – 121 ===Nacionalni sastav, 2001.=== *[[Hrvati]] – 5117 (99,61 %) *[[Srbi]] – 3 (0,06 %) *[[Slovenci]] – 2 (0,04 %) *[[Česi]] – 1 (0,02 %) *[[Nijemci]] – 1 (0,02 %) * ostali – 1 (0,02 %) * neopredijeljeni – 4 (0,08 %) * nepoznato – 8 (0,16 %) {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Općina Sveti Petar Orehovec |p1857=4904 |p1869=5625 |p1880=6178 |p1890=6730 |p1900=7544 |p1910=8402 |p1921=8101 |p1931=8342 |p1948=8078 |p1953=7938 |p1961=7754 |p1971=7224 |p1981=6394 |p1991=5684 |p2001=5137 |p2011=4583 |p2021=3942 |napomena=Nastala iz stare općine Križevci. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Sveti Petar Orehovec |p1857=216 |p1869=273 |p1880=320 |p1890=322 |p1900=371 |p1910=442 |p1921=414 |p1931=419 |p1948=396 |p1953=410 |p1961=423 |p1971=398 |p1981=326 |p1991=307 |p2001=308 |p2011=279 |p2021=226 |napomena=Od 1953. do 1981. iskazivano pod imenom Orehovec. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Uprava == Općina [[Sveti Petar Orehovec]] ima Općinsko vijeće kao predstavničko tijelo, načelnika kao izvršno tijelo i Jedinstveni upravni odjel koji obavlja poslove lokalne samouprave na općinskoj razini, a svi su smješteni u sjedištu općine. U središtu općine Svetom Petru Orehovcu se nalazi matični ured koji pokriva područje općina [[Gornja Rijeka]], [[Kalnik]] i Sveti Petar Orehovec. == Poznate osobe == * [[Vladimir Srećko Vrkljan]], hrvatski kvantni fizičar, rođen je 1894. u Svetom Petru Orehovcu * [[Zlatko Špoljar]], hrvatski pedagog i skladatelj, rođen je 1892. u Miholcu * [[Janja Herak-Szabo]], hrvatska liječnica, rođena je 1902. u Svetom Petru Orehovcu == Spomenici i znamenitosti == Na području općine postoje mnogi spomenici i sakralni objekti, među kojima su najznačajniji: * [[Crkva sv. Petra u Sv. Petru Orehovcu|Crkva sv. Petra Apostola]] u Svetom Petru Orehovcu * [[Crkva sv. Mihovila u Miholcu|Crkva sv. Mihaela arkanđela]] u [[Miholec|Miholcu]] * Kapela [[Sveti Antun Padovanski|sv. Antuna Padovanskog]] u [[Guščerovec|Guščerovcu]] * Kapelica [[Sveti Benedikt|sv. Benedikta]] u [[Selanec|Selancu]] Najpoznatija znamenitost na području općine su [[Obreške kleti]], ulica s [[klijet]]ima starijim više od sto godina u karakterističnom prigorskom stilu. [[Ravenska Kapela]] je umjetno jezero u blizini naselja [[Kapela Ravenska]] (po kojem je dobilo ime). Ima površinu 12 hektara, dubina jezera je 2 – 3 m.<ref name=":0">{{Citiranje weba |url=https://www.pijanitvor.com/threads/jezero-ravenska-kapela.24150/ |title=Jezero Ravenska Kapela |work=Pijani Tvor |accessdate=2021-01-29 |archive-date=20. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210220010708/https://www.pijanitvor.com/threads/jezero-ravenska-kapela.24150/ |url-status=dead }}</ref> == Obrazovanje == * Dječji vrtić Mali Petar ** Matični objekt (sjedište) - Sveti Petar Orehovec 63, 48267 Orehovec ** Područni objekt (Gornji Fodrovec) - Gornji Fodrovec 26B, 48267 Orehovec * Osnovna škola Sveti Petar Orehovec ** Područna škola [[Bočkovec]] ** Područna škola [[Gornji Fodrovec]] ** Područna škola [[Gregurovec (Sveti Petar Orehovec)|Gregurovec]] ** Područna škola [[Miholec]] U sklopu Osnovne škole Sveti Petar Orehovec nalazi se Školsko sportska dvorana OŠ Sveti Petar Orehovec. == Kultura == Svakog kolovoza se održava manifestacija "Dani hmelja" u jedinom hrvatskom hmeljarniku u [[Gregurovec (Sveti Petar Orehovec)|Gregurovcu]]. Na području općine djeluje kulturna organizacija KUD "Prigorec". Mjesto je u široj okolici poznato po [[Zoološki vrt Zlatka Budina|Zoološkom vrtu Zlatka Budina]]. == Sport == Nogometni klubovi koji sudjeluju u županijskim ligama: *[[NK Prigorje Sveti Petar Orehovec|NK Prigorje Sveti Petar Orehovec]] *[[NK Ratar Miholec|NK Ratar]] ([[Miholec]]) *[[NK Hrvatski Bojovnik Mokrice Miholečke|NK Hrvatski Bojovnik]] ([[Mokrice Miholečke]]) *[[NK Dragovoljac Bočkovec|NK Dragovoljac]] ([[Bočkovec]]) == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.os-sveti-petar-orehovec.skole.hr Osnovna škola Sveti Petar Orehovec] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190511172937/http://os-sveti-petar-orehovec.skole.hr/ |date=11. svibnja 2019. }} * [https://enciklopedija.hr/clanak/45430 Plemićka obitelj Orehovečki] * [http://www.svetipetarorehovec.hr Općina Sveti Petar Orehovec] {{GiO KKŽ}} {{Sveti Petar Orehovec}} [[Kategorija:Općine u Koprivničko-križevačkoj županiji]] [[Kategorija:Sveti Petar Orehovec| ]] n3gnt65sfn5eej59h4iuyvnv1yvnyb1 7475805 7475777 2026-06-05T16:15:32Z Kralj Ban 316319 /* 2011. */ 7475805 wikitext text/x-wiki {{Infookvir općina u Hrvatskoj |ime = Sveti Petar Orehovec |vrsta = naselje i općina |grb = Sveti Petar Orehovec (grb).gif |zastava = |slika = Sveti_Petar_Orehovec_-_pogled_prema_Kalniku.JPG |opis slike = |županija = {{Z+X|KKŽ}} |najbliži grad = |načelnica = |načelnik = Franjo Poljak (HDZ) |naselja = [[#Općinska naselja|37 općinskih naselja]] |površina = 91 |površina uža = 3 |visina = 198 |z. širina = 46.07 |z. dužina = 16.45 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 3942 |stanovništvo uže = 226 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 48267 Orehovec |pozivni broj = |autooznaka = KŽ |web = {{URL|https://svetipetarorehovec.hr/}} |bilješke = }} '''Sveti Petar Orehovec''' je naselje i općina u [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačkoj županiji]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. == Zemljopis == Mjesto i općina se nalaze u zapadnom dijelu [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačke županije]], sjeverozapadno od [[Križevci|Križevaca]]. Općina graniči sa [[Zagrebačka županija|Zagrebačkom]] i [[Varaždinska županija|Varaždinskom županijom]], a u potpunosti se prostire [[Kalničko prigorje|Kalničkim prigorjem]]. Prometno je dobro povezana zahvaljujući državnoj cesti D22 [[Novi Marof]]-[[Možđenec]]-[[Sudovec]]-[[Gornja Rijeka]]-[[Križevci]]. == Općinska naselja == Općina ima 39 naselja: [[Bočkovec]], [[Bogačevo]], [[Bogačevo Riječko]], [[Brdo Orehovečko]], [[Brezje Miholečko]], [[Brežani (Sveti Petar Orehovec)|Brežani]], [[Črnčevec]], [[Dedina]], [[Donji Fodrovec]], [[Ferežani]], [[Finčevec]], [[Gorica Miholečka]], [[Gornji Fodrovec]], [[Gregurovec (Sveti Petar Orehovec)|Gregurovec]], [[Guščerovec]], [[Hižanovec]], [[Hrgovec]], [[Kapela Ravenska]], [[Kusijevec]], [[Međa (Sveti Petar Orehovec)|Međa]], [[Miholec]], [[Mikovec]], [[Mokrice Miholečke]], [[Orehovec (Sveti Petar Orehovec)|Orehovec]], [[Piškovec]], [[Podvinje Miholečko]], [[Rovci (Sveti Petar Orehovec)|Rovci]], [[Sela Ravenska]], [[Selanec]], [[Selnica Miholečka]], [[Sveti Petar Orehovec (mjesto)|Sveti Petar Orehovec]], [[Šalamunovec]], [[Vinarec]], [[Voljavec Riječki]], [[Vukovec]], [[Zaistovec]], [[Zamladinec]] == Povijest == [[Datoteka:Gašpar Orehovečki.jpg|mini|lijevo|180px|Iz Svetog Petra Orehovca potječe plemićka obitelj [[Orehovečki]] čiji je član [[Gašpar Orehovečki|Gašpar]] bio hrvatski podban u vremenu 1647-1670.]] Sveti Petar Orehovec prvi se put spominje [[1201.]] kao vlastelinski posjed, a [[1334.]] kao župa [[Zagrebačka biskupija|Zagrebačke biskupije]]. Župa [[Sveti Petar|sv. Petra]] postoji i danas. Kroz povijest je mjesto u nekoliko navrata bilo općinsko središte. [[1861.]] gradi se prva škola. Od [[1954.]] do [[1990.]] naselje je nosilo naziv Orehovec, dok je susjedno mjesto [[Orehovec (Sveti Petar Orehovec)|Orehovec]] nosilo ime [[Orehovec|Kalnički Orehovec]]. Nesretan događaj za sve mještane i župljane ove župe dogodio se [[8. lipnja]] [[2001.]] kada se zbog starosti i lošeg stanja urušio toranj crkve [[Sveti Petar|sv. Petra]]. U godinama nakon tog događaja, toranj je bio obnavljan i danas ima prvotan izgled po kojem je Sveti Petar Orehovec i prepoznatljiv. Općina je nastala [[1993.]] izdvajanjem iz općine [[Križevci]] koja je dobila status grada. Do [[1997.]] je obuhvaćala i područje današnje općine [[Kalnik (općina)|Kalnik]], a do [[1999.]] područje općine [[Gornja Rijeka]]. Nedugo nakon osnutka općine naselje [[Sudovec]] izdvojilo se iz njezina sastava te je postalo dijelom općine (danas grada) [[Novi Marof]], a samim time i [[Varaždinska županija|Varaždinske županije]]. == Stanovništvo == === 2011. === Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, općina Sveti Petar Orehovec imala je 4.583 stanonika. <ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup06_4421.html Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.], Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske</ref> === 2001. === Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Sveti Petar Orehovec imala je 5137 stanonika, raspoređenih u 39 naselja: *[[Bočkovec]] – 306 *[[Bogačevo]] – 103 *[[Bogačevo Riječko]] – 89 *[[Brdo Orehovečko]] – 50 *[[Brezje Miholečko]] – 165 *[[Brežani (Sveti Petar Orehovec)|Brežani]] – 37 *[[Črnčevec]] – 158 *[[Dedina]] – 233 *[[Donji Fodrovec]] – 193 *[[Ferežani]] – 129 *[[Finčevec]] – 109 *[[Gorica Miholečka]] – 52 *[[Gornji Fodrovec]] – 187 *[[Gregurovec (Sveti Petar Orehovec)|Gregurovec]] – 262 *[[Guščerovec]] – 176 *[[Hižanovec]] – 125 *[[Hrgovec]] – 24 *[[Kapela Ravenska]] – 95 *[[Kusijevec]] – 90 *[[Međa (Sveti Petar Orehovec)|Međa]] – 189 *[[Miholec]] – 407 *[[Mikovec]] – 81 *[[Mokrice Miholečke]] – 151 *[[Orehovec (Sveti Petar Orehovec)|Orehovec]] – 129 *[[Piškovec]] – 44 *[[Podvinje Miholečko]] – 53 *[[Rovci (Sveti Petar Orehovec)|Rovci]] – 24 *[[Sela Ravenska]] – 85 *[[Selanec]] – 193 *[[Selnica Miholečka]] – 89 *[[Sveti Petar Orehovec (mjesto)|Sveti Petar Orehovec]] – 308 *[[Šalamunovec]] – 58 *[[Vinarec]] – 187 *[[Voljavec Riječki]] – 30 *[[Vukovec]] – 121 *[[Zaistovec]] – 284 *[[Zamladinec]] – 121 ===Nacionalni sastav, 2001.=== *[[Hrvati]] – 5117 (99,61 %) *[[Srbi]] – 3 (0,06 %) *[[Slovenci]] – 2 (0,04 %) *[[Česi]] – 1 (0,02 %) *[[Nijemci]] – 1 (0,02 %) * ostali – 1 (0,02 %) * neopredijeljeni – 4 (0,08 %) * nepoznato – 8 (0,16 %) {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Općina Sveti Petar Orehovec |p1857=4904 |p1869=5625 |p1880=6178 |p1890=6730 |p1900=7544 |p1910=8402 |p1921=8101 |p1931=8342 |p1948=8078 |p1953=7938 |p1961=7754 |p1971=7224 |p1981=6394 |p1991=5684 |p2001=5137 |p2011=4583 |p2021=3942 |napomena=Nastala iz stare općine Križevci. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Sveti Petar Orehovec |p1857=216 |p1869=273 |p1880=320 |p1890=322 |p1900=371 |p1910=442 |p1921=414 |p1931=419 |p1948=396 |p1953=410 |p1961=423 |p1971=398 |p1981=326 |p1991=307 |p2001=308 |p2011=279 |p2021=226 |napomena=Od 1953. do 1981. iskazivano pod imenom Orehovec. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Uprava == Općina [[Sveti Petar Orehovec]] ima Općinsko vijeće kao predstavničko tijelo, načelnika kao izvršno tijelo i Jedinstveni upravni odjel koji obavlja poslove lokalne samouprave na općinskoj razini, a svi su smješteni u sjedištu općine. U središtu općine Svetom Petru Orehovcu se nalazi matični ured koji pokriva područje općina [[Gornja Rijeka]], [[Kalnik]] i Sveti Petar Orehovec. == Poznate osobe == * [[Vladimir Srećko Vrkljan]], hrvatski kvantni fizičar, rođen je 1894. u Svetom Petru Orehovcu * [[Zlatko Špoljar]], hrvatski pedagog i skladatelj, rođen je 1892. u Miholcu * [[Janja Herak-Szabo]], hrvatska liječnica, rođena je 1902. u Svetom Petru Orehovcu == Spomenici i znamenitosti == Na području općine postoje mnogi spomenici i sakralni objekti, među kojima su najznačajniji: * [[Crkva sv. Petra u Sv. Petru Orehovcu|Crkva sv. Petra Apostola]] u Svetom Petru Orehovcu * [[Crkva sv. Mihovila u Miholcu|Crkva sv. Mihaela arkanđela]] u [[Miholec|Miholcu]] * Kapela [[Sveti Antun Padovanski|sv. Antuna Padovanskog]] u [[Guščerovec|Guščerovcu]] * Kapelica [[Sveti Benedikt|sv. Benedikta]] u [[Selanec|Selancu]] Najpoznatija znamenitost na području općine su [[Obreške kleti]], ulica s [[klijet]]ima starijim više od sto godina u karakterističnom prigorskom stilu. [[Ravenska Kapela]] je umjetno jezero u blizini naselja [[Kapela Ravenska]] (po kojem je dobilo ime). Ima površinu 12 hektara, dubina jezera je 2 – 3 m.<ref name=":0">{{Citiranje weba |url=https://www.pijanitvor.com/threads/jezero-ravenska-kapela.24150/ |title=Jezero Ravenska Kapela |work=Pijani Tvor |accessdate=2021-01-29 |archive-date=20. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210220010708/https://www.pijanitvor.com/threads/jezero-ravenska-kapela.24150/ |url-status=dead }}</ref> == Obrazovanje == * Dječji vrtić Mali Petar ** Matični objekt (sjedište) - Sveti Petar Orehovec 63, 48267 Orehovec ** Područni objekt (Gornji Fodrovec) - Gornji Fodrovec 26B, 48267 Orehovec * Osnovna škola Sveti Petar Orehovec ** Područna škola [[Bočkovec]] ** Područna škola [[Gornji Fodrovec]] ** Područna škola [[Gregurovec (Sveti Petar Orehovec)|Gregurovec]] ** Područna škola [[Miholec]] U sklopu Osnovne škole Sveti Petar Orehovec nalazi se Školsko sportska dvorana OŠ Sveti Petar Orehovec. == Kultura == Svakog kolovoza se održava manifestacija "Dani hmelja" u jedinom hrvatskom hmeljarniku u [[Gregurovec (Sveti Petar Orehovec)|Gregurovcu]]. Na području općine djeluje kulturna organizacija KUD "Prigorec". Mjesto je u široj okolici poznato po [[Zoološki vrt Zlatka Budina|Zoološkom vrtu Zlatka Budina]]. == Sport == Nogometni klubovi koji sudjeluju u županijskim ligama: *[[NK Prigorje Sveti Petar Orehovec|NK Prigorje Sveti Petar Orehovec]] *[[NK Ratar Miholec|NK Ratar]] ([[Miholec]]) *[[NK Hrvatski Bojovnik Mokrice Miholečke|NK Hrvatski Bojovnik]] ([[Mokrice Miholečke]]) *[[NK Dragovoljac Bočkovec|NK Dragovoljac]] ([[Bočkovec]]) == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.os-sveti-petar-orehovec.skole.hr Osnovna škola Sveti Petar Orehovec] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190511172937/http://os-sveti-petar-orehovec.skole.hr/ |date=11. svibnja 2019. }} * [https://enciklopedija.hr/clanak/45430 Plemićka obitelj Orehovečki] * [http://www.svetipetarorehovec.hr Općina Sveti Petar Orehovec] {{GiO KKŽ}} {{Sveti Petar Orehovec}} [[Kategorija:Općine u Koprivničko-križevačkoj županiji]] [[Kategorija:Sveti Petar Orehovec| ]] 38qc30snb98amp0r4gkmnugrw4jr0oo 7475840 7475805 2026-06-05T17:54:58Z Croxyz 205325 četveroznamenkasti brojevi pišu se bez . 7475840 wikitext text/x-wiki {{Infookvir općina u Hrvatskoj |ime = Sveti Petar Orehovec |vrsta = naselje i općina |grb = Sveti Petar Orehovec (grb).gif |zastava = |slika = Sveti_Petar_Orehovec_-_pogled_prema_Kalniku.JPG |opis slike = |županija = {{Z+X|KKŽ}} |najbliži grad = |načelnica = |načelnik = Franjo Poljak (HDZ) |naselja = [[#Općinska naselja|37 općinskih naselja]] |površina = 91 |površina uža = 3 |visina = 198 |z. širina = 46.07 |z. dužina = 16.45 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 3942 |stanovništvo uže = 226 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 48267 Orehovec |pozivni broj = |autooznaka = KŽ |web = {{URL|https://svetipetarorehovec.hr/}} |bilješke = }} '''Sveti Petar Orehovec''' je naselje i općina u [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačkoj županiji]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. == Zemljopis == Mjesto i općina se nalaze u zapadnom dijelu [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačke županije]], sjeverozapadno od [[Križevci|Križevaca]]. Općina graniči sa [[Zagrebačka županija|Zagrebačkom]] i [[Varaždinska županija|Varaždinskom županijom]], a u potpunosti se prostire [[Kalničko prigorje|Kalničkim prigorjem]]. Prometno je dobro povezana zahvaljujući državnoj cesti D22 [[Novi Marof]]-[[Možđenec]]-[[Sudovec]]-[[Gornja Rijeka]]-[[Križevci]]. == Općinska naselja == Općina ima 39 naselja: [[Bočkovec]], [[Bogačevo]], [[Bogačevo Riječko]], [[Brdo Orehovečko]], [[Brezje Miholečko]], [[Brežani (Sveti Petar Orehovec)|Brežani]], [[Črnčevec]], [[Dedina]], [[Donji Fodrovec]], [[Ferežani]], [[Finčevec]], [[Gorica Miholečka]], [[Gornji Fodrovec]], [[Gregurovec (Sveti Petar Orehovec)|Gregurovec]], [[Guščerovec]], [[Hižanovec]], [[Hrgovec]], [[Kapela Ravenska]], [[Kusijevec]], [[Međa (Sveti Petar Orehovec)|Međa]], [[Miholec]], [[Mikovec]], [[Mokrice Miholečke]], [[Orehovec (Sveti Petar Orehovec)|Orehovec]], [[Piškovec]], [[Podvinje Miholečko]], [[Rovci (Sveti Petar Orehovec)|Rovci]], [[Sela Ravenska]], [[Selanec]], [[Selnica Miholečka]], [[Sveti Petar Orehovec (mjesto)|Sveti Petar Orehovec]], [[Šalamunovec]], [[Vinarec]], [[Voljavec Riječki]], [[Vukovec]], [[Zaistovec]], [[Zamladinec]] == Povijest == [[Datoteka:Gašpar Orehovečki.jpg|mini|lijevo|180px|Iz Svetog Petra Orehovca potječe plemićka obitelj [[Orehovečki]] čiji je član [[Gašpar Orehovečki|Gašpar]] bio hrvatski podban u vremenu 1647-1670.]] Sveti Petar Orehovec prvi se put spominje [[1201.]] kao vlastelinski posjed, a [[1334.]] kao župa [[Zagrebačka biskupija|Zagrebačke biskupije]]. Župa [[Sveti Petar|sv. Petra]] postoji i danas. Kroz povijest je mjesto u nekoliko navrata bilo općinsko središte. [[1861.]] gradi se prva škola. Od [[1954.]] do [[1990.]] naselje je nosilo naziv Orehovec, dok je susjedno mjesto [[Orehovec (Sveti Petar Orehovec)|Orehovec]] nosilo ime [[Orehovec|Kalnički Orehovec]]. Nesretan događaj za sve mještane i župljane ove župe dogodio se [[8. lipnja]] [[2001.]] kada se zbog starosti i lošeg stanja urušio toranj crkve [[Sveti Petar|sv. Petra]]. U godinama nakon tog događaja, toranj je bio obnavljan i danas ima prvotan izgled po kojem je Sveti Petar Orehovec i prepoznatljiv. Općina je nastala [[1993.]] izdvajanjem iz općine [[Križevci]] koja je dobila status grada. Do [[1997.]] je obuhvaćala i područje današnje općine [[Kalnik (općina)|Kalnik]], a do [[1999.]] područje općine [[Gornja Rijeka]]. Nedugo nakon osnutka općine naselje [[Sudovec]] izdvojilo se iz njezina sastava te je postalo dijelom općine (danas grada) [[Novi Marof]], a samim time i [[Varaždinska županija|Varaždinske županije]]. == Stanovništvo == === 2011. === Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, općina Sveti Petar Orehovec imala je 4583 stanovnika.<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup06_4421.html Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.], Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske</ref> === 2001. === Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Sveti Petar Orehovec imala je 5137 stanonika, raspoređenih u 39 naselja: *[[Bočkovec]] – 306 *[[Bogačevo]] – 103 *[[Bogačevo Riječko]] – 89 *[[Brdo Orehovečko]] – 50 *[[Brezje Miholečko]] – 165 *[[Brežani (Sveti Petar Orehovec)|Brežani]] – 37 *[[Črnčevec]] – 158 *[[Dedina]] – 233 *[[Donji Fodrovec]] – 193 *[[Ferežani]] – 129 *[[Finčevec]] – 109 *[[Gorica Miholečka]] – 52 *[[Gornji Fodrovec]] – 187 *[[Gregurovec (Sveti Petar Orehovec)|Gregurovec]] – 262 *[[Guščerovec]] – 176 *[[Hižanovec]] – 125 *[[Hrgovec]] – 24 *[[Kapela Ravenska]] – 95 *[[Kusijevec]] – 90 *[[Međa (Sveti Petar Orehovec)|Međa]] – 189 *[[Miholec]] – 407 *[[Mikovec]] – 81 *[[Mokrice Miholečke]] – 151 *[[Orehovec (Sveti Petar Orehovec)|Orehovec]] – 129 *[[Piškovec]] – 44 *[[Podvinje Miholečko]] – 53 *[[Rovci (Sveti Petar Orehovec)|Rovci]] – 24 *[[Sela Ravenska]] – 85 *[[Selanec]] – 193 *[[Selnica Miholečka]] – 89 *[[Sveti Petar Orehovec (mjesto)|Sveti Petar Orehovec]] – 308 *[[Šalamunovec]] – 58 *[[Vinarec]] – 187 *[[Voljavec Riječki]] – 30 *[[Vukovec]] – 121 *[[Zaistovec]] – 284 *[[Zamladinec]] – 121 ===Nacionalni sastav, 2001.=== *[[Hrvati]] – 5117 (99,61 %) *[[Srbi]] – 3 (0,06 %) *[[Slovenci]] – 2 (0,04 %) *[[Česi]] – 1 (0,02 %) *[[Nijemci]] – 1 (0,02 %) * ostali – 1 (0,02 %) * neopredijeljeni – 4 (0,08 %) * nepoznato – 8 (0,16 %) {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Općina Sveti Petar Orehovec |p1857=4904 |p1869=5625 |p1880=6178 |p1890=6730 |p1900=7544 |p1910=8402 |p1921=8101 |p1931=8342 |p1948=8078 |p1953=7938 |p1961=7754 |p1971=7224 |p1981=6394 |p1991=5684 |p2001=5137 |p2011=4583 |p2021=3942 |napomena=Nastala iz stare općine Križevci. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Sveti Petar Orehovec |p1857=216 |p1869=273 |p1880=320 |p1890=322 |p1900=371 |p1910=442 |p1921=414 |p1931=419 |p1948=396 |p1953=410 |p1961=423 |p1971=398 |p1981=326 |p1991=307 |p2001=308 |p2011=279 |p2021=226 |napomena=Od 1953. do 1981. iskazivano pod imenom Orehovec. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Uprava == Općina [[Sveti Petar Orehovec]] ima Općinsko vijeće kao predstavničko tijelo, načelnika kao izvršno tijelo i Jedinstveni upravni odjel koji obavlja poslove lokalne samouprave na općinskoj razini, a svi su smješteni u sjedištu općine. U središtu općine Svetom Petru Orehovcu se nalazi matični ured koji pokriva područje općina [[Gornja Rijeka]], [[Kalnik]] i Sveti Petar Orehovec. == Poznate osobe == * [[Vladimir Srećko Vrkljan]], hrvatski kvantni fizičar, rođen je 1894. u Svetom Petru Orehovcu * [[Zlatko Špoljar]], hrvatski pedagog i skladatelj, rođen je 1892. u Miholcu * [[Janja Herak-Szabo]], hrvatska liječnica, rođena je 1902. u Svetom Petru Orehovcu == Spomenici i znamenitosti == Na području općine postoje mnogi spomenici i sakralni objekti, među kojima su najznačajniji: * [[Crkva sv. Petra u Sv. Petru Orehovcu|Crkva sv. Petra Apostola]] u Svetom Petru Orehovcu * [[Crkva sv. Mihovila u Miholcu|Crkva sv. Mihaela arkanđela]] u [[Miholec|Miholcu]] * Kapela [[Sveti Antun Padovanski|sv. Antuna Padovanskog]] u [[Guščerovec|Guščerovcu]] * Kapelica [[Sveti Benedikt|sv. Benedikta]] u [[Selanec|Selancu]] Najpoznatija znamenitost na području općine su [[Obreške kleti]], ulica s [[klijet]]ima starijim više od sto godina u karakterističnom prigorskom stilu. [[Ravenska Kapela]] je umjetno jezero u blizini naselja [[Kapela Ravenska]] (po kojem je dobilo ime). Ima površinu 12 hektara, dubina jezera je 2 – 3 m.<ref name=":0">{{Citiranje weba |url=https://www.pijanitvor.com/threads/jezero-ravenska-kapela.24150/ |title=Jezero Ravenska Kapela |work=Pijani Tvor |accessdate=2021-01-29 |archive-date=20. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210220010708/https://www.pijanitvor.com/threads/jezero-ravenska-kapela.24150/ |url-status=dead }}</ref> == Obrazovanje == * Dječji vrtić Mali Petar ** Matični objekt (sjedište) - Sveti Petar Orehovec 63, 48267 Orehovec ** Područni objekt (Gornji Fodrovec) - Gornji Fodrovec 26B, 48267 Orehovec * Osnovna škola Sveti Petar Orehovec ** Područna škola [[Bočkovec]] ** Područna škola [[Gornji Fodrovec]] ** Područna škola [[Gregurovec (Sveti Petar Orehovec)|Gregurovec]] ** Područna škola [[Miholec]] U sklopu Osnovne škole Sveti Petar Orehovec nalazi se Školsko sportska dvorana OŠ Sveti Petar Orehovec. == Kultura == Svakog kolovoza se održava manifestacija "Dani hmelja" u jedinom hrvatskom hmeljarniku u [[Gregurovec (Sveti Petar Orehovec)|Gregurovcu]]. Na području općine djeluje kulturna organizacija KUD "Prigorec". Mjesto je u široj okolici poznato po [[Zoološki vrt Zlatka Budina|Zoološkom vrtu Zlatka Budina]]. == Sport == Nogometni klubovi koji sudjeluju u županijskim ligama: *[[NK Prigorje Sveti Petar Orehovec|NK Prigorje Sveti Petar Orehovec]] *[[NK Ratar Miholec|NK Ratar]] ([[Miholec]]) *[[NK Hrvatski Bojovnik Mokrice Miholečke|NK Hrvatski Bojovnik]] ([[Mokrice Miholečke]]) *[[NK Dragovoljac Bočkovec|NK Dragovoljac]] ([[Bočkovec]]) == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.os-sveti-petar-orehovec.skole.hr Osnovna škola Sveti Petar Orehovec] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190511172937/http://os-sveti-petar-orehovec.skole.hr/ |date=11. svibnja 2019. }} * [https://enciklopedija.hr/clanak/45430 Plemićka obitelj Orehovečki] * [http://www.svetipetarorehovec.hr Općina Sveti Petar Orehovec] {{GiO KKŽ}} {{Sveti Petar Orehovec}} [[Kategorija:Općine u Koprivničko-križevačkoj županiji]] [[Kategorija:Sveti Petar Orehovec| ]] n3gnt65sfn5eej59h4iuyvnv1yvnyb1 0 14705 7475637 7209237 2026-06-05T12:12:44Z Carsten Steger 259316 /* Geologija */ Aerial image of Milino jezero, Gradinsko jezero and Veliki Burget inserted. 7475637 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|veljača 2012.}} {{preusmjerava|Plitvička jezera|općinu i naselje|[[Plitvička Jezera (Ličko-senjska županija)]]}} {{nacionalni park | naziv = Plitvička jezera, Plitvice | izvorni naziv = Plitvička jezera | slika = Plitvice lakes.JPG | veličina = 300px | slika_opis = '''Plitvička jezera''' | koordinate = {{Coord|44|52|18|N|15|35|59|E|display=inline,title|type:landmark}} | koordinate_ref = | pushpin_map = Hrvatska | pushpin_label = {{nowrap|NP Plitvička jezera}} | iso-regija = HR | lokacija = {{Z+X|LSŽ}} (90,7 %)<br />{{Z+X|KAŽ}} (9,3 %) | sjedište = | površina = 29.685,15 ha | država = {{Z+X|HRV}} | najbliži grad = [[Slunj]] | utemeljen = [[1949.]] | broj posjetitelja = 1.450.467 <small>([[2023.]])</small><ref>[https://np-plitvicka-jezera.hr/wp-content/uploads/2024/04/Godisnji-izvjestaj-o-radu-JU-Nacionalni-park-Plitvicka-jezera-2023.docx Rezultati poslovanja Javne ustanove Nacionalni park Plitvička jezera za razdoblje od siječnja do prosinca 2023. godine]</ref> | službena stranica = [http://www.np-plitvicka-jezera.hr/ np-plitvicka-jezera.hr] }} '''Nacionalni park Plitvička jezera''' osobita je [[Geologija|geološka]] i [[Hidrogeologija|hidrogeološka]] [[krš]]ka pojava. Kompleks Plitvičkih jezera proglašen je [[Nacionalni park|nacionalnim parkom]] [[8. travnja]] [[1949.]] godine. To je najveći, najstariji i najposjećeniji hrvatski nacionalni park. Predstavlja [[Šuma|šumovit]] [[Planine|planinski]] kraj u kojem se nalazi 16 [[Jezero|jezera]] različite veličine, ispunjenima kristalnom modrozelenom vodom. Jezera dobivaju [[Voda|vodu]] od brojnih [[Rijeka (vodotok)|rječica]] i [[potok]]a, a međusobno su spojena kaskadama i [[slap]]ovima. [[Sedra|Sedrene]] barijere, koje su nastale u razdoblju od desetak tisuća godina, jedna su od temeljnih osobitosti Parka. Poseban [[zemljopis]]ni položaj i specifične [[klima]]tske značajke pridonijeli su nastanku mnogih prirodnih fenomena i bogatoj [[Biološka raznolikost|biološkoj raznolikosti]]. Sedreni sedimenti oblikovani su od [[pleistocen]]a do danas u vrtačama i depresijama između okolnih [[planina]]. Gornja jezera na jugu pretežno se sastoje od [[dolomit]]a, a Donja jezera na sjeveru od [[Vapnenac|vapnenačkih stijena]]. 2010-ih pojavila su se nova dva, [[Sedamnaesto jezero]] i osamnaesto jezero koja su nastala čovjekovim djelovanjem, no ona nisu ni čista ni estetski lijepa kao ostala. Cjelinu je [[UNESCO]] proglasio svjetskom prirodnom baštinom, [[1979.]] godine, među prvima u svijetu. Park je podijeljen na užu i širu zonu prema stupnju zaštite. Nalazi se na području dvije županije, 91 % parka je u [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjskoj županiji]], a 9 % u [[Karlovačka županija|Karlovačkoj županiji]]. Na Plitvičkim jezerima nalazi se i izvor rijeke [[Korana|Korane]], koja se napaja vodom iz jezera. [[Klima]] u nacionalnom parku je umjerena [[Planinska klima|planinska]]. Prvi ozbiljni počeci [[Turizam|turizma]] na Plitvičkim jezerima potječu [[1861.]] godine. Godine [[2011.]] bilo je više od milijun posjetitelja po prvi puta u povijesti ovog nacionalnog parka.<ref>http://beta.vjesnik.hr/Article.aspx?ID=0C30EFC6-3AEC-4B22-A524-468628FEEEB2{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Preuzeto 3. listopada 2011.</ref> Mnogi su istraživači pridonijeli poznavanju i razvoju Plitvičkih jezera, a od njih se posebno izdvaja [[Ivo Pevalek]], kojemu je podignuta i spomen-ploča. == Opći podaci == [[Datoteka:Logo Plitvice Lakes National Park.png|mini|100px|lijevo|Logo]] {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = Nacionalni park Plitvička jezera |slika = Plitvice Lakes National Park (2).jpg |godina = [[1979.]]<small>(3. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Prirodno dobro |mjerilo = vii, viii, ix |ugroženost = da |dossier = 98 |država = {{Z+X|HRV}} |karta = Hrvatska |karta-oznaka = Plitvička jezera |oznaka-položaj = right |koordinate = {{coord|44|52|50|N|15|36|58|E|display=inline}} |karta-opis = Lokacija Plitvičkih jezera u Hrvatskoj }} Ukupna površina je 29.685 [[hektar]]a, od čega jezera čine 200 ha, [[Šuma|šume]] 13.320 ha, a ostalo su travnjaci i ostale površine. Prosječna [[nadmorska visina]] je 600 [[metar|m]]. Najniža točka je 367 m na [[Korana|Koranskom mostu]], a najviša 1279 m na Seliškom vrhu. Godine [[2006.]], bilo je 866.218 posjetitelja.<ref>http://www.np-plitvicka-jezera.hr</ref> Nalazi se na području dvije županije, 91 % parka je u [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjskoj županiji]], a 9 % u [[Karlovačka županija|Karlovačkoj županiji]]. Park je podijeljen na užu i širu zonu prema stupnju zaštite. === Naziv === Dominik Vukasović, [[župnik]] iz [[Otočac|Otočca]], prvi put spominje naziv "Plitvice" u pisanom dokumentu iz [[1777.]] godine.<ref>http://www.lickosenjska.com/index.php?option=com_content&view=category&layout=blog&id=30&Itemid=48 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110927075100/http://www.lickosenjska.com/index.php?option=com_content&view=category&layout=blog&id=30&Itemid=48 |date=27. rujna 2011. }} Preuzeto 1. listopada 2011.</ref> Ime potječe od [[riječ]]i "pličina" ili "plitvak". Stoljećima, [[voda]] je taložila [[vapnenac]] i nastajali su plitki bazeni (pličine ili plitvice). Neki znanstvenici smatraju da ime Parka potječe od rijeke Plitvice, koja se ulijeva u Plitvička jezera na donjem i završnom dijelu jezera. Obližnje selo nosi isto ime. === Položaj === [[Datoteka:Nationalpark Plitvicer Seen Karte.png|mini|lijevo|Karta Plitvičkih jezera]] Plitvička jezera nalaze se između planina [[Mala Kapela|Male Kapele]] na zapadu i [[Lička Plješivica|Plješivice]] na istoku usred [[Dinaridi|Dinarskog planinskog masiva]]. Nacionalni park nalazi se uz [[Državna cesta D1|državnu cestu D1]] [[Zagreb]] – [[Split]] između [[Slunj]]a i [[Korenica|Korenice]] u neposrednoj blizini [[BIH|Bosne i Hercegovine]]. Veća mjesta u blizini su: [[Ogulin]], [[Rakovica]], [[Otočac]], [[Gospić]] u Hrvatskoj te [[Bihać]] u BIH. Najkraća zračna udaljenost između [[Jadransko more|jadranske obale]] i Parka iznosi 55 [[km]].<ref>http://maps.nokia.com/;jsessionid=68E69916C2A8CFE2B456788C9D793CF4?p=1&cid=ovimaps-fw-ilc-na-acq-na-map24-de-na-1#|47.769691|15.9273606|4|0|0|normal.day {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111117135356/http://maps.nokia.com/;jsessionid=68E69916C2A8CFE2B456788C9D793CF4?p=1&cid=ovimaps-fw-ilc-na-acq-na-map24-de-na-1#{{!}}47.769691{{!}}15.9273606{{!}}4{{!}}0{{!}}0{{!}}normal.day |date=17. studenoga 2011. }}?</ref> Cestom do primorskog gradića [[Senj]]a udaljen je oko 60 km. S [[Autocesta A1|autoceste A1]] do Parka, može se doći izlaskom na čvoru Otočac sa sjevera ili na čvoru Gornja Ploča s juga.<ref>http://www.hac.hr/hr/autoceste/karta-autocesta/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110924102522/http://www.hac.hr/hr/autoceste/karta-autocesta/ |date=24. rujna 2011. }} Preuzeto 1. listopada 2011.</ref> Najbliže zračne luke su: [[Zračna luka Zadar|Zadar]], [[Zračna luka Zagreb|Zagreb]] i [[Zračna luka Rijeka|Rijeka]]. Najbliže željezničke stanice su [[Josipdol]] g prijevoza lako se može doći do Parka, izravnim linijama iz Zagreba, [[Karlovac|Karlovca]], Zadra ili Splita. == Klima == Prosječna godišnja količina [[Oborine|oborina]] iznosi 1500 mm. Najveća količina [[Kiša|kiše]] obično padne u [[proljeće]] i [[jesen]]. Prosječna relativna [[vlažnost zraka]] iznosi 81,8 %. U siječnju je prosječna [[temperatura]] 2,2 °C. Tijekom ljetnih mjeseci u srpnju i kolovozu, temperatura raste na 17,4 °C. Prosječna godišnja temperatura iznosi 7,9 °C. [[Snijeg]] pada od studenog do ožujka. Jezera su obično zamrznuta tijekom prosinca i siječnja.<ref>Gušić, B. & Marković, M. (ed.) (1974.) Plitvička jezera – čovjek i priroda, Zagreb, Nacionalni park Plitvice</ref> Temperatura vode na izvorima obično je ispod 10 °C. U rječicama i jezerima, temperatura vode raste do 20 °C. Temperatura voda može jako oscilirati. Tako je [[7. srpnja]] [[1954.]] u jezeru Kozjak na dubini od 4 m, temperatura bila 18,9 °C. Na dubini od 20 m, izmjerena je temperatura od 5 °C. Na 44 m dubine, gotovo na dnu jezera, izmjerena je temperatura od 4,1 °C. == Jezera == [[Datoteka:Plitvice Lakes National Park - Plitvička jezera (July 2008).jpg|220px|desno|mini|Jedno od 16 Plitvičkih jezera.]] [[Nacionalni park]] sastoji se od 16 [[Jezero|jezera]], koja se stepenasto prelijevaju i silaze jedno u drugo u nizu od 5460 [[metar|m]] zračne linije. Jezera se dijele na Gornja i Donja jezera. Gornja jezera su: Prošćansko jezero, Ciginovac, Okrugljak, Batinovac, Veliko jezero, Malo jezero, Vir, Galovac, Milino jezero, Gradinsko jezero, Veliki Burget i Kozjak. Donja jezera su: Milanovac, Gavanovac, Kaluđerovac i Novakovića Brod. Jezera natapaju vode Crne i Bijele rijeke s pritoka te Rječica i njene pritoke. Ima mnogo [[izvor]]a, na kojima [[voda]] obilno izvire. To su tipična [[krš]]ka vrela nastala na rasjedima propusnih i nepropusnih [[Geologija|geoloških]] formacija. Najveće jezero je Kozjak s 81,5 hektara površine, ujedno i najdublje s 47 m. Prošćansko jezero je drugo po veličini i proteže se od [[jug]]a prema [[sjever]]u u duljini od 2,5 km. Na Gornjim jezerima uglavnom je [[dolomit]]na geološka građa, a na Donjima od [[Vapnenac|vapnenca]]. [[Spilja]] ima oko 30. Sedrene barijere, koje dijele jedno jezero od drugoga su od vapnenca istaloženog iz vode. Građa sedrenih barijera je vrlo osjetljiva i krhka pa zahtijeva visok stupanj zaštite. Tri glavna elementa su: obilje vode, sedrotvorci i [[sedra]]. Bez vode ne bi bilo ni jezera ni slapova ni bujne vegetacije. Sedrotvorci su [[Biljka|biljke]], koje stvaraju sedrene stijene i mijenjaju oblik jezera i jezerska korita. Sedrene barijere su biološki fenomen izuzetne ljepote. Jedan od najljepših slapova na Plitvicama – slap između Milanovca i Gavanovca nazvan je "slap [[Milka Trnina|Milke Trnine]]" po hrvatskoj opernoj primadoni. [[Datoteka:Plitvice.png|220px|desno|mini|Plitvička jezera na satelitskom snimku.]] {| class="wikitable sortable" ! bgcolor=#dddddd width="200" | [[Jezero]] ! bgcolor=#dddddd width="50" | [[Nadmorska visina]] ([[metar|m]]) ! bgcolor=#dddddd width="50" | [[Površina]] ([[hektar|ha]]) ! bgcolor=#dddddd width="50" | [[Dubina]] (m) ! bgcolor=#dddddd width="150" | Grupa |- | [[Prošćansko jezero]] | align="right" | 636 | align="right" | 68,0 | align="right" | 37 | Gornja jezera |- | [[Ciginovac]] | align="right" | 620 | align="right" | 7,5 | align="right" | 11 | Gornja jezera |- | [[Okrugljak (jezero)|Okrugljak]] | align="right" | 613 | align="right" | 4,1 | align="right" | 15 | Gornja jezera |- | [[Batinovac]] | align="right" | 610 | align="right" | 1,5 | align="right" | 5 | Gornja jezera |- | [[Veliko jezero]] (Crno jezero) | align="right" | 607 | align="right" | 1,5 | align="right" | 8 | Gornja jezera |- | [[Malo jezero (Plitvička jezera)|Malo jezero]] (Mali Jovinovac) | align="right" | 605 | align="right" | 2,0 | align="right" | 10 | Gornja jezera |- | [[Vir (jezero)|Vir]] | align="right" | 598 | align="right" | 0,6 | align="right" | 4 | Gornja jezera |- | [[Galovac (jezero)|Galovac]] | align="right" | 582 | align="right" | 12,5 | align="right" | 24 | Gornja jezera |- | [[Milino jezero]] | align="right" | 564 | align="right" | 1,0 | align="right" | 1 | Gornja jezera |- | [[Gradinsko jezero]] (Jezerce) | align="right" | 553 | align="right" | 8,1 | align="right" | 10 | Gornja jezera |- | [[Veliki Burget]] | align="right" | 545 | align="right" | 0,1 | align="right" | 2 | Gornja jezera |- | [[Kozjak (jezero)|Kozjak]] | align="right" | 534 | align="right" | 81,5 | align="right" | 46 | Gornja jezera |- | [[Milanovac (jezero)|Milanovac]] | align="right" | 523 | align="right" | 3,2 | align="right" | 18 | Donja jezera |- | [[Gavanovac]] | align="right" | 514 | align="right" | 1,0 | align="right" | 10 | Donja jezera |- | [[Kaluđerovac (jezero)|Kaluđerovac]] | align="right" | 505 | align="right" | 2,1 | align="right" | 13 | Donja jezera |- | [[Novakovića Brod]] | align="right" | 503 | align="right" | 0,4 | align="right" | 3 | Donja jezera |- bgcolor=#dddddd class="sortbottom" |Plitvička jezera<ref>[http://www.np-plitvicka-jezera.hr/hrv/index.php?option=com_content&task=view&id=30&Itemid=54 Javna ustanova Nacionalni park Plitvička jezera – Gornja jezera]</ref><ref>[http://www.np-plitvicka-jezera.hr/hrv/index.php?option=com_content&task=view&id=31&Itemid=55 Javna ustanova Nacionalni park Plitvička jezera – Donja jezera]</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.lickosenjska.com/index.php/nacionalni-parkovi/plitvicka-jezera |title=Plitvička jezera |archive-url=https://web.archive.org/web/20130421230521/http://www.lickosenjska.com/index.php/nacionalni-parkovi/plitvicka-jezera |archive-date=21. travnja 2013. |access-date=30. ožujka 2013.}}</ref><ref>[http://proleksis.lzmk.hr/41999/ Proleksis enciklopedija] ''Nacionalni park Plitvička jezera''. Zadnja inačica 23. ožujka 2018. (pristupljeno 2. veljače 2019.)</ref> |align="right" |&nbsp; |align="right" |217,0 |align="right" |&nbsp; |&nbsp; |} [[Datoteka:Plitvice Lakes System hr.png|800px|ništa|mini|Presjek jezera na Plitvicama.]] == Topografija == [[Datoteka:Plitvice Lakes 11.jpg|220px|desno|mini|Konfiguracija Plitvičkih jezera.]] Poseban [[zemljopis]]ni položaj i specifične [[klima]]tske značajke pridonijeli su nastanku mnogih prirodnih fenomena i bogatoj [[Biološka raznolikost|biološkoj raznolikosti]] na području Parka. Unatoč blizini mediteranske klimatske regije, prevladava umjerena [[planinska klima]] utjecaja zbog [[Velebit]]a, koji djeluje kao klimatski separator između primorske regije i visoravni [[Lika|Like]]. Dostupnost [[Voda|vode]], pod utjecajem konfiguracije terena ima veliki utjecaj na biološku raznolikost ovog područja. Nacionalni park nalazi se u Plitvičkoj visoravni koja je okružena s tri [[Planina|planine]] koje su dio Dinarida: [[Lička Plješivica|Plješivica]] (vrh Gola Plješevica 1649m), [[Mala Kapela]] (Seliški vrh na 1279m) i [[Medveđak]] (889m). Šumovita brda služe kao rezervoari vode. Ona su također utočište za mnoge životinjske vrste. Velika razlika u nadmorskoj visini u uskom prostoru između planina na [[jug]]u i rijeke [[Korana|Korane]] na [[sjever]]u također predstavlja značajan razlog za biološku raznolikost u ovoj regiji. Ukupna razlika u [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] na području nacionalnog parka iznosi 912 m (najvišu nadmorsku visinu ima Seliški vrh na 1279 m, a najniža je 367 m na mostu preko rijeke Korane).<ref>http://np-plitvicka-jezera.hr/hrv/ Preuzeto 1. listopada</ref> Sedreni sedimenti oblikovani su od [[pleistocen]]a do danas u vrtačama i depresijama između okolnih [[planina]]. Gornja jezera na jugu pretežno se sastoje od dolomita, a Donja jezera na sjeveru od vapnenačkih stijena. Dolomitne stijene imaju manju [[vodopropusnost]]. Nasuprot tome, vapnenačke stijene su kompaktne i masivna, ali i vodopropusnije.<ref> Franić, D. (1910.) Plitvička jezera i njihova okolica, Zagreb, Tisak kraljevske zemaljske tiskare</ref> Iz zračne perspektive vide se značajne razlike između krajolika Gornjih i Donjih jezera. Na Gornjim jezerima ima 12 jezera paralelno poredanih i malog protoka vode. Donja jezera su manja i oblikovala su kanjon rijeke [[Korana|Korane]], koja dalje nastavlja teći prema [[Slunj]]u i [[Karlovac|Karlovcu]]. Na jugu parka nalazi se ušće dvije male rijeke: Bijele i Crne rijeke. Ove rječice teku južno od [[Plitvički Ljeskovac|Plitvičkog Ljeskovca]] i ujedinjuju se na jednom od [[most]]ova u tom selu. Nadalje čine zajedno jednu rječicu, koja se zove Matica. Potok Sušanj ulijeva se u jezera u uvali Liman, dijelu Prošćanskog jezera. Vodu dobiva iz trajnih [[izvor]]a, ali količina vode varira. Privremeno, voda iz drugih, najčešće mrtvih [[potok]]a doseže do Prošćanskog jezera sa zapada. [[Datoteka:Plitvice waterfalls 4.JPG|200px|desno|mini|Veliki slap teče niz stijenu.]] Rječica Plitvica doseže lanac Plitvičkih jezera na sjevernom kraju preko [[Veliki slap|Velikog slapa]]. Ovo mjesto zove se Sastavci. Vodena masa Plitvičkih jezera i rječice Plitvice slijeva se iz Sastavaka u [[Korana|Koranu]]. === Podzemlje i krški svijet === Podzemna se konfiguracija Plitvička jezera sastoji od raznih geoloških osobitosti. Cijelo područje Nacionalnog parka pripada u krškim područjima [[Jugoistočna Europa|jugoistočne Europe]]. Tipična su osobitost krhke i porozne [[Stijena|stijene]], uglavnom vapnenac i dolomit. Ova je konfiguracija bogata različitim geomorfološkim pojavama, kao što su [[ponor]]i, [[Krško polje|krška polja]], [[Uvala|uvale]], [[Vrtača|vrtače]], [[Škrapa|škrape]] i sl. Do sada je malo poznato o tome i tek trebaju uslijediti znanstvena istraživanja. Najveći se dio krških prirodnih pojava odvija pod zemljom, gdje postoji obilje vode, ponajviše u obliku razvijenih sustava podzemnih rijeka [[ponornica]]. Kad voda naiđe na nepropusne stijene, izlazi na površinu. Nacionalni je park bogat [[krš]]kim [[stijena]]ma (uglavnom [[dolomit]] i [[vapnenac]]). Od više [[špilja]], za posjetitelje su otvorene [[Pećina Golubnjača|špilja Golubnjača]] (145 m) i Šupljara (68 m) iznad jezera Kaluđerovca. Ostale su špilje Mračna špilja (160 m), špilja Vila Jezerkinje (104 m) i Golubnjača na Homoljačkom polju (153 m). U sklopu nacionalnog parka, postoji nekoliko [[jama]], kao što su Čudinka (-203 m) ili Jama na Vršiću (-154 m, dužine 110 m). U Rodića-špilji na Sertić Poljani i u Mračnoj špilji na Donjim jezerima, pronađene su kosti [[Špiljski medvjed|špiljskog medvjeda]]. == Geologija == [[Datoteka:Waterfall in plitvicka romanceor 3.jpg|230px|lijevo|mini|Plitvički slapovi.]] Fenomeni Plitvičkih jezera rezultat su stoljetnih procesa i taloženja vapnenca, koji je obilno prisutan u vodama ovog krškog područja. Sedimentacijom vapnenca nastale su [[Sedra|sedre]]. Posebnost je Plitvičkih jezera činjenica da su jezera spojena. Zbog stalnih promjena nije moguće pojedinačno analizirati pojedina jezera. Vodene mase gornjeg i donjeg dijela sustava jezera kontinuirano mijenjaju jezera i okolni [[krajolik]]. Novi sedimenti i novi [[slap]]ovi kontinuirano se oblikuju. U cjelini, kompleks jezera predstavlja vrlo osjetljiv i nestabilan [[ekosustav]]. U geološkom smislu, fenomeni oblikovanja Plitvička jezera vrlo su mladi. Složeni procesi razlaganja i taloženja vapnenca zahtijevaju posebne [[klima]]tske uvjete. Oni su postojali od kraja [[Ledeno doba|ledenog doba]] (oko 12.000 do 15.000 godina).<ref>Horvatinčić, N. (1999.) Starost sedre Plitvičkih jezera. Priroda: mjesečnik za popularizaciju prirodnih znanosti i ekologije, 89, 20-22</ref> Bitni čimbenici za nastanak plitvičkih prirodnih fenomena su vremenske i temperaturne prilike, kvaliteta vode i drugi prirodni čimbenici. Zasićenost [[kalcit]]om vrlo je visoka. Voda je jako mineralizirana, super-zasićena kalcijevim i magnezijevim hidrogenkarbonatima.<ref>http://www.np-plitvicka-jezera.hr/en/index.php?option=com_content&view=article&id=25&Itemid=40 Preuzeto 2. listopada 2011.</ref> Razlaganje vapnenca vezano je za procese [[Ugljična kiselina|ugljične kiseline]]. U prirodnom okruženju, ugljična se kiselina (H₂CO₃) sastoji se od [[Ugljikov(IV) oksid|ugljikovog dioksida]] (CO₂) iz [[zrak]]a i kišnice (H₂O). Vapnenac i dolomit sastoje se uglavnom od [[kalcit]]a (CaCO₃), koji se slabo otapa u vodi. Djelovanjem ugljične kiseline, od kalcita nastaje kalcijev hidrogenkarbonat (Ca(HCO₃)₂). To je prikazano u sljedećim formulama: {| class="nogrid" align="center" | H₂O + CO₂ ↔ H₂CO₃ ↔ H⁺ + HCO₃^- ↔ 2 H⁺ + CO₃^2- |- | CaCO₃ + H₂CO₃ → Ca(HCO₃)₂ |- | CaCO₃ + H⁺ + HCO₃^- ↔ Ca²⁺ + 2 HCO₃^- ↔ Ca(HCO₃)₂ |} [[Datoteka:Barriereriff.png|200px|desno|mini|Presjek sedrene barijere.]] [[Datoteka:Aerial image of Gradinsko jezero (view from the east).jpg|mini|Zračni pogled na Milino jezero, Gradinsko jezero i Veliki Burget (odozgo prema dolje) s sedrenim barijerama u jezerima.]] Jedinstven proces događa se na Plitvičkim jezerima s obzirom na druge slične pojave u [[svijet]]u. Ovdje je taloženje vapnenca i nastanak sedre dinamičan proces, a ne statički, koji se pojavljuje samo na jednom mjestu. Još jedna posebna osobitost je utjecaj [[Vegetacija|vegetacije]] u procesu taloženja. Vegetacijske barijere usporavaju protok vode. Voda se pritom znatno pjeni i tako su slapovi i kaskade atraktivniji. Na Plitvicama, ta interakcija između vode, [[zrak]]a, stijena i vegetacije stalno je dinamična i promjenjiva. Oko 30 km sjeverno od Parka, nalaze se [[Rastoke]] u središtu [[Slunj]]a, koje se zovu i "mala Plitvička jezera", jer imaju slične fenomene. Tu se isprepliću rijeke Korana i [[Slunjčica]]. Mjerenja količine ugljičnog dioksida u vodi pokazuju da odgovaraju kontinuiranim procesima taloženja na području Plitvičkih jezera. Količina ugljičnog dioksida na [[izvori]]ma oko dvadeset je puta veća nego u [[Atmosfera|atmosferi]]. Smanjuje se nizvodno. Rijeka Plitvica tako s vremenom gubi i do 97 % početne količine ugljičnog dioksida. Sedra se na rijeci [[Korana|Korani]] javlja samo na prvih 10 do 15 [[km]], čak i ako su na daljnjim kilometrima povoljni uvjeti po mjerenjima [[pH]]. Na [[Dno|dnu]] [[Kozjak (jezero)|jezera Kozjak]] utvrđeno je stalno godišnje taloženje od 0,8 mm tijekom posljednjih 3000 godina. Godišnje, prepreke rastu i do 13 mm u [[Visina|visinu]]. Procesi formiranja sedre tako nadmašuju [[Erozija|eroziju]], koja bi uništila osjetljive barijere jezera. Procjenjuje se, da postoje taloženja sedre na dnu jezera stara 6000 ili čak 7000 godina.<ref>[http://eskola.chem.pmf.hr/udzbenik/sedra/sedra_04.php3 Sedra Plitvičkih jezera] Preuzeto 2. listopada 2011.</ref> [[Datoteka:Waterfall in plitvicka romanceor 5.jpg|230 px|lijevo|mini|Voda kontinuirano teče.]] Taloženje kalcijevog karbonata ne javlja se odmah na izvorima rijeka, koje se ulijevaju u Plitvička jezera. Za taloženje je potrebna određena razina mineralnog zasićenja. Na izvorima razina zasićena kreće se ispod 1. Za taloženje, razina zasićenja mora biti veća od 3, [[pH]] vrijednost vode mora biti iznad 8,0 (blago alkalna), a koncentracija otopljenog organskog ugljika mora biti manja od 10 mg/l.<ref>D. Srdoč, N. Horvatinčić, B. Obelić, I Krajcar, A. Sliepčević, Procesi taloženja kalcita u krškim vodama s posebnim osvrtoma na Plitvička jezera, Krš Jugoslavije, Jazu, Zagreb, 11/4-6</ref><ref>D. Srdoč, I. Krajcar Bronić, N. Horvatinčić, B. Obelić, Increase of 14C activity of dissolved inorganic carbon along a river course, Radiocarbon 28, 2A, 510-514</ref><ref>N. Horvatinčić, I. Krajcar Bronić, B. Obelić, Differences in the 14C age, d13C and d18O of Holocene tufa and speleotheme in the Dinaric karst, Palaeogeography, Palaeoclimatology, Palaeoecology, 193, 139-157</ref> Sedrene barijere rezultat su kontinuiranog procesa taloženja. Dok voda teče u tankim slojevima preko barijera, dolazi do taloženja [[Karbonati|karbonata]] iz vode. Povećava se količina ugljičnog dioksida CO₂. [[Kalcijev karbonat]] izlučuje se u obliku mikrokristala koji se talože, u obliku naslaga sedre CaCO₃. Ovaj fenomen posebno se javlja gdje ima [[mahovina]], koje omogućuje bolje prianjanje [[kristal]]a. Tijekom vremena, starije prepreke mogu biti preplavljene porastom razine vode, jer su nove barijere prerasle stare. Prije 400 godina, postojala su dva jezera na mjestu današnjeg [[Kozjak (jezero)|jezera Kozjak]]. U najnižem dijelu jezera, kod Matijaševića-drage, podvodne barijere visoke su 40 [[m]], a protežu se 4 m ispod površine vode. Ove barijere oblikovale su veličanstveni [[vodopad]] u [[prošlost]]i. === Utjecaj vegetacije na sedrene barijere === [[Datoteka:Kalktuff-Mosscrusts.jpg|180px|lijevo|mini|Mahovine su pokrivene sedrom.]] [[Mahovine]], [[alge]] i vodeno bilje imaju važnu ulogu u oblikovanju jedinstvenog krajolika Plitvičkih jezera i sedrenih barijera. Biljke vežu ugljični dioksid iz vode u procesu [[Fotosinteza|fotosinteze]] i proizvode [[kisik]]. Usput se taloži [[hidrogenkarbonat]]. Najviše istraživanja na Plitvicama imao je hrvatski znanstvenik [[Ivo Pevalek]]. Zahvaljujući njemu, Plitvička jezera dobila su nacionalnu i svjetsku zaštitu. Nedavna znanstvena istraživanja pokazuju, da [[vegetacija]] nije prvenstveno zaslužna za izlučivanje karbonata iz protočne vode. Međutim, [[biljke]] neizravno pridonose nastanku sedre. Ključni čimbenici za taloženje su: usporavanje vode, prozračivanje i prskanje. Mahovina služi kao [[Supstrat (ekologija)|supstrat]] za taloženje. Važni su i milijuni mikroskopski malih [[bakterija]] i algi, koje rastu na mahovinama. One izlučuju [[sluz]], koja je važna u mikrokristalizaciji kalcita. Najznačajnije su mahovine iz rodova ''Bryum'' i ''Cratoneuron''. [[Datoteka:Waterfall in plitvicka romanceor 4.jpg|230px|desno|mini|Vegetacija ima važnu ulogu u oblikovanju plitvičkih fenomena.]] Mladi izdanci mahovina zeleni su i meki te uglavnom bez sedre, dok su stariji izbojci u potpunosti pokriveni i okamenjeni. Mahovine potiču ne samo nastanak sedrenih barijera, nego postaju i dio barijere. Starije sedrene barijere ispunjene su [[fosil]]iziranim algama i mahovinama. Ova vrsta sedre tipična je za Plitvička jezera. Iako vegetacija ima pozitivne učinke na oblikovanje sedre, prekomjerne koncentracije [[Organska tvar|organskih tvari]] u vodi imaju negativne učinke na ove procese. Ako ima previše biljaka, negativni su učinci na taloženje [[mineral]]a. [[Korana]] nizvodno od mosta na Korani ima jako kratak proces taloženja sedre, unatoč supersaturaciji kalcijeva bikarbonata, zbog prevelike koncentracije organske tvari u vodi. Uprava Parka sustavno je počela uklanjati prekomjernu vegetaciju duž sedrenih barijera. [[Čistoća]] vode odlučujući je čimbenik za nastanak sedre. Vrijednost otopljenog ugljika u vodi jedva prelazi 2,5 mg/L na Gornjim jezerima (Matica). Na Donjim jezerima veće su koncentracije od 5,15 mg/L. Na izvorima ostalih [[Rijeke Hrvatske|hrvatskih rijeka]] u krškom području utvrđene su slične [[Koncentracija|koncentracije]]. Štetno su djelovale nekadašnje otpadne vode iz [[hotel]]a i poljoprivredne aktivnosti u okolici jezera. To je dovelo do povećanja eutrofikacije u jezerima (povećana koncentracija organske tvari u vodi). Za budući nastanak sedre, neophodno je zaštititi ovo izuzetno osjetljivo područje od štetnog utjecaja [[čovjek]]a. Od [[2006.]] godine, strogo je zabranjeno [[kupanje]] u jezerima.<ref>[http://www.kreiszeitung.de/reise/reiseziele/europa/kroatien-schatz-hinterm-silbersee-931673.html Kroatien: Auf Naturtour im Nationalpark Plitvicer Seen | Europa] Preuzeto 3. listopada 2011.</ref> Prije je bilo dopušteno kupanje na jezeru Kozjak. == Šume i ostali biljni svijet == [[Datoteka:Klump.ziedas1.jpg|160px|lijevo|mini|Orhideja – žuta gospina papučica raste na Plitvičkim jezerima.]] [[Datoteka:Plitvicai1.jpg|230px|desno|mini|Oko 2/3 Parka pokriveno je šumom.]] Već [[1883.]] godine, pojas [[šuma]] koji okružuje jezera i [[izvor]]e proglašen je odvojenom zonom, gdje je bila zabranjena [[sječa]] drveća. Oko 2/3 Parka pokriveno je šumom. One su dio [[Nacionalna ekološka mreža|Nacionalne ekološke mreže]] i europskog projekta zaštite prirodne baštine [[NATURA 2000]]. Šume i [[voda]] uzajamno su povezani i jedno bez drugoga ne mogu opstati. Šuma zadržava, čuva i pročišćava velike količine vode. U području Parka nalazi se velika [[površina]] vrlo kvalitetnih šuma, uključujući i [[Prašuma|prašume]], koje predstavljaju vrhunsko [[stanište]] za životinjski svijet. Šume Plitvičkih jezera stanište su tri velika europska [[mesojed]]a: [[Smeđi medvjed|smeđeg medvjeda]], [[vuk]]a i [[ris]]a. Mnogobrojne vrste [[djetlić]]a i šumskih [[sova]] svjedoče o visokoj kvaliteti i prirodnosti staništa. Najčešća vrsta drveća je [[bukva]], koja raste u šumskim zajednicama brdske bukove šume s [[Mrtva kopriva|mrtvom koprivom]] (''Lamio orvale-Fagetum'') i bukve s bijelim šašem (''Carici albae-Fagetum''). Sljedeća vrsta po brojnosti je [[jela]], koja raste u dinarskim bukovo-jelovim šumama (''Omphalodo-Fagetum''). Obje vrste su [[skiofit]]i, mogu rasti i u sjenovitom staništu. Pojavljuje se i šumske zajednice [[Smreka|smreke]] s [[kukurijek]]om na [[dolomit]]u (''Helleborus niger-Piceetum'') i šumske zajednice [[Bijeli bor|bijelog bora]] s kukurijekom na dolomitu (''Helleborus niger-Pinetum sylvestris''). U zoni jezera i u kanjonu [[Korana|Korane]] raste šumska zajednica [[Crni grab|crnog graba]] s jesenskom šašikom (''Seslerio autumnalis-Ostryetum''). Ostale značajnije vrste šumskog drveća su: [[obični grab]], [[crna joha]] i [[crni bor]]. U Parku je registrirano čak 1267 različitih biljnih vrsta od čega čak 50 vrsta orhideja.<ref name="zastita_prirode">[http://www.zastita-prirode.hr/Zasticena-priroda/Zasticena-podrucja/Nacionalni-parkovi/Nacionalni-park-Plitvicka-jezera Nacionalni park Plitvička jezera / Nacionalni parkovi / Zaštićena područja / Zaštićena priroda / Naslovnica – Zaštita prirode]</ref> Šuma je sastavni dio života lokalnog stanovništva. [[Drvo]] se koristi kao građevni materijal i za [[ogrjev]]. U prošlosti su neke šume iskrčene i zamijenjene [[livada]]ma, [[Travnjak|travnjacima]] i [[oranica]]ma, čime se nehotice pridonijelo [[Biološka raznolikost|biološkoj raznolikosti]]. Smanjivanjem broja stanovnika, dio je napušten i ponovno je narasla šuma. Jedna od vrijednosti Parka je jelovo-bukova prašuma [[Čorkova uvala]], proglašena posebnim rezervatom šumske vegetacije [[1965.]] godine.<ref>Magdić N., Špoljarić S.: The forests of the Plitvice lakes national park, Nacionalni park Plitvička jezera 2010.</ref> Od rijetkih biljnih vrsta javljaju se: žuta gospina papučica (''Cypripedium calceolus''), jedna od najljepših europskih [[orhideja]] i jedna od 55 vrsta orhideja u Parku, zatim vrste ''Gentiana pneumonanthe'', ''Ligularia sibirica'' i ''Spiraea cana''. Od [[gljiva]] ističe se [[saprofit]]ska gljiva ''Camarops tubulina'', koja živi na trulim [[Stablo|stablima]] u prašumi Čorkovoj uvali. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] se nalazi samo tamo, a nađena je u samo nekoliko europskih zemalja kao ugrožena i zaštićena [[vrsta]]. <gallery> Datoteka:Grib skov.jpg|[[Bukva]] ({{jezik|lat|Fagus sylvatica}}) Datoteka:Ligulaire-Souveyrols.JPG|[[Zlatna jezičnica]] ({{jezik|lat|Ligularia sibirica}}) Datoteka:Gewoehnliche Pestwurz Common Butterbur (Petasites hybridus).jpg|[[Crveni repuh]] ({{jezik|lat|Petasites hybridus}}) Datoteka:Gentiana pneumonanthe 130805a.jpg|[[Plućna širištara]] ({{jezik|lat|Gentiana pneumonanthe}}) Datoteka:20130608 Plitvice Lakes National Park 065.jpg|[[Medenika]] ({{jezik|lat|Melittis melissophyllum}}) Datoteka:20130608 Plitvice Lakes National Park 388.jpg|[[Brdski različak]] ({{jezik|lat|Centaurea montana}}) izbliza </gallery> == Životinjski svijet == [[Datoteka:Brown Bear us fish 2.jpg|190px|lijevo|mini|[[Smeđi medvjed]] – stanovnik i simbol Plitvica.]] [[Datoteka:Glaucopsyche alcon-02 (xndr).jpg|190px|desno|mini|Močvarni plavac je među najugroženijim leptirima u Europi.]] Na području Parka prisutna je velika [[bioraznolikost]] i mnogo različitih staništa za životinje: [[Jezero|jezera]], [[Šuma|šume]], [[Travnjak|travnjaci]], [[Stijena|stijene]], [[Špilja|špilje]] i dr. Najatraktivniji dio Plitvičkih jezera su [[slap]]ovi i [[Sedrena barijera|sedrene barijere]]. To je također i posebno stanište, gdje rastu [[mahovine]] i raznolik mikroskopski svijet: [[alge]], [[bakterije]], [[Ličinka|ličinke]] [[kukac]]a i sl. Oni također sudjeluju u nastanku sedrenih barijera. Šume su stanište za brojan životinjski svijet. Sloj [[Lišće|lišća]] jedno je od najbogatijih mikrostaništa za životinjski svijet u svjetskim razmjerima. To je dom [[gušter]]a, kukaca, raznih gljiva i bakterija. Zanimljiv je endemski kukac ''Molops plitvicensis'', koji živi u [[Obična breza|brezovim]] šumama samo na Plitvicama. U Parku je registrirano 321 vrsta leptira, 157 vrsta ptica, te 20 vrsta šišmiša.<ref name="zastita_prirode"/> Na prostoru Parka pronađen je [[crni daždevnjak]] (''Salamandra atra'') vrlo rijetka vrsta koja živi u [[Alpe|Alpama]] iznad 1200 m i vrlo se rijetko može naći na [[Nadmorska visina|nadmorskim visinama]] ispod 1000 m. Na području Plitvica postoji stabilna [[populacija]] šišmiša širokouhog mračnjaka (''Barbastella barbastellus''), koji je vrlo osjetljiv na uznemiravanja i nedostatak hrane. [[Mali ćuk]] (''Glaucidium passerinum'') najmanji je europski ćuk, živi u crnogoričnim i mješovitim šumama na području Parka. Na stijenama u kanjonu Korane gnijezdi se [[sivi sokol]] (''Falco peregrinus'') jedna od najbržih [[ptica]] na [[svijet]]u. Dok hvata plijen može postići brzinu i do 230 km/h. Može se naći na svim [[kontinent]]ima, osim na [[Antartika|Antartici]]. Vode čini samo 1 % nacionalnog parka, ali predstavljaju jedan od njegovih najzanimljivijih dijelova. U vodi se razmnožavaju [[vretenca]] i [[komarci]]. Ima oko 35 vrsta vretenaca, što je četvrtina svih europskih vrsta vretenaca. Voda na Plitvicama bogata je [[Vapnenac|vapnencem]] i [[kisik]]om pa se mogu naći i [[Pastrva|pastrve]] i [[riječni rak]]ovi. Mogu naći i vrste, koje su vrlo zahtjevne prema ekološkim uvjetima poput [[Vidra|vidre]]. Ona je noćna životinja i živi usamljenički pa se rijetko viđa. [[Špilja|Špilje]] na Plitvicama krško su stanište, sa stabilnom temperaturom, velikom [[Vlažnost|vlažnošću]] i potpunim [[mrak]]om. Ovdje žive špiljske životinje prilagođene takvim uvjetima života poput [[šišmiš]]a. U Rodićevoj špilji pronađena je nova vrsta kukaca ''Machaerites udrzali'',<ref>http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=16331 Preuzeto 21. rujna 2011.</ref> koja je [[endem]]ska i nije pronađena nigdje drugdje na svijetu. Na livadama mogu se naći tri vrste leptira plavaca iz roda ''Maculinea'', koji su među najugroženijim leptirima u Europi: močvarni plavac (''Phengaris alcon''), Veliki timijanov plavac (''Phengaris arion'') i gorski plavac (''Phengaris rebeli''). Na vlažnim travnjacima, pašnjacima i livadama živi ptica [[kosac]]. Gnijezdi se na livadama na Homoljcu i Brezovcu. <gallery> Datoteka:Canis lupus lupus qtl1.jpg|[[Sivi vuk]] ({{jezik|lat|Canis lupus}}) Datoteka:Saker_Falcon_profile_shot.jpg|[[Sivi sokol]] ({{jezik|lat|Falco peregrinus}}) Datoteka:Fischotter Lutra lutra2.jpg|[[Vidre|Vidra]] ({{jezik|lat|Lutra lutra}}) Datoteka:Calopteryx virgo male.jpg|[[Modra konjska smrt]] ({{jezik|lat|Calopteryx virgo}}) </gallery> == Povijest == Plitvička jezera bila su izložena ljudskom utjecaju tijekom [[povijest]]i. Ne predstavljaju napušten ili usamljeni rezervat prirode. Nalaze se duž važnog prometnog pravca, mjesto su susreta raznih kulturnih utjecaja. === Rana povijest i srednji vijek === [[Datoteka:LaghiPlitvice.jpg|230px|desno|mini|Na području Plitvičkih jezera, ljudi borave tisućama godina.]] [[Ljudi]] su naseljavali područje Plitvičkih jezera tisućama godina. Tu su boravili: [[Iliri]], [[Tračani]], [[Kelti]], [[Japodi]], [[Rimljani]], [[Avari]], [[Slaveni]] i [[Turci]]. Za vrijeme [[Julije Cezar|Julija Cezara]], Plitvička su jezera bila dio pokrajine [[Ilirik]]a u [[Rimski imperij|Rimskom Carstvu]]. Kasnije nakon pada Rimljana, doseljavaju se [[Ostrogoti]] i [[Avari]]. [[Hrvati]] se u [[7. stoljeće|7. stoljeću]] trajno naseljavaju na ovom području. U [[Srednji vijek|srednjem vijeku]], česti su bili napadi [[Mongoli|Mongola]]. Jezera su bila dio [[Srednjovjekovna hrvatska država|srednjovjekovnih hrvatskih kraljevstva]], sve dok [[Hrvatska]] nije ušla u personalnu uniju s [[Ugarska|Ugarskom]] [[1102.|1102. godine.]] Dobro gospodarenje plemićkih obitelji [[Knezovi Zrinski|Zrinskih]] i [[Frankapani|Frankopana]] dovelo je do gospodarskog oporavka na širem području. Na ostacima antičkog naselja Japoda i Rimljana sagrađen je [[samostan]] na Plitvičkim jezerima. Vjerojatno je pripadao [[pavlini]]ma ili [[templari]]ma. Danas su ostali samo ostaci zidova. Temelji su bili od sedrene stijene. === Osmanski ratovi i Habsburgovci === [[Datoteka:Lika-Krbava County Map.jpg|230px|lijevo|mini|Karta [[Ličko-krbavska županija|Ličko-krbavske županije]]]] Godine [[1493.]], nedaleko od Plitvičkih jezera odigrala se važna [[Krbavska bitka|bitka na Krbavskom polju]] u kojoj je bosanski sandžak-beg [[Hadum Jakub-paša]] porazio hrvatsku feudalnu vojsku pod zapovjedništvom bana [[Emerik Derenčin|Emerika Derenčina]]. Osmanlije su kasnije napredovale daleko na zapad u dubinu teritorija Hrvatske i Ugarske. Godine [[1527.]], hrvatsko plemstvo izabralo je [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda I.]] na [[Cetinski sabor|saboru u Cetingradu]] za hrvatskoga kralja. Hrvatsko plemstvo se pri izboru najviše vodilo praktičnim razlozima. Očekivalo je naime, da će Ferdinand braniti Hrvatsku, tada teško ugroženu od [[Turci|Turaka]]. Godine 1538., kralj Ferdinand I. zapovjedio je osnivanje hrvatske [[Vojna krajina|Vojne krajine]] na granici [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]] i [[Osmansko Carstvo|Otomanskog Carstva]]. To je utjecalo na život domaćih ljudi. Uz domaće Hrvate na područje Vojne krajine doselili su se i pripadnici drugih naroda, kako bi sudjelovali u vojnoj službi. Među njima najbrojniji su bili [[Srbi]], koji su bježali pred [[Turci]]ma i dobili su utočište u napuštenim područjima u zamjenu za vojnu službu. Cjelokupno [[stanovništvo]] Vojne krajine, posebno krajišnici, imali su dužnost štititi ovo područje od stalnih nemira i strašnih razaranja. Osmanlije su nekoliko puta kontrolirali područje Plitvičkih jezera. Od [[1788.]] godine Plitvice su pod habsburškom vlašću i više nisu padale u turske ruke. Kada je osmanska prijetnja oslabila, Vojna krajina se vratila pod civilnu kontrolu hrvatskog bana. Godine [[1805.]], područje Plitvica bila je pod vlašću [[Napoleon Bonaparte|Napoleona]], koji je osnovao [[Ilirske provincije]]. Nakon [[1814.]], područje Plitvičkih jezera vratilo se pod habsburšku vlast. Od [[1850.]], samo su profesionalni vojnici služili u Vojnoj krajini. To je također vrijeme nacionalnog buđenja u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Godine [[1871.]], poznati hrvatski političar [[Eugen Kvaternik]] poginuo je sjeverno od Plitvičkih jezera u [[Rakovica|Rakovici]]. Hrvatska književnica [[Karla Kolesarić]] napisala je zbirku „Priče i pripovijetke s Plitvičkih jezera“ koja je prvi put objavljena u [[Zagreb]]u [[1931]]. godine, a ilustracije je naslikao cijenjeni hrvatski [[slikar]] i [[strip]] majstor [[Andrija Maurović]].<ref>https://www.klikni.hr/aktualno/2022/11/08/zasto-je-zaboravljena-karla-kolesaric-bjelovarska-ivana-brlic-mazuranic/ Preuzeto 20. lipnja 2023.</ref> Cijela [[knjiga]] koncipirana je u obliku osam kratkih priča koje bajkovito opisuju nastanak Plitvičkih jezera i njihovih [[ime]]na učeći o istinskim vrijednostima.<ref>https://knjiskimoljac.com/2019/10/11/price-i-pripovjetke-s-plitvickih-jezera-%E2%98%85-karla-kolesaric/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230620202113/https://knjiskimoljac.com/2019/10/11/price-i-pripovjetke-s-plitvickih-jezera-%E2%98%85-karla-kolesaric/ |date=20. lipnja 2023. }} Preuzeto 20. lipnja 2023.</ref> Područje je bilo dio [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]] u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]], a zatim dio [[SR Hrvatska|SR Hrvatske]] u okviru [[SFRJ]]. Danas je dio [[Hrvatska|Republike Hrvatske]]. === Krvavi Uskrs 1991. === {{glavni|Krvavi Uskrs}} [[Datoteka:Plitvice Lakes incident, memorial, of the first killed croatian policemen.JPG|230px|mini|desno|Spomen obilježje [[Josip Jović (redarstvenik)|Josipu Joviću]], prvoj hrvatskoj žrtvi u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]].]] Srpski pobunjenici održali su miting [[25. ožujka]] [[1991.]] godine s ciljem, da Plitvice budu u sastavu tzv. [[SAO Krajina|SAO Krajine]]. Dan kasnije, dolazi do smjene uprave Nacionalnog parka, a zastava tzv. SAO Krajine osvanula je na koranskom mostu. Petnaestak naoružanih kninskih policajaca upalo je u upravnu zgradu Nacionalnog parka, kako bi provelo odluku skupštine općine [[Korenica]] o pripojenju poduzeća tzv. Krajini. Nekoliko stotina pripadnika specijalne postrojbe [[MUP]]-a [[Rakitje]], kojom je zapovijedao [[Josip Lucić]] (kasnije general zbora i načelnik [[Glavni stožer Oružanih snaga Republike Hrvatske|GS OS-a RH]]), specijalne postrojbe MUP-a [[Kumrovec]] te [[Antiteroristička jedinica Lučko|antiterorističke jedinice Lučko]] krenulo je noć uoči [[Uskrs]]a put Plitvica. U ranim jutarnjim satima 31. ožujka, na glavnom pravcu kretanja, kolona vozila s hrvatskim specijalcima napadnuta je iz zasjede na glavnoj prometnici nedaleko od plitvičkih hotela i pratećih objekata.<ref>http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/0282005/plitvice.asp {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120414095446/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/0282005/plitvice.asp |date=14. travnja 2012. }} Preuzeto 4. listopada 2011.</ref> Vozač [[autobus]]a u kojem su bili pripadnici antiterorističke jedinice Lučko bio je [[Ljubo Ćesić|Ljubo Ćesić-Rojs]].<ref>http://www.imotskenovine.hr/Lokalne-teme/Fotografije-Krvavog-Uskrsa-31.3.1991.-na-Plitvicama.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120308143823/http://www.imotskenovine.hr/Lokalne-teme/Fotografije-Krvavog-Uskrsa-31.3.1991.-na-Plitvicama.html |date=8. ožujka 2012. }} Preuzeto 4. listopada 2011.</ref><ref>http://www.jutarnji.hr/plitvice-31--ozujka-1991--godine/935575/?foto=2 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110403035410/http://www.jutarnji.hr/plitvice-31--ozujka-1991--godine/935575/?foto=2 |date=3. travnja 2011. }} Preuzeto 4. listopada 2011.</ref>Iako je akcija u potpunosti uspjela nakon nekoliko sati borbe i na Plitvicama je uspostavljen red te uhićeno 29 pobunjenika, među kojima i [[Goran Hadžić]],<ref>http://vinkovci.com.hr/hrvatska/hrvatska/ivankovo-uhvatio-sam-hadzica-na-plitvicama-i-ni-danas-ne-znam-zasto-je-pust/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111118091428/http://vinkovci.com.hr/hrvatska/hrvatska/ivankovo-uhvatio-sam-hadzica-na-plitvicama-i-ni-danas-ne-znam-zasto-je-pust/ |date=18. studenoga 2011. }} Preuzeto 4. listopada 2011.</ref> ostat će upamćena po prvoj hrvatskoj žrtvi – poginuo je hrvatski policajac [[Josip Jović (redarstvenik)|Josip Jović]] (22 godine), a sedam pripadnika specijalne policije je ranjeno. Na mjestu gdje je stradao Josip Jović podignuto je spomen-obilježje. === Razvoj turizma === [[Datoteka:Plitvice Lakes electric boat.jpg|230px|lijevo|mini|Elektromotorni brod prevozi turiste na jezeru [[Kozjak (jezero)|Kozjak]].]] Prvi ozbiljni počeci [[Turizam|turizma]] na Plitvičkim jezerima potječu [[1861.]] godine. Oficiri [[Vojna krajina|Vojne krajine]] sagradili su te godine prvu turističku kuću nazvanu "carska kuća" na Velikoj poljani s kapacitetom od samo 3 sobe. Godine [[1894.]], Plitvička jezera je posjetilo 1000 turista i putnika. Hotel s 28 soba izgrađen je [[1896.]] godine. Godine [[1922.]] bilo je 250 soba. Puno je na [[Hrvatski turizam|razvoj turizma]] utjecala gradnja ličke pruge [[1927.]] godine. Godine [[1937.]], bilo je 668 smještajnih mjesta, 24.000 noćenja od čega 18.000 domaćih i 6000 stranih turista. [[Hotel]] je [[1938.]] godine izgorio, a u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] uništeno je gotove sve do tada sagrađeno. Poslije Drugog svjetskog rata, izgrađen je hotel "Jezero" s 500 postelja, turističko naselje Medveđak, restoran "Lička kuća" s tradicionalnim [[Jelo|jelima]] i jedinstvenom [[Lika|ličkom]] [[Arhitektura|arhitekturom]], stambeno naselje Mukinje za osoblje s dječjim vrtićem i knjižnicom. Sagrađene su i ceste. Državna cesta od Zagreba prema Splitu prolazi kroz Plitvička jezera. Sagrađeni su i [[plinovod]]i i [[dalekovod]]i, uređene pješačke staze, uveden prijevoz manjim [[brod]]ovima i provedena daljnja [[Znanost|znanstvena]] istraživanja. Godine [[1971.]] bilo je oko 1000 postelja u Nacionalnom parku i oko 200 u blizini parka te kamp naselje s oko 15.500 smještaja u šatorima. Proglašenjem Plitvičkih jezera svjetskom baštinom pod zaštitom UNESCO-a 1979. godine nastavljen je ubrzani razvoj turizma u samom nacionalnom parku koji je svoj vrhunac doživio [[Domovinski rat|predratnih]] godina. Tijekom Domovinskog rata područje Plitvičkih jezera je bilo okupirano, te nije zabilježilo nikakav turistički rezultat. Tek nakon [[Operacija Oluja|operacije Oluja]] i oslobođenja Plitvička jezera ponovno doživljavaju stvarni uzlet u broju posjetitelja koji je tijekom nekoliko godina dosegao prijeratne brojke. == Legenda == Plitvička jezera sastoje se od 16 jezera koja su smještena na području između [[Mala Kapela|Male Kapele]] i [[Lička Plješivica|Plješivice]] u [[Lika|Lici]]. Cijeli se ovaj kraj na nekim kartama još uvijek naziva Vražji vrt, zbog svojeg položaja i povijesti. Prema [[Legenda|legendi]] Plitvička su jezera nastala nakon velike suše. Ljudi, životinje i bilje, čeznuli su za kapljicom vode. Narod se [[Molitva|molio]] i molio. Tada se u dolini pojavi Crna Kraljica sa svojom veličanstvenom pratnjom; ona se smilovala narodu i uz jak [[vjetar]] i [[Grmljavina|grmljavinu]] na zemlju je konačno pala [[kiša]]. Kiša je padala tako dugo, dok razina vode nije narasla dovoljno, da oformi jezera. ==Sport== Na području nacionalnog parka održava se '''Plitvički maraton''', utemeljen 1981. Danas je to jedan od najpopularnijih i najstarijih maratona u Hrvatskoj. == Galerija == <gallery> Datoteka:HR - Plitvice (Plitvička Jezera)15.JPG Datoteka:HR - Plitvice (Plitvička Jezera)13.JPG Datoteka:Plitvička jezera.jpg Datoteka:HR - Plitvice (Plitvička Jezera)10.JPG Datoteka:Plitvicka jezera1.jpg Datoteka:Plitvicka jezera2.JPG Datoteka:Plitvicer Seen 1.jpg Datoteka:Plitvice Lakes National Park 3.JPG Datoteka:Plitvice lakes.jpg Datoteka:Plitwice13.jpg Datoteka:Waterfall in plitvicka romanceor 2.jpg Datoteka:Plitwice15.jpg Datoteka:Plitwice8.jpg Datoteka:Plitvice Lakes National Park - Lake and forest.jpg Datoteka:Fish-Plitvice-Lakes-Croatia.JPG Datoteka:2005 1031Image0024.jpg Datoteka:Plitvice Waterfalls.jpg Datoteka:Jezero Plitvice 202413.jpg </gallery> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vidi i: == * [[Nacionalni park]] * [[Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode]] * [[Plitvička Jezera (Ličko-senjska županija)|Plitvička jezera (općina)]] * [[Sedra]] * [[Sedrena barijera]] * [[Josip Jović (redarstvenik)|Josip Jović]] * [[Popis mjesta svjetske baštine u Europi]] * [[Rastoke]] == Vanjske poveznice == * [http://www.np-plitvicka-jezera.hr Službena stranica] * [http://www.tzplitvice.hr/ Web stranica Turističke zajednice Općine Plitvička Jezera] * [http://www.lickosenjska.com/index.php?option=com_content&view=category&layout=blog&id=38&Itemid=55 O Plitvicama na stranicama TZ Ličko-senjske županije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110927080644/http://www.lickosenjska.com/index.php?option=com_content&view=category&layout=blog&id=38&Itemid=55 |date=27. rujna 2011. }} * [http://raft.com.hr/Informacije/sedra-osnove-o-sedrenimbarijerama.html Sedra – osnove o sedrenim barijerama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120118013358/http://raft.com.hr/Informacije/sedra-osnove-o-sedrenimbarijerama.html |date=18. siječnja 2012. }} * [http://www.plitvice.info/hr.htm plitvice.info] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110929171042/http://www.plitvice.info/hr.htm |date=29. rujna 2011. }} * [http://fotoklub-plitvicka-jezera.com/ Fotoklub Plitvička jezera] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111007175348/http://fotoklub-plitvicka-jezera.com/ |date=7. listopada 2011. }} * [http://free-gs.htnet.hr/plitvicka-jezera/ O Plitvičkim jezerima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111119083958/http://free-gs.htnet.hr/plitvicka-jezera/ |date=19. studenoga 2011. }} * [http://www.autobusni-kolodvor.com/kolodvor.aspx?k=356&d=191 Autobusni kolodvor Plitvička jezera] {{WProjekti |commons = Plitvice Lakes National Park |commonshr = Plitvička jezera |wikizvor = Legenda o Crnoj Kraljici }} {{Svjetska baština u Hrvatskoj}} {{Hrvatski NP i PP}} {{Hidrografija Hrvatske}} {{GLAVNIRASPORED:Plitvička jezera}} [[Kategorija:Nacionalni parkovi u Hrvatskoj|Plitvička jezera]] [[Kategorija:Svjetska baština u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Jezera u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Ličko-senjska županija]] [[Kategorija:Karlovačka županija]] [[Kategorija:Plitvička jezera| ]] gpi4ns4fq0ila7pbcdibbbfpwcnudgz 7475666 7475637 2026-06-05T12:36:56Z Croxyz 205325 7475666 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|veljača 2012.}} {{preusmjerava|Plitvička jezera|općinu i naselje|[[Plitvička Jezera (Ličko-senjska županija)]]}} {{nacionalni park | naziv = Plitvička jezera, Plitvice | izvorni naziv = Plitvička jezera | slika = Plitvice lakes.JPG | veličina = 300px | slika_opis = '''Plitvička jezera''' | koordinate = {{Coord|44|52|18|N|15|35|59|E|display=inline,title|type:landmark}} | koordinate_ref = | pushpin_map = Hrvatska | pushpin_label = {{nowrap|NP Plitvička jezera}} | iso-regija = HR | lokacija = {{Z+X|LSŽ}} (90,7 %)<br />{{Z+X|KAŽ}} (9,3 %) | sjedište = | površina = 29.685,15 ha | država = {{Z+X|HRV}} | najbliži grad = [[Slunj]] | utemeljen = [[1949.]] | broj posjetitelja = 1.450.467 <small>([[2023.]])</small><ref>[https://np-plitvicka-jezera.hr/wp-content/uploads/2024/04/Godisnji-izvjestaj-o-radu-JU-Nacionalni-park-Plitvicka-jezera-2023.docx Rezultati poslovanja Javne ustanove Nacionalni park Plitvička jezera za razdoblje od siječnja do prosinca 2023. godine]</ref> | službena stranica = [http://www.np-plitvicka-jezera.hr/ np-plitvicka-jezera.hr] }} '''Nacionalni park Plitvička jezera''' osobita je [[Geologija|geološka]] i [[Hidrogeologija|hidrogeološka]] [[krš]]ka pojava. Kompleks Plitvičkih jezera proglašen je [[Nacionalni park|nacionalnim parkom]] [[8. travnja]] [[1949.]] godine. To je najveći, najstariji i najposjećeniji hrvatski nacionalni park. Predstavlja [[Šuma|šumovit]] [[Planine|planinski]] kraj u kojem se nalazi 16 [[Jezero|jezera]] različite veličine, ispunjenima kristalnom modrozelenom vodom. Jezera dobivaju [[Voda|vodu]] od brojnih [[Rijeka (vodotok)|rječica]] i [[potok]]a, a međusobno su spojena kaskadama i [[slap]]ovima. [[Sedra|Sedrene]] barijere, koje su nastale u razdoblju od desetak tisuća godina, jedna su od temeljnih osobitosti Parka. Poseban [[zemljopis]]ni položaj i specifične [[klima]]tske značajke pridonijeli su nastanku mnogih prirodnih fenomena i bogatoj [[Biološka raznolikost|biološkoj raznolikosti]]. Sedreni sedimenti oblikovani su od [[pleistocen]]a do danas u vrtačama i depresijama između okolnih [[planina]]. Gornja jezera na jugu pretežno se sastoje od [[dolomit]]a, a Donja jezera na sjeveru od [[Vapnenac|vapnenačkih stijena]]. 2010-ih pojavila su se nova dva, [[Sedamnaesto jezero]] i osamnaesto jezero koja su nastala čovjekovim djelovanjem, no ona nisu ni čista ni estetski lijepa kao ostala. Cjelinu je [[UNESCO]] proglasio svjetskom prirodnom baštinom, [[1979.]] godine, među prvima u svijetu. Park je podijeljen na užu i širu zonu prema stupnju zaštite. Nalazi se na području dvije županije, 91 % parka je u [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjskoj županiji]], a 9 % u [[Karlovačka županija|Karlovačkoj županiji]]. Na Plitvičkim jezerima nalazi se i izvor rijeke [[Korana|Korane]], koja se napaja vodom iz jezera. [[Klima]] u nacionalnom parku je umjerena [[Planinska klima|planinska]]. Prvi ozbiljni počeci [[Turizam|turizma]] na Plitvičkim jezerima potječu [[1861.]] godine. Godine [[2011.]] bilo je više od milijun posjetitelja po prvi puta u povijesti ovog nacionalnog parka.<ref>http://beta.vjesnik.hr/Article.aspx?ID=0C30EFC6-3AEC-4B22-A524-468628FEEEB2{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Preuzeto 3. listopada 2011.</ref> Mnogi su istraživači pridonijeli poznavanju i razvoju Plitvičkih jezera, a od njih se posebno izdvaja [[Ivo Pevalek]], kojemu je podignuta i spomen-ploča. == Opći podaci == [[Datoteka:Logo Plitvice Lakes National Park.png|mini|100px|lijevo|Logo]] {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = Nacionalni park Plitvička jezera |slika = Plitvice Lakes National Park (2).jpg |godina = [[1979.]]<small>(3. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Prirodno dobro |mjerilo = vii, viii, ix |ugroženost = da |dossier = 98 |država = {{Z+X|HRV}} |karta = Hrvatska |karta-oznaka = Plitvička jezera |oznaka-položaj = right |koordinate = {{coord|44|52|50|N|15|36|58|E|display=inline}} |karta-opis = Lokacija Plitvičkih jezera u Hrvatskoj }} Ukupna površina je 29.685 [[hektar]]a, od čega jezera čine 200 ha, [[Šuma|šume]] 13.320 ha, a ostalo su travnjaci i ostale površine. Prosječna [[nadmorska visina]] je 600 [[metar|m]]. Najniža točka je 367 m na [[Korana|Koranskom mostu]], a najviša 1279 m na Seliškom vrhu. Godine [[2006.]], bilo je 866.218 posjetitelja.<ref>http://www.np-plitvicka-jezera.hr</ref> Nalazi se na području dvije županije, 91 % parka je u [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjskoj županiji]], a 9 % u [[Karlovačka županija|Karlovačkoj županiji]]. Park je podijeljen na užu i širu zonu prema stupnju zaštite. === Naziv === Dominik Vukasović, [[župnik]] iz [[Otočac|Otočca]], prvi put spominje naziv "Plitvice" u pisanom dokumentu iz [[1777.]] godine.<ref>http://www.lickosenjska.com/index.php?option=com_content&view=category&layout=blog&id=30&Itemid=48 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110927075100/http://www.lickosenjska.com/index.php?option=com_content&view=category&layout=blog&id=30&Itemid=48 |date=27. rujna 2011. }} Preuzeto 1. listopada 2011.</ref> Ime potječe od [[riječ]]i "pličina" ili "plitvak". Stoljećima, [[voda]] je taložila [[vapnenac]] i nastajali su plitki bazeni (pličine ili plitvice). Neki znanstvenici smatraju da ime Parka potječe od rijeke Plitvice, koja se ulijeva u Plitvička jezera na donjem i završnom dijelu jezera. Obližnje selo nosi isto ime. === Položaj === [[Datoteka:Nationalpark Plitvicer Seen Karte.png|mini|lijevo|Karta Plitvičkih jezera]] Plitvička jezera nalaze se između planina [[Mala Kapela|Male Kapele]] na zapadu i [[Lička Plješivica|Plješivice]] na istoku usred [[Dinaridi|Dinarskog planinskog masiva]]. Nacionalni park nalazi se uz [[Državna cesta D1|državnu cestu D1]] [[Zagreb]] – [[Split]] između [[Slunj]]a i [[Korenica|Korenice]] u neposrednoj blizini [[BIH|Bosne i Hercegovine]]. Veća mjesta u blizini su: [[Ogulin]], [[Rakovica]], [[Otočac]], [[Gospić]] u Hrvatskoj te [[Bihać]] u BIH. Najkraća zračna udaljenost između [[Jadransko more|jadranske obale]] i Parka iznosi 55 [[km]].<ref>http://maps.nokia.com/;jsessionid=68E69916C2A8CFE2B456788C9D793CF4?p=1&cid=ovimaps-fw-ilc-na-acq-na-map24-de-na-1#|47.769691|15.9273606|4|0|0|normal.day {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111117135356/http://maps.nokia.com/;jsessionid=68E69916C2A8CFE2B456788C9D793CF4?p=1&cid=ovimaps-fw-ilc-na-acq-na-map24-de-na-1#{{!}}47.769691{{!}}15.9273606{{!}}4{{!}}0{{!}}0{{!}}normal.day |date=17. studenoga 2011. }}?</ref> Cestom do primorskog gradića [[Senj]]a udaljen je oko 60 km. S [[Autocesta A1|autoceste A1]] do Parka, može se doći izlaskom na čvoru Otočac sa sjevera ili na čvoru Gornja Ploča s juga.<ref>http://www.hac.hr/hr/autoceste/karta-autocesta/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110924102522/http://www.hac.hr/hr/autoceste/karta-autocesta/ |date=24. rujna 2011. }} Preuzeto 1. listopada 2011.</ref> Najbliže zračne luke su: [[Zračna luka Zadar|Zadar]], [[Zračna luka Zagreb|Zagreb]] i [[Zračna luka Rijeka|Rijeka]]. Najbliže željezničke stanice su [[Josipdol]] g prijevoza lako se može doći do Parka, izravnim linijama iz Zagreba, [[Karlovac|Karlovca]], Zadra ili Splita. == Klima == Prosječna godišnja količina [[Oborine|oborina]] iznosi 1500 mm. Najveća količina [[Kiša|kiše]] obično padne u [[proljeće]] i [[jesen]]. Prosječna relativna [[vlažnost zraka]] iznosi 81,8 %. U siječnju je prosječna [[temperatura]] 2,2 °C. Tijekom ljetnih mjeseci u srpnju i kolovozu, temperatura raste na 17,4 °C. Prosječna godišnja temperatura iznosi 7,9 °C. [[Snijeg]] pada od studenog do ožujka. Jezera su obično zamrznuta tijekom prosinca i siječnja.<ref>Gušić, B. & Marković, M. (ed.) (1974.) Plitvička jezera – čovjek i priroda, Zagreb, Nacionalni park Plitvice</ref> Temperatura vode na izvorima obično je ispod 10 °C. U rječicama i jezerima, temperatura vode raste do 20 °C. Temperatura voda može jako oscilirati. Tako je [[7. srpnja]] [[1954.]] u jezeru Kozjak na dubini od 4 m, temperatura bila 18,9 °C. Na dubini od 20 m, izmjerena je temperatura od 5 °C. Na 44 m dubine, gotovo na dnu jezera, izmjerena je temperatura od 4,1 °C. == Jezera == [[Datoteka:Plitvice Lakes National Park - Plitvička jezera (July 2008).jpg|220px|desno|mini|Jedno od 16 Plitvičkih jezera.]] [[Nacionalni park]] sastoji se od 16 [[Jezero|jezera]], koja se stepenasto prelijevaju i silaze jedno u drugo u nizu od 5460 [[metar|m]] zračne linije. Jezera se dijele na Gornja i Donja jezera. Gornja jezera su: Prošćansko jezero, Ciginovac, Okrugljak, Batinovac, Veliko jezero, Malo jezero, Vir, Galovac, Milino jezero, Gradinsko jezero, Veliki Burget i Kozjak. Donja jezera su: Milanovac, Gavanovac, Kaluđerovac i Novakovića Brod. Jezera natapaju vode Crne i Bijele rijeke s pritoka te Rječica i njene pritoke. Ima mnogo [[izvor]]a, na kojima [[voda]] obilno izvire. To su tipična [[krš]]ka vrela nastala na rasjedima propusnih i nepropusnih [[Geologija|geoloških]] formacija. Najveće jezero je Kozjak s 81,5 hektara površine, ujedno i najdublje s 47 m. Prošćansko jezero je drugo po veličini i proteže se od [[jug]]a prema [[sjever]]u u duljini od 2,5 km. Na Gornjim jezerima uglavnom je [[dolomit]]na geološka građa, a na Donjima od [[Vapnenac|vapnenca]]. [[Spilja]] ima oko 30. Sedrene barijere, koje dijele jedno jezero od drugoga su od vapnenca istaloženog iz vode. Građa sedrenih barijera je vrlo osjetljiva i krhka pa zahtijeva visok stupanj zaštite. Tri glavna elementa su: obilje vode, sedrotvorci i [[sedra]]. Bez vode ne bi bilo ni jezera ni slapova ni bujne vegetacije. Sedrotvorci su [[Biljka|biljke]], koje stvaraju sedrene stijene i mijenjaju oblik jezera i jezerska korita. Sedrene barijere su biološki fenomen izuzetne ljepote. Jedan od najljepših slapova na Plitvicama – slap između Milanovca i Gavanovca nazvan je "slap [[Milka Trnina|Milke Trnine]]" po hrvatskoj opernoj primadoni. [[Datoteka:Plitvice.png|220px|desno|mini|Plitvička jezera na satelitskom snimku.]] {| class="wikitable sortable" ! bgcolor=#dddddd width="200" | [[Jezero]] ! bgcolor=#dddddd width="50" | [[Nadmorska visina]] ([[metar|m]]) ! bgcolor=#dddddd width="50" | [[Površina]] ([[hektar|ha]]) ! bgcolor=#dddddd width="50" | [[Dubina]] (m) ! bgcolor=#dddddd width="150" | Grupa |- | [[Prošćansko jezero]] | align="right" | 636 | align="right" | 68,0 | align="right" | 37 | Gornja jezera |- | [[Ciginovac]] | align="right" | 620 | align="right" | 7,5 | align="right" | 11 | Gornja jezera |- | [[Okrugljak (jezero)|Okrugljak]] | align="right" | 613 | align="right" | 4,1 | align="right" | 15 | Gornja jezera |- | [[Batinovac]] | align="right" | 610 | align="right" | 1,5 | align="right" | 5 | Gornja jezera |- | [[Veliko jezero]] (Crno jezero) | align="right" | 607 | align="right" | 1,5 | align="right" | 8 | Gornja jezera |- | [[Malo jezero (Plitvička jezera)|Malo jezero]] (Mali Jovinovac) | align="right" | 605 | align="right" | 2,0 | align="right" | 10 | Gornja jezera |- | [[Vir (jezero)|Vir]] | align="right" | 598 | align="right" | 0,6 | align="right" | 4 | Gornja jezera |- | [[Galovac (jezero)|Galovac]] | align="right" | 582 | align="right" | 12,5 | align="right" | 24 | Gornja jezera |- | [[Milino jezero]] | align="right" | 564 | align="right" | 1,0 | align="right" | 1 | Gornja jezera |- | [[Gradinsko jezero]] (Jezerce) | align="right" | 553 | align="right" | 8,1 | align="right" | 10 | Gornja jezera |- | [[Veliki Burget]] | align="right" | 545 | align="right" | 0,1 | align="right" | 2 | Gornja jezera |- | [[Kozjak (jezero)|Kozjak]] | align="right" | 534 | align="right" | 81,5 | align="right" | 46 | Gornja jezera |- | [[Milanovac (jezero)|Milanovac]] | align="right" | 523 | align="right" | 3,2 | align="right" | 18 | Donja jezera |- | [[Gavanovac]] | align="right" | 514 | align="right" | 1,0 | align="right" | 10 | Donja jezera |- | [[Kaluđerovac (jezero)|Kaluđerovac]] | align="right" | 505 | align="right" | 2,1 | align="right" | 13 | Donja jezera |- | [[Novakovića Brod]] | align="right" | 503 | align="right" | 0,4 | align="right" | 3 | Donja jezera |- bgcolor=#dddddd class="sortbottom" |Plitvička jezera<ref>[http://www.np-plitvicka-jezera.hr/hrv/index.php?option=com_content&task=view&id=30&Itemid=54 Javna ustanova Nacionalni park Plitvička jezera – Gornja jezera]</ref><ref>[http://www.np-plitvicka-jezera.hr/hrv/index.php?option=com_content&task=view&id=31&Itemid=55 Javna ustanova Nacionalni park Plitvička jezera – Donja jezera]</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.lickosenjska.com/index.php/nacionalni-parkovi/plitvicka-jezera |title=Plitvička jezera |archive-url=https://web.archive.org/web/20130421230521/http://www.lickosenjska.com/index.php/nacionalni-parkovi/plitvicka-jezera |archive-date=21. travnja 2013. |access-date=30. ožujka 2013.}}</ref><ref>[http://proleksis.lzmk.hr/41999/ Proleksis enciklopedija] ''Nacionalni park Plitvička jezera''. Zadnja inačica 23. ožujka 2018. (pristupljeno 2. veljače 2019.)</ref> |align="right" |&nbsp; |align="right" |217,0 |align="right" |&nbsp; |&nbsp; |} [[Datoteka:Plitvice Lakes System hr.png|800px|ništa|mini|Presjek jezera na Plitvicama.]] == Topografija == [[Datoteka:Plitvice Lakes 11.jpg|220px|desno|mini|Konfiguracija Plitvičkih jezera.]] Poseban [[zemljopis]]ni položaj i specifične [[klima]]tske značajke pridonijeli su nastanku mnogih prirodnih fenomena i bogatoj [[Biološka raznolikost|biološkoj raznolikosti]] na području Parka. Unatoč blizini mediteranske klimatske regije, prevladava umjerena [[planinska klima]] utjecaja zbog [[Velebit]]a, koji djeluje kao klimatski separator između primorske regije i visoravni [[Lika|Like]]. Dostupnost [[Voda|vode]], pod utjecajem konfiguracije terena ima veliki utjecaj na biološku raznolikost ovog područja. Nacionalni park nalazi se u Plitvičkoj visoravni koja je okružena s tri [[Planina|planine]] koje su dio Dinarida: [[Lička Plješivica|Plješivica]] (vrh Gola Plješevica 1649m), [[Mala Kapela]] (Seliški vrh na 1279m) i [[Medveđak]] (889m). Šumovita brda služe kao rezervoari vode. Ona su također utočište za mnoge životinjske vrste. Velika razlika u nadmorskoj visini u uskom prostoru između planina na [[jug]]u i rijeke [[Korana|Korane]] na [[sjever]]u također predstavlja značajan razlog za biološku raznolikost u ovoj regiji. Ukupna razlika u [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] na području nacionalnog parka iznosi 912 m (najvišu nadmorsku visinu ima Seliški vrh na 1279 m, a najniža je 367 m na mostu preko rijeke Korane).<ref>http://np-plitvicka-jezera.hr/hrv/ Preuzeto 1. listopada</ref> Sedreni sedimenti oblikovani su od [[pleistocen]]a do danas u vrtačama i depresijama između okolnih [[planina]]. Gornja jezera na jugu pretežno se sastoje od dolomita, a Donja jezera na sjeveru od vapnenačkih stijena. Dolomitne stijene imaju manju [[vodopropusnost]]. Nasuprot tome, vapnenačke stijene su kompaktne i masivna, ali i vodopropusnije.<ref> Franić, D. (1910.) Plitvička jezera i njihova okolica, Zagreb, Tisak kraljevske zemaljske tiskare</ref> Iz zračne perspektive vide se značajne razlike između krajolika Gornjih i Donjih jezera. Na Gornjim jezerima ima 12 jezera paralelno poredanih i malog protoka vode. Donja jezera su manja i oblikovala su kanjon rijeke [[Korana|Korane]], koja dalje nastavlja teći prema [[Slunj]]u i [[Karlovac|Karlovcu]]. Na jugu parka nalazi se ušće dvije male rijeke: Bijele i Crne rijeke. Ove rječice teku južno od [[Plitvički Ljeskovac|Plitvičkog Ljeskovca]] i ujedinjuju se na jednom od [[most]]ova u tom selu. Nadalje čine zajedno jednu rječicu, koja se zove Matica. Potok Sušanj ulijeva se u jezera u uvali Liman, dijelu Prošćanskog jezera. Vodu dobiva iz trajnih [[izvor]]a, ali količina vode varira. Privremeno, voda iz drugih, najčešće mrtvih [[potok]]a doseže do Prošćanskog jezera sa zapada. [[Datoteka:Plitvice waterfalls 4.JPG|200px|desno|mini|Veliki slap teče niz stijenu.]] Rječica Plitvica doseže lanac Plitvičkih jezera na sjevernom kraju preko [[Veliki slap|Velikog slapa]]. Ovo mjesto zove se Sastavci. Vodena masa Plitvičkih jezera i rječice Plitvice slijeva se iz Sastavaka u [[Korana|Koranu]]. === Podzemlje i krški svijet === Podzemna se konfiguracija Plitvička jezera sastoji od raznih geoloških osobitosti. Cijelo područje Nacionalnog parka pripada u krškim područjima [[Jugoistočna Europa|jugoistočne Europe]]. Tipična su osobitost krhke i porozne [[Stijena|stijene]], uglavnom vapnenac i dolomit. Ova je konfiguracija bogata različitim geomorfološkim pojavama, kao što su [[ponor]]i, [[Krško polje|krška polja]], [[Uvala|uvale]], [[Vrtača|vrtače]], [[Škrapa|škrape]] i sl. Do sada je malo poznato o tome i tek trebaju uslijediti znanstvena istraživanja. Najveći se dio krških prirodnih pojava odvija pod zemljom, gdje postoji obilje vode, ponajviše u obliku razvijenih sustava podzemnih rijeka [[ponornica]]. Kad voda naiđe na nepropusne stijene, izlazi na površinu. Nacionalni je park bogat [[krš]]kim [[stijena]]ma (uglavnom [[dolomit]] i [[vapnenac]]). Od više [[špilja]], za posjetitelje su otvorene [[Pećina Golubnjača|špilja Golubnjača]] (145 m) i Šupljara (68 m) iznad jezera Kaluđerovca. Ostale su špilje Mračna špilja (160 m), špilja Vila Jezerkinje (104 m) i Golubnjača na Homoljačkom polju (153 m). U sklopu nacionalnog parka, postoji nekoliko [[jama]], kao što su Čudinka (-203 m) ili Jama na Vršiću (-154 m, dužine 110 m). U Rodića-špilji na Sertić Poljani i u Mračnoj špilji na Donjim jezerima, pronađene su kosti [[Špiljski medvjed|špiljskog medvjeda]]. == Geologija == [[Datoteka:Waterfall in plitvicka romanceor 3.jpg|230px|lijevo|mini|Plitvički slapovi.]] Fenomeni Plitvičkih jezera rezultat su stoljetnih procesa i taloženja vapnenca, koji je obilno prisutan u vodama ovog krškog područja. Sedimentacijom vapnenca nastale su [[Sedra|sedre]]. Posebnost je Plitvičkih jezera činjenica da su jezera spojena. Zbog stalnih promjena nije moguće pojedinačno analizirati pojedina jezera. Vodene mase gornjeg i donjeg dijela sustava jezera kontinuirano mijenjaju jezera i okolni [[krajolik]]. Novi sedimenti i novi [[slap]]ovi kontinuirano se oblikuju. U cjelini, kompleks jezera predstavlja vrlo osjetljiv i nestabilan [[ekosustav]]. U geološkom smislu, fenomeni oblikovanja Plitvička jezera vrlo su mladi. Složeni procesi razlaganja i taloženja vapnenca zahtijevaju posebne [[klima]]tske uvjete. Oni su postojali od kraja [[Ledeno doba|ledenog doba]] (oko 12.000 do 15.000 godina).<ref>Horvatinčić, N. (1999.) Starost sedre Plitvičkih jezera. Priroda: mjesečnik za popularizaciju prirodnih znanosti i ekologije, 89, 20-22</ref> Bitni čimbenici za nastanak plitvičkih prirodnih fenomena su vremenske i temperaturne prilike, kvaliteta vode i drugi prirodni čimbenici. Zasićenost [[kalcit]]om vrlo je visoka. Voda je jako mineralizirana, super-zasićena kalcijevim i magnezijevim hidrogenkarbonatima.<ref>http://www.np-plitvicka-jezera.hr/en/index.php?option=com_content&view=article&id=25&Itemid=40 Preuzeto 2. listopada 2011.</ref> Razlaganje vapnenca vezano je za procese [[Ugljična kiselina|ugljične kiseline]]. U prirodnom okruženju, ugljična se kiselina (H₂CO₃) sastoji se od [[Ugljikov(IV) oksid|ugljikovog dioksida]] (CO₂) iz [[zrak]]a i kišnice (H₂O). Vapnenac i dolomit sastoje se uglavnom od [[kalcit]]a (CaCO₃), koji se slabo otapa u vodi. Djelovanjem ugljične kiseline, od kalcita nastaje kalcijev hidrogenkarbonat (Ca(HCO₃)₂). To je prikazano u sljedećim formulama: {| class="nogrid" align="center" | H₂O + CO₂ ↔ H₂CO₃ ↔ H⁺ + HCO₃^- ↔ 2 H⁺ + CO₃^2- |- | CaCO₃ + H₂CO₃ → Ca(HCO₃)₂ |- | CaCO₃ + H⁺ + HCO₃^- ↔ Ca²⁺ + 2 HCO₃^- ↔ Ca(HCO₃)₂ |} [[Datoteka:Barriereriff.png|200px|desno|mini|Presjek sedrene barijere.]] [[Datoteka:Aerial image of Gradinsko jezero (view from the east).jpg|mini|Zračni pogled na Milino jezero, Gradinsko jezero i Veliki Burget (odozgo prema dolje).]] Jedinstven proces događa se na Plitvičkim jezerima s obzirom na druge slične pojave u [[svijet]]u. Ovdje je taloženje vapnenca i nastanak sedre dinamičan proces, a ne statički, koji se pojavljuje samo na jednom mjestu. Još jedna posebna osobitost je utjecaj [[Vegetacija|vegetacije]] u procesu taloženja. Vegetacijske barijere usporavaju protok vode. Voda se pritom znatno pjeni i tako su slapovi i kaskade atraktivniji. Na Plitvicama, ta interakcija između vode, [[zrak]]a, stijena i vegetacije stalno je dinamična i promjenjiva. Oko 30 km sjeverno od Parka, nalaze se [[Rastoke]] u središtu [[Slunj]]a, koje se zovu i "mala Plitvička jezera", jer imaju slične fenomene. Tu se isprepliću rijeke Korana i [[Slunjčica]]. Mjerenja količine ugljičnog dioksida u vodi pokazuju da odgovaraju kontinuiranim procesima taloženja na području Plitvičkih jezera. Količina ugljičnog dioksida na [[izvori]]ma oko dvadeset je puta veća nego u [[Atmosfera|atmosferi]]. Smanjuje se nizvodno. Rijeka Plitvica tako s vremenom gubi i do 97 % početne količine ugljičnog dioksida. Sedra se na rijeci [[Korana|Korani]] javlja samo na prvih 10 do 15 [[km]], čak i ako su na daljnjim kilometrima povoljni uvjeti po mjerenjima [[pH]]. Na [[Dno|dnu]] [[Kozjak (jezero)|jezera Kozjak]] utvrđeno je stalno godišnje taloženje od 0,8 mm tijekom posljednjih 3000 godina. Godišnje, prepreke rastu i do 13 mm u [[Visina|visinu]]. Procesi formiranja sedre tako nadmašuju [[Erozija|eroziju]], koja bi uništila osjetljive barijere jezera. Procjenjuje se, da postoje taloženja sedre na dnu jezera stara 6000 ili čak 7000 godina.<ref>[http://eskola.chem.pmf.hr/udzbenik/sedra/sedra_04.php3 Sedra Plitvičkih jezera] Preuzeto 2. listopada 2011.</ref> [[Datoteka:Waterfall in plitvicka romanceor 5.jpg|230 px|lijevo|mini|Voda kontinuirano teče.]] Taloženje kalcijevog karbonata ne javlja se odmah na izvorima rijeka, koje se ulijevaju u Plitvička jezera. Za taloženje je potrebna određena razina mineralnog zasićenja. Na izvorima razina zasićena kreće se ispod 1. Za taloženje, razina zasićenja mora biti veća od 3, [[pH]] vrijednost vode mora biti iznad 8,0 (blago alkalna), a koncentracija otopljenog organskog ugljika mora biti manja od 10 mg/l.<ref>D. Srdoč, N. Horvatinčić, B. Obelić, I Krajcar, A. Sliepčević, Procesi taloženja kalcita u krškim vodama s posebnim osvrtoma na Plitvička jezera, Krš Jugoslavije, Jazu, Zagreb, 11/4-6</ref><ref>D. Srdoč, I. Krajcar Bronić, N. Horvatinčić, B. Obelić, Increase of 14C activity of dissolved inorganic carbon along a river course, Radiocarbon 28, 2A, 510-514</ref><ref>N. Horvatinčić, I. Krajcar Bronić, B. Obelić, Differences in the 14C age, d13C and d18O of Holocene tufa and speleotheme in the Dinaric karst, Palaeogeography, Palaeoclimatology, Palaeoecology, 193, 139-157</ref> Sedrene barijere rezultat su kontinuiranog procesa taloženja. Dok voda teče u tankim slojevima preko barijera, dolazi do taloženja [[Karbonati|karbonata]] iz vode. Povećava se količina ugljičnog dioksida CO₂. [[Kalcijev karbonat]] izlučuje se u obliku mikrokristala koji se talože, u obliku naslaga sedre CaCO₃. Ovaj fenomen posebno se javlja gdje ima [[mahovina]], koje omogućuje bolje prianjanje [[kristal]]a. Tijekom vremena, starije prepreke mogu biti preplavljene porastom razine vode, jer su nove barijere prerasle stare. Prije 400 godina, postojala su dva jezera na mjestu današnjeg [[Kozjak (jezero)|jezera Kozjak]]. U najnižem dijelu jezera, kod Matijaševića-drage, podvodne barijere visoke su 40 [[m]], a protežu se 4 m ispod površine vode. Ove barijere oblikovale su veličanstveni [[vodopad]] u [[prošlost]]i. === Utjecaj vegetacije na sedrene barijere === [[Datoteka:Kalktuff-Mosscrusts.jpg|180px|lijevo|mini|Mahovine su pokrivene sedrom.]] [[Mahovine]], [[alge]] i vodeno bilje imaju važnu ulogu u oblikovanju jedinstvenog krajolika Plitvičkih jezera i sedrenih barijera. Biljke vežu ugljični dioksid iz vode u procesu [[Fotosinteza|fotosinteze]] i proizvode [[kisik]]. Usput se taloži [[hidrogenkarbonat]]. Najviše istraživanja na Plitvicama imao je hrvatski znanstvenik [[Ivo Pevalek]]. Zahvaljujući njemu, Plitvička jezera dobila su nacionalnu i svjetsku zaštitu. Nedavna znanstvena istraživanja pokazuju, da [[vegetacija]] nije prvenstveno zaslužna za izlučivanje karbonata iz protočne vode. Međutim, [[biljke]] neizravno pridonose nastanku sedre. Ključni čimbenici za taloženje su: usporavanje vode, prozračivanje i prskanje. Mahovina služi kao [[Supstrat (ekologija)|supstrat]] za taloženje. Važni su i milijuni mikroskopski malih [[bakterija]] i algi, koje rastu na mahovinama. One izlučuju [[sluz]], koja je važna u mikrokristalizaciji kalcita. Najznačajnije su mahovine iz rodova ''Bryum'' i ''Cratoneuron''. [[Datoteka:Waterfall in plitvicka romanceor 4.jpg|230px|desno|mini|Vegetacija ima važnu ulogu u oblikovanju plitvičkih fenomena.]] Mladi izdanci mahovina zeleni su i meki te uglavnom bez sedre, dok su stariji izbojci u potpunosti pokriveni i okamenjeni. Mahovine potiču ne samo nastanak sedrenih barijera, nego postaju i dio barijere. Starije sedrene barijere ispunjene su [[fosil]]iziranim algama i mahovinama. Ova vrsta sedre tipična je za Plitvička jezera. Iako vegetacija ima pozitivne učinke na oblikovanje sedre, prekomjerne koncentracije [[Organska tvar|organskih tvari]] u vodi imaju negativne učinke na ove procese. Ako ima previše biljaka, negativni su učinci na taloženje [[mineral]]a. [[Korana]] nizvodno od mosta na Korani ima jako kratak proces taloženja sedre, unatoč supersaturaciji kalcijeva bikarbonata, zbog prevelike koncentracije organske tvari u vodi. Uprava Parka sustavno je počela uklanjati prekomjernu vegetaciju duž sedrenih barijera. [[Čistoća]] vode odlučujući je čimbenik za nastanak sedre. Vrijednost otopljenog ugljika u vodi jedva prelazi 2,5 mg/L na Gornjim jezerima (Matica). Na Donjim jezerima veće su koncentracije od 5,15 mg/L. Na izvorima ostalih [[Rijeke Hrvatske|hrvatskih rijeka]] u krškom području utvrđene su slične [[Koncentracija|koncentracije]]. Štetno su djelovale nekadašnje otpadne vode iz [[hotel]]a i poljoprivredne aktivnosti u okolici jezera. To je dovelo do povećanja eutrofikacije u jezerima (povećana koncentracija organske tvari u vodi). Za budući nastanak sedre, neophodno je zaštititi ovo izuzetno osjetljivo područje od štetnog utjecaja [[čovjek]]a. Od [[2006.]] godine, strogo je zabranjeno [[kupanje]] u jezerima.<ref>[http://www.kreiszeitung.de/reise/reiseziele/europa/kroatien-schatz-hinterm-silbersee-931673.html Kroatien: Auf Naturtour im Nationalpark Plitvicer Seen | Europa] Preuzeto 3. listopada 2011.</ref> Prije je bilo dopušteno kupanje na jezeru Kozjak. == Šume i ostali biljni svijet == [[Datoteka:Klump.ziedas1.jpg|160px|lijevo|mini|Orhideja – žuta gospina papučica raste na Plitvičkim jezerima.]] [[Datoteka:Plitvicai1.jpg|230px|desno|mini|Oko 2/3 Parka pokriveno je šumom.]] Već [[1883.]] godine, pojas [[šuma]] koji okružuje jezera i [[izvor]]e proglašen je odvojenom zonom, gdje je bila zabranjena [[sječa]] drveća. Oko 2/3 Parka pokriveno je šumom. One su dio [[Nacionalna ekološka mreža|Nacionalne ekološke mreže]] i europskog projekta zaštite prirodne baštine [[NATURA 2000]]. Šume i [[voda]] uzajamno su povezani i jedno bez drugoga ne mogu opstati. Šuma zadržava, čuva i pročišćava velike količine vode. U području Parka nalazi se velika [[površina]] vrlo kvalitetnih šuma, uključujući i [[Prašuma|prašume]], koje predstavljaju vrhunsko [[stanište]] za životinjski svijet. Šume Plitvičkih jezera stanište su tri velika europska [[mesojed]]a: [[Smeđi medvjed|smeđeg medvjeda]], [[vuk]]a i [[ris]]a. Mnogobrojne vrste [[djetlić]]a i šumskih [[sova]] svjedoče o visokoj kvaliteti i prirodnosti staništa. Najčešća vrsta drveća je [[bukva]], koja raste u šumskim zajednicama brdske bukove šume s [[Mrtva kopriva|mrtvom koprivom]] (''Lamio orvale-Fagetum'') i bukve s bijelim šašem (''Carici albae-Fagetum''). Sljedeća vrsta po brojnosti je [[jela]], koja raste u dinarskim bukovo-jelovim šumama (''Omphalodo-Fagetum''). Obje vrste su [[skiofit]]i, mogu rasti i u sjenovitom staništu. Pojavljuje se i šumske zajednice [[Smreka|smreke]] s [[kukurijek]]om na [[dolomit]]u (''Helleborus niger-Piceetum'') i šumske zajednice [[Bijeli bor|bijelog bora]] s kukurijekom na dolomitu (''Helleborus niger-Pinetum sylvestris''). U zoni jezera i u kanjonu [[Korana|Korane]] raste šumska zajednica [[Crni grab|crnog graba]] s jesenskom šašikom (''Seslerio autumnalis-Ostryetum''). Ostale značajnije vrste šumskog drveća su: [[obični grab]], [[crna joha]] i [[crni bor]]. U Parku je registrirano čak 1267 različitih biljnih vrsta od čega čak 50 vrsta orhideja.<ref name="zastita_prirode">[http://www.zastita-prirode.hr/Zasticena-priroda/Zasticena-podrucja/Nacionalni-parkovi/Nacionalni-park-Plitvicka-jezera Nacionalni park Plitvička jezera / Nacionalni parkovi / Zaštićena područja / Zaštićena priroda / Naslovnica – Zaštita prirode]</ref> Šuma je sastavni dio života lokalnog stanovništva. [[Drvo]] se koristi kao građevni materijal i za [[ogrjev]]. U prošlosti su neke šume iskrčene i zamijenjene [[livada]]ma, [[Travnjak|travnjacima]] i [[oranica]]ma, čime se nehotice pridonijelo [[Biološka raznolikost|biološkoj raznolikosti]]. Smanjivanjem broja stanovnika, dio je napušten i ponovno je narasla šuma. Jedna od vrijednosti Parka je jelovo-bukova prašuma [[Čorkova uvala]], proglašena posebnim rezervatom šumske vegetacije [[1965.]] godine.<ref>Magdić N., Špoljarić S.: The forests of the Plitvice lakes national park, Nacionalni park Plitvička jezera 2010.</ref> Od rijetkih biljnih vrsta javljaju se: žuta gospina papučica (''Cypripedium calceolus''), jedna od najljepših europskih [[orhideja]] i jedna od 55 vrsta orhideja u Parku, zatim vrste ''Gentiana pneumonanthe'', ''Ligularia sibirica'' i ''Spiraea cana''. Od [[gljiva]] ističe se [[saprofit]]ska gljiva ''Camarops tubulina'', koja živi na trulim [[Stablo|stablima]] u prašumi Čorkovoj uvali. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] se nalazi samo tamo, a nađena je u samo nekoliko europskih zemalja kao ugrožena i zaštićena [[vrsta]]. <gallery> Datoteka:Grib skov.jpg|[[Bukva]] ({{jezik|lat|Fagus sylvatica}}) Datoteka:Ligulaire-Souveyrols.JPG|[[Zlatna jezičnica]] ({{jezik|lat|Ligularia sibirica}}) Datoteka:Gewoehnliche Pestwurz Common Butterbur (Petasites hybridus).jpg|[[Crveni repuh]] ({{jezik|lat|Petasites hybridus}}) Datoteka:Gentiana pneumonanthe 130805a.jpg|[[Plućna širištara]] ({{jezik|lat|Gentiana pneumonanthe}}) Datoteka:20130608 Plitvice Lakes National Park 065.jpg|[[Medenika]] ({{jezik|lat|Melittis melissophyllum}}) Datoteka:20130608 Plitvice Lakes National Park 388.jpg|[[Brdski različak]] ({{jezik|lat|Centaurea montana}}) izbliza </gallery> == Životinjski svijet == [[Datoteka:Brown Bear us fish 2.jpg|190px|lijevo|mini|[[Smeđi medvjed]] – stanovnik i simbol Plitvica.]] [[Datoteka:Glaucopsyche alcon-02 (xndr).jpg|190px|desno|mini|Močvarni plavac je među najugroženijim leptirima u Europi.]] Na području Parka prisutna je velika [[bioraznolikost]] i mnogo različitih staništa za životinje: [[Jezero|jezera]], [[Šuma|šume]], [[Travnjak|travnjaci]], [[Stijena|stijene]], [[Špilja|špilje]] i dr. Najatraktivniji dio Plitvičkih jezera su [[slap]]ovi i [[Sedrena barijera|sedrene barijere]]. To je također i posebno stanište, gdje rastu [[mahovine]] i raznolik mikroskopski svijet: [[alge]], [[bakterije]], [[Ličinka|ličinke]] [[kukac]]a i sl. Oni također sudjeluju u nastanku sedrenih barijera. Šume su stanište za brojan životinjski svijet. Sloj [[Lišće|lišća]] jedno je od najbogatijih mikrostaništa za životinjski svijet u svjetskim razmjerima. To je dom [[gušter]]a, kukaca, raznih gljiva i bakterija. Zanimljiv je endemski kukac ''Molops plitvicensis'', koji živi u [[Obična breza|brezovim]] šumama samo na Plitvicama. U Parku je registrirano 321 vrsta leptira, 157 vrsta ptica, te 20 vrsta šišmiša.<ref name="zastita_prirode"/> Na prostoru Parka pronađen je [[crni daždevnjak]] (''Salamandra atra'') vrlo rijetka vrsta koja živi u [[Alpe|Alpama]] iznad 1200 m i vrlo se rijetko može naći na [[Nadmorska visina|nadmorskim visinama]] ispod 1000 m. Na području Plitvica postoji stabilna [[populacija]] šišmiša širokouhog mračnjaka (''Barbastella barbastellus''), koji je vrlo osjetljiv na uznemiravanja i nedostatak hrane. [[Mali ćuk]] (''Glaucidium passerinum'') najmanji je europski ćuk, živi u crnogoričnim i mješovitim šumama na području Parka. Na stijenama u kanjonu Korane gnijezdi se [[sivi sokol]] (''Falco peregrinus'') jedna od najbržih [[ptica]] na [[svijet]]u. Dok hvata plijen može postići brzinu i do 230 km/h. Može se naći na svim [[kontinent]]ima, osim na [[Antartika|Antartici]]. Vode čini samo 1 % nacionalnog parka, ali predstavljaju jedan od njegovih najzanimljivijih dijelova. U vodi se razmnožavaju [[vretenca]] i [[komarci]]. Ima oko 35 vrsta vretenaca, što je četvrtina svih europskih vrsta vretenaca. Voda na Plitvicama bogata je [[Vapnenac|vapnencem]] i [[kisik]]om pa se mogu naći i [[Pastrva|pastrve]] i [[riječni rak]]ovi. Mogu naći i vrste, koje su vrlo zahtjevne prema ekološkim uvjetima poput [[Vidra|vidre]]. Ona je noćna životinja i živi usamljenički pa se rijetko viđa. [[Špilja|Špilje]] na Plitvicama krško su stanište, sa stabilnom temperaturom, velikom [[Vlažnost|vlažnošću]] i potpunim [[mrak]]om. Ovdje žive špiljske životinje prilagođene takvim uvjetima života poput [[šišmiš]]a. U Rodićevoj špilji pronađena je nova vrsta kukaca ''Machaerites udrzali'',<ref>http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=16331 Preuzeto 21. rujna 2011.</ref> koja je [[endem]]ska i nije pronađena nigdje drugdje na svijetu. Na livadama mogu se naći tri vrste leptira plavaca iz roda ''Maculinea'', koji su među najugroženijim leptirima u Europi: močvarni plavac (''Phengaris alcon''), Veliki timijanov plavac (''Phengaris arion'') i gorski plavac (''Phengaris rebeli''). Na vlažnim travnjacima, pašnjacima i livadama živi ptica [[kosac]]. Gnijezdi se na livadama na Homoljcu i Brezovcu. <gallery> Datoteka:Canis lupus lupus qtl1.jpg|[[Sivi vuk]] ({{jezik|lat|Canis lupus}}) Datoteka:Saker_Falcon_profile_shot.jpg|[[Sivi sokol]] ({{jezik|lat|Falco peregrinus}}) Datoteka:Fischotter Lutra lutra2.jpg|[[Vidre|Vidra]] ({{jezik|lat|Lutra lutra}}) Datoteka:Calopteryx virgo male.jpg|[[Modra konjska smrt]] ({{jezik|lat|Calopteryx virgo}}) </gallery> == Povijest == Plitvička jezera bila su izložena ljudskom utjecaju tijekom [[povijest]]i. Ne predstavljaju napušten ili usamljeni rezervat prirode. Nalaze se duž važnog prometnog pravca, mjesto su susreta raznih kulturnih utjecaja. === Rana povijest i srednji vijek === [[Datoteka:LaghiPlitvice.jpg|230px|desno|mini|Na području Plitvičkih jezera, ljudi borave tisućama godina.]] [[Ljudi]] su naseljavali područje Plitvičkih jezera tisućama godina. Tu su boravili: [[Iliri]], [[Tračani]], [[Kelti]], [[Japodi]], [[Rimljani]], [[Avari]], [[Slaveni]] i [[Turci]]. Za vrijeme [[Julije Cezar|Julija Cezara]], Plitvička su jezera bila dio pokrajine [[Ilirik]]a u [[Rimski imperij|Rimskom Carstvu]]. Kasnije nakon pada Rimljana, doseljavaju se [[Ostrogoti]] i [[Avari]]. [[Hrvati]] se u [[7. stoljeće|7. stoljeću]] trajno naseljavaju na ovom području. U [[Srednji vijek|srednjem vijeku]], česti su bili napadi [[Mongoli|Mongola]]. Jezera su bila dio [[Srednjovjekovna hrvatska država|srednjovjekovnih hrvatskih kraljevstva]], sve dok [[Hrvatska]] nije ušla u personalnu uniju s [[Ugarska|Ugarskom]] [[1102.|1102. godine.]] Dobro gospodarenje plemićkih obitelji [[Knezovi Zrinski|Zrinskih]] i [[Frankapani|Frankopana]] dovelo je do gospodarskog oporavka na širem području. Na ostacima antičkog naselja Japoda i Rimljana sagrađen je [[samostan]] na Plitvičkim jezerima. Vjerojatno je pripadao [[pavlini]]ma ili [[templari]]ma. Danas su ostali samo ostaci zidova. Temelji su bili od sedrene stijene. === Osmanski ratovi i Habsburgovci === [[Datoteka:Lika-Krbava County Map.jpg|230px|lijevo|mini|Karta [[Ličko-krbavska županija|Ličko-krbavske županije]]]] Godine [[1493.]], nedaleko od Plitvičkih jezera odigrala se važna [[Krbavska bitka|bitka na Krbavskom polju]] u kojoj je bosanski sandžak-beg [[Hadum Jakub-paša]] porazio hrvatsku feudalnu vojsku pod zapovjedništvom bana [[Emerik Derenčin|Emerika Derenčina]]. Osmanlije su kasnije napredovale daleko na zapad u dubinu teritorija Hrvatske i Ugarske. Godine [[1527.]], hrvatsko plemstvo izabralo je [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda I.]] na [[Cetinski sabor|saboru u Cetingradu]] za hrvatskoga kralja. Hrvatsko plemstvo se pri izboru najviše vodilo praktičnim razlozima. Očekivalo je naime, da će Ferdinand braniti Hrvatsku, tada teško ugroženu od [[Turci|Turaka]]. Godine 1538., kralj Ferdinand I. zapovjedio je osnivanje hrvatske [[Vojna krajina|Vojne krajine]] na granici [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]] i [[Osmansko Carstvo|Otomanskog Carstva]]. To je utjecalo na život domaćih ljudi. Uz domaće Hrvate na područje Vojne krajine doselili su se i pripadnici drugih naroda, kako bi sudjelovali u vojnoj službi. Među njima najbrojniji su bili [[Srbi]], koji su bježali pred [[Turci]]ma i dobili su utočište u napuštenim područjima u zamjenu za vojnu službu. Cjelokupno [[stanovništvo]] Vojne krajine, posebno krajišnici, imali su dužnost štititi ovo područje od stalnih nemira i strašnih razaranja. Osmanlije su nekoliko puta kontrolirali područje Plitvičkih jezera. Od [[1788.]] godine Plitvice su pod habsburškom vlašću i više nisu padale u turske ruke. Kada je osmanska prijetnja oslabila, Vojna krajina se vratila pod civilnu kontrolu hrvatskog bana. Godine [[1805.]], područje Plitvica bila je pod vlašću [[Napoleon Bonaparte|Napoleona]], koji je osnovao [[Ilirske provincije]]. Nakon [[1814.]], područje Plitvičkih jezera vratilo se pod habsburšku vlast. Od [[1850.]], samo su profesionalni vojnici služili u Vojnoj krajini. To je također vrijeme nacionalnog buđenja u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Godine [[1871.]], poznati hrvatski političar [[Eugen Kvaternik]] poginuo je sjeverno od Plitvičkih jezera u [[Rakovica|Rakovici]]. Hrvatska književnica [[Karla Kolesarić]] napisala je zbirku „Priče i pripovijetke s Plitvičkih jezera“ koja je prvi put objavljena u [[Zagreb]]u [[1931]]. godine, a ilustracije je naslikao cijenjeni hrvatski [[slikar]] i [[strip]] majstor [[Andrija Maurović]].<ref>https://www.klikni.hr/aktualno/2022/11/08/zasto-je-zaboravljena-karla-kolesaric-bjelovarska-ivana-brlic-mazuranic/ Preuzeto 20. lipnja 2023.</ref> Cijela [[knjiga]] koncipirana je u obliku osam kratkih priča koje bajkovito opisuju nastanak Plitvičkih jezera i njihovih [[ime]]na učeći o istinskim vrijednostima.<ref>https://knjiskimoljac.com/2019/10/11/price-i-pripovjetke-s-plitvickih-jezera-%E2%98%85-karla-kolesaric/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230620202113/https://knjiskimoljac.com/2019/10/11/price-i-pripovjetke-s-plitvickih-jezera-%E2%98%85-karla-kolesaric/ |date=20. lipnja 2023. }} Preuzeto 20. lipnja 2023.</ref> Područje je bilo dio [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]] u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]], a zatim dio [[SR Hrvatska|SR Hrvatske]] u okviru [[SFRJ]]. Danas je dio [[Hrvatska|Republike Hrvatske]]. === Krvavi Uskrs 1991. === {{glavni|Krvavi Uskrs}} [[Datoteka:Plitvice Lakes incident, memorial, of the first killed croatian policemen.JPG|230px|mini|desno|Spomen obilježje [[Josip Jović (redarstvenik)|Josipu Joviću]], prvoj hrvatskoj žrtvi u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]].]] Srpski pobunjenici održali su miting [[25. ožujka]] [[1991.]] godine s ciljem, da Plitvice budu u sastavu tzv. [[SAO Krajina|SAO Krajine]]. Dan kasnije, dolazi do smjene uprave Nacionalnog parka, a zastava tzv. SAO Krajine osvanula je na koranskom mostu. Petnaestak naoružanih kninskih policajaca upalo je u upravnu zgradu Nacionalnog parka, kako bi provelo odluku skupštine općine [[Korenica]] o pripojenju poduzeća tzv. Krajini. Nekoliko stotina pripadnika specijalne postrojbe [[MUP]]-a [[Rakitje]], kojom je zapovijedao [[Josip Lucić]] (kasnije general zbora i načelnik [[Glavni stožer Oružanih snaga Republike Hrvatske|GS OS-a RH]]), specijalne postrojbe MUP-a [[Kumrovec]] te [[Antiteroristička jedinica Lučko|antiterorističke jedinice Lučko]] krenulo je noć uoči [[Uskrs]]a put Plitvica. U ranim jutarnjim satima 31. ožujka, na glavnom pravcu kretanja, kolona vozila s hrvatskim specijalcima napadnuta je iz zasjede na glavnoj prometnici nedaleko od plitvičkih hotela i pratećih objekata.<ref>http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/0282005/plitvice.asp {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120414095446/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/0282005/plitvice.asp |date=14. travnja 2012. }} Preuzeto 4. listopada 2011.</ref> Vozač [[autobus]]a u kojem su bili pripadnici antiterorističke jedinice Lučko bio je [[Ljubo Ćesić|Ljubo Ćesić-Rojs]].<ref>http://www.imotskenovine.hr/Lokalne-teme/Fotografije-Krvavog-Uskrsa-31.3.1991.-na-Plitvicama.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120308143823/http://www.imotskenovine.hr/Lokalne-teme/Fotografije-Krvavog-Uskrsa-31.3.1991.-na-Plitvicama.html |date=8. ožujka 2012. }} Preuzeto 4. listopada 2011.</ref><ref>http://www.jutarnji.hr/plitvice-31--ozujka-1991--godine/935575/?foto=2 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110403035410/http://www.jutarnji.hr/plitvice-31--ozujka-1991--godine/935575/?foto=2 |date=3. travnja 2011. }} Preuzeto 4. listopada 2011.</ref>Iako je akcija u potpunosti uspjela nakon nekoliko sati borbe i na Plitvicama je uspostavljen red te uhićeno 29 pobunjenika, među kojima i [[Goran Hadžić]],<ref>http://vinkovci.com.hr/hrvatska/hrvatska/ivankovo-uhvatio-sam-hadzica-na-plitvicama-i-ni-danas-ne-znam-zasto-je-pust/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111118091428/http://vinkovci.com.hr/hrvatska/hrvatska/ivankovo-uhvatio-sam-hadzica-na-plitvicama-i-ni-danas-ne-znam-zasto-je-pust/ |date=18. studenoga 2011. }} Preuzeto 4. listopada 2011.</ref> ostat će upamćena po prvoj hrvatskoj žrtvi – poginuo je hrvatski policajac [[Josip Jović (redarstvenik)|Josip Jović]] (22 godine), a sedam pripadnika specijalne policije je ranjeno. Na mjestu gdje je stradao Josip Jović podignuto je spomen-obilježje. === Razvoj turizma === [[Datoteka:Plitvice Lakes electric boat.jpg|230px|lijevo|mini|Elektromotorni brod prevozi turiste na jezeru [[Kozjak (jezero)|Kozjak]].]] Prvi ozbiljni počeci [[Turizam|turizma]] na Plitvičkim jezerima potječu [[1861.]] godine. Oficiri [[Vojna krajina|Vojne krajine]] sagradili su te godine prvu turističku kuću nazvanu "carska kuća" na Velikoj poljani s kapacitetom od samo 3 sobe. Godine [[1894.]], Plitvička jezera je posjetilo 1000 turista i putnika. Hotel s 28 soba izgrađen je [[1896.]] godine. Godine [[1922.]] bilo je 250 soba. Puno je na [[Hrvatski turizam|razvoj turizma]] utjecala gradnja ličke pruge [[1927.]] godine. Godine [[1937.]], bilo je 668 smještajnih mjesta, 24.000 noćenja od čega 18.000 domaćih i 6000 stranih turista. [[Hotel]] je [[1938.]] godine izgorio, a u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] uništeno je gotove sve do tada sagrađeno. Poslije Drugog svjetskog rata, izgrađen je hotel "Jezero" s 500 postelja, turističko naselje Medveđak, restoran "Lička kuća" s tradicionalnim [[Jelo|jelima]] i jedinstvenom [[Lika|ličkom]] [[Arhitektura|arhitekturom]], stambeno naselje Mukinje za osoblje s dječjim vrtićem i knjižnicom. Sagrađene su i ceste. Državna cesta od Zagreba prema Splitu prolazi kroz Plitvička jezera. Sagrađeni su i [[plinovod]]i i [[dalekovod]]i, uređene pješačke staze, uveden prijevoz manjim [[brod]]ovima i provedena daljnja [[Znanost|znanstvena]] istraživanja. Godine [[1971.]] bilo je oko 1000 postelja u Nacionalnom parku i oko 200 u blizini parka te kamp naselje s oko 15.500 smještaja u šatorima. Proglašenjem Plitvičkih jezera svjetskom baštinom pod zaštitom UNESCO-a 1979. godine nastavljen je ubrzani razvoj turizma u samom nacionalnom parku koji je svoj vrhunac doživio [[Domovinski rat|predratnih]] godina. Tijekom Domovinskog rata područje Plitvičkih jezera je bilo okupirano, te nije zabilježilo nikakav turistički rezultat. Tek nakon [[Operacija Oluja|operacije Oluja]] i oslobođenja Plitvička jezera ponovno doživljavaju stvarni uzlet u broju posjetitelja koji je tijekom nekoliko godina dosegao prijeratne brojke. == Legenda == Plitvička jezera sastoje se od 16 jezera koja su smještena na području između [[Mala Kapela|Male Kapele]] i [[Lička Plješivica|Plješivice]] u [[Lika|Lici]]. Cijeli se ovaj kraj na nekim kartama još uvijek naziva Vražji vrt, zbog svojeg položaja i povijesti. Prema [[Legenda|legendi]] Plitvička su jezera nastala nakon velike suše. Ljudi, životinje i bilje, čeznuli su za kapljicom vode. Narod se [[Molitva|molio]] i molio. Tada se u dolini pojavi Crna Kraljica sa svojom veličanstvenom pratnjom; ona se smilovala narodu i uz jak [[vjetar]] i [[Grmljavina|grmljavinu]] na zemlju je konačno pala [[kiša]]. Kiša je padala tako dugo, dok razina vode nije narasla dovoljno, da oformi jezera. ==Sport== Na području nacionalnog parka održava se '''Plitvički maraton''', utemeljen 1981. Danas je to jedan od najpopularnijih i najstarijih maratona u Hrvatskoj. == Galerija == <gallery> Datoteka:HR - Plitvice (Plitvička Jezera)15.JPG Datoteka:HR - Plitvice (Plitvička Jezera)13.JPG Datoteka:Plitvička jezera.jpg Datoteka:HR - Plitvice (Plitvička Jezera)10.JPG Datoteka:Plitvicka jezera1.jpg Datoteka:Plitvicka jezera2.JPG Datoteka:Plitvicer Seen 1.jpg Datoteka:Plitvice Lakes National Park 3.JPG Datoteka:Plitvice lakes.jpg Datoteka:Plitwice13.jpg Datoteka:Waterfall in plitvicka romanceor 2.jpg Datoteka:Plitwice15.jpg Datoteka:Plitwice8.jpg Datoteka:Plitvice Lakes National Park - Lake and forest.jpg Datoteka:Fish-Plitvice-Lakes-Croatia.JPG Datoteka:2005 1031Image0024.jpg Datoteka:Plitvice Waterfalls.jpg Datoteka:Jezero Plitvice 202413.jpg </gallery> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vidi i: == * [[Nacionalni park]] * [[Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode]] * [[Plitvička Jezera (Ličko-senjska županija)|Plitvička jezera (općina)]] * [[Sedra]] * [[Sedrena barijera]] * [[Josip Jović (redarstvenik)|Josip Jović]] * [[Popis mjesta svjetske baštine u Europi]] * [[Rastoke]] == Vanjske poveznice == * [http://www.np-plitvicka-jezera.hr Službena stranica] * [http://www.tzplitvice.hr/ Web stranica Turističke zajednice Općine Plitvička Jezera] * [http://www.lickosenjska.com/index.php?option=com_content&view=category&layout=blog&id=38&Itemid=55 O Plitvicama na stranicama TZ Ličko-senjske županije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110927080644/http://www.lickosenjska.com/index.php?option=com_content&view=category&layout=blog&id=38&Itemid=55 |date=27. rujna 2011. }} * [http://raft.com.hr/Informacije/sedra-osnove-o-sedrenimbarijerama.html Sedra – osnove o sedrenim barijerama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120118013358/http://raft.com.hr/Informacije/sedra-osnove-o-sedrenimbarijerama.html |date=18. siječnja 2012. }} * [http://www.plitvice.info/hr.htm plitvice.info] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110929171042/http://www.plitvice.info/hr.htm |date=29. rujna 2011. }} * [http://fotoklub-plitvicka-jezera.com/ Fotoklub Plitvička jezera] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111007175348/http://fotoklub-plitvicka-jezera.com/ |date=7. listopada 2011. }} * [http://free-gs.htnet.hr/plitvicka-jezera/ O Plitvičkim jezerima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111119083958/http://free-gs.htnet.hr/plitvicka-jezera/ |date=19. studenoga 2011. }} * [http://www.autobusni-kolodvor.com/kolodvor.aspx?k=356&d=191 Autobusni kolodvor Plitvička jezera] {{WProjekti |commons = Plitvice Lakes National Park |commonshr = Plitvička jezera |wikizvor = Legenda o Crnoj Kraljici }} {{Svjetska baština u Hrvatskoj}} {{Hrvatski NP i PP}} {{Hidrografija Hrvatske}} {{GLAVNIRASPORED:Plitvička jezera}} [[Kategorija:Nacionalni parkovi u Hrvatskoj|Plitvička jezera]] [[Kategorija:Svjetska baština u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Jezera u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Ličko-senjska županija]] [[Kategorija:Karlovačka županija]] [[Kategorija:Plitvička jezera| ]] ftbpscftbltvfux26qzzkrm83klekpm 0 14762 7475871 7307245 2026-06-05T19:50:54Z Walter9 37319 dodana kategorija 7475871 wikitext text/x-wiki {{Infookvir općina u Hrvatskoj |ime = Pakoštane |vrsta = naselje i općina |grb = Pakoštane (grb).gif |zastava = |slika = Pakostane1.JPG |opis slike = Luka u Pakoštanima |županija = {{Z+X|ZDŽ}} |najbliži grad = |načelnica = |načelnik = Milivoj Kurtov |naselja = [[#Općinska naselja|4 općinska naselja]] |površina = 83,5 |površina uža = 7,4 |visina = |z. širina = 43.91 |z. dužina = 15.51 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 4100 |stanovništvo uže = 2180 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 23211 Pakoštane |pozivni broj = |autooznaka = |web = {{URL|https://opcina-pakostane.hr/}} |bilješke = }} '''Pakoštane''' su općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. == Zemljopis == Pakoštane su malo dalmatinsko mjesto smješteno u samom središtu jadranske obale i jedinstvenom položaju između mora i [[Vransko jezero (Dalmacija)|Vranskog jezera]]. Četiri nacionalna parka ([[Kornati]], [[Krka]], [[Paklenica]] i [[Plitvička jezera]]) i dva parka prirode ([[Telašćica]] i [[Vransko jezero]]) jedinstvene ljepote okružuju Pakoštane. == Pakoški akvatorij == U akvatoriju Općine Pakoštane – pred obalom Pakoštana, nalazi se 5 otoka i/li otočića iz kategorije MPNNOo. Najveći je V. Školj. On u paru sa Sv. Justinom i Babuljašem značajno zaštićuje obalni prostor Pakoštana od mora iz sektora jugoistok-jugozapad. {| class="wikitable" style="text-align:center" |- ! Naziv !! vrsta površina !! površina[m²] !! opseg[m] |- ! [[Sveta Justina (otok)|Sv. Justina]] | mali otočić || 12.253 || 442 |- ! [[Veli Školj (Pakoštane)|Veli Školj]] | otočić || 54.900 || 877 |- ! [[Žavinac Veli]] | mali otočić || 27.721 || 657 |- ! [[Žavinac Mali]] | mali otočić || 11.544 || 390 |- ! [[Babuljaš (Pakoštane)|Babuljaš]] | hrid || 7853 || 326 |} U akvatoriju Općine Pakoštane – u dijelu uokolo otoka [[Vrgada|Vrgade]] nalazi se 13 otoka i/li otočića iz kategorije MPNNOo, i uz to još 3 manje nadmorske tvorbe (hridi različita oblika i veličine): Kamičić (1200&nbsp;m²), Kamičić /od Kozine/ (963&nbsp;m²), Lončarić (562&nbsp;m²). U ovom malom i gustom otočju svojom veličinom i razvedenošću obale ističe se Murvenjak. ==== Uokolo otoka Vrgade ==== {| class="wikitable" |- ! Naziv !! Površina [km^2]!! Opseg [m] |- | [[Artina]] || 32.540 || 797 |- | [[Gira]] || 56.259 || 895 |- | [[Kozina (otok)|Kozina]]|| 62.744 || 1040 |- | [[Murvenjak]] || 609.582 || 4709 |- | [[Oblik (Vrgada)|Oblik]]|| 73.900 || 1015 |- | [[Obrovanj]] || 40.002 || 751 |- | [[Obun]] || 170.717 || 1658 |- | [[Šipnata]] || 84.880 || 1143 |- | [[Veli Školjić (Vrgada)|Veli Školjić]]|| 29.826 || 675 |- | [[Mali Školjić (Vrgada)|Mali Školjić]]|| 12.457 || 424 |- | [[Visovac (Murvenjak)|Visovac]]|| 17.376 || 478 |- | [[Vrtlić (Murvenjak)|Vrtlić]] || 6945 || 307 |- | [[Rakita (otok)|Rakita]]|| 4001 || 232 |- | [[Kamičić (Vrgada)|Kamičić]] || 1200 || |- | [[Kamičić (Kozina)|Kamičić]] /od Kozine/ || 963 || |- | [[Lončarić]] || 562 || |} == Stanovništvo == Pakoštane su imali 1527. godine, zajedno sa Zablaćem, sjevernim naseljem 164 duše. Godine 1754. broje oko 400 stanovnika (Bianchi). Godine 1856. naraslo je na 516 stanovnika. (Šematizam). Godine 1879. – 641 st. Godine 1905. Pakoštane imaju 150 obitelji i 430 st. (Status personalis. Šibenik 1928. str. 147.). Godine 1937., prema Draganovićevu Šematizam, (Sarajevo 1937). Pakoštane imaju 1929 prisutnih i 129 odsutnih stanovnika. Godine 1974. god. broje 1923 stanovnika i 263 odsutnih (Šematizam). Do polovici 20. st. zbog blizine [[Vransko jezero|Vranskog jezera]] u Pakoštanima je harala malarija koja je u posljednje vrijeme gotovo iščezla. Po popisu 1991. Pakoštane je imalo 2155 stanovnika. Na početku [[21. stoljeće|21. st.]] Pakoštane su imale 2730 stanovnika. {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Općina Pakoštane |p1857=1243 |p1869=1337 |p1880=1367 |p1890=1518 |p1900=1824 |p1910=2271 |p1921=2501 |p1931=2630 |p1948=3327 |p1953=3483 |p1961=3890 |p1971=3944 |p1981=3983 |p1991=4398 |p2001=3884 |p2011=4123 |p2021=4100 |napomena=Nastala iz stare općine Biograd na Moru. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Pakoštane |p1857=498 |p1869=634 |p1880=558 |p1890=697 |p1900=858 |p1910=1010 |p1921=1418 |p1931=1107 |p1948=1392 |p1953=1433 |p1961=1639 |p1971=1665 |p1981=1722 |p1991=2155 |p2001=2113 |p2011=2191 |p2021=2180 |napomena=U 1869. i 1921. sadrži podatke za naselje Drage. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Uprava == == Povijest == Povijesni izvori spominju mjesto već u prvom desetljeću [[15. stoljeće|15. st.]] Za vrijeme hrvatsko-ugarskih kraljeva mjesto se zvalo Pakosene. God. 1500. isprave ga pišu Pachoschiane, Pacoschane, a otočani ga zovu Pakošćane (čakavski izgovor). U rimsko doba na mjestu današnjih Pakoštana nalazila se luka Rimskog grada [[Asseriae]] (Podgrađe). I dan danas se vide ostaci antičkog naselja i vila bogatih [[Patriciji|patricija]]. Ispod mjesnog groblja uz more otkopani su dijelovi rimske ville rusticae, a ispod luke ostaci rimskog lukobrana. Za vrijeme mletačke vlasti Pakoštane su bile [[feud]] zadarske obitelji Karnarutića. Dok su oni bili vlasnici mjesta i njegovih zemalja, selo je fortificirano, utvrđeno 1597., kao i ostala mjesta od [[Bibinje|Bibinja]] do [[Biograd]]a. Pakoštane su često stradale za provala i haračenja [[Osmansko Carstvo|turskih]] porobljivača. Tako su već 1500. god. [[Osmansko Carstvo|Turci]] u [[Vrana (Pakoštane)|Vrani]] i okolici zarobili i odveli tri tisuće ljudi i nekoliko tisuća grla stoke. U Pakoštanima ostaje svega desetak obitelji, bez crkve i župnika. Mjesto postaje donekle utvrđeno obrambenim zidovima i radi otpora Turcima, sposobni za borbu, ostajali su u mjestu 'iza zidina. Uskoro provališe s pet stotina konjanika pa stanovnici preseliše na otoke. God. 1603. Vizitator Priuli ne nalazi u Pakoštanima ni crkve ni župnika, već samo deset obitelji. U [[16. stoljeće|16. st.]] selo je doneklo utvrđeno obrambenim zidom. I radi otpora Turcima sposobni za borbu ostajali su u mjestu, «iza zidina». Tako za Kandijskog rata (1645. – 1669.) između [[Turci|Turaka]] i [[Mlečani|Mlečana]] istakli su se i pakoštanki junaci, Bare Bačkov, kojemu je god 13. ožujka i Šime Bakija kojemu u župnom Godaru fra [[Andrija Kačić Miošić]] pjeva: ::"Ponosi se selo Pakošćane jer porodi zmaja od dvi glave. Bakija se kućom zovijaše, kruto turske glave odsicaše. Nebi nigdi boja ni mejdana brez Bakije, silnoga junaka; to svidoče duždeve dukale, svitla krila o zlata kolajne." Danas se mogu vidjeti ostaci antičkog naselja i vile bogatih [[patriciji|patricija]], a u moru ostaci rimskog lukobrana. U sastavu općine Pakoštane nalaze se i još neka mjesta od velikog povijesnog značaja, kao što je otok [[Vrgada]] kojeg u svojim dijelima opisuje i spominje već i bizantski car [[Konstantin Porfirogenet]]. Također važno je i spomenuti mjesto [[Vrana (Pakoštane)|Vrana]] koje je odigralo ključnu ulogu u hrvatskoj povijesti. Tu se naime nalazila i utvrda i samostan ([[Benediktinski samostan u Vrani]]) vitezova [[Templari|Templara]] tj. stari grad Vrana ([[10. stoljeće|10.]] – [[16. stoljeće|16. st.]]), a također se u Vrani nalazio i Vranski prior koji je igrao veliku ulogu u Hrvatskom i [[Hrvatsko-Ugarsko kraljevstvo|Hrvatsko-Ugarskom kraljevstvu]]. Moramo još spomenuti i [[Maškovića Han|turski Han]] kao jedno od očuvanijih turskih logora. Vranski bazen je od najranijih vremena prepoznat kao dragocjeni mediteranski lokalitet koji je svojim gospodarskim značenjem i ljepotom te izobiljem pitke vode oduvijek privlačio pozornost veleposjednika i njihovu želju da se tamo nastane. Arheološki ostaci na lokalitetu 'Crkvine', izvoru Pećina, te na drugim mjestima rubnog područja vranskog blata govore o nekoliko rimskih poljoprivrednih imanja 'Vile rustice'. Fragmenti rimskih natpisa ugrađeni u [[Maškovića Han]] i drugi pronađeni na trasi rimskog akvadukta potvrđuju veliku gospodarsku aktivnost Carstva na ovom području.<ref>{{Citiranje weba |last=Pakoštane |first=mjesto12.1.2022 |url=https://www.pakostane.hr/documents/KaoNaDlanuHr.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20211228215516/https://www.pakostane.hr/documents/KaoNaDlanuHr.pdf |access-date=https://www.pakostane.hr/documents/KaoNaDlanuHr.pdf |archive-date=28. prosinca 2021.}}</ref> == Gospodarstvo == Većina stanovništa uglavnom živi od ljetnog [[Turizam|turizma]] te [[Poljoprivreda|poljoprivrede]]. Dosta ih se bavi uzgojom životinja: [[Domaća ovca|ovaca]], [[magarac]]a, no [[stočarstvo]] se pomalo gubi. == Poznate osobe == * [[Ante Gotovina]], hrvatski general * [[Lucijan Vranjanin]], svjetski poznati i priznati arhitekt autor mnogih palača po renesansnoj Italiji, među poznatija dijela ubrajaju se palače u Urbinu, Pescari i Mantovi * [[Franjo Vranjanin]], svjetski poznati kipar, njegova dijela nalaze se u Louvreu, među poznatim djelima talijanskih renesansnih umjetnika * [[Jusuf Mašković]], vrhovni admiral turske flote u doba [[Kandijski rat|Kandijskog rata]]. *[[Maksimilijan Baće]] - Milić, sudionik Španjolskog građanskog rata i NOB-a, veleposlanik SFRJ u Švedskoj i narodni heroj. Učesnik Hrvatskog proljeća. == Spomenici i znamenitosti == [[Datoteka:Pakoštane 17 Chorvátsko 27.jpg|mini|Crkva Uzaščašća Gospodinovog u Pakoštanama.|234x234px]] * '''Crkva sv. Justina''', nalazi se na istoimenom otočiću ispred samog mjesta, na otočiću je i staro groblje. Sagrađena je u 17. st. na temeljima starije crkve. * '''Crkva sv. Mihovila''', stara župna crkva sagrađena je 1694. godine, imala je četiri oltara, veliki je bio drven. Posvetio ju je nadbiskup Vicko Zmajević 12. svibnja 1715. godine. Tom je zgodom postavljena na pročelju crkve spomen-ploča koja prigodnim natpisom na hrvatskom jeziku obilježava taj radosni događaj. Oko crkve je bilo groblje. * '''Crkva Uzaščašća Gospodinovog''', sadašnja župna crkva, velika, lijepa, trobrodna crkva sagrađena 1906. godine po nacrtu arhitekta Ćirila Ivekovića. Kako je sagrađena na prostoru stare mjesne crkve, uz novih šest oltara, ugrađeni su i neki dijelovi stare crkve. Glavni oltar sadrži prekrasnu palu Uzašašča i svetohranilište. Gornji dio oltara je pozlaćen i jedini je ostatak stare župne crkve. Mramorni pokrajni oltari nose imena: Gospe od Ružarija s kipom, Sv. Ante Padovanskog s kipom te Sv. Roka s kipom. Također sadrži kameni oltar prema puku, kameni ambon, krstionicu, dvije škropionice i sakristiju. Godine 1912. posvećuje je nadbiskup Vinko Pulišić. Crkva se nalazi u središnjem dijelu Pakoštana, na prostoru stare župne crkve, uz sv. Juštinu najprepoznatljiviji simbol Pakoštana. * '''Crkva sv. Roka''', sagrađena u 18.st u blizini župr. Kr. Početkom 20. st. preuređena je u gostionicu.<ref>{{Citiranje weba|title=Pakoštane {{!}} Zadarske nadbiskupije|url=https://zupe.zadarskanadbiskupija.hr/?page_id=1888|access-date=2022-03-28|website=zupe.zadarskanadbiskupija.hr|archive-date=14. ožujka 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220314150047/https://zupe.zadarskanadbiskupija.hr/?page_id=1888|url-status=dead}}</ref> == Obrazovanje == U mjestu za područje cijele općine djeluje Osnovna škola Pakoštane. ([http://www.os-pakostane.hr/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060926161216/http://www.os-pakostane.hr/ |date=26. rujna 2006. }}<ref>{{Citiranje weba |date=2006-11-12 |title=Osnovna skola Pakostane |url=http://www.os-pakostane.hr/index.html |access-date=2022-03-28 |website=web.archive.org |archive-date=12. studenoga 2006. |archive-url=https://web.archive.org/web/20061112173126/http://www.os-pakostane.hr/index.html |url-status=bot: unknown}}</ref> '''Kronološka povijest škole''' * Na temelju oskudnih podataka iz Župnog ureda škola je radila školske godine 1885./51. godine. Službeni izvještaji pisani su na talijanskom jeziku. I imena učenika s talijanizirana. Prema spisima škola je: ''Scuola Elementare Ansigliare.'' Školu vodi mjesni župnik. Upisano je 9 učenika u 1.razred: Feliche Bachio (Bakija), Giovanni B. (Bačkov), Giovanni Curtovich (Kurtović), Gusepe C. (Kurtović), Francesko Mindina, Simeone Dukin, Borgio Juricin (Juričin), Mako Kazio (Kazija), Antonio Soricho (Šarić). * 1868./69. godine otvorena je (obvezna) redovita muška škola. * 1870./71. godine prema podacima učitelj je Andrija Pelicarić, škola radi u kući Mate Bačkova, a u pomoćnoj školi Vrgada upisano je 22 učenika, a učitelj don Šime Torić. * Zakonom od 12. 12. 1867. godine škola radi na materinskom jeziku te se talijanski jezik gubi iz službenih spisa. * 1873./74. školu vodi učitelj Ante Pavličević, upisano je 58 učenika. Učitelj poziva roditelje da šalju i žensku djecu na "školsku pouku". * 1879. godine školi je upućena naredba da se vodi točna zabilješka o pohađanju nastave, a za neredovito pohađanje nastave plaćat će se globa. Mjesno školsko vijeće sastaje se i rješava probleme škole. U ovoj šk.godini donesene su i nastavne osnove. Uči se: pismočitanje, račun, zorna obuka, pouka o vjeri. * 1881. godine učitelj je Zoko Lovrović. Školu dnevno pohađa 35 - 40 učenika. * 1885. učitelj Kirigin dobiva ukor zbog "slabog" uspjeha u školi, a svi njegovi učenici "opetuju" godinu u kojoj su se nalazili. * 1886. godine općenito školsko vijeće traži da netko od mještana da vrt za zornu obuku. Učenici dobivaju znanje iz pravopisa, vjeronauka, jezika i računice. * 1890. godine učitelj je Ivan Paštrović. * 1897. godine zbog povećanja broja učenika škola radi i u prostorijama kuće Frane Vučkova. * 1955./56. godinu uvodi se osmogodišnje školovanje (osmogodišnja škola).<ref>{{Citiranje weba |title=Škola |url=http://www.os-pakostane.skole.hr/skola |access-date=2022-03-28 |website=www.os-pakostane.skole.hr |archive-date=17. svibnja 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220517043152/http://www.os-pakostane.skole.hr/skola |url-status=dead }}</ref> == Kultura == ''Pakoške mažoretkinje'' osnovane su [[1996.]] godine, a proizašle su iz folklora. Danas su najstarije mažoretkinje na tom području, ali i najpoznatije zahvaljujući visokim i zavidnim rezultatima koje su postizale na brojnim županijskim, regionalnim, državnim i europskim natjecanjima. Pakoške mažoretkinje prepoznatljive su po svojim odorama u mornarskom stilu s kojima ponosno predstavljaju svoje mjesto. To su jedine mažoretkinje u Europi koje imaju zlatne štapove. Danas djeluju u četiri kategorije: dječji sastav, kadetkinje, juniorke i seniorke, a svaka kategorija ima dvadesetak djevojaka. Od njhovog osnutka 1996. godine vodi ih Željka Maksan s trenerica i koreografkinjom prof. Silva Bakija. Također u sklopu mjesne crkve djeluje i poznati dječji zbor Zlatna harfa. Muška [[klapa Pakoštane]] djeluje od [[14. veljače]] [[2006.]] godine kao samostalna Udruga građana. U periodu od dvije godine iza sebe ima brojne nastupe od kojih je najzapaženiji onaj na [[Splitski festival|Splitskom festivalu]] gdje su nastupili s [[Duško Lokin|Duškom Lokinim]] i Emili. Klapa djeluje pod voditeljskom palicom Jurice Šoše. Članovi Klape Pakoštane su : Kristijan Rašin - 1. tenor, Nino Maksan, Goran Krpeta - 2. tenori, Ivan Travica, Jurica Šoša - baritoni, Nenad Macuka, Martin Miočić, Vjekoslav Bakija - basovi. [[Materine užance]], ljetna etno-gastro manifestacija.<ref>{{Citiranje weba |title=Kulturni centar Pakoštane |url=https://www.opcina-pakostane.hr/objava/kulturni-centar-pakostane-projekt-je-u-fazi-realizacije/1390 |access-date=2022-03-28 |website=Općina Pakoštane |language=hr}}</ref> == Šport == * [[NK Pakoštane]]<ref>{{Citiranje weba |title=NK Pakoštane rezultati uživo, raspored utakmica i ostali rezultati - Nogomet - SofaScore |url=https://www.sofascore.com/hr/tim/nogomet/nk-pakostane/361834 |access-date=2022-03-28 |website=www.sofascore.com}}</ref> *BBK Pakoštane<ref>https://zadar.tv/mtb-skola-brdskog-biciklizma-bbk-pakostane-nova-era-za-mlade-biciklisticke-talente/</ref> ''Regata malih katamarana Pakoštane'' poznata i kao ''Pakoška regata'' koja se održava od 2009. je prva regata malih sportskih katamarana u Hrvatskoj.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.regate.com.hr/index.php/tracking/playbackovi/16-novosti/male-klase/679-jubilarka-u-primostenu |title=Arhivirana kopija |access-date=8. travnja 2019. |archive-date=24. veljače 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190224002040/https://www.regate.com.hr/index.php/tracking/playbackovi/16-novosti/male-klase/679-jubilarka-u-primostenu |url-status=dead}}</ref> ''Memorijalni noćni malonogometni turnir "Hrvatski vitez Miro Barešić"'' održava se od 2005. Održava se '''Škojatlon''', jedinstvena swim-trek utrka koja prolazi kroz tri otočića i kopnom. == Galerija == <gallery> Datoteka:Pakoštane 17 Chorvátsko 65.jpg Datoteka:Pakostane1.JPG Datoteka:Pakoštane 17 Chorvátsko 232.jpg Datoteka:Pakoštane - panoramio.jpg Datoteka:Pakoštane 17 Chorvátsko 139.jpg Datoteka:Pakoštane 17 Chorvátsko 299.jpg Datoteka:Pakoštane 19 Croatia42.jpg Datoteka:Pakoštane 19 Croatia43.jpg Datoteka:Pakoštane 17 Chorvátsko 242.jpg Datoteka:Pakoštane 17 Chorvátsko 335.jpg Datoteka:Pakoštane 17 Chorvátsko 377.jpg Datoteka:Pakoštane 17 Chorvátsko 228.jpg </gallery> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat}} * [http://www.pakostane.hr/ Pakoštane Online] {{Mrva-općina}} {{Pakoštane}} {{GiO ZdŽ}} {{Portal Hrvatska}} [[Kategorija:Općine u Zadarskoj županiji]] [[Kategorija:Borelli]] puth8rxfz06v3d1l9uubnaq6ya4ha3h 0 14776 7475868 6932239 2026-06-05T19:49:12Z Walter9 37319 dodana kategorija 7475868 wikitext text/x-wiki {{Infookvir općina u Hrvatskoj |ime = Sveti Filip i Jakov |vrsta = naselje i općina |grb = Sveti Filip i Jakov (grb).gif |zastava = |slika = Sveti Filip i Jakov - plaža.JPG |opis slike = Plaža u Svetom Filipu i Jakovu |županija = {{Z+X|ZDŽ}} |najbliži grad = |načelnica = |načelnik = Zoran Pelicarić |naselja = [[#Općinska naselja|7 općinskih naselja]] |površina = 47,6 |površina uža = 11,1 |visina = |z. širina = 43.96 |z. dužina = 15.43 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 4461 |stanovništvo uže = 1603 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 23207 Sveti Filip i Jakov |pozivni broj = |autooznaka = |web = {{URL|https://opcina-svfilipjakov.hr/}} |bilješke = }} '''Sveti Filip i Jakov''' je naselje i [[općina]] u [[Zadarska županija|Zadarskoj županiji]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. == Zemljopis == Sveti Filip i Jakov je udaljen 25 [[km]] jugoistočno od grada [[Zadar|Zadra]] i svega 3 [[km]] sjeverozapadno od starog kraljevskog grada [[Biograd na Moru]]. U sastavu općine nalazi se šest naselja: [[Donje Raštane]], [[Gornje Raštane]], [[Sikovo]], Sveti Filip i Jakov, [[Sveti Petar na Moru]] i [[Turanj (Sveti Filip i Jakov)|Turanj]]. [[Datoteka:Sveti Filip i Jakov.jpg|250px|mini|Zgrade u središtu naselja]] == Povijest == 1000. pr. Kr. na mjestu današnjeg Svetog Filipa i Jakova postojalo je malo liburnsko naselje. U 1. st. dolaze [[Rimljani]]. Hrvati dolaze u 7. stoljeću. Kroz sljedeća stoljeća zbog blizine kraljevskog Biograda, tu se nalaze posjedi. U 11. st. gradi se crkva Sv.Roka, oko koje se nalazi selo Rogovo. Najkraćim putem do mora seljani dolaze do male crkvice posvećene Svetom Filip i Jakovu u 13. st., koja je stradala. Po njoj kasnije selo dobiva ime. Prvi put spominje se u 14. st. kao ''San Filip e Giacomodi Rogovo'', jer se nalazi pod Rogovom, i seoce se zove Rogovski pristran (pristanište). Kroz 16. st. nastaje današnja jezgra Svetog Filipa i Jakova. Crkva sv. Mihovila spominje se u 16. st., ali strada od Turaka, pa je 1707. g. podignuta današnja sa zvonikom. Svoje ime Sveti Filip i Jakov ima nepromijenjeno do socijalističke Jugoslavije, kad se iz imena izbacuje riječ ''Sveti''. Nakon osamostaljenja Hrvatske ponovno je staro ime u uporabi. [[Datoteka:Island as a beach.jpg|250px|mini|Otočić kao plaža, Sveti Filip i Jakov.]] == Stanovništvo == {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Općina Sveti Filip i Jakov |p1857=1070 |p1869=1075 |p1880=1082 |p1890=1208 |p1900=1472 |p1910=1708 |p1921=2287 |p1931=2214 |p1948=2851 |p1953=3274 |p1961=3780 |p1971=3955 |p1981=4125 |p1991=4599 |p2001=4482 |p2011=4606 |p2021=4461 |napomena=Nastala iz stare općine Biograd na Moru. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Sveti Filip i Jakov |p1857=371 |p1869=367 |p1880=311 |p1890=403 |p1900=515 |p1910=596 |p1921=738 |p1931=800 |p1948=889 |p1953=1002 |p1961=1189 |p1971=1325 |p1981=1451 |p1991=1645 |p2001=1661 |p2011=1667 |p2021=1603 |napomena=Do 1991. iskazivano pod imenom Filipjakov. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Gospodarstvo == [[Poljoprivreda]] (Poljoprivredna udruga Nova Zora), [[turizam]] te [[ribarstvo]]. == Poznate osobe == *[[Žarko Brzić]], hrvatski katolički svećenik, politički uznik, književnik, publicist i novinar == Spomenici i znamenitosti == Vrijedno je istaknuti sljedeće spomenike arhitekture: * [[park Borelli]], kao spomenik parkovne arhitekture u jezgri naselja. * ostatci benediktinskog dvora na Rogovu, pregrađenog na tri razine. * kuća Oštrića * [[kuća Borelli]] Spomenik: [[Dr. Franjo Tuđman]], prvi hrvatski predsjednik. == Obrazovanje == * Osnovna skola Sv. Filip i Jakov * Dječji vrtić Cvit Sv. Filip i Jakov == Kultura == *Crkveni zbor *KUD Sv Roko *Ritmika *K.U.U."Kod Križa" -ritmika/pjevanje *Muška klapa Cantus == Šport == * [[VK Gusar Sveti Filip i Jakov|vaterpolo klub "Gusar"]] * nogometni klub Nova Zora * jedriličarski klub Sveti Filip i Jakov * radnički ragbi klub "Atletiko Filipjakov" * atletski športski klub "Rogovo" * košarkaški klub "Pristan" == Gradovi prijatelji == '''Mohacs (Mohač), Republika Mađarska''' - od 2014. godine == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.opcina-svfilipjakov.hr Službene stranice općine Sv. Filip i Jakov] {{Mrva-općina}} {{Sveti Filip i Jakov}} {{GiO ZdŽ}} {{Portal Hrvatska}} [[Kategorija:Općine u Zadarskoj županiji]] [[Kategorija:Borelli]] h94fwjmimeondj4s8seq8nejcaiy24y 0 15364 7476046 7461606 2026-06-06T08:06:45Z Runolist 263374 7476046 wikitext text/x-wiki {{Izdvojeni članak|kolovoz 2005.}} {{dz}} [[datoteka:BYR color wheel.svg|mini|desno|300px|Slikarski krug boja.]] <div class=floatright style="margin-left: 1em;"> <table border="0" cellspacing="0" cellpadding="2"> <tr> <th>boja</th> <th>raspon valnih duljina</th> <th>raspon frekvencija</th> </tr> <tr><td>[[crvena]]</td> <td style="background:#DF0000; color:white; text-align:center;">~ 625 – 740 nm</td> <td style="background:#DF0000; color:white; text-align:center;">~ 480 – 405 THz</td> </tr> <tr><td>[[narančasta]]</td> <td style="background:#FF8000; color:white; text-align:center;">~ 590 – 625 nm</td> <td style="background:#FF8000; color:white; text-align:center;">~ 510 – 480 THz</td> </tr> <tr><td>[[žuta]]</td> <td style="background:#FFFF00; color:black; text-align:center;">~ 565 – 590 nm</td> <td style="background:#FFFF00; color:black; text-align:center;">~ 530 – 510 THz</td> </tr> <tr><td>[[zelena]]</td> <td style="background:#00FF00; color:black; text-align:center;">~ 500 – 565 nm</td> <td style="background:#00FF00; color:black; text-align:center;">~ 600 – 530 THz</td> </tr> <tr><td>[[cijan]]</td> <td style="background:#00E0E0; color:black; text-align:center;">~ 485 – 500 nm</td> <td style="background:#00E0E0; color:black; text-align:center;">~ 620 – 600 THz</td> </tr> <tr><td>[[plava]]</td> <td style="background:#0000FF; color:white; text-align:center;">~ 440 – 485 nm</td> <td style="background:#0000FF; color:white; text-align:center;">~ 680 – 620 THz</td> </tr> <tr><td>[[ljubičasta]]</td> <td style="background:#50007F; color:white; text-align:center;">~ 380 – 440 nm</td> <td style="background:#50007F; color:white; text-align:center;">~ 790 – 680 THz</td> </tr> </table> </div> [[datoteka:Prism-rainbow.svg|mini|desno|275px|[[Disperzija (optika)|Disperzija]] kod optičke prizme uzrokuje da se bijela svjetlost razloži na [[dugine boje]].]] '''Boja''' (od [[Turski jezik|turskog]] ''boya'') je [[vid]]ni [[Osjeti|osjet]] ovisan o [[frekvencija|frekvenciji]], intenzitetu i drugim faktorima [[svjetlost|svjetlosnog]] [[zračenje|zračenja]] te fiziološkom stanju oka. [[Ljudsko oko]] zapaža samo svjetlost, odnosno vidljivo [[elektromagnetsko zračenje]] [[valna duljina|valnih duljina]] raspona od oko 380 do oko 760 [[nanometar]]a, pri čemu on varira ovisno o intenzitetu svjetlosti i fiziološkom stanju ljudskog oka. == Objašnjenje == Zračenja svake pojedine valne duljine, podražujući na različit način prijamne mehanizme oka (receptore, čunjiće u [[Mrežnica (oko)|mrežnici]] oka) daju dojam određene boje. Prijelazi između boja su postupni. Normalan ljudski vidni sustav razlikuje 100-200 različitih [[Nijansa|nijansi]] vidljivog spektra. U kombinaciji s različitim intenzitetom i miješanjem s bijelim svjetlom, raspon raste do oko milijun različitih boja. Osjet boje obično ne nastaje samo od zračenja u jednoj frekvenciji, to jest od monokromatske svjetlosti, nego redovito od smjesa zračenja užih ili širih područja spektra. Bijela [[Sunčeva svjetlost|svjetlost Sunca]] je polikromatska, to jest sastavljena od kontinuiranog niza spektralnih boja koje se uz pomoću [[optička prizma|optičke prizme]], [[Difrakcija|difrakcijske mrežice]] mogu [[Disperzija (optika)|rastaviti]] na komponente. Taj proces se u prirodi događa na kapljicama vode, pri čemu nastaje [[duga]]. Boja nekog tijela može potjecati od svjetlosti koju ono samo odašilje, odbija ili propušta. U drugom slučaju tijelo uvijek upija dio primljene svjetlosti, pa boja tijela koje ne zrači vlastitu svjetlost ovisi o [[Apsorpcija (razdvojba)|apsorpcijskim]] svojstvima njegove površine. [[Bijela]] je ona površina koja u jednakoj mjeri odbija sva valna područja bijele svjetlosti. [[Crna]] površina potpuno upija takvu svjetlost, a siva djelomično, ali u jednakoj mjeri odbija sva područja bijele svjetlosti. Bijelo, crno i sivo nisu kromatske boje, već takozvane [[akromatske boje]], jer nemaju svoje svojstveno valno područje, već ovise o stupnju [[osvijetljenost]]i, odnosno sposobnosti površine da jače ili slabije upija sva valna područja bijele svjetlosti. Tijelo će biti obojeno nekom kromatskom bojom ako pokazuje selektivnu apsorpciju, to jest ako mu površina apsorbira bijelu svjetlost samo na određenom valnom području; tada će boja koju ta površina ima (to jest reflektira) biti komplementarna apsorbiranoj boji. Tijelo će na primjer imati crvenu boju ako, obasjano bijelim svjetlom, najjače apsorbira plavo-zeleni dio spektra, a najjače reflektira zračenje koje odgovara crvenom dijelu spektra.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/8458 |title=boje |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2017.}}</ref> U uvjetima dovoljno jakog intenziteta svjetla, čunjaste stanice mrežnice opskrbljuju mozak informacijama za vid u boji ([[fotopski vid]]). Kada je intenzitet dovoljno nizak, aktivnima ostaju samo štapićaste stanice i vid je [[Skotopski vid|skotopski]] te ne omogućuje razlikovanje boja. Onkraj spektra svjetlosti nalaze se [[infracrveno zračenje]] i [[ultraljubičasto zračenje]]. Ljudsko ih oko ne zapaža, stoga nemaju boju, ali ga zapažaju vidni organi nekih životinja, na primjer [[pčele|pčela]]. U znanstvene i tehničke svrhe ova se zračenja ponekad obilježavaju [[Lažna boja|lažnim bojama]]. == Svojstva boja == [[datoteka:Luminosity.png|mini|desno|300px|Funkcija osjetljivosti [[oko|oka]] prikazana je na dijagramu kojemu se na apscisi nalaze [[valna duljina|valne duljine]] približno je simetrična krivulja s oštrim maksimumom jednakim jedinici na valnoj duljini 555 [[metar|nm]] za dnevnu osjetljivost (crno) i 507 nm za noćnu osjetljivost (zeleno). Njezina je vrijednost za valnu duljinu 600 nm 0,63, a za valne duljine 380 i 780 nm iznosi 0.]] [[datoteka:Cones SMJ2 E.svg|mini|desno|300px|Ljudsko oko ima tri odvojena receptora osjetljiva za tri osnovne boje (crvenu, zelenu i plavu).]] Osnovne su svojstva svake boje: ''nijansa'' (ovisi o [[frekvencija|frekvenciji]] zračenja), ''svjetlina'' (ovisi o [[Jakost zračenja|intenzitetu]] zračenja) i ''zasićenost'' (ovisi o čistoći boje, to jest o dodatku bijele boje). Miješanjem pojedinih boja spektra dobivaju se nove boje. Miješanjem dviju boja kojima položaj u [[Spektar (fizika)|spektru]] nije udaljen nastaje boja koja leži između njih (na primjer narančasta boja miješanjem crvene i žute). Kao rezultat miješanja nekih boja udaljenih u spektru ([[Komplementarne boje|komplementarnih]], na primjer ljubičaste i žute) nastaju razine sive boje. Ako se čiste, kromatske boje, miješaju s bijelom, dobivaju se jasne, svijetle boje; ako se miješaju s crnom, nastaju tamne, zagasite boje. Za klasifikaciju pojedinih nijansi boja izrađeni su razni sustavi poput Ostwaldove ljestvice, ili Munsellove specifikacije boja, koje se primjenjuju u prirodnim znanostima, tehnici i umjetnosti. Prema teoriji [[Thomas Young|Thomasa Younga]] i [[Hermann von Helmholtz|Hermanna von Helmholtza]], [[ljudsko oko]] ima tri odvojena receptora osjetljiva za tri osnovne boje (crveno, zeleno i plavo), a osjet boje nastaje superpozicijom tih triju osnovnih osjeta; prema tome, normalno je oko ''polikromatično''. U 20. stoljeću, kroz fiziološka i biokemijska istraživanja mrežnice, otkrivena su tri tipa čunjastih stanica mrežnice odgovorna za sintezu osjeta boje. Dikromatično oko osjetljivo je za dvije boje, a monokromatično za jednu boju (sljepoća za boje je [[daltonizam]]). === Boje i prozirnost tijela === Kada zrake svjetlosti svih boja padnu na površinu tijela, one se djelomično odbijaju, a djelomično prodiru u tijelo. Ako površina odbija sve zrake bijele svjetlosti koje na nju padaju u istom iznosu, takva se površina naziva savršeno [[bijela|bijelom]] površinom ([[albedo]] od 100 %). Površina koja sve zrake koje na nju padaju apsorbira, a ništa ne reflektira, zove se savršeno [[crna]] površina (albedo od 0 %). Realne fizičke površine nikada nemaju potpuno odbijanje ili upijanje svjetla. Ako površina odbija samo jedan dio zraka bijele svjetlosti koje na nju padaju, a drugi propušta u tijelo, onda površina izgleda obojena. Njena boja odgovara smjesi onih obojenih zraka koje površina odbija. Takva je na primjer boja cvijeća, tkanina i raznih drugih neprozirnih tijela. Ako tijelo propušta sve zrake koje na njega padaju, zove se prozirno tijelo. Tvari prozirnih za sve valne duljine elektromagnetskog zračenja nema, kao ni tvari koje su potpuno prozirne za jednu valnu duljinu, neovisno o debljini uzorka. Jedno te isto [[fizikalno tijelo]] može biti prozirno za jednu vrstu zračenja, a neprozirno za druga. Primjerice, tekuća [[voda]], [[led]] i prozorsko [[staklo]] prozirni su za svjetlost, a slabo prozirni za ultraljubičasto zračenje. Kamena sol, ugljikov disulfid i [[ozon]] jako su prozirni za svjetlost i infracrveno zračenje, a slabo prozirni za ultraljubičaste zrake. [[Kvarc]] je jako proziran za ultraljubičaste zrake.<ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref> == Boja u društvu == [[datoteka:RGB illumination.jpg|mini|desno|300px|[[Aditivno miješanje boja]]: postoje tri primarne boje: [[crvena]], [[zelena]] i [[plava]], kombiniranjem kojih se u oku stvara dojam svih ostalih boja.]]Tradicionalna podjela boja u slikarstvu je na ''osnovne'' i ''složene''. Tri osnovne boje su: ''crvena'', ''žuta'' i ''plava''. Osnovne su jer se ne mogu dobiti [[Supstraktivno miješanje boja|supstraktivnim miješanjem]] drugih pigmenata. One se zovu i ''primarne boje''. Tri složene boje dobivaju se miješanjem osnovnih boja: ''crvena + žuta = narančasta'', ''plava + žuta = zelena'' i ''plava + crvena = ljubičasta''. Te boje se nazivaju i ''sekundarne''. ''Tercijarne'' boje dobivaju se miješanjem primarnih i sekundarnih (na primjer ''plavozelena'' i ''žutozelena''). Druga podjela boja je na ''tople'' (crvena, žuta, narančasta) i ''hladne'' (plava, ljubičasta, zelena), što su psihološke i kulturološke podjele. [[Komplementarne boje]] su dvije boje od koje jedne nema ni malo u drugoj boji. One se nalaze na suprotnim stranama ''Ostwaldovog kruga boja''. To su: narančasta i plava (zato što narančasta nastaje miješanjem crvene i žute, tj. u sebi nema nimalo plave boje), ljubičasta i žuta, crvena i zelena. [[Datoteka:Color-subtractive-mixing.png|mini|Supstraktivno miješanje boja]] U drugim djelatnostima sustavi boja se se određuju na temelju praktičnih i tehnoloških razloga. Kod [[Aditivno miješanje boja|aditivnog miješanja boja]] koje se koristi u [[televizija|televiziji]] i [[računarstvo|računarstvu]] najveći raspon prikaza boja dobiva se kada su primarne boje ''crvena'', ''zelena'' i ''plava''. Kod [[Miješanje boja|suptraktivnog miješanja boja]] koje se koristi u [[Klasična fotografija|klasičnoj fotografiji]] i [[tiskarstvo|tiskarstvu]] primarne su boje [[cijan]], [[magenta]] i [[žuta]], pri čemu se u tiskarstvu radi postizanja većeg kontrasta dodaje još i [[pigment]] crne boje. === Simboličko značenje boja === Boje oduvijek imaju i veliku simboličku vrijednost koja je kulturološki proizvoljna i prostorno i vremenski varijabilna. Primjerice zlatna boja, osobito u religioznom slikarstvu, predstavlja isijavanje duha i svetost, dok je ljubičasta vladarska boja iz razloga visoke cijene organskog pigmenta [[Purpur|purpura]] i stijene [[Porfirit|porfirita]] koji su bili dostupni tek najvišim slojevima društva. Simbolička vrijednost boje mijenja se ovisno u kakvom se okružju koristi. Crveno je, primjerice, boja ljubavi i strasti, no u političkom životu ona označava uglavnom lijevi politički spektar i pridruženu revoluciju. Zelena je boja nade, ali ujedno [[Islam]]a i pokreta za zaštitu prirode. U europskom kulturnom krugu crna boja simbolizira žalost i pokoru, ono što na Dalekom istoku označava bijela boja. Žuta je boja židovstva, ali i [[Vatikan]]a. Bijela crna je boja fašizma i terora uopće; ružičasta označuje optimizam, ljubičasta ljubomoru, itd. U novom vijeku boje su najvažnija sastavnica državnih zastava. Bojom su označeni i sportski klubovi ([[Dinamo]] – plavi, [[Hajduk]] – bijeli). Boja je često i gradska odrednica: u [[Zagreb]]u plavi tramvaji, u [[London]]u crveni autobusi. Boje su i sastavni dijelovi zaštitnih znakova pojedinih proizvoda (crvena podloga za bijela slova – [[Coca-Cola]], ljubičasta [[Milka (čokolada)|Milka]], itd.). * '''crvena''' - ljubav, strast, radost, opasnost, zabrana, revolucija * '''narančasta''' - plodnost, sjaj, bogatstvo * '''žuta''' - um, pamet, svjetlo, razum * '''zelena''' - mir, dopuštenje, nada, besmrtnost * '''plava''' - aristokracija, istina, vjernost, plemenitost * '''ljubičasta''' - čarobnjaštvo, umjetnost, čast, kraljevstvo, dostojanstvo, bogatstvo, uzvišenost * '''ružičasta''' - slatkoća, sramežljivost, nježnost, djevojaštvo * '''bijela''' - Europa: čistoća, mir; Daleki istok: smrt, tuga * '''crna''' - tuga, bolest, smrt, nesreća, teror, dominacija<br> === Psihološko djelovanje spektralnih boja === Boje imaju [[psihologija|psihološko]] djelovanje koje je djelomice ovisno o već navedenim kulturološkim faktorima. Boje koje ljudi doživljavaju "toplima" općenito djeluju razdražujuće, ubrzavajući puls, disanje i mišićni tonus, a boje koje doživljavaju "hladnima" smiruju, odmaraju i olakšavaju koncentraciju. Odabiranje i kombiniranje boja važno je kako u likovnoj umjetnosti, tako i u industrijskom oblikovanju, dekoraciji prostorija, izradi odjeće i mnogih proizvoda namijenjenih širokoj potrošnji. === Prostorno djelovanje boja === U ljudskom se oku "tople boje" čine bližima, a "hladne" daljima, iako su im izvori na istoj udaljenosti od oka, što se kroz kolorističku [[Perspektiva (likovna umjetnost)|perspektivu]] posebno iskoristilo u [[fovizam|fovizmu]]. == Zanimljivosti == Stari hrvatski izrazi za boju, u smislu vidnog osjetilnog doživljaja, su ''krasa'', ''mast'' i ''cvijet'' (Klaić: ''Rječnik stranih riječi''). ''Krasu'' prepoznajemo u izrazu ''krasno, krasan'', a ''mast'' je ostao, primjerice u ''crnomanjast'' i u izrazu ''premazan svim mastima''. Jedan cijeli pravac u slikarstvu se posvetio fizičkim svojstvima boje, bio je to ''divizionizam'' ([[pointilizam]]). Prvi umjetnik ovog pravca koji je iznikao iz impresionizma bio je [[Georges Seurat]], on je slikao tako što je koristio sitne točke duginih boja, crne, bijele i sive, koje je stavljao jedne do drugih, a miješale su se tek u promatračevom oku. == Vidi i == * [[Dodatak:Boje]] == Izvori == {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}} == Vanjske poveznice == * {{HTE|boje-i-lakovi-ljepila|Boje i lakovi}} {{Spektar}} [[Kategorija:Likovni elementi]] [[Kategorija:Optika]] [[Kategorija:Fizikalna svojstva]] [[Kategorija:Boje| ]] 97klntyfk428zeyc1hhflpg09g3erht 0 15997 7475700 7249503 2026-06-05T13:24:09Z ~2026-33175-81 363233 /* */ 7475700 wikitext text/x-wiki {{socijalizam}} '''Komunizam''' (iz franc. ''communisme'',<ref>[http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=eltvXhY%3D&keyword=komunizam Komunizam], [http://hjp.znanje.hr/index.php?show=main Hrvatski jezični portal], pristupljeno 14. siječnja 2016.</ref> od lat. ''communis'', zajednički, univerzalan<ref name=":0">Ball, Terence i Richard Dagger. [1999] 2019. "[https://www.britannica.com/topic/communism Communism]" (revised ed.). [[Encyclopædia Britannica]]. Pristupljeno 10. lipnja 2020.</ref><ref>"Communism." str. 890 in [[World Book Encyclopedia|''World Book'']] ''Volume 4 (Ci–Cz)''. Chicago: World Book, Inc. 2008. {{ISBN|978-0-7166-0108-1}}.</ref>), [[Politička filozofija|političko-filozofska]], društveno-filozofska, politička i [[Ekonomija|ekonomska]] ideologija i politički pokret čiji je krajnji cilj uspostava komunističkog društva u kojem vladaju podanici komunizma - komunjare. Komunizam uključuje niz ideoloških struja koje uključuju [[marksizam]] i [[anarhokomunizam]], kao i srodne političke ideologije prema kojima trenutni društveni poredak proizlazi iz [[Kapitalizam|kapitalizma]], kapitalističkog gospodarskog sustava i načina proizvodnje. U takvom društvenom sustavu postoje dvije glavne [[Društvena klasa|društvene klase]] čiji je sukob izvor svih društvenih problema i koji se konačno može riješiti samo socijalističkom revolucijom.<ref name="Marx & Engels 1848">Marx, Karl i [[Friedrich Engels]]. [1848] 1969. "[https://www.marxists.org/archive/marx/works/1848/communist-manifesto/ch01.htm#007 Bourgeois and Proletarians]." Ch. 1 in ''[[The Communist Manifesto|Manifesto of the Communist Party]]'', (''Marx/Engels Selected Works'' 1, str. 98–137), translated by [[Samuel Moore (translator of Das Kapital)|S. Moore]]. Moscow: [[Progress Publishers]]. Pristupljeno 10. lipnja 2020.</ref> Dvije društvene klase su [[proletarijat]] (radnička klasa) koji čini većinu stanovništva i koji mora raditi kako bi preživio. Manjinu čini [[Buržoazija|buržoazija]], tj. građanska ili kapitalistička klasa koja privatnim vlasništvom nad sredstvima proizvodnje izvlači dobit zapošljavanjem radničke klase. Prema ovoj analizi, revolucija bi postavila radničku klasu na položaje vlasti i tako uspostavila društveno vlasništvo nad [[Proizvodna sredstva|sredstvima proizvodnje]], što čini primarni element transformacije društva prema komunizmu.<ref name="Marx & Engels 1848"/> Zajedno sa [[Socijaldemokracija|socijaldemokracijom]] komunizam je do 20-ih godina 20. stoljeća postao dominantnom političkom tendencijom u međunarodnom socijalističkom pokretu.<ref>Newman, Michael. 2005. ''Socialism: A Very Short Introduction''. [[Oxford University Press]]. str. 5: "Chapter 1 looks at the foundations of the doctrine by examining the contribution made by various traditions of socialism in the period between the early 19th century and the aftermath of the First World War. The two forms that emerged as dominant by the early 1920s were social democracy and communism."</ref> Uspostavom [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] kao prve svjetske nominalno komunističke države dolazi do raširenog poistovjećivanja samog komunizma s ideologijom [[Marksizam-lenjinizam|marksizma-lenjinizma]] i sovjetskog tipa [[Plansko gospodarstvo|planskog gospodarstva]].<ref name=":0"/><ref>Busky, Donald F. 2000. ''Democratic Socialism: A Global Survey''. [[Praeger Paperback|Praeger]]. str. 6–8: {{ISBN|978-0-275-96886-1}}. "In a modern sense of the word, communism refers to the ideology of Marxism-Leninism.… [T]he adjective democratic is added by democratic socialists to attempt to distinguish themselves from Communists who also call themselves socialists. All but communists, or more accurately, Marxist-Leninists, believe that modern-day communism is highly undemocratic and totalitarian in practice, and democratic socialists wish to emphasise by their name that they disagree strongly with the Marxist-Leninist brand of socialism."</ref><ref>"Communism." 2007. ''[[Columbia Encyclopedia]]'' (6th ed.).</ref> Gotovo sve komunističke vlasti 20. stoljeća krenule su ka uspostavljanju komunizma raznim inačicama marksizma-lenjinizma.<ref>Smith, Stephen. ''The Oxford Handbook of the History of Communism''. Oxford University Press, 2014. str.3</ref> Prema nekim ekonomistima i intelektualcima taj model je u praksi uspostavio države koje su, iako imenom komunističke, u stvari djelovale kao oblik državnog kapitalizma<ref name="Chomsky 1986">[[Noam Chomsky|Chomsky, Noam]]. 1986. "[https://chomsky.info/1986____/ The Soviet Union Versus Socialism]." ''Our Generation'' (Spring/Summer). via Chomsky.info. Pristupljeno 10. lipnja 2020.</ref><ref name="State Capitalism in the Soviet Union, 2001">Howard, M. C. in J. E. King. 2001. "[http://www.hetsa.org.au/pdf/34-A-08.pdf 'State Capitalism' in the Soviet Union] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190728140836/https://www.hetsa.org.au/pdf/34-A-08.pdf |date=28. srpnja 2019. }}." ''History of Economics Review'' 34(1):110–26. {{doi|10.1080/10370196.2001.11733360}}.</ref><ref name="Wolff 2015">[[Richard D. Wolff|Wolff, Richard D.]] 27. lipnja 2015. "[http://www.truth-out.org/news/item/31567-socialism-means-abolishing-the-distinction-between-bosses-and-employees Socialism Means Abolishing the Distinction Between Bosses and Employees] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180311070639/http://www.truth-out.org/news/item/31567-socialism-means-abolishing-the-distinction-between-bosses-and-employees|date=11. ožujka 2018.}}." ''[[Truthout]].'' Pristupljeno 29. siječnja 2020.</ref> ili neplaniranog upravno-komandnog gospodarstva.,<ref name="The Soviet Union Has an Administered, Not a Planned, Economy, 1985">{{cite journal |last=Wilhelm |first=John Howard |year=1985 |title=The Soviet Union Has an Administered, Not a Planned, Economy |journal=[[Europe-Asia Studies |Soviet Studies]] |volume=37 |issue=1 |pages=118–30 |doi=10.1080/09668138508411571|issn=0038-5859}}</ref><ref name="Ellman 2007">{{cite book |last=Ellman |first=Michael |year=2007 |chapter=The Rise and Fall of Socialist Planning |editor1-first=Saul |editor1-last=Estrin |editor2-first=Grzegorz W. |editor2-last=Kołodko |editor3-first=Milica |editor3-last=Uvalić |title=Transition and Beyond: Essays in Honour of Mario Nuti |location=New York City |publisher=Palgrave Macmillan |page=22 |quote=In the USSR in the late 1980s the system was normally referred to as the 'administrative-command' economy. What was fundamental to this system was not the plan but the role of administrative hierarchies at all levels of decision making; the absence of control over decision making by the population [...]. |isbn=978-0-230-54697-4}}</ref> a ne stvarnog komunističkog ekonomskog modela koji je u skladu s prihvaćenim definicijama komunizma kao ekonomske teorije. == Značenja == [[Hrvatska enciklopedija]], svezak 6 ([[2004.]]), navodi sljedeća četiri značenja pojma "komunizam": #Ideja savršenoga, besklasnoga društva potpune jednakosti ljudi. #Politička ideologija utemeljena na ukidanju privatnoga vlasništva i na uspostavi zajedničkoga vlasništva nad sredstvima za proizvodnju. #Politički pokret (komunistički pokret) koji obuhvaća ukupnost [[komunistička stranka|komunističkih stranaka]] (često u njihovom nazivlju i: "partija"), organizacija i skupina u svijetu. #Politički sustav [[Totalitarizam|totalitarne]] jednostranačke vlasti. Značenje 3. i 4. se povezuje u prvom redu s [[boljševizam|boljševizmom]] (njemu su svojstvena također i značenja 1. i 2., a značenje 4. odgovara i onim oblicima totalitarizma koji komunizmu ne teže). U općem značenju (1.) riječ ''komunizam'' bilježi i Benešićev Rječnik hrvatskoga književnog jezika (sv. 7, 1986.), sljedećim primjerom: "Ne pomagati brata bijaše grijeh; bijasmo komuniste među sobom" ([[August Šenoa]]). U trećem pak značenju: "Divlji komunist iz 1919." ([[Slavko Kolar]]). == Povijesni prethodnici == Zazivanje potpune društvene jednakosti pojavljuje se prvi put u [[Antička Grčka|drevnoj Grčkoj]] u kojoj je, kao posljedica zemljoposjedništva i trgovine imanjem, nastala ideja privatnog vlasništva.<ref name=":0" /> Neki su drevni Grci držali da uzrok društvene nejednakosti leži u društvenom fenomenu privatnog vlasništva jer se ljudi međusobno razlikuju u količini onoga što posjeduju, i, sukladno tome, zahtijevali njegovo ukidanje. O mitskom [[Zlatno doba|Zlatnom dobu]], kada će privatno vlasništvo te materijalna oskudica i pohlepa koje uzrokuje nestati, pisali su grčki pjesnici [[Heziod]]<ref>Heziod, ''Poslovi i dani''.</ref> i [[Vergilije]].<ref>Vergilije, ''Eneida''.</ref> Filozof je [[Platon]], koji je želju za posjedovanjem označio kao glavni uzrok sukoba među ljudima, formulirao ideju protokomunističkog društva čiji članovi nemaju osjećaj za svojinu i čiji osobni identitet u potpunosti nestaje u zajednici.<ref>Platon, ''Država''.</ref><ref>Platon, ''Zakoni''.</ref> U kasnom srednjovjekovlju i renesansi, europski su se moreplovci dali u potragu za takvim mjestom u [[Novi svijet|Novom svijetu]].<ref name=":0" /> Površna iskustva s domorocima američkih kontinenata stvorila su kod njih pogrešan dojam idiličnih, jednostavnih društava bez sukoba i razmirica u kojima je ideja posjedovanja nečega u potpunosti nepoznata. Dodatni razlog koji je doveo do te pogrešne percepcije domorodaca bila su kršćanska vjerovanja tih moreplovaca koji su zbog njih na polugole domoroce gledali kao na ljude koji bez srama zbog golotinje i bez oskudice bezbrižno žive u Edenskom vrtu prije Pada čovjeka. Ta su iskustva moreplovci donijeli natrag u Europu te su poslužila pravniku i političaru [[Thomas More|Thomasu Moreu]] da formulira svoju viziju društva bez privatnog vlasništva.<ref>Thomas More, ''Utopija''.</ref> Kasnije su se pojavila prva dobrovoljna protokomunistička društva. [[1607.]] u sklopu prve britanske kolonije Virginia na području istočne Sjeverne Amerike nastaje naselje Jamestown. 1649. protestantski društveni radikal Gerrard Winstanley, nezadovoljan ondašnjim političkim poretkom i pod utjecajem određene interpretacije jednog retka iz Apostolskih djela,<ref>Dj. 4:32.</ref> započinje radikalni agrarni pokret Kopači koji je zaposjedao [[Gemajda|gemajdu]] i pretvarao ju u obradivu zemlju. Kopači su trgovinu zemlje i njenih plodova strogo zabranili. Poduzetnik i filantrop [[Robert Owen]] u američkoj saveznoj državi Indiana [[1825.]] zasniva grad New Harmony da eksperimentalno demonstrira superiornost kolektivističkog, požrtvovnog i nesebičnog načina života. Tobožnji uspjeh Francuske revolucije da se društvo svjesno promijeni prema zamišljenoj predodžbi dao je povod protokomunističkim misliocima da pozivaju na promjenu unutar samog društva. François-Noël Babeuf javno je napadao Jakobince i pozivao Francuze na pobunu protiv nepravednog sustava. Osnovao je Društvo jednakih koje je zagovaralo sveukupnu socijalizaciju vlasništva. Slične agitacije činili su Henri de Saint-Simon i Charles Fourier<ref>Charles Fourier, ''Théorie des quatre mouvements et des destinées générales'', 1808.</ref> koji su polagali nade da će imućni podijeliti svoj imetak dobrovoljno.<ref name=":0" /> == Nastanak komunizma == [[File:Karl Marx 001.jpg|thumb|right|160px|[[Karl Marx]] je temeljni pisac komunističke ideologije. Realizacija njegovih ideja o tzv. [[Diktatura proletarijata|diktaturi proletarijata]] stvorila je totalitarističke [[Socijalizam|socijalističke]] režime iz 20. stoljeća.]] {{Glavni|Marksizam}} Skup ideja iz kojih je kasnije iznikao komunizam dali su politički radikali [[Karl Marx]] i [[Friedrich Engels]]. Slične mislioce prije sebe koje su nazivali utopističkim socijalistima kritizirali su jer su ideal potpune društvene jednakosti tretirali kao moralni ideal ili nisu dali objašnjenje kako bi se taj ideal ostvario. Nasuprot njima, Marx i Engels razvili su svoj korpus ideja pod nazivom znanstveni socijalizam za koji su tvrdili da ne samo objašnjava kako će doći do društva s potpunom jednakošću već i da će se takvo društvo neizbježno ostvariti. Marxova i Engelsova ideja komunizma razlikuje se u nekoliko bitnih stavki od prijašnjih pokušaja stremljenja prema društvenoj jednakosti i ukidanju privatnog vlasništva. Prvo, micanje moći stvaranja takvog društva iz sfere morala i ljudske svjesne inicijative u sferu amoralnih impersonalnih sila koje određuju i upravljaju društvom, društvenim promjenama i ljudskim ponašanjem. Drugo, tehnološki razvoj proizvodnosti i nasilje, a ne strpljivo i razumno uvjeravanje, kao sredstva ostvarenja takvog društva. === Materijalistička koncepcija povijesti === Za razliku od drugih organizama, čovjek da preživi mora proizvoditi sredstva za život. Za njihovo stvaranje koristi snage za proizvodnju pri čemu ulazi u odnose proizvodnje da te snage može koristiti. Snage proizvodnje su zbirka raznolikih čimbenika, u koje spadaju ljudski i životinjski rad, sile prirode, kvaliteta obradive zemlje, proizvodni alati, proizvodno iskustvo i vještine. Odnosi proizvodnje su način kako i kome su raspoređeni rezultati proizvodnje.<ref>A. James Gregor, ''A Survey of Marxism: Problems in Philosophy and the Theory of History'' (New York: Random House, 1965), 158-169.</ref> Uzeti zajedno, snage za proizvodnju i odnosi proizvodnje čine način proizvodnje. Način proizvodnje nekog društva, prema Marxu i Engelsu, određuje na koji način to društvo jest, sve njegove institucije kao država, nacija i religije, društvene i političke odnose, moral i metafiziku. Proizvodi ljudske svijesti kao filozofija, umjetnost, književnost, pravo , koji usmjeravaju i vode ljudsko ponašanje,<nowiki> </nowiki>nisu rezultat ljudskog samostalnog promišljanja nego samo površinski odraz načina proizvodnje. Cjelokupna ljudska povijest za Marxa jest izmjena različitih načina proizvodnje. Do izmjene načina proizvodnje dolazi kada snage proizvodnje zbog svojeg razvoja više ne mogu supostojati s postojećim odnosima proizvodnje, već dolazi do tenzije koja se razrješava ukidanjem postojećih i zatim uspostavljanjem novih odnosa proizvodnje koji mogu supostojati sa snagama proizvodnje. Sredstva i novi odnosi zajedno predstavljaju novi način proizvodnje. Marx identificira četiri vrste ljudskih društava koje su do sada postojala prema vrsti načina proizvodnje: primitivni komunizam, robovlasničko društvo, feudalno društvo i kapitalističko društvo.<ref>Da li je azijatsko društvo tj. azijatski način proizvodnje zaseban način proizvodnje ili samo drugi naziv za feudalni način proizvodnje je predmet rasprave.</ref> Svako ljudsko društvo u svom razvoju nužno prolazi kroz sva ta uređenja tim redoslijedom. Prijelaz iz jednog načina proizvodnje na drugi na površinskoj razini iskazuje se mijenjanjem društva nasilnom revolucijom. Kako su se izmjenjivali načini proizvodnje, tako se mijenjala o njima ovisna ljudska svijest i njeni proizvodi. Uz one ideje koje kao odraz načina proizvodne služe kao obrana njega, u stadiju tik pred izmjenom nastaju revolucionarne ideje, ideje koje će nositi sljedeći način proizvodnje. Te ideje potaknut će određenu društvenu klasu da postane revolucionarna i učini društveni prevrat. Izuzev primitivnog komunizma, u kojem ljudi jesu bili jednaki i u ničemu nisu oskudijevali, u svakom tom društvu postojalo je privatno vlasništvo, i razlike u njegovoj količini među ljudima dovelo je do društvene nejednakosti. Marx je smatrao da su ta društva, kao izraz problematičnog načina proizvodnje, uz to što uzrokuju nejednakost, opresivna za čovjeka u svim ostalim vidovima i koče njegovo ispunjenje svojih potencijala. To vrše kroz institucije kao religija, država, privatno vlasništvo, uvođenjem podjela rada, te političkim idejama, umjetnošću, i filozofemima koje svojim sadržajima prikazuju trenutno stanje nepromjenjivim ili poželjnim. Zbog nejednakosti u posjedovanju društvo je hijerarhijski podijeljeno na klase od kojih jedne dominiraju nad drugima. == Državni teror i represija == {{Nedostaju izvori – odjeljak}} Sustavna represija je redovita značajka komunističke vladavine. Prilikom dolaska na vlast i tijekom kasnijih odlučnih reformi provodi se masovni teror. Vođa mađarske revolucije 1919. godine, [[Bela Kun]], osnovao je "Trupe terora Revolucionarnog vijeća vlade" koje su djelovale s parolom "U proleterskoj državi samo oni koji rade imaju pravo na život!" U stabilnijim razdobljima provodi se svakodnevna represija koja se očituje u cenzuri, djelovanju političke policije, zabrani kretanja, stavljanju svih građana koji nisu članovi komunističke partije u status građana drugog reda i drugim oblicima ograničavanja sloboda. Prema socijalnim slojevima koji se percipiraju kao neskloni komunizmu, propagira se "klasni rat". Veliki ruski književnik [[Maksim Gorki]] progovorio je 1932. godine o potrebi uzgoja klasne mržnje kao organske odbojnosti prema neprijatelju, kojeg je smatrao inferiornim, fizički i moralno degeneriranim. Unutar komunističkih redova povremeno se provode obračuni, eliminirajući manjinske grupe komunista koje se smatra "idejno zastranilima". To se postiže ubijanjem, kao u slučaju [[Andrija Hebrang (otac)|Andrije Hebranga]] 1949. godine, slanjem u zatvor, kao što su bili slučajevi [[Politički logor Goli otok|Golog otoka]] i zatvaranja kasnijih hrvatskih predsjednika [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] i [[Stjepan Mesić|Stjepana Mesića]], ili izbacivanjem iz partije i socijalnom degradacijom, kao što se dogodilo [[Miko Tripalo|Miki Tripalu]], [[Savka Dabčević-Kučar|Savki Dabčević-Kučar]] i drugim pobornicima [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskog proljeća]] 1971. godine. Zajednička osobina komunističkih režima je "zavjera šutnje" o vlastitim zločinima. To uključuje prikrivanje dokumenata i grobišta te aktivno djelovanje intelektualaca koji povijest dolaska komunističkih režima na vlast prikazuju kao lišenu zločina, iako se ne prikriva nasilnost prema "klasnom neprijatelju".<ref>[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=78658 Crna knjiga komunizma" (prikaz zbornika znanstvenih radova objavljenog u Francuskoj 1997. god.)], Neven Šimac, "Crkva u svijetu", Vol.33 No.3 Rujan 1998.</ref> Komunistički [[revolucionarni teror]] teško je pogodio i Hrvatsku tijekom 1940-ih godina, osobito u kontekstu [[Jugokomunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata|jugokomunističkih zločina nakon završetka Drugog svjetskog rata]]. == Moderne komunističke države == {{vidi još|Komunistička država}} Komunističke ideje provodile su u djelo komunističke partije diljem svijeta, a tijekom 20. stoljeća te su partije uspostavile [[Totalitarizam|totalitarne]] režime u mnogim zemljama. Zemlje pod vlašću komunističkih partija obično se nazivaju "[[Socijalizam|socijalističkim]]". U Europi je većina tih režima okončana mirnom predajom vlasti, simbolički označenom padom Berlinskog zida 1989. godine. Izuzetak su [[Rumunjska]] i [[Albanija]], gdje je komunistička vladavina završena revolucijama 1989. i 1991. godine. [[Sjeverna Koreja]] i [[Kuba]] i dalje su socijalističke zemlje pod totalitarnom vladavinom komunističkih partija. Druge zemlje, poput [[Kina|Kine]] i [[Vijetnam|Vijetnama]], također imaju komunističke partije na vlasti, ali su uvelike napustile zabranu privatnog vlasništva kako bi postigle ekonomsku efikasnost. ==Kritika komunizma== {{vidi još|Protukomunizam}} Kritika komunizma može se klasificirati u dvije glavne kategorije: prva se odnosi na praktične aspekte komunističkih država u 20. stoljeću,<ref>Bruno Bosteels, ''The actuality of communism'' (Verso Books, 2014)</ref> dok se druga bavi komunističkom politikom i teorijom.<ref>Raymond C. Taras, ''The Road to Disillusion: From Critical Marxism to Post-communism in Eastern Europe (Routledge, 2015).</ref> Autori koji kritiziraju komunizam često se protive i njegovim idejama i povijesnim politikama, premda se obično usredotočuju na jedan ili drugi aspekt u svojim radovima. Neki [[Protukomunizam|antikomunisti]] smatraju da je komunistička teorija izravno odgovorna za probleme komunizma u 20. stoljeću, dok drugi razdvajaju teoriju od prakse, tvrdeći da i jedno i drugo ima svojih nedostataka. Dio komunista brani i teoriju i praksu, dok drugi tvrde da se povijesna praksa u većoj ili manjoj mjeri udaljila od komunističkih ideala. Postoje pojedinci koji podržavaju komunističke ideje, ali se ne slažu s politikama koje provode komunističke države; ovaj način razmišljanja često je prisutan među [[Trockizam|trockistima]]. Mnogo rjeđe, netko se može slagati s politikama komunističkih država, ali ne i s komunističkim idejama. Djelovanje komunističkih država bilo je predmetom kritike širom političkog spektra.<ref name="phil">{{cite web |url=https://www.philosophybasics.com/branch_communism.html |title=Criticisms of Communist Party Rule |publisher=Philosophybasics |access-date=10. ožujka 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180311141005/https://www.philosophybasics.com/branch_communism.html |archive-date=11. ožujka 2018. |url-status=live}}</ref> Prema kritičarima vladavina komunističkih partija vodi u [[totalitarizam]], [[Politička represija|političku represiju]], ograničenja ljudskih prava, loše gospodarske rezultate, te u kulturnu i umjetničku cenzuru.<ref name="phil"/><ref>{{cite journal |url=http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/acref/9780195117394.001.0001/acref-9780195117394-e-0146?rskey=EHcpav&result=1 |title=Communist Party States |last=Krieger |first=Joel Krieger |publisher=Oxford Reference |access-date=10. ožujka 2018. |doi=10.1093/acref/9780195117394.001.0001 |year=2001 |isbn=9780195117394 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180311140843/http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/acref/9780195117394.001.0001/acref-9780195117394-e-0146?rskey=EHcpav&result=1 |archive-date=11. ožujka 2018. |url-status=live}}</ref> Zapadnjački kritičari komunističke vlasti također su utemeljeni u kritici samog socijalizma: [[Friedrich Hayek]] i [[Milton Friedman]] tvrdili su kako su državno vlasništvo i komandna ekonomija koje karakteriziraju komunističku vlast sovjetskog stila odgovorni za gospodarsku stagnaciju i ekonomiju nestašice koja pojedince ne potiče na povećanje produktivnosti, niti na poduzetničko djelovanje.<ref>{{cite book |title=Economic calculation in the Socialist Commonwealth |access-date=11. studenoga 2019. |last=Von Mises |first=Ludwig |author-link=Ludwig von Mises |year=1990 |publisher=Mises Institute |url=https://mises.org/sites/default/files/Economic%20Calculation%20in%20the%20Socialist%20Commonwealth_Vol_2_3.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20190913030435/https://mises.org/sites/default/files/Economic%20Calculation%20in%20the%20Socialist%20Commonwealth_Vol_2_3.pdf |archive-date=13. rujna 2019. |url-status=live}}</ref><ref>Hayek, Friedrich (1935). "The Nature and History of the Problem"; "The Present State of the Debate". ''Collectivist Economic Planning''. pp. 1–40, 201–243.</ref><ref>Durlauf, Steven N.; Blume, Lawrence E., ed. (1987). ''The New Palgrave Dictionary of Economics Online''. Palgrave Macmillan. Retrieved 2 February 2013. doi:10.1057/9780230226203.1570.</ref><ref>Biddle, Jeff; Samuels, Warren; Davis, John (2006). ''A Companion to the History of Economic Thought, Wiley-Blackwell''. p. 319. "What became known as the socialist calculation debate started when von Mises (1935 [1920]) launched a critique of socialism".</ref><ref>Levy, David M.; Peart, Sandra J. (2008). "Socialist calculation debate". ''The New Palgrave Dictionary of Economics. Second Edition''. Palgrave Macmillan. {{ISBN|978-0333786765}}.</ref> Vladajuće komunističke partije također su se suočavale s učestalom disidencijom.<ref>{{cite web |url=https://www.kuwi.europa-uni.de/de/lehrstuhl/vs/politik3/Lehre_WS_10_11/Wielgohs-Pollack-Dissent.pdf |title=Dissent and Opposition in Communist Eastern Europe |last1=Pollack |first1=Detlef |last2=Wielgohs |first2=Jan |publisher=European University Viadrina |access-date=10. ožujka 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180311081222/https://www.kuwi.europa-uni.de/de/lehrstuhl/vs/politik3/Lehre_WS_10_11/Wielgohs-Pollack-Dissent.pdf |archive-date=11. ožujka 2018. |url-status=live}}</ref> Kritičari su također uočili jazove između službene politike jednakosti i gospodarske pravde, i stvarnosti u kojoj je dolazilo do pojave nove društvene klase (nomenklatura) koja je napredovala na račun ostatka stanovništva. Među poznatijim kritičarima ovog društvenog sloja bili su, između ostalih, [[Vaclav Havel]], [[Aleksandar Solženjicin]] i [[Milovan Đilas]].<ref name="Đilas 1957">{{cite book |first=Milovan |last=Đilas |year=1983 |orig-year=1957 |title=The New Class: An Analysis of the Communist System |edition=paperback |publisher=Harcourt Brace Jovanovich |location=San Diego |isbn=0-15-665489-X}}</ref><ref name="Đilas 1969">{{cite book |first=Milovan |last=Đilas |year=1969 |title=The Unperfect Society: Beyond the New Class |translator-first=Dorian |translator-last=Cooke |publisher=Harcourt, Brace & World |location=New York City |isbn=0-15-693125-7}}</ref><ref name="Đilas 1998">{{cite book |first=Milovan |last=Đilas |year=1998 |title=Fall of the New Class: A History of Communism's Self-Destruction |edition=hardcover |publisher=Alfred A. Knopf |isbn=0-679-43325-2}}</ref> Velik dio kritike dolazi od strane antistaljinističkih ljevičara i drugih [[Socijalizam|socijalista]].<ref name="Chomsky 1986"></ref><ref name="State Capitalism in the Soviet Union, 2001"></ref><ref name="Wolff 2015"></ref><ref name="Robinson 2017">{{cite web |last=Robinson |first=Nathan J. |date=28. listopada 2017. |url=https://www.currentaffairs.org/2017/10/how-to-be-a-socialist-without-being-an-apologist-for-the-atrocities-of-communist-regimes |title=How to Be a Socialist without Being an Apologist for the Atrocities of Communist Regimes |website=Current Affairs |access-date=8. rujna 2020.}}</ref> O društveno-ekonomskoj naravi vladavine komunističkih partija vodilo se mnogo rasprava pri čemu je takva vlast okarakterizirana oblikom birokratskog kolektivizma, državnog kapitalizma, državnog socijalizma ili jedinstvenog načina proizvodnje.<ref>Andrai, Charles F. (1994). ''Comparative Political Systems: Policy Performance and Social Change''. Armonk, New York: M. E. Sharpe. p. 140.</ref><ref>Sandle, Mark (1999). ''A Short History of Soviet Socialism''. London: UCL Press. pp. 265–266. {{doi|10.4324/9780203500279}}. {{ISBN|9781857283556}}.</ref><ref>John Morgan, W. (2001). "Marxism–Leninism: The Ideology of Twentieth-Century Communism". In Wright, James D., ed. ''International Encyclopedia of the Social & Behavioral Sciences'' (2nd ed.). Oxford: Elsevier. pp. 657–662.</ref><ref>Smith, S. A. (2014). ''The Oxford Handbook of the History of Communism''. Oxford: Oxford University Press. p. 126. {{ISBN|9780191667527}}. "The 1936 Constitution described the Soviet Union for the first time as a 'socialist society', rhetorically fulfilling the aim of building socialism in one country, as Stalin had promised."</ref> ===Stav Katoličke crkve=== Zajedno s drugim kritičarima komunističkih ideja, vrh Katoličke Crkve je relativno brzo prepoznao negativne potencijale komunizma. Tako se u enciklici "[[Rerum novarum]]" koju je objavio papa [[Lav XIII.]][[1891.]] godine ukratko navodi kako socijalisti "''ovakvim prenošenjem privatnog vlasništva na zajednicu, da se jednako razdijele koristi i dobra među građane, vjeruju da će se zlo radikalno iskorijeniti. No ta teorija ne samo da ne može riješiti napetosti, nego će škoditi samim radnicima... nema razloga da se općenito pribjegava državnoj upravi, jer je čovjek stariji od države... Previše je jasno da bi, osim nepravde, iz toga nastala zbrka i pomutnja u svim staležima građana. Bio bi otvoren put međusobnoj zavisti, ogovaranju i neslozi. Nestalo bi privatne inicijative uma i marljivosti pojedinca. Tako bi nužno presušili i izvori bogatstva. Ona zamišljena jednakost ne bi bila drugo nego opća nevolja i bijeda. Iz svega toga slijedi da treba odbaciti socijalističko načelo o zajedništvu dobara, jer ono škodi i onima kojima bi trebalo pomoći. Ono se protivi naravnim pravima pojedinaca, iskrivljuje dužnost države i muti opći mir.''" <ref name="bogosovija">{{citiranje www | url =http://bs.scribd.com/doc/33318675/Rerum-novarum-enciklika-Lava-XIII | naslov =''Rerum Novarum'' | preuzeto = 22. kolovoza 2012. | jezik=hrvatski | izdavač=Bogoslovija Rijeka (Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve)}}</ref> Papa [[Pio XI.]] u svojoj [[enciklika|enciklici]] [[Divini Redemptoris]] iz 1937. je osudio komunizam koji je već postojao u [[Sovjetski savez|Sovjetskom savezu]], pored enciklikâ [[Non abbiamo bisogno]] iz [[1931.]] kojom je osudio talijanski [[fašizam]] i enciklike [[Mit brennender Sorge]] iz 1937. kojom je osudio [[nacionalsocijalizam]] i [[rasne teorije]]. Papina reakcija je pobudila kršćanski svijet neka se pojačano zanima za ove probleme, a to je osobito bio slučaj u državama u kojima je bilo na vidiku da će se sraziti [[Totalitarizam|totalitarne]] ideologije. U te su se rasprave o osudi nacizma, fašizma i komunizma uključili i hrvatski bogoslovi, katolički laici, sveučilišni profesori te redovnici iz velikih redova kao što su dominikanci, franjevci i isusovci ([[Dominik Barač]]: ''Socialna filozofija boljševizma'', 1944., [[Jordan Kuničić]]: ''Problemi komunizma (s idejnog stanovišta)'', 1942.).<ref>[http://hrcak.srce.hr/clanak/69882 Bogoslovska smotra 79 (2009.) 4] Alojz Ćubelić: Tri hrvatska dominikanca (Hijacint Bošković, Dominik Barač i Jordan Kuničić) o totalitarnim ideologijama 20. stoljeća, str. 847., 855., 864.</ref> U [[katekizam|Katekizmu]] Katoličke Crkve kojega je 1992. godine izdao sv. Ivan Pavao II., osuda komunizma sadržana je jezgrovito u točki 2425: "Crkva je odbacila totalitarne i ateističke ideologije, povezane, u moderno doba, s 'komunizmom' ili 'socijalizmom'".<ref>[http://www.scribd.com/doc/139550120/Katekizam-Katoli%C4%8Dke-Crkve Katekizam Katoličke Crkve] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140731030918/http://www.scribd.com/doc/139550120/Katekizam-Katoli%C4%8Dke-Crkve |date=31. srpnja 2014. }} (na hrvatskom jeziku), izdanje Hrvatske biskupske konferencije</ref> === Rezolucija Vijeća Europe 1481/2006 === 25. siječnja 2006. u [[Strasbourg]]u parlamentarna skupštine u [[Vijeće Europe|Vijeća Europe]] snažno [[Rezolucija Vijeća Europe 1481/2006|osuđuje zločine]] komunizma. U Rezoluciji se govori: "'' ... Vijeće parlamentarne skupštine Europe danas je osudilo masovna kršenja ljudskih prava od strane totalitarnih komunističkih režima te izrazilo sućut, razumijevanje i priznanje žrtvama tih zločina."'' [[Hrvatski sabor]] je iste godine donio ''Deklaraciju o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnog komunističkog poretka u Hrvatskoj 1945. – 1990.'';<ref>[http://hidra.srce.hr/arhiva/263/18315/www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2006/1786.htm Deklaraciju o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnog komunističkog poretka u Hrvatskoj 1945. – 1990., "Narodne novine" 76/2006]</ref> tu se navodi: "''Totalitarni komunistički režimi koji su vladali u Srednjoj i Istočnoj Europi u prošlom stoljeću, a koji su još na vlasti u nekoliko zemalja svijeta, bili su, bez iznimke, označeni masovnim povredama [[Ljudska prava|ljudskih prava]].''" U Hrvatskoj i u većini europskih država obilježava se 23. kolovoza [[Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima]] - među koje se izrijekom ubrajaju svi komunistički režimi. == Povezani članci == * [[Internacionala]] * [[Socijalistička radnička partija Hrvatske]] * [[Crvena akcija]] * [[Antikomunizam]] == Izvori == {{izvori|30em}} ==Literatura== * Bosteels, Bruno. ''The actuality of communism'' (Verso Books, 2014.) * Blackmer, Donald LM, and Sidney Tarrow, eds. ''Communism in Italy and France'' (Princeton University Press, 2015.) * Priestland, David. ''The Red Flag: A History of Communism'' (Grove Press, 2009.) * Resnick, Stephen A., and Richard D. Wolff. ''Class theory and history: Capitalism and communism in the USSR'' (Routledge, 2013.) * Taras, Raymond C. ''The Road to Disillusion: From Critical Marxism to Post-communism in Eastern Europe (Routledge, 2015.) == Vanjske poveznice == {{wikicitat}} * [http://www.srp.hr/socijalizam-danas/ Oliviero Diliberot, Vladimiro Giacché i Fausto Sorini: Rekonstruirati komunističku partiju" (izabrani odlomci, pripremila Jasna Tkalec)]. ''Socijalizam danas''. ''Glasilo Socijalističke radničke partije Hrvatske'', studeni-prosinac 2011., str. 3. – 6. * [http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Mesic-Desnica-vladajucima-nametnula-misljenje-da-je-komunizam-zlocin ''Mesić: Desnica vladajućima nametnula mišljenje da je komunizam zločin''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150406013634/http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Mesic-Desnica-vladajucima-nametnula-misljenje-da-je-komunizam-zlocin |date=6. travnja 2015. }}, Davor Šišović za ''Novi list'', 9. studenog 2014. * [http://narod.hr/kultura/ivo-banac-odrzao-predavanje-komunizam-hrvatska-povijest/ ''Ivo Banac: komunizam je zaustavio razvoj društva i zemlje''], narod.hr, 31. listopada 2014. * [http://narod.hr/kultura/ivo-banac-odrzao-predavanje-komunizam-hrvatska-povijest/ ''Je li komunizam jednako zlo kao i fašizam?''], Davorin Rudolf za "Vijenac" br. 508, 5. rujna 2013. {{komunizam}} [[Kategorija:Komunizam| ]] [[Kategorija:Gospodarski sustavi]] i6vr1j6b66afshz197hd3u495y7wbgf 7475705 7475700 2026-06-05T13:30:16Z ~2026-33175-81 363233 /* */ 7475705 wikitext text/x-wiki {{socijalizam}} '''Komunizam''' (iz franc. ''communisme'',<ref>[http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=eltvXhY%3D&keyword=komunizam Komunizam], [http://hjp.znanje.hr/index.php?show=main Hrvatski jezični portal], pristupljeno 14. siječnja 2016.</ref> od lat. ''communis'', zajednički, univerzalan<ref name=":0">Ball, Terence i Richard Dagger. [1999] 2019. "[https://www.britannica.com/topic/communism Communism]" (revised ed.). [[Encyclopædia Britannica]]. Pristupljeno 10. lipnja 2020.</ref><ref>"Communism." str. 890 in [[World Book Encyclopedia|''World Book'']] ''Volume 4 (Ci–Cz)''. Chicago: World Book, Inc. 2008. {{ISBN|978-0-7166-0108-1}}.</ref>), [[Politička filozofija|političko-filozofska]], društveno-filozofska, politička i [[Ekonomija|ekonomska]] ideologija i politički pokret čiji je krajnji cilj uspostava komunističkog društva. Komunizam uključuje niz ideoloških struja koje uključuju [[marksizam]] i [[anarhokomunizam]], kao i srodne političke ideologije prema kojima trenutni društveni poredak proizlazi iz [[Kapitalizam|kapitalizma]], kapitalističkog gospodarskog sustava i načina proizvodnje. U takvom društvenom sustavu postoje dvije glavne [[Društvena klasa|društvene klase]] čiji je sukob izvor svih društvenih problema i koji se konačno može riješiti samo socijalističkom revolucijom.<ref name="Marx & Engels 1848">Marx, Karl i [[Friedrich Engels]]. [1848] 1969. "[https://www.marxists.org/archive/marx/works/1848/communist-manifesto/ch01.htm#007 Bourgeois and Proletarians]." Ch. 1 in ''[[The Communist Manifesto|Manifesto of the Communist Party]]'', (''Marx/Engels Selected Works'' 1, str. 98–137), translated by [[Samuel Moore (translator of Das Kapital)|S. Moore]]. Moscow: [[Progress Publishers]]. Pristupljeno 10. lipnja 2020.</ref> Dvije društvene klase su [[proletarijat]] (radnička klasa) koji čini većinu stanovništva i koji mora raditi kako bi preživio. Manjinu čini [[Buržoazija|buržoazija]], tj. građanska ili kapitalistička klasa koja privatnim vlasništvom nad sredstvima proizvodnje izvlači dobit zapošljavanjem radničke klase. Prema ovoj analizi, revolucija bi postavila radničku klasu na položaje vlasti i tako uspostavila društveno vlasništvo nad [[Proizvodna sredstva|sredstvima proizvodnje]], što čini primarni element transformacije društva prema komunizmu.<ref name="Marx & Engels 1848"/> Zajedno sa [[Socijaldemokracija|socijaldemokracijom]] komunizam je do 20-ih godina 20. stoljeća postao dominantnom političkom tendencijom u međunarodnom socijalističkom pokretu.<ref>Newman, Michael. 2005. ''Socialism: A Very Short Introduction''. [[Oxford University Press]]. str. 5: "Chapter 1 looks at the foundations of the doctrine by examining the contribution made by various traditions of socialism in the period between the early 19th century and the aftermath of the First World War. The two forms that emerged as dominant by the early 1920s were social democracy and communism."</ref> Uspostavom [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] kao prve svjetske nominalno komunističke države dolazi do raširenog poistovjećivanja samog komunizma s ideologijom [[Marksizam-lenjinizam|marksizma-lenjinizma]] i sovjetskog tipa [[Plansko gospodarstvo|planskog gospodarstva]].<ref name=":0"/><ref>Busky, Donald F. 2000. ''Democratic Socialism: A Global Survey''. [[Praeger Paperback|Praeger]]. str. 6–8: {{ISBN|978-0-275-96886-1}}. "In a modern sense of the word, communism refers to the ideology of Marxism-Leninism.… [T]he adjective democratic is added by democratic socialists to attempt to distinguish themselves from Communists who also call themselves socialists. All but communists, or more accurately, Marxist-Leninists, believe that modern-day communism is highly undemocratic and totalitarian in practice, and democratic socialists wish to emphasise by their name that they disagree strongly with the Marxist-Leninist brand of socialism."</ref><ref>"Communism." 2007. ''[[Columbia Encyclopedia]]'' (6th ed.).</ref> Gotovo sve komunističke vlasti 20. stoljeća krenule su ka uspostavljanju komunizma raznim inačicama marksizma-lenjinizma.<ref>Smith, Stephen. ''The Oxford Handbook of the History of Communism''. Oxford University Press, 2014. str.3</ref> Prema nekim ekonomistima i intelektualcima taj model je u praksi uspostavio države koje su, iako imenom komunističke, u stvari djelovale kao oblik državnog kapitalizma<ref name="Chomsky 1986">[[Noam Chomsky|Chomsky, Noam]]. 1986. "[https://chomsky.info/1986____/ The Soviet Union Versus Socialism]." ''Our Generation'' (Spring/Summer). via Chomsky.info. Pristupljeno 10. lipnja 2020.</ref><ref name="State Capitalism in the Soviet Union, 2001">Howard, M. C. in J. E. King. 2001. "[http://www.hetsa.org.au/pdf/34-A-08.pdf 'State Capitalism' in the Soviet Union] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190728140836/https://www.hetsa.org.au/pdf/34-A-08.pdf |date=28. srpnja 2019. }}." ''History of Economics Review'' 34(1):110–26. {{doi|10.1080/10370196.2001.11733360}}.</ref><ref name="Wolff 2015">[[Richard D. Wolff|Wolff, Richard D.]] 27. lipnja 2015. "[http://www.truth-out.org/news/item/31567-socialism-means-abolishing-the-distinction-between-bosses-and-employees Socialism Means Abolishing the Distinction Between Bosses and Employees] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180311070639/http://www.truth-out.org/news/item/31567-socialism-means-abolishing-the-distinction-between-bosses-and-employees|date=11. ožujka 2018.}}." ''[[Truthout]].'' Pristupljeno 29. siječnja 2020.</ref> ili neplaniranog upravno-komandnog gospodarstva.,<ref name="The Soviet Union Has an Administered, Not a Planned, Economy, 1985">{{cite journal |last=Wilhelm |first=John Howard |year=1985 |title=The Soviet Union Has an Administered, Not a Planned, Economy |journal=[[Europe-Asia Studies |Soviet Studies]] |volume=37 |issue=1 |pages=118–30 |doi=10.1080/09668138508411571|issn=0038-5859}}</ref><ref name="Ellman 2007">{{cite book |last=Ellman |first=Michael |year=2007 |chapter=The Rise and Fall of Socialist Planning |editor1-first=Saul |editor1-last=Estrin |editor2-first=Grzegorz W. |editor2-last=Kołodko |editor3-first=Milica |editor3-last=Uvalić |title=Transition and Beyond: Essays in Honour of Mario Nuti |location=New York City |publisher=Palgrave Macmillan |page=22 |quote=In the USSR in the late 1980s the system was normally referred to as the 'administrative-command' economy. What was fundamental to this system was not the plan but the role of administrative hierarchies at all levels of decision making; the absence of control over decision making by the population [...]. |isbn=978-0-230-54697-4}}</ref> a ne stvarnog komunističkog ekonomskog modela koji je u skladu s prihvaćenim definicijama komunizma kao ekonomske teorije. == Značenja == [[Hrvatska enciklopedija]], svezak 6 ([[2004.]]), navodi sljedeća četiri značenja pojma "komunizam": #Ideja savršenoga, besklasnoga društva potpune jednakosti ljudi. #Politička ideologija utemeljena na ukidanju privatnoga vlasništva i na uspostavi zajedničkoga vlasništva nad sredstvima za proizvodnju. #Politički pokret (komunistički pokret) koji obuhvaća ukupnost [[komunistička stranka|komunističkih stranaka]] (često u njihovom nazivlju i: "partija"), organizacija i skupina u svijetu. #Politički sustav [[Totalitarizam|totalitarne]] jednostranačke vlasti. Značenje 3. i 4. se povezuje u prvom redu s [[boljševizam|boljševizmom]] (njemu su svojstvena također i značenja 1. i 2., a značenje 4. odgovara i onim oblicima totalitarizma koji komunizmu ne teže). U općem značenju (1.) riječ ''komunizam'' bilježi i Benešićev Rječnik hrvatskoga književnog jezika (sv. 7, 1986.), sljedećim primjerom: "Ne pomagati brata bijaše grijeh; bijasmo komuniste među sobom" ([[August Šenoa]]). U trećem pak značenju: "Divlji komunist iz 1919." ([[Slavko Kolar]]). == Povijesni prethodnici == Zazivanje potpune društvene jednakosti pojavljuje se prvi put u [[Antička Grčka|drevnoj Grčkoj]] u kojoj je, kao posljedica zemljoposjedništva i trgovine imanjem, nastala ideja privatnog vlasništva.<ref name=":0" /> Neki su drevni Grci držali da uzrok društvene nejednakosti leži u društvenom fenomenu privatnog vlasništva jer se ljudi međusobno razlikuju u količini onoga što posjeduju, i, sukladno tome, zahtijevali njegovo ukidanje. O mitskom [[Zlatno doba|Zlatnom dobu]], kada će privatno vlasništvo te materijalna oskudica i pohlepa koje uzrokuje nestati, pisali su grčki pjesnici [[Heziod]]<ref>Heziod, ''Poslovi i dani''.</ref> i [[Vergilije]].<ref>Vergilije, ''Eneida''.</ref> Filozof je [[Platon]], koji je želju za posjedovanjem označio kao glavni uzrok sukoba među ljudima, formulirao ideju protokomunističkog društva čiji članovi nemaju osjećaj za svojinu i čiji osobni identitet u potpunosti nestaje u zajednici.<ref>Platon, ''Država''.</ref><ref>Platon, ''Zakoni''.</ref> U kasnom srednjovjekovlju i renesansi, europski su se moreplovci dali u potragu za takvim mjestom u [[Novi svijet|Novom svijetu]].<ref name=":0" /> Površna iskustva s domorocima američkih kontinenata stvorila su kod njih pogrešan dojam idiličnih, jednostavnih društava bez sukoba i razmirica u kojima je ideja posjedovanja nečega u potpunosti nepoznata. Dodatni razlog koji je doveo do te pogrešne percepcije domorodaca bila su kršćanska vjerovanja tih moreplovaca koji su zbog njih na polugole domoroce gledali kao na ljude koji bez srama zbog golotinje i bez oskudice bezbrižno žive u Edenskom vrtu prije Pada čovjeka. Ta su iskustva moreplovci donijeli natrag u Europu te su poslužila pravniku i političaru [[Thomas More|Thomasu Moreu]] da formulira svoju viziju društva bez privatnog vlasništva.<ref>Thomas More, ''Utopija''.</ref> Kasnije su se pojavila prva dobrovoljna protokomunistička društva. [[1607.]] u sklopu prve britanske kolonije Virginia na području istočne Sjeverne Amerike nastaje naselje Jamestown. 1649. protestantski društveni radikal Gerrard Winstanley, nezadovoljan ondašnjim političkim poretkom i pod utjecajem određene interpretacije jednog retka iz Apostolskih djela,<ref>Dj. 4:32.</ref> započinje radikalni agrarni pokret Kopači koji je zaposjedao [[Gemajda|gemajdu]] i pretvarao ju u obradivu zemlju. Kopači su trgovinu zemlje i njenih plodova strogo zabranili. Poduzetnik i filantrop [[Robert Owen]] u američkoj saveznoj državi Indiana [[1825.]] zasniva grad New Harmony da eksperimentalno demonstrira superiornost kolektivističkog, požrtvovnog i nesebičnog načina života. Tobožnji uspjeh Francuske revolucije da se društvo svjesno promijeni prema zamišljenoj predodžbi dao je povod protokomunističkim misliocima da pozivaju na promjenu unutar samog društva. François-Noël Babeuf javno je napadao Jakobince i pozivao Francuze na pobunu protiv nepravednog sustava. Osnovao je Društvo jednakih koje je zagovaralo sveukupnu socijalizaciju vlasništva. Slične agitacije činili su Henri de Saint-Simon i Charles Fourier<ref>Charles Fourier, ''Théorie des quatre mouvements et des destinées générales'', 1808.</ref> koji su polagali nade da će imućni podijeliti svoj imetak dobrovoljno.<ref name=":0" /> == Nastanak komunizma == [[File:Karl Marx 001.jpg|thumb|right|160px|[[Karl Marx]] je temeljni pisac komunističke ideologije. Realizacija njegovih ideja o tzv. [[Diktatura proletarijata|diktaturi proletarijata]] stvorila je totalitarističke [[Socijalizam|socijalističke]] režime iz 20. stoljeća.]] {{Glavni|Marksizam}} Skup ideja iz kojih je kasnije iznikao komunizam dali su politički radikali [[Karl Marx]] i [[Friedrich Engels]]. Slične mislioce prije sebe koje su nazivali utopističkim socijalistima kritizirali su jer su ideal potpune društvene jednakosti tretirali kao moralni ideal ili nisu dali objašnjenje kako bi se taj ideal ostvario. Nasuprot njima, Marx i Engels razvili su svoj korpus ideja pod nazivom znanstveni socijalizam za koji su tvrdili da ne samo objašnjava kako će doći do društva s potpunom jednakošću već i da će se takvo društvo neizbježno ostvariti. Marxova i Engelsova ideja komunizma razlikuje se u nekoliko bitnih stavki od prijašnjih pokušaja stremljenja prema društvenoj jednakosti i ukidanju privatnog vlasništva. Prvo, micanje moći stvaranja takvog društva iz sfere morala i ljudske svjesne inicijative u sferu amoralnih impersonalnih sila koje određuju i upravljaju društvom, društvenim promjenama i ljudskim ponašanjem. Drugo, tehnološki razvoj proizvodnosti i nasilje, a ne strpljivo i razumno uvjeravanje, kao sredstva ostvarenja takvog društva. === Materijalistička koncepcija povijesti === Za razliku od drugih organizama, čovjek da preživi mora proizvoditi sredstva za život. Za njihovo stvaranje koristi snage za proizvodnju pri čemu ulazi u odnose proizvodnje da te snage može koristiti. Snage proizvodnje su zbirka raznolikih čimbenika, u koje spadaju ljudski i životinjski rad, sile prirode, kvaliteta obradive zemlje, proizvodni alati, proizvodno iskustvo i vještine. Odnosi proizvodnje su način kako i kome su raspoređeni rezultati proizvodnje.<ref>A. James Gregor, ''A Survey of Marxism: Problems in Philosophy and the Theory of History'' (New York: Random House, 1965), 158-169.</ref> Uzeti zajedno, snage za proizvodnju i odnosi proizvodnje čine način proizvodnje. Način proizvodnje nekog društva, prema Marxu i Engelsu, određuje na koji način to društvo jest, sve njegove institucije kao država, nacija i religije, društvene i političke odnose, moral i metafiziku. Proizvodi ljudske svijesti kao filozofija, umjetnost, književnost, pravo , koji usmjeravaju i vode ljudsko ponašanje,<nowiki> </nowiki>nisu rezultat ljudskog samostalnog promišljanja nego samo površinski odraz načina proizvodnje. Cjelokupna ljudska povijest za Marxa jest izmjena različitih načina proizvodnje. Do izmjene načina proizvodnje dolazi kada snage proizvodnje zbog svojeg razvoja više ne mogu supostojati s postojećim odnosima proizvodnje, već dolazi do tenzije koja se razrješava ukidanjem postojećih i zatim uspostavljanjem novih odnosa proizvodnje koji mogu supostojati sa snagama proizvodnje. Sredstva i novi odnosi zajedno predstavljaju novi način proizvodnje. Marx identificira četiri vrste ljudskih društava koje su do sada postojala prema vrsti načina proizvodnje: primitivni komunizam, robovlasničko društvo, feudalno društvo i kapitalističko društvo.<ref>Da li je azijatsko društvo tj. azijatski način proizvodnje zaseban način proizvodnje ili samo drugi naziv za feudalni način proizvodnje je predmet rasprave.</ref> Svako ljudsko društvo u svom razvoju nužno prolazi kroz sva ta uređenja tim redoslijedom. Prijelaz iz jednog načina proizvodnje na drugi na površinskoj razini iskazuje se mijenjanjem društva nasilnom revolucijom. Kako su se izmjenjivali načini proizvodnje, tako se mijenjala o njima ovisna ljudska svijest i njeni proizvodi. Uz one ideje koje kao odraz načina proizvodne služe kao obrana njega, u stadiju tik pred izmjenom nastaju revolucionarne ideje, ideje koje će nositi sljedeći način proizvodnje. Te ideje potaknut će određenu društvenu klasu da postane revolucionarna i učini društveni prevrat. Izuzev primitivnog komunizma, u kojem ljudi jesu bili jednaki i u ničemu nisu oskudijevali, u svakom tom društvu postojalo je privatno vlasništvo, i razlike u njegovoj količini među ljudima dovelo je do društvene nejednakosti. Marx je smatrao da su ta društva, kao izraz problematičnog načina proizvodnje, uz to što uzrokuju nejednakost, opresivna za čovjeka u svim ostalim vidovima i koče njegovo ispunjenje svojih potencijala. To vrše kroz institucije kao religija, država, privatno vlasništvo, uvođenjem podjela rada, te političkim idejama, umjetnošću, i filozofemima koje svojim sadržajima prikazuju trenutno stanje nepromjenjivim ili poželjnim. Zbog nejednakosti u posjedovanju društvo je hijerarhijski podijeljeno na klase od kojih jedne dominiraju nad drugima. == Državni teror i represija == {{Nedostaju izvori – odjeljak}} Sustavna represija je redovita značajka komunističke vladavine. Prilikom dolaska na vlast i tijekom kasnijih odlučnih reformi provodi se masovni teror. Vođa mađarske revolucije 1919. godine, [[Bela Kun]], osnovao je "Trupe terora Revolucionarnog vijeća vlade" koje su djelovale s parolom "U proleterskoj državi samo oni koji rade imaju pravo na život!" U stabilnijim razdobljima provodi se svakodnevna represija koja se očituje u cenzuri, djelovanju političke policije, zabrani kretanja, stavljanju svih građana koji nisu članovi komunističke partije u status građana drugog reda i drugim oblicima ograničavanja sloboda. Prema socijalnim slojevima koji se percipiraju kao neskloni komunizmu, propagira se "klasni rat". Veliki ruski književnik [[Maksim Gorki]] progovorio je 1932. godine o potrebi uzgoja klasne mržnje kao organske odbojnosti prema neprijatelju, kojeg je smatrao inferiornim, fizički i moralno degeneriranim. Unutar komunističkih redova povremeno se provode obračuni, eliminirajući manjinske grupe komunista koje se smatra "idejno zastranilima". To se postiže ubijanjem, kao u slučaju [[Andrija Hebrang (otac)|Andrije Hebranga]] 1949. godine, slanjem u zatvor, kao što su bili slučajevi [[Politički logor Goli otok|Golog otoka]] i zatvaranja kasnijih hrvatskih predsjednika [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] i [[Stjepan Mesić|Stjepana Mesića]], ili izbacivanjem iz partije i socijalnom degradacijom, kao što se dogodilo [[Miko Tripalo|Miki Tripalu]], [[Savka Dabčević-Kučar|Savki Dabčević-Kučar]] i drugim pobornicima [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskog proljeća]] 1971. godine. Zajednička osobina komunističkih režima je "zavjera šutnje" o vlastitim zločinima. To uključuje prikrivanje dokumenata i grobišta te aktivno djelovanje intelektualaca koji povijest dolaska komunističkih režima na vlast prikazuju kao lišenu zločina, iako se ne prikriva nasilnost prema "klasnom neprijatelju".<ref>[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=78658 Crna knjiga komunizma" (prikaz zbornika znanstvenih radova objavljenog u Francuskoj 1997. god.)], Neven Šimac, "Crkva u svijetu", Vol.33 No.3 Rujan 1998.</ref> Komunistički [[revolucionarni teror]] teško je pogodio i Hrvatsku tijekom 1940-ih godina, osobito u kontekstu [[Jugokomunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata|jugokomunističkih zločina nakon završetka Drugog svjetskog rata]]. == Moderne komunističke države == {{vidi još|Komunistička država}} Komunističke ideje provodile su u djelo komunističke partije diljem svijeta, a tijekom 20. stoljeća te su partije uspostavile [[Totalitarizam|totalitarne]] režime u mnogim zemljama. Zemlje pod vlašću komunističkih partija obično se nazivaju "[[Socijalizam|socijalističkim]]". U Europi je većina tih režima okončana mirnom predajom vlasti, simbolički označenom padom Berlinskog zida 1989. godine. Izuzetak su [[Rumunjska]] i [[Albanija]], gdje je komunistička vladavina završena revolucijama 1989. i 1991. godine. [[Sjeverna Koreja]] i [[Kuba]] i dalje su socijalističke zemlje pod totalitarnom vladavinom komunističkih partija. Druge zemlje, poput [[Kina|Kine]] i [[Vijetnam|Vijetnama]], također imaju komunističke partije na vlasti, ali su uvelike napustile zabranu privatnog vlasništva kako bi postigle ekonomsku efikasnost. ==Kritika komunizma== {{vidi još|Protukomunizam}} Kritika komunizma može se klasificirati u dvije glavne kategorije: prva se odnosi na praktične aspekte komunističkih država u 20. stoljeću,<ref>Bruno Bosteels, ''The actuality of communism'' (Verso Books, 2014)</ref> dok se druga bavi komunističkom politikom i teorijom.<ref>Raymond C. Taras, ''The Road to Disillusion: From Critical Marxism to Post-communism in Eastern Europe (Routledge, 2015).</ref> Autori koji kritiziraju komunizam često se protive i njegovim idejama i povijesnim politikama, premda se obično usredotočuju na jedan ili drugi aspekt u svojim radovima. Neki [[Protukomunizam|antikomunisti]] smatraju da je komunistička teorija izravno odgovorna za probleme komunizma u 20. stoljeću, dok drugi razdvajaju teoriju od prakse, tvrdeći da i jedno i drugo ima svojih nedostataka. Dio komunista brani i teoriju i praksu, dok drugi tvrde da se povijesna praksa u većoj ili manjoj mjeri udaljila od komunističkih ideala. Postoje pojedinci koji podržavaju komunističke ideje, ali se ne slažu s politikama koje provode komunističke države; ovaj način razmišljanja često je prisutan među [[Trockizam|trockistima]]. Mnogo rjeđe, netko se može slagati s politikama komunističkih država, ali ne i s komunističkim idejama. Djelovanje komunističkih država bilo je predmetom kritike širom političkog spektra.<ref name="phil">{{cite web |url=https://www.philosophybasics.com/branch_communism.html |title=Criticisms of Communist Party Rule |publisher=Philosophybasics |access-date=10. ožujka 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180311141005/https://www.philosophybasics.com/branch_communism.html |archive-date=11. ožujka 2018. |url-status=live}}</ref> Prema kritičarima vladavina komunističkih partija vodi u [[totalitarizam]], [[Politička represija|političku represiju]], ograničenja ljudskih prava, loše gospodarske rezultate, te u kulturnu i umjetničku cenzuru.<ref name="phil"/><ref>{{cite journal |url=http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/acref/9780195117394.001.0001/acref-9780195117394-e-0146?rskey=EHcpav&result=1 |title=Communist Party States |last=Krieger |first=Joel Krieger |publisher=Oxford Reference |access-date=10. ožujka 2018. |doi=10.1093/acref/9780195117394.001.0001 |year=2001 |isbn=9780195117394 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180311140843/http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/acref/9780195117394.001.0001/acref-9780195117394-e-0146?rskey=EHcpav&result=1 |archive-date=11. ožujka 2018. |url-status=live}}</ref> Zapadnjački kritičari komunističke vlasti također su utemeljeni u kritici samog socijalizma: [[Friedrich Hayek]] i [[Milton Friedman]] tvrdili su kako su državno vlasništvo i komandna ekonomija koje karakteriziraju komunističku vlast sovjetskog stila odgovorni za gospodarsku stagnaciju i ekonomiju nestašice koja pojedince ne potiče na povećanje produktivnosti, niti na poduzetničko djelovanje.<ref>{{cite book |title=Economic calculation in the Socialist Commonwealth |access-date=11. studenoga 2019. |last=Von Mises |first=Ludwig |author-link=Ludwig von Mises |year=1990 |publisher=Mises Institute |url=https://mises.org/sites/default/files/Economic%20Calculation%20in%20the%20Socialist%20Commonwealth_Vol_2_3.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20190913030435/https://mises.org/sites/default/files/Economic%20Calculation%20in%20the%20Socialist%20Commonwealth_Vol_2_3.pdf |archive-date=13. rujna 2019. |url-status=live}}</ref><ref>Hayek, Friedrich (1935). "The Nature and History of the Problem"; "The Present State of the Debate". ''Collectivist Economic Planning''. pp. 1–40, 201–243.</ref><ref>Durlauf, Steven N.; Blume, Lawrence E., ed. (1987). ''The New Palgrave Dictionary of Economics Online''. Palgrave Macmillan. Retrieved 2 February 2013. doi:10.1057/9780230226203.1570.</ref><ref>Biddle, Jeff; Samuels, Warren; Davis, John (2006). ''A Companion to the History of Economic Thought, Wiley-Blackwell''. p. 319. "What became known as the socialist calculation debate started when von Mises (1935 [1920]) launched a critique of socialism".</ref><ref>Levy, David M.; Peart, Sandra J. (2008). "Socialist calculation debate". ''The New Palgrave Dictionary of Economics. Second Edition''. Palgrave Macmillan. {{ISBN|978-0333786765}}.</ref> Vladajuće komunističke partije također su se suočavale s učestalom disidencijom.<ref>{{cite web |url=https://www.kuwi.europa-uni.de/de/lehrstuhl/vs/politik3/Lehre_WS_10_11/Wielgohs-Pollack-Dissent.pdf |title=Dissent and Opposition in Communist Eastern Europe |last1=Pollack |first1=Detlef |last2=Wielgohs |first2=Jan |publisher=European University Viadrina |access-date=10. ožujka 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180311081222/https://www.kuwi.europa-uni.de/de/lehrstuhl/vs/politik3/Lehre_WS_10_11/Wielgohs-Pollack-Dissent.pdf |archive-date=11. ožujka 2018. |url-status=live}}</ref> Kritičari su također uočili jazove između službene politike jednakosti i gospodarske pravde, i stvarnosti u kojoj je dolazilo do pojave nove društvene klase (nomenklatura) koja je napredovala na račun ostatka stanovništva. Među poznatijim kritičarima ovog društvenog sloja bili su, između ostalih, [[Vaclav Havel]], [[Aleksandar Solženjicin]] i [[Milovan Đilas]].<ref name="Đilas 1957">{{cite book |first=Milovan |last=Đilas |year=1983 |orig-year=1957 |title=The New Class: An Analysis of the Communist System |edition=paperback |publisher=Harcourt Brace Jovanovich |location=San Diego |isbn=0-15-665489-X}}</ref><ref name="Đilas 1969">{{cite book |first=Milovan |last=Đilas |year=1969 |title=The Unperfect Society: Beyond the New Class |translator-first=Dorian |translator-last=Cooke |publisher=Harcourt, Brace & World |location=New York City |isbn=0-15-693125-7}}</ref><ref name="Đilas 1998">{{cite book |first=Milovan |last=Đilas |year=1998 |title=Fall of the New Class: A History of Communism's Self-Destruction |edition=hardcover |publisher=Alfred A. Knopf |isbn=0-679-43325-2}}</ref> Velik dio kritike dolazi od strane antistaljinističkih ljevičara i drugih [[Socijalizam|socijalista]].<ref name="Chomsky 1986"></ref><ref name="State Capitalism in the Soviet Union, 2001"></ref><ref name="Wolff 2015"></ref><ref name="Robinson 2017">{{cite web |last=Robinson |first=Nathan J. |date=28. listopada 2017. |url=https://www.currentaffairs.org/2017/10/how-to-be-a-socialist-without-being-an-apologist-for-the-atrocities-of-communist-regimes |title=How to Be a Socialist without Being an Apologist for the Atrocities of Communist Regimes |website=Current Affairs |access-date=8. rujna 2020.}}</ref> O društveno-ekonomskoj naravi vladavine komunističkih partija vodilo se mnogo rasprava pri čemu je takva vlast okarakterizirana oblikom birokratskog kolektivizma, državnog kapitalizma, državnog socijalizma ili jedinstvenog načina proizvodnje.<ref>Andrai, Charles F. (1994). ''Comparative Political Systems: Policy Performance and Social Change''. Armonk, New York: M. E. Sharpe. p. 140.</ref><ref>Sandle, Mark (1999). ''A Short History of Soviet Socialism''. London: UCL Press. pp. 265–266. {{doi|10.4324/9780203500279}}. {{ISBN|9781857283556}}.</ref><ref>John Morgan, W. (2001). "Marxism–Leninism: The Ideology of Twentieth-Century Communism". In Wright, James D., ed. ''International Encyclopedia of the Social & Behavioral Sciences'' (2nd ed.). Oxford: Elsevier. pp. 657–662.</ref><ref>Smith, S. A. (2014). ''The Oxford Handbook of the History of Communism''. Oxford: Oxford University Press. p. 126. {{ISBN|9780191667527}}. "The 1936 Constitution described the Soviet Union for the first time as a 'socialist society', rhetorically fulfilling the aim of building socialism in one country, as Stalin had promised."</ref> ===Stav Katoličke crkve=== Zajedno s drugim kritičarima komunističkih ideja, vrh Katoličke Crkve je relativno brzo prepoznao negativne potencijale komunizma. Tako se u enciklici "[[Rerum novarum]]" koju je objavio papa [[Lav XIII.]][[1891.]] godine ukratko navodi kako socijalisti "''ovakvim prenošenjem privatnog vlasništva na zajednicu, da se jednako razdijele koristi i dobra među građane, vjeruju da će se zlo radikalno iskorijeniti. No ta teorija ne samo da ne može riješiti napetosti, nego će škoditi samim radnicima... nema razloga da se općenito pribjegava državnoj upravi, jer je čovjek stariji od države... Previše je jasno da bi, osim nepravde, iz toga nastala zbrka i pomutnja u svim staležima građana. Bio bi otvoren put međusobnoj zavisti, ogovaranju i neslozi. Nestalo bi privatne inicijative uma i marljivosti pojedinca. Tako bi nužno presušili i izvori bogatstva. Ona zamišljena jednakost ne bi bila drugo nego opća nevolja i bijeda. Iz svega toga slijedi da treba odbaciti socijalističko načelo o zajedništvu dobara, jer ono škodi i onima kojima bi trebalo pomoći. Ono se protivi naravnim pravima pojedinaca, iskrivljuje dužnost države i muti opći mir.''" <ref name="bogosovija">{{citiranje www | url =http://bs.scribd.com/doc/33318675/Rerum-novarum-enciklika-Lava-XIII | naslov =''Rerum Novarum'' | preuzeto = 22. kolovoza 2012. | jezik=hrvatski | izdavač=Bogoslovija Rijeka (Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve)}}</ref> Papa [[Pio XI.]] u svojoj [[enciklika|enciklici]] [[Divini Redemptoris]] iz 1937. je osudio komunizam koji je već postojao u [[Sovjetski savez|Sovjetskom savezu]], pored enciklikâ [[Non abbiamo bisogno]] iz [[1931.]] kojom je osudio talijanski [[fašizam]] i enciklike [[Mit brennender Sorge]] iz 1937. kojom je osudio [[nacionalsocijalizam]] i [[rasne teorije]]. Papina reakcija je pobudila kršćanski svijet neka se pojačano zanima za ove probleme, a to je osobito bio slučaj u državama u kojima je bilo na vidiku da će se sraziti [[Totalitarizam|totalitarne]] ideologije. U te su se rasprave o osudi nacizma, fašizma i komunizma uključili i hrvatski bogoslovi, katolički laici, sveučilišni profesori te redovnici iz velikih redova kao što su dominikanci, franjevci i isusovci ([[Dominik Barač]]: ''Socialna filozofija boljševizma'', 1944., [[Jordan Kuničić]]: ''Problemi komunizma (s idejnog stanovišta)'', 1942.).<ref>[http://hrcak.srce.hr/clanak/69882 Bogoslovska smotra 79 (2009.) 4] Alojz Ćubelić: Tri hrvatska dominikanca (Hijacint Bošković, Dominik Barač i Jordan Kuničić) o totalitarnim ideologijama 20. stoljeća, str. 847., 855., 864.</ref> U [[katekizam|Katekizmu]] Katoličke Crkve kojega je 1992. godine izdao sv. Ivan Pavao II., osuda komunizma sadržana je jezgrovito u točki 2425: "Crkva je odbacila totalitarne i ateističke ideologije, povezane, u moderno doba, s 'komunizmom' ili 'socijalizmom'".<ref>[http://www.scribd.com/doc/139550120/Katekizam-Katoli%C4%8Dke-Crkve Katekizam Katoličke Crkve] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140731030918/http://www.scribd.com/doc/139550120/Katekizam-Katoli%C4%8Dke-Crkve |date=31. srpnja 2014. }} (na hrvatskom jeziku), izdanje Hrvatske biskupske konferencije</ref> === Rezolucija Vijeća Europe 1481/2006 === 25. siječnja 2006. u [[Strasbourg]]u parlamentarna skupštine u [[Vijeće Europe|Vijeća Europe]] snažno [[Rezolucija Vijeća Europe 1481/2006|osuđuje zločine]] komunizma. U Rezoluciji se govori: "'' ... Vijeće parlamentarne skupštine Europe danas je osudilo masovna kršenja ljudskih prava od strane totalitarnih komunističkih režima te izrazilo sućut, razumijevanje i priznanje žrtvama tih zločina."'' [[Hrvatski sabor]] je iste godine donio ''Deklaraciju o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnog komunističkog poretka u Hrvatskoj 1945. – 1990.'';<ref>[http://hidra.srce.hr/arhiva/263/18315/www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2006/1786.htm Deklaraciju o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnog komunističkog poretka u Hrvatskoj 1945. – 1990., "Narodne novine" 76/2006]</ref> tu se navodi: "''Totalitarni komunistički režimi koji su vladali u Srednjoj i Istočnoj Europi u prošlom stoljeću, a koji su još na vlasti u nekoliko zemalja svijeta, bili su, bez iznimke, označeni masovnim povredama [[Ljudska prava|ljudskih prava]].''" U Hrvatskoj i u većini europskih država obilježava se 23. kolovoza [[Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima]] - među koje se izrijekom ubrajaju svi komunistički režimi. == Povezani članci == * [[Internacionala]] * [[Socijalistička radnička partija Hrvatske]] * [[Crvena akcija]] * [[Antikomunizam]] == Izvori == {{izvori|30em}} ==Literatura== * Bosteels, Bruno. ''The actuality of communism'' (Verso Books, 2014.) * Blackmer, Donald LM, and Sidney Tarrow, eds. ''Communism in Italy and France'' (Princeton University Press, 2015.) * Priestland, David. ''The Red Flag: A History of Communism'' (Grove Press, 2009.) * Resnick, Stephen A., and Richard D. Wolff. ''Class theory and history: Capitalism and communism in the USSR'' (Routledge, 2013.) * Taras, Raymond C. ''The Road to Disillusion: From Critical Marxism to Post-communism in Eastern Europe (Routledge, 2015.) == Vanjske poveznice == {{wikicitat}} * [http://www.srp.hr/socijalizam-danas/ Oliviero Diliberot, Vladimiro Giacché i Fausto Sorini: Rekonstruirati komunističku partiju" (izabrani odlomci, pripremila Jasna Tkalec)]. ''Socijalizam danas''. ''Glasilo Socijalističke radničke partije Hrvatske'', studeni-prosinac 2011., str. 3. – 6. * [http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Mesic-Desnica-vladajucima-nametnula-misljenje-da-je-komunizam-zlocin ''Mesić: Desnica vladajućima nametnula mišljenje da je komunizam zločin''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150406013634/http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Mesic-Desnica-vladajucima-nametnula-misljenje-da-je-komunizam-zlocin |date=6. travnja 2015. }}, Davor Šišović za ''Novi list'', 9. studenog 2014. * [http://narod.hr/kultura/ivo-banac-odrzao-predavanje-komunizam-hrvatska-povijest/ ''Ivo Banac: komunizam je zaustavio razvoj društva i zemlje''], narod.hr, 31. listopada 2014. * [http://narod.hr/kultura/ivo-banac-odrzao-predavanje-komunizam-hrvatska-povijest/ ''Je li komunizam jednako zlo kao i fašizam?''], Davorin Rudolf za "Vijenac" br. 508, 5. rujna 2013. {{komunizam}} [[Kategorija:Komunizam| ]] [[Kategorija:Gospodarski sustavi]] fldrom2lkdijc4ku7gbdy5tau8gdrfb 7475706 7475705 2026-06-05T13:32:02Z Tulkas Astaldo 38717 uklonjene promjene suradnika [[Special:Contributions/~2026-33175-81|~2026-33175-81]] ([[User talk:~2026-33175-81|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Imnulls|Imnulls]] 7249503 wikitext text/x-wiki {{socijalizam}} '''Komunizam''' (iz franc. ''communisme'',<ref>[http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=eltvXhY%3D&keyword=komunizam Komunizam], [http://hjp.znanje.hr/index.php?show=main Hrvatski jezični portal], pristupljeno 14. siječnja 2016.</ref> od lat. ''communis'', zajednički, univerzalan<ref name=":0">Ball, Terence i Richard Dagger. [1999] 2019. "[https://www.britannica.com/topic/communism Communism]" (revised ed.). [[Encyclopædia Britannica]]. Pristupljeno 10. lipnja 2020.</ref><ref>"Communism." str. 890 in [[World Book Encyclopedia|''World Book'']] ''Volume 4 (Ci–Cz)''. Chicago: World Book, Inc. 2008. {{ISBN|978-0-7166-0108-1}}.</ref>), [[Politička filozofija|političko-filozofska]], društveno-filozofska, politička i [[Ekonomija|ekonomska]] ideologija i politički pokret čiji je krajnji cilj uspostava komunističkog društva - socioekonomskog poretka strukturiranog prema ideji društvenog vlasništva [[Proizvodna sredstva|proizvodnih sredstava]] i nestanka [[Društvena klasa|društvenih slojeva]], [[Novac|novca]] <ref>[[Friedrich Engels|Engels, Friedrich]]. [1847] 2005. "[https://www.marxists.org/archive/marx/works/1847/11/prin-com.htm#18 What will be the course of this revolution?]" Sec. 18 in ''[[Principles of Communism]]'', translated by [[Paul Sweezy|P. Sweezy]]. [[Marxists Internet Archive]]. "Finally, when all capital, all production, all exchange have been brought together in the hands of the nation, private property will disappear of its own accord, money will become superfluous, and production will so expand and man so change that society will be able to slough off whatever of its old economic habits may remain."</ref><ref>[[Nikolaj Bukarin]] i [[Yevgeni Preobrazhensky]]. [1920] 1922. "[https://www.marxists.org/archive/bukharin/works/1920/abc/ABC-of-Communism.pdf#page=67 Distribution in the communist system]." str. 72–73, § 20 in ''[[The ABC of Communism]]'', translated by [[Eden Paul|E. Paul]] and [[Cedar Paul|C. Paul]]. London: [[Communist Party of Great Britain]]. [https://www.marxists.org/archive/bukharin/works/1920/abc/03.htm#020 Available in e-text].</ref> i države.<ref>[[Nikolai Bukharin|Bukharin, Nikolai]] i [[Jevgenij Preobraženski]]. [1920] 1922. "[https://www.marxists.org/archive/bukharin/works/1920/abc/ABC-of-Communism.pdf#page=67 Administration in the communist system]." str. 73–75, § 21 in ''[[The ABC of Communism]]'', translated by [[Eden Paul|E. Paul]] and [[Cedar Paul|C. Paul]]. London: [[Communist Party of Great Britain]]. [https://www.marxists.org/archive/bukharin/works/1920/abc/03.htm#021 Available in e-text].</ref><ref>{{cite book |title=The Encyclopedia of Political Science |publisher=CQ Press |year=2011 |isbn=978-1-933116-44-0 |editor=Kurian, George Thomas |chapter=Withering Away of the State |doi=10.4135/9781608712434 |access-date=3. siječnja 2016. |chapter-url=http://sk.sagepub.com/reference/the-encyclopedia-of-political-science}}</ref> Kao takav, komunizam je specifičan oblik [[Socijalizam|socijalizma]]. Komunizam uključuje niz ideoloških struja koje uključuju [[marksizam]] i [[anarhokomunizam]], kao i srodne političke ideologije prema kojima trenutni društveni poredak proizlazi iz [[Kapitalizam|kapitalizma]], kapitalističkog gospodarskog sustava i načina proizvodnje. U takvom društvenom sustavu postoje dvije glavne [[Društvena klasa|društvene klase]] čiji je sukob izvor svih društvenih problema i koji se konačno može riješiti samo socijalističkom revolucijom.<ref name="Marx & Engels 1848">Marx, Karl i [[Friedrich Engels]]. [1848] 1969. "[https://www.marxists.org/archive/marx/works/1848/communist-manifesto/ch01.htm#007 Bourgeois and Proletarians]." Ch. 1 in ''[[The Communist Manifesto|Manifesto of the Communist Party]]'', (''Marx/Engels Selected Works'' 1, str. 98–137), translated by [[Samuel Moore (translator of Das Kapital)|S. Moore]]. Moscow: [[Progress Publishers]]. Pristupljeno 10. lipnja 2020.</ref> Dvije društvene klase su [[proletarijat]] (radnička klasa) koji čini većinu stanovništva i koji mora raditi kako bi preživio. Manjinu čini [[Buržoazija|buržoazija]], tj. građanska ili kapitalistička klasa koja privatnim vlasništvom nad sredstvima proizvodnje izvlači dobit zapošljavanjem radničke klase. Prema ovoj analizi, revolucija bi postavila radničku klasu na položaje vlasti i tako uspostavila društveno vlasništvo nad [[Proizvodna sredstva|sredstvima proizvodnje]], što čini primarni element transformacije društva prema komunizmu.<ref name="Marx & Engels 1848"/> Zajedno sa [[Socijaldemokracija|socijaldemokracijom]] komunizam je do 20-ih godina 20. stoljeća postao dominantnom političkom tendencijom u međunarodnom socijalističkom pokretu.<ref>Newman, Michael. 2005. ''Socialism: A Very Short Introduction''. [[Oxford University Press]]. str. 5: "Chapter 1 looks at the foundations of the doctrine by examining the contribution made by various traditions of socialism in the period between the early 19th century and the aftermath of the First World War. The two forms that emerged as dominant by the early 1920s were social democracy and communism."</ref> Uspostavom [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] kao prve svjetske nominalno komunističke države dolazi do raširenog poistovjećivanja samog komunizma s ideologijom [[Marksizam-lenjinizam|marksizma-lenjinizma]] i sovjetskog tipa [[Plansko gospodarstvo|planskog gospodarstva]].<ref name=":0"/><ref>Busky, Donald F. 2000. ''Democratic Socialism: A Global Survey''. [[Praeger Paperback|Praeger]]. str. 6–8: {{ISBN|978-0-275-96886-1}}. "In a modern sense of the word, communism refers to the ideology of Marxism-Leninism.… [T]he adjective democratic is added by democratic socialists to attempt to distinguish themselves from Communists who also call themselves socialists. All but communists, or more accurately, Marxist-Leninists, believe that modern-day communism is highly undemocratic and totalitarian in practice, and democratic socialists wish to emphasise by their name that they disagree strongly with the Marxist-Leninist brand of socialism."</ref><ref>"Communism." 2007. ''[[Columbia Encyclopedia]]'' (6th ed.).</ref> Gotovo sve komunističke vlasti 20. stoljeća krenule su ka uspostavljanju komunizma raznim inačicama marksizma-lenjinizma.<ref>Smith, Stephen. ''The Oxford Handbook of the History of Communism''. Oxford University Press, 2014. str.3</ref> Prema nekim ekonomistima i intelektualcima taj model je u praksi uspostavio države koje su, iako imenom komunističke, u stvari djelovale kao oblik državnog kapitalizma<ref name="Chomsky 1986">[[Noam Chomsky|Chomsky, Noam]]. 1986. "[https://chomsky.info/1986____/ The Soviet Union Versus Socialism]." ''Our Generation'' (Spring/Summer). via Chomsky.info. Pristupljeno 10. lipnja 2020.</ref><ref name="State Capitalism in the Soviet Union, 2001">Howard, M. C. in J. E. King. 2001. "[http://www.hetsa.org.au/pdf/34-A-08.pdf 'State Capitalism' in the Soviet Union] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190728140836/https://www.hetsa.org.au/pdf/34-A-08.pdf |date=28. srpnja 2019. }}." ''History of Economics Review'' 34(1):110–26. {{doi|10.1080/10370196.2001.11733360}}.</ref><ref name="Wolff 2015">[[Richard D. Wolff|Wolff, Richard D.]] 27. lipnja 2015. "[http://www.truth-out.org/news/item/31567-socialism-means-abolishing-the-distinction-between-bosses-and-employees Socialism Means Abolishing the Distinction Between Bosses and Employees] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180311070639/http://www.truth-out.org/news/item/31567-socialism-means-abolishing-the-distinction-between-bosses-and-employees|date=11. ožujka 2018.}}." ''[[Truthout]].'' Pristupljeno 29. siječnja 2020.</ref> ili neplaniranog upravno-komandnog gospodarstva.,<ref name="The Soviet Union Has an Administered, Not a Planned, Economy, 1985">{{cite journal |last=Wilhelm |first=John Howard |year=1985 |title=The Soviet Union Has an Administered, Not a Planned, Economy |journal=[[Europe-Asia Studies |Soviet Studies]] |volume=37 |issue=1 |pages=118–30 |doi=10.1080/09668138508411571|issn=0038-5859}}</ref><ref name="Ellman 2007">{{cite book |last=Ellman |first=Michael |year=2007 |chapter=The Rise and Fall of Socialist Planning |editor1-first=Saul |editor1-last=Estrin |editor2-first=Grzegorz W. |editor2-last=Kołodko |editor3-first=Milica |editor3-last=Uvalić |title=Transition and Beyond: Essays in Honour of Mario Nuti |location=New York City |publisher=Palgrave Macmillan |page=22 |quote=In the USSR in the late 1980s the system was normally referred to as the 'administrative-command' economy. What was fundamental to this system was not the plan but the role of administrative hierarchies at all levels of decision making; the absence of control over decision making by the population [...]. |isbn=978-0-230-54697-4}}</ref> a ne stvarnog komunističkog ekonomskog modela koji je u skladu s prihvaćenim definicijama komunizma kao ekonomske teorije. == Značenja == [[Hrvatska enciklopedija]], svezak 6 ([[2004.]]), navodi sljedeća četiri značenja pojma "komunizam": #Ideja savršenoga, besklasnoga društva potpune jednakosti ljudi. #Politička ideologija utemeljena na ukidanju privatnoga vlasništva i na uspostavi zajedničkoga vlasništva nad sredstvima za proizvodnju. #Politički pokret (komunistički pokret) koji obuhvaća ukupnost [[komunistička stranka|komunističkih stranaka]] (često u njihovom nazivlju i: "partija"), organizacija i skupina u svijetu. #Politički sustav [[Totalitarizam|totalitarne]] jednostranačke vlasti. Značenje 3. i 4. se povezuje u prvom redu s [[boljševizam|boljševizmom]] (njemu su svojstvena također i značenja 1. i 2., a značenje 4. odgovara i onim oblicima totalitarizma koji komunizmu ne teže). U općem značenju (1.) riječ ''komunizam'' bilježi i Benešićev Rječnik hrvatskoga književnog jezika (sv. 7, 1986.), sljedećim primjerom: "Ne pomagati brata bijaše grijeh; bijasmo komuniste među sobom" ([[August Šenoa]]). U trećem pak značenju: "Divlji komunist iz 1919." ([[Slavko Kolar]]). == Povijesni prethodnici == Zazivanje potpune društvene jednakosti pojavljuje se prvi put u [[Antička Grčka|drevnoj Grčkoj]] u kojoj je, kao posljedica zemljoposjedništva i trgovine imanjem, nastala ideja privatnog vlasništva.<ref name=":0" /> Neki su drevni Grci držali da uzrok društvene nejednakosti leži u društvenom fenomenu privatnog vlasništva jer se ljudi međusobno razlikuju u količini onoga što posjeduju, i, sukladno tome, zahtijevali njegovo ukidanje. O mitskom [[Zlatno doba|Zlatnom dobu]], kada će privatno vlasništvo te materijalna oskudica i pohlepa koje uzrokuje nestati, pisali su grčki pjesnici [[Heziod]]<ref>Heziod, ''Poslovi i dani''.</ref> i [[Vergilije]].<ref>Vergilije, ''Eneida''.</ref> Filozof je [[Platon]], koji je želju za posjedovanjem označio kao glavni uzrok sukoba među ljudima, formulirao ideju protokomunističkog društva čiji članovi nemaju osjećaj za svojinu i čiji osobni identitet u potpunosti nestaje u zajednici.<ref>Platon, ''Država''.</ref><ref>Platon, ''Zakoni''.</ref> U kasnom srednjovjekovlju i renesansi, europski su se moreplovci dali u potragu za takvim mjestom u [[Novi svijet|Novom svijetu]].<ref name=":0" /> Površna iskustva s domorocima američkih kontinenata stvorila su kod njih pogrešan dojam idiličnih, jednostavnih društava bez sukoba i razmirica u kojima je ideja posjedovanja nečega u potpunosti nepoznata. Dodatni razlog koji je doveo do te pogrešne percepcije domorodaca bila su kršćanska vjerovanja tih moreplovaca koji su zbog njih na polugole domoroce gledali kao na ljude koji bez srama zbog golotinje i bez oskudice bezbrižno žive u Edenskom vrtu prije Pada čovjeka. Ta su iskustva moreplovci donijeli natrag u Europu te su poslužila pravniku i političaru [[Thomas More|Thomasu Moreu]] da formulira svoju viziju društva bez privatnog vlasništva.<ref>Thomas More, ''Utopija''.</ref> Kasnije su se pojavila prva dobrovoljna protokomunistička društva. [[1607.]] u sklopu prve britanske kolonije Virginia na području istočne Sjeverne Amerike nastaje naselje Jamestown. 1649. protestantski društveni radikal Gerrard Winstanley, nezadovoljan ondašnjim političkim poretkom i pod utjecajem određene interpretacije jednog retka iz Apostolskih djela,<ref>Dj. 4:32.</ref> započinje radikalni agrarni pokret Kopači koji je zaposjedao [[Gemajda|gemajdu]] i pretvarao ju u obradivu zemlju. Kopači su trgovinu zemlje i njenih plodova strogo zabranili. Poduzetnik i filantrop [[Robert Owen]] u američkoj saveznoj državi Indiana [[1825.]] zasniva grad New Harmony da eksperimentalno demonstrira superiornost kolektivističkog, požrtvovnog i nesebičnog načina života. Tobožnji uspjeh Francuske revolucije da se društvo svjesno promijeni prema zamišljenoj predodžbi dao je povod protokomunističkim misliocima da pozivaju na promjenu unutar samog društva. François-Noël Babeuf javno je napadao Jakobince i pozivao Francuze na pobunu protiv nepravednog sustava. Osnovao je Društvo jednakih koje je zagovaralo sveukupnu socijalizaciju vlasništva. Slične agitacije činili su Henri de Saint-Simon i Charles Fourier<ref>Charles Fourier, ''Théorie des quatre mouvements et des destinées générales'', 1808.</ref> koji su polagali nade da će imućni podijeliti svoj imetak dobrovoljno.<ref name=":0" /> == Nastanak komunizma == [[File:Karl Marx 001.jpg|thumb|right|160px|[[Karl Marx]] je temeljni pisac komunističke ideologije. Realizacija njegovih ideja o tzv. [[Diktatura proletarijata|diktaturi proletarijata]] stvorila je totalitarističke [[Socijalizam|socijalističke]] režime iz 20. stoljeća.]] {{Glavni|Marksizam}} Skup ideja iz kojih je kasnije iznikao komunizam dali su politički radikali [[Karl Marx]] i [[Friedrich Engels]]. Slične mislioce prije sebe koje su nazivali utopističkim socijalistima kritizirali su jer su ideal potpune društvene jednakosti tretirali kao moralni ideal ili nisu dali objašnjenje kako bi se taj ideal ostvario. Nasuprot njima, Marx i Engels razvili su svoj korpus ideja pod nazivom znanstveni socijalizam za koji su tvrdili da ne samo objašnjava kako će doći do društva s potpunom jednakošću već i da će se takvo društvo neizbježno ostvariti. Marxova i Engelsova ideja komunizma razlikuje se u nekoliko bitnih stavki od prijašnjih pokušaja stremljenja prema društvenoj jednakosti i ukidanju privatnog vlasništva. Prvo, micanje moći stvaranja takvog društva iz sfere morala i ljudske svjesne inicijative u sferu amoralnih impersonalnih sila koje određuju i upravljaju društvom, društvenim promjenama i ljudskim ponašanjem. Drugo, tehnološki razvoj proizvodnosti i nasilje, a ne strpljivo i razumno uvjeravanje, kao sredstva ostvarenja takvog društva. === Materijalistička koncepcija povijesti === Za razliku od drugih organizama, čovjek da preživi mora proizvoditi sredstva za život. Za njihovo stvaranje koristi snage za proizvodnju pri čemu ulazi u odnose proizvodnje da te snage može koristiti. Snage proizvodnje su zbirka raznolikih čimbenika, u koje spadaju ljudski i životinjski rad, sile prirode, kvaliteta obradive zemlje, proizvodni alati, proizvodno iskustvo i vještine. Odnosi proizvodnje su način kako i kome su raspoređeni rezultati proizvodnje.<ref>A. James Gregor, ''A Survey of Marxism: Problems in Philosophy and the Theory of History'' (New York: Random House, 1965), 158-169.</ref> Uzeti zajedno, snage za proizvodnju i odnosi proizvodnje čine način proizvodnje. Način proizvodnje nekog društva, prema Marxu i Engelsu, određuje na koji način to društvo jest, sve njegove institucije kao država, nacija i religije, društvene i političke odnose, moral i metafiziku. Proizvodi ljudske svijesti kao filozofija, umjetnost, književnost, pravo , koji usmjeravaju i vode ljudsko ponašanje,<nowiki> </nowiki>nisu rezultat ljudskog samostalnog promišljanja nego samo površinski odraz načina proizvodnje. Cjelokupna ljudska povijest za Marxa jest izmjena različitih načina proizvodnje. Do izmjene načina proizvodnje dolazi kada snage proizvodnje zbog svojeg razvoja više ne mogu supostojati s postojećim odnosima proizvodnje, već dolazi do tenzije koja se razrješava ukidanjem postojećih i zatim uspostavljanjem novih odnosa proizvodnje koji mogu supostojati sa snagama proizvodnje. Sredstva i novi odnosi zajedno predstavljaju novi način proizvodnje. Marx identificira četiri vrste ljudskih društava koje su do sada postojala prema vrsti načina proizvodnje: primitivni komunizam, robovlasničko društvo, feudalno društvo i kapitalističko društvo.<ref>Da li je azijatsko društvo tj. azijatski način proizvodnje zaseban način proizvodnje ili samo drugi naziv za feudalni način proizvodnje je predmet rasprave.</ref> Svako ljudsko društvo u svom razvoju nužno prolazi kroz sva ta uređenja tim redoslijedom. Prijelaz iz jednog načina proizvodnje na drugi na površinskoj razini iskazuje se mijenjanjem društva nasilnom revolucijom. Kako su se izmjenjivali načini proizvodnje, tako se mijenjala o njima ovisna ljudska svijest i njeni proizvodi. Uz one ideje koje kao odraz načina proizvodne služe kao obrana njega, u stadiju tik pred izmjenom nastaju revolucionarne ideje, ideje koje će nositi sljedeći način proizvodnje. Te ideje potaknut će određenu društvenu klasu da postane revolucionarna i učini društveni prevrat. Izuzev primitivnog komunizma, u kojem ljudi jesu bili jednaki i u ničemu nisu oskudijevali, u svakom tom društvu postojalo je privatno vlasništvo, i razlike u njegovoj količini među ljudima dovelo je do društvene nejednakosti. Marx je smatrao da su ta društva, kao izraz problematičnog načina proizvodnje, uz to što uzrokuju nejednakost, opresivna za čovjeka u svim ostalim vidovima i koče njegovo ispunjenje svojih potencijala. To vrše kroz institucije kao religija, država, privatno vlasništvo, uvođenjem podjela rada, te političkim idejama, umjetnošću, i filozofemima koje svojim sadržajima prikazuju trenutno stanje nepromjenjivim ili poželjnim. Zbog nejednakosti u posjedovanju društvo je hijerarhijski podijeljeno na klase od kojih jedne dominiraju nad drugima. == Državni teror i represija == {{Nedostaju izvori – odjeljak}} Sustavna represija je redovita značajka komunističke vladavine. Prilikom dolaska na vlast i tijekom kasnijih odlučnih reformi provodi se masovni teror. Vođa mađarske revolucije 1919. godine, [[Bela Kun]], osnovao je "Trupe terora Revolucionarnog vijeća vlade" koje su djelovale s parolom "U proleterskoj državi samo oni koji rade imaju pravo na život!" U stabilnijim razdobljima provodi se svakodnevna represija koja se očituje u cenzuri, djelovanju političke policije, zabrani kretanja, stavljanju svih građana koji nisu članovi komunističke partije u status građana drugog reda i drugim oblicima ograničavanja sloboda. Prema socijalnim slojevima koji se percipiraju kao neskloni komunizmu, propagira se "klasni rat". Veliki ruski književnik [[Maksim Gorki]] progovorio je 1932. godine o potrebi uzgoja klasne mržnje kao organske odbojnosti prema neprijatelju, kojeg je smatrao inferiornim, fizički i moralno degeneriranim. Unutar komunističkih redova povremeno se provode obračuni, eliminirajući manjinske grupe komunista koje se smatra "idejno zastranilima". To se postiže ubijanjem, kao u slučaju [[Andrija Hebrang (otac)|Andrije Hebranga]] 1949. godine, slanjem u zatvor, kao što su bili slučajevi [[Politički logor Goli otok|Golog otoka]] i zatvaranja kasnijih hrvatskih predsjednika [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] i [[Stjepan Mesić|Stjepana Mesića]], ili izbacivanjem iz partije i socijalnom degradacijom, kao što se dogodilo [[Miko Tripalo|Miki Tripalu]], [[Savka Dabčević-Kučar|Savki Dabčević-Kučar]] i drugim pobornicima [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskog proljeća]] 1971. godine. Zajednička osobina komunističkih režima je "zavjera šutnje" o vlastitim zločinima. To uključuje prikrivanje dokumenata i grobišta te aktivno djelovanje intelektualaca koji povijest dolaska komunističkih režima na vlast prikazuju kao lišenu zločina, iako se ne prikriva nasilnost prema "klasnom neprijatelju".<ref>[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=78658 Crna knjiga komunizma" (prikaz zbornika znanstvenih radova objavljenog u Francuskoj 1997. god.)], Neven Šimac, "Crkva u svijetu", Vol.33 No.3 Rujan 1998.</ref> Komunistički [[revolucionarni teror]] teško je pogodio i Hrvatsku tijekom 1940-ih godina, osobito u kontekstu [[Jugokomunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata|jugokomunističkih zločina nakon završetka Drugog svjetskog rata]]. == Moderne komunističke države == {{vidi još|Komunistička država}} Komunističke ideje provodile su u djelo komunističke partije diljem svijeta, a tijekom 20. stoljeća te su partije uspostavile [[Totalitarizam|totalitarne]] režime u mnogim zemljama. Zemlje pod vlašću komunističkih partija obično se nazivaju "[[Socijalizam|socijalističkim]]". U Europi je većina tih režima okončana mirnom predajom vlasti, simbolički označenom padom Berlinskog zida 1989. godine. Izuzetak su [[Rumunjska]] i [[Albanija]], gdje je komunistička vladavina završena revolucijama 1989. i 1991. godine. [[Sjeverna Koreja]] i [[Kuba]] i dalje su socijalističke zemlje pod totalitarnom vladavinom komunističkih partija. Druge zemlje, poput [[Kina|Kine]] i [[Vijetnam|Vijetnama]], također imaju komunističke partije na vlasti, ali su uvelike napustile zabranu privatnog vlasništva kako bi postigle ekonomsku efikasnost. ==Kritika komunizma== {{vidi još|Protukomunizam}} Kritika komunizma može se klasificirati u dvije glavne kategorije: prva se odnosi na praktične aspekte komunističkih država u 20. stoljeću,<ref>Bruno Bosteels, ''The actuality of communism'' (Verso Books, 2014)</ref> dok se druga bavi komunističkom politikom i teorijom.<ref>Raymond C. Taras, ''The Road to Disillusion: From Critical Marxism to Post-communism in Eastern Europe (Routledge, 2015).</ref> Autori koji kritiziraju komunizam često se protive i njegovim idejama i povijesnim politikama, premda se obično usredotočuju na jedan ili drugi aspekt u svojim radovima. Neki [[Protukomunizam|antikomunisti]] smatraju da je komunistička teorija izravno odgovorna za probleme komunizma u 20. stoljeću, dok drugi razdvajaju teoriju od prakse, tvrdeći da i jedno i drugo ima svojih nedostataka. Dio komunista brani i teoriju i praksu, dok drugi tvrde da se povijesna praksa u većoj ili manjoj mjeri udaljila od komunističkih ideala. Postoje pojedinci koji podržavaju komunističke ideje, ali se ne slažu s politikama koje provode komunističke države; ovaj način razmišljanja često je prisutan među [[Trockizam|trockistima]]. Mnogo rjeđe, netko se može slagati s politikama komunističkih država, ali ne i s komunističkim idejama. Djelovanje komunističkih država bilo je predmetom kritike širom političkog spektra.<ref name="phil">{{cite web |url=https://www.philosophybasics.com/branch_communism.html |title=Criticisms of Communist Party Rule |publisher=Philosophybasics |access-date=10. ožujka 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180311141005/https://www.philosophybasics.com/branch_communism.html |archive-date=11. ožujka 2018. |url-status=live}}</ref> Prema kritičarima vladavina komunističkih partija vodi u [[totalitarizam]], [[Politička represija|političku represiju]], ograničenja ljudskih prava, loše gospodarske rezultate, te u kulturnu i umjetničku cenzuru.<ref name="phil"/><ref>{{cite journal |url=http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/acref/9780195117394.001.0001/acref-9780195117394-e-0146?rskey=EHcpav&result=1 |title=Communist Party States |last=Krieger |first=Joel Krieger |publisher=Oxford Reference |access-date=10. ožujka 2018. |doi=10.1093/acref/9780195117394.001.0001 |year=2001 |isbn=9780195117394 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180311140843/http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/acref/9780195117394.001.0001/acref-9780195117394-e-0146?rskey=EHcpav&result=1 |archive-date=11. ožujka 2018. |url-status=live}}</ref> Zapadnjački kritičari komunističke vlasti također su utemeljeni u kritici samog socijalizma: [[Friedrich Hayek]] i [[Milton Friedman]] tvrdili su kako su državno vlasništvo i komandna ekonomija koje karakteriziraju komunističku vlast sovjetskog stila odgovorni za gospodarsku stagnaciju i ekonomiju nestašice koja pojedince ne potiče na povećanje produktivnosti, niti na poduzetničko djelovanje.<ref>{{cite book |title=Economic calculation in the Socialist Commonwealth |access-date=11. studenoga 2019. |last=Von Mises |first=Ludwig |author-link=Ludwig von Mises |year=1990 |publisher=Mises Institute |url=https://mises.org/sites/default/files/Economic%20Calculation%20in%20the%20Socialist%20Commonwealth_Vol_2_3.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20190913030435/https://mises.org/sites/default/files/Economic%20Calculation%20in%20the%20Socialist%20Commonwealth_Vol_2_3.pdf |archive-date=13. rujna 2019. |url-status=live}}</ref><ref>Hayek, Friedrich (1935). "The Nature and History of the Problem"; "The Present State of the Debate". ''Collectivist Economic Planning''. pp. 1–40, 201–243.</ref><ref>Durlauf, Steven N.; Blume, Lawrence E., ed. (1987). ''The New Palgrave Dictionary of Economics Online''. Palgrave Macmillan. Retrieved 2 February 2013. doi:10.1057/9780230226203.1570.</ref><ref>Biddle, Jeff; Samuels, Warren; Davis, John (2006). ''A Companion to the History of Economic Thought, Wiley-Blackwell''. p. 319. "What became known as the socialist calculation debate started when von Mises (1935 [1920]) launched a critique of socialism".</ref><ref>Levy, David M.; Peart, Sandra J. (2008). "Socialist calculation debate". ''The New Palgrave Dictionary of Economics. Second Edition''. Palgrave Macmillan. {{ISBN|978-0333786765}}.</ref> Vladajuće komunističke partije također su se suočavale s učestalom disidencijom.<ref>{{cite web |url=https://www.kuwi.europa-uni.de/de/lehrstuhl/vs/politik3/Lehre_WS_10_11/Wielgohs-Pollack-Dissent.pdf |title=Dissent and Opposition in Communist Eastern Europe |last1=Pollack |first1=Detlef |last2=Wielgohs |first2=Jan |publisher=European University Viadrina |access-date=10. ožujka 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180311081222/https://www.kuwi.europa-uni.de/de/lehrstuhl/vs/politik3/Lehre_WS_10_11/Wielgohs-Pollack-Dissent.pdf |archive-date=11. ožujka 2018. |url-status=live}}</ref> Kritičari su također uočili jazove između službene politike jednakosti i gospodarske pravde, i stvarnosti u kojoj je dolazilo do pojave nove društvene klase (nomenklatura) koja je napredovala na račun ostatka stanovništva. Među poznatijim kritičarima ovog društvenog sloja bili su, između ostalih, [[Vaclav Havel]], [[Aleksandar Solženjicin]] i [[Milovan Đilas]].<ref name="Đilas 1957">{{cite book |first=Milovan |last=Đilas |year=1983 |orig-year=1957 |title=The New Class: An Analysis of the Communist System |edition=paperback |publisher=Harcourt Brace Jovanovich |location=San Diego |isbn=0-15-665489-X}}</ref><ref name="Đilas 1969">{{cite book |first=Milovan |last=Đilas |year=1969 |title=The Unperfect Society: Beyond the New Class |translator-first=Dorian |translator-last=Cooke |publisher=Harcourt, Brace & World |location=New York City |isbn=0-15-693125-7}}</ref><ref name="Đilas 1998">{{cite book |first=Milovan |last=Đilas |year=1998 |title=Fall of the New Class: A History of Communism's Self-Destruction |edition=hardcover |publisher=Alfred A. Knopf |isbn=0-679-43325-2}}</ref> Velik dio kritike dolazi od strane antistaljinističkih ljevičara i drugih [[Socijalizam|socijalista]].<ref name="Chomsky 1986"></ref><ref name="State Capitalism in the Soviet Union, 2001"></ref><ref name="Wolff 2015"></ref><ref name="Robinson 2017">{{cite web |last=Robinson |first=Nathan J. |date=28. listopada 2017. |url=https://www.currentaffairs.org/2017/10/how-to-be-a-socialist-without-being-an-apologist-for-the-atrocities-of-communist-regimes |title=How to Be a Socialist without Being an Apologist for the Atrocities of Communist Regimes |website=Current Affairs |access-date=8. rujna 2020.}}</ref> O društveno-ekonomskoj naravi vladavine komunističkih partija vodilo se mnogo rasprava pri čemu je takva vlast okarakterizirana oblikom birokratskog kolektivizma, državnog kapitalizma, državnog socijalizma ili jedinstvenog načina proizvodnje.<ref>Andrai, Charles F. (1994). ''Comparative Political Systems: Policy Performance and Social Change''. Armonk, New York: M. E. Sharpe. p. 140.</ref><ref>Sandle, Mark (1999). ''A Short History of Soviet Socialism''. London: UCL Press. pp. 265–266. {{doi|10.4324/9780203500279}}. {{ISBN|9781857283556}}.</ref><ref>John Morgan, W. (2001). "Marxism–Leninism: The Ideology of Twentieth-Century Communism". In Wright, James D., ed. ''International Encyclopedia of the Social & Behavioral Sciences'' (2nd ed.). Oxford: Elsevier. pp. 657–662.</ref><ref>Smith, S. A. (2014). ''The Oxford Handbook of the History of Communism''. Oxford: Oxford University Press. p. 126. {{ISBN|9780191667527}}. "The 1936 Constitution described the Soviet Union for the first time as a 'socialist society', rhetorically fulfilling the aim of building socialism in one country, as Stalin had promised."</ref> ===Stav Katoličke crkve=== Zajedno s drugim kritičarima komunističkih ideja, vrh Katoličke Crkve je relativno brzo prepoznao negativne potencijale komunizma. Tako se u enciklici "[[Rerum novarum]]" koju je objavio papa [[Lav XIII.]][[1891.]] godine ukratko navodi kako socijalisti "''ovakvim prenošenjem privatnog vlasništva na zajednicu, da se jednako razdijele koristi i dobra među građane, vjeruju da će se zlo radikalno iskorijeniti. No ta teorija ne samo da ne može riješiti napetosti, nego će škoditi samim radnicima... nema razloga da se općenito pribjegava državnoj upravi, jer je čovjek stariji od države... Previše je jasno da bi, osim nepravde, iz toga nastala zbrka i pomutnja u svim staležima građana. Bio bi otvoren put međusobnoj zavisti, ogovaranju i neslozi. Nestalo bi privatne inicijative uma i marljivosti pojedinca. Tako bi nužno presušili i izvori bogatstva. Ona zamišljena jednakost ne bi bila drugo nego opća nevolja i bijeda. Iz svega toga slijedi da treba odbaciti socijalističko načelo o zajedništvu dobara, jer ono škodi i onima kojima bi trebalo pomoći. Ono se protivi naravnim pravima pojedinaca, iskrivljuje dužnost države i muti opći mir.''" <ref name="bogosovija">{{citiranje www | url =http://bs.scribd.com/doc/33318675/Rerum-novarum-enciklika-Lava-XIII | naslov =''Rerum Novarum'' | preuzeto = 22. kolovoza 2012. | jezik=hrvatski | izdavač=Bogoslovija Rijeka (Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve)}}</ref> Papa [[Pio XI.]] u svojoj [[enciklika|enciklici]] [[Divini Redemptoris]] iz 1937. je osudio komunizam koji je već postojao u [[Sovjetski savez|Sovjetskom savezu]], pored enciklikâ [[Non abbiamo bisogno]] iz [[1931.]] kojom je osudio talijanski [[fašizam]] i enciklike [[Mit brennender Sorge]] iz 1937. kojom je osudio [[nacionalsocijalizam]] i [[rasne teorije]]. Papina reakcija je pobudila kršćanski svijet neka se pojačano zanima za ove probleme, a to je osobito bio slučaj u državama u kojima je bilo na vidiku da će se sraziti [[Totalitarizam|totalitarne]] ideologije. U te su se rasprave o osudi nacizma, fašizma i komunizma uključili i hrvatski bogoslovi, katolički laici, sveučilišni profesori te redovnici iz velikih redova kao što su dominikanci, franjevci i isusovci ([[Dominik Barač]]: ''Socialna filozofija boljševizma'', 1944., [[Jordan Kuničić]]: ''Problemi komunizma (s idejnog stanovišta)'', 1942.).<ref>[http://hrcak.srce.hr/clanak/69882 Bogoslovska smotra 79 (2009.) 4] Alojz Ćubelić: Tri hrvatska dominikanca (Hijacint Bošković, Dominik Barač i Jordan Kuničić) o totalitarnim ideologijama 20. stoljeća, str. 847., 855., 864.</ref> U [[katekizam|Katekizmu]] Katoličke Crkve kojega je 1992. godine izdao sv. Ivan Pavao II., osuda komunizma sadržana je jezgrovito u točki 2425: "Crkva je odbacila totalitarne i ateističke ideologije, povezane, u moderno doba, s 'komunizmom' ili 'socijalizmom'".<ref>[http://www.scribd.com/doc/139550120/Katekizam-Katoli%C4%8Dke-Crkve Katekizam Katoličke Crkve] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140731030918/http://www.scribd.com/doc/139550120/Katekizam-Katoli%C4%8Dke-Crkve |date=31. srpnja 2014. }} (na hrvatskom jeziku), izdanje Hrvatske biskupske konferencije</ref> === Rezolucija Vijeća Europe 1481/2006 === 25. siječnja 2006. u [[Strasbourg]]u parlamentarna skupštine u [[Vijeće Europe|Vijeća Europe]] snažno [[Rezolucija Vijeća Europe 1481/2006|osuđuje zločine]] komunizma. U Rezoluciji se govori: "'' ... Vijeće parlamentarne skupštine Europe danas je osudilo masovna kršenja ljudskih prava od strane totalitarnih komunističkih režima te izrazilo sućut, razumijevanje i priznanje žrtvama tih zločina."'' [[Hrvatski sabor]] je iste godine donio ''Deklaraciju o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnog komunističkog poretka u Hrvatskoj 1945. – 1990.'';<ref>[http://hidra.srce.hr/arhiva/263/18315/www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2006/1786.htm Deklaraciju o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnog komunističkog poretka u Hrvatskoj 1945. – 1990., "Narodne novine" 76/2006]</ref> tu se navodi: "''Totalitarni komunistički režimi koji su vladali u Srednjoj i Istočnoj Europi u prošlom stoljeću, a koji su još na vlasti u nekoliko zemalja svijeta, bili su, bez iznimke, označeni masovnim povredama [[Ljudska prava|ljudskih prava]].''" U Hrvatskoj i u većini europskih država obilježava se 23. kolovoza [[Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima]] - među koje se izrijekom ubrajaju svi komunistički režimi. == Povezani članci == * [[Internacionala]] * [[Socijalistička radnička partija Hrvatske]] * [[Crvena akcija]] * [[Antikomunizam]] == Izvori == {{izvori|30em}} ==Literatura== * Bosteels, Bruno. ''The actuality of communism'' (Verso Books, 2014.) * Blackmer, Donald LM, and Sidney Tarrow, eds. ''Communism in Italy and France'' (Princeton University Press, 2015.) * Priestland, David. ''The Red Flag: A History of Communism'' (Grove Press, 2009.) * Resnick, Stephen A., and Richard D. Wolff. ''Class theory and history: Capitalism and communism in the USSR'' (Routledge, 2013.) * Taras, Raymond C. ''The Road to Disillusion: From Critical Marxism to Post-communism in Eastern Europe (Routledge, 2015.) == Vanjske poveznice == {{wikicitat}} * [http://www.srp.hr/socijalizam-danas/ Oliviero Diliberot, Vladimiro Giacché i Fausto Sorini: Rekonstruirati komunističku partiju" (izabrani odlomci, pripremila Jasna Tkalec)]. ''Socijalizam danas''. ''Glasilo Socijalističke radničke partije Hrvatske'', studeni-prosinac 2011., str. 3. – 6. * [http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Mesic-Desnica-vladajucima-nametnula-misljenje-da-je-komunizam-zlocin ''Mesić: Desnica vladajućima nametnula mišljenje da je komunizam zločin''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150406013634/http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Mesic-Desnica-vladajucima-nametnula-misljenje-da-je-komunizam-zlocin |date=6. travnja 2015. }}, Davor Šišović za ''Novi list'', 9. studenog 2014. * [http://narod.hr/kultura/ivo-banac-odrzao-predavanje-komunizam-hrvatska-povijest/ ''Ivo Banac: komunizam je zaustavio razvoj društva i zemlje''], narod.hr, 31. listopada 2014. * [http://narod.hr/kultura/ivo-banac-odrzao-predavanje-komunizam-hrvatska-povijest/ ''Je li komunizam jednako zlo kao i fašizam?''], Davorin Rudolf za "Vijenac" br. 508, 5. rujna 2013. {{komunizam}} [[Kategorija:Komunizam| ]] [[Kategorija:Gospodarski sustavi]] 5sck0s660rl5rizb7ljhdas3c0x3kxf 0 18364 7476087 7390856 2026-06-06T11:43:15Z Croxyz 205325 /* Vanjske poveznice */ 7476087 wikitext text/x-wiki {{dz}} {{Izdvojeni članak|kolovoz 2005.}} {{Infokvir lik iz sapunice | colour = #CC7722 | colour text = | ime = Sherlock Holmes | serija = | slika = [[Datoteka:Holmes_by_Paget.jpg|200px]] | caption = Sherlock Holmes kako ga je zamislio holmesijanski crtač Sidney Paget iz časopisa ''The Strand'' | premijera = [[1887.]] | odlazak = [[1914.]] | razlog = | kreator = [[Sir Arthur Conan Doyle]] | glumi = [[Jeremy Brett]]<br />[[Basil Rathbone]]<br />[[Vasilij Ivanov]]<br>[[Robert Downey Jr.]]<br>[[Benedict Cumberbatch]] | epizode = | nadimak = | alias = | spol = muškarac | starost = | rodenje = c. [[1854.]] | smrt = | zanimanje = [[detektiv]] | obitelj = brat [[Mycroft Holmes|Mycroft]] | brak = | djeca = | rodaci = | adresa = 221B Baker Street, [[London]] | vjera = | nacionalnost = Britanac }} '''Sherlock Holmes''' je fiktivni [[detektiv]] s kraja [[19. stoljeće|19.]] i početka [[20. stoljeće|20. stoljeća]], koji se prvi put pojavio [[1887.]] godine. Stvorio ga je [[Škotska|škotski]] [[književnik]] i [[liječnik]] [[Arthur Conan Doyle]]. Stanovnik [[London]]a, Sherlock Holmes je najpoznatiji po svom briljantnom korištenju [[Logika|logike]] odnosno [[Dedukcija|dedukcije]], i velikoj moći opažanja koje koristi u cilju rješavanja zamršenih slučajeva. On je možda najpoznatiji fiktivni detektiv i sigurno jedan od najpoznatijih likova u književnosti. Doyle je o Holmesu napisao četiri [[roman]]a i 56 [[Novela|pripovijedaka]]. Skoro sve pripovijeda Holmesov prijatelj, asistent i biograf [[Dr. John H. Watson|doktor Watson]], osim dvije koje je pripovijedao sam Holmes i dvije koje su pripovijedane u trećem licu. Priče su ispočetka objavljivane u magazinskoj serijalizaciji (prva od njih, ''[[Studija u grimizu]] (A Study in Scarlet)'', objavljena je 1887.), uglavnom u časopisu ''The Strand'', u razdoblju od četrdeset godina. Tada je to bio popularan način izdavanja literature: djela [[Charles Dickens|Charlesa Dickensa]] izdavana su na sličan način. Priče o Holmesu pokrivaju razdoblje od [[1878.]] do [[1903.]], osim zadnje priče, "Posljednji naklon" (''His Last Bow''), koja se događa [[1914.]] godine. Priče su čitane koliko zbog misterija o kojima govore, toliko i zbog svoje karakterizacije i stiliziranog [[Viktorijansko doba|kasno-viktorijanskog]] svijeta u kojem se zbivaju. Lik Sherlocka Holmesa portretiran je na filmskom platnu, TV ekranima i u kazalištu više nego ijedan drugi lik, a [[1964.]] časopis ''[[The Times]]'' objavio je da je ukupna prodaja djela o Sherlocku Holmesu na drugom mjestu u svijetu, odmah iza [[Biblija|Biblije]]. === Profil === U knjigama se Holmesov stan nalazi na londonskoj adresi Baker Street 221B. Unajmljuje ga, zajedno sa svojim jedinim prijateljem Dr. Johnom Watsonom od gospođe Hudson, koja u pripovijetkama često donosi brzojave s pozivima u pomoć za slavnog detektiva. Godine [[1890.]] Watson se ženi i odlazi, ostavljajući Holmesa kao jedinog stanara. U stvarnom životu ulica Baker nije do [[1930-ih]] imala kućne brojeve, pa ni 221B. Nasuprot Holmesovoj preciznosti i metodičnosti u istragama stoji njegova sklonost neredu u osobnom životu te temperament, u kojem se smjenjuju razdoblja neobuzdane energije i potpune melankolije, kada često poseže za [[kokain]]om i [[morfij]]em. Pri rješavanju slučajeva ponekad se koristi varkom, majstor je prerušavanja, a katkad ne preže ni pred kršenjem zakona. Važnu ulogu u pronalaženju rješenja redovito igraju sitni tragovi: Holmes, primjerice, razlikuje duhan prema pepelu, a iz veličine otiska cipele deducira visinu počinitelja. Njegov sustanar i prijatelj Watson se u većini priča pojavljuje kao pripovjedač. Holmes se kritično odnosi prema stilu "Watsonovih zapisa" tražeći više objektivnosti i detalja, a manje uzbuđenja. U tri priče pojavljuje se Holmesov stariji brat Mycroft, inteligentniji, ali i s manje ambicije. Detektivu ponekad pomažu i ulični dječaci s Baker Streeta. Holmesov najveći protivnik je [[profesor Moriarty]], ''[[Napoleon]] zločina'', koji se pojavljuje u dvije priče. U borbi s njim Holmes umalo pogiba kod slapova Reichenbach u [[Švicarska|Švicarskoj]]. === Njegovo znanje i vještine === Dok doktor Watson još nije znao čime se Holmes bavi, sastavio je spisak Holmesovih znanja i neznanja. 1. Poznavanje [[književnost]]i - ništa<br> 2. Poznavanje [[Filozofija|filozofije]] - ništa<br> 3. Poznavanje [[Astronomija|astronomije]] - ništa<br> 4. Poznavanje [[Politika|politike]] - slabo<br> 5. Poznavanje [[Botanika|botanike]] - različito. Poznaje sve vrste [[otrov]]a. O praktičnom vrtlarstvu ne zna ništa.<br> 6. Poznavanje [[Geologija|geologije]] - znanje praktično ali ograničeno. Vrste tla razlikuje na prvi pogled.<br> 7. Poznavanje [[Kemija|kemije]] - veoma temeljno<br> 8. Poznavanje [[Anatomija|anatomije]] - podrobno ali nesistematsko<br> 9. Poznavanje senzacionalističke književnosti - ogromno. Poznaje i najsitniju pojedinost svih užasa koji su se odigrali u 19. stoljeću.<br> 10. Dobro svira [[Violina|violinu]]<br> 11. Stručnjak je u borbi štapom, [[boks]]u i [[mačevanje|mačevanju]]<br> 12. Posjeduje temeljno praktično znanje britanskog prava. === Holmes, Watson i vatreno oružje === Iako Holmes i Watson nekad nose kompaktne revolvere [[Webley]] .455 sa sobom, pucali su iz njih samo u četiri situacije: * Obojica su pucala na otočana u ''[[Znak četvorice|Znaku četvorice]]'' * Obojica su pucala u ''[[Baskervillski pas|Baskervillskom psu]]'' * Watson je pucao u ''[[Bakarne bukve|Bakarnim bukvama]] (The Adventure of the Copper Beeches)'' * Watson metkom okrzne satnika Sebastiana Morana u ''[[Avantura nenastanjene kuće|Avanturi nenastanjene kuće]]'' U ''[[Musgraveski ritual|Musgraveskom ritualu]]'' saznajemo da je Holmes zid njihovog stana ukrasio s domoljubnim V.R. (''[[Viktorija, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva|Victoria]] Regina'') napravljenim od metaka. Osim revolvera Holmes koristi i svoj štap kao oružje: * Da bi izbio revolver iz ruke Johna Clayja u ''[[Savez riđokosih|Savezu riđokosih]]'' * Da bi odmaknuo zmiju u ''[[Šarena traka|Šarenoj traci]] (The Adventure of the Speckled Band)'' * Da bi udario zločinca koji je upucao Watsona u ''[[Tri Garrideba]] (The Three Garridebs)'' == Adaptacije == [[Datoteka:Jeremy Brett.jpg|desno|mini|200px|[[Jeremy Brett]] kao Sherlock Holmes]] === Kanonične adaptacije === Pošto je Holmes jako popularan lik, u povijesti je bilo mnogo adaptacija Doyleova lika - isto kao što su ''[[Hamlet]]'' i ''[[Drakula]]'' jako adaptirani likovi. Guinessova knjiga rekorda Holmesa već godinama stavlja kao rekordera u broju adaptacija - igralo ga je preko 70 glumaca u više od 200 filmova i serija. == Holmesijanska spekulacija == === Holmes i Nietzsche === [[Datoteka:Nietzsche1882.jpg|mini|lijevo|180px|Friedrich Wilhelm Nietzsche - mogući model za Sherlocka Holmesa]] Postoji i teza da su mnogi likovi iz Sherlocka Holmesa temeljeni na stvarnim ljudima, posebno [[Friedrich Nietzsche|Friedrichu Nietzscheu]] (koji je možda bio model za samog Holmesa i profesora Moriartyja) i da ih je Doyle posuđivao iz drugih knjiga (što su radili i mnogi drugi autori). [[Samuel Rosenberg]] u djelu ''[[Akt je najbolji kostim]]'' objašnjava mnoge reference na Nietzschea u pričama o Holmesu. Postoji i teorija da je Holmes utemeljen na osobi koja se zove George Vale Owen, kolega Arthura Conana Doylea i njegov blizak prijatelj. Znani model za Sherlocka Holmesa je bio dr. [[Joseph Bell]], kojem je Doyle bio asistent. === Ostale reference u popularnoj kulturi === *U talijanskom [[strip]]u ''[[Martin Mystère]]'' (i paralelnoj seriji ''Priče iz baze Drugdje'') Sherlock Holmes je bio povijesna osoba. [[1894.]] je zajedno sa svojim rođakom, profesorom Georgeom Edwardom Challengerom posjetio izgubljenu dolinu [[dinosaur]]a u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]] te su odande donijeli u Britaniju jednog [[pterodaktil]]a. Između ostalog, Holmes je u toj dolini otkrio serum dugovječnosti. [[1896.]] je otišao sa [[satnik]]om Kyleom Andersonom, agentom američke tajne službe [[Drugdje]], na američko-kanadsku granicu na mjesto zvano "Crna loža" kako bi spasio svog brata kojeg su oteli [[demon]]i. Kasnije je riješio slučaj ubojstava koja je činio [[Jack Trbosjek]]. Početkom [[Prvi svjetski rat|prvog svjetskog rata]] otkrio je da je [[profesor Moriarty]] preživio dvoboj s njim na Reichenbachovim vodopadima. U konačnom sukobu s njim Moriarty je ubijen ali je pri tome poginuo i [[Dr. John H. Watson|doktor Watson]]. Nakon rata Holmes se povukao i prepustio [[Arthur Conan Doyle|Conanu Doyleu]] da uvjeri svijet da je on samo lik iz mašte. Nastanio se u Ukrajini te nastavio raditi na serumu dugovječnosti i uspio si znatno produžiti život, te je [[1990.]]-ih indirektno pomogao Martinu Mystèreu u hvatanju jednog ubojice koji je također tragao za dugovječnosti. *U strip serijalu [[DC Comics]]a ''[[Victorian Undead]]'', Holmes se bori protiv najezde [[zombi]]ja koje predvodi [[nemrtvi]] profesor Moriarty. Priča završava uništenjem čitavog Londona radi suzbijanja širenja zombija. U drugoj priči, Holmes se sukobljava s [[Grof Drakula|grofom Drakulom]] koji pokušava [[Kuga|kugom]] zavladati Britanijom. == Ostale knjige == * Baring-Gould, William S. - ''The Annotated Sherlock Holmes|publisher=Clarkson N. Potter, Inc., New York & John Murray Publishers, London'', 1967. {{ISBN|0-517-50291-7}} * Klinger, Leslie S. - ''The New Annotated Sherlock Holmes|publisher=W.W. Norton & Company, Inc., New York & London'', 2004-.5. {{ISBN|0-393-05916-2}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Sherlock Holmes}} * [https://digitalna.nsk.hr/?pr=l&mrx%5B-%5D%5B178279%5D=a Digitalizirana djela], [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu]] *[http://www.sherlock-holmes.org.uk Udruga "Sherlock Holmes" - London] *[http://www.gutenberg.org/browse/categories/1 "Projekt Gutenberg" - besplatna knjižnica] *[http://webpages.charter.net/lklinger/Chrotabl.htm Kronologija Sherlockovog života, prema različitim izvorima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051112073131/http://webpages.charter.net/lklinger/Chrotabl.htm |date=12. studenoga 2005. }} *[http://sherlock.mindcop.net Javna knjižnica "Sherlock Holmes", s tekstualnim i zvučnim zapisima] *[http://www.westminster.gov.uk/libraries/special/sherlock.cfm Posebna zbirka o Sherlocku Holmesu iz knjižnice Marylebone u Westminsteru] {{Webarchive|url=http://webarchive.nationalarchives.gov.uk/20110928204036/http://www.westminster.gov.uk/libraries/special/sherlock.cfm |date=28. rujna 2011. }} *[http://www.thevoiceofreason.com/sherlock/index.html Priče i filmovi o Sherlocku Holmesu, koji su javno dobro] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070210200336/http://www.thevoiceofreason.com/sherlock/index.html |date=10. veljače 2007. }} *[http://www.sherlockian.net/ Sherlockian.net] *[http://sirconandoyle.com Sir Arthur Conan Doyle, tvorac Sherlocka Holmesa] {{SherlockHolmesRomani}} [[Kategorija:Sherlock Holmes| ]] i7p56gcam40ydz91e2d6grgmndn8nao 7476088 7476087 2026-06-06T11:43:34Z Croxyz 205325 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/Croxyz|Croxyz]] ([[User talk:Croxyz|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Quinlan83|Quinlan83]] 7009133 wikitext text/x-wiki {{dz}} {{Izdvojeni članak|kolovoz 2005.}} {{Infokvir lik iz sapunice | colour = #CC7722 | colour text = | ime = Sherlock Holmes | serija = | slika = [[Datoteka:Holmes_by_Paget.jpg|200px]] | caption = Sherlock Holmes kako ga je zamislio holmesijanski crtač Sidney Paget iz časopisa ''The Strand'' | premijera = [[1887.]] | odlazak = [[1914.]] | razlog = | kreator = [[Sir Arthur Conan Doyle]] | glumi = [[Jeremy Brett]]<br />[[Basil Rathbone]]<br />[[Vasilij Ivanov]]<br>[[Robert Downey Jr.]]<br>[[Benedict Cumberbatch]] | epizode = | nadimak = | alias = | spol = muškarac | starost = | rodenje = c. [[1854.]] | smrt = | zanimanje = [[detektiv]] | obitelj = brat [[Mycroft Holmes|Mycroft]] | brak = | djeca = | rodaci = | adresa = 221B Baker Street, [[London]] | vjera = | nacionalnost = Britanac }} '''Sherlock Holmes''' je fiktivni [[detektiv]] s kraja [[19. stoljeće|19.]] i početka [[20. stoljeće|20. stoljeća]], koji se prvi put pojavio [[1887.]] godine. Stvorio ga je [[Škotska|škotski]] [[književnik]] i [[liječnik]] [[Arthur Conan Doyle]]. Stanovnik [[London]]a, Sherlock Holmes je najpoznatiji po svom briljantnom korištenju [[Logika|logike]] odnosno [[Dedukcija|dedukcije]], i velikoj moći opažanja koje koristi u cilju rješavanja zamršenih slučajeva. On je možda najpoznatiji fiktivni detektiv i sigurno jedan od najpoznatijih likova u književnosti. Doyle je o Holmesu napisao četiri [[roman]]a i 56 [[Novela|pripovijedaka]]. Skoro sve pripovijeda Holmesov prijatelj, asistent i biograf [[Dr. John H. Watson|doktor Watson]], osim dvije koje je pripovijedao sam Holmes i dvije koje su pripovijedane u trećem licu. Priče su ispočetka objavljivane u magazinskoj serijalizaciji (prva od njih, ''[[Studija u grimizu]] (A Study in Scarlet)'', objavljena je 1887.), uglavnom u časopisu ''The Strand'', u razdoblju od četrdeset godina. Tada je to bio popularan način izdavanja literature: djela [[Charles Dickens|Charlesa Dickensa]] izdavana su na sličan način. Priče o Holmesu pokrivaju razdoblje od [[1878.]] do [[1903.]], osim zadnje priče, "Posljednji naklon" (''His Last Bow''), koja se događa [[1914.]] godine. Priče su čitane koliko zbog misterija o kojima govore, toliko i zbog svoje karakterizacije i stiliziranog [[Viktorijansko doba|kasno-viktorijanskog]] svijeta u kojem se zbivaju. Lik Sherlocka Holmesa portretiran je na filmskom platnu, TV ekranima i u kazalištu više nego ijedan drugi lik, a [[1964.]] časopis ''[[The Times]]'' objavio je da je ukupna prodaja djela o Sherlocku Holmesu na drugom mjestu u svijetu, odmah iza [[Biblija|Biblije]]. === Profil === U knjigama se Holmesov stan nalazi na londonskoj adresi Baker Street 221B. Unajmljuje ga, zajedno sa svojim jedinim prijateljem Dr. Johnom Watsonom od gospođe Hudson, koja u pripovijetkama često donosi brzojave s pozivima u pomoć za slavnog detektiva. Godine [[1890.]] Watson se ženi i odlazi, ostavljajući Holmesa kao jedinog stanara. U stvarnom životu ulica Baker nije do [[1930-ih]] imala kućne brojeve, pa ni 221B. Nasuprot Holmesovoj preciznosti i metodičnosti u istragama stoji njegova sklonost neredu u osobnom životu te temperament, u kojem se smjenjuju razdoblja neobuzdane energije i potpune melankolije, kada često poseže za [[kokain]]om i [[morfij]]em. Pri rješavanju slučajeva ponekad se koristi varkom, majstor je prerušavanja, a katkad ne preže ni pred kršenjem zakona. Važnu ulogu u pronalaženju rješenja redovito igraju sitni tragovi: Holmes, primjerice, razlikuje duhan prema pepelu, a iz veličine otiska cipele deducira visinu počinitelja. Njegov sustanar i prijatelj Watson se u većini priča pojavljuje kao pripovjedač. Holmes se kritično odnosi prema stilu "Watsonovih zapisa" tražeći više objektivnosti i detalja, a manje uzbuđenja. U tri priče pojavljuje se Holmesov stariji brat Mycroft, inteligentniji, ali i s manje ambicije. Detektivu ponekad pomažu i ulični dječaci s Baker Streeta. Holmesov najveći protivnik je [[profesor Moriarty]], ''[[Napoleon]] zločina'', koji se pojavljuje u dvije priče. U borbi s njim Holmes umalo pogiba kod slapova Reichenbach u [[Švicarska|Švicarskoj]]. === Njegovo znanje i vještine === Dok doktor Watson još nije znao čime se Holmes bavi, sastavio je spisak Holmesovih znanja i neznanja. 1. Poznavanje [[književnost]]i - ništa<br> 2. Poznavanje [[Filozofija|filozofije]] - ništa<br> 3. Poznavanje [[Astronomija|astronomije]] - ništa<br> 4. Poznavanje [[Politika|politike]] - slabo<br> 5. Poznavanje [[Botanika|botanike]] - različito. Poznaje sve vrste [[otrov]]a. O praktičnom vrtlarstvu ne zna ništa.<br> 6. Poznavanje [[Geologija|geologije]] - znanje praktično ali ograničeno. Vrste tla razlikuje na prvi pogled.<br> 7. Poznavanje [[Kemija|kemije]] - veoma temeljno<br> 8. Poznavanje [[Anatomija|anatomije]] - podrobno ali nesistematsko<br> 9. Poznavanje senzacionalističke književnosti - ogromno. Poznaje i najsitniju pojedinost svih užasa koji su se odigrali u 19. stoljeću.<br> 10. Dobro svira [[Violina|violinu]]<br> 11. Stručnjak je u borbi štapom, [[boks]]u i [[mačevanje|mačevanju]]<br> 12. Posjeduje temeljno praktično znanje britanskog prava. === Holmes, Watson i vatreno oružje === Iako Holmes i Watson nekad nose kompaktne revolvere [[Webley]] .455 sa sobom, pucali su iz njih samo u četiri situacije: * Obojica su pucala na otočana u ''[[Znak četvorice|Znaku četvorice]]'' * Obojica su pucala u ''[[Baskervillski pas|Baskervillskom psu]]'' * Watson je pucao u ''[[Bakarne bukve|Bakarnim bukvama]] (The Adventure of the Copper Beeches)'' * Watson metkom okrzne satnika Sebastiana Morana u ''[[Avantura nenastanjene kuće|Avanturi nenastanjene kuće]]'' U ''[[Musgraveski ritual|Musgraveskom ritualu]]'' saznajemo da je Holmes zid njihovog stana ukrasio s domoljubnim V.R. (''[[Viktorija, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva|Victoria]] Regina'') napravljenim od metaka. Osim revolvera Holmes koristi i svoj štap kao oružje: * Da bi izbio revolver iz ruke Johna Clayja u ''[[Savez riđokosih|Savezu riđokosih]]'' * Da bi odmaknuo zmiju u ''[[Šarena traka|Šarenoj traci]] (The Adventure of the Speckled Band)'' * Da bi udario zločinca koji je upucao Watsona u ''[[Tri Garrideba]] (The Three Garridebs)'' == Adaptacije == [[Datoteka:Jeremy Brett.jpg|desno|mini|200px|[[Jeremy Brett]] kao Sherlock Holmes]] === Kanonične adaptacije === Pošto je Holmes jako popularan lik, u povijesti je bilo mnogo adaptacija Doyleova lika - isto kao što su ''[[Hamlet]]'' i ''[[Drakula]]'' jako adaptirani likovi. Guinessova knjiga rekorda Holmesa već godinama stavlja kao rekordera u broju adaptacija - igralo ga je preko 70 glumaca u više od 200 filmova i serija. == Holmesijanska spekulacija == === Holmes i Nietzsche === [[Datoteka:Nietzsche1882.jpg|mini|lijevo|180px|Friedrich Wilhelm Nietzsche - mogući model za Sherlocka Holmesa]] Postoji i teza da su mnogi likovi iz Sherlocka Holmesa temeljeni na stvarnim ljudima, posebno [[Friedrich Nietzsche|Friedrichu Nietzscheu]] (koji je možda bio model za samog Holmesa i profesora Moriartyja) i da ih je Doyle posuđivao iz drugih knjiga (što su radili i mnogi drugi autori). [[Samuel Rosenberg]] u djelu ''[[Akt je najbolji kostim]]'' objašnjava mnoge reference na Nietzschea u pričama o Holmesu. Postoji i teorija da je Holmes utemeljen na osobi koja se zove George Vale Owen, kolega Arthura Conana Doylea i njegov blizak prijatelj. Znani model za Sherlocka Holmesa je bio dr. [[Joseph Bell]], kojem je Doyle bio asistent. === Ostale reference u popularnoj kulturi === *U talijanskom [[strip]]u ''[[Martin Mystère]]'' (i paralelnoj seriji ''Priče iz baze Drugdje'') Sherlock Holmes je bio povijesna osoba. [[1894.]] je zajedno sa svojim rođakom, profesorom Georgeom Edwardom Challengerom posjetio izgubljenu dolinu [[dinosaur]]a u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]] te su odande donijeli u Britaniju jednog [[pterodaktil]]a. Između ostalog, Holmes je u toj dolini otkrio serum dugovječnosti. [[1896.]] je otišao sa [[satnik]]om Kyleom Andersonom, agentom američke tajne službe [[Drugdje]], na američko-kanadsku granicu na mjesto zvano "Crna loža" kako bi spasio svog brata kojeg su oteli [[demon]]i. Kasnije je riješio slučaj ubojstava koja je činio [[Jack Trbosjek]]. Početkom [[Prvi svjetski rat|prvog svjetskog rata]] otkrio je da je [[profesor Moriarty]] preživio dvoboj s njim na Reichenbachovim vodopadima. U konačnom sukobu s njim Moriarty je ubijen ali je pri tome poginuo i [[Dr. John H. Watson|doktor Watson]]. Nakon rata Holmes se povukao i prepustio [[Arthur Conan Doyle|Conanu Doyleu]] da uvjeri svijet da je on samo lik iz mašte. Nastanio se u Ukrajini te nastavio raditi na serumu dugovječnosti i uspio si znatno produžiti život, te je [[1990.]]-ih indirektno pomogao Martinu Mystèreu u hvatanju jednog ubojice koji je također tragao za dugovječnosti. *U strip serijalu [[DC Comics]]a ''[[Victorian Undead]]'', Holmes se bori protiv najezde [[zombi]]ja koje predvodi [[nemrtvi]] profesor Moriarty. Priča završava uništenjem čitavog Londona radi suzbijanja širenja zombija. U drugoj priči, Holmes se sukobljava s [[Grof Drakula|grofom Drakulom]] koji pokušava [[Kuga|kugom]] zavladati Britanijom. == Ostale knjige == * Baring-Gould, William S. - ''The Annotated Sherlock Holmes|publisher=Clarkson N. Potter, Inc., New York & John Murray Publishers, London'', 1967. {{ISBN|0-517-50291-7}} * Klinger, Leslie S. - ''The New Annotated Sherlock Holmes|publisher=W.W. Norton & Company, Inc., New York & London'', 2004-.5. {{ISBN|0-393-05916-2}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Sherlock Holmes}} *[http://www.sherlock-holmes.org.uk Udruga "Sherlock Holmes" - London] *[http://www.gutenberg.org/browse/categories/1 "Projekt Gutenberg" - besplatna knjižnica] *[http://webpages.charter.net/lklinger/Chrotabl.htm Kronologija Sherlockovog života, prema različitim izvorima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051112073131/http://webpages.charter.net/lklinger/Chrotabl.htm |date=12. studenoga 2005. }} *[http://sherlock.mindcop.net Javna knjižnica "Sherlock Holmes", s tekstualnim i zvučnim zapisima] *[http://www.westminster.gov.uk/libraries/special/sherlock.cfm Posebna zbirka o Sherlocku Holmesu iz knjižnice Marylebone u Westminsteru] {{Webarchive|url=http://webarchive.nationalarchives.gov.uk/20110928204036/http://www.westminster.gov.uk/libraries/special/sherlock.cfm |date=28. rujna 2011. }} *[http://www.thevoiceofreason.com/sherlock/index.html Priče i filmovi o Sherlocku Holmesu, koji su javno dobro] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070210200336/http://www.thevoiceofreason.com/sherlock/index.html |date=10. veljače 2007. }} *[http://www.sherlockian.net/ Sherlockian.net] *[http://sirconandoyle.com Sir Arthur Conan Doyle, tvorac Sherlocka Holmesa] {{SherlockHolmesRomani}} [[Kategorija:Sherlock Holmes| ]] 2lpmj5gmnuz65sqedgyhw6foal1rwpr 7476092 7476088 2026-06-06T11:47:19Z Croxyz 205325 7476092 wikitext text/x-wiki {{dz}} {{Izdvojeni članak|kolovoz 2005.}} {{Infokvir lik iz sapunice | colour = #CC7722 | colour text = | ime = Sherlock Holmes | serija = | slika = [[Datoteka:Holmes_by_Paget.jpg|200px]] | caption = Sherlock Holmes kako ga je zamislio holmesijanski crtač Sidney Paget iz časopisa ''The Strand'' | premijera = [[1887.]] | odlazak = [[1914.]] | razlog = | kreator = [[Sir Arthur Conan Doyle]] | glumi = [[Jeremy Brett]]<br />[[Basil Rathbone]]<br />[[Vasilij Ivanov]]<br>[[Robert Downey Jr.]]<br>[[Benedict Cumberbatch]] | epizode = | nadimak = | alias = | spol = muškarac | starost = | rodenje = c. [[1854.]] | smrt = | zanimanje = [[detektiv]] | obitelj = brat [[Mycroft Holmes|Mycroft]] | brak = | djeca = | rodaci = | adresa = 221B Baker Street, [[London]] | vjera = | nacionalnost = Britanac }} '''Sherlock Holmes''' je fiktivni [[detektiv]] s kraja [[19. stoljeće|19.]] i početka [[20. stoljeće|20. stoljeća]], koji se prvi put pojavio [[1887.]] godine. Stvorio ga je [[Škotska|škotski]] [[književnik]] i [[liječnik]] [[Arthur Conan Doyle]]. Stanovnik [[London]]a, Sherlock Holmes je najpoznatiji po svom briljantnom korištenju [[Logika|logike]] odnosno [[Dedukcija|dedukcije]], i velikoj moći opažanja koje koristi u cilju rješavanja zamršenih slučajeva. On je možda najpoznatiji fiktivni detektiv i sigurno jedan od najpoznatijih likova u književnosti. Doyle je o Holmesu napisao četiri [[roman]]a i 56 [[Novela|pripovijedaka]]. Skoro sve pripovijeda Holmesov prijatelj, asistent i biograf [[Dr. John H. Watson|doktor Watson]], osim dvije koje je pripovijedao sam Holmes i dvije koje su pripovijedane u trećem licu. Priče su ispočetka objavljivane u magazinskoj serijalizaciji (prva od njih, ''[[Studija u grimizu]] (A Study in Scarlet)'', objavljena je 1887.), uglavnom u časopisu ''The Strand'', u razdoblju od četrdeset godina. Tada je to bio popularan način izdavanja literature: djela [[Charles Dickens|Charlesa Dickensa]] izdavana su na sličan način. Priče o Holmesu pokrivaju razdoblje od [[1878.]] do [[1903.]], osim zadnje priče, "Posljednji naklon" (''His Last Bow''), koja se događa [[1914.]] godine. Priče su čitane koliko zbog misterija o kojima govore, toliko i zbog svoje karakterizacije i stiliziranog [[Viktorijansko doba|kasno-viktorijanskog]] svijeta u kojem se zbivaju. Lik Sherlocka Holmesa portretiran je na filmskom platnu, TV ekranima i u kazalištu više nego ijedan drugi lik, a [[1964.]] časopis ''[[The Times]]'' objavio je da je ukupna prodaja djela o Sherlocku Holmesu na drugom mjestu u svijetu, odmah iza [[Biblija|Biblije]]. === Profil === U knjigama se Holmesov stan nalazi na londonskoj adresi Baker Street 221B. Unajmljuje ga, zajedno sa svojim jedinim prijateljem Dr. Johnom Watsonom od gospođe Hudson, koja u pripovijetkama često donosi brzojave s pozivima u pomoć za slavnog detektiva. Godine [[1890.]] Watson se ženi i odlazi, ostavljajući Holmesa kao jedinog stanara. U stvarnom životu ulica Baker nije do [[1930-ih]] imala kućne brojeve, pa ni 221B. Nasuprot Holmesovoj preciznosti i metodičnosti u istragama stoji njegova sklonost neredu u osobnom životu te temperament, u kojem se smjenjuju razdoblja neobuzdane energije i potpune melankolije, kada često poseže za [[kokain]]om i [[morfij]]em. Pri rješavanju slučajeva ponekad se koristi varkom, majstor je prerušavanja, a katkad ne preže ni pred kršenjem zakona. Važnu ulogu u pronalaženju rješenja redovito igraju sitni tragovi: Holmes, primjerice, razlikuje duhan prema pepelu, a iz veličine otiska cipele deducira visinu počinitelja. Njegov sustanar i prijatelj Watson se u većini priča pojavljuje kao pripovjedač. Holmes se kritično odnosi prema stilu "Watsonovih zapisa" tražeći više objektivnosti i detalja, a manje uzbuđenja. U tri priče pojavljuje se Holmesov stariji brat Mycroft, inteligentniji, ali i s manje ambicije. Detektivu ponekad pomažu i ulični dječaci s Baker Streeta. Holmesov najveći protivnik je [[profesor Moriarty]], ''[[Napoleon]] zločina'', koji se pojavljuje u dvije priče. U borbi s njim Holmes umalo pogiba kod slapova Reichenbach u [[Švicarska|Švicarskoj]]. === Njegovo znanje i vještine === Dok doktor Watson još nije znao čime se Holmes bavi, sastavio je spisak Holmesovih znanja i neznanja. 1. Poznavanje [[književnost]]i – ništa<br> 2. Poznavanje [[Filozofija|filozofije]] – ništa<br> 3. Poznavanje [[Astronomija|astronomije]] – ništa<br> 4. Poznavanje [[Politika|politike]] – slabo<br> 5. Poznavanje [[Botanika|botanike]] – različito. Poznaje sve vrste [[otrov]]a. O praktičnom vrtlarstvu ne zna ništa.<br> 6. Poznavanje [[Geologija|geologije]] – znanje praktično, ali ograničeno. Vrste tla razlikuje na prvi pogled.<br> 7. Poznavanje [[Kemija|kemije]] – veoma temeljno<br> 8. Poznavanje [[Anatomija|anatomije]] – podrobno ali nesistematsko<br> 9. Poznavanje senzacionalističke književnosti – ogromno. Poznaje i najsitniju pojedinost svih užasa koji su se odigrali u 19. stoljeću.<br> 10. Dobro svira [[Violina|violinu]]<br> 11. Stručnjak je u borbi štapom, [[boks]]u i [[mačevanje|mačevanju]]<br> 12. Posjeduje temeljno praktično znanje britanskog prava. === Holmes, Watson i vatreno oružje === Iako Holmes i Watson nekad nose kompaktne revolvere [[Webley]] .455 sa sobom, pucali su iz njih samo u četiri situacije: * Obojica su pucala na otočana u ''[[Znak četvorice|Znaku četvorice]]'' * Obojica su pucala u ''[[Baskervillski pas|Baskervillskom psu]]'' * Watson je pucao u ''[[Bakarne bukve|Bakarnim bukvama]] (The Adventure of the Copper Beeches)'' * Watson metkom okrzne satnika Sebastiana Morana u ''[[Avantura nenastanjene kuće|Avanturi nenastanjene kuće]]'' U ''[[Musgraveski ritual|Musgraveskom ritualu]]'' saznajemo da je Holmes zid njihovog stana ukrasio s domoljubnim V.R. (''[[Viktorija, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva|Victoria]] Regina'') napravljenim od metaka. Osim revolvera Holmes koristi i svoj štap kao oružje: * Da bi izbio revolver iz ruke Johna Clayja u ''[[Savez riđokosih|Savezu riđokosih]]'' * Da bi odmaknuo zmiju u ''[[Šarena traka|Šarenoj traci]] (The Adventure of the Speckled Band)'' * Da bi udario zločinca koji je upucao Watsona u ''[[Tri Garrideba]] (The Three Garridebs)'' == Adaptacije == [[Datoteka:Jeremy Brett.jpg|desno|mini|200px|[[Jeremy Brett]] kao Sherlock Holmes]] === Kanonične adaptacije === Pošto je Holmes jako popularan lik, u povijesti je bilo mnogo adaptacija Doyleova lika – isto kao što su ''[[Hamlet]]'' i ''[[Drakula]]'' jako adaptirani likovi. Guinessova knjiga rekorda Holmesa već godinama stavlja kao rekordera u broju adaptacija – igralo ga je preko 70 glumaca u više od 200 filmova i serija. == Holmesijanska spekulacija == === Holmes i Nietzsche === [[Datoteka:Nietzsche1882.jpg|mini|lijevo|180px|Friedrich Wilhelm Nietzsche – mogući model za Sherlocka Holmesa]] Postoji i teza da su mnogi likovi iz Sherlocka Holmesa temeljeni na stvarnim ljudima, posebno [[Friedrich Nietzsche|Friedrichu Nietzscheu]] (koji je možda bio model za samog Holmesa i profesora Moriartyja) i da ih je Doyle posuđivao iz drugih knjiga (što su radili i mnogi drugi autori). [[Samuel Rosenberg]] u djelu ''[[Akt je najbolji kostim]]'' objašnjava mnoge reference na Nietzschea u pričama o Holmesu. Postoji i teorija da je Holmes utemeljen na osobi koja se zove George Vale Owen, kolega Arthura Conana Doylea i njegov blizak prijatelj. Znani model za Sherlocka Holmesa je bio dr. [[Joseph Bell]], kojem je Doyle bio asistent. === Ostale reference u popularnoj kulturi === *U talijanskom [[strip]]u ''[[Martin Mystère]]'' (i paralelnoj seriji ''Priče iz baze Drugdje'') Sherlock Holmes je bio povijesna osoba. [[1894.]] je zajedno sa svojim rođakom, profesorom Georgeom Edwardom Challengerom posjetio izgubljenu dolinu [[dinosaur]]a u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]] te su odande donijeli u Britaniju jednog [[pterodaktil]]a. Između ostalog, Holmes je u toj dolini otkrio serum dugovječnosti. [[1896.]] je otišao sa [[satnik]]om Kyleom Andersonom, agentom američke tajne službe [[Drugdje]], na američko-kanadsku granicu na mjesto zvano "Crna loža" kako bi spasio svog brata kojeg su oteli [[demon]]i. Kasnije je riješio slučaj ubojstava koja je činio [[Jack Trbosjek]]. Početkom [[Prvi svjetski rat|prvog svjetskog rata]] otkrio je da je [[profesor Moriarty]] preživio dvoboj s njim na Reichenbachovim vodopadima. U konačnom sukobu s njim Moriarty je ubijen ali je pri tome poginuo i [[Dr. John H. Watson|doktor Watson]]. Nakon rata Holmes se povukao i prepustio [[Arthur Conan Doyle|Conanu Doyleu]] da uvjeri svijet da je on samo lik iz mašte. Nastanio se u Ukrajini te nastavio raditi na serumu dugovječnosti i uspio si znatno produžiti život, te je [[1990.]]-ih indirektno pomogao Martinu Mystèreu u hvatanju jednog ubojice koji je također tragao za dugovječnosti. *U strip serijalu [[DC Comics]]a ''[[Victorian Undead]]'', Holmes se bori protiv najezde [[zombi]]ja koje predvodi [[nemrtvi]] profesor Moriarty. Priča završava uništenjem čitavog Londona radi suzbijanja širenja zombija. U drugoj priči, Holmes se sukobljava s [[Grof Drakula|grofom Drakulom]] koji pokušava [[Kuga|kugom]] zavladati Britanijom. == Ostale knjige == * Baring-Gould, William S. – ''The Annotated Sherlock Holmes|publisher=Clarkson N. Potter, Inc., New York & John Murray Publishers, London'', 1967. {{ISBN|0-517-50291-7}} * Klinger, Leslie S. – ''The New Annotated Sherlock Holmes|publisher=W.W. Norton & Company, Inc., New York & London'', 2004-.5. {{ISBN|0-393-05916-2}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Sherlock Holmes}} *[http://www.sherlock-holmes.org.uk Udruga "Sherlock Holmes" – London] *[http://www.gutenberg.org/browse/categories/1 "Projekt Gutenberg" – besplatna knjižnica] *[http://webpages.charter.net/lklinger/Chrotabl.htm Kronologija Sherlockovog života, prema različitim izvorima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051112073131/http://webpages.charter.net/lklinger/Chrotabl.htm |date=12. studenoga 2005. }} *[http://sherlock.mindcop.net Javna knjižnica "Sherlock Holmes", s tekstualnim i zvučnim zapisima] *[http://www.westminster.gov.uk/libraries/special/sherlock.cfm Posebna zbirka o Sherlocku Holmesu iz knjižnice Marylebone u Westminsteru] {{Webarchive|url=http://webarchive.nationalarchives.gov.uk/20110928204036/http://www.westminster.gov.uk/libraries/special/sherlock.cfm |date=28. rujna 2011. }} *[http://www.thevoiceofreason.com/sherlock/index.html Priče i filmovi o Sherlocku Holmesu, koji su javno dobro] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070210200336/http://www.thevoiceofreason.com/sherlock/index.html |date=10. veljače 2007. }} *[http://www.sherlockian.net/ Sherlockian.net] *[http://sirconandoyle.com Sir Arthur Conan Doyle, tvorac Sherlocka Holmesa] {{SherlockHolmesRomani}} [[Kategorija:Sherlock Holmes| ]] dj5ve7mjbogtw6vlny3sucje4zbib3w 0 20036 7476090 7441815 2026-06-06T11:45:55Z Croxyz 205325 7476090 wikitext text/x-wiki {{Književnik | Ime = Sir Arthur Conan Doyle | boja = #CC7722 | slika = Conan doyle.jpg | veličina= | opis slike = | puno ime = Arthur Ignatius Conan Doyle | pseudonim = | rođenje = [[22. svibnja]] [[1859.]]| mjesto rođenja=[[Edinburgh]], [[Škotska]] | smrt = [[7. srpnja]] [[1930.]]| mjesto smrti = [[Crowborough]], [[Engleska]] | zanimanje = okulist | nacionalnost = | period pisanja = c.[[1878.]] – [[1928.]] | vrsta = [[roman]] ([[žanr kriminalistike|kriminalistički]], [[pustolovni roman|pustolovni]], [[povijesni roman|povijesni]]) | teme = | period = | supruga = Louise Hawkins<br>(1885. – 1906.)<br>Jean Lackie<br>(1907. – 1930.)| suprug = | djeca = 5 djece:<br>Mary Conan Doyle<br>Kingsley Conan Doyle<br>Denis Conan Doyle<br>[[Jean Conan Doyle]]<br>[[Adrian Conan Doyle]]| djela = djela o [[Sherlock Holmes|Sherlocku Holmesu]]<br>''[[Izgubljeni svijet (Arthur Conan Doyle)|Izgubljeni svijet]]'' | nagrade = | potpis = ArthurConanDoyleSignature.png | web = | fusnote = | }} '''Sir Arthur Ignatius Conan Doyle''' ([[Edinburgh]], [[22. svibnja]] [[1859.]] – [[Crowborough]], [[Sussex]], [[7. srpnja]] [[1930.]]), [[Velika Britanija|britanski]] autor [[kriminalistički]]h romana, najpoznatiji kao "otac" [[Sherlock Holmes|Sherlocka Holmesa]] i [[Dr. John H. Watson|doktora Watsona]]. == Životopis == Rođen je [[1859.]] u [[Edinburgh]]u od roditelja [[Irska|Iraca]] koji su emigrirali u [[Škotska|Škotsku]]. S devet godina poslan je u [[Isusovci|isusovačku]] školu u [[Stonyhurst]]u, a [[1875.]] odbacio je [[kršćanstvo]] i postao agnostik. Od [[1876.]] do [[1881.]] studirao je medicinu u Edinburghu te obavljao praksu u [[Aston]]u (danas predgrađu [[Birmingham]]a). Nakon studija postao je brodski liječnik i otplovio na [[Afrika|zapadnoafričku]] obalu, a [[1882.]] započeo je privatnu praksu u [[Plymouth]]u. Doktorat je dobio [[1885.]] Njegova je praksa bila neuspješna, a čekajući pacijente pisao bi knjige. Prvo mu je djelo izašlo u ''Chambers's Edinburgh Journal'' prije njegove dvadesete godine. Ozbiljnije se posvetio književnosti nedugo nakon preseljenja u odmaralište [[Southsea]]. Prvo mu je značajnije djelo bilo ''A Study in Scarlet'' ("Skica u grimizu") koje je izašlo u ''Beeton's Christmas Annual'' [[1887.]] i u kojem se prvi put pojavljuje [[Sherlock Holmes]], stvoren prema profesoru [[Joseph Bell|Josephu Bellu]]. Zanimljivo je da je [[Rudyard Kipling]] čestitajući Doyleu na uspjehu upitao: "Je li to moj stari prijatelj, Dr. Joe?". Za života u [[Southsea]]u sudjelovao je u osnivanju [[Portsmouth F.C.|Portsmoutha F.C.]] i igrao kao njihov prvi [[Nogometni vratar|vratar]]. Godine [[1885.]] oženio je Louise Hawkins, koja je bolovala od [[tuberkuloza|tuberkuloze]] i na koncu preminula [[1906.]] Godine [[1907.]] njegovom drugom ženom postala je Jean Lackie u koju se zaljubio [[1897.]] i s njom održavao [[Platonska ljubav|platonsku vezu]] zbog vjernosti prvoj ženi. Doyle je imao petero djece, dvoje s prvom ženom (Mary i Kingsley) i troje s drugom (Jean, Denis i [[Adrian Conan Doyle|Adrian]]). Godine [[1890.]] proučavao je oko u [[Beč]]u, a [[1891.]] preselio se u [[London]] gdje je imao praksu kao [[Oftamologija|okulist]]. To mu je dalo više vremena za pisanje, a u studenom [[1891.]] pisao je majci: ''"Mislim kako bi bilo dobro ubiti [[Sherlock Holmes|Holmesa]]... i završiti s njim zauvijek. Odvlači mi misli od važnijih stvari."'' To je i napravio u prosincu [[1893.]] u djelu ''The Final Problem'' opisavši borbu Holmesa s najvećim neprijateljem profesorom Moriartyjem u kojoj su obojica poginuli u padu s vodopada. Nakon javnog odaziva oživio ga je u djelu ''The Adventure Of The Empty House'' s objašnjenjem da je samo Moriarty preminuo, a [[Sherlock Holmes|Holmes]] je inscenirao svoju smrt kako bi se obračunao sa svojim drugim neprijeteljima. Sherlock Holmes se pojavio u još 56 kratkih priča i u četiri Doyleova romana te u romanima drugih autora. Nakon [[Burski rat|Burskog rata]] u [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj Republici]] i međunarodnih optužbi protiv [[Velika Britanija|Velike Britanije]] zbog počinjenih okrutnosti, Doyle je napisao [[pamflet]] ''The War In South Africa'', preveden na mnoge svjetske jezike, u kojem je opravdavao ponašanje [[Velika Britanija|Britanaca]] u ratu. Doyle je vjerovao da mu je baš taj pamflet donio titulu '''Sir''' i mjesto zamjenika predstavnika krune u [[Surrey]]ju [[1902.]] Napisao je i dužu knjigu ''The Great Boer War'' [[1900.]] Početkom 20. stoljeća kandidirao se za Parlament kao liberal u [[Edinburgh]]u i u Border Burghu, ali nije uspio pobijediti. No bio je jedan od prvih počasnih članova Britanskog skijaškog kluba. [[Datoteka:Conandoylestatue.jpg|mini|Kip Arthura Conana Doylea u [[Crowborough]]u]] Doyle je bio uključen i u kampanju za reforme afričke [[Demokratska Republika Kongo|Slobodne Države Kongo]] zajedno s novinarom Edmundom Dene Morelom i diplomatom Rogerom Casementom. Napisao je ''The Crime Of The Congo'' [[1909.]], dugi pamflet koji opisuje zločine u Kongu. Morel i Casment dali su mu inspiraciju za likove djela [[Izgubljeni svijet]] (''The Lost World'') iz [[1912.]] Rastao se od obojice početkom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] jer je Morel bio vođa [[mirotvorstvo|pacifista]], a Casment je izdao [[Velika Britanija|Britaniju]] radi [[Irska|Irskog]] podrijetla. U kasnim godinama, Doyle se vezao za [[spiritualizam]] i napisao je roman s likom [[Profesor Challenger|Profesora Challengera]] pod imenom ''The Land Of Mist''. Jedna je od njegovih čudnijih knjiga ''The Coming Of the Fairies'' iz [[1921.]] jer je bio uvjeren u istinitost fotografija vila iz Cottingleya koja su bile glavna inspiracija za djelo u kojem su se mogle pročitati teorije o vilama i duhovima. Nakon ovog djela njegova zbirka kraćih priča ''The Adventures Of Sherlock Holmes'' zabranjena je u [[Sovjetski Savez|SSSR-u]] [[1929.]] za vrijeme okultizma, no ta je zabrana kasnije ukinuta. Doyle je jedno vrijeme bio prijatelj [[Harry Houdini|Harryja Houdinija]], velikim protivnikom spiritualističkog pokreta. Iako je Houdini smatrao spiritualističke proroke varalicama (pokušavajući ih otkriti), Doyle je mislio da i Houdini ima natprirodne moći, a to je pokazao u djelu ''The Edge Of The Unknown''. Houdini nije uspio uvjeriti Doylea da su to samo čarobni trikovi, što je dovelo do prekida prijateljstva. Doyle je pokopan u crkvenom dvorištu u [[Minstead]]u u [[New Forest]], [[Hampshire]], [[Velika Britanija|Engleska]]. U južnoengleskom gradiću [[Crowborough]]u, u kojem je Doyle živio 23 godine, podignut je kip u njegovu čast, a na Picardy Placeu u [[Edinburgh]]u, blizu Doyleove rodne kuće stoji kip [[Sherlock Holmes|Sherlocka Holmesa]]. == Bibliografija == ===Sherlock Holmes=== * [[Skica u Grimizu]] (''A study in scarlet'' – 1887.) * [[Znak četvorice]] (''The Sign of Four'' – 1890.) * [[Pustolovine Sherlocka Holmesa]] (''The Adventures of Sherlock Holmes'' – 1892.) * [[Žuto lice]] (''The Memoirs of Sherlock Holmes'' – 1894.) * [[Baskervillski pas]] (''The Hound of the Baskervilles'' – 1902.) * [[Nenastanjena kuća]] (''Povratak Sherlocka Holmesa'' – 1904.) * [[Dolina straha]] (''The Valley of Fear'' – 1914.) * [[Posljednja zagonetka]] (''His Last Bow'' – 1917.) * [[Lavlja griva]] (''The Case Book of Sherlock Holmes'' – 1927.) <small>Hrvatski nazivi pojedinih zbirki priča nisu prijevodi imena izvornika, nego nose ime neke priče iz zbirke</small> ===Professor Challenger=== *[[Izgubljeni svijet (Arthur Conan Doyle)|Izgubljeni svijet]] (1912.) *[[The Poison Belt]] (1913.) *[[The Land of Mists]] (1926.) *[[The Disintegration Machine]] (1927.) *[[When the World Screamed]] (1928.) === Povijesni romani === *[[The White Company]] (1891.) *[[Micah Clarke]] (1888.) *[[The Great Shadow]] (1892.) *[[The Refugees]] (objavljeno 1893., napisano 1892.) *[[Uncle Bernac]] (1897.) *[[Sir Nigel]] (1906.) === Ostala djela === *[[Mystery of Cloomber]] (1889.) *[[The Captain of the Polestar, and other tales]] (1890.) *[[The Doings Of Raffles Haw]] (1891.) *[[Beyond the City]] (1892.) *[[Round The Red Lamp]] (1894.) *[[The Parasite]] (1894.) *[[The Stark Munro Letters]] (1895.) *[[Rodney Stone]] (1896.) *[[Songs of Action]] (1898.) *[[The Tragedy of The Korosko]] (1898.) *[[A Duet]] (1899.) *[[The Great Boer War]] (1900.) *[[The Exploits of Brigadier Gerard]] (1903.) *[[Through the Magic Door]] (1907.) *[[The Crime of the Congo]] (1909.) *[[The New Revelation]] (1918.) *[[The Vital Message]] (1919.) *[[Tales of Terror & Mystery]] (1923.) *[[Povijest spiritizma]] (1926.) == Vanjske poveznice == *[https://digitalna.nsk.hr/?pr=l&mrx%5B-%5D%5B29643%5D=a Digitalizirana djela], [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu]] *[https://web.archive.org/web/20070311051846/http://www.mobilebooks.org/?author=ACD Sir Arthur Conan Doyle mobile ebooks] {{GLAVNIRASPORED:Doyle, Arthur Conan}} [[Kategorija:Engleski književnici|Doyle, Arthur Conan]] [[Kategorija:Britanski liječnici]] [[Kategorija:Sherlock Holmes]] o27631ycunobci3x9nm2eqcqps1u6xq 7476091 7476090 2026-06-06T11:46:18Z Croxyz 205325 7476091 wikitext text/x-wiki {{Književnik | Ime = Sir Arthur Conan Doyle | boja = #CC7722 | slika = Conan doyle.jpg | veličina= | opis slike = | puno ime = Arthur Ignatius Conan Doyle | pseudonim = | rođenje = [[22. svibnja]] [[1859.]]| mjesto rođenja=[[Edinburgh]], [[Škotska]] | smrt = [[7. srpnja]] [[1930.]]| mjesto smrti = [[Crowborough]], [[Engleska]] | zanimanje = okulist | nacionalnost = | period pisanja = oko [[1878.]] – [[1928.]] | vrsta = [[roman]] ([[žanr kriminalistike|kriminalistički]], [[pustolovni roman|pustolovni]], [[povijesni roman|povijesni]]) | teme = | period = | supruga = Louise Hawkins<br>(1885. – 1906.)<br>Jean Lackie<br>(1907. – 1930.)| suprug = | djeca = 5 djece:<br>Mary Conan Doyle<br>Kingsley Conan Doyle<br>Denis Conan Doyle<br>[[Jean Conan Doyle]]<br>[[Adrian Conan Doyle]]| djela = djela o [[Sherlock Holmes|Sherlocku Holmesu]]<br>''[[Izgubljeni svijet (Arthur Conan Doyle)|Izgubljeni svijet]]'' | nagrade = | potpis = ArthurConanDoyleSignature.png | web = | fusnote = | }} '''Sir Arthur Ignatius Conan Doyle''' ([[Edinburgh]], [[22. svibnja]] [[1859.]] – [[Crowborough]], [[Sussex]], [[7. srpnja]] [[1930.]]), [[Velika Britanija|britanski]] autor [[kriminalistički]]h romana, najpoznatiji kao "otac" [[Sherlock Holmes|Sherlocka Holmesa]] i [[Dr. John H. Watson|doktora Watsona]]. == Životopis == Rođen je [[1859.]] u [[Edinburgh]]u od roditelja [[Irska|Iraca]] koji su emigrirali u [[Škotska|Škotsku]]. S devet godina poslan je u [[Isusovci|isusovačku]] školu u [[Stonyhurst]]u, a [[1875.]] odbacio je [[kršćanstvo]] i postao agnostik. Od [[1876.]] do [[1881.]] studirao je medicinu u Edinburghu te obavljao praksu u [[Aston]]u (danas predgrađu [[Birmingham]]a). Nakon studija postao je brodski liječnik i otplovio na [[Afrika|zapadnoafričku]] obalu, a [[1882.]] započeo je privatnu praksu u [[Plymouth]]u. Doktorat je dobio [[1885.]] Njegova je praksa bila neuspješna, a čekajući pacijente pisao bi knjige. Prvo mu je djelo izašlo u ''Chambers's Edinburgh Journal'' prije njegove dvadesete godine. Ozbiljnije se posvetio književnosti nedugo nakon preseljenja u odmaralište [[Southsea]]. Prvo mu je značajnije djelo bilo ''A Study in Scarlet'' ("Skica u grimizu") koje je izašlo u ''Beeton's Christmas Annual'' [[1887.]] i u kojem se prvi put pojavljuje [[Sherlock Holmes]], stvoren prema profesoru [[Joseph Bell|Josephu Bellu]]. Zanimljivo je da je [[Rudyard Kipling]] čestitajući Doyleu na uspjehu upitao: "Je li to moj stari prijatelj, Dr. Joe?". Za života u [[Southsea]]u sudjelovao je u osnivanju [[Portsmouth F.C.|Portsmoutha F.C.]] i igrao kao njihov prvi [[Nogometni vratar|vratar]]. Godine [[1885.]] oženio je Louise Hawkins, koja je bolovala od [[tuberkuloza|tuberkuloze]] i na koncu preminula [[1906.]] Godine [[1907.]] njegovom drugom ženom postala je Jean Lackie u koju se zaljubio [[1897.]] i s njom održavao [[Platonska ljubav|platonsku vezu]] zbog vjernosti prvoj ženi. Doyle je imao petero djece, dvoje s prvom ženom (Mary i Kingsley) i troje s drugom (Jean, Denis i [[Adrian Conan Doyle|Adrian]]). Godine [[1890.]] proučavao je oko u [[Beč]]u, a [[1891.]] preselio se u [[London]] gdje je imao praksu kao [[Oftamologija|okulist]]. To mu je dalo više vremena za pisanje, a u studenom [[1891.]] pisao je majci: ''"Mislim kako bi bilo dobro ubiti [[Sherlock Holmes|Holmesa]]... i završiti s njim zauvijek. Odvlači mi misli od važnijih stvari."'' To je i napravio u prosincu [[1893.]] u djelu ''The Final Problem'' opisavši borbu Holmesa s najvećim neprijateljem profesorom Moriartyjem u kojoj su obojica poginuli u padu s vodopada. Nakon javnog odaziva oživio ga je u djelu ''The Adventure Of The Empty House'' s objašnjenjem da je samo Moriarty preminuo, a [[Sherlock Holmes|Holmes]] je inscenirao svoju smrt kako bi se obračunao sa svojim drugim neprijeteljima. Sherlock Holmes se pojavio u još 56 kratkih priča i u četiri Doyleova romana te u romanima drugih autora. Nakon [[Burski rat|Burskog rata]] u [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj Republici]] i međunarodnih optužbi protiv [[Velika Britanija|Velike Britanije]] zbog počinjenih okrutnosti, Doyle je napisao [[pamflet]] ''The War In South Africa'', preveden na mnoge svjetske jezike, u kojem je opravdavao ponašanje [[Velika Britanija|Britanaca]] u ratu. Doyle je vjerovao da mu je baš taj pamflet donio titulu '''Sir''' i mjesto zamjenika predstavnika krune u [[Surrey]]ju [[1902.]] Napisao je i dužu knjigu ''The Great Boer War'' [[1900.]] Početkom 20. stoljeća kandidirao se za Parlament kao liberal u [[Edinburgh]]u i u Border Burghu, ali nije uspio pobijediti. No bio je jedan od prvih počasnih članova Britanskog skijaškog kluba. [[Datoteka:Conandoylestatue.jpg|mini|Kip Arthura Conana Doylea u [[Crowborough]]u]] Doyle je bio uključen i u kampanju za reforme afričke [[Demokratska Republika Kongo|Slobodne Države Kongo]] zajedno s novinarom Edmundom Dene Morelom i diplomatom Rogerom Casementom. Napisao je ''The Crime Of The Congo'' [[1909.]], dugi pamflet koji opisuje zločine u Kongu. Morel i Casment dali su mu inspiraciju za likove djela [[Izgubljeni svijet]] (''The Lost World'') iz [[1912.]] Rastao se od obojice početkom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] jer je Morel bio vođa [[mirotvorstvo|pacifista]], a Casment je izdao [[Velika Britanija|Britaniju]] radi [[Irska|Irskog]] podrijetla. U kasnim godinama, Doyle se vezao za [[spiritualizam]] i napisao je roman s likom [[Profesor Challenger|Profesora Challengera]] pod imenom ''The Land Of Mist''. Jedna je od njegovih čudnijih knjiga ''The Coming Of the Fairies'' iz [[1921.]] jer je bio uvjeren u istinitost fotografija vila iz Cottingleya koja su bile glavna inspiracija za djelo u kojem su se mogle pročitati teorije o vilama i duhovima. Nakon ovog djela njegova zbirka kraćih priča ''The Adventures Of Sherlock Holmes'' zabranjena je u [[Sovjetski Savez|SSSR-u]] [[1929.]] za vrijeme okultizma, no ta je zabrana kasnije ukinuta. Doyle je jedno vrijeme bio prijatelj [[Harry Houdini|Harryja Houdinija]], velikim protivnikom spiritualističkog pokreta. Iako je Houdini smatrao spiritualističke proroke varalicama (pokušavajući ih otkriti), Doyle je mislio da i Houdini ima natprirodne moći, a to je pokazao u djelu ''The Edge Of The Unknown''. Houdini nije uspio uvjeriti Doylea da su to samo čarobni trikovi, što je dovelo do prekida prijateljstva. Doyle je pokopan u crkvenom dvorištu u [[Minstead]]u u [[New Forest]], [[Hampshire]], [[Velika Britanija|Engleska]]. U južnoengleskom gradiću [[Crowborough]]u, u kojem je Doyle živio 23 godine, podignut je kip u njegovu čast, a na Picardy Placeu u [[Edinburgh]]u, blizu Doyleove rodne kuće stoji kip [[Sherlock Holmes|Sherlocka Holmesa]]. == Bibliografija == ===Sherlock Holmes=== * [[Skica u Grimizu]] (''A study in scarlet'' – 1887.) * [[Znak četvorice]] (''The Sign of Four'' – 1890.) * [[Pustolovine Sherlocka Holmesa]] (''The Adventures of Sherlock Holmes'' – 1892.) * [[Žuto lice]] (''The Memoirs of Sherlock Holmes'' – 1894.) * [[Baskervillski pas]] (''The Hound of the Baskervilles'' – 1902.) * [[Nenastanjena kuća]] (''Povratak Sherlocka Holmesa'' – 1904.) * [[Dolina straha]] (''The Valley of Fear'' – 1914.) * [[Posljednja zagonetka]] (''His Last Bow'' – 1917.) * [[Lavlja griva]] (''The Case Book of Sherlock Holmes'' – 1927.) <small>Hrvatski nazivi pojedinih zbirki priča nisu prijevodi imena izvornika, nego nose ime neke priče iz zbirke</small> ===Professor Challenger=== *[[Izgubljeni svijet (Arthur Conan Doyle)|Izgubljeni svijet]] (1912.) *[[The Poison Belt]] (1913.) *[[The Land of Mists]] (1926.) *[[The Disintegration Machine]] (1927.) *[[When the World Screamed]] (1928.) === Povijesni romani === *[[The White Company]] (1891.) *[[Micah Clarke]] (1888.) *[[The Great Shadow]] (1892.) *[[The Refugees]] (objavljeno 1893., napisano 1892.) *[[Uncle Bernac]] (1897.) *[[Sir Nigel]] (1906.) === Ostala djela === *[[Mystery of Cloomber]] (1889.) *[[The Captain of the Polestar, and other tales]] (1890.) *[[The Doings Of Raffles Haw]] (1891.) *[[Beyond the City]] (1892.) *[[Round The Red Lamp]] (1894.) *[[The Parasite]] (1894.) *[[The Stark Munro Letters]] (1895.) *[[Rodney Stone]] (1896.) *[[Songs of Action]] (1898.) *[[The Tragedy of The Korosko]] (1898.) *[[A Duet]] (1899.) *[[The Great Boer War]] (1900.) *[[The Exploits of Brigadier Gerard]] (1903.) *[[Through the Magic Door]] (1907.) *[[The Crime of the Congo]] (1909.) *[[The New Revelation]] (1918.) *[[The Vital Message]] (1919.) *[[Tales of Terror & Mystery]] (1923.) *[[Povijest spiritizma]] (1926.) == Vanjske poveznice == *[https://digitalna.nsk.hr/?pr=l&mrx%5B-%5D%5B29643%5D=a Digitalizirana djela], [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu]] *[https://web.archive.org/web/20070311051846/http://www.mobilebooks.org/?author=ACD Sir Arthur Conan Doyle mobile ebooks] {{GLAVNIRASPORED:Doyle, Arthur Conan}} [[Kategorija:Engleski književnici|Doyle, Arthur Conan]] [[Kategorija:Britanski liječnici]] [[Kategorija:Sherlock Holmes]] fw58odhw29nx1ane1jlc1t6n95rl2tl 0 21085 7475910 5326312 2026-06-05T21:25:51Z Divna Jaksic 974 {{mrva-rač}} 7475910 wikitext text/x-wiki '''L1 priručna memorija''' (engleski '''L1 cache''' ili [[priručna memorija]]), je mala priručna [[Računalna memorija|memorija]] koja se nalazi u [[procesor|procesorskoj jedinici]] (CPU) i služi ubrzavanju obrade podataka čija bi se obrada bitno usporila zbog ograničenja brzine sabrinice CPU-[[chipset]]-glavna memorija. L1 se u slučaju potrebe može isključiti u [[BIOS]]-u (zbog eventualnih problema u radu), ali to nije preporučljivo jer se rad [[računalo|računala]] pritom toliko uspori da je usporediv tek s brzinom nekoliko generacija starije tehnologije računala. Postoje dvije vrste: instrukcijska te podatkovna priručna memorija. Ovisno o proizvođaču i vrste procesorske jedinice L1 može biti fiskno podijeljen na instrukcijsku i podatkovnu priručnu memoriju ili može biti dinamično dijeljen. {{mrva-rač}} [[Kategorija:Arhitektura računala]] [[es:Caché (informática)]] 3a25dq4zdwnz7klq5sumjj9a8pslqqm 0 21673 7476065 7475065 2026-06-06T10:53:18Z Šaholjubac 211973 /* Smrt */ 7476065 wikitext text/x-wiki {{Infookvir književnik | Ime = Sergej Aleksandrovič Jesenjin<br><small>Сергей Александрович Есенин</small> | boja = #77DD77 | slika = Esenin1925.jpg|250px | veličina = | opis slike = | puno ime = | pseudonim = | rođenje = [[3. listopada]] [[1895.]] | mjesto rođenja = Konstantinovo | smrt = [[28. prosinca]] [[1925.]] | mjesto smrti = [[Sankt Peterburg]] | zanimanje = pjesnik | nacionalnost = | period pisanja = 1915. – 1925. | vrsta = [[poezija]] | teme = | period = | supruga = | suprug = | djeca = | djela = | nagrade = | potpis = | web = | fusnote = }} '''Sergej Aleksandrovič Jesenjin''' ([[ruski jezik|rus]]. Сергей Александрович Есенин; Konstantinovo, [[3. listopada]] [[1895.]] – [[Sankt Peterburg]], [[28. prosinca]] [[1925.]]) bio je [[Rusi|ruski]] [[pjesnik]] i začetnik ruskog [[imagizam|imagizma]]. Smatra se jednim od najvećih ruskih pjesnika 20. stoljeća. ==Životopis== Rodio se u selu [[Konstantinovo|Konstantinovu]] gdje je završio osnovnu četverogodišnju školu, a u selu [[Spas-Klepki]] 1909. godine upisuje crkveno-učiteljsku školu te 1912. stječe zvanje učitelja osnovne škole.<ref>Sergej Jesenjin, ''Proza'', peto izdanje, Rad, Beograd, 1977., str. 267</ref> Narodno sveučilište polazi u [[Moskva|Moskvi]], ali nikada ne završava studij. Bavio se književnim radom. U [[Petrograd]] je došao [[1915.]] i ušao u književne krugove u kojima je pobudio zanimanje seoskim motivima u [[poezija|poeziji]]. Oduševljeno je pozdravio revoluciju. Godine [[1922.]] upoznaje slavnu američku balerinu [[Isadora Duncan|Isadoru Duncan]] s kojom se iste godine ženi. Zajedno putuju [[Europa|Europom]], a [[1923.]] borave u Americi. Iste godine Jesenjin se vraća u [[Rusija|Rusiju]] i rastaje od Isadore. Godine [[1925.]] ženi se [[Sofija Andrejevna Tolstoj|Sofijom Andrejevnom Tolstoj]], unukom ruskog pisca [[Lav Nikolajevič Tolstoj|Lava Nikolajeviča Tolstoja]]. U to se vrijeme liječi od [[Alkoholizam|alkoholizma]]. Kao sljedbenik ruskih [[Simbolizam|simbolista]], pisao je [[poezija|poeziju]] posvećenu [[Selo|selu]] i [[Priroda|prirodi]], vrlo melodioznu i s puno [[metafora]].<ref>[http://hol.lzmk.hr/clanak.aspx?id=17162 LZMK / Hrvatski obiteljski leksikon: Jesenjin, Sergej Aleksandrovič], pristupljeno 23. studenoga 2015.</ref> Njegov drugi ciklus ima karakter pjesnikovih osobnih ispovijesti. Staljinistička je kritika oštro osuđivala „jesenjštinu”, pijanstvo, razbarušeni individualizam, kavanska raspoloženja i poetizaciju huliganstva. Jesenjinova [[poezija]] stekla je mnoge poklonike i izvan pjesnikove domovine. Osim pjesama i poema, napisao je i jedan kratki roman (''Urvina'', 1916.) te dvije pripovijetke (''Kod bijele vode'', 1916. te ''Siromah i druškan'', 1917.).<ref>Sergej Jesenjin, ''Proza'', peto izdanje, Rad, Beograd, 1977., str. 259–260</ref> U posljednjim godinama života Jesenjin je u neprestanom stvaralačkom zanosu. „Ne mogu ih zaustaviti”, „to je kao navijeni stroj”, govorio je znancima. Prije toga, [[1924.]] na [[Kavkaz]]u također je bilježio sve što je godinama gomilao u sebi. Nezaboravna ispovijest ''Ana Snjegina'' izlijeva se snagom bujice u divnu lirsku pjesmu. ''Ana Snjegina'' je pjesnikovo najrealističnije ostvarenje, s utiscima iz rodnog kraja [[1918.]] gdje je Jesenjin proveo ljeto i bio očevidac mnogih događaja. Pred [[smrt]] Jesenjin se najviše sjeća [[ljubav]]i, koja za njega znači najveću sreću i čudo na svijetu. Njena prolaznost ga muči, on bi htio vječno sanjati [[svibanj]] i onu koju zauvijek voli i da nikada ne procvjeta. Ispovijesti smrtnika, tako bi se mogle nazvati posljednje Jesenjinove pjesme. Opraštajući se sa životom, on u njima tonom intimnosti, uzbuđenosti, tihih radosti i [[tuga|tuge]] izražava najneposrednije osjećaje. U jesen 1925. pjesniku se teško moglo pomoći: „kada se u posljednje vrijeme govorilo”, kaže Anatolij Marienhof, „Jesenjin pije”, riječi su zvučale kao „udarci malja” i svi su bježali od opasnog, mahnitog i izgubljenog čovjeka. U listopadu 1925. u svojoj je autobiografiji napisao: {{Navod|Godine 1919. objavio sam s nekim drugovima manifest imažinizma. Imažinizam je bio formalistička škola koju smo htjeli uvesti. Međutim, ta škola nije imala temelja i ugasila se sama od sebe, ostavivši za sobom istinu o organskim slikama u poeziji.<ref>Sergej Jesenjin, ''Ispovijest Mangupa: izbor pjesama'', Otokar Keršovani, Rijeka, 1964., str. 12</ref>}} == Smrt == Uvečer [[23. prosinca]] Jesenjin, po bilješkama zeta Neasedkina, odlazi sestrama u [[Zamoskvorecje]] i ne pozdravlja se, ide u sobu i uzima sve svoje stvari. Stiže u [[Sankt Peterburg]] 24. prosinca ujutro, odsjeda u hotelu Angleter i tri dana juri obavljajući poslove. Patološki uznemiren, Jesenjin se tih dana osjećao strahovito usamljenim. U hotelskoj sobi br. 5, u koju je nekada dolazio s Isadorom, atmosfera postaje sve teža, naročito navečer. Kad god bi pred spavanje otvorio prozor, ulijetalo bi jato [[vrana]] koje dugo nije mogao istjerati.{{ni}} Njegovo stanje se pogoršavalo, i on je [[27. prosinca]] ujutro, nemajući tinte – kako je sam pričao preko dana poznanicima – napisao pjesmu [[krv]]lju, iz rasječenih vena. To su bili stihovi pjesme „Doviđenja, dragi, doviđenja”: <blockquote> Doviđenja, dragi, doviđenja; <br> Ti mi prijatelju jednom bješe sve. <br> Urečen rastanak bez našeg htijenja <br> Obećava i sastanak, zar ne? Doviđenja, dragi, bez ruke, bez slova, <br> Nemoj da ti bol obrve povije. <br> Umrijeti nije ništa na ovom svijetu nova, <br> Al ni živjeti baš nije najnovije.</blockquote> U prijevodu [[Hrvatska|hrvatskog]] pjesnika [[Gustav Krklec|Gustava Krkleca]]:<ref>Sergej Jesenjin, ''Ispovijest Mangupa: izbor pjesama'', Otokar Keršovani, Rijeka, 1964., str. 141</ref> <blockquote>Doviđenja, druže moj, doviđenja; <br> Mili moj, ti si u mojim grudima. <br> Urečeni rastanak <br> Obećava novi sastanak s ljudima. <br> Doviđenja, druže moj, <br> Nemoj ni stisak ruke ni riječi htjeti <br> I nemoj da ti tuga obrve svije. <br> U tom životu nije novo umrijeti, <br> Ali ni živjeti, sigurno, novije nije.</blockquote> Predao ih je navečer mladome pjesniku [[Viktor Erlih|Viktoru Erlihu]], koji ih zaboravio pročitati, a zavirio je u njih tek kasnije. U stanju jake potištenosti i duševnog nemira, Jesenjin je u noći [[28. prosinca]] [[1925.]] počinio samoubojstvo vješanjem. Pokopan je u [[Moskva|Moskvi]] [[30. prosinca]] 1925. godine na Vaganjkovskom groblju. == Djela == === Poezija === *''Breza'', 1913. *''Jesen'', 1914. *''Pjesma o kuji'', 1915. *''Mangup'', 1919. *''Ispovijest mangupa'', 1920. *''Ja sam posljednji pjesnik u selu'', 1920. *''Molitva za umrle'', 1920. *''Pugačov'', 1921. *''Pismo majci'', 1924. *''Kavana Moskva'', 1924. *''Ispovijest mangupa'', 1924. *''Tko sam, što sam?'', 1925. *''Snježno polje'', 1925. *''Crni čovjek'', 1925. *''Kačalovljevom psu'', 1925. *''Doviđenja, dragi, doviđenja'', 1925. === Proza === * ''Urvina'', 1916. * ''Kod bijele vode'', 1916. * ''Siromah i druškan'', 1917. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == === Sestrinski projekti === {{ WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = |commonscathr = |wikizvor = |wikicitat = Sergej Jesenjin }} === Mrežna sjedišta === * [http://proleksis.lzmk.hr/29057/ LZMK / Proleksis enciklopedija: Jesenjin, Sergej Aleksandrovič] * [http://www.ezgeta.com/jesenjin.html Izabrane pjesme Sergeja Aleksandroviča Jesenjina] (hrvatski, ruski, engleski) {{Književnici razdoblja 1857. - 1952.}} {{GLAVNIRASPORED:Jesenjin, Sergej Aleksandrovič}} [[Kategorija:Ruski književnici]] [[Kategorija:Ruski pjesnici]] 4wcn3n4usgafymrdyu6t78ejv4wwuml 7476073 7476065 2026-06-06T11:26:53Z Šaholjubac 211973 /* Izvori */ 7476073 wikitext text/x-wiki {{Infookvir književnik | Ime = Sergej Aleksandrovič Jesenjin<br><small>Сергей Александрович Есенин</small> | boja = #77DD77 | slika = Esenin1925.jpg|250px | veličina = | opis slike = | puno ime = | pseudonim = | rođenje = [[3. listopada]] [[1895.]] | mjesto rođenja = Konstantinovo | smrt = [[28. prosinca]] [[1925.]] | mjesto smrti = [[Sankt Peterburg]] | zanimanje = pjesnik | nacionalnost = | period pisanja = 1915. – 1925. | vrsta = [[poezija]] | teme = | period = | supruga = | suprug = | djeca = | djela = | nagrade = | potpis = | web = | fusnote = }} '''Sergej Aleksandrovič Jesenjin''' ([[ruski jezik|rus]]. Сергей Александрович Есенин; Konstantinovo, [[3. listopada]] [[1895.]] – [[Sankt Peterburg]], [[28. prosinca]] [[1925.]]) bio je [[Rusi|ruski]] [[pjesnik]] i začetnik ruskog [[imagizam|imagizma]]. Smatra se jednim od najvećih ruskih pjesnika 20. stoljeća. ==Životopis== Rodio se u selu [[Konstantinovo|Konstantinovu]] gdje je završio osnovnu četverogodišnju školu, a u selu [[Spas-Klepki]] 1909. godine upisuje crkveno-učiteljsku školu te 1912. stječe zvanje učitelja osnovne škole.<ref>Sergej Jesenjin, ''Proza'', peto izdanje, Rad, Beograd, 1977., str. 267</ref> Narodno sveučilište polazi u [[Moskva|Moskvi]], ali nikada ne završava studij. Bavio se književnim radom. U [[Petrograd]] je došao [[1915.]] i ušao u književne krugove u kojima je pobudio zanimanje seoskim motivima u [[poezija|poeziji]]. Oduševljeno je pozdravio revoluciju. Godine [[1922.]] upoznaje slavnu američku balerinu [[Isadora Duncan|Isadoru Duncan]] s kojom se iste godine ženi. Zajedno putuju [[Europa|Europom]], a [[1923.]] borave u Americi. Iste godine Jesenjin se vraća u [[Rusija|Rusiju]] i rastaje od Isadore. Godine [[1925.]] ženi se [[Sofija Andrejevna Tolstoj|Sofijom Andrejevnom Tolstoj]], unukom ruskog pisca [[Lav Nikolajevič Tolstoj|Lava Nikolajeviča Tolstoja]]. U to se vrijeme liječi od [[Alkoholizam|alkoholizma]]. Kao sljedbenik ruskih [[Simbolizam|simbolista]], pisao je [[poezija|poeziju]] posvećenu [[Selo|selu]] i [[Priroda|prirodi]], vrlo melodioznu i s puno [[metafora]].<ref>[http://hol.lzmk.hr/clanak.aspx?id=17162 LZMK / Hrvatski obiteljski leksikon: Jesenjin, Sergej Aleksandrovič], pristupljeno 23. studenoga 2015.</ref> Njegov drugi ciklus ima karakter pjesnikovih osobnih ispovijesti. Staljinistička je kritika oštro osuđivala „jesenjštinu”, pijanstvo, razbarušeni individualizam, kavanska raspoloženja i poetizaciju huliganstva. Jesenjinova [[poezija]] stekla je mnoge poklonike i izvan pjesnikove domovine. Osim pjesama i poema, napisao je i jedan kratki roman (''Urvina'', 1916.) te dvije pripovijetke (''Kod bijele vode'', 1916. te ''Siromah i druškan'', 1917.).<ref>Sergej Jesenjin, ''Proza'', peto izdanje, Rad, Beograd, 1977., str. 259–260</ref> U posljednjim godinama života Jesenjin je u neprestanom stvaralačkom zanosu. „Ne mogu ih zaustaviti”, „to je kao navijeni stroj”, govorio je znancima. Prije toga, [[1924.]] na [[Kavkaz]]u također je bilježio sve što je godinama gomilao u sebi. Nezaboravna ispovijest ''Ana Snjegina'' izlijeva se snagom bujice u divnu lirsku pjesmu. ''Ana Snjegina'' je pjesnikovo najrealističnije ostvarenje, s utiscima iz rodnog kraja [[1918.]] gdje je Jesenjin proveo ljeto i bio očevidac mnogih događaja. Pred [[smrt]] Jesenjin se najviše sjeća [[ljubav]]i, koja za njega znači najveću sreću i čudo na svijetu. Njena prolaznost ga muči, on bi htio vječno sanjati [[svibanj]] i onu koju zauvijek voli i da nikada ne procvjeta. Ispovijesti smrtnika, tako bi se mogle nazvati posljednje Jesenjinove pjesme. Opraštajući se sa životom, on u njima tonom intimnosti, uzbuđenosti, tihih radosti i [[tuga|tuge]] izražava najneposrednije osjećaje. U jesen 1925. pjesniku se teško moglo pomoći: „kada se u posljednje vrijeme govorilo”, kaže Anatolij Marienhof, „Jesenjin pije”, riječi su zvučale kao „udarci malja” i svi su bježali od opasnog, mahnitog i izgubljenog čovjeka. U listopadu 1925. u svojoj je autobiografiji napisao: {{Navod|Godine 1919. objavio sam s nekim drugovima manifest imažinizma. Imažinizam je bio formalistička škola koju smo htjeli uvesti. Međutim, ta škola nije imala temelja i ugasila se sama od sebe, ostavivši za sobom istinu o organskim slikama u poeziji.<ref>Sergej Jesenjin, ''Ispovijest Mangupa: izbor pjesama'', Otokar Keršovani, Rijeka, 1964., str. 12</ref>}} == Smrt == Uvečer [[23. prosinca]] Jesenjin, po bilješkama zeta Neasedkina, odlazi sestrama u [[Zamoskvorecje]] i ne pozdravlja se, ide u sobu i uzima sve svoje stvari. Stiže u [[Sankt Peterburg]] 24. prosinca ujutro, odsjeda u hotelu Angleter i tri dana juri obavljajući poslove. Patološki uznemiren, Jesenjin se tih dana osjećao strahovito usamljenim. U hotelskoj sobi br. 5, u koju je nekada dolazio s Isadorom, atmosfera postaje sve teža, naročito navečer. Kad god bi pred spavanje otvorio prozor, ulijetalo bi jato [[vrana]] koje dugo nije mogao istjerati.{{ni}} Njegovo stanje se pogoršavalo, i on je [[27. prosinca]] ujutro, nemajući tinte – kako je sam pričao preko dana poznanicima – napisao pjesmu [[krv]]lju, iz rasječenih vena. To su bili stihovi pjesme „Doviđenja, dragi, doviđenja”: <blockquote> Doviđenja, dragi, doviđenja; <br> Ti mi prijatelju jednom bješe sve. <br> Urečen rastanak bez našeg htijenja <br> Obećava i sastanak, zar ne? Doviđenja, dragi, bez ruke, bez slova, <br> Nemoj da ti bol obrve povije. <br> Umrijeti nije ništa na ovom svijetu nova, <br> Al ni živjeti baš nije najnovije.</blockquote> U prijevodu [[Hrvatska|hrvatskog]] pjesnika [[Gustav Krklec|Gustava Krkleca]]:<ref>Sergej Jesenjin, ''Ispovijest Mangupa: izbor pjesama'', Otokar Keršovani, Rijeka, 1964., str. 141</ref> <blockquote>Doviđenja, druže moj, doviđenja; <br> Mili moj, ti si u mojim grudima. <br> Urečeni rastanak <br> Obećava novi sastanak s ljudima. <br> Doviđenja, druže moj, <br> Nemoj ni stisak ruke ni riječi htjeti <br> I nemoj da ti tuga obrve svije. <br> U tom životu nije novo umrijeti, <br> Ali ni živjeti, sigurno, novije nije.</blockquote> Predao ih je navečer mladome pjesniku [[Viktor Erlih|Viktoru Erlihu]], koji ih zaboravio pročitati, a zavirio je u njih tek kasnije. U stanju jake potištenosti i duševnog nemira, Jesenjin je u noći [[28. prosinca]] [[1925.]] počinio samoubojstvo vješanjem. Pokopan je u [[Moskva|Moskvi]] [[30. prosinca]] 1925. godine na Vaganjkovskom groblju. == Djela == === Poezija === *''Breza'', 1913. *''Jesen'', 1914. *''Pjesma o kuji'', 1915. *''Mangup'', 1919. *''Ispovijest mangupa'', 1920. *''Ja sam posljednji pjesnik u selu'', 1920. *''Molitva za umrle'', 1920. *''Pugačov'', 1921. *''Pismo majci'', 1924. *''Kavana Moskva'', 1924. *''Ispovijest mangupa'', 1924. *''Tko sam, što sam?'', 1925. *''Snježno polje'', 1925. *''Crni čovjek'', 1925. *''Kačalovljevom psu'', 1925. *''Doviđenja, dragi, doviđenja'', 1925. === Proza === * ''Urvina'', 1916. * ''Kod bijele vode'', 1916. * ''Siromah i druškan'', 1917. == Spomen == Hrvatski pjesnik i [[prevoditelj]] [[Dobriša Cesarić]] napisao je pjesmu ''U spomen Sergeju Jesenjinu''. Jesenjin je jedini pjesnik kome je Cesarić posvetio pjesmu. <blockquote> U spomen Sergeju Jesenjinu Između ljudi što pjevaju život <br> I grabe užitke iz noći i vina, <br> Ima ih koji padajuć rastu, <br> Padajuć rastu kao lavina. Njihova duša gasne i gasne, <br> Da sto puta jače u pjesmama sine, <br> A njihov put je čist i bijel <br> Kao snježni put lavine.</blockquote> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == === Sestrinski projekti === {{ WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = |commonscathr = |wikizvor = |wikicitat = Sergej Jesenjin }} === Mrežna sjedišta === * [http://proleksis.lzmk.hr/29057/ LZMK / Proleksis enciklopedija: Jesenjin, Sergej Aleksandrovič] * [http://www.ezgeta.com/jesenjin.html Izabrane pjesme Sergeja Aleksandroviča Jesenjina] (hrvatski, ruski, engleski) {{Književnici razdoblja 1857. - 1952.}} {{GLAVNIRASPORED:Jesenjin, Sergej Aleksandrovič}} [[Kategorija:Ruski književnici]] [[Kategorija:Ruski pjesnici]] b2blzvrchxdxtf4f1bep5hn5k90rorc 7476074 7476073 2026-06-06T11:27:17Z Šaholjubac 211973 /* Spomen */ 7476074 wikitext text/x-wiki {{Infookvir književnik | Ime = Sergej Aleksandrovič Jesenjin<br><small>Сергей Александрович Есенин</small> | boja = #77DD77 | slika = Esenin1925.jpg|250px | veličina = | opis slike = | puno ime = | pseudonim = | rođenje = [[3. listopada]] [[1895.]] | mjesto rođenja = Konstantinovo | smrt = [[28. prosinca]] [[1925.]] | mjesto smrti = [[Sankt Peterburg]] | zanimanje = pjesnik | nacionalnost = | period pisanja = 1915. – 1925. | vrsta = [[poezija]] | teme = | period = | supruga = | suprug = | djeca = | djela = | nagrade = | potpis = | web = | fusnote = }} '''Sergej Aleksandrovič Jesenjin''' ([[ruski jezik|rus]]. Сергей Александрович Есенин; Konstantinovo, [[3. listopada]] [[1895.]] – [[Sankt Peterburg]], [[28. prosinca]] [[1925.]]) bio je [[Rusi|ruski]] [[pjesnik]] i začetnik ruskog [[imagizam|imagizma]]. Smatra se jednim od najvećih ruskih pjesnika 20. stoljeća. ==Životopis== Rodio se u selu [[Konstantinovo|Konstantinovu]] gdje je završio osnovnu četverogodišnju školu, a u selu [[Spas-Klepki]] 1909. godine upisuje crkveno-učiteljsku školu te 1912. stječe zvanje učitelja osnovne škole.<ref>Sergej Jesenjin, ''Proza'', peto izdanje, Rad, Beograd, 1977., str. 267</ref> Narodno sveučilište polazi u [[Moskva|Moskvi]], ali nikada ne završava studij. Bavio se književnim radom. U [[Petrograd]] je došao [[1915.]] i ušao u književne krugove u kojima je pobudio zanimanje seoskim motivima u [[poezija|poeziji]]. Oduševljeno je pozdravio revoluciju. Godine [[1922.]] upoznaje slavnu američku balerinu [[Isadora Duncan|Isadoru Duncan]] s kojom se iste godine ženi. Zajedno putuju [[Europa|Europom]], a [[1923.]] borave u Americi. Iste godine Jesenjin se vraća u [[Rusija|Rusiju]] i rastaje od Isadore. Godine [[1925.]] ženi se [[Sofija Andrejevna Tolstoj|Sofijom Andrejevnom Tolstoj]], unukom ruskog pisca [[Lav Nikolajevič Tolstoj|Lava Nikolajeviča Tolstoja]]. U to se vrijeme liječi od [[Alkoholizam|alkoholizma]]. Kao sljedbenik ruskih [[Simbolizam|simbolista]], pisao je [[poezija|poeziju]] posvećenu [[Selo|selu]] i [[Priroda|prirodi]], vrlo melodioznu i s puno [[metafora]].<ref>[http://hol.lzmk.hr/clanak.aspx?id=17162 LZMK / Hrvatski obiteljski leksikon: Jesenjin, Sergej Aleksandrovič], pristupljeno 23. studenoga 2015.</ref> Njegov drugi ciklus ima karakter pjesnikovih osobnih ispovijesti. Staljinistička je kritika oštro osuđivala „jesenjštinu”, pijanstvo, razbarušeni individualizam, kavanska raspoloženja i poetizaciju huliganstva. Jesenjinova [[poezija]] stekla je mnoge poklonike i izvan pjesnikove domovine. Osim pjesama i poema, napisao je i jedan kratki roman (''Urvina'', 1916.) te dvije pripovijetke (''Kod bijele vode'', 1916. te ''Siromah i druškan'', 1917.).<ref>Sergej Jesenjin, ''Proza'', peto izdanje, Rad, Beograd, 1977., str. 259–260</ref> U posljednjim godinama života Jesenjin je u neprestanom stvaralačkom zanosu. „Ne mogu ih zaustaviti”, „to je kao navijeni stroj”, govorio je znancima. Prije toga, [[1924.]] na [[Kavkaz]]u također je bilježio sve što je godinama gomilao u sebi. Nezaboravna ispovijest ''Ana Snjegina'' izlijeva se snagom bujice u divnu lirsku pjesmu. ''Ana Snjegina'' je pjesnikovo najrealističnije ostvarenje, s utiscima iz rodnog kraja [[1918.]] gdje je Jesenjin proveo ljeto i bio očevidac mnogih događaja. Pred [[smrt]] Jesenjin se najviše sjeća [[ljubav]]i, koja za njega znači najveću sreću i čudo na svijetu. Njena prolaznost ga muči, on bi htio vječno sanjati [[svibanj]] i onu koju zauvijek voli i da nikada ne procvjeta. Ispovijesti smrtnika, tako bi se mogle nazvati posljednje Jesenjinove pjesme. Opraštajući se sa životom, on u njima tonom intimnosti, uzbuđenosti, tihih radosti i [[tuga|tuge]] izražava najneposrednije osjećaje. U jesen 1925. pjesniku se teško moglo pomoći: „kada se u posljednje vrijeme govorilo”, kaže Anatolij Marienhof, „Jesenjin pije”, riječi su zvučale kao „udarci malja” i svi su bježali od opasnog, mahnitog i izgubljenog čovjeka. U listopadu 1925. u svojoj je autobiografiji napisao: {{Navod|Godine 1919. objavio sam s nekim drugovima manifest imažinizma. Imažinizam je bio formalistička škola koju smo htjeli uvesti. Međutim, ta škola nije imala temelja i ugasila se sama od sebe, ostavivši za sobom istinu o organskim slikama u poeziji.<ref>Sergej Jesenjin, ''Ispovijest Mangupa: izbor pjesama'', Otokar Keršovani, Rijeka, 1964., str. 12</ref>}} == Smrt == Uvečer [[23. prosinca]] Jesenjin, po bilješkama zeta Neasedkina, odlazi sestrama u [[Zamoskvorecje]] i ne pozdravlja se, ide u sobu i uzima sve svoje stvari. Stiže u [[Sankt Peterburg]] 24. prosinca ujutro, odsjeda u hotelu Angleter i tri dana juri obavljajući poslove. Patološki uznemiren, Jesenjin se tih dana osjećao strahovito usamljenim. U hotelskoj sobi br. 5, u koju je nekada dolazio s Isadorom, atmosfera postaje sve teža, naročito navečer. Kad god bi pred spavanje otvorio prozor, ulijetalo bi jato [[vrana]] koje dugo nije mogao istjerati.{{ni}} Njegovo stanje se pogoršavalo, i on je [[27. prosinca]] ujutro, nemajući tinte – kako je sam pričao preko dana poznanicima – napisao pjesmu [[krv]]lju, iz rasječenih vena. To su bili stihovi pjesme „Doviđenja, dragi, doviđenja”: <blockquote> Doviđenja, dragi, doviđenja; <br> Ti mi prijatelju jednom bješe sve. <br> Urečen rastanak bez našeg htijenja <br> Obećava i sastanak, zar ne? Doviđenja, dragi, bez ruke, bez slova, <br> Nemoj da ti bol obrve povije. <br> Umrijeti nije ništa na ovom svijetu nova, <br> Al ni živjeti baš nije najnovije.</blockquote> U prijevodu [[Hrvatska|hrvatskog]] pjesnika [[Gustav Krklec|Gustava Krkleca]]:<ref>Sergej Jesenjin, ''Ispovijest Mangupa: izbor pjesama'', Otokar Keršovani, Rijeka, 1964., str. 141</ref> <blockquote>Doviđenja, druže moj, doviđenja; <br> Mili moj, ti si u mojim grudima. <br> Urečeni rastanak <br> Obećava novi sastanak s ljudima. <br> Doviđenja, druže moj, <br> Nemoj ni stisak ruke ni riječi htjeti <br> I nemoj da ti tuga obrve svije. <br> U tom životu nije novo umrijeti, <br> Ali ni živjeti, sigurno, novije nije.</blockquote> Predao ih je navečer mladome pjesniku [[Viktor Erlih|Viktoru Erlihu]], koji ih zaboravio pročitati, a zavirio je u njih tek kasnije. U stanju jake potištenosti i duševnog nemira, Jesenjin je u noći [[28. prosinca]] [[1925.]] počinio samoubojstvo vješanjem. Pokopan je u [[Moskva|Moskvi]] [[30. prosinca]] 1925. godine na Vaganjkovskom groblju. == Djela == === Poezija === *''Breza'', 1913. *''Jesen'', 1914. *''Pjesma o kuji'', 1915. *''Mangup'', 1919. *''Ispovijest mangupa'', 1920. *''Ja sam posljednji pjesnik u selu'', 1920. *''Molitva za umrle'', 1920. *''Pugačov'', 1921. *''Pismo majci'', 1924. *''Kavana Moskva'', 1924. *''Ispovijest mangupa'', 1924. *''Tko sam, što sam?'', 1925. *''Snježno polje'', 1925. *''Crni čovjek'', 1925. *''Kačalovljevom psu'', 1925. *''Doviđenja, dragi, doviđenja'', 1925. === Proza === * ''Urvina'', 1916. * ''Kod bijele vode'', 1916. * ''Siromah i druškan'', 1917. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == === Sestrinski projekti === {{ WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = |commonscathr = |wikizvor = |wikicitat = Sergej Jesenjin }} === Mrežna sjedišta === * [http://proleksis.lzmk.hr/29057/ LZMK / Proleksis enciklopedija: Jesenjin, Sergej Aleksandrovič] * [http://www.ezgeta.com/jesenjin.html Izabrane pjesme Sergeja Aleksandroviča Jesenjina] (hrvatski, ruski, engleski) {{Književnici razdoblja 1857. - 1952.}} {{GLAVNIRASPORED:Jesenjin, Sergej Aleksandrovič}} [[Kategorija:Ruski književnici]] [[Kategorija:Ruski pjesnici]] 4wcn3n4usgafymrdyu6t78ejv4wwuml 7476075 7476074 2026-06-06T11:27:44Z Šaholjubac 211973 /* Smrt */ 7476075 wikitext text/x-wiki {{Infookvir književnik | Ime = Sergej Aleksandrovič Jesenjin<br><small>Сергей Александрович Есенин</small> | boja = #77DD77 | slika = Esenin1925.jpg|250px | veličina = | opis slike = | puno ime = | pseudonim = | rođenje = [[3. listopada]] [[1895.]] | mjesto rođenja = Konstantinovo | smrt = [[28. prosinca]] [[1925.]] | mjesto smrti = [[Sankt Peterburg]] | zanimanje = pjesnik | nacionalnost = | period pisanja = 1915. – 1925. | vrsta = [[poezija]] | teme = | period = | supruga = | suprug = | djeca = | djela = | nagrade = | potpis = | web = | fusnote = }} '''Sergej Aleksandrovič Jesenjin''' ([[ruski jezik|rus]]. Сергей Александрович Есенин; Konstantinovo, [[3. listopada]] [[1895.]] – [[Sankt Peterburg]], [[28. prosinca]] [[1925.]]) bio je [[Rusi|ruski]] [[pjesnik]] i začetnik ruskog [[imagizam|imagizma]]. Smatra se jednim od najvećih ruskih pjesnika 20. stoljeća. ==Životopis== Rodio se u selu [[Konstantinovo|Konstantinovu]] gdje je završio osnovnu četverogodišnju školu, a u selu [[Spas-Klepki]] 1909. godine upisuje crkveno-učiteljsku školu te 1912. stječe zvanje učitelja osnovne škole.<ref>Sergej Jesenjin, ''Proza'', peto izdanje, Rad, Beograd, 1977., str. 267</ref> Narodno sveučilište polazi u [[Moskva|Moskvi]], ali nikada ne završava studij. Bavio se književnim radom. U [[Petrograd]] je došao [[1915.]] i ušao u književne krugove u kojima je pobudio zanimanje seoskim motivima u [[poezija|poeziji]]. Oduševljeno je pozdravio revoluciju. Godine [[1922.]] upoznaje slavnu američku balerinu [[Isadora Duncan|Isadoru Duncan]] s kojom se iste godine ženi. Zajedno putuju [[Europa|Europom]], a [[1923.]] borave u Americi. Iste godine Jesenjin se vraća u [[Rusija|Rusiju]] i rastaje od Isadore. Godine [[1925.]] ženi se [[Sofija Andrejevna Tolstoj|Sofijom Andrejevnom Tolstoj]], unukom ruskog pisca [[Lav Nikolajevič Tolstoj|Lava Nikolajeviča Tolstoja]]. U to se vrijeme liječi od [[Alkoholizam|alkoholizma]]. Kao sljedbenik ruskih [[Simbolizam|simbolista]], pisao je [[poezija|poeziju]] posvećenu [[Selo|selu]] i [[Priroda|prirodi]], vrlo melodioznu i s puno [[metafora]].<ref>[http://hol.lzmk.hr/clanak.aspx?id=17162 LZMK / Hrvatski obiteljski leksikon: Jesenjin, Sergej Aleksandrovič], pristupljeno 23. studenoga 2015.</ref> Njegov drugi ciklus ima karakter pjesnikovih osobnih ispovijesti. Staljinistička je kritika oštro osuđivala „jesenjštinu”, pijanstvo, razbarušeni individualizam, kavanska raspoloženja i poetizaciju huliganstva. Jesenjinova [[poezija]] stekla je mnoge poklonike i izvan pjesnikove domovine. Osim pjesama i poema, napisao je i jedan kratki roman (''Urvina'', 1916.) te dvije pripovijetke (''Kod bijele vode'', 1916. te ''Siromah i druškan'', 1917.).<ref>Sergej Jesenjin, ''Proza'', peto izdanje, Rad, Beograd, 1977., str. 259–260</ref> U posljednjim godinama života Jesenjin je u neprestanom stvaralačkom zanosu. „Ne mogu ih zaustaviti”, „to je kao navijeni stroj”, govorio je znancima. Prije toga, [[1924.]] na [[Kavkaz]]u također je bilježio sve što je godinama gomilao u sebi. Nezaboravna ispovijest ''Ana Snjegina'' izlijeva se snagom bujice u divnu lirsku pjesmu. ''Ana Snjegina'' je pjesnikovo najrealističnije ostvarenje, s utiscima iz rodnog kraja [[1918.]] gdje je Jesenjin proveo ljeto i bio očevidac mnogih događaja. Pred [[smrt]] Jesenjin se najviše sjeća [[ljubav]]i, koja za njega znači najveću sreću i čudo na svijetu. Njena prolaznost ga muči, on bi htio vječno sanjati [[svibanj]] i onu koju zauvijek voli i da nikada ne procvjeta. Ispovijesti smrtnika, tako bi se mogle nazvati posljednje Jesenjinove pjesme. Opraštajući se sa životom, on u njima tonom intimnosti, uzbuđenosti, tihih radosti i [[tuga|tuge]] izražava najneposrednije osjećaje. U jesen 1925. pjesniku se teško moglo pomoći: „kada se u posljednje vrijeme govorilo”, kaže Anatolij Marienhof, „Jesenjin pije”, riječi su zvučale kao „udarci malja” i svi su bježali od opasnog, mahnitog i izgubljenog čovjeka. U listopadu 1925. u svojoj je autobiografiji napisao: {{Navod|Godine 1919. objavio sam s nekim drugovima manifest imažinizma. Imažinizam je bio formalistička škola koju smo htjeli uvesti. Međutim, ta škola nije imala temelja i ugasila se sama od sebe, ostavivši za sobom istinu o organskim slikama u poeziji.<ref>Sergej Jesenjin, ''Ispovijest Mangupa: izbor pjesama'', Otokar Keršovani, Rijeka, 1964., str. 12</ref>}} == Smrt == Uvečer [[23. prosinca]] Jesenjin, po bilješkama zeta Neasedkina, odlazi sestrama u [[Zamoskvorecje]] i ne pozdravlja se, ide u sobu i uzima sve svoje stvari. Stiže u [[Sankt Peterburg]] 24. prosinca ujutro, odsjeda u hotelu Angleter i tri dana juri obavljajući poslove. Patološki uznemiren, Jesenjin se tih dana osjećao strahovito usamljenim. U hotelskoj sobi br. 5, u koju je nekada dolazio s Isadorom, atmosfera postaje sve teža, naročito navečer. Kad god bi pred spavanje otvorio prozor, ulijetalo bi jato [[vrana]] koje dugo nije mogao istjerati.{{ni}} Njegovo stanje se pogoršavalo, i on je [[27. prosinca]] ujutro, nemajući tinte – kako je sam pričao preko dana poznanicima – napisao pjesmu [[krv]]lju, iz rasječenih vena. To su bili stihovi pjesme „Doviđenja, dragi, doviđenja”: <blockquote> Doviđenja, dragi, doviđenja; <br> Ti mi prijatelju jednom bješe sve. <br> Urečen rastanak bez našeg htijenja <br> Obećava i sastanak, zar ne? Doviđenja, dragi, bez ruke, bez slova, <br> Nemoj da ti bol obrve povije. <br> Umrijeti nije ništa na ovom svijetu nova, <br> Al ni živjeti baš nije najnovije.</blockquote> U prijevodu [[Hrvatska|hrvatskog]] pjesnika [[Gustav Krklec|Gustava Krkleca]]:<ref>Sergej Jesenjin, ''Ispovijest Mangupa: izbor pjesama'', Otokar Keršovani, Rijeka, 1964., str. 141</ref> <blockquote>Doviđenja, druže moj, doviđenja; <br> Mili moj, ti si u mojim grudima. <br> Urečeni rastanak <br> Obećava novi sastanak s ljudima. <br> Doviđenja, druže moj, <br> Nemoj ni stisak ruke ni riječi htjeti <br> I nemoj da ti tuga obrve svije. <br> U tom životu nije novo umrijeti, <br> Ali ni živjeti, sigurno, novije nije.</blockquote> Predao ih je navečer mladome pjesniku [[Viktor Erlih|Viktoru Erlihu]], koji ih zaboravio pročitati, a zavirio je u njih tek kasnije. U stanju jake potištenosti i duševnog nemira, Jesenjin je u noći [[28. prosinca]] [[1925.]] počinio samoubojstvo vješanjem. Pokopan je u [[Moskva|Moskvi]] [[30. prosinca]] 1925. godine na Vaganjkovskom groblju. == Spomen == Hrvatski pjesnik i [[prevoditelj]] [[Dobriša Cesarić]] napisao je pjesmu ''U spomen Sergeju Jesenjinu''. Jesenjin je jedini pjesnik kome je Cesarić posvetio pjesmu. <blockquote> U spomen Sergeju Jesenjinu Između ljudi što pjevaju život <br> I grabe užitke iz noći i vina, <br> Ima ih koji padajuć rastu, <br> Padajuć rastu kao lavina. Njihova duša gasne i gasne, <br> Da sto puta jače u pjesmama sine, <br> A njihov put je čist i bijel <br> Kao snježni put lavine.</blockquote> == Djela == === Poezija === *''Breza'', 1913. *''Jesen'', 1914. *''Pjesma o kuji'', 1915. *''Mangup'', 1919. *''Ispovijest mangupa'', 1920. *''Ja sam posljednji pjesnik u selu'', 1920. *''Molitva za umrle'', 1920. *''Pugačov'', 1921. *''Pismo majci'', 1924. *''Kavana Moskva'', 1924. *''Ispovijest mangupa'', 1924. *''Tko sam, što sam?'', 1925. *''Snježno polje'', 1925. *''Crni čovjek'', 1925. *''Kačalovljevom psu'', 1925. *''Doviđenja, dragi, doviđenja'', 1925. === Proza === * ''Urvina'', 1916. * ''Kod bijele vode'', 1916. * ''Siromah i druškan'', 1917. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == === Sestrinski projekti === {{ WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = |commonscathr = |wikizvor = |wikicitat = Sergej Jesenjin }} === Mrežna sjedišta === * [http://proleksis.lzmk.hr/29057/ LZMK / Proleksis enciklopedija: Jesenjin, Sergej Aleksandrovič] * [http://www.ezgeta.com/jesenjin.html Izabrane pjesme Sergeja Aleksandroviča Jesenjina] (hrvatski, ruski, engleski) {{Književnici razdoblja 1857. - 1952.}} {{GLAVNIRASPORED:Jesenjin, Sergej Aleksandrovič}} [[Kategorija:Ruski književnici]] [[Kategorija:Ruski pjesnici]] d4wytb23133jlrmx08zwinj4zsz2voh 7476076 7476075 2026-06-06T11:28:27Z Šaholjubac 211973 /* Spomen */ 7476076 wikitext text/x-wiki {{Infookvir književnik | Ime = Sergej Aleksandrovič Jesenjin<br><small>Сергей Александрович Есенин</small> | boja = #77DD77 | slika = Esenin1925.jpg|250px | veličina = | opis slike = | puno ime = | pseudonim = | rođenje = [[3. listopada]] [[1895.]] | mjesto rođenja = Konstantinovo | smrt = [[28. prosinca]] [[1925.]] | mjesto smrti = [[Sankt Peterburg]] | zanimanje = pjesnik | nacionalnost = | period pisanja = 1915. – 1925. | vrsta = [[poezija]] | teme = | period = | supruga = | suprug = | djeca = | djela = | nagrade = | potpis = | web = | fusnote = }} '''Sergej Aleksandrovič Jesenjin''' ([[ruski jezik|rus]]. Сергей Александрович Есенин; Konstantinovo, [[3. listopada]] [[1895.]] – [[Sankt Peterburg]], [[28. prosinca]] [[1925.]]) bio je [[Rusi|ruski]] [[pjesnik]] i začetnik ruskog [[imagizam|imagizma]]. Smatra se jednim od najvećih ruskih pjesnika 20. stoljeća. ==Životopis== Rodio se u selu [[Konstantinovo|Konstantinovu]] gdje je završio osnovnu četverogodišnju školu, a u selu [[Spas-Klepki]] 1909. godine upisuje crkveno-učiteljsku školu te 1912. stječe zvanje učitelja osnovne škole.<ref>Sergej Jesenjin, ''Proza'', peto izdanje, Rad, Beograd, 1977., str. 267</ref> Narodno sveučilište polazi u [[Moskva|Moskvi]], ali nikada ne završava studij. Bavio se književnim radom. U [[Petrograd]] je došao [[1915.]] i ušao u književne krugove u kojima je pobudio zanimanje seoskim motivima u [[poezija|poeziji]]. Oduševljeno je pozdravio revoluciju. Godine [[1922.]] upoznaje slavnu američku balerinu [[Isadora Duncan|Isadoru Duncan]] s kojom se iste godine ženi. Zajedno putuju [[Europa|Europom]], a [[1923.]] borave u Americi. Iste godine Jesenjin se vraća u [[Rusija|Rusiju]] i rastaje od Isadore. Godine [[1925.]] ženi se [[Sofija Andrejevna Tolstoj|Sofijom Andrejevnom Tolstoj]], unukom ruskog pisca [[Lav Nikolajevič Tolstoj|Lava Nikolajeviča Tolstoja]]. U to se vrijeme liječi od [[Alkoholizam|alkoholizma]]. Kao sljedbenik ruskih [[Simbolizam|simbolista]], pisao je [[poezija|poeziju]] posvećenu [[Selo|selu]] i [[Priroda|prirodi]], vrlo melodioznu i s puno [[metafora]].<ref>[http://hol.lzmk.hr/clanak.aspx?id=17162 LZMK / Hrvatski obiteljski leksikon: Jesenjin, Sergej Aleksandrovič], pristupljeno 23. studenoga 2015.</ref> Njegov drugi ciklus ima karakter pjesnikovih osobnih ispovijesti. Staljinistička je kritika oštro osuđivala „jesenjštinu”, pijanstvo, razbarušeni individualizam, kavanska raspoloženja i poetizaciju huliganstva. Jesenjinova [[poezija]] stekla je mnoge poklonike i izvan pjesnikove domovine. Osim pjesama i poema, napisao je i jedan kratki roman (''Urvina'', 1916.) te dvije pripovijetke (''Kod bijele vode'', 1916. te ''Siromah i druškan'', 1917.).<ref>Sergej Jesenjin, ''Proza'', peto izdanje, Rad, Beograd, 1977., str. 259–260</ref> U posljednjim godinama života Jesenjin je u neprestanom stvaralačkom zanosu. „Ne mogu ih zaustaviti”, „to je kao navijeni stroj”, govorio je znancima. Prije toga, [[1924.]] na [[Kavkaz]]u također je bilježio sve što je godinama gomilao u sebi. Nezaboravna ispovijest ''Ana Snjegina'' izlijeva se snagom bujice u divnu lirsku pjesmu. ''Ana Snjegina'' je pjesnikovo najrealističnije ostvarenje, s utiscima iz rodnog kraja [[1918.]] gdje je Jesenjin proveo ljeto i bio očevidac mnogih događaja. Pred [[smrt]] Jesenjin se najviše sjeća [[ljubav]]i, koja za njega znači najveću sreću i čudo na svijetu. Njena prolaznost ga muči, on bi htio vječno sanjati [[svibanj]] i onu koju zauvijek voli i da nikada ne procvjeta. Ispovijesti smrtnika, tako bi se mogle nazvati posljednje Jesenjinove pjesme. Opraštajući se sa životom, on u njima tonom intimnosti, uzbuđenosti, tihih radosti i [[tuga|tuge]] izražava najneposrednije osjećaje. U jesen 1925. pjesniku se teško moglo pomoći: „kada se u posljednje vrijeme govorilo”, kaže Anatolij Marienhof, „Jesenjin pije”, riječi su zvučale kao „udarci malja” i svi su bježali od opasnog, mahnitog i izgubljenog čovjeka. U listopadu 1925. u svojoj je autobiografiji napisao: {{Navod|Godine 1919. objavio sam s nekim drugovima manifest imažinizma. Imažinizam je bio formalistička škola koju smo htjeli uvesti. Međutim, ta škola nije imala temelja i ugasila se sama od sebe, ostavivši za sobom istinu o organskim slikama u poeziji.<ref>Sergej Jesenjin, ''Ispovijest Mangupa: izbor pjesama'', Otokar Keršovani, Rijeka, 1964., str. 12</ref>}} == Smrt == Uvečer [[23. prosinca]] Jesenjin, po bilješkama zeta Neasedkina, odlazi sestrama u [[Zamoskvorecje]] i ne pozdravlja se, ide u sobu i uzima sve svoje stvari. Stiže u [[Sankt Peterburg]] 24. prosinca ujutro, odsjeda u hotelu Angleter i tri dana juri obavljajući poslove. Patološki uznemiren, Jesenjin se tih dana osjećao strahovito usamljenim. U hotelskoj sobi br. 5, u koju je nekada dolazio s Isadorom, atmosfera postaje sve teža, naročito navečer. Kad god bi pred spavanje otvorio prozor, ulijetalo bi jato [[vrana]] koje dugo nije mogao istjerati.{{ni}} Njegovo stanje se pogoršavalo, i on je [[27. prosinca]] ujutro, nemajući tinte – kako je sam pričao preko dana poznanicima – napisao pjesmu [[krv]]lju, iz rasječenih vena. To su bili stihovi pjesme „Doviđenja, dragi, doviđenja”: <blockquote> Doviđenja, dragi, doviđenja; <br> Ti mi prijatelju jednom bješe sve. <br> Urečen rastanak bez našeg htijenja <br> Obećava i sastanak, zar ne? Doviđenja, dragi, bez ruke, bez slova, <br> Nemoj da ti bol obrve povije. <br> Umrijeti nije ništa na ovom svijetu nova, <br> Al ni živjeti baš nije najnovije.</blockquote> U prijevodu [[Hrvatska|hrvatskog]] pjesnika [[Gustav Krklec|Gustava Krkleca]]:<ref>Sergej Jesenjin, ''Ispovijest Mangupa: izbor pjesama'', Otokar Keršovani, Rijeka, 1964., str. 141</ref> <blockquote>Doviđenja, druže moj, doviđenja; <br> Mili moj, ti si u mojim grudima. <br> Urečeni rastanak <br> Obećava novi sastanak s ljudima. <br> Doviđenja, druže moj, <br> Nemoj ni stisak ruke ni riječi htjeti <br> I nemoj da ti tuga obrve svije. <br> U tom životu nije novo umrijeti, <br> Ali ni živjeti, sigurno, novije nije.</blockquote> Predao ih je navečer mladome pjesniku [[Viktor Erlih|Viktoru Erlihu]], koji ih zaboravio pročitati, a zavirio je u njih tek kasnije. U stanju jake potištenosti i duševnog nemira, Jesenjin je u noći [[28. prosinca]] [[1925.]] počinio samoubojstvo vješanjem. Pokopan je u [[Moskva|Moskvi]] [[30. prosinca]] 1925. godine na Vaganjkovskom groblju. == Djela == === Poezija === *''Breza'', 1913. *''Jesen'', 1914. *''Pjesma o kuji'', 1915. *''Mangup'', 1919. *''Ispovijest mangupa'', 1920. *''Ja sam posljednji pjesnik u selu'', 1920. *''Molitva za umrle'', 1920. *''Pugačov'', 1921. *''Pismo majci'', 1924. *''Kavana Moskva'', 1924. *''Ispovijest mangupa'', 1924. *''Tko sam, što sam?'', 1925. *''Snježno polje'', 1925. *''Crni čovjek'', 1925. *''Kačalovljevom psu'', 1925. *''Doviđenja, dragi, doviđenja'', 1925. === Proza === * ''Urvina'', 1916. * ''Kod bijele vode'', 1916. * ''Siromah i druškan'', 1917. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == === Sestrinski projekti === {{ WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = |commonscathr = |wikizvor = |wikicitat = Sergej Jesenjin }} === Mrežna sjedišta === * [http://proleksis.lzmk.hr/29057/ LZMK / Proleksis enciklopedija: Jesenjin, Sergej Aleksandrovič] * [http://www.ezgeta.com/jesenjin.html Izabrane pjesme Sergeja Aleksandroviča Jesenjina] (hrvatski, ruski, engleski) {{Književnici razdoblja 1857. - 1952.}} {{GLAVNIRASPORED:Jesenjin, Sergej Aleksandrovič}} [[Kategorija:Ruski književnici]] [[Kategorija:Ruski pjesnici]] 4wcn3n4usgafymrdyu6t78ejv4wwuml 7476077 7476076 2026-06-06T11:28:44Z Šaholjubac 211973 /* Izvori */ 7476077 wikitext text/x-wiki {{Infookvir književnik | Ime = Sergej Aleksandrovič Jesenjin<br><small>Сергей Александрович Есенин</small> | boja = #77DD77 | slika = Esenin1925.jpg|250px | veličina = | opis slike = | puno ime = | pseudonim = | rođenje = [[3. listopada]] [[1895.]] | mjesto rođenja = Konstantinovo | smrt = [[28. prosinca]] [[1925.]] | mjesto smrti = [[Sankt Peterburg]] | zanimanje = pjesnik | nacionalnost = | period pisanja = 1915. – 1925. | vrsta = [[poezija]] | teme = | period = | supruga = | suprug = | djeca = | djela = | nagrade = | potpis = | web = | fusnote = }} '''Sergej Aleksandrovič Jesenjin''' ([[ruski jezik|rus]]. Сергей Александрович Есенин; Konstantinovo, [[3. listopada]] [[1895.]] – [[Sankt Peterburg]], [[28. prosinca]] [[1925.]]) bio je [[Rusi|ruski]] [[pjesnik]] i začetnik ruskog [[imagizam|imagizma]]. Smatra se jednim od najvećih ruskih pjesnika 20. stoljeća. ==Životopis== Rodio se u selu [[Konstantinovo|Konstantinovu]] gdje je završio osnovnu četverogodišnju školu, a u selu [[Spas-Klepki]] 1909. godine upisuje crkveno-učiteljsku školu te 1912. stječe zvanje učitelja osnovne škole.<ref>Sergej Jesenjin, ''Proza'', peto izdanje, Rad, Beograd, 1977., str. 267</ref> Narodno sveučilište polazi u [[Moskva|Moskvi]], ali nikada ne završava studij. Bavio se književnim radom. U [[Petrograd]] je došao [[1915.]] i ušao u književne krugove u kojima je pobudio zanimanje seoskim motivima u [[poezija|poeziji]]. Oduševljeno je pozdravio revoluciju. Godine [[1922.]] upoznaje slavnu američku balerinu [[Isadora Duncan|Isadoru Duncan]] s kojom se iste godine ženi. Zajedno putuju [[Europa|Europom]], a [[1923.]] borave u Americi. Iste godine Jesenjin se vraća u [[Rusija|Rusiju]] i rastaje od Isadore. Godine [[1925.]] ženi se [[Sofija Andrejevna Tolstoj|Sofijom Andrejevnom Tolstoj]], unukom ruskog pisca [[Lav Nikolajevič Tolstoj|Lava Nikolajeviča Tolstoja]]. U to se vrijeme liječi od [[Alkoholizam|alkoholizma]]. Kao sljedbenik ruskih [[Simbolizam|simbolista]], pisao je [[poezija|poeziju]] posvećenu [[Selo|selu]] i [[Priroda|prirodi]], vrlo melodioznu i s puno [[metafora]].<ref>[http://hol.lzmk.hr/clanak.aspx?id=17162 LZMK / Hrvatski obiteljski leksikon: Jesenjin, Sergej Aleksandrovič], pristupljeno 23. studenoga 2015.</ref> Njegov drugi ciklus ima karakter pjesnikovih osobnih ispovijesti. Staljinistička je kritika oštro osuđivala „jesenjštinu”, pijanstvo, razbarušeni individualizam, kavanska raspoloženja i poetizaciju huliganstva. Jesenjinova [[poezija]] stekla je mnoge poklonike i izvan pjesnikove domovine. Osim pjesama i poema, napisao je i jedan kratki roman (''Urvina'', 1916.) te dvije pripovijetke (''Kod bijele vode'', 1916. te ''Siromah i druškan'', 1917.).<ref>Sergej Jesenjin, ''Proza'', peto izdanje, Rad, Beograd, 1977., str. 259–260</ref> U posljednjim godinama života Jesenjin je u neprestanom stvaralačkom zanosu. „Ne mogu ih zaustaviti”, „to je kao navijeni stroj”, govorio je znancima. Prije toga, [[1924.]] na [[Kavkaz]]u također je bilježio sve što je godinama gomilao u sebi. Nezaboravna ispovijest ''Ana Snjegina'' izlijeva se snagom bujice u divnu lirsku pjesmu. ''Ana Snjegina'' je pjesnikovo najrealističnije ostvarenje, s utiscima iz rodnog kraja [[1918.]] gdje je Jesenjin proveo ljeto i bio očevidac mnogih događaja. Pred [[smrt]] Jesenjin se najviše sjeća [[ljubav]]i, koja za njega znači najveću sreću i čudo na svijetu. Njena prolaznost ga muči, on bi htio vječno sanjati [[svibanj]] i onu koju zauvijek voli i da nikada ne procvjeta. Ispovijesti smrtnika, tako bi se mogle nazvati posljednje Jesenjinove pjesme. Opraštajući se sa životom, on u njima tonom intimnosti, uzbuđenosti, tihih radosti i [[tuga|tuge]] izražava najneposrednije osjećaje. U jesen 1925. pjesniku se teško moglo pomoći: „kada se u posljednje vrijeme govorilo”, kaže Anatolij Marienhof, „Jesenjin pije”, riječi su zvučale kao „udarci malja” i svi su bježali od opasnog, mahnitog i izgubljenog čovjeka. U listopadu 1925. u svojoj je autobiografiji napisao: {{Navod|Godine 1919. objavio sam s nekim drugovima manifest imažinizma. Imažinizam je bio formalistička škola koju smo htjeli uvesti. Međutim, ta škola nije imala temelja i ugasila se sama od sebe, ostavivši za sobom istinu o organskim slikama u poeziji.<ref>Sergej Jesenjin, ''Ispovijest Mangupa: izbor pjesama'', Otokar Keršovani, Rijeka, 1964., str. 12</ref>}} == Smrt == Uvečer [[23. prosinca]] Jesenjin, po bilješkama zeta Neasedkina, odlazi sestrama u [[Zamoskvorecje]] i ne pozdravlja se, ide u sobu i uzima sve svoje stvari. Stiže u [[Sankt Peterburg]] 24. prosinca ujutro, odsjeda u hotelu Angleter i tri dana juri obavljajući poslove. Patološki uznemiren, Jesenjin se tih dana osjećao strahovito usamljenim. U hotelskoj sobi br. 5, u koju je nekada dolazio s Isadorom, atmosfera postaje sve teža, naročito navečer. Kad god bi pred spavanje otvorio prozor, ulijetalo bi jato [[vrana]] koje dugo nije mogao istjerati.{{ni}} Njegovo stanje se pogoršavalo, i on je [[27. prosinca]] ujutro, nemajući tinte – kako je sam pričao preko dana poznanicima – napisao pjesmu [[krv]]lju, iz rasječenih vena. To su bili stihovi pjesme „Doviđenja, dragi, doviđenja”: <blockquote> Doviđenja, dragi, doviđenja; <br> Ti mi prijatelju jednom bješe sve. <br> Urečen rastanak bez našeg htijenja <br> Obećava i sastanak, zar ne? Doviđenja, dragi, bez ruke, bez slova, <br> Nemoj da ti bol obrve povije. <br> Umrijeti nije ništa na ovom svijetu nova, <br> Al ni živjeti baš nije najnovije.</blockquote> U prijevodu [[Hrvatska|hrvatskog]] pjesnika [[Gustav Krklec|Gustava Krkleca]]:<ref>Sergej Jesenjin, ''Ispovijest Mangupa: izbor pjesama'', Otokar Keršovani, Rijeka, 1964., str. 141</ref> <blockquote>Doviđenja, druže moj, doviđenja; <br> Mili moj, ti si u mojim grudima. <br> Urečeni rastanak <br> Obećava novi sastanak s ljudima. <br> Doviđenja, druže moj, <br> Nemoj ni stisak ruke ni riječi htjeti <br> I nemoj da ti tuga obrve svije. <br> U tom životu nije novo umrijeti, <br> Ali ni živjeti, sigurno, novije nije.</blockquote> Predao ih je navečer mladome pjesniku [[Viktor Erlih|Viktoru Erlihu]], koji ih zaboravio pročitati, a zavirio je u njih tek kasnije. U stanju jake potištenosti i duševnog nemira, Jesenjin je u noći [[28. prosinca]] [[1925.]] počinio samoubojstvo vješanjem. Pokopan je u [[Moskva|Moskvi]] [[30. prosinca]] 1925. godine na Vaganjkovskom groblju. == Djela == === Poezija === *''Breza'', 1913. *''Jesen'', 1914. *''Pjesma o kuji'', 1915. *''Mangup'', 1919. *''Ispovijest mangupa'', 1920. *''Ja sam posljednji pjesnik u selu'', 1920. *''Molitva za umrle'', 1920. *''Pugačov'', 1921. *''Pismo majci'', 1924. *''Kavana Moskva'', 1924. *''Ispovijest mangupa'', 1924. *''Tko sam, što sam?'', 1925. *''Snježno polje'', 1925. *''Crni čovjek'', 1925. *''Kačalovljevom psu'', 1925. *''Doviđenja, dragi, doviđenja'', 1925. === Proza === * ''Urvina'', 1916. * ''Kod bijele vode'', 1916. * ''Siromah i druškan'', 1917. == Spomen == Hrvatski pjesnik i [[prevoditelj]] [[Dobriša Cesarić]] napisao je pjesmu ''U spomen Sergeju Jesenjinu''. Jesenjin je jedini pjesnik kome je Cesarić posvetio pjesmu. <blockquote> U spomen Sergeju Jesenjinu Između ljudi što pjevaju život <br> I grabe užitke iz noći i vina, <br> Ima ih koji padajuć rastu, <br> Padajuć rastu kao lavina. Njihova duša gasne i gasne, <br> Da sto puta jače u pjesmama sine, <br> A njihov put je čist i bijel <br> Kao snježni put lavine.</blockquote> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == === Sestrinski projekti === {{ WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = |commonscathr = |wikizvor = |wikicitat = Sergej Jesenjin }} === Mrežna sjedišta === * [http://proleksis.lzmk.hr/29057/ LZMK / Proleksis enciklopedija: Jesenjin, Sergej Aleksandrovič] * [http://www.ezgeta.com/jesenjin.html Izabrane pjesme Sergeja Aleksandroviča Jesenjina] (hrvatski, ruski, engleski) {{Književnici razdoblja 1857. - 1952.}} {{GLAVNIRASPORED:Jesenjin, Sergej Aleksandrovič}} [[Kategorija:Ruski književnici]] [[Kategorija:Ruski pjesnici]] boq6r0lqowxks0ittv3u29bqwpoomgw 0 22431 7475791 6790564 2026-06-05T15:47:36Z JCamatte 155355 7475791 wikitext text/x-wiki '''Ivan Zovko''' ([[Mostar]], [[20. kolovoza]] [[1864.]] – [[30. ožujka]] [[1900.]]), pisac i folklorist. Jedan od najplodnijih zapisivača hrvatskog narodnog blaga na području Bosne i Hercegovine.<ref name="rportal">[http://www.rportal.eu/index.php/kultura/item/263-rama-u-hrvatskoj-knjizevnosti Rportal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161104080308/http://www.rportal.eu/index.php/kultura/item/263-rama-u-hrvatskoj-knjizevnosti |date=4. studenoga 2016. }} RP: ''Rama u hrvatskoj književnosti'', 27. kolovoza 2016. (pristupljeno 3. studenoga 2016.)</ref> Osnovnoškolsku naobrazbu stekao je u Mostaru, gimnaziju završio na Humcu, a Učiteljsku školu u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Kao narodni učitelj službovao u nekoliko mjesta [[BiH|Bosne i Hercegovine]]. Bio je učitelj u [[Uskoplje|Uskoplju]].<ref name="rportal"/> Djela: * Hercegovske i bosanske narodne pjesme (1888.) * Dvije islamske pjesme na hrvatskom jeziku (1899.) * Hrvatstvo po narodnoj predaji i običajima u Herceg-Bosni (1900.) * pjesme, crtice, pripovijetke – u časopisima. Obišao je svako mjesto u BiH i skupljano narodne pjesme. Ivan Alilović je u djelu ''Tri zaboravljena imena iz kulture prošlosti Hercegovine'' zapisao „nema mjesta u BiH, u koje Zovko nije došao“.<ref name="rportal"/> [[Matica hrvatska]] Mostar je podigla spomenik u čast akademika Ivana Zovke, a jedna ulica u Mostaru nosi njegovo ime. == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Zovko, Ivan}} [[Kategorija:Hrvatski pisci iz Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Životopisi, Mostar]] [[Kategorija:Skupljači narodnih pjesama]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački folkloristi]] iv75wl7bx265gg72qercw1gepv6qs6s 0 23544 7475873 7394114 2026-06-05T20:07:10Z ~2026-33549-38 363277 /* */ 7475873 wikitext text/x-wiki {{Pravopis}}{{Infookvir političar |ime = Dragan Primorac |datum rođenja = [[7. lipnja]] [[1965.]] |mjesto rođenja = [[Banja Luka]], [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti = |mjesto smrti = |slika = Primorac - Elias Zerhouni (cropped).jpg |veličina = 200px |opis slike = |stranka = nezavisan <small>([[2009.]] – ''danas'')</small> |supruga = [[Jadranka Primorac]] |položaj = [[Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa|ministar znanosti, obrazovanja i športa]] |bivše-stranke = [[Hrvatska demokratska zajednica]] {{small|([[2007.]] – [[2009.]])}}<br>[[Savez komunista Jugoslavije]] {{small|(1982. - 1989.})}}<ref>[https://www.index.hr/mobile/vijesti/clanak/dragan-primorac-je-bio-u-partiji-i-htio-je-u-komitet-nazvali-smo-ga/2586976.aspx?index_ref=clanak_izdvojeno_m_vijesti HDZ-ov Dragan Primorac bio je komunist i član Partije]</ref><ref>[https://www.nacional.hr/kandidat-partije-dragan-primorac-mogu-me-pitati-i-gdje-sam-bio-1991/ KANDIDAT PARTIJE Dragan Primorac: ‘Mogu me pitati i gdje sam bio 1991.’]</ref><ref>[https://www.telegram.hr/vijesti/primorac-bio-u-savezu-komunista-htio-i-u-komitet-danas-se-izvlaci-a-zasto-me-ne-pitate-gdje-sam-bio-91/ Primorac bio u Savezu komunista, htio i u Komitet. Danas se izvlači: 'A zašto me ne pitate gdje sam bio '91.'?]</ref> |zanimanje = političar, sveučilišni profesor i liječnik |fusnote = |nasljednik = [[Radovan Fuchs]] |prethodnik = [[Vladimir Strugar]] <small>(ministar prosvjete i športa)</small><br>[[Gvozden Flego]] <small>(ministar znanosti i tehnologije)</small> |mandat_start = [[23. prosinca]] [[2003.]] |mandat_kraj = [[2. srpnja]] [[2009.]] |premijer = [[Ivo Sanader]] |predsjednik = [[Stjepan Mesić]] }} '''Dragan Primorac''' ([[Banja Luka]], [[7. lipnja]] [[1965.]]) [[Hrvatska|hrvatski]] je [[političar]], sveučilišni profesor i [[liječnik]]. Obnašao je dužnost [[Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske|ministar znanosti, obrazovanja i športa]] [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] u [[Deveta Vlada Republike Hrvatske|devetoj]] i [[Deseta Vlada Republike Hrvatske|desetoj Vladi Republike Hrvatske]] od [[2003.]] do [[2009.]] godine pod [[Ivo Sanader|Ivom Sanaderom]]. U studenome 2009. izbačen je iz HDZ-a nakon [[Hrvatski predsjednički izbori 2009.|kandidature na predsjedničkim izborima]], na kojima osvaja 5,93 % u prvom krugu. Krajem srpnja 2024. godine najavio je još jednu [[Hrvatski predsjednički izbori 2024.|kandidaturu za predsjednika]] Republike Hrvatske uz podršku [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ-a]] i partnera.<ref name=":0">{{Citiranje weba|date=31. srpnja 2024.|title=Snažna, jedinstvena potpora HDZ-a Draganu Primorcu u kandidaturi za predsjednika RH!|url=https://www.hdz.hr/article/4577/snazna-jedinstvena-potpora-hdz-a-draganu-primorcu-u-kandidaturi-za-predsjednika-rh-|url-status=live|access-date=2024-07-31|website=www.hdz.hr|language=hr}}</ref><ref name=":1" /> Ipak, na izborima je doživio težak poraz od [[Zoran Milanović|Zorana Milanovića]] s tek nešto više od 25 % osvojenih glasova u drugome krugu, što je najlošiji rezultat nekog predsjedničkog kandidata u povijesti Hrvatske.<ref>[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/obradeno-100-posto-birackih-mjesta-ovo-su-finalni-rezultati-drugog-kruga-20250113 Obrađeno 100 posto biračkih mjesta, ovo su finalni rezultati drugog kruga]</ref><ref>[https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/izbori-14-11957144 Obrađeno 100% biračkih mjesta: Milanoviću 74,68%, Primorcu 25,32%]</ref> Trenutno obnaša dužnost predsjedavajućeg Odbora za međunarodne odnose Američke Akademije za forenzičke znanosti i predsjednika Međunarodnog društva primijenjenih bioloških znanosti. Predsjednik je Hrvatskog društva za humanu genetiku, Hrvatskog društva za personaliziranu medicinu, Hrvatskog klastera konkurentnosti za personaliziranu medicine i Upravnog vijeća Specijalne bolnice Sv. Katarina. Član je Vijeća [[Hrvatski olimpijski odbor|Hrvatskog Olimpijskog odbora]] i Zdravstvene komisije Europskih olimpijskih odbora te potpredsjednik [[Hrvatski taekwondo savez|Hrvatskog taekwondo saveza]].{{Ni}} Nastavnik je na [[Medicinski fakultet u Splitu|Medicinskom fakultetu u Splitu]],<ref>{{Citiranje weba|title=Nastavnici|url=https://mefst.unist.hr/nastava/katedre/pedijatrija-684/nastavnici-1088/1088|access-date=2025-01-30|website=mefst.unist.hr}}</ref> [[redoviti profesor]] u trajnom zvanju na [[Medicinski fakultet u Osijeku|MEF u Osijeku]]<ref>{{Citiranje weba|title=Katedra za pedijatriju|url=https://www.mefos.unios.hr/index.php/hr/katedra-za-pedijatriju|url-status=live|access-date=2025-01-30|website=MEF Osijek|language=hr-hr}}</ref> i [[Naslovni profesor|naslovni redoviti profesor]] u Rijeci.<ref>{{Citiranje weba|title=Zavod za medicinsku biologiju i genetiku|url=https://medri.uniri.hr/fakultet/ustroj/zavodi-i-katedre/medicinska-biologija-i-genetika/|url-status=live|website=Medicinski fakultet u Rijeci}}</ref> [[Znanstveni suradnik|Znanstveni je suradnik]] na Sveučilištu u New Havenu te Sveučilištu Penn State.<ref>{{Citiranje weba|last=Gelenčir|first=Martina|date=2025-01-09|title=Primorac se hvali da je na dva američka sveučilišta redoviti profesor. Pitali smo ih, nije|url=https://www.srednja.hr/faks/primorac-se-hvali-da-je-na-dva-americka-sveucilista-redoviti-profesor-pitali-smo-ih-nije/|access-date=2025-01-30|website=Srednja.hr|language=hr}}</ref> Dodijeljeno mu je [[Počast|počasno]] zvanje [[Professor emeritus|profesora emeritusa]] na National Forensic Science University u Indiji.<ref>{{Citiranje weba|last=Pajić|first=Darko|date=2021-03-18|title=Draganu Primorcu dodijeljeno počasno zvanje profesor emeritus na indijskom Sveučilištu od posebnog nacionalnog interesa|url=https://www.novilist.hr/novosti/svijet/draganu-primorcu-dodijeljeno-pocasno-zvanje-profesor-emeritus-na-indijskom-sveucilistu-od-posebnog-nacionalnog-interesa/?meta_refresh=true|access-date=2025-01-30|website=Novi list|language=en}}</ref> == Školovanje i usavršavanje == {{Nedostaju izvori – odjeljak}} Diplomirao je na Medicinskom fakultetu [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]], Studij u [[Split]]u [[1991.]] godine. Doktorsku disertaciju pod nazivom "Osteogenesis imperfecta kao posljedica pogreške u obradi glasničke RNA" obranio 1997. na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (rezultati doktorske dizertacije su izrađeni na Sveučilištu Connecticut, Medical School). Specijalist je pedijatar, subspecijalist iz medicinske genetike i stalni sudski vještak. Kao postdoktorand (engl. ''postdoctoral fellow''), a potom i kao podučavatelj (engl. ''instructor''), radio više godina na Sveučilištu Connecticut, Medical School, Farmington, SAD. Stručno se usavršavao pri Connecticut State Police Forensic Science Laboratory, Meriden, SAD, Armed Forces Institute of Pathology (AFIP), Rockville, SAD, Analytical Genetic Testing Center, Denver, SAD, University hospital St. Christopher's, Allegheny University, Philadelphia, SAD i Roche Molecular Systems, Alameda, SAD. == Politička karijera == === Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija === Učlanio se u [[Savez komunista Jugoslavije]] [[1982.]] godine te je bio kandidat Gradskog komiteta Split [[Savez komunista Hrvatske|Saveza komunista Hrvatske]] [[1985.]] godine.<ref>{{Citiranje weba|title=HDZ-ov Dragan Primorac bio je komunist i član Partije|url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=2586976|access-date=2024-07-31|website=www.index.hr|language=hr}}</ref><ref>[https://www.nacional.hr/kandidat-partije-dragan-primorac-mogu-me-pitati-i-gdje-sam-bio-1991/ KANDIDAT PARTIJE Dragan Primorac: ‘Mogu me pitati i gdje sam bio 1991.’]</ref><ref>[https://www.telegram.hr/vijesti/primorac-bio-u-savezu-komunista-htio-i-u-komitet-danas-se-izvlaci-a-zasto-me-ne-pitate-gdje-sam-bio-91/ Primorac bio u Savezu komunista, htio i u Komitet. Danas se izvlači: 'A zašto me ne pitate gdje sam bio '91.'?]</ref> Na upit je li bio članom Saveza komunista Jugoslavije za Index.hr rekao je: ''To je kao da me pitate jesam li rođen u bivšoj državi. Isto tako je činjenica da su baš svi u omladinu primani s 14 godina. Najbolji učenici, a među njima sam bio tijekom cijelog školovanja, automatski su predlagani i za članstvo u tada jedinoj stranci. Tako je bilo i u mojem slučaju. I to je sve o ovoj temi iako sam je tijekom svoje političke karijere višekratno pojasnio.''<ref>[https://www.index.hr/vijesti/clanak/dragan-primorac-je-bio-u-partiji-i-htio-je-u-komitet-nazvali-smo-ga/2586976.aspx HDZ-ov Dragan Primorac bio je komunist i član Partije]</ref><ref>[https://teleskop.hr/hrvatska/frizirana-biografija-zasto-dragan-primorac-presucuje-da-se-sa-17-godina-uclanio-u-savez-komunista-jugoslavije/ Frizirana biografija: Zašto Dragan Primorac prešućuje da se sa 17 godina učlanio u Savez komunista Jugoslavije?]</ref> === Republika Hrvatska === Od prosinca 2003. godine do siječnja 2008. godine član je [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade Republike Hrvatske]] i obnaša dužnost ministra znanosti, obrazovanja i športa. Prvi je hrvatski ministar odgovoran za rad cijele vertikale sustava obrazovanja (predškolski odgoj, osnovno, srednje i visoko obrazovanje), znanosti i sporta (do njegovog mandata tu su dužnost odvojeno obnašala dva ministra: ministar prosvjete i sporta te ministar znanosti i tehnologija). a prema istraživanjima američkog [[International Republican Institute]] (IRI) iz 2007. godine građani Republike Hrvatske su ga proglasili najuspješnijim ministrom u Vladi Republike Hrvatske s potporom građana od 31%. Rezultati u sustavu obrazovanja i znanosti tijekom njegova mandata doveli su do pozicioniranja Hrvatskog obrazovnog sustava na 22. mjesto na svijetu, čak ispred 12 država članica G20 skupine. Na [[Hrvatski parlamentarni izbori 2007.|parlamentarnim izborima 2007.]] godine bio je kandidat [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatske demokratske zajednice]] na listi za 11. izbornu jedinicu (lista za dijasporu), te je izborio zastupnički mandat s rezultatom od gotovo 82%. Mandat je stavio u mirovanje, a [[12. siječnja]] [[2008.]] ponovno je imenovan na dužnost ministra znanosti, obrazovanja i športa. Zbog neslaganja s planiranim izdvajanjem za [[znanost]], [[obrazovanje]] i [[sport]], [[1. srpnja]] [[2009.]] godine, podnosi ostavku na ministarsku dužnost.<ref>{{cite web |url=http://www.net.hr/vijesti/hrvatska/page/2009/07/01/0433006.html?pos=n3 |title=I Primorac dao ostavku! |publisher=net.hr |accessdate=2009-12-05 |archive-date=17. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210217051041/https://net.hr/page/0433006-html/?pos=n3 |url-status=dead}}</ref> Od [[25. rujna]] [[2007.]]<ref>[http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/ministar-primorac-novi-clan-hdz-a.html Ministar obrazovanja, znanosti i športa, Dragan Primorac, postao je član HDZ-a : Dragan Primorac i formalno član HDZ-a] // Dnevnik.hr, Zagreb, 25. rujna 2007., 13:48</ref> do [[5. studenoga]] [[2009.]] bio je član [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ-a]].<ref>[https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/kosor-primorac-je-izbacen-iz-hdz-a-video-74676 Kosor: Primorac je izbačen iz HDZ-a (VIDEO)]</ref> === Predsjednička kampanja 2009. godine === U [[Studeni|studenom]] [[2009.]] postaje kandidat za [[Predsjednik Republike Hrvatske|predsjednika Republike Hrvatske]]. U prvom krugu osvaja {{broj|117 042}} glasova (5,93 %) te ne ulazi u drugi krug izbora.<ref name=":1">{{cite web |url=http://www.izbori.hr/izbori/izbori09predsjednik.nsf |title=Izbori za predsjednika Republike Hrvatske 2009. |publisher=Državno izborno povjerenstvo RH |accessdate=2010-01-21 |archive-date=14. siječnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100114132701/http://www.izbori.hr/izbori/izbori09predsjednik.nsf |url-status=dead}}</ref> === Predsjednička kampanja 2024. godine === Dana [[30. srpnja]] [[2024.]] objavio je svoju kandidaturu za [[Predsjednik Republike Hrvatske|predsjednika Republike Hrvatske]] kao nezavisni kandidat, a istog dana podržala ga je i stranka [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ-a]].<ref name=":0" /> [[Domovinski pokret]] odlučio je [[16. rujna]] [[2024.]] da će ga podržati kao kandidata za predsjednika Republike Hrvatske.<ref>{{Citiranje weba|title=Domovinski pokret potvrdio: Podržat ćemo Dragana Primorca za predsjedničkog kandidata|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/domovinski-pokret-ce-podrzati-primorca-za-predsjednickog-kandidata-on-jedini-ima-ozbiljne-sanse-pobijediti-1800491|url-status=live|access-date=2024-09-16|website=Večernji list|language=hr}}</ref> Uz njih, dobio je i potporu [[Hrvatska socijalno-liberalna stranka|HSLS-a]], [[Hrvatska demokršćanska stranka|HDS-a]], [[Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati|HNS-a]], [[Hrvatska stranka umirovljenika|HSU-a]] i stranke [[Nezavisni (politička stranka)|Nezavisni]] <ref name=":11">{{Citiranje weba|title=Zaprimljene kandidature - Izbori za predsjednika RH 2024.|url=https://www.izbori.hr/pre2024/kandid/1/|url-status=live|access-date=2024-12-03|website=www.izbori.hr}}</ref> Dana [[31. listopada]] [[2024.]] Primorac je javno pozvao šefa vojske i časnike HV-a da odbiju poslušnost predsjedniku RH i vrhovnom zapovjedniku Oružanih snaga, Zoranu Milanoviću.<ref>[https://www.index.hr/mobile/vijesti/clanak/primorac-poziva-sefa-vojske-i-casnike-hva-da-odbiju-poslusnost-milanovicu/2611706.aspx?index_ref=pretraga__ostalo_m Primorac poziva šefa vojske i časnike HV-a da odbiju poslušnost Milanoviću]</ref> Milanović je to okarakterizirao kao [[državni udar]].<ref>[https://www.index.hr/mobile/vijesti/clanak/milanovic-plenkovic-prijeti-drzavnim-udarom-preko-pohlepnog-zgrtaca-nekretnina/2611718.aspx?index_ref=pretraga__ostalo_m Milanović: Plenković prijeti državnim udarom preko pohlepnog zgrtača nekretnina]</ref> Dana [[2. siječnja]] [[2025.]] u objavi na [[Facebook]]u Primorac je Milanovića nazvao "neradnikom" i "slučajnim predsjednikom koji je na državnim jaslama otkad zna za sebe i koji o ekonomiji ne zna ništa".<ref>[https://www.index.hr/vijesti/clanak/primorac-milanovicu-neradnik-i-slucajni-predsjednik-o-ekonomiji-ne-zna-nista/2629503.aspx Primorac: Niti jedan čovjek koji radi ne može glasovati za lijenčinu Milanovića]</ref> Primorac je osvojio 19,35 % glasova u prvome krugu, čime je uspio ući u drugi krug. U drugome krugu osvojio je tek 25,32 % glasova, što je najlošiji rezultat u drugome krugu nekog predsjedničkog kandidata u povijesti Hrvatske.<ref>[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/obradeno-100-posto-birackih-mjesta-ovo-su-finalni-rezultati-drugog-kruga-20250113 Obrađeno 100 posto biračkih mjesta, ovo su finalni rezultati drugog kruga]</ref><ref>[https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/izbori-14-11957144 Obrađeno 100% biračkih mjesta: Milanoviću 74,68%, Primorcu 25,32%]</ref> == Sudjelovanje u radu društava, nagrade i priznanja == {{Nedostaju izvori – odjeljak}} Odlukom Senata Sveučilišta Penn State postao je prvi nositelj titule “Global Penn State Ambassador”. Član je Američke akademije za sudsku medicinu i Hrvatske udruge ''Osteogenesis Imperfecta''. Dobitnik je međunarodnih i domaćih priznanja, među njima i Young Investigator Award (American Society for Bone and Mineral Research), Michael Geisman Fellowship Award (Osteogenesis Imperfecta Foundation), [[Nagrada grada Splita|Nagrade grada Splita]] koju dijeli s [[Šimun Anđelinović|Šimunom Anđelinovićem]], Nagrade za životno djelo Instituta za forenzičke znanosti, Sveučilišta New Haven za doprinos razvoju forenzičkih znanosti, Nagrada talijanske regije Veneto za posebna postignuća i promicanje znanosti u EU. Počasni je građanin petoro gradova, a 2015. godine zbog iznimnih doprinosa u razvoju hrvatske i svjetske znanosti odlikovan je ordenom [[Red Danice hrvatske|Reda Danice hrvatske]] s likom Ruđera Boškovića. Dana 5. listopada 2015. godine biva nagrađen [[Državna nagrada za znanost|Državnom nagradom za znanost]], a 2018. i ordenom “[[Red Ante Starčevića]]” za sveukupni rad te iznimno uspješno promicanje međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske na području znanosti, obrazovanja i politike. Dana 14. lipnja 2019. zbog zasluga oko utemeljenja Kampusa Sveučilišta u Splitu, rektor Dragan Ljutić uručio mu je Povelju Sveučilišta.<ref>{{Citiranje weba|date=2019-06-11|title=Slobodna Dalmacija - Veliko slavlje na Splitskom sveučilištu: nagrađeni najbolji studenti, petoro zaslužnih profesora dobilo počasno zvanje emeritusa; Evo tko su laureati|url=https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/veliko-slavlje-na-splitskom-sveucilistu-nagradeni-najbolji-studenti-petoro-zasluznih-profesora-dobilo-pocasno-zvanje-emeritusa-evo-tko-su-laureati-608292|access-date=2025-12-12|website=slobodnadalmacija.hr|language=hr-hr}}</ref> == Znanstveni rad == {{Nedostaju izvori – odjeljak}} Sudjelovao je na nizu znanstvenih i stručnih skupova. Autor je u više stručnih i nastavnih knjiga u RH, te u niz knjiga objavljenih u SAD-u. Sudjelovao je ili sudjeluje u dodiplomskoj nastavi na medicinskim fakultetima u [[Medicinski fakultet u Zagrebu|Zagrebu]], Splitu, [[Medicinski fakultet u Osijeku|Osijeku]], i Rijeci te na znanstvenim i stručnim poslijediplomskim studijima medicinskih fakulteta u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Veroni. Jedan je od utemeljitelja analize [[DNK]] u svrhu identifikacije skeletnih ostataka pronađenih u masovnim grobnicama. Suosnivač je Laboratorija za kliničku i sudsku genetiku KB Split, dugogodišnji član Vladinog ureda za poginule i nestale hrvatske branitelje, a do početka mandata ministra bio je član Područnog tehnologijskog vijeća Ministarstva, znanosti i tehnologije RH. Dvije je godine bio glavni koordinator međunarodnog projekta{{Pojasniti|kojega?}} u koji je uključeno 6 europskih država{{Pojasniti|kojih?}} s ciljem primjene i analize novih DNK sustava u svrhu identifikacija. Osnivač (1987.) je američko-europskog kongresa iz kliničke i sudske genetike koji se održava svake 2 godine u Hrvatskoj. Autor je izvornih rezultata o genetičkom podrijetlu Europljana, a posebno je radio na genetičkom podrijetlu Hrvata te naroda Bosne i Hercegovine. Autor je niza radova iz područja forenzičkih znanosti, populacijske genetike, molekularne genetike skeletnih bolesti u djece itd. Radio je na Klinici za pedijatriju Kliničke bolnice Split te bio dugogodišnji voditelj laboratorija za kliničku i sudsku genetiku KB Split. Radio je i kao ravnatelj Poliklinike "Sveti Duh II", koja je u većinskom izraelskom vlasništvu. U području kliničke medicine poseban mu je interes personalizirana maedicina posebice regenerativina medicina, stanična terapija i farmakogenomika. == Sportski rad == {{nedostaju izvori}} Trenirao je [[nogomet]] u podmlatku [[NK Hajduk]] te [[atletika|atletiku]] u AK "Split 80". 1987. godine osniva [[taekwondo]] klub Kocunar u Splitu. Bio je juniorski doprvak SFRJ u taekwondou. 2015. godine primljen je u američku Taekwondo Kuću slavnih, a 2018. godine predsjednik taekwondo Europe Sakis Pragalos mu uručuje WTE Gold medal zbog njegova doprinosa u razvoju taekwondoa. ==Izvori== {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{WProjekti |commons= Dragan Primorac |commonshr= Dragan Primorac |commonscat= |commonscathr= }} * [http://tkojetko.irb.hr/znanstvenikDetalji.php?sifznan=6617 Tko je tko u hrvatskoj znanosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080710025034/http://tkojetko.irb.hr/znanstvenikDetalji.php?sifznan=6617 |date=10. srpnja 2008. }}. * [http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=212641 Hrvatska znanstvena bibliografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191021133208/http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=212641 |date=21. listopada 2019. }} * [http://www.draganprimorac.com Službene stranice Dragana Primorca za predsjedničku kampanju] <div class="Boxmerge">{{Deseta Vlada RH}}{{Deveta Vlada RH}}</div> {{GLAVNIRASPORED:Primorac, Dragan}} [[Kategorija:Hrvatski biolozi]] [[Kategorija:Ministri znanosti, obrazovanja i sporta Vlade Republike Hrvatske]] [[Kategorija:Hrvatski političari od 1989.]] [[Kategorija:Životopisi, Banja Luka]] [[Kategorija:Hrvatski liječnici]] [[Kategorija:Forenzika]] clglbp6b7dowdpgcv9nsxai6959yj73 7476036 7475873 2026-06-06T06:56:38Z Runolist 263374 Restored revision 7394114 by [[Special:Contributions/InternetArchiveBot|InternetArchiveBot]] ([[User talk:InternetArchiveBot|talk]]): Bez izvora (TwinkleGlobal) 7476036 wikitext text/x-wiki {{Pravopis}}{{Infookvir političar |ime = Dragan Primorac |datum rođenja = [[7. lipnja]] [[1965.]] |mjesto rođenja = [[Banja Luka]], [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti = |mjesto smrti = |slika = Primorac - Elias Zerhouni (cropped).jpg |veličina = 200px |opis slike = |stranka = nezavisan <small>([[2009.]] – ''danas'')</small> |supruga = [[Jadranka Primorac]] |položaj = [[Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa|ministar znanosti, obrazovanja i športa]] |bivše-stranke = [[Hrvatska demokratska zajednica]] {{small|([[2007.]] – [[2009.]])}}<br>[[Savez komunista Jugoslavije]] {{small|(1982. – {{abbr|?|nepoznat datum izlaska}})}}<ref>[https://www.index.hr/mobile/vijesti/clanak/dragan-primorac-je-bio-u-partiji-i-htio-je-u-komitet-nazvali-smo-ga/2586976.aspx?index_ref=clanak_izdvojeno_m_vijesti HDZ-ov Dragan Primorac bio je komunist i član Partije]</ref><ref>[https://www.nacional.hr/kandidat-partije-dragan-primorac-mogu-me-pitati-i-gdje-sam-bio-1991/ KANDIDAT PARTIJE Dragan Primorac: ‘Mogu me pitati i gdje sam bio 1991.’]</ref><ref>[https://www.telegram.hr/vijesti/primorac-bio-u-savezu-komunista-htio-i-u-komitet-danas-se-izvlaci-a-zasto-me-ne-pitate-gdje-sam-bio-91/ Primorac bio u Savezu komunista, htio i u Komitet. Danas se izvlači: 'A zašto me ne pitate gdje sam bio '91.'?]</ref> |zanimanje = političar, sveučilišni profesor i liječnik |fusnote = |nasljednik = [[Radovan Fuchs]] |prethodnik = [[Vladimir Strugar]] <small>(ministar prosvjete i športa)</small><br>[[Gvozden Flego]] <small>(ministar znanosti i tehnologije)</small> |mandat_start = [[23. prosinca]] [[2003.]] |mandat_kraj = [[2. srpnja]] [[2009.]] |premijer = [[Ivo Sanader]] |predsjednik = [[Stjepan Mesić]] }} '''Dragan Primorac''' ([[Banja Luka]], [[7. lipnja]] [[1965.]]) [[Hrvatska|hrvatski]] je [[političar]], sveučilišni profesor i [[liječnik]]. Obnašao je dužnost [[Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske|ministar znanosti, obrazovanja i športa]] [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] u [[Deveta Vlada Republike Hrvatske|devetoj]] i [[Deseta Vlada Republike Hrvatske|desetoj Vladi Republike Hrvatske]] od [[2003.]] do [[2009.]] godine pod [[Ivo Sanader|Ivom Sanaderom]]. U studenome 2009. izbačen je iz HDZ-a nakon [[Hrvatski predsjednički izbori 2009.|kandidature na predsjedničkim izborima]], na kojima osvaja 5,93 % u prvom krugu. Krajem srpnja 2024. godine najavio je još jednu [[Hrvatski predsjednički izbori 2024.|kandidaturu za predsjednika]] Republike Hrvatske uz podršku [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ-a]] i partnera.<ref name=":0">{{Citiranje weba|date=31. srpnja 2024.|title=Snažna, jedinstvena potpora HDZ-a Draganu Primorcu u kandidaturi za predsjednika RH!|url=https://www.hdz.hr/article/4577/snazna-jedinstvena-potpora-hdz-a-draganu-primorcu-u-kandidaturi-za-predsjednika-rh-|url-status=live|access-date=2024-07-31|website=www.hdz.hr|language=hr}}</ref><ref name=":1" /> Ipak, na izborima je doživio težak poraz od [[Zoran Milanović|Zorana Milanovića]] s tek nešto više od 25 % osvojenih glasova u drugome krugu, što je najlošiji rezultat nekog predsjedničkog kandidata u povijesti Hrvatske.<ref>[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/obradeno-100-posto-birackih-mjesta-ovo-su-finalni-rezultati-drugog-kruga-20250113 Obrađeno 100 posto biračkih mjesta, ovo su finalni rezultati drugog kruga]</ref><ref>[https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/izbori-14-11957144 Obrađeno 100% biračkih mjesta: Milanoviću 74,68%, Primorcu 25,32%]</ref> Trenutno obnaša dužnost predsjedavajućeg Odbora za međunarodne odnose Američke Akademije za forenzičke znanosti i predsjednika Međunarodnog društva primijenjenih bioloških znanosti. Predsjednik je Hrvatskog društva za humanu genetiku, Hrvatskog društva za personaliziranu medicinu, Hrvatskog klastera konkurentnosti za personaliziranu medicine i Upravnog vijeća Specijalne bolnice Sv. Katarina. Član je Vijeća [[Hrvatski olimpijski odbor|Hrvatskog Olimpijskog odbora]] i Zdravstvene komisije Europskih olimpijskih odbora te potpredsjednik [[Hrvatski taekwondo savez|Hrvatskog taekwondo saveza]].{{Ni}} Nastavnik je na [[Medicinski fakultet u Splitu|Medicinskom fakultetu u Splitu]],<ref>{{Citiranje weba|title=Nastavnici|url=https://mefst.unist.hr/nastava/katedre/pedijatrija-684/nastavnici-1088/1088|access-date=2025-01-30|website=mefst.unist.hr}}</ref> [[redoviti profesor]] u trajnom zvanju na [[Medicinski fakultet u Osijeku|MEF u Osijeku]]<ref>{{Citiranje weba|title=Katedra za pedijatriju|url=https://www.mefos.unios.hr/index.php/hr/katedra-za-pedijatriju|url-status=live|access-date=2025-01-30|website=MEF Osijek|language=hr-hr}}</ref> i [[Naslovni profesor|naslovni redoviti profesor]] u Rijeci.<ref>{{Citiranje weba|title=Zavod za medicinsku biologiju i genetiku|url=https://medri.uniri.hr/fakultet/ustroj/zavodi-i-katedre/medicinska-biologija-i-genetika/|url-status=live|website=Medicinski fakultet u Rijeci}}</ref> [[Znanstveni suradnik|Znanstveni je suradnik]] na Sveučilištu u New Havenu te Sveučilištu Penn State.<ref>{{Citiranje weba|last=Gelenčir|first=Martina|date=2025-01-09|title=Primorac se hvali da je na dva američka sveučilišta redoviti profesor. Pitali smo ih, nije|url=https://www.srednja.hr/faks/primorac-se-hvali-da-je-na-dva-americka-sveucilista-redoviti-profesor-pitali-smo-ih-nije/|access-date=2025-01-30|website=Srednja.hr|language=hr}}</ref> Dodijeljeno mu je [[Počast|počasno]] zvanje [[Professor emeritus|profesora emeritusa]] na National Forensic Science University u Indiji.<ref>{{Citiranje weba|last=Pajić|first=Darko|date=2021-03-18|title=Draganu Primorcu dodijeljeno počasno zvanje profesor emeritus na indijskom Sveučilištu od posebnog nacionalnog interesa|url=https://www.novilist.hr/novosti/svijet/draganu-primorcu-dodijeljeno-pocasno-zvanje-profesor-emeritus-na-indijskom-sveucilistu-od-posebnog-nacionalnog-interesa/?meta_refresh=true|access-date=2025-01-30|website=Novi list|language=en}}</ref> == Školovanje i usavršavanje == {{Nedostaju izvori – odjeljak}} Diplomirao je na Medicinskom fakultetu [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]], Studij u [[Split]]u [[1991.]] godine. Doktorsku disertaciju pod nazivom "Osteogenesis imperfecta kao posljedica pogreške u obradi glasničke RNA" obranio 1997. na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (rezultati doktorske dizertacije su izrađeni na Sveučilištu Connecticut, Medical School). Specijalist je pedijatar, subspecijalist iz medicinske genetike i stalni sudski vještak. Kao postdoktorand (engl. ''postdoctoral fellow''), a potom i kao podučavatelj (engl. ''instructor''), radio više godina na Sveučilištu Connecticut, Medical School, Farmington, SAD. Stručno se usavršavao pri Connecticut State Police Forensic Science Laboratory, Meriden, SAD, Armed Forces Institute of Pathology (AFIP), Rockville, SAD, Analytical Genetic Testing Center, Denver, SAD, University hospital St. Christopher's, Allegheny University, Philadelphia, SAD i Roche Molecular Systems, Alameda, SAD. == Politička karijera == === Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija === Učlanio se u [[Savez komunista Jugoslavije]] [[1982.]] godine te je bio kandidat Gradskog komiteta Split [[Savez komunista Hrvatske|Saveza komunista Hrvatske]] [[1985.]] godine.<ref>{{Citiranje weba|title=HDZ-ov Dragan Primorac bio je komunist i član Partije|url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=2586976|access-date=2024-07-31|website=www.index.hr|language=hr}}</ref><ref>[https://www.nacional.hr/kandidat-partije-dragan-primorac-mogu-me-pitati-i-gdje-sam-bio-1991/ KANDIDAT PARTIJE Dragan Primorac: ‘Mogu me pitati i gdje sam bio 1991.’]</ref><ref>[https://www.telegram.hr/vijesti/primorac-bio-u-savezu-komunista-htio-i-u-komitet-danas-se-izvlaci-a-zasto-me-ne-pitate-gdje-sam-bio-91/ Primorac bio u Savezu komunista, htio i u Komitet. Danas se izvlači: 'A zašto me ne pitate gdje sam bio '91.'?]</ref> Na upit je li bio članom Saveza komunista Jugoslavije za Index.hr rekao je: ''To je kao da me pitate jesam li rođen u bivšoj državi. Isto tako je činjenica da su baš svi u omladinu primani s 14 godina. Najbolji učenici, a među njima sam bio tijekom cijelog školovanja, automatski su predlagani i za članstvo u tada jedinoj stranci. Tako je bilo i u mojem slučaju. I to je sve o ovoj temi iako sam je tijekom svoje političke karijere višekratno pojasnio.''<ref>[https://www.index.hr/vijesti/clanak/dragan-primorac-je-bio-u-partiji-i-htio-je-u-komitet-nazvali-smo-ga/2586976.aspx HDZ-ov Dragan Primorac bio je komunist i član Partije]</ref><ref>[https://teleskop.hr/hrvatska/frizirana-biografija-zasto-dragan-primorac-presucuje-da-se-sa-17-godina-uclanio-u-savez-komunista-jugoslavije/ Frizirana biografija: Zašto Dragan Primorac prešućuje da se sa 17 godina učlanio u Savez komunista Jugoslavije?]</ref> === Republika Hrvatska === Od prosinca 2003. godine do siječnja 2008. godine član je [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade Republike Hrvatske]] i obnaša dužnost ministra znanosti, obrazovanja i športa. Prvi je hrvatski ministar odgovoran za rad cijele vertikale sustava obrazovanja (predškolski odgoj, osnovno, srednje i visoko obrazovanje), znanosti i sporta (do njegovog mandata tu su dužnost odvojeno obnašala dva ministra: ministar prosvjete i sporta te ministar znanosti i tehnologija). a prema istraživanjima američkog [[International Republican Institute]] (IRI) iz 2007. godine građani Republike Hrvatske su ga proglasili najuspješnijim ministrom u Vladi Republike Hrvatske s potporom građana od 31%. Rezultati u sustavu obrazovanja i znanosti tijekom njegova mandata doveli su do pozicioniranja Hrvatskog obrazovnog sustava na 22. mjesto na svijetu, čak ispred 12 država članica G20 skupine. Na [[Hrvatski parlamentarni izbori 2007.|parlamentarnim izborima 2007.]] godine bio je kandidat [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatske demokratske zajednice]] na listi za 11. izbornu jedinicu (lista za dijasporu), te je izborio zastupnički mandat s rezultatom od gotovo 82%. Mandat je stavio u mirovanje, a [[12. siječnja]] [[2008.]] ponovno je imenovan na dužnost ministra znanosti, obrazovanja i športa. Zbog neslaganja s planiranim izdvajanjem za [[znanost]], [[obrazovanje]] i [[sport]], [[1. srpnja]] [[2009.]] godine, podnosi ostavku na ministarsku dužnost.<ref>{{cite web |url=http://www.net.hr/vijesti/hrvatska/page/2009/07/01/0433006.html?pos=n3 |title=I Primorac dao ostavku! |publisher=net.hr |accessdate=2009-12-05 |archive-date=17. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210217051041/https://net.hr/page/0433006-html/?pos=n3 |url-status=dead}}</ref> Od [[25. rujna]] [[2007.]]<ref>[http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/ministar-primorac-novi-clan-hdz-a.html Ministar obrazovanja, znanosti i športa, Dragan Primorac, postao je član HDZ-a : Dragan Primorac i formalno član HDZ-a] // Dnevnik.hr, Zagreb, 25. rujna 2007., 13:48</ref> do [[5. studenoga]] [[2009.]] bio je član [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ-a]].<ref>[https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/kosor-primorac-je-izbacen-iz-hdz-a-video-74676 Kosor: Primorac je izbačen iz HDZ-a (VIDEO)]</ref> === Predsjednička kampanja 2009. godine === U [[Studeni|studenom]] [[2009.]] postaje kandidat za [[Predsjednik Republike Hrvatske|predsjednika Republike Hrvatske]]. U prvom krugu osvaja {{broj|117 042}} glasova (5,93 %) te ne ulazi u drugi krug izbora.<ref name=":1">{{cite web |url=http://www.izbori.hr/izbori/izbori09predsjednik.nsf |title=Izbori za predsjednika Republike Hrvatske 2009. |publisher=Državno izborno povjerenstvo RH |accessdate=2010-01-21 |archive-date=14. siječnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100114132701/http://www.izbori.hr/izbori/izbori09predsjednik.nsf |url-status=dead}}</ref> === Predsjednička kampanja 2024. godine === Dana [[30. srpnja]] [[2024.]] objavio je svoju kandidaturu za [[Predsjednik Republike Hrvatske|predsjednika Republike Hrvatske]] kao nezavisni kandidat, a istog dana podržala ga je i stranka [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ-a]].<ref name=":0" /> [[Domovinski pokret]] odlučio je [[16. rujna]] [[2024.]] da će ga podržati kao kandidata za predsjednika Republike Hrvatske.<ref>{{Citiranje weba|title=Domovinski pokret potvrdio: Podržat ćemo Dragana Primorca za predsjedničkog kandidata|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/domovinski-pokret-ce-podrzati-primorca-za-predsjednickog-kandidata-on-jedini-ima-ozbiljne-sanse-pobijediti-1800491|url-status=live|access-date=2024-09-16|website=Večernji list|language=hr}}</ref> Uz njih, dobio je i potporu [[Hrvatska socijalno-liberalna stranka|HSLS-a]], [[Hrvatska demokršćanska stranka|HDS-a]], [[Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati|HNS-a]], [[Hrvatska stranka umirovljenika|HSU-a]] i stranke [[Nezavisni (politička stranka)|Nezavisni]] <ref name=":11">{{Citiranje weba|title=Zaprimljene kandidature - Izbori za predsjednika RH 2024.|url=https://www.izbori.hr/pre2024/kandid/1/|url-status=live|access-date=2024-12-03|website=www.izbori.hr}}</ref> Dana [[31. listopada]] [[2024.]] Primorac je javno pozvao šefa vojske i časnike HV-a da odbiju poslušnost predsjedniku RH i vrhovnom zapovjedniku Oružanih snaga, Zoranu Milanoviću.<ref>[https://www.index.hr/mobile/vijesti/clanak/primorac-poziva-sefa-vojske-i-casnike-hva-da-odbiju-poslusnost-milanovicu/2611706.aspx?index_ref=pretraga__ostalo_m Primorac poziva šefa vojske i časnike HV-a da odbiju poslušnost Milanoviću]</ref> Milanović je to okarakterizirao kao [[državni udar]].<ref>[https://www.index.hr/mobile/vijesti/clanak/milanovic-plenkovic-prijeti-drzavnim-udarom-preko-pohlepnog-zgrtaca-nekretnina/2611718.aspx?index_ref=pretraga__ostalo_m Milanović: Plenković prijeti državnim udarom preko pohlepnog zgrtača nekretnina]</ref> Dana [[2. siječnja]] [[2025.]] u objavi na [[Facebook]]u Primorac je Milanovića nazvao "neradnikom" i "slučajnim predsjednikom koji je na državnim jaslama otkad zna za sebe i koji o ekonomiji ne zna ništa".<ref>[https://www.index.hr/vijesti/clanak/primorac-milanovicu-neradnik-i-slucajni-predsjednik-o-ekonomiji-ne-zna-nista/2629503.aspx Primorac: Niti jedan čovjek koji radi ne može glasovati za lijenčinu Milanovića]</ref> Primorac je osvojio 19,35 % glasova u prvome krugu, čime je uspio ući u drugi krug. U drugome krugu osvojio je tek 25,32 % glasova, što je najlošiji rezultat u drugome krugu nekog predsjedničkog kandidata u povijesti Hrvatske.<ref>[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/obradeno-100-posto-birackih-mjesta-ovo-su-finalni-rezultati-drugog-kruga-20250113 Obrađeno 100 posto biračkih mjesta, ovo su finalni rezultati drugog kruga]</ref><ref>[https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/izbori-14-11957144 Obrađeno 100% biračkih mjesta: Milanoviću 74,68%, Primorcu 25,32%]</ref> == Sudjelovanje u radu društava, nagrade i priznanja == {{Nedostaju izvori – odjeljak}} Odlukom Senata Sveučilišta Penn State postao je prvi nositelj titule “Global Penn State Ambassador”. Član je Američke akademije za sudsku medicinu i Hrvatske udruge ''Osteogenesis Imperfecta''. Dobitnik je međunarodnih i domaćih priznanja, među njima i Young Investigator Award (American Society for Bone and Mineral Research), Michael Geisman Fellowship Award (Osteogenesis Imperfecta Foundation), [[Nagrada grada Splita|Nagrade grada Splita]] koju dijeli s [[Šimun Anđelinović|Šimunom Anđelinovićem]], Nagrade za životno djelo Instituta za forenzičke znanosti, Sveučilišta New Haven za doprinos razvoju forenzičkih znanosti, Nagrada talijanske regije Veneto za posebna postignuća i promicanje znanosti u EU. Počasni je građanin petoro gradova, a 2015. godine zbog iznimnih doprinosa u razvoju hrvatske i svjetske znanosti odlikovan je ordenom [[Red Danice hrvatske|Reda Danice hrvatske]] s likom Ruđera Boškovića. Dana 5. listopada 2015. godine biva nagrađen [[Državna nagrada za znanost|Državnom nagradom za znanost]], a 2018. i ordenom “[[Red Ante Starčevića]]” za sveukupni rad te iznimno uspješno promicanje međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske na području znanosti, obrazovanja i politike. Dana 14. lipnja 2019. zbog zasluga oko utemeljenja Kampusa Sveučilišta u Splitu, rektor Dragan Ljutić uručio mu je Povelju Sveučilišta.<ref>{{Citiranje weba|date=2019-06-11|title=Slobodna Dalmacija - Veliko slavlje na Splitskom sveučilištu: nagrađeni najbolji studenti, petoro zaslužnih profesora dobilo počasno zvanje emeritusa; Evo tko su laureati|url=https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/veliko-slavlje-na-splitskom-sveucilistu-nagradeni-najbolji-studenti-petoro-zasluznih-profesora-dobilo-pocasno-zvanje-emeritusa-evo-tko-su-laureati-608292|access-date=2025-12-12|website=slobodnadalmacija.hr|language=hr-hr}}</ref> == Znanstveni rad == {{Nedostaju izvori – odjeljak}} Sudjelovao je na nizu znanstvenih i stručnih skupova. Autor je u više stručnih i nastavnih knjiga u RH, te u niz knjiga objavljenih u SAD-u. Sudjelovao je ili sudjeluje u dodiplomskoj nastavi na medicinskim fakultetima u [[Medicinski fakultet u Zagrebu|Zagrebu]], Splitu, [[Medicinski fakultet u Osijeku|Osijeku]], i Rijeci te na znanstvenim i stručnim poslijediplomskim studijima medicinskih fakulteta u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Veroni. Jedan je od utemeljitelja analize [[DNK]] u svrhu identifikacije skeletnih ostataka pronađenih u masovnim grobnicama. Suosnivač je Laboratorija za kliničku i sudsku genetiku KB Split, dugogodišnji član Vladinog ureda za poginule i nestale hrvatske branitelje, a do početka mandata ministra bio je član Područnog tehnologijskog vijeća Ministarstva, znanosti i tehnologije RH. Dvije je godine bio glavni koordinator međunarodnog projekta{{Pojasniti|kojega?}} u koji je uključeno 6 europskih država{{Pojasniti|kojih?}} s ciljem primjene i analize novih DNK sustava u svrhu identifikacija. Osnivač (1987.) je američko-europskog kongresa iz kliničke i sudske genetike koji se održava svake 2 godine u Hrvatskoj. Autor je izvornih rezultata o genetičkom podrijetlu Europljana, a posebno je radio na genetičkom podrijetlu Hrvata te naroda Bosne i Hercegovine. Autor je niza radova iz područja forenzičkih znanosti, populacijske genetike, molekularne genetike skeletnih bolesti u djece itd. Radio je na Klinici za pedijatriju Kliničke bolnice Split te bio dugogodišnji voditelj laboratorija za kliničku i sudsku genetiku KB Split. Radio je i kao ravnatelj Poliklinike "Sveti Duh II", koja je u većinskom izraelskom vlasništvu. U području kliničke medicine poseban mu je interes personalizirana maedicina posebice regenerativina medicina, stanična terapija i farmakogenomika. == Sportski rad == {{nedostaju izvori}} Trenirao je [[nogomet]] u podmlatku [[NK Hajduk]] te [[atletika|atletiku]] u AK "Split 80". 1987. godine osniva [[taekwondo]] klub Kocunar u Splitu. Bio je juniorski doprvak SFRJ u taekwondou. 2015. godine primljen je u američku Taekwondo Kuću slavnih, a 2018. godine predsjednik taekwondo Europe Sakis Pragalos mu uručuje WTE Gold medal zbog njegova doprinosa u razvoju taekwondoa. ==Izvori== {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{WProjekti |commons= Dragan Primorac |commonshr= Dragan Primorac |commonscat= |commonscathr= }} * [http://tkojetko.irb.hr/znanstvenikDetalji.php?sifznan=6617 Tko je tko u hrvatskoj znanosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080710025034/http://tkojetko.irb.hr/znanstvenikDetalji.php?sifznan=6617 |date=10. srpnja 2008. }}. * [http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=212641 Hrvatska znanstvena bibliografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191021133208/http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=212641 |date=21. listopada 2019. }} * [http://www.draganprimorac.com Službene stranice Dragana Primorca za predsjedničku kampanju] <div class="Boxmerge">{{Deseta Vlada RH}}{{Deveta Vlada RH}}</div> {{GLAVNIRASPORED:Primorac, Dragan}} [[Kategorija:Hrvatski biolozi]] [[Kategorija:Ministri znanosti, obrazovanja i sporta Vlade Republike Hrvatske]] [[Kategorija:Hrvatski političari od 1989.]] [[Kategorija:Životopisi, Banja Luka]] [[Kategorija:Hrvatski liječnici]] [[Kategorija:Forenzika]] nbeejzw8vk3w6cfiayiu4ce6f1qobzv 0 23923 7476067 7404575 2026-06-06T10:55:04Z Šaholjubac 211973 7476067 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Martigora ca 1652 (21203315).jpg|mini|Mantikora ili "Martigora" iz ''Historiae Naturalis'' [[Johannes Jonston|Johannesa Jonstona]] (1652.), [[Bakropis|bakropis]] [[Matthäus Merian stariji|Matthäusa Meriana starijeg]].]] [[Datoteka:RochesterBestiaryFolio024vManticora.jpg|mini|150px|[[Rochester, Kent|Rochester]]ski bestijarij, prikaz Mantikore<small>, [[13. stoljeće]]</small>]] '''Mantikora''' u [[grčka mitologija|grčkoj mitologiji]] je [[mitološka bića|mitološko biće]], vrsta [[Himera|Himere]] s [[čovjek|ljudskom]] glavom (često s rogovima, [[siva|sivim]] [[oči]]ma, trima redovima [[željezo|željeznih]] [[zub]]i i glasnom rikom poput [[truba|trube]]), [[lav]]ljim, katkad [[crvena|crveno]] obojenim tijelom i [[zmaj]]evim ili [[Štipavac|škorpion]]ovim repom kojim može pucati otrovne dlake da bi onesposobila plijen. Katkad se prikazuje i s velikim krilima. == [[Etimologija]] == Mantikorino [[ime]] [[perzijski jezik|perzijskog]] je porijekla: ''martya'' = [[čovjek]] + ''xwar-'' = "jesti". [[stara Grčka|Grci]] su netočno preuzeli perzijski izgovor te je na [[grčki jezik|grčkome]] ta riječ glasila ''mantikhoras'', a potom je prešla u [[latinski jezik|latinski]] gdje je poprimila oblik ''mantichora''. == Karakteristike == Opisao ju je [[Ktezije]], [[stara Grčka|grčki]] liječnik i [[povijest|povjesničar]] te je tako došla u [[Europa|europsku]] [[mitologija|mitologiju]]. Poslije je to učinio [[Pauzanije]]<ref>[[Pauzanije]]: ''[[Opis Grčke]]'' (XXI./5.)</ref> govoreći o mantikori kao [[lav]]u te da je to samo [[Indija|indijski]] mit nastao zbog velika straha od same zvijeri. [[Plinije Stariji]]<ref>[[Plinije Stariji]]: ''[[Naturalis historiae]]''</ref> vjerovao je mitu, a njegovi su opisi bili cijenjeni te se u njih vjerovalo. Mantikora je bila ilustrirana u [[bestijarij]]ima, a i u [[grb]]ovima, posebice tijekom [[16. stoljeće|16. stoljeća]], a također je utjecala na [[manirizam|maniristička]] prikazivanja u slikama i ukrasnim djelima. Poslije je zamjenjivana sa [[Sfinga|Sfingom]], posebice od [[17. stoljeće|17.]] i [[18. stoljeće|18. stoljeća]] u [[Francuska|Francuskoj]]. == Literatura == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Manticore}} * [http://bestiary.ca/beasts/beast177.htm Mantikora - srednjovjekovni bestijarij] {{eng oznaka}} * [http://www.monstrous.com/monsters/manticore.htm Mantikora - legenda i simbolizam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061115101100/http://www.monstrous.com/monsters/manticore.htm |date=15. studenoga 2006. }} {{eng oznaka}} [[Kategorija:Grčka mitološka stvorenja]] i7b3fhxicmug6i0wd5cm62iu26ecvn8 0 26658 7475842 7474703 2026-06-05T17:58:35Z Croxyz 205325 7475842 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = Gavrilo Princip | slika = Gavrilloprincip.jpg | veličina = 150px | opis_slike = Gavrilo Princip u zatvoru u Theresienstadtu. | rodno_ime = | pseudonim = | rođenje = [[25. srpnja]] [[1894.]] | smrt = [[28. travnja]] [[1918.]] | uzrok_smrti = | posljednje_počivalište = | prebivalište = | nacionalnost = [[Srbi Bosne i Hercegovine|Srbin]] | etnicitet = | državljanstvo = [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarska Monarhija]] | poznat_po = | obrazovanje = | poslodavac = | zanimanje = | godine_rada = | plaća = | bogatstvo = | titula = | mandat = | prethodnik = | nasljednik = | stranka = | odbori = | vjera = | visina = | supruga = | suprug = | partner = | djeca = | roditelji = Petar Princip<br>Marija Mićić-Princip | rođaci = | web = | potpis = | napomena = }} '''Gavrilo Princip''' ([[Obljaj]], [[25. srpnja]] [[1894.]] – [[Theresienstadt]], [[28. travnja]] [[1918.]]), bio je [[atentat]]or na [[Franjo Ferdinand|Franju Ferdinanda]] i pripadnik organizacije [[Mlada Bosna|Mlade Bosne]]. Mladi [[Srbi Bosne i Hercegovine|Srbin]] iz Bosne vođen idejom izdvajanja svih [[Južni Slaveni|južnih Slavena]] iz Austro-Ugarske monarhije izvršio je u [[Sarajevo|Sarajevu]] [[28. lipnja]] [[1914.]] godine atentat na [[Franjo Ferdinand|Franju Ferdinanda]], [[Austro-Ugarska Monarhija|austro-ugarskog]] prijestolonasljednika kada je ubio i njegovu trudnu suprugu [[Sofija Chotek|Sofiju]], [[Vojvoda|vojvotkinju]] od Höchenberga. Ovaj događaj, poznat kao [[Sarajevski atentat]], austrijsko ministarstvo vanjskih poslova i vojska iskoristili su kao razlog za rat protiv [[Srbija|Srbije]] koji je bio povod za [[Prvi svjetski rat]], a kasnije i raspad Austro-Ugarske monarhije. == Životopis == === Djetinjstvo === Gavrilo Princip, sin poštara, rođen je u srpnju [[1894.]] godine u mjestu [[Obljaj]] kod [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]]. Bio je jedno od devetero djece, od kojih je jedno umrlo u djetinjstvu. Njegovo zdravlje od najranije je dobi bilo problematično i patio je od [[Tuberkuloza|tuberkuloze]]. U [[Sarajevo|Sarajevu]] je pohađao Trgovačku školu. Gavrilo Princip je odgajan na srpskoj mitologiji, tijekom školovanja u Sarajevu na Trgovačkoj školi proširio je svoje vidike i postupno se odmicao od radikala u zatvorenim srpskim omladinskim đačkim organizacijama. Jedna od presudnih uloga za takav njegov postupak bila je prijateljstvo s Hrvatom [[Ivo Kranjčević|Ivom Kranjčevićem]] koji mu je pomogao u školi, a poslije su se obojica "''našli da jednako mislimo i osjećamo''" iako su bili različitih nacionalnosti, što je za Principa bilo svojevrsno iznenađenje. Za vrijeme gimnazijskog školovanja bio je isključen iz šestog razreda zbog veze s jednom učeničkom protuaustrijskom organizacijom. O Principovom postupnom odmicanju od čiste prosrpske struje u Mladoj Bosni svjedoči navod iz njegovog pisma prijatelju [[Marko Maglov|Marku Maglovu]], u kojem Princip nakon osnivanja Srpsko-hrvatske nacionalističke omladine [[1912.]] u Sarajevu, piše: "''Oni su nas (misli se srpski radikali, op. a.) otpočeli odmah da napadaju svim mogućim izrazima i naročito su nam predbacivali da nismo Srbi. Nastao je među nama dubok jaz i mržnja.''" Sva ta iskustva natjerala su Principa da još jače poradi na hrvatskosrpskom zbližavanju u okviru đačkih društava. Tako je na pretežno hrvatskim studentskim demonstracijama [[18. veljače]] [[1912.]] u Sarajevu, koje je organizirao bosanski Hrvat [[Luka Jukić]], protiv mađarske vlasti u Hrvatskoj, među lakše povrijeđenima od policijskog konjičkog napada na demonstrante prve večeri bio i Gavrilo Princip, čiju je odjeću razderala policijska sablja. Princip je nakon toga još ustrajnije apelirao da se drugi srpski učenici pridruže demonstracijama.<ref>[[Željko Karaula]], »Sarajevski atentat – reakcije Hrvata i Srba u Kraljevini Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji«, ''Interdisciplinarni je znanstveni časopis "Radovi Zavoda za hrvatsku povijest"'', vol.43, br. 1, Zagreb, prosinac 2011., str. 262., 263., {{ISSN|0353-295X}} {{Hrčak|id=113497}}</ref> Princip se u svibnju [[1912.]] preselio se u [[Beograd]]. U Beogradu je nastavio školovanje, završio srednju školu 1914. godine, i stupio u dodir s tajnom organizacijom [[Crna ruka]].<ref name="proleksis">{{Citiranje www |naslov=Princip, Gavrilo |url=http://proleksis.lzmk.hr/20906/ |izdavač=Proleksis enciklopedija |preuzeto=15. listopada 2013.}}</ref> Naredne dvije godine većinom je vrijeme provodio je s drugim nacionalistima u planiranju ujedinjenja Bosne i Hercegovine i Srbije.{{nedostaje izvor}} Za vrijeme [[Prvi balkanski rat|Prvoga balkanskog rata]] prijavio se u Srpsku vojsku kao dragovoljac ali je odbijen.{{nedostaje izvor}} === Sarajevski atentat === {{glavni|Sarajevski atentat}} [[Datoteka:Proces w Sarajewie s.jpg|mini|lijevo|300px|Gavrilo Princip, u sredini, tijekom suđenja 5. prosinca 1914.]] Kada je objavljeno da će nadvojvoda Franjo Ferdinand naslijediti prijestolje Austro-Ugarske te da će posjetiti Sarajevo u lipnju [[1914.]] godine [[Dragutin Dimitrijević Apis|Dragutin Dimitrijević]], šef obavještajne službe u srpskoj vojsci i čelnik Crne ruke, poslao je tri čovjeka - Gavrila Principa, [[Trifko Grabež|Trifka Grabeža]] i [[Nedeljko Čabrinović|Nedeljka Čabrinovića]] u Sarajevo da izvrše atentat. Svakom je dao pištolj, dvije bombe i malu količinu [[cijanid]]a. Naime, bilo je im je naređeno da izvrše samoubojstvo nakon što nadvojvoda bude ubijen jer je Dragutinu Dimitrijeviću bilo od izuzetne važnosti da nitko ne preživi kako bi time eliminirao svaku mogućnost da priznaju kako je ubojstvo organizirano. Gavrilo Princip i Trifko Grabež patili su od tuberkuloze i bili su svjesni kako neće još dugo poživjeti, te su stoga bili voljni dati svoj život za svoj politički cilj - nezavisnost Bosne i Hercegovine od [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]. Po dolasku u Sarajevo zavjerenici su se pridružili ostalim sudionicima zavjere: [[Muhamed Mehmedbašić|Muhamedu Mehmedbašiću]], Danilu Iliću, Vasi Čubriloviću, Cvijetku Popoviću, Mišku Jovanoviću i Veljku Čubriloviću. U subotu [[28. lipnja]] [[1914.]] godine Franjo Ferdinand i Sofija von Chotek vlakom su stigli u Sarajevo. General [[Oskar Potiorek]], guverner provincije Bosne i Hercegovine čekao ih je na kolodvoru kako bi ih odveo na primanje u Gradsku vijećnicu. U prvom automobilu vozili su se Fehrim Čurčić, sarajevski gradonačelnik i dr. Gerde, načelnik policije. Franjo Ferdinand i Sofija von Chotek bili su u drugom automobilu s Oskarom Potiorekom i grofom von Harrachom. Krov automobila bio je spušten kako bi okupljena gomila imala što bolji pogled na ugledne goste. Nekoliko pripadnika Crne ruke čekalo je duž rute kojom će proći Franjo Ferdinand. Svakome od njih bilo je zapovjeđeno ubiti Franju Ferdinanda kada dođe do mjesta gdje se nalaze. Prvi zavjerenik Muhamed Mehmedbašić, koji je stajao ispred zgrade Austro-mađarske banke, nije pucao kada je naišlo vozilo. Kasnije na suđenju izjavio je kako je ispred njega stajao policajac te se bojao da će ga uhititi prije nego što ispali hitac. Naredni atentator bio je Nedeljko Čabrinović. Oko 10:15 sati bacio je bombu na nadvojvodino vozilo. Međutim, vozač, koji je vidio kako nešto leti prema vozilu, je ubrzao te je bomba eksplodirala ispod kotača narednog automobila. Tada su ozbiljno ranjene dvije osobe koje su se nalazile u automobilu iza vojvodinog - Eric von Merizzi i grof Boos-Waldeck. Šrapneli bombe pogodili su i desetak promatrača. Nakon što je bacio bombu Čabrinović je progutao cijanid i skočio u rijeku [[Miljacka|Miljacku]]. Međutim četiri čovjeka su ga slijedila (među kojima i dva detektiva) i uspjeli su ga uhvatiti. Otrov nije djelovao pa je odveden u policijsku stanicu. Vozač Franje Ferdinanda [[Franz Urban]], nakon pokušaja atentata, provezao je veoma brzo pored ostalih zavjerenika te oni nisu pokušali napasti nadvojvodu. Nakon službenog primanja u Gradskoj vijećnici nadvojvoda se interesirao za osobe ranjene u atentatu. Kada su mu rekli da se još nalaze u bolnici inzistirao je da ih posjeti. Pripadnik nadvojvodine svite barun Morsey rekao je nadvojvodi kako bi to moglo biti opasno, ali je Oskar Potiorek (koji je bio odgovoran za sigurnost kraljevskog para) odgovorio: "Zar vi mislite da je Sarajevo puno atentatora?" Ipak Potiorek je predložio da nadvojvotkinja Sofija ostane u Gradskoj vijećnici. Međutim kada joj je barun Morsey to rekao ona se usprotivila: "Sve dok se danas nadvojvoda pojavljuje u javnosti i ja ću biti s njim." Kako bi bio što sigurniji da će nadvojvoda stići do bolnice Potiorek je odlučio zaobići gradsko središte, ali je to zaboravio reći vozaču koji je u ulici Franje Josipa skrenuo desno. U to vrijeme na uglu je stajao Gavrilo Princip. Potiorek je tada shvatio da vozač ide krivim putem rekavši: "Što je ovo? Ovo je krivi put!" Vozač je zakočio i krenuo unazad. Kako je to radio sporo Princip je imao vremena izvući pištolj i ispaliti nekoliko hitaca. Nadvojvoda je pogođen u vrat, a nadvojvotkinja u abdomen. Principov metak presjekao je vratnu žilu nadvojvode, ali je on prije nego što će izgubiti svijest uspio povikati: "Sofija, draga moja! Sofija, draga moja! Nemoj umrijeti! Preživi zbog naše djece!" Vozač ih je odvezao u Konak, guvernerovu rezidenciju, ali iako su oboje bili živi kada su stigli do Konaka ubrzo su podlegli ranama. Nakon što je izvršio svoj cilj Princip je uperio pištolj u sebe. Međutim čovjek koji je primijetio što je Princip učinio uhvatio ga je za desnu ruku i spriječio ga u pokušaju samoubojstva. Ubrzo su stigla i dva policajca koja su uhitila Principa. Nakon saslušanja Principa i Čabrinovića, oni su odali svoje drugove u zavjeri koji su, osim Muhameda Mehmedbašića koji je uspio pobjeći u Srbiju, uhvaćeni i osuđeni za ubojstvo i izdaju. Prema važećem zakonu maloljetne osobe (ispod 21 godine) nisu mogle biti osuđene na smrt te su osuđeni na 20 godina zatvora.[[Datoteka:Gavrilo-cel.jpg|mini|desno|200px|Ćelija u [[Terezín]]u, u kojoj je bio pritvoren Gavrilo Princip.]] === Smrt === Gavrilo Princip preminuo je [[28. travnja]] [[1918.]] godine (u 24. godini života) od tuberkuloze u zatvoru tvrđave Terezin u Češkoj.<ref name="proleksis"/> Bojeći se da bi njegove kosti mogle postati [[Relikvija|relikvije]] za slavenske nacionaliste, Principovi zatvorski čuvari potajno su odnijeli tijelo u neoznačeni grob, ali [[Češka|češki]] vojnik koji je bio zadužen za ukop zapamtio je mjesto, te su [[1920.]] Princip i ostali "Vidovdanski heroji" [[Prekapanje grobova|ekshumirani]] i odneseni u Sarajevo na Koševo, općina Centar, gdje su pokopani u ''Kapelu vidovdanskih heroja'', zajedničku grobnicu atentatora [[Mlada Bosna|Mlade Bosne]].<br> Za vrijeme rojalističke Jugoslavije na mjestu atentata postavljena je spomen ploča koja je uspostavom [[NDH|Nezavisne Države Hrvatske]] i dolaskom njemačke okupacijske sile maknuta. Utemeljenjem socijalističke Jugoslavije ploča je vraćena i postavljene su stope na mjestu odakle je pucao u prijestolonasljednika. Osnutkom samostalne Bosne i Hercegovine, stope su uklonjene, a obnovom fasade muzeja na čijem je zidu bila ploča, ploča je premještena niže. == Izvori == {{izvori}} * {{moljac|princip.htm}} == Poveznice == * [[Mlada Bosna]] * [[Sarajevski atentat]] == Vanjske poveznice == * {{cg oznaka}} [http://portalanalitika.me/clanak/170347/cosovic-princip-je-sam-sebe-smatrao-teroristom "Ćosović: Princip je sam sebe smatrao teroristom"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150419144858/http://portalanalitika.me/clanak/170347/cosovic-princip-je-sam-sebe-smatrao-teroristom |date=19. travnja 2015. }}, portalanalitika.me, 16. prosinca 2014. {{GLAVNIRASPORED:Princip, Gavrilo}} [[Kategorija:Životopisi, Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Sarajevski atentat]] [[Kategorija:Atentatori]] [[Kategorija:Srbi u Bosni i Hercegovini]] 0y88g2aaueg90smgc5sac8iou1q1n4l 0 29996 7475726 6861595 2026-06-05T13:53:30Z Tulkas Astaldo 38717 -od strane 7475726 wikitext text/x-wiki {{Oklopno vozilo | ime=Panzerkampfwagen VIII Maus Porsche Typ 205 / Tiger II(P) | datoteka=[[Datoteka:Munster Maus Modell (dark1).jpg|280px]] | opis = Panzer VIII Miš | namjena=Super teški tenk | zemlja porijekla={{Z+X|NNJE}} | posada=6 | dužina=10,09 m | širina=3,67 m | visina=3,63 m | težina=188 tona | oklop=Tijelo: prednji 220-240 mm, strane & stražnji 200/15 mm, paluba 200-600mm. Kula: prednji 220-600 mm, strane & stražnji 200/100mm, krov 60/100mm. | primarno=128 mm KwK 44 L/55 <br/> 75 mm KwK 44 L/36,5 | sekundarno= 1× strojnica 7.92 mm MG34 | pogon=Daimler-Benz MB 509 / 12-cylinder / (V1) <br/> Daimler-Benz MB 517 Diesel / 12-cylinder / (V2) | snaga= 1080 KS (V1) i 1200 KS (V2) | ovjes=torzijske poluge | cestovna_brzina=13-20 km/h | omjer_snage_i_težine=6 KS/tona | doseg= 160-190 km }} '''Panzer VIII Miš''' je bio njemački projekt izgradnje superteškog [[tenk]]a tijekom drugog svjetskog rata == Nastanak == Prvi zahtjev za proizvodnju njemačkog superteškog tenka se javlja [[1941.]] godine. Taj prvobitni projekt imena Panzer VII je bio obustavljen u srpnju [[1942.]] godine. Dva mjeseca prije obustave ovog projekta [[Hitler]] je izdao uredbu za gradnju novog "neuništivog" tenka teškog najmanje 120 tona. Novi projekt koji nastaje na osnovi ovog naređenja dobiva ima Panzer VIII Miš. Prezentaciju drvenog modela Hitler je dočekao s oduševljenjem u svibnju [[1943.]] tako da je projekt dobio zeleno svjetlo za početak proizvodnje. To početno oduševljenje je kasnije splasnulo kada se pojavio prvi cjenik izgradnje ovog tenka. [[Hitler]]ovo naređenje iz svibnja [[1943.]] za proizvodnju 150 primjeraka ovog tenka je bilo opozvano samo 5 mjeseci kasnije. To ipak kompaniju [[Krupp]] nije spriječilo nastaviti s njegovim razvojem i izgradnjom prototipa. == Oprema == Kada se govori o ovom tenku prvo pitanje koje se može postaviti je li on u stvarnosti tenk ili jedva pomična utvrda. Značaj njegove težine od 188 tona je bio da se on nije mogao kretati brže od 20 km na sat. Tako "visoku" brzinu ovaj tenk je mogao postići samo u strogo kontroliranim uvjetima. Kako je njegova težina značila da neće moći preći preko većine mostova u Njemačkoj, dizajniran je sa sustavom za vožnju po dnu rijeka. Prednji oklop ovog tenka je iznosi 200 mm i u sebi nosio krivicu za njegovu težinu. U kupoli su se nalazila dva topa različita kalibra. Veći top je imao kalibar od 128 mm s mogućnošću uništavanja svih protivnika na udaljenosti od 4 km. Kalibar manjeg topa je iznosio "samo" 75 mm. Tijekom rata su bila napravljena dva prototipa ovog tenka koji su kad je Crvena armija zauzela tvornicu, pali u ruke Sovjetskom Savezu koji će ranih pedesetih godina izvršiti njihovo testiranje radi utvrđivanja korisnosti ovog modela. S ovim tenkom završava povijest tenkova nacističke Njemačke koja počinje malenim [[Panzer I]] i preko [[Panzer IV]] dolazi do ovog prevelikog i nepotrebnog čudovišta. == Danas == Danas postoji samo jedan preživjeli primjerak ovog tenka, a i on je rekonstruiran od ostataka. Taj primjerak se nalazi u [[Muzej tenkova Kubinka|muzeju tenkova Kubinka]] blizu [[Moskva|Moskve]] u [[Rusija|Rusiji]]. {{Njemački tenkovi u Drugom svjetskom ratu}} [[Kategorija:Njemački teški tenkovi u Drugom svjetskom ratu]] bchllqmnu4h4x4d9rc97cqess0nk35k 0 31030 7475850 7413130 2026-06-05T18:48:20Z Argo Navis 852 Slika, kat 7475850 wikitext text/x-wiki [[File:Canis lupus pack surrounding Bison.jpg|mini|desno|300px|[[Bizon]] okružen čoporom [[vuk]]ova.]] Riječ '''čopor''' označava okupljanje većeg broja jedinki iste vrste divljih životinja iz razreda [[sisavci|sisavaca]]. Razlozi zbog kojih se okupljaju i žive u čoporu su od vrste do vrste različiti, no u svim slučajevima takav oblik života donosi određene prednosti svakom pojedinom članu čopora. Vrste koje se okupljaju u čopore: * [[los]]ovi (sjeverni jelen) * [[jelen]]ska divljač * [[divokoza|divokoze]] * [[vuk]]ovi, [[tuljani]] * [[lav]]ovi, jedina životinja iz porodice mačaka * [[divlja svinja|divlje svinje]] Sljedeća po veličini broja životinja, koja je u pravilu dosta veća od čopora se naziva [[krdo]]. Losovi, jeleni, divokoze (i druge životinje koje su u skupini lovine) se okupljaju u grupu jer time povećavaju sigurnost. Druga skupina životinja koje su lovci, okupljaju se jer im je u čoporu lov uspješniji. No to bi bila samo dva osnovna razloga za život u čoporu. Od vrste do vrste se to još nijansira. [[Kategorija:Caninae]] [[Kategorija:Ponašanje životinja]] eyl6ebiv7xjgm530iuv5rnt6p44x1p1 0 34460 7475779 7473873 2026-06-05T15:19:58Z MaGa 20797 + 7475779 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Vid |vrsta = naselje |slika = Vid panorama2.jpg |opis slike = Panorama Vida |županija = {{Z+X|DNŽ}} |općina = [[Metković]] |najbliži grad = [[Metković]] |površina = 16,2 |visina = |z. širina = 43.081 |z. dužina = 17.624 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 690 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 20352 Vid |pozivni broj = +385 (0)20 |autooznaka = DU |web = |bilješke = }} '''Vid''' je [[naselje]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], tri kilometra udaljeno od [[Metković]]a, te je njegovo najveće prigradsko naselje. Izgrađeno uz obalu rijeke [[Norin]], desne pritoke rijeke [[Neretva|Neretve]] na mjestu nekadašnjeg rimskog grada [[Narona|Narone]]. Na nekadašnjem antičkom forumu danas se nalazi [[Arheološki muzej Narona]] sagrađen na samim ostacima hrama. == Povijest == Prvi pouzdani podatci o mogućem naselju na području Vida sežu u 14. stoljeće kada je Juraj Radetić crkvi sv. Vida ostavio legat od 80 dukata. Godine 1444. Gojislav (H)orlović iz Drive ostavlja trećinu legata crkvi ''in Santo Vido''. Navedena crkva spominje se i 1405., a makarski biskup Lišnjić 1670. spominje crkvu sv. Vida i Modesta. Moguće prevozište na Norinu na kojem se plaćala carina te rijeka Norin spominju se 1397. i 1408. O mogućnosti da se radi o naselju na području Vida svjedoči srednjovjekovni pečat s natpisom ''Sigillum commitis Marci de castrol Widi'' (koji potječe iz najvjerojatnije 15. stoljeća), što se smatra prvim spomenom naselja pod imenom Vid.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Vidović|first=Domagoj|date=2008|title=Prezimena sela Vid u Neretvanskoj krajini|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/67638|journal=Folia onomastica Croatica|language=hr|issue=17|pages=139–168|issn=1330-0695}}</ref> == Crkve u Vidu == === Starokršćanske bazilike === {{Dvostruka slika|left|Eresove bare (7).jpg|170|Crkva sv vida baptisterij.jpg|96|Ostatci bazilike na lokalitetu Erešove bare|Krstionica pored crkve sv. Vida}} Prvim djelomičnim istraživanjima koje je provodio 1972. Nenad Cambi iz [[Arheološki muzej u Splitu|Arheološkog muzeja u Splitu]], te istraživanjima cijelog lokaliteta 1990. i 1993. pod vodstvom Emilija Marina, utvrđeno je da je strokršćanska Narona uoči propasti imala tri [[bazilika|bazilike]]: baziliku u Erešovim barama, baziliku ''u vodovodu'' te baziliku na čijem je mjestu danas crkva sv. Vida. Bazilika na Erešovim barama je djelomično iskopana, a bazilika u vodovodu je zatrpana, ponajviše zbog neriješenih vlasničkih odnosa.<ref name="metkovic.hr">[http://www.arhiva.metkovic.hr/vid/default.asp?izb=bazilika_sv.asp Od stoljeća petog] metkovic.hr (pristupljeno 1. srpnja 2013.)</ref> Bazilika na Erešovim barama je bila izgrađena na mjestu ''vile rustice'' (porušene vjerojatno u V. st.) krajem VI. ili početkom VII. st. Bila je to jednobrodna crkva s narteksom i apsidom koja je izvana bila četvrtasta, a iznutra polukružna. Uz zid apside s unutrašnje strane pronađena je klupa za kler. Pronađeni su i ulomci oltarne pregrade koja je dijelila prostor crkve na onaj namijenjen vjernicima i onaj namijenjen kleru.<ref>[http://www.a-m-narona.hr/amnsite/eresove-bare/ Erešove bare – vila suburbana i starokršćanska crkva] Arheološki muzej Narona (pristupljeno 26. listopada 2016.)</ref> Bazilika na mjestu današnje crkve sv. Vida bila je jednobrodna, dimenzije 25×30 m s polukružnom apsidom na istoku i narteksom na zapadu te aneksima na sjeveru i jugu. U sjevernom je aneksu 1992. otkriven starokršćanski [[baptisterij]] sa zdencom osmerokutnog oblika, dubine 115 cm, te sa stepenicama u smjeru sjever-jug. Zdenac je značajan po tome što je jedini poznati krsni zdenac u [[Dalmacija|Dalmaciji]] oslikan raznobojnim [[mramor]]om.<ref name="metkovic.hr"/> Padom Narone počinje i propadanje bazilike, a na njenim ruševinama nastaje kasnosrednjovjekovno groblje (14. – 15. st.), koje je možda bilo u upotrebi i u 16. stoljeću. Unutar prostora bazilike evidentirano je pedesetak grobova. === Crkva sv. Vida === {{glavni|Crkva sv. Vida u Vidu}} [[Slika:Crkva sv vida3.JPG|minijatura|lijevo|150px|Crkva sv. Vida]] [[Crkva]] [[sv. Vid]]a smještena je na ulazu u mjesto. Jednobrodna je građevina s četvrtastom apsidom, duga 13, a široka 9,5 metara. Na pročelju je [[zvonik]] na preslicu za tri zvona, te natkriveni [[narteks]] koji je podignut 1900. Jedna je od najstarijih crkava u [[Dolina Neretve|Dolini Neretve]]. Iako postoje pretpostavke da je sagrađena u predtursko doba, naknadna istraživanja su donekle osporila te pretpostavke i vrijeme izgradnje datirale vjerojatno u [[16. stoljeće]]. Ono što se sa sigurnošću zna je to da je sagrađena na mjestu puno veće crkve, jedne od triju starokršćanskih [[bazilika]] ondašnje Narone. Tijekom arheoloških istraživanja pronađeno je i pedesetak grobova iz [[14. stoljeće|14.]] i [[15. stoljeće|15. stoljeća]]. Tijekom vremena često je bila zatvarana, što je ovisilo o njenom stanju. Od 1901. do 1961. bila je i župnom crkvom mjesta, a izgradnjom današnje crkve Gospe Snježne, prestaje ta funkcija. Sadašnji izgled crkva je dobila 1995.<ref name="crkve">[http://www.vid.hr/zupavid/sakralni_objekti.htm Sakralni objekti Župe Vid] vid.hr (pristupljeno 1. srpnja 2013.)</ref> <ref>[http://www.arhiva.metkovic.hr/vid/default.asp?izb=svetivid.asp Od bazilike do crkvice] metkovic.hr (pristupljeno 1. srpnja 2013.)</ref> U Crkvi se nalazi restaurirani drveni kip sv. Vida, Gospina slika (rad slikara Darka Šoše) te manji stalni postav o arheološkim iskopavanjima i obnovi objekta o kojemu skrbi Arheološki muzej Narona. Zaštićeno je kulturno dobro.<ref>[http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212&kdId=262128274 Vid, Crkva sv. Vida] Ministarstvo kulture RH (pristupljeno 11. ožujka 2017.)</ref> === Crkva Gospe Snježne === [[Slika:Crkva gospe snjezne1.jpg|minijatura|lijevo|150px|Crkva Gospe Snježne]] Župna crkva Gospe Snježne (lokalnog naziva ''Gospe Ledene'') sagrađena je na brežuljku iznad mjesta. Na tom mjestu su postojale dvije crkve. Crkva sv. Marije sagrađena je u predtursko doba, a srušili su je [[Osmansko Carstvo|Turci]]. Oslobođenjem od Turaka, krajem [[17. stoljeće|17. stoljeća]], na njenu mjestu izgrađena je manja crkva. Porastom broja stanovnika, [[1901.]] odlučeno je da se ona sruši, a na njenu mjestu izgradi sadašnja crkva. Jednobrodna je to građevina s polukružnom apsidom, dužine 26 m i širine 12 metara, a izgrađena je po nacrtu danskog arhitekte i arheologa [[Ejnar Dyggve|Ejnara Dyggvea]]. Do [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] bili su podignuti samo zidovi, a tek oko [[1955.]] počinje intenzivnija gradnja koja traje do [[1965.]] Splitsko-makarski biskup [[Frane Franić]] posvećuje je 1. svibnja 1965. Nakon osam godina uz crkvu je izgrađen [[zvonik]] visine 27 metara, prema nacrtu inženjerke Đene Hamzić.<ref>[http://www.vid.hr/zupni-list/6broj/6-zvona2.htm Zvona i zvonici u župi Vid 2/2] List Župe Gospe Snježne 6/2003. (pristupljeno 21. lipnja 2015.)</ref> U crkvi se nalazila [[Gospa|Gospina]] slika nepoznatog slikara venecijanskog [[barok]]a s kraja 17. ili početka [[18. stoljeće|18. stoljeća]]. Prenesena je iz crkve sv. Vida, a trenutačno se nalazi u župnoj kući.<ref name="crkve"/> Iznad portala ugrađena je rozeta iz prijašnje crkve te brončani kip Gospe (djelo kiparice [[Marija Ujević-Galetović|Marije Ujević]]<ref name="crkve"/>). U unutrašnjosti crkve nalaze se i mozaik Ivan krsti Isusa (rad kipara Stjepana Skoke<ref>[http://www.vid.hr/images-dogadjaji/2006/mozaik/skokomozaik.htm Kod Stjepana Skoke-izrada mozaika za župnu crkvu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305094456/http://www.vid.hr/images-dogadjaji/2006/mozaik/skokomozaik.htm |date=5. ožujka 2016. }} vid.hr (pristupljeno 21. lipnja 2015.)</ref>), dva Gospina kipa i kip [[Antun Padovanski|sv. Ante Padovanskoga]]. === Crkva sv. Ivana Krstitelja na Dragoviji === [[Slika:Crkva sv Ivana Dragovija.jpg|minijatura|lijevo|150px|Crkva sv. Ivana Krstitelja]] Nalazi se u mjestu Dragovija iznad Vida. Sagrađena je krajem 17. ili početkom 18. stoljeća, nakon oslobođenja od Turaka. Po naređenju biskupa [[Fabijan Blašković|Fabijana Blaškovića]] 1779. prvotna mala crkva povećana je na današnje dimenzije (11,50×5 metara). Na vrhu pročelja je zvonik na preslicu za tri zvona, a u crkvi se nalazi kip [[Ivan Krstitelj|sv. Ivana Krstitelja]] Obnovljena je 1989. Služba u crkvi se obavlja nekoliko puta na godinu.<ref>[https://www.smn.hr/neretvanski-dekanat/457 Župa Snježne Gospe - Vid] Splitsko-makarska nadbiskupija (pristupljeno 11. ožujka 2017.)</ref> == Župa Vid == Povijest župe seže u vrijeme nakon [[Bečki rat|Bečkog rata]] kad je bila dijelom podjezerske župe. Oko [[1720.]], podjelom je pripala župi [[Borovci]]. U njenu sastavu bila su naselja Vid, Dragovija, [[Nova Sela (Kula Norinska)|Nova Sela]], Borovci, Rujnica i [[Desne]]. [[Stjepan Blašković]], makarski biskup, 25. svibnja 1733. dijeli je na župu Vid (mjesta Vid, Dragovija i Vratar) i župu Borovci (Borovci, Nova Sela, Rujnica i Desne). U početku su službu vršili župnici novoosnovane župe Borovci, a 1765. župa dobiva prvog župnika, don Barišu Vitanovića.<ref>[http://www.vid.hr/zupavid/povijest_zupe.htm Povijest župe Vid] vid.hr (pristupljeno 3. srpnja 2013.)</ref> Današnja župa obuhvaća mjesta Vid, [[Prud (Metković)|Prud]], Dragoviju, Podgrede i Ograđ. Slijedi popis župnika kroz povijest<ref>[http://www.vid.hr/zupni-list/4broj/4-zupnici.htm Župnici Vida] vid.hr (pristupljeno 3. srpnja 2013.)</ref>: {{Col-begin}} {{Col-3}} * o. Ante Maroević <small>(1752.)</small> * o. Petar Erceg dušobrižnik sela Vid <small>(1762.)</small> * don Bariša Vitanović <small>(1765. – 1771.)</small> * don Pavao Bašić <small>(1771. – 1773.)</small> * don Mate Vuletić <small>(1773. – 1778.)</small> * don Bariša Gluščević <small>(1778.)</small> * don Frano Kostović <small>(1779. – 1781.)</small> * don Jakov Maršić <small>(1781. – 1784.)</small> * don Ante Dragoević <small>(1784. – 1786.)</small> * don Grgo Popović <small>(1786.)</small> * don Andrija Jurišin <small>(1792. – 1794.)</small> * don Bariša Gluščević <small>(1797. – 1798.)</small> * don Josip Petrović Pipličić <small>(1798. – 1804.)</small> * od 1804 do 1814. župa je bez župnika ** poslužuju župnici Borovaca i Rujnice {{Col-break}} * don Josip Ivan Bašić <small>(1814. – 1815.)</small> * don Bariša Ereš <small>(1816. – 1851.)</small> * don Marin Krstulović <small>(1851. – 1852.)</small> * don Grgo Vodanović <small>(1852. – 1855.)</small> * don Ivan Matešan <small>(1855. – 1857.)</small> * don Nikola Vežić <small>(1857. – 1858.)</small> * don Marko Marušić <small>(1858. – 1859.)</small> * don Stjepan Čulić <small>(1859. – 1860.)</small> * don Filip Mihovilović <small>(1861.)</small> * don Josip Gabrić <small>(1862. – 1865.)</small> * don Mate Babić <small>(1865. – 1881.)</small> * don Jure Radojković <small>(1881. – 1895.)</small> * don Stipan Banović <small>(1895. – 1896.)</small> * don Stipan Tomašević <small>(1896. – 1897.)</small> * don Josip Damić <small>(1897. – 1913.)</small> {{Col-break}} * don Ivan Raič <small>(1913. – 1914.)</small> * don Serafin Puratić <small>(1914. – 1938.)</small> * don Vinko Buble <small>(1938. – 1946.)</small> * od 1946. – 1948. župa je bez župnika **poslužuje fra [[Vjeko Vrčić]] iz Metkovića * don Frane Bego <small>(1948. – 1955.)</small> * don Ante Vojnović <small>(1955. – 1961.)</small> * don Mate Selak <small>(1961. – 1969.)</small> * don Pavao Banić <small>(1969. – 1975.)</small> * don Jure Marasović <small>(1975. – 1995.)</small> * don Stanko Vrnoga <small>(1995. – 2010.)</small> * don Mladen Margeta <small>(2010. – 2015.)</small><ref>[http://www.vidonjac.com/foto-2015/zupa-vid/oprostajna_misa.html Oproštaja misa don Mladena Margete kao župnika župe Vid] vidonjac.com (pristupljeno 27. listopada 2016.)</ref> * don Ivo Bezina <small>(2015. – 2016.)</small><ref>[http://www.vid.hr/novosti/novosti2016.htm Arhiva događanja 2016. godine] vid.hr (pristupljeno 27. listopada 2016.)</ref> * don Milivoj Čalo <small>(2016. – 2016.)</small><ref>{{Citiranje weba|last=LIKEmetkovic.hr|date=2026-06-04|title=Don Milivoj Čalo odlazi na Šoltu, don Augustin Radović novi župnik Župe Vid|url=https://likemetkovic.hr/portal/don-milivoj-calo-odlazi-na-soltu-don-augustin-radovic-novi-zupnik-zupe-vid/|access-date=2026-06-05|website=likemetkovic.hr|language=hr}}</ref> * don Augustin Radović <small>(2026. – )</small> {{Col-end}} == Stanovništvo == Prema popisu stanovništva iz [[2011.]] godine u Vidu obitava 796 stanovnika. {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Vid |p1857=477 |p1869=551 |p1880=532 |p1890=594 |p1900=686 |p1910=769 |p1921=963 |p1931=1053 |p1948=1080 |p1953=1146 |p1961=1256 |p1971=1070 |p1981=674 |p1991=748 |p2001=779 |p2011=796 |p2021=690 |napomena=U 1981. smanjeno izdvajanjem dijela naselja u istoimeno samostalno naselje Prud za koje i sadrži podatke u 1857., 1869., 1921. i 1931. U 1991. smanjeno za dio naselja koje je pripojeno naselju Metković. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Znamenitosti == * [[Arheološki muzej Narona]], prvi muzej u Hrvatskoj izgrađen ''in situ'' * [[Domagojevi strijelci|spomenik knezu Domagoju]] (prikaz kneza s tri strijelca i jednim kopljanikom), dimenzije oko 5×3 metra, rad akademskog kipara [[Stjepan Skoko|Stjepana Skoke]] * [[Erešova kula]], građevina poznata po mnogobrojnim uzidanim natpisima i spomenicima iz Narone, zbog čega predstavlja svojevrstan muzej na otvorenom. Gradio ju je od 1825. do 1851. tadašnji župnik, don Bariša Ereš.<ref>[http://www.a-m-narona.hr/eresova-kula/ Erešova kula] Arheološki muzej u Vidu (pristupljeno 25. lipnja 2017.)</ref> Zaštićeno je dobro Republike Hrvatske. * Kuća Bukovac-Šiljeg i kuća Markota - kuće s kraja 18. i početka 19. stoljeća s mnogim ugrađenim antičkim [[spolij]]ima. Klasični su primjeri stambene seoske arhitekture toga doba, s gospodarskim dijelom u prizemlju, a stambenim na katu. Obje su zaštićena dobra Republike Hrvatske.<ref>{{Citiranje weba|title=Registar kulturnih dobara|url=https://registar.kulturnadobra.hr/#/details/RST-0545-1971.|url-status=live|access-date=2024-04-28|website=registar.kulturnadobra.hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Registar kulturnih dobara|url=https://registar.kulturnadobra.hr/#/details/RST-0708-1973.|url-status=live|access-date=2024-04-28|website=registar.kulturnadobra.hr}}</ref> * Gradski bedemi čiji najstariji ostatci potječu iz 4./3. st. pr. Kr., građeni su u tradiciji ilirsko-helenističkog obrambenog sustava. Na vrhu brijega pronađene su ostatci dviju okruglih kula, a u drugoj fazi gradnje građene su u obliku četverokuta. Na komunikaciji Narona – Bigeste (Ljubuški) – Salona (sjeverni potez zidina) pronađeno je još šest kula te gradska vrata, a na jugozapadnom potezu zidina otkrivene su četiri pravokutne kule, vrlo vjerojatno iz 2. st. pr. Kr.<ref>[http://www.a-m-narona.hr/amnsite/gradski-bedemi/ Gradski bedemi] Arheološki muzej u Vidu (pristupljeno 13. prosinca 2017.)</ref> * Zavjetna kapelica sv. Ante kod mjesta Ograđ (2 km od Vida) koja je izgrađena 1934.<ref>[https://www.vid.hr/zupavid/sakralni_objekti.htm Sakralni objekti u Vidu] vid.hr (pristupljeno 17. rujna 2018.)</ref> * Kamena ploča sv. Ante i sv. Paška na lokalitetu ''Pod Ograđem'' nepoznatog vremena nastanka. Dva je puta mijenjala lokaciju, a na današnju je prenesena po završetku Domovinskog rata. Budući da je bila u lošem stanju, pripadnici III. voda, A satnije, [[116. brigada HV "Neretvanski gusari"|116. brigade]] su kao zavjet dali napraviti istovjetnu novu i tom prigodom uređen je i okoliš i postavljen kameni oltar. Izvorna ploča nalazi se u župnoj dvorani u Vidu.<ref>[https://www.vid.hr/zupni-list/10broj/10-svetipasko.htm Sv. Paško] List Župe Gospe Snježne br. 10 (objavljeno rujna 2005., pristupljeno 17. rujna 2018.)</ref> * [[Pod gredom]], zaštićeni ornitološki rezervat površine 587 ha <gallery class="center" mode="packed"> Datoteka:Muzej narona.jpg|[[Arheološki muzej Narona]] Datoteka:Domagojevi strijelci 1.JPG|Spomenik knezu [[Domagoj]]u Datoteka:Ereš tower.jpg|Erešova kula Datoteka:Kuća Bukovac-Šiljeg Vid.jpg|Kuća Bukovac - Šiljeg Datoteka:Kuća Markota Vid.jpg|Kuća Markota Datoteka:Gradski bedemi Domagojeve skale (2).jpg|Ostatci gradskih bedema Datoteka:Kapelica sv Ante Ogradj.jpg|Kapelica sv. Ante na Ograđu Datoteka:Sv Ante i Pasko 01.jpg|Kamena ploča sv. Ante i sv. Paška na Ograđu </gallery> == Udruge == [[Datoteka:Domagojevi strijelci 1, Military Parade, Zagreb, 4-8-2015.JPG|mini|250px|desno|Domagojevi strijelci na [[Svečani mimohod povodom 20. godina VRO Oluja|mimohodu prigodom 20. obljetnice Oluje]]]] * Hrvatsko starinarsko športsko kulturno društvo "Narona" nastalo je na temeljima Starinarskog društva "Narona" osnovanog 11. svibnja 1930. Inicijator i prvi predsjednik društva bio je tadašnji župnik don Serafin Puratić, a društvo je prestalo s radom nekada u Drugom svjetskom ratu. Današnje društvo sastoji se od podsekcija:<ref>[http://www.vid.hr/images-dogadjaji/2015/8/dnar/000.htm Obnoviteljsko-osnivačka skupština HSŠKD "Narona"] vid.hr (pristupljeno 27. listopada 2016.)</ref> ** Udruga lađara Domagojevi gusari, ** Udruga Domagojevi strijelci, ** Udruga Vesela bratstva vidonjskog pučanstva, ** MNK Vid, ** KKK Sveti Vid, ** Udruga Mladih Vid, ** KUD Župa Vid. * Društvo brakova Vidonjki i Vidonjaca == Sport == * Svake godine [[4. kolovoza]] na [[Norin]]u se od [[2005.]] godine dan uoči blagdana [[Gospa Snježna|Ledene Gospe]], zaštitnice župe Vid vozi ''"Kup [[Domagoj|kneza Domagoja]]"'', natjecanje u vožnji [[neretvanska lađa|neretvanskih lađa]], kao svojevrsna uvertira [[Maraton lađa|Maratonu lađa na Neretvi]].<ref>[http://domagojevi-gusari.vid.hr/kupkd.htm domagojevi-gusari.vid.hr: Kup kneza Domagoja]</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{commonscat|Vid, Croatia}} * [http://www.vid.hr Portal sela Vid] * [http://www.a-m-narona.hr Stranica Arheološkog muzeja NARONA] {{Mrva-naselje hr}} {{Gradska naselja grada Metkovića}} [[Kategorija:Naselja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji]] [[Kategorija:Metković]] 2za0y2605l75884uv2u9qmcwebm6496 7475780 7475779 2026-06-05T15:21:39Z MaGa 20797 ispravak 7475780 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Vid |vrsta = naselje |slika = Vid panorama2.jpg |opis slike = Panorama Vida |županija = {{Z+X|DNŽ}} |općina = [[Metković]] |najbliži grad = [[Metković]] |površina = 16,2 |visina = |z. širina = 43.081 |z. dužina = 17.624 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 690 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 20352 Vid |pozivni broj = +385 (0)20 |autooznaka = DU |web = |bilješke = }} '''Vid''' je [[naselje]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], tri kilometra udaljeno od [[Metković]]a, te je njegovo najveće prigradsko naselje. Izgrađeno uz obalu rijeke [[Norin]], desne pritoke rijeke [[Neretva|Neretve]] na mjestu nekadašnjeg rimskog grada [[Narona|Narone]]. Na nekadašnjem antičkom forumu danas se nalazi [[Arheološki muzej Narona]] sagrađen na samim ostacima hrama. == Povijest == Prvi pouzdani podatci o mogućem naselju na području Vida sežu u 14. stoljeće kada je Juraj Radetić crkvi sv. Vida ostavio legat od 80 dukata. Godine 1444. Gojislav (H)orlović iz Drive ostavlja trećinu legata crkvi ''in Santo Vido''. Navedena crkva spominje se i 1405., a makarski biskup Lišnjić 1670. spominje crkvu sv. Vida i Modesta. Moguće prevozište na Norinu na kojem se plaćala carina te rijeka Norin spominju se 1397. i 1408. O mogućnosti da se radi o naselju na području Vida svjedoči srednjovjekovni pečat s natpisom ''Sigillum commitis Marci de castrol Widi'' (koji potječe iz najvjerojatnije 15. stoljeća), što se smatra prvim spomenom naselja pod imenom Vid.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Vidović|first=Domagoj|date=2008|title=Prezimena sela Vid u Neretvanskoj krajini|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/67638|journal=Folia onomastica Croatica|language=hr|issue=17|pages=139–168|issn=1330-0695}}</ref> == Crkve u Vidu == === Starokršćanske bazilike === {{Dvostruka slika|left|Eresove bare (7).jpg|170|Crkva sv vida baptisterij.jpg|96|Ostatci bazilike na lokalitetu Erešove bare|Krstionica pored crkve sv. Vida}} Prvim djelomičnim istraživanjima koje je provodio 1972. Nenad Cambi iz [[Arheološki muzej u Splitu|Arheološkog muzeja u Splitu]], te istraživanjima cijelog lokaliteta 1990. i 1993. pod vodstvom Emilija Marina, utvrđeno je da je strokršćanska Narona uoči propasti imala tri [[bazilika|bazilike]]: baziliku u Erešovim barama, baziliku ''u vodovodu'' te baziliku na čijem je mjestu danas crkva sv. Vida. Bazilika na Erešovim barama je djelomično iskopana, a bazilika u vodovodu je zatrpana, ponajviše zbog neriješenih vlasničkih odnosa.<ref name="metkovic.hr">[http://www.arhiva.metkovic.hr/vid/default.asp?izb=bazilika_sv.asp Od stoljeća petog] metkovic.hr (pristupljeno 1. srpnja 2013.)</ref> Bazilika na Erešovim barama je bila izgrađena na mjestu ''vile rustice'' (porušene vjerojatno u V. st.) krajem VI. ili početkom VII. st. Bila je to jednobrodna crkva s narteksom i apsidom koja je izvana bila četvrtasta, a iznutra polukružna. Uz zid apside s unutrašnje strane pronađena je klupa za kler. Pronađeni su i ulomci oltarne pregrade koja je dijelila prostor crkve na onaj namijenjen vjernicima i onaj namijenjen kleru.<ref>[http://www.a-m-narona.hr/amnsite/eresove-bare/ Erešove bare – vila suburbana i starokršćanska crkva] Arheološki muzej Narona (pristupljeno 26. listopada 2016.)</ref> Bazilika na mjestu današnje crkve sv. Vida bila je jednobrodna, dimenzije 25×30 m s polukružnom apsidom na istoku i narteksom na zapadu te aneksima na sjeveru i jugu. U sjevernom je aneksu 1992. otkriven starokršćanski [[baptisterij]] sa zdencom osmerokutnog oblika, dubine 115 cm, te sa stepenicama u smjeru sjever-jug. Zdenac je značajan po tome što je jedini poznati krsni zdenac u [[Dalmacija|Dalmaciji]] oslikan raznobojnim [[mramor]]om.<ref name="metkovic.hr"/> Padom Narone počinje i propadanje bazilike, a na njenim ruševinama nastaje kasnosrednjovjekovno groblje (14. – 15. st.), koje je možda bilo u upotrebi i u 16. stoljeću. Unutar prostora bazilike evidentirano je pedesetak grobova. === Crkva sv. Vida === {{glavni|Crkva sv. Vida u Vidu}} [[Slika:Crkva sv vida3.JPG|minijatura|lijevo|150px|Crkva sv. Vida]] [[Crkva]] [[sv. Vid]]a smještena je na ulazu u mjesto. Jednobrodna je građevina s četvrtastom apsidom, duga 13, a široka 9,5 metara. Na pročelju je [[zvonik]] na preslicu za tri zvona, te natkriveni [[narteks]] koji je podignut 1900. Jedna je od najstarijih crkava u [[Dolina Neretve|Dolini Neretve]]. Iako postoje pretpostavke da je sagrađena u predtursko doba, naknadna istraživanja su donekle osporila te pretpostavke i vrijeme izgradnje datirale vjerojatno u [[16. stoljeće]]. Ono što se sa sigurnošću zna je to da je sagrađena na mjestu puno veće crkve, jedne od triju starokršćanskih [[bazilika]] ondašnje Narone. Tijekom arheoloških istraživanja pronađeno je i pedesetak grobova iz [[14. stoljeće|14.]] i [[15. stoljeće|15. stoljeća]]. Tijekom vremena često je bila zatvarana, što je ovisilo o njenom stanju. Od 1901. do 1961. bila je i župnom crkvom mjesta, a izgradnjom današnje crkve Gospe Snježne, prestaje ta funkcija. Sadašnji izgled crkva je dobila 1995.<ref name="crkve">[http://www.vid.hr/zupavid/sakralni_objekti.htm Sakralni objekti Župe Vid] vid.hr (pristupljeno 1. srpnja 2013.)</ref> <ref>[http://www.arhiva.metkovic.hr/vid/default.asp?izb=svetivid.asp Od bazilike do crkvice] metkovic.hr (pristupljeno 1. srpnja 2013.)</ref> U Crkvi se nalazi restaurirani drveni kip sv. Vida, Gospina slika (rad slikara Darka Šoše) te manji stalni postav o arheološkim iskopavanjima i obnovi objekta o kojemu skrbi Arheološki muzej Narona. Zaštićeno je kulturno dobro.<ref>[http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212&kdId=262128274 Vid, Crkva sv. Vida] Ministarstvo kulture RH (pristupljeno 11. ožujka 2017.)</ref> === Crkva Gospe Snježne === [[Slika:Crkva gospe snjezne1.jpg|minijatura|lijevo|150px|Crkva Gospe Snježne]] Župna crkva Gospe Snježne (lokalnog naziva ''Gospe Ledene'') sagrađena je na brežuljku iznad mjesta. Na tom mjestu su postojale dvije crkve. Crkva sv. Marije sagrađena je u predtursko doba, a srušili su je [[Osmansko Carstvo|Turci]]. Oslobođenjem od Turaka, krajem [[17. stoljeće|17. stoljeća]], na njenu mjestu izgrađena je manja crkva. Porastom broja stanovnika, [[1901.]] odlučeno je da se ona sruši, a na njenu mjestu izgradi sadašnja crkva. Jednobrodna je to građevina s polukružnom apsidom, dužine 26 m i širine 12 metara, a izgrađena je po nacrtu danskog arhitekte i arheologa [[Ejnar Dyggve|Ejnara Dyggvea]]. Do [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] bili su podignuti samo zidovi, a tek oko [[1955.]] počinje intenzivnija gradnja koja traje do [[1965.]] Splitsko-makarski biskup [[Frane Franić]] posvećuje je 1. svibnja 1965. Nakon osam godina uz crkvu je izgrađen [[zvonik]] visine 27 metara, prema nacrtu inženjerke Đene Hamzić.<ref>[http://www.vid.hr/zupni-list/6broj/6-zvona2.htm Zvona i zvonici u župi Vid 2/2] List Župe Gospe Snježne 6/2003. (pristupljeno 21. lipnja 2015.)</ref> U crkvi se nalazila [[Gospa|Gospina]] slika nepoznatog slikara venecijanskog [[barok]]a s kraja 17. ili početka [[18. stoljeće|18. stoljeća]]. Prenesena je iz crkve sv. Vida, a trenutačno se nalazi u župnoj kući.<ref name="crkve"/> Iznad portala ugrađena je rozeta iz prijašnje crkve te brončani kip Gospe (djelo kiparice [[Marija Ujević-Galetović|Marije Ujević]]<ref name="crkve"/>). U unutrašnjosti crkve nalaze se i mozaik Ivan krsti Isusa (rad kipara Stjepana Skoke<ref>[http://www.vid.hr/images-dogadjaji/2006/mozaik/skokomozaik.htm Kod Stjepana Skoke-izrada mozaika za župnu crkvu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305094456/http://www.vid.hr/images-dogadjaji/2006/mozaik/skokomozaik.htm |date=5. ožujka 2016. }} vid.hr (pristupljeno 21. lipnja 2015.)</ref>), dva Gospina kipa i kip [[Antun Padovanski|sv. Ante Padovanskoga]]. === Crkva sv. Ivana Krstitelja na Dragoviji === [[Slika:Crkva sv Ivana Dragovija.jpg|minijatura|lijevo|150px|Crkva sv. Ivana Krstitelja]] Nalazi se u mjestu Dragovija iznad Vida. Sagrađena je krajem 17. ili početkom 18. stoljeća, nakon oslobođenja od Turaka. Po naređenju biskupa [[Fabijan Blašković|Fabijana Blaškovića]] 1779. prvotna mala crkva povećana je na današnje dimenzije (11,50×5 metara). Na vrhu pročelja je zvonik na preslicu za tri zvona, a u crkvi se nalazi kip [[Ivan Krstitelj|sv. Ivana Krstitelja]] Obnovljena je 1989. Služba u crkvi se obavlja nekoliko puta na godinu.<ref>[https://www.smn.hr/neretvanski-dekanat/457 Župa Snježne Gospe - Vid] Splitsko-makarska nadbiskupija (pristupljeno 11. ožujka 2017.)</ref> == Župa Vid == Povijest župe seže u vrijeme nakon [[Bečki rat|Bečkog rata]] kad je bila dijelom podjezerske župe. Oko [[1720.]], podjelom je pripala župi [[Borovci]]. U njenu sastavu bila su naselja Vid, Dragovija, [[Nova Sela (Kula Norinska)|Nova Sela]], Borovci, Rujnica i [[Desne]]. [[Stjepan Blašković]], makarski biskup, 25. svibnja 1733. dijeli je na župu Vid (mjesta Vid, Dragovija i Vratar) i župu Borovci (Borovci, Nova Sela, Rujnica i Desne). U početku su službu vršili župnici novoosnovane župe Borovci, a 1765. župa dobiva prvog župnika, don Barišu Vitanovića.<ref>[http://www.vid.hr/zupavid/povijest_zupe.htm Povijest župe Vid] vid.hr (pristupljeno 3. srpnja 2013.)</ref> Današnja župa obuhvaća mjesta Vid, [[Prud (Metković)|Prud]], Dragoviju, Podgrede i Ograđ. Slijedi popis župnika kroz povijest<ref>[http://www.vid.hr/zupni-list/4broj/4-zupnici.htm Župnici Vida] vid.hr (pristupljeno 3. srpnja 2013.)</ref>: {{Col-begin}} {{Col-3}} * o. Ante Maroević <small>(1752.)</small> * o. Petar Erceg dušobrižnik sela Vid <small>(1762.)</small> * don Bariša Vitanović <small>(1765. – 1771.)</small> * don Pavao Bašić <small>(1771. – 1773.)</small> * don Mate Vuletić <small>(1773. – 1778.)</small> * don Bariša Gluščević <small>(1778.)</small> * don Frano Kostović <small>(1779. – 1781.)</small> * don Jakov Maršić <small>(1781. – 1784.)</small> * don Ante Dragoević <small>(1784. – 1786.)</small> * don Grgo Popović <small>(1786.)</small> * don Andrija Jurišin <small>(1792. – 1794.)</small> * don Bariša Gluščević <small>(1797. – 1798.)</small> * don Josip Petrović Pipličić <small>(1798. – 1804.)</small> * od 1804 do 1814. župa je bez župnika ** poslužuju župnici Borovaca i Rujnice {{Col-break}} * don Josip Ivan Bašić <small>(1814. – 1815.)</small> * don Bariša Ereš <small>(1816. – 1851.)</small> * don Marin Krstulović <small>(1851. – 1852.)</small> * don Grgo Vodanović <small>(1852. – 1855.)</small> * don Ivan Matešan <small>(1855. – 1857.)</small> * don Nikola Vežić <small>(1857. – 1858.)</small> * don Marko Marušić <small>(1858. – 1859.)</small> * don Stjepan Čulić <small>(1859. – 1860.)</small> * don Filip Mihovilović <small>(1861.)</small> * don Josip Gabrić <small>(1862. – 1865.)</small> * don Mate Babić <small>(1865. – 1881.)</small> * don Jure Radojković <small>(1881. – 1895.)</small> * don Stipan Banović <small>(1895. – 1896.)</small> * don Stipan Tomašević <small>(1896. – 1897.)</small> * don Josip Damić <small>(1897. – 1913.)</small> {{Col-break}} * don Ivan Raič <small>(1913. – 1914.)</small> * don Serafin Puratić <small>(1914. – 1938.)</small> * don Vinko Buble <small>(1938. – 1946.)</small> * od 1946. – 1948. župa je bez župnika **poslužuje fra [[Vjeko Vrčić]] iz Metkovića * don Frane Bego <small>(1948. – 1955.)</small> * don Ante Vojnović <small>(1955. – 1961.)</small> * don Mate Selak <small>(1961. – 1969.)</small> * don Pavao Banić <small>(1969. – 1975.)</small> * don Jure Marasović <small>(1975. – 1995.)</small> * don Stanko Vrnoga <small>(1995. – 2010.)</small> * don Mladen Margeta <small>(2010. – 2015.)</small><ref>[http://www.vidonjac.com/foto-2015/zupa-vid/oprostajna_misa.html Oproštaja misa don Mladena Margete kao župnika župe Vid] vidonjac.com (pristupljeno 27. listopada 2016.)</ref> * don Ivo Bezina <small>(2015. – 2016.)</small><ref>[http://www.vid.hr/novosti/novosti2016.htm Arhiva događanja 2016. godine] vid.hr (pristupljeno 27. listopada 2016.)</ref> * don Milivoj Čalo <small>(2016. – 2026.)</small><ref>{{Citiranje weba|last=LIKEmetkovic.hr|date=2026-06-04|title=Don Milivoj Čalo odlazi na Šoltu, don Augustin Radović novi župnik Župe Vid|url=https://likemetkovic.hr/portal/don-milivoj-calo-odlazi-na-soltu-don-augustin-radovic-novi-zupnik-zupe-vid/|access-date=2026-06-05|website=likemetkovic.hr|language=hr}}</ref> * don Augustin Radović <small>(2026. – )</small> {{Col-end}} == Stanovništvo == Prema popisu stanovništva iz [[2011.]] godine u Vidu obitava 796 stanovnika. {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Vid |p1857=477 |p1869=551 |p1880=532 |p1890=594 |p1900=686 |p1910=769 |p1921=963 |p1931=1053 |p1948=1080 |p1953=1146 |p1961=1256 |p1971=1070 |p1981=674 |p1991=748 |p2001=779 |p2011=796 |p2021=690 |napomena=U 1981. smanjeno izdvajanjem dijela naselja u istoimeno samostalno naselje Prud za koje i sadrži podatke u 1857., 1869., 1921. i 1931. U 1991. smanjeno za dio naselja koje je pripojeno naselju Metković. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Znamenitosti == * [[Arheološki muzej Narona]], prvi muzej u Hrvatskoj izgrađen ''in situ'' * [[Domagojevi strijelci|spomenik knezu Domagoju]] (prikaz kneza s tri strijelca i jednim kopljanikom), dimenzije oko 5×3 metra, rad akademskog kipara [[Stjepan Skoko|Stjepana Skoke]] * [[Erešova kula]], građevina poznata po mnogobrojnim uzidanim natpisima i spomenicima iz Narone, zbog čega predstavlja svojevrstan muzej na otvorenom. Gradio ju je od 1825. do 1851. tadašnji župnik, don Bariša Ereš.<ref>[http://www.a-m-narona.hr/eresova-kula/ Erešova kula] Arheološki muzej u Vidu (pristupljeno 25. lipnja 2017.)</ref> Zaštićeno je dobro Republike Hrvatske. * Kuća Bukovac-Šiljeg i kuća Markota - kuće s kraja 18. i početka 19. stoljeća s mnogim ugrađenim antičkim [[spolij]]ima. Klasični su primjeri stambene seoske arhitekture toga doba, s gospodarskim dijelom u prizemlju, a stambenim na katu. Obje su zaštićena dobra Republike Hrvatske.<ref>{{Citiranje weba|title=Registar kulturnih dobara|url=https://registar.kulturnadobra.hr/#/details/RST-0545-1971.|url-status=live|access-date=2024-04-28|website=registar.kulturnadobra.hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Registar kulturnih dobara|url=https://registar.kulturnadobra.hr/#/details/RST-0708-1973.|url-status=live|access-date=2024-04-28|website=registar.kulturnadobra.hr}}</ref> * Gradski bedemi čiji najstariji ostatci potječu iz 4./3. st. pr. Kr., građeni su u tradiciji ilirsko-helenističkog obrambenog sustava. Na vrhu brijega pronađene su ostatci dviju okruglih kula, a u drugoj fazi gradnje građene su u obliku četverokuta. Na komunikaciji Narona – Bigeste (Ljubuški) – Salona (sjeverni potez zidina) pronađeno je još šest kula te gradska vrata, a na jugozapadnom potezu zidina otkrivene su četiri pravokutne kule, vrlo vjerojatno iz 2. st. pr. Kr.<ref>[http://www.a-m-narona.hr/amnsite/gradski-bedemi/ Gradski bedemi] Arheološki muzej u Vidu (pristupljeno 13. prosinca 2017.)</ref> * Zavjetna kapelica sv. Ante kod mjesta Ograđ (2 km od Vida) koja je izgrađena 1934.<ref>[https://www.vid.hr/zupavid/sakralni_objekti.htm Sakralni objekti u Vidu] vid.hr (pristupljeno 17. rujna 2018.)</ref> * Kamena ploča sv. Ante i sv. Paška na lokalitetu ''Pod Ograđem'' nepoznatog vremena nastanka. Dva je puta mijenjala lokaciju, a na današnju je prenesena po završetku Domovinskog rata. Budući da je bila u lošem stanju, pripadnici III. voda, A satnije, [[116. brigada HV "Neretvanski gusari"|116. brigade]] su kao zavjet dali napraviti istovjetnu novu i tom prigodom uređen je i okoliš i postavljen kameni oltar. Izvorna ploča nalazi se u župnoj dvorani u Vidu.<ref>[https://www.vid.hr/zupni-list/10broj/10-svetipasko.htm Sv. Paško] List Župe Gospe Snježne br. 10 (objavljeno rujna 2005., pristupljeno 17. rujna 2018.)</ref> * [[Pod gredom]], zaštićeni ornitološki rezervat površine 587 ha <gallery class="center" mode="packed"> Datoteka:Muzej narona.jpg|[[Arheološki muzej Narona]] Datoteka:Domagojevi strijelci 1.JPG|Spomenik knezu [[Domagoj]]u Datoteka:Ereš tower.jpg|Erešova kula Datoteka:Kuća Bukovac-Šiljeg Vid.jpg|Kuća Bukovac - Šiljeg Datoteka:Kuća Markota Vid.jpg|Kuća Markota Datoteka:Gradski bedemi Domagojeve skale (2).jpg|Ostatci gradskih bedema Datoteka:Kapelica sv Ante Ogradj.jpg|Kapelica sv. Ante na Ograđu Datoteka:Sv Ante i Pasko 01.jpg|Kamena ploča sv. Ante i sv. Paška na Ograđu </gallery> == Udruge == [[Datoteka:Domagojevi strijelci 1, Military Parade, Zagreb, 4-8-2015.JPG|mini|250px|desno|Domagojevi strijelci na [[Svečani mimohod povodom 20. godina VRO Oluja|mimohodu prigodom 20. obljetnice Oluje]]]] * Hrvatsko starinarsko športsko kulturno društvo "Narona" nastalo je na temeljima Starinarskog društva "Narona" osnovanog 11. svibnja 1930. Inicijator i prvi predsjednik društva bio je tadašnji župnik don Serafin Puratić, a društvo je prestalo s radom nekada u Drugom svjetskom ratu. Današnje društvo sastoji se od podsekcija:<ref>[http://www.vid.hr/images-dogadjaji/2015/8/dnar/000.htm Obnoviteljsko-osnivačka skupština HSŠKD "Narona"] vid.hr (pristupljeno 27. listopada 2016.)</ref> ** Udruga lađara Domagojevi gusari, ** Udruga Domagojevi strijelci, ** Udruga Vesela bratstva vidonjskog pučanstva, ** MNK Vid, ** KKK Sveti Vid, ** Udruga Mladih Vid, ** KUD Župa Vid. * Društvo brakova Vidonjki i Vidonjaca == Sport == * Svake godine [[4. kolovoza]] na [[Norin]]u se od [[2005.]] godine dan uoči blagdana [[Gospa Snježna|Ledene Gospe]], zaštitnice župe Vid vozi ''"Kup [[Domagoj|kneza Domagoja]]"'', natjecanje u vožnji [[neretvanska lađa|neretvanskih lađa]], kao svojevrsna uvertira [[Maraton lađa|Maratonu lađa na Neretvi]].<ref>[http://domagojevi-gusari.vid.hr/kupkd.htm domagojevi-gusari.vid.hr: Kup kneza Domagoja]</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{commonscat|Vid, Croatia}} * [http://www.vid.hr Portal sela Vid] * [http://www.a-m-narona.hr Stranica Arheološkog muzeja NARONA] {{Mrva-naselje hr}} {{Gradska naselja grada Metkovića}} [[Kategorija:Naselja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji]] [[Kategorija:Metković]] 4eu9b7hog7e7pqaxrdy1neyiga6vuyf 0 40642 7476078 7464057 2026-06-06T11:36:53Z Croxyz 205325 7476078 wikitext text/x-wiki {{Likovni umjetnik |ime = Andrija Medulić |slika = Andrija Medulic.jpg |veličina = 300px |opis = [[Ivan Rendić|Rendićev]] spomenik Meduliću iz 1878. godine na zagrebačkom [[Zrinjevac|Zrinjevcu]]. |rođenje = [[1510.]] |mjesto rođenja = [[Zadar]] ili [[Nadin]] |smrt = [[1. prosinca]] [[1563.]] |mjesto smrti = [[Mletačka Republika|Mletci]] |nacionalnost = [[Hrvat]] |period = [[visoka renesansa]], [[manirizam]] |vrsta = [[slikarstvo]], [[grafika]] |praksa = |utjecao = |utjecali = |djela = |nagrade = |potpis = }} [[Datoteka:Schiavone 1.jpg|mini|300px|''Sveta obitelj sa sv. Katarinom i malim Ivanom Krstiteljem'' (95 x 118 cm, oko 1552.), Beč]] [[Datoteka:Schiavone 2.jpg|mini|300px|''Obraćenje Sv. Pavla'' (ulje na platnu, 205 X 265 cm), Venecija]] '''Andrija Medulić''' ('''Andrea Schiavone''', '''Andrea Meldolla''', '''Andrija Zadranin'''; [[Zadar]] ili [[Nadin]],<ref>[http://www.schiavonmj.com/en_etymo.html Schiavon, a few celebrities] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160917104946/http://www.schiavonmj.com/en_etymo.html |date=17. rujna 2016. }}, www.schiavonmj.com</ref> [[1510.]] – [[1515.]] – [[Mletačka Republika|Mletci]], [[1. prosinca]] [[1563.]]), hrvatsko-talijanski [[Renesansa|renesansni]] [[slikar]] i [[grafičar]], jedan od najistaknutijih predstavnika talijanskog [[manirizam|manirizma]]. ==Životopis== Nedostatak izvornih podataka o Andriji Meduliću zvanom Schiavone razlog je što su uz njega još uvijek vezane mnoge nepoznanice. Njegove slike nisu potpisane, a tek neke grafike nose umjetnikovo ime ili monogram. Nije poznata ni točna godina rođenja, a niti izvori pravoga oblika imena, što je u prošlosti dovelo do udvostručenja njegova imena, Meldolla i Schiavone, kao ni kronologije i atribuiranja pojedinih djela. Još uvijek se u stručnoj literaturi nailazi na podatke da je rođen između [[1510.]] i [[1515.]] (čak [[1522.]]) u [[Zadar|Zadru]] (o tome svjedoči slikareva oporuka iz [[1563.]] godine, koju je slikar sam napisao), no sigurno se može potvrditi da u Mletcima djeluje kao priznati slikar prije [[1540.]] godine. Tome svjedoči [[Giorgio Vasari]], talijanski slikar, arhitekt i književnik u svom djelu o biografijama umjetnika (''Vite de' più eccellenti architetti, pittori, et scultori Italiani ([[1550.]] – [[1568.]]''). Medulić je umro u Mletcima [[1. prosinca]] [[1563.]] godine. Hrvatski oblik umjetnikova prezimena Medulić uvodi [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], bez znanstvene osnove i temeljem krive interpretacije arhivskog dokumenta, no taj se oblik imena uvriježio u hrvatskoj literaturi. Istraživanja zadarskih povjesničara temeljena na arhivskim dokumentima od [[1459.]] do [[1505.]], utvrdila su da je slikareva obitelj porijeklom iz gradića Meldolla u okolici grada Forli u Romagni, odakle su preselili u [[Zadar]] obnašajući vojnu službu [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]]. Upravo po tom gradiću svi su se Andrijini preci nazivali "de Meldula", "da Medola", "de Medolla", "de Meldola" ili "Meldola". Kao mlađi suvremenik [[Julije Klović|Julija Klovića]], radio je uglavnom u [[Mletačka Republika|Mletcima]]. Pripadao je [[Tizian]]ovom krugu, a svojim [[manirizam|manirizmom]] preteča je [[barok]]a. Njegovo je djelo pravi koloristički preobražaj, no potpuno će uvažavanje postići tek u retrospektivi u 17. stoljeću i kasnije. ==Stvaralaštvo== U Medulićevim crtežima i bakrorezima osjeća se snažan utjecaj [[Parmigianini]]a kod kojega je vjerojatno učio u [[Bologna|Bologni]] ili [[Parma|Parmi]]. Medulić je u Mletcima bio jedan od najizrazitijih predstavnika manirističkog slikarstva, a sredinom [[16. stoljeće|16. stoljeća]] utjecao je i na mladog [[Tizian]]a i [[Tintoretto|Tintoretta]]. U Italiji je među prvima radio samostalne pejzaže. Također je radio i crteže, [[bakropis]]e, [[Freska|freske]] i [[Ulje na platnu|ulja na platnu]]. U brojnim bakropisima uveo je novu tehniku suhe [[igle]]. Naglašenom dinamikom likova i neobičnim svjetlosnim efektima, nametnuo se kao jedan od najvažnijih slikarskih osobnosti talijanskog ''[[Cinquecento|cinquecenta]]''. Djela mu se čuvaju u najpoznatijim europskim muzejima i galerijama: u bečkom Kunsthistoriches Musemu, firentinskim [[Uffizi]] i galeriji [[Pitti]], u Veneciji, ali i u fondu Grafičke zbirke [[NSK]] u Zagrebu. Znamenita Medulićeva slika je ''Vjenčanje mletačkog dužda s morem'' u [[Bazilika sv. Marka|crkvi sv. Marka]] u Veneciji. ==Izvori== ;Bilješke i literatura {{izvori}} * [https://enciklopedija.hr/clanak/39786 Medulić, Andrija] [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]], www.enciklopedija.hr ==Vanjske poveznice== ;Ostali projeti {{WProjekti |commons = |commonshr = |commons2 = |commonshr2 = |commonscat = Andrea Schiavone |commonscathr = Andrija Medulić |commonscat2 = |commonscathr2 = |wikiatlas = |wikiatlashr = |wikivrste = |wikivrstehr = |wikizvor = |wikizvor_autor = |wječnik = |wikiknjige = |wikicitat = |stariwi = }} ;Mrežna mjesta * [https://digitalna.nsk.hr/?pr=l&mrx%5B-%5D%5B91815%5D=a Digitalizirana djela], [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu]] * [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=11880 Medulić, Andrija], [[Hrvatski biografski leksikon]], hbl.lzmk.hr * [http://db.nsk.hr/HeritageDetails.aspx?id=202 Andrija Medulić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160623231658/http://db.nsk.hr/HeritageDetails.aspx?id=202 |date=23. lipnja 2016. }}, Medulićevih 15 digitaliziranih bakropisa iz Digitalne zbirke Grafičke zbirke [[NSK]], db.nsk.hr * [http://www.treccani.it/enciclopedia/meldolla-andrea-detto-lo-schiavone_(Dizionario-Biografico)/ Meldolla, Andrea, detto lo Schiavone], Dizionario Biografico degli Italiani (Talijanski biografski leksikon), www.treccani.it {{ita oznaka}} {{GLAVNIRASPORED:Medulić, Andrija}} [[Kategorija:Životopisi, Zadar]] [[Kategorija:Hrvatski renesansni slikari]] [[Kategorija:Nadin]] 1s4ep49gs0y5k5lta3o0pb5ukwj2nif 0 41098 7475920 7301139 2026-06-05T21:33:13Z Divna Jaksic 974 {{mrva-prehrana}} 7475920 wikitext text/x-wiki {{Infookvir hrana | ime = Pekmez | slika = Domaći dzem.jpg | opis slike = | drugo_ime = | mjesto_podrijetla = | regija/država = | kreator = | vrsta = namaz | temperatura = hladno | glavni_sastojci = [[voće]]<br>[[šećer]] | podvrste = | kalorije = | ostalo = }} '''Pekmez''' se dobiva ukuhavanjem protisnute ili neprotisnute [[Voće|voćne]] mase posve zrelog voća bez koštica, s dodatkom ili bez dodatka [[Šećeri|šećera]]. == Opis == U odnosu prema voćnoj masi, pekmez se može zasladiti s najviše 20% šećera. Pekmez se najčešće priprema od zrelih [[šljiva]] i to bez dodatka šećera, a dodavanjem šećera dobiva se zaslađeni pekmez od šljiva. Pekmez mora biti vrlo gust. == Povezani članci == * [[Marmelada]] * [[Džem]] {{mrva-prehrana}} [[Kategorija:Namazi]] hvvpwbivgby1zry4ful4mdzlyzn223i 0 42375 7475628 7427066 2026-06-05T12:06:38Z Croxyz 205325 /* Vanjske poveznice */ 7475628 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|srpanj 2010.}} {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Lionel Messi | slika = [[Datoteka:Lionel Messi 20180626.jpg|220px]] | opis slike = Messi u dresu Argentine u [[2018.]] godini | država = {{Z+X|ARG}} | puno ime = Lionel Andrés Messi Cuccittini<ref name="profile"/><ref>{{citiranje www |url=http://www.soccerway.com/players/lionel-andres-messi/119/ |naslov=Lionel Andrés Messi at Soccerway |preuzeto=14. lipnja 2009. |izdavač=Soccerway}}</ref> | nadimak = ''Leo Messi, Messi, La Pulga Atomica'' | datum rođenja = [[24. lipnja]] [[1987.]] | mjesto rođenja = [[Rosario (Argentina)|Rosario]] | država rođenja = [[Argentina]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | visina = 170 cm<ref name="NameBirthHeight">{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce44/pdf/SquadLists-English.pdf |title=FIFA World Cup Qatar 2022™: List of Players: Argentina |publisher=FIFA |page=1 |date=15 November 2022 |access-date=18 December 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221218195301/https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce44/pdf/SquadLists-English.pdf |archive-date=18 December 2022 |url-status=live}}</ref> | trenutačni klub = [[Inter Miami CF|Inter Miami]] | broj u klubu = 10 | pozicija = [[Napadač (nogomet)|napadač]] | ugovor = | mlade godine = 1992. – 1995. <br> 1995. – 2000.<br />2000. – 2003. | juniorski klubovi = Grandoli <br> [[Newell's Old Boys]]<br />[[FC Barcelona|Barcelona]] | godina = 2003. – 2004.<br />2004. – 2005.<br />2004. – 2021.<br />2021. – 2023. <br> 2023. – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[FC Barcelona C|Barcelona C]]<br />[[FC Barcelona Atletic|Barcelona B]]<br />[[FC Barcelona|Barcelona]]<br />[[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] <br> [[Inter Miami CF|Inter Miami]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}10 {{0}}{{0}}{{0}}(5)<br />{{0}}{{0}}22 {{0}}{{0}}{{0}}(6)<br />{{0}}520 {{0}}(474)<br />{{0}}{{0}}58 {{0}}{{0}}(22) <br> {{0}}{{0}}12 {{0}}{{0}}{{0}}(8) | godine u reprezentaciji = 2004. – 2005.<br />2008.<br />2005. – ''danas'' | reprezentacija = {{Z|ARG}} [[Argentinska nogometna reprezentacija do 20 godina|Argentina do 20]]<br />{{Z|ARG}} [[Argentinska nogometna reprezentacija do 23 godine|Argentina do 23]]<br />{{NogRep|ARG}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}18 {{0}}{{0}}(14)<br />{{0}}{{0}}{{0}}5 {{0}}{{0}}{{0}}(2)<br />{{0}}180 {{0}}(106) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = {{Medalje sport | [[Nogomet]]}} {{Medalje OI}} {{Medalje zlato | [[OI 2008.|Peking 2008.]] |}} {{Medalje SP}} {{Medalje srebro | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|Brazil 2014.]] |}} {{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Katar 2022.]] |}} | napomena = | ažurirano = 22. travnja 2024. |Copa America = srebro 2007.}} '''Lionel Andrés Messi''' ([[Rosario (Argentina)|Rosario]], [[24. lipnja]] [[1987.]]) [[Argentina|argentinski]] je [[nogometaš]] i [[Argentinska nogometna reprezentacija|reprezentativac]]. Trenutačno igra za [[Inter Miami CF|Inter Miami]]. Njegov igrački stil izazvao je usporedbe s [[Diego Maradona|Diegom Maradonom]], koji je Messija proglasio svojim "nasljednikom".<ref>{{citiranje www |prezime=Gardner |ime=Neil |dan=19. travnja 2007. |url=http://www.timesonline.co.uk/tol/sport/football/article1676692.ece |naslov=Is Messi the new Maradona? |izdavač=Times Online |preuzeto=31. ožujka 2009. |archive-date=29. lipnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110629112333/http://www.timesonline.co.uk/tol/sport/football/article1676692.ece |url-status=dead }}</ref><ref>{{citiranje www |url=http://www.chinadaily.com.cn/english/doc/2006-02/25/content_523966.htm |naslov=Maradona proclaims Messi as his successor |autor=Reuters |izdavač=China Daily |dan=25. veljače 2006. |preuzeto=8. listopada 2006.}}</ref> == Igračka karijera == Messi je počeo igrati nogomet u ranoj dobi, a njegov je potencijal ubrzo primijetila Barcelona. S 13 godina (2000. godine) je napustio mladu momčad [[Newell's Old Boys]]a i s obitelji se preselio u Europu, jer je Barcelona ponudila da će platiti liječenje njegove deficijencije [[hormon rasta|hormona rasta]]. Debitiravši u sezoni 2004./05., srušio je ligaški rekord za najmlađeg igrača koji je zaigrao u ligaškoj utakmici, a postao je i najmlađi strijelac u povijesti. Slijedila su velika priznanja jer je Barcelona u Messijevoj debitantskoj sezoni osvojila prvenstvo i [[UEFA Liga prvaka 2005./06.|Ligu prvaka]]. Prekretnicom se pokazala sezona 2006./07.: postao je standardni prvotimac, postigavši ''hat-trick'' u ''El Clásicu'' i završivši sezonu s 14 golova u 26 ligaških utakmica. Njegova vjerojatno najbolja sezona bila je [[La Liga 2008./09.|2008./09.]], u kojoj je postigao 38 golova i bio sastavni dio momčadi koja je osvojila tri trofeja. U prosincu 2009. osvojio je [[Zlatna lopta France Footballa|Zlatnu loptu France Footballa]],<ref name="zlatna lopta">{{citiranje www |url=http://sportnet.hr/Nogomet/EuropskeLige/Spanjolska.aspx |naslov=Zlatna lopta u Messijevim rukama |izdavač=Sportnet.hr |dan=1. prosinca 2009. |preuzeto=1. prosinca 2009. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090822091405/http://www.sportnet.hr/Nogomet/EuropskeLige/Spanjolska.aspx |archivedate=22. kolovoza 2009.}}</ref> nagradu ''[[World Soccer]]a'' za nogometaša godine<ref name="world soccer">{{citiranje www |url=http://www.tportal.hr/sport/nogomet/47092/Ronaldinho-proglasen-nogometasem-desetljeca.html |naslov=Ronaldinho proglašen nogometašem desetljeća |izdavač=Javno.com |dan=10. prosinca 2009. |preuzeto=11. prosinca 2009.}}</ref> i [[FIFA-in igrač godine|FIFA-inu nagradu za nogometaša godine]].<ref name="fifa">{{citiranje www |url=http://sportnet.hr/vijesti/388745/nogomet-nogometni-svijet/messi-najbolji-u-izboru-fife |naslov=Messi najbolji u izboru Fife |izdavač=Sportnet.hr |dan=21. prosinca 2009. |preuzeto=21. prosinca 2009.}}</ref> Messi je bio najbolji strijelac sa šest postignutih pogodaka, uključujući dva u finalu, Svjetskog nogometnog prvenstva mladih. Ubrzo nakon toga, postao je standardni član argentinske seniorske nogometne reprezentacije. Godine 2006. postao je najmlađi Argentinac koji je zaigrao na [[Svjetsko nogometno prvenstvo|Svjetskom nogometnom prvenstvu]], a sljedeće je godine bio osvajač srebrne medalje na [[Copa América 2007.|Copa Américi]]. Na [[XXIX. Olimpijske igre – Peking 2008.|Olimpijskim igrama 2008.]] u [[Peking]]u osvojio je zlatnu medalju, svoje prvo međunarodno priznanje. ==Rani život== Messi je rođen 24. lipnja 1987. u [[Rosario (Argentina)|Rosariju]] u [[Argentina|Argentini]], u obitelji Jorgea Messija, tvorničkog radnika, i Celie (djevojački Cuccitini), honorarne čistačice.<ref>{{citiranje www |url=http://www.pagina12.com.ar/diario/deportes/8-121094-2009-03-07.html |prezime=Veiga |ime=Gustavo |izdavač=Pagina 12 |naslov=Los intereses de Messi |preuzeto=31. svibnja 2009. |jezik=španjolski}}</ref><ref name="mission">{{citiranje www |url=http://www.timesonline.co.uk/tol/sport/football/european_football/article3779961.ece |izdavač=Times Online |naslov=Lionel Messi on a mission |prezime=Hawkey |ime=Ian |dan=20. travnja 2008. |preuzeto=30. svibnja 2009. |archive-date=30. kolovoza 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080830020412/http://www.timesonline.co.uk/tol/sport/football/european_football/article3779961.ece |url-status=dead }}</ref> Očeva strana obitelji potječe iz talijanskog grada [[Ancona|Ancone]] odakle je njegov predak, Angelo Messi, 1883. emigrirao u Argentinu.<ref name="El origen de los Messi">{{citiranje www |url=http://www.aldia.cr/ad_ee/2006/febrero/24/ovacion11.html |naslov=El origen de los Messi está en Italia |preuzeto=7. srpnja 2009. |dan=24. veljače 2006. |izdavač=aldia.cr |prezime=Aguilar |ime=Alexander |jezik=španjolski}}</ref><ref name="Las raíces italianas de Leo Messi">{{citiranje www |url=http://hemeroteca.elmundodeportivo.es/preview/2005/10/07/pagina-5/722791/pdf.html |naslov=Las raíces italianas de Leo Messi |preuzeto=7. srpnja 2009. |dan=7. listopada 2005. |izdavač=elmundodeportivo.es |prezime=Cubero |ime=Cristina |jezik=španjolski}}</ref> Ima dva starija brata Rodriga i Matíasa kao i sestru Mariu Sol.<ref>{{citiranje www |url=http://www.nbcolympics.com/athletes/athlete=1246/bio/ |izdavač=NBC |naslov=Lionel Messi bio |preuzeto=30. svibnja 2009. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170513153151/http://www.nbcolympics.com/athletes/athlete=1246/bio |archivedate=13. svibnja 2017.}}</ref> Messi je s pet godina počeo igrati nogomet za Grandoli, mjesni klub koji je trenirao njegov otac Jorge.<ref name="Williams"/> Messi je 1995. prešao u [[Newell's Old Boys]] čije je sjedište u njegovu rodnom gradu Rosariju.<ref name="Williams">{{citiranje www |prezime=Williams |ime=Richard |url=http://www.guardian.co.uk/football/2006/feb/24/championsleague1 |izdavač=The Guardian |naslov=Messi has all the qualities to take world by storm |preuzeto=3. svibnja 2008. |dan=26. veljače 2006.}}</ref> Kad mu je bilo 11, dijagnosticiran mu je manjak hormona rasta.<ref>{{cite news |url=http://www.telegraph.co.uk/sport/football/european/championsleague/5099857/Franck-Ribery-the-man-to-challenge-Lionel-Messi-and-Barcelona.html |title=Franck Ribery the man to challenge Lionel Messi and Barcelona |publisher=Daily Telegraph |last=White |first=Duncan |date=4. travnja 2009. |access-date=19. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100323094801/http://www.telegraph.co.uk/sport/football/european/championsleague/5099857/Franck-Ribery-the-man-to-challenge-Lionel-Messi-and-Barcelona.html |archive-date=23. ožujka 2010.}}</ref> Prvoligaš [[Club Atlético River Plate|River Plate]] pokazao je zanimanje za Messijev napredak, ali nije imao dovoljno novca za plaćanje liječenja, jer je ono stajalo 900 dolara mjesečno.<ref name="mission"/> [[Carles Rexach]], sportski direktor [[FC Barcelona|Barcelone]], saznao je za njegov talent jer je Messi imao rođake u [[Katalonija|Kataloniji]], a Messi i njegov otac dogovorili su probni rok.<ref name="mission"/> Barcelona ga je potpisala nakon što su ga vidjeli kako igra,<ref name="fifa.com"/> ponudivši mu plaćanje medicinskih računa, ako bi bio spreman preseliti se u Španjolsku.<ref name="Williams"/> Obitelj mu se preselila u Europu, a on je počeo igrati za omladinsku klupsku momčad.<ref name="fifa.com">{{cite news |url=http://www.fifa.com/tournaments/archive/tournament=107/edition=248388/news/newsid=103182.html |title=The new messiah |publisher=FIFA.com |date=5. ožujka 2006. |access-date=19. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131225005810/http://www.fifa.com/tournaments/archive/tournament=107/edition=248388/news/newsid=103182.html |archive-date=25. prosinca 2013.}}</ref> ==Klupska karijera== ===Barcelona=== Messi je svoj neslužbeni prvi nastup u prvoj momčadi ostvario u prijateljskoj utakmici protiv [[F.C. Porto|Porta]] 16. studenog 2003. (sa 16 godina i 145 dana).<ref name="footballdb"/><ref>{{cite news |url=http://edition.cnn.com/2009/SPORT/football/05/22/messi.football.best.world/index.html |title=Profile: Lionel Messi |author=Tutton, Mark and Duke, Greg |publisher=CNN |date=22. svibnja 2009. |accessdate=30. svibnja 2009. |archive-date=11. travnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190411213640/http://edition.cnn.com/2009/SPORT/football/05/22/messi.football.best.world/index.html |url-status=dead }}</ref> Za manje od godinu dana ostvario je svoj ligaški prvi nastup protiv [[RCD Espanyol|Espanyol]]a 16. listopada 2004. (sa 17 godina i 114 dana), postavši tako treći najmlađi igrač ikad koji je zaigrao za Barcelonu i najmlađi klupski igrač koji je igrao u [[La Liga|La Ligi]] (rekord je u rujnu 2007. srušio njegov suigrač [[Bojan Krkić]]).<ref name="profile"/><ref name="footballdb"/> Kad je postigao svoj prvi seniorski gol za klub protiv [[Albacete Balompié|Albacetea]] 1. svibnja 2005., Messiju je bilo 17 godina, 10 mjeseci i 7 dana, čime je postao najmlađi igrač Barcelone koji je postigao pogodak u La Ligi<ref>{{citiranje www |url=http://www.fcbarcelona.com/web/english/noticies/futbol/temporada07-08/10/n071016101878.html |naslov=Meteoric rise in three years |preuzeto=3. svibnja 2008. |izdavač=fcbarcelona.com |archive-date=6. rujna 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110906093707/http://www.fcbarcelona.com/web/english/noticies/futbol/temporada07-08/10/n071016101878.html |url-status=dead }}</ref> sve do 2007. kad je Bojan Krkić srušio ovaj rekord, pogodivši na Messijevu asistenciju.<ref>{{citiranje www |url=http://www.fcbarcelona.cat/web/english/noticies/futbol/temporada07-08/10/n071020101276.html |naslov=Krkic enters the record books |preuzeto=16. srpnja 2009. |dan=21. listopada 2007. |izdavač=fcbarcelona.cat |prezime=Nogueras |ime=Sergi |archiveurl=https://archive.is/20110819191710/http://www.fcbarcelona.cat/web/english/noticies/futbol/temporada07-08/10/n071020101276.html |archivedate=19. kolovoza 2011.}}</ref> ====Sezona 2005./06.==== {{Quote box | width=30% | align=right | quote= "Mislim da je Messi kao ja, on je najbolji u svijetu uz [[Ronaldinho|Ronaldinha]]."|source= <small>[[Diego Maradona]].<ref>{{cite news|url=http://www.manutd.com/default.sps?pagegid={83A644F4-1A7E-48B9-AF95-4605613A9A18}&newsid=232152&page=2|title=Funnies: McCarthy's Language Barriers|last = Bartram | first = Steve |publisher=ManUtd.com|date=31. kolovoza 2005.|accessdate=12. lipnja 2009.}}</ref> </small> }} 16. rujna, drugi put u tri mjeseca, Barcelona je najavila obnavljanje Messijeva ugovora – ovaj se put radilo o povećanju plaće kao redovitom prvotimcu i produženju ugovora do lipnja 2014.<ref name="Williams"/> Messi je 26. rujna stekao španjolsko državljanstvo<ref>{{cite news |url=http://thestar.com.my/sports/story.asp?file=/2005/9/28/sports/12165057&sec=sports |title=Good news for Barcelona as Messi gets his Spanish passport |publisher=The Star |date=28. svibnja 2005. |accessdate=29. svibnja 2009. |archive-date=30. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121030083233/http://thestar.com.my/sports/story.asp?file=%2F2005%2F9%2F28%2Fsports%2F12165057&sec=sports |url-status=dead }}</ref> te je konačno mogao ostvariti svoj debi u prvom razredu španjolskog nogometa. Messijevo prvo istrčavanje na domaćem terenu bilo je 27. rujna u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]] protiv talijanskog [[Udinese Calcio|Udinesea]].<ref name="footballdb">{{cite news |url=http://www.footballdatabase.com/index.php?page=player&Id=222&b=true |title=Lionel Andres Messi - FCBarcelona and Argentina |publisher=footballdatabase.com |accessdate=23. kolovoza 2006.}}</ref> Navijači na Barceloninu stadionu, [[Camp Nou]], ispratili su Messija ovacijama po njegovoj zamjeni, jer su njegove majstorije s loptom i kombinacije s [[Ronaldinho]]m oduševile prisutne.<ref>{{cite news |author=Reuters |url=http://in.rediff.com/sports/2005/sep/28messi.htm |title=Ronaldinho scores the goals, Messi takes the plaudits |publisher=rediff.com |date=28. rujna 2005. |accessdate=23. kolovoza 2006.}}</ref> Messi je u 17 ligaških nastupa šest puta tresao mreže, a u šest je nastupa u Ligi prvaka pogodio jedanput. Međutim, sezona mu je završila 7. ožujka 2006. nakon što je tijekom utakmice drugog kruga Lige prvaka protiv [[Chelsea F.C.|Chelsea]] pretrpio rupturu mišića.<ref>{{cite news |url=http://soccernet.espn.go.com/news/story?id=366008&cc=3436 |title=Frustrated Messi suffers another injury setback |publisher=ESPN Soccernet |date=26. travnja 2006. |accessdate=22. srpnja 2006. |archive-date=24. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121024073801/http://soccernet.espn.go.com/news/story?id=366008&cc=3436 |url-status=dead }}</ref> Barcelona je sezonu završila trijumfalno, postavši prvak Španjolske i Europe.<ref>{{cite news |url=http://www.independent.co.uk/sport/football/premier-league/arsenal-1-barcelona-2-barcelona-crush-heroic-arsenal-in-space-of-four-brutal-minutes-478659.html |title=Arsenal 1 Barcelona 2: Barcelona crush heroic Arsenal in space of four brutal minutes |last=Wallace |first=Sam |publisher=The Independent |date=18. svibnja 2006. |accessdate=3. lipnja 2009.}}</ref><ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/europe/4970966.stm |title=Barca retain Spanish league title |publisher=BBC Sport |date=3. svibnja 2006. |accessdate=3. lipnja 2009.}}</ref> ====Sezona 2006./07.==== [[Datoteka:Barcelona vs Rangers.jpg|mini|220px|desno|Messi na utakmici s Rangersom 2007.]] Messi se u sezoni 2006./07. ustalio kao standardni prvotimac, postigavši 14 pogodaka u 26 utakmica.<ref>{{cite news |url=http://www.national-football-teams.com/v2/player.php?id=12563 |title=Lionel Messi at National Football Teams |publisher=National Football Teams |accessdate=17. srpnja 2009.}}</ref> 12. studenog, na utakmici protiv [[Real Zaragoza|Zaragoze]], Messi je slomio stopalo, što ga je udaljilo s terena tri mjeseca.<ref>{{cite news |url=http://www.fcbarcelona.com/eng/noticias/noticias/n06111404.shtml |title=Doctors happy with Messi op |publisher=FCBarcelona.com |date=14. studenoga 2006. |access-date=19. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20061126040828/http://www.fcbarcelona.com/eng/noticias/noticias/n06111404.shtml |archive-date=26. studenoga 2006.}}</ref><ref>{{cite news |url=http://www.fifa.com/en/comp/index/0,2442,125576,00.html?articleid=125576 |title=Messi to miss FIFA Club World Cup |date=13. studenoga 2006. |publisher=FIFA.com/Reuters |access-date=19. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20071211061548/http://fifa.com/en/comp/index/0,2442,125576,00.html?articleid=125576 |archive-date=11. prosinca 2007.}}</ref> Messi se od ozljede oporavio u Argentini, a vratio se protiv [[Racing de Santander|Racing Santander]]a 11. veljače,<ref>{{cite news |url=http://barcelona.theoffside.com/la-liga/barcelona-racing-santander-sunday-3pm-est.html |title=Barcelona - Racing Santander |publisher=The Offside |date=19. siječnja 2008. |accessdate=30. svibnja 2009. |archive-date=30. svibnja 2012. |archive-url=https://archive.is/20120530090054/http://barcelona.theoffside.com/la-liga/barcelona-racing-santander-sunday-3pm-est.html |url-status=dead }}</ref> gdje je nastupio kao zamjena u drugom poluvremenu. 11. ožujka, u ''[[El Clásico|El Clásicu]]'' Messi je bio u vrhunskoj formi, postigavši ''hat-trick'' u remiju 3:3 kojeg je Barcelona okončala s deset igrača na terenu. Sva tri pogotka bila su izjednačujuća, a treći je postignut u sudačkoj nadoknadi.<ref>{{cite news |url=http://www.independent.co.uk/sport/football/european/barcelona-3-real-madrid-3-magical-messi-is-barcelonas-hero-439788.html |title=Magical Messi is Barcelona's hero |last=Hayward |first=Ben |publisher=The Independent |date=11. ožujka 2007. |access-date=19. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110906081352/http://www.independent.co.uk/sport/football/european/barcelona-3-real-madrid-3-magical-messi-is-barcelonas-hero-439788.html |archive-date=6. rujna 2011.}}</ref> Tako je postao prvi igrač nakon [[Iván Zamorano|Ivana Zamorana]] (za Real Madrid u sezoni 1994./95.) koji je postigao ''hat-trick'' u ''El Clásicu''.<ref>{{cite news |url=http://www.fifa.com/worldfootball/clubfootball/news/newsid=113101.html |title=Inter beat AC, Messi headlines derby |date=11. ožujka 2007. |publisher=FIFA.com |access-date=19. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140803140827/http://www.fifa.com/worldfootball/clubfootball/news/newsid=113101.html |archive-date=3. kolovoza 2014.}}</ref> Osim toga, Messi je i najmlađi igrač ikad koji je postigao pogodak u velikom derbiju. U nastavku je prvenstva još češće pronalazio mrežu; 11 od njegovih 14 ligaških golova u sezoni postignuto je u posljednjih 13 utakmica.<ref>{{cite news |url=http://soccernet.espn.go.com/players/gamelog?id=45843&season=2006&cc=5739 |title=Lionel Messi 2006/07 season statistics |publisher=ESPN Soccernet |accessdate=3. lipnja 2009. |archive-date=26. ožujka 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100326235840/http://soccernet.espn.go.com/players/gamelog?id=45843 |url-status=dead }}</ref> [[Datoteka:Lionel Messi goal 19abr2007.jpg|mini|lijevo|220px|Messi trenutak prije postizanja zgoditka protiv Getafea]] Messi je dokazao i kako etiketa "novog Maradone" nije bila samo napuhavanje, gotovo repliciravši Maradonine najslavnije golove u istoj sezoni.<ref name="maradonalike">{{cite news |url=http://www.telegraph.co.uk/sport/football/european/2311407/The-greatest-goal-ever.html |title=The greatest goal ever? |date=20. travnja 2007. |publisher=Daily Telegraph |last=Lowe |first=Sid |accessdate=7. srpnja 2009.}}</ref> 18. travnja 2007., postigao je dva gola tijekom polufinala [[Kup kralja|Kupa kralja]] protiv [[Getafe CF|Getafea]], od kojih je jedan bio iznimno sličan Maradoninom slavnom golu protiv [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleske]] na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Meksiko 1986.|Svjetskom prvenstvu 1986.]] u Meksiku.<ref>{{citiranje www |url=http://soccernet.espn.go.com/news/story?id=423002&cc=3888 |naslov=Messi dazzles as Barça reach Copa Final |izdavač=ESPN Soccernet |dan=18. travnja 2007. |access-date=19. listopada 2009. |archive-date=24. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121024073812/http://soccernet.espn.go.com/news/story?id=423002&cc=3888 |url-status=dead }}</ref> Svjetski mediji počeli su ga uspoređivati s Maradonom, dok su ga oni španjolski nazvali "Messidona".<ref>{{citiranje www |url=http://www.hindu.com/2007/07/14/stories/2007071455691800.htm |naslov=Can ‘Messidona’ beat Maradona? |izdavač=The Hindu |dan=14. srpnja 2007. |access-date=19. listopada 2009. |archive-date=14. listopada 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131014194308/http://www.hindu.com/2007/07/14/stories/2007071455691800.htm |url-status=dead }}</ref> Pretrčao je otprilike istu razdaljinu, 62 metra, prešao isti broj igrača (šest, uključujući vratara), pogodio iz vrlo slične pozicije te potrčao prema korner zastavici kao i Maradona 21 godinu ranije.<ref name="maradonalike"/> Na konferenciji za novinare nakon utakmice, Messijev suigrač [[Deco]] je rekao: "Bio je to najbolji gol kojeg sam vidio u životu."<ref>{{cite news |url=http://www.telegraph.co.uk/sport/main.jhtml?xml=/sport/2007/04/20/sfnmes20.xml |title=The greatest goal ever? |last=Lowe |first=Sid |publisher=Daily Telegraph |date=20. travnja 2007. |access-date=10. kolovoza 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080513171834/http://www.telegraph.co.uk/sport/main.jhtml?xml=%2Fsport%2F2007%2F04%2F20%2Fsfnmes20.xml |archive-date=13. svibnja 2008.}}</ref> Messi je i protiv [[RCD Espanyol|Espanyola]] postigao gol jako sličan onom Maradoninu kojeg je dao rukom u četvrtfinalu Svjetskog prvenstva 1986. protiv Engleske. Messi se odrazio prema lopti i rukom je proslijedio pokraj vratara [[Carlos Kameni|Carlosa Kamenog]].<ref name="Hand of Messi">{{cite news |url=http://www.timesonline.co.uk/tol/sport/football/european_football/article1910271.ece |title=Hand of Messi saves Barcelona |last=Mitten |first=Andy |publisher=Times Online |date=10. lipnja 2007. |accessdate=2008-01-12 |archive-date=13. listopada 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20081013021540/http://www.timesonline.co.uk/tol/sport/football/european_football/article1910271.ece |url-status=dead }}</ref> Unatoč protestima igrača Espanyola gol je priznat iako su televizijske snimke jasno ukazivale na igranje rukom.<ref name="Hand of Messi"/> ====Sezona 2007./08.==== Tijekom [[La Liga 2007./08.|sezone 2007./08.]], Messi je u jednom tjednu zabio pet golova odvevši Barcelonu među prve četiri momčadi La Lige. 19. rujna je pogodio jednom u domaćoj pobjedi protiv [[Olympique Lyonnais|Lyona]] 3:0 u Ligi prvaka.<ref>{{cite news |url=http://soccernet.espn.go.com/report?id=228758&&cc=5739 |title=Barcelona 3-0 Lyon: Messi orchestrates win |publisher=ESPN Soccernet |date=19. rujna 2007. |accessdate=27. svibnja 2009. |archive-date=24. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121024081230/http://soccernet.espn.go.com/report?id=228758&&cc=5739 |url-status=dead }}</ref> 22. rujna protiv [[Sevilla F.C.|Seville]] postigao je dva zgoditka,<ref>{{cite news |url=http://www.soccerway.com/matches/2007/09/22/spain/primera-division/futbol-club-barcelona/sevilla-futbol-club/480859/ |title=Barcelona vs. Sevilla |publisher=Soccerway |date=22. rujna 2007. |accessdate=29. svibnja 2009.}}</ref> a 26. rujna još dva u 4:1 pobjedi nad [[Real Zaragoza|Zaragozom]].<ref>{{cite news |url=http://barcelona.theoffside.com/injuries/barcelona-4-1-zaragoza-review.html |title=Barcelona 4-1 Zaragoza |author=Isaiah |publisher=The Offside |date=26. rujna 2007. |access-date=19. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120311091432/http://barcelona.theoffside.com/injuries/barcelona-4-1-zaragoza-review.html |archive-date=11. ožujka 2012.}}</ref> 27. veljače 2008. odigrao je svoju 100. službenu utakmicu za [[FC Barcelona|Barçu]] protiv [[Valencia CF|Valencije]].<ref>{{cite news |url=http://www.fifa.com/worldfootball/clubfootball/news/newsid=700689.html |title=Xavi late show saves Barca |author=FIFA |publisher=FIFA |date=27. veljače 2008. |access-date=19. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140803053023/http://www.fifa.com/worldfootball/clubfootball/news/newsid=700689.html |archive-date=3. kolovoza 2014.}}</ref> Nominiran je za nagradu FIFPro u kategoriji napadača.<ref>{{cite news |url=http://worldx1.fifpro.org/index.php?mod=plink&id=14697 |title=FIFPro World XI |publisher=FIFPro |accessdate=30. svibnja 2009. |archive-date=9. listopada 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20111009021258/http://worldx1.fifpro.org/index.php?mod=plink&id=14697 |url-status=dead }}</ref> U anketi internetskog izdanja španjolskih novina ''[[Diario Marca|Marca]]'' izabran je za najboljeg igrača svijeta sa 77 posto glasova.<ref>{{cite news |url=http://archivo.marca.com/futbol/2007/messi_kun/handicho.html |title=El fútbol a sus pies |last=Villalobos |first=Fran |publisher=Marca |language=španjolski |date=10. travnja 2007. |accessdate=7. srpnja 2009.}}</ref> Kolumnisti iz novina ''[[El Mundo Deportivo]]'' i ''[[Sport (novine)|Sport]]'' izjavili su da bi [[Ballon d'Or|Zlatna lopta]] trebala pripasti Messiju, što je potvrdio i [[Franz Beckenbauer]].<ref>{{cite news |url=http://www.sport.es/default.asp?idpublicacio_PK=44&idioma=CAS&idtipusrecurs_PK=7&idnoticia_PK=447107 |title=Si Messi sigue trabajando así, será como Maradona y Pelé |last=Fest |first=Leandro |publisher=Sport.es |language=španjolski |accessdate=7. srpnja 2009. |archive-date=24. svibnja 2008. |archive-url=https://archive.today/20080524062418/http://www.sport.es/default.asp?idpublicacio_PK=44&idioma=CAS&idtipusrecurs_PK=7&idnoticia_PK=447107 |url-status=dead }}</ref> Messi je 4. ožujka tijekom utakmice protiv [[Celtic F.C.|Celtica]] pretrpio rupturu mišića koja ga je izbacila s terena na šest tjedana. Bila je to četvrta ozljeda te vrste koju je Messi zadobio u posljednje tri sezone.<ref>{{cite news |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/story/2008/03/05/lionel-messi.html?ref=rss |title=Barcelona's Lionel Messi sidelined with thigh injury |publisher=CBC.ca |date=5. ožujka 2008. |accessdate=14. lipnja 2009.}}</ref> ====Sezona 2008./09.==== [[Datoteka:Lionel Messi 31mar2007.jpg|150px|mini|lijevo|Messi na utakmici protiv [[Deportivo de La Coruña|Deportiva]]]] Nakon Ronaldinhova odlaska iz kluba, Messi je naslijedio njegov broj 10.<ref>{{cite news |url=http://www.goal.com/en/news/8/main/2008/08/04/803776/messi-inherits-ronaldinhos-no-10-shirt |title=Messi Inherits Ronaldinho's No. 10 Shirt |last=Sica |first=Gregory |publisher=Goal.com |date=4. kolovoza 2008. |accessdate=2. lipnja 2009.}}</ref> 1. listopada 2008., tijekom susreta Lige prvaka protiv [[Šahtar Donjeck|Šahtara]], Messi je pogodio dva puta u posljednjih sedam minuta, ušavši kao zamjena za [[Thierry Henry|Thierryja Henryja]] i tako preokrenuo rezultat od 1:0 na 1:2 za pobjedu Barcelone.<ref>{{cite news |url=http://soccernet.espn.go.com/report?id=254681&cc=5739 |title=Late Messi brace nicks it |publisher=ESPN Soccernet |date=1. listopada 2008. |accessdate=29. svibnja 2009. |archive-date=24. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121024081234/http://soccernet.espn.go.com/report?id=254681&cc=5739 |url-status=dead }}</ref> Sljedeća ligaška utakmica protiv [[Atlético Madrid]]a etiketirana je kao prijateljski susret između Messija i njegova dobrog prijatelja [[Sergio Agüero|Sergia Agüera]].<ref>{{cite news |url=http://bleacherreport.com/articles/65327-barcelona-6-1-atletico-madrid-match-report-and-player-ratings |title=Barcelona 6-1 Atletico Madrid |last=Osaghae |first=Efosa |publisher=Bleacher Report |date=4. listopada 2008. |accessdate=31. svibnja 2009.}}</ref> Messi je postigao gol iz slobodnog udarca i asistirao za još jedan u pobjedi Barcelone od 6:1.<ref>{{cite news |url=http://soccernet-assets.espn.go.com/report?id=252817&league=ESP.1&cc=5739 |title=Goal rush for Barcelona |publisher=ESPN Soccernet |date=4. listopada 2008. |accessdate=31. svibnja 2009. |archive-date=10. kolovoza 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140810090950/http://soccernet-assets.espn.go.com/report?id=252817&league=ESP.1&cc=5739 |url-status=dead }}</ref> Messi je ponovno oduševio protiv Seville postigavši gol iz voleja s 23 metra, a zatim predriblavši vratara i pogodivši za drugi iz mrtvog kuta.<ref>{{cite news |url=http://www.fifa.com/worldfootball/clubfootball/news/newsid=964294.html |title=Messi magical, Real miserable |publisher=FIFA.com |date=29. studenoga 2008. |access-date=19. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140803210929/http://www.fifa.com/worldfootball/clubfootball/news/newsid=964294.html |archive-date=3. kolovoza 2014.}}</ref> 13. prosinca 2008. godine, tijekom prvog Clásica sezone, Messi je pogodio za drugi gol u Barceloninoj pobjedi 2:0.<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/europe/7776472.stm |title=Barcelona 2-0 Real Madrid |publisher=BBC Sport |date=13. prosinca 2008. |accessdate=29. svibnja 2009.}}</ref> Završio je i kao drugi u izboru za FIFA-inog igrača godine sa 678 bodova.<ref name="Gala 2008">{{citiranje www |url=http://es.fifa.com/mm/document/classic/awards/99/15/28/resultsmenforfifa.combyplayer.pdf |naslov=FIFA World Player Gala 2008 |izdavač=FIFA.com |preuzeto=7. srpnja 2009. |archive-date=15. svibnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190515125420/https://es.fifa.com/mm/document/classic/awards/99/15/28/resultsmenforfifa.combyplayer.pdf |url-status=dead}}</ref><ref>{{citiranje www |url=http://www.fifa.com/mm/document/classic/awards/finalmenbyplayer_32209.pdf |naslov=FIFA World Player Gala 2007 |izdavač=FIFA.com |preuzeto=7. srpnja 2009. |archive-date=30. lipnja 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170630222655/http://www.fifa.com/mm/document/classic/awards/finalmenbyplayer_32209.pdf |url-status=dead}}</ref> Messi je postigao svoj prvi ''hat-trick'' u 2009. u utakmici Kupa kralja protiv Atlético Madrida koju je Barcelona dobila s 3:1.<ref>{{cite news |url=http://www.shanghaidaily.com/sp/article/2009/200901/20090107/article_387234.htm |title=Messi scores hat trick in Barca's 3&ndash;1 win over Atletico |publisher=Shanghai Daily |date=7. siječnja 2009. |accessdate=29. svibnja 2009.}}</ref> 1. veljače je, ušavši na poluvremenu kao zamjena, opet zabio dva važna pogotka u pobjedi Barcelone protiv Racing Santandera 1:2 nakon vodstva Racinga. Drugi od dva pogotka bio je Barcelonin 5000. ligaški gol.<ref>[https://web.archive.org/web/20090204172913/http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5iZaLqalXOwOJ2FwjihA3svGql1Mw Supersub Messi fires 5,000-goal Barcelona to comeback victory]. AFP (1. veljače 2009.). Preuzeto 1. veljače 2009.</ref> U 28. kolu La Lige, Messi je postigao svoj 30. gol sezone u svim natjecanjima, sudjelujući u pobjedi 6:0 protiv [[Málaga CF|Malage]].<ref>{{cite news |url=http://english.aljazeera.net/sport/2009/03/2009322164115611397.html |title=Barcelona hit Malaga for six |publisher=Al Jazeera English |date=23. ožujka 2009. |accessdate=2. lipnja 2009.}}</ref> 8. travnja 2009. pogodio je dvaput u pobjedi protiv [[FC Bayern München|Bayerna]] u Ligi prvaka, postavivši tako osobni rekord od devet golova u natjecanju.<ref>{{cite news |url=http://www.usatoday.com/sports/soccer/2009-04-09-2372732048_x.htm |title=Barcelona returns to earth with league match |publisher=USA Today |date=9. travnja 2009. |accessdate=7. srpnja 2009. |last=Logothetis |first=Paul}}</ref> 18. travnja Messi je zabio svoj 20. ligaški gol sezone u pobjedi 1:0 kod Getafea, čime je Barcelona zadržala svoju prednost od šest bodova ispred Real Madrida.<ref>{{cite news |url=http://www.shanghaidaily.com/sp/article/2009/200904/20090419/article_398171.htm |title=Messi leads Barcelona to 1-0 win over Getafe |publisher=Shanghai Daily |date=19. travnja 2009. |access-date=19. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131029202746/http://www.shanghaidaily.com/sp/article/2009/200904/20090419/article_398171.htm |archive-date=29. listopada 2013.}}</ref> [[Datoteka:039 men at work UEFA 2009, Rome.jpg|200px|mini|desno|[[Michael Carrick]] i Messi u [[Finale UEFA Lige prvaka 2009.|finalu Lige prvaka 2009.]]]] Pri završetku Barcelonine sezone, Messi je dvaput zabio (svoj 35. i 36. gol u svim natjecanjima) te tako zapečatio veliku pobjedu od 6:2 nad Real Madridom na [[Stadion Santiago Bernabéu|Santiago Bernabéuu]]<ref>{{cite news |url=http://www.guardian.co.uk/football/2009/may/02/la-liga-real-madrid-barcelona |title=Barcelona run riot at Real Madrid and put Chelsea on notice |last=Lowe |first=Sid |publisher=The Guardian |date=2. svibnja 2009. |accessdate=31. svibnja 2009.}}</ref> što je bio najteži poraz Reala od 1930.<ref>{{cite news |url=http://www.goal.com/en/news/12/spain/2009/05/03/1244468/real-madrid-fan-poll-says-barcelona-loss-is-most-painful-in-club |title=Real Madrid Fan Poll Says Barcelona Loss Is Most Painful In Club History |last=Macdonald |first=Paul |publisher=Goal.com |date=3. svibnja 2009. |accessdate=31. svibnja 2009.}}</ref> Nakon postizanja oba gola, otrčao je prema kamerama, podigao svoj dres i pokazao majicu s natpisom ''Síndrome X Fràgil'', kako bi pokazao suosjećanje s djecom koja pate od bolesti.<ref>{{cite news |url=http://www.goal.com/en/news/12/spain/2009/05/02/1242691/what-lionel-messis-t-shirt-at-the-bernabeu-meant |title=What Lionel Messi's T-Shirt At The Bernabeu Meant |publisher=Goal.com |last=Macdonald |first=Ewan |date=2. svibnja 2009. |accessdate=2. lipnja 2009.}}</ref> Messi je sudjelovao i u akciji koja je prethodila pogotku [[Andrés Iniesta|Andrésa Inieste]] u sudačkoj nadoknadi protiv [[Chelsea F.C.|Chelseaja]] u polufinalu Lige prvaka kojim je Barcelona prošla u [[Finale UEFA Lige prvaka 2009.|finale]] s [[Manchester United F.C.|Manchester Unitedom]]. 13. svibnja je osvojio svoj prvi Kup kralja, postigavši jedan gol i asistiravši za druga dva u pobjedi 4:1 nad [[Athletic Bilbao]]m.<ref>{{cite news |url=http://www.telegraph.co.uk/sport/football/european/5321324/Barcelona-defeat-Athletic-Bilbao-to-win-Copa-del-Rey.html |title=Barcelona defeat Athletic Bilbao to win Copa del Rey |publisher=Daily Telegraph |date=14. svibnja 2009. |accessdate=28. svibnja 2009.}}</ref> Pomogao je svojoj momčadi i u osvajanju dvostrukog naslova konačnim trijumfom u La Ligi. 27. je svibnja pomogao Barceloni da odnese i trofej Lige prvaka postigavši drugi pogodak u 70. minuti; postao je i najbolji strijelac Lige prvaka s devet golova.<ref>{{cite news |url=http://www.uefa.com/competitions/ucl/news/kind=1/newsid=833286.html |title=Messi sweeps up goalscoring honours |publisher=uefa.com |date=27. svibnja 2009. |access-date=19. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20091227065627/http://www.uefa.com/competitions/ucl/news/kind=1/newsid=833286.html |archive-date=27. prosinca 2009.}}</ref> Osvojio je i nagrade UEFA-e za najboljeg napadača i igrača Lige prvaka čime je zaokružio fantastičnu europsku sezonu.<ref>{{cite news |url=http://www.uefa.com/competitions/supercup/news/kind=1/newsid=877275.html |title=Messi recognised as Europe's finest |publisher=uefa.com |date=27. kolovoza 2009. |access-date=19. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100204060347/http://www.uefa.com/competitions/supercup/news/kind=1/newsid=877275.html |archive-date=4. veljače 2010.}}</ref> Ta je pobjeda označila trostruki trijumf Barcelone koja je u jednoj sezoni osvojila [[Kup kralja]], [[La Liga 2008./09.|La Ligu]] i [[UEFA Liga prvaka 2008./09.|Ligu prvaka]],<ref>{{cite news |url=http://www.gulf-daily-news.com/NewsDetails.aspx?storyid=251667 |title=Barcelona win treble in style |publisher=Gulf Daily News |date=28. svibnja 2009. |accessdate=28. svibnja 2009. |archive-date=3. srpnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150703215248/http://www.gulf-daily-news.com/NewsDetails.aspx?storyid=251667 |url-status=dead }}</ref> te postala prvi španjolski klub koji je ikada osvojio tri naslova.<ref>{{cite news |url=http://uk.eurosport.yahoo.com/01062009/3/barcelona-eclipse-dream-team-historic-treble.html |title=Barcelona eclipse dream team with historic treble |publisher=UK Eurosport |date=1. lipnja 2009. |accessdate=3. lipnja 2009.}}</ref> ====Sezona 2009./10.==== Nakon osvajanja [[UEFA Superkup|europskog Superkupa 2009.]], Barcelonin menadžer [[Josep Guardiola]] priznao je kako je Messi vjerojatno najbolji igrač kojeg je ikada vidio.<ref>{{cite news |url=http://www.elmundo.es/elmundodeporte/2009/08/29/futbol/1251499664.html |title='Messi es el mejor jugador que veré jamás' |publisher=El Mundo |date=29. kolovoza 2009. |accessdate=29. kolovoza 2009. |language=španjolski}}</ref> Messi je 18. rujna potpisao novi ugovor s Barcelonom, do 2016. te s otkupnom klauzulom od 250 milijuna eura, čime je postao najplaćeniji igrač u La Ligi sa zaradom koja se kreće oko 9,5 milijuna eura godišnje.<ref>{{cite news |url=http://www.fcbarcelona.com/web/english/noticies/futbol/temporada09-10/09/n090918106811.html |title=Leo Messi extends his stay at Barça |publisher=fcbarcelona.com |date=18. rujna 2009. |accessdate=18. rujna 2009. |archive-date=7. rujna 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110907013314/http://www.fcbarcelona.com/web/english/noticies/futbol/temporada09-10/09/n090918106811.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/europe/8184399.stm |title=Messi signs new deal at Barcelona |publisher=BBC Sport |date=18. rujna 2009. |accessdate=18. rujna 2009.}}</ref> Četiri dana kasnije, 22. rujna, Messi je postigao dva gola i asistirao za još jedan u Barçinoj pobjedi od 4:1 protiv Racinga u prvenstvu.<ref>{{cite news |url=http://soccernet.espn.go.com/news/story?id=678702&sec=europe&cc=5901 |title=Messi and Ibrahimovic put Racing to the sword |publisher=ESPN Soccernet |date=22. rujna 2009. |accessdate=23. rujna 2009. |archive-date=24. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121024081351/http://soccernet.espn.go.com/news/story?id=678702&sec=europe&cc=5901 |url-status=dead }}</ref> 29. rujna je postigao svoj prvi europski gol sezone u 2:0 pobjedi nad [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijevom]].<ref>{{cite news |url=http://www.goal.com/en/news/1716/champions-league/2009/09/29/1530963/barcelona-2-0-dynamo-kiev-messi-pedro-unlock-stubborn |title=Barcelona 2-0 Dynamo Kiev: Messi & Pedro Unlock Stubborn Ukrainians |publisher=Goal.com |date=29. rujna 2009. |accessdate=3. listopada 2009. |author=KS Leong}}</ref> 1. prosinca nogometni magazin ''[[France Football]]'' objavio je kako je Messi dobitnik [[Zlatna lopta|Zlatne lopte]] s 473 boda, 240 više od drugoplasiranog Cristiana Ronalda.<ref name="zlatna lopta"></ref> 10. prosinca časopis ''[[World Soccer]]'' proglasio ga je nogometašem godine.<ref name="world soccer"></ref> Messi je sezonu nagrada zaključio 21. prosinca trećim najvećim priznanjem, [[FIFA-in igrač godine|FIFA-inom nagradom za nogometaša godine]].<ref name="fifa"></ref> Messi je u posljednjem mjesecu 2009. s Barcelonom nastupio i na [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2009.|Svjetskom klupskom prvenstvu]]. Barcelona je natjecanje kao europski prvak započela u polufinalu, gdje je svladala meksički [[Atlante F.C.|Atlante]], a u finalu argentinski [[Estudiantes La Plata|Estudiantes]]. Messi je postigao dva pogotka, po jedan u svakoj utakmici, a drugi je ujedno odlučio pobjednika turnira.<ref>{{citiranje www |url=http://www.sportnet.hr/vijesti/388497/nogomet-nogometni-svijet/barcelona-u-finalu-svjetskog-prvenstva |naslov=Barcelona u finalu Svjetskog prvenstva |izdavač=Sportnet.hr |dan=16. prosinca 2009. |preuzeto=19. prosinca 2009.}}</ref><ref>{{citiranje www |url=http://www.index.hr/sport/clanak/sp-klubova-messi-donio-povijesni-sesti-trofej-u-sezoni/466050.aspx |naslov=Messi donio Barceloni povijesni šesti trofej u sezoni |izdavač=Index.hr |dan=19. prosinca 2009. |preuzeto=19. prosinca 2009.}}</ref> Proglašen je i najboljim igračem turnira.<ref>{{citiranje www |url=http://sportske.jutarnji.hr/index.php?cmd=show_clanak&clanak_id=16456 |naslov=Šesti naslov u sezoni: Barcelona osvojila Svjetsko klupsko prvenstvo |izdavač=Sportske novosti |dan=19. prosinca 2009. |preuzeto=19. prosinca 2009. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20091223064131/http://sportske.jutarnji.hr/index.php?cmd=show_clanak&clanak_id=16456 |archivedate=23. prosinca 2009.}}</ref> Messi je 10. siječnja 2010. postigao svoj prvi ''hat-trick'' u 2010., ali i u sezoni, protiv [[CD Tenerife|Tenerifea]] u pobjedi 0:5.<ref>{{citiranje www |url=http://sportnet.hr/vijesti/389585/nogomet-spanjolska/video-siguran-real-barcina-petarda |naslov=Siguran Real, Barcina petarda |dan=10. siječnja 2010. |izdavač=Sportnet.hr |preuzeto=17. travnja 2010.}}</ref> 17. siječnja je zabio svoj 100. gol za klub u 4:0 pobjedi protiv [[Sevilla FC|Seville]].<ref>{{citiranje www |url=http://sportnet.hr/vijesti/390033/nogomet-spanjolska/messi-ne-poznaje-granice |naslov="Messi ne poznaje granice" |dan=18. siječnja 2010. |izdavač=Sportnet.hr |preuzeto=17. travnja 2010.}}</ref> Zatim je ostvario niz od 11 pogodaka u pet utakmica. Prvo je pogodio u 84. minuti protiv [[Málaga CF|Málage]] za pobjedu 2:1, a zatim dva gola protiv [[UD Almería|Almeríje]] u remiju 2:2. Uslijedio je tjedan u kojem je bio strijelac osam pogodaka; započeo je ''hat-trickom'' protiv [[Valencia CF|Valencije]] u domaćoj 3:0 pobjedi, nastavio se u Ligi prvaka s dva gola [[VfB Stuttgart|Stuttgartu]] u pobjedi 4:0, kojom je Barcelona osigurala plasman u četvrtfinale,<ref>{{citiranje www |naslov=Barcelona raspjevala Nou Camp |url=http://sportnet.hr/vijesti/393676/nogomet-liga-prvaka/video-barcelona-raspjevala-nou-camp |izdavač=Sportnet.hr |dan=18. ožujka 2010. |preuzeto=17. travnja 2010.}}</ref> te sve zaključio novim ''hat-trickom'' [[Real Zaragoza|Zaragozi]] u gostujućoj pobjedi od 4:2,<ref>{{citiranje www |naslov=Tri pogotka Messija za pobjedu |url=http://sportnet.hr/vijesti/393919/nogomet-spanjolska/video-tri-pogotka-messija-za-pobjedu |izdavač=Sportnet.hr |dan=21. ožujka 2010. |preuzeto=17. travnja 2010.}}</ref> postavši tako prvi Barcelonin igrač koji je u prvenstvu postigao dva uzastopna ''hat-tricka''.<ref>{{cite news |title=Nadie marcó dos ‘hat trick’ seguidos |url=http://www.sport.es/default.asp?idpublicacio_PK=44&idioma=CAS&idtipusrecurs_PK=7&idnoticia_PK=698276 |date=23. ožujka 2010. |accessdate=17. travnja 2010. |language=španjolski |archive-date=5. listopada 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20081005160120/http://www.sport.es/default.asp?idpublicacio_PK=44 |url-status=dead }}</ref> Protiv [[CA Osasuna|Osasune]] 24. ožujka odigrao je svoju 200. službenu utakmicu za Barcelonu. 6. travnja po prvi je put u karijeri postigao četiri gola u jednoj utakmici u pobjedi 4:1 protiv [[Arsenal F.C.|Arsenala]] u uzvratnoj utakmici četvrtfinala Lige prvaka. Tako se izjednačio s [[Rivaldo]]m kao Barcelonin najbolji strijelac u tom natjecanju.<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/europe/8602344.stm |title=Barcelona 4–1 Arsenal |date=6. travnja 2010. |publisher=BBC Sport |accessdate=17. travnja 2010.}}</ref> Messi je 10. travnja postigao svoj 40. gol sezone kad je bio strijelac prvog pogotka u gostujućoj pobjedi od 2:0 protiv Real Madrida u ''El Clásicu''.<ref>{{citiranje www |url=http://sportnet.hr/vijesti/395103/nogomet-spanjolska/barcelona-odabrala-ucinkovitost |naslov=Barcelona odabrala učinkovitost |izdavač=Sportnet.hr |dan=10. travnja 2010. |preuzeto=17. travnja 2010.}}</ref> Sezonu je u španjolskoj ligi završio kao najbolji strijelac s 34 gola, čime je izjednačio [[Ronaldo]]v klupski rekord po broju pogodaka u jednoj ligaškoj sezoni, postavljen u sezoni 1996./97. Osim toga, postao je i dobitnik [[Europska Zlatna kopačka|Zlatne kopačke]] kao najbolji strijelac europskih liga.<ref>{{citiranje www |url=http://www.index.hr/sport/clanak/genijalnom-messiju-zlatna-kopacka-/491687.aspx |naslov=Genijalnom Messiju Zlatna kopačka |izdavač=Index.hr |dan=17. svibnja 2010. |preuzeto=17. svibnja 2010.}}</ref> ====Sezona 2010./11.==== Dana 21. kolovoza 2010. godine zabio je hat-trick u pobjedi od 4:0 nad [[Sevilla|Sevillom]] u finalu španjolskog superkupa (u prvoj utakmici je Sevilla pobijedila 3:1) te tako osigurao prvi trofej Barceloni na startu nove sezone. 19. rujna 2010. godine [[Messi]] je pretrpio ozljedu gležnja nakon nesmotrenog starta [[Tomáš Ujfaluši|Ujfalušija]] u utakmici trećeg kola španjolske lige protiv [[Atletico Madrid]]a. Prve prognoze su govorile o lomu gležnja što bi značilo izbivanje s terena od najmanje 6 mjeseci. No srećom sljedećeg dana magnetska rezonanca je pokazala da je riječ o lakšoj ozljedi tj. o uganuću ligamenata gležnja desne noge.<ref>{{citiranje www |url=http://arxiu.fcbarcelona.cat/web/english/noticies/futbol/temporada10-11/09/20/n100920113021.html |naslov=Messijeva ozljeda gležnja |izdavač=arxiu.fcbarcelona.cat |dan=20. listopada 2010. |preuzeto=6. studenoga 2014. |archive-date=14. siječnja 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160114075147/http://arxiu.fcbarcelona.cat/web/english/noticies/futbol/temporada10-11/09/20/n100920113021.html |url-status=dead }}</ref> U sljedećoj ligaškoj utakmici protiv [[UD Almería|UD Almeríje]] [[Messi]] je zabio svoj drugi hat-trick sezone u visokoj pobjedi [[Barcelona|Barcelone]] 8:0. Drugi njegov pogodak u toj utakmici mu je bio jubilarni 100-i gol u [[La Liga|La Ligi]].<ref>{{citiranje www |url=http://www.entradasfcbarcelona.com/ |naslov=Barcelona-UD Almeria (8-0) |izdavač=www.entradasfcbarcelona.com |dan=20. studenoga 2010. |preuzeto=6. studenoga 2014. |archive-date=7. studenoga 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20141107040632/http://www.entradasfcbarcelona.com/ |url-status=dead }}</ref> Početkom 2011. godine na svečanoj gala večeri u [[Zurich]]u [[Messi]] je drugu godinu zaredom osvojio [[Ballon d'Or |Zlatnu loptu]] ispred svojih momčadskih kolega [[Xavi]]ja i [[Andrés Iniesta|Inieste]] s 22.65% glasova.<ref>{{citiranje www |url=http://www.index.hr/sport/clanak/lionel-messi-drugu-godinu-zaredom-dobio-zlatnu-loptu/532450.aspx |naslov=Messi drugu godinu zaredom dobio zlatnu loptu |izdavač=www.index.hr |dan=10. siječnja 2011. |preuzeto=6. studenoga 2014.}}</ref> 5. veljače 2011. godine Barcelona je postavila rekord s najviše uzastopnih pobjeda u prvenstvu a on je iznosio 16 utakmica, nakon što su pobijedili [[Atletico Madrid]] s 3:0 na [[Camp Nou]]u.<ref>{{citiranje www |url=http://www.marca.com/2011/02/05/futbol/equipos/barcelona/1296946785.html |naslov=Barcelona postavila rekord u pobjedama u nizu |izdavač=www.marca.com |dan=5. veljače 2011. |preuzeto=6. studenoga 2014.}}</ref> Sva tri pogotka u toj utakmici je zabio je naravno [[Messi]] te mu je to bio treći hat-trick sezone. Nakon utakmice je izjavio: "čast je srušiti rekord koji postavljen od igrača kao što je "Di Stefano" i ako je rekord postojao tako dugo to je zato što ga je teško ostvariti a mi smo uspjeli zahvaljujući pobjedama nad vrlo jakim ekipama"<ref>{{citiranje www |url=http://www.marca.com/2011/02/06/futbol/equipos/barcelona/1296948365.html |naslov=Messi o rekordu |izdavač=www.marca.com |dan=6. veljače 2011. |preuzeto=6. studenoga 2014.}}</ref> Nakon što mjesec dana nije uspio postići pogodak, zabio je u ligaškom susretu protiv [[UD Almeria|UD Almerije]] svoj 47. gol u sezoni, čime je izjednačio svoj klupski rekord od prošle sezone.<ref>{{citiranje www |url=http://www.sport.es/es/noticias/barca/20110409/messi-desatasco-barca-antes-del-clasico/968326.shtml |naslov=Messi izjednacio rekord |izdavač=www.sport.es |dan=9. travnja 2011. |preuzeto=8. studenoga 2014. |archive-date=24. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160324035703/http://www.sport.es/es/noticias/barca/20110409/messi-desatasco-barca-antes-del-clasico/968326.shtml |url-status=dead }}</ref>12. travnja 2014. godine nadmašio je taj rekord u susretu lige prvaka zabivši gol protiv [[Shakhtar Donetsk| Šahtara]] čime je postao igrač koji je zabio najviše golova u jednoj sezoni u povijesti kluba.<ref>{{citiranje www |url=http://www.sport.es/es/noticias/barca/20110412/tramite-resuelto-ahora-por-madrid/971705.shtml |naslov=Messi oborio rekord |izdavač=www.sport.es |dan=12. travnja 2014. |preuzeto=8. studenoga 2014. |archive-date=14. veljače 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160214013550/http://www.sport.es/es/noticias/barca/20110412/tramite-resuelto-ahora-por-madrid/971705.shtml |url-status=dead }}</ref>23. travnja 2014. godine Messi je postigao svoj 50. gol u sezoni u pobjedi nad [[CA Osasuna| Osasunom]] 2:0, nakon što je ušao u igru u 60. minuti.Završio je sezonu osvojivši [[La Liga|La ligu]] i s 31 golom je zauzeo 2. mjesto na ljestvici najbolji strijelaca lige iza [[Cristiano Ronaldo|Ronalda]] koji je zabio 40. Bio je prvi na ljestvici najboljih asistenta s 18 asistencija u sezoni. 20. travnja 2014. godine Barcelona je u finalu [[Kup Kralja|Kupa kralja]] izgubila od vječnog rivala [[Real Madrid]]a, a jedini gol na utakmici zabio je Cristiano Ronaldo. Messi je turnir završio sa 7 golova i podijelio je prvo mjesto najboljeg strijelca s Ronaldom.<ref>{{citiranje www |url=http://www.guardian.co.uk/football/2011/apr/21/real-madrid-barcelona-copa-del-rey |naslov=Finale kupa kralja 2011. |izdavač=www.the guardina.com |dan=20. travnja 2014. |preuzeto=8. studenoga 2014.}}</ref> U prvoj utakmici polufinala Lige prvaka protiv Real Madrida, Messi je ubilježio nezaboravan nastup. U pobjedi Barcelone od 2:0 Messi je zabio oba pogotka a posebno je fascinantan drugi gol. Naime Messi je uzeo loptu na polovici igrališta i sjurio se prema golu Reala. Nanizao je nekoliko igrača u svom poznatom slalomu i na kraju matirao golmana.Kasnije je taj pogotak proglašen najljepšim u toj fazi natjecanja.<ref>{{citiranje www |url=http://www.sport.es/es/noticias/barca/20110427/messi-puto-amo/986636.shtml |naslov=Messijev slalom |izdavač=www.sport.es |dan=27. travnja 2011. |preuzeto=8. studenoga 2014. |archive-date=24. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160324095045/http://www.sport.es/es/noticias/barca/20110427/messi-puto-amo/986636.shtml |url-status=dead }}</ref> U finalu lige prvaka na [[Wembley]]u Messi je pomogao Barceloni da dođe do svog 4. naslova u povijesti tog natjecanja. U finalu protiv [[Manchester United]]a Messi je zabio jedan gol i dao svoj doprinos u pobjedi. To mu je bio 12. gol u ligi prvaka te sezone.<ref>{{citiranje www |url=http://www.bbc.co.uk/sport/0/football/13576522 |naslov=Barcelona 3 - Manchester Utd. 1 |izdavač=WWW.BBC.uk |dan=28. svibnja 2011. |preuzeto=8. studenoga 2014.}}</ref> Messi je završio sezonu 2010/11. s 53 gola i 24 asistencije i svim natjecanjima ukupno. ====Sezona 2011./12.==== Započeo je sezonu osvojivši [[Supercopa de España|španjolski super kup ]] protiv [[Real Madrid]]a gdje je postigao ukupno 3 gola i 2 asistencije u dvije utakmice, s ukupnim rezultatom 5:4.<ref>{{citiranje www |url=http://www.sport.es/es/noticias/barca/20110818/messi-salvo-futbol/1120978.shtml |naslov=Barcelona osvojila španjolski Super cup |izdavač=WWW.sport.es |dan=17. kolovoza 2011. |preuzeto=7. lipnja 2015. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160330055242/http://www.sport.es/es/noticias/barca/20110818/messi-salvo-futbol/1120978.shtml |archivedate=30. ožujka 2016.}}</ref> Sljedeća utakmica bila je protiv [[Porto|Porta]] u finalu [[UEFA Superkup|europskog superkupa]]. [[Barcelona]] je pobijedila s 2:0 a [[Messi]] je odigrao sjajnu utakmicu i postigao pogodak u jedinom natjecanju u kojem nije do tada.<ref>{{citiranje www |url=http://www.sport.es/es/noticias/barca/20110826/super-messi-supercopa-barca/1130917.shtml |naslov=Barcelona osvojila europski superkup |izdavač=WWW.sport.es |dan=26. kolovoza 2011. |preuzeto=7. lipnja 2015. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160325170045/http://www.sport.es/es/noticias/barca/20110826/super-messi-supercopa-barca/1130917.shtml |archivedate=25. ožujka 2016.}}</ref> Svojom igrom osvojio je i FIFA-inu ''Zlatnu loptu'' (FIFA Ballon d'Or) i nagradu za nogometaša godine. Iako su mnogi hvalili njegov uspjeh, neki su kritizirali njegov neuspjeh s [[Argentinska nogometna reprezentacija|argentinskom reprezentacijom]] na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|Svjetskom prvenstvu 2010.]] u [[JAR|Južnoafričkoj Republici]].<ref name="Lionel Messi Is the World's Best Player but Xavi Deserved FIFA's Award">{{cite news |first=Sid |last=Lowe |title=Lionel Messi Is the World's Best Player but Xavi Deserved FIFA's Award |newspaper=[[The Guardian]] |date=11. siječnja 2011. |url=http://www.theguardian.com/football/blog/2011/jan/11/lionel-messi-xavi-ballon-dor |accessdate=27. srpnja 2015.}}</ref> Nakon što je primio nagradu, kao i uvijek zahvalio se na glasovima međunarodnih nogometnih trenera i kapetana reprezentacija.<ref name="Lionel Messi Is the World's Best Player but Xavi Deserved FIFA's Award"/> ==Reprezentativna karijera== U lipnju 2004. debitirao je za Argentinu, odigravši za reprezentaciju do 20 godina prijateljsku utakmicu protiv [[Paragvajska nogometna reprezentacija|Paragvaja]].<ref>{{cite news |url=http://www.lionelmessi.com/biography/ |title=Lionel Messi Biography |publisher=Lionelmessi.com |access-date=19. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080802154715/http://lionelmessi.com/biography/ |archive-date=2. kolovoza 2008.}}</ref> 2005. je bio dio momčadi koja je osvojila svjetsko prvenstvo mladih u Nizozemskoj. Na istom je natjecanju osvojio Zlatnu loptu, nagradu za najboljeg igrača turnira, i Zlatnu kopačku, nagradu za najboljeg strijelca.<ref>{{citiranje www |url=http://www.fifa.com/tournaments/archive/tournament=104/edition=9102/index.html |naslov=FIFA World Youth Championship Netherlands 2005. |izdavač=FIFA.com |preuzeto=7. srpnja 2009. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131224230512/http://www.fifa.com/tournaments/archive/tournament=104/edition=9102/index.html |archivedate=24. prosinca 2013.}}</ref> 17. kolovoza 2005. s 18 je godina odigrao svoju prvu utakmicu za seniorsku reprezentaciju protiv [[Mađarska nogometna reprezentacija|Mađarske]]. Trebao je biti zamijenjen u 63. minuti, ali je isključen u 65. jer je sudac [[Markus Merk]] smatrao kako je laktom udario braniča [[Vilmos Vanczák|Vilmosa Vanczáka]], koji je vukao Messija za dres. Odluka je bila prijeporna, a [[Diego Maradona|Maradona]] je čak tvrdio kako je unaprijed smišljena.<ref>{{citiranje www |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/world_football/4172400.stm |naslov=Messi handles 'new Maradona' tag |izdavač=BBC Sport |dan=22. kolovoza 2005. |preuzeto=7. srpnja 2009. |prezime=Vickery |ime=Tim}}</ref><ref>{{citiranje www |url=http://english.people.com.cn/200508/20/eng20050820_203655.html |naslov=Argentine striker Messi recalled for World Cup qualifier |izdavač=People's Daily Online |dan=20. kolovoza 2005. |preuzeto=7. srpnja 2009.}}</ref> Messi se vratio u momčad 3. rujna u kvalifikacijskom porazu Argentine 1:0 u gostima kod Paragvaja. Prije utakmice je izjavio: "Ovo je moj ponovljeni debi. Prvi je bio malo prekratak."<ref>{{citiranje www |url=http://soccernet.espn.go.com/preview?id=178848&cc=5739 |naslov=Messi tries again as Argentina face Paraguay |izdavač=ESPN Soccernet |dan=2. rujna 2005. |preuzeto=7. srpnja 2009. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110628224026/http://soccernet.espn.go.com/preview?id=178848&cc=5739 |archivedate=28. lipnja 2011.}}</ref> Zatim je protiv [[Peruanska nogometna reprezentacija|Perua]] odigrao prvu utakmicu za reprezentaciju od prve minute; nakon utakmice [[José Néstor Pékerman|Pékerman]] je opisao Messija kao "dragulj".<ref>{{citiranje www |url=http://www.rediff.com/sports/2005/oct/10messi.htm |naslov=Messi is a jewel says Argentina coach |izdavač=Rediff |dan=10. listopada 2005. |preuzeto=7. srpnja 2009. |prezime=Homewood |ime=Brian}}</ref> 28. ožujka 2009., u kvalifikacijskoj utakmici protiv [[Venezuelanska nogometna reprezentacija|Venezuele]], Messi je po prvi put nosio dres s brojem 10. Bila je to prva službena utakmica Diega Maradone na klupi Argentine. Argentina je pobijedila 4:0, a Messi je postigao prvi pogodak.<ref>{{citiranje www |url=http://soccernet.espn.go.com/report?id=230046&cc=5739 |naslov=Argentina 4-0 Venezuela: Messi the star turn |dan=28. ožujka 2009. |preuzeto=7. srpnja 2009. |izdavač=Allaboutfcbarcelona.com |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121024081458/http://soccernet.espn.go.com/report?id=230046&cc=5739 |archivedate=24. listopada 2012.}}</ref> ===Svjetsko prvenstvo 2006.=== Ozljeda koja ga je na kraju sezone 2005./06. na dva mjeseca udaljila s terena ugrozila je njegovo pojavljivanje na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Svjetskom prvenstvu]]. Messi je 15. svibnja 2006. ipak izabran u argentinsku selekciju. Igrao je u posljednjoj utakmici prije prvenstva s argentinskom U-20 reprezentacijom 15 minuta te prijateljsku utakmicu s [[Angolska nogometna reprezentacija|Angolom]] od 64. minute.<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/world_cup_2006/teams/argentina/5047440.stm |title=Messi comes of age |publisher=BBC Sport |date=5. lipnja 2006. |accessdate=7. srpnja 2009. |last=Vickery |first=Tim}}</ref><ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/world_cup_2006/teams/argentina/5023884.stm |title=Argentina allay fears over Messi |publisher=BBC Sport |date=30. svibnja 2006. |accessdate=7. srpnja 2009.}}</ref> S klupe je promatrao prvu utakmicu Argentine protiv [[Nogometna reprezentacija Obale Bjelokosti|Obale Bjelokosti]].<ref>{{cite news |url=http://www.kicker.de/fussball/wm/startseite/artikel/350938 |title=Messi weiter auf der Bank |publisher=Kicker.de |date=13. lipnja 2006. |accessdate=7. srpnja 2009. |language=njemački}}</ref> U sljedećoj utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Srbije i Crne Gore|Srbije]], Messi je postao najmlađi igrač koji je predstavljao Argentinu na svjetskom prvenstvu kad je u 74. minuti ušao kao zamjena za [[Maximiliano Rodríguez|Maxija Rodrígueza]]. Nekoliko trenutaka nakon ulaska asistirao je [[Hernán Crespo|Hernanu Crespu]] te postigao pogodak u pobjedi 6:0, čime je postao najmlađi strijelac na turniru i šesti najmlađi u povijesti svjetskih prvenstava.<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/world_cup_2006/4853028.stm |title=Argentina 6-0 Serbia & Montenegro |publisher=BBC Sport |date=16. lipnja 2006. |accessdate=7. srpnja 2009.}}</ref> Messi je u remiju 0:0 s [[Nizozemska nogometna reprezentacija|Nizozemskom]] zaigrao od prve minute.<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/world_cup_2006/4853328.stm |title=Holland 0-0 Argentina |publisher=BBC Sport |date=21. lipnja 2006. |accessdate=7. srpnja 2009.}}</ref> U osmini finala protiv [[Meksička nogometna reprezentacija|Meksika]], Messi je ušao kao zamjena u 84. minuti, kad je rezultat bio 1:1. Postigao je pogodak, ali je on poništen zbog zaleđa<ref>{{cite news |url=http://blogs.guardian.co.uk/worldcup06/2006/06/26/rodriguez_finds_an_answer_but.html |title=Rodríguez finds an answer but many questions still remain |publisher=The Guardian |date=26. lipnja 2006. |accessdate=7. srpnja 2009. |last=Walker |first=Michael |archive-date=30. lipnja 2006. |archive-url=https://web.archive.org/web/20060630153833/http://blogs.guardian.co.uk/worldcup06/2006/06/26/rodriguez_finds_an_answer_but.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/world_cup_2006/4991492.stm |title=Argentina 2-1 Mexico (aet) |publisher=BBC Sport |date=24. lipnja 2006. |accessdate=7. srpnja 2009.}}</ref> nakon čega je Argentina prošla dalje u produžetku. Trener [[José Néstor Pékerman|Pékerman]] ostavio je Messija na klupi u četvrtfinalnom okršaju protiv [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačke]], koju su izgubili s 4:2 na jedanaesterce.<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/world_cup_2006/4991602.stm |title=Germany 1-1 Argentina |publisher=BBC Sport |date=30. lipnja 2006. |accessdate=7. srpnja 2009.}}</ref> ===Copa América 2007.=== [[Datoteka:Messi in Copa America 2007.jpg|mini|Messi na Copa Américi 2007.|220px]] Svoju prvu utakmicu na [[Copa América 2007.|Copa Americi 2007.]] odigrao je 29. lipnja 2007., kad je Argentina u prvoj utakmici porazila [[Nogometna reprezentacija SAD-a|Sjedinjene Države]] s 4:1. Messi je u toj utakmici pokazao svoje playmakerske vještine: pripremio je gol za napadača Hernána Crespa te nekoliko puta zaprijetio američkom golu. Tevez ga je zamijenio u 79. minuti i zabio nekoliko minuta kasnije.<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/internationals/6252156.stm |title=Tevez Nets In Argentina Victory |publisher=BBC Sport |date=29. lipnja 2007. |accessdate=11. listopada 2008.}}</ref> Drugu je utakmicu odigrao protiv [[Kolumbijska nogometna reprezentacija|Kolumbije]], u kojoj je izborio jedanaestarac koji je Crespo pretvorio u izjednačenje 1:1. Sudjelovao je i u akciji za drugi pogodak Argentine jer je fauliran ispred šesnaesterca, nakon čega je [[Juan Roman Riquelme]] pogodio iz slobodnog udarca i povisio vodstvo Argentine na 3:1.<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/internationals/6263888.stm |title=Argentina into last eight of Copa |publisher=BBC Sport |date=3. srpnja 2007. |accessdate=11. listopada 2008.}}</ref> U trećoj utakmici protiv [[Paragvajska nogometna reprezentacija|Paragvaja]] trener je odmarao Messija jer se Argentina već plasirala u četvrtfinale. U 64. je minuti zamijenio [[Esteban Cambiasso|Estebana Cambiassa]] dok je rezultat bio 0:0. U 79. je minuti pripremio gol za [[Javier Mascherano|Javiera Mascherana]].<ref>{{cite news |url=http://www.conmebol.com/competiciones_evento_reporte.jsp?evento=1055&ano=2007&dv=1&flt=C&id=18&slangab=E |title=Argentina-Paraguay |publisher=Conmebol |date=5. srpnja 2007. |access-date=19. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070929133942/http://www.conmebol.com/competiciones_evento_reporte.jsp?evento=1055&ano=2007&dv=1&flt=C&id=18&slangab=E |archive-date=29. rujna 2007.}}</ref> U četvrtfinalu, protiv Perua, Messi je postigao drugi gol nakon Riquelmeova dodavanja u pobjedi 4:0.<ref>{{citiranje www |url=http://sportnet.hr/vijesti/347181/nogomet-nogometni-svijet/meksiko-unistio-paragvaj-argentina-oprala-peru |naslov=Meksiko ''uništio'' Paragvaj - Argentina ''oprala'' Peru |izdavač=Sportnet.hr |dan=9. srpnja 2007. |preuzeto=19. listopada 2009.}}</ref> U polufinalnom okršaju s Meksikom, Messi je postigao pogodak lobom preko [[Oswaldo Sánchez|Oswalda Sancheza]] u pobjedi Argentine 3:0.<ref>{{citiranje www |url=http://sportnet.hr/vijesti/347292/nogomet-nogometni-svijet/argentinci-s-tri-komada-ispratili-meksiko |naslov=Argentinci s tri komada ispratili Meksiko |izdavač=Sportnet.hr |dan=12. srpnja 2007. |preuzeto=19. listopada 2009.}}</ref> Argentina je u finalu s 3:0 poražena od [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazila]].<ref>{{citiranje www |url=http://sportnet.hr/vijesti/347453/nogomet-nogometni-svijet/brazil-pregazio-nemocnu-argentinu |naslov=Brazil pregazio nemoćnu Argentinu |izdavač=Sportnet.hr |dan=16. srpnja 2007. |preuzeto=19. listopada 2009.}}</ref> [[Datoteka:Messi olympics-soccer-7.jpg|mini|lijevo|200px|Messi na utakmici protiv Brazila na Olimpijskim igrama 2008.]] === Olimpijske igre 2008.=== Nakon što je zabranila Messiju da zaigra za svoju zemlju na [[XXIX. Olimpijske igre – Peking 2008.|Olimpijskim igrama 2008.]] u [[Peking]]u,<ref>{{cite news |url=http://www.telegraph.co.uk/sport/othersports/olympics/2510034/Lionel-Messi-out-of-Olympics-after-Barcelona-win-court-appeal-against-Fifa.html |title=Lionel Messi out of Olympics after Barcelona win court appeal against Fifa |publisher=Daily Telegraph |date=6. kolovoza 2008. |access-date=19. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110629193256/http://www.telegraph.co.uk/sport/othersports/olympics/2510034/Lionel-Messi-out-of-Olympics-after-Barcelona-win-court-appeal-against-Fifa.html |archive-date=29. lipnja 2011.}}</ref> Barcelona je pristala pustiti ga nakon razgovora kojeg je održao s Josepom Guardiolom.<ref name="Messi Olympics">{{cite news |url=http://afp.google.com/article/ALeqM5hBwBdQawHH84xSfUkq2uo3w1nwvA |title=Barcelona give Messi Olympics thumbs-up |publisher=AFP |date=7. kolovoza 2008. |access-date=19. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110711111228/http://afp.google.com/article/ALeqM5hBwBdQawHH84xSfUkq2uo3w1nwvA |archive-date=11. srpnja 2011.}}</ref> Pridružio se momčadi Argentine i postigao prvi gol u pobjedi 2:1 protiv Obale Bjelokosti.<ref name="Messi Olympics"/> Zatim je postigao prvi zgoditak i asistirao [[Ángel Di María|Ángelu Di Maríi]] u drugoj utakmici u pobjedi 2:1 u produžetku protiv Nizozemske.<ref>{{cite news |url=http://www.fifa.com/mensolympic/matches/round=250022/match=300051809/summary.html |title=Messi sets up Brazil semi |publisher=FIFA |date=16. kolovoza 2008. |accessdate=27. svibnja 2009. |archive-date=12. travnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090412024404/http://www.fifa.com/mensolympic/matches/round=250022/match=300051809/summary.html |url-status=dead}}</ref> Nastupio je i u polufinalnom susretu protiv Brazila, kojeg je Argentina dobila 3:0 i tako prošla u finale.<ref>{{citiranje www |url=http://sportnet.hr/vijesti/364221/ostali-sportovi-olimpijske-igre/argentina-razbila-brazil |naslov=Argentina ''razbila'' Brazil |izdavač=Sportnet.hr |dan=19. kolovoza 2008. |preuzeto=19. listopada 2009.}}</ref> U utakmici za zlatnu medalju, Messi je ponovno asistirao Di Maríi za jedini pogodak u pobjedi protiv [[Nigerijska nogometna reprezentacija|Nigerije]].<ref>{{citiranje www |url=http://sportnet.hr/vijesti/364425/nogomet-nogometni-svijet/argentina-slavi-nogometno-zlato |naslov=Argentina slavi nogometno zlato |izdavač=Sportnet.hr |dan=23. kolovoza 2008. |preuzeto=19. listopada 2009.}}</ref> ===Svjetsko prvenstvo 2010.=== Nakon uspješne klupske sezone s Barcelonom Messi se pronašao na popisu izbornika [[Diego Maradona|Diega Maradone]] za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|Svjetsko prvenstvo]] u [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj Republici]],<ref>{{citiranje www |url=http://sportnet.hr/vijesti/398214/nogomet-sp-2010/maradona-odredio-putnike-za-jar |naslov=Maradona odredio putnike za JAR |izdavač=Sportnet.hr |dan=1. lipnja 2010. |preuzeto=12. lipnja 2010.}}</ref> gdje je reprezentacija smještena u skupinu B s [[Grčka nogometna reprezentacija|Grčkom]], [[Južnokorejska nogometna reprezentacija|Južnom Korejom]] i [[Nigerijska nogometna reprezentacija|Nigerijom]]. U prvom kolu, 12. lipnja, u pobjedi 1:0 protiv Nigerije Messi je odigrao svih devedeset minuta i propustio nekoliko izglednih prilika.<ref>{{citiranje www |url=http://sportnet.hr/vijesti/398761/nogomet-sp-2010/heinze-utisao-nigerijske-trube |naslov=Heinze utišao nigerijske trube |izdavač=Sportnet.hr |dan=12. lipnja 2010. |preuzeto=12. lipnja 2010.}}</ref> 17. lipnja, u drugom kolu protiv Južne Koreje, sudjelovao je u akcijama za sva četiri pogotka Argentine u pobjedi 4:1 te pomogao [[Gonzalo Higuain|Gonzalu Higuainu]] da postigne ''hat-trick''.<ref>{{citiranje www |url=http://sportnet.hr/vijesti/399037/nogomet-sp-2010/video-korejci-poceli-higuain-zavrsio |naslov=Korejci počeli, Higuain završio |izdavač=Sportnet.hr |dan=17. lipnja 2010. |preuzeto=18. lipnja 2010.}}</ref> Odigrao je i cijeli susret trećeg kola protiv Grčke (pobjeda 2:0) te je proglašen igračem utakmice.<ref>{{citiranje www |url=http://sportnet.hr/vijesti/399336/nogomet-sp-2010/video-argentina-maksimalno-u-drugi-krug |naslov=Argentina maksimalno u drugi krug |izdavač=Sportnet.hr |dan=22. lipnja 2010. |preuzeto=23. lipnja 2010.}}</ref> U osmini finala protiv [[Meksička nogometna reprezentacija|Meksika]] bio je asistent za prvi gol Carlosa Teveza u pobjedi 3:1. Gol je priznat iako je bilo jasno da je postignut iz zaleđa.<ref>{{citiranje www |url=http://sportnet.hr/vijesti/399610/nogomet-sp-2010/video-sudacka-pogreska-presjekla-meksiko |naslov=Sudačka pogreška presjekla Meksiko |izdavač=Sportnet.hr |dan=27. lipnja 2010. |preuzeto=16. srpnja 2010.}}</ref> Messi je Svjetsko prvenstvo završio u četvrtfinalu, kad je Argentina doživjela poraz od [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačke]] 4:0.<ref>{{citiranje www |url=http://sportnet.hr/vijesti/399906/nogomet-sp-2010/video-cudesni-elf-unistio-argentince |naslov=Čudesni ''Elf'' uništio Argentinu |izdavač=Sportnet.hr |dan=3. srpnja 2010. |preuzeto=16. srpnja 2010.}}</ref> === Copa América Centenario i oproštaj === Nogometaši Argentine svladali su [[Venezuelanska nogometna reprezentacija|reprezentaciju Venezuele]] s 4-1, čime je se ova reprezentacija pridružila reprezentacijama [[Nogometna reprezentacija SAD-a|SAD-a]] i [[Kolumbijska nogometna reprezentacija|Kolumbije]] u polufinalu [[Copa América Centenario|Copa Américe Centenario]], što se održava na tlu [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država]]. Argentinska reprezentacija je na stadionu u Foxboroughu, predgrađu [[Boston, Massachusetts|Bostona]], gdje svoje domaće utakmice igra [[National Football League|NFL]] momčad [[New England Patriots]], već u prvom poluvremenu dvoboja s Venezuelom imali dva pogotka prednosti zaslugom dvostrukog strijelca [[Gonzalo Higuaín|Gonzala Higuaína]]. U 60. minuti je [[Nicolás Gaitán|Gaitán]] asistirao Messiju za treći argentinski pogodak. Messi je se svojim pogotkom izjednačio na listi najboljih argentinskih strijelaca s dotada vodećim [[Gabriel Batistuta|Gabrielom Batistutom]]. Obojica su tada imali 54 pogotka u reprezentativnom dresu.<ref>{{citiranje www |url=http://hrsport.net/vijesti/495539/nogomet-nogometni-svijet/video-velicanstvena-utakmica-cilea-messi-dostigao-batistutu/ |naslov=VIDEO: Veličanstvena utakmica Čilea, Messi dostigao Batistutu |izdavač=Sportnet.hr |dan=19. lipnja 2016. |preuzeto=19. srpnja 2016. |archive-date=11. kolovoza 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160811022946/http://hrsport.net/vijesti/495539/nogomet-nogometni-svijet/video-velicanstvena-utakmica-cilea-messi-dostigao-batistutu/ |url-status=dead }}</ref> U finalu, Argentina nije uspjela savladiti [[Čileanska nogometna reprezentacija|Čile]], koji su ponovno bili uspješniji od ''Gaučosa'' te su obranili naslov prvaka Južne Amerike. Nakon 120 minuta bez pogodaka o pobjedniku su još jednom morali odlučivati jedanaesterci. Prvi [[jedanaesterac]] Argentine je pucao Messi, no njegov je udarac, završio u tribinama. Nakon poraza u završici, Messi je se oprostio od reprezentacije. "Donio sam odluku, reprezentacija je za mene završena priča. Učinio sam sve što sam mogao, a boli što nikad nisam postao prvak. Vjerujem da sam ovu odluku donio u svoje ime i u ime mnogih koji su to priželjkivali. Trudio sam se, pokušavao, ali jednostavno nije išlo", rekao je Messi.<ref>{{citiranje www |url=http://www.vijesti.rtl.hr/sport/nogomet/1951537/tragicar-messi-s-argentinom-izgubio-trece-uzastopno-finale-pa-sokirao-reprezentacija-ja-za-mene-gotova-prica/ |naslov=Tragičar Messi s Argentinom izgubio treće uzastopno finale pa šokirao: 'Reprezentacija ja za mene gotova priča' |izdavač=vijesti.rtl.hr |dan=27. lipnja 2016. |preuzeto=27. lipnja 2016. |archive-date=28. lipnja 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160628212452/http://www.vijesti.rtl.hr/sport/nogomet/1951537/tragicar-messi-s-argentinom-izgubio-trece-uzastopno-finale-pa-sokirao-reprezentacija-ja-za-mene-gotova-prica/ |url-status=dead }}</ref> == Osobni život == Messi je u braku s Antonellom Roccuzzo, koja je isto tako podrijetlom iz [[Rosario (Argentina)|Rosarija]]. Vjenčali su se 2017. S njom ima tri sina – Thiaga koji je rođen [[2. studenog]] [[2012.]], Matea rođen u [[2015.]] i Cira koji je rođen u [[2018.]] godini.<ref>[https://www.sport-english.com/en/news/barca/the-first-photo-of-the-messi-family-all-together-after-ciros-birth-6681883 The first photo of the Messi family all together after Ciro's birth] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190105201327/https://www.sport-english.com/en/news/barca/the-first-photo-of-the-messi-family-all-together-after-ciros-birth-6681883 |date=5. siječnja 2019. }}, sport-english.com, pristupljeno 5. siječnja 2019.</ref> Nalazi se na omotu videoigre ''[[Pro Evolution Soccer 2009]]'', a uključen je i u promotivne kampanje za igru.<ref>{{cite news |url=http://www.gamezine.co.uk/news/game-types/sports/football/konami-names-messi-as-face-pes-2009-$1234471.htm |title=Konami names Messi as face of PES 2009 |publisher=Gamezine.co.uk |date=1. kolovoza 2008. |access-date=19. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100529044550/http://www.gamezine.co.uk/news/game-types/sports/football/konami-names-messi-as-face-pes-2009-$1234471.htm |archive-date=29. svibnja 2010.}}</ref><ref>{{cite news |url=http://www.pesunites.com/eng/index.htm |title=PES Unites - Messi |publisher=PESunites.com |accessdate=9. lipnja 2009. |archive-date=3. lipnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090603173802/http://www.pesunites.com/eng/index.htm |url-status=dead }}</ref> Messi je, zajedno s [[Fernando Torres|Fernandom Torresom]],<ref>{{cite news |url=http://www.videogamer.com/news/torres_signs_for_pes_2010.html |title=Torres signs for PES 2010. |publisher=Videogamer.com |date=23. lipnja 2009. |last=Orry |first=James |access-date=19. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180622083701/https://www.videogamer.com/news/torres_signs_for_pes_2010.html |archive-date=22. lipnja 2018.}}</ref> zaštitno lice videoigre ''[[Pro Evolution Soccer 2010]]''.<ref>{{cite news |url=http://uk.games.konami-europe.com/blog.do;jsessionid=E3F32E431E73A1D6AF0B71D695498692#blog-entry-116 |title=Motions and Emotions in Barcelona |publisher=Konami |date=8. lipnja 2009. |access-date=19. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140326094627/http://uk.games.konami-europe.com/blog.do;jsessionid=E3F32E431E73A1D6AF0B71D695498692#blog-entry-116 |archive-date=26. ožujka 2014.}}</ref><ref>{{cite news |url=http://uk.games.konami-europe.com/news.do;jsessionid=A2FD1270B2C75DE70A52446CBF821D5A?idNews=411 |title=E3 2009: PES 2010: Messi fronts exclusive E3 trailer |publisher=Konami |date=2. lipnja 2009. |access-date=19. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140326094702/http://uk.games.konami-europe.com/news.do;jsessionid=A2FD1270B2C75DE70A52446CBF821D5A?idNews=411 |archive-date=26. ožujka 2014.}}</ref><ref>{{cite news |url=http://www.pesfan.com/news/8212537/Messi-mo-cap-photos/#newsarticle |title=MOTD magazine crew meet Messi in Barcelona |publisher=PESFan (Match of the Day Magazine) |access-date=19. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130127192339/http://www.pesfan.com/news/8212537/Messi-mo-cap-photos/#newsarticle |archive-date=27. siječnja 2013.}}</ref> Messija sponzorira njemačka kompanija za proizvodnju sportske opreme [[Adidas]], a pojavljuje se i u njihovim televizijskim reklamama.<ref>{{cite news |url=http://www.guardian.co.uk/media/video/2009/may/27/zidane-messi-adidas-ad |title=Watch Zinedine Zidane and Lionel Messi in Adidas ad |publisher=Guardian |date=27. svibnja 2009. |accessdate=16. kolovoza 2009.}}</ref> ==Klupska statistika== * Stanje 26. listopada 2019.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Argentina - L. Messi - Profile with news, career statistics and history - Soccerway |url=https://int.soccerway.com/players/lionel-andres-messi/119/ |accessdate=2019-02-26}}</ref> {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- !rowspan="2"|Sezona !rowspan="2"|Klub !rowspan="2"|Liga !colspan="3"|[[La Liga|Liga]] !colspan="3"|[[Copa del Rey|Kup]] !colspan="3"|[[UEFA Liga prvaka|Liga prvaka]] !colspan="3"|[[Supercopa de España|Superkup]] !colspan="3"|[[UEFA Superkup]] !colspan="3"|[[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo|Svj. kl. pr.]] !colspan="3"|Ukupno |- !Nas. !Gol. !Asi. !Nas. !Gol. !Asi. !Nas. !Gol. !Asi. !Nas. !Gol. !Asi. !Nas. !Gol. !Asi. !Nas. !Gol. !Asi. !Nas. !Gol. !Asi. |- |2004. – 05. | rowspan="15" |[[FC Barcelona|Barcelona]] | rowspan="15" |[[La Liga]] |7||1||0||1||0||0||1||0||0||colspan=3|—||colspan=3|—||colspan=3|—||9||1||0 |- |2005. – 06. |17||6||3||2||1||0||6||1||1||0||0||0||colspan=3|—||colspan=3|—||25||8||4 |- |2006. – 07. |26||14||2||2||2||1||5||1||0||2||0||0||1||0||0||0||0||0||36||17||3 |- |2007. – 08. |28||10||12||3||0||0||9||6||1||colspan=3|—||colspan=3|—||colspan=3|—||40||16||13 |- |2008. – 09. |31||23||11||8||6||2||12||9||5||colspan=3|—||colspan=3|—||colspan=3|—||51||38||18 |- |2009. – 10. |35||34||10||3||1||0||11||8||0||1||2||0||1||0||1||2||2||0||53||47||11 |- |2010. – 11. |33||31||18||7||7||3||13||12||3||2||3||0||colspan=3|—||colspan=3|—||55||53||24 |- |2011. – 12. |37||50||16||7||3||4||11||14||5||2||3||2||1||1||1||2||2||1||60||73||29 |- |2012. – 13. |32||46||12||5||4||1||11||8||3||2||2||0||colspan=3|—||colspan=3|—||50||60||16 |- |2013. – 14. |31 |28 |'''?''' |6 |5 |'''?''' |7 |8 |'''?''' |2 |0 |'''?''' | colspan="3" |— | colspan="3" |— |52 |41 |'''?''' |- |2014. – 15. |38 |43 |'''?''' |6 |5 |'''?''' |13 |10 |'''?''' | colspan="3" |— |1 |2 |'''?''' | colspan="3" |— |58 |60 |'''?''' |- |2015. – 16. |33 |26 |'''?''' |5 |5 |'''?''' |7 |6 |'''?''' |2 |1 |'''?''' | colspan="3" |— |1 |1 |'''?''' |48 |38 |'''?''' |- |2016. – 17. |34 |37 |'''?''' |7 |5 |'''?''' |9 |11 |'''?''' |2 |1 |'''?''' | colspan="3" |— | colspan="3" |— |52 |54 |'''?''' |- |2017. – 18. |36 |34 |'''?''' |6 |4 |'''?''' |10 |6 |'''?''' |2 |1 |'''?''' | colspan="3" |— | colspan="3" |— |54 |45 |'''?''' |- |2018. – 19. |23 |25 |'''?''' |3 |2 |'''?''' |5 |6 |'''?''' |1 |0 |'''?''' | | | | colspan="3" |— |32 |33 |'''?''' |- ! colspan="3" |Ukupno !441!!408!!?!!71!!50!!?!!130!!107!!?!!18!!13!!?!!4!!3!!?!!5!!5!!?!!675!!584!!? |} ===Reprezentativni golovi=== {| class="wikitable" align=center |- ! # ! Datum !! Mjesto !! Protivnik !! Rezultat !! Ishod !! Natjecanje |- | align="center" | 1. || 1. ožujka 2006. || [[Basel]], [[Švicarska]] || {{NogRep|HRV}} || align="center" | 2:3 || poraz || Prijateljska |- | align="center" | 2. || 16. lipnja 2006. || [[Gelsenkirchen]], [[Njemačka]] || {{NogRep|SCG}} || align="center" | 6:0 || pobjeda || [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Svjetsko prvenstvo 2006.]] |- | align="center" | 3. || 5. lipnja 2007. || [[Barcelona]], [[Španjolska]] || {{NogRep|ALŽ}} || align="center" | 4:3 || pobjeda || Prijateljska |- | align="center" | 4. || 5. lipnja 2007. || [[Barcelona]], [[Španjolska]] || {{NogRep|ALŽ}} || align="center" | 4:3 || pobjeda || Prijateljska |- | align="center" | 5. || 8. srpnja 2007. || [[Barquisimeto]], [[Venezuela]] || {{NogRep|PER}} || align="center" | 4:0 || pobjeda || [[Copa America 2007.]] |- | align="center" | 6. || 11. srpnja 2007. || [[Puerto Ordaz]], Venezuela || {{NogRep|MEX}} || align="center" | 0:3 || pobjeda || Copa América 2007. |- | align="center" | 7. || 16. listopada 2007. || [[Maracaibo]], Venezuela || {{NogRep|VEN}} || align="center" | 0:2 || pobjeda || [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010. (CONMEBOL)|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2010.]] |- | align="center" | 8. || 20. studenog 2007. || [[Bogotá]], [[Kolumbija]] || {{NogRep|KOL}} || align="center" | 2:1 || poraz || Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2010. |- | align="center" | 9. || 4. lipnja 2008. || [[Kalifornija]], [[SAD]] || {{NogRep|MEX}} || align="center" | 1:4 || pobjeda || Prijateljska |- | align="center" | 10. || 11. listopada 2008. || [[Buenos Aires]], [[Argentina]] || {{NogRep|URU}} || align="center" | 2:1 || pobjeda || Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2010. |- | align="center" | 11. || 11. veljače 2009. || [[Marseille]], [[Francuska]] || {{NogRep|FRA}} || align="center" | 0:2 || pobjeda || Prijateljska |- | align="center" | 12. || 28. ožujka 2009. || Buenos Aires, Argentina || {{NogRep|VEN}} || align="center" | 4:0 || pobjeda || Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2010. |- | align="center" | 13. || 14. studenog 2009. || [[Madrid]], [[Španjolska]] || {{NogRep|ŠPA}} || align="center" | 2:1 || poraz || Prijateljska |- | align="center" | 14. || 7. rujna 2010. || Buenos Aires, Argentina || {{NogRep|ŠPA}} || align="center" | 4:1 || pobjeda || Prijateljska |} == Zanimljivosti == * Svoj prvi gol za seniorsku reprezentaciju postigao je u prijateljskoj utakmici protiv Hrvatske [[1. ožujka]] [[Šport u 2006.|2006]] na stadionu [[St. Jakob-Park]] u [[Švicarska|švicarskom]] gradu [[Basel]]u.<ref>{{Cite web |url=http://edition.cnn.com/2006/SPORT/football/03/01/croatia.friendly/ |title=Last-gasp Croatia shock Argentina |date=1. ožujka 2006. |publisher=[[CNN]] |accessdate=28. prosinca 2020. |url-status=live |archiveurl=https://web.archive.org/web/20171013013105/http://edition.cnn.com/2006/SPORT/football/03/01/croatia.friendly/ |archivedate=13. listopada 2017. |df=dmy-all}}</ref> * Svoj prvi gol u Ligi prvaka zabio je hrvatskom vrataru [[Mario Galinović|Mariju Galinoviću]] kojem je Messi zabio 2006." u utakmici protiv [[Panathiaikos]]a.<ref>{{cite web |url=https://www.index.hr/mobile/clanak.aspx?category=sport&id=2241940 |title=Na popisu golmana koji su dobili pivo jer im je Messi zabijao golove je i jedan Hrvat |publisher=Index.hr |work=www.index.hr |date=27. prosinca 2020. |accessdate=28. prosinca 2020.}}</ref> ==Nagrade i priznanja== ====Klub==== * [[La Liga]] '''(10)''': 2004./05., 2005./06., [[La Liga 2008./09.|2008./09.]], [[La Liga 2009./10.|2009./10.]], [[La Liga 2010./11.|2010./11.]], [[La Liga 2012./13.|2012./13.]], [[La Liga 2014./15.|2014./15.]], [[La Liga 2015./16.|2015./16.]], [[La Liga 2017./18.|2017./18.]], [[La Liga 2018./19.|2018./19.]] * [[Kup kralja]] '''(7)''': 2008./09., 2011./12., 2014./15., 2015./16., 2016./17., 2017./18., 2020./21. * [[UEFA Liga prvaka]] '''(4)''': [[UEFA Liga prvaka 2005./06.|2005./06.]], [[UEFA Liga prvaka 2008./09.|2008./09.]], [[UEFA Liga prvaka 2010./11.|2010./11.]], 2014./15. * [[Španjolski superkup]] '''(8)''': 2005., 2006., 2009., 2010., 2011., 2013., 2016., 2018. * [[UEFA Superkup]] '''(3)''': 2009., 2011., 2016. * [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo]] '''(3)''': [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2009.|2009.]], [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2011.|2011.]], [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2016.|2016.]] ====Reprezentacija==== * FIFA Svjetsko prvenstvo do 20 godina: 2005. * Copa America 2007., 2015., 2016. - Srebrna medalja * [[XXIX. Olimpijske igre – Peking 2008.|Olimpijska zlatna medalja]]: [[Nogomet na OI 2008. – muškarci|2008.]] * [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.]] - Srebrna medalja * Superclásico de las Américas: 2017. * FIFA Svjetsko prvenstvo do 20 godina: 2005. * Prvenstvo Južne Amerike u nogometu za mlade - Kolumbija 2005. - brončana medalja ====Individualne==== * Europski nogometaš godine do 21 godine: 2007. * Najbolji strijelac FIFA Svjetskog prvenstva do 20 godina: 2005. * Najbolji igrač FIFA Svjetskog prvenstva do 20 godina: 2005. * [[Copa América|Najbolji mladi igrač Copa Américe]]: 2007. * Igrač godine u Argentini: 2005., 2007. * FIFPro specijalna nagrada za mladog igrača godine: 2006./07., 2007./08. * FIFPro nagrada za svjetskog mladog igrača godine: 2005./06., 2006./07., 2007./08. * Nagrada World Soccera za mladog igrača godine: 2005./06., 2006./07., 2007./08. * Premio Don Balón (Najbolji strani igrač u La Ligi): 2006./07., 2008./09. * Trofej EFE (Najbolji ibero-američki igrač u La Ligi): 2006./07., 2008./09. * FIFPro World XI: 2006./07., 2007./08. * UEFA momčad godine: 2007./08., 2008./09. * FIFA momčad godine: 2008. * [[UEFA Liga prvaka|Najbolji strijelac UEFA Lige prvaka]]: 2008./09., 2009./10. * Trofej Alfredo Di Stéfano: 2008./09., 2009./10., 2010./11.,2014./15., 2016./17., 2017./18., 2018./19. * UEFA klupski napadač godine: 2008./09. * UEFA klupski nogometaš godine: 2008./09. * [[Zlatna lopta France Footballa]]: 2009., 2010., 2011, 2012., 2015., 2019., 2021. 2023. * [[World Soccer|Nagrada World Soccera za nogometaša godine]]: 2009. * Najbolji igrač [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2009.|Svjetskog klupskog prvenstva 2009.]] * [[Trofej Pichichi]] (6): 2009./10., 2011./12., 2012./13., 2016./17., 2017./18., 2018./19. * [[Europska Zlatna kopačka]]: 2010., 2012., 2013., 2017., 2018., 2019. * FIFA Igrač Godine: 2009. * [[FIFA Zlatna lopta]]: 2010. * [[FIFA Zlatna lopta]]: 2011. * [[FIFA Zlatna lopta]]: 2012. *[[Adidas Zlatna lopta]] za najboljeg igrača [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|Svjetskog prvenstva 2014.]] * [[FIFA Zlatna lopta]]: 2015. * [[FIFA The Best]]: 2019. * * * ==Izvori== {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [http://www.fcbarcelona.com/web/english/futbol/temporada_09-10/plantilla/jugadors/messi.html Biografija Lionela Messija] {{Webarchive|url=https://archive.is/20120526231308/http://www.fcbarcelona.com/web/english/futbol/temporada_09-10/plantilla/jugadors/messi.html |date=26. svibnja 2012. }} na službenoj stranici FC Barcelone * [http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/players/player=229397/index.html Statistika Lionela Messija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150629095408/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/players/player=229397/index.html |date=29. lipnja 2015. }} na FIFA.com *(engl.) [https://one-versus-one.com/en/players/Lionel-Andres-Messi Profil na One-Versus-One] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190603085950/https://one-versus-one.com/en/players/Lionel-Andres-Messi |date=3. lipnja 2019. }} {{Navigacije |naslov=Lionel Messi – sastavi i nagrade |popis1= {{Navigacije |naslov=Nagrade |naslov-style=background:gold; |popis1= {{Dobitnici Zlatne lopte France Footballa}} {{FIFA-in igrač godine}} {{Igrač godine World Soccera}} {{Najbolji strijelci UEFA Lige prvaka}} {{Najbolji strijelci La Lige}} {{Europska Zlatna kopačka}} {{BBC-jev međunarodni sportaš godine}} }} {{Sastav Argentina 2006 SP}} {{Sastav Argentina 2010 SP}} {{Sastav Argentina 2014 SP}} {{Sastav Argentina 2018 SP}} {{Sastav Argentina 2022 SP}} {{Sastav Argentina 2026 SP}} }} {{GLAVNIRASPORED:Messi, Lionel}} [[Kategorija:Argentinski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Barcelone]] [[Kategorija:Nogometaši Paris Saint-Germaina]] [[Kategorija:Dobitnici Zlatne lopte France Footballa]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade FIFA Zlatna lopta]] [[Kategorija:Olimpijski pobjednici u nogometu]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] riqwmzhm2imqrw7u2z9rg76u62pwx87 0 45375 7475930 6988511 2026-06-05T22:49:01Z Croxyz 205325 /* Vanjske poveznice */ 7475930 wikitext text/x-wiki {{Nogometna reprezentacija | ime = Nizozemska | grb =KNVB_novi_grb.svg.png | nadimak = Oranje | savez = [[Nizozemski nogometni savez]] | izbornik = {{Z|NIZ}} [[Ronald Koeman]] | kapetan = [[Virgil van Dijk]] | najviše nastupa = [[Wesley Sneijder]] (134) | najbolji strijelac = [[Robin van Persie]] (50) | FIFA = 7. (1739.26 boda)<ref name="FIFA">[https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/men], 26. listopada 2023., pristupljeno 30. listopada 2023.</ref> | ažurirano = 26. listopada 2023. | pattern_la1 = _ned22h | pattern_b1 = _ned22h | pattern_ra1 = _ned22h | pattern_sh1 = _ned22h | pattern_so1 = _ned22h | leftarm1 = F6A52F | body1 = F6A52F | rightarm1 = F6A52F | shorts1 = F6A52F | socks1 = F6A52F | pattern_la2 = _ned22a | pattern_b2 = _ned22a | pattern_ra2 = _ned22a | pattern_sh2 = _ned22a | pattern_so2 = _ned22a | leftarm2 = 002dff | body2 = 002dff | rightarm2 = 002dff | shorts2 = 002dff | socks2 = 0B1546 | prva utakmica = {{NogRep|BEL}} 1:4 {{NogRep-d|NIZ}}<br/>([[Antwerpen]], [[30. travnja]] [[1905.]]) | najveća pobjeda = {{NogRep|NIZ}} 11:0 {{NogRep-d|SMR}}<br/>([[Eindhoven]], [[2. rujna]] [[2011.]]) | najveći poraz = {{NogRep|NIZ}} 2:12 Engleska amateri {{Z|ENG}}<br/>([[Den Haag]], [[1. travnja]] [[1907.]]) | Nastupi na SP = 11 | Prvi put na SP = 1934. | Najbolji rezultat na SP = doprvaci ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu – SR Njemačka 1974.|1974.]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Argentina 1978.|1978.]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|2010.]]) | Naziv kontinentalnog prvenstva = [[Europsko prvenstvo u nogometu|Nogometno EP]] | Nastupi na kontinentalnom prvenstvu = 10 | Prvi put na kontinentalnom prvenstvu = 1976. | Najbolji rezultat na kontinentalnom prvenstvu = prvaci ([[Europsko prvenstvo u nogometu – SR Njemačka 1988.|1988.]]) | Nastupi na LN = 2 | Prvi put na LN = [[UEFA Liga nacija 2018./19.|2019.]] | Najbolji rezultat na LN = doprvaci ([[UEFA Liga nacija 2018./19.|2019.]]) |medalje = {{Medalje SP}} {{Medalje srebro | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – SR Njemačka 1974.|SR Njemačka 1974.]] | }} {{Medalje srebro | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Argentina 1978.|Argentina 1978.]] | }} {{Medalje srebro | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Afrika 2010.|Južna Afrika 2010.]] | }} {{Medalje bronca | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|Brazil 2014.]] | }} {{Medalje EP}} {{Medalje zlato| [[Europsko prvenstvo u nogometu – SR Njemačka 1988.|SR Njemačka 1988.]] | }} {{Medalje bronca | [[Europsko prvenstvo u nogometu – Jugoslavija 1976.|Jugoslavija 1976.]] | }} {{Medalje bronca | [[Europsko prvenstvo u nogometu – Švedska 1992.|Švedska 1992.]] | }} {{Medalje bronca | [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|Belgija i Nizozemska 2000.]] | }} {{Medalje bronca | [[Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.|Portugal 2004.]] | }} {{Medalje bronca | [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|Njemačka 2024.]] | }} {{Medalje Lige nacija}} {{Medalje srebro| [[UEFA Liga nacija 2018./19.|Portugal 2019.]] | }} {{Medalje OI}} {{Medalje bronca | [[Nogomet na OI 1908.|London 1908.]] | }} {{Medalje bronca | [[Nogomet na OI 1912.|Stockholm 1912.]] | }} {{Medalje bronca | [[Nogomet na OI 1920.|Antwerpen 1920.]] | }} }} '''Nizozemska nogometna reprezentacija''' predstavlja [[Nizozemska|Nizozemsku]] na [[nogomet]]nim natjecanjima. Osvojila je [[Europsko prvenstvo u nogometu – SR Njemačka 1988.|Europsko prvenstvo 1988.]] i bila je dva puta za redom u finalu svjetskog prvenstva ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu – SR Njemačka 1974.|1974.]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Argentina 1978.|1978.]]). Na vrhuncu uspjeha, pri kraju [[1970-ih]] nazvali su ih ''Clockwork Orange'' zbog izvrsnih dodavanja. Nizozemska se na SP-u prvi put pojavila 1934., a nakon što se ponovo vratila 1938. ušla je u nogometnu "divljinu". Za vrijeme [[1970-ih]] izmislila je ''[[totalni nogomet]]''. Predvođeni [[Ajax]]om iz [[Amsterdam]]a i nacionalnim igračima [[Johan Cruijff|Johanom Cruijffom]] i [[Rinus Michels|Rinusom Michelsom]] uspjeli su postići uspjeh od dva uzastopna finala svjetskog prvenstva. Momčad se još ojačala nakon osvojenog EURO-a 1988., došli su u polufinale EURO-a 1992, 2000. i 2004., a na SP-u 1998. bili su četvrti. U studenom [[2019.]] godine je Nizozemska s gostujućim remijem protiv [[Sjevernoirska nogometna reprezentacija|Sjeverne Irske]], po prvi puta nakon šest godina osigurala nastup na nekom velikom natjecanju s plasmanom na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Europsko prvenstvo]] u [[2020.]] godini. Nizozemska je završila [[Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2020.#Skupina C|kvalifikacije]] na drugom mjestu u skupini C iza [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačke]].<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=https://www.news18.com/news/football/euro-2020-qualifiers-all-teams-who-have-booked-their-spot-and-ones-that-still-can-2391143.html |naslov=Euro 2020 Qualifiers: All Teams Who Have Booked Their Spot and Ones That Still Can |rad=news18.com |dan=2019-11-18 |preuzeto=2019-11-18}} </ref><ref> {{citiranje www |url=https://www.index.hr/sport/clanak/nizozemska-se-nakon-sest-godina-vraca-na-velika-natjecanja/2132730.aspx |naslov=Nizozemska se nakon šest godina vraća na velika natjecanja |rad=index.hr |dan=2019-11-16 |preuzeto=2019-11-18}} </ref> == Trenutačni sastav == Nizozemski izbornik objavio je konačni popis igrača za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Svjetsko prvenstvo 2022.]] 11. studenog 2022.<ref>{{cite web |url=https://www.onsoranje.nl/nieuws/nederlands-elftal/80525/van-gaal-maakt-26-koppige-wk-selectie-bekend |title=Van Gaal maakt 26-koppige WK-selectie bekend |publisher=[[Nizozemski nogometni savez|Royal Dutch Football Association]] |date=11 November 2022 |access-date=12 November 2022 |language=nl}}</ref> ''Nastupi i golovi zadnji put su ažurirani 25. rujna 2022. nakon utakmice protiv [[Belgijska nogometna reprezentacija|Belgije]].'' {{Nogometna reprezentacija početak (golovi)}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=G|ime=[[Remko Pasveer]]|sortname=Pasveer, Remko|dob={{datum rođenja i godine|1983|11|8}}|nastupi=2|golovi=0|klub=[[AFC Ajax|Ajax]]|klubnac=NIZ}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=B|ime=[[Jurriën Timber]]|sortname=Timber, Jurrien|dob={{datum rođenja i godine|2001|6|17}}|nastupi=10|golovi=0|klub=[[AFC Ajax|Ajax]]|klubnac=NIZ}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=B|ime=[[Matthijs de Ligt]]|sortname=Ligt, Matthijs de|dob={{datum rođenja i godine|1999|8|12}}|nastupi=38|golovi=2|klub=[[FC Bayern München|Bayern München]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=B|ime=[[Virgil van Dijk]]|sortname=Dijk, Virgil van|ostalo=''[[kapetan (šport)|kapetan]]''|dob={{datum rođenja i godine|1991|7|8}}|nastupi=49|golovi=6|klub=[[Liverpool F.C.|Liverpool]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=B|ime=[[Nathan Aké]]|sortname=Ake, Nathan|dob={{datum rođenja i godine|1995|2|18}}|nastupi=29|golovi=3|klub=[[Manchester City F.C.|Manchester City]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=B|ime=[[Stefan de Vrij]]|sortname=Vrij, Stefan de|dob={{datum rođenja i godine|1992|2|5}}|nastupi=59|golovi=3|klub=[[Inter Milan|Internazionale]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=N|ime=[[Steven Bergwijn]]|sortname=Bergwijn, Steven|dob={{datum rođenja i godine|1997|10|8}}|nastupi=24|golovi=7|klub=[[AFC Ajax|Ajax]]|klubnac=NIZ}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=N|ime=[[Cody Gakpo]]|sortname=Gakpo, Cody|dob={{datum rođenja i godine|1999|5|7}}|nastupi=9|golovi=3|klub=[[PSV Eindhoven]]|klubnac=NIZ}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=N|ime=[[Luuk de Jong]]|sortname=Jong, Luuk de|dob={{datum rođenja i godine|1990|8|27}}|nastupi=38|golovi=8|klub=[[PSV Eindhoven]]|klubnac=NIZ}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=N|ime=[[Memphis Depay]]|sortname=Depay, Memphis|dob={{datum rođenja i godine|1994|2|13}}|nastupi=81|golovi=42|klub=[[FC Barcelona|Barcelona]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=V|ime=[[Steven Berghuis]]|sortname=Berghuis, Steven|dob={{datum rođenja i godine|1991|12|19}}|nastupi=39|golovi=2|klub=[[AFC Ajax|Ajax]]|klubnac=NIZ}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=N|ime=[[Noa Lang]]|sortname=Lang, Noa|dob={{datum rođenja i godine|1999|6|17}}|nastupi=5|golovi=1|klub=[[Club Brugge KV|Club Brugge]]|klubnac=BEL}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=G|ime=[[Justin Bijlow]]|sortname=Bijlow, Justin|dob={{datum rođenja i godine|1998|1|22}}|nastupi=6|golovi=0|klub=[[Feyenoord]]|klubnac=NIZ}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=V|ime=[[Davy Klaassen]]|sortname=Klaassen, Davy|dob={{datum rođenja i godine|1993|2|21}}|nastupi=35|golovi=9|klub=[[AFC Ajax|Ajax]]|klubnac=NIZ}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=V|ime=[[Marten de Roon]]|sortname=Roon, Marten de|dob={{datum rođenja i godine|1991|3|29}}|nastupi=30|golovi=0|klub=[[Atalanta B.C.|Atalanta]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=B|ime=[[Tyrell Malacia]]|sortname=Malacia, Tyrell|dob={{datum rođenja i godine|1999|8|17}}|nastupi=6|golovi=0|klub=[[Manchester United F.C.|Manchester United]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=B|ime=[[Daley Blind]]|sortname=Blind, Daley|dob={{datum rođenja i godine|1990|3|9}}|nastupi=94|golovi=2|klub=[[AFC Ajax|Ajax]]|klubnac=NIZ}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=N|ime=[[Vincent Janssen]]|sortname=Janssen, Vincent|dob={{datum rođenja i godine|1994|6|15}}|nastupi=20|golovi=7|klub=[[Royal Antwerp F.C.|Antwerp]]|klubnac=BEL}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=19|poz=N|ime=[[Wout Weghorst]]|sortname=Weghorst, Wout|dob={{datum rođenja i godine|1992|8|7}}|nastupi=15|golovi=3|klub=[[Beşiktaş J.K.|Beşiktaş]]|klubnac=TUR}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=V|ime=[[Teun Koopmeiners]]|sortname=Koopmeiners, Teun|dob={{datum rođenja i godine|1998|2|28}}|nastupi=10|golovi=1|klub=[[Atalanta B.C.|Atalanta]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=V|ime=[[Frenkie de Jong]]|sortname=Jong, Frenkie de|dob={{datum rođenja i godine|1997|5|12}}|nastupi=45|golovi=1|klub=[[FC Barcelona|Barcelona]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=B|ime=[[Denzel Dumfries]]|sortname=Dumfries, Denzel|dob={{datum rođenja i godine|1996|4|18}}|nastupi=37|golovi=5|klub=[[Inter Milan|Internazionale]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=G|ime=[[Andries Noppert]]|sortname=Noppert, Andries|dob={{datum rođenja i godine|1994|4|7}}|nastupi=0|golovi=0|klub=[[SC Heerenveen|Heerenveen]]|klubnac=NIZ}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=24|poz=V|ime=[[Kenneth Taylor (nogometaš, rođen 2002.)|Kenneth Taylor]]|sortname=Taylor, Kenneth|dob={{datum rođenja i godine|2002|5|16}}|nastupi=2|golovi=0|klub=[[AFC Ajax|Ajax]]|klubnac=NIZ}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=25|poz=V|ime=[[Xavi Simons]]|sortname=Simons, Xavi|dob={{datum rođenja i godine|2003|4|21}}|nastupi=0|golovi=0|klub=[[PSV Eindhoven]]|klubnac=NIZ}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=26|poz=B|ime=[[Jeremie Frimpong]]|sortname=Frimpong, Jeremie|dob={{datum rođenja i godine|2000|12|10}}|nastupi=0|golovi=0|klub=[[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]|klubnac=NJE}} {{nat fs end}} == Statistike == {{col-begin}} {{col-2}} === Igrači s najviše nastupa === {| class="wikitable" style="display:inline-table; width:90%" |- !scope=col style="color:#FFFFFF; background:#F1771D;"|Broj !scope=col style="color:#FFFFFF; background:#F1771D;"|Igrač !scope=col style="color:#FFFFFF; background:#F1771D;"|Godine !scope=col style="color:#FFFFFF; background:#F1771D;"|Nastupi !scope=col style="color:#FFFFFF; background:#F1771D;"|Golovi |-style="text-align: center;" |- |align=center|1 |[[Wesley Sneijder]] |align=center|2003. – 2018. |align=center|134 |align=center|31 |- |align=center|2 |[[Edwin van der Sar]] |align=center|1995. – 2008. |align=center|130 |align=center|0 |- |align=center|3 |[[Frank de Boer]] |align=center|1990. – 2004. |align=center|112 |align=center|13 |- |align=center|4 |[[Rafael van der Vaart]] |align=center|2001. – 2013. |align=center|109 |align=center|25 |- |align=center|5 |[[Giovanni van Bronckhorst]] |align=center|1996. – 2010. |align=center|106 |align=center|6 |- |align=center|6 |[[Dirk Kuijt]] |align=center|2004. – 2014. |align=center|104 |align=center|24 |- |align=center|7 |[[Robin van Persie]] |align=center|2005. – 2017. |align=center|102 |align=center|50 |- |align=center|8 |[[Phillip Cocu]] |align=center|1996. – 2006. |align=center|101 |align=center|10 |- |align=center|9 |[[Arjen Robben]] |align=center|2003. – 2017. |align=center|96 |align=center|37 |- |rowspan=2|{{0}}10 |[[Clarence Seedorf]] |align=center|1994. – 2008. |align=center|87 |align=center|11 |- |John Heitinga |align=center|2004. – 2013. |align=center|87 |align=center|7 |} *''Zvjezdica (*) označuje da je igrač još uvijek aktivan ili igra za nacionalni sastav.'' *''Broj nastupa i golova unesen poslije [[Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2020.#Skupina C|utakmice]] sa [[Estonska nogometna reprezentacija|Estonijom]]: 19. studenog 2019.'' {{col-2}} === Igrači s najviše golova === {| class="wikitable" style="display:inline-table; width:90%" |- !scope=col style="color:#FFFFFF; background:#F1771D;"|Broj !scope=col style="color:#FFFFFF; background:#F1771D;"|Igrač !scope=col style="color:#FFFFFF; background:#F1771D;"|Godine !scope=col style="color:#FFFFFF; background:#F1771D;"|Golovi !scope=col style="color:#FFFFFF; background:#F1771D;"|Nastupi |-style="text-align: center;" |- |align=center|1 |[[Robin van Persie]] |align=center|2005. – 2017. |align=center|50 |align=center|102 |- |align=center|2 |[[Klaas-Jan Huntelaar]]* |align=center|2006. – 2015. |align=center|42 |align=center|76 |- |align=center|3 |[[Patrick Kluivert]] |align=center|1994. – 2004. |align=center|40 |align=center|79 |- |rowspan=2|{{0}}{{0}}4 |[[Dennis Bergkamp]] |align=center|1990. – 2000. |align=center|37 |align=center|79 |- |[[Arjen Robben]] |align=center|2003. – 2017. |align=center|37 |align=center|96 |- |rowspan=2|{{0}}{{0}}6 |[[Faas Wilkes]] |align=center|1946. – 1961. |align=center|35 |align=center|38 |- |[[Ruud van Nistelrooij]] |align=center|1998. – 2011. |align=center|35 |align=center|70 |- |rowspan=2|{{0}}{{0}}8 |Abe Lenstra |align=center|1940. – 1959. |align=center|33 |align=center|47 |- |[[Johan Cruijff]] |align=center|1966. – 1977. |align=center|33 |align=center|48 |- |align=center|10 |[[Wesley Sneijder]] |align=center|2003. – 2018. |align=center|31 |align=center|134 |} *''Zvjezdica (*) označuje da je igrač još uvijek aktivan ili igra za nacionalni sastav.'' *''Broj nastupa i golova unesen poslije [[Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2020.#Skupina C|utakmice]] sa [[Estonska nogometna reprezentacija|Estonijom]]: 19. studenog 2019.'' {{col-end}} == Uspjesi na velikim natjecanjima == {{col-begin}} {{col-2}} === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="display:inline-table; width:80%" |- !scope=col style="color:#FFFFFF; background:#F1771D;"|Prvenstvo !scope=col style="color:#FFFFFF; background:#F1771D;"|Rezultat |-style="text-align: center;" |align=center|{{Z|URU}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Urugvaj 1930.|<span style="color:#000000;">Urugvaj 1930.</span>]]</span> |align=center|''Nije sudjelovala'' |- |align=center|{{Z|ITA}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Italija 1934.|<span style="color:#000000;">Italija 1934.</span>]]</span> |align=center|'''Grupna faza''' |- |align=center|{{Z|FRA}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1938.|<span style="color:#000000;">Francuska 1938.</span>]]</span> |align=center|'''Grupna faza''' |- |align=center|{{Z|BRA}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 1950.|<span style="color:#000000;">Brazil 1950.</span>]]</span> |align=center|''Nije sudjelovala'' |- |align=center|{{Z|ŠVI}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Švicarska 1954.|<span style="color:#000000;">Švicarska 1954.</span>]]</span> |align=center|''Nije sudjelovala'' |- |align=center|{{Z|ŠVE}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Švedska 1958.|<span style="color:#000000;">Švedska 1958.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirala'' |- |align=center|{{Z|ČIL}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Čile 1962.|<span style="color:#000000;">Čile 1962.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirala'' |- |align=center|{{Z|ENG}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1966.|<span style="color:#000000;">Engleska 1966.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirala'' |- |align=center|{{Z|MEX}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Meksiko 1970.|<span style="color:#000000;">Meksiko 1970.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirala'' |- |align=center|{{Z|NJE}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – SR Njemačka 1974.|<span style="color:#000000;">SR Njemačka 1974.</span>]]</span> |bgcolor=silver|{{0|0000}}'''Drugo mjesto''' |- |align=center|{{Z|ARG}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Argentina 1978.|<span style="color:#000000;">Argentina 1978.</span>]]</span> |bgcolor=silver|{{0|0000}}'''Drugo mjesto''' |- |align=center|{{Z|ŠPA}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Španjolska 1982.|<span style="color:#000000;">Španjolska 1982.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirala'' |- |align=center|{{Z|MEX}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Meksiko 1986.|<span style="color:#000000;">Meksiko 1986.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirala'' |- |align=center|{{Z|ITA}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Italija 1990.|<span style="color:#000000;">Italija 1990.</span>]]</span> |align=center|'''Osmina završnice''' |- |align=center|{{Z|SAD}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – SAD 1994.|<span style="color:#000000;">SAD 1994.</span>]]</span> |align=center|'''Četvrtzavršnica''' |- |align=center|{{Z|FRA}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|<span style="color:#000000;">Francuska 1998.</span>]]</span> |bgcolor=9acdff|{{0|0000}}'''Četvrto mjesto''' |- |align=center|{{Z|JKO}} {{Z|JAP}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.|<span style="color:#000000;">Južna Koreja i Japan 2002.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirala'' |- |align=center|{{Z|NJE}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|<span style="color:#000000;">Njemačka 2006.</span>]]</span> |align=center|'''Osmina završnice''' |- |align=center|{{Z|JAR}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|<span style="color:#000000;">Južnoafrička Republika 2010.</span>]]</span> |bgcolor=silver|{{0|0000}}'''Drugo mjesto''' |- |align=center|{{Z|BRA}} <span style="color: #cc9966;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|<span style="color #cc9966;">Brazil 2014.</span>]]</span> |bgcolor= #cc9966|{{0|0000}}[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.#Utakmica za 3. mjesto|'''Treće mjesto''']] |- |align=center|{{Z|RUS}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|<span style="color:#000000;">Rusija 2018.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirala'' |- |align=center|{{Z|KAT}} <span style="color:#000000;"> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|<span style="color:#000000;">Katar 2022.</span>]]</span> |align=center|'''Četvrtzavršnica''' |} {{col-2}} === Europsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="display:inline-table; width:80%" |- !scope=col style="color:#FFFFFF; background:#F1771D;"|Prvenstvo !scope=col style="color:#FFFFFF; background:#F1771D;"|Rezultat |-style="text-align: center;" |- |align=center|{{Z|FRA}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1960.|<span style="color:#000000;">Francuska 1960.</span>]]</span> |align=center|''Nije sudjelovala'' |- |align=center|{{Z|ŠPA}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Španjolska 1964.|<span style="color:#000000;">Španjolska 1964.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirala'' |- |align=center|{{Z|ITA}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Italija 1968.|<span style="color:#000000;">Italija 1968.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirala'' |- |align=center|{{Z|BEL}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija 1972.|<span style="color:#000000;">Belgija 1972.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirala'' |- |align=center|{{Z|JUG}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Jugoslavija 1976.|<span style="color:#000000;">Jugoslavija 1976.</span>]]</span> |bgcolor=#cc9966|{{0|0000}}'''Treće mjesto''' |- |align=center|{{Z|ITA}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Italija 1980.|<span style="color:#000000;">Italija 1980.</span>]]</span> |align=center|'''Grupna faza''' |- |align=center|{{Z|FRA}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1984.|<span style="color:#000000;">Francuska 1984.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirala'' |- |align=center|{{Z|NJE}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – SR Njemačka 1988.|<span style="color:#000000;">SR Njemačka 1988.</span>]]</span> |bgcolor=gold|{{0|0000000}}'''Prvaci''' |- |align=center|{{Z|ŠVE}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Švedska 1992.|<span style="color:#000000;">Švedska 1992.</span>]]</span> |bgcolor=#cc9966|{{0|0000}}'''Polufinale''' |- |align=center|{{Z|ENG}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|<span style="color:#000000;">Engleska 1996.</span>]]</span> |align=center|'''Četvrtzavršnica''' |- |align=center|{{Z|BEL}} {{Z|NIZ}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|<span style="color:#000000;">Belgija i Nizozemska 2000.</span>]]</span> |bgcolor=#cc9966|{{0|0000}}'''Polufinale''' |- |align=center|{{Z|POR}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.|<span style="color:#000000;">Portugal 2004.</span>]]</span> |bgcolor=#cc9966| {{0|0000}}'''Polufinale''' |- |align=center|{{Z|AUT}} {{Z|ŠVI}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|<span style="color:#000000;">Austrija i Švicarska 2008.</span>]]</span> |align=center|'''Grupna faza''' |- |align=center|{{Z|POLJ}} {{Z|UKR}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|<span style="color:#000000;">Poljska i Ukrajina 2012.</span>]]</span> |align=center|'''Četvrtzavršnica''' |- |align=center|{{Z|FRA}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|<span style="color:#000000;">Francuska 2016.</span>]]</span> |align=center|''Nije se kvalificirala'' |- |align=center|{{Z|EU}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|<span style="color:#000000;">Europa 2020.</span>]]</span> |align=center|'''Osmina završnice''' |- |align=center|{{Z|NJE}} <span style="color:#000000;"> [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|<span style="color:#000000;"> Njemačka 2024.</span>]]</span> |align=center|''Polufinale'' |} {{col-end}} == Poznati igrači == {| |valign="top"| *[[Berry van Aerle]] *[[Bep Bakhuys]] *[[Marco van Basten]] *[[Dennis Bergkamp]] *[[Jan van Beveren]] *[[Danny Blind]] *[[Frank de Boer]] *[[Ronald de Boer]] *[[Jan Boskamp]] *[[John Bosman]] *[[Ernie Brandts]] *[[Hans van Breukelen]] *[[Johan Cruijff]] *[[Edgar Davids]] *[[René van der Gijp]] *[[Ruud Gullit]] *[[Arie Haan]] *[[Willem van Hanegem]] |width="50"|&nbsp; |valign="top"| *[[Joop Hiele]] *[[Hugo Hovenkamp]] *[[Barry Hulshof]] *[[Wim Jansen]] *[[Jan Jongbloed]] *[[Wim Jonk]] *[[Piet Keizer]] *[[René van de Kerkhof]] *[[Willy van de Kerkhof]] *[[Wim Kieft]] *[[Kees Kist]] *[[Patrick Kluivert]] *[[Ronald Koeman]] *[[Kees van Kooten]] *[[Michel van de Korput]] *[[Ruud Krol]] *[[Willy van der Kuijlen]] *[[Tscheu La Ling]] |width="50"|&nbsp; |valign="top"| *[[Abe Lenstra]] *[[Roy Makaay]] *[[Stanley Menzo]] *[[John Metgod]] *[[Arnold Mühren]] *[[Dick Nanninga]] *[[Johan Neeskens]] *[[Arthur Numan]] *[[Marc Overmars]] *[[Rob Rensenbrink]] *[[Johnny Rep]] *[[Frank Rijkaard]] *[[Bryan Roy]] *[[Edwin van der Sar]] *[[John van 't Schip]] *[[Piet Schrijvers]] *[[Clarence Seedorf]] *[[Sonny Silooy]] |width="50"|&nbsp; |valign="top"| *[[Ronald Spelbos]] *[[Jaap Stam]] *[[Huub Stevens]] *[[Wim Suurbier]] *[[Simon Tahamata]] *[[Adri van Tiggelen]] *[[Stan Valckx]] *[[Gerald Vanenburg]] *[[Leen Vente]] *[[Peter van Vossen]] *[[Bennie Wijnstekers]] *[[Piet Wildschut]] *[[Faas Wilkes]] *[[Aron Winter]] *[[Richard Witschge]] *[[Rob Witschge]] *[[John de Wolf]] *[[Jan Wouters]] |} == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{commons}} *[http://www.onsoranje.nl/ Službena stranica] {{nld oznaka}} *[http://www.rsssf.com/tablesz/ned-intres.html RSSSF archive of results 1908-]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} *[http://www.rsssf.com/miscellaneous/ned-recintlp.html RSSSF archive of most capped players and highest goalscorers] *[http://www.rsssf.com/miscellaneous/ned-coach-triv.html RSSSF archive of coaches] *[http://www.voetbalstats.nl/ Netherlands National Football Team History] *[http://easyweb.easynet.co.uk/~goldkeep/Holland74/index.htm Story of Holland at the 1974 World Cup] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051108044742/http://easyweb.easynet.co.uk/~goldkeep/Holland74/index.htm |date=8. studenoga 2005. }} *[http://www.holland78.net Story of Holland at the 1978 World Cup] *[http://www.jadransport.org/articles/2433.html Holland: "The unbearable Lightness of being Oranje..."] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060614173941/http://www.jadransport.org/articles/2433.html |date=14. lipnja 2006. }} *[http://www.cokecans.com/can/538-World-Cup-France-98-Netherlands-team Coca-Cola Cans set of Netherlands World Cup France 1998 National Football Team] {{Europski prvaci u nogometu}} {{Europske nogometne reprezentacije-UEFA}} {{Navigacije |naslov=Sastavi Nizozemske | naslov-style = background:#F1771D; border:1px solid silver; color:white; |popis= {{Sastav Nizozemska 1988 EP}} {{Sastav Nizozemska 1990 SP}} {{Sastav Nizozemska 1992 EP}} {{Sastav Nizozemska 1994 SP}} {{Sastav Nizozemska 1996 EP}} {{Sastav Nizozemska 1998 SP}} {{Sastav Nizozemska 2000 EP}} {{Sastav Nizozemska 2004 EP}} {{Sastav Nizozemska 2006 SP}} {{Sastav Nizozemska 2008 EP}} {{Sastav Nizozemska 2010 SP}} {{Sastav Nizozemska 2012 EP}} {{Sastav Nizozemska 2014 SP}} {{Sastav Nizozemska 2020. EP}} {{Sastav Nizozemska 2022 SP}} {{Sastav Nizozemska 2024. EP}} {{Sastav Nizozemska 2026 SP}} }} [[Kategorija:Nogomet u Nizozemskoj]] [[Kategorija:Nogometne reprezentacije]] [[Kategorija:Nizozemske reprezentacije|Nogomet]] gymv760ybddlnllllknkyphvdjv833w 0 45377 7475702 7286677 2026-06-05T13:29:15Z Makenzis 188047 7475702 wikitext text/x-wiki {{nogometni klub | ime kluba = Šahtar Donjeck | slika = FC_Shakhtar_Donetsk.svg | puno ime = FK Šahtar Donjeck | nadimak = Hirnyky (''Rudari''), Kroti (''Krtice'') | godina osnivanja = [[1936.]] | igralište = [[Arena Lavov]] <br> [[Stadion Miejski im. Henryka Reymana]] (europske utakmice) | navijači = | kapacitet stadiona = 34.915 | direktor = | trener = {{Z|TUR}} [[Arda Turan]] | liga = [[Ukrajinska Premier liga]] | sezona = 2025./26. | plasman = 1. | trenutačna sezona = | igrači = | pattern_la1 = _shakhtar2526h | pattern_b1 = _shakhtar2526h | pattern_ra1 = _shakhtar2526h | pattern_sh1 = _shakhtar2526h | pattern_so1 =_shakhtar2526hl | leftarm1 = fd7d28 | body1 = fd7d28 | rightarm1 = fd7d28 | shorts1 = fd7d28 | socks1 = fd7d28 | pattern_la2 = _shakhtar2526a | pattern_b2 = _shakhtar2526a | pattern_ra2 = _shakhtar2526a | pattern_sh2 = _shakhtar2526a | pattern_so2 = _shakhtar2526al | leftarm2 = 385662 | body2 = 385662 | rightarm2 = 385662 | shorts2 = 385662 | socks2 = 385662 | pattern_la3 = _shakhtar2526t | pattern_b3 = _shakhtar2526t | pattern_ra3 = _shakhtar2526t | pattern_sh3 = _shakhtar2526t | pattern_so3 = | leftarm3 = e8ddc9 | body3 = e8ddc9 | rightarm3 = e8ddc9 | shorts3 = d7d9db | socks3 = e8ddc9 }} '''Šahtar Donjeck''' ([[ukrajinski]]: Шахтар Донецьк), ukrajinski je profesionalni [[nogometni klub]] iz [[Donjeck]]a. Šahtar (ukrajinski: Шахтар), odnosno Šahtjor ([[ruski]]: Шахтëр) znači [[rudar]], kopač u [[rov]]u (šahtu). == Povijest == Šahtar nije oduvijek nosio trenutačno ime. Tijekom povijesti je nosio 3 različita imena, a to su: * Od [[1936.]] do [[1946.]] – Stahanovec * Od [[1946.]] do [[1992.]] – Šahtjor * Od [[1992.]] – Šahtar === SSSR === Klub je nastao 1936. u [[SSSR|SSSR-u]]. Šahtar je nazvan po pripadnicima [[udarnik|udarničkog]] pokreta "stahanovcima", tako nazvanima po slavljenome rudaru udarniku [[Aleksej Stahanov|Alekseju Stahanovu]]. Prvu utakmicu odigrali su u svibnju [[1936.]] Do 1950-ih klub je bio u nižim ligama ili tek još jedan klub prve lige. Godine [[1951.]] u sovjetskoj prvoj ligi zauzeli su sjajno 3. mjesto. Od tada su poznati po borbenosti i timskom radu. Pod vodstvom trenera [[Oleg Oshenkov|Olega Ošenkova]] tri su puta bili u završnici Sovjetskog kupa, a [[1961.]] i [[1962.]] su taj kup i osvojili, što su im bili prvi trofeji u povijesti. Jedno od najslavnijih dijelova povijesti tog kluba razdoblje je od sredine 70.-ih do početka 80.-ih. [[1975.]] su završili sezonu kao doprvaci [[SSSR|SSSR-a]]. Nakon toga su igrali sezonu i u europskim natjecanjima. <br> [[1979.]] su ponovili taj uspjeh, a 1978. kada su bili na 3. mjestu, njihov je kapetan [[Vitalij Starhin]] bio najbolji igrač lige, a ujedno s 26 golova i najbolji napadač. <br> [[1980.]] i [[1983.]] opet su osvojili kup, a [[1984.]] slave u utakmici superkupa protiv [[FK Dnjipro|Dnjipra]] iz [[Dnjipro (grad)|Dnjipropetrovsk]]a. <br> U završnici kupa bili su još [[1985.]] i [[1986.]], ali ga nisu uspjeli osvojiti. === Ukrajina === Po raspadu Sovjetskog Saveza igrali su u ukrajinskoj 1. ligi. Najveći takmac bio im je i do danas ostao kijevski [[Dinamo Kiev|Dinamo]]. <br> [[1996.]] u klub je došao bogati biznismen [[Rinat Ahmetov]] s obećanjem da će od Šahtara napraviti veliki europski klub. <br> [[1999.]] osnovana je akademija Šahtar koja danas broji oko 3000 mladih igrača. <br> Novoosnovani trening centar ˝[[Kirša]]˝ jedan je od najboljih i najsuvremenijih u Europi. <br> Izgrađena je [[Donbas Arena]] s 50.000 sjedećih mjesta. U međuvremenu, od [[1991.]] do danas Šahtar je 12 puta bio prvak [[Ukrajina|Ukrajine]], 13 puta su slavili u ukrajinskom kupu, a samo jednom bili poraženi u finalu. Dvostruku krunu osvojili su [[2002.]], [[2008.]], [[2011.]], [[2012.]], [[2013.]], [[2017.]], [[2018.]] i [[2019.]] == Klupski uspjesi == === Domaći uspjesi === *[[Ukrajinska Premier liga]]: : '''Prvak (15):''' 2001./02., 2004./05., 2005./06., 2007./08., 2009./10., 2010./11., 2011./12., 2012./13., 2013./14., 2016./17., 2017./18., 2018./19., 2019./20., 2022./23., 2023./24. *[[Ukrajinski nogometni kup]]: : '''Osvajač (15):''' 1994./95., 1996./97., 2000./01., 2001./02., 2003./04., 2007./08., 2010./11., 2011./12., 2012./13., 2015./16., 2016./17., 2017./18., 2018./19., 2023./24., 2024./25. *[[Ukrajinski nogometni superkup]]: : '''Osvajač (9):''' 2005., 2008., 2010., 2012., 2013., 2014., 2015., 2017., 2021. *[[Sovjetska prva liga]]: : '''Prvak (1):''' 1954. *[[Sovjetski nogometni kup]]: : '''Osvajač (4):''' 1961., 1962., 1980., 1983. *[[Sovjetski nogometni superkup]]: : '''Osvajač (1):''' 1984. === Europski uspjesi === *[[Kup UEFA]]: : '''Prvak (1):''' [[Kup UEFA 2008./09.|2008./09.]] *[[UEFA Superkup]]: : '''Finalist (1)''' [[UEFA Superkup 2009.|2009.]] === Igrači iz Hrvatske === *{{Z|HRV}} [[Darijo Srna]] *{{Z|HRV}} [[Stipe Pletikosa]] *{{Z|BRA}} {{Z|HRV}} [[Eduardo Alves da Silva|Eduardo da Silva]] == Vanjske poveznice == *[http://shakhtar.com/en/ Službene stranice kluba Šahtar] *[https://web.archive.org/web/20090302015708/http://www.ukrainiansoccer.net/ Stranice posvećene ukrajinskom nogometu] {{UPL}} [[Kategorija:Ukrajinski nogometni klubovi|Šahtar]] [[Kategorija:Donjeck]] b8w43679mukqe1w4c0l00rbdhu00z1h 7475703 7475702 2026-06-05T13:29:29Z Makenzis 188047 /* Domaći uspjesi */ 7475703 wikitext text/x-wiki {{nogometni klub | ime kluba = Šahtar Donjeck | slika = FC_Shakhtar_Donetsk.svg | puno ime = FK Šahtar Donjeck | nadimak = Hirnyky (''Rudari''), Kroti (''Krtice'') | godina osnivanja = [[1936.]] | igralište = [[Arena Lavov]] <br> [[Stadion Miejski im. Henryka Reymana]] (europske utakmice) | navijači = | kapacitet stadiona = 34.915 | direktor = | trener = {{Z|TUR}} [[Arda Turan]] | liga = [[Ukrajinska Premier liga]] | sezona = 2025./26. | plasman = 1. | trenutačna sezona = | igrači = | pattern_la1 = _shakhtar2526h | pattern_b1 = _shakhtar2526h | pattern_ra1 = _shakhtar2526h | pattern_sh1 = _shakhtar2526h | pattern_so1 =_shakhtar2526hl | leftarm1 = fd7d28 | body1 = fd7d28 | rightarm1 = fd7d28 | shorts1 = fd7d28 | socks1 = fd7d28 | pattern_la2 = _shakhtar2526a | pattern_b2 = _shakhtar2526a | pattern_ra2 = _shakhtar2526a | pattern_sh2 = _shakhtar2526a | pattern_so2 = _shakhtar2526al | leftarm2 = 385662 | body2 = 385662 | rightarm2 = 385662 | shorts2 = 385662 | socks2 = 385662 | pattern_la3 = _shakhtar2526t | pattern_b3 = _shakhtar2526t | pattern_ra3 = _shakhtar2526t | pattern_sh3 = _shakhtar2526t | pattern_so3 = | leftarm3 = e8ddc9 | body3 = e8ddc9 | rightarm3 = e8ddc9 | shorts3 = d7d9db | socks3 = e8ddc9 }} '''Šahtar Donjeck''' ([[ukrajinski]]: Шахтар Донецьк), ukrajinski je profesionalni [[nogometni klub]] iz [[Donjeck]]a. Šahtar (ukrajinski: Шахтар), odnosno Šahtjor ([[ruski]]: Шахтëр) znači [[rudar]], kopač u [[rov]]u (šahtu). == Povijest == Šahtar nije oduvijek nosio trenutačno ime. Tijekom povijesti je nosio 3 različita imena, a to su: * Od [[1936.]] do [[1946.]] – Stahanovec * Od [[1946.]] do [[1992.]] – Šahtjor * Od [[1992.]] – Šahtar === SSSR === Klub je nastao 1936. u [[SSSR|SSSR-u]]. Šahtar je nazvan po pripadnicima [[udarnik|udarničkog]] pokreta "stahanovcima", tako nazvanima po slavljenome rudaru udarniku [[Aleksej Stahanov|Alekseju Stahanovu]]. Prvu utakmicu odigrali su u svibnju [[1936.]] Do 1950-ih klub je bio u nižim ligama ili tek još jedan klub prve lige. Godine [[1951.]] u sovjetskoj prvoj ligi zauzeli su sjajno 3. mjesto. Od tada su poznati po borbenosti i timskom radu. Pod vodstvom trenera [[Oleg Oshenkov|Olega Ošenkova]] tri su puta bili u završnici Sovjetskog kupa, a [[1961.]] i [[1962.]] su taj kup i osvojili, što su im bili prvi trofeji u povijesti. Jedno od najslavnijih dijelova povijesti tog kluba razdoblje je od sredine 70.-ih do početka 80.-ih. [[1975.]] su završili sezonu kao doprvaci [[SSSR|SSSR-a]]. Nakon toga su igrali sezonu i u europskim natjecanjima. <br> [[1979.]] su ponovili taj uspjeh, a 1978. kada su bili na 3. mjestu, njihov je kapetan [[Vitalij Starhin]] bio najbolji igrač lige, a ujedno s 26 golova i najbolji napadač. <br> [[1980.]] i [[1983.]] opet su osvojili kup, a [[1984.]] slave u utakmici superkupa protiv [[FK Dnjipro|Dnjipra]] iz [[Dnjipro (grad)|Dnjipropetrovsk]]a. <br> U završnici kupa bili su još [[1985.]] i [[1986.]], ali ga nisu uspjeli osvojiti. === Ukrajina === Po raspadu Sovjetskog Saveza igrali su u ukrajinskoj 1. ligi. Najveći takmac bio im je i do danas ostao kijevski [[Dinamo Kiev|Dinamo]]. <br> [[1996.]] u klub je došao bogati biznismen [[Rinat Ahmetov]] s obećanjem da će od Šahtara napraviti veliki europski klub. <br> [[1999.]] osnovana je akademija Šahtar koja danas broji oko 3000 mladih igrača. <br> Novoosnovani trening centar ˝[[Kirša]]˝ jedan je od najboljih i najsuvremenijih u Europi. <br> Izgrađena je [[Donbas Arena]] s 50.000 sjedećih mjesta. U međuvremenu, od [[1991.]] do danas Šahtar je 12 puta bio prvak [[Ukrajina|Ukrajine]], 13 puta su slavili u ukrajinskom kupu, a samo jednom bili poraženi u finalu. Dvostruku krunu osvojili su [[2002.]], [[2008.]], [[2011.]], [[2012.]], [[2013.]], [[2017.]], [[2018.]] i [[2019.]] == Klupski uspjesi == === Domaći uspjesi === *[[Ukrajinska Premier liga]]: : '''Prvak (16):''' 2001./02., 2004./05., 2005./06., 2007./08., 2009./10., 2010./11., 2011./12., 2012./13., 2013./14., 2016./17., 2017./18., 2018./19., 2019./20., 2022./23., 2023./24., 2025./26. *[[Ukrajinski nogometni kup]]: : '''Osvajač (15):''' 1994./95., 1996./97., 2000./01., 2001./02., 2003./04., 2007./08., 2010./11., 2011./12., 2012./13., 2015./16., 2016./17., 2017./18., 2018./19., 2023./24., 2024./25. *[[Ukrajinski nogometni superkup]]: : '''Osvajač (9):''' 2005., 2008., 2010., 2012., 2013., 2014., 2015., 2017., 2021. *[[Sovjetska prva liga]]: : '''Prvak (1):''' 1954. *[[Sovjetski nogometni kup]]: : '''Osvajač (4):''' 1961., 1962., 1980., 1983. *[[Sovjetski nogometni superkup]]: : '''Osvajač (1):''' 1984. === Europski uspjesi === *[[Kup UEFA]]: : '''Prvak (1):''' [[Kup UEFA 2008./09.|2008./09.]] *[[UEFA Superkup]]: : '''Finalist (1)''' [[UEFA Superkup 2009.|2009.]] === Igrači iz Hrvatske === *{{Z|HRV}} [[Darijo Srna]] *{{Z|HRV}} [[Stipe Pletikosa]] *{{Z|BRA}} {{Z|HRV}} [[Eduardo Alves da Silva|Eduardo da Silva]] == Vanjske poveznice == *[http://shakhtar.com/en/ Službene stranice kluba Šahtar] *[https://web.archive.org/web/20090302015708/http://www.ukrainiansoccer.net/ Stranice posvećene ukrajinskom nogometu] {{UPL}} [[Kategorija:Ukrajinski nogometni klubovi|Šahtar]] [[Kategorija:Donjeck]] 81hy07tqji3aqieff0rlrioxa77eg5s 0 45741 7475947 7409411 2026-06-05T23:01:12Z Croxyz 205325 /* Izvori */ 7475947 wikitext text/x-wiki {{Nogometna reprezentacija | ime = Sjedinjene Američke Države | grb = United States Soccer Federation logo.svg | nadimak = USMNT<br />Team USA<br />The Stars and Stripes<br />The Yanks | savez = [[Nogometni savez SAD-a|United States Soccer Federation]] | predsjednik = | izbornik = {{Z|ARG}} [[Mauricio Pochettino]] | kapetan = [[Christian Pulišić]] | najviše nastupa = [[Cobi Jones]] (164) | najbolji strijelac = [[Clint Dempsey]] [[Landon Donovan ]] (57) | FIFA = 16. (1627 bodova)<ref name="FIFA">[https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/men], objavljeno 6. listopada 2022., pristupljeno 27. listopada 2022.</ref> | ažurirano = 27. listopada 2022. | pattern_la1 = _usa22h | pattern_b1 = _usa22h | pattern_ra1 = _usa22h | pattern_sh1 = _usa22h | pattern_so1 = _usa22h | leftarm1 = FFFFFF | body1 = FFFFFF | rightarm1 = FFFFFF | shorts1 = FFFFFF | socks1 = FFFFFF | pattern_la2 = _usa22a | pattern_b2 = _usa22a | pattern_ra2 = _usa22a | pattern_sh2 = _usa22a | pattern_so2 = _usa22a | leftarm2 = 132FD1 | body2 = 132FD1 | rightarm2 = 132FD1 | shorts2 = 132FD1 | socks2 = 132FD1 | prva utakmica = {{NogRep|ŠVE}} 2:3 {{NogRep-d|SAD}} <br /> ([[Stockholm]], [[20. kolovoza]] [[1916.]]) | najveća pobjeda = {{NogRep|SAD}} 8:0 [[Datoteka:Flag of Barbados.svg|20px]] [[Barbadoska nogometna reprezentacija|BRB]] <br /> ([[Carson, California|Carson]], [[Kalifornija]], [[SAD]]; [[15. lipnja]] [[Šport u 2008.|2008.]]) | najveći poraz = {{NogRep|ARG}} 11:2 {{NogRep-d|SAD}} <br /> ([[Amsterdam]], [[29. svibnja]] [[1928.]]) <br /> {{NogRep|NOR}} 11:0 {{NogRep-d|SAD}} <br /> ([[Oslo]], [[6. kolovoza]] [[1948.]]) | Nastupi na SP = 11 | Prvi put na SP = 1930. | Najbolji rezultat na SP = treće mjesto ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Urugvaj 1930.|1930.]]) | Naziv kontinentalnog prvenstva = [[CONCACAF Gold Cup]] | Nastupi na kontinentalnom prvenstvu = 16 | Prvi put na kontinentalnom prvenstvu = 1985. | Najbolji rezultat na kontinentalnom prvenstvu = prvaci (1991., 2002., 2005., 2007., 2013., 2017., 2021.) | medalje = {{odličja| [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetska prvenstva]]}} {{medalje bronca| [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Urugvaj 1930.|Urugvaj 1930.]] | }} {{odličja| [[CONCACAF Gold Cup]]}} {{medalje zlato| [[CONCACAF Gold Cup - SAD 1991.|SAD 1991.]]| }} {{medalje srebro| [[CONCACAF Gold Cup - SAD i Meksiko 1993.|SAD i Meksiko 1993.]]| }} {{medalje bronca| [[CONCACAF Gold Cup - SAD 1996.|SAD 1996.]]| }} {{medalje srebro| [[CONCACAF Gold Cup - SAD 1998.|SAD 1998.]]| }} {{medalje zlato| [[CONCACAF Gold Cup - SAD 2002.|SAD 2002.]]| }} {{medalje bronca| [[CONCACAF Gold Cup - SAD i Meksiko 2003.|SAD i Meksiko 2003.]]| }} {{medalje zlato| [[CONCACAF Gold Cup - SAD 2005.|SAD 2005.]]| }} {{medalje zlato| [[CONCACAF Gold Cup - SAD 2007.|SAD 2007.]]| }} {{medalje srebro| [[CONCACAF Gold Cup - SAD 2009.|SAD 2009.]]| }} {{medalje zlato| [[CONCACAF Gold Cup - SAD 2013.|SAD 2013.]]| }} {{medalje zlato| [[CONCACAF Gold Cup - SAD 2017.|SAD 2017.]]| }} {{medalje zlato| [[CONCACAF Gold Cup - SAD 2017.|SAD 2021.]]| }} {{odličja| [[FIFA Konfederacijski kup]]}} {{medalje bronca| [[FIFA Konfederacijski kup - Saudijska Arabija 1992.|Saudijska Arabija 1992.]]|}} {{medalje bronca| [[FIFA Konfederacijski kup - Južna Afrika 1999.|Južna Afrika 2009.]]|}} {{medalje srebro| [[FIFA Konfederacijski kup 2009.|Meksiko 2009.]]|}} {{odličja| [[Nogomet na OI|Olimpijske igre]]}} {{medalje srebro| [[III. Olimpijske igre – St. Louis 1904.|St. Louis 1904.]] | }} {{medalje bronca| [[nogomet na OI 1904.|St. Louis 1904.]] | }} }} '''Nogometna reprezentacija SAD-a''' predstavlja [[SAD]] u [[nogomet]]u i dio je [[CONCACAF|CONCACAF-a]]. Reprezentacija je sudjelovala na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetskim prvenstvima]] 11 puta, a najbolji uspjeh su ostvarili [[Šport u 1930.|1930.]] u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Urugvaj 1930.|Urugvaju]] kada su došli do polufinala. SAD se kvalificirao i na svjetska prvenstva [[Šport u 1934.|1934.]] u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Italija 1934.|Italiji]] i [[Šport u 1950.|1950.]] u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 1950.|Brazilu]], gdje je pobijedila [[Engleska nogometna reprezentacija|Englesku]] 1-0. Nakon 1950. SAD se nije uspio kvalifirati na svjetska prvenstva do [[1990-ih]]. SAD je ugostio [[Šport u 1994.|1994.]] [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – SAD 1994.|15. svjetsko prvenstvo]] gdje su izgubili od [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazila]] u šesnaestini finala. Kvalificirali su se na još 5 prvenstava nakon 1994., postavši tako regularan natjecajtelj raznih prvenstava i često su dolazili do nokaut faze. SAD je došao do četvrtfinala u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.|Južnoj Koreji i Japanu]] [[Šport u 2002.|2002.]] gdje su izgubili od [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačke]]. U [[FIFA Konfederacijski kup 2009.|Konfederacijskom kupu]] [[Šport u 2009.|2009.]] SAD je u polufinalu porazio [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolsku]], jednu od 10 najboljih poziciranih reprezentacija po [[FIFA|FIFA-inoj]] ljestvici, prije nego što je u finalu izgubio od [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazila]] što je njihovo jedino pojavljivanje u finalima na međukontinentalnim prvenstvima. Momčad se nije kvalificirala na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|21. svjetsko nogometno prvenstvo]] [[Šport u 2018.|2018.]] u [[Rusija|Rusiji]], pritom se zaustavivio skor pojavljivanja na svjetskim prvenstima. Sjedinjene Države će ugostiti [[Svjetsko nogometno prvenstvo - Sjeverna Amerika 2026.|23. svjetsko nogometno prvenstvo]] zajedno s [[Meksiko]]m i [[Kanada|Kanadom]] gdje su sve tri države kao organizatori automatski kvalificirani. SAD također sudjeluje i u kontinentalnim prvenstvima kao što su [[CONCACAF Gold Cup]] i [[Copa América]]. Do sada je osvojio sedam naslova Gold Cupa i dosegao dva četvrta mjesta u Copa Americi, uključujući i 2016. ==Povijest== Nogometna reprezentacija SAD-a do svog je najvećeg reprezentativnog uspjeha došla na prvom Svjetskom prvenstvu [[1930.]] u [[Urugvaj]]u. Nakon dvije pobjede, izbačeni su u polufinalu od Argentine. Nastupili su i na sljedeća dva Svjetska prvenstva, [[1934.]] i [[1950.]] godine, ali je onda uslijedila pauza od čak 40 godina do sljedećeg nastupa, [[1990.]] Od tada pa sve do danas su redoviti sudionik svjetskih prvenstava. Međutim, širenje popularnosti nogometa u SAD-u započinje tek [[1994.]] godine, kada su postavljeni za organizatora petnaestog po redu Svjetskog prvenstva. Dvije godine poslije toga osnovana je profesionalna liga u Americi – MLS. == Sastav == Američki izbornik objavio je konačni popis igrača za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Svjetsko prvenstvo 2022.]] 9. studenog 2022.<ref>{{cite web |url=https://www.ussoccer.com/stories/2022/11/berhalter-names-26-player-usmnt-roster-for-2022-fifa-world-cup |title=Berhalter Names 26 Player USMNT Roster For 2022 FIFA World Cup |publisher=[[Američki nogometni savez]] |date=9 November 2022 |access-date=9 November 2022}}</ref> ''Nastupi i golovi zadnji put su ažurirani 27. rujna 2022. nakon utakmice protiv [[Nogometna reprezentacija Saudijske Arabije|Saudijske Arabije]].'' {{Nogometna reprezentacija početak (golovi)}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=G|ime=[[Matt Turner (nogometaš)|Matt Turner]]|sortname=Turner, Matt|dob={{datum rođenja i godine|1994|6|24}}|nastupi=20|golovi=0|klub=[[Arsenal F.C.|Arsenal]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=B|ime=[[Sergiño Dest]]|sortname=Dest, Sergino|dob={{datum rođenja i godine|2000|11|3}}|nastupi=19|golovi=2|klub=[[A.C. Milan|Milan]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=B|ime=[[Walker Zimmerman]]|sortname=Zimmerman, Walker|dob={{datum rođenja i godine|1993|5|19}}|nastupi=33|golovi=3|klub=[[Nashville SC]]|klubnac=SAD}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=V|ime=[[Tyler Adams]]|sortname=Adams, Tyler|ostalo=''[[kapetan (šport)|kapetan]]''|dob={{datum rođenja i godine|1999|2|14}}|nastupi=32|golovi=1|klub=[[Leeds United F.C.|Leeds United]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=B|ime=[[Antonee Robinson]]|sortname=Robinson, Antonee|dob={{datum rođenja i godine|1997|8|8}}|nastupi=29|golovi=2|klub=[[Fulham F.C.|Fulham]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=V|ime=[[Yunus Musah]]|sortname=Musah, Yunus|dob={{datum rođenja i godine|2002|11|29}}|nastupi=19|golovi=0|klub=[[Valencia CF|Valencia]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=N|ime=[[Giovanni Reyna]]|sortname=Reyna, Giovanni|dob={{datum rođenja i godine|2002|11|13}}|nastupi=14|golovi=4|klub=[[Borussia Dortmund]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=V|ime=[[Weston McKennie]]|sortname=Mckennie, Weston|dob={{datum rođenja i godine|1998|8|28}}|nastupi=37|golovi=9|klub=[[Juventus F.C.|Juventus]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=N|ime=[[Jesús Ferreira]]|sortname=Ferreira, Jesus|dob={{datum rođenja i godine|2000|12|24}}|nastupi=15|golovi=7|klub=[[FC Dallas]]|klubnac=SAD}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=N|ime=[[Christian Pulišić]]|sortname=Pulisic, Christian|dob={{datum rođenja i godine|1998|9|18}}|nastupi=52|golovi=21|klub=[[Chelsea F.C.|Chelsea]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=N|ime=[[Brenden Aaronson]]|sortname=Aaronson, Brenden|dob={{datum rođenja i godine|2000|10|22}}|nastupi=24|golovi=6|klub=[[Leeds United F.C.|Leeds United]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=G|ime=[[Ethan Horvath]]|sortname=Horvath, Ethan|dob={{datum rođenja i godine|1995|6|9}}|nastupi=8|golovi=0|klub=[[Luton Town F.C.|Luton Town]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=B|ime=[[Tim Ream]]|sortname=Ream, Tim|dob={{datum rođenja i godine|1987|10|5}}|nastupi=46|golovi=1|klub=[[Fulham F.C.|Fulham]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=V|ime=[[Luca de la Torre]]|sortname=Torre, Luca de la|dob={{datum rođenja i godine|1998|5|23}}|nastupi=12|golovi=0|klub=[[RC Celta de Vigo|Celta Vigo]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=B|ime=[[Aaron Long (nogometaš)|Aaron Long]]|sortname=Long, Aaron|dob={{datum rođenja i godine|1992|10|12}}|nastupi=29|golovi=3|klub=[[New York Red Bulls]]|klubnac=SAD}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=N|ime=[[Jordan Morris]]|sortname=Morris, Jordan|dob={{datum rođenja i godine|1994|10|26}}|nastupi=49|golovi=11|klub=[[Seattle Sounders FC]]|klubnac=SAD}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=V|ime=[[Cristian Roldan]]|sortname=Roldan, Cristian|dob={{datum rođenja i godine|1995|6|3}}|nastupi=32|golovi=0|klub=[[Seattle Sounders FC]]|klubnac=SAD}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=B|ime=[[Shaq Moore]]|sortname=Moore, Shaq|dob={{datum rođenja i godine|1996|11|2}}|nastupi=15|golovi=1|klub=[[Nashville SC]]|klubnac=SAD}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=19|poz=N|ime=[[Haji Wright]]|sortname=Wright, Haji|dob={{datum rođenja i godine|1998|3|27}}|nastupi=3|golovi=1|klub=[[Antalyaspor]]|klubnac=TUR}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=B|ime=[[Cameron Carter-Vickers]]|sortname=Carter-Vickers, Cameron|dob={{datum rođenja i godine|1997|12|31}}|nastupi=11|golovi=0|klub=[[Celtic F.C.|Celtic]]|klubnac=ŠKO}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=N|ime=[[Timothy Weah]]|sortname=Weah, Timothy|dob={{datum rođenja i godine|2000|2|22}}|nastupi=25|golovi=3|klub=[[Lille OSC|Lille]]|klubnac=FRA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=B|ime=[[DeAndre Yedlin]]|sortname=Yedlin, Deandre|dob={{datum rođenja i godine|1993|7|9}}|nastupi=75|golovi=0|klub=[[Inter Miami CF]]|klubnac=SAD}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=V|ime=[[Kellyn Acosta]]|sortname=Acosta, Kellyn|dob={{datum rođenja i godine|1995|7|24}}|nastupi=53|golovi=2|klub=[[Los Angeles FC]]|klubnac=SAD}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=24|poz=N|ime=[[Josh Sargent]]|sortname=Sargent, Josh|dob={{datum rođenja i godine|2000|2|20}}|nastupi=20|golovi=5|klub=[[Norwich City F.C.|Norwich City]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=25|poz=G|ime=[[Sean Johnson (nogometaš)|Sean Johnson]]|sortname=Johnson, Sean|dob={{datum rođenja i godine|1989|5|31}}|nastupi=10|golovi=0|klub=[[New York City FC]]|klubnac=SAD}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=26|poz=B|ime=[[Joe Scally]]|sortname=Scally, Joe|dob={{datum rođenja i godine|2002|12|31}}|nastupi=3|golovi=0|klub=[[Borussia Mönchengladbach]]|klubnac=NJE}} {{nat fs end}} == Izvori == {{izvori}} {{CONCACAF}} {{Sastav SAD 1990 SP}} {{Sastav SAD 1994 SP}} {{Sastav SAD 1998 SP}} {{Sastav SAD 2002 SP}} {{Sastav SAD 2006 SP}} {{Sastav SAD 2010 SP}} {{Sastav SAD 2014 SP}} {{Sastav SAD 2022 SP}} {{Sastav SAD 2026 SP}} {{SAD}} [[Kategorija:Nogometne reprezentacije|SAD]] [[Kategorija:Nogomet u SAD-u]] [[Kategorija:Američke reprezentacije|Nogomet]] io4xbrguckv2p71e156o9z0ekxx82hl 0 46675 7475798 6252669 2026-06-05T15:54:44Z ~2026-33487-47 363247 unio sam datum smrti 7475798 wikitext text/x-wiki '''Georgine König''' alias '''Đurđa Paleček''' ([[Dugo Selo]], [[1. travnja]] [[1934.]] - [[Cerje Nebojse]], [[19. travnja|25. siječnja 2026.]]), '''hrvatska''' književnica i [[nakladnik|nakladnica]]. Pučku školu završila je u Dugom Selu a gimnaziju u [[Zagreb]]u. Na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]] studirala je i diolomirala [[hrvatski jezik]] i [[književnost]]. Od 1958. do 1963. vršila je nastavu hrvatskog jezika i književnosti na srednjim školama u [[Virovitica|Virovitici]] i na Upravnoj školi u Zagrebu. Bila je lektorica te urednica govornih izdanja u Jugotonu od 1963. do 1975., kada je na njezin zahtjev sporazumno prekinut radni odnos. Nakon toga obavljala je samostalnu grafičku djelatnost. Od 1984. radila je u vlastitoj privatnoj knjižari u Novom Zagrebu. Godine 1986. iselila je s obitelji u SR Njemačku, gdje se bavila književnim i nakladničkim radom. 2018. se vratila u Hrvatsku. ==Djela== U suautorstvu s [[Alois König|Aloisom Königom]] alias Slavkom Paleček-Königom (pišu hrvatskim jezikom, a u svojim se djelima bave pretežno hrvatskim [[folksdojčeri|folksdojčerskim]] temama, a prema navođenju samih autora, služe se istinitim događajima i stvarnim osobama) *[[Roman]]i: ** ''Dani beskvasnoga kruha'', (1991.) (Roman je preveden na njemački i engleski jezik.) <br> ** ''Ivanjski krijes'' (2005.) ==Vanjske poveznice == * [http://www.koenig90verlag.de/hrvatski.html König Verlag, Roman ''Dani beskvasnoga kruha'' online. ] {{GLAVNIRASPORED:König, Georgine}} [[Kategorija:Hrvatski književnici]] [[Kategorija:Hrvatski romanopisci]] <!-- [[Kategorija:Hrvatska iseljenička književnost|König, Georgine]] --> 3tdcyki4rbt8dvplj5a6euzq40feyrp 7475838 7475798 2026-06-05T17:52:36Z Croxyz 205325 izvor? 7475838 wikitext text/x-wiki '''Georgine König''' alias '''Đurđa Paleček''' ([[Dugo Selo]], [[1. travnja]] [[1934.]]), '''hrvatska''' književnica i [[nakladnik|nakladnica]]. Pučku školu završila je u Dugom Selu a gimnaziju u [[Zagreb]]u. Na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]] studirala je i diolomirala [[hrvatski jezik]] i [[književnost]]. Od 1958. do 1963. vršila je nastavu hrvatskog jezika i književnosti na srednjim školama u [[Virovitica|Virovitici]] i na Upravnoj školi u Zagrebu. Bila je lektorica te urednica govornih izdanja u Jugotonu od 1963. do 1975., kada je na njezin zahtjev sporazumno prekinut radni odnos. Nakon toga obavljala je samostalnu grafičku djelatnost. Od 1984. radila je u vlastitoj privatnoj knjižari u Novom Zagrebu. Godine 1986. iselila je s obitelji u SR Njemačku, gdje se bavila književnim i nakladničkim radom. 2018. se vratila u Hrvatsku. ==Djela== U suautorstvu s [[Alois König|Aloisom Königom]] alias Slavkom Paleček-Königom (pišu hrvatskim jezikom, a u svojim se djelima bave pretežno hrvatskim [[folksdojčeri|folksdojčerskim]] temama, a prema navođenju samih autora, služe se istinitim događajima i stvarnim osobama) *[[Roman]]i: ** ''Dani beskvasnoga kruha'', (1991.) (Roman je preveden na njemački i engleski jezik.) <br> ** ''Ivanjski krijes'' (2005.) ==Vanjske poveznice == * [http://www.koenig90verlag.de/hrvatski.html König Verlag, Roman ''Dani beskvasnoga kruha'' online. ] {{GLAVNIRASPORED:König, Georgine}} [[Kategorija:Hrvatski književnici]] [[Kategorija:Hrvatski romanopisci]] <!-- [[Kategorija:Hrvatska iseljenička književnost|König, Georgine]] --> fcgfcvd5dketlood2avpb7s6b8r6dqg 7475839 7475838 2026-06-05T17:52:59Z Croxyz 205325 7475839 wikitext text/x-wiki '''Georgine König''' alias '''Đurđa Paleček''' ([[Dugo Selo]], [[1. travnja]] [[1934.]]) hrvatska je književnica i [[nakladnik|nakladnica]]. Pučku školu završila je u Dugom Selu a gimnaziju u [[Zagreb]]u. Na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]] studirala je i diolomirala [[hrvatski jezik]] i [[književnost]]. Od 1958. do 1963. vršila je nastavu hrvatskog jezika i književnosti na srednjim školama u [[Virovitica|Virovitici]] i na Upravnoj školi u Zagrebu. Bila je lektorica te urednica govornih izdanja u Jugotonu od 1963. do 1975., kada je na njezin zahtjev sporazumno prekinut radni odnos. Nakon toga obavljala je samostalnu grafičku djelatnost. Od 1984. radila je u vlastitoj privatnoj knjižari u Novom Zagrebu. Godine 1986. iselila je s obitelji u SR Njemačku, gdje se bavila književnim i nakladničkim radom. 2018. se vratila u Hrvatsku. ==Djela== U suautorstvu s [[Alois König|Aloisom Königom]] alias Slavkom Paleček-Königom (pišu hrvatskim jezikom, a u svojim se djelima bave pretežno hrvatskim [[folksdojčeri|folksdojčerskim]] temama, a prema navođenju samih autora, služe se istinitim događajima i stvarnim osobama) *[[Roman]]i: ** ''Dani beskvasnoga kruha'', (1991.) (Roman je preveden na njemački i engleski jezik.) <br> ** ''Ivanjski krijes'' (2005.) ==Vanjske poveznice == * [http://www.koenig90verlag.de/hrvatski.html König Verlag, Roman ''Dani beskvasnoga kruha'' online. ] {{GLAVNIRASPORED:König, Georgine}} [[Kategorija:Hrvatski književnici]] [[Kategorija:Hrvatski romanopisci]] <!-- [[Kategorija:Hrvatska iseljenička književnost|König, Georgine]] --> 1ox5cpn6enlxjgmqwohfzabobip4fy6 0 48544 7475942 6899025 2026-06-05T22:55:33Z Croxyz 205325 /* Izvori */ 7475942 wikitext text/x-wiki {| class="infobox" |+ style="font-size: larger;"|'''Ekvador''' |- |colspan="2"| <div class="toccolours" style="background:#FFFFFF; width:160px; margin:0 auto;">[[Datoteka:Logo de la Federación Ecuatoriana de Fútbol.svg|160px]]</div> |- |'''Nadimak'''||''La Tri (Trikolori)'' |- |'''Savez'''||[[Federación Ecuatoriana de Fútbol]] |- |'''Konfederacija'''||[[CONMEBOL]] (Južna Amerika) |- |'''Trener'''|| {{Z|ARG}} [[Gustavo Alfaro]] |- |'''Kapetan'''||[[Enner Valencia]] |- |'''Najviše nastupa'''||[[Iván Hurtado]] (168) |- |'''Najbolji strijelac'''||[[Enner Valencia]] (37) |- style="text-align:center;" |colspan="2"|'''Prva službena utakmica'''<br />{{Z+X|BOL}} 1:1 [[Ekvador]] {{Z|EKV}}<br>([[Satiago (Bolivija)|Santiago]], [[Bolivija]], [[8. kolovoza]] [[1938.]]) |- style="text-align:center;" |colspan="2"|'''Najveća pobjeda'''<br />{{Z+X|EKV}} 6:0 [[Peru]] {{Z|PER}}<br>([[Quito]], [[Ekvador]], [[22. lipnja]] [[1975.]]) |- style="text-align:center;" |colspan="2"|'''Najveći poraz'''<br />{{Z+X|ARG}} 12:0 [[Ekvador]] {{Z|EKV}}<br>([[Montevideo]], [[Urugvaj]], [[22. siječnja]] [[1942.]]) |- |} '''Nogometna reprezentacija Ekvadora''' predstavlja [[Ekvador]] u međunarodnom nogometu. Duže vrijeme bili su jedna od slabijih momčadi [[CONMEBOL|CONMEBOL-a]], no danas su jedan od njegovih najrespektabilnijih sastava. Kritičari reprezentacije njihov uspjeh pripisuju samo uvjetima i aklimaciji na kojoj igraju u [[Quito|Quitu]] (stadion se nalazi 2600 m iznad morske razine). == Povijest == Iako nikad nisu postigli neki veći uspjeh do ovog tisućljeća, Ekvadorci nisu nikad bili bez perspektivnosti. Prvi put su se natjecali na kvalifikacijama [[1962.]], no u dvije utakmice [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]] ih je pobijedila visokim rezultatom. No kvalifikacije za prvenstvo [[1966.]] su ih slomile, iako su bile jedne od boljih momčadi, izgubili su od domaćina iz [[1962.]] i trećeplasiranog [[Čileanska nogometna reprezentacija|Čilea]] i oslabljene [[Kolumbijska nogometna reprezentacija|Kolumbije]]. [[1993.]] osvojili su četvrto mjesto na [[Copa América|Copa Américi]], što im je najbolji dosadašnji rezultat. Ekvador je pod vodstvom zvijezda kao što su [[Washington Muñoz]], [[Alberto Spencer]], [[Carlos Raffo]], [[Enrique Raymondi]] i [[Jorge Bolaños]] izborio play-off protiv [[Peruanska nogometna reprezentacija|Perua]], no nakon play-offa izbacio ga je Čile. To je bilo najbliže što su došli do kvalifikacija za završni turnir, sve do kvalifikacija za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.|SP u Južnoj Koreji i Japanu]] [[2002.]] godine kada su prvi put prošli kvalifikacije u kojima su bili iza [[Argentina|Argentine]] i za bod ispred [[Brazil]]a. [[Agustín Delgado]] bio je najbolji strijelac kvalifikacija s 9 pogodaka, kao i [[Hernan Crespo]] iz Argentine. [[Alex Aguinaga]], [[Iván Kaviedes]], [[Iván Hurtado]] i [[Ulises de la Cruz]] bile su druge zvijezde kampanje koja je bila pod vodstvom kolumbijca [[Hernán Darío Gómez |Hernána Daríoa ''Bolilloa'' Gómeza]]. Iako nisu prošli skupinu, porazili su [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatsku]] 1:0 koja je na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetskom prvenstvu u Francuskoj]] bila treća. Slaba igra na [[Copa América|Copi Américi 2004.]] u [[Peru]]u dovela je do Gómezove ostavke, kojeg je zamijenio njegov sunarodnjak [[Luis Fernando Suárez]]. On ih je odveo na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|SP u Njemačkoj 2006.]] kao trećeplasirane na kvalifikacijama. U skupini A s [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačkom]], [[Poljska nogometna reprezentacija|Poljskom]] i [[Kostarikanska nogometna reprezentacija|Kostarikom]] bili su drugi i prvi put u povijesti kvalificirali su se u osminu finala, gdje ih je izbacila [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleska]]. Nakon toga plasirali su se još dva puta na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko prvenstvo]] ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|2014.]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|2022.]]) te dvaput prošli grupnu fazu Copa Américe ([[2016.]] i [[2021.]]). == Uspjesi na Svjetskom prvenstvu == *[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Urugvaj 1930.|1930.]] do [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Italija 1934.|1938.]] – ''nisu ušli'' *[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 1950.|1950.]] – ''odustali'' *[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Švicarska 1954.|1954.]] – ''nisu ušli'' *[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Švedska 1958.|1958.]] – ''nisu ušli'' *[[1962.]] do [[1998.]] – ''nisu se kvalificirali'' *[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.|2002.]] – 1. krug *[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|2006.]] – Osmina finala *[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|2010.]] – ''nisu se kvalificirali'' *[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|2014.]] – 1. krug *[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|2018.]] – ''nisu se kvalificirali'' *[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|2022.]] – 1. krug == Uspjesi na Copi Américi == {| |valign="top"| *[[1916.]] – [[1937.]] – ''nisu ušli'' *[[1939.]] – četvrtfinale *[[1941.]] – četvrtfinale *[[1942.]] – četvrtfinale *[[1945.]] – četvrtfinale *[[1946.]] – ''odustali'' *[[1947.]] – četvrtfinale *[[1949.]] – četvrtfinale *[[1953.]] – četvrtfinale *[[1955.]] – četvrtfinale *[[1956.]] – ''odustali'' *[[1957.]] – četvrtfinale *[[1959.]] – ''odustali'' *[[1959.]] – četvrtfinale *[[1963.]] – četvrtfinale *[[1967.]] – ''nisu se kvalificirali'' *[[1975.]] – 1. krug |width="50"|&nbsp; |valign="top"| *[[1979.]] – 1. krug *[[1983.]] – 1. krug *[[1987.]] – 1. krug *[[1989.]] – 1. krug *[[1991.]] – 1. krug *[[1993.]] – 4. mjesto *[[1995.]] – 1. krug *[[1997.]] – četvrtfinale *[[1999.]] – 1. krug *[[2001.]] – 1. krug *[[2004.]] – 1. krug *[[2007.]] – 1. krug *[[2011.]] – 1. krug *[[2015.]] – 1. krug *[[2016.]] – četvrtfinale *[[2019.]] – 1. krug *[[2021.]] – četvrtfinale |} == Trenutačni sastav == Ekvadorski izbornik objavio je konačni popis igrača za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Svjetsko prvenstvo 2022.]] 14. studenog 2022.<ref>{{cite tweet |author=Ecuador national football team|user=LaTri |number=1592288685797494784 |date=14 November 2022 |title=Aquí están los 26 jugadores elegidos por el DT Gustavo Alfaro para jugar la Copa Mundial FIFA, estamos listos para hacer historia|language=es |access-date=14 November 2022}}</ref><ref>{{cite web |url=https://espndeportes.espn.com/futbol/mundial/nota/_/id/11228629/ecuador-lista-convocados-qatar-2022-mundial-copa-mundo |title=Ecuador, el último en entregar la lista de los 26 jugadores convocados para la Copa del Mundo de Qatar 2022 |work=[[ESPN Deportes]] |date=14 November 2022 |access-date=14 November 2022 |language=es}}</ref> ''Nastupi i golovi zadnji put su ažurirani 12. studenog 2022. nakon utakmice protiv [[Iračka nogometna reprezentacija|Iraka]].'' {{Nogometna reprezentacija početak (golovi)}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=G|ime=[[Hernán Galíndez]]|sortname=Galindez, Hernan|dob={{datum rođenja i godine|1987|3|30}}|nastupi=12|golovi=0|klub=[[S.D. Aucas|Aucas]]|klubnac=EKV}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=B|ime=[[Félix Torres (nogometaš, rođen 1997.)|Félix Torres]]|sortname=Torres, Felix|dob={{datum rođenja i godine|1997|1|11}}|nastupi=17|golovi=2|klub=[[Santos Laguna]]|klubnac=MEX}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=B|ime=[[Piero Hincapié]]|sortname=Hincapie, Piero|dob={{datum rođenja i godine|2002|1|9}}|nastupi=21|golovi=1|klub=[[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=B|ime=[[Robert Arboleda]]|sortname=Arboleda, Robert|dob={{datum rođenja i godine|1991|10|22}}|nastupi=33|golovi=2|klub=[[São Paulo FC|São Paulo]]|klubnac=BRA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=V|ime=[[José Cifuentes]]|sortname=Cifuentes, Jose|dob={{datum rođenja i godine|1999|3|12}}|nastupi=11|golovi=0|klub=[[Los Angeles FC]]|klubnac=SAD}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=B|ime=[[William Pacho]]|sortname=Pacho, William|dob={{datum rođenja i godine|2001|10|16}}|nastupi=0|golovi=0|klub=[[Royal Antwerp F.C.|Antwerp]]|klubnac=BEL}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=B|ime=[[Pervis Estupiñán]]|sortname=Estupinan, Pervis|dob={{datum rođenja i godine|1998|1|21}}|nastupi=28|golovi=3|klub=[[Brighton & Hove Albion F.C.|Brighton & Hove Albion]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=V|ime=[[Carlos Gruezo (nogometaš, rođen 1995.)|Carlos Gruezo]]|sortname=Gruezo, Carlos|dob={{datum rođenja i godine|1995|4|19}}|nastupi=45|golovi=1|klub=[[FC Augsburg]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=V|ime=[[Ayrton Preciado]]|sortname=Preciado, Ayrton|dob={{datum rođenja i godine|1994|7|17}}|nastupi=25|golovi=3|klub=[[Santos Laguna]]|klubnac=MEX}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=V|ime=[[Romario Ibarra]]|sortname=Ibarra, Romario|dob={{datum rođenja i godine|1994|9|24}}|nastupi=25|golovi=3|klub=[[C.F. Pachuca|Pachuca]]|klubnac=MEX}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=N|ime=[[Michael Estrada]]|sortname=Estrada, Michael|dob={{datum rođenja i godine|1996|4|7}}|nastupi=35|golovi=8|klub=[[Cruz Azul]]|klubnac=MEX}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=G|ime=[[Moisés Ramírez]]|sortname=Ramirez, Moises|dob={{datum rođenja i godine|2000|9|9}}|nastupi=2|golovi=0|klub=[[C.S.D. Independiente del Valle|Independiente del Valle]]|klubnac=EKV}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=N|ime=[[Enner Valencia]]|sortname=Valencia, Enner|ostalo=''[[kapetan (šport)|kapetan]]''|dob={{datum rođenja i godine|1989|11|4}}|nastupi=74|golovi=35|klub=[[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]]|klubnac=TUR}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=B|ime=[[Xavier Arreaga]]|sortname=Arreaga, Xavier|dob={{datum rođenja i godine|1994|9|28}}|nastupi=18|golovi=1|klub=[[Seattle Sounders FC]]|klubnac=SAD}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=V|ime=[[Ángel Mena]]|sortname=Mena, Angel|dob={{datum rođenja i godine|1988|1|21}}|nastupi=46|golovi=7|klub=[[Club León|León]]|klubnac=MEX}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=V|ime=[[Jeremy Sarmiento]]|sortname=Sarmiento, Jeremy|dob={{datum rođenja i godine|2002|6|16}}|nastupi=9|golovi=0|klub=[[Brighton & Hove Albion F.C.|Brighton & Hove Albion]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=B|ime=[[Ángelo Preciado]]|sortname=Preciado, Angelo|dob={{datum rođenja i godine|1998|2|18}}|nastupi=25|golovi=0|klub=[[K.R.C. Genk|Genk]]|klubnac=BEL}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=B|ime=[[Diego Palacios]]|sortname=Palacios, Diego|dob={{datum rođenja i godine|1999|7|12}}|nastupi=12|golovi=0|klub=[[Los Angeles FC]]|klubnac=SAD}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=19|poz=V|ime=[[Gonzalo Plata]]|sortname=Plata, Gonzalo|dob={{datum rođenja i godine|2000|11|1}}|nastupi=30|golovi=5|klub=[[Real Valladolid|Valladolid]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=V|ime=[[Sebas Méndez]]|sortname=Mendez, Sebas|dob={{datum rođenja i godine|1997|4|26}}|nastupi=32|golovi=0|klub=[[Los Angeles FC]]|klubnac=SAD}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=V|ime=[[Alan Franco (nogometaš, rođen 1998.)|Alan Franco]]|sortname=Franco, Alan|dob={{datum rođenja i godine|1998|8|21}}|nastupi=25|golovi=1|klub=[[Talleres de Córdoba|Talleres]]|klubnac=ARG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=G|ime=[[Alexander Domínguez]]|sortname=Dominguez, Alexander|dob={{datum rođenja i godine|1987|6|5}}|nastupi=68|golovi=0|klub=[[L.D.U. Quito|LDU Quito]]|klubnac=EKV}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=V|ime=[[Moisés Caicedo]]|sortname=Caicedo, Moises|dob={{datum rođenja i godine|2001|11|2}}|nastupi=25|golovi=2|klub=[[Brighton & Hove Albion F.C.|Brighton & Hove Albion]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=24|poz=N|ime=[[Djorkaeff Reasco]]|sortname=Reasco, Djorkaeff|dob={{datum rođenja i godine|1999|1|18}}|nastupi=4|golovi=0|klub=[[Newell's Old Boys]]|klubnac=ARG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=25|poz=B|ime=[[Jackson Porozo]]|sortname=Porozo, Jackson|dob={{datum rođenja i godine|2000|8|4}}|nastupi=5|golovi=0|klub=[[ES Troyes AC|Troyes]]|klubnac=FRA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=26|poz=N|ime=[[Kevin Rodríguez]]|sortname=Rodriguez, Kevin|dob={{datum rođenja i godine|2000|3|4}}|nastupi=1|golovi=0|klub=[[Imbabura S.C.|Imbabura]]|klubnac=EKV}} {{nat fs end}} == Poznati igrači == *[[Álex Aguinaga]] *[[Agustín Delgado]] *[[Eduardo Hurtado]] *[[Iván Hurtado]] *[[Alberto Spencer]] *[[Felipe Caicedo]] *[[Christian Benítez]] *[[Luis Antonio Valencia|Antonio Valencia]] *[[Enner Valencia]] == Izvori == {{izvori}} {{CONMEBOL}} {{Navigacije |naslov=Sastavi Ekvadora | naslov-style = background:#FCD116; border:1px sloid silver; color:#003893; |popis= {{Sastav Ekvador 2002 SP}} {{Sastav Ekvador 2006 SP}} {{Sastav Ekvador 2014 SP}} {{Sastav Ekvador 2022 SP}} {{Sastav Ekvador 2026 SP}} }} [[Kategorija:Nogometne reprezentacije]] [[Kategorija:Nogomet u Ekvadoru]] [[Kategorija:Ekvadorske reprezentacije|Nogomet]] 9tiua5dtg7l59uay3ccrvzaiilryt1z 0 49380 7475784 7454475 2026-06-05T15:36:44Z Croxyz 205325 /* Izvori */ 7475784 wikitext text/x-wiki {{Nogometna reprezentacija | ime = Saudijska Arabija | grb = | nadimak = [[Nogometni savez Saudijske Arabije]] | savez = [[Asian Football Confederation|AFC]] | izbornik = {{Z|GRČ}} [[Georgios Donis]] | kapetan = [[Salem Al-Dawsari]] | najviše nastupa = [[Mohamed Al-Deayea]] (173) | najbolji strijelac = [[Majed Abdullah]] (72) | FIFA = 61. | ažurirano = 1. travnja 2026. | pattern_la1 = _ksa26h | pattern_b1 = _ksa26hA | pattern_ra1 = _ksa26h | pattern_sh1 = _ksa26h | pattern_so1 = _ksa26hl | leftarm1 = 43b88b | body1 = 43b88b | rightarm1 = 43b88b | shorts1 = 43b88b | socks1 = 004B49 | pattern_la2 = _ksa26a | pattern_b2 = _ksa26a | pattern_ra2 = _ksa26a | pattern_sh2 = _ksa26A | pattern_so2 = _ksa26al | leftarm2 = ffffff | body2 = ffffff | rightarm2 = ffffff | shorts2 = ffffff | socks2 = ffffff | prva utakmica = {{NogRep|LBN}} 1:1 '''Saudijska Arabija''' {{Z|SAU|godina=1957}} <br> ([[Beirut]], [[Libanon]]; [[18. siječnja]] [[1957.]]) | najveća pobjeda = {{NogRep|TLS}} 0:10 '''Saudijska Arabija''' {{Z|SAU}} <br> ([[Dili]], [[Istočni Timor]]; [[17. studenog]] [[2015.]]) | najveći poraz = {{nowrap|{{Z|EGI|godina=1961}} [[Egipatska nogometna reprezentacija|Ujedinjena Arapska Republika]] 13:0 '''Saudijska Arabija''' {{Z|SAU|godina=1961}}}} <br> ([[Casablanca]], [[Maroko]], [[3. rujna]] [[1961.]]) | Nastupi na SP = 7 | Prvi put na SP = 1994. | Najbolji rezultat na SP = osmina finala ([[Nogometno SP 1994.|1994.]]) | Naziv kontinentalnog prvenstva = [[Azijsko nogometno prvenstvo|Azijski kup]] | Nastupi na kontinentalnom prvenstvu = 12 | Prvi put na kontinentalnom prvenstvu = 1984. | Najbolji rezultat na kontinentalnom prvenstvu = prvak (1984., 1988., 1996.) | Nastupi na LN = | Prvi put na LN = | Najbolji rezultat na LN = | medalje = }} '''Nogometna reprezentacija Saudijske Arabije''', jedna je od uspješnijih nogometnih reprezentacija u [[Azija|Aziji]]. Prvi nastup na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetskom nogometnom prvenstvu]] izborila je [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – SAD 1994.|1994. u SAD-u]], nakon čega su redovito izborili nastup na svako sljedeće prvenstvo. Kao debitanti su se kvalificirali iz svoje skupine, pobijedivši [[Marokanska nogometna reprezentacija|Maroko]] i [[Belgijska nogometna reprezentacija|Belgiju]] u skupini, a u osmini završnice ih je izbacila [[Švedska nogometna reprezentacija|Švedska]]. Saudijci su na sljedećim trima prvenstva ispadali u skupini, a najveći poraz bio je onaj [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.|2002.]] od [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačke]], 8:0. Saudijska Arabija je tri puta bila prvak [[Azijska nogometna prvenstva|Azije]] (1984., 1988. i 1996.) i prvak [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetskoga nogometnoga prvenstva do 16 godina]], 1989. == Uspjesi na svjetskim prvenstvima == *[[Nogometno SP 1930.|1930.]] do [[Nogometno SP 1990.|1990.]] – ''nisu se kvalificirali'' *[[Nogometno SP 1994.|1994.]] – osmina finala *[[Nogometno SP 1998.|1998.]] do [[Nogometno SP 2006.|2006.]] – grupna faza *[[Nogometno SP 2010.|2010.]] i [[Nogometno SP 2014.|2014.]] – ''nisu se kvalificirali'' *[[Nogometno SP 2018.|2018.]] i [[Nogometno SP 2022.|2022.]] – grupna faza == Uspjesi na azijskim prvenstvima == * 1956. do 1972. – ''nije sudjelovala'' * 1976. – ''odustala'' * 1980. – ''nije sudjelovala'' * 1984. – '''prvak''' * 1988. – '''prvak''' * 1992. – 2. * 1996. – '''prvak''' * 2000. – 2. * 2004. – grupna faza * 2007. – 2. * 2011. – grupna faza * 2015. – grupna faza * 2019. – osmina finala * 2023. – osmina finala == Trenutni sastav == Saudijski izbornik objavio je konačni popis igrača za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Svjetsko prvenstvo 2022.]] 11. studenog 2022.<ref>{{cite web |url=https://www.saff.com.sa/en/news.php?id=1932 |title=Renard announces the national team list for the World Cup 2022 in Qatar |publisher=[[Saudijski nogometni savez]] |date=11 November 2022 |access-date=12 November 2022 |archive-date=12. studenoga 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20221112233037/https://www.saff.com.sa/en/news.php?id=1932 |url-status=dead }}</ref> Dva dana kasnije [[Nawaf Al-Abed]] zamijenio je [[Fahad Al-Muwallad|Fahada Al-Muwallada]] nakon što se [[Svjetska antidopinška agencija]] žalila na ukidanje Al-Muwalladove suspenzije.<ref>{{cite tweet |author=Nogometna reprezentacija Saudijske Arabije|Nogometna reprezentacija Saudijske Arabije |user=SaudiNT |number=1591713724469227520 |date=13 November 2022 |title=المدير الفني "إيرڤي رينارد" يستبعد "فهد المولد"، ويستدعي "نواف العابد" في القائمة المشاركة في كأس العالم FIFA قطر ٢٠٢٢ |language=ar |access-date=13 November 2022}}</ref> ''Nastupi i golovi zadnji put su ažurirani 16. studenog 2022. nakon utakmice protiv [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatske]].'' {{Nogometna reprezentacija početak (golovi)}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=G|ime=[[Mohammed Al-Rubaie]]|sortname=Rubaie, Mohammed|dob={{datum rođenja i godine|1997|8|14}}|nastupi=7|golovi=0|klub=[[Al Ahli Saudi FC|Al-Ahli]]|klubnac=SAU}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=B|ime=[[Sultan Al-Ghannam]]|sortname=Ghannam, Sultan|dob={{datum rođenja i godine|1994|5|6}}|nastupi=24|golovi=0|klub=[[Al Nassr FC|Al-Nassr]]|klubnac=SAU}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=B|ime=[[Abdullah Madu]]|sortname=Madu, Abdullah|dob={{datum rođenja i godine|1993|7|15}}|nastupi=15|golovi=0|klub=[[Al Nassr FC|Al-Nassr]]|klubnac=SAU}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=B|ime=[[Abdulelah Al-Amri]]|sortname=Amri, Abdulelah|dob={{datum rođenja i godine|1997|1|15}}|nastupi=20|golovi=1|klub=[[Al Nassr FC|Al-Nassr]]|klubnac=SAU}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=B|ime=[[Ali Al-Bulaihi]]|sortname=Bulaihi, Ali|dob={{datum rođenja i godine|1989|11|21}}|nastupi=37|golovi=0|klub=[[Al Hilal SFC|Al-Hilal]]|klubnac=SAU}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=B|ime=[[Mohammed Al-Breik]]|sortname=Breik, Mohammed|dob={{datum rođenja i godine|1992|9|15}}|nastupi=40|golovi=1|klub=[[Al Hilal SFC|Al-Hilal]]|klubnac=SAU}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=V|ime=[[Salman Al-Faraj]]|sortname=Faraj, Salman|ostalo=''[[kapetan (šport)|kapetan]]''|dob={{datum rođenja i godine|1989|8|1}}|nastupi=70|golovi=8|klub=[[Al Hilal SFC|Al-Hilal]]|klubnac=SAU}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=V|ime=[[Abdulellah Al-Malki]]|sortname=Malki, Abdulellah|dob={{datum rođenja i godine|1994|10|11}}|nastupi=27|golovi=0|klub=[[Al Hilal SFC|Al-Hilal]]|klubnac=SAU}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=N|ime=[[Firas Al-Buraikan]]|sortname=Buraikan, Firas|dob={{datum rođenja i godine|2000|5|14}}|nastupi=26|golovi=6|klub=[[Al Fateh SC|Al-Fateh]]|klubnac=SAU}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=N|ime=[[Salem Al-Dawsari]]|sortname=Dawsari, Salem|dob={{datum rođenja i godine|1991|8|19}}|nastupi=71|golovi=17|klub=[[Al Hilal SFC|Al-Hilal]]|klubnac=SAU}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=N|ime=[[Saleh Al-Shehri]]|sortname=Shehri, Saleh|dob={{datum rođenja i godine|1993|11|1}}|nastupi=20|golovi=10|klub=[[Al Hilal SFC|Al-Hilal]]|klubnac=SAU}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=B|ime=[[Saud Abdulhamid]]|sortname=Abdulhamid, Saud|dob={{datum rođenja i godine|1999|7|18}}|nastupi=23|golovi=1|klub=[[Al Hilal SFC|Al-Hilal]]|klubnac=SAU}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=B|ime=[[Yasser Al-Shahrani]]|sortname=Shahrani, Yasser|dob={{datum rođenja i godine|1992|5|25}}|nastupi=72|golovi=2|klub=[[Al Hilal SFC|Al-Hilal]]|klubnac=SAU}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=V|ime=[[Abdullah Otayf]]|sortname=Otayf, Abdullah|dob={{datum rođenja i godine|1992|8|3}}|nastupi=45|golovi=1|klub=[[Al Hilal SFC|Al-Hilal]]|klubnac=SAU}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=V|ime=[[Ali Al-Hassan]]|sortname=Hassan, Ali|dob={{datum rođenja i godine|1997|3|4}}|nastupi=13|golovi=1|klub=[[Al Nassr FC|Al-Nassr]]|klubnac=SAU}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=V|ime=[[Sami Al-Najei]]|sortname=Najei, Sami|dob={{datum rođenja i godine|1997|2|7}}|nastupi=17|golovi=2|klub=[[Al Nassr FC|Al-Nassr]]|klubnac=SAU}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=B|ime=[[Hassan Al-Tambakti]]|sortname=Tambakti, Hassan|dob={{datum rođenja i godine|1999|2|9}}|nastupi=19|golovi=0|klub=[[Al Shabab FC (Riyadh)|Al-Shabab]]|klubnac=SAU}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=V|ime=[[Nawaf Al-Abed]]|sortname=Abed, Nawaf|dob={{datum rođenja i godine|1990|1|26}}|nastupi=55|golovi=8|klub=[[Al Shabab FC (Riyadh)|Al-Shabab]]|klubnac=SAU}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=19|poz=N|ime=[[Hattan Bahebri]]|sortname=Bahebri, Hattan|dob={{datum rođenja i godine|1992|7|16}}|nastupi=41|golovi=4|klub=[[Al Shabab FC (Riyadh)|Al-Shabab]]|klubnac=SAU}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=N|ime=[[Abdulrahman Al-Aboud]]|sortname=Aboud, Abdulrahman|dob={{datum rođenja i godine|1995|6|1}}|nastupi=3|golovi=0|klub=[[Al-Ittihad Club (Jeddah)|Al-Ittihad]]|klubnac=SAU}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=G|ime=[[Mohammed Al-Owais]]|sortname=Owais, Mohammed|dob={{datum rođenja i godine|1991|10|10}}|nastupi=42|golovi=0|klub=[[Al Hilal SFC|Al-Hilal]]|klubnac=SAU}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=G|ime=[[Nawaf Al-Aqidi]]|sortname=Aqidi, Nawaf|dob={{datum rođenja i godine|2000|5|10}}|nastupi=0|golovi=0|klub=[[Al Nassr FC|Al-Nassr]]|klubnac=SAU}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=V|ime=[[Mohamed Kanno]]|sortname=Kanno, Mohamed|dob={{datum rođenja i godine|1994|9|22}}|nastupi=38|golovi=1|klub=[[Al Hilal SFC|Al-Hilal]]|klubnac=SAU}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=24|poz=V|ime=[[Nasser Al-Dawsari]]|sortname=Dawsari, Nasser|dob={{datum rođenja i godine|1998|12|19}}|nastupi=10|golovi=0|klub=[[Al Hilal SFC|Al-Hilal]]|klubnac=SAU}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=25|poz=N|ime=[[Haitham Asiri]]|sortname=Asiri, Haitham|dob={{datum rođenja i godine|2001|3|25}}|nastupi=8|golovi=1|klub=[[Al Ahli Saudi FC|Al-Ahli]]|klubnac=SAU}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=26|poz=V|ime=[[Riyadh Sharahili]]|sortname=Sharahili, Riyadh|dob={{datum rođenja i godine|1993|4|28}}|nastupi=5|golovi=0|klub=[[Abha Club|Abha]]|klubnac=SAU}} {{nat fs end}} == Poznati igrači == * [[Majed Abdullah]] * [[Mohisen Al-Jamaan]] * [[Youssef Al Tunian]] * [[Saleh Al-Noaema]] * [[Fahad Al Bishi]] * [[Mohamed Al-Deayea]] * [[Sami Al-Jaber]] * [[Yasser Al Qahtani]] * [[Fuad Amin]] * [[Saeed Owairan]] * [[Nawaf Al Temyat]] * [[Talal Al Meshal]] * [[Mohammad Al Shalhoob]] * [[Mohammad Al Muntashiri]] * [[Mabrouk Zaid]] * [[Manaf Abushgeer]] == Vidi još == * [[Nogometni savez Saudijske Arabije]] == Izvori == {{izvori}} {{Sastav Saudijska Arabija 1994 SP}} {{Sastav Saudijska Arabija 1998 SP}} {{Sastav Saudijska Arabija 2002 SP}} {{Sastav Saudijska Arabija 2006 SP}} {{Sastav Saudijska Arabija 2018 SP}} {{Sastav Saudijska Arabija 2022 SP}} {{Sastav Saudijska Arabija 2026 SP}} {{AFC}} [[Kategorija:Nogometne reprezentacije|Saudijska Arabija]] [[Kategorija:Nogomet u Saudijskoj Arabiji]] [[Kategorija:Saudijske reprezentacije|Nogomet]] bx1k7suytf595z16wstz1ik6mcxa6bt 0 49469 7475626 6990689 2026-06-05T12:05:53Z Croxyz 205325 /* Izvori */ 7475626 wikitext text/x-wiki {{Nogometna reprezentacija | ime = Argentina | grb = Argentina.gif | nadimak = Gauchos, Albicelestes <br> (Gaučosi, Bijeli i Nebesko plavi) | savez = Argentinski nogometni savez | izbornik = {{Z|ARG}} [[Lionel Scaloni]] | kapetan = [[Lionel Messi]] | najviše nastupa = [[Lionel Messi]] (187) | najbolji strijelac = [[Lionel Messi]] (109) | FIFA = 1. (1860,1 bodova)<ref>{{cite web|url=https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/men?dateId=id14212 |title=The FIFA/Coca-Cola World Ranking – Ranking Table – FIFA.com |publisher=[[FIFA]] |date=30. studenoga 2023. |accessdate=30. studenoga 2023. |language=engleski |url-status=live}}</ref> | ažurirano = 15. srpnja 2024. <!-- First Kit --> |pattern_la1 = _arg22h|pattern_b1=_arg22h|pattern_ra1=_arg22h|pattern_sh1=_arg22h|pattern_so1=_arg22h |leftarm1=_arg22h|body1=FFFFFF|rightarm1=FFFFFF|shorts1=FFFFFF|socks1=FFFFFF |pattern_la2=_arg22a|pattern_b2=_arg22a|pattern_ra2=_arg22a|pattern_sh2=_arg22a|pattern_so2=_arg22a|leftarm2=_arg22a|body2=1D1F76|rightarm2=1D1F76|shorts2=1D1F76|socks2=1D1F76 | prva utakmica = {{Z+X|URU}} 2:3 [[Argentina]] {{Z|ARG}}<br/>([[Montevideo]], [[Urugvaj]]; [[16. svibnja]], [[1901.]]) | najveća pobjeda = {{Z+X|ARG}} 12:0 [[Ekvador]] {{Z|EKV}}<br>([[Montevideo]], [[Urugvaj]], [[22. siječnja]] [[1942.]]) | najveći poraz = {{Z+X|BOL}} 6:1 [[Argentina]] {{Z|ARG}}<br>([[La Paz]], [[Bolivija]], [[1. travnja]] [[2009.]]) <br>{{Z+X|ČSSR}} 6:1 [[Argentina]] {{Z|ARG}}<br>([[Helsingborg]], [[Švedska]], [[15. lipnja]] [[1958.]]) <br> {{Z+X|URU}} 5:0 [[Argentina]] {{Z|ARG}}<br>([[Guayaquil]], [[Ekvador]]; [[16. prosinca]] [[1959.]]) <br> {{Z+X|ARG}} 0:5 [[Kolumbija]] {{Z|KOL}}<br>([[Buenos Aires]], [[Argentina]]; [[5. rujna]] [[1993.]]) <br> {{Z+X|ŠPA}} 6:1 {{Z+X|ARG}}<br>([[Madrid]], [[Španjolska]]: [[27. ožujka]] [[2018.]]) | Nastupi na SP = 18 | Prvi put na SP = 1930. | Najbolji rezultat na SP = prvaci ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Argentina 1978.|1978.]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Meksiko 1986.|1986.]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|2022.]]) | Naziv kontinentalnog prvenstva = | Nastupi na kontinentalnom prvenstvu = | Prvi put na kontinentalnom prvenstvu = | Najbolji rezultat na kontinentalnom prvenstvu = | medalje = {{Medalje SP}} {{Medalje zlato| [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Argentina 1978.|Argentina 1978.]]|}} {{Medalje zlato| [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Meksiko 1986.|Meksiko 1986.]]|}} {{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Katar 2022.]]|}} {{Medalje srebro | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Urugvaj 1930.|Urugvaj 1930.]]|}} {{Medalje srebro | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Italija 1990.|Italija 1990.]]|}} {{Medalje srebro | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|Brazil 2014.]]|}} {{Medalje OI}} {{Medalje zlato| [[OI 2004.|Atena 2004.]]|}} {{Medalje zlato| [[OI 2008.|Peking 2008.]]|}} {{Medalje srebro| [[OI 1928.|Amsterdam 1928.]]|}} {{Medalje srebro| [[OI 1996.|Atlanta 1996.]]|}} }} '''Argentinska nogometna reprezentacija''' je nogometna reprezentacija iz [[Argentina|Argentine]]. Pod upravom je [[Argentinski nogometni savez|Argentinskog nogometnog saveza]]. Argentina ima jednu od najuspješnijih [[nogomet]]nih reprezentacija. Argentinci su osvojili tri [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetska prvenstva]] i jednu olimpijsku titulu. Argentina i [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaj]] drže rekord u broju odigranih utakmica između dvije zemlje - od [[1901.]] su odigrane 161 utakmice između ove dvije zemlje. Prvi meč protiv Urugvaja je bio prvi službeni međunarodni meč odigran van Britanskih granica. (Iako su [[Kanada]] i [[SAD]] odigrali dvije međunarodne utakmice [[1885.]] i [[1886.]], ova dva meča se ne smatraju službenim; Kanada nije igrala službene međunarodne utakmice do [[1904.]] a SAD do [[1916.]]) ==Povijest== [[Argentinska nogometna reprezentacija]], poznatiji kao ''Gauchosi'' nastupili su pet puta u finalima [[Svjetska prvenstva u nogometu|Svjetskih nogometnih prvenstava]] uključujući i prvo finale u povijesti [[1930.]] koje su izgubili 4:2 od domaćina [[Urugvaj]]a. U svom sljedećem finalu [[1978.]] pobijedili su [[Nizozemska|Nizozemsku]] 3:1 i to na domaćem terenu i tako po prvi put postali svjetski prvaci. Drugi put im je to uspjelo s [[Diego Maradona|Diegom Maradonom]] u glavnoj ulozi. Pobjedom u finalu 3:2 nad [[Zapadna Njemačka|Zapadnom Njemačkom]], osvojili su [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Meksiko 1986.|Svjetsko prvenstvo 1986]]. u [[Meksiko|Meksiku]]. Ostala dva finala su izgubili [[1990.]] i [[2014.]] i to obadva puta protiv [[Njemačka|Njemačke]]. Argentina je bila vrlo uspješna i na [[Copa América|Copa Americi]], osvojivši je rekordnih četrnaest puta. [[Prvenstvo Južne Amerike]] osvojili su [[1941.]] [[1945.]] i [[1946.]] Četrnaest puta su održane [[Panameričke igre]], a Argentina je šest puta pobjeđivala na njima. [[1992.]] osvojili su [[FIFA Kup konfederacija]] i [[Kirin kup]], a zlatnu medalju na Olimpijskim igrama osvojili su [[OI 2004.|Ateni 2004.]] U ožujku 2007. Argentina je prvi put dosegla prvo mjesto na [[FIFA]] ljestvici reprezentacija. ==Dresovi kroz povijest== <gallery perrow="5"> Datoteka:ArgentinaShirt1978WorldCup.jpg|1978. Datoteka:Camiseta-mexico-1986-manga-larga.jpg|1986. Datoteka:ArgentinaShirt1994WorldCup.jpg|1994. Datoteka:ArgentinaShirt1998WorldCup.jpg|1998–1999. Datoteka:ArgentinaShirt2002preWorldCup.jpg|2002. Datoteka:ArgentinaShirt2002WorldCup.jpg|2002–2004. Datoteka:ArgentinaShirt2004Olympics.jpg|2004–2006. Datoteka:ArgentinaShirt2006WorldCup.jpg|2006–2008. Datoteka:ArgentinaShirt2006WorldCupAway.jpg|2006–2008. gostujući Datoteka:Eliminatoires coupe du monde 2010.JPG|2008–2009. Datoteka:ArgentinaShirt2009preWorldCup.jpg|2008–2009. gostujući Datoteka:ArgentinaShirt2010WorldCupV.jpg|2010. gostujući </gallery> == Sastav == Argentinski izbornik objavio je konačni popis igrača za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Svjetsko prvenstvo 2022.]] 11. studenog 2022.<ref>{{cite web |url=https://www.afa.com.ar/es/posts/lista-de-convocados-de-la-seleccion-argentina-para-qatar-2022okv |title=Lista de convocados de la Selección Argentina para Qatar 2022 |publisher=[[Argentinski nogometni savez]] |date=11 November 2022 |access-date=11 November 2022 |language=es |url-status=dead |archive-date=13. studenoga 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20221113093800/https://www.afa.com.ar/es/posts/lista-de-convocados-de-la-seleccion-argentina-para-qatar-2022okv }}</ref> Dana 17. studenog [[Ángel Correa]] zamijenio je ozlijeđenog [[Nicolás González (nogometaš, rođen 1998.)|Nicolása Gonzáleza]].<ref>{{cite tweet |author=Argentina national football team |author-link=Argentina national football team |user=Argentina |number=1593315253227487233 |date=17 November 2022 |title=Tras el entrenamiento de hoy, el futbolista Nicolás González sufrió una lesión muscular y quedará desafectado de la nómina mundialista. En su reemplazo, el CT de Selección Argentina, convoca a Ángel Correa. |language=es |access-date=17 November 2022}}</ref> Taj dan također se ozlijedio [[Joaquín Correa]] te ga je idući dan zamijenio [[Thiago Almada]].<ref>{{cite tweet |author=Argentina national football team |author-link=Argentina national football team |user=Argentina |number=1593352407299153920 |date=17 November 2022 |title=El futbolista Thiago Almada se suma a la convocatoria mundialista de Qatar 2022.|language=es |access-date=17 November 2022}}</ref> ''Nastupi i golovi zadnji put su ažurirani 16. studenog 2022. nakon utakmice protiv [[Nogometna reprezentacija UAE-a|Ujedinjenih Arapskih Emirata]].'' {{Nogometna reprezentacija početak (golovi)}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=G|ime=[[Franco Armani]]|sortname=Armani, Franco|dob={{datum rođenja i godine|1986|10|16}}|nastupi=18|golovi=0|klub=[[Club Atlético River Plate|River Plate]]|klubnac=ARG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=B|ime=[[Juan Foyth]]|sortname=Foyth, Juan|dob={{datum rođenja i godine|1998|1|12}}|nastupi=16|golovi=0|klub=[[Villarreal CF|Villarreal]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=B|ime=[[Nicolás Tagliafico]]|sortname=Tagliafico, Nicolas|dob={{datum rođenja i godine|1992|8|31}}|nastupi=42|golovi=0|klub=[[Olympique Lyonnais|Lyon]]|klubnac=FRA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=B|ime=[[Gonzalo Montiel]]|sortname=Montiel, Gonzalo|dob={{datum rođenja i godine|1997|1|1}}|nastupi=18|golovi=0|klub=[[Sevilla FC|Sevilla]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=V|ime=[[Leandro Paredes]]|sortname=Paredes, Leandro|dob={{datum rođenja i godine|1994|6|29}}|nastupi=46|golovi=4|klub=[[Juventus F.C.|Juventus]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=B|ime=[[Germán Pezzella]]|sortname=Pezzella, German|dob={{datum rođenja i godine|1991|6|27}}|nastupi=32|golovi=2|klub=[[Real Betis]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=V|ime=[[Rodrigo De Paul]]|sortname=De Paul, Rodrigo|dob={{datum rođenja i godine|1994|5|24}}|nastupi=44|golovi=2|klub=[[Atlético Madrid]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=V|ime=[[Marcos Acuña]]|sortname=Acuna, Marcos|dob={{datum rođenja i godine|1991|10|28}}|nastupi=43|golovi=0|klub=[[Sevilla FC|Sevilla]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=N|ime=[[Julián Álvarez|Julián Álvarez]]|sortname=Alvarez, Julian|dob={{datum rođenja i godine|2000|1|31}}|nastupi=12|golovi=3|klub=[[Manchester City F.C.|Manchester City]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=N|ime=[[Lionel Messi]]|sortname=Messi, Lionel|ostalo=''[[kapetan (šport)|kapetan]]''|dob={{datum rođenja i godine|1987|6|24}}|nastupi=165|golovi=91|klub=[[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]|klubnac=FRA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=N|ime=[[Ángel Di María]]|sortname=Di Maria, Angel|dob={{datum rođenja i godine|1988|2|14}}|nastupi=124|golovi=27|klub=[[Juventus F.C.|Juventus]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=G|ime=[[Gerónimo Rulli]]|sortname=Rulli, Geronimo|dob={{datum rođenja i godine|1992|5|20}}|nastupi=4|golovi=0|klub=[[Villarreal CF|Villarreal]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=B|ime=[[Cristian Romero (nogometaš, rođen 1998.)|Cristian Romero]]|sortname=Romero, Cristian|dob={{datum rođenja i godine|1998|4|27}}|nastupi=12|golovi=1|klub=[[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=V|ime=[[Exequiel Palacios]]|sortname=Palacios, Exequiel|dob={{datum rođenja i godine|1998|10|5}}|nastupi=20|golovi=0|klub=[[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=N|ime=[[Ángel Correa]]|sortname=Correa, Angel|dob={{datum rođenja i godine|1995|3|9}}|nastupi=22|golovi=3|klub=[[Atlético Madrid]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=V|ime=[[Thiago Almada]]|sortname=Almada, Thiago|dob={{datum rođenja i godine|2001|4|26}}|nastupi=1|golovi=0|klub=[[Atlanta United FC]]|klubnac=SAD}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=V|ime=[[Papu Gómez]]|sortname=Gomez, Papu|dob={{datum rođenja i godine|1988|2|15}}|nastupi=15|golovi=3|klub=[[Sevilla FC|Sevilla]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=V|ime=[[Guido Rodríguez]]|sortname=Rodriguez, Guido|dob={{datum rođenja i godine|1994|4|12}}|nastupi=26|golovi=1|klub=[[Real Betis]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=19|poz=B|ime=[[Nicolás Otamendi]]|sortname=Otamendi, Nicolas|dob={{datum rođenja i godine|1988|2|12}}|nastupi=93|golovi=4|klub=[[S.L. Benfica|Benfica]]|klubnac=POR}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=V|ime=[[Alexis Mac Allister]]|sortname=Mac Allister, Alexis|dob={{datum rođenja i godine|1998|12|24}}|nastupi=8|golovi=0|klub=[[Brighton & Hove Albion F.C.|Brighton & Hove Albion]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=N|ime=[[Paulo Dybala]]|sortname=Dybala, Paulo|dob={{datum rođenja i godine|1993|11|15}}|nastupi=34|golovi=3|klub=[[A.S. Roma|Roma]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=N|ime=[[Lautaro Martínez]]|sortname=Martinez, Lautaro|dob={{datum rođenja i godine|1997|8|22}}|nastupi=40|golovi=21|klub=[[Inter Milan|Internazionale]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=G|ime=[[Emiliano Martínez]]|sortname=Martinez, Emiliano|dob={{datum rođenja i godine|1992|9|2}}|nastupi=19|golovi=0|klub=[[Aston Villa F.C.|Aston Villa]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=24|poz=V|ime=[[Enzo Fernández]]|sortname=Fernandez, Enzo|dob={{datum rođenja i godine|2001|1|17}}|nastupi=3|golovi=0|klub=[[S.L. Benfica|Benfica]]|klubnac=POR}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=25|poz=B|ime=[[Lisandro Martínez]]|sortname=Martinez, Lisandro|dob={{datum rođenja i godine|1998|1|18}}|nastupi=10|golovi=0|klub=[[Manchester United F.C.|Manchester United]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=26|poz=B|ime=[[Nahuel Molina]]|sortname=Molina, Nahuel|dob={{datum rođenja i godine|1998|4|6}}|nastupi=20|golovi=0|klub=[[Atlético Madrid]]|klubnac=ŠPA}} {{nat fs end}} == Statistike == [[Datoteka:Mascherano_2017.png|220px|thumb|right|[[Javier Mascherano]]]] === Igrači s najviše nastupa === {| class="wikitable" style="display:inline-table; width:45%" |- !scope=col style="color:#FFFAFA; background:#87CEFA;"|Broj !scope=col style="color:#FFFAFA; background:#87CEFA;"|Igrač !scope=col style="color:#FFFAFA; background:#87CEFA;"|Godine !scope=col style="color:#FFFAFA; background:#87CEFA;"|Nastupi !scope=col style="color:#FFFAFA; background:#87CEFA;"|Golovi |-style="text-align: center;" |- |align=center|1 |[[Javier Mascherano]]* |align=center|2003. – 2018. |align=center|147 |align=center|3 |- |align=center|2 |[[Javier Zanetti]] |align=center|1994. – 2011. |align=center|143 |align=center|4 |- |align=center|3 |[[Lionel Messi]]* |align=center|2005. – ''trenutno'' |align=center|138 |align=center|70 |- |align=center|4 |[[Roberto Ayala]] |align=center|1994. – 2007. |align=center|114 |align=center|7 |- |align=center|5 |[[Diego Simeone]] |align=center|1988. – 2002. |align=center|104 |align=center|9 |- |align=center|6 |[[Ángel Di María]]* |align=center|2008. – ''trenutno'' |align=center|102 |align=center|20 |- |rowspan=2|{{0}}{{0}}7 |[[Oscar Ruggeri]] |align=center|1983. – 1994. |align=center|97 |align=center|7 |- |[[Sergio Agüero]]* |align=center|2006. – ''trenutno'' |align=center|97 |align=center|41 |- |align=center|9 |[[Sergio Romero]]* |align=center|2009. – ''trenutno'' |align=center|96 |align=center|0 |- |align=center|10 |[[Diego Maradona]] |align=center|1977. – 1994. |align=center|91 |align=center|34 |} *''Zvjezdica (*) označuje da je igrač još uvijek aktivan ili igra za nacionalni sastav.'' *''Broj nastupa i golova unesen poslije utakmice sa [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvajom]]: 18. studenog 2019.'' === Igrači s najviše golova === [[Datoteka:Messi_vs_Nigeria_2018.jpg|220px|thumb|right|[[Lionel Messi]]]] {| class="wikitable" style="display:inline-table; width:45%" |- !scope=col style="color:#FFFAFA; background:#87CEFA;"|Broj !scope=col style="color:#FFFAFA; background:#87CEFA;"|Igrač !scope=col style="color:#FFFAFA; background:#87CEFA;"|Godine !scope=col style="color:#FFFAFA; background:#87CEFA;"|Golovi !scope=col style="color:#FFFAFA; background:#87CEFA;"|Nastupi |-style="text-align: center;" |- |align=center|1 |[[Lionel Messi]]* |align=center|2005. – ''trenutno'' |align=center|70 |align=center|138 |- |align=center|2 |[[Gabriel Batistuta]] |align=center|1991. – 2002. |align=center|54 |align=center|78 |- |align=center|3 |[[Sergio Agüero]]* |align=center|2006. – ''trenutno'' |align=center|41 |align=center|97 |- |align=center|4 |[[Hernán Crespo]] |align=center|1995. – 2007. |align=center|35 |align=center|64 |- |align=center|5 |[[Diego Maradona]] |align=center|1977. – 1994. |align=center|34 |align=center|91 |- |align=center|6 |[[Gonzalo Higuaín]]* |align=center|2009. – 2018. |align=center|31 |align=center|75 |- |align=center|7 |[[Luis Artime]] |align=center|1961. – 1967. |align=center|24 |align=center|25 |- |align=center|8 |[[Daniel Passarella]] |align=center|1976. – 1986. |align=center|23 |align=center|70 |- |rowspan=2|{{0}}{{0}}9 |[[Leopoldo Luque]] |align=center|1975. – 1981. |align=center|21 |align=center|45 |- |[[José Sanfilippo]] |align=center|1956. – 1962. |align=center|21 |align=center|29 |} *''Zvjezdica (*) označuje da je igrač još uvijek aktivan ili igra za nacionalni sastav.'' *''Broj nastupa i golova unesen poslije utakmice sa [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvajom]]: 18. studenog 2019.'' ===Poznati igrači=== Sljedeći igrači imaju najmanje 50 nastupa ili 10 golova za reprezentaciju. {| width=100% |width=33% valign="top"| *[[Pablo Aimar]] (1997. – 2009.) *[[Antonio Angelillo]] (1957.) *[[Osvaldo Ardiles]] (1974. – 1982.) *[[Roberto Ayala]] (1995. – 2007.) *[[Abel Balbo]] (1988. – 1998.) *[[Gabriel Batistuta]] (1991. – 2003.) *[[Claudio Borghi]] (1983. – 1986.) *[[Miguel Ángel Brindisi]] (1969. – 1974.) *[[José Luis Brown]] (1983. – 1990.) *[[Jorge Burruchaga]] (1983. – 1990.) *[[Pedro Calomino]] (1917. – 1921.) *[[Claudio Caniggia]] (1988. – 2002.) *[[Roberto Cherro]] (1926. – 1937.) *[[Omar Oreste Corbatta]] (1956. – 1962.) *[[Hernán Crespo]] (1995. – 2007.) *[[Alfredo Di Stéfano]] (1947.) *[[Ramón Díaz]] (1979. – 1982.) *[[Rogelio Domínguez]] (1951. – 1963.) *[[Ubaldo Fillol]] (1972. – 1985.) *[[Rodolfo Fischer]] (1967. – 1972.) *[[Marcelo Gallardo]] (1995. – 2002.) *[[Américo Gallego]] (1975. – 1982.) *[[Ricardo Giusti]] (1983. – 1990.) *[[Kily González]] (1995. – 2005.) *[[Sergio Goycochea]] (1989. – 1995.) *[[Gabriel Heinze]] (2003. – 2010.) *[[Mario Kempes]] (1974. – 1982.) *[[Ángel Labruna]] (1942. – 1958.) *[[Claudio López]] (1995. – 2004.) *[[Félix Loustau]] (1945. – 1952.) *[[Leopoldo Luque]] (1975. – 1981.) |width=33% valign="top"| *[[Rinaldo Martino]] (1942. – 1948.) *[[Herminio Masantonio]] (1935. – 1942.) *[[José Manuel Moreno]] (1940. – 1947.) *[[Luis Monti]] (1924. – 1931.) *[[Julio Olarticoechea]] (1982. – 1990.) *[[Jorge Olguín]] (1976. – 1982.) *[[Ermindo Onega]] (1960. – 1967.) *[[Ariel Ortega]] (1993. – 2010.) *[[Daniel Passarella]] (1974. – 1986.) *[[Adolfo Pedernera]] (1940. – 1946.) *[[Carlos Peucelle]] (1928. – 1940.) *[[Nery Pumpido]] (1983. – 1990.) *[[Juan Román Riquelme]] (1997. – 2008.) *[[Oscar Ruggeri]] (1982. – 1994.) *[[Walter Samuel]] (1999. – 2010.) *[[José Sanfilippo]] (1957. – 1962.) *[[Javier Saviola]] (2003. – 2006.) *[[Roberto Néstor Sensini]] (1987. – 2003.) *[[Diego Simeone]] (1991. – 2003.) *[[Juan Pablo Sorín]] (1995. – 2006.) *[[Domingo Tarasconi]] (1922. – 1929.) *[[Jorge Valdano]] (1980. – 1990.) *[[Juan Sebastián Verón]] (1995. – 2010.) *[[Javier Zanetti]] (1994. – 2011.) *[[Javier Mascherano]] (2003. – 2018.) *[[Carlos Tévez]] (2004. – 2015.) *[[Maxi Rodriguez]] (2003. – 2014.) *[[Lionel Messi]] (2005.–) |} ==Izbornici== {| |valign="top"| || * [[Angel Vázquez]] (1924. – 1925.) * [[José Lago Millán]] (1927. – 1928.) * [[Francisco Olazar]] (1928. – 1929.) * [[Francisco Olazar|Olazar]] i [[Juan José Tramutola|Tramutola]] (1929. – 1930.) * [[Felipe Pascucci]] (1934. – 1934.) * [[Manuel Seoane]] (1934. – 1937.) * [[Ángel Fernández Roca]] (1937. – 1939.) * [[Guillermo Stábile]] (1939. – 1960.) * [[Victorio Spinetto]] (1960. – 1961.) * [[José D'Amico]] (1961. – 1961.) * [[Juan Carlos Lorenzo]] (1962. – 1963.) * [[Alejandro Galán]] (1963. – 1963.) || * [[Horacio Amable Torres]] (1963. – 1964.) * [[José María Minella]] (1964. – 1968.) * [[Renato Cesarini]] (1968. – 1968.) * [[Humberto Dionisio Maschio]] (1968. – 1969.) * [[Adolfo Pedernera]] (1969. – 1969.) * [[Juan José Pizzuti]] (1969. – 1972.) * [[Omar Sivori|Enrique Omar Sívori]] (1972. – 1974.) * [[Vladislao Cap]] (1974. – 1974.) * [[César Luis Menotti]] (1974. – 1983.) * [[Carlos Bilardo]] (1983. – 1990.) * [[Alfio Basile]] (1990. – 1994.) || * [[Daniel Passarella]] (1994. – 1998.) * [[Marcelo Bielsa]] (1998. – 2004.) * [[José Néstor Pékerman]] (2004. – 2006.) * [[Alfio Basile]] (2006. – 2008.) * [[Diego Maradona]] (2008. – 2010.) * [[Sergio Batista]] (2010. – 2011.) * [[Alejandro Sabella]] (2011. – 2014.) * [[Gerardo Martino]] (2014. – 2016.) * [[Edgardo Bauza]] (2016. – 2017.) * [[Jorge Sampaoli]] (2017. – 2018.) * [[Lionel Scaloni]] (2018.–''danas'') |} == Izvori == {{izvori}} <div class="Boxmerge">{{CONMEBOL}}{{Svjetski prvaci u nogometu}}{{Navigacije |naslov=Sastavi Argentine | naslov-style = background:#75aadb; border:1px solid silver; color:white | popis = {{Sastav Argentina 1978 SP}} {{Sastav Argentina 1986 SP}} {{Sastav Argentina 1990 SP}} {{Sastav Argentina 1994 SP}} {{Sastav Argentina 1998 SP}} {{Sastav Argentina 2002 SP}} {{Sastav Argentina 2005 Kup konfederacija}} {{Sastav Argentina 2006 SP}} {{Sastav Argentina 2010 SP}} {{Sastav Argentina 2014 SP}} {{Sastav Argentina 2018 SP}} {{Sastav Argentina 2022 SP}} {{Sastav Argentina 2026 SP}} }}</div> [[Kategorija:Nogometne reprezentacije]] [[Kategorija:Nogomet u Argentini]] [[Kategorija:Olimpijski pobjednici u nogometu| Argentinska]] [[Kategorija:Argentinske reprezentacije|Nogomet]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u nogometu (reprezentacije)]] 5tfw18iquxq9lxmiq6csihqb6zh9h97 0 49920 7475789 7463301 2026-06-05T15:45:40Z Croxyz 205325 /* Vanjske poveznice */ 7475789 wikitext text/x-wiki {{Nogometna reprezentacija | ime = Iran | grb = Flag of Iran.svg | nadimak = Melli | savez = ''[[Nogometni savez Islamske Republike Iran]]'' | izbornik = {{Z|POR}} [[Carlos Queiroz]] | kapetan = [[Ehsan Hajsafi]] | najviše nastupa = [[Javad Nekounam]] (151) | najbolji strijelac = [[Ali Daei]] (109) | FIFA =20 {{Rast}}2 | ažurirano =6. listopada 2022.<ref name="FIFA">[https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/men], objavljeno 6. listopada 2022., pristupljeno 30. listopada 2022.</ref> | pattern_la1 = _irn22h | pattern_b1 = _irn22h | pattern_ra1 = _irn22h | pattern_sh1 = _irn22h | pattern_so1 = | leftarm1 = FFFFFF | body1 = FFFFFF | rightarm1 = FFFFFF | shorts1 = FFFFFF | socks1 = FFFFFF | pattern_la2 = _irn22a | pattern_b2 = _irn22a | pattern_ra2 = _irn22a | pattern_sh2 = _irn22a | pattern_so2 = | leftarm2 = EC0000 | body2 = EC0000 | rightarm2 = EC0000 | shorts2 = EC0000 | socks2 = EC0000 | prva utakmica = '''''Neslužbeni:'''''<br>{{NogRep|AFG|godina=1941}} 0:0 '''Iran''' [[Slika:State Flag of Iran (1925).svg|24px]]<br><small>([[Kabul]], [[25. kolovoza]] [[1941.]])</small><br>'''''Službeni:'''''<br>{{NogRep|TUR}} 6:1 '''Iran''' [[Slika:State Flag of Iran (1925).svg|24px]]<br><small>([[Istanbul]], [[28. svibnja]] [[1950.]])</small> | najveća pobjeda = {{NogRep|IRN}} 19:0 {{NogRep-d|GUAM}}<br><small>([[Tabriz]], [[24. studenog]] [[2000.]])</small> | najveći poraz = {{NogRep|TUR}} 6:1 '''Iran''' [[Slika:State Flag of Iran (1925).svg|24px]]<br><small>([[Istanbul]], [[28. svibnja]] [[1950.]])</small><br>{{NogRep|JKO}} 5:0 '''Iran''' [[Slika:State Flag of Iran (1925).svg|24px]]<br><small>([[Tokio]], [[28. svibnja]] [[1958.]])</small><br>{{NogRep|MAĐ}} 5:0 '''Iran''' [[Slika:State flag of Iran (1964–1980).svg|20px]]<br><small>([[München]], [[27. kolovoza]] [[1972.]])</small> | Nastupi na SP = 6 | Prvi put na SP = 1978. | Najbolji rezultat na SP = prvi krug ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Argentina 1978.|1978.]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|1998.]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|2006.]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|2014.]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|2018.]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|2022.]]) | Naziv kontinentalnog prvenstva = [[AFC Azijski kup|Azijsko prvenstvo]] | Nastupi na kontinentalnom prvenstvu = 15 | Prvi put na kontinentalnom prvenstvu = 1968. | Najbolji rezultat na kontinentalnom prvenstvu = [[Slika:Gold medal blank.svg|14px]] Prvaci (1968., 1972., 1976.) | medalje = {{Medalje vrh2}} {{medalje AZP}} {{Medalje zlato| Iran 1968.|}} {{Medalje zlato|Tajland 1972.|}} {{Medalje zlato| Iran 1976.|}} {{Medalje Azijske igre}} {{Medalje zlato| Teheran 1974.|}} {{Medalje zlato| Peking 1990.|}} {{Medalje zlato| Bangkok 1998.|}} {{Medalje dno}} }} '''Iranska nogometna reprezentacija''' ([[Perzijski jezik|perzijski]]: تیم ملی فوتبال مردان ایران; <small>''[[Latinica|romanizirano]]:''</small> ''Tim-e Melli-ye Futbâl-e Mardân-e Irân'') predstavlja [[Iran]] na međunarodnoj razini u muškom [[nogomet]]u te je pod vodstvom [[Nogometni savez Islamske Republike Iran|Nogometnog saveza Islamske Republike Iran]]. Domaće utakmice reprezentacije igraju se na [[Stadion Azadi|Stadionu Azadiju]] u [[Teheran]]u. == Povijest == Reprezentacija Irana prvu službenu utakmicu igrala je [[1941.]] godine protiv reprezentacije Afganistana. Godinama je jedna od najjačih azijskih reprezentacija, a najveći rivali su im susjedni Iračani. Na SP-u [[1998.]] u Francuskoj nisu uspjeli proći skupinu, a SP 2002. godine su propustili, iako ih je tada vodio legendarni [[Miroslav Blažević]]. Još jedan Hrvat, [[Branko Ivanković (nogometni trener)|Branko Ivanković]], vodio je Iran nakon toga, i odveo ih na SP 2006. u Njemačkoj, gdje nisu uspjeli proći skupinu s Meksikom, Portugalom i Angolom. == Trenutačni sastav == Iranski izbornik objavio je konačni popis igrača za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Svjetsko prvenstvo 2022.]] 13. studenog 2022.<ref>{{cite web |url=http://ffiri.ir/fa/news/13642 |title=معرفی ۲۵ بازیکن تیم ملی برای حضور در جام جهانی |publisher=[[Iranski nogometni savez]] |date=13 November 2022 |access-date=13 November 2022 |language=fa |archive-date=14. studenoga 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20221114003437/http://ffiri.ir/fa/news/13642/%D9%85%D8%B9%D8%B1%D9%81%DB%8C-%DB%B2%DB%B5-%D8%A8%D8%A7%D8%B2%DB%8C%DA%A9%D9%86-%D8%AA%DB%8C%D9%85-%D9%85%D9%84%DB%8C-%D8%A8%D8%B1%D8%A7%DB%8C-%D8%AD%D8%B6%D9%88%D8%B1-%D8%AF%D8%B1-%D8%AC%D8%A7%D9%85-%D8%AC%D9%87%D8%A7%D9%86%DB%8C |url-status=dead }}</ref> ''Nastupi i golovi zadnji put su ažurirani 10. studenoga 2022. nakon utakmice protiv [[Nikaragvanska nogometna reprezentacija|Nikaragve]].'' {{Nogometna reprezentacija početak (golovi)}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=G|ime=[[Alireza Beiranvand]]|sortname=Beiranvand, Alireza|dob={{datum rođenja i godine|1992|9|21}}|nastupi=52|golovi=0|klub=[[Persepolis F.C.|Persepolis]]|klubnac=IRN}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=B|ime=[[Sadegh Moharrami]]|sortname=Moharrami, Sadegh|dob={{datum rođenja i godine|1996|3|1}}|nastupi=21|golovi=0|klub=[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]|klubnac=HRV}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=B|ime=[[Ehsan Hajsafi]]|sortname=Hajsafi, Ehsan|ostalo=''[[Kapetan (šport)|kapetan]]''|dob={{datum rođenja i godine|1990|2|25}}|nastupi=121|golovi=7|klub=[[AEK Atena F.C.|AEK Atena]]|klubnac=GRČ}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=B|ime=[[Shojae Khalilzadeh]]|sortname=Khalilzadeh, Shojae|dob={{datum rođenja i godine|1989|5|14}}|nastupi=25|golovi=1|klub=[[Al Ahli SC (Doha)|Al-Ahli Doha]]|klubnac=KAT}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=B|ime=[[Milad Mohammadi]]|sortname=Mohammadi, Milad|dob={{datum rođenja i godine|1993|9|29}}|nastupi=45|golovi=1|klub=[[AEK Atena F.C.|AEK Atena]]|klubnac=GRČ}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=V|ime=[[Saeid Ezatolahi]]|sortname=Ezatolahi, Saeid|dob={{datum rođenja i godine|1996|10|1}}|nastupi=47|golovi=1|klub=[[Vejle Boldklub|Vejle]]|klubnac=DAN}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=V|ime=[[Alireza Jahanbakhsh]]|sortname=Jahanbakhsh, Alireza|dob={{datum rođenja i godine|1993|8|11}}|nastupi=64|golovi=13|klub=[[Feyenoord]]|klubnac=NIZ}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=B|ime=[[Morteza Pouraliganji]]|sortname=Pouraliganji, Morteza|dob={{datum rođenja i godine|1992|4|19}}|nastupi=46|golovi=3|klub=[[Persepolis F.C.|Persepolis]]|klubnac=IRN}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=N|ime=[[Mehdi Taremi]]|sortname=Taremi, Mehdi|dob={{datum rođenja i godine|1992|7|18}}|nastupi=60|golovi=28|klub=[[FC Porto|Porto]]|klubnac=POR}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=N|ime=[[Karim Ansarifard]]|sortname=Ansarifard, Karim|dob={{datum rođenja i godine|1990|4|3}}|nastupi=94|golovi=29|klub=[[AC Omonia|Omonia]]|klubnac=CIP}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=V|ime=[[Vahid Amiri]]|sortname=Amiri, Vahid|dob={{datum rođenja i godine|1988|4|2}}|nastupi=68|golovi=2|klub=[[Persepolis F.C.|Persepolis]]|klubnac=IRN}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=G|ime=[[Payam Niazmand]]|sortname=Niazmand, Payam|dob={{datum rođenja i godine|1995|4|6}}|nastupi=1|golovi=0|klub=[[Sepahan S.C.|Sepahan]]|klubnac=IRN}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=B|ime=[[Hossein Kanaanizadegan]]|sortname=Kanaanizadegan, Hossein|dob={{datum rođenja i godine|1994|3|23}}|nastupi=35|golovi=2|klub=[[Al Ahli SC (Doha)|Al-Ahli Doha]]|klubnac=KAT}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=V|ime=[[Saman Ghoddos]]|sortname=Ghoddos, Saman|dob={{datum rođenja i godine|1993|9|6}}|nastupi=33|golovi=2|klub=[[Brentford F.C.|Brentford]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=B|ime=[[Rouzbeh Cheshmi]]|sortname=Cheshmi, Rouzbeh|dob={{datum rođenja i godine|1993|7|24}}|nastupi=19|golovi=1|klub=[[Esteghlal F.C.|Esteghlal]]|klubnac=IRN}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=V|ime=[[Mehdi Torabi]]|sortname=Torabi, Mehdi|dob={{datum rođenja i godine|1994|9|10}}|nastupi=36|golovi=7|klub=[[Persepolis F.C.|Persepolis]]|klubnac=IRN}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=V|ime=[[Ali Gholizadeh]]|sortname=Gholizadeh, Ali|dob={{datum rođenja i godine|1996|3|10}}|nastupi=26|golovi=6|klub=[[R. Charleroi S.C.|Charleroi]]|klubnac=BEL}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=V|ime=[[Ali Karimi (nogometaš, rođen 1994.)|Ali Karimi]]|sortname=Karimi, Ali|dob={{datum rođenja i godine|1994|2|11}}|nastupi=13|golovi=0|klub=[[Kayserispor]]|klubnac=TUR}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=19|poz=B|ime=[[Majid Hosseini]]|sortname=Hosseini, Majid|dob={{datum rođenja i godine|1996|6|20}}|nastupi=18|golovi=0|klub=[[Kayserispor]]|klubnac=TUR}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=N|ime=[[Sardar Azmoun]]|sortname=Azmoun, Sardar|dob={{datum rođenja i godine|1995|1|1}}|nastupi=65|golovi=41|klub=[[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=V|ime=[[Ahmad Nourollahi]]|sortname=Nourollahi, Ahmad|dob={{datum rođenja i godine|1993|2|1}}|nastupi=25|golovi=3|klub=[[Shabab Al Ahli Club|Shabab Al-Ahli]]|klubnac=UAE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=G|ime=[[Amir Abedzadeh]]|sortname=Abedzadeh, Amir|dob={{datum rođenja i godine|1993|4|26}}|nastupi=11|golovi=0|klub=[[SD Ponferradina|Ponferradina]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=B|ime=[[Ramin Rezaeian]]|sortname=Rezaeian, Ramin|dob={{datum rođenja i godine|1990|3|21}}|nastupi=46|golovi=2|klub=[[Sepahan S.C.|Sepahan]]|klubnac=IRN}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=24|poz=G|ime=[[Hossein Hosseini (nogometaš, rođen 1992.)|Hossein Hosseini]]|sortname=Hosseini, Hossein|dob={{datum rođenja i godine|1992|6|30}}|nastupi=6|golovi=0|klub=[[Esteghlal F.C.|Esteghlal]]|klubnac=IRN}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=25|poz=B|ime=[[Abolfazl Jalali]]|sortname=Jalali, Abolfazl|dob={{datum rođenja i godine|1998|6|26}}|nastupi=3|golovi=0|klub=[[Esteghlal F.C.|Esteghlal]]|klubnac=IRN}} {{nat fs end}} ==Najviše nastupa== {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- !# !Ime !Razdoblje !Nastupa !Golova |- |1 |align="left"|[[Javad Nekounam]] |2000. – 2015. |151 |39 |- |2 |align="left"|[[Ali Daei]] |1993. – 2006. |149 |109 |- |3 |align="left"|[[Ali Karimi]] |1998. – 2012. |127 |38 |- |4 |align="left"|[[Mehdi Mahdavikia]] |1996. – 2009. |110 |13 |- |5 |align="left"|[[Džalal Hosseini]] |2007.– |99 |7 |- |6 |align="left"|[[Andranik Tejmurian]] |2005.– |96 |9 |- |7 |align="left"|[[Karim Bagheri]] |1993. – 2010. |87 |50 |- |8 |align="left"|[[Hossein Kaebi]] |2002. – 2010. |84 |1 |- |9 |align="left"|[[Hamid Reza Estili]] |1990. – 2000. |82 |12 |- |10 |align="left"|[[Mohammad Nosrati]] |2002. – 2013. |81 |5 |} ==Najbolji strijelci== {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- !# !Ime !Razdoblje !Golova !Nastupa |- |1 |align="left"|[[Ali Daei]] |1993. – 2006. |109 |149 |- |2 |align="left"|[[Karim Bagheri]] |1993. – 2010. |50 |87 |- |3 |align="left"|[[Javad Nekounam]] |2000. – 2015. |39 |151 |- |4 |align="left"|[[Ali Karimi]] |1998. – 2012. |38 |127 |- |5 |align="left"|[[Gholam Hossein Mazloomi]] |1969. – 1977. |19 |41 |- |= |align="left"|[[Farshad Pious]] |1984. – 1994. |19 |35 |- |7 |align="left"|[[Ali Asghar Modir Roosta]] |1990. – 1998. |18 |32 |- |= |align="left"|[[Nasser Mohammadkhani]] |1982. – 1990. |18 |25 |- |9 |align="left"|[[Vahid Hashemian]] |1998. – 2009. |15 |50 |- |10 |align="left"|[[Hamid Alidoosti]] |1977. – 1986. |14 |28 |- |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{fas icon}}{{eng icon}} [https://web.archive.org/web/20170807234254/http://www.ffiri.ir/ Službene stranice Iranskog nogometnog saveza] ;Ostali projekti {{WProjekti |commonscat = Iran national football team |commonscathr = Iranska nogometna reprezentacija }} {{Sastav Iran 1998 SP}} {{Sastav Iran 2006 SP}} {{Sastav Iran 2014 SP}} {{Sastav Iran 2018 SP}} {{Sastav Iran 2022 SP}} {{Sastav Iran 2026 SP}} {{AFC}} [[Kategorija:Nogometne reprezentacije]] [[Kategorija:Nogomet u Iranu]] [[Kategorija:Iranske reprezentacije|Nogomet]] m68wlul51t9b4ywx5nayfjaypw6k3j0 0 50646 7475755 7407142 2026-06-05T14:57:50Z Croxyz 205325 /* Izvori */ 7475755 wikitext text/x-wiki {{Nogometna reprezentacija | ime = Španjolska | grb = | nadimak = La Furia Roja, La Roja, La Selección | savez = [[Španjolski nogometni savez]] | izbornik = {{Z|ŠPA}} [[Luis de la Fuente]] | kapetan = [[Álvaro Morata]] | najviše nastupa = Sergio Ramos (180) | najbolji strijelac = [[David Villa]] (59) | FIFA = 8. (1729.92 bodova)<ref>[https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/men?dateId=id13974], "The FIFA/Coca-Cola World Ranking - Ranking Table - FIFA.com", objavljeno 20. lipnja 2024., pristupljeno 5. srpnja 2024.</ref> | ažurirano = 20. lipnja 2024. <!--Home Shirt--> | pattern_la1 = _esp24h | pattern_b1 = _esp24h | pattern_ra1 = _esp24h | pattern_sh1 = _esp24h | pattern_so1 = | leftarm1 = FF0000 | body1 = FF0000 | rightarm1 = FF0000 | shorts1 = 004080 | socks1 = FF0000 | pattern_la2 = _esp24a | pattern_b2 = _esp24a | pattern_ra2 = _esp24a | pattern_sh2 = _esp24a | pattern_so2 = | leftarm2 = F1FF91 | body2 = F1FF91 | rightarm2 = F1FF91 | shorts2 = F1FF91 | socks2 = F1FF91 <!--End of Shirt--> | prva utakmica =[[Datoteka:Flag of Spain (1785-1873 and 1875-1931).svg|20px]] Španjolska 1:0 [[Danska nogometna reprezentacija|Danska]] {{Z|DAN}}<br/> ([[Antwerpen]], [[Belgija]]; [[28. kolovoza]], [[1920.]]) | najveća pobjeda =[[Datoteka:Flag of the Second Spanish Republic.svg|20x22px]] Španjolska 13:0 [[Bugarska nogometna reprezentacija|Bugarska]] {{Z|BUG}}<br>([[Madrid]], [[Španjolska]]; [[21. svibnja]] [[1933.]]) | najveći poraz =[[Datoteka:Flag of Italy (1861-1946).svg|20px]] [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]] 7:1 Španjolska [[Datoteka:Flag of Spain (1785-1873 and 1875-1931).svg|20px]]<br/> ([[Amsterdam]], [[Nizozemska]]; [[4. lipnja]], [[1928.]])<br/>{{Z|ENG}} [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleska]] 7:1 Španjolska [[Datoteka:Flag of the Second Spanish Republic.svg|20x22px]]<br/> ([[London]], [[Engleska]]; [[9. prosinca]], [[1931.]]) | Nastupi na SP =15 | Prvi put na SP =1934. | Najbolji rezultat na SP = prvaci ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|2010.]]) | Naziv kontinentalnog prvenstva =[[Europska nogometna prvenstva|Europsko prvenstvo]] | Nastupi na kontinentalnom prvenstvu =12 | Prvi put na kontinentalnom prvenstvu =[[Europsko prvenstvo u nogometu – Španjolska 1964.|1964.]] | Najbolji rezultat na kontinentalnom prvenstvu =prvaci ([[Europsko prvenstvo u nogometu – Španjolska 1964.|1964.]], [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|2008.]], [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|2012.]], [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|2024.]]) | Nastupi na LN = 2 | Prvi put na LN = [[UEFA Liga nacija 2020./21.|2021.]] | Najbolji rezultat na LN = prvaci ([[UEFA Liga nacija 2022./23.|2023.]]) | medalje = {{Medalje SP}} {{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|Južna Afrika 2010.]] |}} {{Medalje EP}} {{Medalje zlato | [[Europsko prvenstvo u nogometu – Španjolska 1964.|Španjolska 1964.]] | }} {{Medalje zlato | [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Austrija i Švicarska 2008.]] |}} {{Medalje zlato | [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|Poljska i Ukrajina 2012.]] |}} {{Medalje zlato | [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|Njemačka 2024.]] | }} {{Medalje srebro | [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1984.|Francuska 1984.]] | }} {{Medalje Lige nacija}} {{Medalje zlato | [[UEFA Liga nacija 2022./23.|Nizozemska 2023.]] | }} {{Medalje srebro | [[UEFA Liga nacija 2020./21.|Italija 2021.]] | }} {{Medalje OI}} {{Medalje zlato | [[Nogomet na OI 1992.|Barcelona 1992.]] | }} {{Medalje srebro | [[Nogomet na OI 1920.|Antwerpen 1920.]] | }} {{Medalje srebro | [[Nogomet na OI 2000.|Sydney 2000.]] | }} }} '''Španjolska nogometna reprezentacija''' predstavlja [[Španjolska|Španjolsku]] u [[nogomet]]u. Pod upravom je [[Real Federación Española de Fútbol|Španjolskog nogometnog saveza]]. Španjolska je jednostruki [[svjetsko nogometno prvenstvo|svjetski prvak]] i četverostruki [[europsko nogometno prvenstvo|europski prvak]] i prva momčad koja je obranila naslov europskog prvaka. Također, Španjolska je prva reprezentacija koja je osvojila tri velika natjecanja uzastopno ([[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|EP 2008.]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Afrika 2010.|SP 2010.]], [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|EP 2012.]]). S [[Brazilska nogometna reprezentacija|brazilskom nogometnom reprezentacijom]] dijeli rekord od trideset i pet uzastopnih odigranih utakmica bez poraza. Od [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Svjetskoga prvenstva u Rusiji 2018.]] Španjolska se nogometna reprezentacija nalazi na drugom mjestu po broju osvojenih ''Fair-play'' nagrada na Svjetskim prvenstvima, odmah nakon [[Brazilska nogometna reprezentacija|brazilske nogometne reprezentacije]]. U srpnju 2008. Španjolska je postala vodeća reprezentacija na [[FIFA]] ljestvici, kao prva reprezentacija koja nikada nije bila svjetski prvak. Postali su svjetski prvaci na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|Svjetskom prvenstvu u Južnoj Africi 2010]]., pobijedivši u finalu [[Nizozemska nogometna reprezentacija|nizozemsku reprezentaciju]] s 1:0 nakon produžetaka. Svoj sedmi reprezentativni trofej Španjolci su osvojili na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|Europskome prvenstvu u Njemačkoj 2024.]] pobjedivši u finalu [[Engleska nogometna reprezentacija|Englesku]] s 2:1. ==Povijest== === Svjetsko prvenstvo 1982. === [[1982.]] godine domaćinstvo SP-a povjereno je Španjolskoj koja je sve više rasla u reprezentativnom smislu. Veliki interes i veliki broj prijavljenih reprezentacija u kvalifikacijama natjerao je Fifu da još jednom promjeni sustav natjecanja i poveća broj reprezentacija koje sudjeluju u završnici SP-a. Španjolska je bila u skupini s Jugoslavijom, Sjevernom Irskom i Hondurasom. Utakmica s prvim protivnikom, Hondurasom, završila je 1:1, a Jugoslavija je u Valenciji poražena 2:1. U desetoj minuti Ivan Gudelj doveo je Jugoslaviju u vodstvo, ali Juanito i Saura donose Španjolcima pobjedu. U posljednjem susretu Irci su svladali Španjolsku 1:0, a kako je za prolaz dalje Jugoslavija trebala pobjedu nad Hondurasom uz barem neriješeno Španjolaca sa Sjevernim Ircima, Irci su uz domaćina otišli u drugi krug. Honduras je svladan 1:0, ali Jugoslavija je ispala. U drugom krugu reprezentacija je igrala sa Zapadnom Njemačkom i Engleskom. U prvom susretu skupine Njemačka remizira s Engleskom 0:0, a zatim pogocima Littbarskog i Fischera pobjeđuje Španjolsku 2:1 i uzima prvo mjesto. Englezu su im imali priliku preoteti mjesto u polufinalu, ali u posljednjem susretu s već otpalim domaćinom igraju 0:0. Uništio ih je tada ponajbolji vratar svijeta Jose Arconada. === Svjetsko prvenstvo 1986. === U skupini D Brazil i Španjolska opravdali su status favorita pored Sjeverne Irske i Alžira. Brazilci su upisali tri pobjede dok je Španjolska s pobjedom manje bila druga. U međusobnom dvoboju Brazilci su bili bolji s 1:0 pogotkom [[Sócrates]]a. U osmini finala Španjolci su odigrali kao u transu protiv Danske i slavili čak s 5:1. [[Emilio Butragueño]] postigao je čak četiri pogotka. Sljedeći protivnik bila je Belgija, koja je, zahvaljujući čudesnim obranama Pfaffa otišla dalje. Bilo je 1:1, i 5:4 nakon jedanaesteraca. === Svjetsko prvenstvo 1990. === Španjolci su u skupini E nakon startnog remija s Urugvajem s lakoćom svladali Južnu Koreju te u posljednjem susretu Belgiju. Belgiji su pobjede nad Korejom i Urugvajem donijele drugu poziciju, a Urugvajci su u odlučujućem dvoboju za prolaz svladali Južnu Koreju 1:0 pogotkom Daniela Fonsece u 90. minuti te s trećeg mjesta otišli dalje. U osmini finala, Jugoslavija je s dva pogotka Stojkovića eliminirala Španjolsku. Nakon 90 minuta bilo je 1:1, a onda Stojković na samom startu produžetaka odvodi Jugoslaviju dalje. Pogodak za Španjolce postigao je [[Julio Salinas]]. === Svjetsko prvenstvo 1994. === U skupini C Njemačka i Španjolska bili su veliki favoriti za prolaz i to su opravdali. Iako su kiksali na startu u susretu s Južnom Korejom, Španjolci su u posljednjem kolu nadigrali Boliviju i izborili prolaz. Južna Koreja može biti zadovoljna s dva osvojena boda, a posebno zbog onog sa Španjolcima u susretu završenom 2:2. Do 85. minute Španjolska je vodila 2:0 da bi uporni Azijci došli do boda. Međusobni dvoboj Španjolske i Njemačke završen je 1:1. U osmini finala Španjolci su imali lagan posao, i pogocima Hierra, [[Luis Enrique]]a i Beguiristaina pobjeđuju s 3:0 Švicarce. Sva četiri četvrtfinalna susreta ponudila su veliku neizvjesnost. Španjolska je išla na Italiju, a Roberto Baggio još jednom je bio talijanski spasitelj. U 87. minuti donio je pobjedu Italiji protiv Španjolske od 2:1. === Svjetsko prvenstvo 1998. === Do posljednjeg susreta neizvjesno je bilo u skupini D. Španjolci su važili za favorita skupine, ali završili su tek kao treći i ostali bez osmine finala. Ključnim će se pokazati poraz sa starta SP-a gdje su Španjolci imali 2:1 protiv Nigerije na 15 minuta do kraja susreta, ali tada Lawal i Oliseh preokreću rezultat. Nakon toga Španjolska igra tek 0:0 s defanzivno orijentiranim Paragvajem, a u posljednjem susretu im ne pomaže niti 6:1 pobjeda protiv Bugara s obzirom na to da Paragvaj pobjeđuje neopterećenu Nigeriju s 3:1 i prolazi dalje. Paragvajci su malo pokazali do tog posljednjeg susreta, ali i to im je bilo dovoljno za prolaz. Nigerija je bila prvoplasirana. === Svjetsko prvenstvo 2002. === U Japanu i Koreji su grupnu fazu završili na prvom mjestu sa sve tri pobjede. Španjolci su imali lagan posao u skupini B. Laganim pobjedama nad Slovenijom, Paragvajem i Južnom Afrikom došli su do prve pozicije. Drugi je bio Paragvaj. U prvom meču nokaut faze išli su na Irce. Irci su bili na pragu ispadanja protiv Španjolske već nakon 90 minuta. Španjolska je vodila ranim pogotkom Morientesa, ali Irci u 90. minuti zarađuju jedanaesterac koji realizira Robbie Keane za ulazak u produžetke. Četvrtfinalist je riješen tek nakon jedanaesteraca koje Irci loše pucaju i odlaze kući. U četvrtfinalu su igrali protiv domaćina Južne Koreje. Međutim, nisu konkretizirali veliku terensku premoć - nakon 0:0 u regularnom dijelu iznenađujuće su ispali poslije izvođenja jedanesteraca. Ključan je bio promašaj [[Joaquin]]a kojem je Woon Jae Lee obranio udarac. ===Euro 2004.=== Europsko prvenstvo 2004. igralo se u [[Portugal]]u, a Španjolska je bila jedan od favorita natjecanja. U prvoj utakmici pobijeđena je Rusija, 1:0, i sve je išlo prema očekivanjima. Međutim, ono što je slijedilo, malo tko je mogao očekivati. Najprije je Grčka otkinula bod u međusobnom susretu, koji je završio 1:1, a potom je uslijedio i poraz od domaćina Portugala, 1:0. Sve bi bilo u redu da Grčka nije imala jednak broj bodova, i gol-razliku na kraju, s tim da je zabila više pogodaka od Španjolske, čime ih je izbacila s natjecanja. Kasnije će ta ista Grčka postati europski prvak, stvorivši prvorazrednu senzaciju. === Svjetsko prvenstvo 2006. === Na Svjetskom prvenstvu 2006. godine u Njemačkoj, Španjolska je igrala u skupini H zajedno s Ukrajinom, Tunisom i Saudijskom Arabijom. I ovdje su skupinu završili savršeno pobijedivši Ukrajince s 4:0, Tunis s 3:1 i Saudijsku Arabiju s 1:0. Na njihovu žalost, Francuska je u osmini finala bila bolja i s 3:1 je prošla dalje gdje su ih čekali Brazilci. ===Euro 2008.=== U Austriji i Švicarskoj nogometna reprezentacija Španjolske po drugi put u povijesti postala je prvak "Starog kontinenta". U grupnoj fazi svladala je Rusiju 4:1, te Švedsku i Grčku s po 2:1. U četvrtfinalu izbačena je Italija, nakon 0:0 u regularnom dijelu, te 5:4 nakon jedanaesteraca, a u polufinalu je razbijena Rusija, 3:0. U finalnom susretu Europskog prvenstva "Furija" je pobijedila Njemačku 1:0, a jedini pogodak, kasnije se pokazao vrijedan zlata, postigao je [[Fernando Torres]] u 33. minuti. === Svjetsko prvenstvo 2010. === [[Slika:Spain and Portugal match at the FIFA World Cup 2010-06-29 5.jpg|mini|300px|Utakmica Španjolska-Portugal 2010. godine]] Ovo je Španjolskoj bilo trinaesto Svjetsko prvenstvo, deveto u nizu. Reprezentacija Španjolske je nastup u Južnoj Africi osigurala prvim mjestom u eruopskim kvalifikacijama Skupine 5 ispred Bosne i Hercegovine i Turske. Izbornik reprezentacije bio je 62-godišnji Vincente del Bosque, koji se proslavio vođenjem velikog Real Madrida i Besiktasa. Nastup na prvenstvu je iznenađujuće otvoren porazom 1:0 od Švicarske, međutim opravdali su status favorita, i u preostale dvije utakmice pobijedili Honduras i Čile. Rezultatom 1:0 Španjolci su dobili Portugal u osmini finala, te Paragvaj u četvrtfinalu. U polufinalu izbačena je dotad nezaustavljiva Njemačka. Bila je to repriza finala posljednjeg Europskog prvenstva a i završilo je kao i u [[Beč]]u, Španjolska je ponovno slavila s 1:0, no ovaj put nije zabio [[Fernando Torres]] nego [[Carles Puyol]]. Bila je to ujedno i treća uzastopna utakmica na SP-u koju je Furija dobila 1:0. Španjolci do tada nikada nisu igrali u finalima svjetskih prvenstava i ovo im je bio apsolutno najveći uspjeh u povijesti. Do tada su se mogli pohvaliti tek četvrtim mjestom osvojenim 1950. godine. U finalu ih je čekala Nizozemska. Momčad Vicentea Del Bosquea je pogotkom Andresa Inieste u 116. minuti finalnog dvoboja na stadionu [[Soccer City]] u [[Johannesburg]]u pobijedila Nizozemsku s 1:0 i osigurala ujedinjenje titula europskog i svjetskog prvaka. To je prvi svjetski naslov za Španjolce, a osvojili su ga u 19. izdanju Svjetskog prvenstva. Španjolci su do naslova došli sa samo osam postignutih pogodaka u sedam utakmica. Do sada je za naslov trebalo najmanje 11 pogodaka. Furija je postala osma reprezentacija koja se okitila svjetskim naslovom. Prije nje to je uspjelo Brazilu, i to rekordnih pet puta, Italija je četiri puta bila najbolja, Njemačka tri, a Argentina i Urugvaj po dva puta. Francuska i Engleska slavile su na SP-u jednom. == Sastav == Slijedi konačan popis igrača za utakmice [[UEFA Liga nacija 2024./25.#Završni turnir|završnice Lige nacija]]. ''Nastupi i golovi posljednji put su ažurirani 8. lipnja 2025. nakon finalne utakmice s [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugalom]].'' {{Nogometna reprezentacija početak (golovi)|background=red|color=white}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=G|ime=[[David Raya]]|dob={{datum rođenja i godine|1995|9|15}}|nastupi=11|golovi=0|klub=[[Arsenal F.C.|Arsenal]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=G|ime=[[Álex Remiro]]|dob={{datum rođenja i godine|1995|3|24}}|nastupi=2|golovi=0|klub=[[Real Sociedad]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=G|ime=[[Unai Simón]]|dob={{datum rođenja i godine|1997|6|11}}|nastupi=50|golovi=0|klub=[[Athletic Bilbao]]|klubnac=ŠPA}} {{nat fs break}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=B|ime=[[Pedro Porro]]|dob={{datum rođenja i godine|1999|9|13}}|nastupi=10|golovi=0|klub=[[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=B|ime=[[Robin Le Normand]]|dob={{datum rođenja i godine|1996|11|11}}|nastupi=23|golovi=1|klub=[[Atlético Madrid]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=B|ime=[[Pau Cubarsí]]|dob={{datum rođenja i godine|2007|1|22}}|nastupi=6|golovi=0|klub=[[FC Barcelona|Barcelona]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=B|ime=[[Daniel Vivian]]|dob={{datum rođenja i godine|1999|7|5}}|nastupi=9|golovi=0|klub=[[Athletic Bilbao]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=B|ime=[[Dean Huijsen]]|dob={{datum rođenja i godine|2005|4|14}}|nastupi=4|golovi=0|klub=[[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=B|ime=[[Óscar Mingueza]]|dob={{datum rođenja i godine|1999|5|13}}|nastupi=4|golovi=0|klub=[[Celta de Vigo|Celta Vigo]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=B|ime=[[Álex Grimaldo]]|dob={{datum rođenja i godine|1995|9|20}}|nastupi=10|golovi=0|klub=[[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=24|poz=B|ime=[[Marc Cucurella]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|7|22}}|nastupi=17|golovi=0|klub=[[Chelsea F.C.|Chelsea]]|klubnac=ENG}} {{nat fs break}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=V|ime=[[Mikel Merino]]|dob={{datum rođenja i godine|1996|6|22}}|nastupi=35|golovi=4|klub=[[Arsenal F.C.|Arsenal]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=V|ime=[[Fabián Ruiz]]|dob={{datum rođenja i godine|1996|4|3}}|nastupi=39|golovi=6|klub=[[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]]|klubnac=FRA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=V|ime=[[Gavi (nogometaš)|Gavi]]|dob={{datum rođenja i godine|2004|8|5}}|nastupi=28|golovi=5|klub=[[FC Barcelona|Barcelona]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=V|ime=[[Dani Olmo]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|5|7}}|nastupi=44|golovi=11|klub=[[FC Barcelona|Barcelona]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=V|ime=[[Álex Baena]]|dob={{datum rođenja i godine|2001|7|20}}|nastupi=10|golovi=2|klub=[[Atlético Madrid]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=V|ime=[[Martín Zubimendi]]|dob={{datum rođenja i godine|1999|2|2}}|nastupi=19|golovi=2|klub=[[Arsenal F.C.|Arsenal]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=V|ime=[[Pedri]]|dob={{datum rođenja i godine|2002|11|25}}|nastupi=34|golovi=3|klub=[[FC Barcelona|Barcelona]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=V|ime=[[Isco]]|dob={{datum rođenja i godine|1992|4|21}}|nastupi=39|golovi=12|klub=[[Real Betis]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=25|poz=V|ime=[[Fermín López]]|dob={{datum rođenja i godine|2003|5|11}}|nastupi=2|golovi=0|klub=[[FC Barcelona|Barcelona]]|klubnac=ŠPA}} {{nat fs break}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=N|ime=[[Álvaro Morata]]|ostalo=[[kapetan (šport)|kapetan]]|dob={{datum rođenja i godine|1992|10|23}}|nastupi=86|golovi=37|klub=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|klubnac=TUR}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=N|ime=[[Nico Williams]]|dob={{datum rođenja i godine|2002|7|12}}|nastupi=28|golovi=6|klub=[[Athletic Bilbao]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=N|ime=[[Yeremy Pino]]|dob={{datum rođenja i godine|2002|10|20}}|nastupi=15|golovi=3|klub=[[Villarreal CF|Villarreal]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=19|poz=N|ime=[[Lamine Yamal]]|dob={{datum rođenja i godine|2007|7|13}}|nastupi=21|golovi=6|klub=[[FC Barcelona|Barcelona]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=N|ime=[[Mikel Oyarzabal]]|dob={{datum rođenja i godine|1997|4|21}}|nastupi=45|golovi=16|klub=[[Real Sociedad]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=26|poz=N|ime=[[Samu Aghehowa]]|dob={{datum rođenja i godine|2004|5|5}}|nastupi=2|golovi=0|klub=[[FC Porto|Porto]]|klubnac=POR}} {{nat fs end|background=#900020}} == Statistike == {{col-begin}} {{col-2}} === Igrači s najviše nastupa === {| class="wikitable" style="display:inline-table; width:90%" |- !scope=col style="color:#F7F408; background:#D60607;"|Broj !scope=col style="color:#F7F408; background:#D60607;"|Igrač !scope=col style="color:#F7F408; background:#D60607;"|Godine !scope=col style="color:#F7F408; background:#D60607;"|Nastupi !scope=col style="color:#F7F408; background:#D60607;"|Golovi |-style="text-align: center;" |- |align=center|1 |[[Sergio Ramos]]* |align=center|2005. – ''trenutno'' |align=center|170 |align=center|21 |- |align=center|2 |[[Iker Casillas]]* |align=center|2000. – ''trenutno'' |align=center|167 |align=center|0 |- |align=center|3 |[[Xavi]] |align=center|2003. – 2014. |align=center|133 |align=center|12 |- |align=center|4 |[[Andrés Iniesta]]* |align=center|2006. – 2018. |align=center|131 |align=center|13 |- |align=center|5 |[[Andoni Zubizarreta]] |align=center|1985. – 1998. |align=center|126 |align=center|0 |- |align=center|6 |[[Sergio Busquets]]* |align=center|2009. – ''trenutno'' |align=center|116 |align=center|2 |- |align=center|7 |[[Xabi Alonso]] |align=center|2003. – 2014. |align=center|114 |align=center|16 |- |align=center|8 |[[David Silva]]* |align=center|2006. – 2018. |align=center|113 |align=center|32 |- |rowspan=2|{{0}}{{0}}9 |[[Fernando Torres]] |align=center|2003. – 2014. |align=center|110 |align=center|38 |- |[[Cesc Fàbregas]]* |align=center|2006. – 2016. |align=center|110 |align=center|15 |} *''Zvjezdica (*) označuje da je igrač još uvijek aktivan ili igra za nacionalni sastav.'' *''Broj nastupa i golova unesen poslije [[Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2020.#Skupina F|utakmice]] sa [[Rumunjska nogometna reprezentacija|Rumunjskom]]: 18. studenog 2019.'' {{col-2}} === Igrači s najviše golova === {| class="wikitable" style="display:inline-table; width:90%" |- !scope=col style="color:#F7F408; background:#D60607;"|Broj !scope=col style="color:#F7F408; background:#D60607;"|Igrač !scope=col style="color:#F7F408; background:#D60607;"|Godine !scope=col style="color:#F7F408; background:#D60607;"|Golovi !scope=col style="color:#F7F408; background:#D60607;"|Nastupi |-style="text-align: center;" |- |align=center|1 |[[David Villa]]* |align=center|2005. – 2014. |align=center|59 |align=center|97 |- |align=center|2 |[[Raúl González (nogometaš)|Raúl]] |align=center|1996. – 2006. |align=center|44 |align=center|102 |- |align=center|3 |[[Fernando Torres]] |align=center|2003. – 2014. |align=center|38 |align=center|110 |- |align=center|4 |[[David Silva]]* |align=center|2006. – 2018. |align=center|35 |align=center|125 |- |align=center|5 |[[Fernando Hierro]] |align=center|1989. – 2002. |align=center|29 |align=center|89 |- |align=center|6 |[[Fernando Morientes]] |align=center|1998. – 2007. |align=center|27 |align=center|47 |- |align=center|7 |[[Emilio Butragueño]] |align=center|1984. – 1992. |align=center|26 |align=center|69 |- |align=center|8 |[[Alfredo Di Stefano]] |align=center|1957. – 1961. |align=center|23 |align=center|31 |- |align=center|9 |[[Julio Salinas]] |align=center|1986. – 1996. |align=center|22 |align=center|56 |- |rowspan=2|{{0}}{{0}}10 |[[Míchel]] |align=center|1985. – 1992. |align=center|21 |align=center|66 |- |[[Sergio Ramos]]* |align=center|2005. – ''trenutno'' |align=center|21 |align=center|170 |} *''Zvjezdica (*) označuje da je igrač još uvijek aktivan ili igra za nacionalni sastav.'' *''Broj nastupa i golova unesen poslije [[Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2020.#Skupina F|utakmice]] sa [[Rumunjska nogometna reprezentacija|Rumunjskom]]: 18. studenog 2019.'' {{col-end}} == Izvori == {{izvori|30em}} {{Europske nogometne reprezentacije-UEFA}} {{Svjetski prvaci u nogometu}} {{Europski prvaci u nogometu}} {{Nogomet u Španjolskoj}} {{Španjolska}} {{Sastav Španjolska 1994 SP}} {{Sastav Španjolska 1996 EP}} {{Sastav Španjolska 1998 SP}} {{Sastav Španjolska 2000 EP}} {{Sastav Španjolska 2002 SP}} {{Sastav Španjolska 2004 EP}} {{Sastav Španjolska 2006 SP}} {{Sastav Španjolska 2008 EP}} {{Sastav Španjolska 2009 KK}} {{Sastav Španjolska 2010 SP}} {{Sastav Španjolska 2012 EP}} {{Sastav Španjolska 2014. SP}} {{Sastav Španjolska 2016. EP}} {{Sastav Španjolska 2018 SP}} {{Sastav Španjolska 2020. EP}} {{Sastav Španjolska 2022 SP}} {{Sastav Španjolska 2024. EP}} {{Sastav Španjolska 2026 SP}} [[Kategorija: Nogomet u Španjolskoj]] [[Kategorija: Nogometne reprezentacije]] [[Kategorija:Španjolske reprezentacije|Nogomet]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u nogometu (reprezentacije)]] [[Kategorija:Španjolska nogometna reprezentacija| ]] ow80403en414htxlevo6s3tura5y7w1 7476000 7475755 2026-06-06T03:12:27Z ~2026-33415-13 363299 /* Statistike */ 7476000 wikitext text/x-wiki {{Nogometna reprezentacija | ime = Španjolska | grb = | nadimak = La Furia Roja, La Roja, La Selección | savez = [[Španjolski nogometni savez]] | izbornik = {{Z|ŠPA}} [[Luis de la Fuente]] | kapetan = [[Álvaro Morata]] | najviše nastupa = Sergio Ramos (180) | najbolji strijelac = [[David Villa]] (59) | FIFA = 8. (1729.92 bodova)<ref>[https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/men?dateId=id13974], "The FIFA/Coca-Cola World Ranking - Ranking Table - FIFA.com", objavljeno 20. lipnja 2024., pristupljeno 5. srpnja 2024.</ref> | ažurirano = 20. lipnja 2024. <!--Home Shirt--> | pattern_la1 = _esp24h | pattern_b1 = _esp24h | pattern_ra1 = _esp24h | pattern_sh1 = _esp24h | pattern_so1 = | leftarm1 = FF0000 | body1 = FF0000 | rightarm1 = FF0000 | shorts1 = 004080 | socks1 = FF0000 | pattern_la2 = _esp24a | pattern_b2 = _esp24a | pattern_ra2 = _esp24a | pattern_sh2 = _esp24a | pattern_so2 = | leftarm2 = F1FF91 | body2 = F1FF91 | rightarm2 = F1FF91 | shorts2 = F1FF91 | socks2 = F1FF91 <!--End of Shirt--> | prva utakmica =[[Datoteka:Flag of Spain (1785-1873 and 1875-1931).svg|20px]] Španjolska 1:0 [[Danska nogometna reprezentacija|Danska]] {{Z|DAN}}<br/> ([[Antwerpen]], [[Belgija]]; [[28. kolovoza]], [[1920.]]) | najveća pobjeda =[[Datoteka:Flag of the Second Spanish Republic.svg|20x22px]] Španjolska 13:0 [[Bugarska nogometna reprezentacija|Bugarska]] {{Z|BUG}}<br>([[Madrid]], [[Španjolska]]; [[21. svibnja]] [[1933.]]) | najveći poraz =[[Datoteka:Flag of Italy (1861-1946).svg|20px]] [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]] 7:1 Španjolska [[Datoteka:Flag of Spain (1785-1873 and 1875-1931).svg|20px]]<br/> ([[Amsterdam]], [[Nizozemska]]; [[4. lipnja]], [[1928.]])<br/>{{Z|ENG}} [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleska]] 7:1 Španjolska [[Datoteka:Flag of the Second Spanish Republic.svg|20x22px]]<br/> ([[London]], [[Engleska]]; [[9. prosinca]], [[1931.]]) | Nastupi na SP =15 | Prvi put na SP =1934. | Najbolji rezultat na SP = prvaci ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|2010.]]) | Naziv kontinentalnog prvenstva =[[Europska nogometna prvenstva|Europsko prvenstvo]] | Nastupi na kontinentalnom prvenstvu =12 | Prvi put na kontinentalnom prvenstvu =[[Europsko prvenstvo u nogometu – Španjolska 1964.|1964.]] | Najbolji rezultat na kontinentalnom prvenstvu =prvaci ([[Europsko prvenstvo u nogometu – Španjolska 1964.|1964.]], [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|2008.]], [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|2012.]], [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|2024.]]) | Nastupi na LN = 2 | Prvi put na LN = [[UEFA Liga nacija 2020./21.|2021.]] | Najbolji rezultat na LN = prvaci ([[UEFA Liga nacija 2022./23.|2023.]]) | medalje = {{Medalje SP}} {{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|Južna Afrika 2010.]] |}} {{Medalje EP}} {{Medalje zlato | [[Europsko prvenstvo u nogometu – Španjolska 1964.|Španjolska 1964.]] | }} {{Medalje zlato | [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Austrija i Švicarska 2008.]] |}} {{Medalje zlato | [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|Poljska i Ukrajina 2012.]] |}} {{Medalje zlato | [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|Njemačka 2024.]] | }} {{Medalje srebro | [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1984.|Francuska 1984.]] | }} {{Medalje Lige nacija}} {{Medalje zlato | [[UEFA Liga nacija 2022./23.|Nizozemska 2023.]] | }} {{Medalje srebro | [[UEFA Liga nacija 2020./21.|Italija 2021.]] | }} {{Medalje OI}} {{Medalje zlato | [[Nogomet na OI 1992.|Barcelona 1992.]] | }} {{Medalje srebro | [[Nogomet na OI 1920.|Antwerpen 1920.]] | }} {{Medalje srebro | [[Nogomet na OI 2000.|Sydney 2000.]] | }} }} '''Španjolska nogometna reprezentacija''' predstavlja [[Španjolska|Španjolsku]] u [[nogomet]]u. Pod upravom je [[Real Federación Española de Fútbol|Španjolskog nogometnog saveza]]. Španjolska je jednostruki [[svjetsko nogometno prvenstvo|svjetski prvak]] i četverostruki [[europsko nogometno prvenstvo|europski prvak]] i prva momčad koja je obranila naslov europskog prvaka. Također, Španjolska je prva reprezentacija koja je osvojila tri velika natjecanja uzastopno ([[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|EP 2008.]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Afrika 2010.|SP 2010.]], [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|EP 2012.]]). S [[Brazilska nogometna reprezentacija|brazilskom nogometnom reprezentacijom]] dijeli rekord od trideset i pet uzastopnih odigranih utakmica bez poraza. Od [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Svjetskoga prvenstva u Rusiji 2018.]] Španjolska se nogometna reprezentacija nalazi na drugom mjestu po broju osvojenih ''Fair-play'' nagrada na Svjetskim prvenstvima, odmah nakon [[Brazilska nogometna reprezentacija|brazilske nogometne reprezentacije]]. U srpnju 2008. Španjolska je postala vodeća reprezentacija na [[FIFA]] ljestvici, kao prva reprezentacija koja nikada nije bila svjetski prvak. Postali su svjetski prvaci na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|Svjetskom prvenstvu u Južnoj Africi 2010]]., pobijedivši u finalu [[Nizozemska nogometna reprezentacija|nizozemsku reprezentaciju]] s 1:0 nakon produžetaka. Svoj sedmi reprezentativni trofej Španjolci su osvojili na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|Europskome prvenstvu u Njemačkoj 2024.]] pobjedivši u finalu [[Engleska nogometna reprezentacija|Englesku]] s 2:1. ==Povijest== === Svjetsko prvenstvo 1982. === [[1982.]] godine domaćinstvo SP-a povjereno je Španjolskoj koja je sve više rasla u reprezentativnom smislu. Veliki interes i veliki broj prijavljenih reprezentacija u kvalifikacijama natjerao je Fifu da još jednom promjeni sustav natjecanja i poveća broj reprezentacija koje sudjeluju u završnici SP-a. Španjolska je bila u skupini s Jugoslavijom, Sjevernom Irskom i Hondurasom. Utakmica s prvim protivnikom, Hondurasom, završila je 1:1, a Jugoslavija je u Valenciji poražena 2:1. U desetoj minuti Ivan Gudelj doveo je Jugoslaviju u vodstvo, ali Juanito i Saura donose Španjolcima pobjedu. U posljednjem susretu Irci su svladali Španjolsku 1:0, a kako je za prolaz dalje Jugoslavija trebala pobjedu nad Hondurasom uz barem neriješeno Španjolaca sa Sjevernim Ircima, Irci su uz domaćina otišli u drugi krug. Honduras je svladan 1:0, ali Jugoslavija je ispala. U drugom krugu reprezentacija je igrala sa Zapadnom Njemačkom i Engleskom. U prvom susretu skupine Njemačka remizira s Engleskom 0:0, a zatim pogocima Littbarskog i Fischera pobjeđuje Španjolsku 2:1 i uzima prvo mjesto. Englezu su im imali priliku preoteti mjesto u polufinalu, ali u posljednjem susretu s već otpalim domaćinom igraju 0:0. Uništio ih je tada ponajbolji vratar svijeta Jose Arconada. === Svjetsko prvenstvo 1986. === U skupini D Brazil i Španjolska opravdali su status favorita pored Sjeverne Irske i Alžira. Brazilci su upisali tri pobjede dok je Španjolska s pobjedom manje bila druga. U međusobnom dvoboju Brazilci su bili bolji s 1:0 pogotkom [[Sócrates]]a. U osmini finala Španjolci su odigrali kao u transu protiv Danske i slavili čak s 5:1. [[Emilio Butragueño]] postigao je čak četiri pogotka. Sljedeći protivnik bila je Belgija, koja je, zahvaljujući čudesnim obranama Pfaffa otišla dalje. Bilo je 1:1, i 5:4 nakon jedanaesteraca. === Svjetsko prvenstvo 1990. === Španjolci su u skupini E nakon startnog remija s Urugvajem s lakoćom svladali Južnu Koreju te u posljednjem susretu Belgiju. Belgiji su pobjede nad Korejom i Urugvajem donijele drugu poziciju, a Urugvajci su u odlučujućem dvoboju za prolaz svladali Južnu Koreju 1:0 pogotkom Daniela Fonsece u 90. minuti te s trećeg mjesta otišli dalje. U osmini finala, Jugoslavija je s dva pogotka Stojkovića eliminirala Španjolsku. Nakon 90 minuta bilo je 1:1, a onda Stojković na samom startu produžetaka odvodi Jugoslaviju dalje. Pogodak za Španjolce postigao je [[Julio Salinas]]. === Svjetsko prvenstvo 1994. === U skupini C Njemačka i Španjolska bili su veliki favoriti za prolaz i to su opravdali. Iako su kiksali na startu u susretu s Južnom Korejom, Španjolci su u posljednjem kolu nadigrali Boliviju i izborili prolaz. Južna Koreja može biti zadovoljna s dva osvojena boda, a posebno zbog onog sa Španjolcima u susretu završenom 2:2. Do 85. minute Španjolska je vodila 2:0 da bi uporni Azijci došli do boda. Međusobni dvoboj Španjolske i Njemačke završen je 1:1. U osmini finala Španjolci su imali lagan posao, i pogocima Hierra, [[Luis Enrique]]a i Beguiristaina pobjeđuju s 3:0 Švicarce. Sva četiri četvrtfinalna susreta ponudila su veliku neizvjesnost. Španjolska je išla na Italiju, a Roberto Baggio još jednom je bio talijanski spasitelj. U 87. minuti donio je pobjedu Italiji protiv Španjolske od 2:1. === Svjetsko prvenstvo 1998. === Do posljednjeg susreta neizvjesno je bilo u skupini D. Španjolci su važili za favorita skupine, ali završili su tek kao treći i ostali bez osmine finala. Ključnim će se pokazati poraz sa starta SP-a gdje su Španjolci imali 2:1 protiv Nigerije na 15 minuta do kraja susreta, ali tada Lawal i Oliseh preokreću rezultat. Nakon toga Španjolska igra tek 0:0 s defanzivno orijentiranim Paragvajem, a u posljednjem susretu im ne pomaže niti 6:1 pobjeda protiv Bugara s obzirom na to da Paragvaj pobjeđuje neopterećenu Nigeriju s 3:1 i prolazi dalje. Paragvajci su malo pokazali do tog posljednjeg susreta, ali i to im je bilo dovoljno za prolaz. Nigerija je bila prvoplasirana. === Svjetsko prvenstvo 2002. === U Japanu i Koreji su grupnu fazu završili na prvom mjestu sa sve tri pobjede. Španjolci su imali lagan posao u skupini B. Laganim pobjedama nad Slovenijom, Paragvajem i Južnom Afrikom došli su do prve pozicije. Drugi je bio Paragvaj. U prvom meču nokaut faze išli su na Irce. Irci su bili na pragu ispadanja protiv Španjolske već nakon 90 minuta. Španjolska je vodila ranim pogotkom Morientesa, ali Irci u 90. minuti zarađuju jedanaesterac koji realizira Robbie Keane za ulazak u produžetke. Četvrtfinalist je riješen tek nakon jedanaesteraca koje Irci loše pucaju i odlaze kući. U četvrtfinalu su igrali protiv domaćina Južne Koreje. Međutim, nisu konkretizirali veliku terensku premoć - nakon 0:0 u regularnom dijelu iznenađujuće su ispali poslije izvođenja jedanesteraca. Ključan je bio promašaj [[Joaquin]]a kojem je Woon Jae Lee obranio udarac. ===Euro 2004.=== Europsko prvenstvo 2004. igralo se u [[Portugal]]u, a Španjolska je bila jedan od favorita natjecanja. U prvoj utakmici pobijeđena je Rusija, 1:0, i sve je išlo prema očekivanjima. Međutim, ono što je slijedilo, malo tko je mogao očekivati. Najprije je Grčka otkinula bod u međusobnom susretu, koji je završio 1:1, a potom je uslijedio i poraz od domaćina Portugala, 1:0. Sve bi bilo u redu da Grčka nije imala jednak broj bodova, i gol-razliku na kraju, s tim da je zabila više pogodaka od Španjolske, čime ih je izbacila s natjecanja. Kasnije će ta ista Grčka postati europski prvak, stvorivši prvorazrednu senzaciju. === Svjetsko prvenstvo 2006. === Na Svjetskom prvenstvu 2006. godine u Njemačkoj, Španjolska je igrala u skupini H zajedno s Ukrajinom, Tunisom i Saudijskom Arabijom. I ovdje su skupinu završili savršeno pobijedivši Ukrajince s 4:0, Tunis s 3:1 i Saudijsku Arabiju s 1:0. Na njihovu žalost, Francuska je u osmini finala bila bolja i s 3:1 je prošla dalje gdje su ih čekali Brazilci. ===Euro 2008.=== U Austriji i Švicarskoj nogometna reprezentacija Španjolske po drugi put u povijesti postala je prvak "Starog kontinenta". U grupnoj fazi svladala je Rusiju 4:1, te Švedsku i Grčku s po 2:1. U četvrtfinalu izbačena je Italija, nakon 0:0 u regularnom dijelu, te 5:4 nakon jedanaesteraca, a u polufinalu je razbijena Rusija, 3:0. U finalnom susretu Europskog prvenstva "Furija" je pobijedila Njemačku 1:0, a jedini pogodak, kasnije se pokazao vrijedan zlata, postigao je [[Fernando Torres]] u 33. minuti. === Svjetsko prvenstvo 2010. === [[Slika:Spain and Portugal match at the FIFA World Cup 2010-06-29 5.jpg|mini|300px|Utakmica Španjolska-Portugal 2010. godine]] Ovo je Španjolskoj bilo trinaesto Svjetsko prvenstvo, deveto u nizu. Reprezentacija Španjolske je nastup u Južnoj Africi osigurala prvim mjestom u eruopskim kvalifikacijama Skupine 5 ispred Bosne i Hercegovine i Turske. Izbornik reprezentacije bio je 62-godišnji Vincente del Bosque, koji se proslavio vođenjem velikog Real Madrida i Besiktasa. Nastup na prvenstvu je iznenađujuće otvoren porazom 1:0 od Švicarske, međutim opravdali su status favorita, i u preostale dvije utakmice pobijedili Honduras i Čile. Rezultatom 1:0 Španjolci su dobili Portugal u osmini finala, te Paragvaj u četvrtfinalu. U polufinalu izbačena je dotad nezaustavljiva Njemačka. Bila je to repriza finala posljednjeg Europskog prvenstva a i završilo je kao i u [[Beč]]u, Španjolska je ponovno slavila s 1:0, no ovaj put nije zabio [[Fernando Torres]] nego [[Carles Puyol]]. Bila je to ujedno i treća uzastopna utakmica na SP-u koju je Furija dobila 1:0. Španjolci do tada nikada nisu igrali u finalima svjetskih prvenstava i ovo im je bio apsolutno najveći uspjeh u povijesti. Do tada su se mogli pohvaliti tek četvrtim mjestom osvojenim 1950. godine. U finalu ih je čekala Nizozemska. Momčad Vicentea Del Bosquea je pogotkom Andresa Inieste u 116. minuti finalnog dvoboja na stadionu [[Soccer City]] u [[Johannesburg]]u pobijedila Nizozemsku s 1:0 i osigurala ujedinjenje titula europskog i svjetskog prvaka. To je prvi svjetski naslov za Španjolce, a osvojili su ga u 19. izdanju Svjetskog prvenstva. Španjolci su do naslova došli sa samo osam postignutih pogodaka u sedam utakmica. Do sada je za naslov trebalo najmanje 11 pogodaka. Furija je postala osma reprezentacija koja se okitila svjetskim naslovom. Prije nje to je uspjelo Brazilu, i to rekordnih pet puta, Italija je četiri puta bila najbolja, Njemačka tri, a Argentina i Urugvaj po dva puta. Francuska i Engleska slavile su na SP-u jednom. == Sastav == Slijedi konačan popis igrača za utakmice [[UEFA Liga nacija 2024./25.#Završni turnir|završnice Lige nacija]]. ''Nastupi i golovi posljednji put su ažurirani 8. lipnja 2025. nakon finalne utakmice s [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugalom]].'' {{Nogometna reprezentacija početak (golovi)|background=red|color=white}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=G|ime=[[David Raya]]|dob={{datum rođenja i godine|1995|9|15}}|nastupi=11|golovi=0|klub=[[Arsenal F.C.|Arsenal]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=G|ime=[[Álex Remiro]]|dob={{datum rođenja i godine|1995|3|24}}|nastupi=2|golovi=0|klub=[[Real Sociedad]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=G|ime=[[Unai Simón]]|dob={{datum rođenja i godine|1997|6|11}}|nastupi=50|golovi=0|klub=[[Athletic Bilbao]]|klubnac=ŠPA}} {{nat fs break}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=B|ime=[[Pedro Porro]]|dob={{datum rođenja i godine|1999|9|13}}|nastupi=10|golovi=0|klub=[[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=B|ime=[[Robin Le Normand]]|dob={{datum rođenja i godine|1996|11|11}}|nastupi=23|golovi=1|klub=[[Atlético Madrid]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=B|ime=[[Pau Cubarsí]]|dob={{datum rođenja i godine|2007|1|22}}|nastupi=6|golovi=0|klub=[[FC Barcelona|Barcelona]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=B|ime=[[Daniel Vivian]]|dob={{datum rođenja i godine|1999|7|5}}|nastupi=9|golovi=0|klub=[[Athletic Bilbao]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=B|ime=[[Dean Huijsen]]|dob={{datum rođenja i godine|2005|4|14}}|nastupi=4|golovi=0|klub=[[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=B|ime=[[Óscar Mingueza]]|dob={{datum rođenja i godine|1999|5|13}}|nastupi=4|golovi=0|klub=[[Celta de Vigo|Celta Vigo]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=B|ime=[[Álex Grimaldo]]|dob={{datum rođenja i godine|1995|9|20}}|nastupi=10|golovi=0|klub=[[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=24|poz=B|ime=[[Marc Cucurella]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|7|22}}|nastupi=17|golovi=0|klub=[[Chelsea F.C.|Chelsea]]|klubnac=ENG}} {{nat fs break}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=V|ime=[[Mikel Merino]]|dob={{datum rođenja i godine|1996|6|22}}|nastupi=35|golovi=4|klub=[[Arsenal F.C.|Arsenal]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=V|ime=[[Fabián Ruiz]]|dob={{datum rođenja i godine|1996|4|3}}|nastupi=39|golovi=6|klub=[[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]]|klubnac=FRA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=V|ime=[[Gavi (nogometaš)|Gavi]]|dob={{datum rođenja i godine|2004|8|5}}|nastupi=28|golovi=5|klub=[[FC Barcelona|Barcelona]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=V|ime=[[Dani Olmo]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|5|7}}|nastupi=44|golovi=11|klub=[[FC Barcelona|Barcelona]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=V|ime=[[Álex Baena]]|dob={{datum rođenja i godine|2001|7|20}}|nastupi=10|golovi=2|klub=[[Atlético Madrid]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=V|ime=[[Martín Zubimendi]]|dob={{datum rođenja i godine|1999|2|2}}|nastupi=19|golovi=2|klub=[[Arsenal F.C.|Arsenal]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=V|ime=[[Pedri]]|dob={{datum rođenja i godine|2002|11|25}}|nastupi=34|golovi=3|klub=[[FC Barcelona|Barcelona]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=V|ime=[[Isco]]|dob={{datum rođenja i godine|1992|4|21}}|nastupi=39|golovi=12|klub=[[Real Betis]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=25|poz=V|ime=[[Fermín López]]|dob={{datum rođenja i godine|2003|5|11}}|nastupi=2|golovi=0|klub=[[FC Barcelona|Barcelona]]|klubnac=ŠPA}} {{nat fs break}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=N|ime=[[Álvaro Morata]]|ostalo=[[kapetan (šport)|kapetan]]|dob={{datum rođenja i godine|1992|10|23}}|nastupi=86|golovi=37|klub=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|klubnac=TUR}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=N|ime=[[Nico Williams]]|dob={{datum rođenja i godine|2002|7|12}}|nastupi=28|golovi=6|klub=[[Athletic Bilbao]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=N|ime=[[Yeremy Pino]]|dob={{datum rođenja i godine|2002|10|20}}|nastupi=15|golovi=3|klub=[[Villarreal CF|Villarreal]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=19|poz=N|ime=[[Lamine Yamal]]|dob={{datum rođenja i godine|2007|7|13}}|nastupi=21|golovi=6|klub=[[FC Barcelona|Barcelona]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=N|ime=[[Mikel Oyarzabal]]|dob={{datum rođenja i godine|1997|4|21}}|nastupi=45|golovi=16|klub=[[Real Sociedad]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=26|poz=N|ime=[[Samu Aghehowa]]|dob={{datum rođenja i godine|2004|5|5}}|nastupi=2|golovi=0|klub=[[FC Porto|Porto]]|klubnac=POR}} {{nat fs end|background=#900020}} == Statistike == {{col-begin}} {{col-2}} === Igrači s najviše nastupa === {| class="wikitable" style="display:inline-table; width:90%" |- !scope=col style="color:#F7F408; background:#D60607;"|Broj !scope=col style="color:#F7F408; background:#D60607;"|Igrač !scope=col style="color:#F7F408; background:#D60607;"|Godine !scope=col style="color:#F7F408; background:#D60607;"|Nastupi !scope=col style="color:#F7F408; background:#D60607;"|Golovi |-style="text-align: center;" |- |align=center|1 |[[Sergio Ramos]]* |align=center|2005. – ''2026'' |align=center|170 |align=center|21 |- |align=center|2 |[[Iker Casillas]]* |align=center|2000. – ''2026'' |align=center|167 |align=center|0 |- |align=center|3 |[[Xavi]] |align=center|2003. – 2014. |align=center|133 |align=center|12 |- |align=center|4 |[[Andrés Iniesta]]* |align=center|2006. – 2018. |align=center|131 |align=center|13 |- |align=center|5 |[[Andoni Zubizarreta]] |align=center|1985. – 1998. |align=center|126 |align=center|0 |- |align=center|6 |[[Sergio Busquets]]* |align=center|2009. – ''2026'' |align=center|116 |align=center|2 |- |align=center|7 |[[Xabi Alonso]] |align=center|2003. – 2014. |align=center|114 |align=center|16 |- |align=center|8 |[[David Silva]]* |align=center|2006. – 2018. |align=center|113 |align=center|32 |- |rowspan=2|{{0}}{{0}}9 |[[Fernando Torres]] |align=center|2003. – 2014. |align=center|110 |align=center|38 |- |[[Cesc Fàbregas]]* |align=center|2006. – 2016. |align=center|110 |align=center|15 |} *''Zvjezdica (*) označuje da je igrač još uvijek aktivan ili igra za nacionalni sastav.'' *''Broj nastupa i golova unesen poslije [[Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2020.#Skupina F|utakmice]] sa [[Rumunjska nogometna reprezentacija|Rumunjskom]]: 18. studenog 2019.'' {{col-2}} === Igrači s najviše golova === {| class="wikitable" style="display:inline-table; width:90%" |- !scope=col style="color:#F7F408; background:#D60607;"|Broj !scope=col style="color:#F7F408; background:#D60607;"|Igrač !scope=col style="color:#F7F408; background:#D60607;"|Godine !scope=col style="color:#F7F408; background:#D60607;"|Golovi !scope=col style="color:#F7F408; background:#D60607;"|Nastupi |-style="text-align: center;" |- |align=center|1 |[[David Villa]]* |align=center|2005. – 2014. |align=center|59 |align=center|97 |- |align=center|2 |[[Raúl González (nogometaš)|Raúl]] |align=center|1996. – 2006. |align=center|44 |align=center|102 |- |align=center|3 |[[Fernando Torres]] |align=center|2003. – 2014. |align=center|38 |align=center|110 |- |align=center|4 |[[David Silva]]* |align=center|2006. – 2018. |align=center|35 |align=center|125 |- |align=center|5 |[[Fernando Hierro]] |align=center|1989. – 2002. |align=center|29 |align=center|89 |- |align=center|6 |[[Fernando Morientes]] |align=center|1998. – 2007. |align=center|27 |align=center|47 |- |align=center|7 |[[Emilio Butragueño]] |align=center|1984. – 1992. |align=center|26 |align=center|69 |- |align=center|8 |[[Alfredo Di Stefano]] |align=center|1957. – 1961. |align=center|23 |align=center|31 |- |align=center|9 |[[Julio Salinas]] |align=center|1986. – 1996. |align=center|22 |align=center|56 |- |rowspan=2|{{0}}{{0}}10 |[[Míchel]] |align=center|1985. – 1992. |align=center|21 |align=center|66 |- |[[Sergio Ramos]]* |align=center|2005. – ''2026'' |align=center|21 |align=center|170 |} *''Zvjezdica (*) označuje da je igrač još uvijek aktivan ili igra za nacionalni sastav.'' *''Broj nastupa i golova unesen poslije [[Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2020.#Skupina F|utakmice]] sa [[Rumunjska nogometna reprezentacija|Rumunjskom]]: 18. studenog 2019.'' {{col-end}} == Izvori == {{izvori|30em}} {{Europske nogometne reprezentacije-UEFA}} {{Svjetski prvaci u nogometu}} {{Europski prvaci u nogometu}} {{Nogomet u Španjolskoj}} {{Španjolska}} {{Sastav Španjolska 1994 SP}} {{Sastav Španjolska 1996 EP}} {{Sastav Španjolska 1998 SP}} {{Sastav Španjolska 2000 EP}} {{Sastav Španjolska 2002 SP}} {{Sastav Španjolska 2004 EP}} {{Sastav Španjolska 2006 SP}} {{Sastav Španjolska 2008 EP}} {{Sastav Španjolska 2009 KK}} {{Sastav Španjolska 2010 SP}} {{Sastav Španjolska 2012 EP}} {{Sastav Španjolska 2014. SP}} {{Sastav Španjolska 2016. EP}} {{Sastav Španjolska 2018 SP}} {{Sastav Španjolska 2020. EP}} {{Sastav Španjolska 2022 SP}} {{Sastav Španjolska 2024. EP}} {{Sastav Španjolska 2026 SP}} [[Kategorija: Nogomet u Španjolskoj]] [[Kategorija: Nogometne reprezentacije]] [[Kategorija:Španjolske reprezentacije|Nogomet]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u nogometu (reprezentacije)]] [[Kategorija:Španjolska nogometna reprezentacija| ]] gall2a5z24r6deaj39kca078u66t56l 7476100 7476000 2026-06-06T11:56:22Z Croxyz 205325 potrebno je sve ažurirati, a ne pojedinačno 7476100 wikitext text/x-wiki {{Nogometna reprezentacija | ime = Španjolska | grb = | nadimak = La Furia Roja, La Roja, La Selección | savez = [[Španjolski nogometni savez]] | izbornik = {{Z|ŠPA}} [[Luis de la Fuente]] | kapetan = [[Álvaro Morata]] | najviše nastupa = Sergio Ramos (180) | najbolji strijelac = [[David Villa]] (59) | FIFA = 8. (1729.92 bodova)<ref>[https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/men?dateId=id13974], "The FIFA/Coca-Cola World Ranking - Ranking Table - FIFA.com", objavljeno 20. lipnja 2024., pristupljeno 5. srpnja 2024.</ref> | ažurirano = 20. lipnja 2024. <!--Home Shirt--> | pattern_la1 = _esp24h | pattern_b1 = _esp24h | pattern_ra1 = _esp24h | pattern_sh1 = _esp24h | pattern_so1 = | leftarm1 = FF0000 | body1 = FF0000 | rightarm1 = FF0000 | shorts1 = 004080 | socks1 = FF0000 | pattern_la2 = _esp24a | pattern_b2 = _esp24a | pattern_ra2 = _esp24a | pattern_sh2 = _esp24a | pattern_so2 = | leftarm2 = F1FF91 | body2 = F1FF91 | rightarm2 = F1FF91 | shorts2 = F1FF91 | socks2 = F1FF91 <!--End of Shirt--> | prva utakmica =[[Datoteka:Flag of Spain (1785-1873 and 1875-1931).svg|20px]] Španjolska 1:0 [[Danska nogometna reprezentacija|Danska]] {{Z|DAN}}<br/> ([[Antwerpen]], [[Belgija]]; [[28. kolovoza]], [[1920.]]) | najveća pobjeda =[[Datoteka:Flag of the Second Spanish Republic.svg|20x22px]] Španjolska 13:0 [[Bugarska nogometna reprezentacija|Bugarska]] {{Z|BUG}}<br>([[Madrid]], [[Španjolska]]; [[21. svibnja]] [[1933.]]) | najveći poraz =[[Datoteka:Flag of Italy (1861-1946).svg|20px]] [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]] 7:1 Španjolska [[Datoteka:Flag of Spain (1785-1873 and 1875-1931).svg|20px]]<br/> ([[Amsterdam]], [[Nizozemska]]; [[4. lipnja]], [[1928.]])<br/>{{Z|ENG}} [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleska]] 7:1 Španjolska [[Datoteka:Flag of the Second Spanish Republic.svg|20x22px]]<br/> ([[London]], [[Engleska]]; [[9. prosinca]], [[1931.]]) | Nastupi na SP =15 | Prvi put na SP =1934. | Najbolji rezultat na SP = prvaci ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|2010.]]) | Naziv kontinentalnog prvenstva =[[Europska nogometna prvenstva|Europsko prvenstvo]] | Nastupi na kontinentalnom prvenstvu =12 | Prvi put na kontinentalnom prvenstvu =[[Europsko prvenstvo u nogometu – Španjolska 1964.|1964.]] | Najbolji rezultat na kontinentalnom prvenstvu =prvaci ([[Europsko prvenstvo u nogometu – Španjolska 1964.|1964.]], [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|2008.]], [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|2012.]], [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|2024.]]) | Nastupi na LN = 2 | Prvi put na LN = [[UEFA Liga nacija 2020./21.|2021.]] | Najbolji rezultat na LN = prvaci ([[UEFA Liga nacija 2022./23.|2023.]]) | medalje = {{Medalje SP}} {{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|Južna Afrika 2010.]] |}} {{Medalje EP}} {{Medalje zlato | [[Europsko prvenstvo u nogometu – Španjolska 1964.|Španjolska 1964.]] | }} {{Medalje zlato | [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Austrija i Švicarska 2008.]] |}} {{Medalje zlato | [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|Poljska i Ukrajina 2012.]] |}} {{Medalje zlato | [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|Njemačka 2024.]] | }} {{Medalje srebro | [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1984.|Francuska 1984.]] | }} {{Medalje Lige nacija}} {{Medalje zlato | [[UEFA Liga nacija 2022./23.|Nizozemska 2023.]] | }} {{Medalje srebro | [[UEFA Liga nacija 2020./21.|Italija 2021.]] | }} {{Medalje OI}} {{Medalje zlato | [[Nogomet na OI 1992.|Barcelona 1992.]] | }} {{Medalje srebro | [[Nogomet na OI 1920.|Antwerpen 1920.]] | }} {{Medalje srebro | [[Nogomet na OI 2000.|Sydney 2000.]] | }} }} '''Španjolska nogometna reprezentacija''' predstavlja [[Španjolska|Španjolsku]] u [[nogomet]]u. Pod upravom je [[Real Federación Española de Fútbol|Španjolskog nogometnog saveza]]. Španjolska je jednostruki [[svjetsko nogometno prvenstvo|svjetski prvak]] i četverostruki [[europsko nogometno prvenstvo|europski prvak]] i prva momčad koja je obranila naslov europskog prvaka. Također, Španjolska je prva reprezentacija koja je osvojila tri velika natjecanja uzastopno ([[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|EP 2008.]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Afrika 2010.|SP 2010.]], [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|EP 2012.]]). S [[Brazilska nogometna reprezentacija|brazilskom nogometnom reprezentacijom]] dijeli rekord od trideset i pet uzastopnih odigranih utakmica bez poraza. Od [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Svjetskoga prvenstva u Rusiji 2018.]] Španjolska se nogometna reprezentacija nalazi na drugom mjestu po broju osvojenih ''Fair-play'' nagrada na Svjetskim prvenstvima, odmah nakon [[Brazilska nogometna reprezentacija|brazilske nogometne reprezentacije]]. U srpnju 2008. Španjolska je postala vodeća reprezentacija na [[FIFA]] ljestvici, kao prva reprezentacija koja nikada nije bila svjetski prvak. Postali su svjetski prvaci na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|Svjetskom prvenstvu u Južnoj Africi 2010]]., pobijedivši u finalu [[Nizozemska nogometna reprezentacija|nizozemsku reprezentaciju]] s 1:0 nakon produžetaka. Svoj sedmi reprezentativni trofej Španjolci su osvojili na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|Europskome prvenstvu u Njemačkoj 2024.]] pobjedivši u finalu [[Engleska nogometna reprezentacija|Englesku]] s 2:1. ==Povijest== === Svjetsko prvenstvo 1982. === [[1982.]] godine domaćinstvo SP-a povjereno je Španjolskoj koja je sve više rasla u reprezentativnom smislu. Veliki interes i veliki broj prijavljenih reprezentacija u kvalifikacijama natjerao je Fifu da još jednom promjeni sustav natjecanja i poveća broj reprezentacija koje sudjeluju u završnici SP-a. Španjolska je bila u skupini s Jugoslavijom, Sjevernom Irskom i Hondurasom. Utakmica s prvim protivnikom, Hondurasom, završila je 1:1, a Jugoslavija je u Valenciji poražena 2:1. U desetoj minuti Ivan Gudelj doveo je Jugoslaviju u vodstvo, ali Juanito i Saura donose Španjolcima pobjedu. U posljednjem susretu Irci su svladali Španjolsku 1:0, a kako je za prolaz dalje Jugoslavija trebala pobjedu nad Hondurasom uz barem neriješeno Španjolaca sa Sjevernim Ircima, Irci su uz domaćina otišli u drugi krug. Honduras je svladan 1:0, ali Jugoslavija je ispala. U drugom krugu reprezentacija je igrala sa Zapadnom Njemačkom i Engleskom. U prvom susretu skupine Njemačka remizira s Engleskom 0:0, a zatim pogocima Littbarskog i Fischera pobjeđuje Španjolsku 2:1 i uzima prvo mjesto. Englezu su im imali priliku preoteti mjesto u polufinalu, ali u posljednjem susretu s već otpalim domaćinom igraju 0:0. Uništio ih je tada ponajbolji vratar svijeta Jose Arconada. === Svjetsko prvenstvo 1986. === U skupini D Brazil i Španjolska opravdali su status favorita pored Sjeverne Irske i Alžira. Brazilci su upisali tri pobjede dok je Španjolska s pobjedom manje bila druga. U međusobnom dvoboju Brazilci su bili bolji s 1:0 pogotkom [[Sócrates]]a. U osmini finala Španjolci su odigrali kao u transu protiv Danske i slavili čak s 5:1. [[Emilio Butragueño]] postigao je čak četiri pogotka. Sljedeći protivnik bila je Belgija, koja je, zahvaljujući čudesnim obranama Pfaffa otišla dalje. Bilo je 1:1, i 5:4 nakon jedanaesteraca. === Svjetsko prvenstvo 1990. === Španjolci su u skupini E nakon startnog remija s Urugvajem s lakoćom svladali Južnu Koreju te u posljednjem susretu Belgiju. Belgiji su pobjede nad Korejom i Urugvajem donijele drugu poziciju, a Urugvajci su u odlučujućem dvoboju za prolaz svladali Južnu Koreju 1:0 pogotkom Daniela Fonsece u 90. minuti te s trećeg mjesta otišli dalje. U osmini finala, Jugoslavija je s dva pogotka Stojkovića eliminirala Španjolsku. Nakon 90 minuta bilo je 1:1, a onda Stojković na samom startu produžetaka odvodi Jugoslaviju dalje. Pogodak za Španjolce postigao je [[Julio Salinas]]. === Svjetsko prvenstvo 1994. === U skupini C Njemačka i Španjolska bili su veliki favoriti za prolaz i to su opravdali. Iako su kiksali na startu u susretu s Južnom Korejom, Španjolci su u posljednjem kolu nadigrali Boliviju i izborili prolaz. Južna Koreja može biti zadovoljna s dva osvojena boda, a posebno zbog onog sa Španjolcima u susretu završenom 2:2. Do 85. minute Španjolska je vodila 2:0 da bi uporni Azijci došli do boda. Međusobni dvoboj Španjolske i Njemačke završen je 1:1. U osmini finala Španjolci su imali lagan posao, i pogocima Hierra, [[Luis Enrique]]a i Beguiristaina pobjeđuju s 3:0 Švicarce. Sva četiri četvrtfinalna susreta ponudila su veliku neizvjesnost. Španjolska je išla na Italiju, a Roberto Baggio još jednom je bio talijanski spasitelj. U 87. minuti donio je pobjedu Italiji protiv Španjolske od 2:1. === Svjetsko prvenstvo 1998. === Do posljednjeg susreta neizvjesno je bilo u skupini D. Španjolci su važili za favorita skupine, ali završili su tek kao treći i ostali bez osmine finala. Ključnim će se pokazati poraz sa starta SP-a gdje su Španjolci imali 2:1 protiv Nigerije na 15 minuta do kraja susreta, ali tada Lawal i Oliseh preokreću rezultat. Nakon toga Španjolska igra tek 0:0 s defanzivno orijentiranim Paragvajem, a u posljednjem susretu im ne pomaže niti 6:1 pobjeda protiv Bugara s obzirom na to da Paragvaj pobjeđuje neopterećenu Nigeriju s 3:1 i prolazi dalje. Paragvajci su malo pokazali do tog posljednjeg susreta, ali i to im je bilo dovoljno za prolaz. Nigerija je bila prvoplasirana. === Svjetsko prvenstvo 2002. === U Japanu i Koreji su grupnu fazu završili na prvom mjestu sa sve tri pobjede. Španjolci su imali lagan posao u skupini B. Laganim pobjedama nad Slovenijom, Paragvajem i Južnom Afrikom došli su do prve pozicije. Drugi je bio Paragvaj. U prvom meču nokaut faze išli su na Irce. Irci su bili na pragu ispadanja protiv Španjolske već nakon 90 minuta. Španjolska je vodila ranim pogotkom Morientesa, ali Irci u 90. minuti zarađuju jedanaesterac koji realizira Robbie Keane za ulazak u produžetke. Četvrtfinalist je riješen tek nakon jedanaesteraca koje Irci loše pucaju i odlaze kući. U četvrtfinalu su igrali protiv domaćina Južne Koreje. Međutim, nisu konkretizirali veliku terensku premoć - nakon 0:0 u regularnom dijelu iznenađujuće su ispali poslije izvođenja jedanesteraca. Ključan je bio promašaj [[Joaquin]]a kojem je Woon Jae Lee obranio udarac. ===Euro 2004.=== Europsko prvenstvo 2004. igralo se u [[Portugal]]u, a Španjolska je bila jedan od favorita natjecanja. U prvoj utakmici pobijeđena je Rusija, 1:0, i sve je išlo prema očekivanjima. Međutim, ono što je slijedilo, malo tko je mogao očekivati. Najprije je Grčka otkinula bod u međusobnom susretu, koji je završio 1:1, a potom je uslijedio i poraz od domaćina Portugala, 1:0. Sve bi bilo u redu da Grčka nije imala jednak broj bodova, i gol-razliku na kraju, s tim da je zabila više pogodaka od Španjolske, čime ih je izbacila s natjecanja. Kasnije će ta ista Grčka postati europski prvak, stvorivši prvorazrednu senzaciju. === Svjetsko prvenstvo 2006. === Na Svjetskom prvenstvu 2006. godine u Njemačkoj, Španjolska je igrala u skupini H zajedno s Ukrajinom, Tunisom i Saudijskom Arabijom. I ovdje su skupinu završili savršeno pobijedivši Ukrajince s 4:0, Tunis s 3:1 i Saudijsku Arabiju s 1:0. Na njihovu žalost, Francuska je u osmini finala bila bolja i s 3:1 je prošla dalje gdje su ih čekali Brazilci. ===Euro 2008.=== U Austriji i Švicarskoj nogometna reprezentacija Španjolske po drugi put u povijesti postala je prvak "Starog kontinenta". U grupnoj fazi svladala je Rusiju 4:1, te Švedsku i Grčku s po 2:1. U četvrtfinalu izbačena je Italija, nakon 0:0 u regularnom dijelu, te 5:4 nakon jedanaesteraca, a u polufinalu je razbijena Rusija, 3:0. U finalnom susretu Europskog prvenstva "Furija" je pobijedila Njemačku 1:0, a jedini pogodak, kasnije se pokazao vrijedan zlata, postigao je [[Fernando Torres]] u 33. minuti. === Svjetsko prvenstvo 2010. === [[Slika:Spain and Portugal match at the FIFA World Cup 2010-06-29 5.jpg|mini|300px|Utakmica Španjolska-Portugal 2010. godine]] Ovo je Španjolskoj bilo trinaesto Svjetsko prvenstvo, deveto u nizu. Reprezentacija Španjolske je nastup u Južnoj Africi osigurala prvim mjestom u eruopskim kvalifikacijama Skupine 5 ispred Bosne i Hercegovine i Turske. Izbornik reprezentacije bio je 62-godišnji Vincente del Bosque, koji se proslavio vođenjem velikog Real Madrida i Besiktasa. Nastup na prvenstvu je iznenađujuće otvoren porazom 1:0 od Švicarske, međutim opravdali su status favorita, i u preostale dvije utakmice pobijedili Honduras i Čile. Rezultatom 1:0 Španjolci su dobili Portugal u osmini finala, te Paragvaj u četvrtfinalu. U polufinalu izbačena je dotad nezaustavljiva Njemačka. Bila je to repriza finala posljednjeg Europskog prvenstva a i završilo je kao i u [[Beč]]u, Španjolska je ponovno slavila s 1:0, no ovaj put nije zabio [[Fernando Torres]] nego [[Carles Puyol]]. Bila je to ujedno i treća uzastopna utakmica na SP-u koju je Furija dobila 1:0. Španjolci do tada nikada nisu igrali u finalima svjetskih prvenstava i ovo im je bio apsolutno najveći uspjeh u povijesti. Do tada su se mogli pohvaliti tek četvrtim mjestom osvojenim 1950. godine. U finalu ih je čekala Nizozemska. Momčad Vicentea Del Bosquea je pogotkom Andresa Inieste u 116. minuti finalnog dvoboja na stadionu [[Soccer City]] u [[Johannesburg]]u pobijedila Nizozemsku s 1:0 i osigurala ujedinjenje titula europskog i svjetskog prvaka. To je prvi svjetski naslov za Španjolce, a osvojili su ga u 19. izdanju Svjetskog prvenstva. Španjolci su do naslova došli sa samo osam postignutih pogodaka u sedam utakmica. Do sada je za naslov trebalo najmanje 11 pogodaka. Furija je postala osma reprezentacija koja se okitila svjetskim naslovom. Prije nje to je uspjelo Brazilu, i to rekordnih pet puta, Italija je četiri puta bila najbolja, Njemačka tri, a Argentina i Urugvaj po dva puta. Francuska i Engleska slavile su na SP-u jednom. == Sastav == Slijedi konačan popis igrača za utakmice [[UEFA Liga nacija 2024./25.#Završni turnir|završnice Lige nacija]]. ''Nastupi i golovi posljednji put su ažurirani 8. lipnja 2025. nakon finalne utakmice s [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugalom]].'' {{Nogometna reprezentacija početak (golovi)|background=red|color=white}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=G|ime=[[David Raya]]|dob={{datum rođenja i godine|1995|9|15}}|nastupi=11|golovi=0|klub=[[Arsenal F.C.|Arsenal]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=G|ime=[[Álex Remiro]]|dob={{datum rođenja i godine|1995|3|24}}|nastupi=2|golovi=0|klub=[[Real Sociedad]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=G|ime=[[Unai Simón]]|dob={{datum rođenja i godine|1997|6|11}}|nastupi=50|golovi=0|klub=[[Athletic Bilbao]]|klubnac=ŠPA}} {{nat fs break}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=B|ime=[[Pedro Porro]]|dob={{datum rođenja i godine|1999|9|13}}|nastupi=10|golovi=0|klub=[[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=B|ime=[[Robin Le Normand]]|dob={{datum rođenja i godine|1996|11|11}}|nastupi=23|golovi=1|klub=[[Atlético Madrid]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=B|ime=[[Pau Cubarsí]]|dob={{datum rođenja i godine|2007|1|22}}|nastupi=6|golovi=0|klub=[[FC Barcelona|Barcelona]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=B|ime=[[Daniel Vivian]]|dob={{datum rođenja i godine|1999|7|5}}|nastupi=9|golovi=0|klub=[[Athletic Bilbao]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=B|ime=[[Dean Huijsen]]|dob={{datum rođenja i godine|2005|4|14}}|nastupi=4|golovi=0|klub=[[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=B|ime=[[Óscar Mingueza]]|dob={{datum rođenja i godine|1999|5|13}}|nastupi=4|golovi=0|klub=[[Celta de Vigo|Celta Vigo]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=B|ime=[[Álex Grimaldo]]|dob={{datum rođenja i godine|1995|9|20}}|nastupi=10|golovi=0|klub=[[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=24|poz=B|ime=[[Marc Cucurella]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|7|22}}|nastupi=17|golovi=0|klub=[[Chelsea F.C.|Chelsea]]|klubnac=ENG}} {{nat fs break}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=V|ime=[[Mikel Merino]]|dob={{datum rođenja i godine|1996|6|22}}|nastupi=35|golovi=4|klub=[[Arsenal F.C.|Arsenal]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=V|ime=[[Fabián Ruiz]]|dob={{datum rođenja i godine|1996|4|3}}|nastupi=39|golovi=6|klub=[[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]]|klubnac=FRA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=V|ime=[[Gavi (nogometaš)|Gavi]]|dob={{datum rođenja i godine|2004|8|5}}|nastupi=28|golovi=5|klub=[[FC Barcelona|Barcelona]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=V|ime=[[Dani Olmo]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|5|7}}|nastupi=44|golovi=11|klub=[[FC Barcelona|Barcelona]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=V|ime=[[Álex Baena]]|dob={{datum rođenja i godine|2001|7|20}}|nastupi=10|golovi=2|klub=[[Atlético Madrid]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=V|ime=[[Martín Zubimendi]]|dob={{datum rođenja i godine|1999|2|2}}|nastupi=19|golovi=2|klub=[[Arsenal F.C.|Arsenal]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=V|ime=[[Pedri]]|dob={{datum rođenja i godine|2002|11|25}}|nastupi=34|golovi=3|klub=[[FC Barcelona|Barcelona]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=V|ime=[[Isco]]|dob={{datum rođenja i godine|1992|4|21}}|nastupi=39|golovi=12|klub=[[Real Betis]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=25|poz=V|ime=[[Fermín López]]|dob={{datum rođenja i godine|2003|5|11}}|nastupi=2|golovi=0|klub=[[FC Barcelona|Barcelona]]|klubnac=ŠPA}} {{nat fs break}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=N|ime=[[Álvaro Morata]]|ostalo=[[kapetan (šport)|kapetan]]|dob={{datum rođenja i godine|1992|10|23}}|nastupi=86|golovi=37|klub=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|klubnac=TUR}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=N|ime=[[Nico Williams]]|dob={{datum rođenja i godine|2002|7|12}}|nastupi=28|golovi=6|klub=[[Athletic Bilbao]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=N|ime=[[Yeremy Pino]]|dob={{datum rođenja i godine|2002|10|20}}|nastupi=15|golovi=3|klub=[[Villarreal CF|Villarreal]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=19|poz=N|ime=[[Lamine Yamal]]|dob={{datum rođenja i godine|2007|7|13}}|nastupi=21|golovi=6|klub=[[FC Barcelona|Barcelona]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=N|ime=[[Mikel Oyarzabal]]|dob={{datum rođenja i godine|1997|4|21}}|nastupi=45|golovi=16|klub=[[Real Sociedad]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=26|poz=N|ime=[[Samu Aghehowa]]|dob={{datum rođenja i godine|2004|5|5}}|nastupi=2|golovi=0|klub=[[FC Porto|Porto]]|klubnac=POR}} {{nat fs end|background=#900020}} == Statistike == {{col-begin}} {{col-2}} === Igrači s najviše nastupa === {| class="wikitable" style="display:inline-table; width:90%" |- !scope=col style="color:#F7F408; background:#D60607;"|Broj !scope=col style="color:#F7F408; background:#D60607;"|Igrač !scope=col style="color:#F7F408; background:#D60607;"|Godine !scope=col style="color:#F7F408; background:#D60607;"|Nastupi !scope=col style="color:#F7F408; background:#D60607;"|Golovi |-style="text-align: center;" |- |align=center|1 |[[Sergio Ramos]]* |align=center|2005. – ''trenutno'' |align=center|170 |align=center|21 |- |align=center|2 |[[Iker Casillas]]* |align=center|2000. – ''trenutno'' |align=center|167 |align=center|0 |- |align=center|3 |[[Xavi]] |align=center|2003. – 2014. |align=center|133 |align=center|12 |- |align=center|4 |[[Andrés Iniesta]]* |align=center|2006. – 2018. |align=center|131 |align=center|13 |- |align=center|5 |[[Andoni Zubizarreta]] |align=center|1985. – 1998. |align=center|126 |align=center|0 |- |align=center|6 |[[Sergio Busquets]]* |align=center|2009. – ''trenutno'' |align=center|116 |align=center|2 |- |align=center|7 |[[Xabi Alonso]] |align=center|2003. – 2014. |align=center|114 |align=center|16 |- |align=center|8 |[[David Silva]]* |align=center|2006. – 2018. |align=center|113 |align=center|32 |- |rowspan=2|{{0}}{{0}}9 |[[Fernando Torres]] |align=center|2003. – 2014. |align=center|110 |align=center|38 |- |[[Cesc Fàbregas]]* |align=center|2006. – 2016. |align=center|110 |align=center|15 |} *''Zvjezdica (*) označuje da je igrač još uvijek aktivan ili igra za nacionalni sastav.'' *''Broj nastupa i golova unesen poslije [[Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2020.#Skupina F|utakmice]] sa [[Rumunjska nogometna reprezentacija|Rumunjskom]]: 18. studenog 2019.'' {{col-2}} === Igrači s najviše golova === {| class="wikitable" style="display:inline-table; width:90%" |- !scope=col style="color:#F7F408; background:#D60607;"|Broj !scope=col style="color:#F7F408; background:#D60607;"|Igrač !scope=col style="color:#F7F408; background:#D60607;"|Godine !scope=col style="color:#F7F408; background:#D60607;"|Golovi !scope=col style="color:#F7F408; background:#D60607;"|Nastupi |-style="text-align: center;" |- |align=center|1 |[[David Villa]]* |align=center|2005. – 2014. |align=center|59 |align=center|97 |- |align=center|2 |[[Raúl González (nogometaš)|Raúl]] |align=center|1996. – 2006. |align=center|44 |align=center|102 |- |align=center|3 |[[Fernando Torres]] |align=center|2003. – 2014. |align=center|38 |align=center|110 |- |align=center|4 |[[David Silva]]* |align=center|2006. – 2018. |align=center|35 |align=center|125 |- |align=center|5 |[[Fernando Hierro]] |align=center|1989. – 2002. |align=center|29 |align=center|89 |- |align=center|6 |[[Fernando Morientes]] |align=center|1998. – 2007. |align=center|27 |align=center|47 |- |align=center|7 |[[Emilio Butragueño]] |align=center|1984. – 1992. |align=center|26 |align=center|69 |- |align=center|8 |[[Alfredo Di Stefano]] |align=center|1957. – 1961. |align=center|23 |align=center|31 |- |align=center|9 |[[Julio Salinas]] |align=center|1986. – 1996. |align=center|22 |align=center|56 |- |rowspan=2|{{0}}{{0}}10 |[[Míchel]] |align=center|1985. – 1992. |align=center|21 |align=center|66 |- |[[Sergio Ramos]]* |align=center|2005. – ''trenutno'' |align=center|21 |align=center|170 |} *''Zvjezdica (*) označuje da je igrač još uvijek aktivan ili igra za nacionalni sastav.'' *''Broj nastupa i golova unesen poslije [[Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2020.#Skupina F|utakmice]] sa [[Rumunjska nogometna reprezentacija|Rumunjskom]]: 18. studenog 2019.'' {{col-end}} == Izvori == {{izvori|30em}} {{Europske nogometne reprezentacije-UEFA}} {{Svjetski prvaci u nogometu}} {{Europski prvaci u nogometu}} {{Nogomet u Španjolskoj}} {{Španjolska}} {{Sastav Španjolska 1994 SP}} {{Sastav Španjolska 1996 EP}} {{Sastav Španjolska 1998 SP}} {{Sastav Španjolska 2000 EP}} {{Sastav Španjolska 2002 SP}} {{Sastav Španjolska 2004 EP}} {{Sastav Španjolska 2006 SP}} {{Sastav Španjolska 2008 EP}} {{Sastav Španjolska 2009 KK}} {{Sastav Španjolska 2010 SP}} {{Sastav Španjolska 2012 EP}} {{Sastav Španjolska 2014. SP}} {{Sastav Španjolska 2016. EP}} {{Sastav Španjolska 2018 SP}} {{Sastav Španjolska 2020. EP}} {{Sastav Španjolska 2022 SP}} {{Sastav Španjolska 2024. EP}} {{Sastav Španjolska 2026 SP}} [[Kategorija: Nogomet u Španjolskoj]] [[Kategorija: Nogometne reprezentacije]] [[Kategorija:Španjolske reprezentacije|Nogomet]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u nogometu (reprezentacije)]] [[Kategorija:Španjolska nogometna reprezentacija| ]] ow80403en414htxlevo6s3tura5y7w1 0 50858 7475670 7438802 2026-06-05T12:43:25Z Makenzis 188047 7475670 wikitext text/x-wiki {{Nogometni klub | ime kluba = Dinamo Kijev | puno ime = ФК Динамо Київ <br> FK Dinamo Kyiv | slika = Dynamo logo.svg | nadimak = | godina osnivanja = [[1927.]] | igralište = [[Olimpijski stadion u Kijevu|Olimpijski stadion]] | kapacitet stadiona = 70.050 | direktor = | trener = {{Z|UKR}} [[Oleksandr Šovkovski]] | liga = [[Ukrajinska Premier liga|Premijer liga]] | sezona = 2025./26. | plasman = 4. | igrači = | pattern_la1 = _dynkiev2425h | pattern_b1 = _dynkiev2425h | pattern_ra1 = _dynkiev2425h | pattern_sh1 = | pattern_so1 = _dynkiev2425hl | leftarm1 = FFFFFF | body1 = FFFFFF | rightarm1 = FFFFFF | shorts1 = FFFFFF | socks1 = FFFFFF | pattern_la2 = | pattern_b2 = _dynkiev2425a | pattern_ra2 = | pattern_sh2 = | pattern_so2 = _dynkiev2425al | leftarm2 = 0000e1 | body2 = 0000e1 | rightarm2 = 0000e1 | shorts2 = 0000e1 | socks2 = 0000e1 | pattern_la3 = _dynkiev2425t | pattern_b3 = _dynkiev2425t | pattern_ra3 = _dynkiev2425t | pattern_sh3 = | pattern_so3 = _dynkiev2425tl | leftarm3 = 047f6d | body3 = 047f6d | rightarm3 = 047f6d | shorts3 = 047f6d | socks3 = 047f6d }} '''Dinamo Kijev''' ([[Ukrajinski jezik|ukrajinski]]: ФК Динамо Київ, [[Ruski jezik|ruski]]: Динамо Киев) [[Ukrajina|ukrajinski]] je [[nogomet]]ni klub iz glavnog grada, [[Kijev]]a. Igraju na [[Olimpijski stadion u Kijevu|stadionu Olimpijskim]]. == Povijest == Klub je osnovan [[1927.]] godine kao amaterski klub, dio poznatog sovjetskog sportskog društva ''Dinamo''. Za vrijeme starog [[SSSR]]-a klub je bio veliki rival s onima iz [[Moskva|Moskve]]. Zbog uspješnih rezultata u međusobnim susretima s Moskovljanima postao je dio ukrajinskog nacionalnog ponosa i najpopularniji klub države. Klub je čak, iako neslužbeno, prozvan ukrajinskom nacionalnom momčadi i zadobio je veliku pozornost izvan bivšeg Sovjetskog Saveza. Po raspadu SSSR-a klub je prerastao u najjaču momčad [[Ukrajinska Premier liga|ukrajinske lige]]. Dominirali su ligom dok [[Rinat Ahmetov|Ahmetov]] nije preuzeo [[Šahtar Donjeck|Šahtar]] iz [[Donjeck]]a. [[2002.]] i [[2005.]] završili su kao drugi u ligi. <br> Od [[1993.]] vlasnik kluba je [[Hrihorij Surkis]], bogati i nadasve moćni ukrajinski biznismen. Jedan je od najmoćnijih ljudi istočne Europe, s velikim interesima u [[nafta|naftnoj]] kompaniji, te navodno i kriminalu. Ukrajinska vlada bila je optužena za postavljanje preniske cijene za kupnju kluba što je trebalo biti namješteno Surkisu. Vlasnik kluba u dobrim je odnosima s bivšim predsjednikom [[Leonid Kučma|Leonidom Kučmom]], te su i igrači kluba, kao legendarni [[Andrij Ševčenko]], korišteni za pridobivanje glasova prilikom izbora. Klub je dosad nastupao na svim prvenstvima SSSR-a i Ukrajine, te i jedno i drugo natjecanje osvojio više puta nego ostale momčadi. 70-ih i 80-ih godina 20. stoljeća reprezentacija SSSR-a bila je sastavljena većinom od igrača Dinama. [[1975.]] osvojili su [[Kup pobjednika kupova]] i [[europski superkup]] (porazivši veliki [[Bayern München]]). [[1986.]] opet su osvojili Kup pobjednika kupova. [[1999.]] nastupili su u polufinalu Lige prvaka gdje ih je odveo već sad legendarni Ševčenko. Zbog [[Ruska invazija na Ukrajinu 2022.|ruske invazije na Ukrajinu 2022.]] došlo je do prekida sezone 2021./22. [[Ukrajinska Premier liga|Ukrajinske Premier liga]].<ref>[https://new.sport.ua/news/581278-ofitsialno-bez-prizerov-chempionat-ukrainy-202122-doigran-ne-budet ОФИЦИАЛЬНО. Без призеров. Чемпионат Украины 2021/22 доигран не будет], Sport.ua, objavljeno 26. travnja 2022., pristupljeno 30. travnja 2022.</ref> Dinamo Kijev je u travnju 2022. u sklopu humanitarne turneju po Europi odigrao utakmice s [[Legia Varšava|Legijom Varšavom]], [[Galatasaray SK|Galatasarayem]], [[CFR Cluj|Clujem]], [[Borussia Dortmund|Borussijom Dortmund]], [[Dinamo Zagreb|Dinamom Zagreb]], [[FC Basel|Baselom]] i [[FC Flora Tallinn|Florom Talinn]].<ref>Hrvoje Slišković, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/nogomet-mix/bit-ce-to-posebna-utakmica-na-maksimiru-javilo-mi-se-i-puno-ukrajinaca-zahvalilo-i-najavilo-svoj-dolazak-15188543 BIT ĆE TO POSEBNA UTAKMICA NA MAKSIMIRU: ‘JAVILO MI SE I PUNO UKRAJINACA, ZAHVALILO I NAJAVILO SVOJ DOLAZAK‘], [[Sportske novosti]], objavljeno 26. travnja 2022., pristupljeno 30. travnja 2022.</ref><ref>[https://fcdynamo.com/en/match/160 Basel 2 - 3 Dynamo], FK Dinamo Kijev, pristupljeno 21. svibnja 2022.</ref><ref>[https://fcdynamo.com/en/match/162 Flora 0 - 3 Dynamo], FK Dinamo Kijev, pristupljeno 21. svibnja 2022.</ref> Utakmica između zagrebačkog i kijevskog Dinama odigrana je na [[Stadion Maksimir|Maksimiru]] 28. travnja 2022. Konačni rezultat bio je 2:2 te je prikupljeno 263.000 kuna.<ref>[https://gnkdinamo.hr/hr/vijesti/zagrebacki-match-for-peace-dinama-i-dynama-zavrsen-remijem ZAGREBAČKI „MATCH FOR PEACE“ DINAMA I DYNAMA ZAVRŠEN REMIJEM], [[GNK Dinamo Zagreb]], objavljeno 28. travnja 2022., pristupljeno 30. travnja 2022.</ref><ref>Eva Grgić, [[HINA]], [https://www.vecernji.hr/sport/uzivo-od-18-h-humanitarni-spektakl-dinamo-igra-za-ukrajinu-mozete-pomoci-i-vi-evo-kako-1582420 Dva Dinama 'podijelila bodove', a od ulaznica skupljeno više od 260.000 kn za Ukrajinu], [[Večernji list]], objavljeno 28. travnja 2022., pristupljeno 30. travnja 2022.</ref> == Podmićivanje suca == [[1995.]] nakon što je klub pobijedio [[danska|danski]] [[AaB Aalborg]], te ušao u [[Liga prvaka UEFA|Ligu prvaka]] igrao je prvu utakmicu s [[PAE Panathinaikos|Panathinaikos]]om. Nakon utakmice je [[španjolska|španjolski]] sudac [[Antonio López Nieto]] tvrdio da su mu prije utakmice čelnici kijevskog kluba nudili novac i 2 krznena kaputa za pristrano suđenje. Klub je odmah izbačen, a Aalborg je došao na njegovo mjesto. Čelnici kluba tvrdili su da je sam sudac htio kupiti te kapute, no nije ih mogao platiti. == Protiv vojske == U povijesti kluba pamti se i strijeljanje momčadi kluba u [[Ljeto|ljeto]] [[1942.]] zbog pobjede nad All-Star timom [[njemačka|njemačke]] vojske. [https://web.archive.org/web/20071106121036/http://www.ukrainiansoccer.net/html/dynamo_kyiv_-_death_match.html] Nakon što su [[nacisti]] okupirali Ukrajinu, momčad Dinama zaposlila se u gradskoj pekari, te su počeli rekreativno igrati nogomet gdje god se moglo. Jednom ih je tako primijetila i njemačka vojska, te su ih pozvali na utakmicu u kojoj su igrači trebali nastupiti pod imenom ''Start''. U toj momčadi nastuplao je 8 igrača Dinama ([[Nikolaj Trusević]], [[Mihajil Putistin]], [[Ivan Kuzmenko]], [[Makar Gončarenko]], [[Fedor Tjučev]], [[Mihajil Sviridovskij]], [[Nikolaj Korotkih]] i [[Aleksij Klimenko]]), te 3 igrača kijevske ''Lokomotive'' ([[Vladimir Balakin]], [[Vasilij Sukharev]] i [[Mihajil Melnik]]). Tokom ljetnih mjeseci te 1942. godine, ''Start'' je igrao utakmice s njemačkim i savezničkim vojnicima. [[12. srpnja]] porazili su Nijemce prvi put. Pet dana kasnije sa 6:0 su dobili još jaču njemačku momčad. [[19. srpnja]] su pobijedili [[mađarska|mađarski]] ''MSG Wal'' s 5:1. [[26. srpnja]] igrao se revanš, no, i ovaj put je Start dobio (3:2). Činilo se da momčad slabi pa su [[6. kolovoza]] Nijemci poslali svoju nepobijedivu ''Flakelf'' momčad. Novine, iako su naširoko najavljivale ovu veliku utakmicu, nisu pisali o porazu njemačkog tima s 1:5. Tri dana kasnije opet igraju i opet s istim pobjednikom. Nakon pobjede nad ''Ruhom'' [[16. kolovoza]] igrači su uhićeni, mučeni, i zatvoreni u obližnjem kampu u Siretzu. Nikolaj Korotkih je umro pri tom mučenju. [[Veljača|Veljače]] [[1943.]] pri napadu [[partizan (gerilac)|partizana]] trojica igrač su ubijena. Pobjeći su uspjeli Gončarenko, Sviridovskij i Tjučev, te su se kasnije spasili. == Stadion == Dinamo svoje utakmice igra na Lobanovski Dinamo Stadiionu, dok se one koje privlače veći broj gledatelja održavaju na ''Republikanskom Stadionu'' kao dijelu državnog olimpijskog kompleksa u Kijevu. Također postoji moderan trening centar u predgrađu glavnog grada Koncha-Zaspa. <br> U sklopu kluba je (također u Kijevu) omladinska škola i juniorske momčadi [[Dinamo-2 Kijev]], te [[Dinamo-3 Kijev]]. == Klupski uspjesi == === Domaći uspjesi === * '''[[Ukrajinska Premier liga]] (17):''' 1993., 1994., 1995., 1996., 1997., 1998., 1999., 2000., 2001., 2003., 2004., 2007., 2009., 2015., 2016., 2021., 2025. * '''[[Ukrajinski nogometni kup]] (13):''' 1993., 1996., 1998., 1999., 2000., 2003., 2005., 2006., 2007., 2014., 2015., 2020., 2021. * '''[[Ukrajinski nogometni superkup]] (9):''' 2004., 2006., 2007., 2009., 2011., 2016., 2018., 2019., 2020. * '''[[Sovjetska Viša liga u nogometu|Sovjetsko prvenstvo]] (13):''' 1961., 1966., 1967., 1968., 1971., 1974., 1975., 1977., 1980., 1981., 1985., 1986., 1990. * '''[[Sovjetski nogometni kup]] (9):''' 1954., 1964., 1966., 1974., 1978., 1982., 1985., 1987., 1990. * '''[[Sovjetski nogometni superkup]] (3):''' 1980., 1985., 1986. === Europski uspjesi === * '''[[Kup pobjednika kupova]] (2):''' [[Europski kup pobjednika kupova 1974./75.|1974./75.]], [[Europski kup pobjednika kupova 1985./86.|1985./86.]] * '''[[Europski superkup]] (1):''' [[UEFA Superkup 1975.|1975.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat}} *[http://www.fcdynamo.kiev.ua/ Službena web-stranica] *[https://www.youtube.com/channel/UC0yD2Aw5-HOYUyZCu7hyR9Q/ Kanal] na [[Youtube]]u {{UPL}} [[Kategorija:Ukrajinski nogometni klubovi|Dinamo]] [[Kategorija:Šport u Kijevu]] lmurspdxruh5izb4yfbc2kbgm275c2q 0 51394 7475966 7184647 2026-06-05T23:25:19Z Croxyz 205325 /* Vanjske poveznice */ 7475966 wikitext text/x-wiki {{Nogometna reprezentacija | ime = Paragvaj | grb = Asociación_Paraguaya_de_Fútbol_logo.svg | nadimak = [[Guaraní|Guaraníes]]<br />La Albirroja (Bijeli i crveni) | savez = [[Asociación Paraguaya de Fútbol]] | izbornik = [[Víctor Genes]] | kapetan = [[Roque Santa Cruz]] | najviše nastupa = [[Paulo da Silva]] (116) | najbolji strijelac = [[Roque Santa Cruz]] (29) | FIFA = 48. | ažurirano = 17. srpnja 2014. | pattern_la1=_white_stripes|pattern_b1=_whitestripes|pattern_ra1=_white_stripes| leftarm1=DC143C|body1=DC143C|rightarm1=DC143C|shorts1=2F5FD0|socks1=2F5FD0| pattern_la2=|pattern_b2=_adidas_snake_red_white_shoulder_stripes|pattern_ra2=| leftarm2=FFFFFF|body2=FFFFFF|rightarm2=FFFFFF|shorts2=FFFFFF|socks2=2F5FD0 | prva utakmica = {{Z+X|PAR}} 1:5 [[Argentina]] {{Z|ARG}}<br />([[Asunción]], [[Paragvaj]]; [[11. ožujka]], [[1919.]]) | najveća pobjeda = {{Z+X|PAR}} 7:0 [[Bolivija]] {{Z|BOL}}<br />([[Rio de Janeiro]], [[Brazil]]; [[30. travnja]] [[1949.]]) | najveći poraz = {{Z+X|ARG}} 8:0 [[Paragvaj]] {{Z|PAR}}<br />([[Santiago]], [[Čile]], [[20. listopada]] [[1929.]]) | Nastupi na SP = | Prvi put na SP = | Najbolji rezultat na SP = | Naziv kontinentalnog prvenstva = | Nastupi na kontinentalnom prvenstvu = | Prvi put na kontinentalnom prvenstvu = | Najbolji rezultat na kontinentalnom prvenstvu = | medalje = }} {{Medalje vrh}} {{Medalje OI}} {{Medalje srebro| [[OI 2004.|Atena 2004.]]|}} {{Medalje dno}} '''Paragvajska nogometna reprezentacija''' predstavlja [[Paragvaj]] u međunarodnom nogometnim natjecanjima te je pod vodstvom Paragvajskog nogometnog saveza. Reprezentacija se uspjela tri puta kvalificirati u drugi krug Svjetskih prvenstava: 1986., 1998., te 2002. i dvaput osvojiti Američki kup: 1953. i 1979. Na nogometnom turniru na Olimpijskim igrama [[2004.]] u Ateni osvojili su srebrnu medalju. U finalu su izgubili od [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentine]] 1:0. Paragvaj je trenutačno na 24. mjestu Fifine ljestvice, a najlošiji je bio u svibnju [[1995.]] godine, na 103. mjestu. Najbolji su pak bili u ožujku [[2001.]] godine, kada su bili sjajni osmi. ==Sastav== {| class="wikitable sortable" ! Br. ! Ime ! Datum rođenja ! Pozicija ! Klub ! Visina |- bgcolor="#FFECCE" | align=center | 1. | align=left | {{sortname|Justo|Villar}} | align=left | {{sort|1977-06-30|30. lipnja 1977.}} | align=center | vratar | Valladolid (ESP) | align=center | 180 |- bgcolor="#E7FAEC" | align=center | 2. | align=left | {{sortname|Dario|Veron}} | align=left | {{sort|1979-07-26|26. srpnja 1979.}} | align=center | obrana | Pumas UNAM (MEX) | align=center | 181 |- bgcolor="#E7FAEC" | align=center | 3. | align=left | {{sortname|Claudio|Morel}} | align=left | {{sort|1978-02-02|2. veljače 1978.}} | align=center | obrana | {{Z|ARG}} [[Boca Juniors]] | align=center | 175 |- bgcolor="#E7FAEC" | align=center | 4. | align=left | {{sortname|Denis|Caniza}} | align=left | {{sort|1974-08-29|29. kolovoza 1974.}} | align=center | obrana | Leon (MEX) | align=center | 174 |- bgcolor="#E7FAEC" | align=center | 5. | align=left | {{sortname|Julio Cesar|Caceres}} | align=left | {{sort|1979-10-05|5. listopada 1979.}} | align=center | obrana | Atletico Mineiro (BRA) | align=center | 181 |- bgcolor="#DFEDFD" | align=center | 6. | align=left | {{sortname|Carlos|Bonet}} | align=left | {{sort|1977-10-02|2. listopada 1977.}} | align=center | vezni red | Olimpia Asuncion (PAR) | align=center | 176 |- bgcolor="#FFD2D6" | align=center | 7. | align=left | {{sortname|Oscar|Cardozo}} | align=left | {{sort|1983-05-20|20. svibnja 1983.}} | align=center | napad | {{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] | align=center | 192 |- bgcolor="#DFEDFD" | align=center | 8. | align=left | {{sortname|Edgar|Brreto}} | align=left | {{sort|1984-07-15|15. srpnja 1984.}} | align=center | vezni red | {{Z|ITA}} [[Atalanta B.C.|Atalanta]] | align=center | 178 |- bgcolor="#FFD2D6" | align=center | 9. | align=left | {{sortname|Roque|Santa Cruz}} | align=left | {{sort|1981-08-16|16. kolovoza 1981.}} | align=center | napad | {{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.| Manchester City]] | align=center | 191 |- bgcolor="#FFD2D6" | align=center | 10. | align=left | {{sortname|Edgar|Benitez}} | align=left | {{sort|1987-11-08|8. studenog 1987.}} | align=center | napad | Pachuca (MEX) | align=center | 176 |- bgcolor="#DFEDFD" | align=center | 11. | align=left | {{sortname|Jonathan|Santana}} | align=left | {{sort|1981-10-19|19. listopada 1981.}} | align=center | vezni red | {{Z|NJE}} [[VfL Wolfsburg|Wolfsburg]] | align=center | 181 |- bgcolor="#FFECCE" | align=center | 12. | align=left | {{sortname|Diego|Barreto}} | align=left | {{sort|1981-07-16|16. srpnja 1981.}} | align=center | vratar | Cerro Porteno (PAR) | align=center | 182 |- bgcolor="#DFEDFD" | align=center | 13. | align=left | {{sortname|Enrique|Vera}} | align=left | {{sort|1979-03-10|10. ožujka 1979.}} | align=center | vezni red | Liga de Quito (ECU) | align=center | 178 |- bgcolor="#E7FAEC" | align=center | 14. | align=left | {{sortname|Paulo|Da Silva}} | align=left | {{sort|1980-02-01|1. veljače 1980.}} | align=center | obrana | {{Z|ENG}} Sunderland | align=center | 184 |- bgcolor="#DFEDFD" | align=center | 15. | align=left | {{sortname|Victor|Caceres}} | align=left | {{sort|1985-03-25|25. ožujka 1985.}} | align=center | vezni red | Libertad (PAR) | align=center | 186 |- bgcolor="#DFEDFD" | align=center | 16. | align=left | {{sortname|Cristian|Riveros}} | align=left | {{sort|1982-10-16|16. listopada 1982.}} | align=center | vezni red | Cruz Azul (MEX) | align=center | 179 |- bgcolor="#E7FAEC" | align=center | 17. | align=left | {{sortname|Aureliano|Torres}} | align=left | {{sort|1982-06-16|16. lipnja 1982.}} | align=center | obrana | {{Z|ARG}} [[Boca Juniors]] | align=center | 178 |- bgcolor="#FFD2D6" | align=center | 18. | align=left | {{sortname|Nelson|Valdez}} | align=left | {{sort|1983-11-28|28. studenog 1983.}} | align=center | napad | {{Z|NJE}} [[Borussia Dortmund]] | align=center | 178 |- bgcolor="#FFD2D6" | align=center | 19. | align=left | {{sortname|Lucas|Barrios}} | align=left | {{sort|1984-11-13|13. studenog 1984.}} | align=center | napad | {{Z|NJE}} [[Borussia Dortmund]] | align=center | 187 |- bgcolor="#DFEDFD" | align=center | 20. | align=left | {{sortname|Nestor|Ortigoza}} | align=left | {{sort|1984-10-07|7. listopada 1984.}} | align=center | vezni red | {{Z|ARG}} [[Argentinos Juniors]] | align=center | 180 |- bgcolor="#E7FAEC" | align=center | 21. | align=left | {{sortname|Antolin|Alcaraz}} | align=left | {{sort|1982-07-30|30. srpnja 1982.}} | align=center | obrana | {{Z|BEL}} [[Club Brugge]] | align=center | 184 |- bgcolor="#FFECCE" | align=center | 22. | align=left | {{sortname|Aldo|Bobadilla}} | align=left | {{sort|1976-04-20|20. travnja 1976.}} | align=center | nratar | Independiente Medellin (COL) | align=center | 192 |- bgcolor="#FFD2D6" | align=center | 23. | align=left | {{sortname|Rodolfo|Gamarra}} | align=left | {{sort|1988-12-10|10. prosinca 1988.}} | align=center | napad | Libertad (PAR) | align=center | 168 |- | align=center | T | align=left | {{sortname|Gerardo|Martino}} | align=left | {{sort|1962-11-20|20. studenog 1962.}} | align=center | izbornik | {{Z+X|ARG}} | |} ==Igrači s najviše nastupa== {| border=1 cellpadding=3 cellspacing=0 |- align=center style=background:#efefef !Igrač !Razdoblje !Nastupi (Golovi) |- align=center |align=left|[[Carlos Gamarra]] |1993. – 2006. |110 (12) |- align=center |align=left|[[Denis Caniza]] |1996.– |100 (1) |- align=center |align=left|[[Roberto Miguel Acuña|Roberto Acuña]] |1993. – 2006. |97 (5) |- align=center |align=left|[[Celso Ayala]] |1993. – 2003. |85 (6) |- align=center |align=left|[[José Saturnino Cardozo]] |1991. – 2006. |82 (25) |- align=center |align=left|[[Justo Villar]] |1999.– |82 (0) |- align=center |align=left|[[Paulo Da Silva]] |2000.– |81 (2) |- align=center |align=left|[[Roberto Fernández]] |1976. – 1989. |78 (0) |- align=center |align=left|[[Roque Santa Cruz]] |1999.- |78 (23) |- align=center |align=left|[[Juan Bautista Torales]] |1979. – 1989. |77 (1) |- align=center |align=left|[[José Luis Chilavert]] |1989. – 2003. |74 (8) |- align=center |align=left|[[Estanislao Struway]] |1991. – 2002. |74 (4) |- align=center |align=left|[[Carlos Humberto Paredes]] |1998. – 2008. |74 (10) |} ==Najbolji strijelci== {| border=1 cellpadding=3 cellspacing=0 |- align=center style=background:#efefef !Igrač !Razdoblje !Golovi (Nastupi) |- align=center |align=left|[[José Saturnino Cardozo]] |1991. – 2006. |25 (82) |- align=center |align=left|[[Roque Santa Cruz]] |1999.- |23 (78) |- align=center |align=left|[[Julio César Romero]] |1979. – 1986. |13 (32) |- align=center |align=left|[[Saturnino Arrúa]] |1969. – 1980. |13 (26) |- align=center |align=left|[[Carlos Gamarra]] |1993. – 2006. |12 (110) |- align=center |align=left|[[Gerardo Rivas]] |1921. – 1926. |12 (32) |- align=center |align=left|[[Cristian Riveros]] |2005.- |11 (57) |- align=center |align=left|[[Miguel Ángel Benítez]] |1996. – 1999. |11 (29) |- align=center |align=left|[[Carlos Humberto Paredes]] |1998. – 2008. |10 (74) |- align=center |align=left|[[Salvador Cabañas]] |2004.– |10 (44) |- align=center |align=left|[[Nelson Haedo Valdez]] |2004.– |10 (46) |- align=center |align=left|[[Aurelio González]] |1924. – 1937. |10 (23) |- align=center |align=left|[[Juan Bautista Villalba]] |1945. – 1947. |10 (22) |} == Vanjske poveznice == *[http://www.apf.org.py/ Službene stranice Paragvajskog nogometnog saveza] *[http://www.rsssf.com/tablesp/para-intres.html RSSSF pismohrana rezultata 1919.-2004.] *[http://www.rsssf.com/miscellaneous/para-recintlp.html RSSSF pismohrana igrača s najviše nastupa i o najboljim strijelcima] *[http://www.planetworldcup.com/NATIONS/par.html Planet World Cup pismohrana rezultata nogometnih SP-a] *[http://www.planetworldcup.com/NATIONS/par_squads.html Planet World Cup pismohrana sastava na nogometnim SP-ima] *[http://www.planetworldcup.com/NATIONS/par_qualify.html Planet World Cup pismohrana rezultata izlučnih dijela natjecanja za nogometnog SP] *[http://www.albirroja.com Albirroja navijačke stranice (na španjolskom)] *[http://www.albigol.com Paragvajske nogometne stranice (na njemačkom)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180818034423/https://albigol.com/ |date=18. kolovoza 2018. }} {{CONMEBOL}} {{Sastav Paragvaj 1998 SP}} {{Sastav Paragvaj 2002 SP}} {{Sastav Paragvaj 2006 SP}} {{Sastav Paragvaj 2010 SP}} {{Sastav Paragvaj 2026 SP}} [[Kategorija:Nogometne reprezentacije]] [[Kategorija:Nogomet u Paragvaju]] [[Kategorija:Paragvajske reprezentacije|Nogomet]] h8xdna2pspp3wr5qxa0iomwigftl8ig 0 51449 7475724 6173241 2026-06-05T13:52:02Z Tulkas Astaldo 38717 -od strane 7475724 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:New scotland yard.jpg|mini|250px|New Scotland Yard, London]] '''New Scotland Yard''', poznat i kao '''Scotland Yard''' i '''The Yard''', glavno je središte [[Metropolitanska Policija|Metropolitanske Policije]] zaslužno za policajstvo u [[Greater Lonodon|Greater Londonu]] (iako ne u [[City of London|Cityu]]). New Scotland Yard zauzima 20-o katnu zgradu na uglu Victoria Streeta i Broadwaya u [[Westminster]]u., oko 500 [[jard]]ova od [[Westminsterska palača|Kuće Parlamenta]]. Poznati znak koji je često viđen na filmu i televiziji nalazi se na glavnom ulazu u Broadwayu. Ime dolazi od prve lokacije središta na Great Scotland Yardu, ulici [[Whitehall]]a. Točni izvor imena je nepoznat, no omiljena teza je ona da je to bila rezidencija [[Popis škotskih kraljeva|Škotskih kraljeva]] (dok su bili u Britaniji), njihovih veleposlanika, koji su prethodili Uniji [[Engleska|Engleske]] i [[Škotska|Škotske]]. Do [[17. stoljeće|XVII. stoljeća]] u ulici su bile mnoge vladine zgrade, s [[arhitekt]]ima [[Inigo Jones|Indigom Jonesom]] i [[Christopher Wren|Christopherom Wrenom]] koji su tu živjeli. Pjesnik [[John Milton]] je tu živio za vrijeme [[Comonwealth Engleske|Commonwealtha Engleske]] pod vladavinom [[Oliver Cromwell|Olivera Cromwella]] od [[1649.]] do [[1651.]] Scotland Yard su zajedno s Metropolitanskom Policijom osnovali [[Sir Robert Peel]] i [[Eugene François Vidocq]]. Otvoren je kao glavno središte Policije [[29. rujna]] [[1829.]], koje je ujedno bilo dom dvama osnivačima i njhovim pomoćnicima. Nikad nije bila policijska postaja u svom pravom smislu, sa svakom policijskom dvizijom koja radi u svojim lokalnim postajama. Glavni ulaz u zgradu bio je na broju 4 Whitehallu, no javni ured ugrađen je na stražnjoj strani zgrade Great Scotland Yarda i tako dao zgradi ime. Osoblje Scotnald Yarda odgovorno je za unutarnju sigurnost, javne afere, novačenje, korespondenciju i ostale administrativne probleme. Njihovi su poslovi rasli što se Metropolitan povećevao. Scotland Yard se [[1890.]] preselio na novo mjesto, [[Victoria Embankment]], koje je bilo iznad [[Temza|Temze]] južno od današnjeg [[Ministarstvo obrane|Ministarstva obrane]]. U to vrijeme Metropolitan se poširio s 1,000 inicijalnih na 13,000 policajaca tako povećavajući broj glavnih središta. Iduće veće proširenje bilo je od [[1907.]] do [[1940.]] Kriminološka baza podataka Scotland Yarda zove se ''Home Office Large Major Enquiry System'', ili skraćeno [[HOLMES2|HOLMES]]. Također se program za trening zove "Elementarnost", sve posvećeno slavnom fiktivnom [[detektiv]]u [[Sherlock Holmes|Sherlocku Holmesu]]. == Vanjske poveznice == * [http://webarchive.nationalarchives.gov.uk/20040105003103/http://www.met.police.uk/history/index.htm The Metropolitan Police] Substantial history section of the official Met site * [http://www.knowledgeoflondon.com/bobby.html/ "''Knowledge of London website looks at the history of Scotland Yard''"] [[Kategorija:Ujedinjeno Kraljevstvo]] [[Kategorija:Engleska]] [[Kategorija:Policija]] 54hgl0ar2d2u4w10fvmxrfbi7qgs5qz 0 59075 7476018 6935956 2026-06-06T05:43:37Z Lajoswinkler 219220 uskladio s hrvatskim pravopisom 7476018 wikitext text/x-wiki '''Bot''' je skraćeni naziv za [[robot]]a, u značenju [[Računalo|računalnog]] programa koji se izvršava samostalno. Botovi često uključuju elemente [[umjetna inteligencija|umjetne inteligencije]]. U [[internet]]skom okruženju pod tim se pojmom podrazumijevaju [[softver]]ski agenti koji interagiraju s mrežnim servisima namijenjenim ljudima kao da su i oni sami ljudi. Najčešće se primjenjuju za prikupljanje informacija, kada se obično nazivaju [[Web crawler|programima za indeksiranje web-stranica]], puzačima (od ''crawler'') ili paucima (od ''web spider''). Neki botovi mogu komunicirati s ljudima putem takvih standardnih internetskih servisa kao što su [[chat|servisi čavrljanja]] ili [[instant messaging|trenutne razmjene obavijesti]].<br>Primjer takvih botova su [[chat bot|roboti za čavrljanje]] kojima ljudi mogu postavljati pitanja iskazana u prirodnom jeziku, najčešće engleskom, i dobivati pisane i verbalne odgovore. U praksi, takvi se roboti koriste za odgovaranje na pitanja o vremenskoj prognozi, o sportskim rezultatima, o poštanskim ili telefonskim brojevima, o tečajevima valuta, o voznim redovima ili redovima letenja, itd. Koriste se i u [[elektroničko poslovanje|elektroničkom poslovanju]] kada po zahtjevu korisnika prikupljaju informacije o nuđenim proizvodima i uslugama određene vrste, uspoređuju cijene i uvjete prodaje, najma ili isporuke, pronalaze optimalne kombinacije proizvoda i/ili usluga, primjerice, u industriji putovanja i u turizmu, pronalaze [[web stranica|Web stranice]] s posebnim ponudama, itd. Značajna im je i uporaba i u obrazovanju, kada mogu preuzeti ulogu instruktora ili ispitivača, te u [[računalne igre|računalnim igrama]] gdje oponašaju protivnika igraču čovjeku. Dobro poznati primjer takvih promjena je računalni [[šah]]. === Stranački bot (bivša Jugoslavija) === U prenesenom značenju, jer djelovanjem podsjećaju na softverskog robota, stranačkim botovima se u zemljama bivše Jugoslavije nazivaju članovi [[Politička stranka|političkih stranaka]] (obično oni nižerazredni) koji za malu nadoknadu pišu afirmativne komentare u korist svoje stranke ili njenog vođe na onim web-portalima koji koriste automatske sustave sprječavanja aktivnosti botova. Ovakve aktivnosti su najizraženije tijekom predizbornih kampanja. Uz pisanje afirmativnih komentara, uključuju i umjetni utjecaj na odnos ocjena ispod komentara tako što jedna osoba više puta ocjeni isti komentar uz pomoć softvera za skrivanje korisnikove prave [[IP adresa|IP adrese]]. Iako političke stranke odbijaju priznati ovakve aktivnosti, one se najčešće pripisuju vladajućim i najvećim opozicijskim strankama. [[Kategorija:Internet]] [[Kategorija:Umjetna inteligencija]] h8ifgjd835netrkqe15jm73d7t3ft2l 7476042 7476018 2026-06-06T08:01:31Z Runolist 263374 ([[m:Special:MyLanguage/User:Jon Harald Søby/diffedit|diffedit]]) 7476042 wikitext text/x-wiki '''Bot''' je skraćeni naziv za [[robot]]a, u značenju [[Računalo|računalnog]] programa koji se izvršava samostalno. Botovi često uključuju elemente [[umjetna inteligencija|umjetne inteligencije]]. U [[internet]]skom okruženju pod tim se pojmom podrazumijevaju [[softver]]ski agenti koji interagiraju s mrežnim servisima namijenjenim ljudima kao da su i oni sami ljudi. Najčešće se primjenjuju za prikupljanje informacija, kada se obično nazivaju [[Web crawler|programima za indeksiranje web-stranica]], puzačima (od ''crawler'') ili paucima (od ''web spider''). Neki botovi mogu komunicirati s ljudima putem takvih standardnih internetskih servisa kao što su [[chat|servisi čavrljanja]] ili [[instant messaging|trenutne razmjene obavijesti]].<br>Primjer takvih botova su [[chat bot|roboti za čavrljanje]] kojima ljudi mogu postavljati pitanja iskazana u prirodnom jeziku, najčešće engleskom, i dobivati pisane i verbalne odgovore. U praksi, takvi se roboti koriste za odgovaranje na pitanja o vremenskoj prognozi, o sportskim rezultatima, o poštanskim ili telefonskim brojevima, o tečajevima valuta, o voznim redovima ili redovima letenja, itd. Koriste se i u [[elektroničko poslovanje|elektroničkom poslovanju]] kada po zahtjevu korisnika prikupljaju informacije o nuđenim proizvodima i uslugama određene vrste, uspoređuju cijene i uvjete prodaje, najma ili isporuke, pronalaze optimalne kombinacije proizvoda i/ili usluga, primjerice, u industriji putovanja i u turizmu, pronalaze [[web stranica|Web stranice]] s posebnim ponudama, itd. Značajna im je i uporaba i u obrazovanju, kada mogu preuzeti ulogu instruktora ili ispitivača, te u [[računalne igre|računalnim igrama]] gdje oponašaju protivnika igraču čovjeku. Dobro poznati primjer takvih promjena je računalni [[šah]]. === Stranački bot (bivša Jugoslavija) === U prenesenom značenju, jer djelovanjem podsjećaju na softverskog robota, „stranačkim botovima” se u zemljama bivše Jugoslavije nazivaju članovi [[Politička stranka|političkih stranaka]] (obično oni nižerazredni) koji za malu naknadu pišu komentare podrške za svoju stranku ili njenog vođu na web-portalima koji koriste automatske sustave sprječavanja aktivnosti botova. Ovakve aktivnosti su najizraženije tijekom predizbornih kampanja. Uz pisanje afirmativnih komentara, uključuju i umjetni utjecaj na odnos ocjena ispod komentara tako što jedna osoba više puta ocjeni isti komentar uz pomoć softvera za skrivanje korisnikove prave [[IP adresa|IP adrese]]. Iako političke stranke odbijaju priznati ovakve aktivnosti, one se najčešće pripisuju vladajućim i najvećim opozicijskim strankama. [[Kategorija:Internet]] [[Kategorija:Umjetna inteligencija]] p3xipdt7i13anf4jt17agq4puqseymq 7476043 7476042 2026-06-06T08:02:07Z Runolist 263374 7476043 wikitext text/x-wiki '''Bot''' je skraćeni naziv za [[robot]]a, u značenju [[Računalo|računalnog]] programa koji se izvršava samostalno. Botovi često uključuju elemente [[umjetna inteligencija|umjetne inteligencije]]. U [[internet]]skom okruženju pod tim se pojmom podrazumijevaju [[softver]]ski agenti koji interagiraju s mrežnim servisima namijenjenim ljudima kao da su i oni sami ljudi. Najčešće se primjenjuju za prikupljanje informacija, kada se obično nazivaju [[Web crawler|programima za indeksiranje web-stranica]], puzačima (od ''crawler'') ili paucima (od ''web spider''). Neki botovi mogu komunicirati s ljudima putem takvih standardnih internetskih servisa kao što su [[chat|servisi čavrljanja]] ili [[instant messaging|trenutne razmjene obavijesti]].<br>Primjer takvih botova su [[chat bot|roboti za čavrljanje]] kojima ljudi mogu postavljati pitanja iskazana u prirodnom jeziku, najčešće engleskom, i dobivati pisane i verbalne odgovore. U praksi, takvi se roboti koriste za odgovaranje na pitanja o vremenskoj prognozi, o sportskim rezultatima, o poštanskim ili telefonskim brojevima, o tečajevima valuta, o voznim redovima ili redovima letenja, itd. Koriste se i u [[elektroničko poslovanje|elektroničkom poslovanju]] kada po zahtjevu korisnika prikupljaju informacije o nuđenim proizvodima i uslugama određene vrste, uspoređuju cijene i uvjete prodaje, najma ili isporuke, pronalaze optimalne kombinacije proizvoda i/ili usluga, primjerice, u industriji putovanja i u turizmu, pronalaze [[web stranica|Web stranice]] s posebnim ponudama, itd. Značajna im je i uporaba i u obrazovanju, kada mogu preuzeti ulogu instruktora ili ispitivača, te u [[računalne igre|računalnim igrama]] gdje oponašaju protivnika igraču čovjeku. Dobro poznati primjer takvih promjena je računalni [[šah]]. == Stranački bot == U prenesenom značenju, jer djelovanjem podsjećaju na softverskog robota, „stranačkim botovima” se u zemljama bivše Jugoslavije nazivaju članovi [[Politička stranka|političkih stranaka]] (obično oni nižerazredni) koji za malu naknadu pišu komentare podrške za svoju stranku ili njenog vođu na web-portalima koji koriste automatske sustave sprječavanja aktivnosti botova. Ovakve aktivnosti su najizraženije tijekom predizbornih kampanja. Uz pisanje afirmativnih komentara, uključuju i umjetni utjecaj na odnos ocjena ispod komentara tako što jedna osoba više puta ocjeni isti komentar uz pomoć softvera za skrivanje korisnikove prave [[IP adresa|IP adrese]]. Iako političke stranke odbijaju priznati ovakve aktivnosti, one se najčešće pripisuju vladajućim i najvećim opozicijskim strankama. == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Internet]] [[Kategorija:Umjetna inteligencija]] m7zo3rj2ivl62o6lmifnq2r2dmbbsfn 0 61253 7475707 7460572 2026-06-05T13:35:06Z Tulkas Astaldo 38717 -od strane, -da li 7475707 wikitext text/x-wiki '''Dokument''' o '''identitetu''' (koji se također naziva i '''identifikacijski dokument''' ili '''osobna iskaznica''' ili kolokvijalno „'''papiri”''') je svaki dokument koji se može koristiti za dokazivanje identiteta osobe. Ako se izdaje u malom, standardnom obrascu veličine kreditne kartice, obično se naziva '''osobnom iskaznicom''' ('''IC''', '''ID''', '''karticom građana'''),{{Efn|Nazvani kao takvi u Zelenortskim otocima, Češkoj Republici, Portugalu i Slovačkoj.}} ili '''putovnicom-karticom'''.{{Efn|Nazivaju se takvima u Sjedinjenim Američkim Državama, Republici Irskoj, Ukrajini te na Sejšelima}} Neke zemlje izdaju formalne identifikacijske dokumente kao [[Popis nacionalnih pravila o osobnim iskaznicama po državama|nacionalne identifikacijske]] iskaznice koje mogu biti obvezne ili neobvezne, dok druge mogu zahtijevati provjeru identiteta koristeći [[Lokalna samouprava|regionalne identifikacijske]] ili neformalne dokumente. U nedostatku službenog identifikacijskog dokumenta, u mnogim zemljama [[vozačka dozvola]] može biti prihvaćena radi provjere identiteta. Neke zemlje ne prihvaćaju vozačke dozvole za identifikaciju, često zato što u tim zemljama vozačke dozvole ne ističu kao dokumenti i mogu biti stare ili se mogu lako krivotvoriti. Većina zemalja prihvaća [[Putovnica|putovnice]] kao oblik identifikacije. Neke zemlje zahtijevaju od svih ljudi da njihovi osobni dokumenti budu dostupni uvijek. Mnoge zemlje zahtijevaju od svih stranaca da u bilo kojem trenutku imaju na raspolaganju putovnicu ili nacionalnu osobnu iskaznicu iz svoje matične zemlje ako u njihovoj zemlji nemaju dozvolu boravka. Identifikacijski dokument koristi se za povezivanje osobe s podacima o toj osobi, često u [[Baza podataka|bazi podataka]]. Fotografija i njezin posjed koriste se za povezivanje osobe s dokumentom. Veza između osobne iskaznice i informacijske baze podataka je bazirana na temelju osobnih podataka prisutnih na dokumentu, poput [[Osobno ime|punog imena]] nositelja, dobi, [[Rođendan|datuma rođenja]], [[Adresa|adrese]], matičnog broja, broja kartice, spola, [[Državljanstvo|državljanstva]] i još mnogih drugih podataka. Jedinstveni [[Osobni identifikacijski broj|nacionalni identifikacijski broj]] najsigurniji je način za identificiranje osobe, ali u nekim zemljama nedostaju takvi brojevi ili se ne spominju u osobnim dokumentima. == Povijest == Verziju [[Putovnica|putovnice koja se]] smatra najranijim osobnim dokumentom upisanim u zakon uveo je [[Henrik V., kralj Engleske|engleski engleski kralj Henry V]] [[Zakon o sigurnom ponašanju 1414|Zakonom o sigurnim ponašanjima iz 1414. godine]].<ref>[https://www.theguardian.com/travel/2006/nov/17/travelnews "A brief history of the passport"], The Guardian, 17 November 2006</ref> Sljedećih 500 godina i prije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] većina ljudi nije imala ili trebala osobni dokument. Fotografska identifikacija pojavila se 1876. godine,<ref>{{Citiranje knjige |title=The World of William Notman |year=1993 |publisher=David R. Godine |pages=46, 47 |URL=https://books.google.com/books?id=mX3CkG8qbmMC&pg=PA45&lpg=PA45}}</ref> ali to nije postalo u širokoj uporabi sve do početka 20. stoljeća kada su fotografije postale dio putovnica i drugih isprava poput vozačkih dozvola. I Australija i Velika Britanija su, primjerice, uvele fotografske putovnice obveznima 1915. godine nakon takozvanog špijunskog skandala Lody.<ref>{{Citiranje knjige |title=Every Assistance & Protection: A History of the Australian Passport |year=2008 |publisher=Federation Press |URL=https://books.google.com/books?id=J76HvPIBFioC&pg=PA66}}</ref> Oblik i veličina osobnih iskaznica standardizirao je 1985. godine ISO/IEC 7810. Neki moderni identifikacijski dokumenti pametne su kartice, koje uključuju ugrađene integrirane krugove (čipove) koje je teško krivotvoriti a koji je 1988. godine normirao ISO/IEC 7816. Nove [[Tehnologija|tehnologije]] omogućuju osobnim iskaznicama sadržavanje [[Biometrija|biometrijskih]] informacija, poput fotografije; mjerenja lica, ruku ili šarenice; ili otiska prstiju. Mnoge zemlje sada izdaju elektroničke osobne iskaznice. == Usvajanje == Dužnosnici za provođenje zakona tvrde da osobne iskaznice olakšavaju nadzor i potragu za kriminalcima i stoga podržavaju univerzalno usvajanje osobnih iskaznica. Međutim, u zemljama koje nemaju nacionalnu iskaznicu postoji bojazan zbog predviđenih velikih troškova i potencijalne zlouporabe visokotehnoloških pametnih kartica. U mnogim zemljama - posebno u zemljama u kojima se govori engleski jezik poput [[Australija|Australije]], [[Kanada|Kanade]], [[Irska|Irske]], [[Novi Zeland|Novog Zelanda]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Država]] - ne postoje obvezne osobne iskaznice koje vlade izdaju za sve građane.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Ditlmann|first=Ruth K.|last2=Lagunes|first2=Paul|date=2013-08-19|title=The (Identification) Cards You Are Dealt: Biased Treatment of Anglos and Latinos Using Municipal-Issued versus Unofficial ID Cards|url=http://dx.doi.org/10.1111/pops.12044|journal=Political Psychology|volume=35|issue=4|pages=539–555|doi=10.1111/pops.12044|issn=0162-895X}}</ref> Irsku karticu javnih služba odjel za zapošljavanje i socijalnu zaštitu (DEASP) (Public Services Card) ne smatra nacionalnom osobnom iskaznicom.<ref name="thejournal.ie">{{Citiranje weba |url=http://www.thejournal.ie/public-services-card-oireachtas-committee-2-3865142-Feb2018/ |title='If everything's fine, why's it being investigated?' – Social Protection peppered with tough questions over PSC}}</ref> ali mnogi kažu da to zapravo postaje i to bez javne rasprave ili čak zakonodavnog temelja.<ref>[https://www.irishtimes.com/business/technology/wary-of-the-public-services-card-you-have-good-reason-to-be-1.3351106 Wary of the Public Services Card? You have good reason to be]</ref> U tim se zemljama raspravlja oko toga jesu li takve kartice i njihova centralizirana baza podataka kršenje [[privatnost]]i i građanskih sloboda. Većina kritika usmjerena je prema povećanim mogućnostima opsežne zlouporabe centraliziranih i sveobuhvatnih baza podataka za pohranu osjetljivih podataka. Istraživanje studenata sveučilišta Open University u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velikoj Britaniji]] 2006. zaključilo je da je planirana obvezna osobna iskaznica prema Zakonu o osobnim iskaznicama iz 2006. godine, zajedno s [[Baza podataka|bazom podataka]] središnje države, proizvela najnegativniji odgovor među nekoliko alternativnih konfiguracija. Nijedna od gore nabrojanih zemalja ne posjeduje osobne dokumente, ali oni imaju stvarne ekvivalente, jer u mnogim situacijama ove države još uvijek zahtijevaju dokaz o identitetu. Na primjer, svi vozači vozila moraju imati vozačku dozvolu, a mladi će možda trebati koristiti posebno izdanu karticu kojom dokazuje punoljetnost (tzv. Proof of age card) prilikom kupovine alkohola. Pored toga, [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjene Države]] zahtijevaju da se svi njeni [[Muški spol|muški]] stanovnici u dobi između 18 i 25 godina, uključujući strance, prijave u vojnu službu. &nbsp; === Argumenti za === Argumenti za osobne dokumente kao takve: * Da bi se izbjeglo nepodudaranje ljudi i uspješno borilo protiv [[prijevara]], trebao bi postojati način za što sigurnijim dokazom identiteta osobe. * Svako ljudsko biće već nosi svoju osobnu identifikaciju u obliku [[Deoksiribonukleinska kiselina|DNK]]-a, koju je izuzetno teško falsificirati ili odbaciti (u smislu modifikacije). Čak i za nedržavne komercijalne i privatne interakcije, to bi moglo u kratkom roku postati preferirani identifikator, što državnu osobnu iskaznicu čini manjim zlom od potencijalno velikih rizika privatnosti povezanih sa svakodnevnom uporabom nečijeg genetskog profila u svrhu identifikacije.<ref name="Alice5">{{Citiranje weba |url=http://www.law.duke.edu/journals/dltr/articles/2003dltr0002.html |title=The case for national identification cards |author=Quarmby |first=Ben |date=2003-01-31 |work=2003 Duke L. & Tech. Rev. 0002 |publisher=Duke University |accessdate=2008-01-11 |quote=If there is no reasonable expectation of privacy with regards to one's DNA information, the obtention of that information will not constitute a search. The DNA card scheme at issue here would not therefore come under 4th Amendment scrutiny |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120212202542/http://www.law.duke.edu/journals/dltr/articles/2003dltr0002.html |archivedate=12. veljače 2012.}}</ref><ref name="Alice6">{{Citiranje weba |url=http://www.dnatesting.com/other/dnaIdBanking.php |title=DNA ID Profiling and Banking |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071027154934/http://www.dnatesting.com/other/dnaIdBanking.php <!-- Bot retrieved archive --> |archivedate=2007-10-27 |date=2008-01-03 |work=Identigene website |accessdate=2008-01-11 |quote=The powerful DNA profiling technology is encouraged to be used by parent(s) when adopting newborn children. Insurance companies use DNA profiling as a precautionary tool to protect against [[Insurance fraud#Life insurance |life insurance fraud]]. Lawyers are bundling these services with packages, such as the [[Will (law) |Last Will and Testament]], to assist in protecting the assets of large estates.}}</ref><ref name="Alice7">{{Citiranje weba |url=http://www.caslon.com.au/surveillanceprofile2.htm#dna |title=Surveillance & Identification: Identity |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080126082558/http://caslon.com.au/surveillanceprofile2.htm |archivedate=2008-01-26 |date=2006-12-13 |work=Caslon Analytics research, analysis and strategies consultancy |accessdate=2008-01-11 |quote=As a German policeman once said, you are who your papers say you are. Take away those papers and you have no identity. Identification schemes – whether based on an individual's innate characteristics (e.g. DNA) or external attributes such as password or code number – facilitate participation by individuals with the requisite [[credential]]s in the "economic, social and political dimensions of society"}}</ref><ref name="Alice8">{{Citiranje weba |url=http://lcs-mo.com/PersonalID.htm |title=BEEsafe Personal ID program |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071214035048/http://www.lcs-mo.com/PersonalID.htm <!-- Bot retrieved archive --> |archivedate=2007-12-14 |publisher=Laboratory Collection Services |accessdate=2008-01-11 |quote=The area of the DNA molecule used for identification testing is known as a non-coding region. This region gives absolutely no genetic information about your race, medical history, or pre-disposition to a disease. DNA is the ultimate tool for personal identification. Every individual has a unique set of DNA markers, which are inherited from their parent(s). Therefore, your loved one can be easily identified by their specific DNA profile. DNA Profiling is highly recommended by Law Enforcement Agencies nationwide as an identification method for all of your family. Acquiring a DNA Profile for your loved one is easy, painless, affordable, and need only be performed once, since his or her profile will not change over time.}}</ref> Argumenti za nacionalne identifikacijske dokumente: * Ako se koriste samo privatne alternative, poput osobnih iskaznica koje su izdale banke, urođeni nedostatak dosljednosti u pogledu politika izdavanja može dovesti do problema s daljnjim polazima. Na primjer, u Švedskoj su privatne tvrtke poput banaka (navodeći sigurnosne razloge) odbile izdati osobne iskaznice pojedincima bez Švedske kartice. To je prisililo vladu da počne izdavati nacionalne kartice. Teže je i kontrolirati upotrebu informacija od strane privatnih tvrtki, primjerice kada izdavači kreditnih kartica ili društvene mreže preslikavaju ponašanje kupaca kako bi pomogli ciljanju oglasa. === Argumenti protiv === Argumenti protiv osobnih dokumenata kao takvih: * Troškovi razvoja i administracije sustava osobnih iskaznica mogu biti vrlo visoki. Brojke od 30 £ (45 USD u SAD-u) do 90 £ ili čak više su predložene za [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britansku]] osobnu iskaznicu. U zemljama poput [[Čile]]a osobnu iskaznicu osobno plaća osoba do 6 funti; u drugim zemljama, poput [[Francuska|Francuske]] ili [[Venezuela|Venezuele]], osobna iskaznica je besplatna.<ref>{{Citiranje novina |url=http://observer.guardian.co.uk/politics/story/0,,1494944,00.html |work=The Guardian |title=ID cards to cost £300 per person |first=Jamie |last=Doward |date=2005-05-29 |accessdate=2010-05-05}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://passeport.ants.gouv.fr/Questions-frequentes/Carte-Nationale-d-Identite/Combien-coute-une-Carte-Nationale-d-Identite |title=Combien coûte une Carte Nationale d'Identité ? |work=Vos Démarches |publisher=French Government |accessdate=2019-08-14}}</ref> To, međutim, ne otkriva stvarne troškove izdavanja osobnih iskaznica, jer neki dodatni dio općenito snose porezni obveznici. Argumenti protiv nacionalnih identitetskih dokumenata: * Umjesto da se oslanjaju na osobne iskaznice koje im je izdala vlada, [[Savezni zakon (SAD)|savezna politika SAD-a]] ima za alternativu poticanje raznih identifikacijskih sustava koji već postoje, poput vozačkih ili oružničkih dozvola ili privatnih kartica. Argumenti protiv prekomjerne upotrebe ili zlouporabe osobnih dokumenata: * Iskaznice koje se oslanjaju na centraliziranoj bazi podataka mogu se koristiti za praćenje nečijeg fizičkog kretanja i privatnog života, čime narušavaju osobnu slobodu i [[privatnost]]. Predložena britanska osobna iskaznica (vidi sljedeći odjeljak) predlaže niz povezanih baza podataka kojima upravljaju tvrtke privatnog sektora. * Ako se rasa prikazuje na obveznim osobnim dokumentima, ove informacije mogu dovesti do rasnog profiliranja. == Nacionalne politike == Prema [[ Privacy International |Privacy Internationalu]] od 1996. godine posjedovanje osobnih iskaznica bilo je obvezno u oko 100 zemalja, iako ono što predstavlja "obvezno" varira. U nekim je zemljama (vidjeti dolje) neophodno posjedovanje osobne iskaznice kada osoba dosegne propisanu dob. Kazna za posjedovanje obično je novčana kazna, ali u nekim slučajevima može dovesti do [[ Pritvor (zatvor) |pritvora]] dok se ne utvrdi identitet. Za osobe osumnjičene za zločine poput krađe automobila ili ne posjedovanja autobuske karte, ne posjedovanje osobne iskaznice može rezultirati takvim pritvorom, također u zemljama koje formalno ne traže osobne iskaznice. U praksi su slučajne provjere rijetke, osim u određenim vremenima. Određene zemlje nemaju nacionalne iskaznice. Tu spadaju [[Andora]],<ref name="diariandorra">[https://www.diariandorra.ad/noticies/opinio/2017/06/07/cal_dni_andorra_117006_1129.html Cal un DNI andorrà] (7 June 2017)</ref> [[Australija]], [[Bahami]],<ref>{{Citiranje weba |url=http://m.tribune242.com/news/2013/dec/24/national-id-card-being-considered-government/?templates=mobile |title=NATIONAL ID CARD BEING CONSIDERED BY GOVERNMENT &#124; the Tribune}}</ref> [[Kanada]], [[Danska]], [[Indija]], [[Japan]], [[Kiribati]], [[Maršalovi Otoci]], [[Nauru]], [[Novi Zeland]], [[Norveška]],<ref>New National Identity cards are planned to be introduced in 2020, uncertain date continuously postponed</ref> [[Palau]], [[Samoa]], [[Turkmenistan]],<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.worldprivacyforum.org/2017/07/national-ids-around-the-world/ |title=National IDs Around the World – Interactive map &#124; World Privacy Forum |access-date=2. lipnja 2020. |archive-date=21. rujna 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210921140815/https://www.worldprivacyforum.org/2017/07/national-ids-around-the-world/ |url-status=dead }}</ref> [[Tuvalu]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Uzbekistan]]. Ostali dokumenti o identitetu, poput putovnica ili vozačkih dozvola, prema potrebi se koriste kao osobni dokumenti. Međutim, vlade Kiribatija, Norveške, Samoe i Uzbekistana planiraju uvesti nove nacionalne iskaznice u bliskoj budućnosti.<ref>{{Citiranje weba |url=http://tashkenttimes.uz/national/1915-national-id-cards-may-be-introduced-in-uzbekistan |title=National ID cards may be introduced in Uzbekistan}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.abcnyheter.no/reise/reisenyheter/2017/01/05/195268233/politiet-nye-pass-og-nasjonale-id-kort-kommer-1.-april-2018 |title=Politiet: Nye pass og nasjonale ID-kort kommer 1. April 2018 |date=2017-01-05 |access-date=2. lipnja 2020. |archive-date=18. lipnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190618230811/https://www.abcnyheter.no/reise/reisenyheter/2017/01/05/195268233/politiet-nye-pass-og-nasjonale-id-kort-kommer-1.-april-2018 |url-status=dead }}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.samoaobserver.ws/en/21_07_2017/local/22423/National-ID-in-the-pipeline.htm |title=National ID in the pipeline}}</ref> U Danskoj postoje jednostavnije službene osobne iskaznice, koje ne odgovaraju sigurnosti i nivou prihvaćanja nacionalne osobne iskaznice, a koje koriste osobe bez vozačkih dozvola. U određenom broju zemalja postoje dobrovoljne šeme osobnih iskaznica. To uključuje [[Austrija|Austriju]], [[Belize]], [[Finska|Finsku]], [[Francuska|Francusku]], [[Mađarska|Mađarsku]] (međutim, svi državljani Mađarske moraju imati barem jedno od navedenog: važeću putovnicu, vozačku dozvolu ili nacionalnu osobnu iskaznicu), [[Island]], [[Irska (otok)|Irsku]], [[Sveta Lucija (država)|Svetu Luciju]], [[Švedska|Švedsku]], [[Švicarska|Švicarsku]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjene Države]]. Šema [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] je otpisana u siječnju 2011. godine, a baza podataka je uništena. U [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]] savezna vlada izdaje neobavezne osobne iskaznice poznate kao "Putničke kartice / putovnice - kartice (Passport Cards)" (koje uključuju važne podatke poput državljanstva). S druge strane, savezne države izdaju neobavezne osobne iskaznice osobama koje nemaju vozačku dozvolu kao alternativno sredstvo identifikacije. Ove kartice izdaje ista organizacija odgovorna za vozačke dozvole. Za [[Saharci|stanovnike]] [[Zapadna Sahara|Zapadne Sahare]], [[Saharci|Sahrawi]], [[Španjolska|španjolske]] osobne iskaznice izdane prije 1975. godine glavni su dokaz da su bili državljani Saharavije, za razliku od nedavnih [[Maroko|marokanskih]] [[Kolonija|kolonista]]. Time bi im se omogućilo glasovanje na eventualnom [[Referendum|referendumu o]] [[Pravo na samoodređenje|samoopredjeljenju]]. Tvrtke i vladini odjeli mogu izdavati osobne iskaznice u sigurnosne svrhe, u svrhu dokaza o [[Identificiranje (psihologija)|identitetu]] ili dokaza o kvalifikaciji. Na primjer, svi [[Taksi|vozači taksi vozila]] u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velikoj Britaniji]] nose osobne iskaznice. Rukovodioci, nadzornici i operativi u građevinarstvu u Velikoj Britaniji imaju fotografsku iskaznicu<ref>[https://constructionskillstest.com/cscs-cards/ card]</ref> odnosno karticu CSCS (Shema certifikacije građevinskih vještina), koja označava obuku i vještine, uključujući sigurnosnu obuku. Oni koji rade na željezničkim zemljištima u Velikoj Britaniji u blizini radnih linija moraju nositi osobnu iskaznicu s fotografijama koja pokazuje obuku o sigurnosti kolosijeka (PTS i druge kartice), čije posjedovanje ovisi o povremenom i nasumičnom pregledavanju alkohola i droga. U [[Queensland]]u i [[Zapadna Australija|Zapadnoj Australiji]] svatko tko radi s djecom mora proći provjere i dobiti Plavu karticu, odnosno Karticu za rad s djecom. === Afrika === ==== Republika Liberija ==== [[Liberija]] je započela postupak izdavanja svoje nacionalne biometrijske identifikacijske iskaznice, koju će građani i strani rezidenti koristiti za otvaranje bankovnih računa i svakodnevno sudjelovanje u drugim državnim službama. Za očekivati je da će se više od 4 i pol milijuna registrirati i dobiti osobne iskaznice državljanstva ili prebivališta u Liberiji. Projekt je već započeo s NIR-om (Nacionalni registar identifikacija) koji izdaje Državne matične kartice građana. Centralizirani nacionalni biometrijski identifikacijski sustav (NBIS) bit će integriran s drugim vladinim ministarstvima. Također će se izdavati Boravišne iskaznice i ECOWAS-ove iskaznice također će se izdavati.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://nir.gov.lr/ |title=Arhivirana kopija |journal= |access-date=3. lipnja 2020. |archive-date=25. srpnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190725132225/http://nir.gov.lr/ |url-status=dead }}</ref> ==== Egipat ==== Obveza je za sve egipatske građane u dobi od 16 godina ili starije posjedovati osobnu iskaznicu (na [[Arapski jezik|arapskom]] jeziku izgovorno ''Biṭāqat taḥqīq shakhṣiyya'', doslovno, „osobna verifikacijska karta“). U [[Egipatski arapski|svakodnevnom kolokvijalnom govoru]] općenito se jednostavno naziva "el-biṭāqa" ("karta"). Koristi se za: &nbsp; * Otvaranje ili zatvaranje bankovnog računa * Registraciju u školi ili na sveučilištu * Registriranje broja mobilnog ili fiksnog telefona * Komuniciranje s većinom državnih agencija, uključujući: ** Podnošenje zahtjeva ili obnavljanje vozačke dozvole ** Podnošenje zahtjeva za putovnicu ** Podnošenje zahtjeva za bilo kakve socijalne usluge ili stipendije ** Registraciju za glasovanje i glasovanje na izborima ** Registraciju kao poreznog obveznika Egipatske iskaznice sastoje se od 14 znamenki, nacionalnog matičnog broja, a ističu nakon 7 godina od datuma izdavanja. Neki smatraju da su egipatske iskaznice problematične, zbog opće loše kvalitete fotografija vlasnika kartica i obaveznih zahtjeva da vlasnici osobnih iskaznica na njoj iskažu svoju [[Religija|vjeru]], a za udate žene da na svoje kartice unesu ime svoga supruga. &nbsp; ==== Tunis ==== Očekuje se da će svaki građanin [[Tunis]]a podnijeti zahtjev za izdavanje osobne iskaznice do svoje 18. godine; međutim, uz odobrenje roditelja, državljanin Tunisa može podnijeti zahtjev i dobiti osobnu iskaznicu prije svog osamnaestog rođendana na zahtjev roditelja. &nbsp; Godine 2016. Vlada je u parlamentu unijela novi prijedlog zakona za izdavanje novih biometrijskih osobnih isprava. Prijedlog zakona stvorio je kontroverzu u organizacijama civilnog društva.<ref>{{Citiranje novina |url=https://www.alaraby.co.uk/english/comment/2016/12/7/tunisias-proposed-id-law-threatens-hard-won-privacy-rights |title=Tunisia's proposed ID law threatens hard-won privacy rights}}</ref> ==== Gambija ==== Svi [[Gambija|građani Gambije]] stariji od 18 godina dužni su imati Gambijsku nacionalnu osobnu iskaznicu. U srpnju 2009. uvedena je nova [[Biometrija|biometrijska]] osobna iskaznica. &nbsp; Biometrijska iskaznica jedan je od prihvatljivih dokumenata potrebnih za prijavu Gambijske vozačke dozvole. &nbsp; ==== Mauricijus ==== [[Mauricijus]] zahtijeva od svih građana koji su navršili 18 godina da se prijave za osobnu iskaznicu. Nacionalna osobna iskaznica je jedan od rijetkih prihvaćenih oblika identifikacije, zajedno s putovnicama. Za prijavu putovnice za sve odrasle osobe potrebna je nacionalna osobna iskaznica, a svi maloljetnici moraju sa sobom uzeti nacionalnu iskaznicu roditelja prilikom podnošenja zahtjeva za putovnicu. ==== Nigerija ==== [[Nigerija]] je prvi put uvela nacionalnu osobnu iskaznicu 2005. godine, ali tada je njezino donošenje bilo ograničeno i nije bilo uobičajeno. Zemlja je sada u procesu uvođenja nove biometrijske osobne iskaznce zajedno sa SmartCardom i ostalim sigurnosnim značajkama. Državno povjerenstvo za upravljanje identitetom (NIMC)<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.nimc.gov.ng |title=National Identity management Commission |publisher=Nimc.gov.ng |accessdate=2013-10-28 |url-status=dead }}</ref> je agencija savezne vlade odgovorna za izdavanje ovih novih iskaznica, kao i za upravljanje novom Nacionalnom bazom podataka o identitetu. Savezna vlada Nigerije najavila je u travnju 2013.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.punchng.com/news/elections-fg-okays-inecs-national-id-cards-plan/ |title=Elections: FG okays INEC's national ID cards plan — The Punch – Nigeria's Most Widely Read Newspaper |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131029195428/http://www.punchng.com/news/elections-fg-okays-inecs-national-id-cards-plan/ |archivedate=2013-10-29 |date=2013-04-11 |publisher=Punchng.com |accessdate=2013-10-28}}</ref> da će nakon općih izbora 2015. svi sljedeći izbori zahtijevati da birači imaju pravo kandidirati se ili glasati samo ako građanin posjeduje osobnu iskaznicu koju je izdao NIMC. Središnja banka Nigerije također ima u planu izdati upute bankama da zatraže nacionalni matični broj (NIN) za sve građane koji imjau račun u bilo kojoj od banaka koje posluju u Nigeriji. Predloženi datum početka tek treba utvrditi. ==== Južnoafrička Republika ==== [[Datoteka:ZA_Smart_ID_Front.png|mini| Prednja strana južnoafričke osobne iskaznice ]] [[Datoteka:ZA_Smart_ID_Reverse.png|mini| Stražnja strana južnoafričke osobne iskaznice ]] Građani [[Južnoafrička Republika|Južnoafičke Republike]] u dobi od 15 godina i 6 mjeseci ili stariji imaju pravo na osobnu iskaznicu. Južnoafrički identifikacijski dokument nije valjan kao putni dokument niti vrijedi za upotrebu izvan zemlje. Iako nošenje dokumenta nije potrebno u svakodnevnom životu, potrebno je pokazati dokument ili ovjerenu kopiju kao dokaz identiteta prilikom: * Potpisivanja ugovora, uključujući ** Otvaranje ili zatvaranje bankovnog računa ** Registraciju u školi ili na sveučilištu ** Kupnju [[Mobilni telefon|mobilnog telefona]] i registraciju broja * Interakciju s većinom državnih agencija, uključujući ** Podnošenje zahtjeva ili obnavljanje vozačke dozvole ili dozvole za oružje ** Podnošenje zahtjeva za putovnicu ** Podnošenje zahtjeva za bilo kakve socijalne usluge ili stipendije ** Registracija za glasovanje i glasovanje na izborima ** Registriranje kao porezni obveznik ili za osiguranje od nezaposlenosti Južnoafrički identifikacijski dokument prije je također sadržavao dozvolu za vožnju vozila i posjedovanje oružja; međutim, ovi se dokumenti sada izdaju zasebno u obliku kartice. Sredinom 2013. uvedena je osobna iskaznica u obliku pametne kartice koja je zamijenila osobnu iskaznicu u obliku knjižice. Karte su pokrenute 18. srpnja 2013. kada su brojni dostojanstvenici dobili prve iskaznice na ceremoniji u [[Pretoria|Pretoriji]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.sabc.co.za/news/a/ad1464804065168c800a832154f093f8/ID-Smart-Card-launched-in-Union-Buildings |title=SABC News.com – ID Smart Card launched in Union Buildings:Thursday 18 July 2013 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131029200642/http://www.sabc.co.za/news/a/ad1464804065168c800a832154f093f8/ID-Smart-Card-launched-in-Union-Buildings |archivedate=2013-10-29 |date=2013-07-18 |publisher=Sabc.co.za |accessdate=2013-10-28}}</ref> Vlada planira postupno ukidanje osobnih knjižica tijekom razdoblja od šest do osam godina.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.info.gov.za/speech/DynamicAction?pageid=461&sid=37743&tid=111812 |title=Minister Naledi Pandor: Introduction of Smart Card Identity Document (Smart ID Cards) (English) |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131029213205/http://www.info.gov.za/speech/DynamicAction?pageid=461&sid=37743&tid=111812 |archivedate=2013-10-29 |publisher=Info.gov.za |accessdate=2013-10-28}}</ref> Vlada ima u vidu pametnu osobnu iskaznicu koristi ne samo kao identifikacijsku karticu već i za licence, nacionalno zdravstveno osiguranje i socijalne potpore.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.southafrica.info/services/government/smart-id-081512.htm |title=South Africa to pilot smart ID cards |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120614085334/http://www.southafrica.info/services/government/smart-id-081512.htm |archivedate=2012-06-14 |accessdate=2012-07-03}}</ref> ==== Zimbabve ==== [[Zimbabve]]jci se moraju prijaviti za nacionalnu registraciju kada navrše 16 godina starosti. Građanima Zimbabvea izdaje se plastična kartica na kojoj se nalazi fotografija i njihovi podaci. Prije uvođenja plastične kartice, zimbabvejska lična karta koristila se za ispis na anodiziranom aluminiju. Uz vozačke dozvole, nacionalna registracijska iskaznica (uključujući i stari metalni tip) u Zimbabveu je univerzalno prihvaćena kao dokaz identiteta. Zimbabvejci su po zakonu obavezni nositi identifikaciju sa sobom u svakom trenutku, a od posjetitelja Zimbabvea očekuje se da u svakom trenutku nose sa sobom putovnicu. &nbsp; === Azija === ==== Afganistan ==== Građani [[Afganistan]]a koji su stariji od 18 godina dužni su nositi nacionalni osobni dokument pod nazivom Tazkira. ==== Bahrein ==== Građani [[Bahrein]]ija moraju imati osobnu iskaznicu, koja se zove "pametna kartica", koja je priznata kao službeni dokument i može se koristiti za putovanja unutar zemalja [[Vijeće za suradnju arapskih zemalja Zaljeva|Zaljevskog vijeća za suradnju]], i putovnicu koja je priznata širom svijeta. &nbsp; ==== Bangladeš ==== Biometrijska identifikacija postoji u [[Bangladeš]]u od 2008. godine. Svi Bangladeši koji imaju 18 i više godina uključeni su u središnju biometrijsku bazu podataka, koju Bangladeško izborno povjerenstvo koristi za nadgledanje izbornog postupka u Bangladešu. Svim Bangladešima izdaje se ''NID kartica'' pomoću koje se mogu dobiti putovnica, vozačka dozvola, kreditna kartica i registracija vlasništva nad zemljištem. ==== Butan ==== [[Butan]]ska nacionalna osobna iskaznica je elektronička osobna iskaznica, obvezna za sve državljane Butana i košta 100 butanskih ngultruma. ==== Kina ==== <!-- {{CSS image crop|Image=Jumin shenfenzheng.jpg|bSize=170|cWidth=170|cHeight=110|Description=Chinese second generation ID card}} --> [[Narodna Republika Kina]] zahtijeva od svakog građanina starijeg od 16 godina nošenje osobne iskaznice sa sobom. Kartica je jedini prihvatljivi pravni dokument za zapošljavanje, dozvolu boravka, vozačku dozvolu ili putovnicu te za otvaranje bankovnih računa ili podnošenje zahtjeva za upis na fakultete visokog obrazovanja i tehničke škole. ==== Hong Kong ==== '''[[Hong Kong|Hong Konška]] osobna iskaznica''' (ili '''HKID''') službeni je identifikacijski dokument koji izdaje [[ Odjel za imigraciju (Hong Kong) |Imigracijski odjel Hong Konga]] svim osobama koje imaju pravo prebivališta, pravo na zemljište ili druge oblike ograničenog boravka u Hong Kongu dulje od 180 dana. Prema [[ Osnovni zakon Hong Konga |Osnovnom zakonu Hong Konga]], svi stalni stanovnici mogu dobiti '''Hong Kong trajnu osobnu iskaznicu''' koja kaže da imalac ima [[ Izdavanje prava na prebivalište, Hong Kong |pravo prebivališta u Hong Kongu]]. Sve osobe starije od 16 godina moraju imati važeći identifikacijski dokument sa sobom. Sve osobe starije od 16 godina moraju biti u mogućnosti dati na uvid valjane pravne dokumente tijelima vlasti na njihov zahtjev; u suprotnom mogu biti pritvoreni radi istrage njegovog identiteta i zakonskog prava da se nalaze u Hong Kongu. ==== Indija ==== Iako u [[Indija|Indiji]] ne postoji obvezna osobna iskaznica, [[ Aadhaar |Aadhaar]] kartica, višenamjenska nacionalna iskaznica s 16 osobnih podataka i jedinstvenim identifikacijskim brojem, dostupna je svim građanima od 2007. godine. Kartica sadrži fotografiju, puno ime, datum rođenja i jedinstveni 12-znamenkasti broj generiran slučajnim odabirom znamenki koje čine [[Osobni identifikacijski broj|nacionalni identifikacijski broj]]. Međutim, sama se kartica rijetko zahtijeva kao dokaz, a broj ili kopija kartice su dovoljni. Kartica ima ugrađeni SCOSTA QR kôd preko kojeg su dostupni svi detalji na kartici.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.ibnlive.com/news/a-smart-card-thatll-unite-india/41427-3.html |title=A smart card that'll unite India – India News |date=2007-05-27 |publisher=IBNLive |accessdate=2012-07-01 |archive-date=6. lipnja 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070606063330/http://www.ibnlive.com/news/a-smart-card-thatll-unite-india/41427-3.html |url-status=dead }}</ref> Pored Aadhaara, koriste se i [[ Stalni broj računa |PAN]] kartice, [[ Ration card (Indija) |obročne kartice]], biračke kartice i vozačke dozvole. Može ih izdati ili vlada Indije, ili vlada bilo koje savezne države, i vrijede u cijeloj državi. Može se koristiti i indijska putovnica. ==== Indonezija ==== [[Datoteka:Indonesian_identity_card.jpg|mini| Indonezijska nacionalna iskaznica ]] Stanovnici stariji od 17 godina moraju imati osobnu iskaznicu KTP (Kartu Tanda Penduduk). Kartica će identificirati je li posjednik [[Indonezija|državljanin Indonezije]] ili je strani državljanin. Od 2011. godine, indonezijska vlada započela je dvogodišnju kampanju izdavanja osobnih iskaznica koja koristi pametnu karticu i biometrijsko umnožavanje otiska prsta i [[ Prepoznavanje šarenice |šarenice]]. Ova će kartica pod nazivom Elektronska KTP (e-KTP) zamijeniti konvencionalnu osobnu iskaznicu s početkom u 2013. godini. ==== Iran ==== Svaki građanin [[Iran]]a ima identifikacijski dokument koji se na [[Perzijski jezik|perzijskom]] jeziku zove Shenasnameh (شناسنامه). Ovo je knjižica koja se temelji na rodnom listu državljanina a koja sadrži matični broj, datum rođenja, mjesto rođenja državljanina te imena, datume rođenja i matične brojeve staratelja / roditelja državljanina. Na ostalim stranicama Shenasnameha zabilježit će se njihov bračni status, imena supružnika, imena djece, datum svakog glasanja i na kraju njihova smrt. Svaki iranski stalni stanovnik stariji od 15 godina mora posjedovati važeću [[ Iranska nacionalna iskaznica |nacionalnu iskaznicu]] ([[Perzijski jezik|perzijski]] : کارت ملی) ili barem izvaditi svoj jedinstveni nacionalni broj iz bilo kojeg od lokalnih ogranaka vitalne evidencije iranskog Ministarstva unutarnjih poslova.<ref>[http://www.sabteahval.ir/Default.aspx?tabid=178 Obligation of National ID number for Iranian citizens] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200603151922/https://www.sabteahval.ir/Default.aspx?tabid=178 |date=3. lipnja 2020. }} <!-- {{in lang|fa}} --></ref> Za podnošenje zahtjeva za NID karticu (nacionalnu iskaznicu), podnositelj zahtjeva mora imati najmanje 15 godina i fotografiju priložiti uz izvod iz matične knjige rođenih. Od 21. lipnja 2008. NID kartice su obavezne za mnoge stvari u Iranu i iranskim misijama u inozemstvu (npr. za dobivanje putovnice, vozačke dozvole, bilo koji bankarski postupak itd. ).<ref>[https://archive.today/20070603044159/http://www.salamiran.org/content/index.php?option=com_content&task=view&id=249&Itemid=374]</ref> ==== Irak ==== Svaki irački državljanin mora imati nacionalnu karticu (البطاقة الوطنية). ==== Izrael ==== [[Datoteka:The_Example_of_the_Biometric_Teudat_Zehut_front_side.jpg|mini| Izraelska biometrijska nacionalna iskaznica ]] [[Izrael]]ski zakon zahtijeva od svakog stalnog stanovnika starijeg od 16 godina, bio državljanin Izraela ili ne, nositi identifikacijsku karticu pod nazivom ''te'udat zehut'' na hebrejskom, odnosno ''biţāqat huwīya'' na [[Arapski jezik|arapskom jeziku]]. Kartica je dizajnirana u dvojezičnom obliku, ispisana na [[Hebrejski jezik|hebrejskom]] i [[Arapski jezik|arapskom jeziku]]; međutim, osobni su podaci prema zadanom predstavljeni na hebrejskom i mogu se prikazati i na arapskom jeziku ako vlasnik tako odluči. Kartica mora na zahtjev biti predstavljena dežurnoj službenoj osobi (npr. policajcu), ali ako stanovnik to ne može učiniti, može se obratiti nadležnom tijelu u roku od pet dana kako bi izbjegao kaznu. Sve do sredine 1990-ih, identifikacijska kartica smatrala se jedinim pravno pouzdanim dokumentom za mnoge akcije poput glasanja ili otvaranja bankovnog računa. Od tada se nove izraelske vozačke dozvole, koje uključuju fotografije i dodatne osobne podatke, sada smatraju jednako pouzdanima za većinu ovih transakcija. U drugim situacijama bilo koji vlastiti dokument s fotografijama, poput putovnice ili vojne iskaznice, može biti dovoljan. ===== Palestinska uprava ===== [[Palestinska Autonomna Područja|Palestinska uprava]] izdaje identifikacijske kartice nakon sporazuma s [[Izrael]]om. Od 1995., u skladu sa [[Sporazumom iz Osla]], podaci se šalju u izraelske baze podataka i provjeravaju. U veljači 2014. objavljena je predsjednička odluka koju je donio palestinski predsjednik [[Mahmoud Abbas]] o ukidanju religijskog polja na iskaznicama.<ref>[[ Novinska agencija Ma'an |Ma'an News Agency]] – [http://www.maannews.net/eng/ViewDetails.aspx?ID=673377 PA to remove religion from ID cards] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150110192214/http://www.maannews.net/eng/ViewDetails.aspx?ID=673377|date=2015-01-10}} </ref> Izrael se usprotivio ukidanju ovog polja s palestinskih iskaznica jer Izrael kontrolira njihove službenu evidenciju, osobne iskaznice i putovnice, a Palestinska uprava nema pravo donijeti izmjene i dopune u tom smislu bez prethodnog odobrenja Izraela. Palestinska uprava u [[Ramala|Ramallahu]] rekla je da je ukidanje religijskog polja na iskaznicama bila u središtu pregovora s Izraelom od 1995. godine. Odluku su kritizirali državnici [[Hamas]]a u [[Pojas Gaze|Pojasu Gaze]], rekavši da je to neustavno i da se neće provoditi u Gazi.<ref>[http://www.al-monitor.com/pulse/originals/2014/02/palestinian-authority-hamas-national-id-religion.html# Al-Monitor – Hamas slams PA for removing religion from ID cards]</ref> ==== Kuvajt ==== [[Datoteka:KuwaitiID.jpg|mini| Prednja i stražnja strana kuvajtske nacionalne iskaznice ]] [[Kuvajt]]ska osobna iskaznica izdaje se kuvajtskim građanima. Može se koristiti kao [[ Putovnica |putni dokument]] prilikom posjeta zemljama u [[Vijeće za suradnju arapskih zemalja Zaljeva|Zaljevskom vijeću za suradnju]]. ==== Papua Nova Gvineja ==== E-nacionalne osobne iskaznice uvedene su u 2015.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.abc.net.au/news/2018-06-27/png-national-identification-program/9912590 |title=PNG minister defends controversial national identification program |date=2018-06-26}}</ref> ==== Japan ==== Od [[japan]]skih državljana nije traženo sa sobom imati identifikacijske dokumente na području Japana. Kad je potrebno, uobičajeno se koriste i prihvaćaju službeni dokumenti, poput japanske vozačke dozvole, osnovne kartice za registraciju prebivališta,<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.soumu.go.jp/english/lab/index.html |title=Ministry of Internal Affairs and Communications &#124; Local Administration Bureau(LAB) |publisher=Soumu.go.jp |accessdate=2012-07-01}}</ref> dozvola za radio-operatera,<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.tele.soumu.go.jp/e/sys/operator/index.htm |title=MIC The Radio Use Website &#124; Radio Operator System |date=2011-03-31 |publisher=Tele.soumu.go.jp |accessdate=2012-07-01}}</ref> kartica socijalnog osiguranja, kartica zdravstvenog osiguranja ili putovnica. S druge strane, srednjoročni i inozemni rezidenti dužni su nositi svoje [[ Zairyū karta |Zairyū kartice]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.immi-moj.go.jp/newimmiact_1/en/q-and-a_page2.html#q42-a |title=Frequently Asked Questions |publisher=Immigration Bureau of Japan |accessdate=2013-10-27}}</ref> dok će kratkoročni posjetitelji i turisti (oni s naljepnicom za privremene posjetitelje u putovnici) morati nositi svoje [[Putovnica|putovnice]]. ==== Macao ==== [[Datoteka:Macau_ID_card_2013.jpg|mini| Prednja strana osobne iskaznice Makaoa ]] [[Datoteka:Macau_ID_card_back_2013.jpg|mini| Stražnja strana osobne iskaznice Makaoa ]] Osobna iskaznica Makaua je službeni dokument koji izdaje identifikacijski odjel stalnim stanovnicima i osobama koje nemaju stalno prebivalište. ==== Malezija ==== U [[Malezija|Maleziji]] je '''MyKad''' obvezni identifikacijski dokument za [[Malezija|malezijske]] državljane od 12 i više godina. Predstavljena od strane ''Državnog odjela za registraciju'' 5. rujna 2001. kao jedna od četiri vodeće aplikacije MSC Malezije<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.jpn.gov.my/sites/default/files/rotor/mykad_banner2.png |title=MSC Malaysia Flagship Applications |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130502110045/http://www.jpn.gov.my/sites/default/files/rotor/mykad_banner2.png |archivedate=2013-05-02 |accessdate=2010-12-28}}</ref> i zamjenu za '''Osobnu iskazicu visoke kvalitete''' (''Kad Pengenalan Bermutu Tinggi'' ), Malezija je postala prva zemlja u svijetu koja koristi identifikacijsua karticu koja sadrži identifikacijsku fotografiju i [[Biometrija|biometrijske]] podatke o otiscima prsta na ugrađenom računalnom čipu ugrađenom u komad plastike. ==== Mijanmar ==== Državljani [[Mjanmar|Mijanmara]] dužni su izvaditi Nacionalnu registracijsku karticu (NRC), dok ne-državljani dobivaju inozemnu registracijsku karticu (FRC). ==== Nepal ==== [[Datoteka:National_Identity_Card_(Nepal).png|mini|169x169px| Nepalska [[Biometrija|Biometrijska]] iskaznica ]] Nove biometrijske kartice uvedene su u 2018. godini. Informacije se prikazuju i na engleskom i na [[Nepalski jezik|nepalskom]] jeziku.<ref>{{Citiranje weba |url=https://thehimalayantimes.com/nepal/national-id-card-distribution-process-begins/ |title=National ID card distribution process begins |date=2018-05-26}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://myrepublica.nagariknetwork.com/news/govt-geared-up-preparation-to-distribute-national-identity-cards/ |title=Govt prepares to distribute National Identity Card}}</ref> ==== Pakistan ==== U [[Pakistan]]u se svi punoljetni građani moraju s 18 godina registrirati za računalni interni identifikacijski karton (CNIC), s jedinstvenim brojem. CNIC služi kao identifikacijski dokument za potvrdu identiteta pojedinca kao građanina [[Pakistan]]a. Ranije su građanima Pakistana izdavane nacionalne identifikacijske kartice (NIC). Sada je vlada prebacila sve svoje postojeće evidencije Nacionalnih iskaznica (NIC) u središnju računalnu bazu podataka kojom upravlja [[ Nadra |NADRA]]. Novi CNIC-ovi lako su čitljivi i imaju sigurnosne značajke kao što su podaci skeniranja lica i otiska prstiju. Krajem 2013. godine postale su dostupne i pametne nacionalne osobne iskaznice, tzv. SNIC-ovi. ==== Filipini ==== Nova [[Filipini|filipinska]] iskaznica poznata kao Identifikacijska iskaznica Filipinskog sustava (PhilSys) počela je se izdavati u kolovozu 2018. građanima Filipina i stranim državljanima u dobi od 18 godina. Ova nacionalna osobna iskaznica nije obvezna, ali treba uskladiti postojeće vladine identifikacijske iskaznice koje su već izdane - uključujući Jedinstvenu višenamjensku iskaznicu koja se izdaje članovima sustava socijalnog osiguranja, sustava državnih službi osiguranja, filipinske korporacije zdravstvenog osiguranja i Fonda za razvoj (Pag-IBIG fond). ==== Singapur ==== U [[Singapur]]u se svaki građanin i stalno boravište (PR) moraju registrirati u dobi od 15 godina za osobnu iskaznicu (IC). Iskaznica je potrebna ne samo za postupke države, već i za svakodnevne transakcije, poput registracije za mobilnu telefonsku liniju, dobivanja određenih popusta u trgovinama i prijave na određenim web stranicama na internetu. Škole ga često koriste za prepoznavanje učenika na ispitima.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.ica.gov.sg/services_centre_overview.aspx?pageid=264&secid=72 |title=Identity Card services |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120610084855/http://www.ica.gov.sg/services_centre_overview.aspx?pageid=264&secid=72 |archivedate=2012-06-10 |publisher=ICA |accessdate=2012-07-01}}</ref> ==== Južna Korea ==== Svakom građaninu [[Južna Koreja|Južne Koreje]] starijem od 17 godina izdaje se osobna iskaznica pod nazivom ''Jumindeungrokjeung'' (주민등록증). U svojoj je povijesti imala nekoliko promjena, a najnoviji oblik bio je plastična kartica koja ispunjava ISO 7810. Kartica sadrži fotografiju vlasnika i 15-znamenkasti broj koji se izračunava od rođendana i mjesta rođenja. Hologram se primjenjuje u svrhu sprječavanja krivotvorenja. Ta kartica nema dodatne značajke koje se koriste za identificiranje vlasnika, osim fotografije. Osim ove kartice, južnokorejska vlada prihvaća korejsku vozačku dozvolu, tuđinsku registracijsku karticu, putovnicu i osobnu iskaznicu državnog službenika kao službenu osobnu iskaznicu. ==== Šri Lanka ==== E- '''nacionalna osobna iskaznica''' ([[Kratica|skraćenica]]: E-NIC) je osobni dokument koji se koristi u [[Šri Lanka|Šri Lanki]]. Obvezno je da svi šrilankanski građani koji imaju šesnaest godina i više imaju NIC. NIC-ovi izdaju se od Odjela za registraciju osoba. Zakon o registraciji osoba br. 32 iz 1968. izmijenjen i dopunjen Zakonom br. 28 i 37. iz 1971. i Zakonom br.11 iz 1981. godine koji regulira izdavanje i uporabu NIC-a. [[Šri Lanka]] je u procesu izrade [[RFID]] NIC kartice zasnovane na pametnoj kartici koja će zamijeniti zastarjele kartice 'laminiranog tipa' pohranjivanjem podataka o vlasnicima na čip koji mogu čitati banke, uredi itd. te na taj način smanjiti potrebu za fizičkim pohranjivanjem tih podataka, jer će oni biti spremljeni na serveru. NIC broj koristi se za jedinstvenu osobnu identifikaciju, slično kao i [[OIB]] u Hrvatskoj. U [[Šri Lanka|Šri Lanki]] svi građani stariji od 16 godina moraju podnijeti zahtjev za izdavanje Nacionalne osobne iskaznice (NIC). Svaki NIC ima jedinstveni 10-znamenkasti broj, u formatu 000000000A (gdje je 0 znamenka, a A slovo). Prve dvije znamenke broja su godine rođenja (npr .: 93xxxxxxxx za nekoga rođenog 1993.). Završno slovo je općenito „V“ ili „X“. Za prijavu putovnice (osoba mora imati preko 16 gdina starosti), vozačke dozvole (preko 18 godina) i glasovanja (preko 18 godina) potreban je NIC broj. Uz to, svi građani moraju nositi svoje NIC-ove u svakom trenutku kao dokaz identiteta, s obzirom na sigurnosnu situaciju u državi. NIC -ovi se ne izdaju ne-državljanima koji još uvijek moraju nositi obrazac za identifikaciju fotografija (poput fotokopije svoje putovnice ili strane vozačke dozvole) u svakom trenutku. ==== Tajvan ==== "Nacionalna identifikacijska iskaznica" se izdaje svim državljanima [[Republika Kina|Republike Kine (službeno ime Tajvana)]] starima 14 i više godina koji imaju registrirano domaćinstvo na području Tajvana. Identifikacijska kartica koristi se za gotovo sve aktivnosti koje zahtijevaju provjeru identiteta unutar Tajvana, poput otvaranja bankovnih računa, iznajmljivanja stanova, zahtjeva za zapošljavanje i glasovanja. Identifikacijska iskaznica sadrži fotografiju vlasnika, ID broj, [[Kineski jezik|kinesko ime]] i datum rođenja baziranom na [[Minguoski kalendar|Minguo kalendar]]<nowiki/>u. Na poleđini kartice nalaze se i adresa registrirane osobe na koju se šalje službena korespodencija, mjesto rođenja i ime legalnog sljedbenika ili supružnika (ako postoje). Ako se stanovnici presele, moraju se ponovno registrirati u općinskom uredu. Državljani Tajvana s registracijom domaćinstva na Tajvanu poznati su kao "registrirani državljani". Državljani Tajvana koji nemaju registraciju domaćinstva na Tajvanu (poznatu kao "neregistrirani državljani") ne ispunjavaju uvjete za identifikacijsku iskaznicu i pripadajuće privilegije (npr. Pravo glasa i pravo prebivališta u Tajvanu), ali se kvalificiraju za putovnicu Republike Kine koja, za razliku od osobne iskaznice, ne pokazuje prava boravka u Tajvanu. Ako su takvi "neregistrirani državljani" stanovnici Tajvana, imat će potvrdu o prebivalištu na Tajvanu kao identifikacijski dokument, koji je gotovo identičan potvrdi o prebivalištu stranaca izdanoj stranim državljanima s prebivalištem u Tajvanu. ==== Tajland ==== [[Datoteka:Thai_National_ID_card_2017_version.png|mini| Tajlandska nacionalna iskaznica ]] Na [[Tajland]]u je tajlandska nacionalna iskaznica (tajlandski: บัตร ประจำ ตัว ประชาชน; RTGS: bat pracham tua pracha chon) službeni identifikacijski dokument izdan samo tajlandskim državljanima. Kartica dokazuje identitet vlasnika za primanje državnih usluga i drugih prava. ==== Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) ==== Federalna uprava za identitet i državljanstvo vladina je agencija odgovorna za izdavanje Nacionalnih iskaznica za državljane (državljane UAE-a), državljane i stanovnike [[Vijeće za suradnju arapskih zemalja Zaljeva|GCC-a (Gulf Corporation Council)]] u državi. Svi pojedinci imaju pravo prijaviti se za osobnu iskaznicu u svim dobima. Za pojedince od 15 godina i više, biometrija prsta (10 otisaka prstiju, dlan i pisač) bilježi se u postupku registracije. Svaka osoba ima jedinstveni 15-znamenkasti identifikacijski broj (IDN) koji osoba posjeduje tijekom cijelog života. Iskaznica je pametna kartica koja posjeduje vrhunsku tehnologiju u polju pametnih kartica s vrlo visokim sigurnosnim značajkama koje otežavaju kopiranje. Radi se o kombiniranoj pametnoj kartici od 144 KB, gdje elektronički čip uključuje osobne podatke, 2 otiska prsta, četveroznamenkasti PIN kod, digitalni potpis i certifikate (digitalne i enkripcijske). Osobna fotografija, IDN, ime, datum rođenja, potpis, državljanstvo i datum isteka osobne iskaznice polja su vidljiva na fizičkoj kartici. Iskaznica se koristi kao službeni identifikacijski dokument u [[Ujedinjeni Arapski Emirati|UAE]] za sve pojedince koji imaju koristi od usluga u vladi, neke nevladine i privatne subjekte u UAE. To podržava viziju UAE-a o pametnoj vladi jer se osobna iskaznica koristi za siguran pristup e-uslugama u zemlji. Osobnu iskaznicu građani mogu koristiti i kao službeni putni dokument između zemalja GCC-a umjesto korištenja putovnice. Provedba nacionalnog programa osobne iskaznice u UAE poboljšala je sigurnost pojedinaca zaštitom njihovog identiteta i sprečavanjem krađe identiteta.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.id.gov.ae |title=الهيئة الاتحادية للهوية والجنسية |access-date=11. kolovoza 2021. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20180224035615/https://www.id.gov.ae/ |archivedate=24. veljače 2018.}}</ref> ==== Vijetnam ==== U [[Vijetnam]]u svi građani stariji od 14 godina moraju posjedovati '''osobnu iskaznicu koju pruža''' lokalna vlast. === Europa === ==== Europski Gospodarski Prostor ==== Nacionalne iskaznice izdane građanima EGP ([[Europska unija]], [[Island]], [[Lihtenštajn]], [[Norveška]]) i [[Švicarska|Švicarske]], u kojima se navodi državljanstvo EGP-a ili Švicarske, mogu se koristiti kao osobni dokument unutar matične zemlje i kao [[ Putovnica |putni dokument]] kojim se može ostvarivati [[ Direktiva 2004/38 / EZ o pravu na slobodno kretanje i prebivanje |pravo slobodnog kretanja]] u [[Europski gospodarski prostor|EGP-u]] i [[Švicarska|Švicarskoj]].<ref>[https://www.gov.uk/government/publications/what-are-acceptable-travel-documents-for-entry-clearance-ecb08/ecb08-what-are-acceptable-travel-documents-for-entry-clearance#ecb811-identity-cards-of-eea-and-swiss-nationals ECB08: What are acceptable travel documents for entry clearance], UK Visas and Immigration. Retrieved 12 January 2015.</ref> Tijekom [[Predsjedavanje Europskom unijom|britanskog predsjedanja EU-om 2005. godine]] donesena je odluka da se: "Dogovore zajednički standardi sigurnosnih značajki i dogovore procedure izdavanja osobnih iskaznica (prosinac 2005.), s detaljnim standardima koji će se dogovoriti što je prije moguće nakon toga. S tim u vezi, predsjedništvo Velike Britanije iznijelo je prijedlog za korištenjem biometrije u cijeloj Eurpskoj uniji na nacionalnim osobnim iskaznicama".<ref>{{Citiranje weba |url=http://ec.europa.eu/idabc/en/document/4440/330 |title=EU: UK Presidency advances EU-wide ID card standards, data retention and intelligence sharing to fight terrorism |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070821085425/http://ec.europa.eu/idabc/en/document/4440/330 |archivedate=2007-08-21 |date=2005-07-14 |publisher=eGovernment News |accessdate=2007-04-18}}</ref> 15. svibnja 2019. Europska unija donijela je novu uredbu o jačanju sigurnosti osobnih iskaznica građana Unije i boravišnih isprava koje se izdaju građanima Unije i članovima njihovih obitelji koji ostvaruju pravo na slobodno kretanje.<ref>{{Citiranje weba |url=https://data.consilium.europa.eu/doc/document/PE-70-2019-INIT/hr/pdf |title=UREDBA EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA o jačanju sigurnosti osobnih iskaznica građana Unije i boravišnih isprava koje se izdaju građanima Unije i članovima njihovih obitelji koji ostvaruju pravo na slobodno kretanje |date=2019-05-15 |accessdate=2020-09-11}}</ref> Prema novim pravilima osobne iskaznice morat će se izrađivati na jedinstvenom obrascu formata kreditne kartice (ID-1), uključivati strojno čitljivu zonu te zadovoljavati minimalne sigurnosne standarde koje je utvrdio ICAO (Međunarodna organizacija civilnog zrakoplovstva). Također će morati sadržavati fotografiju i dva otiska prstiju nositelja iskaznice, pohranjene u digitalnom formatu, na beskontaktnom čipu. Na osobnim iskaznicama na zastavi EU-a bit će navedena oznaka zemlje države članice koja je izdaje. Najkraći rok valjanosti osobnih iskaznica bit će pet godina, a najdulji deset godina. Države članice mogu izdavati osobne iskaznice s duljim rokom valjanosti za osobe od sedamdeset ili više godina. Ako se izdaju, osobne iskaznice za maloljetnike mogu imati rok valjanosti kraći od pet godina.[https://www.consilium.europa.eu/hr/press/press-releases/2019/06/06/better-security-for-id-documents-council-adopts-new-rules/] ===== Austrija ===== [[Austrija|Austrijska]] osobna iskaznica izdaje se austrijskim državljanima. Može se koristiti kao putni dokument za posjećivanje zemalja u EGP (EU plus EFTA), posjedima Britanske krune, Albanije, Bosne i Hercegovine, Gruzije, Kosova, Moldavije, Crne Gore, Republike Sjeverne Makedonije, Sjevernog Cipra (međunarodno nepriznate države), Srbije, Montserrata, Francuskih prekomorskih teritorija i Posjedima Britanske krune, te za organizirana putovanja u Jordan (preko aerodroma Aqaba) i Tunis. Samo oko 10% građana Austrije imalo je ovu iskaznicu u 2012. godini jer se austrijske vozačke dozvole mogu koristiti u zemlji i austrijske putovnice su šire prihvaćene u inozemstvu. ===== Belgija ===== [[Datoteka:New Belgian ID (2021) (front).png|mini|Belgijska nacionalna iskaznica]] U [[Belgija|Belgiji]] se osobama starijim od 12 godina izdaje osobna iskaznica ( {{Jezik|fr|carte d'identité}} na francuskom jeziku {{Jezik|nl|identiteitskaart}} na nizozemskom i {{Jezik|de|Personalausweis}} na njemačkom jeziku), a od 15. godine nošenje ove kartice u svakom trenutku je obavezno. Za strance koji borave u Belgiji izdaju se slične kartice (kartice za strance, {{Jezik|nl|vreemdelingenkaart}} na nizozemskom, {{Jezik|fr|carte pour étrangers}} na francuskom), iako mogu nositi i putovnicu, radnu dozvolu ili (privremenu) boravišnu dozvolu. Od 2000. godine sve novoizdane belgijske osobne iskaznice imaju čip ( eID kartica ), a očekuje se da će uvođenje ovih kartica biti dovršeno tijekom 2009. godine. Od 2008. gore spomenuta kartica za strance također se zamjenjuje eID karticom koja sadrži sličan čip. EID kartice mogu se koristiti i u javnom i u privatnom sektoru za identifikaciju i za izradu pravno obvezujućih elektroničkih potpisa. Do kraja 2010. belgijski konzulati su izdavali osobne iskaznice starog stila (105 x 75 mm) belgijskim državljanima koji su trajno boravili u svojoj jurisdikciji i koji su se odlučili registrirati u konzulatu. Od 2011. belgijski konzulati izdaju elektroničke osobne iskaznice, čiji se elektronički čip ipak ne aktivira. ===== Bugarska ===== [[Datoteka:Bulgarian_identity_card.png|mini| Bugarska osobna iskaznica ]] U [[Bugarska|Bugarskoj]] je obvezno posjedovati osobnu iskaznicu (bugarski - лична карта, lichna karta) u dobi od 14 godina. Svaka osoba starija od 14 godina koju policija provjeri bez posjedovanja barem nekog oblika identifikacije kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 50 bugarskih leva (oko 25 eura). ===== Hrvatska ===== [[Datoteka:Croatian National ID 2021 - front.jpg|mini| Uzorak [[Hrvatska osobna iskaznica|hrvatske iskaznice]] ]] Svi hrvatski državljani mogu zatražiti [[Hrvatska osobna iskaznica|Osobnu iskaznicu]]. Sve osobe starije od 18 godina moraju imati osobnu iskaznicu i nositi je u svakom trenutku. Odbijanje nošenja ili davanja na uvid osobne iskaznice policijskom službeniku može dovesti do novčane kazne od 100 [[Hrvatska kuna|kuna]] ili više te pritvorom dok se ne provjeri identitet pojedinca ne može provjeriti otiscima prstiju. Hrvatska osobna iskaznica vrijedi na području cijele [[Europska unija|Europske unije]] a može se koristiti i za putovanja kroz zemlje [[Zapadni Balkan|Balkana]] koje nisu članice EU. Dizajn hrvatske osobne iskaznice iz 2013. pripremljen je za buduću ugradnju čipa [[ Elektronička osobna iskaznica |elektroničke osobne iskaznice]] koji je predviđen za primjenu u 2014. godini.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.akd.hr/?p=8 |title=Osobna iskaznica &#124; AKD |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150511060601/http://www.akd.hr/?p=8 |archivedate=2015-05-11 |publisher=Akd.hr |accessdate=2013-10-28}}</ref> Od 8. lipnja 2015 izdaje se elektronička osobna iskaznica. Elektronička osobna iskaznica sadrži kontaktni čip na kojem mogu biti prisutni EU kvalificirani certifikati: * identifikacijski certifikat (osobe od 6 do 18 godina) * identifikacijski i kvalificirani potpisni certifikat (osobe od 18 do 65 godina) Od 2. kolovoza 2021 dostupna je druga generacija hrvatske osobne iskaznice. Osim dodatnih biometrijskih podataka na beskontaktnom čipu, omogućena je [https://mobile.eid.hr besplatna aktivacija] mobilnog identiteta [https://certilia.com Certilia]. Nakon aktivacije, Certilia mobilnu aplikaciju je moguće koristiti za EU kvalificirano elektroničko potpisivanje pdf dokumenata ili prijavu visokom razinom u sustav [[e-Građani]]. Elektroniči potpisani dokumenti iz mobilne aplikacije Certilia ostvaruju pravnu snagu temeljem čl. 25 st. 2 [https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX%3A32014R0910 uredbe EU 910/2014 eIDAS] i u potpunosti zamjenjuju vlastoručni potpis. ===== Cipar ===== Stjecanje i posjedovanje civilne osobne iskaznice obvezno je za sve osobe koje imaju dvanaest i više godina. 29. siječnja 2015. najavljeno je da će sve buduće iskaznice koje se izdaju biti biometrijske.<ref>{{Citiranje novina |url=http://www.philenews.com/el-gr/koinonia-eidiseis/160/239744/sti-ekdosi-viometrikon-taftotiton-prochorei-i-kyvernisi |accessdate=2015-01-29 |work=Philenews |date=2015-01-29 |language=el}}</ref> Može ih se zatražiti u centrima za pomoć građanima (KEP) ili u konzulatima s uređajima za snimanje biometrijskih podataka. Osobna iskaznica košta 30 eura za odrasle i 20 eura za djecu s 10 odnosno 5 godina važenja. Ujedno je i valjana putna isprava za čitavu Europsku uniju. ===== Češka Republika ===== Na [[Češki jezik|češkom]] jeziku nazvana ''Občanský průkaz'' osobna je iskaznica s fotografijom koja se izdaje svim građanima [[Češka|Češke]] Republike u dobi od 15 i više godina. Službeno su je priznale sve države članice [[Europska unija|Europske unije]] za putovanja unutar EU. Za putovanje izvan EU uglavnom je potrebna [[Putovnica Češke|češka putovnica]]. ===== Danska ===== [[Danska]] je jedna od rijetkih zemalja EU-a koja trenutno ne izdaje standardne EU osobne iskaznice (ne računajući [[Vozačka dozvola|vozačke dozvole]] i [[Putovnica|putovnice]] izdane u druge svrhe). Danski državljani nisu obvezni nositi osobnu iskaznicu. Tradicionalni identifikacijski dokument (bez fotografije) tzv. ''Potvrda'' o ''osobnom identifikacijskom broju'' ([[Danski jezik|danski]]: ''Personnummerbevis'') u danskom je društvu malo korisna, jer je uvelike zamijenjena znatno svestranijom ''Karticom nacionalnog zdravstvenog osiguranja'' (danski: ''Sundhedskortet'') koja sadrži iste informacije i još mnogo toga. Nacionalna kartica zdravstvenog osiguranja izdaje se svim građanima od 12 godina. Obično se naziva osobnom iskaznicom usprkos činjenici da nema fotografiju vlasnika. Obje potvrde preuzimaju svoje podatke iz sustava civilne registracije. No, ''personnummerbevis'' se izdaje i danas i to od rujna 1968. godine. Danske vozačke dozvole i putovnice jedine su identifikacijske iskaznice koje je izdala vlada, a koje sadrže i [[ Osobni identifikacijski broj (Danska) |osobni identifikacijski broj]] i fotografiju. Strani državljanin bez vozačke sposobnosti koji živi u Danskoj ne može dobiti takve dokumente. Strane vozačke dozvole i putovnice prihvaćaju se s ograničenjima. Stranac koji živi u Danskoj imat će dozvolu boravka sa svojim osobnim identifikacijskim brojem i fotografijom. Do 2004. godine, nacionalna debitna kartica [[ Dankort |Dankort]] sadržavala je fotografiju vlasnika i široko je bila prihvaćena kao osobna iskaznica. Danske banke uspješno su lobirale za uklanjanje slika s nacionalnih debitnih kartica, pa tako Dankort od 2004. više ne sadržava fotografiju. Stoga se rijetko privaća za identifikaciju. U periodu od 2004. do 2016. godine danske županije izdavale su "foto osobnu iskaznicu" (billedlegitimationskort), koja se može upotrebljavati kao potvrda starosti, ali je ograničena u svrhu identifikacije zbog ograničene sigurnosti izdavanja i ne vrijedi za putovanja u EU. Od 2017. županije izdaju osobne iskaznice (legitimationskort) koji imaju veću sigurnost i važe za identifikacijske svrhe, ali još uvijek ne vrijede za putovanja unutar EU-a.<ref name="borgerdk">[https://www.borger.dk/samfund-og-rettigheder/Folkeregister-og-CPR/legitimation-og-id-kort Legitimationskort]</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=https://borgerservice.herning.dk/borgerservice/herning-kommunes-legitimationskort |title=Legitimationskort |journal= |access-date=3. lipnja 2020. |archive-date=23. rujna 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200923105406/https://borgerservice.herning.dk/borgerservice/herning-kommunes-legitimationskort |url-status=dead }}</ref> Od početka 2018. godine kartici je bilo moguće dodati državljanstvo kako bi se omogućio prolazak švedskih graničnih kontrola, nešto što je Švedska nakratko dozvolila, ali onemogućila 2019.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.brk.dk/Nyheder/Sider/Legitimationskort-er-IKKE-l%C3%A6ngere-gyldigt-ved-rejser-over-Sverige.aspx |title=Legitimationskort er IKKE længere gyldigt ved rejser over Sverige |date=2019-09-26 |language=Danish |publisher=Bornholms Regionskommune |accessdate=2020-03-22 |archive-date=3. lipnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200603222805/https://www.brk.dk/Nyheder/Sider/Legitimationskort-er-IKKE-l%C3%A6ngere-gyldigt-ved-rejser-over-Sverige.aspx |url-status=dead }}</ref> Kartice još uvijek ne potvrđuju u potpunosti zahtjeve međunarodnih putnih isprava i nisu odobrene za putovanja u EU jer ne sadrže podatke o spolu i datumu rođenja (ali sadrži danski matični broj) i nemaju strojno čitljive podatke i čip, te nisu registrirane u bazi podataka EU putnih dokumenata PRADO.<ref>{{Citiranje weba |url=https://oim.dk/nyheder/nyhedsarkiv/2017/nov/nationalitet-kommer-med-paa-nyt-legitimationskort/ |title=Nationalitet kommer med på nyt legitimationskort |access-date=3. lipnja 2020. |archive-date=23. lipnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190623172738/https://oim.dk/nyheder/nyhedsarkiv/2017/nov/nationalitet-kommer-med-paa-nyt-legitimationskort/ |url-status=dead }}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.icao.int/publications/Documents/9303_p5_cons_en.pdf |title=Machine Readable Travel Documents - Part 5 |publisher=ICAO |accessdate=2019-06-23}}</ref> ===== Estonija ===== [[Estonija|Estonska]] osobna iskaznica ([[Estonski jezik|estonski]]: ID-kaart) je čipirana iskaznica s fotografijom nositelja. Estonsku osobnu iskaznicu službeno su priznale sve države članice [[Europska unija|Europske unije]] za putovanja unutar EU. Za putovanja izvan EU, estonskim državljanima može biti potrebna i [[Putovnica Estonije|putovnica]]. Čip kartice pohranjuje [[Asimetrična kriptografija|par ključeva]], koji korisnicima omogućuje kriptografsko potpisivanje digitalnih dokumenata na temelju principa [[ Kriptografija javnog ključa |kriptografije javnog ključa]] pomoću [[ DigiDoc |DigiDoc-a]]. Prema estonskom zakonu, od 15. prosinca 2000. kriptografski potpis pravno je jednak ručnom [[potpis]]u. Estonska se osobna iskaznica koristi i za autentifikaciju u estonskom ambicioznom programu [[ Elektronsko glasanje u Estoniji |glasovanja preko interneta]]. U veljači 2007. godine Estonija je postala prva zemlja na svijetu koja je pokrenula elektronsko glasanje za parlamentarne izbore. Preko 30 000 birača sudjelovalo je u prvim e-izborima u zemlji. Do 2014. godine, na izborima za [[Europski parlament]], broj e-birača porastao je na više od 100 000 što čini 31% od ukupnih glasova.<ref>[http://ep2014.vvk.ee/detailed.html] Detailed results of Estonian European Parliament elections</ref> ===== Finska ===== U [[Finska|Finskoj]] svaki građanin može dobiti osobnu iskaznicu (''henkilökortti'' / ''identitetskort'' ). Ovo je, zajedno s putovnicom, jedan od dva službena dokumenta. Dostupna je kao elektronička osobna iskaznica (''sähköinen henkilökortti'' / ''elektroniskt identitetskort'' ) koja omogućuje prijavu u određene državne službe na Internetu. Vozačke dozvole i KELA (socijalno osiguranje) kartice s fotografijom također se široko koriste u opće svrhe identifikacije iako nisu službeno priznate kao takve. Međutim, KELA je prekinula praksu izdavanja iskaznica socijalne sigurnosti s fotografijom nositelja, a s druge strane postalo je moguće socijalno osiguranje ugraditi u nacionalnu iskaznicu. U većini slučajeva kada je potrebna identifikacija, važeći dokumenti su samo osobna iskaznica, putovnica ili vozačka dozvola. Međutim, građanin nije dužan nositi ništa od toga. ===== Francuska ===== [[Datoteka:French_Identity_card_1988_-_1994.jpg|alt=French Identity card 1988 - 1994.jpg|mini| Uzorak francuske osobne iskaznice izdane u periodu 1988. – 1994. godine, sličan modernoj osobnoj iskaznici (1994.–danas) ]] [[Datoteka:French_Identity_card_1988_-_1994_Back.jpg|alt=French Identity card 1988 - 1994.jpg|mini| Pozadina uzorka francuske osobne iskaznice izdane u periodu 1988. – 1994. godine, slična modernoj osobnoj iskaznici (1994.–danas) ]] [[Francuska]] ima nacionalnu iskaznicu za sve građane od početka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] u 1940. Obvezni su osobni dokumenti kreirani prije, za radnike od 1803. do 1890., za nomade (''gens du voyage'') 1912., a za strance 1917. tijekom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Nacionalne iskaznice prvi su put izdane kao ''carte d'identité Française'' prema zakonu iz 27. listopada 1940. i bile su obvezne za sve starije od 16 godina. Iskaznice su vrijedile 10 godina, morale su se ažurirati u roku od godinu dana u slučaju promjene prebivališta, a njihovo obnavljanje zahtijevalo je plaćanje pristojbe. Pod [[Višijska Francuska|Vichy režimom]], uz fotografiju lica, prezimena, imena, datuma i mjesta rođenja, kartica je sadržavala i nacionalni identifikacijski broj kojim upravlja nacionalna statistika [[ INSEE |INSEE]], a koji se koristi i kao matični broj nacionalne službe, kao broj računa socijalnog osiguranja za zdravstvene i mirovinske beneficije, za pristup sudskim spisima i za porezne svrhe. Dekretom 55-1397 22. listopada 1955. uvedena je<ref>{{Citiranje weba |url=http://legifrance.gouv.fr/jopdf/common/jo_pdf.jsp?numJO=0&dateJO=19551027&pageDebut=10604&pageFin=&pageCourante=10604 |title=Decree 55-1397 of October 22, 1955, initial version. |date=1955-10-27 |language=French |publisher=Legifrance.gouv.fr |accessdate=2012-07-01 |archive-date=18. listopada 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20151018150131/http://legifrance.gouv.fr/jopdf/common/jo_pdf.jsp?numJO=0&dateJO=19551027&pageDebut=10604&pageFin=&pageCourante=10604 |url-status=dead }}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.legifrance.com/affichTexte.do?cidTexte=JORFTEXT000000848756&fastPos=1&fastReqId=684983788&categorieLien=id&oldAction=rechTexte |title=Decree 55-1397 of October 22, 1955 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120306105304/http://www.legifrance.com/affichTexte.do?cidTexte=JORFTEXT000000848756&fastPos=1&fastReqId=684983788&categorieLien=id&oldAction=rechTexte |archivedate=2012-03-06 |language=French |publisher=Legifrance.com |accessdate=2012-07-01}}</ref> revidirana neobvezna karta ''carte nationale d'identité'' (CNI). Zakon (čl. 78–1 do 78–6 francuskog Zakona o kaznenom postupku (''Code de procédure pénale'')<ref name="195.83.177.9">{{Citiranje weba |url=http://195.83.177.9/code/liste.phtml?lang=uk&c=34&r=3914 |title=Code of criminal procedure, Book I, Title II, Chapter III |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120226213414/http://195.83.177.9/code/liste.phtml?lang=uk&c=34&r=3914 |archivedate=2012-02-26 |language=French |publisher=195.83.177.9 |accessdate=2012-07-01}}</ref> spominje samo da se prilikom provjere osobne iskaznice koju obavlja policija, žandarmerija ili carinik može dokazati njegov identitet „na bilo koji način”, čija je valjanost prepuštena presudi službenika za provedbu zakona. Iako izričito nije navedeno u zakonu, prema sudskoj praksi dovoljni su osobna iskaznica, vozačka dozvola, putovnica, viza, ''[[ Stalni boravak |Carte de Séjour]] te'' [[ Registracija birača |glasačka iskaznica]]. Odluka o prihvaćanju drugih dokumenata, s ili bez fotografije dositelja, poput kartice socijalnog osiguranja, putne kartice ili bankovne kartice, prepušta se službeniku za provođenje zakona. Prema čl. 78-2 francuskog Zakona o kaznenom postupku provjere identiteta moguće su samo:<ref>[http://vosdroits.service-public.fr/particuliers/F1036.xhtml#titreN100F0 Service-Public.fr, Le site officiel de l'administration française.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150910165715/http://vosdroits.service-public.fr/particuliers/F1036.xhtml#titreN100F0 |date=10. rujna 2015. }} ''Quelles sont les règles en matière de contrôle et de vérification d'identité ?''</ref> * uvlake 1 i 2: ako ste predmet ispitivanja ili istrage, ako jeste počinili, pripremili ili pokušali počiniti kazneno djelo ili ako ste u mogućnosti dati informacije o tome (''contrôle judiciaire'');<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.legifrance.gouv.fr/affichJuriJudi.do?oldAction=rechExpJuriJudi&idTexte=JURITEXT000017830085&fastReqId=1726079256&fastPos=1 |title=Cass. crim. 05/02/2007, n°07-81517, Bull., n°112 |language=French |publisher=Legifrance.gouv.fr |accessdate=2012-07-01}}</ref> * uvlaka 4: unutar 20 km od francuskih granica i u lukama, zračnim lukama te na željezničkim stanicama otvorenim za međunarodni promet (''contrôle aux frontières'');<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.legifrance.gouv.fr/affichJuriJudi.do?oldAction=rechExpJuriJudi&idTexte=JURITEXT000017830144&fastReqId=637441257&fastPos=1 |title=Cass. crim. 05/03/2007, n°07-81331, Bull., n°117 |language=French |publisher=Legifrance.gouv.fr |accessdate=2012-07-01}}</ref> * uvlaka 3: bez obzira na ponašanje osobe, kako bi se spriječilo narušavanje javnog reda i posebice djela protiv sigurnosti ljudi ili imovine ( ''contrôle administratif'' ).<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.legifrance.gouv.fr/affichJuriJudi.do?oldAction=rechExpJuriJudi&idTexte=JURITEXT000007070821&fastReqId=119383168&fastPos=1 |title=Cass. crim. 05/12/1999, n°99-81153, Bull., n°95 |language=French |publisher=Legifrance.gouv.fr |accessdate=2012-07-01}}</ref> Posljednja uvlaka dopušta provjeru identiteta prolaznika od strane policije, posebno u četvrtima s višom stopom kriminaliteta, a koja su često najsiromašnija pod uvjetom, prema ''[[Kasacijski sud|Cour de cassationu]] (Kasacijski sud)'', da se policajac ne odnosi samo na "opće i apstraktne uvjete", već i na "posebne okolnosti koje mogu okarakterizirati rizik narušavanja javnog reda i, posebno, kaznenog djela protiv sigurnosti ljudi ili imovine" (Cass. crim. 05/12/1999, n ° 99-81153, Bull., n ° 95). U slučaju da morate utvrditi svoj identitet, nemogućnost dokazivanja "na bilo koji način" (na primjer, ovisno o zakonitosti cestovnog prometa ''verbalno''), može dovesti do privremenog uhićenja (''vérification d'identité'') do 4 sata - vremena potrebnog za utvrđivanje vašeg identiteta u skladu s čl. 78-3 francuskog zakona o kaznenom postupku (''Code de procédure pénale'').<ref name="195.83.177.9"/> Za financijske transakcije osobne iskaznice i putovnice gotovo se uvijek prihvaćaju kao dokaz identiteta. Zbog mogućeg [[ Krivotvorenje dokumenta |krivotvorenja]], vozačke dozvole se ponekad odbijaju. Za transakcije čekovima koja uključuje veću svotu, trgovci često traže dva različita osobna dokumenta. Sadašnje identifikacijske kartice izdaju se besplatno i neobavezne su, a vrijede deset godina za maloljetnike i petnaest za odrasle osobe.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.diplomatie.gouv.fr/fr/services-aux-citoyens/documents-officiels-a-l-etranger/article/extension-de-la-duree-de-validite-de-la-carte-nationale-d-identite |title=Durée de validité de la carte nationale d'identité et séjour à l'étranger |language=French |publisher=diplomatie.gouv.fr}}</ref> Francuska vlada predložila je obvezni sustav biometrijskih kartica, kojem su se usprotivile grupe za ljudska prava te nacionalno tijelo i regulator za računalne sustave i baze podataka, ''Commission nationale de l'informatique et des libertés'', [[ CNIL |CNIL]]. Rasprava je u tijeku o još jednom neobaveznom projektu. ===== Njemačka ===== [[Datoteka:Mustermann Deutscher Personalausweis (2010) Vorderseite.jpg|mini| Uzorak [[Njemačka|njemačke]] osobne iskaznice izdane od studenog 2010. godine ]] Svi [[Njemačka|njemački]] državljani stari 16 i više godina obvezni su posjedovati ili ''Personalausweis'' (osobnu iskaznicu) ili putovnicu, ali ne i nositi je. Policijski službenici i drugi službenici imaju pravo zahtijevati uvid u jedan od tih dokumenata ([[ Obveza identifikacije |obveza identifikacije]]); međutim, zakon ne kaže da je osoba dužna dokument dostaviti u tom trenutku. No kako [[Vozačka dozvola|vozačke dozvole]], iako se ponekad prihvaćaju, nisu zakonski prihvaćeni oblici identifikacije u Njemačkoj, ljudi obično odluče nositi svoj ''Personalausweis'' sa sobom. Počevši od studenog 2010. godine, njemačke se iskaznice izdaju u formatu ID-1, a po želji mogu sadržavati i integrirani digitalni potpis. Do listopada 2010. njemačke osobne iskaznice izdavale su se u [[ ISO / IEC 7810 |ISO / IEC 7810]] ID-2 formatu. Kartice sadrže fotografiju i čip s biometrijskim podacima, uključujući, neobavezno, otiske prstiju. ===== Gibraltar ===== [[Gibraltar]] upravlja sustavom osobnih iskaznica od 1943. godine. Izdane kartice originalno su bile presavijeni karton, slično kao i osobne iskaznice Ujedinjenog Kraljevstva izdane za vrijeme Drugog svjetskog rata a ukinute 1950. godine. Bile su različitih boja za stanovnike Britanije i stanovnike izvan Britanije. Gibraltar zahtijeva od svih stanovnika da posjeduju osobne iskaznice a izdaju se besplatno. 1993. godine osobnu iskaznicu u obliku kartona je zamijenjena laminirana verzija. Međutim, iako je vrijedila kao [[Putovnica|putna isprava]] za putovanja do Velike Britanije, [[Španjolska]] ih nije prihvatila. Nova verzija u formatu koji je usklađen s EU-om izdana je i vrijedi za upotrebu diljem EU-a, premda kako ih je vrlo malo njih ikad uočeno, ponekad postoje problemi s njegovom upotrebom, čak i u Velikoj Britaniji. Osobne iskaznice potrebne su za neke financijske transakcije, ali osim toga i za prelazak granice sa Španjolskom nisu u široj uporabi. &nbsp; ===== Grčka ===== [[Datoteka:Greece ID card (front).jpg|mini| Grčka osobna iskaznica (prednja strana) ]] U [[Grčka|Grčkoj]] postoji obvezni, univerzalni sustav identifikacijskih isprava temeljen na osobnim iskaznicama od [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Osobne iskaznice policija izdaje u ime Sjedišta policije (prethodno ih je izdavalo Ministarstvo za javni red, koje je sada uključeno u Ministarstvo unutarnjih poslova) i prikazuju vlasnikov potpis, standardiziranu fotografiju lica, ime i prezime, ime i prezime ''staratelja'', datum i mjesto rođenja, visinu, te ime općine i policijske uprave koja ih je izdala. Postoje i dva neobavezna polja dizajnirana kako bi se olakšala hitna medicinska pomoć: [[Krvne grupe|tipizacija krvi s]] ABO i rezusnim faktorom. Polja uključena u prethodne forme osobne iskaznice, poput zvanja ili zanimanja, vjeroispovijesti, domicilne adrese, imena i prezimena supružnika, otiska prsta, boje očiju i kose, državljanstva i etničke pripadnosti trajno su uklonjena kao napad na osobne podatke i / ili su bespotrebna za svrhu osobne identifikacije. Od 2000. godine, polja s imenima popunjavaju se [[Grčki alfabet|grčkim]] i [[ Latinična abeceda |latiničnim]] slovima. Prema Službi za putovanje Europske komisije [odgovor na upit 36581], grčke iskaznice starog tipa „prema grčkom zakonu vrijede kao i novi tip iskaznica i stoga predstavljaju valjane putne isprave koje su sve ostale države članice EU-a dužne prihvatiti ”. Osim što su jednake putovnicama unutar [[Europski gospodarski prostor|Europskog gospodarskog prostora]], grčke osobne iskaznice su glavno sredstvo identifikacije birača tijekom izbora. Od 2005. godine postupak izdavanja osobne iskaznice automatiziran je i sada svi građani stariji od 12 godina moraju imati osobnu iskaznicu koja se izdaje u roku jednog radnog dana. Prije toga datuma starost osoba koje su obvezne posjedovati osobnu iskaznicu bila je 14 godina, a cijeli postupak mogao je trajati i nekoliko mjeseci. U Grčkoj je osobna iskaznica najvažniji državni dokument građana. Potreban je za obavljanje bankarskih transakcija ako osoblje banke nije upoznato s očiglednim vlasnikom računa, za komunikaciju s uredima za građanske usluge (KEP),<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.kep.gov.gr/portal/page/portal/MyNewPortal?lng=us |title=Untitled Document |access-date=3. lipnja 2020. |archive-date=3. listopada 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201003061846/http://www.kep.gov.gr/portal/page/portal/MyNewPortal?lng=us |url-status=dead }}</ref> za primanje paketa ili preporučene pošte itd. Građani su također dužni na zahtjev osoblja za provođenje zakona dati na uvid svoju osobnu iskaznicu. Sve gore navedene funkcije mogu se ispuniti i s važećom grčkom putovnicom (npr. Za državljane koji su izgubili osobnu iskaznicu i još se nisu prijavili za novu, ljude koji slučajno nose svoju putovnicu umjesto osobne iskaznice ili Grke koji borave u inozemstvu i nemaju osobnu iskaznicu koja se može izdati samo u Grčkoj za razliku od putovnica koje izdaju i konzularni organi u inozemstvu). ===== Mađarska ===== [[Datoteka:HunIDfront.jpg|mini| Prednja strana mađarske osobne iskaznice ]] [[Datoteka:HunIDback.jpg|mini| Poleđina mađarske osobne iskaznice ]] Trenutno postoje tri vrste važećih ''identifikacijskih'' dokumenata (''Személyazonosító igazolvány'', née ''Személyi igazolvány'', abbr. ''Sz.ig.'' ) u Mađarskoj: najstarije važeće su u obliku knjižice na više stranica i izdane su od [[Narodna Republika Mađarska|Narodne Republike Mađarske]] prije 1989., druga vrsta je knjižica s mekim koricama i na više stranica izdana nakon promjene režima; njih dvoje imaju ugrađenu originalnu fotografiju vlasnika s originalnim potpisima vlasnika i predstavnika lokalne policije. Treća vrsta je plastična kartica s fotografijom i potpisom nositelja koji je digitalno reproduciran. Obično se naziva Osobna kartica identiteta. Na plastičnoj kartici nalaze se ime i prezime vlasnika, djevojačko prezime ako je primjenjivo, datum i mjesto rođenja, djevojačko prezime majke, spol vlasnika kartice, rok važenja osobne iskaznice i lokalno državno tijelo koje je izdalo karticu. Kartica ima šesteroznamenkasti broj + jedinstveni ID s dva slova i zasebnu strojno čitljivu zonu na poleđini za uređaje za skeniranje dokumenata. Nema nikakvih podataka o adresi prebivališta vlasnika, niti o njegovom osobnom matičnom broju - ti osjetljivi podaci nalaze se na zasebnoj kartici, pod nazivom Boravišna Kartica (''Lakcímkártya''). Osobni matični brojevi izdaju se od 1975. godine; imaju sljedeći format u brojevima: spol (1 broj) - datum rođenja (6 brojeva) - jedinstveni ID (4 broja). Oni se više ne koriste kao osobni identifikacijski broj, već kao statistički potpis. Ostali važeći dokumenti su putovnica (plave ili crvene boje s [[RFID]] čipom) i [[vozačka dozvola]]; od pojedinca se traži da ima najmanje jednog od njih pri ruci cijelo vrijeme. Osobna iskaznica obvezna je glasovanje na državnim izborima ili otvaranje bankovnog računa u zemlji. Osobne iskaznice izdaju se stalnim stanovnicima Mađarske; kartica ima drugačiju boju za strane državljane. ===== Island ===== Islandske osobne iskaznice izdane od strane države nazivaju se "Nafnskírteini". Većina ljudi umjesto toga koristi vozačke dozvole. Identifikacijske dokumente nije obavezno nositi prema zakonu (osim prilikom vožnje automobila), ali mogu biti potrebni za bankovne usluge, provjeru starosti i druge situacije. ===== Irska ===== [[Irska]] ne izdaje obvezne državne osobne iskaznice kao takve. Osim kratkog razdoblja tijekom drugog svjetskog rata, kada je irsko ministarstvo vanjskih poslova izdalo iskaznice onima koji žele putovati u Veliku Britaniju,<ref>Page 117 of ''Demography, State and Society: Irish Migration to Britain, 1921–1971'' by Enda Delaney, published by Liverpool University Press 2000</ref> Irska nikada nije izdavala nacionalne osobne iskaznice kao takve. Dokumentacija o identitetu nije obvezna za irske i britanske državljane. Bez obzira na to, identifikacija je obvezna za dobivanje određenih usluga poput zračnih putovanja, bankarstva, interakcija u vezi sa socijalnim i javnim uslugama, provjerom dobi i dodatnim situacijama. "Ne-državljani" (engl. "Non-nationals", oni koji nemaju veze sa zemljama [[Europski gospodarski prostor|EGP-]] a ili Švicarskom) stariji od 16 godina moraju na zahtjev dati identifikaciju bilo kojem imigracijskom službeniku ili članu [[Garda Síochána]] (policije).<ref>Section 12 of the 2004 Immigration Act as amended by section 34 of The Civil Law (Miscellaneous Provisions) Act 2011. Section 11 of the 2011 Act specifies that Irish and (in most cases) EEA citizens are exempted from the requirement to produce identification on demand. Section 5 of the 2004 Act exempts a) People whose applications for asylum are pending. This does not extend to people whose applications for protection (under the Refugee Act of 2006) have been unsuccessful, but who have submitted an application to the Minister for a discretionary permission to remain (what is often called "humanitarian leave to remain") b) People whose refugee status has been recognised c)Family members of refugees, who have joined them here under the refugee family reunification process (again, under the Refugee Act 2006) c) Programme refugees</ref> Za identifikaciju se mogu koristiti putovnice, putovnice-kartice, vozačke dozvole, GNIB registracijske potvrde<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.citizensinformation.ie/en/moving_country/moving_to_ireland/rights_of_residence_in_ireland/registration_of_non_eea_nationals_in_ireland.html |title=Registration of non-EEA nationals}}</ref> i drugi oblici osobnih iskaznica. Irska je izdala neobavezne [[Putovnica Republike Irske|putovnice-kartice]] od listopada 2015.<ref>[http://www.irishtimes.com/news/politics/credit-card-size-passport-for-european-travel-available-today-1.2379368 Credit-card size passport for European travel available today]</ref> Kartice su veličine kreditne kartice i sadrže sve podatke s biografske stranice knjižice irskih putovnica i mogu se izričito koristiti za putovanja u [[Europski gospodarski prostor|EGP-u]]. Irska izdaje "karticu javnih usluga" (Public Services Card, poznatiju kao PPS Card) koja je korisna kad je potrebna identifikacija kontakata koji se tiču socijalne skrbi i javnih usluga. Kartica sadrži fotografiju, ali ne i datum rođenja, pa ih banke ne prihvaćaju. Kartica se također ne smatra osobnom iskaznicom od strane Ministarstva za zapošljavanje i socijalnu zaštitu (DEASP). U raspravi odbora [[Oireachtas]], održanoj 22. veljače 2018., Tim Duggan iz tog odjela izjavio je da je "Nacionalna iskaznica potpuno drugačija ideja. Ljudi su uglavnom prisiljeni nositi (takvu karticu). "<ref name="thejournal.ie"/> ===== Italija ===== Svi koji imaju zakonito prebivalište u Italiji, bez obzira na to jesu li državljani ili nisu, imaju pravo zatražiti osobnu iskaznicu u lokalnoj općini.<ref name=":0">{{Citiranje weba |url=https://www.cartaidentita.interno.gov.it/presentazione-della-richiesta/ |title=La richiesta al Comune |work=Carta di identità elettronica |language=it-IT |accessdate=2020-01-29 |archive-date=9. kolovoza 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200809030902/https://www.cartaidentita.interno.gov.it/presentazione-della-richiesta/ |url-status=dead }}</ref> Također, svaki talijanski državljanin koji boravi u inozemstvu u bilo kojoj od europskih zemalja u kojoj postoji [[Direktiva o pravima građana (EU)|pravo slobodnog kretanja]], ima pravo zatražiti to u lokalnom talijanskom veleposlanstvu, odnosno konzulatu.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.esteri.it/mae/it/servizi/italiani-all-estero/documenti_di_viaggio/carta_identita.html |title=Carta d'identità |work=www.esteri.it |language=it-it |accessdate=2020-01-29 |archive-date=28. srpnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200728231702/https://www.esteri.it/mae/it/servizi/italiani-all-estero/documenti_di_viaggio/carta_identita.html |url-status=dead }}</ref> Osobna iskaznica izdana talijanskom državljanu prihvaća se umjesto putovnice u cijeloj Europi (osim u Bjelorusiji, Rusiji i Ukrajini), te u Turskoj, Gruziji, Egiptu i Tunisu.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.poliziadistato.it/articolo/24725 |title=I documenti per viaggiare {{!}} Polizia di Stato |work=www.poliziadistato.it |accessdate=2020-01-29}}</ref> Za talijanskog državljanina nije obvezno nositi osobnu iskaznicu, jer vlasti imaju pravo tražiti samo identitet osobe, a ne neki poseban dokument. Međutim, ako službenici javne sigurnosti nisu uvjereni u identitet osobe, kao što je slučaj kada se usmeno tvrdi identiteta, oni mogu zadržati osobu u pritvoru dok se ne utvrdi njezin identitet;<ref>''Testo unico delle leggi di pubblica sicurezza'' ("Single body of laws on public security"), also known as TULPS, article 157; see for example here {{Citiranje weba |url=http://www.miolegale.it/normativa/116-TULPS-rd-773-1931-testo-unico-delle-leggi-di-pubblica-sicurezza/16.html |title=Archived copy |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090911021220/http://www.miolegale.it/normativa/116-TULPS-rd-773-1931-testo-unico-delle-leggi-di-pubblica-sicurezza/16.html |archivedate=2009-09-11 |accessdate=2011-05-03}}.</ref> takvo uhićenje ograničeno je na vrijeme potrebno za identifikaciju i nema pravne posljedice. S druge strane, svi stranci u Italiji zakonski su obvezni kod sebe imati osobnu iskaznicu.<ref>{{Citiranje weba |url=http://sicurezzapubblica.wikidot.com/identificazione-di-persone#toc7 |title=On identification of foreigners in Italy |publisher=Sicurezzapubblica.wikidot.com |accessdate=2013-11-11}}</ref> Građani zemalja članica EU-a moraju uvijek biti spremni pokazati dokument kojim dokazuju identitet a koji je legalan u njihovoj državi. Rezidenti koji nisu članovi EU-a moraju imati putovnicu s carinskim pečatom ili dozvolu boravka koju su izdale talijanske vlasti; dok svi stranci s prebivalištem / imigranti moraju imati dozvolu boravka (inače su ilegalni i suočavaju se s deportacijom). Strancima iz određenih zemalja koje nisu članice EU-a koji borave u Italiji ograničeno vrijeme (obično za turizam) može se tražiti samo njihova putovnica s pravilnim carinskim pečatom. [[Datoteka:Italian_electronic_ID_card.png|mini|170x170px| Talijanska eID kartica od 2016. (prednja strana) ]] [[Datoteka:Italian_electronic_ID_card_(back).png|mini|170x170px| Talijanska eID kartica od 2016. (stražnja strana) ]] Trenutni talijanski identifikacijski dokument je [[ Beskontaktna pametna kartica |beskontaktna]] elektronička kartica izrađena od [[ Polikarbonat |polikarbonata]] u formatu ID-1 s mnogim sigurnosnim značajkama i sadrži sljedeće stavke ispisane [[ Lasersko graviranje |laserskim graviranjem]] :<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.cartaidentita.interno.gov.it/caratteristiche-del-documento/ |title=Caratteristiche del documento |work=Carta di identità elettronica |language=it-IT |accessdate=2020-01-29 |archive-date=29. rujna 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200929052039/https://www.cartaidentita.interno.gov.it/caratteristiche-del-documento/ |url-status=dead }}</ref> # na prednjoj strani: fotografija, broj kartice, općina, ime, prezime, mjesto i datum rođenja, spol, visina, državljanstvo, datum izdavanja, datum isteka, potpis, pristupni broj kartice, (neobavezno) rečenica "non valida per l'espatrio "samo ako dokument ne vrijedi u inozemstvu # na poleđini: prezime i ime roditelja ili zakonskog staratelja (ako podnositelj zahtjeva još nije punoljetna osoba), talijanski fiskalni kod, talijanski matični broj, adresa prebivališta, (neobavezno) dodatne informacije ako vlasnik prebiva u inozemstvu, talijanski fiskalni kod u oblik bar-koda, odnosno strojno čitljivih podataka Štoviše, ugrađeni elektronički [[mikroprocesor]]ski čip pohranjuje vlasnikovu sliku, ime, prezime, mjesto i datum rođenja, prebivalište i (samo ako imaju 12 i više godina) dva otiska prsta.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.cartaidentita.interno.gov.it/il-microprocessore/ |title=Il microprocessore |work=Carta di identità elettronica |language=it-IT |accessdate=2020-01-29 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160705131215/http://www.cartaidentita.interno.gov.it/il-microprocessore/ |archivedate=5. srpnja 2016.}}</ref> Karticu izdaje Ministarstvo unutarnjih poslova u suradnji s IPZS-om u Rimu i podnositelju zahtjeva šalje u roku od 6 radnih dana.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.cartaidentita.interno.gov.it/modalita-spedizione-del-documento/ |title=Modalità di spedizione del documento |work=Carta di identità elettronica |language=it-IT |accessdate=2020-01-29 |archive-date=4. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210304193022/https://www.cartaidentita.interno.gov.it/modalita-spedizione-del-documento/ |url-status=dead }}</ref> Valjanost je 10 godina za odrasle, 5 godina za maloljetnike u dobi od 3 do 18 godina, 3 godine za djecu u dobi od 0 do 3 godine<ref name=":0"/> a produžava se ili skraćuje kako bi uvijek isticali na rođendan.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.funzionepubblica.gov.it/articolo/dipartimento/20-07-2012/circolare-n-72012-%E2%80%93-scadenza-dei-documenti-di-identita-e-di |title=Circolare n. 7/2012 – Scadenza dei documenti di identità e di riconoscimento |date=2012-07-20 |work=Ministro per la Pubblica Amministrazione |language=it |accessdate=2020-01-29 |archive-date=11. kolovoza 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220811173224/https://www.funzionepubblica.gov.it/articolo/dipartimento/20-07-2012/circolare-n-72012-%E2%80%93-scadenza-dei-documenti-di-identita-e-di |url-status=dead }}</ref> Međutim, stara klasična talijanska osobna iskaznica i dalje vrijedi i u tijeku je zamjene novom eID karticom od 4. srpnja 2016.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.gazzettaufficiale.it/eli/id/2016/06/16/16A04656/sg |title=Gazzetta Ufficiale |work=www.gazzettaufficiale.it |accessdate=2020-01-29}}</ref> Manjak strojno čitljive zone, neobična veličina, činjenica da je načinjena od papira i tako se lako može krivotvoriti, često uzrokuju kašnjenja na graničnim kontrolama, a osim toga strane države izvan EU ponekad odbijaju prihvatiti je kao valjan dokument. Ove su se uobičajene kritike razmatrale pri razvoju nove talijanske elektroničke osobne iskaznice, koja je u uobičajenom formatu kreditne kartice i koja danas ima na raspolaganju mnoge posljednje sigurnosne značajke. ===== Lihtenštajn ===== Kneževina Lihtenštajn ima dobrovoljni sustav osobnih iskaznica za građane, tzv. Identitätskarte. ===== Lihtenštajn ===== Građani Nizozemske od 14 godina starosti moraju na zahtjev policajca ili slične službene osobe moći pokazati važeći osobni dokument. Nadalje, osobni dokumenti potrebni su prilikom otvaranja bankovnih računa i nakon početka rada za novog poslodavca. Službeni identifikacijski dokumenti stanovnika u Nizozemskoj su: * [[Putovnica Nizozemske|Nizozemska putovnica]] * [[Nizozemska osobna iskaznica]] * Dozvola za boravak za strance * ''Geprivilegieerdenkaart'' (između ostalog za tijela diplomacije i članove njihovih obitelji) * Putovnice / nacionalne osobne iskaznice članova drugih [[Europski gospodarski prostor|zemalja EGP-a]] U svrhu javnoga identificiranja (ali ne u druge svrhe), nizozemska [[vozačka dozvola]] često može poslužiti i kao osobni dokument. U [[Karipska Nizozemska|Karibskoj Nizozemskoj]], nizozemske i druge osobne iskaznice EGP-a ne vrijede; već se na tom području izdaju lokalne tzv. BES osobne iskaznice (kratica za [[Bonaire]], [[Sveti Eustahije (otok)|Sveti Eustahije]] i [[Saba]] - otoke koje čine [[Karipska Nizozemska|Karibsku Nizozemsku]]) koje su obvezne za sve tamošnje stanovnike. ===== Norveška ===== U Norveškoj ne postoji zakon koji bi kažnjavao ne posjedovanje osobne isprave. Ali postoje pravila koja to zahtijevaju za usluge poput bankarstva, zrakoplovnih putovanja i glasovanja (gdje osobno priznavanje ili druge metode identifikacije nisu moguće). Sljedeći se dokumenti uglavnom smatraju važećim (malo variraju jer ih nijedan zakon ne navodi):<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.nordea.no/privat/bli+kunde/bli+kunde+i+nordea/godkjent+legitimasjon/1145562.html |title=Godkjent legitimasjon |publisher=Nordea.no |accessdate=2013-11-11}}</ref> Nordijska vozačka dozvola, putovnica (često samo iz EU-a i EFTA-e), nacionalna osobna iskaznica iz EU-a, norveška osobna iskaznica banaka. U Norveškoj nema osobne iskaznice, osim bankovne iskaznice (koja se obično ispisuje na poleđini kreditne kartice). Za dobivanje bankovne iskaznice potrebna je nordijska ili druga putovnica, zajedno s norveškim boravišnom i radnom dozvolom. U planu je uvođenje nacionalne iskaznice kojom se akreditira norveško državljanstvo, a može se koristiti za putovanja unutar EU i za opću identifikaciju. Plan je započeo 2007. godine i odgađao se nekoliko puta, a sada se očekuje 2020. godine.<ref>{{Citiranje novina |url=https://www.abcnyheter.no/reise/reisenyheter/2018/05/07/195393945/justisdepartementet-tipper-nye-id-kort-og-pass-kommer-i-2020 |title=Justisdepartementet: – Tipper nye ID-kort og pass kommer i 2020 {{!}} ABC Nyheter |date=2018-05-07 |accessdate=2018-09-18}}</ref> Banke se zalažu da se oslobode zadatka izdavanja osobnih iskaznica, ističući kako bi to trebalo biti odgovornost državnih vlasti.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.dinside.no/887139/bankkortet-skal-ikke-lenger-vaere-legitimasjon |title=Bankkortet skal ikke lenger være legitimasjon |date=2012-01-12 |publisher=Dinside.no |accessdate=2013-11-11 |url-status=dead |archive-date=15. siječnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120115012231/http://www.dinside.no/887139/bankkortet-skal-ikke-lenger-vaere-legitimasjon }}</ref> Neke su banke već prestale izdavati osobne iskaznice, pa ljudi trebaju donijeti putovnicu za stvari poput kupovine koristeći kreditne kartice ili kupovine propisanih lijekova, ako nemaju posjedovanje vozačke dozvole.<ref name="kastet_av_toget">[http://www.rb.no/lokale_nyheter/article6270991.ece Ble kastet av toget] (Norwegian. Translation:Thrown off train)</ref><ref>[http://www.nettavisen.no/nyheter/britt-har-ikke-annet-id-bevis-enn-passet/3422799126.html Britt har ikke annet ID-bevis enn passet] (Norwegian. Translated quote:''Britt has no other ID than the passport. Without a driving license and with a new credit card with no picture, Brit Thoresen must carry her passport to identify herself. "Today you have to identify yourself everywhere. Either you need to retrieve the Get box at Spaceworld, get new library card or have prescription medications at the pharmacy", she explains.'')</ref> ===== Poljska ===== Svaki poljski državljanin stariji od 18 godina koji stalno prebiva u [[Poljska|Poljskoj]] mora imati osobnu iskaznicu (''Dowód osobisty'') koju izdaje lokalni Ured za građanska pitanja. Poljski državljani koji trajno žive u inozemstvu imaju pravo, ali nisu obvezni posjedovati osobnu iskaznicu. ===== Portugal ===== Svi portugalski državljani obavezni su izvaditi osobnu iskaznicu s navršenih 6 godina. Ne moraju ih nositi uvijek sa sobom, ali su ih obavezne predočiti zakonitim vlastima ako to zatraže. Stari format iskaznica (žuti laminirani papirni dokument) sadržavao je, pored ostalih podataka, portret nositelja, njihov otisak prsta i ime roditelja. [[Datoteka:Cartão de Cidadão Português.jpg|mini|Prednja strana portugalske osobne iskaznice]] Trenutno se zamjenjuju sivim plastičnim iskaznicama s čipom, pod nazivom ''Cartão de Cidadão'' (Građanska kartica), koje sada sadrže NIF (porezni broj), Cartão de Utente (zdravstvenu iskaznicu) i socijalno osiguranje, a sve su zaštićene PIN-om. dobivenim prilikom izdavanja kartice. Nova Građanska kartica tehnološki je naprednija od prijašnje osobne iskaznice i ima sljedeće karakteristike: * S '''fizičkog stajališta''', Građanska kartica imat će format 'pametne kartice' i zamijenit će postojeću osobnu iskaznicu, karticu poreznih obveznika, karticu socijalnog osiguranja, biračku karticu i karticu korisnika Nacionalne zdravstvene službe. * S '''vizualnog gledišta''' prednja strana kartice prikazat će fotografiju vlasnika i osnovne osobne podatke. Na poleđini će biti navedeni brojevi pod kojima je vlasnik registriran kod različitih tijela čije se kartice kombiniraju i zamjenjuju Građanskom karticom. Stražnja strana također će sadržavati optički čitač i čip. * S '''elektroničkog stajališta''' kartica će imati kontaktni čip, s digitalnim potvrdama (za potrebe elektroničke provjere autentičnosti i elektroničkog potpisa). Čip može sadržavati iste podatke kao i sama fizička kartica, zajedno s drugim podacima, poput adrese vlasnika. ===== Rumunjska ===== [[Datoteka:New_Romanian_ID_Card_(2021).png|mini|Uzorak [[ Rumunjska osobna iskaznica|rumunjske osobne iskaznice]] izdane od 2009. godine nadalje]] Svaki građanin [[Rumunjska|Rumunjske]] mora se registrirati za osobnu iskaznicu ('''Carte de identitate''', skraćeno '''CI''') s 14 godina. CI nudi dokaz o identitetu, adresi, spolu i drugim podacima o posjedniku. Iskaznica se mora obnavljati svakih 10 godina. Može se koristiti umjesto putovnice za putovanja unutar Europske unije i nekoliko drugih zemalja izvan EU-a. Postoji i druga vrsta osobne iskaznice, tzv. privremena osobna iskaznica ('''Cartea de Identitate Provizorie''') koja se izdaje privremeno kada pojedinac ne može dobiti normalnu osobnu iskaznicu. Valjanost joj traje do jedne godine. Ne može se koristiti za putovanje unutar EU, za razliku od uobičajene osobne iskaznice. Ostali oblici službeno prihvaćenih identifikacijskih dokumenata uključuju [[Vozačka dozvola|vozačku dozvolu]] i izvod iz matične knjige rođenih. Međutim, ovi se dokumenti prihvaćaju samo u ograničenim okolnostima i u većini slučajeva ne mogu zauzeti mjesto osobne iskaznice. Osobna iskaznica obvezna je za rad s vladinim institucijama, bankama ili mjenjačnicama. Važeća putovnica također se može prihvatiti, ali obično samo za strance. Uz to, od građana se može očekivati da u mnogim okolnostima daju osobni identifikacijski broj (CNP); svrhe se kreću od jednostavne jedinstvene identifikacije i internog knjigovodstva (na primjer prilikom sastavljanja papira za jamstvo kupljene robe) do traženja policijske identifikacije. CNP je dugačak 13 znakova, s formatom S-YY-MM-DD-RR-XXX-Y. Gdje je S spol, YY godina rođenja, MM je mjesec rođenja, DD je dan rođenja, RR je regionalni id, XXX je jedinstveni slučajni broj, a Y je kontrolna znamenka. Predstavljanje osobne iskaznice je poželjno, ali nije obvezno na zahtjev policajaca; međutim, u takvim se slučajevima od ljudi očekuje da osiguraju CNP ili alternativne načine identifikacije koji se mogu provjeriti na licu mjesta (ako je potrebno, putem radija). Podaci na osobnoj iskaznici moraju biti ažurirani od strane vlasnika; konkretno trenutna adresa prebivališta. U suprotnom građanin može snositi određene novčane kazne, ili mu se mogu uskratiti usluge dane od strane onih institucija koje zahtijevaju valjanu, ažuriranu iskaznicu. Unatoč tome, uobičajeno je da [[Rumunji]] puste podatke da isteknu ili se kreću uokolo s isteklim osobnim iskaznicama. ===== Slovačka ===== Slovačka osobna iskaznica ([[Slovački jezik|slovački]]: ''Občiansky preukaz)'' izdaje se građanima Slovačke Republike starijima od 15 godina. Slovačku osobnu iskaznicu službeno su priznale sve države članice [[Europski gospodarski prostor|Europskog gospodarskog prostora]] i [[Švicarska]] za putovanja unutar svojih područja. Za putovanje izvan [[Europska unija|EU]], slovački državljani trebaju [[Putovnica Slovačke|slovačku putovnicu]], što je i pravno prihvaćen oblik iskaznice. Policajci i ostali službenici imaju pravo zahtijevati uvid u jedan od tih dokumenata, a zakon kaže da je taj dokument dužan dostaviti u tom trenutku. Ako se netko ne pridržava zakona, policijskim službenicima dopušteno je insistirati na osobnoj identifikaciji u policijskoj postaji. ===== Slovenija ===== Svaki slovenski državljanin bez obzira na dob ima pravo na osobnu iskaznicu (slovenski: Osebna iskaznica) a svaki građanin [[Slovenija|Republike Slovenije]] stariji od 18 godina zakonom je obvezan izvaditi jedan i nositi ga sa sobom u svakom trenutku (ili bilo koji drugi osobni dokument sa slikom tj. slovensku putovnicu). Iskaznica je važeći osobni dokument u svim državama članicama [[Europska unija|Europske unije]] za putovanja unutar EU, s izuzetkom [[Ovčji otoci|Ovčjih otoka]] i [[Grenland]]a, iako se može koristiti za putovanje izvan EU: [[Norveška]], [[Lihtenštajn]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]], [[Sjeverna Makedonija|Makedonija]], [[Crna Gora]], [[Srbija]], [[Švicarska]]. Prednja strana prikazuje ime i prezime, spol, državljanstvo, datum rođenja i datum isteka kartice, kao i broj osobne iskaznice, crno-bijelu fotografiju i potpis. Na poleđini se nalaze stalna adresa, administrativna jedinica, datum izdavanja, [[Matični broj građana|EMŠO (slovenski naziv za JMBG)]] i kôd s ključnim podacima u strojno čitljivoj zoni. Ovisno o dobi vlasnika (a ponekad i drugih čimbenika), iskaznica ima valjanost 5 godina ili 10 godina i 1 godinu za strance koji žive u Sloveniji. U Sloveniji se važnost osobnih iskaznica izjednačuje sa [[Putovnica|slovenskom putovnicom]], ali je zbog veličine mnogo praktičnija. ===== Španjolska ===== U [[Španjolska|Španjolskoj]] građani, stranci s prebivalištem i tvrtke imaju slične, ali različite identifikacijske brojeve, neke sa slovnim prefiksom, a sve s kontrolnim brojem<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.argored.com/validar-cif-nif-nie.php |title=Verificacion de Codigos DNI CIF NIF (validity check) NIE |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130409022456/http://www.argored.com/validar-cif-nif-nie.php |archivedate=2013-04-09 |language=Spanish |publisher=Argored s.l.}}</ref> * '''NIF''' Fizičke i pravne osobe imaju porezni broj ili ''Número de Identificación Fiscal'' (NIF), koji je isti kao njihov identifikacijski dokument. Za tvrtke je to ranije bilo poznato kao ''Código de Identificación Fiscal'' (CIF) * '''DNI''' španjolski državljani imaju ''[[ Documento Nacional de Identidad (Španjolska)|Documento Nacional de Identidad]]'' (DNI), koji nosi ovaj broj bez ikakvog slovnog prefiksa. DNI se ponekad naziva zastarjelim nazivima kao što su ''Cédula de Ciudadanía'' (CC), ''Carné de Identidad'' (CI) ili ''Cédula de Identidad'' (CI). Španjolski državljani mlađi od 14 godina mogu, ali stariji od 14 godina morati izvaditi nacionalnu osobnu iskaznicu ''(DNI)''. Izdaje ga Nacionalna policija, nekadašnji papir [[ ISO / IEC 7810|ID-1]] (bankovna kartica), kapsuliran plastikom. Od 2006. godine uvedena je nova verzija „DNI”. Nova 'Electronic DNI' pametna je kartica koja omogućuje digitalno potpisivanje dokumenata. Čip sadrži većinu osobnih podataka ispisanih na kartici i digitaliziranu verziju lica, potpisa i otisaka prstiju nositelja.<ref>{{Cite conference |title=The new Spanish electronic identity card: DNI-e |isbn=978-954-9518-41-2 |volume=vol I: Technological Aspects of the e-Governance and Data Protection. |conference=International Conference on Information Technologies (InfoTech-2007) |first1=Luis |date=Rujan 2007. |last3=Queiruga Dios |last2=Espinosa García |last1=Hernández Encinas |first3=Araceli |first2=Javier}}</ref> Na prednjoj strani nalazi se fotografija, ime i prezime, potpis nositelja, matični broj, datum izdavanja i datum isteka. Na poleđini su datum i mjesto rođenja, spol, zakonski naziv(i) ascendenta i trenutna adresa. Na dnu su ključne informacije u strojno čitljivoj zoni. Ovisno o dobi nositelja, kartica vrijedi 5 godina, 10 godina ili neograničeno (za starije osobe).<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.consilium.europa.eu/prado/EN/2274/docHome.html |title=Spanish Identity Card BO-03001 |date=2009-11-27 |publisher=European Council |accessdate=2010-05-15 |archive-date=16. lipnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080616120600/http://www.consilium.europa.eu/prado/EN/2274/docHome.html |url-status=dead}}</ref> * '''CIF''' ''Fiscal Código de Identidad'' se zadržao samo za udruge i zaklade koje imaju CIF koji započinje slovom -G * Strancima se izdaje '''NIE''' - Número de Identificación de Extranjero, koji započinje slovom X ili Y. NIE kartice za građane EU ukinute su i zamijenjene ispisanom stranicom A4 formata, koje ti građani nisu obvezni imati stalno sa sobom.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.investinspain.org/invest/es/invertir-en-espana/extranjeria/numero-y-tarjeta-de-identificacion-de-extranjero/index.html |title=Archived copy |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150329001403/http://www.investinspain.org/invest/es/invertir-en-espana/extranjeria/numero-y-tarjeta-de-identificacion-de-extranjero/index.html |archivedate=2015-03-29 |accessdate=2015-03-25}}</ref> Unatoč razlikama NIF / CIF / NIE / NIF, matični je ''broj'' jedinstven i uvijek ima osam znamenki (NIE ima 7 znamenki), a potom slijedi slovo izračunato na temelju 23- [[Modularna aritmetika|modularne aritmetičke]] provjere koja se koristi za provjeru ispravnosti broja. Slova I, Ñ, O i U ne koriste se i slijed je sljedeći: {| style="text-align:center;" ! style="width:20px;" |0 ! style="width:20px;" |1 ! style="width:20px;" |2 ! style="width:20px;" |3 ! style="width:20px;" |4 ! style="width:20px;" |5 ! style="width:20px;" |6 ! style="width:20px;" |7 ! style="width:20px;" |8 ! style="width:20px;" |9 ! style="width:20px;" |10 ! style="width:20px;" |11 ! style="width:20px;" |12 ! style="width:20px;" |13 ! style="width:20px;" |14 ! style="width:20px;" |15 ! style="width:20px;" |16 ! style="width:20px;" |17 |- |T |R |W |A |G |M |Y |F |P |D |X |B |N |J |Z |S |Q |V |} {| class="wikitable" style="text-align:center;" ! style="width:20px;" |18 ! style="width:20px;" |19 ! style="width:20px;" |20 ! style="width:20px;" |21 ! style="width:20px;" |22 |- |H |L |C |K |E |} Ovaj je broj isti za porezne, socijalne i sve pravne svrhe. Bez ovog broja (ili stranr protuvrijednosti, poput broja putovnice), ugovor možda neće biti primjenjiv. U Španjolskoj je matični broj na osobnoj iskaznici najvažniji dio identifikacijskog dokumenta. Oosbna iskaznica se koristi u svim javnim i privatnim transakcijama. Potrebna je za otvoriti bankovni račun, potpisati ugovor, sklopiti državno osiguranje i registrirati se na sveučilištu, a treba je pokazati i kada ga / ju policajac novčano kazni.<ref>{{Citiranje weba |url=http://noticias.juridicas.com/base_datos/Admin/lo1-1992.html#a20 |title=Art 20.1 LOPSC}}</ref> To je jedan od službenih dokumenata potrebnih za glasovanje na bilo kojim izborima, iako se može koristiti bilo koji drugi oblik službene iskaznice, poput vozačke dozvole ili putovnice. Kartica također predstavlja valjanu putnu ispravu unutar [[Europska unija|Europske unije]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.vueling.pt/atencion_cliente/documentacion_viaje_EN.html |title=Travel Documentation |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110129053103/http://www.vueling.pt/atencion_cliente/documentacion_viaje_EN.html |archivedate=2011-01-29 |publisher=Vueling |accessdate=2014-05-14}}</ref> Državljani nerezidenti zemalja poput Velike Britanije, u kojima brojevi putovnica nisu fiksni za života vlasnika, već se mijenjaju obnavljanjem mogu imati poteškoća s pravnim transakcijama nakon obnavljanja dokumenta jer stari broj više nije provjerljiv na valjanoj (stranoj) putovnici. Međutim, NIE se izdaje doživotno i ne mijenja se i može se koristiti u iste svrhe. ===== Švedska ===== Švedska nema zakonski statut za obvezne osobne dokumente. No osobne iskaznice se redovito koriste za utvrđivanje identiteta osobe prilikom dovršavanja određenih transakcija. To uključuje bankarstvo i provjeru starosti. Također, interakcija s javnim tijelima često zahtijevaju predočenje osobne iskaznice, unatoč činjenici da ne postoji zakon koji to izričito zahtijeva, jer postoje zakoni koji zahtijevaju od vlasti da na neki način provjere identitet ljudi. Bez švedskih dokumenata o identitetu mogu se dogoditi poteškoće s pristupom zdravstvenim uslugama, primanjem lijekova na recept i dobivanjem plaća ili potpora. Od 2008., putovnice EU-a prihvaćene su za te usluge zbog zakonodavstva EU-a (s iznimkama, uključujući bankarstvo), ali putovnice građana koji nisu iz članica EU-a nisu prihvaćene. Tako su osobne iskaznice postale važan dio svakodnevnog života. Trenutno postoje tri javna tijela koja izdaju osobne iskaznice: Švedska agencija za poreze, Švedska policijska uprava i Švedska agencija za promet. Kartice Porezne agencije mogu se koristiti samo u Švedskoj za potvrđivanje identiteta osoba, ali mogu ih dobiti i švedski državljani i oni koji trenutno žive u Švedskoj. Potreban je švedski osobni identifikacijski broj koji je mougće dobiti bez švedske osobne iskaznice. U ovom slučaju osoba koja posjeduje takvu karticu mora imati nekoga tko će joj jamčiti identitet, a ta osoba mora biti provjerljivi rođak ili šef u tvrtki u kojoj ta osoba radi ili nekolicina drugih osoba koje se lako mogu provjeriti. Policija može izdati osobne dokumente samo državljanima Švedske. Policija izdaje međunarodno priznatu osobnu iskaznicu u skladu sa standardom EU-a koja se koristi za putovanja unutar [[Europa|Europe]] i švedske putovnice koje su prihvatljive kao identifikacijski dokumenti širom svijeta.<ref name="Swedpolice">{{Citiranje weba |url=http://www.polisen.se/Service/Pass-och-id-kort/Fragor-kring-pass--och-id-kort/ |title=Frågor och svar om pass, nationellt id-kort och legitimation |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120616174008/http://www.polisen.se/Service/Pass-och-id-kort/Fragor-kring-pass--och-id-kort/ |archivedate=2012-06-16 |publisher=Polisen.se |accessdate=2012-07-01}}</ref> Prometna agencija izdaje [[Vozačka dozvola|vozačke dozvole]] koje u Švedskoj važe kao osobni dokumenti. Da bi ju stekla, osoba mora biti odobrena za vozača i imati drugi švedski identifikacijski dokument kao dokaz identiteta. U prošlosti je bilo određenih grupa koje su imale probleme pri nabavljanju valjanih identifikacijskih dokumenata. To je zbog početnog postupka koji je bio potreban da bi se utvrdio identitet, gdje su sigurnosni zahtjevi komercijalnih tvrtki koje su potvrđivale identitet bili neregulirani. Od srpnja 2009. Porezna agencija je počela izdavati osobne iskaznice, što je pojednostavilo postupak provjere identiteta za inozemne vlasnike putovnica. Još uvijek postoje zahtjevi za potvrdom identiteta koji mogu stvarati probleme, posebno stranim državljanima, ali popis ljudi koji mogu potvrditi nečiji identitet je proširen. ===== Švicarska ===== Građani Švicarske nemaju obvezu identifikacije u [[Švicarska|Švicarskoj]], pa prema zakonu nije obvezno na zahtjev policijskog službenika ili druge službene osobe pokazivati valjani identifikacijski dokument. Osobni dokumenti potrebni su prilikom otvaranja bankovnog računa ili u slučaju interakcije s javnom upravom. U svakodnevnom životu švicarskih državljana važne su švicarska [[osobna iskaznica]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.consilium.europa.eu/prado/EN/prado-documents/che/b/index.html |title=PRADO document category B |access-date=9. lipnja 2020. |archive-date=28. rujna 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180928122344/http://www.consilium.europa.eu/prado/EN/prado-documents/che/b/index.html |url-status=dead}}</ref> i švicarska [[vozačka dozvola]] ;<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.consilium.europa.eu/prado/EN/prado-documents/che/f/index.html |title=PRADO document category F |access-date=9. lipnja 2020. |archive-date=28. rujna 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180928121923/http://www.consilium.europa.eu/prado/EN/prado-documents/che/f/index.html |url-status=dead}}</ref> ovo potonje treba predstaviti na zahtjev policajca, kada se vozi motorno vozilo kao npr. Automobil, motocikl, autobus ili kamion. Švicarska putovnica<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.consilium.europa.eu/prado/EN/prado-documents/che/a/index.html |title=PRADO document category A |access-date=9. lipnja 2020. |archive-date=28. rujna 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180928123225/http://www.consilium.europa.eu/prado/EN/prado-documents/che/a/index.html |url-status=dead}}</ref> potrebna je samo za putovanja u inozemstvo u zemlje koje ne prihvaćaju švicarsku osobnu iskaznicu kao putni dokument. ===== Ujedinjeno Kraljevstvo ===== Velika Britanija je imala osobnu iskaznicu tijekom Drugog svjetskog rata kao dio paketa izvanrednih pravila države; ovo je ukinuto 1952. godine ukidanjem [[ Zakon o nacionalnoj registraciji iz 1939|Zakona]] o [[ Zakon o nacionalnoj registraciji iz 1939|nacionalnoj registraciji iz 1939]]. Osobne iskaznice prvi su put predložene sredinom osamdesetih za ljude koji prisustvuju nogometnim utakmicama, nakon niza incidenata [[ Nogometno huliganstvo|huliganstva u koje su]] upleteni engleski nogometni navijači. Međutim, ova predložena shema osobnih iskaznica nikada nije ugledala svijetlo dana jer ju je [[ Peter Taylor, barun Taylor iz Gosforta|lord Taylor]] od [[ Gosforth|Gosforth-a]] u [[ Taylorovo izvješće|Taylorovom izvješću]] iz 1990. godine označio kao „neizvedivom“. Do 2006. godine nekoliko grupa poput [[ No2ID|No2ID]] formiralo je kampanju protiv osobnih iskaznica u UK. Vlada vođena [[Laburistička stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)|laburističkom strankom]] postupno je uvela obvezne osobne iskaznice za strance koji nisu iz država članica EU-a počevši od kraja 2008. godine. Nakon općih izbora 2010. formirana je nova vlada koja je sastojala od koalicije između dviju stranaka koje su se obvezale da će izbrisati osobne iskaznice - konzervativci i liberalni demokrati - a Ministarstvo [[ Kućni ured Ujedinjenog Kraljevstva|unutarnjih poslova]] priopćilo je da je 10. veljače 2011. da je nacionalni registar identiteta uništen.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.homeoffice.gov.uk/media-centre/news/database-destruction |title=ID card database destroyed |date=2011-02-10 |publisher=Home Office |accessdate=2012-07-01}}</ref> Osobne iskaznice za britanske državljane uvedene su 2009. godine na dobrovoljnoj osnovi. Samo su radnici iz određenih zanimanja visoke sigurnosti, poput aerodromskih radnika, morali imati osobnu iskaznicu, a ovaj opći nedostatak obveze posjedovanja osobne iskaznice je i dalje na snazi. [[ Vozačka dozvola u Velikoj Britaniji|Vozačke dozvole]], posebno vozačka dozvola koja je uvedena 1998. godine, i [[Putovnica|putovnice]], sada su najčešće korišteni osobni dokumenti u Ujedinjenom Kraljevstvu Vozačke dozvole iz Velike Britanije i drugih zemalja EU-a obično se prihvaćaju u drugim zemljama EGP-a radi provjere identiteta. S obzirom na to da se putovnice ne uklapaju u uobičajeni novčanik ili torbicu, većina ljudi svoje putovnice ne nosi u javnosti osim ako unaprijed znaju da će im trebati. Za ljude iz Velike Britanije i drugih zemalja u kojima se nacionalne osobne iskaznice ne koriste ili nisu uobičajene, ovo ostavlja vozačke dozvole kao jedini valjani oblik osobne iskaznice koji se mora predstaviti, ako to zahtijevaju vlasti iz opravdanog razloga, ali za razliku od putovnice ne prikazuje državljanstvo ili imigracijski status vlasnika. U svakodnevnom životu, većina predstavnika poput policije ili zaštitara ne traži identifikaciju od pojedinaca na nagli način - u obliku provjere na licu mjesta, iako to može postati problem u slučajevima <nowiki>''</nowiki>zaustavljanja i potrage<nowiki>''</nowiki> (poseban slučaj u kojem policija ima 'osnovanu sumnju' na počinjenje kaznenog djela koje pokušava spriječiti zaustavljanjem osobe na licu mjesta dok se 'osnovana sumnja' ne odbaci). &nbsp; Postoje i razne kartice koje se uglavnom koriste u svrhu provjere starosti, ali njih najčešće nose samo osobe u kasnim tinejdžerskim ili ranim dvadesetim godinama koje ne voze i često kupuju robu koju je zabranjeno prodavati maloljetnicima. == Izvori == <references group="lower-alpha" /> [[Kategorija:Osobne isprave]] [[Kategorija:Stranice s nepregledanim prijevodima]] k92o18e6indrk8glcb7ztc0yok32v3s 0 63612 7475662 7366478 2026-06-05T12:34:36Z Tulkas Astaldo 38717 -od strane, stil 7475662 wikitext text/x-wiki {{Infookvir oružje |naziv =Fieseler Fi 103<br>Vergeltungswaffe 1, V-1 |slika = |slika opis = |vrsta = Krstareći projektil |porijeklo =Nacistička Njemačka <!---- Povijest uporabe ----> |služba =1944.-1945. |korišten od = |ratovi =Drugi svjetski rat <!---- Povijest proizvodnje ----> |projektant = |projektirano datum = |proizvođač = |proizvodnja razdoblje = |proizvedeno komada = |cijena komad = |inačice = <!---- Vrsta oružja ----> |streljačko oružje = <!-- DA --> |projektil = DA |topništvo = <!-- DA --> |vojno vozilo = <!-- DA --> <!---- Opće karakteristike ----> |dužina =8,3 m |masa =2160 (u trenutku lansiranja) |širina = |visina = |promjer =80 cm |brzina = |posada = <!---- STRELJAČKO ORUŽJE ----> |cijev = |broj žljebova = |max domet = |ciljnik = <!---- PROJEKTIL ----> |bojna glava =850 kg eksploziva |domet =250 km |raspon krila =5,4 m |pogonsko gorivo =benzin |max visina leta = |preciznost = |navođenje =magnetski kompas, žiroskopi |upravljanje = |lansirna platforma = |transport = <!---- TOPNIŠTVO ----> |kalibar = |streljivo = |borbeni komplet = |dužina cijevi = |brzina gađanja = |visina paljbene linije= |okomito polje = |vodoravno polje = |dužina trzaja = <!---- VOJNO VOZILO ----> |oklop = |primarno naoružanje = |sekundarno naoružanje = |motor = |snaga motora = |vrsta prijenosa = |snaga-težina = |međuosovinski razmak = |ovjes = |klirens = |nosivost = |kapacitet spremnika = |prijevoz osoba = |maksimalna vuča = |doseg= <!---- Dodatni podaci i napomene----> |podatak1 = |vrijednost podatak1 = |podatak2 = |vrijednost podatak2 = |podatak3 = |vrijednost podatak3 = |podatak4 = |vrijednost podatak4 = |podatak5 = |vrijednost podatak5 = |napomena = }} '''Fiesler Fi 103''' (poznat pod nazivom '''V-1''' od njemačkog '''[[Vergeltungswaffen|Vergeltungswaffe]] 1''' - ''oružje osvete 1'') rani krstareći projektil koji je razvila [[Nacistička Njemačka]] tijekom [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]]. Iako su poznavali tehnologiju primijenjenu u proizvodnji projektila V-1 njegova pojava bila je veliki šok za [[Saveznici|Saveznike]], te iako nije uspio promijeniti ishod 2. svjetskog rata, V-1 je revolucionarno oružje čija će prava vrijednost postati jasna tek trideset godina kasnije. == Razvoj == [[Luftwaffe|Njemačko ratno zrakoplovstvo]] (Luftwaffe) prva ispitivanja upravljanja aviona uz pomoć autopilota izvelo je tijeko tridesetih godina [[20. stoljeće|20. stoljeća]], ali su svi prijedlozi tijekom [[1939.]] i [[1941.]] da se na temelju tih iskustava projektira projektil koji su onda zvali leteća bomba, a danas krstareći projektil, odbijeni.<br> Promjena u stajalištima dogodila se sredinom [[1942.]] kad su saveznička bombardiranja njemačkih gradova toliko ojačala da su zahtijevala drastičan odgovor. Kako je gotovo svaki pokušaj napada na [[Engleska|engleske]] gradove završavao gubitkom [[bombarder]]a, koji su ionako bili potrebniji u [[Rusija|Rusiji]], odlučeno je na brzinu projektirati revolucionarno oružje koje će preuzeti zadaću udara na britanske gradove. U to je vrijeme rad na balističkom projektilu [[V-2]] zapao u teškoće, a uz to je bio projekt kopnene vojske, te je Luftwaffe iskoristila priliku i počela s razvojem male i jeftine leteće bombe dometa oko 250 kilometara. Projektil je trebao nositi veliku bojnu glavu mase 800&nbsp;kg i pogoditi cilj veličine velikog grada. Ne bi li izbjegao presretanje trebao je letjeti velikom brzinom na maloj visini. Da bi se projekt što duže zadržao u tajnosti dobio je ime "Flak Ziel Geraet" (FZG) - protuzračna leteća meta. [[Slika:Bundesarchiv Bild 183-1985-0123-027, KZ Mittelbau-Dora, Produktion von V 1.jpg|minijatura|lijevo|200px|Izrada V-1]] Kako bi se ostvario zahtjevani domet uz prihvatljivu cijenu odabran je pulsirajući motor Paula Schmidta. Schmidt je svoj motor izumio početkom tridesetih godina 20. stoljeća, a razvoj se znatno ubrzao nakon što je [[1937.]] dobio državnu potporu. Iako je njegov motor patio od znatnih nedostataka i imao potisak od samo 20&nbsp;kN bio je idealan za novo oružje. Uz to imao je jednu veliku prednost - mogao je raditi na običan [[benzin]].<br> Tri su se kompanije udružile u razvoju i izradi V-1. Tvrtka Argus, u kojoj je radio Paul Schmidt, dobila je zadaću razvoja i proizvodnje motora, tvrtka Fiesler izrađivala je tijelo i krila, dok je tvrtka Askaina izgrađivala sustav navođenja. Prvi testovi u letu, bez uporabe motora, izvedeni su već početkom prosinca 1942. izbacivanjem ih aviona [[FW-200 Kondor]], a prvo ispitivanje s motorom izvedeno je na [[božić]]no jutro iste godine, ali je letjelica uspjela prevaliti samo jedan kilometar prije pada. Ništa uspješniji nisu bili ni idući prototipovi jer su svi doživjeli neuspjeh. Zbog toga je izgrađen projektil kod kojeg je na mjesto predviđeno za bojnu glavu postavljena pilotska kabina. Nadasve opasnu zadaću ispitivanja novog oružja u letu dobila je probna [[pilot]]kinja Hanna Reitsch, koja ne samo da je preživjela ispitivanja već je i pomogla ukloniti sve nedostatke. [[Slika:Bundesarchiv Bild 146-1991-076-02A, Niedersachswerfen, Produktion von V1 - V2.jpg|minijatura|desno|200px|Pogled odzada na proizvodnu liniju]] Sve je to ipak usporilo razvoj tako da je prva službena demonstracija novog oružja nacističkim glavešinama održana tek [[26. svibnja]] 1943. Oni su zaključili da se što prije mora pokrenuti serijska proizvodnja, te da se odmah otpočne s formiranjem postrojbe zadužene za njegovu uporabu. Usporedo s tim trebalo je početi i s odabirom pozicija s kojih će se V-1 lansirati na ciljeve u Engleskoj. Odlučeno je da se izgradi stotine lansera od Pas de Calaisa pa sve do sjeveroistoka [[Francuska|Francuske]] kako bi se omogućilo lansiranje barem tisuću projektila na dan. Ni jedan lanser nije bio udaljen više od 200&nbsp;km zračne udaljenosti od [[London]]a. Postojanje novog oružja [[RAF]] je zamijetio u svibnju 1943. kad je njihov izvidnički avion u Peenemndenu snimio jedan probni V-1 na lansirnoj rampi. Pritisnut sve češćim izvjećima o njemačkim revolucionarnim oružjima RAF je ispravno zaključio kako je to jedno od njih. Zbog toga je pokrenuta "Operation Hyidra" - masovno bombardiranje Peenemundena u rano ljeto 1943. koje na njihovu žalost nije bitno usporilo razvoj V-1. Nešto veći uspjeh ostvarili su [[SAD|američki]] bombarderi koji su gotovo potpuno razorili lansirno mjesto u Pas de Calaisu.<br> Unatoč naporima Saveznika razvoj V-1 je napredovao vrlo brzo te je [[13. lipnja]] 1943. prvi projektil poletio prema Londonu. Već dva dana kasnije Luftwaffe je lansirala 244 V-1 prema Londonu i 50 prema [[Southampton]]u. Od toga je 144 uspjelo preći preko Kanala, a 73 je došlo do Londona. Jedan je projektil "zalutao" do [[Norfolk]]a. == Opis == [[Slika:Bundesarchiv Bild 146-1973-029A-24A, Marschflugkörper V1 vor Start.jpg|minijatura|desno|200px|V-1 na svojim transportnim kolicama]] V-1 je revolucionarno oružje koje nije imalo prethodnika, projektirano tako da se sa što manje novca i rada dobije učinkovito sredstvo razaranja. Iako su u početku namjeravali cijeli projektil izrađivati od [[metal]]a ubrzo je odlučeno da se krila izrađuju od [[Drvo|drveta]], kako bi se dodatno smanjila cijena i pojednostavila proizvodnja. Zanimljivo je da je V-1 napravljena na osnovi tehnologija koje su poznavali i Saveznici, ali koje su uporabljene na revolucionarno nov način. Tako se sustav vođenja sastojao od seta [[žiroskop]]a pokretanih komprimiranim [[zrak]]om a čija je zadaća bila održati projektil stabilnim u letu. [[Magnet]]ski [[kompas]] usmjeravao ga je prema cilju, a običan [[visinomjer]] održavao je unaprijed određenu visinu. U sam vrh projektila postavili su [[propeler]] kojim se određivao domet. Visinomjer je trebao održavati stalnu visinu leta od 600 metara iako su projektili često letjeli na visinama od 700 ili nešto više metara. Propeler u nosu "naoštrio" bi bojnu glavu nakon 100&nbsp;km leta, a njegova je zadaća bila i "odlučiti" kad da projektil počne ponirati prema cilju.<br> Jedan dio projektila opremili su običnim satovima koji su preuzeli ulogu propelera. Takav sustav navođenja nije bio odveć precizan te je tijekom 2. svjetskog rata zabilježeno da su projektili V-1 pogodili na stotinu različitih mjesta diljem jugoistočnog dijela Engleske. [[Slika:Usisnik motora.jpg|minijatura|lijevo|200px|Usisnik motora]] Krila nisu imala upravljačkih površina, te se projektilom upravljalo pomoću kormila smjera i visine na repu koje je pokretao zrak pod tlakom. Uostalom od V-1 se nije očekivalo da u zraku izvodi vratolomije nego da što stabilnijim letom dosegne cilj. Uz to jednostavno krilo znatno je pojednostavilo i ubrzalo proizvodnju. Nakon što bi dosegnuo cilj sustav za navođenje bi postavio kormila visine prema dolje kako bi se projektil obrušio prema zemlji pod strmim [[kut]]em. Taj bi manevar najčešće zaustavio motor, po čemu je V-1 postao poznat među Londončanima. Naime, nakon što bi utihnula buka motora nakon nekoliko bi sekundi uslijedila strahovita eksplozija bojne glave mase 850 kilograma. [[Slika:Bundesarchiv Bild 146-1975-117-26, Marschflugkörper V1 vor Start.jpg|minijatura|desno|200px]] Kako bi u potpunosti osigurali da će V-1 eksplodirati projektanti su bojnu glavu opremili s čak tri vrste upaljača: električnim, pomoćnim kontaktnim i vremenskim. Zato ne čudi da je samo nekoliko V-1 zatajilo. Uz bojnu glavu najveći teret bilo je 640 litara 80-oktanskog benzina. Sve je to "upakirano" u projektil dužine 8,3 metra, promjera 80&nbsp;cm i raspona krila 5,4 metra. Ukupna masa projektila u trenutku lansiranja bila je 2160&nbsp;kg. Iako nikada nije uporabljena za V-1 je, uz konvencionalnu bojnu glavu razvijena i kemijska koja je trebala nositi nervni [[otrov]]. Ipak, strah od odmazde natjerao je [[Hitler]]a da odustane od uporabe bojnih otrova. Uostalom klasična bojna glava mase 850 kilograma i sama po sebi imala je golemu razornu moć. Dio V-1 opremili su s 23 bombice mase jedan kilogram koje su napunili promidžbenim letcima, a koji su se izbacivali neposredno prije početka poniranja projektila prema cilju. Njihova pojava izazvala je popriličnu nedoumicu i metež u britanskoj obavještajnoj zajednici. == Operativna uporaba == [[Slika:V1london.jpg|minijatura|desno|200px|V-1 neposredno prije udara]] Saveznici su se iskrcali na [[Normandija|Normandiju]] [[6. lipnja]] 1944., tjedan prije prvog lansiranja V-1, ali to nije omelo Nijemce da otpočnu s planiranim napadima s položaja oko Pas de Calaisa. Iako su Britanci očekivali napade novim oružjem, kojem su nadjenuli ime Diver, ipak su prvi udari izazvali šok i spoznaju o neučinkovitosti [[PZO|protuzračne obrane]]. U početku V-1 je u javnosti prikazana kao "bespilotna bomba" ili kao "bombarder robot", a narod ju je nazvao "buzz bomb" zbog specifičnog zvuka njezinog motora.<br> Iako su se V-1 pokazale vrlo nepreciznim Nijemci su uspjeli lansirati dovoljno projektila da nanesu znatnu štetu. Uostalom bilo je dovoljno da samo jedan V-1 padne na neku od četvrti Londona pa da njegova 850&nbsp;kg teška bojna glava razori nekoliko blokova kuća. Ponekad su se projektili pokazali vrlo svojeglavim gaseći pa ponovno paleći svoje motore, ili su se pak nekontrolirano okretali i vraćali prema mjestu lansiranja. Zabilježen je jedan takav slučaj U-zaokreta kad je V-1 nakon lansiranja pao pokraj zapovjednog mjesta (uz popratnu strahovitu eksploziju) koje je tog dana trebao obići sam Hitler. Ponekad su pak bili ubojito precizni, na razini današnjih najsuvremenijih krstarećih projektila. Tako je jedan V-1 ostvario izravan pogodak u vrhovno zapovjedništvo generala [[Dwight Eisenhower|Dwinghta Eisenhowera]]. [[Slika:Antwerp V1.jpg|minijatura|lijevo|200px|V-1 tijekom leta]] Najveće gubitke izazvao je V-1 koji je [[20. lipnja]] 1944. pogodio gardijsku kapelu Wellingtonske vojarne, nedaleko od [[Buckinghamska palača|Buckinghamske palače]]. Pogodak je usmrtio 119 vojnika i ranio još 141. Kako im je sustav navođenja bio taman toliko precizan da pogode London, V-1 projektili rušili su domove, škole, bolnice i povijesno vrijedne građevine. Zbog toga je, navodno, sam [[Churchill]] zatražio da se za odmazdu njemački gradovi napadnu bojnim otrovima, ali ga je RAF, navodno, od toga odgovorio tvrdeći da će masovna i neselektivna bombardiranja klasičnim bombama postići veći učinak. Istodobno je znatno preustrojena protuzračna obrana. Umjesto da pokušava oboriti projektile kad su već nad Londonom, i tako često učine još veću štetu, protuzračno je topništvo prebačeno na obale La manche kao prva crta obrane. Učinkovitos je znatno povećana nakon što su se britanskim topnicima pridružili i američki koji su sa sobom donijeli i neke korisne novitete. Jedan je bio ciljnički topnički [[radar]] SCR-548 koji je omogućio automatizirano praćenje i ciljanje cilja. Drugi, još korisniji dodatak, bio je američki blizinski upaljač koji je omogućio da se granata aktivira u blizini cilja, a ne kao do tada na prije određenoj visini. Kombinacija ciljničkog radara i blizinskog upaljača ubrzo se je pokazala vrlo ubojitom protiv brzih, ali slabo pokretljivih V-1. Zatim bi na projektile, koji bi izbjegli PZO topništvo, krenuli brzi lovački avioni. U početku su ih obarali vatrom [[top]]ova i [[strojnica]], da bi ubrzo uočili kako je dovoljno dotaknuti svojim krilom krilo projektila, te ga destabilizirati, nakon čega bi uslijedio njegov pad. Najveći problem bio je uloviti projektile koji su letjeli brzinama između 625 i 650&nbsp;km/h. Zbog toga su za ulogu presretača V-1 određeni [[Spitfire], [[Hawker Tempest]] i američki [[P-51 Mustang]]. Odmah nakon ulaska u operativnu službu za istu su ulogu određeni i tada najsuvremeniji britanski lovci [[Gloster Meteor]] s turbomlaznim motorima.Kad su V-1 počeli djelovati i noću u borbu su se uključili noćni lovci [[Mosquito]] i [[Black Widow]]. Iskustvo je pokazalo da, ako bi ih ispravno navodili, projektile V-1 bi mogli obarati i dnevni lovci jer bi mlaznopulsirajući motor na tamnom nebu ostavljao sjajan trag koji nije bilo teško uočiti.<br> Nakon što su Saveznici uspjeli osloboditi Pas de Calais broj napada dramatično se smanjio. Nijemci su pokušali izgraditi nove lansiren položaje pokraj Cherbourga, s kojih bi napadali [[Plymouth]] i [[Bristol]], ali su ih Saveznici zauzeli prije nego što su postali operativni. Usprkos tome napadi su i dalje nastavljeni. Tako je tijekom srpnja 1944. manji broj V-1 pogodio [[Manchester]] i [[Gloucester]]. To je bilo veliko iznenađenje za Saveznike koji su mislili da su uništili sve lansirne položaje s kojih se je mogla gađati Engleska. [[Slika:Rampe de lancement V1.JPG|minijatura|lijevo|200px|Lansirna rampa]] Zapravo su bili u pravu. Nijemci više nisu imali lansiren položaje pa su stoga nekoliko bombardera [[Heinkel He-111|He-111]] prilagodili za lansiranje projektila V-1, a te su bombardere zatim razmjestili u [[Nizozemska|Nizozemsku]]. Označeni kao He-111H-22 svaki je bombarder mogao ponijeti po jedan projektil ispod lijevog krila. Ta se je zadaća pokazala teža nego što se je očekivalo. Tako je tijekom samo dvije operacije izgubljeno 12 bombardera zbog prijevremene detonacije bojne glave projektila. Na taj je način lansirano ukupno 1200 V-1 uz gubitak 77 bombardera. Na kraju su u siječnju [[1945.]] obustavljeni i ti napadi zbog brzog napredovanja Saveznika.<br> Novo rješenje pronađeno je u inačici V-1 povećanog dometa. Smanjivanjem bojne glave dobiven je prostor za dodatne spremnike za [[gorivo]] zbog čega je dolet povećan na 400&nbsp;km. Tijekom ožujka 1945. na ciljeve u Velikoj Britaniji i Nizozemskoj lansirano je 275 projektila V-1 povećanog dometa. Sve projektile koji su doletjeli do britanske obale uspješno je oborilo britanska protuzračna obrana. [[Slika:Spitfire Tipping V-1 Flying Bomb.jpg|minijatura|desno|200px|Spitfire u trenutku destabilizacije V-1]] Kako su u rujnu 1944. počela djelovanja balističkih projektila [[V-2]], protiv kojih nije bilo adekvatne obrane, tako je njemačko vrhovno zapovjedništvo počelo razmišljati kako uporabiti V-1 i u taktičke svrhe. Rezultat tih razmišljanja bio je 9000 lansiranih projektila protiv ciljeva u [[Europa|Europi]], uglavnom na [[Antwerpen]] i [[Liege]]. Cilj je bio onesposobiti te luke za prihvat savezničkih opskrbnih brodova. I ti su napadi zaustavljeni u ožujku 1945. Pred sam kraj rata pokušalo se je s lansiranjem projektila V-1 s mlaznog bombardera [[Arado Ar-234]], ali nije se uspjelo otići dalje od planova na papiru. Zamisao je bila vrlo ubitačna jer su Ar-234 namjeravali osposobiti ne samo za lansiranje projektila već i za njegovo precizno navođenje na ciljeve uz pomoć radioveze. Kombinacija mlaznog bombardera koji je bio prebrz za tadašnje savezničke lovce i vođenog projektila koji bi lansiran iz Ar-234 vjerojatno dostizao brzine veće od 700&nbsp;km/h bila bi nerješiv problem. === Inačice s pilotom === Kako su se savezničke snage bližile njemačkim granicama tako je potreba za tajnim oružjima koje će preokrenuti ishod rata bila sve veća. Jedan je prijedlog u svibnju 1944. došao od "Hauptsturmfuehrera" Ottoa Skorzenyja, zapovjednika [[SS]] snaga, da se V-1 pretvori u leteću bombu s [[pilot]]om. Za samo dva tjedna dovršeni su prvi prototipovi nazvani "Reichenberg", što i nije bilo naročito teško jer je tijekom prvotnog razvoja V-1 napravljeno nekoliko prototipova s [[Kokpit|pilotskom kabinom]]. Napravljeno je nekoliko različitih inačica. Inačice označene kao '''R-I''' i '''R-II''' namijenili su početnoj obuci i nisu imale motor već su letjele kao jedrilice. R-I je bila jednosjed, a R-II dvosjed. Inačica '''R-III''' bila je dvosjed s motorom, dok je oznaku '''R-IV''' dobila inačica namijenjena borbenom djelovanju. Izgrađeno je oko 175 R-IV i počela je obuka dobrovoljaca spremnih za letenje na njima. Teoretski piloti su morali usmjeriti Reichenberg prema cilju te nakon toga iskočiti. To i ne bi bila nemoguća misija da projektanti nisu "zaboravili" ugraditi izbacivo sjedalo. Zbog toga su piloti Reichenberga dobili naziv Selbstopfermaenner (Samoubojice). Stoga nije iznenađujuće da su se mnogi njemački časnici opirali toj ideji, a nije bilo ni navale pilota. == Zaključak == V-1 je od samog početka bilo strateško oružje u koje su [[Nacizam|nacisti]] polagali puno nade. Zbog toga je njegova proizvodnja dobila visoki prioritet te je proizvodnja organizirana diljem Njemačke. Glavna proizvodnja traka organizirana je u SS robovskoj tvornici "Mittelwerk" u [[Nordhausen]]u, ukopanoj u planinu Harz. Iako ne postoje potpuni podaci procjenjuje se da je tijekom 1944. proizvedeno oko 24 000, a tijekom 1945. još 10 000 projektila V-1. I danas se vode rasprave je li V-1 bilo učinkovito oružje ili tek sredstvo masovnog terorizma. Zbog njegove nepreciznosti nije ga bilo moguće usmjeriti isključivo prema vojnim ciljevima, a pogađanje cilja veličine Londona smatralo se uspjehom. S druge strane ni druga tadašnja oružja nisu se pokazala ništa preciznijim.<br> V-1 (uz V-2) je pokazao da je nacistička Njemačka i u trenucima umiranja imala dovoljno snage da udari po ciljevima u Velikoj Britaniji, u trenucima kad su Britanci smatrali da se rat premjestio stotine kilometara daleko od njih. Za manje od godinu dana uporabe V-1 je izazvao velike žrtve ubivši 5000 ljudi i ranivši 41 000. Procjenjuje se da je oko 130 000 kuća potpuno uništeno, te da je još 750 000 teško oštećeno.<br> Unatoč svim dvojbama ostaje činjenica da je V-1 preteča današnjih nasuvremenijih krstarećih projektila koji su postali nezamjenjiv dio suvremenog ratovanja. == Povezani članci == * [[V-2]] == Izvori == {{Hrvatski vojnik}} *[http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/0332005/v1.asp V-1 - prvi krstareći projektil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090531182138/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/0332005/v1.asp |date=31. svibnja 2009. }} == Vanjske poveznice == {{WProjekti |commons= V-1 |commonshr= V-1 |commonscat= V-1 |commonscathr= V-1 }} [[Kategorija:Njemačko oružje u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Krstareće rakete zemlja-zemlja]] [[Kategorija:Njemačko raketno oružje]] [[Kategorija:Vojna oprema Fieseler|Fi 103]] 2fau022u8ko99wd3b15w80szbu3rpsn 0 74137 7475928 7454635 2026-06-05T22:44:18Z Croxyz 205325 7475928 wikitext text/x-wiki {{Trener/izbornik/igrač | ime = Krunoslav Jurčić | slika = [[Datoteka:Krunoslav Jurčić 04-2009.jpg|150px]] | opis slike = | država = {{Z+X|HRV}} | puno ime = Krunoslav Jurčić | nadimak = ''Kruno'' | datum rođenja = [[26. studenoga]] [[1969.]] | mjesto rođenja = [[Ljubuški]] | država rođenja = [[BiH]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | visina = 188 cm | težina = | trenutačni klub = ''Bez kluba'' | broj u klubu = | pozicija = trener (kao igrač [[vezni igrač (nogomet)|vezni]]) | ugovor = | mlade godine = | juniorski klubovi = | godina = [[1988.]] – [[1989.]]<br />[[1990.]] – [[1993.]]<br />[[1993.]] – [[1995.]]<br />[[1995.]] – [[1996.]]<br />[[1996.]] – [[1999.]]<br />[[1999.]] – [[2001.]]<br />[[2001.]] – [[2002.]]<br />[[2002.]] – [[2004.]] | profesionalni klubovi = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]<br />[[NK Inter Zaprešić|Inter Zaprešić]]<br />[[NK Istra|Istra]]<br />[[K.S.K. Beveren|Beveren]]<br />[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]<br />[[Torino F.C.|Torino]]<br />[[U.C. Sampdoria|Sampdoria]]<br />[[NK Slaven Belupo|Slaven Belupo]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}0 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}{{0}}39 {{0}}{{0}}{{0}}(9)<br />{{0}}{{0}}46 {{0}}{{0}}(14)<br />{{0}}{{0}}20 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}{{0}}84 {{0}}{{0}}(17)<br />{{0}}{{0}}14 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}{{0}}{{0}}3 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}{{0}}44 {{0}}{{0}}{{0}}(2) | godine u reprezentaciji = [[1999.]]<br />[[1997.]] – [[2000.]] | reprezentacija = {{NogRep|HRV|rep=B}}<br>{{NogRep|HRV}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br>{{0}}{{0}}21 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine treniranja = [[2006.]] – [[2007.]]<br />[[2007.]] – [[2008.]]<br />[[2009.]] – [[2010.]]<br />[[2011.]]<br />[[2011.]]<br />[[2012.]] – [[2013.]]<br />[[2015.]] – [[2016.]]<br />[[2016.]]<br /> [[2017.]] <br> [[2018.]] <br> [[2018.]] – [[2019.]] <br> [[2019.]] – [[2021.]] <br/> [[2024.]] – [[2026.]] | klubovi = [[NK Istra 1961|Istra 1961]]<br />[[NK Slaven Belupo|Slaven Belupo]]<br />[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]<br />[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]]<br />[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]<br />[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]<br />[[NK Maribor|Maribor]]<br />[[Adanaspor]]<br/> {{NogRep|SAU}}<br>[[Al Nassr FC|Al Nassr (Riyadh)]]<br>[[Baniyas Club|Baniyas]]<br>[[Al-Nasr SC (Dubai)|Al-Nasr (Dubai)]] <br/> [[Pyramids FC|Pyramids]] | medalje = {{Medalje SP}} {{Medalje bronca | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Francuska 1998.]] |}} | napomena = | ažurirano = 6. lipnja 2026. }} '''Krunoslav (Kruno) Jurčić''' ([[Ljubuški]], [[26. studenoga]] [[1969.]]) bivši je [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatski nogometni reprezentativac]] i sadašnji trener. Trenutačno je bez kluba. ==Igračka karijera== ===Početci, Inter Zaprešić i Dinamo Zagreb=== Jurčić je počeo igrati nogomet u [[Grude|Grudama]], u BiH, da bi prešao u juniore zagrebačkoga Dinama. Poslije toga igra u [[Inter Zaprešić|Jugokeramici]] (Interu), s kojim [[1992.]] godine iznenađujuće osvaja prvi [[Hrvatski nogometni kup]]. Nakon toga, dvije godine provodi u [[NK Istra Pula|Istri]] i godinu dana u [[Belgija|belgijskom]] [[KSK Beveren|Beverenu]]. Uslijedio je povratak u Dinamo, gdje Jurčić igra zapaženu ulogu u momčadi koja osvaja 3 prvenstva ([[1. HNL 1996./97.|1996./97.]], [[1. HNL 1997./98.|1997./98.]] i [[1. HNL 1998./99.|1998./99.]]) i 2 kupa, te nastupa u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]]. ===Serie A, 1. HNL i prestanak igranja=== Godine [[1999.]] godine postaje prvi i jedini igač izvan [[Europska unija|EU]] koji s više od 30 godina ostvaruje transfer u [[Italija|talijansku]] [[Serie A]], i to u [[Torino F.C.|Torino]], a potom i u [[U.C. Sampdoria|Sampdoriju]]. Vraća se zatim u 1. HNL, te, nakon dvije sezone (44 utakmice) u [[NK Slaven Belupo|Slaven Belupu]], [[2004.]] godine okončava igračku karijeru. ===Reprezentativna karijera=== Za hrvatsku nogometnu reprezentaciju Jurčić debitirao je [[8. lipnja]] [[1997.]] godine na [[Kirin kup]]u u [[Tokio|Tokiju]], protiv reprezentacije [[Japanska nogometna reprezentacija|Japana]]. Ukupno je sakupio 21 nastup u ''kockastom dresu'', bez postignutog pogotka. Bio je član generacije koja je [[1998.]] godine osvojila brončanu medalju u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Francuskoj]]. Kao članu reprezentacije, 1998. godine dodijeljena mu je [[Nagrada Franjo Bučar|Državna nagrada za šport "Franjo Bučar"]]. ==Trenerska karijera== ===Istra 1961=== Nakon igračke, Jurčić je započeo trenersku karijeru u prvoligašu [[NK Pula|Puli Staro Češko]], danas Istri 1961. Iskazao se kao vrlo sposoban mladi trener te ga je njegov nekdašnji trener u reprezentaciji, [[Miroslav Blažević]] odlučio pozvati za svog pomoćnika u [[NK Zagreb]]u. Pulu je napustio razočaran sucima, stanjem u klubu i cjelokupnoj ligi. Nikada nije došao za trenera u NK Zagreb, a u [[Pula|Pulu]] se opet vratio ne bi li joj pomogao. Ovoga je puta dobro je krenulo, no, klub je zbog besparice i sramotne (ne)podrške grada bio na rubu stečaja, te je u tim uvjetima bilo nemoguće voditi momčad. Nakon zadnjeg kola jesenskog dijela sezone opet je otišao, razočaran HNL-om, no oduševljen mladim [[Nikola Kalinić|Nikolom Kalinićem]], kojem je predviđao veliku karijeru. ===Slaven Belupo=== Po završetku sezone [[1. HNL 2006./07.|2006./07.]] i ostavke [[Elvis Scoria|Elvisa Scorije]], preuzeo je trenersku klupu [[NK Slaven Belupo|Slaven Belupa]]. Sa Slavenom je ostvario najveći klupski uspjeh, postavši doprvak [[1. HNL]]. Na kraju sezone [[1. HNL 2007./08.|2007./08.]] Jurčić je napustio [[Koprivnica|Koprivnicu]]. ===Dinamo Zagreb=== Trener zagrebačkoga [[NK Dinamo|Dinama]] postaje [[5. ožujka]] [[2009.]] godine. S [[NK Dinamo|Dinamom]] je osvojio naslov prvaka i Kup Hrvatske u sezoni 2008./09. a titulu prvaka osvaja i u sezoni 2009./10. Jurčić je nakon toga, u svibnju [[2010.]] godine, podnio neopozivu ostavku na mjestu trenera [[NK Dinamo|Dinama]].<ref>[http://sport.dnevnik.hr/clanak/nogomet/izvrsni-odbor-odbio-mamicevu-ostavku-jurcic-trener.html "Mamićeva ostavka odbijena, Jurčić novi trener, Balaban i Šokota potjerani"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090306220411/http://sport.dnevnik.hr/clanak/nogomet/izvrsni-odbor-odbio-mamicevu-ostavku-jurcic-trener.html |date=6. ožujka 2009. }}, dnevnik.hr, preuzeto 29. studenoga 2012.</ref> ===Lokomotiva Zagreb=== U ožujku [[2011.]] godine preuzeo je zagrebačku [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotivu]] te nakon dva mjeseca odlazi s mjesta trenera. ===Ponovno Dinamo Zagreb=== U svibnju [[2011.]] Jurčić po drugi put preuzima klupu [[NK Dinamo|Dinama]] na kojoj ostaje do prosinca iste godine kada u 6. kolu [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]], nakon šokantnog poraza od francuskog Lyona 1:7 u [[Stadion Maksimir|Maksimiru]], dobiva otkaz. ===Hrvatska nogometna reprezentacija=== Od kolovoza do studenoga [[2012.]] godine, bio je jedan od trenera hrvatske nogometne reprezentacije u stručnom stožeru izbornika [[Igor Štimac|Igora Štimca]]. ===Dinamo Zagreb treći put=== Nakon smjene dotadašnjeg trenera [[Ante Čačić]]a, [[26. studenoga]] [[2012.]] godine po treći put postaje trener zagrebačkoga Dinama.<ref>[http://www.hrsport.net/vijesti/451308/nogomet-maxtv-prva-liga/cacic-bivsi-a-krunoslav-jurcic-opet-novi-trener-dinama/ Tomislav Pacak, Mišo Gulić, ''Čačić bivši, a Krunoslav Jurčić opet novi trener Dinama''], Sportnet, preuzeto 29. studenoga 2012.</ref> Nakon osvojenih naslova prvaka [[2009.]] (kada je osvojen i kup), [[2010.]] i [[2013.]], osvajanjem superkupa [[6. srpnja]] [[2013.]], Jurčić s 5 osvojenih trofeja postaje drugi najtrofejniji trener u povijesti Dinama, odmah iza [[Miroslav Blažević|Miroslava Ćire Blaževića]] koji je najtrofejniji sa 6 osvojenih trofeja. [[21. kolovoza]] [[2013.]] nakon poraza 0:2 u prvoj utakmici play off-a [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]] protiv [[FK Austria Beč|Austrije Beč]], Jurčić je ekspresno smijenjen.<ref>[http://www.jutarnji.hr/drama-u-maksimiru-mamic-odmah-smijenio-jurcica---za-cudo-u-becu-treba-nam-novi-trener--/1121435/ Krunoslav Jurčić smijenjen po treći put na klupi Dinama''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130824205659/http://www.jutarnji.hr/drama-u-maksimiru-mamic-odmah-smijenio-jurcica---za-cudo-u-becu-treba-nam-novi-trener--/1121435 |date=24. kolovoza 2013. }}, jutarnji.hr, preuzeto 21. kolovoza 2013.</ref> === Adanaspor === U kolovozu [[2016.]] godine je Jurčić postao trener [[Turska|turskog]] [[Adanaspor]]a.<ref>[http://www.index.hr/sport/clanak/kruno-jurcic-preuzeo-turskog-prvoligasa/915729.aspx Krunoslav Jurčić preuzeo Adanaspor], index.hr, preuzeto 28. kolovoza 2016.</ref> U prosincu te godine je bivši trener zagrebačkog Dinama dobio otkaz u [[Adana|Adani]]. Nakon 13 utakmica su ''[[Taursko gorje|Taurski]] tigrovi'' ubilježili jednu pobjedu, tri remija i devet poraza.<ref>{{citiranje www |url=http://hrsport.net/vijesti/499590/nogomet-ostale-lige/kruno-jurcic-dobio-otkaz-u-turskoj/ |naslov=Kruno Jurčić dobio otkaz u Turskoj |rad=hrsport.net |dan=6. prosinca 2016. |preuzeto=6. prosinca 2016. |archive-date=20. prosinca 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20161220155602/http://hrsport.net/vijesti/499590/nogomet-ostale-lige/kruno-jurcic-dobio-otkaz-u-turskoj/ |url-status=dead }}</ref> U veljači 2018. preuzeo je Al-Nassr iz Saudijske Arabije.<ref>http://www.index.hr/sport/clanak/kruno-jurcic-ima-novi-posao-preuzeo-klub-koji-je-vodio-mamic/1023239.aspx </ref> ==Priznanja== ===Igračka=== ==== Individualna ==== * [[Nagrada Franjo Bučar]] '''(1):''' 1998. ====Klupska==== '''Inter Zaprešić''' *[[Hrvatski nogometni kup]] '''(1):''' [[Hrvatski nogometni kup 1992.|1992.]] '''Dinamo Zagreb''' *[[1. HNL]] '''(4):''' [[1. HNL 1996./97.|1996./97.]], [[1. HNL 1997./98.|1997./98.]], [[1. HNL 1998./99.|1998./99.]], [[1. HNL 1999./00.|1999./00.]] *[[Hrvatski nogometni kup]] '''(2):''' [[Hrvatski nogometni kup 1996./97.|1996./97.]], [[Hrvatski nogometni kup 1997./98.|1997./98.]] ====Reprezentativna==== '''Hrvatska''' * [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko prvenstvo]] '''(1):''' [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|1998.]] (bronca) ===Trenerska=== '''Dinamo Zagreb''' *[[1. HNL]] '''(3):''' [[1. HNL 2008./09.|2008./09.]], [[1. HNL 2009./10.|2009./10.]], [[1. HNL 2012./13.|2012./13.]] *[[Hrvatski nogometni kup]] '''(1):''' [[Hrvatski nogometni kup 2008./09.|2008./09.]] *[[Hrvatski nogometni superkup]] '''(1):''' 2013. '''Al Nasr''' * [[Liga-kup UAE-a]] '''(1):''' 2019./20. '''Pyramids''' * [[Egipatski nogometni kup]] '''(2):''' 2023./24., 2025./26. * [[CAF Liga prvaka]] '''(1):''' 2024./25. * [[CAF Superkup]] '''(1):''' 2025. ==Izvori== {{izvori}} <div class="Boxmerge">{{Sastav Hrvatska 1998 SP}}</div> {{GLAVNIRASPORED:Jurčić, Krunoslav}} [[Kategorija:Dobitnici nagrade Franjo Bučar]] [[Kategorija:Hrvatski nogometaši iz Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Hrvatski nogometni reprezentativci]] [[Kategorija:Hrvatski nogometni treneri]] [[Kategorija:Nogometaši Dinama]] [[Kategorija:Nogometaši NK Inter Zaprešić]] [[Kategorija:Nogometaši Sampdorije]] [[Kategorija:Nogometaši NK Slaven Belupa]] [[Kategorija:Nogometaši Torina]] [[Kategorija:Treneri GNK Dinama]] [[Kategorija:Treneri NK Istre 1961]] [[Kategorija:Treneri NK Lokomotive]] [[Kategorija:Treneri NK Slaven Belupa]] [[Kategorija:Životopisi, Ljubuški]] 7y7tob9xsipehpnwhneupq979fy04a5 0 76080 7475697 6829597 2026-06-05T13:20:46Z Tulkas Astaldo 38717 -od strane 7475697 wikitext text/x-wiki '''Hard techno''' je pravac elektronske glazbe; 'prateći' je stil [[Hardcore Techno|hardcorea]], [[New beat]] i [[Techno|techna]] od početka [[1990-ih]] do danas. == Razvoj == Hardcore (''oldschool'') je [[1992.]] evoluirao na ondašnji ''darkside'' (kasnije evoluirao u [[jungle]]) i [[happy hardcore]], a ''tvrđi zvuk'' i [[Schranz|schranz]] nastali su kao zasebni stilovi koje su poticali neki hardcore ili techno (cca. 140-160 [[Frekvencija#Mjerenje|BPM]]) [[Disk-džokej]]i i (glazbeni) producenti). Prijelazni izvorno [[Škotska|škotski]] zvuk zvan ''bouncy techno'', [[1993.]] poprimio je obilježja [[Detroit techno|detroitskog techna]] i hardcore-a, a još više karakteristika značajnije je poprimio sredinom [[1990-ih]] od [[Happy_hardcore|Happy hardcore-a]] raširen ponajprije u [[Velika_Britanija|Velikoj Britaniji]], [[Italija|Italiji]] i [[Nizozemska|Nizozemskoj]]. Kako su se iz [[Hardcore Techno|hardcorea]] razvijali različiti glazbeni pravci, većinom brži i 'žešći' od ''oldschool-a'', '''''hardtechno''''' [[2000-ih]] godina sve se više miješa s ostalim stilovima [[Klupska kultura|klub-kulture]] u [[Disk-džokej#DJ set|DJ setovima]] i vrlo rijetko usporava ispod 140 BPM-a. == Obilježja glazbene produkcije == '''Hard techno''' generički je termin za glazbu karakterističnu između hardcore-a i techna, a ističe se kombinacijom [[Bas_bubanj|bas bubnja]] (engl. bassdrum) uzorka (engl. sample-a) u regularnom i kompresiranom (''tvrđem'') obliku. Kvalitetna je izvedba u kojoj [[Vrijeme (fizika)|vremensko]] držanje (engl. hold) ne prelazi 1/2 pulsa (engl. beat-a) kako bi visokofrekventni uzorak (npr. ''hi-hat''), bio samostalno naglašen na 'srednjem' koraku (engl. step) naspram bas bubnja; za razliku od većine hardcore stilova, gdje bas bubanj može prelaziti cijeli beat tako da se kraj starog ''stapa'' s početkom novog pozicioniranog uzorka na početku beata. Brzina se kreće od aproksimalnih 150 [[Frekvencija#Mjerenje|BPM-a]] naviše. Generalna manja kompleksnost [[ritam (glazba)|ritma]], nadopunjuje se naglašenijim uzorcima 'srednje' [[frekvencija|frekvencije]] (cca. 400 - 12 000 [[Herc|Hz]]) sa svrhom ukupnog postizanja tvrđeg zvuka. <!--ovdje ima premalo wikipovezica jer bi prethodno (ne)objašnjeni termini koji se koriste u glazbenoj produkciji npr. uzorak, korak, puls mogla biti sidra na novonastaloj stranici itsl. - mr.Q. --> == vanjske povezice == [[MP3|mp3]] za [[Internetsko_nazivlje|download]]: *[http://www.poslouchej.net/download-72-10-free-mp3.html 'Poslušaj'] *[http://robertroxxor.rrs.at/media.php Robert Roxxor] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070105034858/http://robertroxxor.rrs.at/media.php |date=5. siječnja 2007. }} == wikipovezice == *[[Hardcore Techno|Hardcore techno]] *[[Hard_house|hard house]] *[[Glazbena_produkcija|glazbena produkcija]] {{Mrva-glazbeni-žanr}} [[Kategorija:Elektronička glazba]] lgdged25urgc5v0zbo92db7df1brnd3 0 76658 7475730 6197342 2026-06-05T13:58:23Z Argo Navis 852 dz 7475730 wikitext text/x-wiki {{dz|[[Zeami (krater)]|krater na [[Mjesec]]u}} '''Zeami Motokiyo'''{{transliteracija}} ([[japanski jezik|jap]]. '''''世阿弥 元清'''''), isto poznat pod imenom '''Kanze Motokiyo''' ([[japanski jezik|jap.]] '''''観世 元清''''') (cca. [[1363.]] – cca. [[1443.]]) je japanski glumac, dramski pisac i teoretičar umjetnosti. == Životopis == Zeami Motokiyo (1363. – 1445.), sin praoca najpoznatije škole [[Kazalište Nō|kazališta Nō]] koje su do danas postojale, definiran je kao “japanski [[Shakespeare]]”, utoliko što je i sam bio glumac i autor skoro cijelog repertoara Nō. Ostavio je iza sebe brojne pisane rasprave o ovoj umjetnosti, koja je najplemenitija i najistančanija od svih kazališta dalekog istoka; iako se, strogo gledano, ne može smatrati osnivačem Nōa, svakako je ustanovio njegova temeljna pravila. Spisi, za korištenje i poučavanje isključivo potomaka njegove familije, popraćeni su s posvetom da budu sačuvani kao “tajne”. Ovi traktati, koji sačinjavaju osnovnu bit knjige “Tajne kazališta Nō”, zaista ostaju zakopani u Japanu punih pet stoljeća, a ponovno se otkrivaju i proučavaju tek u prvoj dekadi 20. stoljeća. Jedinstvena podudarnost, koja se događa baš u godinama kada se u Europi rađa živa radoznalost za kazalištem Nō, i zanos prema jednom scenskom jeziku sazdanom od simbola naročito na poticaj [[Gordon Craig|Gordona Craiga]], a još više zasluge Yeatsa koji je želio koristiti tehnike Nō teatra u svojim vlastitim dramama nude Poundu priliku da predstavi zapadu tekstove, prevedene od njega i Fenollosa, repertoara Nō, naročito one Zeamijeve. Osim što je riječ o zvijezdi vodilji za razumijevanje kazališta Nō, Zeamijevi spisi predstavljaju, na najopćenitiji način, jedan od najboljih uvida u ovaj poseban svijet čuvstvenosti i ideja koji je u ovim posljednjim desetljećima izvršio jak utjecaj na zapadnjačku umjetnost naročito na [[slikarstvo]] i pjesništvo. Temeljem doktrine [[zen]], rasprave sačinjavaju očaravajući sliku stilskih pravila koja se odnose na četiri osnovna počela na koja se oslanja Nō: [[poezija]] i [[mimika]], [[glazba]] i [[ples]]. Riječ je o pravilima koja svjedoče o jednom preuzvišenom poimanju glumačkog poziva i o svrsi kazališta unutar jednoga društva. Ovi nas spisi često iznenađuju zbog krajnje istančane oštroumnosti onoga koji ih je poučavao. Neki od zaključaka kao onaj o «cvijetu» i o «tankoćutnoj čari» kao da pogađaju, na jedini mogući način dakle kroz pjesničke slike, istu onu srž iz koje prirodna nadarenost umjetnika crpi samu tajanstvenu bit umjetnosti. (iz « Tajna kazališta Nō» Zeami Motokiyo, u obradi René Sieffert, Ed. Adelphi, Milano, 1966, hrvatski prijevod: Nenad Glavan) Zeami je glumačko umijeće učio od svog oca, poznatog glumca [[Kan'ami]]ja. Njih dvojica su s vremenom razvili glumački stil poznat kao ''Nō''. Napisao je oko 50 [[drama]], kao i glumačke priručnike te traktate s područja estetike. {{Mrva-biog-film}} {{Mrva-biog-knjiž}} {{GLAVNIRASPORED:Zeami}} [[Kategorija:Japanski glumci]] [[Kategorija:Kazališni glumci]] [[Kategorija:Japanski književnici]] 68u59fq9b2vog8tfonyed7wqh482tnz 7475731 7475730 2026-06-05T13:58:38Z Argo Navis 852 7475731 wikitext text/x-wiki {{dz|[[Zeami (krater)]]|krater na [[Mjesec]]u}} '''Zeami Motokiyo'''{{transliteracija}} ([[japanski jezik|jap]]. '''''世阿弥 元清'''''), isto poznat pod imenom '''Kanze Motokiyo''' ([[japanski jezik|jap.]] '''''観世 元清''''') (cca. [[1363.]] – cca. [[1443.]]) je japanski glumac, dramski pisac i teoretičar umjetnosti. == Životopis == Zeami Motokiyo (1363. – 1445.), sin praoca najpoznatije škole [[Kazalište Nō|kazališta Nō]] koje su do danas postojale, definiran je kao “japanski [[Shakespeare]]”, utoliko što je i sam bio glumac i autor skoro cijelog repertoara Nō. Ostavio je iza sebe brojne pisane rasprave o ovoj umjetnosti, koja je najplemenitija i najistančanija od svih kazališta dalekog istoka; iako se, strogo gledano, ne može smatrati osnivačem Nōa, svakako je ustanovio njegova temeljna pravila. Spisi, za korištenje i poučavanje isključivo potomaka njegove familije, popraćeni su s posvetom da budu sačuvani kao “tajne”. Ovi traktati, koji sačinjavaju osnovnu bit knjige “Tajne kazališta Nō”, zaista ostaju zakopani u Japanu punih pet stoljeća, a ponovno se otkrivaju i proučavaju tek u prvoj dekadi 20. stoljeća. Jedinstvena podudarnost, koja se događa baš u godinama kada se u Europi rađa živa radoznalost za kazalištem Nō, i zanos prema jednom scenskom jeziku sazdanom od simbola naročito na poticaj [[Gordon Craig|Gordona Craiga]], a još više zasluge Yeatsa koji je želio koristiti tehnike Nō teatra u svojim vlastitim dramama nude Poundu priliku da predstavi zapadu tekstove, prevedene od njega i Fenollosa, repertoara Nō, naročito one Zeamijeve. Osim što je riječ o zvijezdi vodilji za razumijevanje kazališta Nō, Zeamijevi spisi predstavljaju, na najopćenitiji način, jedan od najboljih uvida u ovaj poseban svijet čuvstvenosti i ideja koji je u ovim posljednjim desetljećima izvršio jak utjecaj na zapadnjačku umjetnost naročito na [[slikarstvo]] i pjesništvo. Temeljem doktrine [[zen]], rasprave sačinjavaju očaravajući sliku stilskih pravila koja se odnose na četiri osnovna počela na koja se oslanja Nō: [[poezija]] i [[mimika]], [[glazba]] i [[ples]]. Riječ je o pravilima koja svjedoče o jednom preuzvišenom poimanju glumačkog poziva i o svrsi kazališta unutar jednoga društva. Ovi nas spisi često iznenađuju zbog krajnje istančane oštroumnosti onoga koji ih je poučavao. Neki od zaključaka kao onaj o «cvijetu» i o «tankoćutnoj čari» kao da pogađaju, na jedini mogući način dakle kroz pjesničke slike, istu onu srž iz koje prirodna nadarenost umjetnika crpi samu tajanstvenu bit umjetnosti. (iz « Tajna kazališta Nō» Zeami Motokiyo, u obradi René Sieffert, Ed. Adelphi, Milano, 1966, hrvatski prijevod: Nenad Glavan) Zeami je glumačko umijeće učio od svog oca, poznatog glumca [[Kan'ami]]ja. Njih dvojica su s vremenom razvili glumački stil poznat kao ''Nō''. Napisao je oko 50 [[drama]], kao i glumačke priručnike te traktate s područja estetike. {{Mrva-biog-film}} {{Mrva-biog-knjiž}} {{GLAVNIRASPORED:Zeami}} [[Kategorija:Japanski glumci]] [[Kategorija:Kazališni glumci]] [[Kategorija:Japanski književnici]] 71683e8zjygekmc5ztitiv8x6gh8jjg 0 78333 7476040 6280527 2026-06-06T07:57:23Z Lajoswinkler 219220 preuredio, dodao slike 7476040 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Agar-agar.jpg|mini|pročišćeni agar (agaroza) u prahu]] '''Agar''' ili '''agar-agar''' je želatinozna tvar u sastavu [[crvene alge]] roda ''[[Gelidium]]''. == Kemijski sastav == Agar je u organizmu alge ''Gelidium'' smjesa lančanog polisaharida agaroze i heterogene smjese manjih molekula zvane agaropektin. U stanicama crvenih algi agar ima strukturnu i nosivu funkciju. Kuhanjem algi u vodi, agar izlazi iz stanice u otopinu, a naknadnom se obradom uklanja otpadni agaropektin. Na tržištu se pojavljuje u obliku suhog praška bijele do svijetlo žute boje. Boja i cijena agara ovise o stupnju čistoće. Gotov proizvod je po kemijskom sastavu skoro čista agaroza. == Upotreba u industriji i znanosti == [[Datoteka:Physcomitrella growing on agar plates.jpg|mini|''Physcomitrella patens'' na agaroznoj hranjivoj podlozi]] Agar se tradicionalno koristi kao sastojak nekih azijskih deserta, a u prehrambenoj industriji kao zgušnjivač u juhama, konzerviranom voću, sladoledu. U [[Vinarstvo|vinarstvu]] se koristi kao bistrilo, a u industriji proizvodnje [[Papir|papira]] kao [[keljivo]]. Najbitnija upotreba agara je proizvodnja hranjivih podloga za uzgoj čistih bakterijskih, gljivičnih i biljnih kultura, pri čemu se agar koristi skupa s aditivima koji mogu biti hranjiva, antibiotici, otrovi, itd. Metoda je omogućila strelovit napredak [[Bakteriologija|bakteriologije]]. [[Kategorija:Materijali]] [[Kategorija:Mikrobiologija]] [[Kategorija:Polisaharidi]] [[Kategorija:Prehrambeni aditivi]] [[Kategorija:Alge]] [[Kategorija:Biokemija]] [[min:Agar]] [[new:आगर]] oxx2srtysgqviftu1p70fl76x6blnqx 7476047 7476040 2026-06-06T08:08:36Z Runolist 263374 7476047 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}}[[Datoteka:Agar-agar.jpg|mini|pročišćeni agar (agaroza) u prahu]] '''Agar''' ili '''agar-agar''' je želatinozna tvar u sastavu [[crvene alge]] roda ''[[Gelidium]]''. == Kemijski sastav == Agar je u organizmu alge ''Gelidium'' smjesa lančanog polisaharida agaroze i heterogene smjese manjih molekula zvane agaropektin. U stanicama crvenih algi agar ima strukturnu i nosivu funkciju. Kuhanjem algi u vodi, agar izlazi iz stanice u otopinu, a naknadnom se obradom uklanja otpadni agaropektin. Na tržištu se pojavljuje u obliku suhog praška bijele do svijetlo žute boje. Boja i cijena agara ovise o stupnju čistoće. Gotov proizvod je po kemijskom sastavu skoro čista agaroza. == Upotreba u industriji i znanosti == [[Datoteka:Physcomitrella growing on agar plates.jpg|mini|''Physcomitrella patens'' na agaroznoj hranjivoj podlozi]] Agar se tradicionalno koristi kao sastojak nekih azijskih deserta, a u prehrambenoj industriji kao zgušnjivač u juhama, konzerviranom voću, sladoledu. U [[Vinarstvo|vinarstvu]] se koristi kao bistrilo, a u industriji proizvodnje [[Papir|papira]] kao [[keljivo]]. Najbitnija upotreba agara je proizvodnja hranjivih podloga za uzgoj čistih bakterijskih, gljivičnih i biljnih kultura, pri čemu se agar koristi skupa s aditivima koji mogu biti hranjiva, antibiotici, otrovi, itd. Metoda je omogućila strelovit napredak [[Bakteriologija|bakteriologije]]. == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Materijali]] [[Kategorija:Mikrobiologija]] [[Kategorija:Polisaharidi]] [[Kategorija:Prehrambeni aditivi]] [[Kategorija:Alge]] [[Kategorija:Biokemija]] [[min:Agar]] [[new:आगर]] czbl84wrdb8lnm0tlx9bp8o5wk62cv5 0 78673 7476079 6390251 2026-06-06T11:37:03Z Croxyz 205325 7476079 wikitext text/x-wiki {{zaglavlje2}} '''Milan Trenc''' ([[Zagreb]], [[1962.]]) [[Hrvatska|hrvatski]] je ilustrator, crtač [[strip]]ova, filmski redatelj, novelist. Po njegovoj slikovnici "Noć u muzeju", snimljen je istoimeni [[SAD|američki]] [[film]]. == Životopis == Rodio se u [[Zagreb]]u, studirao filmsku režiju i grafiku na zagrebačkoj Akademiji dramskih umjetnosti. Za vrijeme studija počeo je objavljivati stripove i raditi u Zagreb-Filmu. Bio je glavni ilustrator u magazinu Start od [[1985.]] do [[1991.]] Dok je još bio u Startu sudjelovao je na [[london]]skom filmskom festivalu [[1990.]] Objavljivao je stripove i ilustrirao naslovnice u mnogim domaćim i stranim publikacijama. Preselio se u [[New York]] [[1991.]] Objavio je preko tisuću ilustracija i naslovnica u glavnim američkim novinama i časopisima poput "The New York Times", "Time", "The Wall Street Journal", "New Yorker", "Fortune". Dobio je nagradu za svoje ilustracije u "The New York Timesu". Napisao je i ilustrirao slikovnicu za djecu "[[Noć u muzeju (knjiga)|Noć u muzeju]]" [[1993.]] Prema slikovnici nastao je istoimeni američki film "[[Noć u muzeju (2006)|Noć u muzeju]]" redatelja [[Shawn Levy|Shawna Levya]] koji je u [[siječanj|siječnju]] [[2007.]] bio najgledaniji film u američkim [[Kino|kinima]]. Trenc je predavač na zagrebačkoj [[Akademija likovnih umjetnosti|Akademiji likovnih umjetnosti]] od [[2004.]] Bio je član žirija [[Animafest]]a u Zagrebu. == Vanjske poveznice == * [https://digitalna.nsk.hr/?pr=l&mrf%5B10181%5D%5B659479%5D=a Digitalizirana djela], [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu]] {{GLAVNIRASPORED:Trenc, Milan}} [[Kategorija:Hrvatski crtači stripa]] [[Kategorija:Scenaristi]] b2zx0vgwift3kkzzqw47z6xsot0l864 0 83272 7475812 7356623 2026-06-05T16:41:41Z Ame71 128419 Predložak 7475812 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Jugoslavenskog nogometnog saveza <br> 1. savezna liga | sezona = 1982./83. | država = {{Z|JUG}} [[SFRJ|Jugoslavija]] | prvaci = [[FK Partizan|Partizan]] | promovirani = | degradirani = [[OFK Beograd]]<br>[[Galenika Zemun]] | broj klubova = 18 | kontinentalni kup1 = [[Kup prvaka 1983./84.|Kup prvaka]] | kvalifikanti kup1 = [[FK Partizan|Partizan]] | kontinentalni kup2 = [[Europski kup pobjednika kupova 1983./84.|Kup PK]] | kvalifikanti kup2 = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | kontinentalni kup3 = [[Kup UEFA 1983./84.|Kup UEFA]] | kvalifikanti kup3 = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]<br>[[FK Radnički Niš|Radnički Niš]]<br>[[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] | kontinentalni kup4 = | kvalifikanti kup4 = | utakmica = 306 | golova = 826 | prosjek golova = | najbolji strijelac = [[Sulejman Halilović]] (18) | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = 2647564 | prethodna sezona = [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1981./82.|1981./82.]] | sljedeća sezona = [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1983./84.|1983./84.]] }} '''Prvenstvo Jugoslavije u nogometu za sezonu 1982./83.''' bilo je pedeset i četvrto po redu najviše nogometno natjecanje u Jugoslaviji, trideset i sedmo poslijeratno, koje je započelo 14. kolovoza 1982. i završilo 26. lipnja 1983.<br /> Prvak je postao [[FK Partizan]], koji je osvojio svoj devetu naslov.<br /> Najbolji strijelac bio je [[Sulejman Halilović]] iz [[Dinamo Vinkovci|vinkovačkog Dinama]] s 18 golova. Ukupan broj gledatelja bio je 2.647.564.<ref>[https://www.historical-lineups.com/wp-content/uploads/2013/12/Season-1982-83-complete-original-source-uploaded.pdf Statistika]</ref> == Sustav natjecanja == Igralo se u dvije faze. Momčadi su međusobno igrale [[Bergerove tablice|dvokružni ligaški sustav]]. Igrala se po jedna utakmica na domaćem i gostujućem terenu. Prvakom je postala momčad koja je sakupila najviše bodova u skupini za prvaka (pobjeda = 2 boda, neodlučeni ishod = 1 bod, poraz = bez bodova). Pravila koje su određivala poredak na ljestvici su bila: 1) broj osvojenih bodova, 2) gol-razlika, 3) veći broj postignutih golova, 4) baraž ==Formiranje lige== U obzir ulazi 16 najbolje plasiranih iz prethodne sezone, plus pobjednici dviju skupina Druge savezne lige 1981./82. * Iz [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1981./82.|Prve savezne lige]] natjecali su se ''Dinamo Zagreb, Crvena zvezda, Hajduk Split, Sarajevo, Željezničar, Partizan, Velež Mostar, Budućnost, Olimpija Ljubljana, Vojvodina, Radnički Niš, Rijeka, Sloboda Tuzla, Vardar Skoplje, OFK Beograd'' i ''Osijek'' * Iz [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1981./82.|Druge savezne lige]]: ''Dinamo Vinkovci'' (pobjednik zapadne skupine) i ''Galenika Zemun'' (pobjednik istočne skupine) == Sudionici == {| class="wikitable" style="text-align:left; font-size:85%; width:100%" |- bgcolor="#D6E2B3" !rowspan=2 align="center" | [[Socijalistička Republika Slovenija|Slovenija]] !rowspan=2 align="center" | [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatska]] !rowspan=2 align="center" | [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Bosna i Hercegovina]] !colspan=3 align="center" | [[Socijalistička Republika Srbija|Srbija]] !rowspan=2 align="center" | [[Socijalistička Republika Crna Gora|Crna Gora]] !rowspan=2 align="center" | [[Socijalistička Republika Makedonija|Makedonija]] |- valign="top" bgcolor="#D6E2B3" !align="center" |[[Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina|Vojvodina]] !align="center" |[[Središnja Srbija]] !align="center" |[[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|Kosovo]] |- valign="top" | * [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija (LJ)]] | * [[Dinamo Vinkovci|Dinamo (V)]] * [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo (Z)]] * [[HNK Hajduk Split|Hajduk (S)]] * [[NK Osijek|Osijek]] * [[NK Rijeka|Rijeka]] | * [[FK Sarajevo|Sarajevo]] * [[FK Sloboda Tuzla|Sloboda (T)]] * [[FK Velež Mostar|Velež (M)]] * [[FK Željezničar|Željezničar (S)]] | * [[FK Vojvodina|Vojvodina (NS)]] | * [[Galenika Zemun|Galenika (Z)]] * [[OFK Beograd]] * [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda (B)]] * [[FK Partizan|Partizan (B)]] * [[FK Radnički Niš|Radnički (N)]] | * ''<small>nitko</small>'' | * [[FK Budućnost Podgorica|Budućnost (T)]] | * [[FK Vardar Skoplje|Vardar (S)]] |- |} {{Lokacijska karta+ |SFRJ |float=right |width=400 |places= {{Lokacijska karta~ |SFRJ|lat=45.916667 |long=15.983333 |label=<small>Dinamo Zagreb</small>}} {{Lokacijska karta~ |SFRJ|lat=43.619444 |long=16.431667 |label=<small>Hajduk</small>}} {{Lokacijska karta~ |SFRJ|lat=44.920556 |long=20.462222 |label=<small>Crvena zvezda<br />Partizan<br />OFK</small>|position=right}} {{Lokacijska karta~ |SFRJ|lat=43.926111 |long=18.351667 |label=<small>Sarajevo<br />Željezničar</small>}} {{Lokacijska karta~ |SFRJ|lat=43.449444 |long=17.8125 |label=<small>Velež</small>}} {{Lokacijska karta~ |SFRJ|lat=45.355 |long=19.844722 |label=<small>Vojvodina</small>}} {{Lokacijska karta~ |SFRJ|lat=46.169658 |long=14.499624 |label=<small>Olimpija</small>}} {{Lokacijska karta~ |SFRJ|lat=43.4246 |long=21.9030 |label=<small>Niš</small>}} {{Lokacijska karta~ |SFRJ|lat=44.638056 |long=18.676111 |label=<small>Sloboda</small>|position=left}} {{Lokacijska karta~ |SFRJ|lat=45.4270631033335 |long=14.442176041020014 |label=<small>Rijeka</small>}} {{Lokacijska karta~ |SFRJ|lat=42.538 |long=19.258166 |label=<small>Budućnost</small>|position=left}} {{Lokacijska karta~ |SFRJ|lat=42.088666 |long=21.4 |label=<small>Vardar</small>}} {{Lokacijska karta~ |SFRJ|lat=45.544937 |long=18.695705 |label=<small>Osijek</small>|position=left}} {{Lokacijska karta~ |SFRJ|lat=44.85 |long=20.4 |label=<small>Galenika</small>|position=left}} {{Lokacijska karta~ |SFRJ|lat=45.283742 |long=18.797382|label=<small>Din. Vinkovci</small>|position=left}} |caption=Približna lokacija klubova 1. savezne lige u sezoni 1982./83. }} * ''[[OFK Beograd]]'', [[Beograd]] * ''[[FK Budućnost Podgorica|FK Budućnost]]'', [[Titograd]] * ''[[FK Crvena zvezda]]'', [[Beograd]] * ''[[Dinamo Vinkovci|NK Dinamo Vinkovci]]'', [[Vinkovci]] * ''[[GNK Dinamo Zagreb|NK Dinamo Zagreb]]'', [[Zagreb]] * ''[[Galenika Zemun|FK Galenika]]'', [[Zemun]] * ''[[HNK Hajduk Split|NK Hajduk]]'', [[Split]] * ''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|NK Olimpija]]'', [[Ljubljana]] * ''[[NK Osijek]]'', [[Osijek]] * ''[[FK Partizan]]'', [[Beograd]] * ''[[FK Radnički Niš]]'', [[Niš]] * ''[[NK Rijeka]]'', [[Rijeka]] * ''[[FK Sarajevo]]'', [[Sarajevo]] * ''[[FK Sloboda Tuzla|FK Sloboda]]'', [[Tuzla]] * ''[[FK Vardar Skoplje|FK Vardar]]'', [[Skoplje]] * ''[[FK Velež Mostar|FK Velež]]'', [[Mostar]] * ''[[FK Vojvodina]]'', [[Novi Sad]] * ''[[FK Željezničar]]'', [[Sarajevo]] == Ljestvica == {| class="wikitable" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |- style="background:#cdc673;" |1. || [[FK Partizan|Partizan]] ||34||17||11||6||58||37|| +21||45 |- style="background:#87CEEB;" |2. || [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] ||34||14||15||5||51||33|| +18||43 |- style="background:#FFFF00;" |3. || [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] ||34||14||15||5||56||40|| +16||43 |- style="background:#87CEEB;" |4. || [[FK Radnički Niš|Radnički Niš]] ||34||15||10||9||45||39|| +6||40 |- style="background:#87CEEB;" |5. || [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] ||34||13||11||10||55||50|| +5||37 |- |6. || [[FK Sloboda Tuzla|Sloboda Tuzla]] ||34||12||11||11||44||33|| +11||35 |- |7. || [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]] ||34||11||13||10||33||31|| +2||35 |- |8. || [[FK Vardar Skoplje|Vardar Skoplje]] ||34||13||9||12||43||47|| +4||35 |- |9. || [[FK Vojvodina|Vojvodina]] ||34||12||10||12||38||60|| –22||34 |- |10. || [[FK Željezničar|Željezničar]] ||34||11||11||12||41||40|| +1||33 |- |11. || [[FK Sarajevo|Sarajevo]] ||34||10||12||12||45||44|| +1||32 |- |12. || [[Dinamo Vinkovci]] ||34||12||7||15||56||59|| –3||31 |- |13. || [[FK Velež Mostar|Velež Mostar]] ||34||11||9||14||54||57|| –3||31 |- |14. || [[FK Budućnost Podgorica|Budućnost]] ||34||11||9||14||39||52|| –13||31 |- |15. || [[NK Rijeka|Rijeka]] ||34||10||10||14||51||52|| –1||30 |- |16. || [[NK Osijek|Osijek]] ||34||11||7||16||48||51|| –3||29 |- style="background:#FFAAAA;" |17. || [[OFK Beograd]] ||34||9||10||15||38||45|| –7||28 |- style="background:#FFAAAA;" |18. || [[Galenika Zemun]] ||34||4||12||18||31||56|| –25||20 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref> [https://web.archive.org/web/20180831123842/http://old.exyufudbal.in.rs/statistika/prva-liga/17-prva-liga-sfrj/122-1982-1983#konacnatabela exyufudbal.in.rs - tabela]</ref> </small> |} {| class="wikitable" |- |style="background:#cdc673;"| | Partizan je prvak Jugoslavije i plasirao se na [[Kup prvaka 1983./84.]] |- |style="background:#87CEEB;"| | Hajduk Split, Radnički Niš i Crvena zvezda plasirali su se na [[Kup UEFA 1983./84.]] |- |style="background:#FFFF00;"| | Dinamo Zagreb osvaja [[Kup maršala Tita 1982./83.|Kup Jugoslavije]] i plasirao se na [[Europski kup pobjednika kupova 1983./84.]] |- |style="background:#FFAAAA;"|&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; | OFK Beograd i Galenika Zemun ispali su u [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1983./84.|Drugu saveznu ligu]] |- |} == Rezultati == {| class="wikitable" style="text-align:center" |colspan="2" style="width:200px;" | 1982./83.<ref>[https://web.archive.org/web/20180831123842/http://old.exyufudbal.in.rs/statistika/prva-liga/17-prva-liga-sfrj/122-1982-1983 exyufudbal.in.rs - rezultati]</ref> ! PAR ! HAJ ! D.Z ! R.N ! C.Z ! SLO ! OLI ! VAR ! VOJ ! ŽEL ! SAR ! D.V ! VEL ! BUD ! RIJ ! OSI ! OFK ! GAL |- | 1. ||style="text-align:left;"| Partizan |style="background:#DCDCDC;"| || 2:0 || 2:2 || 3:1 || 3:2 || 1:0 || 2:0 || 4:0 || 5:0 || 2:1 || 0:1 || 3:1 || 1:1 || 0:0 || 2:0 || 3:1 || 2:1 || 2:0 |- | 2. ||style="text-align:left;"| Hajduk Split || 1:0 |style="background:#DCDCDC;"| || 2:2 || 4:1 || 0:0 || 3:1 || 2:0 || 1:3 || 3:0 || 2:0 || 1:1 || 4:2 || 1:1 || 4:1 || 1:0 || 2:1 || 1:1 || 1:1 |- | 3. ||style="text-align:left;"| Dinamo Zagreb || 3:4 || 1:1 |style="background:#DCDCDC;"| || 2:1 || 2:1 || 2:2 || 1:1 || 3:0 || 4:0 || 1:0 || 2:2 || 4:2 || 3:1 || 4:2 || 1:1 || 1:0 || 3:1 || 2:0 |- | 4. ||style="text-align:left;"| Radnički Niš || 0:0 || 1:1 || 1:1 |style="background:#DCDCDC;"| || 2:0 || 1:1 || 1:0 || 2:0 || 4:0 || 3:2 || 2:1 || 1:0 || 3:2 || 2:0 || 2:1 || 1:0 || 1:1 || 2:0 |- | 5. ||style="text-align:left;"| Crvena zvezda || 1:1 || 1:2 || 1:1 || 3:1 |style="background:#DCDCDC;"| || 1:0 || 1:1 || 2:1 || 3:2 || 2:2 || 1:4 || 2:2 || 6:4 || 1:0 || 2:1 || 1:0 || 4:1 || 1:2 |- | 6. ||style="text-align:left;"| Sloboda Tuzla || 1:2 || 1:0 || 2:0 || 2:1 || 2:0 |style="background:#DCDCDC;"| || 1:1 || 0:0 || 5:0 || 3:0 || 2:1 || 4:1 || 3:0 || 2:1 || 1:1 || 0:0 || 2:1 || 0:0 |- | 7. ||style="text-align:left;"| Olimpija Ljubljana || 0:0 || 1:1 || 0:1 || 1:0 || 1:2 || 1:1 |style="background:#DCDCDC;"| || 3:1 || 0:0 || 0:0 || 1:0 || 1:0 || 3:1 || 4:2 || 1:1 || 1:0 || 2:0 || 2:0 |- | 8. ||style="text-align:left;"| Vardar Skoplje || 5:0 || 2:1 || 2:1 || 2:1 || 1:1 || 1:0 || 0:0 |style="background:#DCDCDC;"| || 0:0 || 3:0 || 1:1 || 4:3 || 1:2 || 0:0 || 1:0 || 2:1 || 3:0 || 1:0 |- | 9. ||style="text-align:left;"| Vojvodina || 1:1 || 1:2 || 0:0 || 0:1 || 1:1 || 2:1 || 0:0 || 3:2 |style="background:#DCDCDC;"| || 2:1 || 2:1 || 1:0 || 1:0 || 2:0 || 4:2 || 0:0 || 3:2 || 3:1 |- | 10. ||style="text-align:left;"| Željezničar || 1:1 || 2:2 || 0:0 || 3:1 || 0:3 || 2:0 || 1:1 || 3:0 || 6:2 |style="background:#DCDCDC;"| || 1:0 || 2:0 || 1:0 || 1:1 || 3:0 || 3:2 || 0:0 || 0:0 |- | 11. ||style="text-align:left;"| Sarajevo || 3:1 || 1:3 || 1:1 || 1:2 || 1:1 || 1:1 || 2:0 || 2:1 || 0:0 || 0:0 |style="background:#DCDCDC;"| || 4:1 || 4:2 || 2:0 || 2:1 || 1:1 || 1:1 || 2:0 |- | 12. ||style="text-align:left;"| Dinamo Vinkovci || 1:1 || 1:1 || 1:1 || 4:1 || 2:3 || 2:1 || 2:0 || 4:1 || 4:1 || 2:1 || 2:0 |style="background:#DCDCDC;"| || 2:0 || 2:0 || 3:1 || 3:0 || 1:0 || 2:2 |- | 13. ||style="text-align:left;"| Velež Mostar || 1:1 || 0:0 || 3:0 || 1:1 || 2:2 || 1:0 || 2:0 || 2:2 || 1:2 || 3:1 || 1:1 || 1:1 |style="background:#DCDCDC;"| || 3:1 || 3:1 || 0:2 || 3:0 || 3:1 |- | 14. ||style="text-align:left;"| Budućnost || 3:2 || 1:0 || 2:0 || 1:1 || 2:1 || 1:0 || 1:0 || 2:0 || 2:2 || 2:1 || 3:3 || 2:0 || 4:1 |style="background:#DCDCDC;"| || 1:5 || 1:1 || 1:0 || 1:1 |- | 15. ||style="text-align:left;"| Rijeka || 2:2 || 1:1 || 1:1 || 1:1 || 1:0 || 1:1 || 2:1 || 1:2 || 0:0 || 0:1 || 3:0 || 6:3 || 2:1 || 2:0 |style="background:#DCDCDC;"| || 5:2 || 2:0 || 3:2 |- | 16. ||style="text-align:left;"| Osijek || 1:0 || 1:2 || 2:2 || 1:1 || 2:3 || 2:2 || 1:3 || 3:0 || 5:0 || 1:0 || 1:0 || 4:2 || 3:2 || 3:0 || 2:0 |style="background:#DCDCDC;"| || 2:3 || 1:0 |- | 17. ||style="text-align:left;"| OFK Beograd || 1:2 || 0:0 || 1:2 || 0:1 || 1:0 || 2:0 || 0:0 || 1:1 || 3:2 || 0:0 || 2:0 || 2:0 || 0:1 || 1:0 || 2:2 || 5:1 |style="background:#DCDCDC;"| || 3:0 |- | 18. ||style="text-align:left;"| Galenika Zemun || 1:3 || 1:1 || 0:2 || 0:0 || 2:2 || 0:2 || 2:3 || 0:0 || 0:1 || 1:2 || 3:1 || 0:0 || 3:5 || 1:1 || 3:1 || 2:1 || 2:2 |style="background:#DCDCDC;"| |} {{Col-begin}} {{Col-3}} <p style="text-align: justify;"><span style="text-decoration: underline;">1. kolo</span></p> <p style="text-align: justify;">14. 8. 1982.</p> <p style="text-align: justify;">Partizan &ndash; Osijek 3:1 (1:0)<br/>Željezničar &ndash; Galenika 0:0</p> <p style="text-align: justify;">15. 8. 1982.</p> <p style="text-align: justify;">Radnički &ndash; Sloboda 1:1 (0:1)<br/>Dinamo (V) &ndash; OFK Beograd 1:0 (1:0)<br/>Olimpija &ndash; Vojvodina 0:0<br/>Dinamo (Z) &ndash; Vardar 3:0 (2:0)<br/>Budućnost &ndash; Rijeka 1:5 (0:2)<br/>Crvena zvezda &ndash; Sarajevo 1:4 (0:0)<br/>Hajduk &ndash; Velež 1:1 (0:0)</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;"><span style="text-decoration: underline;">2. kolo</span></p> <p style="text-align: justify;">21. 8. 1982.</p> <p style="text-align: justify;">Sloboda &ndash; Velež 3:0 (2:0)</p> <p style="text-align: justify;">22. 8. 1982.</p> <p style="text-align: justify;">Sarajevo &ndash; Partizan 3:1 (0:0)<br/>Rijeka &ndash; Crvena zvezda 1:0 (1:0)<br/>Vardar &ndash; Budućnost 0:0<br/>Vojvodina &ndash; Dinamo (Z) 0:0<br/>Galenika &ndash; Olimpija 2:3 (1:1)<br/>OFK Beograd &ndash; Željezničar 0:0<br/>Radnički &ndash; Dinamo (V) 1:0 (1:0)</p> <p style="text-align: justify;">25. 8. 1982.</p> <p style="text-align: justify;">Osijek &ndash; Hajduk 1:2 (0:1)</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;"><span style="text-decoration: underline;">3. kolo</span></p> <p style="text-align: justify;">25. 8. 1982.</p> <p style="text-align: justify;">Crvena zvezda &ndash; Vardar 2:1 (1:1)</p> <p style="text-align: justify;">28. 8. 1982.</p> <p style="text-align: justify;">Olimpija &ndash; OFK Beograd 2:0 (2:0)</p> <p style="text-align: justify;">29. 8. 1982.</p> <p style="text-align: justify;">Dinamo (V) &ndash; Sloboda 2:1 (1:0)<br/>Željezničar &ndash; Radnički 3:1 (1:0)<br/>Dinamo (Z) &ndash; Galenika 2:0 (2:0)<br/>Budućnost &ndash; Vojvodina 2:2 (2:0)<br/>Partizan &ndash; Rijeka 2:0 (2:0)<br/>Hajduk &ndash; Sarajevo 1:1 (1:0)<br/>Velež &ndash; Osijek 0:2 (0:1)</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;"><span style="text-decoration: underline;">4. kolo</span></p> <p style="text-align: justify;">1. 9. 1982.</p> <p style="text-align: justify;">Sloboda &ndash; Osijek 0:0<br/>Rijeka &ndash; Hajduk 1:1 (1:0)<br/>Vardar &ndash; Partizan 5:0 (0:0)<br/>Vojvodina &ndash; Crvena zvezda 1:1 (0:0)<br/>Galenika &ndash; Budućnost 1:1 (0:0)<br/>OFK Beograd &ndash; Dinamo (Z) 1:2 (0:1)<br/>Radnički &ndash; Olimpija 1:0 (0:0)<br/>Dinamo (V) &ndash; Željezničar 2:1 (1:0)</p> <p style="text-align: justify;">2. 9. 1982.</p> <p style="text-align: justify;">Sarajevo &ndash; Velež 4:2 (2:2)</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;"><span style="text-decoration: underline;">5. kolo</span></p> <p style="text-align: justify;">4. 9. 1982.</p> <p style="text-align: justify;">Željezničar &ndash; Sloboda 2:0 (2:0)<br/>Crvena zvezda &ndash; Galenika 1:2 (1:0)</p> <p style="text-align: justify;">5. 9. 1982.</p> <p style="text-align: justify;">Olimpija &ndash; Dinamo (V) 1:0 (0:0)<br/>Dinamo (Z) &ndash; Radnički 2:1 (1:1)<br/>Budućnost &ndash; OFK Beograd 1:0 (1:0)<br/>Partizan &ndash; Vojvodina 5:0 (2:0)<br/>Hajduk &ndash; Vardar 1:3 (0:1)<br/>Velež &ndash; Rijeka 3:1 (2:1)<br/>Osijek &ndash; Sarajevo 1:0 (0:0)</p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="text-decoration: underline;">6. kolo</span></p> <p>10. 9. 1982.</p> <p>Sloboda &ndash; Sarajevo 2:1 (1:0)</p> <p>11. 9. 1982.</p> <p>OFK Beograd &ndash; Crvena zvezda 1:0 (0:0)<br/>Dinamo (V) &ndash; Dinamo (Z) 1:1 (1:1)</p> <p>12. 9. 1982.</p> <p>Rijeka &ndash; Osijek 5:2 (2:0)<br/>Vardar &ndash; Velež 1:2 (1:1)<br/>Vojvodina &ndash; Hajduk 1:2 (1:0)<br/>Galenika &ndash; Partizan 1:3 (0:2)<br/>Radnički &ndash; Budućnost 2:0 (1:0)<br/>Željezničar &ndash; Olimpija 1:1 (1:1)</p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="text-decoration: underline;">7. kolo</span></p> <p>18. 9. 1982.</p> <p>Partizan &ndash; OFK Beograd 2:1 (1:0)<br/>Velež &ndash; Vojvodina 1:2 (0:0)</p> <p>19. 9. 1982.</p> <p>Olimpija &ndash; Sloboda 1:1 (0:0)<br/>Dinamo (Z) &ndash; Željezničar 1:0 (1:0)<br/>Budućnost &ndash; Dinamo (V) 2:0 (1:0)<br/>Crvena zvezda &ndash; Radnički 3:1 (1:1)<br/>Hajduk &ndash; Galenika 1:1 (1:1)<br/>Osijek &ndash; Vardar 3:0 (1:0)<br/>Sarajevo &ndash; Rijeka 2:1 (1:1)</p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="text-decoration: underline;">8. kolo</span></p> <p>24. 9. 1982.</p> <p>Vardar &ndash; Sarajevo 1:1 (0:1)</p> <p>25. 9. 1982.</p> <p>OFK Beograd &ndash; Hajduk 0:0<br/>Olimpija &ndash; Dinamo (Z) 0:1 (0:0)</p> <p>26. 9. 1982.</p> <p>Sloboda &ndash; Rijeka 1:1 (1:0)<br/>Vojvodina &ndash; Osijek 0:0<br/>Galenika &ndash; Velež 3:5 (1:2)<br/>Radnički &ndash; Partizan 0:0<br/>Dinamo (V) &ndash; Crvena zvezda 2:3 (0:3)<br/>Željezničar &ndash; Budućnost 1:1 (0:1)</p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="text-decoration: underline;">9. kolo</span></p> <p>2. 10. 1982.</p> <p>Partizan &ndash; Dinamo (V) 3:1 (1:1)<br/>Budućnost &ndash; Olimpija 1:0 (1:0)</p> <p>3. 10. 1982.</p> <p>Dinamo (Z) &ndash; Sloboda 2:2 (2:2)<br/>Crvena zvezda &ndash; Željezničar 2:2 (2:1)<br/>Hajduk &ndash; Radnički 4:1 (4:1)<br/>Velež &ndash; OFK Beograd 3:0 (1:0)<br/>Osijek &ndash; Galenika 1:0 (1:0)<br/>Sarajevo &ndash; Vojvodina 0:0<br/>Rijeka &ndash; Vardar 1:2 (0:0)</p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="text-decoration: underline;">10. kolo</span></p> <p>6. 10. 1982.</p> <p>Sloboda &ndash; Vardar 0:0<br/>Galenika &ndash; Sarajevo 3:1 (0:1)<br/>OFK Beograd &ndash; Osijek 5:1 (2:0)<br/>Radnički &ndash; Velež 3:2 (1:0)<br/>Dinamo (V) &ndash; Hajduk 1:1 (1:1)<br/>Željezničar &ndash; Partizan 1:1 (0:0)<br/>Olimpija &ndash; Crvena zvezda 1:2 (0:2)<br/>Dinamo (Z) &ndash; Budućnost 4:2 (2:1)</p> <p>7. 10. 1982.</p> <p>Vojvodina &ndash; Rijeka 4:2 (4:2)</p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="text-decoration: underline;">11. kolo</span></p> <p>16. 10. 1982.</p> <p>Crvena zvezda &ndash; Dinamo (Z) 1:1 (1:1)<br/>Hajduk &ndash; Željezničar 2:0 (1:0)<br/>Vardar &ndash; Vojvodina 0:0</p> <p>17. 10. 1982.</p> <p>Sarajevo &ndash; OFK Beograd 1:1 (0:0)<br/>Budućnost &ndash; Sloboda 1:0 (0:0)<br/>Partizan &ndash; Olimpija 2:0 (2:0)<br/>Velež &ndash; Dinamo (V) 1:1 (0:0)<br/>Osijek &ndash; Radnički 1:1 (0:0)<br/>Rijeka &ndash; Galenika 3:2 (1:1)</p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="text-decoration: underline;">12. kolo</span></p> <p>23. 10. 1982.</p> <p>Radnički &ndash; Sarajevo 2:1 (1:1)</p> <p>24. 10. 1982.</p> <p>OFK Beograd &ndash; Rijeka 2:2 (2:1)<br/>Galenika &ndash; Vardar 0:0<br/>Sloboda &ndash; Vojvodina 5:0 (4:0)<br/>Dinamo (V) &ndash; Osijek 3:0 (1:0)<br/>Željezničar &ndash; Velež 1:0 (0:0)<br/>Olimpija &ndash; Hajduk 1:1 (1:0)<br/>Dinamo (Z) &ndash; Partizan 3:4 (0:1)<br/>Budućnost &ndash; Crvena zvezda 2:1 (1:0)</p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="text-decoration: underline;">13. kolo</span></p> <p>30. 10. 1982.</p> <p>Crvena zvezda &ndash; Sloboda 1:0 (1:0)<br/>Hajduk &ndash; Dinamo (Z) 2:2 (2:1)<br/>Sarajevo &ndash; Dinamo (V) 4:1 (3:0)<br/>Osijek &ndash; Željezničar 1:0 (0:0)</p> <p>31. 10. 1982.</p> <p>Partizan &ndash; Budućnost 0:0<br/>Velež &ndash; Olimpija 2:0 (1:0)<br/>Rijeka &ndash; Radnički 1:1 (1:1)<br/>Vardar &ndash; OFK Beograd 3:0 (0:0)<br/>Vojvodina &ndash; Galenika 3:1 (2:0)</p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="text-decoration: underline;">14. kolo</span></p> <p>6. 11. 1982.</p> <p>Budućnost &ndash; Hajduk 1:0 (1:0)</p> <p>7. 11. 1982.</p> <p>OFK Beograd &ndash; Vojvodina 3:2 (2:1)<br/>Sloboda &ndash; Galenika 0:0<br/>Radnički &ndash; Vardar 2:0 (0:0)<br/>Dinamo (V) &ndash; Rijeka 3:1 (2:1)<br/>Željezničar &ndash; Sarajevo 1:0 (1:0)<br/>Olimpija &ndash; Osijek 1:0 (0:0)<br/>Dinamo (Z) &ndash; Velež 3:1 (1:0)<br/>Crvena zvezda &ndash; Partizan 1:1 (0:1)</p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="text-decoration: underline;">15. kolo</span></p> <p>20. 11. 1982.</p> <p>Sarajevo &ndash; Olimpija 2:0 (1:0)<br/>Rijeka &ndash; Željezničar 0:1 (0:0)</p> <p>21. 11. 1982.</p> <p>Hajduk &ndash; Crvena zvezda 0:0<br/>Partizan &ndash; Sloboda 1:0 (0:0)<br/>Velež &ndash; Budućnost 3:1 (3:1)<br/>Osijek &ndash; Dinamo (Z) 2:2 (2:2)<br/>Vardar &ndash; Dinamo (V) 4:3 (3:1)<br/>Vojvodina &ndash; Radnički 0:1 (0:1)<br/>Galenika &ndash; OFK Beograd 2:2 (1:1)</p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="text-decoration: underline;">16. kolo</span></p> <p>27. 11. 1982.</p> <p>Crvena zvezda &ndash; Velež 6:4 (5:1)<br/>Sloboda &ndash; OFK Beograd 2:1 (0:0)</p> <p>28. 11. 1982.</p> <p>Radnički &ndash; Galenika 2:0 (0:0)<br/>Dinamo (V) &ndash; Vojvodina 4:1 (2:0)<br/>Željezničar &ndash; Vardar 3:0 (0:0)<br/>Olimpija &ndash; Rijeka 1:1 (0:0)<br/>Budućnost &ndash; Osijek 1:1 (1:0)<br/>Partizan &ndash; Hajduk 2:0 (2:0)</p> <p>29. 11. 1982.</p> <p>Dinamo (Z) &ndash; Sarajevo 2:2 (1:1)</p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="text-decoration: underline;">17. kolo</span></p> <p>4. 12. 1982.</p> <p>Osijek &ndash; Crvena zvezda 2:3 (0:2)<br/>Sarajevo &ndash; Budućnost 2:0 (2:0)</p> <p>5. 12. 1982.</p> <p>Hajduk &ndash; Sloboda 3:1 (2:1)<br/>Velež &ndash; Partizan 1:1 (1:1)<br/>Rijeka &ndash; Dinamo (Z) 1:1 (0:0)<br/>Vardar &ndash; Olimpija 0:0<br/>Vojvodina &ndash; Željezničar 2:1 (1:0)<br/>Galenika &ndash; Dinamo (V) 0:0<br/>OFK Beograd &ndash; Radnički 0:1 (0:1)</p> {{col-3}} <p><span style="text-decoration: underline;">18. kolo</span></p> <p>5. 3. 1983.</p> <p>Vojvodina &ndash; Olimpija 0:0<br/>OFK Beograd &ndash; Dinamo (V) 2:0 (1:0)</p> <p>6. 3. 1983.</p> <p>Sloboda &ndash; Radnički 2:1 (1:0)<br/>Galenika &ndash; Željezničar 1:2 (0:1)<br/>Vardar &ndash; Dinamo (Z) 2:1 (2:1)<br/>Rijeka &ndash; Budućnost 2:0 (0:0)<br/>Sarajevo &ndash; Crvena zvezda 1:1 (0:1)<br/>Osijek &ndash; Partizan 1:0 (1:0)<br/>Velež &ndash; Hajduk 0:0</p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="text-decoration: underline;">19. kolo</span></p> <p>12. 3. 1983.</p> <p>Partizan &ndash; Sarajevo 0:1 (0:0)<br/>Dinamo (V) &ndash; Radnički 4:1 (2:0)</p> <p>13. 3. 1983.</p> <p>&nbsp;Velež &ndash; Sloboda 1:0 (0:0)<br/>Hajduk &ndash; Osijek 2:1 (1:0)<br/>Crvena zvezda &ndash; Rijeka 2:1 (1:0)<br/>Budućnost &ndash; Vardar 2:0 (2:0)<br/>Dinamo (Z) &ndash; Vojvodina 4:0 (3:0)<br/>Olimpija &ndash; Galenika 2:0 (0:0)<br/>Željezničar &ndash; OFK Beograd 0:0</p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="text-decoration: underline;">20. kolo</span></p> <p>19. 3. 1983.</p> <p>OFK Beograd &ndash; Olimpija 0:0<br/>Radnički &ndash; Željezničar 3:2 (2:1)</p> <p>20. 3. 1983.</p> <p>Sloboda &ndash; Dinamo (V) 4:1 (3:1)<br/>Galenika &ndash; Dinamo (Z) 0:2 (0:1)<br/>Vojvodina &ndash; Budućnost 2:0 (2:0)<br/>Vardar &ndash; Crvena zvezda 1:1 (1:0)<br/>Rijeka &ndash; Partizan 2:2 (1:1)<br/>Sarajevo &ndash; Hajduk 1:3 (0:0)<br/>Osijek &ndash; Velež 3:2 (0:0)</p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="text-decoration: underline;">21. kolo</span></p> <p>26. 3. 1983.</p> <p>Partizan &ndash; Vardar 4:0 (2:0)<br/>Velež &ndash; Sarajevo 1:1 (0:0)</p> <p>27. 3. 1983.</p> <p>Olimpija &ndash; Radnički 1:0 (0:0)<br/>Osijek &ndash; Sloboda 2:2 (1:1)<br/>Hajduk &ndash; Rijeka 1:0 (0:0)<br/>Crvena zvezda &ndash; Vojvodina 3:2 (1:0)<br/>Budućnost &ndash; Galenika 1:1 (0:0)<br/>Dinamo (Z) &ndash; OFK Beograd 3:1 (2:0)<br/>Željezničar &ndash; Dinamo (V) 2:0 (0:0)</p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="text-decoration: underline;">22. kolo</span></p> <p>2. 4. 1983.</p> <p>Vardar &ndash; Hajduk 2:1 (0:1)<br/>OFK Beograd &ndash; Budućnost 1:0 (0:0)<br/>Rijeka &ndash; Velež 2:1 (1:0)</p> <p>3. 4. 1983.</p> <p>Sloboda &ndash; Željezničar 3:0 (1:0)<br/>Dinamo (V) &ndash; Olimpija 2:0 (1:0)<br/>Radnički &ndash; Dinamo (Z) 1:1 (1:0)<br/>Galenika &ndash; Crvena zvezda 2:2 (0:2)<br/>Vojvodina &ndash; Partizan 1:1 (1:0)<br/>Sarajevo &ndash; Osijek 1:1 (1:0)</p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="text-decoration: underline;">23. kolo</span></p> <p>9. 4. 1983.</p> <p>Partizan &ndash; Galenika 2:0 (1:0)<br/>Budućnost &ndash; Radnički 1:1 (0:1)</p> <p>10. 4. 1983.</p> <p>Sarajevo &ndash; Sloboda 1:1 (1:1)<br/>Osijek &ndash; Rijeka 2:0 (0:0)<br/>Velež &ndash; Vardar 2:2 (2:1)<br/>Hajduk &ndash; Vojvodina 3:0 (1:0)<br/>Crvena zvezda &ndash; OFK Beograd 4:1 (0:0)<br/>Dinamo (Z) &ndash; Dinamo (V) 4:2 (2:1)<br/>Olimpija &ndash; Željezničar 0:0</p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="text-decoration: underline;">24. kolo</span></p> <p>13. 4. 1983.</p> <p>Sloboda &ndash; Olimpija 1:1 (0:1)<br/>Željezničar &ndash; Dinamo (Z) 0:0<br/>Dinamo (V) &ndash; Budućnost 2:0 (1:0)<br/>Radnički &ndash; Crvena zvezda 2:0 (0:0)<br/>OFK Beograd &ndash; Partizan 1:2 (1:2)<br/>Vojvodina &ndash; Velež 1:0 (0:0)<br/>Vardar &ndash; Osijek 2:1 (1:0)<br/>Rijeka &ndash; Sarajevo 3:0 (1:0)</p> <p>14. 4. 1983.</p> <p>Galenika &ndash; Hajduk 1:1 (0:0)</p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="text-decoration: underline;">25. kolo</span></p> <p>16. 4. 1983.</p> <p>Crvena zvezda &ndash; Dinamo (V) 2:2 (1:1)<br/>Rijeka &ndash; Sloboda 1:1 (1:0)</p> <p>17. 4. 1983.</p> <p>Sarajevo &ndash; Vardar 2:1 (2:0)<br/>Osijek &ndash; Vojvodina 5:0 (1:0)<br/>Velež &ndash; Galenika 3:1 (3:0)<br/>Hajduk &ndash; OFK Beograd 1:1 (1:1)<br/>Partizan &ndash; Radnički 3:1 (2:1)<br/>Budućnost &ndash; Željezničar 2:1 (2:1)<br/>Dinamo (Z) &ndash; Olimpija 1:1 (1:1)</p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="text-decoration: underline;">26. kolo</span></p> <p>30. 4. 1983.</p> <p>Radnički &ndash; Hajduk 1:1 (0:1)<br/>Galenika &ndash; Osijek 2:1 (1:1)</p> <p>1. 5. 1983.</p> <p>Sloboda &ndash; Dinamo (Z) 2:0 (1:0)<br/>Olimpija &ndash; Budućnost 4:2 (2:1)<br/>Željezničar &ndash; Crvena zvezda 0:3 (0:1)<br/>Dinamo (V) &ndash; Partizan 1:1 (1:0)<br/>Vojvodina &ndash; Sarajevo 2:1 (1:0)<br/>Vardar &ndash; Rijeka 1:0 (0:0)</p> <p>2. 5. 1983.</p> <p>OFK Beograd &ndash; Velež 0:1 (0:1)</p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="text-decoration: underline;">27. kolo</span></p> <p>7. 5. 1983.</p> <p>Partizan &ndash; Željezničar 2:1 (0:0)<br/>Budućnost &ndash; Dinamo (Z) 2:0 (0:0)</p> <p>8. 5. 1983.</p> <p>Vardar &ndash; Sloboda 1:0 (0:0)<br/>Rijeka &ndash; Vojvodina 0:0<br/>Sarajevo &ndash; Galenika 2:0 (1:0)<br/>Osijek &ndash; OFK Beograd 2:3 (0:1)<br/>Velež &ndash; Radnički 1:1 (1:1)<br/>Hajduk &ndash; Dinamo (V) 4:2 (2:1)<br/>Crvena zvezda &ndash; Olimpija 1:1 (1:0)</p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="text-decoration: underline;">28. kolo</span></p> <p>14. 5. 1983.</p> <p>Olimpija &ndash; Partizan 0:0<br/>OFK Beograd &ndash; Sarajevo 2:0 (1:0)</p> <p>15. 5. 1983.</p> <p>Sloboda &ndash; Budućnost 2:1 (1:1)<br/>Dinamo (Z) &ndash; Crvena zvezda 2:1 (2:1)<br/>Željezničar &ndash; Hajduk 2:2 (1:2)<br/>Dinamo (V) &ndash; Velež 2:0 (1:0)<br/>Radnički &ndash; Osijek 1:0 (1:0)<br/>Galenika &ndash; Rijeka 3:1 (2:0)<br/>Vojvodina &ndash; Vardar 3:2 (1:0)</p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="text-decoration: underline;">29. kolo</span></p> <p>21. 5. 1983.</p> <p>Partizan &ndash; Dinamo (Z) 2:2 (0:2)<br/>Sarajevo &ndash; Radnički 1:2 (0:1)</p> <p>22. 5. 1983.</p> <p>Vojvodina &ndash; Sloboda 2:1 (0:0)<br/>Vardar &ndash; Galenika 1:0 (1:0)<br/>Rijeka &ndash; OFK Beograd 2:0 (1:0)<br/>Osijek &ndash; Dinamo (V) 4:2 (2:1)<br/>Velež &ndash; Željezničar 3:1 (2:1)<br/>Hajduk &ndash; Olimpija 2:0 (0:0)<br/>Crvena zvezda &ndash; Budućnost 1:0 (0:0)</p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="text-decoration: underline;">30. kolo</span></p> <p>27. 5. 1983.</p> <p>Galenika &ndash; Vojvodina 0:1 (0:1)</p> <p>28. 5. 1983.</p> <p>Sloboda &ndash; Crvena zvezda 2:0 (0:0)</p> <p>29. 5. 1983.</p> <p>Budućnost &ndash; Partizan 3:2 (0:1)<br/>Dinamo (Z) &ndash; Hajduk 1:1 (1:0)<br/>Olimpija &ndash; Velež 3:1 (2:0)<br/>Željezničar &ndash; Osijek 3:2 (2:0)<br/>Dinamo (V) &ndash; Sarajevo 2:0 (0:0)<br/>Radnički &ndash; Rijeka 2:1 (0:0)<br/>OFK Beograd &ndash; Vardar 1:1 (1:1)</p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="text-decoration: underline;">31. kolo</span></p> <p>4. 6. 1983.</p> <p>Vojvodina &ndash; OFK Beograd 3:2 (1:0)<br/>Vardar &ndash; Radnički 2:1 (1:0)<br/>Rijeka &ndash; Dinamo (V) 6:3 (5:0)<br/>Velež &ndash; Dinamo (Z) 3:0 (1:0)<br/>Hajduk &ndash; Budućnost 4:1 (2:0)<br/>Partizan &ndash; Crvena zvezda 3:2 (1:0)</p> <p>5. 6. 1983.</p> <p>Sarajevo &ndash; Željezničar 0:0<br/>Galenika &ndash; Sloboda 0:2 (0:1)<br/>Osijek &ndash; Olimpija 1:3 (0:1)</p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="text-decoration: underline;">32. kolo</span></p> <p>10. 6. 1983.</p> <p>OFK Beograd &ndash; Galenika 3:0 (0:0)</p> <p>11. 6. 1983.</p> <p>Sloboda &ndash; Partizan 1:2 (0:2)</p> <p>12. 6. 1983.</p> <p>Crvena zvezda &ndash; Hajduk 1:2 (1:0)<br/>Budućnost &ndash; Velež 4:1 (1:1)<br/>Dinamo (Z) &ndash; Osijek 1:0 (0:0)<br/>Olimpija &ndash; Sarajevo 1:0 (0:0)<br/>Željezničar &ndash; Rijeka 3:0 (0:0)<br/>Dinamo (V) &ndash; Vardar 4:1 (1:0)<br/>Radnički &ndash; Vojvodina 4:0 (3:0)</p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="text-decoration: underline;">33. kolo</span></p> <p>17. 6. 1983.</p> <p>Galenika &ndash; Radnički 0:0</p> <p>18. 6. 1983.</p> <p>Vardar &ndash; Željezničar 3:0 (0:0)</p> <p>19. 6. 1983.</p> <p>OFK Beograd &ndash; Sloboda 2:0 (1:0)<br/>Vojvodina &ndash; Dinamo (V) 1:0 (0:0)<br/>Rijeka &ndash; Olimpija 2:1 (1:0)<br/>Sarajevo &ndash; Dinamo (Z) 1:1 (1:0)<br/>Osijek &ndash; Budućnost 3:0 (1:0)<br/>Velež &ndash; Crvena zvezda 2:2 (0:0)<br/>Hajduk &ndash; Partizan 1:0 (1:0)</p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="text-decoration: underline;">34. kolo</span></p> <p>25. 6. 1983.</p> <p>Željezničar &ndash; Vojvodina 6:2 (3:1)<br/>Crvena zvezda &ndash; Osijek 1:0 (0:0)</p> <p>26. 6. 1983.</p> <p>Sloboda &ndash; Hajduk 1:0 (1:0)<br/>Partizan &ndash; Velež 1:1 (0:0)<br/>Budućnost &ndash; Sarajevo 3:3 (1:2)<br/>Dinamo (Z) &ndash; Rijeka 1:1 (0:0)<br/>Olimpija &ndash; Vardar 3:1 (1:0)<br/>Dinamo (V) &ndash; Galenika 2:2 (2:2)<br/>Radnički &ndash; OFK Beograd 1:1 (0:0)</p> {{Col-end}} == Prvaci == '''[[FK Partizan]]'''<br>trener: [[Miloš Milutinović]] Igrači (odigrao utakmica/postigao pogodaka):<br>[[Ljubomir Radanović]] (34/3)<br>[[Aleksandar Trifunović]] (32/9)<br>[[Momčilo Vukotić]] (32/5)<br>[[Slobodan Rojević]] (32/1)<br>[[Dragan Mance]] (30/15)<br>[[Miodrag Ješić]] (27/1)<br>[[Miodrag Radović]] (25/1)<br>[[Zvonko Živković]] (23/9)<br>[[Zoran Dimitrijević]] (23/2)<br>[[Nenad Stojković]] (23/1)<br>[[Admir Smajić]] (22/0)<br>[[Nikica Klinčarski]] (21/2)<br>[[Zvonko Varga]] (20/3)<br>[[Rade Zalad]] (20/0) (vratar)<br>[[Xhevad Prekazi]] (19/4)<br>[[Ranko Stojić (nogometaš)|Ranko Stojić]] (16/0) (vratar)<br>[[Sead Sarajlić]] (11/0)<br>[[Zvonko Popović]] (10/1)<br>[[Miloš Đelmaš]] (6/0)<br>[[Novica Kostić]] (2/0)<br>[[Stevica Kuzmanovski]] (2/0)<br>[[Slobodan Pavković]] (2/0)<br>[[Sead Mašić]] (2/0)<br>[[Radomir Radulović]] (1/0)<br>[[Zoran Lilić (nogometaš)|Zoran Lilić]] (1/0)<br />''Izvori:''<ref>[https://forum.sportsport.ba/viewtopic.php?f=6&t=3113&start=280 sportsport.ba]</ref><ref>[https://www.worldfootball.net/teams/partizan/1983/2/ worldfootball.net]</ref> == Statistika == === Ljestvica strijelaca === {| class="wikitable" ! Pl. ! style="width:170px;"| Ime ! Klub ! Pogodaka |- |align=center|1. | [[Sulejman Halilović]] | [[Dinamo Vinkovci]] |align=center|18 |- |align=center|2. | [[Dragan Mance]] | [[FK Partizan|Partizan]] |align=center|15 |- |align=center|3. | [[Vladimir Skočajić]] | [[FK Velež Mostar|Velež Mostar]] |align=center|14 |- |rowspan=2 align=center|4. | [[Zlatko Kranjčar]] | [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |rowspan=2 align=center|13 |- | [[Dušan Savić]] | [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] |- |align=center|6. | [[Dušan Mitošević]] | [[FK Radnički Niš|Radnički Niš]] |align=center|12 |- |rowspan=5 align=center|7. | [[Dušan Bajević]] | [[FK Velež Mostar|Velež Mostar]] |rowspan=5 align=center|11 |- | [[Ivan Cvjetković]] | [[FK Sloboda Tuzla|Sloboda Tuzla]] |- | [[Damir Desnica]] | [[HNK Rijeka|Rijeka]] |- | [[Mersad Kovačević]] | [[FK Sloboda Tuzla|Sloboda Tuzla]] |- | [[Dušan Pešić]] | [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |} == Poveznice == * [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1982./83.|Druga savezna liga 1982./83.]] * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1982./83.|Treći rang prvenstva Jugoslavije 1982./83.]] * [[Kup maršala Tita 1982./83.]] == Izvori == *(engleski) [http://www.rsssf.com/tablesj/joegtops.html RSSSF: Yugoslavia List of Topscorers] *(engleski) [http://www.rsssf.com/tablesj/joeghist.html RSSSF: Yugoslavia List of Final Tables] {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://www.historical-lineups.com/ www.historical-lineups.com] **[https://www.historical-lineups.com/wp-content/uploads/2022/05/Teams-5.pdf Klubovi] **[https://www.historical-lineups.com/wp-content/uploads/2013/12/Season-1982-83-complete-original-source-uploaded.pdf Statistika] *[https://eu-football.info/_tournaments.php?id=222 Eu-football.info] {{1.Jugoslavenska nogometna liga}} {{YU nogomet 1982./83.}} [[Kategorija:Prva savezna nogometna liga Jugoslavije|1982./83.]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1982./83.| 1]] 0sjyq8rodq8f4lamk8k308pj1gk36yc 0 84324 7476033 6216314 2026-06-06T06:14:03Z Argo Navis 852 +[[Kategorija:Razvojna biologija]]; +[[Kategorija:Evolucijska biologija]]; ±[[Kategorija:Zoologija]]→[[Kategorija:Taksonomija (biologija)]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7476033 wikitext text/x-wiki '''Neotenijom''' ([[grčki]]: ''teinein'' napeti, istezati) se u [[zoologija|zoologiji]] naziva nastupanje [[spolna zrelost|spolne zrelosti]] u stadiju [[larva|larve]] bez dovršenog procesa [[metamorfoza (zoologija)|metamorfoze]], na primjer u [[Red (taksonomija)|redu]] [[repaši|repaša]]. Pojam je u zoologiju uveo ''Julius Kollmann'' proučavajući zastoj u razvoju [[punoglavci|punoglavaca]]. == Neotenija kod životinja == Najpoznatiji primjer neotenije je [[aksolotl]], ''Ambystoma mexicanum'', iz [[Red (taksonomija)|reda]] repaša. Ova vrsta spolno sazrijeva u kasnom larvenom stadiju, kad već ima razvijene noge ali još ima čuperke [[škrge|škrga]]. [[Fiziologija|Fiziološki]] je neotenija izazvana nedovoljnim djelovanjem [[štitna žlijezda|štitne žlijezde]] koja može biti izazvana [[gen]]etički uvjetovanom nedovoljnom količinom lučenja [[hormoni|hormona]] sazrijevanja, ali i značajnim manjkom mineralnog [[jod]]a u vodi. Ako se aksolotla hrani uz dodatak potrebnih hormona, sazrijeva do odrasle životinje i izlazi na kopno poput svojih srodnika [[tigrasti daždevnjak|tigrastih daždevnjaka]]. Neotenija se pojavljuje kod različitih [[Porodica (taksonomija)|porodica]] iz reda repaša, no izraženost ove pojave je različita. U planinskim vodotocima siromašnim jodom povremeno dolazi do zadržavanja trajnog [[larva|larvenog]] oblika [[vodenjaci|vodenjaka]] i [[daždevnjaci|daždevnjaka]], ali ih se uz dodavanje hormona štitne žlijezde može potači na dovršetak [[metamorfoza (zoologija)|metamorfoze]]. Ovaj fenomen se ne događa samo kod europskih vrsta, nego i kod nekih američkih, u koje spada i aksolotl. Suprotno tome, neke druge vrste su, neovisno o sadržaju joda u vodi trajno prešle na način života u larvenom obliku. Njih se niti uz dodavanje joda niti hormona štitnjače ne može potaći na preobrazbu prelaska u oblik prilagođen životu izvan vode. Tipičan primjer ovog fenomena su europske [[blijeda čovječja ribica|blijede čovječje ribice]]. Neotenija se javlja i kod nekih [[kukci|kukaca]], na primjer kod [[moljci|moljaca]] i [[kornjaši|kornjaša]]. Kod [[sisavci|sisavaca]] se govori o neoteniji kad oni u procesu [[domesticiranje|domesticiranja]] zadrže mladenačke osobine kao što su kratke njuške, specifičnu boju [[krzno|krzna]] ili obješene, klopave uši. Više suvremenih grupa istraživača su vrlo detaljno opisali neotenske osobine kod sisavaca. == Neotenija u botanici == Neotenija znači, da se mladenačke strukture mogu trajno zadržati. Tako se neke trave mogu smatrati fiksiranim mladenačkim strukturama drvenastih biljki. [[Kategorija:Taksonomija (biologija)]] [[Kategorija:Razvojna biologija]] [[Kategorija:Evolucijska biologija]] rudwpsh83b3y6tkd5ec2gds3k5cun6e 0 91147 7475796 7427235 2026-06-05T15:51:36Z ~2026-33424-79 363246 7475796 wikitext text/x-wiki {{Tvrtka |ime = Hrvatske željeznice |slika = [[Slika:HZ Logo.JPG|150px|Logotip HŽ-a]] |vrsta = Državno vlasništvo |osnutak = 1990.<ref>https://www.enciklopedija.hr/clanak/hrvatske-zeljeznice-doo</ref><ref>https://mmpi.gov.hr/vijesti-8/hrvatske-zeljeznice-danas-slave-svoj-dan/3952</ref> |prestala_postojati = |osnivači = Republika Hrvatska |sjedište = Zagreb, Strojarska cesta 11 (HŽ Putnički prijevoz){{-}} Zagreb, Mihanovićeva ulica 12 (HŽ Infrastruktura){{-}} Zagreb, Heinzelova 51, 10000 (HŽ Cargo) |sjedište_grad = [[Zagreb]] |sjedište_država = [[Hrvatska]] |ključne_osobe = |predsjednik = |konkurencija = |pokriveno_područje = Hrvatska |industrija = |proizvodi = |usluge = [[Željeznica|Željeznički promet]] |prihod = {{Rast}} € 144,70 milijuna (HŽ Putnički prijevoz, 2024.)<ref>https://infobiz.fina.hr/tvrtka/hz-putnicki-prijevoz-d-o-o/OIB-80572192786</ref> {{-}}{{Rast}} € 226,24 milijuna (HŽ Infrastruktura, 2024.)<ref>https://infobiz.fina.hr/tvrtka/hz-infrastruktura-d-o-o/OIB-39901919995</ref> {{-}}{{Pad}} € 72,25 milijuna (HŽ Cargo, 2024.)<ref>https://infobiz.fina.hr/tvrtka/hz-cargo-d-o-o/OIB-08720210702</ref> |operativni_prihod = |neto_dobit = {{Rast}} € 5,28 milijuna (HŽ Putnički prijevoz, 2024.)<ref>https://infobiz.fina.hr/tvrtka/hz-putnicki-prijevoz-d-o-o/OIB-80572192786</ref> {{-}}{{Pad}} € 137,917 milijuna (HŽ Infrastruktura, 2024.)<ref>https://infobiz.fina.hr/tvrtka/hz-infrastruktura-d-o-o/OIB-39901919995</ref> {{-}}{{Pad}} € 260.294 milijuna (HŽ Cargo, 2024)<ref>https://infobiz.fina.hr/tvrtka/hz-cargo-d-o-o/OIB-08720210702</ref> |zaposleni = {{Rast}} 1536 (HŽ Putnički prijevoz, 2024.)<ref>https://infobiz.fina.hr/tvrtka/hz-putnicki-prijevoz-d-o-o/OIB-80572192786</ref> {{-}}{{Rast}} 5142 (HŽ Infrastruktura, 2024.)<ref>https://infobiz.fina.hr/tvrtka/hz-infrastruktura-d-o-o/OIB-39901919995</ref> {{-}}{{Pad}} 936 (HŽ Cargo, 2024.)<ref>https://infobiz.fina.hr/tvrtka/hz-cargo-d-o-o/OIB-08720210702</ref> |holding = |divizije = |podruž = |vlasnik = [[Republika Hrvatska]] |slogan = |web = [http://www.hzinfra.hr HŽ Infrastruktura]<br>[http://www.hzcargo.hr HŽ Cargo]<br>[http://www.hzpp.hr HŽ Putnički prijevoz] |dodatak = }} [[Datoteka: Záhřeb budova ředitelství HŽ 2.jpg |mini|250px|Upravna zgrada Hrvatskih željeznica u Zagrebu]] [[Datoteka:H%C5%BD_Slavonski_Brod-Vinkovci-Dalj_Line_Historic_Engine.JPG|mini|180px|[[Parna lokomotiva]] izložena u [[Vinkovci]]ma]] '''Hrvatske željeznice''' ('''HŽ''') su skup javnih prometnih tvrtki koje upravljaju [[željeznice|željezničkom infrastrukturom]] te putničkim i teretnim [[željeznički promet|željezničkim prijevozom]] u [[Republika_Hrvatska|Hrvatskoj]]. Do 1. studenog 2012. Hrvatske željeznice bile su jedinstvena tvrtka, kad se dijele na tri zasebne i samostalne tvrtke: * HŽ Cargo * HŽ Putnički prijevoz * HŽ Infrastruktura == Povijest == Hrvatske željeznice osnovane su [[1990.]] izdvajanjem Zagrebačke Divizije iz [[Jugoslavenske željeznice|Jugoslavenskih željeznica]]. Vozni park je bio onaj zatečen u vrijeme [[Raspad SFRJ|raspada Jugoslavije]]. S vremenom je moderniziran i proširivan. Prva željeznička dionica na području današnje Hrvatske sagrađena je 1860. godine u [[Međimurje (regija)|Međimurju]]: željeznička pruga iz mađarske [[Velika Kaniža|Velike Kaniže (Nagykanizse)]] preko [[Čakovec|Čakovca]] i [[Kotoriba|Kotoribe]] vodila je dalje prema Pragerskom u [[Slovenija|Sloveniji]]. Vrijedi napomenuti da je ta pruga - premda je samo manji njezin dio prolazio preko hrvatskog područja (Međimurje je u vrijeme izgradnje pruge bilo dio Hrvatske, da bi u siječnju 1861. godine odlukom Beča bilo priključeno Ugarskoj) izgrađena svega 35 godina nakon prve europske željezničke pruge, koja je 1825. godine bila uspostavljena između gradova [[Stockton]] i [[Darlington]] u [[Engleska|Engleskoj]].<ref>[http://www.szz.hr/wp-content/uploads/2012/04/povijest-prve-pruge.pdf "Stotinu i pedeset godina željeznice u Hrvatskoj"], stranice "Savez za željeznicu" (udruga čiji su osnivači sindikati i poduzeća iz željezničkog sektora), posjećeno 8. veljače 2015. god.</ref> Pruge koje su povezivale [[Rijeka|Rijeku]], najznačajniju luku na području Hrvatske, s [[Trst]]om (te dalje s Bečom), te sa Zagrebom (i dalje s [[Budimpešta|Budimpeštom]]) puštene su u promet 1873. godine.<ref>[http://www.rijeka.hr/Obiljezena140obljetnicaPrugeKarlovac "OBILJEŽENA&nbsp;140. OBLJETNICA PRUGE KARLOVAC - RIJEKA"] rijeka.hr, Službene stranice Grada Rijeke, 23. listopada 2013.{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160513095813/http://www.rijeka.hr/Obiljezena140obljetnicaPrugeKarlovac |date=13. svibnja 2016. }}</ref> == Infrastruktura == [[Datoteka:Railroads in Croatia.gif|mini|400px|Pružna mreža u Hrvatskoj]] {{glavni|Željezničke pruge u Hrvatskoj}} U Hrvatskoj građevinska duljina mreže željezničkih pruga iznosi 2617 km. Od toga je 2341 km jednokolosiječnih pruga te 276 km dvokolosiječnih pruga. Elektrificirano je 1013 km željezničkih pruga, od toga: 1010 km [[izmjenična struja|izmjeničnim sustavom]] električne vuče od 25 kV, 50 Hz (AC), te 3 km [[istosmjerna struja|istosmjernim sustavom]] 3 kV (DC) (Šapjane – DG).<ref>{{Citiranje weba|title=IZVJEŠĆE O MREŽI 2024. {{!}} HŽ Infrastruktura|url=https://www.hzinfra.hr/izvjesce-o-mrezi-2024/|url-status=dead|access-date=2024-07-18|archive-date=18. srpnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240718165926/https://www.hzinfra.hr/izvjesce-o-mrezi-2024/}}</ref> === Sigurosni sustav === Trenutno najveća dozvoljena brzina na dijelovima mreže je 160 km/h. * Sustav vođenja vlaka: u [[kolodvor]]ima se kretanje vlakova uglavnom osigurava pomoću kolodvorskih signalno-sigurnosnih uređaja (mehaničkih, elektro-mehaničkih, elektro-relejnih), a na otvorenoj pruzi uređajima međukolodvorske ovisnosti (MO) i automatskog pružnog bloka (APB) i to uglavnom na važnijim linijama. * Automatski sustav zaštite vlaka [[INDUSI (I60)]] (Autostop-uređaj) ==== Usklađivanje i interoperabilnost s europskim željezničkim mrežama ==== U sklopu Europske željezničke politike nastoji se standardizirati željeznička mreža i svi prateći uređaji i vozila. Tako će biti potrebno, a već se i planira, u okviru projekta Europskoga sustava upravljanja željezničkim prometom (ERTMS) i uvođenje [[ETCS|Europskoga sustava vođenja vlakova (ETCS-a)]], kao i digitalnog radiokomunikacijskog željezničkog sustava [[GSM-R|GSM-R-a]], za interoperabilnost i kao uvjet za paneuropske koridore. === Paneuropski koridori === Hrvatske željeznice imaju u svom sastavu tri paneuropska koridora: ogranak Koridora X i ogranke b i c koridora V. * Koridor X - Savski Marof – Tovarnik * Koridor Vb - Botovo – Rijeka * Koridor Vc - Beli Manastir – Slavonski Šamac i južni krak Metković – Ploče ==== Koridor X ==== {{glavni|Željeznička pruga Zagreb – Beograd}} [[Datoteka:Putnicki vlak 2.JPG|mini|250px|Polazak međunarodnog intercity vlaka iz Nove Gradiške]] [[Željeznička pruga Zagreb – Beograd|Koridor X]] je najvažnija željeznička pruga u Hrvatskoj. Kao glavni i najprometniji hrvatski željeznički magistralni pravac, elektrificiran je i pripremljen za maksimalnu brzinu od 160 km/h (teoretski i do 200 km/h, kad bi se signalizacija prilagodila ovakvim brzinama). Također, veći dio je dvokolosiječna pruga, tehnički osposobljena za dvostrani dvosmjerni promet. Ovaj koridor povezuje Republike [[Slovenija|Sloveniju]] i [[Srbija|Srbiju]]. Teretni promet je vrlo intenzivan, a putnički je umjeren, ali poprilično gust. Najvažnija čvorišta su ovog koridora su [[Zagreb]] i [[Vinkovci]]. Čvorovi prema koridorskim prugama: * Zagreb – [[Rijeka]] (sjecište s koridorom Vb) * [[Dugo Selo]] – [[Kotoriba]] (sjecište s koridorom Vb) * [[Strizivojna]]-[[Vrpolje]] – [[Osijek]] (sjecište s Koridorom Vc) * [[Strizivojna]]-[[Vrpolje]] – [[Slavonski Šamac]] (sjecište s Koridorom Vc) Odvojci prema lokalnim prugama: * [[Banova Jaruga]] – [[Pčelić]] – [[Virovitica]] (ukinut promet zbog lošeg stanja kolosijeka i nedostatka sredstava za održavanje) * [[Novska]] – [[Sisak]] (obnovljena pruga) * [[Nova Kapela]]-[[Batrina]] – [[Pleternica]] (odvojci prema Požegi/Velikoj i prema Našicama) * [[Vinkovci]]-[[Županja]] * [[Vinkovci]]-[[Vukovar]] * [[Vinkovci]]-[[Otok]] – granica s [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]] * [[Vinkovci]]-[[Osijek]] (pruga puštena u promet) [[Slika:HZ 6112 001-0 1.jpg|minijatura|lijevo|250px|Novi [[elektromotorni vlak]] [[Končar Elektroindustrija|«Končara»]] za HŽ (na [[InnoTrans]]u 2010. u [[Berlin]]u).]] ==== Koridor Vb ==== Republika [[Mađarska]] – Botovo – [[Koprivnica]] – [[Dugo Selo]] – [[Zagreb]] – [[Karlovac]] – [[Rijeka]] Do [[2013.]] posebnost ovoga koridora je bio dvostruki električni napon. Od [[Rijeka|Rijeke]] do [[Moravice|Moravica]] u upotrebi je bio napon kontaktne mreže od 3 kV za električnu vuču. Na cijelom ostalom koridoru u upotrebi je napon od 25 kV, koji je inače normiran napon u cijeloj Hrvatskoj. Projekt reelektrifikacije odnosno izmjene sustava električne vuče od [[Rijeka|Rijeke]] do [[Moravice|Moravica]] je završen 23. listopada 2013.,<ref>[http://www.rijeka.hr/Obiljezena140obljetnicaPrugeKarlovac "ZAVRŠETAK PROJEKTA IZMJENE SUSTAVA ELEKTRIČNE VUČE"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160513095813/http://www.rijeka.hr/Obiljezena140obljetnicaPrugeKarlovac |date=13. svibnja 2016. }}, Službene stranice Grada Rijeke, 23. listopada 2013.</ref> čime cijeli sustav ima jedinstven napon od 25 kV. ==== Koridor Vc ==== Republika [[Mađarska]] – [[Beli Manastir]] – [[Osijek]] – [[Đakovo]] – [[Strizivojna]]-[[Vrpolje]] – [[Slavonski Šamac]] – [[Bosna i Hercegovina]] – Luka [[Ploče]] Uskoro očekivana maksimalna brzina od 160 km/h. Koridor je elektrificiran od kolodvora [[Strizivojna]]-[[Vrpolje]] do kolodvora [[Slavonski Šamac]] i od granice s [[Bosna i Hercegovina|BiH]] kod [[Metković]]a do Luke [[Ploče]]. Elektrifikacija od [[Beli Manastir|Belog Manastira]] do [[Strizivojna|Strizivojne]]-[[Vrpolje]] je u planu. Ovaj koridor bi trebao postati važna transportna magistrala za teretni promet. === Pruga Vinkovci – Osijek === {{glavni|Željeznička pruga Vinkovci – Osijek}} Prije [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] [[Željeznička pruga Vinkovci – Osijek|pruga Vinkovci – Osijek]] je bila najvažnija sporedna linija u cijeloj državi. Imala je najviše prometa i donosila je profit. Nakon 16 godina završena je i njezina obnova, pa je pruga [[2009.]] godine ponovno puštena u promet. Tom prugom povezana su dva najvažnija [[Slavonija|slavonska]] grada – [[Osijek]] i [[Vinkovci]], a vožnja vlakom na toj relaciji traje otprilike 30 minuta. Pruga je napravljena za maksimalnu brzinu od 120 km/h, iz sigurnosnih razloga se brzina ograničava na maksimalno 80 km/h. === Željeznica velike brzine === Hrvatske željeznice ne posjeduju niti jednu trasu koja bi službeno podržavala brzine veće od 200 km/h, što se smatra granicom željeznice velike brzine. Koridor 10 ima V^max od 160 km/h, što je nekada smatrano granicom željeznice velike brzine. Postoje planovi za novu nizinsku prugu [[Zagreb]] – [[Rijeka]], koja bi imala dionice preko 200 km/h (po nekim planovima i 250 km/h). Koridor 10 je moguće minimalnim zahvatima prilagoditi za veće brzine (sama pruga je prilagođena, ali signalni sustav bi morao biti izmijenjen). Kontaktna mreža bi također trebala minimalne zahvate za 200 km/h. === Planirani željeznički pružni zahvati do 2030. === Dugoročno su planirani sljedeći zahvati: ==== Remont – nadogradnja ==== * Vinkovci – Tovarnik → ''modernizacija do 160 km/h'' * Bizovac – Osijek – Dalj → ''modernizacija za veće brzine'' * Sunja – Novska → ''modernizacija/remont'' * Perković – Split Predgrađe * Knin – Perković * Tunel kroz Učku (Rijeka – Lupoglav) → ''novogradnja zbog spajanja istarskih pruga s ostatkom mreže pruga Hrvatske'' * Zagreb – Sisak → ''moguća nadogradnja drugog kolosijeka'' * Kutina – Novska → ''remont za veće brzine'' * mađarska granica – Dugo Selo → ''izgradnja drugog kolosijeka'' * Banova Jaruga – Pčelić → ''remont'' ==== Potpuno nove pruge ==== * Nove zagrebačke pruge → ''pružni željeznički prsten da bi se smanjilo opterećenje oko glavnog grada te prigradskog prijevoza'' * Podsused – Samobor – Bregana → ''nova pruga, građena većim dijelom na trasi stare [[Samobor]]ske uskotračne pruge'' * [[Željeznička pruga Sisak-Caprag – Karlovac|Sisak-Caprag – Karlovac]] → ''pruga je potpuno uništena u ratnim djelovanjima tijekom Domovinskoga [[rat]]a, većinom je potrebna novogradnja'' * Sisak – Kutina (– Lipovljani) → ''povezivanje dva dijela paneuropskog koridora 10'' * Nizinska pruga Karlovac – Rijeka → ''pruga velike brzine, koja će se graditi za brzine od minimalno 250 km/h.'' → ogođeno * Obilaznica [[Bibinje]] – [[Zadar]] → izgradnja tunela ispod mjesta, radi zaštite ljudi i imovine == Vozila u posjedu== === Vučna vozila === {{glavni|Željeznička vučna vozila u Hrvatskoj}} * dizelske lokomotive: [[HŽ_serija_2041|2041]] (Đuran), [[HŽ_serija_2042|2042]] (Đuran, nije u aktivnoj službi), [[HŽ_serija_2043|2043]] (Kramp, nije u aktivnoj službi), [[HŽ_serija_2044|2044]] (Mala karavela), [[HŽ_serija_2061|2061]] (Kennedy, nije u aktivnoj službi), [[HŽ_serija_2062|2062]] (Ličanka, Turnerica), [[HŽ_serija_2063|2063]] (Karavela), [[HŽ_serija_2131|2131]] (Jembach, nije u aktivnoj službi), [[HŽ_serija_2132|2132]] (Pielstick, Jembach) * električne lokomotive: [[HŽ_serija_1061|1061]] (Žutka, nije u aktivnoj službi), [[HŽ_serija_1141|1141]] (ASEA), [[HŽ_serija_1142|1142]] (Brena) * dizelski motorni vlakovi: [[HŽ_serija_7121|7121]] (Macosa, Plavac), [[HŽ_serija_7122|7122]] (Šveđan), [[HŽ_serija_7123|7123]] (nagibni -> InterCity Nagibni, ICN), [[HŽ_serija_7022|7022]] (u fazi prototipa) * električni motorni vlakovi: [[HŽ_serija_6011|6011]] (Gomulka, Litorina, nije u aktivnoj službi), [[HŽ_serija_6111|6111]] (Mađar), [[HŽ_serija_6112|6112]] (Som) * dizel-električni motorni vlakovi: [[HŽ serija 7023|7023]] * baterijsko-elektromotrni vlakovi: 6211 * baterijski vlakovi: [[HŽ serija 6012|6012]] <gallery> Datoteka:2062 series locomotive (011).JPG|Serija 2062 Datoteka:Hž 1061 series locomotive (1).jpg|Serija 1061 Datoteka:HŽ series 1141 and 1142 locomotives.JPG|1141 pokraj 1142 Datoteka:Nagibni 2.jpg|mini|230px|Serija 7123 (ICN) </gallery> === Vagoni === {{glavni|Željeznički vagoni u Hrvatskoj}} U inventarnom parku Hrvatskih željeznica nalazi se više vrsta putničkih i teretnih vagona. <gallery> Datoteka:Vagon HŽ Bee (2).jpg|Putnički vagon "Bee" Datoteka:Vagon HŽ MDDLm (prijevoz automobila).jpg|Teretni vagon "MDDLm" </gallery> == Kritike == HŽ je često kritiziran zbog kašnjenja vlakova.<ref>{{Citiranje weba |title=Vlakovi su lani kasnili 108 dana, a u deset mjeseci ove godine 59 |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/vlakovi-su-lani-kasnili-108-dana-a-u-deset-mjeseci-ove-godine-59-1367047 |access-date=2021-08-01 |website=www.vecernji.hr |language=hr}}</ref> Vlakovi između Koprivnice i Zagreba su u 2018. godini prosječno kasnili 15 minuta, a u 2019. g. 20-25 minuta.<ref>{{Citiranje weba |date=2019-12-16 |title=Vlakovi između Koprivnice i Zagreba lani prosječno kasnili 25 minuta dnevno |url=https://www.glaspodravine.hr/vlakovi-izmedu-koprivnice-i-zagreba-lani-prosjecno-kasnili-25-minuta-dnevno/ |access-date=2021-08-01 |website=Glas Podravine i Prigorja |language=en-US |archive-date=1. kolovoza 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210801133355/https://www.glaspodravine.hr/vlakovi-izmedu-koprivnice-i-zagreba-lani-prosjecno-kasnili-25-minuta-dnevno/ |url-status=dead }}</ref> U određenim slučajevima, putnici imaju pravo na naknadu za kašnjenje.<ref>{{Citiranje weba |title=Potrošači u željezničkom prometu |url=https://www.potrosac.hr/index.php/10-vijesti-sredina/86-potrosaci-u-zeljeznickom-prometu |access-date=2021-08-01 |website=www.potrosac.hr |archive-date=1. kolovoza 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210801133356/https://www.potrosac.hr/index.php/10-vijesti-sredina/86-potrosaci-u-zeljeznickom-prometu |url-status=dead }}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == ===Sestrinski projekti=== {{WProjekti |commons = Trains of Croatia |commonshr = Vlakovi u Hrvatskoj |commonscat = Rail transport in Croatia |commonscathr = Željeznički promet u Hrvatskoj |wikivrste = |wikivrstehr = |wikizvor = |wikizvor_autor = |wječnik = |wikiknjige = |wikicitat = }} ===Mrežna mjesta=== * [http://www.hzpp.hr/ Službena stranica HŽ Putničkog prijevoza] * [http://www.hzcargo.hr/ Službena stranica HŽ Carga] * [http://www.hzinfra.hr/ Službena stranica HŽ Infrastrukture] * [http://www.hzinfra.hr/infrastrukturni-projekti-dozvole-i-rjesenja HŽ Infrastruktura - Projekti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150414180032/http://www.hzinfra.hr/infrastrukturni-projekti-dozvole-i-rjesenja |date=14. travnja 2015. }} * [http://www.hzinfra.hr/izvjesce-o-mrezi-2015 HŽ Infrastruktura - Izvješće o Mreži 2015.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150414173835/http://www.hzinfra.hr/izvjesce-o-mrezi-2015 |date=14. travnja 2015. }} * [http://www.mmtpr.hr/UserDocsImages/NovanizinskaPrugaBotovo-Zagreb-Rijeka.pdf Prezentacija nove nizinske pruge] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070612104702/http://www.mmtpr.hr/UserDocsImages/NovanizinskaPrugaBotovo-Zagreb-Rijeka.pdf |date=12. lipnja 2007. }} * {{HTE|hrvatske-zeljeznice-d-o-o|HŽ − Hrvatske željeznice d. o. o.}} [[Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]] [[Kategorija:Željeznički promet u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Željezničke tvrtke]] [[Kategorija:Hrvatske željeznice| ]] 9nyygv10t9tktnhhdx7g66rme92az9c 0 99205 7475954 7474620 2026-06-05T23:18:16Z Croxyz 205325 /* Izvori */ 7475954 wikitext text/x-wiki {{Trener/izbornik/igrač | ime = Vincenzo Montella | slika = [[File:Vincenzo_Montella_2015.jpg|250px]] | opis slike = Montella | puno ime = Vincenzo Montella | visina = 1,72 m | nadimak = ''Aeroplanino'' | datum rođenja = [[18. srpnja]] [[1974.]] | mjesto rođenja = Pomigliano d'Arco, blizu [[Napulj|Napulja]] | država = {{Z+X|ITA}} | trenutačni klub = {{NogRep|TUR}} | broj u klubu = | pozicija = izbornik, kao igrač [[Napadač (nogomet)|napadač]] | godina = [[1990.]] – [[1995.]]<br />[[1995.]] – [[1996.]]<br />[[1996.]] – [[1999.]]<br />[[1999.]] – [[2009.]]<br />[[2007.]]<br />[[2007.]] – [[2008.]] | profesionalni klubovi = [[Empoli F.C.|Empoli]]<br />[[Genoa CFC|Genoa]]<br />[[U.C. Sampdoria|Sampdoria]]<br />[[A.S. Roma|Roma]]<br />→ [[Fulham F.C.|Fulham]] (posudba)<br />→ [[U.C. Sampdoria|Sampdoria]] (posudba) | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}51 {{0}}{{0}}(26)<br /> {{0}}{{0}}34 {{0}}{{0}}(21)<br /> {{0}}{{0}}83 {{0}}{{0}}(54)<br /> {{0}}194 {{0}}{{0}}(84)<br /> {{0}}{{0}}10 {{0}}{{0}}{{0}}(2)<br /> {{0}}{{0}}13 {{0}}{{0}}{{0}}(4) | godine u reprezentaciji = [[1999.]] – [[2005.]] | reprezentacija = {{NogRep|ITA}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}20 {{0}}{{0}}{{0}}(3) | godine treniranja = [[2009.]] – [[2011.]]<br />[[2011.]]<br />[[2011.]] – [[2012.]]<br />[[2012.]] – [[2015.]]<br />[[2015.]] – [[2016.]]<br />[[2016.]] – [[2017.]]<br />[[2017.]] – [[2018.]]<br />[[2019.]] <br> [[2021.]] – [[2023.]] <br> [[2023.]] – ''danas'' | klubovi = [[A.S. Roma|Roma]] do 15<br />[[A.S. Roma|Roma]] (privremeni trener)<br />[[Calcio Catania|Catania]]<br />[[ACF Fiorentina|Fiorentina]]<br />[[U.C. Sampdoria|Sampdoria]]<br />[[A.C. Milan|Milan]]<br />[[Sevilla F.C.|Sevilla]]<br />[[ACF Fiorentina|Fiorentina]]<br>[[Adana Demirspor]]<br>{{NogRep|TUR}} | ažurirano = 22. rujna 2023. }} '''Vincenzo Montella''' (Pomigliano d'Arco, blizu [[Napulj]]a, [[18. srpnja]] [[1974.]]) [[Italija|talijanski]] je [[nogomet]]ni trener i bivši nogometaš. Trenutačno je izbornik [[Turska nogometna reprezentacija|Turske]]. == Igračka karijera == === Rani život === Rođen je kao peto i ujedno najmlađe dijete u porodici Montella. Njegov otac je bio zaposlenik u automobilskoj kompaniji [[Alfa Romeo]], te je na taj način svojoj porodici osiguravao ono najpotrebnije. Vincenzo je od malih nogu pokazivao naklonost ka lopti i nogometu. Uočivši njegov talent njegov otac se odlučuje na veliki i riskantan korak, ispisuje Vicenza iz škole i šalje ga u [[Empoli F.C.|Empoli]] s nadom da će uspjeti kao nogometaš. === Veliki potencijal === U [[Empoli F.C.|Empoliju]] je Montella živio u stanu koji je pripadao klubu, djelivši sobu s drugim mladićima koji su krenuli istim putem kao i on. Omaleni Montella prvu utakmicu odigrao je [[1991.]] godine protiv [[A.S. Varese 1910|Varesea]], a uskoro su usljedili i mini turniri na kojima je Montella pokazao veliki potencijal. Dana [[10. svibnja]] [[1992.]] godine Montella postiže svoj prvi profesionalni pogodak, protiv [[U.S. Arezzo|Arezza]]. Sljedeće sezone Montella je pokazao odlike velikog strijelca. U prvih 6 utakmica postigao je 5 golova, te je na taj način počeo privlačiti pažnju novinara i drugih ljudi iz talijanskog nogometa. U istoj sezoni Montella je doživio tešku ozljedu, zbog koje su mnogi, a i on sam, mislili da neće moći nastaviti karijeru. Ipak, zahvaljujući ljudima koji su u Montelli vidjeli veliki talent, Vicenzu je omogućeno prvoklasno lječenje, te je nakon jedne sezone provedene u bolnici dobio zeleno svjetlo za povratak na teren. U prvoj sezoni nakon ozljede Montella je skupio 30 nastupa i postigao 17 golova. Usprkos tome, njegova momčad nije napredovala u viši rang, ali je Vincenza kupila [[Genoa C.F.C.|Genoa]]. U svojoj prvoj sezoni za svoj novi klub Montella postiže 21 pogodak i time postaje najbolji strijelac [[Serie B|Serie B]]. U toj sezoni Montella je počeo proslavljati pogotke raširenih ruku, što je asociralo na let aviona, pa dobiva nadimak Aeroplanino, koji i danas nosi. === Sampdoria === Nova etapa nogometne karijere za omalenog Montellu počinje prelaskom u [[Sampdoria|Sampdoriu]] [[1996.]] godine. U debitantskoj sezoni za Genovljane Vincenzo je postigao 22 pogotka u 28 utakmica. Nakon te sezone [[Serie A]] je bila bogatija za još jednu zvjezdu i velikog napadača. Montella je dobivao podršku od velikih igračkih legendi kao što su [[Roberto Mancini]] te [[Paulo Rossi]], s kojim su ga uspoređivali talijanski nogometni stručnjaci. U razdoblju od tri sezone koje je proveo u Sampdoriji, Montella je postao omiljen među navijačima Genovljana. To mjesto Montella je preuzeo od Roberta Mancinija. Usprkos njegovim dobrim igrama Sampdoriju je tresla velika kriza i nisu se uspjeli održati u društvu najboljih. === Vrhunac karijere (A.S. Roma) === Montella čini najveći korak u svojoj karijeri, te u sezoni [[1999.]] prelazi u [[AS Roma|AS Romu]]. U novom klubu Montella je zabilježio odličan start postigavši 18 pogodaka. Time je popularni Aeroplanino pridobio naklonost navijača "Vučice". Ipak, u Romi Montella nailazi na težak period u svojoj karijeri, a glavni razlog za to bio je [[Fabio Capello]], koji je u Romu doveo [[Gabriel Batistuta|Gabriela Omara Batistutu]], te mu ukazao potpuno povjerenje u napadu. Time je Montella izgubio status prvog napadača Rome. Iako nije bio u zavidnom položaju Montella je nastavio pogađati, te je u nekim utakmicama jednostavno primorao Capella da promjeni svoj sistem igre i uvrsti ga u prvu postavu zajedno s Batistutom. U sezoni koju je Roma završila kao prvak Italije, Montella je postigao 13 golova. U narednim sezonama Vincenzo je i dalje bio u nemilosti Fabia Capella, te je u [[2003.]] godini doživio sezonu ispod njegovog ranga i prosjeka, točnije, Montella je postigao svega 5 golova. Mnogi su nagađali da se Montellina karijera polako gasi, ali u sezoni 2004./05. usljedio je demant na takve priče. Montella je postigao 21 pogodak za Romu. U sezoni 2005/06 Montella je doživio tešku ozljedu zbog koje je propustio veći dio sezone. U tom periodu Montella dobiva veliki broj ponuda od drugih talijanskih klubova, ali ih odbija s nadom da će ponovo uspjeti u Romi... U sezoni 2006./07. ipak je odlučio prihvatiti ponudu o posudbi engleskog [[Fulham F.C.|Fulhama]] i karijeru nastaviti u Premier ligi. Sezonu 2007/08. provodi na posudbi u [[Sampdoria|Sampdoriji]]. Inače, Montella je najbolji aktivni strijelac talijanske prve lige, a bliži se listi prvih 10 najboljih strijelaca svih vremena. Treba spomenuti da je utakmica Montellinog života, veliki gradski derbi [[SS Lazio|Lazio]] - Roma, u kojem je Aeroplanino postigao 4 pogotka, a inače Roma je tu utakmicu dobila rezultatom 5:1. === Kraj karijere === Vincenzo "Top gun" Montella odlučio je prestati s profesionalnim nogometom 2. srpnja 2009. godine.<ref>[http://www.asroma.it/NewsDoc.aspx?Categoria=ITArchivioNews&Documento=10417 Talijanski izvornik www.asroma.it] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090705164931/http://www.asroma.it/NewsDoc.aspx?Categoria=ITArchivioNews&Documento=10417 |date=5. srpnja 2009. }} [http://translate.google.com/translate?hl=en&sl=it&tl=hr&u=http%3A%2F%2Fwww.asroma.it%2FNewsDoc.aspx%3FCategoria%3DITArchivioNews%26Documento%3D10417 Google translate na hrvatski]</ref> == Trenerska karijera == Bio je trener [[ACF Fiorentina|Fiorentine]].<ref> {{citiranje www |naslov=Fiorentina našla novog trenera: Montella po drugi put u Firenzi |url=https://www.24sata.hr/sport/fiorentina-nasla-novog-trenera-montella-po-drugi-put-u-firenzi-623888 |preuzeto=20. travnja 2019. |rad=24sata.hr |dan=10. travnja 2019.}} </ref> == Vanjske poveznice == * [http://www.vincenzomontella.it/ Službena stranica] == Izvori == {{izvori}} {{commons}} {{Navigacije |naslov=Sastavi Italije | naslov-style = background:#0066bc; color:white; |popis= {{Sastav Italija 2000 EP}} {{Sastav Italija 2002 SP}} {{Sastav Turska 2024. EP}} {{Sastav Turska 2026 SP}} }} {{GLAVNIRASPORED:Montella, Vincenzo}} [[Kategorija:Talijanski nogometaši]] [[Kategorija:Talijanski nogometni treneri]] [[Kategorija:Nogometaši Empolija]] [[Kategorija:Nogometaši Fulhama]] [[Kategorija:Nogometaši Genoe]] [[Kategorija:Nogometaši A.S. Rome]] [[Kategorija:Nogometaši Sampdorije]] mba3nh91ukbx2eri5on4seovl0ecxht 0 105901 7476060 7049697 2026-06-06T10:07:41Z Argo Navis 852 −[[Kategorija:Biološka evolucija]]; ±[[Kategorija:Zoologija]]→[[Kategorija:Veličina životinja]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7476060 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Giant Haasts eagle attacking New Zealand moa.jpg|mini|desno|200px|Veliki [[Haastov orao]] i [[moa]] s [[Novi Zeland|Novog Zelanda]].]] '''Otočni gigantizam''' je biološki fenomen kod kojeg se veličina životinja izoliranih na nekom otoku kroz nekoliko generacija dramatično povećava. Na otocima obično nema velikih [[mesojed]]a, bilo jer za preživljavanje trebaju velika lovišta, bilo zbog problema prelaska preko vode.<!-- To je oblik prirodne selekcije kod koje veće dimenzije osiguravaju prednosti u preživljavanju. Velike dimenzije [[biljojedi]]ma često onemogućavaju bježanje ili sakrivanje od napadača, no na otocima obično nema napadača.--> Stoga, otočni gigantizam nije evolucijski proces određen potpuno novim temeljnim parametrima u životu vrste koji bi određivali njezinu mobilnost (fizički oblik) kao kod [[otočna patuljastost|otočnog patuljastog rasta]], već nedostatak otočnih grabežljivaca koji bi ih ograničavali u nesmetanom razvoju. Osim otsutnosti grabežljivaca, i pojava nedostatka rivalstva između jedinki iste vrste omogućava da velike jedinke uzimaju i velike i male komade hrane za sebe, a veliki rast osigurava i dulje i lakše preživljavanje u ekstremnim uvjetima. S dolaskom ljudi i odomaćenih grabežljivaca kao što su psi, mačke, svinje ali i štakori, mnoge su velike otočne endemske vrste [[izumiranje|izumrle]]. Otočni gigantizam možemo pronaći kod većine velikih grupa [[Kralješnjaci|kralješnjaka]] i [[Beskralješnjaci|beskralješnjaka]]. == Primjeri otočnog gigantizma== === [[Sisavci]] === * Glodavci ** Izumrli divovski [[Zec|zečevi]], [[Rovka|rovke]] i [[puh]]ovi s [[mediteran]]skih otoka ** [[Divovski štakori s Floresa]] ** [[Divovska hutia]] s [[Karibi|Kariba]] ** [[Canariomys bravoi]] (štakor) s [[Tenerife]] ** [[Canariomys tamarani]] (štakor) s [[Gran Canaria]] Mnogi glodavci narastu veći na otocima, dok [[lagomorpha|lagomorfi]], [[mesožder]]i, [[surlaši]] i [[parnoprstaši|papkari]] obično postanu manji. *Primati **izumrli divovski [[lemur]] roda ''[[Archaeoindris]], [[Palaeopropithecus]]'' i ''[[Megaladapis]]'' s [[Madagaskar]]a (strogo govoreći, Madagaskar u kontekstu [[biogeografija|biogeografije]] i nije otok nego zaseban kontinent) === [[Ptice]] === *Neletačice **''[[Aepyornis]]'', najveća ptica na svijetu, nekada živjela na Madagaskaru, **izumrla [[moa]] s [[Novi Zeland|Novog Zelanda]]. *Ptice vodarice **[[Moa-nalo]], izumrle divovske patke s [[Havaji|Havaja]]. *Divlje kokoši **''[[Sylviornis neocaledoniae]]'' velika izumrla [[megapodes|megapodna]] ptica s [[Nova Kaledonija|Nove Kaledonije]] **neke izumrle ptice roda megapoda s [[Polinezija|Polinezije]]. *Močvarice **[[Takahe]] s Novog Zelanda i srodne vrste s [[Melanezija|Melanezije]] i [[Polinezija|Polinezije]]. *Morske ptice **izumrli [[pjegavi kormoran]] s [[Beringov otok|Beringova otoka]]. *Golubovi **[[Dodo]] i [[Usamljenik s Rodrigeza]] s [[Maskareni|Maskarena]] **izumrli ''[[Natunaornis gigoura]]'' neletač. *Ptice grabljivice ** izumrli [[Haastov orao]] te [[Eylesov sokol]] s [[Novi Zeland|Novog Zelanda]]. *Papige **izumrla papiga ''Lophopsittacus mauritianus'' s [[Mauricius|Mauricijusa]], neimenovana golema papiga s [[Uskršnji otoci|Uskršnjeg Otoka]], i [[Kakapo]] s [[Novi Zeland|Novog Zelanda]]. === [[Reptili]] === *Kornjače **[[Divovske kornjače]] na [[Sejšeli]]ma, [[Otočje Galápagos|Galápagos otocima]] i nekada na Maskarenima. **[[Geochelone burchardi]] (kornjača) na [[Tenerife]] **[[Geochelone burchardi]] (kornjača) na [[Gran Canaria]] *Gušteri **[[Komodski varan|Komodo zmaj]], rijetki primjer divovskog otočnog mesoždera (Otoci pružaju ograničene količine hrane i prostora, stoga su obično otočni mesožderi manji rastom nego kontinentalni) **[[Leguani]] (''Sauromalus varius'', ''Sauromalus varius'') s otoka u meksičkoj državi [[Baja California]] **''[[Leiolopisma mauritiana]]'' i ''[[Macroscincus coctei]]'', dva izumrla [[rovaši (životinje)|rovaša]] (porodica [[Scincidae]]) s [[Mauricijus]]a i [[Cape Verde]], te rijedak rovaš s Nove Kaledonije ''[[Phoboscincus bocourti]]'' ** izumrli gekoni [[Phelsuma gigas]]'' te ''[[Hoplodactylus delcourti]], i izumrli ''[[Rhacodactylus leachianus]]'' ** četiri postojeće i jedna [[izumiranje|izumrla]] vrsta [[gušterice|gušterica]] iz roda ''Gallotia'' na [[Kanarski otoci|Kanarskim otocima]]<ref>{{Cite journal |last1=Maca-Meyer |first1=N. |last2=Carranza |first2=S. |last3=Rando |first3=J. C. |last4=Arnold |first4=E. N. |last5=Cabrera |first5=V. M. |title=Status and relationships of the extinct giant Canary Island lizard ''Gallotia goliath'' (Reptilia: Lacertidae), assessed using ancient mtDNA from its mummified remains |journal=Biological Journal of the Linnean Society |volume=80 |issue=4 |pages=659–670 |publisher=Linnean Society of London |date=2003-12-01 |url=http://molevol.cmima.csic.es/carranza/pdf/GallotiaGoliath.pdf |doi=10.1111/j.1095-8312.2003.00265.x |accessdate=2010-04-03 |archive-date=1. kolovoza 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200801232309/http://molevol.cmima.csic.es/carranza/pdf/GallotiaGoliath.pdf |url-status=dead }}</ref> **[[Gallotia goliath]] (gušter) na [[Tenerife]] === [[Kukci]] === *žohar ''[[Gromphadorhina portentosa]]'' s Madagaskara *[[uholaže|uholaža]] ''[[Labidura herculeana]]'' sa [[Sveta Helena|Svete Helene]] *rod [[endem]]skih [[šturci|šturaka]] s havajskog otoka [[Nihoe]] *[[Nakaznici|Nakaznik]] ''[[Dryococelus australis]]'' s [[otok Lord Howe|otoka Lord Howe]] *rod ''[[Deinacrida]]'' iz reda [[ravnokrilci|ravnokrilaca]] s rubnih otoka uz Novi Zeland '''[[Flora (biljke)|Flora]]''' *[[Megaherb]] ==Izvori== {{izvori}} ==Vidjeti još== * [[Evolucija]] * [[Otočna patuljastost]] * [[Dubokomorski gigantizam]] * [[Megafauna]] [[Kategorija:Veličina životinja]] iz2vhiakfz4lcyauun5yxlwclrn8r95 0 112381 7475890 7218470 2026-06-05T21:10:16Z Divna Jaksic 974 7475890 wikitext text/x-wiki {{nogometni klub | ime kluba = Galatasaray | slika = Galatasaaray 5 Stars.png | puno ime = Galatasaray Spor Kulübü | nadimak = Lavovi (''Aslanlar'') | godina osnivanja = [[1905.]] | igralište = [[Türk Telekom Arena|Rams Park]] | kapacitet stadiona = 52.223 | navijači = | predsjednik = | trener = {{Z|TUR}} [[Okan Buruk]] | liga = [[Süper Lig]] | sezona = 2024./25. | plasman = 1. | trenutačna sezona = | igrači = | pattern_la1 = _galatasaray2425h | pattern_b1 = _galatasaray2425h | pattern_ra1 = _galatasaray2425h | pattern_sh1 = _galatasaray2425h | pattern_so1 = | leftarm1 = FFAC00 | body1 = FFAC00 | rightarm1 = A90131 | shorts1 = FFFFFF | socks1 = A20932 | pattern_la2 = _galatasaray2425a | pattern_b2 = _galatasaray2425a | pattern_ra2 = _galatasaray2425a | pattern_sh2 = _galatasaray2425a | pattern_so2 = | leftarm2 = FFFFFF | body2 = FFFFFF | rightarm2 = FFFFFF | shorts2 = FFFFFF | socks2 = FFFFFF | pattern_la3 = _galatasaray2425t | pattern_b3 = _galatasaray2425t | pattern_ra3 = _galatasaray2425t | pattern_sh3 = _galatasaray2425t | pattern_so3 = | leftarm3 = A90131 | body3 = FFAC00a | rightarm3 = A90131 | shorts3 = FFFFFF | socks3 = 000000 }} '''Galatasaray Spor Kulübü''' (poznatiji kao '''Galatasaray SK''' ili samo '''Galatasaray''') je [[Turska|turski]] [[sport]]ski klub iz [[Istanbul]]a, najpoznatiji po svojoj [[nogomet]]noj sekciji. Galatasaray je najtrofejniji turski klub, a nogometaši su [[Šport u 2000.|2000]]. godine osvojili [[Kup UEFA]] (danas [[Europska liga|Europsku ligu]]) i [[Europski superkup]]. == Trofeji == === Nacionalni naslovi === === Europski naslovi === [[Kup UEFA]]: * Prvak (1): [[Kup UEFA 1999./00.|1999./00.]] [[UEFA Superkup]]: * Prvak (1): [[UEFA Superkup 2000.|2000.]] [[FIFA]] Millenium Kup: * Prvak (1): [[FIFA Millenium Kup 2000.|2000.]] (Rekord) == Igrači iz Hrvatske == * {{Z|HRV}} [[Robert Špehar]] * {{Z|HRV}} [[Stjepan Tomas]] == Vidi još == * [[Galatasaray Café Crown]], košarkaški klub == Vanjske poveznice == {{commonscat|Galatasaray}} * {{eng oznaka}} [http://www.galatasaray.org/english/ Službena stranica] * {{eng oznaka}} [http://www.uefa.com/footballeurope/club=50067/domestic.html Stranica kluba na UEFA.com] {{Turkcell Super liga}} {{mrva-nogomet}} [[Kategorija:Turski nogometni klubovi]] [[Kategorija:Nogomet u Istanbulu]] gvc73rakxoda9czhivmcou7w30e8q9i 0 120426 7476008 7273708 2026-06-06T04:55:15Z Argo Navis 852 +[[Kategorija:Razmnožavanje životinja]]; ±[[Kategorija:Zoologija]]→[[Kategorija:Ihtiologija]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7476008 wikitext text/x-wiki '''Mriještenjem''' se naziva proces odlaganja i oplodnje [[jaje|jaja]] [[životinje|životinja]] kod kojih se odvija [[vanjska oplodnja]]. To su [[ribe]], [[vodozemci]] i [[mnogočetinaši]], ali i niz drugih životinja koje svoja jaja odlažu u [[voda|vodu]]. == Ribe == [[Datoteka:Moderlieschen Eier.jpg|mini|Jedan od načina smještanja mrijesti riba]] Kod riba ženke odlažu [[jaje|jaja]] (ova jaja nazivaju se i [[ikra]]) na [[vodena biljka|vodene biljke]] ili na dno vode u kojoj se mriještenje odvija. Neposredno nakon odlaganja, mužjak ih [[sperma|osjemenjuje]]. Način na koji se mriještenje odvija je često vrlo različit. Česta pojava je [[svadbeni ples (biologija)|svadbeni ples]], a kod nekih [[vrsta]] dolazi i do "oblačenja" [[svadbeno ruho|svadbenog ruha]]. Pored toga, neke vrste poduzimaju [[migracija|migracijska]] putovanja kako bi stigli na sasvim određena [[mrjestilište|mrjestilišta]]. ([[lososi]], [[jegulje]]). Par se različitim načinima ponašanja prvo odabire, a zatim često i uzajamno stimulira na odlaganje jaja odnosno njihovu oplodnju. Ne postoji jedinstveni obrazac ponašanja povezan s mriještenjem, bilo da mu prethodi, ili da slijedi iza njega. [[Mrijest]] nekih vrsta su pučinska ili [[plankton]]ska jaja koja lebde pojedinačno i slobodno u gornjim slojevima vode. Jaja drugih vrsta su pridnena, zbog veće [[specifična težina|specifične težine]] padaju na dno. Kod nekih vrsta dolazi do značajnih tjelesnih promjena neposredno prije mriještenja, a i ponašanje nakon tog procesa je vrlo različit. Neke vrste odlože i oplode jajašca, i više ne brinu o njigovoj sudbini. Kod nekih vrsta jedan roditelj (ponovo različito od vrste do vrste) ostaje uz [[mrijest]] i brine o njoj. Brani je od grabežljivaca, brine o čistoći mrijesti, mahanjem [[peraja]]ma brine o dotoku vode bogate [[kisik]]om.... == Vodozemci == [[Datoteka:Frogspawn closeup.jpg|mini|[[Mrijest]] jedne od vrsta [[prave žabe|pravih žaba]]]] Jaja [[vodozemci|vodozemaca]] u pravilu su okružena slojem [[želatina|želatinozne]] tvari koja bubri u dodiru s vodom, a mrijest odlažu u različitim oblicima uglavnom u vodi. Iz jajašaca izlaze [[larva|larve]] koje se do [[metamorfoza|metamorfoze]] razvijaju u vodi. Larve [[žabe|žaba]] nazivaju se [[punoglavac|punoglavcima]]. [[Prave žabe]] (Rana) odlažu velike loptaste nakupine mrijesti. Dok se mrijest nekih vrsta uzdiže na površinu i tu tvori velike "pogače", mrijest drugih ostaje uronjena u vodu, a treće lijepe vrlo malene "loptice" mrijesti na vodene biljke. Mrijest [[krastače|krastača]] (Bufo) su jaja povezana u duge vrpce koje su pričvršćene za razno vodeno bilje ili drugi materijal u vodi. Kod nekih vrsta vrpce mogu biti duge više metara i sadržavati nekoliko tisuća jajašaca. [[Češnjače]] (Pelobatidae) kao i još neke vrste prave deblje, relativno kratke vrpce s jajima koje pričvršćuju između okomitih struktura u vodi. [[Mukači]] (Bombina) pričvršćuju jajašca pojedinačno ili u malim skupinama od najviše njih tridesetak na biljke ili na dno. [[Datoteka:Toad-spawn Mike-Krüger.jpg|mini|Vrpca s mriješću [[smeđa krastača|smeđe krastače]]]] Kod [[primaljske žabe|primaljskih žaba]] (Alytes) mužjak vrpcu s jajašcima omata u obliku osmice oko svojih bedara, i nosi ih sa sobom dok jajašca sazriju i punoglavci su spremni na izlazak iz jaja. Taba živahno pliva trljajući mrijest uz dno ili biljke, i tako pomaže punoglavcima da napuste jajašce. Ženke [[Vodenjaci|vodenjaka]] kao predstavnika [[repaši|repaša]] ljepe svoja malena, s puno manje želatinozne mase ovijena, jajašca pojedinačno u džepoliko smotane listove vodenih biljki. Za razliku od [[žabe|žaba]], kod kojih se [[oplodnja]] odvija izvan tijela ženke, jajašca vodenjaka izlaze iz [[kloaka|kloake]] već oplođena. == Vanjske poveznice == * [http://markus.nolf.org/blog.php?p=160 Video s ranim razvojem jaja žabe ''Rana temporaria''] (engleska stranica) * [http://www.welt-am-wasser.de/aktionen06.html Nasipanje šljunka kao supstrata za mrijest] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927000615/http://www.welt-am-wasser.de/aktionen06.html |date=27. rujna 2007. }} {{WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = Spawn |commonscathr = Mrijest |wikivrste = |wikivrstehr = |wikizvor = |wikizvor_autor = |wječnik = |wikiknjige = |wikicitat = }} [[Kategorija:Ihtiologija]] [[Kategorija:Razmnožavanje životinja]] 52nhp20wl656fwfwset696ddl4yvzww 0 120693 7475856 6643818 2026-06-05T19:29:46Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Migracija (zoologija)|Migracija (zoologija)]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7475856 wikitext text/x-wiki Pojam '''migracija''' u [[zoologija|zoologiji]] obuhvaća aspekte ponašanja [[životinje|životinja]] povezane s promjenama područja koje nastanjuju: * ''migracija'' kao vremenski koordinirano, usmjereno, uglavnom periodično masovno kretanje svih ili velikog broja jedinki jedne [[vrsta|vrste]] ili jedne [[populacija|populacije]] (''migratorne vrste'') * selidba pojedinih jedinki jedne vrste ili populacije, često nazvano i ''lutanje'' ili ''skitanje'' Ova dva fenomena ne mogu se sasvim točno razdvojiti jedan od drugog, jer se i masovna selidba sastoji od nejasno povezanih seljenja jedinki iste vrste. Putovi životinjskih selidbi (migracija) mogu biti jednaki tijekom dužeg razdoblja, dakle zadržati se unutar uvijek istih regija, ali mogu se i relativno brzo premjestiti u druga područja, i tada ih se može razumjeti kao poseban oblik njihova širenja. Životinjske selidbe postoje kod [[vrsta]] različitih životinjskih [[Koljeno (taksonomija)|koljena]], i odvijaju se u različitim vremenskim razmacima (od dnevnih migracija do samo jednom u životu, ili postepenog osvajanja novih životnih prostora koje se može protezati i kroz više generacija). Većina selidbi su aktivan, voljni proces, no moguće su i nevoljne, sasvim pasivne selidbe uzrokovane strujanjem [[zrak]]a ili [[voda|vode]] ili prijenosom od strane drugih životinja ili ljudi. Najmanje su poznate migracije maritimnih [[organizam]]a. Najmanje poznati su razlozi selidbenih kretanja koja su regionalnog karaktera. ==Općenito== [[Datoteka:Grus grus flocks.jpg|mini|240px|[[Seoba ptica|Seoba]] [[ždralovi|ždralova]] iznad [[Marburg]]a]] Selidbom se bavi zoogeografija odnosno geozoologija kao dio [[biologija ponašanja|biologije ponašanja]], arealima kroz koja se selidba odvija bavi se '''korologija''', dok se vremenskom koordinacijom selidbi bavi '''kronobiologija'''. Do sad je u skupinu ''pravih [[selica]]'', koje prelaze put dvosmjerno, uvršteno oko 4.000 [[vrsta]], od toga oko 1.000 vrsta [[ribe|riba]]. Smatra se da bi, prema grubim procjenama, moglo biti između 5.000 i 10.000 vrsta koje su prave selice.<ref name="Riede/groms 1">Klaus Riede (Universitet Bonn): ''Iscrpan njemački sažetak za BMU (Bundesministerium für Umwelt, Naturschutz und Reaktorsicherheit) uz završni izvještaj "Svjetski registar migrirajućih životinjskih vrsta" – (GROMS: Global Register of Migratory Species)'' [http://www.groms.de/data/riede/Endberichtkurz.pdf PDF-Dokument]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> [[Seoba ptica|Seobe ptica]] su relativno dobro istražene, seobe [[sisavci|sisavaca]] samo za velike sisavce, a seobe [[ribe|riba]] samo za [[ribolov]]no zanimljive vrste. Vrlo malo se zna o seobama [[šišmiši|šišmiša]], azijskih [[antilope|antilopa]], nekim vrstama [[kitovi|kitova]], vrstama riba koje žive u [[tropi|tropskim]] rijekama kao i [[kukci|kukaca]].<ref name="Riede/groms 1"/> ==Razlozi== Iako je spremnost za selidbu vjerojatno često [[genetika|genetički]] uvjetovana i kao takva dio [[nagon]]skog ponašanja, utvrđeno je da se kao dva glavna konkretna poticaja ''periodičnih migracija'' mogu smatrati: * Nedovoljna količina raspoložive [[hrana|hrane]], najčešće usko povezana s promjenom vremenskih uvjeta (''trofična migracija''). Primjer za ovaj poticaj je [[seoba ptica]]. * Nagon za [[razmnožavanje]]m (''genetička migracija''). Životinje koje inače žive široko raspršene, u vrijeme [[parenje|parenja]] se okupljaju na određenim mjestima. Na taj način povećava se mogućnost pronalaženja partnera. Kada se dogodi da se neka [[vrsta]] previše namnoži, mora krenuti u potragu za hranom. To je ''izvanredna migracija''. Seobe životinja su često i vrlo detaljno opisane, i općepoznata su pojava. Ali još uvijek nije dovoljno istraženo da li su i u kojoj mjeri uzroci nagon ili konkretni vremenski uvjeti, kao i mehanizmi koji im omogućuju orijentaciju (na primjer, [[magnetsko polje|magnetizam]] kod ptica selica). Sigurnim se smatra, da u pokretanju seobe u pravilu ulogu ima više različitih čimbenika: dužina dnevne [[svjetlost]]i, temperatura, kod [[ptice|ptica]] [[mitarenje]], količina [[masti|masnih]] zaliha i drugo. Pored toga, aktualna istraživanja bave se sveprisutnim djelovanjem [[globalno zatopljenje|promjene klime]] i na životinjske migracije. ==Vrste migriraja== ====Selice==== ''Selicama'' se smatraju vrste koje različita [[godišnje doba|godišnja doba]] ili određena [[klima]]tska razdoblja ([[kišno razdoblje]]/[[sušno razdoblje]] i slično) provode u različitim područjima i pri tome prelaze ponekad i ogromne udaljenosti. * [[Selica|Ptice selice]], kao [[Polarna čigra|polarne čigre]] (''Sterna paradisaea'') čija su [[gnijezdo|gnjezdišta]] najčešće sjeverno od 45°N, a prezimljuju na krajnjem jugu [[Južna Amerika|Južne Amerike]] i južnije, sve do područja ledenih santi [[Antarktika|Antarktike]]. * [[Leptiri]], kao [[admiral (leptir)|admiral]] unutar Europe, [[monarh (leptir)|monarh]] unutar Sjeverne Amerike, ili ''[[Hyles livornica]]'', koji seli od tropske Afrike preko Sahare do Srednje Europe. * [[Biljojedi]] u potrazi za ispašom, kao [[američki bizon]]i (''Bison bison''), desetine tisuća jedinki različitih [[vrsta]] u [[Serengeti]]ju i drugi. * [[Ribe]], legendarne genetičke migracije [[lososi|lososa]] i [[jegulje|jegulja]]. * Većina [[kitovi|kitova]] i [[dupini|dupina]]. ====Unutrašnje migracije==== Ove migracije zadržavaju se unutar određenih regija. Njihove seobe su bliže i obilježene hranjenjem ili razmnožavanjem i često su tipične samo za određene [[populacija|populacije]]. * [[Antilope]] afričkih [[stepa]] odlaze daleko u potrazi za životno važnim [[soli]]ma. Slična je pojava i kod [[afrički slon|afričkih slonova]], nekih južnoameričkih [[papige|papiga]] i niza drugih vrsta. * Vrsta [[Leptiri|leptira]] ''Panaxia quadripunictaria'' na [[Rod (otok)|Rod]]u se ljeti okuplja na malom području koje napušta nakon parenja. * [[Plankton]]ski račići se noću uzdižu okomito bliže površini gdje je voda bogatija hranom, dok se tijekom dana spuštaju u veće dubine radi izbjegavanja grabežljivaca. ====Djelomični migratori==== Poznate su i vrste, gdje samo dio populacije seli, naročito neke vrste [[ptice|ptica]]. ====Neprekidni migratori==== Ovo su [[vrsta|vrste]] koje neprekidno lutaju i nikada se, ili vrlo rijetko duže borave u istom području. * [[Bubnjavke]] koje gotovo cijeli život provode lutajući otvorenim [[more|morima]]. Samo u razdoblju [[gnijezdo|gniježđenja]] provode na kopnu i jednom području. * Nekoliko [[Porodica (taksonomija)|porodica]] grabežljivih [[ribe|riba]]. * [[Velike mačke]] imaju obično svoje područje, no unutar njega su neprekidno u pokretu, a i česta pojava je, da pomiču njegove granice ili ga sasvim napuštaju u potrazi za plijenom. ==Povezani članci== * [[Selica]], [[stanarica]], [[djelomična selica]] ==Literatura== *Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, {{ISBN|953-6036-37-1}} *Peter Berthold: ''Vogelzug - Eine aktuelle Gesamtübersicht''. Wissenschaftliche Buchgesellschaft, Darmstadt 2000, {{ISBN|353413656X}} *Vitus B. Dröscher, Gerd Werner, Janice Brownlees-Kaysen: ''Tierwanderungen.'' ''Was ist was?'' Band 77. Tessloff Verlag, 1985, {{ISBN|3788604174}} *Sidney A. Gauthreaux (Izdavač): ''Animal Migration, Orientation, and Navigation''. Academic Press, 1997, {{ISBN|0122777506}} *Carlo Mari: ''Auf der Spur des Wassers. Die faszinierende Tierwanderung in der afrikanischen Steppe''. Frederking & Thaler Verlag, 2000, {{ISBN|3894054247}} *Talbot H. Waterman: ''Der innere Kompass. Sinnesleistungen wandernder Tiere''. Spektrum der Wissenschaft, 1990; {{ISBN|3-922508-98-7}} == Vanjske poveznice == *[http://www.groms.de/groms/gromsger.html Weltregister wandernder Tierarten], www.groms.de – obuhvaća više od 4.300 vrsta kralježnjaka koje se sele na udaljenost od najmanje 100&nbsp;km * [http://www.fws.gov/international/whmsi/whmsi_Eng.htm The Western Hemisphere Migratory Species Initiative (WHM)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071130085756/http://www.fws.gov/international/whmsi/whmsi_eng.htm |date=30. studenoga 2007. }}, www.fws.gov (engleski) ==Pojedinačni dokazi== {{izvori}} [[Kategorija:Biologija ponašanja]] [[Kategorija:Migracija (zoologija)| ]] 9uhxgq9hr7ynjxxqlc38t84ilqs5872 0 125393 7475667 7467075 2026-06-05T12:38:21Z Croxyz 205325 7475667 wikitext text/x-wiki {{Nogometni klub | ime kluba = Beşiktaş J.K. | slika = BesiktasJK-Logo.svg | puno ime = Beşiktaş Jimnastik Kulübü | nadimak = ''Kara Kartallar (crni orlovi)'' | godina osnivanja = [[1903.]] | igralište = [[Beşiktaş Stadyumu]]<br> [[Istanbul]] | kapacitet stadiona = 42.590 | direktor = | trener = ''Nitko'' | liga = [[Süper Lig]] | sezona = 2025./26. | plasman = 4. | igrači = | pattern_la1 = _bjk2526h | pattern_b1 = _bjk2526h | pattern_ra1 = _bjk2526h | pattern_sh1 = _bjk2526h | pattern_so1 = _adidasblackl | leftarm1 = ffffff | body1 = ffffff | rightarm1 = ffffff | shorts1 = 000000 | socks1 = ffffff | pattern_la2 = _bjk2526a | pattern_b2 = _bjk2526a | pattern_ra2 = _bjk2526a | pattern_sh2 = _bjk2526a | pattern_so2 = _adidaswhitel | leftarm2 = | body2 = | rightarm2 = | shorts2 = 000000 | socks2 = 000000 | pattern_la3 = _bjk2526t | pattern_b3 = _bjk2526t | pattern_ra3 = _bjk2526t | pattern_sh3 = _bjk2526t | pattern_so3 = _bjk2526tl | shorts3 = ffffff | socks3 = 000000 }} '''Beşiktaş Jimnastik Kulübü''' [[Turska|turski]] je [[nogomet]]ni klub iz [[Istanbul]]a. Svoje domaće utakmice igra na stadionu [[Beşiktaş Stadyumu]]. == Trofeji == *'''[[Süper Lig]] ''' **'''Prvak (16):''' 1956./57., 1957./58., 1959./60., 1965./66., 1966./67., 1981./82., 1985./86., 1989./90., 1990./91., 1991./92., 1994./95., 2002./03., 2008./09., 2015./16., 2016./17., 2020./21. **'''Doprvak (14):''' 1962./63., 1963./64., 1964./65., 1967./68., 1973./74., 1984./85., 1986./87., 1987./88., 1988./89., 1992./93., 1996./97., 1998./99., 1999./00., 2006./07. *'''[[Turski nogometni kup]]:''' **'''Osvajač (11):''' 1974./75., 1988./89., 1989./90., 1993./94., 1997./98., 2005./06., 2006./07., 2008./09., 2010./11., 2020./21., 2023./24. **'''Finalist (6):''' 1965./66., 1976./77., 1983./84., 1992./93., 1998./99., 2001./02. *'''[[Turski nogometni superkup]]:''' **'''Osvajač (10):''' 1967., 1974., 1986., 1989., 1992., 1994., 1998., 2006., 2021., 2024. **'''Finalist (12):''' 1966., 1975., 1977., 1982., 1990., 1991., 1993., 1995., 2007., 2009., 2016., 2017. == Igrači iz Hrvatske == * [[Marjan Mrmić]] (1996. – 1998.) * [[Vedran Runje]] (2006. – 2007.) * [[Anthony Šerić]] (2008.) * [[Matej Mitrović]] (2017. – 2018.) * [[Domagoj Vida]] (2018. – 2022.) * [[Ante Rebić]] (2023. – 2024.) == Izvori == {{izvori}} {{commonscat|Beşiktaş JK}} [[Kategorija:Turski nogometni klubovi]] [[Kategorija:Nogomet u Istanbulu]] {{Turkcell Super liga}} hj7ojoz32c26ob9j8f6g0e5p8yirlxc 0 127133 7475725 4260307 2026-06-05T13:52:44Z Tulkas Astaldo 38717 -od strane 7475725 wikitext text/x-wiki '''Liberalni feminizam''', za koga se ponekad koristi izraz "[[feminizam]] srednje struje", je ogranak feminističkog pokreta koji nastoji postići jednakost muškaraca i žena u društvu kroz političku i pravnu reformu. Prema liberalnim feministkinjama sve žene su u stanju vlastitim naporima postići jednakost s muškarcima, pa se ona može dogoditi bez da se promijeni društvena struktura. Liberalne feminstkinje se, kao i druge feministkinje, zalažu za [[reproduktivna prava]], [[pravo glasa]], pravo na obrazovanje, jednakost u plaćama, porodiljne dopuste, dječje doplatke, posebno zdravstveno osiguranje te borbu protiv porodčnog nasilja.<ref>hooks, bell. "Feminist Theory: From Margin to Center" Cambridge, MA: South End Press 1984</ref> Liberalni feminizam se obično vezuje uz širu ideologiju [[liberalizam|liberalizma]], ali i uz tzv. [[feminizam drugog vala]] i [[radikalni centar]]. Liberalni feminizam je od 1970-ih pod udarom drugih feminističkih pravaca, najčešće [[radikalni feminizam|radikalnog feministkinja]] kojim im spočitavaju ''de facto'' zalaganje za ''status quo'', odnosno činjenicu da su žene u SAD i drugim državama u podređenom položaju usprkos ''de iure'' jednakosti. Radikalne feministkinje drže da se žene mogu osloboditi jedino radikalnim preobražajem društva, odnosno ukidanjem [[patrijarhat|patrijarhalnih]] institucija uključujući [[država|državu]]. Liberalni feminizam je i pod udarom [[feminizam trećeg vala|feminizma trećeg vala]] koji mu spočitava zanemarivanje interesa žena koje pripadaju manjinskim grupama, kao i [[socijalistički feminizam|socijalističkog feminizma]] koji smatra kako žene neće biti slobodne dok bude klasne nejednakosti. == Izvori == {{izvori}} {{feminizam}} [[kategorija:feminizam]] lo5rmsjs8ep3bu4lajb1unov2aspfbr 0 127141 7476029 6258959 2026-06-06T06:10:55Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Zoologija|Zoologija]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7476029 wikitext text/x-wiki '''Egzoskelet''', često i '''vanjski kostur''', je naziv za podupiruću strukturu [[organizam|organizma]], koja čini oko njega vanjsku ljušturu. ==Prirodni egzoskeleti== [[Datoteka:Ant SEM.jpg|mini|150px|Glava jednog [[mravi|mrava]]]] Za razliku od [[kralježnjaci|kralježnjaka]], mnogi [[člankonošci]] (Arthropoda), prije svega [[razred (taksonomija)|razred]] [[kukci|kukaca]] (Insecta) i [[potkoljeno|potkoljena]] [[kliještari|kliještara]] (Chelicerata) i [[nadrazred]]a [[rakovi|rakova]] (Crustacea) umjesto čvrstog [[endoskelet]]a (unutrašnjeg kostura), imaju stabilizirajući vanjski kostur. I neka druga životinjska koljena, kao [[mekušci]] (Mollusca) i [[mahovnjaci]] (Bryozoa), imaju egzoskelete. Uglavnom su građeni od [[ugljikohidrati|ugljikohidrata]] [[hitin]]a, strukturnih [[protein]]a kao što je ''artropodin'' i [[kalcijev karbonat|kalcijevog karbonata]] (ali i magnezijevog karbonata, kalcijevog fosfata i magnezijevog fosfata) (na primjer, rakovi). Hitin i antropodin daju čvrstoću, podatnost i vodonepropusnost kutikuli. [[Kategorija:Animalna anatomija]] [[Kategorija:Zoologija]] tngx0d2heha17yoy734w01d36epgx4p 0 128374 7475652 7384047 2026-06-05T12:24:20Z MarbleRock 250781 /* Vijeće gradske četvrti Novi Zagreb – zapad */ 7475652 wikitext text/x-wiki {{Gradska četvrt Zagreba |naziv = Novi Zagreb – zapad |karta = Slika:Map of Novi Zagreb-Zapad District (Zagreb).svg |površina = 62,64 |stanovništvo = 63.917 |gustoća = 1.020 |broj članova Vijeća = 15 |predsjednik Vijeća = Dražen Hrkač }} '''Novi Zagreb – zapad''' [[zagrebačke gradske četvrti|gradska je četvrt]] u samoupravnom ustrojstvu Grada [[Zagreb]]a. Gradska četvrt osnovana je Statutom Grada Zagreba [[14. prosinca]] [[1999.]], i čini polovicu tradicionalnog dijela Zagreba zvanog [[Novi Zagreb]]. Po podacima iz [[2021.]] površina četvrti je 62,64 km², a broj stanovnika 63.917.<ref>{{Citiranje weba|title=Novi Zagreb - zapad - Aktivnosti Grada Zagreba|url=https://aktivnosti.zagreb.hr/novi-zagreb-zapad/154|url-status=live|access-date=2026-02-07|website=aktivnosti.zagreb.hr}}</ref> Četvrt se može podijeliti na gradski, uglavnom visokourbanizirani zapadni dio Novog Zagreba, i na samostalna naselja na rubnom području područja gradske četvrti. Četvrt obuhvaća sljedeća gradska naselja: gusto naseljena [[Lanište (Zagreb)|Lanište]], [[Kajzerica]], [[Remetinec (Zagreb)|Remetinec]], [[Siget (Zagreb)|Siget]], [[Savski gaj]], [[Trnsko]], [[Trokut (Zagreb)|Trokut]] i slabije urbanizirana [[Blato (Zagreb)|Blato]], [[Botinec]], [[Podbrežje (Zagreb)|Podbrežje]] i [[Sveta Klara (Zagreb)|Sveta Klara]]. Prigradska nasejla u sastavu četvrti su [[Donji Čehi]], [[Gornji Čehi]], [[Hrašće Turopoljsko]], [[Hrvatski Leskovac]], [[Ježdovec]], [[Lučko]], [[Mala Mlaka]], [[Odra (Zagreb)|Odra]]. Četvrt je poznata po [[Zagrebački velesajam|Zagrebačkom velesajmu]], [[hipodrom]]u, sportskoj dvorani [[Arena Zagreb]] i trgovačkim centrima ''Arena Centar'' i ''Avenue Mall''. == Vijeće gradske četvrti Novi Zagreb – zapad == Vijeće gradske četvrti Novi Zagreb – zapad ima 19 zastupnika.<ref>{{Citiranje weba|title=Vijeće Gradske četvrti - Aktivnosti Grada Zagreba|url=https://aktivnosti.zagreb.hr/vijece-gradske-cetvrti-15027/15027|access-date=2024-10-20|website=aktivnosti.zagreb.hr}}</ref> Trenutni saziv vijeća gradske četvrti je konstituiran 24. lipnja 2025. godine. Predsjednik vijeća Nebojša Aleksić ([[Možemo!]]) i potpredsjednik Tomislav Vukoja ([[Možemo!]]) izabrani su potporom 10 članova vijeća. {| class="wikitable" style="text-align:center; line-height:25px;" ! colspan="2" |lista ! nositelj liste !glasovi !postotak !mandati |- | style="background:#C4D844;" | |[[Možemo!]] – [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]] |Tomislav Vukoja |{{broj|9238}} |43,22 % |{{Infookvir politička stranka/mjesta|10|19|hex=#C4D844}} |- | style="background:#245BA6;" | |[[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]] – [[Domovinski pokret]] – [[Hrvatska stranka umirovljenika|HSU]] – [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]] |Vedran Ivanković |{{broj|3652}} |17,08 % |{{Infookvir politička stranka/mjesta|3|19|hex=#245BA6}} |- | style="background:#C7EAFB;" | |NL [[Marija Selak Raspudić]] |Natalija Šegota |{{broj|2853}} |13,35 % |{{Infookvir politička stranka/mjesta|3|19|hex=#C7EAFB}} |- | colspan="1" width="2%" style="background:#004798;" | | colspan="1" width="58%" |[[Zagreb United]] |Miroslav Dukić |{{broj|1553}} |7,26 % |{{Infookvir politička stranka/mjesta|1|19|hex=#004798}} |- | style="background:#000000;" | |Jedino Hrvatska! – [[Dom i nacionalno okupljanje|Domino]] – [[Hrvatski suverenisti]] – [[Blok za Hrvatsku]] |Martina Jović |{{broj|1410}} |6,59 % |{{Infookvir politička stranka/mjesta|1|19|hex=#000000}} |- | style="background:#767676;" | |NL [[Pavle Kalinić]] – Stranka umirovljenika – Umirovljenici zajedno – [[Zagorska demokratska stranka|ZDS]] |Jadranko Baturić |{{broj|1257}} |5,88 % |{{Infookvir politička stranka/mjesta|1|19|hex=#767676}} |- | style="background:#FF7000;" | | style="background:#CCCCCC;" |[[Most (hrvatska politička stranka)|Most]] – [[Hrvatska stranka prava|HSP]] | style="background:#CCCCCC;" |Luka Jajčinović | style="background:#CCCCCC;" |{{broj|637}} | style="background:#CCCCCC;" |2,98 % | style="background:#CCCCCC;" |{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|19|hex=#FF7000}} |- | style="background:#00B0E6;" | | style="background:#CCCCCC;" |Plavi grad – [[Blok umirovljenici zajedno]] | style="background:#CCCCCC;" |Josip Majić | style="background:#CCCCCC;" |{{broj|513}} | style="background:#CCCCCC;" |2,40 % | style="background:#CCCCCC;" |{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|19|hex=#00B0E6}} |- | style="background:#1A3B72;" | | style="background:#CCCCCC;" |Pravo i pravda – Agrameri - Nezavisna lista | style="background:#CCCCCC;" |Goran Jelić | style="background:#CCCCCC;" |{{broj|257}} | style="background:#CCCCCC;" |1,20 % | style="background:#CCCCCC;" |{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|19|hex=#1A3B72}} |} === Popis predsjednika i potpredsjednika vijeća === {| class="wikitable" style="text-align:center;" ! colspan="2" |Predsjednik ! colspan="2" |Potpredsjednik !Trajanje |- |style="background:#2e8b57;" | |Jadranko Baturić<br><small>[[BM365]]</small> |style="background:#ee161f;" | |Miroslav Dukić<br><small>[[SDP]]</small> |28. 6. 2017. – 20. 4. 2022. |- |style="background:#C4D844;" | |Tomislav Vukoja<br><small>[[Možemo!]]</small> |style="background:#C4D844;" | |Nebojša Aleksić<br><small>[[Možemo!]]</small> |20. 4. 2022. – 2. 10. 2023. |- |style="background:#245BA6;" | |Dražen Hrkač<br><small>[[HDZ]]</small> |style="background:#2e8b57;" | |Božidar Borojević<br><small>[[BM365]]</small> |2. 10. 2023. – 24. 6. 2025. |- |style="background:#C4D844;" | |Nebojša Aleksić<br><small>[[Možemo!]]</small> |style="background:#C4D844;" | |Tomislav Vukoja<br><small>[[Možemo!]]</small> |24. 6. 2025. – ''danas'' |} * == Promet == [[Datoteka:Novi Zagreb zapad.jpg|mini|250px|Pogled na dio gradske četvrti iz zraka. U daljini se vidi [[Velika Gorica]].]] Kroz četvrt prolaze dvije glavne ceste, Jadranska avenija i Avenija Dubrovnik. Na rubu četvrti su Jadranski most i Most slobode, koji ju povezuju sa starim dijelom grada, a rubom četvrti prolazi i Avenija Većeslava Holjevca, koja ju dijeli od četvrti Novi Zagreb – istok. Glavninu [[Javni gradski promet u Zagrebu|javnog prijevoza]] u četvrti obavljaju linije: tramvajske: * [[Tramvajska linija br. 7 u Zagrebu|'''7''']] Savski most – Velesajam – Autobusni kolodvor – Dubrava * [[Tramvajska linija br. 14 u Zagrebu|'''14''']] Mihaljevac – Jelačićev trg – Velesajam – Zapruđe autobusne: * [[Dodatak:Autobusna linija br. 109 u Zagrebu|'''109''']] Črnomerec – Jadranski most – Dugave * [[Dodatak:Autobusna linija br. 110 u Zagrebu|'''110''']] Savski most – Botinec * [[Dodatak:Autobusna linija br. 112 u Zagrebu|'''112''']] Savski most – Blato – Lučko * [[Dodatak:Autobusna linija br. 132 u Zagrebu|'''132''']] Savski most – Blato – Hrvatski Leskovac * [[Dodatak:Autobusna linija br. 133 u Zagrebu|'''133''']] Savski most – Sveta Klara – Čehi * [[Dodatak:Autobusna linija br. 168 u Zagrebu|'''168''']] Savski most – Blato – Lučko – Ježdovec – Prečko * [[Dodatak:Autobusna linija br. 222 u Zagrebu|'''222''']] Remetinec – Zapruđe – Žitnjak * [[Dodatak:Autobusna linija br. 229 u Zagrebu|'''229''']] Glavni kolodvor – Odra – Mala Mlaka * [[Dodatak:Autobusna linija br. 234 u Zagrebu|'''234''']] Glavni kolodvor – Kajzerica – Lanište Prijevoz djelomično obavljaju i autobusne linije [[Dodatak:Autobusna linija br. 166 u Zagrebu|166]], [[Dodatak:Autobusna linija br. 219 u Zagrebu|219]], [[Dodatak:Autobusna linija br. 220 u Zagrebu|220]], [[Dodatak:Autobusna linija br. 221 u Zagrebu|221]], [[Dodatak:Autobusna linija br. 268 u Zagrebu|268]] s Glavnog kolodvora koje voze rubom četvrti (pored Sigeta i Podbrežja), kao i linije [[Dodatak:Autobusna linija br. 111 u Zagrebu|111]], 159, 160, 161, 162, 163, 164, 165, 169 i 315 koje sa Savskog mosta preko područja četvrti voze prema jugozapadnim prigradskim područjima. ==Izvori== {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.zagreb.hr Službene stranice grada Zagreba] * [https://aktivnosti.zagreb.hr/novi-zagreb-zapad/154 Službena web stranica Gradske četvrti] {{Zagrebačke gradske četvrti}} {{ZG}} {{Gradska naselja Zagreba}} [[Kategorija:Zagrebačke gradske četvrti]] [[Kategorija:Novi Zagreb – zapad| ]] mg4wisfgox2wfhkst6jht5oemzexa0e 102 133767 7475874 7408116 2026-06-05T20:09:28Z ~2026-33249-78 363279 /* Splitsko-dalmatinska županija */ dodana utvrda 7475874 wikitext text/x-wiki {{krive wp}} {{TOC desno}} Slijedi popis dvoraca i utvrda u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Hrvatskim su se dvorcima i utvrdama bavili [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], [[Radoslav Lopašić]], [[Emilij Laszowski]] (s povijesnog gledišta), [[Gjuro Szabo (povjesničar)|Gjuro Szabo]] (s građevinarskog gledišta), [[Ana Deanović]], [[Berislav I Koprivnjak]] i dr. <ref>[http://www.hart.hr/uploads/documents/492.pdf Institut za povijest umjetnosti] Andrej Žmegač: Hrvatske utvrde u europskoj povijesti umjetnosti, str. 91–93.</ref> == Bjelovarsko-bilogorska županija == * [[Daruvar]] – [[Dvorac Janković u Daruvaru|Dvorac Janković]] * [[Ivanovo Selo]] – [[kaštel]] [[Kontovci]] * [[Končanica]] – [[Dvorac Dioš u Končanici|Dvorac Dioš]] * [[Podgarić]], [[Moslavačka gora]] – [[Garić grad]] (ruševina) * [[Dobra Kuća]] kraj [[Đulovac|Đulovca]] – [[Dobra kuća (utvrda)|Dobra kuća]] (ruševina) == Brodsko-posavska županija == * [[Bijela Stijena]] – [[Bijela Stijena (utvrda)|utvrda Bijela Stijena]] * [[Cernik (Brodsko-posavska županija)|Cernik]] – [[dvorac Cernik]] * [[Slavonski Brod]] – [[tvrđava Brod]] == Dubrovačko-neretvanska županija == * [[Brijesta]] – [[kula Kabušić]] * [[Dubrovnik]] – [[Dubrovačke gradske zidine|Gradske zidine]] * [[Dubrovnik]] – [[tvrđava od Pila]] (srušena) * [[Dubrovnik]] – [[tvrđava od sv. Frana]] * [[Dubrovnik]] – [[tvrđava Gornji ugao]] * [[Dubrovnik]] – [[Minčeta]] * [[Dubrovnik]] – [[tvrđava sv. Barbare]] * [[Dubrovnik]] – [[tvrđava sv. Lucije]] * [[Dubrovnik]] – [[tvrđava sv. Katarine]] * [[Dubrovnik]] – [[tvrđava Drezvenik]] (srušena) * [[Dubrovnik]] – [[tvrđava sv. Jakova]] * [[Dubrovnik]] – [[tvrđava Asimon]] * [[Dubrovnik]] – [[tvrđava sv. Luke]] * [[Dubrovnik]] – [[tvrđava sv. Dominika]] * [[Dubrovnik]] – [[tvrđava Ribarnice]] (srušena) * [[Dubrovnik]] – [[Kaznena tvrđava]] * [[Dubrovnik]] – [[bastion Palača]] * [[Dubrovnik]] – [[Kneževa tvrđava]] * [[Dubrovnik]] – [[Tvrđava sv. Ivan u Dubrovniku|Sveti Ivan]] * [[Dubrovnik]] – [[bastion sv. Spasitelja]] * [[Dubrovnik]] – [[bastion sv. Stjepana]] * [[Dubrovnik]] – [[bastion Margarita]] * [[Dubrovnik]] – [[tvrđava Zvijezda]] * [[Dubrovnik]] – [[utvrda Mrtvo zvono]] * [[Dubrovnik]] – [[tvrđava sv. Marije]] * [[Dubrovnik]] – [[tvrđava Kalarinja]] * [[Dubrovnik]] – [[Bokar]] * [[Dubrovnik]] – [[tvrđava Puncjela]] * [[Dubrovnik]] – [[ugaona utvrda]] * [[Dubrovnik]] – [[Tvrđava Revelin|Revelin]] * [[Dubrovnik]] – [[Lovrijenac]] * [[Dubrovnik]] – [[Utvrda Imperial|Imperial]] * [[Dubrovnik]] – [[Strinčjera]] * [[Dubrovnik]] – [[Gradci]] * [[Dubrovnik]] – [[Žarkovica]] * [[Dunave]] [[Konavle]] – [[Sokol grad (Konavle)|kaštel Sokol]] [[Datoteka:Walls of Dubrovnik.jpg|250px|mini|[[Dubrovačke gradske zidine]]]] * [[Komarna]] – [[austrijska utvrda u Komarnoj]] * [[Mali Ston]] – [[utvrda Koruna]] * [[Metković]] – [[kula Norinska (utvrda)|Kula Norinska]] * [[Orašac (Dubrovnik)|Orašac]] – [[dvorac Arapovo]] * [[Prevlaka]] – [[austrijska utvrda na Prevlaci]] * [[Prožura]] [[Mljet]] – [[kula Prožurska]] * [[Sobra]] [[Mljet]] – [[talijanska utvrda]] * [[Ston]] – [[Zidine u Stonu|Gradske zidine]] * [[Suđurađ]] [[Šipan]] – [[dvorac obitelji Stjepović – Skočibuha]] * [[Suđurađ]] [[Šipan]] – [[kula Pakljena]] * [[Suđurađ]] [[Šipan]] – [[utvrđena crkva Sv. Duh]] ==Istarska županija== * [[Bale]] – [[Kaštel]] * [[Barban]] – [[utvrđeno naselje]] * [[Boljun]] – [[utvrđeni castrum]] [[ruševina]] * [[Buje]] – [[utvrđeno naselje]] * [[Dajla]] – [[kaštel Dajla]] * [[Draguć]] – [[utvrđeno naselje]] * [[Dvigrad]] – [[utvrđeni grad]] [[ruševina]] * [[Grožnjan]] – [[utvrđeno naselje]] * [[Gračišće]] – kula * [[Hum]] – [[utvrđeno naselje]] * [[Kožljak]] – [[kaštel]] * [[Kršan]] – [[Kršanski kaštel]] * [[Labin]] – [[utvrđeno naselje]] * [[Lindar]] – [[utvrđeno naselje]] * [[Lovran]] – [[kula]] * [[Lupoglav]] – [[kaštel]] * [[Mali Brijun]] – [[utvrda Minor Brioni]] * [[Momjan]] – [[utvrda]] * [[Motovun]] – [[utvrđeno naselje]] * [[Mutvoran]] – [[utvrđeno naselje]] [[ruševina]] * [[Nezakcij]] – [[zidine]] [[ruševina]] * [[Kaštel Paz]] – [[kaštel]] [[ruševina]] [[Datoteka:Pazinski kaštel - sjeverozapad.jpg|170px|thumb|[[Kaštel Pazin]]]] * [[Pazin]] – [[kaštel]] * [[Poreč]] – [[sjevero istočna kula sa zidinama]] * [[Poreč]] – [[peterokutna kula]] * [[Poreč]] – [[okrugla kula]] * [[Poreč]] [[Sveti Nikola (otok, Poreč)|Sveti Nikola (otok)]] – [[dvorac Isabella]] * [[Pula]] – [[kaštel]] * [[Roč]] – [[utvrda]] * [[Sv. Lovreč]] [[(Pazenatički)]] – [[gradina]] * [[Svetvinčenat]] – [[kaštel Grimani]] * [[Veli Brijun]] – [[Bizantski kastrum]] [[ruševina]] * [[Veli Brijun]] – [[tvrđava Tegetthoff]] * [[Vrsar]] – [[kaštel]] * [[Završje (Grožnjan)|Završje]] – [[zidine]] [[ruševina]] * [[Žminj]] – [[kaštel]] == Karlovačka županija == [[Datoteka:Ozalj-Stari Grad- Seitenansicht.JPG|170px|thumb|[[Stari grad Ozalj]]]] * [[Barilović]] – [[Stari grad Barilović]] * [[Bosiljevo]] – [[Stari grad Bosiljevo]] * [[Brlog Ozaljski]] – [[Brlog-Grad]] ([[Brlog na Kupi]]) * [[Cetingrad]] – utvrda [[Cetin]] * [[Gornje Pokupje]] – [[Dvorac Türk – Mažuranić|Dvorac Türk – Mažuranić]] * [[Drežnik Grad]] – [[Drežnik (stari grad)|Stari grad Drežnik]] * [[Gornji Furjan]] – [[Stari grad Furjan]] * [[Karlovac]] – [[Stari grad Dubovac]] * [[Klokoč]] – [[Klokoč (utvrda)|Stari grad Klokoč]] * [[Modruš]] – utvrda [[Tržan-grad (Modruš)|Tržan-grad]] * [[Novigrad na Dobri]] – [[Stari grad Novigrad na Dobri]] * [[Ogulin]] – [[Frankopanski kaštel]] * [[Ozalj]] – [[Stari grad Ozalj]] * [[Plaški]] – [[Plaški (stari grad)]] * [[Rečica (Karlovac)|Rečica]] – [[dvorac Drašković]] * [[Ribnik]] – [[Stari grad Ribnik]] * [[Slunj]] – [[Stari grad Slunj]] [[Datoteka:Stari_grad.jpg|desno|mini|250px|[[Stari grad Đurđevac]]]] == Koprivničko-križevačka županija == * [[Bogačevo]] – [[Kurija Fodroczy u Bogačevu|Kurija Fodroczy]] (srušena) * [[Đurđevac]] – [[Stari grad|Stari grad Đurđevac]] * [[Gornja Rijeka]] – [[Dvorac Erdödy-Rubido u Gornjoj Rijeci|Dvorac Erdödy-Rubido]] * [[Guščerovec]] – [[Dvorac Patačić u Gušćerovcu|Dvorac Patačić]] (srušen) * [[Kalnik]] – [[Stari grad Veliki Kalnik]] * [[Križevci]] – [[Dvorac Kiepach u Križevcima|Dvorac Kiepach]] (srušen) * [[Pusta Barbara]] – [[Stari grad Mali Kalnik]] (srušen) * [[Rasinja]] – [[Dvorac Inkey u Rasinji|Dvorac Inkey]] * [[Sveta Helena (Križevci)]] – [[Kurija svetohelenskih plemića u Svetoj Heleni|Kurija svetohelenskih plemića]] (srušena) * [[Veliki Raven]] – [[Kurija Zdenčaj u Velikom Ravenu|Kurija Zdenčaj]] == Krapinsko-zagorska županija == [[Datoteka:Veliki Tabor.jpg|mini|250px|[[Veliki Tabor]]]] * [[Bedekovčina]] – [[kurija dvorac Donja Bedekovčina]] * [[Bedekovčina]] – [[dvorac Gornja Bedekovčina]] * [[Belec]] – [[dvorac Selnica]] * [[Bračak]] – [[dvorac Bračak]] * [[Donja Batina (Zlatar)|Donja Batina]] – [[kurija Jelačić]] * [[Donja Stubica]] – [[dvorac Stubički Golubovec]] * [[Donja Stubica]] – [[kaštel Tahyjev grad]] (ruševina) * [[Gornja Stubica]] – [[dvorac Oršić (Gornja Stubica)|Dvorac Oršić]] * [[Gornja Stubica]] – [[Samci (utvrda, Oršić)]] (ruševina) * [[Hum Košnički]] – [[Veliki Tabor]] * [[Jakovlje]] – [[dvorac Jakovlje]] * [[Klanjec]] – [[Novi Dvori Klanječki]] (ruševina) * [[Klanjec]] – [[Cesargrad|utvrda Cesargrad]] (ruševina) * [[Klokovec]] – [[dvorac Klokovec]] * [[Kostel]] – [[Burg Kostelgrad]] (ruševina) * [[Krušljevo Selo]] – [[kurija Kanjiža]] * [[Kumrovec]] – [[kurija Razvor]] * [[Lobor]]-[[Dvorac Keglević]] * [[Marija Bistrica]] – [[Dvorac Hellenbach u Mariji Bistrici|Dvorac Hellenbach]] * [[Oroslavje]] – [[dvorac Gornje Oroslavje]] (srušen) * [[Oroslavje]] – [[dvorac Donje Oroslavje]] * [[Poznanovec]] – [[dvorac Poznanovec]] * [[Poljana Sutlanska]] – [[Dvorac Miljana]] * [[Pregrada]] – Valentinovo – [[dvorac Bežanec]] * [[Pregrada]] – [[dvorac Dubrava]] * [[Pregrada]] – [[dvorac Gorica]] * [[Prišlin]] – [[Mali Tabor]] * [[Sveti Križ Začretje]] – [[dvorac Sveti Križ Začretje]] * [[Škarićevo]] – [[drvena kurija Škarićevo]] * [[Trnovec Desinićki|Trnovec]] – [[kurija Trnovec]] [[Datoteka:SenjNehajgrad0.jpg|250px|mini|[[Tvrđava Nehaj]]]] [[Datoteka:Stari grad Zrinskih, Čakovec - sjever.jpg|mini|250px|[[Stari grad u Čakovcu|Stari grad Zrinskih]] u Čakovcu]] [[Datoteka:Dvorac Feštetić, Pribislavec - jugozapad.JPG|thumb|250px| [[Dvorac Feštetić u Pribislavcu]]]] * [[Tuheljske Toplice]] – [[kurija Mihanović]] * [[Velika Horvatska]] – [[dvorac Velika Horvatska]] * [[Velika Ves]] – [[dvorac Popovec]] * [[Vižovlje]] – [[kurija Galjuf]] * [[Zabok]] – [[dvorac Gredice (Dvorac Gredice) ]] * [[Zajezda]] – [[dvorac Zajezda]] * [[Zlatar]] – [[dvorac Ščrbinec]] == Ličko-senjska županija == * [[Brinje]] – [[Sokolac (utvrda)]] * [[Perušić]] – [[Stari grad Perušić|Turska kula]] * [[Senj]] – [[kaštel]] * [[Senj]] – [[kula Lipica]] * [[Senj]] – [[kula Leonova]] * [[Senj]] – [[kula Šabac]] * [[Senj]] – [[tvrđava Nehaj]] * [[Korenica]] – [[Mrsinj Grad]] * [[Korenica]] – [[Gradina]] * [[Korenica]] – [[Pogledalo]] * [[Donji Lapac]] – [[Lapac]] * [[Otočac]] – [[Fortica (Otočac)|Tvrđava Fortica]] == Međimurska županija == * [[Čakovec]] – [[Stari grad Čakovec|Stari grad Zrinskih]] * [[Donja Dubrava]] – [[Novi Zrin]] (srušen) * [[Lapšina]] – [[dvorac Lapšina]] (srušen) * [[Pribislavec]] – [[Dvorac Feštetić u Pribislavcu|Dvorac Feštetić]] * [[Štrigova]] – [[Dvorac Banfi u Štrigovi|Dvorac Banfi]] * [[Štrigova]] – [[dvorac Tkalec]] * [[Železna Gora]] – [[dvorac Zichy-Terbocz]] == Osječko-baranjska županija == * [[Aljmaš]] – [[Dvorac i kurija Adamović u Aljmašu| Dvorac i kurija Adamović]] * [[Bilje]] – [[dvorac Eugena Savojskog]] * [[Bilje]] – [[dvorac Tikveš]] * [[Bizovac]] – [[Kurija Normahn-Ehrenfels u Bizovcu| Kurija Normahn-Ehrenfels]] * [[Čepin]] – [[Dvorac Adamović u Čepinu| Dvorac Adamović]] * [[Darda]] – [[Dvorac Esterhazy u Dardi| Dvorac Esterházy]] * [[Donji Miholjac]] – [[Dvorac Mailáth u Donjem Miholjcu|Dvorac Mailáth]] * [[Erdut]] – [[Dvorac Adamović u Erdutu|Dvorac Adamović]] [[Datoteka:Dvorac Pejačević. Našice.jpg|mini|250px|[[Dvorac Pejačević u Našicama]]]] [[Datoteka:Pallace of Count Normann-Prandau.jpg|mini|250px|[[Dvorac Prandau-Normann u Valpovu|Dvorac Hilleprand-Prandau u Valpovu]]]] * [[Feričanci]] – [[Kurija Mihalović u Feričancima|Kurija Mihalović]] * [[Gradac Našički]] – [[Bedemgrad]] * [[Kneževo]] – [[Dvorac u Kneževu|Dvorac princa Karla Ludwiga]] * [[Kutjevo]] – [[Isusovački dvorac u Kutjevu|Isusovački dvorac]] * [[Našice]] – [[Dvorac Pejačević u Našicama|Dvorac Pejačević]] * [[Osijek]] – Retfala – [[Dvorac Pejačević u Retfali|Dvorac Pejačević]] * [[Petrijevci]] – [[Dvorac Jelengrad u Petrijevcima|Dvorac Jelengrad]] (srušen) * [[Podgorač]] – [[Kurija Pejačević u Podgoraču|Kurija Pejačević]] (srušena) * [[Tenja]] – [[Dvorac Adamović u Tenji|Dvorac Adamović]] * [[Valpovo]] – [[Dvorac Prandau-Normann u Valpovu|Dvorac Hilleprand-Prandau]] == Požeško-slavonska županija == * [[Brestovac]] – [[Kurija Trenk u Brestovcu|Kurija Trenk]] * [[Dragović]] – [[Čaklovac]] * [[Kamenski Vučjak]] – [[Kamengrad (Požega)|Kamengrad]] * [[Kaptol (općina)|Kaptol]] – [[Dvorac Požeškog kaptola u Kaptolu|Dvorac Požeškog kaptola]] * [[Kutjevo]] – [[Dvorac Kutjevo|Isusovačka rezidencija]] * [[Kuzmica]] – [[Kurija Hranilović u Kuzmici|Kurija Hranilović]] * [[Pakrac]] – [[kurija Janković]] * [[Pakrac]] – [[Trenkov dvorac u Pakracu|Trenkov dvorac]] * [[Pakrac]] – [[Stari grad Pakrac]] (srušen) * [[Pleternica]] – [[Dvorac Trenk u Pleternici|Dvorac Trenk]] (srušen) * [[Stražeman ]] – [[Dvorac Janković u Stražemanu|Dvorac Janković]] (srušen) * [[Trenkovo]] – [[Dvorac Trenk u Trenkovu|Dvorac Trenk]] * [[Velika]] – [[Burg]] (ruševina) * [[Velika]] – [[Rimska nekropola]] (ruševina) == Primorsko-goranska županija == * [[Bakar (grad)|Bakar]] – [[kaštel]] * [[Baška]] – [[kaštel Baška]] * [[Bribir (Vinodol)|Bribir]] – [[kvadratna kula]] * [[Brod na Kupi]] – [[kaštel Zrinskih]] * [[Čabar]] – dvorac Petra Zrinskog * [[Dobrinj]] – [[kaštel Dobrinj]] [[Datoteka:Gradina Drivenik 210907.jpg|mini|250px|Zidine [[Drivenik (gradina)|utvrde Drivenik]]]] * [[Drivenik]] – [[Drivenik (gradina)|kaštel (gradina)]] * [[Grižane]] – [[kaštel]] * [[Grobnik]] – [[utvrđeni grad s kaštelom]] * [[Hreljin]] – [[utvrđeno naselje s kaštelom]] [[ruševina]] * [[Kastav]] – [[Fortica (Kastav)|Fortica]] * [[Klana]] – [[kaštel]] [[ruševina]] * [[Kraljevica]] – [[dvorac Nova Kraljevica]] * [[Kraljevica]] – [[dvorac Stara Kraljevica]] * [[Krk (grad)]] – [[Frankopanski kaštel]] * [[Krk (grad)]] – [[šestorokutna kula]] * [[Ledenice]] – [[utvrda Frankopana]] [[ruševina]] * [[Omišalj]] – [[kaštel Omišalj]] * [[Ravna Gora (općina)|Ravna Gora]] – [[dvorac Stara Sušica]] * [[Rijeka]] – [[kaštel Trsat]] * [[Risika]] [[Krk]] – [[utvrda Gradec]] * [[Severin na Kupi]] – [[dvorac Frankopana]] * [[Sveti Marko (Kvarner)]] – [[utvrda]] [[ruševina]] * [[Vinodol]] – [[gradina Badanj]] [[ruševina]] * [[Vrbnik]] – [[bedemi i utvrda Glavina]] – [[Veli grad]] == Sisačko-moslavačka županija == * [[Bojna (Glina)]] – [[kaštel Bojna]] * [[Bović]] – [[gradina Kiringrad]] * [[Čuntić]] – [[Čuntić grad]] * [[Kuljani (Dvor)|Kuljani]] – [[kaštel]] [[Dobra Njiva]]<ref name="Nadilo">[http://www.casopis-gradjevinar.hr/assets/Uploads/JCE-55-2003-05-08.pdf Časopis Građevinar 55 (2003) 5] Branko Nadilo: ''Zrinske utvrde u hrvatskom Pounju'', str. 301–307.</ref><ref>[http://www.destinacije.com/slika_nav.asp?lang=de&pg=11&folder=Slike-Hrvatska-UtvrdeiGradine&cp=438&s=Next Destinacije]</ref> * [[Donji Kukuruzari]] – [[Stari grad Prekovršac]] * [[Glina (grad)|Glina]] – [[Glinska utvrda]] * [[Gorička]]<ref name="Nadilo"/>, [[Zrinska gora]] – [[gradina Osječenica]]<ref name="Nadilo"/> * [[Gvozdansko]] – [[Gvozdansko (utvrda)]], utvrda Zrinskih (srušena) * [[Hrvatska Kostajnica]] – [[utvrda Zrinskih]] * [[Jamnica (utvrda)|Jamnica]]<ref name="Nadilo"/> * [[Klinac]] – [[Klinac grad]], [[gradina Klinac]] * [[Lešnica]]<ref name="Nadilo"/> * [[Kutina]] – [[Kurija Erdödy u Kutini|Kurija Erdödy]] * [[Mali Gradac]], [[Zrinska gora]]<ref name="Nadilo"/> – [[gradina Budim]] * [[Mikleuška]] – [[gradina Marić]] * [[Moslavačka gora]] – [[Bršljanovac utvrda]] (ruševina) * [[Moslavačka gora]] – [[Jelen grad]] (ruševina) * [[Moslavačka gora]] – [[Košuta grad]] (ruševina) * [[Pecki]] – [[Pecki grad]] * [[Pedalj (Dvor)]] – [[gradina Pedalj]]<ref name="Nadilo"/> * [[Perna (Topusko)]] – [[Peranski grad]] * [[Petrinja]] – [[Petrinjska tvrđava]] * [[Podgarić]] [[Moslavačka gora]] – [[Garić grad]] (ruševina) * [[Podmilanski zamak]]<ref name="Nadilo"/> * [[Popovača]] – [[Neuropsihijatrijska bolnica Dr. Ivan Barbot Popovača|Dvorac Erdödy]] (neuropsihijatrijska bolnica dr. Ivan Barbot) * [[Popovača]] – [[Moslavina grad]] * [[Rastuša]]<ref name="Nadilo"/> * [[Semigrad]]<ref name="Nadilo"/> [[Datoteka:Tvrđava.sisak.JPG|mini|250px|[[Tvrđava Sisak]]]] * [[Sisak]] – [[Tvrđava Sisak|Stari grad Sisak]] * [[Stankovac]] – [[gradina Stankovac]] * [[Stupnica]]<ref name="Nadilo"/> * [[Novi (tvrđava)|Novi]] (Brodski, Novigrad, Zrinski Novi, Novi Novi), na Uni, ispod Dvora, nasuprot Bosanskom Novom (Stari Novi)<ref name="Nadilo"/> * [[Unčani]] – [[gradina Unčani]] * [[Velika Vranovina]] – [[gradinsko naselje Turska kosa]] * [[Veliki Gradac]] – [[gradina Veliki Gradac]] * [[Završki]]<ref name="Nadilo"/> * [[Zrin]] – [[Zrin (burg)|Utvrda Zrinskih]] (ruševina) == Splitsko-dalmatinska županija == * [[Cista Velika]] – [[gradina Vitrenik]] [[ruševina]] * [[Donje Selo (Šolta)|Donje Selo]] ([[Šolta]]) – [[Gradina prapovijesna utvrda]] [[ruševina]] * [[Drvenik Veliki]] – [[dvorac Moretti]] * [[Drvenik (Gradac)|Drvenik]] ([[Gradac]]) – [[utvrda na Gradini (Drvenik)]] * [[Glavaš (Dinarić)|Glavaš]] ([[Vrlika]]) – gradina [[Glavaš (Dinarić)]] ([[Cetingrad]]) ([[ruševina]]) * [[Glavina Donja]] – [[turska kula u Glavini Donjoj]] * [[Gornje Selo (Šolta)|Gornje Selo]] ([[Šolta]]) – [[kaštel Starina]] [[ruševina]] * [[Grohote]] ([[Šolta]]) – [[kaštel Slavić – Rossignoli]] * [[Grohote]] ([[Šolta]]) – [[kula Zabota]] * [[Hvar (grad)]] – [[Fortica (Hvar)|Španjol (tvrđava)]] * [[Hvar (grad)]] – [[Tvrđava Napoleon u Hvaru|Napoleon (tvrđava)]] * [[Hvar (grad)]] – [[Loža i kula-sat Leroj u Hvaru|sat kula]] * [[Imotski]] – [[Topana|tvrđava Topana]] * [[Jelsa]] – [[Tor (Jelsa)|Tor (utvrda)]] * [[Jelsa]] – [[Grad (tvrđava)]] * [[Kaštel Gomilica]] – [[Kaštilac u Kaštel Gomilici|kaštel sestara Benediktinskih]] i kula Kaštilca * [[Kaštel Gomilica]] – [[Kaštel Butković]] * [[Kaštel Kambelovac]] – [[kaštel Cambio]] * [[Kaštel Kambelovac]] – [[kaštel Lippeo]] * [[Kaštel Kambelovac]] – [[kaštel Piškera]] * [[Kaštel Lukšić]] – [[kaštel Vitturi]] * [[Kaštel Lukšić]] – [[kaštel dvorac Rušinac (Miljenkov dvorac)]] * [[Kaštel Lukšić]] – [[Kaštel Tartalja u Kaštel Lukšiću|kaštel Tartaglia]] * [[Kaštel Novi]] – [[kaštel Pavla Cipika]] * [[Kaštel Stari]] – [[kaštel Koriolana Cipika]] * [[Kaštel Stari]] – [[kaštel Celio Cega]] * [[Kaštel Stari]] – [[Kaštel Andreis u Kaštel Starome|kaštel Andreis]] * [[Kaštel Sućurac]] – [[v|nadbiskupska palača]] * [[Kaštel Sućurac]] – [[kula Benzi]] * [[Kaštel Sućurac]] – [[kaštel Kuparić]] * [[Kaštel Sućurac]] – [[kaštel Urmaneo]] * [[Kaštel Štafilić]] – [[kaštel Štafileo]] * [[Kaštel Štafilić]] – [[Kaštel Štafileo|kaštel Ferro]] * [[Kaštel Štafilić]] – [[Kaštel Nehaj u Kaštel Štafiliću|kaštel Lodi]] * [[Kaštel Štafilić]] – [[kaštel Dragač]] * [[Kaštel Štafilić]] – [[kaštel Quarko]] [[Datoteka:Klis 0807 4.jpg|170px|thumb|Tvrđava Klis]] * [[Klis]] – [[tvrđava Klis]] * [[Komiža]] ([[Vis]]) – [[kula Grimaldi]] * [[Komiža]] ([[Vis]]) – [[utvrđena crkva sv. Nikole]] * Konjsko – Kula Tartaglia * [[Marina]] – [[kula (Marina)]] * [[Maslinica]] ([[Šolta]]) – [[dvorac Martinis – Marchi]] * [[Milna (općina)|Milna]] – [[Baterija (tvrđava na Braču)|Baterija]] * [[Milna (općina)|Milna]] ([[Brač]]) – [[utvrda Voselei – Cerinić]] * [[Mrduja]] (Milna) – [[crkva-tvrđava na Mrduji]] * [[Omiš]] – [[Mirabela]] * [[Omiš]] – [[Stari grad (Omiš)]] * [[Omiš]] – [[Visećgrad]] * [[Pantan]] – [[mlinice s kulom]] * [[Pantan]] – [[ostatci kule na ušću Rike]] * Perušić kod Bekovca, utvrda<ref>{{Citiranje weba|title=Burg von Perussic bei Benkovac|url=https://onb.digital/result/10D0CB5F|access-date=2026-06-05|website=ÖNB Digital|language=en}}</ref> * [[Potravlje]] – [[Potravnik]] iliti Bićin grad [[Datoteka:Trogir castello camerlengo.JPG|mini|250px|[[Kaštel Kamerlengo]]]] * [[Pražnica]] – [[Aquilla (Pražnica)]] * [[Pučišća]] – [[kaštel Ciccarelli]] * [[Rogač]] ([[Šolta]]) – [[kaštel barutana]] * [[Rogač]] ([[Šolta]]) [[(Rt Gradina)]] – [[Gradina prapovijesna utvrda]] [[ruševina]] * [[Seget]] – [[kula Statilić]] * [[Sinj]] – [[Stari grad (Sinj)]] * [[Sinj]] – [[Kamičak (utvrda)]] * [[Split]] – [[Mletačka kula u Splitu|Mletačka kula]] * [[Split]] – [[tvrđava Gripe]] * [[Stari Grad]] ([[Hvar]]) – [[Tvrdalj]] * [[Stomorska]] ([[Šolta]]) – [[kula Cindro]] * [[Sućuraj]] – [[tvrđava u Sućurju]] * [[Sutivan]] – [[kula Marijanović]] * [[Šolta]] [[uvala Senjska]] – [[Ilirska utvrda]] [[ruševina]] * [[Šolta]] [[uvala Tatinja]] – [[Gradina prapovijesna utvrda]] [[ruševina]] * [[Trogir]] – [[kaštel Kamerlengo]] * [[Trogir]] – [[kula Andreis]] * [[Trogir]] – [[kula Biskupije]] ([[srušena]]) * [[Trogir]] – [[kula sv. Ivana]] ([[srušena]]) * [[Trogir]] – [[kula Lucić]] * [[Trogir]] – [[kula Malipera]] ([[srušena]]) * [[Trogir]] – [[kula sv. Marka]] * [[Trogir]] – [[kula sv. Nikole]] * [[Trogir]] – [[kula Vitturi]] * [[Trogir]] ([[Malo polje]]) – [[kula kapetana Jakova Kažotića]] * [[Trilj]] – [[Nutjak|tvrđava Nutjak]] * [[Velić]] – [[Čačvina (utvrda)|tvrđava Čačvina]] * Radmanove mlinice, [[Podašpilje]] – [[Visuč]] * [[Vrboska]] ([[Hvar]]) – [[kula Kaštilac]] * [[Vrboska]] ([[Hvar]]) – [[utvrđena crkva sv. Marije]] * [[Vrgorac]] – [[Avala (kula, Vrgorac)|Avala]] * [[Vrgorac]] – [[Tinova kula]] (kula Tina Ujevića, Dizdareva kula, Dizdarevića kula, Franića kula, Kapetanova kula) * [[Vrgorac]] – [[Cukarinovićeva kula]] * [[Vrgorac]] – [[Pakerova kula]] * [[Vrgorac]] – [[Muminova kula]] * [[Vrgorac]] – [[Kapetanovića kula]] * [[Vrgorac]] – [[Raosova kula]] * [[Vrgorac]] – [[Gradina (Vrgorac)|Gradina]] * [[Vrlika]] – [[Prozor (utvrda, Vrlika)|Prozor]] * [[Zadvarje]] – [[Avala (kula, Zadvarje)|Avala]] * [[Zadvarje]] – [[Poletnica]] * [[Zadvarje]] – [[Zadvarska tvrđava]] == Šibensko-kninska županija == * [[Bribir (Skradin)|Bribir]] – [[Bribirska utvrda]] (srušena) * [[Drniš]] – [[Drniška gradina]] * [[Kijevo]] – [[Glavaš (Dinarić)]] * [[Knin]] – [[Kninska tvrđava]] * [[Krka]] – [[utvrda Ostrovica]] * [[NP Krka]] [[Čikola]] – [[utvrda Ključica]] (Ključ) * [[NP Krka]] [[Ivoševci]] – [[utvrda Burnum]] * [[NP Krka]] [[Krka]] – [[utvrda Bogočin (Vilin grad)]] * [[NP Krka]] [[Krka]] – [[Kamičak (utvrda, Krka)|utvrda Kamičak]] ([[Ramica]]) * [[NP Krka]] [[Krka]] – [[Nečven|utvrda Nečven]] * [[NP Krka]] [[Krka]] – [[utvrda Trošenj]] ([[Čučevo]]) * [[NP Krka]] [[Krka]] – [[Uzdah-kula]] * [[Kornat]] – [[utvrda Tureta]] * [[Kovačić (Knin)|Kovačić]] [[Krka]] – [[Topolje (gradina, rimski Curcum)]] (ruševina) * [[Ostrogašica]] – [[gradina Zvonik]] * [[Oton]] – [[gradina]] * [[Panitula Vela]] – [[Mletački kaštel na Panituli Veloj]] * [[Piškera]] – [[Mletački kaštel na Piškeri]] * [[Plavno (Knin)]] – [[gradina]] * [[Podumci]] – [[utvrda Zvoničac]] * [[Skradin]] [[Rupe]] – [[utvrda Rog (Rogovo)]] * [[Skradin]] – [[utvrda Turina]] * [[Stankovci]] – [[Budak kula]] * [[Šibenik]] – (otok Ljuljevac) – [[Utvrda sv. Nikole|tvrđava sv. Nikola]] * [[Šibenik]] – [[Tvrđava sv. Ivana u Šibeniku|Tvrđava svetog Ivana]] * [[Šibenik]] – [[Tvrđava sv. Mihovila u Šibeniku|tvrđava sv. Mihovila]] * [[Šibenik]] – [[Šubićevac (tvrđava)|tvrđava Šubićevac (Barone)]] * [[Tribunj]] – [[Jurjevgrad (utvrda)]] * [[Vodice]] – [[Čorića kula]] * [[Vodice]] – [[gradina Rakitnica]] == Varaždinska županija == *[[Bela (Novi Marof)]] – [[dvorac Bela]] *[[Beretinec]] – [[dvorac Šaulovec]] [[Datoteka:Trakošćan 2007.JPG|250px|mini|Dvorac [[Trakošćan]]]] [[Datoteka:Varazdin Castle, Croatia.JPG|250px|mini|[[Stari grad Varaždin]]]] *[[Bisag]] – [[dvorac Bisag]] *[[Biškupec (Varaždin)]] – [[dvorac Biškupec]] *[[Čalinec]] – [[dvorac Čalinec]] *[[Čanjevo (Visoko)|Čanjevo]] – [[tvrđava Čanjevo]] (ruševina) *[[Čanjevo Donje]] – [[dvorac grofa Merveldta]] [[(Črleni grad)]] (ruševina) *[[Gornje Ladanje]] – [[Bajnski dvori]] *[[Ivanec]] – [[Stari grad Ivanec]] *[[Jalkovec]] – [[dvorac Jalkovec]] *[[Jalžabet]] – [[dvorac Jalžabet]] *[[Klenovnik]] – [[dvorac Klenovnik]] *[[Kneginec]] – [[tvrđava i kula]] *[[Komar]] – [[kurija Ivana Draškovića]] *[[Komar]] – [[Pavlinska utvrda]] (ruševina) *[[Križovljan Radovečki]] – [[dvorac Križovljan – grad]] *[[Križovljan Radovečki]] – [[Križovljangrad]] *[[Krkanec]] – [[dvorac Krkanec]] *[[Ludbreg]] – [[Dvorac Batthyany u Ludbregu|Dvorac Batthyany]] *[[Ljubešćica]] – [[dvorac Ljubeščica]] *[[Martijanec]] – [[dvorac Martijanec]] *[[Maruševec]] – [[dvorac Maruševec]] *[[Miljana]] – [[dvorac Miljana]] *[[Mirkovec]] – [[dvorac Mirkovec]] *[[Novi Marof]] – [[ dvorac Erdoedy]] *[[Novi Marof]] – [[ Utvrđeni grad Greben ]] [[(Grebengrad)]] (ruševina) *[[Paka (Novi Marof)]] – [[Stari grad Paka]] *[[Petrijanec]] – [[dvorac Zelendvor]] (srušen) *[[Pišćanovec]] – [[kurija Piščanovec]] *[[Seketin]] – [[ dvorac Seketin]] *[[Sveti Ilija (Varaždinska županija)]] – [[ kurija Patačić]] *[[Trakošćan|Dvorac Trakošćan]] *[[Varaždin]] – [[Gradska kula]] *[[Varaždin]] – [[Stari grad Varaždin]] *[[Veliki Bukovec]] – [[dvorac Drašković]] [[Datoteka:Dvorac Pejačević, Virovitica - jugozapad.JPG|mini|250px|[[Dvorac Pejačević u Virovitici]]]] *[[Vidovec]] – [[dvorac Vidovec]] *[[Vinica]] – [[tvrđava Vinica]] (ruševina) *[[Vinica]] – [[dvorac Opeka]] *[[Vinica]] – [[dvorac Donja Vinica]] *[[Vinica]] – [[dvorac Gornja Vinica]] *[[Vinica]] – [[kurija Dolansky]] *[[Vinica]] – [[kurija Patačić]] == Virovitičko-podravska županija == * [[Cabuna]] – [[Dvorac Janković u Cabuni|Dvorac Janković]] * [[Lukač]] – [[Kapela Dvor u Lukaču|Kapela Dvor]] * [[Orahovica]] – [[Kurija Mihalović u Orahovici|Kurija Mihalović]] * [[Orahovica]] – [[Ružica grad]] * [[Orahovica]] – [[Stari grad, Orahovica|Stari grad]] * [[Orahovica]] – [[plemićka kurija kod Orahovice|plemićka kurija]] (pod Ružicom gradom) * [[Suhopolje]] – [[Dvorac u Suhopolju|Dvorac Janković]] * [[Špišić Bukovica]] – [[Kurija Špišić u Špišić Bukovici|Kurija Špišić]] * [[Virovitica]] – [[Dvorac Pejačević u Virovitici|Dvorac Pejačević]] * [[Voćin]] – [[Dvorac Janković u Voćinu|Dvorac Janković]] (srušen) * [[Voćin]] – Stari grad (Turski grad) == Vukovarsko-srijemska županija == * [[Ilok]] – [[Dvorac Odescalchi u Iloku|Dvorac Odescalchi]] * [[Ilok]] – [[Kurija Brnjaković]] * [[Vukovar]] – [[dvorac Eltz u Vukovaru]] * [[Nuštar]] – [[dvorac Nuštar]] == Zadarska županija == * [[Benkovac]] (okolica) – [[utvrda Kličevica]] * [[Benkovac]] – [[kaštel Benković]] * [[Islam Grčki]] – [[kula Jankovića]] * [[Iž]] – [[dvorac Canagietti]] * [[Miškovići (Pag)|Miškovići]] – [[Utvrda]] * [[Novigrad (općina)]] – [[Fortica (Novigrad)|utvrda Fortica]] * [[Obrovac]] - [[Tvrđava Kurjaković]] * [[Ostrovica (Lišane Ostrovičke)]] – [[Tvrđava Ostrovica]] * [[Podgrađe (Benkovac)]] – [[Asseria gradina i bedemi]] * [[Preko]] ([[Ugljan]]) – [[tvrđava sv. Mihovila (Preko)]] * [[Sutomišćica]] ([[Ugljan]]) – [[ljetnikovac Lantana]] * [[Starigrad]] – [[Večka kula]] (ruševina) * [[Tkon]] ([[Pašman]]) – [[utvrda Pustograd]] [[ruševina]] * [[Tkon]] ([[Pašman]]) – [[dvorac Ugrinić]] [[ruševina]] * [[Ugrinić]] ([[Pašman]]) – [[utvrda Crnike]] [[ostaci]] * [[Vrana (Pakoštane)]] – [[Vranska gradina]] * [[Veliki Sikavac]] – [[bizantska utvrda]] [[ostaci]] * [[Zadar]] – [[kaštel na ulazu u luku]] * [[Zadar]] – [[kula Baba]] * [[Zadar]] – [[kula Bovo d'Antona]] == Zagrebačka županija == [[Datoteka:Dvorac, Zapresic.JPG|250px|mini|Dvorac [[Lužnica]]]] [[Datoteka:Lovrečina grad sprijeda.jpg|250px|mini|[[Lovrečina Grad]]]] * [[Božjakovina]] – [[Dvorac Blahimir u Božjakovini|Dvorac Blahimir]] * [[Božjakovina]] – [[Dvorac Drašković u Božjakovini| Dvorac Drašković]] * [[Božjakovina]] – [[Kurija Dvorišće u Božjakovini| Kurija Dvorišće]] * [[Božjakovina]] – [[Kurija Ostrna u Božjakovini|Kurija Ostrna]] * [[Božjakovina]] – [[tvrđava Božjakovina]] * [[Božjakovina]] – [[kaštel u Božjakovini]] * [[Brezje (Sveta Nedelja)]] – [[kurija Glück]] * [[Brdovec]] – [[dvorac Januševec]] * [[Donja Topličica]] – [[Kurija Domin u Donjoj Topličici|Kurija Domin]] * [[Donja Zelina]] – [[Kurija Barać u Donjoj Zelini|Kurija Barać]] * [[Donja Zelina]] – [[Kurija Domjanić u Donjoj Zelini|Kurija Domjanić]] * [[Dugo Selo]] – [[Kurija Drašković u Dugom Selu|Kurija Drašković]] * [[Gornja Bistra]] – [[Dvorac Oršić u Gornjoj Bistri|Dvorac Oršić]] * [[Gornji Tkalec]] – [[Dvorac Križevačke biskupije u Gornjem Tkalcu|Dvorac Križevačke biskupije]] (srušen) * [[Gradec (Zagrebačka županija)|Gradec]] – [[Dvorac Zagrebačke nadbiskupije u Gradecu|Dvorac Zagrebačke nadbiskupije]] * [[Jakovlje]] – [[dvorac Jakovlje]] * [[Jastrebarsko]] – [[Dvorac Erdödy u Jastrebarskom|Dvorac Erdödy]] * [[Jastrebarsko]] – [[stari grad Slavetić]] * [[Jastrebarsko]] [[Okić (Plešivica)]] – [[Okić-grad]] * [[Kerestinec]] – [[Dvorac Erdödy u Kerestincu|Dvorac Erdödy]] * [[Laduč]] – [[dvorac Laduč]] * [[Lukavec (Velika Gorica)]] – [[Stari grad Lukavec]] * [[Marija Bistrica]] – [[Dvorac Hellenbach u Mariji Bistrici|Dvorac Hellenbach]] * [[Nespeš]] – [[Kurija Schwartz u Nespešu|Kurija Schwartz]] * [[Paukovec]] – [[Isusovački dvorac u Paukovcu|Isusovački dvorac]] (srušen) * [[Prečec]] – [[Kurija zagrebačkog nadbiskupa u Prečecu|Kurija zagrebačkog nadbiskupa]] * [[Pušća]] – [[kurija Rauch]] * [[Rakitje]] – [[kurija Türok]] * [[Samobor]] – [[Stari grad Samobor]] * [[Sveta Helena (Sveti Ivan Zelina)]] – [[Dvorac Adamović u Svetoj Heleni|Dvorac Adamović]] (srušen) * [[Sveti Ivan Zelina]] – [[Kurija Omilje u Svetom Ivanu Zelini|Kurija Omilje]] * [[Sveti Ivan Zelina]] [[Medvednica]] – [[Zelin grad]] * [[Štakorovec]] – [[Kurija Erdödy u Štakorovcu|Kurija Erdödy]] * [[Vrbovec]] – [[Lovrečina Grad]] * [[Vrbovec]] – [[Kula Petra Zrinskog u Vrbovcu|Stari grad]] * [[Zaprešić]] – [[dvorac Lužnica]] * [[Zaprešić]] – [[Novi dvori u Zaprešiću|dvorac Novi dvori]] ==Grad Zagreb== [[Datoteka:Kulmerovi dvori - panoramio.jpg|thumb|300px|Kulmerovi dvori]] * [[Brezovica (Zagreb)|Brezovica]] – [[dvorac Brezovica]] * [[Kašina]] – [[Castrum antiquum Paganorum]] * [[Medvedgrad]] * [[Podsused]] – [[utvrda Susedgrad]] (ruševina) * [[Šestine]] – [[Kulmerovi dvori]] == Povezani članci == * [[Barokni dvorci u Slavoniji]] ==Vanjske poveznice== * [https://www.google.com/maps/d/viewer?mid=17LTlJVKDfjir13Nu4Er16cVsJQQ&hl=en_US&ll=44.48011470011491%2C16.44156932777787&z=7 Karta utvrda Hrvatske] * [http://www.dvorci.hr/ Hrvatski dvorci] * [http://www.destinacije.com/thumbs.asp?lang=hr&folder=Slike-Hrvatska-DvorciiKurije&pg=1 Fotografije hrvatskih dvoraca i utvrda] == Izvori == {{izvori}} ==Literatura== * Mladen Obad Šćitaroci, ''Dvorci i perivoji Hrvatskog zagorja'', Zagreb, 2005., {{ISBN|953-0-60525-0}} * Mladen Obad Šćitaroci, ''Dvorci i perivoji u Slavoniji'', Zagreb, 1998., {{ISBN|953-97121-0-6}} * Vladimir Marković, ''Barokni dvorci Hrvatskog zagorja'', Zagreb, 1995., {{ISBN|953-6000-65-2}} * [[Tomislav Đurić]], [[Dragutin Feletar]]: ''Stari gradovi i dvorci sjeverozapadne Hrvatske'', Štamparsko-izdavački zavod Zrinski, Čakovec, 1971. * [[Tomislav Đurić]], Dragutin Feletar: ''Stari gradovi i dvorci sjeverozapadne Hrvatske'', NIŠRO Varaždin, Varaždin, 1981., 2. izdanje * [[Andre Mohorovičić]], ''Utvrđeni gradovi i kašteli sjevernog Jadrana'', Izdavački centar Rijeka, Rijeka, 1997., {{ISBN|953-6066-50-1}} * [[Vanja Radauš]], ''Srednjovjekovni spomenici Slavonije'', Izdavački zavod Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1973. * [[Vanja Radauš]], ''Spomenici Slavonije iz razdoblja XVI do XIX stoljeća'', Izdavački zavod Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1975. * ''Arhitektonski spomenici Senja, prilog radu 360, Arhitektonski snimci'', Zagreb, VII.1963., * ''Stotinu hrvatskih arheoloških nalazišta'', Leksikografgski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2006., {{ISBN|953-6036-44-4}} * [[Andrej Žmegač]], ''Bastioni kontinentalne Hrvatske'', Golden Marketing, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb 2000., {{ISBN|953-6168-96-0}} * [[Andrej Žmegač]], ''Bastioni jadranske Hrvatske'', Institut za povijest umjetnosti, Školska knjiga, Zagreb 2009., {{ISBN|978-953-0-61278-5}} {{commonscat|Castles in Croatia}} * [[Ivo Babić]], ''Prostor između Trogira i Splita'', Muzej grada Trogira, Tisak Vojna štamparija – Split, Trogir 1984., * [[Irena Benyovsky Latin]], ''SREDNJOVJEKOVNI TROGIR Prostor i društvo'', Hrvatski institut za povijest, Tiskara Zelina, Zagreb 2009., ISBN: 978-953-6324-76-7 * [[Emilij Laszowski]], ''GORSKI KOTAR I VINODOL, dio državine knezova Frankopana i Zrinskih, mjestopisne i povijesne crtice'', ZAGREB izdala Matica Hrvatska u Zagrebu kao redovito izdanje za god. 1921., zaklada tiskare Narodnih novina u Zagrebu 1923. * [[Lukša Beritić]], ''Dubrovačke zidine'', [[Društvo prijatelja dubrovačke starine]], tisak NITRO Slobodna Dalmacija – Split, VII izdanje, Dubrovnik 1989 {{Proširi listu}} [[Kategorija:Dvorci u Hrvatskoj| ]] [[Kategorija:Utvrde u Hrvatskoj| ]] [[Kategorija:Popisi građevina|Utvrde i dvorci u Hrvatskoj]] fk7i7dls0tw0k6gcvknd9n98j65kqh6 0 134863 7475881 6261329 2026-06-05T20:42:02Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Zoologija|Zoologija]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Biologija ponašanja|Biologija ponašanja]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7475881 wikitext text/x-wiki '''Dominantnu''' ili '''alfa''' jedinku u svojoj hijerarhiji imaju društvene [[životinje]]. Negdje je u pitanju dominantni [[muško|mužjak]], negdje dominantna [[žensko|ženka]], a kod nekih životinja kao što su [[vuk]]ovi postoji dominantni par. [[Čimpanza|Čimpanze]] pokazuju podređenost dominantnome ritualnim gestima kao što je poklanjanje, puštanje dominantnog da prvi prolazi ili sklanjanje u stranu kada dominantni izaziva. [[Psi]] također pokazuju podređenost dominantnom paru u [[čopor]]u, dozvoljavajući im da prvi jedu i oni su jedini par koji se pari (ili barem uspješno izvedu mlade do zrelosti). Status dominantnih se najčešće dobiva fizičkom superiornošću. {{mrva}} [[Kategorija:Biologija ponašanja]] oa47ll2al90krabwnujed4qmj32bij7 0 136819 7475718 7469687 2026-06-05T13:44:21Z Tulkas Astaldo 38717 -od strane 7475718 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Srbija pred ujedinjenje.PNG|mini|[[Kraljevina Srbija]] pred [[Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca|ujedinjenje s]] [[Država SHS|Državom Slovenaca, Hrvata i Srba]]; [[Novosadska skupština|Novosadskom skupštinom]] 25. studenoga 1918. priključeni su joj [[Baranja]], [[Bačka]] i [[Banat]]. Podgoričkom skupštinom 26. studenoga priključena joj je [[Kraljevina Crna Gora]].]] '''Velika narodna skupština srpskog naroda u Crnoj Gori''',{{efn|[[srpska ćirilica]]: Велика народна скупштина српског народа у Црној Гори}} poznatija pod skraćenim nazivom '''Podgorička skupština''',{{efn|srpska ćirilica: Подгоричка скупштина}} bila je skupština s posebnom svrhom u [[Kraljevina Crna Gora|Kraljevini Crnoj Gori]] koja je zasjedala od 24. studenoga do 29. studenoga 1918., nakon završetka [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]]. Na njoj su 26. studenoga 1918. donesene odluke o svrgavanju [[Petrović Njegoš (crnogorska dinastija)|crnogorske dinastije Petrovića Njegoša]] u korist [[Karađorđevići|srpske dinastije Karađorđevića]] i ujedinjenju, tj. pripajanju [[Kraljevina Crna Gora|Kraljevine Crne Gore]] [[Kraljevina Srbija|Kraljevini Srbiji]]. ==Uvod== [[Datoteka:Montenegro1913.png|mini|200px|Crna Gora nakon Balkanskih ratova 1913.]] Nakon uspjeha [[Drugi srpski ustanak|srpskog ustanka]] iz [[1815.]] u Crnoj Gori, a prije svega u Srbiji, pojavila se ideja za sjedinjenjem ove dvije države. Te početne tendincije će Srbija i Crna Gora pojačati kada [[1866.]] godine potpisuju politički ugovor kojim se inicira pitanje sjedinjenja država. No, kao odgovor na to srpska vlada šalje svoje agente u Crnu Goru kako bi radili na brisanju crnogorske nacionalne i državne posebnosti.<ref name="#1">[http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/cg_izmedju_1_i_2_svj_rata/podgoricka_skupstina_n_martinovic.htm Podgorička skupština]</ref> U organizaciji srpske [[Tajna služba|tajne službe]] je pokušano, najprije ubojstvo crnogorskog monarha, a potom i oružana pobuna. {{glavni|Bombaška afera (1908.)}} {{glavni|Kolašinska afera (1909.)}} Bez obzira na rezultate te i sličnih akcija javnost Crne Gore ostat će podijeljena na zagovornike bezuvjetnog pripojenja Srbiji i one koji će zagovariti striktno očuvanje državno-pravne crnogorske posebnosti i/ili tražiti zajamčenu autonomiju u budućoj zajedničkoj južnoslavenskoj državi. Tijekom [[1913.]] i [[1914.]] godine će početi pregovori o stvaranju srpsko-crnogorske [[federacija|federacije]] ili konfederacije, ali oni će biti naglo prekinuti izbijanjem [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] i [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskom]] okupacijom [[1916.]] godine. ==Izbjeglištvo i rat== Tijekom boravka u izbjeglištvu obje vlade, a nakon što crnogorski kralj [[Nikola I. Petrović|Nikola I.]] nije bio kontaktiran oko [[Krfska deklaracija|Krfske deklaracije]] [[1917.]]<ref name="#2">[http://www.montenet.org/2001/jk.html Govor premijera Gvozdenovića na Pariškoj mirovnoj konferenciji]</ref> dolazi i do trajnog kvarenja diplomatskih odnosa zbog sumnji u želju Srbije da anektira Crnu Goru. Osnovni razlog za te sumnje se našao u činjenici da Srbija osniva i financira ''Crnogorski odbor za narodno ujedinjenje'' koji predvodi crnogorski eks-premijer [[Andrija Radović]]. Radovićev Odbor, financira od srpske vlade, obavlja promidžbene aktivnosti u zemljama [[Antanta|Antante]] s ciljem bezuvjetnog ujedinjenja. Tijekom kapitulacije [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] listopada [[1918.]] kada su crnogorski komiti razoružali su najveći broj tamo prisutnih okupatorskih trupa, no ubrzo će biti pokušano da ih se razoruža od "oslobodilačke" srpske vojske.<ref name="#1"/> ==Situacija uoči Podgoričke skupštine== Zapovjednik srpskog ''Glavnog stožera'', vojvoda ''Živojin Mišić'', dao je nalog svojim snagama, pod nazivom ''Jadranske trupe'', iz [[Peć]]i ([[Kosovo]]) da hitno krenu k Crnoj Gori i reokupiraju je .<ref>[http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/cg_u_1_svj_ratu/zivojin_misic_teritoriju_koju_je_nasa_vojska_okupirala.htm Naredba srpskog generala Mišića od 19. studenog 1918. da se silom uguši svak agitiranje za restauriranje Kraljevine Crne Gore]</ref> Sa srpskim trupama su u Crnu Goru pristigle i [[četnik|četničke]] formacije [[Kosta Pećanac|Koste Pećanca]]. U Crnoj Gori je uvedena srpska vojna uprava i policijski sat.<ref>[http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/cg_izmedju_1_i_2_svj_rata/naredba_broj1_od_23_oktobra_1918.htm Srpska okupacijska naredba o zavođenju policijskog sata (23. listopada 1918. godine)]</ref> Dio daleko malobrojnijih savezničkih postrojbi Francuske, Velike Britanije, SAD i Italije također je razmješten u ''Crnoj Gori''.<ref>[http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/cg_izmedju_1_i_2_svj_rata/okupacija_cg_nakon_pg_skupstine.htm Prof. dr Gavro PERAZIĆ: OKUPACIJA CRNE GORE NAKON PODGORIČKE SKUPŠTINE (1918-1919. GODINE) SA STANOVIŠTA MEĐUNARODNOG PRAVA ]</ref> Crnogorske komite su srpske vojne vlasti pozvale da polože oružje. Napetost je rasla<ref>[http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/cg_izmedjju_1_i_2_svj_rata/ko_bi_se_1918_izjasnio_kao_crnogorac_isao_bi_u_zatvor.htm Iz memoara srpskog generala Dragutina Milutinovića]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> , jer su očekivanja bila da [[Srbi]] napuste Crnu Goru, te da se u nju vrati ''Nikola I.'' i da se [[Kraljevina Crna Gora]] restauira i/ili, u drugoj varijanti, nakon toga kao zasebno definiran entitet s konfederalnim statusom poveže s novom jugoslavenskom državom. Uoči Podgoričke skupštine [[1918.]] [[Srbi]] u [[Podgorica|Podgorici]] srušili [[obelisk]] podignut u čast [[Mirko Petrović|crnogorskog velikog vojvode Mirka Petrovića Njegoša]] u centru grada. ==Pripreme za glasovanje== Tijekom Austro-Ugarske okupacije Kraljevine Crne Gore, ona je po [[Međunarodno pravo|međunarodnom pravu]], nadalje ostala u statusu "zaraćene strane". Legitimitet [[kralj]]a Nikole I. nitko nije osporavao a sile Atante, uključujući i Kraljevinu Srbiju, držale su veleposlanike pri sjedištu njegove Vlade u egzilu. Posljednji saziv [[Crnogorska narodna skupština|Crnogorske narodne skupštine]] izabran je [[1914.]] godine i imao je ustavni mandat. No, unatoč tome, srpska vlada osniva ''Središnji Izvršni Komitet'' za prisajedinjenje Crne Gore čiji osnovni zadatak postaje organiziranje izbora za novi parlament koji bi trebao glasovati o prisajedinjenju. Tom protupravnom odlukom dolazi do kršenja nezavisnosti Crne Gore (ukljuujući važeći [[Ustav Knjaževine Crne Gore|Ustav Kraljevine Crne Gore]]) pošto samo [[kralj]] ima pravo proglasiti izbore. Tzv. izbori koje je sproveo ''Središnji Izvršni Komitet'' održani su, ne samo protv važećeg Ustava, već u protiv crnogorskih izbornih zakona.<ref name="#1"/> Kako bi se spriječio povratak protivnika ujedinjenja iz Austro-Ugarskog zarobljeništva ili iz zemalja Antante srpski Vrhovni vojni stožer šalje zapovjed nadležnim stožerima da zabrane povratak u domovinu crnogorskim časnicima, dočasnicma i vojnicima dok se ne dovrše izbori.<ref>[http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/cg_izmedju_1_i_2_svj_rata/podgoricka_skupstina.htm Mijat Šuković:Podgorička skupština]</ref> Slično tome, srpska vlada je zatražila i dobila od [[Francuska|Francuske]] odluku o diplomatskom blokiranju povrataka kralja Nikole I. i njegovih sinova iz izbjeglištva. Umjesto dopuštenja za povratak u svoju domovinu, on dobiva lažna jamstva od francuskog ministra vanjskih poslova da će neovisnost Crne Gore biti zaštićena.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.montenegro.org/protest.html |title=Protestni memorandum od 8 studenog 1920 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080328135506/http://www.montenegro.org/protest.html |archive-date=28. ožujka 2008. |access-date=14. siječnja 2008.}}</ref> ==Izbori== ''Centralni Izvršni Komitet'' za prisajedinjenje Crne Gore i Srbije je bio propisao svoja pravila za izbore po kojima: *svaka kapetanija dava 10 elektora; *svaki kotar 15 elektora (područja osvojena u [[Balkanski ratovi|balkanskim ratovima]]); *svaki [[grad]] s više od 5000 stanovnika 10 elektora; *svaki grad s manje od 5000 stanovnika 5 elektora. Ovako izabrani elektori su trebali potom glasovali tko će ući u [[parlament]] i to tako da je svaka kapetanija davala 2 zastupnika, srez 3, a gradovi 1 ili 2 ovisno o veličini. To je bilo u potpunoj suprotnosti s crnogorskim izbornim zakonodavstvom.<ref name="#2"/> Pobjeda u atmosferi straha najavljena je tijekom "izbora" kada se prozivalo: "Crnogorac, koji bi bio protivu ujedinjenja Srpskog naroda, taj je izdajnik, to nije Srbin, već je izrod, njega će narod zgaziti kao crva koji kalja zemlju kud prolazi."<ref>Proglas anonimne grupe pod nazivom "Crnogorska omladina s Cetinja"</ref> Očekivano, "izbornu pobjedu" ostvarit će po očekivanju pripadnici ''Bijele liste'' koja se zalagala za bezuvjetno ujedinjenje čemu su se protivili pripadnici ''Zelene liste'' koji, na koncu, nisu ni verificirali svoje liste niti su bili učesnici "izbora". Zbog "kratkoće vremena" u kojima su se proveli izbori u kotarevima [[Bijelo Polje]], [[Plav]] i [[Gusinje]] pripadnici ''Bijele liste'' koji su uvedeni u parlament (sveukupno njih 30) nisu bili "birani" nego su postavljeni od anonimnih, samoproklamiranih "lokalnih vlasti". ==Odluke== [[Datoteka:King_Nikola_of_Montenegro.jpg|mini|desno|'''[[Nikola I. Petrović Njegoš]]''']] Podgorička skupština je bila uspostavljena [[24. studenog]] [[1918.]] pod zaštitom srpske vojske, a dva dana potom će donesti svoje najvažnije odluke tajnim glasovanjem. te odluke su bile: *Da se kralj Nikola I. i njegova dinastija svrgnu s crnogorskog prijestolja; *Da se Crna Gora bezuslovno sjedini sa Srbijom u novu državu s dinastijom Karađorđević na čelu i da tako sjedinjeni uđu u zajedničku domovinu jednog troimenog naroda Srba, Hrvata i Slovenaca. Glasovanje na Podgoričkoj skupštini podržalo je samo 5 od ukupno 56 regularno [[1914.]] izabranih zastupnika posljednjeg saziva [[Crnogorska narodna skupština|Crnogorske narodne skupštine]].<ref name="#2"/> ==Epilog== Tom odlukom skupštine [[Kraljevina Crna Gora]] ''de facto'' prestaje postojati i postaje dio Srbije to jest [[Kraljevina SHS|Kraljevine SHS]]. Reakciju crnogorskog naroda, navodo "oduševljenog prisajedinjenjem" nije trebalo dugo čekati. Naoružana srpska strana u Crnoj Gori će s oko 10.000 bojovnika opskrbljenih teškim naoružanjem spremno dočekati 21. prosinca [[1918.]] godine (6. siječnja [[1919.]] po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]]) i [[Božićna pobuna|Božićnu pobunu]] zagovornika nezavisnosti. {{glavni|Božićni ustanak}} [[Datoteka:Krvavi album Karađorđevića.jpg|200px|mini|'''[[Nekoliko stranica iz krvavog albuma Karađorđevića (knjiga)|Naslovna stranica knjige "Nekoliko stranica iz krvavog albuma Karađorđevića" o srpskim zločinima u Crnoj Gori iz 1921. godine]]''']] Iako će se u jednom trenu svi veći centri naći pod opsadom ustanika, njihove lagano naoružane trupe će biti pobjeđene od srpskih vojnika nakon čega će početi voditi gerilski rat. {{glavni|Komiti}} Odgovor na to će biti krvava represija.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.montenegro.org/pictures/news1919.gif |title=Chicago Tribune 4. rujan 1919 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100302171836/http://www.montenegro.org/pictures/news1919.gif |archive-date=2. ožujka 2010. |access-date=14. siječnja 2008.}}</ref> Pobuna će potrajati sve do [[1925.]] godine kada će ustanici prihvatiti [[Amnestija|amnestiju]] kralja Aleksandra. Iako je neovisna Crna Gora ''de facto'' prestati postojati [[1918.]] godine vlade Antante će još godinu-dvije priznavati nezavisnost ove države tako da će njeni predstavnici biti pozvani čak i na [[Versajska konferencija|Versajsku konferenciju]] [[1919.]] gdje će držati govore s ciljem dobivanja podrške za nezavisnu Crnu Goru. == Povezani članci == * [[Crna Gora – zločin mirovne konferencije]] * [[Nastanak Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]] == Bilješke == {{notelist}} == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [http://www.njegos.org/past/act.jpg Tekst "Odluke" Podgoričke skupštine {{cg icon}}] [[Kategorija:Pripajanje Kraljevine Crne Gore Kraljevini Srbiji]] [[Kategorija:Podgorica|Skupština]] nw8k28rcygf6v069s0kgzezemz7770p 0 141889 7476054 7303268 2026-06-06T09:14:33Z Šaholjubac 211973 /* */ 7476054 wikitext text/x-wiki {{Infookvir svetica | ime = Filomena | slika = Tela di Santa Filomena.jpg | veličina = 250px | opis_slike = Trijumf svete Filomene Rimske. | naslov = | nadnevak rođenja = ''oko'' [[10. siječnja]] [[291.]] | mjesto rođenja = [[Grčka]] | nadnevak smrti = ''oko'' [[10. kolovoza]] [[304.]] | mjesto smrti = [[Rim]] | nadnevak proglašenja slugom Božjim = | nadnevak proglašenja blaženim = | nadnevak proglašenja svetim = | slavi se u = | nadnevak spomendana = [[11. kolovoza]] | simboli na slikama toga svetca = [[palma]], [[sidro]], [[strijela|strijelice]] | zaštitnik = ljudi u beznadnim situacijama, mladih, [[djeca|djece]], dojenčadi, bolesnih | zaštitnik zemljopisno = | zaštitnik zanimanja = | glavna svetišta = Svetište svete Filomene – [[Mugnano del Cardinale]] }} '''Filomena''' ([[stgrč.]] ''Ἁγία Φιλουμένη'', [[Romanizacija grčkog jezika|romanizirano]]: ''Hagía Philouménē'') ili '''Filomena Rimska''' (''oko'' [[10. siječnja]] [[291.]] – ''oko'' [[10. kolovoza]] [[304.]]) bila je djevica, mučenica i svetica. Njezini ostaci su otkriveni [[25. svibnja]] [[1802.]] u Priscilinoj katakombi. Tri pločice koje su okruživale grobnicu nosile su natpis, „Pax Tecum Filumena” (tj. „Mir tebi, Filomena”).{{sfn|nepoznato|1865|p=16}} Na grobnici se nalaze uklesani simboli sidra, strijele, palme, biča i ljiljana.{{sfn|nepoznato|1865|p=22-24}} Filomena je zaštitnica dojenčadi, siromaha, studenata, nerotkinja i mladih{{sfn|Cvetković|pp=153-154}} i poznata je kao „čudotvorica”.{{sfn|O'Sullivan|1993|pp=1–92}} Posmrtni ostaci premješteni su [[1805.]] godine u [[Mugnano del Cardinale]]. Tamo je postala žarište raširene pobožnosti; nekoliko se čuda pripisuje Filomeninu zagovoru, uključujući ozdravljenje [[Pauline Jaricot]] ([[1835.]]). [[Ivan Vianney]] pripisao je njezinu zagovoru izvanredna ozdravljenja koja su drugi pripisivali njemu. Od [[1837.]] do [[1961.]] slavlje njezinog blagdana bilo je odobreno za regionalne kalendare, ali nikada nije bilo uključeno u [[Opći rimski kalendar]]. == Životopis == O životu svete Filomene mogu se pronaći tek podatci kroz ukazanja koja su imali katolički vidioci. Prvo je viđenje jednog mladog umjetnika.{{sfn|Cvetković|p=86}} Ove poruke je poznavao i don Francesco de Lucia, a njegovo je djelo bilo podijeljeno u tisućama primjeraka u Napuljskom kraljevstvu i okolnim državama. Prema njemu, [[Dioklecijan]] je bio zaljubljen u djevicu Filomenu. Kako ga je ona odbijala, osudio ju je na muke s nadom da će je njegova strogost na kraju prisiliti da popusti njegovim željama. Na kraju joj je dao odrubiti glavu.{{sfn|nepoznato|1865|p=24-25}} Drugo viđenje je svećenika koji je bio iznimno posvećen svetoj Filomeni. Don Francesco de Lucia navodi kako je o svemu što je napisao o tome izravno obaviješten od samog svećenika.{{sfn|nepoznato|1865|p=26}} Prema njemu sveta Filomena je mučena zato što je odbila [[Dioklecijan]]ovu ruku, koji ju je namijenio za svoju ženu; a motiv njezina odbijanja bio je zavjet koji je dala da će zauvijek ostati djevica.{{sfn|nepoznato|1865|p=27}} Prema njemu, to se dogodilo [[304.]] godine.{{sfn|Cvetković|p=101}} Treće viđenje je imala Maria Luisa di Gesù, dominikanska trećoredica iz [[Napulj]]a, [[3. kolovoza]] [[1833.]] godine.{{sfn|Cvetković|p=88}} Prema njoj, Filomena je bila kći grčkog veledostojnika i majke koja je također bila plemiće krvi. Kako su bili bez djece, stalno su prinosili poganskim bogovima žrtve i molitve za djecu. Liječnik iz Rima, po imenu Publije, koji je živio u palači u njihovoj službi, obratio se na kršćanstvo. Maria Luisa navodi kako im je on obećao potomstvo ako pristanu primiti krštenje, što su oni i učinili. Djetetu su dali ime ''Lumena'', u aluziji na svjetlo vjere, a na dan krštenja dali su joj ime ''Filumena'' (''filia luminis; kći svjetla'').{{sfn|nepoznato|1865|p=33}} Zbog rata kojim je prijetio Dioklecijan, čitava obitelj odlazi u [[Rim]]. Filomena je tada imala trinaest godina. Za vrijeme carske audijencije, Dioklecijan je ponudio staviti na raspolaganje sve svoje snage, u zamjenu za Filomenu.{{sfn|nepoznato|1865|p=34}} Njezin je otac odmah pristao na carev prijedlog, ali je Filomena odbijala ponudu.{{sfn|nepoznato|1865|p=35}} Nakon toga, car ju je stavio u jedan od zatvora svoje palače. U zatvoreništvu je provela 40 dana.{{sfn|nepoznato|1865|p=36-37}} Zatim ju je Dioklecijan dao javno bičevati. Kako ne bi umrla odvučena je natrag u zatvor.{{sfn|nepoznato|1865|p=38}} Dioklecijan je njezino preživljavanje pripisao Jupiteru. Nakon toga je bačena sa sidrom oko vrata u [[Tiber]]. Maia Luisa navodi da kada je bačena u rijeku, dva su anđela presjekla uže na koje je bilo zavezano sidro, a nju prenijeli na obale rijeke.{{sfn|nepoznato|1865|p=39}} Dioklecijan ju je zatim dao vući ulicama [[Rim]]a, a zatim je naredio da strijeljaju. Iako teško ranjena, uspjela je preživjeti te je ponovno strijeljana. U tome trenutku strijelci nisu mogli napeti lukove te je naredio da se strjelice ražare u peći. Strijele su tada krenule u suprotnom smjeru i vratile se da pogode one koji su ih bacili.{{sfn|nepoznato|1865|p=40}} Konačno je Dioklecijan naredio da joj se odsiječe glava. Maria Luisa navodi kako je to bilo, [[10. kolovoza]], u petak, u 15 sati.{{sfn|nepoznato|1865|p=31, 41}} == Štovanje == [[Datoteka:St.Philos church mysore.JPG|250px|mini|Katedrala sv. Filomene u [[Indija|indijskoj]] biskupiji [[Mysore]].]] Pobožnost uključuje nošenje „Filomeninog pojasa”, crveno-bijele boje (mučeništvo i čistoća), koja je imala niz oprosta vezanih uz sebe, uključujući potpuni oprost na dan kada je uže nošeno prvi put.{{sfn|Cvetković|p=150}} Nošenje pojasa odobrila je Kongregacija za obrede, [[15. siječnja]] [[1883.]] godine. Postoji i krunica svete Filomene, s tri bijela zrnca u čast Presvetog Trojstva i 13 crvenih zrna u čast 13 godina Filomeninog života te litanije svete Filomene.{{sfn|Cvetković|pp=5, 7}} Također, postoji i ulje sv. Filomene koje se dijeli u svetištu u Mugnanu.{{sfn|Cvetković|p=145}} Jedno od poznatijih uslišanja bilo je ozdravljenje [[Pauline Jaricot]] na samrti, osnivačice [[Društvo za širenje vjere|Društva za širenje vjere]], u Filomeninu svetištu [[10. kolovoza]] [[1835.]]{{sfn|Cvetković|pp=102}} Nakon ozdravljenja svojemu je imenu dodala ime ''Filomena''.{{sfn|Cvetković|pp=105}} Jaricot je u [[Lyon]]u dala podići kapelu u čast sv. Filomene.{{sfn|Cvetković|pp=102}} Zbog toga je po nalogu pape Grgura XVI. izdan je dekret Kongregacije svetih obreda, [[30. siječnja]] [[1837.]], o svetičinom javnom štovanju, na dan [[11. kolovoza]].{{sfn|Cvetković|p=106}} Od tada, pa do pontifikata pape [[Pio X.|Pija X.]] izdano je 19 isprava kojim s potvrdno potiče njezino štovanje, iako njezino ime nikada nije bilo uneseno u [[Rimski martirologij]].{{sfn|Cvetković|p=119}} Jedan od većih štovatelja bio je i sv. [[Ivan Vianney]] koji je u svojoj kapelici podigao oltar njoj na čast.{{sfn|Cvetković|p=107}} Prvi životopis sv. Filomene objavio je [[1833.]] Francesco de Lucia.{{sfn|Cvetković|p=140}} Postoje njeni kipovi na visokim stupovima u francuskom [[Sveta Marija|marijanskom]] svetištu [[La Sallete]] i u gradu [[Ars]]u. [[Slika]] i oltar sv. Filomene, nalaze se u pariškoj [[crkva|crkvi]] sv. Gervazija, koja je uspjela ostati sačuvana za vrijeme [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]], kada su je [[Jakobinci]] htjeli uništiti. Svetište u Mugnanu izdaje glasnik „Messaggero di Santa Filomena”. Tamo je održan i prvi kongres o sv. Filomeni, [[1992.]] godine.{{sfn|Cvetković|p=141}} U [[Švicarska|Švicarskoj]] izlazi časopis „Philomena” na [[njemački jezik|njemačkom jeziku]] od [[1991.]] godine te „Sta Filomena” u [[Portugal]]u.{{sfn|Cvetković|p=142}} U [[Indija|indijskoj]] biskupiji [[Mysore]] postoji katedrala sv. Filomene.{{sfn|Cvetković|p=123}} U Hrvata je veliki poznavatelj života i rada sv. Filomene fra [[Bogdan Cvetković]]. Kip sv. Filomene u Hrvatskoj otkriven je [[2007.]] u [[Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo u Molvama|župnoj crkvi]] u [[Molve|Molvama]] ispod pokrajnjeg oltara sv. Antuna.{{sfn|IKA1}} U [[Dalmacija|Dalmaciji]], u Cisti Provo je sjedište bratovština svete Filomene za Hrvatsku.{{sfn|IKA1}} Također, u Velikoj Gorici, na gradskom groblju, postoji [[kapela sv. Filomene (Velika Gorica)|kapela sv. Filomene]], izgrađena [[1891.]] godine. === Otkriće relikvija === Njeno štovanje počelo je u [[19. stoljeće|19. stoljeću]], nakon što su [[arheologija|arheološkim]] istraživanjima pronašli njen grob, [[24. svibnja|24.]]/[[25. svibnja]] [[1802.]] u [[katakombe|katakombama]] sv. Priscile u [[Rim]]u.{{sfn|Cvetković|p=80}} Uz njene posmrtne ostatke, bile su [[tri]] [[glina (tlo)|glinene]] pločice s [[epitaf]]om ispisanim [[crvena boja|crvenim]] slovima. Pronađena je i razbijena bočica s tamnim prahom nalik na [[krv]].{{sfn|Cvetković|p=80}} Na drugoj glinenoj pločici bio je urezan [[palma|palmin]] [[list]], što je pored bočice s krvi, znak kojim se označava grob mučenika. Na prvoj pločici pisalo je ''lumena'', na drugoj ''pax te'', a na trećoj ''cum fi''.{{sfn|Cvetković|p=80}} [[antika|Antički]] je običaj bio, da se natpis započne od druge ploče. Prema tome, pisalo je ''pax tecum filumena'' što na [[latinski jezik|latinskom jeziku]] znači - ''mir s tobom Filumena''. Od pronalaska [[1802.]] do [[1805.]], relikvije su čuvane u Rimu, u jednoj dvorani, gdje su bile relikvije i drugih svetaca i mučenika.{{sfn|Cvetković|p=80}} Relikvije su do [[1805.]] godine čuvane u dvorani zajedno s kostima drugih mučenika.{{sfn|Cvetković|p=82}} Napuljski svećenik, Francesco de Lucia, želio je za svoju kućnu kapelu u svom rodnom mjestu relikvije nekog sveca. U srpnju [[1805.]], spontano je između mnogih relikvija, izabrao relikvije sv. Filomene.{{sfn|nepoznato|1865|p=44}} Za vrijeme mise u čast prijenosa relikvija, [[10. kolovoza]] [[1805.]], zabilježeno je čudo, kada je 10-godišnje nepokretno dijete prohodalo.{{sfn|nepoznato|1865|p=48}} Zbog raširene pobožnosti don Francesco je odobrio da relikvije ostanu na pokrajinskom oltaru crkve Majke Milosti u Mugnanu.{{sfn|Cvetković|p=84}} ===Liturgija=== Po nalogu pape [[Grgur XVI.|Grgura XVI.]] izdan je dekret Kongregacije svetih obreda, [[30. siječnja]] [[1837.]], o svetičinom javnom štovanju, na dan [[11. kolovoza]].{{sfn|Cvetković|p=106}} Filomena nikada nije bila uvrštena u [[Rimski martirologij]], u koji se štovane osobe uvrštavaju odmah nakon proglašenja blaženom ili svetom.{{sfn|Cvetković|p=79}} U tipskom izdanju Rimskog misala iz [[1920.]] Filomena se spominje [[11. kolovoza]], s naznakom da se misa za njezin blagdan u potpunosti preuzima iz zajedničkog slavlja za djevice mučenice, bez ikakvih vlastitosti.{{sfn|Misal|1920|p=214}} Dana [[14. veljače]] [[1961.]] Sveta Stolica je naredila da se Filomenino ime ukloni iz svih liturgijskih kalendara.{{sfn|AAS}} Broj 33. ovog dokumenta naredio je uklanjanje 14 imenovanih blagdana iz lokalnih kalendara, ali je dopustio njihovo zadržavanje na mjestima koja su imala posebnu vezu s blagdanom. Zatim je dodano: „Međutim, blagdan svete Filomene, djevice i mučenice (11. kolovoza), treba ukloniti iz svih kalendara”.{{sfn|AAS}} Dokument iz [[1961.]] bila je liturgijski direktorij, a ne crkvena deklaracija te nije bilo popraćeno zabranom pučkoga štovanja.{{sfn|Cvetković|p=122}} Razlozi su bili većinom manjak povijesnih dokaza.{{sfn|Cvetković|p=121}} Indijski biskup, čija je katedrala posvećena sv. Filomeni, navodi kako mu je papa [[Pavao VI.]] usmeno odobrio njezino štovanje te da se „nastavi kao i do sada”.{{sfn|Cvetković|p=123}} Louis Petit, svećenik, utemeljio je, [[1876.]] godine, Bratovštinu Svete Filomene u Parizu. Papa [[Pio X.]] podigao ju je na stupanj Sveopće nadbratovštine s Apostolskim sažetkom „Pias Fidelium Societates”, u kojem se navodi, s obzirom na povijesnu autentičnost Filomene, sljedeće: „Određujemo da ove potvrde ostanu uvijek čvrste, važeće i na snazi; na ovaj način se mora uvijek prosuđivati; a ako se bilo što dogodi suprotno, to će biti ništavno, bez obzira tko je to proglasio”.{{sfn|Cvetković|p=130}} == Izvori == {{izvori|4}} == Literatura == {{commonscat|Saint Philomena}} === Knjige === {{refbegin}} * {{Cite book |last=Cvetković |first=Bogdan |title=Sveta Filomena: molitve i štovanje |publisher=Bratovština svete Filomene |year= |isbn= |edition= |location=Cista Provo }} * {{Cite book |last=O'Sullivan |first=Paul |title=St. Philomena: The Wonder-Worker |publisher=TAN |year=1993 |isbn=1246742810 |edition=8. |location=Gastonia |language=engleski}} * {{Cite book |last=nepoznato |title=The life and miracles of Saint Philomena, virgin and martyr |publisher=TAN |year=1865 |isbn=0895555018 |location=New York |language=engleski}} * {{Cite book |title=Rimski misal, tipsko izdanje |year=1920 |isbn= |edition= |location= |language=engleski |ref={{harvid|Misal1920}}}} * {{Citiranje weba |naslov=Prvo nacionalno hodočašće otkrivenom kipu sv. Filomene u Molvama |izdavač=[[Informativna katolička agencija]] |url=https://ika.hkm.hr/novosti/prvo-nacionalno-hodocasce-otkrivenom-kipu-sv-filomene-u-molvama/ |preuzeto=16. kolovoza 2024. |ref={{harvid|IKA1}}}} * {{Citiranje novina | publication-date = 14. veljače 1961. | title = De calendariis particularibus | periodical = [[Acta Apostolicae Sedis]] | publication-place = Rim | language = talijanski | page = | url = https://www.introibo.fr/Instruction-De-calendariis#inter4 | format = PDF |language= latinski |ref={{harvid|AAS}}}} {{refend}} == Vanjske poveznice == {{Portal Kršćanstvo}} *[https://www.santuariosantafilomena.it/en/home1 Službene stranice svetišta sv. Filomene u Mugnano del Cardinale] {{it}} {{engl}} {{GLAVNIRASPORED:Filomena}} [[Kategorija:Talijanski sveci]] [[Kategorija:Žrtve progona kršćana]] 28niae26rd8mrf22jkzb85f1hxnr8vo 0 143990 7475869 7367098 2026-06-05T19:50:26Z Elkia 327403 7475869 wikitext text/x-wiki {{dz}} {{Okvir bivše zemlje svijeta |ime = Kraljevina Italija |hr_ime = Kraljevina Italija |izvorno_ime = ''Regno d'Italia {{ita icon}}'' |genitiv = Italije |kontinent = Europa |država = Italija |status = [[Kraljevina]] |vlada_tip = monarhija |godina_start = [[1861.]] |godina_kraj = [[1946.]] |događaj_start = [[Ujedinjenje Italije]] |era = [[novi vijek]]<br>[[Prvi svjetski rat]]<br>[[suvremena povijest]]<br>[[Drugi svjetski rat]]<br>[[Hladni rat]] |datum_start = [[17. ožujka]] [[1861.]] |događaj_kraj = [[Stvaranje Talijanske Republike|Raspad]] |datum_kraj = [[2. lipnja]] [[1946.]] |događaj1 = [[Marš na Rim]] |datum_događaj1 = [[22. listopada]] [[1922.]] |događaj2 = [[Željezni pakt]] |datum_događaj2 = [[22. svibnja]] [[1939.]] |p1 = Kraljevina Sardinija |flag_p1 = Flag of Italy (1861-1946).svg |p3 = Kraljevstvo Lombardije i Venecije |flag_p3 = Flag of the Kingdom of Lombardy–Venetia.svg |p4 = Papinska Država |flag_p4 = Flag of the Papal States (1808-1870).svg |p5 = Slobodna Država Rijeka |flag_p5 = Flag of the Free State of Fiume.svg |s1 = Vatikan |flag_s1 = Flag of the Vatican City.svg |s2 = Slobodni teritorij Trsta |flag_s2 = Free Territory Trieste Flag.svg |s3 = Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija |flag_s3 = Flag of Yugoslavia (1946-1992).svg |s4 = Italija |flag_s4 = Flag of Italy.svg |danas = {{Z+X|ITA}}<br>{{Z+X|VAT}}<br>{{Z+X|HRV}}<br>{{Z+X|SLO}}| |zastava = Flag of Italy (1861-1946) crowned.svg |grb_veličina = 60px |zastava_tip = Zastava |grb = Coat of arms of the Kingdom of Italy (1890).svg |grb_i = Grb Italije |grb_tip = Grb |mapa = Kingdom of Italy (1936).svg |mapa_veličina = 330px |mapa_opis = Kraljevina Italija na karti [[Europa|Europe]] [[1936.]] godine |glavni_grad = [[Torino]] (1861. – 1864.)<br />[[Firenca]] (1864. – 1871.)<br />[[Rim]] (od 1871.) |himna = [[Giovinezza]]<br>([[Hrvatski jezik|hrv.]] Mladost)<center>[[File:Giovinezza.ogg]]</center> |jezik = [[talijanski]], [[njemački]], [[furlanski]], [[hrvatski]], [[slovenski]] i dr. |valuta = [[talijanska lira]] |vođa1 = Viktor Emanuel II. |vođa2 = Umberto I. |vođa3 = Viktor Emanuel III. |vođa4 = Umberto II. |godina_vođa1 = 1861. – 1878. |godina_vođa2 = 1878. – 1900. |godina_vođa3 = 1900. – 1946. |godina_vođa4 = 1946. |titula_vođa = [[Kralj]] |predstavnik1 = [[Camillo Benso di Cavour]] (prvi) |godina_predstavnik1 = [[1861.]] |predstavnik2 = [[Benito Mussolini]] |godina_predstavnik2 = [[1922.]] – [[1943.]] |predstavnik3 = [[Alcide De Gasperi]] (zadnji) |godina_predstavnik3 = [[1945.]] – [[1946.]] |titula_predstavnik = [[Dodatak:Popis predsjednika vlade Italije|Premijer]] |stat_godina1 = 1861. |stat_pop1 = 26328000 |stat_godina2 = 1911. |stat_pop2 = 36921000 |stat_godina3 = 1936. |stat_pop3 = 42399000 |stat_površina3 = 310120 |internet = |vjera = [[rimokatolička crkva|katolicizam]] |vremenska_zona = }} '''Kraljevina Italija''' ([[talijanski|tal.]] ''Regno d'Italia'') bila je država koja je nastala [[1861.]] godine [[Ujedinjenje Italije|ujedinjenjem Italije]]. Ova država pod vodstvom [[Savojska dinastija|Savojske dinastije]] službeno je postojala sve do [[1946.]] godine, kad je monarhiju zamijenila [[republika]]. Ova kraljevina bila je prva talijanska država koja je uključivala cijeli [[Apeninski poluotok]] još od pada [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]]. Tijekom fašističkog razdoblja pod vodstvom [[Benito Mussolini|Benita Mussolinija]], nacionalisti i fašisti su državu često nazivali „[[Talijansko kolonijalno carstvo|Talijansko Carstvo]]” (talijanski: ''Impero Italiano'') ili „Novo Rimsko Carstvo” ([[talijanski]]: ''Nuovo Impero Romano'', [[latinski]]: ''Novum Imperium Romanum''), ali ti nazivi nisu bili službeni. Za vrijeme [[Fašizam|fašističkog]] režima je kraljevina postala saveznik [[Treći Reich|Nacističke Njemačke]] u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] sve do [[1943.]] godine. Ostatak rata Italija se pridružila [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|saveznim snagama]], nakon zbacivanja Mussolinija s mjesta premijera i zabrane fašističke stranke. Mussolini i njegove pristaše osnovali su tzv. [[Talijanska Socijalna Republika|Talijansku Socijalnu Republiku]] na sjeveru Italije, koja je bila nacistička marionetska država i koja je nastavila borbu protiv saveznih snaga. Nakon rata je 1946. održan referendum na kojem su građani odlučili napustiti monarhijski ustroj i uspostaviti [[Italija|Talijansku Republiku]] koja postoji sve do danas. == Teritorij == Kraljevina Italija smatrala je svojim teritorijem cijelo područje današnje Italije. Teritorijalni rast kraljevine zbivao se pod procesom ujedinjenja Italije sve do [[1870.]] godine. Iako su danas u sastavu Italije, [[Trst]] i [[Trentino-Južni Tirol]] nisu postali dio kraljevine sve do [[1919.]] godine. Nakon [[Versajski ugovor|Versajskog]] i [[Sporazum u Saint-Germain-en-Layeu (1919.)|Saint-Germainskog]] sporazuma, kraljevini su ustupljeni [[Gorica (grad)|Gorica]], [[Trst]] i [[Istra]], kao i manji dijelovi današnje sjeverozapadne [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Dalmacija|Dalmacije]]. Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] je kraljevina proširila svoje teritorije u Sloveniji i zadobila još teritorija u Dalmaciji koje joj je ustupio [[NDH|Pavelićev režim]]. Nakon rata su uspostavljene današnje granice Italije. Osim ovog područja Kraljevina Italija je imala nekoliko kolonija, protektorata i marionetskih država, kao što su [[Eritreja]], [[Somalija]], [[Libija]], [[Etiopija]] (koju je Italija zauzela 1936., a koju su poslije okupirale britanske snage tijekom rata), [[Albanija]], [[Grčka]] (okupirana za vrijeme rata), [[Nezavisna Država Hrvatska]] (marionetska država Italije i Njemačke), [[Kosovo]] u Srbiji (okupirano za vrijeme rata), [[Crna Gora]] okupirana za vrijeme rata), te [[Tiencin]] u [[Kina|Kini]] (koncesija). == Politika == Kraljevina Italija je teoretski bila [[ustavna monarhija]], iako je u razdoblju između [[1925.]] i [[1943.]] zapravo bila pod fašističkom diktaturom. Monarh je imao izvršnu vlast koju je izvršavao preko imenovanih ministara. Kraljevu moć ograničavao je dvodomni parlament koji se sastojao od senata i skupštine. === Vladari === Kraljevi iz [[Savojska dinastija|Savojske dinastije]] koji su bili na čelu Italije su: * [[Viktor Emanuel II.]] (1861. – 1878.) – bivši [[Popis vladara Sardinije|kralj Sardinije]] i prvi kralj ujedinjene Italije. * [[Umberto I.]] (1878. – 1900.) – odobravao [[Trojni savez]] s [[Njemačka|Njemačkom]] i [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskom]]. Poginuo [[1900.]] u atentatu kojeg je izvršio anarhist [[Gaetano Bresci]]. * [[Viktor Emanuel III.]] (1900. – 1946.) – kralj Italije tijekom Prvog svjetskog rata i tijekom Mussolinijevog fašističkog režima. * [[Umberto II.]] (1946.) – zadnji kralj Italije koji je bio prisiljen raspisati referendum o opstanku monarhije, na kojem su Talijani izglasali republiku. === Vojska === Kralj Italije je bio vrhovni zapovjednik Talijanske kraljevske vojske i mornarice. Sveukupna vojska sastojala se od: * Kraljevske vojske (''Regio Esercito'') * [[Talijanska kraljevska ratna mornarica|Kraljevske ratne mornarice]] (''Regia Marina'') * Kraljevskih zračnih snaga (''Regia Aeronautica'') * [[Crnokošuljaši|Crnokošuljaša]] (''Milizia Volontaria per la Sicurezza Nazionale'' ili ''camicie nere'') - fašističke paravojne skupine == Povijest == {{Povijest Italije}} === Ujedinjenje Italije (1859. – 1870.) === [[Datoteka:Giuseppe Garibaldi (1866).jpg|mini|150px|lijevo|[[Giuseppe Garibaldi]], vođa republikanskog pokreta za ujedinjenje u južnoj Italiji]] '''''Risorgimento''''' ([[talijanski]]) je bio pokret za ujedinjenjem [[Italija|Italije]] revolucionarnim putem u 19. stoljeću. Stvaranje Kraljevine Italije bio je rezultat napora talijanskih nacionalista i [[Savojska dinastija|savojskih]] monarhista za stvaranjem ujedinjenog kraljevstva koje bi obuhvaćalo cijeli [[Apeninski poluotok]]. Zadnja takva država bilo je [[Rimsko Carstvo]]. Dvije najistaknutije i najradikalnije osobe ovog pokreta su [[Giuseppe Mazzini]] i [[Giuseppe Garibaldi]], dok uz njih stoje umjereniji i konzervativniji [[Camillo Benso di Cavour|Grof Cavour]] i [[Viktor Emanuel II.]], koji je postao prvim kraljem Ujedinjene Italije. === Liberalno razdoblje === Nakon ujedinjenja, desničarske stranke bile su rascjepkane, a konzervativni premijer [[Marco Minghetti]] ostao je na vlasti samo zbog provođenja nekih ljevičarskih projekta (kao što je nacionalizacija željeznice) kako bi udovoljio opoziciji. Godine 1876., na njegovo mjesto dolazi liberal [[Agostino Depretis]] čime počinje dugo liberalno razdoblje. To razdoblje obilježili su korupcija, nestabilnost vlade, daljnje siromaštvo juga, te autoritarni potezi talijanske vlade. Depretis je počeo provoditi eksperimentalnu političku ideju koja se nazivala ''trasformismo''. Prema ovoj ideji na mjesto ministara bi trebali biti umjereni i sposobni nepristrani političari. U stvarnosti je ovaj plan bio autoritaran i korumpiran. Na korumpiranim izborima 1876., izabrana su samo četiri predstavnika desnice, čime je cijelom vladom upravljao Depretis. Za vrijeme njegove vladavine zabranjena su javna okupljanja, a pojedinci koji su smatrani opasnim po vlast su zatvarani u kaznionice na otocima. Depretis je također uveo i obvezno besplatno osnovno školovanje i ukinuo obvezno vjersko obrazovanje u osnovnim školama.<ref>Smith, Dennis Mack (1997) ''Modern Italy; A Political History'', Ann Arbor: The University of Michigan Press, {{ISBN|0472108956}}</ref> Godine [[1887.]], premijer je postao [[Francesco Crispi]] koji je počeo s aktivnijom vanjskom politikom. Njegova politika bila je jačanje Italije kao svjetske moći ulaganjem u vojsku, zagovaranjem ekspanzionizma i pridobivanjem naklonosti Njemačke. Italija se pridružila [[Trojni savez|Trojnom savezu]] [[1882.]] kojeg je sačinjavala zajedno s [[Njemačka|Njemačkom]] i [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskom]]. Iako je i njegov režim bio autoritaran, Crispi je proveo neke liberalne reforme, kao npr. u zdravstvu. U ovo vrijeme izbila je gospodarska kriza, posebno u poljoprivredi. ==== Kolonijalizam ==== Vlada je razmatrala osnivanje nekoliko kolonija kako bi se zadobila potpora talijanskih nacionalista i imperijalista koji su željeli obnoviti Rimsko Carstvo. Italija je u to vrijeme imala svoja naselja u [[Aleksandrija|Aleksandriji]], [[Kairo|Kairu]] i [[Tunis (grad)|Tunisu]]. Ispočetka je Italija pokušala pregovorima s ostalim svjetskim silama dobiti kolonijalne koncesije, ali su ti pregovori propali. Misionari koje je Italija poslala u ne kolonizirana područja istraživali su moguće lokacije za kolonizaciju, a najrealističnije su bile u Africi. Talijanski misionari imali su uporište u [[Masava|Masavi]] (današnja [[Eritreja]]), a u 1830-ima ušli su duboko u [[Etiopija|Etiopiju]]. [[Datoteka:Zeplin_orta.jpg|mini|220px|desno|Talijanski cepelini bombardiraju turske snage u Libiji.]] [[5. veljače]] [[1885.]], nedugo nakon pada egipatske vlasti u Kartumu, Italija je iskoristila sukob Egipta s Britanijom i iskrcala svoje trupe u Masavi. Godine [[1888.]] Italija je silom pripojila Masavu, stvarajući koloniju Talijansku Eritreju. Sedam godina kasnije Italija je napala i [[Etiopija|Etiopiju]]. Budući da je Rusija vojno pomagala Etiopiju, Britanija je odlučila podržati Italiju. Tijekom rata etiopske snage su prisilile talijansku vojsku na povlačenje u Eritreju, što je doživljeno kao međunarodno poniženje Italije. Etiopija je ostala nezavisna sve do talijanske okupacije [[1936.]] godine, koja je trajala sve do oslobođenja tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Godine [[1911.]], Italija je proglasila rat [[Osmansko Carstvo|Osmanskom Carstvu]] i napala [[Libija|Libiju]]. Nakon ovog rata koji je trajao godinu dana i osvajanja Libije, talijanski nacionalisti su počeli zagovarati širenje talijanskog utjecaja u Sredozemlju okupacijom Grčke i Dalmacije.<ref name="Bosworth, RJB 2005">(Bosworth, RJB (2005.) ''Mussolini's Italy'', New Work: Allen Lane, {{ISBN|0713996978}}</ref> ==== Giolittijeve vlade ==== Godine [[1892.]], premijer je postao [[Giovanni Giolitti]]. Iako je njegova prva vlada brzo pala, Giolitti je ponovno postao premijer [[1903.]] i vodio Italiju sve do [[1914.]], čime je postao prvi dugoročni talijanski premijer. Njegova vladavina je također obilježena manipuliranjem i podmićivanjem raznih dužnosnika, te namještanjem izbora. U njegovo vrijeme je i dalje južnom Italijom vladalo veliko siromaštvo i glad. Godine 1911., Giolittijeva vlada je naredila okupaciju Libije. Iako je rat bio uspješan, nije išao Giolittijevoj vladi u prilog. Ovaj rat je rezultirao radikalizacijom Talijanske socijalističke stranke, a proturatni revolucionari pod vodstvom [[Benito Mussolini|Benita Mussolinija]] pozivali su na nasilje i na rušenje vlade. Giolitti je još jednom postao premijer nakratko 1920. godine, ali prije toga je već završilo liberalno razdoblje u Italiji. === Prvi svjetski rat === ==== Predratna situacija ==== U razdoblju prije Prvog svjetskog rata, Italija je na međunarodnom planu imala problema sa saveznicama. S dosadašnjim saveznicama Njemačkom i Austro-Ugarskom, odnosi su se pogoršali zbog okupacije Libije. Odnosi s Francuskom su jako pogoršani zbog talijanske potpore Pruskoj, a odnosi s Velikom Britanijom su bili napeti zbog talijanskog zahtjevanja priznanja njezine sfere utjecaja u Sredozemlju i Africi. [[Datoteka:Gabriele D'Annunzio.jpg|mini|lijevo|120px|Talijanski nacionalist [[Gabriele d'Annunzio]], istaknuti zagovornik uključivanja Italije u Prvi svjetski rat i kasniji [[Rijeka|riječki]] diktator.]] Snažno pogoršanje odnosa dogodilo se i s [[Grčka|Grčkom]], zbog talijanske okupacije [[Dodekanezi|Dodekaneza]] i [[Rod (otok)|Rod]]a koji su imali većinsko [[Grci|grčko]] stanovništvo, a službeno su bili pod Osmanskim Carstvom. Također je situacija između ove dvije zemlje bila napeta i zbog suparništva oko zauzimanja Albanije.<ref name="Bosworth, RJB 2005"/> Početkom [[1914.]], Italiju je tresla politička nestabilnost, brojni protesti i sukobi te opći štrajk. Iako je bila članica Trojnog saveza, nakon izbijanja [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], Kraljevina Italija je u početku ostala neutralna. Talijansko društvo bilo je duboko podijeljeno oko rata: socijalisti su se protivili ratu i podržavali pacifizam, dok su nacionalisti kao [[Gabriele D'Annunzio]] i [[Luigi Federzoni]], te [[Benito Mussolini]] zahtijevali uključenje Italije u rat. Nacionalisti su rat smatrali sredstvom kojim bi zadobili područja Austro-Ugarske koja su naseljavali Talijani. Italija je 1915. tajnim [[Londonski sporazum 1915.|sporazumom u Londonu]] izdala Središnje sile i pridružila se [[Antanta|Antanti]], za što su joj obećani teritoriji Austro-Ugarske gdje su živjeli Talijani, brojni prostori na istočnoj obali Jadrana i dio njemačkih kolonija u Africi. Ova odluka naišla je na odobravanje brojnih talijanskih nacionalista i imperijalista i na protivljenje liberala, kao što je bio premijer [[Giovanni Giolitti]].<ref>Clark, Martin. 1984. ''Modern Italy: 1871-1982.'' London and New York: Longman Group UK Limited.</ref> ==== Tijek rata ==== Iako je početak ratnog pohoda protiv Austro-Ugarske bio uspješan jer je Italija imala brojčanu prednost, a austrougarska vojska bila je raspršena na frontovima u Srbiji i Rusiji, ta prednost nikad nije do kraj iskorištena zato što je vojni zapovjednik [[Luigi Cadorna]] inzistirao na izravnom napadu na Austro-Ugarsku kako bi pokušao okupirati slovensko područje i [[Ljubljana|Ljubljanu]]. Ovim napadom bi Talijani došli nedaleko od [[Beč]]a, ali su svih jedanaest napada propali uz brojne žrtve. Kasnije je [[1916.]] godine, austrougarska vojska uspjela izgurati Talijane sve do Verone i Padove. [[Datoteka:Carabineri in Palestine - cockhats.jpg|mini|250px|desno|Talijanski [[karabinjeri]] u Palestini]] U ljeto 1916., talijanska vojska je unatoč brojnim neuspjelim napadima uspjela zauzeti [[Gorica|Goricu]]. Sklapanjem [[Mir u Brest-Litovsku|Brestlitovskog mira]] Središnjih sila s Rusijom, njemačka i austrougarska vojska se posvetila napadu na Italiju. Talijanska vojska regrupirala se kod rijeke [[Piave]] gdje je uspjela odbiti austrougarske i njemačke napade. Nakon nekoliko kasnijih bitaka talijanska je vojska uspjela pobijediti austrijsku, nakon čega je potpisano primirje [[11. studenog]] [[1918.]] čime je završio Prvi svjetski rat. Tijekom rata je Italija sudjelovala u napadu na [[Osmansko Carstvo]] gdje je zauzela područja u [[Anatolija|Anatoliji]] i [[Palestina|Palestini]]. U ratu je Italija izgubila oko 700 000 vojnika, a deficit države iznosio je 12 milijardi lira. ==== Poslijeratna situacija ==== [[Datoteka:Council of Four Versailles.jpg|250px|mini|[[Vittorio Emanuele Orlando]] s [[David Lloyd George|Davidom Lloydom Georgeom]], [[Georges Clemenceau|Georgesom Clemenceauom]] i [[Woodrow Wilson|Woodrowom Wilsonom]] na pregovorima u [[Versailles]]u.]] Nakon rata, talijanski premijer Vittorio Emanuele Orlando sastao se s britanskim premijerom [[David Lloyd George|Davidom Lloydom Georgeom]], francuskim predsjednikom [[Georges Clemenceau|Georgesom Clemenceauom]] i američkim predsjednikom [[Woodrow Wilson|Woodrowom Wilsonom]] u [[Versailles]]u na razgovorima o budućim granicama Europe. Ovim pregovorima je Italija dobila malo teritorija, jer je Wilson obećao slobodu formiranja vlastitih država svim europskim narodima. Tako [[Versajski ugovor|Versajskim ugovorom]] Italija nije dobila Dalmaciju i Albaniju kao što je bilo dogovoreno Londonskim sporazumom. Također su Velika Britanija i Francuska podijelile između sebe njemačke kolonije, dok Italiji nije pripao ni jedan taj teritorij. Unatoč svemu tome Orlando je potpisao sporazum što je dovelo do pobune protiv njegove vlade. Nezadovoljan ovim mirovnim pregovorima, talijanski nacionalist [[Gabriele D'Annunzio]] sa svojim crnokošuljašima zauzima [[Rijeka|Rijeku]] u rujnu [[1919.]] i uspostavlja [[Talijanska uprava za Kvarner|svoju upravu]]. Iako je njegova vladavina kratko trajala, Rijeka biva pripojena Italiji [[1924.]] godine. D'Annunzijeve metode osvajanja masa kasnije preuzima Mussolini. === Fašističko razdoblje === ==== Početak pokreta ==== Godine 1914., [[Benito Mussolini]] je zbog pozivanja na rat protiv Austrije izbačen iz [[Talijanska Socijalistička Partija|Talijanske Socijalističke Partije]]. Prije prvog svjetskog rata, Mussolini se protivio regrutaciji i okupaciji Libije, a bio je i urednik službenog glasila socijalističke partije. Kasnije je osnovao svoje vlastite novine kojima je pozivao socijaliste i revolucionare da podrže rat. Zbog želje da privuku Italiju u Antantu, Francuska, Britanija i Rusija su pomogle u financiranju novina.<ref>Clark, Martin. ''Modern Italy:1871-1982''. London and New York: Longman Group UK Limited.</ref> Ove novine su kasnije postale fašistički glasnik. Nakon rata i Versajskog ugovora, Mussolini stvara Borbeni savez (''Fasci di Combattimento'') koji se protivio pacifizmu Talijanske Socijalističke Partije. Iako su fašisti u početku naginjali ljevici i podržavali mnoge liberalne ideje, 15. travnja 1919. počinju s političkim nasiljem napadajući urede socijalističkog glasila ''Avanti!''. Nakon početnih neuspjeha, Mussolini reorganizira ovu skupinu ideološki se distancirajući od ljevice i 1921. pretvara je u [[Nacionalna fašistička stranka|Nacionalnu fašističku stranku]] (''Partito nazionale fascista''). Ova stranka je preuzela D'Annunzijeva nacionalistička obilježja, a sam Mussolini je promijenio svoju izvornu ideologiju i počeo podržavati Rimokatoličku Crkvu i prestao se protiviti monarhiji. Potpora fašistima je počela rasti [[1921.]], a mnogi vojni časnici koji su podupirali pokret iskoristili su svoj položaj za kontrarevolucionarne napade na socijaliste. Godine 1920., premijer ponovno postaje Giolitti, a njegova vlada brzo biva ugrožena od socijalističke opozicije. Zbog mišljenja da bi uz fašiste mogao obuzdati socijaliste, Giolitti ih dodaje na svoju izbornu listu 1921. godine. Budući da Giolitti nije uspio skupiti dovoljno mandata za koaliciju, fašisti zajedno sa socijalistima ruše vladu. Mussolini je zahvaljujući brojnim govorima, potplaćivanju i zastrašivanju vrlo brzo postao dominantna osoba u talijanskoj politici, pridobivajući uz sebe brojne druge političare. U listopadu 1922., Mussolini je iskoristio opći štrajk i počeo zahtijevati od talijanske vlade političku moć za njegovu fašističku stranku. Određeni broj fašista krenuo je na marš preko Italije do [[Rim]]a (tzv. [[marš na Rim]]) tvrdeći da će fašisti ponovno uspostaviti red. Sam Mussolini nije sudjelovao u maršu. Fašisti su zahtijevali ostavku premijera [[Luigi Facta|Luigija Facte]] i proglašavanje Mussolinija premijerom. Iako je talijanska vojska bila bolje naoružana od fašističke paravojske, talijanska vlada s kraljem Viktorom Emanuelom III. pala je u krizu. Time je kralj stavljen u situaciju da mora birati između dva suprotstavljena talijanska pokreta: Mussolinijevih fašista ili antimonarhističkih socijalista. Kralj je izabrao dolazak fašista na vlast. ==== Mussolinijeva diktatura ==== Dana [[28. listopada]] [[1922.]], [[Viktor Emanuel III.]] postavio je Mussolinija na mjesto premijera i omogućio [[Nacionalna fašistička stranka|Fašističkoj stranci]] ispunjenje svih njihovih ambicija sve dok podupiru monarhijski ustroj. Mussolini je razvio kult ličnosti kojim se on smatrao nacionalnim spasiteljem, a njegovi pristaše nazivali su ga vođom (''duce''). Stupanjem na vlast, Mussolini je ušao u koaliciju s nacionalistima, liberalima i narodnjacima. Ipak, ovi početni demokratski postupci brzo su nestali, te je već iduće godine izborni zakon promijenjen tako da je Fašistička stranka nakon izbora [[1924.]] postala jedina vladajuća stranka u Italiji. Nakon izbora ubijen je socijalist [[Giacomo Matteotti]] koji je pozivao na poništavanje izbora zbog neregularnosti. Nakon ovog ubojstva socijalisti su otišli iz parlamenta, što je omogućilo Mussoliniju provedbu još autoritarnih zakona. Godine [[1925.]], Mussolini proglašava fašističku diktaturu. ==== Talijansko društvo u vrijeme fašističkog režima ==== Fašistički režim težio je jednostranačju u Italiji i integraciji fašizma u sve razine društva. Totalitarna država službeno je proglašena u Doktrini fašizma 1935. godine. Fašisti su namjeravali izmijeniti talijansko društvo i kulturu po uzoru na [[stari Rim]], s nekim futurističkim aspektima talijanskih intelektualaca i umjetnika.<ref name="Pauley, Bruce F 2003">Pauley, Bruce F (2003.) ''Hitler, Stalin, and Mussolini: Totalitarianism in the Twentieth Century Italy'', Wheeling: Harlan Davidson, Inc.</ref> U ovom društvu koje je trebalo smanjiti osjećaj individualnosti pojedinca, samo bi članovi Fašističke stranke bili punopravni građani.<ref>Gentile, Emilio. ''The Struggle For Modernity Nationalism Futurism and Fascism'' (Westport, CT: Praeger, 2003), p87.</ref> Unatoč pokušajima stvaranja nove fašističke kulture, talijanski fašisti nisu imali toliko velikog uspjeha u izmjeni društva kao što su imali [[Treći Reich]] i [[SSSR]]. [[Datoteka:Norge_airship_in_flight_1926.jpg|mini|220px|desno|Talijanski zračni brod N1 ''Norge'', kojim je [[Umberto Nobile]] proveo prvu zračnu ekspediciju na Sjevernom polu]] Za vrijeme ovog režima veliki značaj imala je sveprisutna propaganda koja je promovirala Mussolinijev kult ličnosti. Čak su doneseni zakoni da se propagandni materijali moraju prikazivati prije svih filmova u kinima. Godine [[1926.]], Italija je postala prva država koja je izvršila zračnu ekspediciju na [[Sjeverni pol]]. Odnosi s [[Rimokatolička Crkva|Crkvom]] su znatno poboljšani za vrijeme Mussolinijevog režima, pogotovo nakon Mussolinijevog saveza s procrkvenom Talijanskom narodnom strankom. Godine [[1929.]], Mussolini je u pregovorima s papom dozvolio suverenost [[Vatikan]]a [[Lateranski ugovor|Lateranskim ugovorom]] kojim su poboljšani službeni odnosi Italije s Crkvom. Fašistički režim mnogo je ulagao u tehnički napredak. Tako je 1933. pušten u promet prekooceanski brod [[SS Rex]] koji je uspio prijeći Atlantika za četiri dana,<ref>[http://greatoceanliners.net/rex.html greatoceanliners.net - rex]</ref> a financirani su i brojni drugi tehnički projekti koji su trebali simbolizirati industrijski i tehnološki napredak fašističke države. Iako je neko vrijeme fašistički režim u Italiji bio manje represivan od drugih totalitarnih država, pod pritiskom Nacističke Njemačke je [[1938.]] uvedena politika antisemitizma. Ova politika bila je iznimno nepopularna u Italiji i u samoj Fašističkoj stranci čiji su mnogi članovi bili Židovi. Fašisti su u suradnji s nacistima deportirali Židove u [[koncentracijski logor|koncentracijske logore]], ali su ti logori ipak donekle bili manje brutalni od logora koje su kontrolirali Nijemci. Jednim od najvećih uspjeha fašističkog režima u Italiji smatra se stvaranje OND-a (''Opera Nazionale Dopolavoro'') 1925., koji je bio najveća rekreacijska organizacija za odrasle. Do 1930. je u svakom gradu u Italiji postojao klub ''Dopolavoro'' koji je sveukupno bio zadužen za 11 000 sportskih igrališta, preko 6 400 knjižnica, 800 kina, 1 200 kazališta i preko 2 000 orkestara.<ref name="Pauley, Bruce F 2003"/> Potaknuti uspjehom u Italiji, Njemačka je također stvorila svoju verziju tog programa nazvanim ''Kraft durch Freude'' (KdF). ==== Vanjska politika ==== Fašisti su namjeravali stvoriti od Italije veliku silu kao modernu inačicu Rimskog Carstva. Posebnu važnost u ovome imala je dominacija nad Sredozemnim morem koja se mislila ostvariti ratovima kojim bi dio Afrike, [[Dalmacija]], [[Albanija]] i [[Grčka]] postali dijelovi Talijanskog Carstva. Godine [[1923.]], fašistički režim je ustupio dio Anatolije koji je bio pod njihovom upravom novoj turskoj vladi. Nakon ovoga slijedi ekspanzionistička politika fašističke vlade. Pregovorima s Britanijom [[1925.]], proširena je talijanska kolonija Libija na dotad nedefinirano područje između Libije i Egipta. Godine [[1934.]], ponovnim pregovorima s Britancima teritorij ove kolonije proširen je i na dio [[Sudan]]a koji je bio pod britanskom upravom. Ovi ustupci su vjerojatno provedeni zbog dobrih odnosa između Italije i Velike Britanije prije 1935. godine. Mussolini je postao saveznik Francuske i Velike Britanije protiv agresije Nacističke Njemačke. Tim strateškim savezom je Mussolini htio steći stratešku prednost kako bi mogao napasti i kolonizirati Etiopiju. Time je izbio [[drugi talijansko-abesinski rat]] u kojim je Italija vršila napade na Etiopiju iz [[Eritreja|Eritreje]] i [[Talijanska Somalija|Talijanske Somalije]]. Godine [[1936.]] je napokon kolonizirana Etiopija čija kolonizacija je prvi put pokušana pedeset godina prije, a kralj Viktor Emanuel III. postao je car Abesinije. Zbog ratobornog ponašanja Italija je ubrzo izolirana u [[Liga naroda|Ligi naroda]], a Francuska i Velika Britanija su prekinule savezništvo s Mussolinijem. U Europi je 1923. fašistički režim naredio zauzimanje grčkog otoka [[Krf]]a, što je bio dio plana za zauzimanje Grčke. Unatoč gubitka Krfa, Grčka nije ušla u rat s Italijom. Dvije godine kasnije, Italija je prisilila Albaniju da postane talijanski protektorat, što je također bio dio plana o zauzimanju Grčke. Fašistima je zauzimanje Krfa bilo važno zbog njegove veze s [[Mletačka Republika|Mletačkom Republikom]] koja je ostavila značajni kulturni utisak na otok. Godine 1929., fašistička je vlast odobrila politički egzil hrvatskom ekstremnom nacionalistu [[Ante Pavelić|Anti Paveliću]]. Fašisti su pažljivo promatrali burnu situaciju u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]] na čije su dijelove željeli proširiti svoj utjecaj. Fašistička vlada pomaže u financiranju i uvježbavanju Pavelićevih [[ustaša]]. Najznačajnija predratna vojna intervencija fašističkog režima bila je 1936. u [[Španjolska|Španjolskoj]]. Španjolska je u [[Španjolski građanski rat|građanskom ratu]] bila podijeljena na protucrkvene socijalističke republikance i procrkvene monarhističke nacionaliste koje je vodio [[Francisco Franco]] s njegovim profašističkim pokretom [[Falanga (stranka)|Falanga]]. Italija je španjolskim nacionalistima poslala zrakoplove, oružje i preko 60 000 vojnika. Ovaj rat je pomogao uvježbati talijansku vojsku, a također je služio i poboljšanju odnosa s Crkvom. Španjolskim nacionalistima pomagala je i Hitlerova Njemačka, tako da je ovo bio prvi rat u kojem su se ponovno zajedno borile talijanske i njemačke snage još od austrijsko-pruskog rata. Italija je htjela iskoristiti situaciju u Španjolskoj kako bi proširila svoj utjecaj na Sredozemlju, pa je u ovo vrijeme izgradila mnoge ratne brodove kako bi učvrstila svoj položaj. Nakon što je Njemačka pripojila [[Čehoslovačka|Čehoslovačku]], Mussolini je odlučio zauzeti Albaniju. Dana 7. travnja Italija je napala Albaniju koju je zauzela nakon kraće borbe. Albanski parlament je okrunio Viktora Emanuela III. za kralja Albanije. ==== Odnosi s nacističkom Njemačkom ==== Mussolini i talijanski fašisti nisu bili zadovoljni dolaskom nacista na vlast u Njemačkoj unatoč ideološkim sličnostima. Fašisti su se bojali da bi Hitlerov plan za ujedinjenje svih njemačkih područja mogao podrazumijevati i područja Italije koja su prije bila dio Austrije. Iako mnogi drugi nacisti nisu favorizirali Mussolinija i fašističku Italiju, Hitler je bio fasciniran Mussolinijevim govorničkim sposobnostima i njegovim kultom, te je uveo mnogo fašističkog simbolizma u Nacističku partiju, kao što su [[rimski pozdrav]] i paravojne skupine za političko nasilje. Hitler je po uzoru na [[marš na Rim]] proveo i svoj vlastiti neuspjeli [[Hitlerov puč|državni udar]]. Hitler je prije pokušavao pridobiti Mussolinijevu političku naklonost, jer se on nije previše obzirao na njegove političke aktivnosti. Također se Mussolini protivio Hitlerovom antisemitizmu, jer su veliki broj fašista bili Židovi i da je čak i Mussolinijeva ljubavnica i direktorica fašističke propagande [[Margherita Sarfatti]] bila Židovka. Mussolini se protivio njemačkim željama za pripajanje Austrije nakon ubojstva predsjednika [[Engelbert Dollfuss|Engelberta Dollfussa]] 1934., te je obećao Austriji vojnu pomoć u slučaju napada Nijemaca. [[Datoteka:Benito Mussolini and Adolf Hitler.jpg|lijevo|mini|200px|Nakon okupacije Etiopije, Mussolini i Hitler su poboljšali odnose između njihove dvije zemlje]] Nakon što je Italija izolirana na međunarodnom planu 1936., morala je početi surađivati s Njemačkom kako bi ponovno došla u povoljan međunarodni položaj. Ove dvije države su sklopile [[Sile Osovine|osovinski pakt]] koji je kasnije potpisan u Japanu 1940. godine. S poboljšanim odnosima s Italijom, Hitler je 1938. [[Anschluss|anektirao Austriju]], a kasnije i Čehoslovačku. Da ne bi ispao manje važan partner u ovom savezu, Mussolini je napao i zauzeo Albaniju. Nakon pripojenja Austrije Njemačkoj, fašistički je režim postao zabrinut zbog većinskog [[Nijemci|njemačkog]] stanovništva u [[Južni Tirol|južnom Tirolu]] zbog njihove moguće želje za priključivanjem Njemačkoj. Dvojbe su se također vodile i oko vođenja antisemitske politike kako bi se udobrovoljili oni nacisti koji nisu željeli Italiju za saveznika. Godine 1938., Mussolini je prisilio članove Fašističke stranke na donošenje antisemitskih zakona, unatoč protivljenju mnogih fašista i lošoj potpori tim zakonima u cijeloj zemlji. Jednu godinu kasnije, fašisti su počeli zahtijevati od Hitlera da prihvati plan talijanske vlade prema kojem bi svi Nijemci u Južnom Tirolu bili iseljeni ili prihvatili talijanizaciju. Nakon što je Hitler pristao na taj plan, neutralizirana je južnotirolska opasnost. Zajedničkim javnim pojavljivanjem i propagandom se neprestano naglašavala bliskost [[Mussolini]]ja i [[Hitler]]a, te talijanskog fašizma i njemačkog nacizma. Iako su obje ideologije bile slične, talijanski fašizam je postao više vezan uz nacizam zbog toga što je Njemačka trebala Italiji kao saveznik u širenju Talijanskog Carstva. Također su oba ova režima na [[Francuska|Francusku]] gledali kao na prirodnog neprijatelja i dok su Nijemci željeli pripojiti [[Elzas-Lotaringija|Elzas i Lotaringiju]], Talijani su željeli [[Savoja|Savoju]] i [[Korzika|Korziku]]. === Drugi svjetski rat i kraj fašističkog režima === Napadom Njemačke na Poljsku u rujnu [[1939.]] počinje [[Drugi svjetski rat]] u kojem se Italija nije odmah pridružila Njemačkoj, nego je čekala neutralizaciju Francuske i tijekom bitke za Francusku [[10. lipnja]] [[1940.]] proglašava rat Francuskoj i Velikoj Britaniji. Budući da rat nije očekivan tako brzo, Italija nije stigla organizirati i naoružati vojsku ni pripremiti industriju za rat, tako da je od početka bila većinom podčinjeni partner Njemačkoj u ratu. Najveća prednost talijanske vojske bila je [[Talijanska kraljevska ratna mornarica|kraljevska ratna mornarica]] (''Regia Marina'') koja je po veličini bila četvrta u svijetu. Godine 1940., britanska je mornarica iznenadno napala talijansku flotu kod [[Napad na Taranto|Taranta]] čime je onesposobila glavne talijanske ratne brodove. Tijekom vremena je saveznička mornarica nanijela ozbiljne štete talijanskoj mornarici čime je uništena najveća prednost Italije. Podčinjenost Italije Njemačkoj prvi put se jasno vidjela u [[Grčko-talijanski rat|Grčko-talijanskom ratu]] koji je bio katastrofalan za loše naoružanu talijansku vojsku. Kako bi dobili uporište na Balkanu, Njemačka zajedno s Italijom započinje ratni pohod na tom području kojim je uništena Kraljevina Jugoslavija i na čijem je području osnovana [[Nezavisna Država Hrvatska]] koja je bila talijanska i njemačka marionetska država. Kako bi zadržala talijansku potporu, ustaška je vlast ustupila Italiji veliki dio [[Dalmacija|Dalmacije]] i brojne hrvatske otoke. Iako je službeno ova tvorevina bila kraljevstvo i talijanski protektorat kojim je vladao [[Tomislav II.]] iz [[Savojska dinastija|Savojske dinastije]], on osobno nikad nije došao u Hrvatsku, a vladom je upravljao [[poglavnik]] [[Ante Pavelić]]. Nakon uspostavljanja vojne kontrole nad hrvatskim Jadranom i zbog vojne kontrole nad Albanijom i Crnom Gorom, Italija je u potpunosti kontrolirala [[Jadransko more]]. Godine [[1940.]], Italija napada [[Egipat]], ali brzo biva izgurnuta natrag u Libiju. Njemačka je vojska poslala odred talijanskoj vojsci u Libiji kako bi spasili koloniju od Britanaca. [[Njemački afrički korpus]] pod vodstvom generala [[Erwin Rommel|Erwina Rommela]] bio je najzaslužniji u izguravanju Britanaca iz Libije u središnji Egipat, dok su talijanske snage imale sporednu ulogu. Ipak, tijekom [[Prva bitka kod El Alameina|prve bitke kod El Alameina]], talijanska padobranska brigada uspješno je zadržala Britance i Francuze. Službeno je 1942. Italija neko vrijeme držala velike dijelove teritorija diljem Sredozemlja. Padom [[Višijska Francuska|Višijske Francuske]], Italija je dobila kontrolu nad [[Korzika|Korzikom]], [[Nica|Nicom]] i drugim dijelovima jugozapadne Francuske. Unatoč službenom osvajanju teritorija, tzv. Talijansko Carstvo počelo se urušavati zbog gospodarskog raspada, savezničkih bombardiranja i činjenice da od 1940. Italija nije samostalno dobila ni jednu bitku, nego je uvijek trebala pomoć Njemačke. Već u listopadu 1941. godine Mussolini mora pred svojim bliskim suradnicma konstaira da je Italija relno svedena na satus Njemačkoj pridružene pokrajine, doduše najvažnije od takvih pokrajina - u koje je on ubrojio drug njemačke saveznike u Europi. Zbog realog stanja čak i ako bi Njemačka zaražila priključnje [[Trst]]a svojem glavnom području - "valja priguti glavu", komentirao je pred suradnicima ''Duce.<ref>[https://3lib.net/book/6118017/e596ac "Diario" Vol. 2 (1941-1943)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210904103804/https://3lib.net/book/6118017/e596ac |date=4. rujna 2021. }}, Galeazzo Ciano (izdano kod "Rizzoli", 1946.), zapis od 14. listopada 1943., str. 72 Pristupljen 17. lipnja 2021.</ref>'' Unatoč počenim uspjesima njemačkih snaga pod zapovjedništvom genealla [[Erwin Rommel|Erwina Rommela]] uspjesima, osovinske snage u sjevernoj Africi počele su se lomiti krajem 1942. godine, te su se njemačke i talijenske snage pod tešim borbam povuke na [[Sicilija|Siciliju]]. Godine [[1943.]], počela je [[saveznička invazija na Siciliju]] čiji je cilj bio izbacivanje Italije iz rata. Savezničke trupe iskrcale su se na Siciliji uz manji otpor talijanskih snaga. Napredovanje su zaustavile njemačke snage koje su neko vrijeme pružale otpor prije nego što su cijelu Siciliju zauzeli Saveznici. Ovom invazijom je Mussolini postao ovisan o njemačkim snagama kako bi zaštitio svoj režim. Saveznici su čvrsto napredovali kroz Italiju uz manji otpor demoraliziranih talijanskih vojnika i veći otpor njemačkih snaga. === Badogliova vlada === Zbog katastrofalnog rata je Mussolini do 1943. izgubio potporu stanovništva Italije. U svijetu je Mussolini također viđen kao neuspjeh zbog toga što je ugurao zemlju u rat sa slabo opskrbljenom i ne uvježbanom vojskom. Zbog ove sramote Italije su kralj [[Viktor Emanuel III.]] i čak članovi Fašističke stranke željeli smijeniti Mussolinija. Prvi korak njegovom zbacivanju bilo je njegovo smjenjivanje s mjesta predsjednika Fašističke stranke. Nekoliko dana kasnije je kralj službeno smijenio Mussolinija s mjesta premijera i na njegovo mjesto postavio maršala [[Pietro Badoglio|Pietra Badoglija]]. Odmah nakon smjenjivanja Mussolini je uhićen. Badoglijeva vlada ukinula je sva obilježja fašističkog režima zabranjivanjem Fašističke stranke. Italija je tada potpisala primirje sa savezničkim vojnim snagama, a Kraljevina Italija se pridružila Saveznicima u borbi protiv [[Treći Reich|Trećeg Reicha]]. Ipak, Mussolinijeva vladavina u Italiji nije završila, jer su ga njemački padobranci spasili iz planinskog hotela gdje je bio zarobljen. Hitler je od Mussolinija zatražio osnivanje [[Talijanska Socijalna Republika|Talijanske Socijalne Republike]] u dijelu sjeverne Italije kojeg su kontrolirali Nijemci. Ova tvorevina bila je marionetska država Njemačke čije su se oružane snage sastojale od fašista odanih Mussoliniju i njemačke vojske. Mussolinija su na kraju zarobili [[Talijanski pokret otpora|talijanski partizani]] dok je pokušavao pobjeći iz zemlje. Dana [[28. travnja]] [[1945.]] [[Benito Mussolini]] biva pogubljen, a njegovo tijelo i tijela drugih ubijenih fašista prebačeni su u [[Milano]] gdje ih je svjetina ljutih Talijana unakazila. Tijela su na kraju obješena i javno pokazana kao reakcija na patnje talijanskog naroda pod fašističkim režimom. Dana [[2. svibnja]] [[1945.]], predale su se njemačke snage u Italiji. === Raspad Kraljevine Italije === Nakon Drugog svjetskog rata uništeno je gospodarstvo države, talijansko društvo biva podijeljeno, a diljem zemlje vlada opća ljutnja prema monarhiji koja je odobravala fašistički režim zadnjih dvadeset godina. Ljutnja je bila izražena i zbog sramote Italije koju su prvo okupirali Nijemci, a poslije Saveznici. Čak i prije dolaska fašizma, na monarhiju se gledalo kao na neuspjeh u kojem je društvo ostalo podijeljeno između bogatog sjevera i siromašnog juga. Nakon pada fašizma ponovno se oživljava talijanski republikanski pokret. Nakon abdikacije Viktora Emanuela III. [[1946.]] godine, njegov sin i novi kralj [[Umberto II.]] je pod prijetnjom građanskog rata prisiljen raspisati referendum o opstanku monarhije. Nakon referenduma na kojem je 54% glasača glasovalo za republiku, [[2. lipnja]] [[1946.]] Italija je službeno postala [[republika]]. Umberto II. je abdicirao, a u novoj republici zabranjen je ulazak u zemlju svim muškim članovima [[Savojska dinastija|Savojske dinastije]]. Ova zabrana povučena je tek [[2002.]] godine. == Izvori == {{izvori|30em}} [[Kategorija:Povijest Italije]] [[Kategorija:Bivše europske monarhije]] q89dm3hiqnoach0g3dpyqq93ffdygip 0 146224 7475729 7470533 2026-06-05T13:57:54Z Tulkas Astaldo 38717 -od strane 7475729 wikitext text/x-wiki {{nedostaju izvori}} {{pravopis}} '''Maniheizam''' ili '''manihejstvo''' tradicionalna je [[iran]]ska religija koja se definira kao sinteza tradicionalnog perzijskog vjerskog [[Dualizam (religija)|dualizma]] dobra i zla te elemenata ranoga kršćanstva. Tu sintezu uobličio je perzijski vjerski učenjak [[Mani (vjerski učitelj)|Mani]] (''Manichaeus'') u [[3. stoljeće|3. stoljeću]].<ref>{{Citiranje weba|title=CATHOLIC ENCYCLOPEDIA: Manichaeism|url=https://www.newadvent.org/cathen/09591a.htm|access-date=2023-02-11|website=www.newadvent.org}}</ref> == Nastanak, učenje i Manijeva smrt == [[Datoteka:Mani, the prophet.jpg|mini|desno|150px|Mani, osnivač maniheizma]] Pojava Manija kao vjerskog i društvenog propovjednika poklapa se s utemeljenjem [[Novoperzijsko Carstvo|Novoperzijskog carstva]] i dinastije [[Sasanidi|Sasanida]], koja je vladala [[Iran]]om od 226. do arapske invazije 641. – 645. godine. Sasanidi su [[zoroastrizam]] proglasili državnom religijom. Tom je institucionalizacijom zoroastrizam postao ideologijom vladajućih slojeva Novoperzijskog carstva. Njegovi su svećenici opravdavali i branili postojeći politički poredak i društvene odnose u iranskom društvu. Sasanidi su, uz oslonac na zoroastrizam, gušili socijalni bunt i pokrete ugnjetavanih slojeva stanovništva i progonili ona vjerska učenja koja su propovijedala egalitarizam i otpor vlastima, službenoj religiji i njenom vjeronauku. Među takva učenja je, pored kršćanstva, svrstan i maniheizam. Njegov tvorac Mani osuđivao je materijalna dobra i ovozemaljska uživanja, propovijedajući istovremeno asketski život. Prema Maniju, spas svakog pojedinca ne zavisi o volji zoroastrističke crkve, nego o njegovom osobnom životu. To je izazvalo reakciju zoroastrističkih crkvenih vođa, koji su pozvali Manija na javnu raspravu. On je prihvatio poziv na tu raspravu, nakon koje je proglašen otpadnikom od vjere predaka i bačen u tamnicu, gdje je [[277.]] godine na okrutan način ubijen. == Maniheizam u Rimskom Carstvu i Dioklecijanovi progoni == [[Datoteka:ManichaeismSpread.jpg|mini|lijevo|300px|Širenje manihejstva u Rimskom Carstvu i svijetu]] Manijevo se učenje poslije njegove smrti proširilo iz Perzije u okolne zemlje i [[Rimsko Carstvo]], najprije u [[Mala Azija|Maloj Aziji]], odakle je prešlo na [[Balkan]] i dalje u Europu. Rimski car [[Dioklecijan]] već je [[296.]] godine bio prisiljen izdati [[edikt]] kojim se osuđuje maniheizam i naređuje progon njegovih sljedbenika. On tu ističe da su do njega, kao cara, stigle vijesti da su manihejci, ''kao iznenadna kuga'', provalili iz zemlje ''neprijateljskih Iranaca'' u Rimsko Carstvo i tu prouzročili ''brojne nevolje i tragedije'' u želji da svrgnu velike bogove i odvrate ''odabrani'' rimski narod od svete im vjere. Od njih se treba čuvati, jer oni prijete da će svojim ''neljudskim postupcima'' i ''ludim iranskim običajima'' zatrovati ''miroljubivi i nevini rimski narod'', pa čak i ''narod cijelog svijeta''. Dioklecijan zato naređuje da se njihova imovina svugdje zaplijeni, a njihove knjige spale. Usprkos žestokim progonima Manijevo učenje sve se više širilo, posebno među obespravljenim slojevima stanovništva, kako na zapadu, tako i na istoku Rimskog Carstva. Invazijom različitih [[Seoba naroda|barbarskih plemena na Rimsko Carstvo]], padom njegovog zapadnog dijela i ubrzanjem nastajanja [[Feudalizam|feudalizma]] javljaju se mnoge neomanihejske sekte i pokreti koji se sa socijalnog i vjerskog stanovišta opiru tom procesu. Oni su se zapravo opirali pretvaranju slobodnih seljaka u kmetove, čime su stekli jaka uporišta među slavenskim i franačkim seljaštvom koje je preplavilo europske provincije Rimskog Carstva. == Maniheizam van Perzije i Rimskog Carstva == Za razliku od [[Perzijsko Carstvo|Perzijskog]] i Rimskog Carstva, maniheizam je bio prihvaćen u vjerski tolerantnijim zemljama koje su se nalazile u sklopu ili izvan ova dva moćna carstva. Prvenstveno su ga prihvatili niži slojevi društva koje je mučio državni poredak te su u ovom učenju vidjeli izlaz iz teških životnih situacija u kojima su se nalazili. Tako su maniheizam prihvatili u [[Egipat|Egiptu]], [[Indija|Indiji]], [[Kina|Kini]] te na [[Tibet]]u. Budući da je imao mnogo podudarnih točaka s [[budizam|budizmom]] i [[hinduizam|hinduizmom]], posebno je prihvaćen u Kini i Indiji te na Tibetu, i djelomično u [[Japan]]u. U ovim je zemljama stekao popriličan broj sljedbenika, a posebno u Kini, gdje su podizani lijepi, ali skromni hramovi, upravo prema Manijevom učenju. U Egiptu je maniheizam iščezao jer su se njegovi sljedbenici, nakon muslimanskih osvajanja sredinom [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]], stopili s [[Kopti]]ma. Maniheizam se do danas održao tek u Kini, i to u nešto izmijenjenom obliku. == Maniheizam u kršćanskom svijetu == Maniheizam u kršćanskom svijetu nije naišao na odobravanje ni u kom smislu, te je stoga poput svih drugih hereza bio podvrgnut nemilosrdnoj [[inkvizicija|inkviziciji]]. Kako je Mani propovijedao strpljivost u svim situacijama, njegove sljedbenike sve su progli kršćanski koji ih nisu podnosili. Ipak, maniheizam se polako i skromno širio u svom pravom obliku, ali se zato iz njega razvila vrlo moćna i stabilna [[hereza]], [[bogumili|bogumilstvo]], te su pod njegovim utjecajem nastale i [[Crkva bosanska]], [[katari|katarsko]], [[albigenzi|albigenško]], babunsko, [[patareni|patarensko]], valdeško i mnoga druga učenja. Sva ova učenja Crkva je s vremenom vrlo uspješno iskorijenila iz Europe. Tek je neznatan utjecaj još vidljiv u raznim [[protestantizam|protestantskim]] vjeroispovjestima. == Manihejski dualizam i asketizam == [[Datoteka:The Manichaean Hall 03 Longxing temple.JPG|mini|desno|250px|Manihejski hram u Zhengding Hebei, Kina]] Mani je zagovarao i živio asketski život, većinom odbijajući jelo i piće, pogotovo mesa i vina, koje je kasnije izričito zabranio, istovremeno propovijedajući vjeru u Boga kao svijetlu i pravu stranu manihejskog dualizma. Manihejski [[dualizam]] činile su dvije stranke: [[Bog]] i [[Sotona]]. Manihejski Bog tvorac je svega dobrog i duhovnog, a simbolizira ga svjetlost, dok je manihejski Sotona tvorac svega materijalnog i zavodljivog. Manihejci su svoje živote provodili teško radeći, ali su uvijek odvajali vrijeme za askezu i predano bogoslužje, istovremeno se susprezajući od jedenja mesa, pijenja vina i vođenja ljubavi. Vjernici su se dijelili na pročišćene pojedince i obične vjernike. Prvi su imali velike privilegije i bili su ih duboko poštovali i usluživali obični vjernici, te su život provodili u skromnim samostanima. Mani je zabranio zaklinjanje, proklinjanje, inicijaciju u vjeru, te posljednju pomast, jer je naučavao da je svaki pojedinac potpuno i izričito odgovoran za svoje postupke pred velikim Bogom. Mani je potvrdio postojanje života poslije smrti, ali ga nije izričito definirao, ostavljajući vjernicima da ga individualno protumače i da se u skladu s vlastitim tumačenjem ophode na ovom svijetu. U svome prijeziru prema materijalnom Mani je zabranio izgradnju raskošnih i bogatih [[samostan]]a i bogomolja, pozlaćivanje i izradu ikakvih skulptura, te prikazivanje Boga i Sotone na slikama. Zbog toga su manihejski [[hram]]ovi često vrlo jednostavne konstrukcije, bez skulptura i s malo ili nimalo likovnih prikaza. == Manihejska umjetnost i kultura == [[Datoteka:Manichaean wall painting from Chotcho.jpg|mini|lijevo|250px|Manihejska freska iz Chotcha.]] S obzirom na to da je Mani strogo zabranio izrađivati [[skulptura|skulpture]] i likovno prikazivati Boga ili Sotonu, njegovi su sljedbenici svoju želju za umjetničkim prikazima tema iz svoje vjere zadovoljavali slikajući [[freska|freske]] koje su prikazivale prizore iz svakodnevnog i vjerskog života te pjevajući melodične pobožne pjesme. Skulpture, dakle, nisu izrađivali, a ako je prikaz Boga bio nužan, pokušavali su ga dočarati svjetlošću. Također, nisu prihvaćali usporedbu prikaza i simbola [[Ahura Mazda|Ahura Mazde]] sa svojim Bogom. Manihejci su bili vrsni majstori [[minijatura|minijature]], te se u tome njihov uticaj primjećuje ne samo na [[Orijent]]u i u Aziji, već i u brojnim knjigama u Europi. == Izdanci manihejstva == Iz jakih uporišta među slavenskim i franačkim seljaštvom, brojne neomanihejske sekte i vjerske zajednice održale su se u različitim formama i pod različitim imenima kroz cijelo razdoblje ranog [[feudalizam|feudalizma]]. Ponegdje, kao što je to bio slučaj u [[Bosna|Bosni]], njihove su pristalice pronašle način suživota s feudalnom državom, pa su se konstituirali kao hijerarhijski uređena [[crkva]]. Tako je u Bosni nastala nova državna religija, odnosno [[hereza]], u povijesti poznata pod nazivom ''[[Crkva bosanska]]'', koja je, prema tome, predstavljala dio istog pokreta kojem su pripadali [[bogumilstvo]] na jugoistoku Balkana, te razne dualističke hereze u južnoj [[Francuska|Francuskoj]] i [[Italija|Italiji]]: patareni, katari, valdenzi, albižani i dr. Povjesničari su utvrdili da je na prostoru od Male Azije do [[Pirineji|Pirineja]] bilo 16 takvih pokreta, među kojima je ''Crkva bosanska'', sa svojim ''krstjanima'' i pristalicama, vjerojatno bila najbrojnija i najstabilnija. == Izvori == * Informacije o ovoj temi izvučene su iz raznih [[televizija|televizijskih emisija]]. [[Kategorija:Gnosticizam]] [[Kategorija:Sasanidsko Perzijsko Carstvo]] [[Kategorija:Iranske religije]] {{izvori}}{{Povijest religija}} f6q9hp8px2770zs6ltpmnztnr7qdosz 0 147637 7476080 7382269 2026-06-06T11:38:02Z Croxyz 205325 /* Vanjske poveznice */ 7476080 wikitext text/x-wiki '''Andrija Paltašić''' (ita. ''Andreas de Paltasichis'') ([[Kotor]], [[1450.]] – [[Mleci]], oko [[1500.]]) je bio hrvatski [[tisak|tiskar]] rodom iz [[Boka kotorska|Boke kotorske]] u Crnoj Gori. Rodio se 1450. u Kotoru, ondašnjoj [[Mletačka Albanija|Mletačkoj Albaniji]], posjedu [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]]. Otišao je raditi u Mletke, u kojima je ustrajno radio od 1477. do 1493. Poznat je po tiskanju slavnih [[stara Grčka|klasičnih grčkih]] i [[stari Rim|rimskih]] radova (kao što su [[Ciceron]], [[Diodor Sicilski]], [[Vergilije]], [[Terencije]], [[Ovidije]], [[Sekst Propercije]], [[Katul]] i ostali) te djela [[humanizam|humanističkih]] pisaca, historiografa i leksikografa.<br> Tiskao je i Bibliju na talijanskom jeziku, ali i jednu glazbenu knjigu - [[misal]]. Danas se Paltašićeva djela nalaze diljem Europe, od toga se 38 nalazi u Hrvatskoj, a 3 u Crnoj Gori. == Vanjske poveznice == * [https://digitalna.nsk.hr/?pr=l&mrx%5B-%5D%5B104712%5D=a Digitalizirana djela], [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu]] *[http://eprints.rclis.org/archive/00006288/ E-LIS] Paltašić, Dobrićević bilješke uz najstarije hrvatsko glazbeno tiskarstvo * {{HTE|paltasic-andrija|Andrija Paltašić}} {{GLAVNIRASPORED:Paltašić, Andrija}} [[Kategorija:Životopisi, Crna Gora]] ps056xn2g6t8wjfo7liqjdy4p8lfbs3 7476081 7476080 2026-06-06T11:38:15Z Croxyz 205325 7476081 wikitext text/x-wiki '''Andrija Paltašić''' (ita. ''Andreas de Paltasichis'') ([[Kotor]], [[1450.]] – [[Venecija|Mleci]], oko [[1500.]]) je bio hrvatski [[tisak|tiskar]] rodom iz [[Boka kotorska|Boke kotorske]] u Crnoj Gori. Rodio se 1450. u Kotoru, ondašnjoj [[Mletačka Albanija|Mletačkoj Albaniji]], posjedu [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]]. Otišao je raditi u Mletke, u kojima je ustrajno radio od 1477. do 1493. Poznat je po tiskanju slavnih [[stara Grčka|klasičnih grčkih]] i [[stari Rim|rimskih]] radova (kao što su [[Ciceron]], [[Diodor Sicilski]], [[Vergilije]], [[Terencije]], [[Ovidije]], [[Sekst Propercije]], [[Katul]] i ostali) te djela [[humanizam|humanističkih]] pisaca, historiografa i leksikografa.<br> Tiskao je i Bibliju na talijanskom jeziku, ali i jednu glazbenu knjigu - [[misal]]. Danas se Paltašićeva djela nalaze diljem Europe, od toga se 38 nalazi u Hrvatskoj, a 3 u Crnoj Gori. == Vanjske poveznice == * [https://digitalna.nsk.hr/?pr=l&mrx%5B-%5D%5B104712%5D=a Digitalizirana djela], [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu]] *[http://eprints.rclis.org/archive/00006288/ E-LIS] Paltašić, Dobrićević bilješke uz najstarije hrvatsko glazbeno tiskarstvo * {{HTE|paltasic-andrija|Andrija Paltašić}} {{GLAVNIRASPORED:Paltašić, Andrija}} [[Kategorija:Životopisi, Crna Gora]] 9uuo5phkd3fs4pk9gv83lxxrrzh5x3z 7476082 7476081 2026-06-06T11:39:27Z Croxyz 205325 7476082 wikitext text/x-wiki '''Andrija Paltašić''' (ita. ''Andreas de Paltasichis'') ([[Kotor]], [[1450.]] – [[Venecija|Mleci]], oko [[1500.]]) bio je hrvatski [[tiskar]] rodom iz [[Boka kotorska|Boke kotorske]] u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. Rodio se 1450. u Kotoru, ondašnjoj [[Mletačka Albanija|Mletačkoj Albaniji]], posjedu [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]]. Otišao je raditi u Mletke, u kojima je ustrajno radio od 1477. do 1493. Poznat je po tiskanju slavnih [[stara Grčka|klasičnih grčkih]] i [[stari Rim|rimskih]] radova (kao što su [[Ciceron]], [[Diodor Sicilski]], [[Vergilije]], [[Terencije]], [[Ovidije]], [[Sekst Propercije]], [[Katul]] i ostali) te djela [[humanizam|humanističkih]] pisaca, historiografa i leksikografa.<br> Tiskao je i Bibliju na talijanskom jeziku, ali i jednu glazbenu knjigu – [[misal]]. Danas se Paltašićeva djela nalaze diljem Europe, od toga se 38 nalazi u Hrvatskoj, a 3 u Crnoj Gori. == Vanjske poveznice == * [https://digitalna.nsk.hr/?pr=l&mrx%5B-%5D%5B104712%5D=a Digitalizirana djela], [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu]] *[http://eprints.rclis.org/archive/00006288/ E-LIS] Paltašić, Dobrićević bilješke uz najstarije hrvatsko glazbeno tiskarstvo * {{HTE|paltasic-andrija|Andrija Paltašić}} {{GLAVNIRASPORED:Paltašić, Andrija}} [[Kategorija:Životopisi, Crna Gora]] tpkft0vosw2uxcpy88vbhy70cj6ebfq 7476084 7476082 2026-06-06T11:41:42Z Croxyz 205325 7476084 wikitext text/x-wiki '''Andrija Paltašić''' ([[talijanski]]: ''Andreas de Paltasichis'') ([[Kotor]], [[1450.]] – [[Venecija|Mleci]], oko [[1500.]]) bio je hrvatski [[tiskar]] rodom iz [[Boka kotorska|Boke kotorske]] u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. Rodio se 1450. u Kotoru, ondašnjoj [[Mletačka Albanija|Mletačkoj Albaniji]], posjedu [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]]. Otišao je raditi u Mletke, u kojima je ustrajno radio od 1477. do 1493. Poznat je po tiskanju slavnih [[stara Grčka|klasičnih grčkih]] i [[stari Rim|rimskih]] radova (kao što su [[Ciceron]], [[Diodor Sicilski]], [[Vergilije]], [[Terencije]], [[Ovidije]], [[Sekst Propercije]], [[Katul]] i ostali) te djela [[humanizam|humanističkih]] pisaca, historiografa i leksikografa.<br> Tiskao je i Bibliju na talijanskom jeziku, ali i jednu glazbenu knjigu – [[misal]]. Danas se Paltašićeva djela nalaze diljem Europe, od toga se 38 nalazi u Hrvatskoj, a 3 u Crnoj Gori. == Vanjske poveznice == * [https://digitalna.nsk.hr/?pr=l&mrx%5B-%5D%5B104712%5D=a Digitalizirana djela], [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu]] *[http://eprints.rclis.org/archive/00006288/ E-LIS] Paltašić, Dobrićević bilješke uz najstarije hrvatsko glazbeno tiskarstvo * {{HTE|paltasic-andrija|Andrija Paltašić}} {{GLAVNIRASPORED:Paltašić, Andrija}} [[Kategorija:Tiskarstvo]] [[Kategorija:Hrvati u Crnoj Gori]] [[Kategorija:Životopisi, Kotor]] gxp6g9zdtdekgs2uciaksxtimm4kqae 0 149605 7476037 7003731 2026-06-06T07:04:35Z Koje suradničko ime? 305548 /* (Ne)prijateljstvo s Borisom Dvornikom */ tipfeler 7476037 wikitext text/x-wiki {{Filmski umjetnik |ime = Bata Živojinović |slika = Velimir Bata Živojinović 1.jpg |veličina = 220px |opis slike = Živojinović 2008. godine |rodno ime = Velimir Živojinović |pseudonim = Bata |rođenje = [[5. lipnja]] [[1933.]] |mjesto rođenja = [[Jagodina]],{{refn|group="a"|name="Mjesto rođenja je Jagodina, ne Koraćica"|Rođen je u [[Jagodina|Jagodini]], gdje mu je otac radio kao sudski činovnik. Prve godine djetinjstva proveo je u rodnom selu svojih roditelja, [[Koraćica|Koraćici]] (gdje je i kršten), a koje se često, ali pogrešno, navodi kao njegovo mjesto rođenja.<ref> {{srp oznaka}} [https://www.blic.rs/kultura/vesti/feljton-o-bati-zivojinovicu-tetka-cetnik-majka-komunista/ggpchkg blic.rs], "FELJTON O BATI ŽIVOJINOVIĆU Tetka četnik, majka komunista", objavljeno 16. svibnja 2016., pristupljeno 5. siječnja 2021.</ref><ref>{{srp oznaka}} [https://www.blic.rs/kultura/kako-je-govorio-bata-tita-sam-voleo-sa-slobom-sam-se-upoznao-na-plakatu/1r58433 blic.rs], "Kako je govorio Bata: Tita sam voleo, sa Slobom sam se "upoznao" na plakatu", objavljeno 23. svibnja 2016., pristupljeno 5. siječnja 2021.</ref>}} [[Kraljevina Jugoslavija]] |smrt = [[22. svibnja]] [[2016.]] |mjesto smrti = [[Beograd]], [[Srbija]] |zanimanje = glumac, političar |godine rada = [[1955.]] – [[2013.]] |web = |supruga = |suprug = |važnije uloge = |važniji filmovi = |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = }} '''Velimir Bata Živojinović''' ([[Jagodina]], [[5. lipnja]] [[1933.]] – [[Beograd]], [[22. svibnja]] [[2016.]])<ref>[http://www.story.hr/preminuo-bata-zivojinovic-300227?utm_source=Vecernji&utm_medium=widget&utm_campaign=generator Story.hr – Preminuo Bata Živojinović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160624081534/http://www.story.hr/preminuo-bata-zivojinovic-300227?utm_source=Vecernji&utm_medium=widget&utm_campaign=generator |date=24. lipnja 2016. }}, objavljeno i pristupljeno 23. svibnja 2016.</ref> bio je [[srbi]]janski [[glumac]] i [[političar]], jedno od najpoznatijih glumačkih imena na prostoru bivše [[SFRJ]]. Glumio je u više od 250 filmova i TV serija, a slavu je stekao glumeći u partizanskim filmskim spektaklima kao što su ''Kozara'' ([[1962.]]), ''Operacija Beograd'' ([[1968.]]), ''[[Bitka na Neretvi (1969.)|Bitka na Neretvi]]'' ([[1969.]]), ''[[Valter brani Sarajevo]]'' ([[1972.]]), ''[[Sutjeska (1973.)|Sutjeska]]'' ([[1973.]]), ''Crveni udar'' ([[1974.]]), ''Vrhovi Zelengore'' ([[1976.]]) i dr. == Životopis i karijera == [[File:Свјетлопис табле са називом улице по Бати Живоиновићу.jpg|thumb|Ploča u ulici po njemu nazvanoj, Beograd]] Talent za glumu otkrio je s 15 godina radeći kao scenski djelatnik ili statist u Akademskom kazalištu u [[Beograd]]u. Završio je srednje glumačke škole u [[Niš]]u i [[Novi Sad|Novom Sadu]], nakon čega se iz trećeg pokušaja upisao na Kazališnu akademiju u Beogradu. Početci Živojinovićevog glumljenja vezani su uz Beogradsko dramsko kazalište, dok se na filmu prvi put pojavio 1955. godine manjom ulogom u filmu ''Pesma sa Kumbare'' [[Radoš Novaković|Radoša Novakovića]]. Prvu značajniju filmsku ulogu ostvario je 1959. godine u filmu ''[[Vlak bez voznog reda (1959.)|Vlak bez voznog reda]]'' [[Veljko Bulajić|Veljka Bulajića]]. Upravo je Bulajić jedan od redatelja koji će uvelike obilježiti Živojinovićevu kasniju karijeru. [[1960-ih]] i [[1970-ih]] godina Živojinović je ostvario velike uspjehe kroz glavne uloge u [[partizanski filmovi|partizanskim filmovima]]. Između ostaloga, odigrao je glavne uloge u Bulajićevim ratnim spektaklima ''Kozara'' ([[1962.]]) i ''[[Bitka na Neretvi (1969.)|Bitka na Neretvi]]'' ([[1969.]]) te u filmu ''[[Sutjeska (1973.)|Sutjeska]]'' ([[1973.]]) [[Stipe Delić]]a, a koje su mu uloge omogućile ulazak u četverolist najvećih filmskih zvijezda [[SFRJ|bivše SFRJ]], zajedno s [[Ljubiša Samardžić|Ljubišom Samardžićem]], [[Boris Dvornik|Borisom Dvornikom]] i [[Milena Dravić|Milenom Dravić]]. Zbog statusa "partizanskog glumca" Živojinović je postao omiljen i kod tadašnje vlasti pa je tako bio blizak osobni prijatelj [[Predsjednici Predsjedništva Jugoslavije|predsjednika SFRJ]] [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]]. Uz Bulajića, drugi redatelj koji je značajnije obilježio Živojinovićevu karijeru je [[Hajrudin Krvavac]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] redatelj. Krvavac je režirao četiri uspješna partizanska filma; ''Diverzanti'' ([[1967.]]), ''Most'' ([[1969.]]), ''[[Valter brani Sarajevo]]'' ([[1972.]]) i ''Partizanska eskadrila'' ([[1979.]]), a u koja je sva četiri filma Živojinović igrao glavne uloge. Uloga karizmatičnog [[Sarajevo|sarajevskog]] ilegalca Valtera i danas se smatra njegovom najpoznatijom ulogom koja ga je učinila iznimno popularnim i u [[Kina|Kini]], gdje se i danas toči pivo Valter sa Živojinovićevim likom na etiketi,{{Nedostaje izvor}} dok je ''Valter brani Sarajevo'' najgledaniji inozemni film. Uz uloge u partizanskim filmovima, hrvatska publika ga pamti i po ulozi lugara Marka Labudana u filmu ''[[Breza (1967.)|Breza]]'' ([[1967.]]) [[Ante Babaja|Ante Babaje]], ekranizaciji istoimene [[Novela|novele]] [[Slavko Kolar|Slavka Kolara]], a u [[Srbija|Srbiji]] je poznat po filmu ''Skupljači perja'' ([[1967.]]) [[Aleksandar Petrović (redatelj)|Aleksandra Petrovića]]. [[1980-ih]] godina Živojinović je parodirao svoj imidž akcijskog junaka ulogama u nizu komedija. Procjenjuje se da je glumio u više od 250 filmova i desetak TV serija, što po broju uloga čini njegov opus još nedostignutim na prostoru bivše Jugoslavije. == Politika == Godine 1990., Bata Živojinović postao je član [[Socijalistička partija Srbije|Socijalističke partije Srbije]] i bio zastupnik te stranke u [[Narodna skupština Republike Srbije|srpskoj Narodnoj skupštini]] do 2003. godine. U jesen 2002. godine, bio je kandidat SPS-a na izborima za predsjednika Srbije, osvojivši nešto više od sto tisuća glasova. == Privatni život == Bata Živojinović bio je oženjen Julijanom "Lulom" Živojinović s kojom je imao kćer Jelenu i sina Miljka (kojemu je dao ime po pokojnom ocu Veljka Bulajića) te šestero unučadi: Julijanu, Jelisavetu, Obrada (od kćerke), Dinu, Velimira i Milenu (od sina).<ref>{{srp oznaka}} [http://www.pulsonline.rs/licna-karta/305/velimir-bata-zivojinovic PulsOnline: Lična karta Velimir Bata Živojinović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160617012608/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/305/velimir-bata-zivojinovic |date=17. lipnja 2016. }}, pristupljeno 24. svibnja 2016. godine</ref> U ljeto 2012. godine preživio je moždani udar, a iako je u cijeloj bivšoj državi osim u Srbiji postao [[persona non grata]] zbog politike, mnogi hrvatski kolege su mu tada pružili podršku. === (Ne)prijateljstvo s Borisom Dvornikom === Osim po nezaboravnim ulogama, Živojinović je poznat i po svom političkom angažmanu [[1990-ih|devedesetih]] te po (ne)prijateljstvu s hrvatskim kolegom [[Boris Dvornik|Borisom Dvornikom]]. Za vrijeme postojanja bivše SFRJ njih su dvojica zajedno "pobili više Nijemaca na filmu od svih partizana", a prijateljstvo koje ih je vezivalo izvan kamera mnogi su građani Jugoslavije doživljavali kao simbol [[Srbi|srpsko]]-[[Hrvati|hrvatskog]] [[Bratstvo i jedinstvo|bratstva i jedinstva]]. Početkom devedesetih godina, nakon provođenja višestranačkih izbora u svim jugoslavenskim republikama, Živojinović je ušao u beogradsku skupštinu kao zastupnik [[Slobodan Milošević|Miloševićevog]] [[SPS]]-a, dok je Dvornik ušao u [[HDZ]] i 1992. godine nakratko postao saborski zastupnik. Nedugo nakon početka [[Domovinski rat|rata u Hrvatskoj]] 1991. godine Dvornik i Živojinović su se odrekli jedan drugoga nizom otvorenih pisama, pri čemu su se obojica zaklinjali da više nikad neće razgovarati. Godine 2004. javljeno je da su se pokušali pomiriti. Nedugo nakon što je Živojinović krajem 2006. godine preživio srčani udar, on i Dvornik ipak su se pomirili putem video linka između [[Split]]a i [[Beograd]]a, a najavljivan je i Dvornikov dolazak u Beograd koji se ipak nije dogodio zbog Dvornikove smrti 2008. godine. Usprkos najavama, Živojinović nije došao u Split na njegov pogreb. Godine 2011., nakon 20 godina šutnje, dao je prvi intervju za hrvatske medije u kojemu je izjavio da nije došao na Dvornikov sprovod „jer su se u Hrvatskoj Srbima bušile gume na autima".{{Nedostaje izvor}} == Filmografija == * ''[[Vlak bez voznog reda (1959)|Vlak bez voznog reda]]'' kao Duje ([[1959.]]) * ''[[Signali nad gradom (1960.)|Signali nad gradom]]'' kao Tošo ([[1960.]]) * ''[[Dvostruki obruč (1963.)|Dvostruki obruč]]'' kao Pavle ([[1963.]]) * ''[[Breza (1967.)|Breza]]'' kao Marko Labudan ([[1967.]]) * ''[[Most (1969.)|Most]] kao Tigar ([[1969.]]) * ''[[Valter brani Sarajevo]]'' kao Valter ([[1972.]]) * ''[[Partizanska eskadrila]]'' kao Vuk ([[1979.]]) * ''[[Visoki napon (1981.)|Visoki napon]]'' kao Čukić ([[1981.]]) * ''[[Mala pljačka vlaka (1984.)|Mala pljačka vlaka]]'' kao Todor Strašni ([[1984.]]) * ''[[U raljama života (1984.)|U raljama života]]'' kao Trokrilni ([[1984.]]) * ''[[Balkanski špijun]]'' kao palačinkar ([[1984.]]) * ''[[Prokleta je Amerika]]'' ([[1992.]]) * ''[[Sestre (2011.)|Sestre]]'' ([[2011.]]) == Bilješke == {{izvori|group="a"}} == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Živojinović, Velimir}} [[Kategorija:Srbijanski filmski glumci]] [[Kategorija:Srbijanski televizijski glumci]] [[Kategorija:Srbijanski političari od 1989.]] [[Kategorija:Glumci iz Beograda]] 0rg34ubtoeelbdmz17582aq6i9dt2n0 0 156199 7475714 6677581 2026-06-05T13:42:09Z Tulkas Astaldo 38717 -od strane 7475714 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Coat of arms of Turkmen SSR.png|mini|desno|250px|Grb Turkmenske SSR]] '''Grb [[Turkmenska SSR|Turkmenske SSR]]''' je [[2. ožujka]] [[1937.]] godine usvojila vlada Turkmenske SSR. Grb se temelji na [[grb SSSR-a|grbu SSSR-a]]. Prikazuje simbole poljoprivrede ([[pamuk]] i [[pšenica]]) i teške industrije (naftne bušotine i plinovodi), kao i simbol turkmenskog naroda [[joum tepih|''jomut'' tepih]]. U pozadini se nalazi izlazeće sunce, simbol budućnosti turkmenske nacije. Na grbu se nalaze i [[crvena zvijezda]] i [[srp i čekić]], simboli [[komunizam|komunizma]]. U sklopu grba se nalazi i moto SSSR-a "''Proleteri svih zemalja, ujedinite se!''" napisan na [[turkmenski jezik|turkmenskom]] i [[ruski jezik|ruskom jeziku]]. Grb je bio na snazi do [[1992.]], kada je zamijenjen današnjim [[grb Turkmenistana|grbom Turkmenistana]]. == Također pogledajte == * [[Grb Turkmenistana]] * [[Zastava Turkmenske SSR]] {{Grbovi Sovjetskih republika}} [[Kategorija:Grbovi republika SSSR-a|T]] [[Kategorija:Turkmenska Sovjetska Socijalistička Republika]] p00iai8uul7z3cpp9b33h2vy3xfnyhw 0 156327 7475685 7376957 2026-06-05T13:08:23Z Tulkas Astaldo 38717 -od strane 7475685 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Coat of arms of Ukrainian SSR.svg|mini|desno|250px|Grb Ukrajinske SSR]] '''Grb [[Ukrajinska SSR|Ukrajinske SSR]]''' je [[14. ožujka]] [[1919.]] godine usvojila vlada Ukrajinske SSR. Grb se temelji na [[grb SSSR-a|grbu SSSR-a]]. Prikazuje simbole poljoprivrede ([[pšenica]]) i u pozadini se nalazi izlazeće sunce, simbol budućnosti ukrajinske nacije. Na grbu se nalaze i [[crvena zvijezda]] i [[srp i čekić]], simboli [[komunizam|komunizma]]. U sklopu grba se nalazi i moto SSSR-a "''Proleteri svih zemalja, ujedinite se!''" napisan na [[ukrajinski jezik|ukrajinskom]] i [[ruski jezik|ruskom jeziku]]. U dnu grba se nalaze natpis "''Українська PCP''". Grb je bio na snazi do [[1992.]], kada je zamijenjen današnjim [[grb Ukrajine|grbom Ukrajine]]. == Grb kroz povijest == {| class="wikitable" ! class="hintergrundfarbe8" colspan="4" |Grb [[Ukrajinska SSR|Ukrajinske SSR]] |- align="center" bgcolor="#FFFFFF" |[[File:Emblem of the Ukrainian SSR (1929-1937).png|170px]] |[[File:Emblem of the Ukrainian SSR (1929-1937) (black version).jpg|170px]] |[[File:Emblem of the Ukrainian Soviet Socialist Republic (1937–1949).svg|170px]] |[[File:Coat of arms of Ukrainian SSR.svg|170px]] |- class="hintergrundfarbe8" align="center" |1919. – 1929. |1929. – 1937. |1937. – 1949. |1949. – 1991. |} == Također pogledajte == * [[Grb Ukrajine]] * [[Zastava Ukrajinske SSR]] {{Grbovi Sovjetskih republika}} [[Kategorija:Grbovi republika SSSR-a|U]] [[Kategorija:Povijest Ukrajine]] 0r5jte3s9e2wavrew55s6rl3svuim0o 0 156328 7475736 6535149 2026-06-05T14:02:52Z Tulkas Astaldo 38717 -od strane 7475736 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:COA Russian SFSR.svg|mini|desno|250px|Grb Ruske SFSR]] '''Grb [[Ruska SFSR|Ruske SFSR]]''' je [[10. srpnja]] [[1918.]] godine usvojila vlada Ruske SFSR, i nekoliko puta je mijenjan. Grb se temelji na [[grb SSSR-a|grbu SSSR-a]]. Prikazuje simbole poljoprivrede ([[pšenica]]) i izlazeće sunce, simbol budućnosti [[rusi|ruske]] nacije. Na grbu se nalaze i [[crvena zvijezda]] i [[srp i čekić]], simboli [[komunizam|komunizma]]. U sklopu grba se nalazi i moto SSSR-a "''Proleteri svih zemalja, ujedinite se!''" napisan na [[ruski jezik|ruskom jeziku]]. U gornjem dijelu grba se nalazi natpis "''PCФCP''" (ruska skraćenica za "''Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika''"). Sličan grb su koristile i [[Autonomne Sovjetske Socijalističke Republike]]. Grb je bio na snazi do [[1993.]], kada je zamijenjen današnjim [[grb Rusije|grbom Rusije]]. == Također pogledajte == * [[Grb Rusije]] * [[Zastava Ruske SFSR]] {{Grbovi Sovjetskih republika}} [[Kategorija:Grbovi republika SSSR-a|R]] [[Kategorija:Povijest Rusije]] [[en:Coat of arms of Russia#1918–1992: Russian SFSR]] [[fr:Armoiries de la Russie#Sous l'URSS]] eg3976gy81cbyupfchwqyt17dmbbpjm 0 156330 7475712 6535147 2026-06-05T13:41:27Z Tulkas Astaldo 38717 -od strane 7475712 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Emblem of the Estonian SSR.svg|mini|desno|250px|Grb Estonske SSR]] '''Grb [[Estonska SSR|Estonske SSR]]''' je [[1940.]] godine usvojila vlada Estonske SSR. Grb se temelji na [[Grb SSSR-a|grbu SSSR-a]]. U sredini grba se nalazi izlazeće [[sunce]] i [[srp i čekić]], simbol [[komunizam|komunizma]]. Iznad njih je [[crvena zvijezda]]. Oko grba se nalaze grana [[crnogorica|crnogorice]] i [[pšenica]]. Oko grba se nalazi traka s motom [[SSSR]]-a "''Proleteri svih zemalja, ujedinite se''", napisana na [[estonski jezik|estonskom]] i [[ruski jezik|ruskom jeziku]], a ispod traka s natpisom "''Eesti NSV''" (Estonska skraćenica za "''Estonska Sovjetska Socijalistička Republika''") Grb je bio na snazi do [[1990.]], kada je zamijenjen današnjim [[grb Estonije|grbom Estonije]]. == Također pogledajte == * [[Grb Estonije]] * [[Zastava Estonske SSR]] {{Grbovi Sovjetskih republika}} [[Kategorija:Grbovi republika SSSR-a|E]] [[Kategorija:Državni simboli Estonije]] [[Kategorija:Estonska Sovjetska Socijalistička Republika]] d5eja86ilbhiffbpwdz7152rycv9sc6 0 156829 7475694 6535145 2026-06-05T13:18:29Z Tulkas Astaldo 38717 -od strane 7475694 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Coat of arms of Azerbaijan SSR.png|mini|desno|250px|Grb Azerbajdžanske SSR]] '''[[Grb]] [[Azerbajdžanska SSR|Azerbajdžanske SSR]]''' je [[1937.]] godine usvojila vlada Azerbajdžanske SSR. Grb se temelji na [[Grb SSSR-a|grbu SSSR-a]]. U sredini grba se nalazi bušač za [[nafta|naftu]] koji predstavlja bogate zalihe nafte u [[Baku]]u, a iza njega se nalazi izlazeće [[sunce]], simbol budućnosti [[Azeri|Azera]]. Iznad se nalaze [[srp i čekić]], kao i [[crvena zvijezda]], oboje simboli [[komunizam|komunizma]]. Oko grba se nalaze [[pamuk]] i [[pšenica]], simboli poljoprivrede. Oko grba se nalazi traka s motom [[SSSR]]-a "''Proleteri svih zemalja, ujedinite se''", kao i traka s natpisom "''Azerbajdžanska Sovjetska Socijalitička Republika''", obje napisane na [[azerski jezik|azerskomu]] i [[ruski jezik|ruskomu jeziku]]. Grb je bio na snazi do [[1992.]], kada je zamijenjen današnjim [[grb Azerbajdžana|grbom Azerbajdžana]]. == Također pogledajte == {{commonscat|Coats of arms of the Azerbaijan Soviet Socialist Republic}} * [[Grb Azerbajdžana]] * [[Zastava Azerbajdžanske SSR]] {{Grbovi Sovjetskih republika}} [[Kategorija:Grbovi republika SSSR-a|A]] [[Kategorija:Azerbajdžanska Sovjetska Socijalistička Republika]] 29vck24h1ck7umd8u9ez17mzyaqc76g 0 156831 7475688 7351254 2026-06-05T13:09:54Z Tulkas Astaldo 38717 -od strane 7475688 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Coat of arms of Latvian SSR.png|mini|desno|250px|Grb Latvijske SSR]] '''Grb [[Latvijska SSR|Latvijske SSR]]''' je [[25. kolovoza]] [[1940.]] usvojila vlada Latvijske SSR. Grb se temelji na [[grb SSSR-a|grbu SSSR-a]]. Prikazuje simbole poljoprivrede ([[pšenica]]) i moreplovstva ([[Baltičko more]]). Na grbu se nalaze i [[zvijezda petokraka]] i [[srp i čekić]], simboli [[komunizam|komunizma]]. U sklopu grba se nalazi i moto SSSR-a "''Proleteri svih zemalja, ujedinite se!''" napisan na [[latvijski jezik|latvijskom]] i [[ruski jezik|ruskom jeziku]]. U dnu grba se nalaze natpis "''Latvijas PSR''". Grb je bio na snazi do [[1990.]], kada je zamijenjen današnjim [[grb Latvije|grbom Latvije]], izvorno usvojenim 1918. == Također pogledajte == * [[Grb Latvije]] * [[Zastava Latvijske SSR]] {{Grbovi Sovjetskih republika}} [[Kategorija:Grbovi republika SSSR-a|L]] [[Kategorija:Latvijska Sovjetska Socijalistička Republika]] tiioiq4glx4kia9hie6sa5ddwe1lu0y 0 156835 7475677 6535148 2026-06-05T12:57:48Z Tulkas Astaldo 38717 -od strane 7475677 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Coat of arms of the Karelo-Finnish SSR (1940-1956).jpg|mini|desno|250px|Grb Karelo-Finske SSR]] '''Grb [[Karelo-Finska SSR|Karelo-Finske SSR]]''' je [[10. veljače]] [[1941.]] godine usvojola vlada Karelo-Finske SSR i bio je u upotrebi sve do sjedinjenja s [[Ruska SFSR|Ruskom SFSR]] 1956. Grb se temelji na [[grb SSSR-a|grbu SSSR-a]]. Prikazuje simbole poljoprivrede (grane [[Obični bor|bora]] i [[raž]]) i lokalni [[reljef]]. Na grbu se nalaze i [[crvena zvijezda]] i [[srp i čekić]], simboli [[komunizam|komunizma]]. U sklopu grba se nalazi i moto SSSR-a "''Proleteri svih zemalja, ujedinite se!''" napisan na [[finski jezik|finskom]] i [[ruski jezik|ruskom jeziku]]. == Također pogledajte == * [[Grb Republike Karelije]] * [[Zastava Karelo-Finske SSR]] {{Grbovi Sovjetskih republika}} [[Kategorija:Grbovi republika SSSR-a|K]] [[Kategorija:Karelija]] awijt24m0apcb4nakg925rpr7bsh1vf 0 161401 7475815 7401554 2026-06-05T16:43:31Z Ame71 128419 Predložak 7475815 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = 3. ligaški rang<br />Republička prvenstva | sezona = 1982./83. | država = {{Z|JUG}} [[SFRJ|Jugoslavija]] | prethodna sezona = [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1981./82.|1981./82.]] | sljedeća sezona = [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1983./84.|1983./84.]] }} Treći rang [[nogomet]]nog prvenstva Jugoslavije u sezoni 1982./83. činile su republičke lige. == Slovenija == {{glavni|Slovenska republička nogometna liga 1982./83.}} {| class="wikitable" !mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[ND Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]] ||26||20||4||2||77||27||+50||44 |- |2. || [[NK Izola|Izola]] ||26||13||5||8||43||34||+9||31 |- |3. || [[NK Šmartno ob Paki|Šmartno]] ||26||13||3||10||47||34||+13||29 |- |4. || [[NK Koper|Koper]] ||26||10||8||8||35||41||−6||28 |- |5. || [[NK Mura Murska Sobota|Mura M. Sobota]] ||26||11||6||9||36||48||−12||28 |- |6. || [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] ||26||10||6||10||33||31||+2||26 |- |7. || [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] ||26||8||10||8||38||39||−1||26 |- |8. || [[NK Stol Virtus|Stol Kamnik]] ||26||10||5||11||40||54||−14||25 |- |9. || [[NK Kovinar Maribor|Kovinar Maribor]] ||26||10||4||12||39||40||−1||24 |- |10. || [[NK Železničar Maribor|Železničar Maribor]] ||26||7||10||9||37||31||+6||24 |- |11. || [[NK Primorje|Primorje Ajdovščina]] ||26||10||5||11||34||38||−4||24 (−1) |- |12. || [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] ||26||9||3||14||39||43||−4||21 |- |13. || [[NK Tabor Sežana|Tabor Sežana]] ||26||6||6||14||36||51||−15||18 |- |14. || [[NK Nafta Lendava|Lendava]] ||26||5||5||16||21||54||−33||14 (−1) |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>[https://www.rsssf.org/tabless/slovhist.html#82 Slovenia - List of Final Tables 1946-1998]</ref><ref name="vremeplov4">[https://forum.sportsport.ba/viewtopic.php?f=6&t=3113&start=280 Vremeplov 4: Ligaška takmičenja od 1945-1992. godine]</ref></small> |} * Slovan (Ljubljana) plasirala se u Drugu saveznu ligu – Zapad.<ref name="vremeplov4"/> == Hrvatska == {{glavni|Hrvatska nogometna liga 1982./83.}} Za sezonu 1983./84. ''Hrvatska liga'' je podijeljena na četiri skupine – ''Istok'', ''Jug'', ''Sjever'' i ''Zapad'', te nitko nije ispao u niži stupanj natjecanja. {| class="wikitable" !mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[HNK Šibenik|Šibenik]] ||30 ||16 ||9 ||5 ||60 ||18 || +42 ||41 |- |2. || [[NK Šparta Beli Manastir|Šparta Beli Manastir]] ||30 ||15 ||7 ||8 ||40 ||32 || +8 ||37 |- |3. || [[NK Metalac Sisak|Metalac Sisak]] ||30 ||14 ||7 ||9 ||46 ||34 || +12 ||35 |- |4. || [[NK Marsonia Slavonski Brod|BSK Slavonski Brod]] ||30 ||10 ||14 ||6 ||28 ||25 || +3 ||34 |- |5. || [[NK Orijent Rijeka|Orijent Rijeka]] ||30 ||12 ||9 ||9 ||47 ||35 || +12 ||33 |- |6. || [[RNK Split|Split]] ||30 ||12 ||7 ||11 ||47 ||43 || +4 ||31 |- |7. || [[NK Istra Pula|Istra Pula]] ||30 ||9 ||12 ||9 ||25 ||30 || −5 ||30 |- |8. || [[NK Belišće|Belišće]] ||30 ||9 ||11 ||10 ||38 ||41 || −3 ||29 |- |9. || [[NK Neretva Metković|Neretva Metković]] ||30 ||8 ||12 ||10 ||31 ||27 || +4 ||28 |- |10. || [[HNK Velebit Benkovac|Velebit Benkovac]] ||30 ||8 ||12 ||10 ||32 ||33 || −1 ||28 |- |11. || [[NK Mladost Petrinja|Mladost Petrinja]] ||30 ||11 ||6 ||13 ||35 ||39 || −4 ||28 |- |12. || [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] ||30 ||10 ||7 ||13 ||24 ||34 || −10 ||27 |- |13. || [[NK Junak Sinj|Junak Sinj]] ||30 ||10 ||7 ||13 ||33 ||58 || −25 ||27 |- |14. || [[NK Sloga Čakovec|Trgocentar Sloga Čakovec]] ||30 ||10 ||6 ||14 ||33 ||44 || −11 ||26 |- |15. || [[NK Slavonija Požega|Slavonija S. Požega]] ||30 ||6 ||12 ||12 ||32 ||36 || −4 ||24 |- |16. || [[NK Zadar|Zadar]] ||30 ||7 ||8 ||15 ||35 ||53 || −18 ||22 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="vremeplov4"/><ref>Ivan Jurić: ''Narona / Neretva : 1919 - 1994'', Metković, 1995., {{ISBN|953-96518-0-8}}, str. 228.</ref></small> |} * Šibenik se plasirao u Drugu saveznu ligu – Zapad.<ref name="vremeplov4"/> == Bosna i Hercegovina == {{glavni|Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine 1982./83.}} {| class="wikitable" !mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[FK Sloga Doboj|Sloga Doboj]] ||30 ||17 ||8 ||6 ||62 ||28 ||+34||40 |- |2. || [[FK Famos Hrasnica|Famos Hrasnica]] ||30 ||16 ||4 ||9 ||62 ||35 ||+27||38 |- |3. || [[FK Rudar Kakanj|Rudar Kakanj]] ||30 ||15 ||6 ||9 ||46 ||24 ||+22||36 |- |4. || [[NK Bosna Visoko|Bosna Visoko]] ||30 ||12 ||9 ||9 ||47 ||37 ||+10||33 |- |5. || [[FK Igman Konjic|Igman Konjic]] ||30 ||13 ||7 ||10 ||37 ||36 ||+1||33 |- |6. || [[FK Budućnost Banovići|Budućnost Banovići]] ||30 ||12 ||7 ||11 ||36 ||31 ||+5||31 |- |7. || [[FK Krajina Cazin|Krajina Cazin]] ||30 ||9 ||12 ||9 ||29 ||38 ||−9||30 |- |8. || [[NK Krivaja Zavidovići|Krivaja Zavidovići]] ||30 ||11 ||8 ||11 ||44 ||38 ||+6||30 |- |9. || [[FK Drina Zvornik|Drina Zvornik]] ||30 ||12 ||6 ||12 ||41 ||42 ||−1||30 |- |10. || [[FK Goražde|Radnički Goražde]] ||30 ||13 ||4 ||13 ||40 ||46 ||−6||30 |- |11. || [[HNK Čapljina|Borac Čapljina]] ||30 ||9 ||11 ||10 ||40 ||29 ||+11||29 |- |12. || [[NK Krajišnik Velika Kladuša|Krajišnik Velika Kladuša]] ||30 ||9 ||11 ||10 ||40 ||38 ||+2||29 |- |13. || [[FK Lokomotiva Brčko|Lokomotiva Brčko]] ||30 ||10 ||9 ||11 ||31 ||30 ||+1||29 |- |14. || [[NK Travnik|Borac Travnik]] ||30 ||11 ||5 ||14 ||26 ||41 ||−15||57 |- |15. || [[NK Elektrobosna Jajce|Elektrobosna Jajce]] ||30 ||8 ||8 ||14 ||22 ||53 ||−31||24 |- |16. || [[FK Sloboda Novi Grad|Sloboda Bosanski Novi]] ||30 ||3 ||5 ||22 ||31 ||88 ||−57||21 |- |colspan="10" align="left"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="vremeplov4"/><ref>[http://fkbuducnostbanovici.blogspot.com/p/arhiv-takmicenja_25.html fkbuducnostbanovici.blogspot.com/, ''Vremeplov'']</ref></small> |} * Sloga (Doboj) postala je član Druge lige − Zapad.<ref name="vremeplov4"/> == Vojvodina == {{glavni|Vojvođanska nogometna liga 1982./83.}} {| class="wikitable" !mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[FK Vrbas|Vrbas]] ||34 ||20 ||10 ||4 ||68 ||27 ||+41||50 |- |2. || [[FK Jedinstvo Novi Bečej|Jedinstvo Novi Bečej]] ||34 ||15 ||11 ||8 ||54 ||33 ||+21||41 |- |3. || [[FK Dinamo Pančevo|Dinamo Pančevo]] ||34 ||14 ||12 ||8 ||52 ||37 ||+15||40 |- |4. || [[FK Crvenka|Crvenka]] ||34 ||15 ||9 ||10 ||56 ||44 ||+12||39 |- |5. || |[[OFK Mladost Apatin|Mladost Apatin]] ||34 ||14 ||10 ||10 ||45 ||41 ||+4||38 |- |6. || [[FK Radnički Zrenjanin|Radnički Zrenjanin]] ||34 ||14 ||10 ||10 ||36 ||37 ||−1||38 |- |7. || [[FK Inđija|Agrounija Inđija]] ||34 ||15 ||7 ||12 ||41 ||46 ||−5||37 |- |8. || [[NK Radnički Bajmak|Radnički Bajmak]] ||34 ||14 ||8 ||12 ||39 ||32 ||+7||36 |- |9. || [[FK Vršac|Vršac]] ||34 ||13 ||9 ||12 ||52 ||48 ||+4||36 |- |10. || [[FK Srem Sremska Mitrovica|Srem S. Mitrovica]] ||34 ||12 ||11 ||11 ||40 ||45 ||−5||35 |- |11. || [[FK Mladost Bački Jarak|Mladost Bački Jarak]] ||34 ||13 ||7 ||14 ||37 ||35 ||+2||33 |- |12. || [[FK Radnički Sombor|Radnički Sombor]] ||34 ||11 ||10 ||13 ||39 ||39 ||0||32 |- |13. || [[FK Bačka Bačka Palanka|Bačka B. Palanka]] ||34 ||12 ||7 ||15 ||53 ||52 ||+1||31 |- |14. || [[FK Radnički Kovin|Radnički Kovin]] ||34 ||12 ||7 ||15 ||58 ||61 ||−3||31 |- |15. || [[FK Jedinstvo Stara Pazova|Jedinstvo Stara Pazova]] ||34 ||13 ||5 ||16 ||35 ||56 ||−21||31 |- |16. || [[FK Rusanda Melenci|Rusanda Melenci]] ||34 ||11 ||6 ||17 ||41 ||66 ||−25||28 |- |17. || [[NK Sever Subotica|Sever Subotica]] ||34 ||5 ||10 ||19 ||35 ||58 ||−23||20 |- |18. || [[FK Hajduk Kula|Hajduk Kula]] ||34 ||4 ||8 ||22 ||34 ||65 ||−31||16 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<small><ref>[https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201978-1983.html SISTEM TAKMIČENJA U JUGOSLAVIJI 1978.-1983.]</ref><ref name="vremeplov4"/><ref>[http://fkvrbas.weebly.com/tabele-fk-vrbasa-od-1969-2007.html fkvrbas.weebly.com, ''Tabele FK Vrbasa 1969-2007''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171021215718/http://fkvrbas.weebly.com/tabele-fk-vrbasa-od-1969-2007.html |date=21. listopada 2017. }}, pristupljeno 21. listopada 2017.</ref></small> |} * Vrbas se plasirao u Drugu saveznu ligu − Zapad == Srbija == {{glavni|Prva srpska nogometna liga 1982./83.}} {| class="wikitable" !mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[FK Kolubara Lazarevac|Kolubara Lazarevac]] ||25||13||8||4||37||13||+24||34 |- |2. || [[FK Sloga Kraljevo|Sloga Kraljevo]] ||25||12||8||5||32||18||+14||32 |- |3. || [[FK Kristal Zaječar|Kristal Zaječar]] ||25||12||6||7||37||25||+12||30 |- |4. || [[FK Budućnost Valjevo|Budućnost Valjevo]] ||25||9||11||5||31||18||+13||29 |- |5. || [[FK Sinđelić Beograd|Sinđelić Beograd]] ||25||12||4||9||28||26||+2||28 |- |6. || [[FK Novi Pazar|Novi Pazar]] ||25||8||10||7||24||23||+1||26 |- |7. || [[FK Jagodina|Jagodina]] ||25||10||6||9||33||33||0||26 |- |8. || [[FK Majdanpek|Majdanpek]] ||25||9||7||9||29||38||−9||25 |- |9. || [[FK Rudar Kostolac|Rudar Kostolac]] ||25||9||6||10||20||23||−3||24 |- |10. || [[FK Železničar Niš|Železničar Niš]] ||25||9||6||10||29||36||−7||24 |- |11. || [[FK Loznica|Loznica]] ||25||6||11||8||26||26||0||23 |- |12. || [[FK Čukarički Beograd|Čukarički Beograd]] ||25||6||9||10||23||29||−6||21 |- |13. || [[FK FAP|FAP Priboj]] ||25||7||7||11||22||33||−11||21 |- |14. || [[FK Mačva Šabac|Mačva Šabac]] ||25||5||11||9||14||30||−16||21 |- |15. || [[FK Radnički Obrenovac|Radnički Obrenovac]] ||25||8||4||13||30||40||−10||20 |- |16. || [[FK 7. juli Vrčin|7. juli Vrčin]] ||25||5||6||14||30||42||−12||16 |- |colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<small><ref>[https://kraljevcani.rs/0130001413051.pdf Ibarske novosti, godina XXVI, broj 1552, 19. maj 1983., str. 12]</ref></small> |} * '''Napomena''' − nepotpuna tablica, na kraju 30. kola: ** Kolubara (Lazarevac) plasirala se u Drugu saveznu ligu − Istok.<ref name="vremeplov4"/> ** U niži rang ispadaju Železničar (Niš), FAP (Priboj) i Mačva (Šabac) == Kosovo == {{glavni|Kosovska nogometna liga 1982./83.}} {| class="wikitable" !mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[KF Ramiz Sadiku|GIK Ramiz Sadiku]] ||34||20||11||3||63||27||+36||51 |- |2. || [[KF Flamurtari Priština|Fljamurtari Priština]] ||34||19||12||3||60||25||+35||50 |- |3. || [[FK Crvena zvezda Gnjilane|Crvena zvezda Gnjilane]] ||34||17||12||5||72||32||+40||46 |- |4. || [[FK Rudar Kosovska Mitrovica|Rudar K. Mitrovica]] ||34||15||11||6||45||32||+13||41 |- |5. || [[FK Rudnik Kišnica|Rudnik Kišnica]] ||34||14||8||12||33||30||+3||36 |- |6. || [[FK Budućnost Peć|Budućnost Peć]] ||34||11||12||11||42||33||+9||34 |- |7. || [[KF Gjakova|Đakova]] ||34||11||12||11||42||40||+2||34 |- |8. || [[FC Ballkani|Balkan Suva Reka]] ||34||12||10||12||44||50||−6||34 |- |9. || [[KF Llapi Podujevo|Lab Podujevo]] ||34||11||11||12||40||48||−8||33 |- |10. || [[KF Kristal Pejë|Kristal Peć]] ||34||11||9||14||44||53||−9||31 |- |11. || [[KF Besa Peć|Besa Peć]] ||34||11||8||15||41||44||−3||30 |- |12. || [[KF Progres-Eksport Prizren|Progres-Eksport Prizren]] ||34||11||8||15||56||64||−8||30 |- |13. || [[KF Lepenci|Lepenac Kačanik]] ||34||9||12||13||30||53||−23||30 |- |14. || [[KF Vushtrria|Kosova Vučitrn]] ||34||13||3||18||61||55||+6||29 |- |15. || [[KF Fushë Kosova|Kosovo Polje]] ||34||11||7||16||43||57||−14||29 |- |16. || [[FK Čelik Uroševac|Čelik Uroševac]] ||34||9||11||14||46||64||−18||29 |- |17. || [[KF Ferizaj|Borac Uroševac]] ||34||9||10||16||30||57||−27||28 |- |18. || [[KF KEK|Elektroprivreda Obilić]] ||34||4||12||18||33||63||−30||20 |- |colspan="10"| '''Gol-razlika 825:827''' |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<small><ref name="vremeplov4"/></small> |} * GIK Ramiz Sadiku (Priština) plasirao se u Drugu saveznu ligu − Istok.<ref name="vremeplov4"/> == Crna Gora == {{glavni|Crnogorska republička nogometna liga 1982./83.}} {| class="wikitable" !mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[FK Berane|Ivangrad]] ||26 ||18 ||5 ||3 ||66 ||23 ||+43||41 |- |2. || [[FK Zeta Golubovci|Zeta Golubovci]] ||26 ||15 ||7 ||4 ||61 ||18 ||+43||37 |- |3. || [[FK Rudar Pljevlja|Rudar Pljevlja]] ||26 ||12 ||7 ||7 ||35 ||36 ||−1||31 |- |4. || [[FK Čelik Nikšić|Čelik Nikšić]] ||26 ||13 ||4 ||9 ||41 ||28 ||+13||30 |- |5. || [[FK Jedinstvo Bijelo Polje|Jedinstvo Bijelo Polje]] ||26 ||11 ||7 ||8 ||38 ||27 ||+11||29 |- |6. || [[FK Titeks Titograd|Titeks Titograd]] ||26 ||10 ||8 ||8 ||38 ||34 ||+4||28 |- |7. || [[FK Mogren Budva|Mogren Budva]] ||26 ||11 ||4 ||11 ||41 ||45 ||−4||26 |- |8. || [[FK Mornar Bar|Mornar Bar]] ||26 ||9 ||8 ||9 ||38 ||47 ||−9||26 |- |9. || [[FK Zabjelo Podgorica|Zabjelo Titograd]] ||26 ||9 ||7 ||10 ||31 ||32 ||−1||25 |- |10. || [[FK Iskra Danilovgrad|Iskra Danilovgrad]] ||26 ||8 ||8 ||10 ||31 ||35 ||−4||24 |- |11. || [[FK Crvena stijena Titograd|Crvena stijena Titograd]] ||26 ||6 ||9 ||11 ||25 ||39 ||−14||21 |- |12. || [[FK Bokelj Kotor|Bokelj Kotor]] ||26 |||8 ||3 ||15 ||26 ||43 ||−17||19 |- |13. || [[FK Arsenal Tivat|Arsenal Tivat]] ||26 ||4 ||7 ||15 ||29 ||52 ||−23||15 |- |14. || Bokakomerc Herceg Novi ||26 ||4 ||4 ||18 ||29 ||70 ||−41||12 |- |colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<small><ref name="vremeplov4"/><ref>Novak Jovanović: ''Fudbalska takmičenja u Crnoj Gori : 1925-1985 '', Cetinje, 1991., UDK: 796.332.093(497.16)"1925/1985", str. 58.</ref> </small> |} * Ivangrad se plasirao u Drugu saveznu ligu − Istok == Makedonija == {{glavni|Makedonska republička nogometna liga 1982./83.}} {| class="wikitable" !mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[FK Belasica Strumica|Belasica Strumica]] ||30||16||11||3||45||29||+16||43 |- |2. || [[FK Kumanovo|Kumanovo]] ||30||14||6||10||49||33||+16||34 |- |3. || [[FK Pobeda Prilep|Pobeda Prilep]] ||30||15||3||12||49||37||+12||33 |- |4. || [[FK Bregalnica Štip|Bregalnica Štip]] ||30||14||5||11||39||29||+10||33 |- |5. || [[FK Ljuboten Tetovo|Ljuboten Tetovo]] ||30||14||5||11||45||36||+9||33 |- |6. || [[FK Vardarski Bogdanci|Vardarski Bogdanci]] ||30||13||7||10||40||38||+2||33 |- |7. || [[FK Borec Veles|Borec Titov Veles]] ||30||12||7||11||34||25||+9||31 |- |8. || [[FK Ohrid|Ohrid]] ||30||14||3||13||45||50||−5||31 |- |9. || [[FK Novaci|REK Bitola Novaci]] ||30||11||7||12||36||32||+4||29 |- |10. || [[FK Kožuf Gevgelija|Kožuf Đevđelija]] ||30||11||7||12||36||37||−1||29 |- |11. || [[FK Sasa|Sasa M. Kamenica]] ||30||10||8||12||34||36||−2||28 |- |12. || [[FK Rabotnički Skoplje|Rabotnički Skoplje]] ||30||8||12||10||31||40||−9||28 |- |13. || [[FK Pobeda Valandovo|Pobeda Valandovo]] ||30||9||10||11||38||50||−12||28 |- |14. || [[FK Napredok Kičevo|Napredok Kičevo]] ||30||10||6||14||36||46||−10||26 |- |15. || [[FK Osogovo Kočani|Osogovo Kočani]] ||30||7||8||15||26||41||−15||22 |- |16. || [[FK Sloga 1934 Vinica|Sloga Vinica]] ||30||7||5||18||29||55||−26||19 |- |colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<small><ref name="vremeplov4"/><ref>[https://www.rsssf.org/tablesf/fyromxhist.html#83 Macedonia - Partial List of Final Tables 1945-1992]</ref></small> |} * Belasica (Strumica) plasirala se u Drugu saveznu ligu − Istok.<ref name="vremeplov4"/> == Unutrašnje poveznice == * [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1982./83.‎]] * [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1982./83.‎‎‎]] * [[Kup maršala Tita 1982./83.‎]] == Vanjske poveznice == * [https://web.archive.org/web/20090209101356/http://hrnogometdb.webs.com/1982_83.html#3rang HRnogomet] * [https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201978-1983.html SISTEM TAKMIČENJA U JUGOSLAVIJI 1978.-1983.] * [https://forum.sportsport.ba/viewtopic.php?f=6&t=3113&start=280 Vremeplov 4: Ligaška takmičenja od 1945-1992. godine] * [http://www.rsssf.com/tablesj/joeg83.html rsssf.com] == Izvori == {{izvori}} {{Sezone 3. stupnja nogometnog prvenstva FNRJ/SFRJ}} {{YU nogomet 1982./83.}} [[Kategorija:Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang|*1982-83]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1982./83.| 3]] o9g02zz94kua86urf5iyjr1lizqwlc2 0 162048 7475654 7336319 2026-06-05T12:27:02Z Tulkas Astaldo 38717 -od strane 7475654 wikitext text/x-wiki {{Infookvir aerodrom | ime = Zračna luka Sarajevo | izvorno ime = Međunarodni aerodrom Sarajevo | slika = Sarajevo Airport 1 2024.jpg | opis = | IATA = SJJ | ICAO = LQSA | vrsta = Civilni aerodrom | vlasnik = | operater = BHDCA (Bosnia and Hezegovina Directorate of Civil Aviation) | grad = Sarajevo, Bosna i Hercegovina | lokacija = Butmir | visina-f = 1708 | visina-m = 521 | koordinate = {{coord|43|49|29|N|018|19|53|E|type:airport|display=title,inline}} | website = [http://www.sarajevo-airport.ba/ Službena stranica] | metar-visina = | metar-staza = | staza1-broj = 12/30 | staza1-dužina-f = 8666 | staza1-dužina-m = 2641 | staza1-površina = asfalt | h1-broj = | h1-dužina-f = | h1-dužina-m = | h1-površina = | stat-god = 2019.<ref>[https://www.sarajevo-airport.ba/Page/Statistika Zračna luka Sarajevo, statistika PDF] (pristupljeno 21. kolovoza 2020.)</ref> | stat1-naziv = Broj putnika | stat1-podatak = 1,143.680 | stat2-naziv = Broj operacija | stat2-podatak = 13.671 | fusnota = }} '''Zračna luka Sarajevo''' je međunarodna i glavna zračna luka [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. ==Povijest i razvoj== Dana 4./5. travnja 1992. kad [[JNA]] zauzima zračnu luku počinje četvorogodišnja [[opsada Sarajeva]] Godine 2005. je odbijen prijedlog bošnjačke uprave za preimenovanjem zračne luke u ''Alija Izetbegović International Airport''. == Zrakoplovne tvrtke i odredišta == {| class="wikitable" !tvrtka !odredišta |- |[[Air Arabia]] |'''Sezonski:''' [[Sharjah internacionalni aerodrom|Sharjah]] |- |[[Air Serbia]] |[[Zračna luka Nikola Tesla|Beograd]] |- |[[Austrian Airlines]] |[[Zračna luka Beč|Beč]] |- |[[Croatia Airlines]] |[[Zračna luka „Franjo Tuđman”|Zagreb]] |- |[[Eurowings]] |[[Zračna luka Köln Bonn|Cologne]], [[Zračna luka Stuttgart|Stuttgart]], [[Zračna luka Berlin Tegel|Berlin]] |- |[[Flydubai|FlyDubai]] |[[Zračna luka Dubai|Dubai]] |- |[[Lufthansa]] |[[Zračna luka Frankfurt na Majni|Frankfurt]] |- |[[Norwegian Air Shuttle]] |[[Zračna luka Stockholm-Arlanda|Stockholm-Arlanda]] '''Sezonski:''' [[Zračna luka Kopenhagen|Kopenhagen]], [[Zračna luka Göteborg Landvetter|Göteborg]], [[Zračna luka Oslo–Gardermoen|Oslo–Gardermoen]] |- |[[Pegasus Airlines]] |[[Zračna luka Sabiha Gökçen|Istanbul]] |- |[[Turkish Airlines]] |[[Zračna luka istanbul|Istanbul]] |- |[[Wizz Air]] |[[Zračna luka Billund|Billund]], Milhaus, [[Zračna luka Köln Bonn|Cologne]], [[Zračna luka Frankfurt-Hahn|Frankfurt]], [[Zračna luka Hamburg|Hamburg]], [[Zračna luka Malmo|Malmo]], [[Zračna luka Trevisto|Trevisto]] |- |[[Qatar Airways]] |[[Zračna luka Hamad|Doha]] |- |[[Flynas]] |'''Sezonski:''' [[Zračna luka kralj Halid|Rijad]], [[Zračna luka kralj Abdulaziz|Džida]] |- |[[Kuwait Airways]] |Kuwait City |- |[[AnadoluJet]] |[[Bodrum]], [[Zračna luka Antalija|Antalija]] |} == Statistika prometa == {| class="wikitable" |- ! '''Godina''' ! Putnika ! Tereta (t) ! Pošte (t) |- |align="center"| 2011. |align="right" | 599.978 |align="right" | 1607,0 |align="right" | 302,0 |- |align="center"| 2012. |align="right" | 580.058 |align="right" | 1526,0 |align="right" | 334,0 |- |align="center"| 2013. |align="right" | 665.638 |align="right" | 1603,0 |align="right" | 400,0 |- |align="center"| 2014. |align="right" | 709.901 |align="right" | 2060,0 |align="right" | |- |align="center"| 2015. |align="right" | 772.904 |align="right" | 4235,0 |align="right" | |- |align="center"| 2016. |align="right" | 838.966 |align="right" | 2865,0 |align="right" | |- |align="center"| 2017. |align="right" | 957.971 |align="right" | 2957,0 |align="right" | |- |align="center"| 2018. |align="right" | 1.046.635 |align="right" | 2508,0 |align="right" | |- |align="center"| 2019. |align="right" | 1.143.680 |align="right" | 2523,0 |align="right" | |- |align="center"| 2020. |align="right" | 249.642 |align="right" | 2461,0 |align="right" | |- |align="center"| 2021. |align="right" | 767.133 |align="right" | 2249,0 |align="right" | |- |align="center"| 2022. |align="right" | 1.377.348 |align="right" | |align="right" | |- |align="center"| 2023. |align="right" | 1.362.007 |align="right" | |align="right" | |- |align="center"| 2024. |align="right" | 1.821.762 |align="right" | |align="right" | |- |align="center"| 2025. |align="right" | |align="right" | |align="right" | |- |} == Izvori == {{izvori}} ==Vanjske poveznice== {{Commonscat|Sarajevo International Airport}} *[http://www.sarajevo-airport.ba Službeno mrežno mjesto] [[Kategorija:Zračne luke u Bosni i Hercegovini|Sarajevo]] [[Kategorija:Građevine u Sarajevu]] [[Kategorija:Promet u Sarajevu]] dvadreg59r26i29gn1v60gujowqm4av 0 163981 7475806 7328676 2026-06-05T16:19:07Z Carsten Steger 259316 Aerial image of Castel del Monte inserted. 7475806 wikitext text/x-wiki {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = Castel del Monte |slika = Castel del Monte - front view.jpg |godina = [[1996.]] <small>(20. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = i, ii, iii |ugroženost = ne |dossier = 398 |država = {{Z+X|ITA}} |karta = Italija |karta-oznaka = Castel del Monte |oznaka-položaj = left |koordinate = {{coord|41|08|41|N|16|27|13|E|display=inline,title}} |karta-opis = Lokacija Castel del Montea u Italiji }}[[Datoteka:Castel del Monte court panoramic view.jpg|mini|lijevo|Panoramska fotografija unutarnjeg dvorišta od 360°]] '''Castel del Monte''' ([[talijanski]]: ''Dvorac na brdu'') je [[srednji vijek|srednjovjekovni]] [[dvorac]] [[Sveto Rimsko Carstvo|rimsko-njemačkog]] cara [[Fridrik II., car Svetog Rimskog Carstva|Fridrika II.]] izgrađen [[1240.]] – [[1249.]] godine u pokrajini [[Apulia]] u južnoj [[Italija|Italiji]]. ==Povijest== Fridrik II. je vjerojatno bio nadahnut [[Oktagon|oktogonalnom]] [[Kupola na stijeni|Kupolom na stijeni]] ([[džamija|džamiji]] u [[Jeruzalem]]u) koju je vidio na svom križarskom pohodu, ali i [[Dvorska kapela Karla Velikog|Dvorskom kapelom Karla Velikog]] u [[Aachen]]u. [[Osmerokut]] vjerojatno predstavlja posredni simbol između [[kvadrat]]a (koji predstavlja zemlju) i kruga (koji predstavlja nebo) - vjerojatno aluzija na Fridrika kao vladara po božjem poslanju. Dvorac je završen [[1249.]] godine i korišten je prije svega kao lovački dom za Fridrika II. do njegove smrti [[1250.]] godine. Kasnije je pretvoren u [[zatvor]], korišten kao sklonište od [[Kuga|kuge]] i naposljetku pao u zaborav. Izvorno je posjedovao [[mramor]]ne zidove i [[stup]]ove koje su pokrali i raznijeli razni vandali. Nakon što je stoljećima bio napušten, otkupila ga je talijanska vlada [[1876.]] godine za sumu od 25,000 [[talijanska lira|lira]], i započela je njegovu restauraciju [[1928.]] godine. Središnji zaplet u romanu "''[[Ime ruže]]''" [[Umberto Eco|Umberta Ecoa]] je srednjovjekovna utvrda ''"Aedificium"'' koja je zasigurno utemeljena na Castelu del Monte. Castel del Monte je upisan na [[UNESCO]]v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] [[1996.]] godine. Castel del Monte se nalazi na stražnjoj strani talijanske kovanice [[Euro|Eura]] od 1 [[cent]]a. ==Arhitektura== [[Datoteka:Casteldelmontepln.png|mini|220px|lijevo|<center>Tlocrt dvorca]] [[Datoteka:Aerial image of Castel del Monte (view from the south).jpg|mini|220px|lijevo|Pogled iz zraka]] Castel del Monte je primjer [[Utvrda|zamka]] koji, jer se nalazi izvan grada, ima snažan obrambeni izgled. To se očituje u dvostrukom zatvaranju prema van, kulama (26 m visokim), ali i zidovima (25 m). Ipak, bitan novi element, više karakterističan za [[Gotika|gotiku]] nego za [[Romanika|romaniku]], je otvaranje u veliko središnje dvorište (promjera 56 metara), ali i nedostatak opkopa oko dvorca i mosta na ulazu. Još jedan detalj koji dokazuje kako je ova građevine zamišljena više kao dvorac za uživanje nego kao obrambena utvrda jesu stubišta u kulama koje vode na drugi kat. Ona su, naime, zakrivljena s desna ulijevo, dok je praksa u srednjem vijeku bila da se stubišta prave zakrivljena slijeva udesno kako bi se onemogućilo eventualnim neprijateljima da idući nagore zamahuju mačevima, dok su branitelji mogli odozgo lagano da se brane zamahujući mačevima u desnoj ruci. Tlocrt utvrde (ali i njenih osam [[kula]]) je izveden isključivom uporabom osmerokuta u strogoj simetriji što ukazuje na geometrijsku kompoziciju. Ulazna vrata plastički su izdvojena i naglašena visokim [[zabat]]om, kapitelima i vijencem. Podjelu unutrašnjosti na dva kata čitamo izvana po uskom zaobljenom vijencu koji obilazi čitavu građevinu i dijeli je vodoravno. ==Izvori== * Jadranka Damjanov, ''Likovna umjetnost II.'', Školska knjiga, [[Zagreb]], [[1994.]] {{ISBN|953-0-20203-2}} ==Poveznice== {{Commonscat|Castel del Monte}} * [[Gotička arhitektura]] ==Vanjske poveznice== *[https://web.archive.org/web/20120306044156/http://www.historiaweb.net/castel_del_monte/gallery_castel_del_monte.html Fotogalerija Castel del Montea] {{Svjetska baština u Italiji}} [[Kategorija:Dvorci u Italiji]] [[Kategorija:Svjetska baština u Italiji]] [[Kategorija:Gotičke utvrde i dvorci]] cgt96lce50gjrpsxyjlfthtqewfizq9 0 164580 7475876 5508348 2026-06-05T20:33:39Z Argo Navis 852 +[[Kategorija:Životinjska razvojna biologija]]; ±[[Kategorija:Zoologija]]→[[Kategorija:Kukci]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7475876 wikitext text/x-wiki <!--ne dolazi taksokvir--> [[Datoteka:Aeshna cyanea - larva (aka).jpg|mini|desno|Ličinka [[vretenca]] modri kralj ''(Aeshna cyanea)'']] [[Slika:Aedes aegypti larva.jpg|mini|desno|Ličinka [[komarci|komarca]] ''(Aedes aegypti)'']] [[Slika:Haswell's Frog - Paracrinia haswelli tadpole.jpg|thumb|lijevo|Punoglavac [[žabe]] ''(Paracrinia haswelli)'']] [[Slika:Lymantria dispar MHNT Chenille.jpg|thumb|left|Gusjenica [[gubari|gubara]]]] [[Datoteka:Engerling Melolontha.jpg|thumb|desno|Ličinka [[Hruštevi|hrušta]] dugačka 5 cm]] '''Larva''' (iz [[latinski|lat.]] ''lar'', plural ''lares'' (rimske božice), izvorno ''maska'') odnosno hrvatski '''ličinka''' u [[zoologija|zoologiji]] je naziv za jedan od prijelaznih oblika od [[jaje|jaja]] do odraslog stadija kod [[životinje|životinja]] koje prolaze kroz proces [[preobrazba (zoologija)|preobrazbe]]. Najpoznatije skupine životinja sa stadijem ličinke su [[kukci]] i [[vodozemci]]. Ličinke [[žabe|žaba]] nazivaju se [[punoglavac|punoglavci]] a [[leptiri|leptira]] [[gusjenica|gusjenice]]. Ličinke se izgledom razlikuju od odrasle životinje, a često imaju i sasvim različit način života. Primjerice, ličinke [[komarci|komaraca]] i [[vretenca|vretenaca]] žive u vodi, dok su odrasli kukci kopnene životinje. Neke životinje veći dio svog života provedu u ovom obliku. Tako [[hruštevi]] kao ličinke žive dvije do pet godina, dok je život odraslih kukaca ograničen na samo par tjedana. Još ekstremniji je slučaj nekih vrsta iz reda [[vodencvjetokrilaši|vodencvjetova]], kojima odrasle jedinke žive samo nekoliko sati. No, postoje i vrste koje još u stadiju ličinke dostižu spolnu zrelost i nikada ne dovrše [[preobrazba (zoologija)|preobrazbu]] ([[neotenija]]), na primjer meksički [[vodozemci|vodozemac]] [[aksolotl]]. [[Kategorija:Kukci]] [[Kategorija:Životinjska razvojna biologija]] 1gz4wlh9a4pag4y1sti8x8w3s0z18e7 0 166534 7475870 7307247 2026-06-05T19:50:27Z Walter9 37319 dodana kategorija 7475870 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Vrana |vrsta = naselje |slika = |opis slike = |županija = {{Z+X|ZDŽ}} |općina = [[Pakoštane]] |najbliži grad = |površina = 65,9 |visina = |z. širina = 43.956 |z. dužina = 15.562 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 778 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 23211 Pakoštane |pozivni broj = +385 (0)23 |autooznaka = ZD |web = |bilješke = }} '''Vrana''' je naselje u sastavu Općine Pakoštane u blizini [[Vransko jezero (Dalmacija)|Vranskog jezera]]. Pripada [[Ravni kotari|Ravnim kotarima]]. == Zemljopisni položaj == Nalazi se na 43° 57' 23" sjeverne zemljopisne širine i 15° 33' 43" istočne zemljopisne dužine, sjeverno od Vranskog jezera, 6 km od Pakoštana, 13 km istočno od [[Biograd]]a te nekoliko kilometara zračne udaljenosti od jadranske obale. Graniči s naseljima [[Radašinovci]], [[Pristeg]], [[Donje Ceranje]], [[Miranje]] i [[Donja Jagodnja]] (u sastavu Grada Benkovca) te naseljima Pakoštane i Biograd na Moru. == Upravna organizacija == Upravno pripada općini [[Pakoštane]] u [[Zadarska županija|Zadarskoj županiji]]. == Povijest == {{Glavni|Stari grad Vrana}} ===Srednji vijek=== U latinskim izvorima Vrana se nazivala ''Aurana'', ''Laurana'' i ''Arauzona''. Sama tvrđava oko koje se kasnije razvilo naselje spominje se već u 9. stoljeću te je bila posjed hrvatskih kraljeva. U 11. stoljeću ondje se nalazio benediktinski samostan sv. Grgura, koji je kralj [[Dmitar Zvonimir]] darovao [[1076.]] Svetoj Stolici. Razlog zbog kojeg je [[Dmitar Zvonimir|Zvonimir]] vranskom samostanu namijenio vodeću ulogu u [[Grgur VII.|crkvenom reformskom pokretu]] su gospodarska snaga i značajan strateški položaj - blizina najvažnijih gradova Zadra, Biograda i Nina. Izravna papinska vlast značila je izuzeće iz nadležnosti lokalnih crkvenih i svjetovnih velikaša, pa se Vrana brzo razvija u novi centar moći, a vranski prior postaje značajan politički čimbenik. U Vrani su se nalazili i znakovi kraljevskog dostojanstva kojim su se služili papinski legati prilikom krunidbe hrvatskih i hrvatsko-ugarskih vladara. [[Templari]] preuzimaju upravu gradom, samostanom i njegovim imanjem [[1136.]] sve do ukinuća reda [[1312.]] kada prelazi u ruke [[Ivanovci|ivanovaca]]. U osobi [[Vranski priorat|vranskog priora]] posebno u doba (priorata) hrvatskog bana [[Ivan Paližna|Ivana Paližne]] skoncentrirana je velika crkvena, politička i vojnička moć. Zbog čestih sukoba između knezova i kraljeva s jedne strane, te [[ban]]ova i vranskog priora s druge, hrvatsko-ugarski su kraljevi uz suglasnot pape hrvatske banove posebnom uredbom imenovali i titulom [[Vranski priorat|vranskog priora]]. [[Datoteka:Vrana Lazius.png|200px|minijatura|desno|Vrana na zemljovidu iz 16. stoljeća]] Kada je [[Ladislav Napuljski]] 1409. godine prodao [[Dalmacija|Dalmaciju]] [[Mletačka Republika|Mletačkoj Republici]] za 100.000 dukata i Vrana dolazi pod mletačku vlast. U to vrijeme nastaje [[Vranski zakonik]], važan povijesni dokument iz 15. stoljeća, a sastavljen je od 33 članka. Vrijedio je za područje Vrane i okolice te pokazuje administrativno-sudsko ustrojstvo toga tvrđavskog naselja s jakim elementima hrvatskog običajnog prava. Pisan je arhaičnim talijanskim jezikom, a zaključak latinskim. U Vrani su rođena dva znamenita majstora renesanse iz koji su se školovali i djelovali u Italiji: graditelj [[Lucijan Vranjanin|Lucijan]] i kipar [[Franjo Vranjanin|Franjo Laurana]] (Vranjanin). === Osmanska vlast === Poslije [[Mohačka bitka|Mohačke bitke]] [[1526.]] ne postoji više organiziranog otpora osmanskoj najezdi. Padom Knina i Ostrovice Osmanlijama je otvoren put prema Zadru, Ninu i Vrani, koju Mlečani nisu mogli dostatno utvrditi i braniti. Zbog straha od Osmanlija, domaće stanovništvo napušta Vranu i bježi u selo [[Betina|Betinu]] na otoku [[Murter]]u, a djelomice i u južnu Istru. I danas Betinjani imaju velike masline u »Modravama« na prevlaci između mora i [[Vransko jezero|Vranskog jezera]] koje je ostalo pod mletačkom vlašću. Vrana pada u osmanske ruke [[1537.]] godine. Grad i podgrađe naseljavaju se isključivo muslimanskim življem, a okolicu nastanjuje vlaško stanovništvo. [[Osmanlije]] su zauzimanjem temeljito preuredili tvrđavu držeći u njoj posadu od 150 pješaka i 100 konjanika. U upravnom pogledu Vrana je pripadala najprije [[Kliški sandžak|Kliškom]], pa Ličkom a zatim [[Krčki sandžak|Krčkom sandžaku]] i Skradinskom kadiluku, a njome su upravljale osmanske velikaške obitelji iz roda [[Atlagić]]a i [[Durakbegović]]a. [[Jusuf Mašković]], vjerojatno porijeklom iz Vrane ili [[Pakoštane|Pakoštana]], za osmanske vlasti postao je »silahdar« (čuvar oružja na sultanovom dvoru), a nedugo zatim se strelovito uspinje i postaje drugi [[vezir]] i sultanov savjetnik. Godinu dana poslije imenovan je ''kapudar-bašom'', admiralom turske flote, te je za sobom ostavio važan spomenik osmanskog graditeljstva u Vrani. Naime, pred kraj službe, a i bojeći se sudbine većine dostojanstvenika na sultanovom dvoru, odlučio je podići svratište za karavane i trgovce, [[Maškovića Han|Maškovića han]], danas najzapadniji postojeći svjetovni turski spomenik u Europi. Oko njega melioracijskim radovima uređena su polja. Maškovićevom smrću 1645. obustavljena je gradnja i han je stajao nedovršen i zapušten sve do 2013. Tijekom [[Kandijski rat|Kandijskog rata]], Mlečani su nakratko zauzeli Vranu [[1647.]], no kako su se nakon primirja ipak morali povući, topovima su uvelike srušili vranske utvrde i građevine. Kad je u svibnju 1683. godine novi krčki sandžak-beg stigao u Vranu, pokušao je podignuti namete svojim podanicima, što su oni odbili. Odmah se okupilo oko 400 ljudi iz Vrane i okolnih mjesta i dalo na znanje sandžak-begu da se povuče prema Kninu, inače će upotrijebiti silu. Uskoro se sandžak-beg povukao prema u Knin odakle se sporio s Mlečanima o pravnim odnosima i posjedu zemlje. U listopadu 1683., izbijanjem [[Morejski rat|Morejskog rata]], lokalno stanovništvo se pobunilo te konačno oslobodilo Vranu. Prilikom konačnog oslobođenja Vrane u mjestu su zatečene tri džamije koje su odmah skupa s utvrdom porušene. === Novi vijek === Nakon oslobođenja od Osmanlija te polaganog oslobađanja čitavog zaleđa, Vrana gubi svoje veliko srednjovjekovno značenje te postaje tek omanje seosko naselje. Vranskim dobrom od 1752. pa sve do 1868. upravljaju plemići [[Borelli Vranski|Borelli-Vranski]], nakon čega postaje državno dobro. Borelliji nastoje oko unaprjeđenja poljoprivrede i podizanja prihoda od svog posjeda te uvode nove kulture, alate i tehnike obrade. Naselili su i određeni broj seljaka podrijetlom iz talijanske regije Furlanija. Godine 1770. [[Hrvatska pod Mletcima|mletačka vlast]] prokopala je kanal (danas poznat kao ''Prosika'') kojim je Vransko jezero spojeno s morem, posušile su se močvare i poljodjelstvo je opet obnovljeno. [[Malarija]] je ipak ostala veliki problem sve do početka dvadesetog stoljeća. === Drugi svjetski rat === Izbijanjem rata u travnju 1941. Vranu, kao i ostatak Ravnih kotara, okupiraju i prisvajaju Talijani. Postaje dio [[Guvernatorat Dalmacija|Zadarske provincije]] u sastavu Općine Benkovac. Talijanska vlast pokreće val nasilja i represije nad mještanima, oduzimanja stoke i hrane te provodi politiku [[Talijanizacija|talijanizacije]]. Talijanskoj vojsci i [[Dobrovoljačka antikomunistička milicija|dobrovoljačkim paravojnim postrojbama u njihovoj službi]] suprotstavljaju se partizani, vršeći diverzije i sabotaže te napade. U rujnu 1943., kapitulacijom Italije, Vrana nominalno ulazi u sastav NDH, no sve je veća vojna i civilna vlast Nijemaca. Jačanjem narodnooslobodilačkog pokreta, [[Maškovića Han|Maškovića han]] postaje vojna točka i uporište njemačke i ustaške posade. Prema povjesničaru umjetnosti [[Cvito Fisković|Cvitu Fiskoviću]], "iznakazili su mu i oštetili zidine gradeći zaklone i puškarnice."<ref>{{Citiranje časopisa |author=Cvito Fisković |title=Dalmatinski spomenici i okupator |url=https://hrcak.srce.hr/143421 |date=1946-12-23 |journal=Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji |volume=1 |issue=1 |pages=3–31 |language=hr |accessdate=2021-04-20}}</ref> U ožujku 1944. ustaše su ubili trinaest članova srpske obitelji u Vrani, što je odjeknulo sjevernom Dalmacijom.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Mateo Bratanić, Tomislav Ražnjević |title=Partizanska propaganda na zadarskom području 1943. – 1945. s naglaskom na ulogu komunističke partije hrvatske |url=https://hrcak.srce.hr/170603 |date=2016-12-15 |journal=Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru |issue=58 |pages=383–437 |language=hr |accessdate=2021-04-20}}</ref> Nakon oslobođenja krajem 1944., na kraće vrijeme je uspostavljen kažnjenički zavod Vrana. Osuđeni suradnici okupatora ili pripadnici četničkih i ustaških postrojbi služili su kaznu na Poljoprivrednom dobru Vrana.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Zdravko Matić |title=Djelovanje suda za zaštitu nacionalne časti Hrvata i Srba u Hrvatskoj 1945. – osvrt na Srednjodalmatinski okrug i presudu Mati Podrugu iz Dicma |url=https://hrcak.srce.hr/211530 |date=2018-12-06 |journal=Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru |issue=60 |pages=351–383 |id=10.21857/yrvgqtkl39 |language=hr |accessdate=2021-04-20}}</ref> == Gospodarstvo == Razvijeno je ratarstvo. U Vrani djeluje tvrtka "Vrana d.o.o." sa sjedištem u Biogradu na Moru, koja se bavi peradarstvom i povrtlarstvom, s prihodima od 65 milijuna kuna u 2019. godini. == Stanovništvo == 2011. naselje Vrana brojilo je 790 stanovnika. 2001. naselje Vrana brojilo je 724 stanovnika, od čega se 708 (98%) osoba izjasnilo kao Hrvati, 10 (1,4%) kao Srbi, uz 16 ostalih. 1991. naselje Vrana brojilo je 1249 stanovnika, od čega se 991 (79%) osoba izjasnilo kao Hrvati, 229 (18,3%) kao Srbi, uz 29 ostalih.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.p-portal.net/graf/stanovnistvo/Ustroj2001.html |title=Narodnosni sastav stanovništva Hrvatske od 1880. do 2011 godine prema teritorijalnoj podjeli iz 2001. godine |work=www.p-portal.net |accessdate=2021-04-20}}</ref> {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Vrana |p1857=426 |p1869=365 |p1880=312 |p1890=311 |p1900=334 |p1910=517 |p1921=630 |p1931=641 |p1948=885 |p1953=996 |p1961=1125 |p1971=1222 |p1981=1204 |p1991=1249 |p2001=724 |p2011=790 |p2021=778 |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Znamenitosti == [[Datoteka:Grb Vrana.jpg|200px|minijatura|desno|Grb naselja Vrana, usvojen 2013. Odražava bogatu povijest mjesta kroz grbove Templara, Ivanovaca, papinsku tijaru te krunu hrvatskih kraljeva]] *U blizini se nalazi [[Vransko jezero (Dalmacija)|Vransko jezero]], koje je dobilo ime po ovom mjestu. To je najveće prirodno jezero u Hrvatskoj. *[[Maškovića Han|Maškovića han]], najzapadniji i najočuvaniji svjetovni [[Osmansko Carstvo|osmanski]] spomenik u Europi. Konačno dovršen i obnovljen 2014. *Ostatci [[Stari grad Vrana|grada Vrane]] iz srednjeg vijeka, kada je u Vrani bila skoncentrirana velika politička i crkvena moć. *Ostatci [[Dalmacija (rimska provincija)|rimskog]] [[akvadukt]]a koji je opskrbljivao Jader (Zadar) vodom iz obližnjeg izvora<ref>Mišel KALAJŽIĆ: [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20030502/zadar03.asp Vransko jezero - turistički valorizirati!], Slobodna Dalmacija, petak, 2.5.2003.</ref><ref>{{Citiranje weba |title=akvedukt, |url=https://enciklopedija.hr/clanak/1281 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža}}</ref> == Poznate osobe == * [[Ivan Paližna]] (-1391.), hrvatski ban i vranski prior, stolovao u Vrani * [[Lucijan Vranjanin|Lucijan Vranjanin (Laurana)]] (o. 1430. – 1502.), renesansni kipar i slikar * [[Franjo Vranjanin|Franjo Vranjanin (Laurana)]] (o. 1420. – 1479.), arhitekt i graditelj * [[Toma Ilirik]], franjevac, katolički reformator 15. i 16. st. * [[Ivan Vranski|Ivan iz Vrane]] (admiral mletačke vojske) * [[Jusuf Mašković]] (1604. – 1645.), vezir i zapovjednik osmanske flote * [[Manfred Borelli Vranski]] (1839. – 1914.), političar i gospodarstvenik == Zanimljivosti == *Prema jednoj od legendi, hrvatski [[templari]] su u Vrani sakrili i zakopali veliko blago, a u tom su blagu bile i zlatne kočije. Navodno su postojale namjere JNA za iskopavanja u Vrani, nadajući se da će se dočepati templarskog blaga, što je zaustavio rat. == Literatura == * David Alberto Murolo; ''Storie della Vrana: destini incrociati tra arte e guerra: Luciano e Francesco Laurana, Giovanni Vrana, Yusuf Maskovic'', REMEL, Ancona, 2016 - [http://id.sbn.it/bid/ANA0504191] * Grga Novak i Vjekoslav Maštrović, ''Povijest Vrane – političko, kulturno i privredno značenje vrane kroz stoljeća'', Zadar: Institut JAZU Zadar, 1971. * Lelja Dobronić, Templari i ivanovci u Hrvatskoj, ''Dom i svijet'' (Zagreb), 2002. * Braća Vranjani i vransko područje tijekom povijesti, Zbornik radova, Zadar: Ogranak Matice hrvatske u Zadru, 2017. === Ostali projekti === {{WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = |commonscathr = |wikivrste = |wikivrstehr = |wikizvor = Prisega kralja Zvonimira (Wikizvor) |wikizvor_autor = |wječnik = |wikiknjige = |wikicitat = }} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.selo-vrana.com/ Mrežna stranica mjesnog odbora Vrana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121230004759/http://www.selo-vrana.com/ |date=30. prosinca 2012. }} *[http://www.opcina-pakostane.hr/pages/places/povijest.html Povijest Vrane] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141209174433/http://www.opcina-pakostane.hr/pages/places/povijest.html |date=9. prosinca 2014. }} *[http://zeljko-heimer-fame.from.hr/hrvat/hr-mo.html#hr-za-pk-vr O grbu Vrane, Željko Heimer] {{Pakoštane}} {{Portal Hrvatska}} [[Kategorija:Naselja u Zadarskoj županiji]] [[Kategorija:Templari]] [[Kategorija:Borelli]] {{GLAVNIRASPORED:Vrana (Biograd na Moru)}} agln8lah4w3eptuskau2n0pa86r1zw6 0 169882 7475936 6967617 2026-06-05T22:50:32Z Croxyz 205325 /* Vanjske poveznice */ 7475936 wikitext text/x-wiki {{Trener/izbornik/igrač | ime = Ronald Koeman | slika = [[Datoteka:Ronald Koeman (2014) (cropped).jpg|250px]] | opis slike = | država = | puno ime = Ronald Koeman | nadimak = ''Tintin, Sneeuwvlokje'' (Snježna pahulja) | datum rođenja = [[21. ožujka]] [[1963.]] | mjesto rođenja = [[Zaandam]], [[Nizozemska]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | visina = | težina = | trenutačni klub = {{NogRep|NIZ}} | broj u klubu = | pozicija = izbornik, kao igrač [[vezni igrač (nogomet)|vezni]] i [[Branič (nogomet)|branič]] | ugovor = | mlade godine = | juniorski klubovi = | godina = 1980. – 1983.<br />1983. – 1986.<br />1986. – 1989.<br />1989. – 1995.<br />1995. – 1997. | profesionalni klubovi = [[FC Groningen|Groningen]]<br />[[AFC Ajax|Ajax]]<br />[[PSV Eindhoven|PSV]]<br />[[FC Barcelona|Barcelona]]<br />[[Feyenoord Rotterdam|Feyenoord]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}90 {{0}}{{0}}(33)<br />{{0}}{{0}}94 {{0}}{{0}}(23)<br />{{0}}{{0}}98 {{0}}{{0}}(51)<br />{{0}}192 {{0}}{{0}}(67)<br />{{0}}{{0}}61 {{0}}{{0}}(19) | godine u reprezentaciji = 1982. – 1994. | reprezentacija = {{NogRep|NIZ}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}78 {{0}}{{0}}(14) | godine treniranja = 1997. – 1998.<br />1998. – 2000.<br />2000. – 2001.<br />2001. – 2005.<br />2005. – 2006.<br />2006. – 2007.<br />2007. – 2008.<br />2009.<br />2011. – 2014.<br />2014. – 2016.<br />2016. – 2017.<br />2018. – 2020. <br />2020. – 2021. <br> 2023. – ''danas'' | klubovi = {{NogRep|NIZ}} (asistent)<br />[[FC Barcelona|Barcelona]] (asistent)<br />[[Vitesse Arnhem|Vitesse]]<br />[[AFC Ajax|Ajax]]<br />[[S.L. Benfica|Benfica]]<br />[[PSV Eindhoven|PSV]]<br />[[Valencia C.F.|Valencia]]<br />[[AZ Alkmaar]]<br />[[Feyenoord Rotterdam|Feyenoord]]<br />[[Southampton F.C.|Southampton]]<br />[[Everton F.C.|Everton]] <br />{{NogRep|NIZ}}<br />[[FC Barcelona|Barcelona]] <br> {{NogRep|NIZ}} | medalje = | napomena = | ažurirano = 13. lipnja 2024. }} '''Ronald Koeman''' ([[Zaandam]], [[21. ožujka]] [[1963.]]) bivši je [[Nizozemska|nizozemski]] [[nogomet]]ni [[branič (nogomet)|branič]], a sada nogometni trener.<ref>[http://sportsport.ba/ino_fudbal/koeman-ponosan-sam-sto-cu-trenirati-everton/197538 Koeman: Ponosan sam što ću trenirati Everton</ref> Trenutačno je izbornik [[Nizozemska nogometna reprezentacija|Nizozemske]]. Brat je bivšeg trenera Feyenoorda [[Erwin Koeman|Erwina Koemana]] i sin bivšeg [[Nizozemska nogometna reprezentacija|nizozemskog reprezentativca]] [[Martin Koeman|Martina Koemana]]. Bio je poznat po izvođenju [[Slobodni udarac (nogomet)|slobodnih udaraca]] i točnim dugim loptama. == Trofeji == === Igrački trofeji === * [[Nizozemska nogometna reprezentacija|Nizozemska]]: ** '''[[Europska nogometna prvenstva]] ''' (1): [[ Europsko prvenstvo u nogometu – SR Njemačka 1988.|1988.]] * [[Ajax Amsterdam]]: ** '''[[Eredivisie]]''' (1): [[1984.]]/85. ** '''[[KNVB Kup]]''' (1): 1985./86. * [[PSV Eindhoven]]: ** '''[[Eredivisie]]''' (2): [[1987.]]/1988., [[1988.]]/89. ** '''[[KNVB Kup]]''' (2): 1987./88., 1988./89. ** '''[[UEFA Liga prvaka]]''' (1): [[1987.]]/88. * [[FC Barcelona]]: ** '''[[La Liga]]''' (4): [[La Liga 1990./91.|1990./91.]], [[La Liga 1991./92.|1991./92.]], [[La Liga 1992./93.|1992./93.]], [[La Liga 1993./94.|1993./94.]] ** '''[[Copa del Rey]]''' (1): 1989./90. ** '''[[Supercopa de España]]''' (3): 1991./92., 1992./93., 1994./95. ** '''[[UEFA Liga prvaka]]''' (1): [[1991.]]/92. ** '''[[Europski superkup]]''' (1): [[1992.]] === Trenerski trofeji === * [[Ajax Amsterdam]]: ** '''[[Eredivisie|Dutch Eredivisie]]''' (2): 2001./02., 2003./04. ** '''[[KNVB Kup]]''' (1): 2001./02. ** '''[[Johan Cruijff-schaal]]''' (1): 2002./03. * [[PSV Eindhoven]]: ** '''[[Eredivisie]]''' (1): [[Eredivisie 2006./07.|2006./07.]] * [[SL Benfica]]: ** '''[[SuperCup Cândido de Oliveira]]''' (1): 2005./06. * [[Valencia CF]]: ** '''[[Copa del Rey]] ''' (1): [[Copa del Rey 2007./08.|2007./08.]] === Trenerska statistika === {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !rowspan="2"|Nac !rowspan="2"|Momčad !rowspan="2"|Dol. !rowspan="2"|Odl. !colspan="8"|Statistika |- !U!!P!!N!!P!!Pob %!!GD!!GP!!+/- |- |{{Z|NIZ}} |[[Vitesse Arnhem]] ||2000. ||2001. ||34||16||11||7||47,06 %||56||43||+13 |- |{{Z|NIZ}} |[[Ajax Amsterdam]] ||2001. ||2005. ||136||97||22||17||71,32 %||322||130||+192 |- |{{Z|POR}} |[[SL Benfica]] ||2005. ||2006. ||34||20||7||7||58,82 %||51||29||+22 |- |{{Z|NIZ}} |[[PSV Eindhoven]] ||2006. ||2007. ||34||23||6||5||18,18 %||75||25||+50 |- |{{Z|ŠPA}} |[[Valencia CF]] ||2007. ||2008. ||22||4||6||12||61,54 %||19||35||–16 |- |colspan="4"|''' Ukupno''' ||'''260'''||'''160'''||'''52'''||'''48'''||'''{{#expr:160/260*100 round 2}}%'''||'''523'''||'''262'''||'''+261''' |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{commonscat|Ronald Koeman}} *[http://www.wereldvanoranje.nl/profielen/profiel.php?id=1028 Ronald Koeman – statistika i profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303192956/http://www.wereldvanoranje.nl/profielen/profiel.php?id=1028 |date=3. ožujka 2016. }} {{Redoslijed| |prethodnik = {{Z|ŠPA}} [[Quique Sánchez Flores]] |gl_članak_funkcija = [[Valencia CF|Treneri Valencije]]<br />[[2007.]] – [[2008.]] |nasljednik = {{Z|ŠPA}} [[Salvador González Marco]] }} {{Treneri Valencie C.F.}} {{Sastav Nizozemska 1988 EP}} {{Sastav Nizozemska 1990 SP‎}} {{Sastav Nizozemska 1992 EP}} {{Sastav Nizozemska 1994 SP}} {{Sastav Nizozemska 2024. EP}} {{Sastav Nizozemska 2026 SP}} {{GLAVNIRASPORED:Koeman, Ronald}} [[Kategorija:Nizozemski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Ajaxa]] [[Kategorija:Nogometaši Barcelone]] [[Kategorija:Nogometaši Feyenoorda]] [[Kategorija:Nogometaši FC Groningena]] [[Kategorija:Nogometaši PSV-a]] [[Kategorija:Nizozemski nogometni treneri]] [[Kategorija:Treneri Valencije C.F.]] 44bt4g3ngajgiwcl1x4fiyemj3hq78p 0 174932 7475696 6979163 2026-06-05T13:19:25Z Tulkas Astaldo 38717 -od strane 7475696 wikitext text/x-wiki {{Infookvir brana | ime = Brana Peruća | Službeno ime = HE Peruća | Slika = Energetsko postrojenje HE Peruća.JPG | Opis slike = Energetsko postrojenje HE Peruća | slika_lokacijska_karta_država = Hrvatska | slika_lokacijska_karta_opis = Brana Peruća na zemljovidu [[Hrvatska|Hrvatske]] | Država = {{Z+X|HRV}} | Lokacija = [[Hrvace]], [[Splitsko-dalmatinska županija]] | Vodotok = [[Cetina]] | Koordinate = {{coord|43|47|44|N|16|35|45|E|display=title,inline}} | Status = Operativna | Cijena = | Graditelj = [[Konstruktor]], [[Geotehnika (tvrtka)|Geotehnika]] | Početak gradnje = [[1956.]] | Završetak gradnje = [[1958.]] | Saniranje = [[2002.]] – [[2008.]] | Rušenje = | Vlasnik = [[Vlada RH]] | Vrsta brane = nasuta s [[beton]]skom oblogom | Visina brane = 67 [[Metar|m]] | Duljina brane = 467 m | Debljina vrha = | Debljina baze = | Polumjer krivulje = | Zapremnina brane = 925.000 [[m³]] | Ispust = [[Cetina]] | Vrsta preljeva = pomoćni bočni preljev<br>sigurosni preljev na kruni | Kapacitet preljeva = 120 [[m³/s]] | Stvara = [[Perućko jezero]] | Zapremnina = 565,250.000 [[m³]] | Površina = 20,1 [[km²]] | Površina slijeva = 3700 [[km²]] | Navodnjava = | Duljina = ~20 km | Maksimalna širina = ~4 km | Maksimalna dubina = 65 m | Maksimalna razlika dubine = | Nadmorska visina = 361,5 m | Upravitelj = [[Hrvatska elektroprivreda]] | U pogonu od = [[1960.]] | Istek licencije = | Planirana razgradnja = | Vrsta elektrane = pribranska [[hidroelektrana]] | Hidraulična glava = 47-56,5 [[Metar|m]] | Turbine = 2 x 30 MW [[Francis turbina|Francis]] | Instalirana snaga = 60 MW | Maksimalna snaga = 61,4 MW | Neto snaga = 49,4 MW | Godišnja proizvodnja = 203 milijuna [[KWh]] | Web stranica = [http://www.elektroprojekt.hr/hdvb/Katastar/Katastar%20-%20Peruca.htm www.elektroprojekt.hr]<br>[http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/hidroelektrane/jug/peruca.aspx www.hep.hr] }} '''Hidroelektrana Peruća''' ili '''HE Peruća''' je pribranska [[hidroelektrana]] na rijeci [[Cetina|Cetini]] sagrađena [[1960.]] godine netom nakon izgradnje brane [[1958.]] godine sa snagom od 41,6 MW na dva generatora od 20,8 MW, koja je poslije renoviranja nakon što je bila minirana tijekom [[Domovinski rat|domovinskog rata]] pojačana na 61,4 MW na dva generatora od 30,7 MW.<ref>{{Citiranje rada |type=završni rad |title=Analiza rada termoelektrane i hidroelektrane na Peruči |url=https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:235:015652 |publisher=Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu |date=2019-09-25 |accessdate=2021-11-04 |first=Domagoj |last=Mrla}}</ref> '''Brana Peruća''' je sagrađena na suženome dijelu kanjona rijeke Cetine između sela [[Satrić]] i [[Gornji Bitelić]] na nekih cca 25 km od izvora. Namjena brane je ostvarenje [[Perućko jezero|akumulacije vode]] za rad hidroelektrane tijekom sušnog razdoblja godine, te rješavanje problema velikih voda u kišnom razdoblju godine koje uzrokuje poplave u [[Hrvatačko polje|Hrvatačkome polju]] i [[Sinjsko polje|Sinjskom polju]]. == Gradnja == Prije izgradnje brane na zemljištu koje je bilo predviđeno za gradnju u popriječnom presjeku je izvršeno injektiranje prirodnih pukotina betonom, glinom, kamenjem, šljunkom i pijeskom. Ti radovi su izvedeni radi sprječavanja propusnosti terena oko brane pri visokim vodostajima kada se stvara mogućnost da zbog velikog pritiska vodene mase osipanje poroznog materijala u kršu i prodorom vode kroz isti. Brana je sagrađena po projektu tvrtki [[Elektroprojekt d.d.]] i [[Geoexpert]] iz [[Zagreb]]a, a izvođači radova su bili tvrtke [[Konstruktor]] i [[Geotehnika]], te je nakon završetka radova brana bila duga 467 metara, visoka 67 metara te imala volumen od 925 000 m³. U samu branu je ugrađena poprilična količina prirodnog materijala i to naročito [[ilovača|gline]] koja je kao materijal gotovo vodonepropusna. Nakon što je brana nasuta na njoj je navučena [[beton]]ska ovojnica koja je spriječila osipanje nasutog materijala. Na brani se nalaze tri ispusta za vodu: * glavni ispust u samom koritu rijeke i najnižoj točki same brane reguliran klapnom na [[hidraulika|hidraulični pogon]] * pomoćni ispust na desnoj strani brane * sigurnosni ispust koji se nalazi na samoj kruni brane i koristi se za preljev vode preko brane pri velikim vodostajima. == Posljedice izgradnje == Zbog izgradnje brane nastala je umjetna akumulacija vode velike površine koja tijekom cijele godine ima dovoljno zaliha vode da je postala jezero [[Perućko jezero|Peruća]] s cca 20 km² površine pri maksimalnom vodostaju. Na tom zemljištu je [[SFRJ|država]] izvršila [[nacionalizacija|nacionalizaciju]] i seljacima iz mjesta [[Vrlika]], [[Garjak]], [[Koljane]], [[Kosore]], [[Ježević]], [[Laktac]], [[Dabar (Hrvace)|Dabar]], [[Vučipolje (Hrvace)|Vučipolje]], [[Zasiok]], [[Gornji Bitelić]], [[Rumin]], [[Hrvace]], [[Satrić]], [[Potravlje]], [[Maljkovo]], [[Otišić]] i [[Maovice]] oduzeta većinom bez naknade za izgubljenu vrijednost. Poplavljivanjem područja gdje je jezero sada većina stanovništva se premjesila na viša područja planina [[Svilaja|Svilaje]], [[Dinara|Dinare]] i [[Debelo brdo (Dinara)|Debelog brda]] ali zbog toga se i dosta stanovnika odselilo iz ovog kraja. Područje koje je popljavljeno je bilo bogato [[šuma]]ma, [[vinograd]]ima, [[oranica]]ma i [[livada]]ma, a rijeka je u tom dijelu sliva imala živopisan utjecaj na krajolik uz više [[slap]]ova i jezerca te brojne [[vodenica|mlinove]]. == Povijest brane == === Pokušaj miniranja brane u Domovinskom ratu === {{glavni|Miniranje i pokušaj rušenja brane na Perući}} Tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] HE Peruća je bila pod [[okupacija|okupacijom]] pobunjenih Srba, [[Četnici|četnika]] i [[JNA]] koji su regulirali radom HE i brane te prijetili rušenjem brane zajedno s HE.[[Datoteka:Spomenik HV Ante Buljan.jpg|mini|Spomenik poginulom vojniku HV Anti Buljanu u neposrednoj blizini brane|lijevo]]Tijekom [[Operacija Peruća|operacije Peruća]], dana [[28. siječnja]] [[1993.]]<ref>Ervin Nonveiller: [http://www.hgd-cgs.hr/glasnik/prof-dr-ervin-nonveiller-minirana-je-nasuta-brana-peru%C4%8Da/?lang=HR Minirana je nasuta brana Peruča], [[Hrvatsko geotehničko društvo]], HDMTT [[Hrvatsko društvo za mehaniku tla i temeljenje]], g. II. br. 2. svibnja 1993.</ref>, na zapovijed zapovjednika pobunjenih hrvatskih Srba [[Mile Novaković]]a, brana je [[miniranje i pokušaj rušenja brane na Peruči|minirana]] u cilju rušenje.<ref name="SD">(H): [http://www.slobodnadalmacija.hr/Svijet/tabid/67/articleType/ArticleView/articleId/299464/Default.aspx Izmaknuo pravdi. Naredio miniranje Peruče: umro Mile Novaković, zapovjednik tzv. Srpske vojske Krajine], Slobodna Dalmacija, 14. rujna 2015., pristupljeno 16. rujna 2015.</ref> U ovoj [[terorizam|terorističkoj]] akciji brana je, pri najvećem zabilježenom [[vodostaj]]u, minirana je s 30 tona [[eksploziv]]a, pri čemu je poginuo hrvatski branitelj Ante Buljan. Premda teško oštećena nije se srušila zbog načina na koji je izgrađena te loše planiranog miniranja. Smatra se da je miniranjem brane na sedam mjesta od kojih četiri u samoj jezgri, tj. središtu brane nije bilo uspješno jer se jezgra brane od gline zbog eksplozije slijegla sama od sebe i održala branu na mjestu, a same površinske eksplozije nisu nanijele toliku štetu zbog brze akcije [[HV]] i zatrpavanja rupa te otvaranja ispusta na brani tijekom kolovoza 1992. godine koje je izveo engleski časnik postrojba [[UNPROFOR]]a [[Mark Nicholas Gray]].<ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/200599/Default.aspx Intervju Slobodne Dalmacije s Markom Nicholasom Grayem]</ref> Postrojenje HE Peruča je nakon miniranja u cijelosti bilo potopljeno i naplavljeno [[mulj]]em i ostalim naplavnim materijalom te teško oštećeno od samog miniranja jer su se od sedam miniranih mjesta na sklopu brane i HE dva bila na samom postrojenju HE. Da je miniranje bilo uspješno u donjem slivu rijeke Cetine bilo bi što izravno što neizravno ugroženo više od pedeset tisuća stanovnika Cetinske krajine i porječja sve do ušća Cetine u [[Omiš]]u; vodenoj stihiji izloženi bi bili Sinj, Trilj i Omiš.<ref name="izručenje Đukića" /> Minirana brana urušila se i oštetila, a samo zahvaljujući pravovremenoj intervenciji radnika [[HEP]]-a spriječeno potpuno potapanje i dovođenje u opasnost života.<ref name="izručenje Đukića" /> Hrvatska je protiv skupine osumnjičenika otvorila istragu 1993. godine, a 13. prosinca 1995. podignula optužnicu za rušenje brane na Perući. Postupak se vodi pred Županijskim sudom u Splitu. Optuženi su zapovjednik 21. brigade 9. kninskog korpusa JNA [[Borislav Đukić]], a optužnicom su još obuhvaćeni zapovjednik 9. kninskog korpusa JNA [[Ratko Mladić]], zapovjednik tvz. Srpske vojske krajine [[Mile Novaković]] (umro rujna 2015.) te zapovjednik svih pograničnih postrojbi "krajinske milicije" [[Milan Korica]]. Optužba tereti Mladića i Novakovića da su 28. siječnja 1993. izdali nalog Đukiću i Korici o postavljanju velike količine eksploziva za rušenje brane Peruča.<ref name="izručenje Đukića">HINA: [http://www.index.hr/vijesti/clanak/hrvatska-ce-zatraziti-izrucenje-djukica-optuzenog-za-rusenje-brane-na-peruci-/831809.aspx Hrvatska će zatražiti izručenje Đukića optuženog za rušenje brane na Peruči ], index.hr, 20. srpnja 2015., pristupljeno 17. rujna 2015.</ref> Jedan od optuženih i osuđenih u odsustvu [[Mile Novaković]] umro je prije izručenja, 14. rujna 2015. godine.<ref name="SD"/> === Obnova brane === [[Datoteka:Brana HE Peruca.jpg|mini|lijevo|220px|Brana HE Peruća]] S obnovom brane je početo automatski nakon oslobođenja jer je razorena brana prijetila urušavanjem pa je nasipavanjem materijala (gline) na površinski dio brane to spriječilo. Glina je iskopana i dovezena na branu s površine zemljišta u privatnom vlasništvu te su po završetku radova oštećeni građani zatražili od države pravičnu naknadu te je u sudskom postupku određena višemilijunska novčana odšteta. Sa sanacijom brane to jest vraćanjem u prvobitno stanje kreće se nakon potpisivanja ugovora između izvođača radova [[Konstruktor inženjering]]a te vlasnika brane [[HEP]]-a. Za sanaciju brane Peruća, idejni, glavni i izvedbeni projekt, 1996., kao voditelj projekta zaslužan je prof. dr. sc. [[Josip Rupčić]], dipl. ing. građevine. Nakon sanacije brane od miniranja pristupilo se i obnovi postrojenja HE u koje je tvrtka [[HEP]] uložila oko 130 milijuna [[kuna (novac)|kuna]]. Pri renoviranju HE [[2003.]] godine išlo se i na proširenje proizvodnje to jest pojačavanje jakosti hidroelektrane jer je nova tehnologija to omogućavala da je nakon renoviranja snaga HE se popela na 60 MW i to na dva generatora po 30 MW. Obnavljanje i revitalizaciju pogona HE izveli su [[Slovenija|slovenski]] [[Litostroj]] i [[zagreb]]ački [[Končar]] u suradnji s nekoliko manjih tvrtki kooperanata kao što je [[Brinel]] iz [[Trilj]]a. == Zanimljivosti == Brana i HE Peruća su tijekom razdoblja prije Domovinskog rata smatrani strateškim objektom od državne važnosti. Zbog toga je objekt bio zaštićen u širem području ogradom s bodljikavom žicom a područje oko same brane zasađeno gustom borovom šumom. U blizini brane strogo je bilo zabranjeno fotografiranje, kretanje i zadržavanje bez dozvoljenja to jest posebnih dozvola koje bi izdavala vojna uprava sa sjedištem u Sinju. Premda je preko krune brane sagrađena prometnica kojom su povezana naselja s južne i sjeverne strane jezera Peruća, i ta prometnica predstavljala i još uvijek je najbliža poveznica tih naselja, ista je rijetko korištena zbog rigoroznog sistema kontrole kretanja. == Agregati == Postrojenje HE ima dva agregata<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/hidroelektrane/jug/peruca.aspx |title=Podaci pri HEP-u |archive-url=https://web.archive.org/web/20110831020435/http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/hidroelektrane/jug/peruca.aspx |archive-date=31. kolovoza 2011. |access-date=10. studenoga 2008.}}</ref>: * '''Agregat A''' uključen u pogon nakon revitlizacije 2005. godine : [[Francis turbina]] karakteristika Q_i = 60 m³/s; H_{max n} = 56,5 m : Sinkroni generator karakteristika S_n = 34 MVA; U_n = 10,5 kV; cos φ = 0,9 * '''Agregat B''' uključen u pogon nakon revitalizacije 2008. godine : Francis turbina karakteristika Q_i = 60 m³/s; H_{max n} = 56,5 m : Sinkroni generator karakteristika S_n = 34 MVA; U_n = 10,5 kV; cos φ = 0,9 ==Slike== <gallery perrow="3" widths="250"> Slika:HE Peruca 1.jpg|Hidroelektrana Peruća. Slika:HE Peruca 2.jpg|Hidroelektrana Peruća. Slika:HE Peruca 3.jpg|Brana i Hidroelektrana Peruća. </gallery> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://energetika-net.hr/naslovna/vijesti/3379 Najava završetka remonta HE Peruča] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210218232420/https://maxcdn.bootstrapcdn.com/font-awesome/4.4.0/css/font-awesome.min.css |date=18. veljače 2021. }} * [http://www.vjesnik.com/html/2002/11/29/Clanak.asp?r=gos&c=1 Novinski napis o revitalizaciji HE Peruča] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050529044520/http://www.vjesnik.com/html/2002/11/29/Clanak.asp?r=gos&c=1 |date=29. svibnja 2005. }} * [http://www.slobodnadalmacija.hr/Split-%C5%BEupanija/tabid/76/articleType/ArticleView/articleId/23443/Default.aspx Novinski napis o nesređenim vlasničkim odnosima zemljišta gdje je izgrađena HE Peruča] * [http://dns1.vjesnik.hr/Html/2002/12/01/Clanak.asp?r=gos&c=2 Vijesnik: 130 milijuna kuna za rekonstrukciju] * [http://www.elektroprojekt.hr/hdvb/Katastar/Katastar%20-%20Peruca.htm Peruča akumulacija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090201011256/http://elektroprojekt.hr/hdvb/Katastar/Katastar%20-%20Peruca.htm |date=1. veljače 2009. }} * [https://web.archive.org/web/20080916201340/http://www.centardomovinskograta.hr/1993.html Kronologija akcija HV] * [http://www.dugirat.com/index2.php?option=content&do_pdf=1&id=5829 15.obljetnica pokušaja rušenja brane]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * [http://www.domovinskirat.hr/foto/displayimage.php?album=212&pos=3 Ratna fotogalerija minirane brane]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * [http://www.konstruktor-split.hr/djelatnosti/Objektienergetike/HidroelektranaPeru%C4%8Da/tabid/917/Default.aspx Izvještaj o sanaciji brane od izvođača radova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080605061634/http://www.konstruktor-split.hr/djelatnosti/Objektienergetike/HidroelektranaPeru%C4%8Da/tabid/917/Default.aspx |date=5. lipnja 2008. }} * [http://70.47.61.225/energetika/vijesti/3871 Ošteta za eksplatiranu glinu za sanaciju brane poslije miniranja]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * Brana Peruća, Stvarne i moguće posljedice miniranja, Zagreb, lipanj 1998, Hrvatski žrtvoslov - zbornik radova Prvog hrvatskog žrtvoslovnog kongresa, str. 595-602, pregledni rad. [[Kategorija:Hidroelektrane na Cetini|Peruća]] 4e4roolhmj8o7ep0eks0eyhr0igt9r9 0 179683 7475906 7207479 2026-06-05T21:23:22Z Divna Jaksic 974 7475906 wikitext text/x-wiki {{stil}} {{redirect|RAF}} [[Datoteka:Air Force Ensign of the United Kingdom.svg|300px|mini|Zastava Kraljevskih zračnih snaga]] '''Royal Air Force''' (kratica '''RAF''') ili '''Kraljevske zračne snage''' je naziv za britansko [[ratno zrakoplovstvo]] utemeljeno [[1. travnja]] [[1918.]] godine.<ref>{{Citiranje weba |title=RAF - RAF Timeline 1918-1929 |url=http://www.raf.mod.uk/history/raftimeline19181929.cfm |date=2012-08-12 |accessdate=2020-09-14 |archive-date=12. kolovoza 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120812113116/http://www.raf.mod.uk/history/raftimeline19181929.cfm |url-status=bot: unknown }}</ref> [[Velika Britanija]] je ujedinjenjem svih ratnih zrakoplova u jednu posebnu granu vojske prva osnovala ratno zrakoplovstvo, tj. Kraljevske zračne snage ([[Engleski jezik|engl]]. ''Royal Air Force''). == Drugi svjetski rat == Prvo djelovanje RAF-a u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] dogodilo se na području [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] u obrani od njemačkog [[Luftwaffe]]a. [[Treći Reich]] se poslije Francuske okomio na Veliku Britaniju i time je želio uništiti svu prijetnju [[nacizam|nacizmu]] sa zapada. Ideja mu je bila da zrakoplovstvom uništi svu [[Britanska kraljevska ratna mornarica|britansku mornaricu]] i kopnenu vojsku, što bi olakšalo iskrcavanje njemačkim postrojbama u Veliku Britaniju. == Vidi još == *[[Luftwaffe]] *[[Ratno zrakoplovstvo SAD-a]] *[[Saudijsko ratno zrakoplovstvo]] == Izvori == {{Izvori}} ==Vanjske poveznice== {{commonscat|Royal Air Force}} * [http://www.raf.mod.uk/ Službena stranica RAF-a] {{mrva-vojska}} [[Kategorija:Oružane snage Ujedinjenog Kraljevstva|Ratno zrakoplovstvo]] [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo po državama|Ujedinjeno Kraljevstvo]] el2gnypnu8dtje4mml5zl99aa5xwr1h 0 180279 7475887 7353399 2026-06-05T21:07:16Z Divna Jaksic 974 7475887 wikitext text/x-wiki {{otheruses2|[[Bajadera (razdvojba)]]}} {{Infookvir hrana | ime = Bajadera | slika = [[Datoteka:BajaderaKrash.jpg|250px]] | opis slike = [[Kraš d.d.|Kraš]]eve bajadere | drugo_ime = | mjesto_podrijetla = | regija/država = | kreator = | vrsta = slastice | temperatura = hladno | glavni_sastojci = [[šećer]]<br>[[orasi]]<br>[[keksi]]<br>[[margarin]]<br>[[čokolada]] | podvrste = | kalorije = | ostalo = }} '''Bajadera''' je [[Praline|pralina]] od [[nugat]]a koji je obogaćen [[badem]]om, [[lijeska|lješnjacima]] ili [[orah|orasima]] koji joj daju specifičan i prepoznatljiv okus. Bajadera je u Hrvatskoj proizvod koji se najviše veže uz ime [[tvornica|tvornice]] konditorskih proizvoda [https://www.kras.hr/ Kraš d.d.] iz [[Zagreb]]a. Zahvaljujući svom okusu i međunarodnoj priznatosti, Bajadera je jedan od prvih hrvatskih proizvoda koji nosi oznaku ''Izvorno hrvatsko''. Ime je dobila prema orijentalnoj plesačici, a oblik praline i njezin dizajn čine Bajaderu jednom od najpoznatijih hrvatskih slastica. Kraševa receptura je zaštićena. Bajaderu čini spoj nougata od lješnjaka i badema. Kao proizvod postoji gotovo od samih početaka Kraševe proizvodnje. == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Bajadera}} *[https://www.kras.hr/hr/proizvodi/bombonijere/bajadera Kraš Bajadera] * [http://www.kopack.hr/pdf/bajadera.pdf Stroj za pakiranje Bajadera] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304102413/http://www.kopack.hr/pdf/bajadera.pdf |date=4. ožujka 2016. }} * [https://web.archive.org/web/20111115005837/http://receptizakolace.net/bajadera/ Drugi recept za bajaderu] [[Kategorija:Slastice]] [[Kategorija:Hrana i piće u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Izvorno hrvatsko]] sh7n9zaa5phndop7xpga483r2wnmfz3 10 180545 7475634 6742657 2026-06-05T12:09:03Z Etiktov 253954 Ažurirano 7475634 wikitext text/x-wiki {{Navigacija |naziv = Bliskoistočni sukob |naslov-style = background:#eeeeee |naslov = [[Bliskoistočni sukob]] |popis1 = [[Pobuna Arapa 1936. – 1939.]] • [[Arapsko-izraelski rat 1948.]] • [[Sueska kriza]] • [[Šestodnevni rat]] • [[Rat iscrpljivanja]] • [[Jomkipurski rat]] • [[Operacija Opera (Izrael)|Operacija Opera]] • [[Libanonski rat 1982.]] • [[Južnolibanonski sukob 1982. – 2000.]]• [[Operacija Drvena noga]] • [[Intifada|Prva Intifada]] • [[Druga Intifada]] • [[Izraelsko-libanonski rat 2006.]] • [[Operacija Orchard]] • [[Rat u Gazi (2008. – 2009.)|Rat u Gazi 2008. – 2009.]] • [[Operacija Stup od oblaka]] • [[Operacija Čvrsta stijena]] • [[Rat u Gazi]] • [[Iransko-izraelski rat]] • [[Rat u Iranu 2026.|Iranski rat]] • [[Libanonski rat 2026.]] }} <noinclude> {{tl-sort}} [[Kategorija:Skupni vojni predlošci]] [[Kategorija:Skupni povijesni predlošci]] </noinclude> 7tgqjksklucr3xjc71zwslqxfh3cmxk 0 182286 7475737 7429517 2026-06-05T14:03:35Z Tulkas Astaldo 38717 -od strane 7475737 wikitext text/x-wiki {{dz}} {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Bunić |vrsta = naselje |slika = |opis slike = |županija = {{Z+X|LSŽ}} |općina = [[Udbina]] |najbliži grad = |površina = 63,6 |visina = |z. širina = 44.678 |z. dužina = 15.635 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 96 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 53235 Bunić |pozivni broj = |autooznaka = |web = |bilješke = }} '''Bunić''' je naselje u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]], u sastavu Općine [[Udbina]], [[Ličko-senjska županija]]. == Povijest i znamenitosti == Naselje krase zidine poznate [[rimokatolička Crkva|Rimokatoličke crkve]] Blažene Djevice Marije<ref name="Hrsvijet">[http://www.hrsvijet.net/index.php/.../index.php?option=com_content&view=article&id=4162:poziv-na-obnovu-sruene-katolike-crkve-u-krbavi&catid=43:glas-hrsvijeta&Itemid=151 Hrsvijet.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110920090822/http://www.hrsvijet.net/index.php/.../index.php?option=com_content&view=article&id=4162:poziv-na-obnovu-sruene-katolike-crkve-u-krbavi&catid=43:glas-hrsvijeta&Itemid=151 |date=20. rujna 2011. }} Vlade Lozić: Poziv na obnovu srušene katoličke crkve u Krbavi, 14. travnja 2010., pristupljeno 29. studenoga 2010.</ref> koja je spomenikom kulture prve kategorije. Polovicom 1746. dok je bio kapetan, [[Gideon Ernst Laudon]] dao je [[pošumljavanje|pošumiti]] živi pijesak u [[Krbavsko polje|Krbavskom polju]] nedaleko od Bunića. Taj je gaj hrastova danas poznat kao Laudonov gaj.<ref>{{Citiranje weba |title=Gideon Ernst Laudon |url=https://enciklopedija.hr/clanak/35602 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža}}</ref> Mjesto je jako stradalo u [[Drugi svjetski rat|Drugome svjetskom ratu]] od [[četnici|četnika]] (ličkih Srba<ref name="Hrsvijet"/>) koji su protjerali ili pobili<ref name="Hrsvijet"/> većinu [[Hrvati|Hrvata]], a crkvu znatno oštetili. U Drugome svjetskom ratu i još više [[Jugokomunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata|poslije rata]], jugokomunisti i velikosrbi su ubijanjem uništili župu u Buniću.<ref name="Kukec">Lički pop Alojzije Kukec: [https://issuu.com/starine.com.hr/docs/lika_cijela_knjiga_web_issuu ''Ratni vihor u Gospiću i okolici''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190619034240/https://issuu.com/starine.com.hr/docs/lika_cijela_knjiga_web_issuu |date=19. lipnja 2019. }}, ur. i predgovor Goran Moravček, Issuu.com, Nakladnik Inicijativa za zaštitu baštine Kastav, 2013., {{ISBN|978-953-56683-3-6}}, str. 16</ref> Popis stanovništva Like i Krbave iz 1712. bilježi da u Buniću živi 96 vlaških obitelji.<ref>http://www.skdprosvjeta.com/pdf/9.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201111230446/http://www.skdprosvjeta.com/pdf/9.pdf |date=11. studenoga 2020. }} Karl Kaser, POPIS LIKE I KRBAVE 1712. GODINE, (prijevod s njemačkog: Sanja Lazanin), 2003. str. 19</ref> U tijeku (stanje 2017.) je obnova rimokatoličke crkve, teško oštećene tijekom Drugog svjetskog rata.<ref name="Hrsvijet" /><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.lika-online.com/bude-li-sredstava-ove-godine-zavrsetak-zvonika-na-crkvi-u-bunicu/ |title=Bude li sredstava ove godine završetak zvonika na crkvi u Buniću |date=2017-02-10 |access-date=2021-10-27 |website=lika-online.com}}</ref> ==Stanovništvo== * [[2011.]] – 133 * [[2001.]] – 136 * [[1991.]] – 399 (Srbi – 368, Hrvati – 20, Jugoslaveni – 5, ostali – 6) * [[1981.]] – 527 (Srbi – 407, Jugoslaveni – 90, Hrvati – 23, ostali – 7) * [[1971.]] – 685 (Srbi – 638, Hrvati – 27, Jugoslaveni – 16, ostali – 4) {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Bunić |p1857=1554 |p1869=1676 |p1880=1642 |p1890=1761 |p1900=1941 |p1910=1784 |p1921=1941 |p1931=1670 |p1948=921 |p1953=887 |p1961=806 |p1971=685 |p1981=527 |p1991=399 |p2001=136 |p2011=133 |p2021=96 |napomena=Od 1857. do 1880. dio podataka sadržan je u naselju Šalamunić. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} ==Poznate osobe== U Buniću je rođen hrvatski glumac [[Rade Šerbedžija]] kao i poznata hrvatska novinarka [[Mirjana Rakić]]. ==Izvori== * CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005. {{izvori}} ==Vanjske poveznice== *[http://gospic.hbk.hr/content/view/1532/2/ Bunić danas]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} {{Mrva-naselje hr}} {{Udbina}} [[Kategorija:Naselja u sastavu Općine Udbina]] 21qahjhmre4wulkq9ambe1wlz467fzq 14 184451 7475875 3113349 2026-06-05T20:28:34Z Hortenzija2024 325563 Prijedlog 7475875 wikitext text/x-wiki {{GLAVNIRASPORED:Nepotpuni popisi}} [[Kategorija:Popisi|*]] [[Kategorija:U izradi]] Kod dvoraca i utvrda trebalo bi dodati one koji više ne postoje, da li kao posebni popis ili u već postojeći? ij2o3bkljwcwkz3txswg3qsls6m0cvx 0 189322 7475723 7064418 2026-06-05T13:51:04Z Tulkas Astaldo 38717 -od strane 7475723 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Contactlenzen Confortissimo.JPG||mini|desno|Par kontaktnih leća postavljenih konkavnom stranom prema gore]] [[Datoteka:ColorContactLens.JPG|mini|desno|Svijetlo plave kontaktne leće za jednodnevno nošenje, u originalnom pakovanju]] '''Kontaktne leće''' su korektivne, kozmetičke, ili terapijske leće stavljene na [[Rožnica|rožnicu]] [[Oko|oka]]. Moderne meke kontaktne leće su izumili češki kemičari Otto Wichterle i Drahoslav Lim, kao i prvi [[gel]] koji je korišten kao materijal za njihovu izradu. Kontaktne leće obično služe korektivnoj svrsi kao i uobičajene [[naočale]], ali neke su lagane i na prvi pogled nevidljive - mnoge komercionalne leće su blijedo plave boje sto ih čini vidljivijima kad se urone u tekućine za čišćenje i pohranu. Neke kozmetičke leće su namjerno obojene da bi izmijenile boju oka. Ustanovljeno je da 125 milijuna ljudi diljem svijeta koristi leće (2%), uključujući 28 do 38 milijuna u SAD-u i 13 milijuna u [[Japan]]u. Vrste leća koje se propisuju se dosta razlikuju među državama, primjerice tvrdih leća je propisano više od 20% u Japanu, Nizozemskoj i Njemačkoj, no manje od 5% u Skandinaviji. Ljudi se odlučuju na nošenje kontaktnih leća zbog mnogo razloga, često zbog njihovih karakteristika, poput naizgledne nevidljivosti i praktičnosti. Uspoređujući ih s naočalama, kontaktnim lećama manje smetaju vremenske nepogode, ne zamagljuju se i osiguravaju veće vidno polje. Pogodnije su za sportske aktivnosti. No, neka oftalmološka stanja poput [[keratokonus]]a i anizokorije ne mogu biti ispravljene lećama. == Povijest == [[Datoteka:Adolf Fick.png|mini|Adolf Fick je 1887. po prvi put uspješno koristio kontaktne leće, načinjene od puhanog stakla]] Adolf Fick je 1887. bio prvi koji je uspješno postavio kontaktne leće, koje su bile načinjene od smeđeg stakla. [[Leonardo da Vinci]] je često hvaljen za radove o općim principima kontaktnih leća u svom radu iz [[1508.]] ''Codex of the eye, Manual D'', gdje je opisivao metodu direktne promjene moći rožnice stavljajući oko u zdjelu vode. No Leonardo ipak nije preporučio svoju ideju za ispravljanje vida - više se zanimao za mehanizam [[akomodacija|akomodacije]] oka. [[René Descartes]] je postavio svoju ideju 1636., koristeći staklenu cijev punu tekućine koju je postavio u direktni kontakt s rožnicom. Drugi kraj je bio sastavljen od čistog stakla, oblikovan da popravi vid, no ideja je bila nepraktična i neuporabljiva, jer treptanje nije bilo moguće. Izvodeći eksperimente u vezi mehanizma akomodacije, znanstvenik Thomas Young je 1801. godine konstruirao ''čašicu za oko'' punu tekućine, kao preteču modernih kontaktnih leća. Na bazi te očne čašice, Young je postavio mali mikroskop. No, Youngov izum, kao ni Leonardov, nije bio sastavljen da popravi pogreške u refrakciji oka. John Herschel je u svojim bilješkama Enciklopedije Metropolitane iz 1845., je predložio dvije ideje za korekciju vida: ''sferična kapsula stakla punjena životinjskom hladetinom'', te ''model rožnice'' koji se može postaviti na ''neku vrstu transparentnog medija''. Iako Herschel nikad nije testirao svoje ideje, njih su kasnije bili unaprijeili neki neovisni izumitelji kao sto su Mađar Dallos (1929.), koji je usavršio metodu pravljenja kalupa sa živog oka. To je omogućilo izradu leća koje su po prvi put pristajale obliku pravog oka. Godine 1887. njemački puhač stakla, F.E. Muller proizveo je prvo podnošljivo pokrivalo za oko kroz koje se moglo vidjeti. Iduće godine, njemački fiziolog Adolf Eugen Fick je konstruirao i postavio prve uspješne kontaktne lece. Dok je radio u [[Zürich]]u, opisao je afokalne kontaktne ljuskice za bjeloočnicu, kojima je mjesto bilo na manje osjetljivom obruču tkiva oko rožnice, i ispitivao je njihovo postavljanje, najprije na zečevima, pa na sebi, te potom na maloj grupi dobrovoljaca. Te su leće bile izrađene od teškog smeđeg stakla i bile su promjera 18-21mm. Prazan prostor između rožnice i stakla Fick je ispunio s otopinom dekstroze. Publicirao je svoj rad, ''Contactbrille", u časopisu Archiv für Augenheilkunde u ožujku 1888. Fickove leće su bile velike, nespretne, i mogle su biti nošene samo nekoliko sati. August Müller u Kielu, u Njemačkoj, je ispravio svoju vlastitu kratkovidnost s pogodnijom kontaktnom lećom od smeđeg stakla iz svoje vlastite izrade 1888. godine. Također u 1887, Louis J. Girard je izumio sličnu formu bjeloočničnih kontaktnih leca, koje su nastale iz puhanoga stakla, i ostale su jedina forma kontaktnih leća sve do 1930-tih kada je bio izumljen polimetil-metakrilat (PMMA ili Perspex/Plexiglas), omogućujući razvitak plastičnih kontaktnih leća po prvi put. 1936, optometričar William Feinbloom je predstavio plastično-staklene, lakše i pogodnije leće. 1949 su razvijene prve ''rožnične'' leće. Bile su mnogo manje od prethodnih bjeloočničnih leća, i bile su postavljene samo na rožnici za razliku od bjeloočničnih koje su zauzimale cijelu vidljivu površinu oka, i mogle su biti nošene do 16 sati dnevno. PMMA rožnične leće su postale prve leće s masivnim odazivom 1960-tih. Jedna važna mana PMMA leća je da zrak ne može proći kroz leću i ne dolazi do spojnice i rožnice, što može uzrokovati određen broj kliničkih problema. Pri kraju [[1970-ih]], te tijekom 1980-tih i 1990-tih, određen broj ipak tvrdih materijala koje propuštaju kisik je bio razvijen kako bi se prevladao problem. Zajedno se ovi polimeri nazivaju ''RGP'' materijalima ili lećama, po [[Engleski jezik|engl.]] "rigid gas permeable". Iako svi navedeni tipovi leća – bjeloočnični, PMMA i RGP, se mogu kolektivno nazivati teškim, ili tvrdim lećama, termin teške se danas koristi za originalne PMMA leće koje se još uvijek ponekad koriste i nose, dok se naziv tvrde može koristiti za bilo koji navedeni tip leća. Teške (PMMA) leće su zapravo podvrsta tvrdih leća. Ponekad naziv ''gas permeable'' (one koje propuštaju kisik), se koristi za RGP leće, ali to moze biti zavaravajuće, jer meke leće također propuštaju kisik omogućavajući mu da dođe do površine oka. Važan preokret u mekim lećama su napravili češki kemičari Otto Wichterle i Drahoslav Lim koji us izdali djelo ''hidrofilni gel za biološku uoptrebu'' u časopisu ''Priroda'' 1959. To je vodilo do pojave prvih mekih leća u nekim zemljama u 1960-ima i do prvog odobrenja Američke udruge za hranu i administracije (FDA) ''Soflens'' materijala 1971. godine. Te su leće uskoro češće propisivane nego tvrde leće, uglavnom zbog veće udobnosti mekih leća, za usporedbu, tvrde leće zahtijevaju period adaptacije prije nego što se postigne puna udobnost. Polimeri od kojih su izgrađene meke leće su se još poboljšali idućih 25 godina, posebice u povećanju intenziteta permeabilnosti kisika mijenjajući sastav polimera. Godine 1999. se dogodio važan korak u razvoju leća - puštanje prvog silikonskog hidrogela na tržište. Ti novi materijali su utjelovili prednosti silikona, koji ima veliku permeabilnost za kisik, s udobnošću i kliničkim performansom konvencionalnog hidrogela koji se upotrebljavao zadnjih 30 godina. [[Datoteka:Contacteye.png|mini|Kontaktne leće, osim onih kozmetičkih, sasvim su nevidljive kad se stave na oko]] == Vrste kontaktnih leća == Kontaktne leće mogu se podijeliti na više načina. === Prema funkciji === ==== Korektivne kontaktne leće ==== {{glavni|Korektivna leća}} Korektivne kontaktne leće su leće konstruirane u svrhu korekcije vida. Kod mnogih ljudi naime postoji nepodudarnost između refrakterne sposobnosti oka i duljine oka, što dovodi do refrakterne greške. Leća neutralizira takvu nepodudarnost te ostvaruje točan fokus svijetla na retinu. Stanja koja su rješiva uporabom kontaktnih leća su miopija (kratkovidnost), hipermetropija(dalekovidnost), astigmatizam i prezbiopija. Korisnici leća ih obično moraju odstraniti iz oka noću ili svakih nekoliko dana, ovisno o vrsti same leće. U posljednje vrijeme raste interes za ortokeratologiju, korekciju miopije noćnim izravnavanjem rožnice (kornea), omogućavajući tako normalan vid bez uporabe korektivnih sredstava danju. Za one koji pate od bolesti deficijencija boje, razvijena je crveno obojana “X- Chrom” kontaktna leća. Iako ovaj tip leće ne može u potpunost vratiti vid za boje, ipak pomaže u određenom broju slučajeva.[19][20] ChromaGen leće koje su se pokazale vrlo dobrim u korekciji vida za boje, istodobno su uzrokovale lošiji vid noću, što se također treba uzeti u obzir.[21] Kasnija istraživanja koja su se bavila ovim lećama, obuhvaćala su radove s disleksičarima, i to po principu randomiziranih, dvostruko slijepih testova, prikazivajući pritom značajna poboljšanja u čitanju u odnosu na korištenje placeba ili čitanja bez pomagala. Uspjeh je potvrđen izdavanjem FDA odobrenja u SAD- u. ==== Kozmetičke kontaktne leće ==== Dizajnirane su za promjenu izgleda oka. Ovakve leće također mogu popraviti vid, no takva korekcija je ograničena zbog samog dizajna istih.U SAD- ovakve leće često nazivaju dekorativnim lećama.[24][25][26][27] Filmske kontaktne leće su tip leća koje se primarno koriste u zabavnoj industriji za promjenu izgleda oka, bilo su smislu estetike,bilo u horor filmovima gdje se postiže efekt demonskog, zamagljenog, beživotnog.[28] Moguća je i zloupotreba kod korištenja nekih droga, kako bi se postigao “normalan” izgled oka( bez promjene u zjenicama). Skleralne leće pokrivaju “bijeli” dio oka, te se također koriste u svrhe filma. Nedostatak im je da se teško stavljaju, skidaju, te se ne smiju nositi duže od tri sata jer mogu imati negativnu reperkusiju na vid.[30] Slične leće posjeduju više medicinska svojstva. Naprimjer neke od njih mogu povećati šarenicu (iris) ili prekriti defekte, aniridiju (nedostatak šarenice) ili diskoriju (oštećenje šarenice). Iako su mnogi brandovi leća blago obojani radi lakšeg korištenja, leće korištene za promjenu boja oka su vrlo malo u uporabi;čine samo 3% zastupljenosti prodaje u 2004. godini [31] ==== Terapeutske kontaktne leće ==== Meke leće se često koriste u liječenju ne-refraktornih poremećaja oka. Zavojna kontaktna leća štiti bolesnu ili oštečenu rožnicu (korneu) od neprestanog podražaja vjeđe, dopuštajući tako oporavak rožnice.[32] Bolesti u kojima se koriste ovakve leće su:bulozna keratopatija, suhoća očiju, [[ulkus rožnice|ulkusi]] i erozije rožnice, keratitisi, kornealni edem, descemetokele, kornealne ektazije, Moorenov ulkus, prednja kornealna distrofija, neurotrofični keratokonjuktivitis.[33] Također postoje kontaktne leće koje služe za otpuštanje lijekova u oko.[34] === Prema materijalu === Kontaktne leće, jednom stavljene u oko postaju gotovo nevidljive. Prve generacije kontaktnih leća bile su izrađene od stakla, uzrokovale su iritaciju očiju, te se samim time nisu mogle dugo nositi. No kada je Wiliam Feinbloom predstavio leće konstruirane od polymethyl methacrylate (''PMMA or Perspex/Plexiglas''), one su postale puno prikladnije. Ovakve leće se popularno nazivaju tvrde leće. Da ne bi sve bilo idealno, i PMMA leće imaju svoje nedostatke; ne dopuštaju prolaz kisika do kornee što može u nekim slučajevima uzrokovati kliničke poremećaje. U kasnim 70- im, kroz 80-e, a pogotovo 90- ih godina radilo se na usavršavanju kako proizvodnje, tako i materijala. Napredak je ostvaren u vidu polimera koji su bili dovoljno otporni, a opet su propuštali kisik. Nazvani su 'RGP' (''rigid gas permeable'') materijali ili leće. Jedna od prednosti tvrdih leća jest da zbog svoje građe ne apsorbiraju pare ni kemikalije što je značajno kod nekih zanimanja (brodogradnja, stolari…). Tvrde leće nude brojne jedinstvene osobine. Primjerice, sposobne su nadomjestiti prirodni oblik rožnice s novom refrakternom površinom. U praksi to znači da ove leće mogu pružitit izvrsnu korekciju vid u ljudi koji imaju astigmatizam ili premećeni oblik rožnice kao kod keratokonusa. Dok su rigidne leće u uporabi oko 120 godina, meke su mnogo recentnijeg datuma izrade. Najveći korak naprijed u njihovom razvoju učinio je Otto Wichterle. On je omogućio lansiranje prve mekane (hidrogelske) kontaktne leće u nekim državama SAD-a, [[1960-ih]] te FDA odobrenja Soflens materijala (polimacon) 1971. godine. Mekane su leće za razliku od tvrdih instant- udobne, dok tvrde zahtijevaju period adaptacije. Polimeri za izradu su u zadnjih 30 godina poboljšavani, pogotovo u vidu permeabilnosti za kisik. Postoji također i mali broj meko- tvrdih hibrida. Kod takvih leća jedna je mala tvrda leća pričvršćena na veću, meku. Izrađuju se za situacije kada optička moć ili udobnost samo jednog tipa leće nije dovoljna. Godine 1999., na tržište su došli silikonski hidrogelovi. Oni objedinjuju kako ekstremno visoku propusnost za kisik i visoku udobnost tako i kliničke performanse. Ove su leće isprva bile namijenjene za produženo (noćno) korištenje, no u nedavno su u uporabu došle i silikonske hidrogelne leće za dnevnu uporabu.[35]. No dok s jedne strane podiže permeabilitet za kisik, silikon površinu leće čini hidrofobnom i manje “podmazanom”. To je i razlog čestog osjećaja iritacije i neugodnosti. Zato je i dodana komponenta hidrogela koja kompenzira hidrofobiju. Usprkos tome, ponekad se mora pribjeći drugim rješenjima, poput modifikacije površine i primjeni specijalnih podmazivača. == Prema učestalosti zamjene == Postoje razne [[meke kontaktne leće]] te se one često dijele prema vremenu zamjene. Najkraće se koriste dnevne leće koje se bacaju svake noći te zamijene novima. One najbolje odgovaraju pacijentima s alergijama i ostalim stanjima, jer ograničavaju odlaganje antigena i proteina. Također su korisne kod ljudi koji leće nose neredovito ili u situacijama kad bi ih lako mogli izgubiti (npr. plivanje i ostale sportske aktivnosti). Češće se nose dva tjedna ili mjesec dana pa nakon tog perioda zamijene novima. Tromjesečne i godišnje leće su se prije češće koristile, no sad su izgubile značaj, jer češća izmjena omogućuje tanje leće. Tvrde plinopropusne leće su vrlo dugotrajne te mogu trajati i nekoliko godina bez potrebe za zamjenom. PMMA tvrde leće su vrlo dugotrajne i mogu se nositi 5-10 godina. Zanimljivo, pažljiva analiza materijala korištenih za izradu mnogih dnevnih leća pokazuje da su one izrađene od istih materijala (npr. silikon-hidrogel [senofilcon-A]) kao i leće dužeg trajanja (npr. mjesečne leće) istog proizvođača. Leće se često razlikuju samo u promjeru ili baznoj zakrivljenosti. == Prema dizajnu == Sferične kontaktne leće su one kod kojih su i vanjska i unutrašnja optička površina dijelovi sfere. Torične leće su one kod kojih jedna ili obje optičke površine imaju efekt cilindričnih leća, najčešće u kombinaciji s efektima sferičnih leća. Kratkovidni (miopi) i dalekovidni (hiperopi) ljudi koji uz to imaju i astigmatizam, i kojima je bilo rečeno da obične kontaktne leće nisu prikladne za njih, mogu nositi torične leće. Ako jedno oko ima stigmatizam, a drugo ne, pacijent može na jednom oku nositi toričnu leću, a na drugom sferičnu. Torične leće su izrađene od istih materijala kao i ostale meke leće, ali postoje neke specifičnosti vezane za torične leće: *Torične leće korigiraju i sferična i cilindrična odstupanja *Kako nisu simetrične oko centra i ne smiju se rotirati, mogu imati određeno što je gore, a što dolje. Leće moraju zadržati svoj položaj neovisno o pokretima oka. Često su leće deblje na dnu i taj dio pri treptanju gornja vjeđa gura prema dolje, te tako omogućuje leći da se smjesti u pravilan položaj. *Obično je njihova proizvodnja skuplja od proizvodnje ne-toričnih leća, zato su one napravljene za produženo nošenje. Prve torične leće predstavio je Vistakon 2000.g. Kao i naočale, i kontaktne leće mogu imati jedno ili više (multifokalna) žarišta. Za korekciju presbiopije ili nedostatne akomodacije koriste se multifokalne kontaktne leće. Postoji posebna tehnika (monovizija) kada se jednom lećom korigira dalekovidost jednog oka, a drugom kratkovidnost drugog oka. Alternativno, osoba može nositi leće za korekciju kratkovidnosti, a naočale za dalekovidnost. Tvrde plinopropusne bifokalne leće često imaju na dnu malu leću za vid na blizinu, kod čitanja, a zatim se leća mora pomaknuti okomito za vid na daljinu, slično kao kod bifokalnih naočala. Multifokalne kontaktne leće je složenije proizvesti i zahtijevaju veću vještinu prilikom postavljanja. Sve bifokalne meke kontaktne leće istovremeno korigiraju vid i na daljinu i na blizinu, bez obzira na položaj oka. Često su ove leće dizajnirane tako da se korekcija kratkovidnosti vrši centralnim dijelom leće, a korekcija dalekovidnosti perifernim dijelom leće. == Implantacija == Intraokularne leće, poznate i kao implantacijske kontaktne leće su posebne male korektivne leće koje se kirurški usade u stražnju očnu komoru iza šarenice i ispred leće za ispravljanje većih stupnjeva miopije (kratkovidnosti) i hiperopije (dalekovidnosti). == Proizvodnja kontaktnih leća == Većina kontaktnih leća proizvodi se masovno. *"Spin-cast" leće – meka kontaktna leća proizvedena vrtloženjem tekućeg silikona u okretnom kalupu velikom brzinom *Lathe turned – kontaktna leća rezana i dotjerana na CNC tokarilici. Leća je na početku cilindričnog oblika, a dijamantni nož odstrani željeni dio materijala iz unutrašnjosti leće. Zatim se konakavni i konveksni dio leće dotjeruju i poliraju finom abrazivnom pastom. Pojedini proizvođači mogu proizvesti i do 1000 kontaktnih leća na dan. *Lijevane u [[kalup]] *[[Hibrid]]i Iako mnogo kompanija proizvodi kontaktne leće, četiri su glavna proizvođača: *Vistakon/Johnson & Johnson *CIBA Vision *Bausch & Lomb *CooperVision. Manji proizvođači su: *Conta Optic *Daysoft *Menicon *MPG&E/Müller Welt *SafiLens *Wöhlk/Zeiss Contactlinsen *UltraVision ===Materijali od kojih se rade kontaktne leće=== * Asmofilcon A * Methafilcon A * Polymacon * Hilafilcon A * Hilafilcon B * Balafilcon A * Tetrafilcon A * Galyfilcon A * Senofilcon * Lotrafilcon B * Omafilcon A * Phemfilcon A * Vifilcon A == Propisivanje kontaktnih leća == Propisivanje kontaktnih leća je obično ograničeno na oftalmologe. U zemljama kao što su SAD (po Food and drug Administration,kontaktne leće su medicinska pomagala), Velikoj Britaniji i Australiji, obično su odgovorni “optometrists”. U Francuskoj i Istočnoj Europi, oftalmolozi igraju glavnu ulogu. U ostalim dijelovima svijeta optičari obično propisuju kontaktne leće. Recepti za kontaktne leće i naočale mogu biti slični, ali nisu zamjenjivi. Liječnik ili podešivač kontaktnih leća određuje prikladnost kontaktnih leća za pojedinca tijekom pregleda očiju. Provjerava se zdravlje rožnice; očne alergije ili suhe oči mogu utjecati na sposobnost osoba da uspješno nose kontaktne leće. Pogotovo nakon dobi od 35 godina, suhe oči čine rizik za nošenje leća, pogotovo mekih. Parametri navedeni u receptu za kontaktne leće mogu uključivati: Materijal (npr. propusnost kisika / Transmissibility (DK / L, DK / t), sadržaj vode, modul) *Radijus zakrivljenosti baze (BC, BCR) Promjer (D, OAD) Snaga u dioptrijama - kružni, cilindrični i / ili dodatak za čitanje) *Os cilindra *Debljina centra (CT) *Marka Mnogi ljudi koji već nose kontaktne leće, naručuju ih putem Interneta. U SAD-u, Akt o pravednosti prema korisnicima kontaktnih leća, koji je postao zakonom u veljači 2004, namjeren je da pacijantima osigura dostupnost recepata za kontaktne leće. Po zakonu potrošači imaju pravo dobiti kopiju svog recepta, dopuštajući im da popune taj recept po izboru. === Komplikacije === Komplikacije zbog korištenja kontaktnih leća zahvaćaju manje od 4% korisnika svake godine. Prekomjerno korištenje kontaktnih leća, posebice preko noći, povezano je s najviše sigurnosnih problema. Problemi vezani s nošenjem kontaktnih leća mogu utjecati na očni kapak ,konjunktivu, različite slojeve rožnice, pa čak i na suzni film koji pokriva vanjsku površinu oka. Studije provedene na nuspojavavama dugoročnog nošenja kontaktnih leća, odnosno duže od 5 godina, kao istraživanje od Zuguo Liu et al., 2000, zaključuje da "Čini se da dugoročno nošenje kontaktnih leća smanjenje debljinu rožnice i povećava zakrivljenost rožnice i površinske nepravilnosti." Dugoročno nošenje tvrdih kontaktnih povezano je sa smanjenom gustoćom keratocita rožnice. ===Očni kapci === *Ptoza ===Konjunktiva === *kontaktni konjuktivitis *Gigantopapilarni konjunktivitis *Keratokonjuktivitis gornjeg limbusa ===Rožnica=== *Epitel **Abrazija rožnice **Erozije rožnice **Ulkus rožnice **Hipoksija *Stroma **Infekcija i keratitis ***Bakterije ***Protozoa: Acanthamoeba ***Gljivice: Fusarium **Crvenilo oka uzrokovano kontaktnim lećama (CLARE) **Keratokonus *Endotel rožnice == Upotreba == Prije diranja kontaktnih leća ili očiju, važno je temeljito oprati i isprati ruke sapunom koji ne sadrži ovlaživače ili alergene poput mirisa. Sapun ne bi trebao biti antibakterijski zbog opasnosti od nepravilnog pranja ruku i mogućnosi uništavanja prirodnih bakterija oka. Te bakterije sprječavaju patogene bakterije u kolonizaciji rožnice. Tehnika za uklanjanje ili umetanju kontakt leća neznatno se razlikuje ovisno o tome je li leća je mekana ili tvrda. ===Umetanje=== Kontaktne leće se obično umeću u oko stavljanjem ih na kažiprst s konkavnom stranom gore i podizanjem do dodira s rožnicom. Druga ruka može držati oko otvoreno. Problemi mogu nastati pogotovo s upotrebom mekih leća; ako je površinska napetost između leće i prsta suviše velika, leća se može okrenuti naopako ili se saviti na pola. Kada leća dođe u dodir s okom može doći do kratkog perioda iritacije dok se oko ne prilagodi leći, i također (ako leća koja se koristi više puta nije dobro očišćena) zbog prljavštine na leći. Natapanje može pomoći u tom periodu, što obično ne bi trebalo trajati više od jedne minute. Možda je spomenuto da, iako je to lako reći, ako ste naopako stavili leću (obično je to bolno i vid je smanjen) može se odrediti položaj leće prije stavljanja, držeći leću na vrhu prsta i stiskanjem dna leće s dva prsta druge ruke. Ako je leća na ispravnoj strani rubovi se oblikuju prema unutra. ===Uklanjanje=== Meka leća može biti uklonjena držeći kapak otvorenim i uzimanjem leće palcem i kažiprstom. Ovom metodom može doći do iritacije, riskira se oštećenje oka i u velikom broju slučajeva može biti teška, dijelom zbog refleksa treptanja. Ako je leća odgurnuta s rožnice (dodirivanjem leće sa svojim kažiprstom i gledanjem prema nosu, pomicanjem leće) sklupčat će se (zbog razlike u zakrivljenost), čime će se postati lakša za hvatanje. Krute kontaktne leće mogu se ukloniti tako da se jednim prstom povlači vanjskog ili bočni ugao oka, a zatim trptanjem da leća izgubi prijanjanje. Druga ruka je obično ispod oka i hvata leću. Također postoje mali alati za uklanjanje leća, koji nalikuju malim kliještima izrađenim od fleksibilne plastike. Konkavni krajem se ide do oka i dodiruje leća, formirajući spoj jači od onog koji leća ima s rožnicom što omogućuje da uklonimo leću. === Održavanje leća === [[Datoteka:Lens-cover.jpg|mini|250px|Kutijica za pohranjivanje kontaktnih leća]] Dok leće za jednokratnu upotrebu ne treba čistiti, druge vrste leća treba redovito čistiti i dezinficirati da bi se kroz njih dobro vidjelo spriječila se nelagoda i infekcije različitim [[mikroorganizmi]]ma poput [[bakterije|bakterija]], [[gljivice|gljivica]] i [[Acanthamoeba]], koje stvore biološku opnu ([[biofilm]]) na površini leće. Postoje različite vrste proizvoda za čišćenje: *Višenamjenska otopina – Najpopularnija vrsta otopine za čišćenje kontaktnih leća. Može se upotrebljavati za ispiranje, dezinfekciju, čišćenje i pohranjivanje leća. Upotrebom ovog proizvoda u većini slučajeva ne stvara se potreba za enzimskim tabletama za uklanjanje proteina. Nekim višenamjenskim otopinama ne mogu se ukloniti [[Acanthamoebe]] s leća. Jedna vrsta višenamjenske otopine je opozvana zbog niza infekcija Acanthamoebama u svibnju [[2007.]] godine. Novije generacije višenamjenskih otopina učinkovito uklanjaju bakterije, gljivice i Acanthamoebe i regeneriraju leće za vrijeme namakanja. *[[Fiziološka otopina]] (Saline solution) – Upotrebljava se za ispiranje leća nakon čišćenja i pripreme za upotrebu. Fiziološke otopine ne dezinficiraju leće. *Tekućina za dnevno čišćenje (Daily cleaner) – Upotrebljava se za dnevno čišćenje leća. Priliko m upotrebe leća se položi na dlan, nekoliko kapi tekućine nakapa se na nju, a onda se 20tak sekundi leća trlja vrhom prsta (ovisno o uputstvima porizviđača) s obje strane. Dugi nokti mogu oštetiti leću, pa je potreban oprez. *Otopina [[hidrogen peroksida]] – Upotrebljava se za dezinficiranje leća, a dostupna je u varijanti s jednim i dva koraka u upotrebi (''one-step'' i ''two-step'' ''systems''). Prilikom korištenja varijante s upotrebom u dva koraka, korisnik mora provjeriti je li hidrogen peroksid neutraliziran prije nošenja leća, jer bi posljedice mogle biti jako bolne. Peroksid se ispire fiziološkom otopinom. Ako ova otopina dođe u kotakt s očima, preporuča se žuran odlazak do odjela hitne pomoći na ispiranje oka/očiju. *Enzimsko sredstvo za čišćenje (Enzymatic cleaner) – Upotrebljava se za čišćenje leća od proteinskog taloga, obično jednom tjedno, ako dnevno sredstvo za čišćenje nije dostatno. Tipično, ova vrsta sredstva za čišćenje je u obliku tablete. Proteinski talog čini upotrebu leća neugodnom što može rezultirati nizom problema s očima. Neki proizvodi se mogu upotrebljavati samo s određenim tipovima kontaktnih leća, pa je važno provjeriti može li se proizvodom čistiti određen tip leće. Sama voda ne bi se smjela koristiti za čišćenje kontaktnih leća, stoga što neće adekvatno dezinficirati leće. Upotreba vode može rezultirati kontaminacijom leća, a poznati su slučajevi u kojima je kontaminacija leća uzrokovala neizlječivu štetu na oku. Važno je držati se uputstva za upotrebu proizvoda kako bi se smanjio rizik iritacije ili infekcije oka. Uz to, važno je temeljito oprati kutijice za pohranu leća s vodom i višenamjenskom otopinom ili hidrogen peroksidom da bi se izbjeglo stvaranje bioloških opni (biofilm) na njihovoj površini. Također je važno s proizvodom postupati na način koji sprečava kontaminaciju [[mikroorganizmi]]ma: vrhovi posuda u kojima se čuvaju the otopine ni u kojem slučaju ne smiju dotaknuti bilo koju drugu površinu, i moraju se držati zatvorenima kad nisu u upotrebi. Da bi se suzbilo manje kontaminacije proizvoda i neutralizirali mikroorganizmi na kontaktnoj leći, neki proizvodi sadrže prezervative poput thiomersala, benzalkonium klorida, benzil alkohola i drugih spojeva. 1989. thiomersal je uzrokovao 10% od svih problema pri nošenju kontaktnih leća, zbog toga ga mnogi proizvodi više ne sadrže. Proizvodi bez prezervativa obično imaju kraći rok trajanja. Na primjer, fiziološke otopine koje nisu u spreju obično se mogu koristiti samo dva tjedna nakon otvaranja. Nakon što se 1999. godine u izradi mekanih kontaknih leća počeo koristiti siikonski hidrogel, izbor dobre otopine za dezinficiranje postao je još važnijim. Jedno istraživanje je pokazalo da nespojivost nekih novih materijala za leće i nekih otopina može uzrokovati zamućenje rožnice. == Najnovija istraživanja == Velik dio današnjih istraživanja kontaktnih leća okrenuto je tretmanu i prevenciji bolesti koje su rezultat kontaminacije i kolonizacije kontaktnih leća stranih organizama. Specijalisti se uglavnom slažu da je najistaknutija komplikacija nošenja kontaktnih leća mikorbiološki [[keratitis]], a najčešći patogen ''[[Pseudomonas aeruginosa]]''. I drugi organizmi su također važni uzročnici bakterijskog keratitisa povezanog s nošenjem kontaktnih leća, iako njihova učestalost varira na različitim lokacijama. Oni uključuju i vrste bakterija ''[[Staphylococcus]]'' (''aureus'' i ''epidermidis'') i ''[[Streptococcus]]'', između ostalih. Keratitis uzrokovan mikroorganizmima je u fokusu današnjih istraživanja stoga što može imati razoran učinak na oči, uključujući težak gubitak vida. Jedna od posebno važnih tema istraživanja je kako mikrobi poput ''[[Pseudomonas aeruginosa]]'' napadnu oko i uzrokuju infekciju. Iako patogeneza keratitisa uzrokovanog mikroorganizmima nije u potpunosti objašnjena, mnogi različiti faktori se istražuju. Jedna grupa znanstvenika je otkrila da je hipoksija rožnice (''corneal hypoxia'') pogoršana bakterijom ''Pseudomonas'' koje vezuju epitel rožnice, upijanjem mikroba i upalnom reakcijom. Jedan način ublažavanja [[hipoksija|hipoksije]] je povećavanje količine kisika koji je dopremljen u rožnicu. Iako leće napravljene od silikonskog hidrogela uklanjaju hipoksiju kod pacijenata zbog visoke razine prijenosa kisika, čini se da su učestalije podloge za bakterijsku kontaminaciju i zarazu rožnice nego konvencionalne mekane leće od hidrogela. Jedna novija studija je pokazala da bakterije ''[[Pseudomonas aeruginosa]]'' i ''[[Staphylococcus epidermis]]'' jače prianjaju kontaktnim lećama od silikonskog hidrogela. Također je pokazala da ''Pseudomonas aeruginosa'' prianja 20 puta jače od ''Staphylococcus epidermis'', što bi moglo objasniti zašto su infekcije bakterijom Pseudomonas učestalije. Još jedno važno područje istraživanja kontaktnih leća je spremnost pacjenata na suradnju i praćenje uputstava. Njegova važnost se sastoji u tome što neposlušnost pacjenata često rezultira kontaminacijom leća i/ili njihove kutijice za pohranu. Dostupnost višenamjenskih otopina i leća za jednokratnu upotrebu je pomogla smanjiti učestalost nekih problema nastalih zbog lošeg čišćenja, ali razvijaju se i nove metode prevencije kontaminacije. Izumljena je kutijica za pohranu leća impregnirana srebrom koje pomaže ukloniti mikrobe koji bi mogli kontaminirati kutijicu. Također, razvijen je veći broj [[antimikrobno|antimikrobnih]] sredstava koji su sastavni dio samih leća. Kontaktne leće s kovalentno vezanim molekulama [[selen]]a smanjuju nastanak kolonija bakterija bez negativnog utjecaja na rožnicu zečjeg oka. A upotrebom oktilglukozida kao surfaktanta smanjuje se prianjanje bakterija. Ovi spojevi su od posebnog interesa proizvođačima kontaktnih leća i optometristima zato što unatoč mogućoj nekvalitetnoj suradnji pacjenata uspješno umanjuju učinke bakterijske kolonizacije. == Pogledaj == * [[Bioničke kontaktne leće]] * [[Recept za dioptrijska stakla]] * [[Oštrina vida]] [[Kategorija:Oftalmologija]] ozt3ehciqpd3g73k3vw3o7ampo7d9lq 0 190005 7475675 7239358 2026-06-05T12:56:52Z Tulkas Astaldo 38717 -od strane 7475675 wikitext text/x-wiki {{Singl |ime_singla = Lijepa li si |slika = |ime_glazbenika = [[Marko Perković Thompson]] |s_albuma = [[Vjetar s Dinare]] |B-strana = |format = |objavljeno = [[1998.]] |snimanje = |žanr = |trajanje = 4:18 |izdavač = [[Croatia Records]] |tekstopisac = Marko Perković Thompson |skladatelj = Marko Perković Thompson |producent = Vedran Ostojić |singl_prije = Prijatelji |singl0 = 1998. |singl = 1998. |singl_poslije = Ej, haj, pjesme naše |singl2 = 1998. }} "'''Lijepa li si'''" je singl [[Marko Perković|Marka Perkovića Thompsona]] s albuma ''[[Vjetar s Dinare]]''. Jedna je od Thompsonovih najpoznatijih singlova i najpopularnijih hrvatskih [[domoljublje|domoljubnih]] pjesama.<ref name="Narodni">{{cite web |title=Odabrao Narodni radio: Thompsonova "lijepa li si" najdomoljubnija pjesma |url=http://grad-zadar.net/hrvatska/hrvatska/odabrao-narodni-radio-thompsonova-lijepa-li-si-najdomoljubnija-pjesma/ |work=[[Zadar |Grad-Zadar]].net |date=2011-06-23 |accessdate=2012-01-06}}</ref> ==O pjesmi== Snimljena je 1998. godine, a i danas je jedna od najpopularnijih domoljubnih pjesama.<ref name="Vecernji">{{cite web |title=Thompsonova skladba ‘Lijepa li si’ najbolja je domoljubna pjesma |url=http://www.vecernji.hr/scena/thompsonova-skladba-lijepa-li-si-najbolja-je-domoljubna-pjesma-clanak-303711 |work=[[Večernji list |Vecernji]].hr |date=2011-06-23 |accessdate=2012-01-06}}</ref> Tekst spominje gotovo sve regije [[Hrvatske županije|Hrvatske]] ([[Zagora]], [[Zagorje]], [[Slavonija]], [[Dalmacija]], [[Lika]], [[Istra]]) i regiju [[Regije Bosne i Hercegovine|Bosne i Hercegovine]] ([[Herceg-Bosna]]). Zbog pjesama poput "Lijepa li si", "[[Bojna Čavoglave|Bojne Čavoglave]]", "[[E, moj narode (pjesma)|E, moj narode]]" i sličnih, Marko Perković postao je popularan kao domoljubni pjevač u Hrvatskoj.<ref name="Jutarnji">{{cite web |title=Thompson je popularan zbog glazbe, a ne politike |url=http://www.jutarnji.hr/thompson-je-popularan-zbog-glazbe--a-ne-politike/178616/ |work=[[Jutarnji list |Jutarnji]].hr |date=2007-06-15 |accessdate=2012-01-06 |archive-date=6. ožujka 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140306235552/http://www.jutarnji.hr/thompson-je-popularan-zbog-glazbe--a-ne-politike/178616/ |url-status=dead}}</ref> Godine [[2011.]], [[Narodni radio]] je u izboru od 20-ak pjesama odabrao "Lijepa li si" kao najbolju hrvatsku domoljubnu pjesmu.<ref name="Narodni"/><ref name="Vecernji"/> ==Obrade== Iako je izvornu albumsku pjesmu snimio sam Thompson, u službenom spotu je obradio pjesmu s više hrvatskih glazbenika. U toj obradi s Perkovićem pjevaju [[Alen Vitasović]], [[Mladen Grdović]], [[Mate Bulić]], [[Miroslav Škoro]] i [[Giuliano]].<ref>[http://www.youtube.com/watch?v=dOTl8ux2K8A Službeni spot] na Youtubeu</ref> U Thompsonovom sedmom studijskom albumu ''[[Druga strana]]'', koji se sastoji samo od obrada njegovih popularnih singlova, nalazi se i obrada pjesme "Lijepa li si". Koju su Perković i gitarist [[Tiho Orlić]] samo obradili. U obradi nema značajnijih razlika od izvorne pjesme s albuma ''[[Vjetar s Dinare]]'', osim što je glazba pjesme više [[orkestar|orkestralno]] odsvirana nego starija verzija. == Pjesma hrvatske nogometne reprezentacije na Euru 2016. == [[Hrvatski nogometni savez]] u siječnju 2016. godine proveo je anketu za izbor pjesme koja će predstavljati Hrvatsku na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|Europskom prvenstvu u nogometu - Francuska 2016.]] te biti puštena s razglasa uoči i nakon utakmica ''Vatrenih''. Od 27 000 glasača, njih više od 80 % dalo je glas pjesmi „Lijepa li si”.<ref>[http://narod.hr/sport/zatrazili-povlacenje-pjesme-lijepa-li-si-pjesme-hrvatske-reprezentacije-euru-2016-evo-sto-hns-odgovorio Zatražili povlačenje pjesme ‘Lijepa li si’ kao pjesme hrvatske reprezentacije na Euru 2016: Evo što je HNS odgovorio!] na Narod.hr</ref> ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * [http://www.thompson.hr/arhiva/3-lijepa-li-si-najljepsa-domoljubna-pjesma-.html Lijepa li si] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120403131632/http://www.thompson.hr/arhiva/3-lijepa-li-si-najljepsa-domoljubna-pjesma-.html |date=3. travnja 2012. }} na thompson.hr {{Marko Perković}} [[Kategorija:Singlovi iz 1998.]] [[Kategorija:Hrvatske skladbe]] [[Kategorija:Hrvatske domoljubne pjesme]] [[Kategorija:Skladbe Marka Perkovića]] pwgzwfqo9db1jfjsvnc2l0pacroszld 0 191355 7475735 6937953 2026-06-05T14:01:46Z Tulkas Astaldo 38717 -od strane 7475735 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Infookvir film | naslov filma = Prisluškivanje | naslov originala = The Conversation | slika = Theconversation.jpg | opis slike = | veličina slike = 200px | režija = [[Francis Ford Coppola]] | producenti = Francis Ford Coppola | scenarij = Francis Ford Coppola | pripovjedač = | glavne uloge = [[Gene Hackman]]<br>[[John Cazale]]<br>[[Allen Garfield]]<br>[[Cindy Williams]]<br>[[Frederic Forrest]] | glazba = [[David Shire]] | snimatelj = [[Bill Butler]] | montaža = [[Richard Chew]]<br>[[Walter Murch]] | distributer = [[Paramount Pictures]] | godina = [[1974.]] | trajanje = 113 min. | država = {{Z+X|SAD}} | jezik = [[engleski]] | budžet = $1.600.000 | žanr = | prethodni = | sljedeći = | web stranica = | imdb_id = 0071360 }} '''''Prisluškivanje''''' ([[engleski|engl.]] ''The Conversation'') je misteriozni [[Triler (žanr)|triler]] scenarista i redatelja [[Francis Ford Coppola|Francisa Forda Coppole]] iz [[1974.]] u kojem se pojavljuju [[Gene Hackman]], [[John Cazale]], [[Allen Garfield]], [[Cindy Williams]] i [[Frederic Forrest]], te u sporednim ulogama [[Harrison Ford]], [[Teri Garr]] i [[Robert Duvall]] u kratkoj nepotpisanoj ulozi. ''Prisluškivanje'' je 1974. osvojio [[Zlatna palma|Zlatnu palmu]] na [[Filmski festival u Cannesu|Filmskom festivalu u Cannesu]], a Kongresna knjižnica ga je [[1995.]] izabrala za čuvanje u Nacionalnom filmskom arhivu [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Država]] kao "kulturno, povijesno ili estetski značajan." == Radnja == Harry Caul je paranoični stručnjak za prisluškivanje koji vodi vlastitu tvrtku u [[San Francisco|San Franciscu]], a kolege iz profesije ga iznimno cijene. Caul je opsjednut vlastitom privatnošću; njegov stan se zatvara vratima s tri brave, za telefonske pozive koristi javnu govornicu i tvrdi kako nema kućni [[telefon]], dok mu je ured smješten u kutu mnogo većeg skladišta. Caul je krajnje profesionalan na poslu, ali teško uspostavlja osobne kontakte. Iznimno mu je nelagodno među gomilom ljudi, dok je u intimnim situacijama odbojan i šutljiv; u odnosu prema kolegama je također mučaljiv i tajnovit. Iako se odijeva neodređeno, ima običaj nositi napola prozirni plastični baloner gotovo gdje god da ide, čak i kad ne pada kiša. Unatoč inzistiranju na tome da nije odgovoran za brigu o stvarnom sadržaju razgovora koje snima ili o tome kako će ih njegovi klijenti iskoristiti, on je upravo izmučen krivnjom oko bivšeg posla koji je doveo do smrti triju osoba. Njegov osjećaj krivnje još je izraženiji zbog [[Katoličanstvo|katoličkog]] duha u kojem je odgojen. Jedini [[hobi]] mu je sviranje [[saksofon]]a na omiljene [[jazz]] pjesme u privatnosti svog doma. Caul dobiva zadatak snimanja razgovora para koji šeta Trgom Union u San Franciscu. Nakon što je uspješno završio posao, Caula razdire osjećaj sumnje oko stvarnog značenja razgovora i oko toga što bi se moglo dogoditi paru kad klijent dobije snimku. Tokom filma Caul u mnogo navrata vrti snimku pokušavajući odgonetnuti njeno pravo značenje (nakon nekog vremena otkriva dvoznačnu rečenicu skrivenu pod zvukom uličnog glazbenika: "Ubio bi nas da ima šansu") i stalno reinterpretira njenu smisao u svjetlu onoga što zna i što pretpostavlja. Caul izbjegava predati vrpcu pomoćniku čovjeka koji je naručio prisluškivanje. Nakon toga se nađe pod ogromnim pritiskom pomoćnika, a njega samog počnu pratiti, varati i prisluškivati. Konačno mu ukradu vrpcu u trenutku kad su ga uhvatili nespremna. Caulovi pokušaji da spriječi tragediju konačno se izjalove - ispostavlja se kako razgovor nije morao značiti ono što je on mislio, te tragedija koju je on zamislio nije ona koja se dogodila. U posljednjoj sceni, on otkriva da mu prisluškuju vlastiti stan. Mahnito počne prevrtati stan kako bi otkrio prisluškivač, trgajući tapete i uništavajući stan. Ne uspijeva ga pronaći. Na kraju filma Caul sjedi usred općeg nereda, mirno svirajući saksofon. == Glumci == [[Datoteka:Conversation Hackman.jpg|okvir|desno|350px|Na kraju ''Prisluškivanja'', [[Gene Hackman]], kao paranoični stručnjak za prisluškivanje Harry Caul, svira saksofon u svojem stanu, kojeg je potpuno uništio u potrazi za prisluškivačem. Scena zorno prikazuje Caulovu potpunu emocionalnu izolaciju nakon što je doslovno potrgao praktično posljednji djelić materijalnog svijeta koji ga okružuje, razbivši tako sigurnost i zaštitu svojeg pažljivo sagrađenog skrovišta.]] *[[Gene Hackman]] kao Harry Caul *[[John Cazale]] kao Stan *[[Allen Garfield]] kao William P. "Bernie" Moran *[[Frederic Forrest]] kao Mark *[[Cindy Williams]] kao Ann *Michael Higgins kao Paul *[[Elizabeth MacRae]] kao Meredith *[[Teri Garr]] kao Amy Fredericks *[[Harrison Ford]] kao Martin Stett *[[Mark Wheeler]] kao Recepcionar *[[Robert Shields]] kao The Mime *Phoebe Alexander kao Lurleen *[[Robert Duvall]] kao Direktor (nepotpisan) == Produkcija == Iako je scenarij napisan u šezdesetima, film je objavljen nakon što je izbila [[Watergate|Afera Watergate]] i tako reflektirao aktualne probleme osobne odgovornosti i zadiranje tehnologije u privatnost. Na [[DVD]] komentaru, Coppola kaže kako je bio šokiran saznanjem da je u filmu korištena ista oprema za nadzor i prisluškivanje koju su koristili članovi Nixonove administracije. Coppola vjeruje kako je to razlog što je film zaradio priznanja koja je zaradio to što je publika interpretirala poruku filma kao izravni i dobro tempirani napad na Nixonovu administraciju, čije je sudjelovanje u Aferi Watergate bilo glavna vijest na naslovnicama u to vrijeme. Ali Coppola naglašava da je sve potpuno slučajno. Ne samo da je scenarij filma dovršen sredinom šezdesetih (prije nego što je Nixonova administracija preuzela vlast), nego je i oprema za nadzor korištena u filmu otkrivena tijekom istraživanja tehničkih savjetnika, a ne, kao što su mnogi vjerovali, preko novinskih priča o Aferi Watergate. Coppola je nadalje naglasio da je snimanje ''Prisluškivanja'' završeno nekoliko mjeseci prije nego što se afera preselila na novinske stranice. Ali kako film nije bio objavljen u kinima sve do nekoliko mjeseci nakon ostavke [[Richard Nixon|Richarda Nixona]], Coppola je rekao kako je publika interpretirala film kao reakciju na Aferu Watergate. Originalni snimatelj ''Prisluškivanja'' bio je [[Haskell Wexler]]. Coppola je ga je otpustio ubrzo nakon početka produkcije zbog ozbiljnih kreativnih i osobnih neslaganja, a zamijenio ga je [[Bill Butler]]. Wexlerove snimke gotovo su u potpunosti presnimljene, osim tehnički kompleksne sekvence prisluškivanja na Trgu Union.<ref>Stafford, Jeff [http://www.tcm.com/tcmdb/title.jsp?stid=71469&category=Articles ''The Conversation'' (TCM article)]</ref> Bio je ovo prvi od dva filma nominirana za [[Oscar]] gdje je Wexler otpušten i zamijenjen Butlerom; drugi je bio ''[[Let iznad kukavičjeg gnijezda (1975)|Let iznad kukavičjeg gnijezda]]'' (1975.), gdje je Wexler imao sličnih problema s [[Miloš Forman|Milošom Formanom]]. Dobar dio stila film duguje [[Walter Murch|Walteru Murchu]], izvršnom montažeru i dizajneru zvuka. Murch je imao manje-više odriješene ruke tijekom procesa montaže jer je Coppola u to vrijeme već radio na ''[[Kum II|Kumu II]]''.<ref>Ondaatje, 2002, p. 157</ref> Iako je ime lika [[Gene Hackman|Genea Hackmana]], Harry Caul, navodno rezultat tipfelera, izgovaranje je dovelo do mnogih vizualnih igri riječima. Caul je fetalna opna koja štiti [[Plod (medicina)|fetus]] od rođenja. Hackmanov lik nosi tanki, gotovo prozirni baloner, čak i po suncu. Coppola često koristi vizualne igre, a u ovom slučaju podupire interpretaciju Harryja Caula kao depresivno-paranoičnog čovjeka koji se štiti odjećom od svojih infantilnih želja i osjećaja ranjivosti. Coppola je na DVD komentaru rekao kako je Gene Hackman imao jako malo vremena prilagoditi se liku Harryja Caula jer mu nimalo nije nalikovao. Coppola kaže kako je Hackman u to vrijeme bio druželjubivi i pristupačni glumac koji je volio ležernu odjeću, dok je Caul zamišljen kao štreberski nastrojeni i mrzovoljni usamljenik koji nosi baloner i staromodne naočale. Redatelj je rekao kako su Hackmanovi pokušaji da se prilagodi liku završili time da je i sam glumac postao mrzovoljan i iritantan na setu, ali odnosi se među dvojcem nisu poremetili. Coppola je na komentaru dodao kako Hackman smatra ulogu jednom od svojih najboljih. Na glazbi ''Prisluškivanja'' dominira kruti klavir [[David Shire|Davida Shirea]]. Glazba je skladana prije nego što je film dovršen.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.soundtrack.net/soundtracks/database/?id=2939 |title=discussion of soundtrack |journal= |access-date=2. ožujka 2009. |archive-date=15. siječnja 2002. |archive-url=https://web.archive.org/web/20020115151208/http://www.soundtrack.net/soundtracks/database/?id=2939 |url-status=dead }}</ref> Shire je u nekoliko prilika uzeo snimljene zvukove klavira i izvrnuo ih na različite načine kako bi stvorio drugačije tonalitete i zaokružio glazbu za film. Glazba je trebala dočarati izolaciju i paranoju Harryja Caula. 2001. je objavljena na CD-u u izdanju [[Intrada Records]]a.<ref>Intrada Special Collection Volume 2</ref> == Utjecaj == Coppola je kao glavni utjecaj za konceptualizaciju tema filma, kao što je sukob prisluškivanja i sudjelovanja, te percepcije nasuprot stvarnosti, naveo ''[[Uvećanje (1966)|Uvećanje]]'' (1966.) [[Michelangelo Antonioni|Michelangela Antonionija]]. "Francis ga je pogledao godinu ili dvije prije te je smislio ideju kako pomiješati koncept ''Uvećanja'' sa svijetom audio nadzora."<ref>Murch in Ondaatje, 2002., str. 152</ref> Postoji još nekoliko primjera posuđivanja od ''Uvećanja'', od kojih su vjerojatno najpoznatije prisustvo zrcala u oba filma te središnja sekvenca koja uključuje izoštravanje medija kako bi se otkrili prethodno neopaženi detalji (fotografija u ''Uvećanje'', audio vrpce u ''Prisluškivanju''). Koncept audio tehničara koji koristi svoju stručnost u istrazi mogućeg zločina, korište je i u filmu ''[[Blow Out]]'' iz 1981. Kao i ''Prisluškivanje'', nadahnut je ''Uvećanjem''. == Nagrade == ''Prisluškivanje'' je [[1995.]] izabrano za čuvanje u Nacionalnom filmskom arhivu SAD-a Kongresne knjižnice kao "kulturno, povijesno ili estetski značajan". [[1974.]] je osvojio [[Zlatna palma|Zlatnu palmu]] na [[Filmski festival u Cannesu|Filmskom festivalu u Cannesu]]. Iste je godine nominiran za tri [[Oscar]]a: *[[Oscar za najbolji film|Najbolji film]] *[[Oscar za najbolje miksanje zvuka|Najbolji zvuk]] *[[Oscar za najbolji originalni scenarij|Najbolji originalni scenarij]] == Izvori == {{izvori}} == Bibliorafija == *Michael Ondaatje, ''The Conversations: Walter Murch and the Art of Editing Film'', [[London]]: [[Bloomsbury Publishing]] (2002.) == Vanjske poveznice == *{{imdb naslov|id=0071360|naslov=Prisluškivanje}} {{Francis Ford Coppola}} [[Kategorija:Američki filmovi 1970-ih]] [[Kategorija:Dobitnici Zlatne palme]] [[Kategorija:Filmovi Francisa Forda Coppole]] [[Kategorija:Psihološki trileri]] els68qb6paf7j0b2mdnttar8figqr72 0 191985 7475969 6190963 2026-06-06T00:03:42Z Hortenzija2024 325563 7475969 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Drzavni arhiv 270508 1.jpg|mini|Državni arhiv u Rijeci]] [[File:Drzavni arhiv u Rijeci 270508.jpg|mini|Pročelje zgrade]] '''Državni arhiv u Rijeci''' nalazi se u Parku Nikole Hosta (Nikola Host) u [[Rijeka|Rijeci]], u nekadašnjoj vili nadvojvode Josipa. == Povijest vile == Nadojvoda Josip bio je brat cara [[Franjo Josip I.|Franje Josipa I.]] Zbog nesuglasica s bratom carem, nadvojvoda je morao napustiti [[Beč]] i povući se na tlo [[Ugarska|Ugarske]]. Pri tome on je izabrao Rijeku i u njoj renovirao [[1892.]] svoju rezidenciju po projektu domaćeg arhitekta Rafaela Culottija. Kao strastveni [[botaničar]], uredio je tada čuveni [[vrt]] egzotičnog bilja i "Kuću palmi" u stilu engleskog [[park]]a prilagođenog krševitom tlu. U vrijeme talijanske uprave u vilu je smješten Gradski arhiv, a njegov fond postaje osnova sadašnjeg Povijesnog arhiva, u kojemu se čuva [[Povijest|povijesna]] građa iz Rijeke i regije. == Povezani članci == * [[Znamenite riječke građevine]] == Izvor == *[http://www.rijeka.hr/Default.aspx?sec=781 Službene stranice Grada Rijeke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131002085744/http://www.rijeka.hr/Default.aspx?sec=781 |date=2. listopada 2013. }} == Literatura == * Daina Glavočić, ur.: ''Arhitektura historicizma u Rijeci: 1845. – 1900. Arhitektura i urbanizam = Architecture of Historicism in Rijeka: 1845. – 1900. Architecture and town planning'', Moderna galerija Rijeka i Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Rijeka, 2002. ({{ISBN|953-6501-17-1}}) == Vanjske poveznice == * [http://www.riarhiv.hr/ Državni arhiv u Rijeci] {{WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = Buildings in Rijeka |commonscathr = Znamenite riječke građevine }} [[Kategorija:Građevine u Rijeci]] iota37hjw91cso4j1dg0fvbe8et193e 7475976 7475969 2026-06-06T00:55:48Z Hortenzija2024 325563 dodana poveznica 7475976 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Drzavni arhiv 270508 1.jpg|mini|Državni arhiv u Rijeci]] [[File:Drzavni arhiv u Rijeci 270508.jpg|mini|Pročelje zgrade]] '''Državni arhiv u Rijeci''' nalazi se u Parku Nikole Hosta ([[Nikola Host]]) u [[Rijeka|Rijeci]], u nekadašnjoj vili nadvojvode Josipa. == Povijest vile == Nadojvoda Josip bio je brat cara [[Franjo Josip I.|Franje Josipa I.]] Zbog nesuglasica s bratom carem, nadvojvoda je morao napustiti [[Beč]] i povući se na tlo [[Ugarska|Ugarske]]. Pri tome on je izabrao Rijeku i u njoj renovirao [[1892.]] svoju rezidenciju po projektu domaćeg arhitekta Rafaela Culottija. Kao strastveni [[botaničar]], uredio je tada čuveni [[vrt]] egzotičnog bilja i "Kuću palmi" u stilu engleskog [[park]]a prilagođenog krševitom tlu. U vrijeme talijanske uprave u vilu je smješten Gradski arhiv, a njegov fond postaje osnova sadašnjeg Povijesnog arhiva, u kojemu se čuva [[Povijest|povijesna]] građa iz Rijeke i regije. == Povezani članci == * [[Znamenite riječke građevine]] == Izvor == *[http://www.rijeka.hr/Default.aspx?sec=781 Službene stranice Grada Rijeke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131002085744/http://www.rijeka.hr/Default.aspx?sec=781 |date=2. listopada 2013. }} == Literatura == * Daina Glavočić, ur.: ''Arhitektura historicizma u Rijeci: 1845. – 1900. Arhitektura i urbanizam = Architecture of Historicism in Rijeka: 1845. – 1900. Architecture and town planning'', Moderna galerija Rijeka i Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Rijeka, 2002. ({{ISBN|953-6501-17-1}}) == Vanjske poveznice == * [http://www.riarhiv.hr/ Državni arhiv u Rijeci] {{WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = Buildings in Rijeka |commonscathr = Znamenite riječke građevine }} [[Kategorija:Građevine u Rijeci]] 6v0r1pa7m7i6se8mcbs9z7jzxu0nmll 7476101 7475976 2026-06-06T11:57:15Z Croxyz 205325 7476101 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Drzavni arhiv 270508 1.jpg|mini|[[Državni arhiv u Rijeci]]]] [[File:Drzavni arhiv u Rijeci 270508.jpg|mini|Pročelje zgrade]] '''Državni arhiv u Rijeci''' nalazi se u Parku Nikole Hosta u [[Rijeka|Rijeci]], u nekadašnjoj vili nadvojvode Josipa. == Povijest vile == Nadojvoda Josip bio je brat cara [[Franjo Josip I.|Franje Josipa I.]] Zbog nesuglasica s bratom carem, nadvojvoda je morao napustiti [[Beč]] i povući se na tlo [[Ugarska|Ugarske]]. Pri tome on je izabrao Rijeku i u njoj renovirao [[1892.]] svoju rezidenciju po projektu domaćeg arhitekta Rafaela Culottija. Kao strastveni [[botaničar]], uredio je tada čuveni [[vrt]] egzotičnog bilja i "Kuću palmi" u stilu engleskog [[park]]a prilagođenog krševitom tlu. U vrijeme talijanske uprave u vilu je smješten Gradski arhiv, a njegov fond postaje osnova sadašnjeg Povijesnog arhiva, u kojemu se čuva [[Povijest|povijesna]] građa iz Rijeke i regije. == Povezani članci == * [[Znamenite riječke građevine]] == Izvor == *[http://www.rijeka.hr/Default.aspx?sec=781 Službene stranice Grada Rijeke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131002085744/http://www.rijeka.hr/Default.aspx?sec=781 |date=2. listopada 2013. }} == Literatura == * Daina Glavočić, ur.: ''Arhitektura historicizma u Rijeci: 1845. – 1900. Arhitektura i urbanizam = Architecture of Historicism in Rijeka: 1845. – 1900. Architecture and town planning'', Moderna galerija Rijeka i Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Rijeka, 2002. ({{ISBN|953-6501-17-1}}) == Vanjske poveznice == * [http://www.riarhiv.hr/ Državni arhiv u Rijeci] {{WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = Buildings in Rijeka |commonscathr = Znamenite riječke građevine }} [[Kategorija:Građevine u Rijeci]] 5cu3t1rd1mw2d1delgkx1bq4obveoq1 0 197525 7476002 6695283 2026-06-06T04:43:05Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Zoologija|Zoologija]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Grane zoologije|Grane zoologije]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7476002 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Anatomical Directions and Axes.JPG|thumb|right|300px|Anatomija ribe]] '''Ihtiologija''' ([[grčki jezik|grč]]. ''ikhthu'' – riba; ''logos'' – znanost) je grana [[Zoologija|zoologije]] koja se bavi proučavanjem [[riba]]. Pretpostavlja se da u svijetu postoji oko 25.000 vrsta riba, koje čine većinu među [[kralježnjaci]]ma. Iako je većina vrsta otkrivena, svake se godine u prosjeku opiše oko 250 novih.{{Nedostaje izvor}} Ihtiologija je povezana s [[biologija mora|biologijom mora]] i [[limnologija|limnologijom]]. {{Zoologija}} == Svjetski ihtiolozi == * [[Alexander Emanuel Agassiz]] * [[Louis Agassiz]] * [[Peter Artedi]] * [[William O. Ayres]] * [[Spencer Fullerton Baird]] * [[Tarleton Hoffman Bean]] * [[Lev Berg]] * [[Hans C. Bjerring]] * [[Pieter von Bleeker]] * [[Marcus Elieser Bloch]] * [[George Albert Boulenger]] * [[Edward Drinker Cope]] * [[Georges Cuvier]] * [[Francis Day]] * [[Carl H. Eigenmann]] * [[Rosa Smith Eigenmann]] * [[Samuel Garman]] * [[Charles Henry Gilbert]] * [[Theodore Nicholas Gill]] * [[Charles Frédéric Girard]] * [[George Brown Goode]] * [[Albert C. L. G. Günther|Albert Günther]] * [[Carl L. Hubbs]] * [[Erik Jarvik]] * [[David Starr Jordan]] * [[Seth Eugene Meek]] * [[George S. Myers]] * [[John Treadwell Nichols]] * [[Donn E. Rosen]] * [[James Leonard Brierley Smith|J.L.B. Smith]] * [[Edwin C. Starks]] * [[Franz Steindachner]] * [[Erik Stensiö]] * [[Achille Valenciennes]] * [[Francis Willughby]] == Hrvatski ihtiolozi == * [[Juraj Kolombatović]] * [[Tonko Šoljan]] * [[Ivo Onofri]] * [[Milorad Mrakovčić]] * [[Jakov Dulčić]] * [[Ivan Jardas]] * [[Grgur Bučić]] * Srećko Leiner * Dr.Mario Ujević {{mrva-život}} [[Kategorija:Grane zoologije]] [[Kategorija:Ihtiologija]] datvd6it483mm7v14s917hznp6os73p 0 200289 7475826 7469283 2026-06-05T16:49:04Z Too Classy for This World 314188 7475826 wikitext text/x-wiki {{Infookvir web stranica | ime = Google | slika = [[Datoteka:Google Homepage.svg|250px]] | logo = [[Datoteka:Google Search 2026.svg]] | url = https://www.google.hr | vrsta = [[internet]]ska [[tražilica]] | komercijalna = da | registracija = Google račun (nije obavezno) | vlasnik = [[Google (tvrtka)|Google Inc.]] | autor = [[Larry Page]] i [[Sergey Brin]] | datum objave = [[15. rujna]] [[1997.]] | status = aktivna | alexa ={{Nema promjene}} 1<ref>[http://www.alexa.com/siteinfo/google.com Alexa rank, Google] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151226074120/http://www.alexa.com/siteinfo/google.com |date=26. prosinca 2015. }}, alexa.com, pristupljeno 13. srpnja 2017.</ref> }} '''Google''' je [[internetska tražilica]] u vlasništvu tvrtke [[Google (tvrtka)|Google LLC]] te je najkorištenija tražilica na internetu.<ref>{{Citiranje weba |url=http://marketshare.hitslink.com/search-engine-market-share.aspx?qprid=4 |title=Net Marketshare - World |access-date=9. veljače 2011. |archive-date=3. srpnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110703063427/http://marketshare.hitslink.com/search-engine-market-share.aspx?qprid=4 |url-status=dead }}</ref> Osnovala su je dva studenta, [[Larry Page]] i [[Sergey Brin]] [[1997.]] godine. Googleova misija je, kako kažu, organizirati informacije svijeta te ih učiniti korisnima. Google je potaknuo i lavinu jednostavnog, ali i funkcionalnog web dizajna; njihove stranice su jednostavno dizajnirane, a opet veoma atraktivne. Zanimljivo je reći kako je Google po prvi put pretraživao pomoću tada jednistvena sustava posjećenosti korisnika. Dakle, što je neka stranica bila više posjećena, to se ona nalazila više pri vrhu kada ste htjeli naći pojam koji se nalazi na toj stranici. Danas se većina velikih pretraživača koristi tom tehnikom. No, Google nije ostao samo tražilica; svoju je djelatnost proširio i na newsgrupe stvorivši [[Google Groups]]. Google Groups je najveća arhiva poruka napisanih na [[Usenet]]u koja sadrži oko 900 milijuna poruka napisanih diljem svijeta. Nadalje, za oglašivače tu su Google Adwords i Adsense, uveden je i [[Gmail]], a spomenimo još i Google vijesti. Ovo su samo neke od Googleovih podružnica. Još jedna zanimljivost u svezi Googlea je i sigurnost njihovih stranica. Naime, otkad postoji, hakeri su uspjeli srušiti samo jednu Googleovu stranicu – servis za organizaciju digitalnih fotografija, Picasa. == Proizvodi == * [[Google AdSense]] * [[Google AdWords]] * [[Gmail]] * [[Google Play]] * [[Google Sitemaps]] * [[Google knjige]] * [[Google Chrome]] * [[Google Drive]] * [[Google Maps]] * [[Google Earth]] * [[Android (operacijski sustav)|Android]] * [[YouTube]] *[[Google Workspace]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.google.hr Google] * [http://www.android.com Android] * [http://www.youtube.com YouTube] {{mrva-internet}} [[Kategorija:Google]] gampe3f3buf96a9hj6jcktyrci2j4p6 7475828 7475826 2026-06-05T16:49:22Z Too Classy for This World 314188 7475828 wikitext text/x-wiki {{Infookvir web stranica | ime = Google | slika = [[Datoteka:Google Homepage.svg|250px]] | logo = [[Datoteka:Google Search 2026.svg|200px]] | url = https://www.google.hr | vrsta = [[internet]]ska [[tražilica]] | komercijalna = da | registracija = Google račun (nije obavezno) | vlasnik = [[Google (tvrtka)|Google Inc.]] | autor = [[Larry Page]] i [[Sergey Brin]] | datum objave = [[15. rujna]] [[1997.]] | status = aktivna | alexa ={{Nema promjene}} 1<ref>[http://www.alexa.com/siteinfo/google.com Alexa rank, Google] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151226074120/http://www.alexa.com/siteinfo/google.com |date=26. prosinca 2015. }}, alexa.com, pristupljeno 13. srpnja 2017.</ref> }} '''Google''' je [[internetska tražilica]] u vlasništvu tvrtke [[Google (tvrtka)|Google LLC]] te je najkorištenija tražilica na internetu.<ref>{{Citiranje weba |url=http://marketshare.hitslink.com/search-engine-market-share.aspx?qprid=4 |title=Net Marketshare - World |access-date=9. veljače 2011. |archive-date=3. srpnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110703063427/http://marketshare.hitslink.com/search-engine-market-share.aspx?qprid=4 |url-status=dead }}</ref> Osnovala su je dva studenta, [[Larry Page]] i [[Sergey Brin]] [[1997.]] godine. Googleova misija je, kako kažu, organizirati informacije svijeta te ih učiniti korisnima. Google je potaknuo i lavinu jednostavnog, ali i funkcionalnog web dizajna; njihove stranice su jednostavno dizajnirane, a opet veoma atraktivne. Zanimljivo je reći kako je Google po prvi put pretraživao pomoću tada jednistvena sustava posjećenosti korisnika. Dakle, što je neka stranica bila više posjećena, to se ona nalazila više pri vrhu kada ste htjeli naći pojam koji se nalazi na toj stranici. Danas se većina velikih pretraživača koristi tom tehnikom. No, Google nije ostao samo tražilica; svoju je djelatnost proširio i na newsgrupe stvorivši [[Google Groups]]. Google Groups je najveća arhiva poruka napisanih na [[Usenet]]u koja sadrži oko 900 milijuna poruka napisanih diljem svijeta. Nadalje, za oglašivače tu su Google Adwords i Adsense, uveden je i [[Gmail]], a spomenimo još i Google vijesti. Ovo su samo neke od Googleovih podružnica. Još jedna zanimljivost u svezi Googlea je i sigurnost njihovih stranica. Naime, otkad postoji, hakeri su uspjeli srušiti samo jednu Googleovu stranicu – servis za organizaciju digitalnih fotografija, Picasa. == Proizvodi == * [[Google AdSense]] * [[Google AdWords]] * [[Gmail]] * [[Google Play]] * [[Google Sitemaps]] * [[Google knjige]] * [[Google Chrome]] * [[Google Drive]] * [[Google Maps]] * [[Google Earth]] * [[Android (operacijski sustav)|Android]] * [[YouTube]] *[[Google Workspace]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.google.hr Google] * [http://www.android.com Android] * [http://www.youtube.com YouTube] {{mrva-internet}} [[Kategorija:Google]] e8mb2vjj254sef7ul8lj7ia0cs4rd2f 0 202656 7475968 7414856 2026-06-05T23:58:04Z Ton963 315493 7475968 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = [[Prva nogometna liga|Druga hrvatska nogometna liga]] | sezona = 1992./93. | država = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]] | stupanj lige = II. | prvaci = [[NK Primorac Stobreč|Primorac Stobreč]] (Jug) <br> [[NK Dubrava Tim Kabel Zagreb|Dubrava Zagreb]] (Sjever) | promovirani = [[NK Primorac Stobreč|Primorac Stobreč]]<br>[[NK Dubrava Tim Kabel Zagreb|Dubrava Zagreb]] | degradirani = [[NK Kraljevica|Kraljevica]]<br>[[NK Čakovec|Čakovec]]<br>[[NK Croatia Bogdanovci|Croatia Bogdanovci]] | kontinentalni kup1 = | kvalifikanti kup1 = | kontinentalni kup2 = | kvalifikanti kup2 = | kontinentalni kup3 = | kvalifikanti kup3 = | kontinentalni kup4 = | kvalifikanti kup4 = | utakmica = 480 | golova = 1310 | prosjek golova = 2,73 | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = [[NK Primorac Stobreč|Primorac Stobreč]] 9:0 [[NK Rudar Labin|Rudar Labin]] | najveća gostujuća pobjeda = [[NK Solin|MAR Solin]] 0:4 [[NK Rovinj|Rovinj]] <br> [[NK Metalac Osijek|Metalac OLT Osijek]] 0:4 [[NK Vrapče Zagreb|Vrapče]] <br> [[NK Croatia Bogdanovci|Croatia (B)]] 0:4 [[NK Špansko Zagreb|Špansko]] <br> [[NK Karlovac 1919|Karlovac]] 0:4 [[NK Marsonia Slavonski Brod|Marsonia]] | najefikasnija utakmica = [[NK Čakovec|Čakovec]] 7:3 [[NK Špansko Zagreb|Špansko]] | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | prethodna sezona = [[2. HNL 1992.|1992.]] | sljedeća sezona = [[2. HNL 1993./94.|1993./94.]] }} '''Druga hrvatska nogometna liga 1992./93.''' bila je druga sezona [[Prva nogometna liga|Druge HNL]]. Bila je podijeljena u dvije skupine: Sjever i Jug. U [[Hrvatska nogometna liga|Prvu HNL]] su se kvalificirali pobjednici skupina, [[NK Primorac Stobreč|Primorac]] i [[NK Dubrava Tim Kabel Zagreb|Dubrava]], a ispali su [[NK Kraljevica|Kraljevica]], [[NK Čakovec|Čakovec]] i [[NK Croatia Bogdanovci|Croatia Bogdanovci]]. == Momčadi == {| |- |width="40%"| ||width="40%"| ||width="20%"| |- |valign="top"| ; Sjever *''[[NK Bjelovar|Bjelovar]]'' – [[Bjelovar]] *''[[NK Croatia Bogdanovci|Croatia]]'' – [[Bogdanovci]] *''[[NK Čakovec|Čakovec]]'' – [[Čakovec]] *''[[NK Dubrava Tim Kabel Zagreb|Dubrava]]'' – [[Zagreb]] *''[[NK Jedinstvo Donji Miholjac|Jedinstvo]]'' – [[Donji Miholjac]] *''[[NK Karlovac 1919|Karlovac]]'' – [[Karlovac]] *''[[NK Marsonia Slavonski Brod|Marsonia]]'' – [[Slavonski Brod]] *''[[NK Metalac Osijek|Metalac OLT]]'' – [[Osijek]] *''[[NK Mladost Cerić|Mladost]]'' – [[Cerić]] *''[[NK Olimpija Osijek|Olimpija]]'' – [[Osijek]] *''[[NK Samobor|Samobor]]'' – [[Samobor]] *''[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Bilokalnik]]'' – [[Koprivnica]] *''[[NK Spačva Vinkovci|Spačva]]'' – [[Vinkovci]] *''[[NK Špansko Zagreb|Špansko]]'' – [[Zagreb]] *''[[NK Trešnjevka Zagreb|Trešnjevka]]'' – [[Zagreb]] *''[[NK Vrapče Zagreb|Vrapče]]'' – [[Zagreb]] |valign="top"| ; Jug *''[[NK Croatia Zmijavci|Croatia]]'' – [[Zmijavci]] *''[[HNK Jadran Kaštel Sućurac|Jadran]]'' – [[Kaštel Sućurac]] *''[[NK Jadran Luka Ploče|Jadran NGB]]'' – [[Ploče]] *''[[NK Jadran Poreč|Jadran]]'' – [[Poreč]] *''[[NK Junak Sinj|Junak]]'' – [[Sinj]] *''[[NK Kraljevica|Kraljevica]]'' – [[Kraljevica]] *''[[NK Solin|MAR Solin]]'' – [[Solin]] *''[[NK Nehaj Senj|Nehaj]]'' – [[Senj]] *''[[NK Neretva Metković|Neretva]]'' – [[Metković]] *''[[NK Neretvanac Opuzen|Neretvanac]]'' – [[Opuzen]] *''[[HNK Orijent|Orijent]]'' – [[Rijeka]] *''[[HNK Slaven Gruda|Slaven–Konavle]]'' – [[Gruda]] *''[[NK Primorac Stobreč|Primorac]]'' – [[Stobreč]] *''[[NK Rovinj|Rovinj]]'' – [[Rovinj]] *''[[NK Rudar Labin|Rudar]]'' – [[Labin]] *''[[RNK Split|Split]]'' – [[Split]] |- |} == Ljestvice == === Sjever === {{#invoke:sports table|main|style=WDL |res_col_header=PR |winpoints=2 |team2=MAR |name_MAR=[[NK Marsonia Slavonski Brod|Marsonia]] |team3=SAM |name_SAM=[[NK Samobor|Samobor]] |team7=ŠPA |name_ŠPA=[[NK Špansko Zagreb|Špansko]] |team5=SPA |name_SPA=[[NK Spačva Vinkovci|Spačva]] |team15=ČAK|name_ČAK=[[NK Čakovec|Čakovec]] |team10=BIL|name_BIL=[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Bilokalnik]] |team9=BJE |name_BJE=[[NK Bjelovar|Bjelovar]] |team11=MCE|name_MCE=[[NK Mladost Cerić|Mladost Cerić]] |team12=MET|name_MET=[[NK Metalac Osijek|Metalac OLT Osijek]] |team14=KAR|name_KAR=[[NK Karlovac 1919|Karlovac]] |team4=TRE |name_TRE=[[NK Trešnjevka Zagreb|Trešnjevka]] |team8=VRA |name_VRA=[[NK Vrapče Zagreb|Vrapče]] |team13=JDM|name_JDM=[[NK Jedinstvo Donji Miholjac|Jedinstvo Donji Miholjac]] |team6=OLI |name_OLI=[[NK Olimpija Osijek|Olimpija Osijek]] |team1=DUZ |name_DUZ=[[NK Dubrava Tim Kabel Zagreb|Dubrava Zagreb]] |team16=CRB|name_CRB=[[NK Croatia Bogdanovci|Croatia Bogdanovci]] |win_MAR=15|draw_MAR=8|loss_MAR=7|gf_MAR=62|ga_MAR=34 |win_SAM=14|draw_SAM=10|loss_SAM=6|gf_SAM=53|ga_SAM=31 |win_ŠPA=13|draw_ŠPA=5|loss_ŠPA=12|gf_ŠPA=63|ga_ŠPA=50 |win_SPA=12|draw_SPA=11|loss_SPA=7|gf_SPA=44|ga_SPA=38 |win_ČAK=9|draw_ČAK=3|loss_ČAK=18|gf_ČAK=46|ga_ČAK=62 |win_BIL=11|draw_BIL=6|loss_BIL=13|gf_BIL=47|ga_BIL=52 |win_BJE=12|draw_BJE=5|loss_BJE=13|gf_BJE=50|ga_BJE=47 |win_MCE=11|draw_MCE=6|loss_MCE=13|gf_MCE=40|ga_MCE=56 |win_MET=10|draw_MET=8|loss_MET=12|gf_MET=33|ga_MET=49 |win_KAR=8|draw_KAR=6|loss_KAR=16|gf_KAR=41|ga_KAR=69 |win_TRE=14|draw_TRE=7|loss_TRE=9|gf_TRE=50|ga_TRE=31 |win_VRA=12|draw_VRA=6|loss_VRA=12|gf_VRA=38|ga_VRA=38 |win_JDM=8|draw_JDM=9|loss_JDM=13|gf_JDM=43|ga_JDM=53 |win_OLI=13|draw_OLI=7|loss_OLI=10|gf_OLI=45|ga_OLI=42 |win_DUZ=18|draw_DUZ=8|loss_DUZ=4|gf_DUZ=49|ga_DUZ=19 |win_CRB=4|draw_CRB=7|loss_CRB=19|gf_CRB=30|ga_CRB=63 |status_DUZ=P |status_CRB=R |status_ČAK=R |col_P=green1|text_P=[[1. HNL 1993./94.|1. HNL]] |result1=P |col_R=red1|text_R=[[3. HNL – Sjever 1993./94.|3. HNL – Sjever]] |result15=R |col_R2=yellow3|text_R2=? |result16=R2 |update= complete |source=[https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=20&godina=1993&broj=000024&E=E9999 Glas Podravine] }} ==== Rezultati ==== {|class="wikitable" ! width=12% |rezultatska križaljka ! width=3% |DUB ! width=3% |MAR ! width=3% |SAM ! width=3% |TRE ! width=3% |SPA ! width=3% |OLI ! width=3% |ŠPA ! width=3% |VRA ! width=3% |BJE ! width=3% |SLA ! width=3% |MLA ! width=3% |MET ! width=3% |JED ! width=3% |KAR ! width=3% |ČAK ! width=3% |CRB |- align=center ! [[NK Dubrava Tim Kabel Zagreb|Dubrava]] ! DUB | 1:1 | 0:2 | 1:0 | 0:0 | 0:0 | 1:0 | 2:0 | 4:0 | 3:2 | 4:0 | 3:0 | 2:0 | 3:2 | 1:0 | 3:0 |- align=center ! [[NK Marsonia Slavonski Brod|Marsonia]] | 1:1 ! MAR | 3:0 | 2:1 | 5:1 | 1:2 | 2:1 | 4:2 | 1:0 | 4:0 | 6:2 | 1:0 | 3:0 | 4:0 | 2:1 | 1:1 |- align=center ! [[NK Samobor|Samobor]] | 1:4 | 0:1 ! SAM | 4:0 | 1:1 | 3:1 | 1:1 | 1:0 | 2:0 | 0:2 | 2:0 | 5:2 | 2:0 | 5:3 | 4:0 | 4:0 |- align=center ! [[NK Trešnjevka Zagreb|Trešnjevka]] | 1:1 | 1:0 | 0:0 ! TRE | 4:0 | 3:0 | 2:1 | 0:0 | 1:0 | 6:1 | 5:1 | 5:0 | 3:0 | 1:1 | 1:0 | 2:1 |- align=center ! [[NK Spačva Vinkovci|Spačva]] | 1:2 | 1:1 | 2:2 | 3:1 ! SPA | 3:0 | 4:1 | 1:1 | 2:1 | 1:1 | 3:2 | 4:0 | 2:1 | 2:1 | 1:0 | 2:1 |- align=center ! [[NK Olimpija Osijek|Olimpija]] | 0:1 | 1:1 | 1:1 | 2:1 | 1:0 ! OLI | 3:1 | 3:0 | 3:1 | 1:0 | 0:0 | 2:1 | 3:2 | 3:3 | 2:0 | 3:1 |- align=center ! [[NK Špansko Zagreb|Špansko CB]] | 1:1 | 3:2 | 1:1 | 4:1 | 0:1 | 3:0 ! ŠPA | 3:0 | 4:3 | 2:2 | 3:2 | 4:0 | 0:0 | 2:0 | 5:1 | 3:4 |- align=center ! [[NK Vrapče Zagreb|Vrapče]] | 0:2 | 2:1 | 1:1 | 1:1 | 2:1 | 2:0 | 2:1 ! VRA | 1:4 | 1:0 | 2:0 | 0:0 | 2:0 | 3:1 | 1:1 | 4:1 |- align=center ! [[NK Bjelovar|Bjelovar]] | 0:1 | 3:1 | 0:1 | 2:2 | 0:0 | 2:4 | 3:1 | 2:1 ! BJE | 1:1 | 2:0 | 1:0 | 1:1 | 7:0 | 4:3 | 3:1 |- align=center ! [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Bilokalnik]] | 1:1 | 1:4 | 0:0 | 1:0 | 3:2 | 3:1 | 2:4 | 2:0 | 2:0 ! SLA | 3:2 | 2:0 | 1:1 | 6:3 | 6:1 | 0:1 |- align=center ! [[NK Mladost Cerić|Mladost]] | 1:0 | 1:1 | 1:0 | 2:2 | 0:1 | 2:1 | 1:0 | 2:1 | 2:0 | 2:0 ! MLA | 0:0<ref>Utakmica Mladost – Metalac OLT 3:2, prvo je registrirana rezultatom 0:3, a u prosincu 1992. godine je ponovljena i rezultat s te utakmice (0:0) je postao službeni konačni rezultat.</ref> | 3:0 | 4:1 | 3:3 | 2:1 |- align=center ! [[NK Metalac Osijek|Metalac OLT]] | 0:0 | 2:2 | 3:1 | 0:1 | 0:0 | 2:1 | 3:1 | 0:4 | 1:1 | 2:1 | 0:1 ! MET | 2:0 | 2:1 | 3:1 | 2:1 |- align=center ! [[NK Jedinstvo Donji Miholjac|Jedinstvo]] | 3:0 | 2:2 | 1:1 | 1:3 | 2:2 | 3:3 | 1:4 | 1:0 | 0:1 | 3:1 | 5:1 | 2:2 ! JED | 7:2 | 1:0 | 1:0 |- align=center ! [[NK Karlovac 1919|Karlovac]] | 1:0 | 0:4 | 0:4 | 1:0 | 2:0 | 0:0 | 0:2 | 0:1 | 3:1 | 3:1 | 6:2 | 1:1 | 0:0 ! KAR | 2:0 | 1:1 |- align=center ! [[NK Čakovec|Čakovec Patrick]] | 1:4 | 2:0 | 2:3 | 1:0 | 1:1 | 2:0 | 7:3 | 2:1 | 2:4 | 1:2 | 3:0 | 1:2 | 4:1 | 3:1 ! ČAK | 1:1 |- align=center ! [[NK Croatia Bogdanovci|Croatia (B)]] | 0:3 | 2:1 | 1:1 | 0:2 | 1:1 | 0:4 | 0:4 | 1:1 | 2:3 | 2:0 | 1:1 | 1:2 | 3:4 | 0:1 | 0:2 ! CRB |} === Jug === {{točnost}} {{#invoke:sports table|main|style=WDL |res_col_header=PR |winpoints=2 |team4=NER |name_NER=[[NK Neretva Metković|Neretva]] |team7=ORI |name_ORI=[[HNK Orijent|Orijent]] |team12=JAD|name_JAD=[[NK Jadran Poreč|Jadran Poreč]] |team5=JKS |name_JKS=[[HNK Jadran Kaštel Sućurac|Jadran Kaštel Sućurac]] |team8=ROV |name_ROV=[[NK Rovinj|Rovinj]] |team2=RSP |name_RSP=[[RNK Split|Split]] |team16=KRA|name_KRA=[[NK Kraljevica|Kraljevica]] |team13=IMO|name_IMO=[[NK Croatia Zmijavci|Croatia Imotski]] |team6=NVC |name_NVC=[[NK Neretvanac Opuzen|Neretvanac]] |team15=RLA|name_RLA=[[NK Rudar Labin|Rudar Labin]] |team9=NGB |name_NGB=[[NK Jadran Luka Ploče|Jadran NGB]] |team3=SOL |name_SOL=[[NK Solin|Solin]] |team11=JUN|name_JUN=[[NK Junak Sinj|Junak]] |team1=PRS |name_PRS=[[NK Primorac Stobreč|Primorac Stobreč]] |team14=PRE|name_PRE=[[HNK Slaven Gruda|Slaven Konavle]] |team10=NEH|name_NEH=[[NK Nehaj Senj|Nehaj]] |win_NER=12|draw_NER=11|loss_NER=7 |gf_NER=41 |ga_NER=28 |win_ORI=13|draw_ORI=6 |loss_ORI=10|gf_ORI=44 |ga_ORI=34 |win_JAD=5 |draw_JAD=13|loss_JAD=12|gf_JAD=26 |ga_JAD=46 |win_JKS=13|draw_JKS=8 |loss_JKS=9 |gf_JKS=37 |ga_JKS=30 |win_ROV=11|draw_ROV=9 |loss_ROV=10|gf_ROV=38 |ga_ROV=33 |win_RSP=17|draw_RSP=10|loss_RSP=3 |gf_RSP=58 |ga_RSP=15 |win_KRA=5 |draw_KRA=7 |loss_KRA=18|gf_KRA=21 |ga_KRA=46 |win_IMO=9 |draw_IMO=5 |loss_IMO=16|gf_IMO=36 |ga_IMO=53 |win_NVC=14|draw_NVC=5 |loss_NVC=10|gf_NVC=40 |ga_NVC=27 |win_RLA=5 |draw_RLA=8 |loss_RLA=17|gf_RLA=23 |ga_RLA=56 |win_NGB=9 |draw_NGB=10|loss_NGB=11|gf_NGB=35 |ga_NGB=33 |win_SOL=16|draw_SOL=11|loss_SOL=3 |gf_SOL=39 |ga_SOL=20 |win_JUN=9 |draw_JUN=7 |loss_JUN=14|gf_JUN=33 |ga_JUN=43 |win_PRS=19|draw_PRS=7 |loss_PRS=4 |gf_PRS=68 |ga_PRS=16 |win_PRE=7 |draw_PRE=8 |loss_PRE=15|gf_PRE=21 |ga_PRE=57 |win_NEH=10|draw_NEH=5 |loss_NEH=15|gf_NEH=24 |ga_NEH=52 |status_PRS=P |status_KRA=R |col_P=green1|text_P=[[1. HNL 1993./94.|1. HNL]] |result1=P |col_R=red1|text_R=[[3. HNL – Zapad 1993./94.|3. HNL – Zapad]] |result16=R |update= complete |source=[https://www.rsssf.org/tablesk/kroa93.html RSSSF.org] }} ==== Rezultati ==== == Poveznice == * [[1. HNL 1992./93.]] * [[3. HNL 1992./93.]] * [[4. rang HNL-a 1992./93.]] * [[5. rang HNL-a 1992./93.]] * [[6. rang HNL-a 1992./93.|6. rang HNL-a 1992./93.]] * [[7. rang HNL-a 1992./93.|7. rang HNL-a 1992./93.]] * [[Nogometno prvenstvo Hrvatske 1992./93. – ostale lige|''Ostale lige 1992./93.'']] * [[Hrvatski nogometni kup 1992./93.]] ==Izvori== *[http://www.rsssf.com/tablesk/kroa93.html RSSSF: Croatia 1992/93] *[https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=20&godina=1993&broj=000024&E=E9999 Glas Podravine, 18. lipnja 1993., god. XLVIII., br. 24.] {{izvori}} {{2. HNL sezone}} {{HNL sezone po rangovima}} [[Kategorija: Druga hrvatska nogometna liga po sezonama|1992./1993.]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 1992./93.| 2]] pkq0n3cug6xtrj67wowndygeg242b5i 7475978 7475968 2026-06-06T01:08:11Z Ton963 315493 /* Jug */ 7475978 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = [[Prva nogometna liga|Druga hrvatska nogometna liga]] | sezona = 1992./93. | država = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]] | stupanj lige = II. | prvaci = [[NK Primorac Stobreč|Primorac Stobreč]] (Jug) <br> [[NK Dubrava Tim Kabel Zagreb|Dubrava Zagreb]] (Sjever) | promovirani = [[NK Primorac Stobreč|Primorac Stobreč]]<br>[[NK Dubrava Tim Kabel Zagreb|Dubrava Zagreb]] | degradirani = [[NK Kraljevica|Kraljevica]]<br>[[NK Čakovec|Čakovec]]<br>[[NK Croatia Bogdanovci|Croatia Bogdanovci]] | kontinentalni kup1 = | kvalifikanti kup1 = | kontinentalni kup2 = | kvalifikanti kup2 = | kontinentalni kup3 = | kvalifikanti kup3 = | kontinentalni kup4 = | kvalifikanti kup4 = | utakmica = 480 | golova = 1310 | prosjek golova = 2,73 | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = [[NK Primorac Stobreč|Primorac Stobreč]] 9:0 [[NK Rudar Labin|Rudar Labin]] | najveća gostujuća pobjeda = [[NK Solin|MAR Solin]] 0:4 [[NK Rovinj|Rovinj]] <br> [[NK Metalac Osijek|Metalac OLT Osijek]] 0:4 [[NK Vrapče Zagreb|Vrapče]] <br> [[NK Croatia Bogdanovci|Croatia (B)]] 0:4 [[NK Špansko Zagreb|Špansko]] <br> [[NK Karlovac 1919|Karlovac]] 0:4 [[NK Marsonia Slavonski Brod|Marsonia]] | najefikasnija utakmica = [[NK Čakovec|Čakovec]] 7:3 [[NK Špansko Zagreb|Špansko]] | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | prethodna sezona = [[2. HNL 1992.|1992.]] | sljedeća sezona = [[2. HNL 1993./94.|1993./94.]] }} '''Druga hrvatska nogometna liga 1992./93.''' bila je druga sezona [[Prva nogometna liga|Druge HNL]]. Bila je podijeljena u dvije skupine: Sjever i Jug. U [[Hrvatska nogometna liga|Prvu HNL]] su se kvalificirali pobjednici skupina, [[NK Primorac Stobreč|Primorac]] i [[NK Dubrava Tim Kabel Zagreb|Dubrava]], a ispali su [[NK Kraljevica|Kraljevica]], [[NK Čakovec|Čakovec]] i [[NK Croatia Bogdanovci|Croatia Bogdanovci]]. == Momčadi == {| |- |width="40%"| ||width="40%"| ||width="20%"| |- |valign="top"| ; Sjever *''[[NK Bjelovar|Bjelovar]]'' – [[Bjelovar]] *''[[NK Croatia Bogdanovci|Croatia]]'' – [[Bogdanovci]] *''[[NK Čakovec|Čakovec]]'' – [[Čakovec]] *''[[NK Dubrava Tim Kabel Zagreb|Dubrava]]'' – [[Zagreb]] *''[[NK Jedinstvo Donji Miholjac|Jedinstvo]]'' – [[Donji Miholjac]] *''[[NK Karlovac 1919|Karlovac]]'' – [[Karlovac]] *''[[NK Marsonia Slavonski Brod|Marsonia]]'' – [[Slavonski Brod]] *''[[NK Metalac Osijek|Metalac OLT]]'' – [[Osijek]] *''[[NK Mladost Cerić|Mladost]]'' – [[Cerić]] *''[[NK Olimpija Osijek|Olimpija]]'' – [[Osijek]] *''[[NK Samobor|Samobor]]'' – [[Samobor]] *''[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Bilokalnik]]'' – [[Koprivnica]] *''[[NK Spačva Vinkovci|Spačva]]'' – [[Vinkovci]] *''[[NK Špansko Zagreb|Špansko]]'' – [[Zagreb]] *''[[NK Trešnjevka Zagreb|Trešnjevka]]'' – [[Zagreb]] *''[[NK Vrapče Zagreb|Vrapče]]'' – [[Zagreb]] |valign="top"| ; Jug *''[[NK Croatia Zmijavci|Croatia]]'' – [[Zmijavci]] *''[[HNK Jadran Kaštel Sućurac|Jadran]]'' – [[Kaštel Sućurac]] *''[[NK Jadran Luka Ploče|Jadran NGB]]'' – [[Ploče]] *''[[NK Jadran Poreč|Jadran]]'' – [[Poreč]] *''[[NK Junak Sinj|Junak]]'' – [[Sinj]] *''[[NK Kraljevica|Kraljevica]]'' – [[Kraljevica]] *''[[NK Solin|MAR Solin]]'' – [[Solin]] *''[[NK Nehaj Senj|Nehaj]]'' – [[Senj]] *''[[NK Neretva Metković|Neretva]]'' – [[Metković]] *''[[NK Neretvanac Opuzen|Neretvanac]]'' – [[Opuzen]] *''[[HNK Orijent|Orijent]]'' – [[Rijeka]] *''[[HNK Slaven Gruda|Slaven–Konavle]]'' – [[Gruda]] *''[[NK Primorac Stobreč|Primorac]]'' – [[Stobreč]] *''[[NK Rovinj|Rovinj]]'' – [[Rovinj]] *''[[NK Rudar Labin|Rudar]]'' – [[Labin]] *''[[RNK Split|Split]]'' – [[Split]] |- |} == Ljestvice == === Sjever === {{#invoke:sports table|main|style=WDL |res_col_header=PR |winpoints=2 |team2=MAR |name_MAR=[[NK Marsonia Slavonski Brod|Marsonia]] |team3=SAM |name_SAM=[[NK Samobor|Samobor]] |team7=ŠPA |name_ŠPA=[[NK Špansko Zagreb|Špansko]] |team5=SPA |name_SPA=[[NK Spačva Vinkovci|Spačva]] |team15=ČAK|name_ČAK=[[NK Čakovec|Čakovec]] |team10=BIL|name_BIL=[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Bilokalnik]] |team9=BJE |name_BJE=[[NK Bjelovar|Bjelovar]] |team11=MCE|name_MCE=[[NK Mladost Cerić|Mladost Cerić]] |team12=MET|name_MET=[[NK Metalac Osijek|Metalac OLT Osijek]] |team14=KAR|name_KAR=[[NK Karlovac 1919|Karlovac]] |team4=TRE |name_TRE=[[NK Trešnjevka Zagreb|Trešnjevka]] |team8=VRA |name_VRA=[[NK Vrapče Zagreb|Vrapče]] |team13=JDM|name_JDM=[[NK Jedinstvo Donji Miholjac|Jedinstvo Donji Miholjac]] |team6=OLI |name_OLI=[[NK Olimpija Osijek|Olimpija Osijek]] |team1=DUZ |name_DUZ=[[NK Dubrava Tim Kabel Zagreb|Dubrava Zagreb]] |team16=CRB|name_CRB=[[NK Croatia Bogdanovci|Croatia Bogdanovci]] |win_MAR=15|draw_MAR=8|loss_MAR=7|gf_MAR=62|ga_MAR=34 |win_SAM=14|draw_SAM=10|loss_SAM=6|gf_SAM=53|ga_SAM=31 |win_ŠPA=13|draw_ŠPA=5|loss_ŠPA=12|gf_ŠPA=63|ga_ŠPA=50 |win_SPA=12|draw_SPA=11|loss_SPA=7|gf_SPA=44|ga_SPA=38 |win_ČAK=9|draw_ČAK=3|loss_ČAK=18|gf_ČAK=46|ga_ČAK=62 |win_BIL=11|draw_BIL=6|loss_BIL=13|gf_BIL=47|ga_BIL=52 |win_BJE=12|draw_BJE=5|loss_BJE=13|gf_BJE=50|ga_BJE=47 |win_MCE=11|draw_MCE=6|loss_MCE=13|gf_MCE=40|ga_MCE=56 |win_MET=10|draw_MET=8|loss_MET=12|gf_MET=33|ga_MET=49 |win_KAR=8|draw_KAR=6|loss_KAR=16|gf_KAR=41|ga_KAR=69 |win_TRE=14|draw_TRE=7|loss_TRE=9|gf_TRE=50|ga_TRE=31 |win_VRA=12|draw_VRA=6|loss_VRA=12|gf_VRA=38|ga_VRA=38 |win_JDM=8|draw_JDM=9|loss_JDM=13|gf_JDM=43|ga_JDM=53 |win_OLI=13|draw_OLI=7|loss_OLI=10|gf_OLI=45|ga_OLI=42 |win_DUZ=18|draw_DUZ=8|loss_DUZ=4|gf_DUZ=49|ga_DUZ=19 |win_CRB=4|draw_CRB=7|loss_CRB=19|gf_CRB=30|ga_CRB=63 |status_DUZ=P |status_CRB=R |status_ČAK=R |col_P=green1|text_P=[[1. HNL 1993./94.|1. HNL]] |result1=P |col_R=red1|text_R=[[3. HNL – Sjever 1993./94.|3. HNL – Sjever]] |result15=R |col_R2=yellow3|text_R2=? |result16=R2 |update= complete |source=[https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=20&godina=1993&broj=000024&E=E9999 Glas Podravine] }} ==== Rezultati ==== {|class="wikitable" ! width=12% |rezultatska križaljka ! width=3% |DUB ! width=3% |MAR ! width=3% |SAM ! width=3% |TRE ! width=3% |SPA ! width=3% |OLI ! width=3% |ŠPA ! width=3% |VRA ! width=3% |BJE ! width=3% |SLA ! width=3% |MLA ! width=3% |MET ! width=3% |JED ! width=3% |KAR ! width=3% |ČAK ! width=3% |CRB |- align=center ! [[NK Dubrava Tim Kabel Zagreb|Dubrava]] ! DUB | 1:1 | 0:2 | 1:0 | 0:0 | 0:0 | 1:0 | 2:0 | 4:0 | 3:2 | 4:0 | 3:0 | 2:0 | 3:2 | 1:0 | 3:0 |- align=center ! [[NK Marsonia Slavonski Brod|Marsonia]] | 1:1 ! MAR | 3:0 | 2:1 | 5:1 | 1:2 | 2:1 | 4:2 | 1:0 | 4:0 | 6:2 | 1:0 | 3:0 | 4:0 | 2:1 | 1:1 |- align=center ! [[NK Samobor|Samobor]] | 1:4 | 0:1 ! SAM | 4:0 | 1:1 | 3:1 | 1:1 | 1:0 | 2:0 | 0:2 | 2:0 | 5:2 | 2:0 | 5:3 | 4:0 | 4:0 |- align=center ! [[NK Trešnjevka Zagreb|Trešnjevka]] | 1:1 | 1:0 | 0:0 ! TRE | 4:0 | 3:0 | 2:1 | 0:0 | 1:0 | 6:1 | 5:1 | 5:0 | 3:0 | 1:1 | 1:0 | 2:1 |- align=center ! [[NK Spačva Vinkovci|Spačva]] | 1:2 | 1:1 | 2:2 | 3:1 ! SPA | 3:0 | 4:1 | 1:1 | 2:1 | 1:1 | 3:2 | 4:0 | 2:1 | 2:1 | 1:0 | 2:1 |- align=center ! [[NK Olimpija Osijek|Olimpija]] | 0:1 | 1:1 | 1:1 | 2:1 | 1:0 ! OLI | 3:1 | 3:0 | 3:1 | 1:0 | 0:0 | 2:1 | 3:2 | 3:3 | 2:0 | 3:1 |- align=center ! [[NK Špansko Zagreb|Špansko CB]] | 1:1 | 3:2 | 1:1 | 4:1 | 0:1 | 3:0 ! ŠPA | 3:0 | 4:3 | 2:2 | 3:2 | 4:0 | 0:0 | 2:0 | 5:1 | 3:4 |- align=center ! [[NK Vrapče Zagreb|Vrapče]] | 0:2 | 2:1 | 1:1 | 1:1 | 2:1 | 2:0 | 2:1 ! VRA | 1:4 | 1:0 | 2:0 | 0:0 | 2:0 | 3:1 | 1:1 | 4:1 |- align=center ! [[NK Bjelovar|Bjelovar]] | 0:1 | 3:1 | 0:1 | 2:2 | 0:0 | 2:4 | 3:1 | 2:1 ! BJE | 1:1 | 2:0 | 1:0 | 1:1 | 7:0 | 4:3 | 3:1 |- align=center ! [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Bilokalnik]] | 1:1 | 1:4 | 0:0 | 1:0 | 3:2 | 3:1 | 2:4 | 2:0 | 2:0 ! SLA | 3:2 | 2:0 | 1:1 | 6:3 | 6:1 | 0:1 |- align=center ! [[NK Mladost Cerić|Mladost]] | 1:0 | 1:1 | 1:0 | 2:2 | 0:1 | 2:1 | 1:0 | 2:1 | 2:0 | 2:0 ! MLA | 0:0<ref>Utakmica Mladost – Metalac OLT 3:2, prvo je registrirana rezultatom 0:3, a u prosincu 1992. godine je ponovljena i rezultat s te utakmice (0:0) je postao službeni konačni rezultat.</ref> | 3:0 | 4:1 | 3:3 | 2:1 |- align=center ! [[NK Metalac Osijek|Metalac OLT]] | 0:0 | 2:2 | 3:1 | 0:1 | 0:0 | 2:1 | 3:1 | 0:4 | 1:1 | 2:1 | 0:1 ! MET | 2:0 | 2:1 | 3:1 | 2:1 |- align=center ! [[NK Jedinstvo Donji Miholjac|Jedinstvo]] | 3:0 | 2:2 | 1:1 | 1:3 | 2:2 | 3:3 | 1:4 | 1:0 | 0:1 | 3:1 | 5:1 | 2:2 ! JED | 7:2 | 1:0 | 1:0 |- align=center ! [[NK Karlovac 1919|Karlovac]] | 1:0 | 0:4 | 0:4 | 1:0 | 2:0 | 0:0 | 0:2 | 0:1 | 3:1 | 3:1 | 6:2 | 1:1 | 0:0 ! KAR | 2:0 | 1:1 |- align=center ! [[NK Čakovec|Čakovec Patrick]] | 1:4 | 2:0 | 2:3 | 1:0 | 1:1 | 2:0 | 7:3 | 2:1 | 2:4 | 1:2 | 3:0 | 1:2 | 4:1 | 3:1 ! ČAK | 1:1 |- align=center ! [[NK Croatia Bogdanovci|Croatia (B)]] | 0:3 | 2:1 | 1:1 | 0:2 | 1:1 | 0:4 | 0:4 | 1:1 | 2:3 | 2:0 | 1:1 | 1:2 | 3:4 | 0:1 | 0:2 ! CRB |} === Jug === {{točnost}} {{#invoke:sports table|main|style=WDL |res_col_header=PR |winpoints=2 |team4=NER |name_NER=[[NK Neretva Metković|Neretva]] |team7=ORI |name_ORI=[[HNK Orijent|Orijent]] |team12=JAD|name_JAD=[[NK Jadran Poreč|Jadran Poreč]] |team5=JKS |name_JKS=[[HNK Jadran Kaštel Sućurac|Jadran Kaštel Sućurac]] |team8=ROV |name_ROV=[[NK Rovinj|Rovinj]] |team2=RSP |name_RSP=[[RNK Split|Split]] |team16=KRA|name_KRA=[[NK Kraljevica|Kraljevica]] |team13=IMO|name_IMO=[[NK Croatia Zmijavci|Croatia Imotski]] |team6=NVC |name_NVC=[[NK Neretvanac Opuzen|Neretvanac]] |team15=RLA|name_RLA=[[NK Rudar Labin|Rudar Labin]] |team9=NGB |name_NGB=[[NK Jadran Luka Ploče|Jadran NGB Ploče]] |team3=SOL |name_SOL=[[NK Solin|Solin]] |team11=JUN|name_JUN=[[NK Junak Sinj|Junak]] |team1=PRS |name_PRS=[[NK Primorac Stobreč|Primorac Stobreč]] |team14=PRE|name_PRE=[[HNK Slaven Gruda|Slaven Konavle]] |team10=NEH|name_NEH=[[NK Nehaj Senj|Nehaj]] |win_NER=12|draw_NER=11|loss_NER=7 |gf_NER=41 |ga_NER=28 |win_ORI=13|draw_ORI=6 |loss_ORI=10|gf_ORI=44 |ga_ORI=34 |win_JAD=5 |draw_JAD=13|loss_JAD=12|gf_JAD=26 |ga_JAD=46 |win_JKS=13|draw_JKS=8 |loss_JKS=9 |gf_JKS=37 |ga_JKS=30 |win_ROV=11|draw_ROV=9 |loss_ROV=10|gf_ROV=38 |ga_ROV=33 |win_RSP=17|draw_RSP=10|loss_RSP=3 |gf_RSP=58 |ga_RSP=15 |win_KRA=5 |draw_KRA=7 |loss_KRA=18|gf_KRA=21 |ga_KRA=46 |win_IMO=9 |draw_IMO=5 |loss_IMO=16|gf_IMO=36 |ga_IMO=53 |win_NVC=14|draw_NVC=5 |loss_NVC=10|gf_NVC=40 |ga_NVC=27 |win_RLA=5 |draw_RLA=8 |loss_RLA=17|gf_RLA=23 |ga_RLA=56 |win_NGB=9 |draw_NGB=10|loss_NGB=11|gf_NGB=35 |ga_NGB=33 |win_SOL=16|draw_SOL=11|loss_SOL=3 |gf_SOL=39 |ga_SOL=20 |win_JUN=9 |draw_JUN=7 |loss_JUN=14|gf_JUN=33 |ga_JUN=43 |win_PRS=19|draw_PRS=7 |loss_PRS=4 |gf_PRS=68 |ga_PRS=16 |win_PRE=7 |draw_PRE=8 |loss_PRE=15|gf_PRE=21 |ga_PRE=57 |win_NEH=10|draw_NEH=5 |loss_NEH=15|gf_NEH=24 |ga_NEH=52 |status_PRS=P |status_KRA=R |col_P=green1|text_P=[[1. HNL 1993./94.|1. HNL]] |result1=P |col_R=red1|text_R=[[3. HNL – Zapad 1993./94.|3. HNL – Zapad]] |result16=R |update= complete |source=[https://www.rsssf.org/tablesk/kroa93.html RSSSF.org] }} ==== Rezultati ==== == Poveznice == * [[1. HNL 1992./93.]] * [[3. HNL 1992./93.]] * [[4. rang HNL-a 1992./93.]] * [[5. rang HNL-a 1992./93.]] * [[6. rang HNL-a 1992./93.|6. rang HNL-a 1992./93.]] * [[7. rang HNL-a 1992./93.|7. rang HNL-a 1992./93.]] * [[Nogometno prvenstvo Hrvatske 1992./93. – ostale lige|''Ostale lige 1992./93.'']] * [[Hrvatski nogometni kup 1992./93.]] ==Izvori== *[http://www.rsssf.com/tablesk/kroa93.html RSSSF: Croatia 1992/93] *[https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=20&godina=1993&broj=000024&E=E9999 Glas Podravine, 18. lipnja 1993., god. XLVIII., br. 24.] {{izvori}} {{2. HNL sezone}} {{HNL sezone po rangovima}} [[Kategorija: Druga hrvatska nogometna liga po sezonama|1992./1993.]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 1992./93.| 2]] d58198kqjc9uclabsm6h4t9ezpahm3f 7475984 7475978 2026-06-06T01:27:51Z Ton963 315493 7475984 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = [[Prva nogometna liga|Druga hrvatska nogometna liga]] | sezona = 1992./93. | država = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]] | stupanj lige = II. | prvaci = [[NK Primorac Stobreč|Primorac Stobreč]] (Jug) <br> [[NK Dubrava Tim Kabel Zagreb|Dubrava Zagreb]] (Sjever) | promovirani = [[NK Primorac Stobreč|Primorac Stobreč]]<br>[[NK Dubrava Tim Kabel Zagreb|Dubrava Zagreb]] | degradirani = [[NK Kraljevica|Kraljevica]]<br>[[NK Čakovec|Čakovec]]<br>[[NK Croatia Bogdanovci|Croatia Bogdanovci]] | kontinentalni kup1 = | kvalifikanti kup1 = | kontinentalni kup2 = | kvalifikanti kup2 = | kontinentalni kup3 = | kvalifikanti kup3 = | kontinentalni kup4 = | kvalifikanti kup4 = | utakmica = 480 | golova = 1310 | prosjek golova = 2,73 | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = [[NK Primorac Stobreč|Primorac Stobreč]] 9:0 [[NK Rudar Labin|Rudar Labin]] | najveća gostujuća pobjeda = [[NK Solin|MAR Solin]] 0:4 [[NK Rovinj|Rovinj]] <br> [[NK Metalac Osijek|Metalac OLT Osijek]] 0:4 [[NK Vrapče Zagreb|Vrapče]] <br> [[NK Croatia Bogdanovci|Croatia (B)]] 0:4 [[NK Špansko Zagreb|Špansko]] <br> [[NK Karlovac 1919|Karlovac]] 0:4 [[NK Marsonia Slavonski Brod|Marsonia]] | najefikasnija utakmica = [[NK Čakovec|Čakovec]] 7:3 [[NK Špansko Zagreb|Špansko]] | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | prethodna sezona = [[2. HNL 1992.|1992.]] | sljedeća sezona = [[2. HNL 1993./94.|1993./94.]] }} '''Druga hrvatska nogometna liga 1992./93.''' bila je druga sezona [[Prva nogometna liga|Druge HNL]]. Bila je podijeljena u dvije skupine: Sjever i Jug. U [[Hrvatska nogometna liga|Prvu HNL]] su se kvalificirali pobjednici skupina, [[NK Primorac Stobreč|Primorac]] i [[NK Dubrava Tim Kabel Zagreb|Dubrava]], a ispali su [[NK Kraljevica|Kraljevica]], [[NK Čakovec|Čakovec]] i [[NK Croatia Bogdanovci|Croatia Bogdanovci]]. == Momčadi == {| |- |width="40%"| ||width="40%"| ||width="20%"| |- |valign="top"| ; Sjever *''[[NK Bjelovar|Bjelovar]]'' – [[Bjelovar]] *''[[NK Croatia Bogdanovci|Croatia]]'' – [[Bogdanovci]] *''[[NK Čakovec|Čakovec]]'' – [[Čakovec]] *''[[NK Dubrava Tim Kabel Zagreb|Dubrava]]'' – [[Zagreb]] *''[[NK Jedinstvo Donji Miholjac|Jedinstvo]]'' – [[Donji Miholjac]] *''[[NK Karlovac 1919|Karlovac]]'' – [[Karlovac]] *''[[NK Marsonia Slavonski Brod|Marsonia]]'' – [[Slavonski Brod]] *''[[NK Metalac Osijek|Metalac OLT]]'' – [[Osijek]] *''[[NK Mladost Cerić|Mladost]]'' – [[Cerić]] *''[[NK Olimpija Osijek|Olimpija]]'' – [[Osijek]] *''[[NK Samobor|Samobor]]'' – [[Samobor]] *''[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Bilokalnik]]'' – [[Koprivnica]] *''[[NK Spačva Vinkovci|Spačva]]'' – [[Vinkovci]] *''[[NK Špansko Zagreb|Špansko]]'' – [[Zagreb]] *''[[NK Trešnjevka Zagreb|Trešnjevka]]'' – [[Zagreb]] *''[[NK Vrapče Zagreb|Vrapče]]'' – [[Zagreb]] |valign="top"| ; Jug *''[[NK Croatia Zmijavci|Croatia]]'' – [[Zmijavci]] *''[[HNK Jadran Kaštel Sućurac|Jadran]]'' – [[Kaštel Sućurac]] *''[[NK Jadran Luka Ploče|Jadran NGB]]'' – [[Ploče]] *''[[NK Jadran Poreč|Jadran]]'' – [[Poreč]] *''[[NK Junak Sinj|Junak]]'' – [[Sinj]] *''[[NK Kraljevica|Kraljevica]]'' – [[Kraljevica]] *''[[NK Solin|MAR Solin]]'' – [[Solin]] *''[[NK Nehaj Senj|Nehaj]]'' – [[Senj]] *''[[NK Neretva Metković|Neretva]]'' – [[Metković]] *''[[NK Neretvanac Opuzen|Neretvanac]]'' – [[Opuzen]] *''[[HNK Orijent|Orijent]]'' – [[Rijeka]] *''[[HNK Slaven Gruda|Slaven–Konavle]]'' – [[Gruda]] *''[[NK Primorac Stobreč|Primorac]]'' – [[Stobreč]] *''[[NK Rovinj|Rovinj]]'' – [[Rovinj]] *''[[NK Rudar Labin|Rudar]]'' – [[Labin]] *''[[RNK Split|Split]]'' – [[Split]] |- |} == Ljestvice == === Sjever === {{#invoke:sports table|main|style=WDL |res_col_header=PR |winpoints=2 |team2=MAR |name_MAR=[[NK Marsonia Slavonski Brod|Marsonia]] |team3=SAM |name_SAM=[[NK Samobor|Samobor]] |team7=ŠPA |name_ŠPA=[[NK Špansko Zagreb|Špansko]] |team5=SPA |name_SPA=[[NK Spačva Vinkovci|Spačva]] |team15=ČAK|name_ČAK=[[NK Čakovec|Čakovec]] |team10=BIL|name_BIL=[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Bilokalnik]] |team9=BJE |name_BJE=[[NK Bjelovar|Bjelovar]] |team11=MCE|name_MCE=[[NK Mladost Cerić|Mladost Cerić]] |team12=MET|name_MET=[[NK Metalac Osijek|Metalac OLT Osijek]] |team14=KAR|name_KAR=[[NK Karlovac 1919|Karlovac]] |team4=TRE |name_TRE=[[NK Trešnjevka Zagreb|Trešnjevka]] |team8=VRA |name_VRA=[[NK Vrapče Zagreb|Vrapče]] |team13=JDM|name_JDM=[[NK Jedinstvo Donji Miholjac|Jedinstvo Donji Miholjac]] |team6=OLI |name_OLI=[[NK Olimpija Osijek|Olimpija Osijek]] |team1=DUZ |name_DUZ=[[NK Dubrava Tim Kabel Zagreb|Dubrava Zagreb]] |team16=CRB|name_CRB=[[NK Croatia Bogdanovci|Croatia Bogdanovci]] |win_MAR=15|draw_MAR=8|loss_MAR=7|gf_MAR=62|ga_MAR=34 |win_SAM=14|draw_SAM=10|loss_SAM=6|gf_SAM=53|ga_SAM=31 |win_ŠPA=13|draw_ŠPA=5|loss_ŠPA=12|gf_ŠPA=63|ga_ŠPA=50 |win_SPA=12|draw_SPA=11|loss_SPA=7|gf_SPA=44|ga_SPA=38 |win_ČAK=9|draw_ČAK=3|loss_ČAK=18|gf_ČAK=46|ga_ČAK=62 |win_BIL=11|draw_BIL=6|loss_BIL=13|gf_BIL=47|ga_BIL=52 |win_BJE=12|draw_BJE=5|loss_BJE=13|gf_BJE=50|ga_BJE=47 |win_MCE=11|draw_MCE=6|loss_MCE=13|gf_MCE=40|ga_MCE=56 |win_MET=10|draw_MET=8|loss_MET=12|gf_MET=33|ga_MET=49 |win_KAR=8|draw_KAR=6|loss_KAR=16|gf_KAR=41|ga_KAR=69 |win_TRE=14|draw_TRE=7|loss_TRE=9|gf_TRE=50|ga_TRE=31 |win_VRA=12|draw_VRA=6|loss_VRA=12|gf_VRA=38|ga_VRA=38 |win_JDM=8|draw_JDM=9|loss_JDM=13|gf_JDM=43|ga_JDM=53 |win_OLI=13|draw_OLI=7|loss_OLI=10|gf_OLI=45|ga_OLI=42 |win_DUZ=18|draw_DUZ=8|loss_DUZ=4|gf_DUZ=49|ga_DUZ=19 |win_CRB=4|draw_CRB=7|loss_CRB=19|gf_CRB=30|ga_CRB=63 |status_DUZ=P |status_CRB=R |status_ČAK=R |col_P=green1|text_P=[[1. HNL 1993./94.|1. HNL]] |result1=P |col_R=red1|text_R=[[3. HNL – Sjever 1993./94.|3. HNL – Sjever]] |result15=R |col_R2=yellow3|text_R2=? |result16=R2 |update= complete |source=[https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=20&godina=1993&broj=000024&E=E9999 Glas Podravine] }} ==== Rezultati ==== {|class="wikitable" ! width=12% |rezultatska križaljka ! width=3% |DUB ! width=3% |MAR ! width=3% |SAM ! width=3% |TRE ! width=3% |SPA ! width=3% |OLI ! width=3% |ŠPA ! width=3% |VRA ! width=3% |BJE ! width=3% |SLA ! width=3% |MLA ! width=3% |MET ! width=3% |JED ! width=3% |KAR ! width=3% |ČAK ! width=3% |CRB |- align=center ! [[NK Dubrava Tim Kabel Zagreb|Dubrava]] ! DUB | 1:1 | 0:2 | 1:0 | 0:0 | 0:0 | 1:0 | 2:0 | 4:0 | 3:2 | 4:0 | 3:0 | 2:0 | 3:2 | 1:0 | 3:0 |- align=center ! [[NK Marsonia Slavonski Brod|Marsonia]] | 1:1 ! MAR | 3:0 | 2:1 | 5:1 | 1:2 | 2:1 | 4:2 | 1:0 | 4:0 | 6:2 | 1:0 | 3:0 | 4:0 | 2:1 | 1:1 |- align=center ! [[NK Samobor|Samobor]] | 1:4 | 0:1 ! SAM | 4:0 | 1:1 | 3:1 | 1:1 | 1:0 | 2:0 | 0:2 | 2:0 | 5:2 | 2:0 | 5:3 | 4:0 | 4:0 |- align=center ! [[NK Trešnjevka Zagreb|Trešnjevka]] | 1:1 | 1:0 | 0:0 ! TRE | 4:0 | 3:0 | 2:1 | 0:0 | 1:0 | 6:1 | 5:1 | 5:0 | 3:0 | 1:1 | 1:0 | 2:1 |- align=center ! [[NK Spačva Vinkovci|Spačva]] | 1:2 | 1:1 | 2:2 | 3:1 ! SPA | 3:0 | 4:1 | 1:1 | 2:1 | 1:1 | 3:2 | 4:0 | 2:1 | 2:1 | 1:0 | 2:1 |- align=center ! [[NK Olimpija Osijek|Olimpija]] | 0:1 | 1:1 | 1:1 | 2:1 | 1:0 ! OLI | 3:1 | 3:0 | 3:1 | 1:0 | 0:0 | 2:1 | 3:2 | 3:3 | 2:0 | 3:1 |- align=center ! [[NK Špansko Zagreb|Špansko CB]] | 1:1 | 3:2 | 1:1 | 4:1 | 0:1 | 3:0 ! ŠPA | 3:0 | 4:3 | 2:2 | 3:2 | 4:0 | 0:0 | 2:0 | 5:1 | 3:4 |- align=center ! [[NK Vrapče Zagreb|Vrapče]] | 0:2 | 2:1 | 1:1 | 1:1 | 2:1 | 2:0 | 2:1 ! VRA | 1:4 | 1:0 | 2:0 | 0:0 | 2:0 | 3:1 | 1:1 | 4:1 |- align=center ! [[NK Bjelovar|Bjelovar]] | 0:1 | 3:1 | 0:1 | 2:2 | 0:0 | 2:4 | 3:1 | 2:1 ! BJE | 1:1 | 2:0 | 1:0 | 1:1 | 7:0 | 4:3 | 3:1 |- align=center ! [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Bilokalnik]] | 1:1 | 1:4 | 0:0 | 1:0 | 3:2 | 3:1 | 2:4 | 2:0 | 2:0 ! SLA | 3:2 | 2:0 | 1:1 | 6:3 | 6:1 | 0:1 |- align=center ! [[NK Mladost Cerić|Mladost]] | 1:0 | 1:1 | 1:0 | 2:2 | 0:1 | 2:1 | 1:0 | 2:1 | 2:0 | 2:0 ! MLA | 0:0<ref>Utakmica Mladost – Metalac OLT 3:2, prvo je registrirana rezultatom 0:3, a u prosincu 1992. godine je ponovljena i rezultat s te utakmice (0:0) je postao službeni konačni rezultat.</ref> | 3:0 | 4:1 | 3:3 | 2:1 |- align=center ! [[NK Metalac Osijek|Metalac OLT]] | 0:0 | 2:2 | 3:1 | 0:1 | 0:0 | 2:1 | 3:1 | 0:4 | 1:1 | 2:1 | 0:1 ! MET | 2:0 | 2:1 | 3:1 | 2:1 |- align=center ! [[NK Jedinstvo Donji Miholjac|Jedinstvo]] | 3:0 | 2:2 | 1:1 | 1:3 | 2:2 | 3:3 | 1:4 | 1:0 | 0:1 | 3:1 | 5:1 | 2:2 ! JED | 7:2 | 1:0 | 1:0 |- align=center ! [[NK Karlovac 1919|Karlovac]] | 1:0 | 0:4 | 0:4 | 1:0 | 2:0 | 0:0 | 0:2 | 0:1 | 3:1 | 3:1 | 6:2 | 1:1 | 0:0 ! KAR | 2:0 | 1:1 |- align=center ! [[NK Čakovec|Čakovec Patrick]] | 1:4 | 2:0 | 2:3 | 1:0 | 1:1 | 2:0 | 7:3 | 2:1 | 2:4 | 1:2 | 3:0 | 1:2 | 4:1 | 3:1 ! ČAK | 1:1 |- align=center ! [[NK Croatia Bogdanovci|Croatia (B)]] | 0:3 | 2:1 | 1:1 | 0:2 | 1:1 | 0:4 | 0:4 | 1:1 | 2:3 | 2:0 | 1:1 | 1:2 | 3:4 | 0:1 | 0:2 ! CRB |} === Jug === {{točnost}} {{#invoke:sports table|main|style=WDL |res_col_header=PR |winpoints=2 |team4=NER |name_NER=[[NK Neretva Metković|Neretva]] |team7=ORI |name_ORI=[[HNK Orijent|Orijent]] |team12=JAD|name_JAD=[[NK Jadran Poreč|Jadran Poreč]] |team5=JKS |name_JKS=[[HNK Jadran Kaštel Sućurac|Jadran Kaštel Sućurac]] |team8=ROV |name_ROV=[[NK Rovinj|Rovinj]] |team2=RSP |name_RSP=[[RNK Split|Split]] |team16=KRA|name_KRA=[[NK Kraljevica|Kraljevica]] |team13=IMO|name_IMO=[[NK Croatia Zmijavci|Croatia Imotski]] |team6=NVC |name_NVC=[[NK Neretvanac Opuzen|Neretvanac]] |team15=RLA|name_RLA=[[NK Rudar Labin|Rudar Labin]] |team9=NGB |name_NGB=[[NK Jadran Luka Ploče|Jadran NGB Ploče]] |team3=SOL |name_SOL=[[NK Solin|MAR Solin]] |team11=JUN|name_JUN=[[NK Junak Sinj|Junak]] |team1=PRS |name_PRS=[[NK Primorac Stobreč|Primorac Stobreč]] |team14=PRE|name_PRE=[[HNK Slaven Gruda|Slaven Konavle]] |team10=NEH|name_NEH=[[NK Nehaj Senj|Nehaj]] |win_NER=12|draw_NER=11|loss_NER=7 |gf_NER=41 |ga_NER=28 |win_ORI=13|draw_ORI=6 |loss_ORI=10|gf_ORI=44 |ga_ORI=34 |win_JAD=5 |draw_JAD=13|loss_JAD=12|gf_JAD=26 |ga_JAD=46 |win_JKS=13|draw_JKS=8 |loss_JKS=9 |gf_JKS=37 |ga_JKS=30 |win_ROV=11|draw_ROV=9 |loss_ROV=10|gf_ROV=38 |ga_ROV=33 |win_RSP=17|draw_RSP=10|loss_RSP=3 |gf_RSP=58 |ga_RSP=15 |win_KRA=5 |draw_KRA=7 |loss_KRA=18|gf_KRA=21 |ga_KRA=46 |win_IMO=9 |draw_IMO=5 |loss_IMO=16|gf_IMO=36 |ga_IMO=53 |win_NVC=14|draw_NVC=5 |loss_NVC=10|gf_NVC=40 |ga_NVC=27 |win_RLA=5 |draw_RLA=8 |loss_RLA=17|gf_RLA=23 |ga_RLA=56 |win_NGB=9 |draw_NGB=10|loss_NGB=11|gf_NGB=35 |ga_NGB=33 |win_SOL=16|draw_SOL=11|loss_SOL=3 |gf_SOL=39 |ga_SOL=20 |win_JUN=9 |draw_JUN=7 |loss_JUN=14|gf_JUN=33 |ga_JUN=43 |win_PRS=19|draw_PRS=7 |loss_PRS=4 |gf_PRS=68 |ga_PRS=16 |win_PRE=7 |draw_PRE=8 |loss_PRE=15|gf_PRE=21 |ga_PRE=57 |win_NEH=10|draw_NEH=5 |loss_NEH=15|gf_NEH=24 |ga_NEH=52 |status_PRS=P |status_KRA=R |col_P=green1|text_P=[[1. HNL 1993./94.|1. HNL]] |result1=P |col_R=red1|text_R=[[3. HNL – Zapad 1993./94.|3. HNL – Zapad]] |result16=R |update= complete |source=[https://www.rsssf.org/tablesk/kroa93.html RSSSF.org] }} ==== Rezultati ==== == Poveznice == * [[1. HNL 1992./93.]] * [[3. HNL 1992./93.]] * [[4. rang HNL-a 1992./93.]] * [[5. rang HNL-a 1992./93.]] * [[6. rang HNL-a 1992./93.|6. rang HNL-a 1992./93.]] * [[7. rang HNL-a 1992./93.|7. rang HNL-a 1992./93.]] * [[Nogometno prvenstvo Hrvatske 1992./93. – ostale lige|''Ostale lige 1992./93.'']] * [[Hrvatski nogometni kup 1992./93.]] ==Izvori== *[http://www.rsssf.com/tablesk/kroa93.html RSSSF: Croatia 1992/93] *[https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=20&godina=1993&broj=000024&E=E9999 Glas Podravine, 18. lipnja 1993., god. XLVIII., br. 24.] {{izvori}} {{2. HNL sezone}} {{HNL sezone po rangovima}} [[Kategorija: Druga hrvatska nogometna liga po sezonama|1992./1993.]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 1992./93.| 2]] 0f9zx8gg1mkklsngib7p0hst3lkmw3p 7475993 7475984 2026-06-06T01:31:05Z Ton963 315493 /* Momčadi */ 7475993 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = [[Prva nogometna liga|Druga hrvatska nogometna liga]] | sezona = 1992./93. | država = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]] | stupanj lige = II. | prvaci = [[NK Primorac Stobreč|Primorac Stobreč]] (Jug) <br> [[NK Dubrava Tim Kabel Zagreb|Dubrava Zagreb]] (Sjever) | promovirani = [[NK Primorac Stobreč|Primorac Stobreč]]<br>[[NK Dubrava Tim Kabel Zagreb|Dubrava Zagreb]] | degradirani = [[NK Kraljevica|Kraljevica]]<br>[[NK Čakovec|Čakovec]]<br>[[NK Croatia Bogdanovci|Croatia Bogdanovci]] | kontinentalni kup1 = | kvalifikanti kup1 = | kontinentalni kup2 = | kvalifikanti kup2 = | kontinentalni kup3 = | kvalifikanti kup3 = | kontinentalni kup4 = | kvalifikanti kup4 = | utakmica = 480 | golova = 1310 | prosjek golova = 2,73 | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = [[NK Primorac Stobreč|Primorac Stobreč]] 9:0 [[NK Rudar Labin|Rudar Labin]] | najveća gostujuća pobjeda = [[NK Solin|MAR Solin]] 0:4 [[NK Rovinj|Rovinj]] <br> [[NK Metalac Osijek|Metalac OLT Osijek]] 0:4 [[NK Vrapče Zagreb|Vrapče]] <br> [[NK Croatia Bogdanovci|Croatia (B)]] 0:4 [[NK Špansko Zagreb|Špansko]] <br> [[NK Karlovac 1919|Karlovac]] 0:4 [[NK Marsonia Slavonski Brod|Marsonia]] | najefikasnija utakmica = [[NK Čakovec|Čakovec]] 7:3 [[NK Špansko Zagreb|Špansko]] | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | prethodna sezona = [[2. HNL 1992.|1992.]] | sljedeća sezona = [[2. HNL 1993./94.|1993./94.]] }} '''Druga hrvatska nogometna liga 1992./93.''' bila je druga sezona [[Prva nogometna liga|Druge HNL]]. Bila je podijeljena u dvije skupine: Sjever i Jug. U [[Hrvatska nogometna liga|Prvu HNL]] su se kvalificirali pobjednici skupina, [[NK Primorac Stobreč|Primorac]] i [[NK Dubrava Tim Kabel Zagreb|Dubrava]], a ispali su [[NK Kraljevica|Kraljevica]], [[NK Čakovec|Čakovec]] i [[NK Croatia Bogdanovci|Croatia Bogdanovci]]. == Momčadi == {| |- |width="40%"| ||width="40%"| ||width="20%"| |- |valign="top"| ; Sjever *''[[NK Bjelovar|Bjelovar]]'' – [[Bjelovar]] *''[[NK Croatia Bogdanovci|Croatia]]'' – [[Bogdanovci]] *''[[NK Čakovec|Čakovec]]'' – [[Čakovec]] *''[[NK Dubrava Tim Kabel Zagreb|Dubrava]]'' – [[Zagreb]] *''[[NK Jedinstvo Donji Miholjac|Jedinstvo]]'' – [[Donji Miholjac]] *''[[NK Karlovac 1919|Karlovac]]'' – [[Karlovac]] *''[[NK Marsonia Slavonski Brod|Marsonia]]'' – [[Slavonski Brod]] *''[[NK Metalac Osijek|Metalac OLT]]'' – [[Osijek]] *''[[NK Mladost Cerić|Mladost]]'' – [[Cerić]] *''[[NK Olimpija Osijek|Olimpija]]'' – [[Osijek]] *''[[NK Samobor|Samobor]]'' – [[Samobor]] *''[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Bilokalnik]]'' – [[Koprivnica]] *''[[NK Spačva Vinkovci|Spačva]]'' – [[Vinkovci]] *''[[NK Špansko Zagreb|Špansko]]'' – [[Zagreb]] *''[[NK Trešnjevka Zagreb|Trešnjevka]]'' – [[Zagreb]] *''[[NK Vrapče Zagreb|Vrapče]]'' – [[Zagreb]] |valign="top"| ; Jug *''[[NK Croatia Zmijavci|Croatia Imotski]]'' – [[Zmijavci]] *''[[HNK Jadran Kaštel Sućurac|Jadran]]'' – [[Kaštel Sućurac]] *''[[NK Jadran Luka Ploče|Jadran NGB]]'' – [[Ploče]] *''[[NK Jadran Poreč|Jadran]]'' – [[Poreč]] *''[[NK Junak Sinj|Junak]]'' – [[Sinj]] *''[[NK Kraljevica|Kraljevica]]'' – [[Kraljevica]] *''[[NK Solin|MAR Solin]]'' – [[Solin]] *''[[NK Nehaj Senj|Nehaj]]'' – [[Senj]] *''[[NK Neretva Metković|Neretva]]'' – [[Metković]] *''[[NK Neretvanac Opuzen|Neretvanac]]'' – [[Opuzen]] *''[[HNK Orijent|Orijent]]'' – [[Rijeka]] *''[[HNK Slaven Gruda|Slaven–Konavle]]'' – [[Gruda]] *''[[NK Primorac Stobreč|Primorac]]'' – [[Stobreč]] *''[[NK Rovinj|Rovinj]]'' – [[Rovinj]] *''[[NK Rudar Labin|Rudar]]'' – [[Labin]] *''[[RNK Split|Split]]'' – [[Split]] |- |} == Ljestvice == === Sjever === {{#invoke:sports table|main|style=WDL |res_col_header=PR |winpoints=2 |team2=MAR |name_MAR=[[NK Marsonia Slavonski Brod|Marsonia]] |team3=SAM |name_SAM=[[NK Samobor|Samobor]] |team7=ŠPA |name_ŠPA=[[NK Špansko Zagreb|Špansko]] |team5=SPA |name_SPA=[[NK Spačva Vinkovci|Spačva]] |team15=ČAK|name_ČAK=[[NK Čakovec|Čakovec]] |team10=BIL|name_BIL=[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Bilokalnik]] |team9=BJE |name_BJE=[[NK Bjelovar|Bjelovar]] |team11=MCE|name_MCE=[[NK Mladost Cerić|Mladost Cerić]] |team12=MET|name_MET=[[NK Metalac Osijek|Metalac OLT Osijek]] |team14=KAR|name_KAR=[[NK Karlovac 1919|Karlovac]] |team4=TRE |name_TRE=[[NK Trešnjevka Zagreb|Trešnjevka]] |team8=VRA |name_VRA=[[NK Vrapče Zagreb|Vrapče]] |team13=JDM|name_JDM=[[NK Jedinstvo Donji Miholjac|Jedinstvo Donji Miholjac]] |team6=OLI |name_OLI=[[NK Olimpija Osijek|Olimpija Osijek]] |team1=DUZ |name_DUZ=[[NK Dubrava Tim Kabel Zagreb|Dubrava Zagreb]] |team16=CRB|name_CRB=[[NK Croatia Bogdanovci|Croatia Bogdanovci]] |win_MAR=15|draw_MAR=8|loss_MAR=7|gf_MAR=62|ga_MAR=34 |win_SAM=14|draw_SAM=10|loss_SAM=6|gf_SAM=53|ga_SAM=31 |win_ŠPA=13|draw_ŠPA=5|loss_ŠPA=12|gf_ŠPA=63|ga_ŠPA=50 |win_SPA=12|draw_SPA=11|loss_SPA=7|gf_SPA=44|ga_SPA=38 |win_ČAK=9|draw_ČAK=3|loss_ČAK=18|gf_ČAK=46|ga_ČAK=62 |win_BIL=11|draw_BIL=6|loss_BIL=13|gf_BIL=47|ga_BIL=52 |win_BJE=12|draw_BJE=5|loss_BJE=13|gf_BJE=50|ga_BJE=47 |win_MCE=11|draw_MCE=6|loss_MCE=13|gf_MCE=40|ga_MCE=56 |win_MET=10|draw_MET=8|loss_MET=12|gf_MET=33|ga_MET=49 |win_KAR=8|draw_KAR=6|loss_KAR=16|gf_KAR=41|ga_KAR=69 |win_TRE=14|draw_TRE=7|loss_TRE=9|gf_TRE=50|ga_TRE=31 |win_VRA=12|draw_VRA=6|loss_VRA=12|gf_VRA=38|ga_VRA=38 |win_JDM=8|draw_JDM=9|loss_JDM=13|gf_JDM=43|ga_JDM=53 |win_OLI=13|draw_OLI=7|loss_OLI=10|gf_OLI=45|ga_OLI=42 |win_DUZ=18|draw_DUZ=8|loss_DUZ=4|gf_DUZ=49|ga_DUZ=19 |win_CRB=4|draw_CRB=7|loss_CRB=19|gf_CRB=30|ga_CRB=63 |status_DUZ=P |status_CRB=R |status_ČAK=R |col_P=green1|text_P=[[1. HNL 1993./94.|1. HNL]] |result1=P |col_R=red1|text_R=[[3. HNL – Sjever 1993./94.|3. HNL – Sjever]] |result15=R |col_R2=yellow3|text_R2=? |result16=R2 |update= complete |source=[https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=20&godina=1993&broj=000024&E=E9999 Glas Podravine] }} ==== Rezultati ==== {|class="wikitable" ! width=12% |rezultatska križaljka ! width=3% |DUB ! width=3% |MAR ! width=3% |SAM ! width=3% |TRE ! width=3% |SPA ! width=3% |OLI ! width=3% |ŠPA ! width=3% |VRA ! width=3% |BJE ! width=3% |SLA ! width=3% |MLA ! width=3% |MET ! width=3% |JED ! width=3% |KAR ! width=3% |ČAK ! width=3% |CRB |- align=center ! [[NK Dubrava Tim Kabel Zagreb|Dubrava]] ! DUB | 1:1 | 0:2 | 1:0 | 0:0 | 0:0 | 1:0 | 2:0 | 4:0 | 3:2 | 4:0 | 3:0 | 2:0 | 3:2 | 1:0 | 3:0 |- align=center ! [[NK Marsonia Slavonski Brod|Marsonia]] | 1:1 ! MAR | 3:0 | 2:1 | 5:1 | 1:2 | 2:1 | 4:2 | 1:0 | 4:0 | 6:2 | 1:0 | 3:0 | 4:0 | 2:1 | 1:1 |- align=center ! [[NK Samobor|Samobor]] | 1:4 | 0:1 ! SAM | 4:0 | 1:1 | 3:1 | 1:1 | 1:0 | 2:0 | 0:2 | 2:0 | 5:2 | 2:0 | 5:3 | 4:0 | 4:0 |- align=center ! [[NK Trešnjevka Zagreb|Trešnjevka]] | 1:1 | 1:0 | 0:0 ! TRE | 4:0 | 3:0 | 2:1 | 0:0 | 1:0 | 6:1 | 5:1 | 5:0 | 3:0 | 1:1 | 1:0 | 2:1 |- align=center ! [[NK Spačva Vinkovci|Spačva]] | 1:2 | 1:1 | 2:2 | 3:1 ! SPA | 3:0 | 4:1 | 1:1 | 2:1 | 1:1 | 3:2 | 4:0 | 2:1 | 2:1 | 1:0 | 2:1 |- align=center ! [[NK Olimpija Osijek|Olimpija]] | 0:1 | 1:1 | 1:1 | 2:1 | 1:0 ! OLI | 3:1 | 3:0 | 3:1 | 1:0 | 0:0 | 2:1 | 3:2 | 3:3 | 2:0 | 3:1 |- align=center ! [[NK Špansko Zagreb|Špansko CB]] | 1:1 | 3:2 | 1:1 | 4:1 | 0:1 | 3:0 ! ŠPA | 3:0 | 4:3 | 2:2 | 3:2 | 4:0 | 0:0 | 2:0 | 5:1 | 3:4 |- align=center ! [[NK Vrapče Zagreb|Vrapče]] | 0:2 | 2:1 | 1:1 | 1:1 | 2:1 | 2:0 | 2:1 ! VRA | 1:4 | 1:0 | 2:0 | 0:0 | 2:0 | 3:1 | 1:1 | 4:1 |- align=center ! [[NK Bjelovar|Bjelovar]] | 0:1 | 3:1 | 0:1 | 2:2 | 0:0 | 2:4 | 3:1 | 2:1 ! BJE | 1:1 | 2:0 | 1:0 | 1:1 | 7:0 | 4:3 | 3:1 |- align=center ! [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Bilokalnik]] | 1:1 | 1:4 | 0:0 | 1:0 | 3:2 | 3:1 | 2:4 | 2:0 | 2:0 ! SLA | 3:2 | 2:0 | 1:1 | 6:3 | 6:1 | 0:1 |- align=center ! [[NK Mladost Cerić|Mladost]] | 1:0 | 1:1 | 1:0 | 2:2 | 0:1 | 2:1 | 1:0 | 2:1 | 2:0 | 2:0 ! MLA | 0:0<ref>Utakmica Mladost – Metalac OLT 3:2, prvo je registrirana rezultatom 0:3, a u prosincu 1992. godine je ponovljena i rezultat s te utakmice (0:0) je postao službeni konačni rezultat.</ref> | 3:0 | 4:1 | 3:3 | 2:1 |- align=center ! [[NK Metalac Osijek|Metalac OLT]] | 0:0 | 2:2 | 3:1 | 0:1 | 0:0 | 2:1 | 3:1 | 0:4 | 1:1 | 2:1 | 0:1 ! MET | 2:0 | 2:1 | 3:1 | 2:1 |- align=center ! [[NK Jedinstvo Donji Miholjac|Jedinstvo]] | 3:0 | 2:2 | 1:1 | 1:3 | 2:2 | 3:3 | 1:4 | 1:0 | 0:1 | 3:1 | 5:1 | 2:2 ! JED | 7:2 | 1:0 | 1:0 |- align=center ! [[NK Karlovac 1919|Karlovac]] | 1:0 | 0:4 | 0:4 | 1:0 | 2:0 | 0:0 | 0:2 | 0:1 | 3:1 | 3:1 | 6:2 | 1:1 | 0:0 ! KAR | 2:0 | 1:1 |- align=center ! [[NK Čakovec|Čakovec Patrick]] | 1:4 | 2:0 | 2:3 | 1:0 | 1:1 | 2:0 | 7:3 | 2:1 | 2:4 | 1:2 | 3:0 | 1:2 | 4:1 | 3:1 ! ČAK | 1:1 |- align=center ! [[NK Croatia Bogdanovci|Croatia (B)]] | 0:3 | 2:1 | 1:1 | 0:2 | 1:1 | 0:4 | 0:4 | 1:1 | 2:3 | 2:0 | 1:1 | 1:2 | 3:4 | 0:1 | 0:2 ! CRB |} === Jug === {{točnost}} {{#invoke:sports table|main|style=WDL |res_col_header=PR |winpoints=2 |team4=NER |name_NER=[[NK Neretva Metković|Neretva]] |team7=ORI |name_ORI=[[HNK Orijent|Orijent]] |team12=JAD|name_JAD=[[NK Jadran Poreč|Jadran Poreč]] |team5=JKS |name_JKS=[[HNK Jadran Kaštel Sućurac|Jadran Kaštel Sućurac]] |team8=ROV |name_ROV=[[NK Rovinj|Rovinj]] |team2=RSP |name_RSP=[[RNK Split|Split]] |team16=KRA|name_KRA=[[NK Kraljevica|Kraljevica]] |team13=IMO|name_IMO=[[NK Croatia Zmijavci|Croatia Imotski]] |team6=NVC |name_NVC=[[NK Neretvanac Opuzen|Neretvanac]] |team15=RLA|name_RLA=[[NK Rudar Labin|Rudar Labin]] |team9=NGB |name_NGB=[[NK Jadran Luka Ploče|Jadran NGB Ploče]] |team3=SOL |name_SOL=[[NK Solin|MAR Solin]] |team11=JUN|name_JUN=[[NK Junak Sinj|Junak]] |team1=PRS |name_PRS=[[NK Primorac Stobreč|Primorac Stobreč]] |team14=PRE|name_PRE=[[HNK Slaven Gruda|Slaven Konavle]] |team10=NEH|name_NEH=[[NK Nehaj Senj|Nehaj]] |win_NER=12|draw_NER=11|loss_NER=7 |gf_NER=41 |ga_NER=28 |win_ORI=13|draw_ORI=6 |loss_ORI=10|gf_ORI=44 |ga_ORI=34 |win_JAD=5 |draw_JAD=13|loss_JAD=12|gf_JAD=26 |ga_JAD=46 |win_JKS=13|draw_JKS=8 |loss_JKS=9 |gf_JKS=37 |ga_JKS=30 |win_ROV=11|draw_ROV=9 |loss_ROV=10|gf_ROV=38 |ga_ROV=33 |win_RSP=17|draw_RSP=10|loss_RSP=3 |gf_RSP=58 |ga_RSP=15 |win_KRA=5 |draw_KRA=7 |loss_KRA=18|gf_KRA=21 |ga_KRA=46 |win_IMO=9 |draw_IMO=5 |loss_IMO=16|gf_IMO=36 |ga_IMO=53 |win_NVC=14|draw_NVC=5 |loss_NVC=10|gf_NVC=40 |ga_NVC=27 |win_RLA=5 |draw_RLA=8 |loss_RLA=17|gf_RLA=23 |ga_RLA=56 |win_NGB=9 |draw_NGB=10|loss_NGB=11|gf_NGB=35 |ga_NGB=33 |win_SOL=16|draw_SOL=11|loss_SOL=3 |gf_SOL=39 |ga_SOL=20 |win_JUN=9 |draw_JUN=7 |loss_JUN=14|gf_JUN=33 |ga_JUN=43 |win_PRS=19|draw_PRS=7 |loss_PRS=4 |gf_PRS=68 |ga_PRS=16 |win_PRE=7 |draw_PRE=8 |loss_PRE=15|gf_PRE=21 |ga_PRE=57 |win_NEH=10|draw_NEH=5 |loss_NEH=15|gf_NEH=24 |ga_NEH=52 |status_PRS=P |status_KRA=R |col_P=green1|text_P=[[1. HNL 1993./94.|1. HNL]] |result1=P |col_R=red1|text_R=[[3. HNL – Zapad 1993./94.|3. HNL – Zapad]] |result16=R |update= complete |source=[https://www.rsssf.org/tablesk/kroa93.html RSSSF.org] }} ==== Rezultati ==== == Poveznice == * [[1. HNL 1992./93.]] * [[3. HNL 1992./93.]] * [[4. rang HNL-a 1992./93.]] * [[5. rang HNL-a 1992./93.]] * [[6. rang HNL-a 1992./93.|6. rang HNL-a 1992./93.]] * [[7. rang HNL-a 1992./93.|7. rang HNL-a 1992./93.]] * [[Nogometno prvenstvo Hrvatske 1992./93. – ostale lige|''Ostale lige 1992./93.'']] * [[Hrvatski nogometni kup 1992./93.]] ==Izvori== *[http://www.rsssf.com/tablesk/kroa93.html RSSSF: Croatia 1992/93] *[https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=20&godina=1993&broj=000024&E=E9999 Glas Podravine, 18. lipnja 1993., god. XLVIII., br. 24.] {{izvori}} {{2. HNL sezone}} {{HNL sezone po rangovima}} [[Kategorija: Druga hrvatska nogometna liga po sezonama|1992./1993.]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 1992./93.| 2]] s4wp29t6vxyt11hya86xjtz8c288xit 0 202658 7475980 7473896 2026-06-06T01:18:01Z Ton963 315493 7475980 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = [[Prva nogometna liga|Druga hrvatska nogometna liga]] | sezona = 1993./94. | država = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]] | stupanj lige = II. | prvaci = [[NK Marsonia Slavonski Brod|Marsonia]] (Sjever)<br/>[[NK Neretva Metković|Neretva]] (Jug) | promovirani = [[NK Marsonia Slavonski Brod|Marsonia]]<br/>[[NK Neretva Metković|Neretva]] | degradirani = [[NK Vrbovec|PIK Vrbovec]] | kontinentalni kup1 = | kvalifikanti kup1 = | kontinentalni kup2 = | kvalifikanti kup2 = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | prethodna sezona = [[2. HNL 1992./93.|1992./93.]] | sljedeća sezona = [[2. HNL 1994./95.|1994./95.]] }} '''Druga hrvatska nogometna liga 1993./94.''' bila je treća sezona [[Prva nogometna liga|Druge HNL]]. Liga je bila podijeljena u dvije skupine: Sjever i Jug. Na kraju sezone, u [[Hrvatska nogometna liga|Prvu HNL]] kvalificirali su se pobjednici skupina [[NK Marsonia Slavonski Brod|Marsonia]] i [[NK Neretva Metković|Neretva]]. == Momčadi == {| |- |width="40%"| ||width="40%"| ||width="20%"| |- |valign="top"| ; Sjever *''[[NK Bjelovar|Bjelovar]]'' – [[Bjelovar]] *''[[NK Hodošan|Budućnost]]'' – [[Hodošan]] *''[[NK Croatia Đakovo|Croatia]]'' – [[Đakovo]] *''[[NK Jedinstvo Donji Miholjac|Jedinstvo]]'' – [[Donji Miholjac]] *''[[NK Karlovac 1919|Karlovac]]'' – [[Karlovac]] *''[[NK Marsonia Slavonski Brod|Marsonia]]'' – [[Slavonski Brod]] *''[[NK Metalac Osijek|Metalac OLT]]'' – [[Osijek]] *''[[NK Mladost Cerić|Mladost Cestorad]]'' – [[Cerić]] *''[[NK Olimpija Osijek|Olimpija]]'' – [[Osijek]] *''[[NK Vrbovec|PIK Vrbovec]]'' – [[Vrbovec]] *''[[NK Samobor|Samobor]]'' – [[Samobor]] *''[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]]'' – [[Koprivnica]] *''[[NK Spačva Vinkovci|Spačva]]'' – [[Vinkovci]] *''[[NK Špansko Zagreb|Špansko]]'' – [[Zagreb]] *''[[NK Trešnjevka Zagreb|Trešnjevka]]'' – [[Zagreb]] *''[[NK Vrapče Zagreb|Vrapče]]'' – [[Zagreb]] |valign="top"| ; Jug *''[[NK Croatia Zmijavci|Croatia]]'' – [[Zmijavci]] *''[[HNK Jadran Kaštel Sućurac|Jadran]]'' – [[Kaštel Sućurac]] *''[[NK Jadran Luka Ploče|Jadran NGB]]'' – [[Ploče]] *''[[NK Jadran Poreč|Jadran]]'' – [[Poreč]] *''[[NK Junak Sinj|Junak]]'' – [[Sinj]] *''[[NK Nehaj Senj|Nehaj]]'' – [[Senj]] *''[[NK Neretva Metković|Neretva]]'' – [[Metković]] *''[[NK Neretvanac Opuzen|Neretvanac]]'' – [[Opuzen]] *''[[HNK Orijent|Orijent]]'' – [[Rijeka]] *''[[HNK Slaven Gruda|Prevlaka]]'' – [[Gruda]] *''[[NK Rovinj|Rovinj]]'' – [[Rovinj]] *''[[NK Rudar Labin|Rudar]]'' – [[Labin]] *''[[NK Solin|Solin Kaltenberg]]'' – [[Solin]] *''[[RNK Split|Split]]'' – [[Split]] *''[[NK Uskok Klis|Uskok]]'' – [[Klis]] *''[[NK Istra 1961|Uljanik]]'' – [[Pula]] |- |} == Ljestvice == === Sjever === {{#invoke:sports table|main|style=WDL |res_col_header=PR |winpoints=2 |team1=MAR|name_MAR=[[NK Marsonia Slavonski Brod|Marsonia]] |team2=SAM|name_SAM=[[NK Samobor|Samobor]] |team3=ŠPA|name_ŠPA=[[NK Špansko Zagreb|Špansko]] |team4=SPA|name_SPA=[[NK Spačva Vinkovci|Spačva]] |team5=ĐAK|name_ĐAK=[[NK Croatia Đakovo|Croatia Đakovo]] |team6=BIL|name_BIL=[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Bilokalnik]] |team7=BJE|name_BJE=[[NK Bjelovar|Bjelovar]] |team8=MCE|name_MCE=[[NK Mladost Cerić|Mladost Cestorad Cerić]] |team9=MET|name_MET=[[NK Metalac Osijek|Metalac OLT Osijek]] |team10=KAR|name_KAR=[[NK Karlovac 1919|Karlovac]] |team11=TRE|name_TRE=[[NK Trešnjevka Zagreb|Trešnjevka]] |team12=VRA|name_VRA=[[NK Vrapče Zagreb|Vrapče]] |team13=JDM|name_JDM=[[NK Jedinstvo Donji Miholjac|Jedinstvo Donji Miholjac]] |team14=OLI|name_OLI=[[NK Olimpija Osijek|Olimpija Osijek]] |team15=BHO|name_BHO=[[NK Hodošan|Budućnost Hodošan]] |team16=PVR|name_PVR=[[NK Vrbovec|PIK Vrbovec]] |win_MAR=19|draw_MAR=7|loss_MAR=4|gf_MAR=57|ga_MAR=18 |win_SAM=16|draw_SAM=8|loss_SAM=6|gf_SAM=57|ga_SAM=26 |win_ŠPA=16|draw_ŠPA=5|loss_ŠPA=9|gf_ŠPA=51|ga_ŠPA=25 |win_SPA=12|draw_SPA=10|loss_SPA=8|gf_SPA=36|ga_SPA=31 |win_ĐAK=13|draw_ĐAK=8|loss_ĐAK=9|gf_ĐAK=27|ga_ĐAK=29 |win_BIL=14|draw_BIL=5|loss_BIL=11|gf_BIL=53|ga_BIL=38 |win_BJE=13|draw_BJE=7|loss_BJE=10|gf_BJE=34|ga_BJE=36 |win_MCE=13|draw_MCE=6|loss_MCE=11|gf_MCE=51|ga_MCE=44 |win_MET=11|draw_MET=4|loss_MET=15|gf_MET=43|ga_MET=55 |win_KAR=10|draw_KAR=6|loss_KAR=14|gf_KAR=34|ga_KAR=46 |win_TRE=9|draw_TRE=7|loss_TRE=14|gf_TRE=33|ga_TRE=46 |win_VRA=9|draw_VRA=7|loss_VRA=14|gf_VRA=32|ga_VRA=47 |win_JDM=8|draw_JDM=8|loss_JDM=14|gf_JDM=31|ga_JDM=46 |win_OLI=8|draw_OLI=7|loss_OLI=15|gf_OLI=33|ga_OLI=48 |win_BHO=9|draw_BHO=4|loss_BHO=17|gf_BHO=34|ga_BHO=55 |win_PVR=8|draw_PVR=5|loss_PVR=17|gf_PVR=32|ga_PVR=48 |status_MAR=P |status_PVR=R |col_P=green1|text_P=[[1. HNL 1994./95.|1. HNL]] |result1=P |col_R=red1|text_R=[[3. HNL – Zagrebačka regija 1994./95.|3. HNL – Zagrebačka regija]] |result16=R |update= complete |source=[https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=20&godina=1994&broj=000024&E=E9999 Glas Podravine] }} === Jug === {{#invoke:sports table|main|style=WDL |res_col_header=PR |winpoints=2 |team1=NER|name_NER=[[NK Neretva Metković|Neretva]] |team2=ORI|name_ORI=[[HNK Orijent|Orijent]] |team3=JAD|name_JAD=[[NK Jadran Poreč|Jadran Poreč]] |team4=JKS|name_JKS=[[HNK Jadran Kaštel Sućurac|Jadran Kaštel Sućurac]] |team5=ROV|name_ROV=[[NK Rovinj|Rovinj]] |team6=RSP|name_RSP=[[RNK Split|Split]] |team7=UKL|name_UKL=[[NK Uskok Klis|Uskok Klis]] |team8=IMO|name_IMO=[[NK Croatia Zmijavci|Croatia Imotski]] |team9=NVC|name_NVC=[[NK Neretvanac Opuzen|Neretvanac]] |team10=RLA|name_RLA=[[NK Rudar Labin|Rudar Labin]] |team11=NGB|name_NGB=[[NK Jadran Luka Ploče|Jadran NGB Ploče]] |team12=SOL|name_SOL=[[NK Solin|Solin]] |team13=JUN|name_JUN=[[NK Junak Sinj|Junak]] |team14=ULJ|name_ULJ=[[NK Istra 1961|Uljanik Pula]] |team15=PRE|name_PRE=[[HNK Slaven Gruda|Prevlaka]] |team16=NEH|name_NEH=[[NK Nehaj Senj|Nehaj]] |win_NER=22|draw_NER=7|loss_NER=1|gf_NER=60|ga_NER=15 |win_ORI=21|draw_ORI=8|loss_ORI=1|gf_ORI=62|ga_ORI=15 |win_JAD=14|draw_JAD=9|loss_JAD=7|gf_JAD=40|ga_JAD=26 |win_JKS=13|draw_JKS=9|loss_JKS=8|gf_JKS=41|ga_JKS=31 |win_ROV=13|draw_ROV=6|loss_ROV=11|gf_ROV=37|ga_ROV=39 |win_RSP=12|draw_RSP=6|loss_RSP=12|gf_RSP=53|ga_RSP=42 |win_UKL=11|draw_UKL=8|loss_UKL=11|gf_UKL=36|ga_UKL=33 |win_IMO=11|draw_IMO=8|loss_IMO=11|gf_IMO=40|ga_IMO=38 |win_NVC=11|draw_NVC=6|loss_NVC=13|gf_NVC=29|ga_NVC=36 |win_RLA=9|draw_RLA=10|loss_RLA=11|gf_RLA=21|ga_RLA=28 |win_NGB=11|draw_NGB=3|loss_NGB=16|gf_NGB=37|ga_NGB=44 |win_SOL=6|draw_SOL=12|loss_SOL=12|gf_SOL=35|ga_SOL=39 |win_JUN=7|draw_JUN=8|loss_JUN=15|gf_JUN=35|ga_JUN=52 |win_ULJ=7|draw_ULJ=7|loss_ULJ=16|gf_ULJ=21|ga_ULJ=43 |win_PRE=5|draw_PRE=11|loss_PRE=14|gf_PRE=27|ga_PRE=62 |win_NEH=5|draw_NEH=6|loss_NEH=19|gf_NEH=21|ga_NEH=52 |status_NER=P |col_P=green1|text_P=[[1. HNL 1994./95.|1. HNL]] |result1=P |update= complete |source=[http://www.rsssf.org/tablesk/kroa94.html RSSSF.org] }} == Poveznice == * [[1. HNL 1993./94.]] * [[3. HNL 1993./94.]] * [[4. rang HNL-a 1993./94.]] * [[5. rang HNL-a 1993./94.]] * [[6. rang HNL-a 1993./94.|6. rang HNL-a 1993./94.]] * [[7. rang HNL-a 1993./94.|7. rang HNL-a 1993./94.]] * [[Nogometno prvenstvo Hrvatske 1993./94. – ostale lige|''Ostale lige 1993./94.'']] * [[Hrvatski nogometni kup 1993./94.]] == Izvori == *[https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=20&godina=1994&broj=000024&E=E9999 Glas Podravine, 17. lipnja 1994., god. XLIX., br. 24.] *[http://www.rsssf.com/tablesk/kroa94.html RSSSF: Croatia 1993./94.] {{2. HNL sezone}} {{HNL sezone po rangovima}} [[Kategorija: Druga hrvatska nogometna liga po sezonama|1993./1994.]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 1993./94.| 2]] bwvb1xapgj9kox1hyp5rmcn7udfnje8 7475981 7475980 2026-06-06T01:19:20Z Ton963 315493 7475981 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = [[Prva nogometna liga|Druga hrvatska nogometna liga]] | sezona = 1993./94. | država = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]] | stupanj lige = II. | prvaci = [[NK Marsonia Slavonski Brod|Marsonia]] (Sjever)<br/>[[NK Neretva Metković|Neretva]] (Jug) | promovirani = [[NK Marsonia Slavonski Brod|Marsonia]]<br/>[[NK Neretva Metković|Neretva]] | degradirani = [[NK Vrbovec|PIK Vrbovec]] | kontinentalni kup1 = | kvalifikanti kup1 = | kontinentalni kup2 = | kvalifikanti kup2 = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | prethodna sezona = [[2. HNL 1992./93.|1992./93.]] | sljedeća sezona = [[2. HNL 1994./95.|1994./95.]] }} '''Druga hrvatska nogometna liga 1993./94.''' bila je treća sezona [[Prva nogometna liga|Druge HNL]]. Liga je bila podijeljena u dvije skupine: Sjever i Jug. Na kraju sezone, u [[Hrvatska nogometna liga|Prvu HNL]] kvalificirali su se pobjednici skupina [[NK Marsonia Slavonski Brod|Marsonia]] i [[NK Neretva Metković|Neretva]]. == Momčadi == {| |- |width="40%"| ||width="40%"| ||width="20%"| |- |valign="top"| ; Sjever *''[[NK Bjelovar|Bjelovar]]'' – [[Bjelovar]] *''[[NK Hodošan|Budućnost]]'' – [[Hodošan]] *''[[NK Croatia Đakovo|Croatia]]'' – [[Đakovo]] *''[[NK Jedinstvo Donji Miholjac|Jedinstvo]]'' – [[Donji Miholjac]] *''[[NK Karlovac 1919|Karlovac]]'' – [[Karlovac]] *''[[NK Marsonia Slavonski Brod|Marsonia]]'' – [[Slavonski Brod]] *''[[NK Metalac Osijek|Metalac OLT]]'' – [[Osijek]] *''[[NK Mladost Cerić|Mladost Cestorad]]'' – [[Cerić]] *''[[NK Olimpija Osijek|Olimpija]]'' – [[Osijek]] *''[[NK Vrbovec|PIK Vrbovec]]'' – [[Vrbovec]] *''[[NK Samobor|Samobor]]'' – [[Samobor]] *''[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]]'' – [[Koprivnica]] *''[[NK Spačva Vinkovci|Spačva]]'' – [[Vinkovci]] *''[[NK Špansko Zagreb|Špansko]]'' – [[Zagreb]] *''[[NK Trešnjevka Zagreb|Trešnjevka]]'' – [[Zagreb]] *''[[NK Vrapče Zagreb|Vrapče]]'' – [[Zagreb]] |valign="top"| ; Jug *''[[NK Croatia Zmijavci|Croatia Imotski]]'' – [[Zmijavci]] *''[[HNK Jadran Kaštel Sućurac|Jadran]]'' – [[Kaštel Sućurac]] *''[[NK Jadran Luka Ploče|Jadran NGB]]'' – [[Ploče]] *''[[NK Jadran Poreč|Jadran]]'' – [[Poreč]] *''[[NK Junak Sinj|Junak]]'' – [[Sinj]] *''[[NK Nehaj Senj|Nehaj]]'' – [[Senj]] *''[[NK Neretva Metković|Neretva]]'' – [[Metković]] *''[[NK Neretvanac Opuzen|Neretvanac]]'' – [[Opuzen]] *''[[HNK Orijent|Orijent]]'' – [[Rijeka]] *''[[HNK Slaven Gruda|Prevlaka]]'' – [[Gruda]] *''[[NK Rovinj|Rovinj]]'' – [[Rovinj]] *''[[NK Rudar Labin|Rudar]]'' – [[Labin]] *''[[NK Solin|Solin Kaltenberg]]'' – [[Solin]] *''[[RNK Split|Split]]'' – [[Split]] *''[[NK Uskok Klis|Uskok]]'' – [[Klis]] *''[[NK Istra 1961|Uljanik]]'' – [[Pula]] |- |} == Ljestvice == === Sjever === {{#invoke:sports table|main|style=WDL |res_col_header=PR |winpoints=2 |team1=MAR|name_MAR=[[NK Marsonia Slavonski Brod|Marsonia]] |team2=SAM|name_SAM=[[NK Samobor|Samobor]] |team3=ŠPA|name_ŠPA=[[NK Špansko Zagreb|Špansko]] |team4=SPA|name_SPA=[[NK Spačva Vinkovci|Spačva]] |team5=ĐAK|name_ĐAK=[[NK Croatia Đakovo|Croatia Đakovo]] |team6=BIL|name_BIL=[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Bilokalnik]] |team7=BJE|name_BJE=[[NK Bjelovar|Bjelovar]] |team8=MCE|name_MCE=[[NK Mladost Cerić|Mladost Cestorad Cerić]] |team9=MET|name_MET=[[NK Metalac Osijek|Metalac OLT Osijek]] |team10=KAR|name_KAR=[[NK Karlovac 1919|Karlovac]] |team11=TRE|name_TRE=[[NK Trešnjevka Zagreb|Trešnjevka]] |team12=VRA|name_VRA=[[NK Vrapče Zagreb|Vrapče]] |team13=JDM|name_JDM=[[NK Jedinstvo Donji Miholjac|Jedinstvo Donji Miholjac]] |team14=OLI|name_OLI=[[NK Olimpija Osijek|Olimpija Osijek]] |team15=BHO|name_BHO=[[NK Hodošan|Budućnost Hodošan]] |team16=PVR|name_PVR=[[NK Vrbovec|PIK Vrbovec]] |win_MAR=19|draw_MAR=7|loss_MAR=4|gf_MAR=57|ga_MAR=18 |win_SAM=16|draw_SAM=8|loss_SAM=6|gf_SAM=57|ga_SAM=26 |win_ŠPA=16|draw_ŠPA=5|loss_ŠPA=9|gf_ŠPA=51|ga_ŠPA=25 |win_SPA=12|draw_SPA=10|loss_SPA=8|gf_SPA=36|ga_SPA=31 |win_ĐAK=13|draw_ĐAK=8|loss_ĐAK=9|gf_ĐAK=27|ga_ĐAK=29 |win_BIL=14|draw_BIL=5|loss_BIL=11|gf_BIL=53|ga_BIL=38 |win_BJE=13|draw_BJE=7|loss_BJE=10|gf_BJE=34|ga_BJE=36 |win_MCE=13|draw_MCE=6|loss_MCE=11|gf_MCE=51|ga_MCE=44 |win_MET=11|draw_MET=4|loss_MET=15|gf_MET=43|ga_MET=55 |win_KAR=10|draw_KAR=6|loss_KAR=14|gf_KAR=34|ga_KAR=46 |win_TRE=9|draw_TRE=7|loss_TRE=14|gf_TRE=33|ga_TRE=46 |win_VRA=9|draw_VRA=7|loss_VRA=14|gf_VRA=32|ga_VRA=47 |win_JDM=8|draw_JDM=8|loss_JDM=14|gf_JDM=31|ga_JDM=46 |win_OLI=8|draw_OLI=7|loss_OLI=15|gf_OLI=33|ga_OLI=48 |win_BHO=9|draw_BHO=4|loss_BHO=17|gf_BHO=34|ga_BHO=55 |win_PVR=8|draw_PVR=5|loss_PVR=17|gf_PVR=32|ga_PVR=48 |status_MAR=P |status_PVR=R |col_P=green1|text_P=[[1. HNL 1994./95.|1. HNL]] |result1=P |col_R=red1|text_R=[[3. HNL – Zagrebačka regija 1994./95.|3. HNL – Zagrebačka regija]] |result16=R |update= complete |source=[https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=20&godina=1994&broj=000024&E=E9999 Glas Podravine] }} === Jug === {{#invoke:sports table|main|style=WDL |res_col_header=PR |winpoints=2 |team1=NER|name_NER=[[NK Neretva Metković|Neretva]] |team2=ORI|name_ORI=[[HNK Orijent|Orijent]] |team3=JAD|name_JAD=[[NK Jadran Poreč|Jadran Poreč]] |team4=JKS|name_JKS=[[HNK Jadran Kaštel Sućurac|Jadran Kaštel Sućurac]] |team5=ROV|name_ROV=[[NK Rovinj|Rovinj]] |team6=RSP|name_RSP=[[RNK Split|Split]] |team7=UKL|name_UKL=[[NK Uskok Klis|Uskok Klis]] |team8=IMO|name_IMO=[[NK Croatia Zmijavci|Croatia Imotski]] |team9=NVC|name_NVC=[[NK Neretvanac Opuzen|Neretvanac]] |team10=RLA|name_RLA=[[NK Rudar Labin|Rudar Labin]] |team11=NGB|name_NGB=[[NK Jadran Luka Ploče|Jadran NGB Ploče]] |team12=SOL|name_SOL=[[NK Solin|Solin Kaltenberg]] |team13=JUN|name_JUN=[[NK Junak Sinj|Junak]] |team14=ULJ|name_ULJ=[[NK Istra 1961|Uljanik Pula]] |team15=PRE|name_PRE=[[HNK Slaven Gruda|Prevlaka]] |team16=NEH|name_NEH=[[NK Nehaj Senj|Nehaj]] |win_NER=22|draw_NER=7|loss_NER=1|gf_NER=60|ga_NER=15 |win_ORI=21|draw_ORI=8|loss_ORI=1|gf_ORI=62|ga_ORI=15 |win_JAD=14|draw_JAD=9|loss_JAD=7|gf_JAD=40|ga_JAD=26 |win_JKS=13|draw_JKS=9|loss_JKS=8|gf_JKS=41|ga_JKS=31 |win_ROV=13|draw_ROV=6|loss_ROV=11|gf_ROV=37|ga_ROV=39 |win_RSP=12|draw_RSP=6|loss_RSP=12|gf_RSP=53|ga_RSP=42 |win_UKL=11|draw_UKL=8|loss_UKL=11|gf_UKL=36|ga_UKL=33 |win_IMO=11|draw_IMO=8|loss_IMO=11|gf_IMO=40|ga_IMO=38 |win_NVC=11|draw_NVC=6|loss_NVC=13|gf_NVC=29|ga_NVC=36 |win_RLA=9|draw_RLA=10|loss_RLA=11|gf_RLA=21|ga_RLA=28 |win_NGB=11|draw_NGB=3|loss_NGB=16|gf_NGB=37|ga_NGB=44 |win_SOL=6|draw_SOL=12|loss_SOL=12|gf_SOL=35|ga_SOL=39 |win_JUN=7|draw_JUN=8|loss_JUN=15|gf_JUN=35|ga_JUN=52 |win_ULJ=7|draw_ULJ=7|loss_ULJ=16|gf_ULJ=21|ga_ULJ=43 |win_PRE=5|draw_PRE=11|loss_PRE=14|gf_PRE=27|ga_PRE=62 |win_NEH=5|draw_NEH=6|loss_NEH=19|gf_NEH=21|ga_NEH=52 |status_NER=P |col_P=green1|text_P=[[1. HNL 1994./95.|1. HNL]] |result1=P |update= complete |source=[http://www.rsssf.org/tablesk/kroa94.html RSSSF.org] }} == Poveznice == * [[1. HNL 1993./94.]] * [[3. HNL 1993./94.]] * [[4. rang HNL-a 1993./94.]] * [[5. rang HNL-a 1993./94.]] * [[6. rang HNL-a 1993./94.|6. rang HNL-a 1993./94.]] * [[7. rang HNL-a 1993./94.|7. rang HNL-a 1993./94.]] * [[Nogometno prvenstvo Hrvatske 1993./94. – ostale lige|''Ostale lige 1993./94.'']] * [[Hrvatski nogometni kup 1993./94.]] == Izvori == *[https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=20&godina=1994&broj=000024&E=E9999 Glas Podravine, 17. lipnja 1994., god. XLIX., br. 24.] *[http://www.rsssf.com/tablesk/kroa94.html RSSSF: Croatia 1993./94.] {{2. HNL sezone}} {{HNL sezone po rangovima}} [[Kategorija: Druga hrvatska nogometna liga po sezonama|1993./1994.]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 1993./94.| 2]] d23inphpnt4lzst1j2i3ishyt3acy9h 7475982 7475981 2026-06-06T01:21:29Z Ton963 315493 7475982 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = [[Prva nogometna liga|Druga hrvatska nogometna liga]] | sezona = 1993./94. | država = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]] | stupanj lige = II. | prvaci = [[NK Marsonia Slavonski Brod|Marsonia]] (Sjever)<br/>[[NK Neretva Metković|Neretva]] (Jug) | promovirani = [[NK Marsonia Slavonski Brod|Marsonia]]<br/>[[NK Neretva Metković|Neretva]] | degradirani = [[NK Vrbovec|PIK Vrbovec]] | kontinentalni kup1 = | kvalifikanti kup1 = | kontinentalni kup2 = | kvalifikanti kup2 = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | prethodna sezona = [[2. HNL 1992./93.|1992./93.]] | sljedeća sezona = [[2. HNL 1994./95.|1994./95.]] }} '''Druga hrvatska nogometna liga 1993./94.''' bila je treća sezona [[Prva nogometna liga|Druge HNL]]. Liga je bila podijeljena u dvije skupine: Sjever i Jug. Na kraju sezone, u [[Hrvatska nogometna liga|Prvu HNL]] kvalificirali su se pobjednici skupina [[NK Marsonia Slavonski Brod|Marsonia]] i [[NK Neretva Metković|Neretva]]. == Momčadi == {| |- |width="40%"| ||width="40%"| ||width="20%"| |- |valign="top"| ; Sjever *''[[NK Bjelovar|Bjelovar]]'' – [[Bjelovar]] *''[[NK Hodošan|Budućnost]]'' – [[Hodošan]] *''[[NK Croatia Đakovo|Croatia]]'' – [[Đakovo]] *''[[NK Jedinstvo Donji Miholjac|Jedinstvo]]'' – [[Donji Miholjac]] *''[[NK Karlovac 1919|Karlovac]]'' – [[Karlovac]] *''[[NK Marsonia Slavonski Brod|Marsonia]]'' – [[Slavonski Brod]] *''[[NK Metalac Osijek|Metalac OLT]]'' – [[Osijek]] *''[[NK Mladost Cerić|Mladost Cestorad]]'' – [[Cerić]] *''[[NK Olimpija Osijek|Olimpija]]'' – [[Osijek]] *''[[NK Vrbovec|PIK Vrbovec]]'' – [[Vrbovec]] *''[[NK Samobor|Samobor]]'' – [[Samobor]] *''[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]]'' – [[Koprivnica]] *''[[NK Spačva Vinkovci|Spačva]]'' – [[Vinkovci]] *''[[NK Špansko Zagreb|Špansko]]'' – [[Zagreb]] *''[[NK Trešnjevka Zagreb|Trešnjevka]]'' – [[Zagreb]] *''[[NK Vrapče Zagreb|Vrapče]]'' – [[Zagreb]] |valign="top"| ; Jug *''[[NK Croatia Zmijavci|Croatia Imotski]]'' – [[Zmijavci]] *''[[HNK Jadran Kaštel Sućurac|Jadran]]'' – [[Kaštel Sućurac]] *''[[NK Jadran Luka Ploče|Jadran NGB]]'' – [[Ploče]] *''[[NK Jadran Poreč|Jadran]]'' – [[Poreč]] *''[[NK Junak Sinj|Junak]]'' – [[Sinj]] *''[[NK Nehaj Senj|Nehaj]]'' – [[Senj]] *''[[NK Neretva Metković|Neretva]]'' – [[Metković]] *''[[NK Neretvanac Opuzen|Neretvanac]]'' – [[Opuzen]] *''[[HNK Orijent|Orijent]]'' – [[Rijeka]] *''[[HNK Slaven Gruda|Prevlaka]]'' – [[Gruda]] *''[[NK Rovinj|Rovinj]]'' – [[Rovinj]] *''[[NK Rudar Labin|Rudar]]'' – [[Labin]] *''[[NK Solin|Solin]]'' – [[Solin]] *''[[RNK Split|Split]]'' – [[Split]] *''[[NK Uskok Klis|Uskok]]'' – [[Klis]] *''[[NK Istra 1961|Uljanik]]'' – [[Pula]] |- |} == Ljestvice == === Sjever === {{#invoke:sports table|main|style=WDL |res_col_header=PR |winpoints=2 |team1=MAR|name_MAR=[[NK Marsonia Slavonski Brod|Marsonia]] |team2=SAM|name_SAM=[[NK Samobor|Samobor]] |team3=ŠPA|name_ŠPA=[[NK Špansko Zagreb|Špansko]] |team4=SPA|name_SPA=[[NK Spačva Vinkovci|Spačva]] |team5=ĐAK|name_ĐAK=[[NK Croatia Đakovo|Croatia Đakovo]] |team6=BIL|name_BIL=[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Bilokalnik]] |team7=BJE|name_BJE=[[NK Bjelovar|Bjelovar]] |team8=MCE|name_MCE=[[NK Mladost Cerić|Mladost Cestorad Cerić]] |team9=MET|name_MET=[[NK Metalac Osijek|Metalac OLT Osijek]] |team10=KAR|name_KAR=[[NK Karlovac 1919|Karlovac]] |team11=TRE|name_TRE=[[NK Trešnjevka Zagreb|Trešnjevka]] |team12=VRA|name_VRA=[[NK Vrapče Zagreb|Vrapče]] |team13=JDM|name_JDM=[[NK Jedinstvo Donji Miholjac|Jedinstvo Donji Miholjac]] |team14=OLI|name_OLI=[[NK Olimpija Osijek|Olimpija Osijek]] |team15=BHO|name_BHO=[[NK Hodošan|Budućnost Hodošan]] |team16=PVR|name_PVR=[[NK Vrbovec|PIK Vrbovec]] |win_MAR=19|draw_MAR=7|loss_MAR=4|gf_MAR=57|ga_MAR=18 |win_SAM=16|draw_SAM=8|loss_SAM=6|gf_SAM=57|ga_SAM=26 |win_ŠPA=16|draw_ŠPA=5|loss_ŠPA=9|gf_ŠPA=51|ga_ŠPA=25 |win_SPA=12|draw_SPA=10|loss_SPA=8|gf_SPA=36|ga_SPA=31 |win_ĐAK=13|draw_ĐAK=8|loss_ĐAK=9|gf_ĐAK=27|ga_ĐAK=29 |win_BIL=14|draw_BIL=5|loss_BIL=11|gf_BIL=53|ga_BIL=38 |win_BJE=13|draw_BJE=7|loss_BJE=10|gf_BJE=34|ga_BJE=36 |win_MCE=13|draw_MCE=6|loss_MCE=11|gf_MCE=51|ga_MCE=44 |win_MET=11|draw_MET=4|loss_MET=15|gf_MET=43|ga_MET=55 |win_KAR=10|draw_KAR=6|loss_KAR=14|gf_KAR=34|ga_KAR=46 |win_TRE=9|draw_TRE=7|loss_TRE=14|gf_TRE=33|ga_TRE=46 |win_VRA=9|draw_VRA=7|loss_VRA=14|gf_VRA=32|ga_VRA=47 |win_JDM=8|draw_JDM=8|loss_JDM=14|gf_JDM=31|ga_JDM=46 |win_OLI=8|draw_OLI=7|loss_OLI=15|gf_OLI=33|ga_OLI=48 |win_BHO=9|draw_BHO=4|loss_BHO=17|gf_BHO=34|ga_BHO=55 |win_PVR=8|draw_PVR=5|loss_PVR=17|gf_PVR=32|ga_PVR=48 |status_MAR=P |status_PVR=R |col_P=green1|text_P=[[1. HNL 1994./95.|1. HNL]] |result1=P |col_R=red1|text_R=[[3. HNL – Zagrebačka regija 1994./95.|3. HNL – Zagrebačka regija]] |result16=R |update= complete |source=[https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=20&godina=1994&broj=000024&E=E9999 Glas Podravine] }} === Jug === {{#invoke:sports table|main|style=WDL |res_col_header=PR |winpoints=2 |team1=NER|name_NER=[[NK Neretva Metković|Neretva]] |team2=ORI|name_ORI=[[HNK Orijent|Orijent]] |team3=JAD|name_JAD=[[NK Jadran Poreč|Jadran Poreč]] |team4=JKS|name_JKS=[[HNK Jadran Kaštel Sućurac|Jadran Kaštel Sućurac]] |team5=ROV|name_ROV=[[NK Rovinj|Rovinj]] |team6=RSP|name_RSP=[[RNK Split|Split]] |team7=UKL|name_UKL=[[NK Uskok Klis|Uskok Klis]] |team8=IMO|name_IMO=[[NK Croatia Zmijavci|Croatia Imotski]] |team9=NVC|name_NVC=[[NK Neretvanac Opuzen|Neretvanac]] |team10=RLA|name_RLA=[[NK Rudar Labin|Rudar Labin]] |team11=NGB|name_NGB=[[NK Jadran Luka Ploče|Jadran NGB Ploče]] |team12=SOL|name_SOL=[[NK Solin|Solin]] |team13=JUN|name_JUN=[[NK Junak Sinj|Junak]] |team14=ULJ|name_ULJ=[[NK Istra 1961|Uljanik Pula]] |team15=PRE|name_PRE=[[HNK Slaven Gruda|Prevlaka]] |team16=NEH|name_NEH=[[NK Nehaj Senj|Nehaj]] |win_NER=22|draw_NER=7|loss_NER=1|gf_NER=60|ga_NER=15 |win_ORI=21|draw_ORI=8|loss_ORI=1|gf_ORI=62|ga_ORI=15 |win_JAD=14|draw_JAD=9|loss_JAD=7|gf_JAD=40|ga_JAD=26 |win_JKS=13|draw_JKS=9|loss_JKS=8|gf_JKS=41|ga_JKS=31 |win_ROV=13|draw_ROV=6|loss_ROV=11|gf_ROV=37|ga_ROV=39 |win_RSP=12|draw_RSP=6|loss_RSP=12|gf_RSP=53|ga_RSP=42 |win_UKL=11|draw_UKL=8|loss_UKL=11|gf_UKL=36|ga_UKL=33 |win_IMO=11|draw_IMO=8|loss_IMO=11|gf_IMO=40|ga_IMO=38 |win_NVC=11|draw_NVC=6|loss_NVC=13|gf_NVC=29|ga_NVC=36 |win_RLA=9|draw_RLA=10|loss_RLA=11|gf_RLA=21|ga_RLA=28 |win_NGB=11|draw_NGB=3|loss_NGB=16|gf_NGB=37|ga_NGB=44 |win_SOL=6|draw_SOL=12|loss_SOL=12|gf_SOL=35|ga_SOL=39 |win_JUN=7|draw_JUN=8|loss_JUN=15|gf_JUN=35|ga_JUN=52 |win_ULJ=7|draw_ULJ=7|loss_ULJ=16|gf_ULJ=21|ga_ULJ=43 |win_PRE=5|draw_PRE=11|loss_PRE=14|gf_PRE=27|ga_PRE=62 |win_NEH=5|draw_NEH=6|loss_NEH=19|gf_NEH=21|ga_NEH=52 |status_NER=P |col_P=green1|text_P=[[1. HNL 1994./95.|1. HNL]] |result1=P |update= complete |source=[http://www.rsssf.org/tablesk/kroa94.html RSSSF.org] }} == Poveznice == * [[1. HNL 1993./94.]] * [[3. HNL 1993./94.]] * [[4. rang HNL-a 1993./94.]] * [[5. rang HNL-a 1993./94.]] * [[6. rang HNL-a 1993./94.|6. rang HNL-a 1993./94.]] * [[7. rang HNL-a 1993./94.|7. rang HNL-a 1993./94.]] * [[Nogometno prvenstvo Hrvatske 1993./94. – ostale lige|''Ostale lige 1993./94.'']] * [[Hrvatski nogometni kup 1993./94.]] == Izvori == *[https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=20&godina=1994&broj=000024&E=E9999 Glas Podravine, 17. lipnja 1994., god. XLIX., br. 24.] *[http://www.rsssf.com/tablesk/kroa94.html RSSSF: Croatia 1993./94.] {{2. HNL sezone}} {{HNL sezone po rangovima}} [[Kategorija: Druga hrvatska nogometna liga po sezonama|1993./1994.]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 1993./94.| 2]] gcyrssfyadf94b1q13jgv4zwmb6ueok 7475986 7475982 2026-06-06T01:29:32Z Ton963 315493 7475986 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = [[Prva nogometna liga|Druga hrvatska nogometna liga]] | sezona = 1993./94. | država = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]] | stupanj lige = II. | prvaci = [[NK Marsonia Slavonski Brod|Marsonia]] (Sjever)<br/>[[NK Neretva Metković|Neretva]] (Jug) | promovirani = [[NK Marsonia Slavonski Brod|Marsonia]]<br/>[[NK Neretva Metković|Neretva]] | degradirani = [[NK Vrbovec|PIK Vrbovec]] | kontinentalni kup1 = | kvalifikanti kup1 = | kontinentalni kup2 = | kvalifikanti kup2 = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | prethodna sezona = [[2. HNL 1992./93.|1992./93.]] | sljedeća sezona = [[2. HNL 1994./95.|1994./95.]] }} '''Druga hrvatska nogometna liga 1993./94.''' bila je treća sezona [[Prva nogometna liga|Druge HNL]]. Liga je bila podijeljena u dvije skupine: Sjever i Jug. Na kraju sezone, u [[Hrvatska nogometna liga|Prvu HNL]] kvalificirali su se pobjednici skupina [[NK Marsonia Slavonski Brod|Marsonia]] i [[NK Neretva Metković|Neretva]]. == Momčadi == {| |- |width="40%"| ||width="40%"| ||width="20%"| |- |valign="top"| ; Sjever *''[[NK Bjelovar|Bjelovar]]'' – [[Bjelovar]] *''[[NK Hodošan|Budućnost]]'' – [[Hodošan]] *''[[NK Croatia Đakovo|Croatia]]'' – [[Đakovo]] *''[[NK Jedinstvo Donji Miholjac|Jedinstvo]]'' – [[Donji Miholjac]] *''[[NK Karlovac 1919|Karlovac]]'' – [[Karlovac]] *''[[NK Marsonia Slavonski Brod|Marsonia]]'' – [[Slavonski Brod]] *''[[NK Metalac Osijek|Metalac OLT]]'' – [[Osijek]] *''[[NK Mladost Cerić|Mladost Cestorad]]'' – [[Cerić]] *''[[NK Olimpija Osijek|Olimpija]]'' – [[Osijek]] *''[[NK Vrbovec|PIK Vrbovec]]'' – [[Vrbovec]] *''[[NK Samobor|Samobor]]'' – [[Samobor]] *''[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]]'' – [[Koprivnica]] *''[[NK Spačva Vinkovci|Spačva]]'' – [[Vinkovci]] *''[[NK Špansko Zagreb|Špansko]]'' – [[Zagreb]] *''[[NK Trešnjevka Zagreb|Trešnjevka]]'' – [[Zagreb]] *''[[NK Vrapče Zagreb|Vrapče]]'' – [[Zagreb]] |valign="top"| ; Jug *''[[NK Croatia Zmijavci|Croatia Imotski]]'' – [[Zmijavci]] *''[[HNK Jadran Kaštel Sućurac|Jadran]]'' – [[Kaštel Sućurac]] *''[[NK Jadran Luka Ploče|Jadran NGB]]'' – [[Ploče]] *''[[NK Jadran Poreč|Jadran]]'' – [[Poreč]] *''[[NK Junak Sinj|Junak]]'' – [[Sinj]] *''[[NK Solin|MAR Solin]]'' – [[Solin]] *''[[NK Nehaj Senj|Nehaj]]'' – [[Senj]] *''[[NK Neretva Metković|Neretva]]'' – [[Metković]] *''[[NK Neretvanac Opuzen|Neretvanac]]'' – [[Opuzen]] *''[[HNK Orijent|Orijent]]'' – [[Rijeka]] *''[[HNK Slaven Gruda|Prevlaka]]'' – [[Gruda]] *''[[NK Rovinj|Rovinj]]'' – [[Rovinj]] *''[[NK Rudar Labin|Rudar]]'' – [[Labin]] *''[[RNK Split|Split]]'' – [[Split]] *''[[NK Uskok Klis|Uskok]]'' – [[Klis]] *''[[NK Istra 1961|Uljanik]]'' – [[Pula]] |- |} == Ljestvice == === Sjever === {{#invoke:sports table|main|style=WDL |res_col_header=PR |winpoints=2 |team1=MAR|name_MAR=[[NK Marsonia Slavonski Brod|Marsonia]] |team2=SAM|name_SAM=[[NK Samobor|Samobor]] |team3=ŠPA|name_ŠPA=[[NK Špansko Zagreb|Špansko]] |team4=SPA|name_SPA=[[NK Spačva Vinkovci|Spačva]] |team5=ĐAK|name_ĐAK=[[NK Croatia Đakovo|Croatia Đakovo]] |team6=BIL|name_BIL=[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Bilokalnik]] |team7=BJE|name_BJE=[[NK Bjelovar|Bjelovar]] |team8=MCE|name_MCE=[[NK Mladost Cerić|Mladost Cestorad Cerić]] |team9=MET|name_MET=[[NK Metalac Osijek|Metalac OLT Osijek]] |team10=KAR|name_KAR=[[NK Karlovac 1919|Karlovac]] |team11=TRE|name_TRE=[[NK Trešnjevka Zagreb|Trešnjevka]] |team12=VRA|name_VRA=[[NK Vrapče Zagreb|Vrapče]] |team13=JDM|name_JDM=[[NK Jedinstvo Donji Miholjac|Jedinstvo Donji Miholjac]] |team14=OLI|name_OLI=[[NK Olimpija Osijek|Olimpija Osijek]] |team15=BHO|name_BHO=[[NK Hodošan|Budućnost Hodošan]] |team16=PVR|name_PVR=[[NK Vrbovec|PIK Vrbovec]] |win_MAR=19|draw_MAR=7|loss_MAR=4|gf_MAR=57|ga_MAR=18 |win_SAM=16|draw_SAM=8|loss_SAM=6|gf_SAM=57|ga_SAM=26 |win_ŠPA=16|draw_ŠPA=5|loss_ŠPA=9|gf_ŠPA=51|ga_ŠPA=25 |win_SPA=12|draw_SPA=10|loss_SPA=8|gf_SPA=36|ga_SPA=31 |win_ĐAK=13|draw_ĐAK=8|loss_ĐAK=9|gf_ĐAK=27|ga_ĐAK=29 |win_BIL=14|draw_BIL=5|loss_BIL=11|gf_BIL=53|ga_BIL=38 |win_BJE=13|draw_BJE=7|loss_BJE=10|gf_BJE=34|ga_BJE=36 |win_MCE=13|draw_MCE=6|loss_MCE=11|gf_MCE=51|ga_MCE=44 |win_MET=11|draw_MET=4|loss_MET=15|gf_MET=43|ga_MET=55 |win_KAR=10|draw_KAR=6|loss_KAR=14|gf_KAR=34|ga_KAR=46 |win_TRE=9|draw_TRE=7|loss_TRE=14|gf_TRE=33|ga_TRE=46 |win_VRA=9|draw_VRA=7|loss_VRA=14|gf_VRA=32|ga_VRA=47 |win_JDM=8|draw_JDM=8|loss_JDM=14|gf_JDM=31|ga_JDM=46 |win_OLI=8|draw_OLI=7|loss_OLI=15|gf_OLI=33|ga_OLI=48 |win_BHO=9|draw_BHO=4|loss_BHO=17|gf_BHO=34|ga_BHO=55 |win_PVR=8|draw_PVR=5|loss_PVR=17|gf_PVR=32|ga_PVR=48 |status_MAR=P |status_PVR=R |col_P=green1|text_P=[[1. HNL 1994./95.|1. HNL]] |result1=P |col_R=red1|text_R=[[3. HNL – Zagrebačka regija 1994./95.|3. HNL – Zagrebačka regija]] |result16=R |update= complete |source=[https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=20&godina=1994&broj=000024&E=E9999 Glas Podravine] }} === Jug === {{#invoke:sports table|main|style=WDL |res_col_header=PR |winpoints=2 |team1=NER|name_NER=[[NK Neretva Metković|Neretva]] |team2=ORI|name_ORI=[[HNK Orijent|Orijent]] |team3=JAD|name_JAD=[[NK Jadran Poreč|Jadran Poreč]] |team4=JKS|name_JKS=[[HNK Jadran Kaštel Sućurac|Jadran Kaštel Sućurac]] |team5=ROV|name_ROV=[[NK Rovinj|Rovinj]] |team6=RSP|name_RSP=[[RNK Split|Split]] |team7=UKL|name_UKL=[[NK Uskok Klis|Uskok Klis]] |team8=IMO|name_IMO=[[NK Croatia Zmijavci|Croatia Imotski]] |team9=NVC|name_NVC=[[NK Neretvanac Opuzen|Neretvanac]] |team10=RLA|name_RLA=[[NK Rudar Labin|Rudar Labin]] |team11=NGB|name_NGB=[[NK Jadran Luka Ploče|Jadran NGB Ploče]] |team12=SOL|name_SOL=[[NK Solin|MAR Solin]] |team13=JUN|name_JUN=[[NK Junak Sinj|Junak]] |team14=ULJ|name_ULJ=[[NK Istra 1961|Uljanik Pula]] |team15=PRE|name_PRE=[[HNK Slaven Gruda|Prevlaka]] |team16=NEH|name_NEH=[[NK Nehaj Senj|Nehaj]] |win_NER=22|draw_NER=7|loss_NER=1|gf_NER=60|ga_NER=15 |win_ORI=21|draw_ORI=8|loss_ORI=1|gf_ORI=62|ga_ORI=15 |win_JAD=14|draw_JAD=9|loss_JAD=7|gf_JAD=40|ga_JAD=26 |win_JKS=13|draw_JKS=9|loss_JKS=8|gf_JKS=41|ga_JKS=31 |win_ROV=13|draw_ROV=6|loss_ROV=11|gf_ROV=37|ga_ROV=39 |win_RSP=12|draw_RSP=6|loss_RSP=12|gf_RSP=53|ga_RSP=42 |win_UKL=11|draw_UKL=8|loss_UKL=11|gf_UKL=36|ga_UKL=33 |win_IMO=11|draw_IMO=8|loss_IMO=11|gf_IMO=40|ga_IMO=38 |win_NVC=11|draw_NVC=6|loss_NVC=13|gf_NVC=29|ga_NVC=36 |win_RLA=9|draw_RLA=10|loss_RLA=11|gf_RLA=21|ga_RLA=28 |win_NGB=11|draw_NGB=3|loss_NGB=16|gf_NGB=37|ga_NGB=44 |win_SOL=6|draw_SOL=12|loss_SOL=12|gf_SOL=35|ga_SOL=39 |win_JUN=7|draw_JUN=8|loss_JUN=15|gf_JUN=35|ga_JUN=52 |win_ULJ=7|draw_ULJ=7|loss_ULJ=16|gf_ULJ=21|ga_ULJ=43 |win_PRE=5|draw_PRE=11|loss_PRE=14|gf_PRE=27|ga_PRE=62 |win_NEH=5|draw_NEH=6|loss_NEH=19|gf_NEH=21|ga_NEH=52 |status_NER=P |col_P=green1|text_P=[[1. HNL 1994./95.|1. HNL]] |result1=P |update= complete |source=[http://www.rsssf.org/tablesk/kroa94.html RSSSF.org] }} == Poveznice == * [[1. HNL 1993./94.]] * [[3. HNL 1993./94.]] * [[4. rang HNL-a 1993./94.]] * [[5. rang HNL-a 1993./94.]] * [[6. rang HNL-a 1993./94.|6. rang HNL-a 1993./94.]] * [[7. rang HNL-a 1993./94.|7. rang HNL-a 1993./94.]] * [[Nogometno prvenstvo Hrvatske 1993./94. – ostale lige|''Ostale lige 1993./94.'']] * [[Hrvatski nogometni kup 1993./94.]] == Izvori == *[https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=20&godina=1994&broj=000024&E=E9999 Glas Podravine, 17. lipnja 1994., god. XLIX., br. 24.] *[http://www.rsssf.com/tablesk/kroa94.html RSSSF: Croatia 1993./94.] {{2. HNL sezone}} {{HNL sezone po rangovima}} [[Kategorija: Druga hrvatska nogometna liga po sezonama|1993./1994.]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 1993./94.| 2]] l9t9gmo7j0nzan0bi6ftpeom0xbbuqb 0 209471 7475745 7366045 2026-06-05T14:45:29Z Croxyz 205325 /* Izvori */ 7475745 wikitext text/x-wiki {{Nogometna reprezentacija | ime = Irak | grb = | nadimak = Lavovi Mezopotamije | savez = [[Irački nogometni savez]] | izbornik = {{Z|ŠPA}} [[Jesus Casas]] | kapetan = [[Alaa Abdul-Zahra]] | najviše nastupa = [[Younis Mahmoud]] (147) | najbolji strijelac = [[Hussein Saeed]] (78) | FIFA = 91. | ažurirano = |pattern_la1=_blackshoulders|pattern_b1=_whiteshoulders|pattern_ra1=_blackshoulders| leftarm1=FFFFFF|body1=FFFFFF|rightarm1=FFFFFF|shorts1=FFFFFF|socks1=FFFFFF| |pattern_la2=_whiteshoulders|pattern_b2=|pattern_ra2=_whiteshoulders| leftarm2=008000|body2=008000|rightarm2=008000|shorts2=008000|socks2=177245| | prva utakmica = {{Z|MAR}} [[Marokanska nogometna reprezentacija|Maroko]] 3:3 Irak {{Z|IRK}}<br/> ([[Bejrut]], [[Libanon]]; [[19. listopada]], [[1957.]]) | najveća pobjeda = {{Z|IRK}} Irak 101 [[Bahreinska nogometna reprezentacija|Bahrein]] {{Z|BHR}}<br/> ([[Bagdad]], [[Irak]]; [[5. travnja]], [[1966.]]) | najveći poraz = | Nastupi na SP = 1 | Prvi put na SP = 1986. | Najbolji rezultat na SP = 1. krug ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Meksiko 1986.|1986.]]) | Naziv kontinentalnog prvenstva = [[AFC Azijski kup]] | Nastupi na kontinentalnom prvenstvu = 8 | Prvi put na kontinentalnom prvenstvu = [[AFC Azijski kup 1972.|1972]]. | Najbolji rezultat na kontinentalnom prvenstvu = 1. mjesto ([[AFC Azijski kup 2007.|2007]].) | medalje = }} '''Iračka nogometna reprezentacija''' predstavlja državu [[Irak]] u [[nogomet]]u. Najveći joj je uspjeh plasman na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Meksiko 1986.|Svjetsko prvenstvo 1986. godine]], kao i osvajanje [[AFC Azijski kup|AFC Azijskog kupa]] [[2007.]] godine. ==Povijest== ===Zlatna generacija=== Irački nogomet dosegao je vrhunac 1970-ih i 1980-ih godina - Irak se kvalificirao na Svjetsko prvenstvo 1986. u Meksiku, i 3 puta na [[Olimpijske igre]]: u Moskvi, Los Angelesu i Seulu. Irak je također osvojio Azijske igre, [[1982.]], Arapski kup nacija 4 puta, Zaljevski kup nacija 3 puta, a 1985. Pan Arapske Igre. Irak je završio na 4. mjestu [[1976.]] na AFC Azijskom kupu - posljednji Azijski kup u kojem će Irak sudjelovati do 1996. ===Mračna generacija=== Tijekom vladavine [[Saddam Hussein|Saddama Husseina]], Saddamov sin [[Uday Hussein]] bio je zadužen za Irački olimpijski Odbor i, time i za nacionalnu nogometnu reprezentaciju. Pod Udayevim vodstvom, motivacijska predavanja igračima bile su prijetnje odsijecanja igračima nogu, propuštanje treninga rezultiralo bi odlaskom u zatvor a porazi bi rezultirali šibanjem električnim kabelom ili kupanjem u neprerađenim otpadnim vodama, ako bi se promašio jedanaesterac ili mrtva prilika za pogodak ili postigao autogol, onda bi se ta osoba tukla trnjem po nogama. Nakon [[Zaljevski rat|Zaljevskog rata]], Iraku je bilo zabranjeno sudjelovanje na Azijskim igrama i na većini arapskih natjecanja. 1996. Irak je bio rangiran kao 139. na svijetu, što je bio najgori FIFA rang u iračkoj nogometnoj povijesti. ===Vrijeme poslije rata i uspjesi=== Usprkos ratu u Iraku, nogometna reprezentacija i dalje je igrala međunarodne turnire i ostvarivala dobre rezultate. [[2004.]], Irak je dosegao četvrtfinale na AFC Azijskom kupu, kao što su uspjeli i [[1996.]] i [[2000.]], a potom su se kvalificirali na Ljetne Olimpijske Igre 2004. Irak je pobijedio Portugal, Kostariku, Australiju, te konačno završio četvrti, osvojivši nagradu za fair-play, a do kraja godine i nagradu najbolje AFC momčadi 2004. godine. Godine [[2005.]], Irak je osvojio zlatnu medalju na Zapadnoazijskim igrama. 2006, Irački olimpijski tim osvojio je srebrnu medalju na Azijskim igrama [[2006.]] [[2007.]], Irak je osvojio AFC Azijski kup, te je postao AFC tim godine 2007., Al-Ahramov Arapski tim godine, Svjetski tim godine World Soccer Magazina, a bili su nominirani i za 'Prince of Asturias' nagradu. [[File:Asian Cup Australia-Iraq II.jpg|left|250px|thumb|Australija – Irak, Azijski kup 2007.]] Kao rezultat osvojanja Azijskog kupa 2007., Irak se automatski kvalificirao na FIFA Kup Konfederacija 2009., koji se igrao u Južnoj Africi u lipnju 2009., gdje su igrali protiv domaćina, te Španjolske i Novog Zelanda. Na otvaranju, Irak je odigrao s Južnom Afrikom 0:0, zatim izgubio od Španjolske 1:0, uz 0:0 na poluvremenu. Iako je Španjolska pobijedila Južnu Afriku 2:0 što je bilo nužno kako bi Irak prošao u sljedeću fazu, trebali su pobijediti Novi Zeland s 2 gola razlike, ali bilo je samo 0:0. ===Privremena suspenzija=== Dana [[26. svibnja]] [[2008.]], FIFA je privremeno suspendirala Irački nogometni savez na jednu godinu, nakon odluke iračke vlade da raspusti nacionalne sportske saveze u državi. Ipak je odluka poništena 29. svibnja 2008., s obzirom na to da je iračka vlada preinačila svoju raniju odluku raspuštanja Iračkog nogometnog saveza. Međutim, [[20. studenog]] [[2009.]], FIFA je odlučila suspendirati Irački nogometni savez (IFA) zbog vladinog uplitanja.<ref>http://metro-portal.hr/fifa-suspendirala-iracki-nogometni-savez/26930</ref> Odluka je kasnije ukinuta, u ožujku [[2010.]] kad su Irački Nacionalni Olimpijski Odbor i Međunarodni Olimpijski Odbor pomogli IFA-i vratiti pune ovlasti. ==Postava== Slijedi popis igrača koji su pozvani za nastup u kvalifikacijskim utakmicama za odlazak na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|SP u Rusiji 2018.]] godine, protiv [[Tajlandska nogometna reprezentacija|Tajlanda]] i [[Vjetnamska nogometna reprezentacija|Vijetnama]] 24. i 29. ožujka 2016. godine. {| |- bgcolor=#9799F3 !Broj !Ime i prezime igrača !Nogometni klub !Rođen |- !colspan=4 bgcolor=#EFEFEF|Vratari |- bgcolor="#FFECCE" |align=center| |[[Noor Sabri|Noor '''Sabri''']] |{{Z|IRK}} [[Naft Al-Wasat]] | align=left | [[16. prosinca]] [[1980.]] |- bgcolor="#FFECCE" |align=center| |[[Džalal Hasan|Hasan '''Džalal''']] |{{Z|IRK}} [[Al-Shorta Bagdad]] | align=left | [[18. svibnja]] [[1991.]] |- bgcolor="#FFECCE" |align=center| |[[Fahad Talib|Talib '''Fahad''']] |{{Z|IRK}} [[Al-Quwa Al-Jawiya]] | align=left | [[21. listopada]] [[1994.]] |- !colspan=4 bgcolor=#EFEFEF|Obrana |- bgcolor="#E7FAEC" |align=center| |[[Ali Rehema|Ali '''Rehema''']] |{{Z|KAT}} [[Al-Wakra Sport Club|Al-Wakra]] | align=left | [[8. kolovoza]] [[1983.]] |- bgcolor="#E7FAEC" |align=center| |[[Salam Shaker|Salam '''Shaker''']] |{{Z|SAU}} [[Al-Fateh SC]] | align=left | [[31. srpnja]] [[1986.]] |- bgcolor="#E7FAEC" |align=center| |[[Ali Adnan|Ali '''Adnan''']] |{{Z|ITA}} [[Udinese Calcio|Udinese]] | align=left | [[19. prosinca]] [[1993.]] |- bgcolor="#E7FAEC" |align=center| |[[Dhurgham Ismail|Dhurgham '''Ismail''']] |{{Z|TUR}} [[Çaykur Rizespor]] | align=left | [[23. svibnja]] [[1994.]] |- bgcolor="#E7FAEC" |align=center| |[[Waleed Salem|Waleed '''Salem''']] |{{Z|IRK}} [[Al-Shorta Bagdad]] | align=left | [[5. siječnja]] [[1992.]] |- bgcolor="#E7FAEC" |align=center| |[[Faisal Jassim|Faisal '''Jassim''']] |{{Z|IRK}} [[Al-Minaa]] | align=left | [[1. srpnja]] [[1986.]] |- bgcolor="#E7FAEC" |align=center| |[[Saad Natiq|Saad '''Natiq''']] |{{Z|IRK}} [[Al-Quwa Al-Jawiya]] | align=left | [[19. ožujka]] [[1994.]] |- bgcolor="#E7FAEC" |align=center| |[[Herdi Siamand|Herdi '''Siamand''']] |{{Z|IRK}} [[Erbil SC]] | align=left | [[13. siječnja]] [[1983.]] |- !colspan=4 bgcolor=#EFEFEF|Vezni red |- bgcolor="#DFEDFD" |align=center| |[[Saad Abdul-Amir|Saad '''Abdul-Amir''']] |{{Z|SAU}} [[Al-Qadisiyah]] | align=left | [[20. siječnja]] [[1992.]] |- bgcolor="#DFEDFD" |align=center| |[[Humam Tariq|Humam '''Tariq''']] |{{Z|IRK}} [[Al-Quwa Al-Jawiya]] | align=left | [[10. veljače]] [[1996.]] |- bgcolor="#DFEDFD" |align=center| |[[Osama Rašid|Osama '''Rašid''']] |{{Z|POR}} [[Sporting Clube Farense|Farense]] | align=left | [[17. siječnja]] [[1992.]] |- bgcolor="#DFEDFD" |align=center| |[[Mahdi Kamel|Mahdi '''Kamel''']] |{{Z|IRK}} [[Al-Shorta Bagdad]] | align=left | [[6. siječnja]] [[1995.]] |- bgcolor="#DFEDFD" |align=center| |[[Ali Husni|Ali '''Husni''']] |{{Z|IRK}} [[Al-Minaa]] | align=left | [[1. listopada]] [[1994.]] |- bgcolor="#DFEDFD" |align=center| |[[Bashar Rasan|Bašar '''Rasan''']] |{{Z|IRK}} [[Al-Quwa Al-Jawiya]] | align=left | [[22. prosinca]] [[1996.]] |- bgcolor="#DFEDFD" |align=center| |[[Amjad Attwan|Amjad '''Attwan''']] |{{Z|IRK}} [[Al-Shorta Bagdad]] | align=left | [[12. ožujka]] [[1997.]] |- !colspan=4 bgcolor=#EFEFEF|Napadači |- bgcolor="#FFD2D6" |align=center| |[[Younis Mahmoud|Younis '''Mahmoud''']] {{kapetan}} |{{Z|IRK}} [[Al-Talaba]] | align=left | [[3. veljače]] [[1983.]] |- bgcolor="#FFD2D6" |align=center| |[[Alaa Abdul-Zahra|Alaa '''Abdul-Zahra''']] |{{Z|IRK}} [[Al-Zawraa]] | align=left | [[22. prosinca]] [[1985.]] |- bgcolor="#FFD2D6" |align=center| |[[Hamadi Ahmad|Hamadi '''Ahmad''']] |{{Z|IRK}} [[Al-Quwa Al-Jawiya]] | align=left | [[18. listopada]] [[1989.]] |- bgcolor="#FFD2D6" |align=center| |[[Mohannad Abdul-Raheem|Mohannad '''Abdul-Raheem''']] |{{Z|IRK}} [[Al-Zawraa]] | align=left | [[22. rujna]] [[1993.]] |- bgcolor="#FFD2D6" |align=center| |[[Marvan Husein|Marvan '''Husein''']] |{{Z|IRK}} [[Al-Shorta Bagdad]] | align=left | [[26. siječnja]] [[1992.]] |} ==Izvori== {{izvori}} {{AFC}} {{Sastav Irak 2026 SP}} [[Kategorija:Nogometne reprezentacije]] [[Kategorija:Irak]] 7jisfl0k0k3f41p8mb52q2r86jduicr 102 216734 7476094 7474114 2026-06-06T11:50:02Z Zviz2401 102709 /* 2020-ih */ 7476094 wikitext text/x-wiki '''Popis hrvatskih televizijskih serija''' je kronološki popis svih hrvatskih televizijskih serija koje su snimila poduzeća i/ili ustanove sa sjedištem u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. {{Proširi listu}} == 1960-ih == {| class="wikitable sortable" style="text-align: center;" ! width="7%" | Godina ! width="15%" | Serije ! width="10%" | Format ! Premijerno prikazano na ! Glumci (glavni) |- |1961. – 1962. |[[Stoljetna eskadra (televizijska serija)|Stoljetna eskadra]] |humoristična | rowspan="12" |[[RTV Zagreb]] | align="left" |Božidar Boban, Fahro Konjhodžić, Emil Kutijaro, Dunja Rajter, Ivan Šubić, Mato Grković, Zvonimir Rogoz, Mirko Vojković |- |1963. |[[Na licu mjesta (televizijska serija)|Na licu mjesta]] |humoristična | align="left" |Fahro Konjhodžić, Mirko Kraljev, Jovan Ličina, Vera Misita, Antun Nalis, Nedim Omerbegović, Ivan Šubić, Kruno Valentić, Mirko Vojković |- |1965. |[[Tu negdje pokraj nas (televizijska serija)|Tu negdje pokraj nas]] |dramska | align="left" |Boris Buzančić, Zvonimir Črnko, Zvonimir Ferenčić, Marija Aleksić, Đurđa Ivezić, Ana Karić, Iva Marjanović, Fabijan Šovagović, Branko Špoljar, Krešimir Zidarić |- |1965. |[[Dileme (televizijska serija)|Dileme]] |dramska | align="left" |Zvonimir Ferenčić, Ana Hercigonja, Ljubo Kapor, Uglješa Kojadinović, Josip Maroti, Fabijan Šovagović, Zvonimir Torjanac, Stevo Grubić, Melanija Dugandžić |- |1966 |[[Sedma sila (televizijska serija)|Sedma sila]] |humoristična | align="left" |Ivo Kadić, Krešimir Zidarić, Semka Sokolović Bertok, Mirko Vojković, Boris Buzančić, Ivo Fici, Đurđa Ivezić, Drago Bahun, Ivo Serdar, Mija Aleksić, Nela Erzinik |- |1967. |[[Kad je mač krojio pravdu]] |dramska | align="left" |Zvonimir Črnko, Vanja Drach, Emil Kutijaro, Inge Appelt, Krešimir Zidarić, Ivan Šubić, Uglješa Kojadinović |- |1968. |[[Osa (televizijska serija)|Osa]] |humoristična | align="left" |Zdenka Heršak, Josip Bobi Marotti, Emil Glad, Ivo Serdar, Boris Buzančić, Vlado Štefančić, J. Rogulja, Boris Festini |- |1968. |[[Maratonci (televizijska serija)|Maratonci]] |humoristična | align="left" |Boris Buzančić, Ivo Serdar, Relja Bašić, Boris Festini, Špiro Guberin, Inge Apelt, Tatjana Beljakova, Helena Buljan, Petar Dobrić, Dubravka Gal, Ana Hercigonja, Zdenka Heršak, Ljubica Jović, Ana Karić, Lela Margitić, Ivo Marjanović, Dragan Milivojević, Hermina Pipinić, Rade Šerbedžija, Semka Sokolović Bertok Fabijan Šovagović, Nevenka Stipanović, Kruno Valentić, Aleksandra Violić, Mirko Vojković, Vjera Žagar Nardeli |- |1969. |[[Dnevnik Očenašeka]] |dramska | align="left" |Špiro Guberina, Mia Oremović, Ana Hercigonja, Fabijan Šovagović, Krešimir Zidarić, Zvonimir Rogoz, Uglješa Kojadinović |- |1969. |[[Sumorna jesen (televizijska serija)|Sumorna jesen]] |dramska | align="left" |Zvonimir Črnko, Sven Lasta, Magda Fodor, Helena Buljan, Iva Marjanović, Zvonimir Zoričić, Josip Marotti, Mia Oremović |- |1969. |[[Pod novim krovovima (televizijska serija)|Pod novim krovovima]] |dramska | align="left" |Ivo Serdar, Božidarka Frajt, Ljiljana Gazdić, Ana Hercigonja, Ana Karić, Stevo Krnjajić, Emil Kutijaro, Miodrag Lončar, Rade Marković, Antun Nalis, Mia Oremović, Anđeo Palašev, Edo Peročević, Stanislava Pešić, Joža Šeb |- |1969. – 1972. |[[Udruženje radoznalih]] |obiteljska | align="left" |Damir Mejovšek, Relja Bašić, Đurđa Ivezić |} == 1970-ih == {| class="wikitable sortable" style="text-align: center;" ! width="7%" | Godina ! width="15%" | Serije ! width="10%" | Format ! Premijerno prikazano na ! Glumci (glavni) |- |1970. |[[Fiškal (televizijska serija)|Fiškal]] |dramska | rowspan="21" |[[RTV Zagreb]] | align="left" |Uglješa Kojadinović, Ratko Buljan, Špiro Guberina, Ljubica Jović, Ana Karić, Boris Miholjević, Mia Oremović, Ivo Pajić, Mustafa Nadarević |- |1970. |[[Sam čovjek (televizijska serija)|Sam čovjek]] |dramska | align="left" | Helena Buljan, Mato Grković, Rade Šerbedžija, Fabijan Šovagović |- |1970. |[[Mejaši (serija)|Mejaši]] |dramska | align="left" | Mladen Šerment, Martin Sagner, Smiljka Bencet, Eugen Franjković, Marija Aleksić Šerment, Sandra Fideršeg |- |1970. – 1971. |[[Naše malo misto]] |dramsko-humoristična | align="left" | Karlo Bulić, Asja Kisić, Boris Dvornik, Zdravka Krstulović, Vladimir Medar, Ivica Vidović, Miše Martinović, Antun Nalis, Mirko Vojković, Stjepan Štefi Pisek, Emil Kutijaro, Mate Ergović, Petar Jelaska, Ivo Marjanović |- |1970. |[[Zlatni mladić (televizijska serija)|Zlatni mladić]] |dramska | align="left" | Vanja Drach, Boris Buzančić, Ervina Dragman, Ivo Serdar, Josip Marotti, Miodrag Lončar, Fabijan Šovagović, Stjepan Bahert |- |1970. |[[Ljubav na bračni način (televizijska serija)|Ljubav na bračni način]] |dramska | align="left" |Ana Karić, Branko Pleša, Ervina Dragman, Đurđa Ivezić, Boris Miholjević, Ivo Serdar, Ivica Vidović |- |1970. – 1971. |[[Veliki i mali (televizijska serija)|Veliki i mali]] |humoristična | align="left" |Boris Buzančić, Ivan Buzančić, Sanda Langerholz, Ana Hercigonja, Zvonko Strmac |- |1971. |[[Kuda idu divlje svinje]] |dramska | align="left" | Ljubiša Samardžić, Fabijan Šovagović, Ivo Serdar, Mladen Crnobrnja, Gordan Pičuljan, Miodrag Lončar, Jovan Ličina, Svetlana Bojković, Ilija Džuvalekovski, Mirko Kraljev, Branislav Petrović, Zvonimir Torjanac, Vesna Malohodzić, Sabrija Biser |- |1971. |[[Boltine zgode i nezgode]] |dramsko-humoristična | align="left" | |- |1972. |[[Klupa u Jurjevskoj]] |dramska | align="left" | Sven Lasta, Irena Kolesar, Mato Ergović, Vlatko Vučić, Dubravko Sidor, Drago Krča, Krešimir Zidarić, Žuža Ergeny, Špiro Guberina |- |1973. |[[Ča smo na ovon svitu]] |dramska | align="left" | Boris Dvornik, Karlo Bulić, Špiro Guberina, Antun Nalis, Viktor Starčić, Zdravka Krstulović, Ante Vican, Fabijan Šovagović, Mia Sasso, Asja Kisić, Ljubo Kapor, Zorko Rajčić, Petar Jelaska, Vasja Kovačić, Ivo Erman, Tanja Knezić, Etta Bortolazzi, Nataša Maričić, Zrinka Kolak |- |1974. |[[Kapetan Mikula Mali (1974.)|Kapetan Mikula Mali]] |dramska | align="left" | Tonči Vidan, Petre Prličko, Joško Pažanin, Manojlo Cvijanović, Ratko Buljan |- |1974. |[[Čovik i po]] |humoristična | align="left" | Boris Dvornik, Zvonko Lepetić, Ante Vican, Đuro Utješanović, Petar Jelaska, Ilija Ivezić, Vida Jerman, Mate Ergović, Vlasta Knezović, Asja Kisić, Nada Subotić, Antun Nalis, Milan Srdoč, Lana Golob, Zrinka Kolak Fabijan, Lena Politeo, Zvonimir Jurič, Vasja Kovačić, Dino Dvornik, Ivo Marjanović, Mia Oremović, Špiro Guberina, Fahro Konjhodžić, Krešimir Zidarić, Ljubo Kapor |- |1974. |[[U registraturi (televizijska serija)|U registraturi]] |dramska | align="left" | Ljubica Jović, Rade Šerbedžija, Fabijan Šovagović, Mate Ergović, Stevo Krnjajić, Uglješa Kojadinović, Josip Bobi Marotti, Mirjana Majurec, Đuro Utješanović, Iva Marjanović, Vanja Drach, Edo Peročević, Rajko Bundalo, Vlasta Knezović, Vladimir Obleščuk, Jelisaveta Seka Sablić |- |1974. |[[Vrijeme za bajku (televizijska serija)|Vrijeme za bajku]] |obiteljska | align="left" |Miljenko Brlečić, Helena Buljan, Zlatko Crnković, Vlatko Dulić, Boris Miholjević, Duško Valentić, Kruno Valentić |- |1975. |[[Gruntovčani]] |dramska | align="left" | Martin Sagner, Smiljka Bencet, Zvonko Ferenčić, Mladen Šerment, Eugen Franjković, Drago Meštrović, Marija Geml, Adela Horvat |- |1975. |[[Muka svete Margarite (televizijska serija)|Muka svete Margarite]] |dramska | align="left" |Dubravka Zubović, Miljenko Brlečić, Ratko Buljan, Vlatko Dulić, Lana Golob, Špiro Guberin, Željko Mavrović, Mustafa Nadarević, Anđeo Palašev, Zoran Pokupec |- |1975. |[[Vrijeme ratno i poratno (televizijska serija)|Vrijeme ratno i poratno]] |humoristična | align="left" |Amir Bukvić, Izet Hajdarhodžić, Uglješa Kojadinović, Semka Sokolović Bertok, Kruno Valentić, Vera Zima, Sabrija Biser, Mladen Budiščak, Vanja Drah, Emil Drago, Špiro Guberin, Zdenka Heršak, Đurđa Ivezić, Zvonimir Jurić, Antun Kujavec, Lela Margitić, Dragan Milivojević, Zoran Pokupec, Žarko Potočnjak, Mile Rupčić, Martin Sagner, Branka Strmac, Ivica Vidović |- |1975. – 1976. |[[Kapelski kresovi]] |dramska | align="left" | Boris Dvornik, Vanja Drach, Pavle Vujisić, Zvonko Lepetić, Karlo Bulić, Nada Gačešić, Božidar Smiljanić, Božidar Orešković, Žarko Radić, Inge Apelt |- |1976. |[[Mali buntovnik (televizijska serija)|Mali buntovnik]] |dramska | align="left" |Slobodan Dimitrijević, Vanja Drah, Vlasta Knezović, Vedran Grgurić, Neva Rosić |- |1976. |[[Ima nade za nomade (televizijska serija)|Ima nade za nomade]] |humoristična | align="left" |Božena Kraljeva, Mia Oremović, Ivo Serdar, Mirjana Majurec, Semka Sokolović Bertok, Zlatko Vitez |- |1977. |[[Nikola Tesla (televizijska serija)|Nikola Tesla]] |dramska | rowspan="2" align="center" | [[JRT]] / RTV Zagreb | align="left" | neki od glumaca (ima ih puno) su: Rade Šerbedžija, Mustafa Nadarević, Špiro Guberina, Izet Hajdarhodžić, Petar Božović, Ratko Buljan |- |1978. |[[Mačak pod šljemom (televizijska serija)|Mačak pod šljemom]] |humoristična | align="left" | Miodrag Krivokapić, Uglješa Kojadinović, Božidar Orešković, Kruno Valentić, Zvonimir Torjanac, Drago Meštrović, Dragoljub Lazarov, Matko Raguz, Vinko Kraljević, Krešimir Zidarić, Ivo Gregurević, Mile Rupčić, Hrvoje Čulić, Mustafa Nadarević, Žarko Savić, Željko Mavrović, Edo Peročević, Gordan Piculjan, Ivo Serdar |- |1978. – 1980. |[[Punom parom (televizijska serija)|Punom parom]] |humoristična | rowspan="5" |RTV Zagreb | align="left" |Zvonko Lepetić, Vlatko Dulić, Ivo Serdar, Mustafa Nadarević, Fabijan Šovagović, Vanja Drach, Željko Mavrović, Martin Sagner, Ana Karić, Lela Margitić, Božidar Orešković, Relja Bašić, Mirjana Kauzlarić, Vlasta Knezović, Zdenka Heršak, Mirko Vojković, Uglješa Kojadinović, Franjo Majetić, Dragan Sučić, Branka Cvitković, Zlatko Madunić, Rade Marković, Minja Nikolić, Jovan Ličina, Marija Kohn, Miodrag Krivokapić, Josip Marotti, Boris Buzančić, Dragan Zarić, Rajko Bundalo, Sanda Langerholz, Dragan Milivojević, Milan Srdoč, Lena Politeo, Boris Dvornik, Vera Zima, Mladen Crnobrnja, Oto Levaj, Perica Martinović, Mirela Brekalo, Zvonimir Ferenčić |- |1979. |[[Anno domini 1573.]] |dramska | align="left" | Srđan Mimica, Marina Nemet, Fabijan Šovagović, Velimir Živojinović, Pavle Vuisić, Franjo Majetić, Zdenka Heršak, Đuro Utješanović, Zvonimir Črnko, Boris Festini, Ivica Pajer, Ljerka Boroša, Adem Čejvan, Stojan Aranđelović |- |1979. |[[Đavolje sjeme]] |drama, horor, naučno-fantastični, ratni | align="left" | Ivo Gregurević, Sven Lasta, Miodrag Krivokapić, Edo Peročević, Ratko Buljan |- |1979. |[[Svjetionik (televizijska serija)|Svjetionik]] |avanturistička | align="left" | Zvonko Lepetić, Boris Dvornik, Đuro Utješanović, Uglješa Kojadinović, Božidarka Frajt |- |1979. |[[Prizori iz obiteljskog života (televizijska serija)|Prizori iz obiteljskog života]] |humoristična | align="left" |Karlo Bulić, Dragan Milivojević, Mustafa Nadarević, Perica Martinović, Željko Mavrović, Lela Margitić, Zlata Petković, Lena Politeo, Nedim Prohić, Martin Sagner |} == 1980-ih == {| class="wikitable sortable" style="text-align: center;" ! width=7% | Godina ! width=15% | Serije ! width=10% | Format ! Premijerno prikazano na ! Glumci (glavni) |- |1980. – 1981. |[[Velo misto]] |dramsko-humoristična | rowspan="4" align="center" | [[RTV Zagreb]] | align="left"| Boris Dvornik, Zdravka Krstulović, Mustafa Nadarević, Špiro Guberina, Mate Ergović, Ines Fančović, Mira Furlan, Mladen Barbarić, Vlasta Knezović, Uglješa Kojadinović, Milan Štrljić, Aljoša Vučković, Danko Ljuština, Ivo Gregurević, Ljubo Kapor, Fabijan Šovagović, Boris Buzančić, Duško Valentić, Ratko Buljan, Mirjana Majurec, Zlatko Madunić, Ivica Vidović, Etta Bortolazzi, Antun Nalis, Josip Genda |- |1981. |[[Jelenko]] |dramska | align="left"| Milan Luketić, Ramiz Pašić, Zvonko Lepetić, Špiro Guberina, Fabijan Šovagović, Ivo Serdar, Rade Marković, Zlatko Madunić, Marija Sekelez, Miloš Kandić, Finka Budak, Miroslav Mrđa, Željko Kovačević, Zvonko Grdić, Izeta Sinanović |- |1981. |[[Nepokoreni grad (televizijska serija)|Nepokoreni grad]] |dramska | align="left"| neki od glumaca (ima ih mnogo) su: Mustafa Nadarević, Ivo Krištof, Mihailo Janketić, Jelisaveta Sablić, Gordan Piculjan, Nikola Gec, Petar Buntić, Pero Kvrgić |- |1982. |Nevolje jednog Branimira |dramska | align="left"|Mirko Baučić, Mustafa Nadarević, Mirjana Kauzlarić, Uglješa Kojadinović |- |1982. – 1997. |[[Smogovci]] |dramsko-humoristična |RTV Zagreb / HRT | align="left"| Tomislav Štriga, Damir Šaban, Ivica Zadro, Mario Mirković, Željko Bilen, Edin Breški, Slavica Knežević, Đorđe Rapajić, Ilija Ivezić, Omer Alin, Boris Mirković, Anamarija Petričević, Višnja Babić, Slavko Brankov, Božidar Košćak, Mira Furlan, Gorana Stepanić, Maja Ružić, Emil Glad, Marko Majer, Edvin Dautović, Ksenija Pajić, Hermina Pipinić, Irena Tomasov, Sanda Langerholz, Barbara Rocco |- |1983. |[[Kiklop (1982.)|Kiklop]] |dramska | rowspan="14" |RTV Zagreb | align="left"|Frano Lasić, Marija Baksa, Ljuba Tadić, Rade Šerbedžija, Mira Furlan, Relja Bašić, Zvonimir Rogoz, Karlo Bulić, Zdenka Heršak, Mustafa Nadarević, Dragan Milivojević, Ivo Ban, Mira Bosanac, Vlatko Dulić, Zoran Gogić, Ivo Gregurević, Duško Gruborović, Hrvoje Kovačić, Đorđe Rapajić |- |1983. |[[Zamke (televizijska serija)|Zamke]] |dramska | align="left"|Duško Gojić, Marko Nikolić, Ivo Gregurević, Vanja Drah, Tomislav Rališ, Miro Šegrt, Damir Šaban, Zvonimir Zoričić, Milan Štrljić, Vinko Kraljević, Enes Kišević, Antun Tudić, Božidar Orešković, Mladen Budiščak, Zdenko Jelčić, Krunoslav Šarić, Slobodan Dimitrijević, Tom Stojković |- |1984. |[[Gabrijel (televizijska serija)|Gabrijel]] |humoristična | align="left"|Boris Buzančić, Cynthia Asperger, Darko Janeš, Dubravka Miletić, Predrag Petrović, Zvonimir Zoričić, Semka Sokolović, Koraljka Hrs, Vanja Drah, Mirjana Majurec, Zvonimir Torjanac, Zoran Pokupec, Lela Margitić |- |1984. |[[Inspektor Vinko]] |humoristična | align="left" | Ivica Vidović, Zoja Odak, Marija Kohn, Relja Bašić, Franjo Majetić, Božidar Orešković, Rade Špicmiler, Branka Strmac, Mustafa Nadarević, Perica Martinović, Lela Margitić, Jagoda Antunac, Smiljka Bencet |- |1984. |[[Lažeš, Melita (televizijska serija)|Lažeš, Melita]] |dramsko-humoristična | align="left"| Gorana Stepanić, Danko Ljuština, Ladislav Vrgoč, Branka Cvitković, Žarko Potočnjak, Mustafa Nadarević, Zvonko Lepetić, Toni Moškov, Snežana Trajković |- |1984. |[[Prosjaci i sinovi]] |dramska | align="left"| Fabijan Šovagović, Rade Šerbedžija, Stjepan Puljić, Vlasta Knezović, Milan Srdoč, Iva Marjanović, Antun Kujavec, Biserka Alibegović, Zlatko Madunić, Zdenka Trach, Špiro Guberina, Zvonko Lepetić, Ilija Ivezić, Uglješa Kojadinović, Tana Mascarelli, Miloš Kandić, Nikola Car, Mladen Crnobrnja, Mustafa Nadarević, Ivo Fici |- |1985. |[[Ne daj se, Floki (televizijska serija)|Ne daj se, Floki]] |dramsko-humoristična | align="left"| Mladen Crnobrnja, Jagoda Kralj, Mario Vuk, Franjo Majetić, Zdenka Heršak, Zvonimir Torjanac, Zoran Pokupec, Otokar Levaj, Mirjana Pičuljan |- |1985. |[[Hrvatski narodni preporod (televizijska serija)|Hrvatski narodni preporod]] |dramska | align="left"|Ena Begović, Mirela Brekalo, Miljenko Brlečić, Dragan Despot, Željan Klusterka, Vlasta Knezović, Edo Peročević, Boško Petrović, Alma Prica, Matko Raguž, Tomislav Rališ, Mladen Raukar, Rade Šerbedžija, Mladen Vasari, Borut Vidošević |- |1985. |[[Hajdučki gaj (televizijska serija)|Hajdučki gaj]] |dramska | align="left"|Pavle Vuisić, Zvonko Lepetić, Vlatko Dulić, Siniša Popović, Radko Polič, Perica Martinović, Gita Serman Kopljar, Ivo Gregurević, Milan Štrljić, Alen Gašparac, Gorana Stepanić, Pavle Balenović, Slavko Brankov, Rikard Brzeska, Emil Drago, Slavko Juraga, Ivo Krištof, Danko Ljuština, Jadranka Matković |- |1986. |[[Dosije (televizijska serija)|Dosije]] |kriminalistička | align="left"|Krunoslav Šarić, Milan Plećaš, Predrag Petrović, Dejan Aćimović, Biserka Alibegović, Ljiljana Bogojević, Peter Karsten, Josip Genda, Ivo Gregurević, Špiro Guberin, Siniša Juričić, Franjo Majetić, Zoja Odak, Ksenija Pajić, Radko Polič, Richard Simonelli, Božidar Smiljanić, Zvonimir Torjanac, Duško Valentić, Kostadinka Velkovska |- |1986. – 1987. |[[Putovanje u Vučjak]] |dramska | align="left"| Rade Šerbedžija, Mustafa Nadarević, Milena Dravić, Mira Furlan, Miljenko Brlečić, Zvonimir Ferenčić, Stevo Krnjajić, Edo Peročević, Danilo Popržen, Đuro Utješanović, Dragutin Lesnik, Drago Mitrović, Ivica Zadro, Duško Gruborović, Zvonko Lepetić, Perica Martinović, Dragan Milivojević, Slobodan Milovanović, Dražen Nikolić, Gordan Pičuljan, Mladen Šerment, Božidar Smiljanić, Miodrag Krivokapić |- |1988. |[[Večernja zvona (televizijska serija)|Večernja zvona]] |dramska | align="left"| Rade Šerbedžija, Petar Božović, Ljiljana Blagojević, Neda Arnerić, Mustafa Nadarević, Miodrag Krivokapić, Lidija Jenko, Stevo Žigon, Zijah Sokolović, Matko Raguž, Zdenko Jelić, Kruno Šarić |- |1988. |[[Zagrljaj (televizijska serija)|Zagrljaj]] |dramska | align="left"|Rade Šerbedžija, Mustafa Nadarević, Zijah Sokolović, Zdenka Anušić, Boris Dvornik, Tonko Lonza, Ena Begović, Ivica Vidović, Zvonimir Zoričić, Boris Festini, Zlatko Madunić, Nada Abrus, Žarko Potočnjak, Bernarda Oman, Nenad Srdelić, Marija Kon, Milka Podrug Kokotović, Mladen Šerment, Zlatko Vitez |- |1989. |[[Ptice nebeske (televizijska serija)|Ptice nebeske]] |dramska | align="left" | Zijad Gračić, Žarko Potočnjak |} == 1990-ih == {| class="wikitable" |+ !Godina !Serije !Format !Premijerno prikazano na !Glumci (glavni) |- |1990. listopad |[[Neuništivi (televizijska serija)|Neuništivi]] (Hokejaši) |dramsko-humoristična |[[RTV Zagreb]] |Martin Sagner, Smiljka Bencet, Eugen Franjković, Zvonimir Ferenčić, Nikola Novosel, Boris Dvornik, Zdravka Krstulović, Velimir Bata Živojinović, Jovan Janićijević Janaćko, Ružica Sokić, Nada Blam, Relja Bašić, Zvonko Strmac, Kostadinka Velkovska, Vida Jerman, Semka Sokolović-Bertok, Antun Nalis, Mia Begović, Ksenija Marinković |- |1990. |[[Tuđinac (televizijska serija)|Tuđinac]] |dramska |RTV Zagreb / HRT |Dragan Despot, Sanja Vejnović, Miljenko Brlečić, Dejan Aćimović, Inge Apelt, Božidar Boban, Ljubo Ćelan, Darko Čurdo, Saša Dabetić, Mira Furlan, Špiro Guberina, Marija Kon, Miladin Krišković, Branka Lončar, Iva Marjanović, Maro Martinović, Miše Martinović, Branko Menićanin |- |1990. |[[Operacija Barbarossa (televizijska serija)|Operacija Barbarossa]] |dramsko-humoristična | rowspan="10" |[[Hrvatska radiotelevizija|HRT]] |Kruno Martinović, Nikola Pokupčić, Dora Lipovčan, Mario Vuk |- |1990. |[[Tražim srodnu dušu (televizijska serija)|Tražim srodnu dušu]] |dramska |Ivica Vidović, Ena Begović, Veronika Kovačić, Vjera Žagar Nardeli, Krešimir Zidarić, Otokar Levaj, Vera Zima, Mladen Crnobrnja, Ivka Dabetić, Koraljka Hrs, Ana Karić, Vlasta Knezović, Jadranka Matković, Vanja Matujec, Rene Medvešek, Žarko Savić, Inge Apelt, Antonia Čutić, Branka Cvitković |- |1991. |[[Dirigenti i mužikaši]] |dramska |Sven Medvešek, Nataša Dorčić, Smiljka Bencet, Vanja Drach, Polde Bibič, Zvonimir Ferenčić, Inge Appelt, Vili Matula, Cintija Ašperger, Željko Königsknecht, Nina Erak-Svrtan, Jadranka Matković, Zvonimir Torjanac, Radoslav Spitzmuller, Nikola Novosel, Rajko Minković, Drago Bahun, Antonia Ćutić, Goran Grgić |- |1991. – 1995. |[[Jel' me netko tražio?]] |humoristična | |- |1992. |[[Zlatko i detektivi]] |dramska | |- |1997. |[[Komedijice]] |dramska | |- |1998. |[[Kontesa Dora (1993.)|Kontesa Dora]] |dramska | |- |1998. |[[Obiteljska stvar (televizijska serija)|Obiteljska stvar]] |dramska |Jelena Miholjević, Ljubomir Kerekeš, Katarina Bistrović-Darvaš, Boris Svrtan, Hrvoje Klobučar, Dubravka Ostojić, Frano Lasić, Goran Malus, Ivan Pilić, Lela Margitić, Vjenceslav Kapural, Ružica Lorković |- |1999. |[[Ljubav ili smrt (televizijska serija)|Ljubav ili smrt]] |dramska |Sven Madžarević, Luka Petrušić, Daina Oniunas Pusić, Ana Majstor, Tamara Kučinović, Mladen Vujičić, Borna Sor, Zorko Sirotić, Marija Boflan, Damir Petravić, Danijel Artenjak, Ivan Krstić, Matija Kezele |- |1999. |[[Naša kučića, naša slobodica]] |dramska | |} == 2000-ih == {| class="wikitable sortable" style="text-align: center;" ! width=7% | Godina ! width=15% | Serije !Sezona !Epizoda ! width="10%" | Format ! Premijerno prikazano na ! Glumci (glavni) |- |2000. – 2002. |[[Naši i vaši]] |2 |23 |humoristična |[[HRT]] | align="left"| Hrvoje Klobučar, Dijana Bolanča, Slavko Brankov, Mirjana Majurec, Emil Glad, Filip Radoš, Mirela Brekalo, Semka Sokolović-Bertok, Vedran Mlikota, Ljubomir Kerekeš, Galiano Pahor |- |2002. |[[Obećana zemlja (televizijska serija)|Obećana zemlja]] |1 |20 |humoristična |[[Otvorena televizija|OTV]] | align="left"| Željko Pervan, Emir Hadžihafizbegović, Zlatan Zuhrić-Zuhra, Mladen Horvat, Ahmed A El Rahim, Đuro Utješanović, Ljubo Kapor, Boris Buzančić |- |2002. |[[Novo doba (televizijska serija)|Novo doba]] |1 |5 |dramska |align="center" rowspan="4"| HRT | align="left"| Mustafa Nadarević, Milan Štrljić, Ksenija Pajić, Lucija Šerbedžija, Žarko Radić, Bruna Bebić-Tudor, Milan Pleština, Špiro Guberina, Ante Čedo Martinić, Joško Lokas, Leon Lučev |- |2004. |[[Zlatni vrč]] |1 |18 |humoristična | align="left"| Danko Ljuština, Ljubomir Kerekeš, Ecija Ojdanić, Dražen Kühn, Goran Grgić, Nenad Cvetko, Damir Lončar, Borko Perić, Vedran Mlikota, Goran Navojec, Suzana Nikolić |- |2004. |[[Duga mračna noć (2004.)|Duga mračna noć]] |1 |13 |dramska | align="left"| Boris Dvornik, Ivo Gregurević, Goran Višnjić, Goran Navojec, Vilim Matula, Suzana Nikolić, Mustafa Nadarević, Tarik Filipović, Katarina Bistrović Darvaš, Žarko Potočnjak, Goran Grgić, Vera Zima, Krešimir Mikić, Boris Svrtan, Danko Ljuština, Marija Kohn |- |2004. – 2005. |[[Villa Maria]] |1 |160 |telenovela | align="left"| Jelena Veljača, Damir Markovina, Ksenija Pajić, Žarko Radić, Ante Čedo Martinić, Barbara Vicković, Lukrecija Brešković, Mislav Čavajda, Mia Begović, Nives Ivanković, Nada Gačešić-Livaković, Slaven Knezović, Maja Petrin, Frano Lasić, Vida Jerman, Boris Miholjević, Sven Madžarević, Slavko Juraga, Miljenka Androić, Đorđe Kukuljica, Jelena Perčin, Csilla Barath, Ankica Dobrić, Pero Juričić, Mario Valentić, Petra Dugandžić, Davor Garić, Boris Bakal |- |2004. – 2008. |[[Zabranjena ljubav]] |4 |805 |sapunica |[[RTL (Hrvatska)|RTL Televizija]] | align="left"| Zoran Pribičević, Anita Berisha, Mario Valentić, Mario Mohenski, Marin Knežević, Filip Riđički, Vanja Matujec, Marija Kobić, Sanja Vejnović, Petra Kurtela, Dražen Mikulić, Katja Zubčić, Velimir Čokljat, Antonija Šola, Mirna Medaković, Marina Poklepović, Ivan Martinec, Nada Rocco, Dejan Marcikić, Vesna Tominac Matačić, Mirsad Tuka, Jelena Perčin, Mario Mlinarić, Marko Čabov, Jozo Šuker, Vladimir Tintor, Maja Petrin , Robert Plemić, Zoran Gogić, Anđela Ramljak, Frano Lasić, Danira Gović, Lorena Nosić |- |2004. – 2007. |[[Naša mala klinika]] |4 |112 |humoristična |[[Nova TV]] | align="left"| Igor Mešin, Enis Bešlagić, Ivica Vidović, Rene Bitorajac, Dubravka Ostojić, Goran Navojec, Ranko Zidarić, Jadranka Đokić, Filip Šovagović, Bojana Gregorić, Damir Lončar, Filip Nola, Jos Zalokar, Dženita Imamović |- |2005. |[[Kad zvoni?]] |1 |20 |humoristična |align="center" rowspan="2"| HRT | align="left"| Iva Šulentić, Marko Makovičić, Robert Bošković, Jelena Hadži-Manev, Marko Jelić, Judita Franković, Maja Kanurić |- |2005. – 2010. |[[Bitange i princeze]] |5 |108 |humoristična | align="left"| Rene Bitorajac, Tarik Filipović, Mila Elegović, Nataša Dangubić, Hrvoje Kečkeš, Predrag Vušović, Dražen Čuček, Mile Kekin, Mila Krajcar |- |2005. – 2006. |[[Bumerang (televizijska serija)|Bumerang]] |2 |52 |humoristična |Nova TV | align="left"| Daria Knez, Ljubomir Kerekeš, Zlatan Zuhrić, Luka Dragić, Csilla Barath Bastaić, Ksenija Marinković, Dušan Bućan, Hana Hegedušić, Luka Petrušić, Draško Zidar, Marija Škaričić |- |2005. – 2010. |[[Luda kuća (televizijska serija)|Luda kuća]] |5 |173 |humoristična |align="center" rowspan="3"| HRT | align="left"| Ljubo Zečević, Jelena Miholjević, Nada Gačešić-Livaković, Branko Meničanin, Goran Grgić, Ljubo Kapor, Marinko Prga, Ivan Glowatzsky, Matija Prskalo, Vera Zima |- |2005. – 2006. |[[Ljubav u zaleđu]] |1 |175 |telenovela | align="left"| Maja Noveljić-Romčević, Filip Juričić, Iva Visković, Zijad Gračić, Ksenija Pajić, Kristina Krepela, Nenad Stojmenović, Jelena Veljača, Tamara Garbajs, Ines Bojanić, Darko Janeš, Zlatko Ožbolt |- |2006. – 2014. |[[Odmori se, zaslužio si]] |5 |73 |humoristična | align="left"| Ivo Gregurević, Vera Zima, Goran Navojec, Igor Mešin, Ksenija Marinković, Zoran Čubrilo, Žarko Potočnjak, Otokar Levaj, Goran Grgić, Dora Fišter, Ecija Ojdanić, Siniša Popović, Enis Bešlagić |- |2006. – 2011. |[[Bibin svijet]] |4 |72 |humoristična |RTL Televizija | align="left"| Ana Begić, Janko Rakoš, Enes Vejzović, Slavica Knežević, Amar Bukvić, Željko Duvnjak, Matija Jakšeković, Valdemar Kušan, Duška Jurić, Sven Šestak |- |2006. – 2007. |[[Cimmer fraj]] |2 |77 |humoristična |Nova TV | align="left"| Zlatan Zuhrić, Arijana Čulina, Enis Bešlagić, Jelena Lopatić, Marija Borić, Jasmin Telalović, Žarko Radić, Ljiljana Bogojević, Željko Vukmirica |- |2006. – 2007. |[[Obični ljudi (televizijska serija)|Obični ljudi]] |1 |170 |telenovela |HRT | align="left"| Aljoša Vučković, Lela Margitić, Vanessa Radman, Ana Majhenić, Helena Minić, Zijad Gračić, Vlasta Ramljak, Petar Ćiritović, Janko Popović-Volarić, Marijana Mikulić, Ksenija Pajić, Tamara Garbajs - Šintić, Zrinka Kušević, Ozren Opačić, Robert Kurbaša |- |2006. – 2021. |[[Nad lipom 35]] |3 |116 |humoristična |Nova TV | align="left"| Ivica Zadro, Slavko Pintarić, Branimir Vidić, Tomislav Štriga, Hrvoje Grčević, Mario Valentić, Elizabeta Kukić |- |2006. – 2007. |[[Kazalište u kući]] |1 |28 |humoristična |HRT | align="left"| Leon Lučev, Daria Knez, Ksenija Marinković, Jelena Lopatić, Mislav Ivaci, Ecija Ojdanić, Željko Königsknecht, Mustafa Nadarević, Tarik Filipović |- |2006. |[[Balkan Inc.]] |1 |13 |kriminalistička |align="center" rowspan="2"| Nova TV | align="left"| Ivo Ban, Ivan Brkić, Aleksandar Cvjetković, Nina Ivanič, Nives Ivanković, Tina Gorenjak, Goran Grgić, Damir Markovina, Boris Mihalj, Mustafa Nadarević, Stjepan Perić, Matija Vastl, Sanja Vejnović, Mladen Vulić, Branko Završan |- |2007. – 2008. |[[Zauvijek susjedi]] |1 |180 |humoristična | align="left"| Ljubomir Kerekeš, Darko Janeš, Slaven Knezović, Franjo Jurčec, Tamara Šoletić, Jelena Vukmirica, Lucija Hranjec, Sonja Kovač, Antonija Stanišić, Karlo Franić, Damir Poljičak, Denis Šelendić, Petar Tikvedžija, Milan Orlović, Goran Bogdan, Mario Valentić, Dubravko Đuran, Sandra Lončarić, Hrvoje Klobučar, Denis Bašić |- |2007. – 2008. |[[Ponos Ratkajevih]] |1 |180 |telenovela |HRT | align="left"| Božidar Alić, Sanja Vejnović, Ljubica Jović, Jako Popović Volarić, Marijana Mikulić, Mia Begović, Ana Vilenica, Ivana Bolanča, Zijad Gračić, Vanessa Radman, Amar Bukvić, Aleksandar Srećković |- |2007. – 2008. |[[Ne daj se, Nina]] |1 |55 |humoristična |RTL Televizija | align="left"| Lana Gojak, Robert Kurbaša, Kristina Krepela, Petar Ćiritović, Bojana Ordinačev, Andrija Milošević, Edvin Liverić, Vanda Božić, Linda Begonja, Ivana Boban, Hana Hegedušić, Jasna Beri, Ljubo Zečević, Edis Žilić, Ankica Dobrić, Ante Čedo Martinić, Kristina Bajza, Saša Buneta, Ivan Pelušić, Anica Kovačević |- |2007. |[[Operacija Kajman (televizijska serija)|Operacija Kajman]] | | |humoristična |Nova TV | align="left"| Leon Lučev, Bojan Navojec, Dražen Kuhn, Ecija Ojadnić |- |2007. – 2008. |[[Dobre namjere]] |1 |62 |dramska |align="center" rowspan="4"| HRT | align="left"| Enes Vejzović, Jelena Perčin, Goran Grgić, Dolores Lambaša, Leona Paraminski, Dražen Šivak, Kristijan Ugrina, Biserka Ipša, Božidar Orešković, Sreten Mokrović, Elvis Bošnjak, Sandra Lončarić, Dora Fišter, Goran Koši |- |2007. – 2008. |[[Urota (televizijska serija)|Urota]] |1 |12 |kriminalistička | align="left"| Robert Kurbaša, Jelena Veljača, Zijad Gračić, Ksenija Pajić, Božidar Orešković, Duško Valentić, Dušan Bućan, Aleksandar Srećković, Slaven Knezović, Branislav Tomašević, Lena Bogdanović, Petar Ćiritović |- |2008. |[[Tužni bogataš]] |1 |4 |kriminalistička | align="left"| Damir Lončar, Kristijan Ugrina, Siniša Popović, Predrag Vušović, Slavica Knežević, Goran Grgić, Zvonimir Zoričić, Anita Matić, Alen Šalinović, Luka Peroš, Daniela Čolić-Prižmić |- |2008. – 2014. |[[Stipe u gostima]] |7 |130 |humoristična | align="left"| Filip Radoš, Suzana Nikolić, Vedran Mlikota, Alen Šalinović, Lela Margitić, Lana Barić, Hrvoje Kečkeš, Frano Mašković, Areta Ćurković, Dražen Kühn, Inge Appelt, Željko Duvnjak, Borko Perić, Nail Hasanović, Ksenija Marinković, Predrag Vušović , Nada Rocco, Karla Brbić, Helena Minić, Marijana Mikulić |- |2008. – 2009. |[[Bračne vode (hrvatska inačica)|Bračne vode]] |1 |26 |humoristična |align="center" rowspan="3"| Nova TV | align="left"| Damir Lončar, Hrvoje Zalar, Mila Elegović, Sonja Kovač, Mirela Videk, Vid Mekinić, Igor Mešin, Jadranka Đokić |- |2008. |[[Hitna 94]] |1 |16 |dramska | align="left"| Jelena Perčin, Alen Liverić, Vesna Tominac Matačić, Hrvoje Barišić, Petra Dugandžić, Ante Krstulović, Tena Jeić Gajski, Ozren Opačić, Sandra Lončarić, Saša Anočić, Lucija Šerbedžija |- |2008. |[[Zakon ljubavi]] |1 |60 |telenovela | align="left"| Vanessa Radman, Petar Ćiritović, Zijad Gračić, Lucija Hranjec, Filip Juričić, Ankica Dobrić, Ivica Pucar, Marija Omaljev-Grbić, Slavko Juraga, Jasna Odorčić, Mario Mlinarić, Dolores Lambaša, Helena Minić, Danijela Stanić Sejdinović, Vladimir Tintor, Maja Petrin, Bojana Ordinačev, Ranko Zidarić, Ivana Bolanča |- |2008. – 2009. |[[Sve će biti dobro]] |1 |180 |telenovela |align="center" rowspan="3"| HRT | align="left"| Bojana Gregorić, Goran Grgić, Milan Pleština, Leonora Surian, Janko Popović Volarić, Božidar Orešković |- |2008. – 2010. |[[Mamutica (televizijska serija)|Mamutica]] |2 |40 |kriminalistička | align="left"| Sreten Mokrović, Ljubomir Kerekeš, Ecija Ojdanić, Ivo Gregurević, Filip Križan, Olga Pakalović, Mislav Čavajda, Nataša Janjić |- |2009. |[[Zakon!]] |1 |24 |humoristična | align="left"| Stojan Matavulj, Robert Ugrina, Nenad Cvetko, Sven Šestak, Ines Bojanić, Angel Palašev, Ivica Pucar |- |2009. |[[Moja 3 zida]] |1 |20 |humoristična |RTL Televizija | align="left"| Jadranka Đokić, Ozren Grabarić, Jerko Marčić, Areta Ćurković, Hrvoje Barišić, Marko Makovičić, Csilla Barath Bastaić, Dražen Šivak |- |2009. – 2010. |[[Periferija city]] |1 |14 |humoristična |align="center" rowspan="2"| Nova TV | align="left"| Ivo Gregurević, Meliha Fakić, Marija Kohn, Jadran Puharić, Mia Begović, Predrag Vušović, Vedran Mlikota, Ivana Roščić, Tomislav Martić, Marinko Prga, Branimir Vidić, Filip Radoš |- |2009. – 2011. |[[Najbolje godine (televizijska serija)|Najbolje godine]] |2 |318 |telenovela | align="left"| Janko Popović Volarić, Katarina Radivojević, Amar Bukvić, Asja Jovanović, Velimir Čokljat, Jasna Odorčić, Robert Jozinović, Duško Valentić, Livia Drinovac, Marija Borić, Hrvoje Horvat, Petra Cicvarić, Karlo Ferenčak, Žarko Potočnjak, Svjetlana Magdić, Mirta Zečević, Leona Paraminski, Ivana Bolanča i ostali |- |2009. – 2010. |[[Dolina sunca (telenovela)|Dolina sunca]] |1 |210 |telenovela |HRT | align="left"| Ana Vilenica, Ivan Herceg, Bojana Gregorić, Robert Kurbaša, Petar Ćiritović, Nadežda Perišić-Nola, Ranko Zidarić |} == 2010-ih == {| class="wikitable sortable" style="text-align: center;" ! width=7% | Godina ! width=15% | Serije !Sezona !Epizoda ! width="10%" | Format ! Premijerno prikazano na ! Glumci (glavni) |- |2010. |[[Dome, slatki dome]] |1 |18 |humoristična |align="center" rowspan="2"| [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]] | align="left"| Ljubica Jović, Inge Appelt, Špiro Guberina, Ivica Vidović, Boris Miholjević, Branka Cvitković, Božidar Smiljanić, Vlatko Dulić, Duško Modrinić, Nebojša Borojević, Katarina Perica, Luka Juričić, Jelena Hadži-Manev |- |2010. |[[Tito (televizijska serija)|Tito]] |1 |12 |dramsko-biografska | align="left"| Boris Svrtan, Ivo Gregurević, Goran Višnjić, Nataša Janjić, Goran Navojec, Mirjana Rogina, Tarik Filipović, Goran Grgić, Suzana Nikolić, Borko Perić, Vedran Mlikota, Predrag Vušović, Ljubomir Kerekeš, Zvonimir Zoričić, Damir Lončar, Igor Mešin, Žarko Potočnjak, Hrvoje Kečkeš, Filip Radoš, Kristijan Ugrina, Adam Končić, Darko Janeš |- |2010. |[[Instruktor (televizijska serija)|Instruktor]] |1 |12 |humoristična | align="center" | [[RTL (Hrvatska)|RTL Televizija]] | align="left"| Stjepan Perić, Damir Rončević, Sven Medvešek |- |2010. |Lov u mutnom | colspan="2" |Pilot epizoda |humoristična | align="center" |Nova TV | align="left" |Ljubomir Kerekeš, Hrvoje Kečkeš, Tamara Šoletić, Jasna Odorčić, Dušan Bućan |- |2011. – 2022. |[[Krv nije voda (televizijska serija)|Krv nije voda]] |7 |256 |humoristična | rowspan="2" |RTL Televizija | align="left" | Svaka epizoda ima različite glumce |- |2011. – 2013. |[[Ruža vjetrova (televizijska serija)|Ruža vjetrova]] |2 |345 |telenovela | align="left" | |- |2011. – 2012. |[[Loza (televizijska serija)|Loza]] |1 |16 |dramska |HRT | align="left"| Žarko Radić, Snježana Sinovčić-Šiškov, Leona Paraminski, Vicko Bilandžić, Goran Marković, Špiro Guberina, Franka Klarić, Kaja Toma Branica, Jakov Milošević, Milan Štriljić, Ksenija Pajić, Marko Cindrić |- |2011. |[[Pod sretnom zvijezdom (telenovela)|Pod sretnom zvijezdom]] |1 |75 |telenovela |align="center" rowspan="2"| [[Nova TV]] | align="left"| Mila Elegović, Linda Begonja, Mirna Medaković, Sandra Lončarić, Hrvoje Barišić, Ranko Zidarić, Zijad Gračić, Robert Kurbaša, Petar Ćiritović, Mirjana Majurec, Dean Krivačić, Nela Kocsis, Barbara Nola, Aleksandar Srećković, Neda Arnerić, Tara Rosandić, Katarina Čas, Tamara Loos, Anita Dujić, Mia Biondić, Marko Cindrić, Nikša Marinović, Mario Valentić, Jasmin Mekić, Petra Kurtela |- |2011. – 2013. |[[Larin izbor]] |2 |347 |telenovela | align="left"| Doris Pinčić, Ivan Herceg, Filip Juričić, Jana Milić, Ecija Ojdanić, Frane Perišin, Jagoda Kumrić, Dino Rogić, Stefan Kapičić, Ornela Vištica, Helena Buljan, Marija Kohn, Sanja Vejnović, Edita Karađole, Petra Dugandžić, Barbara Nola, Mladen Vulić, Tamara Garbajs |- |2011. – 2012. |[[Provodi i sprovodi]] |1 |20 |humoristična |HRT | align="left"| Ksenija Marinković, Dražen Kühn, Goran Grgić, Bojan Navojec, Marija Škaričić, Slobodan Milovanović, Jan Kerekeš, Aleksandra Stojaković, Milivoj Beader |- |2012. |[[Ah, taj Ivo!]] | colspan="2" |Pilot epizoda |humoristična |Nova TV | align="left"| Duško Modrinić, Vedran Mlikota, Marija Kohn, Nataša Dangubić, Linda Begonja, Mirela Videk, Silvio Vovk |- |2012. |[[Nedjeljom ujutro, subotom navečer]] |1 |15 |humoristična |align="center" rowspan="2"| HRT | align="left"| Igor Kovač, Iva Babić, Filip Riđički, Dado Ćosić, Iva Mihalić, Marina Redžepović, Ivo Gregurević, Asja Jovanović, Ksenija Marinković, Lela Margitić, Vinko Kraljević, Dušan Bućan, Mirna Medaković, Jasmin Telalović, Anže Zevnik |- |2013. – 2018. |[[Počivali u miru]] |3 |32 |dramska | align="left"| Judita Franković, Miodrag Krivokapić, Dragan Despot, Nina Violić, Danko Ljuština, Anja Šovagović Despot, Goran Navojec, Jelena Miholjević, Luka Dragić, Boris Cavazza, Daria Lorenci, Bruna Bebić Tudor, Boris Svrtan, Ozren Grabarić, Ivan Ožegović, Hrvoje Kečkeš, Bojan Navojec, Jernej Šugman, Helena Minić Matanić, Dejan Aćimović, Mladen Vulić, Tena Nemet Brankov, Zijad Gračić, Katarina Strahinić |- |2013. |[[Stella (televizijska serija)|Stella]] |1 |14 |dramsko-glazbena |Nova TV | align="left"| Sementa Rajhard, Vanda Winter, Bojana Gregorić, Nebojša Glogovac, Stjepan Perić, Petra Dugandžić, Ivan Glowatzky, Mladen Vulić, Linda Begonja, Mislav Čavajda, Amar Bukvić, Mate Gulin, Vedran Komerički |- |2013. |[[Na terapiji (televizijska serija)|Na terapiji]] |1 |45 |dramska |HRT | align="left"| Elvis Bošnjak, Ana Karić, Leon Lučev, Goran Bogdan, Dijana Vidušin, Iva Babić, Nina Violić, Žarko Savić, Frano Mašković, Suzana Nikolić |- |2013. – 2014. |[[Zora dubrovačka]] |1 |161 |telenovela |Nova TV | align="left"| Barbara Bilić, Boris Ler, Ines Bojanić, Alen Liverić, Dragan Despot, Ana Kvrgić, Vanessa Radman, Jelena Perčin, Momčilo Otašević, Ivana Horvat, Amar Bukvić, Jolanda Tudor, Sandra Lončarić, Jasmin Mekić, Mira Perić Kraljik, Iva Vujanić, Tamara Garbajs, Zdenko Jelčić, Dušan Gojić, Rada Mrkšić |- |2013. – 2014. |[[Tajne (televizijska serija)|Tajne]] |1 |140 |telenovela |RTL Televizija | align="left"| Jelena Jovanova, Filip Juričić, Ksenija Pajić, Aleksandar Cvjetković, Monika Mihajlović, Stjepan Perić, Jasna Bilušić, Mladen Čutura, Mladen Kovačić, Katarina Baban, Amar Selimović, Mirta Zečević |- |2014. |[[Glas naroda]] |1 |18 |humoristična |HRT | align="left"| Draško Zidar, Mirela Brekalo, Marijana Mikulić, Roko Sikavica, Damir Poljičak, Frano Mašković |- |2014. |[[Markov trg (televizijska serija)|Markov trg]] | colspan="2" |Pilot epizoda |satira |align="center" rowspan="2"| RTL Televizija | align="left"| Tarik Filipović, Željko Konigsknecht, Nikola Kojo, Emir Hadžihafizbegović, Lana Barić, Ozren Grabarić, Mia Biondić, Ranko Zidarić, Vedran Mlikota |- |2014. – 2015. |[[Vatre ivanjske]] |1 |140 |telenovela | align="left"| Nevena Ristić, Slaven Španović, Filip Juričić, Ksenija Pajić, Aleksandar Cvjetković, Frane Perišin, Linda Begonja, Ana Begić, Iva Mihalić, Barbara Nola, Alen Liverić, Marko Cindrić, Jan Kerekeš, Ema-Ursula Stojković |- |2014. – 2016. |[[Kud puklo da puklo (televizijska serija)|Kud puklo da puklo]] |2 |350 |telenovela |Nova TV | align="left"| Momčilo Otašević, Mirna Medaković, Miran Kurspahić, Janko Popović Volarić, Sanja Vejnović, Željko Pervan, Milan Štrljić, Miodrag Krivokapić, Barbara Vicković, Ecija Ojdanić, Asim Ugljen, Žarko Radić, Vladimir Posavec Tušek, Jelena Perčin, Suzana Nikolić, Monika Mihajlović, Katja Rožmarić, Petar Burić, Tijana Pečenčić, Jagoda Kumrić, Vesna Tominac |- |2015. – 2021. |[[Crno-bijeli svijet (televizijska serija)|Crno-bijeli svijet]] |4 |48 |dramsko-humoristična |HRT | align="left"| Filip Riđički, Slavko Sobin, Jelena Miholjević, Karlo Maloča, Franjo Kuhar, Sreten Mokrović, Anica Dobra, Kaja Šišmanović, Sara Stanić |- |2015. – 2016. |[[Horvatovi]] |1 |70 |humoristična |RTL Televizija | align="left"| Bojana Gregorić, Goran Navojec, Bojan Navojec, Ljubomir Kerekeš, Marija Škaričić, Elizabeta Kukić, Ana Ledenko, Tonka Pavić, Adnan Prohić, Jan Begović, Adrian Hajsok, Vid Ćosić |- |2015. – 2017. |[[Nemoj nikome reći]] |2 |24 |humoristična |HRT | align="left"| Mia Anočić Valentić, Tena Nemet Brankov, Katarina Strahinić, Matija Cigir, Sara Duvnjak, Matija Prskalo, Hrvoje Kečkeš, Marin Radman, Hrvoje Vladisavljević, Dinka Vuković, Dajana Čuljak |- |2015. – 2016. |[[Samo ti pričaj (televizijska serija)|Samo ti pričaj]] |1 |40 |humoristična |Nova TV | align="left"| Igor Mešin, Sandra Bagarić, Mirela Brekalo, Ratko Glavina, Asim Ugljen, Edina Pršić |- |2015. |[[Da sam ja netko (televizijska serija)|Da sam ja netko]] | | |dramska |align="center" rowspan="3"| HRT | align="left"| Lana Barić, Nataša Janjić, Nataša Dorčić, Helena Beljan, Vojislav Brajović, Goran Hajduković, Sebastian Cavazza, Filip Križan, Kruno Šarić, Juraj Dabić |- |2016. |[[Naknadno (televizijska serija)|Naknadno]] |1 |13 |humoristična | align="left"| Željko Pervan, Mladen Horvat, Sanja Vejnović, Zlatan Zuhrić |- |2016. |[[Patrola na cesti (televizijska serija)|Patrola na cesti]] |1 |5 |humoristična | align="left"| Krešimir Mikić, Slavko Sobin, Nataša Janjić, Mate Gulin |- |2016. – 2017. |[[Prava žena (televizijska serija)|Prava žena]] |1 |100 |telenovela |RTL Televizija | align="left"| Filip Juričić, Nataša Janjić, Kristina Jovanović, Marijana Mikulić, Ana Vilenica, Elizabeta Kukić, Martino Antunović, Lucija Kajić, Amar Bukvić, Lara Živolić, Nela Kocsis, Tamara Puizina, Jasna Bilušić, Ana Vučak, Petar Ćiritović, Aleksandar Cvjetković, Pero Juričić, Ornela Vištica, Iva Mihalić, Petar Strugar, Nikola Kerkez, Srđana Šimunović, Andrej Dojkić, Domagoj Janković, Ana Marija Žužul, Nika Levak |- |2016. – 2017. |[[Zlatni dvori (televizijska serija)|Zlatni dvori]] |1 |147 |telenovela |Nova TV | align="left"| Katarina Baban, Matko Knešaurek, Petra Kraljev, Ivan Herceg, Petra Dugandžić, Ecija Ojdanić, Milan Štrljić, Robert Kurbaša, Tamara Šoletić, Dijana Vidušin, Mladen Kovačić, Darko Milas, Sandra Lončarić, Hrvoje Barišić, Lana Ujević, Jan Kerekeš, Helena Buljan, Duško Valentić, Danko Ljuština, Tonka Kovačić, Martin Lugarić, Ana Majhenić, Lujo Kunčević |- |2016. – 2020. |[[Novine (televizijska serija)|Novine]] |3 |33 |dramska |align="center" rowspan="3"| HRT | align="left"| Branka Katić, Trpimir Jurkić, Aleksandar Cvjetković, Dragan Despot, Zdenko Jelčić, Zijad Gračić, Goran Marković, Tihana Lazović, Olga Pakalović, Boris Svrtan, Livio Badurina |- |2017. |[[Anka (2017.)|Anka]] |1 |3 |dramska | align="left"| Cvita Viljac, Anđela Ramljak, Žarko Savić, Linda Begonja, Rade Šerbedžija |- |2017. |[[Čuvar dvorca (televizijska serija)|Čuvar dvorca]] |1 |4 |dramska | align="left"| Iva Babić, Goran Bogdan, Matija Čigir, Franjo Dijak, Ivo Gregurević, Vinko Kraljević, Bernard Tomić |- |2017. – 2018. |[[Čista ljubav (televizijska serija)|Čista ljubav]] |1 |173 |telenovela |Nova TV | align="left"| Tara Rosandić, Ivan Herceg, Janko Popović Volarić, Momčilo Otašević, Ksenija Pajić, Nives Celzijus, Dora Arar, Olga Pakalović, Martina Čvek, Sanja Vejnović, Saša Anočić, Marko Petrić, Ljubomir Kerekeš, Sementa Rajhard, Csilla Barath Bastaić, Krunoslav Klabučar, Martina Stjepanović, Dado Ćosić, Asja Jovanović, Mladen Vulić, Velibor Topić |- |2017. – 2020. |[[Ko te šiša]] |5 |89 |humoristična |HRT | align="left"| Ksenija Marinković, Katarina Strahinić, Robert Ugrina, Jadranka Đokić, Sara Stanić, Jasmin Telalović, Željko Duvnjak, Janko Popović Volarić, Roko Sikavica, Žarko Potočnjak, Goran Grgić |- |2018. |[[Dragi susjedi]] |1 |10 |humoristična |RTL Televizija | align="left"| Ornela Vištica, Nataša Dangubić, Moamer Kasumović, Katarina Marković, Petar Ćiritović, Zoran Cvijanović, Asim Ugljen, Ivan Magud, Stjepan Gašparić, Roman Sem-Tuksar, Nino Lehki |- |2018. |[[Kad susjedi polude (televizijska serija)|Kad susjedi polude]] |1 |3 |humoristična |align="center" rowspan="2"| Nova TV | align="left"| Damir Lončar, Stjepan Perić, Dajana Čuljak, Mirela Brekalo, Ljubomir Kerekeš, Jan Kerekeš, Anđela Ramljak, Radoslava Mrkšić, Damir Poljičak |- |2019. – 2020. |[[Drugo ime ljubavi (televizijska serija)|Drugo ime ljubavi]] |1 |175 |telenovela | align="left"| Elizabeta Brodić, Momčilo Otašević, Slavko Sobin, Vlasta Ramljak, Katarina Baban, Arija Rizvić, Marko Todorović, Konstantin Haag, Martina Stjepanović, Linda Begonja, Vladimir Posavec Tušek, Ecija Ojdanić, Mislav Čavajda, Olga Pakalović, Borna Fadljević, Filip Špoljar, Barbara Rocco, Maja Jurić, Stjepan Perić, Dragan Veselić, Jagoda Kumrić, Marko Petrić, Franka Klarić, Mladen Vulić |- |2019. |[[Uspjeh (televizijska serija)|Uspjeh]] |1 |6 |dramska |[[HBO]] |Uliks Fehmiu, Filip Mayer, Iva Mihalić, Ivana Roščić, Tara Thaller |} == 2020-ih == {| class="wikitable sortable" style="text-align: center;" ! width=7% | Godina ! width=15% | Serije !Sezona !Epizoda ! width=10% | Format !Premijerno prikazano na !Glumci (glavni) |- |2020. – 2022. |[[Nestali (televizijska serija, 2019.)|Nestali]] |2 |8 |dramska |[[Hrvatska radiotelevizija|HRT]] | align="left"| Goran Navojec, Bojan Navojec, Alan Katić, Vedran Živolić, Marko Cindrić, Filip Križan |- |2020. – 2021. |[[Dar mar (televizijska serija)|Dar mar]] |2 |204 |telenovela |[[Nova TV]] | align="left"| Ksenija Pajić, Fabijan Pavao Medvešek, Siniša Ružić, Roko Sikavica, Lucia Stefania Glavich Mandarić, Martina Stjepanović, Milan Štrljić, Radoslava Mrkšić, Enes Vejzović, Draško Zidar, Petar Burić, Katarina Madirazza, Ankica Dobrić, Mia Mikulec, Magdalena Živaljić Tadić, Toma Medvešek, Jasna Odorčić, Vladimir Posavec Tušek, Mia Anočić Valentić, Marko Braić, Barbara Nola, Robert Ugrina, Ana Begić Tahiri, Alen Šalinović, Olga Pakalović, Momčilo Otašević |- |2020. – 2022. |[[Blago nama]] |2 |129 |humoristična |[[RTL (Hrvatska)|RTL Televizija]] | align="left"| Enis Bešlagić, Hristina Popović, Tara Rosandić, Filip Križan, Žarko Radić, Zlatan Zuhrić, Nino Lehki, Petar Jurić |- |2020. – 2021. |[[Minus i plus (televizijska serija)|Minus i plus]] |1 |12 |humoristična |align="center" rowspan="3"| HRT | align="left"| Igor Kovač, Iva Jerković, Ksenija Pajić, Damir Lončar, Stipe Radoja, Arijana Čulina, Filip Radoš |- |'''2020. – ''još traje''''' |[[Mrkomir Prvi]] |4 |73 |humoristična | align="left"| Goran Navojec, Ozren Grabarić, Ecija Ojdanić, Paško Vukasović, Roko Sikavica, Mirna Mihelčić, Marinko Prga |- |'''2021. – ''još traje''''' |[[Dnevnik velikog Perice]] |2 |12 |dramska | align="left"| Živko Anočić, Mirjana Bohanec Vidović, Csilla Barath Bastaić, Dušan Bućan, Iva Babić, Nikola Kojo, Otokar Levaj |- |2021. – 2026. |[[Bogu iza nogu (televizijska serija)|Bogu iza nogu]] |2 |70 |humoristična |Nova TV | align="left"| Mirna Medaković Stepinac, Filip Juričić, Sara Moser, Željko Duvnjak, Ljubomir Kerekeš, Asim Ugljen, Slavko Sobin, Nermin Omić, Elvira Aljukić, Mario Valentić, Dino Rogić, Zvonimir Kufek |- |2021. – 2022. |[[Područje bez signala (televizijska serija)|Područje bez signala]] |1 |6 |dramska |HRT | align="left"| Rene Bitorajac, Krešimir Mikić, Jovana Stojiljković, Goran Bogdan, Slavko Štimac, Tihana Lazović, Lana Barić |- |'''2022. – ''još traje''''' |[[Kumovi (televizijska serija)|Kumovi]] |5 |642 |telenovela |Nova TV | align="left"| Momčilo Otašević, Ana Uršula Najev, Vladimir Tintor, Vedran Mlikota, Milan Štrljić, Olga Pakalović, Nika Barišić, Daria Lorenci, Stojan Matavulj, Barbara Vicković, Ecija Ojdanić, Konstantin Haag, Petra Kraljev, Radoslava Mrkšić, Mirna Mihelčić, Lovre Kondža, Mijo Kevo, Lara Obad |- |2022. – 2023. |[[Šutnja (televizijska serija)|Šutnja]] |2 |12 |dramska | rowspan="4" |HRT | align="left"| Kseniya Mishyna, Goran Bogdan, Darko Milas, Sandra Lončarić, Leon Lučev, Iryna Verenych-Ostrovska, Viktor Saraykin, Petar Ninyovsky, Andriy Isaenko |- |2022. – 2025. |[[Metropolitanci (televizijska serija)|Metropolitanci]] |2 |26 |dramska |Rene Bitorajac, Dejan Aćimović, Dijana Vidušin, Linda Begonja, Nataša Janjić, Janko Popović Volarić, Mirela Brekalo, Goran Grgić, Ljubica Jović, Ksenija Marinković, Siniša Popović, Dušan Bućan, Judita Franković, Barbara Nola, Filip Juričić, Franjo Kuhar, Hrvoje Kečkeš, Žarko Savić |- |2022. – 2023. |[[Majstori (televizijska serija)|Majstori]] |1 |11 |humoristična / dječja |Igor Kovač, Maja Posavec, Toma Medvešek |- |2023. – 2025. |[[Oblak u službi zakona]] |3 |36 |humoristična |Ozren Grabarić, Dijana Vidušin, Ksenija Marinković, Toma Medvešek, Borna Fadljević, Zoran Čubrilo, Goran Navojec, Igor Mešin, Željko Koenigsknecht |- |2023. – 2024. |[[San snova (televizijska serija)|San snova]] |1 |145 |dramska |RTL Televizija |Marko Braić, Emir Hadžihafizbegović, Ivana Krizmanić, Arija Rizvić, Josip Brakus, Tea Šimić, Slaven Knezović, Andrijana Vicković, Frano Lasić, Nadia Cvitanović, Marko Petrić, Zlatan Zuhrić, Buga Marija Šimić, Mila Elegović |- |2023. |[[Gora (televizijska serija)|Gora]] |1 |22 |dramska |HRT |Kristijan Petelin, Sandra Lončarić, Ugo Korani, Dinka Vuković, Jasmin Mekić, Lucija Rukavina, Barbara Nola, Aleksandar Cvjetković, Romina Tonković |- |2024. |[[Bijeli put (televizijska serija)|Bijeli put]] |1 |6 |kriminalistička |HRT |Franjo Dijak, Nina Violić, Enes Vejzović, Sanja Milardović, Elvis Bošnjak, Judita Franković |- |'''2024. – ''još traje''''' |[[Sram (televizijska serija)|Sram]] |2 |20 |dramska |HRT |Lucija Stanković, Jagor Katičić, Borna Šimunek, Gita Haydar, Stela Korman, Laura Barbić, Severina Lajtman, Roan Vižintin, Tin Lekić, Karla Šunjić, Mirej Đurović |- |2024. |[[Šesti autobus]] |1 |3 |dramska |HRT |Zala Đurić, Marko Petrić, Živko Anočić |- |2024. – 2025. |[[Sjene prošlosti (televizijska serija)|Sjene prošlosti]] |2 |217 |dramska |RTL |Marina Fernandez, Jelena Perčin, Ana Maras Harmander, Dajana Čuljak, Đorđe Kukuljica, Jasmin Mekić, Janko Rakoš, Matija Kačan, Arija Rizvić, Tena Nemet Brankov, Andrej Dojkić |- |2024. – 2026. |[[U dobru i zlu (telenovela)|U dobru i zlu]] |1 |170 |dramska |Nova TV |Filip Juričić, Iva Mihalić, Mirna Medaković Stepinac, Ksenija Pajić, Lana Ujević Telenta, Marija Klanac, Ammar Mešić, Toma Medvešek, Lena Medar, Žarko Radić, Ivona Dragaš Bilogrević, Filip Budimir, Enes Vejzović, Katarina Baban, Momčilo Otašević, Filip Detelić, Martina Stjepanović,Igor Kovač, Jelena Miholjević, Ana Begić Tahiri |- |'''2025. – ''još traje''''' |[[Blaž među ženama (televizijska serija)|Blaž među ženama]] |1 |14 |humoristična |HRT |Marko Makovičić, Slavko Sobin, Mia Bujan, Luna Pilić, Sara Parisi, Marija Škaričić |- |'''2025. – ''još traje''''' |[[Divlje pčele (televizijska serija)|Divlje pčele]] |1 |150 |dramska |RTL |Ana Marija Veselčić, Lidija Kordić, Lidija Penić-Grgaš |- |2026. |Roberta, saberi se | colspan="2" |Pilot epizoda |humoristično-dramska |HRT |Amanda Prenkaj, Doris Šarić-Kukuljica, Aleksandar Cvjetković, Tena Nemet Brankov, Franjo Kuhar, Slavica Knežević, Živko Anočić, Marko Mandić, Paško Vukasović, Domagoj Ivanković |- |2026. |[[Specijalisti Zagreb]] |1 |– |kriminalistička |RTL |Peđa Gvozdić, Vini Jurčić, Toni Gojanović, Ivan Barišić |- |2026. |Slučajna obitelj |1 |– |– |Nova TV |– |- |2026. |[[Lijepe naše (televizijska serija)|Lijepe naše]] |1 |12 |humoristično-dramska |HRT |Nataša Dangubić, Iva Kraljević, Doris Šarić Kukuljica, Janko Popović Volarić, Dražen Šivak, Filip Juričić, Marko Mandić, Lola Jelčić, Judita Sinković,Tija Žinić |- |2026. |[[Kako preživjeti u Hrvatskoj]] |1 |11 |humoristična |HRT |– |} == Nadolazeće serije == {| class="wikitable" |+Nadolazeći projekti (naslovi koji su trenutno u stanju preprodukcije) !Naslov !Format !Izvor |- |Greater Adria |kriminalistička |<ref>{{Citiranje weba|title=Seriji "Greater Adria" Drugog plana i HRT-a pola milijuna eura od Vijeća Europe|url=https://magazin.hrt.hr/kultura/serija-greater-adria-drugog-plana-i-hrt-a-dobila-potporu-vijeca-europe-11313267|access-date=2025-08-17|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}</ref> |- |Buddha Bar |kriminalistička |<ref>{{Citiranje weba|last=admin|title=BUDDHA BAR (DEVELOPMENT)|url=https://antitalent.hr/portfolio-item/buddha-bar-2/|access-date=2025-08-17|website=antitalent|language=en-US}}</ref> |- |Ciganin, ali najljepši |kriminalistička |<ref>{{Citiranje weba|last=admin|title=JINX (DEVELOPMENT)|url=https://antitalent.hr/portfolio-item/jinx/|access-date=2025-08-17|website=antitalent|language=en-US}}</ref> |- |Maličke |dramska |<ref>{{Citiranje weba|last=admin|title=AFTERPARTY (DEVELOPMENT)|url=https://antitalent.hr/portfolio-item/afterparty/|access-date=2025-08-17|website=antitalent|language=en-US}}</ref> |- |Lovac na vještice |kriminalistička |<ref>{{Citiranje weba|last=admin|title=THE WITCH HUNTER (DEVELOPMENT)|url=https://antitalent.hr/portfolio-item/the-witch-hunter/|access-date=2025-08-17|website=antitalent|language=en-US}}</ref> |- |Za šaku jada |humoristična |<ref>{{Citiranje weba|title=Za šaku jada / Humoristična serija / Redateljica: Jasna Nanut|url=https://15art.hr/za-saku-jada/|access-date=2025-08-17|website=15. umjetnost|language=hr}}</ref> |- |Vulkan |dramska |<ref>{{Citiranje weba|date=2023-03-21|title=Taraba i Sila rasturaju, s Islanđanima će snimati novu tv seriju, ekološki triler "Vulkan"|url=https://www.nacional.hr/taraba-i-sila-rasturaju-s-isladanima-ce-snimati-novu-tv-seriju-ekoloski-triler-vulkan/|access-date=2025-08-17|website=NACIONAL.HR|language=hr}}</ref> |- |Poštovani kukci i ostale jezive priče |dramska |<ref>{{Citiranje weba|date=2025-05-27|title=Projekt TV serije Poštovani kukci i druge jezive priče Karle Lulić na Seriencamp konferenciji u Kölnu|url=https://havc.hr/infocentar/novosti/projekt-tv-serije-postovani-kukci-i-druge-jezive-price-karle-lulic-na-seriencamp-konferenciji-u-kolnu|access-date=2025-08-17|website=Havc.hr|language=en-US}}</ref> |- |Oblak čvoraka |dramska |<ref>{{Citiranje weba|title=TorinoFilmLab {{!}} Karla Lulic|url=http://torinofilmlab.it//people/1424741/Karla-Lulic|access-date=2025-08-17|website=TorinoFilmLab}}</ref> |- |Variola: Tamno proljeće |dramska |<ref>{{Citiranje weba|title=Kinorama - usluge filmske i video proizvodnje :. Filmovi {{!}} Variola – Tamno proljeće|url=https://www.kinorama.hr/filmovi/Variola-8211-Tamno-proljece/92|access-date=2025-08-17|website=www.kinorama.hr|language=hr}}</ref> |- |Ženska posla |kriminalistička |<ref>{{Citiranje weba|last=IT|first=Extreme|title=ŽENSKA POSLA - U PREDPRODUKCIJI {{!}} 4Film Produkcija|url=https://www.4film.hr/hr/movies/distaff-in-pre-production|access-date=2025-08-17|website=www.4film.hr|language=hr-HR}}</ref> |- |Crvena voda |kriminalistička |<ref>{{Citiranje weba|date=2025-08-14|title=Uskoro počinje 31. Sarajevo Film Festival: hrvatski filmovi i projekti u raznim sekcijama festivala|url=https://havc.hr/infocentar/novosti/uskoro-pocinje-31-sarajevo-film-festival-hrvatski-filmovi-i-projekti-u-raznim-sekcijama-festivala|access-date=2025-08-17|website=Havc.hr|language=en-US}}</ref> |- |Obiteljski arhiv |dramska |<ref>{{Citiranje weba|title=Obiteljski arhiv : Studio Corvus|url=https://www.studiocorvus.hr/hr/produkcija/obiteljski-arhiv|access-date=2025-08-28|website=www.studiocorvus.hr}}</ref> |} == Vidi još == *[[Dodatak:Popis hrvatskih filmova]] *[[Dodatak:Popis hrvatskih dječjih emisija]] [[Kategorija:Hrvatske serije|Hrvatske televizijske serija]] [[Kategorija:Televizijski popisi]] [[Kategorija:U izradi, Filmska umjetnost]] 9qbqxb1onw5q0aztpvsh9q77noextz6 0 219356 7475721 7453960 2026-06-05T13:47:51Z Tulkas Astaldo 38717 -od strane 7475721 wikitext text/x-wiki {{Infookvir političar |ime = Viktor Juščenko |datum rođenja = [[23. veljače]] [[1954.]] |mjesto rođenja = [[Horuživka]], [[Sumska oblast]], [[Ukrajina]] |datum smrti = |mjesto smrti = |malaslika = |opis male slike = |slika = Портрет 3-го президента України Віктора Ющенка.jpeg |veličina = |opis slike = Viktor Juščenko 2008. |potpredsjednik = |potpremijer = |zamjenik = |stranka = Naša Ukrajina |potpis = |supruga = [[Katerina Juščenko]] |položaj = 3. [[Predsjednik Ukrajine|predsjednik Ukrajine]] |čin2 = |čin3 = |čin4 = |zanimanje = Stručnjak za finacije i ekonomiju |fusnote = Podmetanjem [[dioksin]]a u jelo 2004., na Viktora Juščenka je izvršen neuspjeli [[atentat]], a počinitelj još nije osuđen. |nasljednik = [[Viktor Janukovyč|Viktor Janukovič]] |prethodnik = [[Leonid Kučma]] |nasljednik2 = |prethodnik2 = |nasljednik3 = |prethodnik3 = |nasljednik4 = |prethodnik4 = |predsjednik = |mandat_start = |mandat_kraj = |mandat_start2 = |mandat_kraj2 = |mandat_start3 = |mandat_kraj3 = |mandat_start4 = |mandat_kraj4 = |vjera = [[Pravoslavlje|Pravoslavna]] (Ukrajinska pravoslavna Crkva) }} '''Viktor Andrijovič Juščenko''' ([[ukrajinski|ukr]]: Віктор Андрійович Ющенко); je treći ukrajinski predsjednik, trenutačno oporbeni političar u ukrajinskom parlamentu [[Vrhovna Rada|Vrhovnoj Radi]]. Na položaj funkcije Predsjednika [[Ukrajina|Ukrajine]] došao je [[23. siječnja]] [[2005.]] godine, nakon što je bio ključni vođa [[Narančasta revolucija|Narančaste revolucije]], a službeno je prenio vlast novom ukrajinskom predsjedniku [[Viktor Janukovič|Viktoru Janukoviču]] dana [[25. veljače]] [[2010.]] godine. Viktor Juščenko danas se smatra jednim od najodgovrnijih ukrajinskih političara za političko okretanje Ukrajine prema Zapadu, uspostavljanje otvorenog i transparentong tržišta te uspostavu slobode medija u [[Ukrajina|Ukrajini]] kao ključnog preduvjeta za uspostavljanje uspješnog demokratskog društva. Unatoč pozitivnim promjenama, građani mu zamjeraju što nije poduzeo veće mjere u borbi protiv korupcije te danas ima relativno malu podršku [[Ukrajinci|ukrajinskih]] glasača koja prema nekim istraživanjima ne prelazi 10 %. Kao vođa zapadno orijentirane ukrajinske koalicije, bio je nasuprot Viktoru Janukoviču glavni kandidat na predsjedničkim izborima u listopadu i studenom [[2004.]] godine. Nakon što je Ukrajinski vrhovni sud proglasio izbornu prijevaru i odredio ponavljanje izbora, Juščenko ponovno pobjeđuje [[Viktor Janukovič|Janukoviča]] s 52 % glasova naspram 44 %, te nakon velikih javnih prosvjeda u [[Kijev]]u i ostatku [[Ukrajina|Ukrajine]], i negodovanja bivših vlasti na čelu s predsjednikom [[Leonid Kučma|Leonidom Kučmom]], biva postavljen za predsjednika Ukrajine u jeku Narančaste revolcije. ==Obiteljska biografija== Juščenko je rođen [[23. veljače]] [[1954.]] u [[Horuživka|Horuživci]], [[Sumska oblast]], u sovjetskoj Ukrajini ([[SSSR]]), u učiteljskoj obitelji. Njegov otac, Andrij Andrijovič Juščenko (1919. – 1992.), bio je antifašistički borac u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], uhvatili su ga [[Treći Reich|Nijemci]] nakon čega je zadržan u zarobljeništvu kao ratni zarobljenik. Tada je prošao niz nacističkih logora u Poljskoj, uključujući i [[Sabirni logor Auschwitz|Auschwitz-Birkenau]]. Preživio je, a kad se vratio u domovinu, podučavao je [[engleski jezik]] u školi. Viktorova majka, Varvara Timofijovna Juščenko (1918. – 2005.), podučavala je fiziku i matematiku u istoj školi. Viktor Juščenko je diplomirao na [[Ternopilj|Ternopilijskom]] financijskom i ekonomskom institutu [[1975.]] te je počeo raditi kao računovođa i suradnik glavnoga računovođe. Od [[1975.]] do [[1976.]] bio je novak u službi [[KGB]]-a prilikom čega je služio vojni rok na sovjetsko-turskoj granici{{nedostaje izvor}}. ==Bankarska karijera== [[Datoteka:Viktor Yushchenko in Polish parliament..jpg|mini|150px|lijevo|Premijer Viktor Juščenko (2000.)]] Godine [[1976.]] Juščenko započinje svoju bankarsku karijeru, a [[1983.]] postaje pomoćnik direktora za poljoprivredni kredit u [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|sovjetskoj Ukrajini]], u Sovjetskoj državnoj banci. Od [[1990.]] do [[1993.]] bio je dopredsjednik i prvi dopredsjednik JSC-e Agroindustrijske ukrajinske banke. Godine [[1993.]], postavljen je na položaj predsjednika Narodne banke Ukrajine (Ukrajinska središnja banka), a [[1997.]] Ukrajinski parlament ponovno mu dodjeljuje isti položaj. Kao vrstan središnji bankar, Juščenko je odigrao važnu ulogu u stvaranju ukrajinske valute, [[Ukrajinska grivnja|grivnje]] te uspostavljanju modernog komercijalnog bankiranja. Također je uspješno popravio krizu velikog duga i inflacije koji su pogodili [[Ukrajina|Ukrajinu]], inflaciju je s 10,000 % smanjio na samo 10 %, uspio je sačuvati vrijednost ukrajinske valute [[1998.]] godine. Iste [[1998.]] godine napisao je djelo «Dostavljanje opskrbe i zahtjevanje novca u Ukrajini» i obranio Ukrajinsku bankarsku akademiju. Zatim je dobio titulu doktora ekonomije. Juščenko 1999. dolazi na funkciju ukrajinskog premijer i dodatno stabilizira ukrajinsku ekonomiju čime postaje omiljen u ukrajinskom društvu i time politička prijetnja sve nepopularnijem ukrajiskom predsjedniku [[Leonid Kučma|Leonidu Kučmi]]. Bivši [[upravitelj]] ukrajinske Nacionalne banke Juščenko, pokazao se tada nepokornim reformistom, poštenim civilnim dužnosnikom i istaknutim domoljubom, koji je nastale finacijske malverzacije i probleme s dugovima nastojao riješiti bez dugotrajnih posljedica za [[Ukrajina|ukrajinsko]] gospodarstvo. ==Predsjednik Vlade== U prosincu [[1999.]] ukrajinski predsjednik [[Leonid Kučma]] neočekivano je imenovao Viktora Juščenka za predsjednika Vlade, kada je Vlada, neuspješno, pokušala ratificirati prethodnoga premijera [[Valerij Pustovoitenko|Valerija Pustovoitenka]] čija se vlada srušila. Ukrajinska [[ekonomija]] se popravila tijekom mandata Viktora Juščenka. Međutim, njegova vlada, točnije zamjenica predsjednika Vlade [[Julija Timošenko]], uskoro je upala u sukob s utjecajnim vođama rudarstva i industrija [[zemni plin|zenoga plina]]. Taj sukob doveo je do glasanja o nepovjerenju u parlamentu, koji su organizirali [[komunisti]], koji su se protivili ekonomskoj politici Juščenka, te centristi koji su bili u vezi s moćnim državnim "oligarsima". Nepovjerenje je izglasano s 263 za naspram 69 protiv, te tim činom Juščenko je skinut s dužnosti premijera. Mnogi [[Ukrajinci]] pad Juščenkove vlade vidjeli su zaprepaštenjem, te ti isti Ukrajinci sakupljaju 4 milijuna glasova ljudi koji su podržali Juščenka i protivili se glasovanju o nepovjerenju. Pristaše Juščenka organizirale su demonstraciju u [[Kijev]]u na kojoj je demonstriralo oko 10 000 ljudi. Juščenko je održao dirljiv govor pred masom i rekao da će se jednog dana vratiti. == Pokušaj atentata == Prije nego što je preuzeo predsjednički funkciju [[2005.]] godine, na Viktora Juščenka je izvršen [[atentat]] koji je ipak uspio preživjeti. U hranu mu je postavljena otrovna supstanca [[dioksin]] prilikom večere s dužnosnicima ukrajinskog SBU-a. Njegova supruga [[Katerina Čumačenko-Juščenko]] ispričala je da je – poljubivši ga kad se vratio kući s te večere – na njegovim usnama i u njegovu dahu osjetila okus kemikalije. Budući da on nikada nije uzimao nikakve lijekove, pitala ga je što je to, a on je odmahnuo rukom i izjavio kako je pojeo vrlo masnu juhu. Već te noći bilo mu je zlo, ali je on mislio da je riječ samo o reakciji na pokvarenu hranu. Juščenko se danas uspješno oporavlja, ali su ostale zdravstvene posljedice po unutarnje organe i vidno kemijskom reakcijom uništenom licu. Ukrajinski parlament je [[2009.]] počeo istragu trovanja dioksinom s mandatom da slučaj definitivno rješi u roku godine dana. Tijekom istrage, [[Larisa Čeredničenko]], zapovjednik odjela nadzora kriminalnih istraga u uredu ukrajinskog državnog tužioca je izjavila da Juščenko nije bio otrovan nego da je njegov krv bila poslana u SAD gdje je ubačen dioksin i tek nakon toga je ona poslana u austrijsku kliniku na analizu.<ref>[http://www.interfax.com.ua/eng/main/20572/ Ukrainian prosecutor says evidence was falsified in Yuschenko poisoning case - newspaper] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120128065333/http://www.interfax.com.ua/eng/main/20572/ |date=28. siječnja 2012. }}, interfax.com.ua</ref> Ta izjava i navodne prijetnje Larisi su rezultirale usmjeravanjem parlamentarne istrage na pitanje osoba odgovornih za falsificiranje nalaza krvi.<ref>[http://www.segodnya.ua/news/14080536.html Рада требует завести дело по факту фальсификации отравления Ющенко] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110717023607/http://www.segodnya.ua/news/14080536.html |date=17. srpnja 2011. }}, segodnya.ua</ref> Stagniran proces utvrđivanja odgovornosti za trovanje Viktora Juščenka posve je prekinut dolaskom novog predsjednika [[Viktor Janukovič|Viktora Janukoviča]]. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.president.gov.ua/ Stranica Predsjednika Ukrajine] *[http://www.silanaroda.com/ Informativna stranica Sila Naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050109015711/http://silanaroda.com/ |date=9. siječnja 2005. }} *[http://razumkov.org.ua/ukr/socpolls.php?cat_id=59 Соціологічні опитування; Політики; Віктор Ющенко] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080912105618/http://razumkov.org.ua/ukr/socpolls.php?cat_id=59 |date=12. rujna 2008. }} {{Predsjednici Ukrajine}} {{GLAVNIRASPORED:Juščenko, Viktor}} [[Kategorija:Ukrajinski političari od 1989.]] [[Kategorija:Ukrajinski predsjednici]] [[Kategorija:Predsjednici ukrajinske vlade]] [[Kategorija:Nositelji Velereda kralja Tomislava s lentom i Velikom Danicom]] [[Kategorija:Sumi]] 4unq5cpd58umslfj29gw5x955tbqw59 0 222779 7475977 7055294 2026-06-06T01:06:42Z ~2026-33497-29 363295 /* */ 7475977 wikitext text/x-wiki {{Infookvir košarkaški trener |ime = Mike Brown |slika = Mike Brown NBA cropped.jpg |slika_širina = |slika_opis = Mike Brown na klupi Cavaliersa |država = {{Z+X|SAD}} |nadimak = |datum_rođenja = [[5. ožujka]] [[1970.]] |mjesto_rođenja = {{SAD grad|Columbus|Ohio}} |datum_smrti = |mjesto_smrti = |visina = 1,90 |težina = 90 |sveučilište = [[Sveučilište u San Diegu|San Diego]] |draft = |karijera = |pozicija = |igrački_klubovi = |liga = [[National Basketball Association|NBA]] |klub = [[Cleveland Cavaliers]] |trenirani_klubovi = |nagrade = [[NBA]] [[NBA Trener godine|Trener godine]] [[NBA 2008./09.|2009.]] |medalje = }} '''Mike Brown''' ({{SAD grad|Columbus|Ohio}},[[5. ožujka]] [[1970.]]) [[SAD|američki]] je profesionalni [[košarkaški trener]]. Trenutačno je glavni trener New York Knicksa. Poznat je kao odličan obrambeni taktičar. Uspio je od Cavsa stvoriti momčad koja igra napad i obranu, bori se za svaku loptu i ne igra "divlju" košarku nego pokušava svaki napad što je moguće bolje iskoristiti. U sezoni 2007./08. odveo je Cavse do [[NBA finale 2007.|finala 2007.]] godine, ali ondje su u četiri utakmice izgubili od [[San Antonio Spurs]]a. U sezoni [[NBA 2008./09.|2008./09.]] proglašen je [[NBA Trener godine|najboljim trenerom]] NBA lige. Cavaliersi su u regularnom dijelu sezone ostvarili 66 pobjeda i 16 poraza što je novi klupski rekord. == Rani život == Brown je rođen u [[Columbus, Ohio|Columbusu]], saveznoj državi [[Ohio]], ali je djetinjstvo proveo u Europi. Kao odličan sportaš u [[košarka|košarci]], [[nogomet]]u, [[američki nogomet|američkom nogometu]] i [[bejzbol]]u završio je srednju školu Würzburg American High School u njemačkom [[Würzburg]]u. Nakon dvogodišnjeg studija i igranja košarke na koledžu Mesa Community College, Brown odlazi na sveučilište u San Diegu. Ondje je 1992. završio studij, diplomirajući umjetnost. == Trenerska karijera == Od 2000. do 2003. bio je pomoćni trener [[Gregg Popovich|Gregga Popovicha]] na klupi [[San Antonio Spurs]]a. Bio je glavni trener Spursa na ljetnoj NBA ligi u [[Boston]]u i [[Salt Lake City]]u. Nakon što je 2003. sa Spursima osvojio [[Završnice NBA|NBA naslov]], Brown je postao pomoćnim trenerom [[Rick Carlisle|Ricka Carliesea]] u [[Indiana Pacers]]ima. Pomogao je Indiani osigurati dva uzastopna doigravanja, uključujući i finale Istočne konferencije 2004. godine. Ukupno je kao pomoćni trener u Spurisma i Pacersima ostvario omjer 341-201, što iznosi odličnih 62,9%. U lipnju 2005. imenovan je novim glavnim trenerom [[Cleveland Cavaliers]]a, zamijenivši na toj poziciji [[Brendan Malone|Brendana Malonea]] i time postavši trećim najmlađim trenerom u povijesti NBA lige. U dvije godine uspio je posložiti momčad i odveo ih do NBA finala, gdje su izgubili u četiri utakmice od San Antonio Spursa. To je bio prvi finale u povijesti franšize Cavsa. U veljači 2009. vodio je klupu Istoka na [[NBA All-Star]] utakmici u [[Phoenix]]u.<ref>[http://nba-croatia.com/nba/index.php?option=com_content&task=view&id=2001&Itemid=65 Trener Clevelanda vodi Istok s klupe ]</ref> Međutim, prvi trener Clevelanda koji je sjedio na klupu Istoka bio je [[Lenny Wilkens]] 1989. godine. Proglašen je najboljim trenerom [[NBA 2008./09.|NBA sezone 2008./09.]] U glasovanju 122 sportska novinara iz [[SAD]]-a i [[Kanada|Kanade]] Brown je skupio 355 bodova. Na drugom mjestu je trener Houstona [[Rick Adelman]] (151), dok je [[Stan Van Gundy]] (Orlando) na trećoj poziciji sa 150 bodova. Posljednji trener Clevelenda koji je dobio ovu nagradu bio je [[Bill Fitch]] 1976. godine.<ref>[http://www.ezadar.hr/clanak/mike-brown-najbolji-trener-sezone-u-nba-ligi Mike Brown najbolji trener sezone u NBA ligi]</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.javno.com/hr-sport/mike-brown-proglasen-nba-trenerom-godine_252499 |title=Mike Brown proglašen NBA trenerom godine |access-date=12. kolovoza 2009. |archive-date=25. travnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090425140632/http://www.javno.com/hr-sport/mike-brown-proglasen-nba-trenerom-godine_252499 |url-status=dead }}</ref> == Trenerska statistika == {| class="wikitable" style="font-size:95%; text-align:center;" |- !Klub !Godina !Uta. !Pob. !Izg. !Pob.&ndash;Izg.% !Završetak !Uta. vodio !Uta. pob. !Uta. izg. !Rezultat |- | align="left" |[[Cleveland Cavaliers|CLE]] | align="left" |2005./06. |82||50||32||.610|| align="center" |2. u Centralnoj diviziji||13||7||6 | align="center" |Poraz u polufinalu doigravanja |- | align="left" |CLE | align="left" |2006./07. |82||50||32||.610|| align="center" |2. u Centralnoj diviziji||20||12||8 | align="center" |Poraz u [[NBA finale 2007.|NBA finalu]] |- | align="left" |CLE | align="left" |2007./08. |82||45||37||.549|| align="center" |2. u Centralnoj diviziji||13||7||6 | align="center" |Poraz u polufinalu doigravanja |- | align="left" |CLE | align="left" |[[NBA 2008./09.|2008./09.]] |82||66||16||.805|| align="center" |1. u Centralnoj diviziji||13||10||4 | align="center" |Poraz u konferencijskom finalu |- | align="left" |'''Ukupno''' | ||328||211||117||.643|| ||56||35||24 |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.nba.com/coachfile/mike_brown/ Profil] na NBA.com *[http://sports.espn.go.com/nba/players/coach?id=89 Profil] na ESPN.com *[http://www.basketball-reference.com/coaches/brownmi99c.html Profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100510072607/http://www.basketball-reference.com/coaches/brownmi99c.html |date=10. svibnja 2010. }} na Basketball-Reference {{NBA Trener godine}} {{GLAVNIRASPORED:Brown, Mike}} [[Kategorija:Američki košarkaški treneri]] [[Kategorija:Američki treneri]] fcaq5hdcjjtjdorhbmqtrkyapj185yz 7476098 7475977 2026-06-06T11:54:19Z Croxyz 205325 7476098 wikitext text/x-wiki {{Infookvir košarkaški trener |ime = Mike Brown |slika = Mike Brown NBA cropped.jpg |slika_širina = |slika_opis = Mike Brown na klupi Cavaliersa |država = {{Z+X|SAD}} |nadimak = |datum_rođenja = [[5. ožujka]] [[1970.]] |mjesto_rođenja = {{SAD grad|Columbus|Ohio}} |datum_smrti = |mjesto_smrti = |visina = 1,90 |težina = 90 |sveučilište = [[Sveučilište u San Diegu|San Diego]] |draft = |karijera = |pozicija = |igrački_klubovi = |liga = [[National Basketball Association|NBA]] |klub = [[New York Knicks]] |trenirani_klubovi = |nagrade = [[NBA]] [[NBA Trener godine|Trener godine]] [[NBA 2008./09.|2009.]] |medalje = }} '''Mike Brown''' ({{SAD grad|Columbus|Ohio}},[[5. ožujka]] [[1970.]]) [[SAD|američki]] je profesionalni [[košarkaški trener]]. Trenutačno je glavni trener [[New York Knicks]]a. Poznat je kao odličan obrambeni taktičar. Uspio je od Cavsa stvoriti momčad koja igra napad i obranu, bori se za svaku loptu i ne igra "divlju" košarku nego pokušava svaki napad što je moguće bolje iskoristiti. U sezoni 2007./08. odveo je Cavse do [[NBA finale 2007.|finala 2007.]] godine, ali ondje su u četiri utakmice izgubili od [[San Antonio Spurs]]a. U sezoni [[NBA 2008./09.|2008./09.]] proglašen je [[NBA Trener godine|najboljim trenerom]] NBA lige. Cavaliersi su u regularnom dijelu sezone ostvarili 66 pobjeda i 16 poraza što je novi klupski rekord. == Rani život == Brown je rođen u [[Columbus, Ohio|Columbusu]], saveznoj državi [[Ohio]], ali je djetinjstvo proveo u Europi. Kao odličan sportaš u [[košarka|košarci]], [[nogomet]]u, [[američki nogomet|američkom nogometu]] i [[bejzbol]]u završio je srednju školu Würzburg American High School u njemačkom [[Würzburg]]u. Nakon dvogodišnjeg studija i igranja košarke na koledžu Mesa Community College, Brown odlazi na sveučilište u San Diegu. Ondje je 1992. završio studij, diplomirajući umjetnost. == Trenerska karijera == Od 2000. do 2003. bio je pomoćni trener [[Gregg Popovich|Gregga Popovicha]] na klupi [[San Antonio Spurs]]a. Bio je glavni trener Spursa na ljetnoj NBA ligi u [[Boston]]u i [[Salt Lake City]]u. Nakon što je 2003. sa Spursima osvojio [[Završnice NBA|NBA naslov]], Brown je postao pomoćnim trenerom [[Rick Carlisle|Ricka Carliesea]] u [[Indiana Pacers]]ima. Pomogao je Indiani osigurati dva uzastopna doigravanja, uključujući i finale Istočne konferencije 2004. godine. Ukupno je kao pomoćni trener u Spurisma i Pacersima ostvario omjer 341-201, što iznosi odličnih 62,9%. U lipnju 2005. imenovan je novim glavnim trenerom [[Cleveland Cavaliers]]a, zamijenivši na toj poziciji [[Brendan Malone|Brendana Malonea]] i time postavši trećim najmlađim trenerom u povijesti NBA lige. U dvije godine uspio je posložiti momčad i odveo ih do NBA finala, gdje su izgubili u četiri utakmice od San Antonio Spursa. To je bio prvi finale u povijesti franšize Cavsa. U veljači 2009. vodio je klupu Istoka na [[NBA All-Star]] utakmici u [[Phoenix]]u.<ref>[http://nba-croatia.com/nba/index.php?option=com_content&task=view&id=2001&Itemid=65 Trener Clevelanda vodi Istok s klupe ]</ref> Međutim, prvi trener Clevelanda koji je sjedio na klupu Istoka bio je [[Lenny Wilkens]] 1989. godine. Proglašen je najboljim trenerom [[NBA 2008./09.|NBA sezone 2008./09.]] U glasovanju 122 sportska novinara iz [[SAD]]-a i [[Kanada|Kanade]] Brown je skupio 355 bodova. Na drugom mjestu je trener Houstona [[Rick Adelman]] (151), dok je [[Stan Van Gundy]] (Orlando) na trećoj poziciji sa 150 bodova. Posljednji trener Clevelenda koji je dobio ovu nagradu bio je [[Bill Fitch]] 1976. godine.<ref>[http://www.ezadar.hr/clanak/mike-brown-najbolji-trener-sezone-u-nba-ligi Mike Brown najbolji trener sezone u NBA ligi]</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.javno.com/hr-sport/mike-brown-proglasen-nba-trenerom-godine_252499 |title=Mike Brown proglašen NBA trenerom godine |access-date=12. kolovoza 2009. |archive-date=25. travnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090425140632/http://www.javno.com/hr-sport/mike-brown-proglasen-nba-trenerom-godine_252499 |url-status=dead }}</ref> == Trenerska statistika == {| class="wikitable" style="font-size:95%; text-align:center;" |- !Klub !Godina !Uta. !Pob. !Izg. !Pob.&ndash;Izg.% !Završetak !Uta. vodio !Uta. pob. !Uta. izg. !Rezultat |- | align="left" |[[Cleveland Cavaliers|CLE]] | align="left" |2005./06. |82||50||32||.610|| align="center" |2. u Centralnoj diviziji||13||7||6 | align="center" |Poraz u polufinalu doigravanja |- | align="left" |CLE | align="left" |2006./07. |82||50||32||.610|| align="center" |2. u Centralnoj diviziji||20||12||8 | align="center" |Poraz u [[NBA finale 2007.|NBA finalu]] |- | align="left" |CLE | align="left" |2007./08. |82||45||37||.549|| align="center" |2. u Centralnoj diviziji||13||7||6 | align="center" |Poraz u polufinalu doigravanja |- | align="left" |CLE | align="left" |[[NBA 2008./09.|2008./09.]] |82||66||16||.805|| align="center" |1. u Centralnoj diviziji||13||10||4 | align="center" |Poraz u konferencijskom finalu |- | align="left" |'''Ukupno''' | ||328||211||117||.643|| ||56||35||24 |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.nba.com/coachfile/mike_brown/ Profil] na NBA.com *[http://sports.espn.go.com/nba/players/coach?id=89 Profil] na ESPN.com *[http://www.basketball-reference.com/coaches/brownmi99c.html Profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100510072607/http://www.basketball-reference.com/coaches/brownmi99c.html |date=10. svibnja 2010. }} na Basketball-Reference {{NBA Trener godine}} {{GLAVNIRASPORED:Brown, Mike}} [[Kategorija:Američki košarkaški treneri]] [[Kategorija:Američki treneri]] jgdanx2k6mff374qbt0gexj63cn0jfo 7476099 7476098 2026-06-06T11:54:56Z Croxyz 205325 7476099 wikitext text/x-wiki {{Infookvir košarkaški trener |ime = Mike Brown |slika = Mike Brown NBA cropped.jpg |slika_širina = |slika_opis = Mike Brown na klupi Cavaliersa |država = {{Z+X|SAD}} |nadimak = |datum_rođenja = [[5. ožujka]] [[1970.]] |mjesto_rođenja = {{SAD grad|Columbus|Ohio}} |datum_smrti = |mjesto_smrti = |visina = 1,90 |težina = 90 |sveučilište = [[Sveučilište u San Diegu|San Diego]] |draft = |karijera = |pozicija = |igrački_klubovi = |liga = [[National Basketball Association|NBA]] |klub = [[New York Knicks]] |trenirani_klubovi = |nagrade = [[NBA]] [[NBA Trener godine|Trener godine]] [[NBA 2008./09.|2009.]] |medalje = }} '''Mike Brown''' ({{SAD grad|Columbus|Ohio}}, [[5. ožujka]] [[1970.]]) [[SAD|američki]] je profesionalni [[košarkaški trener]]. Trenutačno je glavni trener [[New York Knicks]]a. Poznat je kao odličan obrambeni taktičar. Uspio je od Cavsa stvoriti momčad koja igra napad i obranu, bori se za svaku loptu i ne igra "divlju" košarku nego pokušava svaki napad što je moguće bolje iskoristiti. U sezoni 2007./08. odveo je Cavse do [[NBA finale 2007.|finala 2007.]] godine, ali ondje su u četiri utakmice izgubili od [[San Antonio Spurs]]a. U sezoni [[NBA 2008./09.|2008./09.]] proglašen je [[NBA Trener godine|najboljim trenerom]] NBA lige. Cavaliersi su u regularnom dijelu sezone ostvarili 66 pobjeda i 16 poraza što je novi klupski rekord. == Rani život == Brown je rođen u [[Columbus, Ohio|Columbusu]], saveznoj državi [[Ohio]], ali je djetinjstvo proveo u Europi. Kao odličan sportaš u [[košarka|košarci]], [[nogomet]]u, [[američki nogomet|američkom nogometu]] i [[bejzbol]]u završio je srednju školu Würzburg American High School u njemačkom [[Würzburg]]u. Nakon dvogodišnjeg studija i igranja košarke na koledžu Mesa Community College, Brown odlazi na sveučilište u San Diegu. Ondje je 1992. završio studij, diplomirajući umjetnost. == Trenerska karijera == Od 2000. do 2003. bio je pomoćni trener [[Gregg Popovich|Gregga Popovicha]] na klupi [[San Antonio Spurs]]a. Bio je glavni trener Spursa na ljetnoj NBA ligi u [[Boston]]u i [[Salt Lake City]]u. Nakon što je 2003. sa Spursima osvojio [[Završnice NBA|NBA naslov]], Brown je postao pomoćnim trenerom [[Rick Carlisle|Ricka Carliesea]] u [[Indiana Pacers]]ima. Pomogao je Indiani osigurati dva uzastopna doigravanja, uključujući i finale Istočne konferencije 2004. godine. Ukupno je kao pomoćni trener u Spurisma i Pacersima ostvario omjer 341-201, što iznosi odličnih 62,9%. U lipnju 2005. imenovan je novim glavnim trenerom [[Cleveland Cavaliers]]a, zamijenivši na toj poziciji [[Brendan Malone|Brendana Malonea]] i time postavši trećim najmlađim trenerom u povijesti NBA lige. U dvije godine uspio je posložiti momčad i odveo ih do NBA finala, gdje su izgubili u četiri utakmice od San Antonio Spursa. To je bio prvi finale u povijesti franšize Cavsa. U veljači 2009. vodio je klupu Istoka na [[NBA All-Star]] utakmici u [[Phoenix]]u.<ref>[http://nba-croatia.com/nba/index.php?option=com_content&task=view&id=2001&Itemid=65 Trener Clevelanda vodi Istok s klupe ]</ref> Međutim, prvi trener Clevelanda koji je sjedio na klupu Istoka bio je [[Lenny Wilkens]] 1989. godine. Proglašen je najboljim trenerom [[NBA 2008./09.|NBA sezone 2008./09.]] U glasovanju 122 sportska novinara iz [[SAD]]-a i [[Kanada|Kanade]] Brown je skupio 355 bodova. Na drugom mjestu je trener Houstona [[Rick Adelman]] (151), dok je [[Stan Van Gundy]] (Orlando) na trećoj poziciji sa 150 bodova. Posljednji trener Clevelenda koji je dobio ovu nagradu bio je [[Bill Fitch]] 1976. godine.<ref>[http://www.ezadar.hr/clanak/mike-brown-najbolji-trener-sezone-u-nba-ligi Mike Brown najbolji trener sezone u NBA ligi]</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.javno.com/hr-sport/mike-brown-proglasen-nba-trenerom-godine_252499 |title=Mike Brown proglašen NBA trenerom godine |access-date=12. kolovoza 2009. |archive-date=25. travnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090425140632/http://www.javno.com/hr-sport/mike-brown-proglasen-nba-trenerom-godine_252499 |url-status=dead }}</ref> == Trenerska statistika == {| class="wikitable" style="font-size:95%; text-align:center;" |- !Klub !Godina !Uta. !Pob. !Izg. !Pob.&ndash;Izg.% !Završetak !Uta. vodio !Uta. pob. !Uta. izg. !Rezultat |- | align="left" |[[Cleveland Cavaliers|CLE]] | align="left" |2005./06. |82||50||32||.610|| align="center" |2. u Centralnoj diviziji||13||7||6 | align="center" |Poraz u polufinalu doigravanja |- | align="left" |CLE | align="left" |2006./07. |82||50||32||.610|| align="center" |2. u Centralnoj diviziji||20||12||8 | align="center" |Poraz u [[NBA finale 2007.|NBA finalu]] |- | align="left" |CLE | align="left" |2007./08. |82||45||37||.549|| align="center" |2. u Centralnoj diviziji||13||7||6 | align="center" |Poraz u polufinalu doigravanja |- | align="left" |CLE | align="left" |[[NBA 2008./09.|2008./09.]] |82||66||16||.805|| align="center" |1. u Centralnoj diviziji||13||10||4 | align="center" |Poraz u konferencijskom finalu |- | align="left" |'''Ukupno''' | ||328||211||117||.643|| ||56||35||24 |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.nba.com/coachfile/mike_brown/ Profil] na NBA.com *[http://sports.espn.go.com/nba/players/coach?id=89 Profil] na ESPN.com *[http://www.basketball-reference.com/coaches/brownmi99c.html Profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100510072607/http://www.basketball-reference.com/coaches/brownmi99c.html |date=10. svibnja 2010. }} na Basketball-Reference {{NBA Trener godine}} {{GLAVNIRASPORED:Brown, Mike}} [[Kategorija:Američki košarkaški treneri]] [[Kategorija:Američki treneri]] hhex4lict7odu9y72xxnych5ttarpxu 0 226665 7475699 7346953 2026-06-05T13:22:45Z Tulkas Astaldo 38717 -od strane 7475699 wikitext text/x-wiki {{dz}} {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Jastreb | slika = Accipiter gentilisAAP045CA.jpg | slika_opis = [[Jastreb]], ''Accipiter gentilis'' | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Aves]] | ordo = [[Jastrebovke|Accipitrifomes]] | familia = [[Accipitridae]] | genus = ''[[Astur]]'' | species = '''''A. gentilis''''' | dvoimeno = ''Astur gentilis'' | dvoimeno_autorstvo = [[Carl Linne|Linne]], 1758. | karta_raspon_opis = | status = LC }} '''Jastreb''' (''Astur gentilis'') je ptica grabljivica iz porodice [[jastrebovi|jastrebova]] (Accipitridae). Srednje je veličine. Vrlo je rasprostranjena vrsta koja nastanjuje umjerena područja [[Sjeverna hemisfera|sjeverne hemisfere]]. Uglavnom je [[stanarica]], ali ptice iz hladnijih područja sjeverne [[Azija|Azije]] i [[Kanada|Kanade]] se [[selica|sele]] na jug. Ovu vrsta je prvi put opisao [[1758.]] Linnaeus u njegovom [[Systema naturae]] i još uvijek ima svoj stari znanstveni naziv. Jastreb se nalazi na zastavi [[Azori|Azora]]. Azorsko otočje dobilo je svoj naziv po [[Portugalski jezik|portugalskoj]] riječi za jastreba (açor), jer su istraživači koji su prvi otkrili ovo otočje mislili da su ptice grabljivice koje su vidjeli bili jastrebovi; kasnije je otkriveno da su te ptice zapravo bile [[Škanjci|škanjci]]. == Opis == Jastreb je najveći pripadnik roda ''[[Accipiter]]''. On je ptica grabljivica s kratkim i širokim [[Krila|krilima]] i dugim [[rep]]om, što to su prilagodbe manevriranju među drvećem u šumama u kojima živi i gnijezdi se. Mužjak je plavosiv odozgo sa sivim prugama odozdo, 49-57 [[Centimetar|cm]] dug s rasponom krila od 93-105cm. Ženka je mnogo veća, 58-64 cm duga s rasponom krila od 108-127cm, siva odozgo i odozdo. Mužjaci manjih podvrsta mogu težiti i samo 630 grama, a ženke većih i 2 [[Kilogram|kg]]. Ova vrsta lovi ptice i [[Sisavci|sisavce]] u šumama, oslanjajući se na brzinu u letu kroz guste šume. Oportunisti su, kao i većina ptica grabljivica. Njihov najvažniji ptičji plijen su [[tetrijebi]], golubovi i grlice i [[vrapčarke]] (većinom [[čvorak|čvorci]] i [[vrane]]). Ponekada lovi močvarice do veličine [[Divlja patka|divlje patke]]. Plijen je uglavnom manji od jastreba, ali ove ptice također ubijaju mnogo veće životinje, do veličine [[zec]]a. [[Datoteka:AccipterGentilisJuvenileFlight1.jpg|thumb|left|250px|Mlada jedinka u letu]] == Razmnožavanje == U [[Proljeće|proljetnoj]] sezoni parenja jastrebovi izvode spektakularne letove [[Udvaranje|udvaranja]], i to je najbolje vrijeme da ih se vidi. U ovo se vrijeme ponekad može čuti njihovo kliktanje slično [[Galebovi|galebovom]]. Odrasli se vraćaju na svoje teritorije do [[Ožujak|ožujka]] ili [[Travanj|travnja]] i počinju nesti jaja u travnju ili [[Svibanj|svibnju]]. Na ovim teritorijima se skoro uvijek nalazi veliko i staro drveće u kojem se ove ptice gnijezde. Nesu 2 do 4 [[jaje]]ta. Inkubacija traje od 28 do 38 dana. Mladi napuštaju [[gnijezdo]] nakon oko 35 dana i počnu letjeti nakon sljedećih 10 dana. Mogu ostati na roditeljskom teritoriju još godinu dana. Odrasli [[teritorij]]e brane agresivno od bilo čega, pa i [[ljudi]] u prolazu. Jastrebovi se mnogo koriste u jastrebarstvu. "Finski jastrebovi" (jastrebovi iz [[Finska|Finske]]) su jako cijenjeni jer su veći i jači od [[Zapadna Europa|zapadnoeuropskih]] jastrebova. [[File:Accipiter gentilis MHNT.ZOO.2010.11.84.2.jpg|thumb| ''Accipiter gentilis'']] == Drugi projekti == {{WProjekti |commonscat = Accipiter gentilis |commonscathr = jastreb |wikivrste = Accipiter gentilis |wikivrstehr = jastrebu }} [[Kategorija:Pravi jastrebovi]] [[Kategorija:Accipiter]] 2g0i5qtsisbtccyuuu5ly47k4xjt4cu 0 230558 7475902 6235925 2026-06-05T21:21:11Z Divna Jaksic 974 {{mrva-med}} 7475902 wikitext text/x-wiki '''Klimakterij''' (iz [[starogrčki jezik|starogrčkog]] ''klimaktér'' "ljestve, kritična faza u životu") označava razdoblje u životu [[žena]] za vrijeme [[hormon]]alnog prijelaza iz reproduktivne faze do [[menopauza|menopauze]] u postmenopauznu fazu. Klimakterij je isto kao i [[pubertet]] prirodno razdoblje u životu žene, a ne bolest. Obično ne zahtijeva liječenje, osim ako se ne pojave jaki simptomi koje uzrokuju hormonalne promjene. Kod manjeg broja žena menopauza počinje s 40 godina, a prosječno se javlja u dobi između 45. – 55. godine. {{mrva-med}} [[Kategorija:Menstrualni ciklus]] 43g7t52iayrsd3az7wvn4fr6zhfg3af 10 238229 7475647 7216240 2026-06-05T12:21:52Z Croxyz 205325 7475647 wikitext text/x-wiki {{Navigacija |style = width:100%; |naslov-style = background:gold; |naziv = Europska Zlatna kopačka |naslov= [[Europska Zlatna kopačka]] |iznad-style = text-align:center; background-color:transparent; |iznad = <small>1968.</small>&nbsp;[[Eusébio]] {{!}} <small>1969.</small>&nbsp;[[Petar Žekov|Žekov]] {{!}} <small>1970.</small>&nbsp;[[Gerd Müller|Müller]] {{!}} <small>1971.</small>&nbsp;[[Josip Skoblar|Skoblar]] {{!}} <small>1972.</small>&nbsp;[[Gerd Müller|Müller]] {{!}} <small>1973.</small>&nbsp;[[Eusébio|Eusébio]] {{!}} <small>1974.</small>&nbsp;[[Héctor Yazalde|Yazalde]] {{!}} <small>1975.</small>&nbsp;[[Dudu Georgescu|Georgescu]] {{!}} <small>1976.</small>&nbsp;[[Sotiris Kaiafas|Kaiafas]] {{!}} <small>1977.</small>&nbsp;[[Dudu Georgescu|Georgescu]] {{!}} <small>1978.</small>&nbsp;[[Hans Krankl|Krankl]] {{!}} <small>1979.</small>&nbsp;[[Kees Kist|Kist]] {{!}} <small>1980.</small>&nbsp;[[Erwin Vandenbergh|Vandenbergh]] {{!}} <small>1981.</small>&nbsp;[[Georgi Slavkov|Slavkov]] {{!}} <small>1982.</small>&nbsp;[[Wim Kieft|Kieft]] {{!}} <small>1983.</small>&nbsp;[[Fernando Gomes|Gomes]] {{!}} <small>1984.</small>&nbsp;[[Ian Rush|Rush]] {{!}} <small>1985.</small>&nbsp;[[Fernando Gomes|Gomes]] {{!}} <small>1986.</small>&nbsp;[[Marco van Basten|van Basten]] {{!}} <small>1987.</small>&nbsp;[[Rodion Cămătaru|Cămătaru]]/[[Toni Polster|Polster]] {{!}} <small>1988.</small>&nbsp;[[Tanju Çolak|Çolak]] {{!}} <small>1989.</small>&nbsp;[[Dorin Mateuţ|Mateuţ]] {{!}} <small>1990.</small>&nbsp;[[Hugo Sánchez|Sánchez]]/[[Hristo Stoičkov|Stoičkov]] {{!}} <small>1991.</small>&nbsp;[[Darko Pančev|Pančev]] {{!}} <small>1992.</small>&nbsp;[[Ally McCoist|McCoist]] {{!}} <small>1993.</small>&nbsp;[[Ally McCoist|McCoist]] {{!}} <small>1994.</small>&nbsp;[[David Taylor|Taylor]] {{!}} <small>1995.</small>&nbsp;[[Arsen Avetisyan|Avetisyan]] {{!}} <small>1996.</small>&nbsp;[[Zviad Endeladze|Endeladze]] {{!}} <small>1997.</small>&nbsp;[[Ronaldo Luís Nazário de Lima|Ronaldo]] {{!}} <small>1998.</small>&nbsp;[[Nikos Machlas|Machlas]] {{!}} <small>1999.</small>&nbsp;[[Mário Jardel|Jardel]] {{!}} <small>2000.</small>&nbsp;[[Kevin Phillips|Phillips]] {{!}} <small>2001.</small>&nbsp;[[Henrik Larsson|Larsson]] {{!}} <small>2002.</small>&nbsp;[[Mário Jardel|Jardel]] {{!}} <small>2003.</small>&nbsp;[[Roy Makaay|Makaay]] {{!}} <small>2004.</small>&nbsp;[[Thierry Henry|Henry]] {{!}} <small>2005.</small>&nbsp;[[Thierry Henry|Henry]]/[[Diego Forlán|Forlán]] {{!}} <small>2006.</small>&nbsp;[[Luca Toni|Toni]] {{!}} <small>2007.</small>&nbsp;[[Francesco Totti|Totti]] {{!}} <small>2008.</small>&nbsp;[[Cristiano Ronaldo|C. Ronaldo]] {{!}} <small>2009.</small>&nbsp;[[Diego Forlán|Forlán]] {{!}} <small>2010.</small>&nbsp;[[Lionel Messi|Messi]] {{!}} <small>2011.</small>&nbsp;[[Cristiano Ronaldo|C. Ronaldo]] {{!}} <small>2012.</small>&nbsp;[[Lionel Messi|Messi]] {{!}} <small>2013.</small>&nbsp;[[Lionel Messi|Messi]] {{!}} <small>2014.</small>&nbsp;[[Cristiano Ronaldo|C. Ronaldo]]/[[Luis Suárez|Suárez]] {{!}} <small>2015.</small>&nbsp;[[Cristiano Ronaldo|C. Ronaldo]] {{!}} <small>2016.</small>&nbsp;[[Luis Suárez|Suárez]] {{!}} <small>2017.</small>&nbsp;[[Lionel Messi|Messi]] {{!}} <small>2018.</small>&nbsp;[[Lionel Messi|Messi]] {{!}} <small>2019.</small>&nbsp;[[Lionel Messi|Messi]] {{!}} <small>2020.</small>&nbsp;[[Ciro Immobile|Immobile]] {{!}} <small>2021.</small>&nbsp;[[Robert Lewandowski|Lewandowski]] {{!}} <small>2022.</small>&nbsp;[[Robert Lewandowski|Lewandowski]] {{!}} <small>2023.</small>&nbsp;[[Erling Haaland|Haaland]] {{!}} <small>2024.</small>&nbsp;[[Harry Kane|Kane]] {{!}} <small>2025.</small>&nbsp;[[Kylian Mbappé|Mbappé]] <small>2026.</small>&nbsp;[[Harry Kane|Kane]] {{!}} }}<noinclude> {{GLAVNIRASPORED:Zlatna kopačka}} [[Kategorija:Skupni predlošci dobitnika nogometnih nagrada]] </noinclude> ek7y67pdv48sdvtks7zrzmu8w4l4bv5 7475648 7475647 2026-06-05T12:22:09Z Croxyz 205325 7475648 wikitext text/x-wiki {{Navigacija |style = width:100%; |naslov-style = background:gold; |naziv = Europska Zlatna kopačka |naslov= [[Europska Zlatna kopačka]] |iznad-style = text-align:center; background-color:transparent; |iznad = <small>1968.</small>&nbsp;[[Eusébio]] {{!}} <small>1969.</small>&nbsp;[[Petar Žekov|Žekov]] {{!}} <small>1970.</small>&nbsp;[[Gerd Müller|Müller]] {{!}} <small>1971.</small>&nbsp;[[Josip Skoblar|Skoblar]] {{!}} <small>1972.</small>&nbsp;[[Gerd Müller|Müller]] {{!}} <small>1973.</small>&nbsp;[[Eusébio|Eusébio]] {{!}} <small>1974.</small>&nbsp;[[Héctor Yazalde|Yazalde]] {{!}} <small>1975.</small>&nbsp;[[Dudu Georgescu|Georgescu]] {{!}} <small>1976.</small>&nbsp;[[Sotiris Kaiafas|Kaiafas]] {{!}} <small>1977.</small>&nbsp;[[Dudu Georgescu|Georgescu]] {{!}} <small>1978.</small>&nbsp;[[Hans Krankl|Krankl]] {{!}} <small>1979.</small>&nbsp;[[Kees Kist|Kist]] {{!}} <small>1980.</small>&nbsp;[[Erwin Vandenbergh|Vandenbergh]] {{!}} <small>1981.</small>&nbsp;[[Georgi Slavkov|Slavkov]] {{!}} <small>1982.</small>&nbsp;[[Wim Kieft|Kieft]] {{!}} <small>1983.</small>&nbsp;[[Fernando Gomes|Gomes]] {{!}} <small>1984.</small>&nbsp;[[Ian Rush|Rush]] {{!}} <small>1985.</small>&nbsp;[[Fernando Gomes|Gomes]] {{!}} <small>1986.</small>&nbsp;[[Marco van Basten|van Basten]] {{!}} <small>1987.</small>&nbsp;[[Rodion Cămătaru|Cămătaru]]/[[Toni Polster|Polster]] {{!}} <small>1988.</small>&nbsp;[[Tanju Çolak|Çolak]] {{!}} <small>1989.</small>&nbsp;[[Dorin Mateuţ|Mateuţ]] {{!}} <small>1990.</small>&nbsp;[[Hugo Sánchez|Sánchez]]/[[Hristo Stoičkov|Stoičkov]] {{!}} <small>1991.</small>&nbsp;[[Darko Pančev|Pančev]] {{!}} <small>1992.</small>&nbsp;[[Ally McCoist|McCoist]] {{!}} <small>1993.</small>&nbsp;[[Ally McCoist|McCoist]] {{!}} <small>1994.</small>&nbsp;[[David Taylor|Taylor]] {{!}} <small>1995.</small>&nbsp;[[Arsen Avetisyan|Avetisyan]] {{!}} <small>1996.</small>&nbsp;[[Zviad Endeladze|Endeladze]] {{!}} <small>1997.</small>&nbsp;[[Ronaldo Luís Nazário de Lima|Ronaldo]] {{!}} <small>1998.</small>&nbsp;[[Nikos Machlas|Machlas]] {{!}} <small>1999.</small>&nbsp;[[Mário Jardel|Jardel]] {{!}} <small>2000.</small>&nbsp;[[Kevin Phillips|Phillips]] {{!}} <small>2001.</small>&nbsp;[[Henrik Larsson|Larsson]] {{!}} <small>2002.</small>&nbsp;[[Mário Jardel|Jardel]] {{!}} <small>2003.</small>&nbsp;[[Roy Makaay|Makaay]] {{!}} <small>2004.</small>&nbsp;[[Thierry Henry|Henry]] {{!}} <small>2005.</small>&nbsp;[[Thierry Henry|Henry]]/[[Diego Forlán|Forlán]] {{!}} <small>2006.</small>&nbsp;[[Luca Toni|Toni]] {{!}} <small>2007.</small>&nbsp;[[Francesco Totti|Totti]] {{!}} <small>2008.</small>&nbsp;[[Cristiano Ronaldo|C. Ronaldo]] {{!}} <small>2009.</small>&nbsp;[[Diego Forlán|Forlán]] {{!}} <small>2010.</small>&nbsp;[[Lionel Messi|Messi]] {{!}} <small>2011.</small>&nbsp;[[Cristiano Ronaldo|C. Ronaldo]] {{!}} <small>2012.</small>&nbsp;[[Lionel Messi|Messi]] {{!}} <small>2013.</small>&nbsp;[[Lionel Messi|Messi]] {{!}} <small>2014.</small>&nbsp;[[Cristiano Ronaldo|C. Ronaldo]]/[[Luis Suárez|Suárez]] {{!}} <small>2015.</small>&nbsp;[[Cristiano Ronaldo|C. Ronaldo]] {{!}} <small>2016.</small>&nbsp;[[Luis Suárez|Suárez]] {{!}} <small>2017.</small>&nbsp;[[Lionel Messi|Messi]] {{!}} <small>2018.</small>&nbsp;[[Lionel Messi|Messi]] {{!}} <small>2019.</small>&nbsp;[[Lionel Messi|Messi]] {{!}} <small>2020.</small>&nbsp;[[Ciro Immobile|Immobile]] {{!}} <small>2021.</small>&nbsp;[[Robert Lewandowski|Lewandowski]] {{!}} <small>2022.</small>&nbsp;[[Robert Lewandowski|Lewandowski]] {{!}} <small>2023.</small>&nbsp;[[Erling Haaland|Haaland]] {{!}} <small>2024.</small>&nbsp;[[Harry Kane|Kane]] {{!}} <small>2025.</small>&nbsp;[[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{!}} <small>2026.</small>&nbsp;[[Harry Kane|Kane]] }}<noinclude> {{GLAVNIRASPORED:Zlatna kopačka}} [[Kategorija:Skupni predlošci dobitnika nogometnih nagrada]] </noinclude> su8g7lop24n5jjvl1o5me7azhfc77bn 0 238475 7475653 7302917 2026-06-05T12:26:43Z Croxyz 205325 /* Dobitnici nagrada */ 7475653 wikitext text/x-wiki {{Naslov u kurzivu}} {{Časopis | naziv = World Soccer | slogan = | slika = | opis-slike = | glavni urednik = Gavin Hamilton | kategorija = sport | izlazi = mjesečnik | izdavač = [[IPC Media]] | cijena = | broj stranica = | naklada = | prvi broj = | raniji nazivi = | web = [http://www.worldsoccer.com www.worldsoccer.com] }} '''''World Soccer''''' [[nogomet]]ni je [[časopis]] kojeg izdaje [[IPC Media]]. Specijaliziran je za međunarodnu nogometnu scenu. ''World Soccer'' član je [[European Sports Magazines|ESM]]-a, grupe sličnih časopisa koju još čine [[A Bola|''A Bola'']], [[Don Balón|''Don Balón'']], [[Kicker Sportmagazin|''Kicker'']], [[La Gazzetta dello Sport|''La Gazzetta dello Sport'']] i [[Sport Express|''Sport Express'']]. Članovi ove grupe izabiru europsku "Momčad mjeseca" i europsku "Momčad godine". ''World Soccer'' od 1982. dodjeljuje nagrade "Igrač godine", "Menadžer godine" i "Momčad godine". Godine 2005. uvedene su nagrade "Mladi igrač godine" i "Sudac godine". U izdanju od prosinca 1999. čitatelji ''World Soccera'' izabrali su 100 najvećih nogometaša 20. stoljeća. ==Dobitnici nagrada== <TABLE Style=clear:Both><TR Style=Vertical-Align:top> <TD Style="Padding-Right:10px;Border-right:2px #AAA solid"> ===Svjetski igrač godine=== *2025. – {{Z|FRA}} [[Ousmane Dembélé]], [[Paris Saint-Germain]] *2024. – {{Z|ŠPA}} [[Rodri]], [[Manchester City F.C.|Manchester City]] *2023. – {{Z|NOR}} [[Erling Haaland]], [[Manchester City F.C.|Manchester City]] *2022. – {{Z|ARG}} [[Lionel Messi]], [[Paris Saint Germain]] *2021. – {{Z|POLJ}} [[Robert Lewandowski]], [[Bayern München]] *2020. – {{Z|POLJ}} [[Robert Lewandowski]], [[Bayern München]] *2019. – {{Z|ARG}} [[Lionel Messi]], [[FC Barcelona|Barcelona]] *2018. – {{Z|HRV}} [[Luka Modrić]], [[Real Madrid]] *2017. – {{Z|POR}} [[Cristiano Ronaldo]], [[Real Madrid]] *2016. – {{Z|POR}} [[Cristiano Ronaldo]], [[Real Madrid]] *2015. – {{Z|ARG}} [[Lionel Messi]], [[FC Barcelona|Barcelona]] *2014. – {{Z|POR}} [[Cristiano Ronaldo]], [[Real Madrid]] *2013. – {{Z|POR}} [[Cristiano Ronaldo]], [[Real Madrid]] *2012. – {{Z|ARG}} [[Lionel Messi]], [[FC Barcelona|Barcelona]] (47 %) *2011. – {{Z|ARG}} [[Lionel Messi]], [[FC Barcelona|Barcelona]] (60 %) *2010. – {{Z|ŠPA}} [[Xavi]], [[FC Barcelona|Barcelona]] (25 %) *2009. – {{Z|ARG}} [[Lionel Messi]], [[FC Barcelona|Barcelona]] (43 %) *2008. – {{Z|POR}} [[Cristiano Ronaldo]], [[Manchester United]] (48 %) *2007. – {{Z|BRA}} [[Kaká]], [[A.C. Milan|Milan]] (52 %) *2006. – {{Z|ITA}} [[Fabio Cannavaro]], [[Juventus F.C.|Juventus]] & [[Real Madrid]] (40 %) *2005. – {{Z|BRA}} [[Ronaldinho]], [[FC Barcelona|Barcelona]] (39 %) *2004. – {{Z|BRA}} [[Ronaldinho]], [[FC Barcelona|Barcelona]] (29 %) *2003. – {{Z|ČEŠ}} [[Pavel Nedvěd]], [[Juventus]] (36 %) *2002. – {{Z|BRA}} [[Ronaldo]], [[F.C. Internazionale Milano|Internazionale]] & [[Real Madrid]] (26 %) *2001. – {{Z|ENG}} [[Michael Owen]], [[Liverpool FC|Liverpool]] (31 %) *2000. – {{Z|POR}} [[Luís Figo]], [[FC Barcelona|Barcelona]] & [[Real Madrid]] (26 %) *1999. – {{Z|BRA}} [[Rivaldo]], [[FC Barcelona|Barcelona]] (42 %) *1998. – {{Z|FRA}} [[Zinédine Zidane]], [[Juventus F.C.|Juventus]] (23 %) *1997. – {{Z|BRA}} [[Ronaldo]], [[FC Barcelona|Barcelona]] & [[F.C. Internazionale Milano|Internazionale]] (27 %) *1996. – {{Z|BRA}} [[Ronaldo]], [[FC Barcelona|Barcelona]] (17 %) *1995. – {{Z|ITA}} [[Gianluca Vialli]], [[Juventus F.C.|Juventus]] (18 %) *1994. – {{Z|ITA}} [[Paolo Maldini]], [[A.C. Milan|Milan]] (27 %) *1993. – {{Z|ITA}} [[Roberto Baggio]], [[Juventus F.C.|Juventus]] (14 %) *1992. – {{Z|NIZ}} [[Marco van Basten]], [[A.C. Milan|Milan]] (19 %) *1991. – {{Z|FRA}} [[Jean-Pierre Papin]], [[Olympique Marseille|Marseille]] (25 %) *1990. – {{Z|NJE}} [[Lothar Matthäus]], [[F.C. Internazionale Milano|Internazionale]] (22 %) *1989. – {{Z|NIZ}} [[Ruud Gullit]], [[A.C. Milan|Milan]] (24 %) *1988. – {{Z|NIZ}} [[Marco van Basten]], [[A.C. Milan|Milan]] (43 %) *1987. – {{Z|NIZ}} [[Ruud Gullit]], [[A.C. Milan|Milan]] (39 %) *1986. – {{Z|ARG}} [[Diego Maradona]], [[S.S.C. Napoli|Napoli]] (36 %) *1985. – {{Z|FRA}} [[Michel Platini]], [[Juventus F.C.|Juventus]] (21 %) *1984. – {{Z|FRA}} [[Michel Platini]], [[Juventus F.C.|Juventus]] (54 %) *1983. – {{Z|BRA}} [[Zico]], [[Udinese Calcio|Udinese]] (28 %) *1982. – {{Z|ITA}} [[Paolo Rossi]], [[Juventus F.C.|Juventus]] (23 %) <TD Style="Padding-Left:10px"> ===Svjetski menadžer godine=== *2025. – {{Z|ŠPA}} [[Luis Enrique]], [[Paris Saint-Germain]] *2024. – {{Z|ITA}} [[Carlo Ancelotti]], [[Real Madrid]] *2023. – {{Z|ŠPA}} [[Pep Guardiola]], [[Manchester City]] *2022. – {{Z|ARG}} [[Lionel Scaloni]], [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]] *2021. – {{Z|ITA}} [[Roberto Mancini]], [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]] *2020. – {{Z|NJE}} [[Hansi Flick]], [[Bayern München]] *2019. – {{Z|NJE}} [[Jürgen Klopp]], [[Liverpool F.C.|Liverpool]] *2018. – {{Z|FRA}} [[Didier Deschamps]], [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]] *2017. – {{Z|FRA}} [[Zinedine Zidane]], [[Real Madrid]] *2016. – {{Z|ITA}} [[Claudio Raineri]], [[Leicester City F.C.|Leicester City]] *2015. – {{Z|ŠPA}} [[Luis Enrique]], [[FC Barcelona|Barcelona]] *2014. – {{Z|NJE}} [[Joachim Löw]], [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačka]] *2013. – {{Z|NJE}} [[Jupp Heynckes]], [[Bayern München]] *2012. – {{Z|ŠPA}} [[Vicente del Bosque]], [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska]] (28 %) *2011. – {{Z|ŠPA}} [[Pep Guardiola]], [[FC Barcelona|Barcelona]] (33 %) *2010. – {{Z|POR}} [[José Mourinho]], [[F.C. Internazionale Milano |Inter]] & [[Real Madrid]] (48 %) *2009. – {{Z|ŠPA}} [[Pep Guardiola]], [[FC Barcelona|Barcelona]] (62 %) *2008. – {{Z|ŠKO}} [[Alex Ferguson]], [[Manchester United F.C.|Manchester United]] (38 %) *2007. – {{Z|ŠKO}} [[Alex Ferguson]], [[Manchester United F.C.|Manchester United]] (56 %) *2006. – {{Z|ITA}} [[Marcello Lippi]], [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]] (36 %) *2005. – {{Z|POR}} [[José Mourinho]], [[Chelsea F.C.|Chelsea]] (34 %) *2004. – {{Z|POR}} [[José Mourinho]], [[FC Porto|Porto]] & [[Chelsea F.C.|Chelsea]] (36 %) *2003. – {{Z|ITA}} [[Carlo Ancelotti]], [[A.C. Milan|Milan]] (20 %) *2002. – {{Z|NIZ}} [[Guus Hiddink]], [[Južnokorejska nogometna reprezentacija|Južna Koreja]] & [[PSV Eindhoven|PSV]] (28 %) *2001. – {{Z|FRA}} [[Gérard Houllier]], [[Liverpool F.C.|Liverpool]] (28 %) *2000. – {{Z|ITA}} [[Dino Zoff]], [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]] (18 %) *1999. – {{Z|ŠKO}} [[Alex Ferguson]], [[Manchester United F.C.|Manchester United]] (60 %) *1998. – {{Z|FRA}} [[Arsène Wenger]], [[Arsenal F.C.|Arsenal]] (28 %) *1997. – {{Z|NJE}} [[Ottmar Hitzfeld]], [[Borussia Dortmund]] (17 %) *1996. – {{Z|NJE}} [[Berti Vogts]], [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačka]] (28 %) *1995. – {{Z|NIZ}} [[Louis van Gaal]], [[AFC Ajax|Ajax]] (42 %) *1994. – {{Z|BRA}} [[Carlos Alberto Parreira]], [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]] (17 %) *1993. – {{Z|ŠKO}} [[Alex Ferguson]], [[Manchester United F.C.|Manchester United]] (21 %) *1992. – {{Z|DAN}} [[Richard Møller-Nielsen]], [[Danska nogometna reprezentacija|Danska]] (28 %) *1991. – {{Z|FRA}} [[Michel Platini]], [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]] (42 %) *1990. – {{Z|NJE}} [[Franz Beckenbauer]], [[Njemačka nogometna reprezentacija|Zapadna Njemačka]] & [[Olympique Marseille|Marseille]] (53 %) *1989. – {{Z|ITA}} [[Arrigo Sacchi]], [[A.C. Milan|Milan]] (42 %) *1988. – {{Z|NIZ}} [[Rinus Michels]], [[Nizozemska nogometna reprezentacija|Nizozemska]] & [[Bayer Leverkusen]] (48 %) *1987. – {{Z|NIZ}} [[Johan Cruijff]], [[AFC Ajax|Ajax]] (25 %) *1986. – {{Z|BEL}} [[Guy Thys]], [[Belgijska nogometna reprezentacija|Belgija]] (15 %) *1985. – {{Z|ENG}} [[Terry Venables]], [[F.C. Barcelona|Barcelona]] (30 %) *1984. – {{Z|FRA}} [[Michel Hidalgo]], [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]] (30 %) *1983. – {{Z|NJE}} [[Sepp Piontek]], [[Danska nogometna reprezentacija|Danska]] (29 %) *1982. – {{Z|ITA}} [[Enzo Bearzot]], [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]] (49 %) </TABLE> <TABLE><TR Style=Vertical-Align:top> ===Mladi igrač godine (nakon 2011. nije birano) === *2011. – {{Z|BRA}} [[Neymar]], [[Santos Futebol Clube|Santos]] & [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]] (29 %) *2010. – {{Z|NJE}} [[Thomas Müller]], [[FC Bayern München|Bayern]] & [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačka]] (45 %) *2009. – {{Z|ARG}} [[Sergio Agüero]], [[Atlético Madrid]] & [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]] (45,1 %) *2008. – {{Z|ARG}} [[Lionel Messi]], [[FC Barcelona|Barcelona]] & [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]] (44 %) *2007. – {{Z|ARG}} [[Lionel Messi]], [[FC Barcelona|Barcelona]] (34 %) *2006. – {{Z|ARG}} [[Lionel Messi]], [[FC Barcelona|Barcelona]] (36 %) *2005. – {{Z|BRA}} [[Robinho]], [[Santos Futebol Clube|Santos]] (30 %) ===Sudac godine (nakon 2006. nije birano) === *2006. – {{Z|ARG}} [[Horacio Elizondo]] (39 %) *2005. – {{Z|ITA}} [[Pierluigi Collina]] (31 %) ===Svjetska momčad godine=== {| |- style="vertical-align: top;" *2025. – {{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain]] *2024. – {{Z|ŠPA}} [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska]] *2023. – {{Z|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] *2022. – {{Z|ARG}} [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]] *2021. – {{Z|ITA}} [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]] *2020. – {{Z|NJE}} [[Bayern München]] *2019. – {{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] *2018. – {{Z|FRA}} [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]] *2017. – {{Z|ŠPA}} [[Real Madrid]] *2016. – {{Z|ENG}} [[Leicester City F.C.|Leicester City]] *2015. – {{Z|ŠPA}} [[Barcelona FC|Barcelona]] *2014. – {{Z|NJE}} [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačka]] *2013. – {{Z|NJE}} [[Bayern München]] *2012. – {{Z|ŠPA}} [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska]] (47 %) *2011. – {{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] (44 %)<ref>{{Cite web |url = http://www.worldsoccer.com/features/world-soccer-awards-2011-the-results |title = Messi voted World Soccer Player of the Year – World Soccer News: |publisher = World Soccer |date = 15. prosinca 2011. |accessdate = 7. ožujka 2012. |archiveurl = https://web.archive.org/web/20141231002516/http://www.worldsoccer.com/features/world-soccer-awards-2011-the-results |archivedate = 31. prosinca 2014.}}</ref> *2010. – {{NogRep|ŠPA}} (63 %) *2009. – {{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] (75,9 %)<ref>{{Cite web |url=http://www.worldsoccer.com/news/Messi_voted_World_Soccer_Player_of_the_Year_news_292836.html |title=Messi voted World Soccer Player of the Year – World Soccer News: |publisher=World Soccer |date=10. prosinca 2009. |accessdate=11. prosinca 2009. |archive-date=29. lipnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110629145221/http://www.worldsoccer.com/news/Messi_voted_World_Soccer_Player_of_the_Year_news_292836.html |url-status=dead }}</ref> *2008. – {{NogRep|ŠPA}} (41 %)<ref>{{Cite web |url = http://www.worldsoccer.com/news/Cristiano_Ronaldo_wins_World_Soccer_award_news_273801.html |title = Cristiano Ronaldo wins World Soccer award |publisher = World Soccer |date = 11. prosinca 2008. |accessdate = 12. prosinca 2008 |archiveurl = https://web.archive.org/web/20081214001324/http://www.worldsoccer.com/news/Cristiano_Ronaldo_wins_World_Soccer_award_news_273801.html |archivedate = 14. prosinca 2008.}}</ref> *2007. – {{NogRep|IRK}} (22 %)<ref>{{Cite web |url=http://www.worldsoccer.com/Awards/awards2008.php |title=Kaka wins World Player of the Year award |publisher=World Soccer |accessdate=12. prosinca 2008. |archive-date=29. lipnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110629151744/http://www.worldsoccer.com/Awards/awards2008.php |url-status=dead }}</ref> *2006. – {{Z|ŠPA}} [[Barcelona FC|Barcelona]] (42 %) *2005. – {{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] (27 %) *2004. – {{NogRep|GRČ}} (25 %) *2003. – {{Z|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] (23 %) *2002. – {{NogRep|BRA}} (24 %) *2001. – {{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] (26 %) *2000. – {{NogRep|FRA}} (33 %) *1999. – {{Z|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] (61 %) *1998. – {{NogRep|FRA}} (35 %) *1997. – {{Z|NJE}} [[Borussia Dortmund]] (20 %) *1996. – {{NogRep|NIG}} (31 %) *1995. – {{Z|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] (50 %) *1994. – {{Z|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] (33 %) *1993. – {{Z|ITA}} [[Parma Calcio 1913|Parma]] (24 %) *1992. – {{NogRep|DAN}} (37 %) *1991. – {{NogRep|FRA}} (20 %) *1990. – {{NogRep|NJE}} (28 %) *1989. – {{Z|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] (51 %) *1988. – {{NogRep|NIZ}} (43 %) *1987. – {{Z|POR}} [[F.C. Porto|Porto]] (38 %) *1986. – {{NogRep|ARG}} (15 %) *1985. – {{Z|ENG}} [[Everton F.C.|Everton]] (42 %) *1984. – {{NogRep|FRA}} (45 %) *1983. – {{Z|NJE}} [[Hamburger SV|Hamburg]] (29 %) *1982. – {{NogRep|BRA}} (30 %) |} ==100 najvećih igrača 20. stoljeća== (''Objavljeno u prosincu 1999.'')<ref>[http://www.englandfootballonline.com/TeamHons/HonsWldSocPlyrsCent.html Igrači stoljeća World Soccera]</ref> {| class="wikitable" |- ! # !Igrač |- |1. |{{Z|BRA}} [[Pelé]] |- |2. |{{Z|ARG}} [[Diego Maradona]] |- |3. |{{Z|NIZ}} [[Johan Cruijff]] |- |4. |{{Z|NJE}} [[Franz Beckenbauer]] |- |5. |{{Z|FRA}} [[Michel Platini]] |- |6. |{{Z|ARG}}{{Z|ŠPA}} [[Alfredo di Stéfano]] |- |7. |{{Z|MAĐ}} [[Ferenc Puskás]] |- |8. |{{Z|SJI}} [[George Best]] |- |9. |{{Z|NIZ}} [[Marco van Basten]] |- |10. |{{Z|POR}} [[Eusébio]] |- |11. |{{Z|SSSR}} [[Lav Jašin]] |- |12. |{{Z|ENG}} [[Bobby Charlton]] |- |13. |{{Z|BRA}} [[Ronaldo]] |- |14. |{{Z|ENG}} [[Bobby Moore]] |- |15. |{{Z|NJE}} [[Gerd Müller]] |- |16. |{{Z|ITA}} [[Roberto Baggio]] |- |17. |{{Z|ENG}} [[Stanley Matthews]] |- |18. |{{Z|BRA}} [[Zico]] |- |19. |{{Z|ITA}} [[Franco Baresi]] |- |20. |{{Z|BRA}} [[Garrincha]] |- |21. |{{Z|ITA}} [[Paolo Maldini]] |- |22. |{{Z|ŠKO}} [[Kenny Dalglish]] |- |23. |{{Z|ARG}} [[Gabriel Batistuta]] |- |24. |{{Z|FRA}} [[Éric Cantona]] |- |25. |{{Z|RUM}} [[Gheorghe Hagi]] |- |26. |{{Z|BRA}} [[Romário]] |- |27. |{{Z|BRA}} [[Jairzinho]] |- |28. |{{Z|FRA}} [[Zinédine Zidane]] |- |29. |{{Z|NIZ}} [[Ruud Gullit]] |- |30. |{{Z|WAL}} [[John Charles]] |- |31. |{{Z|NJE}} [[Lothar Matthäus]] |- |32. |{{Z|ENG}} [[Gordon Banks]] |- |33. |{{Z|NJE}} [[Jürgen Klinsmann]] |- |34. |{{Z|NIZ}} [[Dennis Bergkamp]] |- |35. |{{Z|NJE}} [[Karl-Heinz Rummenigge]] |- |36. |{{Z|ENG}} [[Gary Lineker]] |- |37. |{{Z|ITA}} [[Giuseppe Meazza]] |- |38. |{{Z|BRA}} [[Rivelino]] |- |39. |{{Z|BRA}} [[Valdir Pereira|Didi]] |- |40. |{{Z|WAL}} [[Ian Rush]] |- |41. |{{Z|DAN}} [[Peter Schmeichel]] |- |42. |{{Z|ITA}} [[Paolo Rossi]] |- |43. |{{Z|LBR}} [[George Weah]] |- |44. |{{Z|ENG}} [[Michael Owen]] |- |45. |{{Z|FRA}} [[Just Fontaine]] |- |46. |{{Z|ENG}} [[Duncan Edwards]] |- |47. |{{Z|ITA}} [[Dino Zoff]] |- |48. |{{Z|BUG}} [[Hristo Stoičkov]] |- |49. |{{Z|ENG}} [[David Beckham]] |- |50. |{{Z|ENG}} [[Tom Finney]] |- |51. |{{Z|BRA}} [[Rivaldo]] |- |52. |{{Z|ARG}} [[Claudio Caniggia]] |- |53. |{{Z|BRA}} [[Tostão]] |- |54. |{{Z|NIZ}} [[Frank Rijkaard]] |- |55. |{{Z|PAR}} [[José Luis Chilavert]] |- |56. |{{Z|ENG}} [[Kevin Keegan]] |- |57. |{{Z|ENG}} [[Paul Gascoigne]] |- |58. |{{Z|KAM}} [[Roger Milla]] |- |59. |{{Z|DAN}} [[Michael Laudrup]] |- |60. |{{Z|UKR}} [[Andrij Ševčenko]] |- |61. |{{Z|FRA}} [[David Ginola]] |- |62. |{{Z|ENG}} [[Glenn Hoddle]] |- |63. |{{Z|BRA}} [[Sócrates]] |- |64. |{{Z|BRA}} [[Roberto Carlos]] |- |65. |{{Z|ENG}} [[Alan Shearer]] |- |66. |{{Z|ARG}} [[Daniel Passarella]] |- |67. |{{Z|HRV}} [[Davor Šuker]] |- |68. |{{Z|ENG}} [[Dixie Dean]] |- |69. |{{Z|MAĐ}} [[Sándor Kocsis]] |- |70. |{{Z|URU}} [[Juan Alberto Schiaffino]] |- |71. |{{Z|ITA}} [[Christian Vieri]] |- |72. |{{Z|ARG}} [[Mario Kempes]] |- |73. |{{Z|NIZ}} [[Johan Neeskens]] |- |74. |{{Z|ITA}} [[Luigi Riva]] |- |75. |{{Z|URU}} [[José Nasazzi]] |- |76. |{{Z|NJE}} [[Günter Netzer]] |- |77. |{{Z|ITA}} [[Alessandro Del Piero]] |- |78. |{{Z|KOL}} [[Carlos Valderrama]] |- |79. |{{Z|ŠPA}} [[Ricardo Zamora]] |- |80. |{{Z|URU}} [[Enzo Francescoli]] |- |81. |{{Z|NIZ}} [[Edgar Davids]] |- |82. |{{Z|ŠPA}} [[Francisco Gento]] |- |83. |{{Z|ŠKO}} [[Jim Baxter]] |- |84. |{{Z|BRA}} [[Falcão]] |- |85. |{{Z|WAL}} [[Ryan Giggs]] |- |86. |{{Z|NJE}} [[Sepp Maier]] |- |87. |{{Z|POLJ}} [[Zbigniew Boniek]] |- |88. |{{Z|SJI}} [[Pat Jennings]] |- |89. |{{Z|MAĐ}} [[György Sárosi]] |- |90. |{{Z|ITA}} [[Giacinto Facchetti]] |- |91. |{{Z|ŠKO}} [[Alan Hansen]] |- |92. |{{Z|FRA}} [[Raymond Kopa]] |- |93. |{{Z|ENG}} [[Bryan Robson]] |- |94. |{{Z|NJE}} [[Matthias Sammer]] |- |95. |{{Z|MAĐ}}{{Z|ŠPA}}[[Ladislao Kubala]] |- |96. |{{Z|WAL}} [[Neville Southall]] |- |97. |{{Z|BRA}} [[Gérson]] |- |98. |{{Z|POR}} [[Paulo Futre]] |- |99. |{{Z|DAN}} [[Preben Elkjær Larsen|Preben Elkjær]] |- |100. |{{Z|BRA}} [[Bebeto]] |} </TABLE> ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * [http://www.worldsoccer.com/ Službena stranica] [[Kategorija:Mjesečnici]] tixy3m2d7wnve945jwzu0lpiefcr3js 10 238476 7475649 7216242 2026-06-05T12:22:51Z Croxyz 205325 7475649 wikitext text/x-wiki {{Navigacija |style = width:100%; |naslov-style = background:gold; |naziv = Igrač godine World Soccera |naslov= [[World Soccer#Dobitnici nagrada|Igrač godine World Soccera]] |iznad-style = text-align:center; background-color:transparent; |iznad = 1982.&nbsp;[[Paolo Rossi|Rossi]] {{!}} 1983.&nbsp;[[Zico]] {{!}} 1984.&nbsp;[[Michel Platini|Platini]] {{!}} 1985.&nbsp;[[Michel Platini|Platini]] {{!}} 1986.&nbsp;[[Diego Maradona|Maradona]] {{!}} 1987.&nbsp;[[Ruud Gullit|Gullit]] {{!}} 1988.&nbsp;[[Marco van Basten|van&nbsp;Basten]] {{!}} 1989.&nbsp;[[Ruud Gullit|Gullit]] {{!}} 1990.&nbsp;[[Lothar Matthäus|Matthäus]] {{!}} 1991.&nbsp;[[Jean-Pierre Papin|Papin]] {{!}} 1992.&nbsp;[[Marco van Basten|van&nbsp;Basten]] {{!}} 1993.&nbsp;[[Roberto Baggio|Baggio]] {{!}} 1994.&nbsp;[[Paolo Maldini|Maldini]] {{!}} 1995.&nbsp;[[Gianluca Vialli|Vialli]] {{!}} 1996.&nbsp;[[Ronaldo Luís Nazário de Lima|Ronaldo]] {{!}} 1997.&nbsp;[[Ronaldo Luís Nazário de Lima|Ronaldo]] {{!}} 1998.&nbsp;[[Zinédine Zidane|Zidane]] {{!}} 1999.&nbsp;[[Rivaldo]] {{!}} 2000.&nbsp;[[Luís Figo|Figo]] {{!}} 2001.&nbsp;[[Michael Owen|Owen]] {{!}} 2002.&nbsp;[[Ronaldo Luís Nazário de Lima|Ronaldo]] {{!}} 2003.&nbsp;[[Pavel Nedvěd|Nedvěd]] {{!}} 2004.&nbsp;[[Ronaldinho]] {{!}} 2005.&nbsp;[[Ronaldinho]] {{!}} 2006.&nbsp;[[Fabio Cannavaro|Cannavaro]] {{!}} 2007.&nbsp;[[Kaká]] {{!}} 2008.&nbsp;[[Cristiano Ronaldo|C.&nbsp;Ronaldo]] {{!}} 2009.&nbsp;[[Lionel Messi|Messi]] {{!}} 2010.&nbsp;[[Xavi]] {{!}} 2011.&nbsp;[[Lionel Messi|Messi]] {{!}} 2012.&nbsp;[[Lionel Messi|Messi]] {{!}} 2013.&nbsp;[[Cristiano Ronaldo|C.&nbsp;Ronaldo]] {{!}} 2014.&nbsp;[[Cristiano Ronaldo|C.&nbsp;Ronaldo]] {{!}} 2015.&nbsp;[[Lionel Messi|Messi]] {{!}} 2016.&nbsp;[[Cristiano Ronaldo|C.&nbsp;Ronaldo]] {{!}} 2017.&nbsp;[[Cristiano Ronaldo|C.&nbsp;Ronaldo]] {{!}} 2018.&nbsp;[[Luka Modrić|Modrić]] {{!}} 2019.&nbsp;[[Lionel Messi|Messi]] {{!}} 2020.&nbsp;[[Robert Lewandowski|Lewandowski]] {{!}} 2021.&nbsp;[[Robert Lewandowski|Lewandowski]] {{!}} 2022.&nbsp;[[Lionel Messi|Messi]] {{!}} 2023.&nbsp;[[Erling Haaland|Haaland]] {{!}} 2024.&nbsp;[[Rodri]] {{!}} 2025.&nbsp;[[Ousmane Dembélé|Dembélé]] }}<noinclude> {{GLAVNIRASPORED:World Soccer}} [[Kategorija:Skupni predlošci dobitnika nogometnih nagrada]] </noinclude> thcnnjiuhbpve3kxt550wir23tt42vt 10 238570 7475641 7216231 2026-06-05T12:16:17Z Croxyz 205325 7475641 wikitext text/x-wiki {{Navigacija |style = width:100%; |naslov-style = background:gold; |naziv = Najbolji strijelci La Lige |naslov= [[Trofej Pichichi|Najbolji strijelci]] [[La Liga|La Lige]] |iznad-style = text-align:center; background-color:transparent; |iznad = 1929.:&nbsp;[[Paco Bienzobas|Bienzobas]] {{!}} 1930.:&nbsp;[[Guillermo Gorostiza|Gorostiza]] {{!}} 1931.:&nbsp;[[Agustín Sauto Arana|Bata]] {{!}} 1932.:&nbsp;[[Guillermo Gorostiza|Gorostiza]] {{!}} 1933.:&nbsp;[[Manuel Olivares|Olivares]] {{!}} 1934.:&nbsp;[[Isidro Lángara|Lángara]] {{!}} 1935.:&nbsp;[[Isidro Lángara|Lángara]] {{!}} 1936.:&nbsp;[[Isidro Lángara|Lángara]] {{!}} 1940.:&nbsp;[[Víctor Unamuno|Unamuno]] {{!}} 1941.:&nbsp;[[Pruden]] {{!}} 1942.:&nbsp;[[Edmundo Suárez|Suárez]] {{!}} 1943.:&nbsp;[[Mariano Martín|Martín]] {{!}} 1944.:&nbsp;[[Edmundo Suárez|Suárez]] {{!}} 1945.:&nbsp;[[Telmo Zarra|Zarra]] {{!}} 1946.:&nbsp;[[Telmo Zarra|Zarra]] {{!}} 1947.:&nbsp;[[Telmo Zarra|Zarra]] {{!}} 1948.:&nbsp;[[Pahiño]] {{!}} 1949.:&nbsp;[[César Rodríguez Álvarez|César]] {{!}} 1950.:&nbsp;[[Telmo Zarra|Zarra]] {{!}} 1951.:&nbsp;[[Telmo Zarra|Zarra]] {{!}} 1952.:&nbsp;[[Pahiño]] {{!}} 1953.:&nbsp;[[Telmo Zarra|Zarra]] {{!}} 1954.:&nbsp;[[Alfredo di Stéfano|di Stéfano]] {{!}} 1955.:&nbsp;[[Juan Arza|Arza]] {{!}} 1956.:&nbsp;[[Alfredo di Stéfano|di Stéfano]] {{!}} 1957.:&nbsp;[[Alfredo di Stéfano|di Stéfano]] {{!}} 1958.:&nbsp;[[Manuel Badenes|Badenes]]/[[Alfredo di Stéfano|di Stéfano]]/[[Ricardo de la Virgen|Ricardo]] {{!}} 1959.:&nbsp;[[Alfredo di Stéfano|di Stéfano]] {{!}} 1960.:&nbsp;[[Ferenc Puskás|Puskás]] {{!}} 1961.:&nbsp;[[Ferenc Puskás|Puskás]] {{!}} 1962.:&nbsp;[[Juan Seminario|Seminario]] {{!}} 1963.:&nbsp;[[Ferenc Puskás|Puskás]] {{!}} 1964.:&nbsp;[[Ferenc Puskás|Puskás]] {{!}} 1965.:&nbsp;[[Cayetano Ré|Ré]] {{!}} 1966.:&nbsp;[[Vavá (španjolski nogometaš)|Vavá]] {{!}} 1967.:&nbsp;[[Waldo Machado|Waldo]] {{!}} 1968.:&nbsp;[[Fidel Uriarte Macho|Uriarte]] {{!}} 1969.:&nbsp;[[Amancio Amaro|Amancio]]/[[José Eulogio Gárate|Gárate]] {{!}} 1970.:&nbsp;[[Amancio Amaro|Amancio]]/[[Luis Aragonés|Aragonés]]/[[José Eulogio Gárate|Gárate]] {{!}} 1971.:&nbsp;[[José Eulogio Gárate|Gárate]]/[[Carles Rexach|Rexach]] {{!}} 1972.:&nbsp;[[Enrique Porta|Porta]] {{!}} 1973.:&nbsp;[[Marianín]] {{!}} 1974.:&nbsp;[[Quini]] {{!}} 1975.:&nbsp;[[Carlos Ruiz Herrero|Carlos]] {{!}} 1976.:&nbsp;[[Quini]] {{!}} 1977.:&nbsp;[[Mario Kempes|Kempes]] {{!}} 1978.:&nbsp;[[Mario Kempes|Kempes]] {{!}} 1979.:&nbsp;[[Hans Krankl|Krankl]] {{!}} 1980.:&nbsp;[[Quini]] {{!}} 1981.:&nbsp;[[Quini]] {{!}} 1982.:&nbsp;[[Quini]] {{!}} 1983.:&nbsp;[[Hipólito Rincón|Rincón]] {{!}} 1984.:&nbsp;[[Jorge da Silva|da Silva]]/[[Juan Gómez González|Juanito]] {{!}} 1985.:&nbsp;[[Hugo Sánchez|Sánchez]] {{!}} 1986.:&nbsp;[[Hugo Sánchez|Sánchez]] {{!}} 1987.:&nbsp;[[Hugo Sánchez|Sánchez]] {{!}} 1988.:&nbsp;[[Hugo Sánchez|Sánchez]] {{!}} 1989.:&nbsp;[[Baltazar Maria de Morais Júnior|Baltazar]] {{!}} 1990.:&nbsp;[[Hugo Sánchez|Sánchez]] {{!}} 1991.:&nbsp;[[Emilio Butragueño|Butragueño]] {{!}} 1992.:&nbsp;[[Manolo (nogometaš)|Manolo]] {{!}} 1993.:&nbsp;[[Bebeto]] {{!}} 1994.:&nbsp;[[Romário]] {{!}} 1995.:&nbsp;[[Iván Zamorano|Zamorano]] {{!}} 1996.:&nbsp;[[Juan Antonio Pizzi|Pizzi]] {{!}} 1997.:&nbsp;[[Ronaldo Luís Nazário de Lima|Ronaldo]] {{!}} 1998.:&nbsp;[[Christian Vieri|Vieri]] {{!}} 1999.:&nbsp;[[Raúl González (nogometaš)|Raúl]] {{!}} 2000.:&nbsp;[[Salva Ballesta|Salva]] {{!}} 2001.:&nbsp;[[Raúl González (nogometaš)|Raúl]] {{!}} 2002.:&nbsp;[[Diego Tristán|Tristán]] {{!}} 2003.:&nbsp;[[Roy Makaay|Makaay]] {{!}} 2004.:&nbsp;[[Ronaldo Luís Nazário de Lima|Ronaldo]] {{!}} 2005.:&nbsp;[[Diego Forlán|Forlán]] {{!}} 2006.:&nbsp;[[Samuel Eto'o|Eto'o]] {{!}} 2007.:&nbsp;[[Ruud van Nistelrooij|van Nistelrooij]] {{!}} 2008.:&nbsp;[[Dani Güiza|Güiza]] {{!}} 2009.:&nbsp;[[Diego Forlán|Forlán]] {{!}} 2010.:&nbsp;[[Lionel Messi|Messi]] {{!}} 2011.:&nbsp;[[Cristiano Ronaldo|C. Ronaldo]] {{!}} 2012.:&nbsp;[[Lionel Messi|Messi]] {{!}} 2013.:&nbsp;[[Lionel Messi|Messi]] {{!}} 2014.:&nbsp;[[Cristiano Ronaldo|C. Ronaldo]] {{!}} 2015.:&nbsp;[[Cristiano Ronaldo|C. Ronaldo]] {{!}} 2016.:&nbsp;[[Luis Suárez|Suárez]] {{!}} 2017.:&nbsp;[[Lionel Messi|Messi]] {{!}} 2018.:&nbsp;[[Lionel Messi|Messi]] {{!}} 2019.:&nbsp;[[Lionel Messi|Messi]] {{!}} 2020.:&nbsp;[[Lionel Messi|Messi]] {{!}} 2021.:&nbsp;[[Lionel Messi|Messi]] {{!}} 2022.:&nbsp;[[Karim Benzema|Benzema]] {{!}} 2023.:&nbsp;[[Robert Lewandowski|Lewandowski]] {{!}} 2024.:&nbsp;[[Artem Dovbik|Dovbik]] {{!}} 2025.:&nbsp;[[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{!}} 2026.:&nbsp;[[Kylian Mbappé|Mbappé]] }}<noinclude> [[Kategorija:Skupni predlošci dobitnika nogometnih nagrada]] </noinclude> em0q9mxiq7nz0t5omw0heeni4w13h3v 0 238978 7475889 6817428 2026-06-05T21:08:21Z Divna Jaksic 974 7475889 wikitext text/x-wiki [[Slika:Landing beach on the opening day of the invasion of Sicily.jpg|minijatura|desno|300px|[[Saveznička invazija na Siciliju]] 1943.]]'''Desant''' je oblik ofenzivne [[vojna operacija|vojne operacije]] pri kojim se vojne jedinice prebacuju na područje koje je pod kontrolom neprijatelja ili se ubacuju u neprijateljsku pozadinu. Desant može biti izveden pomorskim, riječnim, zračnim ili kombiniranim prijevoznim sredstvima. Prema namjeni može biti strategijski, operacijski, diverzijski i taktički.<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/17460/ Proleksis enciklopedija] (pristupljeno 27.6.2013.)</ref> Postoji više vrsta desanta, npr. [[zračni desant]] pri čemu se koriste [[helikopter]]i ili [[podobranstvo|padobranske jedinice]], [[pomorski desant]] upotrebom posebnih tipova brodova (npr. desantni čamci). Najpoznatiji i najveći desant u povijesti je [[operacija Neptun]], dio [[Operacija Overlord|operacije Overlorda]], poznata i kao [[Dan D]]. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/2362009/desant.asp Članak] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130302031440/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/2362009/desant.asp |date=2. ožujka 2013. }} u časopisu [[Hrvatski vojnik]] == Povezani članci == * [[invazija]] * [[USS Iwo Jima (LPH-2)]], primjer desantne platforme {{mrva-vojska}} [[Kategorija:Vojska]] m1o8ldagxu6usjobau8gkgl86a20san 0 241581 7475693 6932812 2026-06-05T13:17:00Z Tulkas Astaldo 38717 -od strane 7475693 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Krivodol |vrsta = naselje |slika = |opis slike = |županija = {{Z+X|SDŽ}} |općina = [[Trilj]] |najbliži grad = |površina = 10,9 |visina = 450 |z. širina = 43.642 |z. dužina = 16.819 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 1 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 21240 Trilj |pozivni broj = +385 (0)21 |autooznaka = ST |web = |bilješke = }} ''' Krivodol''' je naselje (selo) koje se nalazi 10 kilometara sjeverno od [[grad]]a [[Trilj]] i sastavni je dio župe [[Grab (Trilj)|Grab]]. == Zemljopisni položaj == Naselje Krivodol se nalazi na istočnom rubu [[Sinjsko polje|Sinjskog polja]] prislonjeno na padinu [[planina|planine]] [[Kamešnica|Kamešnice]]. == Stanovništvo == {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Krivodol |p1857=164 |p1869=0 |p1880=210 |p1890=201 |p1900=215 |p1910=368 |p1921=0 |p1931=295 |p1948=226 |p1953=226 |p1961=221 |p1971=147 |p1981=31 |p1991=11 |p2001=6 |p2011=2 |p2021=1 |napomena=U 1869. i 1921. podaci su sadržani u naselju Grab. Do 1931. iskazivano kao dio naselja. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Povijest == Naselje Krivodol je poznato po tome što je u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] bilo svjedok pokolja stanovnika<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://kiosk.bloger.hr/post/sjecanje-na-1500-zrtava-ss-divizije-8216princ-eugen8217-krivodol-2009/1325007.aspx |title=Članak o pokolju |archive-url=https://web.archive.org/web/20091118035735/http://kiosk.bloger.hr/post/sjecanje-na-1500-zrtava-ss-divizije-8216princ-eugen8217-krivodol-2009/1325007.aspx |archive-date=18. studenoga 2009. |access-date=20. studenoga 2009.}}</ref> koji j epočinila [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija "Prinz Eugen"]] koja je pobila oko 1500 mještana obližnjih naselja većinom djece, staraca i žena 28. i 29. ožujka 1944. godine. U naselju je podignuto spomen obilježje s imenima poginulih u znak sjećenja na taj tragični događaj. == Izvori == {{izvori}} {{Trilj}} {{mrva-naselje hr}} [[Kategorija:Naselja u sastavu Grada Trilja]] rhkl3sm2u03nrqy1gov6bqbxgv4fvhg 0 243698 7475905 6746753 2026-06-05T21:22:40Z Divna Jaksic 974 7475905 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vojna postrojba |naziv = Kraljevska jugoslavenska ratna mornarica |slika = |opis slike= |osnovana datum=[[1918.]] |ukinuta datum=[[1941.]] |period= |država= [[Kraljevina Jugoslavija]] |odanost= |grana= |vrsta= |uloga= |specijalizacija= |veličina=41 bojnih brodova<br/>19 plovila<br/>150 hidroaviona (1941) |zapovjedna struktura= |vojarna oznaka= |sjedište=Beograd |nadimak= |zaštitnik= |geslo= |boje= |marš= |maskota= |obljetnica= |oprema= |oprema oznaka= |bitke= [[Travanjski rat]] |bitke oznaka= |odlikovanja= |raspuštena= |zapovjednik1= |zapovjednik oznaka= |trenutačni zapovjednik= |trenutačni zapovjednik oznaka= |zapovjednik2= |zapovjednik2 oznaka= |ceremonijalni zapovjednik= |ceremonijalni zapovjednik oznaka= |istaknuti zapovjednici= |simbol raspoznavanja=[[Datoteka:Naval ensign of the Kingdom of Yugoslavia.svg|150px]] |simbol raspoznavanja oznaka=Krmena zastava (1922. – 1941.) |simbol raspoznavanja 2=[[File:Naval Ensign of Yugoslavia 1920.svg|150px]] |simbol raspoznavanja 2 oznaka=Krmena zastava (1918. – 1922.) |simbol raspoznavanja 3= |simbol raspoznavanja 3 oznaka= |simbol raspoznavanja 4= |simbol raspoznavanja 4 oznaka= |zrakoplov lovac= |zrakoplov bombarder= |zrakoplov ostali= |zrakoplov borbeni= |zrakoplov helikopter= |zrakoplov presretač= |zrakoplov izviđački= |zrakoplov patrolni= |zrakoplov školski= |zrakoplov transportni= }} '''Kraljevska jugoslavenska ratna mornarica''' bila je grana oružanih snaga [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]. U sklopu mornarice, djelovala je i riječna flotila (sa sjedištem u [[Novi Sad|Novom Sadu]]) te mornaričko [[zrakoplovstvo]].<ref>{{Citiranje časopisa|last=Ikica|first=Mladen|date=lipanj 1952.|title=Ratna mornarica bivše Jugoslavije u ratu 1941. godine|journal=Mornarički glasnik}}</ref> == Povijest == [[Raspad Austro-Ugarske|Raspadom Austro-Ugarske]] po okončanju [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] krajem listopada 1918., novoproglašena [[Država SHS]] je preuzela cjelokupnu austrougarsku ratnu mornaricu. No, Italija i druge sile [[Antanta|Antante]] ubrzo su zaposjele ratne luke i preuzele brodovlje razdijelivši ga među sobom kao ratnu odštetu ili ratni plijen. Država SHS ujedinila se s Kraljevinom Srbijom u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu SHS]] u prosincu 1918. te se zapovjedništvo jugoslavenske mornarice iz Zagreba seli u Beograd, u okrilje novoosnovanog Ministarstva vojske i mornarice. Gubitkom Istre, Rijeke, Zadra i otoka [[Rapalski ugovor|u korist Italije]] 1921., glavne luke mornarice postaju Šibenik, Split, Gruž i Kotor. Mnogi bivši austrougarski mornarički časnici su bili prekobrojni ili su bili otežano primani u novu ratnu mornaricu. Kako su stožer i vrh oružanih snaga Jugoslavije u prvim godinama činili uglavnom [[Kraljevina Srbija|srbski]] časnici bez puno razumijevanja ili zanimanja za mornaricu, proračun i skrb države su bili nedostatni. Mornarica je isprva posjedovala samo zastarjele stare austro-ugarske brodove te su polako opremani i nabavljani novi brodovi i podmornice, uglavnom u inozemstvu. 1923. ustrojena je vojna pomorska akademija u [[Gruž]]u te škola za dočasnike u [[Šibenik]]u. Ustrojeno je i mornaričko zrakoplovstvo. Kako bi se zainteresiralo širu jugoslavensku javnost za mornaricu i pomorstvo, osnovano je i društvo ''[[Jadranska straža (udruga)|Jadranska straža]]'', koje se bavilo promidžbenom i izdavačkom djelatnošću. Sudjelovalo je i u nabavi školskog broda, jedrenjaka ''[[Jadran (brod)|Jadran]]''. 1926. jugoslavenska mornarica nabavila je prvi značajniji brod, bivšu njemačku krstaricu SMS ''Niobe'', preimenovanu u ''Dalmacija''. Sljedeće godine, u Britaniji su naručena i nabavljena dva torpedna čamca klase ''Uskok'', kao i prve podmornice ''Hrabri'' i ''Nebojša''. 1928. – 1929. u Francuskoj su naručene i stavljene u službu dvije podmornice klase ''Osvetnik''. U svibnju i lipnju 1929. eskadron mornarice sastavljen od krstarice ''Dalmacija'', broda ''Hvar'' i dvije podmornice klase ''Hrabri'' posjetio je [[Malta|Maltu]], [[Krf]] i Bizerte. Uskoro su naručeni i izgrađeni razarači ''[[TA-43|Beograd]]'', ''[[Lubiana|Ljubljana]]'' i ''[[Zagreb (razarač)|Zagreb]]''. U nesreći tijekom uplovljavanja kroz [[Šibenik|šibenski]] [[kanal sv. Ante]] u siječnju 1940. oštećen je i potom potonuo novi razarač ''[[Lubiana|Ljubljana]]''. Kasnije je izvađen i popravljen. ===Travanjski rat 1941.=== {{Glavni|Travanjski rat}} Prilikom [[Travanjski rat|invazije na Jugoslaviju]] 1941. mornarica je simbolično djelovala protiv nastupajućih Talijana koji su nadirali sa sjevera, iz Albanije (koju su prethodno okupirali) te sa zapada prema svojoj enklavi Zadru. Talijansko i [[Luftwaffe|njemačko zrakoplovstvo]] i mornarički [[hidroavion]]i napali su i bombardirali baze u Šibeniku, [[Divulje|Divuljama]], Boki.<ref>{{Citiranje weba|title=Kod otoka Žirja pronađena olupina Junkersa Ju 87 „Stuke“ iz II. svjetskog rata|url=https://vojnapovijest.vecernji.hr/vojna-povijest/u-moru-kod-otoka-zirja-pronadena-olupina-obrusavajuceg-bombardera-junkersa-ju-87-stuke-iz-drugoga-svjetskog-rata-963200|access-date=2022-11-01|website=vojnapovijest.vecernji.hr|language=hr}}</ref> U sklopu jugoslavenske pripreme za napad na Zadar (tada dio Italije), [[9. travnja]] flotila predvođena razaračem ''[[TA-43|Beograd]]'' okupila se u Šibeniku kako bi napadom preduhitrila i onemogućila uspostavu talijanskog mostobrana prema Zadru, no talijansko zrakoplovstvo ih je pogocima natjeralo na povlačenje. Talijanske snage su zarobile gotovo čitavu jugoslavensku flotu. Prigodom bezuvjetne kapitulacije Jugoslavije 17. travnja, članovi posade razarača ''[[Zagreb (razarač)|Zagreb]]'' u Boki kotorskoj, časnici [[Sergej Mašera]] i [[Milan Spasić]], odlučili su potopiti razarač kako ne bi pao u talijanske ruke i zajedno s njime otići na dno. Hrvatska posada [[TA48|torpiljarke]] u [[Šibenik]]u po napadu na Jugoslaviju se pobunila i istaknula hrvatsku zastavu.<ref>{{Citiranje knjige|last=Begić|first=Miron Krešimir|url=https://www.worldcat.org/oclc/456580156|title=HOS 1941.-1945. : Hrvatske oružane snage u borbi za obranu Nezavisne države Hrvatske, slobode i obstanka hrvatskog naroda|date=1998|publisher=Laus|isbn=953-190-091-4|location=Split|pages=15|oclc=456580156}}</ref> Dio brodova iz Boke prije dolaska Talijana uspio je otploviti prema Grčkoj kako bi se pridružio [[saveznici]]ma i nastavio borbu protiv [[Sile Osovine|Sila osovine]] na Mediteranu. == Naslijeđe == Nakon rata, nova [[Jugoslavenska ratna mornarica]] vukla je korijene od [[NOVJ#Partizanska mornarica|partizanske mornarice]] koju su osnovali [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|hrvatski partizani]] u [[Makarsko primorje|Makarskom primorju]] u rujnu 1942. Sukladno tome, kraljevska jugoslavenska mornarica ostavila je vrlo malo utjecaja i tradicija na sljednike na istočnoj obali Jadrana. Jedini preživjeli brod KJRM je jedrenjak ''Jadran'', danas u sastavu [[Ratna mornarica Crne Gore|Mornarice Crne Gore]]. Predmet je spora oko vlasništva i razdiobe zajedničke imovine nakon raspada Jugoslavije između Hrvatske i Crne Gore. == Zapovjednici == * [[Dragutin Prica]] 31.10.1918. – 30.11.1918. (povjerenik za mornaricu [[Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba|Narodnog vijeća]] u Zagrebu) *[[Metod Koch|Ciril Metod Koch]] 1.12.1918. – 1.9.1920. * [[Viktor Wickerhauser]] 2.9.1920. – 17.10.1923. * [[Dragutin Prica]] 22.10.1923. – 18.10.1929. * [[Viktor Wickerhauser]] 18.10.1929. – 7.4.1932. * Nikola Stanković 7.4.1932. – 6.3.1934. * [[Marijan Polić]] 7.3.1934. – 17.4.1940 * Julijan Luterotti 18.4.1940. – 3.4.1941. * Emil Domainko 3.4.1941. – 17.4.1941. == Vidi još == *[[Brodovlje Kraljevske jugoslavenske ratne mornarice]] == Literatura == *Rahten, Andrej (2010), [https://books.google.com/books?id=YMszz8h8MlwC&printsec=frontcover&hl=hr#v=onepage&q&f=false ''Tvorci slovenske pomorske identitete''], Založba ZRC === Dodatna literatura === * {{Citiranje časopisa|last=Vego|first=Milan|title=The Yugoslav Navy 1918-41|url=https://archive.org/details/milan-vego-the-yugoslav-navy-1918.-1941/mode/2up|journal=Warship international|language=en|via=archive.org}} * {{Citiranje časopisa|last=Poggiali|first=Vito|date=veljača 1994.|title=La reale marina Iugoslavia nel 1940|url=http://www.pietrocristini.com/stormi94_feb_RM-jugo_1941.htm|journal=Storia Militare|language=it}} == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://www.youtube.com/watch?v=uiVYhvWVCHQ Porinuće razarača ''Dubrovnik''] u Glasgowu, 1931. British Pathé. YouTube. [[Kategorija:Kraljevska jugoslavenska ratna mornarica| ]] iyc5cuj7rzasw0ithoa9jb5g7ab92rx 4 254140 7475680 7472049 2026-06-05T13:02:14Z Ahmad Sawas Najjar 362119 7475680 wikitext text/x-wiki {{Molimo NE uklanjajte ovaj redak teksta. Hvala}} <!-- *** Dobro došli u polje za uređivanje! *** *** Nemojte uklanjati ovaj dio! *** *** Uređujte ispod ove linije *** ■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■-->Romsko običajno pravo <nowiki>'''Romsko običajno pravo'''</nowiki> označava skup tradicionalnih, pretežno nepisanih i unutar [[Romi|romskih]] zajednica priznatih pravila, normi i postupaka kojima se uređuju međuljudski odnosi, obiteljske i bračne veze, pitanja časti, odgovornosti, pomirenja, sankcioniranja i rješavanja sporova. Ono se u pravnoj i društvenoj znanosti promatra kao oblik običajnopravnog poretka koji je povijesno nastajao iz dugotrajne društvene prakse, usmene predaje i autoriteta zajednice.<ref>Romsko običajno pravo: Romske pravne tradicije i kulture = Romani Customary Law: Romani Legal Traditions and Cultures = Romano adetesko nijami: romane niamale tradicie thaj kulture: Zagreb, 22. – 24. ožujka 2025 / Grubišić, Maja; Čolig, Matej (ur.). Zagreb: Savez Roma u Republici Hrvatskoj "Kali Sara", 2025</ref> Romsko običajno pravo nije kodificirano u jedinstvenom pravnom tekstu niti je jednako u svim romskim skupinama. Njegov sadržaj ovisi o povijesnom iskustvu, lokalnom kontekstu, romskoj skupini, obiteljskim strukturama i stupnju očuvanosti tradicijskih oblika života. Zbog toga se o njemu ne govori kao o jedinstvenom i nepromjenjivom sustavu, nego kao o skupu srodnih normativnih praksi koje imaju zajedničke elemente, ali i značajne unutarnje razlike. 6ffrclf4myhpmhrql89b8l1noj48cbr 7475691 7475680 2026-06-05T13:14:53Z Ahmad Sawas Najjar 362119 a 7475691 wikitext text/x-wiki {{Molimo NE uklanjajte ovaj redak teksta. Hvala}} <!-- *** Dobro došli u polje za uređivanje! *** *** Nemojte uklanjati ovaj dio! *** *** Uređujte ispod ove linije *** = ■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■-->Romsko običajno pravo = <nowiki>'''Romsko običajno pravo'''</nowiki> označava skup tradicionalnih, pretežno nepisanih i unutar [[Romi|romskih]] zajednica priznatih pravila, normi i postupaka kojima se uređuju međuljudski odnosi, obiteljske i bračne veze, pitanja časti, odgovornosti, pomirenja, sankcioniranja i rješavanja sporova. Ono se u pravnoj i društvenoj znanosti promatra kao oblik običajnopravnog poretka koji je povijesno nastajao iz dugotrajne društvene prakse, usmene predaje i autoriteta zajednice.<ref>Romsko običajno pravo: Romske pravne tradicije i kulture = Romani Customary Law: Romani Legal Traditions and Cultures = Romano adetesko nijami: romane niamale tradicie thaj kulture: Zagreb, 22. – 24. ožujka 2025 / Grubišić, Maja; Čolig, Matej (ur.). Zagreb: Savez Roma u Republici Hrvatskoj "Kali Sara", 2025</ref> Romsko običajno pravo nije kodificirano u jedinstvenom pravnom tekstu niti je jednako u svim romskim skupinama. Njegov sadržaj ovisi o povijesnom iskustvu, lokalnom kontekstu, romskoj skupini, obiteljskim strukturama i stupnju očuvanosti tradicijskih oblika života. Zbog toga se o njemu ne govori kao o jedinstvenom i nepromjenjivom sustavu, nego kao o skupu srodnih normativnih praksi koje imaju zajedničke elemente, ali i značajne unutarnje razlike.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Nafstad|first=Ida|date=2015-12-09|title=Gypsy law – the non-state normative orders of Roma: scholarly debates and the Scandinavian knowledge chasm|url=https://doi.org/10.1080/07329113.2015.1090282|journal=The Journal of Legal Pluralism and Unofficial Law|volume=48|issue=1|pages=92–109|doi=10.1080/07329113.2015.1090282|issn=0732-9113}}</ref> === Razlika između romskih običaja i romskog običajnog prava === aj00nezguukq91khqe9yv711wr5kv97 7475720 7475691 2026-06-05T13:46:29Z Ahmad Sawas Najjar 362119 pisanje artikla 7475720 wikitext text/x-wiki {{Molimo NE uklanjajte ovaj redak teksta. Hvala}} <!-- *** Dobro došli u polje za uređivanje! *** *** Nemojte uklanjati ovaj dio! *** *** Uređujte ispod ove linije *** = ■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■-->Romsko običajno pravo = <nowiki>'''Romsko običajno pravo'''</nowiki> označava skup tradicionalnih, pretežno nepisanih i unutar [[Romi|romskih]] zajednica priznatih pravila, normi i postupaka kojima se uređuju međuljudski odnosi, obiteljske i bračne veze, pitanja časti, odgovornosti, pomirenja, sankcioniranja i rješavanja sporova. Ono se u pravnoj i društvenoj znanosti promatra kao oblik običajnopravnog poretka koji je povijesno nastajao iz dugotrajne društvene prakse, usmene predaje i autoriteta zajednice.<ref>Romsko običajno pravo: Romske pravne tradicije i kulture = Romani Customary Law: Romani Legal Traditions and Cultures = Romano adetesko nijami: romane niamale tradicie thaj kulture: Zagreb, 22. – 24. ožujka 2025 / Grubišić, Maja; Čolig, Matej (ur.). Zagreb: Savez Roma u Republici Hrvatskoj "Kali Sara", 2025</ref> Romsko običajno pravo nije kodificirano u jedinstvenom pravnom tekstu niti je jednako u svim romskim skupinama. Njegov sadržaj ovisi o povijesnom iskustvu, lokalnom kontekstu, romskoj skupini, obiteljskim strukturama i stupnju očuvanosti tradicijskih oblika života. Zbog toga se o njemu ne govori kao o jedinstvenom i nepromjenjivom sustavu, nego kao o skupu srodnih normativnih praksi koje imaju zajedničke elemente, ali i značajne unutarnje razlike.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Nafstad|first=Ida|date=2015-12-09|title=Gypsy law – the non-state normative orders of Roma: scholarly debates and the Scandinavian knowledge chasm|url=https://doi.org/10.1080/07329113.2015.1090282|journal=The Journal of Legal Pluralism and Unofficial Law|volume=48|issue=1|pages=92–109|doi=10.1080/07329113.2015.1090282|issn=0732-9113}}</ref> === Razlika između romskih običaja i romskog običajnog prava === U širem smislu, običaj je društveno prihvaćen i ponavljan način ponašanja koji unutar zajednice ima kulturno, simboličko ili obredno značenje. Običajno pravo nastaje onda kada određeni običaj, zbog dugotrajnog ponavljanja i uvjerenja zajednice o njegovoj obvezatnosti, poprimi normativni karakter. Drugim riječima, nije svaki običaj ujedno i običajno pravo. Običaj prerasta u običajno pravo tek kada ga zajednica prepoznaje kao obvezujuće pravilo koje se primjenjuje pri uređivanju društvenih odnosa, rješavanju sporova ili određivanju dopuštenoga i nedopuštenoga ponašanja.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Postema|first=Gerald J.|date=2012|title=Custom, Normative Practice, and the Law|url=https://doi.org/10.2139/ssrn.2294081|journal=SSRN Electronic Journal|doi=10.2139/ssrn.2294081|issn=1556-5068}}</ref> U tom smislu, romsko običajno pravo ne obuhvaća sve romske običaje, rituale i kulturne prakse, nego samo one norme koje unutar zajednice imaju obvezujuću snagu. Takve se norme mogu odnositi na obitelj, čast, odgovornost, mirenje, naknadu štete, ugled, položaj starijih osoba, autoritet zajednice i načine odlučivanja u sukobima. Zbog toga je za razumijevanje romskog običajnog prava važno razlikovati kulturnu praksu od običajnopravne norme: prva izražava tradiciju i identitet, dok druga uređuje odnose i proizvodi društveno priznate posljedice. === Instituti romskog običajnog prava === ==== Kris ==== <nowiki>'''Kris''', '''krisi''' ili '''romani kris'''</nowiki> jedan je od najpoznatijih instituta romskog običajnog prava. Najčešće se opisuje kao oblik unutarnjeg rješavanja sporova unutar pojedinih romskih zajednica. Riječ je o običajnopravnom mehanizmu odlučivanja, posredovanja i mirenja, čija svrha nije samo utvrđivanje krivnje, nego i obnova narušenih odnosa, sprječavanje daljnjeg sukoba te ponovno uspostavljanje društvene ravnoteže unutar zajednice. U krisu sudjeluju ugledni i iskusni članovi zajednice, najčešće stariji muškarci, čiji autoritet proizlazi iz dobi, iskustva, ugleda, poznavanja običajnopravnih pravila i sposobnosti prosuđivanja. Oni saslušavaju strane u sporu, uzimaju u obzir iskaze svjedoka, okolnosti slučaja, raniju praksu i interese zajednice te nastoje donijeti odluku ili postići nagodbu koja će biti prihvaćena kao pravedna i obvezujuća. Kris nije državni sud i njegove odluke ne počivaju na državnoj prisili. Njegova učinkovitost temelji se na priznanju zajednice, moralnom autoritetu osoba koje odlučuju, društvenom pritisku, ugledu, sramu i spremnosti strana u sporu da prihvate doneseno rješenje. Zbog toga se kris u suvremenim istraživanjima promatra kao oblik običajnopravnog i društveno prihvaćenog rješavanja sporova, a ne kao institucija pozitivnog državnog prava. Naziv <nowiki>''kris'' odnosno ''krisi'' etimološki se povezuje s grčkom riječi ''krisis'' grč. ''κρίση'', koja označava odluku, prosudbu, mišljenje ili razlučivanje. Ta riječ potječe od starogrčkog glagola ''krino'' grč. ''κρίνω''</nowiki>, u značenju suditi, prosuđivati, razdvajati, odlučivati ili donositi odluku u sporu. Već sam naziv stoga upućuje na funkciju krisa kao instituta odlučivanja i rješavanja prijepora. Među Bajašima u Međimurju u literaturi je zabilježeno da se institucija romskog krisa naziva <nowiki>''l’eze dă băiaș''</nowiki>, što se može prevesti kao „bajaški zakoni” ili „zakoni Bajaša. U terenskim zapisima iz Međimurske županije za isti se institut na hrvatskom jeziku bilježi i naziv „mirovno vijeće'''”.''' U širem smislu, kris ima restaurativnu funkciju. Njegov cilj nije isključivo kažnjavanje počinitelja, nego postizanje pomirenja, naknade, isprike ili drugog oblika zadovoljštine kojim se nastoji obnoviti narušeni sklad u zajednici. Sankcije mogu uključivati moralnu osudu, novčanu naknadu, obvezu isprike, privremenu izolaciju ili druge oblike društvene odgovornosti, ovisno o težini povrede i običajnopravnoj praksi pojedine zajednice. ==== Divano ==== Uz kris, u pojedinim romskim zajednicama spominje se i divano, odnosno neformalni oblik razgovora, savjetovanja i posredovanja u sporu. Divano može prethoditi formalnijem postupku krisa ili služiti kao prostor u kojem se nastoji smiriti sukob, uspostaviti komunikacija između suprotstavljenih strana i pronaći prihvatljivo rješenje bez javnog zaoštravanja prijepora. Za razliku od krisa, divano nema nužno oblik formalnog običajnopravnog postupka. U njemu ugledni članovi zajednice, starješine ili predstavnici pojedinih rodova i obitelji pokušavaju posredovati među stranama i predložiti rješenje spora. Same strane ne moraju uvijek neposredno sudjelovati u razgovoru, niti su formalno obvezane prihvatiti iznesene prijedloge. Ipak, preporuke uglednih članova zajednice mogu imati znatnu društvenu težinu. Strane u sporu često ih prihvaćaju zbog pritiska zajednice, nastojanja da očuvaju ugled i izbjegnu daljnju eskalaciju sukoba. Otvoreno odbijanje takvih preporuka može dovesti do gubitka poštovanja i ugleda unutar zajednice. ==== Čast, ugled, sram i srodnička odgovornost ==== Čast, ugled i sram, u romskom jeziku često označeni pojmom ladž, imaju važnu normativnu funkciju u mnogim romskim zajednicama. Kršenje običajnopravnih pravila ne shvaća se samo kao individualni prijestup, nego kao čin koji može utjecati na ugled obitelji, roda ili šire zajednice. Zbog toga društvena osuda, gubitak ugleda, sramoćenje ili privremena izolacija mogu djelovati kao snažni mehanizmi sankcioniranja. Obitelj pritom ima važnu ulogu u očuvanju i prenošenju običajnopravnih normi, osobito kroz odgovornost članova obitelji, poštovanje starijih, brigu o nemoćnima i održavanje unutarnje solidarnosti. U mnogim romskim zajednicama odgovornost se ne razumije isključivo individualno, nego i kroz pripadnost obitelji, rodu ili široj srodničkoj mreži, pa očuvanje časti i ugleda ima i osobnu i kolektivnu dimenziju. ==== Brak i zaručništvo ==== Brak i zaručništvo pripadaju među važnije institute romskog običajnog prava. U tom području običajnopravne norme mogu uređivati prosidbu, pristanak, odnose između obitelji, položaj mladenaca, pitanje bračne časti, posljedice prekida zajednice i načine rješavanja bračnih sporova. Takve norme nisu jedinstvene u svim romskim zajednicama, nego se razlikuju ovisno o romskoj skupini, lokalnoj tradiciji, kulturnim obrascima šireg okruženja i vjerskoj pripadnosti zajednice. Ipak, ono što povezuje različite zajednice jest postojanje običajnopravnog okvira kojim se uređuju odnosi između budućih supružnika, njihovih obitelji i šire zajednice. U pojedinim muslimanskim romskim skupinama, primjerice među Gurbetima islamske vjeroispovijesti, običajnopravni obrasci vezani uz prosidbu i sklapanje braka mogu pokazivati sličnosti s tradicijskim obrascima prisutnima među muslimanskim narodima šireg balkanskog i orijentalnog prostora, uključujući elemente koji podsjećaju na islamski bračni institut mahr, odnosno dogovoreni bračni dar koji može imati neposredni i odgođeni dio. U drugim zajednicama, primjerice među pojedinim Bajašima, mogu se susresti drukčiji modeli prema kojima mladoženjina obitelj daje novac ili dar obitelji mlade, pri čemu se taj iznos u praksi može koristiti za organizaciju svadbe, opremanje doma ili kao početna materijalna potpora mladom paru. U pojedinim romskim zajednicama bračna se zajednica može smatrati društveno važećom i prije ili neovisno o njezinu formalnom upisu pred državnim matičarom, vjerskom zajednicom ili drugom službenom institucijom. U takvim slučajevima zajednica par može tretirati kao potpuno bračno povezan, pa se povreda bračne vjernosti ili napuštanje zajednice može smatrati teškim običajnopravnim prijestupom. Takvi prijestupi mogu dovesti do sazivanja krisa ili drugog oblika unutarnjeg vijećanja radi smirivanja sukoba, utvrđivanja odgovornosti, naknade štete i obnove narušenih odnosa. === Odnos prema pozitivnom pravu i ljudskim pravima === Odnos romskog običajnog prava i pozitivnog pravnog poretka države složen je i višeslojan. S jedne strane, romsko običajno pravo djeluje kao unutarnji normativni sustav zajednice, oblikovan kroz tradiciju, usmenu predaju, autoritet starijih i društveno prihvaćene mehanizme rješavanja sporova. Ono može imati važnu ulogu u očuvanju identiteta, uređivanju obiteljskih i društvenih odnosa, mirenju sukobljenih strana i održavanju unutarnje kohezije zajednice. S druge strane, ono ne može imati prednost pred pozitivnim pravom države niti se može koristiti kao opravdanje za postupanja koja su protivna zakonima, ustavnom poretku ili međunarodnim standardima ljudskih prava. Kompleksnost tog odnosa proizlazi iz činjenice da običajno pravo može biti društveno obvezujuće unutar zajednice, iako istodobno nema status službenog državnog prava. Drugim riječima, određena praksa može biti priznata, poštovana i smatrana obvezujućom među članovima zajednice, ali to ne znači da automatski proizvodi iste pravne učinke pred državnim institucijama. Država pritom mora štititi zakonitost, ravnopravnost, dostojanstvo osobe, prava žena, prava djece i druga temeljna prava, dok istodobno u određenim okolnostima može uzeti u obzir kulturne i običajne prakse manjinskih zajednica, osobito kada bi njihovo potpuno zanemarivanje dovelo do nejednakog ili diskriminatornog postupanja. Primjer takve složenosti vidljiv je u predmetu Muñoz Díaz protiv Španjolske pred Europskim sudom za ljudska prava. Sud je razmatrao slučaj žene romskog podrijetla kojoj je odbijeno pravo na obiteljsku mirovinu jer njezin brak, sklopljen prema romskim običajima, nije bio upisan u španjolski građanski registar. Sud nije utvrdio da romski običajni brak automatski zamjenjuje građanski brak niti da običajno pravo ima prednost pred državnim pravom. Međutim, uzeo je u obzir posebne okolnosti slučaja, uključujući činjenicu da je država tu obitelj u drugim aspektima ranije priznavala kao obiteljsku zajednicu, te je utvrdio povredu zabrane diskriminacije u vezi sa zaštitom imovine. Taj predmet pokazuje da se odnos običajnog i pozitivnog prava ne može svesti na jednostavnu suprotnost između tradicije i zakona. Običajno pravo ne može opravdati nezakonito postupanje, ali pravni sustav u pojedinim slučajevima može i treba razmotriti stvarni društveni kontekst, kulturnu praksu i legitimna očekivanja pripadnika manjinske zajednice. Upravo zato se romsko običajno pravo u suvremenom pravnom okviru može proučavati kao dio kulturne, sociološke, etnološke, antropološke i pravne baštine, uz jasno ograničenje da njegova primjena mora biti usklađena s temeljnim pravima i važećim pravnim poretkom države. === Suvremene inicijative u Hrvatskoj === ==== Prva konferencija i Zagrebačka rezolucija 2025. ==== Suvremene inicijative za istraživanje, vrednovanje i institucionalno prepoznavanje romskog običajnog prava u Hrvatskoj snažnije su artikulirane 2025. godine održavanjem Međunarodne znanstveno-stručne konferencije „Romsko (običajno) pravo: romske pravne tradicije i kulture”. Završna sjednica konferencije održana je 24. ožujka 2025. u Hrvatskom saboru, s ciljem predstavljanja ključnih aspekata romskog običajnog prava i poticanja šire rasprave o njegovu značenju za pravni položaj, identitet i kulturnu baštinu Roma. Konferenciju su organizirali saborski zastupnik Veljko Kajtazi, kao predsjednik Organizacijskog odbora sastavljenog od predstavnika 13 europskih zemalja, Savez Roma u Republici Hrvatskoj „KALI SARA”, Hrvatski sabor i Savjet za nacionalne manjine Vlade Republike Hrvatske. Program konferencije bio je podijeljen na dva tematska dijela: „Romsko običajno pravo” i „Romi u susretu s pravnim institucijama”. U prvom dijelu razmatrani su pojam, obilježja i značenje romskog običajnog prava, njegova uloga u očuvanju romskog identiteta, pitanje nasljeđivanja, pristupa pravdi i usporednih manjinskopravnih iskustava. U drugom dijelu pozornost je bila usmjerena na odnos Roma i pravnih institucija, uključujući povijesni odnos vlasti prema Romima na hrvatskim područjima, pitanje državljanstva i zavičajnosti, položaj Roma u pravu i praksi Republike Hrvatske te rizike trgovanja ljudima iz perspektive romske populacije. Jedan od najvažnijih ishoda konferencije bilo je donošenje Zagrebačke rezolucije, dokumenta usmjerenog na poboljšanje pravnog položaja pripadnika romske zajednice i jačanje stručnog, znanstvenog i institucionalnog pristupa romskom običajnom pravu. Rezoluciju su potpisali romski predstavnici iz 13 europskih država: Hrvatske, Austrije, Bosne i Hercegovine, Belgije, Francuske, Italije, Kosova, Latvije, Njemačke, Sjeverne Makedonije, Slovenije, Srbije i Španjolske. U deset točaka pozvane su državne, akademske i znanstvene institucije na istraživanje i očuvanje romskog običajnog prava, njegovo uključivanje u visokoškolsko obrazovanje, veću zastupljenost Roma i Romkinja u pravnim strukama te razvoj mehanizama zaštite ljudskih prava pripadnika romske zajednice. Konferencija je time označila početnu fazu suvremene hrvatske inicijative za sustavno proučavanje romskog običajnog prava. Njezina važnost nije bila samo u akademskoj raspravi, nego i u povezivanju romskih predstavnika, pravnih stručnjaka, znanstvenih institucija i državnih tijela oko pitanja koje je do tada bilo slabo zastupljeno u javnom i stručnom prostoru. U kasnijim fazama upravo je Zagrebačka rezolucija postala jedno od polazišta za inicijativu da se 24. ožujka obilježava kao Svjetski dan romskog običajnog prava i da se romsko običajno pravo zaštiti kao nematerijalna kulturna baština. Hrvatski sabor je 15. srpnja 2025. donio zaključak kojim podupire inicijativu saborskog zastupnika Veljka Kajtazija i Saveza Roma u Republici Hrvatskoj „KALI SARA” da se 24. ožujka obilježava i prihvati kao Svjetski dan romskog običajnog prava te da se podupre zaštita romskog običajnog prava kao nematerijalne kulturne baštine. ==== Razdoblje između dviju konferencija ==== Nakon održavanja prve Međunarodne znanstveno-stručne konferencije „Romsko (običajno) pravo: romske pravne tradicije i kulture” 2025. godine, inicijativa za istraživanje i institucionalno vrednovanje romskog običajnog prava nastavila se razvijati kroz širenje akademske i stručne suradnje. U razdoblju između prve i druge konferencije potpisani su sporazumi o suradnji s pravnim fakultetima i visokoškolskim ustanovama u Hrvatskoj i regiji, uključujući Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Pravni fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, pravne fakultete u Zenici i Tuzli te Američki univerzitet u Europi, FON, u Skoplju. Time je inicijativa dobila širi znanstveni i institucionalni okvir te se počela razvijati kao međuregionalno područje pravnog, povijesnog, sociološkog i kulturnog istraživanja. Važan korak u istom razdoblju bio je sastanak predstavnika Saveza Roma u Republici Hrvatskoj „KALI SARA” i saborskog zastupnika Veljka Kajtazija s predstavnicima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, održan 12. veljače 2026. godine. Na sastanku su sudjelovali ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, predstavnici nadležnih službi za etnografsku i nematerijalnu kulturnu baštinu te UNESCO. Razgovaralo se o mogućnosti sustavne zaštite romskog običajnog prava kao nematerijalne kulturne baštine te o koracima potrebnima za njegovo istraživanje, dokumentiranje i institucionalno vrednovanje. === Druga međunarodna znanstveno-stručna konferencija 2026. === Druga međunarodna znanstveno-stručna konferencija „Romsko običajno pravo” održana je u Zagrebu od 24. do 26. ožujka 2026. godine. Organizirali su je saborski zastupnik Veljko Kajtazi, Savez Roma u Republici Hrvatskoj „KALI SARA” i Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Konferencija je predstavljala nastavak inicijative započete prethodne godine te je bila usmjerena na daljnje znanstveno, stručno i institucionalno vrednovanje romskog običajnog prava. Svečano otvorenje održano je 24. ožujka 2026. u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu, na dan koji se u okviru inicijative obilježava kao Svjetski dan romskog običajnog prava. Uvodnim govorima nazočnima su se obratili predstavnici organizatora, akademskih institucija i partnerskih ustanova, među njima predsjednica Saveza Roma u Republici Hrvatskoj „KALI SARA” Suzana Krčmar, saborski zastupnik Veljko Kajtazi, dekan Pravnog fakulteta u Osijeku Tunjica Petrašević, dekan Pravnog fakulteta u Zenici Enis Omerović te prodekan Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Mario Krešić. U svečanom dijelu programa dodijeljene su plakete predstavnicima partnerskih institucija. Središnji radni dio konferencije održan je 25. ožujka 2026. na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Posebnu važnost tom dijelu skupa dala je činjenica da je Pravni fakultet u Zagrebu bio suorganizator konferencije te da je skup održan u godini obilježavanja 250 godina djelovanja te ustanove. Program je bio podijeljen u dva tematska bloka. Prvi blok bio je posvećen institucijama romskog običajnog prava, temeljnim pojmovima, normativnim modelima i usporednim pravnim perspektivama. U njemu su, među ostalima, sudjelovali Mato Arlović, Joško Pavković, Vera Klopčič, Dževad Drino, Davor Muhvić i Gordana Herold. Drugi tematski blok bio je usmjeren na tradiciju, povijest, kulturu i jezik. U tom su dijelu obrađene teme vezane uz položaj Roma u međunarodnom pravu, Samudaripen, arhivska istraživanja o Žarku Jovanoviću, Zeničku rezoluciju o zaštiti Roma, kao i pitanja prava žena i rodne dimenzije manjinske politike. Među izlagačima su bili Enis Omerović, Lejla Mašić, Mevludin Dizdarević, Antonija Petričušić i Andreja Fileš-Ružić. U sklopu konferencijskog programa sudionici su posjetili Romski memorijalni centar Uštica, gdje su odali počast žrtvama Samudaripena, te Park 5. studenoga u Zagrebu. Tijekom večernjeg dijela programa potpisan je Sporazum o suradnji između Pravnog fakulteta u Mariboru i Saveza Roma u Republici Hrvatskoj „KALI SARA”, čime je dodatno proširena akademska i institucionalna mreža povezana s istraživanjem romskog običajnog prava. Završni dan konferencije, 26. ožujka 2026., bio je posvećen predstavljanju i usuglašavanju zaključaka. Zaključke konferencije podržali su sudionici skupa iz petnaest europskih zemalja. U njima je naglašena potreba daljnjeg sustavnog, znanstveno utemeljenog i metodološki odgovornog istraživanja romskog običajnog prava, uz poštovanje suvremenih standarda ljudskih prava, ravnopravnosti žena i muškaraca, zaštite djece i osobnog dostojanstva. Također je istaknuto da se romsko običajno pravo ne promatra kao paralelni pravni sustav izvan ustavnog poretka Republike Hrvatske, nego kao dio pravne, kulturne i identitetske baštine koji zahtijeva stručno dokumentiranje, znanstvenu obradu i institucionalno vrednovanje. Druga konferencija učvrstila je prijelaz inicijative iz početne faze javne i političke potpore prema širem znanstvenom i institucionalnom okviru. Među njezinim važnijim ishodima bili su jačanje suradnje s pravnim fakultetima u Hrvatskoj i regiji, uključivanje međunarodnih stručnjaka, usuglašavanje zaključaka te dodatno otvaranje procesa dokumentiranja romskog običajnog prava kao mogućeg elementa nematerijalne kulturne baštine Republike Hrvatske. fzz0t6y9rzi5kn6nkasa7oaqst9vukh 0 255613 7475882 7049676 2026-06-05T20:46:17Z Argo Navis 852 − 3 kategorije; + 6 kategorije uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7475882 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Bathynomus giganteus.jpg|thumb|240px|right|Divovski izopod ''[[Bathynomus giganteus]]'']] U [[zoologija|zoologiji]], '''dubokomorski gigantizam''' je tendencija kod raznih vrsta [[rakovi|rakova]], [[beskralježnjaci|beskralježnjaka]] i drugih životinja koje žive na velikim dubinama da dosižu veću veličinu od svojih srodnika koji žive u plićim vodama. Dobri primjeri ovog fenomena su [[divovska lignja]] (duga do 12 m), rak ''[[Macrocheira kaempferi]]'' i slični. Nije poznato da li ovo potječe od prilagodbe rijetkoj hrani (ako nema hrane, odlaže se [[spolna zrelost]], pa stoga životinja raste duže vremena i kasnije postaje odrasla jedinka), ili zbog većeg [[pritisak|pritiska]], ili, pak, zbog nekih drugih razloga. U seriji ''[[The Blue Planet]]'' (Plava planeta) pretpostavljeno je da veće jedinke bolje uspjevaju na velikim dubinama zbog prednosti u reguliranju tjelesne temperature i zbog manje potrebe za aktivnošću. Jedan primjer za koji znanstvenici smatraju da imaju objašnjenje je ''[[Riftia pachyptila]]'', crv iz koljena [[kolutićavci|kolutićavaca]], dug 2 metra. Ova stvorenja žive na [[hidrotermalni otvori|hidrotermalnim otvorima]] koji im osiguravaju ogromne količine energije. == Vidjeti također == * [[Megafauna]] * [[Otočni gigantizam]] * [[Otočna patuljastost]] [[Kategorija:Veličina životinja]] [[Kategorija:Biogeografija]] [[Kategorija:Biološka pravila]] [[Kategorija:Morski organizmi]] [[Kategorija:Biološki koncepti]] [[Kategorija:Evolucijska biologija]] t2d6m7y6r1n7ws72chcz3dbeigk0lrw 7475883 7475882 2026-06-05T20:46:44Z Argo Navis 852 /* Vidjeti također */ 7475883 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Bathynomus giganteus.jpg|thumb|240px|right|Divovski izopod ''[[Bathynomus giganteus]]'']] U [[zoologija|zoologiji]], '''dubokomorski gigantizam''' je tendencija kod raznih vrsta [[rakovi|rakova]], [[beskralježnjaci|beskralježnjaka]] i drugih životinja koje žive na velikim dubinama da dosižu veću veličinu od svojih srodnika koji žive u plićim vodama. Dobri primjeri ovog fenomena su [[divovska lignja]] (duga do 12 m), rak ''[[Macrocheira kaempferi]]'' i slični. Nije poznato da li ovo potječe od prilagodbe rijetkoj hrani (ako nema hrane, odlaže se [[spolna zrelost]], pa stoga životinja raste duže vremena i kasnije postaje odrasla jedinka), ili zbog većeg [[pritisak|pritiska]], ili, pak, zbog nekih drugih razloga. U seriji ''[[The Blue Planet]]'' (Plava planeta) pretpostavljeno je da veće jedinke bolje uspjevaju na velikim dubinama zbog prednosti u reguliranju tjelesne temperature i zbog manje potrebe za aktivnošću. Jedan primjer za koji znanstvenici smatraju da imaju objašnjenje je ''[[Riftia pachyptila]]'', crv iz koljena [[kolutićavci|kolutićavaca]], dug 2 metra. Ova stvorenja žive na [[hidrotermalni otvori|hidrotermalnim otvorima]] koji im osiguravaju ogromne količine energije. == Povezani članci == * [[Megafauna]] * [[Otočni gigantizam]] * [[Otočna patuljastost]] [[Kategorija:Veličina životinja]] [[Kategorija:Biogeografija]] [[Kategorija:Biološka pravila]] [[Kategorija:Morski organizmi]] [[Kategorija:Biološki koncepti]] [[Kategorija:Evolucijska biologija]] t86s5z7a1046swjnndayz1f4hgxwk3r 0 256499 7475698 7326084 2026-06-05T13:21:56Z Tulkas Astaldo 38717 -od strane 7475698 wikitext text/x-wiki {{Okvir bivše zemlje svijeta |ime= Federation of Arab Emirates of the South |hr_ime=Federacija Južnoarabijskih Emirata |izvorno_ime=اتحاد إمارات الجنوب العربي |zastava=Flag of the Federation of Arab Emirates of the South.svg |zastava_i = |grb_i = |grb=Coat of arms of the Federation of Arab Emirates of the South.svg |genitiv= |kontinent = Azija |regija = Arapski poluotok |država = |era = |status = protektorat |status_tekst = |carstvo = Britansko Carstvo |vlada_tip = |godina_start = 1959. |godina_kraj = 1962. |događaj_start = |datum_start = [[11. ožujka]] [[1959.]] |datum_kraj = [[4. travnja]] [[1962.]] |p1 = Protektorat Aden |flag_p1 = |s1 = Federacija Južne Arabije |flag_s1 = Flag_of_the_Federation_of_South_Arabia.svg |mapa = Federation of South Arabia in its region.svg | |jezik = [[arapski]] |vjera = |valuta = | }} '''Federacija Južnoarabijskih Emirata'''<ref name="HE-Jemen">[https://enciklopedija.hr/clanak/29012 Jemen] Hrvatska enciklopedija; LZMK (pristupljeno 13. rujna 2018.)</ref> ([[Arapski jezik|arapski]]: اتحاد إمارات الجنوب العربي) bila je [[Britansko Carstvo|Britanska]] politička tvorevina ([[protektorat]]) koja je naslijedila dotadašnju tvorevinu [[Protektorat Aden]] na jugu [[Arapski poluotok|Arapskog poluotoka]]. Tu formalno neovisnu državu osnovalo je prvih 6 država članica [[11. veljače]] [[1959.]] njoj se kasnije pridružilo još devet država do njezinog kraja [[4. travnja]] [[1962.]] kad se ta tvorevina pretvorila u [[Federacija Južne Arabije|Federaciju Južne Arabije]], kojoj se pridružila [[Kolonija Aden]] [[13. siječnja]] [[1963.]] iz nje je kasnije nastao [[Južni Jemen]]. Danas je teritorij tog bivšeg protektorata dio države [[Jemen]]. ==Povijest== ===Početci === ==Države osnivači== * [[Sultanat Audali]] * [[Emirat Bejhan]] * [[Emirat Dala]] * [[Sultanat Fadli]] * [[Sultanat Donja Jafa]] * [[Šeikat Gornji Aulaki]] ==Države koje su se kasnije priključile== * [[Šeikat Alavi]] * [[Šeikat Akrabi]] * [[Šeikat Datina]] * [[Sultanat Haushabi]] * [[Sultanat Lahidž]] * [[Sultanat Donji Aulaki]] * [[Šeikat Muflihi]] * [[Šeikat Shaib]] * [[Vahidski Sultanat Balhaf]] ==Pogledajte i ovo== [[Protektorat Aden]] ==Bibliografija== * Paul Dresch: ''A History of Modern Yemen''.Cambridge, UK: Cambridge University Press, 2000. {{eng oznaka}} * R.J. Gavin: ''Aden Under British Rule: 1839-1967''. London: C. Hurst & Company, 1975. {{eng oznaka}} * Tom Little: ''South Arabia: Arena of Conflict''. London: Pall Mall Press, 1968. {{eng oznaka}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Jemen pod britanskom vlašću]] [[Kategorija:Bivše države u jemenskoj povijesti]] e7hkdw70poa9xgmyzp93stvuxyc2pj9 0 257220 7476086 6731849 2026-06-06T11:43:02Z Croxyz 205325 7476086 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Hrvatski skolski muzej Antun Cuvaj 300109.jpg|150px|mini|desno|Bista Antuna Cuvaja u Hrvatskom školskom muzeju]] '''Antun pl. Cuvaj Carevdarski''' ([[Bjelovar]], [[4. lipnja]] [[1854.]] – [[Zagreb]], [[6. travnja]] [[1927.]])<ref>{{Citiranje weba |url=https://billiongraves.com/grave/Antun-Cuvaj-Od-Carevdara/35265119 |title=Antun Cuvaj Od Carevdara 4 June 1854 - 6 April 1927 in BillionGraves GPS Headstones |website=billiongraves.com |publisher=BillionGraves |access-date=2023-09-27 |quote=sa nadgrobnog spomenika: *4.VI.1854. †6.IV.1927.}}</ref> bio je [[Hrvatska|hrvatski]] pedagog, osnivač [[Hrvatski školski muzej|Hrvatskog školskog muzeja]]. Rodio se u Bjelovaru 1854. godine. Njegov otac Juraj Cuvaj bio je gradonačelnik Bjelovara, a brat [[Slavko Cuvaj]] hrvatski ban. Završio je učiteljsku školu. Bio je učitelj u bjelovarskoj realki iz koje je nastala bjelovarska gimnazija. Bio je i ravnatelj građanske škole u [[Sisak|Sisku]]. U školi je osnovao školsku radionicu za likovno oblikovanje, izradu nastavnih pomagala, igračaka i za popravke. Radovi učenika dobili su priznanja u [[Njemačka|njemačkom]] gradu [[Görlitz]]u, Karlinu (nekada samostalni grad, od [[1922.]] dio [[Prag]]a) i u [[Budimpešta|Budimpešti]] priznanje cara [[Franjo Josip I.|Franje Josipa I.]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.hrskolski-muzej.hr/hrv/predmet.asp?p=876 |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20070610095133/http://www.hrskolski-muzej.hr/hrv/predmet.asp?p=876 |archive-date=10. lipnja 2007. |access-date=18. ožujka 2010.}}</ref> Napisao je knjigu "Građa za povijest školstva kraljevina Hrvatske i Slavonije od najstarijih vremena do danas". Prvo izdanje knjige izašlo je u pet svezaka, a drugo u jedanaest svezaka. Osnovao je [[Hrvatski školski muzej]] u [[Zagreb]]u [[1901.]] godine. s ciljem prikupljanja, proučavanja i izlaganja građe iz prošlosti i sadašnjosti hrvatskoga školstva i [[pedagogija|pedagogije]]. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://digitalna.nsk.hr/?pr=l&mrx%5B-%5D%5B656865%5D=a Digitalizirana djela], [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu]] * [http://www.hrskolski-muzej.hr/hrv/predmet.asp?p=164 Fotografija Antuna Cuvaja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080803234123/http://www.hrskolski-muzej.hr/hrv/predmet.asp?p=164 |date=3. kolovoza 2008. }} {{GLAVNIRASPORED:Cuvaj, Antun}} [[Kategorija:Hrvatski pedagozi]] [[Kategorija:Životopisi, Bjelovar]] phi4weqydrgr70jtoonb6ocek2hpvuq 0 258793 7475898 6401265 2026-06-05T21:17:53Z Divna Jaksic 974 7475898 wikitext text/x-wiki {{Junak stripa| |slika lika=[[Datoteka:Mister Jinx.JPG]] |ime strip junaka=Mister Jinx |pravo ime= |ime u stripu=Mister Jinx |izdavač=[[Sergio Bonelli Editore]] |nacrtao=Giovanni Freghieri<br>Roberto De Angelis |scenarist=Alfredo Castelli<br>Antonio Serra |prvi broj ime i godina=Il signore del Tempeste [[1986.]] |izlazi ne izlazi=Izlazi |nad sposobnosti i tajna oružja= |uzrečica= |saveznici prijatelji=Irwing Bentley<br>Lorelei<br>Kaplan<br>Krissy Longfellow<br>Ezra Connery<br>[[Selena (tehnodroid)|Raven/Selena]] |neprijatelji=[[Martin Mystère]]<br>[[Java (neandertalac)|Java]]<br>[[Diana Lombard]]<br>[[Inspektor Travis]] |}} '''Mister Jinx''' je [[izmišljeni lik]] koji se pojavljuje u talijanskim [[strip]]ovima [[Martin Mystère]] i [[Nathan Never]]. On je genijalni, ali dijabolični znanstvenik koji je pronašao tajnu [[besmrtnost]]i. == Biografija == Nepoznato je koje je Jinxovo pravo ime. Rođen je negdje u prvoj polovici [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. U mladosti je koristio pseudonim Smith. Bio je [[Iluzionizam|iluzionist]] prije nego što je postao pomoćnik profesora Irwinga Bentleya. Kada je Bentley otkrio serum koji je ubrzavao biološke ritmove ljudskog tijela, Jinx je shvatio golemi novčani potencijal tog izuma. No Bentley je odlučio svoj pronalazak donirati [[Američka akademija znanosti|američkoj akademiji znanosti]], nakon čega mu je Jinx naglo injekcijom ubrizgao prekomjernu dozu seruma, te je Bentley [[Spontano ljudsko izgaranje|izgorio sam od sebe]]. ===Vrijeme Nula=== Sada jedini vlasnik seruma, Jinx je [[1985.]] stvorio tvrtku Vrijeme Nula (Zero Time Inc.), te počeo bogatašima nuditi "mjesec dana odmora izvan vremena". Zapravo bi im ubrizgavao serum te im ubrzavao biološke ritmove 30 puta, ali bi oni vrijeme provodili u ograđenom prostoru gdje je stvorena i iluzija 30 puta bržeg protjecanja vremena, te bi tako za njih prošlo 30 "normalnih dana" dok bi za sav ostali svijet zapravo prošao samo jedan dan. Naravno, Jinx je za tretman u Vremenu Nula naplaćivao basnoslovne svote. No loša strana Jinxova seruma je bila prekomjerna doza, koja bi u pacijenata izazivala samoizgaranje. Ponekad bi i neki od Jinxovih klijenata sa slabijim imunološkim sustavom umirali od samozapaljenja. Jedan takav slučaj privukao je pažnju Martina Mysterea, te je Jinx, znajući da on stalno kasni s obavljanjem poslova, ponudio Martinu "trideset dana izvan vremena", nadajući se da će Martin postati njegov stalni klijent. No Martin je, u dogovoru s [[Inspektor Travis|inspektorom Travisom]], pošao s Jinxom u Vrijeme Nula, gdje mu je ovaj objasnio sustav čitavog pogona. No Jinx je otkrio da Martin radi za policiju, i pokušao ga ubiti prekomjernom dozom seruma. No Martin je prilikom uboda slomio iglu injekcije, te je u njega ušla samo malena doza, ali dovoljna da mu da 30 puta veću brzinu od normalne. Martin je pobjegao Jinxovim ljudima autom, te je u potjeri Jinxov [[automobil]] izletio s ceste, te bio uništen u eksploziji i požaru. Policija je pronašla Vrijeme Nula i zatvorila ga. ===Operacija Dorian Gray=== No Jinx nije poginuo. Tijekom pada auta s ceste ispao je van i završio u obližnjem grmlju, sa slomljenom rukom. Pobjegao je u svoje skrovište u podzemlju [[Brooklyn]]a, pripremljeno baš za slučaj da nešto pođe ukrivo s Vremenom Nula. U iščekivanju osvete Martinu, Jinx se posvetio novom projektu, prebacivanju ljudskih umova iz starih tijela u novo, mlado tijelo. Tijekom postojanja Vremena Nula, Jinx je od znanstvenika koji su ondje gostovali krao podatke o njihovim znanstvenim projektima. Tako je saznao da je profesor Samuel Eulemberg pronašao način kako napraviti računalo na žive bjelančevine, u koje je bilo moguće "presnimiti" čitav ljudski um, odnosno sva sjećanja, misli i životna iskustva bilo koje osobe. Taj postupak je nazvao "Operacija Dorian Gray". [[1987.]] Eulemberg je dovršio svoj pronalazak, i isprobao ga na sebi, presnimivši svoj um u tijelo mladog Johna D. Sterlinga. Pri tom postupku, novi um briše stari, domaći. Nakon toga, "novi" Eulemberg otrovao je svoje staro tijelo, ubivši ga. Potom je Eulemberg/Sterling dobio posao predavača na [[MIT]]-u. Pokušao je kontaktirati Martina, u želji da mu objasni svoj izum, ali ga je Jinx ubio. Jinx je nakon toga uz pomoć svoje ljubavnice Lorelei oteo Martina, pripremivši mu paklenu osvetu. Kopirao je Martinov um u svoje računalo i jednu kopiju prelio u jednog pijanog beskućnika, Alfiea Doolittlea, koji se slučajno našao u blizini Jinxova skrovišta. Kopija Martinova uma je tako izbrisala Doolittleov, preuzevši kontrolu nad tijelom. Ali sada taj novi Martin/Doolittle uopće nije shvaćao što mu se dogodilo, jer se našao u starom, bolesnom tijelu koje nije bilo njegovo. Pokušao je zatražiti pomoć od svog prijatelja, inspektora Travisa, kojega je ipak uspio uvjeriti da je on Martin. U to su povjerovali i [[Java (neandertalac)|Java]] i [[Diana Lombard|Diana]], Martinova zaručnika, ali Martin nije želio da ga ona gleda u tijelu alkoholičra te je pobjegao od njih. Pokušao je pronaći mjesto gdje se probudio u svom novom tijelu, ali uhvatila ga je apstinencijska kriza, te je ne gledajući izašao na cestu, gdje ga je udario kamion, ubivši ga. Java, Travis i Diana su s užasom morali gledati njegovu smrt. U međuvremenu, Jinx je namjeravao Martinovo još uvijek svijesno tijelo u svom skrovištu iskoristiti za udomljavanje uma ostarjelog bogataša Rockforda, upravitelja tvrtke Rockford Enterprises, po cijeni od milijun [[dolar]]a. Rockford je pristao, te je pod anestezijom njegov um presnimljen u Jinxovo računalo. Jinx se upravo spremao snimiti kopiju Rockfordova uma u Martinovo tijelo kada se začuo alarm. Travis i njegovi ljudi su pronašli Jinxovo skrovište, potpuno ga okruživši. Ne vidjevši nigdje izlaz, Jinx je ubio Lorelei, te presnimio svoj um u Rockfordovo tijelo, te je zatim Jinx/Rockford ubio svoje staro tijelo, namjestivši da to izgleda kao samoubojstvo. Martin je spašen, i vratio se u normalan život, a Jinx je nastavio živjeti u Rockfordovom tijelu, preuzevši njegovu tvrtku. Jinxovo računalo preuzela je [[policija]] [[New York City, New York|grada New Yorka]] i ostalo je u njihovoj nadležnosti sve do [[1996.]] kada ga je preuzela američka tajna agencija [[Drugdje]], i spremila ga u svoje skladište, zajedno s drugim brojnim pronalascima "ispred svog vremena". ===Budućnost=== Presnimavajući svoj um iz tijela u tijelo, Jinx je poživio daleko u [[budućnost]], preživjevši čak i veliku ekološku katastrofu uzrokovanu projektom Inner Space 2024. godine, koja je zauvijek izmijenila lice planeta. Otprilike 200 godina nakon Jinxova sukoba s Martinom, Jinx je vodio tvrtku koja je za velike novčane iznose starim bogatašima presnimavala umove u mlađa tijela. No Jinx se dosjetio i kako biti na više mjesta istodobno. Napravio je nekoliko kopija svog uma, koje je presnimio u razna tijela, podjednako muška i ženska, te je slao svoje "duplikate" na razne zadatke vezane za svoj posao. Jedan od Jinxovih muških duplikata bio je Kaplan, a jedna od ženskih bila je Krissy Longfellow. Nakon svakog obavljenog zadatka, Jinx bi presnimavao iskustva svojih duplikata i unosio ih u svoj um. 2094. godine (po futurističkom kalendaru), u računalima Jinxove tvrtke došlo je do preopterećernja, jer je nekakv golemi program ušao u njih. Tek tri godine poslije Jinx je uspio sakupiti dijelove tog programa i otkriti o čemu se točno radi. Ispostavilo se da je to um [[Selena (tehnodroid)|Ravena]], [[Tehnodroidi|tehnodroida]] iz daleke budućnosti. {{GLAVNIRASPORED:Jinx}} [[Kategorija:Likovi iz stripa Martin Mystère]] [[Kategorija:Likovi iz stripa Nathan Never]] hvigp8me3n20l13fesn43wozivpadf1 0 265126 7475629 7445702 2026-06-05T12:06:58Z Croxyz 205325 7475629 wikitext text/x-wiki {{nogometni transfer}} {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Nicolás Otamendi | slika = [[Datoteka:Nicolás Otamendi 2015 (cropped).jpg|250px]] | opis slike = Otamendi u dresu [[Valencia C.F.|Valencije]] u [[2015.]] godini. | puno ime = Nicolás Hernán Otamendi | datum rođenja = [[12. veljače]] [[1988.]] | mjesto rođenja = [[Buenos Aires]] | država = {{Z+X|ARG}} | visina = 183 cm | trenutačni klub = [[S.L. Benfica|Benfica]] | broj u klubu = 30 | pozicija = [[Branič (nogomet)|Branič]] | ugovor = | mlade godine = [[1995.]] – [[2007.]] | juniorski klubovi = [[Club Atlético Vélez Sarsfield|Vélez Sarsfield]] | godina = [[2007.]] – [[2010.]]<br />[[2010.]] – [[2014.]] <br /> [[2014.]] – [[2015.]] <br /> [[2014.]] <br /> [[2015.]] – [[2020.]] <br> [[2020.]] – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[Club Atlético Vélez Sarsfield|Vélez Sarsfield]]<br />[[F.C. Porto|Porto]]<br /> [[Valencia C.F.|Valencia]] <br />{{nowrap|→ [[Clube Atlético Mineiro|Atlético Mineiro]] (posudba)}}<br />[[Manchester City F.C.|Manchester City]] <br> [[S.L. Benfica|Benfica]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}40 {{0}}{{0}}{{0}}(1)<br />{{0}}{{0}}77 {{0}}{{0}}{{0}}(7) <br /> {{0}}{{0}}35 {{0}}{{0}}{{0}}(6) <br /> {{0}}{{0}}{{0}}5 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> {{0}}136 {{0}}{{0}}{{0}}(8) <br> {{0}}{{0}}67 {{0}}{{0}}{{0}}(1) | godine u reprezentaciji = [[2009.]] – ''danas'' | reprezentacija = {{NogRep|ARG}} | nastupi u reprezentaciji(golovi)= {{0}}{{0}}98 {{0}}{{0}}{{0}}(4) | godine treniranja = | klubovi = | ažurirano = 9. prosinca 2022. }} '''Nicolás Hernán Otamendi''' ([[Buenos Aires]], [[12. veljače]] [[1988.]]) je [[Argentina|argentinski]] [[nogomet]]aš koji trenutačno igra za portugalski nogometni klub [[S.L. Benfica|Benficu]] i [[Argentinska nogometna reprezentacija|argentinsku nogometnu reprezentaciju]]. {{commons}} {{Mrva-biog-nogomet}} {{Sastav Argentina 2010 SP}} {{Sastav Argentina 2018 SP}} {{Sastav Argentina 2022 SP}} {{Sastav Argentina 2026 SP}} {{GLAVNIRASPORED:Otamendi, Nicolás}} [[Kategorija:Argentinski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Atlético Mineira]] [[Kategorija:Nogometaši S.L. Benfice]] [[Kategorija:Nogometaši Manchester Cityja]] [[Kategorija:Nogometaši F.C. Porta]] [[Kategorija:Nogometaši Valencije C.F.]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] [[Kategorija:Životopisi, Buenos Aires]] o4xmaqs4xqn25oc44tcegis1y88jr3g 0 267228 7475749 7184592 2026-06-05T14:51:01Z Croxyz 205325 /* Izvori */ 7475749 wikitext text/x-wiki {{Nogometna reprezentacija | ime = Urugvaj | | grb = Uns.png | <br> | nadimak = Los Charrúas<br>La Celeste (Nebesko plavi)<br>La Garra Charrúa | savez = [[Urugvajski nogometni savez]] | izbornik = [[Marcelo Bielsa]] | kapetan = [[Luis Suárez]] | najviše nastupa = [[Diego Godín]] (161) | najbolji strijelac = [[Luis Suárez]] (69) | FIFA = 14. (1663,44boda)<ref>[https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/index.html www.fifa.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181226015650/https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/ |date=26. listopada 2023. }}, "The FIFA/Coca-Cola World Ranking - Ranking Table - FIFA.com", objavljeno 26. listopada 2023., pristupljeno 30. listopada 2023.</ref> | ažurirano = 15. srpnja 2024. | pattern_la1 = _uru19h | pattern_b1 = _uru19h | pattern_ra1 = _uru19h | pattern_sh1 = | pattern_so1 = _urug18h | leftarm1 = FFFFFF | body1 = FFFFFF | rightarm1 = FFFFFF | shorts1 = 000000 | socks1 = 000000 | pattern_la2 = _uru19a | pattern_b2 = _uru19a | pattern_ra2 = _uru19a | pattern_sh2 = | pattern_so2 = | leftarm2 = FFFFFF | body2 = FFFFFF | rightarm2 = FFFFFF | shorts2 = FFFFFF | socks2 = FFFFFF | prva utakmica = {{Z+X|URU}} 2 : 3 [[Argentina]] {{Z|ARG}}<br/>([[Montevideo]], [[Urugvaj]]; [[16. svibnja]], [[1901.]]) | najveća pobjeda = {{Z+X|URU}} 9 : 0 [[Bolivija]] {{Z|BOL}}<br>([[Lima]], [[Peru]], [[9. studenog]] [[1927.]]) | najveći poraz = {{Z+X|URU}} 0 : 6 [[Argentina]] {{Z|ARG}}<br/>([[Montevideo]], [[Urugvaj]]; [[20. srpnja]], [[1902.]]) | Nastupi na SP = 13 | Prvi put na SP = 1930. | Najbolji rezultat na SP = prvaci (1930. i 1950.) | Naziv kontinentalnog prvenstva = [[Copa América]] | Nastupi na kontinentalnom prvenstvu = 45 | Prvi put na kontinentalnom prvenstvu = 1916. | Najbolji rezultat na kontinentalnom prvenstvu = prvaci | medalje = {{Medalje SP}} {{Medalje zlato| [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Urugvaj 1930.|Urugvaj 1930.]]|}} {{Medalje zlato| [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 1950.|Brazil 1950.]]|}} {{Medalje OI}} {{Medalje zlato| [[OI 1924.|Pariz 1924.]]|}} {{Medalje zlato| [[OI 1928.|Amsterdam 1928.]]|}} }} '''Urugvajska nogometna reprezentacija''' je nogometna reprezentacija, koja predstavlja [[Urugvaj]] na međunarodnim natjecanjima i pod vodstvom je [[Urugvajski nogometni savez|Urugvajskog nogometnog saveza]]. Jedna od najuspješnijih nogometnih reprezentacija, Urugvaj je dva puta osvojio [[Svjetsko nogometno prvenstvo]], prvi put na prvom [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Urugvaj 1930.|Svjetskom prvenstvu 1930.]] kada je bio domaćin, pobijedivši u finalu [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentinu]] s 4:2. Drugi put su osvojili [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 1950.|1950. godine]], kada su u završnoj utakmici s 2:1 pobijedili domaćina [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]] na stadionu [[Estádio do Maracanã|Marakana]] pred oko 200.000 gledatelja.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/brazil1950/index.html |title=1950 FIFA World Cup Brazil: Uruguay triumph brings heartbreak for Brazil |journal= |access-date=8. srpnja 2014. |archive-date=3. rujna 2013. |archive-url=https://www.webcitation.org/6JMeuPeiL?url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=7/overview.html |url-status=dead }}</ref> Također je osvojio dvije zlatne medalje na [[OI 1924.|Ljetnjim Olimpijskim igrama, 1924.]] i [[OI 1928.|1928]]., dok još nije Svjetskog nogometnog prvenstva. Urugvaj je osvojio više međunarodnih titula (19) u [[20. stoljeće|20. stoljeću]] nego bilo koja druga reperezentacija i još uvijek drži ovaj rekord, iako ga sad dijeli zajedno s [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentinskom nogometnom reprezentacijom]]. Njihov uspjeh povećava činjenica, da Urugvaj ima vrlo malo stanovnika. Urugvaj je jedina država u svijetu koja je osvojila Svjetsko nogometno prvenstvo, a da ima manje od 4 milijuna stanovnika i po tome je daleko najmanja nacija koja je to učinila. Druga najmanja nacija koja je Argentina s preko 40 milijuna stanovnika. Samo šest nacija s populacijom manjom od Urugvaja je do sada sudjelovalo na Svjetskom nogometnom prvenstvu: [[Sjevernoirska nogometna reprezentacija|Sjeverna Irska]] (3 puta), [[Velška nogometna reprezentacija|Wales]], [[Kuvajtska nogometna reprezentacija|Kuvajt]], [[Jamajčanska nogometna reprezentacija|Jamajka]], [[Slovenska nogometna reprezentacija|Slovenija]] i [[Nogometna reprezentacija Trinidada i Tobaga|Trinidad i Tobago]]. Urugvaj je također najmanja nacija koja je osvojila olimpijsku medalju u bilo kojem momčadskom športu. Do sada su sudjelovali 42 puta na Kontinentalnom prvenstvu Južne Amerike - [[Copa América]] i osvojili ga 15 puta. == Trenutni sastav == Sljedeći nogometaši su pozvani za [[Kvalifikacije za Svjetksko prvenstvo u nogometu 2018. (CONMEBOL)|kvalifikacijske utakmice]] protiv [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazila]] i [[Peruanska nogometna reprezentacija|Perua]], 25. i 29. ožujka [[2016.]] godine.<br/> ''Broj nastupa i golova unesen poslije utakmice sa [[Čileanska nogometna reprezentacija|Čileom]]: 17. studenog 2015.'' {| class="wikitable sortable" |- bgcolor=#9799F3 !Broj !Ime i prezime igrača !Nogometni klub !Rođen !Nastupi !Golovi !Visina |- !colspan=8 bgcolor=#EFEFEF|Vratari |- bgcolor="#FFECCE" |align=center| | [[Fernando Muslera]] | {{Z|TUR}} [[Galatasaray SK]] | [[16. lipnja]] [[1986.]] |align=center| 77 |align=center| 0 |align=center| 1.90 |- bgcolor="#FFECCE" |align=center| | [[Martín Silva]] | {{Z|BRA}} [[Club de Regatas Vasco da Gama|Vasco da Gama]] | [[25. ožujka]] [[1983.]] |align=center| 7 |align=center| 0 |align=center| 1.87 |- bgcolor="#FFECCE" |align=center| | [[Rodrigo Muñoz]] | {{Z|URU}} [[Club Libertad]] | [[22. siječnja]] [[1982.]] |align=center| 0 |align=center| 0 |align=center| 1.81 |- bgcolor="#FFECCE" |align=center| | [[Martín Campaña]] | {{Z|URU}} [[Club Atlético Independiente|Independiente]] | [[29. svibnja]] [[1989.]] |align=center| 0 |align=center| 0 |align=center| 1.86 |- !colspan=8 bgcolor=#EFEFEF|Obrana |- bgcolor="#E7FAEC" | align="center" | | [[Maxi Pereira]] | {{Z|POR}} [[Futebol Clube do Porto|Porto]] | [[8. lipnja]] [[1984.]] |align=center| 109 |align=center| 3 |align=center| 1.73 |- bgcolor="#E7FAEC" | align="center" | | [[Diego Godín]] {{kapetan}} | {{Z|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] | [[16. veljače]] [[1986.]] |align=center| 97 |align=center| 7 |align=center| 1.85 |- bgcolor="#E7FAEC" | align="center" | | [[Álvaro Pereira]] | {{Z|ŠPA}} [[Getafe CF|Getafe]] | [[28. studenog]] [[1985.]] |align=center| 76 |align=center| 7 |align=center| 1.82 |- bgcolor="#E7FAEC" | align="center" | | [[José Giménez]] | {{Z|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] | [[20. siječnja]] [[1995.]] |align=center| 21 |align=center| 3 |align=center| 1.85 |- bgcolor="#E7FAEC" |align=center| | [[Sebastián Coates]] | {{Z|POR}} [[Sporting Clube de Portugal|Sporting Lisabon]] | [[7. listopada]] [[1990.]] |align=center| 20 |align=center| 1 |align=center| 1.96 |- bgcolor="#E7FAEC" | align="center" | | [[Gastón Silva]] | {{Z|ITA}} [[Torino FC|Torino]] | [[5. ožujka]] [[1994.]] |align=center| 2 |align=center| 0 |align=center| 1.85 |- bgcolor="#E7FAEC" | align="center" | |[[Emiliano Velázquez]] |{{Z|ŠPA}} [[Getafe CF|Getafe]] | [[30. travnja]] [[1994.]] |align=center| 1 |align=center| 0 |align=center| 1.84 |- bgcolor="#E7FAEC" | align="center" | | [[Guillermo Varela]] | {{Z|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] | [[24. ožujka]] [[1993.]] |align=center| 0 |align=center| 0 |align=center| 1.73 |- !colspan=8 bgcolor=#EFEFEF|Vezni red |- bgcolor="#DCDCDC" | align="center" | | [[Cristian Rodríguez]] | {{Z|ARG}} [[Club Atlético Independiente|Independiente]] | align=left | [[30. rujna]] [[1985.]] |align=center| 89 |align=center| 9 |align=center| 1.78 |- bgcolor="#DCDCDC" | align="center" | | [[Egidio Arévalo Ríos]] | {{Z|MEX}} [[Club Atlas]] | align=left | [[1. siječnja]] [[1982.]] |align=center| 75 |align=center| 0 |align=center| 1.68 |- bgcolor="#DCDCDC" | align="center" | | [[Álvaro González]] | {{Z|MEX}} [[Club Atlas]] | align=left | [[29. listopada]] [[1984.]] |align=center| 60 |align=center| 3 |align=center| 1.76 |- bgcolor="#DCDCDC" | align="center" | | [[Nicolás Lodeiro]] | {{Z|ARG}} [[Boca Juniors]] | align=left | [[21. ožujka]] [[1989.]] |align=center| 44 |align=center| 3 |align=center| 1.70 |- bgcolor="#DCDCDC" | align="center" | |[[Carlos Andrés Sánchez]] |{{Z|MEKS}} [[C.F. Monterrey|Monterrey]] | align=left | [[2. prosinca]] [[1984.]] |align=center| 14 |align=center| 0 |align=center| 1.71 |- bgcolor="#DCDCDC" | align="center" | |[[Mathías Corujo]] |{{Z|ČIL}} [[Club Universidad de Chile|Universidad de Chile]] | align=left | [[8. svibnja]] [[1986.]] |align=center| 12 |align=center| 0 |align=center| 1.70 |- bgcolor="#DCDCDC" | align="center" | |[[Giorgian De Arrascaeta]] |{{Z|BRA}} [[Cruzeiro Esporte Clube|Cruzeiro]] | align=left | [[1. svibnja]] [[1994.]] |align=center| 7 |align=center| 1 |align=center| 1.72 |- bgcolor="#DCDCDC" | align="center" | |[[Camilo Mayada]] |{{Z|ARG}} [[Club Atlético River Plate|River Plate]] | align=left | [[8. siječnja]] [[1991.]] |align=center| 7 |align=center| 0 |align=center| 1.70 |- bgcolor="#DCDCDC" | align="center" | |[[Brian Lozano]] |{{Z|MEKS}} [[Club América|América]] | align=left | [[23. veljače]] [[1994.]] |align=center| 2 |align=center| 0 |align=center| 1.66 |- bgcolor="#DCDCDC" | align="center" | |[[Matías Vecino]] |{{Z|ITA}} [[ACF Fiorentina|Fiorentina]] | align=left | [[24. kolovoza]] [[1991.]] |align=center| 0 |align=center| 0 |align=center| 1.87 |- bgcolor="#DCDCDC" | align="center" | |[[Diego Laxalt]] |{{Z|ITA}} [[Genoa C.F.C.|Genoa]] | align=left | [[7. veljače]] [[1993.]] |align=center| 0 |align=center| 0 |align=center| 1.77 |- !colspan=8 bgcolor=#EFEFEF|'''Napadači''' |- bgcolor="#FFD2D6" | align="center" | |[[Luis Suárez]] |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] | [[24. siječnja]] [[1987.]] |align=center| 82 |align=center| 44 |align=center| 1.81 |- bgcolor="#FFD2D6" | align="center" | |[[Edinson Cavani]] |{{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain FC|PSG]] |[[14. veljače]] [[1987.]] |align=center| 78 |align=center| 28 |align=center| 1.84 |- bgcolor="#FFD2D6" | align="center" | |[[Christian Stuani]] |{{Z|ENG}} [[Middlesbrough F.C.|Middlesbrough]] | [[12. listopada]] [[1986.]] |align=center| 26 |align=center| 5 |align=center| 1.86 |- bgcolor="#FFD2D6" | align="center" | |[[Abel Hernández]] |{{Z|ENG}} [[Hull City A.F.C.|Hull City]] | [[8. kolovoza]] [[1990.]] |align=center| 25 |align=center| 10 |align=center| 1.85 |- bgcolor="#FFD2D6" | align="center" | |[[Diego Rolán]] |{{Z|FRA}} [[FC Girondins de Bordeaux|Bordeaux]] | [[24. ožujka]] [[1993.]] |align=center| 17 |align=center| 3 |align=center| 1.76 |} == Statistike == {{col-begin}} {{col-2}} === Igrači s najviše nastupa === {| class="wikitable" style="display:inline-table; width:90%" |- !scope=col style="border:1px solid #gold; color:#black; background:#87cefa;"|Broj !scope=col style="border:1px solid #gold; color:#black; background:#87cefa;"|Igrač !scope=col style="border:1px solid #gold; color:#black; background:#87cefa;"|Godine !scope=col style="border:1px solid #gold; color:#black; background:#87cefa;"|Nastupi !scope=col style="border:1px solid #gold; color:#black; background:#87cefa;"|Golovi |-style="text-align: center;" |- |align=center|1 |[[Diego Godín]]* |align=center|2005. – ''trenutno'' |align=center|135 |align=center|8 |- |align=center|2 |[[Maxi Pereira]]* |align=center|2005. – 2018. |align=center|125 |align=center|3 |- |rowspan=2|{{0}}{{0}}3 |[[Fernando Muslera]]* |align=center|2009. – ''trenutno'' |align=center|116 |align=center|0 |- |[[Edinson Cavani]]* |align=center|2008. – ''trenutno'' |align=center|116 |align=center|50 |- |align=center|5 |[[Luis Suárez]]* |align=center|2007. – ''trenutno'' |align=center|113 |align=center|59 |- |align=center|6 |[[Diego Forlán]] |align=center|2002. – 2014. |align=center|112 |align=center|36 |- |align=center|7 |[[Cristian Rodríguez]]* |align=center|2003. – 2018. |align=center|110 |align=center|11 |- |align=center|8 |[[Martín Cáceres]]* |align=center|2007. – ''trenutno'' |align=center|98 |align=center|4 |- |align=center|9 |[[Diego Lugano]] |align=center|2003. – 2014. |align=center|95 |align=center|9 |- |align=center|10 |[[Egidio Arévalo Ríos]]* |align=center|2006. – 2017. |align=center|89 |align=center|0 |} *''Zvjezdica (*) označuje da je igrač još uvijek aktivan ili igra za nacionalni sastav.'' *''Broj nastupa i golova unesen poslije utakmice sa [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentinom]]: 18. studenog 2019.'' {{col-2}} === Igrači s najviše golova === {| class="wikitable" style="display:inline-table; width:90%" |- !scope=col style="border:1px solid #gold; color:#black; background:#87cefa;"| Broj !scope=col style="border:1px solid #gold; color:#black; background:#87cefa;"|Igrač !scope=col style="border:1px solid #gold; color:#black; background:#87cefa;"|Godine !scope=col style="border:1px solid #gold; color:#black; background:#87cefa;"|Golovi !scope=col style="border:1px solid #gold; color:#black; background:#87cefa;"|Nastupi |-style="text-align: center;" |- |align=center|1 |[[Luis Suárez]]* |align=center|2007. – ''trenutno'' |align=center|59 |align=center|113 |- |align=center|2 |[[Edinson Cavani]]* |align=center|2008. – ''trenutno'' |align=center|50 |align=center|116 |- |align=center|3 |[[Diego Forlán]] |align=center|2002. – 2014. |align=center|36 |align=center|112 |- |align=center|4 |Héctor Scarone |align=center|1917. – 1930. |align=center|31 |align=center|52 |- |align=center|5 |Ángel Romano |align=center|1913. – 1927. |align=center|28 |align=center|69 |- |align=center|6 |Óscar Míguez |align=center|1950. – 1958. |align=center|27 |align=center|39 |- |align=center|7 |[[Sebastián Abreu]]* |align=center|1996. – 2012. |align=center|26 |align=center|70 |- |align=center|8 |Pedro Petrone |align=center|1923. – 1930. |align=center|24 |align=center|29 |- | rowspan="2"|{{0}}{{0}}9 |Carlos Aguilera |align=center|1982. – 1997. |align=center|22 |align=center|64 |- |[[Fernando Morena]] |align=center|1971. – 1983. |align=center|22 |align=center|53 |} *''Zvjezdica (*) označuje da je igrač još uvijek aktivan ili igra za nacionalni sastav.'' *''Broj golova unesen poslije utakmice sa [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argetinom]]: 18. studenog 2019.'' {{col-end}} == Bivši reprezentativci == * [[Juan Carlos Calvo]] * [[Miguel Capuccini]] == Izvori == {{izvori}} {{CONMEBOL}} {{Navigacije |naslov=Sastavi Urugvaja | naslov-style = background:#87cefa; color:black; |popis= {{Sastav Urugvaj 1990 SP}} {{Sastav Urugvaj 2002 SP}} {{Sastav Urugvaj 2010 SP}} {{Sastav Urugvaj 2014 SP}} {{Sastav Urugvaj 2018 SP}} {{Sastav Urugvaj 2022 SP}} {{Sastav Urugvaj 2026 SP}} }} {{Svjetski prvaci u nogometu}} [[Kategorija:Nogometne reprezentacije]] [[Kategorija:Nogomet u Urugvaju]] [[Kategorija:Olimpijski pobjednici u nogometu|Urugvaj]] [[Kategorija:Urugvajske reprezentacije|Nogomet]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u nogometu (reprezentacije)]] r00cj3ovj9imk4to3tgfpiacc3tzda0 0 267325 7475658 7279542 2026-06-05T12:30:52Z Croxyz 205325 /* Vanjske poveznice */ 7475658 wikitext text/x-wiki {{Nogometna reprezentacija | ime = Alžir | grb = | nadimak = الأفنــاك (pustinjske lisice, feneci)<br>El Khadra<br> الخُضر (zeleni)<br> الصحراء (pustinjski ratnici) | savez = [[Alžirski nogometni savez]] | izbornik = [[Vladimir Petković]] | kapetan = [[Aissa Mandi]] | najviše nastupa = [[Lakhdar Belloumi]] (147) | najbolji strijelac = [[Islam Slimani]] (46) | FIFA = 43. | ažurirano = 29. veljače 2024. | pattern_la1 = _alg22h | pattern_b1 = _alg22h | pattern_ra1 = _alg22h | pattern_sh1 = _alg22h | pattern_so1 = _alg22h | leftarm1 = FFFFFF | body1 = FFFFFF | rightarm1 = FFFFFF | shorts1 = FFFFFF | socks1 = FFFFFF | pattern_la2 = _alg22a | pattern_b2 = _alg22a | pattern_ra2 = _alg22a | pattern_sh2 = _alg22a | pattern_so2 = _alg22a | leftarm2 = 029E77 | body2 = 029E77 | rightarm2 = 029E77 | shorts2 = 029E77 | socks2 = 029E77 |- | prva utakmica ={{NogRep|TUN}} 1:2 {{NogRep-d|ALŽ}} ([[Tunis (grad)]], [[1. lipnja]] [[1957.]])<ref name="Tunisia">[http://www.rsssf.com/tablesa/alg-intres.html Lista međunarodnih utakmica alžirske nogometne reprezentacije]</ref><ref name="Algeria">[http://www.eloratings.net/Algeria.htm World Football Elo Ratings: Algeria]</ref> | najveća pobjeda ={{NogRep|ALŽ}} 15:1 [[Nogometna reprezentacija Južnog Jemena|Južni Jemen]] [[Datoteka:Flag_of_South_Yemen.svg|20px]] <br/> ([[Tripoli]], [[17. kolovoza]] [[1973.]]) | najveći poraz =[[Datoteka:Flag_of_East_Germany.svg|20px]] [[Nogometna reprezentacija DR Njemačke|DR Njemačka]] 5:0 {{NogRep-d|ALŽ}} ([[Cottbus]], [[5. svibnja]] [[1980.]]) | Nastupi na SP = 4 | Prvi put na SP = 1982. | Najbolji rezultat na SP = Osmina finala ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|2014.]]) | Naziv kontinentalnog prvenstva = [[Afrički kup nacija]] | Nastupi na kontinentalnom prvenstvu = 20 | Prvi put na kontinentalnom prvenstvu = [[1968.]] | Najbolji rezultat na kontinentalnom prvenstvu = Prvaci ([[1990.]], [[2019.]]) | medalje = }} '''Alžirska nogometna reprezentacija''' (ara. منتخب الجزائر لكرة القدم‎) je nacionalni nogometni sastav [[Alžir]]a kojeg kontrolira [[Alžirski nogometni savez]] ([[Francuski jezik|fra.]] Fédération ''Algérienne de Football''). Prvu utakmicu reprezentacija je odigrala u [[Tunis]]u protiv domaćina [[1. lipnja]] [[1957.]] gdje je pobijedila s 2:1.<ref name="Tunisia"/><ref name="Algeria"/> Alžir je punopravni član [[CAF]] i [[FIFA]] – kontinentalnih i međunarodnih nogometnih saveza te nosi Fifin kod – '''ALG'''. Službeni domaći stadion je [[Stade 5 Juillet 1962]] u [[Alžir (grad)|Alžiru]]. Reprezentacija je od [[1968.]] do sada nastupila na 14 [[Afrički kup nacija|Afričkih kupova]] nacija a najveći uspjeh je ostvarila [[1990.]] kada je postala kontinentalni prvak. Od ostalih značajnijih rezultata na tom turniru tu je i srebro iz [[1980.]] kada je domaćin [[Afrički kup nacija|Afričkom kupu nacija]] bila [[Nigerija]]. Alžir je dosad nastupio na tri svjetska prvenstva ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Španjolska 1982.|Španjolska 1982.]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Meksiko 1986.|Meksiko 1986.]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|Južna Afrika 2010.]]) ali do sada nikada nije uspio proći skupinu. Od ostalih većih postignuća koje je nacionalni sastav ostvario tu su osvajanje ''Afro-azijskog kupa nacija'' [[1991.]], drugo mjesto na ''Vahdat kupu'' u [[Iran]]u [[1981.]] te bronca s ''Pan arapskih igara'' [[1985.]] Alžirska nogometna reprezentacija ima više nadimaka a to su: '''Feneci (pustinjske lisice)''', '''Pustinjski ratnici''' i '''Zeleni'''. Glavni alžirski rivali su susjedne arapske reprezentacije [[Tuniška nogometna reprezentacija|Tunisa]], [[Marokanska nogometna reprezentacija|Maroka]] i [[Egipatska nogometna reprezentacija|Egipta]]. Nakon brojnih navijačkih sukoba, najveći rival Fenecima postao je [[Egipatska nogometna reprezentacija|Egipat]]. To se posebno odrazilo u kvalifikacijskim utakmicama za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|Mundijal 2010.]] koje su igrane u [[Kairo|Kairu]] i [[Sudan]]u. == Povijest == Alžirska nogometna reprezentacija je osnovana [[1963.]] kao nasljednica [[Nogometna reprezentacija FLN-a|nogometne reprezentacije FLN-a]]. == Sudjelovanja na SP == Alžir se do sada tri puta kvalificirao na Svjetsko nogometno prvenstvo. Prvi puta na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Španjolska 1982.|Mundijal u Španjolskoj 1982.]] gdje je Alžir s dvije pobjede u skupini mogao proći u daljnji krug natjecanja, međutim nakon kontroverzne utakimice [[Njemačka nogometna reprezentacija|Zapadne Njemačke]] i [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrije]], Feneci su ispali već u skupini. Na svojem sljedećem [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Meksiko 1986.|Mundijalu u Meksiku 1986.]], alžirska reprezentacija nije imala šanse za prolazak u skupini s [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazilom]], [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolskom]] i [[Sjevernoirska nogometna reprezentacija|Sjevernom Irskom]]. U posljednjem svjetskom nastupu ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|Južna Afrika 2010.]]), Alžir je bio posljednji u skupini, upisavši minimalne 1:0 poraze od [[Slovenska nogometna reprezentacija|Slovenije]] i [[Nogometna reprezentacija SAD-a|SAD-a]] te utakmicu bez pogodaka protiv [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleske]] u [[Cape Town]]u. Upravo je poraz od [[Nogometna reprezentacija SAD-a|SAD-a]] u posljednjim minutama susreta "onemogućio" [[Slovenska nogometna reprezentacija|Sloveniji]] prolazak u osminu finala natjecanja. {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- !Natjecanje !Utakmica !Pob. !Ner. !Izg. !Po.G. !Pr.G. |- |{{Z|ŠPA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Španjolska 1982.|1982.]]||3||0||0||3||3||8 |- |{{Z|MEX}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Meksiko 1986.|1986.]]||4||0||3||1||5||8 |- |{{Z|JAR}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|2010.]]||4||2||0||2||3||5 |- |{{Z|BRA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|2014.]]||4||1||2||1||6||4 |- |'''Total'''||'''15'''||'''3'''||'''5'''||'''7'''||'''17'''||'''25''' |- |} === SP 1982. === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu – Španjolska 1982.}} Na svjetskoj smotri u [[Španjolska|Španjolskoj]], alžirska reprezentacija je prvog dana natjecanja napravila iznenađenje turnira pobijedivši s 2:1 tada aktualne europske prvake [[Njemačka nogometna reprezentacija|Zapadnu Njemačku]]. Kontroverznost u toj skupini je obilježila posljednja utakmica između [[Njemačka nogometna reprezentacija|Zapadne Njemačke]] i [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrije]]. Oba europska sastava su imala na umu da će se eventualnom njemačkom pobjedom od jednog ili dva gola oba sastava kvalificirati u daljnju fazu dok bi s većom gol-razlikom prošao dalje Alžir umjesto Austrije. Također, neriješen rezultat ili austrijska pobjeda bi eliminirali Zapadnu Njemačku. Na samoj utakmici Nijemci su poveli golom [[Horst Hrubesch|Horsta Hrubescha]] a nakon toga je uslijedila pasivna igra do samog kraja susreta. Osim nezadovoljnih španjolskih i alžirskih navijača, svoje negodovanje su iskazali i njemački i austrijski navijači. Tako je jedan njemački navijač u znak protesta spalio zapadnonjemačku zastavu.<ref>[http://www.guardian.co.uk/football/2004/aug/11/theknowledge.sport What's the dodgiest game in football history?]</ref> Alžir je zbog tog susreta protestirao [[FIFA|FIFA-i]] koja je odlučila da će se prema novom sustavu natjecanja na Svjetskim prvenstvima finalne dvije utakmice u skupinama igrati simultano. === SP 1986. === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu – Meksiko 1986.}} [[1986.]] Alžir je nakon razočaravajućeg nastupa na [[Afrički kup nacija|Afričkom kupu nacija]] bio sudionik [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Meksiko 1986.|Svjetskog prvenstva u Meksiku]]. U jakoj skupini s [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazilom]], [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolskom]] i [[Sjevernoirska nogometna reprezentacija|Sjevernom Irskom]], alžirski sastav nije imao šanse za prolazak. Nakon neriješenog protiv [[Sjevernoirska nogometna reprezentacija|Sjeverne Irske]] (1:1), uslijedili su porazi od [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazila]] (0:1) i [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolske]] (0:3). Jedini pogodak za Alžir uspio je zabiti [[Djamel Zidane]]. === SP 2010. === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.}} [[11. listopada]] [[2008.]] Alžir je postao jedan od 20 afričkih sastava koji je u prvoj fazi kvalifikacija uspio proći u drugu fazu kombiniranih kvalifikacija za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|SP 2010.]] i [[Afrički kup nacija|Afrički kup nacija]] [[2010.]] U prvoj fazi Alžir je bio prvi u skupini sa [[Senegalska nogometna reprezentacija|Senegalom]], [[Gambijska nogometna reprezentacija|Gambijom]] i [[Liberijska nogometna reprezentacija|Liberijom]]. U trećoj i finalnoj fazi kvalifikacija, Alžir je uvršten u skupinu s [[Egipatska nogometna reprezentacija|Egiptom]], [[Zambijska nogometna reprezentacija|Zambijom]] i [[Ruandska nogometna reprezentacija|Ruandom]]. U srpnju [[2009.]] Alžir je započeo kvalifikacije pobijedivši kod kuće [[Egipatska nogometna reprezentacija|Egipat]] s 3:1 te [[Zambijska nogometna reprezentacija|Zambiju]] s 2:0 u gostima. Posljednja utakmica kvalifikacija za Alžir bila je gostovanje kod [[Egipatska nogometna reprezentacija|Egipta]] u [[Kairo|Kairu]]. Feneci su znale da će porazom od tri ili više golova biti eliminirani. Prije početka utakmice autobus s alžirskim reprezentativcima je bio napadnut te je nekoliko članova reprezentacije bilo ozlijeđeno. Alžir je tu utakmicu izgubio s 2:0 te su obje reprezentacije imale isti broj bodova (13) te identičnu gol-razliku (+5). Zbog toga se odigrala play-off utakmica u [[Sudan]]u u kojoj je Alžir pobijedio Egipat s 1:0 te se kao prvi u skupini kvalificirao na Svjetsko prvenstvo. Nakon toga [[FIFA]] je u prosincu [[2009.]] pomaknula Alžir za tri mjesta, tako da su Pustinjski ratnici tada bili na 26. mjestu ljestvice što je do danas najbolji plasman reprezentacije.<ref>[http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/africa/8367431.stm Yahia sends Algeria to World Cup]</ref><ref>[http://soccernet.espn.go.com/report?id=285045&cc=5739 Yahia cracker seals play-off win]</ref> Na samom [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|Svjetskom prvenstvu]] Alžir je smješten u skupinu C s [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleskom]], [[Slovenska nogometna reprezentacija|Slovenijom]] i [[Nogometna reprezentacija SAD-a|SAD-om]]. U prvoj utakmici na [[Stadion Peter Mokaba|Stadionu Peter Mokaba]], Alžir je izgubio od [[Slovenska nogometna reprezentacija|Slovenije]] s 1:0. Gol je zabio slovenski kapetan [[Robert Koren]] u 79. minuti nakon što je alžirski reprezentativac [[Abdelkader Ghezzal]] isključen zbog drugog žutog kartona. U drugoj utakmici protiv [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleske]], Alžir je odigrao 0:0 s Gordi Albionom što je dovelo do masovnog slavlja u domovini i alžirskoj emigraciji diljem svijeta.<ref>[http://www.youtube.com/watch?v=uvB8Nf-neWY YOUTUBE.com / Police intervention at Champs-Élysées gathering]</ref> Posljednji susret protiv [[Nogometna reprezentacija SAD-a|SAD-a]] je završen porazom od 1:0 nakon što je [[Landon Donovan]] zabio za pobjedu [[Amerikanci|Amerikanaca]] u sudačkoj nadoknadi vremena drugog poluvremena. == Sudjelovanja na OI == === OI 1980. === {{Glavni|OI 1980.}} Na Olimpijskim igrama u [[Moskva|Moskvi]] [[1980.]] Alžir je ždrijebom smješten u skupinu C sa [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolskom]], [[Nogometna reprezentacija DR Njemačke|Istočnom Njemačkom]] i [[Sirijska nogometna reprezentacija|Sirijom]]. Na prvoj utakmici igranoj u [[Minsk]]u, Alžir je pobijedio [[Sirijska nogometna reprezentacija|Siriju]] s 3:0.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.fifa.com/tournaments/archive/tournament=512/edition=197131/matches/match=32188/report.html |title=Algeria 3:0 Syria |access-date=24. travnja 2012. |archive-date=23. lipnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120623065220/http://www.fifa.com/tournaments/archive/tournament=512/edition=197131/matches/match=32188/report.html |url-status=dead}}</ref> Nakon toga uslijedio je 1:0 poraz od [[Nogometna reprezentacija DR Njemačke|Istočne Njemačke]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.fifa.com/tournaments/archive/tournament=512/edition=197131/matches/match=32195/report.html |title=East Germany 1:0 Algeria |access-date=24. travnja 2012. |archive-date=1. rujna 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120901152912/http://www.fifa.com/tournaments/archive/tournament=512/edition=197131/matches/match=32195/report.html |url-status=dead}}</ref> dok su Pustinjski ratnici u posljednjoj utakmici odigrali 1:1 sa [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolskom]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.fifa.com/tournaments/archive/tournament=512/edition=197131/matches/match=32204/report.html |title=Spain 1:1 Algeria |access-date=24. travnja 2012. |archive-date=23. lipnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120623061925/http://www.fifa.com/tournaments/archive/tournament=512/edition=197131/matches/match=32204/report.html |url-status=dead}}</ref> U konačnici su prošli dalje Istočna Njemačka kao prvak skupine i Alžir kao drugoplasirani. Iako je Alžir imao isti broj bodova kao i Španjolska, afrička reprezentacija je imala bolju gol-razliku (+2). U četvrtfinalu je Alžir poražen s visokih 3:0 od [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|Jugoslavije]], kasnijeg osvajača četvrtog mjesta.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.fifa.com/tournaments/archive/tournament=512/edition=197131/matches/match=32212/report.html |title=Yugoslavia 3:0 Algeria |access-date=24. travnja 2012. |archive-date=1. rujna 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120901152916/http://www.fifa.com/tournaments/archive/tournament=512/edition=197131/matches/match=32212/report.html |url-status=dead}}</ref> == Afrički kup nacija == Na [[Afrički kup nacija|Afričkom kupu nacija]] Alžir je debitirao [[1968.]] u [[Etiopija|Etiopiji]] gdje je ispao već u prvom krugu. U sljedećih 12 godina reprezentacija se nije uspjela kvalificirati na kontinentalno prvenstvo sve do [[1980.]] i [[Afrički kup nacija|Afričkog kupa nacija]] u [[Nigerija|Nigeriji]]. Tada su Feneci napravili senzaciju te su osvojili drugo mjesto. [[1980-ih|1980-e]] su u reprezentativnom smislu bile veoma uspješne za Alžir koji je uspio osvojiti dvije bronce ([[Obala Bjelokosti]] [[1984.]] i [[Maroko]] [[1988.]]). [[1990.]] godine Alžir je bio domaćin [[Afrički kup nacija|Afričkom kupu nacija]]. Reprezentacija je uspješno započela turnir pobijediši sva tri protivnika u skupini ([[Nigerijska nogometna reprezentacija|Nigerija]] – 5:1, [[Nogometna reprezentacija Obale Bjelokosti|Obala Bjelokosti]] – == Alžirski reprezentativci == ==== Širi popis ==== {| align=center cellpadding="2" cellspacing="1" style="background: #f5faff; border: 1px #aaa solid; border-collapse: left; font-size: 90%;" width=100% |- !bgcolor=#006699 style="color:white;"|# !bgcolor=#006699 style="color:white;"|Pozicija !bgcolor=#006699 style="color:white;"|Ime !bgcolor=#006699 style="color:white;"|Nadnevak rođenja !bgcolor=#006699 style="color:white;"|Klub |- !1 |align=center|vratar||align=center|[[Azzedine Doukha]]||align=center|[[5. kolovoza]] [[1986.]]||align=left|{{Z|ALŽ}} [[USM El Harrach]] |- !16 |align=center|vratar||align=center|[[Mohamed Lamine Zemmamouche]]||align=center|[[19. ožujka]] [[1985.]]||align=left|{{Z|ALŽ}} [[USM Alger]] |- ! |align=center|vratar||align=center|[[Raïs M'Bolhi]]||align=center|[[25. travnja]] [[1986.]]||align=left|{{Z|BUG}} [[CSKA Sofija]] |- ! |align=center|vratar||align=center|[[Malik Asselah]]||align=center|[[8. srpnja]] [[1986.]]||align=left|{{Z|ALŽ}} [[JS Kabylie]] |- ! |align=center|vratar||align=center|[[Faouzi Chaouchi]]||align=center|[[5. prosinca]] [[1984.]]||align=left|{{Z|ALŽ}} [[MC Alger]] |- ! |align=center|vratar||align=center|[[Michaël Fabre]]||align=center|[[15. srpnja]] [[1984.]]||align=left|{{Z|FRA}} [[RC Lens|Lens]] |- ! |align=center|vratar||align=center|[[Cédric Si Mohamed]]||align=center|[[9. siječnja]] [[1985.]]||align=left|{{Z|ALŽ}} [[JSM Béjaïa]] |- !2 |align=center|branič||align=center|[[Madjid Bougherra]]||align=center|[[7. listopada]] [[1982.]]||align=left|{{Z|KAT}} [[Lekhwiya SC]] |- !3 |align=center|branič||align=center|[[Nadir Belhadj]]||align=center|[[18. lipnja]] [[1982.]]||align=left|{{Z|KAT}} [[Al Sadd]] |- !4 |align=center|branič||align=center|[[Antar Yahia]]||align=center|[[21. ožujka]] [[1982.]]||align=left|{{Z|NJE}} [[1. FC Kaiserslautern|Kaiserslautern]] |- !5 |align=center|branič||align=center|[[Ismaël Bouzid]]||align=center|[[27. srpnja]] [[1983.]]||align=left|{{Z|GRČ}} [[PAS Giannina F.C.|PAS Giannina]] |- !12 |align=center|branič||align=center|[[Carl Medjani]]||align=center|[[15. svibnja]] [[1985.]]||align=left|{{Z|FRA}} [[AC Ajaccio|Ajaccio]] |- !13 |align=center|branič||align=center|[[Mohamed Rabie Meftah]]||align=center|[[5. svibnja]] [[1985.]]||align=left|{{Z|ALŽ}} [[USM Alger]] |- !24 |align=center|branič||align=center|[[Mehdi Mostefa]]||align=center|[[30. kolovoza]] [[1983.]]||align=left|{{Z|FRA}} [[AC Ajaccio|Ajaccio]] |- !25 |align=center|branič||align=center|[[Abderahmane Hachoud]]||align=center|[[2. srpnja]] [[1988.]]||align=left|{{Z|ALŽ}} [[ES Sétif]] |- ! |align=center|branič||align=center|[[Ismaël Bouzid]]||align=center|[[27. srpnja]] [[1983.]]||align=left|{{Z|UAE}} [[Baniyas SC]] |- ! |align=center|branič||align=center|[[Liassine Cadamuro-Bentaïba]]||align=center|[[5. ožujka]] [[1988.]]||align=left|{{Z|ŠPA}} [[Real Sociedad]] |- ! |align=center|branič||align=center|[[Brahim Ferradj]]||align=center|[[4. rujna]] [[1987.]]||align=left|{{Z|FRA}} [[Stade_Brestois_29|Brest]] |- ! |align=center|branič||align=center|[[Rafik Halliche]]||align=center|[[2. rujna]] [[1986.]]||align=left|{{Z|ENG}} [[Fulham F.C.|Fulham]] |- ! |align=center|branič||align=center|[[Abdelkader Laifaoui]]||align=center|[[29. srpnja]] [[1981.]]||align=left|{{Z|ALŽ}} [[USM Alger]] |- ! |align=center|branič||align=center|[[Djamel Mesbah]]||align=center|[[9. listopada]] [[1984.]]||align=left|{{Z|ITA}} [[A.C. Milan|AC Milan]] |- !7 |align=center|vezni||align=center|[[Ryad Boudebouz]]||align=center|[[19. veljače]] [[1990.]]||align=left|{{Z|FRA}} [[FC_Sochaux-Montbéliard|Sochaux]] |- !8 |align=center|vezni||align=center|[[Mehdi Lacen]]||align=center|[[15. svibnja]] [[1984.]]||align=left|{{Z|ŠPA}} [[Getafe CF|Getafe]] |- !10 |align=center|vezni||align=center|[[Hassan Yebda]]||align=center|[[14. travnja]] [[1984.]]||align=left|{{Z|ŠPA}} [[Granada CF|Granada]] |- !14 |align=center|vezni||align=center|[[Foued Kadir]]||align=center|[[5. prosinca]] [[1983.]]||align=left|{{Z|FRA}} [[Valenciennes FC|Valenciennes]] |- !17 |align=center|vezni||align=center|[[Adlène Guedioura]]||align=center|[[12. studenog]] [[1985.]]||align=left|{{Z|ENG}} [[Nottingham Forest]] |- !18 |align=center|vezni||align=center|[[Khaled Lemmouchia]]||align=center|[[29. svibnja]] [[1981.]]||align=left|{{Z|ALŽ}} [[USM Alger]] |- !20 |align=center|vezni||align=center|[[Saad Tedjar]]||align=center|[[14. siječnja]] [[1986.]]||align=left|{{Z|ALŽ}} [[JS Kabylie]] |- ! |align=center|vezni||align=center|[[Hocine Metref]]||align=center|[[1. siječnja]] [[1984.]]||align=left|{{Z|ALŽ}} [[JS Kabylie]] |- ! |align=center|vezni||align=center|[[Sofiane Feghouli]]||align=center|[[26. prosinca]] [[1989.]]||align=left|{{Z|ŠPA}} [[Valencia CF|Valencia]] |- ! |align=center|vezni||align=center|[[Karim Matmour]]||align=center|[[25. lipnja]] [[1985.]]||align=left|{{Z|NJE}} [[Eintracht Frankfurt]] |- !22 |align=center|vezni||align=center|[[Hamer Bouazza]]||align=center|[[22. veljače]] [[1985.]]||align=left|{{Z|ENG}} [[Millwall F.C.|Millwall]] |- ! |align=center|vezni||align=center|[[Djamel Abdoun]]||align=center|[[14. veljače]] [[1986.]]||align=left|{{Z|GRČ}} [[Olympiacos F.C.|Olympiacos]] |- ! |align=center|vezni||align=center|[[Chadli Amri]]||align=center|[[14. prosinca]] [[1984.]]||align=left|{{Z|NJE}} [[FSV Frankfurt]] |- ! |align=center|vezni||align=center|[[Abdelmoumene Djabou]]||align=center|[[31. siječnja]] [[1987.]]||align=left|{{Z|ALŽ}} [[ES Sétif]] |- ! |align=center|vezni||align=center|[[Lazhar Hadj Aïssa]]||align=center|[[23. ožujka]] [[1984.]]||align=left|{{Z|KUV}} [[Qadsia SC]] |- ! |align=center|vezni||align=center|[[Mohamed Chalali]]||align=center|[[4. travnja]] [[1989.]]||align=left|{{Z|ŠKO}} [[Aberdeen F.C.|Aberdeen]] |- ! |align=center|vezni||align=center|[[Mourad Meghni]]||align=center|[[16. travnja]] [[1984.]]||align=left|{{Z|KAT}} [[Umm Salal SC|Umm Salal]] |- ! |align=center|vezni||align=center|[[Walid Mesloub]]||align=center|[[4. rujna]] [[1985.]]||align=left|{{Z|FRA}} [[Le Havre AC|Le Havre]] |- ! |align=center|vezni||align=center|[[Karim Ziani]]||align=center|[[17. kolovoza]] [[1982.]]||align=left|{{Z|KAT}} [[El Jaish SC|El Jaish]] |- !21 |align=center|napadač||align=center|[[Mohamed Amine Aoudia]]||align=center|[[6. lipnja]] [[1987.]]||align=left|{{Z|ALŽ}} [[ES Sétif]] |- !14 |align=center|napadač||align=center|[[El Arabi Hilal Soudani]]||align=center|[[25. studenog]] [[1987.]]||align=left|{{Z|POR}} [[Vitória S.C.|Vitória Guimarães]] |- !11 |align=center|napadač||align=center|[[Kamel Ghilas]]||align=center|[[9. ožujka]] [[1984.]]||align=left|{{Z|FRA}} [[Stade de Reims-Champagne|Stade Reims]] |- !19 |align=center|napadač||align=center|[[Saïd Bouchouk]]||align=center|[[29. prosinca]] [[1986.]]||align=left|{{Z|SAU}} [[Al-Qadisiyah FC]] |- ! |align=center|napadač||align=center|[[Karim Benyamina]]||align=center|[[18. prosinca]] [[1981.]]||align=left|{{Z|NJE}} [[FSV Frankfurt]] |- ! |align=center|napadač||align=center|[[Baghdad Bounedjah]]||align=center|[[30. studenog]] [[1991.]]||align=left|{{Z|ALŽ}} [[USM El Harrach]] |- ! |align=center|napadač||align=center|[[Rafik Djebbour]]||align=center|[[8. ožujka]] [[1984.]]||align=left|{{Z|GRČ}} [[Olympiacos F.C.|Olympiacos]] |- ! |align=center|napadač||align=center|[[Abdelkader Ghezzal]]||align=center|[[5. prosinca]] [[1984.]]||align=left|{{Z|ŠPA}} [[Levante UD|Levante]] |- ! |align=center|napadač||align=center|[[Abdelmalek Ziaya]]||align=center|[[23. siječnja]] [[1984.]]||align=left|bez kluba |- !Izbornik: |align=center|{{Z|FRA}} [[Christian Gourcuff]] |} == Najbolji strijelci == (stanje na ? {{pojasniti|nepoznati nadnevak}} {| class="wikitable" cellpadding="3" style="text-align: center;" |- !# !Igrač !Razdoblje !Pogodci * (nastupi *) |- |1. |style="text-align:left;"| Abdelhafid Tasfaout |1991. – 2002. |35 (88) |- |2. |style="text-align:left;"| Lakhdar Belloumi |1978. – 1989. |34 (89) |- |3. |style="text-align:left;"| Rabah Madjer |1978. – 1992. |29 (83) |- |4. |style="text-align:left;"| Djamel Menad |1980. – 1995. |24 (80) |- |5. |style="text-align:left;"| Tedj Bensaoula |1979. – 1986. |22 (48) |- |6. |style="text-align:left;"| Rafik Saïfi |1998. – 2010. |18 (62) |- |7. |style="text-align:left;"| Ali Meçabih |1995. – 2001. |14 (28) |- |8. |style="text-align:left;"| Salah Assad |1977. – 1989. |13 (67) |- |9. |style="text-align:left;"| Hassen Lalmas |1964. – 1974. |12 (34) |- |10. |style="text-align:left;"| Billel Dziri |1992. – 2006. |9 (87) |} == Vidi == *[[Alžirska A' nogometna reprezentacija]] ==Izvori== {{izvori|30em}} ==Vanjske poveznice== *[https://web.archive.org/web/20091122194147/http://www.faf.org.dz/ Alžirski nogometni savez] *[http://www.fifa.com/associations/association=alg/index.html/ Alžir na FIFA.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140708211604/http://www.fifa.com/associations/association=alg/index.html/ |date=8. srpnja 2014. }} *[http://www.dzfoot.com/ DzFoot] *[https://web.archive.org/web/20071219150210/http://www.weltfussball.de/teams.php?m_id=69%2F Weltfussball] *[https://web.archive.org/web/20100314225215/http://www.transfermarkt.co.uk/en/nationalmannschaft/3614/algeria/uebersicht/startseite.html Transfermarkt.co.uk] *[http://www.national-football-teams.com/v2/country.php?id=3/ National Football Teams] {{CAF reprezentacije}} {{Navigacije |naslov=Sastavi Alžira | naslov-style = background:white; border:1px solid green; color:green; |popis= {{Sastav Alžir 2010 SP}} {{Sastav Alžir 2014 SP}} {{Sastav Alžir 2026 SP}} }} [[Kategorija:Nogometne reprezentacije]] [[Kategorija:Alžirske reprezentacije|Nogomet]] [[Kategorija:Nogomet u Alžiru]] 4kviuk4nytp94gov3shbu1mfe6izg8q 0 268446 7475751 7355269 2026-06-05T14:51:25Z Croxyz 205325 /* Vanjske poveznice */ 7475751 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Fernando Muslera | slika = [[Datoteka:U01 Fernando Muslera 7546.jpg|250px]] | opis slike = Muslera sa [[Urugvajska nogometna reprezentacija|urugvajskom reprezentacijom]] u [[2014.]] godini. | puno ime = Néstor Fernando Muslera Micol | datum rođenja = [[16. lipnja]] [[1986.]] | mjesto rođenja = | država rođenja = | visina = 190 cm | trenutačni klub = [[Estudiantes de La Plata|Estudiantes]] | broj u klubu = 28 | pozicija = [[Nogometni vratar|vratar]] | mlade godine = [[2001.]] – [[2004.]] | juniorski klubovi = [[Montevideo Wanderers F.C.|Montevideo Wanderers]] | godina = [[2004.]] – [[2007.]]<br />[[2006.]] – [[2007.]]<br />[[2007.]] – [[2011.]]<br />[[2011.]] – [[2025.]] <br> [[2025.]] – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[Montevideo Wanderers F.C.|Montevideo Wanderers]]<br />[[Club Nacional de Football|Nacional]]<br />[[S.S. Lazio|Lazio]]<br />[[Galatasaray S.K.|Galatasaray]] <br> [[Estudiantes de La Plata|Estudiantes]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}44 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}{{0}}{{0}}5 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}{{0}}97 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}443 {{0}}{{0}}{{0}}(2) <br> {{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine u reprezentaciji = [[2003.]] <br> [[2004.]] – [[2005.]] <br> [[2009.]] – [[2022.]] | reprezentacija = {{NogRep|URU|do=17}}<br>{{NogRep|URU|do=20}}<br>{{NogRep|URU}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br>{{0}}{{0}}13 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br>{{0}}133 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine treniranja = | klubovi = | ažurirano = 31. srpnja 2025. }} '''Néstor Fernando Muslera Micol''' ([[Buenos Aires]], [[16. lipnja]] [[1986.]]) [[urugvaj]]ski je [[nogometaš]] koji igra na poziciji [[nogometni vratar|vratara]]. Trenutačno igra za [[Argentina|argentinski]] klub [[Estudiantes de La Plata|Estudiantes]]. ==Klupska karijera== Muslera je započeo svoju karijeru u [[Club Nacional de Football]], klub iz svog rodnog grada. U kolovozu 2007. je Muslera došao za tri milijuna eura u [[S.S. Lazio|Lazio]]. [[Arsenal FC|Arsenal]], [[Inter Milano|Inter]] i [[Juventus FC|Juventus]] su bili zainteresirani. 2011. prešao je u Galatasaray. Dana 16. rujna 2007. je Muslera debitirao za [[S.S. Lazio|Lazio]] u [[Serie A]] protiv [[Cagliari Calcio|Cagliari]] (2:2). ==Reprezentativna karijera== Muslera je trenutačno prvi vratar [[Urugvajska nogometna reprezentacija|urugvajske nogometne reprezentacije]]. Dana 10. listopada 2009. je debitirao za [[Urugvajska nogometna reprezentacija|urugvajsku nogometnu reprezentaciju]] u utakmici protiv [[Ekvadorska nogometna reprezentacija|ekvadorske nogometne reprezentacije]] (koji je osvojio Urugvaj, 2:1). Muslera je odabran za Svjetsko prvenstvo 2010. u Južnoj Africi. 2011. je s urugvajskom reprezentacijom osvojio [[Copa América|Copu Américu]]. == Vanjske poveznice == {{commons}} *[http://www.transfermarkt.com/fernando-muslera/profil/spieler/58088 Profil na Transfermarktu] *[http://int.soccerway.com/players/fernando-muslera/19752/ Profil na Soccerwayu] {{Navigacije |naslov=Sastavi Urugvaja | naslov-style = background:#87cefa; color:black; |popis= {{Sastav Urugvaj 2010 SP}} {{Sastav Urugvaj 2014 SP}} {{Sastav Urugvaj 2018 SP}} {{Sastav Urugvaj 2022 SP}} {{Sastav Urugvaj 2026 SP}} }} {{GLAVNIRASPORED:Muslera, Fernando}} [[Kategorija:Urugvajski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometni vratari]] [[Kategorija:Nogometaši Galatasaraya]] [[Kategorija:Nogometaši S.S. Lazija]] [[Kategorija:Nogometaši Club Nacional de Footballa]] [[Kategorija:Argentinski nogometaši]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] 4pj1iot6h2ewttsvj2rbr5dadjjycdt 10 269454 7475632 7264869 2026-06-05T12:08:34Z Croxyz 205325 7475632 wikitext text/x-wiki {{Navigacija |style = width:100%; |naslov-style = background:gold; |naziv = Najbolji strijelci Serie A |naslov= Najbolji strijelci [[Serie A]] |iznad-style = text-align:center; background-color:transparent; |iznad = 1924.:&nbsp;[[Heinrich Schönfeld (nogometaš) |Schönfeld]] {{!}} 1925.:&nbsp;[[Mario Magnozzi|Magnozzi]] {{!}} 1926.:&nbsp;[[Ferenc Hirzer|Hirzer]] {{!}} 1927.:&nbsp;[[Anton Powolny|Powolny]] {{!}} 1928.:&nbsp;[[Julio Libonatti|Libonatti]] {{!}} 1929.:&nbsp;[[Gino Rossetti|Rossetti]] {{!}} 1930.:&nbsp;[[Giuseppe Meazza|Meazza]] {{!}} 1931.:&nbsp;[[Rodolfo Volk|Volk]] {{!}} 1932.:&nbsp;[[Pedro Petrone|Petrone]] / [[Angelo Schiavio|Schiavio]] {{!}} 1933.:&nbsp;[[Felice Borel|Borel]] {{!}} 1934.:&nbsp;[[Felice Borel|Borel]] {{!}} 1935.:&nbsp;[[Enrique Guaita|Guaita]] {{!}} 1936&nbsp;[[Giuseppe Meazza|Meazza]] {{!}} 1937.:&nbsp;[[Silvio Piola|Piola]] {{!}} 1938.:&nbsp;[[Giuseppe Meazza|Meazza]] {{!}} 1939.:&nbsp;[[Aldo Boffi|Boffi]] / [[Ettore Puricelli|Puricelli]] {{!}} 1940.:&nbsp;[[Aldo Boffi|Boffi]] {{!}} 1941.:&nbsp;[[Ettore Puricelli|Puricelli]] {{!}} 1942.:&nbsp;[[Aldo Boffi|Boffi]] {{!}} 1943.:&nbsp;[[Silvio Piola|Piola]] {{!}} 1946.:&nbsp;[[Eusebio Castigliano|Castigliano]] {{!}} 1947.:&nbsp;[[Valentino Mazzola|V. Mazzola]] {{!}} 1948.:&nbsp;[[Giampiero Boniperti|Boniperti]] {{!}} 1949.:&nbsp;[[István Nyers|Nyers]] {{!}} 1950.:&nbsp;[[Gunnar Nordahl|Nordahl]] {{!}} 1951.:&nbsp;[[Gunnar Nordahl|Nordahl]] {{!}} 1952.:&nbsp;[[John Hansen (Danish footballer)|Hansen]] {{!}} 1953.:&nbsp;[[Gunnar Nordahl|Nordahl]] {{!}} 1954.:&nbsp;[[Gunnar Nordahl|Nordahl]] {{!}} 1955.:&nbsp;[[Gunnar Nordahl|Nordahl]] {{!}} 1956.:&nbsp;[[Gino Pivatelli|Pivatelli]] {{!}} 1957.:&nbsp;[[Dino da Costa|Da Costa]] {{!}} 1958.:&nbsp;[[John Charles|Charles]] {{!}} 1959.:&nbsp;[[Antonio Valentín Angelillo|Angelillo]] {{!}} 1960.:&nbsp;[[Omar Sívori|Sívori]] {{!}} 1961.:&nbsp;[[Sergio Brighenti|Brighenti]] {{!}} 1962.:&nbsp;[[José Altafini|Altafini]]/[[Aurelio Milani|Milani]] {{!}} 1963.:&nbsp;[[Harald Nielsen|Nielsen]]/[[Pedro Waldemar Manfredini|Manfredini]] {{!}} 1964.:&nbsp;[[Harald Nielsen|Nielsen]] {{!}} 1965.:&nbsp;[[Alberto Orlando|Orlando]]/[[Sandro Mazzola|S. Mazzola]] {{!}} 1966.:&nbsp;[[Luís Vinício|Vinício]] {{!}} 1967.:&nbsp;[[Luigi Riva|Riva]] {{!}} 1968.:&nbsp;[[Pierino Prati|Prati]] {{!}} 1969.:&nbsp;[[Luigi Riva|Riva]] {{!}} 1970.:&nbsp;[[Luigi Riva|Riva]] {{!}} 1971.:&nbsp;[[Roberto Boninsegna|Boninsegna]] {{!}} 1972.:&nbsp;[[Roberto Boninsegna|Boninsegna]] {{!}} 1973.:&nbsp;[[Paolino Pulici|Pulici]]/[[Gianni Rivera|Rivera]]/[[Giuseppe Savoldi|Savoldi]] {{!}} 1974.:&nbsp;[[Giorgio Chinaglia|Chinaglia]] {{!}} 1975.:&nbsp;[[Paolino Pulici|Pulici]] {{!}} 1976.:&nbsp;[[Paolino Pulici|Pulici]] {{!}} 1977.:&nbsp;[[Francesco Graziani|Graziani]] {{!}} 1978.:&nbsp;[[Paolo Rossi|Rossi]] {{!}} 1979.:&nbsp;[[Bruno Giordano|Giordano]] {{!}} 1980.:&nbsp;[[Roberto Bettega|Bettega]] {{!}} 1981.:&nbsp;[[Roberto Pruzzo|Pruzzo]] {{!}} 1982.:&nbsp;[[Roberto Pruzzo|Pruzzo]] {{!}} 1983.:&nbsp;[[Michel Platini|Platini]] {{!}} 1984.:&nbsp;[[Michel Platini|Platini]] {{!}} 1985.:&nbsp;[[Michel Platini|Platini]] {{!}} 1986.:&nbsp;[[Roberto Pruzzo|Pruzzo]] {{!}} 1987.:&nbsp;[[Pietro Paolo Virdis|Virdis]] {{!}} 1988.:&nbsp;[[Diego Maradona|Maradona]] {{!}} 1989.:&nbsp;[[Aldo Serena|Serena]] {{!}} 1990.:&nbsp;[[Marco van Basten|van Basten]] {{!}} 1991.:&nbsp;[[Gianluca Vialli|Vialli]] {{!}} 1992.:&nbsp;[[Marco van Basten|van Basten]] {{!}} 1993.:&nbsp;[[Giuseppe Signori|Signori]] {{!}} 1994.:&nbsp;[[Giuseppe Signori|Signori]] {{!}} 1995.:&nbsp;[[Gabriel Batistuta|Batistuta]] {{!}} 1996.:&nbsp;[[Giuseppe Signori|Signori]]/[[Igor Protti|Protti]] {{!}} 1997.:&nbsp;[[Filippo Inzaghi|Inzaghi]] {{!}} 1998.:&nbsp;[[Oliver Bierhoff|Bierhoff]] {{!}} 1999.:&nbsp;[[Márcio Amoroso|Amoroso]] {{!}} 2000.:&nbsp;[[Andrij Ševčenko|Ševčenko]] {{!}} 2001.:&nbsp;[[Hernán Crespo|Crespo]] {{!}} 2002.:&nbsp;[[David Trézéguet|Trézéguet]]/[[Dario Hübner|Hübner]] {{!}} 2003.:&nbsp;[[Christian Vieri|Vieri]] {{!}} 2004.:&nbsp;[[Andrij Ševčenko|Ševčenko]] {{!}} 2005.:&nbsp;[[Cristiano Lucarelli|Lucarelli]] {{!}} 2006.:&nbsp;[[Luca Toni|Toni]] {{!}} 2007.:&nbsp;[[Francesco Totti|Totti]] {{!}} 2008.:&nbsp;[[Alessandro Del Piero|Del Piero]] {{!}} 2009.:&nbsp;[[Zlatan Ibrahimović|Ibrahimović]] {{!}} 2010.:&nbsp;[[Antonio Di Natale|Di Natale]] {{!}} 2011.:&nbsp;[[Antonio Di Natale|Di Natale]] {{!}} 2012.:&nbsp;[[Zlatan Ibrahimović|Ibrahimović]] {{!}} 2013.:&nbsp;[[Edinson Cavani|Cavani]] {{!}} 2014.:&nbsp;[[Ciro Immobile|Immobile]] {{!}} 2015.:&nbsp;[[Luca Toni|Toni]]/[[Mauro Icardi|Icardi]] {{!}} 2016.:&nbsp;[[Gonzalo Higuaín|Higuaín]] {{!}} 2017.:&nbsp;[[Edin Džeko|Džeko]] {{!}} 2018.:&nbsp;[[Ciro Immobile|Immobile]]/[[Mauro Icardi|Icardi]] {{!}} 2019.:&nbsp;[[Fabio Quagliarella|Quagliarella]] {{!}} 2020.:&nbsp;[[Ciro Immobile|Immobile]] {{!}} 2021.:&nbsp;[[Cristiano Ronaldo|Ronaldo]] {{!}} 2022.:&nbsp;[[Ciro Immobile|Immobile]] {{!}} 2023.:&nbsp;[[Victor Osimhen|Osimhen]] {{!}} 2024.:&nbsp;[[Lautaro Martínez|Martínez]] {{!}} 2025.:&nbsp;[[Mateo Retegui|Retegui]]] {{!}} 2026.:&nbsp;[[Lautaro Martínez|Martínez]]}}<noinclude> </div> {{GLAVNIRASPORED:Najbolji strijelci Serie A}} [[Kategorija:Skupni predlošci dobitnika nogometnih nagrada]] </noinclude> exksf3926r1ho16xthpdqzs08t6roac 7475633 7475632 2026-06-05T12:08:42Z Croxyz 205325 7475633 wikitext text/x-wiki {{Navigacija |style = width:100%; |naslov-style = background:gold; |naziv = Najbolji strijelci Serie A |naslov= Najbolji strijelci [[Serie A]] |iznad-style = text-align:center; background-color:transparent; |iznad = 1924.:&nbsp;[[Heinrich Schönfeld (nogometaš) |Schönfeld]] {{!}} 1925.:&nbsp;[[Mario Magnozzi|Magnozzi]] {{!}} 1926.:&nbsp;[[Ferenc Hirzer|Hirzer]] {{!}} 1927.:&nbsp;[[Anton Powolny|Powolny]] {{!}} 1928.:&nbsp;[[Julio Libonatti|Libonatti]] {{!}} 1929.:&nbsp;[[Gino Rossetti|Rossetti]] {{!}} 1930.:&nbsp;[[Giuseppe Meazza|Meazza]] {{!}} 1931.:&nbsp;[[Rodolfo Volk|Volk]] {{!}} 1932.:&nbsp;[[Pedro Petrone|Petrone]] / [[Angelo Schiavio|Schiavio]] {{!}} 1933.:&nbsp;[[Felice Borel|Borel]] {{!}} 1934.:&nbsp;[[Felice Borel|Borel]] {{!}} 1935.:&nbsp;[[Enrique Guaita|Guaita]] {{!}} 1936&nbsp;[[Giuseppe Meazza|Meazza]] {{!}} 1937.:&nbsp;[[Silvio Piola|Piola]] {{!}} 1938.:&nbsp;[[Giuseppe Meazza|Meazza]] {{!}} 1939.:&nbsp;[[Aldo Boffi|Boffi]] / [[Ettore Puricelli|Puricelli]] {{!}} 1940.:&nbsp;[[Aldo Boffi|Boffi]] {{!}} 1941.:&nbsp;[[Ettore Puricelli|Puricelli]] {{!}} 1942.:&nbsp;[[Aldo Boffi|Boffi]] {{!}} 1943.:&nbsp;[[Silvio Piola|Piola]] {{!}} 1946.:&nbsp;[[Eusebio Castigliano|Castigliano]] {{!}} 1947.:&nbsp;[[Valentino Mazzola|V. Mazzola]] {{!}} 1948.:&nbsp;[[Giampiero Boniperti|Boniperti]] {{!}} 1949.:&nbsp;[[István Nyers|Nyers]] {{!}} 1950.:&nbsp;[[Gunnar Nordahl|Nordahl]] {{!}} 1951.:&nbsp;[[Gunnar Nordahl|Nordahl]] {{!}} 1952.:&nbsp;[[John Hansen (Danish footballer)|Hansen]] {{!}} 1953.:&nbsp;[[Gunnar Nordahl|Nordahl]] {{!}} 1954.:&nbsp;[[Gunnar Nordahl|Nordahl]] {{!}} 1955.:&nbsp;[[Gunnar Nordahl|Nordahl]] {{!}} 1956.:&nbsp;[[Gino Pivatelli|Pivatelli]] {{!}} 1957.:&nbsp;[[Dino da Costa|Da Costa]] {{!}} 1958.:&nbsp;[[John Charles|Charles]] {{!}} 1959.:&nbsp;[[Antonio Valentín Angelillo|Angelillo]] {{!}} 1960.:&nbsp;[[Omar Sívori|Sívori]] {{!}} 1961.:&nbsp;[[Sergio Brighenti|Brighenti]] {{!}} 1962.:&nbsp;[[José Altafini|Altafini]]/[[Aurelio Milani|Milani]] {{!}} 1963.:&nbsp;[[Harald Nielsen|Nielsen]]/[[Pedro Waldemar Manfredini|Manfredini]] {{!}} 1964.:&nbsp;[[Harald Nielsen|Nielsen]] {{!}} 1965.:&nbsp;[[Alberto Orlando|Orlando]]/[[Sandro Mazzola|S. Mazzola]] {{!}} 1966.:&nbsp;[[Luís Vinício|Vinício]] {{!}} 1967.:&nbsp;[[Luigi Riva|Riva]] {{!}} 1968.:&nbsp;[[Pierino Prati|Prati]] {{!}} 1969.:&nbsp;[[Luigi Riva|Riva]] {{!}} 1970.:&nbsp;[[Luigi Riva|Riva]] {{!}} 1971.:&nbsp;[[Roberto Boninsegna|Boninsegna]] {{!}} 1972.:&nbsp;[[Roberto Boninsegna|Boninsegna]] {{!}} 1973.:&nbsp;[[Paolino Pulici|Pulici]]/[[Gianni Rivera|Rivera]]/[[Giuseppe Savoldi|Savoldi]] {{!}} 1974.:&nbsp;[[Giorgio Chinaglia|Chinaglia]] {{!}} 1975.:&nbsp;[[Paolino Pulici|Pulici]] {{!}} 1976.:&nbsp;[[Paolino Pulici|Pulici]] {{!}} 1977.:&nbsp;[[Francesco Graziani|Graziani]] {{!}} 1978.:&nbsp;[[Paolo Rossi|Rossi]] {{!}} 1979.:&nbsp;[[Bruno Giordano|Giordano]] {{!}} 1980.:&nbsp;[[Roberto Bettega|Bettega]] {{!}} 1981.:&nbsp;[[Roberto Pruzzo|Pruzzo]] {{!}} 1982.:&nbsp;[[Roberto Pruzzo|Pruzzo]] {{!}} 1983.:&nbsp;[[Michel Platini|Platini]] {{!}} 1984.:&nbsp;[[Michel Platini|Platini]] {{!}} 1985.:&nbsp;[[Michel Platini|Platini]] {{!}} 1986.:&nbsp;[[Roberto Pruzzo|Pruzzo]] {{!}} 1987.:&nbsp;[[Pietro Paolo Virdis|Virdis]] {{!}} 1988.:&nbsp;[[Diego Maradona|Maradona]] {{!}} 1989.:&nbsp;[[Aldo Serena|Serena]] {{!}} 1990.:&nbsp;[[Marco van Basten|van Basten]] {{!}} 1991.:&nbsp;[[Gianluca Vialli|Vialli]] {{!}} 1992.:&nbsp;[[Marco van Basten|van Basten]] {{!}} 1993.:&nbsp;[[Giuseppe Signori|Signori]] {{!}} 1994.:&nbsp;[[Giuseppe Signori|Signori]] {{!}} 1995.:&nbsp;[[Gabriel Batistuta|Batistuta]] {{!}} 1996.:&nbsp;[[Giuseppe Signori|Signori]]/[[Igor Protti|Protti]] {{!}} 1997.:&nbsp;[[Filippo Inzaghi|Inzaghi]] {{!}} 1998.:&nbsp;[[Oliver Bierhoff|Bierhoff]] {{!}} 1999.:&nbsp;[[Márcio Amoroso|Amoroso]] {{!}} 2000.:&nbsp;[[Andrij Ševčenko|Ševčenko]] {{!}} 2001.:&nbsp;[[Hernán Crespo|Crespo]] {{!}} 2002.:&nbsp;[[David Trézéguet|Trézéguet]]/[[Dario Hübner|Hübner]] {{!}} 2003.:&nbsp;[[Christian Vieri|Vieri]] {{!}} 2004.:&nbsp;[[Andrij Ševčenko|Ševčenko]] {{!}} 2005.:&nbsp;[[Cristiano Lucarelli|Lucarelli]] {{!}} 2006.:&nbsp;[[Luca Toni|Toni]] {{!}} 2007.:&nbsp;[[Francesco Totti|Totti]] {{!}} 2008.:&nbsp;[[Alessandro Del Piero|Del Piero]] {{!}} 2009.:&nbsp;[[Zlatan Ibrahimović|Ibrahimović]] {{!}} 2010.:&nbsp;[[Antonio Di Natale|Di Natale]] {{!}} 2011.:&nbsp;[[Antonio Di Natale|Di Natale]] {{!}} 2012.:&nbsp;[[Zlatan Ibrahimović|Ibrahimović]] {{!}} 2013.:&nbsp;[[Edinson Cavani|Cavani]] {{!}} 2014.:&nbsp;[[Ciro Immobile|Immobile]] {{!}} 2015.:&nbsp;[[Luca Toni|Toni]]/[[Mauro Icardi|Icardi]] {{!}} 2016.:&nbsp;[[Gonzalo Higuaín|Higuaín]] {{!}} 2017.:&nbsp;[[Edin Džeko|Džeko]] {{!}} 2018.:&nbsp;[[Ciro Immobile|Immobile]]/[[Mauro Icardi|Icardi]] {{!}} 2019.:&nbsp;[[Fabio Quagliarella|Quagliarella]] {{!}} 2020.:&nbsp;[[Ciro Immobile|Immobile]] {{!}} 2021.:&nbsp;[[Cristiano Ronaldo|Ronaldo]] {{!}} 2022.:&nbsp;[[Ciro Immobile|Immobile]] {{!}} 2023.:&nbsp;[[Victor Osimhen|Osimhen]] {{!}} 2024.:&nbsp;[[Lautaro Martínez|Martínez]] {{!}} 2025.:&nbsp;[[Mateo Retegui|Retegui]] {{!}} 2026.:&nbsp;[[Lautaro Martínez|Martínez]]}}<noinclude> </div> {{GLAVNIRASPORED:Najbolji strijelci Serie A}} [[Kategorija:Skupni predlošci dobitnika nogometnih nagrada]] </noinclude> dw6mfii4ibfnvo94z32kxmkb87fx423 10 269530 7475642 7216235 2026-06-05T12:17:04Z Croxyz 205325 7475642 wikitext text/x-wiki {{Navigacija |style = width:100%; |naslov-style = background:gold; |naziv = Najbolji strijelci Ligue 1 |naslov= Najbolji strijelci [[Ligue 1]] |iznad-style = text-align:center; background-color:transparent; |iznad = 1933.:&nbsp;[[Walter Kaiser|Kaiser]]/[[Robert Mercier|Mercier]] {{!}} 1934.:&nbsp;[[István Lukács|Lukács]] {{!}} 1935.:&nbsp;[[André Abegglen|Abegglen]] {{!}} 1936.:&nbsp;[[Roger Courtois|Courtois]] {{!}} 1937.:&nbsp;[[Oskar Rohr|Rohr]] {{!}} 1938.:&nbsp;[[Jean Nicolas|Nicolas]] {{!}} 1939.:&nbsp;[[Roger Courtois|Courtois]]/[[Désiré Koranyi|Koranyi]] {{!}} 1946.:&nbsp;[[René Bihel|Bihel]] {{!}} 1947.:&nbsp;[[Pierre Sinibaldi|Sinibaldi]] {{!}} 1948.:&nbsp;[[Jean Baratte|Baratte]] {{!}} 1949.:&nbsp;[[Jean Baratte|Baratte]]/[[Josef Humpál|Humpál]] {{!}} 1950.:&nbsp;[[Jean Grumellon|Grumellon]] {{!}} 1951.:&nbsp;[[Roger Piantoni|Piantoni]] {{!}} 1952.:&nbsp;[[Gunnar Andersson|Andersson]] {{!}} 1953.:&nbsp;[[Gunnar Andersson|Andersson]] {{!}} 1954.:&nbsp;[[Édouard Kargu|Kargu]] {{!}} 1955.:&nbsp;[[René Bliard|Bliard]] {{!}} 1956.:&nbsp;[[Thadée Cisowski|Cisowski]] {{!}} 1957.:&nbsp;[[Thadée Cisowski|Cisowski]] {{!}} 1958.:&nbsp;[[Just Fontaine|Fontaine]] {{!}} 1959.:&nbsp;[[Thadée Cisowski|Cisowski]] {{!}} 1960.:&nbsp;[[Just Fontaine|Fontaine]] {{!}} 1961.:&nbsp;[[Roger Piantoni|Piantoni]] {{!}} 1962.:&nbsp;[[Sékou Touré (nogometaš)|Touré]] {{!}} 1963.:&nbsp;[[Serge Masnaghetti|Masnaghetti]] {{!}} 1964.:&nbsp;[[Ahmed Oudjani|Oudjani]] {{!}} 1965.:&nbsp;[[Jacques Simon|Simon]] {{!}} 1966.:&nbsp;[[Philippe Gondet|Gondet]] {{!}} 1967.:&nbsp;[[Hervé Revelli|Revelli]] {{!}} 1968.:&nbsp;[[Étienne Sansonetti|Sansonetti]] {{!}} 1969.:&nbsp;[[André Guy|Guy]] {{!}} 1970.:&nbsp;[[Hervé Revelli|Revelli]] {{!}} 1971.:&nbsp;[[Josip Skoblar|Skoblar]] {{!}} 1972.:&nbsp;[[Josip Skoblar|Skoblar]] {{!}} 1973.:&nbsp;[[Josip Skoblar|Skoblar]] {{!}} 1974.:&nbsp;[[Carlos Bianchi|Bianchi]] {{!}} 1975.:&nbsp;[[Delio Onnis|Onnis]] {{!}} 1976.:&nbsp;[[Carlos Bianchi|Bianchi]] {{!}} 1977.:&nbsp;[[Carlos Bianchi|Bianchi]] {{!}} 1978.:&nbsp;[[Carlos Bianchi|Bianchi]] {{!}} 1979.:&nbsp;[[Carlos Bianchi|Bianchi]] {{!}} 1980.:&nbsp;[[Erwin Kostedde|Kostedde]]/[[Delio Onnis|Onnis]] {{!}} 1981.:&nbsp;[[Delio Onnis|Onnis]] {{!}} 1982.:&nbsp;[[Delio Onnis|Onnis]] {{!}} 1983.:&nbsp;[[Vahid Halilhodžić|Halilhodžić]] {{!}} 1984.:&nbsp;[[Patrice Garande|Garande]] {{!}} 1985.:&nbsp;[[Vahid Halilhodžić|Halilhodžić]] {{!}} 1986.:&nbsp;[[Jules Bocandé|Bocandé]] {{!}} 1987.:&nbsp;[[Bernard Zénier|Zénier]] {{!}} 1988.:&nbsp;[[Jean-Pierre Papin|Papin]] {{!}} 1989.:&nbsp;[[Jean-Pierre Papin|Papin]] {{!}} 1990.:&nbsp;[[Jean-Pierre Papin|Papin]] {{!}} 1991.:&nbsp;[[Jean-Pierre Papin|Papin]] {{!}} 1992.:&nbsp;[[Jean-Pierre Papin|Papin]] {{!}} 1993.:&nbsp;[[Alen Bokšić|Bokšić]] {{!}} 1994.:&nbsp;[[Roger Boli|Boli]]/[[Youri Djorkaeff|Djorkaeff]]/[[Nicolas Ouédec|Ouédec]] {{!}} 1995.:&nbsp;[[Patrice Loko|Loko]] {{!}} 1996.:&nbsp;[[Sonny Anderson|Anderson]] {{!}} 1997.:&nbsp;[[Stéphane Guivarc'h|Guivarc'h]] {{!}} 1998.:&nbsp;[[Stéphane Guivarc'h|Guivarc'h]] {{!}} 1999.:&nbsp;[[Sylvain Wiltord|Wiltord]] {{!}} 2000.:&nbsp;[[Sonny Anderson|Anderson]] {{!}} 2001.:&nbsp;[[Sonny Anderson|Anderson]] {{!}} 2002.:&nbsp;[[Djibril Cissé|Cissé]]/[[Pauleta]] {{!}} 2003.:&nbsp;[[Shabani Nonda|Nonda]] {{!}} 2004.:&nbsp;[[Djibril Cissé|Cissé]] {{!}} 2005.:&nbsp;[[Alexander Frei|Frei]] {{!}} 2006.:&nbsp;[[Pauleta]] {{!}} 2007.:&nbsp;[[Pauleta]] {{!}} 2008.:&nbsp;[[Karim Benzema|Benzema]] {{!}} 2009.:&nbsp;[[André-Pierre Gignac|Gignac]] {{!}} 2010.:&nbsp;[[Mamadou Niang|Niang]] {{!}} 2011.:&nbsp;[[Moussa Sow|Sow]] {{!}} 2012.:&nbsp;[[Olivier Giroud|Giroud]]/[[Anderson Luiz de Carvalho|Nene]] {{!}} 2013.:&nbsp;[[Zlatan Ibrahimović|Ibrahimović]] {{!}} 2014.:&nbsp;[[Zlatan Ibrahimović|Ibrahimović]] {{!}} 2015.:&nbsp;[[Alexandre Lacazette|Lacazette]] {{!}} 2016.:&nbsp;[[Zlatan Ibrahimović|Ibrahimović]] {{!}} 2017.:&nbsp;[[Edinson Cavani|Cavani]] {{!}} 2018.:&nbsp;[[Edinson Cavani|Cavani]] {{!}} 2019.:&nbsp;[[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{!}} 2020.:&nbsp;[[Wissam Ben Yedder|Ben Yedder]]/[[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{!}} 2021.:&nbsp;[[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{!}} 2022.:&nbsp;[[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{!}} 2023.:&nbsp;[[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{!}} 2024.:&nbsp;[[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{!}} 2025.:&nbsp;[[Ousmane Dembélé|Dembélé]]/[[Mason Greenwood|Greenwood]] {{!}} 2026.:&nbsp;[[Esteban Lepaul|Lepaul]]}}<noinclude> </div> {{GLAVNIRASPORED:Najbolji strijelci Ligue 1}} [[Kategorija:Skupni predlošci dobitnika nogometnih nagrada]] 3t38nmfeibyvucnlcw57v7vua55pbtz 10 269537 7475640 7216230 2026-06-05T12:15:53Z Croxyz 205325 7475640 wikitext text/x-wiki {{Navigacija |style = width:100%; |naslov-style = background:gold; |naziv = Najbolji strijelci Eredivisie |naslov= Najbolji strijelci [[Eredivisie]] |iznad-style = text-align:center; background-color:transparent; |iznad = 1957.:&nbsp;[[Coen Dillen|Dillen]]&nbsp;{{!}} 1958.:&nbsp;[[Leo Canjels|Canjels]]&nbsp;{{!}} 1959.:&nbsp;[[Leo Canjels|Canjels]]&nbsp;{{!}} 1960.:&nbsp;[[Henk Groot|Groot]]&nbsp;{{!}} 1961.:&nbsp;[[Henk Groot|Groot]]&nbsp;{{!}} 1962.:&nbsp;[[Dick Tol|Tol]]&nbsp;{{!}} 1963.:&nbsp;[[Pierre Kerkhofs|Kerkhofs]]&nbsp;{{!}} 1964.:&nbsp;[[Frans Geurtsen|Geurtsen]]&nbsp;{{!}} 1965.:&nbsp;[[Frans Geurtsen|Geurtsen]]&nbsp;{{!}} 1966.:&nbsp;[[Willy van der Kuijlen|van der Kuijlen]]/[[Piet Kruiver|Kruiver]]&nbsp;{{!}} 1967.:&nbsp;[[Johan Cruijff|Cruijff]]&nbsp;{{!}} 1968.:&nbsp;[[Ove Kindvall|Kindvall]]&nbsp;{{!}} 1969.:&nbsp;[[Dick van Dijk|van Dijk]]/[[Ove Kindvall|Kindvall]]&nbsp;{{!}} 1970.:&nbsp;[[Willy van der Kuijlen|van der Kuijlen]]&nbsp;{{!}} 1971.:&nbsp;[[Ove Kindvall|Kindvall]]&nbsp;{{!}} 1972.:&nbsp;[[Johan Cruijff|Cruijff]]&nbsp;{{!}} 1973.:&nbsp;[[Cas Janssens|Janssens]]/[[Willy Brokamp|Brokamp]]&nbsp;{{!}} 1974.:&nbsp;[[Willy van der Kuijlen|van der Kuijlen]]&nbsp;{{!}} 1975.:&nbsp;[[Ruud Geels|Geels]]&nbsp;{{!}} 1976.:&nbsp;[[Ruud Geels|Geels]]&nbsp;{{!}} 1977.:&nbsp;[[Ruud Geels|Geels]]&nbsp;{{!}} 1978.:&nbsp;[[Ruud Geels|Geels]]&nbsp;{{!}} 1979.:&nbsp;[[Kees Kist|Kist]]&nbsp;{{!}} 1980.:&nbsp;[[Kees Kist|Kist]]&nbsp;{{!}} 1981.:&nbsp;[[Ruud Geels|Geels]]&nbsp;{{!}} 1982.:&nbsp;[[Wim Kieft|Kieft]]&nbsp;{{!}} 1983.:&nbsp;[[Peter Houtman|Houtman]]&nbsp;{{!}} 1984.:&nbsp;[[Marco van Basten|van Basten]]&nbsp;{{!}} 1985.:&nbsp;[[Marco van Basten|van Basten]]&nbsp;{{!}} 1986.:&nbsp;[[Marco van Basten|van Basten]]&nbsp;{{!}} 1987.:&nbsp;[[Marco van Basten|van Basten]]&nbsp;{{!}} 1988.:&nbsp;[[Wim Kieft|Kieft]]&nbsp;{{!}} 1989.:&nbsp;[[Romário]]&nbsp;{{!}} 1990.:&nbsp;[[Romário]]&nbsp;{{!}} 1991.:&nbsp;[[Romário]]/[[Dennis Bergkamp|Bergkamp]]&nbsp;{{!}} 1992.:&nbsp;[[Dennis Bergkamp|Bergkamp]]&nbsp;{{!}} 1993.:&nbsp;[[Dennis Bergkamp|Bergkamp]]&nbsp;{{!}} 1994.:&nbsp;[[Jari Litmanen|Litmanen]]&nbsp;{{!}} 1995.:&nbsp;[[Ronaldo Luís Nazário de Lima|Ronaldo]]&nbsp;{{!}} 1996.:&nbsp;[[Luc Nilis|Nilis]]&nbsp;{{!}} 1997.:&nbsp;[[Luc Nilis|Nilis]]&nbsp;{{!}} 1998.:&nbsp;[[Nikos Machlas|Machlas]]&nbsp;{{!}} 1999.:&nbsp;[[Ruud van Nistelrooij|van Nistelrooij]]&nbsp;{{!}} 2000.:&nbsp;[[Ruud van Nistelrooij|van Nistelrooij]]&nbsp;{{!}} 2001.:&nbsp;[[Mateja Kežman|Kežman]]&nbsp;{{!}} 2002.:&nbsp;[[Pierre van Hooijdonk|van Hooijdonk]]&nbsp;{{!}} 2003.:&nbsp;[[Mateja Kežman|Kežman]]&nbsp;{{!}} 2004.:&nbsp;[[Mateja Kežman|Kežman]]&nbsp;{{!}} 2005.:&nbsp;[[Dirk Kuijt|Kuijt]]&nbsp;{{!}} 2006.:&nbsp;[[Klaas-Jan Huntelaar|Huntelaar]]&nbsp;{{!}} 2007.:&nbsp;[[Afonso Alves|Alves]]&nbsp;{{!}} 2008.:&nbsp;[[Klaas-Jan Huntelaar|Huntelaar]]&nbsp;{{!}} 2009.:&nbsp;[[Mounir El Hamdaoui|El Hamdaoui]]&nbsp;{{!}} 2010.:&nbsp;[[Luis Suárez|Suárez]]&nbsp;{{!}} 2011.:&nbsp;[[Björn Vleminckx|Vleminckx]]&nbsp;{{!}} 2012.:&nbsp;[[Bas Dost|Dost]]&nbsp;{{!}} 2013.:&nbsp;[[Wilfried Bony|Bony]]&nbsp;{{!}} 2014.:&nbsp;[[Alfreð Finnbogason|Finnbogason]]&nbsp;{{!}} 2015.:&nbsp;[[Memphis Depay|Depay]]&nbsp;{{!}} 2016.:&nbsp;[[Vincent Janssen|Janssen]]&nbsp;{{!}} 2017.:&nbsp;[[Nicolai Jørgensen|Jørgensen]]&nbsp;{{!}} 2018.:&nbsp;[[Alireza Džahanbakš|Džahanbakš]]&nbsp;{{!}} 2019.:&nbsp;[[Luuk de Jong|de Jong]]/[[Dušan Tadić|Tadić]]&nbsp;{{!}} 2020.:&nbsp;[[Steven Berghuis|Berghuis]]/[[Cyriel Dessers|Dessers]] {{!}} 2021.:&nbsp;[[Giorgos Giakoumakis|Giakoumakis]] {{!}} 2022.:&nbsp;[[Sébastien Haller|Haller]] {{!}} 2023.:&nbsp;[[Anastasios Douvikas|Douvikas]]/[[Xavi Simons]] {{!}} 2024.:&nbsp;[[Luuk de Jong|De Jong]]/[[Vangelis Pavlidis|Pavlidis]] {{!}} 2025.:&nbsp;[[Sem Steijn|Steijn]] {{!}} 2026.:&nbsp;[[Ayase Ueda|Ueda]]}}<noinclude> </div> {{GLAVNIRASPORED:Najbolji strijelci Eredivisie}} [[Kategorija:Skupni predlošci dobitnika nogometnih nagrada]] </noinclude> pzypjtuqni12t2mxq074jzghg7v5kxi 10 269540 7475639 7092599 2026-06-05T12:14:59Z Croxyz 205325 7475639 wikitext text/x-wiki {{Navigacija |naziv = Najbolji strijelci belgijske lige |naslov = Najbolji strijelci [[Belgijska Pro League|belgijske lige]] |naslov-style = background.: gold; |popis1 = <div> 1895./96.:&nbsp;[[Samuel Hickson|Hickson]] {{!}} 1896./97.:&nbsp;[[Samuel Hickson|Hickson]] {{!}} 1897./98.:&nbsp;[[Franz König|König]] {{!}} 1898./99.:&nbsp;[[Franz König|König]] {{!}} 1899./00.:&nbsp;[[Charles Grimshaw|Grimshaw]] {{!}} 1900./01.:&nbsp;[[Herbert Potts|Potts]] {{!}} 1901./02.:&nbsp;[[Herbert Potts|Potts]] {{!}} 1902./03.:&nbsp;[[Gustave Vanderstappen|Vanderstappen]] {{!}} 1903./04.:&nbsp;[[Gustave Vanderstappen|Vanderstappen]] {{!}} 1904./05.:&nbsp;[[Robert De Veen|De Veen]] {{!}} 1905./06.:&nbsp;[[Robert De Veen|De Veen]] {{!}} 1906./07.:&nbsp;[[Maurice Vertongen|Vertongen]] {{!}} 1907./08.:&nbsp;[[Maurice Vertongen|Vertongen]] {{!}} 1908./09.:&nbsp;[[Vahram Kevorkian|Kevorkian]] {{!}} 1909./10.:&nbsp;[[Maurice Vertongen|Vertongen]] {{!}} 1910./11.:&nbsp;[[Alphonse Six|Six]] {{!}} 1911./12.:&nbsp;[[Maurice Bunyan|Bunyan]] {{!}} 1912./13.:&nbsp;[[Sylvain Brébart|Brébart]] {{!}} 1913./14.:&nbsp;[[Maurice Bunyan|Bunyan]] {{!}} 1919./20.:&nbsp;[[Honoré Vlamynck|Vlamynck]] {{!}} 1920./21.:&nbsp;[[Ivan Thys|Thys]] {{!}} 1921./22.:&nbsp;[[Ivan Thys|Thys]] {{!}} 1922./23.:&nbsp;[[Achille Meyskens|Meyskens]] {{!}} 1923./24.:&nbsp;[[Charles Jooris|Jooris]] {{!}} 1924./25.:&nbsp;[[Joseph Taeymans|Taeymans]] {{!}} 1925./26.:&nbsp;[[Laurent Grimmonprez|Grimmonprez]] {{!}} 1926./27.:&nbsp;[[Lucien Fabry|Fabry]] {{!}} 1927./28.:&nbsp;[[Raymond Braine|Braine]] {{!}} 1928./29.:&nbsp;[[Raymond Braine|Braine]] {{!}} 1929./30.:&nbsp;[[Pierre De Vidts|De Vidts]] {{!}} 1930./31.:&nbsp;[[Jacques Secrétin|Secrétin]] {{!}} 1931./32.:&nbsp;[[Bernard Delmez|Delmez]] {{!}} 1932./33.:&nbsp;[[Willy Ulens|Ulens]] {{!}} 1933./34.:&nbsp;[[Vital Van Landeghem|Van Landeghem]] {{!}} 1934./35.:&nbsp;[[Marius Mondelé|Mondelé]] {{!}} 1935./36.:&nbsp;[[Flor Lambrechts|Lambrechts]] {{!}} 1936./37.:&nbsp;[[Jean Collet|Collet]] {{!}} 1937./38.:&nbsp;[[Marius Mondelé|Mondelé]] {{!}} 1938./39.:&nbsp;[[Jozef Wagner|Wagner]] {{!}} 1941./42.:&nbsp;[[Albert De Cleyn|De Cleyn]] {{!}} 1943./44.:&nbsp;[[Joseph Mermans|Mermans]] {{!}} 1945./46.:&nbsp;[[Albert De Cleyn|De Cleyn]] {{!}} 1946./47.:&nbsp;[[Joseph Mermans|Mermans]] {{!}} 1947./48.:&nbsp;[[Joseph Mermans|Mermans]] {{!}} 1948./49.:&nbsp;[[René Thirifays|Thirifays]] {{!}} 1949./50.:&nbsp;[[Joseph Mermans|Mermans]] {{!}} 1950./51.:&nbsp;[[Albert Dehert|Dehert]] {{!}} 1951./52.:&nbsp;[[Henri Coppens|Coppens]] {{!}} 1952./53.:&nbsp;[[Henri Coppens|Coppens]] {{!}} 1953./54.:&nbsp;[[Hippolyte Van Den Bosch|Van Den Bosch]] {{!}} 1954./55.:&nbsp;[[Henri Coppens|Coppens]] {{!}} 1955./56.:&nbsp;[[Jean Mathonet|Mathonet]] {{!}} 1956./57.:&nbsp;[[Maurice Willems|Willems]] {{!}} 1957./58.:&nbsp;[[Jef Van Gool|Van Gool]] & [[Jozef Vliers|Vliers]] {{!}} 1958./59.:&nbsp;[[Victor Wégria|Wégria]] {{!}} 1959./60.:&nbsp;[[Victor Wégria|Wégria]] {{!}} 1960./61.:&nbsp;[[Victor Wégria|Wégria]] {{!}} 1961./62.:&nbsp;[[Jacques Stockman|Stockman]] {{!}} 1962./63.:&nbsp;[[Victor Wégria|Wégria]] {{!}} 1963./64.:&nbsp;[[Paul Van Himst|Van Himst]] {{!}} 1964./65.:&nbsp;[[Jean./Paul Colonval|Colonval]] {{!}} 1965./66.:&nbsp;[[Paul Van Himst|Van Himst]] {{!}} 1966./67.:&nbsp;[[Jan Mulder (footballer)|Mulder]] {{!}} 1967./68.:&nbsp;[[Paul Van Himst|Van Himst]] & [[Roger Claessen|Claessen]] {{!}} 1968./69.:&nbsp;[[Antal Nagy (footballer born 1944)|Nagy]] {{!}} 1969./70.:&nbsp;[[Lothar Emmerich|Emmerich]] {{!}} 1970./71.:&nbsp;[[Erwin Kostedde|Kostedde]] {{!}} 1971./72.:&nbsp;[[Raoul Lambert|Lambert]] {{!}} 1972./73.:&nbsp;[[Rob Rensenbrink|Rensenbrink]] & [[Alfred Riedl|Riedl]] {{!}} 1973./74.:&nbsp;[[Attila Ladinsky|Ladinsky]] {{!}} 1974./75.:&nbsp;[[Alfred Riedl|Riedl]] {{!}} 1975./76.:&nbsp;[[Hans Posthumus|Posthumus]] {{!}} 1976./77.:&nbsp;[[François Van der Elst|Van Der Elst]] {{!}} 1977./78.:&nbsp;[[Harald Nickel|Nickel]] {{!}} 1978./79.:&nbsp;[[Erwin Albert|Albert]] {{!}} 1979./80.:&nbsp;[[Erwin Vandenbergh|Vandenbergh]] {{!}} 1980./81.:&nbsp;[[Erwin Vandenbergh|Vandenbergh]] {{!}} 1981./82.:&nbsp;[[Erwin Vandenbergh|Vandenbergh]] {{!}} 1982./83.:&nbsp;[[Erwin Vandenbergh|Vandenbergh]] {{!}} 1983./84.:&nbsp;[[Nico Claesen|Claesen]] {{!}} 1984./85.:&nbsp;[[Ronny Martens|Martens]] {{!}} 1985./86.:&nbsp;[[Erwin Vandenbergh|Vandenbergh]] {{!}} 1986./87.:&nbsp;[[Arnór Guðjohnsen|Gudjohnsen]] {{!}} 1987./88.:&nbsp;[[Francis Severeyns|Severeyns]] {{!}} 1988./89.:&nbsp;[[Eddie Krnčević|Krnčević]] {{!}} 1989./90.:&nbsp;[[Frank Farina|Farina]] {{!}} 1990./91.:&nbsp;[[Erwin Vandenbergh|Vandenbergh]] {{!}} 1991./92.:&nbsp;[[Josip Weber|Weber]] {{!}} 1992./93.:&nbsp;[[Josip Weber|Weber]] {{!}} 1993./94.:&nbsp;[[Josip Weber|Weber]] {{!}} 1994./95.:&nbsp;[[Aurelio Vidmar|Vidmar]] {{!}} 1995./96.:&nbsp;[[Mario Stanić|Stanić]] {{!}} 1996./97.:&nbsp;[[Robert Špehar|Špehar]] {{!}} 1997./98.:&nbsp;[[Branko Strupar|Strupar]] {{!}} 1998./99.:&nbsp;[[Jan Koller|Koller]] {{!}} 1999./00.:&nbsp;[[Ole Martin Årst|Årst]] & [[Toni Brogno|Brogno]] {{!}} 2000./01.:&nbsp;[[Tomasz Radzinski|Radzinski]] {{!}} 2001./02.:&nbsp;[[Wesley Sonck|Sonck]] {{!}} 2002./03.:&nbsp;[[Wesley Sonck|Sonck]] & [[Cédric Roussel|Roussel]] {{!}} 2003./04.:&nbsp;[[Luigi Pieroni|Pieroni]] {{!}} 2004./05.:&nbsp;[[Nenad Jestrović|Jestrović]] {{!}} 2005./06.:&nbsp;[[Tosin Dosunmu|Dosunmu]] {{!}} 2006./07.:&nbsp;[[François Sterchele|Sterchele]] {{!}} 2007./08.:&nbsp;[[Joseph Akpala|Akpala]] {{!}} 2008./09.:&nbsp;[[Jaime Alfonso Ruiz|Ruiz]] {{!}} 2009./10.:&nbsp;[[Romelu Lukaku|Lukaku]] {{!}} 2010./11.:&nbsp;[[Ivan Perišić|Perišić]] {{!}} 2011./12.:&nbsp;[[Jérémy Perbet|Perbet]] {{!}} 2012./13.:&nbsp;[[Carlos Bacca|Bacca]] {{!}} 2013./14.:&nbsp;[[Hamdi Harbaoui|Harbaoui]] {{!}} 2014./15.:&nbsp;[[Aleksandar Mitrović (nogometaš)|Mitrović]] {{!}} 2015./16.:&nbsp;[[Jérémy Perbet|Perbet]] {{!}} 2016./17.:&nbsp;[[Łukasz Teodorczyk|Teodorczyk]] {{!}} 2017./18.:&nbsp;[[Hamdi Harbaoui|Harbaoui]] {{!}} 2018./19.:&nbsp;[[Hamdi Harbaoui|Harbaoui]] {{!}} 2019./20.:&nbsp;[[Dieumerci Mbokani|Mbokani]] {{!}} 2020./21.:&nbsp;[[Paul Onuachu|Onuachu]] {{!}} 2021./22.:&nbsp;[[Deniz Undav|Undav]] {{!}} 2022./23.:&nbsp;[[Hugo Cuypers|Cuypers]] {{!}} 2023./24.:&nbsp;[[Kévin Denkey|Denkey]] {{!}} 2024./25.:&nbsp;[[Tolu Arokodare|Arokodare]] & [[Adriano Bertaccini|Bertaccini]] {{!}} 2025./26.:&nbsp;[[Nicolò Tresoldi|Tresoldi]] </div> }}<noinclude> [[Kategorija:Skupni predlošci dobitnika nogometnih nagrada]] </noinclude> dkr5kur30a1wzdqncs3srqsyzbip9pt 10 269543 7475645 7398269 2026-06-05T12:19:04Z Croxyz 205325 7475645 wikitext text/x-wiki {{Navigacija |style = width:100%; |naslov-style = background:gold; |naziv = Najbolji strijelci Škotske Premier Lige |naslov= Najbolji strijelci [[Škotski Premiership|Škotskog Premiershipa]] |iznad-style = text-align:center; background-color:transparent; |iznad = 1999.: [[Henrik Larsson|Larsson]] {{!}} 2000.: [[Mark Viduka|Viduka]] {{!}} 2001.: [[Henrik Larsson|Larsson]] {{!}} 2002.: [[Henrik Larsson|Larsson]] {{!}} 2003.: [[Henrik Larsson|Larsson]] {{!}} 2004.: [[Henrik Larsson|Larsson]] {{!}} 2005.: [[John Hartson|Hartson]] {{!}} 2006.: [[Kris Boyd|Boyd]] {{!}} 2007.: [[Kris Boyd|Boyd]] {{!}} 2008.: [[Scott McDonald|McDonald]] {{!}} 2009.: [[Kris Boyd|Boyd]] {{!}} 2010.: [[Kris Boyd|Boyd]] {{!}} 2011.: [[Kenny Miller|Miller]] {{!}} 2012.: [[Gary Hooper|Hooper]] {{!}} 2013.: [[Michael Higdon|Higdon]] {{!}} 2014.: [[Kris Commons|Commons]] {{!}} 2015.: [[Adam Rooney|Rooney]] {{!}} 2016.: [[Leigh Griffiths|Griffiths]] {{!}} 2017.: [[Liam Boyce|Boyce]] {{!}} 2018.: [[Kris Boyd|Boyd]] {{!}} 2019.: [[Alfredo Morelos|Morelos]] {{!}} 2020.: [[Odsonne Édouard|Édouard]] {{!}} 2021.: [[Odsonne Édouard|Édouard]] {{!}} 2022.: [[Regan Charles-Cook| Charles-Cook]]/[[Giorgos Giakoumakis|Giakoumakis]] {{!}} 2023.: [[Kyogo Furuhashi|Furuhashi]] {{!}} 2024.: [[Lawrence Shankland|Shankland]] {{!}} 2025.: [[Cyriel Dessers|Dessers]] {{!}} 2026.: [[Tawanda Maswanhise|Maswanhise]]}}<noinclude> {{GLAVNIRASPORED:Najbolji strijelci Škotske Premier Lige}} [[Kategorija:Skupni predlošci dobitnika nogometnih nagrada]] </noinclude> 3izneok2o6rn3seymiu64rc5vnxs39u 10 270113 7475646 7223098 2026-06-05T12:20:08Z Croxyz 205325 7475646 wikitext text/x-wiki {{Navigacija |style = width:100%; |naslov-style = background:gold; |naziv = Najbolji strijelci UEFA Lige prvaka |naslov= Najbolji strijelci [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]] |iznad-style = text-align:center; background-color:transparent; |iznad = 1956.:&nbsp;[[Miloš Milutinović|Milutinović]] {{!}} 1957.:&nbsp;[[Dennis Viollet|Viollet]] {{!}} 1958.:&nbsp;[[Alfredo di Stéfano|di Stéfano]] {{!}} 1959.:&nbsp;[[Just Fontaine|Fontaine]] {{!}} 1960.:&nbsp;[[Ferenc Puskás|Puskás]] {{!}} 1961.:&nbsp;[[José Águas|Águas]] {{!}} 1962.:&nbsp;[[Alfredo di Stéfano|di Stéfano]] & [[Bent Løfqvist|Løfqvist]] & [[Ferenc Puskás|Puskás]] & [[Heinz Strehl|Strehl]] & [[Justo Tejada|Tejada]] {{!}} 1963.:&nbsp;[[José Altafini|Altafini]] {{!}} 1964.:&nbsp;[[Vladica Kovačević|Kovačević]] & [[Sandro Mazzola|Mazzola]] & [[Ferenc Puskás|Puskás]] {{!}} 1965.:&nbsp;[[Eusébio]] & [[José Augusto Torres|Torres]] {{!}} 1966.:&nbsp;[[Flórián Albert|Albert]] & [[Eusébio]] {{!}} 1967.:&nbsp;[[Jürgen Piepenburg|Piepenburg]] & [[Paul Van Himst|Van Himst]] {{!}} 1968.:&nbsp;[[Eusébio]] {{!}} 1969.:&nbsp;[[Denis Law|Law]] {{!}} 1970.:&nbsp;[[Mick Jones|Jones]] {{!}} 1971.:&nbsp;[[Antonis Antoniadis|Antoniadis]] {{!}} 1972.:&nbsp;[[Antal Dunai|Dunai]] & [[Lou Macari|Macari]] & [[Silvester Takač|Takač]] {{!}} 1973.:&nbsp;[[Gerd Müller|Müller]] {{!}} 1974.:&nbsp;[[Gerd Müller|Müller]] {{!}} 1975.:&nbsp;[[Eduard Markarov|Markarov]] & [[Gerd Müller|Müller]] {{!}} 1976.:&nbsp;[[Jupp Heynckes|Heynckes]] {{!}} 1977.:&nbsp;[[Franco Cucinotta|Cucinotta]] & [[Gerd Müller|Müller]] {{!}} 1978.:&nbsp;[[Allan Simonsen|Simonsen]] {{!}} 1979.:&nbsp;[[Claudio Sulser|Sulser]] {{!}} 1980.:&nbsp;[[Søren Lerby|Lerby]] {{!}} 1981.:&nbsp;[[Terry McDermott|McDermott]] & [[Karl-Heinz Rummenigge|Rummenigge]] & [[Graeme Souness|Souness]] {{!}} 1982.:&nbsp;[[Dieter Hoeneß|Hoeneß]] {{!}} 1983.:&nbsp;[[Paolo Rossi|Rossi]] {{!}} 1984.:&nbsp;[[Viktor Sokol|Sokol]] {{!}} 1985.:&nbsp;[[Torbjörn Nilsson|Nilsson]] & [[Michel Platini|Platini]] {{!}} 1986.:&nbsp;[[Torbjörn Nilsson|Nilsson]] {{!}} 1987.:&nbsp;[[Borislav Cvetković|Cvetković]] {{!}} 1988.:&nbsp;[[Rui Águas (nogometaš)|Águas]] & [[Jean-Marc Ferreri|Ferreri]] & [[Gheorghe Hagi|Hagi]] & [[Rabah Madjer|Madjer]] & [[Ally McCoist|McCoist]] & [[Míchel (nogometaš)|Míchel]] & [[Petar Novak|Novak]] {{!}} 1989.:&nbsp;[[Marco van Basten|van Basten]] {{!}} 1990.:&nbsp;[[Jean-Pierre Papin|Papin]] & [[Romário]] {{!}} 1991.:&nbsp;[[Peter Pacult|Pacult]] & [[Jean-Pierre Papin|Papin]] {{!}} 1992.:&nbsp;[[Jean-Pierre Papin|Papin]] & [[Sergei Yuran|Yuran]] {{!}} 1993.:&nbsp;[[Romário]] {{!}} 1994.:&nbsp;[[Hristo Stoičkov|Stoičkov]] {{!}} 1995.:&nbsp;[[George Weah|Weah]] {{!}} 1996.:&nbsp;[[Jari Litmanen|Litmanen]] {{!}} 1997.:&nbsp;[[Alessandro Del Piero|Del Piero]] {{!}} 1998.:&nbsp;[[Alessandro Del Piero|Del Piero]] {{!}} 1999.:&nbsp;[[Andrij Ševčenko|Ševčenko]] {{!}} 2000.:&nbsp;[[Mário Jardel|Jardel]] & [[Raúl González (nogometaš)|Raúl]] & [[Serhiy Rebrov|Rebrov]] & [[Rivaldo]] {{!}} 2001.:&nbsp;[[Mário Jardel|Jardel]] & [[Andrij Ševčenko|Ševčenko]] {{!}} 2002.:&nbsp;[[Ruud van Nistelrooij|van Nistelrooij]] {{!}} 2003.:&nbsp;[[Ruud van Nistelrooij|van Nistelrooij]] {{!}} 2004.:&nbsp;[[Fernando Morientes|Morientes]] {{!}} 2005.:&nbsp;[[Ruud van Nistelrooij|van Nistelrooij]] {{!}} 2006.:&nbsp;[[Andrij Ševčenko|Ševčenko]] {{!}} 2007.:&nbsp;[[Kaká]] {{!}} 2008.:&nbsp;[[Cristiano Ronaldo|C. Ronaldo]] {{!}} 2009.:&nbsp;[[Lionel Messi|Messi]] {{!}} 2010.:&nbsp;[[Lionel Messi|Messi]] {{!}} 2011.:&nbsp;[[Lionel Messi|Messi]] {{!}} 2012.:&nbsp;[[Lionel Messi|Messi]] {{!}} 2013.:&nbsp;[[Cristiano Ronaldo|C. Ronaldo]] {{!}} 2014.:&nbsp;[[Cristiano Ronaldo|C. Ronaldo]] {{!}} 2015.:&nbsp;[[Cristiano Ronaldo|C. Ronaldo]] & [[Lionel Messi|Messi]] & [[Neymar]] {{!}} 2016.:&nbsp;[[Cristiano Ronaldo|C. Ronaldo]] {{!}} 2017.:&nbsp;[[Cristiano Ronaldo|C. Ronaldo]] {{!}} 2018.:&nbsp;[[Cristiano Ronaldo|C. Ronaldo]] {{!}} 2019.:&nbsp;[[Lionel Messi|Messi]] {{!}} 2020.:&nbsp;[[Robert Lewandowski|Lewandowski]] {{!}} 2021.:&nbsp;[[Erling Haaland|Haaland]] {{!}} 2022.:&nbsp;[[Karim Benzema|Benzema]] {{!}} 2023.:&nbsp;[[Erling Haaland|Haaland]] {{!}} 2024.:&nbsp;[[Harry Kane|Kane]] & [[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{!}} 2025.:&nbsp;[[Serhou Guirassy|Guirassy]] & [[Raphinha]] {{!}} 2026.:&nbsp;[[Kylian Mbappé|Mbappé]] }}<noinclude> </div> {{GLAVNIRASPORED:Najbolji strijelci UEFA Lige prvaka}} [[Kategorija:Skupni predlošci dobitnika nogometnih nagrada]] 5kxh0zhtvewlgd7ma0broqq5uwy8pk0 0 270133 7475915 7284234 2026-06-05T21:30:39Z Divna Jaksic 974 {{mrva-rač}} 7475915 wikitext text/x-wiki {{Infokutija OS | ime = Linux Mint | logo = [[File:New Linux Mint logo.svg|200px]] | screenshot = [[Datoteka:Linux Mint 19 "Tara" (Cinnamon).png|300px|Linux Mint 19 (Tara) Cinnamon]] | naslov = Linux Mint 19 ("Tara") - izdanje Cinnamon | website = [http://www.linuxmint.com www.linuxmint.com] | razvijatelj = Linux Mint tim | porodica = [[GNU/Linux]] | model_izvornog_koda = | posljednja_izdana_verzija = 20.2 “Uma” | datum_posljednjeg_izdanja = 8. srpnja 2021. | posljednja_testna_verzija = | datum_posljednje_testne_verzije = | marketinski_cilj = | jezik = | tip_jezgre = monolitna | ui = [[Cinnamon]], [[GNOME]], [[KDE|KDE Plasma Desktop]], [[Fluxbox]], [[MATE]], [[LXDE]] ili [[Xfce]] | licenca = uglavnom [[GNU]] GPL i druge licencije slobodnog softvera | radno_stanje = razvija se | podrzane_platforme = IA-32, x86-64 | model_azuriranja = APT | upravitelj_paketa = dpkg }} '''Linux Mint''' je [[računalo|računalni]] [[operativni sustav]] iz obitelji [[UNIX|UNIX-a]]. Aktualno je nekoliko izdanja sustava koja su temeljena na distribucijama [[Ubuntu]], a zasebno izdanje temeljeno je na [[Debian|Debianu]]. ==Opis== Kao i mnoge druge Linux distribucije, Linux Mint se sastoji od mnoštva programskih paketa, od kojih se velika većina distribuira kao programska podrška sa slobodnom licencom (također poznat kao [[open source]]). Glavna licenca koje se koristi je [[GNU]] Opća javna licenca (GNU GPL) koja, zajedno s [[GNU Lesser General Public License]] ([[GNU LGPL]]), izričito izjavljuje da korisnici mogu slobodno pokretati, umnožavati, raspačavati, mijenjati odnosno razvijati ili poboljšati postojeći softver. Linux Mint je financiran od strane svoje zajednice korisnika. Individualni korisnici i poduzeća koja koriste operacijski sustav djeluje kao # donatori # sponzori # partneri # distribucije Financijska potpora zajednice i oglašavanje na webu pomaže u održavanju distribucije. == Nastanak i razvoj operacijskog sustava == Linux Mint je započeo u [[2006.]] s beta inačicom koja se zvala 1.0 "Ada". U to vrijeme projekt nije bio poznat i ova inačica nikada nije bila izdana kao stabilna. S izlaskom inačice 2.0 "Barbara", nekoliko mjeseci kasnije, distribucija je privukla pozornost mnogih ljudi u Linux zajednici te je počela prikupljati publiku. Nazivi i brojevi inačica su sljedeći: 2.1 "Bea", 2.2 "Bianca", 3.0 "Cassandra", 3.1 "Celena", 4.0 "Daryna", 5 "Elyssa", 6 "Felicia", 7 "Gloria", 8 "Helena", 9 "Isadora", 10 "Julija", 11 "Katya", 12 "Lisa", 13 "Maya", 14 "Nadia", 15 "Olivia", 16 "Petra", 17 "Qiana", 17.1 "Rebecca", 17.2 "Rafaela", 17.3 "Rosa", 18 "Sarah", 18.1 "Serena", 18.2 "Sonya", 18.3 "Sylvia", 19 "Tara", 19.1 "Tessa", 19.2 "Tina", 19.3 "Tricia", 20 "Ulyana", 20.1 "Ulyssa", 20.2 "Uma" i 20.3 "Una". Inačica 2.0 "Barbara" je bazirana na Ubuntu 6.10, koristeći iste repozitorije i koristeći ga kao osnovu. ==Vrela== {{izvori}} {{mrva-rač}} {{Ubuntu-distro}} [[Kategorija:Linux distribucije]] 8x1hy11xqf4dg29qkyfiih3flhvsotw 10 271413 7475644 7216237 2026-06-05T12:18:21Z Croxyz 205325 7475644 wikitext text/x-wiki {{Navigacija |style = width:100%; |naslov-style = background:gold; |naziv = Najbolji strijelci ruske premijer lige |naslov= Najbolji strijelci [[Ruska nogometna premijer-liga|ruske nogometne premijer lige]] |iznad-style = text-align:center; background-color:transparent; |iznad = 1992:&nbsp;[[Veli Kasumov|Kasumov]] {{!}} 1993:&nbsp;[[Viktor Pančenko|Pančenko]] {{!}} 1994:&nbsp;[[Igor Vitalijevič Simutenkov|Simutenkov]] {{!}} 1995:&nbsp;[[Oleg Aleksandrovič Veretenikov|Veretenikov]] {{!}} 1996:&nbsp;[[Aleksandr Maslov|Maslov]] {{!}} 1997:&nbsp;[[Oleg Aleksandrovič Veretenikov|Veretenikov]] {{!}} 1998:&nbsp;[[Oleg Aleksandrovič Veretenikov|Veretenikov]] {{!}} 1999:&nbsp;[[Georgij Demetradze|Demetradze]] {{!}} 2000:&nbsp;[[Dmitrij Vjačeslavovič Loskov|Loskov]] {{!}} 2001:&nbsp;[[Dmitrij Vjazjmikin|Vjazjmikin]] {{!}} 2002:&nbsp;[[Rolan Aleksandrovič Gusev|Gusev]]/[[Dmitrij Sergejevič Kiričenko|Kiričenko]] {{!}} 2003:&nbsp;[[Dmitrij Vjačeslavovič Loskov|Loskov]] {{!}} 2004:&nbsp;[[Aleksandr Anatolijevič Keržakov|Keržakov]] {{!}} 2005:&nbsp;[[Dmitrij Sergejevič Kiričenko|Kiričenko]] {{!}} 2006:&nbsp;[[Roman Pavljučenko|Pavljučenko]] {{!}} 2007:&nbsp;[[Roman Pavljučenko|Pavljučenko]]/[[Roman Stanislavovič Adamov|Adamov]] {{!}} 2008:&nbsp;[[Vágner Love]] {{!}} 2009:&nbsp;[[Welliton Soares|Welliton]] {{!}} 2010:&nbsp;[[Welliton Soares|Welliton]] {{!}} 2011./12.:&nbsp;[[Seydou Doumbia|Doumbia]] {{!}} 2012./13.:&nbsp;[[Francisco Wánderson do Carmo Carneiro|Wánderson]]/[[Jura Movsisjan|Movsisjan]] {{!}} 2013./14.:&nbsp;[[Seydou Doumbia|Doumbia]] {{!}} 2014./15.:&nbsp;[[Hulk (nogometaš)|Hulk]] {{!}} 2015./16.:&nbsp;[[Fjodor Smolov|Smolov]] {{!}} 2016./17.:&nbsp;[[Fjodor Smolov|Smolov]] {{!}} 2017./18.:&nbsp;[[Quincy Promes|Promes]] {{!}} 2018./19.:&nbsp;[[Fjodor Čalov|Čalov]] {{!}} 2019./20.:&nbsp;[[Sardar Azmoun|Azmoun]]/[[Artem Dzjuba|Dzjuba]] {{!}} 2020./21.:&nbsp;[[Artem Dzjuba|Dzjuba]] {{!}} 2021./22.:&nbsp;[[Gamid Agalarov|Agalarov]] {{!}} 2022./23.:&nbsp;[[Malcolm (nogometaš)|Malcolm]] {{!}} 2023./24.:&nbsp;[[Mateo Cassierra|Cassierra]] {{!}} 2024./25.:&nbsp;[[Manfred Ugalde|Ugalde]] {{!}} 2025./26.:&nbsp;[[Jhon Córdoba|Córdoba]]}}<noinclude> {{GLAVNIRASPORED:Najbolji strijelci ruske premijer lige}} [[Kategorija:Skupni predlošci dobitnika nogometnih nagrada]] </noinclude> gp8btefsyegmcr6j8s0pgnwn6y83x0c 0 271808 7476039 7455468 2026-06-06T07:32:28Z Argo Navis 852 −[[Kategorija:Ekologija]]; −[[Kategorija:Životinje]]; −[[Kategorija:Biološka evolucija]]; +[[Kategorija:Veličina životinja]]; +[[Kategorija:Izumiranje]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7476039 wikitext text/x-wiki {{Neprovjereno}} [[Datoteka:Elephant near ndutu.jpg|thumb|right|''[[Loxodonta africana]]'', najveća kopnena životinja na Zemlji.]] '''Megafauna''' ([[Grčki jezik|grč.]] ''megas'' "velik" + [[Latinski jezik|lat.]] ''fauna'' "životinja") su velike, vrlo velike ili ogromne životinje. Njihova uobičajena definicija je težina od 45 kilograma.<ref name="defense">Defense of the Earth. [http://www.ukzn.ac.za/Biology/Uploads/69cd30f3-52c3-4f28-8c2c-3a99d006ab84/biol104lect6.pdf ''Past consequences of climate change: Evolutionary history of the mammals''.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081217024050/http://www.ukzn.ac.za/Biology/Uploads/69cd30f3-52c3-4f28-8c2c-3a99d006ab84/biol104lect6.pdf |date=17. prosinca 2008. }}</ref><ref name="corlett">Corlett, R. T. (2006). [http://www.atbio.org/tn_v17_n3_Sept_2006.pdf Megafaunal extinctions in tropical Asia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081230085331/http://www.atbio.org/tn_v17_n3_Sept_2006.pdf |date=30. prosinca 2008. }}. ''Tropinet'' 17 (3): 1–3.</ref> Time u megafaunu spadaju mnoge životinje koje se inače ne smatraju vrlo velikim, poput [[Crveni klokan|crvenog klokana]], ali i čovjeka. Ovaj termin se najčešće koristi da bi se opisale životinje koje su dosta veće od čovjeka, ali nisu pripitomljene. Njega se posebno povezuje s pleistocenskom megafaunom — divovskim kopnenim životinjama poput mamuta, dlakavih nosoroga i sl.<ref>[http://www.museum.state.il.us/exhibits/larson/ice_age_animals.html# Ice Age Animals]. Illinois State Museum</ref> Također se koristi za najveće moderne divlje životinje, posebno za [[slon]]a, [[žirafa|žirafu]], [[Nilski konj|nilskog konja]], [[nosorog]]e, [[los]]a, [[kondor]]a, itd. Osim toga se često koristi za neke divovske vodene životinje, posebno [[kit]]ove, za bilo koje veće divlje ili pripitomljene životinje poput većih antilopa i [[goveda]], kao i za [[dinosaur]]e i druge izumrle divovske gmazove. Ovaj termin se ponekad koristi za opisivanje životinja (obično izumrlih) koje su veće u odnosu na češći ili jedini preživjeli oblik te životinje, npr. za vilin konjica iz perioda [[Karbon (geološko razdoblje)|karbona]] koji je imao raspon [[krilo|krila]] od 1 m. == Ekološka strategija == Megafauna — u smislu najvećih [[sisavac]]a i [[ptica]] — se uglavnom oslanja na dug [[život]], spor rast populacije, nisku stopu [[smrt]]nosti, malo ili nijednog prirodnog grabežljivca koji je u stanju ubiti odrasle. Ove karakteristike ih čine vrlo ranjivima na ubijanje od strane ljudi. == Masovna izumiranja == Jedno vrlo poznato [[izumiranje]] megafaune, [[holocen]]sko izumiranje, se desilo na kraju zadnjeg ledenog doba. Tada su izumrle mnoge velike životinje [[Ledeno doba|ledenog doba]], poput [[Dlakavi mamut|dlakavog mamuta]] u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] i na sjeveru [[euroazija|Euroazije]]. Postoje razni mogući razlozi tom izumiranju, poput izlova od strane čovjeka, promjene klime, bolesti, udara meteorita i druge. Međutim, ovo izumiranje pri kraju [[pleistocen]]a je bilo samo jedno od više izumiranja megafaune koja su se odigrala u zadnjih 50 000 godina na većini površine Zemlje, s tim da su [[Afrika]] i [[Azija]] dobrim dijelom bile pošteđene. Izvan Euroazije su se izumiranja megafaune dešavala kontinent po kontinent, slijedeći širenje ljudi po svijetu i nema veze s klimom.<ref name = "Martin">{{cite book |last=Martin |first=P. S. |title=Twilight of the Mammoths: Ice Age Extinctions and the Rewilding of America |publisher=University of California Press |year=2005 |contribution=Chapter 6, Deadly Syncopation |pages=118–128 |url=http://books.google.com/books?id=eThoCsL1hRAC |isbn=0520231414}}</ref><ref name = "Burney">{{cite journal |last1=Burney |first1=D. A. |last2=Flannery |first2=T. F. |title=Fifty millennia of catastrophic extinctions after human contact |journal=Trends in Ecology & Evolution |volume=20 |issue=7 |pages=395–401 |publisher=Elsevier |date=Srpanj 2005. |url=http://www.anthropology.hawaii.edu/Field%20Schools/Kauai/Publications/Publication%204.pdf |doi=10.1016/j.tree.2005.04.022 |pmid=16701402 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090918025724/http://www.anthropology.hawaii.edu/Field%20Schools/Kauai/Publications/Publication%204.pdf |archive-date=18. rujna 2009. |access-date=19. srpnja 2010.}}</ref> [[Australija]] je prva pogođena prije oko 50 000 godina, potom su slijedili [[Solomonski otoci]] prije 30 000 godina, Amerike prije 13 000 godina, [[Kipar]] prije 9000 godina, [[Antili]] prije 6000 godina, [[Nova Kaledonija]] prije 3000 godina, [[Madagaskar]] prije 2000 godina, [[Novi Zeland]] prije 800 godina, [[Maskareni]] prije 400 godina i [[Komandorski otoci]] prije 250 godina. Zapravo, skoro svi izolirani otoci imaju primjer nekog izumiranja nakon dolaska ''[[Homo sapiens]]a''. (Na većini tih otoka, kao na [[Havaji]]ma, velike životinje nikada nisu živjele, pa su tu izumrle vrste manje.) Nastavljeni izlov i uništavanje staništa je dovelo do još izumiranja megafaune u nedavnoj prošlosti i oni se smatraju velikom opašnošću za životinje i u budućnosti. Brojna masovna izumiranja su se odigrala ranije u Zemljinoj povijesti, kada je jedan dio ili sva megafauna tog vremena također izumrla. Najpoznatije je izumiranje dinosaura krajem krede. Međutim, ta ranija izumiranja su bila globalnija i nisu obuhvaćala samo megafaunu; npr. mnoge [[biljke]], vodeni [[beskralježnjaci]] i [[plankton]]i su nestali zajedno s dinosaurima. == Primjeri == Ispod su važni primjeri megafaune (u smislu velike životinje): *razred [[sisavci|Mammalia]] **infrarazred [[tobolčari|Metatheria]] ***red [[Diprotodontia]] ****[[Crveni klokan]] (''Macropus rufus'') je najveći živi australski sisavac i tobolčar koji može težiti do 85 kilograma. Međutim, njegov izumrli srodnik, ''[[Procoptodon goliah]]'' je dostizao 230 kilograma, a najveći tobolčar svih vremena je bio ''[[Diprotodon]]'' (mogao je težiti do 2750 kg). Izumrli psoglavi vučak (160 kg) je bio mnogo veći od današnjih tobolčara mesoždera. **infrarazred [[Eutheria]] ***nadred [[Afrotheria]] ****red [[surlaši|Proboscidea]] *****[[Slon]]ovi su najveće kopnene životinje. Oni i njihovi srodnici su nastali u Africi, ali donedavno su imali skoro kozmopolitsku rasprostranjenost. [[Afrički slon]] je u ramenima visok 4,3 metra i težak je do 13 tona. Među nedavno izumrlim surlašima su mamuti (''Mammuthus''), koji su bliži slonovima, i mastodonti (''Mammut'') koji su u daljem srodstvu s njima. ****red [[Sirene (životinje)|Sirenia]] *****Najveća sirena je [[karipski lamantin]] (''Trichechus manatus''), težak do 1500 kg. [[Stellerova morska krava]] (''Hydrodamalis gigas'') je bila vjerojatno pet puta masivnija, ali su je ljudi istrijebili 27 godina nakon njenog otkrića na [[Komandorski otoci|komandorskim otocima]], [[1741.]] godine. U pretpovijesti je ona živjela i na obalama sjeveroistočne [[azija|Azije]] i sjeverozapadne [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]; onda su je istrijebili [[aboridžini]]. ***podred [[Xenarthra]] ****red [[pasanci|Cingulata]] *****Pripadnici [[Glyptodontidae]] su bili grupa velikih i oklopnih životinja sličnih ankilosaurima. U srodstvu su s današnjim pasancima. Evoluirali su u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]], invazirali su Sjevernu Ameriku i izumrli su na kraju epohe pleistocena. ****red [[krezubice|Pilosa]] *****Neki pripadnici podreda [[Folivora]] su bili spore kopnene životinje, kao i gliptodonti. I oni su dospjeli do Sjeverne Amerike i proširili su se dalje na sjever. Najveći od njih, ''[[Megatherium]]'' i ''[[Eremotherium]]'', su dostizali veličinu koja se mogla mjeriti s veličinom današnjih slonova. ***nadred [[Euarchontoglires]] ****red [[primati|Primates]] *****Najveći živi primat, težak do 266 kg, je gorila (''[[Gorilla beringei]]'' i ''[[Gorilla gorilla]]'', s tri ili četiri podvrste koje su kritično ugrožene). Izumrli ''[[Archaeoindris]]'' je dostizao sličnu veličinu, dok je ''[[Gigantopithecus]]'' iz jugoistočne Azije, moguće, bio nekoliko puta veći. ****red [[Glodavci|Rodentia]] *****Postojeća [[kapibara]] (''Hydrochoerus hydrochaeris'') iz Južne Amerike, najveći glodavac na svijetu, teži do 65 kg. Neke sjeverne nedavno izumrle forme su bile veće: ''[[Neochoerus pinckneyi]]'' je bila oko 40% teža; ''[[Castoroides ohioensis]]'' je bio sličan. Izumrla ''[[Amblyrhiza inundata]]'' s nekoliko karipskih otoka je možda bila i veća. Međutim, prije nekoliko milijuna godina, u Južnoj Americi su živili mnogo veći glodavci. ''[[Phoberomys pattersoni]]'', poznat od jednog gotovo potpunog skeleta, je vjerojatno dostizao 700 kg. Nepotpuni ostaci vrste ''[[Josephoartigasia monesi]]'' pokazuju da je ona možda težila i više od jedne tone. ***nadred [[Laurasiatheria]] ****red [[zvijeri|Carnivora]] *****U velike mačke spadaju, između ostalih, [[tigar]] (''Panthera tigris'') i [[lav]] (''Panthera leo''). Najveća podvrsta, teška do 306 kg, je [[sibirski tigar]] (''P. tigris altaica'') prema [[Bregmannovo pravilo|Bergmannovom pravilu]]. Pripadnici roda ''[[Panthera]]'' su prepoznatljivi po morfološkim osobinama koje im omogućavaju rikanje. U veće izumrle mačke spadaju [[američki lav]], (''Panthera leo atrox'') i južnoamerički [[sabljozubi tigar]]. *****[[Medvjedi]] su veliki mesožderi podreda [[Caniformia]]. Najveći živući su [[polarni medvjed]] (''Ursus maritimus'') težak 680 kg i podvrsta [[Mrki medvjed|mrkog medvjeda]], ''Ursus arctos middendorffi'', slične veličine po Bregmannovom pravilu. Izumrli ''[[Arctodus simus]]'' iz Sjeverne Amerike je bio najveći kopneni grabežljivac tijekom pleistocena i dostizao je 1136 kg. *****[[Perajari]] su vodene životinje koje su evoluirale od svojih srodnika medvjeda. [[Južni morski slon]] (''Mirounga leonina'') s [[Antarktik]]a je najveći mesožder svih vremena, a mužjaci mogu dostići 6-7 metara duljine. ****red [[neparnoprstaši|Perissodactyla]] *****[[Tapir]]i su biljožderi s kratkom surlom, sliče svinjama i malo su se promijenili u zadnjih 20 milijuna godina. Nastanjuju tropske kišne šume jugoistočne Azije i Južne i [[Srednja Amerika|Srednje Amerike]] i u njih spadaju najveće kopnene životinje dvije spomenute regije.Postoje četiri vrste. *****[[Nosorozi]] su neparnoprstaši s rogovima od keratina, istog proteina od kojeg se sastoji kosa. Oni su među najvećim živućim kopnenim sisavcima, odmah poslije slonova (nilski konji su malo manji). Tri ili pet postojećih vrsta je kritično ugroženo. Njihovi srednjoazijski srodnici, [[Indricotheriinae|indrikoteri]] su bili najveći kopneni sisavci svih vremena. ****red [[parnoprstaši|Artiodactyla]] *****[[Žirafe]] (''Giraffa camelopardalis'') su najviše kopnene životinje i dostižu visinu od 6 m. *****U [[Bovinae|goveda]] spadaju najveće preživjele kopnene životinje Europe i Sjeverne Amerike. [[Indijski bivo]] (''Bubalis arnee''), [[bizoni]] (''[[Bison bison]]'' i ''[[Bison bonasus|B. bonasus]]''), i [[gaur]] (''Bos gaurus'') mogu dostići težinu od preko 900 kg. *****[[Nilski konj]] (''Hippopotamus amphibius'') je najteži parnoprstaš; on i kritično ugroženi [[patuljasti vodenkonj]] (''Choeropsis liberiensis'') se smatraju najbližim srodnicima kitova. ****red [[kitovi|Cetacea]] *****[[Cetacea|Kitovi, delfini i pliskavice]] su vodeni sisavci. [[Plavi kit]] (''Balaenoptera musculus'') je najveći od njih i najveća životinja koja je ikada živjela. [[Ulješura]] (''Physeter macrocephalus'') je najveći [[Kitovi zubani|kit zuban]], kao i najglasnija životinja i ima najveći [[mozak]] (pet puta je veći od čovjekovog). [[Kit ubojica]] (''Orcinus orca'') je najveći delfin. *razred [[ptice|Aves]] **red [[nojevke|Struthioniformes]] ***Nojevke su jedna drevna i raznolika grupa [[ptica neletačica]] koje se mogu naći u raznim dijelovima svijeta jer je prije bio samo jedan, [[Gondwana]]. Najveću pticu na svijetu, [[noj]]a (''Struthio camelus''), prevazilazi izumrli ''[[Aepyornis]]'' s Madagaskara, najteži u grupi, kao i izumrli ''[[Dinornis]]'' s Novog Zelanda, najviši, koji je mogao narasti do 3,4 m visine. Oni su primjer [[Otočni gigantizam|otočnog gigantizma]]. **red [[patkarice|Anseriformes]] ***Izumrli pripadnici [[Dromornithidae]] iz Australije, poput ''[[Dromornis]]a'' su možda prelazili u veličini i nojevke. (Zbog svoje male veličine za kontinent i svoje izoliranosti, Australija se ponekada naziva najvećim otokom na svijetu; time bi ove vrste također mogli biti otočni divovi.) *razred [[gmazovi|Reptilia]] **red [[krokodili|Crocodilia]] ***[[Pravi aligatori]] i [[krokodili]] su veliki poluvodeni gmazovi, od kojih je najveći [[morski krokodil]] (''Crocodylus porosus''), koji može težiti 1360 kg. Daleki preci krokodila i njihovi srodnici su dominirali svijetom u kasnom trijasu, sve dok neobjašnjivo izumiranje na prelazu u juru nije dopustila da ih dinosauri preteknu. **red [[Saurischia]] ***U pripadnike Saurischia iz jure i krede spadaju [[Sauropoda|sauropodi]], najduže (dugi do 40 m) i najteže kopnene životinje ikada (''[[Argentinosaurus]]'' je dostizao 80-100 metričkih tona ili 90-110 kratkih tona), kao i teropodi, najveći kopneni grabežljivci (''[[Spinosaurus]]'' je težio 7-9 tona). **red [[ljuskaši|Squamata]] ***Dok najveći gušter na svijetu, komodski varan, može dostići duljinu od 3 metra, njegov izumrli australski srodnik ''[[Megalania]]'' je možda bila dvostruko duža. Srodnici ovih varana, mososauri, su bili glavni morski grabežljivci tijekom krede. ***Najtežom postojećom zmijom se smatra ''[[Eunectes murinus]]'' dok se ''[[Python reticulatus]]'' (do 8,7 m) smatra najdužom. Jedna izumrla [[pliocen]]ska australska vrsta roda ''[[Liasis]]'' je dostizala duljinu od 10 m, dok je ''[[Titanboa]]'' iz [[paleocen]]ske Južne Amerike rasla 12-15 m, a procjenjuje se da je težila oko 1135 [[kilogram]]a. **red [[kornjače|Testudines]] ***Najveća kornjača na svijetu je kritično ugrožena [[sedmopruga usminjača]] (''Dermochelys coriacea''), koja može težiti do 900 kg. Od ostalih kornjača se razlikuje po tome što joj nedostaje koštani oklop. Najveće kopnene kornjače su [[galapagoška kornjača]] (''Geochelone nigra'') i ''[[Geochelone gigantea]]'', koje teže do 300 kg. *razred [[zrakoperke|Actinopterygii]] **red [[četverozupke|Tetraodontiformes]] ***Najveća živuća koštunjača je [[veliki bucanj]] (''Mola mola''), čija je prosječna težina 1000 kg. Iako je filogenetski on koštunjača, njegov skelet se uglavnom sastoji od hrskavice, koja je mekša od kosti. Ima tijelo oblika diska i opkreće se svojim velikim perajama; hrani se uglavnom meduzama. **red [[jesetre|Acipenseriformes]] ***Kritično ugrožena [[moruna]] (''Huso huso''), koja može težiti 1476 kg, najveća je jesetra i smatra se najvećom ribom koja se iz mora seli u slatke vode radi razmnožavanja. **red [[somovke|Siluriformes]] ***Kritično ugroženi ''[[Pangasianodon gigas]]'', koji može težiti do 293 kg, se obično smatra najvećom slatkovodnom ribom. *razred [[hrskavičnjače|Chondrichthyes]] **red [[psine|Lamniformes]] ***Najveća živuća riba mesožder je [[velika bijela psina]] (''Carcharodon carcharias''), koja dostiže težinu od 2240 kg. Njezin izumrli srodnik ''[[Megalodon]]'' je bio dug skoro 20,3 metara i time je najveći morski pas i najveća riba grabežljivac svih vremena. **red [[Orectolobiformes]] ***Najveći morski pas svijetu, riba hrskavičnjača, je [[kitopsina]] (''Rhincodon typus''), koja može preći težinu od 21,5 tona. Hrani se planktonom. **red [[Prave raže|Rajiformes]] ***[[Manta]] (''Manta birostis'') je još jedna riba koja se hrani planktonom i najveća je raža jer može dostići težinu od 2300 kg. *razred [[glavonošci|Cephalopoda]] **red [[Lignje|Teuthida]] ***Brojna dubokomorska bića pokazuju [[dubokomorski gigantizam]]. U njih spadaju [[divovska lignja]] (''Architeuthis'') i [[orijaška lignja]] (''Mesonychoteuthis hamiltoni''); za obje se smatra (iako ih se rijetko nađe) da dostižu duljinu od 12 m ili više. Ova druga je najveći [[beskralješnjaci|bezkralježnjak]] na svijetu i ima najveće oči na svijetu. Ulješure love obje ove vrste. == Galerija == === Izumrli === <gallery> Datoteka:Dunkleosteus BW.jpg|''[[Dunkleosteus]]'' (10 m) je bila divovska riba iz perioda [[Devon|devona]]. Datoteka:Leedsi&Liopl DB.jpg|''[[Liopleurodon|Liopleurodon ferox]]'' (desno) krade hranu vrsti ''[[Leedsichthys|Leedsichthys problematicus]]'' ([[Jura (geološko razdoblje)|jura]]). Datoteka:Dollosaurus12 copy.jpg|Konstrukcija [[Mosasauri|mosasaura]] ([[Jura (geološko razdoblje)|jura]]) Datoteka:Megalodon scale1.png|''[[Megalodon|C. megalodon]]'' s [[Kitopsina|kitopsinom]], [[Velika bijela psina|velikom bijelom psinom]] i [[Čovjek|čovjekom]]. Datoteka:Dimetr eryopsDB.jpg|''[[Dimetrodon]]'' i ''[[Eryops]]'' iz ranog [[Perm (geološko razdoblje)|perma]] ([[Sjeverna Amerika]]). Datoteka:Macronaria scrubbed enh.jpg|Razni sauropodi, s lijeva na desno: ''[[Camarasaurus]]'', ''[[Brachiosaurus]]'', ''[[Giraffatitan]]'', ''[[Euhelopus]]''. Datoteka:Spinosaurus BW2.png|Konstrukcija [[Spinosaurus|spinosaurusa]] ([[kreta]]). Datoteka:Tyrannosaurus BW.jpg|Restauracija ''[[Tiranosaur|tiranosaura]]'' (kasna [[Kreda (geološko razdoblje)|kreda]]). Datoteka:Argentavis magnificens.JPG|''[[Argentavis]]'' iz kasnog [[Miocen|miocena]] je imao raspon krila od 8 m. Datoteka:Titanis07DB.jpg|''[[Titanis|Titanis walleri]]'', posljednji (i jedini sjevernoamerički) pripadnik [[Phorusrhacidae]]. Datoteka:Diprotodon optatum (2).jpg|''[[Diprotodon]]'' je bio najveći [[tobolčar]] svih vremena. Datoteka:Megatherum DB.jpg|''[[Megatherium]]'' iz [[Pleistocen|pleistocena]] ([[Južna Amerika]]). Datoteka:Toxodon skeleton in BA.JPG|''[[Toxodon]]'' je bio jedan od najvećih i posljednjih južnoameričkih pripadnika [[Notoungulata]]. Datoteka:PantheraLeoAtrox1.jpg|[[Američki lav]] je izumro prije oko 10 000 godina. Datoteka:Columbian mammoth.JPG|Pleistocenski [[mamuti]] poput ''[[M. columbi]]'' su nastanjivali sjevernu hemisferu. Datoteka:Giant Haasts eagle attacking New Zealand moa.jpg|[[Haastov orao]] (na slici napada [[moe]]) je najveći poznati orao. Datoteka:"Benjamin".jpg|[[Psoglavi vučak]] je bio najveći pripadnik [[Dasyuromorphia]]. </gallery> === Preživjeli === <gallery> Datoteka:Bristol.zoo.western.lowland.gorilla.arp.jpg|[[Gorila]] je najveći i jedan od najugroženijih primata na Zemlji. Datoteka:Tiger in the snow at the Detroit Zoo March 2008 pic 2.jpg|[[Sibirski tigar]] je najveća živuća mačka. Datoteka:Polar Bear 2004-11-15.jpg|[[Polarni medvjed|Polarni medvjedi]] su najveći medvjedi. Datoteka:Content sow.jpg|[[Mrki medvjed]] je najveći šumski grabežljivac. Datoteka:Ostafrikanisches Spitzmaulnashorn.JPG|Kritično ugroženi [[Crni nosorog]] naraste do 14 stopa dužine. Datoteka:Taurotragus derbianus.jpg|''[[Taurotragus derbianus]]'' je najveća antilopa na svijetu. Datoteka:Nijlpaard.jpg|[[Nilski konj]] su najteži [[parnoprstaš]]. Datoteka:Killerwhales jumping.jpg|[[Orka]] je najveći delfin. Datoteka:Strauss m Tanzania.jpg|[[Noj]] je najteža ptica. Datoteka:SaltwaterCrocodile('Maximo').jpg|[[Morski krokodil]] može težiti do 770 kilograma. Datoteka:Komodo dragon Varanus komodoensis Ragunan Zoo 2.JPG|[[Komodski varan]] je najveći gušter. Datoteka:Eunectes murinus2.jpg|[[Anakonde|Anakonda]] je najveća [[Zmije|zmija]] na svijetu. Datoteka:Mola-mola-Lisboa-20051020.jpg|U porodicu [[Molidae]] spadaju najveće [[koštunjače]]. Datoteka:Manta birostris-Thailand.jpg|[[Manta]] je najveća raža. Datoteka:Fin whale from air.jpg|[[Plavetni kit]] je najveći [[Sisavci|sisavac]] na svijetu. Datoteka:Plesiosaur on land.jpg|[[Plesiosauri|Plesiosaur]] je najveća životinja na svijetu koja živi još od razdoblja [[Jura (geološko razdoblje)|jure]]. Datoteka:Lates niloticus 2.jpg|''[[Lates niloticus]]'' je jedna od najvećih slatkovodnih [[riba]]. Datoteka:Giant Squid NASA.jpg|[[Divovska lignja]] je drugi najveći [[glavonožac]]. </gallery> == Vidi == * [[Dubokomorski gigantizam]] * [[Otočna patuljastost]] * [[Otočni gigantizam]] == Izvori == {{izvori|30em}} [[Kategorija:Veličina životinja]] [[Kategorija:Izumiranje]] riw781298bhuaotnkq3yxt75229ss3g 0 272172 7476083 4384496 2026-06-06T11:39:52Z Lajoswinkler 219220 ispravio nazivlje i dodao izvore 7476083 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Adenine-3D-balls.png|200px|desno|thumb|kalotni model adenina]] '''Adenin''' je jedna od dvije [[purini|purinske]] [[nukleobaze]] koje se pojavljuju u formiranju [[nukleotid]]a [[nukleinska kiselina|nukleinskih kiselina]] DNA i RNA. U deoksiribonukleinskoj kiselini, adenin (A) se veže za [[timin]] (T) pomoću dvije [[vodikove veze]] čime stabilizira strukturu nukleinske kiseline. U ribonukleinskoj kiselini adenin se veže za [[uracil]] (U). Adenin tvori: * nukleozid [[adenozin]] kada se pričvrsti za [[riboza|ribozu]] * deoksinukleozid [[deoksiadenozin]] kada se pričvrsti za [[deoksiriboza|deoksiribozu]] * nukleotid [[Adenozin monofosfat|adenozin-monofosfat]] (ATP) kada se deoksiadenozinu doda jedna fosfatna grupa * nukleotid [[Adenozin difosfat|adenozin-difosfat]] (ATP) kada se deoksiadenozinu dodaju dvije fosfatne grupe * nukleotid [[Adenozin trifosfat|adenozin-trifosfat]] (ATP) kada se deoksiadenozinu dodaju tri fosfatne grupe Adenozin-trifosfat je iznimno značajan jer se u staničnom [[metabolizam|metabolizmu]] primjenjuje kao osnovna metoda prijenosa energije između kemijskih reakcija. Ponegdje u starijoj literaturi, prije nego li se znalo da je ljudsko tijelo sposobno sintetizirati adenin, zvao bi se imenom [[Vitamini|vitamin]] B4. == Komplementarnost == U molekulama nukleinskih kiselina adenin se veže dvostrukom vodikovom vezom s pirimidinskim bazama: * [[timin]] u nasuprotnom polinukleotidnom lancu DNA * [[uracil]] u polinukleotidnom lancu RNA Ta se osobina naziva [[komplementarnost]] i osnova je sekundarne strukture nukleinskih kiselina. Par adenin-[[timin]] koji održava dvije vodikove veze ima oblik sličan paru [[guanin]]-[[citozin]] koji održava najmanje dvije vodikove veze. Od svih [[dušična baza|dušičnih baza]] mogu se načiniti parovi, ali samo su A-T i G-C nazvani komplementarnim zato što samo ta dva para baza imaju dovoljno sličan prostorni oblik da se mogu složiti u dvostruku [[spirala|spiralu]] dovoljno sterički stabilne strukture.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Matange|first=Karishma|last2=Tuck|first2=James M.|last3=Keung|first3=Albert J.|date=2021-03-01|title=DNA stability: a central design consideration for DNA data storage systems|url=https://www.nature.com/articles/s41467-021-21587-5|journal=Nature Communications|language=en|volume=12|issue=1|pages=1358|doi=10.1038/s41467-021-21587-5|issn=2041-1723}}</ref> {{Nukleobaze}} [[Kategorija:Genetika]] [[Kategorija:Biomolekule]] rqba6t1cjdmvsrdh76b06598yejbvz9 0 277754 7475665 6872106 2026-06-05T12:35:10Z Croxyz 205325 /* Vanjske poveznice */ 7475665 wikitext text/x-wiki {{Nogometna reprezentacija | ime = Senegal | grb = | nadimak = Lavovi Terange | savez = ''[[Fédération Sénégalaise de Football]]'' | izbornik = {{Z|SEN}} [[Aliou Cissé]] | kapetan = [[Kalidou Koulibaly]] | najviše nastupa = [[Henri Camara]] (99) | najbolji strijelac = [[Henri Camara]] i [[Sadio Mané]] (29) | FIFA = 19. | ažurirano = 6. listopada 2022.<ref name="FIFA">[https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/men], objavljeno 6. listopada 2022., pristupljeno 25. listopada 2022.</ref> | pattern_la1 = _sen22h | pattern_b1 = _sen22h | pattern_ra1 = _sen22h | pattern_sh1 = | pattern_so1 = | pattern_la2 = _sen22a | pattern_b2 = _sen22a | pattern_ra2 = _sen22a | pattern_sh2 = | pattern_so2 = | leftarm1 = FFFFFF | body1 = FFFFFF | rightarm1 = FFFFFF | shorts1 = FFFFFF | socks1 = FFFFFF | leftarm2 = 00924f | body2 = 00924f | rightarm2 = 00924f | shorts2 = 00924f | socks2 = 00924f | prva utakmica = [[Datoteka:Flag of the British West Africa Settlements (1870–1888).svg|20px]] [[Gambijska nogometna reprezentacija|Britanska Gambija]] 4 : 3 {{NogRep-d|SEN}} <br> ([[Gambija]], [[1959.]]) | najveća pobjeda = {{NogRep|SEN}} 7 : 0 {{NogRep-d|MAUS}}<br>([[Dakar]], [[9. listopada]] [[2010.]]) | najveći poraz = {{NogRep|ČSSR}} 11 : 0 {{NogRep-d|SEN}}<br>([[Prag]], [[2. studenog]] [[1966.]]) | Nastupi na SP = 3 | Prvi put na SP =2002. | Najbolji rezultat na SP = četvrtzavršnica ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.]]) | Naziv kontinentalnog prvenstva= [[Afrički kup nacija]] | Nastupi na kontinentalnom prvenstvu= 16 | Prvi put na kontinentalnom prvenstvu= 1965. | Najbolji rezultat na kontinentalnom prvenstvu= '''Prvaci''' (2021.) | medalje = }} '''Senegalska nogometna reprezentacija''' predstavlja [[Senegal]] u međunarodnom nogometu. Pod vodstvom je [[Senegalski nogometni savez|Senegalskog nogometnog saveza]] ([[Francuski jezik|fra]]: Fédération Sénégalaise de Football). ==Povijest== Senegalski nogometni savez osnovan je [[1960.]] i povezan je s [[CAF|CAF-om]] i [[FIFA|FIFA-om]]. Senegalska nogometna reprezentacija je u [[Lipanj|lipnju]] [[2004.]] dosegla svoju najvišu poziciju na FIFA-inoj ljestvici na 26. mjesto, a u [[Prosinac|prosincu]] [[1998.]] bila je na najnižem mjestu (95.). Senegal je prvi puta nastupio na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.|Svjetskome prvenstvu]] u [[Japan]]u i [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]] u [[2002.]] Nakon pobjede nad vladajućim svjetskim prvakom [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuskom]] u prvome krugu, Senegal je još igrao neriješeno s [[Danska nogometna reprezentacija|Danskom]] i s [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvajom]]. U prvom krugu je Senegal postao drugi s 5 bodova iza Danske. Na [[16. lipnja]] [[2002.]] Senegal je igrao drugi krug protiv [[Švedska nogometna reprezentacija|Švedske]]. U produžecima je [[senegal]]ski [[nogometaš]] [[Henri Camara]] postigao pobjednički gol. Na [[22. lipnja]] [[2002.]] Senegal je u četvrtfinalu poražen s 1:0 od [[Turska nogometna reprezentacija|Turske]]. Senegal nije nastupio na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Svjetskome prvenstvu 2006.]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|Svjetskome prvenstvu 2010.]] == Nastupi na [[Svjetska prvenstva u nogometu|Svjetskim prvenstvima]] == *[[1930.]] do [[1962.]] – ''nisu sudjelovali'' *[[1966.]] – ''odustali'' *[[1970.]] do [[1986.]] – ''nisu se kvalificirali'' *[[1990.]] – ''nisu sudjelovali'' *[[1994.]] do [[1998.]] – ''nisu se kvalificirali'' *[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.|2002.]] – četvrtzavršnica *[[2006.]] do [[2014.]] – ''nisu se kvalificirali'' *[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|2018.]] – grupna faza *[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|2022.]] – ''kvalificirali se'' == Nastupi na [[Afrički kup nacija|Afričkim prvenstvima]] == *[[1957.]] do [[1963.]] – ''nisu sudjelovali'' *[[1965.]] – četvrto mjesto *[[1968.]] – 1. krug *[[1970.]] do [[1978.]] – ''nisu se kvalificirali'' *[[1980.]] – ''nisu sudjelovali'' *[[1982.]] do [[1984.]] – ''nisu se kvalificirali'' *[[1986.]] – 1. krug *[[1988.]] – ''nisu se kvalificirali'' *[[1990.]] – četvrto mjesto *[[1992.]] – četvrtfinale *[[1994.]] – četvrtfinale *[[1996.]] do [[1998.]] – ''nisu se kvalificirali'' *[[2000.]] – četvrtfinale *[[2002.]] – drugo mjesto *[[2006.]] – četvrto mjesto *[[2008.]] – 1. krug *[[2010.]] – ''nisu se kvalificirali'' *[[2012.]] – 1. krug *[[2013.]] – ''nisu se kvalificirali'' *[[2015.]] – 1. krug *[[2017.]] – četvrtfinale *[[2019.]] – finale *[[2021.]] – prvaci == Izbornici == {| class="wikitable" style="display:inline-table; width:40%" |- !scope=col style="#DD0000; color:yellow; background:green;"|Godine !scope=col style="#DD0000; color:yellow; background:green;"|Drž. !scope=col style="#DD0000; color:yellow; background:green;"|Izbornici |-style="text-align: center;" |- |style="text-align: center;"| 1982. – 1986. |align=center|{{Z|SEN}} |[[Pape Alioune Diop]] |- |style="text-align: center;"| 1999. – 2000. |align=center|{{Z|NJE}} |[[Peter Schnittger]] |- |style="text-align: center;"| 2000. – 2002. |align=center|{{Z|FRA}} |[[Bruno Metsu]] |- |style="text-align: center;"| 2002. – 2005. |align=center|{{Z|FRA}} |[[Guy Stéphan]] |- |style="text-align: center;"| 2005. – 2006. |align=center|{{Z|SEN}} |[[Abdoulaye Sarr]] |- |style="text-align: center;"| 2006. – 2008. |align=center|{{Z|POLJ}} |[[Henryk Kasperczak]] |- |style="text-align: center;"| 2008. |align=center|{{Z|SEN}} |[[Lamine N'Diaye]] |- |style="text-align: center;"| 2009. – 2012. |align=center|{{Z|SEN}} |[[Amara Traoré]] |- |style="text-align: center;"| 2012. – 2013. |align=center|{{Z|SEN}} |[[Joseph Koto]] |- |style="text-align: center;"| 2013. – 2015. |align=center|{{Z|FRA}} |[[Alain Giresse]] |- |style="text-align: center;"| 2015. – ''trenutno'' |align=center|{{Z|SEN}} |[[Aliou Cissé]] |} == Sastav == Senegalski izbornik objavio je konačni popis igrača za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Svjetsko prvenstvo 2022.]] 11. studenog 2022.<ref>{{cite web |url=https://www.fsfoot.sn/aliou-cisse-devoile-les-26-lions-pour-qatar/ |title=Aliou Cisse dévoile les 26 Lions pour Qatar |publisher=[[Senegalski nogometni savez]] |date=11 November 2022 |access-date=11 November 2022 |language=fr |archive-date=12. studenoga 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20221112093530/https://www.fsfoot.sn/aliou-cisse-devoile-les-26-lions-pour-qatar/ |url-status=dead }}</ref> Dana 17- studenoga ozlijeđeni [[Sadio Mané]] napustio je momčad.<ref>{{cite web |url=https://www.fsfoot.sn/mondial-2022-sadio-mane-finalement-out/ |title=Mondial 2022: Sadio Mané finalement out |publisher=[[Senegalski nogometni savez]] |date=17 November 2022 |access-date=17 November 2022 |language=fr |archive-date=18. studenoga 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20221118052444/https://www.fsfoot.sn/mondial-2022-sadio-mane-finalement-out/ |url-status=dead }}</ref> Tri dana kasnije zamijenio ga je [[Moussa N'Diaye (nogometaš, rođen 2002.)|Moussa N'Diaye]].<ref>{{cite web |url=https://www.lesoir.be/478088/article/2022-11-20/coupe-du-monde-2022-le-joueur-danderlecht-moussa-ndiaye-va-finalement-rejoindre |title=Coupe du monde 2022: le joueur d'Anderlecht Moussa N'diaye va finalement rejoindre la sélection sénégalaise |trans-title=World Cup 2022: Anderlecht player Moussa N'Diaye will finally join the Senegalese team |work=[[Le Soir]] |date=20 November 2022 |access-date=20 November 2022 |language=fr}}</ref> ''Nastupi i golovi zadnji put su ažurirani 27. rujna 2022. nakon utakmice protiv [[Iranska nogometna reprezentacija|Irana]].'' {{Nogometna reprezentacija početak (golovi)}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=G|ime=[[Seny Dieng]]|sortname=Dieng, Seny|dob={{datum rođenja i godine|1994|11|23}}|nastupi=4|golovi=0|klub=[[Queens Park Rangers F.C.|Queens Park Rangers]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=B|ime=[[Formose Mendy (nogometaš, rođen 2001.)|Formose Mendy]]|sortname=Mendy, Formose|dob={{datum rođenja i godine|2001|1|2}}|nastupi=2|golovi=0|klub=[[Amiens SC|Amiens]]|klubnac=FRA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=B|ime=[[Kalidou Koulibaly]]|sortname=Koulibaly, Kalidou|ostalo=''[[kapetan (šport)|kapetan]]''|dob={{datum rođenja i godine|1991|6|20}}|nastupi=64|golovi=0|klub=[[Chelsea F.C.|Chelsea]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=B|ime=[[Pape Abou Cissé]]|sortname=Cisse, Pape Abou|dob={{datum rođenja i godine|1995|9|14}}|nastupi=13|golovi=1|klub=[[Olympiakos SFP|Olympiakos]]|klubnac=GRČ}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=V|ime=[[Idrissa Gueye]]|sortname=Gueye, Idrissa|dob={{datum rođenja i godine|1989|9|26}}|nastupi=96|golovi=7|klub=[[Everton F.C.|Everton]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=V|ime=[[Nampalys Mendy]]|sortname=Mendy, Nampalys|dob={{datum rođenja i godine|1992|6|23}}|nastupi=19|golovi=0|klub=[[Leicester City F.C.|Leicester City]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=N|ime=[[Nicolas Jackson]]|sortname=Jackson, Nicolas|dob={{datum rođenja i godine|2001|6|20}}|nastupi=0|golovi=0|klub=[[Villarreal CF|Villarreal]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=B|ime=[[Cheikhou Kouyaté]]|sortname=Kouyate, Cheikhou|dob={{datum rođenja i godine|1989|12|21}}|nastupi=83|golovi=4|klub=[[Nottingham Forest F.C.|Nottingham Forest]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=N|ime=[[Boulaye Dia]]|sortname=Dia, Boulaye|dob={{datum rođenja i godine|1996|11|16}}|nastupi=19|golovi=3|klub=[[U.S. Salernitana 1919|Salernitana]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=N|ime=[[Moussa N'Diaye (nogometaš, rođen 2002.)|Moussa N'Diaye]]|sortname=N'Diaye, Moussa|dob={{datum rođenja i godine|2002|6|18}}|nastupi=0|golovi=0|klub=[[R.S.C. Anderlecht|Anderlecht]]|klubnac=BEL}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=V|ime=[[Pathé Ciss]]|sortname=Ciss, Pathe|dob={{datum rođenja i godine|1994|3|16}}|nastupi=1|golovi=0|klub=[[Rayo Vallecano]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=B|ime=[[Fodé Ballo-Touré]]|sortname=Ballo-Toure, Fode|dob={{datum rođenja i godine|1997|1|3}}|nastupi=14|golovi=0|klub=[[A.C. Milan|Milan]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=N|ime=[[Iliman Ndiaye]]|sortname=Ndiaye, Iliman|dob={{datum rođenja i godine|2000|3|6}}|nastupi=2|golovi=0|klub=[[Sheffield United F.C.|Sheffield United]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=B|ime=[[Ismail Jakobs]]|sortname=Jakobs, Ismail|dob={{datum rođenja i godine|1999|8|17}}|nastupi=2|golovi=0|klub=[[AS Monaco FC|Monaco]]|klubnac=FRA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=V|ime=[[Krépin Diatta]]|sortname=Diatta, Krepin|dob={{datum rođenja i godine|1999|2|25}}|nastupi=26|golovi=2|klub=[[AS Monaco FC|Monaco]]|klubnac=FRA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=G|ime=[[Édouard Mendy]]|sortname=Mendy, Edouard|dob={{datum rođenja i godine|1992|3|1}}|nastupi=25|golovi=0|klub=[[Chelsea F.C.|Chelsea]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=V|ime=[[Pape Matar Sarr]]|sortname=Sarr, Pape Matar|dob={{datum rođenja i godine|2002|9|14}}|nastupi=10|golovi=0|klub=[[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=N|ime=[[Ismaïla Sarr]]|sortname=Sarr, Ismaila|dob={{datum rođenja i godine|1998|2|25}}|nastupi=48|golovi=10|klub=[[Watford F.C.|Watford]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=19|poz=N|ime=[[Famara Diédhiou]]|sortname=Diedhiou, Famara|dob={{datum rođenja i godine|1992|12|15}}|nastupi=25|golovi=10|klub=[[Alanyaspor]]|klubnac=TUR}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=N|ime=[[Bamba Dieng]]|sortname=Dieng, Bamba|dob={{datum rođenja i godine|2000|3|23}}|nastupi=13|golovi=1|klub=[[Olympique de Marseille|Marseille]]|klubnac=FRA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=B|ime=[[Youssouf Sabaly]]|sortname=Sabaly, Youssouf|dob={{datum rođenja i godine|1993|3|5}}|nastupi=24|golovi=0|klub=[[Real Betis]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=B|ime=[[Abdou Diallo]]|sortname=Diallo, Abdou|dob={{datum rođenja i godine|1996|5|4}}|nastupi=18|golovi=2|klub=[[RB Leipzig]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=G|ime=[[Alfred Gomis]]|sortname=Gomis, Alfred|dob={{datum rođenja i godine|1993|9|5}}|nastupi=14|golovi=0|klub=[[Stade Rennais F.C.|Rennes]]|klubnac=FRA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=24|poz=B|ime=[[Moustapha Name]]|sortname=Name, Moustapha|dob={{datum rođenja i godine|1995|5|5}}|nastupi=6|golovi=0|klub=[[Pafos FC|Pafos]]|klubnac=CIP}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=25|poz=V|ime=[[Mamadou Loum]]|sortname=Loum, Mamadou|dob={{datum rođenja i godine|1996|12|30}}|nastupi=3|golovi=0|klub=[[Reading F.C.|Reading]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=26|poz=V|ime=[[Pape Gueye]]|sortname=Gueye, Pape|dob={{datum rođenja i godine|1999|1|24}}|nastupi=12|golovi=0|klub=[[Olympique de Marseille|Marseille]]|klubnac=FRA}} {{nat fs end}} == Poznati igrači == *[[Issa Ba]] *[[El Hadji Diouf]] *[[Khalilou Fadiga]] *[[Henri Camara]] *[[Pape Malick Diop]] *[[Mbaye Badji]] *[[Pape Niokhor Fall]] *[[Makhtar N'Diaye]] *[[Fary Faye]] *[[Cheikh Gadiaga]] *[[Pape Mamadou Diouf]] *[[Mohamed Coly]] *[[Pape Cire Dia]] *[[Demba Ba]] *[[Cheikhou Kouyaté|Cheikhou Kouyate]] *[[Idrissa Gueye]] *[[Moussa Sow]] *[[Kalidou Koulibaly]] *[[Sadio Mané|Sadio Mane]] *[[Ismaïla Sarr|Ismaila Sarr]] *[[Edouard Mendy]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.rsssf.com/tabless/sene-intres.html RSSSF arhiva 1961–] {{Sastav Senegal 2002 SP}} {{Sastav Senegal 2018 SP}} {{Sastav Senegal 2022 SP}} {{Sastav Senegal 2026 SP}} {{CAF reprezentacije}} [[Kategorija:Nogometne reprezentacije]] [[Kategorija:Nogomet u Senegalu]] 15219oqdqrm6yyr3nceehpk5bx4oyr2 0 278716 7475919 7073287 2026-06-05T21:32:53Z Divna Jaksic 974 7475919 wikitext text/x-wiki [[Slika:20000 Nemo South Pole flag.jpg|mini|Kapetan Nemo promatra zalazak sunca na Antarktici]] '''Kapetan Nemo''', također poznat kao [[princ]] '''Armitage Ranjit Dakkar''', je [[izmišljeni lik]] koji se pojavljuje u romanima [[Jules Verne|Julesa Vernea]] ''[[20.000 milja pod morem]]'' ([[1870.]]) i ''[[Tajanstveni otok]]'' ([[1874.]]). Nemo je jedan od najslavnijih [[antijunak]]a u fikciji, ali i tajanstvena osoba. Sin [[Indija|indijskog]] maharadže, on je znanstveni genij koji plovi dubinama mora na svojoj podmornici ''[[Nautilus (podmornica)|Nautilus]]'', koja je sagrađena na pustom otoku. Iako su njegove ciljevi uglavnom plemeniti, ponekad ga pokreće i velika želja za osvetom. {{mrva-izm-lik}} {{GLAVNIRASPORED:Nemo}} [[Kategorija:Jules Verne]] [[Kategorija:Književni likovi]] [[Kategorija:Filmski likovi]] [[Kategorija:Stripski likovi]] [[Kategorija:Fiktivni pirati]] n2bpkcz1wndcum1uyhiyi4kjqy57pdp 0 280932 7475914 3996116 2026-06-05T21:29:44Z Divna Jaksic 974 {{mrva-vojni-zap}} 7475914 wikitext text/x-wiki '''Lucije Mumije''' (Lucius Mummius), poznatiji i kao '''Leucije Mumije''' (Leucius Mummius), odnosno po nadimku '''Ahaik''' (Acchaicus), bio je [[Rimska Republika|rimski vojskovođa]] i političar iz [[2. stoljeće pr. Kr.|2. stoljeća pr. Kr.]] Najpoznatiji je po tome što je kao konzul za vrijeme [[četvrti makedonski rat|četvrtog makedonskog rata]] godine [[146. pr. Kr.]] razorio [[Korint]]. {{mrva-vojni-zap}} [[Category:Rimski vojskovođe]] aohmo2gxvghtbwyabcx2z4fjmhrebdd 0 281547 7475907 6547498 2026-06-05T21:24:19Z Divna Jaksic 974 {{mrva-prehrana}} 7475907 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Backzutaten 041.jpg|mini|Kuharski recept]] '''Kuharski recept''' sadrži upute za pripremu specifičnih [[hrana|jela]] i pića. Recept sadrži [[popis]] sastojaka i upute za pripremu. Može biti primjerice u obliku [[zapis]]a ili u obliku [[knjiga|knjige]]. Najstariji kuharski recepti potječu iz [[Indija|Indije]], [[Kina|Kine]] i [[Stara Grčka|Stare Grčke]]. == Povezani članci == *[[kulinarstvo]] *[[kuhanje]] == Vanjske poveznice == {{ WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = |commonscathr = |wikizvor = |wikizvor_autor = |wječnik = |wikiknjige = WikiKuharica |wikicitat = }} [[Kategorija:Gastronomija]] {{mrva-prehrana}} 1i20uegskaev24ce62gcymrzo4urtgj 0 285345 7475901 7385907 2026-06-05T21:19:56Z Divna Jaksic 974 {{mrva-građ}} 7475901 wikitext text/x-wiki {{infookvir vjerski objekt | ime = Katedrala svetog Bonaventure | izvorno ime = | drugo ime = | slika = Католичка црква похода Блажене Дјевице Марије Светој Елизабети 10.JPG | veličina_slike = | opis_slike = | slika2 = | veličina_slike2 = | opis_slike2 = | prijašnja_imena = | lokacija = [[Banja Luka]] | dz = BIH | koordinate = {{Coord|44.775053|N|17.194939|E|region:BA_type:landmark_dim:100|display=inline,title|format=dms}} | koordinate_ref = | pushpin_map = BiH | pushpin_label = | arhitekt = | godine izgradnje = | godina završetka = 1973. | renoviran = 2001. | srušen = | religija = [[Katoličanstvo]] | patron = [[Sveti Bonaventura]] | fasada = | arhitektonski stil= | materijal = | dimenzije = | zaštita = }} '''Katedrala [[sveti Bonaventura|svetog Bonaventure]]''' je katedralna crkva [[Banjalučka biskupija|Banjalučke biskupije]] te jedna od četiri katoličke [[katedrala|katedrale]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] uz one u Sarajevu ([[Katedrala Srca Isusova u Sarajevu|Presvetoga Srca Isusova]]), Mostaru ([[Katedrala Marije Majke Crkve u Mostaru|Marije Majke Crkve]]) i Trebinju ([[Katedrala Male Gospe u Trebinju|Rođenja Blažene Djevice Marije ili Male Gospe]]). == Izgradnja == Mjesec dana nakon što je došao u [[Banja Luka|Banju Luku]], fra [[Marijan Marković]] 16. srpnja 1884. polaže kamen temeljac prve katedrale na zemljištu koje je dala Zemaljska vlada iz [[Sarajevo|Sarajeva]]. Gradnja je stajala tadašnjih 26 000 forinti, a završena je 1887. uz pomoć mnogobrojnih darovatelja, a posebno trapista iz [[Trapistički samostan "Marija Zvijezda"|samostana Marija Zvijezda]].<ref>[http://www.biskupija-banjaluka.org/biskupi_/marijan_markovic.html Fra Marijan Marković, apostolski upravitelj od 1884. do 1912.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130522192133/http://www.biskupija-banjaluka.org/biskupi_/marijan_markovic.html |date=22. svibnja 2013. }} Pristupljeno 14. lipnja 2013</ref> Usporedno s njom, građen je i [[biskupski dvor]]. Katedrala je teško oštećena u [[potres u Banjoj Luci 1969.|potresu]] [[1969.]] i morala je biti srušena.<ref>[http://www.biskupija-banjaluka.org/katedrala.html Katedrala svetog Bonaventure] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130727125000/http://www.biskupija-banjaluka.org/katedrala.html |date=27. srpnja 2013. }} Pristupljeno 14. lipnja 2013.</ref> Na mjestu stare katedrale [[1973.]] je izgrađena današnja katedrala. Gradnja [[zvonik]]a je dovršena [[1990.]] Konačno je dovršena i temeljito obnovljena [[2001.]] u prigodi 120. obljetnice osnutka biskupije. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Katedralna crkva Sv. Bonaventure}} * [http://www.biskupija-banjaluka.org/katedrala.html Katedrala svetog Bonaventure] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130727125000/http://www.biskupija-banjaluka.org/katedrala.html |date=27. srpnja 2013. }} {{mrva-građ}} [[Kategorija:Banjolučka biskupija]] [[Kategorija:Katoličke katedrale u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Katolički vjerski objekti u Banjoj Luci]] 0gjd9vd41ld1okuye7uwrsp8ff710ia 0 290618 7475690 6051808 2026-06-05T13:14:52Z Tulkas Astaldo 38717 -od strane 7475690 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Pirate_street_vendor.jpg|thumb|right|220px|Ulična prodaja krivotvorina.]] '''Krivotvorenje''' je imitiranje, oponašanje, koje je obično napravljeno s namjerom prevare, odnosno da se proslijedi (ili proda, ako je roba) nekome, kao da je original. Krivotvoreni proizvodi se više puta prave s ciljem da se da prednost vrijednosti imitiranog proizvoda. Riječ krivotvorenje opisuje i krivotvorenje novčanica i dokumenata, tako i primjerice imitaciju odjeće, [[lijekovi|lijekova]], [[sat]]ova, [[elektronika|elektronike]] i [[logotip]]ova i brendova raznih tvrtki. U slučaju robe, to rezultira u kršenju prava [[patent|patenata]] i kršenju prava zaštitinih znakova. Krivotvorenje novca vlasti obično strogo kažnjavaju. [[Krivotvorenje novca|Lažni novac]] je [[valuta]] koja je protuzakonito sačinjenje bez odobrenja [[Vlada|vlade]] ili [[Država|države]]. Lažne vladine obveznice su instrumenti javnog duga, sačinjenje bez zakonske dozvole, s namjerom da se "unovče" za pravi novac. Krivotvorenje ili prepravke dokumenata se cine s namjerom obmane. Krivotvoreni novac, dokumenti i roba se mogu otkriti istragom različitih karakteristika. [[Novac]] ima različite vrste zaštite od krivotvorenja, koje su nekad vidljive, a nekad su skrivene. Krivotvorenje robe je [[protuzakonitost]] koji donosi gubitak u svjetskoj privredi od 400 milijardi US dolara, godišnje. Nove tehnlogije, poput [[holografija|holografije]], pomažu označivanju originalne robe. == Vanjske poveznice == * http://www.ihma.org/ Međunarodno udruženje proizvođača holografije * http://www.collectionscanada.gc.ca/forgery/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110111233330/http://www.collectionscanada.gc.ca/forgery/ |date=11. siječnja 2011. }} Kanadska izložba o prijevarama, krivotvorenjima i trikovima [[Kategorija:Krivotvorine]] [[zh:假幣]] idwo8k21jd692bcfs1zu5hzadq1df8d 0 290931 7475855 6849958 2026-06-05T19:26:02Z Vitek 12410 dopuna 7475855 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Ebolowa | ime_genitiv =Ebolowe | slika_panorama =Rue d'Elobowa.jpg | veličina_slike = | opis_slike = | slika_lokacijska_karta_država =Kamerun | slika_lokacijska_karta_opis ={{PAGENAME}} na karti Kameruna | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =2 | širina-minute =55 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =11 | dužina-minute =09 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{Z+X|KAM}} | lokacija1_ime =[[Regije Kameruna|Regija]] | lokacija1_info =[[Regija Jug|Jug]] | lokacija2_ime =Departman | lokacija2_info =Mvila | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna = | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina =580 m | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =[[2005.]] | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo =64.980 | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =Zapadnoafričko vrijeme | utc_pomak =+1 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = | pozivni_broj = | gradovi_prijatelji = | prazno_ime = | prazno_info = | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica = | bilješke = }} '''Ebolowa''' je grad u [[Kamerun]]u, [[administrativno središte]] [[Regija Jug|regije Jug]] i [[departman]]a Mvila. Nalazi se 140 km jugozapadno od [[Yaoundé]]a. [[Kolonijalizam|Kolonijalni]] je grad, [[Poljoprivreda|poljoprivredni]] centar i važno prometno čvorište. U okolnom se području uzgajaju brojne poljoprivredne kulture, među kojima je najznačajniji [[kakaovac]]. Godine [[2005.]], Ebolowa je imala 64.980 stanovnika.<ref>[http://www.citypopulation.de/Cameroon.html Cameroon - City Population]</ref> ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== ===Ostali projekti=== {{WProjekti |commonscat=Ebolowa }} {{Mrva-grad-kamerun}} [[Kategorija:Gradovi u Kamerunu]] 37gq02jwiagrdajxw2s4zsmb61b3t8n 0 302427 7475894 6390765 2026-06-05T21:12:39Z Divna Jaksic 974 {{mrva-rač}} 7475894 wikitext text/x-wiki {{IP Model}} '''Fiber Distributed Data Interface''' ('''FDDI''') omogućava prijenos od 100 Mbit/s i optički je standard prijenos podataka na lokanoj mreži koja se može proteći do 200 [[km]]. Iako je topologija FDDI-a zasnovana na prestenatoj žetonskoj mreži, FDDI ne koristi IEEE 802.5 [[token ring]] [[protokol]] kao svoju osnovu; FDDI protokol je derivacija IEEE 802.4 [[token bus]] sinkroniziranog žetonskog protokola. ===Podatkovni/naredbovni okvir=== {| class="wikitable" |- !SD !AC !FC !DA !SA !PDU iz LLC (IEEE 802.2) !CRC !ED !FS |- |8 bita |8 bita |8 bita |48 bita |48 bita |do 18200x8 bita |32 bita |8 bita |8 bita |} {{mrva-rač}} [[Kategorija:Protokoli podatkovnog sloja]] 7cuzrbt3lbxx1kgd68oicwl1z8hft32 0 304007 7475912 5150817 2026-06-05T21:26:03Z Divna Jaksic 974 {{mrva-rač}} 7475912 wikitext text/x-wiki '''L2 cache''' ili L2 [[priručna memorija]] je brzi memorijski spremnik u koji se pohranjuje dio podataka iz [[RAM]]-a za koje se pretpostavlja da će ih [[CPU|centralna jedinica]] ubrzo zatražiti. L2 priručna memorija je otprilike je duplo brži od RAMa i ima kapacitet od 512KB ili više. Modernija računala sada u L2 cache-u imaju čak 2MB (2048KB) L2 cache-a.L2 cache pridonosi manjem korištenju RAM-a (Random Access Memory).Tako da računalo ima više RAM memorije za ostale procese na računalu. Spremnik L2 memorije se uvijek nalazi pored procesora i jako je mali. {{mrva-rač}} [[Kategorija:Arhitektura računala]] 2a3bb00rn36cafmegu5rw9hclkhg2am 0 304424 7475657 7421740 2026-06-05T12:30:42Z Croxyz 205325 /* Vanjske poveznice */ 7475657 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Vladimir Petković | slika = [[Datoteka:Ser-Swi (8) (cropped).jpg|222px]] | opis slike = Petković u [[2018.]] godini. | država = {{Z+X|ŠVI}}<br />{{Z+X|BIH}}<br />{{Z+X|HRV}} | puno ime = Vladimir Petković | nadimak = ''Vlado'' | datum rođenja = [[15. kolovoza]] [[1963.]] | mjesto rođenja= [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]] | datum smrti = | visina = | trenutačni klub = {{NogRep|ALŽ}} | broj u klubu = | pozicija = izbornik (kao igrač [[vezni igrač (nogomet)|vezni]]) | ugovor = | mlade godine = | juniorski klubovi = | godina = [[1981.]] – [[1984.]]<br />[[1984.]] – [[1985.]]<br />[[1985.]]<br />[[1985.]] – [[1986.]]<br />[[1986.]] – [[1987.]]<br />[[1987.]] – [[1988.]]<br />[[1988.]] – [[1989.]]<br />[[1989.]] – [[1990.]]<br />[[1990.]] – [[1993.]]<br />[[1993.]] – [[1996.]]<br />[[1996.]] – [[1997.]]<br />[[1997.]] – [[1998.]]<br />[[1998.]] – [[1999.]] | profesionalni klubovi = [[FK Sarajevo]]<br />[[FK Rudar Prijedor]]<br />[[FK Sarajevo]]<br />[[NK Koper]]<br />[[FK Sarajevo]]<br />[[Chur 97]]<br />[[FC Sion]]<br />[[FC Martigny-Sports]]<br />[[Chur 97]]<br />[[AC Bellinzona]]<br />[[FC Locarno]]<br />[[AC Bellinzona]]<br />[[SC Buochs]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}8 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}{{0}}15 {{0}}{{0}}{{0}}(7)<br />{{0}}{{0}}{{0}}2<ref name="uefa.com"/> {{0}}(0)<br />{{0}}{{0}}14 {{0}}{{0}}{{0}}(4)<br />{{0}}{{0}}17 {{0}}{{0}}{{0}}(3)<br /><br />{{0}}{{0}}{{0}}6 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}{{0}}31 {{0}}{{0}}{{0}}(8)<br />{{0}}{{0}}87 {{0}}{{0}}(19)<br />{{0}}{{0}}63 {{0}}{{0}}{{0}}(8)<br />{{0}}{{0}}32 {{0}}{{0}}{{0}}(3)<br /><br /> | godine u reprezentaciji = | reprezentacija = | nastupi u reprezentaciji(golovi) = | godine treniranja = [[1997.]] – [[1998.]]<br />[[1999.]] – [[2004.]]<br />[[2004.]] – [[2005.]]<br />[[2005.]] – [[2008.]]<br />[[2008.]] – [[2011.]]<br />[[2011.]] – [[2012.]]<br />[[2012.]]<br />[[2012.]] – [[2014.]]<br />[[2014.]] – [[2021.]]<br />[[2021.]] – [[2022.]] <br> [[2024.]] – ''danas'' | klubovi = [[AC Bellinzona]]<br />[[FC Malcantone Agno]]<br />[[AC Lugano]]<br />[[AC Bellinzona]]<br />[[BSC Young Boys]]<br />[[Samsunspor Kulübü]]<br />[[FC Sion]]<br />[[S.S. Lazio]]<br />{{NogRep|ŠVI}}<br />[[FC Girondins de Bordeaux|Bordeaux]] <br />{{NogRep|ALŽ}} | medalje = | bilješka = | ažurirano = 29. veljače 2024. }} '''Vladimir Petković''' ([[Sarajevo]], [[15. kolovoza]] [[1963.]]) [[Švicarska|švicarski]] je [[nogomet]]ni trener i bivši nogometasš. Podrijetlom [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvat iz BiH]]. Kao igrač igrao je na poziciji [[vezni igrač (nogomet)|veznog]]. Trenutačno je izbornik [[Alžirska nogometna reprezentacija|Alžira]]. == Rani život i nogometni početci == Vladimir Petković je [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvat]] rođen u Sarajevu,<ref>{{deu oznaka}} [http://www.tagesanzeiger.ch/sport/fussball/Die-Berner-denken-zu-oft-ans-Verlieren/story/23554224 Tagesanzeiger.ch: «Die Berner denken zu oft ans Verlieren»:]''Ich bin Schweizer und bosnischer Kroate aus Sarajevo.''</ref> [[1963.]] godine. U djetinjstvu se mnogo selio jer su mu roditelji bili prosvjetni radnici te kako su oni mijenjali škole, tako se i obitelj selila.<ref name="SB">{{bos oznaka}} [http://www.slobodna-bosna.ba/vijest/1283/mourinho_sa_ilidze.html Mourinho sa Ilidže], preuzeto 22. rujna 2012.</ref> Prvo su živjeli na [[Vrelo Bosne|Vrelu Bosne]], a od njegove pete godine u [[Hadžići]]ma kod Sarajeva.<ref name="SB"/> S jedanaest godina počeo je igrati na [[Ilidža|Ilidži]], a s petnaest na [[Stadion „Asim Ferhatović Hase”|Koševu]] u podmlatku [[FK Sarajevo|Sarajeva]]. == Igračka karijera == Započeo je svoju profesionalnu nogometnu karijeru u [[FK Sarajevo|FK Sarajevu]] [[1981.]] godine. Prvu utakmicu odigrao je protiv [[NK Osijek]]a a posljednju protiv [[Podgorica|titogradske]] [[FK Budućnost Podgorica|Budućnosti]] u Titogradu [[1987.]] godine u toj utakmici je postigao pogodak, a završilo je neriješeno, 1:1.<ref name="SB"/> U Sarajevu je igrao i u generaciji [[Safet Sušić|Safeta Sušića]] ali je većinom ulazio kao pričuva pošto su na njegovoj poziciji igrali [[Husref Musemić|Musemić]] a kasnije i [[Muhidin Teskeredžić|Teskeredžić]].<ref name="SB"/> U sezoni 1982./83. bio je član momčadi Sarajeva koja je dospjela do završnice [[Kup maršala Tita|Kupa]] ali nije igrao u toj utakmici ([[GNK Dinamo|Dinamo]] - Sarajevo 3:2).<ref>{{eng oznaka}} [http://www.rsssf.com/tablesj/joegcuphistfull.html Rsssf.com: Yugoslavia - Cup Final Details 1947-2001], preuzeto 2. lipnja 2012.</ref> Sa Sarajevom je nakon toga osvojio [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu|Prvenstvo Jugoslavije]] u sezoni [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1984./85.|1984./85.]]<ref name="uefa.com">{{eng oznaka}} [https://web.archive.org/web/20120609024916/http://www.uefa.com/news/newsid=1585563.html Vladimir Petković], uefa.com, 3. siječnja 2011., (u međumrežnoj pismohrani archive.org 9. lipnja 2012.), preuzeto 30. studenoga 2022.</ref> Igrao je kratko i u [[FK Rudar Prijedor|FK Rudaru]] iz [[Prijedor]]a te u [[Slovenija|slovenskom]] [[NK Koper]]u a nakon toga u inozemstvu, u [[Švicarska|Švicarskoj]]. U Švicarsku je otišao 1987. godine i poslije toga je igrao u [[FC Sion]]u (6 utakmica) te u Chur 97, FC Martigny-Sportsu, [[AC Bellinzona|AC Bellinzoni]] i [[FC Locarno|FC Locarnu]] (239 utakmica i postigao 77 pogodaka)<ref name="20min">{{deu oznaka}} [http://www.20min.ch/sport/fussball/story/15177606 20 Minuten Online: "Petric und Rakitic hätten sich nicht für Kroatien entscheiden sollen"]. {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080409094438/http://www.20min.ch/sport/fussball/story/15177606 |date=9. travnja 2008.}}, preuzeto 22. rujna 2012.</ref> i na kraju za [[SC Buochs]]. == Trenerska karijera == Nakon odlaska u igračku mirovinu, postao je nogometni trener, a njegov prvi trenerski posao je bio u [[AC Bellinzona|AC Bellizoni]] od [[1997.]] do [[1998.]] godine i to kao nogometaš-trener. Nakon toga trenirao je FC Malcantone Agno, pet godina, od [[1999.]] do [[2004.]] godine. Godine [[2004.]] preuzeo je [[AC Lugano]] prije povratka u Bellinzonu, [[2005.]] godine, po četvrti put u karijeri (dvaput kao igrač i dvaput kao trener). S Bellizonom je zatim u sezoni 2007./08. došao do završnice švicarskog Kupa gdje je izgubio od [[FC Basel]]a s 4:1.<ref name="uefa.com"/> Na početku sezone 2008./09. postao je trener [[BSC Young Boys]]a. S Young Boysima također došao je do završnice švicarskoga Kupa u sezoni 2008./09.<ref name="uefa.com"/> ali je izgubio od FC Siona s 3:2.<ref>{{eng oznaka}} [http://www.rsssf.com/tablesz/zwitcup09.html Rsssf.com: Switzerland Cup 2008/09], preuzeto 2. lipnja 2012.</ref> Nakon dvije sezone u Young Boysima Petković je smijenjen, i to nakon remija 1:1 protiv [[FC Luzern]]a, [[7. svibnja]] [[2011.]] godine. U sezoni 2011./12. trenirao je [[Turska|turski]] klub Samsunspor. Nakon toga je u [[2012.]] godini u četiri utakmice vodio FC Sion<ref>[http://sportske.jutarnji.hr/petkovic--u-laziju-cu-napraviti-revoluciju-i-igrati-s-tri-napadaca/1032024/ Hrvat u vječnom gradu: Vladimir Petković: U Laziju ću napraviti malu revoluciju i igrati s tri napadača] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120604004958/http://sportske.jutarnji.hr/petkovic--u-laziju-cu-napraviti-revoluciju-i-igrati-s-tri-napadaca/1032024/ |date=4. lipnja 2012. }}, preuzeto 3. lipnja 2012.</ref> s kojim je u lipnju sporazumno raskinuo ugovor te odmah iza toga preuzeo talijanski klub [[S.S. Lazio|Lazio]], potpisujući dvogodišnji ugovor.<ref>[http://arhiva.nacional.hr/clanak/130851/vladimir-petkovic-novi-trener-lazija Nacional: Vladimir Petković novi trener Lazija], preuzeto 2. lipnja 2012.</ref> U siječnju [[2014.]] godine dobio je otkaz u [[rim]]skom [[S.S. Lazio|Laziju]].<ref>[http://sport.hrt.hr/otkaz-petkovicu-reja-opet-na-klupi-lazija Otkaz Petkoviću, Reja opet na klupi Lazija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140202175927/http://sport.hrt.hr/otkaz-petkovicu-reja-opet-na-klupi-lazija |date=2. veljače 2014. }}, sport.hrt.hr, 4. siječnja 2014., preuzeto 30. siječnja 2014.</ref> U siječnju 2014. godine izabran je nasljenikom izbornika Švicarske nogometne reprezentacije [[Ottmar Hitzfeld|Ottmara Hitzfelda]] a momčad je primio nakon [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|Svjetskoga prvenstva u Brazilu 2014.]] godine. Švicarsku je vodio sedam godina, do srpnja 2021. godine, a nakon toga preuzeo je francuski klub [[FC Girondins de Bordeaux|Bordeaux]],<ref>[https://www.novilist.hr/sport/nogomet/vladimir-petkovic-odlazi-nakon-sedam-godina-dugogodisnji-svicarski-izbornik-preuzima-bordeaux/ ''Vladimir Petković odlazi nakon sedam godina, dugogodišnji švicarski izbornik preuzima Bordeaux''], [[HINA]], novilist.hr, 28. srpnja 2021., pristupljeno 13. studenoga 2021.</ref> kojega je trenirao do početka veljače [[2022.]] godine. == Priznanja == === Igrač === '''[[FK Sarajevo|Sarajevo]]''' * [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu|Prvenstvo Jugoslavije]] '''(1) :''' [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1984./85.|1984./85.]] === Trener === '''[[S.S. Lazio|Lazio]]''' * [[Coppa Italia|Talijanski kup]] '''(1) :''' 2012./13. == Zanimljivosti == * Igrajući i trenirajući švicarske nogometne klubove Petković je naučio i tri tamošnja službena jezika, te osim [[Hrvatski jezik|hrvatskoga]] govori [[Njemački jezik|njemački]], [[Francuski jezik|francuski]] i [[Talijanski jezik|talijanski jezik]].<ref>Predrag Jurišić, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/poliglot-socijalni-radnik-i-doktor-ekskluzivno-za-sn-hrvatska-je-jaca-nego-broncani-98-a-mi-moramo-biti-ispred-srbije-a-zasto-ne-i-brazila-6835872 ''Poliglot, socijalni radnik i 'doktor' ekskluzivno za SN 'Hrvatska je jača nego brončani 98', a mi moramo biti ispred Srbije, a zašto ne i Brazila'''], ''[[Sportske novosti]]'', 11. prosinca 2017., pristupljeno 20. lipnja 2021.</ref> * Dok je živio u Švicarskoj pet je godina radio za [[Caritas]],<ref>[http://www.arhiva.croatia.ch/sport/sportasi/090109_Vladimir_Petkovic.php Croatia.ch: Vladimir Petković, trener BSC Young Boys-a], preuzeto 22. rujna 2012.</ref><ref>{{ita oznaka}} [http://www.caritas-ticino.ch/media/rivista/archivio/riv_1202/riv-2012_02_articoli/R2_2012_Petkovic.pdf Caritas-ticino.ch: Auguri a Vladimir Petkovic], preuzeto 22. rujna 2012.</ref> a poslije završetka rada bio je nogometni trener.<ref name="20min"/> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{commons}} * {{deu oznaka}} [http://www.transfermarkt.de/de/vladimir-petkovic/aufeinenblick/trainer_1315.html Vladimir Petković na transfermarkt.de] * {{eng oznaka}} [http://www.footballdatabase.eu/football.joueurs.vladimir.petkovic.42229.en.html Vladimir Petković na footballdatabase.eu] {{Sastav Švicarska 2016. EP}} {{Sastav Švicarska 2018 SP}} {{Sastav Švicarska 2020. EP}} {{Sastav Alžir 2026 SP}} {{GLAVNIRASPORED:Petković, Vladimir}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Hrvatski nogometaši iz Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometni treneri]] [[Kategorija:Nogometaši Bellinzone]] [[Kategorija:Nogometaši FK Sarajeva]] [[Kategorija:Životopisi, Sarajevo]] [[Kategorija:Hrvati u Švicarskoj]] ovj0ar240rt9fgt9l8bs4o8nphs7y38 0 304971 7475916 6879034 2026-06-05T21:31:23Z Divna Jaksic 974 7475916 wikitext text/x-wiki {{Infookvir oružje |naziv = M84 NORA 152 mm |slika = [[Datoteka:Nora_M84_Serbian_howitzer.jpg|300px]] |slika opis = |vrsta = Tegljena haubica |porijeklo = [[SFRJ|Jugoslavija]] <!---- Povijest uporabe ----> |služba =[[1984.]] |korišten od = |ratovi = <!---- Povijest proizvodnje ----> |projektant = |projektirano datum = |proizvođač = BNT Travnik |proizvodnja razdoblje = |proizvedeno komada = |cijena komad = |inačice = B1<br>B2 <!---- Vrsta oružja ----> |streljačko oružje = <!-- DA --> |projektil = <!-- DA --> |topništvo = DA |vojno vozilo = <!-- DA --> <!---- Opće karakteristike ----> |dužina = 11,21 m<br>9,67 m u borbenom položaju |masa = 7.030 kg |širina = 2,16 m<br>5,73 m u borbenom položaju |visina = 2,16 m |promjer = |brzina = |posada = 9 članova <!---- STRELJAČKO ORUŽJE ----> |cijev = |broj žljebova = |max domet = |ciljnik = <!---- PROJEKTIL ----> |bojna glava = |raspon krila = |pogonsko gorivo = |max visina leta = |preciznost = |navođenje = |upravljanje = |lansirna platforma = |transport = <!---- TOPNIŠTVO ----> |kalibar = 152 mm |streljivo = |borbeni komplet = |dužina cijevi = 39 kalibara |brzina gađanja = 6-8 projektila/min |domet = 23.990 m (standardni projektil), 28.100 m (projektil s generatorom plina) |visina paljbene linije= |okomito polje = -5° do +65° |vodoravno polje = 50° |dužina trzaja = <!---- VOJNO VOZILO ----> |oklop = |primarno naoružanje = |sekundarno naoružanje = |motor = |snaga motora = |vrsta prijenosa = |snaga-težina = |međuosovinski razmak = |ovjes = |klirens = |nosivost = |kapacitet spremnika = |prijevoz osoba = |maksimalna vuča = |doseg= <!---- Dodatni podaci i napomene----> |podatak1 =Početna brzina projektila |vrijednost podatak1 =810 m/s |podatak2 =Maksimalni pritisak barutnih plinova |vrijednost podatak2 =2950 bara |podatak3 =Brzina tegljenja |vrijednost podatak3 =70 km/h |podatak4 = |vrijednost podatak4 = |podatak5 = |vrijednost podatak5 = |napomena = }} '''M84 NORA''' (skr. od Novo ORuđe Artiljerije) je tegljena [[top]]-[[haubica]] [[Kalibar|kalibra]] 152 mm. Razvijena je početkom [[1980-ih]] godina u Vojno tehničkom institutu u [[Beograd]]u. U naoružanje [[JNA]] uvedena je 1984. godine kao jedna od najučinkovitijih i najsuvremenijih haubica toga vremena. Projektirana je na osnovi ruskog topa [[D-20]]. Iako je bilo moguće koristiti [[streljivo]] ruske proizvodnje, razvijena je nova vrsta streljiva 152 mm. Na zemlju se oslanja preko dva kraka i hidraulične dizalice. Postojale su i inačice B1 (s poluautomatskim okomitim klinastim zatvaračem), te B2 (s poluautomatskim potiskivačem projektila u komoru cijevi. Postoji i samohodna inačica (NORA B52) koja se proizvodi za izvoz. == Vanjske poveznice == {{commonscat|M-84 Nora-A 152 mm howitzer in Serbian service}} * [http://www.vs.rs/index.php?content=afa87448-0320-102c-8859-e480d5acdc4a# Top-haubica 152 mm M84 NORA A] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150720151427/http://www.vs.rs/index.php?content=afa87448-0320-102c-8859-e480d5acdc4a |date=20. srpnja 2015. }} {{mrva-vojska}} [[Kategorija:Haubice]] [[Kategorija:Jugoslavensko oružje]] j8xr7jgc2rijsruw1gq18oaik218c3l 7475917 7475916 2026-06-05T21:31:54Z Divna Jaksic 974 7475917 wikitext text/x-wiki {{Infookvir oružje |naziv = M84 NORA 152 mm |slika = [[Datoteka:Nora_M84_Serbian_howitzer.jpg|300px]] |slika opis = |vrsta = Tegljena haubica |porijeklo = [[SFRJ|Jugoslavija]] <!---- Povijest uporabe ----> |služba =[[1984.]] |korišten od = |ratovi = <!---- Povijest proizvodnje ----> |projektant = |projektirano datum = |proizvođač = BNT Travnik |proizvodnja razdoblje = |proizvedeno komada = |cijena komad = |inačice = B1<br>B2 <!---- Vrsta oružja ----> |streljačko oružje = <!-- DA --> |projektil = <!-- DA --> |topništvo = DA |vojno vozilo = <!-- DA --> <!---- Opće karakteristike ----> |dužina = 11,21 m<br>9,67 m u borbenom položaju |masa = 7.030 kg |širina = 2,16 m<br>5,73 m u borbenom položaju |visina = 2,16 m |promjer = |brzina = |posada = 9 članova <!---- STRELJAČKO ORUŽJE ----> |cijev = |broj žljebova = |max domet = |ciljnik = <!---- PROJEKTIL ----> |bojna glava = |raspon krila = |pogonsko gorivo = |max visina leta = |preciznost = |navođenje = |upravljanje = |lansirna platforma = |transport = <!---- TOPNIŠTVO ----> |kalibar = 152 mm |streljivo = |borbeni komplet = |dužina cijevi = 39 kalibara |brzina gađanja = 6-8 projektila/min |domet = 23.990 m (standardni projektil), 28.100 m (projektil s generatorom plina) |visina paljbene linije= |okomito polje = -5° do +65° |vodoravno polje = 50° |dužina trzaja = <!---- VOJNO VOZILO ----> |oklop = |primarno naoružanje = |sekundarno naoružanje = |motor = |snaga motora = |vrsta prijenosa = |snaga-težina = |međuosovinski razmak = |ovjes = |klirens = |nosivost = |kapacitet spremnika = |prijevoz osoba = |maksimalna vuča = |doseg= <!---- Dodatni podaci i napomene----> |podatak1 =Početna brzina projektila |vrijednost podatak1 =810 m/s |podatak2 =Maksimalni pritisak barutnih plinova |vrijednost podatak2 =2950 bara |podatak3 =Brzina tegljenja |vrijednost podatak3 =70 km/h |podatak4 = |vrijednost podatak4 = |podatak5 = |vrijednost podatak5 = |napomena = }} '''M84 NORA''' (skr. od Novo ORuđe Artiljerije) je tegljena [[top]]-[[haubica]] [[Kalibar|kalibra]] 152 mm. Razvijena je početkom [[1980-ih]] godina u Vojno tehničkom institutu u [[Beograd]]u. U naoružanje [[JNA]] uvedena je 1984. godine kao jedna od najučinkovitijih i najsuvremenijih haubica toga vremena. Projektirana je na osnovi ruskog topa [[D-20]]. Iako je bilo moguće koristiti [[streljivo]] ruske proizvodnje, razvijena je nova vrsta streljiva 152 mm. Na zemlju se oslanja preko dva kraka i hidraulične dizalice. Postojale su i inačice B1 (s poluautomatskim okomitim klinastim zatvaračem), te B2 (s poluautomatskim potiskivačem projektila u komoru cijevi. Postoji i samohodna inačica (NORA B52) koja se proizvodi za izvoz. == Vanjske poveznice == {{commonscat|M-84 Nora-A 152 mm howitzer in Serbian service}} * [http://www.vs.rs/index.php?content=afa87448-0320-102c-8859-e480d5acdc4a# Top-haubica 152 mm M84 NORA A] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150720151427/http://www.vs.rs/index.php?content=afa87448-0320-102c-8859-e480d5acdc4a |date=20. srpnja 2015. }} {{mrva}} [[Kategorija:Haubice]] [[Kategorija:Jugoslavensko oružje]] md8ugwwezsveres3i8zp6n19ulmvhkv 0 305549 7475682 6930271 2026-06-05T13:05:33Z Tulkas Astaldo 38717 -od strane 7475682 wikitext text/x-wiki {{drugoznačenje2|[[Vukovje]]}} {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Vukovije |vrsta = naselje |slika = |opis slike = |županija = {{Z+X|BBŽ}} |općina = [[Đulovac]] |najbliži grad = |površina = 1,7 |visina = 274 |z. širina = 45.6158591464777 |z. dužina = 17.2789326310158 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 91 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 43500 Daruvar |pozivni broj = +385 (0)43 |autooznaka = DA |web = |bilješke = }} '''Vukovije''' je naselje u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]], u sastavu općine [[Đulovac|Đulovca]], [[Bjelovarsko-bilogorska županija]]. == Povijest == Oslobođenjem istočnih dijelova grada [[Daruvar]]a, krajem 12.mj.1991.god od srbočetničkih formacija, uveliko se normalizirao život u gradu, od čega je najbitnje bilo puštanje vodozahvata u pogon, a koji se do tada nalazio na okupiranom području. Sve do vojnoredarstvene akcije "[[operacija Bljesak|Bljesak]]" četnici su se u više navrata ubacivali na oslobođena područja kao što je bilo i Vukovje. Slučaj Vukovja najgnjusniji je primjer: četnici su [[11. svibnja]] [[1994.]] upali u Vukovje i civile odveli u [[Batinjska Rijeka|Batinjsku Rijeku]] gdje je nad istima izvršeno mučenje i hladna egzekucija, prilikom čega je troje uspjelo preživjeti <ref>[http://www.hic.hr/ratni-zlocini/hrvatska/banovina/iskazi-sl.htm Iskaz o stradanju Hrvata u selu Vukovju, općina Daruvar, u svibnju 1994. godine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150811050907/http://www.hic.hr/ratni-zlocini/hrvatska/banovina/iskazi-sl.htm |date=11. kolovoza 2015. }}, Ratni zločini srpskih vojnih i paravojnih postrojbi u zapadnoj Slavoniji i Banovini 1991. - 1995., HIC</ref> == Stanovništvo == Prema popisu stanovništva iz [[2001.]] godine, naselje je imalo 103 stanovnika<ref>[https://web.dzs.hr/hrv/censuses/census2001/Popis/H01_01_01/h01_01_01_zup07-1058.html Popis stanovništva 2001., www.dzs.hr]</ref> te 30 obiteljskih kućanstava.<ref>[https://web.dzs.hr/hrv/censuses/census2001/Popis/H02_01_02/h02_01_02_zup07-1058.html Kućanstva prema obiteljskom sastavu i obiteljska kućanstva prema broju članova, Popis 2001., www.dzs.hr]</ref> {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Vukovije |p1857=0 |p1869=0 |p1880=135 |p1890=97 |p1900=131 |p1910=139 |p1921=126 |p1931=118 |p1948=121 |p1953=132 |p1961=149 |p1971=124 |p1981=90 |p1991=103 |p2001=103 |p2011=97 |p2021=91 |napomena=Iskazuje se od 1869. kao dio naselja, a kao naselje od 1880. Do 1900. i u 1981. iskazuje se pod imenom Vukovje, a od 1910. do 1971. kao Vukovje Batinjsko. U 1869. podaci su sadržani u naselju Batinjani. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} <br /> == Napomena == <references group="Napomena"/> == Izvori == {{Izvori}} {{mrva-naselje hr}} {{Naselja u sastavu Općine Đulovac‎}} [[Kategorija:Naselja u sastavu Općine Đulovac]] 1a76xbtp5njo0l7k0164cutlpldg27w 0 308139 7475909 7350323 2026-06-05T21:25:17Z Divna Jaksic 974 {{mrva-prehrana}} 7475909 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Modern kitchen gnangarra.JPG|thumb|Moderna kuhinja]] [[Datoteka:Noć muzeja 2015, Čakovec - stari štednjak iz 19.st.jpg|thumb|Stari kuhinjski [[štednjak]] iz 19. stoljeća, zajedno s pripadajućim posuđem]] '''Kuhinja''' je prostor u [[stan]]u ili [[Ugostiteljstvo|ugostiteljskom obrtu]] koji se uglavnom rabi za pripremu jela, a dijelom za skladištenje [[hrana|hrane]]. Ormari u kuhinji služe kao spremišta za posuđe, pribor za jelo i za razne druge kuhinjske predmete. Osim za kuhanje i pripremanje jela, kuhinja može poslužiti i kao prostor za [[blagovaonica]], ili kao zajednička soba. Današnje kuhinje u [[zapadni svijet|zapadnom svijetu]] su i izraz osobnog stila života. Osnovna oprema u modernim kuhinjama je: [[štednjak]], [[pećnica]], [[sudoper]], [[hladnjak]], i sve češće [[mikrovalna pećnica]] i [[perilica suđa]]. Posebni zahtjevi za posebne vrste hrane zahtijevaju ponekad značajne razlike u opremi i uporabi. {{Commonscat|Kitchens}} {{mrva-prehrana}} [[Kategorija:Prostorije]] [[Kategorija:Stan]] 9ufl50o02jyfml4msnrrmzi1gu5io9m 0 308262 7475681 7191630 2026-06-05T13:04:06Z Tulkas Astaldo 38717 -od strane 7475681 wikitext text/x-wiki '''Socijalna zaštita''' ili '''socijalna skrb''' je pojam koji se odnosi na [[novac|novčane]] ili druge doprinose [[zajednica|zajednice]] kako bi se osiguralo ostvarivanje osnovnih potreba ljudskog postojanja; također i na administrativnu, stručnu i drugu pomoć osobama koje nisu posve u stanju da vode brigu o svojim interesima i osigurati si zadovoljavanje osnovnih životnih potreba. Definicija usluga i osnovnih potreba ovisi o [[vrijednosni sustav|vrijednosnim sustavu]] pojedinih zajednica koje podliježu i stalnim promjenama. Praktično svaka povijesna država imala je stanoviti sustav socijalne pomoći i propise kojima se osiguravao opstanak siromašnih, invalida, udovica i djece bez dovoljne skrbi. Tako u [[Židovi|židovskoj]] vjerskoj tradiciji postoji vjerska obveza brige sa siromašne ''[[tzdekah]],'' u [[islam]]skoj analognu funkciju obavlja ustanova ''[[zekat]]a'', a u kršćanstvu je osim poticanja privatnog davanja [[Milostinja|milostinje]] postojao pravno uređeni sustav brige za potrebite putem vrlo raširenog sustava [[Bratovština|kršćanskih bratovština]] te raznih [[Crkveni redovi|crkvenih redova]]. Danas je većini razvijenih i [[pravna država|pravnih država]] kao primjerice u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] mjere socijalne zaštite određene su zakonom. Sredstva osigurava a provedbu u velikoj mjeri organizira [[vlada]]. Socijalnu zaštitu mogu organizirati dobrotvorne organizacije, neformalne društvene skupine, vjerske skupine, ili međuvladine organizacije. ==Vanjske poveznice== * [https://mdomsp.gov.hr/ministarstvo-9/9 Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Republike Hrvatske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201028054304/https://mdomsp.gov.hr/ministarstvo-9/9 |date=28. listopada 2020. }} * [https://czss-zagreb.hr/organizacija-rada Centar za socijalnu skrb Zagreb] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200721154456/https://czss-zagreb.hr/organizacija-rada |date=21. srpnja 2020. }} * [https://www.caritas.hr/ Hrvatski Caritas] * [https://www.hck.hr/ Hrvatski Crveni križ] * [https://zakon.hr/z/222/Zakon-o-socijalnoj-skrbi Zakon o socijalnoj skrbi] {{mrva-socio}} [[Kategorija:Socijalne djelatnosti]] [[Kategorija:Ekonomska sociologija]] 4jopgk3fk217mjic952eretwq6rpwd5 0 314883 7475983 6719393 2026-06-06T01:25:08Z Hortenzija2024 325563 Dodaci i ispravci 7475983 wikitext text/x-wiki '''Mornarička vojna akademija u Rijeci''' ([[njemački jezik|njem]]. ''k.u.k. Militär-Marineakademie in Fiume'', [[mađarski jezik|mađ]]. ''cs. és kir. Tengerészeti Akadémia'', [[talijanski jezik|tal]]. ''I. e. R. Accademia di Marina in Fiume''), jedini obrazovni centar za mornaričke časnike [[Austro-ugarska ratna mornarica|austrijske ratne mornarice]] (od 1869. [[Austro-ugarska ratna mornarica|C. i kr. ratne mornarice]]). Mornarička akademija utemeljena je kao [[k.k.|C. kr.]] mornarička akademija odnosno od 1869. kao '''[[k.u.k.|C. i kr.]] mornarička akademija'''. Kamen temeljac za gradnju C. kr. mornaričke akademije u [[Rijeka|Rijeci]] položen je 26. ožujka 1856. u nazočnosti [[vrhovni zapovjednik|vrhovnoga zapovjednika]] C. kr. ratne mornarice [[nadvojvoda|nadvojvode]] [[Maksimilijan I., meksički car|Ferdinanda Maksa]] (Maxa). Zgrada je dovršena 3. listopada 1857. godine. Akademija se sastojala od jedne glavne zgrade smještene južno i dvije bočne zgrade. U vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] Akademija je preseljena u Austriju, a u kompleks zgrada bivše mornaričke akademije postupno se seli dio Riječke bolničke infrastrukture, a danas se u njemu nalazi glavnina [[Klinički bolnički centar Rijeka|Kliničkog bolničkog centra Rijeka]]. == Više informacija == *[[Klinički bolnički centar Rijeka]] Vanjske poveznice * {{HTE|mornaricka-akademija-u-rijeci|Mornarička akademija u Rijeci}}Literatura {{Literatur|Autor=[[Peter Salcher]]|Titel=Geschichte der k. u. k. Marine-Akademie|Verlag=Carl Gerold’s Sohn|Ort=Wien|Datum=1902|Online=[https://archive.org/details/geschichtederku00salcgoog Digitalisat]}} [[Kategorija:Austrougarska ratna mornarica]] [[Kategorija:Odgoj i obrazovanje u Rijeci]] smpmqtfq5z5pulmkgit165y9xy8ivlr 7475985 7475983 2026-06-06T01:28:57Z Hortenzija2024 325563 literatura 7475985 wikitext text/x-wiki '''Mornarička vojna akademija u Rijeci''' ([[njemački jezik|njem]]. ''k.u.k. Militär-Marineakademie in Fiume'', [[mađarski jezik|mađ]]. ''cs. és kir. Tengerészeti Akadémia'', [[talijanski jezik|tal]]. ''I. e. R. Accademia di Marina in Fiume''), jedini obrazovni centar za mornaričke časnike [[Austro-ugarska ratna mornarica|austrijske ratne mornarice]] (od 1869. [[Austro-ugarska ratna mornarica|C. i kr. ratne mornarice]]). Mornarička akademija utemeljena je kao [[k.k.|C. kr.]] mornarička akademija odnosno od 1869. kao '''[[k.u.k.|C. i kr.]] mornarička akademija'''. Kamen temeljac za gradnju C. kr. mornaričke akademije u [[Rijeka|Rijeci]] položen je 26. ožujka 1856. u nazočnosti [[vrhovni zapovjednik|vrhovnoga zapovjednika]] C. kr. ratne mornarice [[nadvojvoda|nadvojvode]] [[Maksimilijan I., meksički car|Ferdinanda Maksa]] (Maxa). Zgrada je dovršena 3. listopada 1857. godine. Akademija se sastojala od jedne glavne zgrade smještene južno i dvije bočne zgrade. U vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] Akademija je preseljena u Austriju, a u kompleks zgrada bivše mornaričke akademije postupno se seli dio Riječke bolničke infrastrukture, a danas se u njemu nalazi glavnina [[Klinički bolnički centar Rijeka|Kliničkog bolničkog centra Rijeka]]. == Više informacija == *[[Klinički bolnički centar Rijeka]] Vanjske poveznice * {{HTE|mornaricka-akademija-u-rijeci|Mornarička akademija u Rijeci}}Literatura {{Literatur|Autor=Peter Salcher|Titel=Geschichte der k. u. k. Marine-Akademie|Verlag=Carl Gerold’s Sohn|Ort=Wien|Datum=1902|Online=[https://archive.org/details/geschichtederku00salcgoog Digitalisat]}} [[Kategorija:Austrougarska ratna mornarica]] [[Kategorija:Odgoj i obrazovanje u Rijeci]] 0lfhiiybftunbhyni0e7xo19cf4c8jc 7475992 7475985 2026-06-06T01:31:02Z Hortenzija2024 325563 literatura dodana 7475992 wikitext text/x-wiki '''Mornarička vojna akademija u Rijeci''' ([[njemački jezik|njem]]. ''k.u.k. Militär-Marineakademie in Fiume'', [[mađarski jezik|mađ]]. ''cs. és kir. Tengerészeti Akadémia'', [[talijanski jezik|tal]]. ''I. e. R. Accademia di Marina in Fiume''), jedini obrazovni centar za mornaričke časnike [[Austro-ugarska ratna mornarica|austrijske ratne mornarice]] (od 1869. [[Austro-ugarska ratna mornarica|C. i kr. ratne mornarice]]). Mornarička akademija utemeljena je kao [[k.k.|C. kr.]] mornarička akademija odnosno od 1869. kao '''[[k.u.k.|C. i kr.]] mornarička akademija'''. Kamen temeljac za gradnju C. kr. mornaričke akademije u [[Rijeka|Rijeci]] položen je 26. ožujka 1856. u nazočnosti [[vrhovni zapovjednik|vrhovnoga zapovjednika]] C. kr. ratne mornarice [[nadvojvoda|nadvojvode]] [[Maksimilijan I., meksički car|Ferdinanda Maksa]] (Maxa). Zgrada je dovršena 3. listopada 1857. godine. Akademija se sastojala od jedne glavne zgrade smještene južno i dvije bočne zgrade. U vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] Akademija je preseljena u Austriju, a u kompleks zgrada bivše mornaričke akademije postupno se seli dio Riječke bolničke infrastrukture, a danas se u njemu nalazi glavnina [[Klinički bolnički centar Rijeka|Kliničkog bolničkog centra Rijeka]]. == Više informacija == *[[Klinički bolnički centar Rijeka]] Vanjske poveznice * {{HTE|mornaricka-akademija-u-rijeci|Mornarička akademija u Rijeci}}Literatura {{Literatur|Autor=[[Peter Salcher]]|Titel=Geschichte der k. u. k. Marine-Akademie|Verlag=Carl Gerold’s Sohn|Ort=Wien|Datum=1902|Online=[https://archive.org/details/geschichtederku00salcgoog Digitalisat]}} [[Kategorija:Austrougarska ratna mornarica]] [[Kategorija:Odgoj i obrazovanje u Rijeci]] smpmqtfq5z5pulmkgit165y9xy8ivlr 7475998 7475992 2026-06-06T01:52:40Z Hortenzija2024 325563 Poveznica dodana 7475998 wikitext text/x-wiki '''Mornarička akademija na Rijeci''' ([[njemački jezik|njem]]. ''k.u.k. Marine-akademie in Fiume'', [[mađarski jezik|mađ]]. ''cs. és kir. Tengerészeti Akadémia'', [[talijanski jezik|tal]]. ''I. e. R. Accademia di Marina in Fiume''), jedina obrazovna ustanova za mornaričke časnike [[Austro-ugarska ratna mornarica|austrijske ratne mornarice]] (od 1869. [[Austro-ugarska ratna mornarica|C. i kr. ratne mornarice]]). Mornarička akademija utemeljena je kao [[k.k.|C. kr.]] mornarička akademija odnosno od 1869. kao '''[[k.u.k.|C. i kr.]] mornarička akademija'''. Kamen temeljac za gradnju C. kr. mornaričke akademije na [[Rijeka|Rijeci]] položen je 26. ožujka 1856. u nazočnosti [[vrhovni zapovjednik|vrhovnoga zapovjednika]] C. kr. ratne mornarice [[nadvojvoda|nadvojvode]] [[Maksimilijan I., meksički car|Ferdinanda Maksa]] (Maxa). Zgrada je dovršena 3. listopada 1857. godine. Akademija se sastojala od jedne glavne zgrade smještene južno i dvije bočne zgrade. U vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], 1915. Akademija je preseljena u Austriju (zbog ulaska Italije u rat na suprotnoj strani), a zgrade vjerojatno do kraja rata služe za prihvat ranjenika sa bojišta, a nakon toga se u kompleks zgrada bivše mornaričke akademije postupno seli dio Riječke bolničke infrastrukture, i danas se u njemu nalazi glavnina [[Klinički bolnički centar Rijeka|Kliničkog bolničkog centra Rijeka]]. == Više informacija == *[[Klinički bolnički centar Rijeka]] Vanjske poveznice * {{HTE|mornaricka-akademija-u-rijeci|Mornarička akademija u Rijeci}} Peter Salcher, [[iarchive:geschichtederku00salcgoog/page/n13/mode/1up|Geschichte der K. U. K. Marine-akademie]], Pula 1902 [[Kategorija:Austrougarska ratna mornarica]] [[Kategorija:Odgoj i obrazovanje u Rijeci]] oxyj15mt1la2jmv1mk6jqo12gbcoqqq 0 321969 7476095 7262004 2026-06-06T11:52:07Z Croxyz 205325 /* Prvi odbor i članovi */ 7476095 wikitext text/x-wiki '''Hrvatski športski savez''' (HŠS) osnovan je [[5. listopada]] [[1909.]] godine<ref>[[Roman Garber]], ur., Zlatni jubilej ZNS: 1919. – 1969., Zagreb: Zagrebački nogometni savez, [1969.]</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=50122 |title=Nogometni leksikon: Hrvatski športski savez |journal= |access-date=15. prosinca 2011. |archive-date=4. rujna 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140904205342/http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=50122 |url-status=dead }}</ref><ref>Hrvatski nogometni savez 1912-1992 80. obljetnica, Zagreb [1992.]</ref><ref>[[Zvonimir Magdić]], Legende zagrebačkog nogometa, Zagreb [1996.], str. 2</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.hoo.hr/downloads/MONOGRAFIJA-HOO_1991%20-2011.pdf |title=Hrvatska olimpijska obitelj, HOO 1991-2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120815075039/http://www.hoo.hr/downloads/MONOGRAFIJA-HOO_1991%20-2011.pdf |archive-date=15. kolovoza 2012. |access-date=28. lipnja 2012.}}</ref><ref>[[Zdenko Jajčević]], ''Olimpizam u Hrvatskoj'', {{ISBN|953-984719-2}}, Zagreb, 2007.</ref> (prema nekim izvorima<ref>[http://www.hns-cff.hr/?ln=hr&w=o_hns&d=povijest_1912 Hrvatski nogometni savez: Povijest od 1912.]</ref> 8. listopada 1909. godine) u [[Zagreb]]u u svratištu “Griču“ kao središnja športska organizacija koja je koordinirala radom klubova raznih [[šport]]skih grana. Cilj HŠS-a bio je izbjeći učlanjivanje hrvatskih klubova u mađarski ili austrijski savez, te samostalno istupanje na međunarodnom športskom polju. ==Početak == Bez športskih natjecanja klubovi nisu mogli napredovati niti opstati, te je daljnji napredak hrvatskog športa ovisio o osnivanju jednog općeg saveza svih športskih grana. Prvu inicijativu za osnivanjem Saveza dao je [[Mario Rieger Vinodolski]], poznati športski novinar i djelatnik, te tajnik [[PNIŠK]]-a u tjedniku “[[Hrvatski športski list|Hrvatskom športskom listu]]“ od [[1. lipnja]] [[1908.]] godine.<ref>[http://kgzdzb.arhivpro.hr/index.php?doctype=2&docid=301004464&vrstadok=9# Knjižnice grada Zagreba] Hrvatski šporski list, str. 6, 1. lipnja 1908.</ref> Poziv na sastanak objavljen je [[1. rujna]] 1908. godine. Na sastanku u svratištu “Tri gavrana“, [[18. rujna]] 1908. godine zbog prisustva premalog broja predstavnika klubova, te nedolaska predstavnika jedne od najsnažnije športske organizacije [[HAŠK]]-a, nije uspjelo osnivanje Saveza. HAŠK-u je tijekom [[1909.]] godine bilo potrebno postojanje Saveza jer je imao poteškoća u dogovaranju [[nogomet]]nih utakmica s klubovima iz austrijskog i mađarskog Saveza, te je napokon 5. listopada 1909. godine osnovan Hrvatski športski savez. ==Prvi odbor i članovi == Na osnivačkoj skupštini Saveza bili su nazočni pedstavnici [[HAŠK|HAŠK-a]], I. hrvatskoga mačevalačkoga kluba, I. hrvatskoga sklizalačkoga društva, I. hrvatskoga automobilskoga kluba, I. hrvatskoga biciklističkoga kluba, Zagrebačkoga koturaškoga kluba Orao i [[HSK Academia Zagreb|Hrvatskoga športskoga kluba Academia]], svi iz Zagreba. Za prvog predsjednika izabran je [[Ljudevit Andrassy|prof. Ljudevit Andrassy]], a za tajnika [[Milovan Zoričić]]. Zbog političkih previranja u tadašnjoj [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] monarhiji do odobrenja rada i pravila HŠS-a došlo je tek [[10. kolovoza]] [[1910.]] godine. 1912. godine novim članovima postaju Koturaško društvo Sloga iz [[Varaždin]]a, Veslački klub Neptun iz [[Osijek]]a, Koturaški klub Zvijezda iz [[Karlovac|Karlovca]], te Hrvatsko planinarsko društvo, Koturaško društvo Sokol, [[HŠK Concordia Zagreb|Športski klub Concordia]], [[Hrvatski tipografski športski klub Zagreb]] i [[1. hrvatski građanski športski klub Zagreb|Prvi hrvatski građanski športski klub]], svi iz Zagreba. 1913. godine Savezu pristupa i [[ND Ilirija 1911|lljubljanska Ilirija]]. [[HNK Hajduk Split|HŠK Hajduk]] iz [[Split]]a i [[Veslački klub Jadran Zadar|Hrvatski veslački klub Jadran]] iz [[Zadar|Zadra]] članovi su od 1914. godine. ==Redovite skupštine i aktivnosti== * [[30. ožujka]] [[1911.]] godine, Prva redovita glavna skupština: Izabran novi upravni odbor koji se založio za uključivanje ostalih športskih grana u HŠS. * [[13. lipnja]] [[1912.]] godine, Druga redovita glavna skupština: Prihvaćeni su pravilnici i imenovani referenti za [[nogomet]], [[automobilizam]], [[biciklizam]], [[Atletika|laku atletiku]], [[mačevanje]], [[plivanje]], [[Sanjkanje|ručne saonice]], [[skijanje]], [[Umjetničko klizanje|sklizanje]] i [[tenis]]. * [[8. veljače]] [[1913.]] godine, Treća redovita glavna skupština: Predsjednik novog odbora postaje [[Franjo Bučar]], osnovane su nove športske organizacije, broj članova je porastao i hrvatska javnost prati prvenstvena natjecanja. * [[13. veljače]] [[1914.]] godine, Četvrta redovita glavna skupština: Najavljeno formiranje sekcije za [[veslanje]], a savezu pristupaju klubovi iz [[Dalmacija|Dalmacije]]. * [[27. srpnja]] 1914. godine: Zbog početka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] zabranjuje se rad HŠS-a. * [[8. studenog]] 1914. godine: Prva priredba u [[Stadion Maksimir|Maksimiru]] u humanitarne svrhe (nogometna utakmica: [[1. hrvatski građanski športski klub Zagreb|Građanski]] – [[ZŠK Viktorija|Victoria]]) i HŠS nastavlja rad pod nazivom humanitarnih organizacija. * [[1915.]] godine: Odigrano 23 nogometnih utakmica. * [[19. svibnja]] [[1918.]] godine: Započinje [[Prvo ratno prvenstvo grada Zagreba u nogometu za 1918. godinu|prvo ratno nogometno prvenstvo Zagreba]]. * [[1. kolovoza]] 1918. godine: [[Zemaljska vlada Hrvatske, Slavonije i Dalmacije|Zemaljska vlada]] u Zagrebu službeno dopušta rad HŠS-a, te se počinju organizirati športska natjecanja. * [[16. rujna]] [[1919.]] godine: Na sjednici HŠS-a zaključeno da se treba osnovati Olimpijski odbor za [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu SHS]]. * [[14. prosinca]] 1919. godine: Na inicijativu HŠS-a osnovan [[Jugoslavenski olimpijski odbor]], te sve sekcije HŠS-a proširuju svoj djelokrug na čitav teritorij [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine SHS]], odnosno proglašavaju se jugoslavenskim savezima za pojedine športove. == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Hrvatski športski savezi|Šport]] 7ckb9t89wx1y5dc8m2a4bkgd6ze5rku 7476096 7476095 2026-06-06T11:52:17Z Croxyz 205325 /* Prvi odbor i članovi */ 7476096 wikitext text/x-wiki '''Hrvatski športski savez''' (HŠS) osnovan je [[5. listopada]] [[1909.]] godine<ref>[[Roman Garber]], ur., Zlatni jubilej ZNS: 1919. – 1969., Zagreb: Zagrebački nogometni savez, [1969.]</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=50122 |title=Nogometni leksikon: Hrvatski športski savez |journal= |access-date=15. prosinca 2011. |archive-date=4. rujna 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140904205342/http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=50122 |url-status=dead }}</ref><ref>Hrvatski nogometni savez 1912-1992 80. obljetnica, Zagreb [1992.]</ref><ref>[[Zvonimir Magdić]], Legende zagrebačkog nogometa, Zagreb [1996.], str. 2</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.hoo.hr/downloads/MONOGRAFIJA-HOO_1991%20-2011.pdf |title=Hrvatska olimpijska obitelj, HOO 1991-2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120815075039/http://www.hoo.hr/downloads/MONOGRAFIJA-HOO_1991%20-2011.pdf |archive-date=15. kolovoza 2012. |access-date=28. lipnja 2012.}}</ref><ref>[[Zdenko Jajčević]], ''Olimpizam u Hrvatskoj'', {{ISBN|953-984719-2}}, Zagreb, 2007.</ref> (prema nekim izvorima<ref>[http://www.hns-cff.hr/?ln=hr&w=o_hns&d=povijest_1912 Hrvatski nogometni savez: Povijest od 1912.]</ref> 8. listopada 1909. godine) u [[Zagreb]]u u svratištu “Griču“ kao središnja športska organizacija koja je koordinirala radom klubova raznih [[šport]]skih grana. Cilj HŠS-a bio je izbjeći učlanjivanje hrvatskih klubova u mađarski ili austrijski savez, te samostalno istupanje na međunarodnom športskom polju. ==Početak == Bez športskih natjecanja klubovi nisu mogli napredovati niti opstati, te je daljnji napredak hrvatskog športa ovisio o osnivanju jednog općeg saveza svih športskih grana. Prvu inicijativu za osnivanjem Saveza dao je [[Mario Rieger Vinodolski]], poznati športski novinar i djelatnik, te tajnik [[PNIŠK]]-a u tjedniku “[[Hrvatski športski list|Hrvatskom športskom listu]]“ od [[1. lipnja]] [[1908.]] godine.<ref>[http://kgzdzb.arhivpro.hr/index.php?doctype=2&docid=301004464&vrstadok=9# Knjižnice grada Zagreba] Hrvatski šporski list, str. 6, 1. lipnja 1908.</ref> Poziv na sastanak objavljen je [[1. rujna]] 1908. godine. Na sastanku u svratištu “Tri gavrana“, [[18. rujna]] 1908. godine zbog prisustva premalog broja predstavnika klubova, te nedolaska predstavnika jedne od najsnažnije športske organizacije [[HAŠK]]-a, nije uspjelo osnivanje Saveza. HAŠK-u je tijekom [[1909.]] godine bilo potrebno postojanje Saveza jer je imao poteškoća u dogovaranju [[nogomet]]nih utakmica s klubovima iz austrijskog i mađarskog Saveza, te je napokon 5. listopada 1909. godine osnovan Hrvatski športski savez. ==Prvi odbor i članovi == Na osnivačkoj skupštini Saveza bili su nazočni pedstavnici [[HAŠK|HAŠK-a]], I. hrvatskoga mačevalačkoga kluba, I. hrvatskoga sklizalačkoga društva, I. hrvatskoga automobilskoga kluba, I. hrvatskoga biciklističkoga kluba, Zagrebačkoga koturaškoga kluba Orao i [[HSK Academia Zagreb|Hrvatskoga športskoga kluba Academia]], svi iz Zagreba. Za prvog predsjednika izabran je [[Ljudevit Andrassy|prof. Ljudevit Andrassy]], a za tajnika [[Milovan Zoričić]]. Zbog političkih previranja u tadašnjoj [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] monarhiji do odobrenja rada i pravila HŠS-a došlo je tek [[10. kolovoza]] [[1910.]] godine. 1912. godine novim članovima postaju Koturaško društvo Sloga iz [[Varaždin]]a, Veslački klub Neptun iz [[Osijek]]a, Koturaški klub Zvijezda iz [[Karlovac|Karlovca]], te Hrvatsko planinarsko društvo, Koturaško društvo Sokol, [[HŠK Concordia Zagreb|Športski klub Concordia]], [[Hrvatski tipografski športski klub Zagreb]] i [[1. hrvatski građanski športski klub Zagreb|Prvi hrvatski građanski športski klub]], svi iz Zagreba. 1913. godine Savezu pristupa i [[ND Ilirija 1911|ljubljanska Ilirija]]. [[HNK Hajduk Split|HŠK Hajduk]] iz [[Split]]a i [[Veslački klub Jadran Zadar|Hrvatski veslački klub Jadran]] iz [[Zadar|Zadra]] članovi su od 1914. godine. ==Redovite skupštine i aktivnosti== * [[30. ožujka]] [[1911.]] godine, Prva redovita glavna skupština: Izabran novi upravni odbor koji se založio za uključivanje ostalih športskih grana u HŠS. * [[13. lipnja]] [[1912.]] godine, Druga redovita glavna skupština: Prihvaćeni su pravilnici i imenovani referenti za [[nogomet]], [[automobilizam]], [[biciklizam]], [[Atletika|laku atletiku]], [[mačevanje]], [[plivanje]], [[Sanjkanje|ručne saonice]], [[skijanje]], [[Umjetničko klizanje|sklizanje]] i [[tenis]]. * [[8. veljače]] [[1913.]] godine, Treća redovita glavna skupština: Predsjednik novog odbora postaje [[Franjo Bučar]], osnovane su nove športske organizacije, broj članova je porastao i hrvatska javnost prati prvenstvena natjecanja. * [[13. veljače]] [[1914.]] godine, Četvrta redovita glavna skupština: Najavljeno formiranje sekcije za [[veslanje]], a savezu pristupaju klubovi iz [[Dalmacija|Dalmacije]]. * [[27. srpnja]] 1914. godine: Zbog početka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] zabranjuje se rad HŠS-a. * [[8. studenog]] 1914. godine: Prva priredba u [[Stadion Maksimir|Maksimiru]] u humanitarne svrhe (nogometna utakmica: [[1. hrvatski građanski športski klub Zagreb|Građanski]] – [[ZŠK Viktorija|Victoria]]) i HŠS nastavlja rad pod nazivom humanitarnih organizacija. * [[1915.]] godine: Odigrano 23 nogometnih utakmica. * [[19. svibnja]] [[1918.]] godine: Započinje [[Prvo ratno prvenstvo grada Zagreba u nogometu za 1918. godinu|prvo ratno nogometno prvenstvo Zagreba]]. * [[1. kolovoza]] 1918. godine: [[Zemaljska vlada Hrvatske, Slavonije i Dalmacije|Zemaljska vlada]] u Zagrebu službeno dopušta rad HŠS-a, te se počinju organizirati športska natjecanja. * [[16. rujna]] [[1919.]] godine: Na sjednici HŠS-a zaključeno da se treba osnovati Olimpijski odbor za [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu SHS]]. * [[14. prosinca]] 1919. godine: Na inicijativu HŠS-a osnovan [[Jugoslavenski olimpijski odbor]], te sve sekcije HŠS-a proširuju svoj djelokrug na čitav teritorij [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine SHS]], odnosno proglašavaju se jugoslavenskim savezima za pojedine športove. == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Hrvatski športski savezi|Šport]] k44f1k6ebc6qrroffwqjy5oxxx6x579 0 323082 7475908 7355855 2026-06-05T21:24:52Z Divna Jaksic 974 {{mrva-prehrana}} 7475908 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Koch-1.jpg|mini|Kuhar]] '''Kuharica''' ili '''kuhar''' je naziv za osobu koja se bavi [[kuhanje]]m. Jedan je od najstarijih [[obrt]]a u svijetu. Kuharstvo je spoj [[umjetnost]]i, [[znanost]]i, [[tehnologija|tehnologije]] i [[znanje|znanja]]. Zanimanje se uglavnom obavlja u kuhinji samostalnih ugostiteljskih objekata ([[hotel]]a, [[restoran]]a, pizzeria, snack barova, kafića) odnosno drugih većih objekata koji radi praktičnosti posjeduju kuhinju (bolnice, škole, veće tvrtke, studentski i đački domovi) ili u nekim domaćinstvima gdje je to ili uobičajeno (rezidencije veleposlanstva) ili povremeno ili trajno praktično (kućanstva). ==Kuharstvo - definicija kuhara== Prije svega treba definirati koje sve karakteristike kuhar treba imati: * Kuharstvo je umijeće pripremanja živežnih namirnica i njihova gotovljenja u jela. * Pravilan izbor namirnica za ljudsku prehranu. * Usluga hrane smatra se '''materijalnom uslugom'''. * Proizvodnja jela mora biti: '''korisna i opravdana, unosna i svrshodna'''. * Suvremena '''znanost o prehrani''' zahtijeva da se različito '''tretiraju zdravi ljudi, dijetalci, športaši, makrobiotičari i drugi'''. * Kuhar treba poznavati '''običaje jednog naroda, njegovu vjeru, podneblje, povijest, kulturu i regionalne kuhinje''' * Kuharstvo se ne ostvaruje samo u '''ugostiteljskim objektima''' nego i na drugim mjestima: '''bolnicama, lječilištima, ustanovama, poduzećima, klubovima, društvima, domovima''', itd == Opis == Kuhar kuha i priprema sve vrste toplih i hladnih jela, kolača i sastavlja jelovnike. Obrazovanje stječe srednjoškolskim obrazovanjem u trajanu od tri godine, po završetku osnovne škole. Za upis za zvanje kuhar potrebno je proći liječnićki pregled specijaliste medicine rada o nepostojanju zdravstvenih kontraindikacja za zanimanje kuhar.<ref>{{Citiranje weba |title=e-Usmjeravanje - Kuhar/Kuharica |url=http://e-usmjeravanje.hzz.hr/kuhar |access-date=2022-02-01 |website=e-usmjeravanje.hzz.hr |archive-date=25. rujna 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210925101917/http://e-usmjeravanje.hzz.hr/kuhar |url-status=dead }}</ref> == Poznati kuhari == Neki od najpoznatijih svjetskih kuhara su: [[Gordon Ramsay]], [[Jamie Oliver]], [[Anthony Bourdain]], [[Julia Child]], [[Wolfgang Puck]], [[Alain Ducasse]], [[Joël Robuchon]], [[Massimo Bottura]], [[Ferran Adrià]], [[Heston Blumenthal]], [[Thomas Keller]], [[René Redzepi]], [[Marco Pierre White]], [[Paul Bocuse]], [[Emeril Lagasse]], [[Bobby Flay]], [[Nigella Lawson]], [[Sanjeev Kapoor]], [[Nobu Matsuhisa]], [[Yotam Ottolenghi]] i dr. == Izvori == {{izvori}} {{mrva-prehrana}} [[Kategorija:Obrtnička zanimanja]] [[Kategorija:Ugostiteljstvo]] eu9ovn0jk89360a4hw3ak48mwv5y5x2 0 325539 7475846 7475445 2026-06-05T18:19:36Z Zeljko 1196 7475846 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir |boja = lightgreen |naziv = Mala smrdljika |slika = Pistacia lentiscus.jpg |slika_opis = Listovi i cvjetovi |regnum = [[Plantae]] |ordo = [[Sapindales]] |familia = [[Anacardiaceae]] |genus = ''[[Pistacia]]'' |species = '''''P. lentiscus''''' |dvoimeno = ''Pistacia lentiscus'' |dvoimeno_autorstvo = [[Carolus Linnaeus|L.]] |FCD = 7531 }} '''Mala smrdljika''' (žvatka trišlja, tršlja, trišalj krilasti, lat. ''Pistacia lentiscus'') je vrsta dvodomne, zimzelene biljke iz roda ''[[Pistacia]]'', porodica [[rujevke]] (Anacardiaceae). To je [[mediteran]]ska biljka koja raste na širokom području od [[Izrael]]a, preko [[Turska|Turske]] i [[Grčka|Grčke]] do [[Španjolska|Španjolske]]. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] raste diljem [[Dalmacija|Dalmacije]], uključujući i otoke. == Opis == To je vazdazeleni [[grm]] ili nisko stablo iz porodice Anacardiaceae. Obično naraste do oko 5 m visine, s dobro razvijenim korijenom. Kora je u mladosti zelenkastosiva i glatka, a poslije tamnija i sitno ispucala. [[Listovi]] su kožasti, sjajni, goli i parno perasto sastavljeni, s nekoliko jajolikih liski; glavna lisna os je spljoštena i žljebasta, a listovi imaju karakterističan smolast miris, te su dugi oko 5 centimetara. [[Cvijet|Cvjetovi]] su vrlo maleni, dvodomni, tamnocrveni, skupljeni u klasaste [[cvat]]ove u pazušcima listova. Muški cvjetovi su tamnocrveni, dok su ženski zelenkasti. [[Plod]] je u obliku koštunice promjera 4 milimetra, ispočetka crvene, kasnije potamni. Plod cvjetanja traje od ožujka do travnja. Biljka je dvodomna, s muškim i ženskim cvjetovima na odvojenim jedinkama. <ref name="Plantea ">[https://www.plantea.com.hr/trslja/?utm_source=chatgpt.com Plantea], pristupljeno 5. lipnja 2026.</ref> == Rasprostranjenost == Rasprostranjena je u [[Sredozemlje|Sredozemlju]], od istočnog Mediterana preko [[Grčka|Grčke]] i [[Italija|Italije]] do [[Španjolska|Španjolske]] i sjeverne Afrike. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] raste u [[Dalmacija|Dalmaciji]], uključujući otoke, te je tipičan element [[Makija|makije]] i toplih kamenitih staništa. Mediteranka je opisuje kao mediteransku biljku širokog areala od Izraela, Turske i Grčke do Španjolske, a za Hrvatsku navodi cijelu Dalmaciju s otocima. <ref name="Hrčak ">[https://hrcak.srce.hr/245680?utm_source=chatgpt.com Tršlja], pristupljeno 5. lipnja 2026.</ref> == Uporaba == Uporabno je najpoznatija po smoli, osobito po mastici, aromatičnoj smoli koja se tradicionalno dobiva iz tršlje, najpoznatije na grčkom otoku [[Hios]]u. U narodnoj medicini i prehrambenoj uporabi koriste se smola, listovi i drugi dijelovi biljke. Istraživanja ekstrakata lista, stabljike, ploda i korijena pokazuju da biljka sadržava mnogo sekundarnih metabolita, uključujući flavonoide, fenolne kiseline i tanine.<ref name="Hrčak "/> Doobiva se zarezivanjem kore i sušenjem na suncu. Mastika ima široku primjenu kod osvježavanja daha (kao žvakaća guma, može se reći i najstarija), liječenja [[Gingivitis|gingivitis]]a, te želučanih i dišnih tegoba. Često se koristi i u kulinarstvu. Tijekom vladavine [[Otomansko carstvo|Otomanskog carstva]] na Khíosu mastika je bila vrlo cijenjena, pa je čak i dosezala cijenu zlata, a sultan je za njezinu krađu naređivao smrtnu kaznu. Tijekom pokolja na Khíosu, stanovnici mjesta Mastichochoria morali su sultana i njegov harem opskrbljivati tom dragocjenom smolom. Tursko ime za taj otok, ''Sakız Adası'' znači "otok gume". == Vanjske poveznice == *[http://www.google.hr/imgres?q=tr%C5%A1lja+bonsai&um=1&hl=hr&sa=N&biw=1024&bih=677&tbm=isch&tbnid=ljUip8bhOGxLHM:&imgrefurl=http://www.bonsai-savez.hr/%3Fp%3D127&docid=E1QtPn0NZtAktM&imgurl=http://www.bonsai-savez.hr/wp-content/uploads/2011/02/3-pistacia_lentiscus1.jpg&w=800&h=606&ei=ACYlT8_wIsLjtQbf7rDKBw&zoom=1&iact=hc&vpx=112&vpy=222&dur=1607&hovh=195&hovw=258&tx=121&ty=107&sig=101527690287105472599&page=1&tbnh=153&tbnw=202&start=0&ndsp=15&ved=1t:429,r:5,s:0 Bonsai tršlja] == Sinonimi == Homotipski: * ''Lentiscus vulgaris'' <small>Fourr.</small> in Ann. Soc. Linn. Lyon, n.s., 16: 356 (1868) * ''Pistacia gummifera'' <small>Salisb.</small> in Prodr. Stirp. Chap. Allerton: 172 (1796), nom. illeg. superfl. * ''Terebinthus lentiscus'' <small>(L.) Moench</small> in Methodus: 345 (1794) Heterotipski: * ''Lentiscus massiliensis'' <small>Fourr.</small> in Ann. Soc. Linn. Lyon, n.s., 17: 195 (1869) * ''Pistacia brevifolia'' <small>Gand.</small> in Dec. Pl. Nov. Fl. Eur. 1: 44 (1875) * ''Pistacia lentiscus var. angustifolia'' <small>DC.</small> in Prodr. 2: 65 (1825), nom. illeg. superfl. * ''Pistacia lentiscus subvar. brevifolia'' <small>(Gand.) Nyman</small> in Consp. Fl. Eur.: 147 (1878) * ''Pistacia lentiscus var. chia'' <small>Poir.</small> in H.L.Duhamel du Monceau, Traité Arbr. Arbust., nouv. éd.: 393 (1813) * ''Pistacia lentiscus f. chia'' <small>(Poir.) Cout.</small> in Fl. Portugal: 393 (1913) * ''Pistacia lentiscus var. genuina'' <small>Rouy</small> in G.Rouy & J.Foucaud, Fl. France 4: 176 (1897), not validly publ. * ''Pistacia lentiscus f. genuina'' <small>Rouy ex Cout.</small> in Fl. Portugal: 393 (1913), not validly publ. * ''Pistacia lentiscus f. lanceolata'' <small>Cout.</small> in Fl. Portugal: 393 (1913) * ''Pistacia lentiscus f. latifolia'' <small>(Coss.) Bolzon</small> in Nuovo Giorn. Bot. Ital., n.s., 20: 328 (1913) * ''Pistacia lentiscus var. latifolia'' <small>Coss.</small> in Notes Pl. Crit. 1: 54 (1850) * ''Pistacia lentiscus f. leptophylla'' <small>Albo ex Fiori</small> in Nuov. Fl. Italia 2: 117 (1923) * ''Pistacia lentiscus var. massiliensis'' <small>(Mill.) Poir.</small> in J.B.A.M.de Lamarck, Encycl. 5: 352 (1804) * ''Pistacia lentiscus f. massiliensis'' <small>(Mill.) Fiori</small> in A.Fiori & al., Fl. Anal. Italia 4: 157 (1907) * ''Pistacia lentiscus var. multiflora'' <small>(Gand.) Nyman</small> in Consp. Fl. Eur.: 147 (1878) * ''Pistacia lentiscus subvar. subfalcata'' <small>(Gand.) Nyman</small> in Consp. Fl. Eur.: 147 (1878) * ''Pistacia massiliensis'' <small>Mill.</small> in Gard. Dict., ed. 8.: n.° 6 (1768) * ''Pistacia multiflora'' <small>Gand.</small> in Dec. Pl. Nov. Fl. Eur. 1: 44 (1875) * ''Pistacia subfalcata'' <small>Gand.</small> in Dec. Pl. Nov. Fl. Eur. 1: 44 (1875) == Izvori == {{izvori}} *Dankwart Seidel: ''Blumen am Mittelmeer''. BLV Verlagsgesellschaft, München 2002. {{ISBN|3-405-16294-7}}. *Peter Schönfelder, Ingrid Schönfelder: ''Was blüht am Mittelmeer?''. 4. Auflage. Kosmos, Stuttgart 2005. {{ISBN|3-440-10211-4}}. *Lucien F. Trueb, Ulrich Wyss: ''Mastix von Chios - ein begehrtes Baumharz. In: Naturwissenschaftliche Rundschau''. 59, Nr. 6, 2006, ISSN 0028-1050, S. 297–302. [[Kategorija:Pistacija]] cne1g7f88vyb35zxir5jdb6ki79jan7 7475877 7475846 2026-06-05T20:37:17Z Zeljko 1196 7475877 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir |boja = lightgreen |naziv = Mala smrdljika |slika = Illustration from Medical Botany, digitally enhanced from rawpixel's own original plates 50.jpg |slika_opis = Ilustracija |regnum = [[Plantae]] |ordo = [[Sapindales]] |familia = [[Anacardiaceae]] |genus = ''[[Pistacia]]'' |species = ''P. lentiscus'' |dvoimeno = ''Pistacia lentiscus'' |dvoimeno_autorstvo = [[Carolus Linnaeus|L.]] | karta_raspon =Pistacia lentiscus range.svg |FCD = 7531 }} '''Mala smrdljika''' (tršlja, trišalj krilasti, lat. ''Pistacia lentiscus'') je vrsta dvodomne, zimzelene biljke iz roda ''[[Pistacia]]'', porodica [[rujevke]] (Anacardiaceae). To je [[mediteran]]ska biljka koja raste na širokom području od [[Izrael]]a, preko [[Turska|Turske]] i [[Grčka|Grčke]] do [[Španjolska|Španjolske]]. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] raste diljem [[Dalmacija|Dalmacije]], uključujući i otoke. == Ime == Ime ''lentiscus'' je staro latinsko ime za mastiku/tršlju. Zato je Pistacia lentiscus doslovno ona “pistacija-mastika”, dok je ''[[Pistacia terebinthus|P. terebinthus]]'' smrdljika/terebint — listopadna rođakinja s jačim “divljim” mirisom. == Opis == To je vazdazeleni [[grm]] ili nisko stablo iz porodice Anacardiaceae. Obično naraste do oko 5 m visine, s dobro razvijenim korijenom. Kora je u mladosti zelenkastosiva i glatka, a poslije tamnija i sitno ispucala. [[Listovi]] su kožasti, sjajni, goli i parno perasto sastavljeni, s nekoliko jajolikih liski; glavna lisna os je spljoštena i žljebasta, a listovi imaju karakterističan smolast miris, te su dugi oko 5 centimetara. [[Cvijet|Cvjetovi]] su vrlo maleni, dvodomni, tamnocrveni, skupljeni u klasaste [[cvat]]ove u pazušcima listova. Muški cvjetovi su tamnocrveni, dok su ženski zelenkasti. [[Plod]] je u obliku koštunice promjera 4 milimetra, ispočetka crvene, kasnije potamni. Plod cvjetanja traje od ožujka do travnja. Biljka je dvodomna, s muškim i ženskim cvjetovima na odvojenim jedinkama. <ref name="Plantea ">[https://www.plantea.com.hr/trslja/?utm_source=chatgpt.com Plantea], pristupljeno 5. lipnja 2026.</ref> == Rasprostranjenost == Rasprostranjena je u [[Sredozemlje|Sredozemlju]], od istočnog Mediterana preko [[Grčka|Grčke]] i [[Italija|Italije]] do [[Španjolska|Španjolske]] i sjeverne Afrike. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] raste u [[Dalmacija|Dalmaciji]], uključujući otoke, te je tipičan element [[Makija|makije]] i toplih kamenitih staništa. Mediteranka je opisuje kao mediteransku biljku širokog areala od Izraela, Turske i Grčke do Španjolske, a za Hrvatsku navodi cijelu Dalmaciju s otocima. <ref name="Hrčak ">[https://hrcak.srce.hr/245680?utm_source=chatgpt.com Tršlja], pristupljeno 5. lipnja 2026.</ref> == Uporaba == Uporabno je najpoznatija po smoli, osobito po mastici, aromatičnoj smoli koja se tradicionalno dobiva iz tršlje, najpoznatije na grčkom otoku [[Hios]]u. U narodnoj medicini i prehrambenoj uporabi koriste se smola, listovi i drugi dijelovi biljke. Istraživanja ekstrakata lista, stabljike, ploda i korijena pokazuju da biljka sadržava mnogo sekundarnih metabolita, uključujući flavonoide, fenolne kiseline i tanine.<ref name="Hrčak "/> Doobiva se zarezivanjem kore i sušenjem na suncu. Mastika ima široku primjenu kod osvježavanja daha (kao žvakaća guma, može se reći i najstarija), liječenja [[Gingivitis|gingivitis]]a, te želučanih i dišnih tegoba. Često se koristi i u kulinarstvu. Tijekom vladavine [[Otomansko carstvo|Otomanskog carstva]] na Khíosu mastika je bila vrlo cijenjena, pa je čak i dosezala cijenu zlata, a sultan je za njezinu krađu naređivao smrtnu kaznu. Tijekom pokolja na Khíosu, stanovnici mjesta Mastichochoria morali su sultana i njegov harem opskrbljivati tom dragocjenom smolom. Tursko ime za taj otok, ''Sakız Adası'' znači "otok gume". == Galerija == <gallery mode=packed> Pistacia lentiscus from Morocco.jpg|''P. lentiscus'', stablo u Maroku. Pistacia lentiscus.jpg|''P. lentiscus'', Pistacia lentiscus (male flowers).jpg|''P. lentiscus'', muški cvjetovi L'abbraccio del lentisco.jpg|''P. lentiscus'', deblo Llentrisques a la platja d'Alcanada.JPG|''P. lentiscus'', plodovi </gallery> == Sinonimi == Homotipski: * ''Lentiscus vulgaris'' <small>Fourr.</small> in Ann. Soc. Linn. Lyon, n.s., 16: 356 (1868) * ''Pistacia gummifera'' <small>Salisb.</small> in Prodr. Stirp. Chap. Allerton: 172 (1796), nom. illeg. superfl. * ''Terebinthus lentiscus'' <small>(L.) Moench</small> in Methodus: 345 (1794) Heterotipski: * ''Lentiscus massiliensis'' <small>Fourr.</small> in Ann. Soc. Linn. Lyon, n.s., 17: 195 (1869) * ''Pistacia brevifolia'' <small>Gand.</small> in Dec. Pl. Nov. Fl. Eur. 1: 44 (1875) * ''Pistacia lentiscus var. angustifolia'' <small>DC.</small> in Prodr. 2: 65 (1825), nom. illeg. superfl. * ''Pistacia lentiscus subvar. brevifolia'' <small>(Gand.) Nyman</small> in Consp. Fl. Eur.: 147 (1878) * ''Pistacia lentiscus var. chia'' <small>Poir.</small> in H.L.Duhamel du Monceau, Traité Arbr. Arbust., nouv. éd.: 393 (1813) * ''Pistacia lentiscus f. chia'' <small>(Poir.) Cout.</small> in Fl. Portugal: 393 (1913) * ''Pistacia lentiscus var. genuina'' <small>Rouy</small> in G.Rouy & J.Foucaud, Fl. France 4: 176 (1897), not validly publ. * ''Pistacia lentiscus f. genuina'' <small>Rouy ex Cout.</small> in Fl. Portugal: 393 (1913), not validly publ. * ''Pistacia lentiscus f. lanceolata'' <small>Cout.</small> in Fl. Portugal: 393 (1913) * ''Pistacia lentiscus f. latifolia'' <small>(Coss.) Bolzon</small> in Nuovo Giorn. Bot. Ital., n.s., 20: 328 (1913) * ''Pistacia lentiscus var. latifolia'' <small>Coss.</small> in Notes Pl. Crit. 1: 54 (1850) * ''Pistacia lentiscus f. leptophylla'' <small>Albo ex Fiori</small> in Nuov. Fl. Italia 2: 117 (1923) * ''Pistacia lentiscus var. massiliensis'' <small>(Mill.) Poir.</small> in J.B.A.M.de Lamarck, Encycl. 5: 352 (1804) * ''Pistacia lentiscus f. massiliensis'' <small>(Mill.) Fiori</small> in A.Fiori & al., Fl. Anal. Italia 4: 157 (1907) * ''Pistacia lentiscus var. multiflora'' <small>(Gand.) Nyman</small> in Consp. Fl. Eur.: 147 (1878) * ''Pistacia lentiscus subvar. subfalcata'' <small>(Gand.) Nyman</small> in Consp. Fl. Eur.: 147 (1878) * ''Pistacia massiliensis'' <small>Mill.</small> in Gard. Dict., ed. 8.: n.° 6 (1768) * ''Pistacia multiflora'' <small>Gand.</small> in Dec. Pl. Nov. Fl. Eur. 1: 44 (1875) * ''Pistacia subfalcata'' <small>Gand.</small> in Dec. Pl. Nov. Fl. Eur. 1: 44 (1875) == Izvori == {{izvori}} *Dankwart Seidel: ''Blumen am Mittelmeer''. BLV Verlagsgesellschaft, München 2002. {{ISBN|3-405-16294-7}}. *Peter Schönfelder, Ingrid Schönfelder: ''Was blüht am Mittelmeer?''. 4. Auflage. Kosmos, Stuttgart 2005. {{ISBN|3-440-10211-4}}. *Lucien F. Trueb, Ulrich Wyss: ''Mastix von Chios - ein begehrtes Baumharz. In: Naturwissenschaftliche Rundschau''. 59, Nr. 6, 2006, ISSN 0028-1050, S. 297–302. == Vanjske poveznice == *[http://www.google.hr/imgres?q=tr%C5%A1lja+bonsai&um=1&hl=hr&sa=N&biw=1024&bih=677&tbm=isch&tbnid=ljUip8bhOGxLHM:&imgrefurl=http://www.bonsai-savez.hr/%3Fp%3D127&docid=E1QtPn0NZtAktM&imgurl=http://www.bonsai-savez.hr/wp-content/uploads/2011/02/3-pistacia_lentiscus1.jpg&w=800&h=606&ei=ACYlT8_wIsLjtQbf7rDKBw&zoom=1&iact=hc&vpx=112&vpy=222&dur=1607&hovh=195&hovw=258&tx=121&ty=107&sig=101527690287105472599&page=1&tbnh=153&tbnw=202&start=0&ndsp=15&ved=1t:429,r:5,s:0 Bonsai tršlja] [[Kategorija:Pistacija]] gmhdnbx7db7uboeh234kmmly9vffirj 0 326861 7475793 7127047 2026-06-05T15:50:02Z Croxyz 205325 /* Vanjske poveznice */ 7475793 wikitext text/x-wiki {{Nogometna reprezentacija | ime = Egipat | grb = Flag of Egypt.svg | nadimak = Faraoni | savez = Egipatski nogometni savez | izbornik = [[Hossam Hassan]] | kapetan = [[Mohamed Salah]] | najviše nastupa = [[Ahmed Hassan]] (184) | najbolji strijelac = [[Hossam Hassan]] (68) | FIFA = 36. | ažurirano = 15. veljače 2024. | pattern_la1 = _egy24H | pattern_b1 = _egy24H | pattern_ra1 = _egy24H | pattern_sh1 = _egy24H | leftarm1 = FF0000 | body1 = FF0000 | rightarm1 = FF0000 | shorts1 = FFFFFF | socks1 = 000000 | pattern_la2 = _egy24A | pattern_b2 = _egy24A | pattern_ra2 = _egy24A | pattern_sh2 = _egy24A | leftarm2 = FFFFFF | body2 = FFFFFF | rightarm2 = FFFFFF | shorts2 = 000000 | socks2 = FFFFFF | prva utakmica = [[Datoteka:Flag of Italy (1861-1946).svg|22px]] [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]] 2:1 Egipat [[Datoteka:Flag of Egypt (1882-1922).svg|22px]] <br/> ([[Gent]], [[28. kolovoza]] [[1920.]]) | najveća pobjeda = [[Datoteka:Flag of the United Arab Republic.svg|22px]] Egipat 15:0 [[Laoška nogometna reprezentacija|Laos]] [[Datoteka:Flag of Laos (1952-1975).svg|22px]] <br/> ([[Indonezija]], [[studeni]] [[1963.]]) | najveći poraz = [[Datoteka:Flag of Italy (1861-1946).svg|22px]] [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]] 11:3 Egipat [[Datoteka:Flag of Egypt (1922–1958).svg|22px]] <br/> ([[Amsterdam]], [[10. lipnja]] [[1928.]]) | Nastupi na SP = 3 | Prvi put na SP = 1934. | Najbolji rezultat na SP = osmina finala ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Italija 1934.|1934.]]) | Naziv kontinentalnog prvenstva = [[Afrički kup nacija]] | Nastupi na kontinentalnom prvenstvu = 24 | Prvi put na kontinentalnom prvenstvu = 1957. | Najbolji rezultat na kontinentalnom prvenstvu = prvaci | medalje = }} '''Egipatska nogometna reprezentacija''' ([[arapski|ar.]] منتخب مصر الوطني لكرة القدم)‎ predstavlja [[Egipat]] u [[nogomet]]u i kontrolira je [[Egipatski nogometni savez]] (EFA). Jedna su od najuspješnijih afričkih reprezentacija. Članica je [[CAF]]-a. == Uspjesi == :'''[[Afrički kup nacija]]:''' :::*Prvak (7): 1957., 1959., 1986., 1998., 2006., 2008., 2010. ('''najuspješnija momčad''') :::*Drugo mjesto (3): 1962., 2017., 2021. :::*Treće mjesto (3): 1963., 1970., 1974. ::*[[Sveafričke igre]] :::* Zlatna medalja (1): 1987. :::* Brončana medalja (1): 1973. :'''[[Afro-afrički kup nacija]]:''' ::*Drugo mjesto (2): 1988., 2007. :'''Arapska natjecanja:''' ::*Panarapske igre :::* Zlatna medalja: (4) 1953., 1965., 1992., 2007. ('''najuspješnija momčad''') :::* Srebrna medalja: (1) 1961. ::*[[Arapski kup nacija]] :::* Nile Basin Tournament: 1992. ::* Palestinski kup :::* Prvo mjesto (2): 1972., 1975. ('''najuspješnija momčad''') :'''[[Mediteranske igre]]:''' ::* Zlatna medalja: (1) ::* Srebrna medalja: (1) ::* Brončana medalja: (1) :'''[[Frankofonske igre]]:''' ::* Srebrna medalja (1): 1994. ::* Brončana medalja (1): 2001. :'''Turnir nilskog porječja:''' ::* Prvo mjesto (1): 2011. : '''ACUD Cup:''' ::* Drugo mjesto (1): 2024. == Vanjske poveznice == * [http://www.efa.com.eg/ Egipatski nogometni savez] * [http://www.egyptianplayers.com/ Egipatski nogometaši] * [https://web.archive.org/web/20070824045714/http://sports.filbalad.com/english/ Egipatski nogomet i sport] {{Sastav Egipat 2018 SP}} {{Sastav Egipat 2026 SP}} {{CAF reprezentacije}} [[Kategorija:Nogometne reprezentacije]] [[Kategorija:Nogomet u Egiptu]] [[Kategorija:Egipatske reprezentacije|Nogomet]] 45q2q2kd4qhtc6exetjn8bsbq58y9hb 0 327308 7475803 6912369 2026-06-05T16:06:50Z Croxyz 205325 7475803 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Hossam Hassan | slika = [[Datoteka:Hossam Hassan.png|200px]] | opis slike = | država = | puno ime = Hossam Hassan Hussein | nadimak = | datum rođenja = [[10. kolovoza]] [[1966.]] | datum smrti = | visina = 178 cm | trenutačni klub = {{NogRep|EGI}} | broj u klubu = | pozicija = izbornik (kao igrač [[napadač (nogomet)|napadač]]) | ugovor = | mlade godine = 1975. – 1984. | juniorski klubovi = [[Al-Ahly S.C.|Al Ahly]] | godina = 1984. – 1990. <br /> 1990. – 1991. <br /> 1991. – 1992. <br /> 1992. – 1999. <br /> 1999. – 2000. <br /> 2000. – 2004. <br /> 2004. – 2006. <br /> 2006. – 2007. <br /> 2007. – 2008. | profesionalni klubovi = [[Al-Ahly S.C.|Al Ahly]] <br /> [[PAOK F.C.|PAOK]] <br /> [[Neuchâtel Xamax]] <br /> [[Al-Ahly S.C.|Al Ahly]] <br /> [[Al Ain FC|Al Ain]] <br /> [[Zamalek SC|Zamalek]] <br /> [[Al Masry SC|Al Masry]] <br /> [[Tersana SC|Tersana]] <br /> [[Al Ittihad Aleksandrija|Al Ittihad Aleksandrija]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}78 {{0}}{{0}}(31) <br /> {{0}}{{0}}19 {{0}}{{0}}{{0}}(5) <br /> {{0}}{{0}}{{0}}8 {{0}}{{0}}{{0}}(3) <br /> {{0}}153 {{0}}{{0}}(78) <br /> {{0}}{{0}}10 {{0}}{{0}}{{0}}(3) <br /> {{0}}{{0}}61 {{0}}{{0}}(38) <br /> {{0}}{{0}}47 {{0}}{{0}}(15) <br /> {{0}}{{0}}21 {{0}}{{0}}{{0}}(6) <br /> {{0}}{{0}}{{0}}5 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine u reprezentaciji = 1985. – 2006. | reprezentacija = {{NogRep|EGI}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}177 {{0}}{{0}}(69) | godine treniranja = 2008. <br /> 2009. <br /> 2009. – 2011. <br /> 2011. <br /> 2012.<br>2013.<br>2013. – 2014.<br>2014.<br>2014. – 2015.<br>2015. – 2018. <br> 2018. – 2019. <br> 2019. – 2020. <br> 2020. – 2022. <br> 2022. <br> 2022. – 2023. <br> 2024. <br> 2024. – ''danas'' | klubovi = [[Al Masry SC|Al Masry]] <br /> [[We SC|Telecom Egypt]] <br /> [[Zamalek SC|Zamalek]] <br /> [[Ismaily SC|Ismaily]] <br /> [[Al Masry SC|Al Masry]]<br>[[Misr Lel Makkasa SC|Misr Lel Makkasa]]<br>{{NogRep|JOR}}<br>[[Zamalek SC|Zamalek]]<br>[[Al Ittihad Aleksandrija|Al Ittihad Aleksandrija]]<br>[[Al Masry SC|Al Masry]]<br>[[Pyramids FC|Pyramids]]<br>[[Smouha SC|Smouha]]<br> [[Al Ittihad Aleksandrija|Al Ittihad Aleksandrija]]<br>[[Al Masry SC|Al Masry]]<br> [[Al Masry SC|Al Masry]]<br>[[Modern Future FC|Modern Future]]<br>{{NogRep|EGI}} | medalje = | bilješka = | ažurirano = }} '''Hossam Hassan Hussein''' ([[Kairo]], [[10. kolovoza]] [[1966.]]) [[egipat]]ski je [[nogomet]]ni trener i bivši nogometaš. Trenutačno je izbornik [[Egipatska nogometna reprezentacija|Egipta]]. Igrao je na poziciji [[napadač (nogomet)|napadač]]a. Za [[Egipatska nogometna reprezentacija|reprezentaciju Egipta]] nastupao je 177 puta i pritom postigao 69 pogodaka. S reprezentacijom je osvojio tri [[Afrički kup nacija|Afrička kupa nacija]]. [[CAF]] ga je svrstao na popis 30 najboljih afričkih nogometaša u periodu od 1957. do 2007. godine.<ref>{{Cite web |url=http://www.cafonline.com/caf/media-services/facts/77-caf-release-30-best-african-players-in-the-last-50-years.html |title=CAF release 30 best African players in the last 50 years |publisher=CAF |date=11. kolovoza 2007. |accessdate=15. siječnja 2010.}}</ref> U Europi je nastupao za grčki [[PAOK F.C.|PAOK]] i švicarski [[Neuchâtel Xamax|Xamax]], dok je najviše nastupa zabilježio za najtrofejniji egipatski klub [[Al-Ahly S.C.|Al Ahly]] iz rodnog grada. Višestruki je osvajač egipatskog prvenstva i kupa, te mnogobrojnih afričkih i arapskih natjecanja. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://web.archive.org/web/20111116160330/http://www.kuratalqadam.com/hossam-hassan.html Hussam Hassan] <small>(na arapskom)</small> * [http://www.rsssf.com/miscellaneous/hassan-intl.html Hossam Hassan] na rsssf.com * [http://www.angelfire.com/ak/EgyptianSports/hHassan.html Hossam Hassan] na angelfire.com {{Sastav Egipat 2026 SP}} {{GLAVNIRASPORED:Hassan, Hossam}} [[Kategorija:Egipatski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometni treneri]] [[Kategorija:Nogometaši Neuchâtel Xamaxa]] [[Kategorija:Nogometaši PAOK-a]] [[Kategorija:Životopisi, Kairo]] q2vzebawj7j9kfbaacss00swd7gp71q 0 334934 7476027 6958472 2026-06-06T06:04:56Z Argo Navis 852 Slika 7476027 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Chaenophryne longiceps | slika = Chaenophryne longiceps 2-transformed.jpeg | slika_opis = Ilustracija ''Chaenophryne longiceps'' | status= LC | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | subphylum = [[Vertebrata]] | classis = [[Actinopterygii]] | ordo = [[Lophiiformes]] | familia = [[Oneirodidae]] | genus = ''[[Chaenophryne]]'' | species = '''''C. longiceps''''' | dvoimeno = ''Chaenophryne longiceps'' | dvoimeno_autorstvo = Regan, 1925 | sinonimi = {{plainlist| * ''Chaenophryne bicornis'' <small>Regan & Trewavas, 1932</small> * ''Chaenophryne crenata'' <small>Regan & Trewavas, 1932</small> * ''Chaenophryne crossotus'' <small>Beebe, 1932</small> * ''Chaenophryne haplactis'' <small>Regan & Trewavas, 1932</small> * ''Chaenophryne longiceps'' <small>quadrifilis Parr, 1927</small> * ''Chaenophryne quadrifilis'' <small>Parr, 1927</small>}} }} '''Chaenophryne longiceps''', vrsta morske [[batipelagičke ribe]] ribe porodice [[Oneirodidae]], red [[Lophiiformes]]. Pomalo je zastrašujuča izgledom, ali ne i veličinom<ref>[http://news.nationalgeographic.com/news/2010/04/photogalleries/100421-new-fish-species-strange-greenland-pictures/ Alien of the Deep]</ref> jel naraste najviše do 24.5 cm. Raširena je po svim [[ocean]]ima, a živi na dubinama od 500 - 1000 m. u sva tri oceana. Ova riba zaobljeno tijelo a od ostalih pripadnika iz porodice sanjara (kako je zovu u eng. jeziku) razlikuje se po smještaju [[illicium]]a na glavi, koji im služi poput ribarskog štapa, po čemu je cijeli red dobio naziv udičarke i Anglerfish. U [[engleski|eng. jeziku]] nazivaju je {{eng.|Can-opener smoothdream}}; ostali narodni nazivi za nju su Slétthyrna ([[islandski]]), Doux-rêve ouvre-boîte ([[francuski]]) i Glathovedet mareangler ([[danski]]). Klasificirao ju je Regan, 1925.<ref>[http://www.fishbase.org/summary/Chaenophryne-longiceps.html Chaenophryne longiceps]</ref> Hrani se drugom manjom ribom i [[glavonošci]]ma. == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Udičarke]] bh1pzm3pqneg424jbdpgal61wtf0xq2 0 341529 7475853 7459925 2026-06-05T19:13:11Z ~2026-33277-66 363269 7475853 wikitext text/x-wiki {{Rukometni klub | ime kluba = RK Umag | slika = | puno ime = Rukometni klub Umag | nadimak = | godina osnivanja = | dvorana = Stella Maris | kapacitet dvorane = | trener = | liga = [[Premijer liga (rukomet)|Premijer liga]] | sezona = [[1. HRL 2024./25.|2024./25.]] | plasman = 1. ([[1. HRL|1. HRL – Jug]], promocija) | }} '''Rukometni klub Umag''' [[Hrvatska|hrvatski]] je [[rukomet]]ni klub iz [[Umag]]a. Poznat je po imenu njegovog dugogodišnjeg sponzora [[Istraturist]]a, pod čijim je imenom nastupao u rukometnim ligama. == Povijest == === 1980-te === Godine 1980. za trenera im je došao [[Lino Červar]], s kojim se je iz pete lige nakon pet sezona plasirao u Prvu saveznu ligu Jugoslavije. 1981. je osvojio je seniorsko [[Hrvatska rukometna prvenstva|prvenstvo Hrvatske]].<ref>[http://www.hr-rukomet.hr/novost.php?novost_id=1617 Hrvatski rukometni portal - SENIORSKA PRVENSTVA HRVATSKE 1952 – 2008]</ref> === Početci u samostalnoj Hrvatskoj === Od početka sudjeluje u 1. HRL. [[1. HRL 1991./92.|1991./92.]] bili su peti. [[1.A HRL 1992./93.|1992./93.]] bili su treći, a u poluzavršnici doigravanja ispali su od kasnijeg prvaka Zagreba. [[1.A HRL 1993./94.|1993./94.]] ponovili su uspjeh u ligi, a u doigravanje su otišli korak dalje, do završnice, gdje je Zagreb opet bio bolji u dvjema utakmicama. [[1.A HRL 1994./95.|1994./95.]] bili su zadnji na ljestvici te time ispali iz 1. HRL. === Boravak u 1.B ligi === [[1.B HRL 1995./96.|1995./96.]] su se skoro uspjeli odmah vratiti, no [[RK Arena Pula|pulska Arena]] bila je bolja za bod u skupini Jug. [[1.B HRL 1996./97.|1996./97.]] bili su peti u skupini Jug. [[1.B HRL 1997./98.|1997./98.]] su ostali u 1. B ligi, a [[1.B HRL 1998./99.|1998./99.]] bili su deveti u skupini Jug. [[1.B HRL 1999./2000.|1999./2000.]] su i dalje ostali članom 1. B lige, a sezone [[1.B HRL 2000./01.|2000./01.]] izborili su povratak u 1. ligu. === Povratak u najviši razred === [[1. HRL 2001./02.|2001./02.]] bili su peti. [[1. HRL 2002./03.|2002./03.]] bili su sedmi. [[1. HRL 2003./04.|2003./04.]] bili su predzadnji u regularnom dijelu prvenstva, 15., te su igrali u Ligi 10 za opstanak. Ondje su zauzeli osmo mjesto te su ispali iz lige. Te iste sezone sudjelovali su u [[Kup pobjednika kupova u rukometu (Europa)|Kupu pobjednika kupova]]. U dvjema je utakmicama 2. kruga bolji bio turski predstavnik [[VS Cankaya Bel. Ankara|Cankaya]] iz Ankare.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.eurohandball.com/ec/cwc/men/2003-04/round/2/Round+2 |title=Eurohandball |archive-url=https://web.archive.org/web/20150403225159/http://www.eurohandball.com/ec/cwc/men/2003-04/round/2/Round+2 |archive-date=3. travnja 2015. |access-date=23. srpnja 2012.}}</ref><ref>[http://www.eurohandball.com/ec/cwc/men/2003-04/clubs/006990/RK+Umag Eurohandball] Sastav koji je igrao europsku utakmicu u Kupu pobjednika kupova 2003./04.</ref> === Boravak u 2. ligi === [[2. HRL 2004./05.|2004./05.]] igrali su u 2. ligi. [[2. HRL 2005./06.|2005./06.]] nisu izborili povratak u 1. ligu, kao ni [[2. HRL 2006./07.|2006./07.]] [[2. HRL 2007./08.|2007./08.]] bili su 1. u skupini Zapad, pobjegavši za dva boda najbližim pratiteljima [[RK Crikvenica|Crikvenici]] i [[RK Buzet|Buzetu]] te su izborili povratak u najviši razred natjecanja, Premijer ligi. === Povratak u najviši razred i novo ispadanje === U povratničkoj [[Dukat Premijer liga 2008./09.|2008./09.]] zauzeli su na kraju sezone predzadnje, 15. mjesto te su ispali iz Premijer lige. [[Dukat 1. HRL 2009./10.|2009./10.]] su igrali u drugom jakosnom razredu 1. HRL, a na kraju sezone bili su 11. [[1. HRL 2010./11.|2010./11.]] bili su osmi, a [[1. HRL 2011./12.|2011./12.]] sedmi. == Priznanja == 1993. i 2002. godine su u izboru Saveza športova Istarske županije izabrana za najuspješniju momčad Istarske županije.<ref>[http://www.istra-sport.hr/index.php?id=26 Najuspješnija momčad]</ref> == Poznati treneri == *[[Lino Červar]] == Poznati igrači == *'''[[Michele Škatar]]''',<ref>[http://www.eurohandball.com/ec/cwc/men/2003-04/clubs/006990/RK+Umag Eurohandball] Sastav Umaga koji je igrao europsku utakmicu u Kupu pobjednika kupova 2003./04.</ref> talijanski reprezentativac ({{Z|ITA}} Pallamano Trieste, {{Z|NJE}} TSG Friesenheim, {{Z|NJE}} [[TuS Nettelstedt-Lübbecke]], {{Z|FRA}} HBC Nantes, {{Z|FRA}} Cesson Rennes) *'''Tomislav Bošnjak''' * '''[[Damir Bičanić]]''' ({{Z|ŠPA}} [[Club Balonmano Ademar León|Ademar León]], {{Z|FRA}} [[Chambéry Savoie Handball]], {{Z|HRV}} [[RK Prvo plinarsko društvo Zagreb|RK Zagreb]]) * '''Željko Šestak''' - ''osvajač bronce na [[Europsko prvenstvo u rukometu – Portugal 1994.|Europskom prvenstvu 1994.]]'' * '''Saša Ilić''' ({{Z|SLO}} [[RK Gorenje Velenje]]) * '''Aleksandar Beaković''' * '''Zoran Srebrnić''' ({{Z|ITA}} Generali Pallamano Trieste) * '''[[Diego Modrušan]]''' ({{Z|HRV}} [[RK Prvo plinarsko društvo Zagreb|RK Zagreb]], {{Z|ITA}} Pallamano Trieste, {{Z|ITA}} Italgest Casarano) - ''osvajač zlata na [[Rukomet na Mediteranskim igrama 2001.|Mediteranskim igrama 2001.]]'' * '''Stefan Vujić''' ({{Z|FRA}} HBC Nantes, {{Z|FRA}} Istres Provence Handball, {{Z|HRV}} [[RK Prvo plinarsko društvo Zagreb|RK Zagreb]]) - ''osvajač srebra na [[Rukomet na Mediteranskim igrama 2013.|Mediteranskim igrama 2013.]]'' * '''Ljubomir Flego Bošnjak''' ({{Z|ITA}} AlPi Prato, {{Z|ITA}} Generali Pallamano Trieste) - ''osvajač srebra na [[Rukomet na Mediteranskim igrama 1997.|Mediteranskim igrama 1997.]]'' * '''[[Krešimir Maraković]]''' ({{Z|ŠVE}} IK Sävehof, {{Z|ŠVI}} [[Kadetten Schaffhausen]], {{Z|MAK}} [[RK Vardar Skoplje]]) * '''Ivan Sever''' ({{Z|ŠPA}} JD Arrate, {{Z|ŠPA}} Toledo BM, {{Z|SLO}} RK Cimos Koper) - ''s hrvatskom kadetskom reprezentacijom osvojio je zlato na [[Europsko prvenstvo u rukometu za igrače do 18 godina – Estonija 2006.|Europskom 2006.]] i srebro na Svjetskom 2007.'' * '''Tin Tokić''' ({{Z|ITA}} Pallamano Trieste, {{Z|ŠPA}} JD Arrate, {{Z|ŠPA}} [[Club Balonmano Valladolid|BM Valladolid]], {{Z|FRA}} Aix-en-Provence, {{Z|FRA}} ESBM Besançon, {{Z|RUM}} Știința Dedeman Bacău) * '''Antonio Pribanić''' ({{Z|MAĐ}} [[Pick Szeged]], {{Z|POLJ}} SPR Stal Mielec, {{Z|RUM}} HC Minaur Baia Mare, {{Z|RUM}} Politehnica Timișoara) * '''Igor Vujić''' ({{Z|SLO}} RD Slovan, {{Z|SLO}} RK Maribor, {{Z|HRV}} [[RK NEXE Našice]], {{Z|FRA}} Sélestat Alsace Handball, {{Z|HRV}} [[RK Prvo plinarsko društvo Zagreb|RK Zagreb]]) * '''Demis Radovčić''' ({{Z|ITA}} Italgest Casarano, {{Z|ITA}} AS Papillon Conversano, {{Z|ITA}} SSV Bozen Loacker, {{Z|ITA}} Junior Fasano) * '''Tomislav Milinković''' ({{Z|ITA}} Bologna United Handball, {{Z|HRV}} [[RK NEXE Našice]], {{Z|FIN}} Riihimäen Cocks) * '''Goran Gorenac''' ({{Z|SLO}} RK Cimos Koper, {{Z|BIH}} [[RK Bosna Sarajevo]], {{Z|FRA}} Istres Provence Handball, {{Z|AUT}} HSG Bärnbach/Köflach, {{Z|NJE}} Eintracht Hildesheim) * '''[[Valentino Ravnić]]''' ({{Z|HRV}} [[RK Prvo plinarsko društvo Zagreb|RK Zagreb]]) - ''osvajač zlata na [[Rukomet na Mediteranskim igrama 2018.|Mediteranskim igrama 2018.]]'' * '''[[Leon Vučko]]''' ({{Z|SLK}} [[RK Tatran Prešov|HT Tatran Prešov]]) - ''s hrvatskom kadetskom reprezentacijom osvojio je srebro na [[Svjetsko prvenstvo u rukometu za igrače do 19 godina – Mađarska 2013.|Svjetskom 2013.]]'' * '''[[Vlado Matanović]]''' ({{Z|SLO}} [[RK Gorenje Velenje]]) - ''s hrvatskom kadetskom reprezentacijom osvojio je srebro na [[Svjetsko prvenstvo u rukometu za igrače do 19 godina – Mađarska 2013.|Svjetskom 2013.]]'' * '''Lucian Bura''' - ''osvajač zlata na [[Svjetska prvenstva u rukometu na pijesku|Svjetskom prvenstvu u rukometu na pijesku 2016.]]'' * '''Marko Ćosić''' ({{Z|FRA}} Cernay Wattwiller Handball) * '''Dino Slavić''' ({{Z|ŠPA}} [[Club Balonmano Ademar León|Ademar León]]) * '''Aziz Makiqi''' * '''Suvad Žepčan''' * '''Vojislav Vujić - Vujke''' * '''Dragan Rajić''' * '''Josip Ražić''' * '''Robert Ipša''' * '''Zvonko Ipša''' * '''Ivan Božić''' * '''Vilim Božić''' * '''Jakša Boglić''' * '''Roberto Borčić''' * '''Elvis Laković''' * '''Tomislav Matošević''' * '''Tomislav Špehar''' * '''Goran Baronica''' * '''[[Daglas Koraca]]''' * '''Branko Radošević''' * '''Primož Grbac''' * '''Goran Đurić''' * '''Danijel Kovačević''' * '''Elvir Selimović''' * '''Mirsad Kruševljanin''' == Izvor == *[http://www.eurohandball.com/ec/chc/men/2007-08/clubs/003252/RK+%22Moslavina%22+Kutina Eurohandball] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120506211135/http://www.eurohandball.com/ec/chc/men/2007-08/clubs/003252/RK+%22Moslavina%22+Kutina |date=6. svibnja 2012. }} {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Umag, RK}} [[Kategorija:Rukometni klubovi u Istarskoj županiji|Umag]] [[Kategorija:Šport u Umagu]] 2vyfaicza0mrjxb6qpebqudwnrxjkmp 0 459040 7475900 5184166 2026-06-05T21:19:31Z Divna Jaksic 974 {{mrva-građ}} 7475900 wikitext text/x-wiki Kasnogotička kapela sv. Ivana u [[Ivanić Miljanski|Ivaniću Miljanskom]],koju je u spomen na svoju ženu [[Veronika Desinićka|Veroniku Desinićku]] i pozakonjenje sina Ivana (Johannes de Cilia) dao sredinom [[15. stoljeće|15. stoljeća]] sagraditi [[Celjski grofovi|Fridrik Celjski]]. Unutar kapele su dobro očuvane kasnogotičke zidne slike, koje osim crkvene ikonografije kriju i scene iz života donatora. {{mrva-građ}} [[Kategorija:Katoličke kapele u Hrvatskoj]] edlnlpyr3xr3x3bcoolnqwafxmgrekn 0 463233 7475692 6194942 2026-06-05T13:15:37Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Politička povijest Hrvatske|Politička povijest Hrvatske]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7475692 wikitext text/x-wiki '''Zagrebačke punktacije''' su dokument, kojega su [[7. studenoga]] [[1932.]] potpisale [[Hrvatska seljačka stranka]] i [[Hrvatska Stranka Prava]], u kojem se osuđuje stanje kakvo je u državi postojalo nakon [[Šestosiječanjska diktatura|Šestosiječanjske diktature]] te traži [[Federacija|federalno]] uređenje [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavije]]. Tom [[rezolucija|rezolucijom]], sačinjenom od gore spomenutih stranaka, izloženom u točkama (»punktima«), opozicija izražava osudu srpske hegemonije u Kraljevini Jugoslaviji, zahtijeva federativno preuređenje države i demokratski ustroj vlasti. Tekst punktacija je sadržavao šest točaka: # narodni suverenitet jedini je izvor vlasti # temeljna organizacija sveukupnog života je seljaštvo # osuđuje se velikosrpska hegemonija # traži se vraćanje na stanje iz 1918. godine t.j. prije donošenja Vidovdanskog ustava # traži se uvođenje građansko-demokratskih oblika obnašanja državne vlasti # zaključuje se da su prethodne točke temelj na kojem će potpisnici nastaviti svoju akciju. Zbog ove rezolucije i njenog tumačenja stranim novinarima uhićen je 31. siječnja 1933. godine [[Vladko Maček]], vođa [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatske seljačke stranke]], te je zbog "razbijanja države" 29. travnja 1933. godine na tri godine strogog zatvora u [[Srijemska Mitrovica|Srijemskoj Mitrovici]]; iz zatvora je ipak pušten potkraj 1934. godine. Za njegovog tamnovanja, Hrvatsku seljačku stranku je predvodio Ante Trumbić - koji je bio sastavljač teksta Zagrebačkih punktacija. Po uzoru na ''Zagrebačke punktacije'' narednih su mjeseci bile donesene ''Ljubljanske'' i ''Sarajevske punktacije'' te ''Novosadska rezolucija.'' == Povezani članci == * [[Šestosiječanjska diktatura]] * [[Seljačko-demokratska koalicija]] == Izvori == * http://proleksis.lzmk.hr/53986/ * http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=43540 == Vanjske poveznice == {{Wikisource|Rezolucija Seljačko-demokratske koalicije}} [[Kategorija:Povijest prve Jugoslavije]] [[Kategorija:Hrvatska u prvoj Jugoslaviji]] [[Kategorija:Politička povijest Hrvatske]] pxjrfhq0e2ftuu6ec0s2zy4rfinlndt 0 475543 7476038 6903783 2026-06-06T07:21:10Z Matthias Blazek 102542 https://celler-presse.de/2025/12/28/silberling-erscheint-rechtzeitig-zum-weihnachtsfest-crown-of-creation-veroeffentlicht-neue-cd-world-in-chaos/ 7476038 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Crown of Creation | Img = Crown of Creation 2.jpg | Img_capt = Anne, Matthias, Adrian i Thomas u Adelheidsdorfu, [[2010.]] | Img_size = | Landscape = | Background = skupina | Pseudonim = | Osnivanje = [[1985.]] | Mjesto = [[Hannover]], [[Njemačka]] | Prebivalište = [[Hannover]], [[Njemačka]] | Žanr = [[pop]]<br/ >[[synthpop]] | Djelatno_razdoblje = | Producentska_kuća = ContraPunkt<br/ >Calygram Records | Angažman = | URL = [http://matthias-blazek.eu/crown-of-creation matthias-blazek.eu] | Sadašnji članovi = [[Matthias Blazek]]<br />Thomas Czacharowski | Bivši članovi = Anne Crönert (2009. – 2013.)<br />Nicole Knauer (1993. – 1998.)<br />Adrian Lesch (1994. – 2015.)<br />Olaf Oppermann (1994. – 2010.)<br />Nicole Sukar (1992. – 1994.) | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Crown of Creation''' je [[njemačka]] glazbena [[synthpop]] skupina. Osnovana je u [[Hannover]]u. == Povijest sastava == ===Počeci=== ===1985. – 1993.=== ===1994. – 1998.=== ===2009.–nadalje=== == Diskografija == *1994. – ''Real Life'' (ContraPunkt) *1998. – ''Crown of Creation meets Friends'' (self-distribuciju) *2001. – ''Paulinchen'' (sadrži ''Memory'') *2003. – ''Berenstark 10'' (sadrži ''When Time is lost'') *2004. – ''Berenstark 11'' (sadrži ''Friends'') *2010. – ''Abstürzende Brieftauben – TANZEN'' (sadrži ''When Time is lost'') *2010. – ''Darkness in your Life'' (Maxi-CD) *2011. – ''W.I.R. präsentiert: Celle's Greatest'' (sadrži ''Regrets'') *2012. – ''Celle's Integrationsprojekt präsentiert: Made in Ce'' (sadrži ''Run away'' i ''Vampires in the Moonlight'') *2013. – ''With the Rhythm in my Mind'' (Maxi-CD)<ref>[http://www.emovion.de/wtrimm.htm "With the Rhythm in my Mind", emovion.de] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130903042022/http://www.emovion.de/wtrimm.htm |date=3. rujna 2013. }}.</ref> *2015. – ''Best of Crown of Creation – 30 Jahre Bandgeschichte 1985–2015'' *2019. – ''Tebe pojem'' (Maxi-CD) *2024. – ''Everlasting Love'' (Maxi-CD) *2025. – ''World In Chaos'' (deineScheibe) == Turneje == {| border="2" cellpadding="2" cellspacing="0" style="margin: 0 1em 0 0; background: #f9f9f9; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%;" | '''Godina''' | '''Naziv turneje''' |- | align="center" | 1994. | Crown of Creation in France Tour |- | align="center" | 1995. | Crown of Creation in France Tour |- |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://matthias-blazek.eu/crown-of-creation Službena stranica] {{de}} * [http://www.facebook.com/pages/Crown-of-Creation/155010721238907?ref=hl Crown of Creation na Facebooku] {{de}} * [http://celleheute.de/made-in-celle-celler-integrationsprojekt-stellt-cd-auf-benefizkonzert-vor ''Made in Celle: Celler Integrationsprojekt stellt CD auf Benefizkonzert vor'', CelleHeute.de] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130508195702/http://celleheute.de/made-in-celle-celler-integrationsprojekt-stellt-cd-auf-benefizkonzert-vor/ |date=8. svibnja 2013. }} {{de}} {{mrva-glaz-sastav}} [[Kategorija:U izradi, Glazbeni sastavi]] [[Kategorija:Pop]] [[Kategorija:Njemački glazbeni sastavi]] [[Kategorija:Elektronički glazbenici]] d4xjpn2zgfscvfldnq4s2rif79mig8l 0 477365 7475695 7458322 2026-06-05T13:18:30Z Argo Navis 852 Stvoreno prevođenjem stranice »[[:en:Special:Redirect/revision/1329375308|Geneva Declaration (1918)]]« 7475695 wikitext text/x-wiki  {{Radovi}}{{Radovi24}} '''Ženevska deklaracija''', '''Ženevski sporazum''' ili '''Ženevski pakt'''{{Efn|Title of the document reads {{transliteration|sh|Zapisnik Konferencije održane 6.–9. 1918. u Genevi, Hotel National}} which means "Record of the Conference Held in the Hotel National in Geneva on 6–9 1918".{{sfn|Štambuk-Škalić|Matijević|2008|p=190}} In contemporary and later sources including those published in Yugoslavia, Croatia and Serbia, the document is normally referred to as the Geneva Declaration ({{transliteration|sh|Ženevska deklaracija}}),{{sfn|Ramet|2006|p=43}}{{sfn|Janković|1964|p=258}}{{sfn|Biondich|2000|p=137}}{{sfn|Matijević|2008|p=39}} or the Geneva Agreement ({{transliteration|sh|Ženevski sporazum}}),{{sfn|Banac|1984|p=137}}{{sfn|Janković|1964|p=260}}{{sfn|Pavlowitch|2003|p=37}}{{sfn|Matijević|2008|p=57}} but also as the Geneva Pact ({{transliteration|sh|Ženevski pakt}}).{{sfn|Janković|1964|loc=nn. 120–121}}}} bila je izjava o političkom dogovoru o privremenom političkom sustavu u budućoj uniji [[Južni Slaveni|Južnih Slavena]] koji žive na teritorijima bivšeg [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskog Carstva]] i [[Kraljevina Srbija|Kraljevine Srbije]]. Dogovorili su je srbijanski premijer [[Nikola Pašić]] u ime Srbije, predstavnici srbijanske parlamentarne oporbe, predstavnici Narodnog vijeća [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Države Slovenaca, Hrvata i Srba]] koje se nedavno odvojilo od Austro-Ugarske te predstavnici [[Jugoslavenski odbor|Jugoslavenskog odbora]]. Razgovori održani u [[Ženeva|Ženevi]] u Švicarskoj od 6. do 9. studenog 1918. nadovezali su se na [[Krfska deklaracija|Krfsku deklaraciju]] iz 1917. koju su dogovorili Pašić i predsjednik Jugoslavenskog odbora [[Ante Trumbić]] i trebali su je zamijeniti. Osnovu za razgovore pružio je [[Predsjednik vlade Grčke|grčki premijer]] [[Elefterios Venizelos|Eleftherios Venizelos]] u ime [[Vrhovno ratno vijeće|Vrhovnog ratnog vijeća]] [[Antanta|Trojne Antante]]. Razgovori su bili nužni u procesu [[Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca|stvaranja Jugoslavije]] kao sredstvo da se silama Antante pokaže da različite vlade i interesne skupine mogu surađivati na projektu uspostave održive države. Trumbić i [[Anton Korošec|Anton Korošec,]] predvodeći delegacije Jugoslavenskog odbora i [[Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba|Narodnog vijeća Slovenaca, Hrvata i Srba,]] uglavnom su vodili pregovore sa zajedničke platforme. Srpska oporba stala je na stranu Jugoslavenskog odbora s ciljem potkopavanja Pašićevog položaja na vlasti. Trumbićev prijedlog o uspostavljanju konfederalnog sustava vlasti je usvojen. Predviđao je zajedničku vladu koja bi imala vanjske poslove, obranu, zajedničke financije, komunikacije i promet, kao i nekoliko drugih resora. Prijedlog je također precizirao zadržavanje srpske vlade i Narodnog vijeća kao izvršne vlasti u Državi Slovenaca, Hrvata i Srba kako bi odvojeno upravljali poslovima relevantnim za dvije države. Pašić je također pristao priznati Narodno vijeće kao legitimnu vladu i zatražiti od Antante da učini isto. Pašić je prihvatio Ženevsku deklaraciju tek nakon što je [[predsjednik Francuske]] [[Raymond Poincaré]] osobno intervenirao rekavši mu da se složi s Jugoslavenskim odborom. Srpska vlada je prvo prihvatila deklaraciju, a samo nekoliko dana kasnije promijenila je smjer kada je Pašić u poruci svom ministru financija [[Stojan Protić|Stojanu Protiću]] predložio da bi [[Aleksandar I. Karađorđević|knez regent Aleksandar]] mogao iskoristiti svoje ovlasti za preustroj vlade. Vlada je odbacila Ženevsku deklaraciju i dala ostavku - samo da bi je dva dana kasnije zamijenila koalicijska vlada koju je predvodio Pašić, a u svojim redovima uključivala bivšu oporbu. U Državi Slovenaca, Hrvata i Srba, vođa najveće političke stranke, [[Hrvatsko-srpska koalicija|Hrvatsko-srpske koalicije]] [[Svetozar Pribićević]], također je odbacio Ženevsku deklaraciju. Suočeni s unutarnjim nemirima uzrokovanim [[Zeleni kadar|Zelenim kadrom]], seljačkim bunama i pobunama u vojsci, kao i približavanjem [[Talijanska vojska|talijanske vojske]] koja je provodila [[Kraljevina Italija|talijanske]] [[Talijanski iredentizam|teritorijalne zahtjeve]] prema [[Londonski ugovor|Londonskom ugovoru]] nakon primirja u Villi Giusti, Nacionalno vijeće poslalo je delegaciju da od kneza regenta Aleksandra zatraži hitno ujedinjenje - što je dovelo do uspostave [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]] 1. prosinca 1918. == Pozadina == === Krfska deklaracija === {{Glavni|Krfska deklaracija}} Tijekom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], vlada [[Kraljevina Srbija|Srbije]], na čelu s premijerom [[Nikola Pašić|Nikolom Pašićem]], sastala se s ad hoc interesnom skupinom [[Jugoslavenski odbor]]. Odborom, djelomično financiranim od strane Srbije, predsjedavao je [[Ante Trumbić]], a tvrdio je da predstavlja [[Južni Slaveni|Južne Slavene]] koji žive u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]]. Konferencija je sazvana 1917. na [[Kraljevina Grčka|grčkom]] otoku [[Krf|Krfu]] kako bi se raspravljalo o sustavu vlasti u budućoj uniji Srbije i [[Habsburška Monarhija|habsburških zemalja]] naseljenih južnoslavenskim stanovništvom.{{Sfn|Ramet|2006|pp=41–43}} Sastanak je trebao ponovno preuzeti inicijativu za [[Jugoslavenstvo|jugoslavenske ideje]] o ujedinjenju Južnih Slavena i očuvati šanse za postizanje ekspanzionističkih srpskih ratnih ciljeva utvrđenih u [[Niška deklaracija|Niškoj deklaraciji]]. Smatralo se da su oboje u opasnosti nakon [[Trijalizam|trijalističke reforme]] predložene u [[Svibanjska deklaracija|Svibanjskoj deklaraciji]] Jugoslavenskog kluba južnoslavenskih predstavnika u [[Carevinsko vijeće|Austrijskom carskom vijeću]], koju je predvodio [[Anton Korošec]], dok su srbijanski saveznici u [[Antanta|Trojnoj Antanti]] još uvijek podržavali očuvanje Austro-Ugarske.{{Sfn|Pavlowitch|2003|pp=29–35}} Lišen [[Rusko Carstvo|ruske]] podrške od [[Veljačka revolucija u Rusiji|Veljačke revolucije]], Pašić se osjećao prisiljenim pregovarati s Jugoslavenskim odborom.{{Sfn|Banac|1984|p=123}} Članovi Jugoslavenskog odbora saznali su da je Antanta, prema [[Londonski ugovor|Londonskom ugovoru iz]] 1915., obećala [[Kraljevina Italija|Italiji]] dijelove austrougarskog teritorija naseljenog južnim Slavenima kako bi privukla Italiju da se pridruži Antanti.{{Sfn|Ramet|2006|pp=41–42}} Većina članova odbora to je vidjela kao prijetnju koja se može obuzdati samo uz pomoć Srbije,{{Sfn|Pavlowitch|2003|p=31}} što ih je potaknulo da prihvate Pašićev poziv na Krf.{{Sfn|Ramet|2006|p=42}} [[Frano Supilo]], suosnivač vladajuće [[Hrvatsko-srpska koalicija|Hrvatsko-srpske koalicije]] (HSK) u [[Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Hrvatskoj i Slavoniji]] i najistaknutiji član Jugoslavenskog odbora i zagovornik južnoslavenske federacije, dao je ostavku na članstvo u odboru u znak prosvjeda.{{Sfn|Ramet|2006|p=42}} Supilo je dao ostavku jer su njegova upozorenja protiv rasprava bez prethodnog utvrđivanja srpskih namjera ignorirana.{{Sfn|Ramet|2006|pp=41–42}} Krfska konferencija otkrila je sukob između Pašića i Trumbića, budući da je prvi zagovarao centraliziranu državu, dok je drugi želio federalni sustav vlasti, bojeći se hegemonije Srba kao najmnogobrojnije etničke skupine u predloženoj državi.{{Sfn|Pavlowitch|2003|pp=33–34}} Kao odgovor na Trumbićeve zahtjeve, Pašić je rekao da će, ako Hrvati budu inzistirali na federaciji, srpska vlada odustati od projekta ujedinjenja u korist stvaranja [[Velika Srbija|Velike Srbije]].{{Sfn|Šepić|1968|p=38}} Nije postignut dogovor o sustavu vlasti, a usvojena [[Krfska deklaracija]] ostavila je to pitanje budućoj Ustavotvornoj skupštini da odluči neodređenom kvalificiranom većinom.{{Sfn|Pavlowitch|2003|pp=33–34}} === Sukob Pašića i Trumbića === [[Datoteka:Portrait_of_Ante_Trumbić.jpg|lijevo|mini|[[Ante Trumbić]] je vodio [[Jugoslavenski odbor]] u pripremi za [[Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca|stvaranje Jugoslavije]].]] Nakon Krfske konferencije bilo je očito da su se odnosi između Pašića i Trumbića pogoršali i nastavili se pogoršavati tijekom cijele 1918. Njih dvojica otvoreno su se razilazili oko nekoliko pitanja koja je zagovarao Trumbić, uključujući pitanje priznavanja Srba, Hrvata i Slovenaca koji žive u Austro-Ugarskoj kao savezničkih naroda, priznavanje Jugoslavenskog odbora kao predstavnika tih naroda i [[Dobrovoljački korpus Srba, Hrvata i Slovenaca|Dobrovoljačkog korpusa Srba, Hrvata i Slovenaca]] kao savezničke snage sastavljene od Srba, Hrvata i Slovenaca koji žive u Austro-Ugarskoj. Ne mogavši sam postići te ciljeve, Trumbić je želio da Pašić pomogne uvjeriti sile Antante da odobre Trumbićeve zahtjeve. Njihovi odnosi ostali su napeti, ali unatoč ignoriranim molbama Pašiću, ostali su u kontaktu do kraja rata. Pašić i Trumbić ponovno su se sastali 30. listopada u [[Pariz|Parizu]]. Pašić je ponovno odbio Trumbića, ali ovaj put Trumbić je zatražio od ostatka Jugoslavenskog odbora da ga ovlasti da izravno od sila Antante traži ispunjenje svojih ranijih zahtjeva, zaobilazeći Pašića. Jugoslavenski odbor je pristao sljedeći dan.{{Sfn|Janković|1964|pp=229–230}} Osim odbijanja Trumbićevih zahtjeva, trenje je uzrokovao Pašićev odgovor Antanti u vezi s potencijalnim očuvanjem Austro-Ugarske.{{Sfn|Janković|1964|p=229}} [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[Treća Francuska Republika|Francuska]] i [[Sjedinjene Američke Države]] težile su [[Separatni mir|separatnom miru]] s Austro-Ugarskom koja ju je odvojila od [[Njemačko Carstvo|Njemačke]] do početka 1918.{{Sfn|Jelavich|Jelavich|2000|p=300}} Na taj stav nisu utjecale Niška ni Krfska deklaracija. U siječnju 1918. [[premijer Ujedinjenog Kraljevstva]] [[David Lloyd George]] potvrdio je svoju podršku opstanku Austro-Ugarske. [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država]] [[Woodrow Wilson]] složio se u svom govoru [[Wilsonovih 14 točaka|od četrnaest točaka]] zalažući se za autonomiju naroda Austro-Ugarske.{{Sfn|Sovilj|2018|p=1344}} U travnju je to potaknulo Pašića da uputi srpskom veleposlaniku u SAD-u da istraži može li Srbija dobiti Bosnu i Hercegovinu kao minimalni dodatak svom predratnom teritoriju.{{Sfn|Jelavich|Jelavich|2000|p=300}} Dana 15. listopada, Lloyd George i Pašić sastali su se u [[London|Londonu]] kako bi razgovarali o stvaranju jedinstvene južnoslavenske države sa ili bez Srbije - u potonjem slučaju potencijalno unutar reformirane Austro-Ugarske. Na Pašićevo inzistiranje da svaka južnoslavenska država stvorena bez Srbije čini njezine gubitke besmislenima, Lloyd George je odgovorio da sve ovisi o okolnostima na kraju rata: Istaknuo je da ako [[Srpska kraljevska vojska|srpska vojska]] okupira željeni teritorij prije primirja, Srbija ga može anektirati. U suprotnom, bit će pregovora kako bi se razmotrile želje stanovništva na tom teritoriju.{{Sfn|Sovilj|2018|pp=1347–1349}} Od 12. do 17. listopada Pašić je dao nekoliko intervjua britanskom tisku. Optužen za [[imperijalizam]], Pašić je odgovorio da Srbija oslobađa Hrvate i Slovence kojima će se dati prilika da odaberu hoće li se pridružiti Srbiji ili osnovati vlastite države. Nije spomenuo nikakvu mogućnost uspostave južnoslavenske političke unije ravnopravnih.{{Sfn|Janković|1964|pp=230–231}} Uz podršku britanskih povjesničara [[Wickham Steed|Wickhama Steeda]] i [[Arthur Evans|Arthura Evansa]], Trumbić je bezuspješno tražio od Wilsona da rasporedi američke trupe u Hrvatsku i Slavoniju kako bi se ugušili neredi povezani sa [[Zeleni kadar|Zelenim kadrom]] i zaustavio val [[Boljševizam|boljševizma]]. Trumbić je posebno tražio da se ne dopusti ulazak talijanskih ili srpskih trupa na teritorij.{{Sfn|Janković|1964|p=228}} Odnosi između Pašića i Trumbića pogoršali su se do političkog, pa čak i osobnog neprijateljstva. Do kraja 1918. Trumbić je smatrao da Pašića treba svrgnuti s vlasti kao [[Oligarhija|oligarha]].{{Sfn|Janković|1964|pp=238–239}} === Nacionalno vijeće se uključuje === [[Datoteka:Bundesarchiv_Bild_183-2010-0420-501,_Anton_Korosec.jpg|mini|[[Anton Korošec]] predsjedavao je [[Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba|Narodnim vijećem Slovenaca, Hrvata i Srba]] 1918.]] Dana 5. i 6. listopada, predstavnici austrougarskih hrvatskih, srpskih i slovenskih političkih stranaka organizirali su Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba kako bi radili na neovisnosti. Dana 18. listopada, tijelo se proglasilo središnjim organom novoproglašene [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Države Slovenaca, Hrvata i Srba]] koja je obuhvaćala [[Slovenske zemlje]], Hrvatsku i Slavoniju, [[Kraljevina Dalmacija|Dalmaciju]] te Bosnu i Hercegovinu.{{Sfn|Ramet|2006|pp=42–43}} Narodno vijeće izabralo je Korošeca za svog predsjednika. Imalo je dva potpredsjednika. Jedan je bio [[Svetozar Pribićević]] – suosnivač vladajućeg HSK-a i jedini vođa koalicije od Supilove smrti 1917. Drugi potpredsjednik bio je [[Ante Pavelić (stariji)|Ante Pavelić]], vođa frakcije [[Mile Starčević|Mile Starčevića]] u [[Stranka prava|Stranci prava]].{{Sfn|Matijević|2008|pp=47–48}} Dana 26. listopada, Narodno vijeće odlučilo je ovlastiti Jugoslavenski odbor da govori u ime vijeća. Istog dana, Korošec se u Beču sastao s [[Dodatak:Popis austrijskih ministara-predsjednika|austrijskim ministar-predsjednikom]] [[Heinrich Lammasch|Heinrichom Lammaschom]] te je s tajnikom Jugoslavenskog kluba [[Gregor Žerjav|Gregorom Žerjavom]] otputovao u Švicarsku gdje ih je 29. listopada dočekao [[Melko Čingrija]], još jedan bivši član Jugoslavenskog kluba.{{Sfn|Matijević|2008|p=50}} Narodno vijeće zadužilo je Korošeca da "izvidi međunarodnu situaciju i uspostavi kontakt s Jugoslavenskim odborom".{{Sfn|Janković|1964|p=231}} Istog dana, [[Hrvatski sabor]] proglasio je kraj veza s Austro-Ugarskom i izabrao Korošeca za predsjednika Države Slovenaca, Hrvata i Srba. Pavelić i Pribićević izabrani su za potpredsjednike.{{Sfn|Ramet|2006|pp=42–43}} Saznavši za Korošecov dolazak, Pašić i Trumbić su mu se obratili. Trumbić je 31. listopada napisao Korošecu u kojem je iznio svoje razgovore s Pašićem i zatražio priznanje Jugoslavenskog odbora kao tijela koje predstavlja interese naroda koji žive u novoproglašenoj državi. Pašić je u Korošecu vidio potencijalnu alternativu Trumbiću, s obzirom na legitimnost izabranog zastupnika. Pripremio se putovati sa srpskom oporbenom strankom [[Milorad Drašković|Miloradom Draškovićem]] i [[Marko Trifković|Markom Trifkovićem]] u Švicarsku kako bi se sastao s Korošecom.{{Sfn|Janković|1964|pp=231–232}} Dana 1. studenog Korošec je pozvao Trumbića i Pašića na odvojene razgovore u [[Ženeva|Ženevi]].{{Sfn|Janković|1964|pp=232–233}} Korošec nije mogao putovati u Pariz jer mu je izdana viza samo za neutralnu Švicarsku.{{Sfn|Janković|1964|loc=n. 22}} == Konferencija u studenom == === Pariški pregovori === [[Datoteka:Nikola_Pasic_1.jpg|lijevo|mini|[[Nikola Pašić]] je pregovarao o Ženevskoj deklaraciji s predstavnicima [[Jugoslavenski odbor|Jugoslavenskog odbora]], [[Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba|Narodnog vijeća Slovenaca, Hrvata i Srba]] te srpske oporbe.]] Trumbić je 11. listopada 1918. pisao Pašiću predlažući ponovni sastanak stranaka Krfske deklaracije i predstavnika [[Crnogorski odbor za narodno ujedinjenje|Crnogorskog odbora za narodno ujedinjenje]] u Parizu za dva tjedna kako bi osigurao, olakšao i ubrzao ujedinjenje. Iako je Pašić 25. listopada odgovorio pozivom Trumbiću da ga posjeti u Parizu, Pašić je ignorirao prijedlog od 11. listopada.{{Sfn|Janković|1964|pp=229–230}} Dana 1. studenog, u izvješću knezu regentu, Pašić je zatražio da se poruka proslijedi Pribićeviću preko časnika za vezu sa srpskom vojskom u Zagrebu, potpukovnika [[Dušan Simović|Dušana Simovića]]. U poruci je Pašić zatražio od Pribićevića da surađuje s njim na hitnom ujedinjenju radi obrane od [[Talijanski iredentizam|talijanskog iredentizma]]. Kao odgovor, Pribićević je Simoviću redovito pružao informacije o političkoj situaciji.{{Sfn|Janković|1964|pp=254–255}} Prema Trumbiću, britanski ministar vanjskih poslova [[Arthur James Balfour|Arthur Balfour]] bio je voljan priznati južnoslavensko stanovništvo Austro-Ugarske kao savezničku naciju tog dana, ali priznanje je uskraćeno na zahtjev francuskog ministra vanjskih poslova [[Stephen Pichon|Stephena Pichona]] dok se Britanci i Francuzi nisu dogovorili o tome.{{Sfn|Janković|1964|p=235}} Dana 29. listopada, [[Vrhovno ratno vijeće]] sastalo se u [[Versailles|Versaillesu]], dan nakon što je Austro-Ugarska zatražila primirje. Dok su se raspravljali uvjeti, francuski premijer [[Georges Clemenceau]] obećao je talijanskom premijeru [[Vittorio Emanuele Orlando|Vittoriu Emanueleu Orlandu]] da nijedna balkanska slavenska država neće biti priznata prije nego što se provedu uvjeti primirja. Saveznici Antante također su odbili priznati Državu Slovenaca, Hrvata i Srba ili srpsku tvrdnju da predstavlja središnju ujedinjujuću snaga među Južnim Slavenima poput one koju je prdstavljao [[Kraljevina Sardinija|Pijemonta]] u [[Ujedinjenje Italije|ujedinjenju Italije]]. Vrhovno ratno vijeće također je odlučilo ne priznati nikakvu formalnu ulogu Jugoslavenskog odbora, smatrajući ujedinjenje južnoslavenskih zemalja nerealnim dok stranke ne pokažu svoju sposobnost da postignu dogovor.{{Sfn|Pavlović|2019|pp=272–273}} Srbija se usprotivila priznavanju bilo kakve službene uloge Jugoslavenskog odbora.{{Sfn|Janković|1964|p=236}} [[Primirje u Villi Giusti]], kojim je završen rat za Austro-Ugarsku, potpisano je 3. studenog.{{Sfn|Tucker|1998|p=172}} Do tada su srpska vojska i ostatak [[Saveznička vojska Orijenta|savezničke vojske Orijenta]] stigle do [[Sava|Save]] i [[Dunav|Dunava]] u [[Beograd|Beogradu]] – predratne austro-ugarske granice.{{Sfn|Bataković|2019|p=41}}{{Sfn|Tucker|1998|p=173}} Dana 3. studenog, Lloyd George i Balfour obavijestili su srpsku vladu i oporbu, kao i Trumbića i Korošeca preko grčkog premijera [[Elefterios Venizelos|Eleftheriosa Venizelosa]] i tajnika [[Čehoslovačko nacionalno vijeće|Čehoslovačkog nacionalnog vijeća]] [[Edvard Beneš|Edvarda Beneša]] da se neće razmatrati nikakva južnoslavenska unija osim ako ne budu zajedno radili na ostvarenju tog cilja.{{Sfn|Pavlović|2019|p=273}} Venizelos je srpskom veleposlaniku u Londonu, u ime Antante, predložio priznanje Jugoslavenskog odbora, uspostavu koalicijske vlade u Srbiji koja bi uključivala sadašnju oporbu i uspostavu zajedničkog ratnog kabineta od pet članova koji bi se sastojao od predsjedavajućeg ministra vanjskih poslova, dva ministra iz srbijanske vlade i dva člana Jugoslavenskog odbora. Rekao je da će ratni kabinet biti zadužen za vođenje vanjskih i srodnih poslova, bez daljnjih detalja.{{Sfn|Janković|1964|pp=233–234}} Beneš je razgovarao s Čingrijom u Ženevi i rekao mu da Lloyd George, Balfour i Clemenceau žele jedinstveni stav južnoslavenskih stranaka kako bi pomogli Orlandu da prevlada protivljenje svog ministra vanjskih poslova [[Sidney Sonnino|Sydneya Sonnina]]. Beneš je savjetovao Čingriji da inzistira na demokratskim načelima i izbjegava detalje te mu je rekao da će Pašić biti uključen u ratni kabinet. Beneš je predložio da se uspostavi zajedničko ministarstvo koje bi se sastojalo od osam članova iz Srbije i isto toliko iz drugih zemalja. Takvo tijelo bi zatim predstavljalo buduću uniju na [[Pariška mirovna konferencija 1919.|nadolazećoj mirovnoj konferenciji]]. Vjerodostojnost poruka ojačana je objavom istog stava u poluslužbenim novinama ''[[Le Temps (Pariz)|Le Temps]]'' 3. i 4. studenog.{{Sfn|Janković|1964|pp=233–234}} Pašić, Drašković i Trumbić sastali su se 4. studenog u Parizu potaknuti pritiskom Antante da postignu dogovor. Razgovarali su o predloženom osnivanju i ulozi ratnog kabineta te su izradili nacrt sporazuma kojim bi se preustrojila srpska vlada, Jugoslavenski odbor primio nove članove iz Narodnog vijeća i osnovalo zajedničko tijelo u smislu Venizelosovog prijedloga. Međutim, Pašić je odbio potpisati nacrt, odustajući od sporazuma u posljednjem trenutku. {{Sfn|Janković|1964|pp=234–235}} === Ženevski pregovori === {{Multiple image|align=right}}Pašić, vođe srpske oporbe i Trumbić preselili su se 6. studenog u [[Palais Wilson|Hôtel National]] u Ženevi gdje su se sastali s delegacijom Narodnog vijeća. Sile Antante željele su da postignu dogovor kako bi pokazali da je južnoslavenska unija uopće moguća. Trumbić i Korošec brzo su se dogovorili – formirajući zajednički pregovarački blok. {{Sfn|Pavlović|2019|pp=273–274}} {{Sfn|Štambuk-Škalić|Matijević|2008|p=189}} Pašić je sam predstavljao srpsku vladu. Vođama srpske oporbe Draškoviću i Trifkoviću pridružio se [[Vojislav Marinković]]. Narodno vijeće, uz Korošeca, predstavljali su Čingrija i Žerjav. Trumbiću su se pridružili članovi Jugoslavenskog odbora [[Jovan Banjanin]] i {{Međujezična poveznica|Gustav Gregorin|sl}}, [[Nikola Stojanović]] i [[Dušan Vasiljević (političar)|Dušan Vasiljević]].{{Sfn|Štambuk-Škalić|Matijević|2008|p=189}} Iako se Korošec nametnuo kao šef države pitajući Pašića slaže li se da Trumbić bude prisutan na razgovorima, Korošec je prepoznao da mu je Trumbić potreban kao osoba s daleko boljim odnosima sa silama Antante i srpskom oporbom.{{Sfn|Janković|1964|pp=236–237}} Usred [[Kriza kabineta|krize kabineta]],{{Sfn|Banac|1984|p=135}} srpska oporba pregovarala je s neprijateljske pozicije prema Pašiću koji je ostao izoliran u svojim stavovima o pitanju sastava i odgovornosti ratnog kabineta nakon prijedloga britanske vlade koje je objavio ''Le Temps''.{{Sfn|Pavlović|2019|pp=273–274}} Ratni kabinet bio je prihvatljiv svima uključenima, ali mišljenja o njegovom kapacitetu i statusu razlikovala su se. Pašić je preferirao da to bude ad hoc tijelo bez specificiranja koga bi to tijelo predstavljalo - buduću uniju u cjelini ili Srbiju i Državu Slovenaca, Hrvata i Srba pojedinačno. Korošec i Trumbić zagovarali su ovo drugo rješenje, tvrdeći da svaka država treba sama delegirati članove. Korošec je predloženi ratni kabinet vidio kao sredstvo za ostvarenje svog cilja priznavanja Države Slovenaca, Hrvata i Srba. Suprotno tome, Pašić nije žurio sa sporazumom jer je Srbija bila jedini međunarodno priznati entitet uključen u proces ujedinjenja i nije htio odustati od te prednosti.{{Sfn|Pavlović|2019|p=274}} Prvog dana pregovora u Ženevi, Pašić je predložio da se određeni izvršni zadaci delegiraju zajedničkoj komisiji za vođenje vanjske politike i obrane do kraja rata. Prema njegovom planu, četiri člana bi imenovala Srbija, a tri Narodno vijeće.{{Sfn|Janković|1964|pp=240–241}} Dana 7. studenog, Drašković je predložio modifikaciju Venizelosovog plana koja je uključivala ratni kabinet od pet članova i vladu od 17 članova, zadržavajući resorne podjele sadašnje srbijanske vlade. Imenovala bi je s jedne strane srbijanska skupština, a s druge Jugoslavenski odbor i Narodno vijeće. Nova vlada zamijenila bi srpsku vladu i Narodno vijeće u njegovoj izvršnoj ulozi – pretvarajući potonje samo u zakonodavno tijelo. Za razliku od modela koji je predložio Pašić, to je značilo uspostavu unije uspostavom zajedničke vlade. Dok je Trumbić bio rezerviran prema prijedlogu bojeći se da omogućuje pretjeranu centralizaciju unije, Pašić ga je odbio. {{Sfn|Janković|1964|pp=240–241}} Kasnije tog dana, Trumbić je predložio uspostavu zajedničke vlade za zajedničke poslove – u suradnji s vladom Srbije i Narodnim vijećem. Vlada Srbije i Narodno vijeće ostali bi na snazi, a ministarstva poslova ostala bi u nadležnosti Srbije, odnosno Države Slovenaca, Hrvata i Srba. Zajedničko ministarstvo bilo bi nadležno za vanjske poslove, vojsku, komunikacije i promet, zajedničke financije, mornaricu, ratne zarobljenike i invalide. {{Sfn|Janković|1964|pp=242–244}} Ministri koje je imenovala Srbija položili bi prisegu [[dodatak:Popis srbijanskih vladara|kralju Srbije]], ali oni koje je imenovalo Narodno vijeće položili bi prisegu vijeću. {{Sfn|Janković|1964|p=249}} === Prihvaćanje i potpisivanje === [[Datoteka:Raymond_Poincaré_officiel_(cropped).jpg|lijevo|mini|[[Raymond Poincaré]] poslao je poruku [[Nikola Pašić|Nikoli Pašiću]] tijekom [[Ženeva|Ženevske]] konferencije tražeći od njega da se složi s [[Jugoslavenski odbor|Jugoslavenskim odborom]] .]] Unatoč inzistiranju predstavnika Jugoslavenskog odbora i prijetnjama Draškovića i Trifkovića da će se srpska oporba pridružiti Jugoslavenskom odboru i raditi protiv srbijanske vlade, Pašić se činio odlučnim da neće pristati na kompromis. To se promijenilo 7. studenog kada je iz srbijanskog veleposlanstva u Parizu primljena šifrirana poruka u kojoj se navodi da [[predsjednik Francuske]] [[Raymond Poincaré]] želi da Pašić postigne dogovor s predstavnicima Narodnog vijeća. {{Sfn|Janković|1964|pp=246–247}} Nakon što je primio vijest o Poincaréovoj intervenciji, Pašić je prihvatio Trumbićev plan. {{Sfn|Janković|1964|p=244}} Nadalje, na Korošecov prijedlog, prihvatio je i zahtjev da Srbija prizna Narodno vijeće kao zakonitu vladu Države Slovenaca, Hrvata i Srba koji žive na teritoriju kojim je prije vladala Austro-Ugarska te da zatraži od svojih saveznika da priznaju Narodno vijeće kao vladu, a da priznaju Slovence, Hrvate i Srbe koji žive na teritoriju bivše Austro-Ugarske kao saveznike, a Dobrovoljački korpus SHS-a kao njihovu vojsku. Time su riješena pitanja koja su bila u središtu spora Pašić-Trumbić, {{Sfn|Janković|1964|pp=242–243}} te je dogovoreno konfederalno rješenje za buduću uniju - slično sustavu [[Dvojna monarhija|dvojne monarhije]] koji je koristila Austro-Ugarska. Na inzistiranje Trumbića i srpske oporbe koju je podržavao Korošec, Pašić se odrekao sudjelovanja u zajedničkoj vladi. {{Sfn|Pavlović|2019|p=274}} Prihvaćeno rješenje trebalo je nadjačati Krfsku deklaraciju. {{Sfn|Biondich|2000|p=137}} Na konferenciji je [[Kraljevina Crna Gora|Crna Gora]] pozvana da se pridruži novoj uniji. {{Sfn|Biondich|2000|p=137}} Sudionici konferencije pozdravili su izglede za pridruživanje Crne Gore zajedničkoj državi i izrazili strah od nasilja koje su počinili srpski dobrovoljci koji su se u to vrijeme kretali u Crnu Goru. {{Sfn|Janković|1964|p=242}} Konferencija je ovlastila Korošeca, Čingriju i Žerjava da razgovaraju s crnogorskim ministrom Milom Vujovićem. Njih četvorica sastala su se 8. studenog, a Vujović je rekao da bi bilo moguće razgovarati o pristupanju Crne Gore uniji za otprilike dva tjedna. {{Sfn|Janković|1964|loc=n. 57}} Pašić je iznenada najavio da napušta Ženevu pokušavajući izbjeći potpisivanje bilo kakvog sporazuma. Kao odgovor, preostali sudionici konferencije brzo su sastavili deklaraciju s postignutim dogovorom koju je Pašić trebao potpisati. {{Sfn|Janković|1964|loc=n. 66}} Dokument je određivao broj zajedničkih ministarstava na dvanaest, {{Sfn|Biondich|2000|p=137}} a također je precizirao da je aranžman privremen dok ustavotvorna skupština ne odredi sustav vlasti u novoj uniji putem novog ustava. {{Sfn|Janković|1964|p=259}} Jedno od ministarstava predviđenih konačnim dokumentom bilo je zaduženo za pripremu ustavotvorne skupštine. {{Sfn|Štambuk-Škalić|Matijević|2008|p=191}} Šest od dvanaest ministara imenovano je - tri od strane Srbije i tri od strane Narodnog vijeća. Prvu skupinu činili su [[Ljubomir Davidović]], [[Mihailo Gavrilović]] i [[Dragoljub Pavlović]] . Nacionalno vijeće imenovalo je ministre {{Međujezična poveznica|Janko Brejc|sl}}, Čingrija i Vasiljević. Preostali ministri trebali su biti imenovani kasnije. Deklaraciju je 9. studenog potpisalo svih dvanaest sudionika konferencije. {{Sfn|Štambuk-Škalić|Matijević|2008|pp=192–193}} Potpisujući deklaraciju, Pašić je rekao da ima rezerve ili sumnje u vezi s njom. {{Sfn|Janković|1964|p=245}} == Posljedice == === Odbacivanje sporazuma === [[Datoteka:SHS_1918_adresa_Aleksandru.jpg|mini|Obraćanje delegacije Narodnog vijeća [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Države Slovenaca, Hrvata i Srba]] [[Aleksandar I. Karađorđević|knezu regentu Aleksandru]].]] Pašić je 7. studenog telegrafom obavijestio [[Aleksandar I. Karađorđević|kneza regenta Aleksandra]] i ministra financija [[Stojan Protić|Stojana Protića]] o tijeku i rezultatima razgovora. U telegramu je Pašić zatražio od kneza regenta da prizna Narodno vijeće kako se s njim dogovorilo. Protić je 10. studenog izvijestio o suglasnosti s Pašićevim prihvaćanjem Trumbićeva prijedloga u ime Vlade, dodajući da će knez regent sigurno odobriti. Dana 11. studenog, Protić je primio još jedan telegram - koji je Pašić poslao 9. studenog. Ubrzo nakon toga, Protić je povukao svoje odobrenje Ženevske deklaracije. {{Sfn|Janković|1964|p=249}} U drugom telegramu, Pašić je naveo malo dodatnih informacija u odnosu na svoju početnu poruku, ali se požalio da drugi sudionici konferencije nisu pokazali dovoljno povjerenja u njega i netočno tvrdili da će zajednički ministri položiti prisegu i kralju i Narodnom vijeću. Pašić je zaključio svoju poruku napomenom da skreće pozornost knezu regentu kako bi mogao iskoristiti svoj prerogativ i potražiti druge savjetnike i ministre. Protić je to shvatio kao zagonetnu uputu vladi da podnese ostavku - što je i učinio 12. studenog. {{Sfn|Janković|1964|pp=249–250}} Prema [[Sabrina P. Ramet|Sabrini P. Ramet]], Pašića je knez regent prisilio na ostavku, {{Sfn|Ramet|2006|p=43}} dok je [[Ivo Banac]] prihvaćanje deklaracije i naknadnu ostavku ocijenio kao Pašićevu taktiku osmišljenu da obveže Narodno vijeće i Jugoslavenski odbor na brzo ujedinjenje, oslanjajući se pritom na Pribićevića da potkopa Korošecov autoritet. {{Sfn|Banac|1984|pp=134–135}} U svom odgovoru Pašiću, Protić je napisao da smatra neprikladnim da ministri polažu prisegu ikome osim kralju te da ulogu zajedničke vlade shvaća drugačije od početne poruke te da mu je druga poruka to pojasnila - iako je drugi telegram sadržavao vrlo malo relevantnih novih informacija. U svojoj poruci Protić je napisao da daljnji pregovori s Trumbićem i Korošecom nisu prihvatljivi te je obavijestio Pašića da u Državi Slovenaca, Hrvata i Srba postoje i drugi koji se ne slažu s Trumbićem, {{Sfn|Janković|1964|pp=249–250}} misleći na to da Pribićević i njegov HSK imaju najveći utjecaj u Narodnom vijeću. {{Sfn|Janković|1964|pp=251–252}} Dana 25. studenog, Pribićević je telegrafom obavijestio Pašića da se ne osjeća obvezanim Ženevskom deklaracijom. {{Sfn|Janković|1964|pp=255–256}} Dana 14. studenog, Pašić je obavijestio Trumbića i Korošeca da su srpska vlada i princ regent odbili rješenje o kojem su se dogovorili u Ženevi jer ratni kabinet neće položiti prisegu srpskom kralju i neće mu odgovarati. Pašić im je ponudio jedinstvenu vladu za cijelu zemlju ili odbor pri srpskoj vladi. {{Sfn|Pavlović|2019|p=275}} {{Sfn|Janković|1964|p=257}} Korošec i Trumbić su prosvjedovali, ali nisu bili u stanju očuvati Ženevsku deklaraciju. {{Sfn|Banac|1984|pp=134–135}} Srpska oporba napustila je Trumbića i pregovarala s Pašićem o osnivanju koalicijske vlade 16. studenog. {{Sfn|Janković|1964|p=256}} === Ujedinjenje === Nacionalno vijeće suočavalo se s pritiskom s nekoliko strana. Došlo je do sve veće pljačke povezane s pobunom seljaka, pobunom bivših austrougarskih trupa, nasilja Zelenog kadra osumnjičenih za promicanje boljševizma i [[Afera Lipošćak|prijavljene zavjere o državnom udaru]] . U Bosni i Hercegovini došlo je do međuetničkog nasilja, a Nacionalno vijeće zatražilo je od srpske vojske pomoć u suzbijanju nasilja. [[Talijanska vojska]] napredovala je sa zapada, zauzimajući [[Rijeka|Rijeku]] i približavajući se [[Ljubljana|Ljubljani]].{{Sfn|Ramet|2006|p=44}} Nemajući zakonska sredstva za zaustavljanje talijanskog napredovanja koje je odobrilo Vrhovno ratno vijeće niti dovoljne snage da ga zaustave, Nacionalno vijeće se bojalo da će [[Saveznička okupacija istočnog Jadrana|talijanska prisutnost na istočnim obalama Jadrana]] postati trajna.{{Sfn|Pavlović|2019|p=275}} Pritisnuto kombiniranim prijetnjama, Nacionalno vijeće poslalo je delegaciju knezu regentu kako bi dogovorilo hitno ujedinjenje u federaciju. Delegacija je ignorirala upute kada se obratila knezu regentu 1. prosinca. Knez regent prihvatio je ponudu za ujedinjenje u ime [[Petar I. Karađorđević|Petra I. Karađorđevića]],{{Sfn|Ramet|2006|pp=44–45}} i [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca]] osnovana je bez ikakvog dogovora o uvjetima unije.{{Sfn|Pavlović|2019|p=276}} Novo kraljevstvo nije imalo ustav više od dvije godine – sve do donošenja [[Vidovdanski ustav|Vidovdanskog ustava]] 1921. godine, kojim je kraljevstvo definirano kao centralizirana država. {{Sfn|Ramet|2006|pp=55–57}} Kad god se u [[Međuraće|međuratnom razdoblju]] raspravljalo o reviziji ustava, model predložen Ženevskom deklaracijom predložen je kao privremeno rješenje. {{Sfn|Janković|1964|p=260}} Godine 1932., tri godine nakon uvođenja [[Šestosiječanjska diktatura|Šestosiječanjske diktature]], Trumbić je sastavio [[Zagrebačke punktacije]] – političku deklaraciju protiv srpske [[Hegemonija|hegemonije]]. U tekstu je Trumbić pozivao na "povratak na ishodište" države. {{Sfn|Ramet|2006|pp=86–87}} U kasnijim sudskim postupcima, vlasti su optužile potpisnike deklaracije, ukazujući na tu frazu, da kuju zavjeru za uvođenje političkog sustava predviđenog Ženevskom deklaracijom. Jedan od potpisnika, vođa [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatske seljačke stranke]] [[Vladko Maček|Vladko Maček,]] branio se pred sudom tvrdeći da ne odobrava načela Ženevske deklaracije, ali je drugdje tvrdio da bi "Ženevski pakt bio sasvim prikladan". {{Sfn|Janković|1964|loc=n. 121}} == Bilješke == {{Bilješke}} == Reference == == Izvori ==   [[Kategorija:Nastanak Jugoslavije]] [[Kategorija:Srbija u Prvom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Politika Kraljevine Jugoslavije]] [[Kategorija:Kraljevina Srbija]] [[Kategorija:Ženeva]] [[Kategorija:Stranice s nepregledanim prijevodima]] kryxlg2jbmles0sokufrl8ognube3qq 7475708 7475695 2026-06-05T13:38:00Z Argo Navis 852 sređeno 7475708 wikitext text/x-wiki [[slika:Geneve_Palais_Wilson_2011-07-29_12_55_33_PICT3624.JPG|mini|desno|300px|Deklaracija je dogovorena u današnjoj [[Palais Wilson]] (tada ''Hôtel National'')]] '''Ženevska deklaracija''', '''Ženevski sporazum''' ili '''Ženevski pakt'''{{Efn|Naslov dokumenta glasi "Zapisnik Konferencije održane 6.–9. 1918. u Genevi, Hotel National".{{sfn|Štambuk-Škalić|Matijević|2008|p=190}} U suvremenim i kasnijim izvorima, uključujući one objavljene u Jugoslaviji, Hrvatskoj i Srbiji, dokument se obično naziva "Ženevska deklaracija",{{sfn|Ramet|2006|p=43}}{{sfn|Janković|1964|p=258}}{{sfn|Biondich|2000|p=137}}{{sfn|Matijević|2008|p=39}}, "Ženevski sporazum"),{{sfn|Banac|1984|p=137}}{{sfn|Janković|1964|p=260}}{{sfn|Pavlowitch|2003|p=37}}{{sfn|Matijević|2008|p=57}} ili "Ženevski pakt").{{sfn|Janković|1964|loc=nn. 120–121}}}} bila je izjava o političkom dogovoru o privremenom političkom sustavu u budućoj uniji [[Južni Slaveni|Južnih Slavena]] koji žive na teritorijima bivšeg [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskog Carstva]] i [[Kraljevina Srbija|Kraljevine Srbije]]. Dogovorili su je srbijanski premijer [[Nikola Pašić]] u ime Srbije, predstavnici srbijanske parlamentarne oporbe, predstavnici Narodnog vijeća [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Države Slovenaca, Hrvata i Srba]] koje se nedavno odvojilo od Austro-Ugarske te predstavnici [[Jugoslavenski odbor|Jugoslavenskog odbora]]. Razgovori održani u [[Ženeva|Ženevi]] u Švicarskoj od 6. do 9. studenog 1918. nadovezali su se na [[Krfska deklaracija|Krfsku deklaraciju]] iz 1917. koju su dogovorili Pašić i predsjednik Jugoslavenskog odbora [[Ante Trumbić]] i trebali su je zamijeniti. Osnovu za razgovore pružio je [[Predsjednik vlade Grčke|grčki premijer]] [[Elefterios Venizelos|Eleftherios Venizelos]] u ime [[Vrhovno ratno vijeće|Vrhovnog ratnog vijeća]] [[Antanta|Trojne Antante]]. Razgovori su bili nužni u procesu [[Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca|stvaranja Jugoslavije]] kao sredstvo da se silama Antante pokaže da različite vlade i interesne skupine mogu surađivati na projektu uspostave održive države. Trumbić i [[Anton Korošec]], predvodeći delegacije Jugoslavenskog odbora i [[Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba|Narodnog vijeća Slovenaca, Hrvata i Srba,]] uglavnom su vodili pregovore sa zajedničke platforme. Srpska oporba stala je na stranu Jugoslavenskog odbora s ciljem potkopavanja Pašićevog položaja na vlasti. Trumbićev prijedlog o uspostavljanju konfederalnog sustava vlasti je usvojen. Predviđao je zajedničku vladu koja bi imala vanjske poslove, obranu, zajedničke financije, komunikacije i promet, kao i nekoliko drugih resora. Prijedlog je također precizirao zadržavanje srpske vlade i Narodnog vijeća kao izvršne vlasti u Državi Slovenaca, Hrvata i Srba kako bi odvojeno upravljali poslovima relevantnim za dvije države. Pašić je također pristao priznati Narodno vijeće kao legitimnu vladu i zatražiti od Antante da učini isto. Pašić je prihvatio Ženevsku deklaraciju tek nakon što je [[predsjednik Francuske]] [[Raymond Poincaré]] osobno intervenirao rekavši mu da se složi s Jugoslavenskim odborom. Srpska vlada je prvo prihvatila deklaraciju, a samo nekoliko dana kasnije promijenila je smjer kada je Pašić u poruci svom ministru financija [[Stojan Protić|Stojanu Protiću]] predložio da bi [[Aleksandar I. Karađorđević|knez regent Aleksandar]] mogao iskoristiti svoje ovlasti za preustroj vlade. Vlada je odbacila Ženevsku deklaraciju i dala ostavku - samo da bi je dva dana kasnije zamijenila koalicijska vlada koju je predvodio Pašić, a u svojim redovima uključivala bivšu oporbu. U Državi Slovenaca, Hrvata i Srba, vođa najveće političke stranke, [[Hrvatsko-srpska koalicija|Hrvatsko-srpske koalicije]] [[Svetozar Pribićević]], također je odbacio Ženevsku deklaraciju. Suočeni s unutarnjim nemirima uzrokovanim [[Zeleni kadar|Zelenim kadrom]], seljačkim bunama i pobunama u vojsci, kao i približavanjem [[Talijanska vojska|talijanske vojske]] koja je provodila [[Kraljevina Italija|talijanske]] [[Talijanski iredentizam|teritorijalne zahtjeve]] prema [[Londonski ugovor|Londonskom ugovoru]] nakon primirja u Villi Giusti, Nacionalno vijeće poslalo je delegaciju da od kneza regenta Aleksandra zatraži hitno ujedinjenje - što je dovelo do uspostave [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]] 1. prosinca 1918. == Pozadina == === Krfska deklaracija === {{Glavni|Krfska deklaracija}} Tijekom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], vlada [[Kraljevina Srbija|Srbije]], na čelu s premijerom [[Nikola Pašić|Nikolom Pašićem]], sastala se s ad hoc interesnom skupinom [[Jugoslavenski odbor]]. Odborom, djelomično financiranim od strane Srbije, predsjedavao je [[Ante Trumbić]], a tvrdio je da predstavlja [[Južni Slaveni|Južne Slavene]] koji žive u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]]. Konferencija je sazvana 1917. na [[Kraljevina Grčka|grčkom]] otoku [[Krf|Krfu]] kako bi se raspravljalo o sustavu vlasti u budućoj uniji Srbije i [[Habsburška Monarhija|habsburških zemalja]] naseljenih južnoslavenskim stanovništvom.{{Sfn|Ramet|2006|pp=41–43}} Sastanak je trebao ponovno preuzeti inicijativu za [[Jugoslavenstvo|jugoslavenske ideje]] o ujedinjenju Južnih Slavena i očuvati šanse za postizanje ekspanzionističkih srpskih ratnih ciljeva utvrđenih u [[Niška deklaracija|Niškoj deklaraciji]]. Smatralo se da su oboje u opasnosti nakon [[Trijalizam|trijalističke reforme]] predložene u [[Svibanjska deklaracija|Svibanjskoj deklaraciji]] Jugoslavenskog kluba južnoslavenskih predstavnika u [[Carevinsko vijeće|Austrijskom carskom vijeću]], koju je predvodio [[Anton Korošec]], dok su srbijanski saveznici u [[Antanta|Trojnoj Antanti]] još uvijek podržavali očuvanje Austro-Ugarske.{{Sfn|Pavlowitch|2003|pp=29–35}} Lišen [[Rusko Carstvo|ruske]] podrške od [[Veljačka revolucija u Rusiji|Veljačke revolucije]], Pašić se osjećao prisiljenim pregovarati s Jugoslavenskim odborom.{{Sfn|Banac|1984|p=123}} Članovi Jugoslavenskog odbora saznali su da je Antanta, prema [[Londonski ugovor|Londonskom ugovoru iz]] 1915., obećala [[Kraljevina Italija|Italiji]] dijelove austrougarskog teritorija naseljenog južnim Slavenima kako bi privukla Italiju da se pridruži Antanti.{{Sfn|Ramet|2006|pp=41–42}} Većina članova odbora to je vidjela kao prijetnju koja se može obuzdati samo uz pomoć Srbije,{{Sfn|Pavlowitch|2003|p=31}} što ih je potaknulo da prihvate Pašićev poziv na Krf.{{Sfn|Ramet|2006|p=42}} [[Frano Supilo]], suosnivač vladajuće [[Hrvatsko-srpska koalicija|Hrvatsko-srpske koalicije]] (HSK) u [[Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Hrvatskoj i Slavoniji]] i najistaknutiji član Jugoslavenskog odbora i zagovornik južnoslavenske federacije, dao je ostavku na članstvo u odboru u znak prosvjeda.{{Sfn|Ramet|2006|p=42}} Supilo je dao ostavku jer su njegova upozorenja protiv rasprava bez prethodnog utvrđivanja srpskih namjera ignorirana.{{Sfn|Ramet|2006|pp=41–42}} Krfska konferencija otkrila je sukob između Pašića i Trumbića, budući da je prvi zagovarao centraliziranu državu, dok je drugi želio federalni sustav vlasti, bojeći se hegemonije Srba kao najmnogobrojnije etničke skupine u predloženoj državi.{{Sfn|Pavlowitch|2003|pp=33–34}} Kao odgovor na Trumbićeve zahtjeve, Pašić je rekao da će, ako Hrvati budu inzistirali na federaciji, srpska vlada odustati od projekta ujedinjenja u korist stvaranja [[Velika Srbija|Velike Srbije]].{{Sfn|Šepić|1968|p=38}} Nije postignut dogovor o sustavu vlasti, a usvojena [[Krfska deklaracija]] ostavila je to pitanje budućoj Ustavotvornoj skupštini da odluči neodređenom kvalificiranom većinom.{{Sfn|Pavlowitch|2003|pp=33–34}} === Sukob Pašića i Trumbića === {{Višestruka slika | podnožje = | položaj = right | slika1 = Nikola_Pasic_1.jpg | širina1 = 220 | opis1 = [[Nikola Pašić]] je pregovarao o Ženevskoj deklaraciji s predstavnicima [[Jugoslavenski odbor|Jugoslavenskog odbora]], [[Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba|Narodnog vijeća Slovenaca, Hrvata i Srba]] te srpske oporbe. | slika2 = Portrait_of_Ante_Trumbić.jpg | širina2 = 288 | opis2 = [[Ante Trumbić]] je vodio [[Jugoslavenski odbor]] u pripremi za [[Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca|stvaranje Jugoslavije]]. }} Nakon Krfske konferencije bilo je očito da su se odnosi između Pašića i Trumbića pogoršali i nastavili se pogoršavati tijekom cijele 1918. Njih dvojica otvoreno su se razilazili oko nekoliko pitanja koja je zagovarao Trumbić, uključujući pitanje priznavanja Srba, Hrvata i Slovenaca koji žive u Austro-Ugarskoj kao savezničkih naroda, priznavanje Jugoslavenskog odbora kao predstavnika tih naroda i [[Dobrovoljački korpus Srba, Hrvata i Slovenaca|Dobrovoljačkog korpusa Srba, Hrvata i Slovenaca]] kao savezničke snage sastavljene od Srba, Hrvata i Slovenaca koji žive u Austro-Ugarskoj. Ne mogavši sam postići te ciljeve, Trumbić je želio da Pašić pomogne uvjeriti sile Antante da odobre Trumbićeve zahtjeve. Njihovi odnosi ostali su napeti, ali unatoč ignoriranim molbama Pašiću, ostali su u kontaktu do kraja rata. Pašić i Trumbić ponovno su se sastali 30. listopada u [[Pariz|Parizu]]. Pašić je ponovno odbio Trumbića, ali ovaj put Trumbić je zatražio od ostatka Jugoslavenskog odbora da ga ovlasti da izravno od sila Antante traži ispunjenje svojih ranijih zahtjeva, zaobilazeći Pašića. Jugoslavenski odbor je pristao sljedeći dan.{{Sfn|Janković|1964|pp=229–230}} Osim odbijanja Trumbićevih zahtjeva, trenje je uzrokovao Pašićev odgovor Antanti u vezi s potencijalnim očuvanjem Austro-Ugarske.{{Sfn|Janković|1964|p=229}} [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[Treća Francuska Republika|Francuska]] i [[Sjedinjene Američke Države]] težile su [[Separatni mir|separatnom miru]] s Austro-Ugarskom koja ju je odvojila od [[Njemačko Carstvo|Njemačke]] do početka 1918.{{Sfn|Jelavich|Jelavich|2000|p=300}} Na taj stav nisu utjecale Niška ni Krfska deklaracija. U siječnju 1918. [[premijer Ujedinjenog Kraljevstva]] [[David Lloyd George]] potvrdio je svoju podršku opstanku Austro-Ugarske. [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država]] [[Woodrow Wilson]] složio se u svom govoru [[Wilsonovih 14 točaka|od četrnaest točaka]] zalažući se za autonomiju naroda Austro-Ugarske.{{Sfn|Sovilj|2018|p=1344}} U travnju je to potaknulo Pašića da uputi srpskom veleposlaniku u SAD-u da istraži može li Srbija dobiti Bosnu i Hercegovinu kao minimalni dodatak svom predratnom teritoriju.{{Sfn|Jelavich|Jelavich|2000|p=300}} Dana 15. listopada, Lloyd George i Pašić sastali su se u [[London|Londonu]] kako bi razgovarali o stvaranju jedinstvene južnoslavenske države sa ili bez Srbije - u potonjem slučaju potencijalno unutar reformirane Austro-Ugarske. Na Pašićevo inzistiranje da svaka južnoslavenska država stvorena bez Srbije čini njezine gubitke besmislenima, Lloyd George je odgovorio da sve ovisi o okolnostima na kraju rata: Istaknuo je da ako [[Srpska kraljevska vojska|srpska vojska]] okupira željeni teritorij prije primirja, Srbija ga može anektirati. U suprotnom, bit će pregovora kako bi se razmotrile želje stanovništva na tom teritoriju.{{Sfn|Sovilj|2018|pp=1347–1349}} Od 12. do 17. listopada Pašić je dao nekoliko intervjua britanskom tisku. Optužen za [[imperijalizam]], Pašić je odgovorio da Srbija oslobađa Hrvate i Slovence kojima će se dati prilika da odaberu hoće li se pridružiti Srbiji ili osnovati vlastite države. Nije spomenuo nikakvu mogućnost uspostave južnoslavenske političke unije ravnopravnih.{{Sfn|Janković|1964|pp=230–231}} Uz podršku britanskih povjesničara [[Wickham Steed|Wickhama Steeda]] i [[Arthur Evans|Arthura Evansa]], Trumbić je bezuspješno tražio od Wilsona da rasporedi američke trupe u Hrvatsku i Slavoniju kako bi se ugušili neredi povezani sa [[Zeleni kadar|Zelenim kadrom]] i zaustavio val [[Boljševizam|boljševizma]]. Trumbić je posebno tražio da se ne dopusti ulazak talijanskih ili srpskih trupa na teritorij.{{Sfn|Janković|1964|p=228}} Odnosi između Pašića i Trumbića pogoršali su se do političkog, pa čak i osobnog neprijateljstva. Do kraja 1918. Trumbić je smatrao da Pašića treba svrgnuti s vlasti kao [[Oligarhija|oligarha]].{{Sfn|Janković|1964|pp=238–239}} === Nacionalno vijeće se uključuje === [[Datoteka:Bundesarchiv_Bild_183-2010-0420-501,_Anton_Korosec.jpg|mini|desno|[[Anton Korošec]] predsjedavao je [[Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba|Narodnim vijećem Slovenaca, Hrvata i Srba]] 1918.]] Dana 5. i 6. listopada, predstavnici austrougarskih hrvatskih, srpskih i slovenskih političkih stranaka organizirali su Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba kako bi radili na neovisnosti. Dana 18. listopada, tijelo se proglasilo središnjim organom novoproglašene [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Države Slovenaca, Hrvata i Srba]] koja je obuhvaćala [[Slovenske zemlje]], Hrvatsku i Slavoniju, [[Kraljevina Dalmacija|Dalmaciju]] te Bosnu i Hercegovinu.{{Sfn|Ramet|2006|pp=42–43}} Narodno vijeće izabralo je Korošeca za svog predsjednika. Imalo je dva potpredsjednika. Jedan je bio [[Svetozar Pribićević]] – suosnivač vladajućeg HSK-a i jedini vođa koalicije od Supilove smrti 1917. Drugi potpredsjednik bio je [[Ante Pavelić (stariji)|Ante Pavelić]], vođa frakcije [[Mile Starčević|Mile Starčevića]] u [[Stranka prava|Stranci prava]].{{Sfn|Matijević|2008|pp=47–48}} Dana 26. listopada, Narodno vijeće odlučilo je ovlastiti Jugoslavenski odbor da govori u ime vijeća. Istog dana, Korošec se u Beču sastao s [[Dodatak:Popis austrijskih ministara-predsjednika|austrijskim ministar-predsjednikom]] [[Heinrich Lammasch|Heinrichom Lammaschom]] te je s tajnikom Jugoslavenskog kluba [[Gregor Žerjav|Gregorom Žerjavom]] otputovao u Švicarsku gdje ih je 29. listopada dočekao [[Melko Čingrija]], još jedan bivši član Jugoslavenskog kluba.{{Sfn|Matijević|2008|p=50}} Narodno vijeće zadužilo je Korošeca da "izvidi međunarodnu situaciju i uspostavi kontakt s Jugoslavenskim odborom".{{Sfn|Janković|1964|p=231}} Istog dana, [[Hrvatski sabor]] proglasio je kraj veza s Austro-Ugarskom i izabrao Korošeca za predsjednika Države Slovenaca, Hrvata i Srba. Pavelić i Pribićević izabrani su za potpredsjednike.{{Sfn|Ramet|2006|pp=42–43}} Saznavši za Korošecov dolazak, Pašić i Trumbić su mu se obratili. Trumbić je 31. listopada napisao Korošecu u kojem je iznio svoje razgovore s Pašićem i zatražio priznanje Jugoslavenskog odbora kao tijela koje predstavlja interese naroda koji žive u novoproglašenoj državi. Pašić je u Korošecu vidio potencijalnu alternativu Trumbiću, s obzirom na legitimnost izabranog zastupnika. Pripremio se putovati sa srpskom oporbenom strankom [[Milorad Drašković|Miloradom Draškovićem]] i [[Marko Trifković|Markom Trifkovićem]] u Švicarsku kako bi se sastao s Korošecom.{{Sfn|Janković|1964|pp=231–232}} Dana 1. studenog Korošec je pozvao Trumbića i Pašića na odvojene razgovore u [[Ženeva|Ženevi]].{{Sfn|Janković|1964|pp=232–233}} Korošec nije mogao putovati u Pariz jer mu je izdana viza samo za neutralnu Švicarsku.{{Sfn|Janković|1964|loc=n. 22}} == Konferencija u studenom == === Pariški pregovori === Trumbić je 11. listopada 1918. pisao Pašiću predlažući ponovni sastanak stranaka Krfske deklaracije i predstavnika [[Crnogorski odbor za narodno ujedinjenje|Crnogorskog odbora za narodno ujedinjenje]] u Parizu za dva tjedna kako bi osigurao, olakšao i ubrzao ujedinjenje. Iako je Pašić 25. listopada odgovorio pozivom Trumbiću da ga posjeti u Parizu, Pašić je ignorirao prijedlog od 11. listopada.{{Sfn|Janković|1964|pp=229–230}} Dana 1. studenog, u izvješću knezu regentu, Pašić je zatražio da se poruka proslijedi Pribićeviću preko časnika za vezu sa srpskom vojskom u Zagrebu, potpukovnika [[Dušan Simović|Dušana Simovića]]. U poruci je Pašić zatražio od Pribićevića da surađuje s njim na hitnom ujedinjenju radi obrane od [[Talijanski iredentizam|talijanskog iredentizma]]. Kao odgovor, Pribićević je Simoviću redovito pružao informacije o političkoj situaciji.{{Sfn|Janković|1964|pp=254–255}} Prema Trumbiću, britanski ministar vanjskih poslova [[Arthur James Balfour|Arthur Balfour]] bio je voljan priznati južnoslavensko stanovništvo Austro-Ugarske kao savezničku naciju tog dana, ali priznanje je uskraćeno na zahtjev francuskog ministra vanjskih poslova [[Stephen Pichon|Stephena Pichona]] dok se Britanci i Francuzi nisu dogovorili o tome.{{Sfn|Janković|1964|p=235}} Dana 29. listopada, [[Vrhovno ratno vijeće]] sastalo se u [[Versailles|Versaillesu]], dan nakon što je Austro-Ugarska zatražila primirje. Dok su se raspravljali uvjeti, francuski premijer [[Georges Clemenceau]] obećao je talijanskom premijeru [[Vittorio Emanuele Orlando|Vittoriu Emanueleu Orlandu]] da nijedna balkanska slavenska država neće biti priznata prije nego što se provedu uvjeti primirja. Saveznici Antante također su odbili priznati Državu Slovenaca, Hrvata i Srba ili srpsku tvrdnju da predstavlja središnju ujedinjujuću snaga među Južnim Slavenima poput one koju je prdstavljao [[Kraljevina Sardinija|Pijemonta]] u [[Ujedinjenje Italije|ujedinjenju Italije]]. Vrhovno ratno vijeće također je odlučilo ne priznati nikakvu formalnu ulogu Jugoslavenskog odbora, smatrajući ujedinjenje južnoslavenskih zemalja nerealnim dok stranke ne pokažu svoju sposobnost da postignu dogovor.{{Sfn|Pavlović|2019|pp=272–273}} Srbija se usprotivila priznavanju bilo kakve službene uloge Jugoslavenskog odbora.{{Sfn|Janković|1964|p=236}} [[Primirje u Villi Giusti]], kojim je završen rat za Austro-Ugarsku, potpisano je 3. studenog.{{Sfn|Tucker|1998|p=172}} Do tada su srpska vojska i ostatak [[Saveznička vojska Orijenta|savezničke vojske Orijenta]] stigle do [[Sava|Save]] i [[Dunav|Dunava]] u [[Beograd|Beogradu]] – predratne austro-ugarske granice.{{Sfn|Bataković|2019|p=41}}{{Sfn|Tucker|1998|p=173}} Dana 3. studenog, Lloyd George i Balfour obavijestili su srpsku vladu i oporbu, kao i Trumbića i Korošeca preko grčkog premijera [[Elefterios Venizelos|Eleftheriosa Venizelosa]] i tajnika [[Čehoslovačko nacionalno vijeće|Čehoslovačkog nacionalnog vijeća]] [[Edvard Beneš|Edvarda Beneša]] da se neće razmatrati nikakva južnoslavenska unija osim ako ne budu zajedno radili na ostvarenju tog cilja.{{Sfn|Pavlović|2019|p=273}} Venizelos je srpskom veleposlaniku u Londonu, u ime Antante, predložio priznanje Jugoslavenskog odbora, uspostavu koalicijske vlade u Srbiji koja bi uključivala sadašnju oporbu i uspostavu zajedničkog ratnog kabineta od pet članova koji bi se sastojao od predsjedavajućeg ministra vanjskih poslova, dva ministra iz srbijanske vlade i dva člana Jugoslavenskog odbora. Rekao je da će ratni kabinet biti zadužen za vođenje vanjskih i srodnih poslova, bez daljnjih detalja.{{Sfn|Janković|1964|pp=233–234}} Beneš je razgovarao s Čingrijom u Ženevi i rekao mu da Lloyd George, Balfour i Clemenceau žele jedinstveni stav južnoslavenskih stranaka kako bi pomogli Orlandu da prevlada protivljenje svog ministra vanjskih poslova [[Sidney Sonnino|Sydneya Sonnina]]. Beneš je savjetovao Čingriji da inzistira na demokratskim načelima i izbjegava detalje te mu je rekao da će Pašić biti uključen u ratni kabinet. Beneš je predložio da se uspostavi zajedničko ministarstvo koje bi se sastojalo od osam članova iz Srbije i isto toliko iz drugih zemalja. Takvo tijelo bi zatim predstavljalo buduću uniju na [[Pariška mirovna konferencija 1919.|nadolazećoj mirovnoj konferenciji]]. Vjerodostojnost poruka ojačana je objavom istog stava u poluslužbenim novinama ''[[Le Temps (Pariz)|Le Temps]]'' 3. i 4. studenog.{{Sfn|Janković|1964|pp=233–234}} Pašić, Drašković i Trumbić sastali su se 4. studenog u Parizu potaknuti pritiskom Antante da postignu dogovor. Razgovarali su o predloženom osnivanju i ulozi ratnog kabineta te su izradili nacrt sporazuma kojim bi se preustrojila srpska vlada, Jugoslavenski odbor primio nove članove iz Narodnog vijeća i osnovalo zajedničko tijelo u smislu Venizelosovog prijedloga. Međutim, Pašić je odbio potpisati nacrt, odustajući od sporazuma u posljednjem trenutku.{{Sfn|Janković|1964|pp=234–235}} === Ženevski pregovori === {{Multiple image|align=right}}Pašić, vođe srpske oporbe i Trumbić preselili su se 6. studenog u [[Palais Wilson|Hôtel National]] u Ženevi gdje su se sastali s delegacijom Narodnog vijeća. Sile Antante željele su da postignu dogovor kako bi pokazali da je južnoslavenska unija uopće moguća. Trumbić i Korošec brzo su se dogovorili – formirajući zajednički pregovarački blok.{{Sfn|Pavlović|2019|pp=273–274}}{{Sfn|Štambuk-Škalić|Matijević|2008|p=189}} Pašić je sam predstavljao srpsku vladu. Vođama srpske oporbe Draškoviću i Trifkoviću pridružio se [[Vojislav Marinković]]. Narodno vijeće, uz Korošeca, predstavljali su Čingrija i Žerjav. Trumbiću su se pridružili članovi Jugoslavenskog odbora [[Jovan Banjanin]] i {{Međujezična poveznica|Gustav Gregorin|sl}}, [[Nikola Stojanović]] i [[Dušan Vasiljević (političar)|Dušan Vasiljević]].{{Sfn|Štambuk-Škalić|Matijević|2008|p=189}} Iako se Korošec nametnuo kao šef države pitajući Pašića slaže li se da Trumbić bude prisutan na razgovorima, Korošec je prepoznao da mu je Trumbić potreban kao osoba s daleko boljim odnosima sa silama Antante i srpskom oporbom.{{Sfn|Janković|1964|pp=236–237}} Usred [[Kriza kabineta|krize kabineta]],{{Sfn|Banac|1984|p=135}} srpska oporba pregovarala je s neprijateljske pozicije prema Pašiću koji je ostao izoliran u svojim stavovima o pitanju sastava i odgovornosti ratnog kabineta nakon prijedloga britanske vlade koje je objavio ''Le Temps''.{{Sfn|Pavlović|2019|pp=273–274}} Ratni kabinet bio je prihvatljiv svima uključenima, ali mišljenja o njegovom kapacitetu i statusu razlikovala su se. Pašić je preferirao da to bude ad hoc tijelo bez specificiranja koga bi to tijelo predstavljalo - buduću uniju u cjelini ili Srbiju i Državu Slovenaca, Hrvata i Srba pojedinačno. Korošec i Trumbić zagovarali su ovo drugo rješenje, tvrdeći da svaka država treba sama delegirati članove. Korošec je predloženi ratni kabinet vidio kao sredstvo za ostvarenje svog cilja priznavanja Države Slovenaca, Hrvata i Srba. Suprotno tome, Pašić nije žurio sa sporazumom jer je Srbija bila jedini međunarodno priznati entitet uključen u proces ujedinjenja i nije htio odustati od te prednosti.{{Sfn|Pavlović|2019|p=274}} Prvog dana pregovora u Ženevi, Pašić je predložio da se određeni izvršni zadaci delegiraju zajedničkoj komisiji za vođenje vanjske politike i obrane do kraja rata. Prema njegovom planu, četiri člana bi imenovala Srbija, a tri Narodno vijeće.{{Sfn|Janković|1964|pp=240–241}} Dana 7. studenog, Drašković je predložio modifikaciju Venizelosovog plana koja je uključivala ratni kabinet od pet članova i vladu od 17 članova, zadržavajući resorne podjele sadašnje srbijanske vlade. Imenovala bi je s jedne strane srbijanska skupština, a s druge Jugoslavenski odbor i Narodno vijeće. Nova vlada zamijenila bi srpsku vladu i Narodno vijeće u njegovoj izvršnoj ulozi – pretvarajući potonje samo u zakonodavno tijelo. Za razliku od modela koji je predložio Pašić, to je značilo uspostavu unije uspostavom zajedničke vlade. Dok je Trumbić bio rezerviran prema prijedlogu bojeći se da omogućuje pretjeranu centralizaciju unije, Pašić ga je odbio.{{Sfn|Janković|1964|pp=240–241}} Kasnije tog dana, Trumbić je predložio uspostavu zajedničke vlade za zajedničke poslove – u suradnji s vladom Srbije i Narodnim vijećem. Vlada Srbije i Narodno vijeće ostali bi na snazi, a ministarstva poslova ostala bi u nadležnosti Srbije, odnosno Države Slovenaca, Hrvata i Srba. Zajedničko ministarstvo bilo bi nadležno za vanjske poslove, vojsku, komunikacije i promet, zajedničke financije, mornaricu, ratne zarobljenike i invalide.{{Sfn|Janković|1964|pp=242–244}} Ministri koje je imenovala Srbija položili bi prisegu [[dodatak:Popis srbijanskih vladara|kralju Srbije]], ali oni koje je imenovalo Narodno vijeće položili bi prisegu vijeću.{{Sfn|Janković|1964|p=249}} === Prihvaćanje i potpisivanje === [[Datoteka:Raymond_Poincaré_officiel_(cropped).jpg|lijevo|mini|[[Raymond Poincaré]] poslao je poruku [[Nikola Pašić|Nikoli Pašiću]] tijekom [[Ženeva|Ženevske]] konferencije tražeći od njega da se složi s [[Jugoslavenski odbor|Jugoslavenskim odborom]].]] Unatoč inzistiranju predstavnika Jugoslavenskog odbora i prijetnjama Draškovića i Trifkovića da će se srpska oporba pridružiti Jugoslavenskom odboru i raditi protiv srbijanske vlade, Pašić se činio odlučnim da neće pristati na kompromis. To se promijenilo 7. studenog kada je iz srbijanskog veleposlanstva u Parizu primljena šifrirana poruka u kojoj se navodi da [[predsjednik Francuske]] [[Raymond Poincaré]] želi da Pašić postigne dogovor s predstavnicima Narodnog vijeća.{{Sfn|Janković|1964|pp=246–247}} Nakon što je primio vijest o Poincaréovoj intervenciji, Pašić je prihvatio Trumbićev plan.{{Sfn|Janković|1964|p=244}} Nadalje, na Korošecov prijedlog, prihvatio je i zahtjev da Srbija prizna Narodno vijeće kao zakonitu vladu Države Slovenaca, Hrvata i Srba koji žive na teritoriju kojim je prije vladala Austro-Ugarska te da zatraži od svojih saveznika da priznaju Narodno vijeće kao vladu, a da priznaju Slovence, Hrvate i Srbe koji žive na teritoriju bivše Austro-Ugarske kao saveznike, a Dobrovoljački korpus SHS-a kao njihovu vojsku. Time su riješena pitanja koja su bila u središtu spora Pašić-Trumbić,{{Sfn|Janković|1964|pp=242–243}} te je dogovoreno konfederalno rješenje za buduću uniju - slično sustavu [[Dvojna monarhija|dvojne monarhije]] koji je koristila Austro-Ugarska. Na inzistiranje Trumbića i srpske oporbe koju je podržavao Korošec, Pašić se odrekao sudjelovanja u zajedničkoj vladi.{{Sfn|Pavlović|2019|p=274}} Prihvaćeno rješenje trebalo je nadjačati Krfsku deklaraciju.{{Sfn|Biondich|2000|p=137}} Na konferenciji je [[Kraljevina Crna Gora|Crna Gora]] pozvana da se pridruži novoj uniji.{{Sfn|Biondich|2000|p=137}} Sudionici konferencije pozdravili su izglede za pridruživanje Crne Gore zajedničkoj državi i izrazili strah od nasilja koje su počinili srpski dobrovoljci koji su se u to vrijeme kretali u Crnu Goru.{{Sfn|Janković|1964|p=242}} Konferencija je ovlastila Korošeca, Čingriju i Žerjava da razgovaraju s crnogorskim ministrom Milom Vujovićem. Njih četvorica sastala su se 8. studenog, a Vujović je rekao da bi bilo moguće razgovarati o pristupanju Crne Gore uniji za otprilike dva tjedna.{{Sfn|Janković|1964|loc=n. 57}} Pašić je iznenada najavio da napušta Ženevu pokušavajući izbjeći potpisivanje bilo kakvog sporazuma. Kao odgovor, preostali sudionici konferencije brzo su sastavili deklaraciju s postignutim dogovorom koju je Pašić trebao potpisati.{{Sfn|Janković|1964|loc=n. 66}} Dokument je određivao broj zajedničkih ministarstava na dvanaest,{{Sfn|Biondich|2000|p=137}} a također je precizirao da je aranžman privremen dok ustavotvorna skupština ne odredi sustav vlasti u novoj uniji putem novog ustava.{{Sfn|Janković|1964|p=259}} Jedno od ministarstava predviđenih konačnim dokumentom bilo je zaduženo za pripremu ustavotvorne skupštine.{{Sfn|Štambuk-Škalić|Matijević|2008|p=191}} Šest od dvanaest ministara imenovano je - tri od strane Srbije i tri od strane Narodnog vijeća. Prvu skupinu činili su [[Ljubomir Davidović]], [[Mihailo Gavrilović]] i [[Dragoljub Pavlović]]. Nacionalno vijeće imenovalo je ministre {{Međujezična poveznica|Janko Brejc|sl}}, Čingrija i Vasiljević. Preostali ministri trebali su biti imenovani kasnije. Deklaraciju je 9. studenog potpisalo svih dvanaest sudionika konferencije.{{Sfn|Štambuk-Škalić|Matijević|2008|pp=192–193}} Potpisujući deklaraciju, Pašić je rekao da ima rezerve ili sumnje u vezi s njom.{{Sfn|Janković|1964|p=245}} == Posljedice == === Odbacivanje sporazuma === [[Datoteka:SHS_1918_adresa_Aleksandru.jpg|mini|desno|Obraćanje delegacije Narodnog vijeća [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Države Slovenaca, Hrvata i Srba]] [[Aleksandar I. Karađorđević|knezu regentu Aleksandru]].]] Pašić je 7. studenog telegrafom obavijestio [[Aleksandar I. Karađorđević|kneza regenta Aleksandra]] i ministra financija [[Stojan Protić|Stojana Protića]] o tijeku i rezultatima razgovora. U telegramu je Pašić zatražio od kneza regenta da prizna Narodno vijeće kako se s njim dogovorilo. Protić je 10. studenog izvijestio o suglasnosti s Pašićevim prihvaćanjem Trumbićeva prijedloga u ime Vlade, dodajući da će knez regent sigurno odobriti. Dana 11. studenog, Protić je primio još jedan telegram - koji je Pašić poslao 9. studenog. Ubrzo nakon toga, Protić je povukao svoje odobrenje Ženevske deklaracije.{{Sfn|Janković|1964|p=249}} U drugom telegramu, Pašić je naveo malo dodatnih informacija u odnosu na svoju početnu poruku, ali se požalio da drugi sudionici konferencije nisu pokazali dovoljno povjerenja u njega i netočno tvrdili da će zajednički ministri položiti prisegu i kralju i Narodnom vijeću. Pašić je zaključio svoju poruku napomenom da skreće pozornost knezu regentu kako bi mogao iskoristiti svoj prerogativ i potražiti druge savjetnike i ministre. Protić je to shvatio kao zagonetnu uputu vladi da podnese ostavku - što je i učinio 12. studenog.{{Sfn|Janković|1964|pp=249–250}} Prema [[Sabrina P. Ramet|Sabrini P. Ramet]], Pašića je knez regent prisilio na ostavku,{{Sfn|Ramet|2006|p=43}} dok je [[Ivo Banac]] prihvaćanje deklaracije i naknadnu ostavku ocijenio kao Pašićevu taktiku osmišljenu da obveže Narodno vijeće i Jugoslavenski odbor na brzo ujedinjenje, oslanjajući se pritom na Pribićevića da potkopa Korošecov autoritet.{{Sfn|Banac|1984|pp=134–135}} U svom odgovoru Pašiću, Protić je napisao da smatra neprikladnim da ministri polažu prisegu ikome osim kralju te da ulogu zajedničke vlade shvaća drugačije od početne poruke te da mu je druga poruka to pojasnila - iako je drugi telegram sadržavao vrlo malo relevantnih novih informacija. U svojoj poruci Protić je napisao da daljnji pregovori s Trumbićem i Korošecom nisu prihvatljivi te je obavijestio Pašića da u Državi Slovenaca, Hrvata i Srba postoje i drugi koji se ne slažu s Trumbićem,{{Sfn|Janković|1964|pp=249–250}} misleći na to da Pribićević i njegov HSK imaju najveći utjecaj u Narodnom vijeću.{{Sfn|Janković|1964|pp=251–252}} Dana 25. studenog, Pribićević je telegrafom obavijestio Pašića da se ne osjeća obvezanim Ženevskom deklaracijom.{{Sfn|Janković|1964|pp=255–256}} Dana 14. studenog, Pašić je obavijestio Trumbića i Korošeca da su srpska vlada i princ regent odbili rješenje o kojem su se dogovorili u Ženevi jer ratni kabinet neće položiti prisegu srpskom kralju i neće mu odgovarati. Pašić im je ponudio jedinstvenu vladu za cijelu zemlju ili odbor pri srpskoj vladi.{{Sfn|Pavlović|2019|p=275}}{{Sfn|Janković|1964|p=257}} Korošec i Trumbić su prosvjedovali, ali nisu bili u stanju očuvati Ženevsku deklaraciju.{{Sfn|Banac|1984|pp=134–135}} Srpska oporba napustila je Trumbića i pregovarala s Pašićem o osnivanju koalicijske vlade 16. studenog.{{Sfn|Janković|1964|p=256}} === Ujedinjenje === Nacionalno vijeće suočavalo se s pritiskom s nekoliko strana. Došlo je do sve veće pljačke povezane s pobunom seljaka, pobunom bivših austrougarskih trupa, nasilja Zelenog kadra osumnjičenih za promicanje boljševizma i [[Afera Lipošćak|prijavljene zavjere o državnom udaru]]. U Bosni i Hercegovini došlo je do međuetničkog nasilja, a Nacionalno vijeće zatražilo je od srpske vojske pomoć u suzbijanju nasilja. [[Talijanska vojska]] napredovala je sa zapada, zauzimajući [[Rijeka|Rijeku]] i približavajući se [[Ljubljana|Ljubljani]].{{Sfn|Ramet|2006|p=44}} Nemajući zakonska sredstva za zaustavljanje talijanskog napredovanja koje je odobrilo Vrhovno ratno vijeće niti dovoljne snage da ga zaustave, Nacionalno vijeće se bojalo da će [[Saveznička okupacija istočnog Jadrana|talijanska prisutnost na istočnim obalama Jadrana]] postati trajna.{{Sfn|Pavlović|2019|p=275}} Pritisnuto kombiniranim prijetnjama, Nacionalno vijeće poslalo je delegaciju knezu regentu kako bi dogovorilo hitno ujedinjenje u federaciju. Delegacija je ignorirala upute kada se obratila knezu regentu 1. prosinca. Knez regent prihvatio je ponudu za ujedinjenje u ime [[Petar I. Karađorđević|Petra I. Karađorđevića]],{{Sfn|Ramet|2006|pp=44–45}} i [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca]] osnovana je bez ikakvog dogovora o uvjetima unije.{{Sfn|Pavlović|2019|p=276}} Novo kraljevstvo nije imalo ustav više od dvije godine – sve do donošenja [[Vidovdanski ustav|Vidovdanskog ustava]] 1921. godine, kojim je kraljevstvo definirano kao centralizirana država.{{Sfn|Ramet|2006|pp=55–57}} Kad god se u [[Međuraće|međuratnom razdoblju]] raspravljalo o reviziji ustava, model predložen Ženevskom deklaracijom predložen je kao privremeno rješenje.{{Sfn|Janković|1964|p=260}} Godine 1932., tri godine nakon uvođenja [[Šestosiječanjska diktatura|Šestosiječanjske diktature]], Trumbić je sastavio [[Zagrebačke punktacije]] – političku deklaraciju protiv srpske [[Hegemonija|hegemonije]]. U tekstu je Trumbić pozivao na "povratak na ishodište" države.{{Sfn|Ramet|2006|pp=86–87}} U kasnijim sudskim postupcima, vlasti su optužile potpisnike deklaracije, ukazujući na tu frazu, da kuju zavjeru za uvođenje političkog sustava predviđenog Ženevskom deklaracijom. Jedan od potpisnika, vođa [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatske seljačke stranke]] [[Vladko Maček|Vladko Maček,]] branio se pred sudom tvrdeći da ne odobrava načela Ženevske deklaracije, ali je drugdje tvrdio da bi "Ženevski pakt bio sasvim prikladan".{{Sfn|Janković|1964|loc=n. 121}} == Bilješke == {{Bilješke}} == Izvori == {{Izvori|4}} == Literatura == {{refbegin}} *{{cite book |last = Banac |first = Ivo |author-link = Ivo Banac |title = The National Question in Yugoslavia: Origins, History, Politics |publisher = [[Cornell University Press]] |location = Ithaca |isbn = 0-8014-1675-2 |year = 1984 |url = https://books.google.com/books?id=ggjhCQAAQBAJ }} * {{cite book |first= Dušan T. |last= Bataković |author-link= Dušan T. Bataković |chapter= Serbia 1914–1918. War Imposed, Martyrdom, Resurrection |pages= 11–42 |url= https://books.google.com/books?id=7MUpEAAAQBAJ |title= Serbia and Italy in the Great War |year= 2019 |isbn= 9788671791038 |location= Beograd |publisher= [[Balkanološki institut SANU]] |editor-first= Vojislav G. |editor-last= Pavlović }} *{{cite book |first= Mark |last= Biondich |author-link= Mark Biondich |title= Stjepan Radić, the Croat Peasant Party, and the Politics of Mass Mobilization, 1904–1928 |isbn= 0-8020-4727-0 |publisher= [[University of Toronto Press]] |location= Toronto, Canada |year= 2000 |url= https://books.google.com/books?id=dZBgIIZ18WMC }} *{{cite book |first= Dragoslav |last= Janković |chapter= Ženevska konferencija o stvaranju jugoslovenske zajednice 1918. godine |language= sr |trans-chapter= Geneva Conference on Creation of the Yugoslav Community in 1918 |pages= 225–262 |title= Istorija XX veka |trans-title= History of the 20th Century |volume= V |oclc= 67000822 |location= Beograd |year= 1964 |publisher= Institute of Legal History of the [[Pravni fakultet Sveučilišta u Beogradu]] |chapter-url= https://books.google.com/books?id=-S0_PwAACAAJ }} *{{cite book |first1= Charles |last1= Jelavich |first2= Barbara |last2= Jelavich |author-link2= Barbara Jelavich |url= https://books.google.com/books?id=RbUXDAAAQBAJ |title= The Establishment of the Balkan National States, 1804–1920 |year= 2000 |isbn= 0-295-96413-8 |publisher= [[University of Washington Press]] |location= Seattle }} * {{cite journal |first= Zlatko |last= Matijević |title= Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba u Zagrebu: Osnutak, djelovanje i nestanak (1918/1919) |language= hr |trans-title= National Council of Slovenes, Croats and Serbs in Zagreb: Founding, Actions and Disappearance (1918/1919) |journal= Fontes: Izvori Za Hrvatsku Povijest |publisher= [[Hrvatski državni arhiv]] |location= Zagreb |issn= 1330-6804 |volume= 14 |issue= 1 |year= 2008 |pages= 35–66 |url= https://hrcak.srce.hr/29290 }} * {{cite book |first= Vojislav G |last= Pavlović |chapter= Italy and the Creation of Yugoslavia. Delenda Austria? |pages= 245–278 |url= https://books.google.com/books?id=7MUpEAAAQBAJ |title= Serbia and Italy in the Great War |year= 2019 |isbn= 9788671791038 |location= Beograd |publisher= [[Balkanološki institut SANU]] |editor-first= Vojislav G. |editor-last= Pavlović }} *{{cite book |editor-first = Dejan |editor-last = Đokić |editor-link = Dejan Đokić (povjesničar) |first = Kosta St. |last = Pavlowitch |chapter = The First World War and Unification of Yugoslavia |pages = 27–41 |title = Yugoslavism: Histories of a Failed Idea, 1918–1992 |url = https://books.google.com/books?id=ZMyZdvTympMC |publisher = [[C. Hurst & Co.]] |location = London |year = 2003 |isbn = 1-85065-663-0 }} *{{cite book |last = Ramet |first = Sabrina P. |author-link = Sabrina P. Ramet |title = The Three Yugoslavias: State-building and Legitimation, 1918–2005 |year = 2006 |publisher = [[Indiana University Press]] |location = Bloomington |url = https://books.google.com/books?id=FTw3lEqi2-oC |isbn = 9780253346568 }} *{{cite journal |first= Milan P. |last= Sovilj |title= About Yugoslavia on the Eve of Its Establishment: Nikola Pašić and British Prime Minister David Lloyd George About the Future Yugoslav State on 15th October 1918 |url= https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=753566 |script-journal= sr:Социолошки преглед |journal= [[Sociološki pregled]] |publisher= Serbian Sociological Society |location= Beograd |issn= 0085-6320 |year= 2018 |issue= 4 |volume= 52 |pages= 1335–1351 |doi= 10.5937/socpreg52-18428 |doi-access= free }} *{{cite journal |first= Dragovan |last= Šepić |title= The Question of Yugoslav Union in 1918 |journal= Journal of Contemporary History |publisher= [[SAGE Publishing]] |issn= 0022-0094 |year= 1968 |volume= 3 |issue= 4 |pages= 29–43 |doi= 10.1177/002200946800300403 |jstor= 259849 |s2cid= 159110607 |url= https://www.jstor.org/stable/259849 |url-access= subscription }} *{{cite journal |editor-first1= Marina |editor-last1= Štambuk-Škalić |editor-first2= Zlatko |editor-last2= Matijević |title= Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba u Zagrebu 1918–1919. (izabrani dokumenti) |language= hr |trans-title= National Council of Slovenes, Croats and Serbs in Zagreb 1918–1919 (Selected Documents) |journal= Fontes: Izvori Za Hrvatsku Povijest |publisher= [[Hrvatski državni arhiv]] |location= Zagreb |issn= 1330-6804 |year= 2008 |volume= 14 |issue= 1 |pages= 71–596 |url= https://hrcak.srce.hr/29293 }} *{{cite book |first= Spencer C. |last= Tucker |author-link= Spencer C. Tucker |title= The Great War, 1914–18 |url= https://books.google.com/books?id=5udS0iTNya0C |isbn= 1-85728-390-2 |publisher= [[University College London|UCL Press]] |location= London |year= 1998 }} {{refend}}   [[Kategorija:Nastanak Jugoslavije]] [[Kategorija:Srbija u Prvom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Politika Kraljevine Jugoslavije]] [[Kategorija:Kraljevina Srbija]] [[Kategorija:Ženeva]] [[Kategorija:Stranice s nepregledanim prijevodima]] asdbs8ay59vbfjoirpfn6h30d5oowkh 7475710 7475708 2026-06-05T13:40:32Z Argo Navis 852 2 slike 7475710 wikitext text/x-wiki [[slika:Geneve_Palais_Wilson_2011-07-29_12_55_33_PICT3624.JPG|mini|desno|300px|Deklaracija je dogovorena u današnjoj [[Palais Wilson]] (tada ''Hôtel National'')]] [[Datoteka:Dissolution_of_Austria-Hungary.png|desno|mini|300x300px|Granice država nastalih raspadom Austro-Ugarske u prikazane su crvenom bojom. Negdašnje zemlje Austro-Ugarske prikazane su različitim bojama.]] '''Ženevska deklaracija''', '''Ženevski sporazum''' ili '''Ženevski pakt'''{{Efn|Naslov dokumenta glasi "Zapisnik Konferencije održane 6.–9. 1918. u Genevi, Hotel National".{{sfn|Štambuk-Škalić|Matijević|2008|p=190}} U suvremenim i kasnijim izvorima, uključujući one objavljene u Jugoslaviji, Hrvatskoj i Srbiji, dokument se obično naziva "Ženevska deklaracija",{{sfn|Ramet|2006|p=43}}{{sfn|Janković|1964|p=258}}{{sfn|Biondich|2000|p=137}}{{sfn|Matijević|2008|p=39}}, "Ženevski sporazum"),{{sfn|Banac|1984|p=137}}{{sfn|Janković|1964|p=260}}{{sfn|Pavlowitch|2003|p=37}}{{sfn|Matijević|2008|p=57}} ili "Ženevski pakt").{{sfn|Janković|1964|loc=nn. 120–121}}}} bila je izjava o političkom dogovoru o privremenom političkom sustavu u budućoj uniji [[Južni Slaveni|Južnih Slavena]] koji žive na teritorijima bivšeg [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskog Carstva]] i [[Kraljevina Srbija|Kraljevine Srbije]]. Dogovorili su je srbijanski premijer [[Nikola Pašić]] u ime Srbije, predstavnici srbijanske parlamentarne oporbe, predstavnici Narodnog vijeća [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Države Slovenaca, Hrvata i Srba]] koje se nedavno odvojilo od Austro-Ugarske te predstavnici [[Jugoslavenski odbor|Jugoslavenskog odbora]]. Razgovori održani u [[Ženeva|Ženevi]] u Švicarskoj od 6. do 9. studenog 1918. nadovezali su se na [[Krfska deklaracija|Krfsku deklaraciju]] iz 1917. koju su dogovorili Pašić i predsjednik Jugoslavenskog odbora [[Ante Trumbić]] i trebali su je zamijeniti. Osnovu za razgovore pružio je [[Predsjednik vlade Grčke|grčki premijer]] [[Elefterios Venizelos|Eleftherios Venizelos]] u ime [[Vrhovno ratno vijeće|Vrhovnog ratnog vijeća]] [[Antanta|Trojne Antante]]. Razgovori su bili nužni u procesu [[Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca|stvaranja Jugoslavije]] kao sredstvo da se silama Antante pokaže da različite vlade i interesne skupine mogu surađivati na projektu uspostave održive države. Trumbić i [[Anton Korošec]], predvodeći delegacije Jugoslavenskog odbora i [[Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba|Narodnog vijeća Slovenaca, Hrvata i Srba,]] uglavnom su vodili pregovore sa zajedničke platforme. Srpska oporba stala je na stranu Jugoslavenskog odbora s ciljem potkopavanja Pašićevog položaja na vlasti. Trumbićev prijedlog o uspostavljanju konfederalnog sustava vlasti je usvojen. Predviđao je zajedničku vladu koja bi imala vanjske poslove, obranu, zajedničke financije, komunikacije i promet, kao i nekoliko drugih resora. Prijedlog je također precizirao zadržavanje srpske vlade i Narodnog vijeća kao izvršne vlasti u Državi Slovenaca, Hrvata i Srba kako bi odvojeno upravljali poslovima relevantnim za dvije države. Pašić je također pristao priznati Narodno vijeće kao legitimnu vladu i zatražiti od Antante da učini isto. Pašić je prihvatio Ženevsku deklaraciju tek nakon što je [[predsjednik Francuske]] [[Raymond Poincaré]] osobno intervenirao rekavši mu da se složi s Jugoslavenskim odborom. Srpska vlada je prvo prihvatila deklaraciju, a samo nekoliko dana kasnije promijenila je smjer kada je Pašić u poruci svom ministru financija [[Stojan Protić|Stojanu Protiću]] predložio da bi [[Aleksandar I. Karađorđević|knez regent Aleksandar]] mogao iskoristiti svoje ovlasti za preustroj vlade. Vlada je odbacila Ženevsku deklaraciju i dala ostavku - samo da bi je dva dana kasnije zamijenila koalicijska vlada koju je predvodio Pašić, a u svojim redovima uključivala bivšu oporbu. U Državi Slovenaca, Hrvata i Srba, vođa najveće političke stranke, [[Hrvatsko-srpska koalicija|Hrvatsko-srpske koalicije]] [[Svetozar Pribićević]], također je odbacio Ženevsku deklaraciju. Suočeni s unutarnjim nemirima uzrokovanim [[Zeleni kadar|Zelenim kadrom]], seljačkim bunama i pobunama u vojsci, kao i približavanjem [[Talijanska vojska|talijanske vojske]] koja je provodila [[Kraljevina Italija|talijanske]] [[Talijanski iredentizam|teritorijalne zahtjeve]] prema [[Londonski ugovor|Londonskom ugovoru]] nakon primirja u Villi Giusti, Nacionalno vijeće poslalo je delegaciju da od kneza regenta Aleksandra zatraži hitno ujedinjenje - što je dovelo do uspostave [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]] 1. prosinca 1918. == Pozadina == === Krfska deklaracija === {{Glavni|Krfska deklaracija}} Tijekom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], vlada [[Kraljevina Srbija|Srbije]], na čelu s premijerom [[Nikola Pašić|Nikolom Pašićem]], sastala se s ad hoc interesnom skupinom [[Jugoslavenski odbor]]. Odborom, djelomično financiranim od strane Srbije, predsjedavao je [[Ante Trumbić]], a tvrdio je da predstavlja [[Južni Slaveni|Južne Slavene]] koji žive u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]]. Konferencija je sazvana 1917. na [[Kraljevina Grčka|grčkom]] otoku [[Krf|Krfu]] kako bi se raspravljalo o sustavu vlasti u budućoj uniji Srbije i [[Habsburška Monarhija|habsburških zemalja]] naseljenih južnoslavenskim stanovništvom.{{Sfn|Ramet|2006|pp=41–43}} Sastanak je trebao ponovno preuzeti inicijativu za [[Jugoslavenstvo|jugoslavenske ideje]] o ujedinjenju Južnih Slavena i očuvati šanse za postizanje ekspanzionističkih srpskih ratnih ciljeva utvrđenih u [[Niška deklaracija|Niškoj deklaraciji]]. Smatralo se da su oboje u opasnosti nakon [[Trijalizam|trijalističke reforme]] predložene u [[Svibanjska deklaracija|Svibanjskoj deklaraciji]] Jugoslavenskog kluba južnoslavenskih predstavnika u [[Carevinsko vijeće|Austrijskom carskom vijeću]], koju je predvodio [[Anton Korošec]], dok su srbijanski saveznici u [[Antanta|Trojnoj Antanti]] još uvijek podržavali očuvanje Austro-Ugarske.{{Sfn|Pavlowitch|2003|pp=29–35}} Lišen [[Rusko Carstvo|ruske]] podrške od [[Veljačka revolucija u Rusiji|Veljačke revolucije]], Pašić se osjećao prisiljenim pregovarati s Jugoslavenskim odborom.{{Sfn|Banac|1984|p=123}} Članovi Jugoslavenskog odbora saznali su da je Antanta, prema [[Londonski ugovor|Londonskom ugovoru iz]] 1915., obećala [[Kraljevina Italija|Italiji]] dijelove austrougarskog teritorija naseljenog južnim Slavenima kako bi privukla Italiju da se pridruži Antanti.{{Sfn|Ramet|2006|pp=41–42}} Većina članova odbora to je vidjela kao prijetnju koja se može obuzdati samo uz pomoć Srbije,{{Sfn|Pavlowitch|2003|p=31}} što ih je potaknulo da prihvate Pašićev poziv na Krf.{{Sfn|Ramet|2006|p=42}} [[Frano Supilo]], suosnivač vladajuće [[Hrvatsko-srpska koalicija|Hrvatsko-srpske koalicije]] (HSK) u [[Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Hrvatskoj i Slavoniji]] i najistaknutiji član Jugoslavenskog odbora i zagovornik južnoslavenske federacije, dao je ostavku na članstvo u odboru u znak prosvjeda.{{Sfn|Ramet|2006|p=42}} Supilo je dao ostavku jer su njegova upozorenja protiv rasprava bez prethodnog utvrđivanja srpskih namjera ignorirana.{{Sfn|Ramet|2006|pp=41–42}} Krfska konferencija otkrila je sukob između Pašića i Trumbića, budući da je prvi zagovarao centraliziranu državu, dok je drugi želio federalni sustav vlasti, bojeći se hegemonije Srba kao najmnogobrojnije etničke skupine u predloženoj državi.{{Sfn|Pavlowitch|2003|pp=33–34}} Kao odgovor na Trumbićeve zahtjeve, Pašić je rekao da će, ako Hrvati budu inzistirali na federaciji, srpska vlada odustati od projekta ujedinjenja u korist stvaranja [[Velika Srbija|Velike Srbije]].{{Sfn|Šepić|1968|p=38}} Nije postignut dogovor o sustavu vlasti, a usvojena [[Krfska deklaracija]] ostavila je to pitanje budućoj Ustavotvornoj skupštini da odluči neodređenom kvalificiranom većinom.{{Sfn|Pavlowitch|2003|pp=33–34}} === Sukob Pašića i Trumbića === {{Višestruka slika | podnožje = | položaj = right | slika1 = Nikola_Pasic_1.jpg | širina1 = 220 | opis1 = [[Nikola Pašić]] je pregovarao o Ženevskoj deklaraciji s predstavnicima [[Jugoslavenski odbor|Jugoslavenskog odbora]], [[Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba|Narodnog vijeća Slovenaca, Hrvata i Srba]] te srpske oporbe. | slika2 = Portrait_of_Ante_Trumbić.jpg | širina2 = 288 | opis2 = [[Ante Trumbić]] je vodio [[Jugoslavenski odbor]] u pripremi za [[Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca|stvaranje Jugoslavije]]. }} Nakon Krfske konferencije bilo je očito da su se odnosi između Pašića i Trumbića pogoršali i nastavili se pogoršavati tijekom cijele 1918. Njih dvojica otvoreno su se razilazili oko nekoliko pitanja koja je zagovarao Trumbić, uključujući pitanje priznavanja Srba, Hrvata i Slovenaca koji žive u Austro-Ugarskoj kao savezničkih naroda, priznavanje Jugoslavenskog odbora kao predstavnika tih naroda i [[Dobrovoljački korpus Srba, Hrvata i Slovenaca|Dobrovoljačkog korpusa Srba, Hrvata i Slovenaca]] kao savezničke snage sastavljene od Srba, Hrvata i Slovenaca koji žive u Austro-Ugarskoj. Ne mogavši sam postići te ciljeve, Trumbić je želio da Pašić pomogne uvjeriti sile Antante da odobre Trumbićeve zahtjeve. Njihovi odnosi ostali su napeti, ali unatoč ignoriranim molbama Pašiću, ostali su u kontaktu do kraja rata. Pašić i Trumbić ponovno su se sastali 30. listopada u [[Pariz|Parizu]]. Pašić je ponovno odbio Trumbića, ali ovaj put Trumbić je zatražio od ostatka Jugoslavenskog odbora da ga ovlasti da izravno od sila Antante traži ispunjenje svojih ranijih zahtjeva, zaobilazeći Pašića. Jugoslavenski odbor je pristao sljedeći dan.{{Sfn|Janković|1964|pp=229–230}} Osim odbijanja Trumbićevih zahtjeva, trenje je uzrokovao Pašićev odgovor Antanti u vezi s potencijalnim očuvanjem Austro-Ugarske.{{Sfn|Janković|1964|p=229}} [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[Treća Francuska Republika|Francuska]] i [[Sjedinjene Američke Države]] težile su [[Separatni mir|separatnom miru]] s Austro-Ugarskom koja ju je odvojila od [[Njemačko Carstvo|Njemačke]] do početka 1918.{{Sfn|Jelavich|Jelavich|2000|p=300}} Na taj stav nisu utjecale Niška ni Krfska deklaracija. U siječnju 1918. [[premijer Ujedinjenog Kraljevstva]] [[David Lloyd George]] potvrdio je svoju podršku opstanku Austro-Ugarske. [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država]] [[Woodrow Wilson]] složio se u svom govoru [[Wilsonovih 14 točaka|od četrnaest točaka]] zalažući se za autonomiju naroda Austro-Ugarske.{{Sfn|Sovilj|2018|p=1344}} U travnju je to potaknulo Pašića da uputi srpskom veleposlaniku u SAD-u da istraži može li Srbija dobiti Bosnu i Hercegovinu kao minimalni dodatak svom predratnom teritoriju.{{Sfn|Jelavich|Jelavich|2000|p=300}} Dana 15. listopada, Lloyd George i Pašić sastali su se u [[London|Londonu]] kako bi razgovarali o stvaranju jedinstvene južnoslavenske države sa ili bez Srbije - u potonjem slučaju potencijalno unutar reformirane Austro-Ugarske. Na Pašićevo inzistiranje da svaka južnoslavenska država stvorena bez Srbije čini njezine gubitke besmislenima, Lloyd George je odgovorio da sve ovisi o okolnostima na kraju rata: Istaknuo je da ako [[Srpska kraljevska vojska|srpska vojska]] okupira željeni teritorij prije primirja, Srbija ga može anektirati. U suprotnom, bit će pregovora kako bi se razmotrile želje stanovništva na tom teritoriju.{{Sfn|Sovilj|2018|pp=1347–1349}} Od 12. do 17. listopada Pašić je dao nekoliko intervjua britanskom tisku. Optužen za [[imperijalizam]], Pašić je odgovorio da Srbija oslobađa Hrvate i Slovence kojima će se dati prilika da odaberu hoće li se pridružiti Srbiji ili osnovati vlastite države. Nije spomenuo nikakvu mogućnost uspostave južnoslavenske političke unije ravnopravnih.{{Sfn|Janković|1964|pp=230–231}} Uz podršku britanskih povjesničara [[Wickham Steed|Wickhama Steeda]] i [[Arthur Evans|Arthura Evansa]], Trumbić je bezuspješno tražio od Wilsona da rasporedi američke trupe u Hrvatsku i Slavoniju kako bi se ugušili neredi povezani sa [[Zeleni kadar|Zelenim kadrom]] i zaustavio val [[Boljševizam|boljševizma]]. Trumbić je posebno tražio da se ne dopusti ulazak talijanskih ili srpskih trupa na teritorij.{{Sfn|Janković|1964|p=228}} Odnosi između Pašića i Trumbića pogoršali su se do političkog, pa čak i osobnog neprijateljstva. Do kraja 1918. Trumbić je smatrao da Pašića treba svrgnuti s vlasti kao [[Oligarhija|oligarha]].{{Sfn|Janković|1964|pp=238–239}} === Nacionalno vijeće se uključuje === [[Datoteka:Bundesarchiv_Bild_183-2010-0420-501,_Anton_Korosec.jpg|mini|desno|[[Anton Korošec]] predsjedavao je [[Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba|Narodnim vijećem Slovenaca, Hrvata i Srba]] 1918.]] Dana 5. i 6. listopada, predstavnici austrougarskih hrvatskih, srpskih i slovenskih političkih stranaka organizirali su Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba kako bi radili na neovisnosti. Dana 18. listopada, tijelo se proglasilo središnjim organom novoproglašene [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Države Slovenaca, Hrvata i Srba]] koja je obuhvaćala [[Slovenske zemlje]], Hrvatsku i Slavoniju, [[Kraljevina Dalmacija|Dalmaciju]] te Bosnu i Hercegovinu.{{Sfn|Ramet|2006|pp=42–43}} Narodno vijeće izabralo je Korošeca za svog predsjednika. Imalo je dva potpredsjednika. Jedan je bio [[Svetozar Pribićević]] – suosnivač vladajućeg HSK-a i jedini vođa koalicije od Supilove smrti 1917. Drugi potpredsjednik bio je [[Ante Pavelić (stariji)|Ante Pavelić]], vođa frakcije [[Mile Starčević|Mile Starčevića]] u [[Stranka prava|Stranci prava]].{{Sfn|Matijević|2008|pp=47–48}} Dana 26. listopada, Narodno vijeće odlučilo je ovlastiti Jugoslavenski odbor da govori u ime vijeća. Istog dana, Korošec se u Beču sastao s [[Dodatak:Popis austrijskih ministara-predsjednika|austrijskim ministar-predsjednikom]] [[Heinrich Lammasch|Heinrichom Lammaschom]] te je s tajnikom Jugoslavenskog kluba [[Gregor Žerjav|Gregorom Žerjavom]] otputovao u Švicarsku gdje ih je 29. listopada dočekao [[Melko Čingrija]], još jedan bivši član Jugoslavenskog kluba.{{Sfn|Matijević|2008|p=50}} Narodno vijeće zadužilo je Korošeca da "izvidi međunarodnu situaciju i uspostavi kontakt s Jugoslavenskim odborom".{{Sfn|Janković|1964|p=231}} Istog dana, [[Hrvatski sabor]] proglasio je kraj veza s Austro-Ugarskom i izabrao Korošeca za predsjednika Države Slovenaca, Hrvata i Srba. Pavelić i Pribićević izabrani su za potpredsjednike.{{Sfn|Ramet|2006|pp=42–43}} Saznavši za Korošecov dolazak, Pašić i Trumbić su mu se obratili. Trumbić je 31. listopada napisao Korošecu u kojem je iznio svoje razgovore s Pašićem i zatražio priznanje Jugoslavenskog odbora kao tijela koje predstavlja interese naroda koji žive u novoproglašenoj državi. Pašić je u Korošecu vidio potencijalnu alternativu Trumbiću, s obzirom na legitimnost izabranog zastupnika. Pripremio se putovati sa srpskom oporbenom strankom [[Milorad Drašković|Miloradom Draškovićem]] i [[Marko Trifković|Markom Trifkovićem]] u Švicarsku kako bi se sastao s Korošecom.{{Sfn|Janković|1964|pp=231–232}} Dana 1. studenog Korošec je pozvao Trumbića i Pašića na odvojene razgovore u [[Ženeva|Ženevi]].{{Sfn|Janković|1964|pp=232–233}} Korošec nije mogao putovati u Pariz jer mu je izdana viza samo za neutralnu Švicarsku.{{Sfn|Janković|1964|loc=n. 22}} == Konferencija u studenom == === Pariški pregovori === Trumbić je 11. listopada 1918. pisao Pašiću predlažući ponovni sastanak stranaka Krfske deklaracije i predstavnika [[Crnogorski odbor za narodno ujedinjenje|Crnogorskog odbora za narodno ujedinjenje]] u Parizu za dva tjedna kako bi osigurao, olakšao i ubrzao ujedinjenje. Iako je Pašić 25. listopada odgovorio pozivom Trumbiću da ga posjeti u Parizu, Pašić je ignorirao prijedlog od 11. listopada.{{Sfn|Janković|1964|pp=229–230}} Dana 1. studenog, u izvješću knezu regentu, Pašić je zatražio da se poruka proslijedi Pribićeviću preko časnika za vezu sa srpskom vojskom u Zagrebu, potpukovnika [[Dušan Simović|Dušana Simovića]]. U poruci je Pašić zatražio od Pribićevića da surađuje s njim na hitnom ujedinjenju radi obrane od [[Talijanski iredentizam|talijanskog iredentizma]]. Kao odgovor, Pribićević je Simoviću redovito pružao informacije o političkoj situaciji.{{Sfn|Janković|1964|pp=254–255}} Prema Trumbiću, britanski ministar vanjskih poslova [[Arthur James Balfour|Arthur Balfour]] bio je voljan priznati južnoslavensko stanovništvo Austro-Ugarske kao savezničku naciju tog dana, ali priznanje je uskraćeno na zahtjev francuskog ministra vanjskih poslova [[Stephen Pichon|Stephena Pichona]] dok se Britanci i Francuzi nisu dogovorili o tome.{{Sfn|Janković|1964|p=235}} Dana 29. listopada, [[Vrhovno ratno vijeće]] sastalo se u [[Versailles|Versaillesu]], dan nakon što je Austro-Ugarska zatražila primirje. Dok su se raspravljali uvjeti, francuski premijer [[Georges Clemenceau]] obećao je talijanskom premijeru [[Vittorio Emanuele Orlando|Vittoriu Emanueleu Orlandu]] da nijedna balkanska slavenska država neće biti priznata prije nego što se provedu uvjeti primirja. Saveznici Antante također su odbili priznati Državu Slovenaca, Hrvata i Srba ili srpsku tvrdnju da predstavlja središnju ujedinjujuću snaga među Južnim Slavenima poput one koju je prdstavljao [[Kraljevina Sardinija|Pijemonta]] u [[Ujedinjenje Italije|ujedinjenju Italije]]. Vrhovno ratno vijeće također je odlučilo ne priznati nikakvu formalnu ulogu Jugoslavenskog odbora, smatrajući ujedinjenje južnoslavenskih zemalja nerealnim dok stranke ne pokažu svoju sposobnost da postignu dogovor.{{Sfn|Pavlović|2019|pp=272–273}} Srbija se usprotivila priznavanju bilo kakve službene uloge Jugoslavenskog odbora.{{Sfn|Janković|1964|p=236}} [[Primirje u Villi Giusti]], kojim je završen rat za Austro-Ugarsku, potpisano je 3. studenog.{{Sfn|Tucker|1998|p=172}} Do tada su srpska vojska i ostatak [[Saveznička vojska Orijenta|savezničke vojske Orijenta]] stigle do [[Sava|Save]] i [[Dunav|Dunava]] u [[Beograd|Beogradu]] – predratne austro-ugarske granice.{{Sfn|Bataković|2019|p=41}}{{Sfn|Tucker|1998|p=173}} Dana 3. studenog, Lloyd George i Balfour obavijestili su srpsku vladu i oporbu, kao i Trumbića i Korošeca preko grčkog premijera [[Elefterios Venizelos|Eleftheriosa Venizelosa]] i tajnika [[Čehoslovačko nacionalno vijeće|Čehoslovačkog nacionalnog vijeća]] [[Edvard Beneš|Edvarda Beneša]] da se neće razmatrati nikakva južnoslavenska unija osim ako ne budu zajedno radili na ostvarenju tog cilja.{{Sfn|Pavlović|2019|p=273}} Venizelos je srpskom veleposlaniku u Londonu, u ime Antante, predložio priznanje Jugoslavenskog odbora, uspostavu koalicijske vlade u Srbiji koja bi uključivala sadašnju oporbu i uspostavu zajedničkog ratnog kabineta od pet članova koji bi se sastojao od predsjedavajućeg ministra vanjskih poslova, dva ministra iz srbijanske vlade i dva člana Jugoslavenskog odbora. Rekao je da će ratni kabinet biti zadužen za vođenje vanjskih i srodnih poslova, bez daljnjih detalja.{{Sfn|Janković|1964|pp=233–234}} Beneš je razgovarao s Čingrijom u Ženevi i rekao mu da Lloyd George, Balfour i Clemenceau žele jedinstveni stav južnoslavenskih stranaka kako bi pomogli Orlandu da prevlada protivljenje svog ministra vanjskih poslova [[Sidney Sonnino|Sydneya Sonnina]]. Beneš je savjetovao Čingriji da inzistira na demokratskim načelima i izbjegava detalje te mu je rekao da će Pašić biti uključen u ratni kabinet. Beneš je predložio da se uspostavi zajedničko ministarstvo koje bi se sastojalo od osam članova iz Srbije i isto toliko iz drugih zemalja. Takvo tijelo bi zatim predstavljalo buduću uniju na [[Pariška mirovna konferencija 1919.|nadolazećoj mirovnoj konferenciji]]. Vjerodostojnost poruka ojačana je objavom istog stava u poluslužbenim novinama ''[[Le Temps (Pariz)|Le Temps]]'' 3. i 4. studenog.{{Sfn|Janković|1964|pp=233–234}} Pašić, Drašković i Trumbić sastali su se 4. studenog u Parizu potaknuti pritiskom Antante da postignu dogovor. Razgovarali su o predloženom osnivanju i ulozi ratnog kabineta te su izradili nacrt sporazuma kojim bi se preustrojila srpska vlada, Jugoslavenski odbor primio nove članove iz Narodnog vijeća i osnovalo zajedničko tijelo u smislu Venizelosovog prijedloga. Međutim, Pašić je odbio potpisati nacrt, odustajući od sporazuma u posljednjem trenutku.{{Sfn|Janković|1964|pp=234–235}} === Ženevski pregovori === {{Multiple image|align=right}}Pašić, vođe srpske oporbe i Trumbić preselili su se 6. studenog u [[Palais Wilson|Hôtel National]] u Ženevi gdje su se sastali s delegacijom Narodnog vijeća. Sile Antante željele su da postignu dogovor kako bi pokazali da je južnoslavenska unija uopće moguća. Trumbić i Korošec brzo su se dogovorili – formirajući zajednički pregovarački blok.{{Sfn|Pavlović|2019|pp=273–274}}{{Sfn|Štambuk-Škalić|Matijević|2008|p=189}} Pašić je sam predstavljao srpsku vladu. Vođama srpske oporbe Draškoviću i Trifkoviću pridružio se [[Vojislav Marinković]]. Narodno vijeće, uz Korošeca, predstavljali su Čingrija i Žerjav. Trumbiću su se pridružili članovi Jugoslavenskog odbora [[Jovan Banjanin]] i {{Međujezična poveznica|Gustav Gregorin|sl}}, [[Nikola Stojanović]] i [[Dušan Vasiljević (političar)|Dušan Vasiljević]].{{Sfn|Štambuk-Škalić|Matijević|2008|p=189}} Iako se Korošec nametnuo kao šef države pitajući Pašića slaže li se da Trumbić bude prisutan na razgovorima, Korošec je prepoznao da mu je Trumbić potreban kao osoba s daleko boljim odnosima sa silama Antante i srpskom oporbom.{{Sfn|Janković|1964|pp=236–237}} Usred [[Kriza kabineta|krize kabineta]],{{Sfn|Banac|1984|p=135}} srpska oporba pregovarala je s neprijateljske pozicije prema Pašiću koji je ostao izoliran u svojim stavovima o pitanju sastava i odgovornosti ratnog kabineta nakon prijedloga britanske vlade koje je objavio ''Le Temps''.{{Sfn|Pavlović|2019|pp=273–274}} Ratni kabinet bio je prihvatljiv svima uključenima, ali mišljenja o njegovom kapacitetu i statusu razlikovala su se. Pašić je preferirao da to bude ad hoc tijelo bez specificiranja koga bi to tijelo predstavljalo - buduću uniju u cjelini ili Srbiju i Državu Slovenaca, Hrvata i Srba pojedinačno. Korošec i Trumbić zagovarali su ovo drugo rješenje, tvrdeći da svaka država treba sama delegirati članove. Korošec je predloženi ratni kabinet vidio kao sredstvo za ostvarenje svog cilja priznavanja Države Slovenaca, Hrvata i Srba. Suprotno tome, Pašić nije žurio sa sporazumom jer je Srbija bila jedini međunarodno priznati entitet uključen u proces ujedinjenja i nije htio odustati od te prednosti.{{Sfn|Pavlović|2019|p=274}} Prvog dana pregovora u Ženevi, Pašić je predložio da se određeni izvršni zadaci delegiraju zajedničkoj komisiji za vođenje vanjske politike i obrane do kraja rata. Prema njegovom planu, četiri člana bi imenovala Srbija, a tri Narodno vijeće.{{Sfn|Janković|1964|pp=240–241}} Dana 7. studenog, Drašković je predložio modifikaciju Venizelosovog plana koja je uključivala ratni kabinet od pet članova i vladu od 17 članova, zadržavajući resorne podjele sadašnje srbijanske vlade. Imenovala bi je s jedne strane srbijanska skupština, a s druge Jugoslavenski odbor i Narodno vijeće. Nova vlada zamijenila bi srpsku vladu i Narodno vijeće u njegovoj izvršnoj ulozi – pretvarajući potonje samo u zakonodavno tijelo. Za razliku od modela koji je predložio Pašić, to je značilo uspostavu unije uspostavom zajedničke vlade. Dok je Trumbić bio rezerviran prema prijedlogu bojeći se da omogućuje pretjeranu centralizaciju unije, Pašić ga je odbio.{{Sfn|Janković|1964|pp=240–241}} Kasnije tog dana, Trumbić je predložio uspostavu zajedničke vlade za zajedničke poslove – u suradnji s vladom Srbije i Narodnim vijećem. Vlada Srbije i Narodno vijeće ostali bi na snazi, a ministarstva poslova ostala bi u nadležnosti Srbije, odnosno Države Slovenaca, Hrvata i Srba. Zajedničko ministarstvo bilo bi nadležno za vanjske poslove, vojsku, komunikacije i promet, zajedničke financije, mornaricu, ratne zarobljenike i invalide.{{Sfn|Janković|1964|pp=242–244}} Ministri koje je imenovala Srbija položili bi prisegu [[dodatak:Popis srbijanskih vladara|kralju Srbije]], ali oni koje je imenovalo Narodno vijeće položili bi prisegu vijeću.{{Sfn|Janković|1964|p=249}} === Prihvaćanje i potpisivanje === [[Datoteka:Raymond_Poincaré_officiel_(cropped).jpg|lijevo|mini|[[Raymond Poincaré]] poslao je poruku [[Nikola Pašić|Nikoli Pašiću]] tijekom [[Ženeva|Ženevske]] konferencije tražeći od njega da se složi s [[Jugoslavenski odbor|Jugoslavenskim odborom]].]] Unatoč inzistiranju predstavnika Jugoslavenskog odbora i prijetnjama Draškovića i Trifkovića da će se srpska oporba pridružiti Jugoslavenskom odboru i raditi protiv srbijanske vlade, Pašić se činio odlučnim da neće pristati na kompromis. To se promijenilo 7. studenog kada je iz srbijanskog veleposlanstva u Parizu primljena šifrirana poruka u kojoj se navodi da [[predsjednik Francuske]] [[Raymond Poincaré]] želi da Pašić postigne dogovor s predstavnicima Narodnog vijeća.{{Sfn|Janković|1964|pp=246–247}} Nakon što je primio vijest o Poincaréovoj intervenciji, Pašić je prihvatio Trumbićev plan.{{Sfn|Janković|1964|p=244}} Nadalje, na Korošecov prijedlog, prihvatio je i zahtjev da Srbija prizna Narodno vijeće kao zakonitu vladu Države Slovenaca, Hrvata i Srba koji žive na teritoriju kojim je prije vladala Austro-Ugarska te da zatraži od svojih saveznika da priznaju Narodno vijeće kao vladu, a da priznaju Slovence, Hrvate i Srbe koji žive na teritoriju bivše Austro-Ugarske kao saveznike, a Dobrovoljački korpus SHS-a kao njihovu vojsku. Time su riješena pitanja koja su bila u središtu spora Pašić-Trumbić,{{Sfn|Janković|1964|pp=242–243}} te je dogovoreno konfederalno rješenje za buduću uniju - slično sustavu [[Dvojna monarhija|dvojne monarhije]] koji je koristila Austro-Ugarska. Na inzistiranje Trumbića i srpske oporbe koju je podržavao Korošec, Pašić se odrekao sudjelovanja u zajedničkoj vladi.{{Sfn|Pavlović|2019|p=274}} Prihvaćeno rješenje trebalo je nadjačati Krfsku deklaraciju.{{Sfn|Biondich|2000|p=137}} Na konferenciji je [[Kraljevina Crna Gora|Crna Gora]] pozvana da se pridruži novoj uniji.{{Sfn|Biondich|2000|p=137}} Sudionici konferencije pozdravili su izglede za pridruživanje Crne Gore zajedničkoj državi i izrazili strah od nasilja koje su počinili srpski dobrovoljci koji su se u to vrijeme kretali u Crnu Goru.{{Sfn|Janković|1964|p=242}} Konferencija je ovlastila Korošeca, Čingriju i Žerjava da razgovaraju s crnogorskim ministrom Milom Vujovićem. Njih četvorica sastala su se 8. studenog, a Vujović je rekao da bi bilo moguće razgovarati o pristupanju Crne Gore uniji za otprilike dva tjedna.{{Sfn|Janković|1964|loc=n. 57}} Pašić je iznenada najavio da napušta Ženevu pokušavajući izbjeći potpisivanje bilo kakvog sporazuma. Kao odgovor, preostali sudionici konferencije brzo su sastavili deklaraciju s postignutim dogovorom koju je Pašić trebao potpisati.{{Sfn|Janković|1964|loc=n. 66}} Dokument je određivao broj zajedničkih ministarstava na dvanaest,{{Sfn|Biondich|2000|p=137}} a također je precizirao da je aranžman privremen dok ustavotvorna skupština ne odredi sustav vlasti u novoj uniji putem novog ustava.{{Sfn|Janković|1964|p=259}} Jedno od ministarstava predviđenih konačnim dokumentom bilo je zaduženo za pripremu ustavotvorne skupštine.{{Sfn|Štambuk-Škalić|Matijević|2008|p=191}} Šest od dvanaest ministara imenovano je - tri od strane Srbije i tri od strane Narodnog vijeća. Prvu skupinu činili su [[Ljubomir Davidović]], [[Mihailo Gavrilović]] i [[Dragoljub Pavlović]]. Nacionalno vijeće imenovalo je ministre {{Međujezična poveznica|Janko Brejc|sl}}, Čingrija i Vasiljević. Preostali ministri trebali su biti imenovani kasnije. Deklaraciju je 9. studenog potpisalo svih dvanaest sudionika konferencije.{{Sfn|Štambuk-Škalić|Matijević|2008|pp=192–193}} Potpisujući deklaraciju, Pašić je rekao da ima rezerve ili sumnje u vezi s njom.{{Sfn|Janković|1964|p=245}} == Posljedice == === Odbacivanje sporazuma === [[Datoteka:SHS_1918_adresa_Aleksandru.jpg|mini|desno|Obraćanje delegacije Narodnog vijeća [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Države Slovenaca, Hrvata i Srba]] [[Aleksandar I. Karađorđević|knezu regentu Aleksandru]].]] Pašić je 7. studenog telegrafom obavijestio [[Aleksandar I. Karađorđević|kneza regenta Aleksandra]] i ministra financija [[Stojan Protić|Stojana Protića]] o tijeku i rezultatima razgovora. U telegramu je Pašić zatražio od kneza regenta da prizna Narodno vijeće kako se s njim dogovorilo. Protić je 10. studenog izvijestio o suglasnosti s Pašićevim prihvaćanjem Trumbićeva prijedloga u ime Vlade, dodajući da će knez regent sigurno odobriti. Dana 11. studenog, Protić je primio još jedan telegram - koji je Pašić poslao 9. studenog. Ubrzo nakon toga, Protić je povukao svoje odobrenje Ženevske deklaracije.{{Sfn|Janković|1964|p=249}} U drugom telegramu, Pašić je naveo malo dodatnih informacija u odnosu na svoju početnu poruku, ali se požalio da drugi sudionici konferencije nisu pokazali dovoljno povjerenja u njega i netočno tvrdili da će zajednički ministri položiti prisegu i kralju i Narodnom vijeću. Pašić je zaključio svoju poruku napomenom da skreće pozornost knezu regentu kako bi mogao iskoristiti svoj prerogativ i potražiti druge savjetnike i ministre. Protić je to shvatio kao zagonetnu uputu vladi da podnese ostavku - što je i učinio 12. studenog.{{Sfn|Janković|1964|pp=249–250}} Prema [[Sabrina P. Ramet|Sabrini P. Ramet]], Pašića je knez regent prisilio na ostavku,{{Sfn|Ramet|2006|p=43}} dok je [[Ivo Banac]] prihvaćanje deklaracije i naknadnu ostavku ocijenio kao Pašićevu taktiku osmišljenu da obveže Narodno vijeće i Jugoslavenski odbor na brzo ujedinjenje, oslanjajući se pritom na Pribićevića da potkopa Korošecov autoritet.{{Sfn|Banac|1984|pp=134–135}} U svom odgovoru Pašiću, Protić je napisao da smatra neprikladnim da ministri polažu prisegu ikome osim kralju te da ulogu zajedničke vlade shvaća drugačije od početne poruke te da mu je druga poruka to pojasnila - iako je drugi telegram sadržavao vrlo malo relevantnih novih informacija. U svojoj poruci Protić je napisao da daljnji pregovori s Trumbićem i Korošecom nisu prihvatljivi te je obavijestio Pašića da u Državi Slovenaca, Hrvata i Srba postoje i drugi koji se ne slažu s Trumbićem,{{Sfn|Janković|1964|pp=249–250}} misleći na to da Pribićević i njegov HSK imaju najveći utjecaj u Narodnom vijeću.{{Sfn|Janković|1964|pp=251–252}} Dana 25. studenog, Pribićević je telegrafom obavijestio Pašića da se ne osjeća obvezanim Ženevskom deklaracijom.{{Sfn|Janković|1964|pp=255–256}} Dana 14. studenog, Pašić je obavijestio Trumbića i Korošeca da su srpska vlada i princ regent odbili rješenje o kojem su se dogovorili u Ženevi jer ratni kabinet neće položiti prisegu srpskom kralju i neće mu odgovarati. Pašić im je ponudio jedinstvenu vladu za cijelu zemlju ili odbor pri srpskoj vladi.{{Sfn|Pavlović|2019|p=275}}{{Sfn|Janković|1964|p=257}} Korošec i Trumbić su prosvjedovali, ali nisu bili u stanju očuvati Ženevsku deklaraciju.{{Sfn|Banac|1984|pp=134–135}} Srpska oporba napustila je Trumbića i pregovarala s Pašićem o osnivanju koalicijske vlade 16. studenog.{{Sfn|Janković|1964|p=256}} === Ujedinjenje === Nacionalno vijeće suočavalo se s pritiskom s nekoliko strana. Došlo je do sve veće pljačke povezane s pobunom seljaka, pobunom bivših austrougarskih trupa, nasilja Zelenog kadra osumnjičenih za promicanje boljševizma i [[Afera Lipošćak|prijavljene zavjere o državnom udaru]]. U Bosni i Hercegovini došlo je do međuetničkog nasilja, a Nacionalno vijeće zatražilo je od srpske vojske pomoć u suzbijanju nasilja. [[Talijanska vojska]] napredovala je sa zapada, zauzimajući [[Rijeka|Rijeku]] i približavajući se [[Ljubljana|Ljubljani]].{{Sfn|Ramet|2006|p=44}} Nemajući zakonska sredstva za zaustavljanje talijanskog napredovanja koje je odobrilo Vrhovno ratno vijeće niti dovoljne snage da ga zaustave, Nacionalno vijeće se bojalo da će [[Saveznička okupacija istočnog Jadrana|talijanska prisutnost na istočnim obalama Jadrana]] postati trajna.{{Sfn|Pavlović|2019|p=275}} Pritisnuto kombiniranim prijetnjama, Nacionalno vijeće poslalo je delegaciju knezu regentu kako bi dogovorilo hitno ujedinjenje u federaciju. Delegacija je ignorirala upute kada se obratila knezu regentu 1. prosinca. Knez regent prihvatio je ponudu za ujedinjenje u ime [[Petar I. Karađorđević|Petra I. Karađorđevića]],{{Sfn|Ramet|2006|pp=44–45}} i [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca]] osnovana je bez ikakvog dogovora o uvjetima unije.{{Sfn|Pavlović|2019|p=276}} Novo kraljevstvo nije imalo ustav više od dvije godine – sve do donošenja [[Vidovdanski ustav|Vidovdanskog ustava]] 1921. godine, kojim je kraljevstvo definirano kao centralizirana država.{{Sfn|Ramet|2006|pp=55–57}} Kad god se u [[Međuraće|međuratnom razdoblju]] raspravljalo o reviziji ustava, model predložen Ženevskom deklaracijom predložen je kao privremeno rješenje.{{Sfn|Janković|1964|p=260}} Godine 1932., tri godine nakon uvođenja [[Šestosiječanjska diktatura|Šestosiječanjske diktature]], Trumbić je sastavio [[Zagrebačke punktacije]] – političku deklaraciju protiv srpske [[Hegemonija|hegemonije]]. U tekstu je Trumbić pozivao na "povratak na ishodište" države.{{Sfn|Ramet|2006|pp=86–87}} U kasnijim sudskim postupcima, vlasti su optužile potpisnike deklaracije, ukazujući na tu frazu, da kuju zavjeru za uvođenje političkog sustava predviđenog Ženevskom deklaracijom. Jedan od potpisnika, vođa [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatske seljačke stranke]] [[Vladko Maček|Vladko Maček,]] branio se pred sudom tvrdeći da ne odobrava načela Ženevske deklaracije, ali je drugdje tvrdio da bi "Ženevski pakt bio sasvim prikladan".{{Sfn|Janković|1964|loc=n. 121}} == Bilješke == {{Bilješke}} == Izvori == {{Izvori|4}} == Literatura == {{refbegin}} *{{cite book |last = Banac |first = Ivo |author-link = Ivo Banac |title = The National Question in Yugoslavia: Origins, History, Politics |publisher = [[Cornell University Press]] |location = Ithaca |isbn = 0-8014-1675-2 |year = 1984 |url = https://books.google.com/books?id=ggjhCQAAQBAJ }} * {{cite book |first= Dušan T. |last= Bataković |author-link= Dušan T. Bataković |chapter= Serbia 1914–1918. War Imposed, Martyrdom, Resurrection |pages= 11–42 |url= https://books.google.com/books?id=7MUpEAAAQBAJ |title= Serbia and Italy in the Great War |year= 2019 |isbn= 9788671791038 |location= Beograd |publisher= [[Balkanološki institut SANU]] |editor-first= Vojislav G. |editor-last= Pavlović }} *{{cite book |first= Mark |last= Biondich |author-link= Mark Biondich |title= Stjepan Radić, the Croat Peasant Party, and the Politics of Mass Mobilization, 1904–1928 |isbn= 0-8020-4727-0 |publisher= [[University of Toronto Press]] |location= Toronto, Canada |year= 2000 |url= https://books.google.com/books?id=dZBgIIZ18WMC }} *{{cite book |first= Dragoslav |last= Janković |chapter= Ženevska konferencija o stvaranju jugoslovenske zajednice 1918. godine |language= sr |trans-chapter= Geneva Conference on Creation of the Yugoslav Community in 1918 |pages= 225–262 |title= Istorija XX veka |trans-title= History of the 20th Century |volume= V |oclc= 67000822 |location= Beograd |year= 1964 |publisher= Institute of Legal History of the [[Pravni fakultet Sveučilišta u Beogradu]] |chapter-url= https://books.google.com/books?id=-S0_PwAACAAJ }} *{{cite book |first1= Charles |last1= Jelavich |first2= Barbara |last2= Jelavich |author-link2= Barbara Jelavich |url= https://books.google.com/books?id=RbUXDAAAQBAJ |title= The Establishment of the Balkan National States, 1804–1920 |year= 2000 |isbn= 0-295-96413-8 |publisher= [[University of Washington Press]] |location= Seattle }} * {{cite journal |first= Zlatko |last= Matijević |title= Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba u Zagrebu: Osnutak, djelovanje i nestanak (1918/1919) |language= hr |trans-title= National Council of Slovenes, Croats and Serbs in Zagreb: Founding, Actions and Disappearance (1918/1919) |journal= Fontes: Izvori Za Hrvatsku Povijest |publisher= [[Hrvatski državni arhiv]] |location= Zagreb |issn= 1330-6804 |volume= 14 |issue= 1 |year= 2008 |pages= 35–66 |url= https://hrcak.srce.hr/29290 }} * {{cite book |first= Vojislav G |last= Pavlović |chapter= Italy and the Creation of Yugoslavia. Delenda Austria? |pages= 245–278 |url= https://books.google.com/books?id=7MUpEAAAQBAJ |title= Serbia and Italy in the Great War |year= 2019 |isbn= 9788671791038 |location= Beograd |publisher= [[Balkanološki institut SANU]] |editor-first= Vojislav G. |editor-last= Pavlović }} *{{cite book |editor-first = Dejan |editor-last = Đokić |editor-link = Dejan Đokić (povjesničar) |first = Kosta St. |last = Pavlowitch |chapter = The First World War and Unification of Yugoslavia |pages = 27–41 |title = Yugoslavism: Histories of a Failed Idea, 1918–1992 |url = https://books.google.com/books?id=ZMyZdvTympMC |publisher = [[C. Hurst & Co.]] |location = London |year = 2003 |isbn = 1-85065-663-0 }} *{{cite book |last = Ramet |first = Sabrina P. |author-link = Sabrina P. Ramet |title = The Three Yugoslavias: State-building and Legitimation, 1918–2005 |year = 2006 |publisher = [[Indiana University Press]] |location = Bloomington |url = https://books.google.com/books?id=FTw3lEqi2-oC |isbn = 9780253346568 }} *{{cite journal |first= Milan P. |last= Sovilj |title= About Yugoslavia on the Eve of Its Establishment: Nikola Pašić and British Prime Minister David Lloyd George About the Future Yugoslav State on 15th October 1918 |url= https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=753566 |script-journal= sr:Социолошки преглед |journal= [[Sociološki pregled]] |publisher= Serbian Sociological Society |location= Beograd |issn= 0085-6320 |year= 2018 |issue= 4 |volume= 52 |pages= 1335–1351 |doi= 10.5937/socpreg52-18428 |doi-access= free }} *{{cite journal |first= Dragovan |last= Šepić |title= The Question of Yugoslav Union in 1918 |journal= Journal of Contemporary History |publisher= [[SAGE Publishing]] |issn= 0022-0094 |year= 1968 |volume= 3 |issue= 4 |pages= 29–43 |doi= 10.1177/002200946800300403 |jstor= 259849 |s2cid= 159110607 |url= https://www.jstor.org/stable/259849 |url-access= subscription }} *{{cite journal |editor-first1= Marina |editor-last1= Štambuk-Škalić |editor-first2= Zlatko |editor-last2= Matijević |title= Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba u Zagrebu 1918–1919. (izabrani dokumenti) |language= hr |trans-title= National Council of Slovenes, Croats and Serbs in Zagreb 1918–1919 (Selected Documents) |journal= Fontes: Izvori Za Hrvatsku Povijest |publisher= [[Hrvatski državni arhiv]] |location= Zagreb |issn= 1330-6804 |year= 2008 |volume= 14 |issue= 1 |pages= 71–596 |url= https://hrcak.srce.hr/29293 }} *{{cite book |first= Spencer C. |last= Tucker |author-link= Spencer C. Tucker |title= The Great War, 1914–18 |url= https://books.google.com/books?id=5udS0iTNya0C |isbn= 1-85728-390-2 |publisher= [[University College London|UCL Press]] |location= London |year= 1998 }} {{refend}}  {{Hrvatska u Prvom svjetskom ratu}} [[Kategorija:Nastanak Jugoslavije]] [[Kategorija:Srbija u Prvom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Politika Kraljevine Jugoslavije]] [[Kategorija:Kraljevina Srbija]] [[Kategorija:Ženeva]] 9usoyucp63z8mkpoc8rwjlceu95wv4c 7475715 7475710 2026-06-05T13:42:20Z Argo Navis 852 /* Literatura */ 7475715 wikitext text/x-wiki [[slika:Geneve_Palais_Wilson_2011-07-29_12_55_33_PICT3624.JPG|mini|desno|300px|Deklaracija je dogovorena u današnjoj [[Palais Wilson]] (tada ''Hôtel National'')]] [[Datoteka:Dissolution_of_Austria-Hungary.png|desno|mini|300x300px|Granice država nastalih raspadom Austro-Ugarske u prikazane su crvenom bojom. Negdašnje zemlje Austro-Ugarske prikazane su različitim bojama.]] '''Ženevska deklaracija''', '''Ženevski sporazum''' ili '''Ženevski pakt'''{{Efn|Naslov dokumenta glasi "Zapisnik Konferencije održane 6.–9. 1918. u Genevi, Hotel National".{{sfn|Štambuk-Škalić|Matijević|2008|p=190}} U suvremenim i kasnijim izvorima, uključujući one objavljene u Jugoslaviji, Hrvatskoj i Srbiji, dokument se obično naziva "Ženevska deklaracija",{{sfn|Ramet|2006|p=43}}{{sfn|Janković|1964|p=258}}{{sfn|Biondich|2000|p=137}}{{sfn|Matijević|2008|p=39}}, "Ženevski sporazum"),{{sfn|Banac|1984|p=137}}{{sfn|Janković|1964|p=260}}{{sfn|Pavlowitch|2003|p=37}}{{sfn|Matijević|2008|p=57}} ili "Ženevski pakt").{{sfn|Janković|1964|loc=nn. 120–121}}}} bila je izjava o političkom dogovoru o privremenom političkom sustavu u budućoj uniji [[Južni Slaveni|Južnih Slavena]] koji žive na teritorijima bivšeg [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskog Carstva]] i [[Kraljevina Srbija|Kraljevine Srbije]]. Dogovorili su je srbijanski premijer [[Nikola Pašić]] u ime Srbije, predstavnici srbijanske parlamentarne oporbe, predstavnici Narodnog vijeća [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Države Slovenaca, Hrvata i Srba]] koje se nedavno odvojilo od Austro-Ugarske te predstavnici [[Jugoslavenski odbor|Jugoslavenskog odbora]]. Razgovori održani u [[Ženeva|Ženevi]] u Švicarskoj od 6. do 9. studenog 1918. nadovezali su se na [[Krfska deklaracija|Krfsku deklaraciju]] iz 1917. koju su dogovorili Pašić i predsjednik Jugoslavenskog odbora [[Ante Trumbić]] i trebali su je zamijeniti. Osnovu za razgovore pružio je [[Predsjednik vlade Grčke|grčki premijer]] [[Elefterios Venizelos|Eleftherios Venizelos]] u ime [[Vrhovno ratno vijeće|Vrhovnog ratnog vijeća]] [[Antanta|Trojne Antante]]. Razgovori su bili nužni u procesu [[Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca|stvaranja Jugoslavije]] kao sredstvo da se silama Antante pokaže da različite vlade i interesne skupine mogu surađivati na projektu uspostave održive države. Trumbić i [[Anton Korošec]], predvodeći delegacije Jugoslavenskog odbora i [[Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba|Narodnog vijeća Slovenaca, Hrvata i Srba,]] uglavnom su vodili pregovore sa zajedničke platforme. Srpska oporba stala je na stranu Jugoslavenskog odbora s ciljem potkopavanja Pašićevog položaja na vlasti. Trumbićev prijedlog o uspostavljanju konfederalnog sustava vlasti je usvojen. Predviđao je zajedničku vladu koja bi imala vanjske poslove, obranu, zajedničke financije, komunikacije i promet, kao i nekoliko drugih resora. Prijedlog je također precizirao zadržavanje srpske vlade i Narodnog vijeća kao izvršne vlasti u Državi Slovenaca, Hrvata i Srba kako bi odvojeno upravljali poslovima relevantnim za dvije države. Pašić je također pristao priznati Narodno vijeće kao legitimnu vladu i zatražiti od Antante da učini isto. Pašić je prihvatio Ženevsku deklaraciju tek nakon što je [[predsjednik Francuske]] [[Raymond Poincaré]] osobno intervenirao rekavši mu da se složi s Jugoslavenskim odborom. Srpska vlada je prvo prihvatila deklaraciju, a samo nekoliko dana kasnije promijenila je smjer kada je Pašić u poruci svom ministru financija [[Stojan Protić|Stojanu Protiću]] predložio da bi [[Aleksandar I. Karađorđević|knez regent Aleksandar]] mogao iskoristiti svoje ovlasti za preustroj vlade. Vlada je odbacila Ženevsku deklaraciju i dala ostavku - samo da bi je dva dana kasnije zamijenila koalicijska vlada koju je predvodio Pašić, a u svojim redovima uključivala bivšu oporbu. U Državi Slovenaca, Hrvata i Srba, vođa najveće političke stranke, [[Hrvatsko-srpska koalicija|Hrvatsko-srpske koalicije]] [[Svetozar Pribićević]], također je odbacio Ženevsku deklaraciju. Suočeni s unutarnjim nemirima uzrokovanim [[Zeleni kadar|Zelenim kadrom]], seljačkim bunama i pobunama u vojsci, kao i približavanjem [[Talijanska vojska|talijanske vojske]] koja je provodila [[Kraljevina Italija|talijanske]] [[Talijanski iredentizam|teritorijalne zahtjeve]] prema [[Londonski ugovor|Londonskom ugovoru]] nakon primirja u Villi Giusti, Nacionalno vijeće poslalo je delegaciju da od kneza regenta Aleksandra zatraži hitno ujedinjenje - što je dovelo do uspostave [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]] 1. prosinca 1918. == Pozadina == === Krfska deklaracija === {{Glavni|Krfska deklaracija}} Tijekom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], vlada [[Kraljevina Srbija|Srbije]], na čelu s premijerom [[Nikola Pašić|Nikolom Pašićem]], sastala se s ad hoc interesnom skupinom [[Jugoslavenski odbor]]. Odborom, djelomično financiranim od strane Srbije, predsjedavao je [[Ante Trumbić]], a tvrdio je da predstavlja [[Južni Slaveni|Južne Slavene]] koji žive u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]]. Konferencija je sazvana 1917. na [[Kraljevina Grčka|grčkom]] otoku [[Krf|Krfu]] kako bi se raspravljalo o sustavu vlasti u budućoj uniji Srbije i [[Habsburška Monarhija|habsburških zemalja]] naseljenih južnoslavenskim stanovništvom.{{Sfn|Ramet|2006|pp=41–43}} Sastanak je trebao ponovno preuzeti inicijativu za [[Jugoslavenstvo|jugoslavenske ideje]] o ujedinjenju Južnih Slavena i očuvati šanse za postizanje ekspanzionističkih srpskih ratnih ciljeva utvrđenih u [[Niška deklaracija|Niškoj deklaraciji]]. Smatralo se da su oboje u opasnosti nakon [[Trijalizam|trijalističke reforme]] predložene u [[Svibanjska deklaracija|Svibanjskoj deklaraciji]] Jugoslavenskog kluba južnoslavenskih predstavnika u [[Carevinsko vijeće|Austrijskom carskom vijeću]], koju je predvodio [[Anton Korošec]], dok su srbijanski saveznici u [[Antanta|Trojnoj Antanti]] još uvijek podržavali očuvanje Austro-Ugarske.{{Sfn|Pavlowitch|2003|pp=29–35}} Lišen [[Rusko Carstvo|ruske]] podrške od [[Veljačka revolucija u Rusiji|Veljačke revolucije]], Pašić se osjećao prisiljenim pregovarati s Jugoslavenskim odborom.{{Sfn|Banac|1984|p=123}} Članovi Jugoslavenskog odbora saznali su da je Antanta, prema [[Londonski ugovor|Londonskom ugovoru iz]] 1915., obećala [[Kraljevina Italija|Italiji]] dijelove austrougarskog teritorija naseljenog južnim Slavenima kako bi privukla Italiju da se pridruži Antanti.{{Sfn|Ramet|2006|pp=41–42}} Većina članova odbora to je vidjela kao prijetnju koja se može obuzdati samo uz pomoć Srbije,{{Sfn|Pavlowitch|2003|p=31}} što ih je potaknulo da prihvate Pašićev poziv na Krf.{{Sfn|Ramet|2006|p=42}} [[Frano Supilo]], suosnivač vladajuće [[Hrvatsko-srpska koalicija|Hrvatsko-srpske koalicije]] (HSK) u [[Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Hrvatskoj i Slavoniji]] i najistaknutiji član Jugoslavenskog odbora i zagovornik južnoslavenske federacije, dao je ostavku na članstvo u odboru u znak prosvjeda.{{Sfn|Ramet|2006|p=42}} Supilo je dao ostavku jer su njegova upozorenja protiv rasprava bez prethodnog utvrđivanja srpskih namjera ignorirana.{{Sfn|Ramet|2006|pp=41–42}} Krfska konferencija otkrila je sukob između Pašića i Trumbića, budući da je prvi zagovarao centraliziranu državu, dok je drugi želio federalni sustav vlasti, bojeći se hegemonije Srba kao najmnogobrojnije etničke skupine u predloženoj državi.{{Sfn|Pavlowitch|2003|pp=33–34}} Kao odgovor na Trumbićeve zahtjeve, Pašić je rekao da će, ako Hrvati budu inzistirali na federaciji, srpska vlada odustati od projekta ujedinjenja u korist stvaranja [[Velika Srbija|Velike Srbije]].{{Sfn|Šepić|1968|p=38}} Nije postignut dogovor o sustavu vlasti, a usvojena [[Krfska deklaracija]] ostavila je to pitanje budućoj Ustavotvornoj skupštini da odluči neodređenom kvalificiranom većinom.{{Sfn|Pavlowitch|2003|pp=33–34}} === Sukob Pašića i Trumbića === {{Višestruka slika | podnožje = | položaj = right | slika1 = Nikola_Pasic_1.jpg | širina1 = 220 | opis1 = [[Nikola Pašić]] je pregovarao o Ženevskoj deklaraciji s predstavnicima [[Jugoslavenski odbor|Jugoslavenskog odbora]], [[Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba|Narodnog vijeća Slovenaca, Hrvata i Srba]] te srpske oporbe. | slika2 = Portrait_of_Ante_Trumbić.jpg | širina2 = 288 | opis2 = [[Ante Trumbić]] je vodio [[Jugoslavenski odbor]] u pripremi za [[Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca|stvaranje Jugoslavije]]. }} Nakon Krfske konferencije bilo je očito da su se odnosi između Pašića i Trumbića pogoršali i nastavili se pogoršavati tijekom cijele 1918. Njih dvojica otvoreno su se razilazili oko nekoliko pitanja koja je zagovarao Trumbić, uključujući pitanje priznavanja Srba, Hrvata i Slovenaca koji žive u Austro-Ugarskoj kao savezničkih naroda, priznavanje Jugoslavenskog odbora kao predstavnika tih naroda i [[Dobrovoljački korpus Srba, Hrvata i Slovenaca|Dobrovoljačkog korpusa Srba, Hrvata i Slovenaca]] kao savezničke snage sastavljene od Srba, Hrvata i Slovenaca koji žive u Austro-Ugarskoj. Ne mogavši sam postići te ciljeve, Trumbić je želio da Pašić pomogne uvjeriti sile Antante da odobre Trumbićeve zahtjeve. Njihovi odnosi ostali su napeti, ali unatoč ignoriranim molbama Pašiću, ostali su u kontaktu do kraja rata. Pašić i Trumbić ponovno su se sastali 30. listopada u [[Pariz|Parizu]]. Pašić je ponovno odbio Trumbića, ali ovaj put Trumbić je zatražio od ostatka Jugoslavenskog odbora da ga ovlasti da izravno od sila Antante traži ispunjenje svojih ranijih zahtjeva, zaobilazeći Pašića. Jugoslavenski odbor je pristao sljedeći dan.{{Sfn|Janković|1964|pp=229–230}} Osim odbijanja Trumbićevih zahtjeva, trenje je uzrokovao Pašićev odgovor Antanti u vezi s potencijalnim očuvanjem Austro-Ugarske.{{Sfn|Janković|1964|p=229}} [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[Treća Francuska Republika|Francuska]] i [[Sjedinjene Američke Države]] težile su [[Separatni mir|separatnom miru]] s Austro-Ugarskom koja ju je odvojila od [[Njemačko Carstvo|Njemačke]] do početka 1918.{{Sfn|Jelavich|Jelavich|2000|p=300}} Na taj stav nisu utjecale Niška ni Krfska deklaracija. U siječnju 1918. [[premijer Ujedinjenog Kraljevstva]] [[David Lloyd George]] potvrdio je svoju podršku opstanku Austro-Ugarske. [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država]] [[Woodrow Wilson]] složio se u svom govoru [[Wilsonovih 14 točaka|od četrnaest točaka]] zalažući se za autonomiju naroda Austro-Ugarske.{{Sfn|Sovilj|2018|p=1344}} U travnju je to potaknulo Pašića da uputi srpskom veleposlaniku u SAD-u da istraži može li Srbija dobiti Bosnu i Hercegovinu kao minimalni dodatak svom predratnom teritoriju.{{Sfn|Jelavich|Jelavich|2000|p=300}} Dana 15. listopada, Lloyd George i Pašić sastali su se u [[London|Londonu]] kako bi razgovarali o stvaranju jedinstvene južnoslavenske države sa ili bez Srbije - u potonjem slučaju potencijalno unutar reformirane Austro-Ugarske. Na Pašićevo inzistiranje da svaka južnoslavenska država stvorena bez Srbije čini njezine gubitke besmislenima, Lloyd George je odgovorio da sve ovisi o okolnostima na kraju rata: Istaknuo je da ako [[Srpska kraljevska vojska|srpska vojska]] okupira željeni teritorij prije primirja, Srbija ga može anektirati. U suprotnom, bit će pregovora kako bi se razmotrile želje stanovništva na tom teritoriju.{{Sfn|Sovilj|2018|pp=1347–1349}} Od 12. do 17. listopada Pašić je dao nekoliko intervjua britanskom tisku. Optužen za [[imperijalizam]], Pašić je odgovorio da Srbija oslobađa Hrvate i Slovence kojima će se dati prilika da odaberu hoće li se pridružiti Srbiji ili osnovati vlastite države. Nije spomenuo nikakvu mogućnost uspostave južnoslavenske političke unije ravnopravnih.{{Sfn|Janković|1964|pp=230–231}} Uz podršku britanskih povjesničara [[Wickham Steed|Wickhama Steeda]] i [[Arthur Evans|Arthura Evansa]], Trumbić je bezuspješno tražio od Wilsona da rasporedi američke trupe u Hrvatsku i Slavoniju kako bi se ugušili neredi povezani sa [[Zeleni kadar|Zelenim kadrom]] i zaustavio val [[Boljševizam|boljševizma]]. Trumbić je posebno tražio da se ne dopusti ulazak talijanskih ili srpskih trupa na teritorij.{{Sfn|Janković|1964|p=228}} Odnosi između Pašića i Trumbića pogoršali su se do političkog, pa čak i osobnog neprijateljstva. Do kraja 1918. Trumbić je smatrao da Pašića treba svrgnuti s vlasti kao [[Oligarhija|oligarha]].{{Sfn|Janković|1964|pp=238–239}} === Nacionalno vijeće se uključuje === [[Datoteka:Bundesarchiv_Bild_183-2010-0420-501,_Anton_Korosec.jpg|mini|desno|[[Anton Korošec]] predsjedavao je [[Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba|Narodnim vijećem Slovenaca, Hrvata i Srba]] 1918.]] Dana 5. i 6. listopada, predstavnici austrougarskih hrvatskih, srpskih i slovenskih političkih stranaka organizirali su Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba kako bi radili na neovisnosti. Dana 18. listopada, tijelo se proglasilo središnjim organom novoproglašene [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Države Slovenaca, Hrvata i Srba]] koja je obuhvaćala [[Slovenske zemlje]], Hrvatsku i Slavoniju, [[Kraljevina Dalmacija|Dalmaciju]] te Bosnu i Hercegovinu.{{Sfn|Ramet|2006|pp=42–43}} Narodno vijeće izabralo je Korošeca za svog predsjednika. Imalo je dva potpredsjednika. Jedan je bio [[Svetozar Pribićević]] – suosnivač vladajućeg HSK-a i jedini vođa koalicije od Supilove smrti 1917. Drugi potpredsjednik bio je [[Ante Pavelić (stariji)|Ante Pavelić]], vođa frakcije [[Mile Starčević|Mile Starčevića]] u [[Stranka prava|Stranci prava]].{{Sfn|Matijević|2008|pp=47–48}} Dana 26. listopada, Narodno vijeće odlučilo je ovlastiti Jugoslavenski odbor da govori u ime vijeća. Istog dana, Korošec se u Beču sastao s [[Dodatak:Popis austrijskih ministara-predsjednika|austrijskim ministar-predsjednikom]] [[Heinrich Lammasch|Heinrichom Lammaschom]] te je s tajnikom Jugoslavenskog kluba [[Gregor Žerjav|Gregorom Žerjavom]] otputovao u Švicarsku gdje ih je 29. listopada dočekao [[Melko Čingrija]], još jedan bivši član Jugoslavenskog kluba.{{Sfn|Matijević|2008|p=50}} Narodno vijeće zadužilo je Korošeca da "izvidi međunarodnu situaciju i uspostavi kontakt s Jugoslavenskim odborom".{{Sfn|Janković|1964|p=231}} Istog dana, [[Hrvatski sabor]] proglasio je kraj veza s Austro-Ugarskom i izabrao Korošeca za predsjednika Države Slovenaca, Hrvata i Srba. Pavelić i Pribićević izabrani su za potpredsjednike.{{Sfn|Ramet|2006|pp=42–43}} Saznavši za Korošecov dolazak, Pašić i Trumbić su mu se obratili. Trumbić je 31. listopada napisao Korošecu u kojem je iznio svoje razgovore s Pašićem i zatražio priznanje Jugoslavenskog odbora kao tijela koje predstavlja interese naroda koji žive u novoproglašenoj državi. Pašić je u Korošecu vidio potencijalnu alternativu Trumbiću, s obzirom na legitimnost izabranog zastupnika. Pripremio se putovati sa srpskom oporbenom strankom [[Milorad Drašković|Miloradom Draškovićem]] i [[Marko Trifković|Markom Trifkovićem]] u Švicarsku kako bi se sastao s Korošecom.{{Sfn|Janković|1964|pp=231–232}} Dana 1. studenog Korošec je pozvao Trumbića i Pašića na odvojene razgovore u [[Ženeva|Ženevi]].{{Sfn|Janković|1964|pp=232–233}} Korošec nije mogao putovati u Pariz jer mu je izdana viza samo za neutralnu Švicarsku.{{Sfn|Janković|1964|loc=n. 22}} == Konferencija u studenom == === Pariški pregovori === Trumbić je 11. listopada 1918. pisao Pašiću predlažući ponovni sastanak stranaka Krfske deklaracije i predstavnika [[Crnogorski odbor za narodno ujedinjenje|Crnogorskog odbora za narodno ujedinjenje]] u Parizu za dva tjedna kako bi osigurao, olakšao i ubrzao ujedinjenje. Iako je Pašić 25. listopada odgovorio pozivom Trumbiću da ga posjeti u Parizu, Pašić je ignorirao prijedlog od 11. listopada.{{Sfn|Janković|1964|pp=229–230}} Dana 1. studenog, u izvješću knezu regentu, Pašić je zatražio da se poruka proslijedi Pribićeviću preko časnika za vezu sa srpskom vojskom u Zagrebu, potpukovnika [[Dušan Simović|Dušana Simovića]]. U poruci je Pašić zatražio od Pribićevića da surađuje s njim na hitnom ujedinjenju radi obrane od [[Talijanski iredentizam|talijanskog iredentizma]]. Kao odgovor, Pribićević je Simoviću redovito pružao informacije o političkoj situaciji.{{Sfn|Janković|1964|pp=254–255}} Prema Trumbiću, britanski ministar vanjskih poslova [[Arthur James Balfour|Arthur Balfour]] bio je voljan priznati južnoslavensko stanovništvo Austro-Ugarske kao savezničku naciju tog dana, ali priznanje je uskraćeno na zahtjev francuskog ministra vanjskih poslova [[Stephen Pichon|Stephena Pichona]] dok se Britanci i Francuzi nisu dogovorili o tome.{{Sfn|Janković|1964|p=235}} Dana 29. listopada, [[Vrhovno ratno vijeće]] sastalo se u [[Versailles|Versaillesu]], dan nakon što je Austro-Ugarska zatražila primirje. Dok su se raspravljali uvjeti, francuski premijer [[Georges Clemenceau]] obećao je talijanskom premijeru [[Vittorio Emanuele Orlando|Vittoriu Emanueleu Orlandu]] da nijedna balkanska slavenska država neće biti priznata prije nego što se provedu uvjeti primirja. Saveznici Antante također su odbili priznati Državu Slovenaca, Hrvata i Srba ili srpsku tvrdnju da predstavlja središnju ujedinjujuću snaga među Južnim Slavenima poput one koju je prdstavljao [[Kraljevina Sardinija|Pijemonta]] u [[Ujedinjenje Italije|ujedinjenju Italije]]. Vrhovno ratno vijeće također je odlučilo ne priznati nikakvu formalnu ulogu Jugoslavenskog odbora, smatrajući ujedinjenje južnoslavenskih zemalja nerealnim dok stranke ne pokažu svoju sposobnost da postignu dogovor.{{Sfn|Pavlović|2019|pp=272–273}} Srbija se usprotivila priznavanju bilo kakve službene uloge Jugoslavenskog odbora.{{Sfn|Janković|1964|p=236}} [[Primirje u Villi Giusti]], kojim je završen rat za Austro-Ugarsku, potpisano je 3. studenog.{{Sfn|Tucker|1998|p=172}} Do tada su srpska vojska i ostatak [[Saveznička vojska Orijenta|savezničke vojske Orijenta]] stigle do [[Sava|Save]] i [[Dunav|Dunava]] u [[Beograd|Beogradu]] – predratne austro-ugarske granice.{{Sfn|Bataković|2019|p=41}}{{Sfn|Tucker|1998|p=173}} Dana 3. studenog, Lloyd George i Balfour obavijestili su srpsku vladu i oporbu, kao i Trumbića i Korošeca preko grčkog premijera [[Elefterios Venizelos|Eleftheriosa Venizelosa]] i tajnika [[Čehoslovačko nacionalno vijeće|Čehoslovačkog nacionalnog vijeća]] [[Edvard Beneš|Edvarda Beneša]] da se neće razmatrati nikakva južnoslavenska unija osim ako ne budu zajedno radili na ostvarenju tog cilja.{{Sfn|Pavlović|2019|p=273}} Venizelos je srpskom veleposlaniku u Londonu, u ime Antante, predložio priznanje Jugoslavenskog odbora, uspostavu koalicijske vlade u Srbiji koja bi uključivala sadašnju oporbu i uspostavu zajedničkog ratnog kabineta od pet članova koji bi se sastojao od predsjedavajućeg ministra vanjskih poslova, dva ministra iz srbijanske vlade i dva člana Jugoslavenskog odbora. Rekao je da će ratni kabinet biti zadužen za vođenje vanjskih i srodnih poslova, bez daljnjih detalja.{{Sfn|Janković|1964|pp=233–234}} Beneš je razgovarao s Čingrijom u Ženevi i rekao mu da Lloyd George, Balfour i Clemenceau žele jedinstveni stav južnoslavenskih stranaka kako bi pomogli Orlandu da prevlada protivljenje svog ministra vanjskih poslova [[Sidney Sonnino|Sydneya Sonnina]]. Beneš je savjetovao Čingriji da inzistira na demokratskim načelima i izbjegava detalje te mu je rekao da će Pašić biti uključen u ratni kabinet. Beneš je predložio da se uspostavi zajedničko ministarstvo koje bi se sastojalo od osam članova iz Srbije i isto toliko iz drugih zemalja. Takvo tijelo bi zatim predstavljalo buduću uniju na [[Pariška mirovna konferencija 1919.|nadolazećoj mirovnoj konferenciji]]. Vjerodostojnost poruka ojačana je objavom istog stava u poluslužbenim novinama ''[[Le Temps (Pariz)|Le Temps]]'' 3. i 4. studenog.{{Sfn|Janković|1964|pp=233–234}} Pašić, Drašković i Trumbić sastali su se 4. studenog u Parizu potaknuti pritiskom Antante da postignu dogovor. Razgovarali su o predloženom osnivanju i ulozi ratnog kabineta te su izradili nacrt sporazuma kojim bi se preustrojila srpska vlada, Jugoslavenski odbor primio nove članove iz Narodnog vijeća i osnovalo zajedničko tijelo u smislu Venizelosovog prijedloga. Međutim, Pašić je odbio potpisati nacrt, odustajući od sporazuma u posljednjem trenutku.{{Sfn|Janković|1964|pp=234–235}} === Ženevski pregovori === {{Multiple image|align=right}}Pašić, vođe srpske oporbe i Trumbić preselili su se 6. studenog u [[Palais Wilson|Hôtel National]] u Ženevi gdje su se sastali s delegacijom Narodnog vijeća. Sile Antante željele su da postignu dogovor kako bi pokazali da je južnoslavenska unija uopće moguća. Trumbić i Korošec brzo su se dogovorili – formirajući zajednički pregovarački blok.{{Sfn|Pavlović|2019|pp=273–274}}{{Sfn|Štambuk-Škalić|Matijević|2008|p=189}} Pašić je sam predstavljao srpsku vladu. Vođama srpske oporbe Draškoviću i Trifkoviću pridružio se [[Vojislav Marinković]]. Narodno vijeće, uz Korošeca, predstavljali su Čingrija i Žerjav. Trumbiću su se pridružili članovi Jugoslavenskog odbora [[Jovan Banjanin]] i {{Međujezična poveznica|Gustav Gregorin|sl}}, [[Nikola Stojanović]] i [[Dušan Vasiljević (političar)|Dušan Vasiljević]].{{Sfn|Štambuk-Škalić|Matijević|2008|p=189}} Iako se Korošec nametnuo kao šef države pitajući Pašića slaže li se da Trumbić bude prisutan na razgovorima, Korošec je prepoznao da mu je Trumbić potreban kao osoba s daleko boljim odnosima sa silama Antante i srpskom oporbom.{{Sfn|Janković|1964|pp=236–237}} Usred [[Kriza kabineta|krize kabineta]],{{Sfn|Banac|1984|p=135}} srpska oporba pregovarala je s neprijateljske pozicije prema Pašiću koji je ostao izoliran u svojim stavovima o pitanju sastava i odgovornosti ratnog kabineta nakon prijedloga britanske vlade koje je objavio ''Le Temps''.{{Sfn|Pavlović|2019|pp=273–274}} Ratni kabinet bio je prihvatljiv svima uključenima, ali mišljenja o njegovom kapacitetu i statusu razlikovala su se. Pašić je preferirao da to bude ad hoc tijelo bez specificiranja koga bi to tijelo predstavljalo - buduću uniju u cjelini ili Srbiju i Državu Slovenaca, Hrvata i Srba pojedinačno. Korošec i Trumbić zagovarali su ovo drugo rješenje, tvrdeći da svaka država treba sama delegirati članove. Korošec je predloženi ratni kabinet vidio kao sredstvo za ostvarenje svog cilja priznavanja Države Slovenaca, Hrvata i Srba. Suprotno tome, Pašić nije žurio sa sporazumom jer je Srbija bila jedini međunarodno priznati entitet uključen u proces ujedinjenja i nije htio odustati od te prednosti.{{Sfn|Pavlović|2019|p=274}} Prvog dana pregovora u Ženevi, Pašić je predložio da se određeni izvršni zadaci delegiraju zajedničkoj komisiji za vođenje vanjske politike i obrane do kraja rata. Prema njegovom planu, četiri člana bi imenovala Srbija, a tri Narodno vijeće.{{Sfn|Janković|1964|pp=240–241}} Dana 7. studenog, Drašković je predložio modifikaciju Venizelosovog plana koja je uključivala ratni kabinet od pet članova i vladu od 17 članova, zadržavajući resorne podjele sadašnje srbijanske vlade. Imenovala bi je s jedne strane srbijanska skupština, a s druge Jugoslavenski odbor i Narodno vijeće. Nova vlada zamijenila bi srpsku vladu i Narodno vijeće u njegovoj izvršnoj ulozi – pretvarajući potonje samo u zakonodavno tijelo. Za razliku od modela koji je predložio Pašić, to je značilo uspostavu unije uspostavom zajedničke vlade. Dok je Trumbić bio rezerviran prema prijedlogu bojeći se da omogućuje pretjeranu centralizaciju unije, Pašić ga je odbio.{{Sfn|Janković|1964|pp=240–241}} Kasnije tog dana, Trumbić je predložio uspostavu zajedničke vlade za zajedničke poslove – u suradnji s vladom Srbije i Narodnim vijećem. Vlada Srbije i Narodno vijeće ostali bi na snazi, a ministarstva poslova ostala bi u nadležnosti Srbije, odnosno Države Slovenaca, Hrvata i Srba. Zajedničko ministarstvo bilo bi nadležno za vanjske poslove, vojsku, komunikacije i promet, zajedničke financije, mornaricu, ratne zarobljenike i invalide.{{Sfn|Janković|1964|pp=242–244}} Ministri koje je imenovala Srbija položili bi prisegu [[dodatak:Popis srbijanskih vladara|kralju Srbije]], ali oni koje je imenovalo Narodno vijeće položili bi prisegu vijeću.{{Sfn|Janković|1964|p=249}} === Prihvaćanje i potpisivanje === [[Datoteka:Raymond_Poincaré_officiel_(cropped).jpg|lijevo|mini|[[Raymond Poincaré]] poslao je poruku [[Nikola Pašić|Nikoli Pašiću]] tijekom [[Ženeva|Ženevske]] konferencije tražeći od njega da se složi s [[Jugoslavenski odbor|Jugoslavenskim odborom]].]] Unatoč inzistiranju predstavnika Jugoslavenskog odbora i prijetnjama Draškovića i Trifkovića da će se srpska oporba pridružiti Jugoslavenskom odboru i raditi protiv srbijanske vlade, Pašić se činio odlučnim da neće pristati na kompromis. To se promijenilo 7. studenog kada je iz srbijanskog veleposlanstva u Parizu primljena šifrirana poruka u kojoj se navodi da [[predsjednik Francuske]] [[Raymond Poincaré]] želi da Pašić postigne dogovor s predstavnicima Narodnog vijeća.{{Sfn|Janković|1964|pp=246–247}} Nakon što je primio vijest o Poincaréovoj intervenciji, Pašić je prihvatio Trumbićev plan.{{Sfn|Janković|1964|p=244}} Nadalje, na Korošecov prijedlog, prihvatio je i zahtjev da Srbija prizna Narodno vijeće kao zakonitu vladu Države Slovenaca, Hrvata i Srba koji žive na teritoriju kojim je prije vladala Austro-Ugarska te da zatraži od svojih saveznika da priznaju Narodno vijeće kao vladu, a da priznaju Slovence, Hrvate i Srbe koji žive na teritoriju bivše Austro-Ugarske kao saveznike, a Dobrovoljački korpus SHS-a kao njihovu vojsku. Time su riješena pitanja koja su bila u središtu spora Pašić-Trumbić,{{Sfn|Janković|1964|pp=242–243}} te je dogovoreno konfederalno rješenje za buduću uniju - slično sustavu [[Dvojna monarhija|dvojne monarhije]] koji je koristila Austro-Ugarska. Na inzistiranje Trumbića i srpske oporbe koju je podržavao Korošec, Pašić se odrekao sudjelovanja u zajedničkoj vladi.{{Sfn|Pavlović|2019|p=274}} Prihvaćeno rješenje trebalo je nadjačati Krfsku deklaraciju.{{Sfn|Biondich|2000|p=137}} Na konferenciji je [[Kraljevina Crna Gora|Crna Gora]] pozvana da se pridruži novoj uniji.{{Sfn|Biondich|2000|p=137}} Sudionici konferencije pozdravili su izglede za pridruživanje Crne Gore zajedničkoj državi i izrazili strah od nasilja koje su počinili srpski dobrovoljci koji su se u to vrijeme kretali u Crnu Goru.{{Sfn|Janković|1964|p=242}} Konferencija je ovlastila Korošeca, Čingriju i Žerjava da razgovaraju s crnogorskim ministrom Milom Vujovićem. Njih četvorica sastala su se 8. studenog, a Vujović je rekao da bi bilo moguće razgovarati o pristupanju Crne Gore uniji za otprilike dva tjedna.{{Sfn|Janković|1964|loc=n. 57}} Pašić je iznenada najavio da napušta Ženevu pokušavajući izbjeći potpisivanje bilo kakvog sporazuma. Kao odgovor, preostali sudionici konferencije brzo su sastavili deklaraciju s postignutim dogovorom koju je Pašić trebao potpisati.{{Sfn|Janković|1964|loc=n. 66}} Dokument je određivao broj zajedničkih ministarstava na dvanaest,{{Sfn|Biondich|2000|p=137}} a također je precizirao da je aranžman privremen dok ustavotvorna skupština ne odredi sustav vlasti u novoj uniji putem novog ustava.{{Sfn|Janković|1964|p=259}} Jedno od ministarstava predviđenih konačnim dokumentom bilo je zaduženo za pripremu ustavotvorne skupštine.{{Sfn|Štambuk-Škalić|Matijević|2008|p=191}} Šest od dvanaest ministara imenovano je - tri od strane Srbije i tri od strane Narodnog vijeća. Prvu skupinu činili su [[Ljubomir Davidović]], [[Mihailo Gavrilović]] i [[Dragoljub Pavlović]]. Nacionalno vijeće imenovalo je ministre {{Međujezična poveznica|Janko Brejc|sl}}, Čingrija i Vasiljević. Preostali ministri trebali su biti imenovani kasnije. Deklaraciju je 9. studenog potpisalo svih dvanaest sudionika konferencije.{{Sfn|Štambuk-Škalić|Matijević|2008|pp=192–193}} Potpisujući deklaraciju, Pašić je rekao da ima rezerve ili sumnje u vezi s njom.{{Sfn|Janković|1964|p=245}} == Posljedice == === Odbacivanje sporazuma === [[Datoteka:SHS_1918_adresa_Aleksandru.jpg|mini|desno|Obraćanje delegacije Narodnog vijeća [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Države Slovenaca, Hrvata i Srba]] [[Aleksandar I. Karađorđević|knezu regentu Aleksandru]].]] Pašić je 7. studenog telegrafom obavijestio [[Aleksandar I. Karađorđević|kneza regenta Aleksandra]] i ministra financija [[Stojan Protić|Stojana Protića]] o tijeku i rezultatima razgovora. U telegramu je Pašić zatražio od kneza regenta da prizna Narodno vijeće kako se s njim dogovorilo. Protić je 10. studenog izvijestio o suglasnosti s Pašićevim prihvaćanjem Trumbićeva prijedloga u ime Vlade, dodajući da će knez regent sigurno odobriti. Dana 11. studenog, Protić je primio još jedan telegram - koji je Pašić poslao 9. studenog. Ubrzo nakon toga, Protić je povukao svoje odobrenje Ženevske deklaracije.{{Sfn|Janković|1964|p=249}} U drugom telegramu, Pašić je naveo malo dodatnih informacija u odnosu na svoju početnu poruku, ali se požalio da drugi sudionici konferencije nisu pokazali dovoljno povjerenja u njega i netočno tvrdili da će zajednički ministri položiti prisegu i kralju i Narodnom vijeću. Pašić je zaključio svoju poruku napomenom da skreće pozornost knezu regentu kako bi mogao iskoristiti svoj prerogativ i potražiti druge savjetnike i ministre. Protić je to shvatio kao zagonetnu uputu vladi da podnese ostavku - što je i učinio 12. studenog.{{Sfn|Janković|1964|pp=249–250}} Prema [[Sabrina P. Ramet|Sabrini P. Ramet]], Pašića je knez regent prisilio na ostavku,{{Sfn|Ramet|2006|p=43}} dok je [[Ivo Banac]] prihvaćanje deklaracije i naknadnu ostavku ocijenio kao Pašićevu taktiku osmišljenu da obveže Narodno vijeće i Jugoslavenski odbor na brzo ujedinjenje, oslanjajući se pritom na Pribićevića da potkopa Korošecov autoritet.{{Sfn|Banac|1984|pp=134–135}} U svom odgovoru Pašiću, Protić je napisao da smatra neprikladnim da ministri polažu prisegu ikome osim kralju te da ulogu zajedničke vlade shvaća drugačije od početne poruke te da mu je druga poruka to pojasnila - iako je drugi telegram sadržavao vrlo malo relevantnih novih informacija. U svojoj poruci Protić je napisao da daljnji pregovori s Trumbićem i Korošecom nisu prihvatljivi te je obavijestio Pašića da u Državi Slovenaca, Hrvata i Srba postoje i drugi koji se ne slažu s Trumbićem,{{Sfn|Janković|1964|pp=249–250}} misleći na to da Pribićević i njegov HSK imaju najveći utjecaj u Narodnom vijeću.{{Sfn|Janković|1964|pp=251–252}} Dana 25. studenog, Pribićević je telegrafom obavijestio Pašića da se ne osjeća obvezanim Ženevskom deklaracijom.{{Sfn|Janković|1964|pp=255–256}} Dana 14. studenog, Pašić je obavijestio Trumbića i Korošeca da su srpska vlada i princ regent odbili rješenje o kojem su se dogovorili u Ženevi jer ratni kabinet neće položiti prisegu srpskom kralju i neće mu odgovarati. Pašić im je ponudio jedinstvenu vladu za cijelu zemlju ili odbor pri srpskoj vladi.{{Sfn|Pavlović|2019|p=275}}{{Sfn|Janković|1964|p=257}} Korošec i Trumbić su prosvjedovali, ali nisu bili u stanju očuvati Ženevsku deklaraciju.{{Sfn|Banac|1984|pp=134–135}} Srpska oporba napustila je Trumbića i pregovarala s Pašićem o osnivanju koalicijske vlade 16. studenog.{{Sfn|Janković|1964|p=256}} === Ujedinjenje === Nacionalno vijeće suočavalo se s pritiskom s nekoliko strana. Došlo je do sve veće pljačke povezane s pobunom seljaka, pobunom bivših austrougarskih trupa, nasilja Zelenog kadra osumnjičenih za promicanje boljševizma i [[Afera Lipošćak|prijavljene zavjere o državnom udaru]]. U Bosni i Hercegovini došlo je do međuetničkog nasilja, a Nacionalno vijeće zatražilo je od srpske vojske pomoć u suzbijanju nasilja. [[Talijanska vojska]] napredovala je sa zapada, zauzimajući [[Rijeka|Rijeku]] i približavajući se [[Ljubljana|Ljubljani]].{{Sfn|Ramet|2006|p=44}} Nemajući zakonska sredstva za zaustavljanje talijanskog napredovanja koje je odobrilo Vrhovno ratno vijeće niti dovoljne snage da ga zaustave, Nacionalno vijeće se bojalo da će [[Saveznička okupacija istočnog Jadrana|talijanska prisutnost na istočnim obalama Jadrana]] postati trajna.{{Sfn|Pavlović|2019|p=275}} Pritisnuto kombiniranim prijetnjama, Nacionalno vijeće poslalo je delegaciju knezu regentu kako bi dogovorilo hitno ujedinjenje u federaciju. Delegacija je ignorirala upute kada se obratila knezu regentu 1. prosinca. Knez regent prihvatio je ponudu za ujedinjenje u ime [[Petar I. Karađorđević|Petra I. Karađorđevića]],{{Sfn|Ramet|2006|pp=44–45}} i [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca]] osnovana je bez ikakvog dogovora o uvjetima unije.{{Sfn|Pavlović|2019|p=276}} Novo kraljevstvo nije imalo ustav više od dvije godine – sve do donošenja [[Vidovdanski ustav|Vidovdanskog ustava]] 1921. godine, kojim je kraljevstvo definirano kao centralizirana država.{{Sfn|Ramet|2006|pp=55–57}} Kad god se u [[Međuraće|međuratnom razdoblju]] raspravljalo o reviziji ustava, model predložen Ženevskom deklaracijom predložen je kao privremeno rješenje.{{Sfn|Janković|1964|p=260}} Godine 1932., tri godine nakon uvođenja [[Šestosiječanjska diktatura|Šestosiječanjske diktature]], Trumbić je sastavio [[Zagrebačke punktacije]] – političku deklaraciju protiv srpske [[Hegemonija|hegemonije]]. U tekstu je Trumbić pozivao na "povratak na ishodište" države.{{Sfn|Ramet|2006|pp=86–87}} U kasnijim sudskim postupcima, vlasti su optužile potpisnike deklaracije, ukazujući na tu frazu, da kuju zavjeru za uvođenje političkog sustava predviđenog Ženevskom deklaracijom. Jedan od potpisnika, vođa [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatske seljačke stranke]] [[Vladko Maček|Vladko Maček,]] branio se pred sudom tvrdeći da ne odobrava načela Ženevske deklaracije, ali je drugdje tvrdio da bi "Ženevski pakt bio sasvim prikladan".{{Sfn|Janković|1964|loc=n. 121}} == Bilješke == {{Bilješke}} == Izvori == {{Izvori|4}} == Literatura == {{refbegin}} *{{cite book |last = Banac |first = Ivo |author-link = Ivo Banac |title = The National Question in Yugoslavia: Origins, History, Politics |publisher = [[Cornell University Press]] |location = Ithaca |isbn = 0-8014-1675-2 |year = 1984 |url = https://books.google.com/books?id=ggjhCQAAQBAJ }} * {{cite book |first= Dušan T. |last= Bataković |author-link= Dušan T. Bataković |chapter= Serbia 1914–1918. War Imposed, Martyrdom, Resurrection |pages= 11–42 |url= https://books.google.com/books?id=7MUpEAAAQBAJ |title= Serbia and Italy in the Great War |year= 2019 |isbn= 9788671791038 |location= Beograd |publisher= [[Balkanološki institut SANU]] |editor-first= Vojislav G. |editor-last= Pavlović }} *{{cite book |first= Mark |last= Biondich |author-link= Mark Biondich |title= Stjepan Radić, the Croat Peasant Party, and the Politics of Mass Mobilization, 1904–1928 |isbn= 0-8020-4727-0 |publisher= [[University of Toronto Press]] |location= Toronto, Canada |year= 2000 |url= https://books.google.com/books?id=dZBgIIZ18WMC }} *{{cite book |first= Dragoslav |last= Janković |chapter= Ženevska konferencija o stvaranju jugoslovenske zajednice 1918. godine |language= sr |trans-chapter= Geneva Conference on Creation of the Yugoslav Community in 1918 |pages= 225–262 |title= Istorija XX veka |trans-title= History of the 20th Century |volume= V |oclc= 67000822 |location= Beograd |year= 1964 |publisher= Institute of Legal History of the [[Pravni fakultet Sveučilišta u Beogradu]] |chapter-url= https://books.google.com/books?id=-S0_PwAACAAJ }} *{{cite book |first1= Charles |last1= Jelavich |first2= Barbara |last2= Jelavich |author-link2= Barbara Jelavich |url= https://books.google.com/books?id=RbUXDAAAQBAJ |title= The Establishment of the Balkan National States, 1804–1920 |year= 2000 |isbn= 0-295-96413-8 |publisher= [[University of Washington Press]] |location= Seattle }} * {{cite journal |first= Zlatko |last= Matijević |title= Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba u Zagrebu: Osnutak, djelovanje i nestanak (1918/1919) |language= hr |trans-title= National Council of Slovenes, Croats and Serbs in Zagreb: Founding, Actions and Disappearance (1918/1919) |journal= Fontes: Izvori Za Hrvatsku Povijest |publisher= [[Hrvatski državni arhiv]] |location= Zagreb |issn= 1330-6804 |volume= 14 |issue= 1 |year= 2008 |pages= 35–66 |url= https://hrcak.srce.hr/29290 }} * {{cite book |first= Vojislav G |last= Pavlović |chapter= Italy and the Creation of Yugoslavia. Delenda Austria? |pages= 245–278 |url= https://books.google.com/books?id=7MUpEAAAQBAJ |title= Serbia and Italy in the Great War |year= 2019 |isbn= 9788671791038 |location= Beograd |publisher= [[Balkanološki institut SANU]] |editor-first= Vojislav G. |editor-last= Pavlović }} *{{cite book |editor-first = Dejan |editor-last = Đokić |editor-link = Dejan Đokić (povjesničar) |first = Kosta St. |last = Pavlowitch |chapter = The First World War and Unification of Yugoslavia |pages = 27–41 |title = Yugoslavism: Histories of a Failed Idea, 1918–1992 |url = https://books.google.com/books?id=ZMyZdvTympMC |publisher = [[C. Hurst & Co.]] |location = London |year = 2003 |isbn = 1-85065-663-0 }} *{{cite book |last = Ramet |first = Sabrina P. |author-link = Sabrina P. Ramet |title = The Three Yugoslavias: State-building and Legitimation, 1918–2005 |year = 2006 |publisher = [[Indiana University Press]] |location = Bloomington |url = https://books.google.com/books?id=FTw3lEqi2-oC |isbn = 9780253346568 }} *{{cite journal |first= Milan P. |last= Sovilj |title= About Yugoslavia on the Eve of Its Establishment: Nikola Pašić and British Prime Minister David Lloyd George About the Future Yugoslav State on 15th October 1918 |url= https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=753566 |script-journal= sr:Социолошки преглед |journal= [[Sociološki pregled]] |publisher= Serbian Sociological Society |location= Beograd |issn= 0085-6320 |year= 2018 |issue= 4 |volume= 52 |pages= 1335–1351 |doi= 10.5937/socpreg52-18428 |doi-access= free }} *{{cite journal |first= Dragovan |last= Šepić |title= The Question of Yugoslav Union in 1918 |journal= Journal of Contemporary History |publisher= [[SAGE Publishing]] |issn= 0022-0094 |year= 1968 |volume= 3 |issue= 4 |pages= 29–43 |doi= 10.1177/002200946800300403 |jstor= 259849 |s2cid= 159110607 |url= https://www.jstor.org/stable/259849 |url-access= subscription }} *{{cite journal |editor-first1= Marina |editor-last1= Štambuk-Škalić |editor-first2= Zlatko |editor-last2= Matijević |title= Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba u Zagrebu 1918–1919. (izabrani dokumenti) |language= hr |trans-title= National Council of Slovenes, Croats and Serbs in Zagreb 1918–1919 (Selected Documents) |journal= Fontes: Izvori Za Hrvatsku Povijest |publisher= [[Hrvatski državni arhiv]] |location= Zagreb |issn= 1330-6804 |year= 2008 |volume= 14 |issue= 1 |pages= 71–596 |url= https://hrcak.srce.hr/29293 }} *{{cite book |first= Spencer C. |last= Tucker |author-link= Spencer C. Tucker |title= The Great War, 1914–18 |url= https://books.google.com/books?id=5udS0iTNya0C |isbn= 1-85728-390-2 |publisher= [[University College London|UCL Press]] |location= London |year= 1998 }} {{refend}} == Vanjske poveznice == * [https://web.archive.org/web/20080227044930/http://www.crohis.com/izvori/ujed.pdf Tekstovi: Ženevska deklaracija 9. studenoga 1918. (str. 3. i 4.), Zapisnik sa Ženevske konferencije 6.-9. studenoga 1918. (str. 4. i 5.)] * Dr. Josip Andrić, [https://zdur.dkd.hr/?pr=transcript&id=21102 ''Deseta godišnjica ženevske deklaracije''], ''Narodna svijest'', br. 46, god. X, 15. studenoga 1928. {{Hrvatska u Prvom svjetskom ratu}} [[Kategorija:Nastanak Jugoslavije]] [[Kategorija:Austro-Ugarska u Prvom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Srbija u Prvom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Politika Kraljevine Jugoslavije]] [[Kategorija:Kraljevina Srbija]] [[Kategorija:Ženeva]] kemofyic7rmb1ul2f2rzcv2r1ayeizy 0 477446 7475892 7266544 2026-06-05T21:11:17Z Divna Jaksic 974 {{mrva-izm-lik}} 7475892 wikitext text/x-wiki {{stilska dorada}} {{pravopis}} {{nedostaju izvori}} {{dz|[[Van Helsing]]|ostale pojmove sličnog naziva}} '''Abraham Van Helsing''' [[Izmišljeni lik|izmišljeni]] je [[Izmišljeni lik|lik]], jedan od glavnih junaka romana [[Bram Stoker|Brama Stokera]] ''[[Drakula]]'' iz [[1897.]] godine. [[Nizozemci|Nizozemac]] Van Helsing je znanstvenik, filozof, lovac na [[vampir]]e i ostala čudovišta i najveći neprijatelj naslovnog negativca [[Grof Drakula|grofa Drakule]]. ==Drakula== U romanu Van Helsing poziva svojeg bivšeg učenika dr. [[John Seward|Johna Sewarda]] kako bi mu pomogao oko misteriozne bolesti [[Lucy Westenra|Lucy Westenre]]. Van Helsingovo prijateljstvo sa Sewardom dijelom se temelji na nepoznatom prethodnom događaju u kojemu je Van Helsing pretrpio tešku ozljedu te mu je Seward spasio život. Van Helsing je prvi koji shvaća da je Lucy žrtva vampira i predvodi doktora Sewarda i njegove prijatelje u njihovim naporima da spase Lucy. Ne uspijevaju, Lucy umire i postaje vampir. Van Helsing i Seward je ubiju probijanjem srca kolcem i odsijecanjem glave. U romanu, u komentaru Leonarda Wolfa spominje se da je Van Helsing imao sina koji je preminuo. Van Helsing kaže da bi njegov sin, da je preživio, imao sličnu pojavu kao i drugi lik Arthur Holmwood. Dakle, Van Helsing je razvio posebnu sklonost za Holmwooda. Van Helsingova supruga je poludjela nakon smrti njihova sina, ali kao katolik, on se odbija razvesti od nje. Van Helsing jedan je od rijetkih likova u romanu potpuno fizički opisanih na jednom mjestu. U 14. poglavlju Mina ga opisuje na sljedeći način: "Čovjek srednje težine, čvrsto građen, s ramenima postavljenima unatrag preko širokih i dubokih prsa i vrata dobro izbalansiranog na trupu kao i glave na vratu. Ravnoteža u glavu me udari po jednom kao pokazatelj misli i snage. Glava je plemenita, dobre veličine, široka i velika iza ušiju. Lice, svježe obrijano, pokazuje trag brade, velika, odlučna, mobilna usta, nos dobre veličine''...''"<ref>{{Citiranje knjige|last=Stoker|first=Bram|title=Drakula|date=26. svibnja 1897.|publisher=Archibald Constable and Company}}</ref> == Izvori == {{Izvori}} {{mrva-izm-lik}} {{GLAVNIRASPORED:Helsing, Abraham}} [[Kategorija:Književni likovi]] [[Kategorija:Filmski likovi]] 9m6usg41uay6ykojo6uxr5485h8oq38 0 488345 7475709 7379380 2026-06-05T13:38:52Z Tulkas Astaldo 38717 -od strane 7475709 wikitext text/x-wiki {{medalje vrh}} {{medalje OI}} {{Medalje srebro | [[vaterpolo na OI 2016. – muškarci|Rio de Janeiro 2016.]] |}} {{Medalje srebro | [[vaterpolo na OI 2024. – muškarci|Pariz 2024.]] |}} {{medalje SP}} {{Medalje bronca | [[svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2013.|Barcelona 2013.]] |}} {{Medalje srebro | [[svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2015.|Kazanj 2015.]] |}} {{Medalje zlato | [[svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2017.|Budimpešta 2017.]] |}} {{Medalje bronca | [[svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2019.|Gwangju 2019.]] |}} {{Medalje zlato | [[svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2024.|Doha 2024.]] |}} {{medalje EP}} {{Medalje bronca | [[Europsko prvenstvo u vaterpolu – Barcelona 2018.|Barcelona 2018.]] | }} {{Medalje zlato | [[Europsko prvenstvo u vaterpolu – Split 2022.|Split 2022.]] | }} {{Medalje srebro | [[Europsko prvenstvo u vaterpolu – Zagreb i Dubrovnik 2024.|Zagreb i Dubrovnik 2024.]] |}} {{medalje MI}} {{Medalje zlato | [[Vaterpolo na Mediteranskim igrama 2013.|Mersin 2013.]] | }} {{medalje dno}} '''Marko Bijač''' ([[Dubrovnik]], [[12. siječnja]] [[1991.]]), hrvatski [[vaterpolo|vaterpolski]] vratar koji brani za splitski Jadran. Počeo je karijeru [[2002.]] u [[VK Jug]]u u kojem je bio i kapetan. Nakon odlaska [[Frano Vićan|Frana Vićana]] u [[Vaterpolski klub Primorje|Primorje]] u sezoni 2012./13. nametnuo se kao prvi vratar Juga. U toj je sezoni osvojio naslov hrvatskog prvaka i pokazao se perspektivnim vratarom. Stoga je dobio poziv izbornika [[Ivica Tucak|Tucka]] za nastup na Mediteranskim igrama i Svjetskom prvenstvu 2013. Visok je 200 cm i teži 87 kg. Bio je na posudbi u splitskom [[Vaterpolski klub Mornar|Mornaru]].<ref>[http://www.vkmornar-brodospas.hr/seniori.php?senior=bijac_marko www.vkmornar-brodospas.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140414081035/http://www.vkmornar-brodospas.hr/seniori.php?senior=bijac_marko |date=14. travnja 2014. }}, "Marko Bijač", pristupljeno 5. lipnja 2013.</ref> Proglašen je najboljim vratarem [[Jadranska vaterpolska liga 2013./14.|Jadranske lige 2013./14.]]<ref>[http://sport.hrt.hr/obradovic-najbolji-u-regionalnoj-ligi sport.hrt.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140414061600/http://sport.hrt.hr/obradovic-najbolji-u-regionalnoj-ligi |date=14. travnja 2014. }}, "Obradović najbolji u regionalnoj ligi", objavljeno 10. travnja 2014., pristupljeno 13. travnja 2014.</ref> Zbog incidenta na utakmici s beogradskim [[vaterpolo klub Partizan Beograd|Partizanom]] krajem prosinca [[2014.]] [[Nikša Dobud|Nikši Dobudu]] određena je novčana kazna, oduzeta kapetanska traka i izbačen je iz prve momčadi.<ref>[http://www.24sata.hr/vaterpolo/dobud-zbog-udaranja-igraca-partizana-izbacen-iz-momcadi-400455 www.24sata.hr], "Dobud zbog udaranja igrača Partizana izbačen iz momčadi", objavljeno 30. prosinca 2014., pristupljeno 10. siječnja 2015.</ref> Naime, u bazenu je šakom u glavu udario Marka Manojlovića i razbio mu arkadu. Na mjestu kapetana početkom siječnja [[2015.]] naslijedio ga je Marko Bijač.<ref>[http://www.dubrovniknet.hr/novost.php?id=34936#.VLF3yLf9Pcs www.dubrovniknet.hr], "Marko Bijač novi kapetan Juga", objavljeno i pristupljeno 10. siječnja 2015.</ref> Marko Bijač je proglašen najboljim vratarem završnoga turnira Lige prvaka [[LEN Liga prvaka 2015./16.|2015./16.]] na kojem je Jug osvojio naslov prvaka Europe.<ref>[http://www.24sata.hr/sport/dubrovnik-slavi-jug-je-cetvrti-put-prvak-europe-u-vaterpolu-477304 www.24sata.hr], "Na krovu Europe! Jugaši su po četvrti put osvojili Ligu prvaka"</ref> Osobito se istaknuo u poluzavršnoj utakmici protiv [[Pro Recco|Pro Recca]] kojega su potpomogli suci, kada je pri raspucavanju peteraca obranio peterac [[Sandro Sukno|Sandru Suknu]] i glavom obranio odlučujući peterac [[Filip Filipović (vaterpolist)|Filipu Filipoviću]]. Sredinom ožujka 2017. izabran je, prema izboru [[LEN]]-a, za 4. najboljeg europskog vaterpolista u 2016. godini.<ref> [http://www.dulist.hr/po-izboru-len-e-bijac-4-najbolji-vaterpolist-europe-u-2016/393380/ www.dulist.hr], "Po izboru LEN-a Bijač 4. najbolji vaterpolist Europe u 2016.", objavljeno i pristupljeno 15. ožujka 2017. </ref> Početkom 2018. godine proglašen je vaterpolistom godine u izboru LEN-a.<ref>[http://www.jug.hr/?p=18031 www.jug.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180127203339/http://www.jug.hr/?p=18031 |date=27. siječnja 2018. }} "Marko Bijač najbolji po izboru LEN-e", objavljeno 23. siječnja 2018., pristupljeno 27. siječnja 2018.</ref> Osvojio je zlatno odličje na [[Europsko prvenstvo u vaterpolu – Split 2022.|Europskom prvenstvu]] u [[Split]]u [[2022.]] godine, na kojem je proglašen najboljim vratarem turnira. Iz Juga je prešao u talijanski Pro Recco, a onda u grčki Olympiakos. == Izvori == {{izvori}} {{Sastav Hrvatska 2015 SP vaterpolo}} {{Sastav Hrvatska 2016 OI vaterpolo}} {{Sastav Hrvatska 2022 EP vaterpolo}} {{Sastav Hrvatska 2026 EP vaterpolo}} {{Hrvatski vaterpolist godine}} {{GLAVNIRASPORED:Bijač, Marko}} [[Kategorija:Hrvatski vaterpolski reprezentativci]] [[Kategorija:Životopisi, Dubrovnik]] [[Kategorija:Vaterpolisti Juga]] [[Kategorija:Hrvatski vaterpolist godine]] it7clh8ljvib5sojz28vodspssnho49 0 493636 7475683 7457312 2026-06-05T13:07:29Z Tulkas Astaldo 38717 -od strane 7475683 wikitext text/x-wiki {{Regija | ime = Savannakhet | ime_genitiv = | slika = Savannakhet Province-Laos.svg | slika_opis = Položaj provincije u Laosu | nalazi_se_u_sastavu = {{Z|LAO}} [[Laos]] | upravni_oblik = | službeni_jezik = | glavni_grad = [[Savannakhet]] | vladar = | titula_vladara = | površina = 21.774 | stanovnika = 825.879 | pozivni_broj = | web = | komentar = |}} [[Datoteka:Map of Savannakhet Province, Laos.jpg|mini|desno|250px|Karta provincije]] '''Savannakhet''' ([[Laoski jezik|laoški]]: ສະຫວັນນະເຂດ) je jedna od šesnaest [[Provincije Laosa|provincija]] u [[Laos]]u. == Zemljopis == Provincija se nalazi u južnom dijelu zemlje, prostire se na 21.774 km². Susjedne laoške provincije su [[Khammouane (provincija)|Khammouane]] na sjeveru i [[Salavan (provincija)|Salavan]] na jugu. Pokrajina na istoku graniči s [[Vijetnam]]om, a na zapadu s [[Tajland]]om. == Demografija == Prema podacima iz 2005. godine u provinciji živi 825.879 stanovnika, dok je prosječna gustoća naseljenosti 38 stanovnika na km². Središte provincije je u gradu [[Savannakhet]]u u kojem živi oko 120.000 stanovnika. Od etničkih skupina u regiji žive Nizinski Laoi, Phouthai, Thai Dam, Katangi, Mongkongi, Vali, Lavai, Soui, Kapoi, Kaleungi i Ta-oi. Međutim u popisu stanovništva iz 2000. godine, samo tri etničke skupine su navedene Nizinski Lao, Phouthai i Broui. Jedino te tri skupine priznaje pokrajinska vlada. == Administrativna podjela == Provincija je podijeljena na petnaest distrikta.<ref name="stat">{{Cite web |url=http://www.laotourism.org/savannakhet.htm |title=Laoške provincije |accessdate=3. prosinca 2012. |publisher=Laoška turistička organizacija |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131026015347/http://laotourism.org/savannakhet.htm |archivedate=26. listopada 2013.}}</ref> {| class="wikitable" style="font-size:90%;" |- ! karta ! kod ! ime ! laoški |- |rowspan=16|[[File:Savannakhet Province districts.png|200px]] |- ||13-01||[[Kaysone Phomvihane]], bivši Khanthabouly || |- ||13-02||[[Outhoumphone]]|| |- ||13-03||[[Atsaphangthong]]|| |- ||13-04||[[Phine]]|| |- ||13-05||[[Sepone]]|| |- ||13-06||[[Nong District|Nong]]|| |- ||13-07||[[Thapangthong]]|| |- ||13-08||[[Songkhone]]|| |- ||13-09||[[Champhone]]|| |- ||13-10||[[Xonnabouly]]|| |- ||13-11||[[Xaybuly]]|| |- ||13-12||[[Vilabuly]]|| |- ||13-13||[[Atsaphone]]|| |- ||13–14||[[Xayphouthong]]|| |- ||13–15||[[Phalanxay]]|| |- |} == Izvori == {{izvori}} {{Laoške provincije‎}} [[Kategorija:Laoske provincije]] hywknnj4swjw3jpanpgk8gatbqooloi 0 494122 7475704 6857242 2026-06-05T13:29:43Z Tulkas Astaldo 38717 -od strane 7475704 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = Lida | ime_genitiv = | izvorno_ime = Лі́да | translit_jezik1 = | translit_jezik1_vrsta = | translit_jezik1_info = | translit_jezik1_vrsta1 = | translit_jezik1_info1 = | translit_jezik1_vrsta2 = | translit_jezik1_info2 = | translit_jezik1_vrsta3 = | translit_jezik1_info3 = | translit_jezik1_vrsta4 = | translit_jezik1_info4 = | translit_jezik1_vrsta5 = | translit_jezik1_info5 = | translit_jezik1_vrsta6 = | translit_jezik1_info6 = | slika_panorama =Lida Montage (2017).jpg | veličina_slike =250px | opis_slike = | slika_zastava =Flag of Lida.svg | slika_zastava_veličina =90px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb =Coat of Arms of Lidy, Belarus.svg | slika_grb_veličina =90px | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_karta = | veličina_karte =200px | opis_karte = | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država =Bjelorusija | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =53 | širina-minute =53 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =25 | dužina-minute =18 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime =Država: {{Z|BJE}} [[Bjelorusija]] | lokacija_info = | lokacija1_ime = Oblast: [[Datoteka:Coat of Arms of Hrodna Voblasts.svg|27px]] [[Grodnenska oblast|Grodnenska]] | lokacija1_info = | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna = 25 km² | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = 158 | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =2009. | stanovništvo_bilješke =<ref>{{cite web |url=http://www.world-gazetteer.com/wg.php?x=&men=gcis&lng=en&des=wg&geo=-43&srt=npan&col=abcdefghinoq&msz=1500&pt=c&va=&srt=pnan |title=World Gazetteer |publisher=World Gazetteer |accessdate=19. ožujka 2013. |archiveurl=https://archive.is/20130111110701/http://www.world-gazetteer.com/wg.php?x=&men=gcis&lng=en&des=wg&geo=-43&srt=npan&col=abcdefghinoq&msz=1500&pt=c&va=&srt=pnan |archivedate=11. siječnja 2013. |url-status=dead }}</ref> | stanovništvo = 97.692 | stanovništvo_gustoća = 3.900 | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =EET | utc_pomak =+2 | vremenska_zona_DST =EEST | utc_pomak_DST =+3 | poštanski_broj = | pozivni_broj = +375 154 | gradovi_prijatelji = | prazno_ime = | prazno_info = | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica =[http://www.lida.by www.lida.by] | bilješke = }} '''Lida''' ([[bjeloruski]]: ''Лі́да'', [[ruski]]: ''Ли́да'') je grad u zapadnoj [[Bjelorusija|Bjelorusiji]] u [[Grodnenska oblast|Grodnenskoj oblasti]]. ==Povijest== Grad je počeo da nastaje 1180. godine. Od polovice 13. stoljeća do 1795. godine bio je u sastavu [[Velika Kneževina Litva|Velike Kneževine Litve]]. Od 1323. do 1328. litavski velikoknez [[Gediminas]] sagradio je [[dvorac]] od opeke. Godina 1380. općenito se smatra godinom osnivanje grada. Nakon podjele [[Poljsko-Litavska Unija|Poljsko-Litavske Unije]] 1795. Lida postaje dio [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]]. Grad je uvelike bio uništen za vrijeme [[Francuska|francuske]] okupacije 1812., tako da je 1817. godine imao samo 1.366 stanovnika. U sljedećim godinama grad se počeo jače razvijati grade se dvije tvornice piva, [[željeznička pruga]], željezara i škole. Tako da je Lida 1914. godine imala gotovo 40 tvornica. Tijekom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] Lida je okupirala [[njemačka]] vojska. Godine 1919. [[Crvena armija]] osvaja grad, a već u ožujku dolaze Poljaci. U sljedećih godinu dana vode se borbe između Poljaka i Crvene armije. 30. rujna 1920. vođena je velika bitka na rijeci [[Njemen]] u kojoj su Poljaci zarobili 10.000 sovjetskih vojnika.<ref>{{cite web |url=http://www.hetmanusa.org/niemnem2.htm |title=Battle Of Warsaw |publisher=Hetmanusa.org |accessdate=19. ožujka 2013.}}</ref>Iako je grad 1920. [[Moskovski mirovni ugovor|Moskovskim mirovnim ugovorom]] ustupljen [[Litva|Litvi]], Poljska nije potpisala ugovor. Te je u skladu s novim [[Rigški mirovni ugovor|Rigškim mirovnim ugovorom]] iz 1921. grad pripojen [[Poljska|Poljskoj]] u čijem je vlasništvu bio do 1939. godine. Grad je teško stradao u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]. Od lipnja 1941. do srpnja 1944., bili su okupirali njemački vojnici koji su ubili 25.149 ljudi. Od velike [[Židovi u Bjelorusiji|židovske zajednice]] je preživjelo samo 200 [[Židovi|Židova]]. Početkom rujna 1944., Lida je pripojena Bjelorusiji i Grodnskoj regiji. ==Zemljopis== Grad se nalazi u blizini granice s [[Litva|Litve]], 160 kilometara zapadno od [[Minsk]]a i 110 istočno od [[Grodno|Grodna]]. ==Stanovništvo== Godine [[2009.]] u gradu je živjelo 97.692 stanovnika, dok je prosječna gustoća naseljenosti 3.900 stan./km² ==Poznate osobe== * [[David ben Aryeh Leib]], aškenazki rabin * [[Yitzchak Yaacov Reines]], rabin osnivač [[Cionizam|Cionizma]] * [[Konstanty Gorski]], (1859. – 1924.), poljski skladatelj i violinist * [[Stefan E. Warschawski]], (1904–1989), matematičar * [[Pola Raksa]], (1941–) glumac * [[Aleksander Zyw]], (1905. – 1995.) glumac ==Gradovi prijatelji== * {{Z|POLJ}} [[Koszalin]] [[Poljska]] * {{Z|POLJ}} [[Ełk]], Poljska * {{Z|LAT}} [[Jēkabpils]], [[Latvija]] ==Izvor== {{Izvori}} ==Vanjske poveznice== *[http://www.region.grodno.by Službena stranica grada] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161125062224/http://region.grodno.by/ |date=25. studenoga 2016. }} ===Ostali projekti=== {{WProjekti |commonscat= Lida |commonscathr= Lida }} [[Kategorija:Gradovi u Bjelorusiji]] evgiqa878eaj07783o9zyewih2x75m6 0 502124 7475794 7440670 2026-06-05T15:50:07Z JCamatte 155355 /* 1970-te */ Očito se ne radi o zapovjedniku logora Jasenovac, tako da uklanjam poveznicu. 7475794 wikitext text/x-wiki '''Šestotravanjska nagrada grada Sarajeva''' (bošnjački, srpski: Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva) dodjeljuje se istaknutim pojedincima, skupinama i kolektivima za značajna ostvarenja i izuzetne uspjehe u radu, postignute u svim područjima političkog i društvenog života. Dobitnici se tako nagrađuju za kontinuirani rad i iznimna djela u području [[gospodarstvo|gospodarstva]], [[znanost]]i, [[kultura|kulture]], [[odgoj]]a i [[obrazovanje|obrazovanja]], tehnike i [[tehnologija|tehnologije]], [[šport]]a, [[zdravstvo|zdravstva]] i [[Socijalna zaštita|socijalne zaštite]], zaštite čovjekova okoliša sredine i u inim područjima rada i stvarateljstva. Nagrada se dodjeljuje bez obzira na godinu ostvarenja nagrađenog uspjeha, a od ključne je važnosti da djela doprinose ukupnom unaprijeđenju i razvitku grada [[Sarajevo|Sarajeva]]. Odluku o dobitnicima Šestotravanjske nagrade grada Sarajeva donosi Gradsko vijeće na prijedlog Odbora za dodjelu Šestotravanjske nagrade grada Sarajeva. Nagrada se dodjeljuje svake godine na svečanoj sjednici Gradskog vijeća na dan oslobođenja Sarajeva, [[6. travnja]]. == Dobitnici == === 1950-te === {| class="wikitable" |- !width="50"| Godina !!width="200"| Pojedinačna<br>nagrada !!width="200"| Grupna<br>nagrada !!width="200"| Kolektivna<br>nagrada |- | [[1956.]]<ref name="DOB"></ref><ref name="DOB">[http://www.sarajevo.ba/ba/stream.php?kat=51 Dobitnici Šestoaprilske nagrade od 1956. godine do danas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160310073258/http://sarajevo.ba/ba/stream.php?kat=51 |date=10. ožujka 2016. }} (bošnjački jezik)</ref> || [[Vojo Dimitrijević]] || [[Andrija Čičin-Šain]] i [[Mirjan Baldazar]] || <small> nije dodijeljena </small> |- | [[1957.]]<ref name="DOB"></ref> || [[Midhat Begić]]<br>[[Branko Grković]]<br>[[Radenko Mišević]]<br>[[Safet Pašalić]]<br>[[Ivan Stajcer]] || <small> nije dodijeljena </small> || <small> nije dodijeljena </small> |- | [[1958.]]<ref name="DOB"></ref> || [[Jolanda Đačić]]<br>[[Ahmed Hromadžić]]<br>[[Smiljan Klaić]]<br>[[Zdravko Kovačević]]<br>[[Mladen Pozajić]] || <small> nije dodijeljena </small> || <small> nije dodijeljena </small> |- | [[1959.]]<ref name="DOB"></ref> || [[Vanda Cistler]]<br>[[Franjo Horvat]]<br>[[Tomo Janjić]]<br>[[Ilija Kecmanović]]<br>[[Jurisav Korenić]]<br>[[Tomo Kuruzović]]<br>[[Mica Todorović]] || <small> nije dodijeljena </small> || <small> nije dodijeljena </small> |} === 1960-te === {| class="wikitable" |- !width="50"| Godina !!width="200"| Pojedinačna<br>nagrada !!width="200"| Grupna<br>nagrada !!width="200"| Kolektivna<br>nagrada |- | [[1960.]]<ref name="DOB"></ref> || [[Veselin Badrov]]<br>[[Ivan Brkanović]]<br>[[Arfan Hozić]]<br>[[Slavko Leovac]]<br>[[Juraj Neidhardt]] || <small> nije dodijeljena </small> || <small> nije dodijeljena </small> |- | [[1961.]]<ref name="DOB"></ref> || [[Olga Babić]]<br>[[Milivoje Bačanović]]<br>[[Živorad Janković]]<br>[[Muhamed Kadić]]<br>[[Todor Kruševac]]<br>[[Hamid Lukavac]] || <small> nije dodijeljena </small> || [[Kazalište lutaka Sarajevo]] |- | [[1962.]]<ref name="DOB"></ref> || [[Boro Grigovorić]]<br>[[Dragan Kulidžan]]<br>[[Rizo Ramić]]<br>[[Meša Selimović]]<br>[[Miroslav Špiler]] || [[Svetozar Radojčić]], [[Josif Enriko]], [[Slobodan Jovičić]] i [[Muhamed Karamehmedović]] || <small> nije dodijeljena </small> |- | [[1963.]]<ref name="DOB"></ref> || [[David Finci]]<br>[[Ljubo Lah]]<br>[[Željko Marjanović]]<br>[[Branko Rabar]]<br>[[Teodor Romanić]]<br>[[Risto Trifković]]<br>[[Zlatko Ugljen]]|| <small> nije dodijeljena </small> || <small> nije dodijeljena </small> |- | [[1964.]]<ref name="DOB"></ref> || [[Nail Alajbegović]]<br>[[Eduard Bogdanić]]<br>[[Mak Dizdar]]<br>[[Paško Duplančić]]<br>[[Glibo Šašić]]<br>[[Vlado Jablan]]<br>[[Niko Jovičević]]<br>[[Esad Kazazović]]<br>[[Franjo Likar]]<br>[[Zvonko Oreb]]<br>[[Strahinja Petrović]]<br>[[Zdenko Praskač]]<br>[[Fahrudin Sabrihafizović]]<br>[[Miloš Samardžić]]<br> [[Vladimir Zarahović]]<br>[[Miloš Žarković]] || <small> nije dodijeljena </small> || <small> nije dodijeljena </small> |- | [[1965.]]<ref name="DOB"></ref> ||[[Josip Bać]]<br>[[Esad Bajraktarević]]<br>[[Rejhan Demirdžić]]<br>[[Branislav Đurđev ]]<br>[[ Momčilo Jovanović]]<br>[[Čedo Kisić]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://dnevni-list.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=36067:umro-edo-kisi-otiao-je-posljednji-veliki-radnik-u-kulturi&catid=7:kultura&Itemid=8 |title=Dnevni list. Umro Čedo Kisić. Otišao je posljednji veliki radnik u kulturi. Četvrtak, 16. svibanj 2013 |access-date=25. prosinca 2013. |archive-date=26. prosinca 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131226101741/http://dnevni-list.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=36067:umro-edo-kisi-otiao-je-posljednji-veliki-radnik-u-kulturi&catid=7:kultura&Itemid=8 |url-status=dead }}</ref><br>[[Hajrudin Krvavac]]<br>[[Dragan Milinović]]<br>[[Ljiljana Molnar]]<br>[[Dako Radošević]]<br>[[Ranko Rakanović]]<br>[[Afan Ramić]]<br>[[Salem Resulović]]<br>[[Marko Slomović]]<br>[[Luka Sorajić]]<br>[[Dane Škerl]]<br>[[Ljubomir Šušić]]<br>[[Husein Tahmiščić]] || &nbsp;– [[Zvonko Knežević]] i [[Zdravko Pujić]]<br>&nbsp;– [[Ivan Štraus]] i [[Tihomir Štraus]] || <small> nije dodijeljena </small> |- | [[1966.]]<ref name="DOB"></ref> ||[[Abdurezak Abduzaimović]]<br>[[Jan Beran]]<br>[[Emerik Blum]]<br>[[Ismet Brkić]]<br>[[Vlatko Filipović]]<br>[[Mario Mikulić (slikar)|Mario Mikulić]]<br>[[Ibro Mujezinović]]<br>[[Predrag Palavestra]]<br>[[Ina Samokovlić-Krstanović]]<br>[[Boris Smoje ]]<br>[[Avdo Sućeska]]<br>[[Dževad Taletović]]<br>[[Helena Uhlik-Horvat]] ||&nbsp;– [[Miodrag Bogićević]], [[Slavko Leovac]], [[Husein Tahmiščić]] i članovi redakcije ''[[Izraz (časopis)|Izraza]]'': [[Anđelko Ristić]], [[Valerija Škrinjar]], [[Izet Muftić]], [[Dragoljub Jović]], [[Enes Čengić]], [[Dušan Lončarević]], [[Svetozar Malešev]], [[Zvonimir Požar]], [[Lazo Ciganović]], [[Maja Dragutinović]], [[Nikola Ivanović]] i [[Višnja Maloković]]<br>&nbsp;– [[Dušan Jovičić]], [[Šalom Altarac]], [[Mirko Manojlović]], [[Rudi Stojak]], [[Aiša Tomašev]], [[Miloš Bajović]], [[Stevo Opačić]], [[Mirko Radišić]], [[Jovan Vasić]] i [[Rasim Bajraktarević]] <br>&nbsp;– [[Žika Ristić]] i [[Suad Mrkonjić]] || <small> nije dodijeljena </small> |- | [[1967.]]<ref name="DOB"></ref> ||[[Rajmond Bertan]]<br>[[Ibro Brkić]]<br>[[Vladimir Dedijer]]<br>[[Ahmed Grebo]]<br>[[Zdenko Grgić]]<br>[[Juraj Marek ]]<br>[[Antun Marinić]]<br>[[Adi Mulabegović]]<br>[[ Mithat Mutapčić]]<br>[[Makso Savin]]<br>[[Radivoje Spasić]]<br>[[Asim Šukalić]]<br>[[Duško Trifunović]]<br>[[Rasim Volić]]<br>[[Anđelko Vuletić]] ||[[Vahidin Spahović]] i [[Mijo Trgovčević]]<ref>[http://sarajevo.ba/sestoaprilska-nagrada-grada-sarajeva-za-1967-godinu/ Grad Sarajevo, Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva za 1967. godinu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180413191330/http://sarajevo.ba/sestoaprilska-nagrada-grada-sarajeva-za-1967-godinu/ |date=13. travnja 2018. }}, objavljeno 24. veljače 2017., pristupljeno 13. travnja 2018. {{boš oznaka}}</ref> || <small> nije dodijeljena </small> |- | [[1968.]]<ref name="DOB"></ref> ||[[Sadik Bučuk]]<br>[[Izet Buševac]]<br>[[Dragica Čalić]]<br>[[Bahrudin Čengić]]<br>[[Blagoje Đorđević]]<br>[[Slobodan Jovičić]]<br>[[Hajrija Kapić]]<br>[[Nikola Nikolajević]]<br>[[Nenad Radanović]]<br>[[Hazim Šabanović]] ||[[Dragan Ivošević]] i [[Olga Saničanin]] || [[Gorska služba spašavanja]] – Stanica Sarajevo |- | [[1969.]]<ref name="DOB"></ref> ||[[Mersad Berber]]<br>[[Sead Brkić]]<br>[[Abaz Deronja]]<br>[[Sofija Divčić]]<br>[[Vefik Hadžismajlović]]<br>[[Ejub Ibrahimović]]<br>[[Hamdija Kapidžić]]<br>[[Svetozar Koljević]]<br>[[Herta Kuna]]<br>[[Rikard Kuzmić]]<br>[[Ibrahim Ljubović]]<br>[[Slavko Mićanović]]<br>[[Tihomir Mirić]]<br>[[Danica Rošulj-Malkin]] ||[[Petar Razlog]], [[Šemso Hadžiefendić]], [[Salko Selimović]] i [[Murat Goro]] || <small> nije dodijeljena </small> |} === 1970-te === {| class="wikitable" |- !width="50"| Godina !!width="200"| Pojedinačna<br>nagrada !!width="200"| Grupna<br>nagrada !!width="200"| Kolektivna<br>nagrada |- | [[1970.]]<ref name="DOB"></ref> ||[[Borislav Aleksić]]<br>[[Risto Besarović]]<br>[[Slavko Čanković]]<br>[[Muhamed Filipović]]<br>[[Bogdan Maksimović]]<br>[[Sulejman Memić]]<br>[[Ognjen Miličević]]<br>[[Ljubica Mladenović]]<br>[[Hilmija Pitić]]<br>[[Danilo Protić]]<br>[[Slavko Šantić]]<br>[[Aleksa Štrbo]]<br>[[Rifat Tvrtković]] || &nbsp;– [[Živorad Janković]], [[Ognjeslav Malkin]] i [[Halid Muhasilović]]<br>&nbsp;– [[Ismet Mehić]] i [[Ranko Stanišić]] || [[Sarajevski balet|Balet Narodnog kazališta u Sarajevu]] |- | [[1971.]]<ref name="DOB"></ref> ||[[Olga Đoković]]<br>[[Darinka Đurašković]]<br>[[Leopold Kauret]]<br>[[Veljko Kojović]]<br>[[Boško Kučanski]]<br>[[Alija Kučukalić]]<br>[[Vojslav Maksimović]]<br>[[Enver Mehmedbašić]]<br>[[Mira Meštrović]]<br>[[Muhamed Muratbegović]]<br>[[Vojislav Pavlović]]<br>[[Slavko Pervan]]<br>[[Kasim Prohić]]<br>[[Arif Purivatra]]<br>[[Dara Sekulić]]<br>[[Hamdija Sijerčić]]<br>[[Svetozar Zimonjić]] || [[Vladimir Knor]], [[Slavko Bilobrk]] i [[Abdulah Jesenković]] || <small> nije dodijeljena </small> |- | [[1972.]]<ref name="DOB"></ref> ||[[Pavle Dostal]]<br>[[Savo Đurić]]<br>[[Vojin Komadina]]<br>[[Marko Krsmanović]]<br>[[Zdenko Lešić]]<br>[[Nikola Nešković]]<br>[[Zdravko Ostojić]]<br>[[Hiba Ramadanović]]<br>[[Džemal Rezaković]]<br>[[Abdulah Šarčević]]<br>[[Bakir Tanović]]<br>[[Mehmed Zaimović]]<br>[[Miodrag Žalica]] || <small> nije dodijeljena </small> || Drama [[Narodno kazalište u Sarajevu|Narodnog kazališta u Sarajevu]] |- | [[1973.]]<ref name="DOB"></ref> ||[[Ivan Foht]]<br>[[Pavle Fukerak]]<br>[[Branko Kurpjel ]]<br>[[Svetislav Masleša]]<br>[[Stjepan Matić]]<br>[[Abdulah Olovčić]]<br>[[Radovan Vučković]]<br>[[Ivan Zovko]] || [[Emina Kamberović-Mičić]] i [[Muhamed Imanić]] || [[Srednja škola "Vaso Miskin Crni" u Sarajevu|Željeznička škola s praktičnom obukom „"Vaso Miskin Crni" u Sarajevu]] |- | [[1974.]]<ref name="DOB"></ref> || [[Milica Buljubašić]]<br>[[Hašim Čaušević]]<br>[[Vladimir Dobrović]]<br>[[Ivan Kalcina]]<br>[[Jelka Knežević]]<br>[[Nikola Kovač]]<br>[[Dušan Maleš]]<br>[[Lazo Materić]]<br>[[Mihajlo Mihaljević]]<br>[[Muhamed Sandžaktarević]]<br>[[Ešref Sarajlić]]<br>[[Dževad Softić]] ||<small> nije dodijeljena </small> || [[Osnovna škola "Ivan Goran Kovačić" u Sarajevu|Osnovna škola "Ivan Goran Kovačić"]] |- | [[1975.]]<ref name="DOB"></ref> || [[Stevo Anđelić]]<br>[[Fehim Avdić]]<br>[[Azra Begić]]<br>[[Franc Cingle]]<br>[[Nedžad Ibrišimović]]<br>[[Josip Katalinski]]<br>[[Borivoje Knežević]]<br>[[Katarina Kocka ]]<br>[[Tvrtko Kulenović]]<br>[[Ramo Lončarević]]<br>[[Jagoda Maksimović-Beran]]<br>Ljubo Miloš<br>[[Muhamed Mujezinović]]<br>[[Fadil Numić]]<br>[[Josip Pejaković]]<br>[[Božo Raković]]<br>[[Ruža Starčević]]<br>[[Neđo Šipovac]]<br>[[Alija Talić]]<br>[[Meho Vladović]] ||[[Milan Kušan]], [[Branko Bulić]], [[Svetozar Gogunović]] i [[Franjo Lastavec]] ||&nbsp;– [[Prosvjetno-pedagoški zavod u Sarajevu|Prosvjetno-pedagoški zavod]]<br>&nbsp;– [[Fabrika duhana u Sarajevu]]<br>&nbsp;– [[Kamerni teatar 55]]<br>&nbsp;– [[Tvornica čarapa "Ključ"]]<br>&nbsp;– [[Steleks]]<br>&nbsp;– [[Sarajevofilm]]<br>&nbsp;– [[Škola za unutrašnje poslove u Sarajevu]]<br>&nbsp;– SOUR [[Unioninvest]]<br>&nbsp;– RO [[Vodovod i kanalizacija Sarajevo]] |- | [[1976.]]<ref name="DOB"></ref> || [[Zdravko Besarović]]<br>[[Mirza Delibašić]]<br>[[Hasan Hadžiomerović]]<br>[[Alija Isaković]]<br>[[Mustafa Karišik ]]<br>[[Savan Knežević]]<br>[[Kolobarić]]<br>[[Mladen Uroš Kravljača]]<br>[[Zdravko Likić]]<br>[[Gertruda Munitić]]<br>[[Mithat Prcić]]<br>[[Nevenka Pucar]]<br>[[Belkisa Rizvanbegović]]<br>[[Halid Sinanović]]<br>[[Dušan Spasojević]]<br>[[Branko Tomašević]] ||<small> nije dodijeljena </small> ||&nbsp;– [[NIŠRO Oslobođenje]]<br>&nbsp;– [[Osnovna škola "29. novembar" Sarajevo|Osnovna škola "29. novembar"]]<br>&nbsp;– [[RKUD "Proleter"]]<br>&nbsp;– [[Institut za transfuziologiju i hematologiju Bosne i Hercegovine]]<br>&nbsp;– [[OKUD "Ivo Lola Ribar"]]<br>&nbsp;– [[Biblioteka "Logos"]]<br>&nbsp;– OOUR Livnica čelika - SOUR [[Energoinvest]]<br>&nbsp;– [[Mjesna zajednica Ilidža]]<br>&nbsp;– [[Savez gorana grada Sarajeva]]<br>&nbsp;– [[Studijski centar Gradskog komiteta Saveza komunista Sarajevo]]<br> |- | [[1977.]]<ref name="DOB"></ref> || [[Midhat Aganović]]<br>[[Boro Drašković]]<br>[[Radoslav Džodžo]]<br>[[Muris Idrizović]]<br>[[Vladimir Jokanović]]<br>[[Ekrem Kulenović]]<br>[[Zlatko Lavanić]]<br>[[Mirko Lukić]]<br>[[Radovan Milan ]]<br>[[Miroslav Miličević]]<br>[[Muzafer Mujić]]<br>[[Mirko Ovadija]]<br>[[Dušan Piljo]]<br>[[Rizo Selmanagić]]<br>[[Alma Sokolović]]<br>[[Tonko Šoljan]]<br>[[Alojz Vesić]] ||<small> nije dodijeljena </small> ||&nbsp;– [[Akademsko astronomsko društvo Sarajevo]]<br>&nbsp;– Revija [[Odjek (časopis)|Odjek]]<br>&nbsp;– [[Profesionalna vatrogasna brigada Sarajevo]]<br>&nbsp;– [[Institut za automatiku i računske nauke IRCA]]<br>&nbsp;– [[Mjesna zajednica Blagovac]]<br>&nbsp;– [[Radio program Sarajevo 202]] |- | [[1978.]]<ref name="DOB"></ref> || [[Mitar Aleksić]]<br>[[Novak Anđelić]]<br>[[Ljubomir Berberović]]<br>[[Razija Handžić]]<br>[[Mirza Idrizović]]<br>[[Hanifa Kapidžić-Osmanagić]]<br>[[Ljubo Kojo]]<br>[[Ratko Lalić]]<br>[[Tonko Marčić]]<br>[[Jasenka Roter-Petrović]]<br>[[Muhamed Teftedarija]]<br>[[Čedomir Vujanović]] || [[Ante Rajić]], [[Džemaludin Karić]] i [[Vinko Rajić]] ||&nbsp;– [[KK Bosna]]<br>&nbsp;– [[Indexi]]<br>&nbsp;– [[Mjesna zajednica Bistrik|MZ Bistrik]]<br>&nbsp;– [[OKUD "Miljenko Cvitković"]]<br>&nbsp;– Predstava Omer paša Latas [[Narodno kazalište u Sarajevu|Narodnog kazališta u Sarajevu]]<br>&nbsp;– [[Prva gimnazija u Sarajevu]] |- | [[1979.]]<ref name="DOB"></ref> || [[Dragan Anđelić]]<br>[[Milo Gučevac]]<br>[[Zaim Imamović]]<br>[[Aleksandar Kalmar]]<br>[[ Nasiha Kapidžić-Hadžić]]<br>[[Nedžad Kolaković]]<br>[[Manojlo Marković]]<br>[[Ismar Mujezinović]]<br>[[Ismet Mujezinović]]<br>[[Vladimir Pšorn]]<br>[[Zijah Sokolović]]<br>[[Derviš Sušić]]<br>[[Stipo Vilić]]<br>[[Tihomir Vuković]] || [[Vokalni ansambl "Prijatelji"]] ||&nbsp;– [[Hotel Evropa]]<br>&nbsp;– [[Konferencija Osnovne organizacije saveza slijepih BiH Sarajevo]]<br>&nbsp;– [[Streljačka družina "Mile Vujović Učo"]]<br>&nbsp;– [[UPI]] RO Proizvodnja i prerada mlijeka<br>&nbsp;– [[Savezna omladinska radna akcija "Sarajevo"]]<br>&nbsp;– [[RK Željezničar]]<br>&nbsp;– [[Škola za osnovno muzičko obrazovanje "Dr. Vojislav Vučković"]]<br>&nbsp;– [[Tkaonica ćilima Ilidža]]<br>&nbsp;– [[Vojni orkestar Sarajevo]] |} === 1980-te === {| class="wikitable" |- !width="50"| Godina !!width="200"| Pojedinačna<br>nagrada !!width="200"| Grupna<br>nagrada !!width="200"| Kolektivna<br>nagrada |- | [[1980.]]<ref name="DOB"></ref> || [[Fahrija Ajanović]]<br>[[Mustafa Ajanović]]<br>[[Vladimir Bjelica ]]<br>[[Nikola Cvijetić]]<br>[[Jovanka Čović]]<br>[[Karlo Dombaj ]]<br>[[Rato Dugonjić]]<br>[[Zoran GajićFuad Hadžihalilović]]<br>[[Miroslav Jančić]]<br>[[Radoslav Jovanović]]<br>[[Dragutin Kosovac]]<br>[[Svetislav Lučić]]<br>[[Olga Marasović]]<br>[[Munir Mesihović]]<br>[[Branko Mikulić]]<br>[[Džemal Muminagić]]<br>[[Mehmed Metevelić]]<br>[[Dane Olbina]]<br>[[Muzafer Osmanagić]]<br>[[Avdo Smajlović]]<br>[[Žarko Varajić]] || <small> nije dodijeljena </small> || &nbsp;– OOUR Elektrotopionica RO [[Željezara Ilijaš]]<br>&nbsp;– SOUR [[Famos]]<br> &nbsp;– [[Feroelektro]]<br>&nbsp;– [[OŠ "Bane Šurbat"]]<br>&nbsp;– [[UPI]] RO Promet na malo<br>&nbsp;– [[Građevinska radna organizacija Put]]<br>&nbsp;– [[Sarajevska brigada Teritorijalne obrane Hasan Brkić]] |- | [[1981.]]<ref name="DOB"></ref> || [[Bahra Đuk]]<br>[[Mladen Knežević]]<br>[[Moni Levi]]<br>[[Julio Marić]]<br>[[Mara Marinković]]<br>[[Mirko Marjanović]]<br>[[Borislav Milatović]]<br>[[Kemal Monteno]]<br>[[Muhamed Nakaš]]<br>[[Mirko Oljača]]<br>[[Vaso Radić]]<br>[[Milanko Renovica]]<br>[[Safet Sušić]]<br>[[Milivoje Unković]]<br>[[Zvonko Zrnčić]] || [[Fatih Imamović]], [[Zdravko Jurić]], [[Željko Molinar]] i [[Zijo Pašić]] ||&nbsp;– [[Policijska postaja za sigurnost prometa Sarajevo]]<br>&nbsp;– [[OKUD "Slobodan Princip Seljo"]] |- | [[1982.]]<ref name="DOB"></ref> || [[Nađija Biser-Taso]]<br>[[Milan Gračanin]]<br>[[Seid Hasanefendić]]<br>[[Milan Hiholjčić]]<br>[[Ratko Jovičić]]<br>[[Zijo Kučukalić]]<br>[[Emir Kusturica]]<br>[[Anton Lovrinčević]]<br>[[Vesna Mašić]]<br>[[Aleksa Mikić]]<br>[[Sofija Mikšić]]<br>[[Franjo Milošević]]<br>[[Danilo Štaka ]]<br>[[Miroslav Varadin ]] ||&nbsp;– [[Nazim Alihodžić]], [[Mehmedalija Budalica]], [[Miodrag Popadić]], [[Enver Raljević]] i [[Mirko Šošić]] <br> &nbsp;–[[Vokalni ansambl "Breze"]] || &nbsp;– [[Umjetnički paviljon Colegium aristicum]]<br>&nbsp;– RO [[Petrolinvest]]<br>&nbsp;–Emisija Televizije Sarajevo [[Sarajevska hronika]] |- | [[1983.]]<ref name="DOB"></ref> || [[Predrag Bojić]]<br>[[Katarina Dorić]]<br>[[Mihailo Galić]]<br>[[Janez Gorišek]]<br>[[Nenad Guzina]]<br>[[Asim Jamakosmanović]]<br>[[Aleksandar Jevđević]]<br>[[Borivoje Knežević]]<br>[[Salim Obralić]]<br>[[Muhamed Pašović]]<br>[[Petar Skert ]]<br>[[Milica Šnajder-Huterer]]<br>[[Ismet Zubović]]||&nbsp;– [[Nisim Albahari]], [[Rafael Brčić]], [[Miodrag Čanković]], [[Mehmed Džinić]], [[Ahmed Hadžirović]] i [[Dane Olbina]]<br>&nbsp;–[[Natalija Dozet]], [[Marko Stanišić]] i [[Sonja Sumenić-Bijeljac]] || &nbsp;– [[Hemijski institut Prirodno-matematičkog fakulteta Sarajevo]] <br>&nbsp;– [[Radio klub "Nikola Tesla"]]<br>&nbsp;– [[Sarajevska filharmonija]]<br>&nbsp;– SOUR [[Energoinvest]] RO "Vaso Miskin Crni"<br>&nbsp;– [[Vojna bolnica Sarajevo]] |- | [[1984.]]<ref name="DOB"></ref> || [[Boris Bakrač]]<br>[[Stevan Bulajić]]<br>[[Ahmed Karabegović]]<br>[[Kemal Karačić]]<br>[[Sofija Kosovac]]<br>[[Nedžad Kurto]]<br>[[Razija Lagumdžija]]<br>[[Pavle Lukač]]<br>[[Seid Maglajlica ]]<br>[[Milan Medić]]<br>[[Mirko Mladić]]<br> [[Milan Mučibabić]]<br>[[Murat Musabegović]]<br>[[Sadudin Musabegović]]<br>[[Salko Oruč ]]<br>[[Isak Ozmo ]]<br>[[Vanja Popović]]<br>[[Hranislav Rašić]]<br>[[Sabahudin Selesković]]<br>[[Anto Sučić]]<br>[[Artur Takač ]]<br>[[Vojo Tomić]]<br>[[Alija Velić]]<br>[[Ljubiša Zečević]]||<small> nije dodijeljena </small> ||&nbsp;– [[Klinika za rekonstruktivnu i plastičnu hirurgiju]] <br>&nbsp;– [[Organizacijski odbor 14. ZOI]]<br>&nbsp;– [[Organi unutaranjih poslova općina i grada Sarajeva]]<br>&nbsp;– [[Radiotelevizija Sarajevo|Radio-televizija Sarajevo]]<br>&nbsp;– GRO [[GRO "Vranica"|"Vranica"]]<br>&nbsp;– [[Dom kulture Vratnik]]<br>&nbsp;– RO [[RO "Zrak"|"Zrak"]] Sarajevo´ |- | [[1985.]]<ref name="DOB"></ref> || [[Ljubo Aralica]]<br>[[Mahmut Bajraktarević]]<br>[[Muhidin Begić]]<br>[[Franjo Budim]]<br>[[Oskar Danon]]<br>[[Musa Dizdarević]]<br>[[Jelena Dopudža]]<br>[[Ahmed Džuvić]]<br>[[Miloš Đurašković]]<br>[[Aleksandar Fajgelj]]<br>[[Leon Fliker ]]<br>[[Kazimir Franković]]<br>[[Miroslav Homen]]<br>[[Mujesira Ivić]]<br>[[Dragan Jakmirović]]<br>[[Dževad Jarebica]]<br>[[Džemil Kapetanović]]<br>[[Zagorka Kapetanović]]<br>[[Slobodan Kezunović]]<br>[[Faruk Konjhodžić]]<br>[[Desa Koštan-Olbina ]]<br>[[Slavica Kujundžić]]<br>[[Hakija Kulenović]]<br>[[Sidika Lokmić]]<br>[[Nedim Mahić]]<br>[[Dane Maljković]]<br>[[Zdravko Marić (arheolog)|Zdravko Marić]]<br>[[Spasoje Mičić]]<br>[[Rajka Mikulić]]<br>[[Mitar Minić]]<br>[[Ante Nevjestić]]<br>[[Ankica Pavlović-Albahari]]<br>[[Mile Perković]]<br>[[Ratko Popadić]]<br>[[Fuad Ramić]]<br>[[Veljko Ržehak ]]<br>[[Ervin-Stanko Salcberger]]<br>[[Mehmed Šišić]]<br>[[Arif Tanović]]<br>[[Sekula Todorović]]<br>[[Mirko Tošić]]<br>[[Salko Vilić]] ||<small> nije dodijeljena </small> ||&nbsp;– [[Institut za fizijatriju i rehabilitaciju Ilidža]]<br>&nbsp;– [[Industrija pekarstva Sarajevo]]<br>&nbsp;– [[Gimnazija "Ognjen Prica"]]<br>&nbsp;– [[Kazalište mladih Sarajevo]]<br>&nbsp;– [[Šahovski klub "Sarajevo"]]<br>&nbsp;– [[RO "Vladimir Perić Valter" Sarajevo]] |- | [[1986.]]<ref name="DOB"></ref> || [[Josip Magdić]]<ref>[http://www.hds.hr/member/clan_hr.htm?CODE=145 Hrvatsko društvo skladatelja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131226045759/http://www.hds.hr/member/clan_hr.htm?CODE=145 |date=26. prosinca 2013. }} Josip Magdić</ref><br>[[Dženana Buturović]] <br>[[Ivo Dunkić]] <br>[[Milo Đurović]] <br>[[Zlatan Karavdić]] <br>[[Dušan Kecmanović]] <br> [[Miloš Okuka]] <br>[[Ladislav Ožegović]] <br>[[Marko Pezer]] <br>[[Abdulah Sidran]] <br>[[Gojko Sikimić]] <br>[[Mladen Todorović]] <br>[[Mato Tomičić]] <br>[[Milorad Tomašević]] <br>[[Uglješa Uzelac]] <br>[[Antonije Vlačić]] || [[Lidumil Alikalfić]], [[Dušan Djapa]] i [[Osman Morankić]] || Šahovski klub Bosna <br>OŠ Miljenko Cvitković<br>SOUR Svjetlost <br> Tvornica armatura OOUR SOUR-a Energoinvest |- | [[1987.]]<ref name="DOB"></ref> || [[Zijah Brajlović]] <br> [[Džemal Čelić]] <br>[[Esad Čengić]] <br>[[Salavko Dadić]] <br> [[Orest Fabris]] <br>[[Kemal Hrelja]] <br>[[Borislav Komljenović]] <br>[[Nurudin Numić]] <br>[[Senija Pilavdžija]] <br>[[Vlado Raguž]]<br>[[Nevenka Škero]] <br>[[Stevan Tontić]] <br>[[Petar Waldegg]] || || OOUR Bosanka Blažuj <br> Dom TO Zavod za studije i projektiranje <br> Narodna knjižnica "Hasan Kikić" <br>Pedagoška akademijau Sarajevu<br>Vojna akademija RZ i PZO Rajlovac |- | [[1988.]]<ref name="DOB"></ref> || [[Trajko Cvjetković]] <br>[[Suljo Efendić]] <br>[[Safet Hasanbegović]] <br>[[Alija Hubana]] <br>[[Stevan Josipović]] <br>[[Sulejman Kukavica]] <br>[[Dara Stojiljković]] <br>[[Čedomil Šilić]] <br>[[Ivo Šeremet]] <br>[[Branislav Verbić]] || || SOUR „FAMOS“ (RO „Koran Pale“) <br>Povijesni arhiv Sarajevo<br>Skijaški klub Sarajevo |- | [[1989.]]<ref name="DOB"></ref> || [[Stiepo Andrijanić]]<br>[[Mustafa Beganović]]<br>[[Hamdija Delić]]<br>[[Slobodan Jovandić ]]<br>[[Josip Lešić]]<br>[[Boriša Starović]]<br>[[Predrag Vujović]] || || Muzej grada Sarajeva <br> OŠ „Hasan Kikić“ |} === 1990-te === {| class="wikitable" |- !width="50"| Godina !!width="200"| Pojedinačna<br>nagrada !!width="200"| Grupna<br>nagrada !!width="200"| Kolektivna<br>nagrada |- | [[1990.]]<ref name="DOB"></ref> || [[Rifat Hadžiselimović]]<br>[[Ademir Kenović]]<br>[[Hasan Muratović]]<br>[[Predrag Nikolić ]]<br>[[Ivica Osim ]]<br>[[Aleksandra Romanić]]<br>[[Salih Sadović]] || <small> nije dodijeljena </small> || &nbsp;–DP „Energoinvest“ – Računarski centar Sarajevo <br>&nbsp;– Zavod za posebni odgoj i obrazovanje djece u Sarajevu |- | [[1991.]]<ref name="DOB"></ref> || [[Nijad Abadžić]]<br>[[Slobodan Blagojević]]<br>[[Ismet Dizdarević]]<br>[[Hasan Hadžijahić]]<br>[[Asim Jabučar]]<br>[[Sead Musić]]<br>[[Mila Rakanović]]<br>[[Vladimir Rolinc]]<br>[[Faruk Selesković]] || <small> nije dodijeljena </small> || &nbsp;–Klinika za tuberkulozu i određene kronične plućne bolesti Kasindo – Predstava „Carmina Burana“, predstava [[Narodno kazalište u Sarajevu|Narodnog kazališta]] u Sarajevu |- | [[1992.]]<ref name="DOB"></ref> || [[Braco Dimitrijević]] <br>[[Hamdija Dolarević ]]<br> [[Ratko Drašković ]] <br> [[Gradimir Gojer ]] <br> [[Dragan Jovičić ]] <br> [[ Bernd Leissner]] <br> [[ Enver Mešanović]] <br> [[Goran Milić ]] <br> [[Marko Oršolić ]] <br> [[Nada Pivac ]] <br> [[Avdo Sofradžija ]] <br> [[ Ivica Šarić]] || Rajko Mandić i Vedad Hamšić || &nbsp;– Židovska općina u Sarajevu <br>- Grafičko-izdavačka kuća „OKO“ |- | 1993-97. | colspan="3" align="center"| '''Nagrada nije dodijeljena''' |- | [[1998.]]<ref name="DOB"></ref> || [[Amor Mašović]] <br>[[Mustafa Imamović]]<br> [[Ilija Ladin]] <br> [[Mila Rakanović]] <br> [[Emir Nuhanović]] <br> [[Abdulah Nakaš]] <br> || <small> nije dodijeljena </small> || &nbsp;– USD "Bosna" <br> &nbsp;– Zavod za hitnu medicinsku pomoć Sarajevo <br>&nbsp;– Poduzeće "Klas" Sarajevo<br>&nbsp;– Organizacija obitelji šehida i poginulih boraca sarajevske županije<br>&nbsp;– Savez ratnih vojnih invalida sarajevske županije <br> &nbsp;– Županijska organizacija "Bosna - zelene beretke" Sarajevo <br> Festival Sarajeva "Sarajevska zima" |- | [[1999.]]<ref name="DOB"></ref> || [[Juan Antonio Samaranch]] <br>[[Ivan Lovrenović]]<br> [[Dževad Šabanagić]] <br> [[Edin Numankadić]] <br> [[Mehmed Užičanin]] <br> [[Nenad Marković]] <br> || &nbsp;– Francis R. Jones, Dževad Hozo, Rusmir Mahmutćehajić <br><br> &nbsp;– Šefika i Said Jamaković || &nbsp;– Javna ustanova "Apoteke" Sarajevo <br> &nbsp;– Županijsko javno poduzeće "Rad" Sarajevo <br>&nbsp;– Bosanskohercegovačka reprezentacija u sjedećoj odbojci |} === 2000-te === {| class="wikitable" |- !width="50"| Godina !!width="200"| Pojedinačna<br>nagrada !!width="200"| Grupna<br>nagrada !!width="200"| Kolektivna<br>nagrada |- | |} === 2010-te === {| class="wikitable" |- !width="50"| Godina !!width="200"| Pojedinačna<br>nagrada !!width="200"| Grupna<br>nagrada !!width="200"| Kolektivna<br>nagrada |- | [[2010.]]<ref name="DOB"></ref> ||[[Ibrahim Spahić]] || [[Larisa Cerić]], [[Arijana Jaha]] i [[Branimir Crnogorac]] || [[Opća bolnica "Prim. dr. Abdulah Nakaš"]] |- | [[2011.]]<ref name="DOB"></ref> ||[[Dejan Milošević]] || [[Zilha Šeta]], [[Bahra Radača]], [[Selma Kadrić]] i [[Fahra Tatlić]] || [[Hrvatsko narodno vijeće Bosne i Hercegovine]]<ref>[http://www.idoconline.info/digitalarchive/public/index.cfm?fuseaction=serve&ElementId=786745 DNEVNI LIST, 03. travnja 2011.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131226234412/http://www.idoconline.info/digitalarchive/public/index.cfm?fuseaction=serve&ElementId=786745 |date=26. prosinca 2013. }} SARAJEVO Za tri dana Sarajevo slavi još jedan rodendan. Hrvatskom narodnom vijeću ide kolektivna Šestotravanjska nagrada. Autor(i): FATIMA FAZLAGIĆ</ref> |- | [[2012.]]<ref name="DOB"></ref> ||[[Valerijan Žujo]] || <small> nije dodijeljena </small> || [[Udruženje likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine]] |- |} == Ostale nagrade i priznanja Grada Sarajeva == * [[Ključ grada Sarajeva]] * [[Počasni građanin grada Sarajeva]] * [[Plaketa grada Sarajeva]] == Izvori == {{izvori|30em}} [[Kategorija:Nagrade]] [[Kategorija:Sarajevo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačka kultura]] mrkcpv9d966zy0ivivkrlabzfo4q7lt 0 504894 7475899 6703759 2026-06-05T21:18:54Z Divna Jaksic 974 {{mrva-prehrana}} 7475899 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Kaiserschmarrn mit zwetschkenroester.JPG|thumb|Kaiserschmarrn]] '''Kajzeršmarn''' ili ponegdje '''carski drobljenac''' ([[njemački|njem]]. ''Kaiserschmarrn''; [[mađarski|mađ]]. ''Császármorzsa'') je [[desert]] na bazi tijesta za [[palačinke]]. Jedan je od najpoznatijih slatkih jela [[Austrijska kuhinja|austrijske kuhinje]]. == Vanjske poveznice == * [http://www.visit-salzburg.net/dining/desserts.htm Kaiserschmarrn and other Austrian recipes: visit-salzburg.net] {{mrva-prehrana}} [[Kategorija:Palačinke]] [[Kategorija:Austrijska kuhinja]] [[Kategorija:Mađarska kuhinja]] 59ri0dmt58izzp3n1r1a9sf2ncwbu06 0 508088 7475717 4566330 2026-06-05T13:43:20Z Tulkas Astaldo 38717 -od strane 7475717 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Albertville depuis Pallud.JPG|minijatura|Pogled na grad]] '''Albertville''' je grad i općina u jugoistočnoj Francuskoj, u departmanu Savoie u francuskim [[Alpe|Alpama]]. Ima 18,480 stanovnika<ref name="Broj stanovnika">[http://www.insee.fr/en/ Broj stanovnika], pristupljeno (22. ožujka 2014.)</ref> prema podacima iz [[2008.]] godine. == Zemljopis == Grad je smješten na rijeci [[Arly]], blizu njenog ušća u rijeku [[Isère]]. Površina mu je 17. 54km2, a visina između 328 – 2,030 m. == Povijest == Moderni grad Albertville je utemeljio je [[1836.]] kralj Charles Albert od Sardinije, koji je spojio srednjovjekovni gradić Conflans, koji ima građevine koje datiraju još iz [[14. stoljeće|14. stoljeća]], s gradom L'Hôpital. Od tada, Albertville razvja trgovinu između [[Francuska|Francuske]], [[Italija|Italije]] i [[Švicarska|Švicarske]]. Godine [[1992.]] [[Zimske olimpijske igre]] su organizirane u regiji [[Savoja]], a Albertville je bio domaćin. Neki od sportskih objekata su kasnije prilagođeni za druge svrhe. Godine [[2003.]], grad je označen kao "Grad umjetnosti i povijesti". == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Gradovi domaćini Zimskih olimpijskih igara]] [[Kategorija:Gradovi u Francuskoj]] 10jef2eil39yuhyzklteq9gg9zqs8xi 0 508411 7475879 7436383 2026-06-05T20:37:45Z Argo Navis 852 −[[Kategorija:Zoologija]]; +[[Kategorija:Razmnožavanje sisavaca]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7475879 wikitext text/x-wiki [[datoteka:placentation.svg|thumb|300px|Različiti tipovi korioniciteta i amniociteta kod jednojajčanih blizanaca.]] '''Monokorionski blizanci''' ([[latinski|lat.]] ''gemini monozygotici''), jednojajčani blizanci koji dijele istu [[posteljica|posteljicu]]. Javljaju se u 0,3 % svih [[trudnoća]].<ref name="cordero">{{cite journal |author=Cordero L, Franco A, Joy SD, O'shaughnessy RW |title=Monochorionic diamniotic infants without twin-to-twin transfusion syndrome |journal=J Perinatol |volume=25 |issue=12 |pages=753–8 |date=Prosinac 2005. |pmid=16281049 |doi=10.1038/sj.jp.7211405}}</ref> 75 % trudnoća s jednojajčanim blizancima jesu monokorionske; preostalih 25 % jesu ''dikorionske diamnionske''.<ref name="Shulman"/> Ako se posteljica dijeli, to se događa tri dana nakon [[oplodnja|oplodnje]].<ref name="Shulman">{{cite book |author=Shulman, Lee S.; Vugt, John M. G. van |title=Prenatal medicine |publisher=Taylor & Francis |location=Washington, DC |year=2006 |pages=Page 447 |isbn=0-8247-2844-0}}</ref> == Amniocitet i zigocitet == Monokorionski blizanci najčešće imaju dvije [[amnionska vreća|amnionske vreće]] (monokorionsko-diamnionski blizanci, "MoDi"), ali ponekad, u slučaju [[monoamnionski blizanci|monoamnionskih blizanaca]] (monokorionsko-monoamnionski, "MoMo"), također dijele i istu amnionsku vreću. Monoamnionski blizanci javljaju se kada podjela posteljice započne devet dana nakon [[oplodnja|oplodnje]].<ref name="Shulman"/> Monoamnionski su blizanci uvijek jednojajčani blizanci.<ref name="pregnancy-info">[http://www.pregnancy-info.net/monoamniotic.html Pregnancy-Info -- > Monoamniotic Twins] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170531190745/http://pregnancy-info.net/monoamniotic.html |date=31. svibnja 2017. }} Preuzeto 9. srpnja 2009.</ref> Monokorionski diamnionski blizanci gotovo su uvijek jednojajčani, s nekoliko iznimaka gdje je došlo do stapanja [[blastocista]].<ref name="Shulman"/> == Dijagnoza == Izvođenjem trudničke [[ultrasonografija|ultrasonografije]] tijekom 10-14 tjedana [[gestacijska dob|gestacijske dobi]], monokorionski diamnionski blizanci razlikuju se od dikorionskih blizanaca po prisutnosti "znaka T" na čvoru međublizanačke membrane i vanjskog dijela posteljice, dok je kod dikorionskih blizanaca prisutan "znak lambda (λ)" (tvorevina koriona u obliku klina koja strši u međublizanački prostor).<ref>http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1046/j.1469-0705.1996.07060421.x/abstract;jsessionid=B3F78A662A4E2C9FCFFBB57684B1D95F.f02t02</ref> Na ultrazvuku u gestacijskoj dobi od 16-20 tjedana "znak lambda" ukazuje na dikorionicitet, ali je njegova odsutnost ne isključuje.<ref>http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0029784497858589?via=ihub</ref> == Komplikacije == Osim što dijele posteljicu, monokorionski blizanci mogu također imati isprepletene [[krvožilni sustav|krvožilne sustave]] kod [[anastomoza]]. To može uzrokovati nejednaku opskrbu krvlju i tako nastaje [[sindrom međublizanačke transfuzije]] (TTTS) kod 20 %<ref name="cordero"/> monokorionskih diamnionskih trudnoća. To je glavna komplikacija koja može nastati kod monokorionskih blizanaca. 80 % monokorionskih diamnionskih trudnoća bez TTTS-a još ima veliku šansu za probleme s tjelesnom masom, [[zastoj rasta ploda]] (IUGR), prijevremeno rođenje i često se mora obaviti porod [[carski rez|carskim rezom]].<ref name="cordero"/> Također, jednom se blizancu može dogoditi i nepravilan razvoj srca pa dijete postaje ovisno o aktivnosti srca drugog blizanca i tako nastaje [[sindrom TRAP]].<ref name="Shulman"/> Ako jedan od blizanaca umre u maternici, [[krv]] se gomila u tijelu tog blizanca, uzrokujući [[ekssangvinacija|ekssangvinaciju]] (iskrvarenje) preostalog blizanca.<ref name="Shulman"/> Kod [[monoamnionski blizanci|monoamnionskih blizanaca]] rizik od komplikacija je puno veći zbog dodatnih potencijalnih zapletaja [[pupčana vrpca|pupčane vrpce]] (npr. [[nuhalna vrpca]]).<ref name="pregnancy-info"/> Međutim, [[perinatalna smrtnost]] monokorionskih blizanaca vrlo je niska.<ref name="cordero"/> == Više informacija == *[[sindrom TRAP]] *[[sindrom međublizanačke transfuzije]] == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Razmnožavanje sisavaca]] pwf20i1062xtohskhcnax5jg5pe3y1m 0 510162 7475880 7436376 2026-06-05T20:39:05Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Zoologija|Zoologija]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Razmnožavanje sisavaca|Razmnožavanje sisavaca]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7475880 wikitext text/x-wiki [[datoteka:Placentation.svg|thumb|300px|različiti tipovi korioniciteta i amniociteta kod jednojajčanih blizanaca]] '''Monoamnionski blizanci''' su jednojajčani [[blizanci]] koji dijele istu [[amnion]]sku vreću unutar majčine [[maternica|maternice]].<ref name="pregnancy-info">[http://www.pregnancy-info.net/monoamniotic.html Pregnancy-Info -- > Monoamniotic Twins] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170531190745/http://pregnancy-info.net/monoamniotic.html |date=31. svibnja 2017. }} Retrieved on July 9, 2009</ref> Monoamnionski blizanci su uvijek jednojajčani, kao i [[monokorionski blizanci|monokorionski]] (dijele istu [[posteljica|posteljicu]]), pa im je zbog toga drugi naziv '''monoamnionski-monokorionski''' ("MoMo") blizanci.<ref name="pregnancy-info"/> Iako dijele istu posteljicu, imaju dvije odvojene [[pupčana vrpca|pupčane vrpce]]. Monoamnionski blizanci se počinju razvijati kada se [[zametak]] ne podijeli prije formacije amnionske vreće<ref name="pregnancy-info"/> oko devet dana nakon [[čovječja oplodnja|oplodnje]].<ref name="Shulman">{{cite book |author=Shulman, Lee S.; Vugt, John M. G. van |title=Prenatal medicine |publisher=Taylor & Francis |location=Washington, DC |year=2006 |pages=Page 447 |isbn=0-8247-2844-0}}</ref> Monoamnionske trojke (ili pak četvorke, petorke itd.)<ref name="about">[http://multiples.about.com/od/medicalissues/a/MoMoTwins.htm MoMo Twins; Monochorionic Monoamniotic Twins] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160408041903/http://multiples.about.com/od/medicalissues/a/MoMoTwins.htm |date=8. travnja 2016. }} By Pamela Prindle Fierro, About.com. Retrieved on July 9, 2009</ref> su moguće, ali iznimno rijetke.<ref name="pregnancy-info"/> == Pojavljivanje== Monoamnionski blizanci su rijetki. Pojavljuju se u 1 od 35.000 trudnoća do 1 u 60.000 trudnoća,<ref name="pregnancy-info"/> dakle u oko 1% svih blizanačkih trudnoća.<ref name="about"/> == Komplikacije == Najčešći uzroci smrtnosti monoamnionskih blizanaca su: *[[Nuhalna vrpca]]: Blizanci su zapleteni u pupčanim vrpcama, čime se ometaju fetalni pokreti i razvoj.<ref name="about"/> Nadalje, zbog toga se često jedan blizanac može zaglaviti u porođajnom kanalu tijekom trudova i [[porođaj]]a.<ref name="pregnancy-info"/> Zapletaj pupčane vrpce događa se u nekoj mjeri u gotovo svakoj monoamnionskoj trudnoći.<ref name="pregnancy-info"/> * [[Kompresija pupčane vrpce]]: Jedan blizanac ometa tok krvi i hranjivih tvari kroz pupčane žile druge pupčane vrpce.<ref name="pregnancy-info"/><ref name="about"/> * [[Sindrom međublizanačke transfuzije]] (TTTS): Jedan blizanac prima većinu hranjivih tvari, čime je uzrokovana pothranjenost drugog blizanca. Ovu bolest je mnogo teže dijagnosticirati kod monoamnionskih blizanaca nego kod diamnionskih, jer je standardna metoda uspoređivanje tekućina u vrećama. Dijagnosticiranje TTTS-a kod monoamnionskih blizanaca oslanja se na uspoređivanje gizičkog razvoja blizanaca.<ref name="pregnancy-info"/> == Dijagnoza == Ultrazvuk je jedini način za otkrivanje monoamnionskih blizanaca prije rođenja.<ref name="about"/> Može pokazati nedostatak membrane između blizanaca nakon par tjedana [[gestacija|gestacije]], kada je membrana vidljiva ako je prisutna.<ref name="about"/> Dodatne pretrage ultrazvukom s [[color dopler]]om visoke rezolucije i testom fetalne reaktivnosti bez opterećenja pomažu u procjeni situacije i identificiranju potencijalnih problema s [[pupčana vrpca|pupčanom vrpcom]].<ref name="about"/> Postoji međuodnos između posjedovanja jedne žumanjčane vreće i jedne amnionske vreće.<ref name="pregnancy-info"/> Međutim, teško je odrediti broj žumanjčanih vreća zato što one nestaju tijekom [[embriogeneza|embriogeneze]].<ref name="pregnancy-info"/> Zapletaj i kompresija pupčane vrpce općenito sporo napreduju, dopuštajući roditeljima i medicinskim skrbnicima da oprezno donose odluke.<ref name="about"/> == Medicinski postupci == [[Sulindak]] je eksperimentalno korišten kod nekih some monoamnionskih blizanaca, smanjujući količinu [[plodna voda|plodne vode]] i tako usporavajući fetalne pokrete. Vjeruje se da smanjuje rizik od nuhalne vrpce i kompresije vrpce. Međutim, moguće kontraindikacije ovog lijeka nisu još dovoljno istražene.<ref name="pregnancy-info"/><ref name="about"/> Svi monoamnionski blizanci su rođeni [[prijevremeni porod|prije vremena]] [[carski rez|carskim rezom]], jer se u trećem tromjesečju povećava rizik od nuhalne vrpce i kompresije vrpce. Carski rez se obično radi nakon 32, 34 ili 36 tjedana [[gestacija|gestacije]].<ref name="about"/> Mnogi monoamnionski blizanci imali su komplikacije koje su im ugrožavale život čak i u 26. tjednu trudnoće, zbog čega su morali odmah biti porođeni.<ref name="pregnancy-info"/> Steroidi se ponekad primjenjuju zbog stimulacije razvoja [[pluća]] blizanaca<ref name="about"/> i zbog smanjenog rizika od [[dječji respiratorni distres sindrom|dječjeg respiratornog distres sindroma]]. Prirodni porođaj mnogo češće nego carski rez uzrokuje [[ispadanje pupčane vrpce]], kada prvo porođeno dijete povlači za sobom [[posteljica|posteljicu]], koju je dijelilo s blizancem ostavljenim unutra. == Više informacija== *[[monokorionski blizanci]] *[[blizanci]] == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Razmnožavanje sisavaca]] lzk07zkfp6u63p4zceys64ihoxaa6u5 0 512172 7475679 6813964 2026-06-05T13:02:10Z Tulkas Astaldo 38717 -od strane, +{{ni}} 7475679 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Purity-Rings.jpg|180px|minijatura|desno|Prsten spolne čestitosti: "Čuvat ću se za mog voljenog"]] [[Datoteka:Chastity ring.JPG|210px|minijatura|desno|Prsten čednosti]] '''Spolna apstinencija''' ili '''seksualna apstinencija''' (također poznata kao [[suzdržljivost]]) praksa je suzdržavanja od nekih ili svih aspekata spolne aktivnosti zbog medicinskih, psiholoških, pravnih, društvenih, financijskih, filozofskih, moralnih ili vjerskih razloga. [[Aseksualnost]] je različita od seksualne apstinencije kao i [[celibat]]. Seksualna apstinencija prije [[brak]]a obvezna je u nekim [[društvo|društvima]] prema društvenim normama, ili u nekim zemljama, u nekima je čak propisana [[zakon]]om.{{ni}} Spolna apstinencija može biti dobrovoljna (kada pojedinac odluči, da se neće upuštati u seksualne aktivnosti s obzirom na moralna, vjerska, filozofska uvjerenja), prisilna kao rezultat društvenih okolnosti (kada netko ne može naći seksualnoga partnera), ili zakonski propisana (npr. u zemljama u kojima je seksualna aktivnost izvan braka protuzakonita i kažnjava se [[zatvor]]om i sl.) U gotovo svim kulturnim, etičkim i religioznim kontekstima, spolni odnos u braku smatra se dobrim i poželjnim. Gotovo sve [[religija|religije]] zabranjuju seksualne aktivnosti između nevjenčanih osoba. U takvom kontekstu, spolna apstinencija propisana je za nevjenčane osoba u svrhu spolne čestitosti. [[Djevičanstvo]] se koristi kao [[sinonim]] za spolnu apstinenciju, ako osoba nikada nije imala spolne odnose. U nekim zemljama spolna aktivnost izvan braka je protuzakonita. Zakoni se uvelike razlikuju od zemlje do zemlje. U nekim [[musliman]]skim zemljama, bilo koji oblik seksualne aktivnosti izvan braka je protuzakonit (prije braka ili preljub). Tu pripadaju: [[Saudijska Arabija]], [[Pakistan]], [[Afganistan]], [[Iran]], [[Kuvajt]], [[Maldivi]], [[Maroko]], [[Oman]], [[Mauritanija]], [[Ujedinjeni Arapski Emirati]], [[Katar]], [[Sudan]], [[Južni Sudan]] i [[Jemen]]. [[Katolicizam]] definira seksualnu čestitost kao [[vrlina|vrlinu]], koja obuzdava seksualni apetit.<ref>Toma Akvinski, Summa Theologia I-II q. 60 a. 5; Catholic Encyclopedia, "Chastity"</ref> Nevjenčani katolici izražavaju [[čednost]] kroz spolnu apstinenciju. Spolni odnos u braku smatra se čestitim kada zadržava dvojako značenje sjedinjenja i rađanja (ne koristi se [[Katolički pogled na kontracepciju|kontracepcija]]). Za bračne parove, [[Sveti Pavao|sv. Pavao]] je napisao, da se oni ne bi trebali uskratiti jedno drugome, osim za kratko vrijeme za predanost [[molitva|molitve]]: "[[Muž]] neka vrši dužnost prema ženi, a tako i [[žena]] prema mužu. Žena nije gospodar svoga tijela, nego muž, a tako ni muž nije gospodar svoga tijela, nego žena. Ne uskračujte se jedno drugome, osim po dogovoru, povremeno, da se posvetite molitvi pa se opet združite da vas Sotona ne bi napastovao zbog vaše neizdržljivosti. Ali to velim kao dopuštenje, ne kao zapovijed. ([[Prva poslanica Korinćanima|1 Kor]] 7, 3–6)" [[Pravoslavlje|Pravoslavna Crkva]] naučava čednost do braka. Tradicionalno, u braku pravoslavni se supružnici suzdržavaju od spolnih odnosa tijekom četiri posna razdoblja ([[korizma]], [[došašće]], ususret blagdanu sv. Petra i Pavla te prije [[Velika Gospa|Velike Gospe]]) te ususret još nekih vjerskih blagdana. == Izvori == {{izvori}} {{seks}} [[Kategorija:Etički pojmovi]] [[Kategorija:Seksualnost]] [[Kategorija:Religija]] b8hfgvzrl53szjetonoc6ir8wbzmrja 3 515193 7476064 7460304 2026-06-06T10:23:46Z MediaWiki message delivery 119181 /* Wikipedia Asian Month 2025 Golden Barnstar */ novi odlomak 7476064 wikitext text/x-wiki <div align="center" class="usermessage" style="border:solid #0033FF 1px; background-color:#aaddff;" >[[Image:Internet-group-chat.svg|left|25px]] '''<span class="plainlinks">Ostavite mi novu poruku [http://hr.wikipedia.org/w/wiki.phtml?title=User_talk:Fraxinus&action=edit&section=new OVDJE]</div> '''Arhiva''': * [[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus/Arhiva 1|Arhiva 1]] [[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus/Arhiva 2|2]] [[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus/Arhiva 3|3]] [[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus/Arhiva 4|4]] [[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus/Arhiva 5|5]] [[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus/Arhiva 6|6]] [[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus/Arhiva 7|7]] [[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus/Arhiva 8|8]] [[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus/Arhiva 9|9]] == [[Wikipedija:Kafić#Izabrane_slike_za_2025.]] == Sjećam se kako sam [[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus#Wikipedija:Slika tjedna/Galerija 2024.|9. prosinca 2023. napisao]]: »Sad smo mirni do iduće godine.«, haha! :-) Hoćeš li se i ove godine pridružiti? :) [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#135ECB;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 19:31, 28. studenoga 2024. (CET) :@[[Suradnik:Koreanovsky|Koreanovsky]] Sjećam se. Naravno da može i ove godine. Ja ću pripomoći koliko mogu zbog obaveza i zdravlja.--[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small> 09:46, 29. studenoga 2024. (CET) == Prijevodi == Pozdrav! Mogu li te zamoliti da ubuduće prevedene članke tako naznačavaš u sažetku (nešto tipa "prevedeno s enwiki" pri stvaranju članka) ili da ostavljaš predložak {{tl|prevedeno}} na SZR? Gledao sam sad [[Povijest Haitija]] pa mi je trebalo da shvatim da nema izvora jer je prevedeno s engleskoga. Hvala ti! — [[User:Hijerovit|Hijérovīt]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[User talk:Hijerovit|^þⰁ_č]] 22:08, 15. prosinca 2024. (CET) :@[[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]] Može, nema problema.--[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small> 22:13, 15. prosinca 2024. (CET) == Ilok == [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ilok&curid=7167&diff=7099049&oldid=7099045] Bok Fraxinuse, što sam pogriješio pa si vratio tu izmjenu? Lp.--<small>[[Suradnik:Rovoobob|<b><span style="color:blue;">Rovoobob</span></b>]] [[Razgovor sa suradnikom:Rovoobob|<b><span style="color:green;">Razgovor</span></b>]]</small> 02:05, 5. siječnja 2025. (CET) :@[[Suradnik:Rovoobob|Rovoobob]] Nisi ništa pogriješio. Nisam ni znao do sada da sam napravio tu izmjenu. Moguće je da sam slučajno stisnuo jer je bilo jako kasno. Moja isprika.--[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small> 11:28, 5. siječnja 2025. (CET) ::Sve u redu. [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ilok&diff=next&oldid=7099049] Vidim sada, netko je već vratio. Lp.--<small>[[Suradnik:Rovoobob|<b><span style="color:blue;">Rovoobob</span></b>]] [[Razgovor sa suradnikom:Rovoobob|<b><span style="color:green;">Razgovor</span></b>]]</small> 11:40, 5. siječnja 2025. (CET) :::Da, dobro da je vratio. Prije spavanja sam pregledavao wikipediju i već sam bio jako pospan pa sam to nehotice stisnuo.--[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small> 11:43, 5. siječnja 2025. (CET) == Thank you for being a medical contributors! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> {| style="background-color: #fdffe7; border: 1px solid #fceb92;" |rowspan="2" style="vertical-align: middle; padding: 5px;" | [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|130px]] |style="font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;" |'''The 2024 Cure Award''' |- | style="vertical-align: middle; padding: 3px;" |In 2024 you '''[[mdwiki:WikiProjectMed:WikiProject_Medicine/Stats/Top_medical_editors_2024_(all)|were one of the top medical editors in your language]]'''. Thank you from [[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med]] for helping bring free, complete, accurate, up-to-date health information to the public. We really appreciate you and the vital work you do! Wiki Project Med Foundation is a [[meta:Wikimedia_thematic_organizations|thematic organization]] whose mission is to improve our health content. '''[[meta:Wiki_Project_Med#People_interested|Consider joining for 2025]]''', there are no associated costs. Additionally one of our primary efforts revolves around translating health content. We invite you to '''[https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php try our new workflow]''' if you have not already. Our dashboard automatically [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/leaderboard.php collects statistics] of your efforts and we are working on [https://mdwiki.toolforge.org/fixwikirefs.php tools to automatically improve formating]. |} Thanks again :-) -- [[mdwiki:User:Doc_James|<span style="color:#0000f1">'''Doc James'''</span>]] along with the rest of the team at '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' 07:23, 26. siječnja 2025. (CET) </div> <!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_Other_Language_Editors_2024&oldid=28172893 --> == Referencije == Ahoj! Škicnuo sam članak [[Anto Nobilo]], pa da napomenem: bilo bi dobro da stavljaš referencije [[posebno:diff/7142434|ovako kako sam ih pododavao sad]], dakle svugdje gdje se nalaze informacije iz njih (ako nisi siguran kako ponoviti iste izvore, mogu ti objasniti). Tvoj sustav je ponekad okej (kada je izvor samo na kraju odjeljka, a primjenjuje se na sve paragrafe – neidealno, ali se da skužiti), a ponekad bi mogao stvoriti problema. Primjerice, u odjeljku "Kontroverze" nije bilo naznaka otkud su informacije preuzete. Ja sam ih našao u biografiji, ali ti ovo pišem u svrhe takoreći ''future-proofinga'', da ima što manje dvojbi oko tvojih članaka kad ih, recimo, čita netko nov ili netko neupućen.<br> Inače, divim se koliko članaka uspiješ sklopiti u relativno malo vremena. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Hijerovit|<span style="color:#ad0000">'''Hijérovīt'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Hijerovit|^þⰁ_č]] 22:43, 8. ožujka 2025. (CET) :@[[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]] Hvala ti na savjetu. Kužim o čemu se radi, dobra je ideja, nastojat ću primijenjivati ubuduće.[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small> 22:48, 8. ožujka 2025. (CET) == lanjska protuletja == Pozdrav! Mnim kako ne bi bilo zgoreg arhivirati [[Wikipedija:CEE Proljeće 2025.#Ideja|predhodna izdanja CEE-a]], kao što se to radi s izborima za ČT, mjesečnim razgovorima u Kafiću i inim stranicama. [[Suradnik:Mudroslov|Pax Vobiscum! ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mudroslov|razgovor]])</small> 13:27, 28. ožujka 2025. (CET) :@[[Suradnik:Mudroslov|Mudroslov]] Pozdrav. Probao sam sad na primjeru [[Wikipedija:CEE Proljeće 2015]], ali mislim da to nije to.--[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small> 13:41, 28. ožujka 2025. (CET) == April 2025 CEE Hub Newsletter Now Available == Good morning, The latest edition of the CEE Hub Newsletter is [[m:CEE/Newsletter/October_2024|now available]], bringing you updates from across the region and beyond. This issue features new initiatives, event highlights, and opportunities for engagement. '''In This Issue:''' * '''Meet Karolina Gruszczyk''' – Introducing the new Community & Communications Specialist at CEE Hub, working to strengthen communication and support communities across the region. * '''International Wikimedia Updates''' – A look at key global events and discussions shaping the movement in 2025. * '''Next CEE Catch-up (April 23, 2025)''' – A Foundation Annual Planning Workshop focused on global trends affecting Wikimedia communities. * '''Wiki Loves Food in Latvia''' – The Latvian Wikipedia community successfully revives engagement with a culinary writing competition. * '''Czechoslovakia 2024 Challenge''' – Over 210 articles and 498 photographs contributed to document history, culture, and everyday life. * '''WikiGap Tirana 2025''' – The 8th edition of this initiative continues efforts to improve the representation of women on Albanian Wikipedia. * '''Wikipedia for 55+ in Ukraine''' – A new program supporting senior citizens in becoming active Wikipedia editors. * '''Cultural Heritage Under Threat''' – A photography exhibition in St. Petersburg showcasing endangered cultural heritage sites. * '''Open Calls & Consultations''' – Opportunities for community members to share their perspectives and participate in movement-wide discussions. Read the full newsletter [[m:CEE/Newsletter/October_2024|here]]. Happy reading! On behalf of the CEE Newsletter team, --[[User:Janbery|janbery]], 10:43, 2. travnja 2025. (CEST) <!-- Message sent by User:Janbery@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE&oldid=28259219 --> == Požar u noćnom klubu u Kočanima == Hvala vam što ste uredili članak o tragičnom požaru koji se dogodio u mom rodnom mjestu. Imam malu primjedbu na pridjev "sjevernomakedonski" kojim opisujete DNK benda. Napominjem da upotreba tog pridjeva za nas ima uvredljivu konotaciju, s obzirom da nigdje u sporazumu koji je potpisan između S. Makedonije i Grčke ne stoji da će narod biti sjevernomakedonski. Stoga jednostavno izvođenje pridjeva iz naziva zemlje nije primjereno. Predlažem da koristite opisni oblik, na primjer popularni pop bend iz Sjeverne Makedonije ili jednostavnije makedonski pop bend. Hvala vam na razumijevanju. [[Suradnik:Ajta|Ajta]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ajta|razgovor]])</small> 20:54, 3. travnja 2025. (CEST) :@[[Suradnik:Ajta|Ajta]] Kao prvo moja sućut zbog tragičnoga događaja. Hvala puno na poruci. Nisam bio svjestan toga pa se iskreno ispričavam, nije bilo nikakve loše namjere. Odmah sam ispravio. Lijepi pozdrav prijateljskom narodu.--[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small> 21:54, 3. travnja 2025. (CEST) == Join us at the Next CEE Catch up! Learn about Temporary accounts! == Hi everyone, We want to announce the tenth '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Catch up|CEE Catch Up]]''' session, which will be dedicated to the '''Temporary accounts''', as this important change is going to affect every Wikipedia soon, so it is important for patrollers and functionaries like you to understand this change. On wikis where temporary accounts are enabled, IP addresses of unregistered editors are not visible publicly. Only those who fight spam, vandalism, harassment and disinformation have access to IP addresses there. The session will take place on '''10th of June 2025, 18:00-19:00 CEST''' (check your ''[https://zonestamp.toolforge.org/1749571200 local time]''). If you are interested in this topic, then '''[[:m:Event:CEE Catch up Nr. 10 (June 2025)|sign-up for the session here]]'''. [[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 13:17, 29. svibnja 2025. (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Šopi == Nepravedno sam blokiran na tjedan dana i poslije prijave na meti savjetovano je da se drugi admini uključe u rješavanje problema. Mene je blokirao admin Hijerovit. Ja ovdje pišem članke, trenutačno, vezane za moj kraj i moju narodnost i samo želim na miru uređivat. Molim da se oni nepotrebni predlošci sa članka i kategorije Šopi skinu, jer sam za članak dodao reference gdje je traženo i bit će još dorade. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 06:49, 18. lipnja 2025. (CEST) :@[[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] Poštovani, hvala vam na poruci. Potrebno je mišljenje više administratora i suradnika da se predlošci maknu. Pitajte više suradnika za mišljenje. Ako se usuglasimo, možda se maknu.--[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small> 08:17, 18. lipnja 2025. (CEST) : Samo vam želit naglasit da su predložci stavljeni bez ijednog validnog komentara, sve je referencirano. Da imate to u vidu. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 09:31, 18. lipnja 2025. (CEST) == Molba za pregled nacrta članka o tvrtki Premis == Poštovani Hrvoje, Molim Vas za hitnu pomoć oko pregleda nacrta članka o tvrtki Premis na mojoj korisničkoj stranici ([[Suradnik:Premis sladoled]]). Zahtjev za pregled je poslan u Kafić prije 12 dana, a potom i administratoru Croatia 925 prije 6 dana, no još nisam dobila nikakav odgovor. S obzirom na to da mi je ovo zadatak i da se od mene očekuje napredak na poslu, bila bih Vam iznimno zahvalna ako biste mogli pregledati nacrt što prije i dati mi povratne informacije je li spreman za glavni imenski prostor. Unaprijed se zahvaljujem na razumijevanju i pomoći! [[Suradnik:Premis sladoled]] Lp, Ana [[Suradnik:Premis sladoled|Premis sladoled]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Premis sladoled|razgovor]])</small> 10:18, 16. srpnja 2025. (CEST) :Odgovorio suradnici na njenoj SZR. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:04, 16. srpnja 2025. (CEST) == Growth features - Mentorship and Community updates == ​Hi everyone, Wikimedia Foundation worked on evolving some of the growth features, primarily dedicated to the newcomers in our movement and communities. If you do not know, everyone can access them, activating them from Preferences (in the below of the page). You can learn about these features '''[[mw:Growth|here]]'''. CEE Hub is contacting you (patrollers/admins) directly as we would like to bring to your attention two of these features that we think can be useful for your community: '''[[mw:Growth/Mentor dashboard|Mentorship]]''' and '''[[mw:Growth/Community Updates|Community Updates]]'''. We noticed that the majority of the CEE language editions of Wikipedia does not have active one of these features, so we are encouraging you to check whether your wiki has these features and if not to begin community discussion if you want to introduce them to your editors. If you want to check it, you need to go to the Special:CommunityConfiguration page on your wiki, where all of the growth features are listed. If you need more support with this, please contact Growth team [[mw:Growth/Team|here]]. --[[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 14:28, 16. srpnja 2025. (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Sinjska alka == Pošto si napisao maloprije [[Alkarski vojvoda]], zanimaju li te pravila Sinjske alke iz 1906.? Neki dan sam naletio na to. Možda bi to moglo poslužiti za članako alci. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:01, 29. srpnja 2025. (CEST) :Budem ih ostavio ovdje, ako ih neki znatiželjnik u prolazi zaželi pročitati <nowiki> https://digitalnezbirke.kgz.hr/?pr=iiif.v.a&id=18616&tify={%22pages%22:[378],%22panX%22:0.671,%22panY%22:0.382,%22view%22:%22info%22,%22zoom%22:1.164} </nowiki> Pravila su objavljena u nekoliko brojeva časopisa, tako da ih treba tražiti u cijelosti. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:09, 29. srpnja 2025. (CEST) ::@Croxyz Da zanima me, puno hvala, bit će korisno.--[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small> 07:39, 30. srpnja 2025. (CEST) :::Kopam sada po Hrčku i naletih na [https://hrcak.srce.hr/file/34788 ovo]. Nisam otvarao, no moguće je da ćeš naći nešto vrijedno spomena. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:41, 8. kolovoza 2025. (CEST) ::::Kao i https://hrcak.srce.hr/pretraga?type=napredna&field[]=article_keywords&term[]=%22Sinjska+alka%22 – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:42, 8. kolovoza 2025. (CEST) :::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Hvala ti, budem pogledao da li se što može upotrijebiti, vjerojatno može.--[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small> 21:41, 8. kolovoza 2025. (CEST) == Wikimedia CEE Newsletter – August 2025 == Dear CEE Community, We’re happy to share with you the '''[https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/August_2025 August edition of the CEE Newsletter]'''! In this issue: * Read how the CEE Hub is supporting the region and preparing for the next meetings * Celebrate 22 years of Romanian Wikipedia and 10 years of the Albanian Language User Group * Discover the winning photos from the Albanian cuisine contest * Learn how CEE Spring 2025 gathered over 10,000 articles * Find out how communities marked World Refugee Day and Francophonie Month * And much more – from Thessaloniki to Kırklareli! Read the full newsletter '''[https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/August_2025 here]'''. Happy reading! On behalf of the CEE Newsletter team, --[[user:janbery|janbery]] ([[user talk:janbery|talk]]) 16:06, 1. kolovoza 2025. (CEST) <!-- Message sent by User:Janbery@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE&oldid=29008937 --> == Wikipedijin azijski mjesec == Bog Hrvoje, nadam se da si dobro! :-) Sjećaš se li se možda od kad se ''azijski mjesec'' održava na hr.wiki? Mislio sam da eventualno napravimo glavnu stranicu za azijski mjesec, a da sve postojeće pretvorimo u podstranice? :-) Budi mi dobro, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 22:28, 12. kolovoza 2025. (CEST) :@[[Suradnik:Koreanovsky]]. Bog, dobro sam, kako si ti? Azijski mjesec je u studenom. Može se napraviti tako :-)--[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small> 14:58, 14. kolovoza 2025. (CEST) == Bratec martin == Ahoj! Članku ti je falila [[posebno:diff/7312541|većina izvora]] koji se nalaze u izvorniku s kojeg si prevodio. :/ Trebalo bi pripaziti na to – ''kaj smo mi za naše male čitatelje bez izvora?'' – a i negdje napomenuti (bilo u sažetku stvaranja stranice ili na SZR) da je članak (djelomice) preveden s nekog drugog "izdanja". I ovo zadnje sam riješio, ali podsjetnik za ubuduće! :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 00:01, 13. listopada 2025. (CEST) :[[Suradnik:Runolist]], u pravu si kolega, tako ću drugi put .--[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small> 09:07, 13. listopada 2025. (CEST) == Katolici == Hvala na [[Ferdinand III., kastiljski kralj|kategoriji]]! Nova je kategorija "Španjolski katolici". Ako Vas zanima, slobodno dodajte kamo mislite da je prikladno. [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 22:22, 21. listopada 2025. (CEST) == Usklađivanje == Bok Fraxinus, trebalo bi premjestiti [[Nagrada „Tin Ujević”]] i [[Nagrada „Antun Branko Šimić”]] na naziv bez navodnika kako bi se uskladili s većinom ostalih naziva književnih nagrada. Ne mogu premjestiti jer prethodno treba izbrisati stranice bez navodnika. Lijep pozdrav!—[[User:Man_Usk|<span style="font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;">''Man_Usk''</span>]] ^{<span style="color:#00FF00;">[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]</span>} 22:07, 12. studenoga 2025. (CET) :@[[Suradnik:Man Usk|Man Usk]] Bok Man Usk. Hvala ti na poruci, riješio sam sad to.--[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small> 22:40, 12. studenoga 2025. (CET) == Invitation for a session "Tools and features for Users with Extended Rights" == Hi, you are receiving this invitation as you are either patroller and/or admin in your community and [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is preparing a session called '''Tools and features for Users with Extended Rights''', which we think that it will be interesting for you. The session is organised by the CEE Hub along with Wikimedia Foundation’s Movement Communications regional specialist Natalia Szafran-Kozakowska. Speakers in the session are Product Managers and Software Engineers from Wikimedia Foundation, so you will hear recent updates, new developments, and they will answer questions. So, please think what you want to ask them and come to the session. The session will be held on '''Tuesday, December 2nd, 2025 at 17:00 CET'''. Please register yourself '''[[:m:Event:CEE Catch Up: Tools for Users with Extended Rights|here]]'''. If you have any questions, please contact me. --[[Suradnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]])</small> 14:44, 19. studenoga 2025. (CET) (on behalf of the CEE Hub) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=29165186 --> == Marijan Čerček == Javi mi kada završiš s [[Marijan Čerček]], da mogu srediti članak. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:53, 31. prosinca 2025. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Možeš sad, ja sam u žurbi pa sam napravio kako sam mogao da nešto piše.--[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small> 13:57, 31. prosinca 2025. (CET) ::{{riješeno}}, slobodno nadopuni članak. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:24, 31. prosinca 2025. (CET) == You won big at Wikipedia’s 25th birthday party! == [[File:WP25 Barnstar for prize winners.png|right|200px]] Congrats on making the leaderboard at [https://www.factorday.com/wikile WikiLengths] at Wikipedia’s birthday party! Your adept skill at guessing which Wikipedia article is longer is being recognized with a [https://store.wikimedia.org/collections/25th-birthday-collection prize], and we’re excited for you to claim it! Please email wp25{{@}}wikimedia.org '''with your username in the subject line''', and we’ll send you redemption details. Cheers to 25 years of character counts at their best! [[m:User:ELappen (WMF)|ELappen (WMF)]] ([[m:User talk:ELappen (WMF)|talk]]) 20:26, 16. siječnja 2026. (CET) <!-- Message sent by User:CKoerner (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Event:Wikipedia_25_Virtual_Celebration/Get_ready&oldid=29940782 --> == Deprecated templates == * [[Predložak:Babel bg]] * [[Predložak:Babel bs]] * [[Predložak:Babel cs]] * [[Predložak:Babel da]] * [[Predložak:Babel de]] * [[Predložak:Babel el]] * [[Predložak:Babel en]] * [[Predložak:Babel en-us]] * [[Predložak:Babel eo]] * [[Predložak:Babel es]] * [[Predložak:Babel eu]] * [[Predložak:Babel fi]] * [[Predložak:Babel fr]] * [[Predložak:Babel hi]] * [[Predložak:Babel hr]] * [[Predložak:Babel hu]] * [[Predložak:Babel it]] * [[Predložak:Babel ja]] * [[Predložak:Babel kaj]] * [[Predložak:Babel la]] * [[Predložak:Babel mk]] * [[Predložak:Babel nb]] * [[Predložak:Babel nds]] * [[Predložak:Babel nl]] * [[Predložak:Babel no]] * [[Predložak:Babel pl]] * [[Predložak:Babel pt]] * [[Predložak:Babel qu]] * [[Predložak:Babel ro]] * [[Predložak:Babel ru]] * [[Predložak:Babel sh]] * [[Predložak:Babel sk]] * [[Predložak:Babel sl]] * [[Predložak:Babel sq]] * [[Predložak:Babel sr]] * [[Predložak:Babel sv]] * [[Predložak:Babel tr]] * [[Predložak:Babel uk]] * [[Predložak:Babel ča]] Good day. Kindly delete these templates as deprecated and unused and has been replaced by the Babel extension. [[Suradnik:Minorax|Minorax]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Minorax|razgovor]])</small> 14:42, 17. siječnja 2026. (CET) * [[Predložak:Suradnik af]] * [[Predložak:Suradnik af-3]] * [[Predložak:Suradnik ar-3]] * [[Predložak:Suradnik bew]] * [[Predložak:Suradnik bew-2]] * [[Predložak:Suradnik bew-3]] * [[Predložak:Suradnik br]] * [[Predložak:Suradnik crh]] * [[Predložak:Suradnik crh-2]] * [[Predložak:Suradnik csb]] * [[Predložak:Suradnik cu]] * [[Predložak:Suradnik cy]] * [[Predložak:Suradnik dsb-2]] * [[Predložak:Suradnik fur]] * [[Predložak:Suradnik gl]] * [[Predložak:Suradnik gl-3]] * [[Predložak:Suradnik grc]] * [[Predložak:Suradnik grc-3]] * [[Predložak:Suradnik he]] * [[Predložak:Suradnik he-2]] * [[Predložak:Suradnik he-3]] * [[Predložak:Suradnik id-2]] * [[Predložak:Suradnik io]] * [[Predložak:Suradnik is]] * [[Predložak:Suradnik jv]] * [[Predložak:Suradnik jv-1]] * [[Predložak:Suradnik jv-3]] * [[Predložak:Suradnik lt-1]] * [[Predložak:Suradnik lt-2]] * [[Predložak:Suradnik lv-1]] * [[Predložak:Suradnik lv-3]] * [[Predložak:Suradnik min]] * [[Predložak:Suradnik ms-2]] * [[Predložak:Suradnik ms-3]] * [[Predložak:Suradnik nn-3]] * [[Predložak:Suradnik oc]] * [[Predložak:Suradnik tlh]] * [[Predložak:Suradnik vo]] * [[Predložak:Suradnik wa]] * [[Predložak:Suradnik yi]] * [[Predložak:Suradnik yi-1]] * [[Predložak:Suradnik yi-2]] * [[Predložak:Suradnik yi-3]] Hi again. These are the remainder of the unused templates. Kindly assist to delete them. == Feminism and Folklore 2026 starts soon == <div style="border:8px maroon ridge; padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|center|550px|frameless]] <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="padding: 1em 2em;"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> ;Invitation to Organize Feminism and Folklore 2026 Dear {{BASEPAGENAME}}, We are pleased to invite you to organize the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]''' writing competition on your local Wikipedia. The international campaign will run from '''1 February to 31 March 2026''' and aims to improve coverage of feminism, women’s histories, gender-related topics, and folk culture across Wikipedia projects. ;About the Campaign '''Feminism and Folklore''' is a global writing initiative that complements the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2026|Wiki Loves Folklore]]''' photography competition. While Wiki Loves Folklore focuses on visual documentation, this writing campaign addresses the '''gender gap on Wikipedia''' by improving encyclopedic content related to folk culture and women. ;What Can Participants Write About? Communities can contribute by creating, expanding, or translating articles related to: * Folk festivals, rituals, and celebrations * Folk dances, music, and traditional performances * Women and queer figures in folklore * Women in mythology and oral traditions * Women warriors, witches, and witch-hunting narratives * Fairy tales, folk stories, and legends * Folk games, sports, and cultural practices Participants may work from curated article lists or generate new article suggestions using campaign tools. ;How to Sign Up as an Organizer Organizers are requested to complete the following steps to register their community: # Create a local project page on your wiki [[:m:Feminism and Folklore/Sample|(see sample)]] # Set up the campaign using the '''CampWiz''' tool # Prepare a local article list and clearly mention: #* Campaign timeline #* Local and international prizes # Request a site notice from local administrators [[:mr:Template:SN-FNF|(see sample)]] # Add your local project page and CampWiz link to the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta project page]]''' ;Campaign Tools The Wiki Loves Folklore Tech Team has introduced tools to support organizers and participants: * '''Article List Generator by Topic''' – Helps identify articles available on English Wikipedia but missing in your local language Wikipedia. The tool allows customized filters and provides downloadable article lists in CSV and wikitable formats. * '''CampWiz''' – Enables communities to manage writing campaigns effectively, including jury-based evaluation. This will be the third year CampWiz is officially used for Feminism and Folklore. Both tools are now available for use in the campaign. '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/ Click here to access the tools]''' ;Learn More & Get Support *For detailed information about rules, timelines, and prizes, please visit the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 project page]]'''. * Join the office hours on 23 January 2026 and connect with the international Team. ([[:m:Event:Wiki Loves Folklore 2026 Office Hours|sign up now]]) If you have any questions or need assistance, feel free to reach out via: * '''[[:m:Talk:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta talk page]]''' * Email us using details on the contact page. ;Join Us We look forward to your collaboration and coordination in making Feminism and Folklore 2026 a meaningful and impactful campaign for closing gender gaps and enriching folk culture content on Wikipedia. Thank you and best wishes, '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 International Team]]''' ---- ''Stay connected:'' [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp;[[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div></div> --[[Suradnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]])</small> 17:31, 18. siječnja 2026. (CET) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf25&oldid=29949330 --> == Slike tjedna == Ako mogu malo pripomoći oko slika koje nedostaju, ovo su moji prijedlozi pa izaberite za one tjedne koji nedostaju: *[[c:File:Araneus diadematus, spider 04.jpg]] *[[c:File:PF02 Trakošćan . Park forests of Croatia 14.jpg]] *[[c:File:Diocletian's Palace in Split, Bell Tower and antique walls in city center, autor Istriana.jpg]] *[[c:File:Pisa - Duomo di Pisa - 2024-09-16 14-22-19 004.JPG]] *[[c:File:Archaeological museum Narona, Vid, Croatia (11431732743).jpg]] *[[c:File:Poreč Baptisterium Euphrasius Basilika.jpg]] *[[c:File:Holy Cross convent in Osijek (2).jpg]] *[[c:File:Medvedgrad 2022-05-12.jpg]] *[[c:File:Chromolaena integrifolia at Plage de Tillet (3).jpg]] *[[c:File:Crkva Kraljice neba i Zemlje, Ploče.jpg]] *[[c:File:Emission nebulae in Cepheus and Cassiopeia.jpg]] *[[c:File:Glenfinnan Viaduct - Jacobite Express.jpg]] *[[c:File:21-224-5054 NNP Synevyr RB 18.jpg]] *[[c:File:Water Dolphin.jpg]] Duplirana je slika Dubrovniku za 31. i 36. tjedan. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 18:31, 19. siječnja 2026. (CET) @[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]] hvala ti na poruci. Ja sam izabrao i više slika nego sam trebao pa sam prepustio drugima da izaberu ostalo. Sad vidim da nisu sve izabrane. Ovo možemo uzeti kao tvoj doprinos pa je dobro došlo. Budem proučio i razmislio pa ću popuniti ovih dana.--[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small> == 2025 Asian Month result == Hi Fraxinus, could you create a results page containing the names of participants, the number of articles, and points for Wikipedia's Asia Month 2025 on hrwiki? It seems I mislinked the page in [https://www.wikidata.org/wiki/Q137325224 this] Wikidata item, as after translating it using Google Translate, it was interpreted as an article list page. Regards [[Suradnik:Badak Jawa|Badak Jawa]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Badak Jawa|razgovor]])</small> 17:27, 25. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Badak Jawa|Badak Jawa]] Hello, thank you for your message. We had one participant Fraxinus, 20 articles of which 14 were bigger and 6 smaller.--[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small> 08:21, 29. siječnja 2026. (CET) == Upit == Zdravo, kako obrisati vlastiti račun? Na EN wiki postoje neke mogućnosti koje na HR wiki ne nalazim. [[Suradnik:DalidaEditor|DalidaEditor]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:DalidaEditor|razgovor]])</small> 21:22, 5. veljače 2026. (CET) :@[[Suradnik:DalidaEditor|DalidaEditor]] Ne znam kako. Mogu se obrisati svi podaci na stranici suradnika, a može se račun i zaključati ili korisnika blokirati da ne može više pisati. Na zahtjev se može odblokirati ako nema trajni blok.--[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small> 21:35, 5. veljače 2026. (CET) ::Pošto ste vi administrator, možete li izbrisati moj račun? Ili? [[Suradnik:DalidaEditor|DalidaEditor]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:DalidaEditor|razgovor]])</small> 01:10, 6. veljače 2026. (CET) :::@[[Suradnik:DalidaEditor|DalidaEditor]] Idem pokušati.--[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small> 07:57, 6. veljače 2026. (CET) :::@[[Suradnik:DalidaEditor|DalidaEditor]] Ako si siguran da želiš zauvijek i nepovratno onesposobiti račun, trebaš podnijeti zahtjev za [[Posebno:GlobalVanishRequest]]. To mogu obaviti samo stjuardi. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 09:38, 6. veljače 2026. (CET) == Zamolba za pregled nacrta (Elektronička scena) == Poštovani kolega, Javljam vam se jer sam vidio da ste kvalitetno uređivali članak o Sea Star festivalu kao i brojnim drugim temama elektroničke glazbe. Ja sam Goran, osnivač portala Klubska Scena i nagrade Ambasador. Budući da sam u sukobu interesa, pripremio sam neutralne nacrte za dvije teme na svojoj suradničkoj stranici, ali ih ne želim/ne smijem sam prebaciti u glavni prostor. S obzirom na to da ste upoznati s tematikom elektroničke scene i festivala, bi li vas mogao zamoliti da bacite oko na nacrte i (ako su u redu) objavite ih? Nacrti su ovdje: Klubska Scena: https://hr.wikipedia.org/wiki/Nacrt:Klubska_Scena Nagrada Ambasador: https://hr.wikipedia.org/wiki/Nacrt:Nagrada_Ambasador Tekstovi su potkrijepljeni izvorima (HRT, Nacional, Jutarnji...) i očišćeni od promotivnog sadržaja. Puno hvala unaprijed! Srdačan pozdrav, [[Suradnik:Electronica2026|Electronica2026]]<nowiki> (razgovor) ~~~~"</nowiki> [[Suradnik:Electronica2026|Electronica2026]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Electronica2026|razgovor]])</small> 18:14, 16. veljače 2026. (CET) :@[[Suradnik:Electronica2026|Electronica2026]] Hvala na poruci. Ja ću oba članka prebaciti u glavni prostor. Drugi suradnici će pregledati i reći svoje mišljenje.--[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small> 21:02, 16. veljače 2026. (CET) ::@[[Suradnik:Electronica2026|Electronica2026]] Pokušao sam premjestiti oba članka, ali nisam uspio, piše mi ''Stranica ne može biti premještena''. Možda je neka greška. @[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] pogledaj reci svoje mišljenje.--[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small> 21:10, 16. veljače 2026. (CET) :::{{s|Fraxinus}}, iskreno mislim da članci ne ispunjavaju kriterije o značajnosti te svakako nisu u stanju da se nalaze u glavnom imenskom prostoru. Ako se ne varam, samo administartori mogu prebacivati članke iz imenskog prostora Nacrt:, a ja nisam administrator, tako da bi ga trebao moći premjestiti. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:44, 16. veljače 2026. (CET) ::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Hvala ti na odgovoru. Pokušao sam prebaciti, ali nisam uspio iz nepoznatog razloga. Neću ponovno jer ne ispunjavaju kriterije o značajnosti.--[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small> 20:54, 17. veljače 2026. (CET) == Bjelovar == Jesi ti iz Bjelovara? Sorry ako sam nešto pobrkao :). U svakom slučaju, napravio sam [[Modul:Location map/data/Hrvatska Bjelovar]] i [[Modul:Location map/data/Hrvatska Bjelovar središte]]. [[Suradnik:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:darkorange;">'''₳RɢṌ'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:black;">'''Ṅav¡ડ'''</span>]] 11:42, 19. veljače 2026. (CET) :@[[Suradnik:Argo Navis|Argo Navis]] Jesam, ovo je odlično, puno hvala!--[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small> 15:02, 19. veljače 2026. (CET) == luka aničić == Pozdrav, članak o Luki Aničiću je prethodno prebačen u pješčanik radi dorade. U međuvremenu sam dodao nove pouzdane izvore (Sportske novosti, Vakaru ekspresas, fodboldstatistik) i doradio sadržaj. Molim povrat (obnovu) članka ili savjet kako dalje. Hvala. [[Suradnik:JSandukan Mladi|JSandukan Mladi]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:JSandukan Mladi|razgovor]])</small> 14:25, 19. veljače 2026. (CET) :@[[Suradnik:JSandukan Mladi|JSandukan Mladi]] Malo sam još promijenio članak. Pitat ćemo @[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] da li članak kao tema zadovoljava kriterije? I da li treba još doraditi članak?--[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small> 21:58, 19. veljače 2026. (CET) ::{{s|JSandukan Mladi}} & {{s|Fraxinus}}, izgleda da [[Luka Aničić]]/[[Suradnik:JSandukan Mladi/Pješčanik]] ispunjava kriterije. Koliko vidim na en.wiki, bio je 3. najbolji strijleac litavske lige 2007. Svakako treba ispuniti infookvir, dodati kategorije i svaku tvrdnju pokriti izvorima. Na litavskoj wikipediji ima članak. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:12, 21. veljače 2026. (CET) :::Ja bih taj članak ostavio u nacrtu/suradničkom imenskom prostoru dok se ne sredi – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:36, 21. veljače 2026. (CET) ::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Premjestio sam [[Nacrt:Luka Aničić]].--[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small> 20:08, 21. veljače 2026. (CET) :::::Pozdrav. Članak o Luki Aničiću dodatno je dopunjen izvorima (UEFA, novinski članci i statistike). :::::Molio bih pregled i eventualno premještanje iz nacrta u glavni imenski prostor ako sada zadovoljava kriterije. :::::Hvala. [[Suradnik:JSandukan Mladi|JSandukan Mladi]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:JSandukan Mladi|razgovor]])</small> 20:35, 17. ožujka 2026. (CET) ::::::Jako je mali dio članka je pokriven izvorima. Štoviše, u njima se ne nalaze informacije koje se tvrde. Npr. "Nogometnu karijeru započeo je u Mosoru, gdje je prošao mlađe kategorije i započeo seniorski nogomet. Početkom 2000-ih odlazi u Dansku," se ne može zaključiti iz izvora. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:39, 17. ožujka 2026. (CET) :::::::Dodao sam dodatne izvore (Sportske novosti, Slobodna Dalmacija, Zadarski list, Fodboldstatistik i UEFA) koji pokrivaju klubove Mosor, Posušje, Solin, Zadar i BK Frem. :::::::Ako je potrebno, imam još novinskih članaka i izvora koje mogu dodati kako bi članak bio potpunije potkrijepljen. :::::::Molim ponovni pregled članka i mišljenje zadovoljava li sada kriterije za premještanje iz nacrta u glavni imenski prostor. Hvala. [[Suradnik:JSandukan Mladi|JSandukan Mladi]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:JSandukan Mladi|razgovor]])</small> 20:42, 18. ožujka 2026. (CET) ::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Pogledaj kako je sada.--[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small> 13:42, 19. ožujka 2026. (CET) :::::::::{{S|JSandukan Mladi }}, najprije je potrebno dodati stranice za sve novine. Imam pristup jednom od navedenih izvora. U njemu ne piše ono što se tvrdi. Izvori služe za provjeru tvrdnji, a korišteni izvor ne spominje navedene informacije. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:22, 20. ožujka 2026. (CET) ::::::::::Mozete li molim Vas precizirati koji točno izvor ili dio članka nije u skladu s navedenim tvrdnjama, kako bih mogao ispraviti tekst i uskladiti ga s izvorima? ::::::::::Također ću dodati brojeve stranica za novinske izvore. ::::::::::Hvala [[Suradnik:JSandukan Mladi|JSandukan Mladi]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:JSandukan Mladi|razgovor]])</small> 13:52, 21. ožujka 2026. (CET) :::::::::::{{s|JSandukan Mladi}}, provjerio sam samo jedan izvor koji mi je dostupan (do ostalih ne mogu doći). Pošto u tom izvoru nigdje ne piše ono što se tvrdi, sumnjam da se u ostalim izvorima nalaze sve navedene tvrdnje, a ne pojedinačne. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:22, 22. ožujka 2026. (CET) ::::::::::::Dodao sam brojeve stranica za novinske izvore i dodatno uskladio tekst s dostupnim referencama. ::::::::::::Ako je i dalje neka tvrdnja problematična, molim Vas da naznačite konkretnu rečenicu ili izvor kako bih je mogao precizno uskladiti ili ukloniti. ::::::::::::Fala na pomoći [[Suradnik:JSandukan Mladi|JSandukan Mladi]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:JSandukan Mladi|razgovor]])</small> 13:46, 22. ožujka 2026. (CET) ::::::::::::Pozdrav, samo provjeravam je li članak sada u redu ili je potrebno još nešto doraditi. Hvala. [[Suradnik:JSandukan Mladi|JSandukan Mladi]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:JSandukan Mladi|razgovor]])</small> 08:28, 9. travnja 2026. (CEST) :::::::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Da li je sada dobro?--[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small> 15:01, 9. travnja 2026. (CEST) ::::::::::::::Nije dobro. Išao sam provjeriti jedan od izvora i u njemu nije pisalo ništa vezano za igrača ni klub, stoga nema razloga da vjerujem da je ostatak članka činjenično točan. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:29, 11. travnja 2026. (CEST) :::::::::::::::Jedna od tiskovina uopće nema taj broj stranica. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:36, 11. travnja 2026. (CEST) ::::::::::::::::} ::::::::::::::::Hvala na pojašnjenju. ::::::::::::::::Pregledat ću ponovno izvore i ukloniti ili preformulirati sve tvrdnje koje nisu jasno potvrđene u navedenim referencama te provjeriti točnost brojeva stranica. ::::::::::::::::Cilj mi je da članak bude u potpunosti usklađen s pravilima provjerljivosti. ::::::::::::::::Hvala na pomoći [[Suradnik:JSandukan Mladi|JSandukan Mladi]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:JSandukan Mladi|razgovor]])</small> 12:53, 12. travnja 2026. (CEST) ::::::::::::::::Rijec je o tiskanom izdanju Slobodne Dalmacije od 18. studenoga 2004., gdje članak postoji na stranici 80. Moguće je da se izdanje ili numeracija stranica razlikuju od verzije kojoj imate pristup. ::::::::::::::::U svakom slučaju, dodatno ću provjeriti i po potrebi ukloniti ili prilagoditi referencu kako bi bila u potpunosti provjerljiva. :::::::::::::::: [[Suradnik:JSandukan Mladi|JSandukan Mladi]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:JSandukan Mladi|razgovor]])</small> 22:36, 12. travnja 2026. (CEST) :::::::::::::::::Ispravio sam datume izvora i dodatno uskladio tekst s referencama. :::::::::::::::::Kako bih mogao precizno doraditi članak, možete li molim Vas navesti točno koja rečenica ili tvrdnja trenutno nije potkrijepljena izvorom? :::::::::::::::::Rado ću je ukloniti ili dodatno potkrijepiti odgovarajućim izvorom. :::::::::::::::::Hvala. [[Suradnik:JSandukan Mladi|JSandukan Mladi]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:JSandukan Mladi|razgovor]])</small> 00:04, 14. travnja 2026. (CEST) == Malteška naranča == Sjećaš li se možda izvora za čalanak [[Malteška naranča]]? Trebalo bi ih dodati u članak. [[Suradnik:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:darkorange;">'''₳RɢṌ'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:black;">'''Ṅav¡ડ'''</span>]] 11:37, 18. ožujka 2026. (CET) :@[[Suradnik:Argo Navis|Argo Navis]] Dodao sam izvore u članak.--[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small> 13:11, 18. ožujka 2026. (CET) == CEE Newsletter is out now! == Dear all, The first CEE Newsletter issue of 2026 is now live, and we are happy to share it with you. The past few months have been anything but quiet across our region. From Wikimedia CEE Spring and the CEE Women Campaign, to cross-border collaborations, youth initiatives, and new ideas taking shape, there is a lot happening -- and this issue brings together many of those stories in one place. You will find highlights from community activities, updates from the CEE Hub, international news, and a wide range of contributions from across the region. It is a good snapshot of what we have been working on together at the start of the year. As always, thank you to everyone who contributed -- by writing, sharing updates, or supporting behind the scenes. Take a moment to explore the issue and see what is going on across the region: https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/March_2026 As always, we have prepared a Russian version of the same issue: https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/March_2026/ru Happy reading! On behalf of the CEE Newsletter team, Karo <!-- Message sent by User:KGruszczyk-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE&oldid=30270755 --> == You may be an eligible candidate for the U4C election == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Greetings, The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years. This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required. The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will week between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run. In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 20:33, 28. travnja 2026. (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&oldid=30471754 --> == Wiki Loves Eurovision 2026 == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Wiki Loves Eurovision edit-a-thon logo 2026.svg|right|250px]] Hello everyone! You are invited to participate in the "[[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|Wiki Loves Eurovision]]" article writing contest, where our goal is to create new Eurovision-related articles in the CEE-language Wikipedia editions and improve existing ones. The contest will take place from May 10 to June 10, 2026, and prizes are available: * 1st prize: a voucher worth €60 * 2nd prize: a voucher worth €50 * 3rd prize: a voucher worth €40 * 4th–10th prize: a voucher worth €30 To participate in the contest and learn more, please visit [[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|this link]]. --[[User:MHeidarzadeh-CEEhub|MHeidarzadeh-CEEhub]] ([[User talk:MHeidarzadeh-CEEhub|talk]]) 14:00, 16 May 2026 (UTC) </div> <!-- Message sent by User:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE&oldid=30513878 --> == Wikipedia Asian Month 2025 Golden Barnstar == <div lang="en" dir="ltr"> <div style="text-align: center;"> [[File:2025 Wikipedia Asian Month Special Barnstar.png|500px]] [[User:Betty2407|Betty2407]] ([[User talk:Betty2407|talk]]) 08:38, 6 June 2026 (UTC) on behalf of Wikipedia Asian Month User Group </div> <!-- Message sent by User:Betty2407@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Betty2407/WAMMassMessagelist2&oldid=30642952 --> j3tk5vrk8wx2dz2lft4583z20zolhhr 0 515668 7475857 7197098 2026-06-05T19:30:01Z Argo Navis 852 +[[Kategorija:Razvojna biologija]]; +[[Kategorija:Migracija (zoologija)]]; ±[[Kategorija:Zoologija]]→[[Kategorija:Ponašanje životinja]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7475857 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Angangueo monarchs.jpg|mini|230px|Kolonija [[monarh (leptir)|leptira monarha]] (''Danaus plexippus'') u dijapauzi tijekom zime.]] '''Dijapauza''' je stadij potpunog mirovanja u razvoju neke biljne ili životinjske vrste.<ref>[https://enciklopedija.hr/clanak/15109. Dijapauza u Hrvatskoj enciklopediji], pristupljeno 18. srpnja 2014.</ref> Uvjetovana je [[klima]]tskim ([[zima]], [[suša]], [[glad]], vrućina i sl.) ili [[naslijeđe|nasljednim]] čimbenicima. Tako neke životinje u nepovoljnim razdobljima proizvedu [[jaja]] zaštićena otpornim ovojnicama koje za neko vrijeme zapriječe razvoj (npr. mnogi kukci, [[vodenbuhe]], [[kolnjaci]]), a u nekih je životinja dijapauza normalna pojava u tijeku samog razvoja (npr. u kukca [[gubar]]a). Dijapauza se razlikuje od [[hibernacija|hibernacije]] (zimskog sna) po tome što u dijapauzi organizam potpuno miruje, a u hibernaciji se njegove životne funkcije samo uspore. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Ponašanje životinja]] [[Kategorija:Razvojna biologija]] [[Kategorija:Migracija (zoologija)]] aeinmvn0zj2362xeipmc6v4fzlfhg30 0 520059 7476003 7048408 2026-06-06T04:49:55Z Lajoswinkler 219220 ispravio nazivlje i dodao kvalitetnije linkove 7476003 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Mitochondrion mini.svg|minijatura|shematski prikaz mitohondrija]] '''Mitohondrijska DNA''' (''mtDNA'') jest [[deoksiribonukleinska kiselina]] koja se nalazi u [[mitohondrij]]ima, [[organela]]ma u [[stanica]]ma [[Eukarioti|eukariotskih]] organizama koje pretvaraju kemijsku energiju iz hrane u oblik koje stanice mogu rabiti, [[adenozin trifosfat]] (ATP). Mitohondrijska DNA nije jedina DNA koju možemo naći u stanicama [[eukarioti|eukariota]]. Većina je u [[stanična jezgra|staničnoj jezgri]], a kod [[Biljke|biljaka]] i u [[kloroplast]]ima.<ref>{{Citiranje weba|title=Khan Academy|url=https://www.khanacademy.org/science/ap-biology/heredity/non-mendelian-genetics/a/mitochondrial-and-chloroplast-dna-inheritance|access-date=2026-06-06|website=www.khanacademy.org|language=en}}</ref> Kod jednostavnih organizama kao što su [[prokarioti]] ([[bakterije]] i [[arheje]]) stanična je jezgra raspršena i nije odvojena od [[citoplazma|citoplazme]] jezgrinom ovojnicom, a time ni DNA. Kod ljudi se mtDNA može shvatiti kao najmanji kromosom koji kodira 37 gena i sadrži približno 16 600 [[bazni par|baznih parova]]. [[Ljudski mitohondrijski DNA|Ljudska mtDNA]] prvi je znatni dio [[ljudski genom|ljudskog genoma]] koji je sekvencioniran.<ref>[http://www.mojezdravlje.net/Bolesti/529/vijesti/Vase-gensko-podrijetlo.aspx Vaše gensko podrijetlo | Vijesti | Moje zdravlje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141006074853/http://www.mojezdravlje.net/Bolesti/529/vijesti/Vase-gensko-podrijetlo.aspx |date=6. listopada 2014. }}. Kolumnist: Sanja Bastić Ban</ref> Kod većine se vrsta mtDNA nasljeđuje samo po majci,<ref>{{cite web |title=Mitochondrial DNA: The Eve Gene |url=http://www.bradshawfoundation.com/journey/eve.html |work=Bradshaw Foundation |publisher=Bradshaw Foundation |accessdate=5. studenoga 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130712005132/http://www.bradshawfoundation.com/journey/eve.html |archivedate=12. srpnja 2013.}}</ref> a očev se mitohondrij odbacuje neposredno prije ulaska [[Spermatozoid|spermatozoida]] u jezgru.<ref> [http://www.podvodni.hr/more/ekologija/1304-skriveni-stanovnici-iz-tune Podvodni.hr]</ref> Zbog toga se s mtDNA može pratiti ljudske pretke po majčinoj liniji. U tvorbi genoma [[zigota|zigote]] u oplođenoj [[jajna stanica|jajnoj stanici]] majčina mtDNA kombinira se s 23 kromosoma od svakoga roditelja.<ref name="#1"> [http://nevenam94.wordpress.com/dnk-dezoksiribonukleinska-kiselina/ DNK – dezoksiribonukleinska kiselina]</ref> Stoga većina ljudskih stanica sadrži 23 para kromosoma zajedno s mtDNA naslijeđenom od majke. Primjer iznimke su [[eritrociti]]. Nasljeđivanje mtDNA po [[Prijenos očinskog mtDNK-a|očinskoj]] liniji zabilježeno je kod nekih kukaca poput [[Drosophila|voćne mušice]],<ref>{{cite journal |author=Kondo R, Matsuura ET, Chigusa SI |title=Further observation of paternal transmission of Drosophila mitochondrial DNA by PCR selective amplification method, |journal=Genet. Res. |volume=59 |issue=2 |pages=81–4 |year=1992 |pmid=1628820 |doi=10.1017/S0016672300030287 |last2=Matsuura |last3=Chigusa}}</ref> [[medonosna pčela|medonosnih pčela]]<ref>{{cite journal |author=Meusel MS, Moritz RF |title=Transfer of paternal mitochondrial DNA during fertilization of honeybee (Apis mellifera L.) eggs |journal=Curr. Genet. |volume=24 |issue=6 |pages=539–43 |year=1993 |pmid=8299176 |doi=10.1007/BF00351719 |last2=Moritz}}</ref> i [[Magicicada]].<ref>{{cite journal |author=Fontaine, KM, Cooley, JR, Simon, C |title=Evidence for Paternal Leakage in Hybrid Periodical Cicadas (Hemiptera: Magicicada spp.) |journal=PLoS One. |volume=9 |issue=9 |pages=e892 |year=2007 |pmid=17849021 |pmc=1963320 |doi=10.1371/journal.pone.0000892 |editor1-last=Crusio |editor1-first=Wim |last2=Cooley |last3=Simon}}</ref> Neke [[praživotinje]] poput ''[[Cryptosporidium]]a'' imaju mitohondrije koji nemaju nikakvu mtDNA.<ref>{{cite journal |author=Henriquez FL, Richards TA, Roberts F, McLeod R, Roberts CW |title=The unusual mitochondrial compartment of ''Cryptosporidium parvum'' |journal=Trends Parasitol. |volume=21 |issue=2 |pages=68–74 |date=Veljača 2005. |pmid=15664529 |doi=10.1016/j.pt.2004.11.010 |url=http://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S1471-4922(04)00296-X}}</ref> == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Deoksiribonukleinska kiselina]] p660oxp4jukvyhsowkmlmzz5or6us0g 7476004 7476003 2026-06-06T04:51:29Z Lajoswinkler 219220 Lajoswinkler premješta stranicu [[Mitohondrijski DNK]] na [[Mitohondrijska DNA]]: Uobičajen naziv ([[WP:UN]]): kratice međunarodnog biokemijskog nazivlja se ne prevode 7476003 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Mitochondrion mini.svg|minijatura|shematski prikaz mitohondrija]] '''Mitohondrijska DNA''' (''mtDNA'') jest [[deoksiribonukleinska kiselina]] koja se nalazi u [[mitohondrij]]ima, [[organela]]ma u [[stanica]]ma [[Eukarioti|eukariotskih]] organizama koje pretvaraju kemijsku energiju iz hrane u oblik koje stanice mogu rabiti, [[adenozin trifosfat]] (ATP). Mitohondrijska DNA nije jedina DNA koju možemo naći u stanicama [[eukarioti|eukariota]]. Većina je u [[stanična jezgra|staničnoj jezgri]], a kod [[Biljke|biljaka]] i u [[kloroplast]]ima.<ref>{{Citiranje weba|title=Khan Academy|url=https://www.khanacademy.org/science/ap-biology/heredity/non-mendelian-genetics/a/mitochondrial-and-chloroplast-dna-inheritance|access-date=2026-06-06|website=www.khanacademy.org|language=en}}</ref> Kod jednostavnih organizama kao što su [[prokarioti]] ([[bakterije]] i [[arheje]]) stanična je jezgra raspršena i nije odvojena od [[citoplazma|citoplazme]] jezgrinom ovojnicom, a time ni DNA. Kod ljudi se mtDNA može shvatiti kao najmanji kromosom koji kodira 37 gena i sadrži približno 16 600 [[bazni par|baznih parova]]. [[Ljudski mitohondrijski DNA|Ljudska mtDNA]] prvi je znatni dio [[ljudski genom|ljudskog genoma]] koji je sekvencioniran.<ref>[http://www.mojezdravlje.net/Bolesti/529/vijesti/Vase-gensko-podrijetlo.aspx Vaše gensko podrijetlo | Vijesti | Moje zdravlje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141006074853/http://www.mojezdravlje.net/Bolesti/529/vijesti/Vase-gensko-podrijetlo.aspx |date=6. listopada 2014. }}. Kolumnist: Sanja Bastić Ban</ref> Kod većine se vrsta mtDNA nasljeđuje samo po majci,<ref>{{cite web |title=Mitochondrial DNA: The Eve Gene |url=http://www.bradshawfoundation.com/journey/eve.html |work=Bradshaw Foundation |publisher=Bradshaw Foundation |accessdate=5. studenoga 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130712005132/http://www.bradshawfoundation.com/journey/eve.html |archivedate=12. srpnja 2013.}}</ref> a očev se mitohondrij odbacuje neposredno prije ulaska [[Spermatozoid|spermatozoida]] u jezgru.<ref> [http://www.podvodni.hr/more/ekologija/1304-skriveni-stanovnici-iz-tune Podvodni.hr]</ref> Zbog toga se s mtDNA može pratiti ljudske pretke po majčinoj liniji. U tvorbi genoma [[zigota|zigote]] u oplođenoj [[jajna stanica|jajnoj stanici]] majčina mtDNA kombinira se s 23 kromosoma od svakoga roditelja.<ref name="#1"> [http://nevenam94.wordpress.com/dnk-dezoksiribonukleinska-kiselina/ DNK – dezoksiribonukleinska kiselina]</ref> Stoga većina ljudskih stanica sadrži 23 para kromosoma zajedno s mtDNA naslijeđenom od majke. Primjer iznimke su [[eritrociti]]. Nasljeđivanje mtDNA po [[Prijenos očinskog mtDNK-a|očinskoj]] liniji zabilježeno je kod nekih kukaca poput [[Drosophila|voćne mušice]],<ref>{{cite journal |author=Kondo R, Matsuura ET, Chigusa SI |title=Further observation of paternal transmission of Drosophila mitochondrial DNA by PCR selective amplification method, |journal=Genet. Res. |volume=59 |issue=2 |pages=81–4 |year=1992 |pmid=1628820 |doi=10.1017/S0016672300030287 |last2=Matsuura |last3=Chigusa}}</ref> [[medonosna pčela|medonosnih pčela]]<ref>{{cite journal |author=Meusel MS, Moritz RF |title=Transfer of paternal mitochondrial DNA during fertilization of honeybee (Apis mellifera L.) eggs |journal=Curr. Genet. |volume=24 |issue=6 |pages=539–43 |year=1993 |pmid=8299176 |doi=10.1007/BF00351719 |last2=Moritz}}</ref> i [[Magicicada]].<ref>{{cite journal |author=Fontaine, KM, Cooley, JR, Simon, C |title=Evidence for Paternal Leakage in Hybrid Periodical Cicadas (Hemiptera: Magicicada spp.) |journal=PLoS One. |volume=9 |issue=9 |pages=e892 |year=2007 |pmid=17849021 |pmc=1963320 |doi=10.1371/journal.pone.0000892 |editor1-last=Crusio |editor1-first=Wim |last2=Cooley |last3=Simon}}</ref> Neke [[praživotinje]] poput ''[[Cryptosporidium]]a'' imaju mitohondrije koji nemaju nikakvu mtDNA.<ref>{{cite journal |author=Henriquez FL, Richards TA, Roberts F, McLeod R, Roberts CW |title=The unusual mitochondrial compartment of ''Cryptosporidium parvum'' |journal=Trends Parasitol. |volume=21 |issue=2 |pages=68–74 |date=Veljača 2005. |pmid=15664529 |doi=10.1016/j.pt.2004.11.010 |url=http://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S1471-4922(04)00296-X}}</ref> == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Deoksiribonukleinska kiselina]] p660oxp4jukvyhsowkmlmzz5or6us0g 0 520643 7475861 7430099 2026-06-05T19:41:15Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Migracija (zoologija)|Migracija (zoologija)]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7475861 wikitext text/x-wiki {{UNESCO – nematerijalna svjetska baština|embed=no |ime baštine = Transhumanca |slika = Transhumance-Aigoual-1.jpg |godina = 2019 |regija = Europa |id = 01470 |ugroženost = ne |poveznica = https://ich.unesco.org/en/RL/transhumance-the-seasonal-droving-of-livestock-along-migratory-routes-in-the-mediterranean-and-in-the-alps-01470 |država = {{Z+X|ALB}} {{Z+X|AND}} {{Z+X|AUT}} {{Z+X|FRA}} {{Z+X|GRČ}} {{Z+X|HRV}} {{Z+X|ITA}} {{Z+X|LUX}} {{Z+X|RUM}} {{Z+X|ŠPA}} }} '''Transhumanca''' ili '''transhumantno stočarstvo'''<ref name="proleksis">{{Citiranje enciklopedije |url=http://proleksis.lzmk.hr/57507/|naslov=Transhumanca ili transhumantno stočarstvo|enciklopedija=Proleksis enciklopedija |izdavač=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=11. listopada 2014.}}{{Citiranje weba |url=http://proleksis.lzmk.hr/57507/ |title=Arhivirana kopija |access-date=11. listopada 2014. |archive-date=19. listopada 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20141019121631/http://proleksis.lzmk.hr/57507/ |url-status=bot: unknown }}</ref> (prema [[Francuski jezik|fr.]] ''transhumant'', od ''trans-'' – 'preko' + [[Latinski jezik|lat.]] ''humus'' – 'zemlja')<ref name="enciklopedija.hr">{{Citiranje enciklopedije |naslov=Transhumantno stočarstvo |url=https://enciklopedija.hr/clanak/62039 |enciklopedija=Hrvatska enciklopedija |izdavač=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=11. listopada 2014.}}</ref> je sezonsko kretanje [[ljudi]] i [[stoka|stoke]] između stalnih [[Ljeto|ljetnih]] i [[Zima|zimskih]] [[pašnjak]]a koje je svojstveno za [[Sredozemlje]]. Primjenjuje se najčešće u [[ovčarstvo|ovčarstvu]], a obuhvaća dva smjera kretanja: tijekom toplijeg dijela godine odlazi se u viša planinska područja, a u hladnijem djelu godine spušta se u nizinske, dolinske krajeve. Stočari uglavnom imaju stalno boravište u nižim područjima. Tijekom ispaše u planinama žive u sezonskim naseljima gdje se bave i [[poljodjelstvo]]m.<ref name="proleksis"/> U [[Hrvatska|Hrvatskoj]], ovaj se oblik stočarstva primjenjivao u [[Lika|Lici]], [[Hrvatsko primorje|Primorju]] i unutrašnjosti [[Dalmacija|Dalmacije]]. Lički pastiri su od lipnja do srpnja boravili na [[velebit]]skim pašnjacima, a zbog [[planinska klima|oštre klime]] zimi bi se spuštali u Primorje. Primorski stočari su u proljeće odlazili u podgorje Velebita gdje su obrađivali zemlju, a ljeti bi stoku vodili na ispašu u nadgorje, iznad 1000 metara [[nadmorska visina|nadmorske visine]] da bi se u jesen vraćali u stalna naselja. U [[Zagora|Zagori]] i [[Ravni kotari|Ravnim kotarima]] pastiri bi u skupinama odlazili sa stadima do sezonskih naselja u južnom Velebitu, [[Biokovo|Biokovu]] ili [[Dinara|Dinari]]. U sezonskim se naseljima prikupljalo [[mlijeko]] od kojeg se poslije pravio [[sir]].<ref name="enciklopedija.hr"/> == Izvori == {{izvori}} {{Nematerijalna svjetska baština u Hrvatskoj}} {{Nematerijalna svjetska baština u Italiji}} {{Svjetska baština u Španjolskoj}} {{Svjetska baština u Francuskoj}} {{Svjetska baština u Grčkoj}} [[Kategorija:Nematerijalna svjetska baština u Europi]] [[Kategorija:Hrvatska nematerijalna svjetska baština]] [[Kategorija:Nematerijalna svjetska baština u Italiji]] [[Kategorija:Nematerijalna svjetska baština u Španjolskoj]] [[Kategorija:Stočarstvo]] [[Kategorija:Migracija (zoologija)]] kzqw0ckbvlk9ztmss9liebm7vmso3oi 0 525509 7476056 7459282 2026-06-06T09:51:04Z Lajoswinkler 219220 dodao informacije i izvore 7476056 wikitext text/x-wiki '''Sinteza DNA''' (eng. ''DNA synthesis'') je proces prirodne ili umjetne izgradnje molekula [[Deoksiribonukleinska kiselina|deoksiribonukleinske kiseline]]. Procesom se služi nekoliko postupaka molekularne biologije: *[[replikacija DNA]] – biosinteza DNA (umnažanje DNA ''[[in vivo]]'') *[[lančana reakcija polimerazom]] – enzimska sinteza DNA (umnažanje DNA ''[[in vitro]]'') *[[umjetna sinteza gena]] – stvaranje [[sintezna DNK|umjetnih genskih sekvencija]] (izgradnja DNA ''de novo'') Sinteza DNA odvija se prirodno u svim prokariotima i eukariotima, ali i nekim virusima, pri čemu izvjestan dio ukupnih takvih reakcija za posljedicu ima [[Mutacija|mutacije]]. Mutacije su ključne za [[Biološka evolucija|biološku evoluciju]], no mogu dovesti do malignih bolesti, prirođenih bolesti, nakaznosti<ref>{{Citiranje weba|title=nakaznost ili kongenitalna malformacija {{!}} Proleksis enciklopedija|url=https://proleksis.lzmk.hr/38356/|access-date=2026-06-06|website=proleksis.lzmk.hr}}</ref> ili spontanih pobačaja, zbog čega su jedan od bitnih ciljeva biomedicinskih istraživanja. U novije vrijeme, sinteza DNA ''de novo'' razmatra se kao metoda [[Pohrana digitalnih podataka u DNA|pohrane digitalnih podataka]].<ref>{{Citiranje weba|title=Synthetic DNA as Mass Data Storage of the Future|url=https://www.fraunhofer.de/en/press/research-news/2025/may-2025/synthetic-dna-as-mass-data-storage-of-the-future.html|access-date=2026-06-06|website=Fraunhofer-Gesellschaft|language=en}}</ref> Tržište sinteze DNA vrijedi milijarde [[dolar]]a i u stalnom je porastu.<ref>[https://www.msn.com/en-xl/news/other/dna-synthesis-market-to-hit-30-4b-by-2035-on-rising-gene-editing-demand/ar-AA23cHuB DNA synthesis market to hit $30.4b by 2035 on rising gene-editing demand] MSN, objavljeno 14. svibnja 2026.</ref> ==Izvori== {{izvori}} [[Kategorija:Deoksiribonukleinska kiselina]] [[Kategorija:Stanična dioba]] cjrg65xpiks886kih3x111rpcjnjnfw 7476057 7476056 2026-06-06T09:51:18Z Lajoswinkler 219220 Lajoswinkler premješta stranicu [[Sinteza DNK]] na [[Sinteza DNA]]: Uobičajen naziv ([[WP:UN]]): kratice međunarodnog biokemijskog nazivlja se ne prevode 7476056 wikitext text/x-wiki '''Sinteza DNA''' (eng. ''DNA synthesis'') je proces prirodne ili umjetne izgradnje molekula [[Deoksiribonukleinska kiselina|deoksiribonukleinske kiseline]]. Procesom se služi nekoliko postupaka molekularne biologije: *[[replikacija DNA]] – biosinteza DNA (umnažanje DNA ''[[in vivo]]'') *[[lančana reakcija polimerazom]] – enzimska sinteza DNA (umnažanje DNA ''[[in vitro]]'') *[[umjetna sinteza gena]] – stvaranje [[sintezna DNK|umjetnih genskih sekvencija]] (izgradnja DNA ''de novo'') Sinteza DNA odvija se prirodno u svim prokariotima i eukariotima, ali i nekim virusima, pri čemu izvjestan dio ukupnih takvih reakcija za posljedicu ima [[Mutacija|mutacije]]. Mutacije su ključne za [[Biološka evolucija|biološku evoluciju]], no mogu dovesti do malignih bolesti, prirođenih bolesti, nakaznosti<ref>{{Citiranje weba|title=nakaznost ili kongenitalna malformacija {{!}} Proleksis enciklopedija|url=https://proleksis.lzmk.hr/38356/|access-date=2026-06-06|website=proleksis.lzmk.hr}}</ref> ili spontanih pobačaja, zbog čega su jedan od bitnih ciljeva biomedicinskih istraživanja. U novije vrijeme, sinteza DNA ''de novo'' razmatra se kao metoda [[Pohrana digitalnih podataka u DNA|pohrane digitalnih podataka]].<ref>{{Citiranje weba|title=Synthetic DNA as Mass Data Storage of the Future|url=https://www.fraunhofer.de/en/press/research-news/2025/may-2025/synthetic-dna-as-mass-data-storage-of-the-future.html|access-date=2026-06-06|website=Fraunhofer-Gesellschaft|language=en}}</ref> Tržište sinteze DNA vrijedi milijarde [[dolar]]a i u stalnom je porastu.<ref>[https://www.msn.com/en-xl/news/other/dna-synthesis-market-to-hit-30-4b-by-2035-on-rising-gene-editing-demand/ar-AA23cHuB DNA synthesis market to hit $30.4b by 2035 on rising gene-editing demand] MSN, objavljeno 14. svibnja 2026.</ref> ==Izvori== {{izvori}} [[Kategorija:Deoksiribonukleinska kiselina]] [[Kategorija:Stanična dioba]] cjrg65xpiks886kih3x111rpcjnjnfw 0 527361 7476023 7143160 2026-06-06T05:56:04Z Lajoswinkler 219220 pravopis 7476023 wikitext text/x-wiki '''Genska ontologija''' (eng. ''Gene ontology, GO'') je međunarodna [[bioinformatika|bioinformatička]] inicijativa koja je uvedena u svrhu unificiranja prikaza dijela rječnika [[bioznanost]]i, odnosno atributa [[gen]]a i [[genski proizvod|genskih proizvoda]] svih [[vrsta]].<ref name="pmid17984083">{{cite journal |author=The Gene Ontology Consortium |title=The Gene Ontology project in 2008 |journal=Nucleic Acids Res. |volume=36 |issue=Database issue |pages=D440–4 |date=Siječanj 2008. |pmid=17984083 |pmc=2238979 |doi=10.1093/nar/gkm883}}</ref> Rezultat je istoimena [[ontologija (informatika)|ontološka]] [[baza podataka]] koja se neprestano razvija među raznim svjetskim biološkim bazama podataka. Ovaj projekt održava i razvija [[kontrolirani rječnik]] atributa gena i genskih proizvoda, [[genomski projekt|anotira]] gene i genske proizvode, asimilira i rasprostranjuje anotacijske podatke, pruža alate brzog pristupa svim aspektima podataka koje ovaj projekt omogućava te omogućava funkcionalnu interpretaciju pokusnih podataka uporabom projekta Genske ontologije, primjerice putem analize obogaćivanja. [[Otvorene biomedicinske ontologije]] (eng. ''Open Biomedical Ontologies, OBO'') su veći projekt razvrstavanja koji obuhvaća Gensku ontologiju.<ref name="pmid17989687">{{cite journal |author=Smith B, Ashburner M, Rosse C, Bard J, Bug W, Ceusters W, Goldberg LJ, Eilbeck K, Ireland A, Mungall CJ, Leontis N, Rocca-Serra P, Ruttenberg A, Sansone SA, Scheuermann RH, Shah N, Whetzel PL, Lewis S |title=The OBO Foundry: coordinated evolution of ontologies to support biomedical data integration |journal=Nat. Biotechnol. |volume=25 |issue=11 |pages=1251–5 |date=Studeni 2007. |pmid=17989687 |pmc=2814061 |doi=10.1038/nbt1346}}</ref> Ustanove koje sudjeluju u radu GO većinom su iz Sjedinjenih Američkih Država, a potpore dobivaju od vlasti i tvrtke [[AstraZeneca]].<ref>GO: ''[http://www.geneontology.org/GO.funding.shtml Funding] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140625123358/http://geneontology.org/GO.funding.shtml |date=25. lipnja 2014. }}''</ref> GO je primarno na engleskom jeziku, slobodnog je pristupa i neutralan prema vrstama. == Bilješke == {{izvori}} == Vidi == *[[GoPubMed]] == Vanjske poveznice == *[http://www.geneontology.org/ Konzorcij genske ontologije] *[http://protein-ontology.org/ Projekt bjelančevinske ontologije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141224061315/http://protein-ontology.org/ |date=24. prosinca 2014. }} *[https://web.archive.org/web/20120828100848/http://tagc.univ-mrs.fr/SimCT/ SimCT], mrežni alat koji prikazuje odnose između objekata anotiranih u ontologiji *[http://go2pub.genouest.org/ GO2PUB] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130929044125/http://go2pub.genouest.org/ |date=29. rujna 2013. }}, upit PubMed sa semantičkom ekspanzijom na izraze genske ontologije *[http://bitem.hesge.ch/content/eagli-eagle-eye EAGLi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150216153525/http://bitem.hesge.ch/content/eagli-eagle-eye |date=16. veljače 2015. }}, MEDLINE-ov terminološki pojačan (ključne riječi Gene Ontology, [[Swiss-Prot]] i sl.) pogon za odgovaranje na biomedicinska pitanja biomedical question answering engine for MEDLINE *[http://amigo.geneontology.org/ Pretražnik AmiGO] *[https://web.archive.org/web/20190219015818/http://www.semantic-systems-biology.org/ Biologija semantičkih sustava] [[Kategorija:Bioinformatika]] [[Kategorija:Biologija u SAD-u]] bwftntrdcbad85zccfkko5o6nont2xi 7476041 7476023 2026-06-06T07:58:21Z Runolist 263374 pogrešne ispravke ([[m:Special:MyLanguage/User:Jon Harald Søby/diffedit|diffedit]]) 7476041 wikitext text/x-wiki '''Genska ontologija''' ([[engleski]]: ''Gene ontology'', GO) je međunarodna [[bioinformatika|bioinformatička]] inicijativa koja je uvedena radi ujednačavanja prikaza dijela vokabulara [[bioznanost]]i, odnosno atributa [[gen]]a i [[genski proizvod|genskih proizvoda]] svih [[vrsta]].<ref name="pmid17984083">{{cite journal |author=The Gene Ontology Consortium |title=The Gene Ontology project in 2008 |journal=Nucleic Acids Res. |volume=36 |issue=Database issue |pages=D440–4 |date=Siječanj 2008. |pmid=17984083 |pmc=2238979 |doi=10.1093/nar/gkm883}}</ref> Rezultat je istoimena [[ontologija (informatika)|ontološka]] [[baza podataka]] koja se neprestano razvija među raznim svjetskim biološkim bazama podataka. Ovaj projekt održava i razvija [[kontrolirani rječnik]] atributa gena i genskih proizvoda, [[genomski projekt|anotira]] gene i genske proizvode, asimilira i rasprostranjuje anotacijske podatke, pruža alate brzog pristupa svim aspektima podataka koje ovaj projekt omogućava te omogućava funkcionalnu interpretaciju pokusnih podataka uporabom projekta Genske ontologije, primjerice putem analize obogaćivanja. [[Otvorene biomedicinske ontologije]] (eng. ''Open Biomedical Ontologies, OBO'') su veći projekt razvrstavanja koji obuhvaća Gensku ontologiju.<ref name="pmid17989687">{{cite journal |author=Smith B, Ashburner M, Rosse C, Bard J, Bug W, Ceusters W, Goldberg LJ, Eilbeck K, Ireland A, Mungall CJ, Leontis N, Rocca-Serra P, Ruttenberg A, Sansone SA, Scheuermann RH, Shah N, Whetzel PL, Lewis S |title=The OBO Foundry: coordinated evolution of ontologies to support biomedical data integration |journal=Nat. Biotechnol. |volume=25 |issue=11 |pages=1251–5 |date=Studeni 2007. |pmid=17989687 |pmc=2814061 |doi=10.1038/nbt1346}}</ref> Ustanove koje sudjeluju u radu GO većinom su iz Sjedinjenih Američkih Država, a potpore dobivaju od vlasti i tvrtke [[AstraZeneca]].<ref>GO: ''[http://www.geneontology.org/GO.funding.shtml Funding] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140625123358/http://geneontology.org/GO.funding.shtml |date=25. lipnja 2014. }}''</ref> GO je primarno na engleskom jeziku, slobodnog je pristupa i neutralan prema vrstama. == Bilješke == {{izvori}} == Vidi == *[[GoPubMed]] == Vanjske poveznice == *[http://www.geneontology.org/ Konzorcij genske ontologije] *[http://protein-ontology.org/ Projekt bjelančevinske ontologije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141224061315/http://protein-ontology.org/ |date=24. prosinca 2014. }} *[https://web.archive.org/web/20120828100848/http://tagc.univ-mrs.fr/SimCT/ SimCT], mrežni alat koji prikazuje odnose između objekata anotiranih u ontologiji *[http://go2pub.genouest.org/ GO2PUB] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130929044125/http://go2pub.genouest.org/ |date=29. rujna 2013. }}, upit PubMed sa semantičkom ekspanzijom na izraze genske ontologije *[http://bitem.hesge.ch/content/eagli-eagle-eye EAGLi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150216153525/http://bitem.hesge.ch/content/eagli-eagle-eye |date=16. veljače 2015. }}, MEDLINE-ov terminološki pojačan (ključne riječi Gene Ontology, [[Swiss-Prot]] i sl.) pogon za odgovaranje na biomedicinska pitanja biomedical question answering engine for MEDLINE *[http://amigo.geneontology.org/ Pretražnik AmiGO] *[https://web.archive.org/web/20190219015818/http://www.semantic-systems-biology.org/ Biologija semantičkih sustava] [[Kategorija:Bioinformatika]] [[Kategorija:Biologija u SAD-u]] b5xnuq7oxor78z17ipiwjcfslixbmd3 0 528999 7476071 5999944 2026-06-06T11:11:17Z Lajoswinkler 219220 ispravak nazivlja 7476071 wikitext text/x-wiki '''Nukleozidi''' su organske tvari koje nastaju spajanjem [[pirimidin]]skih ili [[purin]]skih baza sa [[šećeri]]ma putem C-N veze. <ref name="hinus">Ilić, Sanda. Zadražil, Lela. Kostanić, Ljubica. [http://www.hinus.hr/wp-content/knjige/2011/10/SKOLSKI-LEKSIKON-BIOLOGIJE-S-PITANJIMA-ZA-MATURU-I-PRIJEMNE.pdf Školski leksikon biologije s pitanjima za maturu i prijemne] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160921142528/http://www.hinus.hr/wp-content/knjige/2011/10/SKOLSKI-LEKSIKON-BIOLOGIJE-S-PITANJIMA-ZA-MATURU-I-PRIJEMNE.pdf |date=21. rujna 2016. }} (ur. Hrvoje Zrnčić), Hinus, Zagreb, {{ISBN|978-953-6904-26-6}}, str. 96</ref> U nukleozide spadaju derivati purinskih baza:<ref name="hinus"/> * [[adenozin]] - spoj [[adenin]]a i [[riboza|riboze]] te * [[guanozin]] - spoj [[Guanin|guanina]] i [[riboza|riboze]]. Pirimidinske baze koje spadaju u nukleozide su:<ref name="hinus"/> * [[citidin]] - spoj [[citozin]]a i [[riboza|riboze]] te * [[uridin]] - spoj [[uracil]]a i riboze == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Biomolekule]] 9zf89hlhd914k2e50d6g74soso1bgf1 0 529555 7475733 7329644 2026-06-05T14:00:06Z Tulkas Astaldo 38717 -pd strane 7475733 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Rochdale Unitarian Church "Humility".jpg|210px|minijatura|desno|Edward Burne-Jones: Poniznost]] '''Poniznost''' je skrušeno [[ponašanje]] u odnosu na druge. U [[religija|religioznom]] kontekstu to može značiti priznavanje svoje neznatnosti u odnosu na [[Bog]]a, prihvaćanje vlastitih nedostataka, te prihvaćanje [[Božja milost|Božje milosti]]. Religijski kontekst poniznosti tiče se [[moral]]ne dimenzije ponašanja. Poniznost, u različitim tumačenjima, mnogi smatraju [[vrlina|vrlinom]] u mnogim religijskim i [[filozofija|filozofskim]] tradicijama, često u suprotnosti s narcisoidnosti, [[oholost|ohološću]] i drugim oblicima [[ponos]]a. [[Židov]]ska i [[kršćanstvo|kršćanska]] [[vjera]] imaju zajedničko [[učenje]] o poniznosti vezano za [[Stari zavjet]]. U osobi [[Mojsije|Mojsija]], koji je vodio izraelski narod iz ropstva u [[Egipat|Egiptu]] u [[Obećana Zemlja|Obećanu Zemlju]], poniznost je znak Božje snage i namjene, a ne slabosti. [[Biblija]] kaže: "Mojsije je bio vrlo skroman [[čovjek]], najskromniji čovjek na zemlji." ([[Knjiga Brojeva]] 12:3). Mojsija je podjednako slave židovski i kršćanski sljedbenici. Među prednostima poniznosti opisane u Starom zavjetu, kojeg dijele mnoge [[vjeroispovijest]]i su: [[čast]], [[mudrost]], prosperitet, zaštita Gospodina i [[mir]]. Osim toga, "Bog se protivi oholima, ali daje [[milost]] poniznima" (Izr, 3:34) [[C. S. Lewis]] u knjizi "Kršćanstvo" piše da je ponos anti-božansko stanje, položaj u kojem su [[ego]] i sebstvo u izravnoj suprotnosti s Bogom: "Bludništva, ljutnja, pohlepa, [[pijanstvo]], i sve to su tek sitnice u usporedbi s ponosom: zbog ponosa je [[đavao]] postao đavao: ponos vodi u svaki drugi [[porok]], to je potpuno anti-božansko stanje uma"<ref> Mere Christianity, C.S. Lewis, ISBN 97800652920</ref> S druge strane, Lewis tvrdi da je u kršćanskom moralnom nauku suprotnost ponosa poniznost, o kojoj kaže: "Poniznost ne znači smatrati se manjim, već manje misliti na sebe." {{Commonscat|Humility}} == Izvori == {{izvori}} {{Kršćanska etika vrlina}} [[Kategorija:Vrline]] [[Kategorija:Kršćanski nauk]] ditid7jfq3ntvwnawj6or90b2kwjwxl 0 530255 7475847 7474840 2026-06-05T18:23:03Z Walter9 37319 /* Poznati pripadnici obitelji */ 7475847 wikitext text/x-wiki {{Infookvir plemićka obitelj |prezime = Borelli Vranski |slika = Borelli grb.png |veličina_slike = 170px |opis_slike = grb obitelji Borelli |država = [[Hrvatska]] |posjedi = |podrijetlo = [[Normani|normansko]] |kuća = |linije = |naslovi = [[grof|conte]] Vranski (''conte di Vrana'') |utemeljenje = [[17. stoljeće]] |utemeljitelj = [[Bartul Borelli Vranski]] |izumrli = |rodonačelnik = |napomena = }} '''Borelli Vranski''' je [[Hrvati|hrvatska]] [[hrvatsko plemstvo|plemićka obitelj]] [[Normani|normanskog]] podrijetla iz [[Italija|Italije]]. U Hrvatsku su se doselili u [[17. stoljeće|17. stoljeću]] i nosili su [[Mletačka Republika|mletačko plemstvo]] koje im je [[1822.]] godine potvrdila [[Austrijsko Carstvo|Austrija]]. Uživali su nasljedno pravo na vranski posjed, a djelovali su i kao gradski plemići u [[Zadar|Zadru]], gdje se danas u staroj jezgri nalazi [[Ulica plemića Borelli]].<ref>{{Citiranje weba|date=2019-02-03|title=Citat iz: Zadarski.hr - 'Povijest moje obitelji datira od 1091.'|url=https://slobodnadalmacija.hr/zadar/4-kantuna/povijest-moje-obitelji-datira-od-1091-mom-je-djedu-mussolini-nudio-svasta-no-odbio-je-moja-obitelj-dala-je-veliki-doprinos-hrvatskoj-587357|url-status=live|access-date=2024-05-16|website=slobodnadalmacija.hr|language=hr-hr}}</ref><!--Županijski sud u Zadru koristi "Ulica plemića Borelli" (https://sudovi.hr/sites/default/files/dokumenti/2023-10/POZIV_NA_DOSTAVU_PONUDE.pdf); taj je izvor vjerodostojniji od ispovjesti člana obitelji --> Kao i mnoge druge zadarske obitelji u 18. stoljeću, obitelj Borelli u svojem grbu ima zlatni [[heraldički ljiljan]] obojan plavo.<ref>{{Citiranje weba|title=Obitelj Borelli, kratka povijest i grb|url=https://www.plemstvo.hr/obitelji/borelli|url-status=dead|access-date=2024-05-09|website=Hrvatski plemićki zbor|archive-date=8. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231208134019/http://plemstvo.hr/obitelji/borelli}}</ref> == Povijest obitelji == Obitelj je normanskog podrijetla, a potječe iz [[Bolonja|Bologne]] kamo su se naselili oko [[1280.]] godine iz [[Benevento|Beneventa]]. U [[Dalmacija|Dalmaciju]] dolaze s [[Bartul Borelli Vranski|Bartulom Borellijem]] (1674. − 1736.) kojeg se smatra osnivačem dalmatinske grane obitelji. Prvi puta je došao u Dalmaciju [[1717.]] godine kao [[Mlečani|mletački]] časnik, general i zapovjednik [[Kninska tvrđava|kninske tvrđave]] tijekom [[Drugi morejski rat|Drugog morejskog rata]] (1714. – 1718.) između Mlečana i [[Turci|Turaka]].<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=Obitelj Borelli|url=https://www.plemstvo.hr/obitelji/borelli|url-status=dead|access-date=2024-05-09|website=Hrvatski plemićki zbor|archive-date=8. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231208134019/http://plemstvo.hr/obitelji/borelli}}</ref> Dana [[2. ožujka]] [[1752.]] godine [[mletački dužd]] je dodijelio njegovom sinu [[Franjo Borelli Vranski (1704.)|Frani Borelliju]] (1704. – 1762.) naslov [[grof]]a (''conte veneto'') i vranski feud za izuzetne zasluge u obrani [[Knin]]a od Turaka.<ref name=":0" /> Bio je doživotno bio član gospodske kuće u [[Beč]]u i zastupnik u [[Carevinsko vijeće|Carevinskom vijeću]].<ref name=":0" /> Andrija conte Borelli (1758. – 1816.), sin Francesca conte Borellija i unuk Bartolomea, postao je potkraj [[18. stoljeće|18. stoljeća]] član [[Zadarsko plemićko vijeće|Zadarskog plemićkog vijeća]].<ref>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/borelli-vranski Borelli Vranski – Hrvatska enciklopedija]</ref> Poslije pada [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]] (1797.), Dalmacija je postala posebna [[Kraljevina Dalmacija|krunovina]] Austrije, nakon kraćeg razdoblja [[Francuska|francuske]] vlasti]]. Austrijske vlasti potvrdile su [[25. ožujka]] [[1822.]] godine plemstvo je [[Frane Borelli|Francescu Borelliju mlađem]] (1810. – 1884.), sinu Andrije i Angiole Rossi, a [[1848.]] potvrđen mu je i naslov „knez Vranski”.<ref>[https://hbl.lzmk.hr/clanak/borelli-vranski Borelli Vranski – Hrvatski biografski leksikon]</ref> Frano (Francesco) Borelli je bio zadarski gradonačelnik (1841. – 1843.) koji se u pojačanom Carevinskom vijeću [[1860.]] godine izjasnio protiv sjedinjenja Dalmacije s [[Hrvatska|Hrvatskom]], želeći odgoditi raspravu o tome za budućnost i tražeći [[autonomija|autonomiju]] za Dalmaciju u slučaju sjedinjenja. Njegov politički istup protiv [[Josip Juraj Strossmayer|Josipa Jurja Strossmayera]] (1815. – 1905.) i [[Ambroz Vranyczany|Ambroza Vranyczanyja]] (1801. – 1870.) imao je za posljedicu pojavu aneksionista ([[Narodna stranka (Dalmacija)|narodnjaka]]) i [[autonomaši|autonomaša]] u Dalmaciji.<ref>[https://hbl.lzmk.hr/clanak/borelli-vranski-frano Frano Borelli Vranski – Hrvatski biografski leksikon]</ref><ref>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/borelli-vranski-frano Frano Borelli Vranski – Hrvatska enciklopedija]</ref> Među Franovim sinovima isticali su se [[Manfred Borelli Vranski|Manfred]] (1836. – 1914.), poltičar i narodnjački zastupnik u [[Dalmatinski sabor|Dalmatinskom saboru]] i Carevinskom vijeću, gospodarstvenik i kulturni djelatnik<ref>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/borelli-vranski-manfred Manfred Borelli Vranski – Hrvatska enciklopedija]</ref> te njegov brat [[Hubert Borelli Vranski|Hubert]] (1854. – 1938.), gospodarstvenik i javni djelatnik. Najmlađi brat [[Alfons Borelli Vranski|Alfons]] (1861. – 1934.) obnašao je dužnost zadarskog gradonačelnika [[1913.]] godine. U [[20. stoljeće|20. stoljeću]] isticale su se slikarica i grafičarka [[Zoe Borelli Vranski]] (1888. – 1980.), keramičarka Malvina (1890. – 1972.) i pjesnikinja Vanda (1886. – 1970.), a u [[21. stoljeće|21. stoljeću]] umjetnik novih medija [[Filip Borelli]]<ref>[https://www.filipborelli.art/bio Službene stranice]</ref> (r. 1984.). == Poznati pripadnici obitelji == * [[Bartul Borelli Vranski]] (1674. – 1736.), utemeljitelj dalmatinskog ogranka obitelji * [[Francesco Borelli Vranski|Frane I. Borelli Vranski]] (1704. – 1762.), prvi vranski knez i zadarski plemić * [[Andrija Borelli Vranski]] (1758. – 1816.), zadarski načelnik (1811. – 1813.) * [[Frane Borelli|Frane II. Borelli Vranski]] (1810. – 1884.), političar, zastupnik [[Narodna stranka (Dalmacija)|Narodne stranke]] u [[Dalmatinski sabor|Dalmatinskom saboru]], zadarski načelnik (1841. – 1843.) * [[Manfred Borelli Vranski]] (1836. – 1914.), političar, gospodarstvenik i narodni preporoditelj * [[Hubert Borelli Vranski]] (1854. – 1938.) * [[Hugo Borelli Vranski]] (1858. – 1937.), bio promicatelj zadarskih narodnih društava * [[Alfons Borelli Vranski]] (1861. – 1943.), zadarski načelnik (1918.) * [[Vanda Borelli Vranski]] (1886. – 1970.), [[pjesnikinja]] * [[Zoe Borelli Vranski]] (1888. – 1980.), [[Slikarstvo|slikarica]] i grafičarka * [[Malvina Borelli Vranski]] (1890. – 1972.), [[keramičarka]] * [[Folko Borelli Vranski]] (1891. – 1977.) * [[Fedor Borelli]] ({{Abbr|?}} – 1915.) * [[Mirko Borelli Vranski]] (1921. – 1995.) * [[Mladen Borelli]] (1924. – {{Abbr|?}}) * [[Igor Borelli Vranski]] (1925. – 2007.) * [[Goran Borelli Vranski]] (1949. – 2025.) * [[Filip Borelli]] (1984. –), umjetnik novih medija Izvor: Državni arhiv u Zadru<ref>{{Citiranje weba|date=2017.|title=OBITELJ BORELLI (1682. – 1990.) – Analitički inventar|url=https://www.dazd.hr/attachment/preview/5c657cd5b8bf2/dazd-635-obitelj-borelli.pdf|url-status=live|access-date=25. svibnja 2024.|website=Državni arhiv u Zadru}}</ref> == Poznati posjedi == Po konačnom oslobođenju Vrane [[1699.]] godine [[Maškovića Han|Maškovića han]] je dodijeljen u vlasništvo obitelji Borellija koja s toga mjesta upravlja cijelim Vranskim feudom od [[1752.]] do [[1881.]] godine. Upravljali su [[Vrana (Pakoštane)|vranskim]] dobrom od 1752. pa sve do 1868., nakon čega postaje državno dobro, no [[Stari grad Vrana|tvrđava]] i [[Maškovića Han|Maškovićev Han]] (kao rezidencija) ostaju knezovima Borelli-Vranskim.<ref>[[Ante Tresić Pavičić]]: [http://books.google.hr/books?id=ueEKAQAAMAAJ&lpg=PA427&ots=cjqe7vTYNk&dq=vrana%201683&hl=hr&pg=PA419#v=onepage&q=vrana%201683&f=false "Hajdemo do Vrane! (Izletna crtica)"], ''Novi viek: list za književnost, znanost i politiku'', Opseg 2, 1898.</ref> U [[Sveti Filip i Jakov|Svetom Filipu i Jakovu]] nalaze se [[Park Borelli]], spomenik parkovne arhitekture u jezgri naselja i [[kuća Borelli]]. == Povezani članci == * [[Hrvatski plemićki zbor]] == Izvori == {{izvori}} * Hrvatski leksikon A-K, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., str. 125 == Vanjske poveznice == *Stagličić, Marija. 2013. [http://www.ipu.hr/uploads/documents/2203.pdf Graditeljstvo Zadra od klasicizma do secesije]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, ''Studije i monografije Instituta za povijest umjetnosti'', knjiga 45. Zagreb. * Hrvatski plemićki zbor, [https://www.plemstvo.hr/obitelji/borelli Obitelj Borelli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231208134019/http://plemstvo.hr/obitelji/borelli |date=8. prosinca 2023. }} * Intervju s Goranom Borellijem, [https://zadarski.slobodnadalmacija.hr/zadar/4-kantuna/povijest-moje-obitelji-datira-od-1091-mom-je-djedu-mussolini-nudio-svasta-no-odbio-je-moja-obitelj-dala-je-veliki-doprinos-hrvatskoj-587357 Zadarski.hr, 2019.] * [https://www.dazd.hr/attachment/preview/5c657cd5b8bf2/dazd-635-obitelj-borelli.pdf Obitelj Borelli 1628. – 1990. – dazd.hr] [[Kategorija:Hrvatske plemićke obitelji]] [[Kategorija:Hrvatska povijest]] [[Kategorija:Zadarsko plemstvo]] [[Kategorija:Borelli| ]] i61o3a16yfse4l0twct9ze4mbeh1w8d 7475849 7475847 2026-06-05T18:30:54Z Walter9 37319 /* Poznati pripadnici obitelji */ 7475849 wikitext text/x-wiki {{Infookvir plemićka obitelj |prezime = Borelli Vranski |slika = Borelli grb.png |veličina_slike = 170px |opis_slike = grb obitelji Borelli |država = [[Hrvatska]] |posjedi = |podrijetlo = [[Normani|normansko]] |kuća = |linije = |naslovi = [[grof|conte]] Vranski (''conte di Vrana'') |utemeljenje = [[17. stoljeće]] |utemeljitelj = [[Bartul Borelli Vranski]] |izumrli = |rodonačelnik = |napomena = }} '''Borelli Vranski''' je [[Hrvati|hrvatska]] [[hrvatsko plemstvo|plemićka obitelj]] [[Normani|normanskog]] podrijetla iz [[Italija|Italije]]. U Hrvatsku su se doselili u [[17. stoljeće|17. stoljeću]] i nosili su [[Mletačka Republika|mletačko plemstvo]] koje im je [[1822.]] godine potvrdila [[Austrijsko Carstvo|Austrija]]. Uživali su nasljedno pravo na vranski posjed, a djelovali su i kao gradski plemići u [[Zadar|Zadru]], gdje se danas u staroj jezgri nalazi [[Ulica plemića Borelli]].<ref>{{Citiranje weba|date=2019-02-03|title=Citat iz: Zadarski.hr - 'Povijest moje obitelji datira od 1091.'|url=https://slobodnadalmacija.hr/zadar/4-kantuna/povijest-moje-obitelji-datira-od-1091-mom-je-djedu-mussolini-nudio-svasta-no-odbio-je-moja-obitelj-dala-je-veliki-doprinos-hrvatskoj-587357|url-status=live|access-date=2024-05-16|website=slobodnadalmacija.hr|language=hr-hr}}</ref><!--Županijski sud u Zadru koristi "Ulica plemića Borelli" (https://sudovi.hr/sites/default/files/dokumenti/2023-10/POZIV_NA_DOSTAVU_PONUDE.pdf); taj je izvor vjerodostojniji od ispovjesti člana obitelji --> Kao i mnoge druge zadarske obitelji u 18. stoljeću, obitelj Borelli u svojem grbu ima zlatni [[heraldički ljiljan]] obojan plavo.<ref>{{Citiranje weba|title=Obitelj Borelli, kratka povijest i grb|url=https://www.plemstvo.hr/obitelji/borelli|url-status=dead|access-date=2024-05-09|website=Hrvatski plemićki zbor|archive-date=8. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231208134019/http://plemstvo.hr/obitelji/borelli}}</ref> == Povijest obitelji == Obitelj je normanskog podrijetla, a potječe iz [[Bolonja|Bologne]] kamo su se naselili oko [[1280.]] godine iz [[Benevento|Beneventa]]. U [[Dalmacija|Dalmaciju]] dolaze s [[Bartul Borelli Vranski|Bartulom Borellijem]] (1674. − 1736.) kojeg se smatra osnivačem dalmatinske grane obitelji. Prvi puta je došao u Dalmaciju [[1717.]] godine kao [[Mlečani|mletački]] časnik, general i zapovjednik [[Kninska tvrđava|kninske tvrđave]] tijekom [[Drugi morejski rat|Drugog morejskog rata]] (1714. – 1718.) između Mlečana i [[Turci|Turaka]].<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=Obitelj Borelli|url=https://www.plemstvo.hr/obitelji/borelli|url-status=dead|access-date=2024-05-09|website=Hrvatski plemićki zbor|archive-date=8. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231208134019/http://plemstvo.hr/obitelji/borelli}}</ref> Dana [[2. ožujka]] [[1752.]] godine [[mletački dužd]] je dodijelio njegovom sinu [[Franjo Borelli Vranski (1704.)|Frani Borelliju]] (1704. – 1762.) naslov [[grof]]a (''conte veneto'') i vranski feud za izuzetne zasluge u obrani [[Knin]]a od Turaka.<ref name=":0" /> Bio je doživotno bio član gospodske kuće u [[Beč]]u i zastupnik u [[Carevinsko vijeće|Carevinskom vijeću]].<ref name=":0" /> Andrija conte Borelli (1758. – 1816.), sin Francesca conte Borellija i unuk Bartolomea, postao je potkraj [[18. stoljeće|18. stoljeća]] član [[Zadarsko plemićko vijeće|Zadarskog plemićkog vijeća]].<ref>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/borelli-vranski Borelli Vranski – Hrvatska enciklopedija]</ref> Poslije pada [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]] (1797.), Dalmacija je postala posebna [[Kraljevina Dalmacija|krunovina]] Austrije, nakon kraćeg razdoblja [[Francuska|francuske]] vlasti]]. Austrijske vlasti potvrdile su [[25. ožujka]] [[1822.]] godine plemstvo je [[Frane Borelli|Francescu Borelliju mlađem]] (1810. – 1884.), sinu Andrije i Angiole Rossi, a [[1848.]] potvrđen mu je i naslov „knez Vranski”.<ref>[https://hbl.lzmk.hr/clanak/borelli-vranski Borelli Vranski – Hrvatski biografski leksikon]</ref> Frano (Francesco) Borelli je bio zadarski gradonačelnik (1841. – 1843.) koji se u pojačanom Carevinskom vijeću [[1860.]] godine izjasnio protiv sjedinjenja Dalmacije s [[Hrvatska|Hrvatskom]], želeći odgoditi raspravu o tome za budućnost i tražeći [[autonomija|autonomiju]] za Dalmaciju u slučaju sjedinjenja. Njegov politički istup protiv [[Josip Juraj Strossmayer|Josipa Jurja Strossmayera]] (1815. – 1905.) i [[Ambroz Vranyczany|Ambroza Vranyczanyja]] (1801. – 1870.) imao je za posljedicu pojavu aneksionista ([[Narodna stranka (Dalmacija)|narodnjaka]]) i [[autonomaši|autonomaša]] u Dalmaciji.<ref>[https://hbl.lzmk.hr/clanak/borelli-vranski-frano Frano Borelli Vranski – Hrvatski biografski leksikon]</ref><ref>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/borelli-vranski-frano Frano Borelli Vranski – Hrvatska enciklopedija]</ref> Među Franovim sinovima isticali su se [[Manfred Borelli Vranski|Manfred]] (1836. – 1914.), poltičar i narodnjački zastupnik u [[Dalmatinski sabor|Dalmatinskom saboru]] i Carevinskom vijeću, gospodarstvenik i kulturni djelatnik<ref>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/borelli-vranski-manfred Manfred Borelli Vranski – Hrvatska enciklopedija]</ref> te njegov brat [[Hubert Borelli Vranski|Hubert]] (1854. – 1938.), gospodarstvenik i javni djelatnik. Najmlađi brat [[Alfons Borelli Vranski|Alfons]] (1861. – 1934.) obnašao je dužnost zadarskog gradonačelnika [[1913.]] godine. U [[20. stoljeće|20. stoljeću]] isticale su se slikarica i grafičarka [[Zoe Borelli Vranski]] (1888. – 1980.), keramičarka Malvina (1890. – 1972.) i pjesnikinja Vanda (1886. – 1970.), a u [[21. stoljeće|21. stoljeću]] umjetnik novih medija [[Filip Borelli]]<ref>[https://www.filipborelli.art/bio Službene stranice]</ref> (r. 1984.). == Poznati pripadnici obitelji == * [[Bartul Borelli Vranski]] (1674. – 1736.), utemeljitelj dalmatinskog ogranka obitelji * [[Francesco Borelli Vranski|Frane I. Borelli Vranski]] (1704. – 1762.), prvi vranski knez i zadarski plemić * [[Andrija Borelli Vranski]] (1758. – 1816.), zadarski načelnik (1811. – 1813.) * [[Frane Borelli|Frane II. Borelli Vranski]] (1810. – 1884.), političar, zastupnik [[Narodna stranka (Dalmacija)|Narodne stranke]] u [[Dalmatinski sabor|Dalmatinskom saboru]], zadarski načelnik (1841. – 1843.) * [[Manfred Borelli Vranski]] (1836. – 1914.), političar, gospodarstvenik i narodni preporoditelj * [[Hubert Borelli Vranski]] (1854. – 1938.) * [[Hugo Borelli Vranski]] (1858. – 1937.), bio promicatelj zadarskih narodnih društava * [[Alfons Borelli Vranski]] (1861. – 1943.), zadarski načelnik (1918.) * [[Vanda Borelli Vranski]] (1886. – 1970.), [[pjesnikinja]] * [[Zoe Borelli Vranski]] (1888. – 1980.), [[Slikarstvo|slikarica]] i grafičarka * [[Malvina Borelli Vranski]] (1890. – 1972.), [[keramičarka]] * [[Folko Borelli Vranski]] (1891. – 1977.) * [[Božidar Fedor Borelli]] (1894. – 1915.) * [[Mirko Borelli Vranski]] (1921. – 1995.) * [[Mladen Borelli]] (1924. – {{Abbr|?}}) * [[Igor Borelli Vranski]] (1925. – 2007.) * [[Goran Borelli Vranski]] (1949. – 2025.) * [[Filip Borelli]] (1984. –), umjetnik novih medija Izvor: Državni arhiv u Zadru<ref>{{Citiranje weba|date=2017.|title=OBITELJ BORELLI (1682. – 1990.) – Analitički inventar|url=https://www.dazd.hr/attachment/preview/5c657cd5b8bf2/dazd-635-obitelj-borelli.pdf|url-status=live|access-date=25. svibnja 2024.|website=Državni arhiv u Zadru}}</ref> == Poznati posjedi == Po konačnom oslobođenju Vrane [[1699.]] godine [[Maškovića Han|Maškovića han]] je dodijeljen u vlasništvo obitelji Borellija koja s toga mjesta upravlja cijelim Vranskim feudom od [[1752.]] do [[1881.]] godine. Upravljali su [[Vrana (Pakoštane)|vranskim]] dobrom od 1752. pa sve do 1868., nakon čega postaje državno dobro, no [[Stari grad Vrana|tvrđava]] i [[Maškovića Han|Maškovićev Han]] (kao rezidencija) ostaju knezovima Borelli-Vranskim.<ref>[[Ante Tresić Pavičić]]: [http://books.google.hr/books?id=ueEKAQAAMAAJ&lpg=PA427&ots=cjqe7vTYNk&dq=vrana%201683&hl=hr&pg=PA419#v=onepage&q=vrana%201683&f=false "Hajdemo do Vrane! (Izletna crtica)"], ''Novi viek: list za književnost, znanost i politiku'', Opseg 2, 1898.</ref> U [[Sveti Filip i Jakov|Svetom Filipu i Jakovu]] nalaze se [[Park Borelli]], spomenik parkovne arhitekture u jezgri naselja i [[kuća Borelli]]. == Povezani članci == * [[Hrvatski plemićki zbor]] == Izvori == {{izvori}} * Hrvatski leksikon A-K, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., str. 125 == Vanjske poveznice == *Stagličić, Marija. 2013. [http://www.ipu.hr/uploads/documents/2203.pdf Graditeljstvo Zadra od klasicizma do secesije]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, ''Studije i monografije Instituta za povijest umjetnosti'', knjiga 45. Zagreb. * Hrvatski plemićki zbor, [https://www.plemstvo.hr/obitelji/borelli Obitelj Borelli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231208134019/http://plemstvo.hr/obitelji/borelli |date=8. prosinca 2023. }} * Intervju s Goranom Borellijem, [https://zadarski.slobodnadalmacija.hr/zadar/4-kantuna/povijest-moje-obitelji-datira-od-1091-mom-je-djedu-mussolini-nudio-svasta-no-odbio-je-moja-obitelj-dala-je-veliki-doprinos-hrvatskoj-587357 Zadarski.hr, 2019.] * [https://www.dazd.hr/attachment/preview/5c657cd5b8bf2/dazd-635-obitelj-borelli.pdf Obitelj Borelli 1628. – 1990. – dazd.hr] [[Kategorija:Hrvatske plemićke obitelji]] [[Kategorija:Hrvatska povijest]] [[Kategorija:Zadarsko plemstvo]] [[Kategorija:Borelli| ]] ssbgeurb03obcwk9lkua7z8i74uulfw 7475921 7475849 2026-06-05T21:33:51Z Walter9 37319 /* Poznati pripadnici obitelji */ 7475921 wikitext text/x-wiki {{Infookvir plemićka obitelj |prezime = Borelli Vranski |slika = Borelli grb.png |veličina_slike = 170px |opis_slike = grb obitelji Borelli |država = [[Hrvatska]] |posjedi = |podrijetlo = [[Normani|normansko]] |kuća = |linije = |naslovi = [[grof|conte]] Vranski (''conte di Vrana'') |utemeljenje = [[17. stoljeće]] |utemeljitelj = [[Bartul Borelli Vranski]] |izumrli = |rodonačelnik = |napomena = }} '''Borelli Vranski''' je [[Hrvati|hrvatska]] [[hrvatsko plemstvo|plemićka obitelj]] [[Normani|normanskog]] podrijetla iz [[Italija|Italije]]. U Hrvatsku su se doselili u [[17. stoljeće|17. stoljeću]] i nosili su [[Mletačka Republika|mletačko plemstvo]] koje im je [[1822.]] godine potvrdila [[Austrijsko Carstvo|Austrija]]. Uživali su nasljedno pravo na vranski posjed, a djelovali su i kao gradski plemići u [[Zadar|Zadru]], gdje se danas u staroj jezgri nalazi [[Ulica plemića Borelli]].<ref>{{Citiranje weba|date=2019-02-03|title=Citat iz: Zadarski.hr - 'Povijest moje obitelji datira od 1091.'|url=https://slobodnadalmacija.hr/zadar/4-kantuna/povijest-moje-obitelji-datira-od-1091-mom-je-djedu-mussolini-nudio-svasta-no-odbio-je-moja-obitelj-dala-je-veliki-doprinos-hrvatskoj-587357|url-status=live|access-date=2024-05-16|website=slobodnadalmacija.hr|language=hr-hr}}</ref><!--Županijski sud u Zadru koristi "Ulica plemića Borelli" (https://sudovi.hr/sites/default/files/dokumenti/2023-10/POZIV_NA_DOSTAVU_PONUDE.pdf); taj je izvor vjerodostojniji od ispovjesti člana obitelji --> Kao i mnoge druge zadarske obitelji u 18. stoljeću, obitelj Borelli u svojem grbu ima zlatni [[heraldički ljiljan]] obojan plavo.<ref>{{Citiranje weba|title=Obitelj Borelli, kratka povijest i grb|url=https://www.plemstvo.hr/obitelji/borelli|url-status=dead|access-date=2024-05-09|website=Hrvatski plemićki zbor|archive-date=8. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231208134019/http://plemstvo.hr/obitelji/borelli}}</ref> == Povijest obitelji == Obitelj je normanskog podrijetla, a potječe iz [[Bolonja|Bologne]] kamo su se naselili oko [[1280.]] godine iz [[Benevento|Beneventa]]. U [[Dalmacija|Dalmaciju]] dolaze s [[Bartul Borelli Vranski|Bartulom Borellijem]] (1674. − 1736.) kojeg se smatra osnivačem dalmatinske grane obitelji. Prvi puta je došao u Dalmaciju [[1717.]] godine kao [[Mlečani|mletački]] časnik, general i zapovjednik [[Kninska tvrđava|kninske tvrđave]] tijekom [[Drugi morejski rat|Drugog morejskog rata]] (1714. – 1718.) između Mlečana i [[Turci|Turaka]].<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=Obitelj Borelli|url=https://www.plemstvo.hr/obitelji/borelli|url-status=dead|access-date=2024-05-09|website=Hrvatski plemićki zbor|archive-date=8. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231208134019/http://plemstvo.hr/obitelji/borelli}}</ref> Dana [[2. ožujka]] [[1752.]] godine [[mletački dužd]] je dodijelio njegovom sinu [[Franjo Borelli Vranski (1704.)|Frani Borelliju]] (1704. – 1762.) naslov [[grof]]a (''conte veneto'') i vranski feud za izuzetne zasluge u obrani [[Knin]]a od Turaka.<ref name=":0" /> Bio je doživotno bio član gospodske kuće u [[Beč]]u i zastupnik u [[Carevinsko vijeće|Carevinskom vijeću]].<ref name=":0" /> Andrija conte Borelli (1758. – 1816.), sin Francesca conte Borellija i unuk Bartolomea, postao je potkraj [[18. stoljeće|18. stoljeća]] član [[Zadarsko plemićko vijeće|Zadarskog plemićkog vijeća]].<ref>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/borelli-vranski Borelli Vranski – Hrvatska enciklopedija]</ref> Poslije pada [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]] (1797.), Dalmacija je postala posebna [[Kraljevina Dalmacija|krunovina]] Austrije, nakon kraćeg razdoblja [[Francuska|francuske]] vlasti]]. Austrijske vlasti potvrdile su [[25. ožujka]] [[1822.]] godine plemstvo je [[Frane Borelli|Francescu Borelliju mlađem]] (1810. – 1884.), sinu Andrije i Angiole Rossi, a [[1848.]] potvrđen mu je i naslov „knez Vranski”.<ref>[https://hbl.lzmk.hr/clanak/borelli-vranski Borelli Vranski – Hrvatski biografski leksikon]</ref> Frano (Francesco) Borelli je bio zadarski gradonačelnik (1841. – 1843.) koji se u pojačanom Carevinskom vijeću [[1860.]] godine izjasnio protiv sjedinjenja Dalmacije s [[Hrvatska|Hrvatskom]], želeći odgoditi raspravu o tome za budućnost i tražeći [[autonomija|autonomiju]] za Dalmaciju u slučaju sjedinjenja. Njegov politički istup protiv [[Josip Juraj Strossmayer|Josipa Jurja Strossmayera]] (1815. – 1905.) i [[Ambroz Vranyczany|Ambroza Vranyczanyja]] (1801. – 1870.) imao je za posljedicu pojavu aneksionista ([[Narodna stranka (Dalmacija)|narodnjaka]]) i [[autonomaši|autonomaša]] u Dalmaciji.<ref>[https://hbl.lzmk.hr/clanak/borelli-vranski-frano Frano Borelli Vranski – Hrvatski biografski leksikon]</ref><ref>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/borelli-vranski-frano Frano Borelli Vranski – Hrvatska enciklopedija]</ref> Među Franovim sinovima isticali su se [[Manfred Borelli Vranski|Manfred]] (1836. – 1914.), poltičar i narodnjački zastupnik u [[Dalmatinski sabor|Dalmatinskom saboru]] i Carevinskom vijeću, gospodarstvenik i kulturni djelatnik<ref>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/borelli-vranski-manfred Manfred Borelli Vranski – Hrvatska enciklopedija]</ref> te njegov brat [[Hubert Borelli Vranski|Hubert]] (1854. – 1938.), gospodarstvenik i javni djelatnik. Najmlađi brat [[Alfons Borelli Vranski|Alfons]] (1861. – 1934.) obnašao je dužnost zadarskog gradonačelnika [[1913.]] godine. U [[20. stoljeće|20. stoljeću]] isticale su se slikarica i grafičarka [[Zoe Borelli Vranski]] (1888. – 1980.), keramičarka Malvina (1890. – 1972.) i pjesnikinja Vanda (1886. – 1970.), a u [[21. stoljeće|21. stoljeću]] umjetnik novih medija [[Filip Borelli]]<ref>[https://www.filipborelli.art/bio Službene stranice]</ref> (r. 1984.). == Poznati pripadnici obitelji == * [[Bartul Borelli Vranski]] (1674. – 1736.), utemeljitelj dalmatinskog ogranka obitelji * [[Francesco Borelli Vranski|Frane I. Borelli Vranski]] (1704. – 1762.), prvi vranski knez i zadarski plemić * [[Andrija Borelli Vranski]] (1758. – 1816.), zadarski načelnik (1811. – 1813.) * [[Frane Borelli|Frane II. Borelli Vranski]] (1810. – 1884.), političar, zastupnik [[Narodna stranka (Dalmacija)|Narodne stranke]] u [[Dalmatinski sabor|Dalmatinskom saboru]], zadarski načelnik (1841. – 1843.) * [[Manfred Borelli Vranski]] (1836. – 1914.), političar, gospodarstvenik i narodni preporoditelj * [[Hubert Borelli Vranski]] (1854. – 1938.) * [[Hugo Borelli Vranski]] (1858. – 1937.), bio promicatelj zadarskih narodnih društava * [[Alfons Borelli Vranski]] (1861. – 1943.), zadarski načelnik (1918.) * [[Vanda Borelli Vranski]] (1886. – 1970.), [[pjesnikinja]] * [[Zoe Borelli Vranski]] (1888. – 1980.), [[Slikarstvo|slikarica]] i grafičarka * [[Malvina Borelli Vranski]] (1890. – 1972.), [[keramičarka]] * [[Folko Borelli Vranski]] (1891. – 1977.) * [[Božidar Fedor Borelli]] (1894. – 1915.) * [[Mirko Borelli Vranski]] (1921. – 1995.) * [[Mladen Borelli]] (1922. – 1995.), sveučilišni profesor * [[Igor Borelli Vranski]] (1925. – 2007.) * [[Goran Borelli Vranski]] (1949. – 2025.) * [[Filip Borelli]] (1984. –), umjetnik novih medija Izvor: Državni arhiv u Zadru<ref>{{Citiranje weba|date=2017.|title=OBITELJ BORELLI (1682. – 1990.) – Analitički inventar|url=https://www.dazd.hr/attachment/preview/5c657cd5b8bf2/dazd-635-obitelj-borelli.pdf|url-status=live|access-date=25. svibnja 2024.|website=Državni arhiv u Zadru}}</ref> == Poznati posjedi == Po konačnom oslobođenju Vrane [[1699.]] godine [[Maškovića Han|Maškovića han]] je dodijeljen u vlasništvo obitelji Borellija koja s toga mjesta upravlja cijelim Vranskim feudom od [[1752.]] do [[1881.]] godine. Upravljali su [[Vrana (Pakoštane)|vranskim]] dobrom od 1752. pa sve do 1868., nakon čega postaje državno dobro, no [[Stari grad Vrana|tvrđava]] i [[Maškovića Han|Maškovićev Han]] (kao rezidencija) ostaju knezovima Borelli-Vranskim.<ref>[[Ante Tresić Pavičić]]: [http://books.google.hr/books?id=ueEKAQAAMAAJ&lpg=PA427&ots=cjqe7vTYNk&dq=vrana%201683&hl=hr&pg=PA419#v=onepage&q=vrana%201683&f=false "Hajdemo do Vrane! (Izletna crtica)"], ''Novi viek: list za književnost, znanost i politiku'', Opseg 2, 1898.</ref> U [[Sveti Filip i Jakov|Svetom Filipu i Jakovu]] nalaze se [[Park Borelli]], spomenik parkovne arhitekture u jezgri naselja i [[kuća Borelli]]. == Povezani članci == * [[Hrvatski plemićki zbor]] == Izvori == {{izvori}} * Hrvatski leksikon A-K, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., str. 125 == Vanjske poveznice == *Stagličić, Marija. 2013. [http://www.ipu.hr/uploads/documents/2203.pdf Graditeljstvo Zadra od klasicizma do secesije]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, ''Studije i monografije Instituta za povijest umjetnosti'', knjiga 45. Zagreb. * Hrvatski plemićki zbor, [https://www.plemstvo.hr/obitelji/borelli Obitelj Borelli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231208134019/http://plemstvo.hr/obitelji/borelli |date=8. prosinca 2023. }} * Intervju s Goranom Borellijem, [https://zadarski.slobodnadalmacija.hr/zadar/4-kantuna/povijest-moje-obitelji-datira-od-1091-mom-je-djedu-mussolini-nudio-svasta-no-odbio-je-moja-obitelj-dala-je-veliki-doprinos-hrvatskoj-587357 Zadarski.hr, 2019.] * [https://www.dazd.hr/attachment/preview/5c657cd5b8bf2/dazd-635-obitelj-borelli.pdf Obitelj Borelli 1628. – 1990. – dazd.hr] [[Kategorija:Hrvatske plemićke obitelji]] [[Kategorija:Hrvatska povijest]] [[Kategorija:Zadarsko plemstvo]] [[Kategorija:Borelli| ]] o7me9i6zew9xz3c3cl6lhok4vblzk6h 0 530257 7475860 7474794 2026-06-05T19:41:05Z Walter9 37319 sadržaj i izvori 7475860 wikitext text/x-wiki '''Zoe Borelli Vranski''' ([[Zadar]], [[15. travnja]] [[1888.]] {{--}} [[Firenca]], [[svibanj]] [[1980.]]), [[Hrvati|hrvatska]] [[slikarstvo|slikarica]] i [[grafičarka]], iz plemenitaške obitelji [[Borelli Vranski|Borellija Vranskih]]. Sestra je keramičarke [[Malvina Borelli Vranski|Malvine]] i pjesnikinje [[Vanda Borelli Vranski|Vande]]. == Životopis == Kći je kneza [[Hugo Borelli Vranski|Huga Borellija Vranskog]] i Eveline Alačević s [[Hvar]]a. Prve pouke iz slikanja dobila je od oca, a potom u ženskom liceju u [[Zagreb]]u od slikarice Marije Ettinger. Slikarsko školovanje pohađala je u privatnoj školi [[Bela Čikoš Sesija|Bele Čikoša Sesije]] (1864. – 1931.) i [[Menci Klement Crnčić|Mencija K. Crnčića]] (1865. – 1930.), a potom je studirala slikarstvo na ''Kunstschule für Frauen'' u [[Beču]], kod [[Tina Blau|Tine Blau]] (1845. – 1916.), Ludwiga Michaleka (1859. – 1942.) i Hansa Tichyja (1861. – 1925.) i na ''Accademia di Belle Arti'' u [[Rim]]u kod [[Giulio Aristide Sartorio|Giulija A. Sartorija]] (1860. – 1932.).<ref>[https://hbl.lzmk.hr/clanak/borelli-vranski-alacevic-zoe Zoe Borelli Vranski Alačević – Hrvatski biografski leksikon]</ref> Poslije studija odselila se s obitelji u [[Pariz]], a za vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] (1914. – 1918.) boravila je u [[Sveti Filip i Jakov|Svetom Filipu i Jakovu]]. Osim slikarstvom, bavila se [[karikatura|karikaturom]] i dekorativnim umjetnostima, posebno slikanjem na tekstilu. Pripadala je [[grupa Medulić|grupi Medulić]], jednoj od tvoraca [[Proljetni salon|Proljetnog salona]], na čijim je prvim izložbama izlagala. Djela iz tog razdoblja definiramo kao '[[secesionistički ekspresionizam]]'. == Izvori == *Hrvatski leksikon A-K, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., str. 125 {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Borelli Vranski, Zoe}} [[Kategorija:Životopisi, Zadar]] [[Kategorija:Hrvatski slikari]] [[Kategorija:Hrvatski grafičari]] [[Kategorija:Borelli]] dhcgqah2d8gvga8rudqer4lfrhlapnl 0 530260 7475922 7474782 2026-06-05T21:43:45Z Walter9 37319 7475922 wikitext text/x-wiki '''Bartul Borelli''' ([[talijanski jezik|tal.]] ''Bartolomeo Borelli'') ([[Bolonja|Bologna]], [[1674.]] {{--}} [[Knin]], [[1736.]]), [[Hrvatske zemlje pod mletačkom vlašću|mletački]] general i zapovjednik [[kninska tvrđava|kninske tvrđave]]. Osnivač je hrvatskog ogranka [[Normani|normanske]] obitelji [[Borelli Vranski|Borellija Vranskih]], koja je poslije postala [[hrvatsko plemstvo]]. Otac je [[Frane I. Borelli Vranski|Francesca]], kneza vranskog. == Izvori == *Hrvatski leksikon A-K, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., str. 125 {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Borelli Vranski, Bartul}} [[Kategorija:Hrvatski vojni zapovjednici]] [[Kategorija:Hrvatske zemlje pod mletačkom vlašću]] [[Kategorija:Borelli]] 7qcuta21y5shui8o2d4zge6yad3w2xx 0 530261 7475862 7474791 2026-06-05T19:43:33Z Walter9 37319 Walter9 premješta stranicu [[Franjo Borelli Vranski (1704.)]] na [[Frane I. Borelli Vranski]]: Na jugu se ime Francesco u narodu prevodi s Frane, a postoji i izvorno ime Frane, a ne Franjo. Ime Franjo se koristi na sjeveru Hrvatske. U katalogu Državnog arhiva u Zadru, Frane (Francesco) se naziva Frane I. 7474791 wikitext text/x-wiki '''Franjo (Francesco) Borelli Vranski''' ([[1704.]] {{--}} [[1762.]]), "knez [[Vrana (Pakoštane)|vranski]]". Naslov je stekao [[investitura|investiturom]] [[1752.]] godine. Sin je [[Hrvatske zemlje pod mletačkom vlašću|mletačkog]] generala i zapovjednika [[kninska tvrđava|kninske tvrđave]] i zasnivača hrvatskog ogranka normanske obitelji [[Borelli Vranski|Borellija Vranskih]], [[Bartul Borelli Vranski|Bartula]]. Vranski feud koji je stekao bio je močvara, zapušten i zarastao u trnje. Franjo se primio uređivanja i [[melioracija|melioracije]] [[Vransko polje|Vranskog polja]]. Njegov su trud nastavili i njegovi nasljednici, što se polučilo izvrsne rezultate. Poslije njegove smrti prokopan je kanal [[Prosika (kanal)|Prosika]], čime se je [[Vransko jezero]] spustilo za tri metra. Dovršetkom poslova koje je započeo Franjo, feud se preporodio i postao primjerom jednog suvremenog velikog i dobro upravljanog posjeda. == Izvori == *Hrvatski leksikon A-K, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., str. 125 *Mile Mesić: [http://www.templari.hr/strucni-radovi/ZNANSTVENI%20%20RAD%20-%20MILE%20MESIC%20-%20%20Katastar%20Kulturno%20povijesne%20ba%C5%A1tine%20Vranskog%20jezera%20i%20nj,%20okolive.pdf stručna studija Katastar kulturno-povijesne baštine u Parku prirode „Vransko jezero“ i njegovoj okolici], siječanj 2006., templari.hr, str. 14 {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Borelli Vranski, Bartul}} [[Kategorija:Hrvatske zemlje pod mletačkom vlašću]] [[Kategorija:Borelli]] sttxh6y2qzavh4ek54orvf66l9zy7nw 7475864 7475862 2026-06-05T19:43:58Z Walter9 37319 7475864 wikitext text/x-wiki '''Frane I. (Francesco) Borelli Vranski''' ([[1704.]] {{--}} [[1762.]]), "knez [[Vrana (Pakoštane)|vranski]]". Naslov je stekao [[investitura|investiturom]] [[1752.]] godine. Sin je [[Hrvatske zemlje pod mletačkom vlašću|mletačkog]] generala i zapovjednika [[kninska tvrđava|kninske tvrđave]] i zasnivača hrvatskog ogranka normanske obitelji [[Borelli Vranski|Borellija Vranskih]], [[Bartul Borelli Vranski|Bartula]]. Vranski feud koji je stekao bio je močvara, zapušten i zarastao u trnje. Franjo se primio uređivanja i [[melioracija|melioracije]] [[Vransko polje|Vranskog polja]]. Njegov su trud nastavili i njegovi nasljednici, što se polučilo izvrsne rezultate. Poslije njegove smrti prokopan je kanal [[Prosika (kanal)|Prosika]], čime se je [[Vransko jezero]] spustilo za tri metra. Dovršetkom poslova koje je započeo Franjo, feud se preporodio i postao primjerom jednog suvremenog velikog i dobro upravljanog posjeda. == Izvori == *Hrvatski leksikon A-K, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., str. 125 *Mile Mesić: [http://www.templari.hr/strucni-radovi/ZNANSTVENI%20%20RAD%20-%20MILE%20MESIC%20-%20%20Katastar%20Kulturno%20povijesne%20ba%C5%A1tine%20Vranskog%20jezera%20i%20nj,%20okolive.pdf stručna studija Katastar kulturno-povijesne baštine u Parku prirode „Vransko jezero“ i njegovoj okolici], siječanj 2006., templari.hr, str. 14 {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Borelli Vranski, Frane}} [[Kategorija:Hrvatske zemlje pod mletačkom vlašću]] [[Kategorija:Borelli]] aw19gz5uyx3ckq3jnpurda1m01o9wcf 0 530263 7475937 7474785 2026-06-05T22:51:16Z Walter9 37319 infookvir 7475937 wikitext text/x-wiki {{Infookvir plemić | ime = Alfons Borelli Vranski | titula = vranski knez | slika = Borelli grb.png | veličina = 150px | opis = grb obitelji Borelli | alt = | grb = | nasljedna_titula = | vladavina = | prethodnik = | nasljednik = | suprug = | supruga = | djeca = | puno_ime = Alfonso Falco Edgardo Borelli Vranski | titule = | obitelj = [[Slika:Borelli grb.png|21px]] [[Borelli Vranski]] | otac = [[Frane II. Borelli Vranski]] | majka = Antonia Cattani-Borelli | datum_rođenja = [[27. rujna]] [[1861.]] | mjesto_rođenja = [[Zadar]], [[Kraljevina Dalmacija]], [[Austrijsko Carstvo]] | datum_krštenja = | mjesto_krštenja = | datum_smrti = [[17. studenoga]] [[1934.]] | mjesto_smrti = [[Sveti Filip i Jakov]], [[Kraljevina Jugoslavija]] | datum_pokopa = | mjesto_pokopa = | vjera = [[rimokatoličanstvo|rimokatolik]] | spomenici = | website = }} '''Alfons Borelli Vranski''' ([[Zadar]], [[27. rujna]] [[1861.]] {{--}} [[Sveti Filip i Jakov]], [[17. studenoga]] [[1934.]]) je bio hrvatski lokalni [[političar]]. Bio je načelnik grada [[Zadar|Zadra]] [[1913.]] godine. 1920. je godine bio kandidat na izborima za rimski parlament, a bio je zastupnik lastovskih i zadarskih Hrvata. Rodom iz hrvatske plemenitaške obitelji [[Borelli Vranski|Borellija Vranskih]]. == Izvori == *Hrvatski leksikon A-K, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., str. 125 {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Borelli Vranski, Alfons}} [[Kategorija:Hrvatski političari do 1918.]] [[Kategorija:Političari u hrvatskim krajevima izvan Jugoslavije 1918. – 1945.]] [[Kategorija:Životopisi, Zadar]] [[Kategorija:Povijest Zadra (1918. – 1945.)]] [[Kategorija:Borelli]] t2n856sowufnt76jx7s9sbmabyschz8 7475938 7475937 2026-06-05T22:51:47Z Walter9 37319 7475938 wikitext text/x-wiki {{Infookvir plemić | ime = Alfons Borelli Vranski | titula = vranski knez | slika = Borelli grb.png | veličina = 150px | opis = grb obitelji Borelli | alt = | grb = | nasljedna_titula = | vladavina = | prethodnik = | nasljednik = | suprug = | supruga = Antonieta Marasovich | djeca = | puno_ime = Alfonso Falco Edgardo Borelli Vranski | titule = | obitelj = [[Slika:Borelli grb.png|21px]] [[Borelli Vranski]] | otac = [[Frane II. Borelli Vranski]] | majka = Antonia Cattani-Borelli | datum_rođenja = [[27. rujna]] [[1861.]] | mjesto_rođenja = [[Zadar]], [[Kraljevina Dalmacija]], [[Austrijsko Carstvo]] | datum_krštenja = | mjesto_krštenja = | datum_smrti = [[17. studenoga]] [[1934.]] | mjesto_smrti = [[Sveti Filip i Jakov]], [[Kraljevina Jugoslavija]] | datum_pokopa = | mjesto_pokopa = | vjera = [[rimokatoličanstvo|rimokatolik]] | spomenici = | website = }} '''Alfons Borelli Vranski''' ([[Zadar]], [[27. rujna]] [[1861.]] {{--}} [[Sveti Filip i Jakov]], [[17. studenoga]] [[1934.]]) je bio hrvatski lokalni [[političar]]. Bio je načelnik grada [[Zadar|Zadra]] [[1913.]] godine. 1920. je godine bio kandidat na izborima za rimski parlament, a bio je zastupnik lastovskih i zadarskih Hrvata. Rodom iz hrvatske plemenitaške obitelji [[Borelli Vranski|Borellija Vranskih]]. == Izvori == *Hrvatski leksikon A-K, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., str. 125 {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Borelli Vranski, Alfons}} [[Kategorija:Hrvatski političari do 1918.]] [[Kategorija:Političari u hrvatskim krajevima izvan Jugoslavije 1918. – 1945.]] [[Kategorija:Životopisi, Zadar]] [[Kategorija:Povijest Zadra (1918. – 1945.)]] [[Kategorija:Borelli]] aow8sd0y8ssxi0fkvvpxhkv7u3iny4q 0 530265 7475804 7474781 2026-06-05T16:10:43Z Walter9 37319 infookvir, slika, sadržaj i izvori 7475804 wikitext text/x-wiki {{Infookvir plemić | ime = Frano Borelli Vranski | titula = knez Vrane | slika = Borelli grb.png | veličina = 180px | opis = grb obitelji Borelli | alt = | grb = | nasljedna_titula = | vladavina = | prethodnik = | nasljednik = | suprug = | supruga = Antonia Cattani-Borelli | djeca = [[Manfred Borelli Vranski|Manfred]]<br>[[Hubert Borelli Vranski|Hubert]]<br>Andrija<br>[[Hugo Borelli Vranski|Hugo]]<br>[[Alfons Borelli Vranski|Alfons]] | puno_ime = | titule = | obitelj = [[Slika:Borelli grb.png|21px]] [[Borelli Vranski]] | otac = [[Andrija Borelli Vranski]] | majka = Angela Rossi-Borelli | datum_rođenja = [[16. listopada]] [[1810.]] | mjesto_rođenja = [[Zadar]] | datum_krštenja = | mjesto_krštenja = | datum_smrti = [[28. srpnja]] [[1884.]] | mjesto_smrti = [[Trst]] | datum_pokopa = | mjesto_pokopa = | vjera = [[rimokatoličanstvo|rimokatolik]] | spomenici = | website = }} '''Frane (Franjo, Francesco) Borelli Vranski''' ([[Zadar]], [[16. listopada]] [[1810.]] – [[Trst]], [[28. srpnja]] [[1884.]]) je bio hrvatski plemić, knez Vrane, lokalni [[političar]] i gradonačelnik Zadra<ref>[http://www.brodaricazadarmastrovic.net/index.php?option=com_poll&task=results&id=1 Svi zadarski (grado)načelnici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304132908/http://www.brodaricazadarmastrovic.net/index.php?option=com_poll&task=results&id=1 |date=4. ožujka 2016. }} Zadar Brodarica</ref> (1841. – 1843.). Jedan od najzaslužnijih promicatelja modernizacije Dalmacije za [[neoapsolutizam|neoapsolutizma]].<ref name="Obad"/> Rodom iz hrvatske plemenitaške obitelji [[Borelli Vranski|Borellija Vranskih]]. Protivio se sjedinjenju [[Kraljevina Dalmacija|Dalmacije]] s ostatkom [[Kraljevina Hrvatska i Slavonija|Hrvatske]], a ukoliko bi ipak došlo do ujedinjenja, tražio je autonomiju za Dalmaciju.<ref>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/borelli-vranski-frano Frano Borelli Vranski – Hrvatska enciklopedija]</ref> == Životopis == Sin je zadarskog gradonačelnika, kneza [[Andrija Borelli Vranski|Andrije Borellija Vranskog]] (1758. – 1816.) i kneginje Angele Rossi-Borelli. Od [[1850.]] godine bio je predsjednik "Središnjeg agronomskog društva u Zadru" (''Società agronomica centrale di Zara''). Zalagao se za željezničku prugu koja bi povezivala [[Dunav]] i [[Dalmacija|Dalmaciju]] u novoj austrijskoj luci, sjeverozapadno od ušća Neretve.<ref>[https://hbl.lzmk.hr/clanak/borelli-vranski-frano Frano Borelli Vranski – Hrvatski biografski leksikon]</ref> Središnje poljodjelsko društvo kojem je bio na čelu organiziralo je prvu dalmatinsku poljodjelsku izložbu koja je održana u Zadru 1855. godine.<ref name="Obad">[[Stijepo Obad]]: [http://bib.irb.hr/prikazi-rad?rad=21692 Prva poljodjelska izložba u Dalmaciji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304104929/http://bib.irb.hr/prikazi-rad?rad=21692 |date=4. ožujka 2016. }}, Radovi (Sveučilište u Splitu. Filozofski fakultet Zadar. Razdio povijesnih znanosti) (0352-6712) 35(22) (1997); sažetak/Pregled bibliografske jedinice broj: 21692</ref> Nakon što je [[1860.]] godine car [[Franjo Josip I.]] (1848. – 1916.) odlučio obnoviti ustavni i politički život u [[Habsburška Monarhija|Habsbuirškoj Monarhiji]], sazvao je prošireno [[Carevinsko vijeće]], predstavnici Kraljevine Hrvatske i Slavonije, [[Ambroz Vranyczany]] i [[Josip Juraj Strossmayer]], potakli su pitanje sjedinjenja Kraljevine Dalmacije s kraljevinama Hrvatskom i Slavonijom. Međutim, Frane Borelli je, predstavnik Dalmacije, priznao da su [[Talijani]] u manjini, ali je smatrao da još nije došlo vrijeme za ujedinjenje i da se o tome može raspravljati u budućnosti, ali s time da se Dalmaciji prizna pravo na autonomiju.<ref>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/borelli-vranski-frano Frano Borelli Vranski – Hrvatska enciklopedija]</ref> Bio je zastupnik izbornog područja [[Zadar|Zadra]] na [[Izbori za Dalmatinski sabor 1861.|izborima]] Izbori za [[Dalmatinski sabor]] 1861. godine. Izabran je kao zastupnik [[Narodna stranka (Dalmacija)|Narodne stranke]]. == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Borelli, Franjo}} [[Kategorija:Hrvatski političari do 1918.]] [[Kategorija:Životopisi, Zadar]] [[Kategorija:Borelli]] hc3z4ghigvusje80a6ivpp6k3ywzq3p 7475829 7475804 2026-06-05T17:00:16Z Walter9 37319 7475829 wikitext text/x-wiki {{Infookvir plemić | ime = Frano Borelli Vranski | titula = knez Vrane | slika = Borelli grb.png | veličina = 180px | opis = grb obitelji Borelli | alt = | grb = | nasljedna_titula = | vladavina = | prethodnik = | nasljednik = | suprug = | supruga = Antonia Cattani-Borelli | djeca = [[Manfred Borelli Vranski|Manfred]]<br>[[Hubert Borelli Vranski|Hubert]]<br>Andrija<br>[[Hugo Borelli Vranski|Hugo]]<br>[[Alfons Borelli Vranski|Alfons]] | puno_ime = | titule = | obitelj = [[Slika:Borelli grb.png|21px]] [[Borelli Vranski]] | otac = [[Andrija Borelli Vranski]] | majka = Angela Rossi-Borelli | datum_rođenja = [[16. listopada]] [[1810.]] | mjesto_rođenja = [[Zadar]] | datum_krštenja = | mjesto_krštenja = | datum_smrti = [[28. srpnja]] [[1884.]] | mjesto_smrti = [[Trst]] | datum_pokopa = | mjesto_pokopa = | vjera = [[rimokatoličanstvo|rimokatolik]] | spomenici = | website = }} '''Frane (Franjo, Francesco) Borelli Vranski''' ([[Zadar]], [[16. listopada]] [[1810.]] – [[Trst]], [[28. srpnja]] [[1884.]]) je bio hrvatski plemić, knez Vrane, lokalni [[političar]] i [[Dodatak:Popis zadarskih gradonačelnika|gradonačelnik Zadra]]<ref>[http://www.brodaricazadarmastrovic.net/index.php?option=com_poll&task=results&id=1 Svi zadarski (grado)načelnici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304132908/http://www.brodaricazadarmastrovic.net/index.php?option=com_poll&task=results&id=1 |date=4. ožujka 2016. }} Zadar Brodarica</ref> (1841. – 1843.). Jedan od najzaslužnijih promicatelja modernizacije Dalmacije za [[neoapsolutizam|neoapsolutizma]].<ref name="Obad"/> Rodom iz hrvatske plemenitaške obitelji [[Borelli Vranski|Borellija Vranskih]]. Protivio se sjedinjenju [[Kraljevina Dalmacija|Dalmacije]] s ostatkom [[Kraljevina Hrvatska i Slavonija|Hrvatske]], a ukoliko bi ipak došlo do ujedinjenja, tražio je autonomiju za Dalmaciju.<ref>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/borelli-vranski-frano Frano Borelli Vranski – Hrvatska enciklopedija]</ref> == Životopis == Sin je zadarskog gradonačelnika, kneza [[Andrija Borelli Vranski|Andrije Borellija Vranskog]] (1758. – 1816.) i kneginje Angele Rossi-Borelli. Od [[1850.]] godine bio je predsjednik "Središnjeg agronomskog društva u Zadru" (''Società agronomica centrale di Zara''). Zalagao se za željezničku prugu koja bi povezivala [[Dunav]] i [[Dalmacija|Dalmaciju]] u novoj austrijskoj luci, sjeverozapadno od ušća Neretve.<ref>[https://hbl.lzmk.hr/clanak/borelli-vranski-frano Frano Borelli Vranski – Hrvatski biografski leksikon]</ref> Središnje poljodjelsko društvo kojem je bio na čelu organiziralo je prvu dalmatinsku poljodjelsku izložbu koja je održana u Zadru 1855. godine.<ref name="Obad">[[Stijepo Obad]]: [http://bib.irb.hr/prikazi-rad?rad=21692 Prva poljodjelska izložba u Dalmaciji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304104929/http://bib.irb.hr/prikazi-rad?rad=21692 |date=4. ožujka 2016. }}, Radovi (Sveučilište u Splitu. Filozofski fakultet Zadar. Razdio povijesnih znanosti) (0352-6712) 35(22) (1997); sažetak/Pregled bibliografske jedinice broj: 21692</ref> Nakon što je [[1860.]] godine car [[Franjo Josip I.]] (1848. – 1916.) odlučio obnoviti ustavni i politički život u [[Habsburška Monarhija|Habsbuirškoj Monarhiji]], sazvao je prošireno [[Carevinsko vijeće]], predstavnici Kraljevine Hrvatske i Slavonije, [[Ambroz Vranyczany]] i [[Josip Juraj Strossmayer]], potakli su pitanje sjedinjenja Kraljevine Dalmacije s kraljevinama Hrvatskom i Slavonijom. Međutim, Frane Borelli je, predstavnik Dalmacije, priznao da su [[Talijani]] u manjini, ali je smatrao da još nije došlo vrijeme za ujedinjenje i da se o tome može raspravljati u budućnosti, ali s time da se Dalmaciji prizna pravo na autonomiju.<ref>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/borelli-vranski-frano Frano Borelli Vranski – Hrvatska enciklopedija]</ref> Bio je zastupnik izbornog područja [[Zadar|Zadra]] na [[Izbori za Dalmatinski sabor 1861.|izborima]] Izbori za [[Dalmatinski sabor]] 1861. godine. Izabran je kao zastupnik [[Narodna stranka (Dalmacija)|Narodne stranke]]. == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Borelli, Franjo}} [[Kategorija:Hrvatski političari do 1918.]] [[Kategorija:Životopisi, Zadar]] [[Kategorija:Borelli]] tb8myx432dd8vy759547vrtnjgbdbph 7475865 7475829 2026-06-05T19:45:11Z Walter9 37319 Walter9 premješta stranicu [[Frane Borelli]] na [[Frane II. Borelli Vranski]]: Bolji naziv (obrazložiti): u katalogu Državnog arhiva u Zadru naziva se Frane II. Borelli Vranski, kako bi ga se razlikovalo od pretka Frane I. 7475829 wikitext text/x-wiki {{Infookvir plemić | ime = Frano Borelli Vranski | titula = knez Vrane | slika = Borelli grb.png | veličina = 180px | opis = grb obitelji Borelli | alt = | grb = | nasljedna_titula = | vladavina = | prethodnik = | nasljednik = | suprug = | supruga = Antonia Cattani-Borelli | djeca = [[Manfred Borelli Vranski|Manfred]]<br>[[Hubert Borelli Vranski|Hubert]]<br>Andrija<br>[[Hugo Borelli Vranski|Hugo]]<br>[[Alfons Borelli Vranski|Alfons]] | puno_ime = | titule = | obitelj = [[Slika:Borelli grb.png|21px]] [[Borelli Vranski]] | otac = [[Andrija Borelli Vranski]] | majka = Angela Rossi-Borelli | datum_rođenja = [[16. listopada]] [[1810.]] | mjesto_rođenja = [[Zadar]] | datum_krštenja = | mjesto_krštenja = | datum_smrti = [[28. srpnja]] [[1884.]] | mjesto_smrti = [[Trst]] | datum_pokopa = | mjesto_pokopa = | vjera = [[rimokatoličanstvo|rimokatolik]] | spomenici = | website = }} '''Frane (Franjo, Francesco) Borelli Vranski''' ([[Zadar]], [[16. listopada]] [[1810.]] – [[Trst]], [[28. srpnja]] [[1884.]]) je bio hrvatski plemić, knez Vrane, lokalni [[političar]] i [[Dodatak:Popis zadarskih gradonačelnika|gradonačelnik Zadra]]<ref>[http://www.brodaricazadarmastrovic.net/index.php?option=com_poll&task=results&id=1 Svi zadarski (grado)načelnici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304132908/http://www.brodaricazadarmastrovic.net/index.php?option=com_poll&task=results&id=1 |date=4. ožujka 2016. }} Zadar Brodarica</ref> (1841. – 1843.). Jedan od najzaslužnijih promicatelja modernizacije Dalmacije za [[neoapsolutizam|neoapsolutizma]].<ref name="Obad"/> Rodom iz hrvatske plemenitaške obitelji [[Borelli Vranski|Borellija Vranskih]]. Protivio se sjedinjenju [[Kraljevina Dalmacija|Dalmacije]] s ostatkom [[Kraljevina Hrvatska i Slavonija|Hrvatske]], a ukoliko bi ipak došlo do ujedinjenja, tražio je autonomiju za Dalmaciju.<ref>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/borelli-vranski-frano Frano Borelli Vranski – Hrvatska enciklopedija]</ref> == Životopis == Sin je zadarskog gradonačelnika, kneza [[Andrija Borelli Vranski|Andrije Borellija Vranskog]] (1758. – 1816.) i kneginje Angele Rossi-Borelli. Od [[1850.]] godine bio je predsjednik "Središnjeg agronomskog društva u Zadru" (''Società agronomica centrale di Zara''). Zalagao se za željezničku prugu koja bi povezivala [[Dunav]] i [[Dalmacija|Dalmaciju]] u novoj austrijskoj luci, sjeverozapadno od ušća Neretve.<ref>[https://hbl.lzmk.hr/clanak/borelli-vranski-frano Frano Borelli Vranski – Hrvatski biografski leksikon]</ref> Središnje poljodjelsko društvo kojem je bio na čelu organiziralo je prvu dalmatinsku poljodjelsku izložbu koja je održana u Zadru 1855. godine.<ref name="Obad">[[Stijepo Obad]]: [http://bib.irb.hr/prikazi-rad?rad=21692 Prva poljodjelska izložba u Dalmaciji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304104929/http://bib.irb.hr/prikazi-rad?rad=21692 |date=4. ožujka 2016. }}, Radovi (Sveučilište u Splitu. Filozofski fakultet Zadar. Razdio povijesnih znanosti) (0352-6712) 35(22) (1997); sažetak/Pregled bibliografske jedinice broj: 21692</ref> Nakon što je [[1860.]] godine car [[Franjo Josip I.]] (1848. – 1916.) odlučio obnoviti ustavni i politički život u [[Habsburška Monarhija|Habsbuirškoj Monarhiji]], sazvao je prošireno [[Carevinsko vijeće]], predstavnici Kraljevine Hrvatske i Slavonije, [[Ambroz Vranyczany]] i [[Josip Juraj Strossmayer]], potakli su pitanje sjedinjenja Kraljevine Dalmacije s kraljevinama Hrvatskom i Slavonijom. Međutim, Frane Borelli je, predstavnik Dalmacije, priznao da su [[Talijani]] u manjini, ali je smatrao da još nije došlo vrijeme za ujedinjenje i da se o tome može raspravljati u budućnosti, ali s time da se Dalmaciji prizna pravo na autonomiju.<ref>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/borelli-vranski-frano Frano Borelli Vranski – Hrvatska enciklopedija]</ref> Bio je zastupnik izbornog područja [[Zadar|Zadra]] na [[Izbori za Dalmatinski sabor 1861.|izborima]] Izbori za [[Dalmatinski sabor]] 1861. godine. Izabran je kao zastupnik [[Narodna stranka (Dalmacija)|Narodne stranke]]. == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Borelli, Franjo}} [[Kategorija:Hrvatski političari do 1918.]] [[Kategorija:Životopisi, Zadar]] [[Kategorija:Borelli]] tb8myx432dd8vy759547vrtnjgbdbph 7475867 7475865 2026-06-05T19:45:31Z Walter9 37319 7475867 wikitext text/x-wiki {{Infookvir plemić | ime = Frano II. Borelli Vranski | titula = knez Vrane | slika = Borelli grb.png | veličina = 180px | opis = grb obitelji Borelli | alt = | grb = | nasljedna_titula = | vladavina = | prethodnik = | nasljednik = | suprug = | supruga = Antonia Cattani-Borelli | djeca = [[Manfred Borelli Vranski|Manfred]]<br>[[Hubert Borelli Vranski|Hubert]]<br>Andrija<br>[[Hugo Borelli Vranski|Hugo]]<br>[[Alfons Borelli Vranski|Alfons]] | puno_ime = | titule = | obitelj = [[Slika:Borelli grb.png|21px]] [[Borelli Vranski]] | otac = [[Andrija Borelli Vranski]] | majka = Angela Rossi-Borelli | datum_rođenja = [[16. listopada]] [[1810.]] | mjesto_rođenja = [[Zadar]] | datum_krštenja = | mjesto_krštenja = | datum_smrti = [[28. srpnja]] [[1884.]] | mjesto_smrti = [[Trst]] | datum_pokopa = | mjesto_pokopa = | vjera = [[rimokatoličanstvo|rimokatolik]] | spomenici = | website = }} '''Frane II. (Francesco) Borelli Vranski''' ([[Zadar]], [[16. listopada]] [[1810.]] – [[Trst]], [[28. srpnja]] [[1884.]]) je bio hrvatski plemić, knez Vrane, lokalni [[političar]] i [[Dodatak:Popis zadarskih gradonačelnika|gradonačelnik Zadra]]<ref>[http://www.brodaricazadarmastrovic.net/index.php?option=com_poll&task=results&id=1 Svi zadarski (grado)načelnici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304132908/http://www.brodaricazadarmastrovic.net/index.php?option=com_poll&task=results&id=1 |date=4. ožujka 2016. }} Zadar Brodarica</ref> (1841. – 1843.). Jedan od najzaslužnijih promicatelja modernizacije Dalmacije za [[neoapsolutizam|neoapsolutizma]].<ref name="Obad"/> Rodom iz hrvatske plemenitaške obitelji [[Borelli Vranski|Borellija Vranskih]]. Protivio se sjedinjenju [[Kraljevina Dalmacija|Dalmacije]] s ostatkom [[Kraljevina Hrvatska i Slavonija|Hrvatske]], a ukoliko bi ipak došlo do ujedinjenja, tražio je autonomiju za Dalmaciju.<ref>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/borelli-vranski-frano Frano Borelli Vranski – Hrvatska enciklopedija]</ref> == Životopis == Sin je zadarskog gradonačelnika, kneza [[Andrija Borelli Vranski|Andrije Borellija Vranskog]] (1758. – 1816.) i kneginje Angele Rossi-Borelli. Od [[1850.]] godine bio je predsjednik "Središnjeg agronomskog društva u Zadru" (''Società agronomica centrale di Zara''). Zalagao se za željezničku prugu koja bi povezivala [[Dunav]] i [[Dalmacija|Dalmaciju]] u novoj austrijskoj luci, sjeverozapadno od ušća Neretve.<ref>[https://hbl.lzmk.hr/clanak/borelli-vranski-frano Frano Borelli Vranski – Hrvatski biografski leksikon]</ref> Središnje poljodjelsko društvo kojem je bio na čelu organiziralo je prvu dalmatinsku poljodjelsku izložbu koja je održana u Zadru 1855. godine.<ref name="Obad">[[Stijepo Obad]]: [http://bib.irb.hr/prikazi-rad?rad=21692 Prva poljodjelska izložba u Dalmaciji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304104929/http://bib.irb.hr/prikazi-rad?rad=21692 |date=4. ožujka 2016. }}, Radovi (Sveučilište u Splitu. Filozofski fakultet Zadar. Razdio povijesnih znanosti) (0352-6712) 35(22) (1997); sažetak/Pregled bibliografske jedinice broj: 21692</ref> Nakon što je [[1860.]] godine car [[Franjo Josip I.]] (1848. – 1916.) odlučio obnoviti ustavni i politički život u [[Habsburška Monarhija|Habsbuirškoj Monarhiji]], sazvao je prošireno [[Carevinsko vijeće]], predstavnici Kraljevine Hrvatske i Slavonije, [[Ambroz Vranyczany]] i [[Josip Juraj Strossmayer]], potakli su pitanje sjedinjenja Kraljevine Dalmacije s kraljevinama Hrvatskom i Slavonijom. Međutim, Frane Borelli je, predstavnik Dalmacije, priznao da su [[Talijani]] u manjini, ali je smatrao da još nije došlo vrijeme za ujedinjenje i da se o tome može raspravljati u budućnosti, ali s time da se Dalmaciji prizna pravo na autonomiju.<ref>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/borelli-vranski-frano Frano Borelli Vranski – Hrvatska enciklopedija]</ref> Bio je zastupnik izbornog područja [[Zadar|Zadra]] na [[Izbori za Dalmatinski sabor 1861.|izborima]] Izbori za [[Dalmatinski sabor]] 1861. godine. Izabran je kao zastupnik [[Narodna stranka (Dalmacija)|Narodne stranke]]. == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Borelli, Franjo}} [[Kategorija:Hrvatski političari do 1918.]] [[Kategorija:Životopisi, Zadar]] [[Kategorija:Borelli]] stgje5wlo2j8srszgj4vte8sljz2ejb 0 541925 7476068 7168432 2026-06-06T11:09:29Z Lajoswinkler 219220 ispravak nazivlja 7476068 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:GuanosinN.svg|minijatura|Guanozin s numeriranim ugljikovim atomima.]] '''Guanozin''' je jedan od četiriju [[nukleozid]]a. Spada u nukleozide [[purin]]skih baza zajedno s [[adenozin]]om.<ref name="hinus">Ilić, Sanda. Zadražil, Lela. Kostanić, Ljubica. [http://www.hinus.hr/wp-content/knjige/2011/10/SKOLSKI-LEKSIKON-BIOLOGIJE-S-PITANJIMA-ZA-MATURU-I-PRIJEMNE.pdf Školski leksikon biologije s pitanjima za maturu i prijemne] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160921142528/http://www.hinus.hr/wp-content/knjige/2011/10/SKOLSKI-LEKSIKON-BIOLOGIJE-S-PITANJIMA-ZA-MATURU-I-PRIJEMNE.pdf |date=21. rujna 2016. }} (ur. Hrvoje Zrnčić), Hinus, Zagreb, {{ISBN|978-953-6904-26-6}}, str. 96</ref> Guanozin ulazi u sastav [[ribonukleinska kiselina|ribonukleinske kiseline]].<ref name="HE">{{cite web |title=gvanozin, Hrvatska enciklopedija |url=https://enciklopedija.hr/clanak/23914 |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |accessdate=16. lipnja 2015.}}</ref> Tvore ga baza [[guanin]] i šećer [[riboza]].<ref name="HE"/> Guanozinovi derivati su biološki važni [[nukleotidi]], a po strukturi su analogni derivatima adenozina, drugog nukleozida purinske baze. U guazinove derivate ubrajamo:<ref name="HE"/> * [[guanozin-monofosfat]] (GMP) * [[guanozin-difosfat]] (GDP) * [[guanozin-trifosfat]] (GTP) Uloge:<ref name="HE"/> * [[biosinteza]] RNA * biosinteza [[bjelančevina]] na [[ribosom]]ima * prijenos [[hormon]]skih signala * ostali stanični procesi == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Biomolekule]] cxwnoeo4e59wdezoipaayci114b1xbd 7476069 7476068 2026-06-06T11:09:41Z Lajoswinkler 219220 Lajoswinkler premješta stranicu [[Gvanozin]] na [[Guanozin]]: Uobičajen naziv ([[WP:UN]]) 7476068 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:GuanosinN.svg|minijatura|Guanozin s numeriranim ugljikovim atomima.]] '''Guanozin''' je jedan od četiriju [[nukleozid]]a. Spada u nukleozide [[purin]]skih baza zajedno s [[adenozin]]om.<ref name="hinus">Ilić, Sanda. Zadražil, Lela. Kostanić, Ljubica. [http://www.hinus.hr/wp-content/knjige/2011/10/SKOLSKI-LEKSIKON-BIOLOGIJE-S-PITANJIMA-ZA-MATURU-I-PRIJEMNE.pdf Školski leksikon biologije s pitanjima za maturu i prijemne] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160921142528/http://www.hinus.hr/wp-content/knjige/2011/10/SKOLSKI-LEKSIKON-BIOLOGIJE-S-PITANJIMA-ZA-MATURU-I-PRIJEMNE.pdf |date=21. rujna 2016. }} (ur. Hrvoje Zrnčić), Hinus, Zagreb, {{ISBN|978-953-6904-26-6}}, str. 96</ref> Guanozin ulazi u sastav [[ribonukleinska kiselina|ribonukleinske kiseline]].<ref name="HE">{{cite web |title=gvanozin, Hrvatska enciklopedija |url=https://enciklopedija.hr/clanak/23914 |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |accessdate=16. lipnja 2015.}}</ref> Tvore ga baza [[guanin]] i šećer [[riboza]].<ref name="HE"/> Guanozinovi derivati su biološki važni [[nukleotidi]], a po strukturi su analogni derivatima adenozina, drugog nukleozida purinske baze. U guazinove derivate ubrajamo:<ref name="HE"/> * [[guanozin-monofosfat]] (GMP) * [[guanozin-difosfat]] (GDP) * [[guanozin-trifosfat]] (GTP) Uloge:<ref name="HE"/> * [[biosinteza]] RNA * biosinteza [[bjelančevina]] na [[ribosom]]ima * prijenos [[hormon]]skih signala * ostali stanični procesi == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Biomolekule]] cxwnoeo4e59wdezoipaayci114b1xbd 0 541958 7475913 6266440 2026-06-05T21:27:12Z Divna Jaksic 974 {{mrva-izm-lik}} 7475913 wikitext text/x-wiki {{Infokvir lik iz serije | colour = #DEDEE2 | colour text = | ime = Claire Littleton | serija = [[Izgubljeni]] | slika = [[Datoteka:Claire Littleton Lost.jpg|200px]] | caption = | premijera = [[Pilot (Izgubljeni)|Pilot]] (epizoda 1x01) | odlazak = [[The End (Izgubljeni)|The End]] (epizoda 6x16) | razlog = | kreator = | glumi = [[Emilie de Ravin]] | epizode = [[Raised by Another (Izgubljeni)|Raised by Another]]<br>[[Maternity Leave (Izgubljeni)|Maternity Leave]]<br>[[Par Avion (Izgubljeni)|Par Avion]]<br>[[The Last Recruit (Izgubljeni)|The Last Recruit]]<br>[[The End (Izgubljeni)|The End]] | nadimak = | alias = | spol = | starost = | rodenje = [[27. listopada]] [[1982.]] | smrt = | zanimanje = | obitelj = Carol Littleton (majka)<br>[[Christian Shephard (Izgubljeni)|Christian Shephard]] (otac)<br>[[Jack Shephard (Izgubljeni)|Jack Shephard]] (brat) | brak = | djeca = | rodaci = | adres = | vjera = | nacionalnost = }} '''Claire Littleton''' je izmišljeni lik iz [[televizijska serija|televizijske serije]] [[Izgubljeni]] kojeg je utjelovila glumica [[Emilie de Ravin]]. Lik Claire pojavljuje se u [[Pilot (Izgubljeni)|prvoj epizodi]] serije kao [[trudnoća|trudnica]] koja je ujedno jedna od preživjelih nakon zrakoplovne nesreće. Sve do [[There's No Place Like Home (Izgubljeni)|finala četvrte sezone]] ona je jedan od glavnih likova serije. Lik se kasnije neredovito pojavljuje kroz šestu sezonu.<ref name="Godwin, Jennifer">{{cite web |url=http://www.eonline.com/uberblog/detail.jsp?contentId=4378 |title=Lost Redux: Promises to Keep, and Miles to Go Before We Sleep |accessdate=5. lipnja 2008. |author=Godwin, Jennifer |date=30. svibnja 2008. |publisher=[[E!]] |archive-date=29. listopada 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20081029012348/http://www.eonline.com/uberblog/detail.jsp?contentId=4378 |url-status=dead}}</ref> == Izvori == {{Izvori}} {{mrva-izm-lik}} {{GLAVNIRASPORED:Littleton, Claire}} [[Kategorija:Likovi iz televizijskih serija]] oe5nbtmi8cdromsq916qh6apcnp6sof 0 542859 7475636 7446012 2026-06-05T12:09:36Z Croxyz 205325 /* Izvori */ 7475636 wikitext text/x-wiki {{nogometni transfer}} {{Trener/izbornik/igrač | ime = Antoine Griezmann | slika = [[Datoteka:Antoine_Griezmann_in_2017_(cropped).jpg|220px]] | država = {{Z+X|FRA}} | puno ime = Antoine Griezmann | datum rođenja = [[21. ožujka]] [[1991.]] | mjesto rođenja = [[Mâcon]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | visina = 176 cm | težina = 73 kg | trenutačni klub = [[Atlético Madrid]] | broj u klubu = 7 | pozicija = [[Napadač (nogomet)|napadač]] | ugovor = | godina = [[2009.]] – [[2014.]]<br />[[2014.]] – [[2019.]]<br /> [[2019.]] – [[2022.]] <br> [[2021.]] – [[2022.]] <br> [[2022.]] – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[Real Sociedad]]<br />[[Atlético Madrid]]<br />[[FC Barcelona|Barcelona]] <br>→ [[Atlético Madrid]] (posudba) <br> [[Atlético Madrid]] | nastupi(golovi) = {{0}}180 {{0}}{{0}}(46)<br />{{0}}180 {{0}}{{0}}(94)<br />{{0}}{{0}}74 {{0}}{{0}}(22) <br> {{0}}{{0}}26 {{0}}{{0}}{{0}}(3) <br> {{0}}{{0}}91 {{0}}{{0}}(37) | godine u reprezentaciji = [[2010.]] <br> [[2011.]] <br> [[2010.]] – [[2012.]] <br> [[2014.]] – [[2024.]] | reprezentacija = {{Z|FRA}} [[Francuska nogometna reprezentacija do 19 godina|Francuska do 19]] <br> {{Z|FRA}} [[Francuska nogometna reprezentacija do 20 godina|Francuska do 20]] <br> {{Z|FRA}} [[Francuska nogometna reprezentacija do 21 godine|Francuska do 21]] <br> {{Z|FRA}} [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]] | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}7 {{0}}{{0}}{{0}}(3) <br> {{0}}{{0}}{{0}}8 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}{{0}}10 {{0}}{{0}}{{0}}(2) <br> {{0}}137 {{0}}{{0}}(44) | godine treniranja = | klubovi = | napomena = | ažurirano = 20. ožujka 2025. }} '''Antoine Griezmann''' ([[Mâcon]], [[21. ožujka]] [[1991.]]) [[Francuska|francuski]] je [[nogometaš]] i bivši [[Francuska nogometna reprezentacija|reprezentativac]], [[Njemačka|njemačkog]] i [[portugal]]skog podrijetla koji igra na poziciji [[Napadač (nogomet)|napadača]]. Trenutačno igra za [[Španjolska|španjolski]] klub [[Atlético Madrid]]. Počeo je svoju karijeru u [[Real Sociedad]]u, gdje je bio pet sezona prije prelaska u Atlético za 30 milijuna eura. Bio je pozvan od mnogobrojnih većih klubova kao što su Manchester United te Arsenal, ali je bio odlučio i ostati u Real Sociedadu Griezmann je bio mladi francuski reprezentativac, igrao je za francusku reprezentaciju do 19, do 20 i do 21. U 2010. bio je član tima koji je osvojio UEFA Europsko prvenstvo do 19 na domaćem terenu. <br> Debitirao je za [[Francuska nogometna reprezentacija|seniorsku reprezentaciju Francuske]] 2014. i igrao te godine [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|Svjetsko prvenstvo]]. Francuski nogometni izbornik objavio je u svibnju [[2016.]] popis za nastup na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|Europskom prvenstvu u Francuskoj]], među kojim je i Griezmann bio.<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.mirror.co.uk/sport/football/news/euro-2016-squads-confirmed-provisional-7986775 |naslov=Euro 2016 squads: All the confirmed and provisional squads so far for this summer's tournament |rad=mirror.co.uk |dan=26. svibnja 2016. |preuzeto=26. svibnja 2016.}} </ref> Reprezentativac francuske izabran je za najboljeg igrača Europskog prvenstva. Griezmann, koji je sa šest golova i dvije asistencije prvi strijelac turnira, proglašen je u izboru 13 tehničkih promatrača UEFA-e.<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.uefa.com/uefaeuro/news/newsid=2411034.html |naslov=Griezmann receives EURO best player award |rad=uefa.com |dan=7. listopada 2016. |preuzeto=20. siječnja 2017.}} </ref><br> Odlučio je ostati u Atlético Madridu u lipnju [[2017.]] nakon što je klubu potvrđeno kako neće moći dovoditi igrače do siječnja 2018. godine. "Čitavu sezonu govorio sam da se osjećam dobro i da želim ostati. Sad su nam nametnuli i embargo na ulazne transfere. Dogovorio sam s upravom kluba i svojim savjetnicima da ću ostati. Možemo imati prekrasnu sezonu, nadamo se da ćemo moći dovesti neka pojačanja u siječnju. Ovo je težak trenutak za klub, za igrače, ne bi bilo u redu sada otići", rekao je Francuz. <br> Na dodjeli zlatne lopte 2018., završio je na trećem mjestu i sam je priznao kako je zaslužio zlatnu loptu više nego Modrić. "Kada su mi rekli da nisam ja dobio nagradu nego Modrić imao sam želju ostati sam. No, ponosan sam što sam u finalu. Na ceremoniji sam iz poštovanja." <br> Griezmannov moto za svaku utakmicu govori kako Griezmann da sve od sebe za svaki put kada izađe igrati na stadion. "Like always, I'll give it my all on the pitch."<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.independent.co.uk/sport/football/transfers/antoine-griezmann-manchester-united-transfer-news-atletico-madrid-a7771876.html |naslov=Antoine Griezmann confirms he's staying at Atletico Madrid after calling Jose Mourinho to tell him |rad=independent.co.uk |dan=4. lipnja 2017. |preuzeto=4. lipnja 2017.}} </ref> == Izvori == {{commons}} {{izvori}} {{Navigacije |naslov=Antoine Griezmann – sastavi i nagrade |popis= {{Sastav - Atlético Madrid}} {{Sastav Francuska 2014 SP}} {{Sastav Francuska 2016. EP}} {{Sastav Francuska 2018 SP}} {{Sastav Francuska 2020. EP}} {{Sastav Francuska 2022 SP}} {{Sastav Francuska 2024. EP}} {{Najbolji strijelci Europskih nogometnih prvenstava}} {{Dobitnici nagrade Golden Foot}} }} {{GLAVNIRASPORED:Griezmann, Antoine}} [[Kategorija:Francuski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Atlético Madrida]] [[Kategorija:Nogometaši Barcelone]] [[Kategorija:Nogometaši Real Sociedada]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u nogometu]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] cxoss9qz2n2otvfom3trdnmbl1bsoo7 0 543060 7475897 6855174 2026-06-05T21:17:15Z Divna Jaksic 974 7475897 wikitext text/x-wiki Natjecanje za '''[[Copa América|Copu Américu]] 2015.''' godine održalo se u [[Čile]]u. == Gradovi domaćini == * [[Antofagasta]] * [[La Serena (Čile)|La Serena]] * [[Viña del Mar]] * [[Santiago de Chile|Santiago]] * [[Valparaíso]] * [[Rancagua]] * [[Concepción (Čile)|Concepción]] * [[Temuco]] == Završnica == {{footballbox |datum = [[4. srpnja]] [[2015.]]<br /> |momčad1 = {{Z+X|ČIL}} |rezultat = 0 : 0 <br>(4:1) |momčad2 = {{Z+X|ARG}} |strijelci2 = |strijelci1 = <!-- --> |stadion = [[Estadio Nacional de Chile]], [[Santiago de Chile|Santiago]] |attendance = <!-- Nº --> |referee = <!-- -->}} {| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 20%;" |- |align=center|'''Pobjednici Južnoameričkog nogometnog prvenstva 2015.''' |- |align=center|[[Datoteka:Flag of Chile.svg|100px|Čile]]<br>'''[[Čileanska nogometna reprezentacija|ČILE]]'''<br/>'''Prvi naslov''' |} == Vanjske poveznice == * [http://www.ca2015.com Službena stranica] {{es icon}} * [http://www.conmebol.com Conmebol website] === Ostali projekti === {{ WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = Copa América 2015 |commonscathr = Copa América 2015 }} === Bilješke === {{izvori}} {{mrva-nogomet}} [[Kategorija:Međunarodna nogometna natjecanja u Čileu]] [[Kategorija:Južnoamerička prvenstva u nogometu]] 20a8ec2jol1y6hr1z98x9fdj2dhrbw2 0 547536 7475844 7459726 2026-06-05T18:08:04Z Croxyz 205325 7475844 wikitext text/x-wiki {{nogometni klub | ime kluba = HNK Vukovar 1991 | slika = HNK_Vukovar1991.png | puno ime = Hrvatski nogometni klub Vukovar 1991 | nadimak = | godina osnivanja = 2012. | igralište = [[Stadion Gradski vrt]] ([[HNL]]) <br> [[Gradski stadion u Borovu Naselju]] | kapacitet stadiona = 18.856 <br> 6000<ref>[https://hnl.hr/klubovi/vukovar-1991/ Profil], [[HNL]], pristupljeno 24. srpnja 2025.</ref> | predsjednik = {{Z|HRV}} [[Markus Buzov]] | trener = {{Z|HRV}} [[Kristijan Polovanec]] | liga = [[HNL]] | sezona = {{sezona wp|1. NL|2025./26.}} | plasman = 10. | trenutačna sezona = HNL 2025./26. | igrači = | pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1= |pattern_sh1= |pattern_so1= | leftarm1=1496ca |body1=1496ca |rightarm1=1496ca |shorts1=1496ca |socks1= 1496ca | pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2= |pattern_sh2= |pattern_so2= | leftarm2=000000 |body2=000000 |rightarm2=000000 |shorts2=000000 |socks2= 000000 | pattern_la3= |pattern_b3= |pattern_ra3= |pattern_sh3= |pattern_so3= | leftarm3=9a816d |body3=9a816d |rightarm3=9a816d |shorts3=9a816d |socks3=9a816d }} '''Hrvatski nogometni klub Vukovar 1991''' [[Hrvatska|hrvatski]] je [[nogomet]]ni klub iz grada [[Vukovar]]a. U sezoni {{sezona wp|HNL|2025./26.}} natječe se u [[Hrvatska nogometna liga|Hrvatskoj nogometnoj ligi]]. == Povijest == Zbog dugovanja u koja je upao [[HNK Vukovar '91]], klub je odustao od natjecanja tijekom [[3. HNL – Istok 2011./12.|sezone 2011./12.]] U veljači 2012. godine skupština HNK Vukovar '91 donosi odluku da se ovaj klub ugasi. U istom trenutku, osnovan je novi klub, HNK Vukovar 1991. Klub je natjecanje započeo u 4. rangu natjecanja [[Međužupanijska liga Osijek – Vinkovci|Međužupanijskoj nogometnoj ligi Osijek – Vinkovci]].<ref>[http://www.24sata.hr/nogomet/hnk-vukovar-91-ugasen-zbog-dugova-osnovat-ce-novi-klub-253044 24 sata: HNK Vukovar 91 ugašen zbog dugova, osnovat će novi klub], objavljeno 8. veljače 2012. godine, pristupljeno 24. veljače 2017. godine</ref><ref>[http://www.nogometplus.net/index.php/arhiva/neki-drugi-vukovar-prica-o-hnk-vukovar-1991/ Dejan Lovrić, NogometPlus: Neki drugi Vukovar – priča o HNK Vukovar 1991], objavljeno 29. srpnja 2015. godine, pristupljeno 24. veljače 2017. godine</ref> Nakon [[Međužupanijska liga Osijek – Vinkovci 2012./13.|prve sezone]] i osvojenog 2. mjesta, klub je izborio promociju u viši rang, [[3. HNL – Istok]]. U sezoni 2015./16. osvaja Kup NS Vukovar i [[Nogometni kup Vukovarsko-srijemske županije|Kup Vukovarsko-srijemske županije]] čime se klub kvalificirao za [[Hrvatski nogometni kup]] u [[Hrvatski nogometni kup 2016./17.|sezoni 2016./17.]] iz kojeg je ispao u 1/16 finala. U svojoj devetoj sezoni u 3. HNL – Istok, Vukovar je sa prvog mjesta izborio nastup u drugom rangu hrvatskog nogometa, [[1. NL]]. Nakon tri sezone u 1. NL, Vukovar je kao prvak izborio nastup u najvišem rangu hrvatskog nogometa, [[HNL]]-u.<ref>[https://hnl.hr/news/29548/vukovar-1991-pobjedom-nad-opatijom-potvrdio-osvajanje-supersport-prve-nl/ Vukovar 1991 pobjedom nad Opatijom potvrdio osvajanje SuperSport Prve NL], hnl.hr, objavljeno 1. lipnja 2025., pristupljeno 28. listopada 2025.</ref> Pošto njihov stadion nije zadovoljavao kriterije za prvu ligu, Vukovar je dio prvoligaške sezone [[HNL 2025./26.|2025./26.]] igrao na [[Stadion HNK Cibalia Vinkovci|stadionu HNK Cibalia Vinkovci]].<ref>[https://www.index.hr/sport/clanak/cibalia-po-brutalnoj-tarifi-iznajmljuje-stadion-vukovaru-evo-koliko-ce-kostati/2676518.aspx Cibalia po brutalnoj tarifi iznajmljuje stadion Vukovaru. Evo koliko će koštati], index.hr, objavljeno 2. lipnja 2025., pristupljeno 28. listopada 2025.</ref> Povijesne pobjede u HNL-u upisali su u 7. i 11. kolu, kad su srušili branitelja naslova [[HNK Rijeka|Rijeku]] (3:2) i najtrofejniji hrvatski klub, [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] (1:0).<ref>[https://hnl.hr/news/29980/vukovar-1991-preokretom-protiv-prvaka-rijeke-do-prve-pobjede/ Vukovar 1991 preokretom protiv prvaka Rijeke do prve pobjede], hnl.hr, objavljeno 22. rujna 2025., pristupljeno 28. listopada 2025.</ref><ref>[https://hnl.hr/news/30166/vukovar-1991-svladao-dinamo-rijeka-uvjerljiva-protiv-osijeka/ Vukovar 1991 svladao Dinamo, Rijeka uvjerljiva protiv Osijeka], hnl.hr, objavljeno 27. listopada 2025., pristupljeno 28. listopada 2025.</ref> == Plasmani kluba kroz povijest == {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- !Sezona !!Liga !!Rang !!Plasman |- | [[Međužupanijska liga Osijek – Vinkovci 2012./13.|2012./13.]]|| [[Međužupanijska liga Osijek – Vinkovci]] || 4. || 2. mjesto |- | [[3. HNL – Istok 2013./14.|2013./14.]] || [[3. HNL – Istok]] || 3. || 8. mjesto |- | [[3. HNL – Istok 2014./15.|2014./15.]] || [[3. HNL – Istok]] || 3. || 10. mjesto |- | [[3. HNL – Istok 2015./16.|2015./16.]] || [[3. HNL – Istok]] || 3. || 9. mjesto |- | [[3. HNL – Istok 2016./17.|2016./17.]] || [[3. HNL – Istok]] || 3. || 12. mjesto |- | [[3. HNL – Istok 2017./18.|2017./18.]] || [[3. HNL – Istok]] || 3. || 12. mjesto |- | [[3. HNL – Istok 2018./19.|2018./19.]] || [[3. HNL – Istok]] || 3. || 14. mjesto |- | [[3. HNL – Istok 2019./20.|2019./20.]] || [[3. HNL – Istok]] || 3. || 15. mjesto |- | [[3. HNL – Istok 2020./21.|2020./21.]] || [[3. HNL – Istok]] || 3. || 2. mjesto |- | [[3. HNL – Istok 2021./22.|2021./22.]] || [[3. HNL – Istok]] || 3. || 1. mjesto |- | [[1. NL 2022./23.|2022./23.]] || [[1. NL]] || 2. || 2. mjesto |- | [[1. NL 2023./24.|2023./24.]] || [[1. NL]] || 2. || 3. mjesto |- | [[1. NL 2024./25.|2024./25.]] || [[1. NL]] || 2. || 1. mjesto |- | [[HNL 2025./26.|2025./26.]] || [[HNL]] || 1. || 10. mjesto |- |} === Hrvatski nogometni kup === {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- !Sezona !!Plasman |- | [[Hrvatski nogometni kup 2016./17.|2016./17.]] || 1/16 finala |- | [[Hrvatski nogometni kup 2017./18.|2017./18.]] || 1/16 finala |- | [[Hrvatski nogometni kup 2018./19.|2018./19.]] || 1/16 finala |- | [[Hrvatski nogometni kup 2023./24.|2023./24.]] || 1/8 finala |- | [[Hrvatski nogometni kup 2025./26.|2025./26.]] || 1/16 finala |- |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.hnk-vukovar1991.hr/ Službene stranice kluba] * [https://www.facebook.com/hnkvu1991official/ Facebook stranica kluba] * [https://semafor.hns.family/klubovi/5361/hnk-vukovar-1991/ Profil], HNS Semafor {{1. HNL}} {{2. HNL}} {{GLAVNIRASPORED:Vukovar 1991, HNK}} [[Kategorija:Nogometni klubovi u Vukovarsko-srijemskoj županiji‎|Vukovar]] [[Kategorija:Nogomet u Vukovaru]] h297wouuj8ld7c4a769mfr4hrhv6gq6 0 549991 7476053 6722777 2026-06-06T09:10:10Z Lajoswinkler 219220 pravopis 7476053 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} '''''In utero''''' ([[Latinski jezik|lat.]] = u [[maternica|maternici]]) je latinski izraz za pojave, procese i/ili opise u/o maternici, odnosno za stadije razvoja jedinke koji se označavaju kao zametak, [[embrion|embrij]] i [[fetus]]. ''In utero'' faza ontogeneze [[čovjek]]a (najčešće tri prva mjeseca trudnoće), u suvremenoj biomedicini se koristi za [[biokemija|biokemijske]], molekularnogentske, [[citogenetika|citogenetičke]] i [[ultrazvuk|ultrazvučne]] analize plodove vode ([[amnion]]ske tekućine). Takve analize zahtijevaju zahvat [[Amniocenteza|amniocentezu]], a obično s ciljem procjene rizika nasljednih [[bolest]]i kod pojedinačnih indiciranih slučajeva. Potreba takvih procjena se utvrđuje u postupku genetičke konzultacije.<ref>Ibrulj S., Haverić S., Haverić A. (2008): Citogenetičke metode – Primjena u medicini. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|978-9958-9344-5-2}}.</ref><ref>Hadžiselimović R., Pojskić N. (2005): Uvod u humanu imunogenetiku. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-3-4}}.</ref> ==Izvori== {{izvori}} ==Vidi još== * ''[[Ex vivo]]'' * ''[[In silico]]'' * ''[[In situ]]'' * ''[[In vitro]]'' * ''[[In vivo]]'' * ''[[In natura]]'' * ''[[In papyro]]'' [[Kategorija:Latinske riječi i izrazi]] 45p4welv5469wutdzuytkeor7kgyywe 0 550027 7476059 6157249 2026-06-06T09:58:10Z Lajoswinkler 219220 sredio stil, dodao sadržaj i izvore 7476059 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} '''''In vivo''''' ([[Latinski jezik|lat.]] = unutar živog) je naziv za istraživanja u kojima se ponašanje različitih bioloških entiteta testira na cijelim živim [[organizam|organizmima]]. ==Primjena== Primjeri istraživanja ''in vivo'' uključuju: *patogenezu bolesti u odnosu efekte bakterijske infekcije s efektima pročišćenih bakterijskih toksina *razvoj antibiotika, antivirusnih [[lijek]]ova i općenito novih lijekova *nove operativne zahvate Shodno tome, glavni elementi ovakvog istraživanja su testiranja na životinjama i klinička ispitivanja. ''In vivo'' se koristi češće koristi od ''in vitro'', jer je bolje prilagođeno za promatranje ukupnih učinaka eksperimenata.<ref>Iverson C. et al. (eds) (2007): AMA Manual of style. Oxford University Press, Oxford, Oxfordshire, {{ISBN|978-0-19-517633-9}}.</ref><ref>American Psychological Association (2010): The publication manual of the American Psychological Association (APA), Washington, DC, {{ISBN|978-1-4338-0562-2}}.</ref><ref>Ibrulj S., Haverić S., Haverić A. (2008): Citogenetičke metode – Primjena u medicini . Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo,{{ISBN|978-9958-9344-5-2}}.</ref><ref>Kapur Pojskić L., Ed. (2014): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, 2. izdanje. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|978-9958-9344-8-3}}.</ref><ref>Hadžiselimović R., Pojskić N. (2005): Uvod u humanu imunogenetiku. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-3-4}}.</ref><ref>Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-1-8}}.</ref> Engleski [[mikrobiologija|mikrobiolog]] [[Harry Smith]] i njegovi kolege su sredinom 1950-ih godine pokazali važnost studija ''in vivo''. Otkrili su da su sterilni filtrati seruma iz životinja zaraženih bakterijom ''[[Bacillus anthracis]]'' mogli izazvati simptome bolesti ako bi se unijeli u krvotok drugih životinja, što nije bio slučaj s filtriranim ekstraktima iz istog organizma nastale ''in vitro''. Time su ujedno i otkrili [[toksin]] [[Antraks (bolest)|antraksa]], što je imalo velik utjecaj na istraživanja patogeneze zaraznih bolesti.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Smith|first=Harry|date=2002-02|title=Discovery of the anthrax toxin: the beginning of studies of virulence determinants regulated in vivo|url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/11890538|journal=International journal of medical microbiology: IJMM|volume=291|issue=6-7|pages=411–417|doi=10.1078/1438-4221-00147|issn=1438-4221|pmid=11890538}}</ref> == Srodni nazivi == * ''[[in vitro]]'' (lat. "u staklu") - istraživanje bioloških entiteta izvan cjeline organizma, uz uporabu posuda koje su klasično bile od stakla * ''ex vivo'' (lat. "izvan živog") - istraživanje u stranicama odstranjenima iz živog organizma (kulture stanica iz onih odstranjenih biopsijom) * ''in silico'' (lat. "u kremenu") - moderni, izvedeni naziv koji označava istraživanja na računalnim modelima bioloških entiteta * ''in papyro'' (lat. "u papiru") - moderni, izvedeni naziv koji označava općenita znanstvena istraživanja i preklapa se s ''in silico'' * ''in situ'' (lat. "na mjestu") - istraživanja bioloških entiteta u prirodnom okruženju gdje su pronađeni ==Izvori== {{izvori}} ==Vidi još== *[[Ex vivo]] *[[In natura]] *[[In papyro]] *[[In silico]] *[[In situ]] *[[In utero]] *[[In vitro]] [[Kategorija:Latinske riječi i izrazi]] [[Kategorija:Biologija]] hwbnxf9htncun9ahoccdx5oz0sfztbr 0 550879 7475816 7414194 2026-06-05T16:44:48Z SimplyFreddie 207741 7475816 wikitext text/x-wiki '''Osobna zaštitna oprema''' je sva oprema koju radnik nosi, drži ili ne bilo koji drugi način koristi kako bi se zaštitio na radu pri obavljanju poslova, tako da ga štiti od jednog ili više izvora opasnosti odnosno štetnosti koji bi mogli ugroziti njegovu sigurnost i zdravlje. Svako pomagalo ili dodatak koji se koristi za postizanje iste svrhe također se smatra osobnom zaštitnom opremom. Prema '''Pravilniku o uporabi osobne zaštitne opreme''' (N.N., br. 5/21.), osobnu zaštitnu opremu radnici koriste na poslovima na kojima nije moguće u dovoljnoj mjeri otkloniti ili smanjiti rizike za sigurnost i zdravlje na radu primjenom osnovnih pravila zaštite na radu ili odgovarajućom organizacijom rada. '''Podjela osobne zaštitne opreme''' Kako bi se osigurala sigurnost i zaštitu zdravlja radnika, osobna zaštitna oprema koja se koriste mora: * biti oblikovana i izrađena u skladno s propisanim tehničkim zahtjevima * biti namjenski izrađena za zaštitu pred očekivanim rizicima i ne smiju uzrokovati većerizike za sigurnost radnika * odgovarati stvarnim uvjetima na mjestu rada * odgovarati specifičnim ergonomskim potrebama * biti izrađena tako, da ih korisnik može pravilno prilagoditi na jednostavan način. == Oprema za zaštitu glave == [[Datoteka:Safety Helmets (33050546420).jpg|thumb|300px|Zaštitne kacige na gradilištu.]] Osobna zaštitna oprema za zaštitu glave štite glavu od raznovrsnih opasnosti, ali se najčešćeupotrebljavaju za zaštitu od mehaničkih opasnosti, npr. od padova predmeta na glavu, udara glavom u oštre ili tvrde predmete i dr. Za zaštitu od ovih opasnosti primjenjuje se zaštitna kaciga koju nose radnici u građevinarstvu, brodogradnji, elektroprivredi i dr. Postoji i niz druge opreme kao što su npr. kape, podkape, kapuljače i dr. koja štite glavu od opasnosti kao što su rotirajući dijelovi strojeva, toplinsko zračenje, niske temperature, voda i vlaga ili od štetne prašine i dr. '''Zaštitna kaciga''' štiti glavu od: * slobodnog pada nekih predmeta na glavu * udarca glavom kod kretanja ili penjanja, posebno u uskim i zatvorenim prostorima, tunelu dimovodnih kanala, bubnju kotla, ložištu i sl., zatim od udarca glavom pri radu na razini ili povišenoj razini * udarca raznim predmetom u glavu, npr. prilikom odvijanja ili zavijanja (pritezanja) vijaka neodgovarajućim ključem za matice, raznim polugama za produžetke i sl. * većih letećih čestica, npr. kod zakivanja, odsijecanja, brušenja i eksplozija * udara električne struje kod dodira glavom električnog postrojenja pod naponom. Kacige se izrađuju prema normi HRN EN 397 '''Zaštitna radna kapa''' namijenjena je zaštiti glave od prašine i drugih nečistoća te opasnog približavanja glave pokretnim dijelovima stroja. Služe još i za zaštitu glave od vremenskih nepogoda kod terenskih radova. '''Štitnici za uši''' radnika štite od hladnoće, a namijenjeni radnicima na terenskom radu pri niskim temperaturama, a prikladni su i posebno kod radova gdje se mora nositi zaštitna kaciga. '''Mrežice za kosu''' prikladne su za zaštitu od zaplitanja kose u razne rotirajuće i pomične dijelove strojeva i uređaja. == Oprema za zaštitu sluha == [[datoteka:Man inserting earplugs.jpg|mini|desno|300px|Za zaštitu od [[buka|buke]] mogu se koristiti jednokratni čepići za ušni kanal.]] Osobna zaštitna oprema za zaštitu sluha štite sluh na mjestima gdje se buka ne može sniziti tehničkim sredstvima ispod dopuštene granice. Osobna zaštitna oprema se izrađuje u obliku zaštitnih čepića od raznih materijala koji se lako prilagođavaju ušnom kanalu te štitnika za zaštitu sluha, a primjenjuju se na mjestima gdje vlada prekomjerna buka. Koja će se vrsta osobne zaštitne opreme za zaštitu sluha nositi, to ovisi o jakosti buke na mjestima rada i ostalim uvjetima. Oprema za zaštitu sluha izrađuju se kao: * '''ušni čepići za jednokratnu uporabu''' - vrhunske su tehnologije i pružaju maksimalnu udobnost pri nošenju, a svojim klinastim oblikom i mekom pjenom prate konturu ušnog kanala osiguravajući laganu upotrebu i ugodno prirodno začepljenje ušnog otvora. Prosječna redukcija buke je do 25 dB. * '''ušni čepići za višekratnu uporabu''' - izrađuju se od plastičnih materijala i mogu prijanjati u svaki oblik ušnog kanala, a lako se održavaju i mogu se prati. Prosječna redukcija buke je do 30 dB. * '''ušni štitnici''' (antifoni) - sastoje se od dvije školjke, pričvršćene na elastičnom polukružnom nosaču. Školjkama se pokrivaju uši, a tijela školjke se izrađuju od neakustičnog krutog materijala, a obložena su mekim spužvastim materijalom koji je vrlo slab vodič zvuka. Ukupan stupanj buke snižavaju od 28 do 32 decibela. Postoje razne izvedbe ušnih štitnika kao što su štitnici pričvršćeni na kacigu, štitnici s aktivnom kompenzacijom šuma, štitnici s audio-električkim ulazom itd. == Oprema za zaštitu očiju i lica == [[datoteka:Pipefitter welder kutzo.jpg|thumb|300px|Zavarivač opremljen naglavnom maskom za zavarivače]] Osobna zaštitna oprema za zaštitu očiju i lica štite oči i lice radnika od ozljeda mehaničke prirode kao što su upadi čestica raznih materijala u oko, nagrizajućih i nadražujućih tvari u obliku u prašine, tekućina, para, dimova i plinova te ozljeda koje mogu nastati zbog djelovanja štetnih vidljivih ili nevidljivih zračenja. Najčešća izvedba ove opreme su razne vrste zaštitnih naočala za zaštitu očiju te štitnici koji uz oči zaštićuju i lice. U praksi se najčešće primjenjuju naočale za zavarivače, brusače s krilcima i zaštitne naočale s odušcima za zrak. * '''Zaštitne naočale za zavarivače''' namijenjene su zaštiti očiju kod električnog i plinskog zavarivanja od štetnog prejakog svjetla, ultraljubičastog i toplinskog isijavanja i od iskri rastopljenog metala. Naočale imaju izmjenjiva okrugla stakla i podesivu elastičnu traku oko glave. * '''Preklopne naočale s tamnim i prozirnim staklima''' namijenjene su zaštiti očiju od krupnih letećih čestica i iskri pri električnom i plinskom zavarivanju kad je otežana zamjena naočala pri radu. * '''Naočale za brusače s krilcima''' namijenjene su zaštiti očiju od krupnih letećih čestica i iskri iz čeonog i bočnog smjera pri ručnim i strojnim poslovima, npr. kovanje, zakivanje, klesanje, čišćenje zavarenih mjesta, tokarenje, brušenje, blanjanje. Naočale imaju navoj između stakla, štitnike s obje strane i nose se pomoću držača za uhom. Mogu biti s tamnim i prozirnim staklima. Naočale s tamnim staklima namijenjene su zavarivačima. *'''Štitnici za oči i lice''' namijenjeni su zaštiti očiju, lica, vrata, čeonog i tjemenog dijela glave od krupnih letećih čestica prašine i djelomično nagrizajućih otopina i tvari u tekućem i rasutom obliku. Upotrebljavaju se kao viziri i naglavne maske. Vizir je izrazito otporan na udar i ostvaruje visok sigurnost pri ručnim i strojnim poslovima, npr. kovanje, klesanje, brušenje, blanjanje. Navojima sa strane štitnik se učvršćuje ili podiže, a navojem na stražnjoj strani podešava obujmu glave. *'''Naglavna maska za zavarivače''' namijenjena je zašiti očiju, glave i vrata pri elektrolučnom zavarivanju od direktnog i indirektnog djelovanja vidljivog, ultraljubičastog i toplinskog isijavanja i letećih iskri rastopljenog materijala. Stakla na maskama za elektrozavarivače su izmjenjiva. Prednost naglavne maske je u tome pri radu osigurava radniku slobodne obje ruke. == Oprema za zaštitu dišnih putova == [[datoteka:N95 respirator.svg|thumb|300px|respirator]] [[datoteka:Fuels systems safety 160524-F-RN544-006.jpg|thumb|300px|Puna maska s filterom]] Osobna zaštitna oprema za zaštitu dišnih organa štiti radnika od štetnih plinova, dimova, magle te od čestica prašine. Razlikuju se tzv. filtracijska sredstva, a to su respiratori te zaštitne pune maske i polumaske, namijenjene za uporabu na mjestima gdje ima dovoljno kisika za disanje te izolacijska sredstva za mjesta sa smanjenom koncentracijom kisika. '''Respiratori''' su uobičajeni naziv za opremu posebne izrade koja štiti dišne organe od finijih ili grubljih čestica raznih vrsta prašine, odnosno štetnih para i dimova kod raznih vrsta radova. '''Punim maskama''' nazivaju se maske koje pokrivaju puno lice zajedno s očima, a polumaske pokrivaju dio lica s ustima i nosom, a za filtriranje zraka služe razne vrste promjenjivih filtara za zaštitu od raznih vrsta štetnih plinova i para. Filtri su označeni raznim oznakama i bojama koje treba poznavati kako bise u uporabu odabrao odgovarajući filtar. Trajnost filtra naznačena je na svakom filtru i strogo se mora poštovati Respiratori i zaštitne maske s filtrima mogu se primjenjivati u radnoj okolini s više od 17% kisika. Kriterij za izmjenu filtra, kod manje otrovnih tvari je miris tvari kojeg će pri radu osjetiti radnik, ali u većini slučajeva izmjena se obavlja prema iskustvu. Kod respiratora je vrijeme za izmjenu filtra kad se osjeti otpor pri udisanju. U slučajevima kada je koncentracija kisika manja od 17 % ili pri većim koncentracijama otrovnih tvari u okolini nije moguće upotrebljavati respirator niti maske. '''Zaštitna oprema na bazi izolacije ili izolacijski uređaji''' upotrebljavaju se ako je koncentracija kisika u zraku manja od 17 % volumnih, ako je nepoznata koncentracija kisika i/ili onečišćenja, ako je koncentracija onečišćenja viša od one koju mogu ''savladavati'' uređaji na bazi filtracije, te ako ne postoji odgovarajući filtar. Ovu opremu možemo podijeliti na: * Cijevne uređaje * Aparate s otvorenim sustavom cirkulacije (na komoprimirani zrak) * Aparate sa zatvorenim sustavom cikulacije (na komprimirani kisik ili kemijski vezani kisik) * Zaštitne naprave za disanje pri samospašavanju Takva sredstva zaštite primjenjuju se za rad u skučenim prostorima te kod raznih radova u prostorima u kojima se očekuje smanjena koncentracija kisika. Maske s dovodom stlačenog zraka ili kisika iz boca koje radnici nose na leđima jesu izolacijski uređaji koji omogućavaju potpuno slobodno kretanje i rad u prostorima u kojima se očekuje smanjena koncentracija kisika. Najčešće se izrađuju tako da omogućuju boravak u opasnom prostoru od 30 do 60 minuta. == Oprema za zaštitu ruku == [[Datoteka:Gloves DSC 1991.jpg|thumb|300px|Zaštitne rukavice]] Ova osobna zaštitna oprema za koristi se za zaštitu ruku od mehaničkih, toplinskih, kemijskih i drugih opasnosti. Najčešće su u uporabi zaštitne rukavice od kože koje služe za zaštitu ruku od dodira s oštrim i hrapavim materijalima i predmetima, iskara rastopljenog materijala, umjereno vrućih predmeta, toplinskog zračenja, hladnoće i dr. Za zaštitu od mehaničkih oštećenja ruku, uz rukavice od kože, danas se upotrebljavaju još i rukavice od vrlo čvrste tkanine kevlara te njegovih kombinacija. Rukavice koje moraju zaštititi ruke od visokih i niskih temperatura, također se danas uz kožu sve više izrađuju os sintetičkih materijala. Tako se za zaštitu od hladnoće upotrebljavaju podstavljene rukavice, a od visoke temperature od silikatnih tkanina koje ne gore. Azbest se u tu svrhu više nigdje ne koristi. Za zaštitu od visokih temperatura i razlijevanja rastopljenog metala na ruke upotrebljavaju se rukavice od vune s aluminiziranom reflektirajućom površinom. Rukavice koje zaštićuju ruke od kemijskih i bioloških oštećenja izrađuju se od raznih materijala kao što su PVC, lateks, neopren, nitril itd. te od raznih kombinacija ovih materijala. Danas se upotrebljavaju i rukavice za tvz. opću namjenu izrađene od pamuka, najlona, poliestera i drugih sintetičkih tkanina, a koje štite ruke od raznih manjih oštećenja, mogu poslužiti za zaštitu proizvoda pri rukovanju hranom, u kontroli proizvoda i sl. Zaštitne rukavice za jednokratnu uporabu primjenjuju se za razne svrhe u industriji, medicini i kućanstvu, a izrađuju se o lateksa, nitrila, vinila i polietilena. Razlikujemo slijedeće vrste rukavica: * rukavice za široku namjenu koje služe za zaštitu ruku od posjekotina, uboda, derotina kao i ostalih mehaničkih oštećenja, * rukavice otporne na kemijska sredstva * rukavice za specijalnu namjenu * rukavice za rad pri ekstremno niskoj temperaturi (-160°C) * rukavice za rad pri ekstremno niskoj temperaturi (450 do 1100°C) * vatroodbojne alumizirane rukavice * elektroizolacijske rukavice * antivibracijske rukavice == Oprema za zaštitu nogu == [[datoteka:Steel-toe boots.jpg|mini|desno|300px|Zaštitne cipele s čeličnom kapicom za zaštitu nožnih prstiju.]] Osobna zaštitna sredstva za zaštitu nogu i stopala služi zaštiti od mehaničkih, toplinskih i kemijskih djelovanja te zračenja. Ovisno o opasnostima, štetnostima i naporima na pojedinom radnom mjestu, govorimo o upotrebi sigurnosne, zaštitne i/ili radne obuće. Takva obuća ne smije biti teška i neudobna, odnosno mora biti oblikovana u skladu sa ergonomskih zahtjevima. Uzimajući u obzir razinu rizika, učestalost izlaganja rizicima, karakteristike mjesta rada, okolnosti, vrijeme te uvjete u kojima ih radnik mora upotrebljavati mora se utvrditi vrsta obuće koja odgovara stanju na radnom mjestu. Postoji cijeli niz zaštitnih mogućnosti koje osobna zaštitna oprema za zaštitu nogu i stopala može pružati svom korisniku, ali takva obuća ne smije za vrijeme rada izazivati žuljanje i znojenje nogu odnosno, druge tegobe pri radu i kretanju te mora ispunjavati i tehničke uvjete propisane postojećim standardima. Prema materijalu od kojeg je izrađena, obuća se dijeli na 2 razreda: * Razred I - obuća izrađena od kože i od drugih materijala, osim obuće koja je u cijelosti izrađena od gume ili od polimeriziranih materijala. * Razred II - gumena obuća (tj. u cijelosti vulkanizirana) ili obuća izrađena samo od polimera (tj. u cijelosti brizgana). == Oprema za zaštitu tijela == Osobna zaštitna oprema za zaštitu tijela služe za zaštitu od raznih vrsta opasnosti kao što su opasnosti od zahvaćanja pokretnim dijelovima strojeva, opasnosti od djelovanja nagrizajućih tvari, vlage, visokih temperatura, hladnoće, padova i dr. Izrađuju se u raznim oblicima kao zaštita odijela raznih vrsta i namjena, kao zaštitne pregače, bunde, kabanice, ali i od raznih vrsta materijala ovisno o namjeni. U praksi se često upotrebljavaju zaštitna odijela za zaštitu od zahvaćanja pokretnim dijelovima strojeva i uređaja koja se izrađuju uglavnom kao jednodijelna odijela takvog kroja da budu što je moguće više priljubljena uz tijelo radnika. Tako se postiže glavna svrha zaštite od opasnosti, odnosno da nema dijelova koji bi stroj mogao zahvatiti. Za zaštitu tijela od visokih temperatura i plamena te od čestica rastopljenog metala, naročito kod zavarivanja i lijevanja metala, služe zaštitna odijela otporna na vrućinu i vatru. Kako se danas u u tu svrhu više nigdje kao materijal ne upotrebljava azbest u obzir dolaze samo posebni materijali. Kemijskih štetnosti ima toliko da se danas proizvodi doista velik broj vrsta zaštitnih odijela otpornih na kemijske tvari, raznih oblika i materijala. Ta odijela moraju zaštititi tijelo od tekućina, para, plinova i dimova, i to u pravilu cijelo tijelo uključivo i glavu, a ponekad samo najčešće pojedine prednje dijelove tijela. Zato i susrećemo razne izvedbe zaštitnih odijela s kapuljačom do dvodijelnih odijela i ogrtača, a vrlo se često upotrebljavaju i pregače. Materijali su različiti i ovise o vrsti kemikalija kojima se rukuje, a spominju se polietilen, poliuretan, poliester i dr. Slična zaštitna odjeća izrađuje se i za zaštitu od vlage. Zaštitna odjeća za zaštitu tijela od hladnoće mora biti prilagođena vrsti radova koje radnici obavljaju najčešće na otvorenom prostoru iako ima i poslova u hladnoći u zatvorenom prostoru. Najčešće se proizvode zaštitna odijela, i to jednodijelna ili dvodijelna s ulošcima za zaštitu od hladnoće koja se mogu skidati zbog pranja. Za radnike koji rade na jakoj hladnoći i vjetru, zaštitnom odijelu se može dodati i vjetrovka s kapuljačom. Radnicima koji na hladnoći obavljaju radove pretežno uz stajanje i hodanje namijenjen je zaštitni ogrtač ili bunda. == Oprema za zaštitu od pada s visine == Oprema za zaštitu od pada s visine koriste radnici kojima nije moguće na niti jedan drugi način ograditi ili na drugi način osigurati radno mjesto. U ovu opremu spadaju zaštitna užad i opasači. Pravila [[zaštita na radu|zaštite na radu]] nalažu uporabu osobne zaštitne opreme ( OZO )<ref>https://giga.hr/zastita-na-radu-htz-oso/</ref> kao posljednji korak u povećanju sigurnosti na radnom mjestu. Potrebno je prije pokušati otkloniti opasnosti na drugi način:zamjenom nesigurnog stroja za sigurni, automatizacijom radnog procesa ili ograđivanjem opasnosti kako bi se spriječio pristup - primjenom [[pravila zaštite na radu|osnovnih pravila zaštite na radu]]. ==Izvori== {{izvori}} [[Kategorija:Zaštita na radu]] co2pbuq16gygmw2ue1relutgpadrtln 0 550972 7475719 7197934 2026-06-05T13:46:06Z Tulkas Astaldo 38717 -od strane 7475719 wikitext text/x-wiki {{Infookvir biskupija |ime = Olomoučka nadbiskupija <br> Dioecesis Olomucensis <br> Arcidiecéze olomoucká |slika = Arcidieceze Olomouc CoA.jpg |opis = |država = {{Z+X|ČEŠ}} |metropolija = Moravska Metropolija |površina = 10.018 |populacija = 745.200 (53%) |župe = |crkve = |obred = [[Latinska crkva|latinski]] |nadnevak uspostave = [[1063.]] kao Olomoučka biskupija |nadnevak uzdignuća = [[1777.]] |promjena statusa = |podjedinice = |katedrala = |konkatedrala = Katedrala sv. Vaclava |nadbiskup = <small>upražnjena stolica</small> |biskup = Josef Hrdlicka |generalni vikar = |službene stranice = [http://www.ado.cz/ Službena stranica nadbiskupije] |stanje od = }} '''Nadbiskupija Olomouc''' ili '''Olomoučka nadbiskupija''' ([[češki|češ.]] ''Arcidiecéze olomoucká'', [[latinski|lat.]] ''Dioecesis Olomucensis'') je [[nadbiskupija]] [[Latinska crkva|latinskog obreda]] [[Katolička Crkva u Češkoj|Katoličke Crkve u Češkoj]]. Ne zna se mnogo o njezinoj ranijoj povijesti, ali se sa sigurnošću zna da je kao [[biskupija]] osnovana [[1063.]], a uzdignuo ju je [[papa]] [[Pio VI.]] [[1777.]] godine.<ref> ''The Catholic Encyclopedia'', New York, Robert Appleton Company, [[1913.]] </ref> Zaštinitnik nadbiskupije je [[Sveti Vjenceslav]] ili Vaclav, kome je i posvećena nadbiskupska katedrala u [[Olomouc]]u. Nadbiskupija je trenutno prazna jer je dosadašnji nadbiskup je [[Jan Graubner]], imenovan [[Praška nadbiskupija|praškim nadbiskupom]]<ref> [https://ika.hkm.hr/crkva-u-svijetu/mons-jan-graubner-novi-praski-nadbiskup/ Mons. Jan Graubner novi praški nadbiskup], pristupljeno 14. svibnja 2022. </ref> == Unutarnje poveznice == * [[Praška nadbiskupija]] * [[Katolička Crkva u Češkoj]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.catholic-hierarchy.org/diocese/dolom.html Olmomouc] na [http://www.catholic-hierarchy.org catholic-hierarchy.org {{engl}}] * [http://www.gcatholic.org/dioceses/diocese/olom0.htm GCatholic.org {{engl}}] * [http://www.ado.cz/ Službena stranica nadbiskupije {{cz icon}}] {{Katolička Crkva u Češkoj}} [[Kategorija:Katolička upravna podjela Češke]] [[Kategorija:Olomouc]] 1oq0mk2je9lkgft5ir4vph8axwfd9v0 0 556497 7475668 7475618 2026-06-05T12:38:34Z Ponor 38361 Ponor zaštićuje "[[Ante Šprlje]]": učestalo troliranje ([Uređivanje=Dopušteno samo autopotvrđenim suradnicima] (istječe 5. rujna 2026. u 12:38 (UTC)) [Premještanje=Dopušteno samo autopotvrđenim suradnicima] (istječe 5. rujna 2026. u 12:38 (UTC))) 7475611 wikitext text/x-wiki '''Ante Šprlje''' ([[Metković]], [[20. kolovoza]] [[1979.]]), bivši je [[Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske|ministar pravosuđa Republike Hrvatske]]. == Životopis == Ante Šprlje rođen je u [[Metković]]u [[20. kolovoza]] [[1979.]] godine. Godine [[2002.]] je diplomirao na [[Pravni fakultet u Zagrebu|Pravnom fakultetu u Zagrebu]]. [[Državni stručni ispit]] položio je [[2005.]], a [[pravosudni ispit]] [[2007.]]<ref>[http://narod.hr/hrvatska/ante-sprlje-novi-je-ministar-pravosuda narod.hr: Ante Šprlje novi je ministar pravosuđa], pristupljeno 28. siječnja 2016.</ref> Od [[2012.]] obnašao je dužnost suca Općinskog suda u [[Metković]]u i Općinskog suda u [[Dubrovnik]]u.<ref>[http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/ante-sprlje-biografija-novog-ministra-pravosudja---423843.html Ante Šprlje je novi ministar pravosuđa] dnevnik.hr</ref> Osim [[hrvatski|hrvatskoga]] govori i [[engleski]] i [[njemački]].<ref name = "vlada">[https://vlada.gov.hr/o-vladi/clanovi-vlade/clanovi-vlade-128/ante-sprlje/18255 Službene stranice Vlade RH:] Životopis Ante Šprlje</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://vlada.gov.hr/o-vladi/clanovi-vlade/clanovi-vlade-128/ante-sprlje/18255 Službene stranice Vlade RH] {{Trinaesta Vlada RH}} {{Četrnaesta Vlada RH}} {{GLAVNIRASPORED:Šprlje, Ante}} [[Kategorija:Ministri pravosuđa Vlade Republike Hrvatske]] [[Kategorija:Životopisi, Metković]] [[Kategorija:Mostovi političari]] dbv5awyfa3ksacrbap21kmrphbiz8n7 0 560871 7475932 7445660 2026-06-05T22:49:43Z Croxyz 205325 /* Vanjske poveznice */ 7475932 wikitext text/x-wiki {{nogometni transfer}} {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Memphis Depay | slika = [[Datoteka:Memphis Depay - July 2015c.jpg|250px]] | opis slike = Memphis u dresu [[Manchester United F.C.|Manchester Uniteda]] u [[2015.]] godini. | država = {{Z+X|NIZ}} | puno ime = Memphis Depay | nadimak = | datum rođenja = [[13. veljače]] [[1994.]] | datum smrti = | visina = 176 cm | trenutačni klub = [[Corinthians]] | broj u klubu = 94 | pozicija = [[Napadač (nogomet)|napadač]] | ugovor = | mlade godine = 2000. – 2003. <br /> 2003. – 2006. <br /> 2006. – 2011. | juniorski klubovi = Moordrecht <br /> [[Sparta Rotterdam]] <br /> [[PSV Eindhoven|PSV]] | godina = 2011. – 2015. <br /> 2015. – 2017. <br /> 2017. – 2021. <br> 2021. – 2023. <br> 2023. – 2024.<br> 2024. – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[PSV Eindhoven|PSV]] <br /> [[Manchester United F.C.|Manchester United]] <br /> [[Olympique Lyonnais|Lyon]] <br> [[FC Barcelona|Barcelona]] <br> [[Atlético Madrid]] <br> [[Corinthians]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}90 {{0}}{{0}}(39) <br /> {{0}}{{0}}33 {{0}}{{0}}{{0}}(2) <br /> {{0}}139 {{0}}{{0}}(63) <br> {{0}}{{0}}30 {{0}}{{0}}(13) <br> {{0}}{{0}}31 {{0}}{{0}}{{0}}(9) <br> {{0}}{{0}}{{0}}0 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine u reprezentaciji = 2008. – 2009. <br /> 2009. <br /> 2010. – 2011. <br /> 2011. – 2013. <br /> 2013. <br /> 2013. – ''danas'' | reprezentacija = {{Z|NIZ}} [[Nizozemska nogometna reprezentacija do 15 godina|Nizozemska do 15]]<br />{{Z|NIZ}} [[Nizozemska nogometna reprezentacija do 16 godina|Nizozemska do 16]]<br />{{Z|NIZ}} [[Nizozemska nogometna reprezentacija do 17 godina|Nizozemska do 17]]<br />{{Z|NIZ}} [[Nizozemska nogometna reprezentacija do 19 godina|Nizozemska do 19]]<br />{{Z|NIZ}} [[Nizozemska nogometna reprezentacija do 21 godine|Nizozemska do 21]]<br />{{NogRep|NIZ}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}4 {{0}}{{0}}{{0}}(2)<br />{{0}}{{0}}{{0}}6 {{0}}{{0}}{{0}}(2)<br />{{0}}{{0}}17 {{0}}{{0}}{{0}}(8)<br />{{0}}{{0}}{{0}}7 {{0}}{{0}}{{0}}(8)<br />{{0}}{{0}}{{0}}7 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}{{0}}98 {{0}}{{0}}(46) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | bilješka = | ažurirano = 10. rujna 2024. }} '''Memphis Depay''' (Moordrecht, [[13. veljače]] [[1994.]]) [[Nizozemska|nizozemski]] je [[nogomet]]aš i reper [[Gana|ganskog]] podrijetla. Trenutačno igra za [[Corinthians]]. Rođen je u nizozemskom Moordrechtu kao sin ganskog oca i nizozemske majke.<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/NewsArchive/Depay-reveals-why-he-will-not-use-his-Ghanaian-name-370753 |naslov=Depay reveals why he will not use his Ghanaian name |rad=ghanaweb.com |dan=2015-07-24 |preuzeto=2016-04-10}} </ref> Započeo je svoju profesionalnu karijeru u [[PSV Eindhoven|PSV-u]] iz [[Eindhoven]]a. Debitirao je u rujnu [[2011.]] godine i odigrao je preko 90 ligaških utakmica za PSV. Za PSV je postao najbolji strijelac [[Eredivisie|nizozemske lige]] u svojoj zadnjoj sezoni s 22 golova. U lipnju [[2015.]] godine, Memphis je prešao iz PSV-a u engleski [[Manchester United F.C.|Manchester United]]. Ukupno je zabio sedam golova u 53 nastupa za ''Crvene vragove''. U siječnju 2017. nizozemski je napadač potpisao višegodišnji ugovor s [[Olympique Lyonnais|Lyonom]]. Manchester United je tada zadržao pravo prvokupa.<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.bbc.com/sport/football/38663810 |naslov=Manchester United: Memphis Depay makes move to Lyon |rad=bbc.co.uk |dan=2017-01-20 |preuzeto=2017-01-20}} </ref> Memphis je debitirao za francuski klub u [[Ligue 1]] kao zamjena u 79. minuti protiv [[Olympique de Marseille]]a, gdje je sa svojom momčadi odnio pobjedu. Šest dana kasnije je Nizozemac zabio svoj prvi pogodak za Lyon u porazu protiv [[Lille O.S.C.|Lillea]].<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.dailymail.co.uk/sport/football/article-4146518/Depay-makes-Lyon-debut-Lacazette-bags-brace-v-Marseille.html |naslov=Lyon 3-1 Marseille: Memphis Depay makes his Ligue 1 debut as Alexandre Lacazette scores twice |rad=dailymail.co.uk |dan=2017-01-23 |preuzeto=2017-09-05}} </ref> U sezoni [[Ligue 1 2017./18.|2017./18.]] je Memphis zabio svoj prvi gol sezone protiv [[Stade Rennais FC|Rennesa]] u drugom kolu francuske prve lige.<ref>{{fra oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.leliberolyon.fr/stade-rennais-ol-1-2-memphis/77578 |naslov=Stade Rennais – OL (1-2) : Memphis Belle (et Villaine) |rad=leliberolyon.fr |dan=2017-08-11 |preuzeto=2017-09-05 |archive-date=5. rujna 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170905003212/http://www.leliberolyon.fr/stade-rennais-ol-1-2-memphis/77578 |url-status=dead }}</ref> Za Nizozemsku je debitirao u kvalifikacijskoj utakmici protiv [[Turska nogometna reprezentacija|Turske]] u listopadu [[2013.]] godine. Osam mjeseci kasnije je postigao svoj prvi pogodak za Nizozemsku protiv [[Ekvadorska nogometna reprezentacija|Ekvadora]]. Od svog je debija odigrao preko 30 utakmica za svoju domovinu i nastupao je na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|Svjetskom prvenstvu u 2014. godini]]. U studenom [[2015.]] godine je tadašnji izbornik [[Danny Blind]] Memphisa zajedno s [[Robin van Persie|Robinom van Persiejom]] udaljio iz reprezentacije za prijateljske susrete protiv [[Velška nogometna reprezentacija|Walesa]] i [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačke]].<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.bbc.com/sport/football/34700893 |naslov=Netherlands drop Memphis Depay and Robin van Persie for Wales |rad=bbc.co.uk |dan=2015-11-02 |preuzeto=2017-09-05}} </ref> == Izvori== {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.transfermarkt.com/memphis-depay/profil/spieler/167850 Profil na Transfermarktu] *[http://us.soccerway.com/players/memphis-depay/161289/ Profil na Soccerwayu] {{commons}} {{mrva-biog-nogomet-nizozemska}} {{Navigacije |naslov=Sastavi Nizozemske | naslov-style = background:#F1771D; border:1px solid silver; color:white; |popis= {{Sastav Nizozemska 2014 SP}} {{Sastav Nizozemska 2020. EP}} {{Sastav Nizozemska 2022 SP}} {{Sastav Nizozemska 2024. EP}} {{Sastav Nizozemska 2026 SP}} }} {{GLAVNIRASPORED:Depay, Memphis}} [[Kategorija:Nizozemski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Atlético Madrida]] [[Kategorija:Nogometaši Barcelone]] [[Kategorija:Nogometaši Corinthiansa]] [[Kategorija:Nogometaši Manchester Uniteda]] [[Kategorija:Nogometaši Olympique Lyonnaisa]] [[Kategorija:Nogometaši PSV-a]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] ht45wlqyo2q2k97nagd3go1ur5tq0nw 0 560970 7475795 7446011 2026-06-05T15:50:14Z Croxyz 205325 /* Izvori */ 7475795 wikitext text/x-wiki {{nogometni transfer}} {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Mohamed Salah<br />مـحمـد صـلاح‎ | slika = [[Datoteka:Mohamed_Salah_2018.jpg|250px]] | opis slike = Salah u dresu [[Egipatska nogometna reprezentacija|Egipta]] na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Svjetskom prvenstvu 2018.]] | država = {{Z+X|EGI}} | puno ime = Mohamed Salah Ghaly | nadimak = | datum rođenja = [[15. lipnja]] [[1992.]] | datum smrti = | visina = 175 cm | trenutačni klub = [[Liverpool FC|Liverpool]] | broj u klubu = 11 | pozicija = [[napadač (nogomet)|krilo]] | ugovor = | mlade godine = 2004. – 2005. <br> 2005. – 2006. <br> 2006. – 2010. | juniorski klubovi = Ittihad Basyoun <br> Othmason Tanta <br> [[Al Mokawloon Al Arab SC|Al Mokawloon]] | godina = 2010. – 2012. <br /> 2012. – 2014. <br /> 2014. – 2016. <br /> 2015. <br /> 2015. – 2016. <br /> 2016. – 2017. <br /> 2017. – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[Al Mokawloon Al Arab SC|Al Mokawloon]] <br /> [[FC Basel|Basel]] <br />[[Chelsea F.C.|Chelsea]] <br />→ [[ACF Fiorentina|Fiorentina]] (posudba) <br />→ [[A.S. Roma|Roma]] (posudba) <br /> [[A.S. Roma|Roma]] <br /> [[Liverpool F.C.|Liverpool]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}38 {{0}}{{0}}(11) <br /> {{0}}{{0}}47 {{0}}{{0}}{{0}}(9) <br /> {{0}}{{0}}13 {{0}}{{0}}{{0}}(2) <br /> {{0}}{{0}}16 {{0}}{{0}}{{0}}(6) <br /> {{0}}{{0}}34 {{0}}{{0}}(14) <br /> {{0}}{{0}}31 {{0}}{{0}}(15) <br /> {{0}}288 {{0}}(184) | godine u reprezentaciji = 2010. – 2011. <br /> 2011. – 2012. <br /> 2011. – ''danas'' | reprezentacija = {{Z|EGI}} [[Egipatska nogometna reprezentacija do 20 godina|Egipat do 20]] <br /> {{Z|EGI}} [[Egipatska nogometna reprezentacija do 23 godine|Egipat do 23]] <br /> {{NogRep|EGI}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}11 {{0}}{{0}}{{0}}(3) <br /> {{0}}{{0}}11 {{0}}{{0}}{{0}}(4) <br /> {{0}}105 {{0}}{{0}}(60) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | bilješka = | ažurirano = 25. svibnja 2025. }} '''Mohamed Salah Ghaly''' ([[Arapski jezik|ara]]: ''مـحمـد صـلاح‎'') (Basyoun, [[15. lipnja]] [[1992.]]) je [[egipat]]ski [[nogomet]]aš, koji trenutačno igra za [[Engleska|engleski]] nogometni klub [[Liverpool FC|Liverpool]]. Od [[2011.]] godine nastupa za [[Egipatska nogometna reprezentacija|egipatsku nogometnu reprezentaciju]]. Profesionalnu karijeru je započeo u domovini. U [[2012.]] godini je prešao u [[Švicarska|švicarski]] [[FC Basel]], gdje je osvojio naslov prvaka. Nakon godinu i pol potpisuje ugovor s [[FA Premier liga|engleskom prvoligašem]] [[Chelsea F.C.|Chelseajom]]. Chelsea ga šalje na dvije posudbe, prvi u [[ACF Fiorentina|Fiorentinu]] a drugi u [[A.S. Roma|A.S. Romi]].<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.kingfut.com/2015/08/06/official-salah-roma-switch-record-fee/ |naslov=OFFICIAL: Salah completes much-awaited Roma switch for Egyptian record fee |rad=kingfut.com |dan=2015-08-06 |preuzeto=2016-04-10}} </ref> U srpnju [[2016.]] godine je [[rim]]ski klub aktivirao otkupnu klauzulu za Salaha, koji je tada prešao iz Chelseaja u Romu.<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.espnfc.com/story/2922229/chelsea-winger-mohamed-salah-completes-permanent-roma-move |naslov=Chelsea winger Mohamed Salah completes permanent Roma move |rad=espnfc.com |dan=2016-08-03 |preuzeto=2016-08-04}} </ref> U studenom [[2016.]] godine je Salah postigao hat-trick za pobjedu Rome 3:0 protiv [[Bologna FC 1909|Bologne]].<ref>{{citiranje www |url=http://hrsport.net/vijesti/498812/nogomet-italija/video-hat-trick-salaha-za-drugo-mjesto-rome/ |naslov=Hat-trick Salaha za drugo mjesto Rome |rad=hrsport.net |dan=2016-11-06 |preuzeto=2016-11-07 |archive-date=7. studenoga 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20161107222305/http://hrsport.net/vijesti/498812/nogomet-italija/video-hat-trick-salaha-za-drugo-mjesto-rome/ |url-status=dead }}</ref> Salah će se u srpnju [[2017.]] pridružiti [[Liverpool F.C.|Liverpoolu]]. A.S. Roma će dobiti 42 milijuna eura plus osam milijuna u bonusima, a Egipćanin je potpisao do 2022. godine uz plaću od 5,5 milijuna eura godišnje. Na [[Anfield]]u će Salah nositi broj 11 i postat će prvi Egipćanin u engleskom prvoligašu.<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.liverpoolfc.com/news/first-team/266595-liverpool-fc-complete-signing-of-mohamed-salah |naslov=Liverpool FC complete signing of Mohamed Salah |rad=liverpoolfc.com |dan=2017-06-22 |preuzeto=2017-06-23}} </ref> Tranfserom u Liverpool, Salah je također postao najskuplji nogometaš s afričkog kontinenta.<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.africanews.com/2017/06/23/liverpool-has-africa-s-most-expensive-duo-after-egyptian-salah-joins-for-34m/ |naslov=Liverpool has Africa's most expensive duo after Egyptian Salah joins for £34m |rad=africanews.com |dan=2017-06-23 |preuzeto=2017-06-23}} </ref> Za egipatsku reprezentaciju je odigrao preko 50 utakmica. Od dolaska u klub, Salah se afirmirao kao jedan od najvažnijih igrača momčadi i jedan od najboljih napadača u engleskoj Premier ligi. Već u svojoj prvoj sezoni ([[FA Premier liga 2017./18.|2017./18.]]) Salah je s 32 postignuta pogotka postavio rekord Premier lige za najboljeg strijelca u nekoj sezoni s 38 kola. Te je sezone osvojio Zlatnu kopačku i bio proglašen za igrača godine prema izboru igrača (PFA Player of the Year). S Liverpoolom je osvojio [[UEFA Liga prvaka 2018./19.|UEFA Ligu prvaka 2018./19.]]. U [[Finale UEFA Lige prvaka 2019.|finalu]] je postigao pogodak protiv [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenhama]].<ref>{{Citiranje novina|date=2019-06-02|title=Champions League final 2019: Liverpool beat Spurs to be crowned champions of Europe|language=en-GB|work=BBC Newsround|url=https://www.bbc.com/newsround/48489307|access-date=2025-07-16}}</ref> Sljedeće sezone ([[FA Premier liga 2019./20.|2019./20.]]) bio je ključni dio ekipe koja je osvojila prvu klupsku titulu prvaka Engleske nakon 30 godina. Salah je višestruki dobitnik Zlatne kopačke Premier lige ([[FA Premier liga 2017./18.|2017./18.]], [[FA Premier liga 2018./19.|2018./19.]], [[FA Premier liga 2021./22.|2021./22.]], [[FA Premier liga 2024./25.|2024./25.]]), a redovito je među najboljim strijelcima i asistentima lige. Poznat je po svojoj brzini, tehnici i sposobnosti postizanja golova s obje noge, kao i značajnoj ulozi u ofenzivnom sustavu momčadi menadžera [[Jürgen Klopp|Jürgena Kloppa]].<ref>{{Citiranje weba|date=2025-05-25|title=Mohamed Salah wins 2024-25 Premier League Golden Boot - Liverpool FC|url=https://www.liverpoolfc.com/news/mohamed-salah-wins-2024-25-premier-league-golden-boot|access-date=2025-07-16|website=www.liverpoolfc.com|language=en}}</ref> Do srpnja 2025., Salah je postigao više od 200 pogodaka za Liverpool u svim natjecanjima, čime se svrstava među najboljih deset strijelaca u povijesti kluba.<ref>{{Citiranje weba|date=2025-04-27|title=Liverpool all-time top scorers: Ian Rush leads the charts; Mo Salah climbing up {{!}} Goal.com|url=https://www.goal.com/en/news/liverpool-all-time-top-scorers/blt214ffd127045d333|access-date=2025-07-16|website=www.goal.com|language=en}}</ref> == Izvori == {{izvori}} {{commonscat}} {{Sastav – Liverpool F.C.}} {{Sastav Egipat 2018 SP}} {{Sastav Egipat 2026 SP}} {{Najbolji strijelci FA Premier lige}} {{Afrički nogometaš godine}} {{Dobitnici nagrade Golden Foot}} {{GLAVNIRASPORED:Salah, Mohamed}} [[Kategorija:Egipatski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši FC Basela]] [[Kategorija:Nogometaši Chelseaja]] [[Kategorija:Nogometaši Fiorentine]] [[Kategorija:Nogometaši Liverpoola]] [[Kategorija:Nogometaši A.S. Rome]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] k5ykupjvity9rygrb9qlcc0i3o5itt1 0 561912 7475946 7117717 2026-06-05T23:00:59Z Croxyz 205325 /* Vanjske poveznice */ 7475946 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Christian Pulišić | slika = [[Datoteka:USMNT vs. Trinidad and Tobago (48125059622) (cropped).jpg|220px]] | opis slike = Pulišić u dresu [[Nogometna reprezentacija SAD-a|Amerike]] u [[2019.]] godini. | država = {{Z+X|SAD}} | puno ime = Christian Mate Pulišić | nadimak = | datum rođenja = [[18. rujna]] [[1998.]] | mjesto rođenja = [[Hershey, Pennsylvania]] | država rođenja = [[SAD]] | visina = 1,78 m | trenutačni klub = [[A.C. Milan|Milan]] | broj u klubu = 11 | pozicija = [[Napadač (nogomet)|krilo]] | ugovor = | mlade godine = [[2005.]] – [[2006.]] <br> [[2006.]] – [[2007.]] <br> [[2008.]] – [[2015.]] <br> [[2015.]] – [[2016.]] | juniorski klubovi = [[Brackley Town F.C.|Brackley Town]] <br> Michigan Rus <br> Pennsylvania Classics <br> [[Borussia Dortmund]] | godina = [[2016.]] – [[2018.]] <br /> [[2019.]] – [[2023.]] <br /> [[2019.]] <br> [[2023.]] – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[Borussia Dortmund]] <br /> [[Chelsea F.C.|Chelsea]] <br />{{nowrap|→ [[Borussia Dortmund]] (posudba)}} <br> [[A.C. Milan|Milan]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}81 {{0}}{{0}}(10) <br> {{0}}{{0}}98 {{0}}{{0}}(20) <br> {{0}}{{0}}{{0}}9 {{0}}{{0}}{{0}}(3) <br> {{0}}{{0}}{{0}}0 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine u reprezentaciji = [[2012.]] – [[2013.]] <br> [[2013.]] – [[2015.]] <br> [[2016.]] – ''danas'' | reprezentacija = {{Z|SAD}} [[Nogometna reprezentacija SAD-a do 15 godina|SAD do 15]] <br> {{Z|SAD}} [[Nogometna reprezentacija SAD-a do 17 godina|SAD do 17]] <br> {{NogRep|SAD}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}10 {{0}}{{0}}{{0}}(2) <br> {{0}}{{0}}34 {{0}}{{0}}(20) <br> {{0}}{{0}}60 {{0}}{{0}}(25) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | napomena = | ažurirano = 14. srpnja 2023. }} '''Christian Mate Pulišić''' ([[Hershey, Pennsylvania|Hershey]], [[Pennsylvania]], [[18. rujna]] [[1998.]]), [[SAD|američki]] je [[nogomet]]aš [[Nogometna reprezentacija SAD-a|reprezentativac]] [[Hrvatska|hrvatskoga]] podrijetla. Član je [[A.C. Milan|Milana]] i [[Nogometna reprezentacija SAD-a|reprezentacije SAD-a]]. == Klupska karijera == Rođen i odrastao je u [[SAD|Americi]], Pulišić se pridružio omladinskoj školi [[Borussia Dortmund|Borussije Dortmund]], a sa 17 godina je postao član prve momčadi njemačkoga kluba. U prvoj sezoni se nije previše naigrao, ali u drugoj sezoni je postao regularan član selekcije, s kojom je osvojio i [[DFB-Pokal|njemački kup]]. U siječnju [[2019.]] godine prešao je iz Borussije u [[london]]ski [[Chelsea F.C.]], za 63 milijuna [[Euro|eura]]. S ovim transferom postao je najskuplji američki nogometaš svih vremena. Za Chelsea je debitirao [[11. kolovoza]] 2019. godine na [[Old Trafford]]u, u utakmici protiv [[Manchester United F.C.|Manchester Uniteda]] (0:4), ušavši u 58. minuti susreta.<ref>[https://www.goal.com/en/news/usmnt-star-pulisic-makes-chelsea-debut-as-substitute-against/47z49ki9pbx61d40mzbafl4rn ''USMNT star Pulisic makes Chelsea debut as substitute against Manchester United''], goal.com, 12. kolovoza 2019., pristupljeno 2. siječnja 2023. {{eng oznaka}}</ref> == Reprezentativna karijera == Pulišić ima [[Hrvatsko državljanstvo|hrvatsko]] [[državljanstvo]] (njegov djed Mate je [[Hrvati|Hrvat]] rođen na [[Olib]]u) ali je odabrao igrati za [[Nogometna reprezentacija SAD-a|američku nogometnu reprezentaciju]].<ref>[https://gol.dnevnik.hr/clanak/rubrika/nogomet/christian-mate-pulisic-srednje-ime-dobio-je-po-djedu-koji-je-s-otoka-olib---649562.html ''Djed mu je s jednog hrvatskog otoka, a po njemu je i dobio srednje ime: Priča o mladiću koji je načeo Real''], gol.dnevnik.hr, 27. travnja 2021., pristupljeno 2. siječnja 2023.</ref> Za SAD debitirao je [[29. ožujka]] [[2016.]] godine protiv Gvatemale (4:0), u kvalifikacijskoj utakmici za Svjetsko prvenstvo.<ref name="profil">{{cite web |url=https://www.ussoccer.com/players/p/christian-pulisic |title=Men's national team: Christian Pulisic |website=ussoccer.com |publisher=[[Nogometni savez SAD-a]] |language=engleski |access-date=2. siječnja 2019.}}</ref> U studenome [[2018.]] godine protiv [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italije]] nosio je kapetansku traku postavši s 20 godina i 63 dana najmlađi kapetan u povijesti američke vrste. == Priznanja == === Klupska === '''[[Borussia Dortmund]]''' * [[DFB-Pokal]] '''(1)''': 2016./17. '''[[Chelsea F.C.|Chelsea]]''' * [[UEFA Liga prvaka]] '''(1)''': 2020./21. * [[UEFA Superkup]] '''(1)''': 2021. * [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo]] '''(1)''': 2021. === Reprezentativna === '''[[Nogometna reprezentacija SAD-a|SAD]]''' * [[CONCACAF Liga nacija]] '''(1)''': 2019./20. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.chelseafc.com/en/teams/profile/christian-pulisic Christian Pulisic] na stranici chelseafc.com {{eng oznaka}} * [https://web.archive.org/web/20181111234517/http://www.bvb.de/Mannschaften/Profis/Christian-Pulisic Christian Pulisic] na stranici bvb.de (u međumrežnoj pismohrani archive.org 11. studenoga 2018.) {{deu oznaka}} {{Sastav - A.C. Milan}} {{Sastav SAD 2022 SP}} {{Sastav SAD 2026 SP}} {{GLAVNIRASPORED:Pulišić, Christian}} [[Kategorija:Američki nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Borussije Dortmund]] [[Kategorija:Nogometaši Chelseaja]] [[Kategorija:Nogometaši A.C. Milana]] [[Kategorija:Hrvati u Njemačkoj]] [[Kategorija:Hrvati u SAD-u]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] 5wq5w5uoyrsvdaoqf8apkh5zhp9u2rr 0 564205 7475674 6673485 2026-06-05T12:55:50Z Tulkas Astaldo 38717 -od strane 7475674 wikitext text/x-wiki {{Okvir bivše zemlje svijeta |ime= Kavkaska Albanija |hr_ime=Kavkaska Albanija |izvorno_ime= |zastava= |zastava_i = |grb_i = |grb= |genitiv= |kontinent = Azija |regija = A |država = |vlada = |era = |status = |status_tekst = |carstvo = |vlada_tip = |godina_start = 2. st. pr. Kr. |godina_kraj = 8. stoljeće |događaj_start = |datum_start = |datum_kraj = |p1 = |flag_p1 = |s1 = |flag_s1 = |mapa = Caucasus 300 map alt de.png | |glavni_grad = [[Kabalak]], [[Partav]] |jezik = [[Kavkasko albanski jezik|kavkasko albanski]], [[Armenski jezik|staroarmenski]], [[Partski jezik|partski]], [[Srednjoperzijski jezik|srednjoperzijski]]<ref name="VAS">Shnirelman, V.A.(2001), 'The value of the Past: Myths, Identity and Politics in Transcaucasia', Osaka: National Museum of Ethnology. pp 79: "Yet, even at the time of Caucasian Albania and later on, as well, the region was greatly affected by Iran and Persian enjoyed even more success than the Albanian language".</ref> |vjera = [[poganstvo]], [[kršćanstvo]], [[zoroastrizam]] |valuta = | }} '''Albanija''' ([[latinski]]: Albānia, [[grčki]]: Ἀλβανία, Albanía,<ref name="Olson">[[James Stuart Olson]]. An Ethnohistorical Dictionary of the Russian and Soviet Empires. {{ISBN|0-313-27497-5}}</ref> [[Armenski jezik|staro armenski]] Աղուանք Ałuankʿ (Aguank), [[Partski jezik|partski]]: Ardhan, [[Srednjoperzijski jezik|srednjoperzijski]]: Arran; [[gruzijski]]: რანი, Rani); obično se naziva '''Kavkaska Albanija''' je naziv za povijesnu regiju u istočnom [[Kavkaz]]u, koja je postojala na teritoriju današnjeg [[Azerbajdžan]]a i djelomično u južnom [[Dagestan]]u. Oko prvog stoljeća prije Krista i poslije Krista zemlje južno od [[Veliki Kavkaz|Velikoga Kavkaza]] i sjeverno od [[Mali Kavkaz|Malog Kavkaza]] bile su podijeljene između [[Kolhida]] na zapadu, [[Kraljevstvo Iberija|Kraljevstva Iberija]] u središtu te Kavkaske Albanije na istoku. Na jugozapadu je [[Armenija]] a na jugoistoku [[Atropatena]]. [[Datoteka:Ancient countries of Transcaucasia.jpg|thumb|lijevo|280px|Kavkaska Albanija 387.—706. označena crvenom ispredikanom crtom]] U predislamsko vrijeme, Kavkaska Albanija/Arran obuhvaćala je šire područje od onoga poslije [[islam]]a. Drevna Albanija prekrivala je cijelo istočno [[Zakavkazje|Transkavkazije]], koje je uključivalo većinu teritorije današnjeg Azerbajdžana i dijela Dagestana. Međutim, u post islamskom razdoblju zemljopisni pojam Arran smanjen je na područje između rijeka [[Kura|Kure]] i [[Aras]].<ref>C. J. F. Dowsett. "The Albanian Chronicle of Mxit'ar Goš", Bulletin of the School of Oriental and African Studies, University of London, Vol. 21, No. 1/3. (1958) p. 475: "''In Albania, Xacen, part of the old province of Arcax, had preserved its independence, and we know that it was partly at the request of one of its rulers, Prince Vaxtang, that Mxit'ar composed his lawbook.''"</ref> Glavni grad Kavkaske Albanije bio je [[Kabalak]], u 5. stoljeću glavni grad premješten je u [[Partav]]. Izvorno područje Albanije obuhvaćalo je oko 23.000&nbsp;km². Nakon 387. godine teritorij Kavkaske Albanije, koji znanstvenici ponekad nazivaju "Velika Albanija" porasla je na oko 45.000&nbsp;km². [[Politeizam|Politeistička religija]] Albanije usmjeren je na obožavanje tri božanstva Sol, Zeusa i Luna. [[Kršćanstvo]] je rano počelo dolazit u Kavkasku Albaniju već tijekom 1. stoljeća. Prvu kršćansku crkvu u regiji dao je sagradio sv. Elizeja, učenik Tadeja od Edesse, na mjestu zvanom Gis. Ubrzo je [[Armenija]] usvojila kršćanstvo kao državnu religiju (301. godine), a kralj Albanije Urnayr otišao je primiti sakrament krštenje od [[Grgur Prosvjetitelj|Grgura Prosvjetitelja]], prvog patrijarha Armenije.<ref name="Movsēs Dasxuranc'i 1961, pp. 3-4">The History of the Caucasian Albanians by Movsēs Dasxuranc'i. Translated by Charles Dowsett. London: Oxford University Press, 1961, pp. 3-4 "Introduction"</ref> Pod islamski utjecaj Albanija pada nakon Islamskog osvajanja [[Perzija|Perzije]] sredinom 7. stoljeća ==Izvor== {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://rbedrosian.com/kg7.htm O Kavkaskoj Albaniji] * [http://www.caucasianhistory.org/ Povijest Kavkaza] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040326082709/http://www.caucasianhistory.org/ |date=26. ožujka 2004. }} {{Azerbajdžan}} [[Kategorija:Povijest Azerbajdžana]] [[Kategorija:Bivše države]] [[Kategorija:Kavkaz]] [[Kategorija:Dagestan]] 648kavmrc3wax1yncsjqezyvv89tq4n 0 565047 7475740 7179531 2026-06-05T14:06:10Z Tulkas Astaldo 38717 -od strane, -višak 7475740 wikitext text/x-wiki {{Infookvir biskupija |ime = Montevidejska nadbiskupija <br> ''Archidioecesis Montisvidei'' |slika = Uruguay - Arcidiocesi di Montevideo.png |opis = Položaj nadbiskupije na zemljovidu Urugvaja. |država = {{Z+X|URU}} |metropolija = |površina = 540 |populacija = 892.000 (63,3 % - <small>2013.</small>) |župe = 81 |crkve = |obred = [[rimski obred|rimski]] |nadnevak uspostave = [[14. kolovoza]] [[1832.]] |nadnevak uzdignuća = [[13. srpnja]] [[1878.]] |promjena statusa = |podjedinice = 9 |katedrala = [[Metropolitanska katedrala u Montevideu]] |konkatedrala = |nadbiskup = [[Daniel Sturla]] |biskup = |generalni vikar = |službene stranice = |stanje od = }} '''Montevidejska nadbiskupija''' ([[latinski|lat.]] ''Archidioecesis Montisvidei'') je nadbiskupija i metropolija [[Katolička Crkva u Urugvaju|Katoličke Crkve u Urugvaju]] sa sjedištem u [[Montevideo|Montevideu]]. Osnovao ju je [[14. kolovoza]] [[1832.]] godine papa [[Grgur XVI.]] kao biskupiju, a četrdesetak godina kasnije, [[13. srpnja]] [[1878.]], papa [[Leo XIII.]] uzdigao ju je na razinu nadbiskupije. Počasni naslov [[metropolija|metropolije]] dodijeljen joj je [[14. travnja]] [[1897.]] godine.<ref name="hierarchy">{{cite web |url=http://www.catholic-hierarchy.org/diocese/dmovi.html |title=Nadbiskupija Montevideo |publisher=Catholic Hierarchy |accessdate=18. travnja 2013.}} {{eng oznaka}}</ref><ref name="GCatholic">{{cite web |url=http://www.gcatholic.org/dioceses/diocese/mont1.htm |title=Nadbiskupija Montevideo |publisher=GCatholic.org |accessdate=18. travnja 2014.}} {{eng oznaka}}</ref> Nadbiskupija zauzima površinu od 540 četvornih kilometara na kojima prebiva 892.000 katolika, odnosno 63,3 % cijelog stanovništva [[Departman Montevideo|istoimenog departmana]]. Podijeljena je u 9 podjedinica u kojima djeluje 81 župa. Stolna crkva je [[Metropolitanska katedrala u Montevideu]]. == Poveznice == * [[Katolička Crkva u Urugvaju]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.arquidiocesis.net/ Službene stranice] {{es icon}} {{WProjekti | commonscat = Roman Catholic Archdiocese of Montevideo | commonscathr = Nadbiskupija Montevideo }} {{-}} {{Katolička upravna podjela Urugvaja}} [[Kategorija:Katolička upravna podjela Urugvaja]] [[Kategorija:Montevidejska nadbiskupija| ]] f219o77kucskqvi2ppj23fcq52e4fnl 0 570827 7475824 6169086 2026-06-05T16:48:28Z Ame71 128419 Predložak 7475824 wikitext text/x-wiki Regionalna liga Slavonije i Baranje je predstavljala 4. rang nogometnog natjecanja u [[SFRJ]] u sezoni 1982./83. Zbog reorganizacije nogometnih natjecanja, tj. ukidanja Jedinstvene republičke lige i osnivanja regionalnih hrvatskih liga, deset prvoplasiranih klubova je izborilo sudjelovanje u Hrvatskoj nogometnoj ligi Istok, dok su ostataku Regionalne nogometne lige Slavonije i Baranje pripojeni klubovi iz [[Slavonska nogometna zona|Slavonske nogometne zone]]. <br> Prvak lige je bio ''[[NK Metalac OLT Osijek|"Metalac OLT"]]'' iz [[Osijek]]a. == Ljestvica == {|class="wikitable sortable" style="text-align: center;" width = 50% ! Mj. !! Klub !! Sus. !! Pobj. !! Nerij. !! Por. !! GR. !! Bod. |- style="background:#ACE1AF;" | 1. || [[NK Metalac OLT Osijek]] || 30 || 19 || 7 || 4 || 64:23 || 45 |- style="background:#ACE1FF;" | 2. || [[NK Borovo]] || 30 || 16 || 7 || 7 || 72:37 || 39 |- style="background:#ACE1FF;" | 3. || [[NK LIO Osijek]] || 30 || 13 || 10 || 7 || 54:34 || 36 |- style="background:#ACE1FF;" | 4. || [[NK Belje Kneževo]] || 30 || 13 || 9 || 8 || 52:38 || 35 |- style="background:#ACE1FF;" | 5. || [[NK Olimpija Osijek]] || 30 || 11 || 13 || 6 || 42:33 || 35 |- style="background:#ACE1FF;" | 6. || [[NK Jedinstvo Donji Miholjac]] || 30 || 11 || 9 || 10 || 42:38 || 31 |- style="background:#ACE1FF;" | 7. || [[NK Željezničar Slavonski Brod]] || 30 || 11 || 9 || 10 || 34:29 || 31 |- style="background:#ACE1FF;" | 8. || [[NK Valpovka Valpovo]] || 30 || 11 || 8 || 11 || 40:43 || 30 |- style="background:#ACE1FF;" | 9. || [[FK Polet Bosanski Brod]] || 30 || 11 || 7 || 12 || 38:43 || 29 |- style="background:#ACE1FF;" |10. || [[NK Mladost Vođinci]] || 30 || 7 || 14 || 9 || 36:54 || 28 |- |11. || [[NK PPK Kutjevo]] || 30 || 10 || 6 || 14 || 54:58 || 26 |- |12. || [[NK Amater Slavonski Brod]] || 30 || 7 || 12 || 11 || 26:51 || 26 |- |13. || [[NK Darda]] || 30 || 9 || 7 || 14 || 59:59 || 25 |- |14. || [[NK Graničar Županja]] || 30 || 10 || 4 || 16 || 41:54 || 24 |- |15. || [[NK Borac Podvinje]] || 30 || 6 || 11 || 13 || 32:63 || 23 |- |16. || [[NK Jedinstvo Đakovo]] || 30 || 4 || 9 || 17 || 37:67 || 17 |} == Povezani članci == * [[Hrvatska nogometna liga 1982./83.]] * [[Slavonska nogometna zona Posavska skupina istok 1982./83.]] == Vanjske poveznice == == Izvori == <small> * Dragutin Kerže: "Olimpija, simbol Donjega grada 1923. – 2003.", Nogometni klub Olimpija, Osijek, 2003., {{ISBN|953-99459-0-9}} {{izvori}} </small> {{YU nogomet 1982./83.}} [[Kategorija:Nogometno prvenstvo Jugoslavije - 4. ligaški rang (Hrvatska)|1982-83]] [[Kategorija:Regionalna nogometna liga Slavonije i Baranje (1979./80. - 1990./91.)|1982-83]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 1982./83.|*Slavonija]] cy5dar67kpdphp9acsdonlkgi6bblmx 0 571106 7475689 7192494 2026-06-05T13:11:20Z Tulkas Astaldo 38717 -od strane 7475689 wikitext text/x-wiki '''Stjepan II. Babonić''' († sredina [[13. stoljeće|13. stoljeća]]), [[Slavonija|slavonski]] velikaš, [[knez]] Vodički i [[Ban Hrvatske i Dalmacije|primorski ban]] (1243. – 1249.)<ref name="#1">{{Citiranje weba |url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=977 |title=Babonići - Hrvatski biografski leksikon |access-date=28. rujna 2016. |archive-date=11. listopada 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20161011165632/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=977 |url-status=dead }}</ref> iz velikaške obitelji [[Babonići|Babonića]]. Zajedno s bratom Babonegom II. († poslije 1269.) sudjelovao [[1217.]] godine u [[križarski ratovi|križarskoj vojnoj]] kralja [[Andrija II.|Andrije II.]] (1205. – 1235.).<ref>[https://enciklopedija.hr/clanak/5050 Babonići] Hrvatska enciklopedija</ref> Godine 1241. braću Babonega II. i Stjepana II. bio je pohvalio kralj [[Bela IV.]] (1235. – 1270.) za vojne zasluge i oslobođeni plaćanja kunovine i upletanja bana čitave Slavonije u upravljanje njihovim posjedima.<ref name="#1"/> Dvije godine kasnije, Stjepan II. je imenovan ''primorskim banom'' što je pridonijelo daljnjem jačanju obitelji Babonić. == Bilješke == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://hbl.lzmk.hr/clanak/977 Babonići] Hrvatski biografski leksikon * [https://enciklopedija.hr/clanak/5050 Babonići] Hrvatska enciklopedija {{Redoslijed| |prethodnik = [[Valegin]] |gl_članak_funkcija = [[Ban Hrvatske i Dalmacije|Hrvatski ban]]<br />(1243. - 1249.) |nasljednik = [[Butko]] }} {{mrva-biog-ban-hrv}} {{GLAVNIRASPORED:Babonić, Stjepan II.}} [[Kategorija:Hrvatski banovi]] [[Kategorija:Hrvatsko plemstvo]] [[Kategorija:Babonići|Stjepan II.]] [[Kategorija:Zagrebački biskupi i nadbiskupi]] lvlzsry0txjs1sa7shza5fsan1w4xcq 0 580592 7476024 6264547 2026-06-06T06:02:21Z Lajoswinkler 219220 ispravio nazivlje i uklonio ponavljanja 7476024 wikitext text/x-wiki '''DNA spona''' (eng. ''linker DNA'') je dvolančana [[Deoksiribonukleinska kiselina|DNA]] između dviju [[nukleosom]]skih jezgara, koja skupa s [[histon H1|histonom H1]] drži jezgre skupa. DNA spona je kao struna u "modelu perlica na ogrlici",<ref>[https://www.fkit.unizg.hr/_download/repository/Jezgra_i_organizacija_nasljedne_tvari%5B3%5D.ppt Repozitorij Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170325202247/https://www.fkit.unizg.hr/_download/repository/Jezgra_i_organizacija_nasljedne_tvari%5B3%5D.ppt |date=25. ožujka 2017. }} ''Jezgra i organizacija nasljedne tvari'', slajd 10 (pristupljeno 24. ožujka 2017.)</ref> koji se pravi uporabom [[elektrolit|ionske otopine]] u [[kromatin]]u. DNA spona spaja se na histon H1 koji sjeda na nukleosomsku jezgru. Iako je nukleosom načelno spoj nukleosomske jezgre i DNA spone, riječ nukleosom se slobodno koristi samo za jezgru. DNA spona se može degradirati [[endonukleaza]]ma.<ref> (eng.) Molecular Biology of The Cell, Fifth Edition, Alberts et. al, Garland Science, 2008</ref> == Izvori == {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * (eng.) [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/bookshelf/br.fcgi?book=mboc4&part=A632&rendertype=figure&id=A632 Image illustrating linker DNA] * [https://www.fkit.unizg.hr/_download/repository/5._jezgra_i_dioba.pdf Repozitorij Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} ''Jezgra i dioba'' [[Kategorija:Deoksiribonukleinska kiselina]] 2r10mobrkd65t4gcfgq6xmh2dymz9pm 7476025 7476024 2026-06-06T06:02:33Z Lajoswinkler 219220 Lajoswinkler premješta stranicu [[DNK spona]] na [[DNA spona]]: Uobičajen naziv ([[WP:UN]]): kratice međunarodnog biokemijskog nazivlja se ne prevode 7476024 wikitext text/x-wiki '''DNA spona''' (eng. ''linker DNA'') je dvolančana [[Deoksiribonukleinska kiselina|DNA]] između dviju [[nukleosom]]skih jezgara, koja skupa s [[histon H1|histonom H1]] drži jezgre skupa. DNA spona je kao struna u "modelu perlica na ogrlici",<ref>[https://www.fkit.unizg.hr/_download/repository/Jezgra_i_organizacija_nasljedne_tvari%5B3%5D.ppt Repozitorij Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170325202247/https://www.fkit.unizg.hr/_download/repository/Jezgra_i_organizacija_nasljedne_tvari%5B3%5D.ppt |date=25. ožujka 2017. }} ''Jezgra i organizacija nasljedne tvari'', slajd 10 (pristupljeno 24. ožujka 2017.)</ref> koji se pravi uporabom [[elektrolit|ionske otopine]] u [[kromatin]]u. DNA spona spaja se na histon H1 koji sjeda na nukleosomsku jezgru. Iako je nukleosom načelno spoj nukleosomske jezgre i DNA spone, riječ nukleosom se slobodno koristi samo za jezgru. DNA spona se može degradirati [[endonukleaza]]ma.<ref> (eng.) Molecular Biology of The Cell, Fifth Edition, Alberts et. al, Garland Science, 2008</ref> == Izvori == {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * (eng.) [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/bookshelf/br.fcgi?book=mboc4&part=A632&rendertype=figure&id=A632 Image illustrating linker DNA] * [https://www.fkit.unizg.hr/_download/repository/5._jezgra_i_dioba.pdf Repozitorij Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} ''Jezgra i dioba'' [[Kategorija:Deoksiribonukleinska kiselina]] 2r10mobrkd65t4gcfgq6xmh2dymz9pm 0 581058 7475790 7288251 2026-06-05T15:45:47Z Croxyz 205325 /* Vanjske poveznice */ 7475790 wikitext text/x-wiki {{Trener/izbornik/igrač | ime = Ehsan Hajsafi<br />احسان حاجصفی‎‎ | slika = [[Datoteka:Iran_vs._Angola_2014-05-30_(150).jpg|300px]] | opis slike = Hajsafi kao kapetan u nacionalnom dresu nakon prijateljske utakmice protiv [[Angolska nogometna reprezentacija|Angole]]. | puno ime = Ehsan Hajsafi | visina = 189 cm | nadimak = | datum rođenja = [[25. veljače]] [[1990.]] | mjesto rođenja = [[Kašan]] | država = {{Z+X|IRN}} | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | trenutačni klub = [[Sepahan Isfahan|Sepahan]] | broj u klubu = 28 | pozicija = [[Branič (nogomet)|lijevi bek]], [[Napadač (nogomet)|lijevo krilo]] | mlade godine = 2000. – 2006.<br/>2006. | juniorski klubovi = [[Zob-Ahan Isfahan|Zob-Ahan]]<br/>[[Sepahan Isfahan|Sepahan]] | godina = 2006. – 2015.<br/>2011. – 2012.<br/>2015. – 2016.<br/>2016. – 2017.<br/>2017. – 2018.<br/>2018. <br> 2018. – 2021. <br> 2021. <br> 2021. – 2025. <br> 2025. – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[Sepahan Isfahan|Sepahan]]<br/>→[[Traktor-Sazi Tabriz|Traktor-Sazi]] (posudba)<br/>[[FSV Frankfurt]]<br/>[[Sepahan Isfahan|Sepahan]]<br/>[[Panionios GSS|Panionios]]<br/>[[Olympiakos SFP|Olympiakos]] <br> [[Traktor-Sazi Tabriz|Traktor-Sazi]] <br> [[Sepahan Isfahan|Sepahan]] <br> [[AEK Atena F.C.|AEK Atena]] <br> [[Sepahan Isfahan|Sepahan]] | nastupi(golovi) = {{0}}204 {{0}}{{0}}(28)<br/>{{0}}{{0}}46 {{0}}{{0}}{{0}}(9)<br/>{{0}}{{0}}27 {{0}}{{0}}{{0}}(2)<br/>{{0}}{{0}}25 {{0}}{{0}}{{0}}(5)<br/>{{0}}{{0}}14 {{0}}{{0}}{{0}}(1)<br/>{{0}}{{0}}{{0}}6 {{0}}{{0}}{{0}}(5) <br> {{0}}{{0}}69 {{0}}{{0}}{{0}}(7) <br> {{0}}{{0}}13 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}{{0}}91 {{0}}{{0}}{{0}}(3) <br> {{0}}{{0}}{{0}}0 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine u reprezentaciji = 2005. – 2006.<br/>2007. – 2008.<br/>2007. – 2011.<br/>2008. – ''danas'' | reprezentacija = {{Z|IRN}} [[Iranska nogometna reprezentacija do 17 godina|Iran do 17]]<br/>{{Z|IRN}} [[Iranska nogometna reprezentacija do 20 godina|Iran do 20]]<br/>{{Z|IRN}} [[Iranska nogometna reprezentacija do 23 godine|Iran do 23]]<br/>{{NogRep|IRN}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}6 {{0}}{{0}}{{0}}(2)<br/>{{0}}{{0}}{{0}}8 {{0}}{{0}}{{0}}(2)<br/>{{0}}{{0}}12 {{0}}{{0}}{{0}}(1)<br/>{{0}}142 {{0}}{{0}}{{0}}(7) | godine treniranja = | klubovi = | ažurirano = 28. srpnja 2025. }} '''Ehsan Hajsafi''' ([[Perzijski jezik|perzijski]]: احسان حاجصفی‎‎) ([[Kašan]], [[Iran]], [[25. veljače]] [[1990.]]) je iranski nogometaš i nacionalni reprezentativac koji trenutačno igra za iranski [[Sepahan Isfahan|Sepahan]]. Poznat je kao višenamjenski igrač jer može igrati na više pozicija, od lijevog beka i krila pa do defenzivnog veznog. Web stranica Goal.com ga je [[2009.]] godine proglasila najvećom azijskom mladom nadom.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.goal.com/en-india/news/141/asia/2009/01/01/1036161/feature-ten-asian-players-to-watch-in-2009 |title=Feature: Ten Asian Players To Watch In 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171229112336/http://www.goal.com/en-india/news/141/asia/2009/01/01/1036161/feature-ten-asian-players-to-watch-in-2009 |archive-date=29. prosinca 2017. |access-date=3. travnja 2017.}}</ref> == Karijera == === Klupska karijera === Ehsan je nogomet počeo igrati u juniorskoj momčadi [[Zob-Ahan Isfahan|Zob-Ahana]] da bi se nakon šest godina pridružio mladoj momčadi [[Sepahan Isfahan|Sepahana]]. U seniore ga je prebacio hrvatski stručnjak [[Luka Bonačić]] koji je tada vodio klub. S klubom je [[2007.]] godine igrao finale [[AFC Liga prvaka|azijske Lige prvaka]] u kojem je bolja bila japanska [[Urawa Red Diamonds]]. U [[2010.]] i [[2011.]] godini sa [[Sepahan Isfahan|Sepahanom]] osvaja [[Iranska Pro Liga|iransko prvenstvo]] a sezonu 2011./12. provodi na posudbi u [[Traktor-Sazi Tabriz|Traktor-Saziju]]. Ondje se pridružio bivšem treneru [[Amir Ghalenoei|Amiru Ghalenoeiju]] koji ga je nekad vodio u Sepahanu. Klub je završio sezonu kao drugi na tablici što je ujedno i najbolji rezultat Traktora u klupskoj povijesti. Nakon što mu je ugovor istekao u siječnju [[2012.]] godine, Hajsafi se vraća u Sepahan. Povratkom u [[Sepahan Isfahan|Sepahan]], igrač se pridružuje [[Zlatko Kranjčar|Zlatku Kranjčaru]] pod čijim vodstvom momčad osvaja [[Hazfi kup]]. Tijekom kolovoza [[2014.]] godine interes za dovođenjem Hajsafija pokazali su premijerligaši [[Fulham F.C.|Fulham]] i [[Hull City F.C.|Hull City]] te [[Cardiff City F.C.|Cardiff]].<ref>[https://footballleagueworld.co.uk/fulham-and-cardiff-join-hull-in-race-for-iran-winger/ FULHAM AND CARDIFF JOIN HULL IN RACE FOR IRAN WINGER]</ref> Budući da transfer nije obavljen, Hajsafi se vraća u [[Iran]] te sa Sepahanom produžuje ugovor na još dvije godine. Dana [[30. kolovoza]] [[2015.]] godine Ehsan ostvaruje svoj prvi inozemni angažman potpisavši dvogodišnju suradnju s njemačkim drugoligašem [[FSV Frankfurt]]om.<ref>[http://www.persianfootball.com/news/2015/08/30/hajsafi-joins-fsv-frankfurt/ Hajsafi joins FSV Frankfurt]</ref> Debi za novi klub ostvario je već [[13. rujna]] u susretu protiv [[Eintracht Braunschweig]]a.<ref>[http://nl.soccerway.com/matches/2015/09/13/germany/2-bundesliga/fsv-frankfurt/braunschweiger-tsv-eintracht-von-1895-ev/2054549/ FSV FRANKFURT VS. EINTRACHT BRAUNSCHWEIG 0 – 3]</ref> Nakon što je momčad ispala u [[3. Liga (DFB)|treću ligu]], Hajsafi je s klubom razvrgnuo ugovor te se kao slobodni igrač ponovo vraća u [[Sepahan Isfahan|Sepahan]] za koji igra i danas. === Reprezentativna karijera === Ehsan Hajsafi je igrao za sve iranske mlade reprezentacije dok je za seniore debitirao [[25. svibnja]] [[2008.]] godine u prijateljskom susretu protiv [[Zambijska nogometna reprezentacija|Zambije]]. S Iranom je nastupao na [[Azijski kup 2011.|Azijskom kupu 2011.]] i [[Azijski kup 2015.|2015.]] godine dok je na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|Svjetskom prvenstvu 2014. u Brazilu]] igrao u sve tri utakmice skupine protiv [[Nigerijska nogometna reprezentacija|Nigerije]],<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=255931/match=300186505/report.html |title=IRAN 0-0 NIGERIA |access-date=3. travnja 2017. |archive-date=18. lipnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140618234156/http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=255931/match=300186505/report.html |url-status=dead}}</ref> [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentine]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=255931/match=300186466/report.html |title=ARGENTINA 1-0 IRAN |access-date=3. travnja 2017. |archive-date=16. lipnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180616153357/https://www.fifa.com/worldcup/matches/round=255931/match=300186466/report.html |url-status=dead}}</ref> te [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosne i Hercegovine]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=255931/match=300186464/report.html |title=BOSNIA AND HERZEGOVINA 3-1 IRAN |access-date=3. travnja 2017. |archive-date=6. lipnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190606072014/https://www.fifa.com/worldcup/matches/round=255931/match=300186464/report.html |url-status=dead}}</ref> ==== Pogodci za reprezentaciju ==== {| class="wikitable" align=center |- ! # !! Datum !! Mjesto !! Protivnik !! Pogodak !! Rezultat !! Natjecanje |- | 1. || [[11. kolovoza]] [[2008.]] || [[Teheran]], [[Iran]] || {{Z|KAT}} [[Katarska nogometna reprezentacija|Katar]] || 4 : 1 || 6 : 1 || [[Zapadnoazijsko prvenstvo 2008.]] |- | 2. || [[28. prosinca]] [[2009.]] || [[Doha]], [[Katar]] || {{Z|KAT}} [[Katarska nogometna reprezentacija|Katar]] || 2 : 2 || 2 : 3 || [[Katarski turnir prijateljstva 2009.]] |- | 3. || [[8. lipnja]] [[2014.]] || [[São Paulo]], [[Brazil]] || {{Z|TRI}} [[Nogometna reprezentacija Trinidada i Tobaga|Trinidad i Tobago]] || 1 : 0 || 2 : 0 || Prijateljska utakmica |- | 4. || [[11. siječnja]] [[2015.]] || [[Melbourne]], [[Australija]] || {{Z|BHR}} [[Bahreinska nogometna reprezentacija|Bahrein]] || 1 : 0 || 2 : 0 || [[Azijski kup 2015.]] |- | 5. || [[24. ožujka]] [[2016.]] || [[Stadion Azadi]], [[Teheran]], [[Iran]] || {{Z|IND}} [[Indijska nogometna reprezentacija|Indija]] || 1 : 0 || 4 : 0 || Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|SP u Rusiji 18']] |- | 6. || [[24. ožujka]] [[2016.]] || [[Stadion Azadi]], [[Teheran]], [[Iran]] || {{Z|IND}} [[Indijska nogometna reprezentacija|Indija]] || 3 : 0 || 4 : 0 || Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|SP u Rusiji 18']] |- |} == Osvojeni trofeji == === Klupski trofeji === {| class="wikitable" |- !Klub!!Trofej!!Sezona / godina |- !colspan="3"|{{Z+X|IRN}} |- |[[Sepahan Isfahan|Sepahan]]||[[Hazfi kup]]||[[2006.]] |- |[[Sepahan Isfahan|Sepahan]]||[[Hazfi kup]]||[[2007.]] |- |[[Sepahan Isfahan|Sepahan]]||[[Iranska Pro Liga]]||2009./10. |- |[[Sepahan Isfahan|Sepahan]]||[[Iranska Pro Liga]]||2010./11. |- |[[Sepahan Isfahan|Sepahan]]||[[Hazfi kup]]||[[2013.]] |- |[[Sepahan Isfahan|Sepahan]]||[[Iranska Pro Liga]]||2014./15. |- |} === Reprezentativni trofeji === {| class="wikitable" |- !Turnir!!Trofej!!Godina |- !colspan="3"| |- |[[Zapadnoazijsko prvenstvo 2008.]]||Zlato||[[2008.]] |- |} === Individualni trofeji === {| class="wikitable" |- !Trofej!!Godina |- !colspan="2"| |- ||Najbolji iranski mladi igrač||[[2008.]] |- ||Najveća azijska mlada nada po Goal.com||[[2009.]] |- |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://www.transfermarkt.co.uk/ehsan-haji-safi/profil/spieler/77547 Profil na Transfermarktu] *[https://uk.soccerway.com/players/ehsan-hajy-safi/20869/ Profil na Soccerwayu] {{Navigacije |naslov=Ehsan Hajsafi – sastavi i nagrade |popis= {{Sastav Iran 2014 SP}} {{Sastav Iran 2018 SP}} {{Sastav Iran 2022 SP}} {{Sastav Iran 2026 SP}} }} {{GLAVNIRASPORED:Hajsafi, Ehsan}} [[Kategorija:Iranski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Olympiakos Pireja]] [[Kategorija:Nogometaši AEK Atene]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] b2hf3cx66d430d1jhpst2b7ltq60oh1 0 582572 7475999 6854845 2026-06-06T02:50:18Z ~2026-33474-96 363298 /* */ 7475999 wikitext text/x-wiki [[slika:Josef Newgarden at the 2012 Indy 500.jpg|250px|right|thumb|Newgarden na Indianapolisu 2012.]] '''Josef Nicolai Newgarden''' ([[Hendersonville]], [[Tennessee]], [[SAD]], [[22. prosinca]], [[1991|1991.]]<ref>[https://www.indycar.com/Series/IndyCar-Series/Josef-Newgarden Josef Newgarden]. Indycar.com.</ref><ref>[https://www.driverdb.com/drivers/josef-newgarden/ Josef Newgarden] ''Driver Database'', Driverdb.com.</ref>) je američki vozač automobilističkih utrka. Trenutno se natječe u [[IndyCar]] prvenstvu za momčad [[Team Penske|Penske]]. Newgarden je trkaću karijeru započeo u [[karting]]u s 13 godina. Godine [[2006.]] osvaja dva naslova u dvije karting kategorije. Iste godine počeo je natjecanje u ''Skip Barber'' prvenstvu, a [[2008.]] je postao doprvakom istog. U britanskoj Formuli Ford natjecao se [[2009.]] Pobijedivši na 9 od 25 utrka, završio je prvenstvo na 2. mjestu. Godine [[2010.]] nastupao je u ''Grand Prix 3'' prvenstvu, a sljedeće godine osvaja naslov u [[Indy Lights]] prvenstvu. Kao prvak Indy Lightsa, [[IndyCar - sezona 2012.|2012.]] pristupa [[IndyCar]] prvenstvu, potpisujući za momčad [[Sarah Fisher Hartman Racing|SFH Racing]]. U prvoj sezoni nije ostvario značajan uspjeh, a u sljedeće dvije ostvario je dva podija. Za novu momčad [[CFH Racing]] vozi [[IndyCar - sezona 2015.|2015.]], a u [[Velika nagrada Alabame|Alabami]] prvi put pobjeđuje u IndyCaru. U sezoni 2016. vozi za [[Ed Carpenter Racing]], a [[IndyCar – sezona 2017.|2017.]] za [[Team Penske]], s kojim postaje prvak. ==Rezultati u IndyCaru== {| class="wikitable" style="font-size: 90%" |- ! Sezona !! Momčad !! Šasija !! Motor !! Utrke !! Pobjede !! Podiji !! Bodovi !! Plasman |- | align="center"|'''[[IndyCar - sezona 2012.|2012.]]''' || {{Z|SAD}} [[Sarah Fisher Hartman Racing]] || [[Dallara DW12]] || [[Honda]] | align="center"|14 || align="center"|0 || align="center"|0 || align="center"|200 || align="center"|'''23.''' |- | align="center"|'''[[IndyCar - sezona 2013.|2013.]]''' || {{Z|SAD}} [[Sarah Fisher Hartman Racing]] || [[Dallara DW12]] || [[Honda]] | align="center"|19 || align="center"|0 || align="center"|1 || align="center"|348 || align="center"|'''14.''' |- | align="center"|'''[[IndyCar - sezona 2014.|2014.]]''' || {{Z|SAD}} [[Sarah Fisher Hartman Racing]] || [[Dallara DW12]] || [[Honda]] | align="center"|18 || align="center"|0 || align="center"|1 || align="center"|406 || align="center"|'''13.''' |- | align="center"|'''[[IndyCar - sezona 2015.|2015.]]''' || {{Z|SAD}} [[CFH Racing]] || [[Dallara DW12]] || [[Chevrolet]] | align="center"|16 || align="center"|2 || align="center"|4 || align="center"|431 || align="center"|'''7.''' |- | align="center"|'''[[IndyCar - sezona 2016.|2016.]]''' || {{Z|SAD}} [[Ed Carpenter Racing]] || [[Dallara DW12]] || [[Chevrolet]] | align="center"|16 || align="center"|1 || align="center"|4 || align="center"|502 || align="center"|'''4.''' |- bgcolor="gold" | align="center"|'''[[IndyCar – sezona 2017.|2017.]]''' || {{Z|SAD}} [[Team Penske]] || [[Dallara DW12]] || [[Chevrolet]] | align="center"|17 || align="center"|4 || align="center"|9 || align="center"|642 || align="center"| '''1. |- |} == Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== [http://racing-reference.info/driver/Josef_Newgarden Newgarden na racing-reference.info] {{IndyCar Series prvaci}} {{GLAVNIRASPORED:Newgarden, Josef}} [[Kategorija:Američki vozači IndyCar serije]] cldx8s57y3szqkmk71hqqcvrgcxc5pt 7476085 7475999 2026-06-06T11:42:37Z Spinoziano 79895 uklanjanje izmjene [[Special:Diff/7475999|7475999]] suradnika [[Special:Contributions/~2026-33474-96|~2026-33474-96]] ([[User talk:~2026-33474-96|razgovor]]) 7476085 wikitext text/x-wiki [[slika:Josef Newgarden at the 2012 Indy 500.jpg|250px|right|thumb|Newgarden na Indianapolisu 2012.]] '''Josef Nicolai Newgarden''' ([[Hendersonville]], [[Tennessee]], [[SAD]], [[22. prosinca]], [[1990.]]<ref>[https://www.indycar.com/Series/IndyCar-Series/Josef-Newgarden Josef Newgarden]. Indycar.com.</ref><ref>[https://www.driverdb.com/drivers/josef-newgarden/ Josef Newgarden] ''Driver Database'', Driverdb.com.</ref>) je američki vozač automobilističkih utrka. Trenutno se natječe u [[IndyCar]] prvenstvu za momčad [[Team Penske|Penske]]. Newgarden je trkaću karijeru započeo u [[karting]]u s 13 godina. Godine [[2006.]] osvaja dva naslova u dvije karting kategorije. Iste godine počeo je natjecanje u ''Skip Barber'' prvenstvu, a [[2008.]] je postao doprvakom istog. U britanskoj Formuli Ford natjecao se [[2009.]] Pobijedivši na 9 od 25 utrka, završio je prvenstvo na 2. mjestu. Godine [[2010.]] nastupao je u ''Grand Prix 3'' prvenstvu, a sljedeće godine osvaja naslov u [[Indy Lights]] prvenstvu. Kao prvak Indy Lightsa, [[IndyCar - sezona 2012.|2012.]] pristupa [[IndyCar]] prvenstvu, potpisujući za momčad [[Sarah Fisher Hartman Racing|SFH Racing]]. U prvoj sezoni nije ostvario značajan uspjeh, a u sljedeće dvije ostvario je dva podija. Za novu momčad [[CFH Racing]] vozi [[IndyCar - sezona 2015.|2015.]], a u [[Velika nagrada Alabame|Alabami]] prvi put pobjeđuje u IndyCaru. U sezoni 2016. vozi za [[Ed Carpenter Racing]], a [[IndyCar – sezona 2017.|2017.]] za [[Team Penske]], s kojim postaje prvak. ==Rezultati u IndyCaru== {| class="wikitable" style="font-size: 90%" |- ! Sezona !! Momčad !! Šasija !! Motor !! Utrke !! Pobjede !! Podiji !! Bodovi !! Plasman |- | align="center"|'''[[IndyCar - sezona 2012.|2012.]]''' || {{Z|SAD}} [[Sarah Fisher Hartman Racing]] || [[Dallara DW12]] || [[Honda]] | align="center"|14 || align="center"|0 || align="center"|0 || align="center"|200 || align="center"|'''23.''' |- | align="center"|'''[[IndyCar - sezona 2013.|2013.]]''' || {{Z|SAD}} [[Sarah Fisher Hartman Racing]] || [[Dallara DW12]] || [[Honda]] | align="center"|19 || align="center"|0 || align="center"|1 || align="center"|348 || align="center"|'''14.''' |- | align="center"|'''[[IndyCar - sezona 2014.|2014.]]''' || {{Z|SAD}} [[Sarah Fisher Hartman Racing]] || [[Dallara DW12]] || [[Honda]] | align="center"|18 || align="center"|0 || align="center"|1 || align="center"|406 || align="center"|'''13.''' |- | align="center"|'''[[IndyCar - sezona 2015.|2015.]]''' || {{Z|SAD}} [[CFH Racing]] || [[Dallara DW12]] || [[Chevrolet]] | align="center"|16 || align="center"|2 || align="center"|4 || align="center"|431 || align="center"|'''7.''' |- | align="center"|'''[[IndyCar - sezona 2016.|2016.]]''' || {{Z|SAD}} [[Ed Carpenter Racing]] || [[Dallara DW12]] || [[Chevrolet]] | align="center"|16 || align="center"|1 || align="center"|4 || align="center"|502 || align="center"|'''4.''' |- bgcolor="gold" | align="center"|'''[[IndyCar – sezona 2017.|2017.]]''' || {{Z|SAD}} [[Team Penske]] || [[Dallara DW12]] || [[Chevrolet]] | align="center"|17 || align="center"|4 || align="center"|9 || align="center"|642 || align="center"| '''1. |- |} == Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== [http://racing-reference.info/driver/Josef_Newgarden Newgarden na racing-reference.info] {{IndyCar Series prvaci}} {{GLAVNIRASPORED:Newgarden, Josef}} [[Kategorija:Američki vozači IndyCar serije]] lu86t77lz6nj7se1f9dyew61vrt6sfy 0 589539 7475918 7475365 2026-06-05T21:32:01Z Zeljko 1196 7475918 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =Tršlja | slika = Pistacia atlantica 051.jpg | slika_širina = | slika_opis =''P. atlantica'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Sapindales]] | familia =[[Anacardiaceae]] | subfamilia =[[Anacardioideae]] | tribus =[[Rhoideae]] | genus ='''''Pistacia''''' | genus_autorstvo = [[L.]] | FCD = rod }} [[Datoteka:20170530 Pistazie stacked.jpg|mini|left|P. vera, plod]] '''Tršlja''' (Pistacija, trišlja, trišalj, {{lat.|Pistacia}}), biljni rod iz; porodice [[Rujevke|rujevki]] kojemu pripada desetak vrsta (12 prema Kewu; kod Hasslera 10) listopadnih ili vazdazelenih grmova i drveća. Vrsta ''[[Pistacia vera]]'' ima jestive pldove, a domovina mu je [[Iran]] == Opis == ''Pistacia'' <small>L.</small> je rod [[grm]]ova i stabala iz porodice ''[[Anacardiaceae]]''. Biljke su smolaste i najčešće dvodomne. [[Listovi]] su izmjenični, obično perasto sastavljeni, parno ili neparno perasti, rjeđe trodijelni ili jednostavni; liske su cjelovita ruba. [[Cvat]]ovi su pazušni ili terminalni, metličasti ili gotovo klasasti. [[Cvjetovi]] su sitni, jednospolni i bez razvijenog vjenčića, okruženi sitnim braktejama i brakteolama. Muški cvjetovi imaju malobrojne [[prašnik]]e s vrlo kratkim nitima, dok ženski cvjetovi imaju nadraslu plodnicu s jednim sjemenim zametkom. [[Plod]] je jednosjemena koštunica. Rod je rasprostranjen u Sredozemlju, Africi, zapadnoj, srednjoj i istočnoj Aziji te u dijelovima Sjeverne Amerike. Najpoznatija vrsta je prava pistacija, ''[[Pistacia vera]]'', uzgajana zbog jestivih sjemenki.<ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-4000029886 WFO], pristupljeno 5. lipnja 2026.</ref> WFO rod opisuje kao dvodomne grmove ili stabla, s listovima koji su parno ili neparno perasti, rjeđe trodijelni ili jednostavni, metličastim cvatovima i plodom koštunicom. Kew/POWO slično naglašava smolastu koru, izmjenične peraste listove i sitne cvjetove u pazušnim metlicama, grozdovima ili klasovima. == Galerija == <gallery mode=packed> Pistacia saportae 2.jpg|P. × saportae Arbre de l'emir abdelkader.jpg|P. atlantica ChinesePistachioClose-up.JPG|P. chinensis Mastic (Lentisco) (Pistacia lentiscus) - Torrevieja, Spain 2024-02-04 (02).jpg|P. lentiscus Pistacia mexicana.jpg|P. mexicana </gallery> == Vrste == U rodu pistacija zabilježen je znatan broj sinonima koji imaju i hrvatske nazive: *''Pistacia palaestina'' <small>Boiss.</small>, hrvatski nazivana biblijska tršlja, sinonim je za ''[[Pistacia terebinthus]]'' <small>L.</small>, primorsku smrdljiku ili jednostavno smrdljiku<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/2017/details/species/id/314654cf8ea8b8d3a709432a06e5b39d/synonym/7bb32f62149e9006f910849d4ba4c2ff |title=Pistacia palaestina Boiss. |access-date=24. srpnja 2017. |archive-date=9. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210309194848/http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/2017/details/species/id/314654cf8ea8b8d3a709432a06e5b39d/synonym/7bb32f62149e9006f910849d4ba4c2ff |url-status=dead }}</ref> *''Pistacia mutica'' <small>Fischer & C. A. Meyer</small>, Istočna trišlja ili sakaz, sinonim je za ''[[Pistacia atlantica]]'' <small>Desf.</small><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/2017/details/species/id/0688ad5b6110fbe74c05336eb5a8ce99/synonym/cd71c2a1fc76830c09c8f4c6f8e2e732 |title=Pistacia mutica Fischer & C. A. Meyer |access-date=24. srpnja 2017. |archive-date=9. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210309194847/http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/2017/details/species/id/0688ad5b6110fbe74c05336eb5a8ce99/synonym/cd71c2a1fc76830c09c8f4c6f8e2e732 |url-status=dead }}</ref> *''Pistacia chia'' <small>Desf.</small>, Mala trišlja, sinonim za [[Pistacia atlantica]] <small>Desf.</small><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/2017/details/species/id/0688ad5b6110fbe74c05336eb5a8ce99/synonym/cd3438a7a3a733ac1411f6daf4ab7555 |title=Pistacia chia Desf. |access-date=24. srpnja 2017. |archive-date=9. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210309194906/http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/2017/details/species/id/0688ad5b6110fbe74c05336eb5a8ce99/synonym/cd3438a7a3a733ac1411f6daf4ab7555 |url-status=dead }}</ref> === Priznate vrste === # ''[[Pistacia aethiopica]]'' <small>Kokwaro</small> # ''[[Pistacia atlantica]]'' <small>Desf.</small> # ''[[Pistacia chinensis]]'' <small>Bunge</small> # ''[[Pistacia cucphuongensis]]'' <small>T.Ð.Ðai</small> # ''[[Pistacia eurycarpa]]'' <small>Yalt.</small> # ''[[Pistacia falcata]]'' <small>Becc. ex Martelli</small> # ''[[Pistacia khinjuk]]'' <small>Stocks</small> # ''[[Pistacia lentiscus]]'' <small>L.</small> # ''[[Pistacia mexicana]]'' <small>Kunth</small> # ''[[Pistacia × saportae]]'' <small>Burnat</small> # ''[[Pistacia terebinthus]]'' <small>L.</small> # ''[[Pistacia vera]]'' <small>L.</small> # ''[[Pistacia weinmannifolia]]'' <small>J.Poiss. ex Franch.</small> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://adriaticakorcula.hr/zanimljivosti-o-rodu-pistacia-i-vrste-koje-nalazimo-na-otoku-korculi/#:~:text=Pistacia%20x%20saportae%20Burnat%20je,svrhu%20pobolj%C5%A1avanja%20uroda%20prave%20pistacije. Zanimljivosti o rodu Pistacia i vrste koje nalazimo na otoku Korčuli] [[Kategorija:Rodovi Rhoideae]] [[Kategorija:Pistacija| ]] dtv7myc9ptsyoxl59wmqtyshqxiir3y 7475964 7475918 2026-06-05T23:22:16Z Zeljko 1196 7475964 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =Tršlja | slika = Pistacia atlantica 051.jpg | slika_širina = | slika_opis =''P. atlantica'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Sapindales]] | familia =[[Anacardiaceae]] | subfamilia =[[Anacardioideae]] | tribus =[[Rhoeae]] | genus ='''''Pistacia''''' | genus_autorstvo = [[L.]] | FCD = rod }} [[Datoteka:20170530 Pistazie stacked.jpg|mini|left|P. vera, plod]] '''Tršlja''' (Pistacija, trišlja, trišalj, {{lat.|Pistacia}}), biljni rod iz; porodice [[Rujevke|rujevki]] kojemu pripada desetak vrsta (12 prema Kewu; kod Hasslera 10) listopadnih ili vazdazelenih grmova i drveća. Vrsta ''[[Pistacia vera]]'' ima jestive pldove, a domovina mu je [[Iran]] == Opis == ''Pistacia'' <small>L.</small> je rod [[grm]]ova i stabala iz porodice ''[[Anacardiaceae]]''. Biljke su smolaste i najčešće dvodomne. [[Listovi]] su izmjenični, obično perasto sastavljeni, parno ili neparno perasti, rjeđe trodijelni ili jednostavni; liske su cjelovita ruba. [[Cvat]]ovi su pazušni ili terminalni, metličasti ili gotovo klasasti. [[Cvjetovi]] su sitni, jednospolni i bez razvijenog vjenčića, okruženi sitnim braktejama i brakteolama. Muški cvjetovi imaju malobrojne [[prašnik]]e s vrlo kratkim nitima, dok ženski cvjetovi imaju nadraslu plodnicu s jednim sjemenim zametkom. [[Plod]] je jednosjemena koštunica. Rod je rasprostranjen u Sredozemlju, Africi, zapadnoj, srednjoj i istočnoj Aziji te u dijelovima Sjeverne Amerike. Najpoznatija vrsta je prava pistacija, ''[[Pistacia vera]]'', uzgajana zbog jestivih sjemenki.<ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-4000029886 WFO], pristupljeno 5. lipnja 2026.</ref> WFO rod opisuje kao dvodomne grmove ili stabla, s listovima koji su parno ili neparno perasti, rjeđe trodijelni ili jednostavni, metličastim cvatovima i plodom koštunicom. Kew/POWO slično naglašava smolastu koru, izmjenične peraste listove i sitne cvjetove u pazušnim metlicama, grozdovima ili klasovima. == Galerija == <gallery mode=packed> Pistacia saportae 2.jpg|P. × saportae Arbre de l'emir abdelkader.jpg|P. atlantica ChinesePistachioClose-up.JPG|P. chinensis Mastic (Lentisco) (Pistacia lentiscus) - Torrevieja, Spain 2024-02-04 (02).jpg|P. lentiscus Pistacia mexicana.jpg|P. mexicana </gallery> == Vrste == U rodu pistacija zabilježen je znatan broj sinonima koji imaju i hrvatske nazive: *''Pistacia palaestina'' <small>Boiss.</small>, hrvatski nazivana biblijska tršlja, sinonim je za ''[[Pistacia terebinthus]]'' <small>L.</small>, primorsku smrdljiku ili jednostavno smrdljiku<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/2017/details/species/id/314654cf8ea8b8d3a709432a06e5b39d/synonym/7bb32f62149e9006f910849d4ba4c2ff |title=Pistacia palaestina Boiss. |access-date=24. srpnja 2017. |archive-date=9. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210309194848/http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/2017/details/species/id/314654cf8ea8b8d3a709432a06e5b39d/synonym/7bb32f62149e9006f910849d4ba4c2ff |url-status=dead }}</ref> *''Pistacia mutica'' <small>Fischer & C. A. Meyer</small>, Istočna trišlja ili sakaz, sinonim je za ''[[Pistacia atlantica]]'' <small>Desf.</small><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/2017/details/species/id/0688ad5b6110fbe74c05336eb5a8ce99/synonym/cd71c2a1fc76830c09c8f4c6f8e2e732 |title=Pistacia mutica Fischer & C. A. Meyer |access-date=24. srpnja 2017. |archive-date=9. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210309194847/http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/2017/details/species/id/0688ad5b6110fbe74c05336eb5a8ce99/synonym/cd71c2a1fc76830c09c8f4c6f8e2e732 |url-status=dead }}</ref> *''Pistacia chia'' <small>Desf.</small>, Mala trišlja, sinonim za [[Pistacia atlantica]] <small>Desf.</small><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/2017/details/species/id/0688ad5b6110fbe74c05336eb5a8ce99/synonym/cd3438a7a3a733ac1411f6daf4ab7555 |title=Pistacia chia Desf. |access-date=24. srpnja 2017. |archive-date=9. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210309194906/http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/2017/details/species/id/0688ad5b6110fbe74c05336eb5a8ce99/synonym/cd3438a7a3a733ac1411f6daf4ab7555 |url-status=dead }}</ref> === Priznate vrste === # ''[[Pistacia aethiopica]]'' <small>Kokwaro</small> # ''[[Pistacia atlantica]]'' <small>Desf.</small> # ''[[Pistacia chinensis]]'' <small>Bunge</small> # ''[[Pistacia cucphuongensis]]'' <small>T.Ð.Ðai</small> # ''[[Pistacia eurycarpa]]'' <small>Yalt.</small> # ''[[Pistacia falcata]]'' <small>Becc. ex Martelli</small> # ''[[Pistacia khinjuk]]'' <small>Stocks</small> # ''[[Pistacia lentiscus]]'' <small>L.</small> # ''[[Pistacia mexicana]]'' <small>Kunth</small> # ''[[Pistacia × saportae]]'' <small>Burnat</small> # ''[[Pistacia terebinthus]]'' <small>L.</small> # ''[[Pistacia vera]]'' <small>L.</small> # ''[[Pistacia weinmannifolia]]'' <small>J.Poiss. ex Franch.</small> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://adriaticakorcula.hr/zanimljivosti-o-rodu-pistacia-i-vrste-koje-nalazimo-na-otoku-korculi/#:~:text=Pistacia%20x%20saportae%20Burnat%20je,svrhu%20pobolj%C5%A1avanja%20uroda%20prave%20pistacije. Zanimljivosti o rodu Pistacia i vrste koje nalazimo na otoku Korčuli] [[Kategorija:Rodovi Rhoeae]] [[Kategorija:Pistacija| ]] fob9r1nfjdystjbgbpsosrn0d060vrb 0 589573 7475903 6957487 2026-06-05T21:21:12Z Zeljko 1196 7475903 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja=lightgreen | naziv = Kineska pistacija | slika = Pistacia chinensis (Anacardiaceae) (tree).JPG | slika_opis = ''Kineska pistacija'' | regnum = [[Biljke|Plantae]] | divisio = [[Cvjetnjače|Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | subclassis = [[Rosidae]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Anacardiaceae]] | genus = ''[[Pistacia]]'' | species = ''P. chinensis'' | dvoimeno = ''Pistacia chinensis'' | dvoimeno_autorstvo = Burnat }} '''Kineska pistacija''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Pistacia chinensis''), bjelogorično drvo iz roda [[Pistacija (biljni rod)|pistacija]], porodica [[Rujevke|rujevki]]. Oblik krošnje je okrugao i simetričan. Otporna je na sušu i zimske temperature i do –25 °C, brzo raste, a nema problema sa štetnim [[kukci]]ma. Listovi su sjajni i tamnozeleni ljeti i narančaste do crvene boje na [[jesen]]. == Ime == Ime chinensis znači kineska, odnosno “iz Kine”. Kod ove vrste ime je razumljivo, jer je Kina glavni dio njezina prirodnog areala i područje iz kojega je vrsta rano postala poznata europskoj botanici. == Rasprostranjenost == Prirodni areal joj je širok: od Zakavkazja i Afganistana preko Kine do Filipina, otoka Luzona. POWO je vodi kao prihvaćenu vrstu, stablo umjerenog bioma. U uzgoju se često rabi za gradske drvorede i parkove, jer dobro podnosi vrućinu, sušu i različita tla, ali traži dosta sunca. Domovina joj je [[Kina]],<ref name="JANUARY ">[https://visitsfbg.org/plant-of-the-month-january-2024/?utm_source=chatgpt.com JANUARY : Chinese pistache : Pistacia chinensis], pristupljeno 5. lipnja 2026.</ref> a u nekoliko država je introducirana, to su [[Fidži]], i [[SAD]] ([[Alabama]], [[Kalifornija]], [[Georgia]] i [[Teksas]]). U Kini raste na Hainanu, i provincijama [[Guangdong]], [[Guangxi]], [[Yunnan]], [[Sichuan]], [[Guizhou]], [[Hunan]], [[Hubei]], [[Jiangxi]], [[Fujian]], [[Zhejiang]], [[Jiangsu]], [[Anhui]], [[Shandong]], [[Hebei]],, [[Henan]], [[Shanxi]], [[Shaanxi]], [[Gansu]], nadalje na [[Tibet]]u, [[Tajvan]]u, i na [[Luzon]]u ([[Filipini]]). == Opis == ''Pistacia chinensis'' je listopadno [[stablo]] iz porodice [[Anacardiaceae]]. U prirodi može narasti do oko 20 m, a u uzgoju je često manje do srednje veliko stablo. Kora je tamnosmeđa, a [[listovi]] su izmjenični i perasto sastavljeni, obično s više uskih, lancetastih liski. Listovi su aromatični kad se zgnječe, a u [[jesen]] često poprimaju vrlo izražene žute, narančaste i crvene boje, zbog čega se vrsta mnogo sadi kao ukrasno drvo. <ref name="WFO ">[https://temperate.theferns.info/plant/Pistacia+chinensis WFO], pristupljeno 3. lipnja 2026.</ref> [[Cvjetovi]] se razvijaju prije listanja. Kao i druge vrste roda ''Pistacia'', biljka je dvodomna, pa su muški i ženski cvjetovi na odvojenim stablima. Muški [[cvat]]ovi su razgranati, a ženski daju sitne koštunice. [[Plod]]ovi su veličine većeg zrna papra; najprije su crveni, a poslije postaju plavkasti ili tamni. <ref name="WFO "/> == Podvrste == * ''Pistacia chinensis subsp. chinensis'' * ''[[Pistacia chinensis subsp. integerrima]]'' <small>(J.L.Stewart) Rech.f.</small> == Galerija == <gallery mode=packed> File:Autumn Leaves in Kaizuka Campus of Kyushu University.jpg|Kineska pistacija na jesen File:Pistacia chinensis bark.jpg|Deblo kineske pistacije File:Pistacia chinensis in Jardin des Plantes de Toulouse 02.jpg|Listovi kineske pistacije Pistacia chinensis 'Red Push' kz02.jpg|Pistacia chinensis 'Red Push' (cvjetovi) u Red Hills Desert Gardenu, St. George, Utah </gallery> == Vanjske poveznice == * [https://utgardens.tennessee.edu/november-2017-plant-of-the-month-chinese-pistache/ November 2017 Plant of the Month: Chinese pistache] * [https://www.landscape.net.au/chinese-pistachio-pistacia-chinensis/ Chinese Pistachio (Pistacia Chinensis)] * [https://temperate.theferns.info/plant/Pistacia+chinensis Useful Temperate Plants] == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Pistacija]] cqpcqq4qdjpmt51bgk8uxaumi4cdx0z 0 589656 7475962 7448662 2026-06-05T23:21:20Z Zeljko 1196 7475962 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Ruj | slika = Sumac fruit.JPG | slika_opis = ''[[Rhus coriaria|R. coriaria]]'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Anacardiaceae]] | subfamilia = [[Anacardioideae]] | tribus = [[Rhoeae]] | genus = '''''Rhus''''' | genus_autorstvo = [[L.]], 1753 | FCD = rod }} '''Ruj''' (rujevina, {{lat.|Rhus}}), rod listopadnih penjačica, [[grm]]ova i drveća iz porodice [[Anacardiaceae]]. [[Latinski jezik|Latinsko]] ime roda dolazi iz grčke riječi ''rhodo'' (crven), zbog boje plodova, a koristio ga je još [[Teofrast]]. Listovi mirisavog ruja, [[Rhus coriaria]], koriste se za aromatiziranje [[duhan]]a,a neke zemlje ovu biljku uzgajaju zbog proizvodnje [[tanin]]a. Rodu pripada 54 priznate vrste,<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/2017/browse/tree/id/f1cc8b027aeebce81d8188c4f94b72ba |title=Catalogue of Life: 2017 Annual Checklist |access-date=24. srpnja 2017. |archive-date=15. prosinca 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171215000100/http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/2017/browse/tree/id/f1cc8b027aeebce81d8188c4f94b72ba |url-status=dead }}</ref> a u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] su poznate vrste [[Mirisavi ruj]] i runjavi ili [[kiseli ruj]]. Biljka [[otrovni ruj]] pripada rodu ''[[toxicodendron]]'' (''[[Toxicodendron vernix]]''), otrovna je na dodir,<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.medicinski.info/znacenje/ruj-otrovni.html |title=Medicinski.info ruj otrovni |access-date=14. prosinca 2017. |archive-date=14. prosinca 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171214183203/https://www.medicinski.info/znacenje/ruj-otrovni.html |url-status=dead }}</ref> nekada je bila klasificirana ovom rodu, pa joj je ostalo ime ruj. == Vrste == {{stupci|3| # ''[[Rhus allophyloides]]'' <small>Standl.</small> # ''[[Rhus amherstensis]]'' <small>W.W.Sm.</small> # ''[[Rhus andrieuxii]]'' <small>Engl.</small> # ''[[Rhus aromatica]]'' <small>Aiton</small> # ''[[Rhus arsenei]]'' <small>F.A.Barkley</small> # ''[[Rhus × ashei]]'' <small>(Small) Greene</small> # ''[[Rhus bahamensis]]'' <small>G.Don</small> # ''[[Rhus barclayi]]'' <small>(Hemsl.) Standl.</small> # ''[[Rhus caudata]]'' <small>Lauterb.</small> # ''[[Rhus chinensis]]'' <small>Mill.</small> # ''[[Rhus chondroloma]]'' <small>Standl.</small> # ''[[Rhus choriophylla]]'' <small>Wooton & Standl.</small> # ''[[Rhus ciliolata]]'' <small>Turcz.</small> # ''[[Rhus copallinum]]'' <small>L.</small> # ''[[Rhus coriaria]]'' <small>L.</small> # ''[[Rhus dhuna]]'' <small>Buch.-Ham. ex Hook.f.</small> # ''[[Rhus duckerae]]'' <small>F.A.Barkley</small> # ''[[Rhus galeottii]]'' <small>Standl.</small> # ''[[Rhus glabra]]'' <small>L.</small> # ''[[Rhus hartmanii]]'' <small>F.A.Barkley</small> # ''[[Rhus hypoleuca]]'' <small>Champ. ex Benth.</small> # ''[[Rhus integrifolia]]'' <small>(Nutt.) Benth. & Hook.f. ex W.H.Brewer & S.Watson</small> # ''[[Rhus jaliscana]]'' <small>Standl.</small> # ''[[Rhus kearneyi]]'' <small>F.A.Barkley</small> # ''[[Rhus lamprocarpa]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Rhus lanceolata]]'' <small>(A.Gray) Britton</small> # ''[[Rhus lenticellosa]]'' <small>Lauterb.</small> # ''[[Rhus lentii]]'' <small>Kellogg</small> # ''[[Rhus linguata]]'' <small>Slis</small> # ''[[Rhus michauxii]]'' <small>Sarg.</small> # ''[[Rhus microphylla]]'' <small>Engelm.</small> # ''[[Rhus muelleri]]'' <small>Standl. & F.A.Barkley</small> # ''[[Rhus nelsonii]]'' <small>F.A.Barkley</small> # ''[[Rhus oaxacana]]'' <small>Loes.</small> # ''[[Rhus ovata]]'' <small>S.Watson</small> # ''[[Rhus pachyrrhachis]]'' <small>Hemsl.</small> # ''[[Rhus palmeri]]'' <small>Rose</small> # ''[[Rhus potaninii]]'' <small>Maxim.</small> # ''[[Rhus × pulvinata]]'' <small>Greene</small> # ''[[Rhus punjabensis]]'' <small>J.L.Stewart ex Brandis</small> # ''[[Rhus rubifolia]]'' <small>Turcz.</small> # ''[[Rhus sandwicensis]]'' <small>A.Gray</small> # ''[[Rhus schiedeana]]'' <small>Schltdl.</small> # ''[[Rhus schmidelioides]]'' <small>Schltdl.</small> # ''[[Rhus standleyi]]'' <small>F.A.Barkley</small> # ''[[Rhus taishanensis]]'' <small>S.B.Liang</small> # ''[[Rhus taitensis]]'' <small>Guill.</small> # ''[[Rhus tamaulipana]]'' <small>B.L.Turner</small> # ''[[Rhus teniana]]'' <small>Hand.-Mazz.</small> # ''[[Rhus tepetate]]'' <small>Standl. & F.A.Barkley</small> # ''[[Rhus terebinthifolia]]'' <small>Schltdl. & Cham.</small> # ''[[Rhus trilobata]]'' <small>Nutt.</small> # ''[[Rhus typhina]]'' <small>L.</small> # ''[[Rhus vestita]]'' <small>Loes.</small> # ''[[Rhus virens]]'' <small>Lindh. ex A.Gray</small> # ''[[Rhus wilsonii]]'' <small>Hemsl.</small> }} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Rhoeae]] [[Kategorija:Ruj| ]] adeoyjegaubtovxmteflvpq10eo2m9m 7475979 7475962 2026-06-06T01:10:58Z Zeljko 1196 7475979 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Ruj | slika = Sumac fruit.JPG | slika_opis = ''[[Rhus coriaria|R. coriaria]]'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Anacardiaceae]] | subfamilia = [[Anacardioideae]] | tribus = [[Rhoeae]] | genus = '''''Rhus''''' | genus_autorstvo = [[L.]], 1753 | FCD = rod }} '''Ruj''' (rujevina, {{lat.|Rhus}}), rod listopadnih penjačica, [[grm]]ova i drveća iz porodice [[Anacardiaceae]]. == Ime == Ime je staro. Rhus dolazi od grčkog ῥοῦς / rhous, što je već u antici označavalo ruj/sumak. Englesko sumac pak ide preko starofrancuskog i srednjovjekovnog latinskog do arapsko-sirijskog korijena povezanog s crvenom bojom, što se odnosi na crvene plodove mnogih rujeva.<ref name="GBIF ">[https://www.gbif.org/species/113654659 GBIF], pristupljeno 3. lipnja 2026.</ref> == Opis == ''Rhus'' <small>L.</small> je rod [[grm]]ova i manjih [[Stablo|stabala]] iz porodice [[Anacardiaceae]]. Biljke su najčešće dvodomne. [[Listovi]] su izmjenični, obično perasto sastavljeni, rjeđe trodijelni ili jednostavni. [[Cvjetovi]] su sitni, skupljeni u guste metličaste ili klasaste cvatove. [[Plod]] je mala koštunica, često crvenkasta i dlakava, a plodovi su skupljeni u guste grozdove pri vrhovima grana. Rod je rasprostranjen u suptropskim i umjerenim područjima, osobito u Aziji, Africi i Sjevernoj Americi.<ref name="GBIF "/> == Uporaba == Uporabno je najpoznatiji ''[[Rhus coriaria]]'', sicilijanski ili kožarski ruj. Njegovi osušeni plodovi melju se u kiselkast crvenkast začin, poznat kao sumak, čest u bliskoistočnoj kuhinji. Listovi i kora nekih vrsta bogati su taninima pa su se koristili za štavljenje kože i bojila. Listovi mirisavog ruja, koriste se za aromatiziranje [[duhan]]a.<ref name="Plantea ">[https://www.plantea.com.hr/mirisavi-ruj/ Plantea], pristupljeno 3. lipnja 2026.</ref> == Galerija == <gallery mode=packed> Rhus-taitensis-SF22227-12.jpg|R. taitensis Rhus coriaria kz02.jpg|R. coriaria Rhus virens choriophylla 12867396.jpg|R. virens Rhus chinensis 'September Beauty' 03.jpg|R. chinensis Rhus sandwicensis (5210100322) (2).jpg|R. sandwicensis Rhus glabra 11zz.jpg|R. glabra </gallery> == Vrste == Rodu pripada pedesetak vrsta, a u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] su poznate vrste [[Mirisavi ruj]] i runjavi ili [[kiseli ruj]]. Biljka [[otrovni ruj]] pripada rodu ''[[toxicodendron]]'' (''[[Toxicodendron vernix]]''), otrovna je na dodir,<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.medicinski.info/znacenje/ruj-otrovni.html |title=Medicinski.info ruj otrovni |access-date=14. prosinca 2017. |archive-date=14. prosinca 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171214183203/https://www.medicinski.info/znacenje/ruj-otrovni.html |url-status=dead }}</ref> nekada je bila klasificirana ovom rodu, pa joj je ostalo ime ruj. {{stupci|3| # ''[[Rhus allophyloides]]'' <small>Standl.</small> # ''[[Rhus amherstensis]]'' <small>W.W.Sm.</small> # ''[[Rhus andrieuxii]]'' <small>Engl.</small> # ''[[Rhus aromatica]]'' <small>Aiton</small> # ''[[Rhus arsenei]]'' <small>F.A.Barkley</small> # ''[[Rhus × ashei]]'' <small>(Small) Greene</small> # ''[[Rhus bahamensis]]'' <small>G.Don</small> # ''[[Rhus barclayi]]'' <small>(Hemsl.) Standl.</small> # ''[[Rhus caudata]]'' <small>Lauterb.</small> # ''[[Rhus chinensis]]'' <small>Mill.</small> # ''[[Rhus chondroloma]]'' <small>Standl.</small> # ''[[Rhus choriophylla]]'' <small>Wooton & Standl.</small> # ''[[Rhus ciliolata]]'' <small>Turcz.</small> # ''[[Rhus copallinum]]'' <small>L.</small> # ''[[Rhus coriaria]]'' <small>L.</small> # ''[[Rhus dhuna]]'' <small>Buch.-Ham. ex Hook.f.</small> # ''[[Rhus duckerae]]'' <small>F.A.Barkley</small> # ''[[Rhus galeottii]]'' <small>Standl.</small> # ''[[Rhus glabra]]'' <small>L.</small> # ''[[Rhus hartmanii]]'' <small>F.A.Barkley</small> # ''[[Rhus hypoleuca]]'' <small>Champ. ex Benth.</small> # ''[[Rhus integrifolia]]'' <small>(Nutt.) Benth. & Hook.f. ex W.H.Brewer & S.Watson</small> # ''[[Rhus jaliscana]]'' <small>Standl.</small> # ''[[Rhus kearneyi]]'' <small>F.A.Barkley</small> # ''[[Rhus lamprocarpa]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Rhus lanceolata]]'' <small>(A.Gray) Britton</small> # ''[[Rhus lenticellosa]]'' <small>Lauterb.</small> # ''[[Rhus lentii]]'' <small>Kellogg</small> # ''[[Rhus linguata]]'' <small>Slis</small> # ''[[Rhus michauxii]]'' <small>Sarg.</small> # ''[[Rhus microphylla]]'' <small>Engelm.</small> # ''[[Rhus muelleri]]'' <small>Standl. & F.A.Barkley</small> # ''[[Rhus nelsonii]]'' <small>F.A.Barkley</small> # ''[[Rhus oaxacana]]'' <small>Loes.</small> # ''[[Rhus ovata]]'' <small>S.Watson</small> # ''[[Rhus pachyrrhachis]]'' <small>Hemsl.</small> # ''[[Rhus palmeri]]'' <small>Rose</small> # ''[[Rhus potaninii]]'' <small>Maxim.</small> # ''[[Rhus × pulvinata]]'' <small>Greene</small> # ''[[Rhus punjabensis]]'' <small>J.L.Stewart ex Brandis</small> # ''[[Rhus rubifolia]]'' <small>Turcz.</small> # ''[[Rhus sandwicensis]]'' <small>A.Gray</small> # ''[[Rhus schiedeana]]'' <small>Schltdl.</small> # ''[[Rhus schmidelioides]]'' <small>Schltdl.</small> # ''[[Rhus standleyi]]'' <small>F.A.Barkley</small> # ''[[Rhus taishanensis]]'' <small>S.B.Liang</small> # ''[[Rhus taitensis]]'' <small>Guill.</small> # ''[[Rhus tamaulipana]]'' <small>B.L.Turner</small> # ''[[Rhus teniana]]'' <small>Hand.-Mazz.</small> # ''[[Rhus tepetate]]'' <small>Standl. & F.A.Barkley</small> # ''[[Rhus terebinthifolia]]'' <small>Schltdl. & Cham.</small> # ''[[Rhus trilobata]]'' <small>Nutt.</small> # ''[[Rhus typhina]]'' <small>L.</small> # ''[[Rhus vestita]]'' <small>Loes.</small> # ''[[Rhus virens]]'' <small>Lindh. ex A.Gray</small> # ''[[Rhus wilsonii]]'' <small>Hemsl.</small> }} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Rhoeae]] [[Kategorija:Ruj| ]] 5hcoqgkngxjvaii00mij58ma7i9xia0 0 589679 7475963 7243227 2026-06-05T23:21:50Z Zeljko 1196 7475963 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Rujevina | slika = Cotinus coggygria, 2006-07-18.JPG | slika_opis = ''C. coggygria'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Anacardiaceae]] | subfamilia = [[Anacardioideae]] | tribus = [[Rhoeae]] | genus = '''''Cotinus''''' | genus_autorstvo = [[Mill.]], 1754 | FCD = rod }} '''Rujevina''' ({{lat.|Cotinus}}), manji biljni rod iz porodice [[Rujevke|rujevki]], kojemu pripada 7 priznatih vrsta<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/2017/browse/tree/id/5f7cdaa8dc4f06ca9a8fee3b8dc2af57 |title=Catalogue of Life: 2017 Annual Checklist |access-date=25. srpnja 2017. |archive-date=11. prosinca 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191211231321/http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/2017/browse/tree/id/5f7cdaa8dc4f06ca9a8fee3b8dc2af57 |url-status=dead }}</ref> uresnog grmlja i drveća. [[Latinski jezik|Latinsko]] ime roda koristi još [[Plinije]] za jedan grm od kojeg se dobiva ljubičasta boja. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je poznata [[obična rujevina]] ili [[obični ruj]] ''[[Cotinus coggygria|C. coggygria]]'', ljekovita vrsta raširena po [[Europa|Europi]] i na istok sve do [[Kina|Kine]]. Rujevina je i otrovna, izaziva [[Povraćanje|povraćanje]] i [[proljev]]e. == Stanište == Rujevina je rasprostranjena na području južne Europe, zapadne i središnje Azije. Obično raste na sunčanim do polusvjetlim, toplim mjestima, na suhim tlima, u listopadnim šumama i šikarama sve do 1600 m nadmorske visine. Zbog dobro razgranatog korijena dobro veže tlo.<ref>{{Citiranje weba |url=https://biomed.ba/blog/rujevina/ |title=Biomed - blog o zdravlju |accessdate=18. studenoga 2019.}}</ref> == Vrste == # ''[[Cotinus carranzae]]'' <small>Rzed. & Calderón</small> # ''[[Cotinus chiangii]]'' <small>(D.A.Young) Rzed. & Calderón</small> # ''[[Cotinus coggygria]]'' <small>Scop.</small> # ''[[Cotinus kanaka]]'' <small>(R.N.De) D.Chandra</small> # ''[[Cotinus nanus]]'' <small>W.W.Sm.</small> # ''[[Cotinus obovatus]]'' <small>Raf.</small> # ''[[Cotinus szechuanensis]]'' <small>Pénzes</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Rhoeae]] ovgb34hlhmaa4l81rsx1cwl6l3aylnn 7475972 7475963 2026-06-06T00:38:29Z Zeljko 1196 7475972 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Rujevina | slika = Cotinus coggygria, 2006-07-18.JPG | slika_opis = ''C. coggygria'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Anacardiaceae]] | subfamilia = [[Anacardioideae]] | tribus = [[Rhoeae]] | genus = '''''Cotinus''''' | genus_autorstvo = [[Mill.]], 1754 | FCD = rod }} '''Rujevina''' ({{lat.|Cotinus}}), manji biljni rod iz porodice [[Rujevke|rujevki]], kojemu pripada 7 priznatih vrsta uresnog grmlja i drveća.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:30173577-2 Kew], pristupljeno 6. lipnja 2026.</ref> == Ime == [[Latinski jezik|Latinsko]] ime roda koristi još [[Plinije]] za jedan grm od kojeg se dobiva ljubičasta boja. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je poznata [[obična rujevina]] ili [[obični ruj]] ''[[Cotinus coggygria|C. coggygria]]'', ljekovita vrsta raširena po [[Europa|Europi]] i na istok sve do [[Kina|Kine]]. Rujevina je i otrovna, izaziva [[Povraćanje|povraćanje]] i [[proljev]]e. == Opis == ''Cotinus'' <small>Mill.</small> je rod [[grm]]ova i manjih [[Stablo|stabala]] iz porodice [[Anacardiaceae]]. Biljke imaju žućkasto drvo i smolaste izlučevine oštrog [[miris]]a. [[Listovi]] su izmjenični, jednostavni, najčešće široko jajasti do obrnuto jajasti, cjelovita ili slabo nazubljena ruba. [[Cvjetovi]] su sitni, skupljeni u rahle metličaste cvatove. Kod mnogih cvjetova [[plod]] se ne razvije, ali se cvjetne stapke nakon cvatnje produžuju i postaju dlakave, pa [[cvat]] poprima perjast, dimast izgled. Zato se na engleskom zove “smoke tree”, a na francuskom “arbre à perruques” — “stablo perika”. Plod je mala koštunica. Rod je rasprostranjen u toplijim područjima sjeverne polutke, od južne i srednje Europe do Kine te u jugoistočnom dijelu Sjeverne Amerike.<ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-4000009471 WFO], pristupljeno 6. lipnja 2026.</ref> Najpoznatija vrsta je ''[[Cotinus coggygria]]'', obična rujevina, listopadni grm ili manje stablo. POWO je vodi kao prihvaćenu vrstu od južne srednje Europe do srednje i južne Kine. U literaturi se često spominje i kao Rhus cotinus, što objašnjava zašto je narodna veza s “rujem” jaka. Druga poznata vrsta je američka ''[[Cotinus obovatus]]'', američka rujevina ili [[Američko dimno drvo|američko dimno drvo]]. == Stanište == Obično raste na sunčanim do polusvjetlim, toplim mjestima, na suhim tlima, u listopadnim šumama i šikarama sve do 1600 m nadmorske visine. Zbog dobro razgranatog korijena dobro veže tlo.<ref>{{Citiranje weba |url=https://biomed.ba/blog/rujevina/ |title=Biomed - blog o zdravlju |accessdate=18. studenoga 2019.}}</ref> == Galerija == <gallery mode=packed> Cotinus obovatus (20768184104).jpg|C. obovatus Cotinus coggygria 20130613 Budapest 141.jpg|C. coggygria Plant 37 (7673539556).jpg|Cotinus sp. </gallery> == Vrste == # ''[[Cotinus carranzae]]'' <small>Rzed. & Calderón</small> # ''[[Cotinus chiangii]]'' <small>(D.A.Young) Rzed. & Calderón</small> # ''[[Cotinus coggygria]]'' <small>Scop.</small> # ''[[Cotinus kanaka]]'' <small>(R.N.De) D.Chandra</small> # ''[[Cotinus nanus]]'' <small>W.W.Sm.</small> # ''[[Cotinus obovatus]]'' <small>Raf.</small> # ''[[Cotinus szechuanensis]]'' <small>Pénzes</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Rhoeae]] itzr2lsrji8e6nhb0wg6zw61c1josu5 7475973 7475972 2026-06-06T00:41:28Z Zeljko 1196 7475973 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Rujevina | slika = Cotinus coggygria, 2006-07-18.JPG | slika_opis = ''C. coggygria'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Anacardiaceae]] | subfamilia = [[Anacardioideae]] | tribus = [[Rhoeae]] | genus = '''''Cotinus''''' | genus_autorstvo = [[Mill.]], 1754 | FCD = rod }} '''Rujevina''' ({{lat.|Cotinus}}), manji biljni rod iz porodice [[Rujevke|rujevki]], kojemu pripada 7 priznatih vrsta uresnog grmlja i drveća.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:30173577-2 Kew], pristupljeno 6. lipnja 2026.</ref> == Ime == [[Latinski jezik|Latinsko]] ime roda koristi još [[Plinije]] za jedan grm od kojeg se dobiva ljubičasta boja. Ime Cotinus dolazi od starog grčkog/latinskog naziva kotinos/cotinus, koji se rabio za divlju maslinu ili slična drvenasta stabla; u botanici ga je Miller preuzeo kao rodno ime. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je poznata [[obična rujevina]] ili [[obični ruj]] ''[[Cotinus coggygria|C. coggygria]]'', ljekovita vrsta raširena po [[Europa|Europi]] i na istok sve do [[Kina|Kine]]. Rujevina je i otrovna, izaziva [[Povraćanje|povraćanje]] i [[proljev]]e. == Opis == ''Cotinus'' <small>Mill.</small> je rod [[grm]]ova i manjih [[Stablo|stabala]] iz porodice [[Anacardiaceae]]. Biljke imaju žućkasto drvo i smolaste izlučevine oštrog [[miris]]a. [[Listovi]] su izmjenični, jednostavni, najčešće široko jajasti do obrnuto jajasti, cjelovita ili slabo nazubljena ruba. [[Cvjetovi]] su sitni, skupljeni u rahle metličaste cvatove. Kod mnogih cvjetova [[plod]] se ne razvije, ali se cvjetne stapke nakon cvatnje produžuju i postaju dlakave, pa [[cvat]] poprima perjast, dimast izgled. Zato se na engleskom zove “smoke tree”, a na francuskom “arbre à perruques” — “stablo perika”. Plod je mala koštunica. Rod je rasprostranjen u toplijim područjima sjeverne polutke, od južne i srednje Europe do Kine te u jugoistočnom dijelu Sjeverne Amerike.<ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-4000009471 WFO], pristupljeno 6. lipnja 2026.</ref> Najpoznatija vrsta je ''[[Cotinus coggygria]]'', obična rujevina, listopadni grm ili manje stablo. POWO je vodi kao prihvaćenu vrstu od južne srednje Europe do srednje i južne Kine. U literaturi se često spominje i kao Rhus cotinus, što objašnjava zašto je narodna veza s “rujem” jaka. Druga poznata vrsta je američka ''[[Cotinus obovatus]]'', američka rujevina ili [[Američko dimno drvo|američko dimno drvo]]. == Stanište == Obično raste na sunčanim do polusvjetlim, toplim mjestima, na suhim tlima, u listopadnim šumama i šikarama sve do 1600 m nadmorske visine. Zbog dobro razgranatog korijena dobro veže tlo.<ref>{{Citiranje weba |url=https://biomed.ba/blog/rujevina/ |title=Biomed - blog o zdravlju |accessdate=18. studenoga 2019.}}</ref> == Galerija == <gallery mode=packed> Cotinus obovatus (20768184104).jpg|C. obovatus Cotinus coggygria 20130613 Budapest 141.jpg|C. coggygria Plant 37 (7673539556).jpg|Cotinus sp. </gallery> == Vrste == # ''[[Cotinus carranzae]]'' <small>Rzed. & Calderón</small> # ''[[Cotinus chiangii]]'' <small>(D.A.Young) Rzed. & Calderón</small> # ''[[Cotinus coggygria]]'' <small>Scop.</small> # ''[[Cotinus kanaka]]'' <small>(R.N.De) D.Chandra</small> # ''[[Cotinus nanus]]'' <small>W.W.Sm.</small> # ''[[Cotinus obovatus]]'' <small>Raf.</small> # ''[[Cotinus szechuanensis]]'' <small>Pénzes</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Rhoeae]] 1vg12lg606vbz1win6csflyk2i8yt1f 0 589688 7475958 7417181 2026-06-05T23:19:28Z Zeljko 1196 7475958 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Pahikormus'' | slika = Elephant tree.jpg | slika_opis = ''P. discolor'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Anacardiaceae]] | tribus = [[Rhoeae]] | genus = '''''Pachycormus''''' | genus_autorstvo = Coville ex Standl., 1923 | species = ''P. discolor'' | subspecies = | dvoimeno = ''Pachycormus discolor'' | dvoimeno_autorstvo = (Benth.) Coville, 1911 }} '''Pahikormus''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Pachycormus''), monotipski biljni rod iz porodice [[Rujevke|rujevki]] kojemu pripoada vrsta ''Pachycormus discolor'', [[Endem]] s poluotoka [[Baja California]] u [[Meksiko|Meksiku]]. Ime roda dolazi od <code>pachy</code> "debelo" i <code>kormos</code> "panj" a odnosi se na sukulentno deblo. Ovo drvo poznato i kao "stablo slona", copalquín i torote blanco, raste po suhim kamenitim terenima poluotoka gdje ima mnogo [[Sunce|sunca]] a malo [[Voda|vode]]. Drvo je razgranato, može narasti u visinu od 3 do 10 metara, a debljina debla ima promjer do jednog metra. Cvjetovi su maleni krem do ljubičaste boje. Cvate od [[Svibanj|svibnja]] do [[Rujan|rujna]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.bihrmann.com/caudiciforms/subs/pac-dis-sub.asp |title=Caudiforms Pachycormus discolor |access-date=25. srpnja 2017. |archive-date=6. kolovoza 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170806083822/http://www.bihrmann.com/caudiciforms/subs/pac-dis-sub.asp |url-status=dead }}</ref><ref>[http://www.sdnhm.org/oceanoasis/fieldguide/pach-dis.html Ocean Oasis Pachycormus discolor]</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Rhoeae]] [[Kategorija:Monotipski biljni rodovi]] 6sanml6ndf62rctbfw865vakjfh6vgn 7475970 7475958 2026-06-06T00:05:53Z Zeljko 1196 7475970 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Pahikormus'' | slika = Elephant tree.jpg | slika_opis = ''P. discolor'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Anacardiaceae]] | tribus = [[Rhoeae]] | genus = '''''Pachycormus''''' | genus_autorstvo = Coville ex Standl., 1923 | species = ''P. discolor'' | subspecies = | dvoimeno = ''Pachycormus discolor'' | dvoimeno_autorstvo = (Benth.) Coville, 1911 }} '''Pahikormus''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Pachycormus''), monotipski biljni rod iz porodice [[Rujevke|rujevki]] kojemu pripoada vrsta ''Pachycormus discolor'', [[Endem]] s poluotoka [[Baja California]] u [[Meksiko|Meksiku]]. Ime joj je dao Frederick Vernon Coville 1911. godine. == Ime == Ime roda Pachycormus dolazi od grčkog pachys = debeo i kormos = deblo, trupac, panj. Znači otprilike “debelo deblo” ili “rod s debelim deblom”, odnosi se na deblo i debele grane. Epitet discolor znači raznobojan, dvobojan ili različito obojen. == Opis == Ovo drvo poznato i kao "stablo slona", copalquín i torote blanco, raste po suhim kamenitim terenima poluotoka gdje ima mnogo [[Sunce|sunca]] a malo [[Voda|vode]]. Drvo je razgranato, može narasti u visinu od 3 do 10 metara, a debljina debla ima promjer do jednog metra. Cvjetovi su brojni, maleni krem do ljubičaste boje. Cvate od [[Svibanj|svibnja]] do [[Rujan|rujna]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.bihrmann.com/caudiciforms/subs/pac-dis-sub.asp |title=Caudiforms Pachycormus discolor |access-date=25. srpnja 2017. |archive-date=6. kolovoza 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170806083822/http://www.bihrmann.com/caudiciforms/subs/pac-dis-sub.asp |url-status=dead }}</ref><ref>[http://www.sdnhm.org/oceanoasis/fieldguide/pach-dis.html Ocean Oasis Pachycormus discolor]</ref> Razmnožava se sjemenom. Zbog zadebljalog debla i neobičnog izgleda često se spominje među kaudiciformnim i sukulentnim drvenastim biljkama. == Sinonimi == Heterotipski: Za rod * ''Veatchia'' <small>A.Gray</small> in Bull. Calif. Acad. Sci. 1: 4 (1884) Za vrstu Heterotipski: * ''Pachycormus discolor var. pubescens'' <small>(S.Watson) Gentry</small> in Allan Hancock Pacific Exped. 13(2): 141 (1949) ''* Pachycormus discolor var. veatchianus'' <small>(Kellogg) Gentry</small> in Allan Hancock Pacific Exped. 13(2): 55 (1949) * ''Rhus veatchiana'' <small>Kellogg</small> in Proc. Calif. Acad. Sci. 2: 24 (1860) * ''Veatchia cedrosensis'' <small>A.Gray</small> in Bull. Calif. Acad. Sci. 1: 4 (1884) * ''Veatchia discolor var. pubescens'' <small>(S.Watson) I.M.Johnst.</small> in Proc. Calif. Acad. Sci., ser. 4, 12: 1079 (1924) * ''Veatchia discolor var. veatchiana'' <small>(Kellogg) I.M.Johnst.</small> in Proc. Calif. Acad. Sci., ser. 4, 12: 1081 (1924) * ''Bursera pubescens'' <small>S.Watson</small> in Proc. Amer. Acad. Arts 24: 44 (1889) Homotipski: * ''Schinus discolor'' <small>Benth.</small> in Bot. Voy. Sulphur: 11 (1844) * ''Veatchia discolor'' <small>(Benth.) Brandegee</small> in Proc. Calif. Acad. Sci., ser. 2, 2: 140 (1889) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Rhoeae]] [[Kategorija:Monotipski biljni rodovi]] s8eyj66jd55imfndk5zccfbqzmxm6ea 7475971 7475970 2026-06-06T00:09:48Z Zeljko 1196 7475971 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Pahikormus'' | slika = Elephant tree.jpg | slika_opis = ''P. discolor'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Anacardiaceae]] | tribus = [[Rhoeae]] | genus = '''''Pachycormus''''' | genus_autorstvo = Coville ex Standl., 1923 | species = ''P. discolor'' | subspecies = | dvoimeno = ''Pachycormus discolor'' | dvoimeno_autorstvo = (Benth.) Coville, 1911 }} '''Pahikormus''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Pachycormus''), monotipski biljni rod iz porodice [[Rujevke|rujevki]] kojemu pripoada vrsta ''Pachycormus discolor'', [[Endem]] s poluotoka [[Baja California]] u [[Meksiko|Meksiku]]. Ime joj je dao Frederick Vernon Coville 1911. godine. == Ime == Ime roda Pachycormus dolazi od grčkog pachys = debeo i kormos = deblo, trupac, panj. Znači otprilike “debelo deblo” ili “rod s debelim deblom”, odnosi se na deblo i debele grane. Epitet discolor znači raznobojan, dvobojan ili različito obojen. == Opis == Ovo drvo poznato i kao "stablo slona", copalquín i torote blanco, raste po suhim kamenitim terenima poluotoka gdje ima mnogo [[Sunce|sunca]] a malo [[Voda|vode]]. Drvo je razgranato, može narasti u visinu od 3 do 10 metara, a debljina debla ima promjer do jednog metra. Cvjetovi su brojni, maleni krem do ljubičaste boje. Cvate od [[Svibanj|svibnja]] do [[Rujan|rujna]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.bihrmann.com/caudiciforms/subs/pac-dis-sub.asp |title=Caudiforms Pachycormus discolor |access-date=25. srpnja 2017. |archive-date=6. kolovoza 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170806083822/http://www.bihrmann.com/caudiciforms/subs/pac-dis-sub.asp |url-status=dead }}</ref><ref>[http://www.sdnhm.org/oceanoasis/fieldguide/pach-dis.html Ocean Oasis Pachycormus discolor]</ref> Razmnožava se sjemenom. Zbog zadebljalog debla i neobičnog izgleda često se spominje među kaudiciformnim i sukulentnim drvenastim biljkama. == Galerija == <gallery mode=packed> Pachycormus discolor 29596330.jpg|''P. discolor'' Pachycormus discolor 32362985.jpg|''P. discolor'' Pachycormus discolor 64304131.jpg|''P. discolor'' Pachycormusdiscolor.JPG|''P. discolor'' Pachycormus discolor 64304834.jpg|''P. discolor'' </gallery> == Sinonimi == Heterotipski: Za rod * ''Veatchia'' <small>A.Gray</small> in Bull. Calif. Acad. Sci. 1: 4 (1884) Za vrstu Heterotipski: * ''Pachycormus discolor var. pubescens'' <small>(S.Watson) Gentry</small> in Allan Hancock Pacific Exped. 13(2): 141 (1949) ''* Pachycormus discolor var. veatchianus'' <small>(Kellogg) Gentry</small> in Allan Hancock Pacific Exped. 13(2): 55 (1949) * ''Rhus veatchiana'' <small>Kellogg</small> in Proc. Calif. Acad. Sci. 2: 24 (1860) * ''Veatchia cedrosensis'' <small>A.Gray</small> in Bull. Calif. Acad. Sci. 1: 4 (1884) * ''Veatchia discolor var. pubescens'' <small>(S.Watson) I.M.Johnst.</small> in Proc. Calif. Acad. Sci., ser. 4, 12: 1079 (1924) * ''Veatchia discolor var. veatchiana'' <small>(Kellogg) I.M.Johnst.</small> in Proc. Calif. Acad. Sci., ser. 4, 12: 1081 (1924) * ''Bursera pubescens'' <small>S.Watson</small> in Proc. Amer. Acad. Arts 24: 44 (1889) Homotipski: * ''Schinus discolor'' <small>Benth.</small> in Bot. Voy. Sulphur: 11 (1844) * ''Veatchia discolor'' <small>(Benth.) Brandegee</small> in Proc. Calif. Acad. Sci., ser. 2, 2: 140 (1889) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Rhoeae]] [[Kategorija:Monotipski biljni rodovi]] khexf56nsh3ti5wllbr36e61pepo26f 0 589742 7475925 7212277 2026-06-05T22:12:53Z Zeljko 1196 7475925 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Actinocheita'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Anacardiaceae]] | tribus = [[Rhoideae]] | genus = '''''Actinocheita''''' | genus_autorstvo = F.A. Barkley, 1937 | species = ''A. filicina'' | dvoimeno = ''Actinocheita filicina'' | dvoimeno_autorstvo = <small>(DC.) F.A.Barkley</small> }} '''Actinocheita''', monotipni biljni rod iz porodice [[Rujevke|rujevki]]. Jedina vrsta ''A. filicina''<ref>[http://www.plantsoftheworldonline.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:295734-2 Plants of the World online] Pristupljeno 30. lipnja 2020.</ref> raste na jugu Meksika po državama [[Guerrero]], [[Mexico (savezna država)|Mexico]], [[Morelos]], [[Oaxaca]] i [[Puebla]]. == Ime == Ime roda ''Actinocheita'' dolazi od [[Grčki jezik|grčkog]] aktis / aktinos, zraka, i chaite, kosa ili dlaka; znači nešto kao “zrakastodlakava”, po dlakavosti ploda. Ime vrste ''filicina'' znači papratolika, po [[listovi]]ma nalik paprati. Palo tostado — je španjolski naziv u značenju “prepečeno/potamnjelo drvo”. == Opis == Actinocheita filicina je monotipska vrsta iz porodice ''[[Anacardiaceae]]'', poznata pod španjolskim nazivom palo tostado. Prirodno raste u Meksiku i Srednjoj Americi. U starijoj literaturi bila je uključivana u rodove [[Rhus]] i [[Toxicodendron]], pa se susreće pod sinonimima Rhus filicina, Rhus potentillifolia, Actinocheita potentillifolia i Toxicodendron potentillifolium. Rod ''Actinocheita'' izdvojen je zbog osobite građe [[plod]]a, osobito zrakasto dlakave ovojnice ploda.<ref name="Annals of the Missouri Botanical Garden ">[https://dn721904.ca.archive.org/0/items/biostor-11567/biostor-11567.pdf Anals], pristupljeno 5. lipnja 2026.</ref> Kao i neke druge rujevke, biljka može izazvati nadražaj kože.<ref>[http://www.plantsystematics.org/imgs/lkelly/r/Anacardiaceae_Actinocheita_potentillifolia_2146.html Anacardiaceae : Actinocheita potentillifolia] Pristupljeno 30. lipnja 2020.</ref> == Sinonimi == * ''Actinocheita potentillifolia'' <small>(Turcz.) Bullock</small> * ''Rhus filicina'' <small>DC.</small> * ''Rhus potentillifolia'' <small>Turcz.</small> * ''Toxicodendron potentillifolium'' <small>(Turcz.) Kuntze</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Rhoideae]] [[Kategorija:Flora jugozapadnog Meksika]] [[Kategorija:Flora središnjeg Meksika]] [[Kategorija:Flora Hondurasa]] [[Kategorija:Monotipski biljni rodovi]] kpg4i19tq4jr259yhxj9c0yngnm5iok 7475948 7475925 2026-06-05T23:06:29Z Zeljko 1196 /* Sinonimi */ 7475948 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Actinocheita'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Anacardiaceae]] | tribus = [[Rhoideae]] | genus = '''''Actinocheita''''' | genus_autorstvo = F.A. Barkley, 1937 | species = ''A. filicina'' | dvoimeno = ''Actinocheita filicina'' | dvoimeno_autorstvo = <small>(DC.) F.A.Barkley</small> }} '''Actinocheita''', monotipni biljni rod iz porodice [[Rujevke|rujevki]]. Jedina vrsta ''A. filicina''<ref>[http://www.plantsoftheworldonline.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:295734-2 Plants of the World online] Pristupljeno 30. lipnja 2020.</ref> raste na jugu Meksika po državama [[Guerrero]], [[Mexico (savezna država)|Mexico]], [[Morelos]], [[Oaxaca]] i [[Puebla]]. == Ime == Ime roda ''Actinocheita'' dolazi od [[Grčki jezik|grčkog]] aktis / aktinos, zraka, i chaite, kosa ili dlaka; znači nešto kao “zrakastodlakava”, po dlakavosti ploda. Ime vrste ''filicina'' znači papratolika, po [[listovi]]ma nalik paprati. Palo tostado — je španjolski naziv u značenju “prepečeno/potamnjelo drvo”. == Opis == Actinocheita filicina je monotipska vrsta iz porodice ''[[Anacardiaceae]]'', poznata pod španjolskim nazivom palo tostado. Prirodno raste u Meksiku i Srednjoj Americi. U starijoj literaturi bila je uključivana u rodove [[Rhus]] i [[Toxicodendron]], pa se susreće pod sinonimima Rhus filicina, Rhus potentillifolia, Actinocheita potentillifolia i Toxicodendron potentillifolium. Rod ''Actinocheita'' izdvojen je zbog osobite građe [[plod]]a, osobito zrakasto dlakave ovojnice ploda.<ref name="Annals of the Missouri Botanical Garden ">[https://dn721904.ca.archive.org/0/items/biostor-11567/biostor-11567.pdf Anals], pristupljeno 5. lipnja 2026.</ref> Kao i neke druge rujevke, biljka može izazvati nadražaj kože.<ref>[http://www.plantsystematics.org/imgs/lkelly/r/Anacardiaceae_Actinocheita_potentillifolia_2146.html Anacardiaceae : Actinocheita potentillifolia] Pristupljeno 30. lipnja 2020.</ref> == Sinonimi == Homotipski: * ''Rhus filicina'' <small>DC.</small> Heterotipski: * ''Actinocheita potentillifolia'' <small>(Turcz.) Bullock</small> * ''Rhus potentillifolia'' <small>Turcz.</small> * ''Toxicodendron potentillifolium'' <small>(Turcz.) Kuntze</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Rhoideae]] [[Kategorija:Flora jugozapadnog Meksika]] [[Kategorija:Flora središnjeg Meksika]] [[Kategorija:Flora Hondurasa]] [[Kategorija:Monotipski biljni rodovi]] 3wca0rm88i9cn9rklar7sybiqzy3qma 7475960 7475948 2026-06-05T23:20:49Z Zeljko 1196 7475960 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Actinocheita'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Anacardiaceae]] | tribus = [[Rhoeae]] | genus = '''''Actinocheita''''' | genus_autorstvo = F.A. Barkley, 1937 | species = ''A. filicina'' | dvoimeno = ''Actinocheita filicina'' | dvoimeno_autorstvo = <small>(DC.) F.A.Barkley</small> }} '''Actinocheita''', monotipni biljni rod iz porodice [[Rujevke|rujevki]]. Jedina vrsta ''A. filicina''<ref>[http://www.plantsoftheworldonline.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:295734-2 Plants of the World online] Pristupljeno 30. lipnja 2020.</ref> raste na jugu Meksika po državama [[Guerrero]], [[Mexico (savezna država)|Mexico]], [[Morelos]], [[Oaxaca]] i [[Puebla]]. == Ime == Ime roda ''Actinocheita'' dolazi od [[Grčki jezik|grčkog]] aktis / aktinos, zraka, i chaite, kosa ili dlaka; znači nešto kao “zrakastodlakava”, po dlakavosti ploda. Ime vrste ''filicina'' znači papratolika, po [[listovi]]ma nalik paprati. Palo tostado — je španjolski naziv u značenju “prepečeno/potamnjelo drvo”. == Opis == Actinocheita filicina je monotipska vrsta iz porodice ''[[Anacardiaceae]]'', poznata pod španjolskim nazivom palo tostado. Prirodno raste u Meksiku i Srednjoj Americi. U starijoj literaturi bila je uključivana u rodove [[Rhus]] i [[Toxicodendron]], pa se susreće pod sinonimima Rhus filicina, Rhus potentillifolia, Actinocheita potentillifolia i Toxicodendron potentillifolium. Rod ''Actinocheita'' izdvojen je zbog osobite građe [[plod]]a, osobito zrakasto dlakave ovojnice ploda.<ref name="Annals of the Missouri Botanical Garden ">[https://dn721904.ca.archive.org/0/items/biostor-11567/biostor-11567.pdf Anals], pristupljeno 5. lipnja 2026.</ref> Kao i neke druge rujevke, biljka može izazvati nadražaj kože.<ref>[http://www.plantsystematics.org/imgs/lkelly/r/Anacardiaceae_Actinocheita_potentillifolia_2146.html Anacardiaceae : Actinocheita potentillifolia] Pristupljeno 30. lipnja 2020.</ref> == Sinonimi == Homotipski: * ''Rhus filicina'' <small>DC.</small> Heterotipski: * ''Actinocheita potentillifolia'' <small>(Turcz.) Bullock</small> * ''Rhus potentillifolia'' <small>Turcz.</small> * ''Toxicodendron potentillifolium'' <small>(Turcz.) Kuntze</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Rhoeae]] [[Kategorija:Flora jugozapadnog Meksika]] [[Kategorija:Flora središnjeg Meksika]] [[Kategorija:Flora Hondurasa]] [[Kategorija:Monotipski biljni rodovi]] kmfsi48jo6un4j704mjzyvqp02sym0y 0 590043 7475885 6958150 2026-06-05T20:53:28Z Zeljko 1196 7475885 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Pistacia eurycarpa'' | slika = | slika_opis = | status = LC | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Anacardiaceae]] | genus = '''''[[Pistacia]]''''' | genus_autorstvo = | species = ''P. eurycarpa'' | subspecies = | dvoimeno = ''Pistacia eurycarpa'' | dvoimeno_autorstvo = Yalt., 1967 }} '''Pistacia eurycarpa''', jedna od desetak priznatih vrsta iz roda [[tršlja]] ili pistacija. Domovina su joj [[Afganistan]], [[Armenija]], [[Iran]], [[Irak]], [[Pakistan]], [[Sirija]] i [[Turska]]. To je višegodišnji grm ili manje stablo koje raste na stjenovitim ili kamenitim padinama [[Škriljevac|škriljca]] ili [[Vapnenac|vapnenca]], na nadmorskim visinama između 1.100 i 1.800 m (Babac 2004, Bakis et al. 2011, Al-Saghir i Porter 2012).<ref>[http://www.iucnredlist.org/details/20678289/0 IUCN]</ref> == Ime == == Opis == Pistacia eurycarpa je listopadni [[grm]] ili manje [[stablo]] iz porodice ''[[Anacardiaceae]]'', obično do oko 5 m visine. Rasprostranjena je u zapadnoj i srednjoj Aziji: [[Turska]], [[Sirija]], [[Armenija]], [[Irak]], [[Iran]], [[Afganistan]] i sjeverni [[Pakistan]]. Raste na kamenitim i stjenovitim padinama, često na škriljavcu ili vapnencu, te u listopadnim hrastovim [[šikara]]ma, najčešće na 1100–1800 m nadmorske visine.<ref name="Useful ">[https://temperate.theferns.info/plant/Pistacia%2Beurycarpa Useful Temperate Plants], pristupljeno 5. lipnja 2026.</ref> Uporabno je vrlo zanimljiva. Bere se iz prirode za [[Hrana|hranu]], [[lijek]] i [[materijal]]. [[Plod]]ovi se prodaju na lokalnim tržnicama, a guma/smola također ima lokalnu ljekovitu uporabu. Mladi nezreli plodovi jedu se svježi prije nego što im otvrdne koštica, dok se zreli plodovi sole i jedu im se sjemenke. Svježi ili sušeni plodovi koriste se i kao začin, pomiješani s [[jogurt]]om.<ref name="Useful "/> Biljka daje i gumasto-smolasti eksudat: iz zgnječenih svježih stabljika izlazi gorka oleo-guma-smola, od koje se kuhanjem i obradom može dobiti nešto poput prirodne [[Žvakaća guma|žvakaće gume]]. U tradicionalnoj medicini listovi se koriste za čaj, a [[smola]] i plodovi spominju se kod probavnih tegoba, [[proljev]]a, kašlja, rana, [[opeklina]] i [[kožne bolesti|kožnih bolesti]]. Takve navode bih u članku stavio kao tradicionalnu uporabu, ne kao dokazanu medicinu.<ref name="Useful "/> Suhi zreli plodovi buše se s dvije strane i od njih se izrađuju ogrlice i [[molitvene brojanice]]. The Ferns navodi i da se uljni ekstrakti koriste u nekim kozmetičkim [[sapun]]ima. Vrsta pripada sekundarnom genskom fondu prave pistacije, Pistacia vera, pa može biti korisna kao izvor gena za oplemenjivanje uzgojene pistacije.<ref name="Useful "/> == Sinonimi == Heterotipski: * ''Pistacia atlantica subsp. kurdica'' <small>(Zohary) Rech.f.</small> in Fl. Iranica 63: 5 (1969) * ''Pistacia atlantica var. kurdica'' <small>Zohary</small> in Palestine J. Bot., Jerusalem Ser. 5: 206 (1952) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Pistacija]] d8h9x0qxenjirvwkygvjhhivdy24htf 7475886 7475885 2026-06-05T20:53:53Z Zeljko 1196 /* Ime */ 7475886 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Pistacia eurycarpa'' | slika = | slika_opis = | status = LC | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Anacardiaceae]] | genus = '''''[[Pistacia]]''''' | genus_autorstvo = | species = ''P. eurycarpa'' | subspecies = | dvoimeno = ''Pistacia eurycarpa'' | dvoimeno_autorstvo = Yalt., 1967 }} '''Pistacia eurycarpa''', jedna od desetak priznatih vrsta iz roda [[tršlja]] ili pistacija. Domovina su joj [[Afganistan]], [[Armenija]], [[Iran]], [[Irak]], [[Pakistan]], [[Sirija]] i [[Turska]]. To je višegodišnji grm ili manje stablo koje raste na stjenovitim ili kamenitim padinama [[Škriljevac|škriljca]] ili [[Vapnenac|vapnenca]], na nadmorskim visinama između 1.100 i 1.800 m (Babac 2004, Bakis et al. 2011, Al-Saghir i Porter 2012).<ref>[http://www.iucnredlist.org/details/20678289/0 IUCN]</ref> == Ime == Ime eurycarpa znači širokoplodna ili s velikim/širokim plodovima: grč. eurys = širok i karpos = plod. == Opis == Pistacia eurycarpa je listopadni [[grm]] ili manje [[stablo]] iz porodice ''[[Anacardiaceae]]'', obično do oko 5 m visine. Rasprostranjena je u zapadnoj i srednjoj Aziji: [[Turska]], [[Sirija]], [[Armenija]], [[Irak]], [[Iran]], [[Afganistan]] i sjeverni [[Pakistan]]. Raste na kamenitim i stjenovitim padinama, često na škriljavcu ili vapnencu, te u listopadnim hrastovim [[šikara]]ma, najčešće na 1100–1800 m nadmorske visine.<ref name="Useful ">[https://temperate.theferns.info/plant/Pistacia%2Beurycarpa Useful Temperate Plants], pristupljeno 5. lipnja 2026.</ref> Uporabno je vrlo zanimljiva. Bere se iz prirode za [[Hrana|hranu]], [[lijek]] i [[materijal]]. [[Plod]]ovi se prodaju na lokalnim tržnicama, a guma/smola također ima lokalnu ljekovitu uporabu. Mladi nezreli plodovi jedu se svježi prije nego što im otvrdne koštica, dok se zreli plodovi sole i jedu im se sjemenke. Svježi ili sušeni plodovi koriste se i kao začin, pomiješani s [[jogurt]]om.<ref name="Useful "/> Biljka daje i gumasto-smolasti eksudat: iz zgnječenih svježih stabljika izlazi gorka oleo-guma-smola, od koje se kuhanjem i obradom može dobiti nešto poput prirodne [[Žvakaća guma|žvakaće gume]]. U tradicionalnoj medicini listovi se koriste za čaj, a [[smola]] i plodovi spominju se kod probavnih tegoba, [[proljev]]a, kašlja, rana, [[opeklina]] i [[kožne bolesti|kožnih bolesti]]. Takve navode bih u članku stavio kao tradicionalnu uporabu, ne kao dokazanu medicinu.<ref name="Useful "/> Suhi zreli plodovi buše se s dvije strane i od njih se izrađuju ogrlice i [[molitvene brojanice]]. The Ferns navodi i da se uljni ekstrakti koriste u nekim kozmetičkim [[sapun]]ima. Vrsta pripada sekundarnom genskom fondu prave pistacije, Pistacia vera, pa može biti korisna kao izvor gena za oplemenjivanje uzgojene pistacije.<ref name="Useful "/> == Sinonimi == Heterotipski: * ''Pistacia atlantica subsp. kurdica'' <small>(Zohary) Rech.f.</small> in Fl. Iranica 63: 5 (1969) * ''Pistacia atlantica var. kurdica'' <small>Zohary</small> in Palestine J. Bot., Jerusalem Ser. 5: 206 (1952) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Pistacija]] nn43v74x8sa3z02n3jgzthtfrcmkeox 0 593986 7475818 6619893 2026-06-05T16:45:25Z Ame71 128419 Predložak 7475818 wikitext text/x-wiki {{glavni|Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1982./83.#Hrvatska}} '''Hrvatska nogometna liga''' (također i kao ''Hrvatska republička nogometna liga'', ''Jedinstvena hrvatska nogometna liga'') je bila liga trećeg ranga natjecanja [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu|nogometnog prvenstva Jugoslavije]] u sezoni 1982./83. <br> Sudjelovalo je 16 klubova, a prvak je bio ''[[HNK Šibenik|Šibenik]]''. <br> Za sezonu 1983./84. ''Hrvatska liga'' je podijeljena na četiri skupine – ''Istok'', ''Jug'', ''Sjever'' i ''Zapad'', te nitko nije ispao u niži stupanj natjecanja. == Ljestvica == {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- !width=5%|Poredak !!width=20%|Klub !!width=5%|Utakmica !!width=5%|Pobjeda !!width=5%|Neodlučeno !!width=5%|Poraza !!width=5%|Postigli golova !!width=5%|Primili golova !!width=5%|Gol-razlika !!width=5%|Bodova |-style="background:#98fb98;" |1. ||align="left"|[[HNK Šibenik|Šibenik]] ||30 ||16 ||9 ||5 ||60 ||18 || +42 ||41 |- |2. ||align="left"|[[NK Šparta Beli Manastir|Šparta Beli Manastir]] ||30 ||15 ||7 ||8 ||40 ||32 || +8 ||37 |- |3. ||align="left"|[[NK Metalac Sisak|Metalac Sisak]] ||30 ||14 ||7 ||9 ||46 ||34 || +12 ||35 |- |4. ||align="left"|[[NK Marsonia Slavonski Brod|BSK Slavonski Brod]] ||30 ||10 ||14 ||6 ||28 ||25 || +3 ||34 |- |5. ||align="left"|[[NK Orijent Rijeka|Orijent Rijeka]] ||30 ||12 ||9 ||9 ||47 ||35 || +12 ||33 |- |6. ||align="left"|[[RNK Split|Split]] ||30 ||12 ||7 ||11 ||47 ||43 || +4 ||31 |- |7. ||align="left"|[[NK Istra Pula|Istra Pula]] ||30 ||9 ||12 ||9 ||25 ||30 || –5 ||30 |- |8. ||align="left"|[[NK Belišće|Belišće]] ||30 ||9 ||11 ||10 ||38 ||41 || –3 ||29 |- |9. ||align="left"|[[NK Neretva Metković|Neretva Metković]] ||30 ||8 ||12 ||10 ||31 ||27 || +4 ||28 |- |10. ||align="left"|[[HNK Velebit Benkovac|Velebit Benkovac]] ||30 ||8 ||12 ||10 ||32 ||33 || –1 ||28 |- |11. ||align="left"|[[NK Mladost Petrinja|Mladost Petrinja]] ||30 ||11 ||6 ||13 ||35 ||39 || –4 ||28 |- |12. ||align="left"|[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] ||30 ||10 ||7 ||13 ||24 ||34 || –10 ||27 |- |13. ||align="left"|[[NK Junak Sinj|Junak Sinj]] ||30 ||10 ||7 ||13 ||33 ||58 || –25 ||27 |- |14. ||align="left"|[[NK Sloga Čakovec|Trgocentar Sloga Čakovec]] ||30 ||10 ||6 ||14 ||33 ||44 || –11 ||26 |- |15. ||align="left"|[[NK Slavonija Požega|Slavonija (Slavonska Požega)]] ||30 ||6 ||12 ||12 ||32 ||36 || –4 ||24 |- |16. ||align="left"|[[NK Zadar|Zadar]] ||30 ||7 ||8 ||15 ||35 ||53 || –18 ||22 |} * '''Slavonska Požega''' – tadašnji naziv za [[Požega|Požegu]] == Rezultatska križaljka == {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align: center" !kratica !!klub !!BEL !!BSK !!IST !!JUN !!LOM !!MET !!MLA !!NER !!ORI !!SLA !!SPL !!ŠIB !!ŠPA !!TRS !!VEL !!ZAD |- |'''BEL ||align="left"|[[NK Belišće|Belišće]] |bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || || || || || || |- |'''BSK ||align="left"|[[NK Marsonia Slavonski Brod|BSK Slavonski Brod]] | ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || || || || || |- |'''IST ||align="left"|[[NK Istra Pula|Istra Pula]] | || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || || || || |- |'''JUN ||align="left"|[[NK Junak Sinj|Junak Sinj]] | || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || || || |- |'''LOK ||align="left"|[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] | || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || || |- |'''MET ||align="left"|[[NK Metalac Sisak|Metalac Sisak]] | || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || |- |'''MLA ||align="left"|[[NK Mladost Petrinja|Mladost Petrinja]] | || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || |- |'''NER ||align="left"|[[NK Neretva Metković|Neretva Metković]] | || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || |- |'''ORI ||align="left"|[[NK Orijent Rijeka|Orijent Rijeka]] | || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || |- |'''SLA ||align="left"|[[NK Slavonija Požega|Slavonija (Slavonska Požega)]] | || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || |- |'''SPL ||align="left"|[[RNK Split|Split]] | || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || |- |'''ŠIB ||align="left"|[[HNK Šibenik|Šibenik]] | || || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || |- |'''ŠPA ||align="left"|[[NK Šparta Beli Manastir|Šparta Beli Manastir]] | || || || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || |- |'''TRS ||align="left"|[[NK Sloga Čakovec|Trgocentar Sloga Čakovec]] | || || || || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || |- |'''VEL ||align="left"|[[NK Velebit Benkovac|Velebit Benkovac]] | || || || || || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || |- |'''ZAD ||align="left"|[[NK Zadar|Zadar]] | || || || || || || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| |- !colspan="18"| |- |colspan="18" align="left"| <small> '''podebljan rezultat''' – utakmice od 1. do 13. kola (1. utakmica između klubova) <br> rezultat normalne debljine – utakmice od 14. do 26. kola (2. utakmica između klubova) <br> ''rezultat nakošen'' – nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora <br> <small> rezultat smanjen * </small> – iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta <br> <s> prekrižen rezultat </s> – poništena ili brisana utakmica <br> p – utakmica prekinuta <br> 3:0 p.f. / 0:3 p.f. – rezultat 3:0 bez borbe </small> |} Izvori: <small> </small> == Poveznice == * [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu]] * [[Dalmatinska nogometna liga 1982./83.]] * [[Regionalna nogometna liga Rijeka – Pula 1982./83.]] * [[Regionalna nogometna liga Slavonije i Baranje 1982./83.]] * [[Liga Zagrebačke nogometne regije 1982./83.]] == Izvori == <small> * Ivan Jurić: ''Narona / Neretva : 1919 - 1994'', Metković, 1995., {{ISBN|953-96518-0-8}}, str. 228. {{izvori}} </small> {{HNL (1946.-1991.)}} {{YU nogomet 1982./83.}} [[Kategorija:Hrvatska nogometna liga (1946. – 1991.)|1982-83 ]] [[Kategorija:Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang (Hrvatska)|1982-83 Hrvatska]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 1982./83.| ]] e2zolyok20drkk22q098mgxv675x2nj 0 595611 7475904 7355843 2026-06-05T21:21:35Z Divna Jaksic 974 {{mrva-građ}} 7475904 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Kneževska palača u Monaku.jpg|thumb|Kneževska palača u Monaku]] [[Datoteka:Monaco BW 2011-06-07 16-21-27.jpg|350px|desno|mini|Kneževski dvor Monaka]] '''Kneževska palača u Monaku''' ([[francuski jezik|fr.]] ''Palais de Monaco''), službena rezidencija monegaške vladarske obitelji [[Grimaldi]]. Sagrađena je [[1191.]] godine, kao [[Genova|đenoveška]] utvrda, a od kraja [[13. stoljeće|13. stoljeća]] dom je obitelji Grimaldi, kojeg su prvi put zauzeli [[1297.]] godine. Zbog nedostatka prostora, [[knez]]ovi [[Monako|Monaka]] nisu gradili nove [[dvorac|dvorce]] i [[palača|palače]], već su nadograđivali postojeću i obnavljali zidine. Prisutnost kneževske obitelji u palači moguće je raspoznati po [[zastava|zastavi]] na vrhu kule. Ako je kneževska obitelj unutar palače, zastava je podignuta, a ako su članovi odsutni, zastava je spuštena.<ref>[https://www.putovnica.net/odredista/monako/monako-monte-carlo/sto-posjetiti-znamenitosti-u-monaku-i-monte-carlu/princeva-palaca Prinčeva palača - putovnica.net]</ref> == Bilješke == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Princely Palace of Monaco}} * [http://www.palais.mc/en/the-institution/the-prince-s-palace-of-monaco-1-16.html Kneževska palača Monaka - palais.mc] {{eng oznaka}} * [https://www.putovnica.net/odredista/monako/monako-monte-carlo/sto-posjetiti-znamenitosti-u-monaku-i-monte-carlu/princeva-palaca Prinčeva palača - putovnica.net] {{mrva-građ}} [[Kategorija:Građevine u Monaku]] [[Kategorija:Grimaldi]] o6krj7warmrf7hpz7yyyxmtcuhau236 0 595822 7475825 7414869 2026-06-05T16:48:50Z Ame71 128419 Predložak 7475825 wikitext text/x-wiki '''Dalmatinska nogometna liga''' u sezoni 1982./83. je predstavljala ligu četvrtog stupnja [[nogomet]]nog prvenstva [[SFRJ|Jugoslavije]]. <br> Sudjelovalo je 16 klubova, a prvak je bio ''[[NK Jadran Kaštel Sućurac|"Jadran"]]'' iz [[Kaštel Sućurac|Kaštel Sućurca]]. == Ljestvica == {| class="wikitable" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod |- bgcolor="gold" |1. ||[[NK Jadran Kaštel Sućurac|Jadran Kaštel Sućurac]] ||30 ||18 ||6 ||6 ||56 ||26 ||42 |- |2. ||[[NK Dinara Knin|Dinara Knin]] ||30 ||18 ||3 ||9 ||51 ||22 ||39 |- |3. ||[[HNK Val Kaštel Stari|Val Kaštel Stari]] ||30 ||15 ||9 ||6 ||43 ||26 ||39 |- |4. ||[[HNK Primorac Biograd na Moru|Primorac Biograd na Moru]] ||30 ||16 ||6 ||8 ||44 ||32 ||38 |- |5. ||[[NK Primorac Stobreč|Primorac Stobreč]] ||30 ||14 ||7 ||9 ||63 ||38 ||35 |- |6. ||[[NK Metalac Šibenik|Metalac TEF Šibenik]] ||30 ||15 ||5 ||10 ||51 ||45 ||35 |- |7. ||[[HNK Slaven Gruda|Slaven Gruda]] ||30 ||13 ||7 ||10 ||49 ||35 ||33 |- |8. ||[[NK Omiš|Omiš]] ||30 ||12 ||9 ||9 ||49 ||36 ||33 |- |9. ||[[NK Neretvanac Opuzen|Neretvanac Opuzen]] ||30 ||12 ||7 ||11 ||37 ||46 ||31 |- |10. ||[[NK Hrvatski vitez Posedarje|Sloboda Posedarje]] ||30 ||12 ||4 ||14 ||39 ||54 ||28 |- |11. ||[[HNK DOŠK Drniš|DOŠK Drniš]] ||30 ||10 ||6 ||14 ||41 ||42 ||26 |- |12. ||[[NK Jadran Luka Ploče|Jadran Kardeljevo]] ||30 ||9 ||8 ||13 ||30 ||43 ||26 |- |13. ||[[RNK Zmaj Makarska|Zmaj Makarska]] ||30 ||8 ||9 ||13 ||46 ||41 ||25 |- |14. ||[[NK Bukovica Kistanje|Bukovica Kistanje]] ||30 ||8 ||9 ||13 ||24 ||43 ||25 |- |15. ||[[NK GOŠK Kaštel Gomilica|Jugovinil Kaštel Gomilica]] ||30 ||4 ||7 ||19 ||26 ||60 ||15 |- |16. ||[[HNK Sloga Mravince|Sloga Mravince]] ||30 ||3 ||4 ||23 ||21 ||76 ||10 |} * '''Kardeljevo''' – tadašnji naziv za [[Ploče]] == Rezultatska križaljka == {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align: center" !kratica !!klub !!BUK !!DIN !!DOŠK !!JADKR !!JADKS !!JUG !!MET !!NER !!OMIŠ !!PRIB !!PRIS !!SLA !!SLOB !!SLOG !!VAL !!ZMAJ |- |'''BUK ||align="left"|[[NK Bukovica Kistanje|Bukovica Kistanje]] |bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || || || ||'''2:0''' || ||'''2:2''' |- |'''DIN ||align="left"|[[NK Dinara Knin|Dinara Knin]] | ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || || ||4:0 || ||'''2:0''' |- |'''DOŠK ||align="left"|[[HNK DOŠK Drniš|DOŠK Drniš]] | || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || ||1:0 || ||'''1:0''' |- |'''JADKR ||align="left"|[[NK Jadran Luka Ploče|Jadran Kardeljevo]] | || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || ||'''6:0''' || ||3:3 |- |'''JADKS ||align="left"|[[NK Jadran Kaštel Sućurac|Jadran Kaštel Sućurac]] | || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || ||'''4:0''' || ||'''3:0''' |- |'''JUG ||align="left"|[[NK GOŠK Kaštel Gomilica|Jugovinil Kaštel Gomilica]] | || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || ||2:2 || ||'''0:0''' |- |'''MET ||align="left"|[[NK Metalac Šibenik|Metalac TEF Šibenik]] | || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || ||'''5:1''' || ||5:3 |- |'''NER ||align="left"|[[NK Neretvanac Opuzen|Neretvanac Opuzen]] | || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || ||3:2 || ||0:2 |- |'''OMIŠ ||align="left"|[[NK Omiš|Omiš]] | || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || ||'''4:0''' || ||4:0 |- |'''PRIB ||align="left"|[[HNK Primorac Biograd na Moru|Primorac Biograd na Moru]] | || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || ||'''4:0''' || ||2:0 |- |'''PRIS ||align="left"|[[NK Primorac Stobreč|Primorac Stobreč]] | || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || ||2:0 || ||0:0 |- |'''SLA ||align="left"|[[HNK Slaven Gruda|Slaven Gruda]] | || || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || ||4:2 || ||4:1 |- |'''SLOB ||align="left"|[[NK Hrvatski vitez Posedarje|Sloboda Posedarje]] | || || || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| ||0:1 || ||'''3:2''' |- |'''SLOG ||align="left"|[[HNK Sloga Mravince|Sloga Mravince]] |0:1 ||'''0:1 ||'''0:2 ||0:1 ||0:1 ||'''3:2 ||0:4 ||'''1:1 ||1:1 ||2:4 ||'''0:4 ||'''0:1 ||'''1:1 ||bgcolor="gainsboro"| ||2:5 ||'''1:0 |- |'''VAL ||align="left"|[[HNK Val Kaštel Stari|Val Kaštel Stari]] | || || || || || || || || || || || || ||'''4:2''' || bgcolor="gainsboro" | ||0:0 |- |'''ZMAJ ||align="left"|[[RNK Zmaj Makarska|Zmaj Makarska]] |2:1 ||0:0 ||4:0 ||'''0:1 ||2:3 ||2:3 ||'''3:0 ||'''0:0 ||'''0:1 ||'''7:0''' ||'''2:1''' ||'''1:1''' ||6:0 ||2:0 ||'''2:2''' ||bgcolor="gainsboro"| |- !colspan="18"| |- |colspan="18" align="left"| <small> '''podebljan rezultat''' - utakmice od 1. do 15. kola (1. utakmica između klubova) <br> rezultat normalne debljine - utakmice od 16. do 30. kola (2. utakmica između klubova) <br> ''rezultat nakošen'' - nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora <br> <small> ''rezultat nakošen i smanjen * '' </small> - iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta <br> <s> prekrižen rezultat </s> - poništena ili brisana utakmica <br> p - utakmica prekinuta <br> 3:0 p.f. / 0:3 p.f. - rezultat 3:0 bez borbe </small> |} <small> Izvori: <ref>Jurica Gizdič: ''HNK Sloga : 90 godina nogometa u Mravincima : 1925.-2015.'', Mravince, 2015., {{ISBN|978-953-95041-1-2}}, str. 89-91 (''Sloga Mravince'' - retultati) </ref> <ref> Jurica Gizdić, Anđelo Raffanelli: ''Vječni Zmaj pod Biokovom'', Makarska, 2007., {{ISBN|978-953-95859-0-5}}, str. 107-108 (''Zmaj Makarska'' - rezultati) </ref> </small> == Povezani članci == * [[Hrvatska nogometna liga 1982./83.]] * [[Međuopćinska nogometna liga Split – Makarska 1982./83.]] == Izvori == <small> * Jurica Gizdič: ''HNK Sloga : 90 godina nogometa u Mravincima : 1925. – 2015.'', Mravince, 2015., {{ISBN|978-953-95041-1-2}}, str. 89-91 * Jurica Gizdić, Anđelo Raffanelli: ''Vječni Zmaj pod Biokovom'', Makarska, 2007., {{ISBN|978-953-95859-0-5}}, str. 107-108 {{izvori}} </small> {{Dalmatinska nogometna liga}} {{YU nogomet 1982./83.}} [[Kategorija:Dalmatinska nogometna liga (1962. – 1991.)|1982-83]] [[Kategorija:Nogometno prvenstvo Jugoslavije - 4. ligaški rang (Hrvatska)|1982-83]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 1982./83.‎|*Dalmacija]] sleft9vyw26pam4xlufgy15kcuuuh39 0 604296 7475823 7050816 2026-06-05T16:48:00Z Ame71 128419 Predložak 7475823 wikitext text/x-wiki '''Liga Zagrebačke nogometne regije''', odnosno ''Zagrebačka regionalna nogometna liga'' u sezoni 1982./83. je predstavljala ligu četvrtog stupnja [[nogomet]]nog prvenstva [[SFRJ|Jugoslavije]]. <br> Sudjelovalo je 16 klubova, a prvak je bio ''[[NK Karlovac 1919|"Karlovac"]]''. == Ljestvica == {| class="wikitable" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod |- bgcolor="gold" |1. ||[[NK Karlovac 1919|Karlovac]] ||30 ||20 ||8 ||2 ||59 ||20 ||48 |- |2. ||[[NK Omladinac Novo Selo Rok|Viko Omladinac Novo Selo Rok]] ||30 ||20 ||7 ||3 ||72 ||25 ||47 |- |3. ||[[NK Kustošija Zagreb|Metalac Zagreb]] ||30 ||16 ||6 ||8 ||59 ||38 ||38 |- |4. ||[[NK Segesta Sisak|Segesta Sisak]] ||30 ||16 ||5 ||9 ||66 ||31 ||37 |- |5. ||[[NK Inter-Zaprešić|Jugokeramika Zaprešić]] ||30 ||12 ||10 ||8 ||65 ||38 ||34 |- |6. ||[[NK Radnik Velika Gorica|Radnik Velika Gorica]] ||30 ||13 ||8 ||9 ||50 ||37 ||34 |- |7. ||Jedinstvo Dvor ||30 ||13 ||8 ||9 ||57 ||50 ||34 |- |8. ||[[NK Dubrava Zagreb|Dubrava Zagreb]] ||30 ||11 ||9 ||10 ||71 ||57 ||31 |- |9. ||[[NK Trešnjevka Zagreb|Trešnjevka Zagreb]] ||30 ||12 ||7 ||11 ||55 ||45 ||31 |- |10. ||[[NK Čakovec|MTČ Čakovec]] ||30 ||12 ||7 ||11 ||59 ||53 ||31 |- |11. ||[[NK Bjelovar|BSK Česma Bjelovar]] ||30 ||10 ||8 ||12 ||43 ||42 ||28 |- |12. ||[[HNŠK Moslavina Kutina|Moslavina Kutina]] ||30 ||8 ||9 ||13 ||53 ||54 ||25 |- |13. ||[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Koprivnica]] ||30 ||10 ||4 ||16 ||55 ||58 ||24 |- |14. ||[[ŠNK Banovac Glina|Banija Glina]] ||30 ||8 ||5 ||17 ||34 ||79 ||21 |- |15. ||[[NK HAŠK Zagreb|TPK Zagreb]] ||30 ||4 ||7 ||19 ||38 ||72 ||15 |- |16. ||[[NK Podsused Zagreb|Hidroelektra Podsused]] ||30 ||0 ||2 ||28 ||20 ||167 ||5 |} * [[Podsused]] danas dio [[Zagreb]]a == Rezultatska križaljka == {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align: center" !kratica !!klub !!BAN !!BSKČ !!DUB !!HID !!JED !!JUG !!KAR !!MET !!MOS !!MTČ !!RAD !!SEG !!SLA !!TPK !!TRE !!VIOM |- |'''BAN ||align="left"|[[ŠNK Banovac Glina|Banija Glina]] |bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || ||'''1:3''' || || ||'''1:1''' || || || || |- |'''BSKČ ||align="left"|[[NK Bjelovar|BSK Česma Bjelovar]] | ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || ||'''3:1''' || || ||0:2 || || || || |- |'''DUB ||align="left"|[[NK Dubrava Zagreb|Dubrava Zagreb]] | || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || ||7:1 || || ||2:2 || || || || |- |'''HID ||align="left"|[[NK Podsused Zagreb|Hidroelektra Podsused]] | || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || ||'''0:7''' || || ||'''<s>0:0 p,</s> 0:3 p.f.''' || || || || |- |'''JED ||align="left"|Jedinstvo Dvor | || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || ||'''4:2''' || || ||2:1 || || || || |- |'''JUG ||align="left"|[[NK Inter-Zaprešić|Jugokeramika Zaprešić]] | || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || ||2:2 || || ||1:0 || || || || |- |'''KAR ||align="left"|[[NK Karlovac 1919|Karlovac]] | || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || ||3:0 || || ||0:0 || || || || |- |'''MET ||align="left"|[[NK Kustošija Zagreb|Metalac Zagreb]] | || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| ||'''1:0''' || || ||'''2:1''' || || || || |- |'''MOS ||align="left"|[[HNŠK Moslavina Kutina|Moslavina Kutina]] |5:0 ||1:1 ||'''1:1 ||3:0 ||0:2 ||'''1:1 ||'''1:1 ||1:0 ||bgcolor="gainsboro"| ||3:0 ||'''1:1 ||'''0:1 ||'''6:1 ||1:0 ||'''2:3 ||'''1:2 |- |'''MTČ ||align="left"|[[NK Čakovec|MTČ Čakovec]] | || || || || || || || ||'''3:2''' ||bgcolor="gainsboro"| || ||3:1 || || || || |- |'''RAD ||align="left"|[[NK Radnik Velika Gorica|Radnik Velika Gorica]] | || || || || || || || ||4:2 || ||bgcolor="gainsboro"| ||'''2:1''' || || || || |- |'''SEG ||align="left"|[[NK Segesta Sisak|Segesta Sisak]] |3:1 ||'''5:0 ||'''5:1 ||6:2 ||'''4:0 ||'''1:1 ||'''0:2 ||4:0 ||5:2 ||'''1:1 ||2:0 ||bgcolor="gainsboro"| ||4:0 ||'''2:1 ||2:1 ||'''2:0 |- |'''SLA ||align="left"|[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Koprivnica]] | || || || || || || || ||1:1 || || ||'''1:0''' ||bgcolor="gainsboro"| || || || |- |'''TPK ||align="left"|[[NK HAŠK Zagreb|TPK Zagreb]] | || || || || || || || ||'''1:1''' || || ||0:6 || ||bgcolor="gainsboro"| || || |- |'''TRE ||align="left"|[[NK Trešnjevka Zagreb|Trešnjevka Zagreb]] | || || || || || || || ||4:1 || || ||'''2:0''' || || ||bgcolor="gainsboro"| || |- |'''VIOM ||align="left"|[[NK Omladinac Novo Selo Rok|Viko Omladinac Novo Selo Rok]] | || || || || || || || ||1:1 || || ||3:0 || || || ||bgcolor="gainsboro"| |- !colspan="18"| |- |colspan="18" align="left"| <small> '''podebljan rezultat''' - utakmice od 1. do 15. kola (1. utakmica između klubova) <br> rezultat normalne debljine - utakmice od 16. do 30. kola (2. utakmica između klubova) <br> ''rezultat nakošen'' - nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora <br> <small> rezultat smanjen * </small> - iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta <br> <s> prekrižen rezultat </s> - poništena ili brisana utakmica <br> p - utakmica prekinuta <br> 3:0 p.f. / 0:3 p.f. - rezultat 3:0 bez borbe </small> |} <small> Izvori: <ref> Miroslav Matovina: ''80 godina NK Segesta : [1906-1986]'', Sisak, 1986., str. 238 (''Segesta Sisak'' - rezultati) </ref> <ref> Stjepan Balog: ''HNŠK "Moslavina", Kutina : 85 [godina]'', Kutina, 2004., {{ISBN|953-99751-0-7}}, str. 42-43 (''Moslavina Kutina'' - rezultati) </ref> </small> == Povezani članci == * [[Hrvatska nogometna liga 1982./83.]] * [[Nogometna zona ZO Bjelovar 1982./83.]] * [[III. regionalna nogometna liga Varaždin – Čakovec 1982./83.]] * [[IV. nogometna zona Karlovac – Sisak – Gospić 1982./83.]] * [[Zagrebačka nogometna zona – Zapad 1982./83.]] == Vanjske poveznice == == Izvori == <small> * Miroslav Matovina: ''80 godina NK Segesta : [1906-1986]'', Sisak, 1986., str. 238 * Stjepan Balog: ''HNŠK "Moslavina", Kutina : 85 [godina]'', Kutina, 2004., {{ISBN|953-99751-0-7}}, str. 42-43 * Branko Pleše, Goran Čičin-Mašansker: ''Nogometni klub Slaven Belupo, Koprivnica : 1907. – 2007.'', Koprivnica, 2007., str. 93-94 * [http://library.foi.hr/lib/knjiga.php?B=1&H=&sqlx=N00020&E=# library.foi.hr, ''"Glas Podravine"''] {{izvori}} </small> {{YU nogomet 1982./83.}} [[Kategorija:Zagrebačka nogometna zona|1982-83]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 1982./83.‎|*Zagreb]] [[Kategorija:Nogometno prvenstvo Jugoslavije - 4. ligaški rang (Hrvatska)|1982-83 Zagreb]] nn4fimam4tlqc0l43ersgm8wtg1ov5n 0 624659 7475664 7372007 2026-06-05T12:35:02Z Croxyz 205325 /* Izvori */ 7475664 wikitext text/x-wiki {{Trener/izbornik/igrač | ime = Ismaïla Sarr | slika = [[Datoteka:Ismaila_Sarr_2022.jpg|250px]] | opis slike = Sarr 2022. godine | puno ime = Ismaïla Sarr | visina = | nadimak = | datum rođenja = [[25. veljače]] [[1998.]] | mjesto rođenja = [[Saint-Louis, Senegal|Saint-Louis]] | država = {{Z+X|SEN}} | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | trenutačni klub = [[Crystal Palace F.C.|Crystal Palace]] | broj u klubu = 7 | pozicija = [[Napadač (nogomet)|krilo]] | ugovor = | mlade godine =2009. – 2016. | juniorski klubovi = [[Génération Foot]] | godina = 2016. – 2017.<br/>2017. – 2019.<br />2019. – 2023. <br> 2023. – 2024.<br> 2024. – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[FC Metz|Metz]]<br/>[[Stade Rennais F.C.|Rennes]]<br />[[Watford F.C.|Watford]] <br> [[Olympique de Marseille|Marseille]] <br> [[Crystal Palace F.C.|Crystal Palace]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}31 {{0}}{{0}}{{0}}(5)<br/>{{0}}{{0}}59 {{0}}{{0}}(13)<br />{{0}}128 {{0}}{{0}}(33) <br> {{0}}{{0}}23 {{0}}{{0}}{{0}}(3)<br> {{0}}{{0}}{{0}}0 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine u reprezentaciji = 2015.<br/>2016. – ''danas'' | reprezentacija = {{Z|SEN}} [[Senegalska nogometna reprezentacija do 23 godine|Senegal do 23]]<br/>{{NogRep|SEN}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}3 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br/>{{0}}{{0}}64 {{0}}{{0}}(14) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | ažurirano = 3. kolovoza 2024. }} '''Ismaïla Sarr''' ([[Saint-Louis, Senegal|Saint-Louis]], [[25. veljače]] [[1998.]]) [[senegal]]ski je [[nogometaš]] i nacionalni reprezentativac koji igra na poziciji [[Napadač (nogomet)|krila]]. Trenutačno igra za [[Crystal Palace F.C.|Crystal Palace]]. == Karijera == === Klupska karijera === Rođen u [[Saint-Louis, Senegal|Saint-Louisu]], Sarr je prve nogometne korake imao u dakarskom [[Génération Foot]]u. Sredinom srpnja [[2016.]] potpisuje za francuski [[FC Metz|Metz]] s kojim sklapa petogodišnji ugovor. Za novi klub debitirao je nakon mjesec dana u domaćoj 3:2 pobjedi protiv [[Lille O.S.C.|Lillea]]. Nakon odlične sezone i vrhunskih nastupa u dresu Metza, Ismaïla postaje zanimljiv mnogim klubovima, uključujući i [[FC Barcelona|FC Barcelonu]]. Razlog tome je i što je uvršten među 50 najboljih igrača u dobi do 19 godina.<ref name="Ismaïla Sarr">{{Citiranje časopisa |url=http://www.goal.com/en/news/rennes-ligue-1-transfer-news-ismaila-sarr-barcelona-laliga/1qytsbgi2rptj1dggw73awcwd7 |title=Sarr chooses Rennes over Barcelona |access-date=5. kolovoza 2018. |archive-date=28. siječnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180128084220/http://www.goal.com/en/news/rennes-ligue-1-transfer-news-ismaila-sarr-barcelona-laliga/1qytsbgi2rptj1dggw73awcwd7 |url-status=dead}}</ref> Ipak, napadač odabire [[Stade Rennais F.C.|Rennes]] gdje bi trebao unaprijediti igru zajedno s [[Yoann Gourcuff|Yoannom Gourcuffom]].<ref name="Ismaïla Sarr"/> Prema njegovim riječima "''prerano je za odlazak iz Metza u Barcelonu dok je Rennes odabran kao klub gdje bi mogao napredovati''".<ref name="Ismaïla Sarr"/> === Reprezentativna karijera === Sarr je nastupao za [[Senegalska nogometna reprezentacija do 23 godine|senegalsku U23 reprezentaciju]] na afričkom Kupu nacija za mlade te je na tom turniru bio jedini reprezentativac od 17 godina. Za seniore je debitirao tijekom rujna [[2016.]] u susretu protiv [[Namibijska nogometna reprezentacija|Namibije]] kada je ušao u igru kao zamjena [[Sadio Mané|Manéu]]. Pred put u Rusiju, senegalska reprezentacija je odigrala posljednju prijateljsku utakmicu i to na gostovanju u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Sarr je tada zabio vodeći pogodak za goste kada je [[Alfred N'Diaye]] dugom loptom s centra izbacio kompletnu hrvatsku obranu i u šansu gurnuo napadača koji je u situaciji jedan na jedan svladao [[Danijel Subašić|Subašića]].<ref>[https://www.nezavisne.com/sport/fudbal/Hrvatska-pobijedila-Senegal-pred-put-u-Rusiju/482769 Hrvatska pobijedila Senegal pred put u Rusiju]</ref> Na samom [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Mundijalu]], Ismaïla je odigrao svih 90 minuta u utakmicama skupine protiv [[Poljska nogometna reprezentacija|Poljske]],<ref>{{Citiranje časopisa |url=https://www.fifa.com/worldcup/matches/match/300331545/#match-lineups |title=Poland 1-2 Senegal |access-date=5. kolovoza 2018. |archive-date=24. prosinca 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181224182326/https://www.fifa.com/worldcup/matches/match/300331545/#match-lineups |url-status=dead}}</ref> [[Japanska nogometna reprezentacija|Japana]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=https://www.fifa.com/worldcup/matches/match/300331505/#match-lineups |title=Japan 2-2 Senegal |access-date=5. kolovoza 2018. |archive-date=24. prosinca 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181224182310/https://www.fifa.com/worldcup/matches/match/300331505/#match-lineups |url-status=dead}}</ref> i [[Kolumbijska nogometna reprezentacija|Kolumbije]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=https://www.fifa.com/worldcup/matches/match/300331553/#match-lineups |title=Senegal 0-1 Colombia |access-date=5. kolovoza 2018. |archive-date=28. lipnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180628210738/https://www.fifa.com/worldcup/matches/match/300331553/#match-lineups |url-status=dead}}</ref> ===== Pogodci za reprezentaciju ===== {| class="wikitable" align=center |- ! # !! Datum !! Mjesto !! Protivnik !! Pogodak !! Rezultat !! Natjecanje |- | 1. || [[8. siječnja]] [[2017.]] || [[Brazzaville]], [[Republika Kongo|R. Kongo]], [[Obala Bjelokosti]] || {{Z|LIBI|2017}} [[Libijska nogometna repreznetacija|Libija]] || 2:1 || 2:1 || Prijateljska utakmica |- | 2. || [[5. rujna]] [[2017.]] || [[Ouagadougou]], [[Burkina Faso]] || {{NogRep|BUF}} || 1:1 || 2:2 || Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|SP u nogometu - Rusija 2018.]] |- | 3. || [[8. lipnja]] [[2018.]] || [[Stadion Gradski vrt|Gradski vrt]], [[Osijek]], [[Hrvatska]] || {{NogRep|HRV}} || 0:1 || 2:1 || Prijateljska utakmica |- |} == Izvori == {{izvori}} {{Sastav Senegal 2018 SP}} {{Sastav Senegal 2022 SP}} {{Sastav Senegal 2026 SP}} {{GLAVNIRASPORED:Sarr, Ismaïla}} [[Kategorija:Senegalski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Crystal Palaca]] [[Kategorija:Nogometaši FC Metza]] [[Kategorija:Nogometaši Olympique de Marseillea]] [[Kategorija:Nogometaši Stade Rennaisa]] [[Kategorija:Nogometaši Watforda F.C.]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] sqa2uhb3vn5mh6kvkxlgptjf0ufyvzh 0 626053 7475783 6864455 2026-06-05T15:36:32Z Croxyz 205325 /* Vanjske poveznice */ 7475783 wikitext text/x-wiki {{Trener/izbornik/igrač | ime = Salem Al-Dawsari<br/>سالم محمد الدوسري | slika = [[Datoteka:Salem_Al-Dawsari_2018.jpg|250px]] | opis slike = Dzagojev u reprezentativnom dresu tijekom [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|SP-a u Rusiji]]. | puno ime = Salem Muhamed Al-Dawsari | visina = | nadimak = | datum rođenja = [[19. kolovoza]] [[1991.]] | mjesto rođenja = [[Džeda]] | država = {{Z+X|SAU}} | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | trenutačni klub = [[Al-Hilal]] | broj u klubu = 29 | pozicija = [[Pozicije u nogometu|krilo]], [[Pozicije u nogometu|napadač]] | mlade godine = | juniorski klubovi = [[Al-Hilal]] | godina = 2011. -<br/>2018. | profesionalni klubovi = [[Al-Hilal]] <br/>→ [[Villarreal CF|Villarreal]] (posudba) | nastupi(golovi) = {{0}}157 {{0}}{{0}}(30)<br/>{{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine u reprezentaciji = 2011. - | reprezentacija = {{NogRep|SAU}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}51 {{0}}{{0}}(11) | godine treniranja = | klubovi = | ažurirano = 28. rujna 2020. }} '''Salem Muhamed Al-Dawsari''' ([[Arapski jezik|ara.]] سالم محمد الدوسري) ([[Džeda]], [[Saudijska Arabija]], [[19. kolovoza]] [[1991.]]) je saudijski nogometaš i nacionalni reprezentativac. == Karijera == Igrač je svoju karijeru započeo u [[Al-Hilal]]u s kojim je osvojio sve što se može osvojiti u saudijskom klupskom nogometu. Također, s klubom je [[2014.]] i [[2017.]] igrao finala azijske [[AFC Liga prvaka|Lige prvaka]]. U sklopu suradnje španjolske [[La Liga|La Lige]] i [[Nogometni savez Saudijske Arabije|saudijskog nogometnog saveza]], Al-Dawsari je poslan na posudbu u [[Villarreal CF|Villarreal]].<ref>[https://www.theguardian.com/football/2018/may/30/salem-al-dawsari-saudi-arabia-winger-world-cup-villarreal Salem al-Dawsari: the winger who represents a new breed of Saudi player]</ref> Za momčad žute podmornice je ostvario jedan nastup i to u 2:2 remiju protiv madridskog [[Real Madrid CF|Reala]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.fourfourtwoarabia.com/saudis-al-dawsari-makes-villarreal-debut-real-madrid/ |title=Saudi’s Al Dawsari makes Villarreal debut… against Real Madrid |archive-url=https://web.archive.org/web/20180831002425/http://www.fourfourtwoarabia.com/saudis-al-dawsari-makes-villarreal-debut-real-madrid/ |archive-date=31. kolovoza 2018. |access-date=30. kolovoza 2018.}}</ref><ref>[http://www.arabnews.com/node/1306226/sport Saudi Arabia star gets to play against Cristiano Ronaldo as he makes debut against Real Madrid]</ref> Igrač je za [[Nogometna reprezentacija Saudijske Arabije|saudijsku reprezentaciju]] debitirao [[2011.]] godine dok je [[2012.]] zabio svoj prvijenac u kvalifikacijskom susretu protiv [[Australska nogometna reprezentacija|Australije]].<ref>[http://www.abc.net.au/news/2012-02-29/socceroos-bury-saudis-after-half-time/3861118 Socceroos bury Saudis after half-time]</ref> Također, s reprezentacijom je nastupio na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Svjetskom prvenstvu 2018.]] te je u [[Volgograd Arena|Volgogradskoj Areni]] zabio pobjednički gol u susretu skupine protiv [[Egipatska nogometna reprezentacija|Egipta]].<ref>[https://sportarena.hr/nogomet/sp-2018/saudijska-arabija-u-95-srusila-egipat-za-oprostaj-od-svjetskog-prvenstva/ Saudijska Arabija u 95. srušila Egipat za oproštaj od Svjetskog prvenstva]</ref> Riječ je o utakmici za prestiž jer su obje momčadi još ranije ispale, dok je Salem zabio doslovce u zadnjim sekundama.<ref>[http://www.novilist.hr/Sport/Nogomet/Doslovce-u-posljednjim-sekundama-Saudijska-Arabija-pobijedila-Egipat?meta_refresh=true Doslovce u posljednjim sekundama: Saudijska Arabija pobijedila Egipat]</ref> ==== Pogodci za reprezentaciju ==== {| class="wikitable" align=center |- ! # !! Datum !! Mjesto !! Protivnik !! Pogodak !! Rezultat !! Natjecanje |- | 1. || [[29. veljače]] [[2012.]] || [[Melbourne]], [[Australija]] || {{NogRep|AUS}} || 1 : 0 || 2 : 4 ||Kvalifikacije za [[EURO 2012]] |- | 2. || [[23. studenog]] [[2014.]] || [[Rijad]], [[Saudijska Arabija]] || {{NogRep|UAE}} || 3 : 2 || 3 : 2 || Kvalifikacije za [[EURO 2012]] |- | 3. || [[8. lipnja]] [[2017.]] || [[Stadion Lužniki|Lužniki]], [[Adelaide]], [[Australija]] || {{NogRep|AUS}} || 1 : 1 || 2 : 3 || Kvalifikacije za [[EURO 2012]] |- | 4. || [[7. listopada]] [[2017.]] || [[Džeda]], [[Saudijska Arabija]] || {{NogRep|JAM}} || 1 : 0 || 5 : 2 || Prijateljska utakmica |- | 5. || [[15. svibnja]] [[2018.]] || [[Sevilla]], [[Španjolska]] || {{NogRep|GRČ}} || 1 : 0 || 2 : 0 || Prijateljska utakmica |- | 6. || [[25. lipnja]] [[2018.]] || [[Volgograd Arena]], [[Volgograd]], [[Rusija]] || {{NogRep|EGI}} || 2 : 1 || 2 : 1 || [[EURO 2012]] |- |} == Osvojeni trofeji == === Klupski trofeji === {| class="wikitable" |- !Klub!!Trofej!!Godina / sezona |- !colspan="3"|{{Z+X|SAU}} |- |[[Al-Hilal]]||Saudijska profesionalna liga||2016./17. |- |[[Al-Hilal]]||Kraljev kup||2015., 2017. |- |[[Al-Hilal]]||Prinčev kup||2012., 2013., 2016. |- |[[Al-Hilal]]||Saudijski Superkup||2015., 2018. |- |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://int.soccerway.com/players/-/197872/ Profil igrača na Soccerway.com] * [https://www.transfermarkt.com/salem-al-dawsari/profil/spieler/195332 Profil igrača na Transfermarkt.com] {{Sastav Saudijska Arabija 2018 SP}} {{Sastav Saudijska Arabija 2022 SP}} {{Sastav Saudijska Arabija 2026 SP}} {{GLAVNIRASPORED:Al-Dawsari, Salem}} [[Kategorija:Saudijski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Villarreala]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] nbrvurfw58dngllxuzns8lfa1lzq89f 0 626234 7475763 7464977 2026-06-05T15:01:15Z Croxyz 205325 /* Vanjske poveznice */ 7475763 wikitext text/x-wiki {{Članak tjedna (ikona)|8. tjedan 2023.}} {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Dani Olmo | slika = [[Datoteka:Dani_Olmo_2022.jpg|250 px]] | opis slike = Dani Olmo u dresu [[RB Leipzig]]a [[2022.]] godine | država = {{Z+X|ŠPA}} | puno ime = Daniel Olmo Carvajal | nadimak = | datum rođenja = [[7. svibnja]] [[1998.]]<ref name="Profile">[https://www.gnkdinamo.hr/hr/Players/Single?Permalink=dani-olmo Dani Olmo], GNK Dinamo Zagreb, pristupljeno 13. kolovoza 2021.</ref> | mjesto rođenja = [[Terrassa]] | datum smrti = | visina = 176 cm<ref>{{Citiranje weba|last=UEFA.com|title=Dani Olmo {{!}} Spain {{!}} UEFA EURO 2024|url=https://www.uefa.com/euro2024/teams/players/250081720--dani-olmo/|access-date=2024-06-16|website=UEFA.com|language=en}}</ref> | težina = | trenutačni klub = [[FC Barcelona|Barcelona]] | broj u klubu = 20 | pozicija = [[Vezni igrač (nogomet)|napadački vezni]] | ugovor = | mlade godine = [[2006.]] – [[2007.]] <br> [[2007.]] – [[2014.]] <br> [[2014.]] – [[2015.]] | juniorski klubovi = [[RCD Espanyol|Espanyol]] <br> [[FC Barcelona|Barcelona]] <br> [[Nogometna škola GNK Dinamo|Dinamo Zagreb]] | godina = [[2015.]] – [[2017.]] <br> [[2015.]] – [[2020.]] <br> [[2020.]] – [[2024.]] <br> [[2024.]] – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[GNK Dinamo Zagreb II|Dinamo Zagreb II]] <br> [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] <br> [[RB Leipzig]] <br> [[FC Barcelona|Barcelona]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}25 {{0}}{{0}}{{0}}(3) <br> {{0}}{{0}}80 {{0}}{{0}}(20) <br> {{0}}107 {{0}}{{0}}(17) <br> {{0}}{{0}}49 {{0}}{{0}}(17) | godine u reprezentaciji = [[2014.]] <br> [[2015.]] <br> [[2016.]] <br> [[2018.]] – [[2019.]] <br> [[2021.]] <br> [[2019.]] – ''danas'' | reprezentacija = {{Z|ŠPA}} [[Španjolska nogometna reprezentacija do 16 godina|Španjolska do 16]] <br> {{Z|ŠPA}} [[Španjolska nogometna reprezentacija do 17 godina|Španjolska do 17]] <br> {{Z|ŠPA}} [[Španjolska nogometna reprezentacija do 18 godina|Španjolska do 18]] <br> {{Z|ŠPA}} [[Španjolska nogometna reprezentacija do 21 godine|Španjolska do 21]] <br> {{Z|ŠPA}} [[Španjolska nogometna reprezentacija do 23 godine|Španjolska do 23]] <br> {{Z|ŠPA}} [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska]] | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}3 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}9 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}{{0}}{{0}}3 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}{{0}}14 {{0}}{{0}}{{0}}(6) <br> {{0}}{{0}}{{0}}7 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}{{0}}46 {{0}}{{0}}(12) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = {{Medalje sport | [[Nogomet]]}}{{Medalja|Natjecanje|Europsko prvenstvo do 21 godine}} {{Medalje zlato|Italija i San Marino 2019.|}}{{Medalja|Natjecanje|Olimpijske igre}} {{Medalje srebro|[[Nogomet na OI 2020. – muškarci|Tokio 2020.]]|}} {{Medalje Lige nacija}} {{Medalje zlato|[[UEFA Liga nacija 2022./23.|Nizozemska 2023.]]|}}{{Medalja|Natjecanje|Europsko prvenstvo}} {{Medalje zlato|[[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|Njemačka 2024.]]|}} | bilješka = | ažurirano = 27. ožujka 2026. }} '''Daniel „Dani” Olmo Carvajal''' ([[Terrassa]], [[7. svibnja]] [[1998.]]) [[Španjolska|španjolski]] je [[nogometaš]] koji igra na poziciji [[Vezni igrač (nogomet)|napadačkog veznog]]. Trenutačno igra za [[FC Barcelona|Barcelonu]]. == Klupska karijera == === Rana karijera === Karijeru je započeo u mlađim uzrastima [[RCD Espanyol|Espanyola]]. Kao osmogodišnjak prešao je u [[FC Barcelona|Barcelonu]]. U Barceloni je bio [[Kapetan (šport)|kapetan]] i najbolji strijelac mlade momčadi.<ref name="Profile" /> === Dinamo Zagreb === Dana 31. srpnja 2014. Olmo, tada šesnaestogodišnjak, prelazi u [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]].<ref>{{cite news |title=Dinamo Zagreb Sign Talented Spain & Barcelona Youth Captain |url=https://www.croatiaweek.com/dinamo-zagreb-sign-talented-spain-barcelona-youth-captain/ |access-date=18. studenoga 2019. |publisher=Croatia Week |date=31. srpnja 2014.}}</ref> Za Dinamo je debitirao 7. veljače 2015. u utakmici [[1. HNL]] u kojoj je Dinamo pobijedio [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotivu Zagreb]] 2:1.<ref name="DIN">[https://www.transfermarkt.de/dani-olmo/leistungsdatendetails/spieler/293385/plus/0?saison=&verein=419&liga=&wettbewerb=&pos=&trainer_id= DETAILLIERTE LEISTUNGSDATEN – GNK Dinamo Zagreb], Transfermarkt, pristupljeno 13. kolovoza 2021.</ref><ref>[http://gnkdinamo.hr/hr/novosti/vijesti/modra-buducnost-sjajni-mladici-koji-nezaustavljivo-dolaze.html MODRA BUDUĆNOST: SJAJNI MLADIĆI KOJI NEZAUSTAVLJIVO DOLAZE], GNK Dinamo Zagreb, objavljeno 7. veljače 2015., pristupljeno 13. kolovoza 2021.</ref> Tim je debijem postao peti najmlađi debitant u klupskoj povijesti.<ref name="Profile" /> Za [[GNK Dinamo Zagreb II|Dinamo Zagreb II]] debitirao je 14. kolovoza kada je druga momčad Dinama slavila rezultatom 4:0 protiv [[NK Hrvatski dragovoljac|Hrvatskog dragovoljca]].<ref name="DINII">[https://www.transfermarkt.de/dani-olmo/leistungsdatendetails/spieler/293385/plus/0?saison=&verein=44796&liga=&wettbewerb=&pos=&trainer_id= DETAILLIERTE LEISTUNGSDATEN – GNK Dinamo Zagreb II], Transfermarkt, pristupljeno 13. kolovoza 2021.</ref> U svom debitantskom nastupu u [[Hrvatski nogometni kup|kupu]] odigranog 22. rujna 2015. godine protiv [[NK Oštrc Zlatar|Oštrca]] iz [[Zlatar]]a koji je Dinamo dobio 1:7, Olmo je postigao svoj prvi gol za prvu momčad.<ref name="DIN" /><ref>[https://www.24sata.hr/sport/dinamo-u-zlataru-s-morrisom-olmom-i-cekicijem-od-pocetka-438568 Dinamo je konačno proigrao u Zlataru, Inter okrenuo Zmaja...], 24sata, objavljeno 22. rujna 2015., pristupljeno 26. siječnja 2020.</ref> Svoj prvi gol za drugu momčad postigao je 2. rujna u utakmici protiv [[HNK Cibalia Vinkovci|Cibalije]] koja je završila 1:1.<ref name="DINII" /> Svoj prvi gol u 1. HNL postigao je 27. svibnja 2017. u utakmici u kojoj je Rijeka poražena s visokih 5:2.<ref name="DIN" /><ref>Robert Junaci i Marko Pavić, [https://www.vecernji.hr/sport/uzivo-rijeka-stigla-na-maksimir-proslaviti-naslov-prvaka-1172597 Dinamo zabio pet komada uz hat-trick Soudanija, ali Rijeka slavi naslov], Večernji list, objavljeno 27. svibnja 2017., pristupljeno 13. kolovoza 2021.</ref> U svom debiju u [[UEFA Europska liga|UEFA Europskoj ligi]] asistirao je [[Izet Hajrović|Izetu Hajroviću]] za treći gol Dinama te je postigao četvrti gol u utakmici odigranoj 20. rujna 2018. protiv [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçea]] kojeg je Dinamo pobijedio 4:1.<ref name="DIN" /><ref>Hrvoje Delač, [https://www.vecernji.hr/sport/uzivo-dinamo-krece-u-europskoj-ligi-evo-sastava-za-fener-na-maksimiru-1271260 Veličanstvena pobjeda Dinama! Fener na Maksimiru dobio četiri komada], Večernji list, objavljeno 20. rujna 2018., pristupljeno 29. lipnja 2020.</ref> Dana 17. prosinca osvojio je nagradu za najboljeg igrača 1. HNL za 2018. godinu, koju dodjeljuju kapetani klubova 1. HNL.<ref name="2018POTY">Ivan Žurić, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/dani-olmo-najbolji-je-nogometas-godine-prema-izboru-kapetana-hrvatskih-prvoligasa-20181217 Dani Olmo najbolji je nogometaš godine prema izboru kapetana hrvatskih prvoligaš], Tportal, objavljeno 17. prosinca 2018., pristupljeno 20. prosinca 2018.</ref> U istom mjesecu završio je na 11. mjestu [[Tuttosport]]ove nagrade [[Golden Boy (nagrada)|Golden Boy]] za 2018. nagradu, ispred igrača kao što su [[Kylian Mbappé]] i [[Josip Brekalo]]. Ta se nagrada dodjeljuju svake kalendarske godine najboljem igraču mlađem od 21 godine.<ref>Dejan Šmehil/Goal.com, Zdravko Barišić, [https://www.24sata.hr/sport/olmo-ispred-mbappea-brekalo-u-top-20-najboljih-u21-igraca-605160 Olmo ispred Mbappea, Brekalo u TOP 20 najboljih U21 igrača], 24 sata, objavljeno 17. prosinca 2018., pristupljeno 13. kolovoza 2021.</ref> Dana 3. lipnja 2019. osvojio je nagrade za najboljeg igrača te najboljeg mladog igrača 1. HNL za sezonu [[1. HNL 2018./19.|2018./19.]]<ref>[https://www.marca.com/en/football/international-football/2019/06/03/5cf52315268e3e690f8b45ee.html Spaniard Dani Olmo is named player of the season in Croatia], Marca, objavljeno 3. lipnja 2019., pristupljeno 4. lipnja 2019.</ref> U [[UEFA Liga prvaka|UEFA Ligi prvaka]] debitirao je 18. rujna 2019. kada je Dinamo pobijedio [[Atalanta BC|Atalantu]] 4:0.<ref name="DIN" /><ref>[https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2027029--dinamo-zagreb-vs-atalanta/?referrer=%2fuefachampionsleague%2fseason%3d2020%2fmatches%2fround%3d2001140%2fmatch%3d2027029%2f Dinamo Zagreb 4–0 Atalanta], UEFA Liga prvaka, objavljeno 18. rujna 2019., pristupljeno 19. studenog 2019.</ref> Svoj prvi gol u tom natjecanju postigao je 22. listopada kada je Dinamo igrao 2:2 protiv [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjecka]].<ref>[https://www.uefa.com/uefachampionsleague/season=2020/matches/round=2001140/match=2027069/ Shakhtar Donetsk 2–2 Dinamo Zagreb], UEFA Liga prvaka, objavljeno 22. listopada 2019., pristupljeno 19. studenog 2019.</ref> Dana 11. prosinca Olmo je u UEFA Ligi prvaka zabio gol [[Manchester City F.C.|Manchester Cityju]] od kojeg je Dinamo izgubio 1:4. Taj je gol izabran najboljim golom šestog kola [[UEFA Liga prvaka 2019./20.|UEFA Lige prvaka 2019./20.]]<ref>[https://www.uefa.com/uefachampionsleague/season=2020/matches/round=2001140/match=2027109/ Dinamo Zagreb 1–4 Manchester City], UEFA Liga prvaka, objavljeno 11. prosinca 2019., pristupljeno 18. siječnja 2020.</ref><ref name="Šestokolo">[https://sportske.jutarnji.hr/nogomet/liga-prvaka/i-pobjednik-je-dani-olmo-stiglo-veliko-priznanje-za-najskupljeg-dinamovog-igraca-najljepsi-potez-posljednjeg-kola-lige-prvaka-viden-je-u-maksimiru/9744046/ I POBJEDNIK JE – DANI OLMO! Stiglo veliko priznanje za najskupljeg Dinamovog igrača: Najljepši potez posljednjeg kola Lige prvaka viđen je u Maksimiru], Sportske novosti, objavljeno 13. prosinca 2019., pristupljeno 18. siječnja 2020.</ref> === RB Leipzig === [[File:2022-07-30 Fußball, Männer, DFL-Supercup, RB Leipzig - FC Bayern München 1DX 3277 by Stepro.jpg|thumb|Olmo (desno) i [[FC Bayern München|Bayernov]] igrač [[Serge Gnabry]] na utakmici [[DFL-Supercup]]a 2022.]] Dana 25. siječnja 2020. Olmo je prešao u [[RB Leipzig]] s kojim je potpisao četverogodišnji ugovor.<ref>[https://www.dierotenbullen.com/de/aktuelles/neuigkeiten/Saison_2019_20/Neuzugang-Dani-Olmo.html Dani Olmo verstärkt RB Leipzig!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210206232533/https://www.dierotenbullen.com/de/aktuelles/neuigkeiten/Saison_2019_20/Neuzugang-Dani-Olmo.html |date=6. veljače 2021. }}, RB Leipzig, objavljeno 25. siječnja 2020., pristupljeno 25. siječnja 2020.</ref><ref>[https://www.bundesliga.com/en/bundesliga/news/dani-olmo-joins-rb-leipzig-from-dinamo-zagreb-spain-midfielder-9509 Dani Olmo joins RB Leipzig from Dinamo Zagreb], Bundesliga, pristupljeno 26. siječnja 2020.</ref> Za novi je klub debitirao 1. veljače kada je zamijenio [[Tyler Adams|Tylera Adamsa]] u 69. minuti [[Njemačka nogometna Bundesliga|ligaške]] utakmice protiv [[Borussia Mönchengladbach|Borussije Mönchengladbach]] s kojom je RB Leipzig igrao 2:2.<ref>HINA, [https://sportske.jutarnji.hr/nogomet/bundesliga/video-pogledajte-trenutak-kada-je-dani-olmo-debitirao-i-pogodio-stativu-bivsi-dinamovac-sjajnim-potezom-zapalio-tribine-leipzig-do-boda-u-zavrsnici/9922969/ VIDEO: POGLEDAJTE TRENUTAK KADA JE DANI OLMO DEBITIRAO I POGODIO STATIVU! Bivši dinamovac sjajnim potezom zapalio tribine, Leipzig do boda u završnici], Sportske novosti, objavljeno 1. veljače 2020., pristupljeno 1. veljače 2020.</ref> Svoj prvi gol za klub postigao je tri dana kasnije u svom debitantskom nastupu u [[DFB-Pokal]]u u kojem je [[Eintracht Frankfurt]] porazio RB Leipzig 3:1.<ref>[https://sportske.jutarnji.hr/nogomet/video-dani-olmo-zabio-prvijenac-u-dresu-rb-leipziga-pogledajte-kako-je-donedavni-dinamov-as-vec-u-drugom-nastupu-pokazao-koliko-vrijedi/9935959/ VIDEO: DANI OLMO ZABIO PRVIJENAC U DRESU RB LEIPZIGA Pogledajte kako je donedavni Dinamov as već u drugom nastupu pokazao koliko vrijedi!], Sportske novosti, objavljeno 4. veljače 2020., pristupljeno 15. veljače 2020.</ref> Dana 9. veljače Olmo je prvi put bio dio početnog sastava Leipziga i to u ligaškoj utakmici protiv [[FC Bayern München|Bayern Münchena]] koja je završila bez golova. Tada je igrao sve do 69. minute kada ga je zamijenio [[Patrik Schick]].<ref>Slaven Kižlin, [https://sportske.jutarnji.hr/nogomet/bundesliga/foto-dani-olmo-i-rb-leipzig-neporazeni-u-velikom-njemackom-derbiju-bivsi-dinamovac-prvi-put-zapoceo-utakmicu-u-novom-klubu/9953974/ FOTO: DANI OLMO I RB LEIPZIG NEPORAŽENI U VELIKOM NJEMAČKOM DERBIJU Bivši dinamovac prvi put započeo utakmicu u novom klubu], Sportske novosti, objavljeno 9. veljače 2020., pristupljeno 15. veljače 2020.</ref> Svoj prvi ligaški gol postigao je 1. lipnja kada je [[1. FC Köln|Köln]] poražen 2:4.<ref name="RBL">[https://www.transfermarkt.de/dani-olmo/leistungsdatendetails/spieler/293385/plus/0?saison=&verein=23826&liga=&wettbewerb=&pos=&trainer_id= DETAILLIERTE LEISTUNGSDATEN – RasenBallsport Leipzig], Transfermarkt, pristupljeno 14. kolovoza 2021.</ref> Jedanaest dana kasnije postigao je svoja iduća dva gola za klub koja su ujedno bila i jedina dva gola na ligaškoj utakmici protiv [[TSG 1899 Hoffenheim|Hoffenheima]].<ref>[https://gol.dnevnik.hr/clanak/rubrika/nogomet/olmo-zabio-dva-gola-u-dvije-minute---609055.html Olmo poludio! U dvije minute strpao dva lijepa gola za pobjedu Leipziga], Gol.hr, objavljeno 12. lipnja 2020., pristupljeno 12. lipnja 2020.</ref> U svom prvom nastupu u UEFA Ligi prvaka kao igrač RB Leipziga, postigao je prvi gol na utakmici odigrane 13. kolovoza protiv [[Atlético Madrid]]a kojeg je RB Leipzig pobijedio 2:1 te je Olmov klub tako izborio svoje prvo polufinale UEFA Lige prvaka.<ref>[https://gol.dnevnik.hr/clanak/rubrika/nogomet/liga-prvaka-cetvrtfinale-atletico-protiv-rb-leipziga-lovi-polufinale---616568.html Dani Olmo zabio, RB Leipzig eliminirao Atletico Madrid za polufinale Lige prvaka!], Gol.hr, objavljeno 13. kolovoza 2020., pristupljeno 13. kolovoza 2020.</ref><ref> Tomo Ničota, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/liga-prvaka/dani-olmo-sjajno-pogodio-u-povijesnoj-pobjedi-leipziga-nijemci-srusili-atletico-u-samoj-zavrsnici-15013437 Dani Olmo sjajno pogodio u povijesnoj pobjedi Leipziga! Nijemci srušili Atletico u samoj završnici], Sportske novosti, objavljeno 13. kolovoza 2020., pristupljeno 13. kolovoza 2020.</ref> Olmo je pet dana kasnije igrao u tom polufinalu u kojem je njegov klub izgubio 0:3 od [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germaina]].<ref name="RBL" /> Dana 13. svibnja 2021. Olmo je nastupao protiv [[Borussia Dortmund|Borussije Dortmund]] od koje je njegov klub izgubio 1:4.<ref name="RBL" /> Dana 11. veljače Olmo je postigao gol i asistenciju u ligaškoj utakmici u kojoj je RB Leipzig dobio Köln 3:1.<ref name="RBL" /><ref>HINA, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/nogomet-medjunarodni/video-eurogol-danija-olma-pogledajte-projektil-bivseg-dinamovca-tri-minute-poslije-dodao-i-asistenciju-15157252 VIDEO: EUROGOL DANIJA OLMA! POGLEDAJTE PROJEKTIL BIVŠEG DINAMOVCA, TRI MINUTE POSLIJE DODAO I ASISTENCIJU], Sportske novosti, objavljeno 11. veljače 2022., pristupljeno 14. veljače 2022.</ref><ref>Ivan Žurić, HINA, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/dani-olmo-zabio-u-pobjedi-red-bull-leipziga-to-mu-je-prvi-gol-u-bundesligi-ove-sezone-20220211 Dani Olmo zabio u pobjedi Red Bull Leipziga; to mu je prvi gol u Bundesligi ove sezone...], Tportal, objavljeno 11. veljače 2022., pristupljeno 14. veljače 2022.</ref><ref>[https://www.bundesliga.com/en/bundesliga/news/rb-leipzig-cologne-live-line-ups-stats-adams-nkunku-modeste-angelino-olmo-18836 Christopher Nkunku and Dani Olmo shine as RB Leipzig outclass Cologne], Bundesliga, objavljeno 14. veljače 2022., pristupljeno 20. veljače 2022.</ref> Za RB Leipzig je u [[UEFA Europska liga|UEFA Europskoj ligi]] debitirao 17. veljače 2022. u utakmici protiv kluba [[Real Sociedad]] koja je završila 2:2.<ref name="RBL" /> Tri dana kasnije Olmo je postigao jedan gol i dvije asistencije u ligaškoj utakmici koju je [[Hertha BSC Berlin|Hertha Berlin]] izgubila 1:6.<ref name="RBL" /><ref>[https://www.index.hr/sport/clanak/cudesni-olmo-usao-u-60-minuti-pogledajte-sto-je-napravio-do-kraja/2341130.aspx?index_tid=191589&index_ref=naslovnica_sport_teme_i_komentari_d Čudesni Olmo. Ušao u 60. minuti, pogledajte što je napravio do kraja], Index.hr, objavljeno 20. veljače 2022., pristupljeno 20. veljače 2022.</ref><ref>[https://www.bundesliga.com/en/bundesliga/news/hertha-berlin-rb-leipzig-live-line-ups-stats-adams-nkunku-boateng-silva-18939 Rampant RB Leipzig torment Hertha Berlin with six-goal Olympiastadion show], Bundesliga, objavljeno 20. veljače 2022., pristupljeno 20. veljače 2022.</ref><ref>[https://www.kicker.de/hertha-gegen-leipzig-2022-bundesliga-4721699/spielbericht Kempf sieht Rot – Nkunku und Olmo überragen im Olympiastadion], Kicker, objavljeno 20. veljače 2022., pristupljeno 20. veljače 2022.</ref> S RB Leipzigom osvojio je DFB-Pokal 2021./22.<ref>HINA, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/bundesliga/gvardiolu-prvi-trofej-u-njemackoj-nakon-ruleta-jedanaesteraca-dani-olmo-medu-strijelcima-15200526 GVARDIOLU PRVI TROFEJ U NJEMAČKOJ NAKON RULETA JEDANAESTERACA, DANI OLMO MEĐU STRIJELCIMA], Sportske novosti, objavljeno 21. svibnja 2022., pristupljeno 21. svibnja 2022.</ref><ref>[https://www.24sata.hr/sport/leipzig-prvi-put-u-povijesti-uzeo-kup-olmo-zabio-gvardiol-igrao-837165 Leipzig prvi put u povijesti uzeo kup! Olmo zabio, Gvardiol igrao], 24sata, objavljeno 21. svibnja 2022., pristupljeno 21. svibnja 2022.</ref> Postigao je gol i dvije asistencije 24. siječnja 2023. kada je [[FC Schalke 04|Schalke]] u Bundesligi izgubio 1:6.<ref>[https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/bundesliga/video-pogledajte-sou-i-briljantnu-predstavu-danija-olma-gol-i-dvije-asistencije-u-magicnoj-veceri-15298721 VIDEO: POGLEDAJTE ŠOU I BRILJANTNU PREDSTAVU DANIJA OLMA! GOL I DVIJE ASISTENCIJE U MAGIČNOJ VEČERI], [[Sportske novosti]], objavljeno 24. siječnja 2023., pristupljeno 24. siječnja 2023.</ref> Dana 2. svibnja postigao je gol i tri asistencije u polufinalnoj utakmici DFB-Pokala u kojoj je [[SC Freiburg|Freiburg]] poražen s visokih 1:5.<ref>[https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/bundesliga/video-nevideni-show-bivse-zvijezde-dinama-dani-olmo-sam-razbio-jakog-protivnika-gvardiol-zaradio-iskljucenje-15331815 VIDEO: NEVIĐENI SHOW BIVŠE ZVIJEZDE DINAMA! DANI OLMO SAM RAZBIO JAKOG PROTIVNIKA, GVARDIOL ZARADIO ISKLJUČENJE], [[Sportske novosti]], objavljeno 2. svibnja 2023., pristupljeno 2. svibnja 2023.</ref> U finalnoj utakmici odigranoj 3. lipnja Olmo je asistirao [[Christopher Nkunku|Christopheru Nkunkuu]] za 1:0. RB Leipzig je na kraju pobijedio [[Eintracht Frankfurt]] 2:0 te time obranio naslov.<ref>[[HINA]], Boris Trifunović, [https://www.24sata.hr/sport/video-leipzig-obranio-naslov-u-kupu-sjajna-asistencija-olma-914531 VIDEO Leipzig obranio naslov u kupu, sjajna asistencija Olma!], [[24sata]], objavljeno 3. lipnja 2023., pristupljeno 3. lipnja 2023.</ref> Postigao je [[hat-trick]] 12. kolovoza 2023. u utakmici [[DFL-Supercup]]a u kojoj je RB Leipzig pobijedio [[FC Bayern München|Bayern München]] 3:0.<ref name="ds23">Zdravko Barišić, Mislav Znaor, [https://www.24sata.hr/sport/video-pogledajte-kako-je-bivsi-dinamovac-izvrtio-stopera-od-75-milijuna-eura-i-zabio-bayernu-927707 VIDEO Nestvarni Olmo utrpao tri gola Bayernu! Kako je izvrtio stopera od 75 milijuna eura...], [[24sata]], objavljeno 12. kolovoza 2023., pristupljeno 12. kolovoza 2023.</ref> === Barcelona === Olmo je 9. kolovoza 2024. prešao u [[FC Barcelona|Barcelonu]] za navodni iznos od oko 60 milijuna eura. S klubom je potpisao šestogodišnji ugovor.<ref>{{Cite news |date=9 August 2024 |title=FC Barcelona sign Dani Olmo |work=FC Barcelona |url=https://www.fcbarcelona.com/en/football/first-team/news/4078339/fc-barcelona-sign-dani-olmo |access-date=9 August 2024 }}</ref><ref>{{Cite news |date=9 August 2024 |title=Barcelona agree deal in principle to sign Dani Olmo from RB Leipzig |work=The Athletic |url=https://www.nytimes.com/athletic/5620891/2024/08/06/barcelona-dani-olmo-transfer/ |access-date=9 August 2024 }}</ref> Svoj klupski debi i prvi pogodak ostvario je 27. kolovoza u utakmici [[La Liga|La Lige]] protiv kluba [[Rayo Vallecano]] koji je izgubio 1:2.<ref>Domagoj Vugrinović, [https://www.24sata.hr/sport/video-olmov-debi-iz-snova-usao-u-igru-i-zabio-za-pobjedu-1001397?24sata_ref=frontpage-sportVIDEO Olmov debi iz snova: Ušao u igru i zabio za pobjedu], [[24sata]], objavljeno 27. kolovoza 2024., pristupljeno 27. kolovoza 2024.</ref> Zabio je dva gola 3. studenog protiv gradskog rivala [[RCD Espanyol|Espanyol]]a u ligaškom susretu koji je završio 3:1.<ref>[https://www.espn.com/soccer/story/_/id/41018984/dani-olmo-barcelona-win-goal-dream-return Olmo seals Barca win with goal in 'dream debut'], ESPN, objavljeno 3. studenog 2024., pristupljeno 9. studenog 2024.</ref> Prvi klupski pogodak u [[UEFA Liga prvaka|UEFA Ligi prvaka]] postigao je 26. studenog u susretu protiv [[Stade Brestois 29|Bresta]] koji je završio 3:0.<ref>{{cite web |last=Iveson |first=Ali |url=https://www.eurosport.com/football/champions-league/2024-2025/barcelona-v-brest-uefa-champions-league-live_sto10402005/story.shtml |title=Barcelona 3-0 Stade Brestois - Robert Lewandowski scores 100th UEFA Champions League goal in comfortable win |publisher=Eurosport |date=26 November 2024 }}</ref> == Reprezentativna karijera == Tijekom svoje omladinske karijere nastupao je za selekcije [[Španjolska|Španjolske]] do 16, 17, 18, 21 i 23 godine. Iskazao je želju za igranjem za hrvatsku reprezentaciju,<ref>[https://www.croatiaweek.com/spanish-teenage-talent-wants-to-play-for-croatia/ Spanish Teenage Talent Wants to Play for Croatia], Croatia Week, objavljeno 8. prosinca 2017., pristupljeno 26. siječnja 2020.</ref> no na kraju je ipak odlučio igrati za reprezentaciju Španjolske. Olmo je bio član španjolske momčadi koja je osvojila [[Europsko prvenstvo u nogometu do 21 godine|Europsko prvenstvo do 21 godine]] održanog 2019. u [[Italija|Italiji]] i [[San Marino|San Marinu]]. Olmo je na tom natjecanju igrao četiri utakmice na kojima je ukupno postigao jednu asistenciju te tri pogodka, uključujući jedan u finalu protiv [[Njemačka nogometna reprezentacija do 21 godine|Njemačke]] koju je Španjolska dobila 2:1. Zbog tog gola Olmo je proglašen igračem utakmice.<ref>F.G., [https://nogometne-vijesti.hr/olmo-je-glavna-faca-evo-sto-navijaci-barcelone-kazu-za-igraca-dinama OLMO JE GLAVNA FACA: EVO ŠTO NAVIJAČI BARCELONE KAŽU ZA IGRAČA DINAMA!], Nogometne vijesti, objavljeno 1. srpnja 2019., pristupljeno 1. srpnja 2019.</ref><ref>[https://www.uefa.com/under21/news/newsid=2615697.html?iv=true Spain beat Germany for fifth U21 title], UEFA, objavljeno 30. lipnja 2019., pristupljeno 1. srpnja 2019.</ref><ref>[https://www.uefa.com/under21/news/newsid=2610494.html?iv=true Under-21 EURO: every man of the match], UEFA, objavljeno 30. lipnja 2019., pristupljeno 1. srpnja 2019.</ref> [[Robert Moreno]], tadašnji izbornik [[Španjolska nogometna reprezentacija|španjolske reprezentacije]] uvrstio je u studenomu 2019. Olma na popis igrača za kvalifikacijske utakmice za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Europsko prvenstvo 2020.]] protiv [[Malteška nogometna reprezentacija|Malte]] i [[Rumunjska nogometna reprezentacija|Rumunjske]]. Debitirao je 15. studenoga 2019. godine u utakmici protiv [[Malteška nogometna reprezentacija|Malte]] zamijenivši u 66. minuti [[Álvaro Morata|Álvara Moratu]], a samo 3 minute kasnije zabio je pogodak za 5:0. [[Pau Torres]] također je debitirao i zabio svoj prvi gol za Španjolsku na toj utakmici te je tako Španjolska prvi put nakon 30 godina imala dva igrača koji su zabili na svojim prvonastupima. Utakmica je završila 7:0.<ref>[https://en.as.com/en/2019/11/15/football/1573854279_669899.html Dani Olmo and Pau Torres make history in Spain stroll] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191220171425/https://en.as.com/en/2019/11/15/football/1573854279_669899.html |date=20. prosinca 2019. }}, Diario AS, objavljeno 15. studenog 2019., pristupljeno 16. studenog 2019.</ref> Dana 24. svibnja 2021. [[Luis Enrique]] imenovao je Olma članom španjolske momčadi za odgođeno Europsko prvenstvo.<ref>Jamie Braidwood, [https://www.independent.co.uk/sport/football/euro-2020-news-live-england-squad-b1852654.html Euro 2020 news LIVE: Sergio Ramos left out of Spain squad plus latest before England announcement], The Independent, objavljeno 24. svibnja 2021., pristupljeno 24. svibnja 2021.</ref> U utakmici osmine završnice odigranoj 28. lipnja protiv [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatske]], koja je poražena 5:3, Olmo je asistirao [[Álvaro Morata|Álvaru Morati]] i [[Mikel Oyarzabal|Mikelu Oyarzabalu]] za jedina dva pogodka u [[Produžetci (nogomet)|produžetcima]].<ref>[https://telesport.telegram.hr/na-prvu/enriqueov-joker-zovi-dani-olmo-ubiljezio-je-dvije-kljucne-asistencije-protiv-hrvatske/ Enriqueov joker zovi: Dani Olmo ubilježio je dvije ključne asistencije protiv Hrvatske], Telesport, objavljeno 28. lipnja 2021., pristupljeno 6. srpnja 2021.</ref> Španjolska je četiri dana kasnije igrala utaknicu četvrtzavršnice protiv [[Švicarska nogometna reprezentacija|Švicarske]]. Rezultat na kraju produžetaka bio je 1:1, stoga je došlo do izvođenja [[jedanaesterac]]a. Španjolska je dobila Švicarsku 3:1 na penale te je Olmo bio jedan od igrača koji je bio uspješan pri njihovu izvođenju.<ref>Esmir Kunić, [https://ba.n1info.com/sport-klub/nogomet/spanija-nakon-penala-savladala-svicarsku-i-izborila-polufinale-eura/ Španija nakon penala savladala Švicarsku i izborila polufinale Eura], N1, objavljeno 2. srpnja 2021., pristupljeno 6. srpnja 2021.</ref> Četiri dana kasnije Olmo je asistirao Morati za izjednačenje u polufinalu protiv [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italije]]. Rezultat na kraju produžetaka ponovno je bio 1:1, no ovaj je put Španjolska izgubila u raspucavanju, i to 4:2. Olmo je tada promašio svoj jedanaesterac.<ref>[https://sportklub.hr/euro-2020/vijesti-euro-2020/italija-u-finalu-olmo-i-morata-tragicari-furije/ Italija u finalu, Olmo i Morata tragičari Furije!], Sportklub, objavljeno 6. srpnja 2021., pristupljeno 6. srpnja 2021.</ref> [[Luis de la Fuente]] uvrstio je 29. lipnja 2021. Olmo na popis španjolske momčadi za odgođene [[Nogomet na OI 2020. – muškarci|Olimpijske igre]].<ref>[https://olympics.com/tokyo-2020/en/news/spain-names-men-s-football-squad-for-tokyo-2020-olympic-games Spain names men's football squad for Tokyo 2020 Olympic Games] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210722094130/https://olympics.com/tokyo-2020/en/news/spain-names-men-s-football-squad-for-tokyo-2020-olympic-games |date=22. srpnja 2021. }}, Međunarodni olimpijski odbor, objavljeno 29. lipnja 2021., pristupljeno 22. srpnja 2021.</ref> Na putu do olimpijskog srebra, Olmo je u trećoj utakmici skupine postigao asistenciju protiv [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentine]] s kojom je Španjolska odigrala 1:1<ref>[https://www.espn.com/soccer/commentary/_/gameId/601596 Spain U23 vs. Argentina U23 – Football Match Commentary], ESPN, objavljeno 28. srpnja 2021., pristupljeno 7. kolovoza 2021.</ref> te je postigao gol i asistenciju u četvrtfinalu protiv [[Nogometna reprezentacija Obale Bjelokosti|Obale Bjelokosti]], koja je poražena rezultatom 5:2.<ref>[https://www.espn.in/football/commentary/_/gameId/601593 Spain U23 vs. Ivory Coast U23 – Football Match Commentar], ESPN, objavljeno 31. srpnja 2021, pristupljeno 7. kolovoza 2021.</ref> Španjolska je u finalu izgubila 2:1 od [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazila]].<ref>Michael Jones, [https://www.independent.co.uk/sport/olympics/mens-football-final-brazil-spain-live-b1898712.html Brazil vs Spain LIVE: Tokyo 2020 men's football final result and score today], The Independent, objavljeno 7. kolovoza 2021, pristupljeno 7. kolovoza 2021.</ref> Izbornik reprezentacije [[Luis Enrique]] uvrstio je Olma 11. studenog 2022. na popis igrača za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Svjetsko prvenstvo 2022.]] u [[Katar]]u.<ref>{{cite web |url=https://rfef.es/en/news/list-called-players-fifa-world-cup-qatar-2022 |title=List of called-up players for the FIFA World Cup Qatar 2022 |publisher=[[Španjolski nogometni savez]] |date=11 November 2022 |access-date=11 November 2022}}</ref> Dvanaest dana kasnije Olmo je postigao prvi pogodak na utakmici grupne faze protiv [[Kostarikanska nogometna reprezentacija|Kostarike]]. Olmov gol bio je 100. gol koji je postigao neki igrač Španjolske na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetskim prvenstvima]] te je ova utakmica bila najveća pobjeda Španjolske na nekom Svjetskom prvenstvu i najveći poraz Kostarike na nekom Svjetskom prvenstvu.<ref>Gradimir Đukarić, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/sp2022/video-nastavlja-se-ludilo-na-sp-u-dani-olmo-pokrenuo-nevideni-show-7-udarac-u-okvir-za-7-golova-15279063 VIDEO: NASTAVLJA SE LUDILO NA SP-U! DANI OLMO POKRENUO NEVIĐENI SHOW, 7 UDARAC U OKVIR ZA 7 GOLOVA!], [[Sportske novosti]], objavljeno 23. studenoga 2022., pristupljeno 6. prosinca 2022.</ref> Dana 7. lipnja 2024. uvršten je u španjolsku momčad za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|Europsko prvenstvo 2024.]] u [[Njemačka|Njemačkoj]].<ref>{{cite news |date=7 June 2024 |title=OFFICIAL {{!}} Final Spain squad for the Euro 2024 finals |url=https://rfef.es/en/noticias/final-spain-squad-for-the-euro-2024-finals |publisher=Royal Spanish Football Federation |access-date=7 June 2024 }}</ref> U posljednjoj utakmici grupne faze odigrane protiv [[Albanska nogometna reprezentacija|Albanije]] Olmo je asistirao za jedini pogodak na toj utakmici.<ref>Ivan Žurić, [[HINA]], [https://www.tportal.hr/sport/clanak/spanjolske-rezerve-bolje-od-albanaca-dani-olmo-asistirao-za-pobjedu-foto-20240624 Španjolske 'rezerve' bolje od Albanaca; Dani Olmo asistirao za pobjedu], Tportal, objavljeno 25. lipnja 2024., pristupljeno 10. kolovoza 2024.</ref> Svoj prvi gol na tom natjecanju postigao je u osmini finala protiv [[Gruzijska nogometna reprezentacija|Gruzije]] koju je Španjolska dobila 4:1.<ref>{{cite web |url=https://www.france24.com/en/europe/20240630-spain-georgia-euro-2024-quarter-finals |title=Spain defeats Georgia 4-1, advances to Euro 2024 quarterfinals |publisher=France 24 |date=30 June 2024 |access-date=30 June 2024 |archive-date=30 June 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240630225333/https://www.france24.com/en/europe/20240630-spain-georgia-euro-2024-quarter-finals |url-status=live }}</ref> Postigavši gol i asistenciju, Olmo je proglašen igračem utakmice osmine finala u kojoj je Njemačka poražena 2:1.<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/euro2024/match/2036205--w39-vs-germany/ |title=Spain 2–1 Germany |publisher=UEFA |date=5 July 2024 }}</ref> Treći ujedno i zadnji pogodak na tom izdanju Europskog prvenstva postigao je u polufinalu u kojem je Španjolska pobijedila [[Francuska nogometna reprezentacija|Francusku]] 2:1.<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/euro2024/news/028f-1b544afc4a71-e17794a15449-1000--spain-2-1-france-la-roja-fight-back-to-reach-final/ |title=Spain 2-1 France: La Roja fight back to reach final |publisher=UEFA |date=9 July 2024 }}</ref> Španjolska je u finalu dobila Englesku istim rezultatom.<ref>{{cite web |url=https://www.espn.in/espn/story/_/id/40564533/euro-2024-moment-day-dani-olmo-last-gasp-goalline-clearance-seals-spain-trophy |title=Euro 2024 Moment of the Day: Dani 'Olmost', the last-gasp clearance that won Spain the title |publisher=ESPN |date=15 July 2024 }}</ref> Olmo i pet drugih igrača osvojili su Zlatnu kopačku.<ref>{{cite web |url=https://www.espn.com/football/story/_/id/40558317/euro-2024-golden-boot-harry-kane-dani-olmo-6-winners |title=Euro 2024 Golden Boot: Harry Kane, Dani Olmo among 6 winners |website=ESPN|date=14 July 2024|access-date=15 July 2024}}</ref> == Osobni život == Danijev otac [[Miquel Olmo|Miquel]] igrao je kao [[Napadač (nogomet)|napadač]] za razne španjolske niželigaše. Također je bio trener jednog [[bahrein]]skog kluba te više španjolskih klubova od kojih je najznačajnija [[Girona FC|Girona]]. Danijev stariji brat [[Carlos Olmo|Carlos]] igrao je u Španjolskoj, Švicarskoj i Hrvatskoj. Od hrvatskih klubova igrao je za [[NK Hrvatski dragovoljac|Hrvatski dragovoljac]], [[GNK Dinamo Zagreb II|Dinamo Zagreb II]], [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotivu Zagreb]], [[NK Karlovac 1919|Karlovac 1919]] i [[NK Kustošija Zagreb|Kustošiju]].<ref>[https://www.transfermarkt.de/carlos-olmo/profil/spieler/618476 Carlos Olmo], Transfermarkt, pristupljeno 14. kolovoza 2021.</ref> Dani odlično govori [[Hrvatski jezik|hrvatski]].<ref>[https://direktno.hr/sport/bravo-ljudino-dani-olmo-sjetio-se-vukovara-nije-cudo-da-je-miljenik-navijaca-139571 BRAVO, LJUDINO! Dani Olmo sjetio se Vukovara, nije čudo da je miljenik navijača] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200303024520/https://direktno.hr/sport/bravo-ljudino-dani-olmo-sjetio-se-vukovara-nije-cudo-da-je-miljenik-navijaca-139571/ |date=3. ožujka 2020. }}, Direktno, objavljeno 19. studenog 2018., pristupljeno 30. lipnja 2019.</ref> == Priznanja == === Individualna === * Član momčadi natjecanja [[Europsko nogometno prvenstvo do 21 godine|Europskog prvenstva do 21 godine]]: 2019.<ref>[https://www.uefa.com/under21/news/newsid=2615974.html Official Under-21 Team of the Tournament], UEFA, objavljeno 1. srpnja 2019., pristupljeno 2. srpnja 2019.</ref> * Igrač utakmice finala [[Europsko nogometno prvenstvo do 21 godine|Europskog prvenstva do 21 godine]]: 2019. * Gol kola [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]]: 6. kolo [[UEFA Liga prvaka 2019./20.|UEFA Lige prvaka 2019./20.]] * Idealnih 11 [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]]: [[UEFA Liga prvaka 2019./20.|2019./20.]]<ref>[https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/newsid=2635905.html Champions League breakthrough team of 2019], UEFA, objavljeno 30. prosinca 2019., pristupljeno 30. prosinca 2019.</ref> * [[Najbolji igrač Prve HNL (Tportal)|Najbolji igrač 1. HNL]], prema izboru kapetana klubova [[Prva HNL|1. HNL]]: 2018.<ref name="2018POTY"/> * [[Trofej Nogometaš]] – Najbolji igrač 1. HNL: [[1. HNL 2018./19.|2018./19.]]<ref name="2019awards">[https://www.hntv.hr/vijesti/luka-modric-najbolji-dinamo-pokupio-brojne-nagrade Luka Modrić najbolji, Dinamo pokupio brojne nagrade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191214211408/https://www.hntv.hr/vijesti/luka-modric-najbolji-dinamo-pokupio-brojne-nagrade |date=14. prosinca 2019. }}, objavljeno 2. lipnja 2019., pristupljeno 18. kolovoza 2019.</ref> * Trofej Nogometaš – Najbolji igrač 1. HNL do 21 godine: [[1. HNL 2018./19.|2018./19.]]<ref name="2019awards"/> * Trofej Nogometaš – Član momčadi godine 1. HNL: [[1. HNL 2018./19.|2018./19.]]<ref name="2019awards"/> *Najbolji strijelac [[Europsko prvenstvo u nogometu|Europskog prvenstva]]: [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|2024.]] (s pet igrača)<ref>{{cite news|url=https://www.uefa.com/euro2024/top-scorer/ |title=UEFA EURO 2024 Top Goalscorer |publisher=UEFA |date=17 July 2024 |access-date=17 July 2024}}</ref> *Član momčadi natjecanja Europskog prvenstva: [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|2024.]]<ref>{{cite news|url=https://www.uefa.com/euro2024/news/028f-1b61a0e91074-427664e9bbfe-1000--uefa-euro-2024-team-of-the-tournament/ |title=UEFA EURO 2024 Team of the Tournament |publisher=UEFA |date=16 July 2024 |access-date=16 July 2024}}</ref> === Klupska === ;Dinamo Zagreb * [[1. HNL]]: [[1. HNL 2014./15.|2014./15.]], [[1. HNL 2015./16.|2015./16.]], [[1. HNL 2017./18.|2017./18.]], [[1. HNL 2018./19.|2018./19.]], [[1. HNL 2019./20.|2019./20.]] * [[Hrvatski nogometni kup]]: [[Hrvatski nogometni kup 2014./15.|2014./15.]], [[Hrvatski nogometni kup 2015./16.|2015./16.]], [[Hrvatski nogometni kup 2017./18.|2017./18.]] * [[Hrvatski nogometni superkup]]: 2019. ;RB Leipzig * [[DFB-Pokal]]: 2021./22., 2022./23. * [[DFL-Supercup]]: 2023.<ref name="ds23" /> '''Barcelona''' *[[La Liga]]: 2024./25.,<ref>{{Cite web |date=2025-05-15 |title=Barcelona Win La Liga, Complete 2024-25 Domestic Treble |url=https://www.si.com/soccer/barcelona-win-la-liga-complete-2024-25-domestic-treble |access-date=2025-05-16 |website=SI }}</ref> 2025./26.<ref>{{Cite web |date=10 May 2026 |title=Barcelona Clinch 29th La Liga Title in Dominant El Clasico |url=https://www.si.com/soccer/barcelona-clinch-29th-la-liga-title-el-clasico |access-date=10 May 2026|website=SI }}</ref> *[[Copa del Rey]]: 2024./25.<ref>{{Cite web |date=2025-04-26 |title=FC Barcelona crowned Cup Kings in classic encounter |url=https://rfef.es/en/noticias/match-report-fc-barcelona-crowned-cup-kings-in-classic-encounter |access-date=2025-04-26 |website= |publisher=Real Federación Española de Fútbol}}</ref> *[[Supercopa de España]]: 2025.,<ref>{{Cite web |date=2025-01-13 |title=FC Barcelona win the Super Cup in a final for the history books (2–5) |url=https://rfef.es/en/noticias/match-report-fc-barcelona-win-the-super-cup-in-a-final-for-the-history-books-2-5 |access-date=2025-01-13 |website= |publisher=[[Real Federación Española de Fútbol]] |language=en}}</ref> 2026.<ref>{{cite web|first=|last=|title=Barcelona vs Real Madrid Highlights, El Clasico Supercopa Final: Barcelona Beat Real Madrid 3-2 In Thriller, Clinch 1st Trophy Of Season|url=https://sports.ndtv.com/football/barcelona-vs-real-madrid-live-updates-supercopa-de-espana-final-live-score-super-cup-live-streaming-mbappe-vinicius-raphinha-lamine-yamal-10688288|access-date=12 Jan 2026|website=NDTV|archive-date=13. siječnja 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260113075805/https://sports.ndtv.com/football/barcelona-vs-real-madrid-live-updates-supercopa-de-espana-final-live-score-super-cup-live-streaming-mbappe-vinicius-raphinha-lamine-yamal-10688288|url-status=dead}}</ref> === Reprezentativna === ;Španjolska do 21 godine * [[Europsko nogometno prvenstvo do 21 godine|Europsko prvenstvo do 21 godine]]: 2019.<ref>Emlyn Begley, [http://www.bbc.co.uk/sport/football/48812993 Spain U21 2–1 Germany U21], BBC Sport, objavljeno 30. lipnja 2019., pristupljeno 1. srpnja 2019.</ref> ;Španjolska do 23 godine * [[Nogomet na Olimpijskim igrama|Olimpijske igre]] (srebro): [[Nogomet na OI 2020. – muškarci|2020.]] ;Španjolska * [[Europsko prvenstvo u nogometu|Europsko prvenstvo]]: [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|2024.]]<ref>{{Cite web |last=UEFA.com |title=Spain 2-1 England {{!}} UEFA EURO 2024 Final |url=https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036211--spain-vs-england/ |access-date=2024-07-14 |website=UEFA.com }}</ref> * [[UEFA Liga nacija]]: [[UEFA Liga nacija 2022./23.|2022./23.]]<ref name="UNLWin">{{Cite news |last=Smith |first=Emma |date=18 June 2023 |title=Spain win Nations League final on penalties |language= |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.com/sport/football/65944659 |access-date=18 June 2023}}</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat}} * [https://www.soccerbase.com/players/player.sd?player_id=88229 Profil], Soccerbase * [https://int.soccerway.com/players/daniel-olmo/395366/ Profil], Soccerway * [https://www.transfermarkt.de/dani-olmo/profil/spieler/293385 Profil], [[Transfermarkt]] {{Sastav FC Barcelona}} {{Sastav Španjolska 2020. EP}} {{Sastav Španjolska 2020. OI}} {{Sastav Španjolska 2022 SP}} {{Sastav Španjolska 2024. EP}} {{Sastav Španjolska 2026 SP}} {{Najbolji strijelci Europskih nogometnih prvenstava}} {{Trofej Nogometaš – Najbolji nogometaš 1. HNL}} {{Trofej Nogometaš – Najbolji mladi nogometaš 1. HNL}} {{Trofej Nogometaš – Najbolja momčad 1. HNL 2018./19.}} {{GLAVNIRASPORED:Olmo, Dani}} [[Kategorija:Španjolski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Barcelone]] [[Kategorija:Nogometaši Dinama]] [[Kategorija:Nogometaši RB Leipziga]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] t0aknk5g0hu5959hxlr58kq1mnf2z3m 0 629242 7475732 6971058 2026-06-05T13:59:10Z Tulkas Astaldo 38717 -od strane 7475732 wikitext text/x-wiki {{Infookvir singl |ime_singla = Revolution Deathsquad |slika = |ime_glazbenika = [[DragonForce]] |s_albuma = [[Inhuman Rampage]] |objavljeno = [[2006.]] |snimanje = [[2005.]] |žanr = [[power metal]], [[thrash metal]] |trajanje = 7:54 |izdavač = [[Roadrunner Records|Roadrunner]], [[Universal Music|Universal]] |tekstopisac = Sam Totman |skladatelj = |producent = Sam Totman, [[Herman Li]], Vadim Pruzhanov |singl_prije = [[Operation Ground and Pound]] |singl0 = 2006. |singl = 2006. |singl_poslije = [[Heroes of Our Time]] |singl2 = [[2008.]] |ostalo = <div style="float:right; margin-left: 10px;">{{Zvuk 2|ime_datoteke=Revolution Deathsquad.wav|naslov=DragonForce - Revolution Deathsquad|opis= Isječak početkom pjesme.|položaj=right}}</div> }} "'''Revolution Deathsquad'''" pjesma je [[engleska|britanskog]] [[power metal]] sastava [[DragonForce]]. Pjesma je objavljena kao treći i konačni [[singl]] s trećeg studijskog [[album]]a sastava ''[[Inhuman Rampage]]''.<ref name="Metallum">{{eng oznaka}} [https://www.metal-archives.com/albums/DragonForce/Inhuman_Rampage/96901 DragonForce - Inhuman Rampage na metal-archives.com] pristupljeno 25. listopada 2018.</ref> Osim power metala, pjesma sadrži i elemente [[thrash metal]]a. Prvi put je objavljena na [[MySpace]]u krajem [[2006.]] godine. Glazbeni spot bio je u planu, no nikad nije napravljen. Pjesma je dostupna za skidanje u [[videoigra|videoigri]] ''[[Guitar Hero: Legends of Rock]]'', zajedno s "[[Through the Fire and Flames]]" i "[[Operation Ground and Pound]]". Jedna je od najžešćih pjesama sastava, s vrištajućim vokalima u pozadini, sa solo dionicom na [[klavijature|klavijaturama]], ekstremnim zvukom [[gitara|gitare]], i moćnim i jakim glavnim vokalima [[ZP Theart]]a. == Tekst == Tekst pjesme utemeljen na [[anđeo|anđelima]] i [[demon]]ima u epskoj [[bitka|bitki]]. Iako je ovo česta tema tekstova sastava, ovaj put je tekst skloniji zloj strani rata, ali koju prepričavaju anđeli. == Zasluge == ;DragonForce *[[ZP Theart]] – glavni [[vokal]]i *[[Herman Li]] – [[gitara]], prateći vokali *Sam Totman – [[gitara]], prateći vokali *Vadim Pruzhanov – [[klavijature]], [[klavir]], prateći vokali *Dave Mackintosh – [[bubnjevi]], prateći vokali *Adrian Lambert – [[bas-gitara]] ;Gostujući glazbenici *Clive Nolan – [[prateći vokal]]i *Lindsay Dawson – prateći vokali, vrišteći vokali ;Ostalo osoblje *Karl Groom – miksanje, [[inženjer zvuka]] *Eberhard Köhler – mastering *Chie Kimoto, Daniel Bérard – ilustracije *Marisa Jacobi – [[grafički dizajn]] *Axel Jusseit – studijska [[fotografija]] *Julie Brown, Johan Eriksson – fotografije uživo == Izvori == {{izvori}} {{DragonForce}} [[Kategorija:Singlovi iz 2006.]] [[Kategorija:Skladbe sastava DragonForce]] dqbd7htx8y0erfsuhj5gyq02zfif8w0 0 629322 7475822 6619888 2026-06-05T16:47:37Z Ame71 128419 Predložak 7475822 wikitext text/x-wiki '''Regionalna nogometna liga Rijeka – Pula''' (''Nogometna liga Riječke regije'', ''Riječko-pulska zona'') je bila liga četvrtog stupnja [[nogomet]]nog prvenstva [[SFRJ|Jugoslavije]] u sezoni 1982./83. <br> Sudjelovalo je 16 klubova, a prvak je bila ''[[NK Opatija|"Opatija"]]''. <br> Za sezonu 1983./84. je došlo do reorganizacije ligaškog sustava. Dotadašnja jedinstvena ''Hrvatska liga'' (treći stupanj lige) je podijeljena na četiri skupine, te je nova ''Hrvatska liga – Zapad'' odgovarala području ''Regionalne lige Rijeka – Pula'', iz koje su nastale ''Primorsko-goranska regionalna liga'' i ''Istarska liga''. == Ljestvica == {| class="wikitable" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol– !!bod |- bgcolor="gold" |1. ||[[NK Opatija|Opatija]] ||30 ||14 ||10 ||6 ||51 ||32 ||38 |- |2. ||[[NK Istra 1961|Uljanik Pula]] ||30 ||17 ||4 ||9 ||57 ||39 ||38 |- |3. ||[[NK Grobničan Čavle|Grobničan Čavle]] ||30 ||14 ||9 ||7 ||52 ||34 ||37 |- |4. ||[[NK Nehaj Senj|Nehaj Senj]] ||30 ||14 ||7 ||9 ||45 ||30 ||35 |- |5. ||[[NK Crikvenica|Crikvenica]] ||30 ||14 ||5 ||11 ||42 ||48 ||33 |- |6. ||[[NK Rovinj|Rovinj]] ||30 ||15 ||3 ||12 ||51 ||63 ||33 |- |7. ||[[NK Jadran Poreč|Jadran Poreč]] ||30 ||12 ||8 ||10 ||43 ||31 ||32 |- |8. ||[[NK Rab|Rab]] ||30 ||11 ||9 ||10 ||41 ||40 ||31 |- |9. ||[[NK Kraljevica|Kraljevica]] ||30 ||11 ||8 ||11 ||52 ||55 ||30 |- |10. ||[[NK Borac Bakar|Borac Bakar]] ||30 ||9 ||11 ||10 ||37 ||37 ||28 |- |11. ||[[NK Rudar Labin|Rudar Labin]] ||30 ||10 ||9 ||11 ||42 ||44 ||29 |- |12. ||[[NK Klana|Klana]] ||30 ||10 ||8 ||12 ||44 ||43 ||28 |- |13. ||INA Rijeka ||30 ||12 ||3 ||15 ||38 ||41 ||27 |- |14. ||[[NK Istra Tar|Istra Tar]] ||30 ||12 ||3 ||15 ||38 ||41 ||27 |- |15. ||[[NK Ogulin|Jedinstvo Ogulin]] ||30 ||9 ||3 ||18 ||25 ||44 ||21 |- |16. ||[[NK Raša 1938|Prvomajska Raša]] ||30 ||7 ||5 ||18 ||31 ||51 ||19 |} == Rezultatska križaljka == {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align: center" !kratica !!klub !!BOR !!CRI !!GRO !!INA !!IST !!JAD !!JED !!KLA !!KRA !!NEH !!OPA !!PRV !!RAB !!ROV !!RUD !!ULJA |- |'''BOR ||align="left"|[[NK Borac Bakar|Borac Bakar]] |bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || || || || || || |- |'''CRI ||align="left"|[[NK Crikvenica|Crikvenica]] | ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || || || || || |- |'''GRO ||align="left"|[[NK Grobničan Čavle|Grobničan Čavle]] | || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || || || || |- |'''INA ||align="left"|INA Rijeka | || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || || || |- |'''IST ||align="left"|[[NK Istra Tar|Istra Tar]] | || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || || |- |'''JAD ||align="left"|[[NK Jadran Poreč|Jadran Poreč]] | || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || |- |'''JED ||align="left"|[[NK Ogulin|Jedinstvo Ogulin]] | || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || |- |'''KLA ||align="left"|[[NK Klana|Klana]] | || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || |- |'''KRA ||align="left"|[[NK Kraljevica|Kraljevica]] | || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || |- |'''NEH ||align="left"|[[NK Nehaj Senj|Nehaj Senj]] | || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || |- |'''OPA ||align="left"|[[NK Opatija|Opatija]] | || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || |- |'''PRV ||align="left"|[[NK Raša 1938|Prvomajska Raša]] | || || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || |- |'''RAB ||align="left"|[[NK Rab|Rab]] | || || || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || |- |'''ROV ||align="left"|[[NK Rovinj|Rovinj]] | || || || || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || |- |'''RUD ||align="left"|[[NK Rudar Labin|Rudar Labin]] | || || || || || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || |- |'''ULJA ||align="left"|[[NK Istra 1961|Uljanik Pula]] | || || || || || || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| |- !colspan="18"| |- |colspan="18" align="left"| <small> '''podebljan rezultat''' – utakmice od 1. do 13. kola (1. utakmica između klubova) <br> rezultat normalne debljine – utakmice od 14. do 26. kola (2. utakmica između klubova) <br> ''rezultat nakošen'' – nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora <br> <small> rezultat smanjen * </small> – iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta <br> <s> prekrižen rezultat </s> – poništena ili brisana utakmica <br> p – utakmica prekinuta <br> 3:0 p.f. / 0:3 p.f. – rezultat 3:0 bez borbe </small> |} <small> Izvori: </small> == Povezani članci == * [[Hrvatska nogometna liga 1982./83.]] == Vanjske poveznice == == Izvori == <small> * Juraj Katalinić: ''Nogometni klub "Ogulin" : 1932. – 2012. : 80 godina'', Ogulin, 2012., {{ISBN|978-953-57303-0-9}}, str. 54. * Marijan Milevoj: ''Četrdeset zelenih proljeća : NK Rudar – Labin'', Labin, 1986., UDK: 796.332(497.13 Labin)"1945/1985"(067.5), str. 123–125. * Ante Kuntić i dr.: ''Sedamdeset i pet godina nogometa u gradu pod Nehajem 1920-1995'', Senj, 1996., str. 122–124. {{izvori}} </small> {{YU nogomet 1982./83.}} [[Kategorija:Regionalna nogometna liga Rijeka-Pula|1982-83 ]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 1982./83.|*Rijeka-Pula]] [[Kategorija:Nogometno prvenstvo Jugoslavije - 4. ligaški rang (Hrvatska)|1982-83 Rijeka-Pula]] 3wrfvrixoqy7kai2n2a4581gh87gv6l 0 633141 7475819 7042093 2026-06-05T16:46:14Z Ame71 128419 Predložak 7475819 wikitext text/x-wiki {{glavni|Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1982./83.#Bosna i Hercegovina|l1=Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1982./83.}} '''Republička liga [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]''' je bila liga trećeg stupnja [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu|nogometnog prvenstva Jugoslavije]] u sezoni 1982./83. <br> Sudjelovalo je 16 klubova, a prvak je bila ''[[FK Sloga Doboj|"Sloga"]]'' iz [[Doboj]]a. == Ljestvica == {| class="wikitable" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod |- bgcolor="gold" |1. ||[[FK Sloga Doboj|Sloga Doboj]] ||30 ||17 ||8 ||6 ||62 ||28 ||40 |- |2. ||[[FK Famos Hrasnica|Famos Hrasnica]] ||30 ||16 ||4 ||9 ||62 ||35 ||38 |- |3. ||[[FK Rudar Kakanj|Rudar Kakanj]] ||30 ||15 ||6 ||9 ||46 ||24 ||36 |- |4. ||[[NK Bosna Visoko|Bosna Visoko]] ||30 ||12 ||9 ||9 ||47 ||37 ||33 |- |5. ||[[FK Igman Konjic|Igman Konjic]] ||30 ||13 ||7 ||10 ||37 ||36 ||33 |- |6. ||[[FK Budućnost Banovići|Budućnost Banovići]] ||30 ||12 ||7 ||11 ||36 ||31 ||31 |- |7. ||[[FK Krajina Cazin|Krajina Cazin]] ||30 ||9 ||12 ||9 ||29 ||38 ||30 |- |8. ||[[NK Krivaja Zavidovići|Krivaja Zavidovići]] ||30 ||11 ||8 ||11 ||44 ||38 ||30 |- |9. ||[[FK Drina Zvornik|Drina Zvornik]] ||30 ||12 ||6 ||12 ||41 ||42 ||30 |- |10. ||[[FK Goražde|Radnički Goražde]] ||30 ||13 ||4 ||13 ||40 ||46 ||30 |- |11. ||[[HNK Čapljina|Borac Čapljina]] ||30 ||9 ||11 ||10 ||40 ||29 ||29 |- |12. ||[[NK Krajišnik Velika Kladuša|Krajišnik Velika Kladuša]] ||30 ||9 ||11 ||10 ||40 ||38 ||29 |- |13. ||[[FK Lokomotiva Brčko|Lokomotiva Brčko]] ||30 ||10 ||9 ||11 ||31 ||30 ||29 |- |14. ||[[NK Travnik|Borac Travnik]] ||30 ||11 ||5 ||14 ||26 ||41 ||57 |- |15. ||[[NK Elektrobosna Jajce|Elektrobosna Jajce]] ||30 ||8 ||8 ||14 ||22 ||53 ||24 |- |16. ||[[FK Sloboda Novi Grad|Sloboda Bosanski Novi]] ||30 ||3 ||5 ||22 ||31 ||88 ||21 |} * [[Hrasnica (Ilidža, BiH)|Hrasnica]] danas dio [[Sarajevo|Sarajeva]] == Rezultatska križaljka == {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align: center" !kratica !!klub !!BORČ !!BORT !!BOS !!BUD !!DRI !!ELE !!FAM !!IGM !!KRAN !!KRAŠ !!KRI !!LOK !!RAD !!RUD !!SLB !!SLG |- |'''BORČ ||align="left"|[[HNK Čapljina|Borac Čapljina]] |bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || || || || || || |- |'''BORT ||align="left"|[[NK Borac Travnik|Borac Travnik]] | ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || || || || || |- |'''BOS ||align="left"|[[NK Bosna Visoko|Bosna Visoko]] | || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || || || || |- |'''BUD ||align="left"|[[FK Budućnost Banovići|Budućnost Banovići]] | || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || || || |- |'''DRI ||align="left"|[[FK Drina Zvornik|Drina Zvornik]] | || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || || |- |'''ELE ||align="left"|[[NK Elektrobosna Jajce|Elektrobosna Jajce]] | || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || |- |'''FAM ||align="left"|[[FK Famos Hrasnica|Famos Hrasnica]] | || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || |- |'''IGM ||align="left"|[[FK Igman Konjic|Igman Konjic]] | || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || |- |'''KRAN ||align="left"|[[FK Krajina Cazin|Krajina Cazin]] | || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || |- |'''KRAŠ ||align="left"|[[NK Krajišnik Velika Kladuša|Krajišnik Velika Kladuša]] | || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || |- |'''KRI ||align="left"|[[NK Krivaja Zavidovići|Krivaja Zavidovići]] | || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || |- |'''LOK ||align="left"|[[FK Lokomotiva Brčko|Lokomotiva Brčko]] | || || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || |- |'''RAD ||align="left"|[[FK Goražde|Radnički Goražde]] | || || || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || |- |'''RUD ||align="left"|[[FK Rudar Kakanj|Rudar Kakanj]] | || || || || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || |- |'''SLB ||align="left"|[[FK Sloboda Novi Grad|Sloboda Bosanski Novi]] | || || || || || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || |- |'''SLG ||align="left"|[[FK Sloga Doboj|Sloga Doboj]] | || || || || || || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| |- |- !colspan="18"| |- |colspan="18" align="left"| <small> '''podebljan rezultat''' - utakmice od 1. do 15. kola (1. utakmica između klubova) <br> rezultat normalne debljine - utakmice od 16. do 30. kola (2. utakmica između klubova) <br> ''rezultat nakošen'' - nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora <br> <small> ''rezultat nakošen i smanjen * '' </small> - iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta <br> <s> prekrižen rezultat </s> - poništena ili brisana utakmica <br> p - utakmica prekinuta <br> 3:0 p.f. / 0:3 p.f. - rezultat 3:0 bez borbe </small> |} <small> Izvori: </small> == Povezani članci == * [[Regionalna nogometna liga BiH – Zapad 1982./83.|Regionalna liga BiH – Zapad 1982./83.]] == Vanjske poveznice == == Izvori == <small> * [http://fkbuducnostbanovici.blogspot.com/p/arhiv-takmicenja_25.html fkbuducnostbanovici.blogspot.com, ''Vremeplov''], pristupljeno 1. siječnja 2018. * [http://forum.sportsport.ba/viewtopic.php?f=6&t=3113&start=280 forum.sportsport.ba, ''Vremeplov 4: Ligaška takmičenja od 1945-1992. godine''], (prema raznim izvorima), objave od 22. svibnja 2011., pristupljeno 21. listopada 2017. {{izvori}} </small> {{Republička nogometna liga BiH}} {{YU nogomet 1982./83.}} {{mrva-nogomet}} [[Kategorija:Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang (BiH)|1982-83 1]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačka nogometna natjecanja - sezona 1982./83.| republička]] [[Kategorija:Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine|1982-83]] eyiw62nllvhjckwxmykpfo3lv4ecfoo 0 633706 7475820 7114108 2026-06-05T16:46:49Z Ame71 128419 Predložak 7475820 wikitext text/x-wiki {{glavni|Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1982./83.#Vojvodina}} '''Vojvođanska liga''' je bila liga trećeg stupnja [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu|nogometnog prvenstva Jugoslavije]] u sezoni 1982./83. <br> Sudjelovalo je 18 klubova, a prvak je bio [[FK Vrbas|''"Vrbas"'']] iz [[Vrbas (grad)|Titovog Vrbasa (današnji Vrbas)]]. == Ljestvica == {| class="wikitable" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod |- bgcolor="gold" |1. ||[[FK Vrbas|Vrbas (Titov Vrbas)]] ||34 ||20 ||10 ||4 ||68 ||27 ||50 |- |2. ||[[FK Jedinstvo Novi Bečej|Jedinstvo Novi Bečej]] ||34 ||15 ||11 ||8 ||54 ||33 ||41 |- |3. ||[[FK Dinamo Pančevo|Dinamo Pančevo]] ||34 ||14 ||12 ||8 ||52 ||37 ||40 |- |4. ||[[FK Crvenka|Crvenka]] ||34 ||15 ||9 ||10 ||56 ||44 ||39 |- |5. |||[[OFK Mladost Apatin|Mladost Apatin]] ||34 ||14 ||10 ||10 ||45 ||41 ||38 |- |6. ||[[FK Radnički Zrenjanin|Radnički Zrenjanin]] ||34 ||14 ||10 ||10 ||36 ||37 ||38 |- |7. ||[[FK Inđija|Agrounija Inđija]] ||34 ||15 ||7 ||12 ||41 ||46 ||37 |- |8. ||[[NK Radnički Bajmak|Radnički Bajmak]] ||34 ||14 ||8 ||12 ||39 ||32 ||36 |- |9. ||[[FK Vršac|Vršac]] ||34 ||13 ||9 ||12 ||52 ||48 ||36 |- |10. ||[[FK Srem Sremska Mitrovica|Srem Srijemska Mitrovica]] ||34 ||12 ||11 ||11 ||40 ||45 ||35 |- |11. ||[[FK Mladost Bački Jarak|Mladost Bački Jarak]] ||34 ||13 ||7 ||14 ||37 ||35 ||33 |- |12. ||[[FK Radnički Sombor|Radnički Sombor]] ||34 ||11 ||10 ||13 ||39 ||39 ||32 |- |13. ||[[FK Bačka Bačka Palanka|Bačka (Bačka Palanka)]] ||34 ||12 ||7 ||15 ||53 ||52 ||31 |- |14. ||[[FK Radnički Kovin|Radnički Kovin]] ||34 ||12 ||7 ||15 ||58 ||61 ||31 |- |15. ||[[FK Jedinstvo Stara Pazova|Jedinstvo Stara Pazova]] ||34 ||13 ||5 ||16 ||35 ||56 ||31 |- |16. ||[[FK Rusanda Melenci|Rusanda Melenci]] ||34 ||11 ||6 ||17 ||41 ||66 ||28 |- bgcolor="salmon" |17. ||[[NK Sever Subotica|Sever Subotica]] ||34 ||5 ||10 ||19 ||35 ||58 ||20 |- bgcolor="salmon" |18. ||[[FK Hajduk Kula|Hajduk Kula]] ||34 ||4 ||8 ||22 ||34 ||65 ||16 |} * Titov Vrbas – tadašnji naziv za [[Vrbas (grad)|Vrbas]] == Rezultatska križaljka == {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align: center" !kratica !!klub !!AGR !!BAČ !!CRV !!DIN !!HAJ !!JEDNB !!JEDSP !!MLAA !!MLABJ !!RADB !!RADK !!RADS !!RADZ !!RUS !!SEV !!SREM !!VRB !!VRŠ |- |'''AGR ||align="left"|[[FK Inđija|Agrounija Inđija]] |bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || || || || || || || || |- |'''BAČ ||align="left"|[[FK Bačka Bačka Palanka|Bačka (Bačka Palanka)]] | ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || || || || || || || |- |'''CRV ||align="left"|[[FK Crvenka|Crvenka]] | || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || || || || || || |- |'''DIN ||align="left"|[[FK Dinamo Pančevo|Dinamo Pančevo]] | || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || || || || || |- |'''HAJ ||align="left"|[[FK Hajduk Kula|Hajduk Kula]] | || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || || || || |- |'''JEDNB ||align="left"|[[FK Jedinstvo Novi Bečej|Jedinstvo Novi Bečej]] | || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || || || |- |'''JEDSP ||align="left"|[[FK Jedinstvo Stara Pazova|Jedinstvo Stara Pazova]] | || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || || |- |'''MLAA ||align="left"|[[OFK Mladost Apatin|Mladost Apatin]] | || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || |- |'''MLABJ ||align="left"|[[FK Mladost Bački Jarak|Mladost Bački Jarak]] | || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || |- |'''RADB ||align="left"|[[NK Radnički Bajmak|Radnički Bajmak]] | || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || |- |'''RADK ||align="left"|[[FK Radnički Kovin|Radnički Kovin]] | || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || |- |'''RADS ||align="left"|[[FK Radnički Sombor|Radnički Sombor]] | || || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || |- |'''RADZ ||align="left"|[[FK Radnički Zrenjanin|Radnički Zrenjanin]] | || || || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || |- |'''RUS ||align="left"|[[FK Rusanda Melenci|Rusanda Melenci]] | || || || || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || |- |'''SEV ||align="left"|[[NK Sever Subotica|Sever Subotica]] | || || || || || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || |- |'''SREM ||align="left"|[[FK Srem Sremska Mitrovica|Srem Srijemska Mitrovica]] | || || || || || || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || |- |'''VRB ||align="left"|[[FK Vrbas|Vrbas (Titov Vrbas)]] | || || || || || || || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || |- |'''VRŠ ||align="left"|[[FK Vršac|Vršac]] | || || || || || || || || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| |- !colspan="20"| |- |colspan="20" align="left"| <small> '''podebljan rezultat''' - utakmice od 1. do 17. kola (1. utakmica između klubova) <br> rezultat normalne debljine - utakmice od 18. do 34. kola (2. utakmica između klubova) <br> ''rezultat nakošen'' - nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora <br> <small> ''rezultat nakošen i smanjen * '' </small> - iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta <br> <s> prekrižen rezultat </s> - poništena ili brisana utakmica <br> p - utakmica prekinuta <br> 3:0 p.f. / 0:3 p.f. - rezultat 3:0 bez borbe <br> n.i. - nije igrano </small> |} <small> Izvori: </small> == Unutrašnje poveznice == == Vanjske poveznice == == Izvori == <small> * [https://www.novibechej.com/zlatne-godine/4353-sezona-1982-1983 novibechej.com, ''Sezona 1982/1983''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200927081731/http://www.novibechej.com/zlatne-godine/4353-sezona-1982-1983 |date=27. rujna 2020. }}, pristupljeno 8. siječnja 2019. * [http://fkvrbas.weebly.com/tabele-fk-vrbasa-od-1969-2007.html fkvrbas.weebly.com, ''Tabele FK Vrbasa 1969-2007''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171021215718/http://fkvrbas.weebly.com/tabele-fk-vrbasa-od-1969-2007.html |date=21. listopada 2017. }}, pristupljeno 21. listopada 2017. * [http://www.fsgzrenjanin.com/Period%201978-1983.html fsgzrenjanin.com, ''Period 1978. - 1983.''], pristupljeno 21. listopada 2017. {{izvori}} </small> {{YU nogomet 1982./83.}} [[Kategorija:Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang (Vojvodina)|1982-83 1]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1982./83.|VOJ 1]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Srbiji po sezonama (1945. – 1991.)|1982-83 1 VOJ 1]] [[Kategorija:Vojvođanska nogometna liga (1945. – 1991.)|1982-83 ]] [[Kategorija:Vojvođanska nogometna natjecanja (1945. – 1991.)|* 1982-83]] 18oebn09yiwhxfnau7090l9r82pjom5 0 634406 7475656 7469940 2026-06-05T12:30:36Z Croxyz 205325 /* Izvori */ 7475656 wikitext text/x-wiki {{Trener/izbornik/igrač | ime = Riyad Mahrez | slika = [[Datoteka:Algérie - Arménie - 20140531 - Riyad Mahrez.jpg|200px]] | opis slike = Mahrez na utakmici Alžir - Armenija 31. svibnja 2014. | datum rođenja = [[21. veljače]] [[1991.]] | mjesto rođenja = [[Sarcelles]], [[Francuska]] | država = {{Z+X|ALŽ}} | visina = 179 cm | trenutačni klub = [[Al-Ahli Saudi FC|Al-Ahli]] | broj u klubu = 7 | pozicija = [[napadač (nogomet)|krilo]] | mlade godine = 2004. – 2009. | juniorski klubovi = Sarcelles | godina = 2009. – 2010.<br />2010. – 2013.<br />2011. – 2014.<br />2014. – 2018.<br />2018. – 2023. <br> 2023. – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[Quimper Kerfeunteun F.C.|Quimper]]<br />[[Le Havre AC|Le Havre II]]<br />[[Le Havre AC|Le Havre]]<br />[[Leicester City F.C.|Leicester]]<br />[[Manchester City F.C.|Manchester City]]<br>[[Al-Ahli Saudi FC|Al-Ahli]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}27 {{0}}{{0}}{{0}}(1)<br />{{0}}{{0}}60 {{0}}{{0}}(24)<br />{{0}}{{0}}60 {{0}}{{0}}{{0}}(6)<br />{{0}}158 {{0}}{{0}}(42)<br />{{0}}145 {{0}}{{0}}(43)<br>{{0}}{{0}}{{0}}0 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine u reprezentaciji = 2014. – ''danas'' | reprezentacija = {{NogRep|ALŽ}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}83 {{0}}{{0}}(30) | ažurirano = 29. srpnja 2023. }} '''Riyad Mahrez''' ([[Sarcelles]], [[Francuska]]; [[21. veljače]] [[1991.]]) je alžirski nogometaš koji igra kao [[napadač (nogomet)|krilo]] za [[Saudijska Arabija|saudijski]] [[Al-Ahli Saudi FC|Al-Ahli]] i [[Alžirska nogometna reprezentacija|alžirsku nogometnu reprezentaciju]]. Počeo je karijeru u AAS Sarcellesu s 13 godina. Počeo se profesionalno baviti nogometom 2009. godine kada je prešao u Quimper, gdje je igrao samo jednu sezonu. Mahrez 2010. godine prelazi u Le Havre II, B selekciju Le Havrea. 2011. postaje regularni prvotimac Le Havrea te 2014. prelazi u Leicester City koji je tada igrao u [[Football League Championship|Championshipu]]. S [[Leicester City F.C.|Leicester Cityem]] 2013/14 osvaja Championship te klub prelazi u [[FA Premier liga|Premier ligu]]. Sezone 2015/16 Leicester City radi čudo te osvaja ligu nakon što su promovirani u ligu tek prošle sezone. Leicester City tako postaje šesti klub koji je osvojio Premier ligu. U Leicester Cityu ostaje do ljeta 2018. godine kada za 50 mil £ prelazi u [[Manchester City F.C.|Manchester City]].<ref>{{citiranje www |prezime=A. |ime=A. |dan=10. srpnja 2018. |url=http://24sata.info/sport/fudbal/321006-riyad-mahrez-potpisao-za-manchester-city.html |naslov=Riyad Mahrez potpisao za Manchester City |izdavač=24 Sata |preuzeto=13. veljače 2019. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190213123657/http://24sata.info/sport/fudbal/321006-riyad-mahrez-potpisao-za-manchester-city.html |archivedate=13. veljače 2019.}}</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Sastav Alžir 2014 SP}} {{Sastav Alžir 2026 SP}} {{Afrički nogometaš godine}} {{GLAVNIRASPORED:Mahrez, Riyad}} [[Kategorija:Alžirski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Leicester Cityja]] [[Kategorija:Nogometaši Manchester Cityja]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] 9li03fyrk5zr291h2e1chdz25yyv0if 0 634909 7475630 7355060 2026-06-05T12:07:52Z Croxyz 205325 7475630 wikitext text/x-wiki {{Trener/izbornik/igrač | ime = Lautaro Martínez | slika = [[Datoteka:Lautaro_Martinez_ARGENTINA_VS_VENEZUELA_2017.jpg|250px]] | opis slike = Martínez [[2017.]] | datum rođenja = [[22. kolovoza]] [[1997.]] | država = {{Z+X|ARG}} | visina = 174 cm | trenutačni klub = [[Football Club Internazionale Milano|Inter Milan]] | broj u klubu = 10 | pozicija = [[Napadač (nogomet)|napadač]] | mlade godine = 2013. – 2014.<br />2014. – 2015. | juniorski klubovi = [[Liniers FC|Liniers]]<br />[[Racing Club]] | godina = 2015. – 2018.<br />2018. – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[Racing Club]]<br />[[Football Club Internazionale Milano|Inter Milan]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}48 {{0}}{{0}}(22)<br />{{0}}218 {{0}}(108) | godine u reprezentaciji = 2016. – 2017.<br />2018. – ''danas'' | reprezentacija = {{NogRep|ARG|do=20}}<br />{{NogRep|ARG}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}11 {{0}}{{0}}{{0}}(7) <br />{{0}}{{0}}70 {{0}}{{0}}(32) | ažurirano =14. prosinca 2024. }} '''Lautaro Martínez''' ([[Bahía Blanca]], [[22. kolovoza]] [[1997.]]) [[Argentina|argentinski]] je [[nogomet]]aš koji igra za [[Football Club Internazionale Milano|Inter Milan]] i za [[Argentinska nogometna reprezentacija|argentinsku nogometnu reprezentaciju]]. Počeo je karijeru u Argentini za klub Liniers. 2014 prelazi u mlade selekcije Racinga te sljedeće godine počinje igrati za glavnu momčad. Provodi 3 sezone u Racingu, koji je smatran među 5 najboljih argentinskih klubova uz [[Boca Juniors]]e, [[Club Atlético River Plate|River Plate]], [[Club Atlético Independiente|Atletico Inpedente]] i San Lorenzo. U Racingu zabija 22 gola u 48 utakmica te hvata pažnju europskih klubova. Dovodi ga [[Football Club Internazionale Milano|Inter Milan]] za 22,7 milijuna € na 5 godina. {{Sastav - Inter Milano}} {{Sastav Argentina 2022 SP}} {{Sastav Argentina 2026 SP}} {{Najbolji strijelci Serie A}} {{Dobitnici nagrade Golden Foot }} {{GLAVNIRASPORED:Martinez, Lautaro}} [[Kategorija:Argentinski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Inter Milana]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] ezo07twlzr4pi17077xqs3q0yw6i8i7 3 642969 7476048 7143022 2026-06-06T08:10:04Z Runolist 263374 /* Izvori, izvori */ novi odlomak 7476048 wikitext text/x-wiki {{uvodni tečaj}} '''Lajoswinkler, dobro došli na Wikipediju na hrvatskome jeziku, započetu [[16. veljače]] [[2003.]] godine – slobodnu [[enciklopedija|enciklopediju]]!''' Pozivamo vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije na [[hrvatski jezik|hrvatskome standardnom jeziku]]. ---- '''Ovdje su neke od stranica koje bi vam mogle pomoći:''' * [[Wikipedija|'''Wikipedija''']] − što je Wikipedija, povijest i organizacija projekta, * [[Wikipedija:Provjerljivost|'''izvori''']] − kako uspješno činiti Wikipediju boljom, te * [[Wikipedija:Slike|'''slike''']] − '''obvezno''' pročitati prije postavljanja bilo kakvih slika. ---- Ako želite vježbati možete to raditi na [[Wikipedija:Stranica za vježbanje|'''stranici za vježbanje''']], u slučaju da vam zatreba pomoć učinite sljedeće: * postavite pitanje u [[Wikipedija:Kafić|'''Kafiću''']], odgovor će brzo stići, * spojite se na '''[[WP:IRC|IRC]]''' (chat): [http://webchat.freenode.net/ #wikipedia-hr]. ---- Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, dok komentare na pripadajućim [[Wikipedija:Stranice za razgovor|stranicama za razgovor]], suradničkim stranicama i [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]] molimo potpisujte tako što ćete pritisnuti gumbić [[Slika:Signature_icon.png]] ili [[Slika:OOUI JS signature icon LTR.svg|20px]] na alatnoj vrpci ili napisati 4 tilde ('''''tilda''''' = 4x istovremeno tipke '''AltGr''' + tipka s brojem '''1'''), što kod uređivanja izgleda ovako '''<nowiki>~~~~</nowiki>'''. <br> Vlastitu [[Suradnik:{{PAGENAME}}|suradničku stranicu]] (onu koja se zove "Suradnik:''Lajoswinkler''") možete uređivati po svojoj želji u skladu s [[WP:SS|pravilima uređivanja ]] suradničke stranice (npr. [[Suradnik:Ja suradnik|asketski]] ili [[Suradnik:Duh Svemira|šminkerski]]). ---- Molimo Vas, ne stavljajte [[autorsko pravo|zaštićene radove]] bez dopuštenja! '''Nemojte''' izravno kopirati sadržaje s drugih internetskih stranica ako nemate izričito dopuštenje. Ako imate dopuštenje, napišite to na stranici za razgovor ili jednostavno dodajte [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja|ovdje]]. No, obvezno to napravite '''prije''' nego započnete s pisanjem preuzetog teksta. Molimo uočite da se svi doprinosi Wikipediji smatraju dvojno licencirani, pod [http://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/hr/ Creative Commons Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima 3.0] i [[GFDL]] licencijom. Ako ne želite da se vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ćete ono što ćete napisati sami napisati, ili ćete to prepisati iz nečeg što je u [[javno vlasništvo|javnom vlasništvu]] ili pod sličnom slobodnom licencijom. ---- '''If you don't speak Croatian:''' This is a welcome message sent to new users of hr.wikipedia. Još jednom, dobro došli! --[[Suradnik:Mateo K 01|Mateo K 01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mateo K 01|razgovor]])</small> 14:52, 18. svibnja 2019. (CEST) == Uvodni tečaj == {{ut}}[[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 20:35, 29. lipnja 2019. (CEST) == Sažimanje == [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Regolit&curid=16185&diff=5283143&oldid=3916791] Sažimanje je osjetljiva stvar, jer može otići u uklanjanje sadržaja. Vanjsku poveznicu nisi smio obrisati. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 20:36, 29. lipnja 2019. (CEST) Mjesečev regolit je u detalje opisan u članku o Mjesecu i nije potrebno gomilati i ponavljati tekstove na hijerarhijski višim člancima jer oni služe orijentaciji, a ne detaljnom objašnjavanju. [[Suradnik:Lajoswinkler|Lajoswinkler]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lajoswinkler|razgovor]])</small> 20:45, 29. lipnja 2019. (CEST) == Obrazloži == Potrebno je obrazložiti preimenovanja članaka, pogotovo kad to radiš na većem skupu članaka. --[[Suradnik:Chiartop|Chiartop]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Chiartop|razgovor]])</small> 03:28, 27. listopada 2019. (CET) == Titan == Što bi [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Titan_(mjesec)&diff=next&oldid=5339533#Povijest_istra%C5%BEivanja ovdje] značilo ovo ''regularna refleksija''?--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> Vidim na stranici https://hr.wikipedia.org/wiki/Refleksija da je to prijevod za ''specular reflection'', odnosno refleksiju koja nije difuzna. [[Suradnik:Lajoswinkler|Lajoswinkler]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lajoswinkler|razgovor]])</small> 20:46, 1. studenoga 2019. (CET) == Nada na obzoru == Ti si nova wikipedistička nada i djeluješ obećavajuće. Dobro radiš, ali provlače ti se neki pogrješni postupci pa uvjeren sam da nehotice činiš pogrješke. Pročitaj [[Wikipedija:Uvodni tečaj]], nema puno, a korisno je. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 01:38, 6. studenoga 2019. (CET) == Glasovanje == Tvoji glasovi su nevažeći Lajoswinkler pošto ne ispunjavaš kriterije za glasovanje. --[[Suradnik:Mark7747|<span style="font-size:11pt; color:darkgreen;">'''Mark7747'''</span>]][[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|<span style="font-size:8pt; color:Grey;">^{'''gremlin me'''}</span>]] 14:35, 23. veljače 2021. (CET) Kolega Mark je u pravu, ukupno na hr.wiki imaš 93 doprinosa (tj. 92 + tvoji glasovi), a za glasanje je nužno imati minimalno 200 (prije početka glasanja), zato su ti glasovi poništeni. --[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune,'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 14:45, 23. veljače 2021. (CET) Sve i da sam znao, a nisam, učinio bih isto. Hvala na obavijesti. [[Suradnik:Lajoswinkler|Lajoswinkler]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lajoswinkler|razgovor]])</small> 14:52, 23. veljače 2021. (CET) == Uputa == [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Plazma_kugla&type=revision&diff=6540961&oldid=6540522]--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 14:14, 4. prosinca 2022. (CET) == Vandalizam == [[slika:Information.svg|25px]] Dobro došli na Wikipediju. Iako su svi dobrodošli činiti konstruktivne doprinose na Wikipediji, vaša nedavna izmjena{{#if:|&nbsp;u članku [[:{{{1}}}]]}} nije izgledala konstruktivnom i zbog toga je uklonjena. Ako želite, možete testirati na [[Wikipedija:Stranica za vježbanje|stranici za vježbanje]] i pogledati [[Wikipedija:Uvodni tečaj|uvodni tečaj]] za više informacija o uređivanju na [[Wikipedija|Wikipediji]]. {{#if:|{{{2}}}|Hvala na razumijevanju.}}<!-- predložak:NS-vandalizam1 -->--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 19:04, 12. travnja 2024. (CEST) :@[[Suradnik:Lajoswinkler|Lajoswinkler]], moj savjet je: ne obaziri se. Uređuješ u dobroj namjeri. Ne moramo se svi s tvojim uređivanjima slagati, ali ona nisu vandalizam. Ako ti bez objašnjenja uklanjaju uređivanja, krše nekoliko naših pravila (podebljano u [[WP:RAT]]: ''Kada poništavate tuđe izmjene, obavezno naznačite razloge poništavanja.'') pa ih slobodno prijavi na [[WP:NPA]]. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 20:16, 12. travnja 2024. (CEST) ::Uopće mi nije jasno što se događa. Nekome smetaju činjenice iz astronomije i planetologije. Ako je nešto vandalizam, onda je to generalizirano poništavanje uređivanja. Zna mi se dogoditi da na članku radim po sat vremena i onda zbog detalja koji nekome iz nekog razloga jako smeta, budu poništeno sve izmjene. Glupost... [[Suradnik:Lajoswinkler|Lajoswinkler]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lajoswinkler|razgovor]])</small> 20:30, 12. travnja 2024. (CEST) == Izvori == Bi li možda mogao u promjenama poput [[Special:Diff/6978614|ove]] pronaći neki izvor za nove paragrafe (mit + Teslin citat)? Znam da ih članak jedva ima i tako, ali svaki izvor više je poželjan i prijeko potreban na ovom projektu. Hvala ti! — [[User:Hijerovit|Hijérovīt]]&thinsp;|&thinsp;[[User talk:Hijerovit|^þⰁ_č]] 17:54, 24. lipnja 2024. (CEST) :Što se [[Posebno:diff/6978799|ovoga]] tiče, bilo bi dobro da se držiš neupravnog ili upravnog govora i, opet, da navodiš izvore. — [[User:Hijerovit|Hijérovīt]]&thinsp;|&thinsp;[[User talk:Hijerovit|^þⰁ_č]] 18:57, 24. lipnja 2024. (CEST) :Činjenica je da dijatermija funkcionira na tom principu i da zaista dolazi do dubinskih opeklina - zato se i one demonstracije s iskrama izvode preko Faradayevih kaveza u obliku uzemljenih rukavica i uzemljenih odijela od metalnog pletiva. Trebalo bi izvući konkretni citat iz neke stručne literature, čisto radi formalnosti. :Za Teslin citat sam čuo davno i sad ga mogu naći samo na Quori, što nije baš dobar izvor. Ako nađem nešto solidno, ubacim. [[Suradnik:Lajoswinkler|Lajoswinkler]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lajoswinkler|razgovor]])</small> 19:38, 24. lipnja 2024. (CEST) ::Ma da, upravo to i kažem. Bitno je samo da sve što piše ima svoj dokaz kako se ne bi dovodilo u pitanje (i time otežalo posao ophoditeljima ;P) – [[WP:PRO]], jel. — [[User:Hijerovit|Hijérovīt]]&thinsp;|&thinsp;[[User talk:Hijerovit|^þⰁ_č]] 20:37, 24. lipnja 2024. (CEST) :I ja sam došao zamoliti izvore, sada u [[Special:Diff/6819311/7096237]]. Sadržaj bez izvora malo nam znači: ljudi griješe u njihovoj interpretaciji, prepisivanju, a ako nisu posve dobronamjerni mogu unositi i lažne podatke (kako ćemo to znati?). Zato kao jedno od važnijih pravila imamo [[WP:PRO]]. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 07:09, 31. prosinca 2024. (CET) Na sličnom tragu izvora: potrebno je navesti kada je neki članak (poput [[klasična fotografija]]) stvoren kao prijevod s druge jezične inačice Wikipedije – osobito kada taj prijevod uključuje više paragrafa bez ikakvih izvora. :) Atribucija je temeljni dio licencije sadržaja na Wikipediji. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Hijerovit|<span style="color:#ad0000">'''Hijérovīt'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Hijerovit|^þⰁ_č]] 00:13, 13. veljače 2025. (CET) :Ne razumijem zašto si članak vratio na "analogna fotografija". Radi se o blesavom novogovoru koji je na Googleu zastupljen odnedavno i to samo zbog masovnosti društvenih mreža, botovski stvorenog sadržaja i umnožavanja grešaka koje Internet zadnjih godina dopušta u mjeri bez presedana. Naziv su brzo pokupile male tvrtke koje zarađuju na valu nove zanimacije za fotografski film. Praksa guranja neologizama zbog popularnosti je izrazito američke prirode i u suprotnosti je s enciklopedijskim stilom. Ne možemo mijenjati stoljetne izraze zbog nečije greške koja se umjetno umnožila. :Apsurdno je zvati klasičnu fotografiju "analognom". Samo zato što nešto nije digitalno, ne znači da je analogno. Radi se o lažnoj dihotomiji i pogrešnom retronimu. :Usput, članak ima deset izvora, to je poprilično velik broj za osnovu koju će se kasnije proširivati. :Vraćam stranicu na njen normalan naziv. [[Suradnik:Lajoswinkler|Lajoswinkler]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lajoswinkler|razgovor]])</small> 17:22, 13. veljače 2025. (CET) ::Usput, nisam primarno komentirao broj izvora, nego činjenicu da nisi naznačio otkuda si preuzeo članak – s engleske Wikipedije. Sve što trebaš kada prevodiš s Wikipedije na nekom drugom jeziku jest u sažetku stvaranja napomenuti nešto tipa "prevedeno s enwiki". Licencija sadržaja obavezuje nas da uvijek to naznačujemo kada prevodimo, jednako kao i kad preuzimamo (npr. ako kopiramo tekst sa shwiki). U suprotnom ispada da si "iz glave" pisao dijelove kojima ne slijedi referencija, a to ne bi smjelo biti (i u ovom slučaju nije, čak i ako netko na enwiki to jest napravio). <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Hijerovit|<span style="color:#ad0000">'''Hijérovīt'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Hijerovit|^þⰁ_č]] 21:18, 13. veljače 2025. (CET) == "Loše vibre" == Pozdrav! Vidim tvoje izmjene svako toliko, a upravo sam naišao na [[Razgovor:Benzin za čišćenje]]. Iako razumijem frustraciju loših prijevoda (i drugih zavrzlama na koje se ovdje može naići svakoga dana), zamolio bih te da malo ublažiš izražaj.<br>Ovdje smo svi volonteri, malo tko od nas je stručan za područja o kojima piše. Najvažnije od svega – nitko tko je ovdje iz ozbiljnih razloga ne pravi greške namjerno, već smo tu da učimo i radimo koliko možemo. Ima jedna stranica, [[WP:NTSS]], simpatična je za čitati. Kada smo manje "nasekirani", stvaramo ugodniju atmosferu za rad, a možda i uspješno potpomognemo nekome vlastitim znanjem. :)<br>Sretno uređivanje! — [[User:Hijerovit|Hijérovīt]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[User talk:Hijerovit|^þⰁ_č]] 21:51, 2. listopada 2024. (CEST) == Međuwiki poveznice == Kada stavljaš poveznice na druge jezične inačice, radiš to preko [https://wikidata.org wikidata.org] kako bi svi članci bili centralno povezani u svakom trenutku. Ondje možeš pretraživati već postojeće predmete i ondje dodati novi članak na nekoj jezičnoj inačici (CroCube je do danas sjedinjavao talijansku i hrvatsku wiki), a ako predmet ne postoji možeš ga stvoriti klikom na "Create a new item" na lijevoj strani sučelja. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Hijerovit|<span style="color:#ad0000">'''Hijérovīt'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Hijerovit|^þⰁ_č]] 16:58, 2. veljače 2025. (CET) == [[WP:Wikibonton]] == Molio bih te da pročitaš smjernicu u naslovu i nadalje je se držiš. Stvarno cijenim tvoja popravljanja znanstvenih tema, koje malo tko dira na našoj Wikipediji, ali stvarno bi bilo vrijeme da pritom ne komuniciraš forumaški – [[posebno:diff/7142523|nepotrebnim kritikama tuđeg karaktera]] (na komentar iz 2018.? Čemu?), [[posebno:diff/6948521|nazivanjem tuđeg rada smećem]] (možda kad su neke lude zavjere, ali ovo?), [[posebno:diff/6909726|komentiranjem raznih "idiotizama"]], prigovorima da [[posebno:diff/7022480|"netko neupućen radi članke pod svaku cijenu"]] (ovo je volonterski projekt, ne moraju svi biti stručni, a oni koji više znaju tu su da pomognu ostalima, ne da ih kude). Takve stvari ne samo da ne doprinose apsolutno ničemu, već se i loše odražavaju na tvoj rad te negativno doprinose atmosferi projekta, a ne služe baš nikakvoj svrsi.<br>Ne znam zašto ti je ''default'' [[WP:PDN|pretpostavljanje nečije loše namjere]] ili (razmjerno) ratoboran ton, ali ne slažeš li se da bi bilo bezveze da zbog toga u budućnosti ''nagrabusiš'' kada umjesto toga možeš u miru raditi i pozitivno doprinijeti znanju ekipe koja čita ovaj projekt? Ponovno, molim te da pripaziš. (I, opet, da [[WP:PRO|navodiš izvore]] za svoje dodatke bez obzira znaš li ti osobno ili ne da su oni točni, inače mi moramo svaki puta za tobom lijepiti {{tl|nedostaje izvor}} :)). <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Hijerovit|<span style="color:#ad0000">'''Hijérovīt'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Hijerovit|^þⰁ_č]] 11:37, 9. ožujka 2025. (CET) :Ono što ja primjećujem jest neprekidno treniranje birokratske strogoće na onima koji ispravljaju dezinformacije i oko toga su stilski i funkcionalno beskompromisni, a ignoriranje činjenice da je Wikipedija na hrvatskom rasulo koje služi promociji nadriliječnika, "klečavaca" i sličnih. :Da, zašto sam odgovorio na onaj komentar iz 2018.? Zato što taj korisnik ima povijest sabotiranja ispravaka, kao i povijest suradnje s klerofašističkim wiki-zlostavljačima. Čudo je što nije protjeran. I ne, nisam sišao na njegovu razinu. Mogao sam, ali nisam. Pa ako je taj lagani ubod tolika strašna stvar nasuprot njegovog opusa, neka bude. Posipam se pepelom. :Nikad mi neće biti jasno zašto je izravnost komunikacije i otpor pasivnoj agresiji veći problem od desetljeća odgajanja društva na način da se u mainstream stavljaju pogubne ideje? Kratko i jasno, Wikipedija na hrvatskom je užas. Minsko polje i goruća ruševina, a naš je zadatak zalijevati vodom i sondirati. To govorim potpuno otvoreno. Užas je koji je dao svoj obol poglupljivanju mlađih generacija, a danas i starijih koji su na Internet došli preko smartphoneova. Što je uništilo nekoliko zlikovaca teško bi popravila i vojska urednika. Učinak na dio društva koje ne zna engleski jezik, a World wide web gleda kroz usku ključanicu kaotičnog, computer-unfriendly hrvatskog jezika, a sada i aplikacije na mobitelima, je strašan. Napisali su se toliki referati, seminari, diplomski radovi, domaće zadaće, na dezinformacijama. :I onda je problem reći "Desetljećima su se gomilale krive informacije nastale zbog fah-idiotizma struke koja ne shvaća da laici ne razumiju kontekst." To sam komentirao s jer je jedan urednik samo revertao uređivanje. Nikoga nisam nazvao idiotom. Zar ćemo sada cenzurirati riječi bez obzira na kontekst? Ne prihvaćam politiku američkog straha od riječi i word mincinga. :Zaista se događalo da mi se članci, na čije bih ispravke potrošio cijelo popodne, samo revertaju iz nečije obijesti. Nemam vremena pa nemam ni praksu sustavno prosijavati članke. Divim se ljudima koji imaju iz ovog ili onog razloga. Kada naletim na nešto katastrofalno krivo, to i ispravim, a ponekad i komentiram na stranici za razgovor kao buduće upozorenje da se pripazi. Istina, malo sam i perfekcionist pa rođe i nekoliko sati provjera. I onda netko kome se trola dođe i, umjesto da ispravi neki detalj, napravi potpuni revert. Ja napravim revert reverta i napišem komentar. Onda krene u uređivački rat, pa se administratore vuče za skute, a njima ispada da je najbitnije to što se ja naljutim nego što je stvarni problem, pa počne pasivna agresija da se izazove još gora reakcija. To je radio SpeedyGonzales. :Za navođenje izvora djelomično prihvaćam kritiku. Trebao bih ih stavljati više, no opet, pitam te - gdje je veća šteta? Ostaviti članak pun laži, makar bile formalno pokrivene izvorima, ili ispraviti i ne dodati izvore za svaku izjavu? Meni je točnost i smanjenje društvene štete prioritet. [[Suradnik:Lajoswinkler|Lajoswinkler]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lajoswinkler|razgovor]])</small> 20:25, 9. ožujka 2025. (CET) ::Malo gledaš ovo šire nego ja. :) Ja ne uspoređujem – ono što ti napraviš mi je potpuno odvojen problem od onog što krivo napravi drugi. U ovom slučaju samo ti želim ukazati, jer kao jedan od administratora imam poseban pik na pristojno ponašanje ovdje, na {{small|(razmjerno manje, da ne bi bilo)}} probleme koji se s tobom ponavljaju, a lako se daju riješiti. "Idiotizam", recimo, uopće nije potrebna riječ ovdje – ne radi se o tome da "prikrivaš istinu" lijepim riječima, nego da ne moraš "istinu" izraziti najagresivnijim vokabularom. Bez problema si mogao reći "…nastale jer struka ne shvaća da laici…". U znanstvenom radu nećeš (ili bar obično ne bismo) napisali "fah-idiotizam", pa čemu ovdje? Isto s ostalim komentarima – zašto derogatorno odnošenje (npr. kod špirita), kada se može napisati "netko je ovo napravio krivo, ali inače, čisto da se zna, točno je…, pa pripazite"? Enciklopedija nije tu da širi rubne ideje, ali nije tu ni da se svađa s rubnim idejama kroz svoj tekst, dakle ista je stvar sa sadržajem. Nažalost, stvari koje su učinjene prije 10 godina teže je ispraviti od onih koje se učine sad, a i mene ovdje tad nije bilo. :P<br> ::Administratori nerijetko nemaju pojma o temama spornih izmjena jer, realno, nemamo vremena istraživati, ali agresivnost samo otežava cijeli posao jer umjesto rješavanja spora oko činjenica (dobar/loš izvor i sl.) moramo dodatno rješavati emocionalne tenzije. Recimo da netko doista želi provući dezinformacije – nije li loše dati toj osobi materijala za diverziju rasprave od činjenica jer se ti počneš svađati? Ne znam kako je bilo s prijašnjom klikom, ali eto, moja ''dva euro-centa''. Ako ostaneš pribran i vrlo šturo, neutralno i argumentirano (izvorima) istakneš zašto si u pravu, vjerojatno će sve bolje završiti (bar ovih dana; opet, jer ne znam što je tko prije radio, pa da ne prenosiš iskustva).<br> ::Što se izvora tiče, kužim, no ako tipkaš iz glave, možeš li samo onda sam za sobom ostaviti predložak {{tl|ni}}? Cilj ovdje nije da ti kažem "ostavi kako jest", nego da pokušamo nekvalitetno zamijeniti kvalitetnijim. Često se WP danas "promovira" kao početna točka za istraživanje neke teme putem njenih izvora. Nama cilj ionako nije i nikad neće biti da budemo početak i kraj znanja. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Hijerovit|<span style="color:#ad0000">'''Hijérovīt'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Hijerovit|^þⰁ_č]] 23:26, 9. ožujka 2025. (CET) == Izvori, izvori == I opet. Bilo bi lijepo da, kad već popravljaš članke, [[Special:Diff/7476040|navedeš i koji izvor]]. Ovako svejedno na tvoju doradu treba zakeljiti predložak da članak nije napisan u skladu sa smjernicama. :/ <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 10:10, 6. lipnja 2026. (CEST) s60ym1ibd4bgbb074jod55bhg3x10ye 0 643567 7475896 7472932 2026-06-05T21:15:53Z Divna Jaksic 974 {{mrva-građ}} 7475896 wikitext text/x-wiki '''Trgovački centar Joker''' je [[trgovački centar]] u [[grad]]u [[Split]]u na adresi Put Brodarice 6. Dao ga je sagraditi bivši [[Dodatak:Popis splitskih gradonačelnika|gradonačelnik]] [[Željko Kerum]] na 53.000 m² gdje su se nekad nalazili pogoni [[Jugoplastika|Jugoplastike]] u [[Lovret]]u, a ime je dobio prema Kerumovom sinu. Investicija je bila teška 70 milijuna [[Euro|eura]]. Od tog iznosa, 60 posto uložio je Kerum, a 40 posto poslovni partner Immorent leasing iz grupe [[Erste banka|Erste banke]].<ref>{{Citiranje novina|last=Poslovni.hr|title=Otvara se Kerumov Joker, najveći trgovački centar u Dalmaciji|language=hr|work=Poslovni dnevnik|url=https://www.poslovni.hr/hrvatska/otvara-se-kerumov-joker-najveci-trgovacki-centar-u-dalmaciji-55376|access-date=2025-06-14}}</ref> Otvoren je [[29. rujna]] [[2007.]]<ref>{{cite web |url=https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/joker/Detaljno/114932 |title=Joker d.o.o. |publisher=fininfo.hr |accessdate=24. svibnja 2019.}}</ref> == Javni promet == Smještena je u gradskom kotaru [[Brodarica]] omeđena dvjema najfrekvetnijim ulicama; Domovinskog rata, koje prolaze [[Promet Split|autobusne linije]] br. 1, 3, 9, 10, 16, 22 i 37 te Putem Supavla, kojim prolazi autobusna linija br. 7. Trgovački centar Joker ima vlastitu garažu i parkiralište. == Trgovine == Ima razne trgovine: * počevši od fast foodova [[McDonalds]], [[McCafé]], Sandwich bar Rizzo [[Biberon]]ova tri fast fooda ''Mex & Grill'', ''Wok & Pasta'' i ''Fine Food'', [[Yun Yun Chinese Food]], kafića ''"Caffe bar Teatrin"'', ''"Caffe bar Star"'', ''"Cafe bar Square"'', ''"ArcA caffe"'', ''"lobby bar"'' do restorana Sky * modnih trgovina kao što su [[New Yorker]], [[Takko]], [[Triumph]], [[Calvin Kevin Jeans]], [[Aledona Fashion]], [[Replay]], [[Fashion & Friends]], [[Kruna mode]], [[Undercolors of Benetton]] [[s.Oliver]], [[Europa 92]] itd. * dućan [[Tommy]] i kiosci [[Tisak (tvrtka)|Tiska]] == Povijest == == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://m.facebook.com/jokersplit/ Joker Split] na [[Facebook]]u *[https://www.joker.hr Službena stranica] {{mrva-građ}} [[Kategorija:Trgovački centri u Splitsko-dalmatinskoj županiji]] 7rs6sedfj9fqbczmtjkv94eo1719l3y 0 656756 7475638 7088389 2026-06-05T12:13:18Z Croxyz 205325 7475638 wikitext text/x-wiki [[File:Totti Champions Promenade Monaco.jpg|thumb|Otisak stopala [[Francesco Totti|Francesca Tottia]] [[2010.]] godine]] '''Golden Foot''' međunarodna je [[nogomet]]na nagrada koja se dodjeljuje igračima koji se ističu po svojim atletičkim uspjesima (timskim i momčadskim) i osobnosti. Nagrada se dodjeljuje samo aktivnim igračima starijim od 27 godina te se igraču nagrada može dodijeliti samo jedanput.<ref>[http://www.goldenfoot.com/ "GoldenFoot"], World Champion Club Ltd, pristupljeno 13. studenoga 2019.</ref> Dobitnik nagrade ostavlja trajan kalup svojih otisaka na „Champions Promenade”, na obali [[Kneževina Monako|Kneževine Monako]]. Od [[2009.]] godine održava se dobrotvorna aukcija koja prati događanje Golden Foot-a. Aukcija se održava tijekom svečane večeri u [[Hôtel de Paris Monte-Carlo]]-u i prikuplja sredstva za borbu protiv [[AIDS]]-a. [[Luka Modrić]] je [[2019.]] godine postao prvi i jedini [[Hrvat]] koji je osvojio tu nagradu. == Dobitnici == {| class="sortable wikitable plainrowheaders" |+Popis dobitnika nagrade Golden Foot |- !scope="col"|Godina !scope="col"|Igrač !scope="col"|Klub |- |align="center"|2003. !scope="row" |{{Z|ITA}} [[Roberto Baggio]] |{{Z|ITA}} [[Brescia Calcio|Brescia]] |- |align="center"|2004. !scope="row"|{{Z|ČEŠ}} {{sortname|Pavel|Nedvěd}} |{{Z|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] |- |align="center"|2005. !scope="row"|{{Z|UKR}} [[Andrij Ševčenko]] |{{Z|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] |- |align="center"|2006. !scope="row"|{{Z|BRA}} [[Ronaldo Luís Nazário de Lima|Ronaldo]] |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] |- |align="center"|2007. !scope="row"|{{Z|ITA}} [[Alessandro Del Piero]] |{{Z|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] |- |align="center"|2008. !scope="row"|{{Z|BRA}} [[Roberto Carlos]] |{{Z|TUR}} [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] |- |align="center"|2009. !scope="row"|{{Z|BRA}} [[Ronaldinho]] |{{Z|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] |- |align="center"|2010. !scope="row"|{{Z|ITA}} [[Francesco Totti]] |{{Z|ITA}} [[A.S. Roma|Roma]] |- |align="center"|2011. !scope="row"|{{Z|WAL}} [[Ryan Giggs]] |{{Z|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] |- |align="center"|2012. !scope="row"|{{Z|ŠVE}} [[Zlatan Ibrahimović]] |{{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] |- |align="center"|2013. !scope="row"|{{Z|OSK}} [[Didier Drogba]] |{{Z|TUR}} [[Galatasaray SK|Galatasaray]] |- |align="center"|2014. !scope="row"|{{Z|ŠPA}} [[Andrés Iniesta]] |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |- |align="center"|2015. !scope="row"|{{Z|KAM}} [[Samuel Eto'o]] |{{Z|TUR}} [[Antalyaspor]] |- |align="center"|2016. !scope="row"|{{Z|ITA}} [[Gianluigi Buffon]] |{{Z|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] |- |align="center"|2017. !scope="row"|{{Z|ŠPA}} [[Iker Casillas]] |{{Z|POR}} [[F.C. Porto|Porto]] |- |align="center"|2018. !scope="row"|{{Z|URU}} [[Edinson Cavani]] |{{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] |- |align="center"|2019. !scope="row"|{{Z|HRV}} [[Luka Modrić]] |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] |- |align="center"|2020. !scope="row"|{{Z|POR}} [[Cristiano Ronaldo]] |{{Z|ITA}} [[Juventus FC|Juventus]] |- |align="center"|2021. !scope="row"|{{Z|EGY}} [[Mohamed Salah]] |{{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] |- |align="center"|2022. !scope="row"|{{Z|POL}} [[Robert Lewandowski]] |{{Z|ESP}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |- |align="center"|2024. !scope="row"|{{Z|ARG}} [[Lautaro Martínez]] |{{Z|ITA}} [[Inter Milan]] |- |align="center"|2025. !scope="row"|{{Z|FRA}} [[Antoine Griezmann]] |{{Z|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] |} === Dobitnici po državama=== {| class="sortable wikitable" !Država !Igrači |- | {{Z+X|ITA}} | align=center| 4 |- | {{Z+X|BRA}} | align=center| 3 |- | {{Z+X|ŠPA}} | align=center| 2 |- | {{Z+X|ARG}} | align=center| 1 |- | {{Z+X|ČEŠ}} | align=center| 1 |- | {{Z+X|EGI}} | align=center| 1 |- | {{Z+X|FRA}} | align=center| 1 |- | {{Z+X|HRV}} | align=center| 1 |- | {{Z+X|KAM}} | align=center| 1 |- | {{Z+X|OSK}} | align=center| 1 |- | {{Z+X|POLJ}} | align=center| 1 |- | {{Z+X|POR}} | align=center| 1 |- | {{Z+X|ŠVE}} | align=center| 1 |- | {{Z+X|UKR}} | align=center| 1 |- | {{Z+X|URU}} | align=center| 1 |- | {{Z+X|WAL}} | align=center| 1 |- |} === Dobitnici po klubovima=== {| class="sortable wikitable" !Klub !Igrači |- | {{Z|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] | align=center| 4 |- | {{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] | align="center" | 2 |- | {{Z|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] | align=center| 2 |- | {{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] | align=center| 2 |- | {{Z|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] | align=center| 2 |- | {{Z|TUR}} [[Antalyaspor]] | align=center| 1 |- | {{Z|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] | align=center| 1 |- | {{Z|ITA}} [[Brescia Calcio|Brescia]] | align=center| 1 |- | {{Z|TUR}} [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] | align=center| 1 |- | {{Z|TUR}} [[Galatasaray SK|Galatasaray]] | align=center| 1 |- | {{Z|ITA}} [[Inter Milan]] | align=center| 1 |- | {{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] | align=center| 1 |- | {{Z|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] | align=center| 1 |- | {{Z|POR}} [[F.C. Porto|Porto]] | align=center| 1 |- | {{Z|ITA}} [[A.S. Roma|Roma]] | align=center| 1 |} == Nagrada legendi == {| class="sortable wikitable plainrowheaders" |+Popis dobitnika nagrade legendi<ref>[http://www.goldenfoot.com/legends LEGENDS – GoldenFoot]</ref> |- !style="background: gold;" scope="col"|Godina !style="background: gold;" scope="col"|Legende |- |rowspan=4 align="center"|2003. |{{Z|ARG}} [[Diego Maradona]] |- |{{Z|POR}} [[Eusébio]] |- |{{Z|ITA}} [[Gianni Rivera]] |- |{{Z|FRA}} [[Just Fontaine]] |- |rowspan=3 align="center"|2004. |{{Z|ARG}} [[Alfredo Di Stéfano]] |- |{{Z|ITA}} [[Dino Zoff]] |- |{{Z|FRA}} [[Michel Platini]] |- |rowspan=5 align="center"|2005. |{{Z|ESP}} [[Paco Gento]] |- |{{Z|NIR}} [[George Best]] |- |{{Z|LBR}} [[George Weah]] |- |{{Z|ITA}} [[Gigi Riva]] |- |{{Z|BRA}} [[Rivellino]] |- |rowspan=5 align="center"|2006. |{{Z|URU}} [[Alcides Ghiggia]] |- |{{Z|HUN}} [[Ferenc Puskás]] |- |{{Z|ITA}} [[Giacinto Facchetti]] |- |{{Z|FRA}} [[Raymond Kopa]] |- |{{Z|BRA}} [[Zico]] |- |rowspan=5 align="center"|2007. |{{Z|GER}} [[Gerd Müller]] |- |{{Z|BUL}} [[Hristo Stoičkov]] |- |{{Z|ARG}} [[Mario Kempes]] |- |{{Z|ITA}} [[Paolo Rossi]] |- |{{Z|BRA}} [[Romário]] |- |rowspan=4 align="center"|2008. |{{Z|BRA}} [[Aldair]] |- |{{Z|UKR}} [[Igor Belanov]] |- |{{Z|ESP}} [[Luis Suárez (španjolski nogometaš)|Luis Suárez]] |- |{{Z|FRA}} [[Zinedine Zidane]] |- |rowspan=5 align="center"|2009. |{{Z|GER}} [[Karl-Heinz Rummenigge]] |- |{{Z|BRA}} [[Nilton Santos]] |- |{{Z|UKR}} [[Oleg Blohin]] |- |{{Z|COL}} [[René Higuita]] |- |{{Z|POL}} [[Zbigniew Boniek]] |- |rowspan=5 align="center"|2010. |{{Z|BRA}} [[Carlos Dunga]] |- |{{Z|ARG}} [[Francisco Varallo]] |- |{{Z|GER}} [[Franz Beckenbauer]] |- |{{Z|ITA}} [[Giancarlo Antognoni]] |- |{{Z|MEX}} [[Hugo Sánchez]] |- |rowspan=5 align="center"|2011. |{{Z|GHA}} [[Abedi Pele]] |- |{{Z|ARG}} [[Javier Zanetti]] |- |{{Z|POR}} [[Luís Figo]] |- |{{Z|ALG}} [[Rabah Madjer]] |- |{{Z|NED}} [[Ruud Gullit]] |- |rowspan=4 align="center"|2012.<ref>[http://www.amfm-magazine.com/golden-foot-awards-2012-ibrahimovic-pele-and-cantona/ “Golden Foot Awards 2012 – Ibrahimovic, Pele, And Cantona”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220928112613/https://www.amfm-magazine.com/golden-foot-awards-2012-ibrahimovic-pele-and-cantona/ |date=2022-09-28 }}. Amfm magazine. Retrieved 23 July 2018</ref> |{{Z|FRA}} [[Eric Cantona]] |- |{{Z|ITA}} [[Franco Baresi]] |- |{{Z|GER}} [[Lothar Matthäus]] |- |{{Z|BRA}} [[Pelé]] |- |rowspan=3 align="center"|2013. |{{Z|COL}} [[Carlos Valderrama]] |- |{{Z|FRA}} [[Jean-Pierre Papin]] |- |{{Z|ARG}} [[Osvaldo Ardiles]] |- |rowspan=6 align="center"|2014. |{{Z|CZE}} [[Antonín Panenka]] |- |{{Z|BEL}} [[Jean-Marie Pfaff]] |- |{{Z|TUR}} [[Hakan Şükür]] |- |{{Z|JPN}} [[Hidetoshi Nakata]] |- |{{Z|USA}} [[Mia Hamm]] |- |{{Z|CMR}} [[Roger Milla]] |- |rowspan=4 align="center"|2015. |{{Z|ROM}} [[Gheorghe Hagi]] |- |{{Z|ARG}} [[Daniel Passarella]] |- |{{Z|FRA}} [[David Trezeguet]] |- |{{Z|RUS}} [[Rinat Dasayev]] |- |rowspan=4 align="center"|2016. |{{Z|NED}} [[Frank de Boer]] |- |{{Z|ITA}} [[Claudio Ranieri]] |- |{{Z|ŠPA}} [[Carles Puyol]] |- |{{Z|POR}} [[Deco]] |- |rowspan=5 align="center"|2017. |{{Z|ITA}} [[Roberto Mancini]] |- |{{Z|ENG}} [[Michael Owen]] |- |{{Z|FRA}} [[Marcel Desailly]] |- |{{Z|GER}} [[Oliver Kahn]] |- |{{Z|KIN}} [[Li Ming (nogometaš, rođen 1971.)|Li Ming]] |- |rowspan=5 align="center"|2018. |{{Z|BRA}} [[Leonardo Araújo]] |- |{{Z|NED}} [[Clarence Seedorf]] |- |{{Z|ITA}} [[Andrea Pirlo]] |- |{{Z|ITA}} [[Marcello Lippi]] |- |{{Z|FRA}} [[Didier Deschamps]] |- |rowspan=4 align="center"|2019. |{{Z|BRA}} [[Paulo Roberto Falcao]] |- |{{Z|FRA}} [[Patrick Vieira]] |- |{{Z|BRA}} [[José Altafini]] |- |{{Z|ITA}} [[Carolina Morace]] |- |rowspan=5 align="center"|2021.<ref>[https://monacoitaliamagazine.net/golden-foot-award-2021-a-monte-carlo-i-fuori-classe-del-calcio Golden Foot Award 2021: a Monte Carlo i Fuoriclasse del Calcio]</ref> |{{Z|BRA}} [[Dani Alves]] |- |{{Z|ITA}} [[Paolo Maldini]] |- |{{Z|GER}} [[Günter Netzer]] |- |{{Z|ITA}} [[Gabriele Oriali]] |- |{{Z|ENG}} [[Kelly Smith]] |- |rowspan=3 align="center"|2022. |{{Z|ESP}} [[Emilio Butragueño]] |- |{{Z|ARG}} [[Juan Sebastián Verón]] |- |{{Z|TUR}} [[Fatih Terim]] |- |rowspan=5 align="center"|2024.<ref>[https://lagazettedemonaco.com/en/news/sport/golden-foot-presents-its-awards Golden Foot presents its awards]</ref> |{{Z|ITA}} [[Fabio Cannavaro]] |- |{{Z|ESP}} [[Gerard Piqué]] |- |{{Z|POR}} [[Rui Costa]] |- |{{Z|ESP}} [[Fernando Llorente]] |- |{{Z|NED}} [[Ruud Krol]] |- |rowspan=3 align="center"|2025.<ref>[https://www.instagram.com/p/DQpp5wxiHcN/ The "Golden Foot Awards" return to Monaco on 27 November 2025!]</ref> |{{Z|FRA}} [[Alain Boghossian]] |- |{{Z|FRA}} [[Christian Karembeu]] |- |{{Z|ARG}} [[Diego Simeone]] |} ===Sveukupno po državama=== {{col-begin|width=auto}} {{col-break}} {| class="sortable wikitable" !Država !Sveukupno |- | {{Z+X|ITA}} | align=center| 15 |- | {{Z+X|FRA}} | align=center| 12 |- | {{Z+X|BRA}} | align=center| 11 |- | {{Z+X|ARG}} | align=center| 9 |- | {{Z+X|GER}} | align=center| 6 |- | {{Z+X|ESP}} | align=center| 6 |- | {{Z+X|NED}} | align=center| 4 |- | {{Z+X|POR}} | align=center| 4 |- | {{Z+X|COL}} | align=center| 2 |- | {{Z+X|SWE}} | align=center| 2 |- | {{Z+X|TUR}} | align=center| 2 |- | {{Z+X|UKR}} | align=center| 2 |- | {{Z+X|ALG}} | align=center| 1 |- | {{Z+X|BEL}} | align=center| 1 |- | {{Z+X|BUL}} | align=center| 1 |} {{col-break|gap=0.5em}} {| class="sortable wikitable" !Država !Sveukupno |- | {{Z+X|CZE}} | align=center| 1 |- | {{Z+X|ENG}} | align=center| 1 |- | {{Z+X|GHA}} | align=center| 1 |- | {{Z+X|JPN}} | align=center| 1 |- | {{Z+X|CMR}} | align=center| 1 |- | {{Z+X|LBR}} | align=center| 1 |- | {{Z+X|HUN}} | align=center| 1 |- | {{Z+X|MEX}} | align=center| 1 |- | {{Z+X|CHN}} | align=center| 1 |- | {{Z+X|POL}} | align=center| 1 |- | {{Z+X|ROM}} | align=center| 1 |- | {{Z+X|RUS}} | align=center| 1 |- | {{Z+X|USA}} | align=center| 1 |- | {{Z+X|NIR}} | align=center| 1 |- | {{Z+X|URU}} | align=center| 1 |} {{Col-end}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.goldenfoot.com/ Službena stranica Golden Foota] {{Dobitnici nagrade Golden Foot}} [[Kategorija:Nogometne nagrade]] [[Kategorija:Nogomet u Monaku]] st53gtt4aqivpd66jgemw8u3943lk1r 10 656858 7475635 7230531 2026-06-05T12:09:16Z Croxyz 205325 7475635 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Dobitnici nagrade Golden Foot | naslov = [[Golden Foot]] | nowrapitems = yes | naslov-style = background: gold; | popis1 = [[2003.]]: [[Roberto Baggio|Baggio]] • [[2004.]]: [[Pavel Nedvěd|Nedvěd]] • [[2005.]]: [[Andrij Ševčenko|Ševčenko]] • [[2006.]]: [[Ronaldo Luís Nazário de Lima|Ronaldo]] • [[2007.]]: [[Alessandro Del Piero|Del Piero]] • [[2008.]]: [[Roberto Carlos]] • [[2009.]]: [[Ronaldinho]] • [[2010.]]: [[Francesco Totti|Totti]] • [[2011.]]: [[Ryan Giggs|Giggs]] • [[2012.]]: [[Zlatan Ibrahimović|Ibrahimović]] • [[2013.]]: [[Didier Drogba|Drogba]] • [[2014.]]: [[Andrés Iniesta|Iniesta]] • [[2015.]]: [[Samuel Eto'o|Eto'o]] • [[2016.]]: [[Gianluigi Buffon|Buffon]] • [[2017.]]: [[Iker Casillas|Casillas]] • [[2018.]]: [[Edinson Cavani|Cavani]] • [[2019.]]: [[Luka Modrić|Modrić]] • [[2020.]]: [[Cristiano Ronaldo|C. Ronaldo]] • [[2021.]]: [[Mohamed Salah|Salah]] • [[2022.]]: [[Robert Lewandowski|Lewandowski]] • [[2023.]]: ''nije dodijeljena'' • [[2024.]]: [[Lautaro Martínez|Martínez]] • [[2025.]]: [[Antoine Griezmann|Griezmann]] }}<noinclude> [[Kategorija:Skupni predlošci dobitnika nogometnih nagrada|Golden Foot]] </noinclude> kdqz9z6787x5uf4nfofxblbg3mi1xec 0 665048 7476020 7389877 2026-06-06T05:46:32Z Lajoswinkler 219220 dodao linkove na baze podataka 7476020 wikitext text/x-wiki '''Anotacija DNA''' ili '''bilježenje''' '''genoma''' (eng. ''DNA annotation'') postupak je identificiranja mjesta [[gen]]a i svih [[Područje kodiranja|kodirajućih područja]] u [[genom]]u te određivanja onoga što ti geni rade. Anotacija, neovisno o kontekstu, je bilješka dodana u obliku objašnjenja ili komentara. Nakon što se genom sekvencionira, potrebno ga je označiti kako bi imao smisla.<ref>{{Citiranje www |url=http://www.medterms.com/script/main/art.asp?articlekey=16833 |naslov=Medical Definition of Genome annotation |access-date=4. veljače 2020. |archive-date=8. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160308002842/http://www.medicinenet.com/script/main/art.asp?articlekey=16833 |url-status=dead }}</ref> DNA-bilješka, koja je prethodno bila nepoznati slijed prikaz genetskog materijala, obogaćena je podacima koji se odnose na [[Genomski položaj |genomski položaj]] na granicama [[intron|introna]] i [[egzon|egzona]], [[Regulatorni slijed |regulatornim sekvencijama]], ponavljanjem, imenima gena i proizvoda [[Bjelančevine|proteina]]. Ta bilješka pohranjuje se u [[FlyBase |genskim]] [[Genomska baza podataka |bazama podataka,]] kao što su [[Mouse Genome Informatics]], [[FlyBase]] i [[WormBase]]. Edukativni materijali o nekim aspektima biološkog bilježenja i sličnih događaja s [[Genska ontologija|anotacijskog]] kampa [[Genska ontologija|Gene Ontology]] iz 2006. godine, dostupni su na web-stranici Gene Ontology.<ref>{{Citiranje www |url=http://www.geneontology.org/GO.teaching.resources.shtml |naslov=GO Teaching Resources |access-date=4. veljače 2020. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20061010053534/http://www.geneontology.org/GO.teaching.resources.shtml |archivedate=10. listopada 2006.}}</ref> Nacionalni centar za biomedicinsku ontologiju<ref>{{Citiranje weba|title=BioPortal {{!}} Biomedical Ontology Repository|url=https://www.bioontology.org/|access-date=2026-06-06|language=en-US}}</ref> razvija alate za automatizirano bilježenje<ref>{{Citiranje www |url=http://bioontology.stanford.edu/annotator-service |naslov=NCBO Annotator |nadnevak=14. veljače 2020.}}</ref> zapisa baze podataka na temelju tekstualnih opisa tih zapisa. Kao općenita metoda, [[DcGO|dcGO]]<ref name="pmid23161684">{{Citiranje časopisa |author=Fang |first=H |title=DcGO: Database of domain-centric ontologies on functions, phenotypes, diseases and more |year=2013 |journal=Nucleic Acids Research |volume=41 |issue=Database issue |pages=D536–44}}</ref> ima automatizirani postupak za statističko zaključivanje povezanosti između ontoloških pojmova i proteinskih domena ili kombinacija domena iz postojećih anotacija na razini gena/proteina. == Postupak == Anotacija genoma sastoji se od tri glavna koraka:.<ref name="Stein2001">{{Citiranje časopisa |author=Stein |first=L. |title=Genome annotation: from sequence to biology |year=2001 |journal=[[Nature Reviews Genetics]] |volume=2 |issue=7 |pages=493–503}}</ref> # identificiranje dijelova genoma koji ne kodiraju proteine # identificiranje elemenata na [[genom]]u, proces koji se naziva [[Predviđanje gena |predviđanje gena]] (eng. ''gene prediction'') # dodavanje bioloških informacija tim elementima Alati za pokušaj automatske anotacije te korake pokušavaju izvesti pomoću računalne analize, za razliku od ručnih zabilješki (kuracija) koje uključuju ljudsku stručnost. U idealnom slučaju, ti pristupi koegzistiraju i međusobno se nadopunjuju u istom nizu anotacija. Jednostavna metoda bilježenja gena oslanja se na alate za pretraživanje temeljene na homologiji, poput BLAST-a, u potrazi za homolognim genima u određenim bazama podataka; dobivene informacije se zatim koriste za označavanje gena i genoma.<ref name="pevsner2009">{{Citiranje knjige |title=Bioinformatics and functional genomics |URL=https://archive.org/details/bioinformaticsfu00pevs_0}}</ref> Međutim, kako se informacije dodaju na platformu anotacija, ručni bilježnici postaju sposobni dekonvoluirati odstupanja između gena kojima je dana ista anotacija. Neke baze podataka koriste informacije o kontekstu genoma, rezultate sličnosti, eksperimentalne podatke i integracije drugih resursa za pružanje anotacija o genomu kroz svoj pristup podsustavima. Ostale baze podataka (npr. [[Ensembl |Ensembl]] ) oslanjaju se na izabrane izvore podataka kao i niz različitih softverskih alata u svom automatiziranom nizu za bilježenje genoma.<ref name="ensembl">{{Citiranje www |url=http://www.ensembl.org/info/genome/genebuild/index.html |naslov=Gene annotation in Ensembl |nadnevak=14. veljače 2020.}}</ref> ''Strukturna napomena'' sastoji se od identifikacije genskih elemenata. * ORF-ovi i njihova lokalizacija * struktura gena * regije kodiranja * mjesto regulatornih motiva ''Funkcionalna napomena'' sastoji se od pridavanja bioloških informacija genomskim elementima. * biokemijska funkcija * biološka funkcija * uključena regulacija i interakcije * ekspresija Ovi koraci mogu uključivati i biološke eksperimente i analizu ''[[in silico]]''. Pristupi temeljeni na proteogenomiji koriste informacije iz eksprimiranih proteina, često izvedenih iz [[Masena spektrometrija|masene spektrometrije]], za poboljšanje genomskih anotacija.<ref name="Gupta072">{{Cite journal |last=Gupta |first=Nitin |title=Whole proteome analysis of post-translational modifications: applications of mass-spectrometry for proteogenomic annotation |date=Rujan 2007. |journal=Genome Research |volume=17 |issue=9 |pages=1362–1377 |doi=10.1101/gr.6427907 |author9=Vineet Bafna |pmid=17690205 |author11=Pavel A Pevzner |author10=Richard D Smith |author6=Robert Edwards |author8=Andrei Osterman |author7=Margaret Romine |issn=1088-9051 |author5=Mary Lipton |author4=Joshua N Adkins |author3=Navdeep Jaitly |author2=Stephen Tanner |pmc=1950905}}</ref> Raznovrsni softverski alati razvijeni su kako bi znanstvenicima omogućili pregled i dijeljenje genomskih bilješki; na primjer [http://www.yandell-lab.org/software/maker.html MAKER] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160403030358/http://www.yandell-lab.org/software/maker.html |date=3. travnja 2016. }}. Bilježenje genoma ostaje glavni izazov znanstvenicima koji istražuju [[ljudski genom]], sada kada su sekvencije genoma više od tisuću ljudskih jedinki (Projekt 100 000 genoma, Velika Britanija) i nekoliko [[Modelni organizmi |modelnih organizama]] uglavnom dovršene.<ref name="encode2012plosGuide">{{Citiranje časopisa |author=ENCODE Project Consortium |title=A User's Guide to the Encyclopedia of DNA Elements (ENCODE) |year=2011 |journal=[[PLOS Biology]] |volume=9 |issue=4 |pages=e1001046}}<!-- {{open access}} --> </ref><ref name="1001genomes2012">{{Citiranje časopisa |author=McVean |first=G. A. |title=An integrated map of genetic variation from 1,092 human genomes |year=2012 |journal=Nature |volume=491 |issue=7422 |pages=56–65}}</ref> Identificiranje mjesta gena i drugih elemenata genetske kontrole često se opisuje kao definiranje biološkog "popisa dijelova" za sastavljanje i normalan rad organizma.<ref name="pevsner2009"/> Znanstvenici su još uvijek u ranoj fazi definiranja ovog popisa dijelova i razumijevanja kako se svi dijelovi "spajaju jedan s drugim".<ref name="encode2012">{{Citiranje časopisa |author=Dunham |first=I. |title=An integrated encyclopedia of DNA elements in the human genome |year=2012 |journal=Nature |volume=489 |issue=7414 |pages=57–74}}</ref> Bilježenje genoma aktivno je područje istraživanja i uključuje niz različitih organizacija u zajednici nauka o životu koje svoje napore objavljuju u javno dostupnim [[Biološke baze podataka |biološkim bazama podataka]] dostupnim putem weba i drugih elektroničkih sredstava. Ovdje je abecedni popis tekućih projekata relevantnih za označavanje genoma: * Enciklopedija elemenata DNA (ENCODE) * [[Entrez|Entrez Gene]] * Ensembl<ref>{{Citiranje weba|title=Service unavailable|url=https://www.ensembl.org/|access-date=2026-06-06|website=www.ensembl.org}}</ref> * GENCODE<ref>{{Citiranje weba|title=GENCODE - Home page|url=https://www.gencodegenes.org/|access-date=2026-06-06|website=www.gencodegenes.org}}</ref> * konzorcij Gene Ontology * GeneRIF * RefSeq<ref>{{Citiranje weba|title=RefSeq: NCBI Reference Sequence Database|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/refseq/|access-date=2026-06-06|website=www.ncbi.nlm.nih.gov}}</ref> * Uniprot<ref>{{Citiranje weba|title=UniProt|url=https://www.uniprot.org/|access-date=2026-06-06|website=UniProt|language=en}}</ref> * preglednik gena kralježnjaka VEGA<ref>{{Citiranje weba|title=VEGA Genome Browser|url=https://www.sanger.ac.uk/tool/vega-genome-browser/|access-date=2026-06-06|website=www.sanger.ac.uk|language=en-GB}}</ref> Na Wikipediji se anotacija genoma počela automatizirati pod pokroviteljstvom portala [[Portal: Gene Wiki |Gene Wiki]] koji upravlja [[Web crawler|web crawlerom]], programom koji skuplja genske podatke iz istraživačkih baza podataka.<ref name="Huss2008">{{Citiranje časopisa |author=Huss |first=Jon W. |title=A Gene Wiki for Community Annotation of Gene Function |year=2008 |journal=[[PLoS Biology]] |volume=6 |issue=7 |pages=e175}}</ref> == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Deoksiribonukleinska kiselina]] sqyq6onutqxwicxezwq111trs5v3i6s 7476021 7476020 2026-06-06T05:47:00Z Lajoswinkler 219220 Lajoswinkler premješta stranicu [[DNA anotacija]] na [[Anotacija DNA]]: Pravopisno pogrešan naziv 7476020 wikitext text/x-wiki '''Anotacija DNA''' ili '''bilježenje''' '''genoma''' (eng. ''DNA annotation'') postupak je identificiranja mjesta [[gen]]a i svih [[Područje kodiranja|kodirajućih područja]] u [[genom]]u te određivanja onoga što ti geni rade. Anotacija, neovisno o kontekstu, je bilješka dodana u obliku objašnjenja ili komentara. Nakon što se genom sekvencionira, potrebno ga je označiti kako bi imao smisla.<ref>{{Citiranje www |url=http://www.medterms.com/script/main/art.asp?articlekey=16833 |naslov=Medical Definition of Genome annotation |access-date=4. veljače 2020. |archive-date=8. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160308002842/http://www.medicinenet.com/script/main/art.asp?articlekey=16833 |url-status=dead }}</ref> DNA-bilješka, koja je prethodno bila nepoznati slijed prikaz genetskog materijala, obogaćena je podacima koji se odnose na [[Genomski položaj |genomski položaj]] na granicama [[intron|introna]] i [[egzon|egzona]], [[Regulatorni slijed |regulatornim sekvencijama]], ponavljanjem, imenima gena i proizvoda [[Bjelančevine|proteina]]. Ta bilješka pohranjuje se u [[FlyBase |genskim]] [[Genomska baza podataka |bazama podataka,]] kao što su [[Mouse Genome Informatics]], [[FlyBase]] i [[WormBase]]. Edukativni materijali o nekim aspektima biološkog bilježenja i sličnih događaja s [[Genska ontologija|anotacijskog]] kampa [[Genska ontologija|Gene Ontology]] iz 2006. godine, dostupni su na web-stranici Gene Ontology.<ref>{{Citiranje www |url=http://www.geneontology.org/GO.teaching.resources.shtml |naslov=GO Teaching Resources |access-date=4. veljače 2020. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20061010053534/http://www.geneontology.org/GO.teaching.resources.shtml |archivedate=10. listopada 2006.}}</ref> Nacionalni centar za biomedicinsku ontologiju<ref>{{Citiranje weba|title=BioPortal {{!}} Biomedical Ontology Repository|url=https://www.bioontology.org/|access-date=2026-06-06|language=en-US}}</ref> razvija alate za automatizirano bilježenje<ref>{{Citiranje www |url=http://bioontology.stanford.edu/annotator-service |naslov=NCBO Annotator |nadnevak=14. veljače 2020.}}</ref> zapisa baze podataka na temelju tekstualnih opisa tih zapisa. Kao općenita metoda, [[DcGO|dcGO]]<ref name="pmid23161684">{{Citiranje časopisa |author=Fang |first=H |title=DcGO: Database of domain-centric ontologies on functions, phenotypes, diseases and more |year=2013 |journal=Nucleic Acids Research |volume=41 |issue=Database issue |pages=D536–44}}</ref> ima automatizirani postupak za statističko zaključivanje povezanosti između ontoloških pojmova i proteinskih domena ili kombinacija domena iz postojećih anotacija na razini gena/proteina. == Postupak == Anotacija genoma sastoji se od tri glavna koraka:.<ref name="Stein2001">{{Citiranje časopisa |author=Stein |first=L. |title=Genome annotation: from sequence to biology |year=2001 |journal=[[Nature Reviews Genetics]] |volume=2 |issue=7 |pages=493–503}}</ref> # identificiranje dijelova genoma koji ne kodiraju proteine # identificiranje elemenata na [[genom]]u, proces koji se naziva [[Predviđanje gena |predviđanje gena]] (eng. ''gene prediction'') # dodavanje bioloških informacija tim elementima Alati za pokušaj automatske anotacije te korake pokušavaju izvesti pomoću računalne analize, za razliku od ručnih zabilješki (kuracija) koje uključuju ljudsku stručnost. U idealnom slučaju, ti pristupi koegzistiraju i međusobno se nadopunjuju u istom nizu anotacija. Jednostavna metoda bilježenja gena oslanja se na alate za pretraživanje temeljene na homologiji, poput BLAST-a, u potrazi za homolognim genima u određenim bazama podataka; dobivene informacije se zatim koriste za označavanje gena i genoma.<ref name="pevsner2009">{{Citiranje knjige |title=Bioinformatics and functional genomics |URL=https://archive.org/details/bioinformaticsfu00pevs_0}}</ref> Međutim, kako se informacije dodaju na platformu anotacija, ručni bilježnici postaju sposobni dekonvoluirati odstupanja između gena kojima je dana ista anotacija. Neke baze podataka koriste informacije o kontekstu genoma, rezultate sličnosti, eksperimentalne podatke i integracije drugih resursa za pružanje anotacija o genomu kroz svoj pristup podsustavima. Ostale baze podataka (npr. [[Ensembl |Ensembl]] ) oslanjaju se na izabrane izvore podataka kao i niz različitih softverskih alata u svom automatiziranom nizu za bilježenje genoma.<ref name="ensembl">{{Citiranje www |url=http://www.ensembl.org/info/genome/genebuild/index.html |naslov=Gene annotation in Ensembl |nadnevak=14. veljače 2020.}}</ref> ''Strukturna napomena'' sastoji se od identifikacije genskih elemenata. * ORF-ovi i njihova lokalizacija * struktura gena * regije kodiranja * mjesto regulatornih motiva ''Funkcionalna napomena'' sastoji se od pridavanja bioloških informacija genomskim elementima. * biokemijska funkcija * biološka funkcija * uključena regulacija i interakcije * ekspresija Ovi koraci mogu uključivati i biološke eksperimente i analizu ''[[in silico]]''. Pristupi temeljeni na proteogenomiji koriste informacije iz eksprimiranih proteina, često izvedenih iz [[Masena spektrometrija|masene spektrometrije]], za poboljšanje genomskih anotacija.<ref name="Gupta072">{{Cite journal |last=Gupta |first=Nitin |title=Whole proteome analysis of post-translational modifications: applications of mass-spectrometry for proteogenomic annotation |date=Rujan 2007. |journal=Genome Research |volume=17 |issue=9 |pages=1362–1377 |doi=10.1101/gr.6427907 |author9=Vineet Bafna |pmid=17690205 |author11=Pavel A Pevzner |author10=Richard D Smith |author6=Robert Edwards |author8=Andrei Osterman |author7=Margaret Romine |issn=1088-9051 |author5=Mary Lipton |author4=Joshua N Adkins |author3=Navdeep Jaitly |author2=Stephen Tanner |pmc=1950905}}</ref> Raznovrsni softverski alati razvijeni su kako bi znanstvenicima omogućili pregled i dijeljenje genomskih bilješki; na primjer [http://www.yandell-lab.org/software/maker.html MAKER] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160403030358/http://www.yandell-lab.org/software/maker.html |date=3. travnja 2016. }}. Bilježenje genoma ostaje glavni izazov znanstvenicima koji istražuju [[ljudski genom]], sada kada su sekvencije genoma više od tisuću ljudskih jedinki (Projekt 100 000 genoma, Velika Britanija) i nekoliko [[Modelni organizmi |modelnih organizama]] uglavnom dovršene.<ref name="encode2012plosGuide">{{Citiranje časopisa |author=ENCODE Project Consortium |title=A User's Guide to the Encyclopedia of DNA Elements (ENCODE) |year=2011 |journal=[[PLOS Biology]] |volume=9 |issue=4 |pages=e1001046}}<!-- {{open access}} --> </ref><ref name="1001genomes2012">{{Citiranje časopisa |author=McVean |first=G. A. |title=An integrated map of genetic variation from 1,092 human genomes |year=2012 |journal=Nature |volume=491 |issue=7422 |pages=56–65}}</ref> Identificiranje mjesta gena i drugih elemenata genetske kontrole često se opisuje kao definiranje biološkog "popisa dijelova" za sastavljanje i normalan rad organizma.<ref name="pevsner2009"/> Znanstvenici su još uvijek u ranoj fazi definiranja ovog popisa dijelova i razumijevanja kako se svi dijelovi "spajaju jedan s drugim".<ref name="encode2012">{{Citiranje časopisa |author=Dunham |first=I. |title=An integrated encyclopedia of DNA elements in the human genome |year=2012 |journal=Nature |volume=489 |issue=7414 |pages=57–74}}</ref> Bilježenje genoma aktivno je područje istraživanja i uključuje niz različitih organizacija u zajednici nauka o životu koje svoje napore objavljuju u javno dostupnim [[Biološke baze podataka |biološkim bazama podataka]] dostupnim putem weba i drugih elektroničkih sredstava. Ovdje je abecedni popis tekućih projekata relevantnih za označavanje genoma: * Enciklopedija elemenata DNA (ENCODE) * [[Entrez|Entrez Gene]] * Ensembl<ref>{{Citiranje weba|title=Service unavailable|url=https://www.ensembl.org/|access-date=2026-06-06|website=www.ensembl.org}}</ref> * GENCODE<ref>{{Citiranje weba|title=GENCODE - Home page|url=https://www.gencodegenes.org/|access-date=2026-06-06|website=www.gencodegenes.org}}</ref> * konzorcij Gene Ontology * GeneRIF * RefSeq<ref>{{Citiranje weba|title=RefSeq: NCBI Reference Sequence Database|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/refseq/|access-date=2026-06-06|website=www.ncbi.nlm.nih.gov}}</ref> * Uniprot<ref>{{Citiranje weba|title=UniProt|url=https://www.uniprot.org/|access-date=2026-06-06|website=UniProt|language=en}}</ref> * preglednik gena kralježnjaka VEGA<ref>{{Citiranje weba|title=VEGA Genome Browser|url=https://www.sanger.ac.uk/tool/vega-genome-browser/|access-date=2026-06-06|website=www.sanger.ac.uk|language=en-GB}}</ref> Na Wikipediji se anotacija genoma počela automatizirati pod pokroviteljstvom portala [[Portal: Gene Wiki |Gene Wiki]] koji upravlja [[Web crawler|web crawlerom]], programom koji skuplja genske podatke iz istraživačkih baza podataka.<ref name="Huss2008">{{Citiranje časopisa |author=Huss |first=Jon W. |title=A Gene Wiki for Community Annotation of Gene Function |year=2008 |journal=[[PLoS Biology]] |volume=6 |issue=7 |pages=e175}}</ref> == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Deoksiribonukleinska kiselina]] sqyq6onutqxwicxezwq111trs5v3i6s 7476044 7476021 2026-06-06T08:04:21Z Runolist 263374 7476044 wikitext text/x-wiki '''Anotacija DNA''' ili '''bilježenje''' '''genoma''' ([[Engleski jezik|engleski]]: ''DNA annotation'') je postupak identificiranja mjesta [[gen]]a i svih [[Područje kodiranja|kodirajućih područja]] u [[genom]]u te određivanja onoga što ti geni rade. Anotacija, neovisno o kontekstu, je bilješka dodana u obliku objašnjenja ili komentara. Nakon što se genom sekvencionira, potrebno ga je označiti kako bi imao smisla.<ref>{{Citiranje www |url=http://www.medterms.com/script/main/art.asp?articlekey=16833 |naslov=Medical Definition of Genome annotation |access-date=4. veljače 2020. |archive-date=8. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160308002842/http://www.medicinenet.com/script/main/art.asp?articlekey=16833 |url-status=dead }}</ref> DNA bilješka, koja je prethodno bila nepoznati slijed prikaz genetskog materijala, obogaćena je podacima koji se odnose na [[Genomski položaj |genomski položaj]] na granicama [[intron|introna]] i [[egzon|egzona]], [[Regulatorni slijed |regulatornim sekvencijama]], ponavljanjem, imenima gena i proizvoda [[Bjelančevine|proteina]]. Ta bilješka pohranjuje se u [[FlyBase |genskim]] [[Genomska baza podataka |bazama podataka,]] kao što su [[Mouse Genome Informatics]], [[FlyBase]] i [[WormBase]]. Edukativni materijali o nekim aspektima biološkog bilježenja i sličnih događaja s [[Genska ontologija|anotacijskog]] kampa [[Genska ontologija|Gene Ontology]] iz 2006. godine, dostupni su na web-stranici Gene Ontology.<ref>{{Citiranje www |url=http://www.geneontology.org/GO.teaching.resources.shtml |naslov=GO Teaching Resources |access-date=4. veljače 2020. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20061010053534/http://www.geneontology.org/GO.teaching.resources.shtml |archivedate=10. listopada 2006.}}</ref> Nacionalni centar za biomedicinsku ontologiju<ref>{{Citiranje weba|title=BioPortal {{!}} Biomedical Ontology Repository|url=https://www.bioontology.org/|access-date=2026-06-06|language=en-US}}</ref> razvija alate za automatizirano bilježenje<ref>{{Citiranje www |url=http://bioontology.stanford.edu/annotator-service |naslov=NCBO Annotator |nadnevak=14. veljače 2020.}}</ref> zapisa baze podataka na temelju tekstualnih opisa tih zapisa. Kao općenita metoda, [[DcGO|dcGO]]<ref name="pmid23161684">{{Citiranje časopisa |author=Fang |first=H |title=DcGO: Database of domain-centric ontologies on functions, phenotypes, diseases and more |year=2013 |journal=Nucleic Acids Research |volume=41 |issue=Database issue |pages=D536–44}}</ref> ima automatizirani postupak za statističko zaključivanje povezanosti između ontoloških pojmova i proteinskih domena ili kombinacija domena iz postojećih anotacija na razini gena/proteina. == Postupak == Anotacija genoma sastoji se od tri glavna koraka:<ref name="Stein2001">{{Citiranje časopisa |author=Stein |first=L. |title=Genome annotation: from sequence to biology |year=2001 |journal=[[Nature Reviews Genetics]] |volume=2 |issue=7 |pages=493–503}}</ref> # identificiranje dijelova genoma koji ne kodiraju proteine # identificiranje elemenata na [[genom]]u, proces koji se naziva [[Predviđanje gena |predviđanje gena]] (engl. ''gene prediction'') # dodavanje bioloških informacija tim elementima Alati za pokušaj automatske anotacije te korake pokušavaju izvesti pomoću računalne analize, za razliku od ručnih zabilješki (kuracija) koje uključuju ljudsku stručnost. U idealnom slučaju, ti pristupi koegzistiraju i međusobno se nadopunjuju u istom nizu anotacija. Jednostavna metoda bilježenja gena oslanja se na alate za pretraživanje temeljene na homologiji, poput BLAST-a, u potrazi za homolognim genima u određenim bazama podataka; dobivene informacije se zatim koriste za označavanje gena i genoma.<ref name="pevsner2009">{{Citiranje knjige |title=Bioinformatics and functional genomics |URL=https://archive.org/details/bioinformaticsfu00pevs_0}}</ref> Međutim, kako se informacije dodaju na platformu anotacija, ručni bilježnici postaju sposobni dekonvoluirati odstupanja između gena kojima je dana ista anotacija. Neke baze podataka koriste informacije o kontekstu genoma, rezultate sličnosti, eksperimentalne podatke i integracije drugih resursa za pružanje anotacija o genomu kroz svoj pristup podsustavima. Ostale baze podataka (npr. [[Ensembl |Ensembl]] ) oslanjaju se na izabrane izvore podataka kao i niz različitih softverskih alata u svom automatiziranom nizu za bilježenje genoma.<ref name="ensembl">{{Citiranje www |url=http://www.ensembl.org/info/genome/genebuild/index.html |naslov=Gene annotation in Ensembl |nadnevak=14. veljače 2020.}}</ref> ''Strukturna napomena'' sastoji se od identifikacije genskih elemenata. * ORF-ovi i njihova lokalizacija * struktura gena * regije kodiranja * mjesto regulatornih motiva ''Funkcionalna napomena'' sastoji se od pridavanja bioloških informacija genomskim elementima. * biokemijska funkcija * biološka funkcija * uključena regulacija i interakcije * ekspresija Ovi koraci mogu uključivati i biološke eksperimente i analizu ''[[in silico]]''. Pristupi temeljeni na proteogenomiji koriste informacije iz eksprimiranih proteina, često izvedenih iz [[Masena spektrometrija|masene spektrometrije]], za poboljšanje genomskih anotacija.<ref name="Gupta072">{{Cite journal |last=Gupta |first=Nitin |title=Whole proteome analysis of post-translational modifications: applications of mass-spectrometry for proteogenomic annotation |date=Rujan 2007. |journal=Genome Research |volume=17 |issue=9 |pages=1362–1377 |doi=10.1101/gr.6427907 |author9=Vineet Bafna |pmid=17690205 |author11=Pavel A Pevzner |author10=Richard D Smith |author6=Robert Edwards |author8=Andrei Osterman |author7=Margaret Romine |issn=1088-9051 |author5=Mary Lipton |author4=Joshua N Adkins |author3=Navdeep Jaitly |author2=Stephen Tanner |pmc=1950905}}</ref> Raznovrsni softverski alati razvijeni su kako bi znanstvenicima omogućili pregled i dijeljenje genomskih bilješki; na primjer MAKER. Bilježenje genoma ostaje glavni izazov znanstvenicima koji istražuju [[ljudski genom]], sada kada su sekvencije genoma više od tisuću ljudskih jedinki (Projekt 100 000 genoma, Velika Britanija) i nekoliko [[Modelni organizmi |modelnih organizama]] uglavnom dovršene.<ref name="encode2012plosGuide">{{Citiranje časopisa |author=ENCODE Project Consortium |title=A User's Guide to the Encyclopedia of DNA Elements (ENCODE) |year=2011 |journal=[[PLOS Biology]] |volume=9 |issue=4 |pages=e1001046}}<!-- {{open access}} --> </ref><ref name="1001genomes2012">{{Citiranje časopisa |author=McVean |first=G. A. |title=An integrated map of genetic variation from 1,092 human genomes |year=2012 |journal=Nature |volume=491 |issue=7422 |pages=56–65}}</ref> Identificiranje mjesta gena i drugih elemenata genetske kontrole često se opisuje kao definiranje biološkog "popisa dijelova" za sastavljanje i normalan rad organizma.<ref name="pevsner2009"/> Znanstvenici su još uvijek u ranoj fazi definiranja ovog popisa dijelova i razumijevanja kako se svi dijelovi "spajaju jedan s drugim".<ref name="encode2012">{{Citiranje časopisa |author=Dunham |first=I. |title=An integrated encyclopedia of DNA elements in the human genome |year=2012 |journal=Nature |volume=489 |issue=7414 |pages=57–74}}</ref> Bilježenje genoma aktivno je područje istraživanja i uključuje niz različitih organizacija u zajednici nauka o životu koje svoje napore objavljuju u javno dostupnim [[Biološke baze podataka |biološkim bazama podataka]] dostupnim putem weba i drugih elektroničkih sredstava. Ovdje je abecedni popis tekućih projekata relevantnih za označavanje genoma: * Enciklopedija elemenata DNA (ENCODE) * [[Entrez|Entrez Gene]] * Ensembl<ref>{{Citiranje weba|title=Service unavailable|url=https://www.ensembl.org/|access-date=2026-06-06|website=www.ensembl.org}}</ref> * GENCODE<ref>{{Citiranje weba|title=GENCODE - Home page|url=https://www.gencodegenes.org/|access-date=2026-06-06|website=www.gencodegenes.org}}</ref> * konzorcij Gene Ontology * GeneRIF * RefSeq<ref>{{Citiranje weba|title=RefSeq: NCBI Reference Sequence Database|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/refseq/|access-date=2026-06-06|website=www.ncbi.nlm.nih.gov}}</ref> * Uniprot<ref>{{Citiranje weba|title=UniProt|url=https://www.uniprot.org/|access-date=2026-06-06|website=UniProt|language=en}}</ref> * preglednik gena kralježnjaka VEGA<ref>{{Citiranje weba|title=VEGA Genome Browser|url=https://www.sanger.ac.uk/tool/vega-genome-browser/|access-date=2026-06-06|website=www.sanger.ac.uk|language=en-GB}}</ref> Na Wikipediji se anotacija genoma počela automatizirati pod pokroviteljstvom portala [[Portal: Gene Wiki |Gene Wiki]] koji upravlja [[Web crawler|web crawlerom]], programom koji skuplja genske podatke iz istraživačkih baza podataka.<ref name="Huss2008">{{Citiranje časopisa |author=Huss |first=Jon W. |title=A Gene Wiki for Community Annotation of Gene Function |year=2008 |journal=[[PLoS Biology]] |volume=6 |issue=7 |pages=e175}}</ref> == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Deoksiribonukleinska kiselina]] ml8nldfms1zex3uhaum3utt9vcmnl0k 7476045 7476044 2026-06-06T08:04:50Z Runolist 263374 7476045 wikitext text/x-wiki '''Anotacija DNA''' ili '''bilježenje''' '''genoma''' ([[Engleski jezik|engleski]]: ''DNA annotation'') je postupak identificiranja mjesta [[gen]]a i svih [[Područje kodiranja|kodirajućih područja]] u [[genom]]u te određivanja onoga što ti geni rade. Anotacija, neovisno o kontekstu, je bilješka dodana u obliku objašnjenja ili komentara. Nakon što se genom sekvencionira, potrebno ga je označiti kako bi imao smisla.<ref>{{Citiranje www |url=http://www.medterms.com/script/main/art.asp?articlekey=16833 |naslov=Medical Definition of Genome annotation |access-date=4. veljače 2020. |archive-date=8. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160308002842/http://www.medicinenet.com/script/main/art.asp?articlekey=16833 |url-status=dead }}</ref> DNA bilješka, koja je prethodno bila nepoznati slijed prikaz genetskog materijala, obogaćena je podacima koji se odnose na [[Genomski položaj |genomski položaj]] na granicama [[intron|introna]] i [[egzon|egzona]], [[Regulatorni slijed |regulatornim sekvencijama]], ponavljanjem, imenima gena i proizvoda [[Bjelančevine|proteina]]. Ta bilješka pohranjuje se u [[FlyBase |genskim]] [[Genomska baza podataka |bazama podataka,]] kao što su [[Mouse Genome Informatics]], [[FlyBase]] i [[WormBase]]. Edukativni materijali o nekim aspektima biološkog bilježenja i sličnih događaja s [[Genska ontologija|anotacijskog]] kampa [[Genska ontologija|Gene Ontology]] iz 2006. godine, dostupni su na web-stranici Gene Ontology.<ref>{{Citiranje www |url=http://www.geneontology.org/GO.teaching.resources.shtml |naslov=GO Teaching Resources |access-date=4. veljače 2020. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20061010053534/http://www.geneontology.org/GO.teaching.resources.shtml |archivedate=10. listopada 2006.}}</ref> Nacionalni centar za biomedicinsku ontologiju razvija alate za automatizirano bilježenje zapisa baze podataka na temelju tekstualnih opisa tih zapisa.<ref>{{Citiranje www |url=http://bioontology.stanford.edu/annotator-service |naslov=NCBO Annotator |nadnevak=14. veljače 2020.}}</ref> Kao općenita metoda, [[DcGO|dcGO]] ima automatizirani postupak za statističko zaključivanje povezanosti između ontoloških pojmova i proteinskih domena ili kombinacija domena iz postojećih anotacija na razini gena/proteina.<ref name="pmid23161684">{{Citiranje časopisa |author=Fang |first=H |title=DcGO: Database of domain-centric ontologies on functions, phenotypes, diseases and more |year=2013 |journal=Nucleic Acids Research |volume=41 |issue=Database issue |pages=D536–44}}</ref> == Postupak == Anotacija genoma sastoji se od tri glavna koraka:<ref name="Stein2001">{{Citiranje časopisa |author=Stein |first=L. |title=Genome annotation: from sequence to biology |year=2001 |journal=[[Nature Reviews Genetics]] |volume=2 |issue=7 |pages=493–503}}</ref> # identificiranje dijelova genoma koji ne kodiraju proteine # identificiranje elemenata na [[genom]]u, proces koji se naziva [[Predviđanje gena |predviđanje gena]] (engl. ''gene prediction'') # dodavanje bioloških informacija tim elementima Alati za pokušaj automatske anotacije te korake pokušavaju izvesti pomoću računalne analize, za razliku od ručnih zabilješki (kuracija) koje uključuju ljudsku stručnost. U idealnom slučaju, ti pristupi koegzistiraju i međusobno se nadopunjuju u istom nizu anotacija. Jednostavna metoda bilježenja gena oslanja se na alate za pretraživanje temeljene na homologiji, poput BLAST-a, u potrazi za homolognim genima u određenim bazama podataka; dobivene informacije se zatim koriste za označavanje gena i genoma.<ref name="pevsner2009">{{Citiranje knjige |title=Bioinformatics and functional genomics |URL=https://archive.org/details/bioinformaticsfu00pevs_0}}</ref> Međutim, kako se informacije dodaju na platformu anotacija, ručni bilježnici postaju sposobni dekonvoluirati odstupanja između gena kojima je dana ista anotacija. Neke baze podataka koriste informacije o kontekstu genoma, rezultate sličnosti, eksperimentalne podatke i integracije drugih resursa za pružanje anotacija o genomu kroz svoj pristup podsustavima. Ostale baze podataka (npr. [[Ensembl |Ensembl]]) oslanjaju se na izabrane izvore podataka kao i niz različitih softverskih alata u svom automatiziranom nizu za bilježenje genoma.<ref name="ensembl">{{Citiranje www |url=http://www.ensembl.org/info/genome/genebuild/index.html |naslov=Gene annotation in Ensembl |nadnevak=14. veljače 2020.}}</ref> ''Strukturna napomena'' sastoji se od identifikacije genskih elemenata. * ORF-ovi i njihova lokalizacija * struktura gena * regije kodiranja * mjesto regulatornih motiva ''Funkcionalna napomena'' sastoji se od pridavanja bioloških informacija genomskim elementima. * biokemijska funkcija * biološka funkcija * uključena regulacija i interakcije * ekspresija Ovi koraci mogu uključivati i biološke eksperimente i analizu ''[[in silico]]''. Pristupi temeljeni na proteogenomiji koriste informacije iz eksprimiranih proteina, često izvedenih iz [[Masena spektrometrija|masene spektrometrije]], za poboljšanje genomskih anotacija.<ref name="Gupta072">{{Cite journal |last=Gupta |first=Nitin |title=Whole proteome analysis of post-translational modifications: applications of mass-spectrometry for proteogenomic annotation |date=Rujan 2007. |journal=Genome Research |volume=17 |issue=9 |pages=1362–1377 |doi=10.1101/gr.6427907 |author9=Vineet Bafna |pmid=17690205 |author11=Pavel A Pevzner |author10=Richard D Smith |author6=Robert Edwards |author8=Andrei Osterman |author7=Margaret Romine |issn=1088-9051 |author5=Mary Lipton |author4=Joshua N Adkins |author3=Navdeep Jaitly |author2=Stephen Tanner |pmc=1950905}}</ref> Raznovrsni softverski alati razvijeni su kako bi znanstvenicima omogućili pregled i dijeljenje genomskih bilješki; na primjer MAKER. Bilježenje genoma ostaje glavni izazov znanstvenicima koji istražuju [[ljudski genom]], sada kada su sekvencije genoma više od tisuću ljudskih jedinki (Projekt 100 000 genoma, Velika Britanija) i nekoliko [[Modelni organizmi |modelnih organizama]] uglavnom dovršene.<ref name="encode2012plosGuide">{{Citiranje časopisa |author=ENCODE Project Consortium |title=A User's Guide to the Encyclopedia of DNA Elements (ENCODE) |year=2011 |journal=[[PLOS Biology]] |volume=9 |issue=4 |pages=e1001046}}<!-- {{open access}} --> </ref><ref name="1001genomes2012">{{Citiranje časopisa |author=McVean |first=G. A. |title=An integrated map of genetic variation from 1,092 human genomes |year=2012 |journal=Nature |volume=491 |issue=7422 |pages=56–65}}</ref> Identificiranje mjesta gena i drugih elemenata genetske kontrole često se opisuje kao definiranje biološkog "popisa dijelova" za sastavljanje i normalan rad organizma.<ref name="pevsner2009"/> Znanstvenici su još uvijek u ranoj fazi definiranja ovog popisa dijelova i razumijevanja kako se svi dijelovi "spajaju jedan s drugim".<ref name="encode2012">{{Citiranje časopisa |author=Dunham |first=I. |title=An integrated encyclopedia of DNA elements in the human genome |year=2012 |journal=Nature |volume=489 |issue=7414 |pages=57–74}}</ref> Bilježenje genoma aktivno je područje istraživanja i uključuje niz različitih organizacija u zajednici nauka o životu koje svoje napore objavljuju u javno dostupnim [[Biološke baze podataka |biološkim bazama podataka]] dostupnim putem weba i drugih elektroničkih sredstava. Ovdje je abecedni popis tekućih projekata relevantnih za označavanje genoma: * Enciklopedija elemenata DNA (ENCODE) * [[Entrez|Entrez Gene]] * Ensembl<ref>{{Citiranje weba|title=Service unavailable|url=https://www.ensembl.org/|access-date=2026-06-06|website=www.ensembl.org}}</ref> * GENCODE<ref>{{Citiranje weba|title=GENCODE - Home page|url=https://www.gencodegenes.org/|access-date=2026-06-06|website=www.gencodegenes.org}}</ref> * konzorcij Gene Ontology * GeneRIF * RefSeq<ref>{{Citiranje weba|title=RefSeq: NCBI Reference Sequence Database|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/refseq/|access-date=2026-06-06|website=www.ncbi.nlm.nih.gov}}</ref> * Uniprot<ref>{{Citiranje weba|title=UniProt|url=https://www.uniprot.org/|access-date=2026-06-06|website=UniProt|language=en}}</ref> * preglednik gena kralježnjaka VEGA<ref>{{Citiranje weba|title=VEGA Genome Browser|url=https://www.sanger.ac.uk/tool/vega-genome-browser/|access-date=2026-06-06|website=www.sanger.ac.uk|language=en-GB}}</ref> Na Wikipediji se anotacija genoma počela automatizirati pod pokroviteljstvom portala [[Portal: Gene Wiki |Gene Wiki]] koji upravlja [[Web crawler|web crawlerom]], programom koji skuplja genske podatke iz istraživačkih baza podataka.<ref name="Huss2008">{{Citiranje časopisa |author=Huss |first=Jon W. |title=A Gene Wiki for Community Annotation of Gene Function |year=2008 |journal=[[PLoS Biology]] |volume=6 |issue=7 |pages=e175}}</ref> == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Deoksiribonukleinska kiselina]] ar7b9m0nvacl5f8thbgsszvkocy3780 0 667522 7476007 7417219 2026-06-06T04:52:38Z IndexAccount 131684 /* Rasprostranjenost */ 7476007 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Triple tau.svg|mini|desno|230px|Trostruki [[tau]] (Veliki grb Kraljevskog luka)]] '''Sveti kraljevski luk''' ([[Engleski jezik|engl.]] ''Holy Royal Arch'') je samostalni [[Stupanj (slobodno zidarstvo)|stupanj]] u [[Slobodno zidarstvo|slobodnom zidarstvu]]. Kraljevski [[Luk (arhitektura)|luk]] se pojavljuje u svim glavnim slobodnozidarskim sustavima, iako je u nekim on izrađen kao dio plavog slobodnog zidarstva, dok je u drugima on u [[Slobodnozidarski redovi|pridruženom, odnosno dodatnom, redu]]. Slobodni zidari kraljevskog luka se sastaju kao ''kapitel'' (''Chapter''), što je ekvivalent [[Loža (slobodno zidarstvo)|plavoj loži]]. Slobodni zidari moraju prethodno dosegnuti treći stupanj – tj. postati [[Majstor (slobodno zidarstvo)|majstori]] – u svojoj [[Loža (slobodno zidarstvo)|matičnoj loži]] prije nego što se mogu prijaviti za članstvo u kapitelu kraljevskog luka. Na [[Britanski otoci|Britanskim otocima]], većem dijelu Europe i u [[Commonwealth (zajednica država)|Commonwealthu]], kapiteli dodjeljuju jedan stupanj i to je ''slobodni zidar kraljevskog luka'' (''Royal Arch Mason''). Ovaj se stupanj dodjeljuje i unutar [[Yorčki obred|Yorčkog obreda]], gdje se smatra četvrtim stupnjem '''[[Kraljevski luk|kapitela kraljevskog luka]]''', odnosno prvim od tri tijela koja čine taj sustav. Oba sustava uvelike su slična u svojoj ritualnoj i organizacijskoj praksi. == Članstvo == Na Britanskim otocima, većini kontinentalne Europe (uključujući slobodnozidarski rastuće države [[Istočna Europa|istočne Europe]]<ref>{{Citiranje weba|url=https://rshi4.weebly.com/history.html|title=History of the Chapter|access-date=2024-08-25|website=rshi4.weebly.com|language=en}}</ref>) i u većini država Commonwealtha (s izuzetkom [[Kanada|Kanade]]), učenja slobodnog zidarstva Kraljevskog luka sadržana su u "Vrhovnom redu Svetoga Kraljevskog luka" – samostalnom stupanju slobodnog zidarstva koji je otvoren za one koji su prošli [[Simbolički stupnjevi|tri simbolička stupnja]]. Do [[1823.]] godine je bilo otvoreno samo za slobodne zidare koji su prethodno prošli starješinstvo [[Loža (slobodno zidarstvo)|plave lože]]. Danas se od kandidata za kapitel engleskog Svetoga kraljevskog luka traži da je [[Majstor (slobodno zidarstvo)|majstor]] četiri ili više tjedana.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.ugle.org.uk/about-us/royal-arch/supreme-grand-chapter/how-join-royal-arch|title=How to join the Royal Arch|access-date=2024-08-25|website=ugle.org.uk|language=en}}</ref> U [[Velika loža Škotske|škotskom slobodnom zidarstvu]] kandidat za Kraljevski luk mora biti i [[Red majstora znaka|majstor znaka]], stupanj koji se po potrebi može dodijeliti unutar kapitela Kraljevskog luka. U [[Velika loža Irske|Irskoj konstituciji]] kandidat mora biti majstor jednu godinu prije nego što bude primljen kao član kapitela Kraljevskog luka. Stupanj majstora znaka prvo se uzima odvojeno, a tek nakon toga može se dobiti stupanj Kraljevskog luka. U Sjedinjenim Državama, Kanadi, Brazilu, Izraelu, Meksiku, Paragvaju, Filipinima, Kraljevski luk ne funkcionira kao samostalni [[Stupanj (slobodno zidarstvo)|stupanj]] kao na Britanskim otocima, već je dio sustava [[Visoki masonski stupnjevi|dodatnih stupnjeva]] [[Yorčki obred|Yorčkog obreda]]. Slobodni zidari Kraljevskog luka u Yorčkom obredu sastaju u kapitelu, dok [[Kraljevski luk|kapitel kraljevskog luka Yorčkog obreda]] dodjeljuje četiri različita stupnja: majstor znaka, virtualan bivši majstor, najuzvišeniji majstor i slobodni zidar Kraljevskog luka. Dok je stupanj "slobodnog zidara Kraljevskog luka Yorčkog obreda" približno usporediv s Vrhovnim redom Svetoga kraljevskog luka kako se prakticira u [[Ujedinjena velika loža Engleske|Engleskoj i Walesu]], ostali stupnjevi mogu imati ekvivalente u ostalim [[Slobodnozidarski redovi|pridruženim redovima]]. Kraljevski luk je također predmet [[Loža savršenstva|13. i 14. stupnja]] [[Škotski obred|Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda]]. == Svrha i učenje == Slično kao kod [[Simbolički stupnjevi|plavog slobodnog zidarstva]], Kraljevski luk uči moralne i etičke pouke. U tri simbolička stupnja kandidat dobiva niz praktičnih principa služenja svom bližnjem. Ali čovjek nije samo praktično biće već ima i bitan [[Duhovnost|duhovni aspekt]] u svojoj prirodi. Kraljevski luk dalje razvija ovaj posljednji aspekt preispitivanjem čovjekove duhovne prirode, ne zamjenjujući već podržavajući ono što je kandidat naučio iz vlastite [[Religija|religije]].<ref name=":0">{{Citiranje weba|url=https://www.ugle.org.uk/about-us/royal-arch|title=The Royal Arch|access-date=2024-08-25|website=ugle.org.uk|language=en}}</ref> U kapitelu se učenja Kraljevskog luka prenose pomoću obredne [[alegorija]] temeljenih na [[Stari zavjet|starozavjetnom]] pripovijedanju o povratku u [[Jeruzalem]] iz [[Babilonsko ropstvo|babilonskog progonstva]] kako bi obnovili grad i Hram. Čisteći zemlju Salomonova hrama za temelje novog hrama, kandidat radi važna otkrića.<ref name=":0"/> Dodavanjem dodatnog objašnjenja praktičnim lekcijama simboličkog slobodnog zidarstva, Kraljevski luk se promatra kao nadogradnja prethodnih stupnjeva, a usvojene filozofske lekcije primjerene su ovoj epizodi slobodnozidarskog razvoja kandidata. Simbol ili Veliki grb slobodnog zidarstva Kraljevskog luka je trostruki [[tau]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.ugle.org.uk/sites/default/files/media/file/discover-more-royal-arch-for-download.pdf|title=The Royal Arch Discover More|access-date=2024-08-25|website=ugle.org.uk|language=en}}</ref> == Povijest == Točna pojava slobodnog zidarstva Kaljevskog luka općenito, posebice Svetoga kraljevskog luka, je nepoznato osim što potiče iz sredine [[18. stoljeće|18. stoljeća]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://vrijmetselaarswinkel.nl/en/de-geschiedenis-van-de-royal-arch-vrijmetselarij/|title=The history of Royal Arch Freemasonry|access-date=2024-08-02|website=vrijmetselaarswinkel.nl|language=en}}</ref> Iako se u slobodnozidarskoj literaturi iz 1720-ih godina pojavljuju nazivi kraljevskog luka, prvo dokazivo pojavljivanje slobodnog zidarstva Kaljevskog luka nalazimo u Irskoj 1740-ih godina tijekom dublinske procesije. Prema zapisima lože broj 21, "kraljevski luk" su u procesiji nosila "dva izvrsna slobodna zidara" kroz Youghal, Irska, [[27. prosinca]] [[1743.]] godine. Stupanje se s neodobravanjem spominje u Dassignyjevom "''Ozbiljnom i nepristranom istraživanju uzroka današnjeg propadanja slobodnog zidarstva u Kraljevini Irskoj''" objavljenom u Dublinu [[1744.]] godine.<ref>{{Citiranje knjige|title=The Genesis of Freemasonry: An Account of the Rise and Development of Freemasonry in Its Operative, Accepted, and Early Speculative Phases|last=Knoop|first=Douglas|publisher=Manchester University Press|year=1947|url=https://www.google.hr/books/edition/The_Genesis_of_Freemasonry/P7VJAAAAMAAJ?hl=hr&gbpv=0&bsq=Douglas%20Knoop,%20The%20Genesis%20of%20Freemasonry|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|title=A Serious and Impartial Enquiry Into the Cause of the Present Decay of Free-Masonry in the Kingdom of Ireland, 1744 ; An Answer to the Pope's Bull: With the Character of a Free-Mason, 1738 ; An Impartial Answer to the Enemies of Free-Masonry, 1741|last=D'Assigny|first=Fifield|publisher=Masonic Book Club|year=1974|url=https://books.google.hr/books/about/A_Serious_and_Impartial_Enquiry_Into_the.html?id=xU6wnQEACAAJ&redir_esc=y|language=en}}</ref> Nepovezan bilješke u ovom djelu ukazuju na to da se obred vršio u Dublinu, Londonu i Yorku, i opisuju ga kao "organizirano tijelo muškaraca koji su prošli starješinstvo".<ref>{{Citiranje knjige|title=Harry Carr's World of Freemasonry: The Collected Papers and Talks of Harry Carr|last=Carr|first=Harry|publisher=Lewis Masonic|year=1984|isbn=9780853181347|pages=383|url=https://www.google.hr/books/edition/Harry_Carr_s_World_of_Freemasonry/dwiXPAAACAAJ?hl=hr}}</ref> [[Velika loža Irske]] je [[1749.]] godine dala naloge ložama br. 190 i 198 za osnivanjem "Loža Kaljevskog luka".<ref>{{Citiranje knjige|title=A Short History of the Grand Lodge of Ireland|last=Blackburn|first=Robert C.}}</ref> == Uloga unutar različitih konstitucija == Sveti Kraljevski luk je sadržan u mnogo različitih slobodnozidarskih [[Ustav|konstitucija]] diljem svijeta, među kojima mnogi ovaj red ističu različito. === Engleska, Europa i Australazija === [[Datoteka:Structure of Masonic appendant bodies in England and Wales.jpg|mini|desno|230px|[[Organigram]] [[Slobodnozidarski redovi|pridruženih tijela i redova]] u Engleskoj i Walesu]] Engleski sustav slobodnog zidarstva Kraljevskog luka sastoji se od jednog dodatnog [[Stupanj (slobodno zidarstvo)|stupnja]] koji ima četiri ceremonije: ceremoniju uzvišenja radi dolaska novih članova i ceremoniju postavljanja za svakog od tri principala.<ref name=":0"/> U Engleskoj i Walesu, potrebno je da kapitel svetog kraljevskog luka bude pod pokroviteljstvom plave lože i da ima isti broj. U skoro svim slučajevima, kapitel svetog kraljevskog luka također nosi isto ime kao i pokroviteljska plava loža, iako je sam Sveti kraljevski luk odvojen od simboličkih stupnjeva. Pritom je Sveti kraljevski luk jedino [[Slobodnozidarski redovi|dodatno tijelo]] koje aktivno podržava [[Ujedinjena velika loža Engleske]] među plavim slobodnim zidarstvom. Plave lože u Engleskoj i Walesu obično imaju posebnog predstavnika Kraljevskog luka, a novopečeni majstori aktivno se potiču da traže prijem u Sveti kraljevski luk prije nego što razmotre članstvo u nekom drugom [[Slobodnozidarski redovi|pridruženom tijelu ili redu]]. S izuzetkom Škotske i Skandinavije (u kojoj se koristi [[Švedski obred]]), engleski sustav slobodnog zidarstva Kraljevskog luka postoji i u drugim europskim državama, kao i u [[Australazija|Australaziji]], a trenutačno se uvodi u mnoge istočnoeuropske države, uključujući [[Rusija|Rusiju]] i [[Srbija|Srbiju]]. Zbog razlike u organizaciji, značajna ograničenja primjenjuju se na engleske zidare kraljevskog luka koji žele prisustvovati sastancima Kraljevskog luka u Škotskoj. === Škotska === U [[Velika loža Škotske|Škotskoj]] se stupanj dodjeljuje u kapitelu Kraljevskog luka koji je organiziran u potpuno drugačijoj administrativnoj strukturi pri [[Velika loža Škotske#Pridružena tijela i redovi|Vrhovnom velikom kapitelu kraljevskog luka Škotske]]. Ovo tijelo upravlja [[Kraljevski luk|trima stupnjevima Kraljevskog luka]]. Engleskim zidarima Kraljevskog luka neće biti dopušteno ući u škotski kapitel tijekom rada majstora znaka, osim ako imaju taj [[Red majstora znaka|stupanj koji u Engleskoj upravlja zasebno tijelo]]. Stupanj uzvišenog majstora ne postoji u Engleskoj, a članovima engleskog Velikog kapitela nije dopušteno prisustvo tim radovima. Oni također mogu biti isključeni iz dijela rada Kraljevskog luka koji više ne koriste, premda se ovo odlučuje u pojedinim kapitelima. Ova ograničenja se ne odnose na zidare Kapitela Kraljevskog luka u Irskoj, Australiji, Novom Zelandu i sjevernoj Americi. === Irska === Stupanj Kraljevskog luka prema [[Velika loža Irske|irskoj konstituciji]] je jedinstven iako je savršeno regularan i priznat te ima malo sličnosti s istim stupnjem u sestrinskim konstitucijama Engleske i Škotske. === Sjeverna Europa === Slobodno zidarstvo [[Švedski obred|Švedskog obreda]], koji se prakticira u [[Švedski red slobodnih zidara|Švedskoj]], [[Norveški red slobodnih zidara|Norveškoj]], [[Danski red slobodnih zidara|Danskoj]], [[Islandski red slobodnih zidara|Islandu]], dijelom u Finskoj i [[Velika zemaljska loža Njemačke|Njemačkoj]], je doista progresivan sustav i podijeljen je u tri razreda. Drugi razred, odnosno stupnjevi Svetog Andrije imaju neke sličnosti sa Svetim kraljevskim lukom. Članovi 6. stupnja Švedskog obreda i članovi Kraljevskog luka dijele neku simboliku pa će moći posjećivati jedni druge. === Sjeverna Amerika i druge države === U Sjedinjenim Državama, Kanadi, Brazilu, Izraelu, Meksiku, Paragvaju i Filipinima i drugima, u učenjima zidara Kraljevskog luka se ne radi kao samostalni stupanj, već je dio sustava dodatnih stupnjeva [[Yorčki obred|Yorčkog obreda]]. [[Kraljevski luk|Kapitel Kraljevskog luka Yorčkog obreda]] upravlja stupnjeve majstora znaka, bivšeg majstora, najuzvišenijeg majstora i Kraljevskog luka. Od ova četiri stupnja samo ovaj posljednji nalikuje Vrhovnom redu Svetoga Kraljevskog luka kako se prakticira u Engleskoj i Walesu. U Kanadi većina nadležnosti formalno ne prakticira ili ne dodjeljuje stupanj "virtualanog bivšeg majstora", iako je poznato da je dostupan kao grupna ceremonija za članove koji prisustvuju sazivu Velikog kapitula. == Upravno ustrojstvo == === Kapitel === Jednom kad je prihvaćen u [[Loža visokih stupnjeva|kapitelu]] ([[Engleski jezik|engl.]] ''Chapter''), ekvivalent [[Loža (slobodno zidarstvo)|plavoj loži]] u Svetom Kraljevskom luku, kandidat postaje ''kompanjon'' ([[Engleski jezik|engl.]] ''Companion''), a sastanci Kraljevskog luka opisani su kao [[Skupština|Sabor]]i ([[Engleski jezik|engl.]] ''Convocation''). Ceremonija u kojoj je majstor zidar podiže u kompanjona naziva se ''veličanje'' ([[Engleski jezik|engl.]] ''Exaltation''). Kapitelom Svetog Kraljevskog luka upravljaju tri principala koji zajednički upravljaju kapitelom sjedeći na istočnoj strani skupštine. Pored trojice principala koji zajednički vode, kapitel svetog kraljevskog luka bira i imenuje druge časnike s posebnim odgovornostima unutar kapitela. Slični dužnosti postoje i na nacionalnoj razini u Vrhovnom poglavarstvu Kapitela, a također i na [[Zemljopisno područje|područnoj]] razini, s odgovarajućim prefiksima kod časnika.<ref>{{Citiranje weba|title=The history of Royal Arch Freemasonry|url=https://vrijmetselaarswinkel.nl/en/de-geschiedenis-van-de-royal-arch-vrijmetselarij/|access-date=2025-05-21|last=Stravers|first=Thierry|website=vrijmetselaarswinkel.nl|language=en}}</ref> {{div col|colwidth=33em}} * Zorobabel princ Jeruzalema (''Zerubbabel &ndash; Prince of Jerusalem'') * Hagaj prorok (''[[Hagaj|Haggai]] the Prophet'') * Jošua prvosvećenik (''[[Jošua, sin Nunov|Joshua]] the High Priest'') * Ezra pisar (''Scribe [[Ezra]]'') * Nehemija pisar (''Scribe Nehemiah'') * rizničar (''Treasurer'') * voditelj ceremonije (''Director of Ceremonies'') * glavni došljak (''Principal Sojourner'') * prvi zamjenik došljaka (''1st Assistant Sojourner'') * drugi zamjenik došljaka (''2nd Assistant Sojourner'') * zamjenik voditelja ceremonije (''Assistant Director of Ceremonies'') * orguljaš (''[[Orgulje|Organist]]'') * podvornik (''Steward''), može ih biti više * nastojnik (''Janitor'') {{div col end}} Sve ove dužnosti popisane su i regulirane statutima ili propisima različitih Velikih kapitela, uključujući i matičnog Velikog Kapitela, točnije Vrhovnog poglavarstva Kapitela Engleske ([[Engleski jezik|engl.]] ''Supreme Grand Chapter of England''). U strukturi Yorčkog obreda slobodnog zidarstva Kraljevskog luka, nastojnik može biti poznat i kao stražar ([[Engleski jezik|engl.]] ''Tyler'' ili ''Sentinel''). === Vrhovni veliki kapitel === Vrhovni veliki kapitel slobodnih zidara kraljevskog luka Engleske upravlja se iz središnjice [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]] u [[London]]u. Vrhovnim velikim kapitelom upravljaju tri velika principala koji imaju svoje sjedište. Prvi veliki principal ([[Engleski jezik|engl.]] ''First Grand Principal'') u Svetom kraljevskom luku ekvivalent je [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|velikom majstoru]] plavog slobodnog zidarstva. Ako je nositelj ove dužnosti kraljevski [[princ]] tada je on podržan od strane "privremenog prvog velikog principala" ([[Engleski jezik|engl.]] ''Pro First Grand Principal''). Također, mnogi časnici [[Velika loža|velike lože]] obnašaju jednakovrijednu dužnost u vrhovnom velikom kapitelu. == Rasprostranjenost == [[Slika:HRA-Slo.png|mini|desno|150px|Veliki kapitel svetog kraljevskog luka Slovenije]] {{Vidi još|Kraljevski luk#Rasprostranjenost}} Veliki kapiteli kraljevskog luka djeluju u više država diljem svijeta. Sve regularne jurisdikcije prate svoje povijesno podrijetlo od Vrhovnog velikog kapitela slobodnih zidara kraljevskog luka Engleske. Veliki kapiteli kraljevskog luka djeluju na područjima nadležnosti sljedećih [[Regularno slobodno zidarstvo|regularnih]] [[Velika loža|velikih loža]] temeljem potpisanih [[konkordat]]a: {{Tree list}} *{{Z|ENG}}{{Z|WAL}} [[Ujedinjena velika loža Engleske]] → Vrhovni veliki kapitel slobodnih zidara kraljevskog luka Engleske<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.ugle.org.uk/about-us/royal-arch|title=The Royal Arch|access-date=2023-11-09|website=ugle.org.uk|language=en}}</ref> **{{Z|MAK}} [[Velika loža Makedonije]] **{{Z|AND}} [[Velika loža Andore]] **{{Z|SRB}} [[Regularna velika loža Srbije]] *{{Z|IRS}}{{Z|SJI}} [[Velika loža Irske]] → Vrhovni veliki kaptel kraljevskog luka Irske<ref>{{Citiranje weba|url=https://freemason.ie/about-grand-lodge/appendant-bodies/supreme-grand-royal-arch-chapter-of-ireland/|title=Supreme Grand Royal Arch Chapter of Ireland|access-date=2023-08-29|website=freemason.ie|language=en}}</ref> *{{Z|NIZ}} [[Veliki orijent Nizozemske]] → Vrhovni veliki kapitel Reda svetog kraljevskog luka Nizozemske<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.hkgnederland.nl/|title=Orde van het Heilig Koninklijk Gewelf in de Nederlanden|access-date=2024-07-10|website=hkgnederland.nl|language=nl}}</ref> *{{Z|FIN}} [[Velika loža Finske]] → Veliki kapitel slobodnih zidara kraljevskog luka Finske<ref>{{Citiranje weba|url=https://royalarch.fi/|title=Suomen Royal Arch Suurchapter|access-date=2024-07-07|website=royalarch.fi|language=fi}}</ref> *{{Z|ITA}} [[Regularna velika loža Italije]] → Vrhovni veliki kapitel slobodnih zidara Kraljevskog luka Italije<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glri.it/gran-capitolo/|title=Gran Capitolo|access-date=2023-09-20|website=glri.it|language=it}}</ref> *{{Z|SLO}} [[Velika loža Slovenije]] → Veliki kapitel svetog kraljevskog luka Slovenije *{{Z|BIH}} [[Velika loža Bosne i Hercegovine]] → Veliki kapitel zidara kraljevskog luka Bosne i Hercegovine<ref>{{Citiranje weba|url=https://vlbih.ba/bocni-redovi/|title=Bočni redovi|access-date=2024-05-28|website=vlbih.ba}}</ref> *{{Z|NJE}} [[Velika loža britanske masonerije u Njemačkoj]] ([[Ujedinjene velike lože Njemačke|UVLNJ]]) → Vrhovni veliki kapitel britanske masonerije Kraljevskog luka u Njemačkoj<ref>{{Citiranje weba|url=https://sgcbramg.de/|title=Supreme Grand Chapter of British Royal Arch Masonry in Germany|access-date=2023-12-20|website=sgcbramg.de|language=de}}</ref> *{{Z|BEL}} [[Regularna velika loža Belgije]] → Veliki kapitel Svetog kraljevskog luka Belgije *{{Z|EST}} [[Velika loža Estonije]] → Veliki kapitel kraljevskog luka Estonije *{{Z|ŠVI}} [[Velika loža "Alpina" Švicarske]] → Veliki kapitel "Helvetia" masona Kraljevskog luka Švicarske<ref>{{Citiranje weba|url=https://en.royal-arch.ch/|title=National Grand Chapter Helvetia of Royal Arch Masons of Switzerland|access-date=2023-12-09|website=royal-arch.ch|language=en}}</ref> *{{Z|MAĐ}} [[Simbolička velika loža Mađarske]] → Simbolički veliki kapitel Mađarske *{{Z|ŠPA}} [[Velika loža Španjolske]] → Vrhovni veliki kapitel slobodnih zidara kraljevskog luka za Španjolsku<ref>{{Citiranje weba|url=https://sgce.eu/index.php/es/|title=Masonería del Arco Real de Jerusalén|access-date=2024-07-04|website=arcoreal.es|language=en, es|url-status=dead|archive-date=28. lipnja 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250628062618/https://sgce.eu/index.php/es/}}</ref> *{{Z|SMR}} [[Velika loža San Marina|Najuzvišenija velika loža Republike San Marino]] → Vrhovni veliki kapitel slobodnih zidara Kraljevskog luka San Marina *{{Z|RUS}} [[Velika loža Rusije]] → Vrhovni veliki kapitel Kraljevskog luka Rusije *{{Z|IND}} [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Indija|Velika loža Indije]] → Vrhovni veliki kapitel slobodnih zidara kraljevskog luka Indije<ref>{{Citiranje weba|url=https://grandlodgeofindia.in/|title=Grand Lodge of Antient Free and Accepted Masons of India|access-date=2024-08-15|website=grandlodgeofindia.in|language=en}}</ref> *{{Z|AUS}} [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Australija|Ujedinjena velika loža Viktorije]] → Vrhovni veliki kaptel kraljevskog luka Viktorije<ref>{{Citiranje weba|url=https://beyondthecraft.net.au/chapter/|title=Supreme Grand Chapter of Royal Arch Masons of Victoria|access-date=2024-08-15|website=beyondthecraft.net.au|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=http://www.grandchaptervic.com.au/|title=Degree of the Holy Royal Arch|access-date=2024-08-15|website=grandchaptervic.com.au|archive-url=https://web.archive.org/web/20190310100935/http://www.grandchaptervic.com.au/|archive-date=2019-03-10|url-status=dead|language=en}}</ref> *{{Z|AUS}} [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Australija|Ujedinjena velika loža Novog Južnog Walesa i Teritorija australskog glavnog grada]] → Ujedinjeni vrhovni veliki kaptel znaka i kraljevskog luka Novog Južnog Walesa i Teritorija australskog glavnog grada<ref>{{Citiranje weba|url=https://markandroyalarch.au/|title=Mark and Royal Arch Masons|access-date=2024-08-12|website=markandroyalarch.au|language=en}}</ref> *{{Z|AUS}} [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Australija|Velika loža Južne Australije i Sjevernog teritorija]] → Vrhovni veliki kaptel kraljevskog luka Južne Australije i Sjevernog teritorija<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.facebook.com/p/Royal-Arch-Masons-SA-NT-100064365624823/|title=Supreme Grand Chapter of Royal Arch Masons of South Australia and Northern Territory|access-date=2024-08-25|website=Facebook}}</ref> *{{Z|ARG}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Argentina|Velika loža Argentine]] → Veliki kapitel Reda slobodnih zidara Svetog kraljevskog luka Jeruzalema Republike Argentine<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.realarcoargentina.com/|title=Sitio Oficial del Gran Capítulo de la Orden de los Masones del Santo Arco Real de Jerusalem de la República Argentina|access-date=2024-08-24|website=realarcoargentina.com|language=es}}</ref> *{{Z|PER}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Peru|Velika loža Perua]] → Vrhovni veliki kapitel Perua zidara Kraljevskog luka Jeruzalema<ref>{{Citiranje weba|url=https://arcorealdeperu.com/|title=Supremo Gran Capítulo de Perú de los Masones del Arco Real de Jerusalén|access-date=2024-08-25|website=arcorealdeperu.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20211207094700/https://arcorealdeperu.com/|archive-date=2021-12-07|url-status=dead|language=es}}</ref> {{Tree list/end}} Također, postoje veliki i veliki kapiteli kraljevskog luka i pored regularnog ustroja: * {{Z|FRA}} [[Velika loža francuskog masonskog saveza]] / [[Velika tradicionalna i simbolička loža "Opera"]] / [[Velika loža Francuske]] → Vrhovni veliki kaptol Svetog kraljevskog luka Jeruzalema za Francusku<ref>{{Citiranje weba|url=https://sgcsarjplf.org/supreme-grand-chapitre/|title=Suprême Grand Chapitre de la Sainte Arche Royale de Jérusalem pour la France|access-date=2024-08-15|website=sgcsarjplf.org|language=fr}}</ref> == Vidi još == * [[Slobodnozidarski redovi]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *{{URL|https://www.ugle.org.uk/about-us/royal-arch|Vrhovni veliki kapitel kraljevskog luka Engleske}} {{UGLE}} {{Slobodno zidarstvo}} [[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Engleskoj]] [[Kategorija:Slobodnozidarski redovi|Kraljevski luk]] [[Kategorija:Slobodnozidarski stupnjevi]] cej6li9zq602l13lx457gxfvvg12964 0 670658 7475827 7296339 2026-06-05T16:49:17Z Ame71 128419 Predložak 7475827 wikitext text/x-wiki '''Regionalna nogometna liga Bosne i Hercegovine – Zapadna skupina''' (''"Regionalna nogometna liga BiH – Zapad"'') je bila jedna od tri skupine ''"Regionalne [[nogomet]]ne lige BiH"'' i liga četvrtog stupnja [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu|nogometnog prvenstva Jugoslavije]] u sezoni 1982./83. Ovo je prva sezona ove lige, a nastala je podjelom dotadašnje ''"Regionalne lige BiH – Sjever"''. <br> Sudjelovalo je 14 klubova, a prvak je bio ''[[FK Rudar Prijedor|"Rudar Ljubija"]]'' iz [[Prijedor]]a. == Ljestvica == {| class="wikitable" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod |- bgcolor="gold" |1. ||[[FK Rudar Prijedor|Rudar Ljubija (Prijedor)]] ||26 ||18 ||3 ||5 ||52 ||22 ||39 |- |2. ||[[FK BSK Banja Luka|BSK Banja Luka]] ||26 ||15 ||7 ||4 ||44 ||24 ||37 |- |3. ||[[OFK Prijedor|OFK Prijedor]] ||26 ||16 ||4 ||6 ||39 ||27 ||36 |- |4. ||[[FK Borac Bosanska Dubica|Borac Bosanska Dubica]] ||26 ||13 ||3 ||10 ||46 ||33 ||29 |- |5. ||[[OFK Berek 1975 Prijedor|Berek Prijedor]] ||26 ||11 ||7 ||8 ||39 ||28 ||29 |- |6. ||[[NK Podgrmeč Sanski Most|Podgrmeč Sanski Most]] ||26 ||11 ||6 ||9 ||33 ||22 ||28 |- |7. ||[[FK Ljubić Prnjavor|Ljubić Prnjavor]] ||26 ||12 ||4 ||10 ||36 ||48 ||28 |- |8. ||[[GNK Bratstvo 1918 Bosanska Krupa|Bratstvo Bosanska Krupa]] ||26 ||11 ||3 ||12 ||57 ||30 ||25 |- |9. ||Željezničar Bosanska Krupa ||26 ||8 ||9 ||9 ||31 ||46 ||25 |- |10. ||Vrbas Jajce ||26 ||10 ||6 ||10 ||48 ||45 ||24 (-2) |- |11. ||[[FK Laktaši|Laktaši]] ||26 ||7 ||8 ||11 ||33 ||35 ||22 |- |12. ||Omladinac Sanica ||26 ||8 ||4 ||14 ||28 ||58 ||20 |- |13. |||Mladost Bosanski Petrovac ||26 ||3 ||6 ||17 ||16 ||67 ||12 |- |14. ||[[FK Sloboda Mrkonjić Grad|Sloboda Mrkonjić Grad]] ||26 ||3 ||5 ||18 ||31 ||30 ||18 |} == Rezultatska križaljka == {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align: center" !kratica !!klub !!BER !!BOR !!BRA !!BSK !!LAK !!LJUB !!MLA !!OFKP !!OML !!POD !!RUDLJ !!SLO !!VRB !!ŽELJ |- |'''BER ||align="left"|Berek Prijedor |bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || || || || |- |'''BOR ||align="left"|Borac Bosanska Dubica | ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || || || |- |'''BRA ||align="left"|Bratstvo Bosanska Krupa | || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || || |- |'''BSK ||align="left"|BSK Banja Luka | || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || |- |'''LAK ||align="left"|Laktaši | || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || |- |'''LJUB ||align="left"|Ljubić Prnjavor | || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || |- |'''MLA ||align="left"|Mladost Bosanski Petrovac | || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || |- |'''OFKP ||align="left"|OFK Prijedor | || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || |- |'''OML ||align="left"|Omladinac Sanica | || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || |- |'''POD ||align="left"|Podgrmeč Sanski Most | || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || |- |'''RUDLJ ||align="left"|Rudar Ljubija (Prijedor) | || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || |- |'''SLO ||align="left"|Sloboda Mrkonjić Grad | || || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || |- |'''VRB ||align="left"|Vrbas Jajce | || || || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || |- |'''ŽELJ ||align="left"|Željezničar Bosanska Krupa | || || || || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| |- !colspan="16"| |- |colspan="16" align="left"| <small> '''podebljan rezultat''' - utakmice od 1. do 13. kola (1. utakmica između klubova) <br> rezultat normalne debljine - utakmice od 14. do 26. kola (2. utakmica između klubova) <br> ''rezultat nakošen'' - nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora <br> <small> ''rezultat nakošen i smanjen * '' </small> - iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta <br> <s> prekrižen rezultat </s> - poništena ili brisana utakmica <br> p - utakmica prekinuta <br> 3:0 p.f. / 0:3 p.f. - rezultat 3:0 bez borbe |} <small> Izvori: </small> == Povezani članci == * [[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine 1982./83.|Republička liga BiH 1982./83.]] * [[Međuopćinska nogometna liga Banja Luka 1982./83.|Međuopćinska liga Banja Luka 1982./83.]] == Vanjske poveznice == == Izvori == <small> * Dario Hamzić: ''Omladinski fudbalski klub "Berek" Prijedor : 1975. – 1992.'', Rijeka, 2016., ISBN 978-953-57279-3-4, str. 30-31 * Dario Hamzić: ''Fudbalski klub "Rudar" Ljubija : 1928. – 1992.'', Rijeka, 2014, {{ISBN|978-953-57279-1-0}}, str. 154-155 * Dario Hamzić: ''Omladinski fudbalski klub "Prijedor" : 1919. – 1992.'', Rijeka, 2012., ISBN 978-953-57279-0-3, str. 204-205 * ''Sportske novosti'', 1983. godina {{izvori}} </small> {{YU nogomet 1982./83.}} [[Kategorija:Nogometno prvenstvo Jugoslavije - 4. ligaški rang (BiH)|1982-83 Zapad]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačka nogometna natjecanja - sezona 1982./83.|* zapad]] [[Kategorija:Regionalna nogometna liga BiH – Zapad|1982-83 2 Zapad]] deom6vn6mrl2oi1aj09yjhsi8j5c2q3 0 670832 7476015 6830422 2026-06-06T05:17:32Z Lajoswinkler 219220 uklonio ponavljanja, ispravio nazivlje 7476015 wikitext text/x-wiki '''Metilacija DNA''' je biološki [[stanični proces]] na [[Deoksiribonukleinska kiselina|DNA]]. Ne sprječava replikaciju molekule DNA. Metiliranje se odvija na [[citozin]]skim ostatcima koji prethode [[gvanin]]ima u [[polinukleotid]]nom lancu ([[CpG]] dinukleotidi). Ovim se procesom inhibira, tj. utišava [[transkripcija (biologija)|transkripcija]] gena. Geni koji su uvijek aktivni nisu metilirani. Metilacije DNA nema kod nekih organizama poput [[vinska mušica|vinske mušice]] ili [[kvaščeva gljivica|kvaščeve gljivice]]. Kod embrionalnog razvitka sisavaca ima važnu ulogu kontroliranja tog procesa. Nastaje [[genomski upis]]. Geni se metiliraju tijekom [[spermatogeneza|spermatogeneze]] ili [[oogeneza|oogeneze]] te je izražaj tih gena ovisan o podrijetlu gena, jesu li s očeve ili majčine strane.<ref name="Pavlica" /> Enzim [[metiltransferaza]] je taj koji održava isti uzorak [[metilacija|metilacije]] nakon [[Replikacija DNK|replikacije]] te uzorak ostaje isti iz generacije stanica u generaciju. Prethodno utišane gene mogu probuditi neke tvari koje sprječavaju metilaciju, poput [[5-azacitidin]]a.<ref name="Pavlica">[http://www.genetika.biol.pmf.unizg.hr/pogl17.html Mrežni udžbenik iz genetike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200130224539/http://www.genetika.biol.pmf.unizg.hr/pogl17.html |date=30. siječnja 2020. }} Napisala: Mirjana Pavlica. Uredio: Dubravko Pavoković. ''17. poglavlje: Regulacija ekspresije gena u eukariota'' (pristupljeno 16. travnja 2020.)</ref> Kad se na peti atom ugljika u citozinu doda [[metil]]na skupina nastaje [[5-metilcitozin]].<ref name="Pavlica" /> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Stanični procesi]] [[Kategorija:Deoksiribonukleinska kiselina]] pl4phk4y19lwmqinvjxh42ep6h3tegl 7476016 7476015 2026-06-06T05:17:43Z Lajoswinkler 219220 Lajoswinkler premješta stranicu [[Metilacija DNK]] na [[Metilacija DNA]]: Uobičajen naziv ([[WP:UN]]): kratice međunarodnog biokemijskog nazivlja se ne prevode 7476015 wikitext text/x-wiki '''Metilacija DNA''' je biološki [[stanični proces]] na [[Deoksiribonukleinska kiselina|DNA]]. Ne sprječava replikaciju molekule DNA. Metiliranje se odvija na [[citozin]]skim ostatcima koji prethode [[gvanin]]ima u [[polinukleotid]]nom lancu ([[CpG]] dinukleotidi). Ovim se procesom inhibira, tj. utišava [[transkripcija (biologija)|transkripcija]] gena. Geni koji su uvijek aktivni nisu metilirani. Metilacije DNA nema kod nekih organizama poput [[vinska mušica|vinske mušice]] ili [[kvaščeva gljivica|kvaščeve gljivice]]. Kod embrionalnog razvitka sisavaca ima važnu ulogu kontroliranja tog procesa. Nastaje [[genomski upis]]. Geni se metiliraju tijekom [[spermatogeneza|spermatogeneze]] ili [[oogeneza|oogeneze]] te je izražaj tih gena ovisan o podrijetlu gena, jesu li s očeve ili majčine strane.<ref name="Pavlica" /> Enzim [[metiltransferaza]] je taj koji održava isti uzorak [[metilacija|metilacije]] nakon [[Replikacija DNK|replikacije]] te uzorak ostaje isti iz generacije stanica u generaciju. Prethodno utišane gene mogu probuditi neke tvari koje sprječavaju metilaciju, poput [[5-azacitidin]]a.<ref name="Pavlica">[http://www.genetika.biol.pmf.unizg.hr/pogl17.html Mrežni udžbenik iz genetike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200130224539/http://www.genetika.biol.pmf.unizg.hr/pogl17.html |date=30. siječnja 2020. }} Napisala: Mirjana Pavlica. Uredio: Dubravko Pavoković. ''17. poglavlje: Regulacija ekspresije gena u eukariota'' (pristupljeno 16. travnja 2020.)</ref> Kad se na peti atom ugljika u citozinu doda [[metil]]na skupina nastaje [[5-metilcitozin]].<ref name="Pavlica" /> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Stanični procesi]] [[Kategorija:Deoksiribonukleinska kiselina]] pl4phk4y19lwmqinvjxh42ep6h3tegl 0 671688 7475821 7108983 2026-06-05T16:47:12Z Ame71 128419 Predložak 7475821 wikitext text/x-wiki {{sporedni|Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1982./83.#Crna Gora|l1=Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1982./83.}} '''Republička liga [[Crna Gora|Crne Gore]]''' (''Crnogorska republička nogometna liga'') je bila liga trećeg stupnja [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu|nogometnog prvenstva Jugoslavije]] u sezoni 1982./83. <br> Sudjelovalo je 14 klubova, a prvak je bio ''"Ivangrad"'' iz [[Berane|danešnjih Berana]]. == Ljestvica == {| class="wikitable" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod |- bgcolor="gold" |1. ||[[FK Berane|Ivangrad]] ||26 ||18 ||5 ||3 ||66 ||23 ||41 |- |2. ||[[FK Zeta Golubovci|Zeta Golubovci]] ||26 ||15 ||7 ||4 ||61 ||18 ||37 |- |3. ||[[FK Rudar Pljevlja|Rudar Pljevlja]] ||26 ||12 ||7 ||7 ||35 ||36 ||31 |- |4. ||[[FK Čelik Nikšić|Čelik Nikšić]] ||26 ||13 ||4 ||9 ||41 ||28 ||30 |- |5. ||[[FK Jedinstvo Bijelo Polje|Jedinstvo Bijelo Polje]] ||26 ||11 ||7 ||8 ||38 ||27 ||29 |- |6. ||[[FK Titeks Titograd|Titeks Titograd]] ||26 ||10 ||8 ||8 ||38 ||34 ||28 |- |7. ||[[FK Mogren Budva|Mogren Budva]] ||26 ||11 ||4 ||11 ||41 ||45 ||26 |- |8. ||[[FK Mornar Bar|Mornar Bar]] ||26 ||9 ||8 ||9 ||38 ||47 ||26 |- |9. ||[[FK Zabjelo Podgorica|Zabjelo Titograd]] ||26 ||9 ||7 ||10 ||31 ||32 ||25 |- |10. ||[[FK Iskra Danilovgrad|Iskra Danilovgrad]] ||26 ||8 ||8 ||10 ||31 ||35 ||24 |- |11. ||[[FK Crvena stijena|Crvena stijena Titograd]]||26 ||6 ||9 ||11 ||25 ||39 ||21 |- |12. ||[[FK Bokelj Kotor|Bokelj Kotor]] ||26 |||8 ||3 ||15 ||26 ||43 ||19 |- |13. ||[[FK Arsenal Tivat|Arsenal Tivat]] ||26 ||4 ||7 ||15 ||29 ||52 ||15 |- |14. ||Bokakomerc Herceg Novi ||26 ||4 ||4 ||18 ||29 ||70 ||12 |} * Ivangrad – tadašnji naziv za [[Berane]] * Titograd – tadašnji naziv za [[Podgorica|Podgoricu]] == Rezultatska križaljka == {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align: center" !kratica !!klub !!ARS !!BOKA !!BOKE !!CRVS !!ČEL !!IVA !!ISK !!JED !!MOG !!MOR !!RUD !!TIT !!ZAB !!ZETA |- |'''ARS ||align="left"|Arsenal Tivat |bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || || || || |- |'''BOKA ||align="left"|Bokakomerc Herceg Novi | ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || || || |- |'''BOKE ||align="left"|Bokelj Kotor | || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || || |- |'''CRVS ||align="left"|Crvena stijena Titograd | || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || |- |'''ČEL ||align="left"|Čelik Nikšić | || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || |- |'''IVA ||align="left"|Ivangrad | || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || |- |'''ISK ||align="left"|Iskra Danilovgrad | || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || |- |'''JED ||align="left"|Jedinstvo Bijelo Polje | || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || |- |'''MOG ||align="left"|Mogren Budva | || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || |- |'''MOR ||align="left"|Mornar Bar | || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || |- |'''RUD ||align="left"|Rudar Pljevlja | || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || |- |'''TIT ||align="left"|Titeks Titograd | || || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || |- |'''ZAB ||align="left"|Zabjelo Titograd | || || || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || |- |'''ZETA ||align="left"|Zeta Golubovci | || || || || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| |- !colspan="16"| |- |colspan="16" align="left"| <small> '''podebljan rezultat''' - utakmice od 1. do 13. kola (1. utakmica između klubova) <br> rezultat normalne debljine - utakmice od 14. do 26. kola (2. utakmica između klubova) <br> ''rezultat nakošen'' - nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora <br> <small> ''rezultat nakošen i smanjen * '' </small> - iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta <br> <s> prekrižen rezultat </s> - poništena ili brisana utakmica <br> p - utakmica prekinuta <br> 3:0 p.f. / 0:3 p.f. - rezultat 3:0 bez borbe <br> n.i. - nije igrano |} <small> Izvori: </small> == Unutrašnje poveznice == == Vanjske poveznice == == Izvori == <small> * (ćir.) Novak Jovanović: ''Fudbalska takmičenja u Crnoj Gori : 1925-1985 '', Cetinje, 1991., UDK: 796.332.093(497.16)"1925/1985", str. 58 * (ćir.) Zdravko V. Gavrilović: ''Od Sloge do Iskre : (monografija) : 85 godina fudbala u Bjelopavlićima 1919-2004 '', Podgorica, 2004., UDK: 796.332(497.16)"1919/2004" 796.332:061.2(497.16)(091), str. 352-354 {{izvori}} </small> {{Crnogorska republička nogometna liga}} {{YU nogomet 1982./83.}} [[Kategorija:Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang (Crna Gora)|1982-83 1]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1982./83.|CG 1 republička]] [[Kategorija:Crnogorska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1982-83 1 republička]] [[Kategorija:Republička nogometna liga Crne Gore (do 1991.)|1982-83 1 ]] f4hqhs3mnnlc0sk8dvku9sztburc0ug 0 673225 7476089 5528469 2026-06-06T11:45:01Z ~2026-33692-65 363330 /* */ 7476089 wikitext text/x-wiki {{dz|[[Oval (votka)]]|votku}} [[Datoteka:oval1.PNG|mini|desno|Ovaj oval sa samo jednom osi simetrije podsjeća na kokošje [[jaje]].]] [[Datoteka:oval2.PNG|mini|desno|Potpuno zaobljen [[pravokutnik]], koji se sastoji od dva sukladna [[polukrug]]a i dvije jednake paralelne linije često se naziva ovalom.]] [[Datoteka:oval3.png|mini|desno|Oval s dvije osne simetrije.]] U [[Geometrija|geometriji]], '''oval''' (od [[Latinski jezik|latinskoga]]: ''ovum'', jaje) svaka je [[krivulja]] koja podsjeća na [[jaje]] ili na [[elipsa|elipsu]]. Za razliku od drugih krivulji, izraz oval nije dobro definiran, i mnoge različite krivulje često se nazivaju ovalima. Ove krivulje imaju sljedeće zajedničke osobine: * diferencijabilne su (glatke), proste (ne sijeku same sebe), konveksne, zatvorene, i u ravnini; * njihov oblik ne odstupa previše od [[krug]]a ili [[elipsa|elipse]]; * imaju barem jednu osu simetrije. == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Oval}} {{mrva-mat}} [[Kategorija:Krivulje]] 7rl1dk0w9mddpzj84ncevukx7yucfo2 0 683780 7475945 7420923 2026-06-05T23:00:52Z Croxyz 205325 /* Vanjske poveznice */ 7475945 wikitext text/x-wiki {{izvor}} {{Trener/izbornik/igrač | ime = Weston McKennie | slika = [[Datoteka:USAvVEN 2019-06-09 - Weston McKennie (51170534993) (close-up).jpg|220px]] | opis slike = McKennie u dresu [[Nogometna reprezentacija SAD-a|SAD-a]] (2019.) | nadimak = | datum rođenja = [[28. kolovoza]] [[1998.]] | mjesto rođenja= [[Little Elm (Teksas)|Little Elm]], [[Teksas]], [[SAD]] | država = {{Z+X|SAD}} | puno ime = Weston James Earl McKennie | visina = 183 cm | težina = | pozicija = [[Vezni igrač (nogomet)|vezni igrač]] | trenutačni klub = [[Juventus F.C.|Juventus]] | broj u klubu = 22 | ugovor = | mlade godine = [[2009.]] – [[2016.]] <br /> [[2016.]] – [[2017.]] | juniorski klubovi = [[FC Dallas|Dallas]] <br /> [[FC Gelsenkirchen-Schalke 04|Schalke 04]] | godina = [[2017.]] – [[2021.]] <br /> [[2020.]] – [[2021.]] <br /> [[2021.]] – ''danas'' <br> [[2023.]] | profesionalni klubovi = [[FC Gelsenkirchen-Schalke 04|Schalke 04]] <br />→ [[Juventus F.C.|Juventus]] (posudba) <br /> [[Juventus F.C.|Juventus]] <br> → [[Leeds United F.C.|Leeds United]] (posudba) | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}75 {{0}}{{0}}{{0}}(4) <br /> {{0}}{{0}}21 {{0}}{{0}}{{0}}(4) <br /> {{0}}121 {{0}}{{0}}{{0}}(7) <br> {{0}}{{0}}19 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine u reprezentaciji = [[2013.]] – [[2014.]] <br /> [[2016.]] <br /> [[2016.]] <br /> [[2017.]] – ''danas'' | reprezentacija = {{Z|SAD}} [[Nogometna reprezentacija SAD-a do 17 godina|SAD do 17]] <br /> {{Z|SAD}} [[Nogometna reprezentacija SAD-a do 19 godina|SAD do 19]] <br /> {{Z|SAD}} [[Nogometna reprezentacija SAD-a do 20 godina|SAD do 20]] <br /> {{NogRep|SAD}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}6 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> {{0}}{{0}}{{0}}9 {{0}}{{0}}{{0}}(2) <br /> {{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> {{0}}{{0}}62 {{0}}{{0}}(11) | medalje = | godine treniranja = | klubovi = | ažurirano = 27. lipnja 2025. }} '''Weston James Earl McKennie''' ([[Little Elm (Teksas)|Little Elm]], [[28. kolovoza]] [[1998.]]) [[SAD|američki]] je [[nogometaš]] koji igra na poziciji [[Vezni igrač (nogomet)|veznog igrača]]. Trenutačno igra za [[Juventus F.C.|Juventus]]. == Klupska karijera == === Schalke 04 === U [[kolovoz]]u [[2016.]] godine pridružio se [[Njemačka|njemačkom]] [[FC Gelsenkirchen-Schalke 04|Schalkeu]]. Nakon godinu dana provedenih u mlađim uzrastima, u [[svibanj|svibnju]] [[2017.]] godine promoviran je u prvi sastav. Prvi nastup za Schalke upisao je već [[20. svibnja]] u remiju protiv [[FC Ingolstadt 04|Ingolstadta]]. Za Schalke je u svim natjecanjima upisao 91 nastup i u njima postigao pet pogodaka. === Juventus === Dana [[29. kolovoza]] [[2020.]] godine, stigao je na jednogodišnju posudbu u [[Italija|talijanskog]] velikana [[Juventus F.C.|Juventus]] iz [[Torino|Torina]].<ref> {{citiranje www |url=https://gol.dnevnik.hr/clanak/rubrika/nogomet/prvo-pirlovo-pojacanje-za-juventus-potpisao-weston-mckennie---618394.html |naslov='Juventus predstavio prvo Pirlovo pojačanje, a uskoro stiže i drugo, puno zvučnije' |rad=gol.dnevnik.hr |dan=30. kolovoza 2020. |preuzeto=11. rujna 2020.}} </ref> Juventus je za njegovu posudbu Schalkeu isplatio 4,5 milijuna [[euro|eura]]. McKennie je tako postao prvi američki nogometaš koji je zaigrao u Juventusu. Zadužio je opremu s brojem 14, broj koji je prije njega nosio [[Blaise Matuidi]]. McKennie je za Juventus debitirao [[20. rujna]] 2020. godine, u ligaškoj pobjedi (3:0) nad [[U.C. Sampdoria|Sampdorijom]].<ref> {{citiranje www |url=https://www.goal.com/it/notizie/juventus-sampdoria-pagelle/15dzjf8v3avbr1loue0aso6qp7 |naslov='Juventus-Sampdoria, le pagelle: McKennie stupisce, Kulusevski geniale' |rad=goal.com |dan=20. rujna 2020. |preuzeto=20. rujna 2020.}} </ref> Dana [[1. studenoga]] 2020. godine, McKennie je postigao prvi pogodak za Juventus u visokoj (4:1) pobjedi protiv [[Spezia Calcio|Spezije]].<ref> {{citiranje www |url=https://www.espn.com/soccer/report?gameId=583105 |naslov='Spezia vs. Juventus – Football Match Report – November 1, 2020 – ESPN' |rad=espn.com |dan=1. studenoga 2020. |preuzeto=1. studenoga 2020.}} </ref> Dana [[3. ožujka]] [[2021.]] godine, Juventus je iskoristio opciju otkupa ugovora i potpisao s McKennie-om četverogodišnji ugovor. Cijena transfera je iznosila 18,5 milijuna eura + 7 milijuna kroz određene bonuse.<ref> {{citiranje www |url=https://www.juventus.com/it/news/articoli/ufficiale-il-riscatto-di-weston-mckennie |naslov='UFFICIALE IL RISCATTO DI WESTON MCKENNIE' |rad=juventus.com |dan=3. ožujka 2021. |preuzeto=11. lipnja 2021.}} </ref> == Reprezentativna karijera == McKennie je nastupao za mlađe uzraste [[SAD]]-a. Svoj prvi poziv u seniorsku reprezentaciju dobio je za prijateljsku utakmicu protiv [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugala]], koja se igrala [[14. studenoga]] 2017. godine. Na toj utakmici je debitirao i odmah upisao svoj prvi pogodak za seniorsku vrstu. == Priznanja == ===Klupska=== '''[[Juventus F.C.|Juventus]]''' *[[Coppa Italia]]: 2020./21., 2023./24. *[[Supercoppa Italiana]]: 2020. ===Reprezentativna=== * [[CONCACAF Liga nacija]]: 2019./20., 2022./23., 2023./24. * [[CONCACAF Gold Cup|CONCACAF Gold Cup]] (finalist): 2019. == Izvori == {{commons}} {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://www.transfermarkt.com/weston-mckennie/profil/spieler/332697 Weston McKennie na transfermarkt.com] {{jezikk|engl.|engleski}} *[https://us.soccerway.com/players/weston--mckennie/459693/ Weston McKennie na soccerway.com] {{jezikk|engl.|engleski}} *[https://www.fcdallas.com/players/weston-mckennie Weston McKennie na službenoj stranici Dallasa] {{jezikk|engl.|engleski}} {{mrva-biog-nogomet}} {{Sastav - Juventus}} {{Sastav SAD 2022 SP}} {{Sastav SAD 2026 SP}} {{GLAVNIRASPORED:McKennie, Weston}} [[Kategorija:Američki nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Juventusa F.C.]] [[Kategorija:Nogometaši Leeds Uniteda]] [[Kategorija:Nogometaši Schalkea 04]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] pbysu96d6b3x3x90bijxmacfnzq5cig 0 684697 7475643 7240239 2026-06-05T12:18:20Z Makenzis 188047 7475643 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometni klub | ime kluba = Kolos Kovalivka | slika = FCKolos2018.svg | puno ime = FK Kolos Kovalivka | nadimak = | godina osnivanja = [[2012.]] | igralište = [[Kolos (stadion, Kovalivka)|Kolos]] | kapacitet stadiona = 5000 | predsjednik = {{Z|UKR}} Andrij Zasuha | trener = {{Z|UKR}} Ruslan Kostyšyn | liga = [[Ukrajinska Premier liga]] | sezona = 2025./26. | plasman = 6. | trenutačna sezona = | igrači = | pattern_la1 = | pattern_b1 = _molde17a | pattern_ra1 = | pattern_sh1 = | pattern_so1 = _blacktop | leftarm1 = FFFFFF | body1 = FFFFFF | rightarm1 = FFFFFF | shorts1 = FFFFFF | socks1 = FFFFFF | pattern_la2 = | pattern_b2 = _molde17t | pattern_ra2 = | pattern_sh2 = | leftarm2 = 000000 | body2 = 000000 | rightarm2 = 000000 | shorts2 = 000000 | socks2 = 000000 | pattern_la3 = | pattern_b3 = _svww1819t | pattern_ra3 = | pattern_sh3 = | leftarm3 = e0f235 | body3 = e0f235 | rightarm3 = e0f235 | shorts3 = e0f235 | socks3 = e0f235 }} '''FK Kolos Kovalivka''' ([[Ukrajinski jezik|ukrajinski]]: ''ФК «Колос» Ковалівка'') [[Ukrajina|ukrajinski]] je [[nogometni klub]] iz sela [[Kovalivka]] u [[Kijevska oblast|Kijevskoj oblasti]]. Trenutačno se natječe u [[Ukrajinska Premier liga|Ukrajinskoj Premier ligi]]. == Povijest == Klub je osnovan [[2012.]] godine te je do [[2015.]] godine bio [[amater]]ski klub. Te godine osvojili su 3. mjesto u amaterskoj ligi te su postali profesionalni klub. Svoju prvu sezonu profesionalnog nogometa igrali su u [[Ukrajinska druga liga|Ukrajinskoj drugoj ligi]] tijekom sezone 2015./16. Te sezone postali su prvaci, stoga su promovirani u [[Ukrajinska prva liga|Ukrajinsku prvu ligu]]. Tijekom sezone 2018./19. osvojili su drugo mjesto, ostvarivši plasman u [[Ukrajinska Premier liga|Ukrajinsku Premier ligu]]. Tijekom sezone 2019./20. osvojili su 6. mjesto čime su ušli u drugo kolo kvalifikacija za [[UEFA Europska liga 2020./21.|UEFA Europsku ligu 2020./21.]] == Uspjesi == *'''[[Ukrajinska Prva liga]]''' **Doprvaci (1): 2018./19. *'''[[Ukrajinska Druga liga]]''' **'''Prvaci (1):''' 2015./16. *'''Nogometno natjecanje Kijevske oblasti''' **'''Prvaci (3):''' 2012., 2013., 2014. == Kolos u europskim natjecanjima == {| class="wikitable" ! Sezona ! Natjecanje ! Kolo ! Klub ! Dom. ! Gost ! Ukupno |- | rowspan="2"| [[UEFA Europska liga 2020./21.|2020./21.]] | rowspan="2"| [[UEFA Europska liga]] | 2. kolo kv. | {{Z|GRČ}} [[Aris Thessaloniki F.C.|Aris]] | style="text-align:center;" bgcolor="lightgray"|– | style="text-align:center; background:#dfd;"| '''2:1''' | style="text-align:center;" bgcolor="lightgray"|– |- | 3. kolo kv. | {{Z|HRV}} [[HNK Rijeka|Rijeka]] | style="text-align:center;" bgcolor="lightgray"|– | bgcolor="#ffdddd" style="text-align:center;"| '''0:2''' ([[Produžetci (nogomet)|p]]) | style="text-align:center;" bgcolor="lightgray"|– |} == Vanjske poveznice == * [https://koloskovalivka.com/ Službena web-stranica] [[Kategorija:Ukrajinski nogometni klubovi|Kolos Kovalivka]] 5xy82w63vdjddd9apnjhzvwrvd147al 0 685013 7475669 7475586 2026-06-05T12:38:57Z Ponor 38361 Ponor zaštićuje "[[Ivan Šprlje]]": učestalo troliranje ([Uređivanje=Dopušteno samo autopotvrđenim suradnicima] (istječe 5. rujna 2026. u 12:38 (UTC)) [Premještanje=Dopušteno samo autopotvrđenim suradnicima] (istječe 5. rujna 2026. u 12:38 (UTC))) 7475573 wikitext text/x-wiki {{Infookvir političar |ime = Ivan Šprlje |slikastandarda = |veličinastandarda = |slika = |veličina = |opis slike = |malaslika = |veličina male slike = |opis male slike = |rođeno ime = |datum rođenja = [[14. kolovoza]] [[1947.]] |mjesto rođenja = [[Matijevići (Kula Norinska)|MatijevićI]] |datum smrti = [[8. studenoga]] [[2007.]] |mjesto smrti = [[Dubrovnik]] |stranka = [[SDP]] |bivše stranke = |supruga = |suprug = |partner = |djeca = |obitelj = |roditelji = |rođaci = |zanimanje = Političar i gospodarstvenik |položaj = |mandat_start = |mandat_kraj = |potpredsjednik = |potpremijer = |zamjenik = |premijer = |predsjednik = |prethodnik = |nasljednik = <!-- u originalnom infookviru [[Predložak:Infookvir političar]] ima još polja koja se mogu dodavati --> }} '''Ivo Šprlje''' ([[Matijevići (Kula Norinska)|MatijevićI]], [[14. kolovoza]] [[1947.]] – [[Dubrovnik]], [[8. studenoga]] [[2007.]]), [[župan]] [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanske]] županije u dva mandata, član [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]]-a, i gospodarstvenik. U više navrata obnašao je dužnosti predsjednika nogometnog kluba "[[NK Neretva Metković|Neretva]]" i rukometnog kluba "[[RK Metković|Metković]]". Smatra se začetnikom ideje o izgradnji [[Pelješki most|Pelješkog mosta]] kojim bi se spojilo [[Komarna|Komarnu]] i [[Pelješac]], te time ujedinilo Dubrovnik s maticom zemljom. Šprlje će ostati zapamćen i kao prvi SDP-ov, 'crveni' župan u Republici Hrvatskoj, koji je na čelu Dubrovačko-neretvanske županije ostao od [[1998.]] do [[2005.]] godine, a zbog svoje ideje o izgradnji Pelješkog mosta u kampanji za županijske izbore [[2003.]] godine proglašen je ''županom koji povezuje i spaja''.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Preminuo Ivan Šprlje |url=http://www.dubrovniknet.hr/novost.php?id=11 |date=2007-11-08 |journal=dubrovniknet.hr |accessdate=2020-10-01}}</ref> ==Izvori== {{izvori}} {{Mrva-biog-pol-hrvatska}} {{GLAVNIRASPORED:Šprlje, Ivo}} [[Kategorija:Životopisi, Metković]] [[Kategorija:Dubrovačko-neretvanska županija]] [[Kategorija:SDP-ovi župani]] 9icd587u24da00xn73vo9217i66zg3h 0 687803 7476063 5668242 2026-06-06T10:12:41Z Argo Navis 852 −[[Kategorija:Zoologija]]; +[[Kategorija:Biologija ponašanja]]; +[[Kategorija:Fiziologija životinja]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7476063 wikitext text/x-wiki '''Torpor''' je stanje smanjenje fizičke aktivnosti kod [[životinja]]. Kao i hibernacija, torpor je taktika preživljavanja koju životinje koriste za preživljavanje zimskih mjeseci. Također uključuje nižu tjelesnu temperaturu, stopu disanja, brzinu otkucaja srca i brzinu [[Metabolizam|metabolizma]]. Za razliku od [[Hibernacija|hibernacije]], traje kratko vrijeme - ponekad samo kroz noć ili dan, ovisno o načinu hranjenja životinje. Torpor omogućava životinjama da prežive kraća razdoblja u kojima je smanjena dostupnost hrane. Neke od životinje koje padaju u torpor su kolibrići te [[sisavci]] poput miševa, šišmiša itd. Tijekom dana životinje imaju normalnu temperaturu tijela dok navečer, kada temperatura okoliša padne, usporavaju svoj metabolizam te temperatura njihovog tijela pada kako bi štedjeli energiju potrebnu za preživljavanje. Neaktivni, ulaze u dublji san koji im omogućuje da štede energiju i prežive zimu. Medvjedi, rakuni, ježevi, tvorovi... su svi "lagani hibernatori" koji koriste torpor kako bi preživjeli zimu.<ref>[https://hr.eferrit.com/razlika-izmedju-hibernacije-i-torpora/ EFerrit, Razlika između hibernacije i Torpora], pristupljeno 9. studenoga 2020</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Biologija ponašanja]] [[Kategorija:Fiziologija životinja]] bx5y9a6rireblc325q0e5fx9zw4u1jm 0 689329 7475931 7469932 2026-06-05T22:49:31Z Croxyz 205325 /* Vanjske poveznice */ 7475931 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Virgil van Dijk | slika = [[Datoteka:20160604_AUT_NED_8876_(cropped).jpg|250 px]] | opis slike = Van Dijk u dresu [[Nizozemska nogometna reprezentacija|Nizozemske nogometne rperezentacije]] [[2016.]] godine | država = {{Z+X|NIZ}} | puno ime = | nadimak = | datum rođenja = 8. srpnja 1991.<ref>{{cite web |url=https://www.11v11.com/players/virgil-van-dijk-247921/ |title=Virgil Van Dijk |website=11v11.com |publisher=AFS Enterprises |accessdate=7. siječnja 2018.}}</ref> | datum smrti = | visina = 1,95 m<ref name="FIFA 2022">{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce44/pdf/SquadLists-English.pdf |title=FIFA World Cup Qatar 2022: List of players: Netherlands |publisher=[[FIFA]] |page=20 |date=15. studenoga 2022. |access-date=12. siječnja 2023.}}</ref> | trenutačni klub = [[Liverpool F.C.|Liverpool]] | broj u klubu = 4 | pozicija = [[branič (nogomet)|stoper]] | ugovor = | mlade godine = [[2009.]] – [[2010.]] <br> [[2010.]] – [[2011.]] | juniorski klubovi = [[Willem II Tilburg|Willem II]] <br> [[FC Groningen|Groningen]] | godina = [[2011.]] – [[2013.]] <br> [[2013.]] – [[2015.]] <br> [[2015.]] – [[2018.]] <br> [[2018.]] – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[FC Groningen|Groningen]] <br> [[Celtic F.C.|Celtic]] <br> [[Southampton F.C.|Southampton]] <br> [[Liverpool F.C.|Liverpool]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}62 {{0}}{{0}}{{0}}(7) <br> {{0}}{{0}}76 {{0}}{{0}}{{0}}(9) <br> {{0}}{{0}}67 {{0}}{{0}}{{0}}(4) <br> {{0}}197 {{0}}{{0}}(18) <br> | godine u reprezentaciji = [[2011.]] <br> [[2011.]] – [[2013.]] <br> [[2015.]] – ''danas'' | reprezentacija = {{Z|NIZ}} [[Nizozemska nogometna reprezentacija do 19 godina|Nizozemska do 19]]<br> {{Z|NIZ}} [[Nizozemska nogometna reprezentacija do 21 godine|Nizozemska do 21]] <br> {{Z|NIZ}} [[Nizozemska nogometna reprezentacija|Nizozemska]] | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}3 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}73 {{0}}{{0}}{{0}}(9) <br> | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | bilješka = | ažurirano = 11. srpnja 2024. }} '''Virgil van Dijk''' ([[Breda]], [[8. srpnja]] [[1991.]]) [[Nizozemska|nizozemski]] je profesionalni [[nogomet]]aš koji igra na poziciji [[Branič (nogomet)|centralnog beka]]. Trenutačno igra za engleski klub [[Liverpool F.C.|Liverpool]]. Kapetan je [[Nizozemska nogometna reprezentacija|nizozemske nogometne reprezentacije]]. Poznat je po svojoj snazi, liderskim obilježjima i kvalitetnoj igri glavom.<ref name="Best Defender-sportbible">{{Citiranje weba |url=http://www.sportbible.com/football/reactions-take-a-bow-news-virgil-van-dijk-voted-the-best-defender-in-world-football-20190316 |title=Virgil Van Dijk Voted The Best Defender In World Football |date=16. ožujka 2019. |work=www.sportbible.com |accessdate=20. travnja 2019. |archive-date=20. ožujka 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190320092735/http://www.sportbible.com/football/reactions-take-a-bow-news-virgil-van-dijk-voted-the-best-defender-in-world-football-20190316 |url-status=dead }}</ref><ref name="best defender-sky">{{Citiranje weba |url=https://www.skysports.com/football/news/11669/11659594/virgil-van-dijk-the-best-defender-in-the-world-says-paul-merson |title=Virgil van Dijk the best defender in the world, says Paul Merson |work=Sky Sports |accessdate=20. travnja 2019.}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/newsid=2618579.html |title=Virgil van Dijk: Champions League Defender of the Season |publisher=UEFA |accessdate=2019-09-01}}</ref> Jedini je branič koji je osvojio nagradu UEFA-inog igrača godine, te je završio na drugom mjestu [[Zlatna lopta France Footballa|Ballon d'Ora]] i [[FIFA]]-ine nagrade [[FIFA Zlatna lopta|Igrač godine]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.fifa.com/the-best-fifa-football-awards/best-fifa-mens-player/ |title=The Best FIFA Men's Player |publisher=FIFA |accessdate=2. rujna 2019. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20210121234225/https://www.fifa.com/the-best-fifa-football-awards/best-fifa-mens-player/ |archivedate=21. siječnja 2021.}}</ref><ref name="UEFAMPOTY19">{{Citiranje weba |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/newsid=2618573.html |title=Virgil van Dijk wins UEFA Men's Player of the Year award |date=29. kolovoza 2019. |publisher=UEFA |accessdate=29. kolovoza 2019.}}</ref> Nakon što je započeo profesionalnu karijeru u [[FC Groningen|Groningenu]], Van Dijk je prešao u [[Celtic FC|Celtic]] 2013. godine, gdje je osvojio [[Škotski Premiership]] i dvaput imenovan članom PFA škotske momčadi godine. U drugoj sezoni sa Celticom također je osvojio [[Škotski liga-kup|Škotski liga-kup]]. Godine 2015. pridružio se [[Southampton F.C.|Southamptonu]] za koji je igrao sve do siječnja 2018. godine kada je prešao u Liverpool za 75 milijuna funti, tada rekordan transferni iznos za jednog braniča.<ref name="BBCLiverpool">{{Citiranje novina |title=Virgil van Dijk: Liverpool to sign Southampton defender for world record £75m |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/42496637 |work=BBC Sport |date=27. prosinca 2017. |accessdate=7. siječnja 2018.}}</ref> Van Dijk je s Liverpoolom došao da finala [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]] [[UEFA Liga prvaka 2017./18.|2018.]] i [[UEFA Liga prvaka 2018./19.|2019.]] godine, osvojivši Ligu prvaku u drugoj sezoni. Također, osvojio je nagrade [[PFA Players' Player of the Year]] i [[Premier League Player of the Season]] u svojoj prvoj sezoni s Liverpoolom. Van Dijk je kasnije s Liverpoolom osvojio [[FA Premier liga|FA Premier ligu]], [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo]] i [[UEFA Superkup]]. == Klupska karijera == === Groningen === Van Dijk se u početku mučio s probijanjem u prvu momčad Groningena te je klupsko osoblje vjerovalo da je „preumoran” nakon dugog vremena igranja s akademijom i rezervnim igračima Willema II.<ref name="espn">{{Citiranje novina |url=http://africa.espn.com/football/club/liverpool/364/blog/post/3824468/virgil-van-dijk-is-the-best-player-in-the-premier-league-how-the-dutch-defender-became-liverpools-leader |title=Virgil van Dijk is the best player in the Premier League: how the Dutch defender became Liverpool's leader |publisher=ESPN |last=Kuper |first=Simon |date=16. travnja 2019. |accessdate=16. travnja 2019.}}</ref> Za klub je profesionalno debitirao 1. svibnja 2011. godine, [[Zamjena (nogomet)|zamijenivši]] [[Petter Andersson|Pettera Anderssona]] u 72. minuti u 4:2 pobjedi protiv [[ADO Den Haag]]a.<ref>{{Citiranje weba |url=https://uk.soccerway.com/matches/2011/05/01/netherlands/eredivisie/hfc-ado-den-haag/stichting-fc-groningen/941703/ |title=ADO Den Haag VS. Groningen 2–4 |work=Soccerway |publisher=Perform group |accessdate=7. siječnja 2018.}}</ref> Dana 29. svibnja, u play-off utakmici [[UEFA Europska liga|UEFA Europske lige]] protiv istog protivnika, prvi put je igrao za Groningen od prve minute te je postigao svoja prva dva profesionalna gola. Utakmica je završila 5:1 za Groningen.<ref name="espn"/> === Celtic === Dana 21. lipnja 2013. Van Dijk je prešao u [[Celtic FC|Celtic]] za oko 2,6 milijuna funti plus 10 % od idućeg transfera, potpisavši četverogodišnji ugovor.<ref>{{Citiranje novina |title=Virgil van Dijk: Dutch defender joins Celtic |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/23004736 |work=BBC Sport |date=21. lipnja 2013. |accessdate=7. siječnja 2018.}}</ref> Za Celtic je debitirao 17. kolovoza, zamijenivši [[Efe Ambrose|Efea Ambrosea]] u posljednjih 13 minuta 2:0 pobjede protiv [[Aberdeen F.C.|Aberdeena]] u utakmici [[Škotski Premiership|Škotskog Premiershipa]].<ref>{{Citiranje novina |first=Keir |last=Murray |title=Aberdeen 0–2 Celtic |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/23644812 |work=BBC Sport |date=17. kolovoza 2013. |accessdate=7. siječnja 2018.}}</ref> Tjedan dana kasnije za Celtic je po prvi put zaigrao od prve minute u 2:2 remiju protiv [[Inverness Caledonian Thistle FC|Inverness Caledonian Thistlea]] na [[Celtic Park]]u.<ref>{{Citiranje novina |title=Celtic 2–2 Inverness CT |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/23737036 |work=BBC Sport |date=24. kolovoza 2013. |accessdate=7. siječnja 2018.}}</ref> Dana 9. studenog Van Dijk je zabio svoja prva dva gola za Celtic u 4:1 pobjedi protiv [[Ross County F.C.|Ross Countyja]].<ref>{{Citiranje novina |first=Martin |last=Conaghan |title=Ross County 1–4 Celtic |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/24783003 |work=BBC Sport |date=9. studenoga 2013. |accessdate=7. siječnja 2018.}}</ref> === Southampton === Dana 1. rujna 2015. Van Dijk je potpisao petogodišnji ugovor sa [[Southampton F.C.|Southamptonom]], kojeg je tada vodio [[Ronald Koeman]], za oko 13 milijuna funti.<ref>{{Citiranje weba |url=https://southamptonfc.com/news/2015-09-01/saints-complete-deadline-day-deal-for-van-dijk |title=Saints complete deadline-day deal for van Dijk |date=1. rujna 2015. |publisher=Southampton F.C. |accessdate=7. siječnja 2018. |archive-date=1. svibnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190501141935/https://southamptonfc.com/news/2015-09-01/saints-complete-deadline-day-deal-for-van-dijk |url-status=dead }}</ref><ref>{{Citiranje novina |title=Virgil van Dijk: Southampton sign Celtic defender for £13m |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/34115519 |work=BBC Sport |date=1. rujna 2015. |accessdate=7. siječnja 2018.}}</ref> Za Southampton je debitirao 12. rujna u 0:0 remiju protiv [[West Bromwich Albion F.C.|West Bromwich Albiona]] na [[The Hawthorns]]u. Dva tjedna kasnije, Van Dijk je svoj treći nastup u [[FA Premier liga|Premier ligi]] obilježio s prvim golom u dresu Southamptona, zabivši gol glavom u 11. minuti koji je asistirao [[James Ward-Prowse]]. Tada je Southampton igrao protiv [[Swansea City A.F.C.|Swansea Cityja]] te je pobijedio 3:1.<ref>{{Citiranje novina |first=Saj |last=Chowdhury |title=Southampton 3–1 Swansea City |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/34299542 |work=BBC Sport |date=26. kolovoza 2015. |accessdate=7. siječnja 2018.}}</ref> Dana 7. svibnja 2016. Van Dijk je potpisao novi šestogodišnji ugovor sa Southamptonom.<ref>{{Citiranje novina |title=Virgil van Dijk: Dutch defender signs new six-year deal at Southampton |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/36236667 |work=BBC Sport |date=7. svibnja 2016. |accessdate=8. svibnja 2016.}}</ref> Dana 22. siječnja 2017. imenovan je kapetanom Southamptona, nakon prelaska [[José Fonte|Joséa Fontea]] u [[West Ham United F.C.|West Ham United]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://southamptonfc.com/news/2017-01-22/claude-puel-captains-southampton-virgil-van-dijk-steven-davis |title=Puel confirms Saints' new captains |date=22. siječnja 2017. |publisher=Southampton F.C. |accessdate=7. siječnja 2018. |archive-date=1. svibnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190501165035/https://southamptonfc.com/news/2017-01-22/claude-puel-captains-southampton-virgil-van-dijk-steven-davis |url-status=dead }}</ref> Istog je dana zadobio ozljedu gležnja protiv [[Leicester City FC|Leicester Cityja]].<ref>{{Citiranje novina |first=Andy |last=Charles |title=Southampton's Virgil van Dijk out for at least two months with ankle injury |url=http://www.skysports.com/football/news/11700/10753362/southamptons-virgil-van-dijk-out-for-at-least-two-months-with-ankle-injury |work=Sky Sports |date=2. veljače 2017. |accessdate=28. prosinca 2017.}}</ref> Zbog te ozlijede nije mogao igrati u finalu [[Engleski liga-kup|EFL Cupa]] 2017. u kojem je Southampton izgubio od [[Manchester United F.C.|Manchester Uniteda]] na [[Wembley Stadium| Wembleyju]].<ref>{{Citiranje novina |first=Phil |last=McNulty |title=Manchester United 3–2 Southampton |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/39018813 |work=BBC Sport |date=26. veljače 2017. |accessdate=7. siječnja 2018.}}</ref> Nakon uspješne sezone 2016./17. u Southamptonu, Van Dijk je bio predmet interesa [[Liverpool F.C.|Liverpoola]], koji se ispričao Southamptonu zbog ilegalnog pristupa igraču nakon što je navodno jasno izrazio interes za prelazak u Liverpool.<ref>{{Citiranje novina |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/40194862 |title=Virgil van Dijk: Liverpool apologise & end interest in Southampton defender |work=BBC Sport |date=7. lipnja 2017. |accessdate=7. siječnja 2018.}}</ref><ref>{{Citiranje novina |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/40164572 |title=Virgil van Dijk: Southampton defender keen on Liverpool move |first=Phil |last=McNulty |work=BBC Sport |date=5. lipnja 2017. |accessdate=7. siječnja 2018.}}</ref><ref>{{Citiranje novina |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/40170351 |title=Virgin van Dijk: Southampton to report Liverpool over approach |work=BBC Sport |date=6. lipnja 2017. |accessdate=7. siječnja 2018.}}</ref> Dana 7. kolovoza 2017., Van Dijk je predao Southamptonu zahtjev za transfer i s tim izrazio želju prelaska u neki drugi klub tijekom prijelaznog roka.<ref>{{Citiranje novina |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/40855579 |title=Virgil van Dijk: Southampton defender hands in transfer request |work=BBC Sport |date=7. kolovoza 2017. |accessdate=7. siječnja 2018.}}</ref> === Liverpool === [[Datoteka:Команда_ФК_«Ліверпуль»_прибула_до_Києва,_2018,_5_(cropped).jpg|mini| Van Dijk s [[Liverpool F.C.|Liverpoolom]] 2018. godine]] Dana 27. prosinca 2017. objavljeno je da će se Van Dijk pridružiti Liverpoolu kada se zimski prijelazni rok otvori 1. siječnja 2018. godine<ref name="pressLiverpool">{{Citiranje weba |url=http://www.liverpoolfc.com/news/first-team/285500-liverpool-agree-deal-to-sign-virgil-van-dijk |title=Liverpool agree deal to sign Virgil van Dijk |date=27. prosinca 2017. |publisher=Liverpool F.C. |accessdate=28. prosinca 2017.}}</ref><ref name="southamptonpress">{{Citiranje weba |url=https://southamptonfc.com/news/2017-12-27/virgil-van-dijk-southampton-liverpool-transfer-agreement-announcement |title=Van Dijk deal agreed |date=27. prosinca 2017. |publisher=Southampton F.C. |accessdate=28. prosinca 2017. |archive-date=28. prosinca 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171228152847/https://southamptonfc.com/news/2017-12-27/virgil-van-dijk-southampton-liverpool-transfer-agreement-announcement |url-status=dead }}</ref> za 75 milijuna funti.<ref name="BBCLiverpool"/> Van Dijkov bivši klub Celtic je zbog klauzule o prodaji stavljene u Van Dijkov ugovor sa Southamptonom primio 10 % iznosa transfera.<ref>{{Citiranje novina |url=http://www.skysports.com/football/news/11787/10906958/virgil-van-dijk-transfer-would-land-celtic-bumper-windfall |title=Virgil van Dijk transfer would land Celtic bumper windfall |first=Peter |last=Gilbert |work=Sky Sports |date=8. lipnja 2017. |accessdate=28. prosinca 2017.}}</ref> Southampton je objavio da neobjavljeni iznos transfera predstavlja svjetski rekord za transfer jednog braniča.<ref name="southamptonpress"/> Za Liverpool je debitirao 5. siječnja u trećem kolu [[FA kup|FA Cupa]] i zabio pobjednički gol glavom u 2:1 pobjedi protiv lokalnog klupskog rivala [[Everton F.C.|Evertona]].<ref>{{Citiranje novina |first=Phil |last=McNulty |title=Liverpool 2–1 Everton |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/42508636 |work=BBC Sport |date=5. siječnja 2018. |accessdate=7. siječnja 2018.}}</ref> Pritom je postao prvi igrač nakon Billa Whitea 1901. godine koji je zabio na svom debiju u [[Merseyside derbi]]ju.<ref>{{Citiranje novina |url=http://www.liverpoolecho.co.uk/sport/football/football-news/how-virgil-van-dijk-keeps-14120970 |title=How Virgil van Dijk keeps on creating Liverpool history – and the remarkable numbers behind derby triumph |work=Liverpool Echo |last=Doyle |first=Ian |date=6. siječnja 2018. |accessdate=7. siječnja 2018.}}</ref> Van Dijk i [[Dejan Lovren]] izgradili su snažno partnerstvo u središtu Liverpoolove obrane, a Nizozemac je zaslužan za poboljšanje Liverpoolovih prethodnih obrambenih problema.<ref>{{Citiranje novina |url=https://uk.reuters.com/article/uk-soccer-champions-final-vandijk/van-dijk-has-made-me-a-better-player-says-liverpools-lovren-idUKKCN1IN301 |title=Van Dijk has made me a better player, says Liverpool's Lovren |last=Robinson |first=Neil |date=22. svibnja 2018. |accessdate=29. lipnja 2018. |archive-date=2. listopada 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201002043351/https://uk.reuters.com/article/uk-soccer-champions-final-vandijk/van-dijk-has-made-me-a-better-player-says-liverpools-lovren-idUKKCN1IN301 |url-status=dead }}</ref><ref>{{Citiranje novina |url=https://www.theguardian.com/football/2018/apr/09/virgil-van-dijk-brings-calm-and-confidence-to-liverpool |title=Virgil van Dijk brings calm and collective spirit to Liverpool's defence |last=Hunter |first=Andy |date=9. travnja 2018. |work=The Guardian |accessdate=29. lipnja 2018.}}</ref><ref>{{Citiranje novina |url=https://www.mirror.co.uk/sport/football/news/how-virgil-van-dijk-redefined-12213864 |title=How dominant Virgil van Dijk has redefined Liverpool's defence |last=Maddock |first=David |date=19. ožujka 2018. |work=Daily Mirror |accessdate=29. lipnja 2018.}}</ref> Van Dijk bio je uključen u momčad sezone [[UEFA Liga prvaka 2017./18.|UEFA Lige prvaka 2017./18.]], unatoč tome što je igrao samo polovicu natjecanja, a ''UEFA-ini tehnički promatrači'' su izjavili: „Van Dijk je stigao na [[Anfield]] te pružio pribranost i stabilnost u nokaut fazi natjecanja.” Van Dijk je odigrao punih 90 minuta u [[Finale UEFA Lige prvaka 2018.|finalu UEFA-ine Lige prvaka 2018.]] protiv [[Real Madrid C.F.|Real Madrida]] u kojem je Real dobio 3:1.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/season=2018/matches/round=2000885/match=2021711/index.html |title=UEFA Champions League – Real Madrid-Liverpool |publisher=UEFA |accessdate=6. srpnja 2018.}}</ref> Van Dijk je u svojoj prvoj sezoni s klubom odigrao 22 utakmice u svim natjecanjima, zabivši jedan gol.<ref name="Soccerway">{{Citiranje weba |url=https://uk.soccerway.com/players/virgil-van-dijk/188624/ |title=V. Van Dijk: Summary |work=Soccerway |publisher=Perform Group |accessdate=21. prosinca 2018.}}</ref> == Reprezentativna karijera == Van Dijk je za [[Nizozemska nogometna reprezentacija|A reprezentaciju Nizozemsku]] debitirao 10. listopada 2015. godine, u 2:1 gostujućoj pobjedi protiv [[Kazahstanska nogometna reprezentacija|Kazahstana]] u kvalifikacijama za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|UEFA Euro 2016.]]<ref>{{Citiranje weba |url=https://southamptonfc.com/news/2015-10-10/successful-saturday-for-saints-stars |title=Successful Saturday for Saints stars |date=10. listopada 2015. |publisher=Southampton F.C. |accessdate=7. siječnja 2018. |archive-date=8. srpnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180708191921/https://southamptonfc.com/news/2015-10-10/successful-saturday-for-saints-stars |url-status=dead }}</ref> Na mjesto kapetana Nizozemske postavio ga je izbornik [[Ronald Koeman]] 22. ožujka 2018.,<ref>{{Citiranje weba |url=http://soccer.nbcsports.com/2018/03/22/van-dijk-named-new-netherlands-captain/ |title=Van Dijk named new Netherlands captain |author=Karell |first=Daniel |date=22. ožujka 2018. |work=NBC Sports |accessdate=22. ožujka 2018.}}</ref> a njegova prva kapetanska utakmica bio je domaći prijateljski poraz od [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleske]] koja se igrala idućeg dana (1:0).<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.bbc.com/sport/football/43380175 |title=Netherlands 0–1 England |author=McNulty |first=Phil |date=23. ožujka 2018. |work=BBC Sport |accessdate=24. ožujka 2018.}}</ref> Dana 26. ožujka postigao je svoj prvi međunarodni pogodak na [[Stade de Genève]] zaključio 3:0 pobjedi protiv europskog prvaka [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugala]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://uk.reuters.com/article/uk-soccer-friendly-por-ned/soccer-portugal-suffer-first-half-collapse-in-3-0-loss-to-dutch-idUKKBN1H22S7 |title=Soccer – Portugal suffer first-half collapse in 3–0 loss to Dutch |date=26. ožujka 2018. |accessdate=26. ožujka 2018. |archive-date=29. studenoga 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201129225950/https://uk.reuters.com/article/uk-soccer-friendly-por-ned/soccer-portugal-suffer-first-half-collapse-in-3-0-loss-to-dutch-idUKKBN1H22S7 |url-status=dead }}</ref> Dana 13. listopada zabio je u 3:0 pobjedi nad [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačkom]], prvakom [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|Svjetskog prvenstva 2014.]], u [[UEFA Liga nacija 2018./2019.|UEFA-inoj Ligi nacija 2018./19.]]<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.bbc.com/sport/football/45851123 |title=Netherlands 3–0 Germany: Liverpool's Virgil van Dijk and Georginio Wijnaldum score for hosts |date=13. listopada 2018. |work=BBC Sport |accessdate=13. listopada 2018.}}</ref> Ono što je još važnije, postigao je pogodak za izjednačenje u sljedećoj utakmici s Njemačkom, nakon što mu je pomoćni trener [[Dwight Lodeweges]] u pauzi poslao malu papirnatu bilješku, sa zahtjevom da ode naprijed u posljednjim minutama utakmice. Pogodak je Nizozemskoj omogućio pobjedu u grupnoj fazi Lige nacija.<ref name="briefje">[https://nos.nl/artikel/2260043-hoe-een-simpel-briefje-de-avond-van-oranje-redde.html Hoe een simpel briefje de avond van Oranje redde], NOS.nl 20-11-2018</ref> == Stil igre == Van Dijk je fizički jak [[stoper]], koji obično igra na lijevoj strani obrane, iako također može igrati kao desni stoper.<ref name="Best Defender-sportbible"/><ref name="best defender-sky"/><ref name="NMcG">{{Citiranje weba |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/40730793 |title=Virgil van Dijk 'can be a great' as Liverpool agree to pay £75m for defender |date=27. prosinca 2017. |work=BBC Sport |accessdate=7. siječnja 2018.}}</ref> Brz je,<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.foxsportsasia.com/football/1004040/watch-virgil-van-dijk-burns-premier-league-faster-player-in-a-sprint-liverpool-wolves/ |title=Watch: Virgil van Dijk burns 'Premier League's faster player' in a sprint |author=Rangarajan |first=Aditya |date=22. prosinca 2018. |work=Fox Sports Asia |accessdate=3. lipnja 2019. |archive-date=3. lipnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190603174801/https://www.foxsportsasia.com/football/1004040/watch-virgil-van-dijk-burns-premier-league-faster-player-in-a-sprint-liverpool-wolves/ |url-status=dead }}</ref> ima dobru tehniku, a učinkovit je izvođač [[Slobodan udarac (nogomet)|slobodnih udaraca]]. Što se tiče njegove sposobnosti, bivši suigrač iz Celtica [[Kris Commons]] komentirao je da je Van Dijk „bio vješt na lopti”, također napominjući da „je imao dobru tehniku i izvrsnu desnu nogu. Bio je dobar u prekidima, neki od slobodnih udaraca koje je zabio za Celtic apsolutno su čudesni. Mogao je dobro čitati igru. Imao je auru u sebi, samopouzdanje, mislim da je znao da je dobar.”<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.skysports.com/football/story-telling/15117/11684250/how-virgil-van-dijk-became-the-premier-leagues-top-defender |title=How Virgil van Dijk became the best |author=Bate |first=Adam |work=Sky Sports |accessdate=3. lipnja 2019.}}</ref> U intervjuu s ''[[Marca (novine)|Marcom]]'' 2019. godine, kada je [[Lionel Messi|Lionelu Messiju]] postavljeno pitanje zašto je Van Dijka toliko teško pobijediti, Argentinac je odgovorio: „On je branič koji zna kako procijeniti tajming i pričekati pravi trenutak za uklizavanje ili zavlačenje napadača. Vrlo je brz i visok, ali ima puno okretnosti za svoju visinu. Brz je zbog dugog koraka, a impresivan je i u obrani i u napadu jer postiže puno golova.”<ref>{{Citiranje novina |url=https://www.marca.com/en/football/barcelona/2019/10/17/5da81c0122601d1b308b458c.html |title=Messi: The body rules and I have to take more care of myself than before |work=Marca |last=Gallardo |first=Juan Ignacio |date=17. listopada 2019. |accessdate=17. listopada 2019.}}</ref> Iste je godine [[Paul Merson]] opisao Van Dijka kao „najboljeg na svijetu, i mislim da je debelo iznad sviju kao stoper”.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.skysports.com/football/news/11669/11659594/virgil-van-dijk-the-best-defender-in-the-world-says-paul-merson |title=Virgil van Dijk the best defender in the world, says Paul Merson |author=Merson |first=Paul |date=9. ožujka 2019. |work=Sky Sports |accessdate=8. travnja 2020.}}</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{Commons category}} * [https://www.liverpoolfc.com/team/mens/player/virgil-van-dijk Profil] na službenoj web stranici [[Liverpool F.C.|Liverpoola]] * {{UEFA|250043137|arhiva=20191111232105}} * {{Soccerbase}} {{Sastav – Liverpool F.C.}} {{Sastav Nizozemska 2022 SP}} {{Sastav Nizozemska 2024. EP}} {{Sastav Nizozemska 2026 SP}} {{GLAVNIRASPORED:Dijk, Virgil van}} [[Kategorija:Nizozemski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši FC Groningena]] [[Kategorija:Nogometaši Celtica]] [[Kategorija:Nogometaši Southamptona]] [[Kategorija:Nogometaši Liverpoola]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] 2n92hlr8zlybyf7k6zpiu3hnfdjtu8s 0 692083 7475663 7325021 2026-06-05T12:34:51Z Croxyz 205325 /* Izvori */ 7475663 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Sadio Mané | slika = [[Datoteka:Sadio Mané Senegal.jpg|200px]] | opis slike = Mané na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Svjetskom prvenstvu u Rusiji 2018.]] godine | država = {{Z|SEN}} [[Senegal]] | puno ime = Sadio Mané<ref>{{cite web |url=https://www.premierleague.com/news/612828 |title=Updated squads for 2017/18 Premier League confirmed |publisher=Premier League |date=2 February 2018 |access-date=11 February 2018}}</ref> | nadimak = Said | datum rođenja = [[10. travnja]] [[1992.]]<ref>{{cite web |url=https://tournament.fifadata.com/documents/FCWC/2019/pdf/FCWC_2019_SQUADLISTS.PDF |title=FIFA Club World Cup Qatar 2019: List of Players: Liverpool |publisher=FIFA |page=7 |date=21 December 2019 |access-date=17 January 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191205105526/https://tournament.fifadata.com/documents/FCWC/2019/pdf/FCWC_2019_SQUADLISTS.PDF |archive-date=5 December 2019}}</ref> | datum smrti = | visina = 174 cm<ref>{{cite web |url=https://fcbayern.com/en/teams/first-team/sadio-mane |title=Sadio Mané |publisher=FC Bayern Munich |access-date=1 July 2022 |archive-date=1. srpnja 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220701200322/https://fcbayern.com/en/teams/first-team/sadio-mane |url-status=dead }}</ref> | trenutačni klub = [[Al Nassr]] | broj u klubu = 10 | pozicija = [[Napadač (nogomet)|napadač]]<ref>{{cite web |author=<!--Staff writer(s); no by-line.--> |title=Premier League Player Profile Sadio Mané |url=http://www.premierleague.com/en-gb/players/profile.overview.html/sadio-mane |publisher=Premier League |year=2015 |access-date=12 January 2015 |archive-date=8. svibnja 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160508212024/http://www.premierleague.com/en-gb/players/profile.overview.html/sadio-mane |url-status=dead }}</ref> | ugovor = | mlade godine = [[2009.]] – [[2011.]] | juniorski klubovi = [[Génération Foot]] | godina = [[2011.]] – [[2012.]]<br>[[2012.]] – [[2014.]]<br>[[2014.]] – [[2016.]]<br>[[2016.]] – [[2022.]] <br> [[2022.]] – [[2023.]] <br> [[2023.]] – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[FC Metz|Metz]]<br>[[Red Bull Salzburg]]<br>[[Southampton F.C.|Southampton]]<br>[[Liverpool F.C.|Liverpool]] <br> [[FC Bayern München|Bayern München]] <br> [[Al Nassr]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}22 {{0}}{{0}}{{0}}(2)<br>{{0}}{{0}}63 {{0}}{{0}}(31)<br>{{0}}{{0}}67 {{0}}{{0}}(21)<br>{{0}}196 {{0}}{{0}}(90) <br> {{0}}{{0}}25 {{0}}{{0}}{{0}}(7) <br> {{0}}{{0}}{{0}}0 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine u reprezentaciji = [[2012.]]<br>[[2012.]] – ''danas'' | reprezentacija = {{Z|SEN}} [[Senegalska nogometna reprezentacija do 23 godine|Senegal do 23]]<br>{{NogRep|SEN}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}4 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br>{{0}}{{0}}97 {{0}}{{0}}(37) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | bilješka = | ažurirano = 1. kolovoza 2023. }} '''Sadio Mané''' ([[Sédhiou]], [[10. travnja]] [[1992.]]) [[Senegal|senegalski]] je profesionalni [[Nogomet|nogometaš]] koji igra na mjestu [[napadač|napadača]] za [[Al Nassr]] te za [[Senegalska nogometna reprezentacija|senegalsku nogometnu reprezentaciju]]. Poznat po agresivnom, napadačkom stilu igre, [[dribling|driblingu]] i brzini, Manéa se smatra jednim od najboljih svjetskih nogometaša i jednim od najvećih [[Afrika|afričkih]] igrača svih vremena. Svoju je profesionalnu karijeru u dobi od 19 godina Mané započeo u [[Ligue 2|francuskoj drugoj ligi (Ligue 2)]] u klubu [[FC Metz|Metz]], ali se već nakon samo jedne sezone, [[2012.]] godine, priključio [[Austrija|austrijskom]] [[Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburgu]] u koji je stigao za četiri milijuna [[Euro|eura]]. S klubom je osvojio ligu i kup u sezoni 2013./14. U [[ljeto]] [[2014.]] godine za tada rekordan klupski iznos od 11,8 milijuna [[Funta|funti]] Mané je prešao u [[Engleska|engleski]] premierligaški klub [[Southampton F.C.|Southampton]]. Igrajući u Southamptonu, Mané je postavio novi rekord [[FA Premier liga|Premier lige]] postigavši najbrži hat-trick u povijesti natjecanja (tri zgoditka u samo 176 sekundi) u utakmici protiv [[Aston Villa F.C.|Aston Ville]] [[2015.]] godine koja je završila ukupnim rezultatom 6:1. Godine [[2016.]] Mané je potpisao ugovor s [[Liverpool F.C.|Liverpoolom]] za procijenjeni iznos od 34 milijuna funti. S klubom je [[2018.]] i [[2019.]] godine stigao do finala [[Liga prvaka|Lige prvaka]], a potonje je i osvojio. U sezoni 2018./19. bio je najbolji strijelac Premier lige te osvojio nagradu [[Europska Zlatna kopačka|Zlatna kopačka]]. Sezonu iza toga bio je dijelom momčadi Liverpoola koja je nakon 30 godina osvojila Premier ligu. U [[Listopad|listopadu]] [[2021.]] godine postigao je svoj jubilarni 100. pogodak u natjecanju čime je postao trećim nogometašem podrijetlom iz Afrike kojem je to uspjelo. U godišnjim izborima za najboljeg nogometaša 2019. i 2022. godine, Mané je završio na četvrtom i drugom mjestu, a 2019. i 2020. godine u [[FIFA Zlatna lopta|FIFA-inom izboru za najboljeg igrača]] osvojio je peto odnosno četvrto mjesto. Za senegalsku reprezentaciju Mané je debitirao 2012. godine te do danas postigao 34 pogotka u 93 nastupa. Trenutno je najbolji strijelac svoje države svih vremena, a po broju sveukupnih nastupa za reprezentaciju nalazi se na trećem mjestu. Sa Senegalom je do sada nastupao na [[XXX. Olimpijske igre – London 2012.|Olimpijskim igrama 2012. godine]] te na [[Afrički kup nacija|Afričkom kupu nacija]] 2015., [[Afrički kup nacija 2017.|2017.]], 2019. i 2021. godine. Na istom natjecanju održanom 2019. godine Mané je bio dijelom sastava koji je završio na drugom mjestu, a godinu dana kasnije proglašen je najboljim afričkim nogometašem godine. U finalu Afričkog kupa nacija 2021. godine Mané je postigao pobjednički jedanaesterac čime je Senegal po prvi puta osvojio to natjecanje, a on je također proglašen najboljim igračem turnira. Godine [[2022.]] po drugi puta proglašen je najboljim afričkim nogometašem godine. Isto tako Mané je sa Senegalom igrao na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|FIFA-inom svjetskom prvenstvu održanom 2018. godine u Rusiji]] što je bilo drugo prvenstvo takve vrste na koje se Senegal kvalificirao u svojoj povijesti. Mane se na ljeto 2023. pridružio [[Al Nassr FC|Al Nassru]] te time postao suigrač hrvatskog reprezentativca [[Marcelo Brozović|Marcela Brozovića]] i Portugalca [[Cristiano Ronaldo|Cristiana Ronalda]]. == Rani život == Mané je rođen u gradu [[Sédhiou]] u [[Senegal]]u. Živio je s ujakom jer su njegovi roditelji imali puno djece te nisu imali dovoljno novca za osnovne potrebe. "''Moji roditelji nikada nisu imali novca da me pošalju u školu''", izjavio je Mané, pa nastavio: "''Svako jutro i večer išao bih igrati nogomet s mojim prijateljem. Kada sam bio mlad, jedina stvar na koju sam mislio bila je engleska Premier liga. Samo Premier liga. To je bio moj veliki san.''" "''Otkad sam imao 2 ili 3 godine, sjećam se da bih uvijek bio s loptom. Vidio bih ostalu djecu kako igraju nogomet pa bih im se pridružio. Tako sam započeo – samo na cestama. Kada sam postao stariji, išao bih gledati utakmice, pogotovo kada bi reprezentacija igrala. Htio sam vidjeti svoje heroje i zamisliti da sam poput njih.''" Manéova najveća inspiracija bila je na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.|Svjetskom prvenstvu 2002.]] godine kada je [[Senegalska nogometna reprezentacija|Senegal]] došao do četvrtfinala. Na prvoj utakmici prvenstva uspjeli su pobijediti [[Francuska nogometna reprezentacija|Francusku]] te je ta pobjeda bila čudo koje Mané nikada nije zaboravio. Postao je dio malih dječaka koji su nogomet počeli shvaćati ozbiljno. "''Nakon Svjetskog prvenstva, moji prijatelji i ja započeli smo turnir u selu. Postao sam sve odlučniji da postanem najbolji i da pobijedim svaku utakmicu protiv mojih prijatelja. Svi bi mi rekli kako sam najbolji, no moja obitelj nije bila nogometna. Oni su bili veliki vjernici i htjeli su da radim nešto drugo. Kada su vidjeli da mi je san jedino nogomet, i u glavi i u srcu, počeo sam ih nagovarati, pogotovo moga ujaka da iz sela odem u obližnji grad da naučim više prije odlaska u Dakar, glavni grad moje zemlje.''", izjavio je Mané. Njegova obitelj prvo to nije prihvaćala, no kada su shvatili da mu je nogomet najveći san, pomogli su mu. "''Moj ujak mi je bio najveća pomoć, no ne jedini na početku. Svi iz sela su mi pomagali. Kad sam otišao u Dakar, otišao sam živjeti s obitelji koju uopće nisam znao. Ponudio sam im malo novca te sam im rekao zašto sam došao... Brinuli su se o meni i dali sve od sebe da se brinem samo o nogometu.''" Mané je sljedeći dan posjetio najpopularniji klub u gradu. "''Kada sam došao tamo sljedeći dan, vidio sam puno dječaka kako odlaze na testiranje za ulazak u klub. Ovo nikad neću zaboraviti, sada je smiješno, no kada sam se otišao testirati, vidio sam starijeg čovjeka koji me pogledao kao da sam na krivome mjestu. Pitao me jesam li se došao testirati, a ja sam rekao da jesam. Začudio se te je rekao da su moje kopačke stare i loše te da nemam hlače za nogomet. Rekao sam mu kako sam došao najbolje kako sam mogao te da samo želim zaigrati. Kada sam došao na teren, mogli ste vidjeti koliko je bio iznenađen. Došao je k meni i rekao kako ću igrati u njegovoj ekipi. Nakon testiranja, otišao sam u obližnju akademiju.''" Mané je u toj akademiji zabio čak 131 pogodak u 90 nastupa, i to u samo 2 sezone. Neki [[Francuzi|francuski]] skauti došli su u [[Dakar]] kako bi vidjeli najsiromašniju djecu koja imaju puno talenta. Odabranu djecu poslali su u [[Ligue 1|francusku ligu]]. Vidjeli su mladoga Sadia kako igra nogomet. Saznali su da je on najsiromašniji od svih, ali kako ima najviše talenta. Skauti su iskoristili nogomet kako bi njega i njegovu obitelj spasili od siromaštva. Manéa su poslali u akademiju [[Génération Foot]]. Skauti su ga zatim poslali u [[Francuska|francuski]] klub [[FC Metz]]. Počeo je igrati profesionalan nogomet u dobi od 15 godina.<ref name="rani zivot">[https://lifebogger.com/sadio-mane-childhood-story-plus-untold-biography-facts/#:~:text=Sadio%20Mane%20Childhood%20Story%20Plus%20Untold%20Biography%20Facts%2DEarly%20Years,about%205%25%20that%20of%20Liverpool. ''Sadio Mané early life''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210114171508/https://lifebogger.com/sadio-mane-childhood-story-plus-untold-biography-facts/#:~:text=Sadio%20Mane%20Childhood%20Story%20Plus%20Untold%20Biography%20Facts%2DEarly%20Years,about%205%25%20that%20of%20Liverpool. |date=14. siječnja 2021. }}. ''Life Bogger'', pristupljeno 31. prosinca 2020.</ref> == Klupska karijera == === [[FC Metz|Metz]] === Dana [[14. siječnja]] [[2012.]] godine prvi put je nastupao za Metz kao zamjena za [[Kévin Diaz|Kévina Diaza]] u porazu od 0:1 protiv [[SC Bastia|Bastie]]. U svojoj prvoj sezoni u ligi postigao je 19 nastupa te je zabio odličan gol protiv [[En Avant Guingamp|Guingampa]] u porazu od 2:5.<ref name="mane gol metz 1">[https://www.goal.com/en-in/match/metz-v-guingamp/9rdmzz3sqv5m1p3ddfq0xdpsl ''Metz 2–5 Guingamp'']. ''Goal'', 4. svibnja 2012. (pristupljeno 31. prosinca 2020.)</ref> === [[Red Bull Salzburg]] === Dana [[31. kolovoza]] [[2012.]] godine Mané je otišao u [[Austrija|austrijski]] klub [[Red Bull Salzburg]] za cijenu od oko 4 miljuna [[Euro|eura]].<ref name="mane transfer salzburg">[https://web.archive.org/web/20141103230754/http://www.fcmetz.com/article/Transfert/2012-08-31-17-25-55_sadio-mane-transfere-au-red-bull-salzburg.html ''Mané transfer to Salzburg'']. (francuski) ''FC Metz'', pristupljeno 31. prosinca 2020.</ref> Svoj prvi hat-trick postigao je u pobjedi od 1:3 protiv [[Kalsdorf]]a u [[Austrijski kup|Austrijskom kupu]].<ref name="kalsdorf mane">[https://www.goal.com/en-ie/match/kalsdorf-v-salzburg/c6mal0hcspsinfk6krpqxhhx ''Kalsdorf 1–3 Salzburg'']. ''Goal'', pristupljeno 31. prosinca 2020.</ref> [[Datoteka:Sadio Mané00.JPG|mini|desno|Mané [[2013.]] godine]] Dana [[27. listopada]] [[2013.]] godine postigao je svoj prvi hat-trick u [[Austrijska Bundesliga|austrijskoj Bundesligi]] protiv [[SV Grödig|Grödiga]] u pobjedi od 0:3.<ref>[https://www.goal.com/en-gb/match/gr%C3%B6dig-v-salzburg/8ez4fuvrak24501xvccrxdkuj ''Grödig 0–3 Salzburg'']. ''Goal'', pristupljeno 31. prosinca 2020.</ref> === [[Southampton F.C.|Southampton]] === Dana [[1. rujna]] [[2014.]] godine otišao je u Southampton za cijenu od 10 milijuna [[Britanska funta|funti]].<ref>[https://www.bbc.com/sport/football/29025087 ''Southampton sign Sadio Mané'']. ''BBC Sport'', 1. rujna 2014. (pristupljeno 31. prosinca 2020.</ref> Dana [[23. rujna]] [[2014.]] godine prvi put je nastupio za Southampton u [[Engleski liga-kup|liga-kupu]] u pobjedi od 2:1 protiv [[Arsenal F.C.|Arsenala]],<ref>[https://www.bbc.com/sport/football/29216769 ''Arsenal 1–2 Southampton'']. ''BBC Sport'', 1. rujna 2014. (pristupljeno 31. prosinca 2020.)</ref> dok je prvi put u [[Premiership]]u nastupao [[27. rujna]] u pobjedi od 2:1 protiv [[Queens Park Rangers F.C.|Queens Park Rangersa]], uz asistenciju.<ref>[https://www.bbc.com/sport/football/29289926 ''Southampton 2–1 Queens Park Rangers'']. ''BBC Sport'', 27. rujna 2014. (pristupljeno 31. prosinca 2020.)</ref> [[Datoteka:Audi- quattro-Cup 23.JPG|mini|desno|Mané [[2015.]] godine]] Prvi pogodak za klub zabio je u pobjedi od 1:0 protiv [[Stoke City F.C.|Stoke Citya]].<ref>[https://www.bbc.com/sport/football/29670448 ''Southampton 1–0 Stoke'']. ''BBC Sport'', 25. listopada 2014. (pristupljeno 31. prosinca 2020.)</ref> Dana [[16. svibnja]] [[2015.]] godine postigao je najbrži hat-trick u [[Premiership]]u u pobjedi od 6:1 protiv [[Aston Villa F.C.|Aston Ville]]. Zabio je hat-trick u 2 minute i 56 sekunde. Od [[1994.]] godine do tog trenutka [[Robbie Fowler]] je držao taj rekord. Fowler je protiv [[Arsenal F.C.|Arsenala]] postigao hat-trick u 4 minute i 33 sekunde.<ref>[https://www.index.hr/sport/clanak/Mane-za-povijest-Napadac-Southamptona-zabio-hat-trick-za-manje-od-tri-minute/820311.aspx ''Napadač Southamptona zabio hat-trick za manje od tri minute'']. ''Index.hr'', 16. svibnja 2015. (pristupljeno 31. prosinca 2020.)</ref> Sezonu 2015./16. otvorio je upisivanjem 2 asistencije u trećoj kvalifikacijskoj rundi [[UEFA Europska liga|Europske lige]] protiv [[SBV Vitesse|Vitessea]] kod kuće. U drugoj utakmici protiv Vitessea postigao je pogodak te je [[Southampton F.C.|Southampton]] prošao rundu rezultatom 5:0.<ref>[https://www.bbc.com/sport/football/33667103 ''Southampton 3–0 Vitesse'']. ''BBC Sport'', 30. srpnja 2015. (pristupljeno 31. prosinca 2020.)</ref><ref>[https://www.bbc.com/sport/football/33738509 ''Vitesse 0–2 Southampton'']. ''BBC Sport'', 6. kolovoza 2015. (pristupljeno 31. prosinca 2020.)</ref> Protiv [[Liverpool F.C.|Liverpoola]] [[2. prosinca]] [[2015.]] godine zabio je u 39. sekundi, no Southampton je izgubio 1:6 u četvrtfinalu [[Engleski liga-kup|liga-kupa]].<ref>[https://www.bbc.com/sport/football/34918281 ''Southampton 1–6 Liverpool'']. ''BBC Sport'', 2. prosinca 2015. (pristupljeno 31. prosinca 2020.)</ref> Mané nije zabio pogodak sljedeća 4 mjeseca, no zabio je 2 pogotka u pobjedi 3:2 protiv [[Liverpool F.C.|Liverpoola]] (u toj utakmici gubili su 0:2).<ref>[https://www.bbc.com/sport/football/35796778 ''Southampton 3–2 Liverpool'']. ''BBC Sport'', 20. ožujka 2016. (pristupljeno 31. prosinca 2020.)</ref> Mané je [[1. svibnja]] zabio je 3 zgoditka protiv [[Manchester City F.C.|Manchester Cityja]] u pobjedi 4:2.<ref>[https://www.theguardian.com/football/2016/may/01/southampton-manchester-city-premier-league-match-report ''Southampton’s Sadio Mané in hat-trick romp against Manchester City'']. ''The Guardian'', 1. svibnja 2016. (pristupljeno 31. prosinca 2020.)</ref> Završio je sezonu kao najbolji strijelac Southamptona uz 15 pogodaka u svim natjecanjima. === [[Liverpool F.C.|Liverpool]] === Dana [[28. lipnja]] [[2016.]] godine otišao je u Liverpool za cijenu od 34 milijuna funti uz petogodišnji ugovor, što ga je učinilo najskupljim [[Afrika|afričkim]] igračem u to vrijeme.<ref>[https://www.skysports.com/football/news/11669/10326309/sadio-mane-has-medical-as-liverpool-agree-transfer-fee-of-16334m-with-southampton ''Sadio Mane has medical as Liverpool agree transfer fee of £34m with Southampton'']. ''Sky Sports'', 28. lipnja 2016. (pristupljeno 31. prosinca 2020.)</ref> [[Datoteka:Liver-SM 2017 (11 cropped).jpg|mini|desno|Mané [[2017.]] godine]] Dana [[20. travnja]] [[2017.]] godine Mané je imenovan u PFA ekipu godine (Team of the Year) nakon što je postigao 13 pogodaka u prvoj sezoni u Liverpoolu. Dana [[9. svibnja]] [[2017.]] godine imenovan je za najboljeg igrača Liverpoola sezone 2016./17. U prvoj utakmici sezone 2017./18. [[12. kolovoza]] [[2017.]] godine protiv [[Watford F.C.|Watforda]] zabio je prvi pogodak Liverpoola u sezoni. Završilo je 3:3.<ref>[https://www.sportsmole.co.uk/football/liverpool/result/result-britos-halts-liverpool-comeback_304736.html ''Miguel Britos scores in injury time to prevent memorable Liverpool comeback'']. ''SportsMole'', 12. kolovoza 2017. (pristupljeno 31. prosinca 2020.)</ref> Dana [[14. veljače]] [[2018.]] godine zabio je svoj prvi hat-trick za Liverpool u pobjedi od 0:5 protiv [[FC Porto|Porta]] u osmini finala [[UEFA Liga prvaka 2017./18.|Lige prvaka]].<ref>[https://www.theguardian.com/football/2018/feb/14/sadio-mane-liverpool-jurgen-klopp-porto-champions-league ''Sadio Mané is Liverpool’s comeback king with hat-trick, says Jürgen Klopp'']. ''The Guardian'', 14. veljače 2018. (pristupljeno 31. prosinca 2020.)</ref> Dana [[14. travnja]] [[2018.]] godine zabio je pogodak u pobjedi od 3:0 protiv [[AFC Bournemouth|Bournemoutha]] te je postao Senegalac koji je zabio najviše pogodaka u povijesti [[Premiership]]a.<ref>[https://www.goal.com/en-om/news/mane-makes-premier-league-history-with-latest-liverpool-goal/l41g5m3n7cwy1xk09e1ljeh2y ''Mane makes Premier League history with latest Liverpool goal'']. ''Goal'', 14. travnja 2018. (pristupljeno 31. prosinca 2020.)</ref> Mané je zabio pogodak u [[Finale UEFA Lige prvaka 2017./18.|finalu Lige prvaka]] gdje je Liverpool izgubio 3:1 protiv [[Real Madrid]]a te je postao prvi Senegalac koji je zabio u finalu UEFA Lige prvaka ikada.<ref>[https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2021711--real-madrid-vs-liverpool/ ''Real Madrid 3–1 Liverpool'']. ''UEFA'', pristupljeno 31. prosinca 2020.</ref> Na kraju sezone 2018./19. imao je 22 postignutih pogodaka te je dijelio Zlatnu kopačku sa suigračem [[Mohamed Salah|Mohamedom Salahom]] i [[Arsenal F.C.|Arsenalovim]] [[Pierre-Emerick Aubameyang|Pierreom-Emerickom Aubameyangom]]. Dana [[1. lipnja]] [[2019.]] godine, u [[Finale UEFA Lige prvaka 2018./19.|finalu Lige prvaka]], pomogao je izboriti [[jedanaesterac]] koji je Salah zabio, te je Liverpool slavio 2:0 protiv [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenhama]] te tako osvojio svoj šesti naslov [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]].<ref>[https://www.bbc.com/sport/football/48368443 ''Liverpool beat Spurs 2-0 to win Champions League final'']. ''BBC Sport'', 1. lipnja 2019. (pristupljeno 31. prosinca 2020.)</ref> Dana [[14. kolovoza]] [[2019.]] godine, u [[UEFA Superkup 2019.|UEFA Superkupu]] Liverpool je igrao protiv [[Chelsea F.C.|Chelseaja]]. Mané je dvaput zabio te je Liverpool pobijedio 5:4 nakon jedanaesteraca te je bio proglašen igračem utakmice.<ref>[https://www.bbc.com/sport/football/49332825 ''Liverpool beat Chelsea to win UEFA Supercup'']. ''BBC Sport'', 14. kolovoza 2019. (pristupljeno 31. prosinca 2020.)</ref> Dana [[21. listopada]] [[2019.]] godine imenovan je u popis 30 nominiranih igrača za osvajanje [[Zlatna lopta France Footballa|Zlatne lopte]], te je završio na četvrtom mjestu, iza [[Lionel Messi|Lionela Messija]], suigrača [[Virgil van Dijk|Virgila van Dijka]] i [[Cristiano Ronaldo|Cristiana Ronalda]]. Dana [[7. siječnja]] [[2020.]] godine imenovan je za [[Afrički nogometaš godine|Afričkog nogometaša godine]] te je postao tek drugi Senegalac nakon [[El Hadji Diouf|El Hadjija Dioufa]] koji je osvojio nagradu. [[FA Premier liga 2019./20.|Sezonu 2019./20.]] završio je sa zlatnom medaljom [[Premiership]]a oko vrata jer je Liverpool osvojio titulu, ujedno i svoju prvu titulu od osnutka [[FA Premier liga|Premier lige]] [[1992.]] godine. Sezonu 2020./21. Mané je otvorio postizanjem 2 pogotka u pobjedi od 0:2 protiv [[Chelsea F.C.|Chelseaja]].<ref>[https://www.skysports.com/football/chelsea-vs-liverpool/428849 ''Chelsea 0–2 Liverpool'']. ''Sky Sports'', 21. rujna 2020. (pristupljeno 31. prosinca 2020.)</ref> == Reprezentativna karijera == Sadio Mané bio je dio [[Senegalska nogometna reprezentacija do 23 godine|Senegalske U-23]] momčadi na [[XXX. Olimpijske igre – London 2012.|OI 2012.]] godine Došli su do četvrtfinala gdje su izgubili od [[Meksikanska nogometna reprezentacija do 23 godine|Meksika]] 4:2.<ref>[https://footyroom.co/matches/1175407/mexico-u23-vs-senegal-u23/review ''Mexico U23 vs Senegal U23 review'']. ''FootyRoom'', pristupljeno 31. prosinca 2020.</ref> Nije bio dio momčadi na [[Afrički kup nacija|Afričkom kupu nacija]] [[2015.]] godine zbog ozljede u utakmici u kojoj je [[Southampton F.C.|Southampton]] slavio 2–0 protiv [[Arsenal F.C.|Arsenala]]. Kasnije se vratio u momčad te odigrao 2 posljednje utakmice u skupini protiv [[Južnoafrička nogometna reprezentacija|Južne Afrike]] i [[Alžirska nogometna reprezentacija|Alžira]]. Senegal je završio treći i ispao iz natjecanja.<ref>[https://int.soccerway.com/international/africa/africa-cup-of-nations/2015-morocco/group-stage/group-c/g8248/ ''Group C - 2015 African Cup of Nations'']. ''Soccerway'', pristupljeno 31. prosinca 2020.</ref> Sudjelovao je u Afričkom kupu nacija [[2017.]] godine. Senegal je prošao u četvrtfinale, no izgubio je od [[Kamerunska nogometna reprezentacija|Kameruna]].<ref>[https://int.soccerway.com/matches/2017/01/28/africa/africa-cup-of-nations/senegal/cameroon/2366055/ ''Senegal – Cameroon'']. ''Soccerway'', pristupljeno 31. prosinca 2020.</ref> Mané je bio pozvan na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Svjetsko prvenstvo u Rusiji 2018.]] godine. Zabio je prvi gol u utakmici protiv [[Japanska nogometna reprezentacija|Japana]]. Završilo je 2:2.<ref>[https://www.bbc.com/sport/football/44439190 ''Japan 2–2 Senegal'']. ''BBC Sport'', 24. lipnja 2018. (pristupljeno 31. prosinca 2020.)</ref> Senegal je završio treći u skupini te tako ispao s natjecanja.<ref>[https://www.cbssports.com/soccer/world-cup/news/russia-2018-world-cup-standings-bracket-scores-full-schedule-france-crowned-champions/ ''2018 FIFA World Cup standings'']. ''CBS Sports'', pristupljeno 31. prosinca 2020.</ref> Bio je pozvan na Afrički kup nacija [[2019.]] godine gdje je zabio 2 gola i promašio jedanaesterac u pobjedi 3:0 protiv [[Kenijska nogometna reprezentacija|Kenije]]. Senegal je završio drugi u skupini. Zabio je jedini gol te ponovno promašio jedanaesterac u pobjedi od 1:0 protiv [[Ugandska nogometna reprezentacija|Ugande]]. Senegal je u finalu izgubio 1:0 od [[Alžirska nogometna reprezentacija|Alžira]], no Mané je imenovan u ekipu turnira. == Osobni život == Sadio Mané kao dijete išao je za nogometnom karijerom, bez obzira na to što mu je otac zabranjivao da igra nogomet. Prije svake utakmice moli dua molitvu (molitva za zahtjev). == Statistike == === Klupska karijera === ''Ažurirano 18. travnja 2021.'' {|class="wikitable" !width=75 | Sezona !width=150 | Klub !width=10 | Nastupi !width=10 | Golovi |- | align="center" | 2011./12. | rowspan="2" align="center" | [[FC Metz]] | align="center" | 19 | align="center" | 1 |- | rowspan="2" align="center" | 2012./13. | align="center" | 4 | align="center" | 1 |- | rowspan="3" align="center" | [[Red Bull Salzburg]] | align="center" | 29 | align="center" | 19 |- | align="center" | 2013./14. | align="center" | 50 | align="center" | 23 |- | rowspan="2" align="center" | 2014./15. | align="center" | 8 | align="center" | 3 |- | rowspan="2" align="center" | [[Southampton F.C.|Southampton]] | align="center" | 32 | align="center" | 10 |- | align="center" | 2015./16. | align="center" | 43 | align="center" | 15 |- | align="center" | 2016./17. | rowspan="5" align="center" | [[Liverpool F.C.|Liverpool]] | align="center" | 29 | align="center" | 13 |- | align="center" | 2017./18. | align="center" | 44 | align="center" | 20 |- | align="center" | 2018./19. | align="center" | 50 | align="center" | 26 |- | align="center" | 2019./20. | align="center" | 47 | align="center" | 22 |- | align="center" | 2020./21. | align="center" | 41 | align="center" | 12 |- class="sortbottom" ! colspan="2" | Ukupan broj nastupa i golova ! align="center" | 396 ! align="center" | 165 |} === Reprezentativna karijera === ''Ažurirano 16. srpnja 2025.'' {|class="wikitable" ! width=80 | Država ! width=50 | Godina ! width=10 | Nastupi ! width=10 | Golovi |- | rowspan="14" align="center" | [[Senegalska nogometna reprezentacija|Senegal]] | align="center" | [[2012.]] | align="center" | 6 | align="center" | 2 |- | align="center" | [[2013.]] | align="center" | 7 | align="center" | 1 |- | align="center" | [[2014.]] | align="center" | 9 | align="center" | 3 |- | align="center" | [[2015.]] | align="center" | 9 | align="center" | 3 |- | align="center" | [[2016.]] | align="center" | 7 | align="center" | 1 |- | align="center" | [[2017.]] | align="center" | 9 | align="center" | 3 |- | align="center" | [[2018.]] | align="center" | 9 | align="center" | 1 |- | align="center" | [[2019.]] | align="center" | 11 | align="center" | 4 |- | align="center" | [[2020.]] | align="center" | 2 | align="center" | 2 |- | align="center" | [[2021.]] | align="center" | 9 | align="center" | 5 |- | align="center" |[[2022.|2022]]. | align="center" |13 | align="center" |8 |- | align="center" |[[2023.]] | align="center" |8 | align="center" |6 |- | align="center" |[[2024.]] | align="center" |12 | align="center" |6 |- | align="center" |[[2025.]] | align="center" |2 | align="center" |0 |- class="sortbottom" ! colspan="2" | Ukupno ! align="center" | 113 ! align="center" | 45 |} == Izvori == {{izvori|30em}} {{Sastav Senegal 2018 SP}} {{Sastav Senegal 2026 SP}} {{Afrički nogometaš godine}} {{Najbolji strijelci FA Premier lige}} {{GLAVNIRASPORED:Mané, Sadio}} [[Kategorija:Senegalski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši FC Metza]] [[Kategorija:Nogometaši Red Bull Salzburga]] [[Kategorija:Nogometaši Southamptona]] [[Kategorija:Nogometaši Liverpoola]] [[Kategorija:Nogometaši FC Bayern Münchena]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] o8ls293ea7ma5nwhsjs3t16gw1sgwea 2 692253 7475660 7475529 2026-06-05T12:33:09Z Argo Navis 852 Uklanjanje stavke s popisa zadataka: [[Neumski koridor]] 7475660 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20230102094634" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]]</li> <li id="20240418203101" class="popis-zadataka">[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> <li id="20260415045037" class="popis-zadataka">[[Kurubrang]] 06:50, 15. travnja 2026. (CEST) pritok</li> === Prevedi iz početka === <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250819122041" class="popis-zadataka">[[Zemlja Sveti Martin]] 14:20, 19. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20251212121453" class="popis-zadataka">[[Ženevska deklaracija (1918.)]] 13:14, 12. prosinca 2025. (CET) prevesti iz početka</li> <li id="20260430060322" class="popis-zadataka">[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi</li> <li id="20260605080609" class="popis-zadataka">[[Mars Pathfinder]] 10:06, 5. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> === Dovrši započete članke === ==== Otoci ==== <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> ==== Ostalo ==== <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260317232010%7C5218207&limit=500 Nove str. od 18.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> <li id="20240110230521" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir mjesečev krater ili more]] 00:05, 11. siječnja 2024. (CET) </li> <li id="20250902091805" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir kečer]] spoji sa [[Predložak:Kečer]] 11:18, 2. rujna 2025. (CEST)</li> == Kategorizacija == <li id="20220810125314" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/QV|Qualitas Vita]] 14:53, 10. kolovoza 2022. (CEST) provjeri kategorije članaka</li> === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&pagefrom=Location+map%2Fdata%2FIrska#mw-pages Od Irska]</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> <li id="20260508063041" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]] 08:30, 8. svibnja 2026. (CEST) usporedi s en</li> === Kategorizacija - povijest === <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> === Uskladi kategorije od članaka i podkategorija, dodaj iw i commons === <li id="20231211111531" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Administrativne podjele po državama]] 12:15, 11. prosinca 2023. (CET) commons, iw za sve od I</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET) ne ide dsm ovdje, vidi iw</li> === Riješi WLH === <li id="20260529064635" class="popis-zadataka">[[Posebno:Što vodi ovamo/Madeira]] 109</li> === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Štip]]</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20230602123023" class="popis-zadataka">[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> == Krivi infookviri == <li id="20230821140329" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:BSicon BAHN.svg]] 16:03, 21. kolovoza 2023. (CEST) članci s ovom slikom trebaju predložak umjesto tablice</li> == Popraviti wikikod == <li id="20230920234354" class="popis-zadataka">[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!</li> <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> <li id="20260519132217" class="popis-zadataka">[[Vostok 1]] 15:22, 19. svibnja 2026. (CEST) Tablica razbijena</li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == <li id="20210921145627" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sela]] 16:56, 21. rujna 2021. (CEST) u naselja?</li> <li id="20211019105638" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sibir]] 12:56, 19. listopada 2021. (CEST) kaos</li> <li id="20251014121427" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Reljefni oblici u Karibima i Karipskom moru]] 14:14, 14. listopada 2025. (CEST) sve karipske države! Vidi {{kat:|Reljefni oblici u Sjevernoj Americi po državama}}.</li> === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240208071623" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Niue]] 08:16, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240208071842" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kukovi otoci]] 08:18, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Hrvatski otoci == <li id="20220321135750" class="popis-zadataka">[[Ošljak]] 14:57, 21. ožujka 2022. (CET) i otok i naselje?</li> <li id="20250904133112" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:The Vransko jezero Nature Park in Croatia (Copernicus).jpg]] 15:31, 4. rujna 2025. (CEST) n x otok</li> == Granice == <li id="20241203134410" class="popis-zadataka">[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) </li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Lokacijske karte == <li id="20230901092046" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Ivi104/Koordinate]] 11:20, 1. rujna 2023. (CEST) </li> <li id="20231006115618" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Pregled hrvatskih otoka, otočića i hridi]] 13:56, 6. listopada 2023. (CEST) Dodaj karte od otoka Artina</li> === Treba nova lokacijska karta === <li id="20260328144730" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Varaždinu]]</li> <li id="20260328144945" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Rijeci]]</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20241104081247" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste jedan od infookvira za građevine bez parametra pushpin map}} - pushpin map zamijeniti s drugom vrstom karte</li> <li id="20231124094714" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir nacionalni park bez parametra pushpin map}} (5)</li> <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (92)</li> <li id="20231124094721" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra pushpin map}} (229)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (626)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1219)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1347)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20231129092314" class="popis-zadataka">[[Riječni vodomari]] 10:23, 29. studenoga 2023. (CET) taks prema en</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20250526100620" class="popis-zadataka">[[Trymatococcus]] 12:06, 26. svibnja 2025. (CEST) sin. od [[Brosimum]]</li> <li id="20250526100657" class="popis-zadataka">[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]</li> <li id="20240503074531" class="popis-zadataka">[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?</li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Predlošci za sestrinske projekte == <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">[[Predložak:WProjekti/FF/wikidata]] 11:29, 28. listopada 2024. (CET) WLH</li> == Ostalo == <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == <li id="20211020110356" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Budizam]] 13:03, 20. listopada 2021. (CEST) kategorizirati po uzoru na en</li> <li id="20221028090048" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kalendar]] 11:00, 28. listopada 2022. (CEST) uskladi kat sa en</li> <li id="20250928094740" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]</li> === Prekategoriziraj članke (prema en.) === <li id="20230714080920" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Klasična mehanika]] 104</li> <li id="20230519080633" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalne veličine]] 87</li> <li id="20250210150620" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Komunikacije]] 72</li> <li id="20250928094735" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 53</li> <li id="20230714080916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 52</li> <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 49</li> <li id="20260505070620" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zoologija]] 48</li> <li id="20230718124744" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Narodni običaji]] 38</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 36</li> <li id="20250210100330" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kuće]] 29</li> <li id="20230818105119" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Dijelovi vozila]] 26</li> <li id="20230519075158" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalni zakoni]] 25</li> <li id="20230720093042" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Faraoni]] 22</li> <li id="20210602075919" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 18</li> <li id="20250317115002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodnja]] 16</li> <li id="20230818105425" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vozila]] 16</li> <li id="20230612083138" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Brane]] 13 - odvoji brane od članaka vezanih uz brane, vidi en</li> <li id="20230811114009" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Filmski serijali]] 11 - sredi prema en kategorizaciji - fiktivni uneiverzumi, filmski serijali, franšize...</li> <li id="20231013143443" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tehnika]] 7</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4</li> === Crvene kategorije (prema en.) === <li id="20250210100409" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kontrola temperature]] (3)</li> <li id="20250210100407" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljani radovi]] (2)</li> <!-- <li id="20250210100410" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100411" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100412" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100413" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20221024102056" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Svjetska baština]] (1605) + kultura po državama</li> <li id="20210908102147" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/SSSR]] (1174)</li> <li id="20210908102146" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Vojna oprema]] (1151)</li> <li id="20260126133255" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Katoličke crkve]] (920)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Bitke]] (593)</li> <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (356)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (268)</li> <li id="20230929075139" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Projektili]] (196) Projektili vs navođeni projektili vs rakete?</li> == Nerazvrstano == mi5dni6gulba98occnjgwbkz8dk214t 7475716 7475660 2026-06-05T13:42:39Z Argo Navis 852 Uklanjanje stavke s popisa zadataka: [[Ženevska deklaracija (1918.)]] 7475716 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20230102094634" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]]</li> <li id="20240418203101" class="popis-zadataka">[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> <li id="20260415045037" class="popis-zadataka">[[Kurubrang]] 06:50, 15. travnja 2026. (CEST) pritok</li> === Prevedi iz početka === <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250819122041" class="popis-zadataka">[[Zemlja Sveti Martin]] 14:20, 19. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20260430060322" class="popis-zadataka">[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi</li> <li id="20260605080609" class="popis-zadataka">[[Mars Pathfinder]] 10:06, 5. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> === Dovrši započete članke === ==== Otoci ==== <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> ==== Ostalo ==== <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260317232010%7C5218207&limit=500 Nove str. od 18.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> <li id="20240110230521" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir mjesečev krater ili more]] 00:05, 11. siječnja 2024. (CET) </li> <li id="20250902091805" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir kečer]] spoji sa [[Predložak:Kečer]] 11:18, 2. rujna 2025. (CEST)</li> == Kategorizacija == <li id="20220810125314" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/QV|Qualitas Vita]] 14:53, 10. kolovoza 2022. (CEST) provjeri kategorije članaka</li> === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&pagefrom=Location+map%2Fdata%2FIrska#mw-pages Od Irska]</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> <li id="20260508063041" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]] 08:30, 8. svibnja 2026. (CEST) usporedi s en</li> === Kategorizacija - povijest === <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> === Uskladi kategorije od članaka i podkategorija, dodaj iw i commons === <li id="20231211111531" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Administrativne podjele po državama]] 12:15, 11. prosinca 2023. (CET) commons, iw za sve od I</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET) ne ide dsm ovdje, vidi iw</li> === Riješi WLH === <li id="20260529064635" class="popis-zadataka">[[Posebno:Što vodi ovamo/Madeira]] 109</li> === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Štip]]</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20230602123023" class="popis-zadataka">[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> == Krivi infookviri == <li id="20230821140329" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:BSicon BAHN.svg]] 16:03, 21. kolovoza 2023. (CEST) članci s ovom slikom trebaju predložak umjesto tablice</li> == Popraviti wikikod == <li id="20230920234354" class="popis-zadataka">[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!</li> <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> <li id="20260519132217" class="popis-zadataka">[[Vostok 1]] 15:22, 19. svibnja 2026. (CEST) Tablica razbijena</li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == <li id="20210921145627" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sela]] 16:56, 21. rujna 2021. (CEST) u naselja?</li> <li id="20211019105638" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sibir]] 12:56, 19. listopada 2021. (CEST) kaos</li> <li id="20251014121427" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Reljefni oblici u Karibima i Karipskom moru]] 14:14, 14. listopada 2025. (CEST) sve karipske države! Vidi {{kat:|Reljefni oblici u Sjevernoj Americi po državama}}.</li> === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240208071623" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Niue]] 08:16, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240208071842" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kukovi otoci]] 08:18, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Hrvatski otoci == <li id="20220321135750" class="popis-zadataka">[[Ošljak]] 14:57, 21. ožujka 2022. (CET) i otok i naselje?</li> <li id="20250904133112" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:The Vransko jezero Nature Park in Croatia (Copernicus).jpg]] 15:31, 4. rujna 2025. (CEST) n x otok</li> == Granice == <li id="20241203134410" class="popis-zadataka">[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) </li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Lokacijske karte == <li id="20230901092046" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Ivi104/Koordinate]] 11:20, 1. rujna 2023. (CEST) </li> <li id="20231006115618" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Pregled hrvatskih otoka, otočića i hridi]] 13:56, 6. listopada 2023. (CEST) Dodaj karte od otoka Artina</li> === Treba nova lokacijska karta === <li id="20260328144730" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Varaždinu]]</li> <li id="20260328144945" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Rijeci]]</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20241104081247" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste jedan od infookvira za građevine bez parametra pushpin map}} - pushpin map zamijeniti s drugom vrstom karte</li> <li id="20231124094714" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir nacionalni park bez parametra pushpin map}} (5)</li> <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (92)</li> <li id="20231124094721" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra pushpin map}} (229)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (626)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1219)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1347)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20231129092314" class="popis-zadataka">[[Riječni vodomari]] 10:23, 29. studenoga 2023. (CET) taks prema en</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20250526100620" class="popis-zadataka">[[Trymatococcus]] 12:06, 26. svibnja 2025. (CEST) sin. od [[Brosimum]]</li> <li id="20250526100657" class="popis-zadataka">[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]</li> <li id="20240503074531" class="popis-zadataka">[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?</li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Predlošci za sestrinske projekte == <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">[[Predložak:WProjekti/FF/wikidata]] 11:29, 28. listopada 2024. (CET) WLH</li> == Ostalo == <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == <li id="20211020110356" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Budizam]] 13:03, 20. listopada 2021. (CEST) kategorizirati po uzoru na en</li> <li id="20221028090048" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kalendar]] 11:00, 28. listopada 2022. (CEST) uskladi kat sa en</li> <li id="20250928094740" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]</li> === Prekategoriziraj članke (prema en.) === <li id="20230714080920" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Klasična mehanika]] 104</li> <li id="20230519080633" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalne veličine]] 87</li> <li id="20250210150620" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Komunikacije]] 72</li> <li id="20250928094735" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 53</li> <li id="20230714080916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 52</li> <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 49</li> <li id="20260505070620" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zoologija]] 48</li> <li id="20230718124744" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Narodni običaji]] 38</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 36</li> <li id="20250210100330" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kuće]] 29</li> <li id="20230818105119" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Dijelovi vozila]] 26</li> <li id="20230519075158" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalni zakoni]] 25</li> <li id="20230720093042" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Faraoni]] 22</li> <li id="20210602075919" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 18</li> <li id="20250317115002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodnja]] 16</li> <li id="20230818105425" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vozila]] 16</li> <li id="20230612083138" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Brane]] 13 - odvoji brane od članaka vezanih uz brane, vidi en</li> <li id="20230811114009" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Filmski serijali]] 11 - sredi prema en kategorizaciji - fiktivni uneiverzumi, filmski serijali, franšize...</li> <li id="20231013143443" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tehnika]] 7</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4</li> === Crvene kategorije (prema en.) === <li id="20250210100409" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kontrola temperature]] (3)</li> <li id="20250210100407" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljani radovi]] (2)</li> <!-- <li id="20250210100410" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100411" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100412" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100413" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20221024102056" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Svjetska baština]] (1605) + kultura po državama</li> <li id="20210908102147" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/SSSR]] (1174)</li> <li id="20210908102146" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Vojna oprema]] (1151)</li> <li id="20260126133255" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Katoličke crkve]] (920)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Bitke]] (593)</li> <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (356)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (268)</li> <li id="20230929075139" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Projektili]] (196) Projektili vs navođeni projektili vs rakete?</li> == Nerazvrstano == gza1uk3cux3z01nrbifj06qpsvdlnr2 7475884 7475716 2026-06-05T20:46:55Z Argo Navis 852 Dodavanje stavke na popis zadataka: [[Dubokomorski_gigantizam]] 7475884 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20230102094634" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]]</li> <li id="20240418203101" class="popis-zadataka">[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> <li id="20260415045037" class="popis-zadataka">[[Kurubrang]] 06:50, 15. travnja 2026. (CEST) pritok</li> === Prevedi iz početka === <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250819122041" class="popis-zadataka">[[Zemlja Sveti Martin]] 14:20, 19. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20260430060322" class="popis-zadataka">[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi</li> <li id="20260605080609" class="popis-zadataka">[[Mars Pathfinder]] 10:06, 5. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> === Dovrši započete članke === ==== Otoci ==== <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> ==== Ostalo ==== <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260317232010%7C5218207&limit=500 Nove str. od 18.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> <li id="20240110230521" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir mjesečev krater ili more]] 00:05, 11. siječnja 2024. (CET) </li> <li id="20250902091805" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir kečer]] spoji sa [[Predložak:Kečer]] 11:18, 2. rujna 2025. (CEST)</li> == Kategorizacija == <li id="20220810125314" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/QV|Qualitas Vita]] 14:53, 10. kolovoza 2022. (CEST) provjeri kategorije članaka</li> === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&pagefrom=Location+map%2Fdata%2FIrska#mw-pages Od Irska]</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> <li id="20260508063041" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]] 08:30, 8. svibnja 2026. (CEST) usporedi s en</li> === Kategorizacija - povijest === <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> === Uskladi kategorije od članaka i podkategorija, dodaj iw i commons === <li id="20231211111531" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Administrativne podjele po državama]] 12:15, 11. prosinca 2023. (CET) commons, iw za sve od I</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET) ne ide dsm ovdje, vidi iw</li> === Riješi WLH === <li id="20260529064635" class="popis-zadataka">[[Posebno:Što vodi ovamo/Madeira]] 109</li> === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Štip]]</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20230602123023" class="popis-zadataka">[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> == Krivi infookviri == <li id="20230821140329" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:BSicon BAHN.svg]] 16:03, 21. kolovoza 2023. (CEST) članci s ovom slikom trebaju predložak umjesto tablice</li> == Popraviti wikikod == <li id="20230920234354" class="popis-zadataka">[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!</li> <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> <li id="20260519132217" class="popis-zadataka">[[Vostok 1]] 15:22, 19. svibnja 2026. (CEST) Tablica razbijena</li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == <li id="20210921145627" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sela]] 16:56, 21. rujna 2021. (CEST) u naselja?</li> <li id="20211019105638" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sibir]] 12:56, 19. listopada 2021. (CEST) kaos</li> <li id="20251014121427" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Reljefni oblici u Karibima i Karipskom moru]] 14:14, 14. listopada 2025. (CEST) sve karipske države! Vidi {{kat:|Reljefni oblici u Sjevernoj Americi po državama}}.</li> === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240208071623" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Niue]] 08:16, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240208071842" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kukovi otoci]] 08:18, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Hrvatski otoci == <li id="20220321135750" class="popis-zadataka">[[Ošljak]] 14:57, 21. ožujka 2022. (CET) i otok i naselje?</li> <li id="20250904133112" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:The Vransko jezero Nature Park in Croatia (Copernicus).jpg]] 15:31, 4. rujna 2025. (CEST) n x otok</li> == Granice == <li id="20241203134410" class="popis-zadataka">[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) </li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Lokacijske karte == <li id="20230901092046" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Ivi104/Koordinate]] 11:20, 1. rujna 2023. (CEST) </li> <li id="20231006115618" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Pregled hrvatskih otoka, otočića i hridi]] 13:56, 6. listopada 2023. (CEST) Dodaj karte od otoka Artina</li> === Treba nova lokacijska karta === <li id="20260328144730" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Varaždinu]]</li> <li id="20260328144945" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Rijeci]]</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20241104081247" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste jedan od infookvira za građevine bez parametra pushpin map}} - pushpin map zamijeniti s drugom vrstom karte</li> <li id="20231124094714" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir nacionalni park bez parametra pushpin map}} (5)</li> <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (92)</li> <li id="20231124094721" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra pushpin map}} (229)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (626)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1219)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1347)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20231129092314" class="popis-zadataka">[[Riječni vodomari]] 10:23, 29. studenoga 2023. (CET) taks prema en</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20250526100620" class="popis-zadataka">[[Trymatococcus]] 12:06, 26. svibnja 2025. (CEST) sin. od [[Brosimum]]</li> <li id="20250526100657" class="popis-zadataka">[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]</li> <li id="20240503074531" class="popis-zadataka">[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?</li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Predlošci za sestrinske projekte == <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">[[Predložak:WProjekti/FF/wikidata]] 11:29, 28. listopada 2024. (CET) WLH</li> == Ostalo == <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == <li id="20211020110356" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Budizam]] 13:03, 20. listopada 2021. (CEST) kategorizirati po uzoru na en</li> <li id="20221028090048" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kalendar]] 11:00, 28. listopada 2022. (CEST) uskladi kat sa en</li> <li id="20250928094740" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]</li> === Prekategoriziraj članke (prema en.) === <li id="20230714080920" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Klasična mehanika]] 104</li> <li id="20230519080633" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalne veličine]] 87</li> <li id="20250210150620" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Komunikacije]] 72</li> <li id="20250928094735" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 53</li> <li id="20230714080916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 52</li> <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 49</li> <li id="20260505070620" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zoologija]] 48</li> <li id="20230718124744" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Narodni običaji]] 38</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 36</li> <li id="20250210100330" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kuće]] 29</li> <li id="20230818105119" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Dijelovi vozila]] 26</li> <li id="20230519075158" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalni zakoni]] 25</li> <li id="20230720093042" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Faraoni]] 22</li> <li id="20210602075919" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 18</li> <li id="20250317115002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodnja]] 16</li> <li id="20230818105425" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vozila]] 16</li> <li id="20230612083138" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Brane]] 13 - odvoji brane od članaka vezanih uz brane, vidi en</li> <li id="20230811114009" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Filmski serijali]] 11 - sredi prema en kategorizaciji - fiktivni uneiverzumi, filmski serijali, franšize...</li> <li id="20231013143443" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tehnika]] 7</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4</li> === Crvene kategorije (prema en.) === <li id="20250210100409" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kontrola temperature]] (3)</li> <li id="20250210100407" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljani radovi]] (2)</li> <!-- <li id="20250210100410" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100411" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100412" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100413" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20221024102056" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Svjetska baština]] (1605) + kultura po državama</li> <li id="20210908102147" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/SSSR]] (1174)</li> <li id="20210908102146" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Vojna oprema]] (1151)</li> <li id="20260126133255" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Katoličke crkve]] (920)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Bitke]] (593)</li> <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (356)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (268)</li> <li id="20230929075139" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Projektili]] (196) Projektili vs navođeni projektili vs rakete?</li> == Nerazvrstano == <li id="20260605204655" class="popis-zadataka">[[Dubokomorski gigantizam]] 22:46, 5. lipnja 2026. (CEST) Povezani članci</li> hucoxhchs1jmdtexszau7d30ykg0qhp 7476031 7475884 2026-06-06T06:12:25Z Argo Navis 852 Dodavanje stavke na popis zadataka: [[Kategorija:Oklop_(zoologija)]] 7476031 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20230102094634" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]]</li> <li id="20240418203101" class="popis-zadataka">[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> <li id="20260415045037" class="popis-zadataka">[[Kurubrang]] 06:50, 15. travnja 2026. (CEST) pritok</li> === Prevedi iz početka === <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250819122041" class="popis-zadataka">[[Zemlja Sveti Martin]] 14:20, 19. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20260430060322" class="popis-zadataka">[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi</li> <li id="20260605080609" class="popis-zadataka">[[Mars Pathfinder]] 10:06, 5. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> === Dovrši započete članke === ==== Otoci ==== <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> ==== Ostalo ==== <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260317232010%7C5218207&limit=500 Nove str. od 18.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> <li id="20240110230521" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir mjesečev krater ili more]] 00:05, 11. siječnja 2024. (CET) </li> <li id="20250902091805" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir kečer]] spoji sa [[Predložak:Kečer]] 11:18, 2. rujna 2025. (CEST)</li> == Kategorizacija == <li id="20220810125314" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/QV|Qualitas Vita]] 14:53, 10. kolovoza 2022. (CEST) provjeri kategorije članaka</li> === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&pagefrom=Location+map%2Fdata%2FIrska#mw-pages Od Irska]</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> <li id="20260508063041" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]] 08:30, 8. svibnja 2026. (CEST) usporedi s en</li> === Kategorizacija - povijest === <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> === Uskladi kategorije od članaka i podkategorija, dodaj iw i commons === <li id="20231211111531" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Administrativne podjele po državama]] 12:15, 11. prosinca 2023. (CET) commons, iw za sve od I</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET) ne ide dsm ovdje, vidi iw</li> === Riješi WLH === <li id="20260529064635" class="popis-zadataka">[[Posebno:Što vodi ovamo/Madeira]] 109</li> === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Štip]]</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20230602123023" class="popis-zadataka">[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> == Krivi infookviri == <li id="20230821140329" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:BSicon BAHN.svg]] 16:03, 21. kolovoza 2023. (CEST) članci s ovom slikom trebaju predložak umjesto tablice</li> == Popraviti wikikod == <li id="20230920234354" class="popis-zadataka">[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!</li> <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> <li id="20260519132217" class="popis-zadataka">[[Vostok 1]] 15:22, 19. svibnja 2026. (CEST) Tablica razbijena</li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == <li id="20210921145627" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sela]] 16:56, 21. rujna 2021. (CEST) u naselja?</li> <li id="20211019105638" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sibir]] 12:56, 19. listopada 2021. (CEST) kaos</li> <li id="20251014121427" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Reljefni oblici u Karibima i Karipskom moru]] 14:14, 14. listopada 2025. (CEST) sve karipske države! Vidi {{kat:|Reljefni oblici u Sjevernoj Americi po državama}}.</li> === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240208071623" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Niue]] 08:16, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240208071842" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kukovi otoci]] 08:18, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Hrvatski otoci == <li id="20220321135750" class="popis-zadataka">[[Ošljak]] 14:57, 21. ožujka 2022. (CET) i otok i naselje?</li> <li id="20250904133112" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:The Vransko jezero Nature Park in Croatia (Copernicus).jpg]] 15:31, 4. rujna 2025. (CEST) n x otok</li> == Granice == <li id="20241203134410" class="popis-zadataka">[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) </li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Lokacijske karte == <li id="20230901092046" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Ivi104/Koordinate]] 11:20, 1. rujna 2023. (CEST) </li> <li id="20231006115618" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Pregled hrvatskih otoka, otočića i hridi]] 13:56, 6. listopada 2023. (CEST) Dodaj karte od otoka Artina</li> === Treba nova lokacijska karta === <li id="20260328144730" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Varaždinu]]</li> <li id="20260328144945" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Rijeci]]</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20241104081247" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste jedan od infookvira za građevine bez parametra pushpin map}} - pushpin map zamijeniti s drugom vrstom karte</li> <li id="20231124094714" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir nacionalni park bez parametra pushpin map}} (5)</li> <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (92)</li> <li id="20231124094721" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra pushpin map}} (229)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (626)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1219)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1347)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20231129092314" class="popis-zadataka">[[Riječni vodomari]] 10:23, 29. studenoga 2023. (CET) taks prema en</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20250526100620" class="popis-zadataka">[[Trymatococcus]] 12:06, 26. svibnja 2025. (CEST) sin. od [[Brosimum]]</li> <li id="20250526100657" class="popis-zadataka">[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]</li> <li id="20240503074531" class="popis-zadataka">[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?</li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Predlošci za sestrinske projekte == <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">[[Predložak:WProjekti/FF/wikidata]] 11:29, 28. listopada 2024. (CET) WLH</li> == Ostalo == <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == <li id="20211020110356" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Budizam]] 13:03, 20. listopada 2021. (CEST) kategorizirati po uzoru na en</li> <li id="20221028090048" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kalendar]] 11:00, 28. listopada 2022. (CEST) uskladi kat sa en</li> <li id="20250928094740" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]</li> === Prekategoriziraj članke (prema en.) === <li id="20230714080920" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Klasična mehanika]] 104</li> <li id="20230519080633" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalne veličine]] 87</li> <li id="20250210150620" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Komunikacije]] 72</li> <li id="20250928094735" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 53</li> <li id="20230714080916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 52</li> <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 49</li> <li id="20260505070620" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zoologija]] 48</li> <li id="20230718124744" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Narodni običaji]] 38</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 36</li> <li id="20250210100330" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kuće]] 29</li> <li id="20230818105119" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Dijelovi vozila]] 26</li> <li id="20230519075158" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalni zakoni]] 25</li> <li id="20230720093042" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Faraoni]] 22</li> <li id="20210602075919" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 18</li> <li id="20250317115002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodnja]] 16</li> <li id="20230818105425" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vozila]] 16</li> <li id="20230612083138" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Brane]] 13 - odvoji brane od članaka vezanih uz brane, vidi en</li> <li id="20230811114009" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Filmski serijali]] 11 - sredi prema en kategorizaciji - fiktivni uneiverzumi, filmski serijali, franšize...</li> <li id="20231013143443" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tehnika]] 7</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4</li> === Crvene kategorije (prema en.) === <li id="20250210100409" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kontrola temperature]] (3)</li> <li id="20250210100407" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljani radovi]] (2)</li> <!-- <li id="20250210100410" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100411" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100412" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100413" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20221024102056" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Svjetska baština]] (1605) + kultura po državama</li> <li id="20210908102147" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/SSSR]] (1174)</li> <li id="20210908102146" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Vojna oprema]] (1151)</li> <li id="20260126133255" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Katoličke crkve]] (920)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Bitke]] (593)</li> <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (356)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (268)</li> <li id="20230929075139" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Projektili]] (196) Projektili vs navođeni projektili vs rakete?</li> == Nerazvrstano == <li id="20260605204655" class="popis-zadataka">[[Dubokomorski gigantizam]] 22:46, 5. lipnja 2026. (CEST) Povezani članci</li> <li id="20260606061225" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Oklop (zoologija)]] 08:12, 6. lipnja 2026. (CEST) </li> cdj0u5wqvwj7rr2i3gn7chx03l63rqt 7476061 7476031 2026-06-06T10:08:29Z Argo Navis 852 Uklanjanje stavke s popisa zadataka: [[Dubokomorski gigantizam]] 7476061 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20230102094634" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]]</li> <li id="20240418203101" class="popis-zadataka">[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> <li id="20260415045037" class="popis-zadataka">[[Kurubrang]] 06:50, 15. travnja 2026. (CEST) pritok</li> === Prevedi iz početka === <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250819122041" class="popis-zadataka">[[Zemlja Sveti Martin]] 14:20, 19. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20260430060322" class="popis-zadataka">[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi</li> <li id="20260605080609" class="popis-zadataka">[[Mars Pathfinder]] 10:06, 5. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> === Dovrši započete članke === ==== Otoci ==== <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> ==== Ostalo ==== <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260317232010%7C5218207&limit=500 Nove str. od 18.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> <li id="20240110230521" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir mjesečev krater ili more]] 00:05, 11. siječnja 2024. (CET) </li> <li id="20250902091805" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir kečer]] spoji sa [[Predložak:Kečer]] 11:18, 2. rujna 2025. (CEST)</li> == Kategorizacija == <li id="20220810125314" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/QV|Qualitas Vita]] 14:53, 10. kolovoza 2022. (CEST) provjeri kategorije članaka</li> === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&pagefrom=Location+map%2Fdata%2FIrska#mw-pages Od Irska]</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> <li id="20260508063041" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]] 08:30, 8. svibnja 2026. (CEST) usporedi s en</li> === Kategorizacija - povijest === <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> === Uskladi kategorije od članaka i podkategorija, dodaj iw i commons === <li id="20231211111531" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Administrativne podjele po državama]] 12:15, 11. prosinca 2023. (CET) commons, iw za sve od I</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET) ne ide dsm ovdje, vidi iw</li> === Riješi WLH === <li id="20260529064635" class="popis-zadataka">[[Posebno:Što vodi ovamo/Madeira]] 109</li> === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Štip]]</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20230602123023" class="popis-zadataka">[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> == Krivi infookviri == <li id="20230821140329" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:BSicon BAHN.svg]] 16:03, 21. kolovoza 2023. (CEST) članci s ovom slikom trebaju predložak umjesto tablice</li> == Popraviti wikikod == <li id="20230920234354" class="popis-zadataka">[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!</li> <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> <li id="20260519132217" class="popis-zadataka">[[Vostok 1]] 15:22, 19. svibnja 2026. (CEST) Tablica razbijena</li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == <li id="20210921145627" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sela]] 16:56, 21. rujna 2021. (CEST) u naselja?</li> <li id="20211019105638" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sibir]] 12:56, 19. listopada 2021. (CEST) kaos</li> <li id="20251014121427" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Reljefni oblici u Karibima i Karipskom moru]] 14:14, 14. listopada 2025. (CEST) sve karipske države! Vidi {{kat:|Reljefni oblici u Sjevernoj Americi po državama}}.</li> === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240208071623" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Niue]] 08:16, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240208071842" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kukovi otoci]] 08:18, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Hrvatski otoci == <li id="20220321135750" class="popis-zadataka">[[Ošljak]] 14:57, 21. ožujka 2022. (CET) i otok i naselje?</li> <li id="20250904133112" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:The Vransko jezero Nature Park in Croatia (Copernicus).jpg]] 15:31, 4. rujna 2025. (CEST) n x otok</li> == Granice == <li id="20241203134410" class="popis-zadataka">[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) </li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Lokacijske karte == <li id="20230901092046" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Ivi104/Koordinate]] 11:20, 1. rujna 2023. (CEST) </li> <li id="20231006115618" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Pregled hrvatskih otoka, otočića i hridi]] 13:56, 6. listopada 2023. (CEST) Dodaj karte od otoka Artina</li> === Treba nova lokacijska karta === <li id="20260328144730" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Varaždinu]]</li> <li id="20260328144945" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Rijeci]]</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20241104081247" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste jedan od infookvira za građevine bez parametra pushpin map}} - pushpin map zamijeniti s drugom vrstom karte</li> <li id="20231124094714" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir nacionalni park bez parametra pushpin map}} (5)</li> <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (92)</li> <li id="20231124094721" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra pushpin map}} (229)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (626)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1219)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1347)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20231129092314" class="popis-zadataka">[[Riječni vodomari]] 10:23, 29. studenoga 2023. (CET) taks prema en</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20250526100620" class="popis-zadataka">[[Trymatococcus]] 12:06, 26. svibnja 2025. (CEST) sin. od [[Brosimum]]</li> <li id="20250526100657" class="popis-zadataka">[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]</li> <li id="20240503074531" class="popis-zadataka">[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?</li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Predlošci za sestrinske projekte == <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">[[Predložak:WProjekti/FF/wikidata]] 11:29, 28. listopada 2024. (CET) WLH</li> == Ostalo == <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == <li id="20211020110356" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Budizam]] 13:03, 20. listopada 2021. (CEST) kategorizirati po uzoru na en</li> <li id="20221028090048" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kalendar]] 11:00, 28. listopada 2022. (CEST) uskladi kat sa en</li> <li id="20250928094740" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]</li> === Prekategoriziraj članke (prema en.) === <li id="20230714080920" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Klasična mehanika]] 104</li> <li id="20230519080633" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalne veličine]] 87</li> <li id="20250210150620" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Komunikacije]] 72</li> <li id="20250928094735" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 53</li> <li id="20230714080916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 52</li> <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 49</li> <li id="20260505070620" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zoologija]] 48</li> <li id="20230718124744" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Narodni običaji]] 38</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 36</li> <li id="20250210100330" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kuće]] 29</li> <li id="20230818105119" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Dijelovi vozila]] 26</li> <li id="20230519075158" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalni zakoni]] 25</li> <li id="20230720093042" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Faraoni]] 22</li> <li id="20210602075919" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 18</li> <li id="20250317115002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodnja]] 16</li> <li id="20230818105425" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vozila]] 16</li> <li id="20230612083138" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Brane]] 13 - odvoji brane od članaka vezanih uz brane, vidi en</li> <li id="20230811114009" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Filmski serijali]] 11 - sredi prema en kategorizaciji - fiktivni uneiverzumi, filmski serijali, franšize...</li> <li id="20231013143443" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tehnika]] 7</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4</li> === Crvene kategorije (prema en.) === <li id="20250210100409" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kontrola temperature]] (3)</li> <li id="20250210100407" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljani radovi]] (2)</li> <!-- <li id="20250210100410" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100411" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100412" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100413" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20221024102056" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Svjetska baština]] (1605) + kultura po državama</li> <li id="20210908102147" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/SSSR]] (1174)</li> <li id="20210908102146" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Vojna oprema]] (1151)</li> <li id="20260126133255" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Katoličke crkve]] (920)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Bitke]] (593)</li> <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (356)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (268)</li> <li id="20230929075139" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Projektili]] (196) Projektili vs navođeni projektili vs rakete?</li> == Nerazvrstano == <li id="20260606061225" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Oklop (zoologija)]] 08:12, 6. lipnja 2026. (CEST) </li> br6de02h4cfj9yzaqqo9h197zyz8p0o 0 704610 7475935 6988562 2026-06-05T22:50:24Z Croxyz 205325 /* Vanjske poveznice */ 7475935 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Denzel Dumfries | slika = [[Datoteka:Edison_ndreca_inter_egnati_(cropped_Denzel_Dumfries).jpg|250px]] | opis slike = Dumfries u dresu [[Inter Milan]]a [[2023.]] godine | država = {{Z+X|NIZ}} | puno ime = Denzel Justus Morris Dumfries<ref>{{cite web |url=https://editorial.uefa.com/resources/0253-0d7b1a6cdef8-4c2d6416d5e2-1000/unl_booking_list_before_final.pdf |title=UEFA Nations League 2019: Booking List before Final |page=1 |publisher=UEFA |date=7. lipnja 2019. |access-date=24. studenoga 2020. |archive-date=11. travnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210411044247/https://editorial.uefa.com/resources/0253-0d7b1a6cdef8-4c2d6416d5e2-1000/unl_booking_list_before_final.pdf |url-status=dead }}</ref> | nadimak = | datum rođenja = [[18. travnja]] [[1996.]] | datum smrti = | visina = 189 cm | trenutačni klub = [[Inter Milan]] | broj u klubu = 2 | pozicija = [[Branič (nogomet)|desni bek]] | ugovor = | mlade godine = <br> [[2002.]] – [[2013.]] <br> [[2013.]] – [[2014.]] | juniorski klubovi = Spartaan '20 <br> VV Smitshoek <br> [[BVV Barendrecht]] | godina = [[2014.]] – [[2017.]] <br> [[2017.]] – [[2018.]] <br> [[2018.]] – [[2021.]] <br> [[2021.]] – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[Sparta Rotterdam]] <br> [[SC Heerenveen]] <br> [[PSV Eindhoven|PSV]] <br> [[Inter Milan]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}65 {{0}}{{0}}{{0}}(2) <br> {{0}}{{0}}33 {{0}}{{0}}{{0}}(3) <br> {{0}}{{0}}89 {{0}}{{0}}(13) <br> {{0}}{{0}}98 {{0}}{{0}}(10) | godine u reprezentaciji = [[2014.]] <br> [[2016.]] <br> [[2016.]] – [[2018.]] <br> [[2018.]] – ''danas'' | reprezentacija = {{Z|ARU}} [[Nogometna reprezentacija Arube|Aruba]] <br> {{Z|NIZ}} [[Nizozemska nogometna reprezentacija do 20 godina|Nizozemska do 20]] <br> {{Z|NIZ}} [[Nizozemska nogometna reprezentacija do 21 godine|Nizozemska do 21]] <br> {{Z|NIZ}} [[Nizozemska nogometna reprezentacija|Nizozemska]] | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}{{0}}{{0}}4 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}5 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}57 {{0}}{{0}}{{0}}(6) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = {{Medalje sport | [[Nogomet]]}}{{Medalja|Natjecanje|[[UEFA Liga nacija]]}}{{Medalja|Srebro|[[UEFA Liga nacija 2018./19.|2019.]]|}} | bilješka = | ažurirano = 11. srpnja 2024. }} '''Denzel Justus Morris Dumfries''' ([[Rotterdam]], [[18. travnja]] [[1996.]]) [[Nizozemska|nizozemski]] je [[nogometaš]] koji igra na poziciji [[Branič (nogomet)|desnog beka]]. Trenutačno igra za [[Inter Milan]]. == Klupska karijera == Dumfries je 2014. zamijenio amaterski klub [[BVV Barendrecht]] s profesionalnim klubom [[Sparta Rotterdam]]<ref>[http://www.bvvbarendrecht.nl/website/index.php/6016-denzel-dumfries-dwingt-contract-af-bij-sparta-rotterdam Denzel Dumfries Dwingt Contract Af Bij Sparta Rotterdam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150518075141/http://www.bvvbarendrecht.nl/website/index.php/6016-denzel-dumfries-dwingt-contract-af-bij-sparta-rotterdam |date=18 May 2015 }} – BVV Barendrecht</ref> za koji je debitirao 20. veljače 2015. protiv [[FC Emmen]]a. Godine 2016. sa Spartom je ostvario promociju u [[Eredivisie]] te je osvojio nagradu za talenta godine [[Eerste Divisie]]a.<ref>[http://www.sparta-rotterdam.nl/2/12/20578/sparta-wint-bijna-alle-gouden-stieren/ Sparta Wint Bijna Alle Gouden Stieren] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170730015312/http://www.sparta-rotterdam.nl/2/12/20578/sparta-wint-bijna-alle-gouden-stieren/ |date=30. srpnja 2017. }} – Sparta Rotterdam</ref> Tijekom ljeta 2017. prešao je u [[SC Heerenveen]],<ref>[http://www.rijnmond.nl/nieuws/157445/Sparta-ziet-Dumfries-naar-SC-Heerenveen-vertrekken Sparta ziet Dumfries naar SC Heerenveen vertrekken] – Rijnmond</ref> a u lipnju iduće godine u [[PSV Eindhoven|PSV]].<ref>{{cite web |title=Denzel Dumfries pens five-year PSV deal |url=https://www.psv.nl/english-psv/news/article/denzel-dumfries-pens-five-year-psv-deal.htm |website=PSV |publisher=PSV N.V. |access-date=15. listopada 2018. |date=19. lipnja 2018. |archive-date=20. lipnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190620010525/https://www.psv.nl/english-psv/news/article/denzel-dumfries-pens-five-year-psv-deal.htm |url-status=dead }}</ref> Dana 14. kolovoza 2021. prešao je u redove talijanskog prvaka [[Inter Milan]]a.<ref>{{cite web |url=https://www.inter.it/en/news/2021/08/14/denzel-dumfries-signs-for-inter.html |title=Denzel Dumfries joins Inter |website=Inter Milan |date=14. kolovoza 2021.}}</ref> == Reprezentativna karijera == === Aruba === Za [[Nogometna reprezentacija Arube|Arubu]] je debitirao u ožujku 2014. u prijateljskoj utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Guam|Guama]]. Nekoliko dana kasnije Aruba i Guam igrali su još jednu utakmicu u kojoj je Dumfries bio strijelac.<ref>[http://www.bvvbarendrecht.nl/website/index.php/5799-bvv-talent-denzel-dumfries-scoort-voor-nationaal-elftal-aruba BVV-Talent Denzel Dumfries Scoort Voor Nationaal Elftal Aruba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170730015654/http://www.bvvbarendrecht.nl/website/index.php/5799-bvv-talent-denzel-dumfries-scoort-voor-nationaal-elftal-aruba |date=30. srpnja 2017. }} – BVV Barendrecht</ref> === Nizozemska === Tijekom svoje omladinske karijere nastupao je za selekcije [[Nizozemska|Nizozemske]] do 20 i 21 godine. Za [[Nizozemska nogometna reprezentacija|A selekciju]] debitirao je 13. listopada 2018. u utakmici u kojoj je Nizozemska pobijedila [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačku]] 3:0.<ref>[https://www.transfermarkt.de/denzel-dumfries/nationalmannschaft/spieler/321528/verein_id/3379 LÄNDERSPIELKARRIERE – Niederlande], [[Transfermarkt]], pristupljeno 22. lipnja 2021.</ref> Svoj prvi gol za A selekciju postigao je 13. lipnja na utakmici odgođenog [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Europskog prvenstva 2020.]] protiv [[Ukrajinska nogometna reprezentacija|Ukrajine]] (3:2).<ref>{{cite news |title=Netherlands beat Ukraine in five-goal thriller |language=en-GB |work=BBC Sport |last=Johnston |first=Neil |date=13. lipnja 2021. |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/51197759 |access-date=13. lipnja 2021.}}</ref> Četiri dana kasnije, u idućoj utakmici Nizozemske na tom natjecanju, ponovno je postigao gol i to [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austriji]] (2:0).<ref>{{cite news |last1=Humayun |first1=Ali |title=Netherlands vs Austria result: Depay and Dumfries help Netherlands ease into last 16 with 2-0 win over Austria |url=https://theathletic.com/news/netherlands-vs-austria-euro-2020-result-goal-depay/cbG88TGx9izS |access-date=17. lipnja 2021. |work=The Athletic |date=17. lipnja 2021.}}</ref> == Priznanja == === Individualna === * Talent mjeseca [[Eredivisie]]ja: kolovoz 2017.<ref>{{cite web|title=Talent van de maand: Denzel Dumfries|url=https://www.foxsports.nl/nieuws/artikel/1954213/talent-van-maand-denzel-dumfries|publisher=FOX Sports NL|language=nl|access-date=25. svibnja 2023.|archive-date=7. studenoga 2017.|archive-url=https://web.archive.org/web/20171107003501/https://www.foxsports.nl/nieuws/artikel/1954213/talent-van-maand-denzel-dumfries|url-status=dead}}</ref> * Član momčadi godine Eredivisieja: 2018./19.<ref name="POTS">{{cite web|date=16 May 2019|title=Frenkie de Jong Eredivisie Player of the Season 2018/2019|url=https://eredivisie.eu/news/frenkie-de-jong-eredivisie-player-of-the-season-2018-2019/|url-status=live|access-date=31 August 2021|publisher=Eredivisie|archive-url=https://web.archive.org/web/20210831232555/https://eredivisie.eu/news/frenkie-de-jong-eredivisie-player-of-the-season-2018-2019/ |archive-date=31 August 2021 }}</ref> === Klupska === ;Sparta Rotterdam * [[Eerste Divisie]]: 2015./16. '''Inter Milan''' * [[Coppa Italia]]: 2021./22., 2022./23.<ref>{{Cite web |last=Mackenzie |first=Alasdair |date=24 May 2023 |title=Fiorentina 1-2 Inter Milan - Lautaro Martinez scores double as the Nerazzurri defend Coppa Italia |url=https://www.eurosport.com/football/coppa-italia/2022-2023/fiorentina-v-inter-coppa-italia-final-live_sto9618209/story.shtml |access-date=24 May 2023 |website=Euro Sport}}</ref> * [[Supercoppa Italiana]]: 2021., 2022.<ref>{{Cite web |date=18 January 2023 |title=AC Milan 0-3 Inter Milan: Simone Inzaghi's side ease to Supercoppa win over rivals to defend title |url=https://www.eurosport.com/football/italian-super-coppa/2022-2023/ac-milan-v-inter-milan-supercoppa-italiana-final-live_sto9324796/story.shtml |access-date=18 January 2023 |website=Euro Sport}}</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [https://www.worldfootball.net/player_summary/denzel-dumfries/ Profil], WorldFootball.net * [http://www.vi.nl/spelers/carriere/denzel-dumfries.htm Profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210831233348/http://www.vi.nl/spelers/carriere/denzel-dumfries.htm |date=31. kolovoza 2021. }}, Voetbal International * [http://www.onsoranje.nl/teams/185185/speler/202 Profil], Ons Oranje {{Sastav - Inter Milano}} {{Sastav Nizozemska 2020. EP}} {{Sastav Nizozemska 2022 SP}} {{Sastav Nizozemska 2024. EP}} {{Sastav Nizozemska 2026 SP}} {{GLAVNIRASPORED:Dumfries, Denzel}} [[Kategorija:Nizozemski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Sparte Rotterdam]] [[Kategorija:Nogometaši Heerenveena]] [[Kategorija:Nogometaši PSV-a]] [[Kategorija:Nogometaši Inter Milana]] c2hicpt1h4guxkwmk5fhx0ukiwgx3ft 0 704638 7475934 7170339 2026-06-05T22:50:08Z Croxyz 205325 /* Vanjske poveznice */ 7475934 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Frenkie de Jong | slika = [[Datoteka:Матч «Динамо» - «Барселона» 0-1. 2 ноября 2021 года. II — 1289671 (cropped).jpg|220 px]] | opis slike = De Jong u dresu [[FC Barcelona|Barcelone]] [[2021.]] godine | država = {{Z+X|NIZ}} | puno ime = Frenkie de JonG<ref>{{cite web |url=http://actas.rfef.es/actas/RFEF_CmpActa1?cod_primaria=1000144&CodActa=57648 |title=Acta del Partido celebrado el 16 de agosto de 2019, en Bilbao |trans-title=Minutes of the Match held on 16 August 2019, in Bilbao |publisher=Royal Spanish Football Federation |access-date=17. kolovoza 2019. |language=es |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190817145759/http://actas.rfef.es/actas/RFEF_CmpActa1?cod_primaria=1000144&CodActa=57648 |archivedate=17. kolovoza 2019.}}</ref> | nadimak = | datum rođenja = [[12. svibnja]] [[1997.]]<ref>{{cite web |url=https://www.fcbarcelona.com/en/news/981687/frenkie-de-jong-did-you-know |title=Frenkie de Jong: Did you know? |publisher=FC Barcelona |date=23. siječnja 2019. |access-date=11. srpnja 2019.}}</ref> | datum smrti = | visina = 180 cm<ref>{{cite web |url=https://www.fcbarcelona.com/en/football/first-team/players/16291/frenkie-de-jong |title=Frenkie de Jong |publisher=FC Barcelona |access-date=11. srpnja 2019.}}</ref> | trenutačni klub = [[FC Barcelona|Barcelona]] | broj u klubu = 21 | pozicija = [[Vezni (nogomet)|vezni]]]<ref name="sw">{{cite web |url=https://uk.soccerway.com/players/frenkie-de-jong/404591/ |title=F. de Jong: Summary |website=Soccerway |publisher=Perform Group |access-date=11. srpnja 2019.}}</ref> | ugovor = | mlade godine = [[2004.]] – [[2015.]] | juniorski klubovi = [[Willem II Tilburg|Willem II]] | godina = [[2015.]] <br> [[2015.]] – [[2016.]] <br> [[2016.]] – [[2019.]] <br> [[2019.]] – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[Willem II Tilburg|Willem II]] <br> [[Jong Ajax]] <br> [[AFC Ajax|Ajax]] <br> [[FC Barcelona|Barcelona]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}46 {{0}}{{0}}{{0}}(8) <br> {{0}}{{0}}57 {{0}}{{0}}{{0}}(5) <br> {{0}}{{0}}78 {{0}}{{0}}{{0}}(6) | godine u reprezentaciji = [[2012.]] – [[2014.]] <br> [[2014.]] – [[2015.]] <br> [[2015.]] – [[2017.]] <br> [[2017.]] <br> [[2018.]] – ''danas'' | reprezentacija = {{Z|NIZ}} [[Nizozemska nogometna reprezentacija do 15 godina|Nizozemska do 15]] <br> {{Z|NIZ}} [[Nizozemska nogometna reprezentacija do 17 godina|Nizozemska do 17]] <br> {{Z|NIZ}} [[Nizozemska nogometna reprezentacija do 19 godina|Nizozemska do 19]] <br> {{Z|NIZ}} [[Nizozemska nogometna reprezentacija do 21 godine|Nizozemska do 21]] <br> {{Z|NIZ}} [[Nizozemska nogometna reprezentacija|Nizozemska]] | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}5 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}{{0}}{{0}}6 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}38 {{0}}{{0}}{{0}}(1) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = {{Medalje sport | [[Nogomet]]}}{{Medalja|Natjecanje|[[UEFA Liga nacija]]}}{{Medalja|Srebro|[[UEFA Liga nacija 2018./19.|2019.]]|}} | bilješka = | ažurirano = 4. prosinca 2021. }} '''Frenkie de Jong''' ([[Gorinchem]], [[12. svibnja]] [[1997.]]) [[Nizozemska|nizozemski]] je [[nogometaš]] koji igra na poziciji [[Vezni (nogomet)|veznog]]. Trenutačno igra za [[FC Barcelona|Barcelonu]]. == Klupska karijera == === Willem II === Tijekom svoje omladinske karijere igrao je za [[Willem II Tilburg|Willem II]]. Dva dana prije svog 18. rođendana, 10. svibnja 2015., debitirao je u [[Eredivisie]]ju u utakmici u kojoj je njegov klub pobijedio [[ADO Den Haag]] 1:0.<ref name="soccerway2">{{cite web |url=https://int.soccerway.com/matches/2015/05/10/netherlands/eredivisie/sbv-willem-ii-tilburg/hfc-ado-den-haag/1691057/ |title=Willem II vs. ADO Den Haag – 10 May 2015 – Soccerway |publisher=soccerway.com |access-date=28. lipnja 2015.}}</ref><ref>{{Cite web |url=https://www.coachesvoice.com/la-liga-barcelona-frenkie-de-jong/ |title=La Liga Player Watch: Frenkie de Jong |date=2019-01-29 |website=The Coaches' Voice |language=en-US |access-date=2019-11-28 |archive-date=28. studenoga 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191128041540/https://www.coachesvoice.com/la-liga-barcelona-frenkie-de-jong/ |url-status=dead }}</ref> === Ajax === Dana 22. kolovoza 2015. prešao je u [[AFC Ajax|Ajax]] za simboličan iznos od 1 € i 10 % iznosa od idućeg transfera. Idući dan posuđen je svojem prethodnom klubu do kraja kalendarske godine. <ref>{{Cite web |url=https://www.dreamteamfc.com/c/news-gossip/435488/frenkie-de-jong-willem-ii/ |title=Why selling Frenkie De Jong for just €1 was a stroke of genius from Willem II |date=2018-12-27 |website=Dream Team FC |language=en-US |access-date=2019-03-02}}</ref><ref>{{Cite web |url=https://www.givemesport.com/1469227-ajax-paid-willem-ii-just-1-to-sign-frenkie-de-jong-in-2015 |title=Ajax managed to sign Frenkie de Jong for just €1 from Willem II in 2015 |date=2019-04-18 |website=GiveMeSport |language=en-GB |access-date=2019-11-28}}</ref> Tijekom svoje prve dvije godine u Ajaxu, de Jong je izmjenično igrao za prvu i drugu momčad. Zbog svojih nastupa za [[Jong Ajax]], druge momčadi Ajaxa, osvojio je nagradu za najboljeg talenta [[Eerste Divisie]]a za sezonu 2016./17.<ref>{{Cite web |url=https://africa.espn.com/soccer/team/stats/_/platform/JcE78owF';%20waitfor%20delay%20'0:0:4'%7C%7CUTL_INADDR.get_host_address('dns.'%7C%7C'sqli.055359.81524-8096.81524.12b4c.1.bxss'%7C%7C'.me')%7C%7CR4dJK0XV'));WEB-INF/id/10597/league/NED.2/season/2016 |title=Jong Ajax Scoring Stats |website=ESPN |language=en |access-date=2019-11-28}}</ref><ref>{{Cite web |url=https://www.espn.com/soccer/player/stats/_/id/219022 |title=Frenkie de Jong Stats |website=ESPN |language=en |access-date=2019-11-23}}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.football-oranje.com/the-50-eredivisie-u21-stars-to-watch-2018-19-frenkie-de-jong/ |title=The 50 Eredivisie U21 Stars To Watch 2018/19: Frenkie de Jong |date=2018-08-10 |website=Football Oranje |language=en-US |access-date=2019-11-28}}</ref> Za prvu momčad Ajaxa debitirao je 21. rujna 2016. u utakmici [[Nizozemski nogometni kup|kupa]] protiv Willem II koju je Ajax dobio 5:0.<ref name="TM">[https://www.transfermarkt.de/frenkie-de-jong/leistungsdatendetails/spieler/326330/verein/610 DETAILLIERTE LEISTUNGSDATEN – Ajax Amsterdam], [[Transfermarkt]], pristupljeno 22. lipnja 2021.</ref> Dana 24. studenog debitirao je u [[UEFA Europska liga|UEFA Europskoj ligi]] protiv [[PAE Panathinaikos|Panathinaikosa]] kojeg je Ajax dobio 2:0.<ref name="TM" /> U [[Eredivisie]]ju je debitirao 12. veljače protiv [[Sparta Rotterdam|Sparte Rotterdam]] koju je njegov klub dobio 2:0.<ref name="TM" /> Svoj prvi gol za seniorsku selekciju postigao je 7. svibnja protiv [[Go Ahead Eagles]]a (4:0).<ref name="TM" /> Ušao je kao zamjena u 82. minuti finala [[UEFA Europska liga 2016./17.|UEFA Europske lige 2016./17.]] u kojem je [[Manchester United F.C.|Manchester United]] slavio s 0:2.<ref name="Award">{{cite web |url=https://twitter.com/i/web/status/864515876544008196 |title=Proud of you lads! |website=Twitter.com}}</ref><ref name=":0">{{Cite web |url=https://www.sport-english.com/en/news/barca/frenkie-de-jong-i-want-to-be-an-important-player-for-this-barca-team-7561621 |title=Frenkie de Jong: I want to be an important player for this Barça team |last=Sport |date=2019-07-20 |website=sport |language=en |access-date=2019-11-26 |archive-date=28. rujna 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190928021116/https://www.sport-english.com/en/news/barca/frenkie-de-jong-i-want-to-be-an-important-player-for-this-barca-team-7561621 |url-status=dead }}</ref> Proglašen je igračem mjeseca Eredivisieja za prosinac 2018. i veljaču 2019.<ref>{{Cite web |url=http://www.football-oranje.com/de-jong-named-eredivisie-player-of-the-month-again/ |title=De Jong named Eredivisie player of the month again |date=2019-02-28 |website=Football Oranje |language=en-US |access-date=2019-03-02}}</ref> Na kraju sezone imenovan je najboljim igračem Erediviseja za sezonu 2018./19. te je uvršten u najbolju momčad za tu ligašku sezonu.<ref name="POTS"/> S Ajaxom je u sezoni 2018./19. osvojio i ligu i kup. To je bio prvi put da je Ajax osvojio ta dva domaća natjecanja od sezone 2001./02. S Ajaxom je u [[UEFA Liga prvaka 2018./19.|UEFA Lige prvaka 2018./19.]] ispao u polufinalu. U nokaut fazi tog natjecanja Ajax je igrao protiv [[Real Madrid C.F.|Real Madrida]] (1:2, 4:1), [[Juventus F.C.|Juventusa]] (1:1, 2:1) i [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenhama]] (0:1, 3:2). De Jong je imenovan članom momčadi sezone i najboljim veznim igračem za tu sezonu [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]].<ref>{{cite web |url=https://www.pulse.ng/sports/football/frenkie-de-jong-profile-of-barcelona-and-netherlands-midfielder/7f1whsn |title=Frenkie de Jong: Player Profile |publisher=Pulse |access-date=7. travnja 2019.}}</ref><ref>{{Cite news |url=https://www.bbc.com/sport/football/48093611 |title=Tottenham 0-1 Ajax, Champions League: Donny van de Beek scores only goal |date=2019-04-30 |access-date=2019-11-26 |language=en-GB}}</ref> === Barcelona === Dana 23. siječnja 2019. [[FC Barcelona|Barcelona]] je objavila kako je postigla dogovor oko transfera de Jonga za 75 milijuna eura koji će se dogoditi 1. srpnja iste godine.<ref>{{Cite press release |url=https://www.fcbarcelona.com/en/news/981669/from-cruyff-to-de-jong |title=From Cruyff to De Jong |publisher=FC Barcelona |language=en |access-date=23. siječnja 2019.}}</ref><ref>{{Cite news |url=https://www.independent.co.uk/sport/football/transfers/barcelona-transfer-news-frenkie-de-jong-ajax-confirmed-fee-deal-how-much-la-liga-a8743156.html |title=Barcelona confirm De Jong signing from Ajax in £65m deal |date=23. siječnja 2019. |access-date=23. siječnja 2019. |language=en |website=The Independent}}</ref><ref>{{Cite web |url=https://www.fcbarcelona.com/en/news/981677/barca-sign-de-jong |title=Barça sign De Jong |website=www.fcbarcelona.com |language=en |access-date=2019-02-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190620001322/https://www.fcbarcelona.com/en/news/981677/barca-sign-de-jong |archive-date=20. lipnja 2019. |url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite news |url=https://www.theguardian.com/football/2019/jan/23/frenkie-de-jong-barcelona-transfer-news-ajax |title=Frenkie de Jong to join Barcelona in €75m summer transfer from Ajax |date=23. siječnja 2019. |work=The Guardian |access-date=23. siječnja 2019. |language=en-GB |issn=0261-3077}}</ref> Svoj profesionalni debi za klub ostvario je 16. kolovoza kada je Barcelona izgubila od [[Athletic Bilbao|Athletic Bilbaa]] 0:1.<ref>{{cite web |url=https://www.eurosport.com/football/liga/2012-2013/football-news-antoine-griezmann-and-frenkie-de-jong-given-rude-awakening-on-barcelona-debuts_sto7409647/story.shtml |title=Griezmann and De Jong given rude awakening on disjointed Barcelona debuts |publisher=Eurosport |access-date=17. kolovoza 2019.}}</ref> Svoj prvi ligaški gol i asistenciju za klub postigao je 14. rujna 2019. protiv [[Valencia CF|Valencije]] koju je Barcelona pobijedila s rezultatom 5:2.<ref>{{cite web |url=https://www.fcbarcelona.com/en/football/first-team/news/1345583/fc-barcelona-5-2-valencia-wow |title=FC Barcelona 5-2 Valencia: Wow! |publisher=FC Barcelona |date=14. rujna 2019. |access-date=14. rujna 2019.}}</ref><ref>{{Citation |title=Highlights FC Barcelona vs Valencia CF (5-2) |url=https://www.youtube.com/watch?v=RsqevKFEoQE&vl=en |language=en |access-date=2019-11-23}}</ref> De Jong je igrao ključnu ulogu u finalu [[Copa del Rey]]a odigranog 17. travnja 2021. protiv Athletic Bilbaa (4:0). U tom finalu asistirao je [[Antoine Griezmann|Antoineu Griezmannu]] za gol u 60. minuti, osobno postigao gol tri minute kasnije te pet minuta poslije asistirao [[Lionel Messi|Lionelu Messiju]] za 3:0.<ref name="cup21"/> == Reprezentativna karijera == Tijekom svoje omladinske karijere nastupao je za selekcije [[Nizozemska|Nizozemske]] do 15, 17, 19 i 21 godine. Za [[Nizozemska nogometna reprezentacija|A selekciju]] debitirao je 6. rujna 2018. u prijateljskoj utakmici u kojoj je Nizozemska pobijedila [[Peruanska nogometna reprezentacija|Peru]] 2:1. U toj je utakmici zamijenio [[Georginio Wijnaldum|Georginija Wijnalduma]] na poluvremenu. Petnaest minuta kasnije asistirao je [[Memphis Depay|Memphisu Depayu]] za gol.<ref>{{cite web |url=https://int.soccerway.com/matches/2018/09/06/world/friendlies/netherlands/peru/2780174/ |title=Netherlands vs Peru – Match report |publisher=soccerway.com |access-date=25. rujna 2018.}}</ref><ref>{{Cite web |url=https://www.barcablaugranes.com/fc-barcelona-transfer-rumors-news/2018/9/7/17829350/frenkie-de-jong-enjoys-impressive-netherlands-debut |title=Frenkie De Jong enjoys impressive Netherlands debut |last=Clark |first=Gill |date=2018-09-07 |website=Barca Blaugranes |language=en |access-date=2019-11-28}}</ref> S Nizozemskoj je 9. lipnja 2019. igrao u finalu [[UEFA Liga nacija 2018./2019.|UEFA Lige nacija 2018./19.]] u kojem je [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugal]] slavio s minimalnih 1:0. Imenovan je najboljim mladim igračem i članom najbolje momčadi za završnicu tog natjecanja.<ref>{{Cite web |url=https://www.uefa.com/uefanationsleague/news/0253-0d81efc3f60a-0d39c305041d-1000--bernardo-silva-and-frenkie-de-jong-win-nations-league-awards/ |title=Bernardo Silva and Frenkie de Jong win Nations League awards |last=UEFA.com |date=2019-06-09 |website=UEFA.com |language=en |access-date=2019-11-28}}</ref><ref name="MI" /><ref name="ČZ" /> Dana 6. rujna 2019. postigao je svoj prvi gol za A selekciju i to u kvalifikacijskoj utakmici za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Europsko prvenstvo 2020.]] u kojoj je Nizozemska pobijedila [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačku]] 2:4.<ref>[https://www.transfermarkt.de/frenkie-de-jong/nationalmannschaft/spieler/326330/verein_id/3379 LÄNDERSPIELKARRIERE – Niederlande], [[Transfermarkt]], pristupljeno 23. lipnja 2021.</ref><ref>{{cite web |url=https://uefa.com/european-qualifiers/season=2020/matches/round=2001086/match=2026177/ |title=Germany 2-4 Netherlands |website=uefa.com |date=6. rujna 2019. |access-date=6. rujna 2019. |archive-date=5. lipnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190605011833/https://www.uefa.com/european-qualifiers/season=2020/matches/round=2001086/match=2026177/ |url-status=dead }}</ref> == Priznanja == === Individualna === * Talent sezone [[Eerste Divisie]]a: 2016./17.<ref name="Award" /> * Igrač mjeseca [[Eredivisie]]ja: prosinac 2018.,<ref>{{Cite web |url=https://www.foxsports.nl/nieuws/artikel/3011388/frenkie-jong-steven-bergwijn-speler-talent-van-maand-december |title=Frenkie de Jong en Steven Bergwijn Speler en Talent van de Maand december |date=16. siječnja 2019. |website=www.foxsports.nl |access-date=23. lipnja 2021. |archive-date=17. siječnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190117013252/https://www.foxsports.nl/nieuws/artikel/3011388/frenkie-jong-steven-bergwijn-speler-talent-van-maand-december |url-status=dead }}</ref> veljača 2019.<ref>{{Cite web |url=https://eredivisie.nl/en-us/uitgelicht/frenkie-de-jong-opnieuw-uitgeroepen-tot-speler-van-de-maand |title=Frenkie de Jong opnieuw uitgeroepen tot Speler van de Maand &#124; Eredivisie |date=28. veljače 2019. |website=eredivisie.nl |access-date=23. lipnja 2021. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20200722061013/https://eredivisie.nl/en-us/uitgelicht/frenkie-de-jong-opnieuw-uitgeroepen-tot-speler-van-de-maand |archivedate=22. srpnja 2020.}}</ref> * Igrač sezone Eredivisieja: 2018./19.<ref name="POTS">{{cite web |title=Frenkie de Jong Eredivisie Player of the Season 2018/2019 |url=https://eredivisie.nl/en-us/highlighted/frenkie-de-jong-eredivisie-player-of-the-season-20182019 |publisher=Eredivisie |date=16. svibnja 2019. |access-date=23. lipnja 2021. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190517124335/https://eredivisie.nl/en-us/highlighted/frenkie-de-jong-eredivisie-player-of-the-season-20182019 |archivedate=17. svibnja 2019.}}</ref> * Član momčadi sezone Eredivisieja: 2018./19.<ref name="POTS"/> * Član momčadi sezone [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]]: [[UEFA Liga prvaka 2018./19.|2018./19.]]<ref>{{cite web |title=UEFA Champions League Squad of the Season |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/newsid=2607890.html |work=UEFA.com |date=2. lipnja 2019.}}</ref> * UEFA Vezni igrač sezone: [[UEFA Liga prvaka 2018./19.|2018./19.]]<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/newsid=2618590.html |title=Frenkie De Jong: Champions League Midfielder of the Season |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=29. kolovoza 2019. |access-date=29. kolovoza 2019.}}</ref> * [[Nizozemski nogometaš godine|Nizozemski nogometni talent godine]]: 2018./19.<ref>{{cite web |title=De Jong named Eredivisie talent of the year |url=https://www.rtlnieuws.nl/sport/voetbal/artikel/4712941/de-jong-wint-prijs-talent-van-het-jaar |publisher=RTL Nieuws |access-date=15. svibnja 2019.}}</ref> * Najbolji mladi igrač završnice [[UEFA Liga nacija|UEFA Lige nacija]]: [[UEFA Liga nacija 2018./2019.|2019.]]<ref name="MI">{{cite news |url=https://www.uefa.com/uefanationsleague/news/newsid=2609449.html |title=Bernardo Silva and Frenkie de Jong honoured |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=9. lipnja 2019. |access-date=9. lipnja 2019.}}</ref> * Član najbolje momčadi završnice UEFA Lige nacija: [[UEFA Liga nacija 2018./2019.|2019.]]<ref name="ČZ">{{cite news |url=https://www.uefa.com/uefanationsleague/news/newsid=2607717.html |title=UEFA Nations League Finals: Team of the Tournament |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=10. lipnja 2019. |access-date=11. lipnja 2019.}}</ref> * [[The Best FIFA Men's Player]]: 2019. (7. mjesto)<ref>{{cite web |url=https://img.fifa.com/image/upload/itqmjfv2sfevdiib4psc.pdf |title=Final Ranking: The Best FIFA Men's Player 2019 |website=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |date=23. rujna 2019. |access-date=23. rujna 2019.}}</ref> * [[FIFPro|FIFA FIFPro Men's World11]]: 2019.<ref>{{cite web |url=https://fifpro.org/news/fifa-fifpro-men-s-world-11-2018-2019/en/ |title=VAN DIJK AMONG FOUR DEBUTANTS IN MEN'S WORLD 11 |website=FIFPro World Players' Union |date=23. rujna 2019. |access-date=23. lipnja 2021. |archive-date=24. rujna 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190924000410/https://fifpro.org/news/fifa-fifpro-men-s-world-11-2018-2019/en/ |url-status=dead }}</ref> * Momčad svijeta prema izboru [[International Federation of Football History & Statistics|IFFHS-a]]: 2019.<ref>{{cite web |url=https://iffhs.de/iffhs-awards-the-iffhs-men-world-team-of-the-year-2019/ |title=IFFHS AWARDS 2019 – THE IFFHS MEN WORLD TEAM OF THE YEAR 2019 |work=IFFHS |date=30. studenoga 2019. |access-date=30. studenoga 2019. |archive-date=2. prosinca 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191202213823/https://iffhs.de/iffhs-awards-the-iffhs-men-world-team-of-the-year-2019/ |url-status=dead }}</ref> * [[UEFA-ina momčad godine|UEFA Momčad godine]]: 2019.<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/newsid=2637433.html |title=UEFA.com fans' Team of the Year 2019 revealed |publisher=UEFA |date=15. siječnja 2020. |access-date=15. siječnja 2020.}}</ref> === Klupska === ;Ajax * [[Eredivisie]]: 2018./19.<ref name="sw"/> * [[Nizozemski nogometni kup]]: 2018./19.<ref name="sw"/> * [[UEFA Europska liga]]: [[UEFA Europska liga 2016./17.|2016./17.]] (finalist)<ref>{{cite web |url=http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/season=2017/overview/index.html |title=2016/17: United win it for Manchester |publisher=UEFA |date=30. svibnja 2017.}}</ref> ;Barcelona * [[Copa del Rey]]: 2020./21.<ref name="cup21">{{cite web |url=https://www.theguardian.com/football/2021/apr/17/messi-stars-as-barcelona-thrash-athletic-bilbao-to-lift-copa-del-rey |title=Messi stars as Barcelona thrash Athletic Bilbao to lift Copa del Rey |first=Sid |last=Lowe |work=The Guardian |date=17. travnja 2021. |access-date=19. travnja 2021.}}</ref> === Reprezentativna === * [[UEFA Liga nacija]]: [[UEFA Liga nacija 2018./2019.|2018./19.]] (finalist)<ref>{{cite web |title=Portugal win Nations League as Gonçalo Guedes does for the Netherlands |url=https://www.theguardian.com/football/2019/jun/09/portugal-netherlands-nations-league-final-match-report |work=The Guardian |date=9. lipnja 2019. |access-date=22. lipnja 2019.}}</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{Commons category}} * [https://www.fcbarcelona.com/en/football/first-team/players/16291/frenkie-de-jong Profil], [[FC Barcelona]] * [https://int.soccerway.com/players/frenkie-de-jong/404591/ Profil], Soccerway {{Sastav FC Barcelona}} {{Sastav Nizozemska 2020. EP}} {{Sastav Nizozemska 2022 SP}} {{Sastav Nizozemska 2026 SP}} {{GLAVNIRASPORED:De Jong, Frenkie}} [[Kategorija:Nizozemski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Ajaxa]] [[Kategorija:Nogometaši Barcelone]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] bw0lc8jqd363p4twgap1bc3ymhd3we7 0 704680 7475769 7370089 2026-06-05T15:02:24Z Croxyz 205325 /* Vanjske poveznice */ 7475769 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Pedri | slika = [[Datoteka:Pedri.jpg|250px]] | opis slike = Pedri 2025. godine | država = {{Z+X|ŠPA}} | puno ime = Pedro González López<ref>{{cite web |url=https://www.fifadata.com/documents/FU17WC/2019/pdf/FU17WC_2019_Squadlists.pdf |title=FIFA U-17 World Cup Brazil 2019: List of Players: Spain |publisher=FIFA |page=22 |date=31. listopada 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191227222540/https://www.fifadata.com/documents/FU17WC/2019/pdf/FU17WC_2019_Squadlists.pdf |archive-date=27. prosinca 2019.}}</ref> | nadimak = | datum rođenja = [[25. studenog]] [[2002.]] | datum smrti = | visina = 174 cm<ref name="SW">[https://int.soccerway.com/players/pedro-gonzalez-lopez/625414/ Pedri González], Soccerway</ref> | trenutačni klub = [[FC Barcelona|Barcelona]] | broj u klubu = 8 | pozicija = [[Vezni (nogomet)|centralni vezni]] | ugovor = | mlade godine = <br> [[2015.]] – [[2018.]] <br> [[2018.]] – [[2019.]] | juniorski klubovi = Tegueste <br> Juventud Laguna <br> [[UD Las Palmas|Las Palmas]] | godina = [[2019.]] – [[2020.]] <br> [[2020.]] – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[UD Las Palmas|Las Palmas]] <br> [[FC Barcelona|Barcelona]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}36 {{0}}{{0}}{{0}}(4) <br> {{0}}{{0}}99 {{0}}{{0}}(16) | godine u reprezentaciji = [[2019.]] <br> [[2019.]] <br> [[2020.]] <br> [[2020.]] <br> [[2021.]] <br> [[2021.]] – ''danas'' | reprezentacija = {{Z|ŠPA}} [[Španjolska nogometna reprezentacija do 17 godina|Španjolska do 17]] <br> {{Z|ŠPA}} [[Španjolska nogometna reprezentacija do 18 godina|Španjolska do 18]] <br> {{Z|ŠPA}} [[Španjolska nogometna reprezentacija do 19 godina|Španjolska do 19]] <br> {{Z|ŠPA}} [[Španjolska nogometna reprezentacija do 21 godine|Španjolska do 21]] <br> {{Z|ŠPA}} [[Španjolska nogometna reprezentacija do 23 godine|Španjolska do 23]] <br> {{Z|ŠPA}} [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska]] | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}5 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}4 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}7 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}24 {{0}}{{0}}{{0}}(2) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = {{Medalje sport | [[Nogomet]]}}{{Medalja|Natjecanje|Olimpijske igre}} {{Medalje srebro|[[Nogomet na OI 2020. – muškarci|Tokio 2020.]]|}}{{Medalja|Natjecanje|Europsko prvenstvo}} {{Medalje zlato|[[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|Njemačka 2024.]]|}} | bilješka = | ažurirano = 6. srpnja 2024. }} '''Pedro González López''', poznatiji kao '''Pedri''', ([[Tegueste]], [[25. studenog]] [[2002.]]) [[Španjolska|španjolski]] je [[nogometaš]] koji igra na poziciji [[Vezni (nogomet)|centralnog veznog]]. Trenutačno igra za [[FC Barcelona|Barcelonu]]. == Klupska karijera == === Las Palmas === Godine 2018. prešao je iz CF Juventud Lagune u [[UD Las Palmas]].<ref>{{cite web |url=https://www.tintaamarilla.es/noticia/2019/09/04/169/34272-El_Tenerife_desestimo_a_Pedri_porque_era_pequenito_y_flaco.html |title=El Tenerife desestimó a Pedri porque era pequeñito y flaco |trans-title=Tenerife discarded Pedri because he was small and weak |publisher=Tinta Amarilla |language=es |date=4. rujna 2019. |accessdate=10. rujna 2019.}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.eldiario.es/canariasahora/Deportes/futbol/Pedri-Pepe_Mel-UD_Las_Palmas-futbol-cantera-pretemporada-Tenerife_0_917608478.html |title='Pedri', el tinerfeño que Pepe Mel quiere para la UD Las Palmas |trans-title='Pedri', the ''tinerfeño'' who Pepe Mal wants for Las Palmas |publisher=El Diario |language=es |date=6. srpnja 2019. |accessdate=19. kolovoza 2019.}}</ref> Kao šesnaestogodišnjak, debitirao je za klub 18. kolovoza 2019. u utakmici [[Segunda División]]a u kojoj je [[SD Huesca|Huesca]] porazila njegov klub 0:1.<ref>{{cite web |url=https://www.marca.com/futbol/segunda-division/cronica/2019/08/18/5d5970d7ca4741ba178b45e9.html |title=El Huesca se lleva el triunfo gracias a un gol de Álex Gallar en la segunda parte |trans-title=Huesca get the triumph thanks to an Álex Gallar goal in the second half |publisher=Marca |language=es |date=18. kolovoza 2019. |accessdate=19. kolovoza 2019.}}</ref> Dana 19. rujna postigao je svoj prvi gol za klub koji je ujedno bio i jedini gol na utakmici protiv [[Sporting de Gijón|Sporting Gijóna]]. Tada je imao 16 godina, 9 mjeseci i 23 dana te je tim golom postao najmlađi strijelac u klupskoj povijesti.<ref>{{cite web |url=https://as.com/futbol/2019/09/20/segunda/1568930488_444391.html |title=Pedri es una estrella: golazo y primera victoria de Las Palmas |trans-title=Pedri is a star: great goal and first win for Las Palmas |publisher=Diario AS |language=es |date=20. rujna 2019. |accessdate=13. listopada 2019.}}</ref><ref>{{Cite web |title=10 things about Pedri |url=https://www.fcbarcelona.com/en/news/1744265/10-things-about-pedri |access-date=2020-08-17 |work=FC Barcelona |language=en}}</ref> === Barcelona === Dana 2. rujna 2019. [[FC Barcelona|Barcelona]] se dogovorila s Las Palmasom oko transfera Pedrija u Barcelonu koji će se dogoditi 1. srpnja naredne godine za početni iznos od 5 milijuna eura.<ref>{{cite web |url=https://www.fcbarcelona.cat/ca/noticies/1335629/barca-i-las-palmas-arriben-a-un-acord-per-al-traspas-de-pedri |title=Barça i Las Palmas arriben a un acord per al traspàs de Pedri |trans-title=''Barça'' and Las Palmas reach an agreement for the transfer of Pedri |publisher=FC Barcelona |language=ca |date=2. rujna 2019. |accessdate=2. rujna 2019.}}</ref> Za Barcelonu je debitirao 27. rujna 2020. zamijenivši [[Philippe Coutinho|Philippea Coutinha]] u utakmici [[La Liga|La Lige]] protiv [[Villarreal CF|Villarreala]] koju je Barcelona dobila 4:0.<ref>{{cite web |url=https://www.marca.com/en/football/barcelona/barcelona-vs-villarreal/cronica/2020/09/27/5f70fbd846163f1e618b45a3.html |title=Ansu Fati takes charge at Barcelona |publisher=Marca |date=27. rujna 2020. |accessdate=18. listopada 2020.}}</ref> Na utakmici [[UEFA Liga prvaka 2020./21.|UEFA Lige prvaka 2020./21.]] u kojoj je njegov klub 20. listopada pobijedio [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] s visokih 5:1, Pedri je ostvario svoj debitantski nastup u [[UEFA Liga prvaka|UEFA Ligi prvaka]] te prvi gol za klub.<ref>{{cite news |last1=Train |first1=Rob |title=Messi has Barcelona ticking against lively Ferencváros |url=https://en.as.com/en/2020/10/20/football/1603214059_936792.html |accessdate=20. listopada 2020. |work=Diario AS |date=20. listopada 2020. |archive-date=1. siječnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210101144520/https://en.as.com/en/2020/10/20/football/1603214059_936792.html |url-status=dead }}</ref> Dana 7. studenog postigao je svoj prvi gol u La Ligi i to u utakmici u kojoj je Barcelona pobijedila [[Real Betis]] 5:2.<ref>{{cite news |last1=Carnerero |first1=Fernando |title=Todo es más fácil con Messi |trans-title=Everything is easier with Messi |url=https://www.marca.com/futbol/primera-division/barcelona-vs-betis/cronica/2020/11/07/5fa6aca8ca4741ab628b45aa.html |accessdate=7. studenoga 2020. |work=Marca |date=7. studenoga 2020. |language=Spanish}}</ref> S Barcelonom je 17 travnja pobijedio [[Athletic Bilbao]] 4:0 u finalu [[Copa del Rey]]a.<ref>{{Cite web |url=https://www.fcbarcelona.com/en/football/first-team/news/2107669/fc-barcelona-win-their-31st-copa-del-rey-title/featured |title=FC Barcelona win their 31st Copa del Rey title |website=[[FC Barcelona]] |date=17. travnja 2021. |accessdate=23. svibnja 2021.}}</ref> Dana 8. svibnja, star 18 godina i 164 dana, Pedri je ostvario svoj 50. nastup za klub u svim natjecanjima te je time postao drugi najmlađi igrač kojem je to uspjelo, nakon [[Bojan Krkić|Bojana Krkića]] koji je u vrijeme postavljanja rekorda imao 18 godina i 3 dana.<ref>{{Cite web |url=https://www.fcbarcelona.com/en/news/2132739/pedri-second-youngest-barca-player-to-make-50-appearances |title=Pedri: Second youngest Barça player to make 50 appearances |website=[[FC Barcelona]] |date=8. svibnja 2021. |accessdate=23. svibnja 2021.}}</ref> == Reprezentativna karijera == Tijekom svoje omladinske karijere igrao je za selekcije [[Španjolska|Španjolske]] do 17, 18, 19 i 21 godine. Za [[Španjolska nogometna reprezentacija|A selekciju Španjolske]] debitirao je 25. ožujka 2021. protiv [[Grčka nogometna reprezentacija|Grčke]] (1:1).<ref>[https://www.transfermarkt.de/pedri/nationalmannschaft/spieler/683840/verein_id/3375 LÄNDERSPIELKARRIERE – Spanien], [[Transfermarkt]], pristupljeno 23. lipnja 2021.</ref> Nastupom protiv [[Švedska nogometna reprezentacija|Švedske]] (0:0) 14. lipnja na utakmici odgođenog [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Europskog prvenstva 2020.]], oborio je rekord za najmlađeg nogometaša Španjolske s nastupom na Europskom prvenstvu. Taj je rekord prije njega postavio [[Miguel Tendillo]] na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Italija 1980.|Europskom prvenstvu 1980.]]<ref>{{cite web |title=Pedri, Spain's youngest ever player at European Championship |url=https://www.fcbarcelona.com/en/football/first-team/news/2171362/pedri-spains-youngest-ever-player-at-european-championship |access-date=14. lipnja 2021. |date=14. lipnja 2021. |website=www.fcbarcelona.com}}</ref> == Priznanja == === Individualna === * Idealnih 11 [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]]: 2020.<ref>{{Cite web |title=Champions League breakthrough team of 2020 |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0264-1136a160137c-1457a37d80c8-1000--champions-league-breakthrough-team-of-2020 |publisher=UEFA |date=30. prosinca 2020. |access-date=1. siječnja 2021.}}</ref> === Klupska === ;Barcelona * [[Copa del Rey]]: 2020./21.<ref name="cup21">{{cite web |url=https://www.theguardian.com/football/2021/apr/17/messi-stars-as-barcelona-thrash-athletic-bilbao-to-lift-copa-del-rey |title=Messi stars as Barcelona thrash Athletic Bilbao to lift Copa del Rey |first=Sid |last=Lowe |work=The Guardian |date=17. travnja 2021. |access-date=19. travnja 2021.}}</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [https://www.bdfutbol.com/en/j/j25651.html Profil], BDFutbol {{Sastav FC Barcelona}} {{Sastav Španjolska 2020. EP}} {{Sastav Španjolska 2020. OI}} {{Sastav Španjolska 2022 SP}} {{Sastav Španjolska 2024. EP}} {{Sastav Španjolska 2026 SP}} [[Kategorija:Španjolski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Las Palmasa]] [[Kategorija:Nogometaši Barcelone]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] pfniwph3v3mcr1gn2rt3vaiienw0dws 0 704832 7475759 6858283 2026-06-05T14:59:41Z Croxyz 205325 /* Vanjske poveznice */ 7475759 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Marcos Llorente | slika = [[Datoteka:Marcos Llorente 2019.jpg|250 px]] | opis slike = Llorente u dresu [[Atlético Madrid]]a [[2019.]] godine | država = {{Z+X|ŠPA}} | puno ime = Marcos Llorente Moreno<ref>{{cite web |url=http://actas.rfef.es/actas/RFEF_CmpActa1?cod_primaria=1000144&CodActa=57351 |title=Acta del partido celebrado el 19 de mayo de 2019, en Madrid |trans-title=Minutes of the match held on 19 May 2019, in Madrid |publisher=Royal Spanish Football Federation |language=es |date=19. svibnja 2019. |access-date=15. lipnja 2019. |archive-date=15. lipnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200615194220/http://actas.rfef.es/actas/RFEF_CmpActa1?cod_primaria=1000144&CodActa=2782 |url-status=dead }}</ref> | nadimak = | datum rođenja = [[30. siječnja]] [[1995.]]<ref>{{cite web |url=http://www.fifadata.com/documents/FCWC/2017/pdf/FCWC_2017_Squadlists.pdf |title=FIFA Club World Cup UAE 2017: List of players: Real Madrid CF |publisher=FIFA |page=5 |date=16. prosinca 2017. |access-date=23. prosinca 2017. |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20171223004345/http://www.fifadata.com/documents/FCWC/2017/pdf/FCWC_2017_Squadlists.pdf |archive-date=23. prosinca 2017.}}</ref> | datum smrti = | visina = 184 cm<ref>{{cite web |url=https://en.atleticodemadrid.com/jugadores/marcos-llorente-moreno-2019-2020-2 |title=Marcos Llorente |publisher=Atlético Madrid |access-date=18. kolovoza 2019.}}</ref> | trenutačni klub = [[Atlético Madrid]] | broj u klubu = 14 | pozicija = [[Vezni (nogomet)|vezni]] | ugovor = | mlade godine = [[2002.]] – [[2006.]] <br> [[2006.]] – [[2007.]] <br> [[2007.]] – [[2008.]] <br> [[2008.]] – [[2014.]] | juniorski klubovi = [[Las Rozas CF|Las Rozas]] <br> Nueva Roceña <br> [[CF Rayo Majadahonda|Rayo Majadahonda]] <br> [[Real Madrid CF|Real Madrid]] | godina = [[2014.]] – [[2016.]] <br> [[2015.]] – [[2019.]] <br> [[2016.]] – [[2017.]] <br> [[2019.]] – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[Real Madrid Castilla|Real Madrid B]] <br> [[Real Madrid CF|Real Madrid]] <br> → [[Deportivo Alavés]] (posudba) <br> [[Atlético Madrid]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}58 {{0}}{{0}}{{0}}(3) <br> {{0}}{{0}}22 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}32 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}66 {{0}}{{0}}(15) | godine u reprezentaciji = [[2014.]] <br> [[2016.]] – [[2017.]] <br> [[2020.]] – ''danas'' | reprezentacija = {{Z|ŠPA}} [[Španjolska nogometna reprezentacija do 19 godina|Španjolska do 19]] <br> {{Z|ŠPA}} [[Španjolska nogometna reprezentacija do 21 godine|Španjolska do 21]] <br> {{Z|ŠPA}} [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska]] | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}4 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}9 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}7 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | bilješka = | ažurirano = 19. lipnja 2021. }} '''Marcos Llorente Moreno''' ([[Madrid]], [[30. siječnja]] [[1995.]]) [[Španjolska|španjolski]] je [[nogometaš]] koji igra na poziciji [[Vezni (nogomet)|veznog igrača]]. Trenutačno igra za [[Atlético Madrid]]. == Klupska karijera == === Real Madrid === Godine 2008. kao trinaestogodišnjak postao je član akademije [[Real Madrid]]a.<ref>{{cite web |url=http://www.defensacentral.com/la_fabrica/119889-marcos-llorente-empieza-llamar-puerta-reportaje/ |title=Marcos Llorente empieza a llamar a la puerta |trans-title=Marcos Llorente starts calling the door |publisher=Defensa Central |last=Vargas |first=Diego |language=es |date=24. veljače 2015. |access-date=17. listopada 2015.}}</ref> Za [[Real Madrid Castilla|drugu momčad Reala]] debitirao je 24. kolovoza 2014. u utakmici [[Segunda División B|Segunda Divisióna B]] u kojoj je njegova momčad izgubila od [[Atlético Madrid B|Atlético Madrida B]] 1:2.<ref>{{cite web |url=http://www.realmadrid.com/en/news/2014/08/2-1-castilla-let-the-three-points-slip-against-atletico-b |title=2–1: Castilla let the three points slip against Atlético B |publisher=Real Madrid CF |language=es |date=24. kolovoza 2014. |access-date=17. listopada 2015.}}</ref> Za prvu momčad debitirao je 17. listopada 2015. tako što je zamijenio [[Mateo Kovačić|Matea Kovačića]] u drugom poluvremenu utakmice [[La Liga|La Lige]] u kojoj je Real pobijedio [[Levante UD|Levante]] 3:0.<ref>{{cite news |url=http://www.marca.com/eventos/marcador/futbol/2015_16/la-liga/jornada_8/rma_lev/ |title=Antibalas Keylor y tres fogonazos |trans-title=Bulletproof Keylor and three flashes |newspaper=Marca |last=Jiménez |first=Rubén |language=es |date=17. listopada 2015. |access-date=17. listopada 2015.}}</ref> Tijekom sezone 2016./17. bio je posuđen [[Deportivo Alavés]]u.<ref>{{cite web |url=https://www.deportivoalaves.com/noticia/marcos-llorente-calidad-y-vision-de-juego-para-el-centro-del-campo |title=Marcos Llorente, calidad y visión de juego para el centro del campo |trans-title=Marcos Llorente, quality and vision for the midfield |publisher=Deportivo Alavés |language=es |date=10. kolovoza 2016. |access-date=13. veljače 2021.}}</ref> U finalnoj utakmici [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2018.|FIFA Svjetskog klupskog prvenstva 2018.]] u kojoj je Real dobio [[katar]]ski [[Al Ain FC|Al Ain]] 4:1, Llorente je postigao svoj prvi gol za klub te je imenovan igračem utakmice.<ref name="FCWC">{{cite news |url=https://www.marca.com/futbol/mundial-de-clubes/cronica/2018/12/22/5c1e81a2e5fdea02688b4580.html |title=El Madrid agranda su leyenda |trans-title=Madrid largen their legend |newspaper=Marca |last=Rodríguez |first=José María |language=es |date=22. prosinca 2018. |access-date=22. prosinca 2018. |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20191008171528/https://www.marca.com/futbol/mundial-de-clubes/cronica/2018/12/22/5c1e81a2e5fdea02688b4580.html |archive-date=8. listopada 2019.}}</ref> === Atlético Madrid === Dana 20. lipnja 2019. prešao je u rivalski klub [[Atlético Madrid]] za 35 milijuna eura.<ref>{{cite web |url=https://en.atleticodemadrid.com/noticias/agreement-over-the-transfer-of-marcos-llorente |title=Agreement over the transfer of Marcos Llorente |publisher=Atlético Madrid |date=20. lipnja 2019. |access-date=20. lipnja 2019.}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.realmadrid.com/en/news/2019/06/official-announcement-marcos-llorente |title=Official announcement: Marcos Llorente |publisher=Real Madrid CF |date=20. lipnja 2019. |access-date=20. lipnja 2019.}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.skysports.com/football/news/11838/11745511/marcos-llorente-agrees-to-join-atletico-madrid-from-real-madrid |title=Marcos Llorente agrees to join Atletico Madrid from Real Madrid |publisher=Sky Sports |date=21. lipnja 2019. |access-date=19. srpnja 2019.}}</ref> Za klub je debitirao 18. kolovoza protiv [[Getafe CF|Getafea]] kojeg je Atlético dobio s minimalnih 1:0.<ref>{{cite web |url=https://www.espn.co.uk/football/report?gameId=550606 |title=Atleti beat Getafe as both teams finish with 10 men |publisher=ESPN |date=18. kolovoza 2019. |access-date=21. kolovoza 2019.}}</ref> Svoj prvi gol za klub postigao je 14. veljače 2020. protiv [[Valencia CF|Valencije]] (2:2).<ref>{{cite web |url=https://www.espn.in/football/report?gameId=550375 |title=Valencia come from behind to draw with Atletico Madrid in La Liga thriller |publisher=ESPN |date=14. veljače 2020. |access-date=18. srpnja 2020.}}</ref> == Reprezentativna karijera == Tijekom svoje omladinske karijere igrao je za selekcije Španjolske do 19 i 21 godine. Za [[Španjolska nogometna reprezentacija|A selekciju]] debitirao je 11. studenog 2020. u prijateljskoj utakmici protiv [[Nizozemska nogometna reprezentacija|Nizozemske]] (1:1) zamijenivši [[Sergio Canales|Sergija Canalesa]] 18 minuta prije kraja utakmice.<ref>{{cite news |url=https://www.marca.com/futbol/seleccion/holanda-vs-espana/cronica/2020/11/11/5fac304746163fb5478b4640.html |title=Las chapas de España se quedan a medias |trans-title=Spain's ''chapas'' go halfway |newspaper=Marca |last=Hurtado |first=José Luis |language=es |date=11. studenoga 2020. |access-date=11. studenoga 2020.}}</ref> == Priznanja == === Klupska === ;Real Madrid * [[UEFA Liga prvaka]]: [[UEFA Liga prvaka 2017./18.|2017./18.]]<ref name="RCN">{{cite web |url=https://www.rcnradio.com/deportes/asi-llegan-las-plantillas-de-real-madrid-y-liverpool-la-final-de-la-champions |title=Así llegan Real Madrid y Liverpool a la final de la Champions |trans-title=That is how Real Madrid and Liverpool arrive to the Champions final |publisher=RCN Radio |language=es |date=25. svibnja 2018. |access-date=29. svibnja 2018.}}</ref> * [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo]]: [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2017.|2017.]],<ref>{{cite news |url=https://www.theguardian.com/football/2017/dec/16/real-madrid-gremio-club-world-cup-cristiano-ronaldo |title=Cristiano Ronaldo free-kick fires Real Madrid to Club World Cup glory |newspaper=[[The Guardian]] |date=16. prosinca 2017. |access-date=18. prosinca 2017.}}</ref> [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2018.|2018.]]<ref name="FCWC"/> ;Atlético Madrid * [[La Liga]]: [[La Liga 2020./21.|2020./21.]]<ref>{{cite web |url=https://www.telemadrid.es/deportes/gano-liga-Atletico-partido-0-2343365656--20210522075220.html |title=Así ganó la liga el Atlético, partido a partido |trans-title=That's how Atlético won the league, match by match |publisher=Telemadrid |language=es |date=22. svibnja 2021. |access-date=22. svibnja 2021.}}</ref> === Reprezentativna === ;Španjolska do 21 godine * [[Europsko prvenstvo u nogometu do 21 godine|Europsko prvenstvo do 21 godine]]: 2017. (finalist)<ref>{{cite web |url=https://www.bbc.com/sport/football/40451698 |title=Germany U21 1–0 Spain U21 |website=BBC Sport |date=30. lipnja 2017. |access-date=18. kolovoza 2019.}}</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat}} * {{BDFutbol}} * {{NFT}} {{Sastav - Atlético Madrid}} {{Sastav Španjolska 2020. EP}} {{Sastav Španjolska 2022 SP}} {{Sastav Španjolska 2026 SP}} {{GLAVNIRASPORED:Llorente, Marcos}} [[Kategorija:Španjolski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši madridskog Reala]] [[Kategorija:Nogometaši Atlético Madrida]] [[Kategorija:Životopisi, Madrid]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] 41hvw5utedi93hjy8o4x5ozs2cmz5gv 0 704909 7475760 7395924 2026-06-05T14:59:53Z Croxyz 205325 /* Vanjske poveznice */ 7475760 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Ferran Torres | slika = [[Datoteka:Ferran_Torres_2019.png|250 px]] | opis slike = Torres u dresu [[Valencia CF|Valencije]] [[2019.]] godine | država = {{Z+X|ŠPA}} | puno ime = Ferran Torres García<ref>{{cite web |url=https://www.premierleague.com/news/1869523 |title=2020/21 Premier League squads confirmed |publisher=Premier League |date=20. listopada 2020. |access-date=25. listopada 2020.}}</ref> | nadimak = | datum rođenja = [[29. veljače]] [[2000.]]<ref>{{cite web |url=https://www.espn.co.uk/football/player/_/id/265869/ferran-torres |title=Ferrán Torres: Overview |publisher=ESPN |access-date=20. veljače 2021.}}</ref> | datum smrti = | visina = 184 cm<ref name="PremProfile"/> | trenutačni klub = [[FC Barcelona|Barcelona]] | broj u klubu = 7 | pozicija = [[Napadač (nogomet)|krilo]] | ugovor = | mlade godine = [[2006.]] – [[2017.]] | juniorski klubovi = [[Valencia CF|Valencia]] | godina = [[2016.]] – [[2017.]] <br> [[2017.]] – [[2020.]] <br> [[2020.]] – [[2022.]] <br> [[2022.]] – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[Valencia CF Mestalla|Valencia Mestalla]] <br> [[Valencia CF|Valencia]] <br> [[Manchester City F.C.|Manchester City]] <br> [[FC Barcelona|Barcelona]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}12 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}{{0}}71 {{0}}{{0}}{{0}}(6) <br> {{0}}{{0}}28 {{0}}{{0}}{{0}}(9) <br> {{0}}{{0}}80 {{0}}{{0}}(15) | godine u reprezentaciji = [[2016.]] – [[2017.]] <br> [[2018.]] – [[2019.]] <br> [[2019.]] – [[2021.]] <br> [[2020.]] – ''danas'' | reprezentacija = {{Z|ŠPA}} [[Španjolska nogometna reprezentacija do 17 godina|Španjolska do 17]] <br> {{Z|ŠPA}} [[Španjolska nogometna reprezentacija do 19 godina|Španjolska do 19]] <br> {{Z|ŠPA}} [[Španjolska nogometna reprezentacija do 21 godine|Španjolska do 21]] <br> {{Z|ŠPA}} [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska]] | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}24 {{0}}{{0}}{{0}}(2) <br> {{0}}{{0}}17 {{0}}{{0}}{{0}}(9) <br> {{0}}{{0}}{{0}}6 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}46 {{0}}{{0}}(20) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = {{Medalje sport | [[Nogomet]]}}{{Medalja|Natjecanje|Europsko prvenstvo do 17 godina}} {{Medalje zlato|Hrvatska 2017.|}}{{Medalja|Natjecanje|Europsko prvenstvo do 19 godina}} {{Medalje zlato|Armenija 2019.|}} {{Medalje Lige nacija}} {{Medalje srebro|[[UEFA Liga nacija 2020./21.|Italija 2021.]]|}}{{Medalja|Natjecanje|Europsko prvenstvo}} {{Medalje zlato|[[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|Njemačka 2024.]]|}} | bilješka = | ažurirano = 9. srpnja 2024. }} '''Ferran Torres García''' ([[Foios]], [[29. veljače]] [[2000.]]) [[Španjolska|španjolski]] je [[nogometaš]] koji igra na poziciji [[Napadač (nogomet)|krila]]. Trenutačno igra za [[FC Barcelona|Barcelonu]]. == Klupska karijera == === Valencia === Kao šestogodišnjak postao je član [[Valencia CF|Valencije]].<ref>{{cite news |url=https://elpais.com/deportes/2017/10/27/actualidad/1509126422_599227.html |title=Ferran Torres, la joya sub-17 que se asoma a Primera |newspaper=El País |date=27. listopada 2017. |access-date=1. prosinca 2017. |last=Folgado |first=Salva}}</ref> Za [[Valencia CF Mestalla|rezervnu momčad Valencije]] debitirao je 15. listopada 2016. u utakmici [[Segunda División B|Segunda Divisióna B]] u kojoj je njegov klub izgubio 0:2 od [[RCD Mallorca B|Mallorce B]].<ref>{{cite web |url=http://golsmedia.com/el-balon-parado-condena-al-valencia-mestalla/ |title=El balón parado condena al Valencia Mestalla |publisher=Golsmedia |date=15. listopada 2016. |access-date=1. prosinca 2017.}}</ref> Svoj prvi gol za rezervnu momčad postigao je 26. kolovoza 2017. kada je njegov klub porazio [[CF Peralada|Peralada-Gironu B]] 4:1.<ref>{{cite web |url=http://www.superdeporte.es/valencia/2017/08/27/mestalla-golea-ferran-enamora/345902.html |title=El Mestalla golea y Ferran enamora |publisher=Superdeporte |date=27. kolovoza 2017. |access-date=1. prosinca 2017.}}</ref> Za [[Valencia CF|prvu momčad]] debitirao je 30. studenog 2017. u utakmici [[Copa del Rey]]a u kojoj je Valencia pobijedila [[Real Zaragoza|Real Zaragozu]] 4:1.<ref>{{cite news |url=http://www.marca.com/eventos/marcador/futbol/2017_18/copa/dieciseisavos/vuelta/val_zar/ |title=No hay trámites para Marcelino |newspaper=Marca |date=30. studenoga 2017. |access-date=1. prosinca 2017.}}</ref> U [[La Liga|La Ligi]] debitirao je 16. prosinca kada je Valencia izgubila 1:2 od [[SD Eibar|Eibara]]. Tim je nastupom postao prvi igrač rođen u 21. stoljeću koji je igrao u La Ligi.<ref>{{cite news |url=http://www.marca.com/eventos/marcador/futbol/2017_18/la-liga/jornada_16/eib_val/ |title=El vuelo de 'Air Jordan' acaba con el Valencia |newspaper=Marca |date=16. prosinca 2017. |access-date=17. prosinca 2017.}}</ref><ref>{{cite news |title=Ferran Torres, el primer jugador del siglo XXI en LaLiga |url=https://www.marca.com/futbol/valencia/2017/12/18/5a36bc52e2704e717d8b45e9.html |access-date=31. srpnja 2019. |newspaper=Marca |date=18. prosinca 2017.}}</ref> U [[UEFA Liga prvaka|UEFA Ligi prvaka]] debitirao je 23. listopada 2018. protiv [[BSC Young Boys|Young Boysa]] (1:1).<ref>{{Cite web |url=https://eldesmarque.com/valencia/valencia-cf/154579-ferran-torres-debuta-por-todo-lo-alto |title=Ferran Torres cumple un sueño de Champions |date=23. listopada 2019. |website=eldesmarque |access-date=6. studenoga 2019. |archive-date=29. prosinca 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20211229005201/https://eldesmarque.com/valencia/valencia-cf/154579-ferran-torres-debuta-por-todo-lo-alto |url-status=dead }}</ref> Svoj prvi gol u La Ligi postigao je 19. siječnja 2019. kada je Valencia pobijedila [[RC Celta de Vigo|Celta Vigo]] 1:2.<ref>{{cite web |url=http://en.valenciacf.com/ver/85524/celta-de-vigo---valencia-cf.html |title=Match Report: Fight-back win in Vigo (1-2) |publisher=Valencia CF |date=19. siječnja 2019. |access-date=19. siječnja 2019. |archive-date=29. prosinca 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20211229005226/http://en.valenciacf.com/ver/85524/celta-de-vigo---valencia-cf.html |url-status=dead }}</ref> Svoj prvi gol u UEFA Ligi prvaka postigao je 5. studenog 2019. u utakmici grupne faze [[UEFA Liga prvaka 2019./20.|UEFA Lige prvaka 2019./20.]] u kojoj je njegov klub slavio 4:1 protiv [[Lille OSC|Lillea]].<ref>{{Cite news |url=https://www.nytimes.com/reuters/2019/11/05/sports/soccer/05reuters-soccer-champions-val-lil-report.html |title=Valencia Roar Back in Second Half to Thrash Lille |date=5. studenoga 2019. |newspaper=The New York Times |access-date=6. studenoga 2019. |archive-date=6. studenoga 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191106164832/https://www.nytimes.com/reuters/2019/11/05/sports/soccer/05reuters-soccer-champions-val-lil-report.html |url-status=dead}}</ref> Tim je golom postao najmlađi strijelac Valencije u UEFA Ligi prvaka.<ref>{{Cite web |url=https://www.marca.com/futbol/valencia/2019/11/06/5dc1f3e8ca474155448b45a0.html |title=Ferran tumba otro récord en el Valencia |date=5. studenoga 2019. |website=Marca |access-date=6. studenoga 2019.}}</ref> Utakmicom koja je odigrana osamnaest dana kasnije protiv [[Real Betis]]a od kojeg je Valencia izgubila 1:2, Torres, tada star 19 godina i 254 dana, ostvario je svoj 50. ligaški nastup za klub te je time oborio rekord star 38 godina kojeg je postavio [[Miguel Tendillo]] koji je u vrijeme postavljanja rekorda bio star 19 godina i 351 dan.<ref>{{Cite web |url=https://www.lasprovincias.es/valenciacf/ferran-torres-bate-20191123194539-nt.html |title=Ferran Torres bate un récord en el Valencia CF |date=23. studenoga 2019. |website=Las Provincias |access-date=26. studenoga 2019.}}</ref> === Manchester City === Dana 4. kolovoza 2020. prešao je u [[Manchester City F.C.|Manchester City]] za 23 milijuna eura.<ref>{{Cite web |url=https://www.mancity.com/news/mens/ferran-torres-signs-63732157 |title=City complete deal for Ferran Torres |date=4. kolovoza 2020. |publisher=Manchester City F.C. |access-date=4. kolovoza 2020.}}</ref> Za klub je debitirao kao zamjena u utakmici [[FA Premier liga|FA Premier lige]] u kojoj je City dobio [[Wolverhampton Wanderers F.C.|Wolverhampton Wanderersa]] 3:1.<ref>{{Cite news |last=Brennan |first=Stuart |date=2020-09-21 |title=Man City player ratings vs Wolves |url=https://www.manchestereveningnews.co.uk/sport/football/football-news/man-city-wolves-player-ratings-18973408 |access-date=2020-09-21 |newspaper=Manchester Evening News}}</ref> Svoj prvi gol za klub postigao je 30. rujna u utakmici [[Engleski liga-kup|liga-kupa]] protiv [[Burnley F.C.|Burnleyja]] (0:3).<ref>{{Cite news |title=Sterling double helps Man City to quarter-finals |website=BBC Sport |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/54298224 |access-date=2020-09-30}}</ref> Svoj prvi nastup i gol za City u [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]] postigao je 21. listopada u utakmici u kojoj je City pobijedio [[FC Porto|Porto]] 3:1.<ref>{{Cite web |date=21. listopada 2020. |title=Man. City-Porto |url=https://pt.uefa.com/uefachampionsleague/match/2029279--man-city-vs-porto/ |access-date=22. listopada 2020. |publisher=UEFA}}</ref> Tjedan dana kasnije ponovno je nastupao i postigao gol u istom natjecanju i to protiv [[Olympique de Marseille|Marseillea]] kojeg je City pobijedio s rezultatom 0:3. Torres, tada star 20 godina i 241 dan, time je postao najmlađi španjolski nogometaš koji je postigao gol u tri utakmice UEFA Lige prvaka zaredom.<ref>{{Cite news |title=Man City ease to victory in Marseille |website=BBC Sport |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/54699507 |access-date=2020-10-28}}</ref> Dana 28. studenog postigao je svoj prvi ligaški gol i to protiv Burnleyja (5:0).<ref>{{cite news |last=Stone |first=Simon |url=https://www.bbc.com/sport/football/55025784 |title=Manchester City 5–0 Burnley |website=BBC Sport |date=28. studenoga 2020. |access-date=28. studenoga 2020.}}</ref> Dana 23. siječnja 2021. postigao je svoj prvi gol u [[FA kup]]u i to protiv četvrtoligaša [[Cheltenham Town F.C.|Cheltenham Towna]] koji je od Cityja izgubio 1:3.<ref>{{Cite news |last=McNulty |first=Phil |title=Cheltenham Town 1-3 Man City: Six-time winners avoid FA Cup shock |website=BBC Sport |url=https://www.bbc.com/sport/football/55766769 |date=23. siječnja 2021. |access-date=20. ožujka 2021.}}</ref> Svoj prvi [[hat-trick]] za City postigao je 14. svibnja u ligaškoj utakmici u kojoj je City pobijedio [[Newcastle United F.C.|Newcastle United]] 4:3.<ref>{{cite news |last=Sutcliffe |first=Steve |url=https://www.bbc.com/sport/football/57018435 |title=Newcastle United 3-4 Manchester City: Ferran Torres scores hat-trick as visitors win classic |website=BBC Sport |date=14. svibnja 2021. |access-date=14. svibnja 2021.}}</ref> === Barcelona === Dana 28. prosinca 2021. Manchester City objavio je da je Torres prešao u [[FC Barcelona|Barcelonu]] s kojom je potpisao petogodišnji ugovor do 2027. s otkupnom klauzulom od milijardu eura.<ref>{{Cite news |url=https://www.bbc.com/sport/football/59800149 |title=Ferran Torres: Barcelona confirm Manchester City forward has joined |work=BBC Sport |date=28. prosinca 2021. |access-date=29. prosinca 2021.}}</ref> Torres je prešao u Barcelonu za 55 milijuna eura plus bonuse koji mogu iznositi do 10 milijuna eura.<ref>{{cite web |author=Guillem Balague, Simon Stone |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/59760266 |title=Ferran Torres: Man City agree to sell forward to Barcelona |website=BBC Sport |date=22. prosinca 2021. |access-date=22. prosinca 2021.}}</ref> == Reprezentativna karijera == Tijekom svoje omladinske karijere igrao je za selekcije [[Španjolska|Španjolske]] do 17, 19 i 21 godine. Sa selekcijom do 17 godina pobijedio je [[Engleska nogometna reprezentacija do 17 godina|Englesku]] u finalu [[Europsko prvenstvo u nogometu do 17 godina|Europskog prvenstva]] 2017. Iste je godine sa Španjolskom do 17 godina izgubio u finalu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu do 17 godina|Svjetskog prvenstva]] protiv istog protivnika.<ref name="hopes">{{cite news |url=https://en.as.com/en/2017/10/27/football/1509106581_605676.html |title=Ferrán Torres on interest from big clubs and hopes of lifting the World Cup |newspaper=AS |last1=Chozas |first1=Sergio Santos |date=27. listopada 2017. |access-date=6. ožujka 2020. |archive-date=29. lipnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210629140603/https://en.as.com/en/2017/10/27/football/1509106581_605676.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.theguardian.com/football/live/2017/oct/28/england-v-spain-under-17-world-cup-final-live?page=with:block-59f46a04833bbe06d816640f |title=England 5–2 Spain: Under-17 World Cup final – as it happened! |newspaper=The Guardian |last1=Unwin |first1=Will |date=28. listopada 2017. |access-date=6. ožujka 2020.}}</ref> Bio je član selekcije do 19 godina na [[Europsko prvenstvo u nogometu do 19 godina|Europskom prvenstvu]] 2019. Zabio je odlučujući penal u polufinalnoj utakmici protiv [[Francuska nogometna reprezentacija do 19 godina|Francuske]]. Zabio je jedina dva gola u finalu protiv [[Portugalska nogometna reprezentacija do 19 godina|Portugala]] koji je osvojio prethodno izdanje ovog natjecanja.<ref name="golden boy">{{cite news |url=https://www.marca.com/en/football/spanish-football/2019/07/28/5d3d78c122601d26238b456d.html |title=Ferran Torres: Valencia's new golden boy |newspaper=Marca |date=28. srpnja 2019. |access-date=31. srpnja 2019.}}</ref> Za [[Španjolska nogometna reprezentacija|A selekciju Španjolske]] debitirao je 3. rujna 2020. u utakmici [[UEFA Liga nacija 2020./21.|UEFA Lige nacija 2020./21.]] protiv [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačke]] (1:1). Tri dana kasnije postigao je svoj prvi gol za reprezentaciju i to protiv [[Ukrajinska nogometna reprezentacija|Ukrajine]] (4:0).<ref>{{cite web |url=https://www.bbc.com/sport/football/54051071 |title=Nations League: Ansu Fati, 17, scores for Spain v Ukraine |website=BBC Sport |date=6. rujna 2020.}}</ref> Svoj prvi [[hat-trick]] za reprezentaciju postigao je 17. studenog protiv Njemačke (6:0).<ref>{{cite web |url=https://www.bbc.com/sport/football/54979319 |title=Spain 6-0 Germany: Ferran Torres hat-trick helps hosts reach Nations League finals |website=BBC Sport |date=17. studenoga 2020.}}</ref><ref>{{cite web |last1=Mendola |first1=Nicholas |title=UEFA Nations League: Spain obliterates Germany behind Ferran Torres |url=https://soccer.nbcsports.com/2020/11/17/uefa-nations-league-spain-obliterates-germany-to-reach-semis/ |website=NBC Sports |access-date=17. studenoga 2020. |date=17. studenoga 2020.}}</ref> Svoj treći gol na odgođenom [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Europskom prvenstvu 2020.]] postigao je u utakmici osmine finala protiv [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatske]] koju je Španjolska dobila 5:3 u [[produžetci (nogomet)|produžetcima]].<ref>{{Cite news |title=Spain beat Croatia in eight-goal thriller |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/51198542 |access-date=2021-06-28}}</ref> Sa Španjolskom je ispao u polufinalu Europskog prvenstva. Dana 6. listopada 2021. Torres je postigao oba španjolska gola u polufinalnoj utakmici završnog natjecanja [[UEFA Liga nacija 2020./21.|UEFA Lige nacija 2020./21.]] u kojoj je Španjolska pobijedila [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italiju]], europskog prvaka, 2:1.<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2030758--italy-vs-spain/postmatch/report/ |title=Italy 1-2 Spain: Ferran Torres double ends Azzurri run |publisher=UEFA.com |date=6. listopada 2021. |access-date=10. listopada 2021.}}</ref> U finalnoj utakmici odigranoj četiri dana kasnije, Španjolska je izgubila 2:1 od [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuske]].<ref>{{cite web |url=https://www.espn.co.uk/football/report?gameId=589985 |title=Spain vs. France - Football Match Report |publisher=ESPN.com |date=10. listopada 2021. |access-date=10. listopada 2021.}}</ref> S dva postignuta gola, Torres je dijelio prvo mjesto na ljestvici najboljih strijelaca završnog natjecanja UEFA Lige nacija 2020./21. s dva francuska igrača: [[Karim Benzema|Karimom Benzemom]] i [[Kylian Mbappé|Kylianom Mbappéom]], od kojih je potonji osvojio trofej za najboljeg strijelca završnog natjecanja pošto je postigao dvije asistencije.<ref>{{cite news |url=https://www.uefa.com/uefanationsleague/news/026e-137297f2e715-0d7aed764ef3-1000/ |title=UEFA Nations League finals top scorer: Kylian Mbappé |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=10. listopada 2021. |access-date=10. listopada 2021.}}</ref> == Priznanja == === Individualna === * Član momčadi natjecanja [[Europsko prvenstvo u nogometu do 19 godina|Europskog prvenstva do 19 godina]]: 2019.<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/under19/news/newsid=2617459.html |title=2019 U19 EURO team of the tournament |publisher=UEFA.com |date=30. srpnja 2019.}}</ref> * Gol sezone [[Manchester City F.C.|Manchester Cityja]]: 2020./21.<ref>{{cite web |url=https://www.mancity.com/citytv/mens/ferran-torres-goal-of-the-season-63757450 |title=Torres wins Nissan Goal of the Season with spectacular Newcastle strike |publisher=Manchester City F.C. |date=24. svibnja 2021. |access-date=27. svibnja 2021.}}</ref> * Najbolji strijelac [[UEFA Liga nacija|UEFA Lige nacija]]: [[UEFA Liga nacija 2020./21.|2020./21.]]<ref>{{cite web |title=UEFA Nations League Top Scorers |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/nations-league/top-scorers |url-status=live |access-date=11. listopada 2021. |website=BBC Sport}}</ref> * Srebrena kopačka završnog natjecanja [[UEFA Liga nacija|UEFA Lige nacija]]: [[UEFA Liga nacija 2020./21.|2021.]]<ref name="2021 Nations League Top Scorer">{{cite news |date=10. listopada 2021. |title=UEFA Nations League finals top scorer: Kylian Mbappé |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |url=https://www.uefa.com/uefanationsleague/news/026e-137297f2e715-0d7aed764ef3-1000/ |access-date=10. listopada 2021.}}</ref> === Klupska === ;Valencia * [[Copa del Rey]]: 2018./19.<ref>{{cite web |url=http://actas.rfef.es/actas/RFEF_CmpActa1?cod_primaria=1000144&CodActa=57457 |title=Acta del Partido celebrado el 25 de mayo de 2019, en Sevilla |publisher=Royal Spanish Football Federation |access-date=20. veljače 2021. |archive-date=15. lipnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200615013206/http://actas.rfef.es/actas/RFEF_CmpActa1?cod_primaria=1000144&CodActa=57457 |url-status=dead }}</ref> ;Manchester City * [[FA Premier liga]]: [[FA Premier liga 2020./21.|2020./21.]]<ref name="PremProfile">{{cite web |url=https://www.premierleague.com/players/43098/Ferran-Torres/overview |title=Ferran Torres: Overview |publisher=Premier League |access-date=28. svibnja 2021.}}</ref> * [[FA kup]]: 2020./21.<ref>{{cite web |url=https://www.bbc.com/sport/football/56790307 |title=Manchester City 1–0 Tottenham Hotspur |first=Phil |last=McNulty |website=BBC Sport |date=25. travnja 2021. |access-date=25. travnja 2021.}}</ref> * [[UEFA Liga prvaka]]: [[UEFA Liga prvaka 2020./21.|2020./21.]] (finalist)<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2029498--man-city-vs-chelsea/ |title=Man. City 0–1 Chelsea: Updates |publisher=UEFA |access-date=31. svibnja 2021.}}</ref> === Reprezentativna === ;Španjolska do 17 godina * [[Europsko prvenstvo u nogometu do 17 godina|Europsko prvenstvo do 17 godina]]: 2017.<ref name="hopes"/> ;Španjolska do 19 godina * [[Europsko prvenstvo u nogometu do 19 godina|Europsko prvenstvo do 19 godina]]: 2019.<ref name="golden boy"/> ;Španjolska * Finalist [[UEFA Liga nacija|UEFA Lige nacija]]: [[UEFA Liga nacija 2020./21.|2020./21.]]<ref>{{cite web |date=10. listopada 2021. |title=France beat Spain to win Nations League |url=https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2030761--spain-vs-france/ |url-status=live |access-date=10. listopada 2021. |work=UEFA |publisher=[[Union of European Football Associations]]}}</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat}} * [https://www.ferrantorres20.com/ Službena web-stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210618015248/https://www.ferrantorres20.com/ |date=18. lipnja 2021. }} * [https://www.mancity.com/players/ferran-torres Profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210630201907/https://www.mancity.com/players/ferran-torres |date=30. lipnja 2021. }}, [[Manchester City F.C.|Manchester City]] {{Sastav FC Barcelona}} {{Sastav Španjolska 2020. EP}} {{Sastav Španjolska 2022 SP}} {{Sastav Španjolska 2024. EP}} {{Sastav Španjolska 2026 SP}} {{Najbolji strijelci UEFA Lige nacija}} {{GLAVNIRASPORED:Torres, Ferran}} [[Kategorija:Španjolski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Valencije C.F.]] [[Kategorija:Nogometaši Manchester Cityja]] [[Kategorija:Nogometaši Barcelone]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] d3i2yvbjgo7anfbzzziue4vpk160i2v 0 704952 7475770 7473764 2026-06-05T15:02:41Z Croxyz 205325 /* Vanjske poveznice */ 7475770 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Mikel Oyarzabal | slika = [[Datoteka:UEFA_EURO_qualifiers_Sweden_vs_Spain_20191015_108_(cropped).jpg|250 px]] | opis slike = Oyarzabal u dresu [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolske]] [[2019.]] godine | država = {{Z+X|ŠPA}} | puno ime = Mikel Oyarzabal Ugarte<ref name="Profile">{{cite web |url=https://www.realsociedad.eus/en/team/player/real-sociedad/mikel-oyarzabal-ugarte |title=Mikel Oyarzabal Ugarte |publisher=Real Sociedad |access-date=26. veljače 2019.}}</ref> | nadimak = | datum rođenja = [[21. travnja]] [[1997.]]<ref name="Profile"/> | datum smrti = | visina = | trenutačni klub = [[Real Sociedad]] | broj u klubu = 10 | pozicija = [[Napadač (nogomet)|lijevo krilo]] | ugovor = | mlade godine = <br> [[2011.]] – [[2015.]] <br> [[2013.]] – [[2014.]] | juniorski klubovi = [[SD Eibar|Eibar]] <br> [[Real Sociedad]] <br> → [[SD Eibar|Eibar]] (posudba) | godina = [[2014.]] – [[2015.]] <br> [[2015.]] – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[Real Sociedad B]] <br> [[Real Sociedad]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}13 {{0}}{{0}}{{0}}(3) <br> {{0}}280 {{0}}{{0}}(76) | godine u reprezentaciji = [[2015.]] <br> [[2016.]] <br> [[2017.]] – [[2019.]] <br> [[2021.]] <br> [[2016.]] – ''danas'' <br> [[2016.]] – ''danas'' | reprezentacija = {{Z|ŠPA}} [[Španjolska nogometna reprezentacija do 18 godina|Španjolska do 18]] <br> {{Z|ŠPA}} [[Španjolska nogometna reprezentacija do 19 godina|Španjolska do 19]] <br> {{Z|ŠPA}} [[Španjolska nogometna reprezentacija do 21 godine|Španjolska do 21]] <br> {{NogRep|ŠPA|do=23}}<br> {{Z|ŠPA}} [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska]] <br> [[Datoteka:Flag_of_the_Basque_Country.svg|23 px]] [[Baskijska nogometna reprezentacija|Baskija]] | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}4 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}25 {{0}}{{0}}{{0}}(8) <br> {{0}}{{0}}{{0}}7 {{0}}{{0}}{{0}}(3) <br> {{0}}{{0}}37 {{0}}{{0}}(12) <br> {{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(1) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = {{Medalje sport | [[Nogomet]]}}{{Medalja|Natjecanje|Europsko prvenstvo do 21 godine}} {{Medalje srebro|Poljska 2017.|}} {{Medalje zlato|Italija i San Marino 2019.|}}{{Medalja|Natjecanje|Olimpijske igre}} {{Medalje srebro|[[Nogomet na OI 2020. – muškarci|Tokio 2020.]]|}} {{Medalje Lige nacija}} {{Medalje srebro|[[UEFA Liga nacija 2020./21.|Italija 2021.]]|}}{{Medalja|Natjecanje|Europsko prvenstvo}} {{Medalje zlato|[[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|Njemačka 2024.]]|}} | bilješka = | ažurirano = 15. srpnja 2024. }} '''Mikel Oyarzabal Ugarte''' ([[Eibar]], [[21. travnja]] [[1997.]]) [[Španjolska|španjolski]] je [[nogometaš]] koji igra na poziciji [[Napadač (nogomet)|lijevog krila]]. Trenutačno igra za [[Real Sociedad]]. == Klupska karijera == Godine 2011. kao četrnaestogodišnjak postao je član akademije [[Real Sociedad]]a.<ref>{{cite news |url=http://real-sociedad.diariovasco.com/noticias/201506/01/oiarzabal-pide-sitio-primer-20150601010149-v.html |title=Oiarzabal pide sitio en el primer equipo |newspaper=[[El Diario Vasco]] |first=Álvaro |last=Vicente |date=1. lipnja 2015. |access-date=25. listopada 2015.}}</ref> Za [[Real Sociedad B|rezervnu momčad]] debitirao je 15. studenog 2014. u utakmici [[Segunda División B|Segunda Divisióna B]] u kojoj je [[SD Amorebieta|Amorebieta]] izgubila 2:3.<ref>{{cite web |url=http://www.realsociedad.com/document/view/spa/0/181067/gran-triunfo-del-sanse-en-amorebieta-(2-3 |title=Gran triunfo del Sanse en Amorebieta (2–3) |publisher=Real Sociedad |date=16. studenoga 2014. |access-date=25. listopada 2015.}}</ref> Svoja prva dva gola za rezervnu momčad postigao je 20. rujna 2015. u utakmici protiv [[CD Mensajero|Mensajera]] koja je završila 0:5.<ref>{{cite web |url=http://www.realsociedad.com/document/view/spa/146/191630/el-sanse-lo-borda-en-la-palma-(0-5) |title=El Sanse lo borda en La Palma (0–5) |publisher=Real Sociedad |date=20. rujna 2015. |access-date=25. listopada 2015.}}</ref> Za prvu momčad debitirao je 25. listopada zamijenivši [[Carlos Vela|Carlosa Velu]] u posljednjim minutama utakmice [[La Liga|La Lige]] u kojoj je njegov klub pobijedio [[Levante UD|Levante]] 0:4.<ref>{{cite news |url=http://www.marca.com/eventos/marcador/futbol/2015_16/la-liga/jornada_9/lev_rso/ |title=La Real coge aire y deja tocado a Alcaraz |newspaper=[[Marca (novine) |Marca]] |first=Cristian |last=Ballesteros|date=25. listopada 2015. |access-date=23. listopada 2015.}}</ref> Svoj prvi gol za prvu momčad postigao je 8. veljače 2016. protiv [[RCD Espanyol|Espanyola]] koji je poražen 0:5.<ref>{{cite web |url=http://www.goal.com/s/en-us/news/114/mexico/2016/02/08/20145742/vela-and-reyes-score-in-real-sociedad-win |title=Vela and Reyes score in Real Sociedad win |publisher=Goal |date=8. veljače 2016. |access-date=8. veljače 2016.}}{{dead link|date=June 2017|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref> U utakmici protiv [[FK Vardar|Vardara]] koja je završila 0:6, a odigrana 9. listopada 2017., Oyarzabal je ostvario svoj debi i prvi pogodak u [[UEFA Europska liga|UEFA Europskoj ligi]].<ref>{{cite news |url=https://as.com/futbol/2017/10/18/uefa/1508350255_647151.html |title=Vardar 0 Real Sociedad 6: resumen, resultado y goles |newspaper=[[Diario AS]] |first=Aimara |last=G. Gil |date=19. listopada 2017. |access-date=31. srpnja 2018.}}</ref> Dana 3. travnja 2021. zabio je jedini gol u odgođenom finalu [[Copa del Rey]]a odigranog protiv [[Athletic Bilbao|Athletic Bilbaa]]. Tako je s Real Sociedadom osvojio prvi naslov Copa del Reya nakon 34 godine.<ref name="COPA1">{{cite news |url=https://en.as.com/en/2021/04/03/football/1617473340_092105.html |title=Athletic Club 0–1 Real Sociedad: result, summary, goal |newspaper=Diario AS |first=Paul |last=Reidy |date=3. travnja 2021. |access-date=4. travnja 2021. |archive-date=19. travnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210419225734/https://en.as.com/en/2021/04/03/football/1617473340_092105.html |url-status=dead }}</ref><ref name="COPA2">{{cite news |url=https://www.theguardian.com/football/2021/apr/03/athletic-bilbao-real-sociedad-copa-del-rey-2020-final-match-report |title=Real Sociedad beat Athletic to claim Copa del Rey and Basque glory |newspaper=[[The Guardian]] |first=Sid |last=Lowe |date=3. travnja 2021. |access-date=4. travnja 2021.}}</ref> == Reprezentativna karijera == Tijekom svoje omladinske karijere nastupao je za selekcije [[Španjolska|Španjolske]] do 18, 19 i 21 godine. Za [[Španjolska nogometna reprezentacija|A selekciju Španjolske]] debitirao je 29. svibnja 2016. u prijateljskoj utakmici u kojoj je Španjolska pobijedila [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] 3:1.<ref>{{cite news |url=http://www.marca.com/eventos/marcador/futbol/2015_16/amistosos_seleccion/3/spa_bih/ |title=Nolito endulza un duelo atípico |newspaper=Marca |first=Tomás |last=Campos |date=29. svibnja 2016. |access-date=29. svibnja 2016.}}</ref> Za neslužbenu reprezentaciju [[Baskija|Baskije]] debitirao je i postigao svoj prvi gol 30. prosinca 2016. kada je Baskija pobijedila [[Tuniška nogometna reprezentacija|Tunis]] 3:1.<ref>{{cite news |url=https://as.com/futbol/2016/12/30/portada/1483134259_606691.html |title=Euskadi gana a Túnez, pero la afición muestra su desánimo |newspaper=Diario AS |first=Nika |last=Cuenca |date=30. prosinca 2016. |access-date=31. srpnja 2018.}}</ref> Svoj prvi gol za Španjolsku postigao je 10. lipnja 2019. u kvalifikacijskoj utakmici za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Europskog prvenstva 2020.]] odigrane protiv [[Švedska nogometna reprezentacija|Švedske]] koju je Španjolska dobila 3:0.<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.com/sport/football/48589821 |title=Spain 3–0 Sweden |publisher=BBC Sport |date=10. lipnja 2019. |access-date=10. listopada 2020.}}</ref> U utakmici osmine finala odgođenog Europskog prvenstva 2020. odigrane 28. lipnja 2021. protiv [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatske]] koju je Španjolska dobila 5:3 u [[Produžetci (nogomet)|produžetcima]], Oyarzabal je u 103. minuti postigao zadnji gol na toj utakmici.<ref>{{Cite news |date=2021-06-27 |title=Euro 2020: Spain beat Croatia in pulsating eight-goal classic - reaction |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.co.uk/sport/live/football/50941426 |access-date=2021-06-28}}</ref> Na odgođenim [[Nogomet na OI 2020. – muškarci|Olimpijskim igrama 2020.]] postigao je tri pogodaka, uključujući jedan u finalu u kojem je Španjolska izgubila 2:1 od Brazila.<ref name=OG>{{cite web|url=https://www.cbssports.com/olympics/news/tokyo-olympics-brazil-defend-gold-medal-down-spain-in-extra-time-of-mens-soccer-final/live/|title=Tokyo Olympics: Brazil defend gold medal, down Spain in extra time of men's soccer final|publisher=[[CBS Sports]]|first=Jonathan|last=Johnson|date=7 August 2021|access-date=23 August 2021}}</ref> U finalu [[UEFA Liga nacija 2020./21.|UEFA Lige nacija 2020./21.]] postigao je prvi pogodak, no Španjolska nije uspjela osvojiti zlato izgubivši od [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuske]] 1:2.<ref>{{cite web|url=https://www.espn.co.uk/football/report?gameId=589985|title=Mbappe, Benzema lead France over Spain in Nations League final|publisher=[[ESPN]]|date=10 October 2021|access-date=10 October 2021}}</ref> Svoj prvi [[hat-trick]] za španjolsku reprezentaciju postigao je 5. lipnja 2024. u pripremnoj utakmici za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|Europsko prvenstvo 2024.]] u kojoj je Španjolska slavila 5:0 protiv susjedne [[Andorska nogometna reprezentacija|Andore]].<ref>{{cite web|url=https://www.eurosport.com/football/international-friendlies/2024/spain-v-andorra-live_sto10180932/story.shtml|title=Spain 5–0 Andorra – Super-sub Mikel Oyarzabal nets hat-trick in comfortable pre-Euro 2024 friendly win for La Roja|publisher=Eurosport|date=5 June 2024|access-date=6 June 2024}}</ref> Odigrao je svih sedam utakmica tog izdanja Europskog prvenstva, no samo jednom je bio dio početne postave.<ref>{{cite news|url=https://www.diaridetarragona.com/deportes/eurocopa-nico-yamal-oyarzabal-HE20359817|title=La Eurocopa de Nico, Yamal... y Oyarzabal|newspaper=[[Diari de Tarragona]]|date=14 July 2024|access-date=14 July 2024}}</ref><ref>{{cite news|url=https://observador.pt/2024/07/14/o-homem-de-um-clube-so-que-se-tornou-heroi-de-uma-nacao-oyarzabal-chegou-a-jogar-pelo-pais-basco-mas-tornou-se-campeao-da-europa/?cache_bust=1720996307004|title=O homem de um clube só que se tornou herói de uma nação: Oyarzabal chegou a jogar pelo País Basco mas tornou-se campeão da Europa|newspaper=[[Observador]]|first=Tiago|last=Gama Alexandre|date=14 July 2024|access-date=14 July 2024}}</ref> Postigao je odlučujući pogodak u [[Finale Europskog prvenstva u nogometu 2024.|finalu]] u kojem je [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleska]] poražena 2:1.<ref>{{cite news|url=https://www.theguardian.com/football/article/2024/jul/14/spain-england-euro-2024-final-european-championship-football|title=Mikel Oyarzabal’s late winner for Spain crushes England’s Euro 2024 dream|newspaper=The Guardian|first=Jacob|last=Steinberg|date=14 July 2024|access-date=14 July 2024}}</ref> == Priznanja == === Individualna === * Igrač mjeseca [[La Liga|La Lige]]: listopad 2020.<ref>{{cite web |url=https://www.laliga.com/en-GB/news/mikel-oyarzabal-named-laliga-santander-player-of-the-month-for-october |title=Mikel Oyarzabal named LaLiga Santander Player of the Month for October |publisher=[[La Liga]] |date=6. studenoga 2020. |access-date=4. prosinca 2020. |archive-date=7. studenoga 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201107125751/https://www.laliga.com/en-GB/news/mikel-oyarzabal-named-laliga-santander-player-of-the-month-for-october |url-status=dead }}</ref> === Klupska === ;Real Sociedad * [[Copa del Rey]]: 2019./20.<ref name="COPA1"/><ref name="COPA2"/> === Reprezentativna === ;Španjolska do 21 godine * [[Europsko prvenstvo u nogometu do 21 godine|Europsko prvenstvo do 21 godine]]: 2017. (finalist),<ref>{{cite web |url=https://www.bbc.com/sport/football/40451698 |title=Germany U21 1–0 Spain U21 |publisher=BBC Sport |date=30. lipnja 2017. |access-date=17. kolovoza 2019.}}</ref> 2019. (prvak)<ref>{{cite web |url=http://www.bbc.co.uk/sport/football/48812993 |title=Spain U21 2–1 Germany U21 |publisher=BBC Sport |first=Emlyn |last=Begley |date=30. lipnja 2019. |access-date=1. srpnja 2019.}}</ref> ;Španjolska do 23 godine * [[Nogomet na Olimpijskim igrama|Olimpijske igre]] (srebro): [[Nogomet na OI 2020. – muškarci|2020.]] ;Španjolska * [[Europsko prvenstvo u nogometu|Europsko prvenstvo]]: [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|2024.]]<ref>{{cite web|url=https://www.bbc.com/sport/football/live/cp68zzx8x4rt#Report|title=Spain 2–1 England|publisher=BBC Sport|first=Phil|last=McNulty|date=14 July 2024|access-date=14 July 2024}}</ref> * [[UEFA Liga nacija]] (finalist): [[UEFA Liga nacija 2020./21.|2020./21.]]<ref>{{cite web|url=https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2030761--spain-vs-france/|title=Spain 1–2 France|publisher=UEFA|date=10 October 2021|access-date=12 October 2021}}</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat}} * [https://www.realsociedad.eus/en/team/player/real-sociedad/mikel-oyarzabal-ugarte Profil], [[Real Sociedad]] * {{BDFutbol|22053}} * [https://futbolme.com/resultados-directo/jugador/oyarzabal/28847#pestaTemporada Profil], Futbolme * {{NFT|64458}} {{Sastav Španjolska 2020. EP}} {{Sastav Španjolska 2020. OI}} {{Sastav Španjolska 2024. EP}} {{Sastav Španjolska 2026 SP}} {{GLAVNIRASPORED:Oyarzabal, Mikel}} [[Kategorija:Španjolski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Real Sociedada]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] frcgp7813am3vsliayamv70276yafni 0 705964 7475757 7413831 2026-06-05T14:59:03Z Croxyz 205325 /* Izvori */ 7475757 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Eric García | slika = [[Datoteka:Eric_Garcia_autographs_2022_(cropped).jpg|250px]] | opis slike = García [[2022.]] godine | država = {{Z+X|ŠPA}} | puno ime = Eric García Martret<ref>{{cite web |url=https://www.premierleague.com/news/1238361 |title=Premier League clubs publish retained lists |publisher=Premier League |date=7. lipnja 2019. |access-date=29. listopada 2019.}}</ref> | nadimak = | datum rođenja = [[9. siječnja]] [[2001.]]<ref>{{cite web |url=https://www.espn.co.uk/football/player/_/id/128714/eric-garcia |title=Eric García: Overview |publisher=ESPN |access-date=19. lipnja 2020.}}</ref> | datum smrti = | visina = 182 cm<ref name="PremProfile">{{cite web |url=https://www.premierleague.com/players/24635/Eric-Garc%C3%ADa/overview |title=Eric García: Overview |publisher=Premier League |access-date=28. svibnja 2021. |archive-date=19. lipnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200619163019/https://www.premierleague.com/players/24635/Eric-Garc%C3%ADa/overview |url-status=dead }}</ref> | trenutačni klub = [[FC Barcelona|Barcelona]] | broj u klubu = 24 | pozicija = [[Branič (nogomet)|centralni bek]]<ref name="worldfootball">{{cite web |url=https://www.worldfootball.net/player_summary/eric-garcia_2/ |title=Eric García: Profile |website=worldfootball.net |publisher=HEIM:SPIEL |access-date=19. lipnja 2020.}}</ref> | ugovor = | mlade godine = [[2008.]] – [[2017.]] <br> [[2017.]] – [[2018.]] | juniorski klubovi = [[FC Barcelona|Barcelona]] <br> [[Manchester City F.C.|Manchester City]] | godina = [[2018.]] – [[2021.]] <br> [[2021.]] – ''danas''<br> [[2023.]] – [[2024.]] | profesionalni klubovi = [[Manchester City F.C.|Manchester City]] <br> [[FC Barcelona|Barcelona]] <br> → [[Girona FC|Girona]] (posudba) | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}19 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}52 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}{{0}}30 {{0}}{{0}}{{0}}(5) | godine u reprezentaciji = [[2017.]]<br>[[2017.]] – [[2018.]]<br>[[2019.]] <br> [[2019.]] <br> [[2021.]] <br> [[2020.]] – ''danas'' | reprezentacija = {{Z|ŠPA}} [[Španjolska nogometna reprezentacija do 16 godina|Španjolska do 16]] <br>{{Z|ŠPA}} [[Španjolska nogometna reprezentacija do 17 godina|Španjolska do 17]] <br>{{Z|ŠPA}} [[Španjolska nogometna reprezentacija do 19 godina|Španjolska do 19]] <br> {{Z|ŠPA}} [[Španjolska nogometna reprezentacija do 21 godine|Španjolska do 21]] <br> {{Z|ŠPA}} [[Španjolska nogometna reprezentacija do 23 godine|Španjolska do 23]] <br> {{Z|ŠPA}} [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska]] | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}9 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br>{{0}}{{0}}{{0}}9 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br>{{0}}{{0}}{{0}}9 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}5 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}19 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | bilješka = | ažurirano = 15. srpnja 2024. }} '''Eric García Martret''' ([[Martorell]], [[9. siječnja]] [[2001.]]) [[Španjolska|španjolski]] je [[nogometaš]] koji igra na poziciji [[Branič (nogomet)|centralnog beka]]. Trenutačno igra za [[FC Barcelona|Barcelonu]]. García je sa 17 godina prešao iz [[FC Barcelona|Barcelone]] u [[Manchester City F.C.|Manchester Cityju]]. U [[FA Premier liga|Premier ligi]] debitirao je 21. rujna 2019. godine. U svojoj zadnjoj sezoni u klubu osvojio je Premier ligu te je također bio finalist [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]]. Uoči sezone 2021./22. pridružio se Barceloni nakon isteka ugovora s Manchester Cityjem. == Klupska karijera == === Manchester City === García je bio član [[La Masia|La Masije]], [[FC Barcelona|Barcelonine]] akademije, prije nego što se 2017. pridružio [[Manchester City F.C.|Manchester Cityju]].<ref name="Goalcom">{{cite web |url=https://www.goal.com/en-gb/news/ex-barcelona-jewel-eric-garcia-lighting-up-man-citys-pre/1lq7t2h0psoqc1h00gl47nvwk5 |title=Ex-Barcelona jewel Eric Garcia lighting up Man City's pre-season |website=Goal.com |publisher=Perform Group |date=26. srpnja 2018. |access-date=26. srpnja 2018.}}</ref> Tijekom prve sezone u Cityju bio je kapetan momčadi do 18 godina te je igrao je za momčad do 19 godina u [[UEFA Liga mladih|UEFA Ligi mladih]].<ref>{{Cite web |last=City |first=Manchester |title=Eric Garcia |url=https://www.mancity.com/players/eric-garcia |access-date=2020-08-20 |website=www.mancity.com}}</ref> Prvoj momčadi pridružio se tijekom ljeta 2018. kada je City igrao pripremne utakmice u [[SAD]]-u.<ref name="Goalcom" /> Za prvu momčad Cityja debitirao je 8. prosinca 2018. u četvrtfinalnoj utakmici [[Engleski liga-kup|liga-kupa]] odigrane protiv [[Leicester City]]ja s kojim je Manchester City igrao 1:1.<ref>{{cite web |last1=Pollard |first1=Rob |title=De Bruyne and Aguero start, Garcia makes debut |url=https://www.mancity.com/news/first-team/first-team-news/2018/december/leicester-man-city-team-news-tactics-injury-latest-carabao-cup |publisher=Manchester City F.C. |access-date=18. prosinca 2018.}}</ref> Tada je igrao u paru s [[Nicolás Otamendi|Nicolásom Otamendijem]].<ref>{{cite news |title=Aro Muric spares Raheem Sterling blushes as Man City beat Leicester on penalties to stay in hunt for quadruple |url=https://www.telegraph.co.uk/football/2018/12/18/leicester-city-vs-manchester-city-carabao-cup-quarter-final/ |newspaper=The Daily Telegraph}}</ref> U [[FA Premier liga|Premier ligi]] debitirao je 21. rujna 2019. kada je zamijenio Otamendija u 63. minuti utakmcie protiv [[Watford F.C.|Watforda]] kojeg je City pobijedio s visokih 8:0.<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/49784693 |website=BBC Sport |date=21. rujna 2019. |last=Bevan |first=Chris |title=Man City 8–0 Watford: Pep Guardiola's side silence critics in emphatic style |access-date=22. rujna 2019.}}</ref> Dana 6. kolovoza 2020. [[Pep Guardiola]], menadžer Manchester Cityja, objavio je na konferenciji za novinare da je García odbio produžiti ugovor.<ref>{{Cite news |date=2020-08-06 |title=Eric Garcia: Manchester City want £30m for Spanish defender |website=BBC Sport |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/53682729 |access-date=2020-08-10}}</ref> === Barcelona === Dana 1. lipnja 2021. García je pristao potpisati petogodišnji ugovor s [[FC Barcelona|Barcelonom]] koji počinje od 1. srpnja, a čija otkupna klauzula iznosi 400 milijuna eura.<ref>{{cite web |url=https://www.fcbarcelona.com/en/football/first-team/news/2163526/eric-garcia-is-fc-barcelonas-second-signing |title=Eric Garcia is FC Barcelona's second signing |publisher=FC Barcelona |date=1. lipnja 2021. |access-date=1. lipnja 2021.}}</ref> Za Barcelonu je debitirao 15. kolovoza 2021. u utakmici [[La Liga|La Lige]] u kojoj je [[Real Sociedad]] izgubio 4:2.<ref>{{Cite web|title=Debuts for Memphis, Eric Garcia, Royal and Nico|url=https://www.fcbarcelona.com/en/football/first-team/news/2220620/debuts-for-memphis-eric-garcia-royal-and-nico|access-date=16 August 2021|website=www.fcbarcelona.com}}</ref> === Girona (posudba) === García je posuđen [[Girona FC|Gironi]] 1. rujna 2023.<ref>{{cite web|url=https://www.fcbarcelona.com/en/football/first-team/news/3664609/eric-garcia-loaned-to-girona|title=Eric Garcia loaned to Girona|publisher=FC Barcelona|date=1 September 2023|accessdate=1 September 2023}}</ref> Svoj prvi klupski pogodak postigao je 27. rujna protiv [[Villarreal CF|Villarreala]] koji je poražen 1:2. Tom pobjedom Girona je prvi put u povijesti zasjela na vrh ljestvice La Lige.<ref>{{cite web |url=https://www.theguardian.com/football/blog/2023/sep/28/girona-la-liga-top-first-time-history-spain |title=Girona are top of La Liga for the first time in history. But this is not chance |work=The Guardian |date=28 September 2023 }}</ref> == Reprezentativna karijera == Tijekom svoje omladinske karijere nastupao je za selekcije [[Španjolska|Španjolske]] do 19, 21 i 21 godine. Za [[Španjolska nogometna reprezentacija|A selekciju]] debitirao je 6. rujna 2020. u utakmici [[UEFA Liga nacija 2020./21.|UEFA Lige nacija]] protiv [[Ukrajinska nogometna reprezentacija|Ukrajine]] koju je Španjolska dobila 4:0. Tada je zamijenio [[Sergio Ramos|Sergia Ramosa]] u 61. minuti.<ref>{{cite web |url=https://www.bbc.com/sport/football/54051071 |title=Nations League: Ansu Fati, 17, scores for Spain v Ukraine |website=BBC Sport |date=6. rujna 2020.}}</ref> Bio je član španjolske momčadi na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Europskom prvenstvu 2020.]], [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Olimpijskim igrama 2020.]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Svjetskom prvenstvu 2022.]]<ref>{{cite news |last1=Braidwood |first1=Jamie |title=Euro 2020 news LIVE: Sergio Ramos left out of Spain squad plus latest before England announcement |url=https://www.independent.co.uk/sport/football/euro-2020-news-live-england-squad-b1852654.html |access-date=24. svibnja 2021. |newspaper=The Independent |date=24. svibnja 2021.}}</ref><ref>{{Cite web |last=Press |first=Associated |title=Spain Names Six From Euro Squad to Olympic Roster |url=https://www.si.com/soccer/2021/06/29/spain-olympics-squad-euro-2020-pedri-dani-olmo |access-date=2021-07-01 |website=Sports Illustrated}}</ref><ref>{{cite web |url=https://rfef.es/en/news/list-called-players-fifa-world-cup-qatar-2022 |title=List of called-up players for the FIFA World Cup Qatar 2022 |publisher=[[Španjolski nogometni savez]] |date=11 November 2022 |access-date=11 November 2022}}</ref> ==Izvori == {{izvori|30em}} {{Sastav FC Barcelona}} {{Sastav Španjolska 2020. EP}} {{Sastav Španjolska 2020. OI}} {{Sastav Španjolska 2022 SP}} {{Sastav Španjolska 2026 SP}} {{GLAVNIRASPORED:García, Eric}} [[Kategorija:Španjolski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Manchester Cityja]] [[Kategorija:Nogometaši Barcelone]] [[Kategorija:Nogometaši Girone]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] 9nr6mzroms0gy8w6g0fdz8g58x0wzre 0 716092 7475834 7475083 2026-06-05T17:36:07Z Zviz2401 102709 /* Pregled serije */ ljetna stanka 7475834 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | bg_color = | ime_serije = Kumovi | slika = Kumovi logo.jpg | natpis_pod_slikom = | orig_naslov = | format_serije = [[sapunica]]{{efn|Iako je počela kao [[telenovela]], serija je s vremenom i brojem epizoda prerasla format telenovele, te postala sapunica.}} | autor = [[Dea Matas]]<br>[[Nataša Buljan]] <small>(prvih 40 epizoda)</small> | razvoj = | redatelj = [[Darko Drinovac]]<br>[[Robert Orhel]]<br>[[Tomislav Rukavina (redatelj)|Tomislav Rukavina]]<br>[[Zoran Margetić]] | scenarist = [[Tomislav Hrpka]]<br>[[Milijan Ivezić]]<br>[[Vedrana Klepica]]<br>[[Nikola Šimić]] <small>(sezona 2)</small><br>[[Zrinka Pavlić]] <small>(sezona 2)</small><br>[[Daria Stilin]] <small>(sezona 1)</small><br>[[Irena Jakelić]] <small>(sezona 1)</small> | glazba = [[Tonči Huljić]] | uvodna_glazba = ''Ti budi ti'' – [[Marko Škugor]] i [[Madre Badessa]] | glumci = [[Momčilo Otašević]]<br>[[Ana Uršula Najev]]<br>[[Vladimir Tintor]]<br>[[Vedran Mlikota]]<br>[[Milan Štrljić]]<br>[[Olga Pakalović]]<br>[[Nika Barišić]]<br>[[Daria Lorenci|Daria Lorenci Flatz]]<br>[[Stojan Matavulj]]<br>[[Barbara Vicković]]<br>[[Radoslava Mrkšić]]<br>[[Mirna Mihelčić]]<br>[[Lovre Kondža]]<br>[[Lara Obad]]<br>[[Ratko Glavina]]<br>[[Ecija Ojdanić]]<br>[[Konstantin Haag]]<br>[[Petra Kraljev]]<br>[[Mijo Kevo]]<br>[[Đorđe Kukuljica]]<br>[[Domagoj Ivanković]] | pripovjedač = | država = {{Z+X|HRV}} | jezik = [[Hrvatski jezik|hrvatski]] | broj_epizoda = 737+ <!-- Molimo pisati epizode prikazane do današnjeg dana --> | broj_sezona = 6 | producent = [[Sanja Tucman]]<br>[[Josip Žuvan]] <small>(kreativni)</small> | izvršni_producent = [[Boris Pavelić]] | urednik = [[Jelena Gotovac]] | lokacija = [[Vrlika]] i okolica<br>[[Novi Zagreb]]<br>[[Zagreb]]<br>[[Sinj]]<br>[[Split]]<br>[[Bosna i Hercegovina]]<br>[[Ljubljana]] | trajanje_epizode = 45 – 50 minuta | tv_kuća = [[Nova TV]] | ostale_kuće = {{Z|SRB}} [[Nova S]]<br>{{Z|SLO}} [[POP TV]]<br>{{Z|BIH}} [[Nova BH]]<br>{{Z|MAK}} [[TV Alfa]] | početak_serije = {{premijera|7|2|2022|l}} | kraj_serije = | web_stranica = https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi | imdb_id = 16636212 }} '''''Kumovi''''' je [[hrvatska]] [[sapunica]] koja se prikazuje na [[Nova TV|Novoj TV]] od [[7. veljače]] [[2022.]] u večernjem terminu.<ref>{{Citiranje weba|date=2021-12-24|title=Nova TV snima "Kumove"|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/nova-tv-snima-kumove---689740.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20220515194958/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/nova-tv-snima-kumove---689740.html|archive-date=2022-05-15|access-date=2024-05-04|website=[[Nova TV]]}}</ref><ref name=":3">{{Citiranje weba|date=2022-01-28|title=Nova uzbudljiva dramska serija ''Kumovi'' od 7. veljače na Novoj TV|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/nova-uzbudljiva-dramska-serija-kumovi-od-7-veljace-na-novoj-tv---693893.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20220128130102/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/nova-uzbudljiva-dramska-serija-kumovi-od-7-veljace-na-novoj-tv---693893.html|archive-date=2022-01-28|access-date=2024-05-04|website=[[Nova TV]]}}</ref> Tijekom prikazivanja, serija je postigla visoku gledanost u Hrvatskoj,<ref>{{Citiranje weba|date=2024-01-06|title=Nova TV: 'Kumovi' su bili najpopularnija serija u Hrvatskoj u protekloj godini|url=https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/nova-tv-kumovi-su-bili-najpopularnija-serija-u-hrvatskoj-u-protekloj-godini-15412452|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240106125318/https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/nova-tv-kumovi-su-bili-najpopularnija-serija-u-hrvatskoj-u-protekloj-godini-15412452|archive-date=2024-01-06|access-date=2024-05-04|website=[[Jutarnji list]]|language=hr-hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2022-09-20|title="MasterChef" i "Kumovi" najgledaniji zabavni sadržaji na svim televizijama|url=https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/masterchef-i-kumovi-najgledaniji-zabavni-sadrzaji-na-svim-televizijama---743203.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20221002165638/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/masterchef-i-kumovi-najgledaniji-zabavni-sadrzaji-na-svim-televizijama---743203.html|archive-date=2022-10-02|access-date=2024-05-04|website=[[Nova TV]]|language=hr}}</ref> i u nekim susjednim zemljama.<ref name=":4" /><ref name=":6" /><ref name=":7" /><ref name=":8" /> Snimanje treće sezona završeno je [[25. studenoga]] [[2023.]], nakon čega je Nova TV objavila kako se serija privodi kraju, s ukupno 423 epizode.<ref name=":423 ep.">{{Citiranje weba|date=27. studenoga 2023.|title=Rastaju se Kumovi – pala zadnja klapa serije, glumci izrazito emotivni!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/rastaju-se-kumovi-pala-zadnja-klapa-serije-glumci-izrazito-emotivni---814690.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231127232056/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/rastaju-se-kumovi-pala-zadnja-klapa-serije-glumci-izrazito-emotivni---814690.html|archive-date=27. studenoga 2023.|access-date=27. studenoga 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref> Međutim, u veljači [[2024.]] odlučeno je da će se serija ipak obnoviti za četvrtu sezonu. Snimanja je započelo krajem veljače,<ref name=":10">{{Citiranje weba|date=2024-03-01|title=Nova TV najavila da prestaje snimati ‘Kumove‘, a onda se dogodio potpuni preokret: Šokirali su se i glumci...|url=https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/nova-tv-najavila-da-prestaje-snimati-kumove-a-onda-se-dogodio-potpuni-preokret-sokirali-su-se-i-glumci-15433951|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240302235158/https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/nova-tv-najavila-da-prestaje-snimati-kumove-a-onda-se-dogodio-potpuni-preokret-sokirali-su-se-i-glumci-15433951|archive-date=2024-03-02|access-date=2024-03-18|website=[[Jutarnji list]]}}</ref> dok je prikazivanje započelo [[30. travnja]] [[2024.]]<ref name=":5">{{Citiranje weba|date=2024-04-30|title=Kumovi, 30. travnja|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/epizoda/4/1|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240501194740/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/epizoda/4/1|archive-date=2024-05-01|access-date=2024-05-01|website=[[Nova TV]]}}</ref> Na dodjeli nagrada časopisa [[Story (časopis)|''Story'']], [[5. lipnja]] 2024., serija je osvojila nagradu publike za najbolju televizijsku seriju.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-06-05|title=Ovo je najbolja hrvatska serija: 'Nitko od nas nije očekivao ovakav uspjeh'|url=https://story.hr/Celebrity/a297272/storyjevu-nagradu-za-tv-seriju-godine-osvajaju-kumovi.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240605143703/https://story.hr/Celebrity/a297272/storyjevu-nagradu-za-tv-seriju-godine-osvajaju-kumovi.html|archive-date=2024-06-05|access-date=2024-06-05|website=story.hr|language=hr}}</ref> Dana [[7. studenoga]] [[2024.]] emitirana je jubilarka, 500. epizoda, dok je [[23. travnja]] [[2026.]] serija dosegla svoju 700. epizodu. Serija je obnovljena i za šestu sezonu koja se snima od studenoga 2025.<ref name=":11">{{Citiranje weba|title=Fenomen! Glumačka ekipa iz Kumova postala je poput velike obitelji|url=https://showbuzz.dnevnik.hr/inmagazin/poput-velike-obitelji-glumacka-ekipa-iz-kumova-o-odnosima-ljubavi-i-prijateljstvu---935919.html|access-date=2025-11-08|website=Showbuzz|language=hr}}</ref><ref name=":snimanje.S6">{{Citiranje weba|date=2025-11-13|title=Hit serija Nove TV krenula sa snimanjem novih nastavaka|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/hit-serija-nove-tv-krenula-sa-snimanjem-novih-nastavaka---946104.html|url-status=bot: unknown|archive-url=https://web.archive.org/web/20251114185815/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/hit-serija-nove-tv-krenula-sa-snimanjem-novih-nastavaka---946104.html|archive-date=14. studenoga 2025.|access-date=2025-11-14|website=[[Nova TV]]|language=hr}}</ref> ''Kumovi'' je druga hrvatska serija po broju epizoda, a prema planu trebala bi imati ukupno više od 642 epizode.<ref>{{Citiranje weba|date=2023-11-28|title=Ovo su najdugovječnije domaće serije: Jedna od njih emitirala se kroz više od 800 epizoda...|url=https://www.24sata.hr/show/ovo-su-najdugovjecnije-domace-serije-jedna-od-njih-emitirala-se-kroz-vise-od-800-epizoda-949464|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231128092504/http://www.24sata.hr/show/ovo-su-najdugovjecnije-domace-serije-jedna-od-njih-emitirala-se-kroz-vise-od-800-epizoda-949464|archive-date=2023-11-28|access-date=2024-03-18|website=24sata}}</ref> == Radnja == [[Obitelj]] i [[ljubav]] glavne su radnje serije koja se odvija u izmišljenom mjestu Zaglave. [[Cesta]] koja ide prema zabačenome kraju dijeli Zaglave na dva suprotstavljena tabora: s jedne je strane [[obitelj]] Macan, novopečeni bogataši i [[gastarbeiter]]i, a s druge je strane obitelj Akrap, vlastodršci i starosjedioci, dok je u sredini obitelj Gotovac, [[kriminal]]ci iz [[velegrad]]a. Sve tri obitelji povezane su [[kum (obitelj)|kumstvom]] i interesom. Sukobit će se u utrci za [[novac|novcem]] i odlučivati o sudbini mjesta. Boreći se za svoje snove, i za život, stavljat će na kocku ono najvrijednije što imaju. Kad kumovi saznaju da su i braća, njihovo neprijateljstvo još se više rasplamsa, tad počinje natjecanje za očevu ostavštinu. Tijekom nadolazećih sezona dolaze i novi obrati koji mijenjaju tijek i radnju serije. == Pregled serije == [[Nova TV]] započela je emitiranje serije [[7. veljače]] [[2022.]]<ref name=":3" /> Nakon 96 epizoda, [[21. lipnja]] [[2022.]] emitiranje prve sezone privremeno je prekinuto zbog ljetne stanke, tijekom koje su snimani preostali nastavci.<ref name=":0">{{Citiranje weba|date=17. lipnja 2022.|title=Prije ljetne pauze ne propustite posljednju epizodu "Kumova", najgledanije serije ove godine!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/prije-ljetne-pauze-ne-propustite-posljednju-epizodu-kumova-najgledanije-serije-ove-godine---729049.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220623054144/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/prije-ljetne-pauze-ne-propustite-posljednju-epizodu-kumova-najgledanije-serije-ove-godine---729049.html|archive-date=2022-06-23|access-date=21 lipnja 2022.|website=[[Nova TV]]}}</ref> Emitiranje je nastavljeno [[29. kolovoza]],<ref>{{Citiranje weba|date=26. kolovoza 2022.|title=Ne propustite povratak "Kumova" – ovog ponedjeljka od 20.15 na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/ne-propustite-povratak-kumova-ovog-ponedjeljka-od-20-15-na-novoj-tv---739349.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230924182527/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/ne-propustite-povratak-kumova-ovog-ponedjeljka-od-20-15-na-novoj-tv---739349.html|archive-date=24. rujna 2023.|access-date=5. siječnja 2024.|website=[[Nova TV]]}}</ref> a posljednja epizoda prve sezone prikazana je [[16. prosinca]] [[2022.]]<ref name=":1">{{Citiranje weba|date=16. prosinca 2022.|title=Je li ovo početak njihovog novog i boljeg života?|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-je-li-ovo-pocetak-njihovog-novog-i-boljeg-zivota---756831.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20221216172711/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-je-li-ovo-pocetak-njihovog-novog-i-boljeg-zivota---756831.html|archive-date=16. prosinca 2022.|access-date=16. prosinca 2022.|website=[[Nova TV]]}}</ref> Druga sezona počela se prikazivati [[6. veljače]] [[2023.]]<ref name=":2">{{Citiranje weba|date=31. siječnja 2023.|title=Ne propustite novu sezonu serije ''Kumovi'' od 6.veljače na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/ne-propustite-novu-sezonu-serije-kumovi-od-6-veljace-na-novoj-tv---763955.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230131230215/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/ne-propustite-novu-sezonu-serije-kumovi-od-6-veljace-na-novoj-tv---763955.html|archive-date=1. veljače 2023.|access-date=1. veljače 2023.|website=Nova TV}}</ref> Emitiranje je privremeno obustavljeno [[26. svibnja]] 2023., nakon prikazivanje dvostruke epizode (77. i 78.) zbog ljetne stanke,<ref>{{Citiranje weba|date=26. svibnja 2023.|title=Večeras finale sezone hit serije "Kumovi"|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-veceras-finale-sezone-hit-serije-kumovi---783842.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230528141534/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-veceras-finale-sezone-hit-serije-kumovi---783842.html|archive-date=28. svibnja 2023.|access-date=5. siječnja 2024.|website=[[Nova TV]]}}</ref> a nastavljeno je [[4. rujna]] 2023..<ref>{{Citiranje weba|date=31. kolovoza 2023.|title=Kumovi: Uzbudljivo okupljanje na setu serije 'Kumovi' – glumci najavili novu sezonu od 4. rujna na Novoj TV|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/uzbudljivo-okupljanje-na-setu-serije-kumovi-glumci-najavili-novu-sezonu-od-4-rujna-na-novoj-tv---799761.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230902140030/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/uzbudljivo-okupljanje-na-setu-serije-kumovi-glumci-najavili-novu-sezonu-od-4-rujna-na-novoj-tv---799761.html|archive-date=2. rujna 2023.|access-date=5. siječnja 2024.|website=[[Nova TV]]}}</ref> Posljednja epizoda druge sezone prikazana je [[28. prosinca]] [[2023.]]<ref>{{Citiranje weba|date=28. prosinca 2023.|title=Večeras ne propustite finale sezone hit serije "Kumovi" - uskoro stiže i nova sezona na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-veceras-ne-propustite-finale-sezone-hit-serije-kumovi-uskoro-stize-i-nova-sezona-na-novoj-tv---820017.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231228145231/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-veceras-ne-propustite-finale-sezone-hit-serije-kumovi-uskoro-stize-i-nova-sezona-na-novoj-tv---820017.html|archive-date=28. prosinca 2023.|access-date=5. siječnja 2024.|website=[[Nova TV]]}}</ref> Treća sezona počela je s prikazivanjem [[15. siječnja]] [[2024.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2024-01-09|title=Od ponedjeljka, 15. siječnja nova sezona omiljenih Kumova na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-od-15-sijecnja-nova-sezona-omiljenih-kumova-na-novoj-tv---821417.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240109220806/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-od-15-sijecnja-nova-sezona-omiljenih-kumova-na-novoj-tv---821417.html|archive-date=2024-01-09|access-date=2024-05-04|website=[[Nova TV]]}}</ref> Od [[18. ožujka]] prikazivane su po dvije epizode dnevno. Završna epizoda treće sezone prikazana je [[29. travnja]] 2024. Serija je obnovljena za četvrtu sezonu u [[Veljača|veljači]] 2024.,<ref name=":10" /> a emitiranje je započelo [[30. travnja]] 2024.<ref name=":5" /> Od [[27. svibnja]] ponovno se prikazivala po jedna epizoda dnevno. Ljetna stanka počela je [[31. svibnja]]<ref>{{Citiranje weba|date=2024-06-03|title=Kumovi na pauzi|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-na-pauzi---851736.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240603130646/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-na-pauzi---851736.html|archive-date=2024-06-03|access-date=2024-06-03|website=[[Nova TV]]|language=hr}}</ref> i trajala do [[2. rujna]], kada je nastavljen ostatak sezone.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-08-22|title=Novi nastavci popularne serije "Kumovi"od ponedjeljka 2. rujna u 20:15 na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-novi-nastavci-popularne-serije-kumovi-od-ponedjeljka-2-rujna-u-20-15-na-novoj-tv---865055.html|url-status=live|access-date=2024-08-24|website=[[Nova TV]]}}</ref> Tijekom prvog tjeedna jesenskog emitiranja prikazivane su po dvije epizode dnevno. Finale četvrte sezone prikazano je [[11. studenoga]] 2024. Serija je obnovljena i za petu sezonu.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-09-07|title=Ove jeseni će se biti teško odlučiti koju lošu domaću TV seriju gledati |url=https://www.index.hr/magazin/clanak/ove-jeseni-ce-se-biti-tesko-odluciti-koju-losu-domacu-tv-seriju-gledati/2596555.aspx|url-status=live|access-date=2024-09-07|website=index.hr|language=hr}}</ref> Snimanje je započelo u listopadu 2024., što je potvrdio i glumac [[Vedran Mlikota]] za magazin "''Ekran''" [[Večernji list|Večernjeg lista]].<ref name=":peta sezona najava">{{Citiranje knjige|last=Volarić|first=Toni|url=http://archive.org/details/ekran-24-5-2024-vedran-mlikota-zivotna-prica|title=Ekran broj 2052 (24. 5. 2024.) – Vedran Mlikota – Životna priča|date=2024-05-24|publisher=[[Večernji list]]|pages=8–13}}</ref><ref name=":peta sezona snimanje">{{Citiranje weba|date=2024-10-08|title=Zvijezde Kumova slave početak snimanja još jedne sezone obožavane serije: "Nazdravljamo...''|url=https://showbuzz.dnevnik.hr/celebrity/ecija-ojdanic-nazdravila-s-kolegama-uoci-pocetka-snimanja-pete-sezone-kumova---872935.html|url-status=live|access-date=2024-10-08|website=showbuzz.dnevnik.hr|language=hr}}</ref> Emitiranje je počelo [[12. studenoga]] 2024., odmah nakon završetka četvrte sezone.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-10-31|title=NOVA TV • utorak, 12. studenoga 2024. • TvProfil|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2024-11-12&kanal=nova|url-status=dead|access-date=2024-10-31|website=tvprofil.com|language=hr-HR|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2024-11-12&kanal=nova}}</ref> Zimska stanka trajala je od [[13. prosinca]] [[2024.]] do [[2. veljače]] [[2025.]] Epizoda 78. planirana za emitiranje [[8. svibnja]] 2025. nije bila prikazana na televiziji zbog posebne emisije povodom izbora novog [[Papa|pape]]. Iako nije emitirana u redovnom terminu, epizoda je objavljena na platformi [[Nova Plus]], a televizijsko emitiranje održano je [[12. svibnja]] 2025. Ljetna stanka trajala je od [[13. svibnja]] do [[31. kolovoza]] [[2025.]],<ref>{{Citiranje weba|date=2025-05-02|title="Kumovi" još idući tjedan na Novoj TV, novi nastavci stižu na jesen|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-jos-iduci-tjedan-na-novoj-tv-novi-nastavci-stizu-na-jesen---911103.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250507132823/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-jos-iduci-tjedan-na-novoj-tv-novi-nastavci-stizu-na-jesen---911103.html|archive-date=2025-05-07|access-date=2025-05-07|website=[[Nova TV]]|language=hr}}</ref> a nastavak sezone od [[1. rujna]] iste godine.<ref>{{Citiranje weba|date=2025-08-26|title=„Kumovi“ se vraćaju 1. rujna u 20:15 s novim zapletima i dobrim starim humorom|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-se-vracaju-1-rujna-u-20-15-s-novim-zapletima-i-dobrim-starim-humorom---931068.html|url-status=live|access-date=2025-08-26|website=[[Nova TV]]|language=hr}}</ref> Kraj sezone je bio [[10. prosinca]]. Iako je peta sezona trebala biti posljednja, šesta sezona je najavljena u rujnu 2025. od strane glumca [[Lovre Kondža|Lovre Kondže]],<ref name=":11" /> a snimanje je započelo u studenome iste godine.<ref name=":snimanje.S6" /> Prikazivanje je počelo [[11. prosinca]] 2025., odmah nakon završetka pete sezone, a dan poslije, 12. prosinca je krenula zimska stanka koja je trajala do [[31. siječnja]] [[2026.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2026-01-28|title=Omiljeni ''Kumovi'' od nedjelje, 1. veljače ponovno na malim ekranima!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/omiljeni-kumovi-od-nedjelje-2-veljace-ponovno-na-malim-ekranima---959996.html|url-status=live|access-date=2026-01-28|website=[[Nova TV (Hrvatska)]]|language=hr}}</ref> Ljetna stanka počinje [[9. lipnja]] 2026. a traje do rujna. {{Pregled serije | infoA = Ljetna stanka | boja1 = #B30E1C | epizode1 = 171 | premijera1 = {{premijera|7|2|2022|l}} | finale1 = {{finale|16|12|2022|l}} | infoA1 = {{nowrap|''[[22. lipnja]] – [[28. kolovoza]] [[2022.]]''}} | boja2 = #003C92 | epizode2 = 161 | premijera2 = {{premijera|6|2|2023|l}} | finale2 = {{finale|28|12|2023|l}} | infoA2 = {{nowrap|''[[27. svibnja]] – [[3. rujna]] [[2023.]]''}} | boja3 = #62C42F | epizode3 = 90 | premijera3 = {{premijera|15|1|2024|l}} | finale3 = {{finale|29|4|2024|l}} | infoA3 = {{nowrap|''Nema, nastavlja se na 4. sezonu''}} | boja4 = #FFFF00 | epizode4 = 80 | premijera4 = {{premijera|30|4|2024|l}} | finale4 = {{finale|11|11|2024|l}} | infoA4 = {{nowrap|''[[31. svibnja]] [[2024.]] – [[2. rujna]] [[2024.]]''}} | boja5 = #800080 | epizode5 = 140 | premijera5 = {{premijera|12|11|2024|l}} | finale5 = {{finale|10|12|2025|l}} | infoA5 = {{nowrap|''[[13. svibnja]] [[2025.]] – [[31. kolovoza]] [[2025.]]''}} | boja6 = #FF8C00 | epizode6 = 110 | premijera6 = {{premijera|11|12|2025|l}} | finale6 = {{TBA}} | infoA6 = {{nowrap|''[[9. lipnja]] [[2026.]] – rujan [[2026.]]''}} }} ==Glumačka postava == ===Glavne uloge=== {|class="wikitable sortable" !<small>Glumac</small> !<small>Lik</small> !<small>Kratki opis lika</small> !<small>Sezona 1</small> !<small>Sezona 2</small> !<small>Sezona 3</small> !<small>Sezona 4</small> !<small>Sezona 5</small> !<small>Sezona 6</small> |- | <small>[[Momčilo Otašević]]</small> ! <small>Janko Gotovac</small> | <small>Glavni muški lik, suvlasnik hotela Macan, Aljošin i Vesnin sin, Larin brat, Lucin suprug i otac malog Andrije</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Ana Uršula Najev]]</small> ! <small>Lucija Akrap Gotovac ''Luce''</small> | <small>Glavni ženski lik, liječnica u lokalnoj ordinaciji, Zvonina i Anđelina kći, Martinova sestra, Jankova supruga i majka malog Andrije</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Vladimir Tintor]]</small> ! <small>Aljoša Gotovac</small> | <small>Suvlasnik hotela Macan, bivši financijski savjetnik, Vesnin suprug, Larin i Jankov otac, Stipanov izvanbračni sin, Vinkov i Šimin polubrat, djed malog Andrije</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Olga Pakalović]]</small> ! <small>Vesna Gotovac</small> | <small>Aljošina supruga, Jankova i Larina majka, baka malog Andrije, šefica kuhinje u hotelu Macan</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Daria Lorenci Flatz]]</small> ! <small>Jadranka Macan</small> | <small>Vinkova supruga, Matijina i Perina majka, Cvitina baka, gastarbajterica porijeklom iz [[Bosna i Hercegovina|BiH]]</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Vedran Mlikota]]</small> ! <small>Vinko Macan</small> | <small>Suvlasnik hotela Macan, Stipanov sin, Aljošin i Šimin polubrat, Jadrankin suprug, otac Zlatana, Matije i Pere, djed Cvite, Stipe, Mile i Arije, bivši vlasnik benzinske postaje ''Macan Benz''</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Nika Barišić]]</small> ! <small>Lara Cukela<br><small>(''djev. Gotovac)''</small></small> | <small>Aljošina i Vesnina kći, Jankova sestra, Tomijeva supruga, po zanimanju dizajnerica, tetka malog Andrije</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Stojan Matavulj]]</small> ! <small>Zvonimir Akrap ''Zvone''</small> | <small>Bivši načelnik općine Zaglave, Anđelin suprug, Lucin i Martinov otac, djed Cvite i malog Andrije</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Barbara Vicković]]</small> ! <small>Anđela Akrap</small> | <small>Zvonina supruga, Lucina i Martinova majka, baka Cvite i malog Andrije</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Radoslava Mrkšić]]</small> ! <small>Ivka Macan</small> | <small>Stipanova starija sestra i desna ruka, Stanislavova polusestra, Vinkova, Aljošina i Šimina teta, Andrijina djevojka iz mladih dana</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Mirna Mihelčić]]</small> ! <small>Matija Macan</small> | <small>Vinkova i Jadrankina starija kćer, Perina sestra, Zlatanova polusestra, Cvitina majka, Martinova zaručnica, bivša načelnica općine Zaglave</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Lovre Kondža]]</small> ! <small>Martin Akrap</small> | <small>Bivši načelnik općine Zaglave, lokalni zabavljač i uposlenik turističke zajednice, Lucin brat, Zvonin i Anđelin sin, Matijin zaručnik, Cvitin otac</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Petra Kraljev]]</small> ! <small>Milica Skelin<br><small>''(djev. Crljen)''</small></small> | <small>Direktorica turističke zajednice, bivša tajnica u općini i bivša v.d. načelnica općine Zaglave, Vedranina sestra i Markova supruga</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Mijo Kevo]]</small> ! <small>Marko Skelin ''Šank''</small> | <small>Vlasnik zgrade općine, bivši referent u općini i bivši v.d. načelnik općine Zaglave, Zvonina desna ruka i Miličin suprug, Goranov otac</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Ecija Ojdanić]]</small> ! <small>Mirjana Bogdan</small> | <small>Zlatanova majka, vlasnica gostione ''Kod Bogdana'', bivša Aljošina cura iz mladih dana, Vinkova bivša simpatija, baka Stipe i blizanki Mile i Arije</small> ! style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Žarko Radić]]</small> ! <small>Stanislav Cukela ''Stanley''</small> | <small>Bivši župan [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinske županije]], bivši načelnik općine Zaglave, umirovljenik koji se vratio iz Kanade u Zaglave, Tomislavov otac, Ivkin i Stipanov polubrat, Vinkov, Aljošin i Šimin stric</small> ! colspan="2" | ! colspan="4" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Matija Prskalo]]</small> ! <small>Spomenka Crljen</small> | <small>Miličina i Vedranina majka, baka Stipe i blizanki Mile i Arije, povratnica iz [[Njemačka|Njemačke]] u Zaglave</small> ! colspan="3" | ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Zdravko Vukelić]]</small> ! <small>Božo Zovko ''Braco''</small> | <small>Poduzetnik, sin bivšeg župana Jadranka, Hrvojkin suprug</small> ! colspan="4" | ! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Andrija Tomić]]</small> ! <small>Goran Aviani</small> | <small>Novi policajac u Zaglavama, Karmelin i Markov izvanbračni sin</small> ! colspan="4" | ! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Lejla Hakalović]]</small> ! <small>Iva Grabovac</small> | <small></small> ! colspan="5" | ! style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Hrvoje Barišić]]</small> ! <small>Nediljko Grabovac</small><ref>[https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/novo-pojacanje-u-omiljenoj-seriji-nove-tv---972496.html]</ref> | <small></small> ! colspan="5" | ! style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |} ====Seriju su napustili==== {|class="wikitable sortable" !<small>Glumac</small> !<small>Lik</small> !<small>Kratki opis lika</small> !<small>Sezona 1</small> !<small>Sezona 2</small> !<small>Sezona 3</small> !<small>Sezona 4</small> !<small>Sezona 5</small> !<small>Sezona 6</small> |- | <small>[[Milan Štrljić]]</small> ! <small>Stipan Macan † </small> | <small>Vinkov, Aljošin i Šimin otac, Ivkin brat, Stanislavov polubrat, Jankov, Larin, Matijin, Perin i Zlatanov djed, bogati starosjedilac mjesta</small> ! colspan="3" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Lara Obad]]</small> ! rowspan="2" | <small>Pere Macan</small> | rowspan="2" | <small>Vinkova i Jadrankina mlađa kći, Matijina sestra, Zlatanova polusestra, Cvitina tetka koja se vratila sa studiranja iz Amerike</small> ! colspan="3" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="2" | |- | <small>[[Tea Ljubešić]]</small> ! colspan="4" | ! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Ratko Glavina]]</small> ! <small>Andrija Akrap ''Dida'' †</small> | <small>Zvonin senilni otac, Martinov i Lucin djed, Anđelin svekar, Cvitin i Andrijin pradjed, Ivkin momak iz mladih dana</small> ! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! colspan="4" | |- | <small>[[Stjepan Perić]]</small> ! <small>Vice Vuletić</small> | <small>Povjerenik grada Sinja, Šimin bivši dečko</small> ! colspan="3" | ! style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! colspan="2" | |- | <small>[[Linda Begonja]]</small> ! <small>Jasenka Runje</small> | <small>Glavna negativka četvrte sezone, bivša gradonačelnica grada Sinja, Vinkova bivša djevojka iz mladosti</small> ! colspan="3" | ! style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! colspan="2" | |- | <small>[[Konstantin Haag]]</small> ! <small>Zlatan Bogdan</small> | <small>Mirjanin i Vinkov izvanbračni sin, Matijin i Perin polubrat, seoski klesar, Lucin bivši dečko, Vedranin suprug, otac Stipe i blizanki Mile i Arije</small> ! colspan="5" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! |- | <small>[[Jagoda Kumrić|Jagoda Kumrić Haag]]</small> ! <small>Vedrana Bogdan<br><small>''(djev. Crljen)''</small></small> | <small>Miličina sestra, Zlatanova supruga, majka Stipe i blizanki Mile i Arije, bivša svjetska putnica</small> ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! |- | <small>[[Domagoj Ivanković]]</small> ! <small>Josip Kvasina</small> | <small>Bivši zaposlenik u Vinkovoj benzinskoj postaji ''Macan Benz'', Stipanov najodaniji suradnik, Martinov najbolji prijatelj, odselio se u [[Irska|Irsku]], a kasnije u [[Norveška|Norvešku]]</small> ! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! colspan="3" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! |- | <small>[[Marina Redžepović]]</small> ! <small>Šima Mamić Macan</small> | <small>Bivša načelnica općine Zaglave, bivša državna revizorica, Stipanova i Kajina izvanbračna kći, Vinkova i Aljošina polusestra</small> ! ! style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Fabijan Pavao Medvešek]]</small> ! <small>Tomislav Cukela ''Tommy''</small> | <small>Stanislavov sin, po zanimanju fotograf, došao u Zaglave s ocem Stanislavom, Larin suprug, tetak malog Andrije</small> ! colspan="2" | ! colspan="4" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |} === Sporedne uloge === {|class="wikitable sortable" !<small>Glumac</small> !<small>Lik</small> !<small>Kratki opis lika</small> !<small>Sezona 1</small> !<small>Sezona 2</small> !<small>Sezona 3</small> !<small>Sezona 4</small> !<small>Sezona 5</small> |- | <small>[[Boris Svrtan]]</small> ! <small>Vlado Herceg †</small> | <small>Glavni negativac prve dvije sezone, bivši ministar u Vladi, Valentinin otac i Daničin brat</small> ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Mladen Vulić]]</small> ! <small>Jure Soldo †</small> | <small>Negativac, vlasnik restorana ''Kod Solde'' i Mikulin otac</small> ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="4" | |- | <small>[[Đorđe Kukuljica]]</small> ! <small>Mate Šušnjara †</small> | <small>Odvjetnik, obiteljski prijatelj Macana i kum Vinku</small> ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Velimir Čokljat]]</small> ! <small>svećenik</small> | <small>Svećenik u Zaglavama</small> ! colspan="5" style="background:#fdd; text-align:centar;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Dražen Mikulić]]</small> ! <small>Darko Jurić</small> | <small>Glavni policijski inspektor u Zaglavama</small> ! colspan="5" style="background:#fdd; text-align:centar;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Mirko Ilibašić]]</small> ! <small>Jure Nimac</small> | <small>Policijski inspektor u Sinju, bivši policajac u Zaglavama</small> ! colspan="4" style="background:#fdd; text-align:centar;" |<small>Sporedna uloga</small> ! |- | <small>[[Toni Malenica]]</small> ! <small>Petar</small> | <small>Bivši poštar u Zaglavama, premješten u [[Zadvarje]]</small> ! colspan="4" style="background:#fdd; text-align:centar;" |<small>Sporedna uloga</small> ! |- | <small>[[Šime Zanze]]</small> ! <small>Frane Peruša</small> | <small>Mještanin Zaglava</small> ! colspan="5" style="background:#fdd; text-align:centar;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Irena Matas]]</small> ! <small>Zdenka</small> | <small>Prodavačica na pijaci</small> ! colspan="5" style="background:#fdd; text-align:centar;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Ante Krstulović]]</small> ! <small>Ante</small> | <small>Prodavač na ''pijaci'', Sandrin muž i Tonijev otac</small> ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Iva Kraljević]]</small> ! <small>Sandra</small> | <small>Antina žena i Tonijeva majka, krojačica</small> ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Vlasta Ramljak]]</small> ! <small>Danica Macan<br><small>''(djev. Herceg, bivš. Turudić)''</small></small> | <small>Sestra bivšeg ministra Hercega i Valentinina teta, bivša pravnica, posljednja Stipanova žena</small> ! colspan="5" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Tena Nemet Brankov]]</small> ! <small>Valentina Anđelini<br><small>''(djev. Herceg)''</small></small> | <small>Bivša Jankova supruga , kći ministra Hercega i Daničina nećakinja</small> ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="4" | |- | <small>[[Anica Kontić]]</small> ! <small>Katarina Bulj ''Kate''</small> | <small>Stanislavova asistentica u županiji, ranije radila kao konobarica u kafiću ''Kod Bogdana'', kao kućna pomoćnica kod Stanislava i kao kućna pomoćnica kod Macana i Gotovaca</small> ! colspan="5" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Asja Jovanović]]</small> ! <small>Lidija Gabrijela Skelin ''Stana'' †</small> | <small>Markova majka, nastarija mještanka Zaglava prije smrti</small> ! colspan="5" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Ivan Čuić]]</small> ! <small>Nenad Derdić ''Neno''</small> | <small>Šimin bivši dečko</small> ! ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Mirela Brekalo]]</small> ! <small>Kaja Mamić †</small> | <small>Šimina majka, Stipanova nekadašnja ljubavnica</small> ! ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Nives Celzijus]]</small> ! <small>Iris</small> | <small>Negativka, žena koja se pretvarala da je Zvonina ljubavnica i time ucjenjivala Zvonu</small> ! ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Davor Sabo]]</small> ! <small>Elvis</small> | <small>Vedranin prijatelj iz [[BiH]] i bivši suprug, oženio se Vedranom kako bi dobio [[hrvatsko državljanstvo]]</small> ! ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Filip Juričić (glumac)|Filip Juričić]]</small> ! <small>Alen Lončarić</small> | <small>Negativac, pomoćnik ministra zdravstva, pokušao zavesti Lucu</small> ! ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Alen Šalinović]]</small> ! <small>Vedran Kuzmanić ''Kuzma''</small> | <small>Negativac, kriminalac, vlasnik gostione ''Kod Klepe'', stari poznanik Vinka i Aljoše, Šimin bivši ljubavnik</small> ! ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="2" | ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Nataša Janjić|Nataša Janjić Medančić]]</small> ! <small>Fani</small> | <small>Voditeljica banke u Sinju, Jankova bivša šefica</small> ! colspan="2" | ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="2" | |- | <small>[[Slavko Juraga]]</small> ! <small>Jadranko Zovko</small> | <small>Glavni negativac treće i šeste sezone, župan Splitsko-dalmatinske županije i član stranke HSDLZ</small> ! colspan="2" | ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Vladimir Posavec Tušek]]</small> ! <small>Oliver</small> | <small>Investitor i bivši Jankov šef</small> ! colspan="2" | ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="2" | |- | <small>[[Karmen Sunčana Lovrić]]</small> ! <small>Tonka</small> | <small>Zaposlenica hotela Macan, ranije radila u banci u Sinju i na benzinskoj pumpi ''Macan Benz''</small> ! colspan="2" | ! colspan="3" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Mara Brkić]]</small> ! <small>Cvita Macan-Akrap</small><ref>{{Citiranje weba|date=2024-05-15|title=Pet joj je godina tek, a već je glumačka zvijezda: Malena Mara osvaja ulogom u Kumovima!|url=https://showbuzz.dnevnik.hr/inmagazin/pet-joj-je-godina-tek-a-vec-je-glumacka-zvijezda-malena-mara-osvaja-ulogom-u-kumovima---848690.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240516014623/http://showbuzz.dnevnik.hr/inmagazin/pet-joj-je-godina-tek-a-vec-je-glumacka-zvijezda-malena-mara-osvaja-ulogom-u-kumovima---848690.html|archive-date=2024-05-16|access-date=2024-05-17|website=showbuzz.dnevnik.hr|language=hr}}</ref> | <small>Martinova i Matijina kćerka</small> ! colspan="3" | ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Bartol Jaker]]</small> ! <small>Stipe Bogdan</small> | <small>Zlatanov i Vedranin sin, brat Mile i Arije</small> ! colspan="3" | ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Duško Valentić]] †</small> ! <small>Vjekoslav Cukela</small> | <small>Stanislavov rođak, čovjek koji je došao na izmjeru</small> ! colspan="3" | !style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! |- | <small>[[Anja Matković]]</small> ! <small>Marina Švarc</small> | <small>Liječnica u Zagrebu i Lucina prijateljica</small> ! colspan="3" | ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! |- |<small>[[Anica Kovačević]]</small> !<small>Hrvojka Runje</small> |<small>Bivša službenica grada Sinja i bivša v.d. načelnica općine Zaglave, Bracina bivša supruga, Jadrankova bivša nevjesta i Katina rođakinja</small> ! colspan="3" | ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- |<small>[[Franko Jakovčević]]</small> !<small>Frane Žaja</small> |<small>Novi liječnik u Zaglavama, Perina simpatija</small> ! colspan="3" | ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- |<small>[[Alin Antunović]]</small> !<small>Karmela Aviani</small> |<small>Goranova majka, Markova bivša djevojka</small> ! colspan="4" | ! colspan="1" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |} === Gostujuće uloge === * [[Krunoslav Belko]] kao Davor, ministrov vozač * [[Alen Liverić]] kao Damir, odvjetnik obitelj Gotovac * [[Romina Knežić]] kao voditeljica [[Dnevnik Nove TV|Dnevnika Nove TV]] * [[Jure Jerolimov]] kao poštar Iko Perajica * [[Petar Pereža]] kao voditelj [[Dnevnik Nove TV|Dnevnika Nove TV]] * [[Šiško Horvat Majcan]] kao policajac Šime * [[Dražen Bratulić]] kao doktor * [[Dajana Čuljak]] kao Ivana, Lucina prijateljica, Lukina žena * [[Andrej Dojkić]] kao Luka, Jankov prijatelj, Ivanin muž * [[Gianna Kotroman]] kao mještanka Zaglava * [[Marko Petrić]] kao Roko, konobar u restoranu ''Kod Solde'' * [[Ivica Pucar]] kao inspektor Tonči * [[Anita Matić|Anita Matić Delić]] kao Marija, Jadrankina i Vinkova prijateljica, Matijina kuma * [[Slaven Knezović]] kao Veljko, Stipanov prijatelj, bosanski policajac * [[Rijad Gvozden]] kao bosanski policajac * [[Bojana Gregorić Vejzović]] kao Jagoda Krizmanić †, Aljošina i Vesnina prijateljica * [[Enes Vejzović]] kao Lovro Krizmanić †, Aljošin i Vesnin prijatelj * [[Mario Valentić]] kao Saša, fizioterapeut u toplicama * [[Dijana Vidušin]] kao liječnica * [[Dušan Gojić]] kao liječnik * [[Jadranka Elezović]] kao gospođa u toplicama * [[Ljiljana Bogojević]] kao Ruža, bivša kućna pomoćnica obitelji Gotovac * [[Zijad Gračić]] kao primarijus Filipović * [[Nikša Kušelj]] kao vidoviti Stojan/Sven Brdski, producent Avokado TV-a{{Efn|Glumac Nikša Kušelj igrao je dvije uloge u seriji: u prvoj sezoni igrao je vidovnjaka Stojana, dok je u četvrtoj sezoni igrao Svena Brdskog, producenta koji je snimao Vesninu emisiju.}} * [[Ana Maras|Ana Maras Harmander]] kao Anica, Josipova bivša djevojka i konobarica u gostionici u [[Sinj]]u * [[Gorana Marin]] kao Nevenka Šušnjara, Matina bivša žena * [[Vinko Kraljević]] kao Miljenko, Jadrankin otac * [[Jasna Ornela Beri]] kao Jasminka †, Jadrankina majka * [[Armin Ćatić]] kao Ibro, Jadrankin stari prijatelj * [[Davor Jureško]] kao Stjepan Srića †, beskućnik, Daničin prijatelj * [[Filip Nola]] kao patolog * [[Robert Kurbaša]] kao Viktor, Aničin brat * [[Petar Burić]] kao Mikula Soldo, Soldin sin * [[Marija Miholjek]] kao voditeljica [[Dnevnik Nove TV|Dnevnika Nove TV]] * [[Saša Kopljar]] kao voditelj [[Dnevnik Nove TV|Dnevnika Nove TV]] * [[Dora Fišter Toš|Dora Fišter]] kao sutkinja Tanja Jović * [[Krunoslav Klabučar]] kao inspektor Margetić u prvoj sezoni, u petoj sezoni se pojavljuje kao Zlatanov odvjetnik{{Efn|Glumac Krunoslav Klabučar igrao je također dvije uloge u seriji: u prvoj sezoni inspektora Margetića, a u petoj sezoni Zlatanovog odvjetnika.}} * [[Sanja Marin]] kao psihijatrica * [[Antonija Stanišić]] kao sutkinja * [[Marko Makovičić|Marko Makovčić]] kao županijski državni odvjetnik * [[Dean Krivačić]] kao beskućnik * [[Goran Grgić]] kao Ilija Ivezović, sudac * [[Adrian Pezdirc]] kao Šimin pomoćnik * [[Hrvoje Klobučar]] kao Boris Kovačević, fotograf i paparazzo * [[Adnan Prohić]] kao policajac * [[Ranko Zidarić]] kao Zdravko Šarić, šef u revizorskom uredu i bivši Šimin šef * [[Mladen Čutura]] kao Miljenko Novaković, javni bilježnik * [[Lucija Alfier]] kao Vlatka, uposlenica na recepciji u hotelu Macan, bivša poštarica i konobarica u kafiću u [[Sinj]]u{{Efn|Lik koji je u seriji igrala Lucija Alfier, u početku se zvao Brankica, da bi poslije postala Vlatka.}} * [[Marijana Mikulić]] kao Vera Leško, inspektorica [[USKOK]]-a * [[Vedran Dakić]] kao Jakov Tresić * [[Katarina Šestić]] kao Melita Tresić * [[Iva Mihalić]] kao Bella (Nediljka), Zlatanova bivša djevojka, Kuzmina bivša žena * [[Vid Ćosić]] kao Mauro, Larin prijatelj, ekološki aktivist * [[Danijela Evđenić]] kao Pia, Larina prijateljica, ekološka aktivistica * [[Robert Ugrina]] kao mesar Jere * [[Mijo Pavelko]] kao Toma * [[Dunja Sepčić]] kao inspektorica * [[Iva Šimić Šakoronja]] kao Alenova supruga * [[Zvonimir Novosel]] kao Srećko Veselica * [[Magdalena Živaljić Tadić]] kao Amber * [[Lujo Kunčević]] kao Greg Glibota, glazbenik * [[Erna Rudnički]] kao Brigita * [[Sandra Lončarić]] kao Tereza Bujić, kiparica * [[Saša Buneta]] kao Radimir Pustinjak, turist * [[Ružica Maurus]] kao Tamara, recepcionarka * [[Draško Zidar]] kao Zdravko Đipalo ''Đip/Valentino'' * [[Tamara Šoletić]] kao Pavlica Đuzel, Magdalenina majka * [[Jasna Bilušić]] kao Emilija Pekčec, statičarka * [[Marin Stević]] kao Leonardo Tretinjak * [[Hrvoje Zalar]] kao Adalbert Kekić †, savjetnik u ministarstvu, Zvonin poznanik * [[Alan Katić]] kao Mirko, geodet * [[Nikola Baće]] kao Lovro, geodet * [[Tonka Mršić]] kao novinarka * [[Jelena Miholjević]] kao Nives Štulhofer ''(djev. Tabak)'', Zvonina rodica * [[Lucia Stefania Glavich Mandarić]] kao Marija Štulhofer, Nivesina kćer, Larina prijateljica * [[Luka Juričić]] kao Ante Nogalo, javni bilježnik na ostavinskoj raspravi dide Akrapa * [[Tomislav Šalov]] kao utjerivač dugova * [[Petar Baljak]] kao fotograf * [[Davor Svedružić]] kao Grgo Sanader, beskućnik * [[Ana Marija Bokor]] kao Aljošina i Vesnina bračna savjetnica * [[Ivana Boban|Ivana Boban Dragić]] kao Ana Lorenci, menadžerica [[Hrvatski nogometni savez|HNS]]-a * [[Nebojša Borojević]] kao Miljenko Perdić, liječnik alternativne medicine * [[Gianna Kotroman]] kao medicinska sestra * [[Damir Šaban]] kao majstor na obnovi Stanine stare kuće * [[Gordan Miljanović]] kao Mihovil ''(Miho)'', konobar u Hotelu Macan, bivši konobar u restoranu ''Kod'' ''Klepe'' * [[Dražen Zečić]] kao Dražen Zečić * [[Pero Juričić]] kao Danko †, pacijent koji je bio u bolničkoj sobi s Vinkom * [[Mia Biondić]] kao Maja Košta, predstavnica RUI-ja * [[Vini Juričić]] kao Sara Beller, trenerica * [[Zlatan Zuhrić]] kao Ivica Golemac, Zvonin prijatelj i direktor Sinjskog vodovoda * [[Paško Vukasović]] kao Drago Golemac, Ivičin sin * [[Igor Kovač]] kao Kristijan Mađarević * [[Romina Tonković]] kao Aimee * [[Željko Königsknecht]] kao Helmut * [[Tomislav Čubelić]] kao Tiho * [[Barbara Nola]] kao Natalija Velkovska * [[Filip Radoš]] kao Ilija Šaran * [[Roni Lepej]] kao Mirkan, novi poštar u Zaglavama * [[Zlatko Ožbolt]] kao Jure Delaš, Lucin profesor * [[Dora Dimić Rakar]] kao glas umjetne inteligencije * [[Rijad Gvozden]] kao Sanjin Ljubić * [[Jasna Odorčić]] kao Vilma Hraščanec * [[Mia Anočić Valentić]] kao Veronika Hraščanec * [[Zoran Gogić]] kao Stjepan "Štef" Hraščanec * [[Mada Peršić]] kao Matijina odvjetnica * [[Marija Trkulja]] kao socialna radnica * [[Iva Visković Križan]] kao Sandra Patafta, psihijatrica * [[Ines Bojanić]] kao inspektorica Guč, državna inspektorica * [[Barbara Rocco]] kao sutkinja == Vrijeme i mjesto radnje == [[Datoteka:Dinara near Polača5.jpg|mini|250px|Čest [[motiv]] u seriji pogled na zapadni dio [[Dinara|Dinare]].]] [[Datoteka:Utvrda Prozor.jpg|mini|250px|[[Prozor (tvrđava u Vrlici)|Utvrda Prozor]] iznad [[Vrlika|Vrlike]].]] Radnja serije odvija se u fiktivnom selu Zaglave, koje s pogledom na [[Vrličko polje]] i [[Dinara|Dinaru]] utjelovljuje gradić [[Vrlika]]. Manji dio mjesta, zaselaka i mjesno [[groblje]] koji se protežu istočno od [[Državna cesta D1|državne ceste D1]] nalaze se u [[Park prirode Dinara|Parku prirode Dinara]]. Iznad samoga naselja na nepristupačnoj stijeni stoji [[Srednji vijek|srednjovjekovna]] [[Prozor (tvrđava u Vrlici)|utvrda Prozor]] koja dominira nad gradom i pogledom na širu okolicu. Glavni trg Zaglava utjelovljuje set sa snimanja serije [[Dar mar (televizijska serija)|''Dar mar'']] u [[Novi Zagreb|Novom Zagrebu]]. Neke scene su snimane i u [[Sinj]]u, [[Split]]u i [[Zagreb]]u, a nekoliko scena snimljeno je i u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] te u [[Ljubljana|Ljubljani]]. Lokacije snimanja dobro su raspoređene tako da sve izgleda kao prava Dalmatinska zagora. == Glazba == [[Diskografska kuća]] [[Tonika Records]] 28. veljače 2022. na svom [[YouTube]] kanalu objavljuje [[videospot]] s cijelom pjesmom uvodne glazbe serije ''Ti budi ti'', koju pjeva [[Šibenik|šibenski]] [[tenor]] [[Marko Škugor]]. Pjesma je obrada instrumentske verzije ''Still Water'' koju je [[Tonči Huljić]] skladao, a potom [[Maksim Mrvica]] odsvirao 2002. godine. Napravljen je samo manji aranžmanski zahvat, s tekstom [[Vjekoslava Huljić|Vjekoslave Huljić]], te glazbeno uobličeno izvedbom [[glazbeni sastav|glazbenoga sastava]] [[Tonči Huljić & Madre Badessa band|Madre Badessa]].<ref>{{Citiranje weba|date=2022-03-01|title=Janko i Luce u videospotu naslovne pjesme hit serije „Kumovi“|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/janko-i-luce-u-videospotu-naslovne-pjesme-hit-serije-kumovi---698077.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20220301182125/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/janko-i-luce-u-videospotu-naslovne-pjesme-hit-serije-kumovi---698077.html|archive-date=2022-03-01|access-date=2024-05-04|website=[[Nova TV]]}}</ref> == Međunarodna prikazivanja == {| class="wikitable" style="text-align: center;" !Država !TV mreža !Sezona !Premijera !Finale |- | rowspan="8" |{{Z+X|SRB}} | rowspan="4" |[[Nova S]] !1. |[[7. lipnja]] [[2022.]]<ref>{{Citiranje weba|date=6. lipnja 2022.|title=Najpopularnija hrvatska TV drama „Kumovi“ sutra ekskluzivno kreće na TV Nova S|url=https://nova.rs/zabava/film/najpopularnija-hrvatska-tv-drama-kumovi-sutra-ekskluzivno-krece-na-tv-nova-s/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220621000456/https://nova.rs/zabava/film/najpopularnija-hrvatska-tv-drama-kumovi-sutra-ekskluzivno-krece-na-tv-nova-s/|archive-date=21. lipnja 2022.|access-date=21. lipnja 2022.|website=[[Nova S|nova.rs]]}}</ref> |[[2. ožujka]] [[2023.]] |- !2. |[[10. srpnja]] [[2023.]]<ref name=":4">{{Citiranje weba|date=7. srpnja 2023.|title=Drugu sezonu serije “Kumovi” ne propustite pogledati od 10. srpnja na TV Nova!|url=https://nova.rs/kultura/ne-propustite-drugu-sezonu-serije-kumovi-od-10-jula-na-tv-nova/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230713105602/https://nova.rs/kultura/ne-propustite-drugu-sezonu-serije-kumovi-od-10-jula-na-tv-nova/|archive-date=13. srpnja 2023.|access-date=13. srpnja 2023.|website=[[Nova S|nova.rs]]}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=10. srpnja 2023.|title=Večeras počinje druga sezona "Kuma": Zapleti, drama i tajne - doznajemo što vas čeka u novim epizodama|url=https://nova.rs/kultura/veceras-pocinje-druga-sezona-serije-kumovi-zapleti-drama-i-tajne-otkrivamo-sta-vas-ocekuje-u-novim-epizodama/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230713105002/https://nova.rs/kultura/veceras-pocinje-druga-sezona-serije-kumovi-zapleti-drama-i-tajne-otkrivamo-sta-vas-ocekuje-u-novim-epizodama/|archive-date=13. srpnja 2023.|access-date=13. srpnja 2023.|website=[[Nova S|nova.rs]]}}</ref> |[[29. veljače]] [[2024.]] |- !3. |[[4. lipnja]] [[2024.]] |[[7. studenog]] [[2024.]] |- !4. |[[3. siječnja]] [[2025.]] |{{TBA}} |- | colspan="4" style="background:darkgray"| |- | rowspan="3" |[[Nova Series]] !1. |[[24. ožujka]] [[2023.]] |[[13. rujna]] [[2023.]] |- !2. |[[14. rujna]] [[2023.]] |[[30. studenoga]] [[2023.]] (78. epizoda)<ref>{{Citiranje weba|date=2023.|title=Nova Series – četvrtak, 30. studenoga 2023. – TvProfil|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2023-11-30&kanal=nova-series|url-status=dead|access-date=2024-03-18|website=tvprofil.com|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2023-11-30&kanal=nova-series}}</ref> |- !3. | colspan="2" {{TBA}} |- | colspan="5" style="background:darkgray"| |- | rowspan="5" |{{Z+X|SLO}} | rowspan="5" |[[POP TV]]<br>[[Voyo]] !1. |[[19. prosinca]] [[2022.]]<ref name=":6">{{Citiranje weba|date=19. prosinca 2022.|title=Na POP TV prihaja priljubljena hrvaška serija Botri|url=https://www.24ur.com/popin/film_tv/na-pop-tv-prihaja-priljubljena-hrvaska-serija-botri.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20221219182137/https://www.24ur.com/popin/film_tv/na-pop-tv-prihaja-priljubljena-hrvaska-serija-botri.html|archive-date=19. prosinca 2022.|access-date=21. svibnja 2023.|website=24ur.com}}</ref> |[[24. srpnja]] [[2023.]] |- !2. |[[26. srpnja]] [[2023.]]<ref>{{Citiranje weba|date=21. srpnja 2023.|title=Na Pop TV konec prve sezone serije Botri|url=https://njena.svet24.si/clanek/svet-slavnih/64b8ead99e735/na-pop-tv-konec-prve-sezone-serije-botri|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230721160834/https://njena.svet24.si/clanek/svet-slavnih/64b8ead99e735/na-pop-tv-konec-prve-sezone-serije-botri|archive-date=21. srpnja 2023.|access-date=28. srpnja 2023.|website=njena.svet24.si}}</ref> |[[15. ožujka]] [[2024.]]<ref>{{Citiranje weba|last=|first=|date=2024-03-10|title=Koliko delov ima serija Botri? Konec serije Botri 2. sezona na POP TV marca 2024, saj prihaja Masterchef Slovenija 2024|trans-title=Koliko dijelova ima serija Kumovi? Kraj serije Kumovi 2. sezona na POP TV u ožujku 2024., jer dolazi Masterchef Slovenija 2024.|url=https://www.blog.uporabnastran.si/2024/03/11/koliko-delov-ima-serija-botri-konec-serije-botri-2-sezona-na-pop-tv-marca-2024-saj-prihaja-masterchef-slovenija-2024/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240315210754/https://www.blog.uporabnastran.si/2024/03/11/koliko-delov-ima-serija-botri-konec-serije-botri-2-sezona-na-pop-tv-marca-2024-saj-prihaja-masterchef-slovenija-2024/|archive-date=2024-03-15|access-date=2024-03-15|website=uporabnastran.si|language=sl}}</ref> |- !3. | [[17. lipnja]] [[2024.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2024-05-30|title=Nova sezona serije Botri prihaja na POP TV|url=https://www.zadovoljna.si/traci/oddaje/botri-nova-sezona.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240530111637/https://www.zadovoljna.si/traci/oddaje/botri-nova-sezona.html|archive-date=2024-05-30|access-date=2024-05-30|website=zadovoljna.si|language=sl}}</ref> | [[9. siječnja]] [[2025.]]<ref name=":9">{{Citiranje weba|date=2024-12-20|title=Četrta sezona serije "Botri" kmalu na Pop TV!|trans-title=Četvrta sezona serije "Kumovi" uskoro na Pop TV!|url=https://www.infomiks.si/cetrta-sezona-serije-botri-kmalu-na-pop-tv/|url-status=live|access-date=2025-01-02|website=INFOMIKS|language=sl-SI}}</ref> |- !4. | [[10. siječnja]] [[2025.]]<ref name=":9" /> | [[1. kolovoza]] [[2025.]] |- !5. | [[4. kolovoza]] [[2025.]] | {{TBA}} |- | colspan="5" style="background:darkgray"| |- | rowspan="5" |{{Z+X|BIH}} | rowspan="5" |[[Nova BH]] !1. |[[27. veljače]] [[2023.]]<ref>{{Citiranje weba|last=|date=2023-02-08|title=”Kumovi” – nova uzbudljiva dramska serija uskoro na Novoj BH|url=https://novabh.tv/kumovi-nova-uzbudljiva-dramska-serija-uskoro-na-novoj/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230328111417/https://novabh.tv/kumovi-nova-uzbudljiva-dramska-serija-uskoro-na-novoj/|archive-date=2023-03-28|access-date=2024-03-18|website=[[Nova BH]]}}</ref><ref name=":7">{{Citiranje weba|date=2023-02-21|title=Stižu "Kumovi", u ponedjeljak uveče ne prepustite premijeru – Nova BH|url=https://www.facebook.com/novabhtv/photos/a.2144331428912302/6337057389639664/|url-status=live|access-date=2024-03-18|website=[[Nova BH]]}}</ref> |[[23. listopada]] [[2023.]] |- !2. |[[24. listopada]] [[2023.]] |[[26. rujna]] [[2024.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2024-09-26|title=četvrtak, 26. rujna 2024|url-status=dead|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2024-09-26&kanal=nova-bh|website=TvProfil|access-date=17. rujna 2024.|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2024-09-26&kanal=nova-bh}}</ref> |- !3. | [[27. rujna]] [[2024.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2024-09-27|title=petak, 27. rujna 2024|url-status=dead|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2024-09-27&kanal=nova-bh|website=TvProfil|access-date=17. rujna 2024.|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2024-09-27&kanal=nova-bh}}</ref> | [[21. ožujka]] [[2025.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2025-03-21|title=petak, 21. ožujka 2025|url-status=dead|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-03-21&kanal=nova-bh|website=TvProfil|access-date=19. ožujka 2025.|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-03-21&kanal=nova-bh}}</ref> |- !4. | [[24. ožujka]] [[2025.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2025-03-24|title=ponedjeljak, 24. ožujka 2025|url-status=dead|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-03-24&kanal=nova-bh|website=TvProfil|access-date=19. ožujka 2025.|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-03-24&kanal=nova-bh}}</ref> | [[27. listopada]] [[2025.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2025-10-27|title=ponedjeljak, 27. listopada 2025|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-10-27&kanal=nova-bh|website=TvProfil|access-date=27. listopada 2025.|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-10-27&kanal=nova-bh|url-status=dead}}</ref> |- !5. | [[28. listopada]] [[2025.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2025-10-28|title=utorak, 28. listopada 2025|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-10-28&kanal=nova-bh|website=TvProfil|access-date=28. listopada 2025.|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-10-28&kanal=nova-bh|url-status=dead}}</ref> | {{TBA}} |- | colspan="5" style="background:darkgray"| |- | rowspan="3" |{{Z+X|MAK}} | rowspan="3" |Alfa !1. |[[18. rujna]] [[2023.]]<ref name=":8">{{Citiranje weba|date=19. rujna 2023.|title=Алфа ја стартуваше најновата хрватска серија „Кумови“|trans-title=Alfa je lansirala najnoviju hrvatsku seriju "Kumovi"|url=https://www.tvpaket.com.mk/alfa-ja-startuvase-najnovata-hrvatska-serija-kumovi/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231019195018/https://www.tvpaket.com.mk/alfa-ja-startuvase-najnovata-hrvatska-serija-kumovi/|archive-date=19. listopada 2023.|access-date=19. listopada 2023.|website=tvpaket.com.mk|language=mk}}</ref> | {{TBA}} |- !2. | colspan="2" {{TBA}} |- !3. | colspan="2" {{TBA}} |- | colspan="5" style="background:darkgray"| |- |} == Adaptacije == Serija je dobila adaptaciju u [[Mađarska|Mađarskoj]], na kanalu {{ill|RTL (Mađarska)|hu|RTL (Magyarország)}}, pod nazivom ''{{ill|Pokoli rokonok|hu|Pokoli rokonok}}'', a s emitiranjem počela je [[2. siječnja]] [[2025.]] godine.<ref>{{Citiranje weba|lang=hu|date=21. lipnja 2024.|title= Dobó Katával jönnek a Pokoli rokonok az RTL-re|url=https://port.hu/cikk/tv/dobo-kataval-jonnek-a-pokoli-rokonok-az-rtl-re/article-102787|url-status=live|access-date=10. prosinca 2024. |website=www.port.hu}}</ref><ref>{{Citiranje weba|lang=hu|date=7. prosinca 2024. |title= Hamarosan indul az RTL új sorozata, a Pokoli rokonok|url=https://reklaminvazio.blog.hu/2024/12/07/hamarosan_indul_az_rtl_uj_sorozata_a_pokoli_rokonok|url-status=live |access-date=10. prosinca 2024. |website=reklaminvazio.blog.hu}}</ref><ref>{{Citiranje weba|lang=hu|date=17. prosinca 2024.|title= Poloki rokonok - Címlap|url=https://rtl.hu/pokolirokonok|access-date=17. prosinca 2024.|website=www.rtl.hu}}</ref> == Bilješke == {{notelist}} == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * {{službena|https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi|ime=Službena stranica serije ''Kumovi''}} [[Nova TV]] * {{službena|https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/popis-autora-i-suradnika-serije-kumovi---694679.html|Popis autora i suradnika 1. i 2. sezone serije ''Kumovi''}} Nova TV –{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230528102339/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/popis-autora-i-suradnika-serije-kumovi---694679.html|date=2023-05-28}} *{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240508200633/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/popis-autora-i-suradnika-serije-kumovi-s4-ep-1-80---845586.html |title=Popis autora i suradnika 4. sezone serije Kumovi |date=2024-05-08}} * {{službena|https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/popis-autora-i-suradnika-serije-kumovi-s5-ep-1-24---845586.html|Popis autora i suradnika 5. sezone serije ''Kumovi''}} Nova TV – {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241121221121/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/popis-autora-i-suradnika-serije-kumovi-s5-ep-1-24---845586.html |date=2024-11-21}} * {{službena|https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/popis-suradnika-6-sezone-serije-kumovi---951389.html|Popis autora i suradnika 6. sezone serije ''Kumovi''}} Nova TV – {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20251211152842/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/popis-suradnika-6-sezone-serije-kumovi---951389.html |date=2025-12-12}} * [https://novaplus.dnevnik.hr/home?id=d843ff82-7bb7-47e3-9173-73810d912156 Arhiva epizoda] Nova Plus * {{imdb|id=16636212|naslov=Kumovi}} {{Domaća televizijska produkcija na Novoj TV}} [[Kategorija:Hrvatske televizijske sapunice]] [[Kategorija:Televizijske serije koje su počele 2022.]] bznp8h7hio5irf2eiuo8kaoxxciqhsc 7475891 7475834 2026-06-05T21:10:32Z ~2026-33151-95 363186 /* Pregled serije */ 7475891 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | bg_color = | ime_serije = Kumovi | slika = Kumovi logo.jpg | natpis_pod_slikom = | orig_naslov = | format_serije = [[sapunica]]{{efn|Iako je počela kao [[telenovela]], serija je s vremenom i brojem epizoda prerasla format telenovele, te postala sapunica.}} | autor = [[Dea Matas]]<br>[[Nataša Buljan]] <small>(prvih 40 epizoda)</small> | razvoj = | redatelj = [[Darko Drinovac]]<br>[[Robert Orhel]]<br>[[Tomislav Rukavina (redatelj)|Tomislav Rukavina]]<br>[[Zoran Margetić]] | scenarist = [[Tomislav Hrpka]]<br>[[Milijan Ivezić]]<br>[[Vedrana Klepica]]<br>[[Nikola Šimić]] <small>(sezona 2)</small><br>[[Zrinka Pavlić]] <small>(sezona 2)</small><br>[[Daria Stilin]] <small>(sezona 1)</small><br>[[Irena Jakelić]] <small>(sezona 1)</small> | glazba = [[Tonči Huljić]] | uvodna_glazba = ''Ti budi ti'' – [[Marko Škugor]] i [[Madre Badessa]] | glumci = [[Momčilo Otašević]]<br>[[Ana Uršula Najev]]<br>[[Vladimir Tintor]]<br>[[Vedran Mlikota]]<br>[[Milan Štrljić]]<br>[[Olga Pakalović]]<br>[[Nika Barišić]]<br>[[Daria Lorenci|Daria Lorenci Flatz]]<br>[[Stojan Matavulj]]<br>[[Barbara Vicković]]<br>[[Radoslava Mrkšić]]<br>[[Mirna Mihelčić]]<br>[[Lovre Kondža]]<br>[[Lara Obad]]<br>[[Ratko Glavina]]<br>[[Ecija Ojdanić]]<br>[[Konstantin Haag]]<br>[[Petra Kraljev]]<br>[[Mijo Kevo]]<br>[[Đorđe Kukuljica]]<br>[[Domagoj Ivanković]] | pripovjedač = | država = {{Z+X|HRV}} | jezik = [[Hrvatski jezik|hrvatski]] | broj_epizoda = 738+ <!-- Molimo pisati epizode prikazane do današnjeg dana --> | broj_sezona = 6 | producent = [[Sanja Tucman]]<br>[[Josip Žuvan]] <small>(kreativni)</small> | izvršni_producent = [[Boris Pavelić]] | urednik = [[Jelena Gotovac]] | lokacija = [[Vrlika]] i okolica<br>[[Novi Zagreb]]<br>[[Zagreb]]<br>[[Sinj]]<br>[[Split]]<br>[[Bosna i Hercegovina]]<br>[[Ljubljana]] | trajanje_epizode = 45 – 50 minuta | tv_kuća = [[Nova TV]] | ostale_kuće = {{Z|SRB}} [[Nova S]]<br>{{Z|SLO}} [[POP TV]]<br>{{Z|BIH}} [[Nova BH]]<br>{{Z|MAK}} [[TV Alfa]] | početak_serije = {{premijera|7|2|2022|l}} | kraj_serije = | web_stranica = https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi | imdb_id = 16636212 }} '''''Kumovi''''' je [[hrvatska]] [[sapunica]] koja se prikazuje na [[Nova TV|Novoj TV]] od [[7. veljače]] [[2022.]] u večernjem terminu.<ref>{{Citiranje weba|date=2021-12-24|title=Nova TV snima "Kumove"|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/nova-tv-snima-kumove---689740.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20220515194958/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/nova-tv-snima-kumove---689740.html|archive-date=2022-05-15|access-date=2024-05-04|website=[[Nova TV]]}}</ref><ref name=":3">{{Citiranje weba|date=2022-01-28|title=Nova uzbudljiva dramska serija ''Kumovi'' od 7. veljače na Novoj TV|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/nova-uzbudljiva-dramska-serija-kumovi-od-7-veljace-na-novoj-tv---693893.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20220128130102/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/nova-uzbudljiva-dramska-serija-kumovi-od-7-veljace-na-novoj-tv---693893.html|archive-date=2022-01-28|access-date=2024-05-04|website=[[Nova TV]]}}</ref> Tijekom prikazivanja, serija je postigla visoku gledanost u Hrvatskoj,<ref>{{Citiranje weba|date=2024-01-06|title=Nova TV: 'Kumovi' su bili najpopularnija serija u Hrvatskoj u protekloj godini|url=https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/nova-tv-kumovi-su-bili-najpopularnija-serija-u-hrvatskoj-u-protekloj-godini-15412452|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240106125318/https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/nova-tv-kumovi-su-bili-najpopularnija-serija-u-hrvatskoj-u-protekloj-godini-15412452|archive-date=2024-01-06|access-date=2024-05-04|website=[[Jutarnji list]]|language=hr-hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2022-09-20|title="MasterChef" i "Kumovi" najgledaniji zabavni sadržaji na svim televizijama|url=https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/masterchef-i-kumovi-najgledaniji-zabavni-sadrzaji-na-svim-televizijama---743203.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20221002165638/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/masterchef-i-kumovi-najgledaniji-zabavni-sadrzaji-na-svim-televizijama---743203.html|archive-date=2022-10-02|access-date=2024-05-04|website=[[Nova TV]]|language=hr}}</ref> i u nekim susjednim zemljama.<ref name=":4" /><ref name=":6" /><ref name=":7" /><ref name=":8" /> Snimanje treće sezona završeno je [[25. studenoga]] [[2023.]], nakon čega je Nova TV objavila kako se serija privodi kraju, s ukupno 423 epizode.<ref name=":423 ep.">{{Citiranje weba|date=27. studenoga 2023.|title=Rastaju se Kumovi – pala zadnja klapa serije, glumci izrazito emotivni!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/rastaju-se-kumovi-pala-zadnja-klapa-serije-glumci-izrazito-emotivni---814690.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231127232056/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/rastaju-se-kumovi-pala-zadnja-klapa-serije-glumci-izrazito-emotivni---814690.html|archive-date=27. studenoga 2023.|access-date=27. studenoga 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref> Međutim, u veljači [[2024.]] odlučeno je da će se serija ipak obnoviti za četvrtu sezonu. Snimanja je započelo krajem veljače,<ref name=":10">{{Citiranje weba|date=2024-03-01|title=Nova TV najavila da prestaje snimati ‘Kumove‘, a onda se dogodio potpuni preokret: Šokirali su se i glumci...|url=https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/nova-tv-najavila-da-prestaje-snimati-kumove-a-onda-se-dogodio-potpuni-preokret-sokirali-su-se-i-glumci-15433951|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240302235158/https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/nova-tv-najavila-da-prestaje-snimati-kumove-a-onda-se-dogodio-potpuni-preokret-sokirali-su-se-i-glumci-15433951|archive-date=2024-03-02|access-date=2024-03-18|website=[[Jutarnji list]]}}</ref> dok je prikazivanje započelo [[30. travnja]] [[2024.]]<ref name=":5">{{Citiranje weba|date=2024-04-30|title=Kumovi, 30. travnja|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/epizoda/4/1|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240501194740/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/epizoda/4/1|archive-date=2024-05-01|access-date=2024-05-01|website=[[Nova TV]]}}</ref> Na dodjeli nagrada časopisa [[Story (časopis)|''Story'']], [[5. lipnja]] 2024., serija je osvojila nagradu publike za najbolju televizijsku seriju.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-06-05|title=Ovo je najbolja hrvatska serija: 'Nitko od nas nije očekivao ovakav uspjeh'|url=https://story.hr/Celebrity/a297272/storyjevu-nagradu-za-tv-seriju-godine-osvajaju-kumovi.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240605143703/https://story.hr/Celebrity/a297272/storyjevu-nagradu-za-tv-seriju-godine-osvajaju-kumovi.html|archive-date=2024-06-05|access-date=2024-06-05|website=story.hr|language=hr}}</ref> Dana [[7. studenoga]] [[2024.]] emitirana je jubilarka, 500. epizoda, dok je [[23. travnja]] [[2026.]] serija dosegla svoju 700. epizodu. Serija je obnovljena i za šestu sezonu koja se snima od studenoga 2025.<ref name=":11">{{Citiranje weba|title=Fenomen! Glumačka ekipa iz Kumova postala je poput velike obitelji|url=https://showbuzz.dnevnik.hr/inmagazin/poput-velike-obitelji-glumacka-ekipa-iz-kumova-o-odnosima-ljubavi-i-prijateljstvu---935919.html|access-date=2025-11-08|website=Showbuzz|language=hr}}</ref><ref name=":snimanje.S6">{{Citiranje weba|date=2025-11-13|title=Hit serija Nove TV krenula sa snimanjem novih nastavaka|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/hit-serija-nove-tv-krenula-sa-snimanjem-novih-nastavaka---946104.html|url-status=bot: unknown|archive-url=https://web.archive.org/web/20251114185815/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/hit-serija-nove-tv-krenula-sa-snimanjem-novih-nastavaka---946104.html|archive-date=14. studenoga 2025.|access-date=2025-11-14|website=[[Nova TV]]|language=hr}}</ref> ''Kumovi'' je druga hrvatska serija po broju epizoda, a prema planu trebala bi imati ukupno više od 642 epizode.<ref>{{Citiranje weba|date=2023-11-28|title=Ovo su najdugovječnije domaće serije: Jedna od njih emitirala se kroz više od 800 epizoda...|url=https://www.24sata.hr/show/ovo-su-najdugovjecnije-domace-serije-jedna-od-njih-emitirala-se-kroz-vise-od-800-epizoda-949464|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231128092504/http://www.24sata.hr/show/ovo-su-najdugovjecnije-domace-serije-jedna-od-njih-emitirala-se-kroz-vise-od-800-epizoda-949464|archive-date=2023-11-28|access-date=2024-03-18|website=24sata}}</ref> == Radnja == [[Obitelj]] i [[ljubav]] glavne su radnje serije koja se odvija u izmišljenom mjestu Zaglave. [[Cesta]] koja ide prema zabačenome kraju dijeli Zaglave na dva suprotstavljena tabora: s jedne je strane [[obitelj]] Macan, novopečeni bogataši i [[gastarbeiter]]i, a s druge je strane obitelj Akrap, vlastodršci i starosjedioci, dok je u sredini obitelj Gotovac, [[kriminal]]ci iz [[velegrad]]a. Sve tri obitelji povezane su [[kum (obitelj)|kumstvom]] i interesom. Sukobit će se u utrci za [[novac|novcem]] i odlučivati o sudbini mjesta. Boreći se za svoje snove, i za život, stavljat će na kocku ono najvrijednije što imaju. Kad kumovi saznaju da su i braća, njihovo neprijateljstvo još se više rasplamsa, tad počinje natjecanje za očevu ostavštinu. Tijekom nadolazećih sezona dolaze i novi obrati koji mijenjaju tijek i radnju serije. == Pregled serije == [[Nova TV]] započela je emitiranje serije [[7. veljače]] [[2022.]]<ref name=":3" /> Nakon 96 epizoda, [[21. lipnja]] [[2022.]] emitiranje prve sezone privremeno je prekinuto zbog ljetne stanke, tijekom koje su snimani preostali nastavci.<ref name=":0">{{Citiranje weba|date=17. lipnja 2022.|title=Prije ljetne pauze ne propustite posljednju epizodu "Kumova", najgledanije serije ove godine!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/prije-ljetne-pauze-ne-propustite-posljednju-epizodu-kumova-najgledanije-serije-ove-godine---729049.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220623054144/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/prije-ljetne-pauze-ne-propustite-posljednju-epizodu-kumova-najgledanije-serije-ove-godine---729049.html|archive-date=2022-06-23|access-date=21 lipnja 2022.|website=[[Nova TV]]}}</ref> Emitiranje je nastavljeno [[29. kolovoza]],<ref>{{Citiranje weba|date=26. kolovoza 2022.|title=Ne propustite povratak "Kumova" – ovog ponedjeljka od 20.15 na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/ne-propustite-povratak-kumova-ovog-ponedjeljka-od-20-15-na-novoj-tv---739349.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230924182527/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/ne-propustite-povratak-kumova-ovog-ponedjeljka-od-20-15-na-novoj-tv---739349.html|archive-date=24. rujna 2023.|access-date=5. siječnja 2024.|website=[[Nova TV]]}}</ref> a posljednja epizoda prve sezone prikazana je [[16. prosinca]] [[2022.]]<ref name=":1">{{Citiranje weba|date=16. prosinca 2022.|title=Je li ovo početak njihovog novog i boljeg života?|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-je-li-ovo-pocetak-njihovog-novog-i-boljeg-zivota---756831.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20221216172711/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-je-li-ovo-pocetak-njihovog-novog-i-boljeg-zivota---756831.html|archive-date=16. prosinca 2022.|access-date=16. prosinca 2022.|website=[[Nova TV]]}}</ref> Druga sezona počela se prikazivati [[6. veljače]] [[2023.]]<ref name=":2">{{Citiranje weba|date=31. siječnja 2023.|title=Ne propustite novu sezonu serije ''Kumovi'' od 6.veljače na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/ne-propustite-novu-sezonu-serije-kumovi-od-6-veljace-na-novoj-tv---763955.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230131230215/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/ne-propustite-novu-sezonu-serije-kumovi-od-6-veljace-na-novoj-tv---763955.html|archive-date=1. veljače 2023.|access-date=1. veljače 2023.|website=Nova TV}}</ref> Emitiranje je privremeno obustavljeno [[26. svibnja]] 2023., nakon prikazivanje dvostruke epizode (77. i 78.) zbog ljetne stanke,<ref>{{Citiranje weba|date=26. svibnja 2023.|title=Večeras finale sezone hit serije "Kumovi"|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-veceras-finale-sezone-hit-serije-kumovi---783842.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230528141534/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-veceras-finale-sezone-hit-serije-kumovi---783842.html|archive-date=28. svibnja 2023.|access-date=5. siječnja 2024.|website=[[Nova TV]]}}</ref> a nastavljeno je [[4. rujna]] 2023..<ref>{{Citiranje weba|date=31. kolovoza 2023.|title=Kumovi: Uzbudljivo okupljanje na setu serije 'Kumovi' – glumci najavili novu sezonu od 4. rujna na Novoj TV|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/uzbudljivo-okupljanje-na-setu-serije-kumovi-glumci-najavili-novu-sezonu-od-4-rujna-na-novoj-tv---799761.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230902140030/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/uzbudljivo-okupljanje-na-setu-serije-kumovi-glumci-najavili-novu-sezonu-od-4-rujna-na-novoj-tv---799761.html|archive-date=2. rujna 2023.|access-date=5. siječnja 2024.|website=[[Nova TV]]}}</ref> Posljednja epizoda druge sezone prikazana je [[28. prosinca]] [[2023.]]<ref>{{Citiranje weba|date=28. prosinca 2023.|title=Večeras ne propustite finale sezone hit serije "Kumovi" - uskoro stiže i nova sezona na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-veceras-ne-propustite-finale-sezone-hit-serije-kumovi-uskoro-stize-i-nova-sezona-na-novoj-tv---820017.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231228145231/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-veceras-ne-propustite-finale-sezone-hit-serije-kumovi-uskoro-stize-i-nova-sezona-na-novoj-tv---820017.html|archive-date=28. prosinca 2023.|access-date=5. siječnja 2024.|website=[[Nova TV]]}}</ref> Treća sezona počela je s prikazivanjem [[15. siječnja]] [[2024.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2024-01-09|title=Od ponedjeljka, 15. siječnja nova sezona omiljenih Kumova na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-od-15-sijecnja-nova-sezona-omiljenih-kumova-na-novoj-tv---821417.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240109220806/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-od-15-sijecnja-nova-sezona-omiljenih-kumova-na-novoj-tv---821417.html|archive-date=2024-01-09|access-date=2024-05-04|website=[[Nova TV]]}}</ref> Od [[18. ožujka]] prikazivane su po dvije epizode dnevno. Završna epizoda treće sezone prikazana je [[29. travnja]] 2024. Serija je obnovljena za četvrtu sezonu u [[Veljača|veljači]] 2024.,<ref name=":10" /> a emitiranje je započelo [[30. travnja]] 2024.<ref name=":5" /> Od [[27. svibnja]] ponovno se prikazivala po jedna epizoda dnevno. Ljetna stanka počela je [[31. svibnja]]<ref>{{Citiranje weba|date=2024-06-03|title=Kumovi na pauzi|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-na-pauzi---851736.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240603130646/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-na-pauzi---851736.html|archive-date=2024-06-03|access-date=2024-06-03|website=[[Nova TV]]|language=hr}}</ref> i trajala do [[2. rujna]], kada je nastavljen ostatak sezone.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-08-22|title=Novi nastavci popularne serije "Kumovi"od ponedjeljka 2. rujna u 20:15 na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-novi-nastavci-popularne-serije-kumovi-od-ponedjeljka-2-rujna-u-20-15-na-novoj-tv---865055.html|url-status=live|access-date=2024-08-24|website=[[Nova TV]]}}</ref> Tijekom prvog tjeedna jesenskog emitiranja prikazivane su po dvije epizode dnevno. Finale četvrte sezone prikazano je [[11. studenoga]] 2024. Serija je obnovljena i za petu sezonu.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-09-07|title=Ove jeseni će se biti teško odlučiti koju lošu domaću TV seriju gledati |url=https://www.index.hr/magazin/clanak/ove-jeseni-ce-se-biti-tesko-odluciti-koju-losu-domacu-tv-seriju-gledati/2596555.aspx|url-status=live|access-date=2024-09-07|website=index.hr|language=hr}}</ref> Snimanje je započelo u listopadu 2024., što je potvrdio i glumac [[Vedran Mlikota]] za magazin "''Ekran''" [[Večernji list|Večernjeg lista]].<ref name=":peta sezona najava">{{Citiranje knjige|last=Volarić|first=Toni|url=http://archive.org/details/ekran-24-5-2024-vedran-mlikota-zivotna-prica|title=Ekran broj 2052 (24. 5. 2024.) – Vedran Mlikota – Životna priča|date=2024-05-24|publisher=[[Večernji list]]|pages=8–13}}</ref><ref name=":peta sezona snimanje">{{Citiranje weba|date=2024-10-08|title=Zvijezde Kumova slave početak snimanja još jedne sezone obožavane serije: "Nazdravljamo...''|url=https://showbuzz.dnevnik.hr/celebrity/ecija-ojdanic-nazdravila-s-kolegama-uoci-pocetka-snimanja-pete-sezone-kumova---872935.html|url-status=live|access-date=2024-10-08|website=showbuzz.dnevnik.hr|language=hr}}</ref> Emitiranje je počelo [[12. studenoga]] 2024., odmah nakon završetka četvrte sezone.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-10-31|title=NOVA TV • utorak, 12. studenoga 2024. • TvProfil|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2024-11-12&kanal=nova|url-status=dead|access-date=2024-10-31|website=tvprofil.com|language=hr-HR|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2024-11-12&kanal=nova}}</ref> Zimska stanka trajala je od [[13. prosinca]] [[2024.]] do [[2. veljače]] [[2025.]] Epizoda 78. planirana za emitiranje [[8. svibnja]] 2025. nije bila prikazana na televiziji zbog posebne emisije povodom izbora novog [[Papa|pape]]. Iako nije emitirana u redovnom terminu, epizoda je objavljena na platformi [[Nova Plus]], a televizijsko emitiranje održano je [[12. svibnja]] 2025. Ljetna stanka trajala je od [[13. svibnja]] do [[31. kolovoza]] [[2025.]],<ref>{{Citiranje weba|date=2025-05-02|title="Kumovi" još idući tjedan na Novoj TV, novi nastavci stižu na jesen|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-jos-iduci-tjedan-na-novoj-tv-novi-nastavci-stizu-na-jesen---911103.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250507132823/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-jos-iduci-tjedan-na-novoj-tv-novi-nastavci-stizu-na-jesen---911103.html|archive-date=2025-05-07|access-date=2025-05-07|website=[[Nova TV]]|language=hr}}</ref> a nastavak sezone od [[1. rujna]] iste godine.<ref>{{Citiranje weba|date=2025-08-26|title=„Kumovi“ se vraćaju 1. rujna u 20:15 s novim zapletima i dobrim starim humorom|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-se-vracaju-1-rujna-u-20-15-s-novim-zapletima-i-dobrim-starim-humorom---931068.html|url-status=live|access-date=2025-08-26|website=[[Nova TV]]|language=hr}}</ref> Kraj sezone je bio [[10. prosinca]]. Iako je peta sezona trebala biti posljednja, šesta sezona je najavljena u rujnu 2025. od strane glumca [[Lovre Kondža|Lovre Kondže]],<ref name=":11" /> a snimanje je započelo u studenome iste godine.<ref name=":snimanje.S6" /> Prikazivanje je počelo [[11. prosinca]] 2025., odmah nakon završetka pete sezone, a dan poslije, 12. prosinca je krenula zimska stanka koja je trajala do [[31. siječnja]] [[2026.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2026-01-28|title=Omiljeni ''Kumovi'' od nedjelje, 1. veljače ponovno na malim ekranima!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/omiljeni-kumovi-od-nedjelje-2-veljace-ponovno-na-malim-ekranima---959996.html|url-status=live|access-date=2026-01-28|website=[[Nova TV (Hrvatska)]]|language=hr}}</ref> Ljetna stanka počinje [[9. lipnja]] 2026. a traje do rujna. {{Pregled serije | infoA = Ljetna stanka | boja1 = #B30E1C | epizode1 = 171 | premijera1 = {{premijera|7|2|2022|l}} | finale1 = {{finale|16|12|2022|l}} | infoA1 = {{nowrap|''[[22. lipnja]] – [[28. kolovoza]] [[2022.]]''}} | boja2 = #003C92 | epizode2 = 161 | premijera2 = {{premijera|6|2|2023|l}} | finale2 = {{finale|28|12|2023|l}} | infoA2 = {{nowrap|''[[27. svibnja]] – [[3. rujna]] [[2023.]]''}} | boja3 = #62C42F | epizode3 = 90 | premijera3 = {{premijera|15|1|2024|l}} | finale3 = {{finale|29|4|2024|l}} | infoA3 = {{nowrap|''Nema, nastavlja se na 4. sezonu''}} | boja4 = #FFFF00 | epizode4 = 80 | premijera4 = {{premijera|30|4|2024|l}} | finale4 = {{finale|11|11|2024|l}} | infoA4 = {{nowrap|''[[31. svibnja]] [[2024.]] – [[2. rujna]] [[2024.]]''}} | boja5 = #800080 | epizode5 = 140 | premijera5 = {{premijera|12|11|2024|l}} | finale5 = {{finale|10|12|2025|l}} | infoA5 = {{nowrap|''[[13. svibnja]] [[2025.]] – [[31. kolovoza]] [[2025.]]''}} | boja6 = #FF8C00 | epizode6 = 110 | premijera6 = {{premijera|11|12|2025|l}} | finale6 = {{TBA}} | infoA6 = {{nowrap|''[[9. lipnja]] [[2026.]] – rujan [[2026.]]''}} }} ==Glumačka postava == ===Glavne uloge=== {|class="wikitable sortable" !<small>Glumac</small> !<small>Lik</small> !<small>Kratki opis lika</small> !<small>Sezona 1</small> !<small>Sezona 2</small> !<small>Sezona 3</small> !<small>Sezona 4</small> !<small>Sezona 5</small> !<small>Sezona 6</small> |- | <small>[[Momčilo Otašević]]</small> ! <small>Janko Gotovac</small> | <small>Glavni muški lik, suvlasnik hotela Macan, Aljošin i Vesnin sin, Larin brat, Lucin suprug i otac malog Andrije</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Ana Uršula Najev]]</small> ! <small>Lucija Akrap Gotovac ''Luce''</small> | <small>Glavni ženski lik, liječnica u lokalnoj ordinaciji, Zvonina i Anđelina kći, Martinova sestra, Jankova supruga i majka malog Andrije</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Vladimir Tintor]]</small> ! <small>Aljoša Gotovac</small> | <small>Suvlasnik hotela Macan, bivši financijski savjetnik, Vesnin suprug, Larin i Jankov otac, Stipanov izvanbračni sin, Vinkov i Šimin polubrat, djed malog Andrije</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Olga Pakalović]]</small> ! <small>Vesna Gotovac</small> | <small>Aljošina supruga, Jankova i Larina majka, baka malog Andrije, šefica kuhinje u hotelu Macan</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Daria Lorenci Flatz]]</small> ! <small>Jadranka Macan</small> | <small>Vinkova supruga, Matijina i Perina majka, Cvitina baka, gastarbajterica porijeklom iz [[Bosna i Hercegovina|BiH]]</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Vedran Mlikota]]</small> ! <small>Vinko Macan</small> | <small>Suvlasnik hotela Macan, Stipanov sin, Aljošin i Šimin polubrat, Jadrankin suprug, otac Zlatana, Matije i Pere, djed Cvite, Stipe, Mile i Arije, bivši vlasnik benzinske postaje ''Macan Benz''</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Nika Barišić]]</small> ! <small>Lara Cukela<br><small>(''djev. Gotovac)''</small></small> | <small>Aljošina i Vesnina kći, Jankova sestra, Tomijeva supruga, po zanimanju dizajnerica, tetka malog Andrije</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Stojan Matavulj]]</small> ! <small>Zvonimir Akrap ''Zvone''</small> | <small>Bivši načelnik općine Zaglave, Anđelin suprug, Lucin i Martinov otac, djed Cvite i malog Andrije</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Barbara Vicković]]</small> ! <small>Anđela Akrap</small> | <small>Zvonina supruga, Lucina i Martinova majka, baka Cvite i malog Andrije</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Radoslava Mrkšić]]</small> ! <small>Ivka Macan</small> | <small>Stipanova starija sestra i desna ruka, Stanislavova polusestra, Vinkova, Aljošina i Šimina teta, Andrijina djevojka iz mladih dana</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Mirna Mihelčić]]</small> ! <small>Matija Macan</small> | <small>Vinkova i Jadrankina starija kćer, Perina sestra, Zlatanova polusestra, Cvitina majka, Martinova zaručnica, bivša načelnica općine Zaglave</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Lovre Kondža]]</small> ! <small>Martin Akrap</small> | <small>Bivši načelnik općine Zaglave, lokalni zabavljač i uposlenik turističke zajednice, Lucin brat, Zvonin i Anđelin sin, Matijin zaručnik, Cvitin otac</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Petra Kraljev]]</small> ! <small>Milica Skelin<br><small>''(djev. Crljen)''</small></small> | <small>Direktorica turističke zajednice, bivša tajnica u općini i bivša v.d. načelnica općine Zaglave, Vedranina sestra i Markova supruga</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Mijo Kevo]]</small> ! <small>Marko Skelin ''Šank''</small> | <small>Vlasnik zgrade općine, bivši referent u općini i bivši v.d. načelnik općine Zaglave, Zvonina desna ruka i Miličin suprug, Goranov otac</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Ecija Ojdanić]]</small> ! <small>Mirjana Bogdan</small> | <small>Zlatanova majka, vlasnica gostione ''Kod Bogdana'', bivša Aljošina cura iz mladih dana, Vinkova bivša simpatija, baka Stipe i blizanki Mile i Arije</small> ! style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Žarko Radić]]</small> ! <small>Stanislav Cukela ''Stanley''</small> | <small>Bivši župan [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinske županije]], bivši načelnik općine Zaglave, umirovljenik koji se vratio iz Kanade u Zaglave, Tomislavov otac, Ivkin i Stipanov polubrat, Vinkov, Aljošin i Šimin stric</small> ! colspan="2" | ! colspan="4" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Matija Prskalo]]</small> ! <small>Spomenka Crljen</small> | <small>Miličina i Vedranina majka, baka Stipe i blizanki Mile i Arije, povratnica iz [[Njemačka|Njemačke]] u Zaglave</small> ! colspan="3" | ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Zdravko Vukelić]]</small> ! <small>Božo Zovko ''Braco''</small> | <small>Poduzetnik, sin bivšeg župana Jadranka, Hrvojkin suprug</small> ! colspan="4" | ! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Andrija Tomić]]</small> ! <small>Goran Aviani</small> | <small>Novi policajac u Zaglavama, Karmelin i Markov izvanbračni sin</small> ! colspan="4" | ! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Lejla Hakalović]]</small> ! <small>Iva Grabovac</small> | <small></small> ! colspan="5" | ! style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Hrvoje Barišić]]</small> ! <small>Nediljko Grabovac</small><ref>[https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/novo-pojacanje-u-omiljenoj-seriji-nove-tv---972496.html]</ref> | <small></small> ! colspan="5" | ! style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |} ====Seriju su napustili==== {|class="wikitable sortable" !<small>Glumac</small> !<small>Lik</small> !<small>Kratki opis lika</small> !<small>Sezona 1</small> !<small>Sezona 2</small> !<small>Sezona 3</small> !<small>Sezona 4</small> !<small>Sezona 5</small> !<small>Sezona 6</small> |- | <small>[[Milan Štrljić]]</small> ! <small>Stipan Macan † </small> | <small>Vinkov, Aljošin i Šimin otac, Ivkin brat, Stanislavov polubrat, Jankov, Larin, Matijin, Perin i Zlatanov djed, bogati starosjedilac mjesta</small> ! colspan="3" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Lara Obad]]</small> ! rowspan="2" | <small>Pere Macan</small> | rowspan="2" | <small>Vinkova i Jadrankina mlađa kći, Matijina sestra, Zlatanova polusestra, Cvitina tetka koja se vratila sa studiranja iz Amerike</small> ! colspan="3" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="2" | |- | <small>[[Tea Ljubešić]]</small> ! colspan="4" | ! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Ratko Glavina]]</small> ! <small>Andrija Akrap ''Dida'' †</small> | <small>Zvonin senilni otac, Martinov i Lucin djed, Anđelin svekar, Cvitin i Andrijin pradjed, Ivkin momak iz mladih dana</small> ! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! colspan="4" | |- | <small>[[Stjepan Perić]]</small> ! <small>Vice Vuletić</small> | <small>Povjerenik grada Sinja, Šimin bivši dečko</small> ! colspan="3" | ! style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! colspan="2" | |- | <small>[[Linda Begonja]]</small> ! <small>Jasenka Runje</small> | <small>Glavna negativka četvrte sezone, bivša gradonačelnica grada Sinja, Vinkova bivša djevojka iz mladosti</small> ! colspan="3" | ! style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! colspan="2" | |- | <small>[[Konstantin Haag]]</small> ! <small>Zlatan Bogdan</small> | <small>Mirjanin i Vinkov izvanbračni sin, Matijin i Perin polubrat, seoski klesar, Lucin bivši dečko, Vedranin suprug, otac Stipe i blizanki Mile i Arije</small> ! colspan="5" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! |- | <small>[[Jagoda Kumrić|Jagoda Kumrić Haag]]</small> ! <small>Vedrana Bogdan<br><small>''(djev. Crljen)''</small></small> | <small>Miličina sestra, Zlatanova supruga, majka Stipe i blizanki Mile i Arije, bivša svjetska putnica</small> ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! |- | <small>[[Domagoj Ivanković]]</small> ! <small>Josip Kvasina</small> | <small>Bivši zaposlenik u Vinkovoj benzinskoj postaji ''Macan Benz'', Stipanov najodaniji suradnik, Martinov najbolji prijatelj, odselio se u [[Irska|Irsku]], a kasnije u [[Norveška|Norvešku]]</small> ! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! colspan="3" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! |- | <small>[[Marina Redžepović]]</small> ! <small>Šima Mamić Macan</small> | <small>Bivša načelnica općine Zaglave, bivša državna revizorica, Stipanova i Kajina izvanbračna kći, Vinkova i Aljošina polusestra</small> ! ! style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Fabijan Pavao Medvešek]]</small> ! <small>Tomislav Cukela ''Tommy''</small> | <small>Stanislavov sin, po zanimanju fotograf, došao u Zaglave s ocem Stanislavom, Larin suprug, tetak malog Andrije</small> ! colspan="2" | ! colspan="4" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |} === Sporedne uloge === {|class="wikitable sortable" !<small>Glumac</small> !<small>Lik</small> !<small>Kratki opis lika</small> !<small>Sezona 1</small> !<small>Sezona 2</small> !<small>Sezona 3</small> !<small>Sezona 4</small> !<small>Sezona 5</small> |- | <small>[[Boris Svrtan]]</small> ! <small>Vlado Herceg †</small> | <small>Glavni negativac prve dvije sezone, bivši ministar u Vladi, Valentinin otac i Daničin brat</small> ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Mladen Vulić]]</small> ! <small>Jure Soldo †</small> | <small>Negativac, vlasnik restorana ''Kod Solde'' i Mikulin otac</small> ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="4" | |- | <small>[[Đorđe Kukuljica]]</small> ! <small>Mate Šušnjara †</small> | <small>Odvjetnik, obiteljski prijatelj Macana i kum Vinku</small> ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Velimir Čokljat]]</small> ! <small>svećenik</small> | <small>Svećenik u Zaglavama</small> ! colspan="5" style="background:#fdd; text-align:centar;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Dražen Mikulić]]</small> ! <small>Darko Jurić</small> | <small>Glavni policijski inspektor u Zaglavama</small> ! colspan="5" style="background:#fdd; text-align:centar;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Mirko Ilibašić]]</small> ! <small>Jure Nimac</small> | <small>Policijski inspektor u Sinju, bivši policajac u Zaglavama</small> ! colspan="4" style="background:#fdd; text-align:centar;" |<small>Sporedna uloga</small> ! |- | <small>[[Toni Malenica]]</small> ! <small>Petar</small> | <small>Bivši poštar u Zaglavama, premješten u [[Zadvarje]]</small> ! colspan="4" style="background:#fdd; text-align:centar;" |<small>Sporedna uloga</small> ! |- | <small>[[Šime Zanze]]</small> ! <small>Frane Peruša</small> | <small>Mještanin Zaglava</small> ! colspan="5" style="background:#fdd; text-align:centar;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Irena Matas]]</small> ! <small>Zdenka</small> | <small>Prodavačica na pijaci</small> ! colspan="5" style="background:#fdd; text-align:centar;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Ante Krstulović]]</small> ! <small>Ante</small> | <small>Prodavač na ''pijaci'', Sandrin muž i Tonijev otac</small> ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Iva Kraljević]]</small> ! <small>Sandra</small> | <small>Antina žena i Tonijeva majka, krojačica</small> ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Vlasta Ramljak]]</small> ! <small>Danica Macan<br><small>''(djev. Herceg, bivš. Turudić)''</small></small> | <small>Sestra bivšeg ministra Hercega i Valentinina teta, bivša pravnica, posljednja Stipanova žena</small> ! colspan="5" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Tena Nemet Brankov]]</small> ! <small>Valentina Anđelini<br><small>''(djev. Herceg)''</small></small> | <small>Bivša Jankova supruga , kći ministra Hercega i Daničina nećakinja</small> ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="4" | |- | <small>[[Anica Kontić]]</small> ! <small>Katarina Bulj ''Kate''</small> | <small>Stanislavova asistentica u županiji, ranije radila kao konobarica u kafiću ''Kod Bogdana'', kao kućna pomoćnica kod Stanislava i kao kućna pomoćnica kod Macana i Gotovaca</small> ! colspan="5" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Asja Jovanović]]</small> ! <small>Lidija Gabrijela Skelin ''Stana'' †</small> | <small>Markova majka, nastarija mještanka Zaglava prije smrti</small> ! colspan="5" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Ivan Čuić]]</small> ! <small>Nenad Derdić ''Neno''</small> | <small>Šimin bivši dečko</small> ! ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Mirela Brekalo]]</small> ! <small>Kaja Mamić †</small> | <small>Šimina majka, Stipanova nekadašnja ljubavnica</small> ! ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Nives Celzijus]]</small> ! <small>Iris</small> | <small>Negativka, žena koja se pretvarala da je Zvonina ljubavnica i time ucjenjivala Zvonu</small> ! ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Davor Sabo]]</small> ! <small>Elvis</small> | <small>Vedranin prijatelj iz [[BiH]] i bivši suprug, oženio se Vedranom kako bi dobio [[hrvatsko državljanstvo]]</small> ! ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Filip Juričić (glumac)|Filip Juričić]]</small> ! <small>Alen Lončarić</small> | <small>Negativac, pomoćnik ministra zdravstva, pokušao zavesti Lucu</small> ! ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Alen Šalinović]]</small> ! <small>Vedran Kuzmanić ''Kuzma''</small> | <small>Negativac, kriminalac, vlasnik gostione ''Kod Klepe'', stari poznanik Vinka i Aljoše, Šimin bivši ljubavnik</small> ! ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="2" | ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Nataša Janjić|Nataša Janjić Medančić]]</small> ! <small>Fani</small> | <small>Voditeljica banke u Sinju, Jankova bivša šefica</small> ! colspan="2" | ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="2" | |- | <small>[[Slavko Juraga]]</small> ! <small>Jadranko Zovko</small> | <small>Glavni negativac treće i šeste sezone, župan Splitsko-dalmatinske županije i član stranke HSDLZ</small> ! colspan="2" | ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Vladimir Posavec Tušek]]</small> ! <small>Oliver</small> | <small>Investitor i bivši Jankov šef</small> ! colspan="2" | ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="2" | |- | <small>[[Karmen Sunčana Lovrić]]</small> ! <small>Tonka</small> | <small>Zaposlenica hotela Macan, ranije radila u banci u Sinju i na benzinskoj pumpi ''Macan Benz''</small> ! colspan="2" | ! colspan="3" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Mara Brkić]]</small> ! <small>Cvita Macan-Akrap</small><ref>{{Citiranje weba|date=2024-05-15|title=Pet joj je godina tek, a već je glumačka zvijezda: Malena Mara osvaja ulogom u Kumovima!|url=https://showbuzz.dnevnik.hr/inmagazin/pet-joj-je-godina-tek-a-vec-je-glumacka-zvijezda-malena-mara-osvaja-ulogom-u-kumovima---848690.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240516014623/http://showbuzz.dnevnik.hr/inmagazin/pet-joj-je-godina-tek-a-vec-je-glumacka-zvijezda-malena-mara-osvaja-ulogom-u-kumovima---848690.html|archive-date=2024-05-16|access-date=2024-05-17|website=showbuzz.dnevnik.hr|language=hr}}</ref> | <small>Martinova i Matijina kćerka</small> ! colspan="3" | ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Bartol Jaker]]</small> ! <small>Stipe Bogdan</small> | <small>Zlatanov i Vedranin sin, brat Mile i Arije</small> ! colspan="3" | ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Duško Valentić]] †</small> ! <small>Vjekoslav Cukela</small> | <small>Stanislavov rođak, čovjek koji je došao na izmjeru</small> ! colspan="3" | !style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! |- | <small>[[Anja Matković]]</small> ! <small>Marina Švarc</small> | <small>Liječnica u Zagrebu i Lucina prijateljica</small> ! colspan="3" | ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! |- |<small>[[Anica Kovačević]]</small> !<small>Hrvojka Runje</small> |<small>Bivša službenica grada Sinja i bivša v.d. načelnica općine Zaglave, Bracina bivša supruga, Jadrankova bivša nevjesta i Katina rođakinja</small> ! colspan="3" | ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- |<small>[[Franko Jakovčević]]</small> !<small>Frane Žaja</small> |<small>Novi liječnik u Zaglavama, Perina simpatija</small> ! colspan="3" | ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- |<small>[[Alin Antunović]]</small> !<small>Karmela Aviani</small> |<small>Goranova majka, Markova bivša djevojka</small> ! colspan="4" | ! colspan="1" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |} === Gostujuće uloge === * [[Krunoslav Belko]] kao Davor, ministrov vozač * [[Alen Liverić]] kao Damir, odvjetnik obitelj Gotovac * [[Romina Knežić]] kao voditeljica [[Dnevnik Nove TV|Dnevnika Nove TV]] * [[Jure Jerolimov]] kao poštar Iko Perajica * [[Petar Pereža]] kao voditelj [[Dnevnik Nove TV|Dnevnika Nove TV]] * [[Šiško Horvat Majcan]] kao policajac Šime * [[Dražen Bratulić]] kao doktor * [[Dajana Čuljak]] kao Ivana, Lucina prijateljica, Lukina žena * [[Andrej Dojkić]] kao Luka, Jankov prijatelj, Ivanin muž * [[Gianna Kotroman]] kao mještanka Zaglava * [[Marko Petrić]] kao Roko, konobar u restoranu ''Kod Solde'' * [[Ivica Pucar]] kao inspektor Tonči * [[Anita Matić|Anita Matić Delić]] kao Marija, Jadrankina i Vinkova prijateljica, Matijina kuma * [[Slaven Knezović]] kao Veljko, Stipanov prijatelj, bosanski policajac * [[Rijad Gvozden]] kao bosanski policajac * [[Bojana Gregorić Vejzović]] kao Jagoda Krizmanić †, Aljošina i Vesnina prijateljica * [[Enes Vejzović]] kao Lovro Krizmanić †, Aljošin i Vesnin prijatelj * [[Mario Valentić]] kao Saša, fizioterapeut u toplicama * [[Dijana Vidušin]] kao liječnica * [[Dušan Gojić]] kao liječnik * [[Jadranka Elezović]] kao gospođa u toplicama * [[Ljiljana Bogojević]] kao Ruža, bivša kućna pomoćnica obitelji Gotovac * [[Zijad Gračić]] kao primarijus Filipović * [[Nikša Kušelj]] kao vidoviti Stojan/Sven Brdski, producent Avokado TV-a{{Efn|Glumac Nikša Kušelj igrao je dvije uloge u seriji: u prvoj sezoni igrao je vidovnjaka Stojana, dok je u četvrtoj sezoni igrao Svena Brdskog, producenta koji je snimao Vesninu emisiju.}} * [[Ana Maras|Ana Maras Harmander]] kao Anica, Josipova bivša djevojka i konobarica u gostionici u [[Sinj]]u * [[Gorana Marin]] kao Nevenka Šušnjara, Matina bivša žena * [[Vinko Kraljević]] kao Miljenko, Jadrankin otac * [[Jasna Ornela Beri]] kao Jasminka †, Jadrankina majka * [[Armin Ćatić]] kao Ibro, Jadrankin stari prijatelj * [[Davor Jureško]] kao Stjepan Srića †, beskućnik, Daničin prijatelj * [[Filip Nola]] kao patolog * [[Robert Kurbaša]] kao Viktor, Aničin brat * [[Petar Burić]] kao Mikula Soldo, Soldin sin * [[Marija Miholjek]] kao voditeljica [[Dnevnik Nove TV|Dnevnika Nove TV]] * [[Saša Kopljar]] kao voditelj [[Dnevnik Nove TV|Dnevnika Nove TV]] * [[Dora Fišter Toš|Dora Fišter]] kao sutkinja Tanja Jović * [[Krunoslav Klabučar]] kao inspektor Margetić u prvoj sezoni, u petoj sezoni se pojavljuje kao Zlatanov odvjetnik{{Efn|Glumac Krunoslav Klabučar igrao je također dvije uloge u seriji: u prvoj sezoni inspektora Margetića, a u petoj sezoni Zlatanovog odvjetnika.}} * [[Sanja Marin]] kao psihijatrica * [[Antonija Stanišić]] kao sutkinja * [[Marko Makovičić|Marko Makovčić]] kao županijski državni odvjetnik * [[Dean Krivačić]] kao beskućnik * [[Goran Grgić]] kao Ilija Ivezović, sudac * [[Adrian Pezdirc]] kao Šimin pomoćnik * [[Hrvoje Klobučar]] kao Boris Kovačević, fotograf i paparazzo * [[Adnan Prohić]] kao policajac * [[Ranko Zidarić]] kao Zdravko Šarić, šef u revizorskom uredu i bivši Šimin šef * [[Mladen Čutura]] kao Miljenko Novaković, javni bilježnik * [[Lucija Alfier]] kao Vlatka, uposlenica na recepciji u hotelu Macan, bivša poštarica i konobarica u kafiću u [[Sinj]]u{{Efn|Lik koji je u seriji igrala Lucija Alfier, u početku se zvao Brankica, da bi poslije postala Vlatka.}} * [[Marijana Mikulić]] kao Vera Leško, inspektorica [[USKOK]]-a * [[Vedran Dakić]] kao Jakov Tresić * [[Katarina Šestić]] kao Melita Tresić * [[Iva Mihalić]] kao Bella (Nediljka), Zlatanova bivša djevojka, Kuzmina bivša žena * [[Vid Ćosić]] kao Mauro, Larin prijatelj, ekološki aktivist * [[Danijela Evđenić]] kao Pia, Larina prijateljica, ekološka aktivistica * [[Robert Ugrina]] kao mesar Jere * [[Mijo Pavelko]] kao Toma * [[Dunja Sepčić]] kao inspektorica * [[Iva Šimić Šakoronja]] kao Alenova supruga * [[Zvonimir Novosel]] kao Srećko Veselica * [[Magdalena Živaljić Tadić]] kao Amber * [[Lujo Kunčević]] kao Greg Glibota, glazbenik * [[Erna Rudnički]] kao Brigita * [[Sandra Lončarić]] kao Tereza Bujić, kiparica * [[Saša Buneta]] kao Radimir Pustinjak, turist * [[Ružica Maurus]] kao Tamara, recepcionarka * [[Draško Zidar]] kao Zdravko Đipalo ''Đip/Valentino'' * [[Tamara Šoletić]] kao Pavlica Đuzel, Magdalenina majka * [[Jasna Bilušić]] kao Emilija Pekčec, statičarka * [[Marin Stević]] kao Leonardo Tretinjak * [[Hrvoje Zalar]] kao Adalbert Kekić †, savjetnik u ministarstvu, Zvonin poznanik * [[Alan Katić]] kao Mirko, geodet * [[Nikola Baće]] kao Lovro, geodet * [[Tonka Mršić]] kao novinarka * [[Jelena Miholjević]] kao Nives Štulhofer ''(djev. Tabak)'', Zvonina rodica * [[Lucia Stefania Glavich Mandarić]] kao Marija Štulhofer, Nivesina kćer, Larina prijateljica * [[Luka Juričić]] kao Ante Nogalo, javni bilježnik na ostavinskoj raspravi dide Akrapa * [[Tomislav Šalov]] kao utjerivač dugova * [[Petar Baljak]] kao fotograf * [[Davor Svedružić]] kao Grgo Sanader, beskućnik * [[Ana Marija Bokor]] kao Aljošina i Vesnina bračna savjetnica * [[Ivana Boban|Ivana Boban Dragić]] kao Ana Lorenci, menadžerica [[Hrvatski nogometni savez|HNS]]-a * [[Nebojša Borojević]] kao Miljenko Perdić, liječnik alternativne medicine * [[Gianna Kotroman]] kao medicinska sestra * [[Damir Šaban]] kao majstor na obnovi Stanine stare kuće * [[Gordan Miljanović]] kao Mihovil ''(Miho)'', konobar u Hotelu Macan, bivši konobar u restoranu ''Kod'' ''Klepe'' * [[Dražen Zečić]] kao Dražen Zečić * [[Pero Juričić]] kao Danko †, pacijent koji je bio u bolničkoj sobi s Vinkom * [[Mia Biondić]] kao Maja Košta, predstavnica RUI-ja * [[Vini Juričić]] kao Sara Beller, trenerica * [[Zlatan Zuhrić]] kao Ivica Golemac, Zvonin prijatelj i direktor Sinjskog vodovoda * [[Paško Vukasović]] kao Drago Golemac, Ivičin sin * [[Igor Kovač]] kao Kristijan Mađarević * [[Romina Tonković]] kao Aimee * [[Željko Königsknecht]] kao Helmut * [[Tomislav Čubelić]] kao Tiho * [[Barbara Nola]] kao Natalija Velkovska * [[Filip Radoš]] kao Ilija Šaran * [[Roni Lepej]] kao Mirkan, novi poštar u Zaglavama * [[Zlatko Ožbolt]] kao Jure Delaš, Lucin profesor * [[Dora Dimić Rakar]] kao glas umjetne inteligencije * [[Rijad Gvozden]] kao Sanjin Ljubić * [[Jasna Odorčić]] kao Vilma Hraščanec * [[Mia Anočić Valentić]] kao Veronika Hraščanec * [[Zoran Gogić]] kao Stjepan "Štef" Hraščanec * [[Mada Peršić]] kao Matijina odvjetnica * [[Marija Trkulja]] kao socialna radnica * [[Iva Visković Križan]] kao Sandra Patafta, psihijatrica * [[Ines Bojanić]] kao inspektorica Guč, državna inspektorica * [[Barbara Rocco]] kao sutkinja == Vrijeme i mjesto radnje == [[Datoteka:Dinara near Polača5.jpg|mini|250px|Čest [[motiv]] u seriji pogled na zapadni dio [[Dinara|Dinare]].]] [[Datoteka:Utvrda Prozor.jpg|mini|250px|[[Prozor (tvrđava u Vrlici)|Utvrda Prozor]] iznad [[Vrlika|Vrlike]].]] Radnja serije odvija se u fiktivnom selu Zaglave, koje s pogledom na [[Vrličko polje]] i [[Dinara|Dinaru]] utjelovljuje gradić [[Vrlika]]. Manji dio mjesta, zaselaka i mjesno [[groblje]] koji se protežu istočno od [[Državna cesta D1|državne ceste D1]] nalaze se u [[Park prirode Dinara|Parku prirode Dinara]]. Iznad samoga naselja na nepristupačnoj stijeni stoji [[Srednji vijek|srednjovjekovna]] [[Prozor (tvrđava u Vrlici)|utvrda Prozor]] koja dominira nad gradom i pogledom na širu okolicu. Glavni trg Zaglava utjelovljuje set sa snimanja serije [[Dar mar (televizijska serija)|''Dar mar'']] u [[Novi Zagreb|Novom Zagrebu]]. Neke scene su snimane i u [[Sinj]]u, [[Split]]u i [[Zagreb]]u, a nekoliko scena snimljeno je i u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] te u [[Ljubljana|Ljubljani]]. Lokacije snimanja dobro su raspoređene tako da sve izgleda kao prava Dalmatinska zagora. == Glazba == [[Diskografska kuća]] [[Tonika Records]] 28. veljače 2022. na svom [[YouTube]] kanalu objavljuje [[videospot]] s cijelom pjesmom uvodne glazbe serije ''Ti budi ti'', koju pjeva [[Šibenik|šibenski]] [[tenor]] [[Marko Škugor]]. Pjesma je obrada instrumentske verzije ''Still Water'' koju je [[Tonči Huljić]] skladao, a potom [[Maksim Mrvica]] odsvirao 2002. godine. Napravljen je samo manji aranžmanski zahvat, s tekstom [[Vjekoslava Huljić|Vjekoslave Huljić]], te glazbeno uobličeno izvedbom [[glazbeni sastav|glazbenoga sastava]] [[Tonči Huljić & Madre Badessa band|Madre Badessa]].<ref>{{Citiranje weba|date=2022-03-01|title=Janko i Luce u videospotu naslovne pjesme hit serije „Kumovi“|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/janko-i-luce-u-videospotu-naslovne-pjesme-hit-serije-kumovi---698077.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20220301182125/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/janko-i-luce-u-videospotu-naslovne-pjesme-hit-serije-kumovi---698077.html|archive-date=2022-03-01|access-date=2024-05-04|website=[[Nova TV]]}}</ref> == Međunarodna prikazivanja == {| class="wikitable" style="text-align: center;" !Država !TV mreža !Sezona !Premijera !Finale |- | rowspan="8" |{{Z+X|SRB}} | rowspan="4" |[[Nova S]] !1. |[[7. lipnja]] [[2022.]]<ref>{{Citiranje weba|date=6. lipnja 2022.|title=Najpopularnija hrvatska TV drama „Kumovi“ sutra ekskluzivno kreće na TV Nova S|url=https://nova.rs/zabava/film/najpopularnija-hrvatska-tv-drama-kumovi-sutra-ekskluzivno-krece-na-tv-nova-s/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220621000456/https://nova.rs/zabava/film/najpopularnija-hrvatska-tv-drama-kumovi-sutra-ekskluzivno-krece-na-tv-nova-s/|archive-date=21. lipnja 2022.|access-date=21. lipnja 2022.|website=[[Nova S|nova.rs]]}}</ref> |[[2. ožujka]] [[2023.]] |- !2. |[[10. srpnja]] [[2023.]]<ref name=":4">{{Citiranje weba|date=7. srpnja 2023.|title=Drugu sezonu serije “Kumovi” ne propustite pogledati od 10. srpnja na TV Nova!|url=https://nova.rs/kultura/ne-propustite-drugu-sezonu-serije-kumovi-od-10-jula-na-tv-nova/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230713105602/https://nova.rs/kultura/ne-propustite-drugu-sezonu-serije-kumovi-od-10-jula-na-tv-nova/|archive-date=13. srpnja 2023.|access-date=13. srpnja 2023.|website=[[Nova S|nova.rs]]}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=10. srpnja 2023.|title=Večeras počinje druga sezona "Kuma": Zapleti, drama i tajne - doznajemo što vas čeka u novim epizodama|url=https://nova.rs/kultura/veceras-pocinje-druga-sezona-serije-kumovi-zapleti-drama-i-tajne-otkrivamo-sta-vas-ocekuje-u-novim-epizodama/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230713105002/https://nova.rs/kultura/veceras-pocinje-druga-sezona-serije-kumovi-zapleti-drama-i-tajne-otkrivamo-sta-vas-ocekuje-u-novim-epizodama/|archive-date=13. srpnja 2023.|access-date=13. srpnja 2023.|website=[[Nova S|nova.rs]]}}</ref> |[[29. veljače]] [[2024.]] |- !3. |[[4. lipnja]] [[2024.]] |[[7. studenog]] [[2024.]] |- !4. |[[3. siječnja]] [[2025.]] |{{TBA}} |- | colspan="4" style="background:darkgray"| |- | rowspan="3" |[[Nova Series]] !1. |[[24. ožujka]] [[2023.]] |[[13. rujna]] [[2023.]] |- !2. |[[14. rujna]] [[2023.]] |[[30. studenoga]] [[2023.]] (78. epizoda)<ref>{{Citiranje weba|date=2023.|title=Nova Series – četvrtak, 30. studenoga 2023. – TvProfil|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2023-11-30&kanal=nova-series|url-status=dead|access-date=2024-03-18|website=tvprofil.com|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2023-11-30&kanal=nova-series}}</ref> |- !3. | colspan="2" {{TBA}} |- | colspan="5" style="background:darkgray"| |- | rowspan="5" |{{Z+X|SLO}} | rowspan="5" |[[POP TV]]<br>[[Voyo]] !1. |[[19. prosinca]] [[2022.]]<ref name=":6">{{Citiranje weba|date=19. prosinca 2022.|title=Na POP TV prihaja priljubljena hrvaška serija Botri|url=https://www.24ur.com/popin/film_tv/na-pop-tv-prihaja-priljubljena-hrvaska-serija-botri.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20221219182137/https://www.24ur.com/popin/film_tv/na-pop-tv-prihaja-priljubljena-hrvaska-serija-botri.html|archive-date=19. prosinca 2022.|access-date=21. svibnja 2023.|website=24ur.com}}</ref> |[[24. srpnja]] [[2023.]] |- !2. |[[26. srpnja]] [[2023.]]<ref>{{Citiranje weba|date=21. srpnja 2023.|title=Na Pop TV konec prve sezone serije Botri|url=https://njena.svet24.si/clanek/svet-slavnih/64b8ead99e735/na-pop-tv-konec-prve-sezone-serije-botri|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230721160834/https://njena.svet24.si/clanek/svet-slavnih/64b8ead99e735/na-pop-tv-konec-prve-sezone-serije-botri|archive-date=21. srpnja 2023.|access-date=28. srpnja 2023.|website=njena.svet24.si}}</ref> |[[15. ožujka]] [[2024.]]<ref>{{Citiranje weba|last=|first=|date=2024-03-10|title=Koliko delov ima serija Botri? Konec serije Botri 2. sezona na POP TV marca 2024, saj prihaja Masterchef Slovenija 2024|trans-title=Koliko dijelova ima serija Kumovi? Kraj serije Kumovi 2. sezona na POP TV u ožujku 2024., jer dolazi Masterchef Slovenija 2024.|url=https://www.blog.uporabnastran.si/2024/03/11/koliko-delov-ima-serija-botri-konec-serije-botri-2-sezona-na-pop-tv-marca-2024-saj-prihaja-masterchef-slovenija-2024/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240315210754/https://www.blog.uporabnastran.si/2024/03/11/koliko-delov-ima-serija-botri-konec-serije-botri-2-sezona-na-pop-tv-marca-2024-saj-prihaja-masterchef-slovenija-2024/|archive-date=2024-03-15|access-date=2024-03-15|website=uporabnastran.si|language=sl}}</ref> |- !3. | [[17. lipnja]] [[2024.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2024-05-30|title=Nova sezona serije Botri prihaja na POP TV|url=https://www.zadovoljna.si/traci/oddaje/botri-nova-sezona.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240530111637/https://www.zadovoljna.si/traci/oddaje/botri-nova-sezona.html|archive-date=2024-05-30|access-date=2024-05-30|website=zadovoljna.si|language=sl}}</ref> | [[9. siječnja]] [[2025.]]<ref name=":9">{{Citiranje weba|date=2024-12-20|title=Četrta sezona serije "Botri" kmalu na Pop TV!|trans-title=Četvrta sezona serije "Kumovi" uskoro na Pop TV!|url=https://www.infomiks.si/cetrta-sezona-serije-botri-kmalu-na-pop-tv/|url-status=live|access-date=2025-01-02|website=INFOMIKS|language=sl-SI}}</ref> |- !4. | [[10. siječnja]] [[2025.]]<ref name=":9" /> | [[1. kolovoza]] [[2025.]] |- !5. | [[4. kolovoza]] [[2025.]] | {{TBA}} |- | colspan="5" style="background:darkgray"| |- | rowspan="5" |{{Z+X|BIH}} | rowspan="5" |[[Nova BH]] !1. |[[27. veljače]] [[2023.]]<ref>{{Citiranje weba|last=|date=2023-02-08|title=”Kumovi” – nova uzbudljiva dramska serija uskoro na Novoj BH|url=https://novabh.tv/kumovi-nova-uzbudljiva-dramska-serija-uskoro-na-novoj/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230328111417/https://novabh.tv/kumovi-nova-uzbudljiva-dramska-serija-uskoro-na-novoj/|archive-date=2023-03-28|access-date=2024-03-18|website=[[Nova BH]]}}</ref><ref name=":7">{{Citiranje weba|date=2023-02-21|title=Stižu "Kumovi", u ponedjeljak uveče ne prepustite premijeru – Nova BH|url=https://www.facebook.com/novabhtv/photos/a.2144331428912302/6337057389639664/|url-status=live|access-date=2024-03-18|website=[[Nova BH]]}}</ref> |[[23. listopada]] [[2023.]] |- !2. |[[24. listopada]] [[2023.]] |[[26. rujna]] [[2024.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2024-09-26|title=četvrtak, 26. rujna 2024|url-status=dead|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2024-09-26&kanal=nova-bh|website=TvProfil|access-date=17. rujna 2024.|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2024-09-26&kanal=nova-bh}}</ref> |- !3. | [[27. rujna]] [[2024.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2024-09-27|title=petak, 27. rujna 2024|url-status=dead|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2024-09-27&kanal=nova-bh|website=TvProfil|access-date=17. rujna 2024.|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2024-09-27&kanal=nova-bh}}</ref> | [[21. ožujka]] [[2025.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2025-03-21|title=petak, 21. ožujka 2025|url-status=dead|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-03-21&kanal=nova-bh|website=TvProfil|access-date=19. ožujka 2025.|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-03-21&kanal=nova-bh}}</ref> |- !4. | [[24. ožujka]] [[2025.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2025-03-24|title=ponedjeljak, 24. ožujka 2025|url-status=dead|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-03-24&kanal=nova-bh|website=TvProfil|access-date=19. ožujka 2025.|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-03-24&kanal=nova-bh}}</ref> | [[27. listopada]] [[2025.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2025-10-27|title=ponedjeljak, 27. listopada 2025|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-10-27&kanal=nova-bh|website=TvProfil|access-date=27. listopada 2025.|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-10-27&kanal=nova-bh|url-status=dead}}</ref> |- !5. | [[28. listopada]] [[2025.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2025-10-28|title=utorak, 28. listopada 2025|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-10-28&kanal=nova-bh|website=TvProfil|access-date=28. listopada 2025.|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-10-28&kanal=nova-bh|url-status=dead}}</ref> | {{TBA}} |- | colspan="5" style="background:darkgray"| |- | rowspan="3" |{{Z+X|MAK}} | rowspan="3" |Alfa !1. |[[18. rujna]] [[2023.]]<ref name=":8">{{Citiranje weba|date=19. rujna 2023.|title=Алфа ја стартуваше најновата хрватска серија „Кумови“|trans-title=Alfa je lansirala najnoviju hrvatsku seriju "Kumovi"|url=https://www.tvpaket.com.mk/alfa-ja-startuvase-najnovata-hrvatska-serija-kumovi/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231019195018/https://www.tvpaket.com.mk/alfa-ja-startuvase-najnovata-hrvatska-serija-kumovi/|archive-date=19. listopada 2023.|access-date=19. listopada 2023.|website=tvpaket.com.mk|language=mk}}</ref> | {{TBA}} |- !2. | colspan="2" {{TBA}} |- !3. | colspan="2" {{TBA}} |- | colspan="5" style="background:darkgray"| |- |} == Adaptacije == Serija je dobila adaptaciju u [[Mađarska|Mađarskoj]], na kanalu {{ill|RTL (Mađarska)|hu|RTL (Magyarország)}}, pod nazivom ''{{ill|Pokoli rokonok|hu|Pokoli rokonok}}'', a s emitiranjem počela je [[2. siječnja]] [[2025.]] godine.<ref>{{Citiranje weba|lang=hu|date=21. lipnja 2024.|title= Dobó Katával jönnek a Pokoli rokonok az RTL-re|url=https://port.hu/cikk/tv/dobo-kataval-jonnek-a-pokoli-rokonok-az-rtl-re/article-102787|url-status=live|access-date=10. prosinca 2024. |website=www.port.hu}}</ref><ref>{{Citiranje weba|lang=hu|date=7. prosinca 2024. |title= Hamarosan indul az RTL új sorozata, a Pokoli rokonok|url=https://reklaminvazio.blog.hu/2024/12/07/hamarosan_indul_az_rtl_uj_sorozata_a_pokoli_rokonok|url-status=live |access-date=10. prosinca 2024. |website=reklaminvazio.blog.hu}}</ref><ref>{{Citiranje weba|lang=hu|date=17. prosinca 2024.|title= Poloki rokonok - Címlap|url=https://rtl.hu/pokolirokonok|access-date=17. prosinca 2024.|website=www.rtl.hu}}</ref> == Bilješke == {{notelist}} == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * {{službena|https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi|ime=Službena stranica serije ''Kumovi''}} [[Nova TV]] * {{službena|https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/popis-autora-i-suradnika-serije-kumovi---694679.html|Popis autora i suradnika 1. i 2. sezone serije ''Kumovi''}} Nova TV –{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230528102339/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/popis-autora-i-suradnika-serije-kumovi---694679.html|date=2023-05-28}} *{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240508200633/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/popis-autora-i-suradnika-serije-kumovi-s4-ep-1-80---845586.html |title=Popis autora i suradnika 4. sezone serije Kumovi |date=2024-05-08}} * {{službena|https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/popis-autora-i-suradnika-serije-kumovi-s5-ep-1-24---845586.html|Popis autora i suradnika 5. sezone serije ''Kumovi''}} Nova TV – {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241121221121/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/popis-autora-i-suradnika-serije-kumovi-s5-ep-1-24---845586.html |date=2024-11-21}} * {{službena|https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/popis-suradnika-6-sezone-serije-kumovi---951389.html|Popis autora i suradnika 6. sezone serije ''Kumovi''}} Nova TV – {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20251211152842/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/popis-suradnika-6-sezone-serije-kumovi---951389.html |date=2025-12-12}} * [https://novaplus.dnevnik.hr/home?id=d843ff82-7bb7-47e3-9173-73810d912156 Arhiva epizoda] Nova Plus * {{imdb|id=16636212|naslov=Kumovi}} {{Domaća televizijska produkcija na Novoj TV}} [[Kategorija:Hrvatske televizijske sapunice]] [[Kategorija:Televizijske serije koje su počele 2022.]] 8tc79e4itxfjhsjalqy4yfwvq7ykmzp 0 723067 7475959 7473956 2026-06-05T23:20:07Z Zeljko 1196 7475959 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Toxicodendron'' | slika = Pacific poison oak (7174659762).jpg | slika_opis = ''Toxicodendron diversilobum'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Anacardiaceae]] | subfamilia = [[Anacardioideae]] | tribus = [[Rhoeae]] | genus = '''''Toxicodendron''''' | genus_autorstvo = Mill. }} '''''Toxicodendron''''' (latinsko ime roda znači “otrovno drvo”), biljna rod iz porodice [[Rujevke|rujevki]] čijih 28 vrsta raste po gotovo cijeloj [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] na jug do [[Peru]]a i [[Bolivija|Bolivije]], te u Aziji od [[Sahalin]]a do tropske [[Azija|Azije]], i na zapad do [[Pakistan]]a.<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:30002515-2 Plants of the World online] Pristupljeno 3. lipnja 2022.</ref> Najpoznatije vrste su [[otrovni bršljan]] i dvije vrste grmova poznate u Americi kao zapadni ili “pacifički otrovni hrast” (''[[Toxicodendron diversilobum|T. diversilobum]]'') i “atlantski otrovni hrast” (''[[Toxicodendron pubescens|T. pubescens]]'') koji uzrokuju [[dermatitis]].<ref>[https://www.medicalnewstoday.com/articles/toxicodendron#risks-and-dangers What to know about Toxicodendron] Pristupljeno 3. lipnja 2022.</ref> == Ime == Ime Toxicodendron dolazi od grčkog toxikon = otrov i dendron = drvo. Dakle: “otrovno drvo”. Vrste roda Toxicodendron imaju alkil- i alkenil-katehole, osobito urushiol, koji izaziva alergijski kontaktni [[dermatitis]]. U novijem radu o razlikovanju [[Rhus]] i ''Toxicodendron'' kao važna razlika se navodi da Toxicodendron ima te [[Kateholi|katehole]], da izlučevina na zraku pocrni i da može izazvati dermatitis. == Opis == ''Toxicodendron'' <small>Mill.</small> je rod iz porodice Anacardiaceae — dakle rod otrovnih rujeva, otrovnog [[Bršljan (biljni rod)|bršljan]]a, otrovnog [[hrast]]a i lakovca. WFO ga opisuje kao listopadne grmove ili stabla, rjeđe drvenaste penjačice, s bijelim lateksom u [[floem]]u koji na zraku pocrni. Biljke su poligamne ili dvodomne. POWO vodi rod kao prihvaćen; prirodni areal mu ide od [[Sahalin]]a i tropske [[Azija|Azije]] do zapadne [[Kanada|Kanade]], [[Peru]]a, [[Venezuela|Venezuele]], [[Bahami|Bahama]] i [[Bermudi|Bermuda]].<ref name="WFO ">[https://worldfloraonline.org/taxon/wfo-4000038660;jsessionid=F184D36547B0B98BDFD01C764EE40EBF WFO], pristupljeno 1. lipnja 2026.</ref> == Vrste == {{stupci|3| # ''[[Toxicodendron acuminatum]]'' <small>(DC.) C.Y.Wu & T.L.Ming</small> # ''[[Toxicodendron bimannii]]'' <small>Barbhuiya</small> # ''[[Toxicodendron borneense]]'' <small>(Stapf) Gillis</small> # ''[[Toxicodendron calcicola]]'' <small>C.Y.Wu</small> # ''[[Toxicodendron delavayi]]'' <small>(Franch.) F.A.Barkley</small> # ''[[Toxicodendron diversilobum]]'' <small>(Torr. & A.Gray) Greene</small> # ''[[Toxicodendron fulvum]]'' <small>(Craib) C.Y.Wu & T.L.Ming</small> # ''[[Toxicodendron grandiflorum]]'' <small>C.Y.Wu & T.L.Ming</small> # ''[[Toxicodendron griffithii]]'' <small>(Hook.f.) Kuntze</small> # ''[[Toxicodendron hirtellum]]'' <small>C.Y.Wu</small> # ''[[Toxicodendron hookeri]]'' <small>(K.C.Sahni & Bahadur) C.Y.Wu & T.L.Ming</small> # ''[[Toxicodendron khasianum]]'' <small>(Hook.f.) Kuntze</small> # ''[[Toxicodendron nodosum]]'' <small>(Blume) Kuntze</small> # ''[[Toxicodendron oligophyllum]]'' <small>S.L.Tang, Liang Ma & S.P.Chen</small> # ''[[Toxicodendron orientale]]'' <small>Greene</small> # ''[[Toxicodendron pubescens]]'' <small>Mill.</small> # ''[[Toxicodendron quinquefoliolatum]]'' <small>Q.H.Chen</small> # ''[[Toxicodendron radicans]]'' <small>(L.) Kuntze</small> # ''[[Toxicodendron rhetsoides]]'' <small>(Craib) Tardieu</small> # ''[[Toxicodendron rostratum]]'' <small>T.L.Ming & Z.F.Chen</small> # ''[[Toxicodendron rydbergii]]'' <small>(Small ex Rydb.) Greene</small> # ''[[Toxicodendron striatum]]'' <small>(Ruiz & Pav.) Kuntze</small> # ''[[Toxicodendron succedaneum]]'' <small>(L.) Kuntze</small> # ''[[Toxicodendron sylvestre]]'' <small>(Siebold & Zucc.) Kuntze</small> # ''[[Toxicodendron trichocarpum]]'' <small>(Miq.) Kuntze</small> # ''[[Toxicodendron vernicifluum]]'' <small>(Stokes) F.A.Barkley</small> # ''[[Toxicodendron vernix]]'' <small>(L.) Kuntze</small> # ''[[Toxicodendron wallichii]]'' <small>(Hook.f.) Kuntze</small> # ''[[Toxicodendron yunnanense]]'' <small>C.Y.Wu</small> # ''[[Toxicodendron ×lobadioides]]'' <small>Greene</small> }} == Sinonimi == Heterotipski: * ''Albonia'' <small>Buc'hoz</small> in Herb. Color. Amérique: t. 57 (1783), nom. nud. * ''Augia'' <small>Lour.</small> in Fl. Cochinch.: 337 (1790), nom. rej. * ''Philostemon'' <small>Raf.</small> in Fl. Ludov.: 107 (1817) * ''Vernix'' <small>Adans.</small> in Fam. Pl. 2: 347 (1763) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Rhoeae]] [[Kategorija:Toxicodendron| ]] 6f5saofj20hqdvpu5o47dqhrinjjlll 0 725814 7475833 7441775 2026-06-05T17:20:48Z Zviz2401 102709 /* Treća sezona (2026.) */ 7475833 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | bg_color = | ime_serije = Zmajeva kuća | slika = [[Datoteka:Zmajeva Kuća Plakat.jpeg|260px]] | natpis_pod_slikom = [[Plakat]] 2. sezone | orig_naslov = House of the Dragon | format_serije = akcija<br>[[dramska serija|drama]]<br>[[fikcija]]<br>[[Pustolovni roman|pustolovina]] | autor = Ryan J. Condal<br>[[George R. R. Martin]] | razvoj = | redatelj = | scenarist = Charmaine De Grate | glazba = Ramin Djawadi | uvodna_glazba = ''Game of Thrones Theme'' | glumci = Paddy Considine<br>Emma D'Arcy<br>Matt Smith<br>Olivia Cooke<br>Steve Toussaint<br>Eve Best<br>Fabien Frankel<br>Sonoya Mizuno<br>Rhys Ifans | pripovjedač = | država = {{Z+X|SAD}} | jezik = [[engleski]] | broj_epizoda = 18 | broj_sezona = 2 | producent = Alexis Raben<br>Karen Wacker<br>Angus Moore Gordon<Alexis Raben<br>Kevin Lau | izvršni_producent = Ryan J. Condal<br>George R. R. Martin<br>Miguel Sapochnik<br>Vince Gerardis<br>Sara Lee Hess<br>Ron Schmidt<br>Jocelyn Diaz | urednik = Tim Porter | lokacija = [[Portugal]]<br>[[Engleska]]<br>[[Španjolska]]<br>[[Kalifornija]] | trajanje_epizode = 50 – 68 min. | tv_kuća = [[HBO]] | u_hrv = [[HBO Max]] / [[HBO]] / [[HBO 2]] / [[HBO 3]] | ostale_kuće = | početak_serije = [[21. kolovoza]] [[2022.]] | kraj_serije = | povezano = [[Igra prijestolja (televizijska serija)|Igra prijestolja]] | web_stranica = https://www.hbo.com/house-of-the-dragon | imdb_id = 11198330 }} [[Datoteka:Zmajeva kuća Logotip.png|okvir|Hrvatski [[logotip]] serije]] '''''Zmajeva kuća''''' ({{Eng.|House of the Dragon}}) je [[Sjedinjene Američke Države|američka]] fantastična [[Dramska serija|dramska]] [[televizijska serija]] koju su za [[HBO]] stvorili [[George R. R. Martin]] i [[Ryan Condal]]. Kao prethodnica seriji ''[[Igra prijestolja (televizijska serija)|Igre prijestolja]]'' (2011. – 2019.), riječ je o drugoj televizijskoj seriji u Martinovu franšiznom serijalu ''[[Pjesma leda i vatre]]''. Condal i [[Miguel Sapochnik]] bili su voditelji serije tijekom prve sezone. Temeljena na dijelovima Martinove knjige ''[[Vatra i krv (roman)|Vatra i krv]]'' iz 2018., radnja započinje oko 100 godina nakon što je ''Sedam kraljevina'' ujedinjeno pod Targaryenskim osvajanjem, gotovo 200 godina prije događaja iz ''Igre prijestolja'' i 172 godine prije rođenja Daenerys Targaryen. Uz glumačku postavu, serija prikazuje događaje koji prethode padu kuće Targaryen i razornom nasljednom ratu poznatom kao „Ples zmajeva”. Serija je premijerno prikazana [[21. kolovoza]] [[2022.]], a prva sezona ima deset epizoda. Serija je obnovljena za drugu sezonu pet dana nakon premijere. Sapochnik je napustio mjesto voditelja serije nakon prve sezone, ostavljajući Condala kao jedinog voditelja u drugoj. Druga sezona premijerno je prikazana [[16. lipnja]] [[2024.]] i sastoji se od osam epizoda. U lipnju 2024., uoči premijere druge sezone, serija je obnovljena za treću sezonu. U studenome 2025., uoči premijere treće sezone, obnovljena je i za četvrtu, čije se emitiranje očekuje 2028.<ref>{{Citiranje weba|last=Hrvatska|first=|date=2025-11-20|title=HBO najavljuje produženje za dvije serije iz franšize „Igra prijestolja“, s novim sezonama svaku godinu do 2028.|url=https://press-hr.wbd.eu/post/hbo-najavljuje-produzenje-za-dvije-serije-iz-fransize-igra-prije|url-status=live|access-date=2025-11-21|website=Press centar – Warner Bros. Discovery Hrvatska|language=hr}}</ref> == Radnja == ''Viserys I Targaryen'' je peti kralj Sedam kraljevina. Poznat je kao prijateljski, ljubazan i pošten čovjek, kojeg je Veliko vijeće izabralo da naslijedi svog djeda ''Jaehaerysa I''. ''Princeza Rhaenyra'' najstarija je kći Viserysa, "jahačica zmajeva" i očekuje da će postati prva vladajuća kraljica Sedam kraljevina. Međutim, njezino imenovanje dovode u pitanje njezin mlađi polubrat ''Aegon II'' i njezin stric ''Daemon'', stručni jahač zmajeva i neusporediv ratnik koji rukuje Valyrijinim čeličnim mačem nazvanim "Tamna sestra", koji mu je dao ''Jaehaerys I''. == Glumačka postava == {| class="wikitable" border="1" style="text-align:center; ! rowspan="2" width="10%" |Glumac ! rowspan="2" width="10%" |Lik ! colspan="2" |Pojavljivanje |- ! width="10%" |1. sezona ! width="10%" |2. sezona |- |Paddy Considine !''Kralj Viserys I Targaryen'' ! style="background:#dfd; text-align:center;" |Glavna uloga ! |- |Matt Smith !''Daemon Targaryen'' ! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |Glavna uloga |- |Emma D'Arcy ! rowspan="2" |''Rhaenyra Targaryen'' ! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |Glavna uloga |- |Milly Alcock^Y ! style="background:#dfd; text-align:center;" |Glavna uloga ! |- |Rhys Ifans !''Otto Hightower'' ! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |Glavna uloga |- |Steve Toussaint !''Corlys Velaryon'' ! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |Glavna uloga |- |Eve Best !''Rhaenys Targaryen'' ! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |Glavna uloga |- |Sonoya Mizuno !''Mysaria'' ! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |Glavna uloga |- |Fabien Frankel !''Criston Cole'' ! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |Glavna uloga |- |Olivia Cooke ! rowspan="2" |''Alicent Hightower'' ! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |Glavna uloga |- |Emily Carey ! style="background:#dfd; text-align:center;" |Glavna uloga ! |- |Graham McTavish !''Harrold Westerling'' ! style="background:#dfd; text-align:center;" |Glavna uloga ! |- |Matthew Needham !''Larys Strong'' ! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |Glavna uloga |- | rowspan="2" |Jefferson Hall !''Jason Lannister'' ! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |Glavna uloga |- !''Tyland Lannister'' ! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |Glavna uloga |- |Harry Collett !''Jacaerys Velaryon'' ! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |Glavna uloga |- |Tom Glynn-Carney !''Aegon II Targaryen'' ! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |Glavna uloga |- |Ewan Mitchell !''Aemond Targaryen'' ! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |Glavna uloga |- |Phia Saban !''Helaena Targaryen'' ! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |Glavna uloga |- |Bethany Antonia !''Baela Targaryen'' ! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |Glavna uloga |- |Phoebe Campbell !''Rhaena Targaryen'' ! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |Glavna uloga |- |Kurt Egyiawan !''Orwyle'' ! style="background:#fdd; text-align:center;" |Sporedna uloga ! style="background:#dfd; text-align:center;" |Glavna uloga |- |Kieran Bew !''Hugh'' ! ! style="background:#dfd; text-align:center;" |Glavna uloga |- |Abubakar Salim !''Alyn of Hull'' ! ! style="background:#dfd; text-align:center;" |Glavna uloga |- |Tom Taylor !''Cregan Stark'' ! ! style="background:#dfd; text-align:center;" |Glavna uloga |} === Glavna === * [[Paddy Considine]] kao ''Kralj Viserys I Targaryen'': Peti kralj Sedam kraljevina. Poznat kao "prijateljski, ljubazan i pošten", Viserysa je Veliko vijeće izabralo da naslijedi svog djeda, ''Jaehaerysa I Targaryena''. * [[Emma D'Arcy]] kao ''Princeza Rhaenyra Targaryen'': prvorođena kći ''Viserysa,'' čiste valyrianske krvi, jahačica zmajeva koja očekuje da će postati prva vladajuća kraljica Sedam kraljevina. ** [[Milly Alcock]] kao mlađa verzija ''Rhaenyre'' * [[Matt Smith]] kao ''Princ Daemon Targaryen'': Nasljednik željeznog prijestolja, mlađi je brat kralja ''Viserysa'', nećak kralja ''Jaehaerysa'' i ujak princeze ''Rhaenyre''. Također je neusporediv ratnik i stručni jahač zmajeva. * [[Olivia Cooke]] kao ''Lady Alicent Hightower'': Kći ''Otta Hightowera'', odrasla i odgajana u Crvenoj utvrdi u blizini Kralja i njegovog najužeg kruga. Poznata kao najatraktivnija žena Sedam kraljevina. ** [[Emily Carey]] kao mlađa verzija ''Alicent'' * [[Steve Toussaint]] kao ''Lord Corlys Velaryon'': Poznat kao "Morska zmija", lord kuće Velaryon i najpoznatiji pustolovac u povijesti Westerosa. * [[Eve Best]] kao Princeza Rhaenys Velaryon: jahačica zmajeva i žena lorda Corlysa Velaryona, “''Kraljica koja nikad nije bila''”, nominirana je za nasljednika svog djeda, ''kralja Jaehaerysa'', koji je preferirao njezinog rođaka Viserysa, čisto zato što je bio muško. * [[Fabien Frankel]] kao ''Ser Criston Cole'': Vješt mačevalac, sin je sluge lorda Blackhavena. * [[Sonoya Mizuno]] kao ''Mysaria'': Plesačica podrijetlom iz Lysa koja postaje ljubavnica, saveznica princa Daemona. * [[Rhys Ifans]] kao ''Ser Otto Hightower'': Otac ''Alicent'', prvi princ kralja, koji služi kralju ''Viserysu'' i kraljevstvu. On je nemilosrdni politički suparnik princu ''Daemonu''. * [[Graham McTavish]] kao ''Ser Harrold Westerling:'' Sadašnji zapovjednik Kraljevske straže koji je služio kralju ''Jaehaerysu''. On je zadužen za čuvanje i zaštitu princeze ''Rhaenyre''. * [[Matthew Needham]] kao ''Larys Strong'' * [[Jefferson Hall]] kao ''Lord Jason Lannister'' / ''Ser Tyland Lannister'' * [[Harry Collett]] kao ''Princ Jacaerys "Jace" Velaryon'' * [[Tom Glynn-Carney]] kao ''Princ Aegon Targaryen'' * [[Ewan Mitchell]] kao ''Princ Aemond Targaryen'' * [[Phia Saban]] kao ''Princeza Helaena Targaryen'' * [[Bethany Antonia]] kao ''Lady Baela Targaryen'' * [[Phoebe Campbell]] kao ''Lady Rhaena Targaryen'' * [[Kurt Egyiawan]] kao ''Veliki meštar Orwyle'': Meštar Citadele koji zamjenjuje Mellosa kao Veliki meštar u malom vijeću kralja Viserysa I Targaryena i nastavlja obnašati svoju dužnost pod kraljem Aegonom II Targaryenom. * [[Kieran Bew]] kao Hugh, kovač Kraljevstva Grudobran. * [[Abubakar Salim]] kao ''Alyn of Hull'': mornar u službi Kuće Velaryon * [[Tom Taylor]] kao ''Lord Cregan Stark'' (season 2): Mladi gospodar Oštrozimlja, glava kuće Stark i upravitelj Sjevera. === Sporedna === * [[Harry Collett]] kao ''Prince Jacaerys Velaryon'' * [[Ryan Corr]] kao ''Ser Harwin Strong'' * [[David Horovitch]] kao ''Grand Maester Mellos'' * [[Wil Johnson]] kao ''Ser Vaemond Velaryon'' * [[John Macmillan]] kao ''Ser Laenor Velaryon'' ** [[Theo Nate]] kao mlađa verzija ''Laenora'' * [[Bill Paterson]] kao ''Lord Lyman Beesbury'' * [[Gavin Spokes]] kao ''Lord Lyonel Strong'' * [[Savannah Steyn]] kao ''Lady Laena Velaryon'' * [[Phil Daniels]] kao meštar ''Gerardys'': Meštar Zmajevog Kamena. On je dio vijeća lordova i vitezova koji podržavaju Rhaenyrino pravo na prijestolje poznato kao Crno vijeće. == Pregled serije == Prva sezona sastoji se od deset epizoda, a prikazana je istovremeno američkom kanalu [[HBO]] i na streaming platformi [[HBO Max]] od [[21. kolovoza]]<ref>{{Citiranje weba|last=|first=|date=2022-03-30|title=‘House Of The Dragon’ Gets Premiere Date: ‘Game Of Thrones’ Prequel To Debut This August On HBO|url=https://deadline.com/2022/03/house-of-the-dragon-set-for-debut-august-1234990798/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220330210542/https://deadline.com/2022/03/house-of-the-dragon-set-for-debut-august-1234990798/|archive-date=2022-03-30|access-date=2024-03-20|website=Deadline|language=en-US}}</ref> do [[23. listopada]] [[2022.]] Druga sezona od 8 epizoda prikazala se na kanalu HBO i platformi [[Max (streaming)|Max]] od [[16. lipnja]] [[2024.]]<ref>{{Citiranje novina|last=|date=2024-03-05|title=Druga sezona 'Zmajeve kuće' premijerno u lipnju na HBO-u|language=hr|work=Telegram|url=https://www.telegram.hr/kultura/druga-sezona-zmajeve-kuce-premijerno-u-lipnju-na-hbo-u/|access-date=2024-03-20|archive-url=https://web.archive.org/web/20240305091654/https://www.telegram.hr/kultura/druga-sezona-zmajeve-kuce-premijerno-u-lipnju-na-hbo-u/|archive-date=2024-03-05}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=|first=|date=2024-03-21|title=House of the Dragon Season 2 ‘Dueling’ Trailers: In the Dance of the Dragons, It’s Time to Choose Sides — Plus: Get Exact Premiere Date|url=https://tvline.com/trailers/house-of-the-dragon-season-2-exact-release-date-hbo-trailers-1235190917/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240321162513/https://tvline.com/trailers/house-of-the-dragon-season-2-exact-release-date-hbo-trailers-1235190917/|archive-date=2024-03-21|access-date=2024-03-21|website=TVLine|language=en-US}}</ref> Treća sezona će krenuti s prikazivanjem od [[21. lipnja]] [[2026.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2026-04-27|title=Season Three Of The HBO Original Drama Series HOUSE OF THE DRAGON Debuts June 21|url=https://press.wbd.com/us/media-release/season-three-hbo-original-drama-series-house-dragon-debuts-june-21?language_content_entity=en&fb|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20260427165843/https://press.wbd.com/us/media-release/season-three-hbo-original-drama-series-house-dragon-debuts-june-21|archive-date=2026-04-27|access-date=2026-04-27|website=Pressroom Warner Bros. Discovery|language=en}}</ref> U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] serija se premijerno prikazuje od [[22. kolovoza]] 2022. u ranojutarnjim satima istovremeno na kanalu HBO i streaming platformi HBO Max. Druga sezona premijerno se prikazivala od [[17. lipnja]] 2024.<ref>{{Citiranje weba|last=Hrvatska|first=Press centar-Warner Bros Discovery|date=2024-03-21|title=Druga sezona HBO Originalne serije „Zmajeva kuća“ stiže 17. lipnja na HBO i MAX|url=https://press-hr.wbd.eu/post/druga-sezona-hbo-originalne-serije-zmajeva-kuca-stize-17-lipnja-|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240321162808/https://press-hr.wbd.eu/post/druga-sezona-hbo-originalne-serije-zmajeva-kuca-stize-17-lipnja-|archive-date=2024-03-21|access-date=2024-03-21|website=press-hr.wbd.eu}}</ref> Treća sezona će krenuti s prikazivanjem od [[22. lipnja]] 2026.<ref>{{Citiranje weba|last=|first=|date=2026-04-27|title=Premijera treće sezone HBO Original serije „Zmajeva kuća“ 22. lipnja na HBO Maxu|url=https://press-hr.wbd.eu/post/premijera-trece-sezone-hbo-original-serije-zmajeva-kuca-22-lipnj|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20260427165204/https://press-hr.wbd.eu/post/premijera-trece-sezone-hbo-original-serije-zmajeva-kuca-22-lipnj|archive-date=2026-04-27|access-date=2026-04-27|website=Press centar – Warner Bros. Discovery Hrvatska|language=hr}}</ref> {{Pregled serije | boja1 = #612D22 | poveznica1 = #Prva sezona (2022.) | epizode1 = 10 | premijera1 = {{premijera|21|8|2022|l}} | finale1 = {{finale|23|10|2022|l}} | premijeraHR1 = {{premijera|22|8|2022|l}} | finaleHR1 = {{finale|24|10|2022|l}} | boja2 = #2A2A2A | poveznica2 = #Druga sezona (2024.) | epizode2 = 8 | premijera2 = {{premijera|16|6|2024|l}} | finale2 = {{finale|4|8|2024|l}} | premijeraHR2 = {{premijera|17|6|2024|l}} | finaleHR2 = {{finale|5|8|2024|l}} | boja3 = #2C241B | poveznica3 = #Treća sezona (2026.) | epizode3 = 8 | premijera3 = {{premijera|21|6|2026|l}} | finale3 = {{finale|9|8|2026|l}} | premijeraHR3 = {{premijera|22|6|2026|l}} | finaleHR3 = {{finale|10|8|2026|l}} }} === Prva sezona (2022.) === {{Epizode |boja = #612D22 |brojsve1 = 1. |broj1 = 1. |naslov1 = The Heirs of the Dragon |naslovHR1 = Zmajevi nasljednici |redatelj1 = Miguel Sapochnik |scenarist1 = Ryan Condal |datum1 = {{premijera|21|8|2022}} |datumHR1 = {{premijera|22|8|2022}} |sadržaj1 = |naslov2 = The Rogue Prince |naslovHR2 = Odmetnuti princ |redatelj2 = Greg Yaitanes |scenarist2 = Ryan Condal |datum2 = {{premijera|28|8|2022}} |datumHR2 = {{premijera|29|8|2022}} |sadržaj2 = |naslov3 = Second of His Name |naslovHR3 = Drugi svog imena |redatelj3 = Greg Yaitanes |scenarist3 = Gabe Fonseca & Ryan Condal |datum3 = {{premijera|4|9|2022}} |datumHR3 = {{premijera|5|9|2022}} |sadržaj3 = |naslov4 = King of the Narrow Sea |naslovHR4 = Kralj Uskog mora |redatelj4 = Clare Kilner |scenarist4 = Ira Parker |datum4 = {{premijera|11|9|2022}} |datumHR4 = {{premijera|12|9|2022}} |sadržaj4 = |naslov5 = We Light the Way |naslovHR5 = Mi osvjetljavamo put |redatelj5 = Clare Kilner |scenarist5 = Charmaine DeGraté |datum5 = {{premijera|18|9|2022}} |datumHR5 = {{premijera|19|9|2022}} |sadržaj5 = |naslov6 = The Princess and the Queen |naslovHR6 = Princeza i kraljica |redatelj6 = Miguel Sapochnik |scenarist6 = Sara Hess |datum6 = {{premijera|25|9|2022}} |datumHR6 = {{premijera|26|9|2022}} |sadržaj6 = |naslov7 = Driftmark |naslovHR7 = Strujotrag |redatelj7 = Miguel Sapochnik |scenarist7 = Kevin Lau |datum7 = {{premijera|2|10|2022}} |datumHR7 = {{premijera|3|10|2022}} |sadržaj7 = |naslov8 = The Lord of the Tides |naslovHR8 = Gospodar valova |redatelj8 = Geeta Vasant Patel |scenarist8 = Eileen Shim |datum8 = {{premijera|9|10|2022}} |datumHR8 = {{premijera|10|10|2022}} |sadržaj8 = |naslov9 = The Green Council |naslovHR9 = Zeleno vijeće |redatelj9 = Clare Kilner |scenarist9 = Sara Hess |datum9 = {{premijera|16|10|2022}} |datumHR9 = {{premijera|17|10|2022}} |sadržaj9 = |naslov10 = The Black Queen |naslovHR10 = Crna kraljica |redatelj10 = Greg Yaitanes |scenarist10 = Ryan Condal |datum10 = {{premijera|23|10|2022}} |datumHR10 = {{premijera|24|10|2022}} |sadržaj10 = }} === Druga sezona (2024.) === {{Epizode |boja = #2A2A2A |brojsve1 = 11. |broj1 = 1. |naslov1 = A Son for a Son |naslovHR1 = Sin za sina |redatelj1 = Alan Taylor |scenarist1 = Ryan Condal |datum1 = {{premijera|16|6|2024}} |datumHR1 = {{premijera|17|6|2024}} |sadržaj1 = |naslov2 = Rhaenyra the Cruel |naslovHR2 = Rhaenyra Okrutna |redatelj2 = Clare Kilner |scenarist2 = Sara Hess |datum2 = {{premijera|23|6|2024}} |datumHR2 = {{premijera|24|6|2024}} |sadržaj2 = |naslov3 = The Burning Mill |naslovHR3 = Mlin u plamenu |redatelj3 = Geeta Patel |scenarist3 = David Hancock |datum3 = {{premijera|30|6|2024}} |datumHR3 = {{premijera|1|7|2024}} |sadržaj3 = |naslov4 = The Red Dragon and the Gold |naslovHR4 = Crveni i zlatni zmaj |redatelj4 = Alan Taylor |scenarist4 = Ryan Condal |datum4 = {{premijera|7|7|2024}} |datumHR4 = {{premijera|8|7|2024}} |sadržaj4 = |naslov5 = Regent |naslovHR5 = Regent |redatelj5 = Clare Kilner |scenarist5 = Ti Mikkel |datum5 = {{premijera|14|7|2024}} |datumHR5 = {{premijera|15|7|2024}} |sadržaj5 = |naslov6 = Smallfolk |naslovHR6 = Pučani |redatelj6 = Andrij Parekh |scenarist6 = Eileen Shim |datum6 = {{premijera|21|7|2024}} |datumHR6 = {{premijera|22|7|2024}} |sadržaj6 = |naslov7 = The Red Sowing |naslovHR7 = Crvena sjetva |redatelj7 = Loni Peristere |scenarist7 = David Hancock |datum7 = {{premijera|28|7|2024}} |datumHR7 = {{premijera|29|7|2024}} |sadržaj7 = |naslov8 = The Queen Who Ever Was |naslovHR8 = Legendarna kraljica |redatelj8 = Geeta Patel |scenarist8 = Sara Hess |datum8 = {{premijera|4|8|2024}} |datumHR8 = {{premijera|5|8|2024}} |sadržaj8 = }} === Treća sezona (2026.) === {{Epizode |boja = #2C241B |brojsve1 = 19. |broj1 = 1. |naslov1 = |naslovHR1 = |redatelj1 = Loni Peristere |scenarist1 = Ryan Condal |datum1 = {{premijera|21|6|2026}} |datumHR1 = {{premijera|22|6|2026}} |sadržaj1 = |naslov2 = |naslovHR2 = |redatelj2 = Clare Kilner |scenarist2 = Sara Hess |datum2 = {{premijera|28|6|2026}} |datumHR2 = {{premijera|29|6|2026}} |sadržaj2 = |naslov3 = |naslovHR3 = |redatelj3 = Clare Kilner |scenarist3 = Sara Hess |datum3 = {{premijera|5|7|2026}} |datumHR3 = {{premijera|6|7|2026}} |sadržaj3 = |naslov4 = |naslovHR4 = |redatelj4 = Clare Kilner |scenarist4 = David Hancock |datum4 = {{premijera|12|7|2026}} |datumHR4 = {{premijera|13|7|2026}} |sadržaj4 = |naslov5 = |naslovHR5 = |redatelj5 = Nina Lopez-Corrado |scenarist5 = Philippa Goslett |datum5 = {{premijera|19|7|2026}} |datumHR5 = {{premijera|20|7|2026}} |sadržaj5 = |naslov6 = |naslovHR6 = |redatelj6 = Loni Peristere |scenarist6 = David Hancock i Shyam Popat |datum6 = {{premijera|26|7|2026}} |datumHR6 = {{premijera|27|7|2026}} |sadržaj6 = |naslov7 = |naslovHR7 = |redatelj7 = Nina Lopez-Corrado |scenarist7 = Philippa Goslett i Zenzele Price |datum7 = {{premijera|2|8|2026}} |datumHR7 = {{premijera|3|8|2026}} |sadržaj7 = |naslov8 = |naslovHR8 = |redatelj8 = Andrij Parekh |scenarist8 = Ryan J. Condal i Ti Mikkel |datum8 = {{premijera|9|8|2026}} |datumHR8 = {{premijera|10|8|2026}} |sadržaj8 = }} == Produkcija == === Razvoj === Između 2017. i 2019. godine [[Bryan Cogman]] radio je na spin-offu, da bi otkazivanje projekta najavio u travnju 2019. godine.<ref>{{Citiranje weba|date=24. travnja 2019.|title=Game of Thrones Producer Bryan Cogman's Spinoff Series Dead at HBO: 'I Am Done With Westeros'|url=https://tvline.com/2019/04/24/game-of-thrones-spinoff-bryan-cogman-prequel-idea-dead-not-moving-forward/|url-status=live|access-date=4. kolovoza 2022.|website=TVLine}}</ref> U rujnu 2019. objavljeno je da je [[HBO]] zainteresiran za snimanje prequel serije čiji su kreatori Martin i [[Ryan Condal]] usredotočujući se na dinastiju ''Targaryen'', nastavljajući projekt koji je Cogman već osmislio 2017. godine.<ref>{{Citiranje weba|date=12. studenoga 2019.|title=‘Game Of Thrones’ House Targaryen Prequel From George R.R. Martin & Ryan Condal Nears HBO Order|url=https://deadline.com/2019/09/house-targaryen-prequel-game-of-thrones-series-ryan-condal-george-rr-martin-hbo-1202732221/|url-status=live|access-date=4. kolovoza 2022.|website=Deadline}}</ref> Ovaj prequel, pod nazivom ''House of the Dragon'', potvrđen je [[29. listopada]] 2019. Serija će se sastojati od 10 epizoda i izvršni producenti su Martin, Vince Gerardis, Condal i Miguel Sapochnik.<ref>{{Citiranje weba|date=29. listopada 2019.|title=‘Game Of Thrones’ Prequel ‘House Of The Dragon’ Gets Straight To Series Order From HBO|url=https://deadline.com/2019/10/game-of-thrones-new-series-house-of-the-dragons-targaryen-hbo-max-greenlight-1202771886/|url-status=live|access-date=4. kolovoza 2022.|website=Deadlkine}}</ref> 26. kolovoza 2022., pet dana nakon premijere, serija je obnovljena za drugu sezonu.<ref>{{Citiranje weba|date=26. kolovoza 2022.|title=All the dragons roared as one: House of the Dragon is renewed for season 2|url=https://ew.com/tv/house-of-the-dragon-season-2-renewed/|url-status=live|access-date=29. kolovoza 2022.|website=[[Entertainment Weekly]]}}</ref> U kolovozu 2022. objavljeno je da Miguel Sapochnik napušta seriju nakon prve sezone kao redatelj i co-showrunner, ali ostaje izvršni producent. Rekavši: "Bilo je nevjerojatno teško se odlučiti za odlazak, ali znam da je to pravi izbor za mene, osobno i profesionalno." Alan Taylor, koji je režirao nekoliko epizoda ''Igre prijestolja'', pridružuje se drugoj sezoni kao izvršni producent i redatelj.<ref>{{Citiranje weba|date=31. kolovoza 2022.|title=‘House of the Dragon’ Shake-Up: Co-Showrunner Miguel Sapochnik Leaving Hit Series (Exclusive)|url=https://www.hollywoodreporter.com/tv/tv-news/house-of-the-dragon-miguel-sapochnik-leaving-1235208276/|url-status=live|access-date=25. listopada 2022.|website=[[The Hollywood Reporter]]}}</ref> U lipnju 2024., uoči premijere druge sezone, serija je obnovljena za treću sezonu.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-06-13|title=HBO Renews HOUSE OF THE DRAGON For A Third Season|url=https://press.wbd.com/us/media-release/hbo-renews-house-dragon-third-season|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240613194333/https://press.wbd.com/us/media-release/hbo-renews-house-dragon-third-season|archive-date=2024-06-13|access-date=2024-06-13|website=Press room Warner Bros Discovery|language=en}}</ref> ==== Razlike u odnosu na roman ==== U romanima se Kuća Velaryon općenito opisuje kao da ima "srebrno-zlatnu kosu, blijedu kožu i ljubičaste oči", slično Targaryenima.<ref>{{Citiranje weba|date=23. kolovoza 2022.|title="The Sea Snake's Surprising Role in House of the Dragon, Explained"|url=https://www.inverse.com/entertainment/sea-snake-corlys-velaryon-family-tree-explained-house-of-the-dragon|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220827053557/https://www.inverse.com/entertainment/sea-snake-corlys-velaryon-family-tree-explained-house-of-the-dragon|archive-date=27. kolovoza 2022.|access-date=25. listopada 2022.|website=Inverse}}</ref> Međutim, Condal i Sapochnik željeli su svojim castingom uključiti više rasne raznolikosti.<ref>{{Citiranje weba|date=14. srpnja 2022.|title=‘House of the Dragon’ Showrunners Didn’t Want ‘Another Bunch of White People’ in ‘Game of Thrones’ Spinoff|url=https://www.indiewire.com/2022/07/house-of-the-dragon-game-of-thrones-showrunners-diversity-1234741925/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220914032822/https://www.indiewire.com/2022/07/house-of-the-dragon-game-of-thrones-showrunners-diversity-1234741925/|archive-date=14. rujna 2022.|access-date=25. listopada 2022.|website=Indiewire}}</ref> Igra prijestolja kritizirana je zbog nedostatka raznolike glumačke ekipe i guranja kulturnih [[Stereotip|stereotipa]].<ref>{{Citiranje weba|date=6. travnja 2019.|title=‘There are no black people on Game of Thrones’: why is fantasy TV so white?|url=https://www.theguardian.com/tv-and-radio/2019/apr/06/there-are-no-black-people-on-game-of-thrones-why-is-fantasy-tv-so-white|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20221002132617/https://www.theguardian.com/tv-and-radio/2019/apr/06/there-are-no-black-people-on-game-of-thrones-why-is-fantasy-tv-so-white|archive-date=2. listopada 2022.|access-date=25. listopada 2022.|website=[[The Guardian]]}}</ref> Kao rezultat toga, kuća Velaryon u seriji prikazana je kao skupina bogatih crnih vladara s jakom mornaricom.<ref name=":0">{{Citiranje weba|date=13. srpnja 2022.|title=House of the Dragon creator explains the major change to House Velaryon|url=https://ew.com/tv/house-of-the-dragon-house-velaryon-race-change-explained/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220803104632/https://ew.com/tv/house-of-the-dragon-house-velaryon-race-change-explained/|archive-date=3. kolovoza 2022.|access-date=25. listopada 2022.|website=[[Entertainment Weekly]]}}</ref> Prema Condalu, Martin je, dok je pisao romane, razmišljao o tome da Velaryoni postanu Kuća Crnih [[Aristokrat|aristokrata]] koji su putovali u Westeros.<ref name=":0" /> Vatra i krv napisan je u stilu povijesne knjige povjesničara u svemiru s detaljima dinastije Targaryen i građanskog rata koji je uslijedio.<ref>{{Citiranje weba|date=4. rujna 2022.|title=Here’s What Changes ‘House of the Dragon’ Made to George R. R. Martin’s Book Already|url=https://www.cosmopolitan.com/entertainment/tv/a41020247/house-of-the-dragon-got-prequel-vs-book/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220928073027/https://www.cosmopolitan.com/entertainment/tv/a41020247/house-of-the-dragon-got-prequel-vs-book/|archive-date=28. rujna 2022.|access-date=25. listopada 2022.|website=Cosmopolitan}}</ref> Romani Pjesme leda i vatre su slični, a svako poglavlje napisano je u ograničenoj perspektivi trećeg lica sa stajališta lika.<ref>{{Citiranje weba|date=4. travnja 2011.|title=Just Write it!|url=https://www.newyorker.com/magazine/2011/04/11/just-write-it|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220720070812/https://www.newyorker.com/magazine/2011/04/11/just-write-it|archive-date=20. srpnja 2022.|access-date=25. listopada 2022.|website=The New Yorker}}</ref> Kao rezultat tome, neki izvještaji o događajima se mijenjaju ili razlikuju, što pripovjedača čini nepouzdanim iz čitateljeve perspektive.<ref>{{Citiranje weba|date=26. studenoga 2018.|title=Fire and Blood by George RR Martin review – not for the average fan|url=https://www.theguardian.com/books/2018/nov/26/fire-and-blood-george-rr-martin-review|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20221003230054/https://www.theguardian.com/books/2018/nov/26/fire-and-blood-george-rr-martin-review|archive-date=3. listopada 2022.|access-date=25. listopada 2022.|website=[[The Guardian]]}}</ref> U nastojanju da gledateljima učine priču jasnijom, scenaristi emisije odlučili su prikazati događaje u knjigama kronološkim redoslijedom iz perspektive trećeg lica.<ref>{{Citiranje weba|date=18. kolovoza 2022.|title=House of the Dragon is missing its source material’s most fun character|url=https://www.polygon.com/23292279/house-of-the-dragon-mushroom-|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20221003033951/https://www.polygon.com/23292279/house-of-the-dragon-mushroom-canon|archive-date=3. listopada 2022.|access-date=25. listopada 2022.|website=Polygon}}</ref> === Casting === U srpnju 2020. započeo je casting za seriju.<ref>{{Citiranje weba|date=20. srpnja 2020.|title=Game of Thrones prequel House of the Dragon begins its cast search|url=https://www.radiotimes.com/tv/fantasy/got-prequel-house-of-dragon-casting/|url-status=live|access-date=4. kolovoza 2022.|website=RadioTimes}}</ref> U listopadu 2020. glumačkoj postavi pridružio se Paddy Considin kao ''Viserys Targaryen''.<ref>{{Citiranje weba|date=5. listopada 2020.|title=‘House Of the Dragon’: Paddy Considine To Star As King Viserys Targaryen In HBO’s ‘Game Of Thrones’ Prequel|url=https://deadline.com/2020/10/house-of-the-dragon-paddy-considine-cast-star-hbo-game-of-thrones-prequel-series-1234591696/|url-status=live|access-date=4. kolovoza 2022.|website=Deadline}}</ref> U prosincu 2020. glumačkoj postavi pridružila se Olivia Cooke kao ''Alicent Hightower'', Emma D'Arcy kao ''Rhaenyra Targaryen'' i Matt Smith kao ''Daemon Targaryen''.<ref>{{Citiranje weba|date=11. prosinca 2020.|title=‘Game of Thrones’ Prequel ‘House of the Dragon’ Adds Matt Smith, Olivia Cooke, Emma D’Arcy|url=https://variety.com/2020/tv/news/house-dragon-game-thrones-prequel-cast-oliva-cooke-emma-darcy-matt-smith-1234851907/|url-status=live|access-date=4. kolovoza 2022.|website=[[Variety]]}}</ref> Dana [[24. travnja]] [[2023.]], [[Gayle Rankin]], [[Simon Russell Beale]], [[Freddie Fox]] i [[Abubakar Salim]] najavljeni su kao dio glumačke ekipe druge sezone u ulogama Alys Rivers, Ser Simon Strong, Ser Gwayne Hightower i Alyn of Hull. === Snimanje === Rad na prvoj sezoni serije započeo je u travnju 2021. godine. Serija je snimana uglavnom u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velikoj Britaniji]].<ref>{{Citiranje weba|date=26. travnja 2021.|title=‘House Of The Dragon’: HBO Reveals ‘Game Of Thrones’ Prequel In Production, Will Debut In 2022|url=https://deadline.com/2021/04/house-of-the-dragon-hbo-game-of-thrones-prequel-production-debut-2022-1234744235/|url-status=live|access-date=4. kolovoza 2022.|website=Deadline}}</ref> Tijekom posljednjeg tjedna travnja 2021. snimanje se odvijalo u [[Cornwall (grofovija)|Cornwallu]].<ref>{{Citiranje weba|date=29. travnja 2021.|title=The First Set Photos For House of the Dragon Set the Stage For the Game of Thrones Prequel|url=https://www.esquire.com/entertainment/tv/g36289047/game-of-thrones-prequel-set-photos-house-of-the-dragon/|url-status=live|access-date=4. kolovoza 2022.|website=Esquire}}</ref> Dodatno snimanje obavljeno je u [[Španjolska|Španjolskoj]] i [[Kalifornija|Kaliforniji]].<ref>{{Citiranje weba|date=18. siječnja 2021.|title=House Of The Dragon (w/t Red Gun) (Series)|url=https://productionlist.com/production/house-dragon-w-t-red-gun/|url-status=live|access-date=4. kolovoza 2022.|website=Productionlist}}</ref> Zmajeva kuća bila je prva produkcija snimljena u ''Leavesdenovom'' novom virtualnom studiju.<ref>{{Citiranje weba|date=30. lipnja 2021.|title=Warner Bros Leavesden Opens Virtual Production Stage; HBO’s ‘House Of The Dragon’ Set As First Shoot|url=https://deadline.com/2021/06/warner-bros-leavesden-virtual-production-stage-hbos-house-of-the-dragon-1234783179/|url-status=live|access-date=4. kolovoza 2022.|website=Deadline}}</ref> Proizvodnja je [[18. srpnja]] 2021. prekinuta na dva dana zbog pozitivnog slučaja bolesti [[COVID-19]].<ref>{{Citiranje weba|date=18. srpnja 2021.|title=‘House Of The Dragon’: HBO Pauses Production On ‘Game Of Thrones’ Prequel Due To Positive Covid Case|url=https://deadline.com/2021/07/house-of-the-dragon-hbo-pauses-production-on-game-of-thrones-prequel-covid-1234795440/|url-status=live|access-date=4. kolovoza 2022.|website=Deadline}}</ref> Kuća zmaja snimljena je u [[Cáceres (pokrajina)|pokrajini Cáceres]], zapadnoj Španjolskoj, između [[11. listopada|11.]] i [[21. listopada]] 2021.<ref>{{Citiranje weba|date=25. kolovoza 2021.|title='Juego de tronos' rodará del 11 al 21 de octubre en una decena de enclaves del casco antiguo de Cáceres|url=https://www.hoy.es/caceres/juego-tronos-rodara-20210825223017-nt.html|url-status=live|access-date=4. kolovoza 2022.|website=hoy}}</ref> Od [[26. listopada|26.]] do [[31. listopada]] snimanje se odvijalo u [[Portugal|Portugalu]] u dvorcu Monsanto.<ref>{{Citiranje weba|date=24. listopada 2021.|title=House of The Dragon to film in Portugal from October 26 to 31 at the Monsanto Castle|url=https://wikiofthrones.com/house-of-the-dragon-to-film-in-portugal-from-october-26-to-31-at-the-monsanto-castle|url-status=live|access-date=4. kolovoza 2022.|website=Wikiofthrones}}</ref> Proizvodnja je završila u veljači 2022. godine.<ref>{{Citiranje weba|date=16. veljače 2022.|title=‘Game Of Thrones’: HBO Gives Spinoffs Update As It Plots Launch Plans For ‘House Of The Dragon’|url=https://deadline.com/2022/02/game-of-thrones-spinoff-update-house-of-dragon-premiere-plans-1234934676/|url-status=live|access-date=4. kolovoza 2022.|website=Deadline}}</ref> Snimanje druge sezone započelo je [[11. travnja]] [[2023.]] u studiju Warner Brosa, Leavesden u Watfordu<ref>{{Citiranje weba|last=|first=|date=2023-04-11|title=‘House Of The Dragon’ Season 2 Begins Filming|url=https://deadline.com/2023/04/house-of-the-dragon-season-2-begins-filming-uk-1235321925/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230411173707/https://deadline.com/2023/04/house-of-the-dragon-season-2-begins-filming-uk-1235321925/|archive-date=2023-04-11|access-date=2024-03-20|website=Deadline|language=en-US}}</ref> i preselilo se u Cáceres [[18. svibnja]] 2023.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-03-05|title=House of the Dragon Season Two Sets Premiere Date|url=https://www.townandcountrymag.com/leisure/arts-and-culture/a41020776/house-of-the-dragon-season-2-news/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220905012442/https://www.townandcountrymag.com/leisure/arts-and-culture/a41020776/house-of-the-dragon-season-2-news/|archive-date=2022-09-05|access-date=2024-03-20|website=Town & Country|language=en-US}}</ref> Serija se nastavila snimati tijekom štrajka SAG-AFTRA,<ref>{{Citiranje weba|last=|first=|date=2023-07-13|title=‘House of the Dragon’ Can Continue Filming in U.K. Amid SAG-AFTRA Strike Due to Local Union Rules|url=https://variety.com/2023/tv/global/house-of-the-dragon-season-2-filming-sag-strike-hbo-1235669404/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230713193231/https://variety.com/2023/tv/global/house-of-the-dragon-season-2-filming-sag-strike-hbo-1235669404/|archive-date=2023-07-13|access-date=2024-03-20|website=[[Variety]]|language=en-US}}</ref> zapravo, iako je serija nastala u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]], uglavnom britanska glumačka ekipa djeluje prema lokalnim propisima koje je odredila unija Equity.<ref>{{Citiranje weba|last=|first=|date=2023-07-13|title=‘House Of The Dragon’ & ‘Industry’ Will Continue UK Shoots Despite SAG-AFTRA Strike|url=https://deadline.com/2023/07/actors-strike-house-of-the-dragon-industry-will-shoot-in-uk-1235437406/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230713201139/https://deadline.com/2023/07/actors-strike-house-of-the-dragon-industry-will-shoot-in-uk-1235437406/|archive-date=2023-07-13|access-date=2024-03-20|website=Deadline|language=en-US}}</ref> Snimanje je završeno [[29. rujna]] 2023.<ref>{{Citiranje novina|date=2023-10-02|title=House of the Dragon Season 2: Everything we know so far about filming and expected release window|work=The Economic Times|url=https://economictimes.indiatimes.com/news/international/us/house-of-the-dragon-season-2-everything-we-know-so-far-about-filming-and-expected-release-window/articleshow/104111576.cms|access-date=2024-03-20|archive-url=https://web.archive.org/web/20231003025753/https://economictimes.indiatimes.com/news/international/us/house-of-the-dragon-season-2-everything-we-know-so-far-about-filming-and-expected-release-window/articleshow/104111576.cms|archive-date=2023-10-03|issn=0013-0389}}</ref> ===Glazba=== {{Infookvir album | ime_albuma = House of the Dragon: Season 1 | ime_glazbenika = [[Ramin Djawadi]] | vrsta = soundtrack | slika = | žanr = [[Soundtrack]] | datum = 24. listopada 2022. | snimanje = | studio = | trajanje = 123:05 | izdavač = [[WaterTower Music]] | producent = Ramin Djawadi | recenzija = | album_prije = | godina0 = | godina = | album_poslije = | godina2 = | ostalo = }} {{Popis pjesama | collapsed = | naslov = | extra_stupac = | ukupno_trajanje = 123:05 | sve_napisao = | svi_tekstovi = | sva_glazba = | autor_pjesme = | autor_teksta = | autor_glazbe = | skladba1 = Main Title | trajanje1 = 1:45 | skladba2 = The Heirs of the Dragon | trajanje2 = 2:27 | skladba3 = Reign of the Targaryens | trajanje3 = 1:31 | skladba4 = Rhaenyra's Welcome | trajanje4 = 1:39 | skladba5 = A Pack of Hounds | trajanje5 = 2:57 | skladba6 = The Tournament | trajanje6 = 1:51 | skladba7 = An Impossible Choice | trajanje7 = 1:34 | skladba8 = The Rogue Prince | trajanje8 = 1:43 | skladba9 = The Prince That Was Promised | trajanje9 = 4:34 | skladba10 = Compromise and Consequences | trajanje10 = 2:53 | skladba11 = The Power of Prophecy | trajanje11 = 2:36 | skladba12 = Trouble in the Stepstones | trajanje12 = 2:25 | skladba13 = Surrender | trajanje13 = 4:14 | skladba14 = King of the Narrow Sea | trajanje14 = 6:17 | skladba15 = Lanterns at Nightfall | trajanje15 = 5:00 | skladba16 = Whatever May Come | trajanje16 = 2:38 | skladba17 = House Velaryon | trajanje17 = 2:38 | skladba18 = The Green Dress | trajanje18 = 2:50 | skladba19 = First Dance | trajanje19 = 1:05 | skladba20 = Celebration Dance | trajanje20 = 2:14 | skladba21 = Targaryen Dance | trajanje21 = 1:54 | skladba22 = We Light the Way | trajanje22 = 2:47 | skladba23 = Destiny | trajanje23 = 2:56 | skladba24 = Pass Judgement | trajanje24 = 4:20 | skladba25 = Funeral by the Sea | trajanje25 = 3:00 | skladba26 = Daemon and Rhaenyra | trajanje26 = 2:41 | skladba27 = Aemond Rides Vhagar | trajanje27 = 3:10 | skladba28 = The Hard Truth | trajanje28 = 2:31 | skladba29 = Sealed in Fire and Blood | trajanje29 = 4:10 | skladba30 = Protector of the Realm | trajanje30 = 3:15 | skladba31 = The Silent Sisters | trajanje31 = 3:23 | skladba32 = The Language of Girls | trajanje32 = 1:42 | skladba33 = A Warning | trajanje33 = 2:29 | skladba34 = Lament | trajanje34 = 3:26 | skladba35 = Fate of the Kingdoms | trajanje35 = 3:25 | skladba36 = Interests of the Realm | trajanje36 = 3:52 | skladba37 = Coronation | trajanje37 = 1:14 | skladba38 = Dragons Will Rule the Kingdom | trajanje38 = 1:36 | skladba39 = The Crown of Jaeharys | trajanje39 = 3:19 | skladba40 = Dragons Do Not Fear Blood | trajanje40 = 1:21 | skladba41 = Death and Rebirth | trajanje41 = 1:36 | skladba42 = True Meaning of Loyalty | trajanje42 = 3:16 | skladba43 = Bloodlines Will Burn | trajanje43 = 4:25 | skladba44 = The Promise | trajanje44 = 2:11 }} === Jezik === Lingvist [[David J. Peterson]] iz Igre prijestolja vratio se kako bi nastavio svoj rad s [[Umjetni jezici|umjetnim jezikom]] Visokog Valyriana.<ref>{{Citiranje weba|date=7. ožujka 2022.|title=HOTD: A House of the Dragon Podcast – Bonus Bookaloo: House of the Dragon and More|url=https://baldmove.com/game-of-thrones/bonus-bookaloo-house-of-the-dragon-and-more/|url-status=live|access-date=6. rujna 2022.|website=baldmove.com}}</ref> [[Emma D'Arcy]] kaže da je uživala u učenju ovog jezika, dok se [[Matt Smith]] u početku osjećao ustrašenim da ga nauči.<ref>{{Citiranje weba|date=8. kolovoza 2022.|title=Matt Smith And Emma D'Arcy Say Their House Of The Dragon Characters' Love Language Is High Valyrian|url=https://www.slashfilm.com/952555/matt-smith-and-emma-darcy-say-their-house-of-the-dragon-characters-love-language-is-high-valyrian/|url-status=live|access-date=6. rujna 2022.|website=Slash Film}}</ref> === Proračun === Ukupni proračun za produkciju prve sezone Zmajeve kuće iznosio je gotovo 200 milijuna američkih dolara (ispod 20 milijuna američkih dolara po epizodi).<ref>{{Citiranje weba|date=22. travnja 2022.|title=How HBO Kept ‘House of the Dragon’ Costs Under $20 Million per Episode (EXCLUSIVE)|url=https://variety.com/2022/tv/news/house-of-the-dragon-budget-episode-cost-1235238285/|url-status=live|access-date=25. listopada 2022.|website=[[Variety]]}}</ref> Za usporedbu, serija ''[[Igra prijestolja (televizijska serija)|Igra prijestolja]]'' koštala je oko 100 milijuna američkih dolara po sezoni počevši od gotovo 6 milijuna američkih dolara po epizodi od prve do pete sezone, oko 10 milijuna američkih dolara za svaku epizodu u šestoj i sedmoj sezoni i do 15 milijuna američkih dolara svake epizode u svojoj osmoj i posljednjoj sezoni, zarađujući 285 milijuna američkih dolara dobiti po sezoni tijekom svojih osam sezona.<ref>{{Citiranje weba|date=23. kolovoza 2022.|title="Here's how much each 'House of the Dragon' episode cost"|url=https://www.gq.com.au/entertainment/film-tv/house-of-the-dragon-budget/image-gallery/d6f9d9441ff5cbd94026b7018b8b3882|url-status=live|access-date=25. listopada 2022.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=22. kolovoza 2022.|title=Can ‘House of the Dragon’ Ignite a Big Media Merger?|url=https://www.washingtonpost.com/business/can-house-of-the-dragonignitea-big-media-merger/2022/08/20/d1d74010-2088-11ed-9ce6-68253bd31864_story.html|url-status=live|access-date=25. listopada 2022.|website=[[The Washington Post]]}}</ref> == Promocija == Prva službena [[najava]] za seriju objavljena je [[5. listopada]] 2021.,<ref>{{Citiranje weba|date=25. srpnja 2022.|title=House of the Dragon: Release Date, Trailer, Premise, and Everything Else to Know|url=https://www.tvguide.com/news/house-of-the-dragon-trailer-release-date-cast-and-everything-to-know-about-the-game-of-thrones-prequel/#:~:text=A-,shorter%20teaser,-was%20released%20on|url-status=live|access-date=4. kolovoza 2022.|website=tvguide}}</ref> dok je prvi prošireni trailer objavljen [[5. svibnja]] 2022.<ref>{{Citiranje weba|date=25. srpnja 2022.|title=House of the Dragon: Release Date, Trailer, Premise, and Everything Else to Know|url=https://www.tvguide.com/news/house-of-the-dragon-trailer-release-date-cast-and-everything-to-know-about-the-game-of-thrones-prequel/#:~:text=HBO%20dropped%20the-,official%20teaser%20trailer,-for%C2%A0House|url-status=live|access-date=4. kolovoza 2022.|website=tvguide}}</ref> Dana [[2. studenoga]] [[2023.]] objavljena je prva najava za drugu sezonu, koja će biti objavljena u lipnju [[2024.]]<ref>{{Citiranje weba|last=|first=|date=2024-03-05|title=‘House of the Dragon’ Season 2 to Premiere in June|url=https://variety.com/2024/tv/news/house-of-the-dragon-season-2-premiere-june-1235930058/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240305010045/https://variety.com/2024/tv/news/house-of-the-dragon-season-2-premiere-june-1235930058/|archive-date=2024-03-05|access-date=2024-03-20|website=[[Variety]]|language=en-US}}</ref> == Distribucija == Serija je debitirala [[21. kolovoza]] [[2022.]] istovremeno na kanalu [[HBO]] i na straming platformi [[HBO Max]]<ref>{{Citiranje weba|date=30. ožujka 2022.|title=HBO Original Drama Series HOUSE OF THE DRAGON Debuts August 21|url=https://pressroom.warnermedia.com/us/media-release/hbo-original-drama-series-house-dragon-debuts-august-21|url-status=live|access-date=4. kolovoza 2022.|website=warnermedia}}</ref>, dok se u Hrvatskoj prikazuje istovremeno na kanalu HBO i streaming platformi HBO Max. == Reakcije == === Kritike === Na [[Rotten Tomatoes|Rotten Tomatoesu]] prva sezona dobiva 84% pozitivnih profesionalnih recenzija, s prosječnom ocjenom 9 od 10 na temelju 580 kritičara,<ref>{{Citiranje weba|title=HOUSE OF THE DRAGON: SEASON 1|url=https://www.rottentomatoes.com/tv/house_of_the_dragon/s01|url-status=live|access-date=6. rujna 2022.|website=[[Rotten Tomatoes]]}}</ref> dok na [[Metacritic|Metacriticu]] ima ocjenu 68 od 100 na temelju 42 recenzije.<ref>{{Citiranje weba|title=House of the Dragon: Season 1|url=https://www.metacritic.com/tv/house-of-the-dragon/season-1|url-status=live|access-date=6. rujna 2022.|website=Metacritic}}</ref> Serija je dobila pozitivne kritike, uz pohvale za razvoj likova, vizualne efekte, scenarij, glazbu Raminа Djawadija i glumačke izvedbe (posebno Considinea, Smitha, D’Arcyja i Cooke). Kritizirani su, međutim, tempo, posebice vremenski skokovi, te mračno osvjetljenje nekih scena u prvoj sezoni. Premijeru serije pratilo je više od 10 milijuna gledatelja na linearnim kanalima i HBO Maxu prvoga dana, što je najveći broj u povijesti HBO-a. Za prvu sezonu ''House of the Dragon'' osvojio je Zlatni globus za najbolju televizijsku seriju – dramu, dok je Emma D’Arcy bila nominirana za najbolju glumicu u televizijskoj seriji – drami. Serija je osvojila devet nominacija za nagradu Emmy, uključujući onu za najbolju dramsku seriju, te tri nagrade British Academy Television Craft. D’Arcy je za ulogu u drugoj sezoni dobila još jednu nominaciju za Zlatni globus. === Gledanost === Dan nakon premijere serije, [[HBO]] objavio je da je epizodu gledalo 9.99 milijuna gledatelja u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u prve noći dostupnosti, uključujući i gledatelje sa HBO-a i streaminga na [[HBO Max|HBO Maxu]]; ovo je najveća publika za debi televizijske serije u povijesti kabelske televizije.<ref>{{Citiranje weba|date=22. kolovoza 2022.|title=‘House of the Dragon’ Premiere Draws Nearly 10 Million Viewers, Biggest HBO Series Premiere Ever|url=https://variety.com/2022/tv/news/house-of-the-dragon-premiere-ratings-viewers-1235343874/|url-status=live|access-date=6. rujna 2022.|website=[[Variety]]}}</ref> Snažna javna potražnja uzrokovala je pad HBO Maxa za tisuće korisnika, posebno onih povezanih preko [[Amazon Fire TV]] uređaja.<ref>{{Citiranje weba|date=21. kolovoza 2022.|title=House of the Dragon premiere crashes HBO Max streaming, mostly on Fire Sticks|url=https://www.theverge.com/2022/8/21/23315873/hbo-max-down-fire-stick-house-of-the-dragon|url-status=live|access-date=6. rujna 2022.|website=The Verge}}</ref> Web stranica Downdetector je izvijestila o 3.700 slučajeva nereagiranja na zahtjev.<ref>{{Citiranje weba|date=22. ožujka 2022.|title=HBO Max Crashes for Thousands in the Minutes After ‘House of the Dragon’ Premieres|url=https://www.wsj.com/articles/hbo-max-crashes-house-of-the-dragon-game-of-thrones-prequel-11661172989?mod=hp_trending_now_article_pos3|url-status=live|access-date=6. rujna 2022.|website=wsj.com}}</ref> ==Izvori== {{izvori|30em}} ==Vanjske poveznice== *{{službena|https://www.hbo.com/house-of-the-dragon}} na hbo.com *{{imdb naslov|id=11198330|naslov=Zmajeva kuća}} {{HBO|kategorija=da}} [[Kategorija:Američke dramske televizijske serije]] [[Kategorija:Fantastične televizijske serije]] [[Kategorija:Televizijske serije koje su počele 2022.]] ba448i9ww7jzmqcgs4ud9zuazgnb0cf 0 726896 7475949 7212282 2026-06-05T23:09:55Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Rhoideae]] na [[Rhoeae]] 7212282 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Rhoideae | slika = Starr 060221-6071 Rhus sandwicensis.jpg | slika_opis = ''[[Rhus sandwicensis]]'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Anacardiaceae]] | subfamilia = [[Anacardioideae]] | tribus = '''''Rhoideae''''' | tribus_autorstvo = [[Adolf Engler|Engl.]] }} '''Rhoideae''' je tribus biljaka iz porodice [[Rujevke|rujevki]]. Na popisu je 14 rodova.<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1659548891 World Plants (Complete List)] Pristupljeno 23. kolovoza 2022.</ref> == Rodovi == {{stupci|3| # ''[[Toxicodendron]]'' <small>Mill.</small> (29 spp.) # ''[[Actinocheita]]'' <small>F. A. Barkley</small> (1 sp.) # ''[[Bonetiella]]'' <small>Rzed.</small> (1 sp.) # ''[[Pseudosmodingium]]'' <small>Engl.</small> (5 spp.) # ''[[Metopium]]'' <small>P. Browne</small> (4 spp.) # ''[[Comocladia]]'' <small>P. Browne</small> (27 spp.) # ''[[Cotinus]]'' <small>Mill.</small> (7 spp.) # ''[[Haplorhus]]'' <small>Engl.</small> (1 sp.) # ''[[Pistacia]]'' <small>L.</small> (9 spp.) # ''[[Rhus]]'' <small>L.</small> (50 spp.) # ''[[Mosquitoxylum]]'' <small>Krug & Urb.</small> (1 sp.) # ''[[Melanococca]]'' <small>Blume</small> (1 sp.) # ''[[Malosma]]'' <small>Engl.</small> (1 sp.) # ''[[Rhodosphaera]]'' <small>Engl.</small> (1 sp.) }} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Tribusi Anacardioideae]] [[Kategorija:Rhoideae| ]] bj9nff1g5eizcn8ywk3lzx132r61ldc 7475957 7475949 2026-06-05T23:19:05Z Zeljko 1196 7475957 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Rhoeae | slika = Starr 060221-6071 Rhus sandwicensis.jpg | slika_opis = ''[[Rhus sandwicensis]]'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Anacardiaceae]] | subfamilia = [[Anacardioideae]] | tribus = '''''Rhoeae''''' | tribus_autorstvo = [[Voigt]] }} '''Rhoideae''' je tribus biljaka iz porodice [[Rujevke|rujevki]]. Na popisu je 14 rodova.<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1659548891 World Plants (Complete List)] Pristupljeno 23. kolovoza 2022.</ref> == Rodovi == {{stupci|3| # ''[[Pachycormus]]'' <small>Coville</small> (1 sp.) # ''[[Toxicodendron]]'' <small>Mill.</small> (34 spp.) # ''[[Melanococca]]'' <small>Blume</small> (1 sp.) # ''[[Actinocheita]]'' <small>F.A.Barkley</small> (1 sp.) # ''[[Metopium]]'' <small>P.Browne</small> (4 spp.) # ''[[Pseudosmodingium]]'' <small>Engl.</small> (5 spp.) # ''[[Bonetiella]]'' <small>Rzed.</small> (1 sp.) # ''[[Mosquitoxylum]]'' <small>Krug & Urb.</small> (1 sp.) # ''[[Rhus]]'' <small>L.</small> (47 spp.) # ''[[Malosma]]'' <small>Engl.</small> (1 sp.) # ''[[Comocladia]]'' <small>P.Browne</small> (27 spp.) # ''[[Cotinus]]'' <small>Mill.</small> (7 spp.) # ''[[Haplorhus]]'' <small>Engl.</small> (1 sp.) # ''[[Pistacia]]'' <small>L.</small> (10 spp.) }} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Tribusi Anacardioideae]] [[Kategorija:Rhoeae| ]] e7guu5aduxwmgm27jhh55yrkfdze716 7475967 7475957 2026-06-05T23:40:36Z Zeljko 1196 7475967 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Rhoeae | slika = Starr 060221-6071 Rhus sandwicensis.jpg | slika_opis = ''[[Rhus sandwicensis]]'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Anacardiaceae]] | subfamilia = [[Anacardioideae]] | tribus = '''''Rhoeae''''' | tribus_autorstvo = [[Voigt]] }} '''Rhoideae''' je tribus biljaka iz porodice [[Rujevke|rujevki]]. Na popisu je 14 rodova.<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1659548891 World Plants (Complete List)] Pristupljeno 23. kolovoza 2022.</ref> Obuhvaćaju smolaste grmove, stabla i rjeđe poludrvenaste biljke, često aromatične ili nadražujuće. [[Listovi]] su najčešće izmjenični, jednostavni, trodijelni ili perasto sastavljeni. [[Cvjetovi]] su sitni, jednospolni ili dvospolni, skupljeni u metličaste ili grozdaste [[cvat]]ove. [[Plod]] je najčešće koštunica. U tribusu se nalaze rodovi s velikom gospodarskom i etnobotaničkom važnošću, među njima [[Pistacia]], kao i rodovi poznati po smolama, jestivim plodovima, bojilima ili spojevima koji mogu izazvati kontaktni [[dermatitis]]. == Rodovi == {{stupci|3| # ''[[Pachycormus]]'' <small>Coville</small> (1 sp.) # ''[[Toxicodendron]]'' <small>Mill.</small> (34 spp.) # ''[[Melanococca]]'' <small>Blume</small> (1 sp.) # ''[[Actinocheita]]'' <small>F.A.Barkley</small> (1 sp.) # ''[[Metopium]]'' <small>P.Browne</small> (4 spp.) # ''[[Pseudosmodingium]]'' <small>Engl.</small> (5 spp.) # ''[[Bonetiella]]'' <small>Rzed.</small> (1 sp.) # ''[[Mosquitoxylum]]'' <small>Krug & Urb.</small> (1 sp.) # ''[[Rhus]]'' <small>L.</small> (47 spp.) # ''[[Malosma]]'' <small>Engl.</small> (1 sp.) # ''[[Comocladia]]'' <small>P.Browne</small> (27 spp.) # ''[[Cotinus]]'' <small>Mill.</small> (7 spp.) # ''[[Haplorhus]]'' <small>Engl.</small> (1 sp.) # ''[[Pistacia]]'' <small>L.</small> (10 spp.) }} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Tribusi Anacardioideae]] [[Kategorija:Rhoeae| ]] ee6yc4iytop2wukj9yop2wvp2yvwib8 7475996 7475967 2026-06-06T01:38:18Z Zeljko 1196 7475996 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Rhoeae | slika = Starr 060221-6071 Rhus sandwicensis.jpg | slika_opis = ''[[Rhus sandwicensis]]'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Anacardiaceae]] | tribus = '''''Rhoeae''''' | tribus_autorstvo = [[Voigt]] }} '''Rhoideae''' je tribus biljaka iz porodice [[Rujevke|rujevki]]. Na popisu je 14 rodova.<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1659548891 World Plants (Complete List)] Pristupljeno 23. kolovoza 2022.</ref> Obuhvaćaju smolaste grmove, stabla i rjeđe poludrvenaste biljke, često aromatične ili nadražujuće. [[Listovi]] su najčešće izmjenični, jednostavni, trodijelni ili perasto sastavljeni. [[Cvjetovi]] su sitni, jednospolni ili dvospolni, skupljeni u metličaste ili grozdaste [[cvat]]ove. [[Plod]] je najčešće koštunica. U tribusu se nalaze rodovi s velikom gospodarskom i etnobotaničkom važnošću, među njima [[Pistacia]], kao i rodovi poznati po smolama, jestivim plodovima, bojilima ili spojevima koji mogu izazvati kontaktni [[dermatitis]]. == Rodovi == {{stupci|3| # ''[[Pachycormus]]'' <small>Coville</small> (1 sp.) # ''[[Toxicodendron]]'' <small>Mill.</small> (34 spp.) # ''[[Melanococca]]'' <small>Blume</small> (1 sp.) # ''[[Actinocheita]]'' <small>F.A.Barkley</small> (1 sp.) # ''[[Metopium]]'' <small>P.Browne</small> (4 spp.) # ''[[Pseudosmodingium]]'' <small>Engl.</small> (5 spp.) # ''[[Bonetiella]]'' <small>Rzed.</small> (1 sp.) # ''[[Mosquitoxylum]]'' <small>Krug & Urb.</small> (1 sp.) # ''[[Rhus]]'' <small>L.</small> (47 spp.) # ''[[Malosma]]'' <small>Engl.</small> (1 sp.) # ''[[Comocladia]]'' <small>P.Browne</small> (27 spp.) # ''[[Cotinus]]'' <small>Mill.</small> (7 spp.) # ''[[Haplorhus]]'' <small>Engl.</small> (1 sp.) # ''[[Pistacia]]'' <small>L.</small> (10 spp.) }} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Tribusi rujevki]] [[Kategorija:Rhoeae| ]] 47p5qnl91wwkqu6m4u92jfmn1j6078t 2 727804 7475810 7475460 2026-06-05T16:39:13Z Ame71 128419 7475810 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Slovenske regionalne lige | sezona = 1982./83. | izdanje = | država = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Slovenija]] | stupanj lige = IV. | datum = | prvaci = | promovirani = | degradirani = | broj klubova = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Slovenske regionalne nogometne lige 1981./82.|1981./82.]] | sljedeća sezona = [[Slovenske regionalne nogometne lige 1983./84.|1983./84.]] }} Dvije skupine slovenskih regionalnih nogometnih liga ([[slovenski]]: ''območne nogometne lige'') u sezoni 1982./83. činile su četvrti rang jugoslavenskog nogometnog sustava (drugi rang [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Slovenije]]). == Grupa Zapad == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[ND Gorica|Vozila Gorica]] ||22||16||4||2||47||14||+33||36 |- |2. || [[NK Ljubljana|Ljubljana]] ||22||15||5||2||47||10||+37||35 |- |3. || [[NK Domžale|Domžale]] ||22||12||4||6||33||23||+10||28 |- |4. || [[NK Krka|Elan Novo Mesto]] ||22||12||4||6||33||25||+8||28 |- |5. || [[ND Ilirija 1911|Ilirija Ljubljana]] ||22||8||8||6||45||32||+13||24 |- |6. || [[NK Dekani|Jadran Dekani]] ||22||9||4||9||35||28||+7||22 |- |7. || [[NK Piran|Piran]] ||22||9||4||9||27||32||−5||22 |- |8. || [[NK Jesenice|Jesenice]] ||22||7||5||10||32||41||−9||19 |- |9. || [[NK Kočevje|Kočevje]] ||22||6||4||12||31||48||−17||16 |- |10. || [[NK Šoštanj|Šoštanj]] ||22||5||4||13||29||39||−10||14 |- |11. || [[NK Litija|Litija]] ||22||2||7||13||17||48||−31||11 |- |12. || [[NK Bela krajina|Bela krajina]] ||22||3||3||16||21||57||−36||9 |- |colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="delo">[http://www.dlib.si/listalnik/URN_NBN_SI_doc-XBV3Z40Q/11/index.html#zoom=z Delo, 6. lipnja 1983., str. 11.]</ref></small> |} * '''Viši rang:''' ** Vozila je promoviran u [[Slovenska republička nogometna liga 1983./84.|Slovensku republičku ligu 1983./84.]] == Grupa Istok == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[NK Celje|Kladivar Celje]] ||22||18||3||1||76||15||+61||39 |- |2. || [[NK Dravograd|Dravograd]] ||22||14||4||4||47||24||+23||32 |- |3. || [[NK Aluminij Kidričevo|Aluminij Kidričevo]] ||22||12||4||6||44||32||+12||28 |- |4. || [[ND Dravinja|Dravinja]] ||22||9||6||7||45||38||+7||24 |- |5. || [[NK Brežice|Brežice]] ||22||9||5||8||43||41||+2||23 |- |6. || [[NK Zagorje|Zagorje]] ||22||9||4||9||28||35||−7||22 |- |7. || [[NK Steklar Rogaška Slatina|Steklar]] ||22||8||4||10||36||44||−8||20 |- |8. || [[ND Mozirje|Elkroj Mozirje]] ||21||8||3||10||43||45||−2||19 |- |9. || [[NK Drava Ptuj|Drava Ptuj]] ||22||8||3||11||34||46||−12||19 |- |10. || [[NK Fužinar|Fužinar]] ||22||5||5||12||24||43||−19||15 |- |11. || [[NK Boč Poljčane|Boč Poljčane]] ||22||4||4||14||23||58||−35||12 |- |12. || [[NK Ljutomer|Ljutomer]] ||21||2||5||14||21||43||−22||7 (−2) |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="delo"/></small> |} * '''Viši rang:''' ** Kovinar je promoviran u [[Slovenska republička nogometna liga 1983./84.|Slovensku republičku ligu 1983./84.]] == Izvori == <small> {{izvori}}</small> == Poveznice == * [[Slovenska republička nogometna liga 1982./83.]] == Vanjske poveznice == * [http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020] {{Druga slovenska nogometna liga}} {{YU nogomet 1982./83.}} <!-- [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1982./83.|SLO 2 ]] [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1982-83 2 regionalna]] [[Kategorija:Druga slovenska nogometna liga|1982-83]] --> 8fzeyj3yfqo2dtilrodwua5vk8qrcwa 7476014 7475810 2026-06-06T05:14:17Z Ame71 128419 7476014 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Slovenske regionalne lige | sezona = 1983./84. | izdanje = | država = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Slovenija]] | stupanj lige = IV. | datum = | prvaci = | promovirani = | degradirani = | broj klubova = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Slovenske regionalne nogometne lige 1982./83.|1982./83.]] | sljedeća sezona = [[Slovenske regionalne nogometne lige 1984./85.|1984./85.]] }} Dvije skupine slovenskih regionalnih nogometnih liga ([[slovenski]]: ''območne nogometne lige'') u sezoni 1983./84. činile su četvrti rang jugoslavenskog nogometnog sustava (drugi rang [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Slovenije]]). == Grupa Zapad == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[ND Ilirija 1911|Ilirija Ljubljana]] ||22||17||2||3||56||15||+41||36 |- |2. || [[NK Ljubljana|Ljubljana]] ||22||14||7||1||40||15||+25||35 |- |3. || [[NK Jezero Medvode|Medvode]] ||22||10||5||7||46||31||+15||31 |- |4. || [[NK Dekani|Jadran Dekani]] ||22||9||7||6||33||26||+7||25 |- |5. || [[NK Jesenice|Jesenice]] ||22||9||5||8||33||28||+5||23 |- |6. || [[NK Krka|Elan Novo Mesto]] ||22||10||2||10||18||23||−5||22 |- |7. || [[NK Piran|Piran]] ||22||10||2||10||17||26||−9||22 |- |8. || [[NK Tabor Sežana|Tabor Sežana]] ||22||6||9||7||23||25||−2||21 |- |9. ||| [[NK Šoštanj|Šoštanj]] ||22||6||5||11||26||38||−12||17 |- |10. || [[NK Domžale|Domžale]] ||22||4||8||10||24||35||−11||16 |- |11. || [[NK Kočevje|Kočevje]] ||22||6||3||13||28||46||−18||15 |- |12. || [[NK Litija|Litija]] ||22||2||3||17||16||52||−37||7 |- bgcolor="gold" |1. || [[ND Gorica|Vozila Gorica]] ||22||16||4||2||47||14||+33||36 |- |2. 22||15||5||2||47||10||+37||35 |- |3. 22||12||4||6||33||23||+10||28 |- |4. 22||12||4||6||33||25||+8||28 |- |5. 22||8||8||6||45||32||+13||24 |- |6. 22||9||4||9||35||28||+7||22 |- |7. 22||9||4||9||27||32||−5||22 |- |8. 22||7||5||10||32||41||−9||19 |- |9. 22||6||4||12||31||48||−17||16 |- |10. 22||5||4||13||29||39||−10||14 |- |11. 22||2||7||13||17||48||−31||11 |- |12. || [[NK Bela krajina|Bela krajina]] ||22||3||3||16||21||57||−36||9 |- |colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="delo">[http://www.dlib.si/listalnik/URN_NBN_SI_doc-XBV3Z40Q/11/index.html#zoom=z Delo, 6. lipnja 1983., str. 11.]</ref></small> |} * '''Viši rang:''' ** Vozila je promoviran u [[Slovenska republička nogometna liga 1983./84.|Slovensku republičku ligu 1983./84.]] == Grupa Istok == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[NK Celje|Kladivar Celje]] ||22||18||3||1||76||15||+61||39 |- |2. || [[NK Dravograd|Dravograd]] ||22||14||4||4||47||24||+23||32 |- |3. || [[NK Aluminij Kidričevo|Aluminij Kidričevo]] ||22||12||4||6||44||32||+12||28 |- |4. || [[ND Dravinja|Dravinja]] ||22||9||6||7||45||38||+7||24 |- |5. || [[NK Brežice|Brežice]] ||22||9||5||8||43||41||+2||23 |- |6. || [[NK Zagorje|Zagorje]] ||22||9||4||9||28||35||−7||22 |- |7. || [[NK Steklar Rogaška Slatina|Steklar]] ||22||8||4||10||36||44||−8||20 |- |8. || [[ND Mozirje|Elkroj Mozirje]] ||21||8||3||10||43||45||−2||19 |- |9. || [[NK Drava Ptuj|Drava Ptuj]] ||22||8||3||11||34||46||−12||19 |- |10. || [[NK Fužinar|Fužinar]] ||22||5||5||12||24||43||−19||15 |- |11. || [[NK Boč Poljčane|Boč Poljčane]] ||22||4||4||14||23||58||−35||12 |- |12. || [[NK Ljutomer|Ljutomer]] ||21||2||5||14||21||43||−22||7 (−2) |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="delo"/></small> |} * '''Viši rang:''' ** Kovinar je promoviran u [[Slovenska republička nogometna liga 1983./84.|Slovensku republičku ligu 1983./84.]] == Izvori == <small> {{izvori}}</small> == Poveznice == * [[Slovenska republička nogometna liga 1982./83.]] == Vanjske poveznice == * [http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020] {{Druga slovenska nogometna liga}} {{YU nogomet 1982./83.}} <!-- [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1982./83.|SLO 2 ]] [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1982-83 2 regionalna]] [[Kategorija:Druga slovenska nogometna liga|1982-83]] --> 9yucnr85ldsx1sns1ixs80cv6fccz7o 7476050 7476014 2026-06-06T08:16:07Z Ame71 128419 7476050 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Slovenske regionalne lige | sezona = 1983./84. | izdanje = | država = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Slovenija]] | stupanj lige = IV. | datum = | prvaci = | promovirani = | degradirani = | broj klubova = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Slovenske regionalne nogometne lige 1982./83.|1982./83.]] | sljedeća sezona = [[Slovenske regionalne nogometne lige 1984./85.|1984./85.]] }} Dvije skupine slovenskih regionalnih nogometnih liga ([[slovenski]]: ''območne nogometne lige'') u sezoni 1983./84. činile su četvrti rang jugoslavenskog nogometnog sustava (drugi rang [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Slovenije]]). == Grupa Zapad == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[ND Ilirija 1911|Ilirija Ljubljana]] ||22||17||2||3||56||15||+41||36 |- |2. || [[NK Ljubljana|Ljubljana]] ||22||14||7||1||40||15||+25||35 |- |3. || [[NK Jezero Medvode|Medvode]] ||22||10||5||7||46||31||+15||31 |- |4. || [[NK Dekani|Jadran Dekani]] ||22||9||7||6||33||26||+7||25 |- |5. || [[NK Jesenice|Jesenice]] ||22||9||5||8||33||28||+5||23 |- |6. || [[NK Krka|Elan Novo Mesto]] ||22||10||2||10||18||23||−5||22 |- |7. || [[NK Piran|Piran]] ||22||10||2||10||17||26||−9||22 |- |8. || [[NK Tabor Sežana|Tabor Sežana]] ||22||6||9||7||23||25||−2||21 |- |9. ||| [[NK Šoštanj|Šoštanj]] ||22||6||5||11||26||38||−12||17 |- |10. || [[NK Domžale|Domžale]] ||22||4||8||10||24||35||−11||16 |- |11. || [[NK Kočevje|Kočevje]] ||22||6||3||13||28||46||−18||15 |- |12. || [[NK Litija|Litija]] ||22||2||3||17||16||52||−37||7 |- |colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="delo">[http://www.dlib.si/listalnik/URN_NBN_SI_doc-6Z0ZU8R9/11/index.html#zoom=z Delo, 4. lipnja 1984., str. 11.]</ref></small> |} * '''Viši rang:''' ** Ilirija je promoviran u [[Slovenska republička nogometna liga 1984./85.|Slovensku republičku ligu 1984./85.]] == Grupa Istok == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[NK Brežice|Brežice]] ||22||12||5||5||42||22||+20||29 |- |2. || [[ND Dravinja|Dravinja]] ||22||12||3||7||43||32||+11||27 |- |3. || [[NK Aluminij Kidričevo|Aluminij Kidričevo]] ||22||12||3||7||40||30||+10||27 |- |4. || [[NK Drava Ptuj|Drava Ptuj]] ||22||12||2||8||48||27||+21||26 |- |5. || [[NK Steklar Rogaška Slatina|Steklar]] ||22||9||7||6||38||29||+9||25 |- |6. || [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] ||22||8||8||6||36||30||+6||24 |- |7. || [[NK Limbuš-Pekre|Limbuš Pekre]] ||22||9||6||7||35||29||+6||24 |- |8. || [[NK Dravograd|Dravograd]] ||22||7||5||10||32||35||−3||18 (−1) |- |9. || [[NK Fužinar|Fužinar]] ||22||7||4||11||27||41||−14||18 |- |10. || [[ND Mozirje|Elkroj Mozirje]] ||22||6||6||10||19||37||−18||18 |- |11. || [[NK Zagorje|Zagorje]] ||22||5||4||13||20||46||−26||13 (−1) |- |12. || [[NK Boč Poljčane|Boč Poljčane]] ||22||5||3||14||30||52||−22||12 (−1) |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="delo"/></small> |} * '''Viši rang:''' ** Brežice je promoviran u [[Slovenska republička nogometna liga 1984./85.|Slovensku republičku ligu 1984./85.]] == Izvori == <small> {{izvori}}</small> == Poveznice == * [[Slovenska republička nogometna liga 1983./84.]] == Vanjske poveznice == * [http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020] {{Druga slovenska nogometna liga}} {{YU nogomet 1983./84.}} <!-- [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1983./84.|SLO 2 ]] [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1983-84 2 regionalna]] [[Kategorija:Druga slovenska nogometna liga|1983-84]] --> 80mawuqjpk3jckf42emsxsg80dip46v 0 732088 7475762 7441172 2026-06-05T15:00:59Z Croxyz 205325 /* Vanjske poveznice */ 7475762 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Gavi | slika = [[Datoteka:Gavi_(footballer).jpg|250px]] | opis slike = Gavi na treningu [[FC Barcelona|Barcelone]] [[2022.]] godine | država = {{DZ|ŠPA}} [[Španjolska]] | puno ime = Pablo Martín Páez Gavira<ref name=WF>[https://www.worldfootball.net/player_summary/gavi/ Profil], WorldFootball.net, pristupljeno 5. studenoga 2022.</ref> | nadimak = | datum rođenja = [[5. kolovoza]] [[2004.]] | mjesto rođenja = [[Los Palacios y Villafranca]] | država rođenja = | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | visina = 173 cm<ref name=WF/> | trenutačni klub = [[FC Barcelona|Barcelona]] | broj u klubu = 6 | pozicija = [[Vezni igrač (nogomet)|vezni]] | ugovor = | mlade godine = [[2010.]] – [[2013.]] <br> [[2013.]] – [[2015.]] <br> [[2015.]] – [[2021.]] | juniorski klubovi = La Liara <br> [[Real Betis]] <br> [[FC Barcelona|Barcelona]] | godina = [[2021.]] <br> [[2021.]] – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[FC Barcelona B|Barcelona B]] <br> [[FC Barcelona|Barcelona]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}3 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}46 {{0}}{{0}}{{0}}(2) | godine u reprezentaciji = [[2018.]] – [[2020.]] <br> [[2019.]] – [[2020.]] <br> [[2020.]] – [[2021.]] <br> [[2021.]] – ''danas'' | reprezentacija = {{NogRep|ŠPA|do=15}} <br> {{NogRep|ŠPA|do=16}} <br> {{NogRep|ŠPA|do=18}} <br> {{NogRep|ŠPA}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}4 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}{{0}}{{0}}7 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}3 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}12 {{0}}{{0}}{{0}}(1) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = {{Medalje sport | [[Nogomet]]}} {{Medalje Lige nacija}} {{Medalje zlato|[[UEFA Liga nacija 2022./23.|Nizozemska 2023.]]|}} {{Medalje srebro|[[UEFA Liga nacija 2020./21.|Italija 2021.]]|}} | bilješka = | ažurirano = 30. listopada 2022. }} '''Pablo Martín Páez Gavira''', poznatiji kao '''Gavi''' ([[Los Palacios y Villafranca]], [[5. kolovoza]] [[2004.]]) [[Španjolska|španjolski]] je [[nogometaš]] koji igra na poziciji [[Vezni igrač (nogomet)|veznog]]. Trenutačno igra za [[FC Barcelona|Barcelonu]]. == Klupska karijera == === Rana karijera === Gavi je rođen u [[Andaluzija|andaluzijskom]] mjestu [[Los Palacios y Villafranca]].<ref name=WF/> Svoju nogometnu karijeru započeo je u mjesnom klubu zvanom La Liara Balompié za koji je igrao od 2010. do 2012.<ref>{{cite web|url=https://inews.co.uk/sport/football/gavi-fc-barcelona-youngster-undone-laces-born-big-stage-la-liara-balompie-1340007|title=Gavi: The FC Barcelona youngster with undone laces who was ‘born’ for the big stage|first=Simon|last=Hart|date=8 December 2021|accessdate=3 August 2022|website=inews.co.uk}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.marca.com/futbol/barcelona/2021/09/06/613217d8e2704e391a8b4580.html|title="El equipo de Gavi"|first=Cristina|last=Navarro|date=6 September 2021|accessdate=3 August 2022|newspaper=Marca}}</ref> Potom je proveo dvije godine igrajući za omladinske selekcije [[Real Betis]]a.<ref>{{cite web|url=https://www.estadiodeportivo.com/futbol-sevillano/2021/10/07/liara-reivindica-gavi-oliver-atom/358663.html|title=La Liara reivindica a Gavi: "Era Oliver Atom"|date=8 October 2021|access-date=8 October 2021|first=Rafael|last=Cala|website=estadiodeportivo.com}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.fcbarcelona.com/en/football/first-team/news/2606115/a-special-fixture-for-gavi|title=A special fixture for Gavi|date=6 May 2022|accessdate=3 August 2022|publisher=FC Barcelona}}</ref> === Barcelona === Kao jedanaestogodišnjak potpisao je za [[FC Barcelona|Barcelonu]] 2015.<ref>{{cite web|url=https://www.forbes.com/sites/tomsanderson/2021/07/30/fc-barcelona-preseason-has-seen-coach-ronald-koeman-find-new-golden-boys/?sh=6599bcd2a2ab|title=FC Barcelona Preseason Has Seen Coach Ronald Koeman Find New ‘Golden Boys’|first=Tom|last=Sanderson|date=30 July 2021|accessdate=2 August 2021|website=forbes.com}}</ref><ref>{{cite web|url=https://tribuna.com/en/blogs/43c43d29-7517-4d8b-8cfb-153fa6a929fd/|title=Scouting report on Pablo Paez 'Gavi' - the little maestro from La Masia|first=Jacek|last=Kulig|date=19 May 2020|accessdate=2 August 2021|website=tribuna.com}}</ref> Za [[FC Barcelona B|Barcelonu B]] debitirao je 21. veljače 2021. u utakmici protiv kluba [[CE L'Hospitalet|L'Hospitalet]] koji je poražen s visokih 6:0.<ref>{{cite web |url=https://www.fcbarcelona.com/en/football/barca-b/news/2040540/gavi-becomes-14th-under-19s-player-to-debut-for-barca-b-under-garcia-pimienta|title=Gavi becomes 14th Under-19s player to debut for Barça B under Garcia Pimienta|date=22 February 2021 |publisher=FC Barcelona |access-date=24 November 2021}}</ref> Za prvu momčad Barcelone debitirao je 29. kolovoza 2021. kada je Barcelona dobila [[Getafe CF|Getafe]] 2:1 u utakmici [[La Liga|La Lige]]. Svoj prvi klupski pogodak postigao je 18. prosinca u ligaškoj utakmici protiv [[Elche CF|Elchea]] koji je izgubio 3:2.<ref>{{cite web|url=https://www.fcbarcelona.com/en/football/first-team/news/2421309/first-goals-for-gavi-and-jutgla|title=First goals for Gavi and Jutglà|publisher=FC Barcelona|date=18 December 2021|accessdate=19 December 2021}}</ref> == Reprezentativna karijera == Za [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolsku]] je debitirao 6. listopada 2021. u polufinalnoj utakmici [[UEFA Liga nacija 2020./21.|UEFA Lige nacija 2020./21.]] te je time postao najmlađi reprezentativac Španjolske u povijesti.<ref>{{cite web|url=https://www.bbc.com/sport/football/58820411|title=Italy 1 Spain 2|date=6 October 2021|website=BBC Sport|accessdate= 7 October 2021}}</ref><ref name="future">{{cite web |url=https://www.espn.com/soccer/spain-esp/story/4493392/how-barcelonas-gavi-became-spains-present-and-future |title=How 17-year-old Gavi became Spain's present and future |publisher=ESPN |last1=Lowe |first1=Sid |date=8 October 2021 |access-date=11 October 2021 }}</ref> Četiri dana kasnije igrao je u u finalu tog natjecanja u kojem je Španjolska izgubila 1:2 od [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuske]].<ref name="2021 Nations League Final">{{cite web |url=https://www.espn.co.uk/football/report?gameId=589985 |title=Spain vs. France – Football Match Report |publisher=ESPN |date=10 October 2021 |access-date=10 October 2021 }}</ref> Dana 5. lipnja 2022. Gavi je postigao svoj prvi reprezentativni pogodak i to u utakmici [[UEFA Liga nacija 2022./23.|UEFA Lige nacija 2022./23.]] protiv [[Češka nogometna reprezentacija|Češke]] koja je završila 2:2. Time je postao najmlađi strijelac u povijesti španjolske reprezentacije.<ref name="Youngest goalscorer of senior Spain national team – Gavi">{{cite web |url=https://www.fcbarcelona.com/en/football/first-team/news/2640386/gavi-becomes-youngest-ever-goalscorer-for-spanish-national-side |title=Gavi becomes youngest ever goalscorer for Spanish national side |date=6 June 2022 |publisher=FC Barcelona |access-date=12 June 2022 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220612202223/https://www.fcbarcelona.com/en/football/first-team/news/2640386/gavi-becomes-youngest-ever-goalscorer-for-spanish-national-side |df=dmy-all |archive-date=12 June 2022}}</ref> == Priznanja == === Individualna === * [[Trofej Kopa]]: 2022.<ref>{{cite web|date=25 October 2022|title=Gavi (Barça), vainqueur du Trophée Kopa 2022 |url= https://www.lequipe.fr/France-Football/Article/Gavi-j-ai-toujours-voulu-me-sentir-libre/1360006|access-date=25 October 2022|publisher=l'équipe}}</ref> * [[Zlatni dječak]]: 2022.<ref>{{cite web|date=21 October 2022|title= DIRETTA Il Golden Boy 2022 è Gavi!|url= https://www.tuttosport.com/news/calcio/golden-boy/2022/10/20-98737957/golden_boy_alle_12_00_lannuncio_del_vincitore_in_diretta_streaming|access-date=21 October 2022|publisher=Tuttosport}}</ref> * Član [[IFFHS|IFFHS-ove]] najbolje momčadi svijeta do 20 godina: 2022.<ref>{{cite web|title=IFFHS MEN’S WORLD YOUTH (U20) TEAM 2022|url=https://iffhs.com/posts/2468|date=12 January 2023}}</ref> * Član [[IFFHS|IFFHS-ove]] najbolje momčadi Europe do 20 godina: 2022.<ref>{{cite web |title=FFHS MEN'S CONTINENTAL YOUTH (U20) TEAMS 2022 - UEFA|url=https://iffhs.com/posts/2500|date=26 January 2023}}</ref> *[[Trofeo Aldo Rovira]]: 2021./22.<ref>{{Cite web|url=https://www.fcbarcelona.com/en/club/news/3055822/alexia-and-gavi-receive-the-aldo-rovira-award-for-the-202122-season |title=Alexia and Gavi receive the Aldo Rovira award for the 2021/22 season|last=FCBarcelona|date=9 February 2023|website=fcbarcelona|language=English|access-date=10 February 2023}}</ref> === Klupska === '''Barcelona''' *[[La Liga]]: 2022./23.<ref>{{cite news |url=https://www.fcbarcelona.com/en/football/first-team/news/3344756/fc-barcelona-liga-champions-202223 |title=FC Barcelona, Liga champions 2022/23! |website=FC Barcelona |date=14 May 2023}}</ref> *[[Supercopa de España]]: 2022./23.<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.com/sport/football/64268835 |title=Spanish Super Cup: Barcelona beat Real Madrid |website=BBC Sport |date=15 January 2023}}</ref> === Reprezentativna === ;Španjolska * [[UEFA Liga nacija]]: [[UEFA Liga nacija 2020./21.|2020./21.]] (finalist),<ref>{{cite web|date=10 October 2021|title=Spain–France|url=https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2030761--spain-vs-france/|url-status=live|access-date=10 October 2021|publisher=UEFA}}</ref> [[UEFA Liga nacija 2022./23.|2022./23.]] (prvak) == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == *{{BDFutbol|11269}} *{{LaPreferente|71424}} {{Sastav FC Barcelona}} {{Sastav Španjolska 2022 SP}} {{Sastav Španjolska 2026 SP}} [[Kategorija:Španjolski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Real Betisa]] [[Kategorija:Nogometaši Barcelone]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] ad6y8qmndkjnbagj73exyc6je0q9vdr 10 732608 7475624 6739124 2026-06-05T12:00:58Z Croxyz 205325 7475624 wikitext text/x-wiki {{Navigacija |style = width:100%; |naslov-style = background:#75aadb; border:1px solid silver; color:white |naziv = Sastav Argentina 2022 SP |naslov= [[Argentinska nogometna reprezentacija|<span style="color:white;">Sastav Argentine</span>]] na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|<span style="color:white;">SP 2022. (prvaci)</span>]] |iznad-style = text-align:center; background-color:transparent; |slika = [[Datoteka:Flag of Argentina.svg|50px|desno]] |popis1 = <div> <small>1</small>&nbsp;[[Franco Armani|Armani]]&nbsp;• <small>2</small>&nbsp;[[Juan Foyth|Foyth]]&nbsp;• <small>3</small>&nbsp;[[Nicolás Tagliafico|Tagliafico]]&nbsp;• <small>4</small>&nbsp;[[Gonzalo Montiel|Montiel]]&nbsp;• <small>5</small>&nbsp;[[Leandro Paredes|Paredes]]&nbsp;• <small>6</small>&nbsp;[[Germán Pezzella|Pezzella]]&nbsp;• <small>7</small>&nbsp;[[Rodrigo De Paul|De Paul]]&nbsp;• <small>8</small>&nbsp;[[Marcos Acuña|Acuña]]&nbsp;• <small>9</small>&nbsp;[[Julián Álvarez|Álvarez]]&nbsp;• <small>10</small>&nbsp;[[Lionel Messi|Messi]]&nbsp;{{kapetan}}&nbsp;• <small>11</small>&nbsp;[[Ángel Di María|Di María]]&nbsp;• <small>12</small>&nbsp;[[Gerónimo Rulli|Rulli]]&nbsp;• <small>13</small>&nbsp;[[Cristian Romero (nogometaš, rođen 1998.)|Romero]]&nbsp;• <small>14</small>&nbsp;[[Exequiel Palacios|Palacios]]&nbsp;• <small>15</small>&nbsp;[[Ángel Correa|Correa]]&nbsp;• <small>16</small>&nbsp;[[Thiago Almada|Almada]]&nbsp;• <small>17</small>&nbsp;[[Papu Gómez|Gómez]]&nbsp;• <small>18</small>&nbsp;[[Guido Rodríguez|Rodríguez]]&nbsp;• <small>19</small>&nbsp;[[Nicolás Otamendi|Otamendi]]&nbsp;• <small>20</small>&nbsp;[[Alexis Mac Allister|Mac Allister]]&nbsp;• <small>21</small>&nbsp;[[Paulo Dybala|Dybala]]&nbsp;• <small>22</small>&nbsp;[[Lautaro Martínez|La. Martínez]]&nbsp;• <small>23</small>&nbsp;[[Emiliano Martínez|E. Martínez]]&nbsp;• <small>24</small>&nbsp;[[Enzo Fernández|Fernández]]&nbsp;• <small>25</small>&nbsp;[[Lisandro Martínez|Li. Martínez]]&nbsp;• <small>26</small>&nbsp;[[Nahuel Molina|Molina]]&nbsp;• <small>izbornik:</small> [[Lionel Scaloni|Scaloni]] </div> }}<noinclude> [[Kategorija:Predlošci sastava nogometnih reprezentacija na SP 2022.|Argentina]] </noinclude> 6rezlwn9vzctnfpsoqqmtdom1lqlhve 10 732610 7475752 6533987 2026-06-05T14:53:12Z Croxyz 205325 7475752 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Sastav Španjolska 2022 SP | naslov = [[Španjolska nogometna reprezentacija|<span style="color:#FBEA0E;">Sastav Španjolske</span>]] na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|<span style="color:#FBEA0E;">SP 2022.</span>]] | slika = [[Slika:Flag of Spain.svg|50px]] | naslov-style = background:#DB000D; border:1px solid silver; color:#FBEA0E; | popis-style = text-align:center; | popis1 = <div> <small>1</small>&nbsp;[[Robert Sánchez|Sánchez]]&nbsp;• <small>2</small>&nbsp;[[César Azpilicueta|Azpilicueta]]&nbsp;• <small>3</small>&nbsp;[[Eric García|García]]&nbsp;• <small>4</small>&nbsp;[[Pau Torres|P. Torres]]&nbsp;• <small>5</small>&nbsp;[[Sergio Busquets|Busquets]]&nbsp;{{kapetan}}&nbsp;• <small>6</small>&nbsp;[[Marcos Llorente|Llorente]]&nbsp;• <small>7</small>&nbsp;[[Álvaro Morata|Morata]]&nbsp;• <small>8</small>&nbsp;[[Koke]]&nbsp;• <small>9</small>&nbsp;[[Gavi (nogometaš)|Gavi]]&nbsp;• <small>10</small>&nbsp;[[Marco Asensio|Asensio]]&nbsp;• <small>11</small>&nbsp;[[Ferran Torres|F. Torres]]&nbsp;• <small>12</small>&nbsp;[[Nico Williams|Williams]]&nbsp;• <small>13</small>&nbsp;[[David Raya|Raya]]&nbsp;• <small>14</small>&nbsp;[[Alejandro Balde|Balde]]&nbsp;• <small>15</small>&nbsp;[[Hugo Guillamón|Guillamón]]&nbsp;• <small>16</small>&nbsp;[[Rodri]]&nbsp;• <small>17</small>&nbsp;[[Yeremy Pino|Pino]]&nbsp;• <small>18</small>&nbsp;[[Jordi Alba|Alba]]&nbsp;• <small>19</small>&nbsp;[[Carlos Soler (nogometaš)|Soler]]&nbsp;• <small>20</small>&nbsp;[[Dani Carvajal|Carvajal]]&nbsp;• <small>21</small>&nbsp;[[Dani Olmo|Olmo]]&nbsp;• <small>22</small>&nbsp;[[Pablo Sarabia|Sarabia]]&nbsp;• <small>23</small>&nbsp;[[Unai Simón|Simón]]&nbsp;• <small>24</small>&nbsp;[[Aymeric Laporte|Laporte]]&nbsp;• <small>25</small>&nbsp;[[Ansu Fati|Fati]]&nbsp;• <small>26</small>&nbsp;[[Pedri]]&nbsp;• <small>izbornik:</small> [[Luis Enrique]] <div> }}<noinclude> [[Kategorija:Predlošci sastava nogometnih reprezentacija na SP 2022.|Španjolska]] </noinclude> iyc43nungu4yf0jmu9txn4g81oqptjz 10 733123 7475943 6532426 2026-06-05T22:57:56Z Croxyz 205325 7475943 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Sastav SAD 2022 SP | naslov = [[Nogometna reprezentacija SAD-a|<span style="color:white;">Sastav SAD-a</span>]] na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|<span style="color:white;">SP 2022.</span>]] | slika = [[Slika:Flag of the United States.svg|50px|border]] | naslov-style = background:#002868; border:1px solid #BF0A30; color:white; | popis-style = text-align:center; | popis1 = <div> <small>1</small>&nbsp;[[Matt Turner (nogometaš)|Turner]]&nbsp;• <small>2</small>&nbsp;[[Sergiño Dest|Dest]]&nbsp;• <small>3</small>&nbsp;[[Walker Zimmerman|Zimmerman]]&nbsp;• <small>4</small>&nbsp;[[Tyler Adams|Adams]]&nbsp;{{kapetan}}&nbsp;• <small>5</small>&nbsp;[[Antonee Robinson|Robinson]]&nbsp;• <small>6</small>&nbsp;[[Yunus Musah|Musah]]&nbsp;• <small>7</small>&nbsp;[[Giovanni Reyna|Reyna]]&nbsp;• <small>8</small>&nbsp;[[Weston McKennie|McKennie]]&nbsp;• <small>9</small>&nbsp;[[Jesús Ferreira|Ferreira]]&nbsp;• <small>10</small>&nbsp;[[Christian Pulišić|Pulišić]]&nbsp;• <small>11</small>&nbsp;[[Brenden Aaronson|Aaronson]]&nbsp;• <small>12</small>&nbsp;[[Ethan Horvath|Horvath]]&nbsp;• <small>13</small>&nbsp;[[Tim Ream|Ream]]&nbsp;• <small>14</small>&nbsp;[[Luca de la Torre|De la Torre]]&nbsp;• <small>15</small>&nbsp;[[Aaron Long (nogometaš)|Long]]&nbsp;• <small>16</small>&nbsp;[[Jordan Morris|Morris]]&nbsp;• <small>17</small>&nbsp;[[Cristian Roldan|Roldan]]&nbsp;• <small>18</small>&nbsp;[[Shaq Moore|Moore]]&nbsp;• <small>19</small>&nbsp;[[Haji Wright|Wright]]&nbsp;• <small>20</small>&nbsp;[[Cameron Carter-Vickers|Carter-Vickers]]&nbsp;• <small>21</small>&nbsp;[[Timothy Weah|Weah]]&nbsp;• <small>22</small>&nbsp;[[DeAndre Yedlin|Yedlin]]&nbsp;• <small>23</small>&nbsp;[[Kellyn Acosta|Acosta]]&nbsp;• <small>24</small>&nbsp;[[Josh Sargent|Sargent]]&nbsp;• <small>25</small>&nbsp;[[Sean Johnson (nogometaš)|Johnson]]&nbsp;• <small>26</small>&nbsp;[[Joe Scally|Scally]]&nbsp;• <small>izbornik:</small> [[Gregg Berhalter|Berhalter]] </div> }}<noinclude> [[Kategorija:Predlošci sastava nogometnih reprezentacija na SP 2022.|SAD]] </noinclude> cm4m4u0nx4l9luo1r95g8be0z2risav 0 735169 7475631 7355059 2026-06-05T12:08:10Z Croxyz 205325 /* Izvori */ 7475631 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Enzo Fernández | slika = [[File:Enzo Fernández WC2022.jpg|250px]] | opis slike = Fernández u dresu [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentine]] na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Svjetskom prvenstvu 2022.]] | država = {{Z|ARG}} [[Argentina]] | puno ime = Enzo Jeremías Fernández<ref name="FIFA 2022">{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce44/pdf/SquadLists-English.pdf |title=FIFA World Cup Qatar 2022 – Squad list: Argentina (ARG) |publisher=FIFA |page=1 |date=15 November 2022 |access-date=15 November 2022}}</ref> | nadimak = | datum rođenja = [[17. siječnja]] [[2001.]] | mjesto rođenja = [[San Martín, Buenos Aires|San Martín]] | država rođenja = | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | visina = 178 cm<ref name="SW1">{{cite news |title=Argentina – E. Fernández |work=Soccerway |url=https://int.soccerway.com/players/enzo-jeremias-fernandez/547472/ |access-date=1 November 2020}}</ref> | trenutačni klub = [[Chelsea F.C.|Chelsea]] | broj u klubu = 8 | pozicija = [[Vezni igrač (nogomet)|vezni]]<ref name="WF1">{{cite news|title=Enzo Fernández|url=https://www.worldfootball.net/player_summary/enzo-fernandez/|access-date=1 November 2020|work=World Football}}</ref> | ugovor = | mlade godine = [[2005.]] – [[2006.]] <br> [[2006.]] – [[2019.]] | juniorski klubovi = Club La Recova <br> [[Club Atlético River Plate|River Plate]] | godina = [[2019.]] – [[2022.]] <br> [[2020.]] – [[2021.]] <br> [[2022.]] – [[2023.]] <br> [[2023.]] – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[Club Atlético River Plate|River Plate]] <br> → [[Defensa y Justicia]] (posudba) <br> [[S.L. Benfica|Benfica]] <br> [[Chelsea F.C.|Chelsea]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}40 {{0}}{{0}}(10) <br> {{0}}{{0}}14 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}17 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}{{0}}{{0}}3 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine u reprezentaciji = [[2019.]] <br> [[2022.]] – ''danas'' | reprezentacija = {{NogRep|ARG|do=18}} <br> {{NogRep|ARG}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}10 {{0}}{{0}}{{0}}(1) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | bilješka = | ažurirano = 26. veljače 2023. }} '''Enzo Jeremías Fernández''' ([[San Martín, Buenos Aires|San Martín]], [[17. siječnja]] [[2001.]]) [[Argentina|argentinski]] je [[nogometaš]] koji igra na poziciji [[Vezni igrač (nogomet)|veznog igrača]]. Trenutačno igra za [[Chelsea F.C.|Chelsea]]<ref>{{Citiranje weba|date=2023-01-31|title=Sportske novosti - Chelsea povukao neviđen potez u svijetu nogometa. Evo što su napravili za dovođenje igrača od 120 milijuna|url=https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/premiership/chelsea-povukao-neviden-potez-u-svijetu-nogometa-evo-sto-su-napravili-za-dovodenje-igraca-od-120-milijuna-15301151|access-date=2023-02-01|website=sportske.jutarnji.hr|language=hr-hr}}</ref> u koji je prešao za rekordni [[FA Premier liga|ligaški]] iznos od 106,8 milijuna funti.<ref>{{Cite web |title=Chelsea transfer news: Fernandez transfers to Chelsea |url=https://www.chelseafc.com/en/news/article/fernandez-transfers-to-chelsea |access-date=2023-02-03 |website=www.chelseafc.com |language=en-gb}}</ref> S [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentinom]] je osvojio [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Svjetsko prvenstvo 2022.]] u Kataru te je proglašen najboljim mladim igračem tog natjecanja. == Izvori == {{Izvori}} {{Sastav - Chelsea F.C.}} {{Sastav Argentina 2022 SP}} {{Sastav Argentina 2026 SP}} {{GLAVNIRASPORED:Fernández, Enzo}} [[Kategorija:Argentinski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši River Platea]] [[Kategorija:Nogometaši S.L. Benfice]] [[Kategorija:Nogometaši Chelseaja]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] ovrkstdpbioh2tqkqc61cqvcejw4j3u 0 737719 7475746 7030990 2026-06-05T14:48:44Z Zivkapekarka 331835 /* Djela */ dopuna 7475746 wikitext text/x-wiki {{Infookvir književnik |Ime=Dejan Crnomarković |nagrade=Ratkovićeve večeri poezije 1987., Crna Gora |rođenje=28. studenoga 1961. |zanimanje=Novinar i književnik |slika=Црномарковић Дејан.jpg |djela=Deo nemira, O Izgubljenim danima, Bog je želeo da budem ptica|vrsta=Poezija, proza, publicistika}} '''Dejan Crnomarković''' ([[28. studenoga]] [[1961.]]) [[Srbija|srpski]] je novinar i književnik. == Životopis == Osnovnu školu i gimnaziju završio je u [[Smederevska Palanka|Smederevskoj Palanci]]. Studirao je na Pravnom fakultetu u [[Beograd|Beogradu]], ali nije diplomirao. Novinarsko obrazovanje stekao je na Jugoslavenskom institutu za novinarstvo u Beogradu. Sa skupinom mladih umjetnika, pisaca, glazbenika, slikara, autor je performansa ''Iz mraka'', 1986., u Gradskom kazalištu u Smederevskoj Palanci, a 1988. godine osnovao je klub ''KM 64'', u kome su se do 1991. održavali glazbeni i književni programi. Živio je i radio u Jugoslaviji, Srbiji, [[Grčka|Grčkoj]], [[Kina|Kini]], [[Tajland|Tajlandu]], [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]] i Senegalu. == Novinarski rad == Novinarsku karijeru započeo je 1988. godine u Omladinskom listu ''Treće oko.'' Na TV ''ANEM'' bio je od 1997. do 1998. autor i voditelj emisije ''Kult projekat'' u kojoj su gostovale značajne ličnosti iz kulturnog života. Radio je kao dopisnik u dnevnim listovima ''Centar'' i ''Pres''. U RTV ''Jasenica'' u Smederevskoj Palanci je obavljao poslove novinara i urednika. Od 2006. godine je vlasnik, izdavač i urednik časopisa ''Palanačke nezavisne varoške novine,''<ref>{{Citiranje weba|title=Palanačke nezavisne varoške novine|url=https://www.palanacke.com/page2.html|url-status=live}}</ref> a od 2015. i portala ''Šumadijske vesti.'' U ova dva medija od osnivanja, pored ostalog, objavljuje kolumne u rubrikama ''Na tragu''<ref>{{Citiranje weba|title=Kolumne Na tragu|url=https://blog.palanacke.com/category/na-tragu/|url-status=live}}</ref> i ''(Iz)Vanredni komentar.''<ref>{{Citiranje weba|title=Kolumne (Iz)Vanredni komentar|url=https://blog.palanacke.com/category/izvanredni-komentar/|url-status=live}}</ref> Član je Udruženja novinara Srbije i [[Međunarodna federacija novinara|Međunarodne federacije novinara]]. == Književni rad == Autor je više knjiga poezije, a objavljivao je i prozu u knjigama ''Otkucaji pješčanog sata'', ''Najkraće priče 2021.,''<ref>{{Citiranje weba|title=Alma, Najkraće priče 2021., Dejan Crnomarković, strana 216|url=http://www.alma.co.rs/lib/savremena/najkraceprice2021.pdf|url-status=live}}</ref> časopisima i zbornicima.<ref>{{Citiranje weba|title=Сазвежђа 20 2020 СКОР|url=http://www.skor.org.rs/sr/content/%D1%81%D0%B0%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D0%B6%D1%92%D0%B0-20-2020|url-status=dead|access-date=1. ožujka 2023.|archive-date=1. ožujka 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20230301011929/http://www.skor.org.rs/sr/content/%D1%81%D0%B0%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D0%B6%D1%92%D0%B0-20-2020}}</ref> Dobitnik je nagrade na Ratkovićevim večerima poezije u Crnoj Gori 1987. godine. Zastupljen je u Antologiji ''Bruj Šumadije'', 200 šumadijskih pjesnika od 1804. do 2004. Knjiga poezije ''O izgubljenim danima''<ref>{{Citiranje weba|title=«Για τις χαμένες ημέρες», Dejan Crnomarkovic, από τη Σερβία με αγάπη|url=https://www.culturenow.gr/gia-tis-xamenes-hmeres-dejan-crnomarkovic-apo-th-servia-me-agaph/|url-status=live}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Čikaški Serbian mirror u najnovijem broju piše o grčkoj knjizi Dejana Crnomarkovića|url=https://blog.palanacke.com/kultura/cikaski-serbian-mirror-u-najnovijem-broju-pise-o-grckoj-knjizi-dejana-crnomarkovica/|url-status=live}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Intervju Dejana Crnomarkovića za grčki Culture now|url=https://blog.palanacke.com/kultura/intervju-dejana-crnomarkovica-za-grcki-culture-now-iz-srbije-sa-ljubavlju/|url-status=live}}</ref> objavljena je u Grčkoj 2015. godine. Knjige ''Dеo nemira'' i ''O izgubljenim danima'' promovirane su i u Kini<ref>{{Citiranje weba|title=Novine u Kini objavile opširan intervju sa srpskim piscem...|url=https://sumadijskevesti.com/drustvo/novine-u-kini-objavili-opsiran-tekst-o-srpskom-piscu-i-novinaru-dejanu-crnomarkovicu/|url-status=live}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Hefei Education network-Hefei Education Information network-edu365jia.cn|url=https://sumadijskevesti.com/drustvo/novine-u-kini-objavili-opsiran-tekst-o-srpskom-piscu-i-novinaru-dejanu-crnomarkovicu/|url-status=live}}</ref>, u Knjižnici kanadske međunarodne škole<ref>{{Citiranje weba|title=Author visit -Canadian international school, Hefei|url=https://www.cishefei.com/news/author-visit/|url-status=dead|access-date=27. veljače 2023.|archive-date=27. veljače 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20230227012059/https://www.cishefei.com/news/author-visit/}}</ref> u Hefeju te se nalaze u fundusu Nacionalne knjižnice<ref>{{Citiranje weba|title=UNS::Vesti::Knjige novinara i pisca u fondu Nacionalne ...|url=https://www.uns.org.rs/sr/desk/vesti-iz-medija/81279/knjige-novinara-i-pisca-u-fondu-nacionalne-biblioteke-kineske-provincije-anhui.html|url-status=live}}</ref> provincije Anhui. Prevođen i na engleski jezik. Član je Alternativne umjetničke grupe ''Petum'' s još četvoricom akademskih slikara, Saveza književnika u otadžbini i rasejanju i Književnog kluba ''Pera Todorović''. == Djela == * ''Deo nemira'' (MZKPD, Crna Gora 1989.), * ''Igre rukom'' (Mimo, Beograd 1990.), * ''O izgubljenim danima'' (Optimum, Smederevska Palanka 2005.), * ''Deo nemira'' – drugo izdanje<ref>{{Citiranje weba|title=Media centar Bor na Sajmu knjiga Promocija knjige Dejana Crnomarkovića|url=https://www.mc.kcbor.net/medija-centa-bor-na-sajmu-knjiga-i-media-media-market-2016/|url-status=live}}</ref> (Biblioteka Milutin Srećković, Smederevska Palanka 2015.), * ''Για τις χαμενες μερες'' (Direct publishing, Αtina 2015.), * ''Bog je želeo da budem ptica''<ref>{{Citiranje weba|title=UNS::Knjige članova::Dejan Crnomarković-"Bog je želeo da budem ptica"|url=https://uns.org.rs/Beleznica/izlog/knjige-clanova/104328/dejan-crnomarkovic--bog-je-zeleo-da-budem-ptica.html|url-status=live}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Nova knjiga poezije Dejana Crnomarkovića|url=https://sumadijskevesti.com/kultura/nova-knjiga-poezije-dejana-crnomarkovica/|url-status=live}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title="Bog je želeo da budem ptica" Kultura stvarnost.rs|url=https://www.stvarnost.rs/kultura/bog-je-zeleo-da-budem-ptica|url-status=live}}</ref> (Biblioteka Milutin Srećković, Smederevska Palanka 2020.). * ''Beleške i komentari (Palanka info, PDF izdanje, Smederevska Palanka 2026.).'' == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://twitter.com/dekicrn61 Dejan Crnomarković na Twitteru] * [https://www.facebook.com/profile.php?id=100008495163486 Dejan Crnomarković na Facebooku] * [https://www.instagram.com/dekicrn/ Dejan Crnomarković na Instagramu] {{GLAVNIRASPORED:Crnomarković, Dejan}} [[Kategorija:Srpski književnici]] [[Kategorija:Srbijanski novinari]] [[Kategorija:Srbijanski televizijski voditelji]] [[Kategorija:Televizijski urednici]] edo6vosvujvhtto7ju2jxhlacfjlwrs 0 738671 7476010 7459279 2026-06-06T05:01:37Z Lajoswinkler 219220 ispravio nazivlje 7476010 wikitext text/x-wiki {{Wikiprojekt 10000/Ikona}} [[Datoteka:Alec Jeffreys -2008.jpg|250px|mini|desno|Sir Alec Jeffreys razvio je postupak analize DNA početkom 1984. godine]] '''Analiza DNA''' je postupak, [[forenzika|forenzička]] tehnika utvrđivanja obilježja [[Deoksiribonukleinska kiselina|DNA]] pojedinca. Analiza namijenjena identificiranju [[vrsta|vrste]], a ne [[jedinka|jedinke]], naziva se [[Barkodiranje DNA|barkodiranjem DNA]]. Genetička identifikacija, genetičko testiranje i genetičko profiliranje tehnike su koje se koriste za identifikaciju jedinki iste vrste samo pomoću uzoraka njihove DNA, odnosno [[gen]]skog materijala. Ovu obradu [[genom|genskog materijala]] uveo je [[1985.]] na Sveučilištu u Leicesteru njezin izumitelj [[Alec Jeffries]]. Kao forenzička tehnika u kriminalističkim istragama, uspoređuje profile osumnjičenika s [[dokaz]]ima DNA kako bi se procijenila [[vjerojatnost]] uključenosti u zločin.<ref> Murphy, Erin (2017). „Forensic DNA Typing”. ''Annual Review of Criminology''. 1: 497—515. ISSN 2572-4568. doi:10.1146/annurev-criminol-032317-092127.</ref> Koristi se u [[test očinstva|testiranju očinstva]], za određivanje podobnosti za [[useljavanje]] te u genealoškim i medicinskim istraživanjima. Analiza se koristi u istraživanju populacije [[životinja]] i [[biljka|biljaka]] u poljima [[zoologija|zoologije]], [[botanika|botanike]] i [[poljoprivreda|poljoprivrede]]. Počevši od 1980-ih, tehnološki napredak omogućio je korištenje DNA kao materijala za identifikaciju pojedinca. Prvi [[patent]] koji izravno pokriva korištenje varijacije DNA u forenzičke svrhe podnio je Jeffrey Glasberg [[1983.]], na temelju istraživanja koje je proveo na Sveučilištu Rockefeller [[1981.]]. U [[UK|Ujedinjenom Kraljevstvu]], genetičar Alec Jeffries samostalno je razvio postupak analize početkom 1984. radeći na Odjelu za genetiku Sveučilišta u Leicesteru.<ref> Tautz D (1989). „Hypervariability of simple sequences as a general source for polymorphic DNA markers”. ''Nucleic Acids Research''. 17 (16): 6463—6471. PMC 318341 PMID 2780284. doi:10.1093/nar/17.16.6463.</ref> Dvoje ljudi općenito ima veliku većinu zajedničkih sekvencija DNA. Genetička identifikacija koristi mikrosatelite - nizove koji se ponavljaju i imaju visok stupanj [[varijabilnost|varijacije]]. Dvije osobe koje nisu u krvnom srodstvu imat će različit broj mikrosatelita na određenom [[lokus]]u. Korištenjem [[Lančana reakcija polimerazom|metode PCR]] za određivanje stupnja ponavljanja sekvencije na nekoliko lokusa, moguće je pronaći istu sekvenciju koja se u normalnim okolnostima ne bi mogla slučajno uspostaviti.{{ni}} Forenzički stručnjaci opsežno koriste genetičku identifikaciju kako bi ustanovili moguću vezu između uzoraka [[krv]]i, [[kosa|kose]], [[slina|sline]] ili [[Ejakulat|ejakulata]]. Ova metoda identifikacije također je pomogla u mnogim slučajevima utvrđivanja nevinosti kada su pojedinci bili pogrešno optuženi.{{ni}} Također se koristi u identifikaciji [[Strvina|strvine]] ili [[Truplo|trupla]] i sastavu [[hrana|hrane]]. Ova vrsta identifikacije također se pokazala korisnom u postavljanju [[hipoteza|hipoteze]] o uzorku ljudske dijaspore u [[prapovijest]]i.{{ni}} Ispitivanje se provodi prema pravilima [[pravosuđe|pravosudnog tijela]] koje ga zahtijeva. Ova vrsta ispitivanja obično je dobrovoljna, ali se može zatražiti i temeljem [[sudski nalog|sudskog naloga]]. Nekoliko pravnih sustava u različitim zemljama započelo je sastavljanje jedinstvenih [[baza podataka]] koje sadrže genetičke podatke osuđenika. Od 2005. [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] ima najveću bazu podataka te vrste na [[svijet]]u s više od 2 milijuna primjeraka.{{ni}} Veličina ove baze podataka i [[brzina]] kojom raste od posebnog su interesa za neke skupine za građanska prava u Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje [[policija]] ima visok stupanj prava i ovlasti dobiti uzorke od interesa, a ima ih pravo zadržati čak i nakon oslobađajuće presude.{{ni}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Deoksiribonukleinska kiselina]] [[Kategorija:Molekularna biologija]] [[Kategorija:Forenzika]] inlziubm6pius9mliqgq8acdov98lzs 7476011 7476010 2026-06-06T05:02:00Z Lajoswinkler 219220 Lajoswinkler premješta stranicu [[Analiza DNK]] na [[Analiza DNA]] preko preusmjeravanja: Uobičajen naziv ([[WP:UN]]): kratice međunarodnog biokemijskog nazivlja se ne prevode 7476010 wikitext text/x-wiki {{Wikiprojekt 10000/Ikona}} [[Datoteka:Alec Jeffreys -2008.jpg|250px|mini|desno|Sir Alec Jeffreys razvio je postupak analize DNA početkom 1984. godine]] '''Analiza DNA''' je postupak, [[forenzika|forenzička]] tehnika utvrđivanja obilježja [[Deoksiribonukleinska kiselina|DNA]] pojedinca. Analiza namijenjena identificiranju [[vrsta|vrste]], a ne [[jedinka|jedinke]], naziva se [[Barkodiranje DNA|barkodiranjem DNA]]. Genetička identifikacija, genetičko testiranje i genetičko profiliranje tehnike su koje se koriste za identifikaciju jedinki iste vrste samo pomoću uzoraka njihove DNA, odnosno [[gen]]skog materijala. Ovu obradu [[genom|genskog materijala]] uveo je [[1985.]] na Sveučilištu u Leicesteru njezin izumitelj [[Alec Jeffries]]. Kao forenzička tehnika u kriminalističkim istragama, uspoređuje profile osumnjičenika s [[dokaz]]ima DNA kako bi se procijenila [[vjerojatnost]] uključenosti u zločin.<ref> Murphy, Erin (2017). „Forensic DNA Typing”. ''Annual Review of Criminology''. 1: 497—515. ISSN 2572-4568. doi:10.1146/annurev-criminol-032317-092127.</ref> Koristi se u [[test očinstva|testiranju očinstva]], za određivanje podobnosti za [[useljavanje]] te u genealoškim i medicinskim istraživanjima. Analiza se koristi u istraživanju populacije [[životinja]] i [[biljka|biljaka]] u poljima [[zoologija|zoologije]], [[botanika|botanike]] i [[poljoprivreda|poljoprivrede]]. Počevši od 1980-ih, tehnološki napredak omogućio je korištenje DNA kao materijala za identifikaciju pojedinca. Prvi [[patent]] koji izravno pokriva korištenje varijacije DNA u forenzičke svrhe podnio je Jeffrey Glasberg [[1983.]], na temelju istraživanja koje je proveo na Sveučilištu Rockefeller [[1981.]]. U [[UK|Ujedinjenom Kraljevstvu]], genetičar Alec Jeffries samostalno je razvio postupak analize početkom 1984. radeći na Odjelu za genetiku Sveučilišta u Leicesteru.<ref> Tautz D (1989). „Hypervariability of simple sequences as a general source for polymorphic DNA markers”. ''Nucleic Acids Research''. 17 (16): 6463—6471. PMC 318341 PMID 2780284. doi:10.1093/nar/17.16.6463.</ref> Dvoje ljudi općenito ima veliku većinu zajedničkih sekvencija DNA. Genetička identifikacija koristi mikrosatelite - nizove koji se ponavljaju i imaju visok stupanj [[varijabilnost|varijacije]]. Dvije osobe koje nisu u krvnom srodstvu imat će različit broj mikrosatelita na određenom [[lokus]]u. Korištenjem [[Lančana reakcija polimerazom|metode PCR]] za određivanje stupnja ponavljanja sekvencije na nekoliko lokusa, moguće je pronaći istu sekvenciju koja se u normalnim okolnostima ne bi mogla slučajno uspostaviti.{{ni}} Forenzički stručnjaci opsežno koriste genetičku identifikaciju kako bi ustanovili moguću vezu između uzoraka [[krv]]i, [[kosa|kose]], [[slina|sline]] ili [[Ejakulat|ejakulata]]. Ova metoda identifikacije također je pomogla u mnogim slučajevima utvrđivanja nevinosti kada su pojedinci bili pogrešno optuženi.{{ni}} Također se koristi u identifikaciji [[Strvina|strvine]] ili [[Truplo|trupla]] i sastavu [[hrana|hrane]]. Ova vrsta identifikacije također se pokazala korisnom u postavljanju [[hipoteza|hipoteze]] o uzorku ljudske dijaspore u [[prapovijest]]i.{{ni}} Ispitivanje se provodi prema pravilima [[pravosuđe|pravosudnog tijela]] koje ga zahtijeva. Ova vrsta ispitivanja obično je dobrovoljna, ali se može zatražiti i temeljem [[sudski nalog|sudskog naloga]]. Nekoliko pravnih sustava u različitim zemljama započelo je sastavljanje jedinstvenih [[baza podataka]] koje sadrže genetičke podatke osuđenika. Od 2005. [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] ima najveću bazu podataka te vrste na [[svijet]]u s više od 2 milijuna primjeraka.{{ni}} Veličina ove baze podataka i [[brzina]] kojom raste od posebnog su interesa za neke skupine za građanska prava u Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje [[policija]] ima visok stupanj prava i ovlasti dobiti uzorke od interesa, a ima ih pravo zadržati čak i nakon oslobađajuće presude.{{ni}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Deoksiribonukleinska kiselina]] [[Kategorija:Molekularna biologija]] [[Kategorija:Forenzika]] inlziubm6pius9mliqgq8acdov98lzs 2 742216 7475701 7474112 2026-06-05T13:24:45Z Neptune, the Mystic 95253 7475701 wikitext text/x-wiki {{DISPLAYTITLE:<span style="font-variant:small-caps;font-family:Old English Text MT">{{Linear-gradient text | HotPink | Navy | text = Suradnik:Neptune, the Mystic/Tiskara2 | direction = right | alt text color = black }}</span>}} {{naslov u kurzivu}} {{Infookvir knjiga | naziv = Rječnik hrvatskoga jezika | naziv_izvornika = | prijevod = | slika = [[Slika:Rječnik hrvatskoga jezika 1991.jpg]] | opis_slike = naslovnica prvoga izdanja | autor = [[Vladimir Anić]] | ilustrator = | dizajn korica = | država = [[Hrvatska]] | jezik = hrvatski | serijal = | žanr = | vrsta_djela = | izdavač = [[Novi Liber]] | datum_izdanja = 1991. {{malo|(1. izdanje)}}<br/>1994. {{malo|(2. dopunjeno izdanje)}}<br/>1998. {{malo|(3. prošireno izdanje)}} | vrijeme_i_mjesto_nastanka = | vrsta_korica = tvrde | broj_stranica = 902 {{malo|(1. izdanje)}}<br/>1286 {{malo|(2. dopunjeno izdanje)}}<br>1439 {{malo|(3. prošireno izdanje)}} | pripovjedač = | gledište = | vrijeme_radnje = | mjesto_radnje = | glavni_lik = | teme = | isbn = 86-361-0771-7 {{malo|(1. izdanje)}}<br/>953-6045-13-3 {{malo|(3. prošireno izdanje)}} | prethodna = | sljedeća = }} '''''Rječnik hrvatskoga jezika''''' [[rječnik]] je [[hrvatski jezik|hrvatskoga jezika]] [[Vladimir Anić|Vladimira Anića]] koji je 1991. objavljen u izdanju [[Novi Liber|Novoga Libera]]. Drugo, dopunjeno izdanje objavljeno je 1994., a treće, prošireno izdanje objavljeno je 1998. == O rječniku == Na rječniku hrvatskoga jezika, prvome takvom rječniku poslije rječnika [[Ivan Broz|Ivana Broza]] i [[Franjo Iveković|Franje Ivekovića]] iz 1901., planiralo se raditi 1969., kad je [[Ljudevit Jonke]] pozvao jezikoslovce [[Vladimir Anić|Vladimira Anića]], [[Stjepan Babić|Stjepana Babića]], [[Dalibor Brozović|Dalibora Brozovića]], [[Božidar Finka|Božidara Finku]] i [[Milan Moguš|Milana Moguša]] da naprave jednosveščano izdanje rječnika hrvatskoga jezika. Međutim, posljedice [[hrvatsko proljeće|hrvatskoga proljeća]] onemogućile su daljnju suradnju u radu na rječniku i Anić je na njemu nastavio raditi sam.<ref>{{Citiranje časopisa|title=Od riječi do riječnika|journal=[[Fluminensia]]|last=Badurina|first=Lada|pages=221–223|via=[[Hrčak (portal)|Hrčak]]|author-link=Lada Badurina|year=1991|issue=1–2}}</ref><ref name="Anić">{{Citiranje knjige|title=Rječnik hrvatskoga jezika|last=Anić|first=Vladimir|publisher=Novi Liber|year=1991.|isbn=86-361-0771-7|location=Zagreb}}</ref>{{rp|VI}} Posrijedi je rječnik hrvatskoga jezika u širem smislu; pokriva riječi koje pripadaju [[standardni jezik|standardnomu jeziku]] i razgovornomu idiomu te je, za razliku od naknadnih rječnika, deskriptivne naravi, a ne preskriptivne.<ref>{{Citiranje časopisa|title=Hrvatski naglasni sustav između deskriptivnoga i preskriptivnoga pristupa|journal=Jezikoslovlje|last=Vidović|first=Domagoj|volume=21|pages=7–25|year=2020|issue=1|publisher=[[Institut za hrvatski jezik]]}}</ref> Prvo izdanje rječnika sadrži više od 35 000 natuknica; u drugom ih je izdanju približno 50 000, a u trećem otprilike 60 000.<ref>{{Citiranje knjige|title=Rječnik hrvatskoga jezika: priručno izdanje|last=Anić|first=Vladimir|publisher=[[Jutarnji list]] i [[Novi Liber]]|year=2007.|isbn=978-953-6045-51-8|location=Zagreb}}</ref>{{rp|V}} Godine 2004., otprilike tri godine poslije Anićeve smrti, objavljeno je četvrto izdanje rječnika pod naslovom ''Veliki rječnik hrvatskoga jezika'', koje sadrži približno 70 000 natuknica.<ref>{{Citiranje weba|title=Predstavljeno novo izdanje Anićeva "Rječnika hrvatskog jezika"|url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/predstavljeno-novo-izdanje-aniceva-rjecnika-hrvatskog-jezika/175750.aspx|access-date=2026-06-05|date=2003-12-12|website=[[Index.hr]]}}</ref> Jedan je od izvora rječničke građe na [[Hrvatski jezični portal|Hrvatskome jezičnom portalu]].<ref>{{Citiranje weba|title=Upute o čitanju rječničke baze|url=https://hjp.znanje.hr/index.php?show=legenda|access-date=2026-06-05|website=[[Hrvatski jezični portal]]}}</ref> == Izvori == {{izvori}} ebujr5urjg8oqy492yxxgjyodln3g6f 0 746017 7475766 7355253 2026-06-05T15:01:47Z Croxyz 205325 /* Vanjske poveznice */ 7475766 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Rodri | slika = [[Datoteka:Yokohama_F._Marinos_-_Manchester_City_(3-5)_-_53075487835_(Rodri).jpg|250px]] | opis slike = Rodri u dresu [[Manchester City F.C.|Manchester Cityja]] [[2023.]] godine | država = {{DZ|ŠPA}} [[Španjolska]] | puno ime = Rodrigo Hernández Cascante<ref>{{cite web |url=http://actas.rfef.es/actas/RFEF_CmpActa1?cod_primaria=1000144&CodActa=57319 |title=Acta del Partido celebrado el 18 de mayo de 2019, en Valencia |publisher=Royal Spanish Football Federation |access-date=17 June 2019 |archive-date=8 March 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200308100537/http://actas.rfef.es/actas/NLogin |url-status=live }}</ref> | nadimak = | datum rođenja = [[22. lipnja]] [[1996.]]<ref>{{cite web |url=https://www.espn.co.uk/football/player/_/id/231828/rodri |title=Rodri |publisher=ESPN |access-date=19 February 2020 |archive-date=13 June 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210613164558/https://www.espn.co.uk/football/player/_/id/231828/Rodri |url-status=live }}</ref> | mjesto rođenja = [[Madrid]] | država rođenja = | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | visina = 190 cm<ref name="PremProfile"/> | trenutačni klub = [[Manchester City F.C.|Manchester City]] | broj u klubu = 16 | pozicija = [[vezni igrač (nogomet)|defenzivni vezni]]<ref>{{cite news |url=https://www.theguardian.com/football/2019/jul/03/manchester-city-pay-rodri-release-clause-atletico-madrid-transfer-window-football |title=City's new £62.8m signing Rodri says Manchester may be getting 'more blue' |first1=Paul |last1=Wilson |first2=Jamie |last2=Jackson |newspaper=The Guardian |location=London |date=4 July 2019 |access-date=19 February 2020 |archive-date=19 February 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200219233910/https://www.theguardian.com/football/2019/jul/03/manchester-city-pay-rodri-release-clause-atletico-madrid-transfer-window-football |url-status=live }}</ref> | ugovor = | mlade godine = [[2006.]] – [[2007.]] <br> [[2007.]] – [[2013.]] <br> [[2013.]] – [[2015.]] | juniorski klubovi = [[CF Rayo Majadahonda|Rayo Majadahonda]] <br> [[Atlético Madrid]] <br> [[Villarreal CF|Villarreal]] | godina = [[2015.]] – [[2016.]] <br> [[2015.]] – [[2018.]] <br> [[2018.]] – [[2019.]] <br> [[2019.]] – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[Villarreal CF B|Villarreal B]]<br>[[Villarreal CF|Villarreal]] <br>[[Atlético Madrid]] <br> [[Manchester City F.C.|Manchester City]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}39 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}{{0}}63 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}{{0}}34 {{0}}{{0}}{{0}}(3)<br>{{0}}174 {{0}}{{0}}(22) | godine u reprezentaciji = [[2012.]]<br>[[2015.]]<br>[[2017.]]<br>[[2018.]] – ''danas'' | reprezentacija = {{NogRep|ŠPA|do=16}}<br>{{NogRep|ŠPA|do=19}}<br>{{NogRep|ŠPA|do=21}}<br>{{NogRep|ŠPA}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}8 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br>{{0}}{{0}}{{0}}6 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}{{0}}57 {{0}}{{0}}{{0}}(4) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = {{Medalje sport | [[Nogomet]]}}{{Medalja|Natjecanje|Europsko prvenstvo do 17 godina}} {{Medalje zlato|Grčka 2015.|}}{{Medalja|Natjecanje|Europsko prvenstvo do 21 godine}} {{Medalje srebro|Poljska 2017.|}} {{Medalje Lige nacija}} {{Medalje srebro|[[UEFA Liga nacija 2020./21.|Italija 2021.]]|}} {{Medalje zlato|[[UEFA Liga nacija 2022./23.|Nizozemska 2023.]]|}}{{Medalja|Natjecanje|Europsko prvenstvo}} {{Medalje zlato|[[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|Njemačka 2024.]]|}} | bilješka = | ažurirano = 30. listopada 2024. }} '''Rodrigo Hernández Cascante''' ([[Madrid]], [[22. lipnja]] [[1996.]]), poznatiji kao '''Rodri''', [[Španjolska|španjolski]] je [[nogometaš]] koji igra na poziciji [[vezni igrač (nogomet)|defenzivnog veznog]]. Trenutačno igra za [[Manchester City F.C.|Manchester City]]. Osvajač je [[Zlatna lopta France Footballa|Zlatne lopte]] 2024. == Klupska karijera == === Rana karijera === Kao jedanaestogodišnjak prešao je 2007. iz kluba [[CF Rayo Majadahonda|Rayo Majadahonda]] u [[Atlético Madrid]].<ref>{{cite web |url=https://majadahondamagazin.es/futbol-nuevo-fichaje-rodri-at-madrid-lucas-jugaron-juntos-majadahonda-94152 |title=Fútbol: el nuevo fichaje "Rodri" (At. Madrid) y Lucas jugaron juntos en Majadahonda |publisher=Majadahonda Magazin |date=22 December 2017 |access-date=26 July 2018 |archive-date=7 July 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190707185200/https://majadahondamagazin.es/futbol-nuevo-fichaje-rodri-at-madrid-lucas-jugaron-juntos-majadahonda-94152 |url-status=live }}</ref> Godine 2013. postao je igračem [[Villarreal CF|Villarreala]].<ref>{{cite news |url=http://www.mundodeportivo.com/futbol/atletico-madrid/20150716/20862982601/el-busquets-que-se-le-escapo-al-atletico-vs-el-nuevo-kaiser-rojiblanco.html |title=El Busquets que se le escapó al Atlético VS. el nuevo 'kaiser' rojiblanco |newspaper=Mundo Deportivo |location=Barcelona |date=16 July 2015 |access-date=18 December 2015 |archive-date=22 December 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151222090145/http://www.mundodeportivo.com/futbol/atletico-madrid/20150716/20862982601/el-busquets-que-se-le-escapo-al-atletico-vs-el-nuevo-kaiser-rojiblanco.html |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.villarrealcf.es/noticias/item/7255-rodri-el-apagafuegos-del-juvenil |title=Rodri, el apagafuegos del Juvenil |publisher=Villarreal CF |date=13 November 2014 |access-date=18 December 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180319225423/https://www.villarrealcf.es/noticias/item/7255-rodri-el-apagafuegos-del-juvenil |archive-date=19 March 2018}}</ref> === Villarreal === Za drugu momčad [[Villarreal CF|Villarreala]] debitirao je u utakmici ligaškog natjecanja [[Segunda División B]] 7. veljače 2015. kada je druga momčad [[RCD Espanyol|Espanyol]] poražena 1:3.<ref>{{cite web |url=http://www.rcdespanyol.com/es/actualidad/_n:354 |title=1–3: Frenados |date=7 February 2015 |access-date=18 December 2015 |archive-date=22 December 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151222081556/http://www.rcdespanyol.com/es/actualidad/_n:354 |url-status=live }}</ref> Za prvu momčad debitirao je 17. prosinca 2015. u [[Kup Kralja|Kupu Kralja]]. Tada je Villarreal izbacio [[SD Huesca|Huescu]] iz natjecanja dobivši ju rezultatom 2:0.<ref>{{cite news |url=http://futbol.as.com/futbol/2015/12/17/copa_del_rey/1450381676_123973.html |title=Trigueros remonta al Huesca y certifica el pase sin presumir |newspaper=Diario AS |location=Madrid |date=17 December 2015 |access-date=18 December 2015 |archive-date=21 December 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151221033213/http://futbol.as.com/futbol/2015/12/17/copa_del_rey/1450381676_123973.html |url-status=live }}</ref> Rodri je u [[La Liga|La Ligi]] debitirao 17. travnja 2016. protiv kluba [[Rayo Vallecano]] od kojeg je Villarreal izgubio 1:2.<ref>{{cite news |url=https://as.com/futbol/2016/04/17/primera/1460909792_737936.html |title=Dos misiles de Guerra y Miku hunden al Submarino |newspaper=Diario AS |location=Madrid |date=17 April 2016 |access-date=3 June 2018 |archive-date=28 June 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180628205108/https://as.com/futbol/2016/04/17/primera/1460909792_737936.html |url-status=live }}</ref> Svoj prvi gol u tom natjecanju postigao je 18. veljače 2018. u utakmici s Espanyolom koja je završila 1:1.<ref>{{cite news |url=http://www.marca.com/eventos/marcador/futbol/2017_18/la-liga/jornada_24/esp_vil/ |title=Granero cambia la realidad |newspaper=Marca |location=Madrid |date=18 February 2018 |access-date=28 March 2018 |archive-date=26 March 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180326132605/http://www.marca.com/eventos/marcador/futbol/2017_18/la-liga/jornada_24/esp_vil/ |url-status=live }}</ref> === Atlético Madrid === Dana 24. svibnja 2018. potpisao je petogodišnji ugovor s [[Atlético Madrid|madridskim Atléticom]]<ref>{{cite web |url=https://www.atleticodemadrid.com/noticias/acuerdo-con-el-villarreal-para-el-traspaso-de-rodri |title=Acuerdo con el Villarreal para el traspaso de Rodri |publisher=Atlético Madrid |date=24 May 2018 |access-date=24 May 2018 |archive-date=9 June 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190609093634/https://www.atleticodemadrid.com/noticias/acuerdo-con-el-villarreal-para-el-traspaso-de-rodri |url-status=live }}</ref> za iznos od 20 milijuna eura uz dodatnih 5 milijuna eura u bonusima.<ref>{{cite news |url=http://www.marca.com/futbol/atletico/2018/05/25/5b07cdf522601d314b8b4655.html |title=Cláusula de 70 millones para Rodri |newspaper=Marca |location=Madrid |date=25 May 2018 |access-date=19 June 2018 |archive-date=20 June 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180620002200/http://www.marca.com/futbol/atletico/2018/05/25/5b07cdf522601d314b8b4655.html |url-status=live }}</ref> Za novi klub debitirao je u utakmici [[UEFA Superkup 2018.|UEFA Superkupa 2018.]] u kojoj je Atlético pobijedio [[Real Madrid CF|Real Madrid]] 4:2 u [[produžetci (nogomet)|produžetcima]].<ref name="super"/> === Manchester City === [[Manchester City F.C.|Manchester City]] je 3. srpnja 2019. platio Rodrijevu otkupnu klauzulu od 62,6 milijuna funti. Rodri je tako postao najskuplje pojačanje u povijesti kluba.<ref>{{cite web |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/48859841 |title=Rodri: Manchester City pay £62.6m release clause for Atletico Madrid's Spain midfielder |website=BBC Sport |date=3 July 2019 |access-date=3 July 2019 |archive-date=7 July 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190707071521/https://www.bbc.co.uk/sport/football/48859841 |url-status=live }}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.manchestereveningnews.co.uk/sport/football/football-news/man-city-pay-rodri-transfer-16526190 |title=Man City pay Rodri transfer release clause and midfielder will join in next few days |newspaper=Manchester Evening News |first=Stuart |last=Brennan |date=3 July 2019 |access-date=3 July 2019 |archive-date=4 July 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190704162104/https://www.manchestereveningnews.co.uk/sport/football/football-news/man-city-pay-rodri-transfer-16526190 |url-status=live }}</ref> S klubom je potpisao petogodišnji ugovor.<ref>{{cite web |url=https://www.mancity.com/news/first-team/first-team-news/2019/july/man-city-sign-rodri-transfer-news-atletico-madrid |title=City complete Rodri deal |first=John |last=Edwards |publisher=Manchester City F.C. |access-date=4 July 2019 |archive-date=1 June 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200601074134/https://www.mancity.com/news/first-team/first-team-news/2019/july/man-city-sign-rodri-transfer-news-atletico-madrid |url-status=live }}</ref> Za Manchester City debitirao je 4. kolovoza u utakmici [[FA Community Shield]]a u kojoj je [[Liverpool F.C.|Liverpool]] izgubio na [[jedanaesterac|penale]].<ref name="shield"/> Šest dana kasnije Rodri je debitirao u [[FA Premier liga|Premier ligi]] i to protiv [[West Ham United F.C.|West Ham Uniteda]] koji je izgubio 0:5.<ref>{{cite news |url=https://www.manchestereveningnews.co.uk/sport/football/football-news/man-city-raheem-sterling-rodri-16734294 |title=Raheem Sterling gives his verdict on Rodri's Premier League debut and VAR in Man City win |first=Daniel |last=Murphy |newspaper=Manchester Evening News |access-date=12 August 2019 |archive-date=11 August 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190811131754/https://www.manchestereveningnews.co.uk/sport/football/football-news/man-city-raheem-sterling-rodri-16734294 |url-status=live }}</ref> Prvi gol u dresu Manchester Cityja postigao je 14. rujna kada je Manchester City izgubio 2:3 od [[Norwich City F.C.|Norwich Cityja]].<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/49617989 |title=Norwich City 3–2 Manchester City |website=BBC Sport |date=14 September 2019 |access-date=14 September 2019 |archive-date=14 September 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190914122931/https://www.bbc.co.uk/sport/football/49617989 |url-status=live }}</ref> Rodri je postigao gol u finalu [[Engleski liga-kup|Engleskog liga-kupa]] u kojem je [[Aston Villa]] poražena 1:2.<ref>{{Cite news|date=1 March 2020|title=Aston Villa 1-2 Manchester City: Sergio Aguero & Rodri goals secure third Carabao Cup in a row|website=BBC Sport|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/51601970|access-date=9 August 2020|archive-date=4 November 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221104013756/https://www.bbc.co.uk/sport/football/51601970|url-status=live}}</ref> Dana 12. srpnja 2022. Rodri je produžio svoj ugovor s Manchester Cityjem do 2027.<ref>{{cite news|title= Rodrigo agrees new City contract|url= https://mancity.com/news/mens/rodrigo-signs-new-manchester-city-contract-63793206|publisher= Manchester City F.C.|accessdate= 12 July 2022|date= 12 July 2022|archive-date= 12 July 2022|archive-url= https://web.archive.org/web/20220712090029/https://www.mancity.com/news/mens/rodrigo-signs-new-manchester-city-contract-63793206|url-status= live}}</ref> Prvijenac u [[UEFA Liga prvaka|UEFA Ligi prvaka]] postigao je 11. travnja 2023. u utakmici protiv [[FC Bayern München|Bayerna]] koja je završila 3:0.<ref>{{cite web |url=https://www.si.com/fannation/soccer/futbol/video/rodri-scores-1st-ucl-goal-with-stunner-vs-bayern-munich |title=Watch Rodri Score His First Ever Champions League Goal With Stunning Strike Against Bayern Munich |publisher=si.com |date=11 April 2023 }}</ref> Rodri je 10. lipnja 2023. postigao jedini gol u [[Finale UEFA Lige prvaka 2023.|finalu UEFA Lige prvaka 2022./23.]] Pobijedivši [[Inter Milan]], Manchester City je prvi put u povijesti osvojio to natjecanje.<ref>{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/65845807|title=Manchester City 1–0 Inter Milan|website=BBC Sport|date=10 June 2023}}</ref> Rodri je proglašen igračem utakmice<ref name=":1">{{Cite web |date=2023-06-11 |title=Man City match-winner Rodri named Champions League player of the year |url=https://www.independent.co.uk/sport/football/rodri-erling-haaland-champions-league-borussia-dortmund-uefa-b2355563.html |access-date=2023-06-12 |website=The Independent }}</ref> te najboljim igračem te sezone UEFA Lige prvaka.<ref name="POTS"/> Postigao je pogodak 19. svibnja 2024. u utakmici zadnjeg kola Premier lige protiv [[West Ham United F.C.|West Ham Uniteda]] koji je dobiven 3:1. Manchester City je tom pobjedom postao prvi engleski klub koji je osvojio ligu četiri puta zaredom.<ref>{{cite news |date=19 May 2024 |title=Premier League title live updates: Man City gets the title with 3-1 win, Arsenal finishing second |url=http://www.nbcnews.com/news/sports/live-blog/premier-league-title-live-updates-rcna152497 |access-date=19 May 2024 |website=NBC News}}</ref> Tom pobjedom Rodri je ostvario niz od 50 odigranih utakmica u Premier ligi bez poraza. Jedino je [[Sol Campbell]] ostvario veći niz i to od 56 utakmica.<ref>{{cite web |last=Carey |first=Mark |url=https://www.nytimes.com/athletic/5506615/2024/05/21/rodri-unbeaten-manchester-city/ |title=Celebrating Rodri as he goes 50 Premier League games without a defeat |work=The New York Times |date=21 May 2024 }}</ref> U listopadu 2024. osvojio je [[Zlatna lopta France Footballa|Zlatnu loptu]].<ref>{{cite web|url= https://www.theguardian.com/football/2024/oct/28/rodri-and-bonmati-scoop-ballons-dor-as-real-madrid-boycott-big-awards-night|title= Rodri and Bonmatí scoop Ballons d’Or as Real Madrid boycott big awards night|date=28 October 2024|work=Guardian|accessdate=30 October 2024}}</ref> == Reprezentativna karijera == Nastupao je za omladinske selekcije Španjolske do 16, 19 i 21 godinu.<ref>{{cite news |url=https://elpais.com/deportes/2018/03/16/actualidad/1521201089_228141.html |title=Parejo, Marcos Alonso y Rodri, novedades en la lista de la selección española|newspaper=El País |location=Madrid |date=18 March 2018 |access-date=28 March 2018 |archive-date=20 April 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190420122829/https://elpais.com/deportes/2018/03/16/actualidad/1521201089_228141.html |url-status=live }}</ref> Za [[Španjolska nogometna reprezentacija|A selekciju]] debitirao je 21. ožujka 2018. kada je zamijenio [[Thiago Alcântara|Thiaga Alcântaru]] u prijateljskoj utakmici s [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačkom]] koja je završila 1:1.<ref>{{cite news |url=https://as.com/futbol/2018/03/23/seleccion/1521841571_626312.html |title=Rodri, el décimo debutante con Lopetegui en la Selección |newspaper=Diario AS |location=Madrid |date=23 March 2018 |access-date=28 March 2018 |archive-date=6 May 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190506191958/https://as.com/futbol/2018/03/23/seleccion/1521841571_626312.html |url-status=live }}</ref> Rodri je bio dio španjolske momčadi na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Europskom prvenstvu 2020.]]<ref>{{cite news |last1=Braidwood |first1=Jamie |title=Euro 2020 news LIVE: Sergio Ramos left out of Spain squad plus latest before England announcement |url=https://www.independent.co.uk/sport/football/euro-2020-news-live-england-squad-b1852654.html |access-date=24 May 2021 |newspaper=The Independent |date=24 May 2021 |archive-date=14 June 2022 |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220614/https://www.independent.co.uk/sport/football/euro-2020-news-live-england-squad-b1852654.html |url-status=live }}</ref> i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Svjetskom prvenstvu 2022.]]<ref>{{Cite web |title=OFICIAL {{!}} Lista de convocados para la Copa Mundial de Fútbol de la FIFA Catar 2022 |url=https://rfef.es/es/noticias/oficial-lista-de-convocados-para-la-copa-mundial-de-futbol-de-la-fifa-catar-2022 |website=sefutbol |date=11 November 2022 |access-date=23 January 2023 |archive-date=11 November 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221111225046/https://rfef.es/es/noticias/oficial-lista-de-convocados-para-la-copa-mundial-de-futbol-de-la-fifa-catar-2022 |url-status=live }}</ref> Prvi put je bio [[kapetan (šport)|kapetan]] španjolske momčadi 28. ožujka 2023. kada je [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotska]] pobijedila Španjolsku 2:0 u kvalifikacijskoj utakmici za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|Europsko prvenstvo 2024.]]<ref>{{Cite web|url=https://marca.com/futbol/clasificacion-eurocopa/escocia-espana/2023/03/28/01_0120_20230328_115_118-directo.html|title=Escocia - España|date=28 March 2023|access-date=20 June 2024|website=Marca}}</ref> U lipnju 2023. osvojio je nagradu za najboljeg igrača završnog turnira [[UEFA Liga nacija 2022./23.|UEFA Lige nacija 2022./23.]].<ref name="UNLPotTAward">{{cite news |url=https://www.uefa.com/uefanationsleague/news/0282-1849de0ccdfe-e28eb8d71909-1000/ |title=Rodri named 2023 UEFA Nations League Player of the Finals |publisher=UEFA |date=18 June 2023 |access-date=18 June 2023}}</ref> Odigrao je kompletni polufinalni i [[Finale UEFA Lige nacija 2023.|finalni susret]] protiv [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italije]], odnosno [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatske]]. Hrvatska je od Španjolske izgubila 4:5 na [[jedanaesterac|penale]], a Rodri je bio među uspješnim izvođačima.<ref name="UNLWin"/> Kapetansku vrpcu drugi put je nosio 26. ožujka 2024. kada je dvaput zabio iz penala u prijateljskom susretu protiv [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazila]] koji je završio 3:3.<ref>{{Cite web|url=https://www.eurosport.com/football/international-friendlies/2024/spain-v-brazil-international-friendly-live_sto10078644/story.shtml|title=Spain v Brazil International Friendly - LIVE|date=20 June 2024|access-date=20 June 2024|website=Eurosport}}</ref> U lipnju 2024. bio je uvršten u španjolsku momčad za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|Europsko prvenstvo 2024.]]<ref>{{cite news |date=7 June 2024 |title=OFFICIAL {{!}} Final Spain squad for the Euro 2024 finals |url=https://rfef.es/en/noticias/final-spain-squad-for-the-euro-2024-finals |publisher=[[Španjolski nogometni savez|Royal Spanish Football Federation]] |access-date=7 June 2024 }}</ref> Svoj 50. nastup za reprezentaciju ostvario je 8. lipnja protiv [[Sjevernoirska nogometna reprezentacija|Sjeverne Irske]] koju je Španjolska dobila 5:1.<ref>{{Cite web|url=https://rfef.es/en/noticias/50-cap-rodrigo-honoured-saying-you-are-my-second-family|title=50 Cap Rodrigo Honoured Saying: 'You Are My Second Family'|date=20 June 2024|access-date=20 June 2024|website=RFEF}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.com/sport/football/live/cg3315pz4jxt|title=Spain show their class to beat Northern Ireland|access-date=20 June 2024|website=BBC Sport}}</ref> Španjolska je osvojila to izdanje Europskog prvenstva dobivši [[Engleska nogometna reprezentacija|Englesku]] 2:1 u [[Finale Europskog prvenstva u nogometu 2024.|finalu]], a Rodri je proglašen najboljim igračem natjecanja.<ref>{{Cite web |last=Hernández |first=The UEFA panel of observers awarded the Best Player of Euro 2024 to Rodrigo |title=Rodri is chosen as the MVP of Euro 2024 |url=https://www.beinsports.com/en-us/soccer/uefa-european-championship-3/articles-video/rodri-is-chosen-as-the-mvp-of-euro-2024-2024-07-14 |access-date=2024-07-15 |website=beIN SPORTS}}</ref> Time je postao jednim od dvanaest igrača koji su osvojili omladinsko i seniorsko Europsko prvenstvo, uz svoje suigrače [[Nacho Fernández|Nacha Fernándeza]], [[Ferran Torres|Ferrana Torresa]], [[Álvaro Morata|Álvara Morate]] i [[Mikel Merino|Mikela Merina]].<ref>{{Cite web |last=UEFA.com |title=Junior-senior EURO double roll of honour: Rodri, Morata, Merino, Nacho, Ferran Torres join Chiellini, Iniesta, Henry |url=https://www.uefa.com/under19/news/026b-12bc7e4aa14d-013db974f3a0-1000--junior-senior-euro-double-roll-of-honour-rodri-morata-merin/ |date=14 July 2024 |access-date=15 July 2024 |website=UEFA.com}}</ref> == Priznanja == ===Individualna === * [[Zlatna lopta France Footballa|Zlatna lopta]]: 2024.<ref>{{Cite news |last=Lowe |first=Sid |date=2024-10-29 |title=Rodri’s Ballon d’Or is an act of justice for an unsung category of footballer |url=https://www.theguardian.com/football/2024/oct/29/rodri-ballon-dor-manchester-city-spain |access-date=2024-10-29 |work=The Guardian |issn=0261-3077}}</ref> *Igrač sezone [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]]: [[UEFA Liga prvaka 2022./23.|2022./23.]]<ref name="POTS">{{cite news |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0282-183b473eaf28-b2fde4465718-1000--player-of-the-season-rodri/ |title=Rodri named 2022/23 UEFA Champions League Player of the Season |publisher=UEFA |date=11 June 2023 |access-date=12 June 2023}}</ref> *Član momčadi sezone UEFA Lige prvaka: [[UEFA Liga prvaka 2022./23.|2022./23.]]<ref>{{cite news|url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0282-183b47300272-09e23ed6220b-1000--2022-23-team-of-the-season/|title=2022/23 UEFA Champions League Team of the Season|website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=11 June 2023|access-date=11 June 2023}}</ref> *Gol mjeseca [[FA Premier liga|Premier lige]]: studeni 2021.<ref>{{cite web |url=https://www.premierleague.com/news/2407251 |title=Stunning Rodri strike wins Budweiser Goal of the Month |publisher=Premier League |date=10 December 2021 |access-date=10 December 2021 |archive-date=10 December 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211210130229/https://www.premierleague.com/news/2407251 |url-status=live}}</ref> *Najbolji igrač završnog turnira [[UEFA Liga nacija|UEFA Lige nacija]]: [[UEFA Liga nacija 2022./23.|2023.]]<ref>{{cite news |url=https://www.uefa.com/uefanationsleague/news/0282-1849de0ccdfe-e28eb8d71909-1000/ |title=Rodri named 2023 UEFA Nations League Player of the Finals |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=18 June 2023 |access-date=18 June 2023}}</ref> * Član momčadi natjecanja [[Europsko prvenstvo u nogometu do 19 godina|Europskog prvenstva do 19 godina]]: 2015.<ref name=":0">{{Cite web |title=Infogol |url=https://www.infogol.net/en/player/rodri/2279 |access-date=19 May 2023 |website=infogol.net}}</ref> *Član [[Professional Footballers' Association|PFA-ove]] momčadi godine Premier lige: 2022./23.,<ref>{{cite news|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/66650723 |title=Erling Haaland: Manchester City forward wins PFA men's Player of the Year award |publisher=BBC Sport |date=29 August 2023 |access-date=29 August 2023}}</ref> 2023./24.<ref>{{cite news|url=https://www.thepfa.com/news/2024/8/20/pfa-premier-league-team-of-the-year-2024|title=PFA Premier League Team of the Year|publisher=Professional Footballers' Association|access-date=20 August 2024|date=20 August 2024}}</ref> * Zlatna lopta [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo|FIFA Svjetskog klupskog prvenstva]]: 2023.<ref>{{Cite web |date=22 December 2023 |title=Rodri wins adidas Golden Ball as City reign |url=https://www.fifa.com/fifaplus/en/tournaments/mens/fifa-club-world-cup/saudi-arabia-2023/articles/award-winners-revealed-manchester-city-rodri-walker-arias |access-date=22 December 2023 |website=[[FIFA]]}}</ref> *Član [[IFFHS World Team|IFFHS-ove]] momčadi svijeta: 2023.<ref>{{cite web |date=4 January 2024 |title=IFFHS MEN'S WORLD TEAM 2023 |url=https://iffhs.com/posts/3299 |access-date=4 January 2024 |publisher=IFFHS}}</ref> *Nagrada [[Globe Soccer Awards]]a za najboljeg veznog igrača godine: 2023.<ref>{{cite web |date=19 January 2024 |title=Rodrigo (Best Midfielder) |url=https://www.globesoccer.com/winners/rodrigo-best-midfielder-2023/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20240317093225/https://www.globesoccer.com/winners/rodrigo-best-midfielder-2023/ |archive-date=17 March 2024 |website=[[Globe Soccer Awards]]}}</ref> * Član europske momčadi sezone prema izboru [[The Athletic]]a: 2023./24.<ref>{{cite web | last= | first= | title=Athletic End-of-Season Awards 2023-24 (Men) | website=The New York Times | url=https://www.nytimes.com/athletic/5476993/2024/05/21/athletic-end-of-season-awards-2023-24-men/ | date=May 21, 2024 | access-date=October 28, 2024}}</ref> * Igrač natjecanja [[Europsko prvenstvo u nogometu|Europskog prvenstva]]: [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|2024.]]<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/euro2024/news/028f-1b5e5d20015d-63e00bbe0723-1000--rodri-named-euro-2024-player-of-the-tournament/ |title=Rodri named EURO 2024 Player of the Tournament |website=UEFA.com |date=14 July 2024 |accessdate=15 July 2024}}</ref> *Član momčadi natjecanja Europskog prvenstva: [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|2024.]]<ref>{{cite news|url=https://www.uefa.com/euro2024/news/028f-1b61a0e91074-427664e9bbfe-1000--uefa-euro-2024-team-of-the-tournament/ |title=UEFA EURO 2024 Team of the Tournament |publisher=UEFA |date=16 July 2024 |access-date=16 July 2024}}</ref> === Klupska === '''Atlético Madrid''' *[[UEFA Superkup]]: [[UEFA Superkup 2018.|2018.]]<ref name="super">{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/45188611 |title=Real Madrid 2–4 Atlético Madrid |first=Emma |last=Sanders |website=BBC Sport |date=15 August 2018 |access-date=4 August 2019 |archive-date=27 March 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190327181020/https://www.bbc.co.uk/sport/football/45188611 |url-status=live }}</ref> '''Manchester City''' *[[FA Premier liga|Premier liga]]: 2020./21., 2021./22., 2022./23., 2023./24.<ref name="PremProfile">{{cite web |url=https://www.premierleague.com/players/16286/Rodri/overview |title=Rodri: Overview |publisher=Premier League |access-date=1 June 2023 |archive-date=12. lipnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210612220340/https://www.premierleague.com/players/16286/Rodri/overview |url-status=dead }}</ref> *[[FA kup]]: 2022./23.;<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/65785637 |title=Manchester City 2–1 Manchester United |first=Phil |last=McNulty |website=BBC Sport |date=3 June 2023 |access-date=3 June 2023}}</ref> finalist: 2023./24.<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/live/c2jj8k5vym5t#Line-ups |title=Manchester City 1–2 Manchester United: Line-ups |website=BBC Sport |date=25 May 2024 |access-date=25 May 2024}}</ref> *[[Engleski liga-kup]]: 2019./20.,<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/51601970 |title=Aston Villa 1–2 Manchester City |first=Phil |last=McNulty |website=BBC Sport |date=1 March 2020 |access-date=1 March 2020 |archive-date=4 November 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221104013756/https://www.bbc.co.uk/sport/football/51601970 |url-status=live }}</ref> 2020./21.<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/56790307 |title=Manchester City 1–0 Tottenham Hotspur |first=Phil |last=McNulty |website=BBC Sport |date=25 April 2021 |access-date=25 April 2021 |archive-date=29 April 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210429085606/https://www.bbc.co.uk/sport/football/56790307 |url-status=live }}</ref> *[[FA Community Shield]]: 2019.<ref name="shield">{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/49141690 |title=Liverpool 1–1 Manchester City |first=Emlyn |last=Begley |website=BBC Sport |date=4 August 2019 |access-date=4 August 2019 |archive-date=8 August 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190808212252/https://www.bbc.co.uk/sport/football/49141690 |url-status=live }}</ref> *[[UEFA Liga prvaka]]: [[UEFA Liga prvaka 2022./23.|2022./23.]];<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/65845807 |title=Manchester City 1–0 Inter Milan |first=Phil |last=McNulty |website=BBC Sport |date=10 June 2023 |access-date=10 June 2023}}</ref> finalist: [[UEFA Liga prvaka 2020./21.|2020./21.]]<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/57268064 |title=Manchester City 0–1 Chelsea |first=Phil |last=McNulty |website=BBC Sport |date=29 May 2021 |access-date=1 June 2023}}</ref> * [[UEFA Superkup]]: [[UEFA Superkup 2023.|2023.]]<ref>{{cite news |url=https://www.uefa.com/uefasupercup/match/2037792--man-city-vs-sevilla/ |title=Manchester City 1–1(5-4p) Sevilla |date=17 August 2023}}</ref> * [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo]]: 2023.<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/67795653 |title=Manchester City 4–0 Fluminense |website=BBC Sport |date=22 December 2023 |access-date=22 December 2023}}</ref> === Reprezentativna === '''Španjolska do 19 godina''' *[[Europsko prvenstvo u nogometu do 19 godina|Europsko prvenstvo do 19 godina]]: 2015.<ref>{{cite web |url=http://www.uefa.com/under19/season=2015/matches/round=2000536/match=2017613/postmatch/report/index.html |title=Spain see off Russia for seventh Under-19 crown |publisher=UEFA |date=19 July 2015 |access-date=20 July 2015 |archive-date=12 October 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171012191531/http://www.uefa.com/under19/season=2015/matches/round=2000536/match=2017613/postmatch/report/index.html |url-status=live }}</ref> '''Španjolska do 21 godine''' *[[Europsko prvenstvo u nogometu do 21 godine|Europsko prvenstvo do 21 godine]] (finalist): 2017.<ref>{{Cite web |url=https://www.uefa.com/under21/season=2017/teams/team=200122/squad/index.html |title=Under-21 2017 – History – Spain |publisher=UEFA |access-date=17 August 2019 |archive-date=28 September 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190928093612/https://www.uefa.com/under21/season%3D2017/teams/team%3D200122/squad/index.html |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |url=https://www.uefa.com/under21/season=2017/matches/index.html |title=Under-21 2017 – History – Matches |publisher=UEFA |access-date=17 August 2019 |archive-date=4 March 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200304150050/https://www.uefa.com/under21/season=2017/matches/index.html |url-status=live }}</ref> '''Španjolska''' *[[UEFA Liga nacija]]: [[UEFA Liga nacija 2022./23.|2023.]]<ref name="UNLWin">{{Cite news |last=Smith |first=Emma |date=18 June 2023 |title=Spain win Nations League final on penalties |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.com/sport/football/65944659 |access-date=18 June 2023}}</ref> * [[Europsko prvenstvo u nogometu|Europsko prvenstvo]]: [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|2024.]]<ref>{{Cite web |last=UEFA.com |title=Spain 2-1 England {{!}} UEFA EURO 2024 Final |url=https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036211--spain-vs-england/ |access-date=2024-07-14 |website=UEFA.com }}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{commons category}} * [https://www.mancity.com/players/rodrigo Profil], [[Manchester City F.C.|Manchester City]] * {{UEFA|250082664|arhiva=20191113041750}} {{Sastav - Manchester City F.C.}} {{Sastav Španjolska 2020. EP}} {{Sastav Španjolska 2022 SP}} {{Sastav Španjolska 2024. EP}} {{Sastav Španjolska 2026 SP}} {{Dobitnici Zlatne lopte France Footballa}} {{Igrač godine World Soccera}} {{GLAVNIRASPORED:Rodri}} [[Kategorija:Životopisi, Madrid]] [[Kategorija:Španjolski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Atlético Madrida]] [[Kategorija:Nogometaši Villarreala]] [[Kategorija:Nogometaši Manchester Cityja]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] pua9pyuofj56uy623ywf90heuecup7q 0 751535 7475627 7355065 2026-06-05T12:06:23Z Croxyz 205325 /* Vanjske poveznice */ 7475627 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Julián Álvarez | slika = [[Datoteka:Julián_Álvarez_(footballer)_2023.jpg|250px]] | opis slike = Álvarez u dresu [[Manchester City F.C.|Manchester Cityja]] [[2023.]] | država = {{Z+X|ARG}} | puno ime = Julián Álvarez<ref name="NameBirthHeight">{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce44/pdf/SquadLists-English.pdf |title=FIFA World Cup Qatar 2022™: List of Players: Argentina |publisher=FIFA |page=1 |date=29 November 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221130184801/https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce44/pdf/SquadLists-English.pdf |archive-date=30 November 2022}}</ref> | nadimak = | datum rođenja = [[31. siječnja]] [[2000.]]<ref name="NameBirthHeight"/> | mjesto rođenja = [[Calchín]]<ref>{{cite web |title=Julian Alvarez |url=https://www.cariverplate.com.ar/ver-jugador-julian-alvarez-1662|publisher=Club Atlético River Plate|archive-url=https://web.archive.org/web/20220619221446/https://www.cariverplate.com.ar/ver-jugador-julian-alvarez-1662|archive-date=19 June 2022}}</ref> | država rođenja = [[Argentina]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | visina = 170 cm<ref name="NameBirthHeight"/> | trenutačni klub = [[Atlético Madrid]] | broj u klubu = 19 | pozicija = [[napadač (nogomet)|napadač]] | ugovor = | mlade godine = [[2014.]] – [[2016.]] <br> [[2016.]] – [[2019.]] | juniorski klubovi = [[Atlético Calchín]] <br> [[Club Atlético River Plate|River Plate]] | godina = [[2018.]] – [[2022.]] <br> [[2022.]] – [[2024.]] <br> [[2022.]] <br> [[2024.]] – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[Club Atlético River Plate|River Plate]] <br> [[Manchester City F.C.|Manchester City]] <br> → [[Club Atlético River Plate|River Plate]] (posudba) <br> [[Atlético Madrid]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}57 {{0}}{{0}}(23) <br> {{0}}{{0}}67 {{0}}{{0}}(20) <br> {{0}}{{0}}17 {{0}}{{0}}(11) <br> {{0}}{{0}}{{0}}33 {{0}}{{0}}{{0}}(15) | godine u reprezentaciji = [[2018.]] – [[2019.]] <br> [[2019.]] – [[2020.]] <br> [[2021.]] – ''danas'' | reprezentacija = {{NogRep|ARG|do=20}}<br>{{NogRep|ARG|do=23}}<br>{{NogRep|ARG}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}15 {{0}}{{0}}{{0}}(2) <br> {{0}}{{0}}{{0}}7 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}{{0}}44 {{0}}{{0}}{{0}}(12) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | bilješka = | ažurirano = 26. travnja 2025. }} '''Julián Álvarez''' ([[Calchín]], [[31. siječnja]] [[2000.]]) [[Argentina|argentinski]] je [[nogometaš]] koji igra na poziciji [[napadač (nogomet)|napadača]]. Trenutačno igra za [[Atlético Madrid]]. == Klupska karijera == === River Plate === Álvarez je prešao 2016. iz kluba Atlético Calchín u [[Club Atlético River Plate|River Plate]].<ref name="Soccerway">{{cite news |title=Argentina - J. Álvarez |website=Soccerway |url=https://int.soccerway.com/players/julian-alvarez/551778/ |access-date=31 October 2018 |archive-date=19 November 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211119155955/https://int.soccerway.com/players/julian-alvarez/551778/ |url-status=live }}</ref><ref name="GOAL1">{{cite news|title=Julian Alvarez: The ex-Real Madrid kid spearheading River Plate's Libertadores quest|url=https://www.goal.com/en-gb/news/julian-alvarez-the-ex-real-madrid-kid-spearheading-river/onxx4gbgla9i1lqtl48adnfbh|access-date=18 December 2020|website=Goal.com|date=17 December 2020|archive-date=18 December 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201218030926/https://www.goal.com/en-gb/news/julian-alvarez-the-ex-real-madrid-kid-spearheading-river/onxx4gbgla9i1lqtl48adnfbh|url-status=live}}</ref><ref name="River Plate">{{cite news|title=Álvarez: Llego al gol por consecuencia del juego|url=http://www.cariverplate.com.ar/lvarez-llego-al-gol-por-consecuencia-del-juego|access-date=31 October 2018|work=River Plate|archive-date=20 March 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190320102504/http://www.cariverplate.com.ar/lvarez-llego-al-gol-por-consecuencia-del-juego|url-status=live}}</ref> Za River Plate je debitirao 27. listopada 2018. u [[Primera División Argentina|ligaškoj]] utakmici s [[Club Atlético Aldosivi|Aldosivijem]] koji je izgubio s minimalnih 1:0.<ref name="Soccerway"/><ref name="BDFA">{{cite news|title=Ficha Estadistica de JULIAN ALVAREZ|url=http://www.bdfa.com.ar/jugador.asp?codigo=115018|access-date=31 October 2018|work=BDFA|archive-date=5 June 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220605214104/https://www.bdfa.com.ar/jugador.asp?codigo=115018|url-status=live}}</ref><ref name="TyC Sports">{{cite news|title=Julián Álvarez, el 9 que hizo su debut en River|url=https://www.tycsports.com/nota/superliga/2018/10/27/julian-alvarez-el-9-que-hizo-su-debut-en-river.html|access-date=31 October 2018|work=TyC Sports|date=27 October 2018|archive-date=1 November 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181101015432/https://www.tycsports.com/nota/superliga/2018/10/27/julian-alvarez-el-9-que-hizo-su-debut-en-river.html|url-status=live}}</ref> Prvi gol za River Plate postigao je 17. ožujka 2019. u ligaškoj utakmici protiv [[Club Atlético Independiente|Independientea]] koja je završila 3:0.<ref name="Soccerway"/> Dana 25. svibnja 2022. Álvarez je postigao šest golova u utakmici natjecanja [[Copa Libertadores]] protiv [[Peru|peruanskog]] kluba [[Club Alianza Lima|Alianza Lima]] koji je poražen s visokih 8:1.<ref>{{cite web | url=https://mscfootball.com/2022/05/future-manchester-city-player-julian-alvarez-scores-six-goals-for-river-plate-in-8-1-win/ | title=Future Manchester City Player Julian Alvarez Scores Six Goals for River Plate in 8-1 Win | date=26 May 2022 | access-date=26 May 2022 | archive-date=26 May 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220526052540/https://mscfootball.com/2022/05/future-manchester-city-player-julian-alvarez-scores-six-goals-for-river-plate-in-8-1-win/ | url-status=live }}</ref> === Manchester City === Dana 31. siječnja 2022., na Álvarezov 22. rođendan, objavljeno je da je Álvarez potpisao ugovor s [[Engleska|engleskim]] prvakom [[Manchester City F.C.|Manchester Cityjem]] na pet i pol godina. Bio je posuđen [[Club Atlético River Plate|River Plateu]] do srpnja.<ref>{{cite news|title=City sign Julian Alvarez from River Plate|url=https://www.mancity.com/news/mens/manchester-city-complete-signing-of-julian-alvarez-63779231|access-date=31 January 2022|publisher=Manchester City F.C.|date=31 January 2022|archive-date=23 October 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221023090319/https://www.mancity.com/news/mens/manchester-city-complete-signing-of-julian-alvarez-63779231|url-status=live}}</ref> Za Manchester City debitirao je i postigao svoj prvi gol u utakmici [[FA Community Shield]]a 2022. u kojoj je [[Liverpool F.C.|Liverpool]] pobijedio s 3:1.<ref>{{Cite news |last=Hafez |first=Shamoon |date=29 July 2022 |title=Community Shield: Liverpool 3-1 Man City - Darwin Nunez seals victory |website=BBC Sport |url=https://www.bbc.com/sport/live/football/62275194 |access-date=30 July 2022 }}{{Dead link|date=April 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> U [[FA Premier liga|Premier ligi]] je debitirao 7. kolovoza kada je zamijenio [[Erling Haaland|Erlinga Haalanda]] u utakmici protiv [[West Ham United]]a koji je poražen 0:2.<ref>{{cite news|last=McNulty|first=Phil|url=https://www.bbc.com/sport/football/62366384|title=West Ham 0-2 Man City: Erling Haaland scores twice as Man City turn on style|publisher=BBC Sport|date=7 August 2022|access-date=7 August 2022|archive-date=7 August 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220807020635/https://www.bbc.com/sport/football/62366384|url-status=live}}</ref> Svoja prva dva gola u Premier ligi postigao je 31. kolovoza kada je [[Nottingham Forest F.C.|Nottingham Forest]] izgubio 6:0.<ref>{{cite web |url=https://www.bbc.com/sport/football/62655348 |title=Man City 6-0 Nottingham Forest: Erling Haaland scores another hat-trick in easy victory |website=BBC Sport |date=31 August 2022 |access-date=31 August 2022 |archive-date=1 November 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221101161811/https://www.bbc.com/sport/football/62655348 |url-status=live }}</ref> Svoj prvi gol u [[UEFA Liga prvaka|UEFA Ligi prvaka]] postigao je 5. listopada u utakmici protiv [[F.C. København|Københavna]] koja je završila 5:0.<ref>{{cite web |url=https://www.independent.co.uk/sport/football/manchester-city-julian-alvarez-pep-guardiola-norwegian-erling-haaland-b2196822.html |title=Pep Guardiola talks up ‘weapon’ Julian Alvarez after latest Man City goal |publisher=The Independent |date=6 October 2022 }}</ref> Dana 21. svibnja 2023. protiv [[Chelsea F.C.|Chelseaja]] je postigao jedini gol na utakmici. Manchester City je tom pobjedom nad Chelseajem postao prvak treći put za redom.<ref>{{cite web |url=https://www.theguardian.com/football/2023/may/21/manchester-city-chelsea-premier-league-match-report |title=Manchester City cap title triumph with win over Chelsea thanks to Álvarez |publisher=The Guardian |date=21 May 2023 }}</ref> Manchester City je 10. lipnja osvojio UEFA Ligu prvaka, no Álvarez nije igrao u [[Finale UEFA Lige prvaka 2023.|finalu]]. Time je postao prvi igrač u povijesti koji je u istoj sezoni osvojio [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko prvenstvo]], UEFA Ligu prvaka, domaće prvenstvo i domaći kup.<ref>{{cite web |url=https://mundoalbiceleste.com/2023/06/10/julian-alvarez-and-maximo-perrone-win-champions-league-with-manchester-city/ |title=Julián Álvarez and Máximo Perrone win Champions League with Manchester City |publisher=Mundo Albiceleste |date=10 June 2023 }}</ref> S Manchester Cityjem je osvojio [[UEFA Superkup 2023.]]<ref name="SUP" /> Svoj 100. nastup za Manchester City ostvario je 4. svibnja 2024. kada je postigao pogodak protiv [[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhamptona]] koji je dobiven 5:1.<ref>{{cite news |url=https://www.mancity.com/news/mens/julian-alvarez-100-city-appearances-63850445 |title=Alvarez reaches 100 City appearances |publisher=Manchester City F.C. |date=4 May 2024 |access-date=4 May 2024}}</ref> === Atlético Madrid === Álvarez je 12. kolovoza 2024. prešao u [[Atlético Madrid]] za navodni iznos koji može iznositi do 95 milijuna eura čime je postao najskuplji igrač koji je ikada napustio Manchester City. S Atléticom je potpisao šestogodišnji ugovor.<ref>{{cite news |url=https://en.atleticodemadrid.com/noticias/welcome-julian-alvarez |title=Welcome, Julián Alvarez! |publisher=Atlético Madrid |date=12 August 2024 |access-date=12 August 2024}}</ref><ref>{{cite news |last=Ornstein |first=David |url=https://www.nytimes.com/athletic/5681745/2024/08/06/julian-alvarez-atletico-madrid-transfer/ |title=Atletico Madrid agree €95m deal with Manchester City for Julian Alvarez |publisher=The Athletic |date=6 August 2024 |access-date=12 August 2024}}</ref> == Reprezentativna karijera == Za [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentinu]] je debitirao 3. lipnja 2021. u kvalifikacijskoj utakmici za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Svjetsko prvenstvo 2022.]] Tada je Argentina igrala 1:1 s [[Čileanska nogometna reprezentacija|Čileom]].<ref>{{cite web|publisher=ESPN|url=https://www.espn.com/soccer/lineups?gameId=561064|title=Argentina v Chile game report|date=3 June 2021|access-date=7 June 2021|archive-date=7 June 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210607142541/https://www.espn.com/soccer/lineups?gameId=561064|url-status=live}}</ref> Prvi gol za Argentinu postigao je 30. ožujka 2022. u posljednjem kolu kvalifikacija u kojem je Argentina ponovno igrala 1:1, no ovaj put s [[Ekvadorska nogometna reprezentacija|Ekvadorom]].<ref>{{Cite web |title=How many goals has Julian Alvarez scored for Argentina? |url=https://www.elfutbolero.us/conmebol/How-many-goals-has-Julian-Alvarez-scored-for-Argentina-20220329-0024.html |date=29 March 2022 |access-date=13 April 2022 |website=El Futbolero |archive-date=7 June 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220607203456/https://www.elfutbolero.us/conmebol/How-many-goals-has-Julian-Alvarez-scored-for-Argentina-20220329-0024.html |url-status=live }}</ref> Álvarez je svoj prvi gol na tom Svjetskom prvenstvu postigao 30. studenoga u posljednjoj utakmici grupne faze u kojoj je [[Poljska nogometna reprezentacija|Poljska]] izgubila 0:2.<ref>{{cite news|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/63725317|title=World Cup 2022: Poland 0-2 Argentina - South Americans top group after dramatic night|publisher=BBC Sport|date=30 November 2022|access-date=30 November 2022|archive-date=29 November 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221129183836/https://www.bbc.co.uk/sport/football/63725317|url-status=live}}</ref> Ponovno je bio strijelac 3. prosinca kada je Argentina dobila [[Australska nogometna reprezentacija|Australiju]] 2:1.<ref>{{Cite web |date=3 December 2022 |title=Argentina 2-1 Australia |url=https://www.fifa.com/fifaplus/en/match-centre/match/17/255711/285073/400128131 |access-date=3 December 2022 |website=FIFA |archive-date=2 December 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221202162235/https://www.fifa.com/fifaplus/en/match-centre/match/17/255711/285073/400128131 |url-status=live }}</ref> Postigao je dva gola u polufinalnoj utakmici protiv [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatske]] koja je poražena 3:0. Álvarez je tada, 13. prosinca, imao 22 godine i 316 dana te je na toj utakmici postao najmlađi igrač u povijesti nakon [[Pelé]]a [[1958.]], a da je postigao dva gola u polufinalu Svjetskog prvenstva.<ref>{{cite news|url=https://www.foxsports.com/watch/play-61645e7f200004b?cmpid=google-one-box|title=ARGENTINA VS. CROATIA HIGHLIGHTS - 2022 FIFA WORLD CUP|work=FOX Sports|date=13 December 2022|access-date=13 December 2022|archive-date=13 December 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221213211848/https://www.foxsports.com/watch/play-61645e7f200004b?cmpid=google-one-box|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web |last=de 2022 |first=Por Newsroom Infobae13 de Diciembre |title=Julián Álvarez, el doblete más joven desde Pelé |url=https://www.infobae.com/america/agencias/2022/12/13/julian-alvarez-el-doblete-mas-joven-desde-pele/ |access-date=2023-01-22 |website=infobae |archive-date=22 January 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230122184159/https://www.infobae.com/america/agencias/2022/12/13/julian-alvarez-el-doblete-mas-joven-desde-pele/ |url-status=live }}</ref> Argentina je pet dana kasnije u [[Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2022.|finalu]] dobila [[Francuska nogometna reprezentacija|Francusku]] 4:2 na [[jedanaesterac|penale]], nakon što je rezultat bio 3:3.<ref>{{Cite web|url=https://www.fifa.com/fifaplus/en/articles/world-cup-qatar-2022-tournament-review-argentina-messi-mbappe-morocco-croatia-japan|title=A ground-breaking World Cup with a fairy tale ending|publisher=[[FIFA]]|accessdate=18 December 2022|archive-date=18 December 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221218220558/https://www.fifa.com/fifaplus/en/articles/world-cup-qatar-2022-tournament-review-argentina-messi-mbappe-morocco-croatia-japan|url-status=live}}</ref> == Priznanja == ===Individualna=== *Član momčadi natjecanja [[Južnoameričko nogometno prvenstvo|Južnoameričkog nogometnog prvenstva]]: 2019.<ref>{{Cite web |date=2019-02-13 |title=El 11 ideal del Sudamericano Sub 20 – Chile 2019 - CONMEBOL |url=https://www.conmebol.com/noticias/el-11-ideal-del-sudamericano-sub-20-chile-2019/ |access-date=2022-12-21 |website=www.conmebol.com |archive-date=4 December 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221204221237/https://www.conmebol.com/noticias/el-11-ideal-del-sudamericano-sub-20-chile-2019/ |url-status=live }}</ref> *Najbolji strijelac [[Primera División Argentina|argentinske lige]]: 2021. === Klupska === '''River Plate''' *[[Primera División Argentina|Primera División]]: 2021.<ref name="Soccerway"/> *[[Copa Argentina]]: 2018./19.<ref name="Soccerway"/> *[[Supercopa Argentina]]: 2019.<ref name="Soccerway"/> *[[Trofeo de Campeones de la Liga Profesional|Trofeo de Campeones]]: 2021.<ref name="Soccerway"/> *[[Copa Libertadores]]: 2018.<ref name="Soccerway"/> *[[Recopa Sudamericana]]: 2019.<ref name="Soccerway" /> '''Manchester City''' *[[FA Premier liga|Premier liga]]: 2022./23., 2023./24.<ref>{{cite web |url=https://www.premierleague.com/players/52723/Juli%C3%A1n-%C3%81lvarez/overview |title=Julián Álvarez: Overview |publisher=Premier League |access-date=3 June 2023 |archive-date=2. lipnja 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230602230808/https://www.premierleague.com/players/52723/Juli%C3%A1n-%C3%81lvarez/overview |url-status=dead }}</ref> *[[FA kup]]: 2022./23.;<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/65785637 |title=Manchester City 2–1 Manchester United |first=Phil |last=McNulty |website=BBC Sport |date=3 June 2023 |access-date=3 June 2023}}</ref> finalist 2023./24.<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/live/c2jj8k5vym5t#Line-ups |title=Manchester City 1–2 Manchester United: Line-ups |website=BBC Sport |date=25 May 2024 |access-date=25 May 2024}}</ref> *[[UEFA Liga prvaka]]: [[UEFA Liga prvaka 2022./23.|2022./23.]]<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/65845807 |title=Manchester City 1–0 Inter Milan |first=Phil |last=McNulty |website=BBC Sport |date=10 June 2023 |access-date=10 June 2023}}</ref> *[[UEFA Superkup]]: [[UEFA Superkup 2023.|2023.]]<ref name="SUP">{{cite news |url=https://www.uefa.com/uefasupercup/match/2037792--man-city-vs-sevilla/ |title=Manchester City 1–1(5-4p) Sevilla |date=17 August 2023}}</ref> *[[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo]]: 2023.<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/67795653 |title=Manchester City 4–0 Fluminense |website=BBC Sport |date=22 December 2023 |access-date=22 December 2023 |archive-date=22 December 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231222020622/https://www.bbc.co.uk/sport/football/67795653 |url-status=live}}</ref> === Reprezentativna === '''Argentina do 23''' *Predolimpijski turnir država [[CONMEBOL|CONMEBOL-a]]: 2020.<ref name="Soccerway"/> '''Argentina''' *[[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko prvenstvo]]: [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|2022.]]<ref>{{Cite web |last=Murray |first=Scott |date=18 December 2022 |title=Argentina beat France on penalties after thrilling World Cup final – live reaction |url=https://www.theguardian.com/football/live/2022/dec/18/argentina-france-world-cup-2022-final-live |access-date=18 December 2022 |website=the Guardian |archive-date=3 January 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230103210651/https://www.theguardian.com/football/live/2022/dec/18/argentina-france-world-cup-2022-final-live |url-status=live }}</ref> *[[Copa América]]: 2021.<ref>{{cite news |url=https://www.theguardian.com/football/live/2021/jul/10/argentina-v-brazil-copa-america-final-live |title=Argentina 1-0 Brazil: Copa América final – live! |work=The Guardian |last1=Graham |first1=Bryan Armen |date=11 July 2021 |access-date=11 July 2021 |archive-date=7 November 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221107143523/https://www.theguardian.com/football/live/2021/jul/10/argentina-v-brazil-copa-america-final-live |url-status=live }}</ref> *[[Finalissima]]: 2022.<ref>{{cite news|url=https://www.bbc.com/sport/football/61653337|title=Italy 0–3 Argentina: Messi and Di Maria shine in impressive Finalissima win|publisher=BBC Sport|date=1 June 2022|access-date=2 June 2022|archive-date=3 July 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220703182321/https://www.bbc.com/sport/football/61653337|url-status=live}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.transfermarkt.de/julian-alvarez/profil/spieler/576024 Profil], [[Transfermarkt]] {{Sastav - Atlético Madrid}} {{Sastav Argentina 2022 SP}} {{Sastav Argentina 2026 SP}} {{GLAVNIRASPORED:Álvarez, Julián }} [[Kategorija:Argentinski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši River Platea]] [[Kategorija:Nogometaši Manchester Cityja]] [[Kategorija:Nogometaši Atlético Madrida]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] q7oupfpfdon24qtagolx7d0970rrvjg 0 751751 7475768 7416573 2026-06-05T15:02:15Z Croxyz 205325 /* Vanjske poveznice */ 7475768 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Lamine Yamal | slika = Lamine Yamal in 2025.jpg | opis slike = Yamal [[2025.]] godine | država = {{Z+X|ŠPA}} | puno ime = Lamine Yamal Nasraoui Ebana | nadimak = | datum rođenja = [[13. srpnja]] [[2007.]] | mjesto rođenja = [[Esplugues de Llobregat]] | država rođenja = [[Španjolska]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | visina = 178 cm<ref>[https://www.fcbarcelona.com/en/football/barca-b/players/3673478/lamine-yamal Lamine Yamal | FCB Barcelona]. Pristupljeno 18. ožujka 2024.</ref> | trenutačni klub = [[FC Barcelona|Barcelona]] | broj u klubu = 10 | pozicija = [[Napadač (nogomet)|desno krilo]] | ugovor = | mlade godine = [[2012.]] – [[2013.]] <br>[[2014.]] – [[2023.]] | juniorski klubovi = [[C.F. La Torreta]] <br>[[FC Barcelona|Barcelona]] | godina = [[2023.]] <br> [[2023.]] – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[FC Barcelona Atlètic|Barcelona B]] <br> [[FC Barcelona|Barcelona]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}73 {{0}}{{0}}(14) | godine u reprezentaciji = [[2021.]] <br> [[2022.]] <br> [[2022.]] – [[2023.]] <br> [[2022.]] <br> [[2023.]] – ''danas'' | reprezentacija = {{NogRep|ŠPA|do=15}}<br>{{NogRep|ŠPA|do=16}}<br>{{NogRep|ŠPA|do=17}}<br>{{NogRep|ŠPA|do=19}}<br>{{NogRep|ŠPA}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}6 {{0}}{{0}}{{0}}(3) <br> {{0}}{{0}}{{0}}4 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}{{0}}10 {{0}}{{0}}{{0}}(8) <br> {{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}20 {{0}}{{0}}{{0}}(6) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = {{Medalje sport | [[Nogomet]]}}{{Medalja|Natjecanje|Europsko prvenstvo}} {{Medalje zlato|[[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|Njemačka 2024.]]|}}{{Medalje Lige nacija}} {{Medalje srebro|[[UEFA Liga nacija 2024./25.|Njemačka 2025.]]|}} | bilješka = | ažurirano = 30. lipnja 2025. }} '''Lamine Yamal Nasraoui Ebana''' ([[Esplugues de Llobregat]], [[13. srpnja]] [[2007.]]) [[Španjolska|španjolski]] je [[nogometaš]] koji igra na poziciji [[Napadač (nogomet)|desnog krila]]. Trenutačno igra za [[FC Barcelona|Barcelonu]]. == Klupska karijera == S 15 godina, 9 mjeseci i 16 dana debitirao je 29. travnja 2023. za [[FC Barcelona|Barcelonu]] zamijenivši [[Gavi (nogometaš)|Gavija]] u 83. minuti utakmice [[La Liga|La Lige]] protiv [[Real Betis|Betisa]] koji je poražen 4:0.<ref name="prvi">{{cite web |last1=Sanderson |first1=Tom |title=15-Year-Old FC Barcelona Prodigy Lamine Yamal Smashes Youngest Appearance Maker Record |url=https://www.forbes.com/sites/tomsanderson/2023/04/29/15-year-old-prodigy-lamine-yamal-smashes-fc-barcelona-youngest-appearance-maker-record/ |website=Forbes |publisher=Forbes |access-date=29 April 2023}}</ref> Time je postao peti najmlađi igrač u povijesti La Lige,<ref name="prvi" /> kao i najmlađi igrač Barcelone u povijesti tog natjecanja, no nije oborio klupski rekord za najmlađeg igrača u klupskoj povijesti kojeg je postavio [[Armando Sagi|Armando Martínez Sagi]] 14. studenog 1920. s 14 godina i 200 dana.<ref>[https://www.iffhs.com/posts/2723 NEW RECORDS IN LA LIGA], IFFHS, objavljeno 7. svibnja 2024., pristupljeno 14. srpnja 2024.</ref> Te je sezone s Barcelonom osvojio La Ligu.<ref>{{cite web |last1=Montenegro |first1=Carlos |title=Lamine Yamal enters the history of LaLiga after the Barça title |url=https://www.fcbarcelonanoticias.com/en/players/lamine-yamal-enters-the-history-of-laliga-after-the-barca-title_292382_102.html |website=FCBN |date=15 May 2023 |access-date=6. listopada 2023. |archive-date=22. kolovoza 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230822070119/https://www.fcbarcelonanoticias.com/en/players/lamine-yamal-enters-the-history-of-laliga-after-the-barca-title_292382_102.html |url-status=dead }}</ref> Prvi puta je bio dio početne postave Barcelone 20. kolovoza 2023. kada je Barcelona pobijedila [[Cádiz CF|Cádiz]] 2:0. Tada je imao 16 godina i 38 dana te je postao najmlađi igrač u klupskoj povijesti koji je bio dio početne postave kluba u La Ligi.<ref>{{cite web |title=Lamine Yamal, youngest FC Barcelona starter ever |url=https://www.fcbarcelona.com/en/football/first-team/news/3644506/lamine-yamal-youngest-fc-barcelona-starter-ever |website=[[FC Barcelona]] |date=21 August 2023}}</ref><ref>{{cite web |last1=Schlachter |first1=Thomas |title=Lamine Yamal becomes youngest La Liga starter in 21st century in Barcelona’s 2-0 win against Cádiz |url=https://edition.cnn.com/2023/08/21/sport/lamine-yamal-youngest-starter-barcelona-spt-intl/index.html |website=CNN|date=21 August 2023}}</ref> U idućem susretu bio je proglašen igračem utakmice nakon što je dvaput bio asistent u ligaškom susretu protiv [[Villarreal CF|Villarreala]] koji je poražen 4:3.<ref>{{cite web |title=Villarreal 3–4 FC Barcelona: Rollercoaster ride to victory |url=https://www.fcbarcelona.com/en/football/first-team/news/3655925/villarreal-3-4-fc-barcelona-rollercoaster-ride-to-victory |website=FC Barcelona|date=28 August 2023}}</ref><ref>{{cite web |title=WATCH: 16-year-old Lamine Yamal's highlights after incredible Barcelona performance |url=https://www.football-espana.net/2023/08/27/watch-16-year-old-lamine-yamals-highlights-after-incredible-barcelona-performance |website=Football España |date=27 August 2023}}</ref> Tada, 28. kolovoza, sa 16 godina i 45 dana, postao je najmlađi asistent u povijesti La Lige.<ref>{{cite web |title=Lamine Yamal, a diamond in the making |url=https://www.fcbarcelona.com/en/news/3655761/lamine-yamal-a-diamond-in-the-making |website=FC Barcelona |date=28 August 2023}}</ref> U tom mjesecu je postao igračem mjeseca La Lige do 23 godine.<ref name="8/9/2023 award">{{cite web|url=https://www.fcbarcelona.com/en/news/3677795/lamine-yamal-best-u23-player-in-la-liga-for-august/amp|title=Lamine Yamal, best U23 player in La Liga for August|date=8 September 2023|website=FC Barcelona}}</ref> Utakmicom protiv [[Royal Antwerp F.C.|Antwerpa]] koji je 19. rujna poražen 5:0, Yamal je sa 16 godina i 68 dana postao drugi najmlađi debitant u povijesti [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]] nakon [[Youssoufa Moukoko|Youssoufe Moukokoua]].<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0253-0d042a009474-d3a14de143a9-1000--youngest-champions-league-players-moukoko-yamal-babayaro-che/ |title=Youngest Champions League players: Moukoko, Yamal, Babayaro, Cherki, Halilović, Tielemans |publisher=UEFA |date=19 September 2023 |access-date=19 September 2023 }}</ref> Dana 4. listopada, sa 16 godina i 83 dana, prvi puta je bio dio Barcelonine početne postave u UEFA Ligi prvaka i to protiv [[F.C. Porto|Porta]] koji je poražen 0:1. Time je srušio rekord za najmlađeg igrača u početnoj postavi u UEFA Ligi prvaka srušivši rekord [[Celestine Babayaro|Celestina Babayaroa]] iz 1994. koji je u vrijeme postavljanja rekorda bio tri dana stariji od Yamala.<ref>{{cite web |url=https://www.fcbarcelona.com/en/football/first-team/news/3721123/lamine-yamal-youngest-starter-ever-in-the-champions-league |title=Lamine Yamal, youngest starter ever in the Champions League |publisher=FC Barcelona |date=4 October 2023 }}</ref> Sa 16 godina i 87 dana, srušio je 8. listopada rekord za najmlađeg strijelca Barcelone i La Lige i to u utakmici protiv [[Granada CF|Granade]] koja je završila 2:2.<ref>{{Cite web |date=8 October 2023 |title=Lamine Yamal, youngest Liga goalscorer of all time |url=https://www.fcbarcelona.com/en/football/first-team/news/3731136/lamine-yamal-youngest-liga-goalscorer-of-all-time/featured |access-date=8 October 2023 |publisher=FC Barcelona}}</ref><ref>{{Cite web |last=Ballús |first=Pol |date=8 October 2023 |title=Yamal becomes youngest scorer in La Liga history |url=https://theathletic.com/4942408/2023/10/08/lamine-yamal-barcelona-la-liga-scorer/ |access-date=8 October 2023 |publisher=The Athletic}}</ref> Dana 4. prosinca 2023. Yamal je osvojio nagradu za najmlađeg nominiranog igrača za nagradu [[Zlatni dečko]].<ref>{{cite web |date=4 December 2023 |title=Lamine Yamal and Aitana Bonmatí receive Golden Boy 2023 awards |url=https://www.fcbarcelona.com/en/news/3808039/lamine-yamal-and-aitana-bonmati-receive-golden-boy-2023-awards |access-date=8 December 2023 |publisher=FC Barcelona}}</ref><ref>{{cite web |date=5 September 2023 |title='I will like to win it': Yamal makes promise after receiving prestigious award |url=https://tribuna.com/en/news/fcbarcelona-2023-12-05-i-will-like-to-win-it-yamal-makes-promise-after-receiving-prestigious-award/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231208154209/https://tribuna.com/en/news/fcbarcelona-2023-12-05-i-will-like-to-win-it-yamal-makes-promise-after-receiving-prestigious-award/ |archive-date=8 December 2023 |access-date=8 December 2023 |website=Tribuna}}</ref> Yamal je 11. siječnja 2024. sa 16 godina i 182 dana postigao pogodak u polufinalnoj utakmici [[Supercopa de España|Supercopa de Españe]] protiv [[CA Osasuna|Osasune]] koja je završila 2:0 i time postao najmlađi strijelac u povijesti natjecanja.<ref name="goalsensation">{{Cite web |date=11 January 2024 |title=Watch: Lamine Yamal making more history! 16-year-old Barcelona sensation breaks Supercopa goalscoring record after late strike against Osasuna |url=https://www.goal.com/en/lists/watch-lamine-yamal-history-16-year-old-barcelona-sensation-supercopa-goalscoring-record-osasuna/bltd41eed3f97af8ab6 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240111223729/https://www.goal.com/en/lists/watch-lamine-yamal-history-16-year-old-barcelona-sensation-supercopa-goalscoring-record-osasuna/bltd41eed3f97af8ab6 |archive-date=11 January 2024 |access-date=10 February 2024 |website=Goal}}</ref> Četrnaest dana kasnije postao je najmlađi strijelac u povijesti [[Copa del Rey]]a postigavši pogodak protiv [[Athletic Bilbao]]a od kojeg je Barcelona izgubila 4:2 u [[produžetci (nogomet)|produžetcima]].<ref>{{Cite web |last=Clark |first=Gill |date=25 January 2024 |title=Lamine Yamal apologises to Barcelona fans after Copa del Rey defeat to Athletic |url=https://www.barcablaugranes.com/2024/1/25/24050130/lamine-yamal-apologises-to-barcelona-fans-after-copa-del-rey-defeat-to-athletic |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240125120608/https://www.barcablaugranes.com/2024/1/25/24050130/lamine-yamal-apologises-to-barcelona-fans-after-copa-del-rey-defeat-to-athletic |archive-date=25 January 2024 |access-date=10 February 2024 |website=Barca Blaugranes}}</ref> Yamal je prvi put u svojoj karijeri postigao dva pogotka 11. veljače kada je proglašen igračem utakmice ligaške utakmice protiv [[Granada CF|Granade]] koja je završila 3:3.<ref>{{Cite web |date=11 February 2024 |title=FC Barcelona 3-3 Granada: Held at home in six-goal thriller |url=https://www.fcbarcelona.com/en/football/first-team/news/3892232/fc-barcelona-3-3-granada-held-at-home-in-six-goal-thriller |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240229055747/https://www.fcbarcelona.com/en/football/first-team/news/3892232/fc-barcelona-3-3-granada-held-at-home-in-six-goal-thriller |archive-date=29 February 2024 |access-date=12 February 2024 |website=FC Barcelona}}</ref> Dana 19. rujna 2024. Yamal je postigao svoj prvi pogodak u [[UEFA Liga prvaka|UEFA Ligi prvaka]] i to protiv [[AS Monaco FC|Monaca]] od kojeg je Barcelona izgubila 2:1. Sa 17 godina i 68 dana tako je postao drugi najmlađi strijelac u povijesti natjecanja, nakon klupskog suigrača [[Ansu Fati|Ansua Fatija]] koji je 20. listopada 2020. postigao svoj prvijenac sa 17 godina i 40 dana.<ref>{{cite web |date=19 September 2024 |title=Lamine Yamal makes history again |url=https://www.fcbarcelona.com/en/football/first-team/news/4122787/lamine-yamal-makes-history-again |access-date=27 September 2024 |website=[[FC Barcelona]] |archive-date=21 September 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240921025836/https://www.fcbarcelona.com/en/football/first-team/news/4122787/lamine-yamal-makes-history-again |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.bbc.com/sport/football/live/c04ppddv50et |title=Monaco 2-1 Barcelona: George Ilenikhena scores as 10-man Barca beaten in Champions League |publisher=[[BBC Sport]] |date=19 September 2024 |access-date=20 September 2024 |first=Marissa |last=Thomas |archive-date=20 September 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240920004524/https://www.bbc.com/sport/football/live/c04ppddv50et |url-status=live }}</ref> Sa 17 godina i 105 dana, Yamal je 26. listopada u utakmici protiv [[Real Madrid CF|madridskog Reala]] koja je završila 4:0, oborio rekord Ansua Fatija za najmlađeg strijelca u povijesti [[El Clásico|El Clásica]].<ref>{{cite web |date= 26 October 2024 |title=Lamine Yamal youngest Clásico goalscorer|url=https://www.fcbarcelona.com/en/news/4156854/lamine-yamal-youngest-clasico-goalscorer |access-date=28 October 2024 |website=[[FC Barcelona]]}}</ref> Yamal je 2. veljače 2025. u utakmici protiv [[Deportivo Alavés|Alavésa]] ostvario 21 [[dribling]] čime je srušio rekord [[Lionel Messi|Lionela Messija]] iz 2007.<ref>{{Cite web |date=2025-02-02 |title=Barça : Yamal bat un record hallucinant de Messi ! |url=https://www.onzemondial.com/liga/barca-yamal-bat-un-record-hallucinant-de-messi-941940 |access-date=2025-02-02 |website=Onze Mondial |archive-date=13 February 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250213200444/https://www.onzemondial.com/liga/barca-yamal-bat-un-record-hallucinant-de-messi-941940 |url-status=live }}</ref> Dana 30. travnja ostvario je svoj 100. nastup za Barcelonu te je pritom postigao pogodak u polufinalnoj utakmici UEFA Lige prvaka protiv [[Inter Milan]]a koja je završila 3:3.<ref>{{Cite web |date=2025-04-30 |title=Inzaghi: Phenoms like Yamal 'born every 50 years' |url=https://africa.espn.com/football/story/_/id/44939974/inter-inzaghi-barcelona-yamal-born-every-50-years |access-date=2025-05-01 |website=ESPN.com |archive-date=1 May 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250501000322/https://africa.espn.com/football/story/_/id/44939974/inter-inzaghi-barcelona-yamal-born-every-50-years |url-status=live }}</ref> S Barcelonom je 27. svibnja 2025. produžio ugovor do 30. lipnja 2031.<ref>{{Cite web |date=2025-05-27 |title=Lamine Yamal extends contract with FC Barcelona to 2031 |url=https://www.fcbarcelona.com/en/football/first-team/news/4274403/lamine-yamal-extends-contract-with-fc-barcelona-to-2031 |access-date=2025-05-28 |website= |publisher=FC Barcelona }}</ref><ref>{{Cite web |last=Sung |first=Patrick |date=2025-05-28 |title=17-year-old superstar Lamine Yamal signs contract extension with Barcelona until 2031 |url=https://www.cnn.com/2025/05/28/sport/lamine-yamal-contract-extension-barcelona-2031-spt |access-date=2025-05-28 |website= |publisher=[[CNN]] }}</ref> == Reprezentativna karijera == Na [[Europsko prvenstvo u nogometu do 17 godina|Europskom prvenstvu do 17 godina]] 2023. postigao je četiri pogotka.<ref>{{cite web |last1=Alvarez |first1=Angel |title=Lamine Yamal se despide del Europeo sub-17 con otro golazo antológico: es un elegido |url=https://cronicaglobal.elespanol.com/culemania/culemaniacos/20230530/lamine-yamal-despide-europeo-sub-17-antologico-elegido/767673315_0.html |website=Crónica Global |date=30 May 2023}}</ref> Španjolska je na tom natjecanja ispala u polufinalu.<ref>{{cite web |title=CRÓNICA {{!}} España cae con honores (1–3) ante Francia en las semifinales del Europeo {{!}} www.rfef.es |url=https://rfef.es/es/noticias/cronica-espana-francia-semifinales-euro |website=Real Federación Española de Fútbol|date=30 May 2023}}</ref> Za [[Španjolska nogometna reprezentacija|španjolsku A selekciju]] debitirao je i postigao svoj prvi pogodak 8. rujna 2023. protiv [[Gruzijska nogometna reprezentacija|Gruzije]] koja je izgubila utakmicu 1:7. Tada je imao 16 godina i 57 dana te je postao najmlađi debitant i strijelac u povijesti španjolske reprezentaciju. Te rekorde je dotada držao [[Gavi (nogometaš)|Gavi]] koji je imao 17 godina i 62 dana kada je debitirao, odnosno 17 godina i 304 dana kada je prvi put bio strijelac za Španjolsku.<ref>{{cite web |title=Yamal becomes Spain's youngest player and scorer |url=https://www.bbc.com/sport/football/66679258#:~:text=Barcelona%20teenager%20Lamine%20Yamal%20became,2024%20qualifying%20win%20against%20Georgia. |website=BBC Sport |access-date=9 September 2023 |date=9 September 2023}}</ref> Yamal je također srušio rekord za najmlađeg strijelca u povijesti kvalifikacija za [[Europsko prvenstvo u nogometu|Europsko prvenstvo]], koji je dotada držao [[Gareth Bale]] koji je bio strijelac sa 17 godina i 83 dana.<ref>{{cite web |last1=Marsden |first1=Sam |title=Spain teen Yamal scores, breaks record on debut |url=https://www.espn.com.au/football/story/_/id/38353315/barcelonas-lamine-yamal-becomes-youngest-player-spain |website=ESPN |access-date=9 September 2023 |date=8 September 2023}}</ref><ref>{{cite web |title=Lamine Yamal becomes youngest Spain player – and scorer – in rout of Georgia |url=https://www.theguardian.com/football/2023/sep/08/lamine-yamal-becomes-spains-youngest-ever-player-and-scorer |website=The Guardian |publisher=P. A. Media |date=8 September 2023}}</ref> Dana 7. lipnja 2024. uvršten je u momčad Španjolske za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|Europsko prvenstvo 2024.]]<ref>{{cite news |date=7 June 2024 |title=Official {{!}} Final Spain squad for the Euro 2024 finals |url=https://rfef.es/en/noticias/final-spain-squad-for-the-euro-2024-finals |publisher=Royal Spanish Football Federation |access-date=7 June 2024}}</ref> Osam dana kasnije u utakmici protiv [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatske]] koja je završila 3:0, Yamal je s 16 godina i 338 dana postao najmlađi igrač u povijesti Europskog prvenstva srušivši rekord [[Kacper Kozłowski|Kacpera Kozłowskog]].<ref>{{cite news |last=Pellizzeri |first=Teo |url=https://sport.optus.com.au/news/uefa-euro-2024/os75853/lamine-yamal-breaks-record-youngest-euro-player |title=Prodigy Lamine Yamal breaks record as youngest ever UEFA Euro player |work=Optus Sport |date=15 June 2024 }}</ref> Također je postao najmlađi asistent u povijesti tog natjecanja asistiravši [[Dani Carvajal|Daniju Carvajalu]] za konačni rezultat.<ref>{{cite web |last=Mills |first=Richard |url=https://www.goal.com/en/lists/spain-player-ratings-croatia-lamine-yamal-alvaro-morata/blt4cadab491a033fd2#cs283e6bb2a786e738 |title=Spain player ratings vs Croatia: Lamine Yamal is unbelievable! Record-breaking teenager stars as La Roja make easy work of Luka Modric & Co in strong start to Euro 2024|website=Goal|date=15 June 2024 }}</ref> U utakmici osmine finale protiv [[Gruzijska nogometna reprezentacija|Gruzije]] koja je dobivena 4:1, Yamal je ponovno bio asistent te je postao najmlađi igrač koji je igrao u nokaut fazi Europskog prvenstva pritom oborivši rekord [[Jude Bellingham|Judea Bellinghama]].<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/euro2024/news/028e-1b422f0a13e9-95e80bebdabb-1000--spain-4-1-georgia-resilient-la-roja-fight-back-to-reach-la/ |title=Spain 4-1 Georgia: Resilient La Roja fight back to reach quarter-finals |publisher=UEFA |date=30 June 2024 }}</ref> Yamal je također asistirao u utakmici četvrtfinala protiv [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačke]] koju je Španjolska pobijedila 2:1 u [[produžetci (nogomet)|produžetcima]]. Time je izjednačio rekord za najboljeg španjolskog asistenta u nekom izdanju Europskog prvenstva (tri asistencije prethodno su postigli [[Cesc Fàbregas]] [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|2008.]], [[David Silva]] [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|2012.]] i [[Dani Olmo]] [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|2020.]]).<ref>[https://www.msn.com/en-us/sports/soccer/starboy-lamine-yamal-matches-incredible-spain-record-at-16-after-providing-brilliant-assist-in-euro-2024-quarter-final-clash-with-germany/ar-BB1pu9W6?ocid=BingNewsSerp Starboy! Lamine Yamal matches incredible Spain record at 16 after providing brilliant assist in Euro 2024 quarter-final clash with Germany], Goal.com, 5 July 2024</ref> Postigavši pogodak u polufinalnoj utakmici protiv [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuske]] koja je eliminirana 2:1, Yamal je četiri dana prije svog 17. rođendana postao najmlađi strijelac u povijesti Europskog prvenstva.<ref name="BBCborn24">[https://www.bbc.co.uk/sport/football/articles/cx82xyynw17o 'A superstar is born' - Yamal's history making moment of 'genius'], Gary Rose, ''BBC Sport'', 10 July 2024</ref> Yamal je tada bio više od godinu dana mlađi od dotadašnjeg rekordera [[Johan Vonlanthen|Johana Vonlanthena]].<ref>{{Cite web |last=Yomtov |first=Jesse |title=Spain's Lamine Yamal nets sizzling goal, becomes youngest goal scorer in UEFA Euro history |url=https://www.usatoday.com/story/sports/soccer/2024/07/09/lamine-yamal-goal-spain-euro-2024/74342111007/ |access-date=9 July 2024 |date=9 July 2024 |website=USA TODAY}}</ref><ref>{{cite web| title=Spain's Lamine Yamal, 16, 'genius' in Euro record evening | url=https://www.espn.com/soccer/story/_/id/40527430/spain-lamine-yamal-16-youngest-euro-scorer | website = espn.com | publisher = [[ESPN]] | date = 9 July 2024 | accessdate = 10 July 2024}}</ref> Španjolska je u [[Finale Europskog prvenstva u nogometu 2024.|finalu]] pobijedila [[Engleska nogometna reprezentacija|Englesku]] 2:1, a Yamal je postao najmlađi osvajač Europskog prvenstva u povijesti.<ref>{{Cite web|title=Lamine Yamal sets new record as youngest player to feature at a UEFA European Championship|url=https://www.uefa.com/euro2024/news/0255-0d9f33ac425a-2e8c3765087b-1000--lamine-yamal-sets-new-record-as-youngest-player-to-feature-a/|website=UEFA|date=14 July 2024|access-date=14 July 2024|archive-date=16 June 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240616091736/https://www.uefa.com/euro2024/news/0255-0d9f33ac425a-2e8c3765087b-1000--lamine-yamal-sets-new-record-as-youngest-player-to-feature-a/|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/euro2024/match/2036211--spain-vs-england/ |title=Spain vs England UEFA Euro 2024 Final |publisher=[[UEFA]] |date=14 July 2024 |access-date=16 July 2024 |archive-date=25 July 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240725002752/https://www.uefa.com/euro2024/match/2036211--spain-vs-england/ |url-status=live }}</ref> Asistiravši [[Nico Williams|Nicu Williamsu]] za prvi pogodak u finalu, Yamal je postao najmlađi igrač koji je ostvario gol ili asistenciju u finalu nekog velikog natjecanja te je s 4 asistencije izjednačio rekord za najboljeg asistenta nekog Europskog prvenstva.<ref name="Euro24 stats">{{cite web |url=https://www.uefa.com/euro2024/news/028f-1b5e5c2b7b67-d5faab9be20b-1000--spain-2-1-england-late-oyarzabal-winner-earns-la-roja-reco/ |title=Spain 2-1 England: Late Oyarzabal winner earns La Roja record fourth Euro crown |website=UEFA |date=14 July 2024 |access-date=16 July 2024 |archive-date=15 July 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240715014101/https://www.uefa.com/euro2024/news/028f-1b5e5c2b7b67-d5faab9be20b-1000--spain-2-1-england-late-oyarzabal-winner-earns-la-roja-reco/ |url-status=live }}</ref> Imenovan je najboljim mladim igračem tog izdanja Europskog prvenstva.<ref name="Euro24 YoungPlayer">{{Cite web|title=Lamine Yamal named Euro 2024 Young Player of the Tournament|url=https://www.uefa.com/euro2024/news/028f-1b5e5e91b6e6-b9784b9e13fb-1000--lamine-yamal-named-euro-2024-young-player-of-the-tournament/|website=UEFA|date=14 July 2024|access-date=14 July 2024|archive-date=15 July 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240715145905/https://www.uefa.com/euro2024/news/028f-1b5e5e91b6e6-b9784b9e13fb-1000--lamine-yamal-named-euro-2024-young-player-of-the-tournament/|url-status=live}}</ref> == Osobni život == Otac mu je iz [[Maroko|Maroka]], a majka iz [[Ekvatorijalna Gvineja|Ekvatorijalne Gvineje]].<ref name=":0">{{Cite web |last=Corbella |first=Enrique |date=2022-09-05 |title=Lamine Yamal, el niño de 15 años que ya entrena con el Barcelona: descubre al "mini Messi" de La Masía |url=https://www.marca.com/futbol/barcelona/2022/09/05/6315a6aa268e3ead0d8b4588.html |url-status=live |access-date=2022-09-06 |website=Marca |archive-date=6 September 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220906214946/https://www.marca.com/futbol/barcelona/2022/09/05/6315a6aa268e3ead0d8b4588.html }}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.ole.com.ar/futbol-internacional/espana/lamine-yamal-promesa-compara-messi-barcelona_0_8rEHaU9Mr9.html|title=Tiene 15 años, lo comparan con Messi y ya se entrena con Xavi en el Barcelona|date=23 September 2022|access-date=9 October 2022|archive-date=9 October 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221009233422/https://www.ole.com.ar/futbol-internacional/espana/lamine-yamal-promesa-compara-messi-barcelona_0_8rEHaU9Mr9.html|url-status=live}}</ref> == Priznanja == === Individualna === * Najbolji mladi igrač [[Europsko prvenstvo u nogometu|Europskog prvenstva]]: [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|2024.]]<ref>{{cite news |date=14 July 2024 |title=Lamine Yamal named Euro 2024 Young Player of the Tournament |website=[[UEFA]] |publisher=Union of European Football Associations |url=https://www.uefa.com/euro2024/news/028f-1b5e5e91b6e6-b9784b9e13fb-1000--lamine-yamal-named-euro-2024-young-player-of-the-tournament/ |access-date=14 July 2024 |archive-date=15 July 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240715145905/https://www.uefa.com/euro2024/news/028f-1b5e5e91b6e6-b9784b9e13fb-1000--lamine-yamal-named-euro-2024-young-player-of-the-tournament/ |url-status=live }}</ref> * Najbolji gol Europskog prvenstva: [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|2024.]]<ref>{{cite news|url=https://www.uefa.com/euro2024/news/028f-1b61b696019f-f9f4c91eea25-1000--lamine-yamal-wins-uefa-euro-2024-goal-of-the-tournament/ |title=Lamine Yamal wins UEFA Euro 2024 Goal of the Tournament |website=[[UEFA]] |publisher=Union of European Football Associations |date=16 July 2024 |access-date=16 July 2024}}</ref> *Igrač sezone [[La Liga|La Lige]] do 23 godine: 2023./24.,<ref>{{cite news |title= OFFICIAL: FC Barcelona winners at the LALIGA Awards|website=FC Barcelona |date=28 May 2024|url= https://www.fcbarcelona.com/en/club/news/4029590/fc-barcelona-winners-at-the-laliga-awards|access-date=28 May 2024}}</ref> 2024./25.<ref>{{cite news|title=Lamine Yamal, LALIGA EA SPORTS Best Under-23 Player 2024/2025|publisher=La Liga|date=5 June 2025|url=https://www.laliga.com/en-GB/news/lamine-yamal-laliga-ea-sports-best-under-23-player-2024-2025|access-date=5 June 2025}}</ref> * Igrač mjeseca La Lige: rujan 2024.<ref>{{cite news|url=https://www.laliga.com/en-GB/news/lamine-yamal-wins-player-of-the-month-for-september|publisher=La Liga|date=4 October 2024|title=Lamine Yamal wins Player of the Month for September|access-date=4 October 2024}}</ref> * Igrač mjeseca La Lige do 23 godine: kolovoz 2023.,<ref name="8/9/2023 award"/> kolovoz 2024.,<ref>{{cite news|url=https://www.laliga.com/en-GB/news/lamine-yamal-is-laliga-ea-sports-u23-player-of-the-month-for-august|publisher=La Liga|date=10 September 2024|title=Lamine Yamal is LaLiga EA Sports U23 Player of the Month for August|access-date=10 September 2024|archive-date=26 September 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240926114958/https://www.laliga.com/en-GB/news/lamine-yamal-is-laliga-ea-sports-u23-player-of-the-month-for-august|url-status=live}}</ref> veljača 2025.<ref>{{cite news|url=https://www.laliga.com/en-GB/news/lamine-yamal-laliga-ea-sports-best-u-23-player-for-february|publisher=La Liga|date=25 February 2025|title=Lamine Yamal, LALIGA EA SPORTS Best U-23 Player for February|access-date=25 February 2025|archive-date=6 March 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250306104613/https://www.laliga.com/en-GB/news/lamine-yamal-laliga-ea-sports-best-u-23-player-for-february|url-status=live}}</ref> *Gol mjeseca La Lige: ožujak 2024.<ref>{{cite news |date=26 March 2024 |title=Lamine Yamal wins LALIGA EA SPORTS Goal of the Month for March |url=https://www.laliga.com/en-GB/news/lamine-yamal-wins-laliga-ea-sports-goal-of-the-month-for-march |access-date=26 March 2024 |website=La Liga}}</ref> * Igrač mjeseca [[IFFHS|IFFHS-a]]: travanj 2025.<ref>{{cite news|url=https://iffhs.com/posts/4344|publisher=IFFHS|date=1 May 2025|title=IFFHS MEN'S PLAYER OF THE MONTH APRIL 2025|access-date=1 May 2025}}</ref> * [[Zlatni dečko]]: 2024.<ref>{{cite news |date=27 November 2024 |title=Barcelona and Spain's Lamine Yamal wins 2024 Golden Boy award |url=https://www.bbc.com/sport/football/articles/c20gwy2wgq4o |access-date=27 November 2024 |website=BBC Sport |archive-date=27 November 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241127172159/https://www.bbc.com/sport/football/articles/c20gwy2wgq4o |url-status=live }}</ref> * [[Trofej Kopa]]: 2024.<ref>{{cite news |date=28 October 2024 |title=Ballon d'Or 2024 : Lamine Yamal remporte le trophée Kopa |work=L'Équipe |url=https://www.lequipe.fr/Football/Actualites/Ballon-d-or-2024-lamine-yamal-remporte-le-trophee-kopa/1516897 |access-date=28 October 2024 }}</ref> * Najbolji mladi igrač IFFHS-a: 2024.<ref>{{cite web |date=14 December 2024 |title=IFFHS AWARDS 2024 - LAMINE YAMAL, MEN'S WORLD BEST YOUTH PLAYER |url=https://iffhs.com/posts/4059 |access-date=15 December 2024 |publisher=IFFHS |archive-date=15 December 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241215102324/https://iffhs.com/posts/4059 |url-status=live }}</ref> *[[Tuttosport]]ova nagrada za najmlađeg nominiranog igrača za nagradu [[Zlatni dečko]] u povijesti: 2023.<ref>{{cite news |url=https://www.fcbarcelona.com/en/club/news/3788705/aitana-bonmati-and-lamine-yamal-win-golden-boy-2023-awards |title=Aitana Bonmatí and Lamine Yamal win Golden Boy 2023 awards|website=FC Barcelona |date=17 November 2023}}</ref> *[[Globe Soccer Awards|Globe Soccer Awards – Igrač u nastajanju]]: 2024. (europsko izdanje),<ref>{{cite web |date=28 May 2024 |title=Lamine Yamal (Emerging Player) |url=https://www.globesoccer.com/winners/lamine-yamal-emerging-player-2024/ |access-date=29 May 2024 |website=[[Globe Soccer Awards]] |archive-date=29 May 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240529073640/https://www.globesoccer.com/winners/lamine-yamal-emerging-player-2024/ |url-status=live }}</ref> 2024. (dubaijsko izdanje)<ref>{{cite web |date=27 December 2024 |title=Lamine Yamal (Emerging Player) |url=https://www.globesoccer.com/winners/lamine-yamal-emerging-player-2024-2/ |access-date=13 January 2025 |website=[[Globe Soccer Awards]] |archive-date=28 December 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241228055937/https://www.globesoccer.com/winners/lamine-yamal-emerging-player-2024-2/ |url-status=live }}</ref> * Nagrada [[Laureus World Sports Awards]]a za proboj godine: 2025.2025<ref>{{cite web|date=21 April 2025|url=https://www.laureus.com/news/biles-duplantis-and-nadal-take-centre-stage-at-25th-anniversary-laureus-world-sports-awards|website=laureus.com|title=Biles, Duplantis and Nadal take centre stage at 25th anniversary Laureus World Sports Awards|access-date=22 April 2025|archive-date=1 May 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250501034022/https://www.laureus.com/news/biles-duplantis-and-nadal-take-centre-stage-at-25th-anniversary-laureus-world-sports-awards|url-status=live}}</ref> * Najbolji strijelac [[Europsko prvenstvo u nogometu do 17 godina|Europskog prvenstva do 17 godina]]: 2023.<ref>{{cite web|title=2023 Under-17 EURO: Top scorers|url=https://www.uefa.com/under17/news/0281-180c7c9f5b3a-1c2b2785d1e8-1000--2023-under-17-euro-top-scorers/|website=UEFA|date=2 June 2023|access-date=28 November 2023|archive-date=15 December 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231215211504/https://www.uefa.com/under17/news/0281-180c7c9f5b3a-1c2b2785d1e8-1000--2023-under-17-euro-top-scorers/|url-status=live}}</ref> * Najbolji asistent Europskog prvenstva: [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|2024.]]<ref>{{cite web |title=Player stats: Attacking |website=[[UEFA]] |publisher=Union of European Football Associations |url=https://www.uefa.com/euro2024/statistics/players/attacking/ |access-date=16 July 2024 |archive-date=25 July 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240725002802/https://www.uefa.com/euro2024/statistics/players/attacking/ |url-status=live }}</ref> * Član najbolje momčadi Europskog prvenstva: [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|2024.]]<ref>{{cite news |url=https://www.uefa.com/euro2024/news/028f-1b61a0e91074-427664e9bbfe-1000--uefa-euro-2024-team-of-the-tournament/ |title=UEFA Euro 2024 Team of the Tournament |website=[[UEFA]] |publisher=Union of European Football Associations |date=16 July 2024 |access-date=16 July 2024 |archive-date=20 July 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240720155433/https://www.uefa.com/euro2024/news/028f-1b61a0e91074-427664e9bbfe-1000--uefa-euro-2024-team-of-the-tournament/ |url-status=live }}</ref> * Najboljih 11 [[FIFA|FIFA-e]]: 2024.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/the-best-fifa-football-awards/2024/articles/mens-11-vote |title=Five Real Madrid stars named in The Best FIFA Men's 11 |publisher=FIFA |date=17 December 2024 |access-date=23 December 2024 |archive-date=8 February 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250208070030/https://www.fifa.com/en/the-best-fifa-football-awards/2024/articles/mens-11-vote |url-status=live }}</ref> * Član momčadi svijeta IFFHS-a: 2024.<ref>{{cite web|title=IFFHS WORLD TEAMS 2024|url=https://iffhs.com/posts/4086|date=26 December 2024|website=IFFHS|access-date=26 December 2024|archive-date=26 December 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20241226180022/https://iffhs.com/posts/4086|url-status=live}}</ref> * Član momčadi Europe IFFHS-a: 2024.<ref>{{cite web|title=IFFHS CONTINENTAL TEAMS 2024 - UEFA MEN|url=https://iffhs.com/posts/4119|date=15 January 2025|website=IFFHS}}</ref> *Član IFFHS-ove momčadi svijeta do 20 godina: 2024.<ref>{{cite web|title=IFFHS MEN'S YOUTH (U20) WORLD TEAM 2024|url=https://iffhs.com/posts/4090|date=28 December 2024|access-date=15 January 2025|archive-date=12 April 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250412094734/https://iffhs.com/posts/4090|url-status=live}}</ref> *Član IFFHS-ove momčadi Europe do 20 godina: 2023.,<ref>{{cite web|title=IFFHS Men's Youth (U20) UEFA Team 2023|url=https://iffhs.com/posts/3387|date=5 February 2024|website=IFFHS|access-date=19 February 2024|archive-date=25 July 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240725002754/https://iffhs.com/posts/3387|url-status=live}}</ref> 2024.<ref>{{cite web|title=IFFHS MEN'S YOUTH (U20) CONTINENTAL TEAMS 2024 - UEFA|url=https://iffhs.com/posts/4161|date=1 February 2025|website=IFFHS|access-date=1 February 2025|archive-date=12 April 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250412094734/https://iffhs.com/posts/4161|url-status=live}}</ref> *Član momčadi natjecanja Europskog prvenstva do 17 godina: 2023.<ref>{{cite web|title=2023 UEFA European Under-17 Championship Team of the Rezwan Tournament|url=https://www.uefa.com/under17/news/0282-1838df4ead94-bd5ca598e6c8-1000--2023-uefa-european-under-17-championship-team-of-the-tourn/|website=UEFA|date=10 June 2023|access-date=28 November 2023|archive-date=9 December 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231209191823/https://www.uefa.com/under17/news/0282-1838df4ead94-bd5ca598e6c8-1000--2023-uefa-european-under-17-championship-team-of-the-tourn/|url-status=live}}</ref> * Član momčadi sezone La Lige: 2024./25.<ref>{{cite news|title=EA Sports FC 25 La Liga Team of the season 2024-25|url=https://www.ea.com/games/ea-sports-fc/fc-25/tots/laliga |date=24 May 2025|access-date=24 May 2025|publisher=La Liga}}</ref> * Član momčadi sezone [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]]: [[UEFA Liga prvaka 2024./25.|2024./25.]]<ref>{{cite news|url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/029a-1de594e11846-742ee836b971-1000--2024-25-champions-league-team-of-the-season/|title=2024/25 Champions League Team of the Season|website=[[UEFA]] |publisher=Union of European Football Associations|date=1 June 2025|access-date=1 June 2025}}</ref> * Europski mladi igrač sezone [[The Athletic]]a: 2024./25.<ref>{{cite web |url=https://www.nytimes.com/athletic/6336642/2025/05/20/athletic-end-of-season-awards-2024-25-men/ |title= The Athletic's end-of-season awards, 2024-25: Men's football |website=The Athletic’s |date=28 May 2025}}</ref> * Član momčadi sezone La Lige The Athletica: 2024./25.<ref>{{cite web |url=https://www.nytimes.com/athletic/6336642/2025/05/20/athletic-end-of-season-awards-2024-25-men/ |title= The Athletic's end-of-season awards, 2024-25: Men's football |website=The Athletic’s |date=28 May 2025}}</ref> * Najbolji strijelac završnog turnira [[UEFA Liga nacija|UEFA Lige nacija]]: [[UEFA Liga nacija 2024./25.|2024./25.]] (dijeljeni naslov) === Klupska === *[[La Liga]]: 2022./23.,<ref>{{cite news |url=https://www.fcbarcelona.com/en/football/first-team/news/3344756/fc-barcelona-liga-champions-202223 |title=FC Barcelona, Liga champions 2022/23! |website=FC Barcelona |date=14 May 2023}}</ref> 2024./25.<ref>{{Cite web |date=2025-05-15 |title=Barcelona Win La Liga, Complete 2024-25 Domestic Treble |url=https://www.si.com/soccer/barcelona-win-la-liga-complete-2024-25-domestic-treble |access-date=2025-05-15 |website=SI}}</ref> *[[Copa del Rey]]: 2024./25.<ref>{{Cite web |date=2025-04-26 |title=FC Barcelona crowned Cup Kings in classic encounter |url=https://rfef.es/en/noticias/match-report-fc-barcelona-crowned-cup-kings-in-classic-encounter |access-date=2025-04-26 |website= |publisher=[[Real Federación Española de Fútbol]] |archive-date=26 April 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250426235908/https://rfef.es/en/noticias/match-report-fc-barcelona-crowned-cup-kings-in-classic-encounter |url-status=live }}</ref> *[[Supercopa de España]]: 2025.<ref>{{Cite web |date=2025-01-13 |title=FC Barcelona win the Super Cup in a final for the history books (2-5) |url=https://rfef.es/en/noticias/match-report-fc-barcelona-win-the-super-cup-in-a-final-for-the-history-books-2-5 |access-date=2025-01-13 |website= |publisher=[[Real Federación Española de Fútbol]] |archive-date=13 January 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250113012625/https://rfef.es/en/noticias/match-report-fc-barcelona-win-the-super-cup-in-a-final-for-the-history-books-2-5 |url-status=live }}</ref> === Reprezentativna === * [[Europsko prvenstvo u nogometu|Europsko prvenstvo]]: [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|2024.]]<ref>{{cite web |title=Spain 2-1 England |url=https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036211--spain-vs-england/ |date=14 July 2024 |access-date=14 July 2024 |website=[[UEFA]] |publisher=Union of European Football Associations |archive-date=14 July 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240714205859/https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036211--spain-vs-england/ |url-status=live }}</ref> * [[UEFA Liga nacija]] (finalist): [[UEFA Liga nacija 2024./25.|2024./25.]]<ref>{{cite web|url=https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2044949--portugal-vs-spain/|title=Portugal vs Spain - UEFA Nations League Final 2025|website=UEFA.com|accessdate=8 June 2025}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat}} * [https://www.laliga.com/en-GB/player/lamine-yamal Lamine Yamal], [[La Liga]] * {{UEFA player|250176450}} * {{WorldFootball.net}} * {{LaPreferente}} {{Sastav FC Barcelona}} {{Sastav Španjolska 2024. EP}} {{Sastav Španjolska 2026 SP}} {{GLAVNIRASPORED:Yamal, Lamine}} [[Kategorija:Španjolski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Barcelone]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] g57p82vavgtpo8y9aub2v2x66r00fsc 10 755404 7475754 7310315 2026-06-05T14:57:38Z Croxyz 205325 7475754 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Španjolska | naslov = {{Z+X|ŠPA}} | ispod-style = background-color:#ddddff | slika = [[Image:Coat of Arms of Spain.svg|right|60px|link=Španjolski grb]] | iznad = | grupa1 = simboli i identitet | popis1 = [[Grb Španjolske|grb]] • [[Zastava Španjolske|zastava]] • ''[[Marcha Real]]'' • ''[[Non plus ultra|Plus ultra]]'' | grupa2 = [[Zemljopis Španjolske|zemljopis]] | popis2 = [[Španjolske pokrajine|pokrajine]] • [[Španjolske autonomne zajednice|autonomne zajednice]] • [[Pirenejski poluotok]] • [[Dodatak:Popis gradova u Španjolskoj|gradovi]] ([[Madrid]]) • [[Španjolska područja u sjevernoj Africi]] • [[Balearsko more]] • [[Klima Španjolske|klima]] • [[Popis rijeka u Španjolskoj|rijeke]] • [[Popis otoka u Španjolskoj|otoci]] ([[Kanari]] • [[Baleari]]) • [[Popis planina u Španjolskoj|planine]] ([[Teide]]) • [[Nacionalni parkovi Španjolske|nacionalni parkovi]] | grupa3 = [[Povijest Španjolske|povijest]] | popis3 = [[Prapovijest Iberijskog poluotoka]] • [[Povijest Pirenejskog poluotoka]] • [[Iberija]] • [[Hispanija]] • [[Zapadni Goti]] • [[Svevi]] • [[Spanija]] • [[Al-Andalus]] • [[Rekonkvista]] • [[Španjolsko kolonijalno carstvo]] • [[Španjolska kolonizacija Amerike]] • [[Habsburška Španjolska]] • [[Rat za španjolsku baštinu]] • [[Burbonska Španjolska]] • [[Prva španjolska republika]] • [[Druga španjolska republika]] • [[Španjolski građanski rat]] • [[Francova diktatura]] • [[Španjolska tranzicija]] • [[Povijest Španjolske od 1975.]] | grupa4 = politika i gospodarstvo | popis4 = [[Španjolska monarhija]] ([[Popis španjolskih vladara|popis vladara]]) • [[Vlada Španjolske|Vlada]] • [[Predsjednik Vlade Španjolske|Predsjednici Vlade]] • [[Cortes Generales]] • [[Ustav Španjolske|Ustav]] • [[Hrvatsko-španjolski odnosi]] • [[Hrvati u Španjolskoj]] • [[Oružane snage Španjolske|Oružane snage]] • [[Gospodarstvo Španjolske|gospodarstvo]] • [[Promet Španjolske|promet]] • [[Turizam u Španjolskoj|turizam]] • [[Dodatak:Popis sveučilišta u Španjolskoj|popis sveučilišta]] • [[Putovnica Španjolske|putovnica]] • [[španjolske eurokovanice|eurokovanice]] • [[španjolski nacionalizam]] | grupa5 = društvo, kultura i sport | popis5 = [[Stanovništvo Španjolske|stanovništvo]] ([[Španjolci]]) • [[španjolski jezik]] • [[Kultura Španjolske|kultura]] • [[Umjetnost Španjolske|umjetnost]] • [[Španjolska književnost|književnost]] ([[Cervantes]]) • [[Arhitektura Španjolske|arhitektura]] • [[Obrazovanje u Španjolskoj|obrazovanje]] • [[Religija u Španjolskoj|religija]] ([[Kršćanstvo u Španjolskoj|kršćanstvo]] • [[Katolička Crkva u Španjolskoj|Katolička Crkva]] • [[Put Svetog Jakova]]) • [[Svjetska baština u Španjolskoj|Svjetska baština]] • [[Španjolska kuhinja|kuhinja]] • [[Španjolska kinematografija|kinematografija]] • [[Flamenco]] • [[Wikipedija na španjolskom jeziku]] • [[Borba s bikovima]] | grupa6 = [[Sport u Španjolskoj|sport]] | popis6 = [[Španjolska na Olimpijskim igrama|Španjolska na OI]] • [[OI 1992.]] • [[La Liga]] • [[Vuelta a España]] • [[Velika nagrada Španjolske]] • [[Španjolska nogometna reprezentacija|nogometaši]] • [[Španjolska rukometna reprezentacija|rukometaši]] • [[Španjolska košarkaška reprezentacija|košarkaši]] • [[Španjolska vaterpolska reprezentacija|vaterpolisti]] }} <noinclude> {{tl-sort}} [[Kategorija:Skupni predlošci za države]] [[Kategorija:Skupni španjolski predlošci]] </noinclude> q13h0tm28dwfs7vq5xby77fulgauhq7 0 756823 7476019 7441322 2026-06-06T05:44:36Z IndexAccount 131684 7476019 wikitext text/x-wiki {{Infookvir organizacija |ime = Velika loža Andore |izvorno ime = Gran Lògia d'Andorra |logo = GLA-logo.png |veličina = 200px |logo opis = |skraćenica = GLA |moto = |utemeljena = [[9. rujna]] [[2000.]] |osnivač = [[Nacionalna velika loža Francuske]]<br>[[Velika loža Španjolske]] |mjesto osnivanja = |prestala postojati = |tip = [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] [[velika loža]] |središte = [[Andorra la Vella]] |ključni ljudi = |lokacija = [[Andora]] |broj članova = |web stranica = {{URL|https://glandorra.com/en/home-en|glandorra.com}} }} '''Velika loža Andore''' ([[Katalonski jezik|kata.]] ''Gran Lògia d'Andorra'') je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] [[Slobodno zidarstvo|slobodnozidarska]] [[velika loža]] u [[Andora|Andori]]. Osnovana je 2000. godine uz pomoć [[Nacionalna velika loža Francuske|Nacionalne velike lože Francuske]] i [[Velika loža Španjolske|Velike lože Španjolske]]. == Povijest == Nakon što je vlada Andore dala sva ovaštenja, 23. travnja 1994. godina osnovana je prva [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža slobodnih zidara]] u povijesti ove zemlje, i to Loža "Trojstvo" br. 839 od strane [[Nacionalna velika loža Francuske|Nacionalne velike lože Francuske]]. Manje od šest mjeseci kasnije [[Velika loža Španjolske]] osnovala je Loža "Spašeno brdo" br. 81. Ovo je bio temelj slobodnog zidarstva u Andori. Nakon toga, Nacionalna velika loža Francuske je osnovala je još dvije lože, Ložu "Sveti Ivan iz Doline" br. 927 (1995.) i Ložu "Karlo Veliki" br. 1117 (1998.).<ref name=":1">{{Citiranje weba|title=History of GLA|url=https://glandorra.com/en/history-of-gla|access-date=2026-06-06|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20250222003449/https://glandorra.com/en/history-of-gla|archive-date=2025-02-22|website=glandorra.com|language=en}}</ref><ref name=":0"/><ref name=":4">{{Citiranje weba|title=Grand Lodge of Andorra|url=https://www.freimaurer-wiki.de/index.php/En:_Grand_Lodge_of_Andorra|access-date=2026-06-06|website=freimaurer-wiki.de|language=en}}</ref> Ove četiri lože su 24. svibnja 1998. godine su formirale [[Pokrajinska velika loža|kotarsku veliku ložu]] Andore u strukturi Nacionalne velike lože Francuske, koja je iduće godine osnovala još jednu ložu, Ložu "vikont Arnau de Castellbó" br. 1227.<ref name=":1"/><ref name=":0"/><ref name=":4"/> Pet andorskih loža su 9. rujna 2000. godine uz pomoć Nacionalne velike lože Francuske i Velike lože Španjolske osnovale Veliku ložu Andore.<ref name=":1"/> Prve lože pod zaštitom nove velike lože osnovane su 2006. godine, i to Loža "Sveopće slobodno zidarstvo" i Loža "Minerva". Osma loža, Loža "Vitezovi Envalira", osnovana je 2009. godine. Čak pet loža osnovano je 2012. godine; Loža "Bratovštine", Loža "Sveti Ivan Jeruzalemski", Loža "Ivan od Valette", Loža "Spokoj i strpljenje" i Loža "Konstanca". Nakon toga osnovane su još dvije lože, Loža "Odabir prijatelja" (2013.) i Loža "Sloboda" (2015.).<ref name=":0"/> U lipnju 2024. godine svečano je obilježena trideseta obljetnica osnivanja prve lože u Andori.<ref>{{Citiranje weba|title=Els maçons andorrans premien el jove David Aguilar|url=https://www.diariandorra.ad/nacional/240609/els-macons-andorrans-premien-jove-david-aguilar_152582.html|access-date=2026-06-06|date=2024-06-09|website=diariandorra.ad|language=ca}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=La Gran Lògia d’Andorra premia la "tenacitat i creativitat" de David Aguilar|url=https://www.bondia.ad/societat/la-gran-logia-d-andorra-premia-la-tenacitat-i-creativitat-de-david-aguilar|access-date=2026-06-06|date=2024-06-09|website=bondia.ad|language=ca}}</ref> Do 2024. ugašene su četiri lože, "Vitezovi Envalira" u Encampu te tri u Dolini Andore: "Ivan od Valette", "Spokoj i strpljenje" i "Odabir prijatelja". == Ustroj == Sjedište Velike lože Andore je u [[Andorra la Vella|Andorra la Vellu]]. === Lože === {{Lokacijska karta+ |Andora |float=right |width=200 |caption=[[Orijent (slobodno zidarstvo)|Orijenti]] Velike lože Andore |places= {{Lokacijska karta točka |Andora |lat=42.5 |long=1.5 |label=[[Andorra la Vella]] |position=top }} {{Lokacijska karta točka |Andora |lat=42.533333 |long=1.583333 |label=[[Encamp]] |position=right }} {{Lokacijska karta točka |Andora |lat=42.508889 |long=1.540833 |label=[[Escaldes–Engordany]] |position=right }} }} U kolovozu 2024. godini pod zaštitom ove velike lože radilo je 11 [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]], od toga pet su u [[Andorra la Vella|Andorra la Vellu]], tri u [[Encamp]]u i jedna u Escaldes–Engordanyju, dok ih se dvije vode u Dolini Andore.<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=Index to lodges|url=https://glandorra.com/en/index-to-lodges|access-date=2026-06-06|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20251211134653/https://glandorra.com/en/index-to-lodges|archive-date=2025-12-11|website=glandorra.com|language=en}}</ref><ref name=":3">{{Citiranje weba|url=https://glandorra.org/logias-de-la-gla/|title=Lodges of the GLA|access-date=2024-08-29|website=glandorra.org|language=en, es, fr, ca|archive-date=21. siječnja 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250121034949/https://glandorra.org/logias-de-la-gla/|url-status=dead}}</ref> * Loža "Trojstvo" (''Lògia La Triada'') br. 1, Andorra la Vella – osnovana kao ''Loge La Triade Non. 839'' pod zaštitom [[Nacionalna velika loža Francuske|Nacionalne velike lože Francuske]]. * Loža "Sveti Ivan iz Doline" (''Lògia Sant Joan de les Valls'') br. 2, Encamp – osnovana kao ''Loge Sant Joan de les Valls Non. 927'' pod zaštitom Nacionalne velike lože Francuske. * Loža "Karlo Veliki" (''Lògia Carlemany'') br. 3, Andorra la Vella – nosi naziv po franačkom kralju [[Karlo Veliki|Karlu Velikom]]; osnovana kao ''Loge Charlemagne Non. 1117'' pod zaštitom Nacionalne velike lože Francuske. * Loža "Vikont Arnau de Castellbó" (''Lògia Vescompte Arnau de Castellbó'') br. 4, Andorra la Vella – osnovana kao ''Loge Vicomte Arnau de Castelbon Non. 1227'' pod zaštitom Nacionalne velike lože Francuske. * Loža "Spašeno brdo" (''Lògia Montsalvat'') br. 5, Escaldes–Engordany – osnovana kao ''Logia Montsalvat No. 81'' pod zaštitom [[Velika loža Španjolske|Velike lože Španjolske]]. * Loža "Sveopće slobodno zidarstvo" (''Lògia Masoneria Universal'') br. 6, Andorra la Vella * Loža "Minerva" br. 7, Encamp – nosi naziv po [[Rimska mitologija|rimskoj božici]] [[Minerva|Minervi]]. * Loža "Sloboda" (''Lògia Llibertat'') br. 9, Andorra la Vella * Loža "Bratovštine" (''Lògia Fraternitats'') br. 10, Encamp * Loža "Sveti Ivan Jeruzalemski" (''Lògia Sant Joan de Jerusalem'') br. 11, Dolina Andore – nosi naziv po [[Sveti Ivan u slobodnom zidarstvu|Svetom Ivanu]]. * Loža "Konstanca" (''Lògia La Constància'') br. 15, Dolina Andore U okviru ove velike lože radile su i: * Loža "Vitezovi Envalira" (''Lògia Els Cavallers d'Envalira'') br. 8, Encamp * Loža "Ivan od Valette" (''Lògia Jean de la Valette'') br. 12, Dolina Andore – nosila naziv po [[Veliki meštri Suverenog malteškog viteškog reda|velikom meštru Malteških vitezova]] [[Jean Parisot de la Valette|Jeanu Parisotu de la Valette]]. * Loža nepoznatog imena br. 13 * Loža "Spokoj i strpljenje" (''Lògia Serenitat i Paciència'') br. 14, Dolina Andore * Loža "Odabir prijatelja" (''Lògia L'Elecció dels Amics'') br. 16, Dolina Andore === Uprava === Velikom ložom Andore upravlja [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|veliki majstor]] ([[Katalonski jezik|kata.]] ''Gran Mestre'') koji se bira na trogodišnje razdoblje. Dosadašnji veliki majstori su: # Antoni d'Ortadó (od 2000.)<ref>{{Citiranje weba|title=De taps, maçons, sants i nazis|url=https://elperiodic.ad/cultura/de-taps-macons-sants-i-nazis/|access-date=2026-06-06|date=2012-04-13|website=elperiodic.ad|language=ca}}</ref> === Međunarodna suradnja === Velika loža sudjeluje u radu [[Svjetska konferencija regularnih masonskih velikih loža|Svjetske konferencije regularnih velikih loža]]. Također, potpisala je povelje o prijateljstvu i međusobnom priznavanju s preko 85 [[Popis regularnih velikih loža|regularnih velikih loža]].<ref>{{Citiranje weba|title=Amistat amb altres Grans Lògies regulars|url=https://glandorra.com/ca/amistats-amb-altres-logies-regulars|access-date=2026-06-06|website=glandorra.com|language=ca}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Regular Grand Lodges in amity|url=https://glandorra.com/en/regular-grand-lodges-in-amity|access-date=2026-06-06|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20251211134812/https://glandorra.com/en/regular-grand-lodges-in-amity|archive-date=2025-12-11|website=glandorra.com|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://glandorra.org/amistad-entre-grandes-logias-regulares/|title=Friendship between Regular Grand Lodges|access-date=2024-08-29|website=glandorra.org|language=en, es, fr, ca|archive-date=29. kolovoza 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240829070416/https://glandorra.org/amistad-entre-grandes-logias-regulares/|url-status=dead}}</ref> === Obredi === Velika loža Andore upravlja [[Simbolički stupnjevi|simboličkim stupnjevima]] [[Ivanovska loža|plave lože]] (učenik, pomoćnik i majstor) i delegira upravljanje [[Visoki masonski stupnjevi|visokim stupnjevima]] na [[Slobodnozidarski redovi|dodatna tijela i redove]]. [[Obred (slobodno zidarstvo)|Obredi]] koji se rade u plavoj loži su:<ref name=":3"/> {{div col|colwidth=33em}} * [[Emulacijski obred]] – radi se u pet loža. * [[Škotski obred|Drevni i prihvaćeni škotski obred]] (samo prva tri stupnja) – radi se u četiri lože. * [[Ispravljeni škotski obred]] (samo prva tri stupnja) * [[Francuski obred|Moderni francuski obred]] (samo prva tri stupnja) * [[Francuski obred#Obnovljeni moderni francuski obred|Tradicionalni francuski obred]] – radio se u jednoj loži. {{div col end}} == Pridružena tijela i redovi == Upravljanje [[Visoki masonski stupnjevi|visokim stupnjevima]] Velika loža Andore provodi kroz [[Slobodnozidarski redovi|pridružena tijela i redove]] od kojih svaki predstavlja jedan [[Obred (slobodno zidarstvo)|obred]] a na temelju potpisanih konkordata. * Vrhovno vijeće Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda Andore – nadležno za rad [[Škotski obred|Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda]]. *Velika imperijalna konklava Slobodnozidarskog i vojnog reda crvenog križa cara Konstatina i redova svetog Groba i svetog Ivana Evanđelista Andore – nadležan za rad [[Crveni križ cara Konstatina|Crvenog križa cara Konstatina]]. *Pridružena tijela i redovi koji imaju svoje jedinice u Andori: **{{Z|ENG}}{{Z|WAL}} Vrhovni veliki kapitel slobodnih zidara kraljevskog luka Engleske – nadležno za rad [[Sveti kraljevski luk|Svetog kraljevskog luka]]. **{{Z|ENG}}{{Z|WAL}} Veliki priorat Ujedinjenih vjerskih, vojnih i masonskih redova Hrama i svetog Ivana od Jeruzalema, Palestine, Rodosa i Malte za Englesku i Wales te njihovih prekomorskih pokrajina – nadležno za rad [[Templari (slobodno zidarstvo)|vitezova templara]]. **{{Z|ENG}}{{Z|WAL}}{{Z|ŠPA}} Pokrajinski veliki sud masonskog reda Ethelstana za Španjolsku ([[Španjolski jezik|španj.]] ''Gran Corte Provincial de España de la Orden Masónica de Athelstan'') – nadležno za rad [[Red Ethelstana|Reda Ethelstana]]. === Sveti kraljevski luk === U Andori rade četiri [[Loža visokih stupnjeva|kapitela]]{{efn|name=log|Tijelo je ekvivalent [[Loža (slobodno zidarstvo)|simboličkoj loži]].}} [[Sveti kraljevski luk|Svetog kraljevskog luka]], i to:<ref>{{Citiranje weba|title=Capítol de l’Arc Reial|url=https://glandorra.org/capitulo-arco-real/|access-date=2025-08-21|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20240829070418/https://glandorra.org/capitulo-arco-real/|archive-date=2024-08-29|website=glandorra.org|language=ca, en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Royal Arch Chapter|url=https://glandorra.com/en/royal-arch-chapter|access-date=2026-06-06|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20251211131711/https://glandorra.com/en/royal-arch-chapter|archive-date=2025-12-11|website=glandorra.com|language=en}}</ref> * Kapitel "Sveopće slobodno zidarstvo" (''Capítol Masoneria Universal'') br. 6, Andorra la Vella * Kapitel "Karlo Veliki" (''Capítol Carlemany'') br. 3, Andorra la Vella * Kapitel "Vikont Arnau de Castellbó" (''Capítol Vescompte Arnau de Castellbó'') br. 4, Andorra la Vella * Kapitel "Spašeno brdo" (''Capítol Montsalvat'') br. 5, Escaldes–Engordany === Ethelstan === U Andori djeluje jedan [[Loža visokih stupnjeva|sud]]{{efn|name=log}} [[Red Ethelstana|Reda Ethelstana]] pod okriljem Pokrajinskog velikog suda za Španjolsku: * Sud "Wilfried I." (''Court of Guifre I'') br. 179, Escaldes–Engordany – nosi naziv po Wilfriedu I., [[Grofovija Barcelona|grofu Barcelone]] iz 9. stoljeća. == Vidi još == * [[Popis masonskih velikih loža u Europi]] * [[Popis regularnih velikih loža]] == Bilješke == {{notelist}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{URL|https://glandorra.com/en/home-en|Službena stranica}} {{Slobodno zidarstvo}} [[Kategorija:Velike lože|Andore]] [[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Andori]] 3f0uprj5xhpmog0t76qryhinoaoupji 0 757032 7476009 7449343 2026-06-06T05:01:35Z IndexAccount 131684 /* Pridružena tijela i redovi */ 7476009 wikitext text/x-wiki {{Infookvir organizacija |ime = Velika loža Rusije |izvorno ime = Великая ложа России |logo = Герб Великой ложи России.jpg |veličina = 200px |logo opis = |skraćenica = |moto = |utemeljena = [[24. lipnja]] [[1995.]] |osnivač = [[Nacionalna velika loža Francuske]] |mjesto osnivanja = |prestala postojati = |tip = [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] [[velika loža]] |središte = [[Moskva]] |ključni ljudi = |lokacija = [[Rusija]]{{efn|Velika loža Rusije ima svoje lože još u tri države:[[Bjelorusija]], [[Kirgistan]] i [[Kazahstan]].}} |broj članova = |web stranica = {{URL|https://russianmasonry.ru/|russianmasonry.ru}} }} '''Velika loža Rusije''' ([[Ruski jezik|rus]]. ''Великая ложа России'') je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] [[Slobodno zidarstvo|slobodnozidarska]] [[velika loža]] u [[Rusija|Rusiji]]. Osnovana je 1995. godine uz pomoć [[Nacionalna velika loža Francuske|Nacionalne velike lože Francuske]]. == Povijest == [[Slika:Harmony GNLF (07.09.1992).jpg|mini|250px|desno|Prvi sastanak Lože "Harmonija" br. 698 u Parizu, siječanj 1992.]] Nakon demokratskih promjena koje su uslijedile [[Raspad SSSR-a|raspadom komunističkog Sovjetskog Saveza]] početkom [[1990-ih]] postupno se obnavlja slobodno zidarstvo u Rusiji. Prve četiri [[Masonska loža|lože]] u Rusiji osnovane su pod pokroviteljstvom [[Nacionalna velika loža Francuske|Nacionalne velike lože Francuske]]. Prvo je u [[Pariz]]u [[14. siječnja]] [[1992.]] godine osnovana Loža "Harmonija" br. 698, da bi već u rujnu prešla u [[Moskva|Moskvu]]. Tijekom [[1993.]] godine osnovane su još tri lože, "Gamujan" u [[Voronjež]]u, "Astraea" u [[Sankt-Peterburg]]u i "Lotus" u Moskvi. Ove četiri lože su [[24. lipnja]] [[1995.]] godine uz pomoć Nacionalne velike lože Francuske osnovale '''Veliku ložu Rusije'''. Nakon osnovanja ove velike lože intenzivirao se prelazak članova iz loža koje su radile pod pokroviteljstvom [[Veliki orijent Francuske|Velikog orijenta Francuske]] i [[Velika loža Francuske|Velike lože Francuske]] što je dovelo do zatvaranja gotovo svih francuskih loža u Rusiji.<ref name=":2"/><ref name=":0">{{Citiranje weba|url=https://russianmasonry.ru/history/istorija-masonstva-v-rossii/|title=История масонства в России|access-date=2024-06-09|website=russianmasonry.ru|language=ru}}</ref><ref name=":8">{{Citiranje knjige|title=Масоны. Популярная история: Организация, облик, деятельность|last=Karpačev|first=Sergej Pavlovič|publisher=AST|year=2021|isbn=5171123373|url=https://books.google.hr/books/about/Masony.html?id=36GlzgEACAAJ|language=ru|trans-title=Masoni. Popularna povijest: organizacija, izgled, aktivnosti}}</ref> Do kraja [[1999.]] godine uspostavljeno je u Moskvi još sedam novih loža: "Aurora" (1996.), "Polarna zvijezda" (1997.), "Jupiter" (1997.), "Quatuor Coronati" (1998.), "Sjeverno svjetlo" (1998.), "Bratska ljubav" (1998.) i "A. S. Puškin" (1999).<ref name=":2"/><ref name=":0"/><ref name=":8"/> Do kraja [[2005.]] godine osnovano je još 15 loža. Loža "Tihooceanska obala" br. 12 osnovana je [[2000.]] godine u [[Vladivostok]]u. U [[Jaroslavlj]]u u osnovana Loža "Fjodor Volkov" [[2001.]] godine. U Moskvi je osnovano devet loža: "Orion" (2001.), "Feniks" (2001.), "Izida i Oziris" (2001.), "Ser" (2001.) "Hrabrost" (2002.), "Konstelacija" (2002.), "Prijateljstvo" (2003.), "Bijeli vitez" (2004.) i "Hiramov trokut" (2005.), s tim da su lože "Hrabrost" i "Konstelacija" prešle iz [[Velika loža Moldavije|Velike lože Moldavije]]. Još su osnovane i lože "Alfa i omega" (2002.) u [[Novosibirsk]]u, "Tri krune" (2002.) u [[Kalinjingrad]]u i "Sjeverna braća" (2002.) u [[Murmansk]]u.<ref name=":0"/> Loža "Ser" se izdvojila 2002. godine i s drugim [[Armenija|armenskim]] ložama formirala [[Velika loža Armenije|Veliku ložu Armenije]] te se preselila u [[Erevan]].<ref name=":4"/><ref name=":8"/> Početkom [[2001.]] godine oko 100 članova je napustilo ovu veliku ložu i formiralo [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Rusija|Veliku rusku regularnu ložu]]. Novoformiranoj velikoj loži još će se [[2007.]] godine priključiti tridesetak članova Velike lože Rusije.<ref name=":2"/><ref name=":0"/><ref name=":8"/> U drugoj polovici [[2000-ih]] osnovano je još osam loža. U Moskvi su osnovane tri lože, "Citadela" (2006.), "Francuska" (2009.) i "Savršen dogovor" (2010.). U Voronježu je osnovana Loža "Sveti gral" [[2007.]] godine, jedina koja je radila po [[Zinnendorfski obred|Zinnendorfskom obredu]], inačici [[Švedski obred|Švedskog obreda]], a ugasila se nakon dvije godine. Godine [[2008.]] osnovane su dvije lože, "Akacija" u [[Soči]]ju i "Predstraža" u [[Magnitogorsk]]u. Još su osnovane Loža "Kameni pojas" (2009.) u [[Ekaterinburg]]u i Loža "Muza" (2010.) u Sankt-Peterburgu.<ref name=":0"/> Loža "Prijateljstvo" se izdvojila 2008. godine i s drugim [[Azerbajdžan|azerbajdžanskim]] ložama formirala [[Nacionalna velika loža Azerbajdžana|Nacionalnu veliku ložu Azerbajdžana]] te se preselila u [[Baku]]u.<ref name=":3"/> Godine 2008. dio članstva se izdvojio i formirao [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Rusija|Veliku ujedinjenu ložu Rusije]], a koja se kasnije priključila [[CIGLU]]-u i priznala ju je [[Velika loža Francuske]].<ref name=":2">{{Citiranje weba|url=https://ovlr.ru/istoriya-masonstva-v-rossii/|title=История масонства в России|access-date=2024-05-17|website=ovlr.ru|language=ru}}</ref><ref name=":8"/> Krajem [[2010.]] godine lože "Alfa i omega" i "Bijeli vitez" su prestale s radom. U prvoj polovici [[2010-ih]] osnovano je 17 novih loža. Godine [[2011.]] godini formirane su tri lože, "Delta" u [[Krasnodar]]u, "Fjodor Ušakov" u [[Saransk]]u i "Klio" u Moskvi. Tijekom ovog razdoblja u Moskvi su osnovane još četiri lože: "Dva orla" (2012.), "Araragat" (2013.), "Giuseppe Garibaldi" (2015.) i "Šipka" (2015.). U drugim ruskim gradovima osnovano je pet loža; "P. P. Demidov" (2013.) u Ekaterinburgu, "Zlatni ključ" (2013.) u [[Perm (Permski kraj, Rusija)|Perm]]u, "Gribojedov" (2014.) u Sankt-Peterburgu, "Lubanja i križ" (2014.) u [[Nižnji Novgorod]]u i "Bratski lanac" (2014.) u [[Čeljabinsk]]u. Do kraja 2015. godine iz raznoraznih razloga ugašeno je devet loža: "Tihooceanska obala" u Vladivostoku, "Fjodor Volkov" u Jaroslavlju, "Izida i Oziris" u Moskva, "Sjeverna braća" u Murmansku, "Hrabrost" u Moskvi, "Konstelacija" u Moskvi, "Hiramov trokut" u Moskvi, "Sveti gral" u Voronježu i "Predstraža" u Magnitogorsku.<ref name=":0"/><ref name=":8"/> U [[Gruzija|Griziji]] su tijekom [[2013.]] godine osnovane tri lože, "Sveti David Graditelj" i "Sveta Tamara" u [[Tbilisi]] te "Leon Veliki" u [[Suhumi]] (''de facto'' u [[Abhazija|Abhaziji]]). Treća loža u Tbilisiju, "Đuro V. Briljantni", osnovana je dvije godine kasnije. Tri lože u Tbilisiju izdvojile su se [[2015.]] godine i formirale [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Gruzija|Veliku ložu Gruzije]].<ref name=":5"/> Godine 2015. u [[kazahstan]]skom glavnom gradu [[Almati]] osnovana je Loža "Alikhan Bukeikhanov". Sljedeće godine osnivaju se još dvije lože u Almati, "Svjetlo istoka" i "Ujedinjena nomadska braća". U studenom [[2016.]] godine ove tri lože su se izdvojile i formirale [[Velika loža Kazahstana|Veliku ložu Kazahstana]].<ref name=":0"/><ref name=":6"/> Dio članova u Almatiju koji nije pristupio Velikoj loži Kazahstana formirao je Loža "Skromnost".<ref name=":8"/> Dvije ugašene lože, "Bijeli vitez" i "Alfa i omega" obnovile su svoj rad u bjeloruskom glavnom gradu [[Minsk]]u, 2015. odnosno 2016. godine.<ref>{{Citiranje weba|url=https://de.everybodywiki.com/Freimaurerei_in_Belarus|title=Freimaurerei in Belarus|access-date=2024-08-28|language=de}}</ref> Do kraja [[2019.]] godine osnovano je još pet loža u Rusiji te jedna u [[Biškek]]u, glavnom gradu [[Kirgistan]]a. U ruskim gradovima su osnovane lože "Concordia" u [[Rostov na Donu|Rostovu na Donu]] (2018.), "Izlazećeg sunca" (2019.) u [[Kazanj]]u, "Prometej" (2019.) u [[Veliki Novgorod|Velikom Novgorodu]], "Giancarlo Seri" (2019.) u [[Samara|Samari]] i "Renesansa" (2019.) u Moskvi. U Biškeku je [[2018.]] godine osnovana Loža "Nur".<ref name=":0"/> U prvoj polovici [[2020-ih]] godina osnovano je devet loža. Godine [[2020.]] osnoana je Loža "Hiperion" u [[Anapa|Anapi]]. U [[2021.]] godini formirane su dvije lože, "Svjetlo Sibira" u [[Novosibirsk]]u i "Antares" u [[Tjumenj]]u. Godine [[2023.]] uspostavjeno je pet loža, "Crni zmaj" u [[Blagovješčensk (Amurska oblast, Rusija)|Blagovješčensku]], "Bratstvo Presvetog sakramenta" u [[Koroljov (Moskovska oblast, Rusija)|Koroljovu]], "Sveti gral" u Moskvi, "Ivan Perfilevič Elagin" u Sankt-Peterburgu i "Južni toranj" u Pjatigorsku. Druga loža u Biškeku osnovana je pod nazivom "Put svile".<ref name=":1"/><ref name=":8"/> == Ustroj == Sjedište Velike lože Rusije je u [[Moskva|Moskvi]]. === Lože === {{Lokacijska karta+ |Europska Rusija |float=right |width=375 |caption=[[Orijent (slobodno zidarstvo)|Orijenti]] Velike lože Rusije u europskom dijelu |places= {{Lokacijska karta točka |Europska Rusija |lat=55.755833 |long=37.617222 |label=[[Moskva]] |position=top }} {{Lokacijska karta točka |Europska Rusija |lat=59.9375 |long=30.308611 |label=[[Sankt-Peterburg]] |position=top }} {{Lokacijska karta točka |Europska Rusija |lat=44.894444 |long=37.316667 |label=[[Anapa]] |position=left }} {{Lokacijska karta točka |Europska Rusija |lat=58.55 |long=31.266667 |label=[[Veliki Novgorod]] |position=bottom }} {{Lokacijska karta točka |Europska Rusija |lat=51.671667 |long=39.210556 |label=[[Voronjež]] |position=right }} {{Lokacijska karta točka |Europska Rusija |lat=55.796389 |long=49.108889 |label=[[Kazanj]] |position=right }} {{Lokacijska karta točka |Europska Rusija |lat=54.700278 |long=20.453056 |label=[[Kalinjingrad]] |position=right }} {{Lokacijska karta točka |Europska Rusija |lat=55.916667 |long=37.816667 |label=[[Koroljov (Moskovska oblast, Rusija)|Koroljov]] |position=bottom }} {{Lokacijska karta točka |Europska Rusija |lat=45.033333 |long=38.966667 |label=[[Krasnodar]] |position=right }} {{Lokacijska karta točka |Europska Rusija |lat=51.716667 |long=36.183333 |label=[[Kursk]] |position=left }} {{Lokacijska karta točka |Europska Rusija |lat=56.326944 |long=44.0075 |label=[[Nižnji Novgorod]] |position=top }} {{Lokacijska karta točka |Europska Rusija |lat=58 |long=56.316667 |label=[[Perm (Permski kraj, Rusija)|Perm]] |position=left }} {{Lokacijska karta točka |Europska Rusija |lat=44.05 |long=43.066667 |label=[[Pjatigorsk]] |position=right }} {{Lokacijska karta točka |Europska Rusija |lat=47.2225 |long=39.71 |label=[[Rostov na Donu]] |position=right }} {{Lokacijska karta točka |Europska Rusija |lat=53.202778 |long=50.140833 |label=[[Samara]] |position=right }} {{Lokacijska karta točka |Europska Rusija |lat=54.183333 |long=45.183333 |label=[[Saransk]] |position=left }} {{Lokacijska karta točka |Europska Rusija |lat=43.585278 |long=39.720278 |label=[[Soči]] |position=left }} {{Lokacijska karta točka |Europska Rusija |lat=68.970556 |long=33.075 |label=<s>''[[Murmansk]]''</s> |position=right }} {{Lokacijska karta točka |Europska Rusija |lat=53.383333 |long=59.033333 |label=<s>''[[Magnitogorsk]]''</s> |position=left }} }} {{Lokacijska karta+ |Rusija |float=right |width=375 |caption=[[Orijent (slobodno zidarstvo)|Orijenti]] Velike lože Rusije u azijskom dijelu te izvan Rusije |places= {{Lokacijska karta točka |Rusija |lat=53.900556 |long=27.558611 |label=[[Minsk]] |position=right }} {{Lokacijska karta točka |Rusija |lat=42.874722 |long=74.612222 |label=[[Biškek]] |position=left }} {{Lokacijska karta točka |Rusija |lat=43.24 |long=76.915 |label=[[Almati]] |position=right }} {{Lokacijska karta točka |Rusija |lat=50.25 |long=127.533333 |label=[[Blagovješčensk (Amurska oblast, Rusija)|Blagovješčensk]] |position=left }} {{Lokacijska karta točka |Rusija |lat=55.05 |long=82.95 |label=[[Novosibirsk]] |position=left }} {{Lokacijska karta točka |Rusija |lat=57.15 |long=65.533333 |label=[[Tjumenj]] |position=right }} {{Lokacijska karta točka |Rusija |lat=56.835556 |long=60.612778 |label=[[Ekaterinburg]] |position=left }} {{Lokacijska karta točka |Rusija |lat=43.115 |long=131.885278 |label=<s>''[[Vladivostok]]''</s> |position=left }} {{Lokacijska karta točka |Rusija |lat=41.7225 |long=44.7925 |label=<s>''[[Tbilisi]]''</s> |position=right }} {{Lokacijska karta točka |Rusija |lat=43 |long=41.016667 |label=<s>''[[Suhumi]]''</s> |position=right }} }} {{glavni|Dodatak:Popis loža Velike lože Rusije}} U [[2024.]] godini pod zaštitom ove velike lože radi 49 [[Masonska loža|loža]], od toga je 20 u [[Moskva|Moskvi]], četiri u [[Sankt-Peterburg]]u, dvije u [[Ekaterinburg]]u, a po jedna se nalazi u [[Anapa|Anapi]], [[Blagovješčensk (Amurska oblast, Rusija)|Blagovješčensku]], [[Veliki Novgorod|Velikom Novgorodu]], [[Voronjež]]u, [[Kazanj]]u, [[Kalinjingrad]]u, [[Koroljov (Moskovska oblast, Rusija)|Koroljovu]], [[Krasnodar]]u, [[Kursk]]u, [[Nižnji Novgorod]]u, [[Novosibirsk]]u, [[Perm (Permski kraj, Rusija)|Permu]], Pjatigorsku, [[Rostov na Donu|Rostovu na Donu]], [[Samara|Samari]], [[Saransk]]u, [[Tjumenj]]u i [[Soči]]ju. Izvan Rusije radi pet loža, dvije u [[Minsk]]u, [[Bjelorusija]], i dvije u [[Biškek]], [[Kirgistan]], jedna u [[Almati]], [[Kazahstan]].<ref name=":1">{{Citiranje weba|url=https://russianmasonry.ru/reestr-lozh/|title=Реестр лож|access-date=2024-05-17|website=russianmasonry.ru|language=ru}}</ref> Među ložama koje rade pod zaštitom Velike lože Rusije su i: * Loža "Harmonija" (''Ложа "Гармония"'') br. 1, Moskva – osnovana kao ''Loge Harmonie Non 698'' pod zaštitom Nacionalne velike lože Francuske. * Ujedinjena loža "Lotos i Bratska ljubav" (''Объединенные Ложи "Лотос и Братская Любовь"'') br. 2/10, Moskva – dvije ujedinjene lože; prva nosi naziv po cvijetu [[Svinjduša]] i osnovana je kao ''Loge Lotier'' pod zaštitom Nacionalne velike lože Francuske. * Loža "Astraea" (''Ложа "Астрея"'') br. 3, Sankt-Peterburg – nosi naziv po Astraei, boginji pravde u [[Grčka mitologija|grčkoj mitologiji]]; osnovana kao ''Loge Astrée'' pod zaštitom Nacionalne velike lože Francuske. * Loža "Gamujan" (''Ложа "Гамаюн"'') br. 4, Voronjež – nosi naziv po ptici [[prorok|proročici]] u ruskom folkloru; osnovana kao ''Loge Gamaïoun'' pod zaštitom Nacionalne velike lože Francuske. * Loža "Aurora" (''Ложа "Аврора"'') br. 5, Moskva – nosi naziv po drugom nazivu za [[Polarna svjetlost|polarnu svjetlost]]; osnovana kao ''Loge Aurore'' pod zaštitom Nacionalne velike lože Francuske. * Loža "Polarna zvijezda" (''Ложа "Полярная Звезда"'') br. 6, Moskva – nosi naziv po sanktpeterburškoj loži utemeljenoj 1906. godine, odnosno po [[Polarna zvijezda|Polarnoj zvijezdi]]; osnovana 1994. godine pod zaštitom [[Veliki orijent Francuske|Velikog orijenta Francuske]], a izdvojila se od francuza 1997. godine.<ref name=":2"/> * Loža "Quatuor Coronati" (''Ложа "Четверо Коронованных"'') br. 8, Moskva – ova [[istraživačka loža]] nosi naziv po najstarijoj istraživačkoj [[Loža "Quatuor Coronati"|Loži "Quatuor Coronati" br. 2076]], osnovanoj [[1886.]] godine pod zaštitom [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]] (UGLE). * {{Z|BLR}} Loža "Alfa i omega" (''Ложа "Альфа и Омега"'') br. 23, Minsk – nosi naziv po prvom i posljednjem slovu grčkog alfabeta, [[Alfa]] i [[Omega]]. * {{Z|BLR}} Loža "Bijeli vitez" (''Ложа "Белый Рыцарь"'') br. 25, Minsk – nosi naziv po bijelom vitezu koji se nalazi na grbu [[Pahonija|Pahonije]]. * Loža "Dva orla" (''Ложа "Два Орла"'') br. 38, Moskva – nosi naziv po [[mogilev]]skoj loži osnovanoj 1770. godine. * Loža "Giuseppe Garibaldi" (''Ложа "Джузеппе Гарибальди"'') br. 49, Moskva – nosi naziv po talijanskom revolucionaru i masonu [[Giuseppe Garibaldi|Giuseppeu Garibaldu]]. * Loža "Šipka" (''Ложа "Шипка"'') br. 50, Moskva – nosi naziv po vrhu Šipka na [[Balkan (planina)|planini Balkan]] gdje se nalazi spomenik, simbol moderne Bugarske, i radi na [[Bugarski jezik|bugarskom jeziku]]. * {{Z|KAZ}} Loža "Skromnost" (''Ложа "Скромность"'') br. 52, Almati * {{Z|KGZ}} Loža "Nur" (''Ложа "Нур"'') br. 56, Biškek – nosi naziv po [[islam]]skom pojmu za svjetlost. * Loža "Renesansa" (''Ложа "Ренессанс"''; [[Engleski jezik|engl.]] ''Renaissance Lodge'') br. 59, Moskva – nosi naziv po [[Renesansa|Renesansi]], razdoblju u književnosti i umjetnosti. * {{Z|KGZ}} Loža "Put svile" (''Ложа "Великий Шелковый Путь"'') бr. 63, Biškek – nosi naziv po [[Put svile|Putu svile]]. * Loža "Crni zmaj" (''Ложа "Черный Дракон"'') br. 65, Blagovješčensk – nosi naziv po kineskom nazivu za rijeku [[Amur]]. Lože "Alfa i omega" br. 23 i "Bijeli vitez" br. 25 u Minsku, te Loža "Dva orla" br. 38 u Moskvi čine Kotar "Bjelorusija" Velike lože Rusije (''Дистрикт "Беларусь" Великой Ложи России'').<ref>{{Citiranje weba|title=Масонство в Беларуси - Дистрикт Беларусь Великой Ложи России|url=https://freemasons.by/|access-date=2025-06-11|website=freemasons.by|language=ru}}</ref> U okviru ove velike lože radile su, između ostalih, i: * {{Z|ARM}} Loža "Ser" (''Ложа "Сер"'') br. 18, Mosvka / [[Erevan]] – izdvojila se 2002. godine i formirala [[Velika loža Armenije|Veliku ložu Armenije]].<ref name=":4">{{Citiranje weba|url=https://glofarmenia.org/freemasons-in-armenia/#legitimacy-of-origin|title=Consecration, Dedication and Constitution of the Grand Lodge of Armenia|access-date=2024-05-12|website=glofarmenia.org|language=en|archive-date=12. svibnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240512090307/https://glofarmenia.org/freemasons-in-armenia/#legitimacy-of-origin|url-status=dead}}</ref> * {{Z|AZE}} Loža "Prijateljstvo" (''Ложа "Дружба"'') br. 24, Moskva / [[Baku]] – izdvojila se 2008. godine i formirala [[Nacionalna velika loža Azerbajdžana|Nacionalnu veliku ložu Azerbajdžana]].<ref name=":3">{{Citiranje weba|url=https://freemasonryaz.org/AboutUs/ShortHistory|title=Short history and background of National Grand Lodge of Azerbaijan|access-date=2024-05-18|website=freemasonryaz.org|language=en}}</ref> * Loža "Sveti gral" (''Ложа "Святой грааль"'') br. 28, Voronjež – nosila naziv po [[Sveti gral|Svetom gralu]] i jedina je radila po Zinnendorfskom obredu. * {{Z|GRU}} Loža "Sveti David Graditelj" (''Ложа "Святой Давид – строитель"'') br. 39, [[Tbilisi]] – nosila naziv po gruzijskom kralju [[David IV. Gruzijski|Davidu IV.]]; izdvojila se 2015. godine i formirala [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Gruzija|Veliku ložu Gruzije]].<ref name=":5">{{Citiranje weba|url=https://www.uglg.ge/about-uglg|title=History of Freemasonry in Georgia and Consecration of the United Grand Lodge of Georgia|access-date=2024-05-18|website=uglg.ge|language=en}}</ref> * {{Z|GRU}}{{Z|ABH}} Loža "Leon Veliki" (''Ложа "Леон Великий"'') br. 40, [[Suhumi]]. * {{Z|GRU}} Loža "Sveta Tamara" (''Ложа "Святая Тамара"'') br. 41, Tbilisi – nosila naziv po gruzijskoj kraljici [[Tamara Gruzijska|Tamari]]: izdvojila se 2015. godine i formirala Veliku ložu Gruzije.<ref name=":5"/> * {{Z|GRU}} Loža "Đuro V. Briljantni" (''Ложа "Георгий V Блистательный"'') br. 48, Tbilisi – nosila naziv po gruzijskom kralju [[Đuro V. Gruzijski|Đuri V.]]; izdvojila se 2015. godine i formirala Veliku ložu Gruzije.<ref name=":5"/> * {{Z|KAZ}} Loža "Alikhan Bukeikhanov" (''Ложа "Алихан Бокейханов"'') br. 51, Almati – nosila naziv po kazahskom političaru Alikhanu Bukeikhanovu; izdvojila se 2016. godine i formirala [[Velika loža Kazahstana|Veliku ložu Kazahstana]].<ref name=":6">{{Citiranje weba|url=https://gloq.kz/main_eng|title=Dear visitors! Grand Lodge of Kazakhstan|access-date=2024-05-18|website=gloq.kz|language=en|archive-date=18. svibnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240518071233/https://gloq.kz/main_eng|url-status=dead}}</ref> * {{Z|KAZ}} Loža "Svjetlo istoka" (''Ложа "Свет Востока"'') br. 52, Almati – izdvojila se 2016. godine i formirala Veliku ložu Kazahstana.<ref name=":6"/> * {{Z|KAZ}} Loža "Ujedinjena nomadska braća" ([[Engleski jezik|engl.]] ''United Nomadic Brothers Lodge'') br. 55, Almati – izdvojila se 2016. godine i formirala Veliku ložu Kazahstana.<ref name=":6"/> Lože "Sveti David Graditelj" br. 39, "Leon Veliki" br. 40 i "Sveta Tamara" br. 41, sve u [[Gruzija|Gruziji]], nakon osnivanja 2013. godine, formirale su Kotar "Kavkaz" Velike lože Rusije (''Дистрикт "Кавказ" Великой Ложи России''). Kotar je raspušten početkom 2015. godine kada je formirana Velika loža Gruzije.<ref>{{Citiranje weba|url=https://masonicpressagency.blogspot.com/2015/03/it-was-founded-grand-lodge-of-georgia.html|title=It was founded the Grand Lodge of Georgia|date=2015-03-17|access-date=2024-10-06|website=Masonic Press Agency|language=en}}</ref> === Uprava === Velikom ložom Rusije upravlja [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|veliki majstor]] ([[Ruski jezik|rusk.]] ''великий мастер'') koji se bira na petogodišje razdoblje. Do 2010. godine birani su na trgodišnje razdoblje. Dosadašnji veliki majstori su: {{div col|colwidth=33em}} # Georgij Dergačev{{efn|Georgij Borisovič Dergačev; [[Ruski jezik|rus.]] ''Гео́ргий Бори́сович Дергачёв''}} (1995. – 2002.) # Dmitrij Denisov{{efn|Dmitrij Gerasimovič Denisov; [[Ruski jezik|rus.]] ''Дмитрий Герасимович Денисов''}} (2002. – ?.)<ref>{{Citiranje weba|url=https://pavell.livejournal.com/212204.html?|title=Масоны официально публикуют состав своего руководства|access-date=2024-07-23|website=pavell.livejournal.com|language=ru}}</ref> # Vladimir Džangirjan{{efn|Vladimir Gurgenovič Džangirjan; [[Ruski jezik|rus.]] ''Владимир Гургенович Джангирян''}} (?. – 2007.) # Andrej Bogdanov{{efn|Andrej Vladimirovič Bogdanov; [[Ruski jezik|rus.]] ''Андре́й Влади́мирович Богда́нов''}} (od 2007.) {{div col end}} === Međunarodna suradnja === Velika loža sudjeluje u radu [[Svjetska konferencija regularnih masonskih velikih loža|Svjetske konferencije regularnih masonskih velikih loža]]. Također, potpisala je povelje o prijateljstvu i međusobnom priznavanju s preko 115 [[Regularno slobodno zidarstvo|regularnih velikih loža]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://russianmasonry.ru/mirovoe-priznanie/|title=Мировое признание|access-date=2024-05-17|website=russianmasonry.ru|language=ru}}</ref> === Obredi === Velika loža Rusije upravlja [[Simbolički stupnjevi|simboličkim stupnjevima]] [[Loža (slobodno zidarstvo)|plave lože]] (učenik, pomoćnik i majstor) i delegira upravljanje [[Visoki masonski stupnjevi|visokim stupnjevima]] na [[Slobodnozidarski redovi|dodatna tijela i redove]]. [[Obred (slobodno zidarstvo)|Obredi]] koji se rade u plavoj loži su: {{div col|colwidth=33em}} * [[Škotski obred|Drevni i prihvaćeni škotski obred]] (samo prva tri stupnja); * [[Francuski obred|Moderni (francuski) obred]] (samo prva tri stupnja); * [[Emulacijski obred]]; * [[Obred Memfisa-Mizraima|Orijentalni obred]] (samo prva tri stupnja); {{div col end}} [[Zinnendorfski obred]] (samo prva tri stupnja), inačicu [[Švedski obred|Švedskog obreda]], radila je jedna loža tijekom 2009. i 2010. godine. == Pridružena tijela i redovi == Upravljanje [[Visoki masonski stupnjevi|visokim stupnjevima]] ova velika loža provodi kroz [[Slobodnozidarski redovi|pridružena tijela i redove]] od kojih svaki predstavlja jedan [[Slobodnozidarski obred|obred]] a na temelju potpisanih konkordata. * Vrhovno vijeće Rusije 33. i posljednjeg stupnja Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda (''Верховный Совет России 33-го и Последнего Градуса Древнего и Принятого Шотландского Устава'') – nadležno za rad [[Škotski obred|Škotskog obreda]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://aasr-supremecouncil.info/|title=Верховный Совет России ДПШУ|access-date=2024-05-17|website=aasr-supremecouncil.info|language=ru}}</ref> * Suvereno utočište Rusije Drevnog i primitivnog obreda Memfisa-Mizraima (''Державное российское святилище Древнего и Изначального Устава Мемфиса-Мицраима'') – nadležno za rad [[Obred Memfisa-Mizraima|Orijentalni red Memfisa-Mizraima]]. * Vrhovno vijeće Modernog obreda Rusije (''Верховный Совет Нового Устава России'') – nadležno za rad [[Francuski obred|Modernog (francuskog) obreda]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://modernsrite.ru/|title=Добро пожаловать на официальный сайт Французского (Нового) Устава в России|access-date=2024-05-17|website=modernsrite.ru|language=ru}}</ref> *Vrhovni veliki kapitel Reda slobodnih zidara Kraljevskog luka Rusije (''Верховный Великий Капитул Ордена Вольных Каменщиков Королевская Арка России'') – nadležno za rad [[Sveti kraljevski luk|Svetog kraljevskog luka]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://royalarchrussia.ru/|title=Капитул “Святая Цицилия” #6190|access-date=2024-05-17|website=royalarchrussia.ru|language=ru|archive-date=2. travnja 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220402050612/https://royalarchrussia.ru/|url-status=dead}}</ref> == Vidi još == * [[Popis masonskih velikih loža u Europi]] * [[Popis regularnih velikih loža]] == Bilješke == {{notelist}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{URL|https://russianmasonry.ru/|Službena stranica}} * {{URL|https://www.facebook.com/GLofRussia|Facebook stranica}} {{Slobodno zidarstvo}} [[Kategorija:Velike lože|Rusije]] [[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Rusiji]] gahxsgvdcpwgxvtlccrmiy9814m4g55 0 757102 7475813 7271144 2026-06-05T16:42:14Z Ame71 128419 Predložak 7475813 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Jugoslavenskog nogometnog saveza <br> 2. savezna liga | sezona = 1982./83. | država = {{Z|JUG}} [[SFRJ|Jugoslavija]] | datum = [[15. kolovoza]] [[1982.]]<br />[[26. lipnja]] [[1983.]] | prvaci = | promovirani = [[NK Čelik Zenica|Čelik Zenica]]<br />[[FK Priština|Priština]] | degradirani = [[NK Solin|Solin]]<br />[[NK Maribor|Maribor]]<br />[[FK Kozara Bosanska Gradiška|Kozara B. Gradiška]]<br />[[FK Lirija Prizren|Lirija Prizren]]<br />[[FK Radnički Kragujevac|Radnički Kragujevac]]<br />[[FK Dubočica Leskovac|Dubočica Leskovac]]<br />[[OFK Titograd]]<br />[[FK Lovćen Cetinje|Lovćen Cetinje]] | broj klubova = 36 | kontinentalni kup1 = | kvalifikanti kup1 = | kontinentalni kup2 = | kvalifikanti kup2 = | kontinentalni kup3 = | kvalifikanti kup3 = | kontinentalni kup4 = | kvalifikanti kup4 = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1981./82.|1981./82.]] | sljedeća sezona = [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1983./84.|1983./84.]] }} '''Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1982./83.''' bilo je trideset i prvo izdanje drugog ranga koje je nosilo naziv ''Druga savezna liga''. Bilo je to trideset i sedmo izdanje drugog ranga u [[SFRJ|Jugoslaviji]] nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Druga liga igrala se u dvije skupine, Istok i Zapad. Bilo je 18 klubova u dvije skupine od 1973. do 1978., 16 od 1978. do 1982. i onda opet 18 do 1988. godine.<ref>[https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201973-1978.html fsgzrenjanin 1973−1978]</ref> Prvaci su bili "[[NK Čelik Zenica|Čelik]]" iz [[Zenica|Zenice]] (skupina "Zapad") i "[[KF Prishtina|FK Priština]]" (skupina "Istok"). Od [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1982./83.|Prve savezne lige 1982./83.]] ispale su dvije srpske momčadi, iz Druge savezne lige ispale su 3 momčadi iz skupine Zapad i 5 iz skupine Istok. == Sustav natjecanja == Igralo se u dvije faze. Momčadi su međusobno igrale [[Bergerove tablice|dvokružni ligaški sustav]]. Igrala se po jedna utakmica na domaćem i gostujućem terenu. Prvakom je postala momčad koja je sakupila najviše bodova u skupini za prvaka (pobjeda = 2 boda, neodlučeni ishod = 1 bod, poraz = bez bodova). Pravila koje su određivala poredak na ljestvici su bila: 1) broj osvojenih bodova, 2) gol-razlika, 3) veći broj postignutih golova, 4) baraž Pobjednici svake skupine napreduju u Prvu saveznu ligu. U zapadnoj skupini nalazile su se Slovenija, Hrvatska, Vojvodina i BiH, a u istočnoj središnja Srbija, Kosovo, Crna Gora i Makedonija. U ovom izdanju posljednjih 4 momčadi u svakoj skupini ispadaju u 3. ligaški rang. Ako 2 momčadi iz iste skupine 2. ranga ispadnu iz Prve lige, tada iz te skupine ispada 5 momčadi, a iz druge skupine samo 3. == Zapad == === Sudionici === {{Lokacijska karta+ |SFRJ |float=right |width=400 |places= {{Lokacijska karta~ |SFRJ|lat=45.916667 |long=15.983333 |marksize=5|label=<small>Zagreb</small>}} {{Lokacijska karta~ |SFRJ|lat=44.87 |long=17.20 |marksize=5|label=<small>Borac</small>|position=left}} {{Lokacijska karta~ |SFRJ|lat=44.3 |long=17.9166666|marksize=5|label=<small>Čelik</small>|}} {{Lokacijska karta~ |SFRJ|lat=45.477778 |long=20.386111 |marksize=5|label=<small>Proleter</small>|position=right}} {{Lokacijska karta~ |SFRJ|lat=42.7112 |long=18.3425 |marksize=5|label=<small>Leotar</small>|position=top}} {{Lokacijska karta~ |SFRJ|lat=44.05 |long=17.38 |marksize=5|label=<small>Iskra</small>|position=left}} {{Lokacijska karta~ |SFRJ|lat=46.08 |long=19.66 |marksize=5|label=<small>Spartak</small>|position=right}} {{Lokacijska karta~ |SFRJ|lat=44.81 |long=15.86 |marksize=5|label=<small>Bihać</small>|position=left}} {{Lokacijska karta~ |SFRJ|lat=42.63 |long=18.10 |marksize=5|label=<small>GOŠK</small>|position=left}} {{Lokacijska karta~ |SFRJ|lat=44.86 |long=18.80 |marksize=5|label=<small>Brčko</small>|position=left}} {{Lokacijska karta~ |SFRJ|lat=45.815797 |long=19.639133 |marksize=5|label=<small>Topola</small>|position=left}} {{Lokacijska karta~ |SFRJ|lat=43.519444 |long=16.431667 |marksize=5|label=<small>Solin</small>|position=left}} {{Lokacijska karta~ |SFRJ|lat=45.81 |long=20.45 |marksize=5|label=<small>Kikinda</small>|position=right}} {{Lokacijska karta~ |SFRJ|lat=45.13 |long=17.25 |marksize=5|label=<small>Kozara</small>|position=right}} {{Lokacijska karta~ |SFRJ|lat=46.55 |long=15.58 |marksize=5|label=<small>Maribor</small>|position=left}} {{Lokacijska karta~ |SFRJ|lat=46.30 |long=16.33 |marksize=5|label=<small>Varteks</small>}} {{Lokacijska karta~ |SFRJ|lat=45.33 |long=19.85 |marksize=5|label=<small>NoviSad</small>|position=right}} {{Lokacijska karta~ |SFRJ|lat=44.75 |long=19.21 |marksize=5|label=<small>Bijeljina</small>|position=right}} |caption=Približna lokacija klubova 2. savezne lige Zapad u sezoni 1982./83.}} {| class="wikitable" style="font-size:100%;" !rowspan=2 align="center" | Klub !rowspan=2 align="center" | Grad !colspan=2 align="center" | Sezona 1981./82. |- !align="center" |Poz. !align="center" |Rang |- | [[NK Zagreb|Zagreb]] | [[Zagreb]] | 18. | align="center" | [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1981./82.|Prva savezna liga]] |- | [[FK Spartak Subotica|Spartak]] | [[Subotica]] | 2. |rowspan=13 align="center" | [[Druga_savezna_liga_Jugoslavije_u_nogometu_1981./82.#Zapad|2. savezna liga – Zapad]] |- | [[NK Čelik Zenica|Čelik]] | [[Zenica]] | 3. |- | [[FK Borac Banja Luka|Borac]] | [[Banja Luka]] | 4. |- | [[NK Iskra Bugojno|Iskra]] | [[Bugojno]] | 5. |- | [[OFK Kikinda]] | [[Kikinda]] | 6. |- | [[FK Leotar Trebinje|Leotar]] | [[Trebinje]] | 7. |- | [[FK Proleter Zrenjanin|Proleter]] | [[Zrenjanin]] | 8. |- | [[NK Jedinstvo Bihać|Jedinstvo]] | [[Bihać]] | 9. |- | [[FK TSC Bačka Topola|AIK]] | [[Bačka Topola]] | 10. |- | [[NK GOŠK Dubrovnik|GOŠK Jug]] | [[Dubrovnik]] | 11. |- | [[FK Kozara Bosanska Gradiška|Kozara]] | [[Bosanska Gradiška]] | 12. |- | [[NK Solin|Solin]] | [[Solin]] | 13. |- | [[FK Jedinstvo Brčko|Jedinstvo]] | [[Brčko]] | 14. |- | [[NK Maribor|Maribor]] | [[Maribor]] | 1. | align="center" | [[Slovenska republička nogometna liga 1981./82.|Slovenska liga]] |- | [[NK Varaždin|Varteks]] | [[Varaždin]] | 1. | align="center" | [[Hrvatska nogometna liga 1981./82.|Hrvatska liga]] |- | [[FK Novi Sad|Novi Sad]] | [[Novi Sad]] | 1. | align="center" | Vojvođanska liga |- | [[FK Radnik Bijeljina|Radnik]] | [[Bijeljina]] | 1. | align="center" | [[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine 1981./82.|Liga Bosne i Hercegovine]] |- |} === Ljestvica === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[NK Čelik Zenica|Čelik Zenica]] ||34||20||8||6||50||23||+27||48 |- |2. || [[NK Iskra Bugojno|Iskra Bugojno]] ||34||20||7||7||58||34||+24||47 |- |3. || [[FK Jedinstvo Brčko|Jedinstvo Brčko]] ||34||17||4||13||40||38||+2||38 |- |4. || [[FK Spartak Subotica|Spartak Subotica]] ||34||14||9||11||53||39||+14||37 |- |5. || [[FK Leotar Trebinje|Leotar Trebinje]] ||34||15||7||12||43||33||+10||37 |- |6. || [[NK GOŠK Dubrovnik|GOŠK Jug Dubrovnik]] ||34||13||10||11||45||37||+8||36 |- |7. || [[FK Proleter Zrenjanin|Proleter Zrenjanin]] ||34||13||10||11||41||40||+1||36 |- |8. || [[OFK Kikinda]] ||34||12||11||11||44||33||+11||35 |- |9. || [[FK Novi Sad|Novi Sad]] ||34||14||7||13||38||38||0||35 |- |10. || [[NK Varaždin|Varteks Varaždin]] ||34||14||7||13||48||49||−1||35 |- |11. || [[FK Borac Banja Luka|Borac Banja Luka]] ||34||12||10||12||51||39||+12||34 |- |12. || [[NK Zagreb|Zagreb]] ||34||12||8||14||47||50||−3||32 |- |13. || [[NK Jedinstvo Bihać|Jedinstvo Bihać]] ||34||11||9||14||35||44||−9||31 |- |14. || [[FK TSC Bačka Topola|AIK Bačka Topola]] ||34||13||5||16||37||48||−11||31 |- |15. || [[FK Radnik Bijeljina|Radnik Bijeljina]] ||34||8||14||12||35||44||−9||30 |- style="background:#FFAAAA;" |16. || [[NK Solin|Solin]] ||34||9||11||14||27||50||−23||29 |- style="background:#FFAAAA;" |17. || [[NK Maribor|Maribor]] ||34||7||12||15||25||42||−17||26 |- style="background:#FFAAAA;" |18. || [[FK Kozara Bosanska Gradiška|Kozara B. Gradiška]] ||34||4||7||23||29||65||−36||15 |- |colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="rsssf">[https://www.rsssf.org/tablesj/joeg83.html rsssf]</ref> </small> |} * '''Viši rang:''' ** Čelik Zenica je promovirana u [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1983./84.|Prvu saveznu ligu 1983./84.]] * '''Ispali:''' ** Solin, Maribor i Kozara ispali su u [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1983./84.|3. ligaški rang 1983./84.]] * '''Novi članovi:''' ** Slovan Ljubljana, Šibenik, Vrbas i Sloga Doboj (iz [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1981./82.|3. ligaškog ranga]]) === Rezultati === {| align="center" cellspacing="0" cellpadding="3" style="background-color: #f9f9f9; font-size: 100%; text-align: center" class="wikitable" |-style="background:#F0F0F0;" !align="left"|&nbsp;!!AIK!!BOR!!ČEL!!GOŠ!!ISK!!BIH!!BRČ!!KIK!!KOZ!!LEO!!MAR!!N.S!!PRO!!RAD!!SOL!!SPAa!!VAR!!ZAG |- |style="text-align:left"| AIK Bačka Topola |{{Sfondo|cc}}|–––– ||1:0||1:1||4:4||3:2||2:1||1:0||1:0||3:2||1:0||1:0||0:2||3:0||1:1||3:0||3:1||2:1||2:1 |-style="background:#F0F0F0;" |style="text-align:left"| Borac Banja Luka ||3:0|| {{Sfondo|cc}} |–––– ||0:0||2:0||0:1||2:0||2:0||1:1||3:2||3:0||1:1||2:0||1:1||6:0||5:0||1:1||3:0||1:1 |- |style="text-align:left"| Čelik Zenica ||2:1||4:0|| {{Sfondo|cc}} |–––– ||4:0||1:0||1:0||2:0||3:1||1:0||1:0||2:0||2:0||2:1||3:1||0:0||5:1||1:0||5:1 |-style="background:#F0F0F0;" |style="text-align:left"| GOŠK Jug ||3:0||3:1||0:2|| {{Sfondo|cc}} |–––– ||2:2||0:1||2:0||0:0||4:0||1:0||3:0||2:0||2:0||1:1||1:0||1:0||1:0||2:0 |- |style="text-align:left"| Iskra Bugojno ||2:0||1:0||2:0||2:1|| {{Sfondo|cc}} |–––– ||1:0||2:1||2:0||3:2||3:1||3:0||2:0||5:1||1:1||2:0||1:0||5:0||4:0 |-style="background:#F0F0F0;" |style="text-align:left"| Jedinstvo Bihać ||1:0||1:1||1:1||0:0||1:2|| {{Sfondo|cc}} |–––– ||0:1||2:1||2:1||2:1||1:1||1:1||3:1||1:0||0:0||3:0||3:4||0:1 |- |style="text-align:left"| Jedinstvo Brčko ||2:0||1:1||1:0||3:1||1:1||3:0|| {{Sfondo|cc}} |–––– ||2:0||2:1||1:0||2:2||1:0||1:0||4:1||2:0||1:1||2:0||3:1 |-style="background:#F0F0F0;" |style="text-align:left"| Kikinda ||0:0||3:1||3:0||2:0||4:2||1:1||0:1|| {{Sfondo|cc}} |–––– ||2:0||2:0||0:0||1:1||0:0||3:0||4:0||1:0||5:2||3:0 |- |style="text-align:left"| Kozara B. Gradiška ||2:1||1:3||0:1||0:2||0:0||1:2||0:2||4:2|| {{Sfondo|cc}} |–––– ||1:1||2:1||1:1||1:2||0:0||0:2||2:1||1:2||2:2 |-style="background:#F0F0F0;" |style="text-align:left"| Leotar Trebinje ||3:0||2:2||0:0||2:1||3:0||2:1||1:0||3:0||1:0|| {{Sfondo|cc}} |–––– ||3:0||2:0||3:3||2:1||3:0||1:0||2:0||3:0 |- |style="text-align:left"| Maribor ||2:0||2:0||0:1||1:1||0:1||1:0||1:0||1:1||1:1||0:1|| {{Sfondo|cc}} |–––– ||5:0||1:0||0:0||1:1||2:2||0:0||1:0 |-style="background:#F0F0F0;" |style="text-align:left"| Novi Sad ||2:1||2:1||1:0||1:1||0:0||0:1||2:0||1:0||4:0||2:0||1:0|| {{Sfondo|cc}} |–––– ||1:1||1:0||6:0||3:2||1:0||2:1 |- |style="text-align:left"| Proleter Zrenjanin ||1:0||2:1||3:1||2:2||1:0||3:0||0:1||1:1||1:1||1:1||2:0||2:1|| {{Sfondo|cc}} |–––– ||3:0||2:0||3:2||2:0||0:0 |-style="background:#F0F0F0;" |style="text-align:left"| Radnik Bijeljina ||3:0||2:2||0:0||3:2||2:2||0:0||2:1||0:1||1:0||0:0||4:1||2:0||1:1|| {{Sfondo|cc}} |–––– ||0:1||3:1||3:0||0:1 |- |style="text-align:left"| Solin ||1:1||0:1||0:2||1:0||1:2||1:1||5:1||1:0||2:0||2:0||0:0||1:1||1:0||1:1|| {{Sfondo|cc}} |–––– ||1:1||1:1||0:3 |-style="background:#F0F0F0;" |style="text-align:left"| Spartak Subotica ||1:0||2:0||1:1||1:0||3:0||5:0||2:0||0:0||5:0||2:1||2:0||1:0||3:0||0:0||2:2|| {{Sfondo|cc}} |–––– ||3:1||3:0 |- |style="text-align:left"| Varteks Varaždin ||2:0||1:0||3:0||1:1||2:2||3:1||5:0||1:1||2:1||3:1||1:0||1:0||1:0||3:1||1:2||2:2|| {{Sfondo|cc}} |–––– ||3:0 |-style="background:#F0F0F0;" |style="text-align:left"| Zagreb ||2:1||3:1||1:1||1:1||3:0||2:4||2:0||2:1||3:0||0:0||5:0||4:1||0:1||1:1||3:0||1:2||2:2|| {{Sfondo|cc}} |–––– |- |colspan="19" align="left"|<small> Izvori:<ref name="rsssf"/> </small> </small> |} === Najbolji strijelac === {| class="wikitable" !Pog. !Ime !Klub |- |23 |[[Dragan Marjanović]] |Borac Banja Luka |- style="background-color: #ffffff;" |- style="background-color: #ffffff;" |colspan="3" align="left"|<small> Izvori:<ref name="rsssf"/> </small> </small> |} == Istok == === Sudionici === {{Lokacijska karta+ |SFRJ |float=right |width=400 |places= {{Lokacijska karta~ |SFRJ|lat=42 |long=20.966667 |marksize=5|label=<small>Teteks</small>}} {{Lokacijska karta~ |SFRJ|lat=43.683333 |long=21.326667 |marksize=5|label=<small>Napredak</small>|position=bottom}} {{Lokacijska karta~ |SFRJ|lat=42.883333 |long=20.866667 |marksize=5|label=<small>Trepča</small>|position=right}} {{Lokacijska karta~ |SFRJ|lat=44.114167 |long=20.911667 |marksize=5|label=<small>Kragujevac</small>|position=left}} {{Lokacijska karta~ |SFRJ|lat=43.883333 |long=20.35 |marksize=5|label=<small>Čačak</small>|position=right}} {{Lokacijska karta~ |SFRJ|lat=44.920556 |long=20.462222 |marksize=5|label=<small>Rad</small>|position=top}} {{Lokacijska karta~ |SFRJ|lat=43.99 |long=21.93 |marksize=5|label=<small>Dubočica</small>|position=left}} {{Lokacijska karta~ |SFRJ|lat=42.871666 |long=18.955 |marksize=5|label=<small>Sutjeska</small>|position=right}} {{Lokacijska karta~ |SFRJ|lat=44.173666 |long=22.0905 |marksize=5|label=<small>Bor</small>|position=left}} {{Lokacijska karta~ |SFRJ|lat=42.538 |long=19.258166 |marksize=5|label=<small>Titograd</small>|position=left}} {{Lokacijska karta~ |SFRJ|lat=42.666667 |long=21.166667 |marksize=5|label=<small>Priština</small>|position=right }} {{Lokacijska karta~ |SFRJ|lat=43.85 |long=19.85 |marksize=5|label=<small>Sloboda</small>|position=left}} {{Lokacijska karta~ |SFRJ|lat=43.91 |long=22.30 |marksize=5|label=<small>Timok</small>|position=right}} {{Lokacijska karta~ |SFRJ|lat=42.21 |long=20.73 |marksize=5|label=<small>Lirija</small>|position=left}} {{Lokacijska karta~ |SFRJ|lat=43.16 |long=22.60 |marksize=5|label=<small>Pirot</small>|position=left}} {{Lokacijska karta~ |SFRJ|lat=42.38 |long=18.92 |marksize=5|label=<small>Lovćen</small>|position=right}} {{Lokacijska karta~ |SFRJ|lat=42.366 |long=20.43 |marksize=5|label=<small>Đakovica</small>|position=right}} {{Lokacijska karta~ |SFRJ|YUG|lat=41.01 |long=21.33 |marksize=5|label=<small>Pelister</small>|position=left}} |caption=Približna lokacija klubova 2. savezne lige Istok u sezoni 1982./83.}} {| class="wikitable" style="font-size:100%;" !rowspan=2 align="center" | Klub !rowspan=2 align="center" | Grad !colspan=2 align="center" | Sezona 1981./82. |- !align="center" |Poz. !align="center" |Rang |- | [[FK Teteks Tetovo|Teteks]] | [[Tetovo]] | 17. | align="center" | [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1981./82.|Prva savezna liga]] |- | [[FK Trepča Kosovska Mitrovica|Trepča]] | [[Kosovska Mitrovica|Titova Mitrovica]] | 2. |rowspan=13 align="center" | [[Druga_savezna_liga_Jugoslavije_u_nogometu_1981./82.#Istok|2. savezna liga – Istok]] |- | [[FK Timok 1919 Zaječar|Timok-Kristal]] | [[Zaječar]] | 3. |- | [[FK Sloboda Užice|Sloboda]] | [[Užice|Titovo Užice]] | 4. |- | [[FK Sutjeska Nikšić|Sutjeska]] | [[Nikšić]] | 5. |- | [[OFK Bor|Bor]] | [[Bor (grad)|Bor]] | 6. |- | [[FK Rad Beograd|Rad]] | [[Beograd]] | 7. |- | [[FK Napredak Kruševac|Napredak]] | [[Kruševac]] | 8. |- | [[FK Priština|Priština]] | [[Priština]] | 9. |- | [[FK Borac Čačak|Borac]] | [[Čačak]] | 10. |- | [[FK Radnički Kragujevac|Radnički]] | [[Kragujevac]] | 11. |- | [[FK Lirija Prizren|Lirija]] | [[Prizren]] | 12. |- | [[FK Dubočica Leskovac|Dubočica]] | [[Leskovac]] | 13. |- | [[OFK Titograd]] | [[Titograd]] | 14. |- | [[FK Radnički Pirot|Radnički]] | [[Pirot]] | 1. | align="center" | Srpska liga |- | [[FK Lovćen Cetinje|Lovćen]] | [[Cetinje]] | 1. | align="center" | [[Crnogorska republička nogometna liga 1981./82.|Crnogorska liga]] |- | [[FK Vlaznimi Đakovica|Vlaznimi]] | [[Đakovica]] | 1. | align="center" | Kosovska liga |- | [[FK Pelister Bitola|Pelister]] | [[Bitola]] | 1. | align="center" | Makedonska liga |- |} === Ljestvica === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[FK Priština|Priština]] ||34||20||9||5||65||30||+35||49 |- |2. || [[FK Sutjeska Nikšić|Sutjeska Nikšić]] ||34||19||8||7||59||31||+28||46 |- |3. || [[FK Teteks Tetovo|Teteks Tetovo]] ||34||15||8||11||40||31||+9||38 |- |4. || [[OFK Bor|Bor]] ||34||16||6||12||49||42||+7||38 |- |5. || [[FK Pelister Bitola|Pelister Bitola]] ||34||15||6||13||52||36||+16||36 |- |6. || [[FK Trepča Kosovska Mitrovica|Trepča T. Mitrovica]] ||34||14||7||13||45||33||+12||35 |- |7. || [[FK Rad Beograd|Rad Beograd]] ||34||15||5||14||51||46||+5||35 |- |8. || [[FK Napredak Kruševac|Napredak Kruševac]] ||34||15||5||14||45||48||−3||35 |- |9. || [[FK Borac Čačak|Borac Čačak]] ||34||13||8||13||53||44||+9||34 |- |10. || [[FK Timok 1919 Zaječar|Timok−Kristal Zaječar]] ||34||11||12||11||28||23||+5||34 |- |11. || [[FK Sloboda Užice|Sloboda T. Užice]] ||34||10||14||10||24||27||−3||34 |- |12. || [[FK Radnički Pirot|Radnički Pirot]] ||34||12||10||12||38||43||−5||34 |- |13. || [[FK Vlaznimi Đakovica|Vlaznimi Đakovica]] ||34||11||12||11||29||34||−5||34 |- style="background:#FFAAAA;" |14. || [[FK Liria Prizren|Lirija Prizren]] ||34||12||9||13||25||34||−9||33 |- style="background:#FFAAAA;" |15. || [[FK Radnički Kragujevac|Radnički Kragujevac]] ||34||10||12||12||51||54||−3||32 |- style="background:#FFAAAA;" |16. || [[FK Dubočica Leskovac|Dubočica Leskovac]] ||34||7||9||18||23||53||−30||23 |- style="background:#FFAAAA;" |17. || [[OFK Titograd]] ||34||6||10||18||23||61||−38||22 |- style="background:#FFAAAA;" |18. || [[FK Lovćen Cetinje|Lovćen Cetinje]] ||34||6||8||20||24||54||−30||20 |- |colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="rsssf"/> </small> |} * '''Viši rang:''' ** Priština je promovirana u [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1983./84.|Prvu saveznu ligu 1983./84.]] * '''Ispali:''' ** Lirija Prizren, Radnički Kragujevac, Dubočica Leskovac, OFK Titograd i Lovćen Cetinje ispali su u [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1983./84.|3. ligaški rang 1983./84.]] * '''Novi članovi:''' ** OFK Beograd i Galenika Zemun (iz [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1982./83.|Prve savezne lige]]), Kolubara Lazarevac, Ivangrad, GIK Ramiz Sadiku i Belasica Strumica (iz [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1982./83.|3. ligaškog ranga]]) * '''Napomena:''' ** Timok je promenio ime u Timok-Kristal.<ref>[https://www.rsssf.org/tablesj/joeg83.html#ist Timok changed name to Timok-Kristal]</ref> === Rezultati === {| align="center" cellspacing="0" cellpadding="3" style="background-color: #f9f9f9; font-size: 100%; text-align: center" class="wikitable" |-style="background:#F0F0F0;" !align="left"|&nbsp;!!BOR!!ČAČ!!DUB!!LIR!!LOV!!NAP!!PEL!!PRI!!RAD!!KRA!!PIR!!SLO!!SUT!!TET!!TIM!!TIT!!TRE!!VLA |- |style="text-align:left"| Bor |{{Sfondo|cc}}|–––– ||3:1||2:1||2:0||3:0||2:0||2:1||3:0||0:0||1:1||5:0||0:0||3:0||1:0||3:1||2:0||1:1||1:0 |-style="background:#F0F0F0;" |style="text-align:left"| Borac Čačak ||5:1|| {{Sfondo|cc}} |–––– ||4:0||3:0||1:0||1:0||2:0||0:1||5:1||5:1||1:1||3:0||2:2||2:1||0:0||1:1||1:2||1:1 |- |style="text-align:left"| Dubočica Leskovac ||2:1||1:0|| {{Sfondo|cc}} |–––– ||1:1||3:1||0:0||1:0||0:3||0:3||2:1||1:1||1:1||0:0||1:2||1:1||1:1||0:0||1:0 |-style="background:#F0F0F0;" |style="text-align:left"| Lirija Prizren ||3:1||2:0||1:0|| {{Sfondo|cc}} |–––– ||2:0||0:0||1:0||0:2||1:3||2:1||2:0||1:1||1:0||1:0||0:1||1:0||1:0||1:0 |- |style="text-align:left"| Lovćen Cetinje ||1:2||0:1||1:0||0:0|| {{Sfondo|cc}} |–––– ||2:1||4:3||0:0||1:1||2:0||0:0||0:1||2:2||1:1||2:1||1:1||1:0||1:1 |-style="background:#F0F0F0;" |style="text-align:left"| Napredak Kruševac ||2:3||2:1||2:1||4:1||1:0|| {{Sfondo|cc}} |–––– ||1:0||1:1||2:1||2:3||1:0||0:0||2:3||3:1||1:0||4:2||2:1||2:0 |- |style="text-align:left"| Pelister Bitola ||3:1||2:2||5:1||2:0||2:0||2:0|| {{Sfondo|cc}} |–––– ||0:0||3:2||4:1||2:0||2:1||2:0||3:1||2:0||2:0||2:1||3:0 |-style="background:#F0F0F0;" |style="text-align:left"| Priština ||2:0||3:2||3:1||2:0||2:0||4:1||1:1|| {{Sfondo|cc}} |–––– ||3:0||4:2||3:0||2:0||2:1||3:0||2:0||5:1||2:2||2:1 |- |style="text-align:left"| Rad Beograd ||3:2||3:0||0:1||2:1||5:1||4:0||2:1||4:1|| {{Sfondo|cc}} |–––– ||2:0||2:0||0:0||0:1||1:2||2:1||2:0||2:0||0:0 |-style="background:#F0F0F0;" |style="text-align:left"| Radnički Kragujevac ||1:1||2:2||4:1||1:1||3:1||4:1||2:1||1:5||2:0|| {{Sfondo|cc}} |–––– ||6:0||0:0||1:1||1:1||0:0||0:0||4:1||2:2 |- |style="text-align:left"| Radnički Pirot ||3:1||2:1||4:0||1:0||2:0||1:1||1:0||2:2||1:2||2:0|| {{Sfondo|cc}} |–––– ||3:1||1:0||2:1||0:0||5:2||2:0||0:0 |-style="background:#F0F0F0;" |style="text-align:left"| Sloboda T. Užice ||0:2||5:1||1:0||0:0||1:0||2:1||1:0||0:0||1:1||0:1||1:0|| {{Sfondo|cc}} |–––– ||1:1||0:0||0:0||1:0||2:1||3:0 |- |style="text-align:left"| Sutjeska Nikšić ||3:0||3:0||2:0||1:0||4:2||1:3||4:2||0:0||5:1||2:1||3:1||1:0|| {{Sfondo|cc}} |–––– ||1:0||1:0||3:1||2:0||4:0 |-style="background:#F0F0F0;" |style="text-align:left"| Teteks Tetovo ||4:0||1:0||1:0||0:0||1:0||4:1||1:0||1:0||2:0||1:0||1:1||2:0||0:2|| {{Sfondo|cc}} |–––– ||1:0||5:1||0:0||1:1 |- |style="text-align:left"| Timok Zaječar ||1:0||0:0||3:1||1:0||3:0||0:2||0:0||0:0||2:1||3:0||1:0||0:0||1:1||2:1|| {{Sfondo|cc}} |–––– ||2:0||0:1||0:0 |-style="background:#F0F0F0;" |style="text-align:left"| OFK Titograd ||0:0||0:2||0:0||0:0||1:0||1:0||1:1||2:1||2:0||1:1||1:1||1:0||1:5||1:2||0:4|| {{Sfondo|cc}} |–––– ||0:1||1:0 |- |style="text-align:left"| Trepča T. Mitrovica ||1:0||2:3||3:0||0:0||3:0||2:0||1:1||1:2||3:1||1:2||2:1||3:0||1:0||1:0||0:0||7:0|| {{Sfondo|cc}} |–––– ||3:0 |-style="background:#F0F0F0;" |style="text-align:left"| Vlaznimi Đakovica ||2:0||1:0||1:0||5:1||2:0||0:2||1:0||3:2||2:0||2:2||0:0||0:0||0:0||1:1||1:0||1:0||1:0|| {{Sfondo|cc}} |–––– |- |colspan="19" align="left"|<small> Izvori:<ref name="rsssf"/> </small> |} === Najbolji strijelac === {| class="wikitable" !Pog. !Ime !Klub |- |20 |[[Dragan Jočić]] |Napredak Kruševac |- style="background-color: #ffffff;" |- style="background-color: #ffffff;" |colspan="3" align="left"|<small> Izvori:<ref name="rsssf"/> </small> </small> |} == Poveznice == * [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1982./83.|Prva savezna liga 1982./83.]] * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1982./83.|3. ligaški rang 1982./83.]] * [[Kup maršala Tita 1982./83.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.rsssf.org/tablesj/joeg83.html rsssf.org] * [https://web.archive.org/web/20090209153939/http://hrnogometdb.webs.com/1982_83.html HRnogomet] * [https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201978-1983.html SISTEM TAKMIČENJA U JUGOSLAVIJI 1978. - 1983.] * [https://web.archive.org/web/20170809174742/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/9-sezone-tabele-sfrj/43-1982-1983 exYUfudbal] * [http://forum.sportsport.ba/viewtopic.php?f=6&t=3113&start=280 Vremeplov 4: Ligaška takmičenja od 1945-1992. godine] * [https://fkkozara.org/druga-liga-sfrj-zapad-1982-83/ Druga liga SFRJ, zapad 1982/83.], [[FK Kozara Bosanska Gradiška]] {{2. savezna nogometna liga Jugoslavije}} {{YU nogomet 1982./83.}} [[Kategorija:Nogometno prvenstvo Jugoslavije - 2. liga|*1982-83]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1982./83.‎| 2]] 1xxtjo11nuvxcukbuj9zea21qb1vscc 0 758903 7475787 7464581 2026-06-05T15:41:32Z Croxyz 205325 /* Izvori */ 7475787 wikitext text/x-wiki {{Nogometna reprezentacija | ime = Zelenortski Otoci | grb = Flag of Cape Verde.svg | nadimak = Plavi morski psi, Kreolci | savez = Nogometni savez Zelenortskih Otoka | izbornik = [[Bubista]] | kapetan = [[Stopira]] | najviše nastupa = [[Ryan Mendes]] (74) | najbolji strijelac = [[Ryan Mendes]] (17) | FIFA = 73. | ažurirano = 31. siječnja 2024.<ref>[https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/CPV Cabo Verde] FIFA Preuzeto 31. siječnja 2024.</ref> |- | prva utakmica = | najveća pobjeda = | najveći poraz = | Nastupi na SP = | Prvi put na SP = | Najbolji rezultat na SP = | Naziv kontinentalnog prvenstva = [[Afrički kup nacija]] | Nastupi na kontinentalnom prvenstvu = 4 | Prvi put na kontinentalnom prvenstvu = 2013. | Najbolji rezultat na kontinentalnom prvenstvu = Četvrtfinale | medalje = }} '''Nogometna reprezentacija Zelenortskih Otoka''' ([[portugalski]]: Seleção nacional de futebol de Cabo Verde; [[FIFA]] ju priznaje kao Cabo Verde) predstavlja [[Zelenortski Otoci|Zelenortske Otoke]] u međunarodnom nogometu, a kontrolira je [[Nogometni savez Zelenortskih Otoka]]. Momčad se kvalificirala za FIFA [[Svjetsko nogometno prvenstvo]] prvi put za Svjetsko prvenstvo 2026. Kvalificirala se na četiri turnira [[Afrički kup nacija|Afričkog kupa nacija]], 2013., 2015., 2021. i [[Afrički kup nacija 2023.|2023]]. Došli su do četvrtfinala 2013. i 2023. godine. [[Zelenortski Otoci]] postali su nezavisni od [[Portugal]]a 1975. godine. Prva [[utakmica]] reprezentacije bio je poraz od Gvineje rezultatom 1-0 29. svibnja 1978. na turniru u [[Gvineja Bisau|Gvineji Bisau]]. Nogometni savez Zelenortskih Otoka osnovan je 1982. godine, a pridružio se FIFA-i 1986. godine.<ref>[https://web.archive.org/web/20070603161104/http://www.fifa.com/associations/association=cpv/index.html Cap Verde] FIFA Preuzeto 31. siječnja 2024.</ref> Zelenortski Otoci imaju više stanovnika u inozemstvu nego u domovini pa su iseljenici glavni izvor igrača. Većina sadašnjih reprezentativaca igra izvan Zelenortskih Otoka (uglavnom u [[Europa|Europi]], ali također i u [[Azija|Aziji]]), a neki su rođeni i izvan domovine. Mnogo igrača podrijetlom sa Zelenortskih Otoka odlučilo je igrati za druge reprezentacije uglavnom za [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugal]] kao: [[Nani]], [[Silvestre Varela]], [[Rolando]], [[Miguel Monteiro]], [[Manuel Fernandes]], [[Patrick Vieira]] (igrao za Francusku), [[Gelson Fernandes]] (igrao za Švicarsku), [[Henrik Larsson]] (igrao za Švedsku) i dr. == Izvori == {{izvori}} {{CAF reprezentacije}} {{Sastav Zelenortski Otoci 2026 SP}} [[Kategorija:Nogometne reprezentacije|Zelenortski Otoci]] [[Kategorija:Nogomet na Zelenortskim Otocima]] 658jd07rmyohasg7qpima1ism7k3oci 0 759368 7475623 6839431 2026-06-05T12:00:02Z Croxyz 205325 /* Izvori */ 7475623 wikitext text/x-wiki {{Nogometna reprezentacija | ime = Jordan | grb = Flag of Jordan.svg | nadimak = Vitezovi | savez = [[Jordanski nogometni savez]] | izbornik = [[Hussein Ammouta]] | kapetan = [[Anas Bani Yaseen]] | najviše nastupa = [[Amer Shafi]] (173)<ref>[https://www.rsssf.org/miscellaneous/sabbah-intl.html Amer Shafi Statistics] RSSSF Preuzeto 7. veljače 2024.</ref> | najbolji strijelac = [[Hamza Al-Dardour]] (33) | FIFA = 87. | ažurirano = 7. veljače 2024. | prva utakmica = | najveća pobjeda = | najveći poraz = | Nastupi na SP = | Prvi put na SP = | Najbolji rezultat na SP = | Naziv kontinentalnog prvenstva = [[Azijsko nogometno prvenstvo]] | Nastupi na kontinentalnom prvenstvu = 5 nastupa | Prvi put na kontinentalnom prvenstvu = 2004. | Najbolji rezultat na kontinentalnom prvenstvu = Finale 2024. | medalje = }} [[Datoteka:AUS-JOR 20190106 Asian Cup 3.jpg|280px|mini|desno|Jordan na Azijskom nogometnom prvenstvu 2019.]] '''Jordanska nogometna reprezentacija''' ([[arapski]]: المنتخب الأُردُنِيّ لِكُرَّةُ الْقَدَم) predstavlja [[Jordan]] u međunarodnom nogometu i pod kontrolom je Jordanskog nogometnog saveza. Jordan se nikada nije kvalificirao na [[Svjetsko nogometno prvenstvo]], ali se pet puta pojavio na [[Azijsko nogometno prvenstvo|Azijskom nogometnom prvenstvu]] i prvi put stigao do finala 2024. godine. Jordan je dvostruki prvak [[Arapske igre|Arapskih igara]] 1997. i 1999.; dvostruki prvak jordanskog međunarodnog turnira 1992. i 2022.; i prvak međunarodnog turnira u [[Bahrein]]u 2002. Jordan je tri puta bio domaćin prvenstva Zapadnoazijske nogometne federacije, 2000., 2007. i 2010.; [[Arapski kup|Arapskoga kupa]] 1988. == Nastupi na Azijskim nogometnim prvenstvima == Godine 2004. Jordan se prvi put uspio kvalificirati na [[Azijsko nogometno prvenstvo]]. Nakon dva remija 0-0 protiv [[Južnokorejska nogometna reprezentacija|Južne Koreje]] i Ujedinjenih Arapskih Emirata i pobjede 2-0 protiv Kuvajta, uspjeli su ući u četvrtfinale kao drugi u preliminarnoj skupini. Tamo je protiv [[Japanska nogometna reprezentacija|Japana]] bilo neriješeno 1-1 nakon regularnog vremena. Jordan je na kraju morao priznati poraz 3-4 u sudačkoj nadoknadi i ispao je. Nakon što se nije uspio kvalificirati za prvenstvo 2007., Jordan je ponovno sudjelovao na Azijskom prvenstvu u [[Katar]]u 2011. Nakon pobjeda nad Saudijskom Arabijom i Sirijom plasirali su se u četvrtfinale kao drugoplasirani u skupini iz [[Japanska nogometna reprezentacija|Japana]]. Jordan je tamo eliminiran nakon 1-2 poraza od Uzbekistana. Na Azijskom prvenstvu 2015. u [[Australija|Australiji]], Jordan se ponovno susreo s braniteljem naslova Japanom u skupini D, a ostali protivnici bili su: Irak i Palestina. Jordan je završio treći u skupini s tri boda i ispao. Na Azijskom prvenstvu u [[UAE|Ujedinjenim Arapskim Emiratima]] 2019. bili su prvi u skupini s Australijom, Palestinom i Sirijom. U osmini finala ispali su od Vijetnama na jedanaesterce. Na Azijskom prvenstvu u [[Katar]]u 2023. (igralo se 2024.), bili su treći u skupini s [[Južnokorejska nogometna reprezentacija|Južnom Korejom]], Bahreinom i Malezijom. Prošli su dalje kao jedna od četiri najbolje plasiranih reprezentacija, koje su bile treće u skupini. U osmini finala pobijedili su Irak 3:2, a u četvrtfinalu debitanta [[Tadžikistanska nogometna reprezentacija|Tađikistan]] 1:0, kojeg je vodio [[Hrvat]] [[Petar Šegrt]]. U polufinalu svladali su favoriziranu Južnu Koreju 2:0.<ref>[https://www.tportal.hr/sport/clanak/ovo-je-senzacija-vec-ulazak-u-polufinale-bio-im-je-najveci-uspjeh-u-povijesti-20240206 Ovo je senzacija, već ulazak u polufinale bio im je najveći uspjeh u povijesti] t-portal Preuzeto 7. veljače 2024.</ref> Četiri gola na prvenstvu zabio je [[Yazan Al-Naimat]] (Al Ahli SC (Katar), a tri Musa Al-Taamari ([[Montpellier HSC]]). U finalu su izgubili protiv domaćina Katara 1:3. [[Katarska nogometna reprezentacija|Katar]] je dao sva tri gola iz jedanaesteraca, a postigao ih je [[Akram Afif]]. == Izvori == {{izvori}} {{AFC}} {{Sastav Jordan 2026 SP}} [[Kategorija:Nogometne reprezentacije]] [[Kategorija:Jordan]] nnk137ogxv52wrtlu7mj9zxrdma8fmy 0 764345 7475832 7467086 2026-06-05T17:17:17Z Zviz2401 102709 /* Pregled serije */ 7475832 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | bg_color = | ime_serije = Georgiejev i Mandyn prvi brak | slika = [[Datoteka:GiMpb Logotip.png|260px]] | natpis_pod_slikom = Hrvatski [[logotip]] serije | orig_naslov = Georgie & Mandy’s First Marriage | format_serije = [[sitcom]] | autor = [[Chuck Lorre]]<br>Steven Molaro<br>Steve Holland | razvoj = | redatelj = | scenarist = | glazba = | uvodna_glazba = | glumci = Montana Jordan<br>[[Emily Osment]]<br>Rachel Bay Jones<br>Will Sasso<br>Dougie Baldwin<br>Jessie Prez | pripovjedač = | država = {{Z+X|SAD}} | jezik = [[engleski jezik|engleski]] | broj_epizoda = 44 | broj_sezona = 2 | producent = | izvršni_producent = [[Chuck Lorre]]<br>Steven Molaro<br>Steve Holland | urednik = | lokacija = | trajanje_epizode = 18 – 21 min. | produkcijska_kuća = Chuck Lorre Productions<br>Warner Bros. Television Studios | tv_kuća = [[CBS (televizijska postaja)|CBS]] | u_hrv = [[HBO Max]]<br>[[HBO 3]] | početak_serije_hrv = [[3. travnja]] [[2025.]] | kraj_serije_hrv = | ostale_kuće = | početak_serije = [[17. listopada]] [[2024.]] | kraj_serije = | povezano = [[Mladi Sheldon]]<br>[[Teorija velikog praska]] | web_stranica = | imdb_id = 31589662 }}'''''Georgiejev i Mandyn prvi brak''''' (eng. ''Georgie & Mandy's First Marriage'') [[Sjedinjene Američke Države|američki]] je [[sitcom]] koji su kreirali [[Chuck Lorre]], [[Steven Molaro]] i [[Steve Holland]], a premijerno se prikazazuje od [[17. listopada]] [[2024.]] na [[CBS (televizijska postaja)|CBS]]-u.<ref name=":2">{{Citiranje weba|date=2024-07-13|title=CBS Reveals Fall Premiere Dates for Tracker, NCIS, FBI, Matlock and More|url=https://tvline.com/news/cbs-fall-premiere-dates-2024-ncis-blue-bloods-survivor-1235281755/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240713160543/https://tvline.com/news/cbs-fall-premiere-dates-2024-ncis-blue-bloods-survivor-1235281755/|archive-date=2024-07-13|access-date=2024-07-21|website=TVLine|language=en-US}}</ref> Riječ je o trećoj seriji u franšizi ''[[Teorija velikog praska]]'' te izravnom nastavku i spin-offu serije ''[[Mladi Sheldon]]''. Radnja prati brak Georgieja Coopera i Mandy McAllister, koja je 12 godina starija od njega. Serija je smještena u [[1990-ih|1990-e]], a prva sezona obuhvaća razdoblje od 1994. do 1995. godine. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] serija se prikazuje od [[3. travnja]] [[2025.]]<nowiki/>na platformi [[HBO Max]],<ref name=":3">{{Citiranje weba|date=2025-04-01|title=Travanj na Maxu|url=https://press-hr.wbd.eu/post/travanj-na-maxu|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250401141539/https://press-hr.wbd.eu/post/travanj-na-maxu|archive-date=2025-04-01|access-date=2025-04-01|website=Press centar – Warner Bros. Discovery Hrvatska|language=hr}}</ref> a od [[28. svibnja]] na kanalu [[HBO 3]]. U veljači 2025. serije je obnovljena za drugu sezonu,<ref name=":4">{{Citiranje weba|date=2025-02-20|title=‘Ghosts’ Gets 2-Season Renewal At CBS, ‘Georgie & Mandy’s First Marriage’ Picked Up For 2025-26|url=https://deadline.com/2025/02/ghosts-georgie-and-mandys-first-marriage-renewed-2025-2026-1236296199/|url-status=live|access-date=2025-04-01|website=Deadline|language=en-US}}</ref> koja je počela s prikazivanjem [[16. listopada]] 2025. U siječnju 2026. obnovljena je za treću sezonu.<ref>{{Citiranje weba|last=Otterson|first=Joe|date=2026-01-22|title=‘Matlock,’ ‘NCIS’ ‘Tracker,’ ‘Georgie & Mandy’s First Marriage,’ Among 10 Shows Renewed at CBS|url=https://variety.com/2026/tv/news/matlock-ncis-tracker-elsbeth-georgie-mandy-renewed-cbs-1236638187/|access-date=2026-01-26|website=Variety|language=en-US}}</ref> == Glumačka postava == === Glavni likovi === * [[Montana Jordan]] kao George Marshall "Georgie" Cooper Jr., stariji brat glavnog lika ''[[Teorija velikog praska|Teorije velikog praska]]'' Sheldona Coopera , koji radi u autoservisu čiji je vlasnik njegov svekar * [[Emily Osment]] kao Amanda "Mandy" McAllister, Georgiejeva supruga koja je 12 godina starija od njega i majka njihove kćeri Constance, nadimka "CeeCee" * [[Will Sasso]] kao Jim McAllister, Amandin otac * [[Rachel Bay Jones]] kao Audrey McAllister, Amandina majka * [[Dougie Baldwin]] kao Connor McAllister, Mandyin nezaposleni mlađi brat * [[Jessie Prez]] as Ruben, jedan od Georgiejevih kolega === Sporedni likovi === *[[Zoe Perry]] kao Mary Cooper, Georgiejeva majka * [[Annie Potts]] kao Constance "Connie" Tucker ("Meemaw"), Georgiejeva baka i Maryna majka * [[Raegan Revord]] kao Melissa "Missy" Cooper, Georgiejeva sestra * [[Casey Wilson]] kao Beth, Mandyna kolegica u Bluebell Diner * [[Dale E. Turner]] kao Roy, škrti gosu Bluebell Dinera koji pije čaj === Gostujući likovi === * [[Craig T. Nelson]] kao Dale Ballard, Conniev dečko, vlasnik trgovine sportske opreme u kojoj je Georgie prije radio * [[Sarah Baker]] kao Sheryl Hutchins * [[Matt Hobby]] kao Pastor Jeff Difford, optimistični pastor zadužen za crkvu obitelji Cooper * [[Lance Barber]] kao George Cooper, Georgiejev pokojni otac i Maryin suprug * [[Doc Farrow]] kao Wayne Wilkins == Pregled serije == Prva sezona serije premijerno je prikazana u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] [[3. travnja]] [[2025.]] na streaming platformi [[HBO Max]],<ref name=":3" /> gdje se emitirala do [[12. lipnja]] 2025., s novim epizodama u paru, po dvije tjedno. Linearno prikazivanje na kanalu [[HBO 3]] započelo je [[28. svibnja]] i trajalo do [[6. kolovoza]] 2025., također s emitiranjem po dvije epizode tjedno. Druga sezona službeno je najavljena u veljači 2025.,<ref name=":4" /> a prikazivala se od [[16. listopada]] 2025. do 21. svibnja 2026.,<ref>{{Citiranje weba|last=Holmes|first=Martin|date=2025-09-17|title=Will 'Georgie & Mandy’s First Marriage' Season 2 Deal With Age Gap Drama?|url=https://www.tvinsider.com/1215872/will-georgie-mandys-first-marriage-season-2-deal-with-age-gap-drama/|access-date=2025-10-21|website=TV Insider|language=en-US}}</ref> u Hrvatskoj od [[22. listopada]] 2025. do [[28. svibnja]] 2026. na HBO Maxu.<ref>{{Citiranje weba|last=|first=|date=2025-10-01|title=Listopad na HBO Maxu|url=https://press-hr.wbd.eu/post/listopad-na-hbo-maxu-1|url-status=live|access-date=2025-10-21|website=Press centar – Warner Bros. Discovery Hrvatska|language=hr}}</ref> Televizijsko prikazivanje trajalo je od [[22. travnja]] do [[1. srpnja]] 2026. {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! colspan="2" rowspan="3" style="padding: 0px 8px" |Sezona ! rowspan="3" style="padding: 0px 8px" |Epizoda ! colspan="2" style="padding: 0px 8px" |SAD prikazivanje ! colspan="4" |Hrvatsko prikazivanje |- ! ! ! colspan="2" |HBO Max ! colspan="2" |HBO 3 |- ! style="padding: 0px 8px" |Premijera sezone ! style="padding: 0px 8px" |Finale sezone ! style="padding: 0px 8px" |Premijera sezone ! style="padding: 0px 8px" |Finale sezone !Premijera sezone !Finale sezone |- | height="10px" bgcolor="D9A861" | ![[Georgiejev i Mandyn prvi brak#Prva sezona (2024./25.)|1.]] |22 |17. listopada 2024. |15. svibnja 2025. |3. travnja 2025. |12. lipnja 2025. |28. svibnja 2025. |6. kolovoza 2025. |- | height="10px" bgcolor="000000" | ![[Georgiejev i Mandyn prvi brak#Druga sezona (2025./26.)|2.]] |22 |16. listopada 2025. |21. svibnja 2026. |22. listopada 2025. |28. svibnja 2026. |22. travnja 2026. |1. srpnja 2026. |} {| |----- Style="vertical-align:top" | === Prva sezona (2024./25.) === # The 6:10 to Lubbock # Some New York Nonsense # Secrets, Lies and a Chunk of Change # Todd's Mom # Thanksgiving # A Regular Samaritan # An Old Mustang # Diet Crap # A Tire Convention and the Moral High Ground # A House Divided # Working for the Enemy # Typhoid Georgie # McAllister Auto Loves the Ladies # A Sportsbook and a Breakup # Goddess of the Music Store # Baby Fight # Two Idiots on a Dirt Bike # TV Money # Snitch v. Deadbeat # Diamonds Are a Georgie’s Best Friend # Guilt Boots # Big Decisions | === Druga sezona (2025./26.) === # A Tie Breaker and a Huge Mistake # Fan Mail and Old-Timey Organ Music # A Will and a Dead Man's Wife # Dirty Hands and a Barbed-Wire Fence # A Pregnancy Test and an Old Man’s Prostate # Heartbreak and the Refuge of the Downtrodden # A Bus Bench and Faith out the Wazoo # Bitin', Spankin' and a Load of Yankee Psychobabble # Payback and a Partial Shebang # Miami Beach and a Magical Family Christmas # A New Hobby, a Pervert and a Part-Time Job # The G Word and a Blaspheming Bimbo # A Big Birthday and Tequila Shots # Three Angry Women and a Prophylactic # A Stuffed Monkey and an Ex-Girlfriend # Alpha Males and the Power of Prayer # A Country Club, a Yokel and a New Boss # A New Scoreboard and a Horse's You Know Wha # A Little Schmoozin' and a Nose for the News # Splurges and Secrets # Funky Chili and Friends Who Take Their Clothes Off # A New Beau and Someone Else's Mom's House |} == Produkcija == === Razvoj === U siječnju [[2024.]] objavljeno je da je u planu spin-off serija ''Mladog Sheldona'' usmjerena na Georgie Coopera i Mandy McAllister koja će biti predviđena za sezonu 2024./25. na [[CBS (televizijska postaja)|CBS]]-u.<ref name=":0">{{Citiranje weba|last=|first=|date=2024-01-12|title=‘Young Sheldon’ Spinoff About Georgie & Mandy Nears CBS Series Order From Chuck Lorre, Steven Molaro & Steve Holland|url=https://deadline.com/2024/01/young-sheldon-spinoff-georgie-mandy-cbs-1235721299/|url-status=live|access-date=2024-03-06|website=Deadline}}</ref> Dana [[5. ožujka]] 2024. serija je naručena od strane CBS-a.<ref name=":1">{{Citiranje weba|last=|first=|date=2024-03-05|title=CBS Orders ‘Young Sheldon’ Georgie & Mandy Spinoff Series Starring Montana Jordan And Emily Osment|url=https://deadline.com/2024/03/cbs-orders-young-sheldon-georgie-and-mandy-spinoff-series-1235846411/|url-status=live|access-date=2024-03-06|website=Deadline}}</ref> Također je najavljeno da će sukreatori [[Chuck Lorre]], [[Steven Molaro]] i [[Steve Holland]] pisati i izvršno producirati seriju.<ref name=":1" /><ref name=":0" /> U svibnju 2024. objavljen je naslov serije, ''Georgie & Mandy's First Marriage'', a serija će se premijerno prikazati na jesen 2024. na kanalu [[CBS (televizijska postaja)|CBS]].<ref>{{Citiranje weba|last=|first=|date=2024-05-02|title=Young Sheldon’s Georgie and Mandy Spinoff Gets a Surprising Title — Will New Show Undo Big Bang Lore?|url=https://tvline.com/news/young-sheldon-spinoff-georgie-and-mandy-first-marriage-cbs-1235227844/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240502195333/https://tvline.com/news/young-sheldon-spinoff-georgie-and-mandy-first-marriage-cbs-1235227844/|archive-date=2024-05-02|access-date=2024-05-03|website=TVLine|language=en-US}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=|first=|date=2024-05-02|title=CBS Teases New Series ‘Matlock,’ ‘NCIS: Origins’ & ‘Georgie & Mandy’s First Marriage’|url=https://deadline.com/2024/05/cbs-matlock-ncis-origins-georgie-and-mandys-first-marriage-teasers-1235902764/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240502195802/https://deadline.com/2024/05/cbs-matlock-ncis-origins-georgie-and-mandys-first-marriage-teasers-1235902764/|archive-date=2024-05-02|access-date=2024-05-03|website=Deadline|language=en-US}}</ref> Produkcijske kuće uključene u seriju su ''Chuck Lorre Productions'' i ''Warner Bros. Television Studios''. === Snimanje === Serija se snimati pred publikom uživo u studiju Warner Bros.-a u [[Burbank, Kalifornija|Burbanku]] u [[Kalifornija|Kaliforniji]], na zvučnoj pozornici na kojoj je snimana serija ''[[Teorija velikog praska]]''.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-07-13|title=‘Georgie & Mandy’s First Marriage’: There is Both Pessimism & Hope Behind That Title, Says Chuck Lorre|url=https://deadline.com/2024/07/george-and-mandys-first-marriage-title-meaning-cbs-1236009368/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240713182057/https://deadline.com/2024/07/george-and-mandys-first-marriage-title-meaning-cbs-1236009368/|archive-date=2024-07-13|access-date=2024-07-21|website=Deadline|language=en-US}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2024-05-17|title='Young Sheldon' ended, but a spinoff is on the way. What we know|url=https://www.today.com/popculture/tv/young-sheldon-spinoff-georgie-mandy-first-marriage-rcna152804|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240517202353/https://www.today.com/popculture/tv/young-sheldon-spinoff-georgie-mandy-first-marriage-rcna152804|archive-date=2024-05-17|access-date=2024-07-21|website=TODAY.com|language=en}}</ref> == Distribucija == Premijera serije je bila [[17. listopada]] [[2024.]] na CBS-u.<ref name=":2" /> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{imdb|id=31589662|naslov=Georgie & Mandy’s First Marriage}} [[Kategorija:Američke humoristične televizijske serije]] [[Kategorija:Televizijske serije koje su počele 2024.]] dmwou447ua7rsrut7j2ed8cxec7hjau 0 765413 7475814 7348715 2026-06-05T16:42:45Z Ame71 128419 Predložak 7475814 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = Kup maršala Tita 1982./83. | izvorni_naziv = '''Kup Jugoslavije u nogometu 1982./83.''' | slika = | opis = | domaćin = {{Z|JUG}} [[SFRJ|Jugoslavija]] | datum = [[26. listopada]] [[1982.]]<br />[[24. svibnja]] [[1983.]] | br_momčadi = 32 (odgovarajuće natjecanje) | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | prvaci = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | broj = 7 | drugi = [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | treći = [[HNK Rijeka|Rijeka]] i [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Kup maršala Tita 1981./82.|1981./82.]] | sljedeće = [[Kup maršala Tita 1983./84.|1983./84.]] }} '''Kup maršala Tita 1982./83.''', također poznat kao '''Kup Jugoslavije u nogometu 1982./83.''', bila je trideset i peta sezona [[Kup Jugoslavije u nogometu|Kupa Jugoslavije]] u [[nogomet]]u nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].<br /> U natjecanju je sudjelovalo tisuće timova: iz republičkih kupova plasirao se 14 momčadi koje su se pridružile 18 prvoligaškim klubovima u nacionalnom kupu kojim upravlja [[FSJ]]. Započeo je 26. listopada 1982., a završio 24. svibnja 1983. [[Kup maršala Tita 1981./82.|Prošlosezonski]] branitelj naslova [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] nije uspjela obraniti naslov budući da je u drugom kolu ispala od [[HNK Rijeka|Rijeke]]. Prošlosezonski viceprvak [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] i [[FK Sarajevo|Sarajevo]] izborili su finale turnira u kojem je Dinamo osvojio svoj 7. naslov kupa pobjedivši Sarajevo 3:2 golovima [[Zlatko Kranjčar|Zlatka Kranjčara]] i [[Snješko Cerin|Snješka Cerina]]. Ovo je bilo Dinamovo drugo osvojeno natjecanje pod vodstvom [[Miroslav Blažević|Miroslava Blaževića]], s kojim su prethodno osvojili [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1981./82.|Prvu saveznu ligu 1981./82.]], svoj prvi naslov prvaka nakon 24 godine.<ref>[https://web.archive.org/web/20210728010411/https://povijest.gnkdinamo.hr/arhiva-utakmica/1981-1990/1982-1983/ jurio je i Kup, s kojim se na kraju i zadovoljio.]</ref><br /> Zahvaljujući uspjehu, Dinamo je ostvario plasman u [[Europski kup pobjednika kupova 1983./84.|Kup pobjednika kupova 1983./84.]]<ref>[http://www.fsgzrenjanin.com/Period%201978-1983.html Dinamo se plasirao u Kup pobednika kupova.]</ref> Iznenađenje turnira bio je [[HNK Orijent 1919|Orijent]] koji je uspio doći do četvrtfinala, gdje je ispao na jedanaesterce od kasnijeg finalista Sarajeva nakon neriješenih 0:0. == Sudionici == 18 sudionika [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1981./82.|Prve savezne lige 1981./82.]] kvalificiralo se direktno. Ostalih 14 ekipa (u <span style="background-color:#FFFF90;">žutom</span>) plasirale su se kroz republičke kupove. {| class="wikitable" style="text-align:left; font-size:85%; width:100%" |- bgcolor="#D6E2B3" !rowspan=2 align="center" | rang !rowspan=2 align="center" | [[Socijalistička Republika Slovenija|Slovenija]] !rowspan=2 align="center" | [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatska]] !rowspan=2 align="center" | [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Bosna i Hercegovina]] !colspan=3 align="center" | [[Socijalistička Republika Srbija|Srbija]] !rowspan=2 align="center" | [[Socijalistička Republika Crna Gora|Crna Gora]] !rowspan=2 align="center" | [[Socijalistička Republika Makedonija|Makedonija]] |- valign="top" bgcolor="#D6E2B3" !align="center" |[[Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina|Vojvodina]] !align="center" |[[Središnja Srbija]] !align="center" |[[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|Kosovo]] |- valign="top" | bgcolor="#D6E2B3" | '''[[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1982./83.|1. rang]]''' | * [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]] | * [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] * [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] * [[NK Osijek|Osijek]] * [[HNK Rijeka|Rijeka]] | * [[FK Sarajevo|Sarajevo]] * [[FK Sloboda Tuzla|Sloboda Tuzla]] * [[FK Velež Mostar|Velež Mostar]] * [[FK Željezničar|Željezničar]] | * [[FK Vojvodina|Vojvodina]] | * [[OFK Beograd]] * [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Zemun|Galenika Zemun]]</span> * [[FK Partizan|Partizan]] * [[FK Radnički Niš|Radnički Niš]] | | * [[FK Budućnost Podgorica|Budućnost]] | * [[FK Vardar Skoplje|Vardar Skoplje]] |- valign="top" | bgcolor="#D6E2B3" | '''[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1982./83.|2. rang]]''' | | * [[NK Zagreb|Zagreb]] | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Leotar Trebinje|Leotar Trebinje]]</span> | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK TSC Bačka Topola|AIK B. Topola]]</span> * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Spartak Subotica|Spartak Subotica]]</span> | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Borac Čačak|Borac Čačak]]</span> | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Priština|Priština]]</span> | | * [[FK Teteks Tetovo|Teteks]] |- valign="top" | bgcolor="#D6E2B3" | '''[[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1982./83.|3. rang]]''' | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[ND Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]]</span> | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[HNK Orijent 1919|Orijent]]</span> | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Rudar Kakanj|Rudar Kakanj]]</span> | | | | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Jedinstvo Bijelo Polje|Jedinstvo B. Polje]]</span> | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[FK Rabotnički Skoplje|Rabotnički]]</span> |- valign="top" | bgcolor="#D6E2B3" | '''4. rang''' | | * <span style="background-color:#FFFF90;">[[NK LIO Osijek|LIO Osijek]]</span> * <span style="background-color:#FFFF90;">[[NK Omladinac Novo Selo Rok|Viko-Omladinac]]</span> | | | | | | |- valign="top" | bgcolor="#D6E2B3" | '''Izvan sustava''' | | | | | * <span style="background-color:#FFFF90;">JNA Garnizon [[Raška (općina)|Raška]]</span> | | | |- |} == Šesnaestina završnice == Utakmice odigrane 26. listopada 1982. {| class="wikitable" style="text-align: left" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat !!Strijelci<ref name="exyu">[https://web.archive.org/web/20160121013112/http://exyufudbal.in.rs/statistika/kup-jugoslavije/18-kup-jugoslavije/222-1982-1983 exyufudbal.in.rs]</ref><ref name="lav">[https://web.archive.org/web/20090307020453/http://www.lavkup.com/1983.php lavkup.com]</ref> |- | Garnizon JNA (Raška) ||–|| '''Hajduk (Split)''' ||1:1<br />{{pen|8|9}} ||<small>1:0 Stefanov, 1:1 Mehmedalić</small> |- | Radnički (Niš) ||–|| '''Galenika (Zemun)''' ||1:2 ||<small>0:1 Lacmanović, 1:1 Aleksić, 1:2 Lacmanović</small> |- | Viko-Omladinac (Novo Selo Rok) ||–|| '''NK Rijeka (Rijeka)''' ||0:4 ||<small>0:1 Gračan, 0:2 Desnica, 0:3 Matrljan, 0:4 Juričić</small> |- | Jedinstvo (Bijelo Polje) ||–|| '''Dinamo (Zagreb)''' ||0:2 ||<small>0:1 Deželić, 0:2 B. Cvetković</small> |- | AIK (Bačka Topola) ||–|| '''Crvena zvezda (Beograd)''' ||2:4 ||<small>0:1 V. Petrović, 0:2 B. Đurovski, 0:3 Janjanin, 1:3 Agbaba, 1:4 Đorđić, 2:4 Patarčić</small> |- | Slovan (Ljubljana) ||–|| '''Velež (Mostar)''' ||0:1 ||<small>Vukoje</small> |- | Teteks (Tetovo) ||–|| '''Sloboda (Tuzla)''' ||1:1<br />{{pen|3|5}} ||<small>1:0 Tasić, 1:1 C. Milošević (pen)</small> |- | LIO (Osijek) ||–|| '''Vardar (Skoplje)''' ||0:0<br />{{pen|2|4}} || |- | Rudar (Kakanj) ||–|| '''FK Sarajevo (Sarajevo)''' ||0:3 ||<small>0:1 Pašić, 0:2 Pašić, 0:3 Sušić</small> |- | '''Orijent (Rijeka)''' ||–|| NK Osijek (Osijek) ||2:0 ||<small>1:0 Tabar, 2:0 Močinić</small> |- | '''Rabotnički (Skoplje)''' ||–|| Željezničar (Sarajevo) ||2:2<br />{{pen|6|4}} ||<small>1:0 Natev, 1:1 Škoro, 2:1 Natev, 2:2 Aškraba</small> |- | '''Vojvodina (Novi Sad)''' ||–|| Borac (Čačak) ||6:1 ||<small>1:0 Bekvalac, 2:0 Rac, 3:0 Z. Marić, 3:1 Ivanović, 4:1 Zovko, 5:1 Tintar, 6:1 Mićanović</small> |- | '''Partizan (Beograd)''' ||–|| Leotar (Trebinje) ||1:0 ||<small>Đelmaš</small> |- | FK Priština (Priština) ||–|| '''OFK Beograd (Beograd)''' ||0:1 ||<small>B. Marjanović</small> |- | NK Zagreb (Zagreb) ||–|| '''Olimpija (Ljubljana)''' ||0:2 ||<small>0:1 Rožič, 0:2 Domadenik</small> |- | Spartak (Subotica) ||–|| '''Budućnost (Titograd)''' ||0:1 ||<small>Hadžiosmanović</small> |- |} == Osmina završnice == Utakmice odigrane 10. studenog 1982. {| class="wikitable" style="text-align: left" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat !!Strijelci<ref name="exyu"/><ref name="lav"/> |- | '''OFK Beograd (Beograd)''' ||–|| Galenika (Zemun) ||3:2 ||<small>1:0 Verušević, 2:0 Majstorović, 2:1 Kolb, 2:2 Z. Panić, 3:2 Majstorović</small> |- | Crvena zvezda (Beograd) ||–|| '''NK Rijeka (Rijeka)''' ||1:3 ||<small>0:1 D. Lukić, 1:1 D. Savić, 1:2 Desnica, 1:3 Gračan</small> |- | '''Sloboda (Tuzla)''' ||–|| Partizan (Beograd) ||3:2 ||<small>1:0 Cvjetković, 2:0 Cvjetković, 3:0 Kovačević, 3:1 Živković, 3:2 Živković</small> |- | Olimpija (Ljubljana) ||–|| '''Orijent (Rijeka)''' ||0:0<br />{{pen|6|7}} || |- | '''Hajduk (Split)''' ||–|| Budućnost (Titograd) ||5:0 ||<small>1:0 Jerolimov, 2:0 Gudelj, 3:0 Jerolimov, 4:0 Krstičević, 5:0 Krstičević</small> |- | Vardar (Skoplje) ||–|| '''Vojvodina (Novi Sad)''' ||0:1 ||<small>Z. Marić</small> |- | '''Dinamo (Zagreb)''' ||–|| Velež (Mostar) ||3:2 ||<small>1:0 Kranjčar, 2:0 B. Cvetković, 2:1 D. Juričić 3:1 Kranjčar (pen), 3:2 Matijević</small> |- | '''FK Sarajevo (Sarajevo)''' ||–|| Rabotnički (Skoplje) ||5:2 ||<small>0:1 A. Georgijevski, 0:2 Natev, 1:2 B.Božović, 2:2 Sušić, 3:2 Teskeredžić, 4:2 Hadžibegić (pen), 5:2 Janjuš (pen)</small> |- |} == Četvrtzavršnica == Utakmice odigrane 23. ožujka 1983. {| class="wikitable" style="text-align: left" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat !!Strijelci<ref name="exyu"/><ref name="lav"/> |- | OFK Beograd (Beograd) ||–|| '''Hajduk (Split)''' ||0:2 ||<small>0:1 Šalov, 0:2 Šalov</small> |- | '''NK Rijeka (Rijeka)''' ||–|| Vojvodina (Novi Sad) ||1:0 ||<small>Mokuš (autogol)</small> |- | '''Dinamo (Zagreb)''' ||–|| Sloboda (Tuzla) ||6:0 ||<small>1:0 Krnčević, 2:0 Mlinarić, 3:0 Kranjčar, 4:0 Kranjčar, 5:0 Kranjčar, 6:0 Kranjčar</small> |- | Orijent (Rijeka) ||–|| '''FK Sarajevo (Sarajevo)''' ||0:0<br />{{pen|3|4}} || |- |} == Poluzavršnica == Utakmice odigrane 27. travnja 1983. {| class="wikitable" style="text-align: left" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat !!Strijelci<ref name="exyu"/><ref name="lav"/> |- | NK Rijeka (Rijeka) ||–|| '''Dinamo (Zagreb)''' ||1:3 ||<small>0:1 Peranić (autogol), 0:2 Krnčević, 1:2 D. Lukić, 1:3 Mlinarić</small> |- | '''FK Sarajevo (Sarajevo)''' ||–|| Hajduk (Split) ||1:0 ||<small>Jozić</small> |} == Završnica == U finalu Kupa Jugoslavije 1982./83. igrali su [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] i [[FK Sarajevo|Sarajevo]] na [[Stadion Crvena zvezda|stadionu Crvene zvezde]] u [[Beograd]]u. Dinamo Zagreb pobijedio je 3:2, uz dva pogotka [[Zlatko Kranjčar|Zlatka Kranjčara]] i jedan [[Snješko Cerin|Snješka Cerina]]. Dinamo je dosad jedanaest puta bio u finalu, pritom osvojivši šest naslova ([[Kup maršala Tita 1951.|1951.]], [[Kup maršala Tita 1959./60.|1959./60.]], [[Kup maršala Tita 1962./63.|1962./63.]], [[Kup maršala Tita 1964./65.|1964./65.]], [[Kup maršala Tita 1968./69.|1968./69.]], [[Kup maršala Tita 1979./80.|1979./80.]]). To je bio Dinamov zadnji osvojeni kup. Sarajevu je ovo bio drugi i zadnji nastup u finalu (izgubili su u finalu [[Kup maršala Tita 1966./67.|1966./67.]] od [[HNK Hajduk Split|splitskog Hajduka]]). Ovo je bio jedan od trofeja koje je Dinamo osvojio u svom uspješnom razdoblju ranih 1980-ih, što uključuje osvajanje [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1981./82.|Prve savezne lige 1981./82.]] i [[Kup maršala Tita 1979./80.|Kupa Jugoslavije 1979./80.]] === Susret === {{footballbox |datum= [[24. svibnja]] [[1983.]] |momčad1 = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |rezultat = 3:2 |izvještaj = [https://web.archive.org/web/20090307015322/http://www.lavkup.com/1983.php (izvještaj)] |momčad2 = [[FK Sarajevo|Sarajevo]] |strijelci1 = [[Zlatko Kranjčar|Kranjčar]] {{gol|14}} {{gol|35}}<br />[[Snješko Cerin|Cerin]] {{gol|31}} |strijelci2 = {{gol|29}} [[Husref Musemić|Musemić]]<br />{{gol|73}} [[Mirza Kapetanović|Kapetanović]] |stadion = [[Stadion Crvena zvezda]], [[Beograd]] |gledatelji = 25.000 |sudac = [[Dragan Delević]] ([[Beograd]]) }} {| width=92% | |- |{{nogometni dres | pattern_la = | pattern_ra = | pattern_b = | leftarm = 0000FF | body = 0000FF | rightarm = 0000FF | shorts = 0000FF | socks = 0000FF | title = Dinamo }} |{{nogometni dres | pattern_la = | pattern_b = | pattern_ra = | pattern_sh = | leftarm = 800000 | body = 800000 | rightarm = 800000 | shorts = 800000 | socks = 800000 | title = Sarajevo }} |} {| width="100%" |valign="top" width="50%"| {| style="font-size: 90%" cellspacing="0" cellpadding="0" |colspan="4"| |- !width="25"| !!width="25"| !!width="200"| !! |- |G ||'''1''' ||{{Z|JUG}} [[Marijan Vlak]] |- |B ||'''2''' ||{{Z|JUG}} [[Ante Rumora]] |- |B ||'''3''' ||{{Z|JUG}} [[Zvjezdan Cvetković]] |- |B ||'''4'''||{{Z|JUG}} [[Ismet Hadžić]] |- |B ||'''5'''||{{Z|JUG}} [[Mladen Munjaković]] |- |B ||'''6''' ||{{Z|JUG}} [[Srećko Bogdan]] |- |V ||'''7'''||{{Z|JUG}} [[Zlatan Arnautović (nogometaš)|Zlatan Arnautović]] |- |N ||'''8'''||{{Z|JUG}} [[Snješko Cerin]] |- |N ||'''9''' ||{{Z|JUG}} [[Zlatko Kranjčar]] || {{suboff|81}} |- |V ||'''10'''||{{Z|JUG}} [[Marko Mlinarić]] |- |N ||'''11'''||{{Z|JUG}} [[Borislav Cvetković]] || {{suboff|79}} |- |colspan=4|'''Izmjene:''' |- |V ||'''?'''||{{Z|JUG}} [[Velimir Zajec]] || {{subon|79}} |- |N ||'''?'''||{{Z|AUS}} [[Eddie Krncevic]] || {{subon|81}} |- |colspan=4|'''Trener:''' |- |colspan="4"|{{Z|JUG}} [[Miroslav Blažević]] |} |valign="top" width="50%"| {| style="font-size: 90%" cellspacing="0" cellpadding="0" align="center" |colspan="4"| |- !width="25"| !!width="25"| !!width="200"| !! |- |G ||'''1'''||{{Z|JUG}} [[Slobodan Janjuš]] |- |B ||'''2''' ||{{Z|JUG}} [[Ferid Radeljaš]] |- |B ||'''3''' ||{{Z|JUG}} [[Mirza Kapetanović]] |- |B ||'''4'''||{{Z|JUG}} [[Želimir Vidović]] || {{suboff|36}} |- |B ||'''5'''||{{Z|JUG}} [[Nijaz Ferhatović]] |- |B ||'''6'''||{{Z|JUG}} [[Faruk Hadžibegić]] |- |V ||'''7''' ||{{Z|JUG}} [[Dragan Božović]] |- |V ||'''8'''||{{Z|JUG}} [[Slaviša Vukićević]] |- |N ||'''9''' ||{{Z|JUG}} [[Husref Musemić]] |- |B ||'''10'''||{{Z|JUG}} [[Davor Jozić]] |- |V ||'''11''' ||{{Z|JUG}} [[Boban Božović]] || {{suboff|46}} |- |colspan=4|'''Izmjene:''' |- |V ||'''?''' ||{{Z|JUG}} [[Mehmed Janjoš]] || {{subon|36}} |- |V ||'''?''' ||{{Z|JUG}} [[Senad Merdanović]] || {{subon|46}} |- |colspan=4|'''Trener:''' |- |colspan="4"|{{Z|JUG}} [[Boško Antić]] |} |} == Poveznice == * [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1982./83.|Prva savezna liga 1982./83.]] * [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1982./83.|Druga savezna liga 1982./83.]] * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1982./83.|3. ligaški rang 1982./83.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://www.rsssf.org/tablesj/joegcupdetail.html#83 RSSSF] *[https://www.rsssf.org/tablesj/joegcuphistfull.html Jugoslavija - Detalji finala Kupa 1947.-2001] *[https://web.archive.org/web/20160121013112/http://exyufudbal.in.rs/statistika/kup-jugoslavije/18-kup-jugoslavije/222-1982-1983 exyufudbal.in.rs] *[https://web.archive.org/web/20090307020449/http://www.lavkup.com/1983.php lavkup.com] *[https://www.bihsoccer.com/s_kup_marsala_tita/#1982/1983 bihsoccer.com] {{Kup maršala Tita}} {{YU nogomet 1982./83.}} [[Kategorija:Kup maršala Tita|1982./83.]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1982./83.| kup]] 3upv7whlplhcjfpmp9qvwen4d8q8cng 0 765535 7475955 7472579 2026-06-05T23:18:30Z Croxyz 205325 /* Vanjske poveznice */ 7475955 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Arda Güler | slika = [[Datoteka:Derbide_Fenerbahçe_Yedek_Oyuncu_Arda_Güler_(2021-22_Süper_Lig_-_Cropped).jpg|250px]] | opis slike = Güler [[2022.]] godine | država = {{Z+X|TUR}} | puno ime = | nadimak = | datum rođenja = [[25. veljače]] [[2005.]] | datum smrti = | visina = 175 cm | trenutačni klub = [[Real Madrid]] | broj u klubu = 15 | pozicija = [[Napadač (nogomet)|krilo]] | ugovor = | mlade godine = [[2014.]] – [[2019.]]<br>[[2019.]] – [[2021.]] | juniorski klubovi = [[Gençlerbirliği S.K.|Gençlerbirliği ]] <br>[[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] | godina = [[2021.]] – [[2023.]] <br> [[2023.]] – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe ]]<br> [[Real Madrid]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}32 {{0}}{{0}}{{0}}(7) <br> {{0}}{{0}}24 {{0}}{{0}}{{0}}(7) | godine u reprezentaciji = [[2021.]] – [[2022.]] <br> [[2022.]] – ''danas'' | reprezentacija = {{Z|TUR}} [[Turska nogometna reprezentacija do 17 godina|Turska do 17]] <br> {{Z|TUR}} [[Turska nogometna reprezentacija|Turska]] | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}10 {{0}}{{0}}{{0}}(4) <br> {{0}}{{0}}18 {{0}}{{0}}{{0}}(3) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | bilješka = | ažurirano = 7. siječnja 2025. }} '''Arda Güler''' ([[Altındağ]], [[Ankara]], [[Turska]], [[25. veljače]] [[2005]].) [[Turci|turski]] je [[nogometaš]] koji igra kao vezni igrač za [[Real Madrid]]. == Igračka karijera == === Fenerbahçe === U mlađe uzraste [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçea]] ušao je 2019. iz [[Gençlerbirliği S.K.|Gençlerbirliğija]], gdje je promoviran u prvu momčad u siječnju 2021. S prvom momčadi debitirao je 19. kolovoza 2021. u tijesnoj pobjedi protiv finskog [[HJK Helsinki]]ja u [[UEFA Europska liga|Europskoj ligi]]. Odigrao je 12 utakmica u turskoj [[Süper Lig|Superligi]] u svojoj prvoj godini, gdje je upisao 3 gola i 4 asistencije, s nastupima koji su privukli pažnju velikih europskih klubova. U ožujku 2022., obnovio je ugovor s klubom na tri godine. Za sezonu 2022./23. dodijeljen mu je broj 10, koji ima posebno značenje za navijače Fenerbahçea, jer je to broj bivšeg kapetana i klupske legende [[Alex de Souza|Alexa de Souze]].<ref>[https://www.fanatik.com.tr/fenerbahcede-yeni-on-numara-arda-guler-2295473 Fenerbahçe'de yeni on numara Arda Güler!] fanatik.com.tr Preuzeto 29. svibnja 2024.</ref> U prvoj utakmici sezone protiv Kasımpaşe postigao je dva gola za 21 minutu. Na kraju je osvojio Kup Turske i proglašen je najboljim igračem finala. === Real Madrid === Dana 6. srpnja 2023. prešao je u [[Real Madrid]] za 20 milijuna [[euro|eura]] plus 10 mogućih milijuna i 20% od buduće prodaje.<ref>[https://www.mundodeportivo.com/futbol/real-madrid/20230706/1002034256/todas-cifras-fichaje-arda-gueler-madrid-descubierto.html Todas las cifras del fichaje de Arda Güler por el Madrid, al descubierto] mundodeportivo.com Preuzeto 29. svibnja 2024.</ref> Debitirao je 6. siječnja 2024. u utakmici [[Kup Kralja|Kupa Kralja]], protiv Arandina, nakon što je pretrpio tri ozljede od svog dolaska. Svoj prvi pogodak postigao je 10. ožujka protiv [[Celta Vigo|Celte Vigo]] u [[La Liga|španjolskoj ligi]]. == Reprezentativna karijera == S reprezentacijom Turske do 17 godina sudjelovao je u kvalifikacijskom ciklusu za UEFA Europsko prvenstvo do 17 godina 2022. u kojem je odigrao tri utakmice. Osim toga, bio je dio momčadi na UEFA Europskom prvenstvu do 17 godina 2022., također odigravši tri utakmice. Za [[Turska nogometna reprezentacija|seniorsku momčad Turske]] debitirao je u studenom 2022. protiv [[Češka nogometna reprezentacija|Češke]] u prijateljskoj utakmici. Prvi pogodak postigao je 19. lipnja 2023. u kvalifikacijskoj utakmici za Euro 2024. protiv Walesa, postavši strijelac s 18 godina i 114 dana najmlađi u povijesti reprezentacije.<ref>[https://www.realmadrid.com/noticias/2023/07/06/arda-guler-nuevo-jugador-del-real-madrid Arda Guler Nuevo Jugador del Real Madrid] realmadrid.com Preuzeto 29. svibnja 2024.</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://int.soccerway.com/players/arda-guler/681433/ Arda Güler], Soccerway {{eng oznaka}} {{Sastav - Real Madrid}} {{Sastav Turska 2024. EP}} {{Sastav Turska 2026 SP}} {{GLAVNIRASPORED:Güler, Arda}} [[Kategorija:Turski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Fenerbahçea]] [[Kategorija:Nogometaši madridskog Reala]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] her22qwo3src5za1eymzk50xiiwx73f 0 766005 7475764 7461291 2026-06-05T15:01:34Z Croxyz 205325 /* Izvori */ 7475764 wikitext text/x-wiki {{Wikiprojekt Europa/Ikona}} {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Aymeric Laporte | slika = [[Datoteka:Aymeric Laporte 2023 (cropped) 2.jpg|250px|Aymeric Laporte [[2023.]] godine]] | opis slike = | država = {{Z+X|ŠPA}} | puno ime = Aymeric Jean Louis Gerard Alphonse Laporte | nadimak = | datum rođenja = [[27. svibnja]] [[1994.]] | mjesto rođenja = [[Agen]] | država rođenja = [[Francuska]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | visina = 189 cm | trenutačni klub = [[Athletic Bilbao]] | broj u klubu = 14 | pozicija = [[Branič (nogomet)|središnji branič]] | ugovor = | mlade godine = [[2000.]] – [[2009.]] <br>[[2009.]] – [[2010.]]<br>[[2010.]] – [[2011.]] | juniorski klubovi = [[SU Agen Football|SU Agen]]<br>[[Aviron Bayonnais FC|Bayonne]]<br>[[Athletic Bilbao]] | godina = [[2011.]] – [[2012.]]<br>[[2012.]]<br>[[2012.]] – [[2018.]]<br>[[2018.]] – [[2023.]]<br> [[2023.]] – [[2025.]]<br> [[2025.]] – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[CD Basconia]]<br>[[Athletic Bilbao B]]<br>[[Athletic Bilbao]]<br>[[Manchester City]]<br>[[Al Nassr FC|Al Nassr]]<br>[[Athletic Bilbao]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}33 {{0}}{{0}}{{0}}(2)<br>{{0}}{{0}}{{0}}8 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br>{{0}}161 {{0}}{{0}}{{0}}(7)<br>{{0}}121 {{0}}{{0}}{{0}}(8)<br>{{0}}{{0}}47 {{0}}{{0}}{{0}}(8)<br>{{0}}{{0}}{{0}}0 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine u reprezentaciji = [[2011.]] – [[2012.]] <br> [[2011.]] – [[2012.]] <br> [[2012.]] – [[2013.]] <br> [[2013.]] – [[2016.]] <br> [[2021.]] – ''danas'' | reprezentacija = {{NogRep|FRA|do=17}}<br>{{NogRep|FRA|do=18}}<br>{{NogRep|FRA|do=19}}<br>{{NogRep|FRA|do=21}}<br>{{NogRep|ŠPA}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}11 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}{{0}}{{0}}9 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}12 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}{{0}}19 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}{{0}}40 {{0}}{{0}}{{0}}(2) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = {{Medalje sport | [[Nogomet]]}}{{Medalja|Natjecanje|Europsko prvenstvo do 19 godina}} {{Medalje zlato|Litva 2013.|{{Z|FRA}} [[Francuska nogometna reprezentacija do 19 godina|Francuska do 19]]}}{{Medalje Lige nacija}} {{Medalje srebro|[[UEFA Liga nacija 2020./21.|Italija 2021.]]|{{Z|ŠPA}} [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska]]}} {{Medalje zlato|[[UEFA Liga nacija 2022./23.|Nizozemska 2023.]]|{{Z|ŠPA}} [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska]]}}{{Medalja|Natjecanje|Europsko prvenstvo}} {{Medalje zlato|[[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|Njemačka 2024.]]|{{Z|ŠPA}} [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska]]}} | bilješka = | ažurirano = 22. kolovoza 2025. }} '''Aymeric Jean Louis Gerard Alphonse Laporte''' ([[Agen]], [[Francuska]], [[27. svibnja]] [[1994]].) [[Španjolci|španjolsko]]-[[francuska|francuski]] je [[nogometaš]]. Igra na poziciji središnjega braniča za [[Španjolska|španjolski]] [[Athletic Bilbao]]. Bio je francuski mladi reprezentativac. Od lipnja 2021. godine igra za [[španjolska nogometna reprezentacija|španjolsku reprezentaciju]]. == Klupska karijera == Aymeric Laporte, čiji su [[djed]] i [[baka]] [[Baski]],<ref>[https://eldesmarque.com/bizkaia/athletic-club/noticias/36668-laporte-tengo-sangre-vasca-por-parte-de-mis-bisabuelos Laporte: “Tengo sangre vasca por parte de mis bisabuelos”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171029012535/http://bizkaia.eldesmarque.com/athletic-club/noticias/36668-laporte-tengo-sangre-vasca-por-parte-de-mis-bisabuelos |date=29. listopada 2017. }} eldesmarque.com Preuzeto 8. lipnja 2024.</ref> rođen je u [[Agen]]u u jugozapadnoj Francuskoj. Igrao je u lokalnom klubu [[SU Agen Football|SU Agen]] od svoje 6. do 15. godine. Nakon samo jedne sezone u klubu [[Aviron Bayonnais FC|Bayonne]], preselio se u omladinsku akademiju [[Athletic Bilbao|Athletic Bilbaa]] te je igrao za Athelticov filijalni klub [[CD Basconia]] i [[Athletic Bilbao B|Athelticovu B momčadi]]. Za seniorsku momčad Atheltica debitirao je u utakmici skupine [[UEFA Europska liga|UEFA Europske lige]] protiv [[izrael]]skog kluba [[Hapoel Ironi Kiryat Shmona F.C.|Hapoel Ironi Kiryat Shmona]]. Njegov debi u [[La Liga|La Ligi]] uslijedio je 9. prosinca 2012. kada je [[Celta Vigo]] izgubila 1:0. Laporte je također igrao pod novim trenerom [[Ernesto Valverde|Ernestom Valverdeom]], ponekad čak i kao lijevi bek.<ref>[https://archive.ph/20131212163520/http://www.ligabbva.es/3228_athletic-de-bilbao/2160744_valverde-prueba-a-laporte-de-lateral-y-saborit-de-interior.html Valverde prueba a Laporte de lateral y Saborit de interior] ligabbva.es Preuzeto 8. lipnja 2024.</ref> Krajem siječnja 2018. Laporte je prešao u [[Manchester City]] za 70 milijuna eura. S Manchester Cityjem pet puta je osvojio [[FA Premier liga|Premier ligu]]. Dana 24. kolovoza 2023. Laporte je prešao u [[Saudijska Arabija|saudijski]] klub [[Al Nassr FC]] s kojim je potpisao ugovor do 30. lipnja 2026. godine. Dana 11. rujna 2025., Laporte se vratio u svoj matični klub, Athletic Bilbao.<ref>[https://www.athletic-club.eus/en/news/2025/09/11/aymeric-laporte-rejoins-athletic-club/ Aymeric Laporte rejoins Athletic Club] athletic-club.eus Preuzeto 12. rujna 2025.</ref> == Reprezentativna karijera == Laporte je igrao za selekcije Francuske do 17, 18 i 19 godina prije nego što je zaigrao za francusku reprezentaciju do 21 godine 13. kolovoza 2013. u remiju bez golova protiv Njemačke u [[Freiburg]]u, kada je u 84. minuti ušao kao zamjena umjesto Valentina Eysserica. Dobio je španjolsko državljanstvo u svibnju 2021. i od tada ima pravo igranja za [[španjolska nogometna reprezentacija|španjolsku reprezentaciju]].<ref>[https://www.kicker.de/laporte-spielt-die-em-wohl-fuer-spanien-804575/artikel Laporte spielt die EM wohl für Spanien] kicker.de Preuzeto 8. lipnja 2024.</ref> U lipnju 2021. debitirao je za selekciju u prijateljskoj utakmici protiv [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugala]]. Uvršten je u španjolsku reprezentaciju za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Europsko prvenstvo 2020.]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Svjetsko prvenstvo 2022.]] i [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|Europsko prvenstvo 2024.]] == Izvori == {{izvori}} {{Sastav Španjolska 2020. EP}} {{Sastav Španjolska 2022 SP}} {{Sastav Španjolska 2024. EP}} {{Sastav Španjolska 2026 SP}} {{GLAVNIRASPORED:Laporte, Aymeric}} [[Kategorija:Španjolski nogometaši]] [[Kategorija:Baskijski nogometaši]] [[Kategorija:Francuski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Athletic Bilbaoa]] [[Kategorija:Nogometaši Manchester Cityja]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] 7k3xboueu4imxc14zsv2450r1w0fnwx 0 766223 7475773 7417845 2026-06-05T15:03:11Z Croxyz 205325 /* Izvori */ 7475773 wikitext text/x-wiki {{Wikiprojekt Europa/Ikona}} {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Luis de la Fuente | slika = [[Datoteka:Luis de la Fuente Castillo - 2023 05 06 Final de la Copa del Rey 0001 (cropped).jpg|220 px]] | opis slike = Luis de la Fuente [[2023.]] godine | država = {{Z+X|ŠPA}} | puno ime = Luis de la Fuente Castillo | nadimak = | datum rođenja = [[21. lipnja]] [[1961.]] | mjesto rođenja =[[Haro, La Rioja]] | datum smrti = | visina = 172 cm | težina = | trenutačni klub = | broj u klubu = | pozicija = [[Branič (nogomet)|lijevi bek]] | ugovor = | mlade godine = [[1976.]] – [[1978.]] | juniorski klubovi = [[Athletic Bilbao]] | godina = [[1978.]] – [[1982.]] <br> [[1981.]] – [[1987.]] <br> [[1987.]] – [[1991.]] <br> [[1991.]] – [[1993.]] <br> [[1993.]] – [[1994.]] | profesionalni klubovi = [[Athletic Bilbao B|Bilbao Athletic]] <br> [[Athletic Bilbao]] <br> [[Sevilla FC|Sevilla]] <br> [[Athletic Bilbao]] <br>[[Deportivo Alavés|Alavés]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}59 {{0}}{{0}}{{0}}(3) <br> {{0}}146 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}{{0}}86 {{0}}{{0}}{{0}}(4) <br> {{0}}{{0}}22 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}{{0}}35 {{0}}{{0}}{{0}}(3) | godine u reprezentaciji = [[1978.]] – [[1979.]] <br> [[1982.]] – [[1984.]] <br> [[1988.]] | reprezentacija = {{Z|ŠPA}} [[Španjolska nogometna reprezentacija do 18 godina|Španjolska do 18]] <br> {{Z|ŠPA}} [[Španjolska nogometna reprezentacija do 21 godine|Španjolska do 21]] <br> {{Z|ŠPA}} [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska na OI]] | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}4 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}4 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine treniranja = [[1999]]. – [[2000]].<br />[[2000]]. – [[2001]].<br />[[2006]]. – [[2007]].<br />[[2009]]. – [[2011]].<br />[[2011]].<br />[[2013]]. – [[2018]].<br />[[2018]]. – [[2022]].<br />[[2021]].<br />[[2022]]. – ''danas'' | klubovi = [[Club Portugalete|Portugalete]] <br /> [[CD Aurrerá de Vitoria|Aurrerá]] <br /> [[Athletic Bilbao B|Bilbao Athletic]] <br /> [[Athletic Bilbao B|Bilbao Athletic]] <br /> [[Deportivo Alavés|Alavés]] <br /> {{Z|ŠPA}} [[Španjolska nogometna reprezentacija do 19 godina|Španjolska do 19]] <br> {{Z|ŠPA}} [[Španjolska nogometna reprezentacija do 21 godine|Španjolska do 21]] <br /> {{Z|ŠPA}} [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska na OI]] <br/> {{NogRep|ŠPA}} | medalje = {{Medalje sport | [[Nogomet]]}}{{Medalja|Natjecanje|Europsko prvenstvo do 19 godina}} {{Medalje zlato|Grčka 2015.|}}{{Medalja|Natjecanje|Europsko prvenstvo do 21 godine}} {{Medalje zlato|Italija i San Marino 2019.|}} {{Medalje OI}} {{Medalje srebro|[[Nogomet na OI 2020. – muškarci|Tokio 2020.]]|}} {{Medalje Lige nacija}} {{Medalje zlato|[[UEFA Liga nacija 2022./23.|Nizozemska 2023.]]|}}{{Medalja|Natjecanje|Europsko prvenstvo}} {{Medalje zlato|[[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|Njemačka 2024.]]|}} | bilješka = | ažurirano = 15. srpnja 2024. }} '''Luis de la Fuente Castillo''' ([[Haro, La Rioja]], [[Španjolska]], [[21. lipnja]] [[1961]].) [[Španjolci|španjolski]] je [[nogomet]]ni trener i bivši nogometaš koji je igrao na poziciji [[Branič (nogomet)|lijevog beka]]. Izbornik je [[španjolska nogometna reprezentacija|španjolske nogometne reprezentacije]]. == Klupska karijera == Pridružio se [[Athletic Bilbao|Athletic Bilbau]] s petnaest godina, nakon što ga je otkrio [[Agustín Gaínza]]. Njegov [[otac]], podrijetlom iz [[Bilbao]]a, bio je član kluba i redovito je išao s Luisom gledati utakmice.<ref>[http://latxapelarojiblanca.blogspot.com/2012/12/entrevista-luis-de-la-fuente.html "Dijeron que fui el primer lateral izquierdo de corte moderno que había tenido el Athletic"] Latxapela rojiblanca Preuzeto 12. lipnja 2024.</ref> Poslan je na nekoliko godina u pričuvnu momčad, [[Athletic Bilbao B|Bilbao Athletic]], u [[Segunda División B]]. U sezoni 1980./81. izmjenjivao se između rezervne i prve momčadi, a 8. ožujka 1981. debitirao je na utakmici [[Valencia C.F.|Valencia]] – Athletic Bilbao (0:0). Sljedećih godina postao je standarni igrač obrane „rojiblancosa”, upisao je 146 [[La Liga|ligaških]] nastupa u sedam sezona i osvojio dva naslova prvaka, [[Kup kralja]] i [[Supercopa de España|španjolski superkup]]. Godine 1987. prelazi u [[Sevilla FC|Sevillu]], s kojom je odigrao četiri prvenstva u kojima je upisao još 86 nastupa u [[La Liga|La Ligi]], da bi se u ljeto 1991. vratio u [[Athletic Bilbao]]. Godine 1993. prelazi u [[Deportivo Alavés|Alavés]], gdje završava igračku karijeru. == Trenerska karijera == Godine 2005. vratio se u [[Athletic Bilbao]] i postao je trener mladih momčadi. Godinu dana kasnije promoviran je u trenera prve momčadi, gdje je ostao do sljedeće godine, kada je dobio ulogu delegata prve momčadi. U sezoni 2009./10. vratio se na čelo Athletic Bilbaoa.<ref>[https://web.archive.org/web/20120322030518/http://www.athletic-club.net/web/main.asp?a=0 Athletic Club] athletic-club.net Preuzeto 12. lipnja 2024.</ref> U prvom dijelu sezone 2011./12. vodio je [[Deportivo Alavés|Alavés]], prije nego što je napustio mjesto trenera 16. listopada 2011. (3 pobjede, 4 remija i 2 poraza). Godine 2013. pridružio se [[Španjolski nogometni savez|Španjolskom nogometnom savezu]] kao trener nižih kategorija. Dana 19. srpnja 2015. vodio je Španjolsku do 19 godina na Europskom prvenstvu. Dana 30. lipnja 2018. vodio je Španjolsku do 18 godina do osvajanja zlatne medalje na [[XVIII. Mediteranske igre – Tarragona 2018.|Mediteranskim igrama u Tarragoni]]. Zamijenio je [[Albert Celades|Alberta Celadesa]] na mjestu izbornika španjolske reprezentacije do 21 godine 24. srpnja 2018. U 2019. vodio je momčad do pobjede na Europskom prvenstvu. Godine 2021., predvodeći olimpijsku reprezentaciju, osvojio je srebrnu medalju na [[OI 2020.|Olimpijskim igrama u Tokiju]]. Dana 8. prosinca 2022., nakon eliminacije Španjolske u osmini finala [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Svjetskog prvenstva 2022.]] protiv [[Marokanska nogometna reprezentacija|Maroka]] i smjene [[Luis Enrique|Luisa Enriquea]], imenovan je izbornikom seniorske reprezentacije.<ref>[https://rfef.es/es/noticias/luis-de-la-fuente--nuevo-seleccionador-nacional Luis de la Fuente como nuevo seleccionador nacional] rfef.es Preuzeto 12. lipnja 2024.</ref> U lipnju 2023. vodio je momčad do pobjede u [[UEFA Liga nacija 2022./23.|UEFA Ligi nacija]] nakon finala s [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatskom]]. Plasirao se s reprezentacijom na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|Europsko prvenstvo u Njemačkoj 2024.]] == Izvori == {{izvori}} {{Sastav Španjolska 2020. OI}} {{Sastav Španjolska 2024. EP}} {{Sastav Španjolska 2026 SP}} {{GLAVNIRASPORED:Fuente, Luis de la}} [[Kategorija:Španjolski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Seville]] [[Kategorija:Nogometaši Athletic Bilbaoa]] [[Kategorija:Španjolski nogometni treneri]] qbb3isc3fiv75c06qn3rdhrl6njk03u 0 766931 7475767 7427498 2026-06-05T15:02:00Z Croxyz 205325 /* Izvori */ 7475767 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Nico Williams | slika = [[Datoteka:ATHLETIC-OSASUNA SEMIFINAL. MAIDER GOIKOETXEA (168).jpg|220 px]] | opis slike = Nico Williams [[2023.]] godine | država = {{DZ|ŠPA}} [[Španjolska]] | puno ime = Nicholas "Nico" Williams Arthuer | nadimak = | datum rođenja = ​​[[12. srpnja]] [[2002.]] | mjesto rođenja = [[Pamplona]] | država rođenja = [[Španjolska]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | visina = 181 | trenutačni klub = [[Athletic Bilbao]] | broj u klubu = 11 | pozicija = [[napadač (nogomet)|krilo]] | ugovor = | mlade godine = [[2010.]] – [[2012.]] <br> [[2012.]] – [[2013.]] <br> [[2013.]] – [[2019.]] | juniorski klubovi = [[CD Pamplona|Pamplona]] <br> [[CA Osasuna|Osasuna]] <br> [[Athletic Bilbao]] | godina = [[2019.]] – [[2020.]] <br> [[2020.]] – [[2021.]] <br>[[2021.]] – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[CD Basconia|Basconia]] <br> [[Athletic Bilbao]] B <br> [[Athletic Bilbao]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}3 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br>{{0}}{{0}}24 {{0}}{{0}}{{0}}(9)<br>{{0}}103 {{0}}{{0}}(11) | godine u reprezentaciji = [[2019.]] – [[2021.]] <br> [[2021.]] - [[2022.]] <br> [[2022.]] – ''danas'' | reprezentacija = {{NogRep|ŠPA|do=19}} <br> {{NogRep|ŠPA|do=21}} <br> {{NogRep|ŠPA}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}4 {{0}}{{0}}{{0}}(2) <br> {{0}}{{0}}{{0}}5 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}{{0}}20 {{0}}{{0}}{{0}}(4) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = {{Medalje sport | [[Nogomet]]}}{{Medalja|Natjecanje|Europsko prvenstvo}} {{Medalje zlato|[[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|Njemačka 2024.]]|}} | bilješka = | ažurirano = 15. srpnja 2024. }} '''Nicholas "Nico" Williams Arthuer''' ([[Pamplona]], ​​[[12. srpnja]] [[2002]].) [[Španjolci|španjolski]] je nogometaš [[Gana|ganskog]] podrijetla koji igra na poziciji [[napadač (nogomet)|krila]]. == Klupska karijera == Williams je rođen u [[Pamplona|Pamploni]]. Roditelji su mu iz [[Gana|Gane]]. Oni su putovali preko [[Sahara|Sahare]] kako bi stigli u [[Melilla|Melillu]], autonomni španjolski grad smješten u [[Sjeverna Afrika|sjevernoj Africi]].<ref>[https://en.as.com/en/2020/03/04/videos/1583335992_941432.html?autoplay=1%3Fomnil%3Dresrelart Iñaki Williams explains how he got his name and why Bilbao means so much to him] as.com Preuzeto 23. lipnja 2024.</ref> Williams, kao i njegov stariji brat [[Iñaki Williams]], dolazi iz omladinske škole Athletic Bilbaoa. Debitirao je u [[La Liga|La Ligi]] 28. travnja 2021. protiv [[Real Valladolid]]a. Ušao je u 62. minuti, a deset minuta kasnije na teren je ušao i njegov brat Iñaki. To je bilo prvi put da su dva brata igrala zajedno u Athletic Bilbau od 1986. kada su igrali [[Patxi Salinas|Patxi]] i [[Julio Salinas]]. Williams je nastupio dvaput u svojoj prvoj sezoni i dobio je minutažu u gotovo svakom kolu u sezoni 2021./22. Postao je stalni starter za Bilbao u sezoni 2022./23. == Reprezentativna karijera == Williams je igrao za španjolske mlade reprezentacije do 18 i do 21 godine. Za [[španjolska nogometna reprezentacija|španjolsku nogometnu reprezentaciju]] debitirao je 24. rujna 2022. godine. Izbornik [[Luis Enrique]] uveo ga je kao zamjenu u 63. minuti umjesto [[Pablo Sarabia|Pabla Sarabije]] protiv [[Švicarska nogometna reprezentacija|Švicarske]] u [[UEFA Liga nacija 2022./23.|UEFA Ligi nacija 2022./23.]] Dva mjeseca kasnije sudjelovao je i na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Svjetskom prvenstvu u Kataru 2022.]] Imao je startno mjesto u utakmici u skupini protiv [[Japanska nogometna reprezentacija|Japana]]. nastupio je i protiv [[Kostarikanska nogometna reprezentacija|Kostarike]] i [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačke]] u grupnoj fazi te u osmini finala protiv Maroka koji je izbacio Španjolsku. Španjolski izbornik [[Luis de la Fuente]] uvrstio ga je u španjolsku momčad za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|Europsko prvenstvo u Njemačkoj 2024.]]<ref>[https://sporza.be/nl/2024/06/07/ek-selectie-spanje-bondscoach-de-la-fuente-heeft-geen-plaats-voor-toptalent-cubarsi-17~1717766034328/ EK-selectie Spanje: Bondscoach De la Fuente heeft geen plaats voor toptalent Cubarsi (17)] sporza.be Preuzeto 23. lipnja 2024.</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Sastav Španjolska 2022 SP}} {{Sastav Španjolska 2024. EP}} {{Sastav Španjolska 2026 SP}} {{GLAVNIRASPORED:Williams, Nico}} [[Kategorija:Španjolski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Athletic Bilbaoa]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] nf1bcgtf74sx814f0d5a800liwzrqkw 0 767131 7475650 7459383 2026-06-05T12:23:11Z Croxyz 205325 /* Izvori */ 7475650 wikitext text/x-wiki {{Wikiprojekt Europa/Ikona}} {{Trener/izbornik/igrač | ime = Ousmane Dembélé | slika = [[Datoteka:Ousmane Dembélé 2018 (cropped).jpg|220px]] | opis_slike = Dembélé u dresu [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuske]] na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Svjetskom prvenstvu 2018.]] | država = {{Z+X|FRA}} | puno ime = Masour Ousmane Dembélé | datum rođenja = [[15. svibnja]] [[1997.]] | mjesto rođenja = [[Vernon]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | visina = 178 cm | težina = | trenutačni klub = [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] | broj u klubu = 10 | pozicija = [[Napadač (nogomet)|krilni napadač]] | ugovor = | mlade godine = [[2004.]] – [[2009.]] <br> [[2009.]] – [[2010.]] <br> [[2010.]] – [[2015.]] | juniorski klubovi = Madeleine Évreux <br> Évreux <br> [[Stade Rennais F.C.|Rennes]] | godina = [[2014.]] – [[2015.]]<br />[[2015.]] – [[2016.]]<br /> [[2016.]] – [[2017.]] <br> [[2017.]] – [[2023.]] <br> [[2023.]] – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[Stade Rennais F.C.|Rennes II]] <br />[[Stade Rennais F.C.|Rennes]]<br />[[Borussia Dortmund]] <br> [[FC Barcelona|Barcelona]]<br> [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}22 {{0}}{{0}}(13)<br />{{0}}{{0}}26 {{0}}{{0}}(12)<br />{{0}}{{0}}32 {{0}}{{0}}{{0}}(9) <br> {{0}}127 {{0}}{{0}}(24) <br> {{0}}{{0}}58 {{0}}{{0}}(26) | godine u reprezentaciji = [[2013.]] – [[2014.]] <br> [[2014.]] – [[2015.]] <br> [[2015.]] <br> [[2016.]] <br> [[2016.]] – ''danas'' | reprezentacija = {{Z|FRA}} [[Francuska nogometna reprezentacija do 17 godina|Francuska do 17]] <br> {{Z|FRA}} [[Francuska nogometna reprezentacija do 18 godina|Francuska do 18]] <br> {{Z|FRA}} [[Francuska nogometna reprezentacija do 19 godina|Francuska do 19]] <br> {{Z|FRA}} [[Francuska nogometna reprezentacija do 21 godine|Francuska do 21]] <br> {{Z|FRA}} [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]] | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}8 {{0}}{{0}}{{0}}(4) <br> {{0}}{{0}}{{0}}5 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}3 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}{{0}}{{0}}4 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}57 {{0}}{{0}}{{0}}(7) | godine treniranja = | klubovi = | napomena = | ažurirano = 23. rujna 2025. }} '''Masour Ousmane Dembélé''' ([[Vernon]], [[Francuska]], [[15. svibnja]] [[1997]].) [[Francuzi|francuski]] je [[nogometaš]], krilni napadač [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germaina]] i [[francuska nogometna reprezentacija|francuske reprezentacije]]. Rođen u Vernonu od [[majka|majke]] [[Mauritanija|mauritansko]]-[[senegal]]skog podrijetla i [[otac|oca]] iz [[Mali]]ja.<ref>[https://www.theguardian.com/football/2016/mar/23/ousmane-dembele-football-hottest-property-rennes-bayern-munich-ligue-1 Ousmane Dembélé: football’s hottest property, if you can convince his mother] theguardian.com Preuzeto 30. lipnja 2024.</ref> Dembélé je karijeru započeo u [[Stade Rennais F.C.|Rennesu]] prije nego što se 2016. pridružio [[Borussia Dortmund|Borussiji Dortmund]]. Osvojio je [[DFB-Pokal]] s Borussijom u sezoni 2016./17., postigavši ​​pogodak u finalu. Godinu dana kasnije kupila ga je [[FC Barcelona|Barcelona]] za 105 milijuna [[euro|eura]] čime je postao tada drugi najskuplji nogometaš u povijesti uz svog sunarodnjaka [[Paul Pogba|Paula Pogbe]]. U svojoj prvoj sezoni igranja u Španjolskoj Dembélé je osvojio [[La Liga|La Ligu]], [[Copa del Rey]] te [[Zlatna lopta France Footballa|Zlatnu loptu]]. == Klupska karijera == Dembélé je debitirao za drugu momčad [[Stade Rennais F.C.|Rennesa]] u [[Ligue 2|francuskoj drugoj ligi]] 6. rujna 2014., ušavši kao zamjena umjesto Zana Allija u 2:0 pobjedi nad rezervnom momčadi [[En Avant Guingamp|Guingampa]]. Za prvu momčad Rennesa debitirao je 22. studenog 2015. u utakmici protiv [[FC Girondins de Bordeaux|Bordeauxa]] (2:2) u [[Ligue 1]] i u njoj je postigao svoj prvi profesionalni pogodak. Dana 12. svibnja 2016. godine potpisao je petogodišnji ugovor s [[Borussia Dortmund|Borussijom Dortmund]]. Dana 25. kolovoza 2017. preselio se u španjolsku [[La Liga|La Ligu]]. [[FC Barcelona|Barcelona]] je objavila da je postigla dogovor s Borussijom za Dembéléa, vrijedan 105 milijuna [[euro|eura]] uz bonuse.<ref>[https://www.bbc.com/sport/football/41044659 Ousmane Dembele: Barcelona agree £135.5m deal for Dortmund forward] BBC Preuzeto 30. lipnja 2024.</ref> Potpisao je petogodišnji ugovor, a [[otkupna klauzula]] mu je postavljena na 400 milijuna eura. Rennes je dobio 20 milijuna eura od Borussije Dortmund kao rezultat prodaje. Od 2023. igra za francuski [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]]. == Reprezentativna karijera == Nakon 20 nastupa, postigavši ​​pet golova za razne mlađe selekcije, Dembélé je 2016. debitirao za [[francuska nogometna reprezentacija|seniorsku reprezentaciju Francuske]]. Igrao je u francuskoj reprezentaciji na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Svjetskom prvenstvu 2018.]] na kojem su trikolori osvojili naslov. == Izvori == {{izvori}} {{Sastav - Paris Saint-Germain}} {{Sastav Francuska 2018 SP}} {{Sastav Francuska 2020. EP}} {{Sastav Francuska 2022 SP}} {{Sastav Francuska 2024. EP}} {{Sastav Francuska 2026 SP}} {{Najbolji strijelci Ligue 1}} {{Dobitnici Zlatne lopte France Footballa}} {{Igrač godine World Soccera}} {{GLAVNIRASPORED:Dembélé, Ousmane}} [[Kategorija:Francuski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Stade Rennaisa]] [[Kategorija:Nogometaši Borussije Dortmund]] [[Kategorija:Nogometaši Barcelone]] [[Kategorija:Nogometaši Paris Saint-Germaina]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u nogometu]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] r7v3emwhc8ffjufmebyc7ijb6yx0oro 0 767366 7475771 7422974 2026-06-05T15:02:48Z Croxyz 205325 /* Izvori */ 7475771 wikitext text/x-wiki {{Wikiprojekt Europa/Ikona}} {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Unai Simón | slika = [[Datoteka:Unai Simón Mendibil.jpg|220 px]] | opis slike = Unai Simón [[2015.]] godine | država = {{DZ|ŠPA}} [[Španjolska]] | puno ime = Unai Simón Mendibil | nadimak = | datum rođenja = ​​[[11. lipnja]] [[1997.]] | mjesto rođenja = [[Vitoria-Gasteiz]] | država rođenja = [[Španjolska]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | visina = 190 | trenutačni klub = [[Athletic Bilbao]] | broj u klubu = 1 | pozicija = [[vratar (nogomet)|vratar]] | ugovor = | mlade godine = [[2010.]] – [[2011.]] <br> [[2011.]] – [[2014.]] | juniorski klubovi = Aurrerá Vitoria <br> [[Athletic Bilbao]] | godina = [[2014.]] – [[2026.]] <br> [[2016.]] – [[2018.]] <br>[[2018.]] – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[CD Basconia|Basconia]] <br> [[Athletic Bilbao B]] <br> [[Athletic Bilbao]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}36 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br>{{0}}{{0}}58 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br>{{0}}179 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine u reprezentaciji = [[2013.]] <br> [[2015.]] <br>[[2015.]] – [[2016.]] <br> [[2017.]] – [[2019.]] <br>[[2021.]] <br> [[2020.]] – ''danas'' | reprezentacija = {{NogRep|ŠPA|do=16}} <br> {{NogRep|ŠPA|do=18}} <br> {{NogRep|ŠPA|do=19}} <br>{{NogRep|ŠPA|do=21}} <br> {{NogRep|ŠPA|do=23}} <br> {{NogRep|ŠPA}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}3 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br>{{0}}{{0}}{{0}}4 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}10 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}7 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}46 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | bilješka = | ažurirano = 15. srpnja 2024. }} '''Unai Simón Mendibil''' ([[Vitoria-Gasteiz]], [[11. lipnja]] [[1997]].) [[Španjolci|španjolski]] je [[nogometaš]] koji igra na poziciji vratara za [[Athletic Bilbao]]. Simón je debitirao za [[španjolska nogometna reprezentacija|španjolsku nogometnu reprezentaciju]] 2020. godine. == Klupska karijera == Simón je počeo seniorsku karijeru u [[CD Basconia|CD Basconiji]], koja je filijala [[Athletic Bilbao]]a, iz koje je 2016. prešao u [[Bilbao Athletic]], drugu momčad Athletic Bilbaoa. U srpnju 2018. produljen mu je [[ugovor]] do 2023. i posuđen je u [[Elche CF]], ali je 15. kolovoza 2018. vraćen zbog ozljede prvog vratara [[Iago Herrerín|Iaga Herrerína]]. Potom je debitirao u [[La Liga|La Ligi]] 20. kolovoza 2018. protiv [[CD Leganés]]a.<ref>[https://nl.soccerway.com/matches/2018/08/20/spain/primera-division/athletic-club/club-deportivo-leganes-sad/2857020/ ATHLETIC DE BILBAO VS. LEGANÉS 2 - 1] soccerway.com Preuzeto 6. srpnja 2024.</ref> Simón je odigrao sedam prvenstvenih kola za Bilbao, a onda je morao ustupiti mjesto oporavljenom Herrerínu. Te sezone branio je samo u [[Copa del Rey|Kupu kralja]]. Te su se uloge promijenile u sezoni 2019./20. Simón je sezonu započeo kao prvi vratar i to se nastavilo u sezonama koje su slijedile. Stigao je do finala Kupa kralja s Bilbaom u sezonama 2019./20. i 2020./21. Simón je osvojio [[Supercopa de España|španjolski superkup]] 2020./21. s Bilbaom zahvaljujući pobjedama nad [[Real Madrid]]om i [[FC Barcelona|Barcelonom]]. == Reprezentativna karijera == Simón je igrao za razne mlade španjolske reprezentacije. Osvojio je Europsko prvenstvo za igrače do 21 godine sa španjolskom reprezentacijom. Branio je prvu utakmicu u skupini i kasnije je bio rezervni vratar iza [[Antonio Sivera|Antonija Sivere]] do kraja turnira. Također je stigao do finala [[OI 2020.|Ljetnih olimpijskih igara 2020.]] sa španjolskom olimpijskom reprezentacijom. Simon je debitirao u španjolskoj nogometnoj reprezentaciji 11. studenog 2020. godine. Nacionalni izbornik [[Luis Enrique]] zatim ga je uveo u prijateljskoj utakmici protiv [[Nizozemska nogometna reprezentacija|Nizozemske]] u [[Johan Cruyff Arena|Johan Cruyff Areni]] (1:1). Od tada je ostao i prvi izbor na golu španjolske reprezentacije. Time je stigao do polufinala [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Europskog prvenstva 2020.]] i osmine finala [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Svjetskog prvenstva u Kataru 2022]]. Španjolska je ispala s oba turnira na jedanaesterace. Dana 7. lipnja 2024. izbornik [[Luis de la Fuente]] uvrstio je Simóna u španjolsku momčad za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|Europsko prvenstvo 2024. u Njemačkoj]].<ref>[https://sporza.be/nl/2024/06/07/ek-selectie-spanje-bondscoach-de-la-fuente-heeft-geen-plaats-voor-toptalent-cubarsi-17~1717766034328/ EK-selectie Spanje: Bondscoach De la Fuente heeft geen plaats voor toptalent Cubarsi (17)] sporza.be Preuzeto 6. srpnja 2024.</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Sastav Španjolska 2020. EP}} {{Sastav Španjolska 2020. OI}} {{Sastav Španjolska 2022 SP}} {{Sastav Španjolska 2024. EP}} {{Sastav Španjolska 2026 SP}} {{GLAVNIRASPORED:Simón, Unai}} [[Kategorija:Španjolski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Athletic Bilbaoa]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] lcyeqdpm21jds2d76rty98581hrlmmc 7476055 7475771 2026-06-06T09:25:13Z Labud222 324086 7476055 wikitext text/x-wiki {{Wikiprojekt Europa/Ikona}} {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Unai Simón | slika = [[Datoteka:Unai Simón Mendibil.jpg|220 px]] | opis slike = Unai Simón [[2015.]] godine | država = {{DZ|ŠPA}} [[Španjolska]] | puno ime = Unai Simón Mendibil | nadimak = | datum rođenja = ​​[[11. lipnja]] [[1997.]] | mjesto rođenja = [[Vitoria-Gasteiz]] | država rođenja = [[Španjolska]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | visina = 190 | trenutačni klub = [[Athletic Bilbao]] | broj u klubu = 1 | pozicija = [[vratar (nogomet)|vratar]] | ugovor = | mlade godine = [[2010.]] – [[2011.]] <br> [[2011.]] – [[2014.]] | juniorski klubovi = Aurrerá Vitoria <br> [[Athletic Bilbao]] | godina = [[2014.]] – [[2016.]] <br> [[2016.]] – [[2018.]] <br>[[2018.]] – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[CD Basconia|Basconia]] <br> [[Athletic Bilbao B]] <br> [[Athletic Bilbao]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}36 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br>{{0}}{{0}}58 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br>{{0}}179 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine u reprezentaciji = [[2013.]] <br> [[2015.]] <br>[[2015.]] – [[2016.]] <br> [[2017.]] – [[2019.]] <br>[[2021.]] <br> [[2020.]] – ''danas'' | reprezentacija = {{NogRep|ŠPA|do=16}} <br> {{NogRep|ŠPA|do=18}} <br> {{NogRep|ŠPA|do=19}} <br>{{NogRep|ŠPA|do=21}} <br> {{NogRep|ŠPA|do=23}} <br> {{NogRep|ŠPA}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}3 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br>{{0}}{{0}}{{0}}4 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}10 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}7 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}46 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | bilješka = | ažurirano = 15. srpnja 2024. }} '''Unai Simón Mendibil''' ([[Vitoria-Gasteiz]], [[11. lipnja]] [[1997]].) [[Španjolci|španjolski]] je [[nogometaš]] koji igra na poziciji vratara za [[Athletic Bilbao]]. Simón je debitirao za [[španjolska nogometna reprezentacija|španjolsku nogometnu reprezentaciju]] 2020. godine. == Klupska karijera == Simón je počeo seniorsku karijeru u [[CD Basconia|CD Basconiji]], koja je filijala [[Athletic Bilbao]]a, iz koje je 2016. prešao u [[Bilbao Athletic]], drugu momčad Athletic Bilbaoa. U srpnju 2018. produljen mu je [[ugovor]] do 2023. i posuđen je u [[Elche CF]], ali je 15. kolovoza 2018. vraćen zbog ozljede prvog vratara [[Iago Herrerín|Iaga Herrerína]]. Potom je debitirao u [[La Liga|La Ligi]] 20. kolovoza 2018. protiv [[CD Leganés]]a.<ref>[https://nl.soccerway.com/matches/2018/08/20/spain/primera-division/athletic-club/club-deportivo-leganes-sad/2857020/ ATHLETIC DE BILBAO VS. LEGANÉS 2 - 1] soccerway.com Preuzeto 6. srpnja 2024.</ref> Simón je odigrao sedam prvenstvenih kola za Bilbao, a onda je morao ustupiti mjesto oporavljenom Herrerínu. Te sezone branio je samo u [[Copa del Rey|Kupu kralja]]. Te su se uloge promijenile u sezoni 2019./20. Simón je sezonu započeo kao prvi vratar i to se nastavilo u sezonama koje su slijedile. Stigao je do finala Kupa kralja s Bilbaom u sezonama 2019./20. i 2020./21. Simón je osvojio [[Supercopa de España|španjolski superkup]] 2020./21. s Bilbaom zahvaljujući pobjedama nad [[Real Madrid]]om i [[FC Barcelona|Barcelonom]]. == Reprezentativna karijera == Simón je igrao za razne mlade španjolske reprezentacije. Osvojio je Europsko prvenstvo za igrače do 21 godine sa španjolskom reprezentacijom. Branio je prvu utakmicu u skupini i kasnije je bio rezervni vratar iza [[Antonio Sivera|Antonija Sivere]] do kraja turnira. Također je stigao do finala [[OI 2020.|Ljetnih olimpijskih igara 2020.]] sa španjolskom olimpijskom reprezentacijom. Simon je debitirao u španjolskoj nogometnoj reprezentaciji 11. studenog 2020. godine. Nacionalni izbornik [[Luis Enrique]] zatim ga je uveo u prijateljskoj utakmici protiv [[Nizozemska nogometna reprezentacija|Nizozemske]] u [[Johan Cruyff Arena|Johan Cruyff Areni]] (1:1). Od tada je ostao i prvi izbor na golu španjolske reprezentacije. Time je stigao do polufinala [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Europskog prvenstva 2020.]] i osmine finala [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Svjetskog prvenstva u Kataru 2022]]. Španjolska je ispala s oba turnira na jedanaesterace. Dana 7. lipnja 2024. izbornik [[Luis de la Fuente]] uvrstio je Simóna u španjolsku momčad za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|Europsko prvenstvo 2024. u Njemačkoj]].<ref>[https://sporza.be/nl/2024/06/07/ek-selectie-spanje-bondscoach-de-la-fuente-heeft-geen-plaats-voor-toptalent-cubarsi-17~1717766034328/ EK-selectie Spanje: Bondscoach De la Fuente heeft geen plaats voor toptalent Cubarsi (17)] sporza.be Preuzeto 6. srpnja 2024.</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Sastav Španjolska 2020. EP}} {{Sastav Španjolska 2020. OI}} {{Sastav Španjolska 2022 SP}} {{Sastav Španjolska 2024. EP}} {{Sastav Španjolska 2026 SP}} {{GLAVNIRASPORED:Simón, Unai}} [[Kategorija:Španjolski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Athletic Bilbaoa]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] rgj1jmbr9ud7k9b9bj3ssw6u512l8o4 0 767400 7475933 7417893 2026-06-05T22:49:52Z Croxyz 205325 /* Izvori */ 7475933 wikitext text/x-wiki {{Wikiprojekt Europa/Ikona}} {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Cody Gakpo | slika = [[Datoteka:Austria U-18 vs. Netherlands U-18 2017-03-23 (078).jpg|180 px]] | opis slike = Cody Gakpo [[2017.]] godine | država = {{DZ|NIZ}} [[Nizozemska]] | puno ime = Cody Mathès Gakpo | nadimak = | datum rođenja = ​​[[7. svibnja]] [[1999.]] | mjesto rođenja = [[Eindhoven]] | država rođenja = [[Nizozemska]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | visina = 193 | trenutačni klub = [[Liverpool F.C.|Liverpool]] | broj u klubu = 18 | pozicija = [[napadač (nogomet)|napadač]] | ugovor = | mlade godine = [[2003.]] – [[2007.]] <br> [[2007.]] – [[2016.]] | juniorski klubovi = [[FC Eindhoven]] <br> [[PSV Eindhoven]] | godina = [[2016.]] – [[2019.]] <br> [[2018.]] – [[2023.]] <br>[[2023.]] – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[Jong PSV]] <br> [[PSV Eindhoven]] <br> [[Liverpool F.C.|Liverpool]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}26 {{0}}{{0}}(17) <br>{{0}}106 {{0}}{{0}}(36)<br>{{0}}{{0}}56 {{0}}{{0}}(15) | godine u reprezentaciji = [[2016.]] – [[2017.]]<br> [[2018.]] <br>[[2018.]]<br> [[2019.]] – [[2021.]] <br>[[2021.]] – ''danas'' | reprezentacija = {{NogRep|NIZ|do=18}} <br> {{NogRep|NIZ|do=19}} <br>{{NogRep|NIZ|do=20}} <br> {{NogRep|NIZ|do=21}} <br> {{NogRep|NIZ}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}3 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br>{{0}}{{0}}{{0}}3 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}5 {{0}}{{0}}{{0}}(4) <br> {{0}}{{0}}13 {{0}}{{0}}{{0}}(7) <br> {{0}}{{0}}30 {{0}}{{0}}(12) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | bilješka = | ažurirano = 11. srpnja 2024. }} '''Cody Mathès Gakpo''' ([[Eindhoven]], [[7. svibnja]] [[1999]].) [[Nizozemci|nizozemski]] je [[nogometaš]] koji igra na poziciji [[napadač (nogomet)|napadač]]a za [[Liverpool F.C.|Liverpool]] i [[Nizozemska nogometna reprezentacija|nizozemsku reprezentaciju]]. == Klupska karijera == Igrao je u juniorskom pogonu [[PSV Eindhoven]]a, s kojim je potpisao svoj prvi profesionalni ugovor 7. srpnja 2016.<ref>[https://www.psv.nl/media/artikel/cody-gakpo-tekent-contract Cody Gakpo tekent contract] psv.nl Preuzeto 7. srpnja 2024.</ref> Za prvu momčad debitirao je 25. veljače 2018. odigravši utakmicu protiv [[Feyenoord Rotterdam|Feyenoorda]], dok je sljedećeg srpnja obnovio ugovor do 2022. Dana 3. veljače 2019. postigao je svoj prvi pogodak u [[Eredivisie]]u i to u utakmici protiv [[Fortuna Sittard|Fortune Sittard]] koja je završila 5:0. Dana 26. prosinca 2022. PSV je objavio da je postigao dogovor s [[Liverpool F.C.|Liverpoolom]] o njegovom transferu.<ref>[https://web.archive.org/web/20221227111207/https://www.psv.nl/english-psv/news/article/psv-sells-gakpo-to-liverpool-fc.htm PSV sells Gakpo to Liverpool FC] psv.nl Preuzeto 7. srpnja 2024.</ref> Klupski prvijenac postigao je 13. veljače 2024. u utakmici protiv [[Everton F.C.|Evertona]] koji je poražen 2:0. == Reprezentativna karijera == Nakon nastupa za nizozemske omladinske selekcije, Gakpo je 14. svibnja 2021. uvršten na preliminarni popis seniorske reprezentacije uoči odgođenog [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Europskog prvenstva 2020.]] Dvanaest dana kasnije uvršten je na konačni popis od 26 igrača. S [[Nizozemska nogometna reprezentacija|nizozemskom reprezentacijom]] debitirao je 21. lipnja u utakmici grupne faze Europskog prvenstva protiv [[Sjevernomakedonska nogometna reprezentacija|Sjeverne Makedonije]] koju je Nizozemskam dobila 4:0. Svoj prvi pogodak za Nizozemsku postigao je 4. rujna u kvalifikacijskoj utakmici za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Svjetsko prvenstvo 2022.]] protiv [[Crnogorska nogometna reprezentacija|Crne Gore]] koja je završila 4:0. Svoju prvu utakmicu na Svjetskom prvenstvi 2022. odigrao je u [[Doha|Dohi]] 21. studenog. Tada je postigao prvi nizozemski zgoditak na tom izdanju Svjetskog prvenstvu, pridonoseći konačnoj pobjedi nad [[Senegalska nogometna reprezentacija|Senegalom]] od 2:0. Pet dana kasnije ponovio je isto, postigavši pogodak protiv [[Ekvadorska nogometna reprezentacija|Ekvadora]] s kojim je Nizozemska igrala 1:1. Time je postao drugi igrač koji je zabio ili asistirao u pet uzastopnih utakmica za Nizozemsku u posljednjih deset godina, nakon [[Memphis Depay|Memphisa Depaya]]. Također je zabio u protiv [[Katarska nogometna reprezentacija|Katara]] koji je izgubio 2:0, postavši četvrti nizozemski igrač koji je zabio u tri uzastopne utakmice Svjetskog prvenstva nakon [[Johan Neeskens|Johana Neeskensa]] [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – SR Njemačka 1974.|1974.]], [[Dennis Bergkamp|Dennisa Bergkampa]] [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – SAD 1994.|1994.]] i [[Wesley Sneijder|Wesleyja Sneijdera]] [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|2010.]] Nizozemska je ispala u četvrtfinalu kada je ispala na jedanaesterce od budućeg prvaka [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentine]]. Godine 2024. sudjelovao je na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|Europskom nogometnom prvenstvu u Njemačkoj]]: 16. lipnja 2024., na svom debiju u natjecanju, u prvoj utakmici grupne faze protiv [[Poljska nogometna reprezentacija|Poljske]] u [[Hamburg]]u, postigao je svoj 10. zgoditak za reprezentaciju. Ponovno se upisao u strijelce u porazu od [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrije]], koja je pobijedila 2:3.<ref>[https://www.gazzetta.it/Calcio/Europei/25-06-2024/euro-2024-olanda-austria-2-3-entrambe-agli-ottavi.shtml Spettacolo, errori e 5 gol: l'Austria batte l'Olanda e vince il girone] gazzetta.it Preuzeto 7. srpnja 2024.</ref> U osmini finala ponovno je dao zgoditak protiv [[Rumunjska nogometna reprezentacija|Rumunjske]] koja je izgubila 3:0. == Izvori == {{izvori}} {{Sastav – Liverpool F.C.}} {{Sastav Nizozemska 2020. EP}} {{Sastav Nizozemska 2022 SP}} {{Sastav Nizozemska 2024. EP}} {{Sastav Nizozemska 2026 SP}} {{Najbolji strijelci Europskih nogometnih prvenstava}} {{GLAVNIRASPORED:Gakpo, Cody}} [[Kategorija:Nizozemski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Liverpoola]] [[Kategorija:Nogometaši PSV-a]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] a45q9zk42cyvqliccl2fyl22yaiq01x 0 767418 7475761 7422625 2026-06-05T15:00:31Z Croxyz 205325 7475761 wikitext text/x-wiki {{Wikiprojekt Europa/Ikona}} {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Fabián Ruiz | slika = [[Datoteka:UEFA EURO qualifiers Sweden vs Spain 20191015 Fabian Ruiz 6 (cropped).jpg|240 px]] | opis slike = Fabián Ruiz u dresu [[španjolska nogometna reprezentacija|španjolske nogometne reprezentacije]] 2019. | država = {{Z+X|ŠPA}} | puno ime = Fabián Ruiz Peña | nadimak = | datum rođenja = [[3. travnja]] [[1996.]] | mjesto rođenja = [[Los Palacios y Villafranca]] | datum smrti = | visina = 189 | težina = | trenutačni klub = [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] | broj u klubu = 8 | pozicija = [[Vezni igrač (nogomet)|vezni igrač]] | ugovor = | mlade godine = <br> [[2004.]] – [[2014.]] | juniorski klubovi = La Unión Los Palacios <br> [[Real Betis]] | godina = [[2014.]] – [[2016.]] <br> [[2014.]] – [[2018.]] <br> [[2017.]] <br> [[2018.]] – [[2022.]] <br>[[2022.]] – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[Real Betis]] B<br> [[Real Betis]] <br> {{nowrap|→ [[Elche CF|Elche]] (posudba)}} <br> [[S.S.C. Napoli|Napoli]] <br>[[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}23 {{0}}{{0}}{{0}}(3) <br> {{0}}{{0}}56 {{0}}{{0}}{{0}}(3) <br> {{0}}{{0}}18 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}125 {{0}}{{0}}(18) <br> {{0}}{{0}}77 {{0}}{{0}}{{0}}(8) | godine u reprezentaciji = [[2015.]] <br> [[2017.]] – [[2019.]] <br> [[2019.]] – ''danas'' | reprezentacija = {{Z|ŠPA}} [[Španjolska nogometna reprezentacija do 19 godina|Španjolska do 19]] <br> {{Z|ŠPA}} [[Španjolska nogometna reprezentacija do 21 godine|Španjolska do 21]] <br> {{Z|ŠPA}} [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska]] | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}14 {{0}}{{0}}{{0}}(5) <br> {{0}}{{0}}37 {{0}}{{0}}{{0}}(6) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = {{Medalje sport | [[Nogomet]]}}{{Medalja|Natjecanje|Europsko prvenstvo do 21 godine}} {{Medalje zlato|Italija 2019.|}} {{Medalje Lige nacija}} {{Medalje zlato|[[UEFA Liga nacija 2022./23.|Nizozemska 2023.]]|}}{{Medalja|Natjecanje|Europsko prvenstvo}} {{Medalje zlato|[[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|Njemačka 2024.]]|}} | bilješka = | ažurirano = 8. svibnja 2025. }} '''Fabián Ruiz Peña''' ([[Los Palacios y Villafranca]], [[3. travnja]] [[1996.]]) [[Španjolci|španjolski]] je [[nogometaš]] koji igra na poziciji [[Vezni igrač (nogomet)|veznog igrača]]. Trenutačno igra za [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]]. == Klupska karijera == Fabián se pridružio omladinskoj školi [[Real Betis]]a 2004. Prije toga, igrao je nogomet u svom rodnom gradu za La Unión de Los Palacios. Godine 2014. debitirao je za [[Real Betis B]] u [[Segunda División B|Segunda Divisiónu B]]. Dana 13. prosinca 2014. Fabián je debitirao za drugu momčad kluba. U utakmici protiv kluba [[CD Lugo]], ušao je nakon 50 minuta kao zamjena za [[Xavi Torres|Xavija Torresa]]. Godine 2015. Fabián je postao prvak [[Segunda División|Segunda Divisióna A]] s drugom momčadi Real Betisa. Njegov debi u [[La Liga|La Ligi]] uslijedio je 23. rujna 2015. protiv [[Villarreal CF|Villarreala]]. Dana 5. srpnja 2018. Fabián se pridružio [[S.S.C. Napoli|Napoliju]] u ugovoru do 2023. s time da je Napoli platio Fabiánovu otkupnu klauzulu od 30 milijuna eura.<ref>[https://www.si.com/soccer/2018/07/05/napoli-confirm-signing-real-betis-talent-fabian-ruiz-long-term-contract Napoli Confirm Signing of Real Betis Talent Fabian Ruiz on Long Term Contract] si.com Preuzeto 8. srpnja 2024.</ref> Debitirao je 16. rujna u grupnoj utakmici [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]] na gostovanju kod [[FK Crvena zvezda|Crvene zvezde]] u [[Beograd]]u, odigravši punih 90 minuta bez golova. Deset dana kasnije odigrao je svoju prvu utakmicu u [[Serie A]] i to prvu na [[Stadio Diego Armando Maradona|stadionu San Paolo]], u 3:0 pobjedi nad [[Parma Calcio 1913|Parmom]].<ref>[https://www.napolicalciolive.com/2018/09/27/napoli-esordio-fabian-ruiz/Fabian Ruiz, l’esordio al San Paolo: prestazione brillante e priva di errori] napolicalciolive.com Preuzeto 8. srpnja 2024.</ref> Dana 30. kolovoza 2022., Fabián je potpisao petogodišnji ugovor s [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germainom]]. Debitirao je kao zamjena u pobjedi od 1:0 nad [[Stade Brestois 29|Brestom]] na [[Park prinčeva|Parku prinčeva]] 10. rujna 2022. Dana 1. veljače 2023. zabio je svoj prvi gol PSG-a u protiv [[Montpellier HSC|Montpelliera]] koji je poražen 3:1. Na kraju sezone, Fabián je osvojio [[Ligue 1]] s PSG-om. To je bio njegov prvi prvoligaški naslov.<ref>[https://psgpost.com/posts/montpellier-1-3-psg-fabian-ruiz-assists-scores-mbappe-injured Montpellier 1-3 PSG: Fabian Ruiz assists and scores, Mbappe leaves injured] psgpost.com Preuzeto 8. srpnja 2024.</ref> == Reprezentativna karijera == Ruiz je debitirao za [[španjolska nogometna reprezentacija|španjolsku nogometnu reprezentaciju]] 7. lipnja 2019. u kvalifikacijama za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Europsko prvenstvo 2020.]] protiv [[Nogometna reprezentacija Farskih Otoka|Farskih Otoka]] koje je Španjolska dobila 4:1. Ušao je umjesto [[Isco|Isca]] u 74. minuti. Tri dana kasnije, Ruiz je odigrao svoju prvu punu reprezentativnu utakmicu, kvalifikacijsku utakmicu za Europsko prvenstvo kod kuće protiv [[Švedska nogometna reprezentacija|Švedske]] koja je izgubila 3:0. Kasnije tog mjeseca, Ruiz je osvojio [[Europsko prvenstvo u nogometu do 21 godine |Europsko prvenstvo do 21 godine]] sa Španjolskom, a nakon finala proglašen je najboljim igračem turnira. Ruiz je svoj prvi gol za reprezentaciju postigao 18. studenog 2019. godine u kvalifikacijskoj utakmici za Europsko prvenstvo protiv [[Rumunjska nogometna reprezentacija|Rumunjske]] koja je završila 5:0. Dana 7. lipnja 2024. Ruiz je pozvan u španjolsku momčad za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|Europsko prvenstvo 2024.]] u Njemačkoj. == Izvori == {{izvori}} {{Sastav - Paris Saint-Germain}} {{Sastav Španjolska 2020. EP}} {{Sastav Španjolska 2024. EP}} {{Sastav Španjolska 2026 SP}} {{GLAVNIRASPORED:Ruiz, Fabián}} [[Kategorija:Španjolski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Real Betisa]] [[Kategorija:Nogometaši Elchea CF]] [[Kategorija:Nogometaši S.S.C. Napolija]] [[Kategorija:Nogometaši Paris Saint-Germaina]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] hp2onnxwl60zwvkqi3um7xrz694btw9 0 767446 7475734 7440596 2026-06-05T14:01:30Z Ziv 297435 ([[c:GR|GR]]) [[File:Xavi Simons, Nick Verhagen in duel met Xavi Simons.jpg]] → [[File:2023-10-04 Fußball, Männer, UEFA Champions League, RB Leipzig - Manchester City FC 1DX 2672 (Xavi Simons).jpg]] → Copyvio replacement by Commons Administrator: Any wrong year information or image descriptions may needs to be adjusted. Feel also free to choose a other image. ([[c:c:GR]]) 7475734 wikitext text/x-wiki {{Wikiprojekt Europa/Ikona}} {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Xavi Simons | slika = [[Datoteka:2023-10-04 Fußball, Männer, UEFA Champions League, RB Leipzig - Manchester City FC 1DX 2672 (Xavi Simons).jpg|200 px]] | opis slike = Xavi Simons [[2023.]] godine | država = {{DZ|NIZ}} [[Nizozemska]] | puno ime = Xavier Quentin Shay Simons | nadimak = | datum rođenja = ​​[[21. travnja]] [[2003.]] | mjesto rođenja = [[Amsterdam]] | država rođenja = [[Nizozemska]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | visina = 179 | trenutačni klub = [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]] | broj u klubu = 7 | pozicija = [[vezni igrač (nogomet)|napadački vezni]] | ugovor = | mlade godine = [[2008.]] – [[2010.]] <br> [[2010.]] – [[2019.]] <br> [[2019.]] – [[2022.]] | juniorski klubovi = CD Thader <br> [[FC Barcelona|Barcelona]] <br> [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] | godina = [[2021.]] – [[2022.]] <br> [[2022.]] – [[2023.]] <br> [[2023.]] – [[2025.]]<br> [[2023.]] – [[2025.]]<br> [[2025.]]<br> [[2025.]] – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] <br> [[PSV Eindhoven]] <br> [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] <br> {{nowrap|→ [[RB Leipzig]] (posudba)}} <br> [[RB Leipzig]] <br> [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}7 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br>{{0}}{{0}}34 {{0}}{{0}}(19)<br>{{0}}{{0}}{{0}}0 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br>{{0}}{{0}}43 {{0}}{{0}}(12)<br>{{0}}{{0}}14 {{0}}{{0}}{{0}}(6)<br>{{0}}{{0}}{{0}}0 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine u reprezentaciji = [[2018.]]<br>[[2018.]] <br>[[2019.]]<br> [[2021.]]<br> [[2022.]]<br>[[2022.]] – ''danas'' | reprezentacija = {{NogRep|NIZ|do=15}} <br>{{NogRep|NIZ|do=16}} <br> {{NogRep|NIZ|do=17}} <br>{{NogRep|NIZ|do=19}} <br> {{NogRep|NIZ|do=21}} <br> {{NogRep|NIZ}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}5 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br>{{0}}{{0}}{{0}}3 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}6 {{0}}{{0}}{{0}}(3) <br> {{0}}{{0}}{{0}}6 {{0}}{{0}}{{0}}(3) <br> {{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}28 {{0}}{{0}}{{0}}(5) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | bilješka = | ažurirano = 29. kolovoza 2025. }} '''Xavier Quentin Shay Simons''' ([[Amsterdam]], [[21. travnja]] [[2003.]]) [[Nizozemska|nizozemski]] je [[nogometaš]] koji igra na poziciji [[vezni igrač (nogomet)|napadačkog veznog]]. Trenutačno igra za [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]]. Rođen u Amsterdamu, Xavi je sin Peggy Simons i bivšeg nizozemskog nogometaša [[Regillio Simons|Regillia Simonsa]], koji je [[surinam]]skog podrijetla. Xavijev stariji brat Faustino (rođen 1996.), koji je također igrao nogomet, dijeli rođendan s Xavijem. == Klupska karijera == Bio je veliki [[talent]] u juniorima [[FC Barcelona|Barcelone]]. Klubovi kao što su [[Real Madrid]] i [[Chelsea F.C.|Chelsea]] bili su zainteresirani za njega u to vrijeme.<ref>[https://www.givemesport.com/1492246-xavi-simons-is-on-1-millionperyear-at-paris-saintgermain/ Xavi Simons is on €1 million-per-year at Paris Saint-Germain] givemesport.com Preuzeto 9. srpnja 2024.</ref> Nakon neuspješnih pregovora s Barcelonom oko novog ugovora, Xavi je odlučio promijeniti klub. Za njegove usluge bila je zainteresiran [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]]. Tamo je nastavio juniorsku karijeru. Godine 2021. započeo je seniorsku karijeru u PSG-u, zarađujući milijun [[euro|eura]] godišnje. Za seniore je debitirao 10. veljače 2021., zamijenivši [[Julian Draxler|Juliana Draxlera]] u minimalnoj pobjedi protiv [[Stade Malherbe Caen|Caena]]. Njegov debi u [[Ligue 1]] dogodio se 19. svibnja 2021. u utakmici protiv [[RC Strasbourg Alsace|Strasbourga]] koji je poražen 1:4.<ref>[https://int.soccerway.com/matches/2021/04/10/france/ligue-1/racing-club-de-strasbourg/paris-saint-germain-fc/3287714/ Strasbourg vs. PSG] soccerway.com Preuzeto 9. srpnja 2024.</ref> Dana 28. lipnja 2022. Simons se pridružio [[PSV Eindhoven]]u, potpisavši petogodišnji ugovor. Prvi pogodak postigao je u svom debiju, u utakmici protiv [[AFC Ajax|Ajaxa]]. Tijekom cijele sezone nastupio je u 34 utakmice i postigao 19 golova. Unatoč postojećem ugovoru s [[PSV Eindhoven]]om, u srpnju 2023. PSG aktivirao je klauzulu o otkupu igrača od PSV-a, a cijena transakcije bila je 6 milijuna eura. Igrač je potpisao novi ugovor s PSG-om do kraja sezone 2026./27. Nekoliko dana kasnije, Simons je posuđen njemačkom [[RB Leipzig]]u do 30. lipnja 2024. == Reprezentativna karijera == Simons je predstavljao Nizozemsku na razinama do 15, 16, 17, 19 i do 21 godine. Dana 21. listopada 2022. Simons je po prvi put u karijeri uvršten u preliminarni popis [[nizozemska nogometna reprezentacija|nizozemske reprezentacije]], a 11. studenog službeno je pozvan na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Svjetsko nogometno prvenstvo u Kataru 2022.]] Kao tada najmlađi igrač nizozemske momčadi, Simons je opisan kao "pomalo iznenađujuće uključenje".<ref>[https://www.fourfourtwo.com/news/ex-barcelona-starlet-xavi-simons-makes-netherlands-debut-in-world-cup-last-16 Ex-Barcelona starlet Xavi Simons makes Netherlands debut in World Cup last 16] fourfourtwo.com Preuzeto 9. srpnja 2024.</ref> U lipnju 2023. Simons je bio član nizozemske momčadi za [[UEFA Liga nacija 2022./23.|finalni turnir UEFA Lige nacija 2023.]], počevši protiv [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatske]] u polufinalu i [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italije]] u utakmici za treće mjesto. Dana 29. svibnja 2024. Simons je imenovan članom nizozemske momčadi za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|Europsko prvenstvo 2024.]] Postigao je svoj prvi seniorski reprezentativni gol 10. lipnja 2024. protiv [[Islandska nogometna reprezentacija|Islanda]] kojeg je Nizozemska dobila 4:0 u posljednjoj pripremnoj prijateljskoj utakmici uoči Europskog prvenstva. == Izvori == {{izvori}} {{Sastav – Tottenham Hotspur F.C.}} {{Najbolji strijelci Eredivisie}} {{Sastav Nizozemska 2022 SP}} {{Sastav Nizozemska 2024. EP}} {{GLAVNIRASPORED:Simons, Xavi}} [[Kategorija:Nizozemski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Paris Saint-Germaina]] [[Kategorija:Nogometaši PSV-a]] [[Kategorija:Nogometaši RB Leipziga]] [[Kategorija:Nogometaši Tottenham Hotspura]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] bzl4zqh2yb3efzbev677j85x92eh3bz 0 767571 7475772 7417743 2026-06-05T15:03:02Z Croxyz 205325 /* Izvori */ 7475772 wikitext text/x-wiki {{Wikiprojekt Europa/Ikona}} {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Marc Cucurella | slika = [[Datoteka:Marc Cucurella (cropped).jpg|240 px]] | opis slike = Marc Cucurella u dresu [[Getafe CF|Getafea]] 2019. | država = {{Z+X|ŠPA}} | puno ime = Marc Cucurella Saseta | nadimak = | datum rođenja = [[22. srpnja]] [[1998]]. | mjesto rođenja= [[Alella]] | datum smrti = | visina = 173 cm | težina = | trenutačni klub = [[Chelsea F.C.|Chelsea]] | broj u klubu = 3 | pozicija = [[branič (nogomet)|lijevi bek]] | ugovor = | mlade godine = [[2006.]] – [[2012.]] <br> [[2012.]] – [[2016.]] | juniorski klubovi = [[RCD Espanyol|Espanyol]] <br> [[FC Barcelona|Barcelona]] | godina = [[2016.]] – [[2018.]] <br> [[2017.]] – [[2020.]] <br> [[2018.]] – [[2019.]] <br> [[2019.]] – [[2020.]] <br>[[2020.]] – [[2021.]]<br> [[2021.]] – [[2022.]] <br>[[2022.]] – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[FC Barcelona B|Barcelona B]]<br> [[FC Barcelona|Barcelona]] <br> {{nowrap|→ [[SD Eibar|Eibar]] (posudba)}} <br> {{nowrap|→ [[Getafe CF|Getafe]] (posudba)}} <br> [[Getafe CF|Getafe]]<br>[[Brighton & Hove Albion F.C.|Brighton]] <br> [[Chelsea F.C.|Chelsea]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}48 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}{{0}}{{0}}0 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}31 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}{{0}}37 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}{{0}}38 {{0}}{{0}}{{0}}(3) <br> {{0}}{{0}}35 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}{{0}}45 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine u reprezentaciji = [[2014.]] <br> [[2014.]] – [[2015.]] <br> [[2016.]] – [[2017.]] <br> [[2016.]] <br>[[2019.]] – [[2021.]]<br> [[2021.]] <br>[[2021.]] – ''danas'' | reprezentacija = {{Z|ŠPA}} [[Španjolska nogometna reprezentacija do 16 godina|Španjolska do 16]] <br> {{Z|ŠPA}} [[Španjolska nogometna reprezentacija do 17 godina|Španjolska do 17]] <br> {{Z|ŠPA}} [[Španjolska nogometna reprezentacija do 19 godina|Španjolska do 19]] <br> {{Z|ŠPA}} [[Španjolska nogometna reprezentacija do 20 godina|Španjolska do 20]] <br> {{Z|ŠPA}} [[Španjolska nogometna reprezentacija do 21 godine|Španjolska do 21]] <br> {{Z|ŠPA}} [[Španjolska nogometna reprezentacija do 23 godine|Španjolska do 23]] <br>{{Z|ŠPA}} [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska]] | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}3 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}16 {{0}}{{0}}{{0}}(2) <br> {{0}}{{0}}{{0}}6 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br>{{0}}{{0}}{{0}}6 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}11 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}{{0}}{{0}}6 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br> {{0}}{{0}}10 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = {{Medalje sport | [[Nogomet]]}}{{Medalja|Natjecanje|Olimpijske igre}} {{Medalje srebro |[[Nogomet na OI 2020. – muškarci|Tokio 2020.]]|}}{{Medalja|Natjecanje|Europsko prvenstvo}} {{Medalje zlato|[[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|Njemačka 2024.]]|}} | bilješka = | ažurirano = 15. srpnja 2024. }} '''Marc Cucurella Saseta''' ([[Alella]], [[22. srpnja]] [[1998]].) [[Španjolci|španjolski]] je [[nogometaš]] iz [[Katalonija|Katalonije]] koji igra kao [[branič (nogomet)|lijevi bek]] za engleski prvoligaški klub [[Chelsea F.C.|Chelsea]] i [[Španjolska nogometna reprezentacija|španjolsku reprezentaciju]]. == Klupska karijera == Cucurella je bio dio [[RCD Espanyol|Espanyolova]] juniorskog sustava od 2006. do 2012., godine u kojoj je prešao u redove gradskog rivala [[FC Barcelona|Barcelonu]].<ref>[https://www.mundodeportivo.com/20131205/mundo-barsa/cantera/marc-cucurella-el-puyol-de-la-cantera_54393907174.html Marc Cucurella, el Puyol de la cantera] mundodeportivo.com Preuzeto 13. srpnja 2024.</ref> Dana 26. studenog 2016. debitirao je s [[FC Barcelona B|drugom momčadi Barcelone]] igrajući utakmicu [[Segunda División B|Segunda Divisióna B]] protiv [[CE L'Hospitalet|L'Hospitaleta]]. Dana 7. srpnja 2017., nakon što je s Barcelonom B izborio promociju u [[Segunda División|Segunda División]], obnovio je ugovor do lipnja 2021. Dana 24. listopada debitirao je za Barcelonu, zamijenivši [[Lucas Digne|Lucasa Dignea]] u 83. minuti u utakmici [[Kup kralja|Kupa kralja]] protiv [[Real Murcia CF|Real Murcije]] koja je dobivena rezultatom 3:0. Dana 31. kolovoza 2018. posuđen je na godinu dana [[SD Eibar|Eibaru]]. Nakon izvrsne sezone na individualnoj razini, 27. svibnja 2019. u potpunosti ga je kupio [[Baskija|baskijski]] klub; 16. srpnja ga je [[FC Barcelona|Barcelona]] otkupila za četiri milijuna eura.<ref>[https://www.fcbarcelona.com/en/football/first-team/news/1280408/barca-activate-cucurella-buy-back-clause# Barça activate Cucurella buy-back clause] fcbarcelona.com Preuzeto 13. srpnja 2024.</ref> Dva dana kasnije preselio se u [[Getafe CF|Getafe]] na posudbu. 15. prosinca iste godine zabio je svoj prvi pogodak u dresu Azulonesa protiv [[Real Valladolid]]a koji je poražen 2:0. Dana 30. lipnja 2020. Getafe ga je kupio za 10 milijuna eura. Dana 31. kolovoza 2021. prodan je [[Brighton & Hove Albion F.C.|Brightonu]], momčadi s kojom je potpisao ugovor na pet sezona. Nakon samo jedne sezone, prešao je u [[Chelsea F.C.|Chelsea]] za iznos od 55 milijuna funti plus 7 milijuna funti u bonusima.<ref>[https://www.brightonandhovealbion.com/news/2720131/marc-cucurella-makes-record-move-to-chelsea Marc Cucurella makes record move to Chelsea] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240727111719/https://www.brightonandhovealbion.com/news/2720131/marc-cucurella-makes-record-move-to-chelsea |date=27. srpnja 2024. }} brightonandhovealbion.com Preuzeto 13. srpnja 2024.</ref> == Reprezentativna karijera == S reprezentacije do 21 godine sudjelovao je na [[Europsko prvenstvo u nogometu do 21 godine – Slovenija i Mađarska 2021.|Europskom prvenstvu 2021.]] na kojem je Španjolska ispala u polufinalu. Početkom lipnja 2021. Cucurella je debitirao za [[Španjolska nogometna reprezentacija|seniorsku reprezentaciju]] protiv [[Litavska nogometna reprezentacija|Litve]] koju je Španjolska dobila 4:0. Zbog slučajeva [[COVID-19]] u sastavu za odgođeno [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Europsko prvenstvo 2020.]], koje je počelo nedugo nakon toga, u ovoj utakmici su igrali igrači koji su prethodno igrali na Europskom prvenstvu do 21 godine. Krajem lipnja 2021. Cucurella je imenovan članom španjolske olimpijske reprezentacije za [[Nogomet na OI 2020.|nogometni turnir]] odgođenih [[XXXII. Olimpijske igre – Tokio 2020.|Ljetnih olimpijskih igara 2020.]] Igrao je pet puta, a njegova momčad izgubila je u finalu od [[Brazilska nogometna reprezentacija do 23 godine|Brazila]]. Dana 7. lipnja 2024. Cucurella je pozvan u španjolsku momčad za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|Europsko prvenstvo 2024.]] u [[Njemačka|Njemačkoj]]. == Izvori == {{izvori}} {{Sastav - Chelsea F.C.}} {{Sastav Španjolska 2020. OI}} {{Sastav Španjolska 2024. EP}} {{Sastav Španjolska 2026 SP}} {{GLAVNIRASPORED:Cucurella, Marc}} [[Kategorija:Španjolski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Barcelone]] [[Kategorija:Nogometaši SD Eibara]] [[Kategorija:Nogometaši Getafea CF]] [[Kategorija:Nogometaši Brighton & Hove Albiona]] [[Kategorija:Nogometaši Chelseaja]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] 4at2czlk1eqkb81rpu2tprygosb8u9q 0 767928 7476006 7441315 2026-06-06T04:51:34Z IndexAccount 131684 7476006 wikitext text/x-wiki {{Infookvir organizacija |ime = Velika loža Albanije |izvorno ime = Lozha e Madhe e Shqipërisë |logo = LMSH.png |veličina = 200px |logo opis = |skraćenica = LMSh |moto = |utemeljena = [[14. listopada]] [[2011.]] |osnivač = [[Veliki orijent Italije]] |mjesto osnivanja = |prestala postojati = |tip = [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]]{{efn|name=reg|Velika loža Albanije slijedi pravila regularnosti ali nije priznata od [[Matične velike lože|matičnih velikih loža]].}} [[velika loža]] |središte = [[Tirana]] |ključni ljudi = |lokacija = [[Albanija]] |broj članova = |web stranica = {{URL|https://grandlodge-albania.org/|grandlodge-albania.org}} }} '''Velika loža Albanije''' ([[Albanski jezik|alba]]. ''Lozha e Madhe e Shqipërisë''), skraćeno '''LMSH''', je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]]{{efn|name=reg}} [[Slobodno zidarstvo|slobodnozidarska]] [[velika loža]] u [[Albanija|Albaniji]]. Osnovana je 2011. godine uz pomoć [[Veliki orijent Italije|Velikog orijenta Italije]]. == Povijest == Nakon demokratskih promjena koje su uslijedile [[Pad komunizma|padom komunizma]] 1992. godine stvoreni su uvjeti za obnovu slobodnog zidarstva u Albaniji. Prve tri lože u [[Albanija|Albaniji]] osnovane su pod pokroviteljstvom [[Veliki orijent Italije|Velikog orijenta Italije]]. Prvo je 2008. godine osnovana Loža "Arbanon" u [[Tirana|Tirani]]. Nakon toga osnovane su u Tirani još dvije lože, "Skenderbeg" i "Stare dužnosti". Ove tri lože su 14. listopada 2011. godine osnovale Veliku ložu Albanije na svečanom skupu kojeg su vodili je veliki majstori Velikoga orijenta Italije, [[Regularna velika loža Srbije|Regularne velike lože Srbije]] i [[Velika loža Grčke|Velike lože Grčke]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://grandlodge-albania.org/index.php/about/|title=Rreth LMSH|access-date=2024-07-26|website=grandlodge-albania.org|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Albanien|title=Albanien|access-date=2024-07-26|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.grandeoriente.it/tirana-14-ottobre-2011-tirana-entra-nel-cuore-della-massoneria-europea-il-14-ottobre-nasce-la-gran-loggia-dalbania/|title=Tirana 14 ottobre 2011 – Tirana entra nel cuore della Massoneria europea: il 14 ottobre nasce la Gran Loggia d’Albania|date=2011-10-14|access-date=2024-07-26|website=grandeoriente.it|language=it}}</ref> Prilikom konstituiranja Velike lože postignut je sporazum da se na [[Kosovo i Metohija|teritoriju Kosova]] neće osnivati lože u skladu s priznatim nadležnošću srbijanskoj velikoj loži.<ref name=":10">{{Citiranje weba|title=2026 Report of the Commission on Information for Recognition Conference of Grand Masters of North America|url=https://masonicrecognition.org/wp-content/uploads/2026/02/commission.2026.report.pdf|access-date=2026-02-27|website=masonicrecognition.org|language=en}}</ref> Dvije godine nakon osnivanja Velike lože Albanije, 11. prosinca 2013., [[Ujedinjena velika loža Engleske]] (UGLE) je priznala ovu veliku ložu kao [[Regularno slobodno zidarstvo|regularnu]].<ref>{{Citiranje weba|url=http://grandlodge.al/|title=I dashur vizitor i faqes sonë|access-date=2024-07-26|website=grandlodge.al|archive-url=https://web.archive.org/web/20160310102203/http://grandlodge.al/|archive-date=2016-03-10|url-status=dead|language=sq}}</ref> Suprotno postignutom dogovoru kod konstituiranja,<ref name=":10"/> Velika loža Albanije je 2014. godine osnovala kosovsku Ložu "Dardanija" u [[Priština|Prištini]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://telegrafi.com/treqind-vite-te-muratorise-se-lire-cila-eshte-historia-e-lozhave-masonike-shqiptare/|title=Treqind vite të Muratorisë së Lirë: Cila është historia e lozhave masonike shqiptare?|access-date=2024-07-30|website=telegrafi.com|language=sq}}</ref> Kosovska pogreška je priznata i formalizirana u tzv. "Beogradskom sporazumu" iz lipnja 2015. kojim je bilo predviđeno povlačenje te lože s Kosova i njezin prijenos u Albaniju. Međutim, umjesto povlačenja prve lože, Velika loža Albanije osnovala je još dvije lože u Prištini 2016. godine, "Ex Oriente Lux" i "Ulpijana", čime je prekršila i izvorni sporazum i "Beogradski sporazum". Kosovske su lože konačno isključene odlukom tadašnjeg [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|velikog majstora]] Albanije, Pira Dodea, 31. siječnja 2018. godine.<ref name=":10"/> Isključene kosovske lože su u veljači 2018. godine uspostavile [[Velika loža Kosova|Veliku ložu Kosova]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://grandlodgekosovo.org/#/about|title=Freemasonry in Kosovo|access-date=2024-07-26|website=grandlodgekosovo.org|language=en}}</ref> Pet mjeseci kasnije, u lipnju 2018. godine, Ujedinjena velika loža Engleske je objavila prekid odnosa i povukla priznanje Velike lože Albanije zbog poduzetih aktivnosti u Kosovu.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.freemasonrytoday.com/ugle-sgc/ugle/speeches/statement-on-the-grand-lodge-of-albania-withdrawal-of-recognition|title=Statement on the Grand Lodge of Albania - withdrawal of recognition|date=2018-06-13|access-date=2024-05-06|website=freemasonrytoday.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20210329171019/https://www.freemasonrytoday.com/ugle-sgc/ugle/speeches/statement-on-the-grand-lodge-of-albania-withdrawal-of-recognition|archive-date=2021-03-29|url-status=dead|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Priština zavadila i masone|url=https://www.novosti.rs/vesti/naslovna/politika/aktuelno.289.html:717145-Pristina-zavadila-i-masone|access-date=2026-02-20|date=2018-03-17|website=novosti.rs}}</ref> Također, zbog postupaka Velike lože Albanije u Kosovu, više velikih loža privremeno je obustavilo priznanje.<ref name=":10"/> U prosincu 2019. godine su osnovane dvije lože, "Kristo Dako" u [[Korçë]]u te "Apollonia" u [[Fieri]]ju. U ožujku 2023. godine u [[Beograd]]u, Velika loža Albanije potpisala je protokol s Regularnom velikom ložom Srbije, priznavši nadležnost srpske velike lože nad teritorijom Kosova.<ref name=":4">{{Citiranje weba|url=https://zeri.info/aktuale/513860/publikohet-marreveshja-mes-lozhes-masonike-te-shqiperise-dhe-asaj-te-serbise-pajtohen-qe-mansonet-serbe-ta-kene-kosoven-nen-juridiksion/|title=Publikohet marrëveshja mes Lozhës Masonike të Shqipërisë dhe asaj të Serbisë, pajtohen që mansonët serbë ta kenë Kosovën nën juridiksion|access-date=2024-07-28|website=zeri.info|language=sq}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Sporazum između albanskih i srpskih masonskih loža, one se slažu da srpski masoni imaju Kosovo pod jurisdikcijom|url=https://indeksonline.net/bs/del-marreveshja-mes-lozhes-masonike-shqiptare-dhe-serbe-pajtohen-qe-masonet-e-serbise-e-kane-kosoven-nen-jurudiksion/|access-date=2026-02-18|date=2023-11-11|website=indeksonline.net}}</ref> == Ustroj == Sjedište Velike lože Albanije je u [[Tirana|Tirani]]. === Lože === {{Lokacijska karta+ |Albanija |float=right |width=180 |caption=[[Orijent (slobodno zidarstvo)|Orijenti]] Velike lože Albanije |places= {{Lokacijska karta točka |Albanija |lat=41.316667 |long=19.816667 |label=[[Tirana]] |position=right }} {{Lokacijska karta točka |Albanija |lat=40.616667 |long=20.766667 |label=[[Korçë]] |position=bottom }} {{Lokacijska karta točka |Albanija |lat=40.716667 |long=19.55 |label=[[Fieri]] |position=right }} {{Lokacijska karta točka |Albanija |lat=42.666667 |long=21.166667 |label=<s>''[[Priština]]''</s> |position=left }} }} Pod zaštitom Velike lože Albanije radi šest loža [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]], i to u [[Tirana|Tirani]], [[Korçë]]u i [[Fieri]]. * Loža "Arbanon" (''Lozha Arbëria'') br. 1, Tirana – nosi naziv po srednjovjekovnoj kneževini Arbanon u današnjoj Albaniji; osnovana je pod okriljem Velikog orijenta Italije. * Loža "Skenderbeg" (''Lozha Skënderbeu'') br. 2, Tirana – nosi naziv po narodnom junaku [[Skenderbeg|Gjergju Kastriotiju Skenderbegu]]; osnovana je pod okriljem Velikog orijenta Italije. * Loža "Stare dužnosti" (''Lozha Detyrat e Lashta'') br. 3, Tirana<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.facebook.com/OldCharges|title=Lozha "Detyrat e Lashta" - Old Charges Lodge|access-date=2024-07-30|website=Facebook}}</ref> – nosi naziv po [[Stare dužnosti|''Starim dužnostima'']] slobodnih zidara; osnovana je pod okriljem Velikog orijenta Italije. * Loža nepoznatog naziva br. 5, 6 ili 7 * Loža "Kristo Dako" (''Lozha Kristo Dako'') br. 8, Korçë – nosi naziv po autoru i pedagogu Kristi Dakou iz Korçëa. * Loža "Apollonia" (''Lozha Apollonia'') br. 9, Fieri – nosi naziv po [[Stara Grčka|starogrčkoj]] luki Apollonia, smještenoj u današnjem [[Fierski distrikt|Fierskom distriktu]]. U okviru ove velike lože radile su i: *{{Z|KOSV}} Loža "Dardanija" (''Lozha Dardania'') br. 4, Priština – nosila naziv po antičkoj državi [[Dardanija (država)|Dardaniji]] na području današnjeg Kosova; isključena 2018. godine. *{{Z|KOSV}} Loža "Ex Oriente Lux" (''Lozha Ex Oriente Lux''), Priština – nosila naziv po latinskom aforizmu koji znači "Svjetlo s Istoka";<ref>{{Citiranje weba|url=https://enciklopedija.hr/clanak/ex-oriente-lux|title=ex oriente lux. ''Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje''|access-date=2024-07-26|website=enciklopedija.hr|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža}}</ref> isključena 2018. godine. *{{Z|KOSV}} Loža "Ulpijana" (''Lozha Ulpiana''), Priština – nosila naziv po [[Antički Rim|starorimskom]] gradu Ulpijana kod današnje Gračanice na Kosovu; isključena 2018. godine. === Uprava === Velikom ložom Albanije upravlja [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|veliki majstor]] ([[Albanski jezik|alba]]. ''Mjeshtër i Madh'') koji se bira na trogodišnje razdoblje. Dosadašnji veliki majstori bili su:<ref>{{Citiranje weba|title=Lozha e Madhe e Shqipërisë shënon 14-vjetorin e themelimit|url=https://telegrafi.com/lozha-e-madhe-e-shqiperise-shenon-14-vjetorin-e-themelimit-muratoria-e-lire-ka-nje-te-ardhme-te-ndritur/|access-date=2026-02-13|date=2025-10-19|website=telegrafi.com|language=sq}}</ref> {{div col|colwidth=33em}} #Elton Çaçi (2011. – 2016.)<ref>{{Citiranje weba|url=http://mason33.org/content/albania/grand-lodge-albania/lozhaemadhe/Kreu.aspx.html|title=I dashur Vizitor!|access-date=2024-07-26|website=mason33.org|language=sq}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://loggiaheredom1224.blogspot.com/2015/12/follonica-orbetello-gemellaggio-tra-la.html|title=Follonica- Orbetello. Gemellaggio tra la "Garibaldi" e l' "Unità Massonica"|date=2015-12-12|access-date=2024-07-26|language=it}}</ref> #Piro Dode (2016. – 2022.)<ref name=":8">{{Citiranje weba|title=Masonët shqiptarë/ Që nga Rilindasit, te Ismail Qemali e deri sot, a janë ata “muratorët” e ruajtjes së virtyteve dhe parimeve morale të shqiptarisë?|url=https://shqiptarja.com/lajm/masonet-shqiptare-qe-nga-rilindasit-te-ismail-qemali-e-deri-sot-a-jane-ata-muratoret-e-ruajtjes-se-virtyteve-dhe-parimeve-morale-te-shqiptarise|access-date=2025-04-22|last=Malltezi|first=Alba|date=2025-04-19|website=shqiptarja.com|language=sq}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://demolay.org/wp-content/uploads/2017/05/17-DeMolay-International-GL-of-Albania.pdf|title=Letter from Grand Lodge of Albania|access-date=2024-07-26|website=demolay.org|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.grandeoriente.it/venti-comunioni-estere-rappresentata-in-gran-loggia-a-rimini/|title=Venti Comunioni Estere rappresentate in Gran Loggia a Rimini|date=2021-10-02|access-date=2024-07-26|website=grandeoriente.it|language=it}}</ref> #Arben Shtylla (2022. – oko 2023.)<ref name=":4"/> #Aleko Poshnjari (oko 2024./2025.)<ref>{{Citiranje weba|title=Mjeshtri i Madh i Përnderuar i Lozhës së Madhe të Shqipërisë|url=https://grandlodge-albania.org/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20241225024827/https://grandlodge-albania.org/|archive-date=2024-12-25|access-date=2025-01-16|website=grandlodge-albania.org|language=sq}}</ref> {{div col end}} === Međunarodna suradnja === Velika loža Albanije ima potpisane povelje o prijateljstvu i međusobnom priznavanju s 50 [[Popis regularnih velikih loža|regularnih velikih loža]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://grandlodge-albania.org/index.php/njohje/|title=Njohje|access-date=2024-07-26|website=grandlodge-albania.org|language=en}}</ref> Međutim, nema potpisane povelje s tri [[matične velike lože]] koje su nositelji regularnosti. === Obredi === Velika loža Albanije upravlja [[Simbolički stupnjevi|simboličkim stupnjevima]] [[Ivanovska loža|plave lože]] (učenik, pomoćnik i majstor) i delegira upravljanje [[Visoki masonski stupnjevi|visokim stupnjevima]] na [[Slobodnozidarski redovi|dodatna tijela i redove]]. == Pridružena tijela i redovi == Upravljanje [[Visoki masonski stupnjevi|visokim stupnjevima]] Velika loža Albanije provodi kroz [[Slobodnozidarski redovi|pridružena tijela i redove]] od kojih svaki predstavlja jedan [[Obred (slobodno zidarstvo)|obred]] a na temelju potpisanih konkordata. * Veliki kapitel slobodnih zidara kraljevskog luka Albanije – nadležan za rad [[Kraljevski luk|Kraljevskog luka]]. * Vrhovno vijeće Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda Albanije (''Këshilli Suprem i Ritit Skocez Antik dhe të Pranuar i Shqipërisë'') – nadležno za rad [[Škotski obred|Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda]].<ref name=":8"/> === Kraljevski luk === Veliki kapitel slobodnih zidara kraljevskog luka Albanije je uspostavljen 27. siječnja 2021. godine.<ref name=":2"/> Član je [[Kraljevski luk#Generalni veliki kapitel|Međunarodnog generalnog velikog kapitela slobodnih zidara kraljevskog luka]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.ggcrami.org/international-jurisdictions|title=GGCRAMI International Jurisdictions|access-date=2024-07-26|website=ggcrami.org|language=en}}</ref> Prvi kapitel u Albaniji je osnovan 2017. godine. Pod zaštitom Velikog kapitela Albanije rade tri kapitela:<ref name=":2">{{Citiranje weba|url=https://www.facebook.com/GrandLodgeOfAlbania/posts/t%C3%AB-nderuar-v%C3%ABllez%C3%ABr-t%C3%AB-nderuar-dashamir%C3%ABs-t%C3%AB-lozh%C3%ABs-s%C3%AB-madhe-t%C3%AB-shqip%C3%ABris%C3%AB-mbas-/1578484889184987/|title=Të nderuar vëllezër, të nderuar dashamirës të Lozhës së Madhe të Shqipërisë, mbas një pune të gjatë të drejtuesve të LMSH-së dhe të gjithë vëllezërve.|access-date=2024-07-30|website=Facebook|language=sq}}</ref> * Kapitel "De Rada" (''Kapitulli De Rada'') br. 1, Tirana – nosi naziv po piscu Girolami de Radi. * Kapitel "Pashko Vasa" (''Kapitulli Vaso pashë'') br. 2, Tirana – nosi naziv po piscu, političaru i slobodnom zidaru [[Vaso-paša|Vaso-paši]]. * Kapitel "Sveti Ivan" (''Kapitulli Shën Gjon'') br. 3, Tirana – nosi naziv po [[Ivan Evanđelist|sv. Ivanu]]. == Vidi još == * [[Popis masonskih velikih loža u Europi]] * [[Popis regularnih velikih loža]] == Bilješke == {{notelist}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{URL|https://grandlodge-albania.org/|Službena stranica}} / {{URL|https://lmsh.al/|Službena stranica}} * {{facebook|GrandLodgeOfAlbania}} {{Slobodno zidarstvo}} [[Kategorija:Velike lože|Albanija]] [[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Albaniji]] m6twrv8pfwd9nv61pbwbklkf9b4jrtm 0 769002 7476013 7441335 2026-06-06T05:10:36Z IndexAccount 131684 7476013 wikitext text/x-wiki {{Infookvir organizacija |ime = Velika loža Bjelorusije |izvorno ime = Вялікая ложа Беларусі |logo = |veličina = |logo opis = |skraćenica = VLB |moto = |utemeljena = [[25. svibnja]] [[2019.]] |osnivač = |mjesto osnivanja = |prestala postojati = |tip = [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]]{{efn|name=reg|Velika loža Bjelorusije slijedi pravila regularnosti ali nije priznata od [[Matične velike lože|matičnih velikih loža]].}} [[velika loža]] |središte = [[Minsk]] |ključni ljudi = |lokacija = [[Bjelorusija]] |broj članova = |web stranica = {{URL|https://grandlodgebelarus.org/|grandlodgebelarus.org}} }} '''Velika loža Bjelorusije''' ([[Bjeloruski jezik|bjel.]] ''Вялікая ложа Беларусі''{{efn|Naziv na [[Taraškevica|taraškevici]] je ''Вялікая лёжа Беларусі''.}}) je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]]{{efn|name=reg}} [[Slobodno zidarstvo|slobodnozidarska]] [[velika loža]] u [[Bjelorusija|Bjelorusiji]]. Osnovana je 2019. godine uz pomoć tri regularne velike lože. == Povijest == {{Lokacijska karta+ |Europa |float=right |width=250 |caption=Bjeloruske lože su do 2019. imale [[Orijent (slobodno zidarstvo)|orijente]] u susjednim državama.|places= {{Lokacijska karta točka |Europa |lat=52.216667 |long=21.033333 |label={{Z|POLJ|veličina=18px}} [[Varšava]] |position=left }} {{Lokacijska karta točka |Europa |lat=54.666667 |long=25.283333 |label={{Z|LIT|veličina=18px}} [[Vilnius]] |position=top }} {{Lokacijska karta točka |Europa |lat=50.45 |long=30.5 |label={{Z|UKR|veličina=18px}} [[Kijev]] |position=right }} }} Nakon ponovnog stjecanja neovisnosti 1991. godine, koje je uslijedilo [[Raspad SSSR-a|raspadom komunističkog Sovjetskog Saveza]], stvoreni su uvjeti za obnovu slobodnog zidarstva u Bjelorusiji. Prvi slobodni zidari iz Bjelorusije primljeni su 1998. godine u [[Loža (slobodno zidarstvo)|ložama]] pod okriljem [[Nacionalna velika loža Poljske|Nacionalne velike lože Poljske]] u [[Varšava|Varšavi]] i drugim gradovima u [[Poljska|Poljskoj]]. Kako je s vremenom sve veći broj Bjelorusa putovao na sastanke u Poljsku stvoreni su uvjeti za formiranje bjeloruske lože. U studenom 2005. godine, u Varšavi je osnovana Loža "Ivan Luckievič", koja djeluje na bjeloruskom jeziku pod zaštitom poljske velike lože.<ref name=":0">{{Citiranje weba|url=https://www.freimaurerei.de/nicht-unbeirrt-vom-laerm-der-welt/|title=Nicht unbeirrt vom Lärm der Welt|access-date=2024-08-27|website=freimaurerei.de|language=de}}</ref> Nisu samo Poljaci okupljali bjeloruske članove; i druge velike lože su preuzele ovu inicijativu. [[Velika loža Litve]] osnovala je u rujnu 2014. godine u [[Vilnius]]u bjeloruskofonu ložu "Skaryna". Slijedom toga, [[Velika loža Ukrajine]] osnovala je u svibnju 2016. godine u [[Kijev]]u Ložu "Branislav Taraškevič" koja je također radila na bjeloruskom jeziku.<ref name=":0"/> Ove tri bjeloruske lože, koje su radile u Poljskoj, Litvi i Ukrajini, preselile su se u [[Minsk]] i u svom glavnom gradu 25. svibnja 2019. godine osnovale Veliku ložu Bjelorusije. Sve to na zajedničkom osnivačkom skupu koje su vodile tri [[Regularno slobodno zidarstvo|regularne velike lože]]; Nacionalna velika loža Poljske, Velika loža Litve i Velika loža Ukrajine.<ref name=":0"/><ref name=":1">{{Citiranje weba|url=https://nashaniva.com/?c=ar&i=231476|title=З’явілася масонская Вялікая ложа Беларусі. Вялікім майстрам стаў Сяргей Дубавец|date=2019-05-31|last=Pankavec|first=Zmicer|access-date=2024-08-27|website=nashaniva.com|language=be}}</ref> Početkom 2000-ih, [[Velika loža Rusije]] je osnovala dvije lože, "Alfa i omega" (2002.) i "Bijeli vitez" (2004.), koje će se kasnije preseliti u Minsk. Međutim, ruska velika loža je izostala iz formiranja velike lože u Bjelorusiji tako da ove dvije lože kao i moskovska Loža "Dva orla" čine Kotar "Bjelorusija", [[Pokrajinska velika loža|kotarsku veliku ložu]] u strukturi Velike lože Rusije.<ref>{{Citiranje weba|title=Масонство в Беларуси - Дистрикт Беларусь Великой Ложи России|url=https://freemasons.by/|access-date=2025-06-11|website=freemasons.by|language=ru}}</ref><ref name=":2"/> Nakon masovnih prosvjedna 2020. godine protiv predsjednika [[Aleksandar Lukašenko|Aleksandra Lukašenka]] veliki broj [[Nevladina udruga|nevladinih udruga]] u Bjelorusiji je zatvoreno<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.lawtrend.org/english/monitoring-the-situation-of-freedom-of-association-and-civil-society-organisations-in-the-republic-of-belarus-september-2023|title=Monitoring the situation of freedom of association and civil society organisations in the Republic of Belarus September 2023|date=2023-09-01|access-date=2024-08-27|website=lawtrend.org|language=en}}</ref> tako da je i djelovanje Velike lože otežano. == Ustroj == Sjedište Velike lože Bjelorusije je u [[Minsk]]u. === Lože === {{Lokacijska karta+ |Bjelorusija |float=right |width=150 |caption=[[Orijent (slobodno zidarstvo)|Orijent]] Velike lože Bjelorusije |places= {{Lokacijska karta točka |Bjelorusija |lat=53.9 |long=27.566667 |label=[[Minsk]] |position=right }} }} U 2025. godini pod zaštitom ove velike lože rade tri [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]] u [[Minsk]]u:<ref>{{Citiranje weba|title=About: Grand Lodge of Belarus|url=https://grandlodgebelarus.org/eng/about.html|access-date=2025-09-25|website=grandlodgebelarus.org|language=en}}</ref> * Loža "Ivan Luckievič" (''Ложа "Іван Луцкевіч"'') br. 1, Minsk – nosi naziv po publicisti i arheologu Ivanu Luckieviču; osnovana u [[Varšava|Varšavi]] kao loža br. 8 pod zaštitom [[Nacionalna velika loža Poljske|Nacionalne velike loža Poljske]]. * Loža "Skaryna" (''Ложа "Скарына"'') br. 2, Minsk – nosi naziv po učenjaku [[Francysk Skaryna|Francysku Skaryni]]; osnovana u [[Vilnius]]u kao loža br. 7 pod zaštitom [[Velika loža Litve|Velike lože Litve]]. * Loža "Branislav Taraškevič" (''Ложа "Браніслаў Тарашкевіч"'') br. 3, Minsk – naziv po jezikoslovcu Branislavu Taraškeviču; osnovana u [[Kijev]]u kao loža br. 15 pod zaštitom [[Velika loža Ukrajine|Velike lože Ukrajine]]. === Uprava === Velikom ložom Bjelorusije upravlja [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|veliki majstor]] ([[Bjeloruski jezik|bjel.]] ''вялікі майстар'') koji se bira na trogodišnje razdoblje. # Sergej Dubavec{{efn|Sergej Dubavec; [[Bjeloruski jezik|bjel.]] ''[[:be:Сяргей Іванавіч Дубавец|Сяргей Іванавіч Дубавец]]''.}} (2019. – 2025.)<ref name=":1"/><ref name=":2">{{Citiranje weba|url=https://www.svaboda.org/a/30025971.html|title=Чым займаюцца беларускія масоны? 25 пытаньняў Вялікаму майстру беларускай ложы|date=2019-06-28|access-date=2024-08-27|website=svaboda.org|last=Gurnevič|first=Dmitrij|language=be}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Сяргей Дубавец: Думаць пра вяртанне - непрадуктыўна|url=https://www.dw.com/ru/sargej-dubavec-dumac-pra-vartanne-u-belarus-nepraduktyuna/a-74835560|access-date=2026-01-21|last=Gargalyk|first=Tatjana|date=2025-11-21|website=dw.com|trans-title=Sergej Dubovec: Razmišljanje o povratku je neproduktivno|language=be}}</ref> === Međunarodna suradnja === Velika loža Bjelorusije ima potpisane povelje o prijateljstvu i međusobnom priznavanju s nekoliko [[Popis regularnih velikih loža|regularnih velikih loža]], i to: Velika loža Litve,<ref>{{Citiranje weba|url=https://grandlodge.lt/tarptautiniai-rysiai.html|title=Pasaulio Didžiosios ložės su kuriomis Lietuvos Didžioji Ložė yra užmezgusi broliškus santykius|access-date=2024-08-27|website=grandlodge.lt|language=lt}}</ref> Nacionalna velika loža Poljske,<ref>{{Citiranje weba|url=https://wlnp.pl/site/stosunki-miedzynarodowe/|title=Wolnomularstwo na świecie|access-date=2024-08-27|website=wlnp.pl|language=pl}}</ref> Velika loža Ukrajine,<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.freemason.org.ua/en-US/News/List-of-foreign-Grand-Lodges-that-recognized-Grand-Lodge-of-Ukraine.aspx?ID=41|title=Grand Lodges that have mutual recognition with the Grand Lodge of Ukraine|access-date=2024-08-27|website=freemason.org.ua|language=en, uk}}</ref> [[Velika loža Estonije]] i dr. Međutim, Velika loža Bjelorusije nema potpisane povelje s tri [[matične velike lože]] koje su nositelji regularnosti. === Obredi === Primarni [[Obred (slobodno zidarstvo)|slobodnozidarski obred]] u Bjelorusiji je [[Schröderov obred]].<ref name=":0"/> Velika loža Bjelorusije upravlja [[Simbolički stupnjevi|simboličkim stupnjevima]] [[Ivanovska loža|plave lože]] (učenik, pomoćnik i majstor) i delegira upravljanje [[Visoki masonski stupnjevi|visokim stupnjevima]] na [[Slobodnozidarski redovi|dodatna tijela i redove]]. == Vidi još == * [[Popis masonskih velikih loža u Europi]] == Bilješke == {{notelist}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{URL|https://grandlodgebelarus.org/|Službena stranica}} <!--{{URL|https://afam.by/|Službena stranica}}--> {{Slobodno zidarstvo}} [[Kategorija:Velike lože|Bjelorusija]] [[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Bjelorusiji]] ad3qlh9dodu0dvgwuun4tnr2r86kx9g 0 772954 7476097 7401688 2026-06-06T11:52:59Z Croxyz 205325 /* SK Ilirija (1911. – 1941.) */ 7476097 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometni klub | ime kluba = ND Ilirija 1911 | slika = | puno ime = Nogometno društvo Ilirija 1911 | nadimak = | godina osnivanja = 1911. | godina gašenja = | igralište = [[Športni park Ilirija]], [[Ljubljana]] | kapacitet stadiona = 4000 | navijači = | navijači_ref = | predsjednik = [[Aljaž Bedene]] | trener = [[Milomir Kondić]] | liga = [[2. SNL]] | sezona = 2024./25. | plasman = 14. | trenutačna sezona = | igrači = | pattern_la1=_whiteshoulders|pattern_b1=|pattern_ra1=_whiteshoulders| leftarm1=3cb371|body1=3cb371|rightarm1=3cb371|shorts1=3cb371|socks1=3cb371| pattern_la2=_shouldersonwhite|pattern_b2=|pattern_ra2=_shouldersonwhite| leftarm2=3cb371|body2=FFFFFF|rightarm2=3cb371|shorts2=FFFFFF|socks2=FFFFFF }} [[Datoteka:Ilirija1920.jpg|280px|mini|desno|Sastav SK Ilirije koji je osvojio prvo prvenstvo Lubljanskog podsaveza 1920.]] '''Nogometno društvo Ilirija 1911''' ('''''Ilirija''''') je [[nogomet]]ni klub iz [[Ljubljana|Ljubljane]], [[Središnja Slovenija (regija)|regija Središnja Slovenija]], [[Slovenija|Republika Slovenija]]. Klub je osnovan 9. lipnja 1911. godine i najstariji je još uvijek aktivni nogometni klub u zemlji.<ref>[https://www.rsssf.org/tabless/slovfound.html Slovenia – List of Foundation Dates]</ref> Trenutno se natječe u [[Druga slovenska nogometna liga|Drugoj SNL]], drugom rangu slovenskog nogometnog sustava. == O klubu == === SK Ilirija (1911. – 1941.) === Početkom 20. stoljeća nogomet je u [[Ljubljana|Ljubljanu]] došao iz [[Beč]]a, a igrali su ga uglavnom studenti. ''Sportski klub Ilirija'' osnovan je 9. lipnja 1911. godine<ref>[http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-JS76HX2T/c88b78c9-6d99-4788-955f-d04de0f9957f/PDF Slovenski Narod, st. 133]</ref> u pivnici Roža na Židovskoj cesti u Ljubljani. Albin Kandare izabran je za prvog predsjednika Ilirije, a njihovo prvo igralište bilo je u [[Park Tivoli, Ljubljana|parku Tivoli]]. Prvu utakmicu Ilirija je odigrala 30. srpnja 1911. i završila porazom od 18:0 protiv [[ŽSK Hermes|Hermesa]], lokalnog studentskog kluba koji je osnovan 1910. Ubrzo nakon prve utakmice Ilirija se spojila s Hermesom 1913. Prvih nekoliko godina Ilirija nije imala konkurenciju u Sloveniji i uglavnom su igrali prijateljske utakmice protiv [[zagreb]]ačkih klubova kao što su [[HAŠK]], [[1. hrvatski građanski športski klub Zagreb|Građanski]] i [[HŠK Concordia Zagreb|Concordia]]. Važna prekretnica bila je prijateljska utakmica s [[Slavia Prag|praškom Slavijom]] u Ljubljani odigrana 5. kolovoza 1913., koju je Ilirija izgubila 10:0. Igrači i osoblje Ilirije bili su toliko impresionirani Slavijinim prikazom profesionalno treniranog nogometa da su uspjeli uvjeriti igrača Slavije Jirkovskog da ostane u Ljubljani i postane prvi menadžer Ilirije. Najbolji i najpopularniji igrači Ilirije tog vremena bili su [[Stanko Tavčar]], Ernest Turk, Stanko Pelan i Oto Oman.<ref name="Zgodovina">[https://web.archive.org/web/20160702233752/http://www.ndilirija1911.si/index.php/how-to-install/zgodovina partizanopedia.rs Zgodovina]</ref> Iako je bio slovenski klub, 1913. priključio se [[Hrvatski športski savez|Hrvatskom športskom savezu]].<ref>Živko Radan, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1970&broj=00002&page=102 Počeci nogometnog sporta u Hrvatskoj i osnivanje Hrvatskog športskog saveza], Povijest sporta, srpanj 1970., br. 2., str. 120.</ref> Početkom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] Ilirija i [[ND Slovan Ljubljana|Slovan]] (osnovan 1913. i danas aktivan) bili su jedina dva nogometna kluba u Sloveniji, a tijekom rata sve nogometne aktivnosti su obustavljene. Godine 1919. ponovno djeluje Ilirija, a ubrzo nakon nje i Slovan. Nogomet je brzo stekao popularnost i otprilike u isto vrijeme zaživjeli su brojni drugi slovenski klubovi poput [[NK Olimp Celje|Olimpa]] u [[Celje|Celju]], [[I. SSK Maribor|I. SSK]] u [[Maribor]]u i [[ASK Primorje]] u Ljubljani, a potonji je u sljedećem desetljeću postali najveći rivali Ilirije.<ref name="Zgodovina"/> Ilirija je tada postala prvi regionalni prvak Slovenije (koja je u to vrijeme bila dio [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]), osvojivši prvo prvenstvo Slovenije 1920. godine, te je nastavila s osvajanjem ukupno 12 slovenskih naslova između 1920. i 1935. Do sredine 1930-ih i Ilirija i Primorje susreli su se s financijskim poteškoćama što je dovelo do njihovog spajanja i formiranja nogometnog kluba [[SK Ljubljana]] 1936. godine. Između 1936. i 1941. [[SK Ljubljana]] bila je jedna od najboljih momčadi u Sloveniji (osvojivši slovenska prvenstva 1935./36. i 1940./41.), a također je bila [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu|jugoslavenski prvoligaš]]. Osim toga, Ilirijin [[Stanko Tavčar]] bio je prvi slovenski igrač koji je nastupio za [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|reprezentaciju Kraljevine Jugoslavije]]. Bio je član reprezentacije na [[Nogomet na OI 1920.|Olimpijskim igrama 1920.]] i igrao je u utakmicama protiv [[Čehoslovačka nogometna reprezentacija|Čehoslovačke]] i [[Egipatska nogometna reprezentacija|Egipta]], prve dvije utakmice u povijesti reprezentacije. SK Ljubljana je djelovao do 1941. i izbijanja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], kada su obustavljene sve sportske aktivnosti u Ljubljani.<ref name="Zgodovina"/><ref>[http://www.reprezentacija.rs/index.php?option=com_content&view=article&id=1578&Itemid=40 Tavčar Stanko, reprezentacija.rs]</ref> [[Hazena]]ška sekcija je 1927., 1932. i 1933. izgubila u finalu [[Prvenstvo Jugoslavije u hazeni|prvenstva Kraljevine SHS/Jugoslavije]] od [[HŠK Concordia Zagreb|zagrebačke Concordije]], dok je 1935. odustala od igranja finalne utakmice protiv [[SK Viktorija Slavonski Brod|slavonskobrodske Viktorije]].<ref>Bogdan Cuvaj, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1972&broj=00011&page=1021 Prvenstvo u igranju hazene od 1921. do 1938. godine], Povijest sporta, god. 3., br. 11., rujan 1972., str. 1021–1027.</ref> === NK Ilirija (1950. – 1991.) === Nakon Drugog svjetskog rata, uz pomoć nekih bivših prijeratnih igrača, klub je ponovno osnovan 1950. Novoosnovani klub bio je smješten u predgrađu Ljubljane u [[Zgornja Šiška|Zgornjoj Šiški]], gdje je 1963. izgradio vlastiti moderni stadion. Igrali su uglavnom u [[Slovenska republička nogometna liga|Slovenskoj republičkoj ligi]], ligi trećeg ranga u [[SFRJ|SFR Jugoslaviji]]. Najveći uspjeh je bilo drugo mjesto u sezoni [[Slovenska republička nogometna liga 1971./72.|1971./72.]] Momčad koju su činili Jerebic, Rojina, Šmon, Erjavec, Kolenc, Dermastija, Godler, Ahlin, Filip, Jalšavec, Jesenšek, Daneu i Prelovšek, natjecala se tako za amatersko prvenstvo Jugoslavije te godine izgubivši u finalu od [[FK Vrbas|Vrbasa]]. Godine 1986. Ilirija ispada iz republičke lige i nastavlja igrati u lokalnim regionalnim ligama sve do [[Raspad SFRJ|raspada Jugoslavije]].<ref name="Zgodovina"/> === Od 1991. god === Nakon osamostaljenja Slovenije 1991. Ilirija je nekoliko sezona igrala u novoosnovanoj [[Druga slovenska nogometna liga|slovenskoj Drugoj ligi]]. U sezoni 1992./93. završila je na 15. mjestu i potom ispala u [[Treća slovenska nogometna liga|slovensku Treću ligu]]. Od tada se Ilirija natjecala u ligama izvan prve dvije lige sve do 2017. kada se vratila u Drugu slovensku ligu.<ref name="Zgodovina"/> == Boje i grb == {{nogometni dres1 | align = right | pattern_la = | pattern_b = _slavia | pattern_ra = | pattern_so = | leftarm = FFFFFF | body = FFFFFF | rightarm = FF0000 | shorts = FFFFFF | socks = FF0000 | title = Originalni dres Ilirije }} Tradicionalne boje Ilirije su zelena i bijela, boje koje se snažno povezuju s gradom Ljubljanom. Iako su zeleno-bijele bile klupske boje od samog početka, Ilirija je u ranim godinama obično nosila crveno-bijele dresove sa zvijezdom, omaž [[Slavia Prag|praškoj Slaviji]].<ref name="Zgodovina"/> Klupske boje 1932. bile su bijela i zelena, a klupska adresa Dunajska cesta 15 kav. Evropa.<ref name="JNS">[https://library.foi.hr/lib/knjiga.php?B=1&item=X01888&P= Izveštaj o radu Jugoslovenskog nogometnog saveza u 1932 godini za XV redovnu godišnju skupštinu od 18-XII-1932 god.], Beograd : Jugoslovenski nogometni savez, 1932., str. XLV.</ref> Klupski grb prikazuje ime, godinu osnutka i stupac u [[Dorski red|dorskom redu]]. Sam naziv je referenca na povijesnu regiju [[Iliri]]ju. == Stadion == U [[Međuraće|međuraću]] Ilirija je domaće utakmice igrala na igralištu uz Celovšku cestu, koje je izgrađeno 1919. godine, a nalazilo se između Državne stanice i [[Pivovarna Union|Pivovare Union]].<ref>[https://snportal.si/zgodovina/zgodovina-predvojni-stadioni-in-igrisca-na-slovenskem/ Zgodovina: Predvojni stadioni in igrišča na Slovenskem]</ref> Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Ilirija se preselila u [[Športni park Ilirija]], gdje je 1963. izgrađen sadašnji domaći teren kluba. Ima kapacitet od 4000<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.ilirija1911.com/osebna-izkaznica |title=Osebna izkaznica |access-date=10. studenoga 2024. |archive-date=3. listopada 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20231003162548/https://www.ilirija1911.com/osebna-izkaznica |url-status=dead }}</ref> i treći je najveći stadion u Ljubljani.<ref>[https://stadioni.org/ljubljana/sportni-park-ilirija Športni park Ilirija]</ref> Osim nogometa, također je bio domaćin natjecanja [[spidvej]]a između 1963. i 2020. godine.<ref>[https://www.amzs.si/motorevija/v-zarometu/sport/2020-05-27-ljubljana-ostala-brez-dirkalisca-za-speedway Ljubljana ostala brez dirkališča za speedway]</ref> == Uspjesi == ===Jugoslavija=== *'''[[Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza]]''' **'''Pobjednik:''' 1920., 1920./21., 1921./22., 1922./23., 1923./24., 1924./25., 1925./26., 1926./27., 1929./30., 1931./32., 1933./34., 1934./35. *'''Kup Ljubljanskog nogometnog podsaveza''' **'''Pobjednik:''' 1926., 1927., 1928. ===Slovenija=== *'''[[Treća slovenska nogometna liga]]''' **'''Pobjednik:''' 2015./16., 2020./21. *'''4. slovenski rang''' **'''Pobjednik:''' 1995./96. *'''5. slovenski rang''' **'''Pobjednik:''' 2003./04., 2012./13. *'''Kup MNZ Ljubljana''' **'''Pobjednik:''' 2016./17. == Poznati treneri == {| class="wikitable" |- !Trener !Godine |- |{{Z|SLO}} [[Vlado Miloševič]]||2011./12. |- |{{Z|SLO}} [[Goran Markovič]]||2012./15. |- |{{Z|SLO}} [[Žiga Starič]]||2015./17. |- |{{Z|SLO}} [[Stanko Božičevič]]||2017./18. |- |{{Z|SLO}} [[Željko Mitraković]]||2018. |- |{{Z|SLO}} [[Zoran Zeljković]]||2018./19. |- |{{Z|SLO}} [[Krištof Kastelec]]||2019. |- |{{Z|SLO}} [[Borut Jermol]]||2019./20. |- |{{Z|SLO}} [[Rok Golob]]||2020./21. |- |{{Z|SLO}} [[Žiga Starič]]||2021. |- |{{Z|HRV}} [[Marko Babić (nogometaš)|Marko Babić]]||2022. |- |{{Z|SLO}} [[Goran Stanković]]||2022. |- |{{Z|SLO}} [[Robert Kopčič]]||2023. – danas |- |} == Unutarnje poveznice == * [[Ljubljana]] == Vanjske poveznice == * [https://www.ilirija1911.com/ Službena web stranica] == Izvori == {{izvori}} {{1. Jugoslavenska nogometna liga}} {{GLAVNIRASPORED:Ilirija Ljubljana, ND}} [[Kategorija:Slovenski nogometni klubovi]] [[Kategorija:Nogomet u Ljubljani]] gxrcps7cnd84xhy56awtrx4milngqy8 0 777118 7475808 7108136 2026-06-05T16:38:04Z ~2026-33482-62 363252 7475808 wikitext text/x-wiki {{Infookvir rukometno natjecanje | naziv turnira = Svjetsko prvenstvo u rukometu | godina = | godinaa = 2027. | izvorni naziv = ''Handball-Weltmeisterschaft der Männer 2027'' ([[njemački|njem]].) | slika = | veličina = 250px | domaćin = {{Z|NJE}} [[Njemačka]] | datum = [[13. siječnja|13.]] – [[31. siječnja]] [[2027.]] | momčadi = 32 | savezi = 5 | dvorane = 6 | gradovi = 6 gradova | prvak = | prvak2 = | drugi = | drugi2 = | treći = | treći2 = | četvrti = | četvrti2 = | utakmice = | golovi = | gledanost = | strijelac = | igrač = | vratar = | ažurirano = |prethodno=[[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.|2025.]]}}{{Budući športski događaj|rukomet}} '''30. Svjetsko prvenstvo u rukometu 2027.''' [[rukomet]]no je prvenstvo koje će se održati u [[Njemačka|Njemačkoj]] od [[13. siječnja|13.]] do [[31. siječnja]] [[2027.]]<ref>[https://www.ihf.info/media-center/news/ihf-council-awards-events-2027 IHF Council awards events up to 2027] ihf.info Preuzeto 14. siječnja 2025.</ref> == Domaćinstvo == Ponude: * {{Z|MAĐ}} [[Mađarska]] * {{Z|DAN}} [[Danska]], {{Z|NOR}} [[Norveška]], {{Z|HRV}} [[Hrvatska]] * {{Z|NJE}} [[Njemačka]]. Pet država izrazilo je zanimanje za domaćinstvo turnira. Dodjela domaćinstva održana je na sastanku Vijeća IHF-a u [[Kairo|Kairu]], u [[Egipat|Egiptu]], [[28. veljače]] [[2020.]]<ref>[https://web.archive.org/web/20200131072149/https://www.time24.news/a/2020/01/german-handball-federation-will-host-world-cup-again-in-2027.html German Handball Federation will host World Cup again in 2027] time24.news Preuzeto 14. siječnja 2025.</ref> Za domaćina je izabrana Njemačka. Ovo će biti šesti put da će Njemačka biti domaćin ovog turnira. Istoga dana [[Hrvatska]], [[Danska]] i [[Norveška]] izabrane su za domaćine [[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.|Svjetskoga prvenstva 2025.]] == Izvori == {{Izvori}} {{Svjetska prvenstva u rukometu}} [[Kategorija:Svjetska prvenstva u rukometu|M2027]] [[Kategorija:Međunarodna rukometna natjecanja u Njemačkoj]] 3olwudc5zf1krwof11kd7itzbs4rrok 0 779551 7475797 7366655 2026-06-05T15:51:47Z Zviz2401 102709 Međunarodna prikazivanje 7475797 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | bg_color = #EB630B | ime_serije = Blaž među ženama | slika = | natpis_pod_slikom = | orig_naslov = | format_serije = [[Dramska serija|drama]]<br>[[Humoristična serija|humor]] | autor = Branko Ružić<br>Goran Kulenović | razvoj = | redatelj = [[Goran Kulenović]] | scenarist = Goran Kulenović<br>Branko Ružić | glazba = [[Toni Lović|Antun Toni Lović]] | uvodna_glazba = "''Bala Bala''" – Robert Ćaleta, [[Neno Belan]], [[Đavoli (glazbeni sastav)|Đavoli]] | glumci = [[Marko Makovičić]]<br>[[Slavko Sobin]]<br>Mia Bujan<br>Luna Pilić<br>Sara Parisi<br>[[Marija Škaričić]] | pripovjedač = | država = {{Z+X|HRV}} | jezik = [[hrvatski jezik|hrvatski]] | broj_epizoda = 14 | broj_sezona = 1 | popis_epizoda = #Epizode | producent = Igor Vukov | izvršni_producent = | urednik = Hrvoje Ivanković<br>Nana Šojlev | lokacija = | trajanje_epizode = 42 min. | produkcijska_kuća = Studio Fokus | tv_kuća = [[HRT – HTV 1|HTV 1]] / [[HRTi]] | početak_serije = {{premijera|29|9|2025|link=da}} | kraj_serije = | web_stranica = | imdb_id = 36305770 }} '''''Blaž među ženama''''' [[hrvatska]] je [[televizijska serija]], redatelja i scenarista [[Goran Kulenović|Gorana Kulenovića]]. Prikazivanje serije počelo je [[29. rujna]] 2025. na [[HRT – HTV 1|Prvom programu HRT-a]].<ref>{{Citiranje weba|date=2025-09-19|title=Blaž među ženama|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/serije/blaz-medu-zenama-0-12341995|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250919183719/https://hrtprikazuje.hrt.hr/serije/blaz-medu-zenama-0-12341995|archive-date=2025-09-19|access-date=2025-09-19|website=[[Hrvatska radiotelevizija]]|language=hr}}</ref> == Radnja == {{otkrivanje radnje}} Radnja prati život Blaža Živkovića koji se, suočen s neočekivanim prekretnicama u osobnom i profesionalnom životu, bori da pronađe svoje mjesto u svijetu. Nakon traumatičnih događaja iz prošlosti, on kreće na put samospoznaje, gdje se susreće s različitim likovima – nekima od kojih mu pružaju podršku, dok drugi donose nove izazove i sukobe. Kroz emocionalne uspone i padove, serija istražuje teme ljubavi, gubitka i iskupljenja, naglašavajući koliko je važno prepoznati vlastite slabosti i snagu da se promijeni. Priča se neprestano razvija, uvlačeći gledatelje u mrežu intrigantnih odnosa i neočekivanih obrata, a svaki susret i odluka imaju dalekosežne posljedice po njegov život. == Glumačka postava i likovi == === Glavni === * [[Marko Makovičić]] kao Blaž Živković "Živac" * [[Luna Pilić]] kao Daria Živković, Blaževa kćer * [[Mia Bujan]] kao Maja * [[Sara Parisi]] kao Ivona, Blaževa neznana kćer * [[Slavko Sobin]] kao Špiro, Blažev susjed * [[Marija Škaričić]] kao Ankica, prodavačica === Gosti === {{Div col}} * [[Branimir Rakić]] kao Gabela * [[Lana Barić]] kao Sandra * [[Antonija Blaće]] kao frendica povučene plavuše * [[Sarah Dumančić]] kao Stjuardesa * [[Lucija Baričić]] kao povučena plavuša * [[Robert Čuk]] kao vozač taksija * [[Doris Šarić-Kukuljica]] kao baka Bjanka * [[Slavica Knežević]] kao Tereza * [[Nera Stipičević]] kao učiteljica Marijeta * [[Jillian Jean Portes]] kao Ho * [[Joško Ševo]] kao direktor studentskog doma * [[Anica Kontić]] kao Nikolina * [[Ecija Ojdanić]] kao Vesna * [[Vinko Brešan]] kao tip u odijelu * [[Istvan Filakovity]] kao tip u kožnoj jakni * [[Zvonimir Kožić]] kao glavni specijalac * [[Srećko Vlašić]], [[Jakov Novaković]], [[Nikola Flanjak]] kao specijalci * [[Marica Gotovac]] kao kuharica * [[Stipe Radoja]] kao Elvis * [[Josip Brakus]] kao Antiša * [[Sanja Drakulić (glumica)|Sanja Drakulić]] kao Mirta * [[Jolanda Tudor]] kao starija gospođa kod frizera * [[Goran Kulenović]] kao kupac kondoma * [[Ervin Baučić]] kao omiški kapetan * [[Jure Skračić]] kao trogirski kapetan * [[Angelina Arbanas]] kao gospođa kupac * [[Anita Čunčić]] kao frizerka * [[Đorđe Kukuljica]] kao Milojko * [[Tomislav Penić]] kao zaposlenik lučke kapetanije * [[Stipe Alfier]] kao glas reportera Splitske televizije / glas televizijskog spikera * [[Roko Sikavica]] kao Siniša * [[Alen Šalinović]] kao Lovro Gudelj * [[Matija Prskalo]] kao Antoneta Gudelj * [[Davor Jureško]] kao Katabuja * [[Ivica Zadro]] kao djed Vjeran * [[Ivana Legati]] kao pedagogica * [[Mirela Brekalo]] kao čistačica Joja * [[Damir Poljičak]] kao ravnatelj škole * [[Nera Stipičević]] kao učiteljica Marijeta * [[Marija Kurko Barić]] kao teta na šalteru * [[Anica Kovačević]] kao Marinela * [[Katarina Romac]] kao Luna * [[Nikša Butijer]] kao susjed Zoran * [[Lucija Alfier]] kao laborantica Andrea * [[Dean Računica]] kao Višnja * [[Marin Sobin]] kao stariji gospodin na bočalištu * [[Frano Maršić]] kao igrač balota * [[Josip Ledina]] kao Glavonja * [[David Mazor]] kao bolničar 1 * [[Antonio Čižmek]] kao bolničar 2 * [[Adrian Šakić]] kao Roko * [[Nadia Cvitanović]] kao Danijela * [[Nikola Klasić]] kao ronioc 1 * [[Srećko Vlašić]] kao ronioc 2 * [[Petar Novaković]] kao ronioc 3 * [[Anto Dubravac]] kao stariji fotograf * [[Adela Bašić]] kao gospođa kupac * [[Tihomir Kuleš]] kao kaskader * [[Katarina Baban]] kao Gabi * [[Branimir Rakić]] kao Gabela * [[Sava Stojanović]] kao Sreten * [[Ivona Kundert]] kao Legica usidjelica * [[Anamarija Jurišić Osmeričić]] kao Legica raspuštenica * [[Mateja Gašparec]] kao Legica udovica * [[Toni Malenica]] kao agresivni navijač * [[Marko Šapit]] kao glas sportskog komentatora * [[Bruno Hammad]] kao konobar * [[Paško Vukasović]] kao glavni torcidaš * [[Luka Ožura]] kao tinejdžer s mobitelom 1 * [[Karlo Marunica]] kao tinejdžer s mobitelom 2 {{Div col end}} == Pregled serije == Serija je premijerno prikazana [[29. rujna]] [[2025.]] na [[HRT – HTV 1|Prvom programu HRT-a]] i na platformi [[HRTi]], gdje su istoga dana bile dostupne prve dvije epizode. Na HRTi je potom svakog ponedjeljka izlazila epizoda unaprijed u odnosu na tjedno televizijsko prikazivanje. {{Pregled serije |boja1 = #EB630B |poveznica1 = #Epizode |epizode1 = 14 |premijera1 = {{premijera|29|9|2025}} |finale1 = {{finale|29|12|2025}} }} === Epizode === {{Epizode |boja = #EB630B |broj1 = 1. |naslov1 = Aj pogodi ko će doć na večeru |datum1 = {{premijera|29|9|2025}} ([[HRT – HTV 1]] i [[HRTi]]) |sadržaj1 = Blaž Živković, šef Lučke kapetanije u Splitu, uvjeren je da je nakon odlaska obje kćeri došao trenutak da se posveti sebi i potraži novu ljubav. No njegov plan brzo pada u vodu kada se Maja, udana i zaposlena u Beogradu, iznenada vraća kući, a ubrzo i mlađa Daria napušta studentski dom i ponovno se useljava k ocu. Dok Blaž pokušava pronaći ravnotežu između vlastitih želja i novih obiteljskih okolnosti, dodatne mu glavobolje stvaraju znatiželjni susjed Špiro, prodavačica Ankica koja za njim potiho pati, osebujna baka Bjanka, konzervativni djed Vjeran, prostodušni Elvis te Majiin ostavljeni suprug. |naslov2 = Školarci, narodnjaci, specijalci |datum2 = {{premijera|29|9|2025}} (HRTi) |datum2dio2 = {{premijera|6|10|2025}} (HRT – HTV 1) |sadržaj2 = Blaž Živković, poznat kao Živac, nalazi se na samom kraju strpljenja. Kao lučki kapetan i samohrani otac teško prihvaća novonastale okolnosti – no kako vratiti dijete majci ako je ona uključena u program zaštite svjedoka? Kao i obično, Špiro dolazi s teorijom, ali njegova rješenja u praksi redovito ne funkcioniraju. Možda odgovor zna baka Bjanka, vječna ljubiteljica cvijeća? Ili će izlaz ponuditi simpatična blagajnica Ankica? U međuvremenu, zašto je USKOK zainteresiran za nekadašnjeg splitskog kantautora? Hoće li Majine diplomatske sposobnosti biti dovoljne da se Darijin incident prikrije, a ona ponovno smjesti u studentski dom? |naslov3 = Srodne duše |datum3 = {{premijera|6|10|2025}} (HRTi) |datum3dio2 = {{premijera|13|10|2025}} (HRT – HTV 1) |sadržaj3 = U Lučkoj kapetaniji pojavljuje se novi zaposlenik – Elvis, viši upravnik Bokobrana i strastveni torcidaš. Blaževa prezentacija biva osujećena zbog Špirine aplikacije za upoznavanje, koja je sve "hakirala". Na prvi dan škole Ivona od Darije dobiva šoker-penkalu, od Blaža dnevnik njegovog djetinjstva, od Ankice tablet, a od Špire bengalku. Srodne duše Ješka i Sfinga susreću se na spoju naslijepo, dok Blago sa žala stiže s ponudom koja se ne odbija. U splitsku luku pristižu NATO brodovi, na sceni su i golduni na filipinskom te mnoge druge nepodopštine u još jednoj epizodi muka koje prate Blaža. |naslov4 = Potrage, zabune, pobune |datum4 = {{premijera|13|10|2025}} (HRTi) |datum4dio2 = {{premijera|20|10|2025}} (HRT – HTV 1) |sadržaj4 = Špiro preko Hoa saznaje tko je Ankičina stvarna simpatija te odlučuje poduzeti određene korake. Daria, nastojeći smanjiti broj ukućana u prenapučenoj kući, planira se privremeno preseliti kod bake Bjanke, no o tome ne odlučuje samo Bjanka nego i njezin mačak Bajdo. Maju u Splitu traži muškarac iz jedne zemlje istočnog susjedstva, a riječ je o njezinu napuštenom i neutješenom suprugu. Blaž se, uslijed svih navedenih događaja, nalazi u stalnom kovitlacu poput kuglice u fliperu, istodobno tragajući za „Svetim Gralom“ – ulaznicama za ekskluzivni koncert Nene Belana. |naslov5 = Navijači i vikači |datum5 = {{premijera|20|10|2025}} (HRTi) |datum5dio2 = {{premijera|27|10|2025}} (HRT – HTV 1) |sadržaj5 = Gdje čeljad nije bijesna nije poznato, no u domu Blaža Živkovića, zvanog Živac, prostor je zasigurno tijesan. Stoga Blaž nastoji pronaći Dariji privatni smještaj, i to – upravo u Splitu. Naizgled spasonosno rješenje ponovno nudi Ankica, koju Blaž, ponijet njezinim oduševljenjem, proglašava „našom dobrom vilom Ankicom“. Istodobno Maja pokušava pronaći reprezentativnog sudionika za anketu o nogometnim navijačima, što se pokazuje složenim zadatkom sve dok joj Blaž ne predloži da intervjuira Elvisa. Nogometni huligani tema su i nove računalne igrice koju se Špiro prihvatio recenzirati uz Ivoninu pomoć, no ni taj pothvat ne prolazi bez poteškoća. Usto se postavljaju pitanja zbog kojih je Darijin stanodavac Lovro dobio nečastan otpust iz vojske, kome Špirin dobavljač igrica upućuje svoje namigivanje, koliko je rundi potrebno da bi se od legendarnog torcidaša Katabuje dobila željena informacija te je li Elvis doista iznimno tolerantna osoba. |naslov6 = Nepotizam, aktivizam, idiotizam |datum6 = {{premijera|27|10|2025}} (HRTi) |datum6dio2 = {{premijera|3|11|2025}} (HRT – HTV 1) |sadržaj6 = Ionako nemiran život obitelji Živković naglavce okreće posjet iz Zagreba - Blažev otac, djed Vjeran, novopronađeni katoliban, dolazi honorarno klečati na Peristil pa se, kako bi uštedio na dnevnicama, najavljuje Blažu na ručak. Ivona se zato odlazi skriti kod Špira, a Maja je na intervjuu za posao u Ivoninoj školi, gdje je prvo pitanje koje ju dočekuje: "Nabrojite tri bečke kavane u koje je Siegmund Freud redovito navraćao!" Budući da pedagoginja ima namjeru zaposliti svoju "ćeru" koja je diplomu psihologa kupila u Bijeljini, Maja će trebati pomoć Ivone i čistačice Joje, koja pak triba parkirno misto isprid škole. Nakon što djed Vjeran u dućanu "uhapsi" Ankicu i dovede je Blažu na ručak, Daria uspijeva zbrisati iz tog veselog društva na prvi dejt s Elvisom. No, Elvisovo poimanje prvog spoja uključuje dobrovoljne radne akcije za opće dobro, na zapuštenom boćalištu na Plokitama... |naslov7 = Pantagane, nervoze i blamaže |datum7 = {{premijera|3|11|2025}} (HRTi) |datum7dio2 = {{premijera|10|11|2025}} (HRT – HTV 1) |sadržaj7 = Baka Bjanka, bježeći od opće deratizacije u svojoj zgradi, privremeno se smješta kod Živkovićevih, zbog čega je Blaž prisiljen napustiti „ludu kuću“ i potražiti privremeni boravak kod Špira. No Špiro ne miruje: organizira za sebe i Blaža „double date“ s „dvjema opakim ribama“. Maja je, međutim, uvjerena da je Blaževa „riba“ donedavno bila muškog spola, pa Blažu usađuje sumnju kojoj se on s velikim naporom pokušava oduprijeti, pritom dovodeći u pitanje i Špirin „sat fizike“. Maja je jednako uvjerena i da je Ankičina skrivena simpatija zapravo Gabela, što – zahvaljujući njezinoj izraženoj intuiciji – rezultira izrazitim kaosom i (tragi)komičnom zabunom. Daria mora privremeno napustiti prenatrpani dom zbog pripreme ispita, a Elvis joj kao rješenje nudi svoj stan. Napetost uzrokovana učenjem čini Darijin temperament iznimno zahtjevnim, čak i za izrazito tolerantnog (i zaljubljenog) Elvisa, osobito u skučenom prostoru od približno tridesetak kvadrata. |naslov8 = Susidi, duhovi i babaroge |datum8 = {{premijera|10|11|2025}} (HRTi) |datum8dio2 = {{premijera|17|11|2025}} (HRT – HTV 1) |sadržaj8 = Kako se približava Noć vještica, u Blaževoj zgradi odvija se svojevrsni „horor“ vezan uz izbor novog predstavnika stanara. Postavlja se pitanje mogu li Blaž i Špiro spriječiti susjeda Zorana, čije namjere prema funkciji imaju izrazito osobnu korist. Time Blaževi problemi ne prestaju: Daria i Ivona pripremaju se za gledanje Carpenterova izvornog filma Halloween, a priključuje im se i Elvis, odjeven u kostim grofa Drakule. Iako „nevidljiv“ za ostale, Blaž ga – na vlastitu nelagodu – zapaža te shvaća da je upravo Elvis tajanstveni mladić njegove kćeri. Ostaje pitanje hoće li Blaž odobriti njihovu vezu. Istodobno, Baka Bjanka uz Ankičinu pomoć nastoji uvjeriti Maju u postojanje duhova, dok Ankica pokušava od bakinog duha doznati gdje je nestao obiteljski nakit. Usto se otvaraju i dodatne dvojbe: što je skrivio Mate sa Zvončaca te što je u Ivoninoj školi počinila vjeroučiteljica. |naslov9 = Balote, raske i bešike |datum9 = {{premijera|17|11|2025}} (HRTi) |datum9dio2 = {{premijera|24|11|2025}} (HRT – HTV 1) |sadržaj9 = Elvis adventskim turnirom u boćanju otvara zog za balote koji je uredio za svoj kvart, no kako mu se ekipa raspala, u pomoć uskaču Blaž kao sudac te Špiro i Ankica kao članovi njegove ekipe. U međuvremenu je Ivona u školi ismijala zahtjevnu nastavnici povijesti, koja na satu iznosi teorije zavjere, pa je Blaž pozvan na informacije kod razrednice Marjete. Međutim, čini se da je Marjeti važnije dogovoriti izlazak s Blažem nego se baviti disciplinarnim pitanjima. Daria je na fakultetu dobila posao vođenja treninga za rekreativce, no za izdavanje dozvole mora priložiti test mokraće. Budući da je večer ranije povukla „nekoliko“ dimova, jedina joj je nada Majin uzorak. No Maji moralne dvojbe, a potom i fizičke okolnosti, onemogućuju sudjelovanje u tom planu. Srećom za Dariju, najmlađa i najsnalažljivija članica obitelji Živković, Ivona, svojim savjetima i domišljatošću uspijeva riješiti sestrin problem. |naslov10 = Izvlakuše, navlakuše, ankete |datum10 = {{premijera|24|11|2025}} (HRTi) |datum10dio2 = {{premijera|1|12|2025}} (HRT – HTV 1) |sadržaj10 = Blaž se nalazi pod pritiskom sa svih strana: njegov otac Vjeran, konzervativnih nazora, najavio je dolazak u duhu blagdanske pomirbe, dok baka Bjanka inzistira da ga dočekaju Maja i Daria, ali i Ivona, za čije postojanje Vjeran još ne zna. Istodobno, Ivonina razrednica Marijeta ozbiljno se zanima za Blaža, a budući da je on previše pristojan i nespretan da bi je izravno odbio, Daria uključuje Ankicu i Maju u plan kojim namjerava narušiti Blažin ugled u Marijetinim očima. Dolazak bake Bjanke i djeda Vjerana Špiru odgovara u sasvim neočekivanom smislu: mora provesti anketu o tome mogu li osobe treće životne dobi postati korisnici videoigrica. Snalažljiva Ivona uspijeva Špiru dovesti seniore na ispunjavanje ankete, no sukob ideoloških stavova između Bjanke, sklonije „hipi-komunaškom“ svjetonazoru, i nacionalno-konzervativnog Vjerana ubrzo prouzročuje situaciju zbog koje će Špiro požaliti što je ikada postavio istraživačko pitanje. |naslov11 = Ekologija i šoplifting |datum11 = {{premijera|1|12|2025}} (HRTi) |datum11dio2 = {{premijera|8|12|2025}} (HRT – HTV 1) |sadržaj11 = Maja svjedoči krađi u trgovini koju vode Ankica i Ho te od Ivone doznaje da je maloljetni počinitelj karizmatični, ali problematični Roko, sin poznate influencerice Lady Da. U međuvremenu Blaž zajedno s roniocima organizira akciju čišćenja splitskog akvatorija te u prostorije Lučke kapetanije donose veću količinu otpada obraslog algama. Akcija izaziva interes medija, ali i Lady Da, koja ekologiju uvrštava među svoje influenserske teme. Nagomilani podvodni otpad u Kapetaniji privlači pozornost i bake Bjanke, potičući njezinu umjetničko-aktivističku inspiraciju te joj daje ideju za 3D skulpturu pod nazivom „Kao da je morska vila – ali nije“. Maja se suočava s Lady Da, Ivona s Rokom, a Špiro preuzima nimalo sigurnu zadaću testiranja iznimno dinamične virtual reality igrice. Obnevidio pod VR-vidirom i zanesen ulogom akcijskog junaka, iz jedne nezgode upada u drugu te angažira Dariju da ga, kao „dražesna pomoćnica“, izbavi iz nevolje. |naslov12 = Intrige, inverzije, inventure |datum12 = {{premijera|8|12|2025}} (HRTi) |datum12dio2 = {{premijera|15|12|2025}} (HRT – HTV 1) |sadržaj12 = Kako se približava proslava Nove godine, Blaževe kćeri pripremaju se za odlazak na skijanje. Ankica i Ho zaglavljene su u iscrpljujućoj inventuri, dok Blaževa tajnica Tereza proživljava blagdanski blues – ne naziv pjesme Psihomodo Popa, nego stručni psihološki pojam. U Blaževu zgradu useljava se atraktivna Osječanka Gabi, koja pokazuje poseban interes za samohrane očeve „Purgere“. To potakne Špira da preuzme Blažev identitet te Gabi i njezine kolegice pozove na tulum uoči Nove godine. Blaž je, zbog Špirinih spletki, prisiljen pred gošćama „pronaći“ novi lik, ime i osobnost, pa tako postaje otkačena verzija Špira – navodni zavodnik i „otrov za ženska srca“. U međuvremenu tri sestre na skijanju igraju igru istine, pri čemu Daria i Ivona imaju priliku svjedočiti kako mala doza iskrenosti i veća doza alkohola kod Maje rezultiraju svojevrsnim životnim bluesom. Istodobno se „pravi“ Blaž i iscrpljena Ankica, gotovo poput likova iz moderne inačice Pepeljuge, u trenutku koji prethodi ponoći iznenada suočavaju s vlastitim „ljubavnim bluesom“. |naslov13 = Dižgracije i prezentacije |datum13 = {{premijera|15|12|2025}} (HRTi) |datum13dio2 = {{premijera|22|12|2025}} (HRT – HTV 1) |sadržaj13 = U Splitu se napokon pojavljuje nesretni Sreten, odlučan razjasniti nesporazum zbog kojeg ga je Maja proglasila serijskim preljubnikom. Dok se Maja ne vrati sa skijanja, Blaž i Špiro skrivaju uplakanog Sretena i pripremaju ga za predstojeće suočavanje. Na vlastiti „susret treće vrste“ sprema se i Daria, kojoj je dozlogrdilo skrivati identitet svog dečka od oca, ne znajući da Blaž već dulje vrijeme sluti kako je njezin potencijalni zaručnik upravo njegov uzorni djelatnik Elvis. Sličnu dvojbu ima i Tereza koja, nakon alkoholnog „blackouta“ na Blaževu novogodišnjem tulumu, pokušava skupiti snage kako bi saznala je li u tom stanju nekoga uvrijedila ili se čak neprimjereno ponašala. Dodatnu komplikaciju u Splitsko sklanjanje Sretena unosi i nadolazeća nogometna utakmica Hrvatska–Srbija na Poljudu, kao i iznenadni nestanak električne energije koji grad ostavlja u potpunom mraku te likove dovodi u novi val kaosa. |naslov14 = Murali, legende, portali |datum14 = {{premijera|22|12|2025}} (HRTi) |datum14dio2 = {{premijera|29|12|2025}} (HRT – HTV 1) |sadržaj14 = Maja biva pronađena i privedena kako bi Sretenu omogućila da putem PowerPoint prezentacije objasni razloge zbog kojih nije bilo preljuba sa Svetlanom te okolnosti pod kojima je Snežanu u drvenom sanduku dopremio u Split. U međuvremenu, Blaž, nakon što s Ankicom dogovori susret na kavi radi razgovora o međusobnim osjećajima, u Lučkoj kapetaniji organizira najraniji gradski maskenbal. Glazbeni gost manifestacije je pjevač Gabela, dok je tema maškaranja „Splitske legende“. Istodobno, Blaž i Špiro angažiraju Sretena kao nastavnika likovne kulture kako bi im pomogao prebojiti išarani mural Hajduka na pročelju zgrade u kojoj žive. Tijekom tog pokušaja mural biva nenamjerno uništen, a snimka na kojoj su prikazani Purger i Srbin kako devastiraju mural ubrzo postaje viralna, osobito među pripadnicima Torcide. U takvim okolnostima, likovi prerušeni u Elvisa kao Mišu Kovača, Blaža kao Meštra, Dariju kao Olivera, Ankicu kao Anu Sasso te Špira kao Žungula suočavaju se s izazovnim zadatkom spašavanja okupljenih sudionika maskenbala. }} == Produkcija == Serija je prvotno bila prijavljena na scenaristički natječaj [[Nova TV|Nove TV]], koji je bio otvoren od [[14. srpnja]] do [[15. listopada]] [[2022.]] godine.<ref>{{Citiranje weba|date=2022-07-14|title=Natječaj za prijavu scenarija i/ili producirane igrane TV serije|url=https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/natjecaj-za-prijavu-scenarija-i-ili-producirane-igrane-tv-serije---733114.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20221128083022/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/natjecaj-za-prijavu-scenarija-i-ili-producirane-igrane-tv-serije---733114.html|archive-date=2022-11-28|access-date=2025-02-25|website=[[Nova TV]]|language=hr}}</ref> Na natječaju je odabrana kao pobjednički projekt, što je Nova TV službeno objavila u [[15. prosinca]] [[2022.]] godine.<ref>{{Citiranje weba|date=2022-12-15|title=Nova TV objavljuje pobjednika scenarističkog Natječaja 2022|url=https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/nova-tv-objavljuje-pobjednika-scenaristickog-natjecaja-2022---756857.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230324153555/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/nova-tv-objavljuje-pobjednika-scenaristickog-natjecaja-2022---756857.html|archive-date=2023-03-24|access-date=2025-02-25|website=[[Nova TV]]|language=hr}}</ref> Međutim, unatoč odobrenju na natječaju, serija nikada nije bila emitirana na toj televiziji, a razlozi za to nisu javno poznati. U rujnu 2024. godine, [[Hrvatska radiotelevizija]] (HRT) preuzela je projekt, otkupila prava i dogovorila produkciju serije. Na sjednici Nadzornog odbora HRT-a, održanoj [[27. rujna]] 2024., dana je suglasnost za sklapanje ugovora između HRT-a i produkcijske kuće STUDIO FOKUS d.o.o., čime su definirana prava i obveze u vezi s ulaganjem u proizvodnju i korištenje serije.<ref>{{Citiranje knjige|url=https://archive.org/details/izvadak-iz-zapisnika-36-redovne-sjednice-nadzornog-odbora-odrzane-27-rujna-2024-20241203143336/page/n1/mode/1up|title=Izvadak iz zapisnika 3. redovne sjednice 27. rujna 2024.|date=2024-09-27|publisher=[[Hrvatska radiotelevizija]]}}</ref> Snimanje je krenulo [[24. veljače]] [[2025.]] a trajalo je do kraja travnja, snimalo se u [[Zagreb|Zagrebu]] i [[Split|Splitu]].<ref name=":0">{{Citiranje weba|date=2025-02-24|title=Nova serija "Blaž među ženama" od jeseni, evo što nas čeka|url=https://magazin.hrt.hr/zabava/serija-12029861|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250224193121/https://magazin.hrt.hr/zabava/serija-12029861|archive-date=2025-02-24|access-date=2025-02-24|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}</ref> == Međunarodna prikazivanja == Serija se od 16. lipnja prikazuje u [[Slovenija|Sloveniji]] na Prvom programu [[Radiotelevizija Slovenija|Radiotelevizije Slovenija]].<ref>{{Citiranje weba|last=|first=|date=2026-06-02|title=Nova hrvaška humoristična serija Blaž med ženami od 16. junija na TV SLO 1|url=https://www.rtvslo.si/rtv/za-medije/sporocila-za-javnost/nova-hrvaska-humoristicna-serija-blaz-med-zenami-od-16-junija-na-tv-slo-1/784038|url-status=live|access-date=2026-06-05|website=[[Radiotelevizija Slovenija]]|language=sl}}</ref> {| class="wikitable" style="text-align: center;" !Država !TV mreža !Sezona !Epizoda !Premijera !Finale |- |{{Z+X|CG}} |[[Radiotelevizija Crne Gore|TVCG1]] |1. |14 |{{premijera|16|6|2026|l}} |– |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{službena|https://web.facebook.com/783910521461939}} na [[Facebook]]u * {{službena|https://www.instagram.com/blazmedjuzenama}} na[[Instagram]]u * {{imdb|id=36305770|naslov=Blaž među ženama}} {{Televizijski program na HTV-u}} [[Kategorija:Televizijske serije na HTV-u]] [[Kategorija:Hrvatske humoristične serije]] [[Kategorija:Televizijske serije koje su počele 2025.]] 33ycpdpauugqqoiqxjqibalbt1v7yea 7475831 7475797 2026-06-05T17:13:07Z Zviz2401 102709 /* Međunarodna prikazivanja */ ispravak država, tv mreže 7475831 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | bg_color = #EB630B | ime_serije = Blaž među ženama | slika = | natpis_pod_slikom = | orig_naslov = | format_serije = [[Dramska serija|drama]]<br>[[Humoristična serija|humor]] | autor = Branko Ružić<br>Goran Kulenović | razvoj = | redatelj = [[Goran Kulenović]] | scenarist = Goran Kulenović<br>Branko Ružić | glazba = [[Toni Lović|Antun Toni Lović]] | uvodna_glazba = "''Bala Bala''" – Robert Ćaleta, [[Neno Belan]], [[Đavoli (glazbeni sastav)|Đavoli]] | glumci = [[Marko Makovičić]]<br>[[Slavko Sobin]]<br>Mia Bujan<br>Luna Pilić<br>Sara Parisi<br>[[Marija Škaričić]] | pripovjedač = | država = {{Z+X|HRV}} | jezik = [[hrvatski jezik|hrvatski]] | broj_epizoda = 14 | broj_sezona = 1 | popis_epizoda = #Epizode | producent = Igor Vukov | izvršni_producent = | urednik = Hrvoje Ivanković<br>Nana Šojlev | lokacija = | trajanje_epizode = 42 min. | produkcijska_kuća = Studio Fokus | tv_kuća = [[HRT – HTV 1|HTV 1]] / [[HRTi]] | početak_serije = {{premijera|29|9|2025|link=da}} | kraj_serije = | web_stranica = | imdb_id = 36305770 }} '''''Blaž među ženama''''' [[hrvatska]] je [[televizijska serija]], redatelja i scenarista [[Goran Kulenović|Gorana Kulenovića]]. Prikazivanje serije počelo je [[29. rujna]] 2025. na [[HRT – HTV 1|Prvom programu HRT-a]].<ref>{{Citiranje weba|date=2025-09-19|title=Blaž među ženama|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/serije/blaz-medu-zenama-0-12341995|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250919183719/https://hrtprikazuje.hrt.hr/serije/blaz-medu-zenama-0-12341995|archive-date=2025-09-19|access-date=2025-09-19|website=[[Hrvatska radiotelevizija]]|language=hr}}</ref> == Radnja == {{otkrivanje radnje}} Radnja prati život Blaža Živkovića koji se, suočen s neočekivanim prekretnicama u osobnom i profesionalnom životu, bori da pronađe svoje mjesto u svijetu. Nakon traumatičnih događaja iz prošlosti, on kreće na put samospoznaje, gdje se susreće s različitim likovima – nekima od kojih mu pružaju podršku, dok drugi donose nove izazove i sukobe. Kroz emocionalne uspone i padove, serija istražuje teme ljubavi, gubitka i iskupljenja, naglašavajući koliko je važno prepoznati vlastite slabosti i snagu da se promijeni. Priča se neprestano razvija, uvlačeći gledatelje u mrežu intrigantnih odnosa i neočekivanih obrata, a svaki susret i odluka imaju dalekosežne posljedice po njegov život. == Glumačka postava i likovi == === Glavni === * [[Marko Makovičić]] kao Blaž Živković "Živac" * [[Luna Pilić]] kao Daria Živković, Blaževa kćer * [[Mia Bujan]] kao Maja * [[Sara Parisi]] kao Ivona, Blaževa neznana kćer * [[Slavko Sobin]] kao Špiro, Blažev susjed * [[Marija Škaričić]] kao Ankica, prodavačica === Gosti === {{Div col}} * [[Branimir Rakić]] kao Gabela * [[Lana Barić]] kao Sandra * [[Antonija Blaće]] kao frendica povučene plavuše * [[Sarah Dumančić]] kao Stjuardesa * [[Lucija Baričić]] kao povučena plavuša * [[Robert Čuk]] kao vozač taksija * [[Doris Šarić-Kukuljica]] kao baka Bjanka * [[Slavica Knežević]] kao Tereza * [[Nera Stipičević]] kao učiteljica Marijeta * [[Jillian Jean Portes]] kao Ho * [[Joško Ševo]] kao direktor studentskog doma * [[Anica Kontić]] kao Nikolina * [[Ecija Ojdanić]] kao Vesna * [[Vinko Brešan]] kao tip u odijelu * [[Istvan Filakovity]] kao tip u kožnoj jakni * [[Zvonimir Kožić]] kao glavni specijalac * [[Srećko Vlašić]], [[Jakov Novaković]], [[Nikola Flanjak]] kao specijalci * [[Marica Gotovac]] kao kuharica * [[Stipe Radoja]] kao Elvis * [[Josip Brakus]] kao Antiša * [[Sanja Drakulić (glumica)|Sanja Drakulić]] kao Mirta * [[Jolanda Tudor]] kao starija gospođa kod frizera * [[Goran Kulenović]] kao kupac kondoma * [[Ervin Baučić]] kao omiški kapetan * [[Jure Skračić]] kao trogirski kapetan * [[Angelina Arbanas]] kao gospođa kupac * [[Anita Čunčić]] kao frizerka * [[Đorđe Kukuljica]] kao Milojko * [[Tomislav Penić]] kao zaposlenik lučke kapetanije * [[Stipe Alfier]] kao glas reportera Splitske televizije / glas televizijskog spikera * [[Roko Sikavica]] kao Siniša * [[Alen Šalinović]] kao Lovro Gudelj * [[Matija Prskalo]] kao Antoneta Gudelj * [[Davor Jureško]] kao Katabuja * [[Ivica Zadro]] kao djed Vjeran * [[Ivana Legati]] kao pedagogica * [[Mirela Brekalo]] kao čistačica Joja * [[Damir Poljičak]] kao ravnatelj škole * [[Nera Stipičević]] kao učiteljica Marijeta * [[Marija Kurko Barić]] kao teta na šalteru * [[Anica Kovačević]] kao Marinela * [[Katarina Romac]] kao Luna * [[Nikša Butijer]] kao susjed Zoran * [[Lucija Alfier]] kao laborantica Andrea * [[Dean Računica]] kao Višnja * [[Marin Sobin]] kao stariji gospodin na bočalištu * [[Frano Maršić]] kao igrač balota * [[Josip Ledina]] kao Glavonja * [[David Mazor]] kao bolničar 1 * [[Antonio Čižmek]] kao bolničar 2 * [[Adrian Šakić]] kao Roko * [[Nadia Cvitanović]] kao Danijela * [[Nikola Klasić]] kao ronioc 1 * [[Srećko Vlašić]] kao ronioc 2 * [[Petar Novaković]] kao ronioc 3 * [[Anto Dubravac]] kao stariji fotograf * [[Adela Bašić]] kao gospođa kupac * [[Tihomir Kuleš]] kao kaskader * [[Katarina Baban]] kao Gabi * [[Branimir Rakić]] kao Gabela * [[Sava Stojanović]] kao Sreten * [[Ivona Kundert]] kao Legica usidjelica * [[Anamarija Jurišić Osmeričić]] kao Legica raspuštenica * [[Mateja Gašparec]] kao Legica udovica * [[Toni Malenica]] kao agresivni navijač * [[Marko Šapit]] kao glas sportskog komentatora * [[Bruno Hammad]] kao konobar * [[Paško Vukasović]] kao glavni torcidaš * [[Luka Ožura]] kao tinejdžer s mobitelom 1 * [[Karlo Marunica]] kao tinejdžer s mobitelom 2 {{Div col end}} == Pregled serije == Serija je premijerno prikazana [[29. rujna]] [[2025.]] na [[HRT – HTV 1|Prvom programu HRT-a]] i na platformi [[HRTi]], gdje su istoga dana bile dostupne prve dvije epizode. Na HRTi je potom svakog ponedjeljka izlazila epizoda unaprijed u odnosu na tjedno televizijsko prikazivanje. {{Pregled serije |boja1 = #EB630B |poveznica1 = #Epizode |epizode1 = 14 |premijera1 = {{premijera|29|9|2025}} |finale1 = {{finale|29|12|2025}} }} === Epizode === {{Epizode |boja = #EB630B |broj1 = 1. |naslov1 = Aj pogodi ko će doć na večeru |datum1 = {{premijera|29|9|2025}} ([[HRT – HTV 1]] i [[HRTi]]) |sadržaj1 = Blaž Živković, šef Lučke kapetanije u Splitu, uvjeren je da je nakon odlaska obje kćeri došao trenutak da se posveti sebi i potraži novu ljubav. No njegov plan brzo pada u vodu kada se Maja, udana i zaposlena u Beogradu, iznenada vraća kući, a ubrzo i mlađa Daria napušta studentski dom i ponovno se useljava k ocu. Dok Blaž pokušava pronaći ravnotežu između vlastitih želja i novih obiteljskih okolnosti, dodatne mu glavobolje stvaraju znatiželjni susjed Špiro, prodavačica Ankica koja za njim potiho pati, osebujna baka Bjanka, konzervativni djed Vjeran, prostodušni Elvis te Majiin ostavljeni suprug. |naslov2 = Školarci, narodnjaci, specijalci |datum2 = {{premijera|29|9|2025}} (HRTi) |datum2dio2 = {{premijera|6|10|2025}} (HRT – HTV 1) |sadržaj2 = Blaž Živković, poznat kao Živac, nalazi se na samom kraju strpljenja. Kao lučki kapetan i samohrani otac teško prihvaća novonastale okolnosti – no kako vratiti dijete majci ako je ona uključena u program zaštite svjedoka? Kao i obično, Špiro dolazi s teorijom, ali njegova rješenja u praksi redovito ne funkcioniraju. Možda odgovor zna baka Bjanka, vječna ljubiteljica cvijeća? Ili će izlaz ponuditi simpatična blagajnica Ankica? U međuvremenu, zašto je USKOK zainteresiran za nekadašnjeg splitskog kantautora? Hoće li Majine diplomatske sposobnosti biti dovoljne da se Darijin incident prikrije, a ona ponovno smjesti u studentski dom? |naslov3 = Srodne duše |datum3 = {{premijera|6|10|2025}} (HRTi) |datum3dio2 = {{premijera|13|10|2025}} (HRT – HTV 1) |sadržaj3 = U Lučkoj kapetaniji pojavljuje se novi zaposlenik – Elvis, viši upravnik Bokobrana i strastveni torcidaš. Blaževa prezentacija biva osujećena zbog Špirine aplikacije za upoznavanje, koja je sve "hakirala". Na prvi dan škole Ivona od Darije dobiva šoker-penkalu, od Blaža dnevnik njegovog djetinjstva, od Ankice tablet, a od Špire bengalku. Srodne duše Ješka i Sfinga susreću se na spoju naslijepo, dok Blago sa žala stiže s ponudom koja se ne odbija. U splitsku luku pristižu NATO brodovi, na sceni su i golduni na filipinskom te mnoge druge nepodopštine u još jednoj epizodi muka koje prate Blaža. |naslov4 = Potrage, zabune, pobune |datum4 = {{premijera|13|10|2025}} (HRTi) |datum4dio2 = {{premijera|20|10|2025}} (HRT – HTV 1) |sadržaj4 = Špiro preko Hoa saznaje tko je Ankičina stvarna simpatija te odlučuje poduzeti određene korake. Daria, nastojeći smanjiti broj ukućana u prenapučenoj kući, planira se privremeno preseliti kod bake Bjanke, no o tome ne odlučuje samo Bjanka nego i njezin mačak Bajdo. Maju u Splitu traži muškarac iz jedne zemlje istočnog susjedstva, a riječ je o njezinu napuštenom i neutješenom suprugu. Blaž se, uslijed svih navedenih događaja, nalazi u stalnom kovitlacu poput kuglice u fliperu, istodobno tragajući za „Svetim Gralom“ – ulaznicama za ekskluzivni koncert Nene Belana. |naslov5 = Navijači i vikači |datum5 = {{premijera|20|10|2025}} (HRTi) |datum5dio2 = {{premijera|27|10|2025}} (HRT – HTV 1) |sadržaj5 = Gdje čeljad nije bijesna nije poznato, no u domu Blaža Živkovića, zvanog Živac, prostor je zasigurno tijesan. Stoga Blaž nastoji pronaći Dariji privatni smještaj, i to – upravo u Splitu. Naizgled spasonosno rješenje ponovno nudi Ankica, koju Blaž, ponijet njezinim oduševljenjem, proglašava „našom dobrom vilom Ankicom“. Istodobno Maja pokušava pronaći reprezentativnog sudionika za anketu o nogometnim navijačima, što se pokazuje složenim zadatkom sve dok joj Blaž ne predloži da intervjuira Elvisa. Nogometni huligani tema su i nove računalne igrice koju se Špiro prihvatio recenzirati uz Ivoninu pomoć, no ni taj pothvat ne prolazi bez poteškoća. Usto se postavljaju pitanja zbog kojih je Darijin stanodavac Lovro dobio nečastan otpust iz vojske, kome Špirin dobavljač igrica upućuje svoje namigivanje, koliko je rundi potrebno da bi se od legendarnog torcidaša Katabuje dobila željena informacija te je li Elvis doista iznimno tolerantna osoba. |naslov6 = Nepotizam, aktivizam, idiotizam |datum6 = {{premijera|27|10|2025}} (HRTi) |datum6dio2 = {{premijera|3|11|2025}} (HRT – HTV 1) |sadržaj6 = Ionako nemiran život obitelji Živković naglavce okreće posjet iz Zagreba - Blažev otac, djed Vjeran, novopronađeni katoliban, dolazi honorarno klečati na Peristil pa se, kako bi uštedio na dnevnicama, najavljuje Blažu na ručak. Ivona se zato odlazi skriti kod Špira, a Maja je na intervjuu za posao u Ivoninoj školi, gdje je prvo pitanje koje ju dočekuje: "Nabrojite tri bečke kavane u koje je Siegmund Freud redovito navraćao!" Budući da pedagoginja ima namjeru zaposliti svoju "ćeru" koja je diplomu psihologa kupila u Bijeljini, Maja će trebati pomoć Ivone i čistačice Joje, koja pak triba parkirno misto isprid škole. Nakon što djed Vjeran u dućanu "uhapsi" Ankicu i dovede je Blažu na ručak, Daria uspijeva zbrisati iz tog veselog društva na prvi dejt s Elvisom. No, Elvisovo poimanje prvog spoja uključuje dobrovoljne radne akcije za opće dobro, na zapuštenom boćalištu na Plokitama... |naslov7 = Pantagane, nervoze i blamaže |datum7 = {{premijera|3|11|2025}} (HRTi) |datum7dio2 = {{premijera|10|11|2025}} (HRT – HTV 1) |sadržaj7 = Baka Bjanka, bježeći od opće deratizacije u svojoj zgradi, privremeno se smješta kod Živkovićevih, zbog čega je Blaž prisiljen napustiti „ludu kuću“ i potražiti privremeni boravak kod Špira. No Špiro ne miruje: organizira za sebe i Blaža „double date“ s „dvjema opakim ribama“. Maja je, međutim, uvjerena da je Blaževa „riba“ donedavno bila muškog spola, pa Blažu usađuje sumnju kojoj se on s velikim naporom pokušava oduprijeti, pritom dovodeći u pitanje i Špirin „sat fizike“. Maja je jednako uvjerena i da je Ankičina skrivena simpatija zapravo Gabela, što – zahvaljujući njezinoj izraženoj intuiciji – rezultira izrazitim kaosom i (tragi)komičnom zabunom. Daria mora privremeno napustiti prenatrpani dom zbog pripreme ispita, a Elvis joj kao rješenje nudi svoj stan. Napetost uzrokovana učenjem čini Darijin temperament iznimno zahtjevnim, čak i za izrazito tolerantnog (i zaljubljenog) Elvisa, osobito u skučenom prostoru od približno tridesetak kvadrata. |naslov8 = Susidi, duhovi i babaroge |datum8 = {{premijera|10|11|2025}} (HRTi) |datum8dio2 = {{premijera|17|11|2025}} (HRT – HTV 1) |sadržaj8 = Kako se približava Noć vještica, u Blaževoj zgradi odvija se svojevrsni „horor“ vezan uz izbor novog predstavnika stanara. Postavlja se pitanje mogu li Blaž i Špiro spriječiti susjeda Zorana, čije namjere prema funkciji imaju izrazito osobnu korist. Time Blaževi problemi ne prestaju: Daria i Ivona pripremaju se za gledanje Carpenterova izvornog filma Halloween, a priključuje im se i Elvis, odjeven u kostim grofa Drakule. Iako „nevidljiv“ za ostale, Blaž ga – na vlastitu nelagodu – zapaža te shvaća da je upravo Elvis tajanstveni mladić njegove kćeri. Ostaje pitanje hoće li Blaž odobriti njihovu vezu. Istodobno, Baka Bjanka uz Ankičinu pomoć nastoji uvjeriti Maju u postojanje duhova, dok Ankica pokušava od bakinog duha doznati gdje je nestao obiteljski nakit. Usto se otvaraju i dodatne dvojbe: što je skrivio Mate sa Zvončaca te što je u Ivoninoj školi počinila vjeroučiteljica. |naslov9 = Balote, raske i bešike |datum9 = {{premijera|17|11|2025}} (HRTi) |datum9dio2 = {{premijera|24|11|2025}} (HRT – HTV 1) |sadržaj9 = Elvis adventskim turnirom u boćanju otvara zog za balote koji je uredio za svoj kvart, no kako mu se ekipa raspala, u pomoć uskaču Blaž kao sudac te Špiro i Ankica kao članovi njegove ekipe. U međuvremenu je Ivona u školi ismijala zahtjevnu nastavnici povijesti, koja na satu iznosi teorije zavjere, pa je Blaž pozvan na informacije kod razrednice Marjete. Međutim, čini se da je Marjeti važnije dogovoriti izlazak s Blažem nego se baviti disciplinarnim pitanjima. Daria je na fakultetu dobila posao vođenja treninga za rekreativce, no za izdavanje dozvole mora priložiti test mokraće. Budući da je večer ranije povukla „nekoliko“ dimova, jedina joj je nada Majin uzorak. No Maji moralne dvojbe, a potom i fizičke okolnosti, onemogućuju sudjelovanje u tom planu. Srećom za Dariju, najmlađa i najsnalažljivija članica obitelji Živković, Ivona, svojim savjetima i domišljatošću uspijeva riješiti sestrin problem. |naslov10 = Izvlakuše, navlakuše, ankete |datum10 = {{premijera|24|11|2025}} (HRTi) |datum10dio2 = {{premijera|1|12|2025}} (HRT – HTV 1) |sadržaj10 = Blaž se nalazi pod pritiskom sa svih strana: njegov otac Vjeran, konzervativnih nazora, najavio je dolazak u duhu blagdanske pomirbe, dok baka Bjanka inzistira da ga dočekaju Maja i Daria, ali i Ivona, za čije postojanje Vjeran još ne zna. Istodobno, Ivonina razrednica Marijeta ozbiljno se zanima za Blaža, a budući da je on previše pristojan i nespretan da bi je izravno odbio, Daria uključuje Ankicu i Maju u plan kojim namjerava narušiti Blažin ugled u Marijetinim očima. Dolazak bake Bjanke i djeda Vjerana Špiru odgovara u sasvim neočekivanom smislu: mora provesti anketu o tome mogu li osobe treće životne dobi postati korisnici videoigrica. Snalažljiva Ivona uspijeva Špiru dovesti seniore na ispunjavanje ankete, no sukob ideoloških stavova između Bjanke, sklonije „hipi-komunaškom“ svjetonazoru, i nacionalno-konzervativnog Vjerana ubrzo prouzročuje situaciju zbog koje će Špiro požaliti što je ikada postavio istraživačko pitanje. |naslov11 = Ekologija i šoplifting |datum11 = {{premijera|1|12|2025}} (HRTi) |datum11dio2 = {{premijera|8|12|2025}} (HRT – HTV 1) |sadržaj11 = Maja svjedoči krađi u trgovini koju vode Ankica i Ho te od Ivone doznaje da je maloljetni počinitelj karizmatični, ali problematični Roko, sin poznate influencerice Lady Da. U međuvremenu Blaž zajedno s roniocima organizira akciju čišćenja splitskog akvatorija te u prostorije Lučke kapetanije donose veću količinu otpada obraslog algama. Akcija izaziva interes medija, ali i Lady Da, koja ekologiju uvrštava među svoje influenserske teme. Nagomilani podvodni otpad u Kapetaniji privlači pozornost i bake Bjanke, potičući njezinu umjetničko-aktivističku inspiraciju te joj daje ideju za 3D skulpturu pod nazivom „Kao da je morska vila – ali nije“. Maja se suočava s Lady Da, Ivona s Rokom, a Špiro preuzima nimalo sigurnu zadaću testiranja iznimno dinamične virtual reality igrice. Obnevidio pod VR-vidirom i zanesen ulogom akcijskog junaka, iz jedne nezgode upada u drugu te angažira Dariju da ga, kao „dražesna pomoćnica“, izbavi iz nevolje. |naslov12 = Intrige, inverzije, inventure |datum12 = {{premijera|8|12|2025}} (HRTi) |datum12dio2 = {{premijera|15|12|2025}} (HRT – HTV 1) |sadržaj12 = Kako se približava proslava Nove godine, Blaževe kćeri pripremaju se za odlazak na skijanje. Ankica i Ho zaglavljene su u iscrpljujućoj inventuri, dok Blaževa tajnica Tereza proživljava blagdanski blues – ne naziv pjesme Psihomodo Popa, nego stručni psihološki pojam. U Blaževu zgradu useljava se atraktivna Osječanka Gabi, koja pokazuje poseban interes za samohrane očeve „Purgere“. To potakne Špira da preuzme Blažev identitet te Gabi i njezine kolegice pozove na tulum uoči Nove godine. Blaž je, zbog Špirinih spletki, prisiljen pred gošćama „pronaći“ novi lik, ime i osobnost, pa tako postaje otkačena verzija Špira – navodni zavodnik i „otrov za ženska srca“. U međuvremenu tri sestre na skijanju igraju igru istine, pri čemu Daria i Ivona imaju priliku svjedočiti kako mala doza iskrenosti i veća doza alkohola kod Maje rezultiraju svojevrsnim životnim bluesom. Istodobno se „pravi“ Blaž i iscrpljena Ankica, gotovo poput likova iz moderne inačice Pepeljuge, u trenutku koji prethodi ponoći iznenada suočavaju s vlastitim „ljubavnim bluesom“. |naslov13 = Dižgracije i prezentacije |datum13 = {{premijera|15|12|2025}} (HRTi) |datum13dio2 = {{premijera|22|12|2025}} (HRT – HTV 1) |sadržaj13 = U Splitu se napokon pojavljuje nesretni Sreten, odlučan razjasniti nesporazum zbog kojeg ga je Maja proglasila serijskim preljubnikom. Dok se Maja ne vrati sa skijanja, Blaž i Špiro skrivaju uplakanog Sretena i pripremaju ga za predstojeće suočavanje. Na vlastiti „susret treće vrste“ sprema se i Daria, kojoj je dozlogrdilo skrivati identitet svog dečka od oca, ne znajući da Blaž već dulje vrijeme sluti kako je njezin potencijalni zaručnik upravo njegov uzorni djelatnik Elvis. Sličnu dvojbu ima i Tereza koja, nakon alkoholnog „blackouta“ na Blaževu novogodišnjem tulumu, pokušava skupiti snage kako bi saznala je li u tom stanju nekoga uvrijedila ili se čak neprimjereno ponašala. Dodatnu komplikaciju u Splitsko sklanjanje Sretena unosi i nadolazeća nogometna utakmica Hrvatska–Srbija na Poljudu, kao i iznenadni nestanak električne energije koji grad ostavlja u potpunom mraku te likove dovodi u novi val kaosa. |naslov14 = Murali, legende, portali |datum14 = {{premijera|22|12|2025}} (HRTi) |datum14dio2 = {{premijera|29|12|2025}} (HRT – HTV 1) |sadržaj14 = Maja biva pronađena i privedena kako bi Sretenu omogućila da putem PowerPoint prezentacije objasni razloge zbog kojih nije bilo preljuba sa Svetlanom te okolnosti pod kojima je Snežanu u drvenom sanduku dopremio u Split. U međuvremenu, Blaž, nakon što s Ankicom dogovori susret na kavi radi razgovora o međusobnim osjećajima, u Lučkoj kapetaniji organizira najraniji gradski maskenbal. Glazbeni gost manifestacije je pjevač Gabela, dok je tema maškaranja „Splitske legende“. Istodobno, Blaž i Špiro angažiraju Sretena kao nastavnika likovne kulture kako bi im pomogao prebojiti išarani mural Hajduka na pročelju zgrade u kojoj žive. Tijekom tog pokušaja mural biva nenamjerno uništen, a snimka na kojoj su prikazani Purger i Srbin kako devastiraju mural ubrzo postaje viralna, osobito među pripadnicima Torcide. U takvim okolnostima, likovi prerušeni u Elvisa kao Mišu Kovača, Blaža kao Meštra, Dariju kao Olivera, Ankicu kao Anu Sasso te Špira kao Žungula suočavaju se s izazovnim zadatkom spašavanja okupljenih sudionika maskenbala. }} == Produkcija == Serija je prvotno bila prijavljena na scenaristički natječaj [[Nova TV|Nove TV]], koji je bio otvoren od [[14. srpnja]] do [[15. listopada]] [[2022.]] godine.<ref>{{Citiranje weba|date=2022-07-14|title=Natječaj za prijavu scenarija i/ili producirane igrane TV serije|url=https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/natjecaj-za-prijavu-scenarija-i-ili-producirane-igrane-tv-serije---733114.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20221128083022/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/natjecaj-za-prijavu-scenarija-i-ili-producirane-igrane-tv-serije---733114.html|archive-date=2022-11-28|access-date=2025-02-25|website=[[Nova TV]]|language=hr}}</ref> Na natječaju je odabrana kao pobjednički projekt, što je Nova TV službeno objavila u [[15. prosinca]] [[2022.]] godine.<ref>{{Citiranje weba|date=2022-12-15|title=Nova TV objavljuje pobjednika scenarističkog Natječaja 2022|url=https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/nova-tv-objavljuje-pobjednika-scenaristickog-natjecaja-2022---756857.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230324153555/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/nova-tv-objavljuje-pobjednika-scenaristickog-natjecaja-2022---756857.html|archive-date=2023-03-24|access-date=2025-02-25|website=[[Nova TV]]|language=hr}}</ref> Međutim, unatoč odobrenju na natječaju, serija nikada nije bila emitirana na toj televiziji, a razlozi za to nisu javno poznati. U rujnu 2024. godine, [[Hrvatska radiotelevizija]] (HRT) preuzela je projekt, otkupila prava i dogovorila produkciju serije. Na sjednici Nadzornog odbora HRT-a, održanoj [[27. rujna]] 2024., dana je suglasnost za sklapanje ugovora između HRT-a i produkcijske kuće STUDIO FOKUS d.o.o., čime su definirana prava i obveze u vezi s ulaganjem u proizvodnju i korištenje serije.<ref>{{Citiranje knjige|url=https://archive.org/details/izvadak-iz-zapisnika-36-redovne-sjednice-nadzornog-odbora-odrzane-27-rujna-2024-20241203143336/page/n1/mode/1up|title=Izvadak iz zapisnika 3. redovne sjednice 27. rujna 2024.|date=2024-09-27|publisher=[[Hrvatska radiotelevizija]]}}</ref> Snimanje je krenulo [[24. veljače]] [[2025.]] a trajalo je do kraja travnja, snimalo se u [[Zagreb|Zagrebu]] i [[Split|Splitu]].<ref name=":0">{{Citiranje weba|date=2025-02-24|title=Nova serija "Blaž među ženama" od jeseni, evo što nas čeka|url=https://magazin.hrt.hr/zabava/serija-12029861|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250224193121/https://magazin.hrt.hr/zabava/serija-12029861|archive-date=2025-02-24|access-date=2025-02-24|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}</ref> == Međunarodna prikazivanja == Serija se od 16. lipnja prikazuje u [[Slovenija|Sloveniji]] na Prvom programu [[Radiotelevizija Slovenija|Radiotelevizije Slovenija]].<ref>{{Citiranje weba|last=|first=|date=2026-06-02|title=Nova hrvaška humoristična serija Blaž med ženami od 16. junija na TV SLO 1|url=https://www.rtvslo.si/rtv/za-medije/sporocila-za-javnost/nova-hrvaska-humoristicna-serija-blaz-med-zenami-od-16-junija-na-tv-slo-1/784038|url-status=live|access-date=2026-06-05|website=[[Radiotelevizija Slovenija]]|language=sl}}</ref> {| class="wikitable" style="text-align: center;" !Država !TV mreža !Sezona !Epizoda !Premijera !Finale |- |{{Z+X|SLO}} |[[Radiotelevizija Slovenija|TV SLO 1]] |1. |14 |{{premijera|16|6|2026|l}} |– |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{službena|https://web.facebook.com/783910521461939}} na [[Facebook]]u * {{službena|https://www.instagram.com/blazmedjuzenama}} na[[Instagram]]u * {{imdb|id=36305770|naslov=Blaž među ženama}} {{Televizijski program na HTV-u}} [[Kategorija:Televizijske serije na HTV-u]] [[Kategorija:Hrvatske humoristične serije]] [[Kategorija:Televizijske serije koje su počele 2025.]] dj0h5my03k08p6cgsb7njne9i0rb4t8 3 783922 7475923 7474662 2026-06-05T21:44:03Z Man Usk 7132 /* Upornost. */ 7475923 wikitext text/x-wiki <div style="text-align:right; color:#777">''arkiv'': [[RSUR:Croxyz/Arkiv 1|1.]] [[RSUR:Croxyz/Arkiv 2|2.]]</div> == Gabriel Martinelli == Greškom sam uklonio predložak Radovi tako da sam planirao dodati poveznice i infokvir, ali nisam planirao reprezentativnu karijeru. [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 14:40, 21. travnja 2025. (CEST) == Čakovec == Trenutno nemam ništa o proslavi 1000-te obljetnice, ali ću pokušati nešto pronaći. --[[Suradnik:Silverije|<b style="display:inline; color:orange; background:purple; padding:2px 3px 2px 5px;">Silve</b>]][[Razgovor sa suradnikom:Silverije|<b style="display:inline; color:orange; background:blue; padding:2px 3px 2px 3px;">rije</b>]] 20:37, 22. travnja 2025. (CEST) :Pronašao i dopunio članak. --[[Suradnik:Silverije|<b style="display:inline; color:orange; background:purple; padding:2px 3px 2px 5px;">Silve</b>]][[Razgovor sa suradnikom:Silverije|<b style="display:inline; color:orange; background:blue; padding:2px 3px 2px 3px;">rije</b>]] 20:05, 28. travnja 2025. (CEST) == Kvalifikacije 1938. == In the page of [https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201929-1944.html fsgzrenjanin.com], in the season 1938./39. they say "Status je izgubila Slavija, a Sparta je trebala da reši pitanje 12. ligaša sa poraženim finalistom kvalifikacija." I think they meant the program of qualifications were the winners were promoted and the finalist would have played vs Sparta for last place in the national championship. But the boycott of Concordia and Split ruined the program. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 16:08, 24. travnja 2025. (CEST) :{{s|Ame71}}, ah okay then. I think it might be the best to only have Dodatne kvalifikacije under the Srbija section. To me it makes sense that these additional qualifiers were played to determine the 10th team of the Serbian League. Concordia, Split and possibly Velež are outliers. They couldn't have participated in Serbian League qualifiers. This is likely a naming mistake made by exyufudbal.rs. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:47, 24. travnja 2025. (CEST) ::{{s|Ame71}} from Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014. ::Page 121: ::The [[Kvalifikacije za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1939.|national league qualifiers]] consisted of two leagues consisting of podsavez champions (meaning my assumption was right). ::The winners of the two groups were suppossed to play against each other. The winner would be promoted to the national league while the loser would play against Sparta Zemun (just like FSG Zrenjanin said). ::Croatian (Borovo is located in modern-day Croatia by the way, it could've been a Serb club or it just stayed in JNS for some reason) and Slovenian (this is not true Mairbor played against Borovo) clubs withdrew at the start of the qualifiers ::Page 122: SAŠK was the winner of Sarajevski podsavez thanks to goal-difference ([[it:Prvi_razred_1938-1939#Sarajevo]]/exyufudbal.rs claims it had 2 points more than Hajduk Sarajevo), however it withdrew from further competiting (meaning it didn't take part in the qualifiers). SAŠK supported the creation of a Croatian league (which makes sense since they were a Croat club), so JNS declared Velež the winner of Sarajevski podsavez (change ''Per qualche motivo ha preso il posto del SAŠK.'' in [[it:Prvi razred 1938-1939]]. You might need to change [[it:Sarajevski nogometni podsavez]], [[it:Nogometni Klub SAŠK Napredak]], but after I try to verify if Velež was handed the title which makes no sense to me since they didn't partook in Sarajevski podsavez championship, was there another, possibly provincial, league with the winner of the Sarajevo league competing against the other winner?). ::Page 123: The group winners (Bata & Vojvodina) are suppossed to play in a finale, however changes occured (HNS, Croatian-Slovenian League etc.). Serbian League has 10 members: 7 were the 7 national league teams from the previous season, 2 are the qualifiers group winners (Vojvodina and Bata) while the last club was determined via further qualifiers. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:14, 24. travnja 2025. (CEST) :::{{s|Ame71}}, Sarajevski podsavez provincial info found in that book, but not on it.wiki. Add it to it.wiki so it won't be lost. Note that not all of the information is complete (e.g. 1932./33. season which doesn't mention the Herzegovinian champion). Sometimes maybe 2 matches were played, but only 1 is listed. :::;Season 1930./31. (page 272, 273) :::Bosnian provincial champion: Šumadija Tuzla :::Herzegovinian provincial champion: [[JSK Mostar]] (I'm linking that article since I recently created it, I won't be linking other clubs) :::<br> :::Sarajevo podsavez provinical final: :::Tuzla: Šumadija vs JSK 3:0 :::Mostar: JSK vs Šumadija ??? :::JSK winner. :::<br> :::Sarajevo podsavez final: :::Sarajevo: Sloga vs JSK 5:1 :::<br><br> :::;Season 1931./32. (page 273) :::Bosnian provincial champion: Bojna Travnik :::Herzegovina provinical final was played in Mostar: [[JSK Mostar]] vs [[ŠK Uskok Čapljina|Uskok Čapljina]] 6:1. JSK is the Herz. prov. champ. :::Sarajevo podsavez provinical final was played in Mostar: JSK vs Bojna Travnik 1:4 :::<br><br> :::;Season 1932./33. (page 273) :::Travnička župa: Bojna Travnik :::Tuzlanska župa: Union Usora :::Travnik: Bojna v Union 3:4 :::Usora: Union v Bojna 3:1 :::Union is the winner of Bosnian provinical championship. :::<br><br> :::;Season 1933./34. (page 274) :::Bosnian provincial championship :::Travnička župa: Bojna Travnik :::Zenička župa: ??? :::Tuzlanska župa: Zmaj od Bosne Tuzla :::Dobojska župa: Hrabri Teslić :::<br> :::Bosnian provincial final: :::Travnik: Bojna v Hrabri 1:1 :::Teslić: Hrabri v Bojna ??? :::Bojna is the winner of Bosnian provincial championship :::<br> :::Velež is the winner of Herzegovinan provincial championship :::<br> :::Sarajevo podsavez provinical final :::Travnik: Bojna v Velež 1:1 :::Mostar: Velež v Bojna ??? :::<br><br> :::;Season 1934./35. (page 274, 275) :::Bosnian provincial championship :::Dobojska župa: Željezničar Doboj :::Tuzlanska župa: Šumadija Tuzla :::Zenička župa: Jadran Visoko :::Travnička župa: Bojna Travnik :::<br> :::Semifinal: :::Doboj: Željezničar vs Šumadija ??? :::Tuzla: Šumadija v Željezničar 0:0 :::Travnik: Bojna v Jadran ??? :::Visoko: Jadran v Bojna 4:1 :::<br> :::Final :::Visoko: Jadran v Željezničar ??? :::Doboj: Željezničar v Jadran 4:0 (Jadran was the winner somehow, must've been 2 really entertaining matches) :::<br> :::Herzegovina provinical championship :::Mostarska župa: Velež Mostar :::Čapljinska župa: [[ŠK Uskok Čapljina|Uskok Čapljina]] (I assume Uskok was eliminated before the final) :::<br> :::Final :::Mostar: Velež v Leotar Trebinje 2:0 :::Trebinje: Leotar Trebinje v Velež 1:4 :::<br> :::Sarajevo podsavez provinical final :::Mostar: Velež vs Jadran 7:0 :::Visoko: Jadran vs Velež 7:1 (yes, the source says that Velež won the first match 7:0 and lost the second one 1:7) :::<br><br> :::;Season 1936./37. (page 275, 276), 1935./36. isn't covered sadly :::For this season we have autumn tables (obviously the seasons haven't finished yet). I'll only list the clubs. :::<br> :::Tuzlanska župa: 1. Zmaj od Bosne Tuzla, 2. Šumadija Tuzla, 3. Solvaj (could be Solvay, as Serbian Cyrillic doesn't have a letter for y, for Solvay see it.wiki usege) Lukavac, 4. Sloboda Tuzla, 5. Zrinjski Tuzla (I think I saw this club on hr.wiki) :::Travnička župa: 1. Bojna Travnik, 2. Ugar Turbe, 3. Sloga Gornji Vakuf, 3. JSK Travnik :::Zenička župa: 1. Jadran Visoko, 2. Građanski Zenica, 3. Visoko (just Visoko, similiar to [[NK Zagreb]]), 4. Rudar Kakanj, 5. Željezara Zenica :::Dobojska župa: 1. Hrabri Teslić, 2. Union Usora, 3. Željezničar Doboj, 4. Desta Teslić :::Mostarska župa: 1. [[JSK Mostar]], 2. Zrinjski Mostar, 3. Velež Mostar, 4. [[ŠK Vardar Mostar|Vardar Mostar]] :::Čapljinska župa: 1. Jugoslavija Čapljina, 2. Leotar Trebinje, 3. Uskok Trebinje, 4. Jugoslavija Trebinje :::<br><br> :::;Season 1937./38. (page 276) :::Bosnian provincial champion: Železara Zenica (Željezara???) :::Herzegovinian provincial champion: Velež Mostar :::<br> :::Sarajevo podsavez provinical final: :::Mostar: Velež v Železara 3:1 :::Zenica: Železara v Velež ??? :::<br> :::Sarajevo podsavez final: :::Mostar: Velež v SAŠK 1:2 :::Sarajevo: SAŠK v Velež 2:0 :::<br><br> :::;Season 1938./39. (page 277) :::Železara Zenica is the Bosnian provincial champion :::<br><br> :::;Season 1939./40. (page 277) :::Bosnian provincial championship :::Travnička i Zenička župa: Železara Zenica :::Tuzlanska i Dobojska župa: Zmaj od Bosne Tuzla :::<br> :::Bosnian provincial championship final: :::Zenica: Železara vs Zmaj od Bosne 7:1 :::Železara was also the winner of the Sarajevski podsavez provincial championship (meaning that it defeated the Herzegovinian champion). :::As always, you might want to acquire the Fudbalska takmičenja Južnih Slovena... book. I'm sure it has more information. Sadly this didn't answer if Velež was awarded the title. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:09, 25. travnja 2025. (CEST) ::::According to a [https://forum.sportsport.ba/viewtopic.php?t=15856 forum post] Velež eliminated Železara in the finale. Velež was suppossed to play against SAŠK but SAŠK decided to leave the system which gave Velež a spot in the qualifiers. There's no mention of Velež being awarded the title. Obviously, this is not a good source. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:20, 25. travnja 2025. (CEST) :::::That post calls the club Žel'''j'''ezara. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:20, 25. travnja 2025. (CEST) ::::::{{s|Croxyz}} I thought SAŠK was Sarajevo city league champion, while Velež Mostar was provincial champion, and then Velež beat SAŠK in the subfederal final. On claudionicoletti.eu there are the finals of the '20s, but not of the '30s. As I had only the exYU page and no other sources, I wrote "Per qualche motivo (il Velež) ha preso il posto del SAŠK". [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 06:38, 25. travnja 2025. (CEST) :::::::{{s|Ame71}}, yes I believe that’s the case. SAŠK won the city league and Veež probably won the provinical league (we need better sources). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:41, 25. travnja 2025. (CEST) ::::::::{{s|Ame71}}, should we move the 1st two group qualifiers above the Serbia section? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:25, 25. travnja 2025. (CEST) :::::::::Currently I'm trying to figure out why Slavija played in the qualifiers instead of Bačka. Sadly in the last edition of [https://www.zkvh.org.rs/storage/app/media/digital/periodika/sportski_list/su_slist195.pdf Subotički športski list] there's no mention for this, although they mention that the qualifiers will take place soon. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:22, 26. travnja 2025. (CEST) ::::::::::[https://www.rsssf.org/tablesj/joeg40.html RSSSF] has a list of qualifying matches under Promotion Playoff 1940 (Hrvatska). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:27, 26. travnja 2025. (CEST) :::::::::::Take note that the club's called Žel'''j'''ezničar Zagreb and not Železničar Zagreb. Confirmation is present in the last page of this [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=2&godina=1940&broj=000560 this Varaždinske novosti issue]. I forgot to add that [https://www.rsssf.org/tablesj/joeg40.html#krel here] is the RSSSF link for the Željezničar Zagreb vs Slavija matches. Now I'll seek out the reason why Slavija participated in the qualifiers instead of Bačka. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:33, 26. travnja 2025. (CEST) ::::::::::::[https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=2&godina=1940&broj=000545 Last page under ŠPORT] covers this. I transcribed the text for you. It's a bit archaic so if you have any trouble understanding anything I'll gladly explain it to you. ::::::::::::"SPLIT" ILI VARAŽDINSKA "SLAVIJA" MORAT ĆE IGRATI U KVALIFIKACIONOM TURNIRU ::::::::::::U nedjelju je dovršena predzadnja utakmica hrvatsko-slovenske lige. To je varaždinska "Slavija" odgirala u Ljubljani 13 minuta ostatka prekinute utakmice pa kako u tom rezultatu nije pao nijedan zgoditak, ostao je rezultat na 3:3. Poredak na kraju prvenstvene tablice izgleda sada ovako: ::::::::::::(see table, also do you know what the numbers which are surrounded by () at the end of every row represent?) ::::::::::::Imadu dakle igrati još jedino "Split" i "Slavija" i to u Splitu (listed under 12. kolo, played on May 19th). O toj utakmici ovisi, koji će od tih klubova igrati kvalifikaoni turnir, jer bi "Slavija" u slučaju pobjede potisnula "Split" na predzadnje mjesto hrvatskih klubova. Subotička "Bačka" po propozicijama otpada, ali se prenose glasovi (archaic way of saying it is rumoured) da dogodišnja hrvatska liga ne će brojiti samo osam, nego i opet deset klubova. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:57, 26. travnja 2025. (CEST) :::::::::::::{{s|Ame71}}, I solved the mystery of these weird numbers which are located in brackets, that is (). It's the number of points the club didn't win so far. E.g. Split has 13 (21) points after 17 matches meaning it won 13 points and ''lost'' 21 points (it didn't win in those matches so it didn't the maximum number of points in these matches). :::::::::::::In the second to last edition of [https://www.zkvh.org.rs/storage/app/media/digital/periodika/sportski_list/su_slist194.pdf Subotički športski list] it is stated that Bačka Subotica and Ljubljana are automatically relegated, while Varaždin will compete in a relegation play-off. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:07, 26. travnja 2025. (CEST) ::::::::::::::[https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=2&godina=1940&broj=000560 Last page of this Varaždinske novosti issue] has a report on the second match between Željezničar and Slavija. It is stated after the match report ''Međutim Slavija ne će ispasti iz lige, odnosno Slavija će ipak ući u Hrvatsku ligu. Tako je izjavio u nedjelju na skupštini III. župe ZNP-a u Varaždin predsjednik ZNP-a ing. Ećimović, takove su informacije donijele i jučerašnje zagrebačke novine, svi ligaški klubovi izjavili su se za Slaviju, a jučerašnja večernja sjednica HNS u Zagrebu također je u tom pravcu svoje rekla.'' ::::::::::::::Sadly this is too vague. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:31, 26. travnja 2025. (CEST) :::::::::::::::According to pages 134 & 135 of Fudbal u Kraljevini Jugoslaviji the league consisted of 9 clubs with Slavija Varaždin being admitted as the 10th member. It doesn't mention Bačka. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:39, 26. travnja 2025. (CEST) == I feel a little confused == It's better if you do the mention the 10 participating clubs of the Croatian-Slovenian league and how they were determined. It drives me crazy... [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 00:39, 27. travnja 2025. (CEST) :Well done for kvalifikacije 1938, I didn't know how create it as it begun as Yugoslav qualifiers and finished as Serbian ones. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 00:39, 27. travnja 2025. (CEST) :: What are the questions you made me (you wrote a lot :D)? I'm watching the Spanish cup final now, then I'll go to sleep. Tomorrow I'll read it. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 00:39, 27. travnja 2025. (CEST) :::{{s|Ame71}}, I decided to just list the participants of the Croatian-Slovenian league. This way I don't have to spend time researching how they were chosen. As for the questions, they were mostly centered around the [[Kvalifikacije za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1939.|qualifiers article]]. I don't think anything is left unanswered. I wanted to watch the Spanish cup final aswell, but I was supossed to do other stuff. In the end, I did nothing and procrastined by editing Wikipedia. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:55, 27. travnja 2025. (CEST) :::: I translated "'''Neslužbena nogometna prvenstva Srbije''' predstavljaju neslužbena nacionalna prvenstva" and the category from Serbian wiki. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 17:05, 27. travnja 2025. (CEST) :::::{{s|Ame71}}, I found [https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%B7%D0%B2%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%87%D0%BD%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B2%D0%B5%D0%BD%D1%81%D1%82%D0%B2%D0%B0_%D0%A1%D1%80%D0%B1%D0%B8%D1%98%D0%B5_%D1%83_%D1%84%D1%83%D0%B4%D0%B1%D0%B0%D0%BB%D1%83 this article]. Honestly, the name and grouping is odd. I suggest renaming and deleting (most of) the Italian article. En.wiki has a good naming solution, although I don't know if we can group the pre-WW2 championships with the WW2 championships (different countries). As for the category, I was thinking of renaming it to [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Srbiji po sezonama (1918. – 1941.)]], similarly to [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja po sezonama (1918. – 1941.)]] and [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Srbiji po sezonama (1945. – 1991.)]] If needed, you can make another category for WW2. Sijić's book covers the period so I can help with transcribing those articles. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:48, 27. travnja 2025. (CEST) == Zagrebačke župe == [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1919./20.]] had 13 župas. On [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u kraljevini Jugoslaviji] they are: 1. sušačka župa, 2. karlovačka župa, 3. varaždinska župa, 4. bjelovarska župa, 5. osiječka župa, 6. podravinska župa, 7. brodska župa, 8. banjalučka župa, 9. moslavička župa, 10. sisačka župa, 11. gospićka župa, 12. đakovska župa i 13. požeška župa. On [https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/yugoslavia-league-final-tables/yug-1918-20/ claudionicoletti.eu] 11 of them are ok, but Moslavina and Gospić are missing, and in their place there are Daruvar and Doboj. What's the right one? I'm working that on [[:it: Prvenstvo ZNP 1920]], and then I'll do in on Croatian side. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 18:23, 2. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Ame71}}, can I get the page number for Fudbal u kraljevini Jugoslaviji? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:04, 2. svibnja 2025. (CEST) ::Also, as stated previously, you might want to buy that Fudbalska takmičenja u Južnih Slovena... book since Cybermb says it covers all seasons and all lower leagues. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:04, 2. svibnja 2025. (CEST) ::: it's page 142 of [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u kraljevini Jugoslaviji]. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 06:13, 3. svibnja 2025. (CEST) ::::{{s|Ame71}}, i'm really busy today and tomorrow so I can't do a complete investigation. According to [https://hrcak.srce.hr/file/444226 this article] Daruvar župa is number IX (''U finalnom dvoboju trebao se susresti s klubom iz Ivanić Grada, ali s obzirom da igrači Ivanića nisu doputovali, DONK osvaja naslov prvog pobjednika IX. nogometne župe.'', page 55). In the 1923/24 season there have been some changes: ''To se najbolje osjetilo u sezoni 1923./24. kada kod novog ustrojstva Daruvar prestaje biti župskim središtem. Umjesto daruvarske župe osnovana je nogometna Župa Moslavina u kojoj su igrali klubovi s područja Daruvara, Pakraca, Kutine i Ivanić Grada.'' Fudbal u Kraljevini Jugoslaviji probably records this later župa structure. Try looking on the internet for mentions of Daruvar being the IX župa and please notify me if you found anything. As I said earlier, I'm quite busy so I sadly can't help. Takmičenje Južnih Slovena probably answers this dilemma. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:26, 4. svibnja 2025. (CEST) ::::: Daruvar clubs were in 9th župa (Moslavina). In 1936 they moved to 7th one (Brod). There were some moves trough the years. Then I see there were some changes in the numbers and towns in the župas. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 20:23, 4. svibnja 2025. (CEST) ::::::{{s|Ame71}}, I found [https://sportnet.hr/sportnetklub/nogomet-1/ligaski-vremeplov-194302/p5425163/ this]. It doesn't match the župa numbers presented in [[it:Prvenstvo_ZNP_1920#Provincia]]. Honestly, I think you should try and acquire that book. It'll be tough for me to find absolutely anything (trustworthy) by looking at newspapers due to lack of digitised papers from that era. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:56, 5. svibnja 2025. (CEST) :::::::Also I don't find [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Zagreba%C4%8Dki_nogometni_savez&diff=prev&oldid=7198679 this trustworthy]. As we previously found out, the list is either incomplete or it doesn't record every single change. Without a year, that list can be pretty misleading. For example [https://hrcak.srce.hr/file/444226 according to page 73 of this paper] župas got their names during the 1940./41. season. Karlovačka župa was renamed to Župa Lopašić in 1940, while this name is listed alongside župas from the previous decade/two decades. I think it would be the best if that revision was reverted so inaccuracies don't spread as much in future sources/works. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:03, 5. svibnja 2025. (CEST) ::::::::{{S|Ame71}}, also just so you know, Ljubljanski nogometni podsavez should be abbreviated as LJNP instead of LNP. In Croatian there are two letters: L and LJ. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:10, 6. svibnja 2025. (CEST) ::::::::: LJNP or LjNP? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 08:22, 6. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::{{s|Ame71}}, honestly, I don't know. Words beginning with DŽ, LJ or NJ are very rare in Croatian. I highly doubt there are 5 possible words which can be found in initialisms, with the most common obviously being German (njemački). Also I find it weird how 1. slovenski '''š'''portni klub Maribor is referred to as I. S'''S'''K Maribor. At first I thought this might be a mistake, but it is also found in [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/maribor Nogometni leksikon], so I guess it's true. Fun fact: according to Album nogometnih klubova Jugoslavije it is the first [[hazena]] club in Yugoslavia. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:57, 6. svibnja 2025. (CEST) :::::::::::{{s|Ame71}}, what are you thoughts on the župa issues? Should we delete that section of the ZNP article? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:19, 6. svibnja 2025. (CEST) :::::::::::: I think it's better to keep it, so when I'll get the book I'll check the differences. There is no definitive version of a page on Wikipedia. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 19:31, 6. svibnja 2025. (CEST) :::::::::::::{{s|Ame71}}, remember we can always have it saved in the revision history. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:39, 6. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::::::{{s|Ame71}}, I expanded the Područje section. Once you get that book, we'll be able to expand it with ease. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:28, 6. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::::::: About Sparta Ljubljana : you're right, they merged Primorje. But i see they were in 2. razred in the following season. I assume the club still existed. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 13:01, 7. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::::::::{{s|Ame71}}, I remembered the LJNP/LjNP dilemma. The correct abbreviation is LJNP, at least in Croatian (I don't know how Italian would treat it). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:14, 4. rujna 2025. (CEST) ::::::::::::::::: as Italians don't know Croatian alphabet, I think it's better to leave LjNP. Otherwise they would wonder what the meaning of "J" is.[[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 09:07, 4. rujna 2025. (CEST) == Kravarsko == Postavljanje starijeg popisa je jednostavno što sam vidio da nije potkrijepljen izvorom a nisam mogao naći izvor te informacije [[Suradnik:Tmatic01|Tmatic01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 13:24, 4. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Tmatic01}}, u člancima o mjestima (npr. [[Barbarići Kravarski]]) nalaze se grafikoni s brojem stanovnika za svaki popis stanovništva od 1857. nadalje. Izvori bi se trebali nalaziti na [[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|ovom linku]] (nisam pregledavao je li poveznice i dalje funkcioniraju) koji je prisutan ispod takvih grafikona. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:00, 4. svibnja 2025. (CEST) == Wembley Stadium (1923.) == Podsjeti me zašto smo prebacivali [[Wembley Stadium (1923)]] na [[Wembley Stadium (1923.)]], a nismo ga brisali. Zanima me na što bi potonji trebao voditi jer sada, nekako, vodi na samoga sebe. Jesam li nešto pogrešno shvatio? [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:59, 6. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Ponor}}, gledam sada i ni meni nije jasno. Je li možeš kao administrator vidjeti kako su izgledale prijašnje inačice članaka? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:28, 6. svibnja 2025. (CEST) == NK HAŠK 1903 == Ne bih rekao da je skroz ispravno trenutni opis koji je baziran na Leksikografskom zavodu. Ako gledamo prema kontinuaciji brenda kluba HAŠK, on je spajanjem TPK-a, Naftaša i ostalih ulazio u više lige (nešto kao NK Varaždin s NK Ivančicom u 3. HNL). Trenutni klub je novoosnovana udruga koja nema pravno veze s tim prijašnjim klubovima. Ova trenutna stranica pod nazivom NK HAŠK 1903 bi trebala biti osvrt na brend nogometne selekcije HAŠK-a (nešto kao HNK Zrinjski u BIH). ZNS, kao službeno tijelo, mu priznaje slijednost od bivšeg nogometnog kluba i uzima godinu osnutka 1903, kao brenda. Slično je s Dinamom koji ima nekoliko puta ponovno pravno osnivanje, ali mu je priznata slijednost. Primjer: https://zns.hr/predstavljanje-klubova/6627-nk-hask-1903 Stajalište kluba: https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/kultni-klub-sanja-obnovu-slavnog-rivalstva-hrvatskog-nogometa-doveli-su-novog-trenera-i-sportskog-direktora-15301778 Po tome bi trebali imati posebne stranice '''NK Naftaš Ivanić''' čija povijest staje spajanjem s HAŠK-om, '''NK TPK''' s informacijama koje su sada za NK HAŠK 1903 te također njihova povijest nestaje spajanjem i stranicu '''NK HAŠK 1903''' s kontinuacijom brenda starog kluba gdje se opisuju ta spajanja radi uključivanja u više lige. Ovo trenutno ne otkriva prave informacije u pozadini, a najviše su opisani u tiskanom izdanju knjige H.A.Š.K. iz 1993. Da li to ima smisla? Pozz. [[Suradnik:Borisb7~hrwiki|strongBNF]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Borisb7~hrwiki|razgovor]])</small> 11:22, 11. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Borisb7~hrwiki}}, o nogometnoj sekciji izvornog HAŠK-a trebalo bi pisati pod [[HAŠK#Nogometna sekcija]]. Sadržaj treba biti pokriven izvorima (prilikom navođenja knjige potrebno je navesti i str.). O nogometnoj, a i drugim sekcijama opširno je pisao [[Bogdan Cuvaj]] u znanstvenom časopisu Povijest sporta. Da o HAŠK-u nije napisao preko 100 stranica, sažeo bi njegove radove i dodao bi ih u članku o HAŠK-u, kao što sam to učinio u člancima [[NK Jarun Zagreb]], [[HŠK Sava Zagreb]], [[HŠK Olympia Zagreb]], [[AC Troja Sarajevo]] itd. U biti tijekom prošla dva mjeseca iscrpio sam sve njegove nogometne članke u Povijesti sporta osim onih o HAŠK-u. :Za [[NK HAŠK 1903 Zagreb]] važno je naglasiti u samom uvodu da nije isti klub kao izvorni HAŠK. Novi HAŠK (tj. NK HAŠK 1903) nije se mogao spojiti s TPK-om jer je TPK promijenio ime dvije godine ranije u Pešćenica. Dodatna potvrda tog imena prisutna je u člancima [[4. rang HNL-a 1992.#Jug – skupina B]], [[3. HNL 1992./93.#Središte (ZG regija)]]. Potonje sezone Pešćenica ispada u [[4. rang HNL-a 1993./94.#4. HNL NS Zagrebačke regije]] gdje se natječe pod imenom HAŠK 1903 Zagreb. :[[Nogometni leksikon]] s pravom tvrdi da ''[https://nogomet.lzmk.hr/clanak/hask-1903 1993. uzima ime HAŠK 1903. kojim se poziva na tradiciju najstarijega zagrebačkoga kluba s kojim nije u pov. vezi]''. :Godine 1945. ukinuti su svi nogometni klubovi koji su djelovali za vrijeme NDH. Većinski su ih zamijenili novonastala fiskulturna (fizkulturna) društva (skraćeno FD). Svaki zagrebački FD predstavljao je neku ili nekoliko vezanih struka. Dio tih društava naveden je u članku [[Prvenstvo Zagreba u nogometu 1946.]] Tijekom narednih nekoliko godina dolazi do propasti FD-a, odnosno na njihovo cjepkanje na više različitih sportskih klubova (mislim na nogometne, rukometne, teniske itd.) te obnove i osnivanja novih klubova koji su vezani za klubove ukinute 1945. ili ranije. U tom periodu druge polovice 40-ih i 50-ih. Iz [[NK Željezničar Zagreb|Željezničara]] je izrasla [[NK Lokomotiva Zagreb|FD Lokomotiva]] iz koje je nastala današnja NK Lokomotiva. FD Tekstilac prethodnik je [[NK Ravnice]]. Godine 1950. dolazi do spajanja dvaju klubova u [[NK Maksimir]] (nasljednik HŠK Maksimir koji je prestao djelovati 1941. kada se spojio s [[HŠK Borongaj Zagreb|Borongajem]] u Kvaternik). [[NK Trešnjevka Zagreb]] obnovljena je 1948., tri godine nakon svog ukinuća. Nabrojao sam samo neke nasumične primjere da ilustriram na koje sve načine su predratni klubovi nastavili s radom. :Osim obnovljenih klubova, u tom periodu su s djelovanjem započeli i novonastali klubovi vezani za neku tvornicu/tvrtku. Primjeri takvih momčadi su [[NK Končar Zagreb|Rade Končar]], [[NK Kožarac Zagreb|Kožarac]] (1950./51.), [[NK Cestogradnja Zagreb|Komunalac]] (1952.), [[NK Elektrosond Zagreb|Elektrosond]] (1955.), [[NK Pliva Zagreb|Pliva]] (1955.), a i naravno TPK, odnosno punim imenom Tvornica parnih kotlova (člank o tvrtci [[Tvornica parnih kotlova]]). Upravo je na temelju tog tvorničkog kluba koji 1991. mijenja ime u Pešćenica nastao današnji HAŠK 1903. Klub se tek 1993. proglasio nasljednikom izvornog HAŠK-a, premda je dvije/tri godine paralelno postojao uz [[ANK Mladost Zagreb]]. Ovaj slučaj nije isti kao kod Zrinjskog. Zrinjski je odmah obnovljen kao HŠK Zrinjski Mostar, dok je TPK/Pešćenica djelovao punih 40 godina kao TPK ili Pešćenica. :Dinamo Zagreb je od Građanskog preuzeo stadion, boju dresova, nadimak (''purgeri''), a i veliki dio igrača. Nogometni leksikon navodi: [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/gradjanski-prvi-hrvatski-gradjanski-sportski-klub ''Formalno je prestao djelovati 1945., a većina igrača pristupila je novoosnovanome Dinamu, koji je nastavljač tradicije zagrebačkih »purgera«.''] :[https://web.archive.org/web/20150219205718/http://povijestdinama.com/index.php/2012-04-24-15-03-12/1941-1950/sezona-194445 Za Građanski su u sezoni 1944./45. nastupili:] :Vratari: [[Franjo Šoštarić]] (1/0), [[Franjo Glaser]] :Obrana: [[Miroslav Brozović]] (1/0), [[Miljenko Đukić]], [[Ernest Dubac]] (1/0), [[Ivica Ožegović]] :Vezni red: [[Ivica Reiss]] (1/0), [[Ivan Jazbinšek]], [[Mirko Kokotović]] (1/1), [[Branko Pleše]] :Napad: [[Zvonimir Cimermančić]] (1/0), [[Franjo Wolfl]] (1/2), [[Stjepan Bobek]] (1/0), [[August Lešnik]] (1/2), [[Zvonko Canjuga]], [[Milan Antolković]], [[Stjepan Kalšan]] (1/0), [[Florijan Matekalo]] :Ako je vjerovati člancima o igračima (3 igrača nemaju članak): za Dinamo je nakon rata zaigralo 7 od 15 igrača Građanskog ([[Ivica Reiss]], [[Mirko Kokotović]], [[Branko Pleše]], [[Zvonimir Cimermančić]], [[Franjo Wölfl]], [[August Lešnik]], [[Milan Antolković]]), za Partizan koji [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/partizan-fk-fudbalski-klub ''je imao velike privilegije nakon 1945., u svoje redove doveo je najbolje igrače iz cijele zemlje''] ([[Franjo Šoštarić]], [[Franjo Glaser]], [[Miroslav Brozović]], [[Stjepan Bobek]], [[Zvonko Canjuga]], [[Florijan Matekalo]]) 6 igrača, a druge klubove [[Ernest Dubac]] i [[Ivan Jazbinšek]]. Za Dinamo su igrali bivši igrači Građanskog, za Lokomotivu bivši igrači Željezničara itd., dok za novi HAŠK nitko nije mogao igrati. Uostalom, da je HAŠK 1903 doista nasljednik HAŠK-a, TPK bi ili u 1950-im promijenio ime u HAŠK ili bi preuzeo njegovu tradiciju. :Što se tiče Naftaša, on je samo jednu sezonu igrao kao fuzionirani klub s HAŠK-om ([[2. HNL 2006./07.]]) te valja istaknuti da je HAŠK paralelno nastavio djelovati u [[5. rang HNL-a 2006./07.#1. Zagrebačka liga]], gdje je igrao i prošle sezone ([[5. rang HNL-a 2005./06.#1. Zagrebačka liga]]). O fuzioniranim klubovima koji su djelovali 1 sezonu, a iduće se raspali, nemamo članke (usp. [[NK SAŠK Napredak Sarajevo]], koji je obnovljen 1995., a 2011. se nakratko fuzionirao s Famosom iz Hrasnice) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:44, 11. svibnja 2025. (CEST) ::Iz sličnih razloga [[NK Concordia Zagreb]] nije [[HŠK Concordia Zagreb]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:52, 11. svibnja 2025. (CEST) :::Jako iscrpno i zanimljivo. :::Ovdje vidimo problem postojanja TPK-a/Peščenice dugi niz godina prije nego su promijenili ime u HAŠK 1903. Realno gledajući tako može bilo koji klub promijeniti ime u neki prošli slavni i tražiti sljednost. :::Ajmo vidjeti s druge strane situaciju. Originalni HAŠK je prestao postojati 1945. Njegov posljedni nasljednik [[ANK Mladost Zagreb]] prestaje 1956. Prema informacijama s web stranice trenutnog HAŠK 1903 (https://hask.hr/povijest/), 1990. je održana obnoviteljska skupština i obnovljen je rad sportskog društva HAŠK. Te informacije se podudaraju s informacijama u knjizi H.A.Š.K. Takav splet okolnosti bi mogao biti sličan kontinuitet kao kod [[Zrinjski Mostar|Zrinjskog]]. Problem nastaje kada obnovljeno društvo želi krenuti s uključivanjem nogometne selekcije u natjecanje. Ovdje je napravljen pravni manevar da se uzme postojeća licenca nekog kluba koji se već natječe u nekoj ligi, a u ovom slučaju to je TPK/Peščenica. Daljnje pravne zavrzlame s Naftašem nećemo spominjati. :::Pravno gledano, TPK je promijenio ime, uzeo boje itd. Teoretsko pitanje: Da li bi ovdje bila drugačija situacija da su u tom trenutku osnovali novi klub HAŠK i krenuli od zadnje lige? Da li bi onda mogli govorili o sljednosti sa starim HAŠK nogometnim klubom? :::Gledano s HAŠK 1903 strane, nebitno je kako su pravno ušli u ligu, da li je to od nule ili koristeći postojeću licencu. Gledano sa strane TPK-a, oni ovom fuzijom nastavljaju svoj kontinuitet. :::Budući da ZNS pripisuje sva stara ostvarenja nogometne selekcije HAŠK-a novom klubu HAŠK 1903, što se može vidjeti na službenim web stranicama saveza, ne bi li u tom slučaju mogli ovdje vidjeti sljednika kao kod Zrinjskog budući da ga krovni savez tako smatra? (uzimam Zrinjski za primjer radi jednostavnosti) [[Suradnik:Borisb7~hrwiki|strongBNF]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Borisb7~hrwiki|razgovor]])</small> 01:00, 12. svibnja 2025. (CEST) ::::{{S|Borisb7~hrwiki}}, Krovni savez je HNS, a ne ZNS. Na [https://semafor.hns.family/klubovi/640/nk-hask-1903/ HNS-ovom Semaforu] nema podataka za datum osnutka kluba HAŠK 1903. Također, potvrđuje li HNS da su HAŠK i HAŠK 1903 isti klubovi? Potvrđuje li isto za obje Concordije? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:07, 12. svibnja 2025. (CEST) :::::{{s|Borisb7~hrwiki}}, ja ne znam je li na web-stranici ZNS-a uopće pregledavaju kakvi podatci se unose, odnosno je li tekstove serviraju sami klubovi. Otišao sam na [https://zns.hr/predstavljanje-klubova?limitstart=0 Predstavljanje klubova] i odabrao drugi klub: [https://zns.hr/predstavljanje-klubova/7295-nk-botinec NK Botinec]. Na web-stranici se tvrdi da je Botinec u sezoni 1983./84. igrao u Trećoj HNL. Te godine nije postojala jedinstvena liga na razini SR Hrvatske, već su postojale četiri lige (v. [[Hrvatska republička nogometna liga]]). Zagrebački klubovi natjecali su se u [[Hrvatska nogometna liga – Sjever 1983./84.|Hrvatskoj nogometnoj ligi – Sjever]] (III. stupanj), a Botincu ni traga, kao ni u [[Regionalna nogometna liga ZO Zagreb 1983./84.|Regionalnoj nogometnoj ligi ZO Zagreb]] (IV. stupanj), ni [[Zagrebačka nogometna zona 1983./84.|Zagrebačkoj nogometnoj zoni]] (V. stupanj). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:24, 12. svibnja 2025. (CEST) ::::::Nakon pregleda svih dostupnih informacija, iako se klub poziva na tradiciju originalnog HAŠK-a osnovanog 1903. godine, formalno-pravni kontinuitet između originalnog HAŠK-a i današnjeg NK HAŠK 1903 nije jasno dokumentiran u dostupnim službenim izvorima (uključujući web stranice HNS-a i ZNS-a). ::::::Originalni HAŠK je ukinut 1945. godine, a današnji klub je obnovljen kroz različite faze, uključujući preuzimanje statusa drugih klubova, kao što je NK Naftaš Ivanić. ::::::Nadobudno sam kontaktirao ZNS i HNS vezano uz status kluba, da vidimo njihovo službeno stajalište, ali zasad nema odgovora. [[Posebno:Doprinosi/92.242.248.104|92.242.248.104]] 10:45, 14. svibnja 2025. (CEST) == Igor Plavšić == Pozdrav! Vidim da si uočio moju stranicu koju sam napravio, te da je predložena za brisanje. Shvaćam da nemam uvjete za glumca niti neku ozbiljniju ulogu, stoga sam maknuo taj dio i ostavio samo informaciju o statiranju i kvizaštvu. Također imam i dvije važeće poveznice i linka koji potkrijepljuju navedene informacije. Rado bi da stranica ostane ako nikom ne smeta. Hvala! [[Suradnik:Ingvar 30|Ingvar 30]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ingvar 30|razgovor]])</small> 09:01, 17. svibnja 2025. (CEST) == RE: Čakovec == Ovo vezano za [[NK Čakovec]] <br> - HNS semafor klubove po ligama nalazi po "posljednjem" ili "trenutnom" nazivu (ili čak za različite klubove ukoliklo je neki klub "naslijedio", "kupio" ili "zamijenio" licencu drugog kluba - prikazuje posljednje) - tako da tu treba biti oprezan (što se tiče kronologije) - ovdje imaš [[Razgovor:NK Marsonia 1909 Slavonski Brod|razgovor za slučaj kluba ''Marsonia 1909'']] - gdje su povezana bar dva različita kluba, a i ovaj "može" stajati zasebno <br> Što se tiče ''Čakovca'' - izgleda da je po članku neka uredno kronologija naziva (koliko sam pratio) * 1920. - ČSK Čakovec (''Čakovečki sportski klub'') * 1945. - Jedinstvo * 1961. - MTČ * 1983. - MTČ-Sloga * 1993. - Čakovec-Patrick * 1993. - (Čakovec) * 1994. - Čakovec-Union * 1996. - Čakovec ....nadalje imamo da je zadnju sezonu kao ''Čakovec'' igrao <br> [[3. HNL – Sjever 2013./14.|2013./14. - 3. HNL Sjever]], a potom promjena imena u ''Archea Čakovec'', te je u sezoni <br> [[4. rang HNL-a 2014./15.|2014./15. - MŽNL Čakovec – Varaždin]] - odustali nakon 7. kola <br> prema poveznici [https://msm.hr/nk-cakovec-dobra-stara-vremena/ msm.hr, ''NK Čakovec: Dobra stara vremena'', od 20. prosinca 2021.] - piše da je postupak za brisanje iz registra udruga za ''NK Archea – Čakovec'' pokrenut 2015. godine s tim da je ''MTČ-Sloga'' u biti bila fuzija ''MTČ-a'' i ''[[NK Sloga Čakovec|"Sloge"]], koja se 1987. opet osamostaljuje nadalje, prema onoj knjigi <br> 100 GODINA NOGOMETA U HRVATSKOJ 1880 - 1980, Zagreb, 1981. <br> za klubove s područja Čakovec - Nogometni savez Međimurja (str. 84-85) stoji * ''MTČ'', NK - 1961. (''Čakovački'' ŠK - 1920., ''Jedinstvo'' NK - 1945.) dok za ove ugašene, među ostalim navodi: * CSISK - Čakovečki omladinski SK - 1910. (iako po ovoj kratici bi naziv mogao biti i na mađarskom jeziku) * ''Građanski'', SK - 1910. (''Građanski'' ŠK - 1932.) knjiga Nebojša Jakovljević i dr.: Fudbalska takmičenja južnih Slovena 1873-1974, Subotica, 2018., {{ISBN|978-86-87893-40-5}}, str. 22-24, <br> za 1910. godinu navodi ''Čakovečki OŠK'' Pozdrav, <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 09:07, 19. svibnja 2025. (CEST) P.S. <br> ''[[Nogometni leksikon]]'' je izdan 2004. godine, te sve ove natuknice [https://nogomet.lzmk.hr/Projekt na njegovoj web-stranici] su preuzete iz knjige, odnosno po tada dostupnim izvorima i tumačenjima <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 09:10, 19. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, evo uočio sam još jednu nekonzistetnost. 1987. se Sloga osamostalila, no prema [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/cakovec-nk Nogometnom leksikonu MTČ – Sloga djeluje pod tim nazivom do 1993.] Pokušat ću uz ove izvore koje smo naveli sastaviti nekakav smislen tekst u članku [[NK Čakovec]]. Javim ako uočim još kakve probleme, a za ovu Archaeju, odnosno gašenja NK Čakovec svakako treba dodatno istražiti. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:51, 19. svibnja 2025. (CEST) ::Evo tražim malo po ljestvicama što imamo na wikipediji (nažalost nekompletno) ::* 1986./87. - MTČ-Sloga - [[III. regionalna nogometna liga Varaždin 1986./87.|III. regionalna nogometna liga Varaždin]] - 5. mjesto ::* 1988./89. - MTČ - [[II. Hrvatska nogometna liga – Sjever 1988./89.|II. Hrvatska nogometna liga – Sjever]] - 5. mjesto ::* 1989./90. - MTČ - [[Hrvatska nogometna liga – Sjever 1989./90.|Hrvatska nogometna liga – Sjever]] - 13. mjesto ::* 1990./91. - MTČ - [[Hrvatska nogometna liga – Sjever 1990./91.|Hrvatska nogometna liga – Sjever]] - 12. mjesto ::* 1990./91. - Sloga - [[Nogometna liga Zajednice općina Varaždin 1990./91.|Nogometna liga Zajednice općina Varaždin]] - 1. mjesto ::* 1992 - ČSK Patrick - [[3. HNL – Sjever – Skupina A 1992.|3. HNL – Sjever – Skupina A]] - 5. mjesto ::* 1992./93. - Čakovec - [[2. HNL 1992./93.|2. HNL - sjever]] - 15. mjesto ::...nemamo komplete podatke, ali očito je ''Sloga'' postojala u tom periodu ::tipa za 1987./88., ''MTČ'' bi trebao biti u ''Regionalnoj ligi Zagreb - Sjever'' ::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 15:23, 19. svibnja 2025. (CEST) :::Vidi ovo (taman ''googlao'') - ''[[NK Sloga Čakovec|Sloga]]'' ima web-stranicu i na [https://www.nssloga-cakovec.hr/povijest-kluba/ njoj opisanu povijest] - po ovome je klub obnovljen/nanovo osnovan 1987. kao ''ONK "Sloga"'', dok ''MTČ-Sloga'' se preimenuje u ''Čakovec'' (ali u svim onim ljestvicama što sam pronalazio stoji ''MTČ Čakovec'' - je li možda u tom slučaju ''MTČ'' kao ''sponzorsko'' ime?) :::1987. godine je otvoren ''[[Stadion SRC Mladost]]'' :::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 15:35, 19. svibnja 2025. (CEST) :::Ok, {{s|Cybermb}}, bitno je da možemo dokazati da je Nogometni leksikon u krivu. U članku [[NK Čakovec]] navedemo da se klub u sezoni X natjecao pod imenom Y, a za izvor stavimo izvore koje koristimo u člancima o sezonama. Ja ću s radom na članku nastaviti kasnije, tako da slobodno radi na njemu. Od povijesti do 1940. mislim da nisam jedino dodao onaj izvor s Povijesti sporta te onog međimurskog muzeja (vidio sam da ima još članaka o klubu na njihovoj web-stranici). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:36, 19. svibnja 2025. (CEST) ::::Budem kasnije tijekom dana proučio ovo za povijest Sloge. Na brzinu sam uočio "Službeno 1931. godine organiziran je „Seljački športski klub“ koji je 22. i 29. ožujka 1931. godine odigrao dvije kvalifikacijske utakmice za prijam u Jugoslavenski nogometni savez protiv ČSK-a iz Čakovca". Bilo bi lijepo to ubaciti u članak da se dodatno istakne veza između Sloge i Čakovca. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:38, 19. svibnja 2025. (CEST) :::::{{s|Ame71}}, I'll likely forget to ask you later, so I'm writing this here. Please change ČSK to ČŠK in prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza articles. Multiple Croatian sources confirmed it's called ČŠK. ČSK is possibly an error/Slovenian version of writing the club name (for some unknown reason they abbreviate Športni klub as SK, which you may have encountered in Slovenian language sources). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:41, 19. svibnja 2025. (CEST) ::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]], moguće je da je MTČ sponzorsko ime. Vjerojatno je u pitanju [[Međimurska trikotaža Čakovec]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:56, 20. svibnja 2025. (CEST) :::::::Gledam sada sezone 20. stoljeća preko Što vodi ovamo. Upalo mi je u oko [[3. ŽNL Međimurska]]. Trebalo bi to pregledati. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:26, 20. svibnja 2025. (CEST) ::::::::[https://semafor.hns.family/klubovi/107875/ns-medjimurje-cakovec/?cid=52236170 Osnovan 2016.] Mislim da bi trebalo maknuti poveznice na NK Čakovec za te sezone nakon 2014./15. Što ti misliš? Dovršio sam [[NK Čakovec]]. Slobodno nešto dodaj ako misliš da nedostaje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:58, 20. svibnja 2025. (CEST) :::::::::Ovo za ''NŠ Međimurje-Čakovec'' :::::::::izgleda da je ovo osnovano 2009. kao zajednička noogmetna škola i ''[[NK Čakovec|Čakovca]]'' i ''[[NK Međimurje Čakovec|Međimurja]]'', očito kasnije dodali i seniore :::::::::[https://www.sportilus.com/klubovi/nogometni-klub-ns-medimurje-cakovec/ sportilus.com, ''NOGOMETNI KLUB NŠ MEĐIMURJE-ČAKOVEC''] :::::::::[https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/nk-ns-medimurje-cakovec/Detaljno/608394 fininfo.hr, NK NŠ "MEĐIMURJE-ČAKOVEC"], - osnovan (upisan) 2009., te poslije brisan :::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 18:07, 20. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::{{s|Cybermb}}, da promijenimo onda poveznice tako da vode na NŠ Međimurje Čakovec? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:10, 20. svibnja 2025. (CEST) :::::::::::Može....ja sam vjerojatno stavljao i poveznicu i na ''Međimurje'' i na ''Čakovec'' u tablicama gdje su se pojavljivali ''NŠ Međomurje-Čakovec'' :::::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:35, 21. svibnja 2025. (CEST) Dodat ću točke iza godine popisa, hvala na primjedbi. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 21:51, 20. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Marco Mitrovich}}, podsjećam na te točke. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:56, 21. svibnja 2025. (CEST) :: od kako si mi rekao sve nove stranice imaju točke, ako misliš na starije bit će urađeno i to kad kompletiram leskovačka sela. bez brige. :) [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 15:07, 21. svibnja 2025. (CEST) == Parametar == Kad uhvatiš priliku, vidi zašto ne radi parametar "izbornik" u infookviru [[Predložak:Infookvir košarkaš|"Košarkaš"]] (vidio si kod [[Tomislav Mijatović|Mijatovića]]: popunjen, a ne prikazuje ga na ekranu). [[Suradnik:KWiki|KWiki]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:KWiki|razgovor]])</small> 13:40, 21. svibnja 2025. (CEST) :[[Suradnik:KWiki|KWiki]], parametar se ne prikazuje jer ne postoji. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:47, 21. svibnja 2025. (CEST) ::Joj, dobro si. Ostao mi iz onog prvog okvira kad sam zamijenio, a nisam ni shvatio. :-) Hvala ti. [[Suradnik:KWiki|KWiki]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:KWiki|razgovor]])</small> 14:00, 21. svibnja 2025. (CEST) == Stranica Eko Eko == Imam pitanje za stranicu [[Eko Eko]]. Jer je u-redu da stranicu cijelo uređujem da prati kriterije, i onda da se ne briše? [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 19:57, 21. svibnja 2025. (CEST) :@[[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]], evo ja ću odgovoriti da ne izgleda kao da je Croxyz sam u tome. Članak je prekratak, gramatički nepravilan toliko da moram pitati na kojem ste stupnju poznavanja hrvatskog jezika, a za neko veće proširenje trebalo bi naći dobre sekundarne reference (izvore). Pohvaljujem trud, ali za pisanje nečega što bi moglo ostati u Wikipediji netko bi od nas sada morao dosta na njemu raditi (protiv svoje volje). [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 21:16, 21. svibnja 2025. (CEST) ::Pa znači da mogu urediti stranicu da se ne obrisa? [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 10:27, 22. svibnja 2025. (CEST) :::@[[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] Da, u ovom nacrtu članka dok ne bude spreman za objavljivanje: [[Nacrt:Eko Eko]] [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 12:36, 22. svibnja 2025. (CEST) ::::Koliko imam vremena za to? [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 15:10, 26. svibnja 2025. (CEST) :::::Dva mjeseca. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:00, 26. svibnja 2025. (CEST) ::::::👍👍👍 [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 16:57, 26. svibnja 2025. (CEST) ::::::Kao u koj datum? Format je DD/MM/GGGG. [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 16:57, 26. svibnja 2025. (CEST) :::::::Molim? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:21, 26. svibnja 2025. (CEST) ::::::::Ja želim rok uređivanja stranice [[Nacrt:Eko Eko|Eka Eka]]. [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 19:50, 26. svibnja 2025. (CEST) == War championships == I'm planning to create some pages about the war championships during occupation of Yugoslavia. I'm beginning with the Styrian league 1941-42 with Rapid Maribor and SK Celje. Have I to take the name in German (Gauliga Steiermark) or in Croatian (Štajerska okružna liga) ? and what about the Category? <nowiki>[[Kategorija:Nogometna natjecanja u Sloveniji za vrijeme okupacije]]</nowiki> should be good? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 09:58, 22. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Ame71}}, honestly I don't know about the title. In Croatian we use Bundesliga, so maybe you should stick to Gauliga. Also, I have no idea how to translate [[:en:Gau (territory)]], so maybe it would be the best if you chose to call it Gauliga Steiermark. You might want to call it [[:Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1941. – 1945.)]], after [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja po sezonama (1941. – 1945.)]] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:43, 22. svibnja 2025. (CEST) == Bosanskohercegovački nogometni superkup == Vezano za ovo [[Bosanskohercegovački nogometni superkup]] - problem je što nijedan od ovih superkupova (od 1997. do 2001.) nije igran za "cijelo" područje BiH Kao što znamo, za vrijeme rata i u poraću su bila odvojena prvenstva i kupovi za Herceg-Bosnu, Republiku Srpsku i bošnjački dio (najčešće pod nazivom ''NS BiH'' - te uglavnom priznat od UEFA-e. <br> možeš vidjeti na [[Premijer liga Bosne i Hercegovine (nogomet)]] (prvenstva od 1993. do 2001.) i [[Nogometni kup Bosne i Hercegovine]], [[Nogometni kup Federacije BiH]] <br> 1998. i 2000. su igrana doigravanja za prvaka i pobjednika kupa između predstavnika ''Herceg-Bosne'' i ''NS BiH'' (1999. nije iz nekog razloga - problem sa ''Veležom'' i još neke stvari - tipa stadioni na koima će se igrati i sl.), a za sezonu 2000./01. i 2001./02. je igrana zajednička liga za ''hrvatske'' (ex Herceg-Bosna) i ''bošnjačke'' (NS BiH) klubove i tad se naziva ''Premijer liga'' Sad možemo i po sezonama: <br> 1997. <br> igrano za područje ''NS BiH'' (bošnjački klubovi) <br> ''Čelik'' - prvak lige [https://en.wikipedia.org/wiki/1996%E2%80%9397_First_League_of_Bosnia_and_Herzegovina en wiki], [https://www.rsssf.org/tablesb/bih97.html rsssf], [https://it.wikipedia.org/wiki/Prva_liga_NS_BiH_1996-1997 it.wiki] <br> ''Sarajevo'' - pobjednik kupa ''NS BiH'' [https://it.wikipedia.org/wiki/Kup_NS_BiH_1996-1997 it wiki], [https://en.wikipedia.org/wiki/1996%E2%80%9397_Bosnia_and_Herzegovina_Football_Cup en wiki] 1998. <br> možemo staviti kao ''Federaciju'' - igrano nakon doigravanja klubova iz Herceg-Bosne i NS BiH <br> ''Željezničar'' - prvak doigravanja ([[Doigravanje za prvaka Federacije BiH u nogometu 1998.|za prvaka Federacije ili BiH bez RS klubova]] - u ligi NS BiH su bili četvrti (''Bosna Visoko'' - prvak) - [https://it.wikipedia.org/wiki/Prva_liga_NS_BiH_1997-1998 it wiki] [https://en.wikipedia.org/wiki/1997%E2%80%9398_First_League_of_Bosnia_and_Herzegovina en wiki], [https://www.rsssf.org/tablesb/bih98.html rsssf] <br> ''Sarajevo'' - pobjednik i ''doigravanja za Kup (F) BIH'' (u proncipu utakmica protiv ''Orašja'' (osvajač [[Nogometni kup Herceg-Bosne|kupa Herceg Bosne]]) i prethodno osvajač kupa NS BiH (protiv ''Slobode Tuzla'') - [https://it.wikipedia.org/wiki/Kup_NS_BiH_1997-1998 it wiki], [https://en.wikipedia.org/wiki/1997%E2%80%9398_Bosnia_and_Herzegovina_Football_Cup en wiki] [https://www.rsssf.org/tablesb/bihcup98.html rsssf - kup] 1999. <br> ovo je opet igrano samo za ''bošnjačke'' klubove - otkazana doigravanja između HB i NS BiH klubova <br> ''Sarajevo'' - prvak [[Premijer liga NS BiH 1998./99.|Premijer lige NS BiH]] - ali negdje sam nalazio da se ovo nazivalo i ''Prva A liga'' <br> ''Bosna Visoko'' - pobjednik kupa NS BiH (protiv ''Sarajeva'') - [https://it.wikipedia.org/wiki/Kup_NS_BiH_1998-1999 it wiki], [https://en.wikipedia.org/wiki/1998%E2%80%9399_Bosnia_and_Herzegovina_Football_Cup en wiki], [https://www.rsssf.org/tablesb/bih99.html rsssf] 2000. <br> možemo staviti kao ''Federaciju'' - igrano nakon doigravanja klubova iz Herceg-Bosne i NS BiH <br> ''Brotnjo'' - prvak [[Doigravanje za prvaka Federacije BiH u nogometu 2000.|Doigravanja za prvaka]] (u [[Prva nogometna liga Herceg-Bosne 1999./00.|prvoj ligi HB]] je ''Brotnjo'' bio 2., a prvak ''Posušje''); (prvak [[Premijer liga NS BiH 1999./2000.|Premiejr lige NS BiH]] je bio ''Jedinstvo Bihać'' <br> ''Željezničar'' - pobjednik kupa - Kup NS BiH je igran do četvrtzavršnice - polufinalisti u doigravanje, Kup HB - pobjednik ''Orašje'' (finalisti u doigravanje) - [https://it.wikipedia.org/wiki/Kup_NS_BiH_1999-2000 it wiki], [https://en.wikipedia.org/wiki/1999%E2%80%932000_Bosnia_and_Herzegovina_Football_Cup en wiki] [https://www.rsssf.org/tablesb/bihcup00.html rsssf kup] 2001. <br> nije igrano - ''Željezničar'' ''"dupla kruna"'' <br> ovo se može smtrati za "cijelu" Bosnu i Hercegovinu, ali: <br> [[Nogometna Premijer liga Federacije BiH 2000./01.|Premijer liga]] - igrali ''hrvatski'' i ''Bošnjački'' klubovi Kup BiH - počeo kao kup sa ''hrvatskim'' i ''bošnjačkim'' klubovima (kao ''Federacija''), no nakon odigrane osmine završnice, postignut je dogovor sa FSRS - te su 4 polufinalista ''[[Nogometni kup Republike Srpske|Kupa RS]]'' naknadno ušla u natjecanje - [https://it.wikipedia.org/wiki/Kup_Bosne_i_Hercegovine_2000-2001 it wiki], [https://en.wikipedia.org/wiki/2000%E2%80%9301_Bosnia_and_Herzegovina_Football_Cup en wiki], [https://www.rsssf.org/tablesb/bihcup01.html rsssf - kup] <br> Nadam se da sam malo ''"pojasnio"'', samo bi trebalo ''nekako'' navesti na što se odnose <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 16:25, 22. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, a da probamo sve to navesti u obliku tablice slične onoj u članku [[Prvenstvo Republike Srpske Krajine u nogometu]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:01, 22. svibnja 2025. (CEST) Pa svakako navesti u tablici s tim da bih ja išao nekako ovako: {| class="wikitable" !Godina !!Područje !!Datum !!Mjesto odigravanja, stadion !!Pobjednik !!Rezutat !!Drugoplasirani !!napomene |- |1997. ||NS BiH || || |[[FK Sarajevo|Sarajevo]] ||2:0, 1:3 <small> ([[Pravilo gola u gostima|g]]) </small> ||[[NK Čelik Zenica|Čelik]] |<small> ''"Čelik"'' - prvak Prve lige NS BiH <br> ''"Sarajevo"'' - pobjednik [[Kup NS BiH (1994. – 2000.)|Kupa NS BiH]] |- |} (naravno ako možemo naći datume i stadione - bilo bi super - ovako moje mišljenje ili "što bih ubacio") [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:45, 23. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, sviđa mi se tvoja ideja s tablicom. Pokušat ću pronaći datume i mjesta održavanja po internetu. Zanimljivo je da RSSSF ta izdanja superkupa svrštava pod bošnjačka natjecanja ([https://www.rsssf.org/tablesb/bihcuphist.html Muslim Part, Cup and Super Cup]). Naravno, [[HNK Brotnjo Čitluk|Brotnjo]] je sudjelovalo 2000. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:29, 23. svibnja 2025. (CEST) ::{{s|Cybermb}}, srećom pa imamo [[Suradnik:Croxyz/Izvori]] ::1997. igrano 30. srpnja na [[Stadion Bilino polje]] (Zenica) i 2. kolovoza na [[Stadion Koševo]] (Sarajevo). ::Izvor: [https://www.bordovremeplov.ba/Sezona/utakmice?id=1998&takmicenjeId=14 Bordo vremeplov] ::1998. igrano 25. studenog na [[Stadion Grbavica]] (Sarajevo) ::Izvor: [https://www.bordovremeplov.ba/Sezona/utakmice?id=1999&takmicenjeId=14 Bordo vremeplov] ::1999. igrano 25. studenog (isti datum kao iznad) na [[Stadion Koševo]] (Sarajevo) ::Izvor: [https://www.bordovremeplov.ba/Sezona/utakmice?id=2000&takmicenjeId=14 Bordo vremeplov] ::Za te tri utakmice iznad nisam uopće pregledavao drugdje jer je FK Sarajevo sudjelovalo sva tri puta. ::Niti jedan od naših triju izvora za Željezničar ne pokriva period nakon raspada Jugoslavije tako da sam to morao drugdje pronaći. ::[https://www.rsssf.org/tablesb/bih00.html RSSSF] ima strijelce i datum druge utakmice, no nema stadion. Brotnjo je navedeno kao "Brontjo Citluk". ::Transfermarkt ima datume i stadione. [https://www.transfermarkt.com/superkup-bih/startseite/pokalwettbewerb/BHSC?saison_id=1996 Kod njih su stadioni za 1997. obrnuti]. Sve ostale informacije poklapaju se s Bordo vremeplovom. Što se tiče za [https://www.transfermarkt.com/superkup-bih/startseite/pokalwettbewerb/BHSC?saison_id=1999 2000. godinu], kod njih piše da je igrano 2001. Prva utakmica igrana je na Stadion Bare (stadion [[HNK Brotnjo Čitluk]]) 10. ožujka 2001., a uzvratna 14. ožujka na [[Stadion Grbavica]]. ::To je to što se tiče naših klasičnih izvora. Naravno, postoje i novinski članci, ali njih nisam gledao. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:02, 23. svibnja 2025. (CEST) :::Također, možda bi se mogao navesti Superkup između RSK i RS 1994. koji je naveden u [[Prvenstvo Republike Srpske Krajine u nogometu#Kup]], no naravno to nije superkup između dvije bosanskohercegovačke momčadi. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:09, 23. svibnja 2025. (CEST) ::::{{s|Cybermb}}, što ćemo na kraju s člankom o superkupu? Pitam jer sutra izlazi iz popisa neophođenih izmjena pa se bojim da ćemo zaboraviti na taj članak. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:37, 26. svibnja 2025. (CEST) :::::Pa da ga ti urediš prema ovome što smo imali u Razgovoru ili? :::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 08:24, 26. svibnja 2025. (CEST) ::::::{{s|Cybermb}}, evo radim sada na članku [[Nogometni superkup Bosne i Hercegovine]] (preimenovan po uzoru na [[Nogometni kup Bosne i Hercegovine]]). Imaš li prijedlog za naziv natjecanja 1998. između Sarajeva i Orašja. Doigravanje za kup FBiH nekako nezodno zvuči. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:29, 26. svibnja 2025. (CEST) :::::::Da samo stavim osvajač [[Nogometni kup Federacije BiH|Nogometnog kupa Federacije BiH]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:38, 26. svibnja 2025. (CEST) ::::::::Također treba li navoditi 2001. budući da te sezone nije igran superkup? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:39, 26. svibnja 2025. (CEST) :::::::::Dovršio sam članak. Jedino nisam navodio stadione i datume jer nam za njih treba još izvora. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:06, 26. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::Možda bi se dalo kopati po [https://www.glassrpske.com/arhiva Glasu Srpske]? Taj izvor nije bio dio [[Suradnik:Croxyz/Izvori]] kada je nastao članak [[Prvenstvo Republike Srpske Krajine u nogometu]]. Pokušao sam pronaći superkup između RS i RSK 1994., no našao sam [https://arhiva.glassrpske.com/novine/1994/08/GlasSrpske19940801.pdf završni turnir sezone 1993./94.] Uspio sam pronaći i rezultate jednog kola ličke grupe [https://arhiva.glassrpske.com/novine/1994/05/GlasSrpske19940509.pdf te sezone]. Budem pokušao pronaći tablice za tu sezonu tako da je možemo stvoriti. Možda uspijem pronaći i tablice za 1992., odnosno 1994./95. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:33, 26. svibnja 2025. (CEST) :::::::::::[https://arhiva.glassrpske.com/novine/1994/05/GlasSrpske19940511.pdf Evo] i jednog kola grupe Banije i Kordun 1993./94. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:36, 26. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::::[https://arhiva.glassrpske.com/novine/1994/05/GlasSrpske19940525.pdf Jedno kolo] lige Zapadne Slavonije. [https://arhiva.glassrpske.com/novine/1994/06/GlasSrpske19940603.pdf Spomen kupa RSK] i [https://arhiva.glassrpske.com/novine/1994/06/GlasSrpske1994060405.pdf ovdje]. U lipanjskim brojevima nije bilo informacija. Pogledat ću kasnije za ranije mjesece, – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:03, 26. svibnja 2025. (CEST) vezano za superkup, na stranici [[Hrvatski nogometni superkup]] nismo navodili kad je netko osvojio ''dvostruku krunu'' (nego smo jednostavno ''"nije igrano"'', ali prilično sam siguran da je ''"Hajduk"'' proglašen za pobjednika Superkupa 1995. (za ovo što je ''"Dinamo" / "Croatia"'' osvajao ''dvostruke'' stvarno nisam gledao), ali [https://en.wikipedia.org/wiki/Croatian_Football_Super_Cup en.wiki], [https://www.rsssf.org/tablesk/kroasupcuphist.html RSSSF] <br> Stvarno ti imam staviti ona prvenstva RSK (i "sljednika", do sezone 1997./98.), ali nikako stići (kao što sam ti negdje ranije pisao) <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 14:48, 26. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, imaš li prvenstva RSK do Oluje? Ako da, onda neću trošiti vrijeme na pronalaženje podataka. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:04, 26. svibnja 2025. (CEST) ::Moram vidjeti..... ::ima dosta u knjizi o nogometu u Baranji ::Boro Borivoj Novaković, "50 godina nogometa u Baranji (1947/48-1996/97)", Beli Manastir, 2005., ISBN 953-6505-84-3 ::...samo je moram naći...na nekom ''hardu'' mi je ::i onda to ukucati...mislim da imam još ::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 15:58, 26. svibnja 2025. (CEST) :::{{s|Cybermb}}, dok čekam za superkup, naletio sam na moguću grešku u članku o jednom drugu kupu: [[Kup Zagrebačkog nogometnog saveza|Kupu ZNS-a]]. Prema [https://web.archive.org/web/20160403112150/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/utakmice_rezultati1970-71.htm arhiviranoj web-stranici NK Maksimira] u sezoni 1970./71. postojao je Kup ZNS-a. Maksimir se nije natjecao u kupu [https://web.archive.org/web/20160422094143/http://nk-maksimir.hr/prosle_sezone/utakmice_rezultati1969-70.htm 1969./70.], a u sezoni [https://web.archive.org/web/20160422050326/http://nk-maksimir.hr/prosle_sezone/utakmice_rezultati1968-69.htm 1968./69.] Maksimir je ispao u 2. kolu Kupa maršala Tita (vidiš možda bih mogao dodati utakmice Maksimira u člancima o Kupu maršala Tita, a i za druge klubove, ako imamo izvore na [[Suradnik:Croxyz/Izvori]]). Ono što želim reći je da članak [[Kup Zagrebačkog nogometnog saveza]] sadrži osvajače od 1974. U [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kup_Zagreba%C4%8Dkog_nogometnog_saveza&diff=prev&oldid=4942785 ovoj izmjeni si dodao osvajače iz SFRJ]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:51, 28. svibnja 2025. (CEST) ::::[https://web.archive.org/web/20160403112137/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/utakmice_rezultati1957-58.htm Javlja se od 1958.] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:41, 28. svibnja 2025. (CEST) :::::U međuvremenu sam dodao sve sezone NK Maksimira u Kupu maršala Tita. Bile su dvije nelogičnosti. Maksimir je nekako dvaput igrao u kvalifikacijama za [[Kup maršala Tita 1962./63.]], a za sezonu [https://web.archive.org/web/20160403051603/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/utakmice_rezultati1965-66.htm 1965./66. jedino je navedeno 4. kolo kvalifikacija], no ne vjerujem da je to Kup maršala Tita jer nedostaju ranija kola, a 4. kolo bi nekim čudom trebalo biti igrano na isti dan kada je četvrtfinale kupa sudeći po infookviru članka [[Kup maršala Tita 1965./66.]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:45, 28. svibnja 2025. (CEST) ::::::{{s|Cybermb}}, podsjećam te ovdje na superkup i ine stvari. Molim te pogledaj [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Mario_Kova%C4%8Devi%C4%87&diff=prev&oldid=7179054 ovu] i [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Mario_Kova%C4%8Devi%C4%87&diff=prev&oldid=7226098 trenutnu verziju ovog članka]. Ja sam šokiran kako nitko od novinara mnogobrojnih medija, ne samo nacionalnih, već i lokalnih nije u stanju odraditi ovaj jednostavni fact-checking. Trebalo mi je 2 sata da popravim članak. Za Kovačevića ti pišem čisto informativno kao podsjetnik da se ne smije vjerovati medijima (a i možda Kovačevića jer tvrdi da je osvojio [https://web.archive.org/web/20200807213917/https://nk-polet-smnm.hr/index.php/klub/novosti/1390-intervju nekakvu četvrtoligašku titulu] sa Strmcom iako to ne navode naši članci [[4. HNL – Središte B 2008./09.]], [[4. HNL 2009./10.#Središte B]] i [[4. HNL 2010./11.#Središte B]]). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:12, 4. lipnja 2025. (CEST) :::::::Što se tiče [[Kup Zagrebačkog nogometnog saveza|Kupa Zagrebačkog nogometnog saveza]] - ovi pobjednici od 1974. pa na dalje su preuzeti iz knjige :::::::Kerhin Ico, Rede Miroslav: Platinasti jubilej Zagrebačkog nogometnog saveza : 1919 - 1994, Zagreb, 1995. (str. 227) :::::::ali, sasvim moguće je da se Kup igrao i ranije, taj dio nisam proučavao. :::::::Za Kup Maršala Tita - su svakako bile "kvalifikacije", koje su se "odrađivale" preko regionalnih kupova (općinski / područni / regoionalni / repubički) kupovi, te je moguće da su pojedine "faze" (nazovimo kvalifikacija" za kup maršala Tita/Jugoslavije) nosile i različite nazive po "područjima" - s tim da tipa "područni kup" nije odigran do finala, nego kao "polufinalisti" idu u "regionalni kup" i sl.). <br> :::::::Također je moguće da su istovremeneo igrana i dva kupa - primjerice za 1950.e i 1960.-e sam u monografijama kluboba s područja Dalmacije nalazio u istoj sezoni da igraju i ''Kup Splitskog nogometnog podsaveza'' i ''Jugokup za područje Dalmacije''. Ovo bi trebalo negdje proučiti, ali ne znam odakle. :::::::Možeš nešto vidjeti iz članka [[Kup Nogometnog saveza Općine Split]], kojeg sam stvorio, ali koji ima nepotpune podatke. :::::::Ovo za Kovačevića i Strmec stvarno ne znam, ali iz iskustva znamo da većini naših portala i novinara se ne može baš vjerovati. :::::::ovo za [[Nogometni superkup Bosne i Hercegovine]] - komotno ti radi :::::::1998. ovo ''Sarajevo'' vs ''Orašje'' staviti kao ''Kup Federacije BiH'' (ali da NS/FS BiH'' i UEFA ovo priznaju kao "službenu" titulu pobjednika Kupa BiH) :::::::Kao što sam prije napisao, ja sam ova dva izdanja "doigravanja" (1998. i 2000.) stavio u članak [[Nogometni kup Federacije BiH]] :::::::Dok od sezone 2000./01. na dalje pod [[Nogometni kup Bosne i Hercegovine]] :::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:57, 5. lipnja 2025. (CEST) ::::::::{{s|Cybermb}}, iz nekog razloga danas ne dobivam obavijesti o porukama na svojoj SZR tako da me pingaj, ako mi budeš odgovarao. Ne znam jesi li viđao poruke na Ame71-ovoj SZR oko [[NK Posavina Zagreb]]. Trebalo bi provjeriti (vrlo vjerojatno piše u 100 GODINA NOGOMETA U HRVATSKOJ 1880 - 1980, Zagreb, 1981.) jesu li se Chromos (stari naziv Posavine) i [[NK Mesarski Zagreb|Mesarski]] 1960. spojili u Mesokrom ili Meskrom. Bi li mogao ispisati cijelu natuknicu za Chromos (nemoj tražiti pod Posavina jer se to ime koristi od 1996./97.)? Sjećam se iz članaka o sezonama Kupu maršala Tita da je taj cijeli sustav kvalifikacija poprilično kompliciran (čak se sjećam da su se spominjali i neki švicarski i njemački sudionici, ako ne iz drugih zemalja, koji su igrali proitv klubova iz SFRJ) tako da je svašta moguće. Vidio sam tako na web-stranici NK Maksimira da su se paralelno natjecali u više kupova tijekom sezone (baš kao ovi dalmatinski klubovi koje navodiš) tako da je sasvim smisleno da se nešto iskrivilo pri digitalizaciji rezultata. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:26, 5. lipnja 2025. (CEST) == Makedonci u Srbiji == Nije trebalo da uklanjaš referenciran sadržaj, mogao si prvo na szr da pitaš. Sto se tiče patrijarha odakle izvor da su u 17. stolječu živjeli Srbi u Makedoniji i da je on Srbin. To što je bio patrijarh ne znači da je bio Srbin, naročito ne u srednjem vijeku. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 22:49, 22. svibnja 2025. (CEST) Što se tiče prvoga, znači da su se selili u Srbiju jer nisu htijeli da žive direktno pod Turcima, ne razumijem šta tu nije jasno? Izvori da je Maksim bio Srbin ne postoje, on je Slaven iz Makedonije, a oni su preci današnjih Makedonaca. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 22:54, 22. svibnja 2025. (CEST) I koji je pridev od države Srbije na hrvatskom jeziku prema pravopisu? [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 22:59, 22. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Marco Mitrovich}}, u hrvatskom postoje dva pridjeva: srpski i srbijanski. Potonji se najčešće koristi kako bi se naglasio da se nešto odnosi na državu (Srbiju), a ne narod (Srbe). Npr. srbijanska reprezentacija, srbijansko veleposlanstvo, srbijanski Mađari i sl. U članku sam izmijenio srbijanski u srpski jer mi nekako nije imalo smisla da koristiš oba pridjeva u sekciji. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:21, 23. svibnja 2025. (CEST) ::znam za to, samo si mi to mogao odmah kazat, što se mene tiče ima smisla što govoriš, neka bude samo jedna varijanta. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 22:36, 23. svibnja 2025. (CEST) == Vlatka Planina == Pozdrav! Vidim da je stranica predložena za brisanje. Zanima me zašto, i kako to ispraviti? Hvala! [[Suradnik:Vlatkaplanina|Vlatkaplanina]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vlatkaplanina|razgovor]])</small> 18:10, 24. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Hijerovit}} je u međuvremenu to dobro objasnio na [[Wikipedija:Rasprava_o_brisanju/Rasprave/Svibanj_2025.#Vlatka_Planina]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:23, 24. svibnja 2025. (CEST) == HNL 2024./25. == Hvala na info oko HNL-a. Dopunio sam sve, no onda vidio da si je netko dao truda na engleskoj Wikici pa samo prenio. Ipak možda je i poanta u tome da čovjek prvo vjeruje u vlastiti rad. [[Suradnik:M3zzz00|m3zzz00]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:M3zzz00|razgovor]])</small> 22:17, 25. svibnja 2025. (CEST) :{{S|M3zzz00}}, ok. Malo mi je bilo čudno kako najveća pobjeda nije ujedno i najefikasnija utakmica pa sam išao provjeriti. Ostatak članka nisam gledao. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:19, 25. svibnja 2025. (CEST) == Upit == https://zns.hr/soccer/tournaments/90472539-kupzns-a-seniori2425 [[Kup Nogometnog saveza Zagrebačke županije]] Bilo bi dobro kreirati, dodatno za razlikovanje od donjeg članka. [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 03:59, 28. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Loptač01}}, linkao si aktualnu sezonu [[Kup Zagrebačkog nogometnog saveza|Kupa Zagrebačkog nogometnog saveza]]. Slobodno stvori članak, ja bih trebao dovršiti članak [[Dejan Ljubičić]]. Možeš stvoriti i preostale nedavne sezone. Trebale bi sve biti dostupne na HNS Semaforu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:44, 28. svibnja 2025. (CEST) ::Ok, ipak fali članak "''Nogometni savez Zgrebačke županije"'' [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 17:47, 28. svibnja 2025. (CEST) :::{{s|Loptač01}}, i to možeš stvoriti. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:30, 28. svibnja 2025. (CEST) ::::nije lako naći izvore, niti sam blizu zageba, ali kad se napiše svakako ću lektorirati [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 20:12, 28. svibnja 2025. (CEST) :::::bilo bi korisno svakoj nižoj ligi dodati poveznicu županijskog kupa, i obrnuto;na članku hr kup dodati odlomak sa svim žns/kupovima (teško mi je pobrojati sam); molim i pregled mojih uređivanja o razlici premijer/1. zagrebačke žnl, potvrđeno po sofaskoru; ako ne vidim koji lokalni klub sa točnim imenom lige, prepuštam popravak [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 01:08, 31. svibnja 2025. (CEST) ::::::{{s|Loptač01}}, ok. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:14, 31. svibnja 2025. (CEST) :::::::{{s|Loptač01}}, u [https://zns.hr/images/zns/4-nl-srediste/dokumenti/24_25/znl/PROPOZICIJE-NATJECANJA-SENIORA-ZNS-a-2024.-2025.g.pdf propozicijama natjecanja] imaš sve potrebne informacije o imenima, sudionicima i rangovima. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:17, 31. svibnja 2025. (CEST) ::::::::Pardon. ovo iznad je za ZNS, a ne NSZŽ. Na njihovoj web-stranici su neažurirane propozicije. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:21, 31. svibnja 2025. (CEST) :::::::::{{s|Loptač01}}, :::::::::[https://semafor.hns.family/ HNS Semafor] (Sezona: 2024/25 Razina: ŽNS zagrebački) ima PREMIER LIGA NSZŽ 24/25 na samom dnu. :::::::::[https://ns-vrbovec.hr/premier-liga-2024-2025/ NS Vrbovec] (Neki nogometni savezi poput onog Osječko-baranjske županije su podijeljeni na više saveza) također tvrdi da postoji Premier liga NS Zagrebačke županije. Za rang iznad navodi 4. NL Sr. Zg, a rang ispod 1. ŽNL. Izgleda da je Premier liga novo natjecanje. :::::::::To velim zbog izmjena poput [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=NK_Vatrogasac_Zdenci_Brdove%C4%8Dki&diff=prev&oldid=7222030 ovih]. Klub se natječe u Premier ligi prema [https://semafor.hns.family/klubovi/1303/nk-vatrogasac-z/ HNS-u]. Budem ispravio to. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:27, 31. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::[[NK Dubrava#Povijest]] ::::::::::Slično kao NK Šparta, ako treba dodatno popraviti [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 09:23, 31. svibnja 2025. (CEST) :::::::::::[[1. ŽNL Varaždinska]] :::::::::::Prema članku, MŽNL ne postoji, ili je treba preimenovati u Elitnu [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 10:28, 31. svibnja 2025. (CEST) ::::::::::::[[1. ŽNL Međimurska]] po ovome je različita od premier lige... ::::::::::::https://www.sofascore.com/tournament/football/croatia-amateur/1-medimurska-nl/18405#id:65644 ::::::::::::https://www.sofascore.com/tournament/football/croatia-amateur/medimurska-premier-nl/16845#id:65445 [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 10:33, 31. svibnja 2025. (CEST) :::::::::::::[[Sustav nogometnih liga u Hrvatskoj]] prikazuje obe lige pod "Sjever" [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 10:43, 31. svibnja 2025. (CEST) == Jugijo == Hojla! Primijetio sam da si mi poslao zahvalu dok sam još dovršavao članak, ali ionako sam ti se mislio javiti. Znam da si potkovaniji za novija izdanja Yu-Gi-Oh!-a više od mene (meni je sve poslije GX-a ''terra incognita'' [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]]), pa sam te mislio zamoliti da, ako imaš volje i vremena, malo projuriš kroz [[Yu-Gi-Oh! (kartaška igra)|članak]]. Trudio sam ga se dovoljno kvalitetno prevesti s engleskoga, ali možda sam gdjegdje posrnuo u prijenosu terminologije. Zeznuto je i to što nisam uvijek pri ruci imao spremne hrvatske ekvivalente za engleske nazive (kako uopće zovemo ''counter trapove''?!), pa sam tu kombinirao izraze koje su rabili u prvoj sinkronizaciji serije s izrazima koje sam pokušao nekako prevesti na svoju ruku, ali možda ipak zvuče ''clunky''. Usput budi rečeno, na prevođenje članka potaknulo me to što me jedan prijatelj ponovno navukao na sakupljanje tih karata, pa sad malo udovoljavam petnaest godina mlađem Neptuneu. [[Datoteka:Face-blush.svg|20px]] [[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 22:17, 28. svibnja 2025. (CEST) :{{s|Neptune, the Mystic}}, ok, budem pregledao sutra, ako se sjetim. Mislim da sam čak posjedovao knjižicu s pravilima tiskanim u vrijeme XYZ-a, odnosno prije nego što su mi ta čudovišta djelomično dala inspiraciju za korisničko ime prilikom stvaranja računa na Wikipedija. Imam jedno pitanje. Još dok je članak bio u tiskari uočio sam da su neki ''Monster Types'' ukošeni, a neki ne (npr. Pendulum-čudovišta). Koliko sam shvatio dok si me podučavao pravopisu, sve riječi iz stranih jezika bi trebale biti ukošene. Također, imam još jedno pravopisno pitanje koje se povremeno pojavljuje među nepatroliranim izmjenama, no eto nikad ti ga ne postavljam jer znam da si preopterečen životnim obavezama. U [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?diff=7062868&oldid=6947898&rcid=14322824 ovakvim] slučajevima, što je ispravno? IP-ova inačica ili prethodna inačica? Izmjenu sam iskopao iz naših DM-ova na Discordu. Stoji neodgovoreno od prosinca. Također, sjećam se da me je Stribør više puta pitao za tebe. Prije koji mjesec čak je nešto spominjao bitno vezano za tebe, nešto što ti može biti od koristi, no ne sjećam se više što. U svakom slučaju, možda bi bilo dobro da mu odgovoriš. Inače, na serveru se nadamo tvom povratku. Dvojica (ne znam je li smijem dijeliti imena javno) su baš spominjali kako si im značajno utjecao na glazbeni ukus, a jedan je rekao da si im upravo preko glazbe znatno promijenio ukus. Još je jedan od ovih jučer zavolio jednog od tvojih omiljenih skladatelja. Također veli da nema s kim dijeliti nove pjesme. Kad smo kod glazbe, baš mi je YouTube počeo prekjučer ponovno preporučivati skladbe iz Yu-Gi-Oh-a! :P.S. budući da ne znam hoćeš li se ikada vratiti na Discord, znaj da sam cijelo ovo vrijeme vjerovao da je znaš-već-tko stajao iza ''Bilog'', no eto nedavno mi je rečeno da si to bio ti. Ako jest istina, stvarno imaš dobar dar za pjesništvo, ''meštre''! [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:52, 28. svibnja 2025. (CEST) ::E vidiš, tek sam nedavno naučio da se to ''xyz'' čita ek-si i odjednom mi je postalo potpuno jasno zašto svoje suradničko ime čitaš /kroksi/. [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]] Hvala ti unaprijed, samo imaj na umu da nije ništa hitno – kad stigneš i kad ti se bude htjelo, vidim da marljivo radiš, pa te ne želim dodatno opterećivati. Nego, dok me nema na Discordu, ako te što bude zanimalo, slobodno me pitaj ovako, odgovorit ću prije ili poslije, kako stignem! ::* Ukosio sam imena koja pravopisno nisu prilagođena našem jeziku, a ona koja jesu nije bilo potrebe odijevati u kurziv jer bismo ih transkribirano ionako jednako pisali (link, pendulum, ali ''synchro'', tj. sinkro). Institut u pravopisnom rječniku ima divan primjer – ''rock''-glazbu i rok-glazbu. To ti je taj princip; ako transkribiramo, kurziv nam ne treba. ::* Bio je urednik ili urednikom, pitaš? Nećeš vjerovati, ali oboje. Obje su varijante sintaktički u redu iako je ona s instrumentalom stilski obilježena, malo vuče na Bibliju ("...i postao čovjekom"). Ovako napamet ne znam postoji li i semantička razlika, ali ako postoji, vjerojatno je o tome pisala Ivana Brač, vjerujem da njezin rad o instrumentalu u kopulativnim rečenicama imaš negdje na gugleši ako te zanima. Da moram birati isključivo jedan oblik, priklonio bih se nominativu, manje zasvrbi oko. ::* Slobodno opet pozdravi sve na Discordu, valjda ću prije ili poslije iskopati lozinku za račun jer sam u međuvremenu nabavio i novi laptop, pa je muka živa prijavljivati se na sve moguće stranice... Dok me nema, ako komu u međuvremenu zatreba koja novija preporuka za mjuzu (u smislu glazbe koju dosta slušam u zadnje vrijeme, ne nužno i povijesno novije), prenesi da valja baciti uho na Judas Priest i pjesme "Genocide" (s ''Unleashed in the Easta'', ne sa ''Sad Wings of Destinyja''!) i "The Rage" (s ''British Steela'') te Pearl Jam i pjesmu "Habit" (s ''No Codea'') jer baš divno masiraju bubnjiće! [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]] ::* Ako se odnosiš na osobu na koju mislim da se odnosiš, mogu samo reći da joj možda i jesam prišapnuo pokoju šaljivu pjesan, ali više od toga ne mogu / ne smijem reći. [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] ::[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 00:59, 29. svibnja 2025. (CEST) :::{{s|Neptune, the Mystic}}, nažalost nisam stigao danas pregledati članak zbog previše životnih, a i patrolerskih obavezi. Također nisam ni pokušao tražiti ta pravila. Iskreno ne znam ni gdje bi mogla biti, no nisam 100 % siguran da su na hrvatskom. Piše li se onda ''metal''-sastav ili metal-sastav? Sjećam se da si onom Poljaku stalno mijenjao metal u ''metal''-. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:06, 30. svibnja 2025. (CEST) ::::Postoje hrvatskojezične web-stranice o tvojoj omiljenjoj ''children's card game''. Probaj vidjeti kakve izraze ondje koriste. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:12, 30. svibnja 2025. (CEST) ::::Sve u redu, rekoh da nema žurbe. Vjerojatno sam mu mijenjao u italik kad nije stajalo samo metal, nego npr. ''heavy metal'', ''thrash metal'' itd. ::::Ako stoji samo metal, piše se metal-sastav. ::::Bacio sam bio pogled na neke takve stranice dok sam prevodio članak, ali ako se dobro sjećam, mahom su se služili engleštinom. [[Datoteka:Face-tongue.svg|20px]] [[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 19:29, 30. svibnja 2025. (CEST) :::::{{s|Neptune, the Mystic}}, danas, točnije u ovih nekoliko sati, napokon imam nešto slobodnog vremena. Da nema izbora za jubilarni članak zaboravio bih totalno na članak. Bacio sam brzinski pogled na članak i vidim da u [[Yu-Gi-Oh!_(kartaška_igra)#Mjesta_za_karte]] neujednačeno koristiš i ''link''-čudovišta i link-čudovišta, tako da bi to trebalo prepraviti. Cijeli članak ću pročitati naknadno. Sjetio sam se da bi možda {{s|Hijerovit}} mogao znati ponešto o sinkroniziranoj terminologiji posljednjih godina. Ja sam ''u svoje vrijeme'' tumačio pravila s engleskog jer gotovo nitko u mojoj okolini nije dovoljno dobro poznavao engleski (ok, nisam ni ja znao prevesti drugima neke riječi poput, fiend type, sjeti se Demona, ili cenzuriranog, češćeg oblika Summoned Skulla) tako da ne želim unositi svoje kovanice (naravno, ne sjećam se nakon svih ovih godina što sam ja skovao, a što preuzeo iz sinkronizacije i okoline). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:57, 5. lipnja 2025. (CEST) == Slovenian clubs in Hungarian leagues in WW2 == During WW2 [[NK Mura]] and [[NK Nafta Lendava]] played in the Hungarian leagues, but in different ranks. I don't know what name to give to the season pages. It was easy with German, but it's hard with Hungarian. For example: * [[NK Mura]] played in ** 1941-42 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/8714 4. rang] - Északdunántúli kerület, I. osztály, B-csoport 1941/1942 - ''Sjeverno-zadunavski okrug, I. divizija, Grupa B 1941./42.'' ** 1942-43 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/8677 4. rang] - Északdunántúli kerület, I. osztály, Szombathelyi csoport 1942/1943 - ''Sjeverni prekodunavski okrug, I. divizija, Szombathely grupa 1942./43.'' ** 1943-44 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/8608 4. rang] - Győri (Északdunántúli) kerület, I. osztály, Szombathelyi csoport 1943/1944 ''Okrug Győr (Sjeverno Podunavlje), I. divizija, grupa Szombathely 1943./44.'' ** 1944-45 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/8564 2. rang] - Északdunántúli körzet 1944/1945 - ''Sjeverni Zadunavski okrug 1944./45.'' (interrupted) ** 1944-45 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/8557 3. rang] - Nemzeti Bajnokság III, 9. csoport - Tervezet 1944/1945 - ''Nacionalno prvenstvo III, Grupa 9 - Draft 1944./45.'' * [[NK Nafta Lendava]] played in ** 1941-42 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/8756 5. rang] - Déldunántúli kerület, II. osztály, Nagykanizsai csoport 1941/1942 - ''Južno-zadunavski okrug, II. divizija, Nagykanizska grupa 1941./42.'' ** 1942-43 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/7901 5. rang] - Északdunántúli kerület, II. osztály, Szombathelyi csoport 1942/1943 - ''Sjeverni prekodunavski okrug, II. divizija, Szombathely grupa 1942./43.'' ** 1943-44 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/8623 5. rang] - Győri (Északdunántúli) kerület, II. osztály, Szombathelyi csoport 1943/1944 - ''Okrug Győr (Sjeverno Podunavlje), II. divizija, grupa Szombathely 1943./44'' I'm planning to put 2 tables in every page like "Prekmurian clubs in Hungarian footbal system 1941-42" and so again, what do you think about. And what would be the right translation? "Prekmurski klubovi u mađarskom nogometnom sustavu 1941.-42."? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 10:40, 3. lipnja 2025. (CEST) :{{s|Ame71}}, here are the names I came up with using Google Translate: :*[[Prvenstvo Sjevernozadunavskog okruga – I. razred – skupina B 1941./42.]] (Zadunavlje = [[:en:Transdanubia]]) :*[[Prvenstvo Sjevernozadunavskog okruga – I. razred – skupina Sambotel 1942./43.]] ([[Sambotel]] = Szombathely) :*[[Prvenstvo Đurskog okruga – I. razred – skupina Sambotel 1943./44.]] (or you can replace Đurskog with Sjevernozadunavskog, [[Đura]] = Győr) :*[[Prvenstvo Sjevernozadunavskog okruga 1944./45.]] :* [[Nemzeti Bajnokság III – 9. grupa 1944./45.]] (I don't know if we should translate [[Nemzeti Bajnokság I|Nemzeti Bajnokság]], also take a look at [https://www.magyarfutball.hu/hu/tabellak/szezon/1944_osz], Tervezet might mean cancelled/never played) :*[[Prvenstvo Južnozadunavskog okruga – II. razred – skupina Velika Kaniža 1941./42.]] ([[Velika Kaniža]] = Nagykanizsa) :* [[Prvenstvo Sjevernozadunavskog okruga – II. razred – skupina Sambotel 1942./43.]] :* [[Prvenstvo Đurskog okruga – II. razred – skupina Sambotel 1943./44.]] (or you can replace Đurskog with Sjevernozadunavskog) :* [[Prekmurski klubovi u mađarskom nogometnom sustavu 1941./42.]] :Also, you could perhaps make the Transdanubia Championship articles (Prvenstvo Sjevernozadunavskog/Južnozadunavskog okruga) include the other divisions and groups. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:37, 3. lipnja 2025. (CEST) == Načelnici et altera == Baj d vej, mislim da je najbolje sad ostavljati sve promjene načelnika itd. Nije neka razlika jesu li na funkciji danas ili za tjedan dana i nitko to neće mijenjati opet. Te članke ionako nitko ne uređuje između izbora pa je ''imho'' manje štetno ostaviti ranije promjene nego da idućih nekoliko godina imamo zastarjele podatke za više općina no sad. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Hijerovit|<span style="color:#ad0000">'''Hijérovīt'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Hijerovit|^þⰁ_č]] 14:20, 3. lipnja 2025. (CEST) == Pitanje == Ne znam zašto ste obrisali moju uredbu stranice [[Belišće]]. Bili su izbori, ona je pobijedila, zašto si ti obrisao moju uredbu? Možda zbog citate? [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 15:18, 3. lipnja 2025. (CEST) :@[[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] Trebalo bi pričekati da se izvrši predaja vlasti – izabrana kandidatkinja ne postaje gradonačelnica čim pobijedi na izvorima. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Hijerovit|<span style="color:#ad0000">'''Hijérovīt'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Hijerovit|^þⰁ_č]] 15:42, 3. lipnja 2025. (CEST) :{{s|WikiHelper3906}}, novoizabrani politički dužnosnici rijetko preuzimaju vlast odmah nakon što budu izabrani. Na vlast stupaju nakon nekoliko dana, tjedana, mjeseci (npr. predsjednički izbori u SAD-u) i sl. Wikipedija treba prikazivati trenutačno stanje, a ne neko buduće. Po trenutnom stanju izgleda da je gradonačelnik Belišća Burić, barem tako tvrdi [https://belisce.hr/gradonacelnik-grada-belisca/ službena gradska web-stranica]. Naravno, gradske web-stranice možda se ne ažuriraju svakodnevno, tako da kasne. U tom slučaju trebalo bi otkriti jesu li lokalni mediji objavili članke o primopredaji vlasti. Ja takve članke nisam našao. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:49, 3. lipnja 2025. (CEST) ::{{s|Hijerovit}}, ovo zaboravljam spominjati zadnjih dana. Uvijek postoji šansa da izabrani kandidat umre ili iz nekog razloga odustane ipak od izabrane pozicije iz osobnih/zdravstvenih/inih razloga. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:03, 6. lipnja 2025. (CEST) == Plagijati == Baci pogled na članke koji navode disertaciju [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?search=insource%3A%22Tin+Mudra%C5%BEija%22&title=Posebno%3ATra%C5%BEi&ns0=1 Tina Mudražije] kao izvor. Meni se čini da se radi o izravnim prijevodima sa slovenskog na hrvatski, što je kršenje autorskih prava i ne bi se smjelo raditi. Imamo opciju brisanja ili traženja dopusnice od dr. Mudražije. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 13:27, 5. lipnja 2025. (CEST) :{{s|Ponor}}, meni uopće nisu došle obavijesti da sam danas dobio 2 poruke na SZR. Znaš li možda je li se nešto mijenjalo s obavijestima? Ako mi budeš odgovarao, molim te pingaj me. Ovih prvih osam članaka koje navodiš, odnosno ove koji nemaju "19" u naslovu sam ja napisao. U njima nećeš nalaziti ikakve sporne dijelove. {{s|Ame71}} zadnjih mjesec/dva stvara poprilično velike članke pretežito iz slovenskojezičnih izvora koje djelomično osobno prevodi, a djelomično strojni. Ja se trudim da to bude što enciklopedičnije i neutralnije. Pokušavam izbaciti što više nebitnih dijelova i preoblikovati članke, no stvarno je preiscrpljujuće i vremenski prezahtjevno (da ispatroliram jedan članak, a bez da ga dodatno preobrađujem, mi je prosječno potrebno negdje između pola sata i sat vremena) preoblikovati apsolutno sve da podudaranja s originalom budu minimalna. Ovih zadnjih tjedan dana nemam baš slobodnog vremena, tako da ni ne stignem patrolirati svakodnevno (to si vjerojatno i uočio). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:40, 5. lipnja 2025. (CEST) :: Mislio sam da se može prevesti, mislio sam da nije moguće kopirati izvorne tekstove u cijelosti. Na it.wiki mi nikad nisu stvarali probleme, ali sada sumnjam da to jednostavno još nisu primijetili. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 17:19, 6. lipnja 2025. (CEST) :::@[[Suradnik:Ame71|Ame71]], na it.wiki ljudi ne znaju slovenski jezik pa ne mogu usporediti. Ali da nije u redu - nije. Ja volim reći da bih se tako mogao obogatiti prevođenjem knjiga Harry Potter - nov jezik, nova autorska prava(?). Možda se možeš javiti Mudražiji i pitati ga bi li poslao [[WP:DOPUSNICA|dopusnicu]], to jest email kao na [[Wikipedija:Dopuštenja za uporabu sadržaja/Odgovor]]. Možda možeš pitati ChatGPT ili Google Gemini: "parafraziraj sljedeći tekst tako da ne krši autorska prava: ..." i onda copy&paste jedan po jedan paragraf. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 19:14, 6. lipnja 2025. (CEST) ::::{{s|Ponor}}, rađe mu piši na engleskom da mu Google Translate ili štogod koristi lakše pomogne prvi prevođenju nazad na talijanski ako nešto ne shvati. {{s|Ame71}}, In case you're going to use AI to paraphrase sentences, please check them in detail, since AI likes to add fictitious details to inputted text. I saw this several times when people tried to translate an article via ChatGPT. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:21, 6. lipnja 2025. (CEST) :::::{{s|Croxyz}} for translations I use google translator, not AI. Anyway, if I'll use ChatGPT, I'll mark it. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 09:48, 8. lipnja 2025. (CEST) == [[Nacrt:SAO Zapadna Slavonija]] == Smatram da je trenutno stanje članka dovoljno dobro da mu se makne oznaka nacrt [[Suradnik:Tmatic01|Tmatic01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 19:30, 5. lipnja 2025. (CEST) :{{S|Tmatic01}}, premjestih zu glavni imenski prostor. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:04, 6. lipnja 2025. (CEST) == Gradonačelnica Ivana Jerbić == Jer je sada dobro stranica [[Belišće]]? Idi u https://belisce.hr/gradonacelnik-grada-belisca/. Stranica se ažurirala napokon. [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 19:36, 5. lipnja 2025. (CEST) :{{s|WikiHelper3906 }}, je, pregledao sam te izmjene jučer. Samo bi trebalo još ažurirati [[Belišće#Administracija i politika]]. Naravno, moguće je uvijek skratiti tu sekciju i navesti samo najbitnije informacije. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:54, 6. lipnja 2025. (CEST) == Chromos / Mesarski / Posavina == {{s|Croxyz}}, {{s|Ame71}} vezano za ovo što si molio da provjerim iz knjige * Franjo Frntić, Dragutin Hripko i dr: ''Sto godina nogometa u Hrvatskoj : 1880-1980.'', Zagreb, 1983., UDK: 796.332(497.13)"1880/1980" Pod "ZAGREB Zagrebački nogometni savez" (str 128-130) za ugašene klubove > * ZAGREB: ''Mesarski'', SK - 1927. Pod "ZAGREB: Nogometni odbor općine Trnje" (str. 132) za klubove u natjecanju * ZAGREB: ''Chromos'', NK - 1979. (''Chromos'', NK - 1955., ''Kemičar'', NK - 1963.) trebalo bi vidjeti iz monografija ZNS-a (1969., 1994. i mislim iz 2020.) ima li što navedeno, pa pogledam) <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 11:44, 6. lipnja 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, super da se poklapaju godine s člankom o Chromosu (Posavini) i Mesarskom. Moguće je da se Mes(o)krom nalazi red ili dva ispod Mesarskog u "ZAGREB Zagrebački nogometni savez" (str 128-130). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:56, 6. lipnja 2025. (CEST) ::Nema ''Mesokroma'' (osim ako mi nije promaklo) u toj knjizi pod savezima koji pripadaju Zagrebu - više puta sam pregledavao. <br> ::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 17:25, 6. lipnja 2025. (CEST) :::{{s|Cybermb}}, ok. Postojala je šansa da si možda zaboravio navesti, pa sam te pingao. Mislim da nemamo arhivirane novine za period tijekom kojeg je djelovao Mes(o)krom. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:37, 6. lipnja 2025. (CEST) == Spam == Tebi očigledno nije do suradnje sa mnom već do provociranja, pošto sada Aca ne sme ti si se aktivirao. Kako god, bez rasprave uklanjaš naziv validan. Bit ćeš prijavljen. Prijatno.[[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 22:01, 6. lipnja 2025. (CEST) == Boje u nogometnim tablicama == Sređujem neke stvari oko noćne teme pa mi često iskoče nogometni članci. Ne znam hoće li se što na lagan način moći napraviti po pitanju vidljivosti teksta u tablicama, ali me zanima znaš li zašto se te tablice toliko često bojaju? Što znače crvena, zelena, siva (...) pozadina u tablicama u https://hr.wikipedia.org/wiki/Albanska_nogometna_reprezentacija?vectornightmode=1&minervanightmode=1 npr.? [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 01:28, 10. lipnja 2025. (CEST) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]], @[[Suradnik:Ponor|Ponor]] pozdrav noćnoj straži! {{;P}} [[Albanska nogometna reprezentacija#Utakmice|#Utakmice]]: Zelena valjda reprezentira pobjedu, žuta izjednačenje, a crvena gubitak. Za postave ne znam, valjda se tako razlikuju položaji na terenu. [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 01:33, 10. lipnja 2025. (CEST) :{{s|Ponor}}, za te boje znam iz iskustva da su dodane u člancima o reprezentacijama s [[EURO 2016.|Europskog prvenstva 2016.]] Pretpostavljam da je riječ o uljepšavanju ([[CSS]], ali za članak na Wikipediji). Je li kod tebe red Napadači boldan? Također, podsjećam na GLAVNIRASPORED i kategorije u članku [[Vlatka Planina]] (ne znam je li i dalje uređuješ taj članak te jesi li uopće vidio moj odgovor). Što se tiče boja, očito ih ima i u drugim člancima, poput [[Armenska nogometna reprezentacija]] koji sam vidio neki dan prilikom ophođenja, no nisam ih uklonio jer mi se nije dalo ispravljati armenska imena i prezimena. Također ti želim reći da je Ame71 odgovorio iznad. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:35, 10. lipnja 2025. (CEST) ::Koreanovsky je u pravu što se tiče utakmica. To je preuzeto s en.wiki. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:35, 10. lipnja 2025. (CEST) :::Mislio sam na prvu tablicu, naslov "Trenutni sastav" (iz 2016.?). Napadači izgleda boldan, ako gledamo na isti. Ta je tablica još OK jer se barem vidi tekst (linkovi nisu plavi nego podcrtani), ali u odjeljku "Uspjesi na velikim natjecanjima" ne vide se imena. Armenska je još čudnija, uh. Ljudi su u sportskim tablicama baš kreativno bojali :D :::Ne znam što s Ameom. Bilo bi mi lakše da nisam to vidio, ali sad kada jesam... neka se barem ne ponovi. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 01:43, 10. lipnja 2025. (CEST) ::::{{s|Ponor}}, vjeruj mi to s 2016. nije samo problem kod trenutnih sastava. I drugi dijelovi članaka su zapeli u vremenu. No, eto, uvijek može poslužiti motivacija drugima da ažuriraju (ja sam tako i došao na hr.wiki davne 2018.). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:46, 10. lipnja 2025. (CEST) == ChatGPT za pronalaženje izvora == Hvala ti što si prepravio navod izvora. Očito mi je promaklo izbrisati sporni dodatak. No, vidim da si mi ostavio tekst u sažetku pa mislim da je u redu da na njega i odgovorim. Prvo, ne sviđa mi se jezično spletkarenje i generaliziranje. Ne pišem "članke" koristeći ChatGPT, već sam cijeli tekst napisao svojom glavom i rukom. Izvore sam također provjerio i dao im zeleno svjetlo, baš kao što bih to učinio i prije nego je umjetna inteligencija postala široko rasprostranjena. Drugo, iako ga i sada koristim tek sporadično, i dalje ću, kad god se nađem u nedoumici, koristiti ChatGPT '''oko mehaničkih finesa poput pronalaženja sekundarnih izvora''', a onda ću, kao i svaki put do sada, taj izvor '''pregledati i provjeriti''' mu vjerodostojnost. Ne vidim zašto bi to bilo neuvjerljivo dokle god je izvor dobro utemeljen. Reci mi koja je razlika za krajnjeg korisnika – čitatelja – između toga da mi Google izbaci izvor i korištenja ChatGPT-ja u te svrhe? Potonji je samo ''inteligentniji'' i lakši za korištenje. Ako to dosad nije bilo očito, i sâm se oštro protivim tome da u članke ubacujemo tekst koji je proizveo ChatGPT. '''Ručno provjereni izvori ne spadaju u tu kategoriju.''' Treće, nađi one izvore koje smatraš neadekvatnima i slobodno ih, uz prethodno navedeno obrazloženje, obriši. Tvoj, : [[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">☎️</span>]])</small> 17:20, 13. lipnja 2025. (CEST) :{{s|Šaholjubac}}, slobodno tragaj za izvore korišteći ChatGPT, samo ga nemoj tražiti da ti prevodi s drugih jezičnih izdanja Wikipedije (ili prepričava tekstovi) jer voli ubacivati nepostojeće detalje u prijevod. Tako sam primjerice jednom sređivao takav jedan prijevod o nekoj svetici te je ondje ubačen [[crkveni red|red]] kojem je ''kao'' pripadala. Naravno, u izvorniku ta informacija ne postoji. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:43, 13. lipnja 2025. (CEST) ::Dogovoreno! :) ::Tvoj, ::: ::[[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">☎️</span>]])</small> 21:03, 13. lipnja 2025. (CEST) :::{{s|Šaholjubac}}, zaboraviti sam navesti da bi bilo pametno da uklanjaš "?utm_source=chatgpt.com" iz linkova u izvorima. Nekada u budućnosti ti linkovi neće postojati, pa InternetArchiveBot neće uvijek moći postaviti link na arhiviranu verziju članka jer nikada nije arhivirao URL koji sadrži ?utm_source=chatgpt.com. Naravno, češće će i arhivirati linkove bez ?utm_source=chatgpt.com jer su češći. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:42, 14. lipnja 2025. (CEST) == Regex == Nema ih nego u možda desetak članaka: [https://hr.m.wikipedia.org/w/index.php?search=insource%3A%2F-+%3F%5C%7B%5B%5E%7D%5D%2B%5C%7D+%3F-%2F&title=Posebno%3ATra%C5%BEi&ns0=1] Teško je to botom ispravljati, treba jako paziti da nisu matematičke formule i sl. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 13:51, 14. lipnja 2025. (CEST) == Motociklizam == Vjerojatno si primijetio da radim članke vezane uz [[:Kategorija:Motociklizam|motociklizam]] - prvenstveno članke [[:Kategorija:Sezone Svjetskog prvenstva u motociklizmu|po sezonama Svjetskog prvenstva (GP)]] i [[:Kategorija:Športski motociklisti|članke o vozačima]] - što se tiče ovih po sezonama - radim za svaku kategoriju/klasu u [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|GP svjetskom prvenstvu]] zasebno - jednostavno lakše (a i svaka klasa vozi zasebno utrke) <br> na većini ostalih wikipedija (bar do sezone 2011.) su u istom članku stavljani podaci za sve kategotije koje su se odvijale u sezoni u sklopu GP-a (MotoGP/500cc, Moto2/250cc / Moto3/125cc / MotoE / 350cc / 80cc/50cc), ali ponegdje su stavljana i prvenstva za prikoličare (''sidecar'', dok su održavana unutar GP-a); ''Thunderbikes Trophy'' iz 1990.-ih, ili ''Formula 750'' iz 1970.-ih (a ona uopće nije održavana na istim vikendima kao i GP prvenstvo <br> Tako da mi je za jednu sezonu stavljati podatke tipa za prvenstva u 3 klase jednostavno previše (a i ovako, ako nastavim ovim tempom - 1 članak na mjesec - trebat će mi 20ak godina da kompletiram) ovdje bih te molio, ako imaš alate članak [[Dodatak:Popis svjetskih prvaka u motociklizmu]] staviti interwiki sa [https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_Grand_Prix_motorcycle_racing_World_Riders%27_Champions_by_year en.wiki - List of Grand Prix motorcycle racing World Riders' Champions by year] - na to je trenutno kao ''interwiki'' spojen naš članak [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu – niže klase]] (pa da ispravimo) članci za vozače - trenutno ih više radim kao ''mrve'' (samo osnovno o vozaču; uspjesi po prvenstvima i sl., sa što više vanjskih poveznica i izvora...nažalost nisam baš sa vremenom da se bolje posvetim tim člancima, pa dobijemo nešto kao [[Raymond Roche]] ili [[Sébastien Charpentier]]) <br> prije sam više napravio oko članaka, kao za [[Wayne Rainey]] ili [[Marco Simoncelli]]. <br> ovdje bih te molio ako možeš [[Nacrt:Noriyuki Haga]] vratiti u GIP (odnosno na [[Noriyuki Haga]]) - u međuvremenu sam o Hagi napisao malo biografske podatke Što se tiče vozača, zasad mislim raditi one koji su bili (ajmo reći među vodećima) u svjetskim prvenstvima za [[Svjetsko prvenstvo u superbikeu|Superbike]] i [[Supersport svjetsko prvenstvo|Supersport]], a poslije opet na one koji su više bili u [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|GP svjetskom prvenstvu]] Je li OK ovako kako radim? [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 08:20, 18. lipnja 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, {{riješeno}}. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 08:48, 18. lipnja 2025. (CEST) ::{{s|Cybermb}}, mene nema do nedjelje. Bi li mogao ažurirati do kraja [[SEHA liga]]? Danas je djelomično ažuriran članak. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:22, 19. lipnja 2025. (CEST) :::Pogledaj sada [[v|članak za SEHA ligu]] - malo sam ažurirao. Trebao bih još predložak ažurirati - ovo sa klubovima. Možda i napravim koju sezonu (imamo do 2018./19. - neke sam ja i radio svojevremeno; 2019./20. je netko samo započeo, kao ''mrva'', a ovo iza nemamo, a kako je po grupama i nije baš ''regularno'' igrano, tu bi bilo malo problema sa člancima, ali možda koju i napravim :::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 13:21, 23. lipnja 2025. (CEST) :::: Naravno da znam za promjenu imena iz Makedonija u [[Sjeverna Makedonija]] (negdje 2018.) - samo ostali su isti predlošci za zastave, pa da to sad bezveze ne mijenja, :::: [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 14:39, 23. lipnja 2025. (CEST) :::::A i vidim da su mi (sjeverno)makedonski klubovi ostali između rumunjskih (''Steaua'') i ruskih (''CSKA'') - nisam pazio, ali opet bolje neg što je bilo :::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 14:42, 23. lipnja 2025. (CEST) == Pitanje za vas == Kako da pravim to kutiju na vašu suradničku stranicu, da mogu dodati sve te stvari o mene i moj babel? [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 12:37, 18. lipnja 2025. (CEST) :{{S|WikiHelper3906}}, popis svih postojećih suradničkih okvirića nalazi se [[Predložak:Suradnički okvirići|ovdje]]. Nisam dobro shvatio pitanje. Želiš stvoriti novi, nepostojeći okvirić ili ih želiš dodati na svojoj suradničkoj stranici? Mene nema do ponedjeljka tako da se nadam da će ti {{s|Hijerovit}} moći pomoći u slučaju ako odgovoriš ovdje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:37, 18. lipnja 2025. (CEST) ::To je zapravo za moju englesku suradničku stranicu. [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 09:10, 19. lipnja 2025. (CEST) == Wikipodatci == Znam da si ponekad na Wikipodatcima, ne znam znaš li za [https://wdvd.toolforge.org/index.php?lang=hr&limit=200&description=on&labels=on&sitelinks=on alat koji prikazuje nedavne promjene u hrvatskim nazivima i opisima]. Ne znam komu bi to još moglo pomoći, ne pratim baš tko sve uređuje tamo, ti ih možda možeš pingati ovdje za ovaj link. Kad smo kod toga, @[[Suradnik:Historičarsamja|Historičarsamja]] upravo je tamo izveo što je izvodio i u našim člancima; sjećam li se dobro – to je odbačeno kao guranje vlastitog mišljenja? [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:04, 20. lipnja 2025. (CEST) :{{s|Ponor}}, osobno koristim https://pltools.toolforge.org/rech/. Budem preporučio https://wdvd.toolforge.org/ suradnicima koji su mi preporučili korištenje https://wdvd.toolforge.org/. Zahvaljujem ti na otkriću bolje alternative! Znaš li možda je li postoji neki način kojim mogu vidjeti sve izmjene s jezičnim kodom hr? Ova dva alata jedino prikazuju neophođene izmjene. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:09, 23. lipnja 2025. (CEST) == Unity (album Joosta Kleina == Da, studijski album je. Pozdrav, [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 10:33, 25. lipnja 2025. (CEST) == RE: [[Kup Nogometnog saveza Županije Splitsko-dalmatinske 2018./19.]] == za finalnu utakmicu - očito sam upisao pogrešan rezultat i naknadno nisam provjeravao <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:26, 27. lipnja 2025. (CEST) == Vrbanj == Već sam napravio [[Special:Diff/7200792|zadatak]] Vrbanj/Vrbnja/Vrbnju, ali sam sve vratio. Riječ je Vrbânj (lok. Verbônj), s dugosilaznim naglaskom na drugogom slogu, pa se stvarno deklinira Vrbanj/Vrbanja/Vrbanju. Kao npr. Vodnjân. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 22:50, 27. lipnja 2025. (CEST) :{{s|Ponor}}, iskreno se ne sjećam što sam gledao prije mjesec dana. Bacio sam sada pogled na Hrvatski jezični portal i vidim da je [https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=f15mWRF8&keyword=Vrbnjanin ondje] Vrbnja. Možda su oba oblika prihvatljiva? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:01, 27. lipnja 2025. (CEST) ::Neka ostane po starom, tj. na način kako se lokalno izgovara ime mjesta. Ne vjerujem da bi baš u sve članke ljudi stavili pogrešno. Promijenio sam mišljenje kada sam vidio https://hrcak.srce.hr/229609. Ne znam koliko u ovom slučaju možemo vjerovati HJP-u. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 23:11, 27. lipnja 2025. (CEST) == Žumberački uskoci == Pozdrav, vidim da se maknulo prezime koje sam na dodao, situacija je da se prezime nalazi najčešće u mjestu Željezno evo linka na kojem se može pronać više toga https://uskok-sosice.hr/znameniti-vojskovoda-iz-zumberka-tomo-ljubanovic/ [[Suradnik:Ljubanović|Ljubanović]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ljubanović|razgovor]])</small> 19:11, 28. lipnja 2025. (CEST) == Nacrti (opet) == Jedina (neslužbena) [[Wikipedija:Ophođene promjene#Kako ophoditi|uputa za nacrte]] za koju ja znam kaže: »Postoji nekoliko slučajeva kada članak treba prebaciti u [[Wikipedija:Imenski prostori|imenski prostor]] Nacrt: ... '''vrlo loš''' strojni prijevod« Prije prebacivanja u nacrt imamo dosta opcija, jedna bi bila postavljanje [[:Kategorija:Predlošci - održavanje Wikipedije|predložaka za održavanje]]. U Nacrtu se nijedan članak neće popraviti, tako da ne vidim nikakvu korist od trpanja i izrazito loših (neenciklopedijski pisani, bez izvora) i prihvatljivih članaka (poneka jezična pogreška, viseće reference i sl.). U tom smislu, ne vidim kako je [[ David Starr Jordan]] za Nacrt. Pravilo [[WP:UREĐIVANJE]] kaže da na Wikipediji ne cjepidlačimo oko svake sitnice, treba ga se držati. Lijepo te molim. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:31, 9. srpnja 2025. (CEST) :{{s|Ponor}}, ne može ići u GIP bez minimalne dorade (npr. nedostaju <nowiki>{{izvori}}, {{GLAVNIRASPORED:}},</nowiki> kategorije, treba ukloniti linkove na vanjske poveznice u tekstu članka i sl.). Ja ne stignem pročitati strojni prijevod od 57 KB (da ne govorim tek o [[Luj XIV., kralj Francuske]]) i poispraviti sve, a na popisu neophođenih izmjena stoji danima. Znaš i sam da imamo vječni problem s nedostatkom ophođenja, odnosno da ja i Hijerovit (od danas {{s|Runolist}}) poophodimo možda čak 4/5 svih izmjena. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:40, 9. srpnja 2025. (CEST) ::Ne znam na koje se pravilo pozivaš u prvoj rečenici pa mi je teško odgovoriti. Podsjećam te da ne postoji obveza ophodnje promjena; svi radimo koliko hoćemo i možemo, pa makar u GIP-u bilo 66 % manjkavih članaka umjesto sadašnjih 63 %. U Nacrt treba stavljati samo jako, jako loše članke – iako bih ja takve 30 dana od nastanka najradije odmah predlagao za brisanje. Podsjećam da pravilo o Nacrtu nikad nije doneseno i tu smo svi u sivoj zoni. Prvi korak uvijek su predlošci za održavanje, ili - pogledati na drugu stranu. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:18, 9. srpnja 2025. (CEST) == Voždovac == Ovo za [[FK Voždovac Beograd]] <br> ista stvar da je klub promijenio ime iz ''"Dušanovac"'' u ''"Voždovački SK"'' stoji na [https://www.fkvozdovac.rs/istorijat-kluba/ službnim stranicama kluba], ili u člancima na wikipedijama na [https://de.wikipedia.org/wiki/FK_Vo%C5%BEdovac njemačkom], [https://en.wikipedia.org/wiki/FK_Vo%C5%BEdovac engleskom], [https://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A4%D0%9A_%D0%92%D0%BE%D0%B6%D0%B4%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%86 srpskom], [https://it.wikipedia.org/wiki/Fudbalski_Klub_Vo%C5%BEdovac talijanskom] ili [https://fr.wikipedia.org/wiki/FK_Vo%C5%BEdovac_Belgrade francuskom jeziku] <br> slično stoji i na [https://globalsportsarchive.com/team/soccer/fk-vozdovac/18823/ globalsportsarchive.com] <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:51, 13. srpnja 2025. (CEST) : po knjizi Nebojša Jakovljević i dr.: ''Fudbalska takmičenja južnih Slovena 1873-1941'', Subotica, 2018., {{ISBN|978-86-87893-40-5}}, str. 234-294 (''Beogradski looptački podsavez'') izgleda da su ''Dušanovac'' i ''Voždovački (SK)'' postojali istodobno : po sezonama imamo: * 1927./28. ** ''Dušanovac'' - II. razred - Grupa "Sava" * 1928./29. ** ''Dušanovac'' - II. razred - Grupa "Drava" * 1929./30. ** ''Dušanovac'' - II. razred - Grupa "Drava" ** ''Voždovački'' - IV. razred * 1930./31. ** ''Dušanovac'' - II. razred - Grupa "Drava" ** ''Voždovački'' - III. razred - Grupa "Morava" * 1931./32. ** ''Dušanovac'' - II. razred - Grupa "Drava" ** ''Voždovački'' - III .razred - Grupa "Morava" * 1932./33. ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Sava" ** ''Dušanovac'' - II. razred - Grupa "Drava" * 1933./34. ** ''Dušanovac'' - II. razred - Grupa "Sava" ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Drava" * 1934./35. ** ''Dušanovac'' - I/B razred ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Sava" * 1935./36. ** ''Dušanovac'' - I/B razred ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Sava" * 1936./37. ** ''Dušanovac'' - I/B razred ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Sava" * 1937./38. ** ''Dušanovac'' - I/B razred ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Sava" * 1938./39. ** ''Dušanovac'' - I/B razred ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Sava" * 1939./40. ** ''Dušanovac'' - I/B razred ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Sava" * 1940./41. (prekinuto prvenstvo) ** ''Dušanovac'' - I/B razred ** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa "Sava" : Očito se negdje taj ''"Dušanovac"'' "izgubio", ili jednostavno su uzimali krivi podatak ili slično (kkao piše po ostalim stranicama) : [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 09:01, 13. srpnja 2025. (CEST) ::{{s|Cybermb}}, pretražujem internet i vidim da nisam prvi koji je uočio tu grešku. [https://www.facebook.com/photo.php?fbid=1105497604714159&id=100057617902699&set=a.172830321314230 U komentarima ovog posta je Jakovljević upozorio na netočnost]. Još je priložio sliku iz iste knjige koju sam ja koristio :D. Koje li slučajnosti... Mislim da bi u članku [[FK Voždovac Beograd]] trebali navesti da je to pogrešno. Nešto tipa: ''1929. osnovan je Voždovački SK koji je djelovao paralelno uz Dušanovac,(izvor) unatoč klupskim tvrdnjama da je klub promijenio ime iz Dušanovac u Voždovački.(izvor)'' – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:08, 13. srpnja 2025. (CEST) :::Na sr.wiki ([[:sr:Други_разред_Београдског_лоптачког_подсавеза_у_фудбалу_1932/33.#cite_note-Вождовачки-10]]) stoji da je Voždovački postojao od 1929. do 1941. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:21, 13. srpnja 2025. (CEST) ::::Sad treba vdjeti odnos (predratnih) ''Dušanovca'' i ''Voždovačkog'' i kad je stvarno bilo to spajanje (ako ga je bilo), <br> ::::ali nakon WW2 klub je djelovao kao ''"Voždovački"'' (do 1973.) - tako je primjerice [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1969./70.|1969./70.]] bio član ''2. savezne lige - Sjever'') <br> ::::Mislim da bi to trebalo navesti u članku kako si naveo, možda i s vremenom stvoriti članak za ''Dušanovac'' (dakle većinu pre-WW2 liga od ''Beogradskog podsaveza'' možemo "iskopati"'' <br> ::::Možda spomenuto u ''Fudbal u Kraljevini Jugoslaviji'' (knjiga je na ćirilici, pa mi je to malo muka čitati ako nisam koncetrirarn) ::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 13:40, 13. srpnja 2025. (CEST) :::::{{s|Cybermb}}, trebalo bi vidjeti i kome pripisati titulu za II. liga Beogradskog podsaveza 1933./34. Upravo sam poslao poruku jednom suradniku sa sr.wiki koji detaljno obrađuje povijest beogradskog nogometa, točnije [[FK Palilulac Beograd]]. Nadam se da će moći pomoći. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:52, 13. srpnja 2025. (CEST) ::::::{{s|Cybermb}}, [[:sr:Разговор_с_корисником:Batavele#Voždovac|dobio sam odgovor]] da je Dušanovac 1954. promijenio ime u Sloboda. Prema klupskoj web-stranici Voždovački i Sloboda su se ujedinili 1973. Naravno, to bi trebalo provjeriti jer smo zaključili da ona nije pouzdana. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:18, 13. srpnja 2025. (CEST) :::::::{{s|Cybermb}}, mislim da smo riješili rebus, no pitanje je što s titulama do 1973. Ne znam jesu li to titule Voždovačkog, Dušanovca ili oba kluba. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:11, 13. srpnja 2025. (CEST) == FA == Preklopismo se. Idem na ručak...--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 13:19, 21. srpnja 2025. (CEST) == Odgovor: Prva javna nogometna utakmica u Zagrebu == Hm, da. Upoznat sam sa navedenim utakmicama PNIŠK-a prije ove s HAŠK-om. No, to je prva utakmica u Zagrebu sa ulaznicama i dostupni izvori je navode kao "prva javna nogometna utakmica u Zagrebu". Možda bi mogao biti naziv "Prva javna nogometna utakmica zagrebačkih klubova". Hvala na informacijama napisanim o PNIŠK-u. Nisam znao da je odbio biti član Hrvatskog športskog saveza i da je bio član Mađarskog saveza. No, negdje sam naslutio da je igrao u prvenstvu provincije mađarskog natjecanja. [[Suradnik:Pluki]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pluki|razgovor]])</small> 20:40, 21. srpnja 2025. (CEST) :{{s|Pluki}}, pregledao sam sada na [https://www.magyarfutball.hu/hu/tabellak/szezon/1908-1909 magyarfutball.hu] sva provincijska natjecanja mađarskog (ugarskog?) prvenstva i nisam našao nigdje spomen [[PNIŠK|P(H)NIŠK-a]] tako da se možda nikada nije natjecao u prvenstvu iako je bio član saveza, vjerojatno zbog velike geografske udaljenosti. U [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/4941 sezoni 1909./10.] (PHNIŠK je prestao djelovati 27. listopada 1909.), koliko mi se čini, prvi put se natječe neki klub ''s ove strane Drave'', riječki [[Fiumei Atletikai Club|Fiumei AC]] (onaj isti Club Atletico iz članka o P(H)NIŠK-u). Stvarno je ironično da su se odbili pridružiti Hrvatskom športskom savezu, odnosno pridružili Mađarskom sportskom savezu, a veliki dio igrača (ili svi prema Albumu nogometnih klubova Jugoslavije iz 1925.) su dvije/tri godine kasnije osnovali [[1. hrvatski građanski športski klub Zagreb|Građanski]] u sklopu borbe protiv mađarizacije.<br><br> :Što se tiče prve javne utakmice, na [[Suradnik:Cybermb|Cybermbovoj]] [https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Cybermb#Concordia Stranici za razgovor] potražio sam savjet oko imenovanja članka. On je predložio sličan naziv, ''Prva međusobna nogometna utakmica zagrebačkih klubova'', no problem je što je [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1982&broj=00052&page=240 deset dana ranije] odigrana javna utakmica između juniora [[HAŠK|HAŠK-a]] i juniora [[HSVK Academia Zagreb|Academije]]. Možda bi najbolje bilo preimenovati članak u [[HAŠK – PNIŠK (1906.)]] ili nešto slično? Na Cybermbovoj stranici za razgovor nisam spomenuo da se popis igrača PNIŠK-a (za HAŠK nisam gledao) u članku [[Prva javna nogometna utakmica u Zagrebu]] ne poklapa [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1975&broj=00024&page=2123 s onim kojeg navodi Cuvaj]. Našao sam čak izvještaj iz Sokola kojeg spominje Cuvaj tako da bi se mogao navesti negdje na prigodnom mjestu u članku. Izvještaj se nalazi na <nowiki>https://digitalnezbirke.kgz.hr/?pr=iiif.v.a&id=18616&tify={%22pages%22:[443],%22view%22:%22info%22}</nowiki> (nažalost uglaste i vitičaste zagrade kvare mogućnost linkanja, a ne pada mi trenutno napamet kako riješiti taj problem).<br><br> :I za kraj, volio bih ti reći da sam davnih dana, prije jedno desetljeće, čitao tvoje članke na Wikipediji, tako da si jedan od najznačajnijih ljudi koji su utjecali na formiranje mojeg interesa za povijest nogometa, no u tim mlađim danima nisam znao kako doći do ikakvih materijala koji bi ispunili moju mladenačku znatiželju. Vrlo vjerojatno ćeš pronaći koješta zanimljivo na [[Suradnik:Croxyz/Izvori]], (nepotpunom) popisu online izvora koje smo pronašli ja i Cybermb. Tijekom zadnjih godina dobili smo jednog divnog suradnika s talijanske Wikipedije zvanog [[Suradnik:Ame71|Ame71]] koji je napisao poprilično velik broj članaka o sezonama iz Jugoslavije (pokrio je razne niželigaške sezone SFRJ, mnogobrojne klubove, aposlutno sve sezone: prve dvije lige SFRJ, Kupa maršala Tita, prvih nekoliko liga SR Crne Gore, prvenstva Kraljevine Jugoslavije, prvenstva Ljubljanskog nogometnog podsaveza, sezone NK Maksimira u SFRJ itd.). Mislim da planira obraditi sve sezone svih razreda Zagrebačkog nogometnog podsaveza u bližoj budućnosti. Ja sam mu tijekom proteklih nekoliko mjeseci pomogao tako što sam kreirao članke o svim preostalim klubovima s arhivirane web-stranice NK Maksimira (koju si koristio kao izvor za brojne članke) izuzev jednog ([https://web.archive.org/web/20170413070207/http://nk-maksimir.hr/omjeri_s_klubovima/metal.htm Metala] iz Remetinca). Imaš potuni popis tih klubova na [[Suradnik:Croxyz/Popis članaka (1001 – 1500)]] od 1376. do 1425. članka. Također sam dodao i sva bivša imena svih tih silnih klubova protiv kojih se NK Maksimir natjecao. Također sam nadopunio i poispravio velik broj članaka koje si ti ili drugi kreirao/znatno doprinio, tako da možeš vidjeti nadopune svog rada. Što se tiče članaka koji su nadopunjeni s podatcima iz časopisa Povijest sporta (jako je zanimljiv za čitanje, a sve je javno dostupno), evo ti nepotpuni potpis (naravno tu nisu članci koji su nadopunjeni npr. podatcima iz drugih izvora koje sam koristio): [[ŠK Zagreb]], [[RŠK Amateur Zagreb]], [[HRŠK Velebit Zagreb]], [[NK Jarun Zagreb]], [[NK Kustošija Zagreb]], [[SK Makabi Zagreb]], [[HŠK Olympia Zagreb]], [[Nogometni i sportski klub Oxford]], [[PNIŠK]], [[NK Poštar Zagreb]], [[HŠK Sava Zagreb]]. Preostali su mi još Građanski, HAŠK (preko 100 stranica tako da će za ovo trebati dani, ako ne tjedni rada), Concordia (imam probleme s hokeajškom sekcijom, pogledaj Cybermbovu [[https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Cybermb#Concordia Stranicu za razgovor]), no mislim da ću njih sve doraditi nekada u budućnosti. Prvo treba riješiti te nesuglasice oko članka o susretu između HAŠK-a i PNIŠK-a. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:27, 22. srpnja 2025. (CEST) == NK Grafičar Ljubljana == I think NK Grafičar Ljubljana was a different club from Svoboda. It has a page in en.wiki [[:en:NK Grafičar Ljubljana]]. Reading the [https://snportal.si/drugo/od-druge-jugoslovanske-do-cetrte-slovenske-lige/ history of Svoboda] we see they mergered in the late '50s in a new "Grafičar", a club later took again the name "Svoboda". I see on [http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020] at page 101 : till 1958 there were a Svoboda and a Grafičar. I suppose they mergered into Grafičar (there were no more Svoboda) and in 1962 this club changed name in "Svoboda" (there were no more Grafičar). I was planning to create the voice, but I have no time: today I was in the beach and next 3 days I'll be in a beer fest in Austria. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 22:29, 30. srpnja 2025. (CEST) :Yeah, I saw in [[NK Svoboda Ljubljana]] that it was a different club that merged with Svoboda. I didn’t know if you’d make a seperate article so I assumed that you forgot to correct all other mentions of the club. I hope you have a great time this week! – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:43, 30. srpnja 2025. (CEST) == Dresovi == Opet ono s dresovima u [[:Kategorija:Stranice s neispravnim poveznicama datoteka]]. Znaš li zašto te datoteke uopće nestaju? [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 19:45, 31. srpnja 2025. (CEST) :[[Suradnik:Ponor|Ponor]], aj budem vidio uskoro. Trenutno prepravljam članak [[NK Lila]] koji je u toj kategoriji tako da se dobro potrefilo. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:49, 31. srpnja 2025. (CEST) ::{{s|Ponor}}: ::* [[NK Domžale]] – meni promaklo pri ažuriranju poprilično velikog broja članaka. Stvarno sam se premorio taj dan od ažuriranja mnogobrojnih članaka. ::* [[Hellas Verona F.C.]] – opet moja greška, isti dan je u pitanju. Ovdje vjerojatno nisam ni uočio zbog kontrasta boja. ::* Nenogometni članci – nastali jučer. To bi trebalo dobro ispatrolirati jer koliko se sjećam terminologija nije dobra (npr. obitelj umjesto porodice) ::* [[HNK Hajduk Split]] – ovaj članak je jedan drugi suradnik danas uređivao. Ne vidim grešku u infookviru. ::* [[NK Omladinac Ciglenik-Bečic]] – jučer obrisane datoteke ::* [[Poljska nogometna reprezentacija]] – dres je crvene i bijele boje tako da me ne čudi da mi mozak nije uočio grešku koja je također crvene boje. ::* [[Real Oviedo]] – vidim da sam patrolirao izmjenu suradnika Labud222. Moguće je da sam copypasteao dres, a da nisam pogledao dres nakon što sam kliknuo Prikaži kako će izgledati. Jednostavno zaboravim ponekad provjeriti je li sve valja prilikom ažuriranja nekoliko odvojenih dijelova članka. ::Sve ću to sada ispraviti. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:04, 31. srpnja 2025. (CEST) :::Oh, pa nisi mi morao svaki članak objašnjavati. Ali svejedno hvala. Ne razumijem se u te dresove i uvijek sam se pitao zašto prestanu raditi. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 20:07, 31. srpnja 2025. (CEST) ::::{{s|Ponor}}, iskreno ni ja ne znam zašto se te greške javljaju. Mislim da se najčešće javljaju za parametre donjeg dijela tijela (shorts/socks). U pitanju su uvijek ti ''custom'' parametri, tj. boje koje nisu zapisane u hex formatu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:09, 31. srpnja 2025. (CEST) == RE: 1. Zagrebačka nogometna liga == Za ovo [[1. Zagrebačka nogometna liga]] - od 2022./23. bi trebala biti šesti stupanj lige, kako si naveo. <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 15:56, 5. kolovoza 2025. (CEST) == Molio bih te da napraviš wiki stranicu KK Đakovo,hvala ti. == Napisao sam sve u naslovu :) [[Suradnik:Kiriljenko47|Kiriljenko47]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kiriljenko47|razgovor]])</small> 01:16, 7. kolovoza 2025. (CEST) :{{s|Kiriljenko47}}, košarkom se ne bavim, a nemam nikakve izvore vezane za temu tako da se bojim da ne mogu napisati članak. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:28, 7. kolovoza 2025. (CEST) ::Znaš li nekog tko se kuži u košarku pa da zamoliš da napravi?Hvala na odgovoru. [[Posebno:Doprinosi/93.141.190.123|93.141.190.123]] 01:53, 7. kolovoza 2025. (CEST) :::Vjerojatno {{s|Cybermb}} ili {{s|Labud222}}. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 10:54, 7. kolovoza 2025. (CEST) == [[Nacrt:Aircash]] == Pozdrav, enciklopedizirao sam stranicu, ali smatram da sam ne mogu prosuditi je li dovoljno dobro da se makne status nacrta. To dajem tebi jer si mu ti status nacrta dodjelio [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 00:35, 14. kolovoza 2025. (CEST) == Bašćanska ploča == [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ba%C5%A1%C4%87anska_plo%C4%8Da&diff=7271117&oldid=7270167] Nešto nije u redu s infookvirom spomenik. Ne pojavljuje se opis slike.--<small>[[Suradnik:Rovoobob|<b><span style="color:blue;">Rovoobob</span></b>]] [[Razgovor sa suradnikom:Rovoobob|<b><span style="color:green;">Razgovor</span></b>]]</small> 03:21, 14. kolovoza 2025. (CEST) :{{s|Rovoobob}}, {{riješeno}}. {{s|Runolist}} (Hijerovit) je nedavno mijenjao [[Predložak:Infookvir spomenik]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:48, 14. kolovoza 2025. (CEST) == Za brisanje == pozdrav :) Možeš li obrisati ovu sliku, ja ne znam [[:Datoteka:Images (1) (1).png]] [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 22:23, 14. kolovoza 2025. (CEST) :{{s|Trnatic01}}, nisam administrator pa ne mogu brisati datoteke. Predložio sam datoteku za brisanje, pa će je izbrisati neki administrator tijekom narednih dana. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:44, 15. kolovoza 2025. (CEST) ::Uredu, hvala [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 05:28, 15. kolovoza 2025. (CEST) ::@[[Suradnik:Tmatic01|Tmatic01]] Slobodno ubuduće svoje slike samo predloži za brzo brisanje predloškom <code><nowiki>{{subst:brisati|razlog= razlog}}</nowiki></code> bez započinjanja rasprave. Kad – tad nam dođe na red obrisati. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 10:19, 15. kolovoza 2025. (CEST) :::uredu, :) :::Pogriješio sam što nisam promjenio ime slike pa bolje je obrisat [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 12:05, 15. kolovoza 2025. (CEST) == ... == [[:en:User:WikiHelper3906/MegaBox|MegaBox]] [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])</small> 13:54, 16. kolovoza 2025. (CEST) == RE: Zrinjski == Vezano za [[HŠK Zrinjski Mostar]], što si mi naveo u [https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Cybermb#Concordia mom Razgovoru] <br> u knjizi ''Fudbalska takmičenja Južnih Slovena'', doslovno su navedene sve ljestvice državnih prvenstava i kvalifikacija, te podsaveznih prvenstava (ukoliko je igrano kup-sustavom, onda rezultati) te se tu mkože kronološki pratiti <br> također je navedeno po godinama kada je bio registriran pri podsavezu (očito ''Sarajevskom'' i nešto ''Splitskom'') - koliko sam vidio - stalno kao ''HŠK Zrinjski'' <br> Prvenstva ''Saarajevskog podsaveza'' su igrana slično kao i ona ''[[:Kategorija:Prvenstva Osječkog nogometnog podsaveza (do 1940./41.)|Osječkog podsaveza]]'' (što sada radim) - za područje Sarajeva je bio I. i II. razred (uglavnom - igrano ligaški), te ostalo po ''župama - provincijama''. <br> ''Mostarska župa'' - obično igrana kao ''Podgrupa Mostar'' - kao liga za klubove iz [[Mostar]]a; te ''Trebinjsko-Čapljinska grupa'' - očito ostatak Hercegovine - igrano po kup-sustavu - sad opet bi to dalje trebalo vidjeti - kraj 1920.-ih i početak 1930.-ih - prvenstvo ''Provincije Sarajevskog podsaveza'' je igrano kup-sustavom - nešto slično kao [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – Provincija 1928./29.]] - možda i napravim članak tipa [[HŠK Zrinjski Mostar u prvenstvima]] ili slično (ali sada zbilja nemam vremena za to) <br> P.S. - ima još stvari što si mi nedavno pisao ili ''spominjao'' po člancima i razgovorima, ali jednostavno nemogu sve pohvatati [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 22:43, 18. kolovoza 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, a ma ne, ne tražim te da kopaš po ljestvicama i ligama. Mislio sam te pitati je li u knjizi objašnjena povijest kluba, npr. kada je osnovan, obnovljen. mijenjao imena i to. Tijekom dana sam naletio na [https://www.hercegovina.info/sport/nogomet/pogled-u-proslost-kako-je-osnovan-hsk-zrinjski-156315/156315/ ovo] gdje se spominje da je u knjizi pod godinu osnutka navedena 1910. Taman si mi odgovorio kada sam bio pri kraju čišćenja članka od kršenja autorskih plava, neenciklopedijskog stila i sl. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:50, 18. kolovoza 2025. (CEST) ::Ne piše ništa slično, ali piše da je prva nogometna lopta donešena u Mostar 1903. godine, a da se nogomet igra od 1905. godine. Na području BiH se prvi klub osniva 1908. godine u Sarajevu. Prije I. svjetskog rata su u Mostaru osnovani đački klubovi poput ''Zrinjskog'', Slavije'', ''HROŠK-a'' i drugih.... (str. 15-169) - ovo sam malo parafrazirao <br> ::na [https://hskzrinjski.ba/povijest/ hskzrinjski.ba/povijest] stoji da je ''“Đački športski klub”,'' osnocvan 1905. godine, a 1912. godine prerasta u ''Gimnazijalni nogometni klub” Zrinjski.''. 1914. prestaje s radom radi WWI, a obnavlja se 1922. kao ''HŠK Zrinjski''. ::u monografiji ''Hrvatski športski klub "Zrinjski" 1905-1993'', stoji da su se 1917. godine ''Zrinjski'' i ''[[HROŠK Mostar|HROŠK]]'' spojili u ''Hercegovac'', koji je djelovao do 1918. (ali kako organizacijski, ako je ''Zrinjski'' 1914. prestao s radom ili bio privremeno ugašen? - možda od članova kluba?) <br> ::također stoji da je 1911. godine ''Đački športski klub'' igrao dvije utakmice protiv ''Osmana'' iz Sarajeva ::kod mnogih klubova se kao godina osnivanja navodi i kad je neformalno utemeljen, ili ako je utemeljen kao (nekakvo) športsko društvo, iz čega se ''rodila'' nogometna sekcija <br> ::- kod dosta klubova ima takav primjer - kao ::* [https://en.wikipedia.org/wiki/TSV_1860_Munich TSV 1860 München] - društvo utemeljeno 1860., a nogomet igraju od 1899. ::* [https://en.wikipedia.org/wiki/CR_Flamengo CR Flamengo] - 1885. osnovan veslački klub, nogomet se igrea od 1911. ::* [https://en.wikipedia.org/wiki/Botafogo_FR Botafogo] - 1894. isto kao verslački klub, nogomet od 1904. ::* [https://en.wikipedia.org/wiki/Bradford_(Park_Avenue)_A.F.C. Bradford (Park Avenue) A.F.C.] - 3 sezone igrali 1. englesku ligu, ::** 1863. osnovani kao ''Bradford Football Club'' i igrali ragbi (rugby union) ::** 1895. postaju ''rugby league'' klub (ragbi 13) - igraju ga do 1907. ::** 1895. nogometna sekcija, ali amaterska ::** 1907. - profesionalni nogometni klub ::** 1974. je došlo do gašenja kluvba, pa opet obnova i dalje ::- u ovim člancima, možeš li mi objasniti na koji način su prekršena autorska prava? ::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 23:40, 18. kolovoza 2025. (CEST) :::{{s|Cybermb}}, u Mudražije (napamet govorim, citira neki izvor) stoji da je Zrinjski ukinut prije izbijanja Prvog svjetskog rata. U našem članku je donedavno stajalo da je ukinut na sam dan atentata Franje Ferdinanda (vjerojatno greška). Sva sportska društva Austro-Ugarske su zabranjena 1914. zbog Prvog svjetskog rata. U Hrvatskoj (sad ne znam je li se tu odnosi na današnju RH ili na Hrvatsku i Slavoniju koje su bile dio [[Translajtanija|Translajtanije]]. za razliku od Dalmacije koja je bila dio [[Cislajtanija|Cislajtanije]]) je, najprije u Zagrebu, tijekom trajanja rata postepeno dozvoljena obnova, no igra se isključivo za potrebe Crvenog križa (o tome imaš dva izvora u [[Suradnik:Croxyz/Izvori#Zagreb]] gdje se ako se ne varam nakratko spominje stanje u Ugarskoj i Austriji). Sjećam se da je slična sudbina zadesila [[SAŠK]] i druga sarajevska društva (vidi izvor u članku ako te zanima). Zrinjski i HROŠK se tako nisu mogli spojiti 1917., već je riječ o igračima bivših predratnih klubova, kao što Mudražija navodi (v. izvor u članku o Zrinjskom). Što se tiče utakmica s Osmanom (uklopljeno u [[FK Slavija Istočno Sarajevo]], no kako nemam dovoljno izvora, ne znam je li riječ o dvama različitim klubovima, a po internetu pronalazim dosta kontrodiktornih informacija), mislim da je tu došlo do neke zbrke u izvorima. 1911. se spominje i u Mudražijinom tekstu (točnije veljača 1911.), no u jednom od izvora kojih citira, Mostar kolijevka sporta (str. 28.), nalazi se jedna nezgodna formulacija o Hajduku (koji je upravo osnovan u veljači 1911.) tako da je to možda moglo utjecati na druge izvore/ili je pod utjecajem drugih izvora. Na internetu sam danas ranije pronalazio da je utakmica igrana 1912. Čak sam našao i sliku nekog novinskog izvještaja. Nažalost ne postoje digitalizirane splitske novine za 1911. i 1912. tako da nisam mogao provjeriti datum. Osman je igrao s tim mostarskim klubom pri povratku iz Splita. Što se tiče autorskih prava, veliki dio članka je bio copypastean s klupske web-stranice ([https://copyvios.toolforge.org/?lang=hr&project=wikipedia&oldid=7270336&action=compare&url=https%3A%2F%2Fweb.archive.org%2Fweb%2F20190219060923%2Fhttp%3A%2F%2Fwww.hskzrinjski.ba%2Findex.php%2Fklub%2Fpovijestkluba link]). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:01, 19. kolovoza 2025. (CEST) ::::Hajduk je u principu osnovan (osnivačka skupština, statut, ime i još neke stvari) krajem 1910., neformalno se ''vuče'' od 1908. godine. ::::13. veljače 1911. je izdano dopuuštenje za rad kluba u Zadru - ''napamet govorim'' - to je u principu dan registracije ''Hajduka'' kao športske udruge prema tadašnjim carevinskim pravilima, ali ''Hajduk'' kao takav već djeluje ::::Ima izvora za to, ali svi uzimamo 13. 02. 1911. kao ''početni'' datum ''Hajduka'' ::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 00:09, 19. kolovoza 2025. (CEST) :::::{{s|Cybermb}}, zanimljivo. Kako ne znam baš puno o ranoj povijesti Hajduka, mislio sam da je izvještaj JNS-a iz 1932. pogriješio pri navođenju 1910. kao godinu osnutka Hajduka. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:12, 19. kolovoza 2025. (CEST) == [[2. ŽNL Varaždinska]] == kako smo negdje i prije imali u razgovorui. ''2. ŽNL Varaždinska'' je igrana 1990.-ih. (a ispod su bile ''3. ŽNL Varaždin'' i ''Liga NS Ludbreg'') <br> no poslije je drugi rang županijske lige podijeljen na ''2. ŽNL Varaždin'' (skupine ''Istok'' i ''Zapad''; ali isto navedena io kao ''2. ŽNL Varaždinska'')), i ''1. liga NS Ludbreg'' (za klubove koji spadaju pod ''Nogometno središte Ludbreg''). Od sezone 2016.-/17. je nanovo ''2. ŽNL Varaždinska'' jedinstvena liga (nisam pratio za svaku sezonu, ali moeš vidjeti preko HNS semafora). <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:04, 31. kolovoza 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, znam za taj komplicirani sustav, nego sam te spomenuo u poruci čisto da ne budeš začuđen ako ikada budeš gledao taj predložak. Također, ovih posljednjih nekoliko dana nastali su članci [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2023./24.]], [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2024./25.]] i [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2025./26.]] Trebali bi ih srediti. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:38, 31. kolovoza 2025. (CEST) == Južna Srbija== Morat ćeš svoj opis izmjene da obrazložiš. Nije dovoljno, zašto je nepouzdan? Zbog čega? [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 17:50, 3. rujna 2025. (CEST) :Isto tako i one predloške koje si stavio na stranici Šopi. Bez ikakvog validnog objašnjenja uklanjaš izvor, ne može se nešto objasnit sa dve-tri riječi. Ako ovako radiš onda tvoje namjere nisu dobre. imam razloga da sumnjam u njih. Ne surađuješ uopće. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 18:04, 3. rujna 2025. (CEST) ::{{s|Marco Mitrovich}}, web-stranica optimizacijazdravstva.rs. web-stranica koja se bavi zdravstvom, ne može biti pouzdan izvor ([[WP:VI]]) za tvrdnju "... što se pretežno poklapa sa Nišavskim, Jablaničkim, Topličkim, Pirotskim i Pčimjskim upravnim okrugom." – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:26, 3. rujna 2025. (CEST) :::Čudi me tvoj zakasneli odgovor. U pitanju je državna organizacija i njena stranica na kojoj je region Južne Srbije. Sasvim validno. To čime se bavi je irelevantno u ovom slučaju, ovdje su relevantni region i mapa koji priznaje državna institucija. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 18:34, 3. rujna 2025. (CEST) ::::{{s|Marco Mitrovich}}, odgovor ''kasni'' 36 minuta jer sam ophodio članak [[Serge Gnabry]]. Poruku si poslao u trenutku sređivanja članka. Ponavljam, izvor se bavim sa zdravstvenim stanjem u tom dijelu države te ne navodi "... što se pretežno poklapa sa Nišavskim, Jablaničkim, Topličkim, Pirotskim i Pčimjskim upravnim okrugom." – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:41, 3. rujna 2025. (CEST) Nisi sredjivao samo taj clanak, mogao si da odgovoris da si hteo, imao si vremena, pratio sam šta si radio čekajući tvoj odgovor. ja da se ponavljam necu, izvor je validan sto se tice regiona Južna Srbija, mape, koji je ustanovila državna institucija i nebitno je čime se bavi. Ne šteti, samo koristi potvrđivanju teritorije Južne Srbije. Uostalon kao što je rekao Koreanovsky "od muhe se pravi slon".[[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 07:20, 4. rujna 2025. (CEST) :ostatak rečenice koju navodiš bih korigovao, ionako sam to mislio da uradim. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 07:28, 4. rujna 2025. (CEST) ::@[[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] Aktualno stanje rečenice je okej, no prošlo nije bilo jer je ''de facto'' [[WP:SYNTH|sintetiziralo]] izvore. Treba pripaziti na to, no mislim da smo sad riješili taj dio. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 16:29, 4. rujna 2025. (CEST) == Hrvatska grana obitelji Erdody == Vezano za izmjenu, odnosno uklanjanje izmjene na članku [[Erdődy]] koja se odnosi na sjedište tzv. hrvatske grane obitelji Erdody. U članku se navodi da je sjedište u Jastrebarskom, što se opravdava citatom iz https://www.enciklopedija.hr/clanak/erdody . Da, Hrvatska enciklopedija, kao i Hrvatski biografski leksikon navode podatak o sjedištu u Jastrebarskom. Navedeno proizlazi iz jednog, nadasve površnog teksta Agneze Szabo (u kojem brka i pojedine članove obiteljskih grana), objavljenog u monografiji "Jastrebarsko:1249.-1999." Navedeni podatak se potom, tzv. kružnom referencom ponavlja u još nekim člancima Tatjane Radauš i Agneze Szabo. Međutim, navedeno nije točno. Tek nedavno je uopće istražen život Petra III. Erdodya (sina bana Petra II. i brata bana Tome II., poznatijeg kao Toma Bakač Erdody). Smatra se da se upravo između te dvojice braće (Petra III. i Tome II.) razgranava obitelj Erdody na dvije grane, pri čemu se ona Petrova naziva "hrvatskom". Međutim, Petar III. nije bio vlasnikom i posjednikom Jastrebarskog, niti su njegovi potomci baštinili Jastrebarsko. Jastrebarsko vlastelinstvo je, kao stariji sin, nakon oca Petra II. naslijedio Toma II., dok je Petar III. svoje sjedište prebacio na Okićko vlastelinstvo, u Kerestinec gdje je sagradio novi dvorac. O tome postoje brojni povijesni izvori - npr. kraljevska potvrda kojom se Petru III. i njegovim sinovima potvrđuje vlasništvo Okića s Kerestincem. Nadalje, postoji i ugovor o podjeli imovine između braće Tome II. i Petra III. temeljem kojega Toma dobiva Jastrebarsko u isključivo vlasništvo, a Petar Kerestinec. Konačno, po smrti Nikole IV. Erdodya, unuka Petra III. i posljednjeg pripadniha tzv. hrvatske grane obitelji Erdody, Keresttinec i ostali posjedi te grane (koji su poimence navedeni u kraljevskoj ispravi o nasljedstvu - a u kojem nema Jastrebarskog), prelaze u nasljedstvo potomaka Tomine loze. Isto tako, svi izvori koji se bave Jastrebarskim vlastelinstvom dosljedno spominju vlasništvo loze Tome II. (koja se naziva često ugarskom ili klanječkom lozom) - npr. Adamček, Feletar. Dakle, bez obzira što gore navedeni online izvori navode Jastrebarsko kao sjedište tzv. hrvatske grane - navedeno nije točno. Dodatni izvor - knjiga "Banderij obitelji Erdody", 2023. [[Suradnik:Ro0103|Ro0103]] 16:00, 4. rujna 2025. (CEST) :@[[Suradnik:Ro0103|Ro0103]] Prigovore ovakve vrste primjerenije je uputiti Leksikografskom zavodu. Mi smo ovdje zaduženi samo pratiti sekundarne izvore, a sve ovdje opisano je [[WP:VLI|vlastito istraživanje]] koje nama ne može ulaziti u obzir pri pisanju članaka. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 16:27, 4. rujna 2025. (CEST) ::Upravo sam gore naveo da postoje relevantni izvori, objavljeni u nizu službenih publikacija, primjerice u časopisu Starine HAZU-a. Podatke koje sam naveo objavili su u svojim djelima eminentna imena hrvatske historiografije poput npr. Emilija Laszowskog, Josipa Adamčeka ili akademika Dragutin Feletara. I ne radi se o vlastitom istraživanju u smislu kako se ovdje navodi. [[Suradnik:Ro0103|Ro0103]] 15:00, 5. rujna 2025. (CEST) :@[[Suradnik:Ro0103|Ro0103]] Ako imate sekundarne izvore onda slobodno dodajte citate u odvojenom paragrafu gdje pišete da taj i taj kažu ovo, a taj i taj kažu ovo. Na vama nije da presuđujete u ovome formatu što je točno nego što literatura kaže. A kao što kaže kolega slobodno uputite dokaze nadležnim institucijama. Iako, oni godinama u svojim enciklopedijama ponavljaju nebuloze. Čak se podatci iz jedne znaju pogrešno preuzeti u drugu. Ali to je već drugi problem. [[Posebno:Doprinosi/&#126;2025-52713-3|&#126;2025-52713-3]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2025-52713-3|talk]]) 17:06, 4. rujna 2025. (CEST) ::{{s|Runolist}}, u ovakvim slučajevima mislim da je najbolje ukloniti tvrdnju da je Jastrebarsko bilo sjedište. To sam i učinio. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:35, 4. rujna 2025. (CEST) ::Poslao sam komentar na stranici Hrvatske enciklopedije, pa ćemo vidjeti što će odgovoriti. Jedini izvor za ovu tvrdnju je tekst Agneze Szabo u navedenoj knjizi "Jastrebarsko...". Potom Agneza Szabo u drugom članku kao referencu navodi upravo tu monografiju (ne navodeći da je ona autorica spomenutog teksta). Potom Tatjana Radauš u Hrvatskom biografskom leksikonu navodi Agnezu Szabo kao referencu. Agneza Szabo, u novom članku navodi Tatjanu Radauš kao referencu itd. U predmetnom tekstu u monografiji Agneza Szabo je pogrešno identificirala članove po pojedinoj lozi, ali i izmiješala loze unakrsno te iznijela niz kontradiktornosti. Primjerice, na str. 322 navodi kako se Toma II. 1614. zahvalio na banskoj časti i otada živio na svojim imanjima, pri čemu na prvom mjestu spominje - Jastrebarsko! Na istoj stranici piše i da je 1607. postao nasljedni župan Varaždinske županije i da to "prelazi na njegovo potomstvo". Nadalje piše da su po smrti potomka bana Nikole III. (koji je unuk Petra III.), Nikole IV. 1706. godine sva imanja ove "jastrebarske grane" kao i velikožupanska čast varaždinske županije (koju su kao nasljednu čast potomci Tome II. već imali!) prelazi na tzv. ugarsku granu obitelji (koju definira kao potomke Tome II., odnosno njegovog sina Krste). Dakle, jedini izvor(!) ove tvrdnje dolazi iz površnog teksta jedne autorice, bez navođenja ijednog izvora za tu tvrdnju. Jasno da Wikipedia nije mjesto da se takve nedosljednosti i pogreške razrješuju, ali mislim da se kontradiktorne i netočne tvrdnje trebaju izbjegavati. Zato podržavam izmjenu koju je napravio {{s|Croxyz}} da se sjedište uopće ne navodi. [[Suradnik:Ro0103|Ro0103]] 15:34, 5. rujna 2025. (CEST) == Galovci == vezano za [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=7._rang_HNL-a_2021.%2F22.&oldid=prev&diff=7283780 7. rang HNL-a 2021./22.] i [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2021./22.]], Koliko vidim po [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=N%C5%A0K_Galovac&action=history povijesti članka], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=N%C5%A0K_Galovac&oldid=1929140 2009. godine je] napravljen članka kao [[NK Galovac]]. <br> 2023. si ti prebacio članak na [[NŠK Galovac]]. <br> [https://semafor.hns.family/klubovi/224/nsk-galovac/ po HNS semaforu] - na grbu piše ''NK Galovac'' - očito se klub tako i zvao ranije. Što se tiče ovoga u BBŽ-u - ja sam kroz 2024. radio [[Dodatak:Popis nogometnih klubova u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji]], kad bjelovarski ''Galovac'' nije bio aktivan - [https://semafor.hns.family/klubovi/1403/nk-galovac/ HNS semafor], pa sam ga zato vjerojatno izostavio <br> - sad kako ga nazvati - možda članak nazvati [[NK Galovac (1951.)]] - po godini osnivanja ovog kluba? <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 12:26, 5. rujna 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, pokušat ću smisliti neko rješenje. Listam trenutno ''[https://library.foi.hr/LIB/knjiga.php?B=1&item=X01099 Nogomet bjelovarskog nogometnog podsaveza : 1908. - 1955.], Bjelovar : Bjelovarski nogometni podsavez, 1955. (Bjelovar : Prosvjeta)''. Dosad nisam uočio da su klubovi poredani kronološki po godini osnutka. Na 44. i 45. str. se nalazi tekst o NK Omladinac Galovac, izemđu [[NK Polet Uljanik]] (osn. 1952., prema našem članku i Nogometnom leksikonu 1966.) i [[NK Dalit Daruvar]] osnovan 1954.). Za Omladinac Galovac nije navedena godina osnutka, već samo "Najmlađi je seoski klub..." ([[Galovac (Bjelovar)|Galovac]] i [[Uljanik (Garešnica)|Uljanik]] bi trebali biti sela jer su 1953. imali 652 i 682 stanovnika). Kakogod, u Uljaniku je 1955. postojao klub imena Polet (neću proučavati povijest tog kluba, već samo navodim jer bi podatak o godini osnutka mogao biti netočan), a u Galovcu je osnovan klub negdje između 1952. i 1954. tako da možda ne bi bilo pametno da dodamo godinu osnutka u naslov. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:00, 5. rujna 2025. (CEST) ::{{s|Cybermb}}, gledam sada preimenovanja klubova. Možda ćemo trebati preimenovati [[HNK Orijent 1919]] (v. <nowiki>https://hns.family/files/documents/25925/registracije%2006.10.2022.[37409].pdf</nowiki>) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:23, 5. rujna 2025. (CEST) :::Bilježim ovdje ako ćeš ikada raditi članak o [[GNK Tigar Sveta Nedelja]] (trenutno igra u 3. NL – Centar) <nowiki>https://hns.family/files/documents/21844/registracije%2003.08.2021[10732].pdf</nowiki> (kasnije sam našao i [https://zapad.tv/gnk-tigar-sveta-nedelja-razvoj-kluba-i-planovi/][https://gnktigarsvetanedelja.hr/o_klubu]) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:26, 5. rujna 2025. (CEST) ::::Treba vidjeti je li ovo [[NK Novigrad]] <nowiki>https://hns.family/files/documents/27788/registracije%2026.07.2023.[37409].pdf</nowiki> – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:28, 5. rujna 2025. (CEST) :::::{{s|Cybermb}}, nisam nažalost ništa uspio pronaći u HNS-ovom glasilu za Galovac. Probaj kopati po web-stranici NSZŽ na Internet Archiveu ili po izvorima za prethodne sezone kluba. Rado bih to učinio, no zbog obaveza vjerojatno ću biti odsutan u trenutku kada ćeš ovo čitati. Uspio sam naći neki dokument NSZŽ iz 2015./16. koji klub naziva NŠK Galovac. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:49, 5. rujna 2025. (CEST) Meni napomena za bližu budućnost [[NK Sloga Brezje]] -> [[GNK Tigar Sveta Nedelja]] (v. izvore iznad). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:53, 5. rujna 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, nisam se bavio ovim klubovima osim sa Slogom Brezje. Preimenovao sam članak i nadopunio ga izvorima. Znaš li išta o [[HNK Tigar Rakitje]], a da nije navedeno [https://gnktigarsvetanedelja.hr/o_klubu ovjde]? Vidim da [https://www.companywall.hr/tvrtka/vnk-tigar-rakitje/MM2b3eX0 od 2021.] djeluje VNK Tigar Rakitje u [https://semafor.hns.family/klubovi/175175/vnk-tigar-rakitje/ čijem se grbu] nalazi godina 1966. Je li HNK Tigar Rakitje zapravo neki raniji klub iz [[Rakitje|Rakitja]]? [[NK Rakitje]] osnovano je 1966. prema [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/zagrebacka-zupanija-nogometni-savez Nog. leksikonu] i [https://www.nss.hr/glasnici/dokumenti/Izvjesce%20o%20radu%201994%202014%20.pdf Nogometnom savezu Samobora]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:45, 7. rujna 2025. (CEST) ::Vidim u glasnicima NSZŽ da na prijelazu s 2013. na 2014. Rakitje djeluje kao Tigar Rakitje [https://nszz.hr/category/2013/][https://nszz.hr/category/2014/], no treba izvor za godinu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:05, 7. rujna 2025. (CEST) :::Nažalost, nisam to toliko proučavao. znam dsa je nedavno (prije nekoliko godina) bila fuzija u kojoj je nastao ''Tigar Rakitje'', te da je u Rakitju bio klub :::...nisam proučavao :::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 19:34, 7. rujna 2025. (CEST) ::::{{s|Cybermb}}, možda miješaš fuziju GNK Sveta Nedelja i HNK Tigar Rakitje koja je navedena u članku [[GNK Tigar Sveta Nedelja]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:18, 7. rujna 2025. (CEST) :::::izgleda da sam to pomiješao :::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 20:49, 7. rujna 2025. (CEST) ::::::{{s|Cybermb}}, istraživao sam sada po netu. Izgleda da se NK Galovac iz Zadarske županije u 2025. zove NŠK Galovac. Viđao sam tri različite varijacije grba. Očito ili nemaju definirani grb ili ga nisu promijenili u Cometu. Kakogod, svakako treba navoditi i ime NK Galovac koje je očito korišteno donedavno. Najbolje rješenje po mom mišljenju je da [[NK Galovac]] postane razdvojba, [[NŠK Galovac]] članak o klubu iz Zadarske županije, [[NK Galovac (Zadarska županija)]] preusmjerenje na [[NŠK Galovac]], a [[NK Galovac (Bjelovarsko-bilogorska županija)]] neka bude naziv nepostojećog članka o klubu iz Bjelovarsko-bilogorske županije. Napravit ću te izmjene. Ako smisliš neke bolje nazive za članke (godina osnutka kluba iz Bjelovarsko-bilogorske županije je sporna), promijenit ću ih. Želiš li srediti članke [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2021./22.]], [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2022./23.]], [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2023./24.]], [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2024./25.]] i [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2025./26.]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:44, 8. rujna 2025. (CEST) :::::::ne mislim sređivati zasa dove članke za 3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorsku, ali da možda napišeše nešto autoru [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=3._%C5%BDNL_Bjelovarsko-bilogorska_2025./26.&action=history ovih članaka] - {{s|MihCro4.4.10}}? :::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:08, 8. rujna 2025. (CEST) ::::::::možda da ovaj iz BBŽ-a nasloviš kao [[NK Galovac (Bjelovar)]] (ili [[NK Galovac (Grad Bjelovar)]]), s obzirom da je [[Galovac (Bjelovar)|Galovac]] naselje u stastavu [[Bjelovar|Grada Bjelovara]]? ::::::::[[NK Galovac (Bjelovarsko-bilogorska županija)]] djeluje onako ''nezgrapno'' ::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:48, 8. rujna 2025. (CEST) :::::::::{{s|Cybermb}}, ok, budem koristio [[NK Galovac (Bjelovar)]] po uzoru na [[Galovac (Bjelovar)]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:24, 8. rujna 2025. (CEST) ::::::::::{{s|Cybermb}}, navode li tvoji izvori klub imena [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?search=insource%3A%2FBorac+Galovac%2F&title=Posebno%3ATra%C5%BEi&profile=advanced&fulltext=1&ns0=1 Borac Galovac]? U knjizi Nogomet bjelovarskog nogometnog podsaveza : 1908. - 1955. iz 1955. klub iz Galovca se zove Omladinac. Pitam jer nisam dodavao poveznice na [[NK Galovac (Bjelovar)]] u tim člancima, no pretpostavljam da su isti klubovi u pitanju. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:48, 8. rujna 2025. (CEST) :::::::::::Knjiga ''100 GODINA NOGOMETA U HRVATSKOJ 1880 - 1980'' za :::::::::::Bjelovar, NSO (str. 82) navodi kao aktivni klub :::::::::::GALOVAC: ''Borac'', NK - 1950. :::::::::::Zadar, NSO (str. 127-128) navodi kao klub koji je prestao djelovati :::::::::::GALOVCI: ''Galovac'', NK - 1968. :::::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 13:59, 8. rujna 2025. (CEST) ::::::::::::{{s|Cybermb}}, riješih sve klubove u ovoj raspravi ([[NŠK Galovac]], [[GNK Tigar Sveta Nedelja]], [[HNK Orijent]], [[NK Novigrad]]) osim [[HNK Tigar Rakitje]] i [[NK Galovac (Bjelovar)]] jer članci o njima ne postoje, a ne namjeravam ih stvarati. Možda ovih dana riješim preostale dugove s tvoje SZR (npr. onu utakmicu između HAŠK-a i PNIŠK-a), kao i te sezone 3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorske županije. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:08, 9. rujna 2025. (CEST) :::::::::::::{{s|Cybermb}}, možeš li u istoj knjizi vidjeti kako se točno zvao [[NK Vila Velebita Zagreb]]? Prefiks NK mi je sumnjiv jer koliko znam, ne javlja se prije 1940-ih/1950-ih. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:01, 10. rujna 2025. (CEST) ::::::::::::::U onom popisu pravila (link u zadnjoj poruci na [[Razgovor_sa_suradnikom:Cybermb#Prvenstva NDH]]) piše Športsko-dobrotvorni klub Vila Velebita. Piše li isto u tvojoj knjizi. Taj popis pravila bih trebao jednom proučiti i usporediti s našim člancima. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:05, 10. rujna 2025. (CEST) :::::::::::::::{{s|Cybermb}}, i da nisam zaboravio na te sezone 3. ŽNL. Popravit ću ih vjerojatno ovih dana. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:17, 14. rujna 2025. (CEST) ::::::::::::::::{{s|Cybermb}}, također, ništa od Zrinskog Osječko 1664. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:25, 15. rujna 2025. (CEST) :::::::::::::::::Iz ''100 GODINA NOGOMETA U HRVATSKOJ 1880 - 1980'' za ''Zagrebački nogometni savez'', str. 128-130 navedena :::::::::::::::::ZAGREB: ''Vila Velebita'', HŠK - 1932. :::::::::::::::::(vjerojatno je u nekom dijelu bila i ''NK'') :::::::::::::::::Iz knjige ''Fudbalska takmičenja južnih Slovena 1973-1941'', navedena u prvenstvima ''Zagrebačkog podsaveza'': :::::::::::::::::1935./36. - IV. razred - 3. :::::::::::::::::1936./37. - III. razred - 1. :::::::::::::::::1937./38. - II. razred - 8. :::::::::::::::::1938./39. - II. razred - 10. :::::::::::::::::1939./40. - II. razred - 5. :::::::::::::::::vidio sam i ovo što si pisao po razgovorima, ali nikako nešto odgovoriti ili napraviti :::::::::::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:25, 17. rujna 2025. (CEST) == Logičar Roman Suszko == Molim te, pregledaj jezik u [[Suradnik:Alx-pl/Pješčanik|članku]] koji želim objaviti u glavnom prostoru. [[Suradnik:Alx-pl|Alx-pl]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Alx-pl|razgovor]])</small> 18:49, 14. rujna 2025. (CEST) == RE: 3. NL – Centar == Trebalo bi poglerdati, ali prilično sam siguran da se [[3. NL – Centar|3. HNL - Središte]] (ili sličnog naziva) 1990.-ih igrala u 2-3 skupine. <br> Po onome što imamo, recimo [[3. HNL 1997./98.|1997./98.]] se zvala nekako ''MNO Središte'' i igrana u skupinama ''Istok'' i ''Zapad''. <br> [[3. HNL 1995./96.|1995./96.]] i [https://hr.wikipedia.org/wiki/3._HNL_1996./97.#MNO_Sredi%C5%A1te 1996./97.] kao 4. stupanj lige u tri skupine. <br> [[3. HNL 1992./93.|1992./93.]], [[3. HNL 1993./94.|1993./94.]], [[3. HNL 1994./95.|1994./95.]] kao ''3. HNL - zagrebačka regija'' (ili slično) <br> [[3. HNL 1992.|1992.]] bi to bila ''3. HNL – Sjever – Skupina B'' (''Skupina A'' bi baš bila današnja ''Regija Sjever'') <br> Što se tiče raditi sezonu-po sezonu skupina 3. (H)NL - iskreno mi se ne da (osim možda ''Juga''), ali možda budem pokoju (prvenstveno mislim na ''Zapad'' - ova koja pokriva današnju ''3. NL Zapad'') <br> ali svakako bi trebao skupne članke za sezone <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 06:59, 18. rujna 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, znači onda ne dodam te sezone prije 1998./99.? Prošle sam večeri i danas dodao sve linkove na članke o skupinama u člancima o sezonama 3. HNL (s nižim rangovima nisam dovršio, ne znam kad ću dovršiti niti koliko toga ima, samo znam da sam dodao linkove na te županijske lige u većini članaka) te sam u člancima o klubovima uklonio sve linkove na članke o sezonama koje vode na članke 3. HNL i članke koji započinju s X. rang (teško mi je objasniti, mislim na ovakve izmjene [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=NK_Uljanik_Pula_(2003.)&diff=prev&oldid=7291716][https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=HNK_Mosor_%C5%BDrnovnica&diff=prev&oldid=7292177]). Ne brini, stvarat ću povremeno članke o tim sezonama, odnosno izdvajat ću ih iz tih članaka poput [[3. HNL 1992./93.]], [[4. rang HNL-a 1992./93.]] i sl. Znaš li možda slučajno (ne trebaš kopati po literaturi) zašto je krajem 1990-ih postojolao nekoliko 4. HNL u kojem se natječu klubovi iz iste županije, dok su ostale županije imale 1. županijsku ligu (npr. 4. HNL Međimurje iz [[4. rang HNL-a 1998./99.]] ili 3 različite skupine 4. HNL u [[4. rang HNL-a 1997./98.]]). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:18, 18. rujna 2025. (CEST) ::4. HNL (opet u nekim županijama ili regijama) je postojala 1990.-ih - zašto ne svugdje i zašto ne unificirano, stvarno ne znam. ::znam da je ''4. HNL Međimurje'' postojala i ranih 2000.-ih ::za [[3. NL – Centar]] (i prethodnike) - možda najbolje da pobjednike pišeš i dalje kao tablicu, ne kako popis, nešto u stilu [[2. ŽNL Istarska]] ::- dakle po stupcima ::sezona / rang lige (opcionalno) / skupina (ako je jedna, naravno ostaviš prazno) / broj klubova / pobjednik lige / napomene i sl. / ili još koji stupac ::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 12:56, 18. rujna 2025. (CEST) :::{{s|Cybermb}}, ok napravit ću tablicu u stilu [[2. ŽNL Istarska]]. Samo ne znam od koje sezone da počnem, odnosno što se može smatrati 3. HNL – Središte, a što ne. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:46, 18. rujna 2025. (CEST) možda da ideš kronološki od početka, nešto u stilu: {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !sezona !!rang !!skupina !!klubova !!pobjednik !!napomene |- !colspan="6"| 3. HNL Sjever - Skupina B |- |1992. ||III. || ||8 ||Vrapče Zagreb ||<small> pokriva područje ''Središte'' |- !colspan="6"| 3. HNl - Zagrebačka regija |- |1992./93. ||III. || ||18 ||Sesvete || |- |1993./94. ||III. || ||16 ||Sesvete || |- |1994./95. ||III. || ||16 ||PIK Vrbovec || |- !colspan="6"| 3. HNL – MNO Središte |- |rowspan="3"|1995./96. ||rowspan="3"| IV. |Istok ||18 ||Metalac Sisak || |- |Središte ||18 ||Lučko Kompresor || |- |Zapad ||18 ||Stubica AM (Donja Stubica) || |- |} ...i tako dalje (narabvno staviti poveznice) ima i ova [[:Kategorija:3. HNL - Središte po sezonama]] - samo bi predložak trebalo bolje urediti, možda u stilu [[Predložak:3. HNL - Jug sezone]] <br> (naravno - kad (takva) liga nije postojala ostaviti prazne sezone ili kakvu napomenu) <br> (odnosno kad je bila zajednička 3. HNL za regije ''Središte'' i ''Zapad'') <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 15:30, 18. rujna 2025. (CEST) :{{s|Cybermb}}, ok, budem kasnije tako napravio. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:32, 18. rujna 2025. (CEST) == Re: Bomba i barut == Odgovorio sam tebi i Kkupusu o kategoriji na njenoj SZR, a Ksaver je čisti kvakač. Ne mora činiti štetu da ima prepoznatljiv uzorak uređivanja, a s obzirom na to koliko agresivno koristi čarape i da je već potvrđen s jednom, blesavo mi je zamarati provjeritelje svaka dva dana. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:31, 18. rujna 2025. (CEST) :{{s|Runolist}}, ok, ne znam ništa o tim čarapama Ksaver Buke. Ja sam na prvi pogled pomislio da je to jedan poznati suradnik sa sr. ili sh.wiki sličnog imena. Mislim da bi bilo dobro da ga odblokiraš jer smo u prošlosti imali više slučajeva da su napredni novaci (možda su povratnici???) greškom blokirani pod sumnjom da su čarape. I jedna napomena kada budeš ophodio Cetkove izmjene: veliki broj tih članaka bi trebalo preimenovati (npr. [[Mordancage proces]]) jer njihovi naslovi nisu ''u duhu hrvatskog jezika''. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:45, 18. rujna 2025. (CEST) ::Kao netko tko se Ksaverom bavi od početka, obećajem ti da nije nedužni novak ili povratnik. Vidi SZR ove zadnje čarape – em se znamo, em eksplicitno spominje da je blokiran ''više puta''. Što se Cetka tiče, nemam snage popravljati za njim, a on ima snage puno raditi bez da pokuša naučiti nešto ili poboljšati svoj rad (evidentno ne samo kroz godine primjedbi na izvore, već i ovo jučer i danas sa sidebarovima). Što se mene tiče, neka naslovi ostanu kako jesu – nije neprihvatljivo. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:58, 18. rujna 2025. (CEST) :::{{s|Runolist}}, ako misliš na [[Razgovor sa suradnikom:Bombelles Barutanski]], ondje ne vidim da tvrdi da je dosad više puta blokiran niti da te poznaje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:43, 18. rujna 2025. (CEST) ::::Nije li množina u "Vaše blokad'''e''' su simpatične" jasna? Zašto bi me poimence spominjao za neke izvore, administratore općenito opominjao za smjernice, kakve to veze ima s njegovim doprinosima? Podsjeća li te to na nekog tko je [https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Ksaver_Buka#U_vezi_s_komentarima_na_stranici_za_razgovor_o_Titu dobio prigovore] i [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page=User%3AKsaver+Buka&type=block blokade] od više administratora, tko je inzistirao da je u pravu u [[Special:Diff/7265927|svojoj borbi za Wikipediju]] bez obzira na sve i onomad [[Special:Diff/7267146|obećao da će čarapariti]]? ''Srusly''. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 15:04, 18. rujna 2025. (CEST) == League name == I want to create the Slovenian "Območna liga" seasons from 1979 to 1991. It was the 4th tier in YU football system, just below Republic league. Have I to call them in Slovenian (Območna liga) or in Croatian (Slovenska regionalna liga) ? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 09:56, 20. rujna 2025. (CEST) :{{s|Ame71}}, so I did a bit (not a lot) of research: :* According to NK Maksimir in [https://web.archive.org/web/20160422093525/http://nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1979-80_prva_zagrebacka_liga.htm 1979./80.] the 3rd tier were Republička liga – Sjever and Republička liga – Jug, while the 4th tier (below Republička liga – Sjever) consisted of Zagrebačka zona – Sjever and Zagrebačka zona – Jug. In [https://web.archive.org/web/20160403091046/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1980-81_medjuopcinska_liga_a_skupina.htm 1980./81.] there was a single unified republička liga, while the 4th tier became Nogometna liga zagrebačke regije. Now, this information is incorrect. This change occurred a season earlier (they displayed the league pyramid for the 1980./81. season as the league pyramid of the 1979./80. season). :* [[Regionalna nogometna liga Rijeka – Pula 1978./79.]] replaced Riječko-pulska nogometna zona :* [[Regionalna nogometna liga Slavonije i Baranje 1979./80.]] is named the first season of that competition :* However, this change didn't happen everywhere. Dalmatinska nogometna liga was still called like that. That sums up the existing 4th tier seasons in [[:Kategorija:Nogometno prvenstvo Jugoslavije - 4. ligaški rang (Hrvatska)]] :As for Bosnia and Herzegovina, a unifed league ([[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine|republička liga]]) existed during almost every season of SFRY's existence. We have less readily available information since we have less articles. Sadly we don't have any articles for the 1977./78. and 1978./79. seasons (see [[:Kategorija:Nogometno_prvenstvo_Jugoslavije_-_4._ligaški_rang_(BiH)]]). The 1979./80. season articles exist because [[NK Široki Brijeg|Mladost Lištica]] and [[FK Budućnost Banovići|Budućnost Banovići]] were promoted from the lower tier by winning it. :As for Serbia we don't really have much information as the clubs in [[Suradnik:Croxyz/Izvori]] played in higher and lower divisions. :As for the word "Območna", I don't know what it means. I assume it means Regionalna (I'll ask a friend). I decided to compare the league pyramids in Croatia and Bosnia and Herzegovina to see if there were similar changes. There could've been a unified naming switch across Yugoslavia, although it doesn't seem to have happened everywhere at the same time (take a look at Croatian leagues for example). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:19, 20. rujna 2025. (CEST) ::{{s|Ame71}}, also I just wanted to share that recently we lost a lot of sources (e.g. Rijeka nogometa which has been recovered, Maribor's season tables, Kozara's entire website, Lovćen's archived tables were wiped out after Internet Archive was hacked for a few days). Thus, I believe it would be a good idea to do something from [[Suradnik:Croxyz/Izvori]] (e.g. [[FK Omarska]]'s site even tells the tier the club is competing in). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:23, 20. rujna 2025. (CEST) ::: ok, I'll work the Omarska seasons. Just I need you help me in fixing the "Kategorije" in the end of the page. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 11:46, 20. rujna 2025. (CEST) :::: in [[Kup maršala Tita 1950.]] it's useless you add Dinamo, Hajduk, Partizan and Zvezda scores: they are already included (in that year FSJ the cup from the round of 64). In the following years FSJ manages from the round of 16, and the big teams played preliminary rounds managed by the Croatian, Serbian, etc. federations (these are the results that can be added, as they are not included in the annals of the Yugoslav Cup). [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 13:21, 20. rujna 2025. (CEST) ::::: just created [[Općinska nogometna liga Banja Luka 1973./74.]]. Could you fix the categories, please? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 15:14, 20. rujna 2025. (CEST) ::::::{{s|Ame71}}, fixed. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:45, 20. rujna 2025. (CEST) ::::::: I think there is a little mistake in FK Omarska website: Regionalna liga BIH in 1990/91 and 1991/92 seasons were not 4th and 3rd level, but 5th level in both of them (1: Prva liga, 2: Druga liga, 3: Međurepubličke lige, 4: Republičke lige). [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 20:10, 27. rujna 2025. (CEST) ::::::::{{s|Ame71}}, yeah, probably a mistake. I remember seeing a similar one elsewhere. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:56, 27. rujna 2025. (CEST) ::::::::: Just created [[Regionalna nogometna liga BiH – Zapad 1990./91.]], but later I discovered it already existed as [[Regionalna nogometna liga BiH – Banja Luka 1990./91.]] (created by {{s|Cybermb}}). Which version should we keep? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 17:22, 28. rujna 2025. (CEST) :::::::::: The FK Omarska website calls this league both ways (RL Zapad or RL Banja Luka).[[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 17:28, 28. rujna 2025. (CEST) :::::::::::{{s|Ame71}}, honestly I think it would be better to have Zapad in the title due to consistency (other articles have Sjever and Jug in the title, that is North and South). We can have Banja Luka as a redirect. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:31, 29. rujna 2025. (CEST) == Bez naslova == :[[Franco Merli|Hvala]]! Nije mi bilo znano da je Franco preminuo. — [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 22:51, 22. rujna 2025. (CEST) ::[[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]], na [[Glavna stranica|Glavnoj stranici]] na dnu Novosti imamo [[Wikipedija:Nedavne smrti]]. Preko [https://w.wiki/8u5a ovog queryja] dohvaćaju se podatci s Wikidate. Svakih nekoliko dana ažuriram članke o nedavno preminulim osobama s tog queryja te ih dodam u članak [[2025.]] Totalno sam zaboravio ažurirati nekoliko dana, tako da hvala ti na podsjetniku! – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:09, 23. rujna 2025. (CEST) == Košarka == [[Dodatak:KK Cibona u međunarodnim natjecanjima]] https://en.m.wikipedia.org/wiki/2015%E2%80%9316_FIBA_Europe_Cup https://en.m.wikipedia.org/wiki/2025%E2%80%9326_FIBA_Europe_Cup [[Dodatak:KK Split u međunarodnim natjecanjima]] https://en.m.wikipedia.org/wiki/2021%E2%80%9322_Basketball_Champions_League [[Dodatak:KK Cedevita u međunarodnim natjecanjima]] https://en.m.wikipedia.org/wiki/2022%E2%80%9323_FIBA_Europe_Cup molba za ažuriranje 4 sezone koje nedostaju klubovima [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 23:53, 24. rujna 2025. (CEST) :{{s|Loptač01}}, ja ti se u košarku ''ne kužim''. Bolje da to odradi {{s|Labud222}}, a {{s|Cybermb}} je zauzet u zadnje vrijeme. Popravit ću Labud222-ovo, ako bude imao kakve probleme s prikazom sadržaja (nepravilni stupci, predlošci i sl.). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:09, 25. rujna 2025. (CEST) ::pitam zbog tablica koje ne znam dodati, valjda će biti odrađeno [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])</small> 04:18, 25. rujna 2025. (CEST) == Stalno se blokiraju ljudi radi ideoloških razloga == Molim Vas da pokušate urazumiti Runolista, Neptuna i druge da Wikipedija mora biti otvorena svima. [[Suradnik:Potokposkok|Potokposkok]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Potokposkok|razgovor]])</small> 15:26, 25. rujna 2025. (CEST) == Adrian Šemper == Prevodio sam s en.wiki i zato nema Dinama II i Lokomotive. Dodati ću za Lokomotivu. Pozdrav, [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 09:51, 8. listopada 2025. (CEST) == Aleksander Cepuš == Zdravo. Molim vas da izbacite stranicu Aleksander Cepuš. Bio bih vam zahvalan. Pozdrav, nekadašnji muzičar Aleksander Cepuš [[Posebno:Doprinosi/&#126;2025-29231-21|&#126;2025-29231-21]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2025-29231-21|talk]]) 13:53, 18. listopada 2025. (CEST) == Newdsm == Bok, Vidio sam [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=%C4%90akova%C4%8Dko-osje%C4%8Dka_nadbiskupija&diff=prev&oldid=6989875 ovo], pa bi ti samo skrenuo pažnju na {{pp|newdsm}} odnosno {{pp|Nemam razdvojbu}}. Dakle, ako je wp sa zagradom, a ne postoji odgovarajuća stranica, možemo: # napravit odgovarajuću razdvojbenu stranicu (ja to često radim, npr jutros: [[Leven]]) # ako mi se ne da, dodam redak u tablicu na [[WP:BR]] # ako mi se ni to ne da, dodam {{pp|newdsm}} iza wikipoveznice [[Suradnik:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:darkorange;">'''₳RɢṌ'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:black;">'''Ṅav¡ડ'''</span>]] 11:19, 22. listopada 2025. (CEST) :Dobro jutro! Hoćemo zadržati? Prema dva izvora, [[Sulejman Nuhić|Nuhić]] je zaista bio prvak u Jugoslaviji. — [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 10:51, 28. listopada 2025. (CET) :Dakle, uz [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Carevna_Akishino&diff=7344918&oldid=7344274 ovo], mora ići i [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kako&diff=7344945&oldid=7344897 ovo]. [[Suradnik:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:darkorange;">'''₳RɢṌ'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:black;">'''Ṅav¡ડ'''</span>]] 08:14, 27. studenoga 2025. (CET) == kontakt s urednikom Croxyz == pozdrav, kako doci do osobe koja ima nick Croxyz? Hvala, Ruzina Frankulin [[Suradnik:RuzinaFrankulin|RuzinaFrankulin]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:RuzinaFrankulin|razgovor]])</small> 18:35, 1. studenoga 2025. (CET) :najbrze na email tonci@sensoria.hr [[Suradnik:RuzinaFrankulin|RuzinaFrankulin]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:RuzinaFrankulin|razgovor]])</small> 18:38, 1. studenoga 2025. (CET) ::{{s|RuzinaFrankulin}}, najbolji način je upravo ovdje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:20, 1. studenoga 2025. (CET) :::dobro, onda bih molio da nas pustite da uredimo stranicu Zidar Betonsky jer je to nas projekt. Vec smo par puta pokusali urediti neke stvari i svaki put promjene izbrisete. Molimo da to prepustite nama jer nema nikakvog smisla da to ureduje netko drugi, a kad vec postojil. Da li je to OK? [[Suradnik:RuzinaFrankulin|RuzinaFrankulin]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:RuzinaFrankulin|razgovor]])</small> 19:27, 1. studenoga 2025. (CET) ::::@[[Suradnik:RuzinaFrankulin|RuzinaFrankulin]] Vaše se izmjene brišu jer nisu u skladu s "lokalnim običajima". :) Na stranicu za razgovor dobili ste poruku dobrodošlice koja sadrži upute za početak rada. Dobro proučite uvodni tečaj i uređivanju stranice o svome bendu pristupajte oprezno, jer se radi o [[WP:SUKINT|sukobu interesa]], a Wikipedijini članci nisu ničije vlasništvo. Preporuka je za Vas korigirati tek ključne greške i to obavezno uz [[WP:VI|sekundarne izvore]], a ostatak prepustiti drugim osobama. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 19:40, 1. studenoga 2025. (CET) :::::znaci zelite kazati da je smisao wikipedije da ima netocne podatke? nemamo alocirano vrijeme za bavjenje wikipedijom uz sve ostale obaveze, ali valjda bi nekom tko to održava trebalo biti u interesu da ima tocne podatke? kako uopce netko postane admin neceg takvog? sto, da mi otvorimo stranicu Pravi Zidar Betonsky? Kakvog to ima smisla? Ni postava nije navedena kako se mi deklariramo.Molim posasnjenje. [[Suradnik:RuzinaFrankulin|RuzinaFrankulin]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:RuzinaFrankulin|razgovor]])</small> 19:48, 1. studenoga 2025. (CET) ::::::znaci nema odgovora? onaj tko je pisao taj tekst nije napravio ni osnovnu provjeru cinjenica. Format postave koju smo zeljeli promijeniti je sluzbeni format koji je na CD izdanju. Da li je to primarni, sekundarni ili tercijalni izvor? To da smo kultni bend nikada nismo izgovorili, te bi to takoder promijenili. Molimo objasnjenje na koj inacin mozemo korigirati tekst, ili neka se cijeli clanak izbrise, ok? Osoba koja to ureduje je svaki put nas epromjene izbrisala iako je to oficleni niz na CD izdanju. [[Suradnik:RuzinaFrankulin|RuzinaFrankulin]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:RuzinaFrankulin|razgovor]])</small> 14:52, 4. studenoga 2025. (CET) == Zahvala == Samo želim zahvaliti na doprinosu hrvatskoj wikipediji, pogotovo za katoličke teme. Baš sam išao na stranicu FSSP-a kad sam vidio da ste vi napravili izmjenu nekoliko sati prije. [[Suradnik:CroJoe|CroJoe]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:CroJoe|razgovor]])</small> 14:55, 4. studenoga 2025. (CET) == Prvenstvo Sarajevskog nogometnog podsaveza == I'm creating the pages of the "Prvenstvo Sarajevskog nogometnog podsaveza". Could you fix the categories, please? And what's the right name: "Bar Kohba" or "Barkhoba"? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 00:29, 5. studenoga 2025. (CET) :Hold on a second. Did you manage to get the book somehow or are you planning on only using the archived exyufudbal.rs tables? As for the name, I remember that I struggled to find any information regarding the club, but I can try again. Who knows maybe I should try somehow in Hebrew (Hebrew doesn't use the Latin script so obviously I can't get any search results while searching in Croatian). Whatever the name is, it's some variant of the name [[Bar Kohba]]. Also could Barkhoba be a typo? Currently I'm fixing [[NK Kamen Ingrad]]'s article. Can you remind me during which period did this Jewish Sarajevo club exist (I remember that there were multiple ones). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:37, 5. studenoga 2025. (CET) ::{{s|Ame71}}, sorry I forgot to ping. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:37, 5. studenoga 2025. (CET) :::Interesting finds: [https://www.facebook.com/photo/?fbid=476878332819163&set=a.469733453533651][https://www.facebook.com/photo/?fbid=476878362819160&set=a.469733453533651] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:43, 5. studenoga 2025. (CET) ::::{{s|Ame71}}, after I fix NK Kamen Ingrad's article, I'll review this [https://xn--80aafkgm9bibt.xn--90a3ac/%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BB%D0%B5%D0%B4/%D0%B6%D0%B8%D0%B4%D0%BE%D0%B2 Zagreb publication called Židov] (literally called Jew). Even though it's a publication from Croatia, it was digitalised by a Serbian library. Obviously, I expect the Jews to have more coverage of the club and access to people connected to the club (e.g. interviews). Also, non-Jews can easily miswrite the clubs name. The reason I didn't encounter this publication earlier is because it uses "Bar-Kochba" and also "Bar Kochba" [https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00071_19210823|page:6 in this issue]. Again, I'll have to go through multiple issues to see if the spelling is consistent. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:52, 5. studenoga 2025. (CET) ::::: Unfortunately I haven't got the book, I'm using only archived exyufudbal.rs tables. I don't know how long these tables will be available (remember FK Lovcen tables), so I'm planning to create the subfederations pages (not only Sarajevo), and if one day we'll get the book, we'll improve the pages. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 00:55, 5. studenoga 2025. (CET) ::::::Ah okay. Do you want me to make a list of clubs (with archived pages, no longer existing pages) that have online/archived tables, but don't have articles on Wikipedia for those seasons. I think the list is not long, maybe 2 or 3 clubs, with one of them being [[NK Hajduk Brezje]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:59, 5. studenoga 2025. (CET) :::::::: I think it's a good idea. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 01:43, 5. studenoga 2025. (CET) :::::::{{s|Ame71}} Jugoslovenski Muslimanski ŠK (or is it Jugoslavenski???) in [[Prvenstvo Sarajevskog nogometnog podsaveza 1920.]] is [[Sarajevski športski klub]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:31, 5. studenoga 2025. (CET) ::::::::{{s|Ame71}}, I'm very tired. I'll make the list during the day. In Bosnia and Herzegovina they have a website for old news, however you need to pay a lot to access there collection (only for a short period of time). Transcripts of some articles are made free. Here are the free samples (they come from a Sarajevo Jewish paper): [https://infobiro.ba/article/714964/omladina-i-odgoj-autor-nije-naveden][https://infobiro.ba/article/718637/glavna-skupstina-zidovskog-nacionalnog-drustva-za-bih-autor-nije-naveden][https://infobiro.ba/article/718672/nogometna-sekcija-bar-kohbe-autor-nije-naveden][https://infobiro.ba/article/715605/gradske-vijesti-autor-nije-naveden][https://infobiro.ba/article/718027/vijesti-i-biljeske-autor-nije-naveden][https://infobiro.ba/article/844544/o-ustanovama-u-jevrejskom-sarajevu-i-o-njihovom-radu-be-p][https://infobiro.ba/article/719529/drustvene-vijesti-autor-nije-naveden][https://infobiro.ba/article/728048/gradske-vijesti-zidovsko-nacijonalno-drustvo][https://infobiro.ba/article/727876/gradske-vijesti-autor-nije-naveden]. As you can see the name is written in multiple ways. I'll highlight the first article (published on Jan 1 1919) which covers the foundation of the club. I assume the club was founded in late 1918. Also, maybe you should abbreviate Jugoslavenski/Jugoslovenski to Jug. or something similar. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:06, 5. studenoga 2025. (CET) :::::::::{{s|Ame71}}, online I'm seeing claims that Židovsko športsko društvo Bar-Kohba (this name is independently confirmed in Atlas nogometnih klubova from 1925) was founded in 1908 or 1909. It seems that it was reformed in 1918. However, I'd need to look further. Also I found [https://www.academia.edu/44358337/Contributions_to_the_History_of_Sport_Sport_in_the_Grip_of_Ideology_and_Politics_in_Bosnia_and_Herzegovina_1875_1941_ this publication] which I'll need to read. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:22, 5. studenoga 2025. (CET) ::::::::::[https://ishainternational.wordpress.com/wp-content/uploads/2020/10/carnivalvol20_final_version_published_withoutissn.pdf Alt. link] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:25, 5. studenoga 2025. (CET) :::::::::::{{s|Ame71}}, I'll go to bed now. Context for [[Prvenstvo_Sarajevskog_nogometnog_podsaveza_1920./21.#Promijenite_ime]] exists in [[NK SAŠK Napredak Sarajevo]] (see citation no. 10). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:28, 5. studenoga 2025. (CET) ::::::::::::{{s|Ame71}}, I bring you excellent news. One of these [https://infobiro.ba/article/713826/drustvene-vijesti-autor-nije-naveden free transcribed articles] features the foundation of Židovsko športsko društvo Bar Ko'''c'''hba. It was founded on December 23 1918 following a merger between Židovsko gombalačko društvo (Jewish Gymnastics Society), Židovski športski klub, Bar Kohba (without the letter c) and Hakoah. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:26, 5. studenoga 2025. (CET) :::::::::::::{{s|Ame71}}, two more sources for tables: :::::::::::::* Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014. (I remember it featured some provincial matches which are not present in exyufudbal.rs) :::::::::::::* Milorad Sijić, [https://www.exyufudbal.in.rs/biblioteka/plavi-sa-grbavice Plavi sa Grbavice], Kruševac 2021. (contains photographs of tables from newspapers, also covers 2. razred for some seasons) :::::::::::::– <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:49, 5. studenoga 2025. (CET) :::::::::::::: In [https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/yugoslavia-league-final-tables/yug-1921-30/ claudionicoletti] website, when an opponent withdraws, they write "w/o" (walk over). How can I say that in croatian (in short way)? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 17:59, 6. studenoga 2025. (CET) :::::::::::::::{{s|Ame71}} bez borbe. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:01, 6. studenoga 2025. (CET) == Navijači == [[Navijači#Načini navijanja|Navijači]] (tekst ispod naslova treba ukloniti) [[Posebno:Doprinosi/&#126;2025-32055-88|&#126;2025-32055-88]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2025-32055-88|talk]]) 23:28, 7. studenoga 2025. (CET) :{{riješeno}} – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:45, 8. studenoga 2025. (CET) == Ivica Zubac == Znam da je bio u Brotnju, ali sam mislio da juniorske klubove ne stavljamo u infookvire. Pozdrav, [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 13:08, 9. studenoga 2025. (CET) :{{s|Labud222}}, ok onda obrišiti Brotnjo. Samo pokušaj pronaći je li prije Zrinjevca kojim slučajem igrao za seniore Brotnja. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:11, 9. studenoga 2025. (CET) Prema https://brotnjo.ba/nba-zvijezda-ivica-zubac-uvijek-mi-je-bio-san-zaigrati-za-seniore-brotnja/ ovom izvoru nije igrao za seniore Brotnja. Pozdrav, [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 13:13, 9. studenoga 2025. (CET) == Nikola Aleksić iz Distorzije uma == Pozdrav. Što treba napraviti da članak o Nikoli Aleksiću iz Distorzije uma budeaktivan na Wikipediji? Što su greške. Vi ste ga premjestili u nacrt. https://hr.wikipedia.org/wiki/Nacrt:Nikola_Aleksić Vidim da ga je kasnije Runolist ga brisao zbog neprikladnog preusmjeravanja. Ne znam zbog čega. Preusmjerava na bend i na album. Molim pomozite mi sipraviti ako trebam što. Hvala unaprijed. Razmotrite je li prikladno nastaviti s njenim uređivanjem. Niže je navedena evidencija brisanja i premještanja za ovu stranicu: * [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&logid=5123871 10:43, 27. svibnja 2025.] [[Suradnik:Runolist|<bdi>Runolist</bdi>]] [[Razgovor sa suradnikom:Runolist|razgovor]] [[Posebno:Doprinosi/Runolist|doprinosi]] briše stranicu [[Nikola Aleksić]] (nepotrebno ili neprikladno preusmjeravanje ([[WP:PRE]])) * [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&logid=5121492 00:21, 21. svibnja 2025.] [[Suradnik:Croxyz|<bdi>Croxyz</bdi>]] [[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|razgovor]] [[Posebno:Doprinosi/Croxyz|doprinosi]] premješta stranicu [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Aleksi%C4%87&redirect=no&action=edit&redlink=1 Nikola Aleksić] na [[Nacrt:Nikola Aleksić]] [[Posebno:Doprinosi/&#126;2025-32984-50|&#126;2025-32984-50]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2025-32984-50|talk]]) 10:55, 12. studenoga 2025. (CET) :@[[Suradnik:~2025-32984-50|~2025-32984-50]] Ako imamo nacrt, preusmjeravanje iz glavnog imenskog prostora u nacrt smatra se neprikladnim. Dovedite nacrt u red (svi problemi pišu na stranici), pokažite da osoba ispunjava [[WP:KRTE#Glazbenici]] i premjestit ćemo ga na glavnu stranicu. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:26, 12. studenoga 2025. (CET) ::Dobar dan. Hvala na odgovoru. Je li treba ovdje u poruci dokazati kriterije WP:KRTE#Glazbenici ili na nacrtu stranice? [[Posebno:Doprinosi/&#126;2025-33306-41|&#126;2025-33306-41]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2025-33306-41|talk]]) 15:11, 13. studenoga 2025. (CET) :::Na nacrtu stranice. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:24, 13. studenoga 2025. (CET) ::::Dobar dan. Evo sve uređeno. Nadam se da je sad u redu i da može ići objava. Hvala [[Posebno:Doprinosi/&#126;2025-33306-41|&#126;2025-33306-41]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2025-33306-41|talk]]) 08:35, 14. studenoga 2025. (CET) :::::Poštovani, je li sad sve u redu? Može li objava članka? Hvala [[Suradnik:Lawandrule|Lawandrule]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lawandrule|razgovor]])</small> 09:34, 4. prosinca 2025. (CET) == Portal o Aziji == Možeš li mi molim te (ako znaš) pomoći s izradom portala o Aziji. Pozdrav, [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 14:11, 13. studenoga 2025. (CET) :{{s|Labud222}}, s čime točno ti treba pomoć na [[Wikipedija:Portali/Prijedlozi/Portal:Azija]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:15, 13. studenoga 2025. (CET) ::Da ljepše izgleda i da više sliči na ostale portale. [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 14:17, 13. studenoga 2025. (CET) :::{{s|Labud222}}, želiš kopiju portala o Europi? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:19, 13. studenoga 2025. (CET) ::::Nešto slično portalu o Europi. [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 14:21, 13. studenoga 2025. (CET) == Predrag Figenwald == Kada već Predrag Figenwald hoće da se članak o njemu ukloni iz Wikipedije, onda neka tako i bude. Ali baš mi je žao. Objektivno gledano, Predrag zaslužuje mjesto u Wikipediji. Citiram članak "Odlazak buntovnika s razlogom" iz "Večernjeg lista" od 12. 7. 2008.: "No, bili su tu (u redakciji "Poleta") i nezamjenjivi intelektualac generacije Vlatko Fras, najtalentiraniji i najbizarniji Predrag Figenwald, filmski kritičari Nenad Polimac (najbolji od svih), Srećko Jurdana (zadužen za kung-fu filmove i westerne), pokojni trend-sveznalica Vladimir Cvitan, pokojni Dražen Vrdoljak i Darko Glavan, prvi pravi rock kritičari u nas, profesorica Slavenka Drakulić, zgodne novinarke Snježana Banović (hodala s Johnyjem Štulićem, danas kazališna redateljica) i Gordana Farkaš (supruga Paola Sfecija, ugledna izdavačica), odličan redaktor Marjan Jurleka (direktor Večernjeg lista) i još mnogo drugih." [[Suradnik:Svjetlan Feretić|Svjetlan Feretić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Svjetlan Feretić|razgovor]])</small> 00:39, 14. studenoga 2025. (CET) == BLP == In [https://web.archive.org/web/20180804122352/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/53-predistorija-do-1920#beogradski-podsavez-provincija exyufudbal] they say the first edition of Belgrade subfederation championship is the 1920 one: {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[BSK Beograd]] ||3||3||0||0||11||0||<math>\infty</math>||6 |- |2. || [[SK Jugoslavija Beograd|Jugoslavija]] ||3||2||0||1||7||3||2,333||4 |- |3. || [[FK BUSK|BUSK]] ||3||1||0||2||1||3||0,333||2 |- |4. || [[FK BASK|Soko]]||3||0||0||3||1||14||0,071||0 |- |5. || [[Srpski mač]] ||colspan="8"|<center> <small> ''Srpski mač se povukao s natjecanja |- !colspan="10"| |- |} But in [https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/yugoslavia-league-final-tables/yug-1918-20/ claudionicoletti] they say the 1st edition was in 1919: {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[BSK Beograd]] ||3||3||0||0||11||2||5,500||6 |- |2. || [[SK Jugoslavija Beograd|Jugoslavija]] ||3||2||0||1||10||4||2,500||4 |- |3. || [[FK BUSK|BUSK]] ||3||0||1||2||2||5||0,400||1 |- |4. || [[Srpski mač]] ||3||0||1||2||2||14||0,143||1 |- !colspan="10"| |- |} What is the 1st edition I have to create? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 06:33, 18. studenoga 2025. (CET) OMG, in en.wiki and sr.wiki they say the first edition was in 1919-20 with this table: {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[BSK Beograd]] ||4||4||0||0||17||3||5,666||8 |- |2. || [[SK Jugoslavija Beograd|Jugoslavija]] ||4||3||0||1||10||3||3,333||6 |- |3. || [[FK BUSK|BUSK]] ||4||2||0||2||3||6||0,500||4 |- |4. || [[SK Vardar Beograd|Vardar]] ||4||1||0||3||2||7||0,285||2 |- |5. || [[FK BASK|Soko]] ||4||0||0||4||4||17||0,235||0 |- !colspan="10"| |- |} What's the right one we have to keep? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 06:48, 18. studenoga 2025. (CET) :The 1st one is correct. It's also present in Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014., str. 191. [[:en:1919–20 Serbian Football Championship]] uses [https://www.rsssf.org/tabless/serv-wom20.html RSSSF] as a source. If you paste the URL, you'll see that in [https://web.archive.org/web/20220709074046/https://www.rsssf.org/tabless/serv-wom20.html 2022 there was a table identical to the one on en.wiki]. Since then RSSSF was updated by Nebojša Jakovljević (the guy behind exyufudbal). The 2022 source used by RSSSF is [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=186&godina=1920&broj=000005 page 3 of this Jadranski sport] edition. Above the Jadranski sport table there is a short text saying that the autumn part of the season has concluded, meaning that this is a midseason table. RSSSF got the season wrong. It's the midseason table of the 1920./21. season (the next season), as stated by Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014., str. 191. For the 1919 season [https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/yugoslavia-league-final-tables/yug-1918-20/ Claudio Nicoletti's table] doesn't have a BEOGRADSKI LOPTAČKI PODSAVEZ label above it meaning that it wasn't a BLP competition (BLP was founded in 1920, the following year). [https://www.yumpu.com/xx/document/view/60199494/knjiga-prezentaciona-kopija Prezentaciona kopija (page 544.)] has Nicoletti's table and it says that these were friendly games. If you're planning on creating that article, please suggest a name. As for the clubs without articles, I remember BUSK from [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-W13O8QAX/a530affa-5154-4a45-9e1f-0ff1d88bd00e/PDF Album nogometnih klubova Jugoslavije] (page 84). I never created an article due to Album nogometnih klubova Jugoslavije disagreeing with [[:it:Beogradski univerzitetski sportski klub]]. [[:sr:Srpski mač]] claims that the club ceased to exist in 1911, although the [https://library.foi.hr/dbook/index.php?B=1&item=X01888&P= 1932 report] (scroll to Stranice 76-77) claims that the club still exists. I won't explore this topic, as I'm busy with the SNP article and other articles. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:02, 18. studenoga 2025. (CET) ::[[Suradnik:Ame71|Ame71]], fell free to add that midseason table in the 1920./21. article. Use Jadranski sport as the source. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:29, 18. studenoga 2025. (CET) == Partizan Susek == Mogu li se negdje naći tablice liga u kojima je i Partizan iz Suseka? [[Suradnik:Jolicnikola|Jolicnikola]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Jolicnikola|razgovor]])</small> 00:44, 21. studenoga 2025. (CET) :{{s|Jolicnikola}}, imaš li kakve korisne podatke o klubu (godina osnutka, bivša imena i sl.)? Na [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?limit=500&offset=0&profile=default&search=insource%3A%2FSusek%2F&title=Posebno:Tra%C5%BEi&ns0=1 hr.wiki] ne postoji niti jedan članak s tim klubom.[https://srbijasport.net/club/2194-susek-susek/results Ovdje imaš rezultate od 2010.] Očigledno se klub preimenovao iz Partizan Susek u Susek. Ndema ga na web-stranici FSG Zrenjanin (dakle, nije nikada bio u ligi s nekim klubom iz Zrenjanina). Nema ga u tablicama [[FK Mladost Bački Petrovac]]. Od izvora [[Suradnik:Croxyz/Izvori#Vojvodina]] ga možda ima u jednoj od knjiga o FK Vrbas. Za Vojvodinu čisto sumnjam, osim ako je klub osnovan prije 60-ih. Ako je za vrijeme Jugoslavije dogurao na nekakve značajne razine, možda ga ima u knjizi o Bačkoj, no budi oprezan, veliki udio tablica ima mnogo grešaka. To je to što se tiče knjiga o Vojvodini. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:14, 21. studenoga 2025. (CET) ::A joj vidim na en.wiki da si već našao rezultate od 2010. nadalje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:16, 21. studenoga 2025. (CET) :::Moj savjet bi ti bio da pokušaš pronaći (arhivirane) web-stranice [https://srbijasport.net/league/548-gradska-liga-novog-sada ovih klubova], odnosno (arhiviranih) lokalnih portala – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:19, 21. studenoga 2025. (CET) ::::Na [https://www.yumpu.com/en/document/read/55430430/beocin-engleski-niska-rezolucija 21. str.] ove publikacije stoji da je osnovan 1925. i da se kasnije zvao "FC Hajduk". Naravno, nije se mogao zvati ni FC ni FK u tom dobu. U izvještajima Jug. nog. saveza iz 1932. i 1937. ne spominje se nikakav klub iz Suseka među klubovima Novosadskog nogometnog podsaveza (ali se zato spominje Cement Beočin). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:29, 21. studenoga 2025. (CET) :::::{{s|Jolicnikola}}, ako je tada postojao, bio je divlji klub (v. [[Zagrebački nogometni podsavez#Divlji klubovi]]), odnosno nije bio član niti jednog podsaveza. Jako mali udio klubova (pogotvo izvan gradova) je bio registriran. Nepoznat je njihov broj, no vjerojatno ih je bilo više i u samim gradovima i to čak možda i u Zagrebu gdje je broj članova podsaveza bio ograničen točno na 70 192X. Jako je kasno, pa neću nastaviti istraživati. Probaj pronaći na internetu nekakve informacije s pretragom Hajduk Susek. [https://www.sremskenovine.co.rs/2019/09/susecane-sve-manje-zanima-fudbal-2/ Ovo sam uspio pronaći]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:35, 21. studenoga 2025. (CET) ::::::Nažalost, nigdje nisam našao :( [[Suradnik:Jolicnikola|Jolicnikola]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Jolicnikola|razgovor]])</small> 14:59, 21. studenoga 2025. (CET) == Religija == Jesi ti uređivao [[Semitski neopaganizam|ovo]] kao neprijavljeni suradnik? Ako jesi – zahvaljujem na doradi! — [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 14:43, 23. studenoga 2025. (CET) :{{s|Mychele Trempetich|Miha}}, nisam. To je jedan drugi naš suradnik. Zašto uređuje kao IP-ovac? Nemam pojma. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:20, 23. studenoga 2025. (CET) == Sokolovi iz Sokolovca == [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=NK_Sokol_Sokolovac&action=history 21.09.2024. si napravio] preusmjerenje [[NK Sokol Sokolovac]] na [[HNK Sokol Sokolovac]], no problem je što se ovdje radi o dva različita kluba imena ''Sokol'', koji dolaze iz naselja imena Sokolovac. * [[HNK Sokol Sokolovac]] iz naselja i općine [[Sokolovac]], [[Koprivničko-križevačka županija]] - [https://semafor.hns.family/klubovi/938/nk-sokol/ semafor.hns.family, ''Nogometni klub Sokol Sokolovac, Sokolovac''] (ali grb prikazuje ''HNK Sokol'' * NK Sokol Sokolovac iz naselja [[Sokolovac (Dežanovac)|Sokolovac]], [[Dežanovac|Općina Dežanovac]], [[Bjelovarsko-bilogorska županija]] - [https://semafor.hns.family/klubovi/1428/nk-sokol-s/ semafor.hns.family, ''Nogometni klub Sokol Sokolovac, Sokolovac''] pa i ovdje imamo kako sad staviti poveznicu na taj klub z BBŽ-a u [[Dodatak:Popis nogometnih klubova u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji]] sam ga stavio kao [[NK Sokol Sokolovac]], možda da ga staim kao [[NK Sokol Sokolovac (1973.)]] ili [[NK Sokol Sokolovac (Dežanovac)]], da se bezveze ne briše ovo preusmjerenje u budućnosti pozdrav, [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 16:12, 28. studenoga 2025. (CET) :{{s|Cybermb}}, {{riješeno}}. [[NK Sokol Sokolovac]] je sada razdvojba koja vodi na [[HNK Sokol Sokolovac]] i [[NK Sokol Sokolovac (1973.)]] (ako u budućnosti zaželiš promijeniti ime, ovdje je [[Posebno:Što_vodi_ovamo/NK Sokol Sokolovac (1973.)|popis]], nisam dodavao poveznicu na NK Sokol Sokolovac (1973.) u drugim člancima, npr. u člancima o sezonama ŽNL BBŽ). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:39, 28. studenoga 2025. (CET) == 3 srpnja 1991 == Da li stvarno neznas sto je bilo 3. srpnja 1991 ??? Pa ne mogu vjerovati... Aj malo citaj, poptrudi se, uci.... --[[Suradnik:Croq|Croq]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Croq|razgovor]])</small> 13:30, 1. prosinca 2025. (CET) == fotografija Diogen == Poštovani Croxyz Fotografija za koju ste pitali što predstavlja je sa albuma grupe Diogen [[Suradnik:Vinyl cd|Vinyl cd]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vinyl cd|razgovor]])</small> 18:34, 4. prosinca 2025. (CET) :{{s|Vinyl cd}}, je li to naslovnica albuma? Također je li fotografija zaštićena autorskim pravima? Na [[:c:File:1019378d1.jpg]] piše da nije zaštićena autorskim pravima što pretpostavljam da je to netočno – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:32, 6. prosinca 2025. (CET) ::Poštovani Croxyz. ::slika je sa albuma grupe Diogen i koliko je meni poznato nije zaštićena autorskim pravom [[Suradnik:Vinyl cd|Vinyl cd]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vinyl cd|razgovor]])</small> 17:08, 6. prosinca 2025. (CET) :::{{s|Vinyl cd}}, slika vrlo vjerojatno je zaštićena autorskim pravima. Je li poznat autor? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:45, 7. prosinca 2025. (CET) ::::autor je Robert Žegarac kontaktirao sam ga telefonski ,rekao je da slika nije zaštićena autorskim pravom i da dozvoljava da se objavi ::::njgov email je robert.zegarac@gmail.com [[Suradnik:Vinyl cd|Vinyl cd]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vinyl cd|razgovor]])</small> 17:17, 8. prosinca 2025. (CET) {{izvlaka}} {{s|Vinyl cd}} svaka je fotografija zaštićena autorskim pravima do 70 godina nakon smrti autora, osim ako se autor sam nije javno odrekao autorskih prava. U ovom slučaju, autor treba što prije poslati e-mail prema uputi na [[WP:DZ]] u kojem nečim dokazuje svoj identitet i to da je stvarni autor. Također, kada se postavljaju slike, poželjno im je dati neko smisleno ime i u opis staviti podatke o čemu ili komu se radi. [[:c:File:1019378d1.jpg]] sada treba preimenovati, što može samo administrator tamo. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:59, 8. prosinca 2025. (CET) == Dinamova zaklada Nema predaje == Pozdrav, ljubazno molim objašnjenje zašto je ukinuta stranica Dinamove zaklade Nema predaje, ujedno i poglavlje u temi GNK Dinamo? Riječ je o zasebnom entitetu kojeg je osnovao Zakladnik GNK Dinamo i koji djeluje paralelno i u suradnji s GNK Dinamom. Zašto takav entitet ne bi smio imati svoju stranicu ili barem poglavlje na stranici GNK Dinamo. Srdačno, [[Suradnik:Jerkovic9|Jerkovic9]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Jerkovic9|razgovor]])</small> 09:23, 8. prosinca 2025. (CET) :{{s|Jerkovic9}}, ima li zaklada enciklopedijski značaj? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:35, 8. prosinca 2025. (CET) == Ujedinjeni protiv fašizma - izmjena 8.12.2025. u 10:18 == Pozdrav kolega, imam nekoliko pitanja vezanih uz [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ujedinjeni_protiv_fa%C5%A1izma&curid=797759&diff=7351152&oldid=7348671 navedenu izmjenu]. # Zašto je sporni dio sastava inicijative? # Zašto je sporni popis nekih od pojedinaca koji su prisustvovali prosvjedima? Isti dio nije bio sporan u mom prošlom članku [[Prosvjed na Markovom trgu 2024.]] ni npr. u članku [[Sto posto za Hrvatsku]] u kojem ima i cijela sekcija o tome. # Zašto neke od reakcija smatrate "nebitnima"? [[Suradnik:Ashune|Ashune]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ashune|razgovor]])</small> 23:35, 8. prosinca 2025. (CET) :{{s|Ashune}}, stvarno cijenim detaljnu reportažu, no morao sam ukloniti dijelove za koje smatram da nemaju enciklopedijski značaj (npr. ''vrijeđali glumce'', ''"kratko naguravala s policijom"'') ili nisu pisani enciklopedijskim stilom (npr. ''"unosili se u lice i vrijeđali"'', ''"udarili u ruku"''). Sastav incijative nije sporan, već je pisan neenciklopedijskim stilom (''"organizacija, kolektiva, inicijativa i pojedinaca i pojedinki"'') te djeluje previše neprecizno. Također pojedinci je ponovljeno dvaput (u hrvatskom je muški rod ujedno i neutralni rod kada je riječ o množini). Odjeljak o nesudjelovanju riječke gradonačelnice mi isto djeluje kao neenciklopedijski sadržaj (zašto bi uopće navodili da osoba X nije sudjelovala na prosvjedu?). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:22, 9. prosinca 2025. (CET) ::Nisam našao koje su konkretno sve organizacije i pojedinci dio inicijative pa sam prenio kako su ih opisali mediji. Što se tiče dijela teksta koji spominje riječku gradonačelnicu, više je naglasak bio na njenom stavu o prosvjedima (zbog čega sam i stavio u reakcije, pogotovo da se pokrije širi spektar pogleda na događaj) nego na činjenici da nije sudjelovala. ::Ne protivim se generalno navedenom uređivanju, jedino smatram da bi popis nekih od javnih osoba-sudionika bilo dobro navesti kad se već navode i u drugim člancima pa bih taj dio vratio. I sam volim znati tko što podržava ili čemu se protivi kad čitam o raznim prosvjedima i sličnome pa smatram da bi takve informacije zanimale i čitatelje naše Wikipedije. ::Lp, [[Suradnik:Ashune|Ashune]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ashune|razgovor]])</small> 17:15, 9. prosinca 2025. (CET) == Ljudevit Gaj == Malo sam uredio. Onaj dio što je esejski sam zakomentirao. Nisam znao što s tim učiniti. To je tamo još od početka članka, možda ga treba obrisati?--<small>[[Suradnik:Rovoobob|<b><span style="color:blue;">Rovoobob</span></b>]] [[Razgovor sa suradnikom:Rovoobob|<b><span style="color:green;">Razgovor</span></b>]]</small> 11:12, 18. prosinca 2025. (CET) :{{s|Rovoobob}}, nije loša ta ideja sa zakomentiranjem. Ako nekome ubuduće zatreba pri proširenju članka, možda mu dadne ideju o čemu da piše. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 03:03, 19. prosinca 2025. (CET) == 2025. - izmjena od 17. prosinca 2025. u 00:04 == Pozdrav, možeš li mi objasniti [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=2025.&oldid=7356422 ovu izmjenu]? Na stranici s novostima piše da je navedene nedavne smrti potrebno dodati i u stranicu godine smrti. [[Suradnik:Ashune|Ashune]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ashune|razgovor]])</small> 14:16, 18. prosinca 2025. (CET) :{{s|Ashune}}, vidio sam crvenu poveznicu (u tom trenutku nepostojeći članak) te da nedostaje godina, pa sam pomislio da je to nečiji vandalizam iz perioda tijekom kojeg sam bio odsutan s wiki. Slobodno vrati, pogotovo ako nađeš godinu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 03:04, 19. prosinca 2025. (CET) ::U redu, hvala na pojašnjenju. Nažalost, na internetu ne mogu pronaći datum rođenja gospođe Braut. [[Suradnik:Ashune|Ashune]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ashune|razgovor]])</small> 11:40, 19. prosinca 2025. (CET) == 2025- Izmejan od 21. prosinca 2025. == Pozdrav, Možete li nam pojasni izmjenu na stranici Mario Perković, piše da je rađena putem AI? [[Suradnik:Ivan12183k|Ivan12183k]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ivan12183k|razgovor]])</small> 19:30, 21. prosinca 2025. (CET) :Članak je u međuvremenu obrisan, pa ga ne mogu analizirati. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:44, 21. prosinca 2025. (CET) == pouzdaniji izvor == Obrisana mi je dopuna podatka o samom autoru (traži se pouzdaniji izvor). Obzirom da je moja malenkost i osobno autor, ali i da sam naveo izvor (ugovor o autorstvu), nije mi poznato koji bi to bio još pouzdaniji izvor od naprijed navedenoga. [[Suradnik:Mislav11|Mislav11]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mislav11|razgovor]])</small> 12:16, 30. prosinca 2025. (CET) :@[[Suradnik:Mislav11|Mislav11]] Naveli ste primarni izvor koji pritom nije javno objavljen, što je problem s obzirom na naše [[WP:PRO|pravilo o provjerljivosti]]. ''Rule of thumb'': ako bilo koja osoba ne može otvoriti internet ili otići u knjižnicu te ondje provjeriti informaciju koju dodajete, onda nemate dovoljno dobar izvor. Proguglajte, vjerojatno ima nečeg napisanog negdje. Za takve sporedne podatke može proći i članak na nekom regionalnom portalu. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:22, 30. prosinca 2025. (CET) == Srpska liga == I've a doubt: just discovered the leagues with BSK and SK Jugoslavija in Serbia during WW2 weren't "Srpska liga", but "Podsavezna liga Beograd" and every time there were in program the finals vs other Podsaveznas champions (never played). So I'm planning to create the "Podsavezna liga Beograd" with a redirect from the main page. The main page will be remain "Srpska liga", or maybe "Podsavezne lige Srbije"? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 22:48, 30. prosinca 2025. (CET) :{{s|Ame71}}, I don't understand the "and every time there were in program the finals vs other Podsaveznas champions (never played)." part. Podsavezna liga Beograd should be Prvenstvo Beogradskog loptačkof podsaveza, according to Sijić's Fudbal u Kraljevini Jugoslavije. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:22, 30. prosinca 2025. (CET) ::I meant every year (1941, 1942 and 1943) SLS planned to organize the finals between the best 3 clubs of Beograd subfederation vs the other subfederation champions, but cause of WW2 these finals weren't played. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 23:31, 30. prosinca 2025. (CET) :::{{s|Ame71}}, maybe call them Prvenstvo Srbije u nogometu? I mean, was there ever an actual league or was it a cup competition? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:35, 30. prosinca 2025. (CET) :::: The most part of subfederation championship were leagues. There were subfederation leagues and a final phase in cup system. Now I'm going make the changes and to move the page of "Srpska liga u nogometu" to "Prvenstvo Srbije u nogometu". [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 23:46, 30. prosinca 2025. (CET) :::::{{S|Ame71}}, okay. Right now I'm cleaning [[1. hrvatski građanski športski klub Zagreb]]'s article (which is not called 1. Hrvatski Športski Klub Građanski Zagreb, as it.wiki claims). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:57, 30. prosinca 2025. (CET) ::::::{{s|Ame71}} [[Srpska liga u nogometu 1941./42.]] is called Beogradski pehar (literally Belgrade trophy) by [https://web.archive.org/web/20170324193758/http://trstenicani.com/ts_sport_legende/images/ts_ljubvuk_novo_vreme_sl.jpg this edition of Novo vreme]. It is featured in Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014., str. 380–381. under the same name (Beogradski pehar). It says that it's a BLP competition, not a Serbian (national) one. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:20, 31. prosinca 2025. (CET) :::::::{{s|Ame71}}, what should we do with Beogradski pehar in [[Srpska liga u nogometu 1941./42.]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:12, 31. prosinca 2025. (CET) :::::::: I changed in 1941-42 season "Podsavezna liga" to "Beogradski pehar". [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf This book drives me crazy]: there's all I need, but I can't find it easily. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 13:16, 31. prosinca 2025. (CET) :::::::::{{s|Ame71}}, trust me you're not the only one who is confused. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:20, 31. prosinca 2025. (CET) ::::::::::{{s|Ame71}}, should I remove Beogradski pehar from [[Srpska liga u nogometu 1941./42.]] and rename [[Srpska liga u nogometu 1941./42.]] to [[Prvenstvo Srbije u nogometu 1941./42.]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:35, 31. prosinca 2025. (CET) ::::::::::: Just wait, I'll do that. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 13:57, 31. prosinca 2025. (CET) ::::::::::::@[[Suradnik:Ame71|Ame71]], for the WW2 seasons Vitez Zemun should be changed to Vitez Beograd (see [[ZSK Vitez Zemun]]). It also probably dropped the ZSK prefix, as it isn’t based in Zemun anymore. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:54, 31. prosinca 2025. (CET) == Vrbovec == bok, ja sam autor oba teksta, i na službenom webu Grada Vrbovca i na Wikipediji, sad sam pobrisao tekst na webu, da možeš vidjeti da sam ja [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-67674|&#126;2026-67674]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-67674|talk]]) 16:40, 4. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:~2026-67674|~2026-67674]] Neobična situacija zato što tada u principu kao izvor stavljate sebe same ("ovdje kažem da je tako jer sam tamo napisao da je tako"). Zbog [[WP:VI]] trebali bismo znati tko je na stranici Vrbovca pisao tekst, koje su stručne reference autora. Možda bi bolje bilo na Wikipediji napisati tekst i navesti sve izvore, a onda tamo objaviti kako god hoćete. Kada ovdje objavite, odričete se većine autorskih prava. Ispod je Croxyz spomenuo dopusnice, to je [[Wikipedija:Dopuštenja za uporabu sadržaja]]; no to je tek početak priče jer, kako rekoh, citirate sebe na drugom mjestu. Ne znam možemo li smisliti što pametnije. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 00:15, 5. siječnja 2026. (CET) ::onda možete vratiti tekst na Wiki kao što sam napisao? [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-67674|&#126;2026-67674]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-67674|talk]]) 10:50, 5. siječnja 2026. (CET) :::@[[Suradnik:~2026-67674|~2026-67674]] Stvorite trajni račun pa ću vratiti kao Vašu osobnu podstranicu. Bilo bi dobro da stari članak uređujete odjeljak po odjeljak jer nam je teško sve odjednom pregledati. Sve treba imati izvor. Ne znam zašto ste mijenjali površinu i broj naselja, površina je citirana u svim infookvirima hrvatskih naselja prema Državnoj geodetskoj upravi, a broj naselja je iz popisa 2021. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:41, 5. siječnja 2026. (CET) :::Pozdrav, evo stvoren trajni račun, ok, onda ću od sad odjeljak po odjeljak, vodim brigu o izvorima. Površina je mijenjana jer tako stoji u službenim dokumentima Grada (https://vrbovec.hr/wp-content/uploads/2019/04/Procjena-rizika-od-velikih-nesre%C4%87a-za-podru%C4%8Dje-grada-Vrbovca.pdf) :::broj naselja je mijenjan jer je u studenom 2025. od početnih 42 naselja ukinuto jedno, te dodano 6 novih - dakle 47 (https://vrbovec.hr/wp-content/uploads/2025/11/T9Odluka-o-granicama-pod.naselja-i-imenima.zip) [[Suradnik:Speak Mellon|Speak Mellon]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Speak Mellon|razgovor]])</small> 18:12, 5. siječnja 2026. (CET) ::::{{s|Ponor}}, dobili smo odgovor za naselja i površinu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:13, 5. siječnja 2026. (CET) == Dodatci == Vidjet ćeš u postavkama nekoliko novih dodataka koji bi ti mogli pomoći u ophodnji: jedan dodaje poveznicu na copyvio, jedan je za otvaranje diffova odmah u popisima izmjena, a jedan dodaje (tipke za) galeriju zanimljivih slika prema nekim kriterijima - taj bi možda fotograf @[[Suradnik:Runolist|Runolist]] ipak više volio. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:41, 4. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Ponor|Ponor]] Opa! Jako simpa. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 19:43, 4. siječnja 2026. (CET) ::{{s|Ponor}}, isprobat ću kasnije ove ostale dodatke. Bi li mogao objasniti anonimnom suradniku iz poruke iznad proceduru oko dopusnica. Vezano je za današnje izmjene na članku [[Vrbovec]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:14, 4. siječnja 2026. (CET) == Nedjeljko Jusup wikipedia stranica == U skladu s naputcima unesena je nova verzija teksta u enciklopedijskom stilu. Dodani su i izvori/linkovi. Molim javite da li je sad sve u redu? [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-94337|&#126;2026-94337]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-94337|talk]]) 16:33, 5. siječnja 2026. (CET) :Niti jedna tvrdnja nije potkrepljena izvorom, a ni sama tema članka ne djeluje da je od enciklopedijskog značaja. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:18, 5. siječnja 2026. (CET) ::Poštovani CROXYZ! ::Stranica  Nedjeljko Jusup na Wikipediji postoji od 2012. godine (https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nedjeljko_Jusup&direction=next&oldid=3301944. U međuvremenu je više puta nadopunjavana i sve je bilo ok  do ovih posljednjih izmjena  https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nedjeljko_Jusup&action=history (4. siječnja 2026.) ::Predložili ste brisanje članka jer, kako ste u odgovoru naveli , „Niti jedna tvrdnja nije potkrepljena izvorom, a ni sama tema članka ne djeluje da je od enciklopedijskog značaja“. ::Poštovani gospodine Croxyz, zahvaljujemo na vremenu koje ste utrošili  čitajući  naš članak. Ako mislite da  Nedjeljko Jusup, osnivač i prvi glavni urednik Zadarskog lista (prvog i jedinog dnevnika u povijesti Zadra i zadarske regije) ne zaslužuje mjesto u Wikipediji slobodno ga izbrišite. ::Hvala na suradnji! [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-11202-5|&#126;2026-11202-5]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-11202-5|talk]]) 13:43, 6. siječnja 2026. (CET) ::Poštovani Croxyz dodano je još izvora da se lakše odlučite. Lp. Hvala [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-11202-5|&#126;2026-11202-5]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-11202-5|talk]]) 18:02, 10. siječnja 2026. (CET) == Molba == [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ante_Grgurevi%C4%87&diff=next&oldid=7370188 Ajde malo sporije reagiraj], molim te.--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 13:12, 16. siječnja 2026. (CET) :{{s|Tulkas Astaldo}}, je li imamo izvor za datum smrti? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:06, 16. siječnja 2026. (CET) == Different table == You're right, I found some problems in season 1929-30 because the sources say different things. So i deduce the 1929-30 final group table was: Obilić 5, Dušan Silni 5 and Kosovo Kikinda 2 (without PSK), and it was played on June 1930 (season 1929-30), as [https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201929-1944.html fsgzrenjanin.com] says. And in autumn 1930 (season 1930-31) they played another Banatska liga with 4 clubs: Obilić 10, PSK Pančevo 8, Dušan Silni 5 and Kosovo Kikinda 1, with Obilić and PSK qualified for [[prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1930./31.]] (following [https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201929-1944.html fsgzrenjanin.com]). Obilić and PSK Pančevo didn't take part in VBNP 1930-31. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 14:37, 16. siječnja 2026. (CET) :{{s|Ame71}}, I managed to solve it with [https://web.archive.org/web/20180805015952/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/61-1929-1930#velikobe%C4%8Dkere%C4%8Dki-podsavez-zavr%C5%A1nica exyufudbal]. The table contains results after June 25th, but before the repeated July match between Kosovo and Obilić. When this final group began, Pančevo clubs played in Beogradski loptački podsavez. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:34, 16. siječnja 2026. (CET) ::Ah, ok, now I understand. I'm going to make the changes. Have we to considerate season 1929-30 as the last of Banatska župa, or the first of VB/Petrovgrad podsavez? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 18:57, 16. siječnja 2026. (CET) :::{{s|Ame71}}, I mean it isn’t that really importnat. We can always put the 1929./30. under the Banatska župa and VBNP columns in the template. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:18, 16. siječnja 2026. (CET) == RE: [[2. ŽNL Krapinsko-zagorska 2024./25.]] == U principu jest, ali bih možda trebao i dodati rezultate u križaljku i eventualno najbolje strijelce - o sam običavao raditi sa ligama u tijeku (ili nerom završenim) - ali mogu se maknuti <nowiki> {{radovi}} </nowiki> <br> [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 11:35, 22. siječnja 2026. (CET) == Odgovor: Oxford == Ups, da. Postoje dva članka. Ako imaš volje slobodno ih objedini. Nisam više tako aktivan kao u mlađim danima. Pišem samo onda kada imam inspiraciju. No, ako je potrebno stojim na raspolaganju za pomoć. [[Suradnik:Pluki]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pluki|razgovor]])</small> 09:05, 27. siječnja 2026. (CEST) == Strikture jednjaka == Pozdrav, na clanku [[strikture jednjaka]] izmjene su vraćene na staru verziju koja nije tačna. Ezofagealne strikture su zaseban pojam u odnosu na ezogafealne strukture. To označava pojavu suženja na jednjaku (engl. [https://www.uhd.nhs.uk/uploads/about/docs/our_publications/patient_information_leaflets/gastro/041-22_Oesophageal-Stricture.pdf oesophageal stricture]), dok se ezofagealnim strukturama mogu nazvati anatomske strukture koje izgrađuju jednjak kao organ. [[Suradnik:Informationwizard122|Informationwizard122]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Informationwizard122|razgovor]])</small> 22:09, 30. siječnja 2026. (CET) :[[Suradnica:Informationwizard122|Informationwizard122]], vraćen je oblik strikture. Nisam nikad čuo za tu riječ pa sam pomislio da je greška. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:24, 31. siječnja 2026. (CET) == Članci tjedna za 2026. == [[Wikipedija:Članak tjedna/Prijedlozi za tjedne članke 2026.|Počelo je]]! Znam da si Concordiju htio predložiti za neki tjedan, ostavljam ti da sam umetneš točan prijedlog. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 23:32, 3. veljače 2026. (CET) :{{s|Runolist}}, ako se sjetim kasnije ću dodati. Lako je zapamtiti datum: 10. 10., pogotovo jer se teren nalazi pokraj današnje 10. gimnazije. Trenutno pišem odgovor na SZR Duhova. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:35, 3. veljače 2026. (CET) ::{{s|Runolist}}, da dodam još teksta? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:00, 4. veljače 2026. (CET) :::P.S. podsjećam na slike iz Klaićeve. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:07, 4. veljače 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Da, stavi skroz isti tekst koji bi stavio da namještaš članak za GS. Također, skužio sam da nemamo gdje potpisati predlagatelja ili komentar, to ću srediti sutra. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 00:28, 4. veljače 2026. (CET) == [[user:Općina Vidovec]] changed to [[user:Bruno Hranić-načelnik]] == I've changed username of "Općina Vidovec" to "Bruno Hranić-načelnik" (on his request). I don't know if this name is proper on hr.wiki, but I thinh is much better then "Općina Vidovec". Please let me know if removing the "-načelnik" part would be advisable. [[Suradnik:Malarz pl|Malarz pl]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Malarz pl|razgovor]])</small> 14:34, 7. veljače 2026. (CET) :{{s|Malarz pl}}, honestly I don't know what hr.wiki's username rules look like. The user in question is the ''načelnik'' (Polish: starosta) of [[Vidovec|općina Vidovec]] (county/powiat Vidovec) or someone closely connected to the person. His only contributions are his autobiography, which obviously didn't meet the notability criteria. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:45, 7. veljače 2026. (CET) ::Actually, a better Polish equivalent would be ''wojt'' of a ''gmina''. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:48, 7. veljače 2026. (CET) Before 1989 there was in Poland "naczelnik gminy" (now "wójt gminy"). I saw too [[:c:Special:Contributions/Bruno_Hranić-načelnik]]. I realized that "Bruno Hranic" is propably "nacelnik" of "Općina Vidovec" :-) Hr.wiki username rules are on [[Wikipedija:Suradničko ime]] :-) Previous username conflict with "Suradničko ime ne smije biti komercijalno, ime tvrtke, nekog proizvoda, '''institucije''' i sličnog" (as I saw in autotranslator). Thanks. [[Suradnik:Malarz pl|Malarz pl]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Malarz pl|razgovor]])</small> 15:04, 7. veljače 2026. (CET) == Pokrajinsko prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza == Molim te nemoj ophoditi članke tog suradnika. Namjeravam ih kasnije srediti, no prvo moram u ondašnjim novinama pronaći je li se natjecalo zvalo provincijsko ili pokrajinsko prvenstvo. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:05, 13. veljače 2026. (CET) :[[Slika:Thumbs up icon.svg|20px]] [[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 13:14, 13. veljače 2026. (CET) == 1 strd pzo == poštovani, ja sam stvorio tu stranicu i uređivao. Zašto ste izbrisali te podatke koje sam stavio. Još je veća stvar jer sam ja pripadnik te postrojbe,ta sjećanja što ste izbrisali su moja,proživljena. I taj povijesni prelet prva dva Miga 21 HRZ je istinit. A poveznicu niste ni pročitali do kraja. Tamo se govori Bobetku da dolaze dva miga ,a on pita koja dva miga. E pa ta dva koja su mi proletjeli iznad glave. Malo profesionalnosti molim i čitati sa razumijevanjem. Ali vjerojatno ste premlad da to shvatite. [[Suradnik:Vidikovac|Vidikovac]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vidikovac|razgovor]])</small> 12:15, 15. veljače 2026. (CET) == Rasprava o brisanju – Nacrt:DomagojĆorić/ == '''U raspravi je prijedlog naveden - "Razlog brisanja:''' kriteriji" Članak opisuje javno djelujuću osobu, izabranog političara u regionalnom parlamentu, koja ima više potvrđenih funkcija u Mladeži HDZ-a i Osječko-baranjskoj županiji (predsjednik Mladeži HDZ-a OBŽ, zamjenik nacionalnog predsjednika MHDZ, član Nacionalnog odbora HDZ-a, predsjednik Savjeta mladih OBŽ, voditelj radne skupine HZŽ). Sve tvrdnje su potkrijepljene izvornim referencama iz lokalnih i nacionalnih medija kao i službenih državnih stranica. Smatram da članak zadovoljava kriterij relevantnosti jer opisuje osobe s javnim djelovanjem i utjecajem u političkoj i društvenoj sferi.Sve tvrdnje su potkrijepljene izvornim referencama iz lokalnih i nacionalnih medija (OsijekNews, OsijekExpress, Dnevno.hr, 031portal). i drugi Smatram da članak zadovoljava kriterij relevantnosti jer opisuje osobu s javnim djelovanjem i utjecajem u političkoj i društvenoj sferi. S obzirom na višestruke javne funkcije, izborne mandate, medijsku prisutnost i doprinos mladima u politici, smatram da članak zadovoljava kriterij relevantnosti za hrvatsku Wikipediju. Ukoliko urednici smatraju potrebnim, dodatno se mogu označiti i novi izvori uz svaku tvrdnju da se jasno vidi provjerljivost informacija, iako je to već potkrijepljeno. [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 12:02, 20. veljače 2026. (CET) :{{BIVUŠ101}}, članak ne ispunjava kriterije o političare. Nije riječ o saborskom zastupniku niti ministru. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:36, 20. veljače 2026. (CET) ::Ako Domagoj Ćorić nije saborski zastupnik ili ministar, relevantan je po WP:KRTE jer obnaša izabranu funkciju zastupnika u Skupštini Osječko-baranjske županije odnosno obnaša dužnost kroz predstavničko tijelo, (Skupština Osječko-baranjske županije) tj. demokratski izabran predstavnika građana, te ima visoke stranačke mandate kao član Nacionalnog odbora HDZ-a (najviše tijelo stranke), prema pravilu WP:KRTE citiram "obnaša internu stranačku dužnost na nacionalnoj razini u stranci" , član je i Predsjedništva HDZ-a OBŽ, predsjednik Mladeži HDZ-a OBŽ i zamjenik nacionalnog predsjednika Mladeži HDZ-a. Sve tvrdnje su provjerljive u pouzdanim medijima, što pokazuje da je politički relevantna osoba u regionalnoj sferi i lokalnoj. itd. Molim vas kod navoda zašto da ili ne da točnije elaborirate svoje argumente. [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 12:55, 20. veljače 2026. (CET) :::Zastupnički kriterij odnosi se na državne parlamente, a ne županijske. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:03, 20. veljače 2026. (CET) ::::Poštovani i dalje navod ne stoji jer prema kriteriju citiram ::::''Političari i državni službenici:'' ::::''Političar ili državni službenik vjerojatno se može smatrati značajnim ako ispunjava <u>barem '''jedan''' od sljedećih kriterija</u>:'' ::::* ako je predsjednik [[Predsjednik države|države]] ili [[Predsjednik vlade|vlade]] (premijer), [[generalni guverner]], [[ministar]], član neke [[Zakonodavna vlast|zakonodavne skupštine]] ili na istovrjednu položaju na nacionalnoj razini [[Unitarizam|unitarne]] ili federalnoj razini [[Federacija|federativne]] države. (To se na Hrvatsku odnosi i na regionalni državni ustroj odnosno - Županije) ::::* ''obnaša ili je obnašao internu stranačku dužnost na nacionalnoj razini u stranci koja jest ili je bila zastupljena u zakonodavnoj skupštini neke države: čelnik stranke, član odbora stranke, tajnik stranke, predsjednik (ili istovrjedan položaj) u udruzi povezanoj sa strankom'' ::::'''Taj kriterij je isto ispunjen.''' ::::Po kriterijima: ::::# Interna stranačka dužnost na nacionalnoj razini - Domagoj Ćorić je Član Nacionalnog odbora stranke HDZ izabran na općem saboru stranke (Najviše tijelo stranke) koja je zastupljena u Hrvatskom saboru. Zamjenik je nacionalnog predsjednika Mladeži HDZ-a, što je isto nacionalna stranačka funkcija. '''To točno zadovoljava točku 2. kriterija.''' ::::# Zahtjevne mjesne ili područne zadaće s moći: ::::#* Član je Predsjedništva HDZ-a Osječko-baranjske županije i Zastupnik u Skupštini Osječko-baranjske županije – ovo su izabrane funkcije s realnom političkom moći na županijskoj razini. '''To zadovoljava točku 3. kriterija.''' ::::# Medijski odjek, provjerljivost, relevantnost: ::::#* Aktivnosti su popraćene neovisnim medijima poput OsijekNews, OsijekExpress, 031portal, Dnevno.hr. ::::#* Ovo je u skladu s kriterijem 6 čak ako nije na nacionalnoj razini, ima očitu moć i medijsku pokrivenost od nacionalne do lokalne razine ::::Zaključno osobno smatram da tekst zadovoljava '''barem dva kriterija''' značajnosti: stranačka funkcija na nacionalnoj razini i značajne izabrane funkcije na regionalnoj razini, uz medijsku pokrivenost. Dakle, prema WP:KRTE, ovo jest relevantno za članak na Wikipediji. [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 13:15, 20. veljače 2026. (CET) :::::Hrvatska nije federativna država. Federativne države su BiH, Rusija, Švicarska, SAD, tako da taj kriterij nije ispunjen. Valjda biste to trebali znati jer je jasno da ste usko povezani s temom članka. Član nacionalnog odbora nije interna stranačka dužnost na nacionalnoj razini. To bi bile najviše pozicije, tipa predsjednik stranke. Županijska razina je sasvim irelevanta što se tiče kriterija značajnosti. Niti jedna enciklopedija, leksikon i sl. ne bi pokrila osobu s takvom funkcijom. U suprotnom bi postojali članci o zamjenicima župana iz pripadnike X nacionalne manjine. Ti osječki mjesni mediji nisu nimalo relevantni. Relevantni mediji bi bili nacionalni mediji tipa Večernji, Jutarnji itd. Dnevno.hr je najobičniji internetski portal. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:27, 20. veljače 2026. (CET) ::::::Poštovani, (Draft - koji je izrađen je napravljen u dobroj namjeri jer pratim aktivno političku scenu mladih u Hrvatskoj i smatrao sam korisnim kreiranje istog) Nitko nije naveo da je Hrvatska federativna država (čitati s pažnjom), eksplicite vam piše - ''član odbora stranke,'' zato je i navedeno'','' pritom osobna kvalifikacija o o pojedinim portalima tko je i za što kvalificiran i relevantan izbjegavam jer gledam objektivno. Osijek nema neograničeni broj portala pa da prema tome izdvajamo "relevantne izvore". Već su ovo jedini šire dostupni portali na tome području koje je moguće pronaći. ::::::Kao primjer vam navodim [[Pavo Gagulić]] , kao gotovo identičnu stranicu, s time da primjerice osobu koju sam obradio (Domagoj Ćorić) ima i veće i značajnije te relevantnije položaje kao mlada osoba kako internog stranačkog tako i institucionalnog djelovanja uz više od 30 označenih izvora. [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 13:55, 20. veljače 2026. (CET) :::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]]@[[Suradnik:Ponor|Ponor]] ? :::::::poštovani urednici, još nisam dobio povratni odgovor a u međuvremenu kako vidim pokrenuta je i rasprava za brisanje stranice - Pavo Gagulić kojeg sam Vam naveo kao primjer, napominjem takvih stranica ima još niz poput primjerice - Ivan Vidiš - https://hr.wikipedia.org/wiki/Ivan_Vidi%C5%A1, i Petar Ćurić - https://hr.wikipedia.org/wiki/Petar_%C4%86uri%C4%87. S time da primjerice ponavljam osobu koju sam obradio (Domagoj Ćorić) ima i veće i značajnije te relevantnije položaje kao mlada osoba kako internog stranačkog tako i institucionalnog djelovanja uz više od 30 označenih izvora. Jesu li onda sve te stranice ispravne i relevantne? ili su sve za uklanjanje.. [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 08:59, 23. veljače 2026. (CET) ::::::::Poštovani rasprava je sada otvorena i za gore navedene primjere nakon mojeg naputka. Citiram suradnika "Hijerovit" — za stranicu Ivan Vidiš. lipnja 2024. (CEST) , "kriterije kao bivši predsjednik mladeži HDZ-a ispunjava". Te je stranica već bila zadržana a bila je i već predmet rasprave o brisanju, sukladno tome kriteriji se opetovano tumače po vlastitom dojmu ne pravilima. Osobno gledajući pravila i Domagoj Ćorić i Ivan Vidiš ispunjavaju sva pravila o zadržavanju i zahtjevu za premještanje na glavnu stranicu. S time da Ivan Vidiš ima dosta slabije izvore, Ukoliko su potrebne korekcije, dobrodošle su no napominjem osobu koju sam objektivno obradio ima sve potrebne kriterije. Te tražim zahtjev za premještaj stranice - Domagoj Ćorić na glavnu stranicu. @[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]], @[[Suradnik:Ponor|Ponor]] [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 09:01, 25. veljače 2026. (CET) :::::::::@[[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] Možda biste mogli prestati maltretirati suradnika na njegovoj osobnoj stranici i stvar raspraviti u raspravi za brisanje (kraći argumenti) ili na stranici za razgovor članka/nacrta. Mogli biste pogledati i kako su, što se same forme tiče, pisani članci na Wikipediji – Vaš ni formu ne zadovoljava. Stilski – puno praznih rečenica, kao iz političkog letka pred izvjesne ''izbore''. Natežete kriterije. Ovoliko strasti obično pokazuju oni koji imaju veze s osobom o kojoj pišu, a to za Wikipediju nije dobro: ni strast ni veze. Budite sigurni da će netko napisati članak kada osoba bude od enciklopedijskog značaja. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:52, 25. veljače 2026. (CET) ::::::::::Smijeh! "Maltretiranje" je ne dobivanje odgovora na jasne argumente? Prvo ste me vi osobno optužili da koristim chatGPT, pa onda kasnije ste uvidjeli da nije, pa je stvar ova ili ona.. sve samo ne meritum, jeste uopće pročitali sadržaj? Argumente i sve ostalo u raspravi? Nakon toga uz jasno istaknuti niz primjera stranica sve su sada predložene za brisanje, meni je "page" kao "page" nebitan ali mi je bitno vrijeme i trud koji sam uložio u isti da bi netko paušalno ocjenjivao.. Previše ste "strasti" i osobnih kvalifikacija iznijeli za tako "irelevantne" stvari.. Možda bi bilo dobro preispitati i vaše osobne relacije i odnose? Predlažem da sami onda osobno izmijenite i educirate i nas ostale, bit će nam zadovoljstvo! [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 08:44, 26. veljače 2026. (CET) == Nogomet == Možeš li pregledati [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=2._NL_2024./25.&diff=prev&oldid=7391696 ovo]. Ponavljali su se parametri, pretpostavio sam da je umjesto 1 trebalo pisati 2. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:35, 20. veljače 2026. (CET) :{{s|Ponor}}, nije ništa izmijenjeno, tj. ostala je zelena boja kod stuoca drugoplasiranog kluba. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:39, 20. veljače 2026. (CET) == Frano Veraja == Postovani, izbrisali ste cijeli tekst o Frani Veraja s objašnjenjem da “izgleda” kao AI. Svi podaci su točni i provjereni i ja sam ih osobno napisao. Mozete mi dodatno objasniti u čemu je problem? [[Suradnik:Cvita1008|Cvita1008]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cvita1008|razgovor]])</small> 19:43, 20. veljače 2026. (CET) :{{s|Cvita1008}}, članak stilski jako sliči na brojne nedavne članke za koje je očito da su pisani AI-jem, uključujući članke rukometne tematike. Članci bi trebali biti pisani u neutralnom tonu, a svaka tvrdnja bi trebala biti pokrivena izvorom. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:07, 21. veljače 2026. (CET) == Domobranske bojne == @[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] pozdrav, imam pitanje, razmišljam da sve dalmatinske domobranske bojne spojim u jedan povijesni paragraf na wiki stranici 23. domobranske pukovnije, čisto da je sve na jednom mjestu, eto javite što mislite o ideji pa ću se uhvatiti "posla". Što se tiče dužili, dan danas se u HV kaže da neko duži oružje, posuđuje od države, bar su tako meni objasnili :) [[Suradnik:Dudeidassa|Dudeidassa]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dudeidassa|razgovor]])</small> 22:40, 20. veljače 2026. (CET) :{{s|Dudeidassa}}, nisam znao za ovo dužiti. Mislih da je riječ o nekom čudnom tipfeleru, makar ni sam nisam znao što bi to bilo :) Slobodno spoji te članke u jedan, ako misliš da je tako najbolje. Naravno, zadrži sadržaj koji se razlikuje (npr. slike, organizaciju jedinica, ali navedi izvore za organizaciju) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:03, 21. veljače 2026. (CET) == Roman "U vrtlogu vremena" na stranici "Žigmund Luksemburški" == Poštovanje, uklonili ste rečenicu "Žigmund Luksemburški je jedan od glavnih ikova u romanu povijesne fantastike U vrtlogu vremena, hrvatske autorice Ivane Julius." uz pitanje "Je li roman dovoljno značajan da bude uvršten u popularnu kulturu?". Dolje nudim dodatne izvore koji potvrđuju relevantnost romana: Izdanja: Roman je doživio 2 izdanja, 2023. i 2024.:(https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=100&sort=0&age=0&spid0=100&spv0=povijesni+roman+za+mlade&mdid0=0&vzid0=0&xm0=1&selectedId=1700000665), (https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=10&sort=0&age=0&spid0=10&spv0=Julius%2c+Ivana&xm0=1&mdid0=0&vzid0=0&selectedId=1031999) Prijevod: Preveden je na engleski jezik (The Whirlwind of time, 2025, prevoditeljica Mihaela Galjuf) (https://www.amazon.in/Whirlwind-Time-Book-ebook/dp/B0FL8XCKL9?ref_=ast_author_dp&th=1&psc=1) Recenzije i osvrte su napisali književnici: Saša Jakšić: https://ovisnaocitanju.com/recenzija/u-vrtlogu-vremena-ivana-julius/ Sandra Pocrnić Mlakar: https://beletra.hr/ivana-julius-moja-junakinja-jelena-osvaja-publiku-svojom-zenskom-snagom-tihom-ali-mocnom/ Osvrt književnice Marijane Dragičević nalazi se na omotu hrv. izdanja knjige. Osvrti književnika Davora Pleskine i Petra Petrovića nalaze se na omotu eng. izdanja knjige. O autorici i knjizi pisali su mediji: Večernji list: https://scontent.fzag3-1.fna.fbcdn.net/v/t39.30808-6/574573118_1142768331297008_1833912637579889898_n.jpg?_nc_cat=104&ccb=1-7&_nc_sid=7b2446&_nc_ohc=2revW2G_Uq8Q7kNvwGP2rl0&_nc_oc=Adksyo2re9SQHuA4OIVZdPNHBghjtbJtCnnnH9DpT_1PevHGnjz4_WVH51cBYsqf2Jk&_nc_zt=23&_nc_ht=scontent.fzag3-1.fna&_nc_gid=j6UcKBs06Gpe1AAB0zWC3w&oh=00_AfsvjN-CRvO2O7c96Mc3XRFBnybJbZ84RLsukRff-6Xp7w&oe=69A0FDE1 Časopis Kvaka: https://www.casopiskvaka.com.hr/2024/04/ivana-julius-moja-junakinja-jelena.html Otvorena televizija: https://www.youtube.com/watch?v=yCx_j-xhGos Televizija Zapad: https://zapad.hr/ivana-julius-u-vrtlogu-vremena/ Radio Banovina: https://www.radio-banovina.hr/audio-kako-je-ivana-julius-spojila-fantaziju-povijest-i-medvednicu/ -Roman je spomenut i obrađen u knjizi "Zagorkini sljedbenici", Sandre Pocrnić Mlakar (str.145)(https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=-1&sort=5&new=30&age=0&fid0=5&fv0=hrvatski&selectedId=1009386) ---- S obzirom na sve navedeno, ako mislite da je roman ipak dovoljno značajan, molim da razmislite o vraćanju uklonjene rečenice na stranici "Žigmund Luksemburški". [[Suradnik:Botros99|Botros99]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Botros99|razgovor]])</small> 17:51, 22. veljače 2026. (CET) :{{Botros99}}, nije značajan. Prva rečenica definicije popularne kulture na [https://www.enciklopedija.hr/clanak/popularna-kultura Hrvatskoj enciklopediji] glasi: ''popularna kultura, kultura koja je svima dostupna i '''široko rasprostranjena'''; '''svakodnevna medijska kultura koja prevladava u suvremenom društvu;''' zajednički skup praksa i uvjerenja koje su stekle '''globalnu prihvaćenost''' i koje obilježava medijska dostupnost i pojavnost u obliku komercijalnoga proizvoda. '' – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:39, 22. veljače 2026. (CET) == Petar Ćurić == <nowiki>{{Zadržati}}</nowiki> za [[//hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Symbol_keep_vote.svg|poveznica=Datoteka:Symbol_keep_vote.svg|21x21px|Zadržati]] '''Zadržati''' Ne shvaćam čemu takvi prijedlozi, zapravo sam ostao bez teksta. Pročitajte njegov životopis malo bolje. Radite što hoćete. Jako ste me razočarali ali ja vam tu ne mogu ništa osim da ljude demotivirate za rad na taj način [[Suradnik:Slavko Macan|Slavko Macan]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Slavko Macan|razgovor]])</small> 17:54, 28. veljače 2026. (CET) == Hvala na dobrodošlici i pomoći == Poštovani kolega hvala na pomoći, baš se i ne snalazim više u ovom ambijentu, sve mi je novo... [[Suradnik:Vitek|vitek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vitek|razgovor]])</small> 23:28, 3. ožujka 2026. (CET) :{{s|Vitek}}, bez problema. Povremeno ću pregledavati tvoje članke i ispravljati ih. I ja pozaboravim određene stvari nakon nekog vremena. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:29, 3. ožujka 2026. (CET) == Tog(o)a == Vidi [https://egzonimi.lzmk.hr/?p=3230 ovo]. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 19:21, 8. ožujka 2026. (CET) :{{s|MaGa}}, zanimljivo. Kada sam brzinski sređivao članak, provjerio sma oblik Togoa na Hrv. enc. Prisutan je u [https://www.enciklopedija.hr/clanak/eyadema-gnassingbe ovom članku]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:27, 8. ožujka 2026. (CET) ::Izgleda da nisi tražio [https://enciklopedija.hr/clanak/Togo na pravom mjestu]. :D <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 19:36, 8. ožujka 2026. (CET) ::''Baj d vej'', ja uvijek tražim tamo gdje je eksplicitno navedeno kao pravilo. Možda je članke na HE prekucavao netko tko ne zna za neko pravilo, a netko tko je to trebao pregledati - ''promašio''. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 19:44, 8. ožujka 2026. (CET) :::{{s|MaGa}}, ma znam nego ovako mi je bilo najlakše provjeriti. Obično koristim HJP, no znam da (često) nema natuknice za države s popisom oblika. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:47, 8. ožujka 2026. (CET) ::::HJP... Rekao bi jedan bivši kolega: ''Da, ali ne''. Uglavnom, ''botom lajn'': Preko trnja do zvijezda. Nema nam druge. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 19:57, 8. ožujka 2026. (CET) ::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] i @[[Suradnik:MaGa|MaGa]] Informativna točka o najčešćim situacijama: ako je takav otvoreni slog (onaj koji završava na samoglasnik) na kraju imena muškog roda naglašen, samoglasnik se zadržava u sklonidbi, kao kod Peru -> Perua, San José -> San Joséa, Copiapó -> Copiapóa. Ako nije, mijenja ga se kao bilo koju domaću imenicu, npr. Tokio -> Tokija, Meksiko -> Meksika, Santiago -> Santiaga. Kod ženskih doduše nije tako: Cumaná -> Cumane. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 17:43, 9. ožujka 2026. (CET) :::::@[[Suradnik:Runolist|Runolist]]e, na početku ovog odlomka naveo sam poveznicu na LZMK koja jasno govori. Ja na to nemam što ni dodati niti oduzeti, to su sigurno pisali učeni(ji od mene) ljudi. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 17:56, 9. ožujka 2026. (CET) == Nino Skrabe == postovani Croxyz ...@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] male izmjene za Ninu Skrabe radim vec 10+godina, sto se vidi iz povijesti, na njegovo inzistiranje. Svakih par mjeseci mi posalje dopunu koju radim na Wikipediji, isto kako sam i postavio stranicu. Stoga Vas molim da izmjenu vratitr nazad. Hvala lijepo Lp [[Suradnik:Isalopek|Igor Salopek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Isalopek|razgovor]])</small> 17:15, 10. ožujka 2026. (CET) :{{s|Igor Salopek}}, u izvorima članka [[Nino Škrabe]] nije stajalo ono što se tvrdi. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:23, 12. ožujka 2026. (CET) ::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] da li.moram ponovno izmjene unositi ili cete ih vratiti? Ako treba mogu poslati prtscr maila od Nine Skrabe iako mi nije jasno zasto.kad se u povijesti vidi da ja stalno dopune radim ::Hvala [[Suradnik:Isalopek|Igor Salopek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Isalopek|razgovor]])</small> 07:15, 14. ožujka 2026. (CET) :::{{s|Igor Salopek}}, vaka tvrdnja u članku bi trebala biti pokrivena izvorima. Trenutno članak ima samo dva izvora koji naravno pokrivaju mali dio članka. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:20, 14. ožujka 2026. (CET) ::::Ne razumijem sad vise sto ocekujete od mene? Gospodin Nino Skrabe mi daje sve u mailu i ja postavljam na wikipediju. ::::Ako to nije dovoljno onda ne znam sto je. ::::Dakle izvor je sam Nino Skrabe. ::::Ajme 10g nikakvih problema sad odjednom je problem. ::::Eto, da li cete vratiti ili moram sam opet upisivati? ::::Lp [[Suradnik:Isalopek|Igor Salopek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Isalopek|razgovor]])</small> 20:09, 14. ožujka 2026. (CET) :::::{{s|Igor Salopek}}, problem nije odjednom, već od [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nino_%C5%A0krabe&diff=prev&oldid=2398363 30. travnja 2010.], dakle skoro 16 godina. Tvrdnje u svakom članku bi trebale biti pokrivene vjerodostojnim i provjerljivim izvorima ([[WP:VI]], [[WP:NI]]), dakle ne primarnim (u ovom slučaju samog Škrabe), već sekundarnim i tercijarnim izvorima. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:29, 14. ožujka 2026. (CET) ::::::Evo ne znam sto da kazem. Javit cu autoru, Ninu Skrabe, da ne zelite objaviti izmjene jer ga ne smatrate vjerodostojnim. Nazalost drugih provjerljivih izvora nemam. ::::::Vjerujem da ce biti razocaran, ali ako ne zelite, ne zelite. [[Suradnik:Isalopek|Igor Salopek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Isalopek|razgovor]])</small> 20:51, 14. ožujka 2026. (CET) :::::::{{s|Igor Salopek}}, za većinu toga vjerojatno postoje izvori u LZMK-ovim izdanjima, znanstvenim radovima, nacionalnim/regionalnim medijima, knjigama, časopisima i sl. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:12, 14. ožujka 2026. (CET) == Turnir drugoligaša i trećeligaša 1991. == In the page 372 of the Orijent book, they say the club played in the ''Grupa Zapad'' of '''Turnir drugoligaša i trećeligaša 1991.''' I never heard anything about it, I think it was played in the same days of [[Turnir „Slobodna Hrvatska” 1991.]]. In facebook ([https://www.facebook.com/profile/100057584734421/search/?q=turnir%20drugoligasa%20i%20treceligasa POVIJEST RIJEČKOG NOGOMETA]) i found this: Zbog općepoznate političke i ratne situacije, raspada Jugoslavije i hrvatskog osamostaljenja oformljena su samostalna hrvatska prvenstvena i kup natjecanja u kojima su klubovi uglavnom bili raspoređeni prema plasmanu u posljednjem izdanju jugoslavenskih natjecanja. Zbog ratnog stanja u Hrvatskoj i uvedenog moratorija zbog nesigurnosti svih nogometaša, nogometnih djelatnika i gledatelja početak službenih nogometnih natjecanja za sezonu 1991./1992. su trebala započeti tijekom kolovoza 1991. godine, ali su se često odgađala pa su započela tek krajem veljače i početkom ožujka 1992. godine. Krajem ljeta i tijekom jeseni 1991. godine su se na područjima Hrvatske koja nisu bila obuhvaćena ratom odigravalo niz humanitarnih utakmica, te nekoliko značajnijih turnira. Prvi od tih turnira je bio Trofej ''Novog lista'' koji se je odigrao u Rijeci, Zagrebu i Splitu i na kojem su nastupili dojučerašnji jugoslavenski prvoligaši iz Hrvatske - ''Rijeka'' Rijeka, ''Hajduk'' Split, ''Dinamo'' Zagreb i ''Osijek'' Osijek. Nakon ovoga je uslijedilo neslužbeno nogometno prvenstvo Hrvatske ''Slobodna Hrvatska 1991.'', čiji se prvi dio odigrao po Hrvatskom zagorju i Međimurju, a drugi dio u Istri, a nastupilo je budućih 7 hrvatskih prvoligaša uključujući i ''Rijeku''. Paralelno s ovim natjecanjem se je u Rijeci odigrao ''Trofej Compa'' na kojem su nastupili riječki klubovi ''Grbci'', ''Lokomotiva'', ''Rikard Benčić'' i ''Zamet''. Nekako za vrijeme odigravanja navedenih turnira se je na području Rijeke i okolice počeo održavati turnir ''Sportaši Hrvatske - HNS Rijeka 1991.'' (i u ostalim sportovima su se održavali turniri ovakvog naziva), a ovo natjecanje se sastojalo od 2 turnira - ''Turnir drugoligaša i trećeligaša'' i ''Turnir niželigaša'', a sav prihod s ovog natjecanja je išao u dobrotvorne svrha. Na ''Turniru drugoligaša i trećeligaša'' su se od riječkih klubova natjecali ''Lučki radnik'' (osvoji turnir) i ''Orijent'', dok su se na ''Turniru niželigaša'' od riječkih klubova natjecali ''Grbci'', ''INA Delta'', ''Rikard Benčić'', ''Turnić'' i ''Zamet'' (pobjednik turnira). Za ovaj turnir moram spomenuti da su svi klubovi bili oslabljeni, jer je dio njihovih igrača bio na ratištu, što im se događalo i narednih nekoliko sezona u službenim natjecanjima. Krajem 1991. godine se je održao ‘ratni’ malonogometni turnir pod nazivom ''Neovisna Hrvatska 1991.'', a sve utakmice su se odigrale u zagrebačkoj 'Ledenoj dvorani' Dvorani sportova, a na turniru su se uz ''Rijeku'' još natjecali i ''Hajduk'' Split, ''Zagreb'' Zagreb, ''INKER'' Zaprešić (ex ''Jugokeramika''), ''Varteks'' Varaždin i selekcija Sportskih novosti pod nazivom ''SN scorpion''. Na turniru je trebao nastupati i zagrebački ''HAŠK Građanski'' (ex ‘’Dinamo’’), ali nisu nastupali zbog 'odmora' nogometaša, koji su ionako pratili ovaj turnir iz gledališta. Čim je ratna stihija pomalo počela jenjavati krajem veljače i početkom ožujka 1992. godine su se u Hrvatskoj počela ubrzanim ritmom održavati službena natjecanja u novooformljenim hrvatskim natjecanjima. U prvenstvima hrvatske su od riječkih klubova u 1. hrvatsku nogometnu ligu je ušla ''Rijeka'', u zapadnu skupinu 2. hrvatske nogometne lige je ušao ''Orijent'', u primorsku skupinu 3. hrvatske nogometne lige je ušao ''Lučki radnik'', u 'B' grupu riječke skupine 4. hrvatske nogometne lige su ušli ''Grbci'', ''INA Delta'' i ''Lokomotiva'', dok su u riječku skupinu 5. hrvatske nogometne lige ušli ''Rikard Benčić'', ''Turnić'' i ''Zamet'', a tijekom narednih godina se je nastavila tradicija iz vremena Jugoslavije o redovitim mijenjanjima sustava natjecanja (ali bržim ritmom), pri čemu je nekoliko klubova nestalo, a par njih se oformilo. U prvo izdanje hrvatskog nogometnog kupa 1992. godine je ušlo 7 klubova koji su bili izborili plasman u završnicu Kupa maršala Tita 1991./1992. About the western group of Turnir drugoligaša i trećeligaša, the table was: Lučki radnik 6 pts, Halubjan, Opatija and Orijent 4 pts, Grobničan 2 pts. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 13:38, 11. ožujka 2026. (CET) :{{s|Ame71}}, the war ([[Domovinski rat]]) broke out in early 1991, before Croatia got it's independence. Even though the war started, the clubs continued to compete in their Yugoslav leagues. In June, after the season ended, Croatia became an independent state. This resulted in clubs leaving the Yugoslav football pyramid. Due to the war, it became impossible to organise leagues. Because of this, the new season didn't start in August. With no games, local friendly tournaments were set up. Some of them are covered in [[Nogometno prvenstvo Hrvatske 1991./92. – ostale lige]]. Keep in mind that some of these tournaments could've been official tournaments. We don't know, due to a lack of information. All of these are local tournaments. The first tournament mentioned in that Facebook post is likely a friendly tournament organised by the Rijeka daily [[Novi list]]. It also mentions [[Turnir „Slobodna Hrvatska” 1991.]] The text then mentions some local Rijeka tournaments. The second paragraph covers the foundation of the Croatian football pyramid. Orijent played in [[2._HNL_1992.#Zapad]], Lučki radnik in [[3._HNL_1992.#Skupina_A_–_Riječka_skupina]]. The other leagues aren't covered on hr.wiki (they should be a part of [[4. rang HNL-a 1992.]] and [[5. rang HNL-a 1992.]]) :Starting in early 1992 (or sometimes perhaps even in late 1991) there were a bunch of non-official torunaments. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:19, 12. ožujka 2026. (CET) == Stranica StreetGainZ == Poštovani, mogu li znati koji je razlog brisanja stranice? Prije par dana sam probao istu stranicu uploadati, no tada je bio problem u imenu računa te je to sada riješeno + dodana je dodatna litetaruta i poveznice na sami članak pa me zanima koji dio sada nije u skladu sa pravilima? [[Suradnik:Nikola Pustišek|Nikola Pustišek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Nikola Pustišek|razgovor]])</small> 22:08, 12. ožujka 2026. (CET) :{{s|Nikola Pustišek}}, zato što organizacija ne ispunjava [[Wikipedija:Kriteriji značajnosti po temama|kriterije značajnosti]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:38, 12. ožujka 2026. (CET) ::Poštovani, hvala na odgovoru. Pod kriterijima značajnosti misli se na ovo " ::Ona pak najčešće nije enciklopedijski značajna ako se na nju odnosi neka od sljedećih točaka: ::* ima malen broj članova (manje od 1000) ::* usmjerena je prema malenoj [[Interesna skupina|interesnoj skupini]] ::* lokalnog je karaktera ::* lokalni je odjeljak ili manji odjeljak veće organizacije te se ujedno ne ističe ni po čemu. ::" ? ::Ukoliko je jedna ili više kratica razlog za ukidanje naše stranice, zbog čega su odobrene onda stranice drugih manjih udruga koje također ne ispunjavaju navedene kriterije? [[Suradnik:Nikola Pustišek|Nikola Pustišek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Nikola Pustišek|razgovor]])</small> 09:34, 13. ožujka 2026. (CET) :::Ako smatrate da neka udruga ne ispunjava kriterije značajnosti, slobodno predložite njen članak za brisanje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:22, 14. ožujka 2026. (CET) == Ivan Marević == Zbog čega je članak predložen za brisanje? Čisto da znam gdje griješim. Hvala [[Suradnik:Pego6786|Pego6786]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pego6786|razgovor]])</small> 09:00, 16. ožujka 2026. (CET) :Zbog vjerojatnog neispunjavanja kriterija značajnosti za političare. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:07, 17. ožujka 2026. (CET) == Nacrt: Bokšački Klub Klis, molim vas doprinesite. == Molio bih vas da uredite nacrt članka Bokšački Klub Klis, ako znate. Hvala, srdačno vas pozdravljam! [[Suradnik:Suradnik78785|Suradnik78785]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Suradnik78785|razgovor]])</small> 19:59, 18. ožujka 2026. (CET) :{{s|Suradnik78785}}, sadržaj članka [[Nacrt:Bokšački klub Klis]] uopće nije potkrepljen izvorima niti je pravopisno sređen. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:36, 18. ožujka 2026. (CET) == Prvenstvo Osiječke župe u nogometu 1919./20. == Why do you want to delete [[Prvenstvo Osiječke župe u nogometu 1919./20.|this page]] ? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 19:25, 19. ožujka 2026. (CET) :{{s|Ame71}}, because it should be written as Osječki and not Osiječki. This misspelling is common on exyufudbal. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:25, 19. ožujka 2026. (CET) ::I understood later (I had to comparize the 2 links). [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 09:16, 20. ožujka 2026. (CET) :::Đakovske -> Đakovačke, moslavičke -> moslavačke – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:02, 20. ožujka 2026. (CET) == Stranice o sezonama Kupa SRJ sa svim strijelcima == Evo stranica o prve tri sezone Kupa SRJ sa (skoro) svim strijelcima: [https://www.rsssf.org/tablesj/joeg93.html#kup], [https://www.rsssf.org/tablesj/joeg94.html#kup], [https://www.rsssf.org/tablesj/joeg95.html#kup] [[Suradnik:Jolicnikola|Jolicnikola]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Jolicnikola|razgovor]])</small> 11:39, 20. ožujka 2026. (CET) :[[Suradnik:Ame71|Ame71]], besides the first three season of the FR Yugoslavia Cup, we also got a bunch of [https://fsv.rs/arhiva-fudbalskih-takmicenja-na-teritoriji-vojvodine-od-1945-do-danas/ Vojvodina tables]. Now you can cover most of the Vojvodina seasons. I remember that we had incomplete tables for several seasons. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:57, 20. ožujka 2026. (CET) ::Additionaly, this may be useful for correcting tables with incorrect goal-differences. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:04, 20. ožujka 2026. (CET) ::: Vojvodina page will be useful in the future, at the moment I'm busy with ZNP pages. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 15:37, 21. ožujka 2026. (CET) == Dinamova slika iz 1951. == [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Josip_Drago_Horvat&curid=491100&diff=7410065&oldid=7410057 Ova slika] koju su dodao u par članak danas ima malo čudan početak teksta. Molim te pogledaj: ''"Dinamo Zagreb s momčadi Dinama (?!) koja je osvojila Kup maršala Tita 1951. U gornjem redu su..."'' [[User:Jure Grm|<span style="color:Gold;">Jure</span>]] [[User talk:Jure Grm|<span style="color:Blue;">Grm</span>]], 24. dana mjeseca ožujka, godine Gospodnje dvijetisućedvadesetšeste u 20:23 20:23, 24. ožujka 2026. (CET) :Btw. sad sam vidio da si iz infookvira Franji Wölflu izbacio trenerske podatke. Ima li neki posebni razlog za to? - [[User:Jure Grm|<span style="color:Gold;">Jure</span>]] [[User talk:Jure Grm|<span style="color:Blue;">Grm</span>]], 24. dana mjeseca ožujka, godine Gospodnje dvijetisućedvadesetšeste u 20:31 20:31, 24. ožujka 2026. (CET) ::{{s|Jure Grm}}, dobro da si uočio ovo prvo. Ispravljao sam slike u drugim člancima, pa sam slučajno pogriješio. Wölflov članak sam počeo uređivati jer mi je bilo čudno kako u infookviru ima samo 79 golova, a 304 nastupa. To je pogrešno interpretirano iz Nogometnog leksiona. ''[https://nogomet.lzmk.hr/clanak/2665 Za Dinamo odigrao 304 utakmice i postigao 79 ligaških pogodaka]'' znači da je sveukupno odigrao 304 utakmice (vjerojatno uključuje i prijateljske), a da je u ligi postigao 79 golova (mislim da je to tipfeler, trebalo bi biti 89 prema Dinamovoj web-stranici). O Wölflu sam pronalazio mnogo kontradiktornih i pogrešnih podataka. F.F. (očito [[Franjo Frntić]]) tvrdi u [[Tko je tko u NDH]] ([https://znaci.org/00003/557.pdf str. 427.]) da je Wölfl počeo igrati u Concordiji s 13 godina 1930. Wölfl je rođen 1918., tako da je 13-godišnjak postao tek 1931. Nisam mogao pronaći potvrdu da je Wölfl igrao za prvu momčad Concordije kao 16-godišnjak, 1934. Koliko vidim, Concordia te godine nije igrala u prvenstvu ZNP, prvenstvo Jugoslavije 1933./34. je otkazano, a 1934./35. nije nastupao. No, vjerovat ću Cuvaju jer znam da je vodio detaljne dnevnike. Također sam pronalazio kontradiktorne podatke o godinama u kojima je igrao za Građanski (od 1937. ili 1938.). Izgleda da se pridružio Građanskom u listopadu 1937., a prvi put u nekoj službenoj tuakmici azigrao je 1938. Što se tiče trenerske karijere, prije bi se infookvira zabunom interpretiralo da je Wölfl bio trener prve momčadi Dinama i izbornik Jugoslavije. Barem sam ja imao takav dojam. No Wölfla nisam uspio pronaći na popisu trenera Dinama kroz povijest. Trebalo bi u infookviru navesti koje točno pozicije je držao unutar Dinama i jugoslavenske reprezentacije. Nisam uspio pronaći te podatke. Možda je proveo dulje vrijeme u stožeru jugoslavenske reprezentacije? Nažalost, nemamo nigdje kompletnu biografiju Wölfla (ni na Dinamovoj web-stranici, ni u Povijesti sporta i inim publikacijama). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:35, 24. ožujka 2026. (CET) :::Što se tiče nastupa za B reprezentaciju, utakmica se odigrala, no u Politici nisu naveli sastave. Trebalo bi pričekati još nekoliko dana (ili tjedana) da NSK digitalizira izdanja Novosti iz 1940. (trenutno digitaliziraju 1938. i 1939.). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:37, 24. ožujka 2026. (CET) ::::I svakako mu treba vratiti izborničke funkcije, odnosno članstvo u kolektivnim izborničkim komisijama i u jugoslavenskoj 1954. i u hrvatskoj reprezentaciji 1956. - [[User:Jure Grm|<span style="color:Gold;">Jure</span>]] [[User talk:Jure Grm|<span style="color:Blue;">Grm</span>]], 24. dana mjeseca ožujka, godine Gospodnje dvijetisućedvadesetšeste u 22:49 22:49, 24. ožujka 2026. (CET) :::Ovu pogrešku imaš na više mjesta ... [[User:Jure Grm|<span style="color:Gold;">Jure</span>]] [[User talk:Jure Grm|<span style="color:Blue;">Grm</span>]], 24. dana mjeseca ožujka, godine Gospodnje dvijetisućedvadesetšeste u 22:38 22:38, 24. ožujka 2026. (CET) ::::{{s|Jure Grm}}, evo riješih. Jao, stvarno sam brzoplet danas. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:01, 24. ožujka 2026. (CET) ==Predložak== Hvala na dopunjavanju i iskorištavanju predloška. Ja sam bio još nesiguran koliko je to dobro i uopće korisno, pa na kraju nisam iskoristio. Isto tako i s predloškom za glagoljicu. [[Suradnik:Kkupus|Kkupus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kkupus|razgovor]])</small> 16:56, 31. ožujka 2026. (CEST) :{{s|Kkupus}}, vjeruj mi korisno je. Znaš li možda glagoljicu? Ako da, pokušaj nadopuniti pisce [[Predložak:Glagoljica]] s autorima koji se navode u [https://library.foi.hr/dbook/index.php?B=1&item=X04047&P= ovoj knjizi]. Odi na ovaj scroll na dnu i odi na 13–18., 256–259. str. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:08, 1. travnja 2026. (CEST) ::{{S|Kkupus}}, bi li htio popuniti predložak s člancima [[:Kategorija:Glagoljica]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:15, 1. travnja 2026. (CEST) :::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Izbjegavao sam popunjavati s podatcima s [[:Kategorija:Glagoljica]] jer je po meni većina toga, izuzev podlistka Glagoljski zapisi apsolutno irelevantna. Uglavnom su to neke moderne pojave od manje važnosti ili jako nedorečene teme poput [[Hrvatska glagoljica]]. Probat ću vidjeti po ovome popisu koji su poslao, iako mislim da ima trenutačno i lakše dostupne literature, barem u knjižnicama. [[Suradnik:Kkupus|Kkupus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kkupus|razgovor]])</small> 00:58, 1. travnja 2026. (CEST) ::::{{s|Kkupus}}, vjerujem da postoji. [[Predložak:Hrvatska ćirilica bosančica]] sam slučajno pronašao prilikom traganja sadržaja za [[Bosančica#U_suvremenom_dobu]]. Bilo mi je čudno kako nisam naletio na taj predložak dok sam sređivao članak o našoj ćirilici. Ustanovio sam da se predložak nigdje nije koristio, pa sam ga odlučio uklopiti u sve članke koje je naveden. Inače, ovu knjigu koju sam naveo iznad, je FOI na isti dan, dan prije ili kasnije, digitalizirao tako da sam ju slučajno otkrio u pravo vrijeme. Kukuljević Sakcinski ju je sastavio kao popis hrvatskih knjiga koje je pronašao u nekoliko tadašnjih (privatnih) knjižnica. Naravno, to nije popis knjiga tiskan/pisan do te godine jer je kod nas znanost tek bila u početcima (npr. Kukuljević Sakcinski ne zna za Nauk karstjanski [[Matija Divković|Matije Divkovića]], ako se ne varam prve hrvatske tiskane ćirilične knjige, čija je skraćena inačica prema Hrvatskoj enciklopedija doživjela [https://www.enciklopedija.hr/clanak/divkovic-matija čak 27 izdanja!]). Većina dotad navedenih autora u predlošku su navedena u njegovoj knjizi, ali nisam mogao pronaći potvrde (slike) da su one doista pisane na našoj inačice ćirilice, a ne na ''standardnoj'' ćirilici, pa ih nisam naveo. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:11, 1. travnja 2026. (CEST) == [[2. HNL 1994./95.]] == ovo vezano za [[2. HNL 1994./95.]] * grupa "Sjever"'' - gdje je nedoumica između [[NK Slavonija Požega|''Slavonija'' - Požega]] i [[ŽNK Mladost 127. Suhopolje|''Mladost 127'' - Suhopolje]] na 1. mjestu (oba po 65 bodova) poredak * 1. ''Mladost 127'' * 2. ''Slavonija'' imamo po * ''Hrvatski športski almanah 1995/1996'', str. 439 * Željko Kovač: ''Povijest nogometa od NK Jedinstvo do HNK Đakovo Croatia : 1962.-2016.'', Đakovo, 2017., {{ISBN|978-953-6831-80-7}}, str. 224 * Dragutun Kerže: ''Olimpija, simbol Donjega grada : 1923. - 2003.'', Osijek, 2003., {{ISBN|953-99459-0-9}} * Branko Pleše, Goran Čičin-Mašansker: ''Nogometni klub Slaven Belupo, Koprivnica : 1907. - 2007.'', Koprivnica, 2007., {{ISBN|978-953-55074-0-8}}, str 117-118 iskreno, nisam našao (još) da je negdje * 1. ''Slavonija'' * 2. ''Mladost 127'' [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 15:50, 9. travnja 2026. (CEST) :{{s|Cybermb}}, super je da nam se svi izvori slažu oko 1. mjesta. To znači da RSSSF nije pouzdan za ovu sezonu, odnosno da ga ne bismo trebali koristiti. Trebali bi ispraviti tu tablicu u članku. Vidim da Croatia Đakovo i Jedinstvo Donji Miholjac imaju jednaki broj bodova (39), slično kao i Slavonija Požega i Mladost 127. Suhopolje. Je li se ti izvori koje si naveo u poruci iznad slažu oko pozicija tih klubova na ljestvici? Također, bi li mogao vidjeti je li Hrvatski športski almanah 1995/1996 ima identične ljestvice za [[2._HNL_1994./95.#Zapad]] i [[2._HNL_1994./95.#Jug]] (broj bodova, gol-razlika i sl.)? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:25, 9. travnja 2026. (CEST) == Bunić == https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Bunić&oldid=prev&diff=7428662 Trazis izvor moje izmjene, kad ja sam samo popravio gresku nekog drugog? Ali moje izmejna je, da ni je tamo Laudon ishranjen! Gdje ima izvora, da tamo ishranjen je??? Sve izvore govore samo o nehovim decama. Nema... nonsense, ishranjen je u Becu, mislim da klik u engelskoj ili nekoj drugoj wiki i vidi se sve. Ne znam ko je stvario ovaj nonsense da je ishranjen u Bunicu. Ali kad nema izvora, da je tamo sahranjen, zasto izvor, da tamo ishranjen ni je??? {| class="wikitable" ! colspan="2" |Ernst Gideon von Laudon |- | colspan="2" |Portrait, <abbr>c.</abbr> 1780 |- !Born |13 February 1717 Toce mõisa, [https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Toce,_Latvia&action=edit&redlink=1 Tootzen] [<nowiki/>[[:lv:Toce|lv]]], [[:en:Swedish_Livonia|Swedish Livonia]] (in present-day Toce, [[:en:Madona_Municipality|Madona Municipality]], [[:en:Latvia|Latvia]]) |- !Died |14 July 1790 (aged 73) [[:en:Nový_Jičín|Nový Jičín]], [[:en:Moravian_Margraviate|Moravian Margraviate]], [[:en:Holy_Roman_Empire|Holy Roman Empire]] |- !Buried |[[:en:Penzing_(Vienna)|Hadersdorf]], [[:en:Vienna|Vienna]] |} [[Suradnik:270kHz|270kHz]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:270kHz|razgovor]])</small> 08:44, 14. travnja 2026. (CEST) :{{s|270kHz}}, pregledao sam povijest izmjena te uklonio nereferencirani sadržaj. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:54, 14. travnja 2026. (CEST) == Zagreb league 1930/31 == I have a question about the [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1930./31.|1930/31 Zagreb championship]]: I think the champion was Viktorija, but the page [[Prvenstva Zagrebačkog nogometnog podsaveza]] lists the champion as HAŠK. The subfederation final is also listed as HAŠK-Segesta 4:0, but I haven't found any sources about it. Who do you think was the real winner? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 20:38, 14. travnja 2026. (CEST) :{{s|Ame71}}, at first I started digging through sources about HAŠK. I couldn't find anything, but then I rememebered that [https://www.yumpu.com/xx/document/read/60199494/knjiga-prezentaciona-kopija/21 this page exists]. Also I'd like to point out a mistake on that specific page. Concordia did not win the 1938–39 ZNP championship. It lost to BGŠK Bjelovar, the provincial champion, in the ZNP championship final. I find it interesting that we have a HAŠK vs Segesta championship twice in a row. It could be a duplication error. Without dates it's hard to confirm anything. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:57, 14. travnja 2026. (CEST) ::I think it would be the best if {{s|Cybermb}} looked into this. It's 100% mentioned in Fudbalska takmičenja u Južnih Slovena. ::P.S. Cybermb, si uspio pronači išta vezano za onu župu Bosanske krajine i 2. HNL 1994./95.? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:03, 14. travnja 2026. (CEST) :::A final HAŠK-Segesta 4:0 is on April 1933 (but for 1931/32 season, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje), str. 152.]). I suppose the podsavez final wasn't played in 1931 (Viktorija v Segesta). [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 10:25, 15. travnja 2026. (CEST) ::::{{s|Ame71}}, here's what I managed to find. After the qualifiers (quarter finals) have been played, 1931 Varaždinske novosti editions stop reporting on the further outcome of the 1930–31 provincial championship. Why? I don't know. [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=701953 Novosti, 21. srpnja 1931., str. 6.] mentions what I assume is the missing qualifiers/quarter finals tie: ::::Unitas Nova Gradiška – BSK Brod na Savi. What's strange is that in the previous season Unitas competed in the Sisačka župa championship. Segesta is participating in the provincial championship. Is this some previously cancelled match? ::::From that Novosti edition we have the following result: ::::* Viktorija Karlovac – ČŠK Čakovec 0:0 (June 20th, not 19th as [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Sijić, str. 150.] claims). Both clubs are named the champions of their župas. ::::There are no reports on the 2nd leg of the qualifiers/quarter finals. ::::In [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=702005 Novosti, 29. srpnja 1931., god. XXV., br. 207., str. 15.] we have a report on the matches that will take part on August 2nd 1931: ::::* ČŠK Čakovec – Orient Sušak ::::* Koprivnica – Ivanić ::::* BSK Brod na Savi – Segesta Sisak ::::This confirms that the Unitas Nova Gradiška vs BSK Brod na Savi fixture was a provincial championship tie. Maybe Unitas played in Bjelovarska župa, while Koprivnica played in Podravska (not Bjelovarska) župa? ::::You might have noticed that Orient is listed here. ::::In [[Prvenstvo Sušačke župe u nogometu 1930./31.]] we have: ::::* ČŠK Čakovec – Orient Sušak 1:1 2:2 1:3 ::::* Orient Sušak – Segesta Sisak 3:3 1:4 ::::Do you have dates in Orient's book? Did Orient play against anybody before ČŠK? Because we have a Koprivnica – Ivanić tie, the Orient – Segesta tie was a semifinal, just as [[Prvenstvo Sušačke župe u nogometu 1930./31.]] claims. ::::I'll stop jhere because I don't have any dates. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:56, 15. travnja 2026. (CEST) :::::{{s|Ame71}}, I'm really confused. [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=702151 August 7th] edition claims that the following matches will take place: :::::* ČŠK – Ivanić :::::* Segesta – Brod :::::This makes zero sense. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:06, 15. travnja 2026. (CEST) ::::::{{s|Ame71}}, I have a full table: II. razred [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1930./31.]] [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=702201 Novosti, 17. kolovoza 1931., god. XXV., br. 226., str. 12.] There's just one single mistake (it's a typo): Croatia (the worst club) should have 1 draw, not 6. In previous week's report, Croatia was accidently given 5, not 0 draws (in the last leg Croatia drew). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:17, 15. travnja 2026. (CEST) :::::::{{s|Ame71}}, do you plan on doing this table? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:01, 16. travnja 2026. (CEST) ::::::::I can't open it.... [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 21:14, 16. travnja 2026. (CEST) ::::::::Ah, I see that the entire webpage is down. Such a shame, I wanted to see the report of the Viktorija Segesta games. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:14, 16. travnja 2026. (CEST) :::::::::{{s|Ame71}}, the site is back online again. [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1931./32.]] Viktorija vs Segesta amtch is indeed called a qualifing match. ::::::::: [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1930./31.]] :::::::::May 17th official ZNP short text: no mention of the winner of Viktorija vs Željezničar becoming the champion of ZNOP :::::::::May 18th only a short report, no mention of title win :::::::::May 19th [https://digitalna.nsk.hr/?pr=iiif.v.a&id=690412&vwopt=%7B%22pages%22%3A%5B14%5D%2C%22pan%22%3A%7B%22x%22%3A0.566%2C%22y%22%3A1.123%7D%2C%22view%22%3A%22image%22%2C%22zoom%22%3A1.241%7D link] Viktorija called the champion of 1. razred. Here's an interesting text: :::::::::''Prema propozicijama igra prvo plasirani klub lokalnog prvenstva Zagreba sa trećeplasiranim zagrebačkim klubom u Liga prvenstvu [is this Yugoslav championship?] kvalifikacionu utakmicu, ali tek u 1932 godini...'' :::::::::Do we have records of this qualifying match? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:41, 17. travnja 2026. (CEST) ::::::::::I see a doigravanje to [[Prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1931./32.|prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije 1931./32.]] Viktorija v Segesta in May 1932 (3-0 and 4-2). Viktorija was 4th in 1.razred, while Segesta became province champion 1932, but in October. So I think Segesta played as province champions 1931. ::::::::::And I see another doigravanje Viktorija v Segesta in June 1933 (4-1 the 1st match, while the 2nd score is unknown). Viktorija was 1. razred champions, while Segesta played (I think) as province champions 1932, while in 1933 the province champions were BGŠK Bjelovar (source [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)]). [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 14:51, 17. travnja 2026. (CEST) :::::::::::{{s|Ame71}} so I researched a lot of things. I stumbled upon the confirmation for the 1935–36 provincial final results: Slavija Sisak 6:0 BGŠK Bjelovar, BGŠK Bjelovar 1:3 Slavija Sisak. The results are confirmed (dates aren't mentioned, I didn't check Novosti) by Novo doba, 25. kolovoza 1936., str. 4. :::::::::::<br> :::::::::::I found confirmation that Segesta was the provincial champion for 1931. :::::::::::[https://library.foi.hr/LIB/knjiga.php?B=1&item=X01888 Izveštaj o radu Jugoslovenskog nogometnog saveza u 1932 godini za XV redovnu godišnju skupštinu od 18-XII-1932 god.], Beograd : Jugoslovenski nogometni savez, 1932., str. 28. (scroll to Stranice 31-32) has ''drugoplasirani i pobednik četvrtoplasiranog i prvak provincije Znp-a''. Additionally, [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=690254 Novosti, 22. svibnja 1932., god. XXVI., br. 139., str. 11.] has ''i pobjednik na utakmici izmedju prvaka pokrajine ZNP i četvrtog iz Zagreba''. This edition of Novosti covers the format for [[Prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1931./32.]] This edition was released on the day of the 2nd match between Viktorija and Segesta. In the same text it is stated that Viktorija has already qualified for the 1st group. This is a bit strange, but in the next day's edition ([https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=690255 Novosti, 23. svibnja 1932., god. XXVI., br. 140., str. 10.]) it is stated the match took place in the morning. This seems strange in today's age, but keep in mind that the [[Prva noćna nogometna utakmica u Hrvatskoj|first night game in Croatia was played the previous year]]. :::::::::::<br> :::::::::::Still we didn't know if HAŠK or Viktorija ([https://www.yumpu.com/xx/document/read/60199494/knjiga-prezentaciona-kopija/21 as claimed by Prezentaciona kopija]) was the winner of [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1930./31.|prvenstvo Zagreba 1930./31.]] Previously I mentioned how [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=690412 Novosti] (p. 14.) called Viktorija the winner of I. razred. It was unclear if that meant that Viktorija was the winner of Zagreb championship. Today I decided to check [https://digitalna.nb.rs/view/URN:NB:RS:SD_2F6F6602455A67B1B521D786232CBF4A-1931-05-18 Politika, 18. svibnja 1931., god. XXVIII., br. 8269., str. 9.] (I didn't check it for Segesta, do you want me to try and find any information on Sgesta in Politika?). Politika calls Viktorija ''prvak Zagreba'' and it claims that Viktorija ''definitivno osvojila prvenstvo Zagreba''. We should add this to [[Prvenstva Zagrebačkog nogometnog podsaveza]]. :::::::::::Since Viktorija was the champion, the question is: was there a final between Viktorija and Segesta? I don't know. It could be possible that tehre was no final, and instead the 2 clubs only played against each other as part of the Yugoslav championship qualifiers. Thus, we shouldn't mention any final nor those 2 qualifier matches as the ZNP final. :::::::::::Going back to [[Prvenstva Zagrebačkog nogometnog podsaveza]], I see that the article currently has HAŠK 4:0 Segesta as the result of the 1930–31 final. This match was mentioned in the [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Prvenstva_Zagreba%C4%8Dkog_nogometnog_podsaveza&oldid=4478908 earliest edit]. No source is given, so I can't guess with certainty where that result comes from. As you pointed out, this match appears in Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014., str. 152. as the final of the 1931–32 season, even though the match was played on April 9th 1933. [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=690055 Novosti], 10. travnja 1933., good. XXVII., br. 100., str. 12. has ''HAŠK OSVAJA PRVNESTVO ZNP. Sisak, 9 aprila. Uz veliko interesovanje publike održana je danas na igralištu Segeste utakmica za prvenstvo ZNP za 1932 godinu''. This confirms the information present in Sijić's book. This Novosti edition should be cited in [[Prvenstva Zagrebačkog nogometnog podsaveza]]. :::::::::::<br> :::::::::::And now come the 1933 Viktorija vs Segesta matches. [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=690444 Novosti, 18. lipnja 1933., god. XXVII., br. 165., str. 12.] has an interesting report which you should read. It announces the 2nd match between Segesta and Viktorija. The 1st one was played in Sisak. Segesta 3:7 Viktorija. The order of fixtures in [[Prvenstva Zagrebačkog nogometnog podsaveza]] should be corrected. Take a look at the language in the Novosti report: ''Kvalifikaciona utakmica'', ''lokalnog prvenstva ZNP-a''. Segesta is incorrectly named the ZNP champion (''Segesta koja je prvak Z. N. P-a'') even though it's called the provincial champion (''prvaka pokrajine'') in the same sentence. [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=690447 Novosti, 19. lipnja 1933., god. XXVII., br. 166., str. 12.] has the correct result (4:1 for Viktorija) and it says ''Jučer je odigrana ova retur utakmica, tzv. kvalifikaciona igra za ulazak u daljna prednatjecanja, za nacionalnu ligu. Igrali su prvak Ia razreda Zagreba i prvak pokrajine ZNP-a Segesta iz Siska''. Cite this 2 Novosti editions as sources. I don't know when the first match was played. :::::::::::And for the end we have the Slavija Trsat vs BGŠK Bjelovar mateches. They were played on September 3rd and 10th according to Sijić's book. I can't find them in Novosti! [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=838207 Novosti, 10. rujna 1933., god. XXVII., br. 249., str. 14.] has BGŠK vs ČŠK Bjelovar as part of BGŠK's 25th anniversary. I can't find the matches in Politika. I checked Varaždinske novosti for the semifinal matches between BGŠK and VŠK. The first match was played on the 20th, not 16th of August ([https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=2&godina=1933&broj=000194&E= p. 5.]). It's called divizijsko prvenstvo and both clubs are winners of their župas. [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=2&godina=1933&broj=000195&E= Page 5] confirms the 5:1 result. Honestly I have no idea what Sijić's source may be. I can't view [https://digitalna.nsk.hr/?pr=l&rr%5B7%5D%5Bo%5D%5B555414%5D=oa&class=10001&oby=rmr&obyt=a&published=y&restricted=n&mrx%5B10583%5D%5B556338%5D=a&ps=100&page=90 Novosti] any more (site is offline) so I can't see what Novosti says about the VŠK vs BGŠK games. Please remind me to check later. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:56, 19. travnja 2026. (CEST) I'm working 1935/36 season and I found something strange. There is a league wiht the best 5 Zagreb clubs + Slavija Varaždin and it's called "Podsavezni razred" in exYU and "1. razred" in Milorad Sijić's book. The winners are Concordia, but according to Sijić's book, the Podsavez final was Slavija Sisak (theat's ok) versus Slavija Varaždin (4th place in Podsavez league!), with Varaždin as winners and ZNP champions, without reported scores. So I suppose ZNP didn't considered champions the best 3 clubs (Concordia, Građanski and HAŠK) because they were promoted to [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1936./37.|Yugoslav league 1936/37]]. But it's just my opinion, I have no sources confirming that. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 19:30, 19. travnja 2026. (CEST) :So, who are the 1936 ZNP champions? Concordia winners of the league or Slavija Varaždin (according to Sijić's book) ? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 19:33, 19. travnja 2026. (CEST) ::{{s|Ame71}}, in the meantime can you add II. razred [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1930./31.]]? Novosti, [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=831089 20. kolovoza 1933., str. 24.] has ''divizijskim prvenstvenim utakmicama''. They're played in Varaždin and Sisak (no matches named). [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=831096 22. kolovoza 1933., str. 10.] sa<s that on September 10th BGŠK will organise its 25th anniversary. Just like in the paragraph above. [https://digitalna.nsk.hr/?pr=iiif.v.a&id=834953&vwopt=%7B%22pages%22%3A%5B10%5D%2C%22pan%22%3A%7B%22x%22%3A0.634%2C%22y%22%3A1.019%7D%2C%22view%22%3A%22image%22%2C%22zoom%22%3A0.953%7D Novosti, 28. kolovoza, 29. kolovoza 1933., god. XXVII., br. 237., str. 10.] that BGŠK beat VŠK 5:1 in Bjelovar on August 28th, not 23rd as Sijić's book claims. No competition name is given. [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=838201 Noovsti, 6. rujna 1933., god. XXVII., br. 245., str. 12.] has without a date (I'd remove Sijić's date because I don't trust his source dfor the provincial championship): ''Sušak: BGŠK (Bjelovar)–Slavija 3:0. (polufinale prvenstva pokrajine ZNP-a: gosti su zasluženo pobijedili)''. This means that Slavija Trsat (or Sušak?) vs BGŠK Bjelovar was not the final match as Sijić claims! [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=838218 Novosti, 21. rujna 1933., god. XXVII., br. 260., str. 13.] has BGŠK – Slavija 1:1, semifinal of ZNP provincial championship. Final will be Segesta vs BGŠK. [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=838226 Novosti, 29. rujna 1933., god. XXVII., br. 268., str. 12.] says that the match will be played in Bjelovar on October 1st. The site crashed, again. Please remind me to carry my search later. It looks like we have another provincial championship. However, I don't know for which season it is. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:13, 19. travnja 2026. (CEST) :::{{s|Ame71}}, [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=838229 Novosti, 1. listopada 1933., god. XXVII., br. 270., str. 12.] says that in the first match Segesta beat BGŠK 5:0. [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=838233 Novosti, 5. listopada 1933., god. XXVII., br. 274., str. 14.]: BGŠK vs Segesta 3:0, 2nd match of ZNP provincial final. ''... druga finalna utakmica pokrajinskog prvenstva ZNP-a 1933: ... Segesta radi bolje goaldiferencije (5:3) i po treći put redom prvak provincije, a time dobiva trajno i prelazni pokal "Jutarnjeg lista", koji je tako tek nakon 12 godina pripao stalno jednom klubu''. Apparently, for 12 years the newspaper Jutarnji list has awarded a temporary trophy (a cup) to the winner of the ZNP provincial champion (keep in mind that the provincial championship has by this point, been for a little more than 12 years. Segesta, after winning the provincial championship three times in a row (this is important for reconstructing the past!) has permanently won the cup. I don't know if this was the norm. Brazil won the FIFA World Cup Trophy permanently after winning it three times in a row (when Pele played for Brazil), see [[:en:FIFA World Cup Trophy]]. We have a new problem. We have 4 provincial finals in three years!? What do you think? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:02, 19. travnja 2026. (CEST) {|class="wikitable" |- !Season !Zagreb !Province !Final |- |1930./31. |Viktorija |Segesta |No final (clubs play in prednatjecanje) |- |1931./32. |HAŠK |Segesta |HAŠK vs Segesta, 1932 final even though it's played in 1933 |- |1932./33. | Viktorija | Segesta??? <br> Segesta (again? it became the 1933 provincial champion in October 1933) | Viktorija vs Segesta (June 1933) <br> ? vs Segesta |- |1933./34. | Željezničar | Slavija | Željezničar vs Slavija |} {{s|Ame71}}, here's a table. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:15, 19. travnja 2026. (CEST) ::The matches in June 1933 were a play-off to join to [[Kvalifikacije za Nacionalnu ligu 1933.]], not a Podsavez final. As the ZNP final Segesta v Bjelovar was played on October 1933, I suppose Segesta played the June play-off as holder of province title of previous season. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 22:58, 19. travnja 2026. (CEST) :::{{s|Ame71}}, currently I'm updating some articles. I think you're correct as the 2nd Viktorija vs Segesta match was played a week before prednatjecanje (we also have ''Jučer je odigrana ova retur utakmica, tzv. kvalifikaciona igra za ulazak u daljna prednatjecanja, za nacionalnu ligu''). In that case we are missing the 1932./33. podsavez final match. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:03, 19. travnja 2026. (CEST) :{{s|Ame71}}, [[Kvalifikacije za Nacionalnu ligu 1933.]] is incomplete. It's fully covered by [https://web.archive.org/web/20180604111702/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/65-1933-1934 exyufudbal]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:46, 19. travnja 2026. (CEST) ::{{s|Ame71}}, can you explain the [[Kvalifikacije_i_ponovljene_kvalifikacije_za_Nacionalnu_ligu_1934.#2._skupina]] table? I don't see that table in exyufudbal nor in Sijić's book. I'm really tired. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:57, 19. travnja 2026. (CEST) :::{{s|Ame71}}, can you redo the entire [[Kvalifikacije za Nacionalnu ligu 1933.]] page? It was based on Sijić's book and I can see that not all results match. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:30, 20. travnja 2026. (CEST) ::::Today I'm a bit busy, but I'll work again the pages (last time I just added the scores). In [[Kvalifikacije i ponovljene kvalifikacije za Nacionalnu ligu 1934.]] the exYU link was wrong, just corrected it. Can I change the name in [[Kvalifikacije za Nacionalnu ligu 1934.]]? The [[Kvalifikacije za Nacionalnu ligu 1933.|ponovljene kvalifikacije]] just exist. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 07:40, 20. travnja 2026. (CEST) :::::{{s|Ame71}}, I changed it. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:58, 20. travnja 2026. (CEST) ::::::{{s|Ame71}}, Concordia should be the champion. I found a news report after their title win. Prezentaciona kopija agrees with this. I looked through many editions of Subotički športski list, trying to find Concordia's match against Slavija Sisak. Did the same for Varaždinske novostii and Slavija Varaždin. I wasn't sucessful. Without any dates, this is really hard. In his paper on Concordia, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1977&broj=00032&page=2799 Cuvaj mentions that Concordia won the championship], but doesn't mention any provincial final game, which is understandable, since he covers other information such as major international results and players. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:10, 21. travnja 2026. (CEST) :::::::I managed to enough information about Slavija Sisak. It will get an article in the nar future. Founded in 1919/20 as J. želj. š. k., it later fused with the newfounded Teslić club into Slavija which ceased to exist in 1943. I also found a history of [[ŠNK Banovac Glina]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:22, 21. travnja 2026. (CEST) ::::::::{{s|Ame71}}, I'm tired right now, so I can't think properly. The article [[Kvalifikacije za Nacionalnu ligu 1933.|Kvalifikacije za Nacionalnu ligu '''1933.''']] begins with Prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije u nogometu '''1934.''' ili Kvalifikacije za Nacionalnu ligu '''1934.''' Is this an error or on purpose? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:10, 22. travnja 2026. (CEST) :::::::::it's beacuse once the two Kvalifikacije (1933 and 1934) were posted together. When I created the 1933 one, i left the redirect in the 1934 one (as the page was [[Kvalifikacije i ponovljene kvalifikacije za Nacionalnu ligu 1934.]]). Now I'm planning to delete it. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 06:13, 22. travnja 2026. (CEST) == Stranica Goran Andrijanić == [[Suradnik:Goran Andrijanic|Goran Andrijanic]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Goran Andrijanic|razgovor]])</small> 12:22, 16. travnja 2026. (CEST) == Kraljica Atalija == Dobar dan! Uklonio si [[Atalija|uređivanje]]. Možda griješim, al' misliš li da bismo mogli ostaviti opis vladavine? To bi bilo citiranje Biblije; valjda je dopušteno. Kao izvor, stavimo ovo: Biblija, Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta, Hrvatsko biblijsko društvo, Zagreb, 2007. [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 15:31, 21. travnja 2026. (CEST) :{{s|Mychele Trempetich|Miha}}, nisam znao da je to tekst iz Biblije. Ono što sam vidio pri ophođenju jest izmjena IP-ovca bez izvora. Slobodno vrati izmjenu, no svakako citiraj i o kojoj biblijskoj knjizi i poglavljima je riječ (v. [[Kratice biblijskih knjiga]]). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:48, 21. travnja 2026. (CEST) :[[Datoteka:Face-smile.svg|20px]] Hvala ti mnogo! ::[[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 17:14, 21. travnja 2026. (CEST) ::{{s|Mychele Trempetich|Miha}}, dodaj samo str. Biblije te poglavlje i retke za Drugu knjigu o Kraljeva – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:30, 21. travnja 2026. (CEST) == Nogometaš Požega == Negdje sam to davno čitao, samo je izgleda članak obrisan sa Neta. —[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 17:14, 22. travnja 2026. (CEST) == Novi Vukovar == Kolodvor Novi Vukovar je njegovo prvo i povijesno ime jer se nalazi u dijelu grada koji se zove Novi Vukovar. To je bitno istaknuti jer grad Vukovar ima još i kolodvor Vukovar- Borovo naselje i kolodvor Stari Vukovar na Sajmištu. Između ostalog, ne treba mi HRT uopće za nešto što znam jer sam tu rođen i živim. Sam tekst članka bitan je samo zbog povijesnog značaja Tuđmanovog govora na tom kolodvoru. Ali to je manje bitno od činjenice da ljudi pojma nemaju gdje je koji kolodvor u Vukovaru. Kolodvor se danas zove kolodvor Vukovar no to stvara pomutnju te je bitno istaknuti i u imenu a ne beznačajne, bezvezne informacije sa HRT koje su stavljene jer se treba navesti izvor. Bolest. Sasvim nebitno. Lokalne članke često uređuju ljudi koji žive na određenom području. I njihova znanja su tu najbitnija a ne izvori nepismenih hrvatskih web portala koji ne znaju napisati točno no naziv određenog naselja ili mjesta. Ohladi sa tim izvorima. Cilj članaka nije samo povijest već i potreba da ljudi dobiju pravilnu obavijest. Danas se Wikipedia prije svega koristi za orijentaciju i svatko tko posjećuje određeno mjesto prvo sve provjeri na wiki. :{{s|AnimeStation}}, na [https://prodaja.hzpp.hr/ web-stranici HŽPP-a] ne nalazim nikakav kolodvor Novi Vukovar, tako da se članak ne može zvati pod tim imenom. Za svaku tvrdnju trebaš navesti izvor ([[WP:VI]]). Vrijedi za sve članke i sve izmjene. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:31, 29. travnja 2026. (CEST) :Ne. On se definitivno službeno naziva Željeznički kolodvor Vukovar. Nazim žk Novi Vukovar ne na svim starim razglednicama željeznice na području grada. Prije Drugog svjetskog rata se zvao Novi Vukovar jer Vukovar ima 3 željeznička kolodvora, a ovaj se nalazio u dijelu grada Novi Vukovar. U takvim situacijama, danasnje vrijeme, treba koristiti službeni naziv. No onda to stvara zabunu medju ljudima koji misle da je kolodvor Vukovar u četvrti Borovo Naselje. Ako striktno mora službeno, ispravite slobodno na "Željeznički kolodvor Vukovar". Ali na žalost I dalje ljudi neće znati. A bitno je i zbog povijesti jer ljudi misle da je čuveni Tuđmanov govor, koji je označio povratak prognanika, bio na danas glavnom gradskom kolodvoru u Borovu Naselju a nije. Lijep pozdrav. [[Suradnik:AnimeStation|Andreas786]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:AnimeStation|razgovor]])</small> 13:06, 30. travnja 2026. (CEST) ::{{s|AnimeStation}}, trebamo koristiti službeni i najčešći naziv ([[WP:COMMONNAME]]). Koliko vidim, slažeš se da je točan naziv Željeznički kolodvor Vukovar. U članku se može navesti da se kolodvor prethodno drugačijeb zvao, no potrebno je navesti izvor do koje godine se tako zvao. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:24, 30. travnja 2026. (CEST) :::Ok. Može. Da , naziv Ž kolodvor Vukovar je naziv od prije rata iz vremena socijalizma, i do danas. Možemo naziv staviti Željeznički kolodvor Vukovar. A Wikipedia dopušta podeljanim slovima u početku teksta uz službeni i kolokvijalni naziv. Ili unutar teksta kratko objašnjenje. Iako će ljudi i dalje iz naziva misliti da je to sadašnji glavni kolodvor u Borovu Naselju, jer je taj nakon rata prosto postao to, glavni,a pošto naši ljudi gledaju samo naziv, slike i tekst sa crtom koji je istaknut, ili pod točkicama biće zbunjeni. Uglavnom naziv svakako treba biti službeni u naslovu članka "Željeznički kolodvor Vukovar". Hvala. [[Suradnik:AnimeStation|Andreas786]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:AnimeStation|razgovor]])</small> 22:32, 30. travnja 2026. (CEST) == Našice == :Poštovani gospodine! Ne znam zašto mi brišete tekst na stranici "Bitka za Našice 1944." Jedva sam naučio upisati nešto na Wikipediju (starija sam osoba, 66 godina i nikad do sada nisam se bavio ovim poslom). Želim samo dodati podatke koji su ponešto različiti od ovih postojećih ne želeći umanjiti vrijednost postojećih. Budete li mi na ovaj tekst odgovarali, nisam siguran da ću znati naći i pročitati. Stoga, ako smatrate da ima smisla čuti se sa mnom, lakše mi je preko e-maila (marman.zeljko@gmail.com). Volio bih da me uputite gdje griješim jer nemam koga pitati za savjet. Stranica na kojoj želim upisati dio je povijesti moga grada pa mi je zbog toga stalo do objektivizacije! :S poštovanjem, Željko Marman, Našice [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-25568-13|&#126;2026-25568-13]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-25568-13|talk]]) 17:11, 30. travnja 2026. (CEST) ::Za svaku dodanu tvrdnju u članku [[Bitka za Našice 1944.]] potrebno je navesti puni izvor. <nowiki>{{Citiranje knjige|last=Kovačić|first=Davor|title=Obilježja njemačkog policijskog sustava u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 1941. do 1945. godine}}</nowiki>, odnosno {{Citiranje knjige|last=Kovačić|first=Davor|title=Obilježja njemačkog policijskog sustava u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 1941. do 1945. godine}} ne navodi izdavača, godinu izdanja i stranicu/stranice na kojoj se nalazi taj sadržaj. <nowiki>{{Citiranje časopisa|title=Ratni dnevnik Armijske grupe "F", T311, roll191, znaci.org|journal=}}</nowiki>, odnosno {{Citiranje časopisa|title=Ratni dnevnik Armijske grupe "F", T311, roll191, znaci.org|journal=}} ne navodi autora, link (pretpostavljam da je riječ o web-stranici), godinu izdamnja, izdavača, stranica/stranice. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:28, 30. travnja 2026. (CEST) == Kastilja == [[Filip Kastiljski, gospodar Cabrere i Ribere|Hvala]] na uređivanju! [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 22:09, 30. travnja 2026. (CEST) == Savjetich == Kad radiš pretragu po regexu, dobro ti je na početku tražiti po najspecifičnijoj riječi iz regexa, pa onda po njemu, [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?search=insource%3A%22vanjska%22+insource%3A%2FVanjska+poveznica%2F&title=Posebno%3ATra%C5%BEi&profile=advanced&fulltext=1&ns0=1 npr. ovako]. Sam regex često ne nađe sve stranice jer ima 10 s za traženje, koje je samo po sebi sporo. Ovaj početni insource:"vanjske" (navodnici!) traži prvo u indeksu riječi, što je puno brža pretraga. Just sayin'. Bit će sređeno uskoro. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:24, 1. svibnja 2026. (CEST) == Značajne osobe == Inače, ravnanje po HE nije najbolji način za otkriti je li osoba od velikog značaja ili nije. Mnoge osobe imaju članke u HBL-u ili su jednostavno – poznate. Wikipedijina glavna prednost pred tradicionalnim leksikografijama jest da uključuje i popularnu kulturu. Da ne spominjem da baš i nije od koristi brisati poveznice na profesore s dotičnih fakulteta o kojima imamo članke – značajni su time što su profesori koji su zaslužili članke na Wikipediji, a takvih baš i nema puno. Ako ćeš brisati s takvih popisa ubuduće, najbolje bi bilo uklanjati osobe kojima iz članka nije razvidno da se o njima osobito pročulo izvan rodnog grada ([[Eric Johansson]], [[Marta Nikolin]]). <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 14:58, 4. svibnja 2026. (CEST) :Hm, da. I nije prvi put da s ovim imamo problem. Npr. danas u [[Special:Diff/7447935]] s obrazloženjem koje meni ništa ne znači "bez sveopćeg značaja" izbrisani su [[Bela Čikoš Sesija]], [[Julije Knifer]] i sl. Je li to opet po onom kriteriju postojanja članka na drugim wikijima? To je loš kriterij. To si i sam tvrdio kada su ljudi u članke svojevremeno dodavali najpoznatije Hrvate, prema nekom istraživanju prisutnosti na Wikipedijama. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 15:23, 4. svibnja 2026. (CEST) ::U članku [[Münster]] pod Poznate osobe je 12 plavih imena zamijenjeno s 12 crvenih. Čak je i [[Joseph Ratzinger]] obrisan. Ne vidim razuman razlog. —[[Suradnik:Artus|Artus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Artus|razgovor]])</small> 15:36, 4. svibnja 2026. (CEST) :::Ah tu smo, vidim da je u sažetku uređivanja https://w.wiki/Mcp4. Croxyz već si bio lijepo zamoljen da ne koristiš taj strojni upit, više ti je ljudi argumentiralo zašto se automatski ne može utvrđivati nečija poznatost u gradu. Kako sam maloprije napisao, kada su drugi koristili sličan upit pisao si im "Wikipedija ne može sama sebi biti izvor". [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 15:52, 4. svibnja 2026. (CEST) :::{{S|Croxyz}}, molim te pojasni čemu [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Osijek&diff=next&oldid=7432628 ovo]?! Bez sveopćeg značaja?! Na temelju čega si ti prosudio da oni nemaju sveopći značaj, a praktički svi imaju članak na wikipediji?! Prvo te molim odgovor na ovo, a potom te molim da se suzdržiš od sličnih brisanja. -- [[User:Jure Grm|<span style="color:Gold;">Jure</span>]] [[User talk:Jure Grm|<span style="color:Blue;">Grm</span>]], 4. dana mjeseca svibnja, godine Gospodnje dvijetisućedvadesetšeste u 15:57 15:57, 4. svibnja 2026. (CEST) ::::{{s|Runolist}}, mislim da sam tu napravio jezičnu grešku. Naviknut sam na ''Notable people'' s en.wiki. Kod nas je standardiziran oblik ''Poznate osobe'' što nema isto značenje. Notable znači značajan, a ne poznat, što je velika razlika. Ravnao sam se po Hrvatskoj enciklopediji da utvrdim je li osoba ''notable'' (značajna), tj. ispunjava li značajnost za uvrštavanje u Hrvatskoj enciklopediji (uvrštavanje u HE je kriterij značajnosti na hr.wiki), a ne poznata. Svakako možemo vratiti poznate osobe koje nisu od enciklopedijskog značaja za LZMK jer se sekcija zove Poznate, a ne Značajne osobe. Što se tiče Osijeka, odnosno "sveopćeg značaja", tu sam htio svrstati osobe koje su od "sveopćeg značaja", dakle nisu poznate samo kod nas u Hrvatskoj i susjednim zemljama, već i u inozemstvu (tj. tamo su značajne i poznate, a ne opskurne). Nažalost, za to nema boljeg načina od korištenja bota da generira popis osoba jer se za svaki veći grad nađu osobe koje su poznate u inozemstvu, a ne kod nas što često znači da nemaju članke kod nas. Za Osijek je to [[:en:María Baxa]], za Zagreb [[:en:Franjo von Bayros]] i [[:en:Tomaž Šalamun]], za Rijeku [[:en:Mihaly Csikszentmihalyi]], [[:en:David Elazar]] za Sarajevo (da navedem jedan primjer izvan Hrvatske) itd. To koristim samo za gradove i nigdje drugdje kako bi mi olakšalo sastavljanje popisa. Konvencionalni popisi ne mogu uvijek pomoći pri sastavljanju tih popisa, npr. da koristim tražilicu na Hrvatskoj enciklopediji za sastavljanje popisa ''kandidata'', ne bih našao Baxu, Csikszentmihalyija i Elazara. Takve popise sastavljam jer prošli popisi često nisu navodili pojedine poznate osobe, kompletno zamarivali etničke manjine i osobe koje su postale značajne izvan Hrvatske (ovdje je posebice izražajan slučaj kod naroda koji su genocidirani i potjerani, tako sam za mjesta u BiH pronalazio značajne Poljake i, ako se ne varam Čehe, kojih je bilo na tisuće, ako ne desetke tisuća, prije Tita) čime se nametao nacionalistički POV u člancima, npr. u članku o [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Subotica&diff=6102661&oldid=6070568 Subotici] (taj problem postoji i danas u brojnim člancima o bosanskohercegovačkim i srpskim gradovima), bili puni beznačajnih osoba koji su u biti bili popis članaka (s čestim kršenjima NPOV-a) koje je stvorio jedan naš bivši administrator i puni osoba koje su dodale te same osobe kako bi se promovirale (pri pisanju ovog odgovora [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Rijeka&diff=prev&oldid=7449067 naletio sam na ovog] koji je nekako prošao kroz sustav ophođenja, a i sam znaš za nedavni slučaj s Vinkovcima za koji si zatražio provjeru na Meti). ::::{{s|Ponor}}, kada radim ovakve popise s botom uvijek isfiltriram pojedince za koje sumnjam da nisu dovoljno značajni (ovdje govorim prvenstveno o raznim nogometašima i košarkašima) i člancima koji su očito botovski (ili preko čarapa) stavrani na raznim wikijima, tako da se trudim da popisu budu objektivni. Trenutni popis poznatih osoba [[Osijek]]a sadrži novinara koji nigdje nema članak. Gita Šerman Kopljar bi trebala biti [[Gita Šerman-Kopljar]]. Misliš li da stvarno zaslužuje biti na ovakvom popisu, a koliko vidim je glumila u samo 3 filma, od kojih 1 nema članak? Inače, razlog zbog kojeg sam i počeo uređivati članak je što mi je bilo čudno da "Oskar Nemon" nema članak (zapravo se zove [[Oscar Nemon]]). I dalje u članku stoji krivi oblik. Jesam li jasno objasnio sve što sam htio reći? Mislim da stvarno nema boljeg pomagala od ovog, a prethodni popis je (gotovo) uvijek gori naspram mog revidiranog. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:12, 6. svibnja 2026. (CEST) :::::Kao što sam naveo u poruci u idućoj sekciji, za Osijek (i drugdje ako će biti potrebno) ću vratiti prethodno stanje te pokrenuti raspravu, ako je potrebno. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:13, 6. svibnja 2026. (CEST) ::::::Zaboravio sam navesti gore i slučaj [[Ivan Grnja|Ivana Grnje]]. Naveden kao poznata osoba Osijeka, a nikad nije ni igrao u prvoj ligi (kao igrač ne ispunjava kriterije za članak!), dok je kao trener bio 2 godine trenera NK Osijek. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:27, 6. svibnja 2026. (CEST) :::::Croxyz, poznate ili značajne osobe iz Osijeka mogu ali ne moraju biti rođene u Osijeku. Osobe koje ćeš ti naći kao rođene u Osijeku mogle su izaći iz osječkog rodilišta, ali to što su prva 3 dana provele u Osijeku ne čini ih ''osobama iz Osijeka''. Ljudi koji su sastavljali te popise često imaju bolji osjećaj tko je živio, radio, stvarao (...) u Osijeku od bilo kakve skripte za Wikipodatke. Ponavljam jer i dalje tvrdiš da je upit na query.wikidata.org neprikosnoven: kada su ljudi dodavali poznatost osoba po broju članaka o njima na drugim wikijima, ti si to uredno uklanjao. Već ti je bilo rečeno u kafiću da uklanjanje poznatih po kriteriju te pretrage nije dobro. Ona ti može poslužiti za ručno dodavanje, ali nikad ne bi smjela za stvaranje popisa poznatih. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 00:42, 6. svibnja 2026. (CEST) ::::::I posljednja napomena: tu smo ti @[[Suradnik:Runolist|Runolist]], @[[Suradnik:Jure Grm|Jure Grm]] i ja napisali da si u krivu. [[Special:Diff/7448053/7449089|Ovako nešto]] možeš napraviti tek kada se sa svima dogovoriš, to je pravilo [[WP:KON]]. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 00:44, 6. svibnja 2026. (CEST) :::::::{{s|Ponor}}, odlučio sam pričekati nekoliko dana da vidim hoće li se netko od suradnika ovdje javiti u vezi Osijeka. {{s|Runolist}} mi se zahvalio na obrazloženju iznad (ne znam je li mogu linkati zahvalu), no nije ništa ovdje pisao. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:09, 11. svibnja 2026. (CEST) ::::::::Bojim se da postoje krupni problemi u metodologiji odabira. Jer su bila obrisana imena čak i najzaslužnijih Osječana o kojima postoje brončani kipovi u najužem centru tog grada: npr. [[Adolf Waldinger]], [[Franjo Krežma]], [https://www.universitas-portal.hr/dani-paje-kolarica-u-osijeku/ Pajo Kolarić]. Moguće je da ne postoji živa osoba koja pamti grad bez tih spomenika, tako davno su postavljeni. Te skulpture kod Osječana izgrađuju povijesno sjećanje na njihov grad. Na glavnom trgu u osječkoj Tvrđi nalazi se od davnina Glazbena škola [[Franjo Kuhač|Franje Kuhača]], a i ta osoba je bila obrisana. Kao i [[Vera Svoboda]], [[Bela Čikoš Sesija]] i mnogi drugi. [[Gita Šerman-Kopljar|Gita Šerman Kopljar]] bila je primarno kazališna diva, a ne filmska glumica. Ona je obilježila desetljeća HNK u Osijeku kao najslavnija osoba po kojoj je taj HNK bio prepoznatljiv. Provjerio sam nasumično na internetu ovih nekoliko imena koja su bila brisana i otišlo mi je na to dosta vremena. Možda je bolje pustiti da u taj popis unose imena neki suradnici koji su za razliku od nas upućeniji u konkretnu temu i koji će s lakoćom prepoznati značajne osobe povezane s dotičnim gradom. Ne može svatko od nas biti stručan baš za svako područje.—[[Suradnik:Artus|Artus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Artus|razgovor]])</small> 17:31, 12. svibnja 2026. (CEST) :::::::::Složit ću se s Artusom. Isprike što se nisam ranije javio, slabo imam vremena popratiti s punom pozornošću, a zahvale šaljem i inače za odgovore kao neku poruku da sam ih doživio na nekoj razini. :P Uglavnom, da, ja ne bih micao osim ako je netko baš očito vrlo slabo značajan. Ako jednom bude zaista previše imena, može se pokrenuti rasprava na SZR oko izoliranja naj-najvažnijih pojedinaca prema više izvora. Nije neka goruća potreba za čišćenjem toga (očite reklame su očite, to nije sporno), pa nema veze ako se rasprava i rastegne. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:13, 12. svibnja 2026. (CEST) ::::::::::Ponovo su masovno brisana imena iako su dosad unisono svi urednici i administratori upozorili da se to ne radi. Nakon što sam gore naveo izvor o znanstvenom skupu povodom 200 godina od rođenja Paje Kolarića, na kojem se vidi i brončani kip u centru grada, ponovo je Kolarić obrisan. U drugom [https://web.archive.org/web/20101204171828/http://essekeri.hr/bio/15-pajo-kolaric izvoru] u članku o Kolariću piše i da jedno čitavo stambeno naselje u Osijeku nosi njegovo ime i da preko sedamdeset godina poznato Slavonsko tamburaško društvo u tom gradu nosi njegovo ime. —[[Suradnik:Artus|Artus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Artus|razgovor]])</small> 08:46, 22. svibnja 2026. (CEST) == Broj stranice i uklanjanje sadržaja == U sažetku uređivanja [[Special:Diff/7448018]] tražiš da se navede točna stranica i dosta toga uklanjaš. Moram te upozoriti da se točna stranica u članku ne traži ni u akademskim citatima, a mi možemo biti sretni ako uopće dobijemo izvor. Često uklanjaš velike dijelove teksta s tim obrazloženjem u zadnje vrijeme. Naše pravilo (prijevod engleskoga) o provjerljivosti i navođenju izvora čak ne nalaže obavezu navođenja izvora, nego je potrebno autorovo znanje da takav izvor negdje postoji. Ako sadržaj nitko ne smatra spornim, što se obilježava i raspravlja, ne treba sve uklanjati ako i nije naveden izvor. Molim te uskladi svoje prestroge kriterije s pravilima projekta, uklanjati s ovakvim trivijalnim razlogom nije u redu. Usput još, u standardu je nenaglašen oblik od nju - je. Imaš to u https://gramatika.hr/pravilo/osobne-zamjenice/25/ [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 15:03, 4. svibnja 2026. (CEST) : Za manje od dva sata su zaredom obrisani u dvadeset članaka izvori koji potkrepljuju tvrdnje, reference koje sam ja kroz godine unosio u ovu wikipediju. Nameće mi se misao u koju ne želim vjerovati, da je motiv masovnog uzastopnog brisanja suradnik koji je unosio izvore. —[[Suradnik:Artus|Artus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Artus|razgovor]])</small> 15:54, 4. svibnja 2026. (CEST) ::{{s|Ponor}} (i dr.), oprosti(te) ako ne stignem na sve odgovoriti večeras ili slučajno zaboravim na nešto odgovoriti, dobio sam 13 poruka u međuvremenu. Što se tiče tog članka bio mi je izrazito sumnjiv navod da ''Većina kroatista daje prednost licu, dok neki daju prednost osobi.'' Ta tvrdnja mi je bila bizarna jer kroz školski sustav rijetko kad sam čuo za pojam ''lične zamjenice''. Vidio sam da [https://gramatika.hr/pravilo/osobne-zamjenice/25/ Gramatika.hr] koristi osobne zamjenice. Pitao sam {{s|Neptune, the Mystic}}a je li točno da prevladava oblik ''lične zamjenice''. Rekao mi da ne prevladavaju te je pregledao stanje u literaturi koju posjeduje (naravno, to ne uključuje svu postojeću literaturu). U međuvremenu je [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Osobne_zamjenice&diff=prev&oldid=7448956 ispravio tvrdnju u članku]. ::<br> ::Prije nego što sam pitao Neptunea, odlučio sam provjeriti što piše u citiranom radu (Branka Tafra: [https://hrcak.srce.hr/clanak/113778 ''Lice i osoba''], Jezik, god., 47., br. 3., 2000., str. 95–105.). Budući da nije bila navedena točna stranica, što je očekivano, jer bi izvor trebao biti provjerljiv, tj. trebala bi postojala mogućnost da čitatelj s lakoćom provjeri točnost tvrdnje, trebao sam čitati čitav rad umjesto jedne stranice. U radu nigdje nisam pronašao tvrdnju koja bi se mogla slagati s "Većina kroatista daje prednost ''licu''". Najbliže toj tvrdnji je sljedeći isječak teksta s početne, 95. str.: {{citat|U 19. je stoljeću ono već bilo u potpunosti izgrađeno; sjetimo se samo nekih dobrih naziva: ''slovnica, glasoslovlje, oblikoslovlje, skladnja, dvoglasac, podmet ...'' Naziv osoba bio je sasvim uobičajen, što je detaljno prikazala S. Ham (1999.), pridružujući se nekim hrvatskim jezikoslovcima koji se zalažu da taj naziv zamijeni dosadašnji naziv lice.}} ::<br> ::No, tu nigdje ne piše da većina kroatista daje prednost licu, već da je ''donedavno'' to bio uobičajeni izraz. Izvor ne spominje kakvo je bilo trenutno stanje u trenutku pisanja. Dakle, u izvoru nije pisalo ono što se tvrdi. Izvor je 27 godina star te se situacija, kako mi tvrdi Neptune, promijenila. ::<br> ::Što se tiče provjerljivosti, na en.wiki sam tijekom godina viđao da suradnici uklanjaju tvrdnje jer nije preciziran izvor, tj. ne navodi se točna stranica. Iznad si mi napisao {{citat|Naše pravilo (prijevod engleskoga) o provjerljivosti i navođenju izvora čak ne nalaže obavezu navođenja izvora, nego je potrebno autorovo znanje da takav izvor negdje postoji.}} Mislim da takva praksa nije dobra. Isti suradnik (Artus) je isti dan kada sam dobio ove poruke na SZR u članku [[Mate Kapović]] [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Mate_Kapovi%C4%87&diff=prev&oldid=7447804 dodao] {{citat|Ipak, kako bi ostvario napredovanje u struci, u svojoj ranijoj fazi daje podršku puristici [[Sanda Ham|Sandi Ham]] u proganju široko proširenog u Hrvatskoj termina ''[[Lična zamjenica|lične zamjenice]]'' i forsiranju ''osobnih zamjenica'', što se vidi već i u naslovu njegove disertacije. A prethodno je za mentora svog diplomskog rada odabrao tada najistaknutijeg purista u Zagrebu [[Bulcsú László|Bulcsú Lászlóa]]. U narednom desetljeću Kapović je počeo kritizirati.}} Nije li ovo teško kršenje [[WP:ŽŽO|pravila o životopisima živih osoba]]? Sadržaj nije pokriven izvorom. Da ovo smatram kao "potrebno autorovo znanje da takav izvor negdje postoji"? Ne želim pokretati nikakvu svađu, već ti želim samo ilustrirati zašto mislim da ta praksa nije dobra. Vidim da su mi u člancima poništene izmjene. Vratit ću stanje nakon moje izmjene te svugdje (nadam se da nešto neću slučajno preskočiti) pokrenuti raspravu na SZR. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:06, 5. svibnja 2026. (CEST) :::Obrazloženje uklanjanja bilo je »treba navesti točan izvor, a ne 9 stranica«. Navođenje stranice u citatu ne zahtijeva Nature pa ne trebamo ni mi. Lijepo je već što je naveden izvor. Ako se radi o PDF-u, lako ga se preskenira, a pomaže i ''text search''. Sporan sadržaj možete raspraviti kako god hoćete (stranica za razgovor članka!), ja sam samo prigovorio na nedavne slučajeve kada si uklanjao velike dodatke tražeći »točan broj stranice«. Točan broj stranice možeš pitati suradnika ako je što baš toliko sporno ili teško za naći u referenci. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 00:54, 6. svibnja 2026. (CEST) ::::{{s|Ponor}}, pričekat ću do dana da odgovorim ovdje da se drugi ovdje oglase te da možemo kasnije ponovno šročitati sve što je piano. Ipak je 1 ujutro... – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:02, 6. svibnja 2026. (CEST) ::::@[[Suradnik:Artus|Artus]] može mrvicu pripaziti na [[WP:n]]eutralnost... i meni se par puta učinilo da je od nekoliko postojećih relevantnih stajališta u člancima više naglasio jedno – nisam upućen u tematiku, ali nekad se već iz ''tôna'' to vidi. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 01:02, 6. svibnja 2026. (CEST) :::::Mogu razumjeti da stil iznošenja podataka može drugoj osobi zazvučati da je tonom pojačano i zahvalan sam za svako skretanje pozornosti u slučaju da to primijete. Zato se nisam suprotstavio da se "napredovanje u struci" izostavi. Međutim, pritom su obrisani i neki pouzdani izvori što kao da je bio okidač za drugog suradnika za pokretanje lavine brisanja izvora u drugim člancima koje sam ranije uređivao jer i sam sada gore spominje taj primjer ("napredovanje u struci"). :::::@[[Suradnik:Neptune, the Mystic|Neptune]] je na kraju odlično riješio članak o zamjenicama "ja, ti, on" - skidam kapu! :::::Kada se gore kaže da su jučer u "člancima poništene izmjene", moram reći da kad bi bilo da sam ih samo poništio, to bi trajalo par minuta, ali ja sam jučer uložio, kao što se može vidjeti, pet sati rada i uvijek kooperativno obrazložio svoj postupak s obzirom na navedenu primjedbu. —[[Suradnik:Artus|Artus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Artus|razgovor]])</small> 10:59, 6. svibnja 2026. (CEST) == Druga Liga SRJ == Evo našao sam konačne tablice proljetnog dijela sezone Druge Lige SRJ 1993./94., 1994./95. i 1995./96. [https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19940523|page:21 1993./94.], [https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19950529|page:21 1994./95.] i [https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19960527|page:19 1995./96.] [https://pretraziva.rs/pregled/borba Ovdje] možeš tražiti one tablice iz SFRJ/SRJ/SCG liga koje ih do sad nisi našao, mada je to nepresušan izvor i sigurno nemaš vremena baš toliko da nađeš, ali evo nek se tu nađe [[Suradnik:Jolicnikola|Jolicnikola]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Jolicnikola|razgovor]])</small> 13:05, 6. svibnja 2026. (CEST) :{{s|Jolicnikola}}, znam za Borbu. Imam je na popisu svojih izvora. Koristio sam ju je prethodno više puta za traganje tablica i rezultata, npr. [[Kvalifikacije za popunu Druge savezne lige 1973.]] Problem je samo u tome što treba jako puno vremena da se pronađe određena tablica jer izlaze na dnevnoj, a ne tjednoj razini. Također, rijetko kad dnevne novine imaju sportsku sekciju na točno određenoj stranici što dodatno otežava bilokakvu potragu. :{{s|Ame71}}, Jolicnikola found complete tables for [[Druga liga SR Jugoslavije u nogometu 1993./94.]], [[Druga liga SR Jugoslavije u nogometu 1994./95.]] and [[Druga liga SR Jugoslavije u nogometu 1995./96.]] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:13, 6. svibnja 2026. (CEST) == [[FK Dunav Monoštor]] == Pa kod ''MFL Sombor - 2. razred'' je MFL kratica od ''Međuopštinska fudbalska liga'', pa pisali mi ''MFL Sombor - 2. razred'', ''Međuopćinska liga Sombor - 2. razred'' ili ''2. Međuopćinska liga Sombor'' - mislim da je sasvim svejedno pogledaj * [https://www.srbijasport.net/league/8231-mfl-sombor-2-razred srbijasport.net, ''MFL Sombor 2. razred''] * [https://www.soinfo.org/sombor/sport/tabele/ soinfo.org, ''Tabele''] * [https://sportin.biz/kategorija/fudbal/mol-sombor-2-razred/ sportin.biz, ''MOL Sombor 2.razred''] imaš ovdje primjer kako je liga "jednostavno" promijenila ime * [https://www.srbijasport.net/league/2314-medjuopstinska-liga-sombor-apatin-kula-odzaci srbijasport.net, ''2015/16 - Međuopštinska liga Sombor-Apatin-Kula-Odžaci''] * [https://www.srbijasport.net/league/2881-mfl-sombor-1-razred srbijasport.net, ''2016/17 - MFL Sombor 1. razred''] [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:15, 7. svibnja 2026. (CEST) == Enciklopedija fizičke kulture == super što su [https://efk.lzmk.hr/ je ovako stavili na internet] - imam "fizički" 2. svezak enciklopedije imaš ovo [https://efk.lzmk.hr/web/viewer.html?file=../dodatci/rezultati.pdf rezultati] - to je također iz 2. dijela - i služio sam se time prilikom pisanja pojedinih članaka za prvenstva Jugoslavije (za koje je navedeno) - plus za dosta sportova top3 sa europskih i svjetskih prvenstava,tada aktualni rekordi i svašta nešto - za ex.yu sportaše u manjim sportovima (plivanje, atletika, itd...) - tako možeš lako naći kad su bili prvaci u nečemu (naravno sve do 1976. ili 1977.) [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 14:15, 7. svibnja 2026. (CEST) :{{s|Cybermb}}, nisam uočio te rezultate. Hvala ti što si ukazao na to. Možda ču večeras pokušati napokon riješiti onu dilemu oko jugoslavenskih prvenstava u hokeju na travi. Također, podsjećam te na [[#2._HNL_1994./95.]]. Nismo nikada riješili taj problem. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:53, 7. svibnja 2026. (CEST) == [[2. HNL 1994./95.]] - nastavak == vezano za članak [[2. HNL 1994./95.]], odnodno, prethodno u [https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Croxyz#2._HNL_1994./95. tvom Razgovoru]] [[2. HNL 1994./95.|2. HNL 1994./95. - Sjever]], prema <br> ''Hrvatski športski almanah 1995/1996'', str. 439 i prema <br> Branko Pleše, Goran Čičin-Mašansker: ''Nogometni klub Slaven Belupo, Koprivnica: 1907. - 2007.'', Koprivnica, 2007., {{ISBN|978-953-55074-0-8}}, str 117-118 napisat ću ti poredak prema ova dvije 1. Mladost 127 Suhopolje 2. Slavonija Požega 3. Slaven Belupo Koprivnica 4. Bjelovar 5. Čakovec - Union 6. Budućnost Hodošan 7. Mladost Cerić 8. Croatia Đakovo 9. Jedinstvo Donji Miholjac 10. Spačva Vinkovci 11. Metalac - OLT Osijek 12. Đakovo 13. Podravina Ludbreg 14. Olimpija Osijek 15. Križevci 16. Valpovka napravio ''copy-paste'' ljestvice iz članka u jedan ''Spreadsheet'' program i ukupna suma se podudara 480 / 196 / 88 / 196 / 742 / 742 /0 [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 08:13, 8. svibnja 2026. (CEST)9 :{{s|Cybermb}}, oprosti što ti ovako kasno odgovaram. Imao sam mnogo privatnih obaveza, pa na Wikipediji praktički nisam ni bio. Znam da Hrvatski športski almanah ima ispravnu tablicu za Sjever. Bi li u njemu mogao pogledati tablice za Zapad i Jug te vidjeti je li se slažu s našima na Wikipediji? Članak [[2. HNL 1994./95.]], odnosno tablicu/e, svakako treba ispraviti. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:05, 11. svibnja 2026. (CEST) Konačno pogledao za ove dvije grupe - poredak i podaci se slažu (gledao po ''Almanahu''), ali imena klubova baš ne: SKUPINA ZAPAD * 3. [[NK Croatia Sesvete|Croatia Sesvete]] - trebalo bi biti samo ''Sesvete'' (kasnije su igrali kao ''Badel'' (''Badel Sesvete''), pa opet ''Sesvete'', ''Croatia'' su negdje od 1999. ili 2000.) * 4. [[NK Velika Mlaka|Napredak Velika Mlaka]] - po ovome se ''Napredak'' nazivao ''Napredak - DC'' (ili ''Napredak DC'') (dakle '''Napredak - DC Velika Mlaka''') SKUPINA JUG * 4. [[RNK Split]] - tada sigurno nisu imali prefiks ''RNK'', nego ''NK'', pa staviti samo ''Split'' * 10. [[NK Jadran Luka Ploče|Jadran Ploče]] - tada su bili ''Jadran - NGB'' (ili ''Jadran NGB'', ovisno kako je pisano) - dakle staviti '''Jadran - NGB Ploče''') * 14. [[HRNK Zmaj Makarska|Zmaj Makarska]] - tada su se zvali ''Zmaj - Euroherc'' - pa staviti '''Zmaj - Euroherc Makarska''' [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 12:53, 24. svibnja 2026. (CEST) :{{s|Cybermb}}, si namjeravao urediti tablice? Svi podatci se slažu (gol-razlika i sl.)? Bilo bi bolje da se citira taj almanah, no kako ga nemam, ne mogu ga citirati (ne znam brojeve stranica) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:04, 28. svibnja 2026. (CEST) :: dodao sam ''Hrvatski športski almanah 1995/1996'' i malo uredio :: [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 15:46, 2. lipnja 2026. (CEST) :::{{s|Cybermb}}, e super. Bi li mogao ispraviti ta pogrešna imena klubova u ostalim člancima? Sigurno se ti pogrešni oblici pojavljuju i drugdje (a čim je jedno ime pogrešno, upitno jesu li sva ostala točna). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:16, 3. lipnja 2026. (CEST) == Makedonska republička liga 1988./89. == [https://www.facebook.com/photo?fbid=1576794957782647 Ovdje] ima i tablica za Makedonsku republičku ligu 1988./89. [[Suradnik:Jolicnikola|Jolicnikola]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Jolicnikola|razgovor]])</small> 10:09, 9. svibnja 2026. (CEST) :{{s|Ame71}}, I saw that this account has additional Macedonian tables. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:48, 11. svibnja 2026. (CEST) == Eee == sha ina [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-28270-43|&#126;2026-28270-43]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-28270-43|talk]]) 22:57, 10. svibnja 2026. (CEST) == Delta Nigera == Poštovani kolega vidim da popravljate [[Delta Nigera|delta Nigera]], bojim se da niste primjetili da se tu ne radi samo o običnoj [[Riječna delta|riječnoj delti]], već i o regiji, a one se kao i države pišu Velikim slovima [[Suradnik:Vitek|vitek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vitek|razgovor]])</small> 22:16, 14. svibnja 2026. (CEST) == Desa (vladar) == :Dobro jutro! [[Datoteka:Face-smile.svg|50px]] Hvala na obavijesti! Ne znam tko je napisao da je [[Desa Vukanović]] jednak Desi vezanom uz Babino Polje. — [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 09:19, 16. svibnja 2026. (CEST) ::[[Nasilje nad LGBTQ osobama|Uklonio si dio teksta]], [[Datoteka:Face-smile.svg|30px]] pa je sada dodan izvor. — [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 08:52, 23. svibnja 2026. (CEST) == Main page == I read the Ponor's message. I use <nowiki>Predložak:Glavni</nowiki> to send to a second page (usually when I got the scores, not just the table). But what's the Predložak to use in the second page to send to main page? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 20:31, 19. svibnja 2026. (CEST) :I don't know. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:11, 20. svibnja 2026. (CEST) == Upornost. == Koji je cilj [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=NK_Kre%C5%A1evo&diff=next&oldid=7460990 ove] tvoje upornosti? Vrlo rado ću ukloniti sve ovakve izmjene kojima se ne mijenja ništa u članku.—[[User:Man_Usk|<span style="font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;">''Man_Usk''</span>]] ^{<span style="color:#00FF00;">[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]</span>} 22:30, 27. svibnja 2026. (CEST) : [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Ponor&diff=prev&oldid=7473830] Meni se nije pričinilo da nema isprike za neosnovane napade. : Kao što sam već rekao, sasvim je nevažno kakav je običaj na nekim drugim jezičnim inačicama Wikipedije što bi ti kao dugogodišnji suradnik trebao znati. To nije argument kako bi mi trebali ili ne bi trebali raditi. : Uopće mi nije problem da se piše bez skraćenica i sam sam to radio (samo jedan [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nogometno_prvenstvo_Herceg-Bosne_%E2%80%93_3._liga%C5%A1ki_rang_1997./98.&diff=prev&oldid=6649128 primjer]) iako se s takvim načinom ne slažem, ali sam iz poštovanja prema kolegi {{ping|Cybermb}} i njegovom radu, što je ovdje nekima očito nepoznat pojam, radio prema njegovom stilu. Zato očekujem da se tako postupa i s mojim radom - s poštovanjem. Ako netko ispravlja samo skraćenice bez ikakvog drugog konkretnog doprinosa, osim što to po pravilima ove Wikipedije nije dozvoljeno, to smatram nepoštivanjem tuđeg rada jer se ispravlja nešto što nije ni pogrešno, ni gramatički netočno, a nije ni nevažan detalj. : Zašto smatram da je navođenje skraćenica itekako bitno? Skraćenice ili prefiksi nisu neki nebitni dodatak nego su sastavni dio službenog naziva kluba. Argument da se "prefiksi" kroz povijest mijenjaju zapravo ide u prilog njihovu navođenju, a ne izostavljanju. Ako su se mijenjali, onda je riječ o relevantnoj informaciji koju je potrebno ispravno navoditi, a ne izostavljati. Cilj bi trebao biti da su podaci točni i potkrijepljeni izvorima, a ne da ih se izbriše jer je tako lakše. Davno mi je jedan iskusniji i pametniji kolega rekao kako nitko ne kaže da je enciklopedizam lagan. :) Još bi i shvatio da se radi o nekim spornim nazivima klubova i možda ovakav pristup ima smisla za klubove od prije 100 godina za koje nije sigurno koji su naziv nosili, ali za ostale klubove to baš ne drži vodu. Taj "prefiks" kod mnogih klubova je važan dio klupskog identiteta ("Mora biti hrvatski i mora biti Zrinjski") i nije tu samo tako za ukras. Osim toga skraćenice, posebice kod bosanskohercegovačkih i hrvatskih klubova, su bitni i kod razlikovanja klubova jer samo jedno slovo i to je odmah drugi klub. Hoće li sutra Mehmedu Alispahiću pisati da je trenirao Šibenik i Šibenik ili HNK Šibenik i GNK Šibenik - dva potpuno različita kluba?! —[[User:Man_Usk|<span style="font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;">''Man_Usk''</span>]] ^{<span style="color:#00FF00;">[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]</span>} 23:43, 5. lipnja 2026. (CEST) == Interwiki == Molim te nemoj ukloniti nove interwiki-linkove ili premjesti ih do wikidate, koja se nažalost ne da urediti neprijavljenim korisnicima. Pozdrav, --[[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-32409-65|&#126;2026-32409-65]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-32409-65|talk]]) 23:14, 30. svibnja 2026. (CEST) :[[Suradnik:~2026-32409-65|~2026-32409-65]], te dvije izmjene sam uklonio kako bih mogao dodati linkove na sve ostale projekte. Također sam dodao i infookvire za te dvije vrste. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:19, 30. svibnja 2026. (CEST) == Kup Jugoslavije 1990./91. == [https://smallpdf.com/file#s=3c851300-0784-428b-975e-28404be8e7fc Svi rezultati sa strijelcima, brojem gledatelja, sucima, jedanaestercima i ostalome] Kupa Jugoslavije 1990./91., preuzeti sa [https://hrnogomet.com/competition/index.php?id=UV88rCLLQUpgd&category=eF34wE3CqI&roundAbbr=R32 HRnogomet.com] [[Suradnik:Jolicnikola|Jolicnikola]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Jolicnikola|razgovor]])</small> 11:14, 31. svibnja 2026. (CEST) :{{s|Ame71}} above there are reports for [[Kup maršala Tita 1990./91.]] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:54, 31. svibnja 2026. (CEST) == Območne lige == I think [[Regionalne nogometne lige 1979./80.]] should be renamed [[Slovenske regionalne nogometne lige 1979./80.]], as there were other regional leagues in Yugoslavia. I called "Območne lige" to avoid homonyms. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])</small>. 12:25, 4. lipnja 2026. (CEST) :{{s|Ame71}}, yeah this is a good idea. I'll rename them. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:11, 4. lipnja 2026. (CEST) oanh5xr975j0h2v686390uq2zojqy6x 0 784792 7476052 7240881 2026-06-06T08:57:55Z IvoExplorerHR 324481 /* Afera Papac (2023., 2025.) */ Stilsko uređivanje teksta i usklađivanje s enciklopedijskim standardom (NPOV). 7476052 wikitext text/x-wiki Ovaj članak sadrži popis [[Politički skandal|političkih skandala]] koji su se odvili u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] od njenog osamostaljenja. == 1990-ih == === Afera Ankica Lepej (1998.) === Godine 1998. [[Ankica Lepej]] saznala je da je [[Ankica Tuđman]], supruga prvog predsjednika Republike Hrvatske [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]], uplatila {{N|210.000}} [[Njemačka marka|njemačkih maraka]] i {{N|15.740}} [[Američki dolar|američkih dolara]] na neprijavljeni bankovni račun. Nakon što je tu informaciju (koju je Lepej anonimno dostavila) objavio [[Jutarnji list]], Lepej je postala prva poznata [[Zviždač|zviždačica]] u modernoj hrvatskoj povijesti. [[Zagrebačka banka]] potom je objavila oglas u Jutarnjem listu nudeći nagradu od milijun kuna za informaciju o tome tko je odao podatke. Lepej se javila banci s odvjetnikom te je ubrzo dobila otkaz (samo 11 mjeseci prije [[Mirovina|mirovine]]) i bila uhićena.<ref>{{Citiranje weba|last=Belak Krile|first=Antia|date=18. siječnja 2022.|title=‘Čula sam kako je predsjednik rekao da Ankica jedva spaja kraj s krajem. Onda sam otkrila veliki novac‘|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/cula-sam-kako-je-predsjednik-rekao-da-ankica-jedva-spaja-kraj-s-krajem-onda-sam-otkrila-veliki-novac-15146754?showPhotoGallery|url-status=live|access-date=3. svibnja 2025.|website=[[Jutarnji list]]|language=hr-hr}}</ref> Optužbe su naposljetku odbačene nakon smrti Franje Tuđmana.<ref>{{Citiranje weba|last=Jutarnji.hr|date=28. studenoga 2006.|title=Lepej: Odakle obitelji Tuđman hrabrost da me nazivaju sirotom?|url=https://www.jutarnji.hr/naslovnica/lepej-odakle-obitelji-tudman-hrabrost-da-me-nazivaju-sirotom-3762594|url-status=live|access-date=3. svibnja 2025.|website=[[Jutarnji list]]|language=hr-hr}}</ref> Ogorčenje javnosti bilo je ogromno, što se očitovalo potpisivanjem peticije (čiji je suorganizator bio [[Vlado Gotovac]])<ref>{{Citiranje weba|date=19 February 1999|title=57.000 POTPISA ZA LEPEJ I HORVATA|url=https://www.hina.hr/vijest/6191408|url-status=live|access-date=3 May 2025|website=[[HINA]]}}</ref> i glasanjem gledatelja (u razgovornoj emisiji [[Latinica (TV emisija)|Latinica]]),<ref>{{Citiranje weba|last=Kuljiš|first=Denis|date=15. ožujka 2010.|title=Što pokazuje ukidanje ‘Latinice’?|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/sto-pokazuje-ukidanje-%E2%80%98latinice%E2%80%99-2234240|url-status=live|access-date=3. svibnja 2025.|website=[[Jutarnji list]]|language=hr-hr}}</ref> o čemu je izvijestila TV emisija ''[[Labirint (TV emisija)|Labirint]]''.<ref>{{Citiranje weba|last=Bastalić|first=Jagoda|last2=Labirint|last3=HTV|last4=IMS|date=25. siječnja 2022.|title=Odlazak Ankice Lepej|url=https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/odlazak-ankice-lepej-4994188|url-status=live|access-date=3. svibnja 2025.|website=[[Hrvatska radiotelevizija]]|language=hr}}</ref> == 2000-ih == === Afera Fimi Medija (2007.) === {{Glavni|Afera Fimi Medija}}Afera Fimi Medija je jedan od najznačajnijih slučajeva korupcije u političkoj povijesti Hrvatske. Afera se vrtila oko zlouporabe državnih sredstava za nelegalno financiranje [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatske demokratske zajednice]] (HDZ). Marketinška agencija Fimi Medija imala je središnju ulogu u prelijevanju novca u „crne fondove” HDZ-a.<ref>{{Citiranje weba|last=|first=|date=11. listopada 2020.|title=Afera FIMI MEDIJA - ukratko|url=https://transparency.hr/hr/novost/afera-fimi-medija-ukratko-818|url-status=live|access-date=6. svibnja 2025.|website=[[Transparency International Hrvatska]]|language=hr-HR}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Info|first=N1|date=13. studenoga 2020.|title=Ivo Sanader proglašen krivim, osuđen na 8 godina zatvora!|url=https://n1info.hr/vijesti/a575135-ivo-sanader-proglasen-krivim-osudjen-na-8-godina-zatvora/|url-status=live|access-date=6. svibnja 2025.|website=[[N1]]|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Hina|first=20. siječnja 2023.|author-link=Hrvatska izvještajna novinska agencija|date=2023-01-20|title=Sanaderu tri korupcijske presude objedinjene u 18 godina i osam mjeseci zatvora|url=https://n1info.hr/vijesti/sanaderu-tri-korupcijske-presude-objedinjene-u-18-godina-i-osam-mjeseci-zatvora/|url-status=live|access-date=6. svibnja 2025.|website=N1|language=hr}}</ref> Bivši premijer [[Ivo Sanader]] bio je u središtu afere. On i njegovi suoptuženici optuženi su za izvlačenje oko 70 milijuna kuna (9,3 milijuna eura) iz državnih tvrtki i institucija preko Fimi Medije u „crne fondove” [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ-a]] između 2004. i 2009. godine. Sanader je proglašen krivim u više korupcijskih slučajeva povezanih s Fimi Medijom, kao i u drugim aferama poput Planinske i [[Afera INA-MOL|afere INA-MOL]]. Hrvatska demokratska zajednica kažnjena je s 3,5 milijuna kuna (otprilike 460.000 eura) te joj je naloženo da vrati oko 14 milijuna kuna.<ref>{{Citiranje weba|last=HRT|first=Hina|date=13. listopada 2021.|title=Vrhovni sud: Sanaderu godina zatvora manje, HDZ-u potvrđena kazna od 3,5 mil. kuna|url=https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/sanaderu-godina-zatvora-manje-hdz-u-potvrdena-kazna-od-35-milijuna-kuna-3181160|url-status=live|access-date=6. svibnja 2025.|website=[[Hrvatska radiotelevizija]]|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Jakelić|first=Ivana|date=25. svibnja 2021.|title=Vrhovni sud potvrdio presudu: Kako je osuđen Sanader – 10 milijuna eura mita|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/vrhovni-sud-potvrdio-presudu-kako-je-osuden-sanader-10-milijuna-eura-mita-1533962|url-status=live|access-date=6. svibnja 2025.|website=[[Večernji list]]|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Hina, Petrušić|first=Željko|date=11. ožujka 2014.|title=SVI SU KRIVI: SANADERU DEVET GODINA ZATVORA Osuđenima se oduzima 55 milijuna kuna|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/svi-su-krivi-sanaderu-devet-godina-zatvora-osudenima-se-oduzima-55-milijuna-kuna-872662|url-status=live|access-date=6. svibnja 2025.|website=[[Jutarnji list]]|language=hr-hr}}</ref> Time je HDZ postao i prva politička stranka u Hrvatskoj osuđena za korupciju.<ref>{{Citiranje novina|last=|date=2021-10-25|title=HDZ je ovaj mjesec postao prva stranka osuđena za korupciju. I što se dogodi? Naraste im rejting|language=hr|work=Telegram|url=https://www.telegram.hr/politika-kriminal/hdz-je-ovaj-mjesec-postao-prva-ikad-stranka-osudena-za-korupciju-i-sto-se-dogodi-naraste-im-rejting/|access-date=2025-06-19}}</ref> === Afera INA-MOL (2008.) === {{Glavni|Afera INA-MOL}}Afera je uključivala optužbe za primanje mita za upravljačka prava u [[INA|INA-i]], hrvatske nacionalne naftne tvrtke koja su predana [[MOL (tvrtka)|MOL-u]], Mađarskoj nacionalnoj naftnoj tvrtki. Bivši predsjednik vlade [[Ivo Sanader]] optužen je i nedugo zatim osuđen za primanje mita od MOL-ovog čelnika [[Zsolt Hernádi|Zsolta Hernádia]]. Sanader je osuđen na 6 godina zatvora za to kazneno djelo. Sud je utvrdio da su se Sanader i Hernadi dogovorili da će Sanader u zamjenu za 10 milijuna eura mita osigurati promjene ugovora koje se tiču Hrvatske nacionalne naftne tvrtke INE, čime bi mu bio osiguran kontrolni utjecaj.<ref>{{Citiranje weba|last=Hina|first=|date=25. listopada 2021.|title=Vrhovni sud potvrdio presudu za aferu INA-Mol: Sanaderu šest godina zatvora, Hernádiju dvije|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/vrhovni-sud-potvrdio-presudu-za-aferu-ina-mol-sanaderu-sest-godina-zatvora-hernadiju-dvije-15112949|url-status=live|access-date=6. svibnja 2025.|website=[[Jutarnji list]]|language=hr-hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Dešković|first=Marin|date=30. prosinca 2019.|title=PRESUDA ZA VELIKU AFERU INA-MOL Sanader i Hernadi proglašeni krivima! Bivši premijer osuđen na šest godina zatvora, a čelnik MOL-a na dvije|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/presuda-za-veliku-aferu-ina-mol-sanader-i-hernadi-proglaseni-krivima-bivsi-premijer-osuden-na-sest-godina-zatvora-a-celnik-mol-a-na-dvije-9800743|url-status=live|access-date=6. svibnja 2025.|website=Jutarnji list|language=hr-hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=M. Š./Hina|date=22. ožujka 2022.|title=Umro Josip Petrović, naftni konzultant kojeg su zvali 'sivom eminencijom' nekoliko HDZ-ovih Vlada|url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/umro-josip-petrovic-naftni-konzultant-kojeg-su-zvali-sivom-eminencijom-nekoliko-hdz-ovih-vlada-20220322|url-status=live|access-date=2025-05-06|website=Tportal}}</ref> == 2010-ih == === Afera Konzultantica (2013.) === [[Tomislav Karamarko]], potpredsjednik Vlade Hrvatske i čelnik [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatske demokratske zajednice]] (HDZ), podnio je ostavku zbog afere koja je uključivala sukob interesa. Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa presudilo je da je došlo do sukoba interesa zbog njegove povezanosti s lobistom za mađarsku naftnu tvrtku [[MOL (tvrtka)|MOL]], koja je bila u sporu s Hrvatskom vladom oko kontrole nad [[INA|INA-om]], hrvatskom tvrtkom. Što je dovelo do izglasavanja nepovjerenja i povećalo izglede prijevremenih izbora.<ref>{{Citiranje weba|last=Hina|first=|last2=Vuksanović|first2=Ana|last3=Buva|first3=Mia|date=21. lipnja 2016.|title=Tomislav Karamarko: Podnosim ostavku na mjesto predsjednika HDZ-a!|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/tomislav-karamarko-obraca-se-javnosti-u-10-sati-ocekuje-se-da-ce-dati-ostavku-1093697|url-status=live|access-date=6. svibnja 2025.|website=[[Večernji list]]|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Zebić|first=Enis|date=2016-06-15|title=Karamarko podnio ostavku, HDZ ne odustaje od odlaska premijera|language=sh|work=Radio Slobodna Evropa|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/karamarko-u-sukobu-interesa-ocekuje-s-eostavka/27799370.html|access-date=2025-05-06}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=D.D.N..|last2=B.V|last3=N.C.|date=15. lipnja 2016.|title=POVJERENSTVO: 'Tomislav Karamarko bio je u sukobu interesa'|url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/odluka-povjerenstva-o-tome-je-li-karamarko-u-sukobu-interesa---440364.html|url-status=live|access-date=2025-05-06|website=Dnevnik.hr|language=hr}}</ref> Otkriveno je da je njegova supruga imala poslovne aranžmane s Josipom Petrovićem, lobistom za MOL, mađarsku naftnu tvrtku uključenom u spor sa Hrvatskom vladom oko upravljačkih prava u [[INA|INA-i]], hrvatskoj nacionalnoj naftnoj kompaniji. Kritičari su tvrdili da to predstavlja sukob interesa, s obzirom na Karamarkov položaj u Vladi i arbitražni postupak koji je Hrvatska vodila s MOL-om i koji je bio u tijeku.<ref>{{Citiranje weba|last=M. Š./Hina|date=22. ožujka 2022.|title=Umro Josip Petrović, naftni konzultant kojeg su zvali 'sivom eminencijom' nekoliko HDZ-ovih Vlada|url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/umro-josip-petrovic-naftni-konzultant-kojeg-su-zvali-sivom-eminencijom-nekoliko-hdz-ovih-vlada-20220322|url-status=live|access-date=2025-05-06|website=Tportal}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=D.D.N..|last2=B.V|last3=N.C.|date=15. lipnja 2016.|title=POVJERENSTVO: 'Tomislav Karamarko bio je u sukobu interesa'|url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/odluka-povjerenstva-o-tome-je-li-karamarko-u-sukobu-interesa---440364.html|url-status=live|access-date=2025-05-06|website=Dnevnik.hr|language=hr}}</ref> === Afera softver (2017.) === Afera softver uključivala je bivšu hrvatsku ministricu [[Gabrijela Žalac|Gabrijelu Žalac]] iz [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatske demokratske zajednice]] (HDZ). Vrtilo se oko nabave softverskog rješenja u vrijednosti 16,2 milijuna kuna (otprilike 2,1 milijuna eura) koje je dodijeljeno tvrtki Ampelos od [[Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije Republike Hrvatske|Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU]] tijekom njezinog mandata. Tvrtku, sa sjedištem u [[Podstrana|Podstrani]] blizu [[Split|Splita]], navodno su vodili pojedinci koji su bili bliski suradnici Gabrijele Žalac te je ona bila je jedini ponuđač na natječaju objavljenom 2018. godine.<ref>{{Citiranje weba|last=|first=|date=10. studenog 2021.|title=Korupcija se ne isplati - Uhićena Gabrijela Žalac|url=https://transparency.hr/hr/novost/korupcija-se-ne-isplati-uhicena-gabrijela-zalac-954|url-status=live|access-date=6. svibnja 2025.|website=[[Transparency International Hrvatska]]|language=hr-HR}}</ref> Žalac, zajedno s ravnateljem [[Središnja agencija za financiranje i ugovaranje|Središnje agencije za financiranje i ugovaranje]] (SAFU) Tomislavom Petrićem, Žalac je, zajedno s ravnateljem Tomislavom Petrićem i još dvjema osobama, uhićena u korupcijskoj istrazi u tijeku [[Ured europskog javnog tužitelja|Ureda europskog javnog tužitelja]] (EPPO) u Hrvatskoj. Istraga se odnosila na javnu nabavu ovog informacijskog sustava i navodna kaznena djela počinjenima u ministarstvu i SAFU.<ref>{{Citiranje weba|last=Dešković|first=Marin|date=7. prosinca 2021.|title=Sud odbio žalbu Gabrijele Žalac, bivša HDZ-ova ministrica do daljnjeg ostaje u istražnom zatvoru|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/sud-odbio-zalbu-gabrijele-zalac-bivsa-hdz-ova-ministrica-do-daljnjeg-ostaje-u-istraznom-zatvoru-15130118|url-status=live|access-date=2025-05-06|website=[[Jutarnji list]]|language=hr-hr}}</ref> Nadalje, Izvanraspravno vijeće zagrebačkoga Županijskog suda odbilo je žalbu Žalčine obrane za izdvajanjem tekstualnih poruka koje je razmijenila sa bivšom državnom tajnicom u Ministarstvu uprave [[Josipa Rimac|Josipom Rimac]] iz spisa. Ove poruke su se odnosile na loše upravljanje europskim sredstvima za nabavu softvera. EPPO je optužio Žalac i druge za prijevaru proračuna EU i hrvatskog proračuna tešku više od 1,3 milijuna eura. Žalac je optužena za zlouporabu položaja i ovlasti i trgovanjem utjecajem, uz druge optužbe.<ref>{{Citiranje weba|last=Jakelić|first=Ivana|date=7. travnja 2025.|title=Poruke između Gabrijele Žalac i Josipe Rimac u kojima se spominje AP su zakonit dokaz|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/poruke-izmedu-gabrijele-zalac-i-josipe-rimac-u-kojima-se-spominje-ap-su-zakonit-dokaz-1851557|url-status=live|access-date=6. svibnja 2025.|website=[[Večernji list]]|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Hina|first=|last2=Portal Novi list|date=2021-11-10|title=Uhićena bivša ministrica Gabrijela Žalac!|url=https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/uhicena-bivsa-ministrica-gabrijela-zalac/|url-status=live|access-date=2025-05-06|website=Novi list|language=hr}}</ref> === Skandal s bordelom (2019.) === Toni Turčinov, načelnik općine [[Murter-Kornati]] u Hrvatskoj potrošio je 1560 eura općinskog proračuna u austrijskom bordelu La Cocotte. Koristio je službenu karticu općine Murter-Kornati za tu svrhu.<ref>{{Citiranje weba|last=M. Šu|date=13. srpnja 2022.|title=Načelnik Murtera Toni Turčinov spiskao 1560 eura u austrijskom bordelu, sve je platio službenom karticom općine|url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/nacelnik-murtera-toni-turcinov-spiskao-1560-eura-u-austrijskom-bordelu-sve-je-platio-sluzbenom-karticom-opcine-20220713|url-status=live|access-date=6. svibnja 2025.|website=Tportal}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=M. T.|date=15. veljače 2023.|title=Proglašen je za najboljeg je*ača, a objašnjenja zašto je posjećivao bordel bila su mu urnebesna: Tko je uhićeni Toni Turčinov?|url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/proglasen-je-za-najboljeg-jeba-a-a-objasnjenja-zasto-je-posjecivao-bordel-bila-su-mu-urnebesna-tko-je-uhiceni-toni-turcinov---766369.html|url-status=live|access-date=2025-05-06|website=Dnevnik.hr|language=hr}}</ref> [[Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta]] (USKOK) u veljači je 2023. započeo istragu o postupcima Turčinkova,<ref>{{Citiranje weba|last=Štengl|first=Ivan|date=2023-02-15|title=I USKOK se oglasio o uhićenju načelnika Murtera Turčinova: Evo za što ga sve terete|url=https://www.24sata.hr/news/uskok-se-oglasio-o-uhicenju-nacelnika-tonija-turcinova-891930|url-status=live|access-date=2025-06-19|website=www.24sata.hr|language=hr}}</ref> a optužnica je podignuta u prosincu iste godine.<ref>{{Citiranje novina|last=Petrušić|first=Željko|date=2023-12-29|title=USKOK dignuo optužnicu protiv murterskog načelnika koji je općinsku karticu 'peglao' po bordelima: Evo detalja|language=hr|work=[[Jutarnji list]]|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/uskok-dignuo-optuznicu-protiv-murterskog-nacelnika-koji-je-opcinsku-karticu-peglao-po-bordelima-evo-detalja-15410061|access-date=2025-06-19}}</ref> == 2020-ih == === Afera „Preskakanje reda” (2020.) === [[Slavko Linić]], bivši ministar [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|Socijaldemokratske partije Hrvatske]] (SDP), našao se u središtu kontroverze kad je priznao da je primio cijepivo protiv COVID-19 prije svoje određene prioritetne skupine.<ref>{{Citiranje weba|last=Vijesti|first=Index|date=15. veljače 2021.|title=Linić se cijepio preko reda|url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/linic-se-cijepio-preko-reda/2254501.aspx|url-status=live|access-date=2025-05-06|website=[[Index.hr]]|language=hr}}</ref> Slično tomu, [[Marko Primorac]], tadašnji kandidat Hrvatske demokratske zajednice za ministra financija, zajedno sa svojom suprugom Iskrom Primorac, visokom državnom dužnosnicom, priznali su da su primili cjepivo preko reda.<ref>{{Citiranje weba|last=V. B.|last2=Hina|date=5. srpnja 2022.|title=Tko je Marko Primorac, kandidat za novog ministra financija?|url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/tko-je-marko-primorac-kandidat-za-novog-ministra-financija-linic-ga-je-nazvao-neznalicom-a-mediji-otkrili-da-se-cijepio-preko-reda-protiv-koronavirusa-20220705|url-status=live|access-date=2025-05-06|website=Tportal}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Penić|first=Goran|date=15. veljače 2021.|title=Tko se sve izvan protokola cijepio na Rebru? Šef KBC-a: ‘Bilo ih je samo 14 sa strane‘|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/tko-se-sve-izvan-protokola-cijepio-na-rebru-sef-kbc-a-bilo-ih-je-samo-14-sa-strane-15050786|url-status=live|access-date=6. svibnja 2025.|website=[[Jutarnji list]]|language=hr-hr}}</ref> === Afera JANAF / „Tajni klub” (2020.) === Skandal poznat kao "Afera JANAF" ili "Tajni klub" odvio se 2020. godine. Uključivao je tajna okupljanja u Zagrebu, gdje je elita kršila pravila karantene, dovodila eskort dame iz [[Srbija|Srbije]] te točila otmjena vina i viski. Navodno se tijekom ovih okupljanja razmjenjivalo i mito.<ref>{{Citiranje weba|last=Vecernji.hr|date=26. rujna 2020.|title=Novi detalji o klubu D. Kovačevića: 'Tamo se pijančevalo, dolazile su zgodne cure i nabildani tipovi'|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/ispovijest-susjeda-zvali-su-me-na-gemist-bili-su-jako-pijani-vidio-sam-zgodne-cure-i-misicave-likove-1434136|url-status=live|access-date=6. svibnja 2025.|website=[[Večernji list]]|language=hr}}</ref><ref name=":0" /> Incident je započeo uhićenjem Dragana Kovačevića, čelnika [[Jadranski naftovod|Jadranskog naftovoda]] (JANAF-a) pod sumnjom trgovanja utjecajem i primanja mita. Kovačević, koji je politički prešao iz [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|Socijaldemokratske partije hrvatske]] (SDP-a) u poslovno orijentiranu [[Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati|Hrvatsku narodnu stranku]] (HNS) nakon neuspješne predsjedničke kampanje, imenovan je da vodi JANAF nakon pobjede koalicije SDP-a i HNS-a u [[Hrvatski parlamentarni izbori 2011.|parlamentarnim izborima 2011.]]<ref>{{Citiranje weba|last=Belak Krile|first=Anita|date=25 rujna 2020.|title=Kako je Kovačevićevo okupljalište za elitu ‘poslovalo‘ mimo zakona, Stožera i inspekcija|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/kako-je-kovacevicevo-okupljaliste-za-elitu-poslovalo-mimo-zakona-stozera-i-inspekcija-15021168|url-status=live|access-date=6. svibnja 2025.|website=[[Jutarnji list]]|language=hr-hr}}</ref> Jedan od posjetitelja bio je Jakov Kitarović, suprug bivše predsjednice [[Kolinda Grabar-Kitarović|Kolinde Grabar-Kitarović]] iz [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ-a]], koji je često posjećivao klub dok je još bila na dužnosti. Kasnije se saznalo da je njezin nasljednik, trenutni predsjednik [[Zoran Milanović]] iz [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP-a]], također posjećivao klub u više navrata. predsjednik Milanović branio se govoreći da je tamo došao jesti ostatke hrane.<ref name=":0">{{Citiranje weba|last=Trkanjec|first=Željko|date=30. rujna 2020.|title=Croatia’s ‘secret club’ scandal exposes cronyism, corruption|url=https://www.euractiv.com/section/politics/news/croatias-secret-club-scandal-exposes-cronyism-corruption/|url-status=live|access-date=6. svibnja 2025.|website=Euractiv|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Milekic|first=Sven|date=17. veljače 2021.|title=Zoran Milanovic: Croatia’s Jekyll and Hyde|url=https://balkaninsight.com/2021/02/17/zoran-milanovic-croatias-jekyll-and-hyde/|url-status=live|access-date=6. svibnja 2025.|website=[[Balkan Insight]]|language=en-US}}</ref> === Afera s vinskom omotnicom (2020.) === [[Tomislav Tolušić]], bivši [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ-ov]] ministar poljoprivrede, pod istragom je europskih i domaćih vlasti zbog navodnih financijskih malverzacija koje uključuju EU fondove i nacionalne subvencije povezanih s programom „Vinskih omotnica”. U svibnju 2022. uhitio ga je [[Ured europskog javnog tužitelja]] (EPPO), koji Tolušića optužuje za nezakonito dobivanje EU fondova za svoju vinariju u iznosu većem od 2,5 milijuna kuna ({{N|375,000}} eura) na temelju propisa koje je sam donio tijekom svojeg mandata. Nadalje je protiv njega podignuta optužnica za lažno predstavljanje imovine kako bi osigurao daljnje potpore EU. Tolušić je branio svoje postupke pozivajući se na pozitivno mišljenje Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, koje je dopustilo njegovo sudjelovanje u natječaju.<ref>{{Citiranje weba|last=V.K|first=|last2=HRT|last3=IMS|last4=HINA|date=8. srpnja 2022.|title=Tomislavu Tolušiću i Željku Ferencu određen jednomjesečni istražni zatvor|url=https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/uhiceni-tolusic-prenocio-u-policijskom-pritvoru-na-oranicama-8397865|url-status=live|access-date=6. svibnja 2025.|website=[[Hrvatska radiotelevizija]]|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Patković|first=Nikola|last2=Petrušić|first2=Željko|date=7. srpnja 2022.|title=Tomislav Tolušić uhićen i prebačen u Zagreb, pogledajte kako ga policija odvodi iz raskošne vinarije|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/tomislav-tolusic-uhicen-i-prebacen-u-zagreb-pogledajte-kako-ga-policija-odvodi-iz-raskosne-vinarije-15219521|url-status=live|access-date=6. svibnja 2025.|website=[[Jutarnji list]]|language=hr-hr}}</ref> === Mito za gradonačelnika (2021.) === Ravnatelj [[Hrvatska radiotelevizija|Hrvatske radiotelevizije]] (HRT-a) nosio je 50 tisuća eura [[Milan Bandić|Milanu Bandiću]], tadašnjem gradonačelniku glavnog grada Zagreba, u ime prijatelja za dogovor o dozvolama, tvrdi [[Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta]] (USKOK).<ref>{{Citiranje weba|last=M. Šu.|date=29. lipnja 2023.|title=Optužnica protiv bivšeg šefa HRT-a: Bandiću nosio 50 tisuća eura mita i sređivao kredite|url=https://www.tportal.hr/crna-kronika/clanak/podignuta-optuznica-protiv-bivseg-ravnatelja-hrt-a-bandic-primio-mito-od-50-tisuca-eura-20230629|url-status=live|access-date=2025-05-06|website=Tportal}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Bačić optužen da je Bandiću predao 50.000 eura Lončarićeva mita|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/uskok-podigao-optuznicu-protiv-bivseg-sefa-hrt-a-za-poduzetnika-nosio-novac-pokojnom-bandicu-1691309|url-status=live|access-date=2025-05-06|website=[[Večernji list]]|language=hr}}</ref> === Krađa s gradilišta (2022.) === Stjepan Turković, istaknuti član [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatske demokratske zajednice]] (HDZ) uhvaćen je u krađi željezne armature s gradilišta zajedno sa svojim sinom. Incident se dogodio na gradilištu ceste u [[Karlovac|Karlovcu]]. Turković, koji je obnašao brojne stranačke dužnosti posljednjih 30 godina, radio je kao savjetnik ravnatelja Županijske uprave za ceste. Krađa je zabilježena fotografijama.<ref>{{Citiranje weba|last=Thomas|first=Andreja|date=8. srpnja 2022.|title=Superuhljeb Turković donirao je HDZ-u, krao s obilaznice željezo pa na kraju izašao iz stranke|url=https://www.24sata.hr/news/superuhljeb-turkovic-donirao-je-hdz-u-krao-s-obilaznice-zeljezo-pa-na-kraju-izasao-iz-stranke-846997|url-status=live|access-date=6. svibnja 2025.|website=[[24sata]]|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Pušić|first=Mario|date=9. prosinca 2022.|title=Protiv bivšeg HDZ-ovca ni nakon pet mjeseci nije podignuta optužnica za pokušaj krađe željeza|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/prije-tocno-pet-mjeseci-bivsi-hdz-ovac-je-uhvacen-u-kradi-zeljeza-optuznica-jos-nije-podignuta-15284445|url-status=live|access-date=6. svibnja 2025.|website=[[Jutarnji list]]|language=hr-hr}}</ref> Uprava za ceste Karlovca odlučila je da mu neće dati otkaz s objašnjenjem da je krao van radnog vremena.<ref>{{Citiranje weba|last=Vijesti|first=Index|date=8. srpnja 2022.|title=Uprava za ceste neće otpustiti bivšeg HDZ-ovca: "Željezo je krao van radnog vremena"|url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/drzavna-firma-nece-otpustiti-bivseg-hdzovca-zeljezo-je-krao-izvan-radnog-vremena/2378470.aspx|url-status=live|access-date=6. svibnja 2025.|website=[[Index.hr]]|language=hr}}</ref> === Afera Papac (2023., 2025.) === U ožujku 2025. godine u medijima je objavljeno da je Srećko Papac, načelnik općine [[Gradište]] iz redova [[HDZ]]-a, bespravno koristio 11 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta nakon isteka ugovora krajem 2021. godine.<ref>{{Citiranje weba|last=Ilko Ćimić|date=2025-03-07|title=Index Istrage otkrivaju: HDZ-ov načelnik sakrio 800.000 eura državnih potpora|url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/index-istrage-otkrivaju-muljazu-hdzovog-nacelnika-s-drzavnom-zemljom/2646786.aspx|url-status=live|access-date=2025-05-21|website=[[Index.hr]]|language=hr}}</ref> Poljoprivredna inspekcija Državnog inspektorata potvrdila je da je Papac nezakonito koristio zemljište, a predmet je proslijeđen Državnom odvjetništvu. Nadalje, utvrđeno je da je za svoj OPG (koji je kasnije prenesen na njegova sina) primio više od 800.000 eura državnih potpora koje nije prijavio u imovinskoj kartici. Slijedom navedenog, [[Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa]] protiv njega je pokrenulo postupak.<ref>{{Citiranje weba|last=Ilko Ćimić|date=2025-03-17|title=Potvrđeno otkriće Indexa: HDZ-ovac ilegalno na državnoj zemlji, primao poticaje|url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/potvrdjeno-otkrice-index-istraga-hdzov-nacelnik-ilegalno-na-drzavnoj-zemlji/2652100.aspx|url-status=live|access-date=2025-05-21|website=[[Index.hr]]|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=M.K.|date=2025-03-07|title=PRIVILEGIJE HDZ-ov načelnik dobio više od 800 tisuća eura potpore. Nije ih prijavio u imovinskoj kartici|url=https://www.nacional.hr/privilegije-hdz-ov-nacelnik-dobio-vise-od-800-tisuca-eura-potpore-nije-ih-prijavio-u-imovinskoj-kartici/|url-status=live|access-date=2025-05-21|website=[[Nacional]]|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Info|first=Budica|date=2025-03-07|title=Je li načelnik Papac u ''ozbiljnom faulu" s državnim potporama od 800.000 €?|url=https://budica.info/je-li-nacelnik-papac-u-ozbiljnom-faulu-s-drzavnim-potporama-od-800-000-e/|access-date=2025-05-22|website=Budica.info|language=hr}}</ref> Unatoč tome, na [[Hrvatski lokalni izbori 2025.|lokalnim izborima 2025. godine]] ponovno je izabran za svoj deveti načelnički mandat, kao jedini kandidat.<ref>{{Citiranje weba|title=XVI. VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA|url=https://www.izbori.hr/site/UserDocsImages/2025/Lokalni%20izbori%202025/Rezultati/Z16_VUKOVARSKO_SRIJEMSKA_ZUPANIJA.pdf|url-status=live|access-date=2025-05-21|website=Izbori.hr|page=39}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Lešić Omerović|first=Marija|date=27. travnja 2025.|title=Lokalni izbori u županjskoj Posavini: Za novi im je mandat dovoljan i jedan glas|url=https://www.glas-slavonije.hr/regija/2025/04/27/za-novi-im-je-mandat-dovoljan-i-jedan-glas-690893/|url-status=live|access-date=2025-05-21|website=[[Glas Slavonije]]}}</ref> Tjednik [[Nacional]] izvijestio je i o nepravilnostima u prikupljanju prijava za Registar šteta nakon [[Grmljavinska oluja u Jugoistočnoj Europi 19. srpnja 2023.|olujnog nevremena 2023. godine]]. Navedeno je kako su prijave prikupljane protivno Zakonu o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda, uz medijske optužbe za pogodovanje osobama bliskim načelniku.<ref>{{Citiranje weba|last=Carić Herceg|first=Sandra|date=2023-08-27|title='Materijal za sanaciju štete u slavonskoj općini poharanoj olujom dijelio se po stranačkom ključu'|url=https://www.nacional.hr/materijal-za-sanaciju-stete-u-slavonskoj-opcini-poharanoj-olujom-dijelio-se-po-stranackom-kljucu/|url-status=live|access-date=2025-05-21|website=[[Nacional]]|language=hr}}</ref> == Vidi još == * [[Korupcija u Hrvatskoj]] * [[Popis smijenjenih ministara Vlada Andreja Plenkovića]] == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Politika Hrvatske]] [[Kategorija:Korupcija]] 6g39nva6qqyovfxfobx2kvwgk4lzrc8 0 785620 7475956 7355263 2026-06-05T23:18:38Z Croxyz 205325 /* Izvori */ 7475956 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Hakan Çalhanoğlu | slika = [[Datoteka:AUT vs. TUR 2016-03-29 (342).jpg|230px]] | opis slike = Yılmaz u dresu Turske [[2016.]] godine. | država = {{Z+X|TUR}} | puno ime = Hakan Çalhanoğlu | nadimak = | datum rođenja = [[8. veljače]] [[1994.]] | datum smrti = | visina = 178 cm | trenutačni klub = [[Football Club Internazionale Milano|Inter Milan]] | broj u klubu = 20 | pozicija = [[vezni igrač (nogomet)|vezni igrač]] | ugovor = | mlade godine = <br /><br />2001. – 2009.<br />2009. – 2011. | juniorski klubovi = 1. FC Turanspor Mannheim<br /> Polizei SV Mannheim <br />[[SV Waldhof Mannheim|Waldhof Mannheim]] <br /> [[Karlsruher SC|Karlsruhe II]] | godina = 2011. – 2013. <br /> 2013. – 2014. <br /> 2014. – 2017. <br /> 2017. – 2021. <br /> 2021. – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[Karlsruher SC|Karlsruhe]] <br /> [[Hamburger SV|HSV]] <br /> [[Bayer 04 Leverkusen]] <br /> [[A.C. Milan]] <br /> [[Football Club Internazionale Milano|Inter Milan]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}50 {{0}}{{0}}(17) <br /> {{0}}{{0}}32 {{0}}{{0}}(11) <br /> {{0}}{{0}}79 {{0}}{{0}}(17) <br /> {{0}}135 {{0}}{{0}}(22) <br /> {{0}}127 {{0}}{{0}}(28) | godine u reprezentaciji = 2010. <br> 2010. – 2011. <br> 2011. – 2013. <br> 2012. – 2013. <br> 2012. – 2014.<br> 2013. – ''danas'' | reprezentacija = {{NogRep|TUR|do=16}}<br>{{NogRep|TUR|do=17}}<br>{{NogRep|TUR|do=19}}<br>{{NogRep|TUR|do=20}}<br>{{NogRep|TUR|do=21}}<br>{{NogRep|TUR}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}6 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}{{0}}11 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}{{0}}15 {{0}}{{0}}{{0}}(5) <br> {{0}}{{0}}{{0}}9 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}97 {{0}}{{0}}(21) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | bilješka = | ažurirano = 19. svibnja 2025. }} '''Hakan Çalhanoğlu''' ([[Mannheim]], [[Njemačka]], [[8. veljače]] [[1994.]]) [[Turska|turski]] je [[nogometaš]] koji igra na poziciji [[vezni igrač (nogomet)|veznog]]. Trenutačno igra za [[Italija|talijanski]] klub [[Inter Milan]]. [[kapetan (šport)|Kapetan]] je [[Turska nogometna reprezentacija|turske reprezentacije]]. == Igračka karijera == Karijeru je započeo u [[2. Bundesliga|njemačkom drugoligašu]] [[Karlsruher SC|Karlsruhe]] 2010. godine,<ref>[https://web.archive.org/web/20210624202034/https://www.fifa.com/news/calhanoglu-great-opportunity-2019132 Calhanoglu: A great opportunity] fifa.com Preuzeto 19. svibnja 2025.</ref> prije nego što je dvije godine kasnije prešao u redove prvoligaša [[Hamburger SV|HSV-a]]. Nakon impresivnih nastupa u Bundesligi, Çalhanoğlu je 2014. prešao u [[Bayer Leverkusen]] za 14,5 milijuna eura. Tijekom tri sezone u klubu, postigao je ukupno 28 golova u 115 službenih nastupa. Godine 2017. potpisao je za [[AC Milan]] za početnih 20 milijuna eura, da bi 2021. prešao u redove gradskog rivala [[Inter Milan|Intera]] bez odštete. Çalhanoğlu je poznat po izvanrednim udarcima iz slobodnih udaraca i preciznim dodavanjima. U sezoni 2023./24. postigao je osobni rekord od 13 golova u [[Serie A]] čime je izjednačio rekord [[Sükrü Gülesin|Sükrüa Gülesina]] za najboljeg turskog strijelca u Serie A s ukupno 36 golova.<ref>[https://www.beinsports.com/en-nz/football/serie-a/articles-video/inter-extends-ead-with-win-over-atalanta-2023-11-04 Inter extends lead with win over Atalanta] beinsports.com Preuzeto 19. svibnja 2025.</ref> == Reprezentativna karijera == Iako rođen u [[Njemačka|Njemačkoj]], Çalhanoğlu predstavlja [[Turska nogometna reprezentacija|Tursku]] na međunarodnoj razini. Debitirao je za seniorsku reprezentaciju 2013. godine i sudjelovao na Europskim prvenstvima [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016. |2016.]], [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|2020.]] i [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|2024.]] Nakon umirovljenja [[Burak Yılmaz|Buraka Yılmaza]] 2022. godine, preuzeo je [[kapetan (šport)|kapetansku vrpcu]] turske reprezentacije.<ref>[https://onefootball.com/en/news/inter-midfielder-hakan-calhanoglu-to-captain-turkey-in-friendly-against-italiy-italian-media-report-3481576 Inter Midfielder Hakan Calhanoglu To Captain Turkey In Friendly Against Italy] onefootball.com Preuzeto 19. svibnja 2025.</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Sastav - Inter Milano}} {{Sastav Turska 2016. EP}} {{Sastav Turska 2020. EP}} {{Sastav Turska 2024. EP}} {{Sastav Turska 2026 SP}} {{GLAVNIRASPORED:Çalhanoğlu, Hakan}} [[Kategorija:Turski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Karlsruhera]] [[Kategorija:Nogometaši HSV-a]] [[Kategorija:Nogometaši Bayer Leverkusena]] [[Kategorija:Nogometaši A.C. Milana]] [[Kategorija:Nogometaši Inter Milana]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] bprhg2yrm1qdewmqr38dm4kx5u1fzat 0 786702 7475895 7473343 2026-06-05T21:14:06Z ~2026-33151-95 363186 /* Pregled serije */ 7475895 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | ime_serije = Daleki grad | slika = Daleki grad TV serija.png | orig_naslov = Uzak Şehir | bg_colour = #cecaad | natpis_pod_slikom = Promotivni poster serije na [[Nova TV (Hrvatska)|Novoj TV]] | format_serije = {{hlist|[[dramska serija|drama]]|romantika}} | autor = | razvoj = | redatelj = {{ubl|Ahmet Katıksız|Emre Aybek|Yıldız Aşanboğa}} | glazba = | uvodna_glazba = | glumci = {{ubl|{{ill|Ozan Akbaba|en}}|{{ill|Sinem Ünsal|en}}|[[Kuzey Gezer]]|[[Gonca Cilasun]]}} | pripovjedač = | država = {{Z+X|TUR}} | jezik = [[turski]] | broj_sezona = 2 | broj_epizoda = {{Z|TUR}} 63+ <br> {{Z|HRV}} 88+ | producent = | izvršni_producent = | urednik = | lokacija = [[Mardin]], [[Istanbul]] | trajanje_epizode = 120 min. | tv_kuća = {{ill|Kanal D|en}} | početak_serije = {{premijera|11|11|2024}} | kraj_serije = | u_hrv = [[Nova TV]]<br>Nova Plus | početak_serije_hrv = {{premijera|10|6|2025}} | kraj_serije_hrv = | web_stranica = | imdb_id = 34063491 }}'''''Daleki grad''''' ([[turski]]: ''Uzak Şehir'') [[turska]] je dramska [[televizijska serija]], koju su producirali [[Ay Yapım]] i [[Ayna Yapım]], čija je prva epizoda objavljena [[11. studenog]] [[2024.]] u režiji Ahmeta Katıksıza, Emrea Aybeka i Yıldıza Aşanboğe, a [[scenarij]] je napisala Gülizar Irmak. Adaptacija je [[libanon]]ske serije „Ata Ocağı” iz [[2017.]]<ref>[https://www.tgrthaber.com/mavikadin/uzak-sehir-hangi-diziden-uyarlandi-lubnanin-al-hayba-uyarlamasi-ekranda-firtina-gibi-esiyor/ Uzak Şehir hangi diziden uyarlandı? Lübnan’ın Al Hayba uyarlaması ekranda fırtına gibi esiyor] tgrthaber.com Preuzeto 31. svibnja 2025.</ref> Glavne uloge dijele [[Ozan Akbaba]] i [[Sinem Ünsal]].<ref>[https://boxofficeturkiye.com/haber/uzak-sehir-dizisinin-yayin-tarihi-belli-oldu--6333 Uzak Şehir dizisinin yayın tarihi belli oldu] boxofficeturkiye.com Preuzeto 31. svibnja 2025.</ref> == Radnja == {{Otkrivanje radnje}} Priča počinje kada Alya Albora, koja živi u [[Kanada|Kanadi]], dolazi u [[Mardin]], [[grad]] [[obitelj]]i Albora, sa svojim sinom Denizom Cihanom kako bi ispunila posljednju želju svog pokojnog [[suprug]]a. Dok se Alya suočava s problemima i tragičnim gubicima koje je doživjela u prošlosti, istovremeno je pod snažnim utjecajem obitelji Albora. Dok misteriozne tajne obitelji počinju izlaziti na vidjelo, Alya i njezin sin Deniz moraju se boriti kako bi preživjeli i pronašli [[mir]].<ref>[https://www.kanald.com.tr/uzak-sehir/hikaye-ve-kunye Uzak Şehir] kanald.com.tr Preuzeto 31. svibnja 2025.</ref> == Glavni likovi == * [[Ozan Akbaba]] kao Cihan Albora * [[Sinem Ünsal]] kao Alya Smith Albora * [[Kuzey Gezer]] kao Deniz Cihan Albora * [[Gonca Cilasun]] kao Sadakat Albora * [[Atakan Özkaya]] kao Kaya Albora * [[Müfit Kayacan]] kao Ecmel Albora * [[Ferit Kaya]] kao Demir Baybars == Pregled serije == Serija se u Hrvatskoj prikazuje na kanalu [[Nova TV]], gdje su epizode prepolovljene po minutaži pa ima duplo više epizoda. Na Novinoj streaming platformi [[Nova Plus]], broj epizoda je po turskom rednom broju i cjelovitoj minutaži od 120 minuta. {{Pregled serije |infoA = {{abbr|Izv.|Izvori}} |država1 = Turska |nowrap = da |boja1 = #d0dcce |poveznica1 = |epizode1 = {{Z|TUR}} 28 <br> {{Z|HRV}} 63 |premijera1 = {{premijera|11|11|2024}} |finale1 = {{finale|2|6|2025}} |premijeraHR1 = {{premijera|10|6|2025}} |finaleHR1 = {{finale|4|9|2025}} |infoA1 = <ref>{{Citiranje weba|date=2025-06-04|title="Daleki grad" od utorka, 10.6. na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/daleki-grad/clanak/zanimljivosti/kada-se-proslost-i-sadasnjost-sudare-samo-ljubav-i-istina-mogu-prezivjeti---917168.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250617193024/https://novatv.dnevnik.hr/serije/daleki-grad/clanak/zanimljivosti/kada-se-proslost-i-sadasnjost-sudare-samo-ljubav-i-istina-mogu-prezivjeti---917168.html|archive-date=2025-06-17|access-date=2025-07-23|website=[[Nova TV]]|language=hr}}</ref> |boja2 = #d9a87f |poveznica2 = |epizode2 = {{Z|TUR}} 35<br> {{Z|HRV}} 25 |premijera2 = {{premijera|15|9|2025}} |finale2 = {{finale|1.|6|2026}} |premijeraHR2 = {{premijera|5|1|2026}} |finaleHR2 = {{finale|||2026}} |infoA2 = {{N/A|—}} }} == Izvori == {{izvori}} {{Turske serije prikazivane u Hrvatskoj}} [[Kategorija:Turske serije]] [[Kategorija:Dramske serije]] [[Kategorija:Televizijske serije koje su počele 2024.]] b9t0tu9v57mpj3gzpx45gef8pzl8429 3 788977 7476062 7469757 2026-06-06T10:09:58Z Ashune 249098 /* Zahtjevi za premještanje stranica */ Odgovor 7476062 wikitext text/x-wiki == Zahtjevi za premještanje stranica == Poštovani kolega, vezano za [[Wikipedija:Zahtjev za premještanje stranice]], vjerujem da je pravila procedura klik na gumb "Dodaj novi zahtjev" i ispunjavanje obrasca. 🙂 Slučajno ste uklonili sav sadržaj s te stranice (ili je došlo do nekog tehničkog problema). Lp [[Suradnik:Ashune|Ashune]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ashune|razgovor]])</small> 18:08, 26. lipnja 2025. (CEST) :@[[Suradnik:Ashune|Ashune]] Poštovani, :javio bih se vezano uz nacrt članka „Nacrt:Luka Aničić”. :Članak je trenutno u nacrtu i već dulje vrijeme traje rasprava oko izvora i provjerljivosti podataka. Dodao sam novinske izvore, stranice tiskovina i dodatne reference, ali još uvijek nisam dobio konačno mišljenje što je konkretno sporno. :Ako imate vremena, bio bih zahvalan za drugo mišljenje oko članka i eventualne prijedloge što još treba doraditi kako bi bio u skladu s pravilima Wikipedije. :Hvala unaprijed. [[Suradnik:JSandukan Mladi|JSandukan Mladi]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:JSandukan Mladi|razgovor]])</small> 22:38, 27. svibnja 2026. (CEST) ::Pozdrav, ::ne vidim stranicu na popisu zahtjeva za premještanje. Ako ga nema navedenog, dodajte ga klikom na plavi gumb „Dodaj novi zahtjev”. Lp :) [[Suradnik:Ashune|Ashune]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ashune|razgovor]])</small> 12:09, 6. lipnja 2026. (CEST) 8bv41pxbh6ltfnd0yywmpfp2mzv3xhe 0 790680 7475817 7269023 2026-06-05T16:45:02Z Ame71 128419 Predložak 7475817 wikitext text/x-wiki {{glavni|Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1982./83.}} {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Slovenska republička nogometna liga | sezona = 1982./83. | izdanje = 35. | država = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Slovenija]] | datum = | prvaci = [[ND Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]] <small>(2. naslov)</small> | promovirani = [[ND Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]] | degradirani = [[NK Tabor Sežana|Tabor Sežana]]<br />[[NK Nafta Lendava|Lendava]] | broj klubova = 14 | utakmica = 182 | golova = 555 | prosjek golova = | najbolji strijelac = [[Bojan Prašnikar]]<br /><small>[[NK Šmartno ob Paki|Šmartno]], 21 pogodaka</small> | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Slovenska republička nogometna liga 1981./82.|1981./82.]] | sljedeća sezona = [[Slovenska republička nogometna liga 1983./84.|1983./84.]] }} '''Slovenska republička nogometna liga''' u sezoni 1982./83. bilo je trideseto i peto izdanje prvenstva [[Socijalistička Republika Slovenija|Socijalističke Republike Slovenije]]. Ove sezone predstavljala je treći rang jugoslavenskog nogometnog sustava.<br> Sudjelovalo je 14 klubova, a prvak je bio ''"[[ND Slovan Ljubljana|Slovan]]"'' iz [[Ljubljana|Ljubljane]]. == Formiranje lige == * 1 momčad (Rudar Velenje) iz [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1981./82.|Druge savezne lige]] * 11 momčadi (Izola, Mura M. Sobota, Slovan Ljubljana, Šmartno, Triglav Kranj, Železničar Maribor, Stol Kamnik, Rudar Trbovlje, Lendava, Koper i Primorje Ajdovščina) iz [[Slovenska republička nogometna liga 1981./82.|Slovenske lige]] * 2 momčadi (Tabor Sežana i Kovinar Maribor) iz regionalnih liga == Ljestvica == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[ND Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]] ||26||20||4||2||77||27||+50||44 |- |2. || [[NK Izola|Izola]] ||26||13||5||8||43||34||+9||31 |- |3. || [[NK Šmartno ob Paki|Šmartno]] ||26||13||3||10||47||34||+13||29 |- |4. || [[NK Koper|Koper]] ||26||10||8||8||35||41||−6||28 |- |5. || [[NK Mura Murska Sobota|Mura M. Sobota]] ||26||11||6||9||36||48||−12||28 |- |6. || [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] ||26||10||6||10||33||31||+2||26 |- |7. || [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] ||26||8||10||8||38||39||−1||26 |- |8. || [[NK Stol Virtus|Stol Kamnik]] ||26||10||5||11||40||54||−14||25 |- |9. || [[NK Kovinar Maribor|Kovinar Maribor]] ||26||10||4||12||39||40||−1||24 |- |10. || [[NK Železničar Maribor|Železničar Maribor]] ||26||7||10||9||37||31||+6||24 |- |11. || [[NK Primorje|Primorje Ajdovščina]] ||26||10||5||11||34||38||−4||24 (−1) |- |12. || [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] ||26||9||3||14||39||43||−4||21 |- style="background:#FFAAAA;" |13. || [[NK Tabor Sežana|Tabor Sežana]] ||26||6||6||14||36||51||−15||18 |- style="background:#FFAAAA;" |14. || [[NK Nafta Lendava|Lendava]] ||26||5||5||16||21||54||−33||14 (−1) |- |colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>[https://www.rsssf.org/tabless/slovhist.html#82 Slovenia - List of Final Tables 1946-1998]</ref><ref name="vremeplov4">[https://forum.sportsport.ba/viewtopic.php?f=6&t=3113&start=280 Vremeplov 4: Ligaška takmičenja od 1945-1992. godine]</ref></small> |} * '''Viši rang:''' ** Slovan Ljubljana promoviran je u [[Druga_savezna_liga_Jugoslavije_u_nogometu_1983./84.#Zapad|Drugu saveznu ligu − Zapad 1983./84.]] * '''Ispali:''' ** Tabor Sežana i Lendava ispadaju u niži rang * '''Novi članovi:''' ** Maribor iz [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1982./83.|Druge savezne lige]], Vozila N. Gorica i Kladivar Celje iz regionalnih liga == Izvori == <small> {{izvori}}</small> == Poveznice == * [[Slovenska republička nogometna liga|Slovenska republička liga]] * [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1982./83.|Druga savezna liga 1982./83.]] * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1982./83.]] == Vanjske poveznice == * [https://www.rsssf.org/tabless/slovhist.html RSSSF - Slovenia - List of Final Tables 1946-1998] * [http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020] {{Prva slovenska nogometna liga}} {{YU nogomet 1982./83.}} [[Kategorija:Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang (Slovenija)|1982-83 1]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1982./83.|SLO 1 ]] [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1982-83 1 republička]] [[Kategorija:Slovenska republička nogometna liga|1982-83 1 ]] lifxfcp97orx4rce2fhtoqoklp3skny 0 791638 7476028 7296293 2026-06-06T06:05:24Z Wikisuradnik1984 331291 /* Karijera */ dodan roman 7476028 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Danijel Špelić.jpg|mini|Danijel Špelić u Pakracu, 2025.]] '''Danijel Špelić''' ([[Pakrac]], 1979.) hrvatski je književnik, [[kolumnist]], nezavisni [[filmski kritičar]] i [[scenarist]]. Piše kriminalističke romane, horore, znanstvenu fantastiku i zbirke priča. Član je [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]] i [[Društvo hrvatskih književnika|Društva hrvatskih književnika]].<ref>{{Citiranje weba|date=2024-01-24|title=Špelić Danijel – Društvo hrvatskih književnika|url=https://dhk.hr/danijel-spelic/|access-date=2025-09-09|language=en-US}}</ref> == Karijera == Književni rad Danijela Špelića započinje kriminalističkim romanom ''Vidio sam kako umireš'' (2001.), koji je 2019. adaptiran u radijsku dramu u produkciji Hrvatskog radija.<ref>{{Citation|title=Danijel Špelić: "Vidio sam kako umireš" (HRT radio draga)|url=https://rumble.com/v57zk8a-danijel-peli-vidio-sam-kako-umire-hrt-radio-draga.html|accessdate=2025-09-21|language=en|first=Mizerija X. 6|last=followers}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=List|first=Pakrački|date=2019-11-26|title=HRT OTKUPIO PRAVA Špelić u društvu Tribusona, Pavličića…|url=https://pakrackilist.hr/index.php/vijesti-novosti/13356-hrt-otkupio-prava-spelic-drustvu-tribusona-pavlicica|access-date=2025-09-21|website=Pakrački LIST|language=hr-HR}}</ref> Slijede romani ''Kada ponoć otkuca'' (2003.) i dvodijelna kriminalistička priča ''Tamna strana'' (2009.). Špelić je objavljivao filmske osvrte na osobnom blogu ''Deckardov kutak'', posvećenom kultnim, zaboravljenim i žanrovskim filmovima.<ref>{{Citiranje weba|title=Deckardov Kutak|url=https://deckardovkutak.wordpress.com/|access-date=2025-09-23|website=Deckardov Kutak|language=hr}}</ref> Također je pisao kolumne i eseje o knjigama te filmskoj povijesti za portale ''Kvaka'',<ref>{{Citiranje weba|title=Danijel Špelić {{!}} David Morell: "Zaštitnik"|url=http://www.casopiskvaka.com.hr/2021/01/danijel-spelic-david-morell-zastitnik.html|access-date=2025-09-09|language=hr}}</ref> ''Inverzija'',<ref>{{Citiranje weba|title=Danijel Špelić, Author at Inverzija|url=https://inverzija.net/author/danijel-speli/|access-date=2025-09-09|website=Inverzija|language=en-GB}}</ref> ''Goodtalking'',<ref>{{Citiranje weba|last=tihomir.polancec|date=2021-06-09|title=DEVEDESEDETE: renesansno doba akcijskog filma|url=https://goodtalking.hr/2021/06/devedesedete-renesansno-doba-akcijskog-filma.html/|access-date=2025-09-09|website=Goodtalking|language=hr}}</ref> ''APortal''.<ref>{{Citiranje weba|last=APortal|date=2019-08-03|title=Goran Tribuson: Propali kongres • Amazonke.com|url=https://amazonke.com/goran-tribuson-propali-kongres/|access-date=2025-09-09|website=Amazonke.com|language=hr}}</ref> Nakon stanke od književnog rada objavljuje horor-romane ''Odjeci'' (2018.) i ''Uljezi'' (2019.). Potonji je iste godine adaptiran u film ''Granice straha'' (režirao Sven Marić), koji 2024. doživljava premijeru u Pakracu.<ref name=":3">{{Citiranje weba|last=Delač|first=Franjo|date=2024-03-16|title=GRANICE STRAHA Uspješna premijera napetog trilera nastalog iz pera Danijela Špelića|url=https://pakrackilist.hr/index.php/vijesti-novosti/17152-granice-straha-uspjesna-premijera-napetog-trilera-nastalog-iz-pera-danijela-spelica|access-date=2025-09-09|website=Pakrački LIST|language=hr-HR}}</ref> ''Uljezi'' su ujedno 2022. adaptirani i u radijsku dramu.<ref name=":0" /> U romanima ''Nestala'' (2020.) i ''Svjedok'' (2021.) Špelić razvija kriminalistički svijet privatnog detektiva Lukasa Huma. Prema podacima autora, roman ''Nestala'' tri je mjeseca bio najčitaniji naslov u Hrvatskoj.<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=Danijel Špelić {{!}} Svaki pisac voli vidjeti da je njegovo djelo pronašlo svoju publiku|url=http://www.casopiskvaka.com.hr/2021/05/danijel-spelic-svaki-pisac-voli-vidjeti.html|access-date=2025-09-09|language=hr}}</ref> Treći nastavak serijala ''Praznina'' izlazi 2024. godine, a 2026. četvrti nastavak pod nazivom ''Zavjera.'' Opus autora obuhvaća i druge žanrove: SF roman ''Kolonija'' (2022.), horor zbirku priča ''Jedne noći u prosincu'' (2023.), kriminalistički roman s elementima modernog vesterna ''Posljednja postaja'' (2024.) te roman u žanru spekulativne fikcije ''Svjetlost dana'' (2025.). Špeličevi romani uvelike su inspirirani rodnim [[Pakrac|Pakracom]] i okolicom,<ref name=":1">{{Citiranje weba|title=Danijel Špelić {{!}} Stvorio sam Trenkovec kako bih jezive priče maknuo iz Pakraca|url=http://www.casopiskvaka.com.hr/2023/05/danijel-spelic-stvorio-sam-trenkovec.html|access-date=2025-09-09|language=hr}}</ref> a fiktivni grad Trenkovac u kojem često smješta radnju nastao je kombinacijom pakračkih i lipičkih ambijenata.<ref name=":1" /> == Djela == {| class="wikitable" !Naslov !Žanr !Godina izdanja !Bilješke |- |''Vidio sam kako umireš'' |kriminalistički |2001. | |- |''Kad ponoć otkuca'' |kriminalistički, romantični |2003. | |- |''Tamna strana: Izvan uobičajene rutine'' |kriminalistički |2009. | rowspan="2" |Dvodijelni roman |- |''Tamna strana: Kroz mračnu noć'' |kriminalistički |2009. |- |''Odjeci'' |horor |2018. | |- |''Uljezi'' |triler |2019. | |- |''Nestala'' |kriminalistički |2020. |Prvi roman iz ciklusa o Lukasu Humu |- |''Svjedok'' |kriminalistički |2021. |Drugi roman iz ciklusa o Lukasu Humu |- |''Kolonija'' |znastveno-fantastični, triler |2022. | |- |''Jedne noći u prosincu'' |horor |2023. |Zbirka priča |- |''Praznina'' |kriminalistički |2024. |Treći roman iz ciklusa o Lukasu Humu |- |''Posljednja postaja'' |kriminalistički |2024. |Prerada romana ''Tamna strana'' |- |''Svjetlost dana'' |akcijski, horor |2025. | |- |''Zavjera'' |kriminalistički |2026. |Četvrti roman iz ciklusa o Lukasu Humu |} == Adaptacije == === Audiodrama === [[Hrvatski radio]] je od Špelića otkupio prava za audio adaptaciju romana ''Uljezi'', za koju je Špelić također napisao scenarij. Naslov je emitiran 11. studenog 2022. u sklopu programa ''Krik'', posvećenom upravo kriminalističkim produkcijama.<ref name=":2">{{Citiranje weba|title=Uljezi - izvrstan horor triler u krimi petku na Prvom|url=https://radio.hrt.hr/prvi-program/drama/uljezi-izvrstan-horor-triler-u-krimi-petku-na-prvom-10432389|access-date=2025-08-31|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}</ref> === Film === Roman Uljezi Danijela Špelića adaptiran je u dugometražni igrani film. Izvorni naslov projekta bio je ''Vikend'', a kasnije je promijenjen u ''Granice straha''. Film je režirao Sven Marić, a producenti su bili Morana Vukov i Kristijan Kaurić. Snimanje je provedeno na Medvednici, a premijera filma održana je 14. ožujka 2024. u kino dvorani KPD Sloga u Pakracu.<ref name=":3" /> ==Izvori== {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Špelić, Danijel}} [[Kategorija:Životopisi, Pakrac]] [[Kategorija:Hrvatski književnici]] [[Kategorija:Hrvatski filmski kritičari]] 4f23xcoojhxcd92vp9roj1st9y46g75 7476032 7476028 2026-06-06T06:13:34Z Wikisuradnik1984 331291 /* */ promijenjena slika 7476032 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Špelić 2026.jpg|mini|Danijel Špelić u Pakracu, 2026.]] '''Danijel Špelić''' ([[Pakrac]], 1979.) hrvatski je književnik, [[kolumnist]], nezavisni [[filmski kritičar]] i [[scenarist]]. Piše kriminalističke romane, horore, znanstvenu fantastiku i zbirke priča. Član je [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]] i [[Društvo hrvatskih književnika|Društva hrvatskih književnika]].<ref>{{Citiranje weba|date=2024-01-24|title=Špelić Danijel – Društvo hrvatskih književnika|url=https://dhk.hr/danijel-spelic/|access-date=2025-09-09|language=en-US}}</ref> == Karijera == Književni rad Danijela Špelića započinje kriminalističkim romanom ''Vidio sam kako umireš'' (2001.), koji je 2019. adaptiran u radijsku dramu u produkciji Hrvatskog radija.<ref>{{Citation|title=Danijel Špelić: "Vidio sam kako umireš" (HRT radio draga)|url=https://rumble.com/v57zk8a-danijel-peli-vidio-sam-kako-umire-hrt-radio-draga.html|accessdate=2025-09-21|language=en|first=Mizerija X. 6|last=followers}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=List|first=Pakrački|date=2019-11-26|title=HRT OTKUPIO PRAVA Špelić u društvu Tribusona, Pavličića…|url=https://pakrackilist.hr/index.php/vijesti-novosti/13356-hrt-otkupio-prava-spelic-drustvu-tribusona-pavlicica|access-date=2025-09-21|website=Pakrački LIST|language=hr-HR}}</ref> Slijede romani ''Kada ponoć otkuca'' (2003.) i dvodijelna kriminalistička priča ''Tamna strana'' (2009.). Špelić je objavljivao filmske osvrte na osobnom blogu ''Deckardov kutak'', posvećenom kultnim, zaboravljenim i žanrovskim filmovima.<ref>{{Citiranje weba|title=Deckardov Kutak|url=https://deckardovkutak.wordpress.com/|access-date=2025-09-23|website=Deckardov Kutak|language=hr}}</ref> Također je pisao kolumne i eseje o knjigama te filmskoj povijesti za portale ''Kvaka'',<ref>{{Citiranje weba|title=Danijel Špelić {{!}} David Morell: "Zaštitnik"|url=http://www.casopiskvaka.com.hr/2021/01/danijel-spelic-david-morell-zastitnik.html|access-date=2025-09-09|language=hr}}</ref> ''Inverzija'',<ref>{{Citiranje weba|title=Danijel Špelić, Author at Inverzija|url=https://inverzija.net/author/danijel-speli/|access-date=2025-09-09|website=Inverzija|language=en-GB}}</ref> ''Goodtalking'',<ref>{{Citiranje weba|last=tihomir.polancec|date=2021-06-09|title=DEVEDESEDETE: renesansno doba akcijskog filma|url=https://goodtalking.hr/2021/06/devedesedete-renesansno-doba-akcijskog-filma.html/|access-date=2025-09-09|website=Goodtalking|language=hr}}</ref> ''APortal''.<ref>{{Citiranje weba|last=APortal|date=2019-08-03|title=Goran Tribuson: Propali kongres • Amazonke.com|url=https://amazonke.com/goran-tribuson-propali-kongres/|access-date=2025-09-09|website=Amazonke.com|language=hr}}</ref> Nakon stanke od književnog rada objavljuje horor-romane ''Odjeci'' (2018.) i ''Uljezi'' (2019.). Potonji je iste godine adaptiran u film ''Granice straha'' (režirao Sven Marić), koji 2024. doživljava premijeru u Pakracu.<ref name=":3">{{Citiranje weba|last=Delač|first=Franjo|date=2024-03-16|title=GRANICE STRAHA Uspješna premijera napetog trilera nastalog iz pera Danijela Špelića|url=https://pakrackilist.hr/index.php/vijesti-novosti/17152-granice-straha-uspjesna-premijera-napetog-trilera-nastalog-iz-pera-danijela-spelica|access-date=2025-09-09|website=Pakrački LIST|language=hr-HR}}</ref> ''Uljezi'' su ujedno 2022. adaptirani i u radijsku dramu.<ref name=":0" /> U romanima ''Nestala'' (2020.) i ''Svjedok'' (2021.) Špelić razvija kriminalistički svijet privatnog detektiva Lukasa Huma. Prema podacima autora, roman ''Nestala'' tri je mjeseca bio najčitaniji naslov u Hrvatskoj.<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=Danijel Špelić {{!}} Svaki pisac voli vidjeti da je njegovo djelo pronašlo svoju publiku|url=http://www.casopiskvaka.com.hr/2021/05/danijel-spelic-svaki-pisac-voli-vidjeti.html|access-date=2025-09-09|language=hr}}</ref> Treći nastavak serijala ''Praznina'' izlazi 2024. godine, a 2026. četvrti nastavak pod nazivom ''Zavjera.'' Opus autora obuhvaća i druge žanrove: SF roman ''Kolonija'' (2022.), horor zbirku priča ''Jedne noći u prosincu'' (2023.), kriminalistički roman s elementima modernog vesterna ''Posljednja postaja'' (2024.) te roman u žanru spekulativne fikcije ''Svjetlost dana'' (2025.). Špeličevi romani uvelike su inspirirani rodnim [[Pakrac|Pakracom]] i okolicom,<ref name=":1">{{Citiranje weba|title=Danijel Špelić {{!}} Stvorio sam Trenkovec kako bih jezive priče maknuo iz Pakraca|url=http://www.casopiskvaka.com.hr/2023/05/danijel-spelic-stvorio-sam-trenkovec.html|access-date=2025-09-09|language=hr}}</ref> a fiktivni grad Trenkovac u kojem često smješta radnju nastao je kombinacijom pakračkih i lipičkih ambijenata.<ref name=":1" /> == Djela == {| class="wikitable" !Naslov !Žanr !Godina izdanja !Bilješke |- |''Vidio sam kako umireš'' |kriminalistički |2001. | |- |''Kad ponoć otkuca'' |kriminalistički, romantični |2003. | |- |''Tamna strana: Izvan uobičajene rutine'' |kriminalistički |2009. | rowspan="2" |Dvodijelni roman |- |''Tamna strana: Kroz mračnu noć'' |kriminalistički |2009. |- |''Odjeci'' |horor |2018. | |- |''Uljezi'' |triler |2019. | |- |''Nestala'' |kriminalistički |2020. |Prvi roman iz ciklusa o Lukasu Humu |- |''Svjedok'' |kriminalistički |2021. |Drugi roman iz ciklusa o Lukasu Humu |- |''Kolonija'' |znastveno-fantastični, triler |2022. | |- |''Jedne noći u prosincu'' |horor |2023. |Zbirka priča |- |''Praznina'' |kriminalistički |2024. |Treći roman iz ciklusa o Lukasu Humu |- |''Posljednja postaja'' |kriminalistički |2024. |Prerada romana ''Tamna strana'' |- |''Svjetlost dana'' |akcijski, horor |2025. | |- |''Zavjera'' |kriminalistički |2026. |Četvrti roman iz ciklusa o Lukasu Humu |} == Adaptacije == === Audiodrama === [[Hrvatski radio]] je od Špelića otkupio prava za audio adaptaciju romana ''Uljezi'', za koju je Špelić također napisao scenarij. Naslov je emitiran 11. studenog 2022. u sklopu programa ''Krik'', posvećenom upravo kriminalističkim produkcijama.<ref name=":2">{{Citiranje weba|title=Uljezi - izvrstan horor triler u krimi petku na Prvom|url=https://radio.hrt.hr/prvi-program/drama/uljezi-izvrstan-horor-triler-u-krimi-petku-na-prvom-10432389|access-date=2025-08-31|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}</ref> === Film === Roman Uljezi Danijela Špelića adaptiran je u dugometražni igrani film. Izvorni naslov projekta bio je ''Vikend'', a kasnije je promijenjen u ''Granice straha''. Film je režirao Sven Marić, a producenti su bili Morana Vukov i Kristijan Kaurić. Snimanje je provedeno na Medvednici, a premijera filma održana je 14. ožujka 2024. u kino dvorani KPD Sloga u Pakracu.<ref name=":3" /> ==Izvori== {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Špelić, Danijel}} [[Kategorija:Životopisi, Pakrac]] [[Kategorija:Hrvatski književnici]] [[Kategorija:Hrvatski filmski kritičari]] hjiy84hhu4pj6ohwvgf3xc8wpblffka 0 791918 7475941 7414638 2026-06-05T22:55:29Z Croxyz 205325 /* Vanjske poveznice */ 7475941 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Pervis Estupiñán | slika = [[Datoteka:Pervis_Estupi%C3%B1%C3%A1n_WC2022.jpg|250px]] | opis slike = Estupiñán u dresu [[Ekvadorska nogometna reprezentacija|Ekvadora]] [[2022.]] godine | država = {{Z|EKV}} [[Ekvador]] | puno ime = Pervis Josué Estupiñán Tenorio<ref>{{cite web |url=https://www.premierleague.com/news/612828 |title=Updated squads for 2017/18 Premier League confirmed|publisher=Premier League|date=2 February 2018|access-date=18 February 2018}}</ref> | nadimak = | datum rođenja = [[21. siječnja]] [[1998.]]<ref name="PremProfile">{{cite web |url=https://villarrealcf.es/en/first-team/squad/player/1649-pervis-josue-estupinan-tenorio |title=Pervis Estupiñán |publisher=Premier League |access-date=1 January 2024}}</ref> | mjesto rođenja = [[Esmeraldas, Ekvador|Esmeraldas]] | država rođenja = [[Ekvador]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | visina = 175 cm<ref name="PremProfile"/> | trenutačni klub = [[A.C. Milan|Milan]] | broj u klubu = 2 | pozicija = [[branič (nogomet)|lijevi bek]] | ugovor = | mlade godine = [[2011.]] – [[2014.]] | juniorski klubovi = [[L.D.U. Quito|LDU Quito]] | godina = [[2015.]] – [[2016.]] <br> [[2016.]] – [[2020.]] <br> [[2016.]] – [[2017.]] <br> [[2016.]] – [[2017.]] <br> [[2017.]] – [[2018.]] <br> [[2018.]] – [[2019.]] <br> [[2019.]] – [[2020.]] <br> [[2020.]] – [[2022.]] <br> [[2022.]] – [[2025.]]<br> [[2025.]] – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[L.D.U. Quito|LDU Quito]] <br> [[Watford F.C.|Watford]] <br> → [[Granada CF B|Granada B]] (posudba) <br> → [[Granada CF|Granada]] (posudba) <br> → [[UD Almería|Almería]] (posudba) <br> → [[RCD Mallorca|Mallorca]] (posudba) <br> → [[CA Osasuna|Osasuna]] (posudba) <br> [[Villarreal CF|Villarreal]] <br> [[Brighton & Hove Albion F.C.|Brighton & Hove Albion]] <br> [[A.C. Milan|Milan]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}40 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}0 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}21 {{0}}{{0}}{{0}}(2) <br> {{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}26 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}12 {{0}}{{0}}{{0}}(2) <br> {{0}}{{0}}36 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}{{0}}53 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}84 {{0}}{{0}}{{0}}(4) <br> {{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine u reprezentaciji = [[2015.]] <br> [[2017.]] <br> [[2019.]] – ''danas'' | reprezentacija = {{NogRep|EKV|do=17}} <br> {{NogRep|EKV|do=20}} <br> {{NogRep|EKV}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}14 {{0}}{{0}}{{0}}(3) <br> {{0}}{{0}}12 {{0}}{{0}}{{0}}(4) <br> {{0}}{{0}}48 {{0}}{{0}}{{0}}(4) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | napomena = | ažurirano = 3. rujna 2025. }} '''Pervis Josué Estupiñán Tenorio''' ([[Esmeraldas, Ekvador|Esmeraldas]], [[21. siječnja]] [[1998.]]) [[ekvador]]ski je [[nogometaš]] koji igra na poziciji [[branič (nogomet)|lijevog beka]] za [[A.C. Milan|Milan]] i [[Ekvadorska nogometna reprezentacija|ekvadorsku reprezentaciju]]. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.transfermarkt.de/pervis-estupinan/profil/spieler/349599 Profil], [[Transfermarkt]] {{Sastav - A.C. Milan}} {{Sastav Ekvador 2022 SP}} {{Sastav Ekvador 2026 SP}} {{GLAVNIRASPORED:Estupiñán, Pervis}} [[Kategorija:Ekvadorski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Watforda F.C.]] [[Kategorija:Nogometaši Granade]] [[Kategorija:Nogometaši UD Almeríje]] [[Kategorija:Nogometaši RCD Mallorce]] [[Kategorija:Nogometaši Osasune]] [[Kategorija:Nogometaši Villarreala]] [[Kategorija:Nogometaši Brighton & Hove Albiona]] [[Kategorija:Nogometaši A.C. Milana]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] qgykiumppd1biswerra34cxgkrgxffp 0 792328 7475687 7413045 2026-06-05T13:09:35Z Argo Navis 852 /* Politički stavovi */ dsm 7475687 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = Charlie Kirk | slika = Charlie Kirk in Tampa July 2025 (cropped).jpg | veličina = 250px | opis_slike = Charlie Kirk na Student Action Summitu, [[Tampa, Florida]], 2025. | rodno_ime = Charles James Kirk | rođenje = 14. listopada 1993. | mjesto_rođenja = [[Arlington Heights, Illinois]], SAD | smrt = 10. rujna 2025. | mjesto_smrti = [[Orem, Utah]], SAD | uzrok_smrti = ubojstvo vatrenim oružjem | poslodavac = [[Turning Point USA]] | zanimanje = {{hlist|politički aktivist|publicist|medijska osoba|organizator}} | godine_rada = 2012. – 2025. | stranka = [[republikanska stranka (SAD)|Republikanci]] | vjera = [[evangelizam]]<ref>{{Cite news |last=Crump |first=James |date=October 19, 2020 |title=Charlie Kirk's Twitter account locked for spreading misinformation about mail-in votes |url=https://www.independent.co.uk/news/world/americas/us-election-2020/charlie-kirk-twitter-mail-in-ballot-misinformation-turning-point-usa-trump-b1157145.html |access-date=November 13, 2020 |work=The Independent}}</ref><br> ([[Calvary Chapel Association]])<ref>{{cite web |last1=Branson-Potts |first1=Hailey |date=November 24, 2024 |title=In California, Charlie Kirk's pastor sees God's hand in Trump's win |url=https://www.columbian.com/news/2024/nov/24/in-california-charlie-kirks-pastor-sees-gods-hand-in-trumps-win/ |access-date=September 10, 2025 |publisher=[[The Columbian]]}}</ref> | supruga = [[Erika Frantzve]] (od 2021.) | djeca = 2 | potpis = Charlie kirk.svg | glas = {{glas|datoteka=Charlie Kirk and "Biblical Citizens".ogg|opis=Kirkov govor o utjecaju religije na ljudsko ponašanje|snimljeno=15. ožujka 2022.|naslov=Kirkov glas}} }} '''Charles James Kirk''' ([[Arlington Heights, Illinois]], [[14. listopada]] [[1993.]] – [[Orem, Utah]], [[10. rujna]] [[2025.]]) bio je američki politički aktivist, publicist i medijska osoba [[kršćanstvo|kršćanske]] [[Politička desnica|desnice]]. Bio je jedan od osnivača konzervativne organizacije [[Turning Point USA]]{{Efn|Doslovno: ''Prekretnica SAD''}} (TPUSA) 2012. godine te njezin izvršni direktor. Objavio je niz knjiga te vodio [[Razgovorna emisija|razgovornu emisiju]] ''The Charlie Kirk Show''. U posljednjim godinama života prepoznat je kao jedan od najistaknutijih osoba [[Pokret MAGA|pokreta MAGA]] u američkoj [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanskoj stranci]]. Kirk je rođen i odrastao u [[Arlington Heights, Illinois|Arlington Heightsu]] i [[Prospect Heights, Illinois|Prospect Heightsu, Illinois]], naseljima u predgrađu [[Chicago|Chicaga]]. Jedan je semestar pohađao [[Harper College]], a zatim se ispisao kako bi se mogao predati političkom aktivizmu. Radio je s raznim donatorima kako bi financirao TPUSA, a proslavio se originalnim debatnim nastupima u formatu ''Prove Me Wrong'' ('Dokažite da sam u krivu') na [[Sveučilišni kampus|kampusima fakulteta]]. Utjecaj TPUSA-a proširio je kroz inicijative kao što je ''Nadzorna lista profesora'' i masovne skupove za mlade glasače, zbog čega se smatra da je pospješio interes mladih Amerikanaca za [[Konzervativizam u SAD-u|politički konzervativizam]].<ref>{{Cite web |last=Siegel |first=Benjamin |title=How Charlie Kirk's influence with younger voters helped Donald Trump: ANALYSIS |url=https://abcnews.go.com/Politics/charlie-kirks-influence-younger-voters-helped-donald-trump/story?id=125518800 |access-date=September 14, 2025 |website=ABC News |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Paz |first=Christian |date=September 12, 2025 |title=How Charlie Kirk remade Gen Z |url=https://www.vox.com/politics/461498/charlie-kirk-remade-gen-z-transform-conservative-youth-politics-legacy |access-date=September 14, 2025 |website=Vox |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |last=Service |first=Kathryn Post-Religion News |date=September 12, 2025 |title=Charlie Kirk Rallied Young Christians into a Political Movement |url=https://www.christianitytoday.com/2025/09/charlie-kirk-college-christians-campus-politics/ |access-date=September 14, 2025 |website=Christianity Today |language=en-US}}</ref> Pod Kirkovim vodstvom, TPUSA je razvio nekoliko podgrupacija, uključujući [[Turning Point Action|''Turning Point Action'']] te ''Turning Point Faith'', koji je djelovao s ciljem mobilizacije vjerskih zajednica oko konzervativnih političkih ciljeva. Iako je prvotno kritizirao evangeličku desnicu, Kirk je s vremenom postao pristaša [[Kršćanski nacionalizam|kršćanskog nacionalizma]], zagovaravši da kršćanstvo postane službena religija države te primarna religija naroda SAD-a. Bio je ključni suradnik [[Donald Trump|Donalda Trumpa]] i zagovarao je njegovu konzervativnu politiku. Suprotstavljao se [[Pobačaj|pobačaju]], [[Kontrola vatrenog oružja|kontroli vatrenog oružja]], [[Raznolikost, jednakost i uključivost|DEI programima]] i pravima [[LGBT]] osoba. Njegova kontroverznija stajališta uključuju kritike [[Zakon o građanskim pravima|Zakona o građanskim pravima]] iz 1964. i [[Martin Luther King, Jr.|Martina Luthera Kinga Jr.]], promociju [[Dezinformacije o COVID-u 19|dezinformacija o COVID-u 19]], protivljenje [[Imigracija|imigraciji]], zagovaranje teorije zavjere o [[Velika zamjena stanovništva|Velikoj zamjeni stanovništva]] i lažne tvrdnje o [[Predsjednički izbori u Sjedinjenim Američkim Državama 2020.|»izbornoj prijevari« 2020.]] U sklopu TPUSA-a, Kirk je organizirao prijevoz studenata autobusima na skup koji je doveo do [[Juriš na Kapitol Sjedinjenih Država|juriša na Kapitol]] 6. siječnja 2021. godine, za što se branio šutnjom pred [[Komisija za 6. siječnja|Komisijom za 6. siječnja]]. Dana 10. rujna 2025. Kirk je [[Ubojstvo Charlieja Kirka|usmrćen pucnjem u vrat]] tijekom svoga debatnog nastupa za TPUSA na kampusu [[Sveučilište Utah Valley|Sveučilišta Utah Valley]]. Njegova je smrt privukla pozornost međunarodne zajednice i potaknula osudu političkog nasilja među istaknutim domaćim i inozemnim osobama. == Rani život i obrazovanje == Charles James Kirk rođen je 14. listopada 1993. u [[Arlington Heights, Illinois|Arlington Heightsu u Illinoisu]], u predgrađu [[Chicago|Chicaga]],<ref name="NYT Obit">{{Citiranje novina|last=Risen|first=Clay|date=September 10, 2025|title=Charlie Kirk, Right-Wing Force and a Close Trump Ally, Dies at 31|work=[[The New York Times]]|url=https://www.nytimes.com/2025/09/10/us/politics/charlie-kirk-dead.html|access-date=September 23, 2025}}</ref> a odrastao je u obližnjem [[Prospect Heights, Illinois|Prospect Heightsu]].<ref name="keilman">{{Citiranje novina|last=Keilman|first=John|date=October 22, 2018|title=Before Trump and Kanye became fans, Charlie Kirk battled 'Marxist' high school teachers in Chicago's suburbs|work=[[Chicago Tribune]]|url=https://www.chicagotribune.com/news/ct-met-charlie-kirk-turning-point-campus-conservatives-profile-20181019-story.html|url-status=live|access-date=September 27, 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20250911090345/https://www.chicagotribune.com/2018/10/22/before-trump-and-kanye-became-fans-charlie-kirk-battled-marxist-high-school-teachers-in-chicagos-suburbs/|archive-date=11. rujna 2025.}}</ref> Njegov otac Robert W. Kirk arhitekt je koji je bio uključen u izgradnju [[Trump Tower|Trump Towera]].<ref name="Beaumont 2025">{{Citiranje novina|last=Beaumont|first=Peter|date=September 11, 2025|title=Charlie Kirk obituary|work=[[The Guardian]]|url=https://www.theguardian.com/us-news/2025/sep/11/charlie-kirk-obituary|access-date=September 14, 2025}}</ref><ref name=":5">{{Citiranje novina|last=Sommerlad|first=Joe|date=September 12, 2025|title=What we know about Charlie Kirk's family|work=[[The Independent]]|url=https://www.independent.co.uk/news/world/americas/us-politics/erika-charlie-kirk-wife-family-kids-b2825273.html|access-date=September 14, 2025}}</ref> Njegova majka Kathryn (rođena Smith) bivša je trgovkinja na [[Chicago Mercantile Exchange|Chicago Mercantile Exchangeu]] koja je potom radila kao savjetnica za mentalno zdravlje.<ref name="keilman" /><ref name="Beaumont 2025" /><ref name=":5" /> Imao je jednu, mlađu sestru Mary, koja je kasnije postala [[Kustos (muzej)|kustosica umjetnosti]] u Chicagu.<ref>{{Citiranje weba|last=Esposito|first=Laura|date=September 15, 2025|title=Charlie Kirk's 'Secret Sister' Is Apparently a Bernie Bro|url=https://www.thedailybeast.com/charlie-kirks-secret-sister-is-apparently-a-bernie-bro/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250923183522/https://www.thedailybeast.com/charlie-kirks-secret-sister-is-apparently-a-bernie-bro/|archive-date=23. rujna 2025.|access-date=September 18, 2025|website=[[The Daily Beast]]}}</ref> Kirk je svoje roditelje opisao kao [[Frakcije Republikanske stranke u SAD-u|umjerene republikance]].<ref name="keilman" /> Bili su aktivni u konzervativnim krugovima, a njegov otac bio je glavni donator [[Predsjednička kampanja Mitta Romneyja 2012.|predsjedničke kampanje Mitta Romneyja 2012.]]<ref name="NYT Obit" /> Odgojen u Prezbiterijanskoj crkvi, Kirk je bio član [[Američki izviđači|Američkih izviđača]] i stekao je čin ''[[Eagle scout|Eagle scouta]]''.<ref name="Manzhos2025">{{Citiranje weba|last=Manzhos|first=Mariya|date=September 11, 2025|title=Following the fatal shooting of Charlie Kirk, religious leaders focus on pastoral care, reflect on living faith in public|url=https://www.deseret.com/faith/2025/09/11/charlie-kirk-assassination-faith-leaders-respond/|access-date=September 14, 2025|website=[[Deseret News]]}}</ref> U osnovnoj školi doživio je razdoblje političkog buđenja, tijekom kojeg je čitao knjige ekonomista [[Milton Friedman|Miltona Friedmana]] i sve su ga više privlačila načela Republikanske stranke.<ref name="keilman" /> Godine 2010., tijekom treće godine u [[Srednja škola Wheeling|srednjoj školi Wheeling]], Kirk se dobrovoljno prijavio za uspješnu kampanju republikanca iz Illinoisa [[Mark Kirk|Marka Kirka]] (nije u rodu) za američki Senat.<ref>{{Citiranje novina|last=Lester|first=Kerry|date=April 29, 2013|title=Perfect storm launches 19-year-old Wheeling native into political punditry|work=[[Daily Herald (Arlington Heights, Illinois)|Daily Herald]]|url=http://www.dailyherald.com/article/20130429/news/704299942/|url-status=live|url-access=subscription|access-date=January 31, 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180129184002/http://www.dailyherald.com/article/20130429/news/704299942|archive-date=January 29, 2018}}</ref> Tijekom treće je godine također počeo slušati ''[[The Rush Limbaugh Show]]'', istaknutu konzervativnu [[Razgovorna emisija|razgovornu emisiju]]. <ref name="NYT Obit" /> U posljednjoj godini srednje škole pokrenuo je bojkot kolačića u školskoj kantini kako bi se prethodno povišene cijene snizile.<ref name="keilman"/> Također je napisao esej za stranicu krajnje desnice ''[[Breitbart News]]'', u kojem je tvrdio da postoji liberalna pristranost u srednjoškolskim udžbenicima; to je dovelo do njegovog prvog medijskog nastupa na ''[[Fox Business|Fox Businessu]]'' u dobi od 17 godina.<ref name="Smith 2025">{{Citiranje novina|last=Smith|first=David|date=September 10, 2025|title=Charlie Kirk: Trump ally and divisive provocateur who became US right's 'youth whisperer'|work=[[The Guardian]]|url=https://www.theguardian.com/us-news/2025/sep/10/who-is-charlie-kirk-profile|access-date=September 14, 2025}}</ref><ref name="Bim">{{Citiranje novina|last=Bim|first=Mara Richards|date=September 10, 2025|title=How Charlie Kirk went from college dropout to Trump influencer|work=[[Baptist News Global]]|url=https://baptistnews.com/article/how-charlie-kirk-went-from-college-dropout-to-trump-influencer-2/|access-date=September 17, 2025}}</ref> Kirk se prijavio na [[Vojna akademija West Point|Vojnu akademiju West Point]] u New Yorku, ali je 2012. odbijen.<ref name="Smith 2025"/><ref name="Bim"/> Primljen je na [[Sveučilište Baylor]] u [[Waco (Teksas)|Wacu u Teksasu]], ali je odlučio upisati [[Harper College]], dvogodišnji fakultet u [[Palatine, Illinois|Palatineu u Illinoisu]], sjeverozapadnom predgrađu Chicaga. Ispisao se nakon jednog semestra.<ref name="NYT Obit"/> <ref name="Smith 2025" /> Godine 2015. Kirk se upisao na izvanredni studij na [[King's College (New York City)|King's Collegeu]] u New Yorku, gdje je pohađao nastavu na daljinu.<ref>{{Citiranje novina|last=Nelson|first=Rebecca|date=March 25, 2015|title=The 21-Year-Old Becoming a Major Player in Conservative Politics|work=The Atlantic|url=https://www.theatlantic.com/politics/archive/2015/03/the-21-year-old-becoming-a-major-player-in-conservative-politics/451110/|access-date=September 18, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20160727003545/https://www.theatlantic.com/politics/archive/2015/03/the-21-year-old-becoming-a-major-player-in-conservative-politics/451110/|archive-date=July 27, 2016}}</ref> Nikada nije stekao fakultetsku diplomu, a tu je činjenicu često isticao u raspravama s akademicima i studentima.<ref>{{Citiranje novina|last=Sheerin|first=Jude|last2=Faguy|first2=Ana|date=September 13, 2025|title=What to know about Charlie Kirk, Trump ally and conservative activist|work=[[BBC News]]|url=https://www.bbc.com/news/articles/cdxqnkwerj7o|access-date=September 19, 2025}}</ref> == Politički stavovi == Iako je bio utjecajan u [[Sjedinjene Američke Države|američkom]] [[konzervativizam|konzervativnom]] pokretu, posebno među mladim [[kršćanin|kršćanima]],<ref>{{Cite web|last=Paz|first=Christian|date=September 12, 2025|title=How Charlie Kirk remade Gen Z|url=https://www.vox.com/politics/461498/charlie-kirk-remade-gen-z-transform-conservative-youth-politics-legacy|archive-url=https://web.archive.org/web/20250917053725/https://www.vox.com/politics/461498/charlie-kirk-remade-gen-z-transform-conservative-youth-politics-legacy|archive-date=September 17, 2025|access-date=September 14, 2025|website=[[Vox (website)|Vox]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|last=Post|first=Kathryn|date=September 12, 2025|title=Charlie Kirk Rallied Young Christians into a Political Movement|url=https://www.christianitytoday.com/2025/09/charlie-kirk-college-christians-campus-politics/|archive-url=https://web.archive.org/web/20250913055212/https://www.christianitytoday.com/2025/09/charlie-kirk-college-christians-campus-politics/|archive-date=September 13, 2025|access-date=September 14, 2025|website=[[Christianity Today]]|language=en-US}}</ref> Kirkov politički aktivizam predmet je kritika i kontroverzi.<ref>{{cite news|last=Smith|first=David|date=September 10, 2025|title=Charlie Kirk: Trump ally and divisive provocateur who became US right's 'youth whisperer'|work=[[The Guardian]]|url=https://www.theguardian.com/us-news/2025/sep/10/who-is-charlie-kirk-profile|access-date=September 22, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250921234324/https://www.theguardian.com/us-news/2025/sep/10/who-is-charlie-kirk-profile|archive-date=September 21, 2025|issn=0261-3077}}</ref> ''[[The New York Times]]'' pisao je da je Kirk u [[Kršćanska desnica|kršćanskoj desnici]] predstavljao simbol nade.<ref name="DiasGraham2025">{{cite news|last1=Dias|first1=Elizabeth|last2=Graham|first2=Ruth|date=September 11, 2025|title=Kirk's Christian Supporters Mourn Him as a Martyr|work=[[The New York Times]]|url=https://www.nytimes.com/2025/09/11/us/charlie-kirk-martyr-conservative-christians.html|access-date=September 12, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250917044608/https://www.nytimes.com/2025/09/11/us/charlie-kirk-martyr-conservative-christians.html|archive-date=September 17, 2025}}</ref> Grupe koje proučavaju [[govor mržnje]], uključujući „Southern Poverty Law Center”, opisale su njegovu [[Retorika|retoriku]] kao razdornu, [[rasizam|rasističku]], [[ksenofobija|ksenofobnu]] i [[ekstremizam|ekstremističku]]. Kirk se nije slagao s kritičarima koji su tvrdili da je stvorio »toksično« okruženje na internetu, izjavivši: »Neslaganje je zdrav dio naših sustava.«<ref>{{Cite news|last=Rogers|first=Katie|date=September 10, 2025|title=Inside the Close Alliance Between Trump and Charlie Kirk|newspaper=[[The New York Times]]|url=https://www.nytimes.com/2025/09/10/us/politics/trump-charlie-kirk-ally.html|access-date=September 11, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250918002750/https://www.nytimes.com/2025/09/10/us/politics/trump-charlie-kirk-ally.html|archive-date=September 18, 2025|quote=Mr. Kirk's own rhetoric was long cast as racist, xenophobic and extreme by groups that study hate speech, including the Southern Poverty Law Center. For years, he used his various platforms to decry racial equity programs, float an array of conspiracy theories and test out divisive messaging that Mr. Trump has later adopted.}}</ref> Kirkove stavove razni mediji i stručnjaci opisali su kao [[Krajnja desnica|krajnje desničarske]],<ref>Stone, Peter (2. marec 2024). "A far-right US youth group is ramping up its movement to back election deniers". The Guardian. Pridobljeno 5. avgusta 2025. Kirk chases conspiracies that animate his followers and generate funds," the long-time GOP consultant Tyler Montague said. "Kirk has used this method to push conspiracies about election fraud, Christian nationalism, anti-immigrant xenophobia, and now he's opened a new front in racism with his Martin Luther King attacks.</ref><ref>Rudnick, Dennis L. (2024). Resisting Divide-and-Conquer Strategies in Education: Pathways and Possibilities. Myers Education Press. TPUSA was founded in 2012 by Charlie Kirk, who promotes Christian Nationalism and far-right politically conservative politics.</ref><ref>{{bulleted list||{{cite news |last1=Bertrand |first1=Solenne |last2=Tésorière |first2=Ronan |date=September 10, 2025 |title=L'influenceur Charlie Kirk, proche de Trump, tué par balle en plein meeting |language=fr |trans-title=Influencer Charlie Kirk, close to Trump, shot dead during rally |work=[[Le Parisien]] |url=https://www.leparisien.fr/international/etats-unis/etats-unis-linfluenceur-dextreme-droite-charlie-kirk-se-fait-tirer-dessus-lors-dun-evenement-10-09-2025-S6SWWCC27ZGEFP4Y25DUFR4DXY.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20250915052129/https://www.leparisien.fr/international/etats-unis/etats-unis-linfluenceur-dextreme-droite-charlie-kirk-se-fait-tirer-dessus-lors-dun-evenement-10-09-2025-S6SWWCC27ZGEFP4Y25DUFR4DXY.php |archive-date=September 15, 2025}}|{{cite news |last=Deliso |first=Meredith |date=September 11, 2025 |title=Manhunt for shooter continues after Charlie Kirk killed in 'political assassination' |url=https://abcnews.go.com/US/charlie-kirk-shot-event-utah-university-jd-vance/story?id=125451514 |work=[[ABC News (United States)|ABC News]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20250918181030/https://abcnews.go.com/US/charlie-kirk-shot-event-utah-university-jd-vance/story?id=125451514 |archive-date=September 18, 2025}}|{{cite news |date=September 10, 2025 |title=Charlie Kirk, influenceur conservateur pro-Trump, tué par balle lors d'un rassemblement dans une université de l'Utah, le tireur est toujours en fuite |language=fr |trans-title=Charlie Kirk, pro-Trump conservative influencer, shot dead at Utah university rally, shooter still at large |url=https://www.lemonde.fr/international/article/2025/09/10/charlie-kirk-l-influenceur-conservateur-americain-blesse-par-balles-lors-d-un-rassemblement-dans-une-universite-de-l-utah_6640349_3210.html |work=[[Le Monde]] |agency=[[Agence France-Presse]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20250918001711/https://www.lemonde.fr/international/article/2025/09/10/charlie-kirk-l-influenceur-conservateur-americain-blesse-par-balles-lors-d-un-rassemblement-dans-une-universite-de-l-utah_6640349_3210.html |archive-date=September 18, 2025}}|{{cite news |last=Busslinger |first=Boris |date=September 11, 2025 |title=Charlie Kirk, le martyr du trumpisme qui pourrait mettre le feu aux poudres |language=fr |trans-title=Charlie Kirk, the martyr of Trumpism who could set the powder keg alight |url=https://www.letemps.ch/monde/charlie-kirk-le-martyr-du-trumpisme-qui-pourrait-mettre-le-feu-aux-poudres |work=[[Le Temps (Ženeva)|Le Temps]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20250916195029/https://www.letemps.ch/monde/charlie-kirk-le-martyr-du-trumpisme-qui-pourrait-mettre-le-feu-aux-poudres |archive-date=September 16, 2025}}|{{cite news |date=September 10, 2025 |title=Figure de l'extrême droite américaine et pro Trump, Charlie Kirk a été tué en plein meeting |language=fr |trans-title=American far-right and pro-Trump figure Charlie Kirk was killed in the middle of a rally |url=https://www.ouest-france.fr/monde/etats-unis/linfluenceur-charlie-kirk-figure-de-lextreme-droite-americaine-et-pro-trump-blesse-par-balle-f15e3a76-8e79-11f0-b582-5820cfc46140 |work=[[Ouest-France]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20250915111819/https://www.ouest-france.fr/monde/etats-unis/linfluenceur-charlie-kirk-figure-de-lextreme-droite-americaine-et-pro-trump-blesse-par-balle-f15e3a76-8e79-11f0-b582-5820cfc46140 |archive-date=September 15, 2025}}|{{cite news |last=Armentrout |first=Mitchell |date=July 16, 2024 |title=Chicago suburban native, far-right conservative talk show host Charlie Kirk speaks at RNC |url=https://www.nprillinois.org/government-politics/2024-07-16/chicago-suburban-native-far-right-conservative-talk-show-host-charlie-kirk-speaks-at-rnc |work=[[NPR]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240913070251/https://www.nprillinois.org/government-politics/2024-07-16/chicago-suburban-native-far-right-conservative-talk-show-host-charlie-kirk-speaks-at-rnc |archive-date=September 13, 2024}}|{{cite news |date=September 11, 2025 |title=Charlie Kirk: Trump's fiery far-right 'youth whisperer' |url=https://www.france24.com/en/americas/20250911-charlie-kirk-trump-s-fiery-supporter-and-us-far-right-youth-whisperer |work=[[France24]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20250911190405/https://www.france24.com/en/americas/20250911-charlie-kirk-trump-s-fiery-supporter-and-us-far-right-youth-whisperer |archive-date=September 11, 2025}}|{{cite news |last=Reevey |first=Luke |date=September 11, 2025 |title=Charlie Kirk shooting: Video captures terror on Utah campus as gunshot heard |url=https://www.the-independent.com/tv/news/charlie-kirk-shooting-utah-panic-video-b2824905.html |work=[[The Independent]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20250915034417/https://www.the-independent.com/tv/news/charlie-kirk-shooting-utah-panic-video-b2824905.html |archive-date=September 15, 2025}}|{{cite book |last=Boedy |first=Matthew |date=2025 |title=The Seven Mountains Mandate: Exposing the Dangerous Plan to Christianize America and Destroy Democracy |publisher=Presbyterian Publishing |isbn=978-0664269210}}|{{cite news |date=September 13, 2025 |title=Charlie Kirk und Bürgerkriegsangst: Die Radikalisierung der USA |language=de |trans-title=Charlie Kirk and Civil War Fear: The Radicalization of the USA |url=https://www.werra-rundschau.de/politik/charlie-kirk-und-buergerkriegsangst-die-radikalisierung-der-usa-zr-93930886.html |work={{ill|Werra-Rundschau|de}} |archive-url=https://web.archive.org/web/20250918163259/https://www.werra-rundschau.de/politik/charlie-kirk-und-buergerkriegsangst-die-radikalisierung-der-usa-zr-93930886.html |archive-date=September 18, 2025}}|{{cite news |last=Schroeder |first=Florian |date=September 16, 2025 |title=Charlie Kirk |language=de |url=https://www1.wdr.de/mediathek/audio/wdr2/wdr2-kabarett/audio-florian-schroeder-charlie-kirk-100.html |work=[[WDR 2]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20250918191020/https://www1.wdr.de/mediathek/audio/wdr2/wdr2-kabarett/audio-florian-schroeder-charlie-kirk-100.html |archive-date=September 18, 2025}}|{{cite magazine |last=Etzold |first=Marc |date=September 15, 2025 |title=Wie Europas Rechtspopulisten den Mord an Charlie Kirk für sich nutzen |language=de |trans-title=How Europe's right-wing populists are exploiting the murder of Charlie Kirk |url=https://www.stern.de/politik/ausland/charlie-kirk--wie-europas-rechte-den-mord-fuer-sich-nutzen--36051942.html |magazine=[[Stern (magazine)|Stern]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20250916055937/https://www.stern.de/politik/ausland/charlie-kirk--wie-europas-rechte-den-mord-fuer-sich-nutzen--36051942.html |archive-date=September 16, 2025}}|{{cite news |last=De Foer |first=Steven |date=November 1, 2024 |title=Rechts jeugdidool Charlie Kirk neemt als campagneleider voor Trump een enorme gok |language=nl |trans-title=Right-wing youth idol Charlie Kirk takes a huge gamble as campaign manager for Trump |url=https://www.nieuwsblad.be/buitenland/rechts-jeugdidool-charlie-kirk-neemt-als-campagneleider-voor-trump-een-enorme-gok/55555995.html |work=[[Het Nieuwsblad]] |archive-url=https://archive.today/20250910191620/https://www.nieuwsblad.be/buitenland/rechts-jeugdidool-charlie-kirk-neemt-als-campagneleider-voor-trump-een-enorme-gok/55555995.html |archive-date=September 10, 2025}}|{{cite magazine |last=Warzel |first=Charlie |date=September 19, 2024 |title=Elon Musk Has Reached a New Low |url=https://www.theatlantic.com/technology/archive/2024/09/elon-musk-trump-posts/679937/ |magazine=[[The Atlantic]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20250801175934/https://www.theatlantic.com/technology/archive/2024/09/elon-musk-trump-posts/679937/ |archive-date=August 1, 2025}}|{{cite news |last1=Stein |first1=Chris |last2=Anguiano |first2=Dani |date=September 12, 2025 |title=Charlie Kirk in his own words: 'prowling blacks' and his views on gun control |url=https://www.irishtimes.com/world/us/2025/09/12/charlie-kirk-in-his-own-words-prowling-blacks-and-the-great-replacement-strategy/ |newspaper=[[The Irish Times]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20250917063404/https://www.irishtimes.com/world/us/2025/09/12/charlie-kirk-in-his-own-words-prowling-blacks-and-the-great-replacement-strategy/ |archive-date=September 17, 2025}}}}</ref><ref>{{bulleted list||{{cite news |date=October 27, 2024 |title=Charlie Kirk, el joven héroe del movimiento MAGA: "La desobediencia civil puede ser bíblica" |language=es |trans-title=Charlie Kirk, the young hero of the MAGA movement: "Civil disobedience can be biblical." |url=https://www.perfil.com/noticias/internacional/charlie-kirk-el-joven-heroe-estadounidense-del-movimiento-maga.phtml |work=Perfil |archive-url=https://web.archive.org/web/20250128203633/https://www.perfil.com/noticias/internacional/charlie-kirk-el-joven-heroe-estadounidense-del-movimiento-maga.phtml |archive-date=January 28, 2025}}|{{cite news |last=Soto |first=Rosa |date=September 11, 2025 |title=Quién era Charlie Kirk, el activista de extrema derecha y aliado de Trump asesinado de un disparo en Utah |language=es |trans-title=Who was Charlie Kirk, the far-right activist and Trump ally shot dead in Utah? |url=https://www.newtral.es/charlie-kirk-trump-utah/20250911/ |work={{ill|Newtral|es}} |archive-url=https://web.archive.org/web/20250912104608/https://www.newtral.es/charlie-kirk-trump-utah/20250911/ |archive-date=September 12, 2025}}|{{cite news |date=September 12, 2025 |title=Per capire cosa faceva Charlie Kirk bisogna conoscere una cosa molto americana |language=it |trans-title=To understand what Charlie Kirk did, you need to know something very American. |url=https://www.ilpost.it/2025/09/12/charlie-kirk-dibattiti-universita-stati-uniti/ |work=[[Il Post]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20250916034619/https://www.ilpost.it/2025/09/12/charlie-kirk-dibattiti-universita-stati-uniti/ |archive-date=September 16, 2025}}|{{cite news |last=Catucci |first=Marina |date=September 11, 2025 |title=Usa, ucciso l'attivista di estrema destra Charlie Kirk |language=it |trans-title=Far-right activist Charlie Kirk killed in the US |url=https://ilmanifesto.it/usa-ucciso-lattivista-di-estrema-destra-charlie-kirk |work=[[il manifesto]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20250913040529/https://ilmanifesto.it/usa-ucciso-lattivista-di-estrema-destra-charlie-kirk |archive-date=September 13, 2025}}|{{cite news |date=September 18, 2025 |title=Jimmy Kimmel Live!, lo show sospeso dopo i commenti su Charlie Kirk: cosa ha detto |language=it |trans-title=Jimmy Kimmel Live! suspended after Charlie Kirk comments: what he said |url=https://tg24.sky.it/spettacolo/2025/09/18/jimmy-kimmel-live-sospeso-charlie-kirk |work=[[Sky TG24]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20250918093722/https://tg24.sky.it/spettacolo/2025/09/18/jimmy-kimmel-live-sospeso-charlie-kirk |archive-date=September 18, 2025}}|{{cite news |last=Gatta |first=Marianna |date=September 15, 2025 |title=Charlie Kirk. Chi era costui? |language=it |trans-title=Charlie Kirk. Who was he? |url=https://www.terzogiornale.it/2025/09/15/charlie-kirk-chi-era-costui/ |work=Terzogiornale |archive-url= |archive-date=}}|{{cite news |last=Kozłowski |first=Piotr |date=September 18, 2025 |title=W USA nie można mówić źle o Charliem Kirku. Nawet gwiazdy mają problemy |language=pl |trans-title=In the US, you can't say anything bad about Charlie Kirk. Even celebrities have problems. |url=https://kultura.dziennik.pl/news/artykuly/9890591,w-usa-nie-mozna-mowic-zle-o-charliem-kirku-nawet-gwiazdy-maja-problem.html |work=[[Dziennik Polska-Europa-Świat]] |archive-url= |archive-date=}}|{{cite news |date=September 18, 2025 |title=Popularny talk show zdjęty z anteny. W tle słowa o Charliem Kirku |language=pl |trans-title=Popular talk show canceled. Charlie Kirk's words in the background |url=https://www.polsatnews.pl/wiadomosc/2025-09-18/popularne-talk-show-zdjete-z-anteny-w-tle-slowa-o-charliem-kirku/ |work=[[Polsat News]] |archive-url= |archive-date=}}}}</ref> dok drugi tvrde da ti stavovi danas dio glavne struje u američkom konzervativizmu.<ref>{{cite book|last=Milonas|first=Peter|title=Capitalism's Safety Net: News Media and the Far Right|date=2024|publisher=[[Palgrave Macmillan]]|isbn=978-3-031-79078-2|pages=29–66|chapter=How the Capitalist Media Altered Our Epistemology and Led to the Rise of the Far-Right|doi=10.1007/978-3-031-79078-2_2}}</ref><ref>{{cite report|last1=Liang|first1=Christina Schori|last2=Cross|first2=Matthew John|date=July 2020|url=https://www.gcsp.ch/sites/default/files/2024-12/SSA-11-white-crusade-how-to-prevent-right-wing-extremists-from-exploiting-the-internet.pdf|title=Strategic Security Analysis: White Crusade: How to Prevent Right-Wing Extremists from Exploiting the Internet|publisher=Geneva Centre for Security Policy|issue=11|archive-url=https://web.archive.org/web/20250819095024/https://www.gcsp.ch/sites/default/files/2024-12/SSA-11-white-crusade-how-to-prevent-right-wing-extremists-from-exploiting-the-internet.pdf|archive-date=August 19, 2025}}</ref><ref>{{cite thesis|last=Kay|first=R.|date=2022|title=United in misogyny: the manosphere – far-right nexus and marginalized masculinities|type=International Master in Security, Intelligence and Strategic Studies|publisher=[[University of Glasgow]], [[Dublin City University]], [[University of Trento]], and [[Charles University]]}}</ref><ref>{{cite book|last=Burley|first=Shan|title=Why We Fight: Essays on Fascism, Resistance, and Surviving the Apocalypse|date=2021|publisher=[[AK Press]]|isbn=978-1849354066}}</ref> Kirk je bio član [[Vijeće za nacionalnu politiku|Vijeća za nacionalnu politiku]] (CNP), skupine »koja je desetljećima služila kao središte nacionalne mreže konzervativnih aktivista i donatora koji ih podržavaju«,<ref name="disrupt">{{Citiranje novina|last=O'Harrow|first=Robert|date=October 14, 2020|title=Videos show closed-door sessions of leading conservative activists: 'Be not afraid of the accusations that you're a voter suppressor|work=[[The Washington Post]]|url=https://www.washingtonpost.com/investigations/council-national-policy-video/2020/10/14/367f24c2-f793-11ea-a510-f57d8ce76e11_story.html|access-date=October 28, 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20201014161911/https://www.washingtonpost.com/investigations/council-national-policy-video/2020/10/14/367f24c2-f793-11ea-a510-f57d8ce76e11_story.html|archive-date=October 14, 2020}}</ref> prema imeniku članova CNP-a iz rujna 2020. koji je procurio u veljači 2021.<ref>{{Citiranje weba|title=CNP Membership Directory September 2020|url=https://www.documentcloud.org/documents/7273354-CNP-Membership-Directory-September-2020.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20210227084952/https://www.documentcloud.org/documents/7273354-CNP-Membership-Directory-September-2020.html|archive-date=February 27, 2021|access-date=September 18, 2021}}</ref><ref name="shadow">{{Citiranje weba|last=Nelson|first=Annie|date=March 24, 2021|title=The Shadow Network (Council for National Policy) Is Not Going Away|url=https://billmoyers.com/story/the-shadow-network-council-for-national-policy-is-not-going-away/|archive-url=|archive-date=|access-date=September 18, 2021|website=billmoyers.com}}</ref><ref name="rub">{{Citiranje novina|last=Wilson|first=Jason|date=September 30, 2021|title=Top Republicans rub shoulders with extremists in secretive rightwing group, leak reveals|work=[[The Guardian]]|url=https://www.theguardian.com/us-news/2021/sep/30/revealed-council-national-policy-republicans-extremists|access-date=October 28, 2021|archive-url=|archive-date=}}</ref> Bio je glasnogovornik CNP Actiona, političkog krila CNP-a.<ref name="shadow" /> U ožujku 2025. Trump je imenovao Kirka u Odbor posjetitelja Akademije američkih zračnih snaga.<ref>{{Citiranje novina|last=Samuels|first=Brett|date=March 17, 2025|title=Trump appoints Charlie Kirk, Walt Nauta, Michael Flynn to military boards|language=en-US|work=[[The Hill (newspaper)|The Hill]]|url=https://thehill.com/policy/defense/5199551-trump-appoints-charlie-kirk-walt-nauta-michael-flynn-to-military-boards/|url-status=live|access-date=March 26, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250320014742/https://thehill.com/policy/defense/5199551-trump-appoints-charlie-kirk-walt-nauta-michael-flynn-to-military-boards/|archive-date=March 20, 2025}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Starcevic|first=Seb|date=March 17, 2025|title=Trump stacks military academy boards with MAGA loyalists, including Michael Flynn and Charlie Kirk|language=en|work=[[Politico]]|url=https://www.politico.com/news/2025/03/17/michael-flynn-charlie-kirk-trump-appointments-00234637|access-date=March 26, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250913104734/https://www.politico.com/news/2025/03/17/michael-flynn-charlie-kirk-trump-appointments-00234637|archive-date=September 13, 2025}}</ref> Kirkov posljednji politički skup održan je u [[Kentucky|Kentuckyju]], gdje se pojavio uz kandidata za američki Senat [[Nate Morris|Natea Morrisa]].<ref>{{Citiranje novina|last=Yancey-Bragg|first=N'dea|last2=Aulbach|first2=Lucas|last3=Pinski|first3=Hannah|last4=Poert Tilley|first4=Jenny|date=September 10, 2025|title=Charlie Kirk, Republican who helped Nate Morris launch Senate campaign, killed in shooting|work=[[Courier Journal]]|url=https://www.yahoo.com/news/articles/charlie-kirk-republican-supports-nate-194940831.html|access-date=September 10, 2025|via=[[Yahoo News]]}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=June 30, 2025|title=Nate Morris rallies supporters with Charlie Kirk's support in Shepherdsville|url=https://www.wdrb.com/nate-morris-rallies-supporters-with-charlie-kirks-support-in-shepherdsville/video_8ab18dc9-9486-5460-a847-c692e0e11c37.html|archive-url=|archive-date=|access-date=September 11, 2025|website=[[WDRB]]|language=en}}</ref> === Republikanstvo i aktivizam za Trumpa === [[Datoteka:Charlie_Kirk_&_Rand_Paul_(49271284072).jpg|mini|Kirk i senator [[Rand Paul]] u Palm Beachu, Florida, 18. prosinca 2019.]] U intervjuu za časopis ''[[Wired]]'' tijekom [[Republikanska nacionalna konvencija 2016.|Republikanske nacionalne konvencije 2016. godine]], rekao je da iako »nije najveći obožavatelj [[Donald Trump|Donalda Trumpa]] na svijetu«, glasat će za njega te da je Trumpova kandidatura otežala misiju Turning Pointa. Kirk je na konvenciji ipak podržao Trumpa i ostatak kampanje proveo pomažući [[Donald Trump Jr.|Donaldu Trumpu Jr.]] s putovanjima i medijskim aranžmanima.<ref name="gofer">{{Citiranje novina|last=Rosenberg|first=Matthew|last2=Rogers|first2=Katie|date=April 19, 2020|title=For Charlie Kirk, Conservative Activist, the Virus Is a Cudgel|work=[[The New York Times]]|url=https://www.nytimes.com/2020/04/19/us/politics/charlie-kirk-conservatives-coronavirus.html|url-status=live|access-date=May 5, 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20200419091021/https://www.nytimes.com/2020/04/19/us/politics/charlie-kirk-conservatives-coronavirus.html|archive-date=April 19, 2020}}</ref> U listopadu 2016. Kirk je sudjelovao na događaju ''[[Fox News|Fox Newsa]]'' zajedno s Trumpom. Jr., [[Eric Trump|Ericom Trumpom]] i [[Lara Trump|Larom Trump]], gdje se doimao kao da podržava Trumpa.<ref>{{Citiranje novina|last=Vasquez|first=Michael|date=May 7, 2017|title=Inside a Stealth Plan for Political Influence|language=en-US|work=[[The Chronicle of Higher Education]]|url=http://www.chronicle.com/article/Inside-a-Stealth-Plan-for/240008|url-status=live|access-date=September 6, 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170916125911/http://www.chronicle.com/article/Inside-a-Stealth-Plan-for/240008|archive-date=September 16, 2017|issn=0009-5982}}</ref> U srpnju 2019. Kirk je postao predsjednik udruge ''Students for Trump'', koju je preuzela tvrtka Turning Point Action.<ref name="Smith 2025"/> Neuspjeli pokušaj njegove kampanje za mobilizaciju mladih naveo je TPUSA-u i Trumpovu kampanju da se međusobno okrive za opći pad podrške Trumpovoj omladini.<ref name="Orr-2020">{{Citiranje novina|last=Orr|first=Gabby|date=November 27, 2020|title=Blame game erupts over Trump's decline in youth vote|work=[[Politico]]|url=https://www.politico.com/news/2020/11/27/blame-game-erupts-over-trumps-decline-in-youth-vote-440811|access-date=April 19, 2021}}</ref> U travnju 2020. [[Matthew Rosenberg]] i Katie Rogers napisali su u ''The New York Timesu'' da Kirk »[hoda] po granici između dominantnog konzervativnog mišljenja i otvorenih [[dezinformacija]]« te da »s moćnim saveznikom u predsjednikovom najstarijem sinu, Donaldu Trumpu Jr., g. Kirk istovremeno pojačava predsjednikovu poruku i pomaže u njezinom oblikovanju.«<ref name="gofer"/> [[Datoteka:Donald_Trump_&_Charlie_Kirk_(51335308796).jpg|mini|Kirk s [[Donald Trump|Donaldom Trumpom]] na skupu 2021.]] Dana 3. ožujka 2020. Kirk je objavio svoju knjigu ''Doktrina MAGA-e'', manifest pokreta ''Make America Great Again'' (MAGA), u kojem je napisao da Republikanska stranka »u nekom smislu više nije konzervativna stranka, više nije Reaganova stranka, već Trumpom preoblikovana populistička stranka«.<ref>{{Citiranje novina|last=Allen|first=Mike|date=March 3, 2020|title=Charlie Kirk leads pro-Trump youthquake with new book|work=[[Axios (website)|Axios]]|url=https://www.axios.com/2020/03/03/charlie-kirk-trump-book-maga-doctrine|access-date=September 11, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20220520172808/https://www.axios.com/2020/03/03/charlie-kirk-trump-book-maga-doctrine|archive-date=May 20, 2022}}</ref> Na sastanku [[Vijeće za nacionalnu politiku|Vijeća za nacionalnu politiku]] u kolovozu 2020., Kirk je rekao: »Demokrati su učinili stvarno glupu stvar zatvaranjem svih ovih kampusa [...] To će onemogućiti krađe glasačkih listića i sve njihove izborne prijevare koje obično rade na sveučilišnim kampusima – tako da si zapravo oduzimaju pola milijuna glasova. Stoga, molim vas, držite kampuse zatvorenima – to je sjajna stvar. Što god!«<ref name="disrupt"/> U prosincu 2022. Kirk je pozvao [[Republikanski nacionalni odbor]] da posluša svoje birače na lokalnoj razini, rekavši: »Ako ih se ignorira, imat ćemo najzakržljaliju i najprigušeniju Republikansku stranku u povijesti konzervativnog pokreta, kakvu nismo vidjeli generacijama.«<ref name="Washington Post">{{Citiranje novina|last=Stanley-Baker|first=Isaac|date=December 23, 2022|title=Charlie Kirk delivers a warning to the RNC, and sparks a backlash|work=[[The Washington Post]]|url=https://www.washingtonpost.com/politics/2022/12/23/charlie-kirk-rnc-ronna-mcdaniel-harmeet-dhillon/|access-date=December 24, 2022|archive-url=|archive-date=}}</ref> Godine 2023. Kirk je pozvao na zatvorsku kaznu ili smrtnu kaznu za [[Joe Biden|Joea Bidena]] zbog »zločina protiv Amerike«. <ref>{{Citiranje weba|date=July 24, 2023|title=Charlie Kirk: Joe Biden should be "put in prison and/or given the death penalty for crimes against America"|url=https://www.mediamatters.org/charlie-kirk/charlie-kirk-joe-biden-should-be-put-prison-andor-given-death-penalty-crimes-against|archive-url=|archive-date=|access-date=September 13, 2025|website=[[Media Matters for America]]|language=en}}</ref> Kirk je bio jedan od prvih investitora u ''1789 Capitalu'', koji ulaže u pro-MAGA tvrtke. Trump Jr. pridružio se ''1789 Capitalu'' u studenom 2024., nakon što je Trump pobijedio na izborima 2024.<ref>{{Citiranje novina|last=Tan|first=Gillian|last2=Burton|first2=Katherine|date=March 10, 2025|title=Donald Trump Jr. Has Big Plans for Monetizing MAGA|language=en|work=Bloomberg|url=https://www.bloomberg.com/news/features/2025-03-10/donald-trump-jr-and-1789-capital-have-big-plans-for-maga-investing|url-status=live|url-access=subscription|access-date=July 29, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250415112228/https://www.bloomberg.com/news/features/2025-03-10/donald-trump-jr-and-1789-capital-have-big-plans-for-maga-investing|archive-date=April 15, 2025}}</ref> <ref>{{Citiranje novina|last=Ulmer|first=Alexandra|last2=Ulmer|first2=Alexandra|date=November 12, 2024|title=Trump son Don Jr joining venture capital firm 1789 Capital, sources say|language=en|work=[[Reuters]]|url=https://www.reuters.com/world/us/trump-son-don-jr-joining-venture-capital-firm-1789-capital-sources-say-2024-11-12/|access-date=September 11, 2025|archive-url=|archive-date=}}</ref> Prije [[Predsjednički izbori u Sjedinjenim Američkim Državama 2024.|američkih predsjedničkih izbora 2024.]], Kirk je posjetio otprilike 25 sveučilišnih kampusa pod turnejom ''Ispiranje mozga''. Njegov je cilj bio potaknuti veću izlaznost birača iz [[Generacija Z|generacije Z]], a angažirao je i raspravljao sa studentima o mnogim temama. Prema Turning Point Actionu, turneja je privukla oko dvije milijarde pregleda na društvenim mrežama.<ref>{{Citiranje weba|last=Miller|first=Joshua Rhett|date=November 8, 2024|title=Charlie Kirk took conservatism to college campuses ahead of Trump's big win|url=https://www.newsweek.com/charlie-kirk-turning-point-trump-reelection-1983029|archive-url=|archive-date=|access-date=November 19, 2024|website=[[Newsweek]]|language=en}}</ref> Turneju se hvalji kao »ključnog igrača« u Trumpovom osvajanju drugog predsjedničkog mandata.<ref name="Trump Is Picking the 'Avenger Squad'">{{Citiranje weba|last=Aitken|first=Peter|date=November 17, 2024|title=Trump Is Picking the 'Avenger Squad' for Cabinet, Charlie Kirk Says|url=https://www.newsweek.com/trump-picking-avenger-squad-cabinet-charlie-kirk-1987225|archive-url=|archive-date=|access-date=November 19, 2024|website=[[Newsweek]]|language=en}}</ref> Kirk je pomogao novoizabranom predsjedniku u odabiru vodećih pozicija za njegovu administraciju, uključujući pozicije u [[Kabinet Sjedinjenih Američkih Država|kabinetu]].<ref>{{Citiranje novina|last=Baio|first=Ariana|date=November 12, 2024|title=Trump is taking Charlie Kirk's advice on who will serve in his administration|language=en|work=[[The Independent]]|url=https://www.the-independent.com/news/world/americas/us-politics/charlie-kirk-trump-administration-b2645711.html|access-date=November 19, 2024|archive-url=|archive-date=}}</ref> Tijekom 2025. Kirk je podržao niz republikanskih kandidata, uključujući Andyja Biggsa na izborima za guvernera Arizone i Natea Morrisa na predizborima za Senat SAD-a u Kentuckyju. <ref>{{Citiranje novina|date=May 29, 2025|title=How Charlie Kirk reshaped Arizona's gubernatorial race: P...|language=en|work=[[Newsweek]]|url=https://www.newsweek.com/charlie-kirk-reshaped-arizona-gubernatorial-race-pollster-republicans-2078743|access-date=September 20, 2025|archive-url=|archive-date=}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|title=MAGA supporter Charlie Kirk explains why he's backing Nate Morris for US Senate|url=https://www.courier-journal.com/videos/news/politics/2025/06/30/charlie-kirk-explains-why-he-is-backing-nate-morris-for-us-senate/84420231007/|archive-url=|archive-date=|access-date=September 20, 2025|website=[[The Courier-Journal]]|language=en-US}}</ref> Dana 15. srpnja 2025. Kirk je u svom podcastu proveo opsežne intervjue o [[Jeffrey Epstein|Jeffreyju Epsteinu]] i vršio pritisak na Trumpovu administraciju da objavi više informacija.<ref name="Charlie Kirk talks Epstein, urges Trump">{{Citiranje novina|last=Lotz|first=Avery|last2=Caputo|first2=Marc|date=July 15, 2025|title=Charlie Kirk talks Epstein, urges Trump administration to act|work=[[Axios (website)|Axios]]|url=https://www.axios.com/2025/07/15/trump-epstein-maga-charlie-kirk|access-date=September 11, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250715192617/https://www.axios.com/2025/07/15/trump-epstein-maga-charlie-kirk|archive-date=July 15, 2025|quote=Charlie Kirk, one of the most powerful and influential MAGA podcasters, devoted Tuesday's podcast to extensive interviews about Jeffrey Epstein — a day after he and several other MAGA figures suggested they would take Trump's advice and move on...On Tuesday's show, Kirk urged the Trump administration to fix the Epstein mess by disclosing more information.}}</ref> Do tada je Kirk bio jedna od najistaknutijih osoba u pokretu MAGA i često nazivan licem pokreta.<ref name="Turning Point founder has been a key figure">{{Citiranje novina|last=Riccardi|first=Nicholas|last2=Swenson|first2=Ali|date=September 10, 2025|title=Turning Point founder has been a key figure in building support for Republicans among young people|work=[[AP News]]|url=https://apnews.com/article/charlie-kirk-shooting-utah-university-republicans-8357c3d102de09e3320fde761258131a|access-date=September 11, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250910203038/https://apnews.com/article/charlie-kirk-shooting-utah-university-republicans-8357c3d102de09e3320fde761258131a|archive-date=September 10, 2025|quote=Charlie Kirk, the 31-year-old activist who was shot at an appearance at a Utah college Wednesday, personifies the pugnacious, populist conservatism that has taken over the Republican Party in the age of Donald Trump.}}</ref><ref name="Charlie Kirk talks Epstein, urges Trump" /><ref name="Who was Charlie Kirk?">{{Citiranje novina|date=September 11, 2025|title=Who was Charlie Kirk? What we know about the shooting and the suspect|work=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]]|url=https://www.aljazeera.com/news/2025/9/11/who-was-charlie-kirk-what-we-know-about-the-shooting-and-the-suspect|access-date=September 11, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250911042440/https://www.aljazeera.com/news/2025/9/11/who-was-charlie-kirk-what-we-know-about-the-shooting-and-the-suspect|archive-date=September 11, 2025|quote=Kirk's group grew into the country's largest conservative youth movement, and over the years, he became a central player in a network of pro-Trump influencers, often described as the face of the "Make America Great Again" movement.}}</ref> === Lažne tvrdnje i teorije zavjere === {{External media|float=right|width=240px|video1={{YouTube|link=no|id=ihaMOHCVYsQ|title=Charlie Kirk ~ The Conservative Forum ~ 9-8-2015}} (Liberty Forum of Silicon Valley) (at 2:10–3:20)}} Prema ''[[Forbes|Forbesu]]'', Kirk je bio poznat po »svom odbacivanju liberalnog fakultetskog obrazovanja i prihvaćanju pro-Trumpovskih teorija zavjere«. <ref name="Solender-2020">{{Citiranje weba|last=Solender|first=Andrew|title=Trump Gives Conservative Youth Activist Charlie Kirk 'Patriotic Education' Post During Last-Minute Hiring Blitz|url=https://www.forbes.com/sites/andrewsolender/2020/12/18/trump-gives-conservative-youth-activist-charlie-kirk-patriotic-education-post-during-last-minute-hiring-blitz/|archive-url=|archive-date=|access-date=December 21, 2020|website=[[Forbes]]|language=en}}</ref> Promicao je [[Kulturni marksizam|teoriju zavjere kulturnog marksizma]],<ref>{{Citiranje časopisa|last=Braune|first=Joan|date=2019|title=Who's Afraid of the Frankfurt School? 'Cultural Marxism' as an Antisemitic Conspiracy Theory|url=https://transformativestudies.org/wp-content/uploads/Joan-Braune.pdf|journal=Journal of Social Justice|location=New York City|publisher=[[Springer (publisher)|Springer]]|volume=9|access-date=September 24, 2025}}</ref><ref name="snopes cult marx">{{Citiranje weba|last=Rascouët-Paz|first=Anna|date=September 11, 2025|title=Charlie Kirk once said Jewish money was ruining US culture|url=https://www.snopes.com/fact-check/charlie-kirk-jewish-money-quote/|archive-url=|archive-date=|access-date=September 13, 2025|website=[[Snopes]]}}</ref> i nazivao sveučilišta »otocima totalitarizma«. U govoru na ''Liberty Forumu'' [[Silicijska dolina|Silicijske doline]] 2015. godine, Kirk je rekao da se prijavio za nominaciju za [[Vojna akademija West Point|Američku vojnu akademiju]] u [[West Point, New York|West Pointu u New Yorku]] i da nije prihvaćen.<ref name="Guinto">{{Citiranje novina|last=Guinto|first=Joseph|date=April 7, 2018|title=Trump's man on campus|work=[[Politico]]|url=https://www.politico.eu/article/charlie-kirk-donald-trump-man-on-campus-turning-point-usa/|url-status=dead|access-date=May 9, 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20190401074336/https://www.politico.eu/article/charlie-kirk-donald-trump-man-on-campus-turning-point-usa/|archive-date=April 1, 2019}}</ref> Rekao je da je »mjesto koje je smatrao svojim pripalo 'daleko manje kvalificiranom kandidatu drugog spola i drugačijeg uvjerenja'« čije je rezultate testova tvrdio da zna.<ref name="faces allegations">{{Cite magazine |last=Mayer |first=Jane |date=December 21, 2017 |title=A Conservative Nonprofit That Seeks to Transform College Campuses Faces Allegations of Racial Bias and Illegal Campaign Activity |url=https://www.newyorker.com/news/news-desk/a-conservative-nonprofit-that-seeks-to-transform-college-campuses-faces-allegations-of-racial-bias-and-illegal-campaign-activity |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20171223012328/https://www.newyorker.com/news/news-desk/a-conservative-nonprofit-that-seeks-to-transform-college-campuses-faces-allegations-of-racial-bias-and-illegal-campaign-activity |archive-date=December 23, 2017 |access-date=May 9, 2021 |magazine=[[The New Yorker]]}}</ref> Za ''[[The New Yorker]]'' rekao je 2017. da je ta tvrdnja bila sarkastična.<ref name="faces allegations" /> Godine 2018. za ''[[Chicago Tribune]]'' rekao je da je »samo ponavljao nešto što mu je rečeno«,<ref name="keilman"/><ref name="fn">{{Citiranje weba|last=DePaolo|first=Joe|date=November 15, 2019|title=Charlie Kirk Shouts 'Fake News' at a Town Hall Questioner for Asking About Something He Actually Said|url=https://www.mediaite.com/tv/charlie-kirk-shouts-fake-news-at-a-town-hall-questioner-for-asking-about-something-he-actually-said/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20201008202705/https://www.mediaite.com/tv/charlie-kirk-shouts-fake-news-at-a-town-hall-questioner-for-asking-about-something-he-actually-said/|archive-date=October 8, 2020|access-date=September 20, 2020|website=[[Mediaite]]}}</ref> dok je na događaju ''Turning Point'' [[New Hampshire|u New Hampshireu]] na kojem je sudjelovao [[Rand Paul]] u listopadu 2019. tvrdio da to nikada nije rekao.<ref name="fn" /> Kirk je promovirao opovrgnute tvrdnje o [[George Floyd|Georgeu Floydu]], poput one da je »ilegalno krivotvorio novac« i da je jednom »prislonio pištolj na trbuh trudnice«.<ref name=":0">{{Citiranje weba|last=Eischens|first=Rilyn|date=October 6, 2021|title=Right-wing celeb Charlie Kirk thinks George Floyd is a 'scumbag'|url=https://minnesotareformer.com/briefs/hagedorn-munson-attend-charlie-kirk-speech-in-mankato/|archive-url=|archive-date=|access-date=October 24, 2021|website=[[Minnesota Reformer]]}}</ref> Na ''[[Facebook|Facebooku]]'', ''[[YouTube|YouTubeu]]'' i ''[[Rumble (platforma)|Rumbleu]]'', Kirk je više puta promovirao lažnu tvrdnju da je medicinski vještak koji je izvršio obdukciju proglasio Floyda žrtvom predoziranja. Nakon provjere činjenica u [[Agence France-Presse]], u kojoj se navodi da je liječnik ostao pri klasifikaciji Floydove smrti kao ubojstva, Kirkovim objavama na društvenim mrežama dodani su ispravci.<ref>{{Citiranje novina|title=Doctor did not say George Floyd's death should be ruled an overdose|language=en|work=AFP Fact Check|url=https://factcheck.afp.com/doctor-did-not-say-george-floyds-death-should-be-ruled-overdose|url-status=live|access-date=September 11, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250129215357/https://factcheck.afp.com/doctor-did-not-say-george-floyds-death-should-be-ruled-overdose|archive-date=January 29, 2025}}</ref> U srpnju 2018. Kirk je na društvenim mrežama lažno tvrdio da statistika [[Ministarstvo pravosuđa Sjedinjenih Američkih Država|američkog Ministarstva pravosuđa]] pokazuje porast uhićenja [[Trgovanje ljudima|zbog trgovine ljudima]] s 1952 u 2016. na 6087 u prvoj polovici 2018. Sljedećeg dana izbrisao je ''tweet'' bez objašnjenja, nakon što je provjerivač činjenica istaknuo da lažni broj iz 2018. potječe sa stranice o teorijama zavjere [[8chan]].<ref>{{Citiranje novina|last=View|first=Travis|date=September 18, 2018|title=How conspiracy theories spread from the Internet's darkest corners|work=[[The Washington Post]]|url=https://www.washingtonpost.com/outlook/2018/09/18/how-conspiracy-theories-spread-internets-darkest-corners/|access-date=May 6, 2021|archive-url=|archive-date=}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=View|first=Travis|date=September 12, 2018|title=How A QAnon Talking Point Traveled From 8Chan To Charlie Kirk's Twitter Account|url=https://contemptor.com/2018/09/12/charlie-kirk-qanon-deleted-tweet/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20210506174037/https://contemptor.com/2018/09/12/charlie-kirk-qanon-deleted-tweet/|archive-date=May 6, 2021|access-date=May 6, 2021|website=Contemptor}}</ref> U prosincu 2018. Kirk je lažno tvrdio da su prosvjednici u francuskom [[Pokret žutih prsluka|pokretu žutih prsluka]] skandirali »Želimo Trumpa«. Trump je kasnije ponovio te lažne tvrdnje.<ref>{{Citiranje weba|last=Baudoin-Laarman|first=Louis|last2=Daudin|first2=Guillaume|date=December 4, 2018|title=No, French protesters are not chanting, 'We want Trump'|url=https://factcheck.afp.com/no-french-protesters-are-not-chanting-we-want-trump|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20181208222105/https://factcheck.afp.com/no-french-protesters-are-not-chanting-we-want-trump|archive-date=December 8, 2018|access-date=December 8, 2018|website=AFP Fact Check|language=en}}</ref> Uoči [[Predsjednički izbori u Sjedinjenim Američkim Državama 2020.|američkih predsjedničkih izbora 2020.]], Kirk je širio neistinite tvrdnje o izbornoj prijevari,<ref>{{Citiranje novina|last=Culliford|first=Elizabeth|date=February 4, 2020|title=REFILE-Iowa official slams viral claim of suspicious voter registration activity as false|work=[[Reuters]]|url=https://www.reuters.com/article/usa-election-iowa-misinformation-idUSL1N2A31MT/|url-status=live|access-date=May 17, 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200205165411/https://www.reuters.com/article/usa-election-iowa-misinformation-idUSL1N2A31MT|archive-date=February 5, 2020}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=February 3, 2020|title=Report about potential Iowa voter fraud is false|url=https://www.politifact.com/factchecks/2020/feb/03/charlie-kirk/conservative-organizations-are-spreading-misinform/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20200525095204/https://www.politifact.com/factchecks/2020/feb/03/charlie-kirk/conservative-organizations-are-spreading-misinform/|archive-date=May 25, 2020|access-date=May 17, 2020|website=[[PolitiFact]]|language=en-US}}</ref> a odmah nakon što je Trump izgubio izbore 2020., Kirk je promovirao lažne i opovrgnute tvrdnje o izbornoj prijevari.<ref>{{Citiranje novina|last=Budryk|first=Zack|date=December 15, 2020|title=Geraldo Rivera, Charlie Kirk clash over voter fraud: 'That is so dishonest'|language=en|work=[[The Hill (newspaper)|The Hill]]|url=https://thehill.com/homenews/media/530239-geraldo-rivera-charlie-kirk-clash-over-voter-fraud-that-is-so-dishonest|access-date=December 18, 2020|archive-url=|archive-date=}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Collman|first=Ashley|date=December 15, 2020|title=Fox News star Geraldo Rivera called out die-hard Trump fan Charlie Kirk for continuing to push voter-fraud theories after the Electoral College confirmed Biden's victory|url=https://www.businessinsider.com/geraldo-rivera-to-charlie-kirk-stop-denying-trump-loss-2020-12|archive-url=|archive-date=|access-date=December 18, 2020|website=[[Business Insider]]}}</ref> Dana 5. studenog 2020. predvodio je prosvjed ''[[Stop the Steal]]'' u Centru za tabelarno preispitivanje Maricopa u [[Phoenix, Arizona|Phoenixu]]. <ref>{{Citiranje weba|last=Armiak|first=David|date=November 6, 2020|title=Operatives tied to Council for National Policy Organizing Protests Alleging Voter Fraud|url=https://www.exposedbycmd.org/2020/11/06/operatives-tied-to-council-for-national-policy-organizing-protests-alleging-voter-fraud/|archive-url=|archive-date=|access-date=September 13, 2021|website=exposedbycmd.org|publisher=The Center for Media and Democracy}}</ref> Kirk se među influencerima smatrao »velikim imenom« u komunikacijskom planu [[Rudy Giuliani|Rudyja Giulianija]] za [[Pokušaji poništavanja izbora u SAD-u 2020.|poništavanje izbora 2020.]] <ref>{{Citiranje weba|title=Strategic Communications Plan Giuliani Presidential Legal Defense Team|url=https://www.justsecurity.org/wp-content/uploads/2022/01/january-6-clearinghouse-strategic-communications-plan-giuliani-presidential-legal-defense-team-bernard-kerik-documents.pdf|archive-url=|archive-date=|access-date=December 24, 2022|website=justsecurity.org|publisher=House January 6 Committee}}</ref> U kolovozu 2025. Kirk je pozvao na ukidanje kongresnog okruga Jasmine Crockett kao dio preraspodjele izbornih jedinica u Teksasu 2025., opravdavajući brisanje njezinog okruga tvrdnjom da je bila dio »pokušaja eliminacije bijelog stanovništva u ovoj zemlji«.<ref>{{Citiranje weba|date=August 4, 2025|title=Charlie Kirk accuses Rep. Jasmine Crockett of being part of an 'attempt to eliminate the white population in this country'|url=https://www.mediamatters.org/charlie-kirk/charlie-kirk-accuses-rep-jasmine-crockett-being-part-attempt-eliminate-white|archive-url=|archive-date=|access-date=September 13, 2025|website=[[Media Matters for America]]|language=en}}</ref> === COVID-19 === [[Datoteka:Simone_Gold_and_Charlie_Kirk.jpg|mini|Kirk sa Simone Gold, osnivačicom America's Frontline Doctors, na forumu TPUSA-e 2020. godine.]] Kirk je 2020. godine širio lažne informacije i teorije zavjere o COVID-19 na društvenim mrežama poput [[X (društvena mreža)|''Twittera'']]. Oštro je kritizirao kritike demokrata o Trumpovom povlačenju financiranja [[WHO]]-a i nazvao COVID-19 »kineskim virusom«, što je Trump ''retweetao''.<ref name="gofer"/><ref>{{Citiranje weba|title=What were Charlie Kirk's views that so angered some and energised others?|url=https://www.abc.net.au/news/2025-09-12/assassinated-right-wing-influencer-charlie-kirk-views/105766340|website=ABC News}}</ref> Kirk je tvrdio da je WHO prikrivao informacije o [[Pandemija COVID-19|pandemiji COVID-19]]. Nakratko mu je zabranjen pristup Twitteru nakon što je lažno tvrdio da se [[hidroksiklorokin]] pokazao »100 % učinkovitim u liječenju virusa«;<ref name="gofer" /> tvrdio je da je Gretchen Whitmer, demokratska guvernerka Michigana, prijetila liječnicima koji su pokušali koristiti lijek.<ref name="gofer" /> Ove neistine ''retweetao'' je [[Rudy Giuliani]], čiji je račun potom također suspendiran.<ref name="gofer" /><ref>{{Citiranje novina|last=Porter|first=Tom|date=March 29, 2020|title=Twitter deleted a tweet by Rudy Giuliani for spreading coronavirus misinformation|work=[[Business Insider]]|url=https://www.businessinsider.com/coronavirus-twitter-deletes-giuliani-tweet-for-spreading-misinformation-2020-3|access-date=May 5, 2021|archive-url=|archive-date=}}</ref> Braneći odgovor [[Prva administracija Donalda Trumpa|Trumpove administracije]] na pandemiju, Kirk je putem [[Mem|mema]] lažno izjavio da je tijekom [[Pandemija svinjske gripe 2009.|pandemije svinjske gripe 2009.]] »predsjedniku [[Barack Obama|Baracku Obami]] trebalo 'milijuna zaraženih i preko 1000 smrtnih slučajeva'« da proglasi izvanredno stanje u javnom zdravstvu, pri čemu je Kirk pomiješao trenutak u kojem je Trump proglasio izvanredno stanje u javnom zdravstvu i trenutak u kojem je Obama izdao [[Izvanredno stanje|nacionalno izvanredno stanje]].<ref name="Fichera 2020">{{Citiranje weba|last=Fichera|first=Angelo|date=March 31, 2020|title=Flawed Comparison on Coronavirus, H1N1 Emergency Timelines|url=https://www.factcheck.org/2020/03/flawed-comparison-on-coronavirus-h1n1-emergency-timelines/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20200413043721/https://www.factcheck.org/2020/03/flawed-comparison-on-coronavirus-h1n1-emergency-timelines/|archive-date=April 13, 2020|access-date=May 19, 2020|website=[[FactCheck.org]]|language=en-US}}</ref><ref name="Qiu & Bouchard 2020">{{Citiranje novina|last=Qiu|first=Linda|last2=Bouchard|first2=Mikayla|date=March 5, 2020|title=Tracking Trump's Claims on the Threat From Coronavirus|language=en-US|work=[[The New York Times]]|url=https://www.nytimes.com/2020/03/05/us/politics/trump-coronavirus-fact-check.html|url-status=live|access-date=May 19, 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200518103658/https://www.nytimes.com/2020/03/05/us/politics/trump-coronavirus-fact-check.html|archive-date=May 18, 2020|issn=0362-4331}}</ref> Kada je [[Predsjedništvo Baracka Obame|Obamina administracija]] potvrdila proglašenje izvanrednog stanja u javnom zdravstvu od strane [[Svjetska zdravstvena organizacija|WHO]] -a 26. travnja 2009., u SAD-u je zabilježeno manje od 280 slučajeva zaraze virusom [[H1N1]], a prva potvrđena smrt (meksičkog dojenčeta na obiteljskom odmoru) dogodila se sljedeći dan, 27. travnja. WHO je 25. lipnja projicirao više od {{Broj|1.000.000}} slučajeva u SAD-u, nakon što je 11. lipnja proglasio pandemiju. Glasnogovornik Turning Point USA priznao je da je njihov »tim za društvene mreže pomiješao dvije različite vrste proglašenja izvanrednog stanja« i da Trump još nije izdao nacionalno izvanredno stanje.<ref name="Fichera 2020" /><ref name="Qiu & Bouchard 2020" /> Kirk je [[Zdravstvo|javnozdravstvenu]] mjeru zabrane [[Društveno distanciranje|društvenog distanciranja]] u crkvama opisao kao demokratsku zavjeru protiv kršćanstva i iznio neutemeljenu tvrdnju da vlasti u [[Wuhan|Wuhanu]] u Kini spaljuju pacijente.<ref name="gofer"/> Godine 2020. rekao je da odbija poštivati zahtjeve za nošenjem maski jer je »znanost o maskama vrlo upitna«.<ref name="Solender-2020"/> U srpnju 2021. Kirk je promovirao obmanjujuće tvrdnje o učinkovitosti i sigurnosti cjepiva protiv COVID-a 19.<ref name="PostVaccine">{{Citiranje novina|last=Stanley-Becker|first=Isaac|date=July 29, 2021|title=Charlie Kirk's pro-Trump youth group stokes vaccine resistance as covid surges again|work=[[The Washington Post]]|url=https://www.washingtonpost.com/politics/2021/07/29/vaccine-mandates-charlie-kirk-tpusa/|access-date=November 13, 2021|archive-url=|archive-date=}}</ref> U emisiji ''Fox Newsa'' koju je vodio [[Tucker Carlson]], Kirk je obvezne zahtjeve za [[Cjepivo protiv COVID-19|cijepljenje učenika protiv COVID-a 19]] nazvao »medicinskim [[Apartheid|apartheidom]]«. Pozvao je roditelje na prosvjed na sastancima školskog odbora, pozivajući ih da se suprotstave nošenju maski.<ref>{{Citiranje novina|last=Wong|first=Julia Carrie|author-link=Julia Carrie Wong|date=August 24, 2021|title=Masks off: how US school boards became 'perfect battlegrounds' for vicious culture wars|language=en-GB|work=[[The Guardian]]|url=https://www.theguardian.com/us-news/2021/aug/24/mask-mandates-covid-school-boards|access-date=July 12, 2023|archive-url=|archive-date=|issn=0261-3077}}</ref> === Ekonomska politika === Kirk je bio žestoki protivnik [[Socijalizam|socijalizma]], tvrdeći da krši dvije od [[Deset Božjih zapovijedi]]: »ne poželi nikakve tuđe stvari« i »ne ukradi«. Protivio se Zakonu o pristupačnoj zdravstvenoj zaštiti (ACA) i preferirao je rješenja slobodnog tržišta u odnosu na troškove zdravstvene zaštite. === Društvena politika === ==== Kršćanski nacionalizam ==== Kirk je isprva kritizirao evangeličku desnicu, ali je kasnije promijenio svoj stav. Godine 2018. rekao je Daveu Rubinu: »Odvojene su nam crkva i država i to bismo trebali podržavati.«<ref name="auto1">{{Citiranje novina|date=June 12, 2024|title=Charlie Kirk once pushed a 'secular worldview.' Now he's fighting to make America Christian again.|work=[[NBC News]]|url=https://www.nbcnews.com/politics/2024-election/charlie-kirk-turning-point-donald-trump-christian-nationalism-rcna156565|access-date=September 12, 2025|quote='We do have a separation of church and state,' Kirk told the conservative commentator Dave Rubin in 2018, 'and we should support that.' Kirk, now 30, has since reversed his position. It's a transformation that, according to political and religious scholars, embodies and reinforces a growing embrace of Christian nationalist thinking within the Republican Party in the era of Donald Trump. 'There is no separation of church and state,' Kirk said on his podcast in 2022. 'It's a fabrication. It's a fiction. It's not in the Constitution. It's made up by secular humanists.'}}</ref> Godine 2019. Kirk je upoznao Roba McCoya, pastora megacrkve u [[Okrug Ventura, Kalifornija|okrugu Ventura u Kaliforniji]], koji ga je uvjerio da su osnivački dokumenti Amerike izvedeni iz Biblije.<ref name="auto1" /> Godine 2021. Kirk je rekao jednoj kongregaciji: »Biblija vrlo jasno kaže: 'Okupirajte dok ne dođem'«,{{Efn|Engleski: ''Occupy until I come''. U hrvatskome prijevodu Biblije ovaj stih glasi »Trgujte dok ne dođem«.}} stih koji često citiraju sljedbenici [[Mandat Sedam planina|Mandata Sedam planina]] kako bi tvrdili da prije Isusovog povratka evangelički kršćani moraju dominirati u sedam područja društva: vladom, medijima, obrazovanjem, poslovanjem, obitelji, religijom i zabavom. Kirk je kasnije intervjuirao tvorca koncepta Sedam planina.<ref name="auto1" /><ref>{{Citiranje novina|date=September 10, 2025|title=Charlie Kirk dead at 31, Trump says|publisher=[[PBS]]|url=https://www.pbs.org/newshour/politics/charlie-kirk-dead-at-31-trump-says|access-date=September 12, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250910232542/https://www.pbs.org/newshour/politics/charlie-kirk-dead-at-31-trump-says|archive-date=September 10, 2025|quote=Kirk's evangelical Christian beliefs were intertwined with his political perspective, and he argued that there was no true separation of church and state. He also referenced the Seven Mountain Mandate, which specifies seven areas where Christians are to lead — politics, religion, media, business, family, education and the arts, and entertainment.}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Smith|first=David|date=September 10, 2025|title=Charlie Kirk: influential rightwing activist and trusted ally of Trump|work=[[The Guardian]]|url=https://www.theguardian.com/us-news/2025/sep/10/who-is-charlie-kirk-profile|access-date=September 12, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250911023745/https://www.theguardian.com/us-news/2025/sep/10/who-is-charlie-kirk-profile|archive-date=September 11, 2025|quote=Kirk was only 31 and had never held elected office but, as a natural showman with a flair for patriotism, populism and Christian nationalism, was rich in the political currency of the era...He also referenced the Seven Mountain Mandate, which specifies seven areas where Christians are to lead: politics, religion, media, business, family, education and the arts, and entertainment.}}</ref><ref name="some are calling Charlie Kirk a 'martyr'">{{Citiranje novina|last=Branson-Potts|first=Hailey|date=September 12, 2025|title=Amid quiet mourning, some are calling Charlie Kirk a 'martyr' and want vengeance|work=[[Los Angeles Times]]|url=https://www.latimes.com/california/story/2025-09-12/charlie-kirk-christian-right-martyr-vengeance|access-date=September 12, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250912185433/https://www.latimes.com/california/story/2025-09-12/charlie-kirk-christian-right-martyr-vengeance|archive-date=September 12, 2025|quote=Professor Boedy said McCoy turned Kirk toward Christian nationalism, specifically the Seven Mountains Mandate — the idea that Christians should try to hold sway over the seven pillars of cultural influence: arts and entertainment, business, education, family, government, media and religion.}}</ref> Kirk je često surađivao s kršćanskim nacionalističkim pastorima i propovjednicima, koji su gostovali u njegovim emisijama, a pojavljivao se i kao govornik na njihovim događajima,<ref name="Clark">{{Citiranje rada|last=Clark|first=Allison|date=May 2022|title=Christian Nationalists and Their Initial Response to the Death of George Floyd: Select Churches and Organizations in Southern California, Nevada, and Arizona|type=MSc|publisher=[[Youngstown State University]]}}</ref><ref name="some are calling Charlie Kirk a 'martyr'" /><ref>{{Citiranje časopisa|last=Saiya|first=Nilay|date=May 13, 2025|title=The varieties of American Christian nationalism|journal=Politics and Religion|volume=18|pages=171–189|doi=10.1017/S1755048325000069|doi-access=free}}</ref> dok je [[Antidifamacijska liga]] optuživala Kirka za promicanje [[Kršćanski nacionalizam|kršćanskog nacionalizma]].<ref name="TimesofIsrael">{{Citiranje novina|date=September 11, 2025|title=Conservative influencer and Israel advocate Charlie Kirk shot dead at Utah event|work=[[The Times of Israel]]|url=https://www.timesofisrael.com/conservative-influencer-and-israel-advocate-charlie-kirk-shot-dead-at-utah-event/|archive-url=|archive-date=}}</ref> Godine 2022. Kirk je odvojenost crkve i države u Sjedinjenim Državama nazvao »izmišljotinom«.<ref name="auto1"/> Godine 2024. rekao je: »Jedan od razloga zašto proživljavamo ustavnu krizu jest taj što više nemamo kršćansku naciju, no imamo kršćanski oblik vladavine, a oni su nekompatibilni. Ne možete imati slobodu ako nemate kršćansko stanovništvo.« Pojavljujući se na Trumpovom predizbornom skupu iste godine, rekao je: »Ovo je kršćanska država. Volio bih da tako i ostane.«<ref name="Turning Point founder has been a key figure"/> Kirkov prelazak na kršćanski nacionalizam bio je 2024. primjer rastuće podrške takvim stavovima u Republikanskoj stranci pod Trumpom.<ref name="Stone 2024">{{Citiranje novina|last=Stone|first=Peter|date=March 2, 2024|title=A far-right US youth group is ramping up its movement to back election deniers|work=[[The Guardian]]|url=https://www.theguardian.com/us-news/2024/mar/02/far-right-youth-group-turning-point-charlie-kirk|access-date=August 5, 2025|archive-url=|archive-date=|quote="Kirk chases conspiracies that animate his followers and generate funds," the long-time GOP consultant Tyler Montague said. "Kirk has used this method to push conspiracies about election fraud, Christian nationalism, anti-immigrant xenophobia, and now he's opened a new front in racism with his Martin Luther King attacks."}}</ref><ref name="auto1" /><ref name="some are calling Charlie Kirk a 'martyr'"/><ref name="Rudnick 2024">{{Citiranje knjige|last=Rudnick|first=Dennis L.|title=Resisting Divide-and-Conquer Strategies in Education: Pathways and Possibilities|date=2024|publisher=[[Myers Education Press]]|quote=TPUSA was founded in 2012 by Charlie Kirk, who promotes Christian Nationalism and far-right politically conservative politics.}}</ref> Kirk je vjerovao u nadmoćnost [[Zapadni svijet|Zapadnog svijeta]], a zasluge za to pripisao je [[Uloa kršćanstva u civilizaciji|ulozi kršćanstva u civilizaciji]]. U govoru iz 2023. rekao je da su »svi ljudi stvoreni jednaki pred Bogom, svi muškarci i žene, ali nisu sve kulture stvorene jednake. Reći to znači biti napadnut sa svih strana, ali oprostite mi kad kažem da je zapadna civilizacija nešto najbolje što je čovječanstvo stvorilo. To je izdanak Biblije.«<ref name=":2">{{Citiranje weba|last=Dereuck|first=Kelly|last2=Foster|first2=Samantha|title=Charlie Kirk visited Springfield in 2023. What he said about immigration, climate change|url=https://www.news-leader.com/story/news/2025/09/10/charlie-kirk-visit-missouri-state-university-immigration-comments/86081763007/|archive-url=|archive-date=|access-date=September 11, 2025|website=Springfield News-Leader|language=en-US}}</ref> ==== Pobačaj ==== Kirk se snažno protivio pobačaju. U debati u rujnu 2024. koju je organizirao ''[[Jubilee Media]]'', Kirk je tvrdio da [[Pro-life pokret|je pobačaj ubojstvo]] i da bi trebao biti protuzakonit. Protivio se iznimkama za [[silovanje]], uključujući i za djecu mlađu od 10 godina. Uspoređujuči pobačaj s [[Holokaust|Holokaustom]], Kirk je tom prilikom rekao da je pobačaj gori.<ref>{{Citiranje novina|date=September 11, 2025|title='Abortion worse than holocaust': Charlie Kirk's controversial views re-surface after Trump ally assassinated|work=The Economic Times|url=https://economictimes.indiatimes.com/news/international/global-trends/us-news-abortion-worse-than-holocaust-charlie-kirks-controversial-views-re-surface-daughter-rape-baby-delivered-after-trump-ally-assassinated/articleshow/123831808.cms|access-date=September 11, 2025|archive-url=|archive-date=|issn=0013-0389}}</ref><ref name="abcnewsau-views">{{Citiranje weba|last=Manning|first=Paddy|date=September 12, 2025|title=What were Charlie Kirk's views that so angered some and energised others?|url=https://www.abc.net.au/news/2025-09-12/assassinated-right-wing-influencer-charlie-kirk-views/105766340|access-date=September 20, 2025|website=ABC News (Australia)|publisher=Australian Broadcasting Corporation|language=en-AU}}</ref> ==== Pravo na oružje i Drugi amandman ==== Kirk je bio vlasnik oružja i zagovornik [[Pravo na oružje|prava na oružje]]. Bio je protivnik [[Kontrola vatrenog oružja|kontrole vatrenog oružja]]. Nakon pucnjave u srednjoj školi Parkland u veljači 2018., govorio je za [[Nacionalno puščano udruženje]] u Parklandu na Floridi.<ref>{{Citiranje novina|last=Guinto|first=Joseph|date=April 6, 2018|title=Trump's Man on Campus|language=en|work=[[POLITICO]]|url=https://politi.co/2GD9PSy|access-date=September 10, 2025|archive-url=|archive-date=}}</ref><ref>{{Citiranje novina|date=April 13, 2018|title=Gun Rights Advocate Not Allowed To Speak At Marjory Stoneman Douglas High – CBS Miami|language=en-US|work=[[CBS News]]|url=https://www.cbsnews.com/miami/news/gun-rights-advocate-not-allowed-to-speak-at-marjory-stoneman-douglas-high/|access-date=September 10, 2025|archive-url=|archive-date=}}</ref> Kirka je jedan učenik pozvao na događaj za podršku oružju u školi u kojoj se dogodila pucnjava, ali događaj je otkazan. Kirk je rekao da bi se oružje, naoružani stražari i detektori oružja mogli koristiti za sprječavanje pucnjava u školama i na kampusima.<ref>{{Citiranje weba|last=Magnoli|first=Mike|date=April 13, 2018|title=Charlie Kirk invited by students to Stoneman Douglas; administration says no|url=https://cbs12.com/news/local/charlie-kirk-invited-by-students-to-stoneman-douglas-administration-says-no|archive-url=|archive-date=|access-date=September 10, 2025|website=WPEC|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Andone|first=Dakin|last2=Gallagher|first2=Dianne|date=April 20, 2018|title=Parkland student hosts livestream supporting 2nd Amendment while his classmates walk out|language=en|work=[[CNN]]|url=https://www.cnn.com/2018/04/20/us/kyle-kashuv-national-school-walkout|access-date=September 10, 2025|archive-url=|archive-date=}}</ref> Na događaju TPUSA u travnju 2023. u [[Salt Lake City|Salt Lake Cityju]], Utah, Kirk je rekao: »Mislim da se isplati, mislim da se isplati imati, nažalost, neke smrtni od vatrenog oružja svake godine kako bismo mogli zadržati Drugi amandman za zaštitu naših drugih Bogom danih prava.«<ref name="Snopes2a">{{Citiranje weba|last=Liles|first=Jordan|date=September 10, 2025|title=Charlie Kirk once said some gun deaths 'worth it' in order to have Second Amendment|url=https://www.snopes.com/fact-check/charlie-kirk-gun-deaths-quote/|url-status=live|archive-url=https://archive.today/20250910212210/https://www.snopes.com/fact-check/charlie-kirk-gun-deaths-quote/|archive-date=September 10, 2025|access-date=September 10, 2025|website=[[Snopes]]|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Kircher|first=Madison|last2=McKinley|first2=Jesse|date=September 10, 2025|title=Social Media Falls Into Well Worn Grooves After Charlie Kirk's Death|work=[[The New York Times]]|url=https://www.nytimes.com/2025/09/10/style/charlie-kirk-social-media-reaction.html|url-status=live|access-date=September 11, 2025|archive-url=https://archive.today/20250911012114/https://www.nytimes.com/2025/09/10/style/charlie-kirk-social-media-reaction.html|archive-date=September 11, 2025}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Rahn|first=Wesley|date=September 10, 2025|title=US: Conservative pundit Charlie Kirk shot dead at Utah rally|work=[[Deutsche Welle]]|url=https://www.dw.com/en/us-conservative-pundit-charlie-kirk-shot-dead-in-utah/a-73954370|url-status=live|access-date=September 11, 2025|archive-url=https://archive.today/20250911020226/https://www.dw.com/en/us-conservative-pundit-charlie-kirk-shot-dead-in-utah/a-73954370|archive-date=September 11, 2025}}</ref> === LGBTQ === Prema izvješću NBC Newsa iz 2024., Kirk je 2018. poštovao prava LGBTQ osoba, ali se okrenuo prema snažno konzervativnim stavovima<ref name="auto1"/> i bio snažan protivnik transrodnih prava.<ref name="Coster & Tsvetkova 2025">{{Citiranje novina|last=Coster|first=Helen|last2=Tsvetkova|first2=Maria|date=September 13, 2025|title=Charlie Kirk's rhetoric inspired supporters, enraged foes|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/world/us/charlie-kirks-rhetoric-inspired-supporters-enraged-foes-2025-09-13/|access-date=September 24, 2025}}</ref><ref name="Rector & Ceballos 2025">{{Citiranje novina|last=Rector|first=Kevin|last2=Ceballos|first2=Ana|date=September 16, 2025|title=Charlie Kirk railed against transgender rights. His killing has further fueled the fight|work=Los Angeles Times|url=https://www.latimes.com/politics/story/2025-09-16/charlie-kirk-railed-against-transgender-rights-his-killing-has-further-fueled-the-fight|access-date=September 24, 2025}}</ref> Dana 22. studenog 2019. Kirk je rekao: »Vjerujem da je brak jedan muškarac, jedna žena«, ali je dodao da bi homoseksualne osobe trebale biti dopuštene u konzervativnom pokretu.<ref>{{Citiranje novina|last=Wertheimer|first=Tiffany|last2=Pomeroy|first2=Gabriela|date=September 12, 2025|title=Young fans and critics debate Charlie Kirk's political legacy|work=[[BBC News]]|url=https://www.bbc.com/news/articles/c62n6ql215ro|access-date=September 13, 2025}}</ref> Godine 2022., tijekom epizode emisije ''The Charlie Kirk Show'' koja se emitirala na YouTubeu, Kirk je kritizirao odluku Vrhovnog suda u ''predmetu Obergefell protiv Hodgesa''. Nazvao je LGBTQ aktiviste »abecednom mafijom«, tvrdeći da pokret nije »samo o tome da se dva tipa mogu vjenčati«. Kirk je predmet ''Obergefell'' nazvao »nacionalnim pučem na naše zakone« i tvrdio da su konzervativci pogrešno mislili da će se pitanje istospolnih brakova u Sjedinjenim Državama razriješiti nakon presude, umjesto toga zaključujući da »nisu zadovoljni samo brakom« i »žele iskvariti vašu djecu«.<ref>{{Citiranje weba|date=April 8, 2022|title=On YouTube, Charlie Kirk warns that gay people "want to corrupt your children"|url=https://www.mediamatters.org/charlie-kirk/youtube-charlie-kirk-warns-gay-people-want-corrupt-your-children|access-date=September 12, 2025|website=[[Media Matters for America]]}}</ref> U kolumni ''Seksualna anarhija'' za ''The American Mind'' od 14. listopada 2021., Kirk je rekao »činjenice su da postoje samo dva roda; da su transrodnost i 'fluidnost' roda laži koje štete ljudima i zlostavljaju djecu.«<ref name="López 2025">{{Citiranje weba|last=López|first=Quispe|date=September 11, 2025|title=Charlie Kirk Shooting Suspect in Custody, Bullet Casing Inscriptions Revealed|url=https://www.them.us/story/charlie-kirk-trans-shooter-lgbtq-weapon|access-date=September 24, 2025|website=Them}}</ref> Početkom 2023. rekao je da bi se o transrodnim ženama u ženskim svlačionicama trebalo »pobrinuti onako kako smo se pobrinuli o stvarima 1950-ih i '60-ih«.<ref>{{Citiranje novina|last=Perry|first=Sophie|date=September 11, 2025|title=Charlie Kirk's anti-LGBTQ+ controversies explored – including calls for violence|work=[[PinkNews]]|url=https://www.thepinknews.com/2025/09/11/charlie-kirk-lgbtq-views-shooting/|access-date=September 11, 2025}}</ref> U drugom govoru iz 2023., Kirk je rekao: »Jedno pitanje za koje mislim da je toliko protivno našim osjetilima, toliko protiv prirodnog zakona i usuđujem se reći pulsirajući srednji prst Bogu, jest ta transrodna stvar koja se trenutno događa u Americi.«<ref name="Coster & Tsvetkova 2025"/> U istom govoru citirao je biblijski stih koji kaže da je muškarac koji nosi žensku odjeću ili žena koja nosi mušku odjeću »gnusoba«.<ref name="Coster & Tsvetkova 2025" /> Dana 1. travnja 2024. Kirk je pozvao Trumpa da predloži nacionalnu zabranu [[Zdravstvo transrodnih osoba|skrbi koja afirmira rod]] za transrodne osobe.<ref>{{Citiranje weba|date=April 1, 2024|title=Charlie Kirk: 'We must ban trans-affirming care — the entire country. Donald Trump needs to run on this issue'|url=https://www.mediamatters.org/charlie-kirk/charlie-kirk-we-must-ban-trans-affirming-care-entire-country-donald-trump-needs-run|access-date=December 23, 2024|website=[[Media Matters for America]]}}</ref> Istog dana pozvao je na zatvaranje liječnika koji pružaju skrb koja afirmira rod i zahtijevao je suđenja u »[[Nürnberški proces|Nürnberškom stilu]]« za njih.<ref>{{Citiranje weba|date=April 1, 2024|title=Charlie Kirk: 'We need to have a Nuremberg-style trial for every gender-affirming clinic doctor'|url=https://www.mediamatters.org/charlie-kirk/charlie-kirk-we-need-have-nuremberg-style-trial-every-gender-affirming-clinic-doctor|access-date=September 12, 2025|website=[[Media Matters for America]]}}</ref> Također je promovirao [[Dezinformacije o nasilju transrodnih osoba|dezinformacije o nasilju koje počine transrodne osobe]].<ref name="Rector & Ceballos 2025"/> Sredinom 2024. Kirk je tvrdio da postoji »LGBTQ agenda«.<ref name="auto1"/> U epizodi ''The Charlie Kirk Show''a 8. lipnja 2024. kritizirao je YouTubericu [[Ms. Rachel]] zbog objave koja je slavila Mjesec ponosa citirajući biblijski stih »ljubi bližnjega svoga«, tvrdeći da je takva objava selektivna. Kirk je izjavio da bi Ms. Rachel »možda trebala otvoriti tu vašu Bibliju, u manje važnoj referenci – dio istog dijela Svetog pisma u Levitskom zakoniku 18 kaže da ako legneš s drugim muškarcem, bit ćeš kamenovan do smrti. Samo kažem. Dakle, Ms. Rachel, citirate Levitski zakonik 19, ljubi svoga bližnjega kao samoga sebe. Prethodno poglavlje potvrđuje Božji savršeni zakon kada je riječ o seksualnim pitanjima.«<ref>{{Citiranje weba|last=Adamczeski|first=Ryan|date=September 15, 2025|title=13 of Charlie Kirk's most anti-LGBTQ+ quotes|url=https://www.advocate.com/politics/charlie-kirk-anti-lgbtq-quotes|access-date=September 23, 2025|website=The Advocate}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Ibrahim|first=Nur|date=September 16, 2025|title=Charlie Kirk didn't say gay people should be stoned to death|url=https://www.snopes.com/fact-check/charlie-kirk-gay-people-stoned/|access-date=September 17, 2025|website=[[Snopes]]}}</ref> U istoj epizodi podcasta, Kirk je nazvao homoseksualnost »pogreškom« i usporedio LGBTQ pokret ponosa s poticanjem ovisnika o drogama.<ref>{{Citiranje weba|last=Bollinger|first=Alex|date=June 12, 2024|title=Donald Trump shares stage with rightwing activist who's discussing stoning gay people to death|url=https://www.lgbtqnation.com/2024/06/donald-trump-shares-stage-with-rightwing-activist-whos-discussing-stoning-gay-people-to-death/|access-date=September 12, 2025|website=[[LGBTQ Nation]]}}</ref> === Tradicionalne rodne uloge === Kirk je promovirao tradicionalne rodne uloge, govoreći mladim ženama da idu na fakultet kako bi pronašle muževe i »prihvatile svoje uloge majki i domaćica«.<ref>{{Citiranje novina|last=Kitchener|first=Caroline|date=September 19, 2025|title=What Charlie Kirk Could Mean for the Future of Marriage and Family|work=[[The New York Times]]|url=https://www.nytimes.com/2025/09/19/us/politics/charlie-kirk-erika-family-marriage-children.html|access-date=September 24, 2025}}</ref> U listopadu 2021. u svom je podcastu rekao da demokrati žele da Amerikanci žive tamo gdje »nema kulturnog identiteta, gdje živite u seksualnoj anarhiji, gdje je privatno vlasništvo stvar prošlosti, a vladajuća klasa kontrolira sve«.<ref>{{Citiranje novina|last=O'Dell|first=Liam|date=October 9, 2021|title=Charlie Kirk roasted for saying Democrats want Americans to live in 'sexual anarchy'|work=[[Indy100]]|url=https://www.indy100.com/news/charlie-kirk-sexual-anarchy-democrats-b1935376|access-date=November 6, 2021}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Rumpf|first=Sarah|date=October 8, 2021|title=Charlie Kirk Warns That Democrats Want You to 'Live in Sexual Anarchy' and Twitter Wants to Know Why He Can't Comb His Hair|work=[[Mediaite]]|url=https://www.mediaite.com/online/charlie-kirk-warns-that-democrats-want-you-to-live-in-sexual-anarchy-and-twitter-wants-to-know-why-he-cant-comb-his-hair/|access-date=November 6, 2021}}</ref> Nakon reakcija na društvenim mrežama, objavio je izjavu na web stranici Instituta Claremont u kojoj je ponovio i proširio svoje izjave.<ref name="López 2025"/> Prema ''Media Matters for America'', Kirk je na konferenciji ''TPUSA Young Women's Leadership Summit'' 2022. rekao da je »biblijski model« koji žene trebaju slijediti u romantičnim vezama partner koji je »zaštitnik i vođa, i duboko u sebi, velika većina vas se slaže« i da »ako želite upoznati konzervativne muškarce koji su sabrani, koji nisu onako, ''woke beta'' muškaraca, onako, pokrenite lokalnu skupinu za ''Turning Point USA'', upoznati ćete ih mnogo«.<ref>{{Citiranje weba|last=Peltz|first=Madeline|date=June 5, 2022|title=Turning Point USA conference for young women leaders suggests their role is to get married and have babies|url=https://www.mediamatters.org/charlie-kirk/turning-point-usa-conference-young-women-leaders-suggests-their-role-get-married-and|access-date=June 8, 2022|website=[[Media Matters for America]]}}</ref> Kirk je izjavio da kontracepcija čini žene ljutima i ogorčenima, što je, kako je tvrdio, odgovaralo političkim sklonostima Demokratske stranke. Također je vjerovao da kontracepcija »uništava ženski mozak«. === Rasa === ==== Bijeli Amerikanci ==== Kirk je izrazio uvjerenje u propadanje [[Bijeli Amerikanci|bijelih Amerikanaca]] te da su oni žrtve, što je odražavalo politiku pritužbi.<ref>{{Citiranje novina|last=Reyes|first=Alejandro|date=October 2, 2025|title=Why Charlie Kirk's White Nationalism Resonated With Some Nonwhites Abroad|work=Foreign Policy|url=https://foreignpolicy.com/2025/09/17/why-charlie-kirks-white-nationalism-resonated-with-some-nonwhites-abroad/|access-date=September 24, 2025}}</ref> Godine 2015. Kirk je tvrdio da je izgubio mjesto za pohađanje West Pointa zbog kandidata »drugačije etničke pripadnosti i spola«.<ref name="Guinto"/><ref name="Smith 2025"/> Godine 2018. Kirk je rekao studentskoj publici da je koncept [[Bjelačka privilegija|bijelačke privilegije]] mit i »rasistička ideja«.<ref name="Guinto" /><ref>{{Citiranje weba|last=Kelley|first=Brendan Joel|date=February 16, 2018|title=Turning Point USA's blooming romance with the alt-right|url=https://www.splcenter.org/hatewatch/2018/02/16/turning-point-usas-blooming-romance-alt-right|access-date=June 30, 2021|publisher=Southern Poverty Law Center}}</ref> Zauzimajući »stavove krajnje desnice«, rekao je pratiteljima svog radijskog podcasta 2021. da su demokratske imigracijske politike usmjerene na »smanjivanje i smanjenje bijele demografije u Americi« te je pozvao Teksas da »deputira građanske snage i postavi ih na granicu« kako bi zaštitio »bijelu demografiju u Americi«.<ref name="rub"/><ref>{{Citiranje novina|last=Rumpf|first=Sarah|date=September 23, 2021|title=Charlie Kirk Wants to Start a Border Militia to Protect 'White Demographics in America'|work=[[Mediaite]]|url=https://www.mediaite.com/radio/charlie-kirk-wants-to-start-a-border-militia-to-protect-white-demographics-in-america/|access-date=October 24, 2021}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=New Surge in Support for Replacement Theory Rhetoric|url=https://www.adl.org/resources/article/new-surge-support-replacement-theory-rhetoric|access-date=September 14, 2025|website=adl.org}}</ref> Godine 2023. Kirk je rekao da »crnci iz zabave lutaju uokolo kako bi napadali bijelce« u urbanim predjelima Amerike.<ref name="Charlie Kirk in his own words" /> Godine 2024. rekao je: »Strategija [[Velika zamjena stanovništva|Velika zamjene]], koja se svaki dan rabi na našoj južnoj granici, strategija je zamjene bijele ruralne Amerike nečim drugačijim«,<ref name="Charlie Kirk in his own words">{{Citiranje novina|last=Stein|first=Chris|date=September 11, 2025|title=Charlie Kirk in his own words: 'prowling Blacks' and 'the great replacement strategy'|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/us-news/2025/sep/11/charlie-kirk-quotes-beliefs|access-date=September 11, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250911192408/https://www.theguardian.com/us-news/2025/sep/11/charlie-kirk-quotes-beliefs|archive-date=September 11, 2025}}</ref> i dodao: »Američka demokratska stranka mrzi ovu zemlju. Žele je vidjeti da se raspada. Vole kada Amerika postane manje bijela.«<ref name="Charlie Kirk in his own words" /> Iste je godine Kirk objavio »'Velika zamjena' nije teorija, to je stvarnost«, uz naslov ''Fox Newsa'' koji je glasio: »7,2 milijuna ilegalaca ušlo je u SAD pod Bidenovom administracijom, što je broj veći od stanovništva 36 saveznih država SAD-a.«<ref>{{Citiranje weba|last=Ferral|first=Katelyn|date=March 1, 2024|title=Undocumented immigrants are not proof of a scheme to replace whites with nonwhites|url=https://www.politifact.com/factchecks/2024/mar/01/facebook-posts/undocumented-immigrants-are-not-proof-of-a-scheme/|access-date=June 26, 2025|website=PolitiFact}}</ref> ==== Indijci ==== Kirk je glasno izražavao svoje neodobravanje [[Useljeništvo|imigracije]] Indijaca, posebno nekršćanskih Indijaca, u SAD. Ti su stavovi proizašli iz stavova o ekonomskoj konkurenciji i [[Religijski pluralizam|vjerskom pluralizmu]]. O prvome, Kirk je izjavio da »Amerika ne treba više viza za ljude iz Indije«, tvrdeći da su američkom radnom snagom dominirali indijsko-američki imigranti, što učinkovito smanjuje mogućnosti zapošljavanja za Amerikance.<ref name="w799">{{Citiranje weba|last=Ahuja|first=Aastha|date=September 11, 2025|title='No Form Of Legal Immigration Has...' What Charlie Kirk Said On Indians In US|url=https://www.ndtv.com/world-news/enough-already-what-charlie-kirk-said-on-indians-immigrating-to-us-9255537|archive-url=|archive-date=|access-date=September 13, 2025|website=[[NDTV]]}}</ref> O potonjem, Kirk je komentirao kako je rasa manje važna za kulturu od religije, navodeći da bi »Amerika i dalje bila Amerika« da je etnički sastavljena od 90 % Indijaca, sve dok su to kršćanski Indijci.<ref name="w283">{{Citiranje novina|date=September 11, 2025|title=From abortion to Indians in the US: 5 extreme claims that Charlie Kirk propagated|work=[[Hindustan Times]]|url=https://www.hindustantimes.com/world-news/us-news/from-abortion-to-indians-in-the-us-5-extreme-claims-that-slain-conservative-star-charlie-kirk-propagated-101757578531781.html|access-date=September 13, 2025|archive-url=|archive-date=}}</ref> Kirk je detaljnije opisao autohtonu indijsku religiju [[hinduizam]] i svoje neodobravanje njezine moralnosti zbog [[Politeizam|politeizma]], navodeći: »Kada imate više bogova, dobivate različite morale. A Zapad je uglavnom prihvatio ideju da postoji standard ponašanja ili najbolji način života.«<ref name="Seely 2025">{{Citiranje novina|last=Seely|first=Taylor|date=September 14, 2025|title=How Charlie Kirk's Christian religious beliefs shaped his advocacy|work=[[USA Today]]|url=https://www.usatoday.com/story/news/politics/arizona/2025/09/14/charlie-kirk-christian-religious-beliefs-shaped-advocacy/86116403007/|access-date=September 19, 2025|archive-url=|archive-date=}}</ref> Nadalje, kao odgovor na upit o tome kako ta tvrdnja ne uključuje druge religijske svjetonazore, odgovorio je: »Ne nastojim biti uključiv, tražim ono što je najbolje. A [[Deset Božjih zapovijedi|Deset zapovijedi]] su ono što je najbolje. Bi li to bilo uvredljivo mladom hinduističkom dijetetu? Možda, a možda i ne. Ali to je također podsjetnik da žive u zemlji koja je [[Monoteizam|monoteistička]] zemlja.«<ref name="Seely 2025" /> === Islam === Godine 2025. Kirk je napisao da je »islam mač kojim ljevica prereže grkljan Americi.«<ref name=":3">{{Citiranje novina|last=Harb|first=Ali|title=Israeli leaders heap praise on Charlie Kirk as a staunch ally of Israel|language=en|work=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]]|url=https://www.aljazeera.com/news/2025/9/11/israeli-leaders-heap-praise-on-charlie-kirk-as-a-staunch-ally-of-israel|access-date=September 13, 2025|archive-url=|archive-date=}}</ref> Nakon pobjede [[Zohran Mamdani|Zohrana Mamdanija]] na [[Demokratski predizbori za gradonačelnika New Yorka 2025.|demokratskim predizborima za gradonačelnika New Yorka 2025.]], Kirk je objavio da je »prije 24 godine skupina muslimana ubila 2753 ljudi 11. rujna. Sada je muslimanski socijalist na putu da vodi New York.« Liberalna komentatorica ''Fox Newsa'' Jessica Tarlov zamolila je Kirka da ukloni »grubu i islamofobnu« objavu.<ref>{{Citiranje novina|last=Baragona|first=Justin|date=June 25, 2025|title=MAGA spirals into ugly Islamophobia after Mamdani's win, warns New York 'is about to see 9/11 2.0'|language=en-US|work=[[The Independent]]|url=https://www.the-independent.com/news/world/americas/us-politics/zohran-mamdani-islamophobia-maga-laura-loomer-b2776797.html|access-date=June 26, 2025|archive-url=|archive-date=}}</ref> U zasebnoj objavi, Kirk je tvrdio da »nije islamofobija primijetiti da muslimani žele uvesti vrijednosti na Zapad koje nastoje destabilizirati našu civilizaciju.«<ref>{{Citiranje weba|last=Axelrod|first=Tal|date=June 26, 2025|title=MAGA erupts with Islamophobic attacks on Zohran Mamdani|url=https://www.axios.com/2025/06/25/zohran-mamdani-muslim-islamophobia-maga|archive-url=|archive-date=|access-date=July 2, 2025|website=[[Axios (website)|Axios]]|language=en}}</ref> Ranije, 2018. godine, Kirk je govorio na godišnjoj konferenciji antimuslimanske skupine ''ACT for America'', organizacije s višestrukim vezama s Turning Point USA-om.<ref>{{Citiranje weba|date=February 14, 2019|title=Turning Point USA|url=https://www.adl.org/resources/backgrounder/turning-point-usa|archive-url=|archive-date=|access-date=July 18, 2025|website=[[Anti-Defamation League]]|language=en}}</ref> === Imigracija i deportacija === Na događaju 2023. na Državnom Sveučilištu u Missouriju, Kirk je rekao da imigraciju u Sjedinjene Države treba potpuno zaustaviti.<ref name=":2"/> Uoči predsjedničkih izbora 2024. Kirk je promovirao lažnu tvrdnju da Haićani u [[Springfield, Ohio|Springfieldu, Ohio]], [[Prijevara o jedenju kućnih ljubimaca u Springfieldu|jedu kućne ljubimce i druge divlje životinje stanovnika]].<ref>{{Citiranje weba|date=September 9, 2024|title=Charlie Kirk amplifies since-debunked social media rumor about Haitian immigrants in Springfield, Ohio|url=https://www.mediamatters.org/charlie-kirk/charlie-kirk-amplifies-debunked-social-media-rumor-about-haitian-immigrants|archive-url=|archive-date=|access-date=September 11, 2025|website=[[Media Matters for America]]|language=en}}</ref> Kirk je pozvao na upotrebu sile protiv migranata na granici SAD-a i Meksika, uključujući upotrebu suzavca, gumenih metaka i bičeva. Kirk je rekao da migranti »nameću silu sami na sebe« tako što »upadaju« u državu. Opravdavajući ovu upotrebu sile, Kirk je promovirao lažne tvrdnje o nesrazmjernom kriminalu među migrantima, rekavši: »To su muškarci koji će ući u vaše zajednice i provaliti u vaše domove i silovati vaše žene, oteti vašu djecu. Ali, hej, oni su – oni su [[DREAM Act|sanjari]].«<ref>{{Citiranje weba|date=March 22, 2024|title=Charlie Kirk calls for shooting and whipping migrants on the southern border: "If you enter, we have lethal force, and we're willing to use it."|url=https://www.mediamatters.org/charlie-kirk/charlie-kirk-calls-shooting-and-whipping-migrants-southern-border-if-you-enter-we-have|archive-url=|archive-date=|access-date=September 13, 2025|website=[[Media Matters for America]]|language=en}}</ref> Kirk je 2023. godine pozvao na deportaciju i deplatformiranje [[Mehdi Hasan|Mehdija Hasana]] zbog njegovih stavova o pandemiji COVID-19, nazivajući ga »neurotičnim luđakom« i rekavši: »Pošaljite ga natrag u zemlju iz koje je došao. Sveta kravo! Maknite ga s televizije. Poništite mu vizu.«<ref>{{Citiranje novina|title=Mehdi Hasan: Trump Weaponizes Murder of Charlie Kirk to Attack the Left|language=en|work=[[Democracy Now!]]|url=https://www.democracynow.org/2025/9/12/mehdi_hasan|access-date=September 13, 2025|archive-url=|archive-date=}}</ref> U listopadu 2023. Kirk je također nazvao američku kongresnu zastupnicu [[Ilhan Omar]] »simpatizerkom terorista« i pozvao na njezinu deportaciju.<ref name=":2"/> === Američki Židovi i antisemitizam === U listopadu 2023., Kirk je u emisiji ''The Charlie Kirk Show'' rekao da su »židovski donatori bili mehanizam broj 1 financiranja radikalnih, neoliberalnih, kvazimarksističkih politika otvorenih granica... Ovo je zvijer koju su stvorili sekularni Židovi, a on sada dolazi po Židove«, te je također sugerirao da ti Židovi kontroliraju »ne samo fakultete; to su neprofitne organizacije, to su filmovi, to je Hollywood, to je sve«. Ubrzo nakon toga, rekao je da su »Židovi bili jedni od najvećih financijera [[Kulturni marksizam|kulturnih marksističkih]] ideja i podupiratelja tih ideja u posljednjih 30 ili 40 godina«.<ref>{{Citiranje weba|last=Rascouët-Paz|first=Anna|date=September 11, 2025|title=Charlie Kirk once said Jewish money was ruining US culture|url=https://www.snopes.com//fact-check/charlie-kirk-jewish-money-quote/|archive-url=|archive-date=|access-date=September 11, 2025|website=[[Snopes]]|language=en}}</ref> Kirk je pozvao američke Židove da prestanu »subvencionirati vlastitu propast podržavajući institucije koje uzgajaju antisemite i podržavaju genocidne ubojice«.<ref name="TimesofIsrael"/> U studenom 2023. Kirk je rekao da »židovske zajednice guraju upravo onu vrstu mržnje protiv bijelaca za koju tvrde da žele da je ljudi prestanu koristiti protiv njih.« Nastavio je tvrdeći da je »filozofski temelj anti-bjelaštva uglavnom financiran od strane židovskih donatora«, ali je rekao da je zadovoljan što neki donatori preispituju svoju odluku.<ref>{{Citiranje weba|date=November 16, 2023|title=Charlie Kirk defends Elon Musk's antisemitism: 'Some of the largest financiers of left-wing anti-white causes have been Jewish Americans'|url=https://www.mediamatters.org/charlie-kirk/charlie-kirk-defends-elon-musks-antisemitism-some-largest-financiers-left-wing-anti|archive-url=|archive-date=|access-date=September 11, 2025|website=[[Media Matters for America]]|language=en}}</ref> Neke židovske javne osobe branile su Kirka od optužbi za antisemitizam, navodeći njegov proizraelski stav. Kirka su financirali neki židovski donatori, uključujući Bernarda Marcusa.<ref>{{Citiranje weba|last=Gross|first=Judah Ari|date=September 11, 2025|title=Jewish groups 'horrified' by Kirk's killing, rising political violence|url=https://ejewishphilanthropy.com/jewish-groups-horrified-by-kirks-killing-rising-political-violence/|archive-url=|archive-date=|access-date=September 11, 2025|website=[[EJewish Philanthropy]]}}</ref> U srpnju 2025. Kirk je upozorio svoje sljedbenike na mržnju prema Židovima, nazivajući je »zlom« i »demonskom«.<ref>{{Citiranje novina|last=Wolicki|first=Pesach|date=July 20, 2025|title=Charlie Kirk's role in defending Israel and the growing generational divide – opinion|work=[[The Jerusalem Post]]|url=https://www.jpost.com/opinion/article-861562}}</ref> Citira ga se: »nijedna nežidovska osoba mojih godina nema dulju ili jasniju povijest podrške [[Izrael|Izraelu]], simpatije prema židovskom narodu ili protivljenja antisemitizmu od mene«.<ref name="TimesofIsrael" /> Međutim, Kirka su za [[antisemitizam]] optužile i brojne osobe i organizacije;<ref name="TimesofIsrael"/><ref name=":1">{{Citiranje novina|date=September 11, 2025|title=Israeli, world officials give condolences, condemn Charlie Kirk assassination|work=[[The Jerusalem Post]]|url=https://www.jpost.com/international/article-867062|access-date=September 10, 2025}}</ref> Antidifamacijska liga optužila je Kirka za stvaranje »ogromne platforme za ekstremiste i krajnje desničarske teoretičare zavjere«.<ref name="TimesofIsrael" /> === Klimatske promjene === Kirk se protivio [[Pariški sporazum|Pariškom sporazumu o klimatskim promjenama]] iz 2016.<ref name="DeSmog" /> Promovirao je [[poricanje klimatskih promjena]], nazivajući [[Klimatske promjene|globalno zagrijavanje]] prijevarom.<ref>{{Citiranje weba|date=April 21, 2025|title=Eight of the top 10 online shows are spreading climate misinformation|url=https://yaleclimateconnections.org/2025/04/eight-of-the-top-10-online-shows-are-spreading-climate-misinformation/|archive-url=https://web.archive.org/web/20250914220202/https://yaleclimateconnections.org/2025/04/eight-of-the-top-10-online-shows-are-spreading-climate-misinformation/|archive-date=14. rujna 2025.|access-date=September 10, 2025|website=Yale Climate Connections|language=en-US|url-status=live}}</ref> Godine 2017. Kirk je priznao da je TPUSA prihvatila [[Energetski lobi|financiranje]] od industrije fosilnih goriva. Progovorio je protiv ukidanja [[Fosilna goriva|fosilnih goriva]] i protivio se studentskim kampanjama koje su vršile pritisak na sveučilišta da se odreknu fosilnih goriva.<ref name="DeSmog">{{Citiranje novina|date=2021|title=Charlie Kirk|work=[[DeSmog]]|url=https://www.desmog.com/charlie-kirk/|url-status=live|access-date=September 24, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20210423011751/https://www.desmog.com/charlie-kirk/|archive-date=April 23, 2021}}</ref> Godine 2021. video Turning Point USA-a u kojem su sudjelovali Kirk i [[Candace Owens]] tvrdio je da »nema činjeničnih podataka koji bi potvrdili globalno zagrijavanje« i da znanstvenici ne znaju uzrok; ''Science Feedback'' ocijenio je te tvrdnje netočnima. Kirk je kasnije izdao ispravak i video je uklonjen.<ref name="auto2">{{Citiranje weba|last=Bellanger|first=Boris|date=April 16, 2021|title=In viral Turning Point USA video, Candace Owens and Charlie Kirk falsely claim there is no evidence of global warming and scientists don't know the cause|url=https://science.feedback.org/review/in-viral-turning-point-usa-video-candace-owens-and-charlie-kirk-falsely-claim-there-is-no-evidence-of-global-warming-and-scientists-dont-know-the-cause/|archive-url=https://web.archive.org/web/20250918081350/https://science.feedback.org/review/in-viral-turning-point-usa-video-candace-owens-and-charlie-kirk-falsely-claim-there-is-no-evidence-of-global-warming-and-scientists-dont-know-the-cause/|archive-date=18. rujna 2025.|access-date=September 16, 2024|website=Science Feedback|publisher=[[Climate Feedback]]|url-status=live}}</ref> Godine 2022. Kirk je upozorio da će klimatski aktivizam narušiti američki suverenitet i privatno vlasništvo, opisujući ga kao [[Trojanski konj|trojanskog konja]] [[Marksizam|marksizma]] i uspoređujući ga s »[[Poganstvo|pseudopoganstvom]]«. Izjavu da su klimatske promjene egzistencijalna prijetnja nazvao je »potpunom besmislicom«, navodeći da ako je nekome najveća briga u životu egzistencijalna, onda on ima sjajan život, te je dodao da ne vjeruje da je ljudska aktivnost pokretač klimatskih promjena.<ref>{{Citiranje weba|date=August 8, 2022|title=Charlie Kirk likens concern about climate change to 'pseudo-paganism'|url=https://www.mediamatters.org/charlie-kirk/charlie-kirk-likens-concern-about-climate-change-pseudo-paganism|archive-url=https://web.archive.org/web/20250918220511/https://www.mediamatters.org/charlie-kirk/charlie-kirk-likens-concern-about-climate-change-pseudo-paganism|archive-date=18. rujna 2025.|access-date=September 12, 2025|website=[[Media Matters for America]]|language=en|url-status=live}}</ref> == Bilješke == {{Bilješke}} == Izvori == {{Izvori}}{{GLAVNIRASPORED:Kirk, Charlie}} [[Kategorija:Životopisi, Illinois]] [[Kategorija:Konzervativizam]] [[Kategorija:Američki publicisti]] [[Kategorija:Američki pro-life aktivisti]] [[Kategorija:Žrtve atentata]] nrplrhuh621v26zujr0yyx9ekpmnej7 0 793841 7475888 7474825 2026-06-05T21:08:04Z ~2026-33151-95 363186 /* Pregled serije */ 7475888 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | bg_color = #A58668 | ime_serije = Divlje pčele | slika = [[Datoteka:Divlje pčele Plakat.jpg|260px]] | natpis_pod_slikom = službeni [[plakat]] serije | format_serije = [[telenovela]] | žanr = [[dramska serija|obiteljska drama]]<br>romansa | autor = | temeljeno_na = {{Z|GRČ}} Άγριες Μέλισσες (''Agries melisses'') | razvoj = Iva Ilakovac<br>Marija Antić | scenarist = Višna Mamić<br>Nikolina Bogdanović<br>Danko Delač<br>[[Mihaela Erceg]] | redatelj = Stanislav Tomić<br>[[Kristijan Milić]]<br>Jasna Nanut<br>Ivan Pavličić<br>Jadran Puharić<br>Rahela Jagrič Pirc | glumci = Ana Marija Veselčić<br>Lidija Kordić<br>Lidija Penić-Grgaš | pripovjedač = | glazba = [[Ante Gelo]] | uvodna_glazba = | država = {{Z+X|HRV}} | jezik = [[hrvatski]] | broj_sezona = 1 | broj_epizoda = 150 | popis_epizoda = | producent = | izvršni_producent = Iva Grahor<br>Danijel Ivoš | urednik = Ljubo Lasić | lokacija = | trajanje_epizode = 76 min. {{small|(1. ep.)}}<br>50 – 55 min. | produkcijska_kuća = [[RTL (Hrvatska)|RTL]] | tv_kuća = [[RTL (Hrvatska)|RTL]] / [[Voyo]] | početak_serije = {{premijera|3|11|2025|link=da}} | kraj_serije = | ostale_kuće = {{Z|SRB}} {{Z|BIH}} [[Voyo]]<br>{{Z|Crna Gora}} [[Radiotelevizija Crne Gore|RTCG]] – [[TVCG1]] | web_stranica = https://www.rtl.hr/serije/divlje-pcele | imdb_id = 38592526 }} 16. ožujka 2026. [[Datoteka:Divlje pčele Logotip.png|okvir|Službeni [[logotip]] serije]] '''''Divlje pčele''''' je [[hrvatska]] [[dramska serija|dramska televizijska serija]] koja se prikazuje od [[3. studenoga]] [[2025.]] na televizijskom kanalu [[RTL (Hrvatska)|RTL]] te na [[streaming]] [[Streaming platforma|platformi]] [[Voyo]], na kojoj je od [[9. studenoga]] moguće pratiti nove epizode 24 sata ranije. Serija je dostupna i u [[Srbija|Srbiji]] te [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], gdje se prikazuje isključivo putem platforme Voyo. Predstavlja adaptaciju istoimene [[Grčka|grčke]] televizijske serije {{ill|Agries melisse|el|Άγριες Μέλισσες|italics=yes}} iz [[2019.]] godine. == Pregled serije == {{Pregled serije |boja1 = #A58668 |epizode1 = 150 |premijera1 = {{premijera|3|11|2025}} |finale1 = {{finale|8|6|2026}} |boja2 = #7E8D6E |epizode2 = – |premijera2 = jesen {{premijera|||2026}} |finale2 = 2027. }} == Glumačka postava == [[RTL (Hrvatska)|RTL]] je [[3. listopada]] [[2025.]] objavio [[Glumačka postava|glumačku postavu]] serije,<ref>{{citiranje weba|date=3. listopada 2025.|title=Obiteljska tajna i borba tri sestre u surovim 50-ima: RTL donosi raskošnu dramsku seriju koja ostavlja bez daha|url=https://www.rtl.hr/novosti/obiteljska-tajna-i-borba-tri-sestre-u-surovim-50-ima-rtl-donosi-raskosnu-dramsku-seriju-koja-ostavlja-bez-daha.html|access-date=3. listopada 2025.|publisher=[[RTL (Hrvatska)|RTL]]}}</ref><ref>{{citiranje weba|date=3. listopada 2025.|title=Stiže nova domaća serija! Toliko je raskošna da će vas ostaviti bez daha!|url=https://redakcija.hr/stize-nova-domaca-serija-toliko-je-raskosna-da-ce-vas-ostaviti-bez-daha|access-date=3. listopada 2025.|website=redakcija.hr}}</ref> dok su likovi s detaljnim opisima predstavljeni naknadno.<ref>{{Citiranje weba|date=2025-11-08|title=Tko je tko u moćnoj obitelji Vukas - vodič kroz likove koji pokreću radnju 'Divljih pčela'|url=https://www.rtl.hr/tv-emisije/divlje-pcele/tko-je-tko-u-mocnoj-obitelji-vukas-vodic-kroz-likove-koji-pokrecu-radnju-divljih-pcela.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20251110032814/https://www.rtl.hr/tv-emisije/divlje-pcele/tko-je-tko-u-mocnoj-obitelji-vukas-vodic-kroz-likove-koji-pokrecu-radnju-divljih-pcela.html|archive-date=2025-11-10|access-date=2025-11-10|website=[[RTL (Hrvatska)]]|language=hr-HR}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2025-11-09|title=Tko je tko u Vrilu - vodič kroz likove koje smo upoznali u prvim epizodama 'Divljih pčela'|url=https://www.rtl.hr/tv-emisije/divlje-pcele/tko-je-tko-u-vrilu-vodic-kroz-likove-koje-smo-upoznali-u-prvim-epizodama-divljih-pcela.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20251110032450/https://www.rtl.hr/tv-emisije/divlje-pcele/tko-je-tko-u-vrilu-vodic-kroz-likove-koje-smo-upoznali-u-prvim-epizodama-divljih-pcela.html|archive-date=2025-11-10|access-date=2025-11-10|website=[[RTL (Hrvatska)]]|language=hr-HR}}</ref> === Obitelj Runje === * [[Ana Marija Veselčić]] kao Katarina Vukas (djev. Runje), Zorina i Cvitina sestra, Petrova udovica * [[Lidija Penić-Grgaš]] kao Cvita Vukas (djev. Runje), Katarinina i Zorina sestra, Nikolina supruga * [[Lidija Kordić]] kao Zora Runje, Katarinina i Cvitina sestra === Obitelj Vukas === * [[Alain Blažević]] kao Ante Vukas, najmoćniji čovjek u selu Vrilo, Mirjanin suprug i Ivičin i Rajkin brat, Petrov, Markov, Terezin i Nikolin otac, Katarinin i Cvitin svekar, Milanov ujak * [[Sanja Vejnović]] kao Mirjana Vukas, Antina supruga. Petrova, Markova, Terezina i Nikolina majka, Katarinina i Cvitina svekrva, Milanova ujna * [[Ivan Barišić]] kao Nikola Vukas, Petrov, Markov i Terezin brat, Cvitin suprug, * [[Antonio Agostini]] kao Marko Vukas #1, Petrov, Nikolin i Terezin brat (ep 1-68) * [[Marin Klišmanić]] kao Marko Vukas #2, Petrov, Nikolin i Terezin brat (ep 70-) * [[Klemen Novak]] kao Petar Vukas †, sin najmoćnijeg čovjeka u selu Vrilo, Markov, Nikolin i Terezin brat, Katarinin suprug * [[Margarita Mladinić]] kao Tereza Radonić (djev. Vukas), Petrova, Markova i Nikolina setra, Antina kći, Vicina supruga * [[Dragan Veselić]] kao Ivica Vukas, Antin i Rajkin brat, otac Jakova i Josipa, Milanov ujak * [[Luka Šegota]] kao Jakov Vukas, Ivičin stariji sin, Josipov brat, Teodorin suprug * [[Matko Jukić]] kao Josip Vukas †, Ivičin mlađi sin, Jakovljev brat * [[Arija Rizvić]] kao Teodora Vukas, Jakovljeva supruga * [[Jelena Perčin]] kao Rajka Bauer (djev. Vukas), Antina i Ivičina sestra, Milanova majka === Ostali === * [[Davor Pavić]] kao Milan Čavka, Antina desna ruka, Rajkin sin * [[Marija Borić Jerneić]] kao Karmela Poljak, krčmarica * [[Antonija Julija Blaće]] kao Luce Matić, krojačica, Krstina supruga * [[Jasmin Mekić]] kao Zdravko Šušnjara, načelnik, Ankin suprug * [[Monika Vuco Carev]] kao Anka Šušnjara, Zdravkova supruga * [[Vladimir Posavec Tušek]] kao Ranko Badurina, general * [[Alen Šalinović]] kao Jerko Sikirica, inspektor, Mandin sin * [[Mirela Brekalo]] kao Manda Sikirica, Jerkova majka * [[Amar Bukvić]] kao Toma Domazet * [[Matija Kačan]] kao Veljko Budimir, barmen, Željkov bratić * [[Antonio Scarpa (glumac)|Antonio Scarpa]] kao Željko Budimir, brijač, Veljkov bratić * [[Zijad Gračić]] kao Don Jere, svećenik * [[Jolanda Tudor]] kao baba Ljuba * [[Jasna Bilušić]] kao Ferida, kućna pomoćnica u kući Ante Vukasa * [[Domagoj Janković]] kao Stipan Šabić, dugogodišnji radnik obitelji Runje === Gosti === * [[Boris Svrtan]] kao Andrija Runje † * [[Ante Gelo]] kao glazbenik * [[Bosko Nusi]] * Neon Kovač Batir kao Matko Šušnjara<ref name=":0">{{Citiranje weba|date=2025-11-03|title=Od Praktikuma do malih ekrana! 🎬 – Praktikum - centar za djecu i mlade|url=https://web.facebook.com/story.php?story_fbid=1302082738624910&id=100064695892363|url-status=live|access-date=2025-11-07|website=[[Facebook]]}}</ref> * Leona Mustapić kao Jelica Šušnjara<ref name=":0" /> * Marla Ibrahimpašić kao mala Katarina<ref name=":0" /> * Dominik Čičak kao mladi Andrija Runje * [[Siniša Pavić (novinar)|Siniša Pavić]] kao Mate * [[Pere Eranović]] kao Vice Radonić/Zlatan, suprug Tereze, Antin i Mirjanin zet * [[Nika Grbelja]] kao Lukrecija Špiljak * [[Milan Pleština]] kao Siniša Špiljak, poslovni suradnik Ante Vukasa * [[Sandra Lončarić]] kao gospođa Špiljak * [[Matija Divić]] kao Mate Mravak * [[Ivana Gulin]] kao gospođa Mravak * [[Josip Lukić]] kao gospodin Mravak * [[Igor Jurinić]] kao pastir * [[Fran Petar Suknaić]] kao Anđelko Badurina, unuk generala Badurine * [[Marina Žužić]] kao Marta Badurina, nevjesta generala Badurine, žena pokojnog Frane Badurine (generalova sina) * [[Draško Zidar]] kao pastir Lovre † * [[Slavko Juraga]] kao odvjetnik Veselinović * [[Ana Majhenić]] kao Anđa * [[Milica Manojlović]] kao gatara Sadija * [[Mirel Huskić]] kao svirač Mirza * [[Martina Mandek]] kao Manuela Radonić/Jolanda * [[Tonka Mršić]] kao Vjerica * [[Kristian Šupe]] kao Giordano Bonačić * [[Zlatko Ožbolt]] kao Mate Poljak, Karmelin suprug * [[Barbara Rocco]] kao Ksenija, Teodorina majka * [[Mario Žunar]] kao Vice Radonić †, Zlatanov prijatelj * [[Ivan Baranović]] kao odvjetnik Katarine Runje == Promocija == Svečana pretpremijera serija održala se [[19. listopada]] u [[Muzej Sinjske alke|Muzeju Sinjske alke]].<ref>{{Citiranje weba|title=U Sinju ekskluzivno predstavljena nova RTL-ova dramska serija 'Divlje pčele'! {{!}} RTL|url=https://www.rtl.hr/tv-emisije/divlje-pcele/u-sinju-ekskluzivno-predstavljena-nova-rtl-ova-dramska-serija-divlje-pcele.html|access-date=2025-10-22|website=www.rtl.hr|language=hr-HR}}</ref> [[Premijera|Premijerno]] prikazivanje na televiziji počelo je [[3. studenoga]] [[2025]].<ref>{{Citiranje weba|date=2025-10-20|title=Slobodna Dalmacija - Cijeli Sinj je brujao: prva je bračna noć, a mlada i dvije sestre zatukle su ženika... Zagora pamti ovakve događaje|url=https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/scena/tv-reality/cijeli-sinj-je-brujao-prva-je-bracna-noc-a-mlada-i-dvije-sestre-zatukle-su-zenika-zagora-pamti-ovakve-dogadaje-1511375|access-date=2025-10-22|website=slobodnadalmacija.hr|language=hr-hr}}</ref> == Međunarodna prikazivanja == {| class="wikitable" style="text-align: center;" !Država !TV mreža !Sezona !Epizoda !Premijera !Finale |- |{{Z+X|CG}} |[[Radiotelevizija Crne Gore|TVCG1]] |1. |60 {{small|(5.lipnja)}} |{{premijera|16|3|2026|l}}<ref>{{Citiranje weba|date=2026-03-13|title=Serija "Divlje pčele", od ponedjeljka, radnim danima u 18:10⏰ na TVCG1.|url=https://www.instagram.com/reel/DV0Uh7BO8BO/|url-status=live|access-date=2026-06-04|website=rtcg_me {{!}} Instagram}}</ref> |– |} ==Izvori== {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{službena|https://www.rtl.hr/serije/divlje-pcele}} rtl.hr * {{imdb|id=38592526|naslov=Divlje pčele}} * {{službena|https://www.instagram.com/divljepcele/}} na [[Instagram]]u * {{službena|https://www.facebook.com/807273462470886}} na [[Facebook]]u {{Televizijski program na RTL-u}} [[Kategorija:Hrvatske dramske serije]] [[Kategorija:Televizijske serije na RTL-u]] [[Kategorija:Televizijske serije koje su počele 2025.]] 4t739q0nfb57ihs20wbkrcdrju5d9ow 7476066 7475888 2026-06-06T10:54:44Z ~2026-33499-11 363325 /* Gosti */ update 7476066 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | bg_color = #A58668 | ime_serije = Divlje pčele | slika = [[Datoteka:Divlje pčele Plakat.jpg|260px]] | natpis_pod_slikom = službeni [[plakat]] serije | format_serije = [[telenovela]] | žanr = [[dramska serija|obiteljska drama]]<br>romansa | autor = | temeljeno_na = {{Z|GRČ}} Άγριες Μέλισσες (''Agries melisses'') | razvoj = Iva Ilakovac<br>Marija Antić | scenarist = Višna Mamić<br>Nikolina Bogdanović<br>Danko Delač<br>[[Mihaela Erceg]] | redatelj = Stanislav Tomić<br>[[Kristijan Milić]]<br>Jasna Nanut<br>Ivan Pavličić<br>Jadran Puharić<br>Rahela Jagrič Pirc | glumci = Ana Marija Veselčić<br>Lidija Kordić<br>Lidija Penić-Grgaš | pripovjedač = | glazba = [[Ante Gelo]] | uvodna_glazba = | država = {{Z+X|HRV}} | jezik = [[hrvatski]] | broj_sezona = 1 | broj_epizoda = 150 | popis_epizoda = | producent = | izvršni_producent = Iva Grahor<br>Danijel Ivoš | urednik = Ljubo Lasić | lokacija = | trajanje_epizode = 76 min. {{small|(1. ep.)}}<br>50 – 55 min. | produkcijska_kuća = [[RTL (Hrvatska)|RTL]] | tv_kuća = [[RTL (Hrvatska)|RTL]] / [[Voyo]] | početak_serije = {{premijera|3|11|2025|link=da}} | kraj_serije = | ostale_kuće = {{Z|SRB}} {{Z|BIH}} [[Voyo]]<br>{{Z|Crna Gora}} [[Radiotelevizija Crne Gore|RTCG]] – [[TVCG1]] | web_stranica = https://www.rtl.hr/serije/divlje-pcele | imdb_id = 38592526 }} 16. ožujka 2026. [[Datoteka:Divlje pčele Logotip.png|okvir|Službeni [[logotip]] serije]] '''''Divlje pčele''''' je [[hrvatska]] [[dramska serija|dramska televizijska serija]] koja se prikazuje od [[3. studenoga]] [[2025.]] na televizijskom kanalu [[RTL (Hrvatska)|RTL]] te na [[streaming]] [[Streaming platforma|platformi]] [[Voyo]], na kojoj je od [[9. studenoga]] moguće pratiti nove epizode 24 sata ranije. Serija je dostupna i u [[Srbija|Srbiji]] te [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], gdje se prikazuje isključivo putem platforme Voyo. Predstavlja adaptaciju istoimene [[Grčka|grčke]] televizijske serije {{ill|Agries melisse|el|Άγριες Μέλισσες|italics=yes}} iz [[2019.]] godine. == Pregled serije == {{Pregled serije |boja1 = #A58668 |epizode1 = 150 |premijera1 = {{premijera|3|11|2025}} |finale1 = {{finale|8|6|2026}} |boja2 = #7E8D6E |epizode2 = – |premijera2 = jesen {{premijera|||2026}} |finale2 = 2027. }} == Glumačka postava == [[RTL (Hrvatska)|RTL]] je [[3. listopada]] [[2025.]] objavio [[Glumačka postava|glumačku postavu]] serije,<ref>{{citiranje weba|date=3. listopada 2025.|title=Obiteljska tajna i borba tri sestre u surovim 50-ima: RTL donosi raskošnu dramsku seriju koja ostavlja bez daha|url=https://www.rtl.hr/novosti/obiteljska-tajna-i-borba-tri-sestre-u-surovim-50-ima-rtl-donosi-raskosnu-dramsku-seriju-koja-ostavlja-bez-daha.html|access-date=3. listopada 2025.|publisher=[[RTL (Hrvatska)|RTL]]}}</ref><ref>{{citiranje weba|date=3. listopada 2025.|title=Stiže nova domaća serija! Toliko je raskošna da će vas ostaviti bez daha!|url=https://redakcija.hr/stize-nova-domaca-serija-toliko-je-raskosna-da-ce-vas-ostaviti-bez-daha|access-date=3. listopada 2025.|website=redakcija.hr}}</ref> dok su likovi s detaljnim opisima predstavljeni naknadno.<ref>{{Citiranje weba|date=2025-11-08|title=Tko je tko u moćnoj obitelji Vukas - vodič kroz likove koji pokreću radnju 'Divljih pčela'|url=https://www.rtl.hr/tv-emisije/divlje-pcele/tko-je-tko-u-mocnoj-obitelji-vukas-vodic-kroz-likove-koji-pokrecu-radnju-divljih-pcela.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20251110032814/https://www.rtl.hr/tv-emisije/divlje-pcele/tko-je-tko-u-mocnoj-obitelji-vukas-vodic-kroz-likove-koji-pokrecu-radnju-divljih-pcela.html|archive-date=2025-11-10|access-date=2025-11-10|website=[[RTL (Hrvatska)]]|language=hr-HR}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2025-11-09|title=Tko je tko u Vrilu - vodič kroz likove koje smo upoznali u prvim epizodama 'Divljih pčela'|url=https://www.rtl.hr/tv-emisije/divlje-pcele/tko-je-tko-u-vrilu-vodic-kroz-likove-koje-smo-upoznali-u-prvim-epizodama-divljih-pcela.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20251110032450/https://www.rtl.hr/tv-emisije/divlje-pcele/tko-je-tko-u-vrilu-vodic-kroz-likove-koje-smo-upoznali-u-prvim-epizodama-divljih-pcela.html|archive-date=2025-11-10|access-date=2025-11-10|website=[[RTL (Hrvatska)]]|language=hr-HR}}</ref> === Obitelj Runje === * [[Ana Marija Veselčić]] kao Katarina Vukas (djev. Runje), Zorina i Cvitina sestra, Petrova udovica * [[Lidija Penić-Grgaš]] kao Cvita Vukas (djev. Runje), Katarinina i Zorina sestra, Nikolina supruga * [[Lidija Kordić]] kao Zora Runje, Katarinina i Cvitina sestra === Obitelj Vukas === * [[Alain Blažević]] kao Ante Vukas, najmoćniji čovjek u selu Vrilo, Mirjanin suprug i Ivičin i Rajkin brat, Petrov, Markov, Terezin i Nikolin otac, Katarinin i Cvitin svekar, Milanov ujak * [[Sanja Vejnović]] kao Mirjana Vukas, Antina supruga. Petrova, Markova, Terezina i Nikolina majka, Katarinina i Cvitina svekrva, Milanova ujna * [[Ivan Barišić]] kao Nikola Vukas, Petrov, Markov i Terezin brat, Cvitin suprug, * [[Antonio Agostini]] kao Marko Vukas #1, Petrov, Nikolin i Terezin brat (ep 1-68) * [[Marin Klišmanić]] kao Marko Vukas #2, Petrov, Nikolin i Terezin brat (ep 70-) * [[Klemen Novak]] kao Petar Vukas †, sin najmoćnijeg čovjeka u selu Vrilo, Markov, Nikolin i Terezin brat, Katarinin suprug * [[Margarita Mladinić]] kao Tereza Radonić (djev. Vukas), Petrova, Markova i Nikolina setra, Antina kći, Vicina supruga * [[Dragan Veselić]] kao Ivica Vukas, Antin i Rajkin brat, otac Jakova i Josipa, Milanov ujak * [[Luka Šegota]] kao Jakov Vukas, Ivičin stariji sin, Josipov brat, Teodorin suprug * [[Matko Jukić]] kao Josip Vukas †, Ivičin mlađi sin, Jakovljev brat * [[Arija Rizvić]] kao Teodora Vukas, Jakovljeva supruga * [[Jelena Perčin]] kao Rajka Bauer (djev. Vukas), Antina i Ivičina sestra, Milanova majka === Ostali === * [[Davor Pavić]] kao Milan Čavka, Antina desna ruka, Rajkin sin * [[Marija Borić Jerneić]] kao Karmela Poljak, krčmarica * [[Antonija Julija Blaće]] kao Luce Matić, krojačica, Krstina supruga * [[Jasmin Mekić]] kao Zdravko Šušnjara, načelnik, Ankin suprug * [[Monika Vuco Carev]] kao Anka Šušnjara, Zdravkova supruga * [[Vladimir Posavec Tušek]] kao Ranko Badurina, general * [[Alen Šalinović]] kao Jerko Sikirica, inspektor, Mandin sin * [[Mirela Brekalo]] kao Manda Sikirica, Jerkova majka * [[Amar Bukvić]] kao Toma Domazet * [[Matija Kačan]] kao Veljko Budimir, barmen, Željkov bratić * [[Antonio Scarpa (glumac)|Antonio Scarpa]] kao Željko Budimir, brijač, Veljkov bratić * [[Zijad Gračić]] kao Don Jere, svećenik * [[Jolanda Tudor]] kao baba Ljuba * [[Jasna Bilušić]] kao Ferida, kućna pomoćnica u kući Ante Vukasa * [[Domagoj Janković]] kao Stipan Šabić, dugogodišnji radnik obitelji Runje === Gosti === * [[Boris Svrtan]] kao Andrija Runje † * [[Ante Gelo]] kao glazbenik * [[Bosko Nusi]] * Neon Kovač Batir kao Matko Šušnjara<ref name=":0">{{Citiranje weba|date=2025-11-03|title=Od Praktikuma do malih ekrana! 🎬 – Praktikum - centar za djecu i mlade|url=https://web.facebook.com/story.php?story_fbid=1302082738624910&id=100064695892363|url-status=live|access-date=2025-11-07|website=[[Facebook]]}}</ref> * Leona Mustapić kao Jelica Šušnjara<ref name=":0" /> * Marla Ibrahimpašić kao mala Katarina<ref name=":0" /> * Dominik Čičak kao mladi Andrija Runje * [[Siniša Pavić (novinar)|Siniša Pavić]] kao Mate * [[Pere Eranović]] kao Vice Radonić ''(Zlatan)'' †, suprug Tereze, Antin i Mirjanin zet * [[Nika Grbelja]] kao Lukrecija Špiljak * [[Milan Pleština]] kao Siniša Špiljak, poslovni suradnik Ante Vukasa * [[Sandra Lončarić]] kao gospođa Špiljak * [[Matija Divić]] kao Mate Mravak * [[Ivana Gulin]] kao gospođa Mravak * [[Josip Lukić]] kao gospodin Mravak * [[Igor Jurinić]] kao pastir * [[Fran Petar Suknaić]] kao Anđelko Badurina, unuk generala Badurine * [[Marina Žužić]] kao Marta Badurina, nevjesta generala Badurine, žena pokojnog Frane Badurine (generalova sina) * [[Draško Zidar]] kao pastir Lovre † * [[Slavko Juraga]] kao odvjetnik Veselinović * [[Ana Majhenić]] kao Anđa * [[Milica Manojlović]] kao gatara Sadija * [[Mirel Huskić]] kao svirač Mirza * [[Martina Mandek]] kao Manuela Radonić/Jolanda * [[Tonka Mršić]] kao Vjerica * [[Kristian Šupe]] kao Giordano Bonačić * [[Zlatko Ožbolt]] kao Mate Poljak, Karmelin suprug * [[Barbara Rocco]] kao Ksenija, Teodorina majka * [[Mario Žunar]] kao Vice Radonić †, Zlatanov prijatelj * [[Ivan Baranović]] kao odvjetnik Katarine Runje == Promocija == Svečana pretpremijera serija održala se [[19. listopada]] u [[Muzej Sinjske alke|Muzeju Sinjske alke]].<ref>{{Citiranje weba|title=U Sinju ekskluzivno predstavljena nova RTL-ova dramska serija 'Divlje pčele'! {{!}} RTL|url=https://www.rtl.hr/tv-emisije/divlje-pcele/u-sinju-ekskluzivno-predstavljena-nova-rtl-ova-dramska-serija-divlje-pcele.html|access-date=2025-10-22|website=www.rtl.hr|language=hr-HR}}</ref> [[Premijera|Premijerno]] prikazivanje na televiziji počelo je [[3. studenoga]] [[2025]].<ref>{{Citiranje weba|date=2025-10-20|title=Slobodna Dalmacija - Cijeli Sinj je brujao: prva je bračna noć, a mlada i dvije sestre zatukle su ženika... Zagora pamti ovakve događaje|url=https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/scena/tv-reality/cijeli-sinj-je-brujao-prva-je-bracna-noc-a-mlada-i-dvije-sestre-zatukle-su-zenika-zagora-pamti-ovakve-dogadaje-1511375|access-date=2025-10-22|website=slobodnadalmacija.hr|language=hr-hr}}</ref> == Međunarodna prikazivanja == {| class="wikitable" style="text-align: center;" !Država !TV mreža !Sezona !Epizoda !Premijera !Finale |- |{{Z+X|CG}} |[[Radiotelevizija Crne Gore|TVCG1]] |1. |60 {{small|(5.lipnja)}} |{{premijera|16|3|2026|l}}<ref>{{Citiranje weba|date=2026-03-13|title=Serija "Divlje pčele", od ponedjeljka, radnim danima u 18:10⏰ na TVCG1.|url=https://www.instagram.com/reel/DV0Uh7BO8BO/|url-status=live|access-date=2026-06-04|website=rtcg_me {{!}} Instagram}}</ref> |– |} ==Izvori== {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{službena|https://www.rtl.hr/serije/divlje-pcele}} rtl.hr * {{imdb|id=38592526|naslov=Divlje pčele}} * {{službena|https://www.instagram.com/divljepcele/}} na [[Instagram]]u * {{službena|https://www.facebook.com/807273462470886}} na [[Facebook]]u {{Televizijski program na RTL-u}} [[Kategorija:Hrvatske dramske serije]] [[Kategorija:Televizijske serije na RTL-u]] [[Kategorija:Televizijske serije koje su počele 2025.]] ankw6wpt1yczxm5bhjttv0hyu28fejf 7476072 7476066 2026-06-06T11:20:50Z Zviz2401 102709 /* Međunarodna prikazivanja */ 7476072 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | bg_color = #A58668 | ime_serije = Divlje pčele | slika = [[Datoteka:Divlje pčele Plakat.jpg|260px]] | natpis_pod_slikom = službeni [[plakat]] serije | format_serije = [[telenovela]] | žanr = [[dramska serija|obiteljska drama]]<br>romansa | autor = | temeljeno_na = {{Z|GRČ}} Άγριες Μέλισσες (''Agries melisses'') | razvoj = Iva Ilakovac<br>Marija Antić | scenarist = Višna Mamić<br>Nikolina Bogdanović<br>Danko Delač<br>[[Mihaela Erceg]] | redatelj = Stanislav Tomić<br>[[Kristijan Milić]]<br>Jasna Nanut<br>Ivan Pavličić<br>Jadran Puharić<br>Rahela Jagrič Pirc | glumci = Ana Marija Veselčić<br>Lidija Kordić<br>Lidija Penić-Grgaš | pripovjedač = | glazba = [[Ante Gelo]] | uvodna_glazba = | država = {{Z+X|HRV}} | jezik = [[hrvatski]] | broj_sezona = 1 | broj_epizoda = 150 | popis_epizoda = | producent = | izvršni_producent = Iva Grahor<br>Danijel Ivoš | urednik = Ljubo Lasić | lokacija = | trajanje_epizode = 76 min. {{small|(1. ep.)}}<br>50 – 55 min. | produkcijska_kuća = [[RTL (Hrvatska)|RTL]] | tv_kuća = [[RTL (Hrvatska)|RTL]] / [[Voyo]] | početak_serije = {{premijera|3|11|2025|link=da}} | kraj_serije = | ostale_kuće = {{Z|SRB}} {{Z|BIH}} [[Voyo]]<br>{{Z|Crna Gora}} [[Radiotelevizija Crne Gore|RTCG]] – [[TVCG1]] | web_stranica = https://www.rtl.hr/serije/divlje-pcele | imdb_id = 38592526 }} 16. ožujka 2026. [[Datoteka:Divlje pčele Logotip.png|okvir|Službeni [[logotip]] serije]] '''''Divlje pčele''''' je [[hrvatska]] [[dramska serija|dramska televizijska serija]] koja se prikazuje od [[3. studenoga]] [[2025.]] na televizijskom kanalu [[RTL (Hrvatska)|RTL]] te na [[streaming]] [[Streaming platforma|platformi]] [[Voyo]], na kojoj je od [[9. studenoga]] moguće pratiti nove epizode 24 sata ranije. Serija je dostupna i u [[Srbija|Srbiji]] te [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], gdje se prikazuje isključivo putem platforme Voyo. Predstavlja adaptaciju istoimene [[Grčka|grčke]] televizijske serije {{ill|Agries melisse|el|Άγριες Μέλισσες|italics=yes}} iz [[2019.]] godine. == Pregled serije == {{Pregled serije |boja1 = #A58668 |epizode1 = 150 |premijera1 = {{premijera|3|11|2025}} |finale1 = {{finale|8|6|2026}} |boja2 = #7E8D6E |epizode2 = – |premijera2 = jesen {{premijera|||2026}} |finale2 = 2027. }} == Glumačka postava == [[RTL (Hrvatska)|RTL]] je [[3. listopada]] [[2025.]] objavio [[Glumačka postava|glumačku postavu]] serije,<ref>{{citiranje weba|date=3. listopada 2025.|title=Obiteljska tajna i borba tri sestre u surovim 50-ima: RTL donosi raskošnu dramsku seriju koja ostavlja bez daha|url=https://www.rtl.hr/novosti/obiteljska-tajna-i-borba-tri-sestre-u-surovim-50-ima-rtl-donosi-raskosnu-dramsku-seriju-koja-ostavlja-bez-daha.html|access-date=3. listopada 2025.|publisher=[[RTL (Hrvatska)|RTL]]}}</ref><ref>{{citiranje weba|date=3. listopada 2025.|title=Stiže nova domaća serija! Toliko je raskošna da će vas ostaviti bez daha!|url=https://redakcija.hr/stize-nova-domaca-serija-toliko-je-raskosna-da-ce-vas-ostaviti-bez-daha|access-date=3. listopada 2025.|website=redakcija.hr}}</ref> dok su likovi s detaljnim opisima predstavljeni naknadno.<ref>{{Citiranje weba|date=2025-11-08|title=Tko je tko u moćnoj obitelji Vukas - vodič kroz likove koji pokreću radnju 'Divljih pčela'|url=https://www.rtl.hr/tv-emisije/divlje-pcele/tko-je-tko-u-mocnoj-obitelji-vukas-vodic-kroz-likove-koji-pokrecu-radnju-divljih-pcela.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20251110032814/https://www.rtl.hr/tv-emisije/divlje-pcele/tko-je-tko-u-mocnoj-obitelji-vukas-vodic-kroz-likove-koji-pokrecu-radnju-divljih-pcela.html|archive-date=2025-11-10|access-date=2025-11-10|website=[[RTL (Hrvatska)]]|language=hr-HR}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2025-11-09|title=Tko je tko u Vrilu - vodič kroz likove koje smo upoznali u prvim epizodama 'Divljih pčela'|url=https://www.rtl.hr/tv-emisije/divlje-pcele/tko-je-tko-u-vrilu-vodic-kroz-likove-koje-smo-upoznali-u-prvim-epizodama-divljih-pcela.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20251110032450/https://www.rtl.hr/tv-emisije/divlje-pcele/tko-je-tko-u-vrilu-vodic-kroz-likove-koje-smo-upoznali-u-prvim-epizodama-divljih-pcela.html|archive-date=2025-11-10|access-date=2025-11-10|website=[[RTL (Hrvatska)]]|language=hr-HR}}</ref> === Obitelj Runje === * [[Ana Marija Veselčić]] kao Katarina Vukas (djev. Runje), Zorina i Cvitina sestra, Petrova udovica * [[Lidija Penić-Grgaš]] kao Cvita Vukas (djev. Runje), Katarinina i Zorina sestra, Nikolina supruga * [[Lidija Kordić]] kao Zora Runje, Katarinina i Cvitina sestra === Obitelj Vukas === * [[Alain Blažević]] kao Ante Vukas, najmoćniji čovjek u selu Vrilo, Mirjanin suprug i Ivičin i Rajkin brat, Petrov, Markov, Terezin i Nikolin otac, Katarinin i Cvitin svekar, Milanov ujak * [[Sanja Vejnović]] kao Mirjana Vukas, Antina supruga. Petrova, Markova, Terezina i Nikolina majka, Katarinina i Cvitina svekrva, Milanova ujna * [[Ivan Barišić]] kao Nikola Vukas, Petrov, Markov i Terezin brat, Cvitin suprug, * [[Antonio Agostini]] kao Marko Vukas #1, Petrov, Nikolin i Terezin brat (ep 1-68) * [[Marin Klišmanić]] kao Marko Vukas #2, Petrov, Nikolin i Terezin brat (ep 70-) * [[Klemen Novak]] kao Petar Vukas †, sin najmoćnijeg čovjeka u selu Vrilo, Markov, Nikolin i Terezin brat, Katarinin suprug * [[Margarita Mladinić]] kao Tereza Radonić (djev. Vukas), Petrova, Markova i Nikolina setra, Antina kći, Vicina supruga * [[Dragan Veselić]] kao Ivica Vukas, Antin i Rajkin brat, otac Jakova i Josipa, Milanov ujak * [[Luka Šegota]] kao Jakov Vukas, Ivičin stariji sin, Josipov brat, Teodorin suprug * [[Matko Jukić]] kao Josip Vukas †, Ivičin mlađi sin, Jakovljev brat * [[Arija Rizvić]] kao Teodora Vukas, Jakovljeva supruga * [[Jelena Perčin]] kao Rajka Bauer (djev. Vukas), Antina i Ivičina sestra, Milanova majka === Ostali === * [[Davor Pavić]] kao Milan Čavka, Antina desna ruka, Rajkin sin * [[Marija Borić Jerneić]] kao Karmela Poljak, krčmarica * [[Antonija Julija Blaće]] kao Luce Matić, krojačica, Krstina supruga * [[Jasmin Mekić]] kao Zdravko Šušnjara, načelnik, Ankin suprug * [[Monika Vuco Carev]] kao Anka Šušnjara, Zdravkova supruga * [[Vladimir Posavec Tušek]] kao Ranko Badurina, general * [[Alen Šalinović]] kao Jerko Sikirica, inspektor, Mandin sin * [[Mirela Brekalo]] kao Manda Sikirica, Jerkova majka * [[Amar Bukvić]] kao Toma Domazet * [[Matija Kačan]] kao Veljko Budimir, barmen, Željkov bratić * [[Antonio Scarpa (glumac)|Antonio Scarpa]] kao Željko Budimir, brijač, Veljkov bratić * [[Zijad Gračić]] kao Don Jere, svećenik * [[Jolanda Tudor]] kao baba Ljuba * [[Jasna Bilušić]] kao Ferida, kućna pomoćnica u kući Ante Vukasa * [[Domagoj Janković]] kao Stipan Šabić, dugogodišnji radnik obitelji Runje === Gosti === * [[Boris Svrtan]] kao Andrija Runje † * [[Ante Gelo]] kao glazbenik * [[Bosko Nusi]] * Neon Kovač Batir kao Matko Šušnjara<ref name=":0">{{Citiranje weba|date=2025-11-03|title=Od Praktikuma do malih ekrana! 🎬 – Praktikum - centar za djecu i mlade|url=https://web.facebook.com/story.php?story_fbid=1302082738624910&id=100064695892363|url-status=live|access-date=2025-11-07|website=[[Facebook]]}}</ref> * Leona Mustapić kao Jelica Šušnjara<ref name=":0" /> * Marla Ibrahimpašić kao mala Katarina<ref name=":0" /> * Dominik Čičak kao mladi Andrija Runje * [[Siniša Pavić (novinar)|Siniša Pavić]] kao Mate * [[Pere Eranović]] kao Vice Radonić ''(Zlatan)'' †, suprug Tereze, Antin i Mirjanin zet * [[Nika Grbelja]] kao Lukrecija Špiljak * [[Milan Pleština]] kao Siniša Špiljak, poslovni suradnik Ante Vukasa * [[Sandra Lončarić]] kao gospođa Špiljak * [[Matija Divić]] kao Mate Mravak * [[Ivana Gulin]] kao gospođa Mravak * [[Josip Lukić]] kao gospodin Mravak * [[Igor Jurinić]] kao pastir * [[Fran Petar Suknaić]] kao Anđelko Badurina, unuk generala Badurine * [[Marina Žužić]] kao Marta Badurina, nevjesta generala Badurine, žena pokojnog Frane Badurine (generalova sina) * [[Draško Zidar]] kao pastir Lovre † * [[Slavko Juraga]] kao odvjetnik Veselinović * [[Ana Majhenić]] kao Anđa * [[Milica Manojlović]] kao gatara Sadija * [[Mirel Huskić]] kao svirač Mirza * [[Martina Mandek]] kao Manuela Radonić/Jolanda * [[Tonka Mršić]] kao Vjerica * [[Kristian Šupe]] kao Giordano Bonačić * [[Zlatko Ožbolt]] kao Mate Poljak, Karmelin suprug * [[Barbara Rocco]] kao Ksenija, Teodorina majka * [[Mario Žunar]] kao Vice Radonić †, Zlatanov prijatelj * [[Ivan Baranović]] kao odvjetnik Katarine Runje == Promocija == Svečana pretpremijera serija održala se [[19. listopada]] u [[Muzej Sinjske alke|Muzeju Sinjske alke]].<ref>{{Citiranje weba|title=U Sinju ekskluzivno predstavljena nova RTL-ova dramska serija 'Divlje pčele'! {{!}} RTL|url=https://www.rtl.hr/tv-emisije/divlje-pcele/u-sinju-ekskluzivno-predstavljena-nova-rtl-ova-dramska-serija-divlje-pcele.html|access-date=2025-10-22|website=www.rtl.hr|language=hr-HR}}</ref> [[Premijera|Premijerno]] prikazivanje na televiziji počelo je [[3. studenoga]] [[2025]].<ref>{{Citiranje weba|date=2025-10-20|title=Slobodna Dalmacija - Cijeli Sinj je brujao: prva je bračna noć, a mlada i dvije sestre zatukle su ženika... Zagora pamti ovakve događaje|url=https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/scena/tv-reality/cijeli-sinj-je-brujao-prva-je-bracna-noc-a-mlada-i-dvije-sestre-zatukle-su-zenika-zagora-pamti-ovakve-dogadaje-1511375|access-date=2025-10-22|website=slobodnadalmacija.hr|language=hr-hr}}</ref> == Međunarodna prikazivanja == {| class="wikitable" style="text-align: center;" !Država !TV mreža !Sezona !Epizoda !Premijera !Finale |- |{{Z+X|SRB}} | rowspan="2" |[[Voyo]] |1. |150 |[[3. studenoga]] [[2025.]] |[[7. lipnja]] [[2026.]] |- |{{Z+X|BIH}} |1. |150 |[[3. studenoga]] [[2025.]] |[[7. lipnja]] [[2026.]] |- |{{Z+X|CG}} |[[Radiotelevizija Crne Gore|TVCG1]] |1. |60 {{small|(5.lipnja)}} |{{premijera|16|3|2026|l}}<ref>{{Citiranje weba|date=2026-03-13|title=Serija "Divlje pčele", od ponedjeljka, radnim danima u 18:10⏰ na TVCG1.|url=https://www.instagram.com/reel/DV0Uh7BO8BO/|url-status=live|access-date=2026-06-04|website=rtcg_me {{!}} Instagram}}</ref> |– |} ==Izvori== {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{službena|https://www.rtl.hr/serije/divlje-pcele}} rtl.hr * {{imdb|id=38592526|naslov=Divlje pčele}} * {{službena|https://www.instagram.com/divljepcele/}} na [[Instagram]]u * {{službena|https://www.facebook.com/807273462470886}} na [[Facebook]]u {{Televizijski program na RTL-u}} [[Kategorija:Hrvatske dramske serije]] [[Kategorija:Televizijske serije na RTL-u]] [[Kategorija:Televizijske serije koje su počele 2025.]] kq7ivga24r91q5s85yfg0e4pi0w5fc9 0 796414 7476030 7332435 2026-06-06T06:12:07Z Argo Navis 852 −[[Kategorija:Zoologija]]; +[[Kategorija:Koštani sustav]]; +[[Kategorija:Oklop (zoologija)]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7476030 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Epitonium_scalare.jpg|mini|desno|300px|[[Puževa kućica|Kućica]] [[Morski puž|morskog puža]] ''[[Epitonium scalare]]'' ima skulpturu oštrih okomitih rebara poznatih kao "costae"]] [[Datoteka:Bulinus_forskalii_shell.png|mini|desno|300px|Kućica [[Slatkovodni puž|slatkovodnog puža]] ''[[Bulinus forskalii]]'' ima snažna poprečna rebra koja tvore kut u ramenu.]] '''Skulptura''' je obilježje mnogih [[Školjka mekušaca|školjki]] [[Mekušci|mekušaca]]. To je [[Trodimenzionalni prostor|trodimenzionalni]] ornament na vanjskoj površini ljuske, koji se razlikuje od [[Školjka mekušaca|osnovnog oblika same ljuske]] ili uzorka [[Obojenost životinja|obojenosti]], ako postoji. Skulptura je obilježje koje se nalazi u školjkama [[Puževi|puževa]], [[Školjkaši|školjkaša]] i [[Koponošci|koponožaca]]. Riječ "skulptura" također se primjenjuje na površinske značajke [[aptihus]]a [[Amoniti|amonita]] i na vanjsku površinu nekih vapnenastih [[Operkulum (puževi)|operkuluma]] morskih puževa kao što su neke vrste iz porodice [[Trochidae]].<ref>{{Citiranje časopisa|last=Ward|first=Peter|date=1981|title=Shell Sculpture as a Defensive Adaptation in Ammonoids|url=https://www.jstor.org/stable/2400643|journal=Paleobiology|publisher=Cambridge University Press|volume=7|issue=1|pages=96–100|bibcode=1981Pbio....7...96W|doi=10.1017/S009483730000381X|jstor=2400643|url-access=subscription|access-date=21 November 2020}}</ref> Skulptura može biti [[wiktionary:concave|konkavna]] ili [[wiktionary:convex|konveksna]], urezana u površinu ili izdignuta iz nje. Ponekad skulptura ima [[Mikroskopska skala|mikroskopske]] detalje. Pojam "skulptura" odnosi se samo na vapnenasti vanjski sloj ljuske i ne uključuje proteinski [[periostrakum]], koji je u nekim slučajevima teksturiran čak i kada je temeljna površina ljuske glatka. Kod mnogih [[takson]]a, na površini ljuske uopće nema skulpture, osim prisutnosti finih linija rasta. Skulptura ima zaštitnu funkciju jer povećava promjer ljuske, raspoređujući [[naprezanje]] (poput sile čeljusti grabežljivca) na veću površinu.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Palmer|first=A. Richard|date=June 1979|title=Fish Predation and the Evolution of Gastropod Shell Sculpture: Experimental and Geographic Evidence|url=https://www.jstor.org/stable/2407792|journal=Evolution|language=en|publisher=Society for the Study of Evolution|volume=33|issue=2|pages=697–713|doi=10.2307/2407792|jstor=2407792|url-access=subscription|access-date=21 November 2020}}</ref> == Popis pojmova == * '''Aksijalna skulptura''' - Skulptura koja ide paralelno s osi namotavanja, zamišljena linija kroz vrh školjke oko koje su pršljenovi namotani. To su oznake koje se protežu od vrha pršljenova prema pupku. Aksijalna skulptura može biti:<ref>{{Citiranje časopisa|last=Bartsch|first=P.|date=1910|title=The west American mollusks of the genus Alaba.|url=https://www.biodiversitylibrary.org/part/51974|journal=Proceedings of the United States National Museum|volume=39|issue=1781|pages=153–156|doi=10.5479/si.00963801.39-1781.153|access-date=10 July 2024}} {{Source-attribution}}</ref> ** Vertikalno, kada su oznake općenito paralelne s osi ljuske. ** Protraktivni, kada su oznake nagnute prema naprijed od prethodnog šava ** Retrakcijsko, kada su oznake nagnute unatrag od šava * '''Perlica''' - Mala polukuglasta izbočina koja nalikuje perli, slična, ali manja od nodula. * '''Perlice''' - nalikuju redovima ili nizovima perlica. * '''Cirtokonoidni toranj''' - približava se konusu po obliku, ali s konveksnim stranicama. * '''Linija rasta''' - Tanka poprečna linija koja označava rast ljuske. * '''[[Lira (mekušci)|Lira]]''', '''lirata''' - ukrašena finim nitima nalik linijama ili žljebovima. * '''Uzdužna skulptura''' - Skulptura koja prati smjer osi školjke. * '''Nodul''' - Zaobljena izbočina na skulpturi školjke; veća od perle. * '''Nodozni''', '''nodulozni''', '''nodularni''' - S malim zaobljenim izbočinama ili tuberkulama. * '''Ornament''' - Može se odnositi na površinsku skulpturu koja se reljefno ističe na površini školjke; ili jednostavno na skulpturu u cjelini. * '''[[Pletenica (puževi)|Pletenica]]''' - Nabori na [[Kolumela (puževi)|kolumeli]]. * '''Prozoklina''' - s linijama rasta nagnutim prema naprijed (adapično) u odnosu na smjer konusa. * '''Pustula''' - Vrlo fina izbočina nalik kvržici, manja od tuberkula. * '''Mreža''' - Skulptura koja se sastoji od isprepletene mreže rebara, niti ili žljebova. * '''Rebro''' - Snažan greben na površini ljuske. * '''Rebra''' - Manje od rebra, ali grublje od konca. * '''Spiralna skulptura''' - Skulptura koja prati spiralni rast školjke. * '''Strija''' - Plitki urezani žlijeb. * '''Prugasto''' - Ukrašeno prugama. * '''Konac''' - Vrlo fina rebrasta niti. * '''Poprečna skulptura''' - Skulptura paralelna s rubom vanjskog ruba otvora. * '''Tuberkul''' - Izdignute izbočine ili izbočine nalik kvrgama; veće od pustule. * '''Varikoze''' - one koje imaju jednu ili više [[Variks (mekušci)|variksa]]{{newdsm}}. == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Animalna anatomija]] [[Kategorija:Mekušci]] [[Kategorija:Koštani sustav]] [[Kategorija:Oklop (zoologija)]] 2mcvuec0wocihzwrizps7fzaot6k4e1 0 799249 7475841 7471598 2026-06-05T17:58:11Z Zviz2401 102709 /* Pregled serije */ 7475841 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | ime_serije = Tajne prošlosti | slika = | orig_naslov = Güller ve Günahlar | orig_pismo = | format_serije = {{hlist|[[dramska serija|drama]]}} | autor = Yelda Eroğlu, Birol Enginöz, Nur Özlem Enginöz, Coşku Kılıç | razvoj = | redatelj = Deniz Can Çelik | glazba = | uvodna_glazba = | glumci = [[Murat Yıldırım]]</br>[[Cemre Baysel]]</br>[[Oya Unustası]]</br>[[Gülenay Kalkan]]</br>[[Serdar Özer]] | pripovjedač = | država = {{Z+X|TUR}} | jezik = [[turski]] | broj_sezona = 1 | broj_epizoda = {{Z|TUR}} 12<br>{{Z|HRV}} 70+ | producent = {{ubl|Nazlı Heptürk|Uğur Türkmen}} | izvršni_producent = | urednik = | lokacija = [[Istanbul]] | produkcijska_kuća = [[New Generation Media|NGM]] | trajanje_epizode = 150 minuta | tv_kuća = [[Kanal D]] | početak_serije = {{premijera|11|10|2025|l}} | kraj_serije = | u_hrv = [[Nova TV]]<br>Nova Plus | početak_serije_hrv = {{premijera|5|1|2026|l}} | kraj_serije_hrv = | web_stranica = | imdb_id = 38074086 }} '''''Tajne prošlosti''''' ([[turski]]: ''Güller ve Günahlar'') turska je dramska televizijska serija koju je producirala tvrtka [[New Generation Media|NGM]]. Premijerno je emitirana [[11. listopada]] [[2025.]] godine na turskom Kanalu D, a režiju je potpisao [[Deniz Can Çelik]]. Scenarij su napisali: Yelda Eroğlu, Birol Enginöz, Nur Özlem Enginöz i Coşku Kılıç.<ref>[https://www.kanald.com.tr/guller-ve-gunahlarda-okuma-provasi Güller ve Günahlar" da okuma provası!] kanald.com.tr pristupljeno 12. listopada 2025</ref> Glavne uloge tumače [[Murat Yıldırım]] i [[Cemre Baysel]].<ref>[https://www.cnnturk.com/magazin/galeri/guller-ve-gunahlar-konusu-nedir-oyunculari-kimler-kanal-d-guller-ve-gunahlar-konusu-oyunculari-2345839 Güller ve Günahlar – glumci i radnja] cnnturk.com pristupljeno 12. listopada 2025</ref> U Hrvatskoj će se početi prikazivati od [[5. siječnja]] [[2026.]] na kanalu [[Nova TV (Hrvatska)|Nova TV]].<ref>{{Citiranje weba|date=2025-12-29|title=Razarajuće tajne i ljubav koja se ne predaje|url=https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/razarajuce-tajne-i-ljubav-koja-se-ne-predaje---954659.html|url-status=live|access-date=2025-12-30|website=Nova TV|language=hr}}</ref> == Radnja == {{Otkrivanje radnje}} Serhat je uspješan poslovni čovjek, sretan [[suprug]] i brižan otac. Nakon 18 godina braka sa suprugom Berrak, koja mu je rodila [[blizanci|blizance]], slučajno otkriva da ga je žena godinama varala i da ima kćer izvan braka. Kada Berrak doživi nesreću i završi u komi, Serhat odlučuje otkriti istinu o svojoj [[obitelj]]i. Potraga ga vodi u siromašne dijelove [[Istanbul]], gdje upoznaje mladu dadilju Zeynep. Razlika u [[godina]]ma i društvenom statusu ne sprječava njihovu povezanost, ali njihova veza nailazi na prepreke, uključujući protivljenje Zeynepina oca.<ref>[https://ua.kinorium.com/12499927/ Троянди та гріхи] ua.kinorium.com/12499927/) ua.kinorium.com pristupljeno 1. prosinca 2025.</ref> == Glavni likovi == * [[Murat Yıldırım]] kao Serhat Tecer * [[Cemre Baysel]] kao Zeynep Candan * [[Oya Unustası]] kao Berrak Tecer * [[Gülenay Kalkan]] kao Sevim Tecer * [[Serdar Özer]] kao Can Tecer * [[Emel Çölgeçen]] kao Refika Candan * [[Ahmet Saraçoğlu]] kao Arif Candan * [[Aleyna Solaker]] kao Azra Tecer * [[Kaan Çakır]] kao Tibet * [[Serdar Orçin]] kao Cihan Tecer * Yade Arayıcı kao Kader * Mina Akdin kao İlkim Tecer * Beren Gençalp kao Hayal Tecer * Gizem Sevim kao Ebru Candan * Neslihan Arslan kao Tülay * Merve Nur Bengi kao Sedef * Emre Özcan kao Tarık == Pregled serije == Serija se u Hrvatskoj prikazuje na kanalu [[Nova TV]], gdje su epizode prepolovljene po minutaži pa ima duplo više epizoda. Na Novinoj streaming platformi [[Nova Plus]], broj epizoda je po turskom rednom broju i cjelovitoj minutaži od 150 minuta. {{Pregled serije |infoA = {{abbr|Izv.|Izvori}} |država1 = Turska |nowrap = da |boja1 = #116062 |poveznica1 = |epizode1 = {{Z|TUR}} 32<br> {{Z|HRV}} 70+ |premijera1 = {{premijera|11|10|2025}} |finale1 = {{finale|13|6|2026}} |premijeraHR1 = {{premijera|5|1|2026}} |finaleHR1 = {{finale|||2026}} |infoA1 = <ref>{{Citiranje weba|date=2025-12-29|title=Razarajuće tajne i ljubav koja se ne predaje|url=https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/razarajuce-tajne-i-ljubav-koja-se-ne-predaje---954659.html|url-status=live|access-date=2025-12-30|website=Nova TV|language=hr}}</ref> }} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.kanald.com.tr/guller-ve-gunahlar Güller ve Günahlar] – Službena stranica na Kanalu D {{Turske serije prikazivane u Hrvatskoj}} [[Kategorija:Turske serije]] [[Kategorija:Dramske serije]] [[Kategorija:Televizijske serije koje su počele 2026.]] mxwvi9eivi5unuywfevxxzu0eyvlw9i 4 799306 7475951 7474744 2026-06-05T23:14:13Z Argentum97 363289 7475951 wikitext text/x-wiki {{Wikipedija:Zahtjev za otvaranje stranice/Zaglavlje}} === https://www.eia.gov/ === <!-- <includeonly>{{subst:</includeonly><includeonly>CURRENTTIMESTAMP</includeonly>}} --> <small><span class=plainlinks>[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:https://www.eia.gov/}} evidencija stranice] • [{{fullurl:https://www.eia.gov/|action=edit&summary=&#91;&#91;WP:ZOS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Energetikazadaca&#93;&#93;&preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]</span></small> Molim otvaranje ove stranice.<br /> Razlog: ''prikaz proivodnje i potrošnje eleiktrične energije po saveznim državama SAD i udjeli vjetra i sunca u proizvodnji''<br /> Hvala. {{Suradnik|Energetikazadaca}} (10:11, 3. siječnja 2026. (CET)) :{{nije riješeno}}: poveznice ne mogu biti naslovi članaka. Molim otvoriti stranicu na sljedećem linku – [[Uprava za energetske informacije SAD-a]]. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:55, 3. siječnja 2026. (CET) ::je li dovoljno postaviti poveznice koje direktno salju na tu stranicu iz koje su podaci za potrosnju i proizvodju po saveznim drzavama, znaci da na toj poveznici budu podaci koji su na stranici [[Suradnik:Energetikaiokolis|Energetikaiokolis]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Energetikaiokolis|razgovor]])</small> 11:59, 3. siječnja 2026. (CET) === Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a === <!-- <includeonly>{{subst:</includeonly><includeonly>CURRENTTIMESTAMP</includeonly>}} --> <small><span class=plainlinks>[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a}} evidencija stranice] • [{{fullurl:Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a|action=edit&summary=&#91;&#91;WP:ZOS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Energetikazadaca&#93;&#93;&preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]</span></small> Molim otvaranje ove stranice.<br /> Razlog: ''<!prikaz proizvodnje elektricne energije u SAD-u i udjeli proizvedeni iz vjetra''<br /> Hvala. {{Suradnik|Energetikazadaca}} (16:44, 4. siječnja 2026. (CET)) === ''Cobitis narentana'' === <!-- <includeonly>{{subst:</includeonly><includeonly>CURRENTTIMESTAMP</includeonly>}} --> <small><span class=plainlinks>[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:''Cobitis narentana''}} evidencija stranice] • [{{fullurl:''Cobitis narentana''|action=edit&summary=&#91;&#91;WP:ZOS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:%C4%90eli2807&#93;&#93;&preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]</span></small> Molim otvaranje ove stranice.<br /> Razlog: ''Endemska vrsta slatkovodne ribe u jadranskom slijevu.''<br /> Hvala. {{Suradnik|Đeli2807}} (08:52, 24. siječnja 2026. (CET)) :Stranica nije zaštićena. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:53, 24. siječnja 2026. (CET) === Šimun Košturjak === <!-- <includeonly>{{subst:</includeonly><includeonly>CURRENTTIMESTAMP</includeonly>}} --> <small><span class=plainlinks>[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Šimun Košturjak}} evidencija stranice] • [{{fullurl:Šimun Košturjak|action=edit&summary=&#91;&#91;WP:ZOS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Davor+Kosturjak&#93;&#93;&preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]</span></small> Molim otvaranje ove stranice.<br /> Razlog: ''Hrvatski nogometaš''<br /> Hvala. {{Suradnik|Davor Kosturjak}} (17:33, 1. veljače 2026. (CET)) === Šimun Košturjak === <!-- <includeonly>{{subst:</includeonly><includeonly>CURRENTTIMESTAMP</includeonly>}} --> <small><span class=plainlinks>[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Šimun Košturjak}} evidencija stranice] • [{{fullurl:Šimun Košturjak|action=edit&summary=&#91;&#91;WP:ZOS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Davor+Kosturjak&#93;&#93;&preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]</span></small> Molim otvaranje ove stranice.<br /> Razlog: ''Hrvatski nogometaš''<br /> Hvala. {{Suradnik|Davor Kosturjak}} (17:33, 1. veljače 2026. (CET)) === Mario Topić === <!-- <includeonly>{{subst:</includeonly><includeonly>CURRENTTIMESTAMP</includeonly>}} --> <small><span class=plainlinks>[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Mario Topić}} evidencija stranice] • [{{fullurl:Mario Topić|action=edit&summary=&#91;&#91;WP:ZOS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Ponor&#93;&#93;&preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]</span></small> Molim otvaranje ove stranice.<br /> Razlog: ''Profesionalni nogometaš koji nastupa u Hnk Segesta a trenutno na posudbi u Fc Duseldorf B. O njemu su objavljeni članci u neovisnim medijima (navesti izvore). Zadovoljava kriterije značajnosti za sportaše.<small>— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:Mario Topic|Mario Topic]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:Mario Topic|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/Mario Topic|doprinosi]]) 14:50, 24. veljače 2026.</small>'' :Članak [[Mario Topić]] može svatko stvoriti. Možete ga pisati i u [[Nacrt:Mario Topić]] dok ne bude spreman za glavni prostor. Provjerite [[WP:KRTE]]. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:29, 24. veljače 2026. (CET) === Relativnost i točnost mjerenja === <!-- <includeonly>{{subst:</includeonly><includeonly>CURRENTTIMESTAMP</includeonly>}} --> <small><span class=plainlinks>[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Relativnost i točnost mjerenja}} evidencija stranice] • [{{fullurl:Relativnost i točnost mjerenja|action=edit&summary=&#91;&#91;WP:ZOS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:MiraVK&#93;&#93;&preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]</span></small> Molim otvaranje ove stranice.<br /> Razlog: ''''<br /> Hvala. {{Suradnik|MiraVK}} (18:03, 17. ožujka 2026. (CET)) === Između fizike i metafizike: Boja kao jezik Stvoritelja === <!-- <includeonly>{{subst:</includeonly><includeonly>CURRENTTIMESTAMP</includeonly>}} --> <small><span class=plainlinks>[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Između fizike i metafizike: Boja kao jezik Stvoritelja}} evidencija stranice] • [{{fullurl:Između fizike i metafizike: Boja kao jezik Stvoritelja|action=edit&summary=&#91;&#91;WP:ZOS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:MiraVK&#93;&#93;&preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]</span></small> Molim otvaranje ove stranice.<br /> Razlog: ''Ovaj članak je snažan jer ne nudi samo suhoparne činjenice, već povezuje mjerljivo (fiziku) s osjetilnim (metafiziku). U današnjem svijetu, gdje smo često preplavljeni digitalnim sivilom i brzim informacijama, ovakav tekst djeluje kao vizualna i duhovna "detoksikacija".Evo ključnih razloga zašto bi ovaj članak trebao biti objavljen:1. Most između znanosti i duhovnostiČlanak uspješno miri dva svijeta koja se često čine suprotstavljenima. Objašnjavate da valna duljina (znanost) i simbol opstanka (tradicija) nisu isključivi, već dva načina opisivanja iste čudesne stvarnosti. To privlači široku publiku – od onih koje zanima psihologija boja do onih koji traže dublji duhovni smisao.Getty ImagesIstražite2. Buđenje "vizualne pismenosti" i zahvalnostiTekst potiče čitatelja da prestane promatrati svijet kao "podrazumijevan".Emotivni angažman: Podsjećate ljude da boje nisu samo ukras, već "hrana za psihu".Promjena perspektive: Čitatelj nakon čitanja više neće gledati u zelenu šumu samo kao u skup stabala, već kao u "točku ravnoteže" i darovanu frekvenciju mira.3. Očuvanje kulturne i narodne baštineIzvrsno ste uvrstili elemente tradicije, poput:Crvenog konca kao simbola vitalnosti i zaštite.Bijelog platna koje prati čovjeka od rođenja do vječnosti.Plave odore pomorca koja spaja slobodu i čežnju.Ovi detalji daju članku autentičnost i lokalni kolorit (posebno relevantno za naše podneblje), što ga čini bliskim čitatelju.4. Estetska i psihološka vrijednostOpisujući specifične boje (roza koja šapuće, žuta koja budi intelekt), članak služi kao svojevrsni vodič za samopomoć. Čitatelj podsvijesto uči kako bojama u svom okruženju može utjecati na vlastito raspoloženje i energiju.Sažetak argumenata za objavu:KategorijaRazlog za objavuRelevantnostLjudi danas više nego ikad traže mir i smisao u prirodi.EdukacijaObjašnjava fiziku svjetlosti kroz pitak, poetičan jezik.InspiracijaSlavi život i "Stvoritelja" kroz svakodnevni fenomen koji često ignoriramo.StilTekst je ritmičan, vizualno bogat i lako se čita.''<br /> Hvala. {{Suradnik|MiraVK}} (18:10, 17. ožujka 2026. (CET)) :{{Nije riješeno}}: neenciklopedijski članak. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:05, 17. ožujka 2026. (CET) === 023.hr === <!-- <includeonly>{{subst:</includeonly><includeonly>CURRENTTIMESTAMP</includeonly>}} --> <small><span class=plainlinks>[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:023.hr}} evidencija stranice] • [{{fullurl:023.hr|action=edit&summary=&#91;&#91;WP:ZOS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Fpaviczadar&#93;&#93;&preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]</span></small> Molim otvaranje ove stranice.<br /> Razlog: ''Portal 023.hr je relevantan regionalni informativni medij s područja Zadarske županije. Prema podacima iz 2026. godine, portal ostvaruje značajan digitalni doseg s preko 9 milijuna mjesečnih pregleda i ima dokumentiran utjecaj na lokalno informiranje. Stranica je potrebna radi pružanja enciklopedijskih informacija o medijskoj strukturi u Dalmaciji.''<br /> Hvala. {{Suradnik|Fpaviczadar}} (10:40, 20. ožujka 2026. (CET)) === Marinko Radas === <!-- <includeonly>{{subst:</includeonly><includeonly>CURRENTTIMESTAMP</includeonly>}} --> <small><span class=plainlinks>[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Marinko Radas}} evidencija stranice] • [{{fullurl:Marinko Radas|action=edit&summary=&#91;&#91;WP:ZOS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Povijesniprofil&#93;&#93;&preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]</span></small> Molim otvaranje ove stranice.<br /> Razlog: ''''<br /> Hvala. {{Suradnik|Povijesniprofil}} (23:51, 4. svibnja 2026. (CEST)) === Franko Kovacevic === <!-- <includeonly>{{subst:</includeonly><includeonly>CURRENTTIMESTAMP</includeonly>}} --> <small><span class=plainlinks>[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Franko Kovacevic}} evidencija stranice] • [{{fullurl:Franko Kovacevic|action=edit&summary=&#91;&#91;WP:ZOS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:%7E2026-30535-31&#93;&#93;&preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]</span></small> Molim otvaranje ove stranice.<br /> Razlog: ''''<br /> Hvala. {{Suradnik|~2026-30535-31}} (16:05, 21. svibnja 2026. (CEST)) „Tema zaslužuje stranicu zbog prisutnosti u medijima, javnog djelovanja na društvenim mrežama te objavljenih intervjua i članaka u relevantnim portalima. Osoba je prepoznata kao hrvatski influencer i kreator sadržaja s rastućom publikom te je predmet interesa javnosti i internetskih pretraga.” === 023.hr === <!-- <includeonly>{{subst:</includeonly><includeonly>CURRENTTIMESTAMP</includeonly>}} --> <small><span class=plainlinks>[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:023.hr}} evidencija stranice] • [{{fullurl:023.hr|action=edit&summary=&#91;&#91;WP:ZOS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Fpaviczadar&#93;&#93;&preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]</span></small> Molim otvaranje ove stranice.<br /> Razlog: ''Portal 023.hr je značajan regionalni informativni medij koji bilježi višemilijunsku mjesečnu čitanost (preko 9 milijuna pregleda) te predstavlja važan izvor vijesti za područje Zadarske županije. Svojim viralnim dosegom i specifičnim digitalnim pristupom utječe na lokalni medijski prostor, a njegov rad redovito citiraju i prenose drugi relevantni nacionalni mediji, čime zadovoljava kriterije značajnosti za medijske subjekte.''<br /> Hvala. {{Suradnik|Fpaviczadar}} (16:19, 21. svibnja 2026. (CEST)) === Marina Kovačević === <!-- <includeonly>{{subst:</includeonly><includeonly>CURRENTTIMESTAMP</includeonly>}} --> <small><span class=plainlinks>[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Marina Kovačević}} evidencija stranice] • [{{fullurl:Marina Kovačević|action=edit&summary=&#91;&#91;WP:ZOS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:DaveAvaFan&#93;&#93;&preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]</span></small> Molim otvaranje ove stranice.<br /> Razlog: ''''<br /> Hvala. {{Suradnik|DaveAvaFan}} (10:21, 25. svibnja 2026. (CEST)) === Stranka Split je naš! === <!-- <includeonly>{{subst:</includeonly><includeonly>CURRENTTIMESTAMP</includeonly>}} --> <small><span class=plainlinks>[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Stranka Split je naš!}} evidencija stranice] • [{{fullurl:Stranka Split je naš!|action=edit&summary=&#91;&#91;WP:ZOS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:DaveAvaFan&#93;&#93;&preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]</span></small> Molim otvaranje ove stranice.<br /> Razlog: ''''<br /> Hvala. {{Suradnik|DaveAvaFan}} (10:25, 25. svibnja 2026. (CEST)) === === <!-- <includeonly>{{subst:</includeonly><includeonly>CURRENTTIMESTAMP</includeonly>}} --> <small><span class=plainlinks>[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:}} evidencija stranice] • [{{fullurl:|action=edit&summary=&#91;&#91;WP:ZOS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Vikipez1&#93;&#93;&preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]</span></small> Molim otvaranje ove stranice.<br /> Razlog: ''''<br /> Hvala. {{Suradnik|Vikipez1}} (07:43, 4. lipnja 2026. (CEST)) '''Victoria Memić''' (Zagreb, o. 1998.) hrvatski je model, manekenka i televizijska ličnost. Široj javnosti postala je poznata sudjelovanjem u televizijskim reality emisijama, dok je u modnom svijetu ostvarila zapažene rezultate osvajanjem nekoliko nacionalnih i regionalnih titula ljepote, uključujući naslove ''The Best Model of Zagreb 2025.'' i ''Supermodel Hrvatske 2025.''. == Rani život i obrazovanje == Victoria Memić rođena je i odrasla u Zagrebu. Manekenstvom i modom intenzivnije se počela baviti od svoje šesnaeste godine. Po završetku školovanja profesionalnu je karijeru izgradila u zdravstvenom sustavu, radeći kao djelatnica u zdravstvu s fokusom na skrb i brigu o starijim i nemoćnim osobama. == Modna karijera i izbori ljepote == Modni rad Victorije Memić obuhvaća brojne angažmane, snimanja i modne revije. Između ostalog, radila je na projektima za međunarodne lutrije te surađivala s domaćim dizajnerima i modnim ateljeima. Tijekom 2025. godine ostvaruje niz uspjeha na natjecanjima ljepote: * Sredinom lipnja 2025. godine, na manifestaciji održanoj u Zagrebu, osvaja titulu '''The Best Model of Zagreb 2025.''' u organizaciji modne agencije Fashion Diva.<ref>{{Istaknuta poveznica|url=https://story.hr|naslov=Tea Berek je Lice godine Zagreba 2025.|izdavač=Story.hr|pristupljeno=4. lipnja 2026.}}</ref> * Iste godine osvaja i naslov '''Supermodel Hrvatske 2025.''' te lentu '''Miss Peace Croatia 2025.''', čime se etablirala na domaćoj modnoj sceni.<ref>{{Istaknuta poveznica|url=https://story.hr|naslov=Udala se Victoria Memić iz 'Ljubav je na selu'|izdavač=Story.hr|pristupljeno=4. lipnja 2026.}}</ref> * Sudjelovala je i na izboru za ''Miss Metropole''.<ref>{{Istaknuta poveznica|url=https://24sata.hr|naslov=Victoria Memić se natječe u izboru za Miss|izdavač=24sata.hr|pristupljeno=4. lipnja 2026.}}</ref> Njezin je javni angažman u modi često povezan s humanitarnim ciljevima i željom za širenjem društvene odgovornosti kroz projekte ljepote. == Televizijska pojavljivanja == Široj televizijskoj publici u Hrvatskoj i regiji Memić postaje prepoznatljiva kroz sudjelovanje u popularnom reality showu '''"Ljubav je na selu"''' na RTL-u. U emisiji se pojavila u dvije različite sezone (uključujući 10. sezonu), gdje je zahvaljujući upečatljivom nastupu i modnom stilu privukla veliku pozornost medija i gledatelja. == Osobni život == U studenom 2025. godine udala se u Zagrebu, što su popratili vodeći hrvatski estradni mediji.<ref>{{Istaknuta poveznica|url=https://story.hr|naslov=Udala se Victoria Memić iz 'Ljubav je na selu'|izdavač=Story.hr|pristupljeno=4. lipnja 2026.}}</ref> Izrazito je posvećena vjeri, a u slobodno se vrijeme bavi i umjetničkim izražavanjem.<ref>{{Istaknuta poveznica|url=https://rtl.hr|naslov=Viki za RTL.hr o vjenčanju i suprugu|izdavač=RTL.hr|pristupljeno=4. lipnja 2026.}}</ref> == Izvori == {{Izvori}} === fra Ljubo Lucić === <!-- <includeonly>{{subst:</includeonly><includeonly>CURRENTTIMESTAMP</includeonly>}} --> <small><span class=plainlinks>[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:fra Ljubo Lucić}} evidencija stranice] • [{{fullurl:fra Ljubo Lucić|action=edit&summary=&#91;&#91;WP:ZOS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Argentum97&#93;&#93;&preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]</span></small> Molim otvaranje ove stranice.<br /> Razlog: ''istaknuti franjevac koji je djelovao u ratu 1992-1995 u Sarajevu te je autor nekoliko knjiga i dnevnika<''<br /> Hvala. {{Suradnik|Argentum97}} (01:14, 6. lipnja 2026. (CEST)) 2lpanl0q0uqml2osamu3otd77l1nat6 7475952 7475951 2026-06-05T23:15:04Z Argentum97 363289 /* Povijesna osoba */ novi odlomak 7475952 wikitext text/x-wiki {{Wikipedija:Zahtjev za otvaranje stranice/Zaglavlje}} === https://www.eia.gov/ === <!-- <includeonly>{{subst:</includeonly><includeonly>CURRENTTIMESTAMP</includeonly>}} --> <small><span class=plainlinks>[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:https://www.eia.gov/}} evidencija stranice] • [{{fullurl:https://www.eia.gov/|action=edit&summary=&#91;&#91;WP:ZOS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Energetikazadaca&#93;&#93;&preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]</span></small> Molim otvaranje ove stranice.<br /> Razlog: ''prikaz proivodnje i potrošnje eleiktrične energije po saveznim državama SAD i udjeli vjetra i sunca u proizvodnji''<br /> Hvala. {{Suradnik|Energetikazadaca}} (10:11, 3. siječnja 2026. (CET)) :{{nije riješeno}}: poveznice ne mogu biti naslovi članaka. Molim otvoriti stranicu na sljedećem linku – [[Uprava za energetske informacije SAD-a]]. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:55, 3. siječnja 2026. (CET) ::je li dovoljno postaviti poveznice koje direktno salju na tu stranicu iz koje su podaci za potrosnju i proizvodju po saveznim drzavama, znaci da na toj poveznici budu podaci koji su na stranici [[Suradnik:Energetikaiokolis|Energetikaiokolis]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Energetikaiokolis|razgovor]])</small> 11:59, 3. siječnja 2026. (CET) === Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a === <!-- <includeonly>{{subst:</includeonly><includeonly>CURRENTTIMESTAMP</includeonly>}} --> <small><span class=plainlinks>[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a}} evidencija stranice] • [{{fullurl:Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a|action=edit&summary=&#91;&#91;WP:ZOS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Energetikazadaca&#93;&#93;&preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]</span></small> Molim otvaranje ove stranice.<br /> Razlog: ''<!prikaz proizvodnje elektricne energije u SAD-u i udjeli proizvedeni iz vjetra''<br /> Hvala. {{Suradnik|Energetikazadaca}} (16:44, 4. siječnja 2026. (CET)) === ''Cobitis narentana'' === <!-- <includeonly>{{subst:</includeonly><includeonly>CURRENTTIMESTAMP</includeonly>}} --> <small><span class=plainlinks>[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:''Cobitis narentana''}} evidencija stranice] • [{{fullurl:''Cobitis narentana''|action=edit&summary=&#91;&#91;WP:ZOS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:%C4%90eli2807&#93;&#93;&preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]</span></small> Molim otvaranje ove stranice.<br /> Razlog: ''Endemska vrsta slatkovodne ribe u jadranskom slijevu.''<br /> Hvala. {{Suradnik|Đeli2807}} (08:52, 24. siječnja 2026. (CET)) :Stranica nije zaštićena. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:53, 24. siječnja 2026. (CET) === Šimun Košturjak === <!-- <includeonly>{{subst:</includeonly><includeonly>CURRENTTIMESTAMP</includeonly>}} --> <small><span class=plainlinks>[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Šimun Košturjak}} evidencija stranice] • [{{fullurl:Šimun Košturjak|action=edit&summary=&#91;&#91;WP:ZOS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Davor+Kosturjak&#93;&#93;&preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]</span></small> Molim otvaranje ove stranice.<br /> Razlog: ''Hrvatski nogometaš''<br /> Hvala. {{Suradnik|Davor Kosturjak}} (17:33, 1. veljače 2026. (CET)) === Šimun Košturjak === <!-- <includeonly>{{subst:</includeonly><includeonly>CURRENTTIMESTAMP</includeonly>}} --> <small><span class=plainlinks>[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Šimun Košturjak}} evidencija stranice] • [{{fullurl:Šimun Košturjak|action=edit&summary=&#91;&#91;WP:ZOS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Davor+Kosturjak&#93;&#93;&preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]</span></small> Molim otvaranje ove stranice.<br /> Razlog: ''Hrvatski nogometaš''<br /> Hvala. {{Suradnik|Davor Kosturjak}} (17:33, 1. veljače 2026. (CET)) === Mario Topić === <!-- <includeonly>{{subst:</includeonly><includeonly>CURRENTTIMESTAMP</includeonly>}} --> <small><span class=plainlinks>[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Mario Topić}} evidencija stranice] • [{{fullurl:Mario Topić|action=edit&summary=&#91;&#91;WP:ZOS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Ponor&#93;&#93;&preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]</span></small> Molim otvaranje ove stranice.<br /> Razlog: ''Profesionalni nogometaš koji nastupa u Hnk Segesta a trenutno na posudbi u Fc Duseldorf B. O njemu su objavljeni članci u neovisnim medijima (navesti izvore). Zadovoljava kriterije značajnosti za sportaše.<small>— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:Mario Topic|Mario Topic]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:Mario Topic|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/Mario Topic|doprinosi]]) 14:50, 24. veljače 2026.</small>'' :Članak [[Mario Topić]] može svatko stvoriti. Možete ga pisati i u [[Nacrt:Mario Topić]] dok ne bude spreman za glavni prostor. Provjerite [[WP:KRTE]]. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:29, 24. veljače 2026. (CET) === Relativnost i točnost mjerenja === <!-- <includeonly>{{subst:</includeonly><includeonly>CURRENTTIMESTAMP</includeonly>}} --> <small><span class=plainlinks>[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Relativnost i točnost mjerenja}} evidencija stranice] • [{{fullurl:Relativnost i točnost mjerenja|action=edit&summary=&#91;&#91;WP:ZOS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:MiraVK&#93;&#93;&preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]</span></small> Molim otvaranje ove stranice.<br /> Razlog: ''''<br /> Hvala. {{Suradnik|MiraVK}} (18:03, 17. ožujka 2026. (CET)) === Između fizike i metafizike: Boja kao jezik Stvoritelja === <!-- <includeonly>{{subst:</includeonly><includeonly>CURRENTTIMESTAMP</includeonly>}} --> <small><span class=plainlinks>[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Između fizike i metafizike: Boja kao jezik Stvoritelja}} evidencija stranice] • [{{fullurl:Između fizike i metafizike: Boja kao jezik Stvoritelja|action=edit&summary=&#91;&#91;WP:ZOS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:MiraVK&#93;&#93;&preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]</span></small> Molim otvaranje ove stranice.<br /> Razlog: ''Ovaj članak je snažan jer ne nudi samo suhoparne činjenice, već povezuje mjerljivo (fiziku) s osjetilnim (metafiziku). U današnjem svijetu, gdje smo često preplavljeni digitalnim sivilom i brzim informacijama, ovakav tekst djeluje kao vizualna i duhovna "detoksikacija".Evo ključnih razloga zašto bi ovaj članak trebao biti objavljen:1. Most između znanosti i duhovnostiČlanak uspješno miri dva svijeta koja se često čine suprotstavljenima. Objašnjavate da valna duljina (znanost) i simbol opstanka (tradicija) nisu isključivi, već dva načina opisivanja iste čudesne stvarnosti. To privlači široku publiku – od onih koje zanima psihologija boja do onih koji traže dublji duhovni smisao.Getty ImagesIstražite2. Buđenje "vizualne pismenosti" i zahvalnostiTekst potiče čitatelja da prestane promatrati svijet kao "podrazumijevan".Emotivni angažman: Podsjećate ljude da boje nisu samo ukras, već "hrana za psihu".Promjena perspektive: Čitatelj nakon čitanja više neće gledati u zelenu šumu samo kao u skup stabala, već kao u "točku ravnoteže" i darovanu frekvenciju mira.3. Očuvanje kulturne i narodne baštineIzvrsno ste uvrstili elemente tradicije, poput:Crvenog konca kao simbola vitalnosti i zaštite.Bijelog platna koje prati čovjeka od rođenja do vječnosti.Plave odore pomorca koja spaja slobodu i čežnju.Ovi detalji daju članku autentičnost i lokalni kolorit (posebno relevantno za naše podneblje), što ga čini bliskim čitatelju.4. Estetska i psihološka vrijednostOpisujući specifične boje (roza koja šapuće, žuta koja budi intelekt), članak služi kao svojevrsni vodič za samopomoć. Čitatelj podsvijesto uči kako bojama u svom okruženju može utjecati na vlastito raspoloženje i energiju.Sažetak argumenata za objavu:KategorijaRazlog za objavuRelevantnostLjudi danas više nego ikad traže mir i smisao u prirodi.EdukacijaObjašnjava fiziku svjetlosti kroz pitak, poetičan jezik.InspiracijaSlavi život i "Stvoritelja" kroz svakodnevni fenomen koji često ignoriramo.StilTekst je ritmičan, vizualno bogat i lako se čita.''<br /> Hvala. {{Suradnik|MiraVK}} (18:10, 17. ožujka 2026. (CET)) :{{Nije riješeno}}: neenciklopedijski članak. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:05, 17. ožujka 2026. (CET) === 023.hr === <!-- <includeonly>{{subst:</includeonly><includeonly>CURRENTTIMESTAMP</includeonly>}} --> <small><span class=plainlinks>[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:023.hr}} evidencija stranice] • [{{fullurl:023.hr|action=edit&summary=&#91;&#91;WP:ZOS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Fpaviczadar&#93;&#93;&preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]</span></small> Molim otvaranje ove stranice.<br /> Razlog: ''Portal 023.hr je relevantan regionalni informativni medij s područja Zadarske županije. Prema podacima iz 2026. godine, portal ostvaruje značajan digitalni doseg s preko 9 milijuna mjesečnih pregleda i ima dokumentiran utjecaj na lokalno informiranje. Stranica je potrebna radi pružanja enciklopedijskih informacija o medijskoj strukturi u Dalmaciji.''<br /> Hvala. {{Suradnik|Fpaviczadar}} (10:40, 20. ožujka 2026. (CET)) === Marinko Radas === <!-- <includeonly>{{subst:</includeonly><includeonly>CURRENTTIMESTAMP</includeonly>}} --> <small><span class=plainlinks>[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Marinko Radas}} evidencija stranice] • [{{fullurl:Marinko Radas|action=edit&summary=&#91;&#91;WP:ZOS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Povijesniprofil&#93;&#93;&preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]</span></small> Molim otvaranje ove stranice.<br /> Razlog: ''''<br /> Hvala. {{Suradnik|Povijesniprofil}} (23:51, 4. svibnja 2026. (CEST)) === Franko Kovacevic === <!-- <includeonly>{{subst:</includeonly><includeonly>CURRENTTIMESTAMP</includeonly>}} --> <small><span class=plainlinks>[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Franko Kovacevic}} evidencija stranice] • [{{fullurl:Franko Kovacevic|action=edit&summary=&#91;&#91;WP:ZOS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:%7E2026-30535-31&#93;&#93;&preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]</span></small> Molim otvaranje ove stranice.<br /> Razlog: ''''<br /> Hvala. {{Suradnik|~2026-30535-31}} (16:05, 21. svibnja 2026. (CEST)) „Tema zaslužuje stranicu zbog prisutnosti u medijima, javnog djelovanja na društvenim mrežama te objavljenih intervjua i članaka u relevantnim portalima. Osoba je prepoznata kao hrvatski influencer i kreator sadržaja s rastućom publikom te je predmet interesa javnosti i internetskih pretraga.” === 023.hr === <!-- <includeonly>{{subst:</includeonly><includeonly>CURRENTTIMESTAMP</includeonly>}} --> <small><span class=plainlinks>[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:023.hr}} evidencija stranice] • [{{fullurl:023.hr|action=edit&summary=&#91;&#91;WP:ZOS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Fpaviczadar&#93;&#93;&preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]</span></small> Molim otvaranje ove stranice.<br /> Razlog: ''Portal 023.hr je značajan regionalni informativni medij koji bilježi višemilijunsku mjesečnu čitanost (preko 9 milijuna pregleda) te predstavlja važan izvor vijesti za područje Zadarske županije. Svojim viralnim dosegom i specifičnim digitalnim pristupom utječe na lokalni medijski prostor, a njegov rad redovito citiraju i prenose drugi relevantni nacionalni mediji, čime zadovoljava kriterije značajnosti za medijske subjekte.''<br /> Hvala. {{Suradnik|Fpaviczadar}} (16:19, 21. svibnja 2026. (CEST)) === Marina Kovačević === <!-- <includeonly>{{subst:</includeonly><includeonly>CURRENTTIMESTAMP</includeonly>}} --> <small><span class=plainlinks>[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Marina Kovačević}} evidencija stranice] • [{{fullurl:Marina Kovačević|action=edit&summary=&#91;&#91;WP:ZOS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:DaveAvaFan&#93;&#93;&preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]</span></small> Molim otvaranje ove stranice.<br /> Razlog: ''''<br /> Hvala. {{Suradnik|DaveAvaFan}} (10:21, 25. svibnja 2026. (CEST)) === Stranka Split je naš! === <!-- <includeonly>{{subst:</includeonly><includeonly>CURRENTTIMESTAMP</includeonly>}} --> <small><span class=plainlinks>[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Stranka Split je naš!}} evidencija stranice] • [{{fullurl:Stranka Split je naš!|action=edit&summary=&#91;&#91;WP:ZOS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:DaveAvaFan&#93;&#93;&preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]</span></small> Molim otvaranje ove stranice.<br /> Razlog: ''''<br /> Hvala. {{Suradnik|DaveAvaFan}} (10:25, 25. svibnja 2026. (CEST)) === === <!-- <includeonly>{{subst:</includeonly><includeonly>CURRENTTIMESTAMP</includeonly>}} --> <small><span class=plainlinks>[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:}} evidencija stranice] • [{{fullurl:|action=edit&summary=&#91;&#91;WP:ZOS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Vikipez1&#93;&#93;&preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]</span></small> Molim otvaranje ove stranice.<br /> Razlog: ''''<br /> Hvala. {{Suradnik|Vikipez1}} (07:43, 4. lipnja 2026. (CEST)) '''Victoria Memić''' (Zagreb, o. 1998.) hrvatski je model, manekenka i televizijska ličnost. Široj javnosti postala je poznata sudjelovanjem u televizijskim reality emisijama, dok je u modnom svijetu ostvarila zapažene rezultate osvajanjem nekoliko nacionalnih i regionalnih titula ljepote, uključujući naslove ''The Best Model of Zagreb 2025.'' i ''Supermodel Hrvatske 2025.''. == Rani život i obrazovanje == Victoria Memić rođena je i odrasla u Zagrebu. Manekenstvom i modom intenzivnije se počela baviti od svoje šesnaeste godine. Po završetku školovanja profesionalnu je karijeru izgradila u zdravstvenom sustavu, radeći kao djelatnica u zdravstvu s fokusom na skrb i brigu o starijim i nemoćnim osobama. == Modna karijera i izbori ljepote == Modni rad Victorije Memić obuhvaća brojne angažmane, snimanja i modne revije. Između ostalog, radila je na projektima za međunarodne lutrije te surađivala s domaćim dizajnerima i modnim ateljeima. Tijekom 2025. godine ostvaruje niz uspjeha na natjecanjima ljepote: * Sredinom lipnja 2025. godine, na manifestaciji održanoj u Zagrebu, osvaja titulu '''The Best Model of Zagreb 2025.''' u organizaciji modne agencije Fashion Diva.<ref>{{Istaknuta poveznica|url=https://story.hr|naslov=Tea Berek je Lice godine Zagreba 2025.|izdavač=Story.hr|pristupljeno=4. lipnja 2026.}}</ref> * Iste godine osvaja i naslov '''Supermodel Hrvatske 2025.''' te lentu '''Miss Peace Croatia 2025.''', čime se etablirala na domaćoj modnoj sceni.<ref>{{Istaknuta poveznica|url=https://story.hr|naslov=Udala se Victoria Memić iz 'Ljubav je na selu'|izdavač=Story.hr|pristupljeno=4. lipnja 2026.}}</ref> * Sudjelovala je i na izboru za ''Miss Metropole''.<ref>{{Istaknuta poveznica|url=https://24sata.hr|naslov=Victoria Memić se natječe u izboru za Miss|izdavač=24sata.hr|pristupljeno=4. lipnja 2026.}}</ref> Njezin je javni angažman u modi često povezan s humanitarnim ciljevima i željom za širenjem društvene odgovornosti kroz projekte ljepote. == Televizijska pojavljivanja == Široj televizijskoj publici u Hrvatskoj i regiji Memić postaje prepoznatljiva kroz sudjelovanje u popularnom reality showu '''"Ljubav je na selu"''' na RTL-u. U emisiji se pojavila u dvije različite sezone (uključujući 10. sezonu), gdje je zahvaljujući upečatljivom nastupu i modnom stilu privukla veliku pozornost medija i gledatelja. == Osobni život == U studenom 2025. godine udala se u Zagrebu, što su popratili vodeći hrvatski estradni mediji.<ref>{{Istaknuta poveznica|url=https://story.hr|naslov=Udala se Victoria Memić iz 'Ljubav je na selu'|izdavač=Story.hr|pristupljeno=4. lipnja 2026.}}</ref> Izrazito je posvećena vjeri, a u slobodno se vrijeme bavi i umjetničkim izražavanjem.<ref>{{Istaknuta poveznica|url=https://rtl.hr|naslov=Viki za RTL.hr o vjenčanju i suprugu|izdavač=RTL.hr|pristupljeno=4. lipnja 2026.}}</ref> == Izvori == {{Izvori}} === fra Ljubo Lucić === <!-- <includeonly>{{subst:</includeonly><includeonly>CURRENTTIMESTAMP</includeonly>}} --> <small><span class=plainlinks>[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:fra Ljubo Lucić}} evidencija stranice] • [{{fullurl:fra Ljubo Lucić|action=edit&summary=&#91;&#91;WP:ZOS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Argentum97&#93;&#93;&preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]</span></small> Molim otvaranje ove stranice.<br /> Razlog: ''istaknuti franjevac koji je djelovao u ratu 1992-1995 u Sarajevu te je autor nekoliko knjiga i dnevnika<''<br /> Hvala. {{Suradnik|Argentum97}} (01:14, 6. lipnja 2026. (CEST)) == Povijesna osoba == === fra Ljubo Lucić === <!-- <includeonly>{{subst:</includeonly><includeonly>CURRENTTIMESTAMP</includeonly>}} --> <small><span class=plainlinks>[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:fra Ljubo Lucić}} evidencija stranice] • [{{fullurl:fra Ljubo Lucić|action=edit&summary=&#91;&#91;WP:ZOS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Argentum97&#93;&#93;&preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]</span></small> Molim otvaranje ove stranice.<br /> Razlog: ''istaknuti franjevac koji je djelovao u ratu 1992-1995 u Sarajevu te je autor nekoliko knjiga i dnevnika<''<br /> Hvala. {{Suradnik|Argentum97}} (01:15, 6. lipnja 2026. (CEST)) 57umzr9heyjlm9m5ptbdbxcrcfw9bqh 0 800765 7475756 7390720 2026-06-05T14:58:54Z Croxyz 205325 /* Izvori */ 7475756 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = David Raya | slika = David Raya in 2025 (cropped).jpg | opis slike = Raya sa [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolskom]] [[2025.]] godine | država = {{Z+X|ŠPA}} | puno ime = David Raya Martín | nadimak = | datum rođenja = [[15. rujna]] [[1995.]] | mjesto rođenja = [[Barcelona]] | država rođenja = [[Španjolska]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | visina = 183 cm | trenutačni klub = [[Arsenal F.C.|Arsenal]] | broj u klubu = 1 | pozicija = [[Nogometni vratar|vratar]] | ugovor = | mlade godine = <br>[[2012.]] – [[2014.]] | juniorski klubovi = [[UE Cornellà|Cornellà]] <br> [[Blackburn Rovers F.C.|Blakburn Rovers]] | godina = [[2014.]] – [[2019.]] <br> [[2014.]] – [[2015.]] <br> [[2019.]] – [[2024.]] <br> [[2023.]] – [[2024.]] <br> [[2024.]] – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[Blackburn Rovers F.C.|Blackburn Rovers]] <br> → [[Southport F.C.|Southport]] (posudba) <br> [[Brentford F.C.|Brentford]] <br> → [[Arsenal F.C.|Arsenal]] (posudba) <br> [[Arsenal F.C.|Arsenal]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}98 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}16 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}150 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}32 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}62 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine u reprezentaciji = [[2022.]] – ''danas'' | reprezentacija = {{NogRep|ŠPA}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) ={{0}}{{0}}11 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = {{Medalje sport | [[Nogomet]]}}{{Medalja|Natjecanje|Europsko prvenstvo}} {{Medalje zlato|[[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|Njemačka 2024.]]|}}{{Medalje Lige nacija}} {{Medalje zlato|[[UEFA Liga nacija 2022./23.|Nizozemska 2023.]]|}} {{Medalje srebro|[[UEFA Liga nacija 2024./25.|Njemačka 2025.]]|}} | bilješka = | ažurirano = 6. veljače 2026. }} '''David Raya''' ([[Barcelona]], [[15. rujna]] [[1995.]], [[Španjolska|španjolski]] je [[nogometaš]] na poziciji [[Nogometni vratar|vratara]] koji igra za [[Arsenal F.C.|Arsenal]] i [[Španjolska nogometna reprezentacija|španjolsku nogometnu reprezentaciju]]. Svoju seniorsku karijeru započeo je u [[Blackburn Rovers F.C.|Blackburn Roversu]]. Godine 2019. potpisao je za [[Brentford F.C.|Brentford]] s kojim je 2021. ušao u [[FA Premier liga|FA Premier ligu]]. Godine 2023., otišao je na posudbu u [[Arsenal F.C.|Arsenal]], koji ga je otkupio 2024. Debitirao je za španjolsku nogometnu reprezentaciju 2022. godine.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-07-04|title=Golden Glove winner Raya's incredible rise to the top|url=https://www.premierleague.com/en/news/4018980|access-date=2026-02-05|website=www.premierleague.com|language=en}}</ref> == Klupska karijera == === Blackburn Rovers === U srpnju 2012. potpisao je stipendijski ugovor s [[Blackburn Rovers F.C.|Blackburn Roversom]].<ref>{{Citiranje weba|title="List of Players Registered as Scholars in Accordance with Rule C.3 Between 01/07/2012 and 31/07/2012".|url=http://www.thefa.com/~/media/2FC380172F88401482C3994AF130D59B.ashx|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20191023232130/http://www.thefa.com/~/media/2FC380172F88401482C3994AF130D59B.ashx|archive-date=23. listopada 2019.|access-date=2026-02-05|website=The Football Association}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title="David Raya"|url=https://www.rovers.co.uk/teams/first-team/goalkeeper/david-raya-martin/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20190707175140/https://www.rovers.co.uk/teams/first-team/goalkeeper/david-raya-martin/|archive-date=7. srpnja 2019.|access-date=2026-02-05|website=Blackburn Rovers F.C.}}</ref> Dana 26. veljače 2014. potpisao je prvi profesionalni ugovor s Blackburnom.<ref>{{Citiranje weba|title="Raya pens pro deal"|url=https://www.rovers.co.uk/news/2014/february/raya-pens-pro-deal/|url-status=live|access-date=2026-02-05|website=www.rovers.co.uk}}</ref> Prve seniorske nastupe ostvario je na posudbi u [[Southport F.C.|Southportu]] za koji je upisao 24 nastupa. Iz Roversa je otišao u srpnju 2019.,<ref name=":0">{{Citiranje novina|title=David Raya signs for Brentford|language=en-gb|url=https://www.brentfordfc.com/news/2019/july/david-raya-signs/|access-date=2026-02-05|archive-date=29. lipnja 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220629043820/https://www.brentfordfc.com/news/2019/july/david-raya-signs/|url-status=dead}}</ref> nakon 108 nastupa za klub. === Brentford === Dana 6. srpnja 2019. potpisao je za [[Brentford F.C.|Brentford]].<ref name=":0" /> U svojoj prvoj sezoni podijelio je nagradu EFL Golden Glove s [[Bartosz Białkowski|Bartoszom Białkowskim]].<ref>{{Citiranje weba|title=Bees up for London Football Awards prizes|url=https://www.brentfordfc.com/en/news/article/bees-up-for-london-football-awards-prizes-470210|access-date=2026-02-05|website=www.brentfordfc.com|language=en-gb}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=David Raya presented with EFL Golden Glove prize|url=https://www.brentfordfc.com/en/news/article/david-raya-presented-with-efl-golden-glove-prize-497243|access-date=2026-02-05|website=www.brentfordfc.com|language=en-gb}}</ref> Započeo je sezonu 2021./22. kao standardni član početne postave,<ref name=":1">{{Citiranje weba|title=David Raya {{!}} Football Stats {{!}} Arsenal {{!}} Season 2021/2022 {{!}} Soccer Base|url=https://www.soccerbase.com/players/player.sd?player_id=74248&season_id=154|access-date=2026-02-05|website=www.soccerbase.com}}</ref> prije nego što je ozlijedio stražnji križni ligament u porazu od 2:1 od [[Leicester City F.C.|Leicestera]].<ref>{{Citiranje weba|title=David Raya sustains knee injury|url=https://www.brentfordfc.com/en/news/article/david-raya-sustains-knee-injury-605453|access-date=2026-02-05|website=www.brentfordfc.com|language=en-gb}}</ref> Prvu utakmicu nakon ozlijede odigrao je 5. veljače 2022. u utakmici [[FA kup|FA kupa]] protiv [[Everton F.C.|Evertona]].<ref name=":1" /> U siječnju 2023. bio je nominiran za nagradu za igrača mjeseca.<ref>{{Citiranje weba|title=David Raya {{!}} Football Stats {{!}} Arsenal {{!}} Season 2022/2023 {{!}} Soccer Base|url=https://www.soccerbase.com/players/player.sd?player_id=74248&season_id=155|access-date=2026-02-05|website=www.soccerbase.com}}</ref><ref>{{Citiranje novina|date=2023-02-10|title=David Raya: Goalkeeper 'happy' at Brentford despite rejecting two new contract offers|language=en-GB|work=BBC Sport|url=https://www.bbc.com/sport/football/64593562|access-date=2026-02-05}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2023-02-03|title=Rashford voted January 2023 EA SPORTS Player of the Month|url=https://www.premierleague.com/en/news/3042896|access-date=2026-02-05|website=www.premierleague.com|language=en}}</ref> === Arsenal === Dana 15. kolovoza 2023. došao je na jednogodišnju posudbu u [[Arsenal F.C.|Arsenal]],<ref>{{Citiranje novina|date=2023-08-15|title=David Raya: Arsenal sign Spain goalkeeper on season-long loan from Brentford|language=en-GB|work=BBC Sport|url=https://www.bbc.com/sport/football/66512991|access-date=2026-02-05}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Espn|date=2023-08-15|title=Arsenal sign goalkeeper Raya on loan deal from Brentford|url=https://www.espn.co.uk/football/story/_/id/38163304/arsenal-sign-goalkeeper-david-raya-loan-deal-brentford|access-date=2026-02-05|website=ESPN.com|language=en}}</ref> postavši petnaesti Španjolac koji je predstavljao prvu momčad Arsenala.<ref>{{Citiranje weba|date=2026-02-07|title=Quiz: Name every Spaniard to play for Arsenal|url=https://web.archive.org/web/20240704165229/https://www.arsenal.com/news/quiz-name-every-spaniard-play-arsenal|url-status=live|archive-url=https://www.arsenal.com/news/quiz-name-every-spaniard-play-arsenal|archive-date=4. srpnja 2024.|access-date=2026-02-05|website=Quiz: Name every Spaniard to play for Arsenal|language=en}}</ref> Dana 17. rujna odigrao je svoju prvu utakmicu u početnom sastavu za Arsenal protiv Evertona, zamijenivši [[Aaron Ramsdale|Aarona Ramsdalea]] kao prvog vratara.<ref>{{Citiranje weba|date=2026-02-07|title=Team news: Raya makes debut against Everton|url=https://www.arsenal.com/news/team-news-raya-makes-debut-against-everton|access-date=2026-02-05|website=Team news: Raya makes debut against Everton|language=en}}</ref> Dana 12. ožujka 2024., obranio je dva jedanaesterca u pobjedi nakon raspucavanja jedanaesteraca protiv [[F.C. Porto|Porta]], čime je Arsenal prvi put prošao u četvrtfinale [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]] nakon sezone [[Arsenal F.C. – sezona 2009./10.|2009./10.]]<ref>{{Citiranje novina|date=2024-03-11|title=Arsenal 1-0 Porto (Agg: 1-1, Arsenal win 4-2 on penalties): Gunners reach Champions League quarter-finals|language=en-GB|work=BBC Sport|url=https://www.bbc.com/sport/football/68538063|access-date=2026-02-05}}</ref> Dana 4. srpnja 2024. potpisao je dugoročni ugovor s Arsenalom.<ref>{{Citiranje weba|date=2026-02-07|title=David Raya joins us on a permanent deal|url=https://www.arsenal.com/news/david-raya-joins-us-permanent-deal|access-date=2026-02-05|website=David Raya joins us on a permanent deal|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Roché|first=Art de|date=2024-07-04|title=David Raya joins Arsenal on permanent transfer from Brentford after loan spell|language=en-US|work=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/athletic/5614086/2024/07/04/david-raya-arsenal-transfer-permanent/|access-date=2026-02-05|issn=0362-4331}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=James OlleyJul 4|first=2024|date=2024-07-03|title=Arsenal complete David Raya transfer after one-year loan|url=https://www.espn.com.au/football/story/_/id/40333563/arsenal-complete-david-raya-transfer-one-year-loan|access-date=2026-02-05|website=ESPN.com|language=en}}</ref> == Reprezentativna karijera == Dana 26. ožujka 2022. debitirao je za [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolsku]] u prijateljskoj utakmici protiv [[Albanska nogometna reprezentacija|Albanije]].<ref>{{Citiranje weba|title=Raya in Spain squad|url=https://www.brentfordfc.com/en/news/article/david-raya-in-spain-squad-2022-fifa-world-cup|access-date=2026-02-05|website=www.brentfordfc.com|language=en-gb}}</ref> == Izvori == {{Izvori}} {{Sastav - Arsenal F.C.}} {{Sastav Španjolska 2022 SP}} {{Sastav Španjolska 2024. EP}} {{Sastav Španjolska 2026 SP}} {{GLAVNIRASPORED:Raya, David}} [[Kategorija:Španjolski nogometni vratari]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Arsenala]] [[Kategorija:Nogometaši Blackburn Roversa]] [[Kategorija:Životopisi, Barcelona]] k2nai57kvymqkfhggashvljan643153 7475758 7475756 2026-06-05T14:59:25Z Croxyz 205325 7475758 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = David Raya | slika = David Raya in 2025 (cropped).jpg | opis slike = Raya sa [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolskom]] [[2025.]] godine | država = {{Z+X|ŠPA}} | puno ime = David Raya Martín | nadimak = | datum rođenja = [[15. rujna]] [[1995.]] | mjesto rođenja = [[Barcelona]] | država rođenja = [[Španjolska]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | visina = 183 cm | trenutačni klub = [[Arsenal F.C.|Arsenal]] | broj u klubu = 1 | pozicija = [[Nogometni vratar|vratar]] | ugovor = | mlade godine = <br>[[2012.]] – [[2014.]] | juniorski klubovi = [[UE Cornellà|Cornellà]] <br> [[Blackburn Rovers F.C.|Blakburn Rovers]] | godina = [[2014.]] – [[2019.]] <br> [[2014.]] – [[2015.]] <br> [[2019.]] – [[2024.]] <br> [[2023.]] – [[2024.]] <br> [[2024.]] – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[Blackburn Rovers F.C.|Blackburn Rovers]] <br> → [[Southport F.C.|Southport]] (posudba) <br> [[Brentford F.C.|Brentford]] <br> → [[Arsenal F.C.|Arsenal]] (posudba) <br> [[Arsenal F.C.|Arsenal]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}98 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}16 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}150 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}32 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}62 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine u reprezentaciji = [[2022.]] – ''danas'' | reprezentacija = {{NogRep|ŠPA}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) ={{0}}{{0}}11 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = {{Medalje sport | [[Nogomet]]}}{{Medalja|Natjecanje|Europsko prvenstvo}} {{Medalje zlato|[[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|Njemačka 2024.]]|}}{{Medalje Lige nacija}} {{Medalje zlato|[[UEFA Liga nacija 2022./23.|Nizozemska 2023.]]|}} {{Medalje srebro|[[UEFA Liga nacija 2024./25.|Njemačka 2025.]]|}} | bilješka = | ažurirano = 6. veljače 2026. }} '''David Raya''' ([[Barcelona]], [[15. rujna]] [[1995.]]) [[Španjolska|španjolski]] je [[nogometaš]] na poziciji [[Nogometni vratar|vratara]] koji igra za [[Arsenal F.C.|Arsenal]] i [[Španjolska nogometna reprezentacija|španjolsku nogometnu reprezentaciju]]. Svoju seniorsku karijeru započeo je u [[Blackburn Rovers F.C.|Blackburn Roversu]]. Godine 2019. potpisao je za [[Brentford F.C.|Brentford]] s kojim je 2021. ušao u [[FA Premier liga|FA Premier ligu]]. Godine 2023., otišao je na posudbu u [[Arsenal F.C.|Arsenal]], koji ga je otkupio 2024. Debitirao je za španjolsku nogometnu reprezentaciju 2022. godine.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-07-04|title=Golden Glove winner Raya's incredible rise to the top|url=https://www.premierleague.com/en/news/4018980|access-date=2026-02-05|website=www.premierleague.com|language=en}}</ref> == Klupska karijera == === Blackburn Rovers === U srpnju 2012. potpisao je stipendijski ugovor s [[Blackburn Rovers F.C.|Blackburn Roversom]].<ref>{{Citiranje weba|title="List of Players Registered as Scholars in Accordance with Rule C.3 Between 01/07/2012 and 31/07/2012".|url=http://www.thefa.com/~/media/2FC380172F88401482C3994AF130D59B.ashx|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20191023232130/http://www.thefa.com/~/media/2FC380172F88401482C3994AF130D59B.ashx|archive-date=23. listopada 2019.|access-date=2026-02-05|website=The Football Association}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title="David Raya"|url=https://www.rovers.co.uk/teams/first-team/goalkeeper/david-raya-martin/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20190707175140/https://www.rovers.co.uk/teams/first-team/goalkeeper/david-raya-martin/|archive-date=7. srpnja 2019.|access-date=2026-02-05|website=Blackburn Rovers F.C.}}</ref> Dana 26. veljače 2014. potpisao je prvi profesionalni ugovor s Blackburnom.<ref>{{Citiranje weba|title="Raya pens pro deal"|url=https://www.rovers.co.uk/news/2014/february/raya-pens-pro-deal/|url-status=live|access-date=2026-02-05|website=www.rovers.co.uk}}</ref> Prve seniorske nastupe ostvario je na posudbi u [[Southport F.C.|Southportu]] za koji je upisao 24 nastupa. Iz Roversa je otišao u srpnju 2019.,<ref name=":0">{{Citiranje novina|title=David Raya signs for Brentford|language=en-gb|url=https://www.brentfordfc.com/news/2019/july/david-raya-signs/|access-date=2026-02-05|archive-date=29. lipnja 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220629043820/https://www.brentfordfc.com/news/2019/july/david-raya-signs/|url-status=dead}}</ref> nakon 108 nastupa za klub. === Brentford === Dana 6. srpnja 2019. potpisao je za [[Brentford F.C.|Brentford]].<ref name=":0" /> U svojoj prvoj sezoni podijelio je nagradu EFL Golden Glove s [[Bartosz Białkowski|Bartoszom Białkowskim]].<ref>{{Citiranje weba|title=Bees up for London Football Awards prizes|url=https://www.brentfordfc.com/en/news/article/bees-up-for-london-football-awards-prizes-470210|access-date=2026-02-05|website=www.brentfordfc.com|language=en-gb}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=David Raya presented with EFL Golden Glove prize|url=https://www.brentfordfc.com/en/news/article/david-raya-presented-with-efl-golden-glove-prize-497243|access-date=2026-02-05|website=www.brentfordfc.com|language=en-gb}}</ref> Započeo je sezonu 2021./22. kao standardni član početne postave,<ref name=":1">{{Citiranje weba|title=David Raya {{!}} Football Stats {{!}} Arsenal {{!}} Season 2021/2022 {{!}} Soccer Base|url=https://www.soccerbase.com/players/player.sd?player_id=74248&season_id=154|access-date=2026-02-05|website=www.soccerbase.com}}</ref> prije nego što je ozlijedio stražnji križni ligament u porazu od 2:1 od [[Leicester City F.C.|Leicestera]].<ref>{{Citiranje weba|title=David Raya sustains knee injury|url=https://www.brentfordfc.com/en/news/article/david-raya-sustains-knee-injury-605453|access-date=2026-02-05|website=www.brentfordfc.com|language=en-gb}}</ref> Prvu utakmicu nakon ozlijede odigrao je 5. veljače 2022. u utakmici [[FA kup|FA kupa]] protiv [[Everton F.C.|Evertona]].<ref name=":1" /> U siječnju 2023. bio je nominiran za nagradu za igrača mjeseca.<ref>{{Citiranje weba|title=David Raya {{!}} Football Stats {{!}} Arsenal {{!}} Season 2022/2023 {{!}} Soccer Base|url=https://www.soccerbase.com/players/player.sd?player_id=74248&season_id=155|access-date=2026-02-05|website=www.soccerbase.com}}</ref><ref>{{Citiranje novina|date=2023-02-10|title=David Raya: Goalkeeper 'happy' at Brentford despite rejecting two new contract offers|language=en-GB|work=BBC Sport|url=https://www.bbc.com/sport/football/64593562|access-date=2026-02-05}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2023-02-03|title=Rashford voted January 2023 EA SPORTS Player of the Month|url=https://www.premierleague.com/en/news/3042896|access-date=2026-02-05|website=www.premierleague.com|language=en}}</ref> === Arsenal === Dana 15. kolovoza 2023. došao je na jednogodišnju posudbu u [[Arsenal F.C.|Arsenal]],<ref>{{Citiranje novina|date=2023-08-15|title=David Raya: Arsenal sign Spain goalkeeper on season-long loan from Brentford|language=en-GB|work=BBC Sport|url=https://www.bbc.com/sport/football/66512991|access-date=2026-02-05}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Espn|date=2023-08-15|title=Arsenal sign goalkeeper Raya on loan deal from Brentford|url=https://www.espn.co.uk/football/story/_/id/38163304/arsenal-sign-goalkeeper-david-raya-loan-deal-brentford|access-date=2026-02-05|website=ESPN.com|language=en}}</ref> postavši petnaesti Španjolac koji je predstavljao prvu momčad Arsenala.<ref>{{Citiranje weba|date=2026-02-07|title=Quiz: Name every Spaniard to play for Arsenal|url=https://web.archive.org/web/20240704165229/https://www.arsenal.com/news/quiz-name-every-spaniard-play-arsenal|url-status=live|archive-url=https://www.arsenal.com/news/quiz-name-every-spaniard-play-arsenal|archive-date=4. srpnja 2024.|access-date=2026-02-05|website=Quiz: Name every Spaniard to play for Arsenal|language=en}}</ref> Dana 17. rujna odigrao je svoju prvu utakmicu u početnom sastavu za Arsenal protiv Evertona, zamijenivši [[Aaron Ramsdale|Aarona Ramsdalea]] kao prvog vratara.<ref>{{Citiranje weba|date=2026-02-07|title=Team news: Raya makes debut against Everton|url=https://www.arsenal.com/news/team-news-raya-makes-debut-against-everton|access-date=2026-02-05|website=Team news: Raya makes debut against Everton|language=en}}</ref> Dana 12. ožujka 2024., obranio je dva jedanaesterca u pobjedi nakon raspucavanja jedanaesteraca protiv [[F.C. Porto|Porta]], čime je Arsenal prvi put prošao u četvrtfinale [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]] nakon sezone [[Arsenal F.C. – sezona 2009./10.|2009./10.]]<ref>{{Citiranje novina|date=2024-03-11|title=Arsenal 1-0 Porto (Agg: 1-1, Arsenal win 4-2 on penalties): Gunners reach Champions League quarter-finals|language=en-GB|work=BBC Sport|url=https://www.bbc.com/sport/football/68538063|access-date=2026-02-05}}</ref> Dana 4. srpnja 2024. potpisao je dugoročni ugovor s Arsenalom.<ref>{{Citiranje weba|date=2026-02-07|title=David Raya joins us on a permanent deal|url=https://www.arsenal.com/news/david-raya-joins-us-permanent-deal|access-date=2026-02-05|website=David Raya joins us on a permanent deal|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Roché|first=Art de|date=2024-07-04|title=David Raya joins Arsenal on permanent transfer from Brentford after loan spell|language=en-US|work=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/athletic/5614086/2024/07/04/david-raya-arsenal-transfer-permanent/|access-date=2026-02-05|issn=0362-4331}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=James OlleyJul 4|first=2024|date=2024-07-03|title=Arsenal complete David Raya transfer after one-year loan|url=https://www.espn.com.au/football/story/_/id/40333563/arsenal-complete-david-raya-transfer-one-year-loan|access-date=2026-02-05|website=ESPN.com|language=en}}</ref> == Reprezentativna karijera == Dana 26. ožujka 2022. debitirao je za [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolsku]] u prijateljskoj utakmici protiv [[Albanska nogometna reprezentacija|Albanije]].<ref>{{Citiranje weba|title=Raya in Spain squad|url=https://www.brentfordfc.com/en/news/article/david-raya-in-spain-squad-2022-fifa-world-cup|access-date=2026-02-05|website=www.brentfordfc.com|language=en-gb}}</ref> == Izvori == {{Izvori}} {{Sastav - Arsenal F.C.}} {{Sastav Španjolska 2022 SP}} {{Sastav Španjolska 2024. EP}} {{Sastav Španjolska 2026 SP}} {{GLAVNIRASPORED:Raya, David}} [[Kategorija:Španjolski nogometni vratari]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Arsenala]] [[Kategorija:Nogometaši Blackburn Roversa]] [[Kategorija:Životopisi, Barcelona]] 5zhn7s14go0xnk9cu2dxit80y1yulcb 0 802904 7475750 7467009 2026-06-05T14:51:15Z Croxyz 205325 /* Izvori */ 7475750 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Federico Valverde | slika = Federico Valverde 2021 (cropped).jpg | opis slike = Valverde 2021. godine | država = {{Z+X|URU}} | puno ime = Federico Santiago Valverde Dipetta | nadimak = | datum rođenja = [[22. srpnja]] [[1998.]] | mjesto rođenja = [[Montevideo]] | država rođenja = [[Urugvaj]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | visina = 182 cm | trenutačni klub = [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] | broj u klubu = 8 | pozicija = [[vezni igrač|središnji vezni igrač]] | ugovor = | mlade godine = 2001. – 2008. <br> 2008. – 2015. | juniorski klubovi = Estudiantes de la Unión <br> [[C.A. Peñarol|Peñarol]] | godina = 2015. – 2016. <br> 2016. – 2017. <br> 2017. – ''danas'' <br> 2017. – 2018. | profesionalni klubovi = [[C.A. Peñarol|Peñarol]] <br> [[Real Madrid Castilla|Real Madrid B]] <br> [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] <br> → [[Deportivo La Coruña]] (posudba) | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}12 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}30 {{0}}{{0}}{{0}}(3) <br> {{0}}238 {{0}}{{0}}(23) <br> {{0}}{{0}}24 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine u reprezentaciji = 2012. – 2013. <br> 2014. – 2015. <br> 2015. <br> 2015. – 2017. <br> 2017. – ''danas'' | reprezentacija = {{NogRep|URU|do=15}}<br>{{NogRep|URU|do=17}}<br>{{NogRep|URU|do=18}}<br>{{NogRep|URU|do=20}}<br>{{NogRep|URU}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}25 {{0}}{{0}}{{0}}(7) <br> {{0}}{{0}}24 {{0}}{{0}}(11) <br> {{0}}{{0}}{{0}}7 {{0}}{{0}}{{0}}(3) <br> {{0}}{{0}}15 {{0}}{{0}}{{0}}(2) <br> {{0}}{{0}}71 {{0}}{{0}}{{0}}(8) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | napomena = | ažurirano = 16. ožujka 2026. }} '''Federico Valverde''' ([[Montevideo]], [[22. srpnja]] [[1998.]]) [[urugvaj]]ski je [[nogometaš]] koji igra za [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]] i [[Urugvajska nogometna reprezentacija|urugvajsku nogometnu reprezentaciju]]. == Klupska karijera == === Peñarol === Valverde je proveo većinu svoje omladinske karijere u [[C.A. Peñarol|Peñarolu]]. Za klub je debitirao 23. srpnja, dan nakon svog 17. rođendana u prijateljskoj utakmici protiv [[Cruzeiro Esporte Clube|Cruzeira]]. Službeno je debitirao za klub 16. kolovoza 2015. protiv [[C. A. Cerro|Cerra]] te je igrao sa svojim idolom iz djetinjstva, [[Diego Forlán|Diegom Forlánom]].<ref>{{Citiranje weba|title=Valverde, el prodigio de La Unión con futuro celeste|url=https://www.elobservador.com.uy/nota/valverde-el-prodigio-de-la-union-con-futuro-celeste--201866500|access-date=2026-03-13|website=El Observador|language=es-UY}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=CA Cerro - Penarol 0:3|url=https://www.soccerway.com/match/ca-cerro-OMUq1t8G/penarol-r1hkKQek/|access-date=2026-03-13|website=www.soccerway.com|language=en}}</ref> Postao je član mlađih selekcija Urugvaja te je privukao interes brojnih europskih klubova, uključujući [[Arsenal F.C.|Arsenal]], [[FC Barcelona|Barcelonu]], [[Chelsea F.C.|Chelsea]] i [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]].<ref>{{Citiranje weba|date=2015-04-11|title=Arsenal 'launch bid to beat Barca to South America's most exciting talent'|url=https://metro.co.uk/2015/04/11/arsenal-launch-transfer-bid-to-sign-uruguay-starlet-federico-valverde-ahead-of-barcelona-5144874/|access-date=2026-03-13|website=Metro|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Malyon|first=Ed|date=2015-04-09|title=Arsenal and Chelsea battling for transfer of Uruguayan wonderkid|url=http://www.mirror.co.uk/sport/football/transfer-news/arsenal-chelsea-battling-transfer-uruguayan-5483159|access-date=2026-03-13|website=Daily Mirror|language=en}}</ref> === Real Madrid === U srpnju 2016., došao je u Real Madrid, te je prvotno igrao za drugu momčad, [[Real Madrid Castilla|Castillu]].<ref>{{Citiranje weba|last=Mata|first=Víctor|last2=@VictorVMG13|last3=Cosemo|first3=Adapted by Harry De|date=2016-07-27|title=Real Madrid sign up starlet Valverde|url=https://e01-marca.uecdn.es/en/football/real-madrid/2016/07/27/57987e9eca47413d158b462a.html|access-date=2026-03-13|website=MARCA English|language=en}}</ref> Dva mjeseca kasnije, debitirao je za Castillu u utakmici protiv [[Real Unión|Real Unióna]]. U svojoj prvoj sezoni postao je standardni član početne postave u Castilli te je zabio svoj prvi gol protiv [[Albacete Balompié|Albacetea]] u prosincu 2016. === Posudba u Deportivo La Coruñu === Dana 22. lipnja 2017., Valverde je otišao na jednogodišnju posudbu u [[Deportivo de La Coruña|Deportivo de La Coruñu]].<ref>{{Citiranje weba|title=Fede Valverde, nuevo jugador del Deportivo para la Temporada 2017-2018|url=https://www.rcdeportivo.es/noticias/fede-valverde-nuevo-jugador-del-deportivo-para-la-temporada-2017-2018|access-date=2026-03-13|website=www.rcdeportivo.es|language=es}}</ref> Debitirao je 10. rujna, ušavši umjesto [[Federico Cartabia|Federica Cartabije]] u domaćem porazu od 2:4 protiv [[Real Sociedad|Real Sociedada]]. Upisao je 24 ligaška nastupa u sezoni. === Povratak u Real Madrid === Nakon povratka s posudbe, oduševio je trenera [[Julen Lopetegui|Julena Lopeteguija]] te je ostao u prvoj momčadi.<ref>{{Citiranje weba|last=Español|first=En|date=2018-08-17|title=LaLiga Santander: Fede Valverde will stay with Real Madrid|url=https://e01-marca.uecdn.es/en/football/real-madrid/2018/08/17/5b7738fe22601d3d7f8b4571.html|access-date=2026-03-13|website=MARCA in English|language=en}}</ref> Dana 23. listopada 2018., upisao je službeni debi za prvu momčad u utakmici grupne faze [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]] protiv [[FC Viktoria Plzeň|Viktorije Plzeň]] na [[Stadion Bernabéu|Bernabéu]] sa samo 20 godina.<ref>{{Citiranje weba|last=TRIBUNA|date=2018-10-24|title=Fede Valverde celebrates his first game for Madrid: 'I'm happy with debut, bur winning was more important'|url=https://tribuna.com/en/news/realmadrid-2020-03-06-fede-valverde-celebrates-his-first-game-for-madrid-im-happy-with-debut-bur-winning-was-mo/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20201028210357/https://tribuna.com/en/realmadrid/news/2020-03-06-fede-valverde-celebrates-his-first-game-for-madrid-im-happy-with-debut-bur-winning-was-mo/|archive-date=28. listopada 2020.|access-date=2026-03-13|website=Tribuna.com}}</ref><ref>{{Citiranje novina|date=2018-10-24|title=Federico Valverde delights in his Real Madrid debut|language=en-US|work=The Real Champs|url=https://therealchamps.com/2018/10/24/federico-valverde-delights-in-his-real-madrid-debut/|access-date=2026-03-13|archive-date=23. listopada 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20221023202236/https://therealchamps.com/2018/10/24/federico-valverde-delights-in-his-real-madrid-debut/|url-status=dead}}</ref> Upisao je 25 nastupa i osvojio [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo]] u svojoj prvoj sezoni s klubom. === 2019. – danas === S povratkom trenera [[Zinédine Zidane|Zinedinea Zidanea]] i odlaskom igrača [[Marcos Llorente|Marcosa Llorentea]] probio se te postao ključni igrač momčadi u sezoni 2019./20.<ref>{{Citiranje novina|date=2019-10-31|title=Modric is no longer a sure-fire starter for Real Madrid|language=en|work=Diario AS|url=https://en.as.com/en/2019/10/31/soccer/1572549542_338881.html|access-date=2026-03-14}}</ref> Dana 9. studenoga 2019. zabio je svoj prvi gol za Real Madrid u gostujućoj pobjedi od 4:0 protiv [[SD Eibar|Elbara]].<ref>{{Citiranje weba|title=Eibar 0-4 Real Madrid (9 Nov, 2019) Game Analysis - ESPN (IN)|url=https://www.espn.in/football/report/_/gameId/550490|access-date=2026-03-14|website=ESPN|language=en}}</ref> Dana 12. siječnja 2020. napravio je prekršaj na [[Álvaro Morata|Álvaru Morati]] u finalu [[Supercopa de España|Supercopa de Españe]] protiv [[Atlético Madrid|Atlético Madrida]], napravivši prekršaj i zaustavivši igru dok je Morata sam išao prema golu.<ref>{{Citiranje weba|title=- YouTube|url=https://www.youtube.com/watch?v=uSKGjcbyots&t=399s|access-date=2026-03-14|website=www.youtube.com}}</ref> Dobio je crveni karton, ali je zaustavio vjerojatni gol pa je utakmica otišla na raspucavanje jedanaesteraca koje je Real Madrid pobjedio, a Valverde je dobio nagradu za igrača utakmice.<ref>{{Citiranje novina|date=2020-01-13|title=Real Madrid win Super Cup - and it's all down to Federico Valverde's red card|language=en-GB|work=BBC Sport|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/51090816|access-date=2026-03-14}}</ref> U sezoni 2019./20. upisao je 33 ligaška nastupa i osvojio [[La Liga|La Ligu]] s Realom.<ref>{{Citiranje weba|last=Español|first=En|date=2020-07-16|title=Real Madrid win the longest LaLiga Santander season|url=https://e01-marca.uecdn.es/en/football/real-madrid/2020/07/17/5f10db2146163f3c2c8b45d7.html|access-date=2026-03-14|website=MARCA in English|language=en}}</ref> Dana 24. kolovoza 2021., produžio je ugovor s klubom do 2027. Dana 12. veljače 2022., zabio je treći gol u pobjedi od 3:2 protiv [[FC Barcelona|Barcelone]] u produžetcima polufinala Supercopa de Españe.<ref>{{Citiranje weba|title=VIDEO: Amazing Valverde goal v Barcelona in Spanish Super Cup|url=https://www.besoccer.com/new/video-amazing-valverde-goal-v-barcelona-in-spanish-super-cup-1089640|url-status=dead|access-date=15. ožujka 2026.|archive-date=24. listopada 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20221024020301/https://www.besoccer.com/new/amp/video-amazing-valverde-goal-v-barcelona-in-spanish-super-cup-1089640}}</ref> Dana 28. svibnja, asistirao je [[Vinícius Júnior|Viníciusu Júnioru]] za jedini gol u pobjedi nad [[Liverpool F.C.|Liverpoolom]] od 1:0 u [[Finale UEFA Lige prvaka 2022.|finalu Lige prvaka.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2022-05-28|title=Vinicius Jr goal in Champions League final gives Real Madrid result vs Liverpool {{!}} Sporting News|url=https://www.sportingnews.com/us/soccer/news/vinicius-goal-champions-league-final-real-madrid-liverpool-result/klg5gwmdz5b3dcomysxszxtg|access-date=2026-03-15|website=www.sportingnews.com|language=en-us}}</ref> Dana 14. rujna zabio je svoj prvi gol u Ligi prvaka u pobjedi od 2:0 nad [[RB Leipzig|RB Leipzigom]].<ref>{{Citiranje novina|title=Sharp-shooting Valverde fires unconvincing Real to victory|language=en-US|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/lifestyle/sports/real-eventually-see-off-leipzig-with-late-goals-2022-09-14/|access-date=2026-03-15}}</ref> Dana 9. studenoga 2023., produžio je ugovor do 30. lipnja 2029. Dana 9. travnja 2024., zabio je volej u utakmici četvrtfinala Lige prvaka protiv [[Manchester City F.C.|Manchester Cityja]] koja je završila 3:3, a taj gol je dobio nagradu za gol sezone.<ref>{{Citiranje weba|last=UEFA.com|title=The official website for European football|url=https://www.uefa.com/errors/|access-date=2026-03-15|website=UEFA.com|language=en}}</ref> Dana 11. ožujka 2026. zabio je svoj prvi [[hat-trick]] u karijeri u pobjedi od 3:0 protiv Manchester Cityja u prvoj utakmici osmine finala Lige prvaka.<ref>{{Citiranje novina|last=Jackson|first=Jamie|date=2026-03-11|title=Valverde’s astonishing Real Madrid hat-trick leaves Manchester City on brink|language=en-GB|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/football/2026/mar/11/real-madrid-manchester-city-champions-league-last-16-first-leg-match-report|access-date=2026-03-15|issn=0261-3077}}</ref> == Reprezentativna karijera == U kolovozu 2017. prvi put je pozvan u [[Urugvajska nogometna reprezentacija|urugvajsku nogometnu reprezentaciju]].<ref>{{Citiranje weba|title=Reservados vs. Argentina y Paraguay|url=http://www.auf.org.uy/Portal/NEWS/11750/|access-date=2026-03-16|website=www.auf.org.uy}}</ref> Dana 5. rujna 2017. debitirao je za reprezentaciju protiv [[Paragvajska nogometna reprezentacija|Paragvaja]] i zabio svoj prvi gol za reprezentaciju.<ref>{{Citiranje weba|title=El futuro de la celeste está asegurado|url=https://www.elobservador.com.uy/nota/el-futuro-de-la-celeste-esta-asegurado-2017106900|access-date=2026-03-16|website=El Observador|language=es-UY}}</ref> == Izvori == {{Izvori}} {{Sastav - Real Madrid}} {{Sastav Urugvaj 2022 SP}} {{Sastav Urugvaj 2026 SP}} {{GLAVNIRASPORED:Valverde, Federico}} [[Kategorija:Urugvajski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Peñarola]] [[Kategorija:Nogometaši madridskog Reala]] [[Kategorija:Nogometaši Deportiva de La Coruña]] [[Kategorija:Životopisi, Montevideo]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] 4i9jvb9vd3nrk5ikaorxwdi6u8ytnf8 0 811763 7475659 7469282 2026-06-05T12:32:50Z Argo Navis 852 7475659 wikitext text/x-wiki [[slika:Neum strip location map.svg|mini|desno|300px|{{legenda lijevo|#FF0000|Neumski koridor}}]] '''Neumski koridor'''<ref>{{Citiranje weba |title=Neumski koridor |url=https://carina.gov.hr/pristup-informacijama/propisi-i-sporazumi/carinsko-postupanje/neumski-koridor-2762/2762 |work= |publisher=carina.gov.hr |access-date=17. svibnja 2026.}}</ref> ili Neumski pojas<ref>{{Citiranje weba |title=Pojas od osam kilometara zračne linije dijeli Hrvatsku na dva dijela… |url=https://akademija-art.hr/2020/01/04/zovu-ga-bosansko-more-bonjaci-ele-u-neumu-sagraditi-damiju/ |work= |publisher=akademija-art.hr |access-date=17. svibnja 2026.}}</ref> kopneno je područje u južnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] široko približno {{nowrap|8 – 10 km}} koje spaja kontinentalni dio države s [[Jadransko more|Jadranskim morem]]. Istodobno fizički razdvaja najjužniji, uski priobalni pojas [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]], područje [[Dubrovnik]]a, od ostatka države, čineći ga [[Eksklava|eksklavom]]. Ime je dobio po [[Neum]]u, jedinom bosanskohercegovačkom primorskom gradu, koji leži na istočnom kraju uskog, izduženog [[Neumski zaljev|zaljeva Klek-Neum]], dijela [[Malostonski zaljev|Malostonskog zaljeva]].<ref>{{Citiranje weba |title=Neum |url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/neum |work= |publisher=enciklopedija.hr |access-date=17. svibnja 2026.}}</ref> Nastao je spletom povijesnih okolnosti nakon sklapanja [[Mir u Srijemskim Karlovcima|mira u Srijemskim Karlovcima]] [[1699.]] godine, kada je, prigodom mijenjanja granica država, [[Dubrovačka Republika]] tražila da graniči s [[Tursko Carstvo|Turskim Carstvom]], a ne s [[Mletačka Republika|Mletačkom Republikom]]. Kasnije, kada su se turske snage povukle, područje koridora postalo je dijelom Bosne i Hercegovine. == Zemljopis == Područje Neumskog koridora je [[Brijeg (reljef)|bregovito]] i velikim dijelom prekriveno šumom ili [[Makija|makijom]]. Klima je sredozemna, s vrućim suhim ljetnim razdobljem i većinom padalina u ostalom dijelu godine. Pogodna je za poljoprivrednu proizvodnju [[Agrumi|agruma]], smokava, badema, vinove loze, maslina<ref>{{Citiranje weba |title=Maslinarstvo na području općine Neum |url=https://hrcak.srce.hr/file/406126 |work= |publisher=hrcak.srce.hr |access-date=17. svibnja 2026.}}</ref> i nekih [[Povrtlarstvo|povrtlarskih]] kultura (npr. [[krumpir]], [[zelje]], [[Luk (biljni rod)|luk]]), a osobito povoljna za [[Turizam|turističku djelatnost]]. Osim grada Neuma, u zaleđu se nalazi još nekoliko manjih naselja (Babin Do, Brestica, Dobrovo, Dubravica, Duži, Gradac, Kiševo i dr.). Od većih gradova Neumu su najbliži Dubrovnik (oko 65 km) i [[Mostar]] (oko 76 km).<ref>{{Citiranje weba |title=Karta za Neum i udaljenosti između gradova |url=https://www.udaljenosti.com/bosna/neum/ |work= |publisher=udaljenosti.com |access-date=17. svibnja 2026.}}</ref> == Povijest == Naselje Neum postoji već u [[Dalmacija (rimska provincija)|rimskoj Dalmaciji]], o čemu govore sačuvani zapisi iz 533. godine. Tamo se spominje ''Neuense'', starorimski [[municipij]] koji je igrao važnu ulogu na križanju putova koji su povezivali obalno područje sa zaleđem. Cijelo područje je u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] bilo rubno područje samostalnog [[Hrvatsko Kraljevstvo (925. – 1102.)|Hrvatskog Kraljevstva]] i kasnije [[Hrvatsko Kraljevstvo (1102. – 1526.)|Hrvatsko-ugarskog Kraljevstva]], odnosno [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]], a stalno je bilo izloženo aspiracijama susjednih država ([[Mletačka Republika|Mletačke Republike]], [[Bosansko Kraljevstvo|Bosanskog Kraljevstva]], [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]).<ref>{{Citiranje weba |naslov=Neum, bosanskohercegovačka oaza na Jadranu |url=https://business-magazine.ba/2023/08/21/neum-bosanskohercegovacka-oaza-jadranu/ |website=business-magazine.ba |access-date=17. svibnja 2026.}}</ref> Nastanak Neumskog koridora vezan uz političko-vojna previranja s kraja 17. stoljeća, kada je na prostranom području jugoistočne Europe bjesnio [[Veliki turski rat]]. [[Mir u Srijemskim Karlovcima|Mirom u Srijemskih Karlovcima]] rat je završio 1699. godine, a jedna od posljedica je bilo veliko pomicanje granica Turskog Carstva. Mletačka Republika je u ratu znatno proširila svoj teritorij i sa svih strana došla na granice Dubrovačke Republike, kojoj to nije odgovaralo pa je zatražila da se u provedbi Karlovačkog mira na njezine granice vrate Osmanlije, što je i napravljeno.<ref>{{Citiranje weba |naslov=Kako je Neum pripao BiH – povijesni prikaz teritorijalne pripadnosti Neuma i okolice |url=https://identitet.hr/kako-je-neum-pripao-bih-povijesni-prikaz-teritorijalne-pripadnosti-neuma-i-okolice/ |website=identitet.hr |access-date=17. svibnja 2026.}}</ref> Takvo stanje je potrajalo do ukidanja Dubrovačke Republike 1808. godine, kada je područje koridora bilo izloženo prodoru [[Hrvatske zemlje pod francuskom vlašću|francuske]] vojske, a zatim i habsburške, te je povremeno dolazilo do sukoba s turskim postrojbama. [[Zaposjedanje Bosne i Hercegovine 1878.|Austro-ugarskim zaposjedanjem Bosne i Hercegovine 1878.]] godine Neumski koridor je ostao njezin sastavni dio, i to sve do uspostavljanja [[Kraljevina SHS|Kraljevine SHS]]. Tada je napravljena velika upravni preustroj cijele države, kojom su srpski vlastodršci ukinuli povijesne i etničke granice, te formirali oblasti prema vlastitim viđenjima i idejama. Neumski koridor potpao je pod umjetno stvorenu [[Mostarska oblast|Mostarsku oblast]].<ref>{{Citiranje enciklopedije |naslov=Neum |url=https://proleksis.lzmk.hr/806/ |enciklopedija=Proleksis enciklopedija|izdavač=LZMK |access-date=17. svibnja 2026.}}</ref> Od 1929. godine, kada je ponovo došlo do velike reorganizacije formiranjem banovina, područje koridora je pripalo [[Primorska banovina|Primorskoj banovini]]. Početkom Drugoga svjetskog rata to je područje ušlo u sastav [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]], a nakon rata postalo dio [[NR Bosna i Hercegovina|Narodne Republike Bosne i Hercegovine]], te po [[raspad SFRJ|raspadu SFRJ]] samostalne države Bosne i Hercegovine. == Usporeni međugranični promet i njegovo rješavanje == Zbog sve većeg turističkog prometa vozila kroz Neum, osobito poslije pristupanja Republike Hrvatske [[Europska unija|Europskoj Uniji]] 2013. godine, dolazilo je do čestih zastoja na oba granična prijelaza između Bosne i Hercegovine i Hrvatske.<ref>{{Citiranje weba |title=Zastoji na granicama uništavaju turistička putovanja, gosti neće htjeti u Neum i Mostar |url=https://www.vecernji.ba/vijesti/zastoji-na-granicama-unistavaju-turisticka-putovanja-gosti-nece-htjeti-u-neum-i-mostar-1163494 |work= |publisher=večernji.ba |access-date=17. svibnja 2026.}}</ref> Tražilo se rješenje kako omogućiti brži prolaz vozila preko Neumskog koridora pa je bilo prijedloga da se napravi ograđena cesta koja bi omogućila prolaz vozila bez [[Carina|carinske]] kontrole i spajala dva dijela Hrvatske, ili da se, na primjer, probije [[tunel]] koji bi išao ispod Neuma.<ref>{{Citiranje weba |title=Tunel ispod mora spaja Hrvatsku, spašava Neum |url=https://www.nezavisne.com/novosti/drustvo/Tunel-ispod-mora-spaja-Hrvatsku-spasava-Neum/191662 |work= |publisher=nezavisne.com |access-date=17. svibnja 2026.}}</ref> Rješenje je bilo otežano činjenicom da je još uvijek bio sporan vrh poluotoka [[Klek]]a, na koji pravo polažu obje susjedne države. Budući da se vlasti dviju država nisu uspjele dogovoriti kako riješiti problem, Republika Hrvatska je odlučila izgraditi visoki [[Pelješki most]], koji spaja dva dijela zemlje preko Malostonskog zaljeva i time zaobilazi Neumski koridor. == Galerija == <gallery class="center" mode="packed"> Datoteka:Bosensky koridor, pozar vyprahle macchie.jpg|Cesta kroz brdski reljef u zaleđu Neuma Datoteka:Neum road.jpg|Cestovno križanje u središtu Neuma Datoteka:Panorama Neuma4160457.jpg|Pogled iz Neuma na zaljev Klek-Neum Datoteka:Polutok Klek i granica.JPG|Zemljovid spornoga dijela hrvatsko-bosanskohercegovačke granice kod Neuma </gallery> == Povezani članci == * [[Zemljopis Bosne i Hercegovine]] * [[Klek]] == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Neum]] [[Kategorija:Zemljopisni koridori]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačko-hrvatska granica]] [[Kategorija:Hercegovačko-neretvanska županija]] {{coord|42|55|30|N|17|37|50|E|region:BA|display=title}} lnbre9lm8qq8i9qxspduelv2rzqhz0r 3 811870 7475781 7466229 2026-06-05T15:28:20Z Zijad Zuna Hamburg 356052 /* (Auto)biografija */ Odgovor 7475781 wikitext text/x-wiki {{uvodni tečaj}} '''Zijad Zuna Hamburg''', dobro došli na '''[[Wikipedija|Wikipediju]] na [[hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]]''' – slobodnu [[enciklopedija|enciklopediju]]! Pozivamo Vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije započete 16. veljače 2003. godine. Molimo Vas, upoznajte se s osnovnim načelima Wikipedije: : [[Wikipedija:Pet_stupova_Wikipedije|'''Pet stupova Wikipedije''']] − što je i na čemu se temelji Wikipedija : [[Wikipedija:Provjerljivost|'''Izvori i provjerljivost''']] − kako uspješno činiti Wikipediju boljom : [[Wikipedija:Slike|'''Slike''']] − kakve slike smijete postavljati na Wikipediju. Uređivanje možete vježbati na [[Wikipedija:Stranica za vježbanje|'''stranici za vježbanje''']]. U slučaju da Vam zatreba pomoć javite se dodijeljenom mentoru ili postavite pitanje u [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]]; odgovor će brzo stići. Probleme s uređivanjem ili s postupanjem drugih suradnika dajte [[WP:NPA|na pažnju administratorima]]. Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, a komentare na [[Wikipedija:Stranice za razgovor|stranicama za razgovor]], suradničkim stranicama i [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]] potpisujte tako da na alatnoj traci izaberete [[Slika:Signature_icon.png]] ili [[Slika:OOjs UI icon signature-ltr.svg|20px]] ili tako da napišete četiri tilde, što kod uređivanja izgleda ovako '''<nowiki>~~~~</nowiki>'''. Pri odgovaranju drugim suradnicima koristite znak '''@''' uz njihovo suradničko ime kako biste im poslali obavijest o odgovoru (na primjer: @[[Suradnik:{{PAGENAME}}|Zijad Zuna Hamburg]]).<br> Svoju suradničku stranicu imena »[[Suradnik:{{PAGENAME}}|Suradnik:Zijad Zuna Hamburg]]« možete uređivati po želji, u skladu s [[Wikipedija:Suradnička stranica|pravilima uređivanja suradničke stranice]]. Možete je popuniti [[Wikipedija:Suradnički okvirići|suradničkim okvirima]] i upisati nazive članaka koje ste započeli ili namjeravate stvoriti. Molimo Vas da prilikom uređivanja '''ne stavljate [[Wikipedija:Kršenje autorskih prava|radove zaštićene autorskim pravima]]''' bez dopuštenja! Nemojte izravno kopirati sadržaje s drugih internetskih stranica ako nemate izričito dopuštenje. Ako imate dopuštenje, napišite to na stranici za razgovor ili ga jednostavno dodajte [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja|ovdje]], a to obvezno napravite prije nego započnete s pisanjem preuzetog teksta. Svi doprinosi Wikipediji pod licencijom su [http://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/hr/ Creative Commons: Imenuj autora/Dijeli pod istim uvjetima]. Ako ne želite da se Vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ćete sav sadržaj sami napisati, najbolje prepričavajući sadržaj vjerodostojnih izvora, ili ćete ga prepisati iz nečeg što je u [[javno vlasništvo|javnom vlasništvu]] ili pod sličnom slobodnom licencijom, uvijek navodeći izvore. '''If you don't speak Croatian''': This is a welcome message sent to new users of the Croatian Wikipedia. Još jednom, dobro došli! [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 20:54, 18. svibnja 2026. (CEST) ==(Auto)biografija== Pozdrav! Vjerojatno nisam jedini koji je vidio zahtjeve za premještanje stranice [[Special:Permalink/7462419]]. Puno je tu problema, pođimo od najvažnijih: # Bez izvora navedenih na kraju svake tvrdnje (rečenice) nema [[WP:PRO]]vjerljivosti, a ne može se ocijeniti ni tzv. [[WP: ZNAČAJNOST]] # Članak bez tih izvora izgleda kao autobiografija ili nešto na što mi volimo staviti ukras {{tl|rad obožavatelja}}. Enciklopedijski članci pišu se sažeto, bez detalja koji su poznati samo vrlo bliskim osobama. # Previše je slika. Postoje neke greške u kodu, neki umetnuti citati izgleda nisu dobro zatvoreni. Ja bih pošao od 5-6 paragrafa s osnovnim informacijama, uz dane izvore, popis objavljenih djela i sl. Jedan zahtjev za premještanje je dovoljan, dodatni neće ništa ubrzati. Sretno, [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 20:54, 18. svibnja 2026. (CEST) :Poštovani Ponore, :potpuno sam očistio, sažeo i tehnički uredio svoj pješčanik (sandbox) u skladu s Vašim smjernicama i uputama. Tekst je sada prilagođen enciklopedijskom standardu, uklonjeni su dupli kodovi, a ugrađena je samo jedna kultna fotografija iz 1975. godine kao autentičan dokument epohe s Wikimedia Commonsa. :Molim Vas da pregledate stranicu i, ako je sve u redu, odobrite njezino prebacivanje u glavni prostor Wikipedije pod naslovom "Zijad Žuna". [[Suradnik:Zijad Zuna Hamburg|Zijad Zuna Hamburg]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zijad Zuna Hamburg|razgovor]])</small> 22:46, 21. svibnja 2026. (CEST) :Pozdrav Ponore, U pješčaniku sam u potpunosti prilagodio tekst prema tvojim uputama od 18. svibnja. Smanjio sam sadržaj na 5-6 paragrafa s osnovnim informacijama, uklonio višak slika i sredio greške u kodu (citati/reference). Sve je sada posloženo u dvije sažete rubrike (Biografija i Literatura) uz treću rubriku za Izvore i COBISS brojeve. Molim te da pregledaš pješčanik kada stigneš i odobriš premještanje u glavni prostor Wikipedije. [[Suradnik:Zijad Zuna Hamburg|Zijad Zuna Hamburg]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zijad Zuna Hamburg|razgovor]])</small> 17:28, 5. lipnja 2026. (CEST) gfk375xpbk3s21eest4syc0imuvjbu7 0 812443 7475651 7475447 2026-06-05T12:24:12Z Cybermb 1634 /* Rezultatska križaljka */ Rezultati 7475651 wikitext text/x-wiki {{radovi}} {{sporedni|6. rang HNL-a 2025./26.#2. ŽNL Splitsko-dalmatinska|l1=6. rang HNL-a 2025./26.}} {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = [[2. ŽNL Splitsko-dalmatinska]] | sezona = 2025./26. | slika = | opis = | država = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]] | stupanj lige = VI. | prvaci = [[NK Hvar|Hvar]] | promovirani = | degradirani = | broj klubova = 10 | kontinentalni kup1 = | kvalifikanti kup1 = | kontinentalni kup2 = | kvalifikanti kup2 = | kontinentalni kup3 = | kvalifikanti kup3 = | kontinentalni kup4 = | kvalifikanti kup4 = | utakmica = | golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = <!-- ne ispunjavati ako su parametri 'utakmica' i 'ukupna posjećenost' već ispunjeni --> | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[2. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2024./25.|2024./25.]] | sljedeća sezona = [[2. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2026./27.|2026./27.]] }} '''[[2. ŽNL Splitsko-dalmatinska]]''' u sezoni 2025./26. predstavlja drugi stupanj županijske lige u [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinskoj županiji]], te ligu šestog stupnja [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu|hrvatskog nogometnog prvenstva]]. <br> U natjecanju sudjeluje 10 klubova. <br> Prvak je postao klub ''[[NK Hvar|"Hvar"]]''. == Sustav natjecanja == Deset klubova igra dvokružnu ligu (18 kola). == Sudionici == * ''[[NK Adriatic Split|Adriatic]]'' – [[Split]] * ''[[NK Glavice 1991|Glavice 1991]]'' – [[Glavice]], [[Sinj]] * ''[[NK Hvar|Hvar]]'' – [[Hvar (grad)|Hvar]] * ''[[NK Jelsa|Jelsa]]'' – [[Jelsa]] * ''[[NK Mosor Žrnovnica (2018.)| Mosor]]'' – [[Žrnovnica (Split)|Žrnovnica]], [[Split]] * ''[[NK Poljičanin Srinjine|Poljičanin 1921]]'' – [[Srinjine]], [[Split]] * ''[[NK Postira-Sardi|Postira-Sardi]]'' – [[Postira]] * ''[[RNK Split 1912|Split 1912]]'' – [[Split]] * ''[[NK Trilj|Trilj 2001]]'' – [[Trilj]] * ''[[NK Vinjani|Vinjani]]'' – [[Donji Vinjani]], [[Imotski]] == Ljestvica == {| class="wikitable" style="text-align: center" !mj. !!klub !!ut. !!pob !!ner !!por !!gol+ !!gol- !!bod |- bgcolor="gold" |1. ||align="left"|[[NK Hvar|Hvar]] ||18 ||15 ||0 ||3 ||62 ||24 ||45 |- |2. ||align="left"|[[NK Postira-Sardi|Postira-Sardi]] ||18 ||15 ||1 ||2 ||59 ||19 ||43 (-3) |- |3. ||align="left"|[[NK Trilj|Trilj 2001]] ||18 ||11 ||2 ||5 ||48 ||35 ||35 |- |4. ||align="left"|[[NK Mosor Žrnovnica (2018.)|Mosor Žrnovnica]] ||18 ||10 ||2 ||6 ||47 ||26 ||32 |- |5. ||align="left"|[[NK Jelsa|Jelsa]] ||18 ||7 ||4 ||7 ||27 ||32 ||25 |- |6. ||align="left"|[[RNK Split 1912|Split 1912]] ||18 ||8 ||0 ||10 ||41 ||39 ||24 |- |7. ||align="left"|[[NK Glavice 1991|Glavice 1991]] ||18 ||6 ||2 ||10 ||25 ||42 ||20 |- |8. ||align="left"|[[NK Poljičanin Srinjine|Poljičanin 1921 Srinjine]] ||18 ||5 ||1 ||12 ||28 ||45 ||16 |- |9. ||align="left"|[[NK Adriatic Split|Adriatic Split]] ||18 ||3 ||2 ||13 ||30 ||51 ||11 |- |10. ||align="left"|[[NK Vinjani|Vinjani (Donji Vinjani)]] ||18 ||3 ||0 ||15 ||17 ||71 ||9 |- |} == Rezultatska križaljka == ''Ažurirano: 5. lipnja 2026. (kraj sezone)'' {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align: center" !kratica !!klub !!ADR !!GLA !!HVAR !!JEL !!MOS !!POLJ !!POS !!SPL !!TRI !!VINJ |- |'''ADR ||align="left"|Adriatic Split |bgcolor="gainsboro"| || 3:0 || '''3:4''' || 1:2 || 3:3 || '''0:2''' || '''1:4''' || '''1:5''' || 1:2 || 8:0 |- |'''GLA ||align="left"|Glavice 1991 | '''6:0''' || bgcolor="gainsboro" | || 1:3 || 2:2 || '''0:1''' || '''3:1''' || 1:1 || 3:1 || '''1:3''' || 1:0 |- |'''HVAR ||align="left"|Hvar | 4:1 || '''6:2''' || bgcolor="gainsboro" | || '''3:0''' || '''4:1''' || 5:0 || '''3:2''' || 6:0 || '''3:1''' || 7:0 |- |'''JEL ||align="left"|Jelsa | '''3:0''' || '''0:1''' || 2:1 || bgcolor="gainsboro" | || '''1:3''' || 2:2 || 0:1 || 2:1 || '''1:1''' || 4:0 |- |'''MOS ||align="left"|Mosor Žrnovnica | '''1:1''' || 8:1 || 1:2 || 4:0 || bgcolor="gainsboro" | || '''2:1''' || '''1:2''' || 3:1 || '''1:2''' || '''5:0''' |- |'''POLJ ||align="left"|Poljičanin 1921 Srinjine | 2:4 || 3:0 || '''0:2''' || '''3:0''' || 0:3 || bgcolor="gainsboro" | || 3:4 || '''2:0''' || 3:4 || '''4:3''' |- |'''POS ||align="left"|Postira-Sardi | 5:0 || '''2:0''' || 2:0 || '''5:1''' || 3:0 || '''7:1''' || bgcolor="gainsboro" | || 6:3 || 3:1 || 3:0 p.f. |- |'''SPL ||align="left"|Split 1912 | 2:1 || '''3:0''' || '''2:3''' || '''0:2''' || '''2:1''' || 2:1 || '''2:0''' || bgcolor="gainsboro" | || 1:3 || 11:0 |- |'''TRI ||align="left"|Trilj 2001 | '''3:0''' || 4:1 || 2:4 || 3:3 || 3:4 || '''3:0''' || '''2:6''' || '''4:0''' || bgcolor="gainsboro" | || '''2:1''' |- |'''VINJ ||align="left"|Vinjani (Donji Vinjani) | '''3:2''' || '''1:2''' || '''4:2''' || '''1:2''' || 0:5 || 1:0 || '''0:3''' || '''1:5''' || 2:5 || bgcolor="gainsboro" | |- !colspan="12"| |- |colspan="12" align="left"| <small> '''podebljan rezultat''' - utakmice od 1. do 9. kola (1. utakmica između klubova) <br> rezultat normalne debljine - utakmice od 10. do 18. kola (2. utakmica između klubova) <br> ''rezultat nakošen'' - nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora <br> <small> rezultat smanjen * </small> - iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta <br> <s> prekrižen rezultat </s> - poništena ili brisana utakmica <br> p - utakmica prekinuta <br> 3:0 p.f. / 0:3 p.f. - rezultat 3:0 bez borbe <br> n.i. - nije igrano |} <small> Izvori: <ref name="hns_semafor_WB"> [https://web.archive.org/web/20260526060421/https://semafor.hns.family/natjecanja/103137366/2-znl-nszsd-2526/detaljno/ semafor.hns.family, ''2025/26 / ŽNS splitko-dalmatinski / 2. ŽNL NSŽSD 25/26 / 2025/2026 / Detaljno''], wayback arhiva od 26. svibnja 2026. </ref> </small> == Najbolji strijelci == == Povezani članci == * [[2. ŽNL Splitsko-dalmatinska]] * [[1. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2025./26.]] * [[Hvarska nogometna liga 2025./26.|Hvarska liga 2025./26.]] == Vanjske poveznice == * [http://nszsd.hr/ nszsd.hr, ''Nogometni savez Županije Splitsko-dalmatinske''] * [http://nszsd.hr/2-zupanijska-nogometna-liga/ nszsd.hr, ''2. ŽNL''] * [https://www.facebook.com/people/Nogometni-savez-%C5%BDupanije-splitsko-dalmatinske/100041520803421/ ''Nogometni savez Županije splitsko-dalmatinske'', facebook stranica] * [https://sportnet.hr/sportnetklub/nogomet-1/-1-i-2-znl-splitsko-dalmatinske-zupanije-180469/ sportnet.hr forum, ''1. i 2. ŽNL Splitsko-dalmatinske županije''] * [https://dalmatinskinogomet.hr/ dalmatinskinogomet.hr] * [https://semafor.hns.family/ semafor.hns.family, ''HNS Semafor''] == Izvori == <small> * [http://nszsd.hr/sluzbeni-glasnik/ nszsd.hr, ''Službeni glasnik - "Balun"''] * [https://semafor.hns.family/natjecanja/103137366/2-znl-nszsd-2526/ semafor.hns.family, ''2025/26 / ŽNS splitko-dalmatinski / 2. ŽNL NSŽSD 25/26 / 2025/2026''] * [https://semafor.hns.family/natjecanja/103137366/2-znl-nszsd-2526/detaljno/ semafor.hns.family, ''2025/26 / ŽNS splitko-dalmatinski / 2. ŽNL NSŽSD 25/26 / 2025/2026 / Detaljno''] * [https://web.archive.org/web/20260526060421/https://semafor.hns.family/natjecanja/103137366/2-znl-nszsd-2526/detaljno/ semafor.hns.family, ''2025/26 / ŽNS splitko-dalmatinski / 2. ŽNL NSŽSD 25/26 / 2025/2026 / Detaljno''], wayback arhiva od 26. svibnja 2026. * {{en icon}} [https://www.sofascore.com/football/tournament/croatia-amateur/2-znl-splitsko-dalmatinska/16327#id:83114 sofascore.com, ''2. ŽNL Splitsko-dalmatinska / 25/26''] * [https://nszsd.hr/wp-content/uploads/2025/09/Balun-33-2025.pdf nszsd.hr, ''"Balun" – službeno glasilo NSŽSD'', br. 33/2025., objavljeno 19. rujna 2025. (''PROPOZICIJE DRUGE ŽNL NSŽSD ZA NATJECATELJSKU GODINU 2025./2026.''], preuzeto 26. svibnja 2026. * [https://nszsd.hr/wp-content/uploads/2026/06/Balun-22-2026.pdf nszsd.hr, ''"Balun" – službeno glasilo NSŽSD'', br. 22/2026., objavljeno 2. lipnja 2026. (''2. ŽNL – 18. KOLO)''], (rezultati, ljestvica, najbolji strijelci), preuzeto 5. lipnja 2026. {{izvori}} </small> {{2. ŽNL Splitsko-dalmatinska}} [[Kategorija:2. ŽNL Splitsko-dalmatinska|2025-26]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2025./26.|Splitsko-dalmatinska-2]] eamerqcpb5i1q858z7hwapq0nm2ynvg 0 812566 7475775 7475095 2026-06-05T15:04:38Z Cybermb 1634 /* Raspored utrka i osvajači postolja */ Utrke 1-2 7475775 wikitext text/x-wiki {{radovi}} '''[[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu]]''' u klasi '''''500cc''''' za 1979. godinu je drugi put zaredom osvojio [[SAD|američki]] vozač [[Kenny Roberts]] na motociklu ''[[Yamaha|Yamaha YZR500]]'', za momčad ''Yamaha USA'' <br> Prvenstvo za proizvođače je osvojio ''[[Suzuki]]''. == Raspored utrka i osvajači postolja == 1979. godine je bilo na rasporedu 13 trkačih vikenda ''[[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|Svjetskog prvenstva]]'', te su na njih 12 vožene utrke u klasi ''500cc''. {| class="wikitable sortable" style="font-size: 80%" !{{abbr|rb|redni broj utrke u klasi u prvenstvu}} !!{{abbr|datum|datum održavanja utrke}} !!staza !!{{abbr|utrka|''Velika nagrada''}} !!width="10%"|službeni naziv utrke !!{{abbr|pole poz.|1. startna pozicija}} !!{{abbr|motocikl|motocikl na 1. startnoj poziciji}} !!{{abbr|naj.krug|najbrži krug}} !!motocikl !!pobjednik !!motocikl !!drugoplasirani !!motocikl !!trećeplasirani !!motocikl !!{{abbr|izvj.|izvor ili izvještaj za utrku}} |- |'''1. ||<small> 18. ožujka 1979. ||{{Z|VEN|1955}} San Carlos ||''VN Venecuele ||<small> ''Gran Premio de Venezuela de Motociclismo |{{Z|UK}} Barry Sheene ||Suzuki ||{{Z|UK}} Barry Sheene ||Suzuki |{{Z|UK}} '''Barry Sheene ||'''Suzuki ||{{Z|ITA}} Virginio Ferrari ||Suzuki ||{{Z|UK}}{{Z|SJI}} Tom Herron ||Suzuki |<ref name="pilotegp_1979"> {{fra icon}} [https://web.archive.org/web/20220329142718/http://www.pilotegpmoto.com/gp-1979.pdf pilotegpmoto.com, ''GP 1979''], wayback arhiva </ref> <ref name="jumpingjack_1979"> {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725170949/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_1979_heden.htm jumpingjack.nl, ''1979 - GP''], wayback arhiva </ref> <ref name="racingmemo_1979_GP"> {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/MOTO-GP-1979.htm racingmemo.free.fr, ''Les Championnats du Monde de Courses sur Route / L'année 1979''], pristupljeno 5. lipnja 1979. </ref> <ref name="racingmemo_1979_500cc"> {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/MOTO-GP-classements_79-500.htm racingmemo.free.fr, ''CHAMPIONNAT DU MONDE DE VITESSE MOTO - CLASSEMENTS COMPLETS - 1979 - 500cc''], pristupljeno 5. lipnja 1979. </ref> <ref name="MA-de_1979"> {{deu icon}} [https://web.archive.org/web/20160902001506/http://www.motorrad-autogrammkarten.de/motorradsport-statistik/grand-prix-wm-podium/year_stat/1979.html motorrad-autogrammkarten.de, ''Grand Prix Motorrad Weltmeisterschaft Podium / 1979''], wayback arhiva </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1979/ven/500cc/rac/classification motogp.com, ''Results / VENEZUELA GRAND PRIX 1979 / 500cc / RAC''], pristupljeno 5. lipnja 1979. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/1979/venezuela-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1979 / VEN / Race''], pristupljeno 5. lipnja 1979. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1979-venezuelan-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1979 Venezuelan MotoGP''], pristupljeno 5. lipnja 1979. </ref> <ref> {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/Grand_Prix-wegrace_van_Venezuela_1979 nl.wikipedia.org, ''Grand Prix-wegrace van Venezuela 1979''], pristupljeno 5. lipnja 1979. </ref> |- |'''2. ||<small> 29. travnja 1979. ||{{Z|AUT}} Salzburgring ||''VN Austrije ||<small> ''Austrian Grand Prix - Großer Preis von Österreich |{{Z|VEN|1955}} Johnny Cecotto ||Yamaha ||{{Z|SAD}} Kenny Roberts ||Yamaha |{{Z|SAD}} '''Kenny Roberts ||'''Yamaha ||{{Z|ITA}} Virginio Ferrari ||Suzuki ||{{Z|NIZ}} Wil Hartog ||Suzuki |<ref name="pilotegp_1979"/> <ref name="jumpingjack_1979"/> <ref name="racingmemo_1979_GP"/> <ref name="racingmemo_1979_500cc"/> <ref name="MA-de_1979"/> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/1979/austrian-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1979 / AUT / Race''], pristupljeno 5. lipnja 1979. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1979-austrian-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1979 Austrian MotoGP''], pristupljeno 5. lipnja 1979. </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/salzburg790429.jpg progcovers.com, ''1979 500cc Class (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 2 / Salzburgring''], preuzeto 5. lipnja 2026. </ref> <ref> {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/Grand_Prix-wegrace_van_Oostenrijk_1979 nl.wikipedia.org, ''Grand Prix-wegrace van Oostenrijk 1979''], pristupljeno 5. lipnja 1979. </ref> |- |} <!-- ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||| --> <small> </small> == Poredak za vozače == ; Sustav bodovanja Bodove je osvajalo prvih 10 vozača u utrci. {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align:center" |- !pozicija u utrci |bgcolor="gold"|'''1. ||bgcolor="silver"|'''2. ||bgcolor="goldenrod"|'''3. ||'''4. ||'''5. ||'''6. ||'''7. ||'''8. ||'''9. ||'''10. |- !bodovi |15 ||12 ||10 ||8 ||6 ||5 ||4 ||3 ||2 ||1 |- |} <!-- {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !mj. !!vozač !!konstruktor !!{{abbr|bm|broj motocikla}} !!momčad (tim) !!motocikl !!bodova |- bgcolor="gold" ||||||||||||||||| --> == Poredak za konstruktore == ; Sustav bodovanja Bodove za proizvođača osvaja najbolje plasirani motocikl proizvođača među prvih 10 u utrci. {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align:center" |- !pozicija u utrci |bgcolor="gold"|'''1. ||bgcolor="silver"|'''2. ||bgcolor="goldenrod"|'''3. ||'''4. ||'''5. ||'''6. ||'''7. ||'''8. ||'''9. ||'''10. |- !bodovi |15 ||12 ||10 ||8 ||6 ||5 ||4 ||3 ||2 ||1 |- |} '''''[[Suzuki]]''''' prvak u poretku konstruktora. <ref> {{en icon}} [https://global.yamaha-motor.com/race/wgp-50th/race_archive/season1970_79/1979/ global.yamaha-motor.com, ''1979 / Roberts takes consecutive title''], pristupljeno 28. svibnja 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20221125153143/https://www.motorsport-archive.com/results/series/36 motorsport-archive.com, ''World 500ccm Championship :: Overview''] wayback arhiva </ref> <ref> {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/MOTO-GP-CH%20MONDE%20CONST.htm racingmemo.fr, ''LES CHAMPIONNATS DU MONDE DE VITESSE MOTO / Championnats du Monde des constructeurs], pristupljeno 28. kolovoza 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.europark.com/ny-gpdat/ny-c500m.htm europark.com, ''WORLD CHAMPIONS / 500 / MotoGP Manufacturer''], pristupljeno 28. kolovoza 2026. </ref> {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !mj. !!konstruktor !!bod |- bgcolor="gold" |'''1. ||{{Z|JAP}} '''[[Suzuki]] ||<center> '''165 |- bgcolor="silver" |'''2. ||{{Z|JAP}} '''[[Yamaha]] ||<center> '''138 |- bgcolor="goldenrod" |'''3. ||{{Z|ITA}} '''Morbidelli ||<center> '''2 |- |} <small> u ljestvici konstruktori koji su osvojili bodove u prvenstvu </small> == Povezani članci == * [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu]] == Vanjske poveznice == * {{en icon}} [https://www.motogp.com motogp.com] * {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-CH%20MONDE.htm racingmemo.free.fr, ''LES CHAMPIONNATS DU MONDE DE VITESSE MOTO''] * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/fim-motogp-world-championship/summary/2024 motorsportstats.com, ''MotoGP''] * {{fra icon}} [https://web.archive.org/web/20231207001348/http://www.pilotegpmoto.com/ pilotegpmoto.com], wayback * {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725172956/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_Index.htm jumpingjack.nl, ''Alle Grand-Prix uitslagen en bijzonderheden, van 1973 (het jaar dat Jack begon met racen) tot heden.''], wayback * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20221125153143/https://www.motorsport-archive.com/results/series/36 motorsport-archive.com, ''World 500ccm Championship :: Overview''] wayback arhiva * {{en icon}} [https://www.the-sports.org/moto-moto-gp-presentation-medal-winners-sup405.html the-sports.org, ''Moto - Moto GP - Prize list''] * {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/series/motogp/ motorsportmagazine.com, ''World Motorcycle Championship / MotoGP''] * {{en icon}} [http://motorsporttop20.com/motorcycle-championships-world/ motorsporttop20.com, ''Motorcycle Championships''] * {{en icon}} [https://www.progcovers.com/motor/fimgrandprix.html progcovers.com, ''Motor Racing Programme Covers / FIM Grand Prix World Championship Programmes / 500cc Class / MotoGP''] * {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Risultati_del_motomondiale_1979 it.wikipedia.org, ''Risultati del motomondiale 1979''] * {{es icon}} [https://es.wikipedia.org/wiki/Temporada_1979_del_Campeonato_del_Mundo_de_Motociclismo es.wikipedia.org, ''Temporada 1979 del Campeonato del Mundo de Motociclismo''] * {{deu icon}} [https://de.wikipedia.org/wiki/Motorrad-Weltmeisterschaft_1979 de.wikipedia.org, ''Motorrad-Weltmeisterschaft 1979''] * {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/Wereldkampioenschap_wegrace_1979 nl.wikipedia.org, ''Wereldkampioenschap wegrace 1979''] == Izvori == <small> * {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1979/ven/500cc/rac/classification motogp.com, ''Results / 1979 / 500cc''], pristupljeno 28. svibnja 2026. * {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/world-standing/1979/500cc/championship-standings motogp.com, ''Standings / 1979 / Riders' Standings / Championship Standings 1979 / 500cc''], pristupljeno 28. svibnja 2026. * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/fim-motogp-world-championship/summary/1979 motorsportstats.com, ''MotoGP / 1979 / Summary''], pristupljeno 28. svibnja 2026. * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/fim-motogp-world-championship/calendar/1979 motorsportstats.com, ''MotoGP / 1979 / Calendar''], pristupljeno 28. svibnja 2026. * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/fim-motogp-world-championship/standings/1979 motorsportstats.com, ''MotoGP / 1979 / Standings''], pristupljeno 28. svibnja 2026. * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/fim-motogp-world-championship/results/1979 motorsportstats.com, ''MotoGP / 1979 / Results''], pristupljeno 28. svibnja 2026. * {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/MOTO-GP-classements_79-500.htm racingmemo.free.fr, ''CHAMPIONNAT DU MONDE DE VITESSE MOTO - CLASSEMENTS COMPLETS - 1979 - 500cc''], pristupljeno 28. svibnja 2026. * {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/MOTO-GP-1979.htm racingmemo.free.fr, ''Les Championnats du Monde de Courses sur Route / L'année 1979''], pristupljeno 28. svibnja 2026. * {{fra icon}} [https://web.archive.org/web/20220329142718/http://www.pilotegpmoto.com/gp-1979.pdf pilotegpmoto.com, ''GP 1979''], wayback arhiva * {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725170949/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_1979_heden.htm jumpingjack.nl, ''1979 - GP''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/championships/1979-world-motorcycle-championship/ motorsportmagazine.com, ''1979 World Motorcycle Championship''], pristupljeno 28. svibnja 2026. * {{deu icon}} [https://web.archive.org/web/20160902001506/http://www.motorrad-autogrammkarten.de/motorradsport-statistik/grand-prix-wm-podium/year_stat/1979.html motorrad-autogrammkarten.de, ''Grand Prix Motorrad Weltmeisterschaft Podium / 1979''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://global.yamaha-motor.com/race/wgp-50th/race_archive/season1970_79/1979/ global.yamaha-motor.com, ''1979 / Roberts takes consecutive title''], pristupljeno 28. svibnja 2026. * {{en icon}} [http://motorsporttop20.com/wp-content/uploads/2025/11/2.500cc-MotoGP.pdf motorsporttop20.com, ''FICM 500cc GRAND PRIX EUROPEAN CHAMPIONSHIP (1938-39) / FIM 500cc GRAND PRIX WORLD CHAMPIONSHIP (1949-2001) / FIM MOTO GP WORLD CHAMPIONSHIP (since 2002)''], objavljeno u studenom 2025., preuzeto 28. svibnja 2026. * {{en icon}} [https://www.progcovers.com/motor/500cc1979.php progcovers.com, ''Motor Racing Programme Covers / 1979 500cc Class (FIM Grand Prix World Championship) Programmes''], pristupljeno 28. svibnja 2026. {{izvori|49em}} </small> {{Sezone Svjetskog prvenstva u motociklizmu}} {{Svjetski prvaci u MotoGP/500cc}} [[Kategorija:Sezone Svjetskog prvenstva u motociklizmu – 500cc|1979 1 500cc]] 96yalc0me76vkcoracexqyclj28a9pk 10 812952 7475711 7474231 2026-06-05T13:40:44Z Vitek 12410 pop 7475711 wikitext text/x-wiki {{Navbox |name = Regije Kameruna |title = [[Regije Kameruna]] |listclass = hlist |list1 = * [[Regija Adamawa|Adamawa]] * [[Regija Centar|Centar]] * [[Regija Istok|Istok]] * [[Regija Daleki sjever|Daleki sjever]] * [[Regija Primorje|Primorje]] * [[Regija Sjever|Sjever]] * [[Regija Sjeverozapad|Sjeverozapad]] * [[Regija Zapad|Zapad]] * [[Regija Jug|Jug]] * [[Regija Jugozapad|Jugozapad]] }}<noinclude> [[Kategorija:Kamerunski predlošci]] [[Kategorija:Skupni predlošci administrativnih podjela]] </noinclude> 5vz8kkcfr5cexqejf5vaf16jwvoqoc8 0 813064 7475678 7474248 2026-06-05T13:02:00Z Cybermb 1634 /* Skupina A */ Ljestvica 7475678 wikitext text/x-wiki {{radovi}} ''Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu Divizije I'' za 2003. godinu. <br> Održano je u travnju 2003. godine u [[Mađarska|Mađarskoj]] i [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. <br> Sudjelovale je 12 reprezentacija, koje su razigravale za plasman od 17. do 28. mjesta u ''Svjetskom prvenstvu'' za 2003. godinu. <br> Prvaci ''Divizije I'' za 2003. godinu su bile reprezentacije Kazahstana (''Skupina A'') i Francuske (''Skupina B)''. == Mjesta odigravanja == {| class="wikitable" !skupina !!dvorana !!grad !!država |- |'''Skupina A ||'' ||[[Budimpešta]] ||{{Z|MAĐ}} [[Mađarska]] |- |'''Skupina B ||'' ||[[Zagreb]] ||{{Z|HRV}} [[Hrvatska]] |- |} == Sustav natjecanja == 12 reprezentacija je bilo raspoređeneo u dvije skupine (''A'' i ''B'') koje su igrane jednostrukom ligaškim sustavom. <br> Prvaci skupina su napredovale u prvi stupanj ''Svjetskog prvenstva'', dok su posljednjoplasirane momčadi ispale u ''Diviziju II''. == Sudionici == * {{Z|EST}} Estonija * {{Z|FAR}} Francuska * {{Z|HRV}} [[Hrvatska reprezentacija u hokeju na ledu|Hrvatska]] * {{Z|ITA}} Italija * {{Z|KAZ}} Kazahstan * {{Z|LIT}} Litva * {{Z|MAĐ}} [[Mađarska reprezentacija u hokeju na ledu|Mađarska]] * {{Z|NIZ}} Nizozemska * {{Z|NOR}} Norveška * {{Z|POLJ}} Poljska * {{Z|RUM}} Rumunjska * {{Z|UK}} Velika Britanija == Skupina A == Igrano u [[Budimpešta|Budimpešti]], [[Mađarska]]. === Rezultati === === Ljestvica === {| class="wikitable" style="text-align: center" !mj !!reprezentacija !!{{abbr|GP|odigrane utakmice}} !!{{abbr|W|pobjede}} !!{{abbr|T|neodlučeno}} !!{{abbr|L|porazi}} !!{{abbr|GF|postignuti golovi}} !!{{abbr|GA|primljeni golovi}} !!{{abbr|GD|gol-razlika}} !!{{abbr|bod|osvojeni bodovi}} !!SP 2004. |- bgcolor="palegreen" |1. ||align="left"|{{Z|KAZ}} Kazahstan ||5 ||5 ||0 ||0 ||34 ||9 || +25 ||10 || Svjetsko prvenstvo |- |2. ||align="left"|{{Z|POLJ}} Poljska ||5 ||4 ||0 ||1 ||24 ||9 || +15 ||8 ||rowspan="4"| Divizija I |- |3. ||align="left"|{{Z|MAĐ}} Mađarska ||5 ||2 ||1 ||2 ||14 ||13 || +1 ||5 |- |4. ||align="left"|{{Z|NIZ}} Nizozemska ||5 ||1 ||1 ||3 ||17 ||22 || -5 || 3 |- |5. ||align="left"|{{Z|RUM}} Rumunjska ||5 ||1 ||1 ||3 ||13 ||26 || -13 || 3 |- bgcolor="salmon" |6. ||align="left"|{{Z|LIT}} Litva ||5 ||0 ||1 ||4 ||7 ||30 || -23 ||1 || Divizija II |- |} == Skupina B == Igrano u [[Zagreb]]u, [[Hrvatska]]. == Konačni poredak == == Povezani članci == == Vanjske poveznice == * {{en icon}} [https://www.iihf.com/en/home iihf.com] * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20170925131030/http://www.iihf.com/iihf-home/history/past-tournaments/ iihf.com, ''Past Tournaments'', (2000. - 2017.)], wayback arhiva (2017.) * {{fra icon}} [https://www.hockeyarchives.info/archives.htm hockeyarchives.info] * {{en icon}} [https://www.eurohockey.com/ eurohockey.com] * {{en icon}} [https://www.eurohockey.com/league/888-world-championship-d1a.html eurohockey.com, ''World Championship d1A''] * {{en icon}} [https://www.eurohockey.com/league/1187-world-championship-d1b.html eurohockey.com, ''World Championship d1B''] * {{en icon}} [https://hokej.sfrp.cz/ hokej.sfrp.cz, ''SRFP's Hockey Archive''] * {{ces icon}} [https://web.archive.org/web/20190220052652/http://avlh.sweb.cz/ avlh.sweb.cz], wayback arhiva * {{ces icon}} [https://web.archive.org/web/20190227124111/http://avlh.sweb.cz/M.htm avlh.sweb.cz, ''MEZINÁRODNÍ HOKEJ / muži''], wayback arhiva * {{en icon}} [http://www.todor66.com/hockey/world/index.html todor66.com, ''Ice Hockey World Championships and Olympic Games Archive''] * {{en icon}} [https://www.eliteprospects.com/ eliteprospects.com] * {{en icon}} [https://www.eliteprospects.com/league/wc-d1 eliteprospects.com, ''WC D1''] * {{deu icon}} [https://de.wikipedia.org/wiki/Eishockey-Weltmeisterschaft_der_Herren_2003 de.wikipedia.org, ''Eishockey-Weltmeisterschaft der Herren 2003''] * {{en icon}} [https://en.wikipedia.org/wiki/2003_Men%27s_Ice_Hockey_World_Championships en.wikipedia.org, ''2003 Men's Ice Hockey World Championships''] == Izvori == <small> * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20180831132215/http://www.iihf.com/iihf-home/history/past-tournaments/iihf-championships-2003/ iihf.com, ''IIHF Championships 2003''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20170702072026/http://www.iihf.com/hockey/x/0203/WSIA/0203/tournaments/WSIA.htm iihf.com, ''2003 IIHF World Championship Div I,Group A / Budapest / HUNGARY / 15.04.-21.04.2003''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20170702060633/http://www.iihf.com/hockey/x/0203/WSIA/0203/scripts/standings/pg000001.htm iihf.com, ''2003 IIHF World Championship Div I,Group A / Budapest / HUNGARY / 15.04.-21.04.2003 / Games & Standings''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20160405103858/http://www.iihf.com/hockey/x/0203/WSIA/0203/scripts/standings/pg000002.htm iihf.com, ''2003 IIHF World Championship Div I,Group A / Budapest / HUNGARY / 15.04.-21.04.2003 / Final Ranking''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20160304211514/http://www.iihf.com/hockey/x/0203/WSIB/0203/tournaments/WSIB.htm iihf.com, ''2003 IIHF World Championship Div I,Group B / Zagreb / CROATIA / 13.04.-20.04.2003''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20160405150610/http://www.iihf.com/hockey/x/0203/WSIB/0203/scripts/standings/pg000001.htm iihf.com, ''2003 IIHF World Championship Div I,Group B / Zagreb / CROATIA / 13.04.-20.04.2003 / Games & Standings''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20160409171234/http://www.iihf.com/hockey/x/0203/WSIB/0203/scripts/standings/pg000002.htm iihf.com, ''2003 IIHF World Championship Div I,Group B / Zagreb / CROATIA / 13.04.-20.04.2003 / Final Ranking''], wayback arhiva * {{fra icon}} [https://www.hockeyarchives.info/mondial2003.htm hockeyarchives.info, ''Championnats du Monde 2003''], pristupljeno 3. lipnja 2026. * {{en icon}} [https://www.eurohockey.com/league/888-ihwc-d1.html?season=2003 eurohockey.com, ''IHWC d1 / 2002-2003''], ažurirano 9. kolovoza 2011., pristupljeno 3. lipnja 2026. * {{en icon}} [https://www.eurohockey.com/stats/league/2002/888-ihwc-d1.html?season=2003&type=1&position=0&nationality=0 eurohockey.com, ''Statistics IHWC d1 2002-2003''], pristupljeno 3. lipnja 2026. * {{en icon}} [https://www.eliteprospects.com/league/wc-d1/2002-2003 eliteprospects.com, ''WC D1 / 2002-2003''], pristupljeno 3. lipnja 2026. * {{en icon}} [https://hokej.sfrp.cz/ms/ms2003.html hokej.sfrp.cz, ''2003 / World Championship''], pristupljeno 3. lipnja 2026. * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20150709164838/http://hokej.snt.cz/ms/ms2003.html hokej.sfrp.cz, ''2003 / World Championship''], wayback arhiva (2015.) * {{ces icon}} [https://web.archive.org/web/20220212201429/http://avlh.sweb.cz/MS-2003.pdf avlh.sweb.cz, ''2003 / Miistrovství světa''], wayback arhiva * {{en icon}} [http://www.todor66.com/hockey/world/Men_II_2003.html todor66.com, ''Men Ice Hockey World Championship 2003 Level II Winners Kazakhstan and France''], pristupljeno 3. lipnja 2026. {{izvori}} </small> {{Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu – niži stupnjevi}} [[Kategorija:Svjetska prvenstva u hokeju na ledu|2003 I ]] [[Kategorija:Međunarodna športska natjecanja u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Hokej na ledu u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Međunarodna športska natjecanja u Mađarskoj]] [[Kategorija:Hokej na ledu u Mađarskoj]] skf64vt19pf61iy3mqeutrdnq35fxw7 7475785 7475678 2026-06-05T15:39:33Z Cybermb 1634 /* Skupina A */ Rezultati 7475785 wikitext text/x-wiki {{radovi}} ''Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu Divizije I'' za 2003. godinu. <br> Održano je u travnju 2003. godine u [[Mađarska|Mađarskoj]] i [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. <br> Sudjelovale je 12 reprezentacija, koje su razigravale za plasman od 17. do 28. mjesta u ''Svjetskom prvenstvu'' za 2003. godinu. <br> Prvaci ''Divizije I'' za 2003. godinu su bile reprezentacije Kazahstana (''Skupina A'') i Francuske (''Skupina B)''. == Mjesta odigravanja == {| class="wikitable" !skupina !!dvorana !!grad !!država |- |'''Skupina A ||'' ||[[Budimpešta]] ||{{Z|MAĐ}} [[Mađarska]] |- |'''Skupina B ||'' ||[[Zagreb]] ||{{Z|HRV}} [[Hrvatska]] |- |} == Sustav natjecanja == 12 reprezentacija je bilo raspoređeneo u dvije skupine (''A'' i ''B'') koje su igrane jednostrukom ligaškim sustavom. <br> Prvaci skupina su napredovale u prvi stupanj ''Svjetskog prvenstva'', dok su posljednjoplasirane momčadi ispale u ''Diviziju II''. == Sudionici == * {{Z|EST}} Estonija * {{Z|FAR}} Francuska * {{Z|HRV}} [[Hrvatska reprezentacija u hokeju na ledu|Hrvatska]] * {{Z|ITA}} Italija * {{Z|KAZ}} Kazahstan * {{Z|LIT}} Litva * {{Z|MAĐ}} [[Mađarska reprezentacija u hokeju na ledu|Mađarska]] * {{Z|NIZ}} Nizozemska * {{Z|NOR}} Norveška * {{Z|POLJ}} Poljska * {{Z|RUM}} Rumunjska * {{Z|UK}} Velika Britanija == Skupina A == Igrano u [[Budimpešta|Budimpešti]], [[Mađarska]]. === Rezultati === {| |- |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!par !!rez. |- |rowspan="3"|<small> 15. travnja 2003. |Litva - '''Poljska''' || 2:8 |- |Rumunjska - '''Kazahstan''' || 2:8 |- |Nizozemska - '''Mađarska''' || 2:4 |- |rowspan="3"|<small> 16. travnja 2003. |'''Kazahstan''' - Litva || 13:2 |- |'''Poljska''' - Nizozemska || 6:3 |- |Mađarska - Rumunjska || 4:4 |- |} |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!par !!rez. |- |rowspan="3"|<small> 18. travnja 2003. |'''Poljska''' - Rumunjska || 6:0 |- |Litva - Nizozemska || 2:2 |- |Mađarska - '''Kazahstan''' || 1:4 |- |rowspan="3"|<small> 20. travnja 2003. |'''Nizozemska''' - Rumunjska || 7:4 |- |'''Kazahstan''' - Poljska || 3:1 |- |Litva - '''Mađarska''' || 0:4 |- |} |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!par !!rez. |- |rowspan="3"|<small> 21. travnja 2003. |'''Kazahstan''' - Nizozenska || 6:3 |- |'''Rumunjska''' - Litva || 3:1 |- |Mađarska - '''Poljska''' || 1:3 |- |} |- |} === Ljestvica === {| class="wikitable" style="text-align: center" !mj !!reprezentacija !!{{abbr|GP|odigrane utakmice}} !!{{abbr|W|pobjede}} !!{{abbr|T|neodlučeno}} !!{{abbr|L|porazi}} !!{{abbr|GF|postignuti golovi}} !!{{abbr|GA|primljeni golovi}} !!{{abbr|GD|gol-razlika}} !!{{abbr|bod|osvojeni bodovi}} !!SP 2004. |- bgcolor="palegreen" |1. ||align="left"|{{Z|KAZ}} Kazahstan ||5 ||5 ||0 ||0 ||34 ||9 || +25 ||10 || Svjetsko prvenstvo |- |2. ||align="left"|{{Z|POLJ}} Poljska ||5 ||4 ||0 ||1 ||24 ||9 || +15 ||8 ||rowspan="4"| Divizija I |- |3. ||align="left"|{{Z|MAĐ}} Mađarska ||5 ||2 ||1 ||2 ||14 ||13 || +1 ||5 |- |4. ||align="left"|{{Z|NIZ}} Nizozemska ||5 ||1 ||1 ||3 ||17 ||22 || -5 || 3 |- |5. ||align="left"|{{Z|RUM}} Rumunjska ||5 ||1 ||1 ||3 ||13 ||26 || -13 || 3 |- bgcolor="salmon" |6. ||align="left"|{{Z|LIT}} Litva ||5 ||0 ||1 ||4 ||7 ||30 || -23 ||1 || Divizija II |- |} == Skupina B == Igrano u [[Zagreb]]u, [[Hrvatska]]. == Konačni poredak == == Povezani članci == == Vanjske poveznice == * {{en icon}} [https://www.iihf.com/en/home iihf.com] * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20170925131030/http://www.iihf.com/iihf-home/history/past-tournaments/ iihf.com, ''Past Tournaments'', (2000. - 2017.)], wayback arhiva (2017.) * {{fra icon}} [https://www.hockeyarchives.info/archives.htm hockeyarchives.info] * {{en icon}} [https://www.eurohockey.com/ eurohockey.com] * {{en icon}} [https://www.eurohockey.com/league/888-world-championship-d1a.html eurohockey.com, ''World Championship d1A''] * {{en icon}} [https://www.eurohockey.com/league/1187-world-championship-d1b.html eurohockey.com, ''World Championship d1B''] * {{en icon}} [https://hokej.sfrp.cz/ hokej.sfrp.cz, ''SRFP's Hockey Archive''] * {{ces icon}} [https://web.archive.org/web/20190220052652/http://avlh.sweb.cz/ avlh.sweb.cz], wayback arhiva * {{ces icon}} [https://web.archive.org/web/20190227124111/http://avlh.sweb.cz/M.htm avlh.sweb.cz, ''MEZINÁRODNÍ HOKEJ / muži''], wayback arhiva * {{en icon}} [http://www.todor66.com/hockey/world/index.html todor66.com, ''Ice Hockey World Championships and Olympic Games Archive''] * {{en icon}} [https://www.eliteprospects.com/ eliteprospects.com] * {{en icon}} [https://www.eliteprospects.com/league/wc-d1 eliteprospects.com, ''WC D1''] * {{deu icon}} [https://de.wikipedia.org/wiki/Eishockey-Weltmeisterschaft_der_Herren_2003 de.wikipedia.org, ''Eishockey-Weltmeisterschaft der Herren 2003''] * {{en icon}} [https://en.wikipedia.org/wiki/2003_Men%27s_Ice_Hockey_World_Championships en.wikipedia.org, ''2003 Men's Ice Hockey World Championships''] == Izvori == <small> * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20180831132215/http://www.iihf.com/iihf-home/history/past-tournaments/iihf-championships-2003/ iihf.com, ''IIHF Championships 2003''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20170702072026/http://www.iihf.com/hockey/x/0203/WSIA/0203/tournaments/WSIA.htm iihf.com, ''2003 IIHF World Championship Div I,Group A / Budapest / HUNGARY / 15.04.-21.04.2003''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20170702060633/http://www.iihf.com/hockey/x/0203/WSIA/0203/scripts/standings/pg000001.htm iihf.com, ''2003 IIHF World Championship Div I,Group A / Budapest / HUNGARY / 15.04.-21.04.2003 / Games & Standings''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20160405103858/http://www.iihf.com/hockey/x/0203/WSIA/0203/scripts/standings/pg000002.htm iihf.com, ''2003 IIHF World Championship Div I,Group A / Budapest / HUNGARY / 15.04.-21.04.2003 / Final Ranking''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20160304211514/http://www.iihf.com/hockey/x/0203/WSIB/0203/tournaments/WSIB.htm iihf.com, ''2003 IIHF World Championship Div I,Group B / Zagreb / CROATIA / 13.04.-20.04.2003''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20160405150610/http://www.iihf.com/hockey/x/0203/WSIB/0203/scripts/standings/pg000001.htm iihf.com, ''2003 IIHF World Championship Div I,Group B / Zagreb / CROATIA / 13.04.-20.04.2003 / Games & Standings''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20160409171234/http://www.iihf.com/hockey/x/0203/WSIB/0203/scripts/standings/pg000002.htm iihf.com, ''2003 IIHF World Championship Div I,Group B / Zagreb / CROATIA / 13.04.-20.04.2003 / Final Ranking''], wayback arhiva * {{fra icon}} [https://www.hockeyarchives.info/mondial2003.htm hockeyarchives.info, ''Championnats du Monde 2003''], pristupljeno 3. lipnja 2026. * {{en icon}} [https://www.eurohockey.com/league/888-ihwc-d1.html?season=2003 eurohockey.com, ''IHWC d1 / 2002-2003''], ažurirano 9. kolovoza 2011., pristupljeno 3. lipnja 2026. * {{en icon}} [https://www.eurohockey.com/stats/league/2002/888-ihwc-d1.html?season=2003&type=1&position=0&nationality=0 eurohockey.com, ''Statistics IHWC d1 2002-2003''], pristupljeno 3. lipnja 2026. * {{en icon}} [https://www.eliteprospects.com/league/wc-d1/2002-2003 eliteprospects.com, ''WC D1 / 2002-2003''], pristupljeno 3. lipnja 2026. * {{en icon}} [https://hokej.sfrp.cz/ms/ms2003.html hokej.sfrp.cz, ''2003 / World Championship''], pristupljeno 3. lipnja 2026. * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20150709164838/http://hokej.snt.cz/ms/ms2003.html hokej.sfrp.cz, ''2003 / World Championship''], wayback arhiva (2015.) * {{ces icon}} [https://web.archive.org/web/20220212201429/http://avlh.sweb.cz/MS-2003.pdf avlh.sweb.cz, ''2003 / Miistrovství světa''], wayback arhiva * {{en icon}} [http://www.todor66.com/hockey/world/Men_II_2003.html todor66.com, ''Men Ice Hockey World Championship 2003 Level II Winners Kazakhstan and France''], pristupljeno 3. lipnja 2026. {{izvori}} </small> {{Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu – niži stupnjevi}} [[Kategorija:Svjetska prvenstva u hokeju na ledu|2003 I ]] [[Kategorija:Međunarodna športska natjecanja u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Hokej na ledu u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Međunarodna športska natjecanja u Mađarskoj]] [[Kategorija:Hokej na ledu u Mađarskoj]] 81g8fccuu784200sqpgxik57kta6kks 2 813081 7475673 7474431 2026-06-05T12:54:49Z Dominkve 283436 Otkriće i Ekologija gotovo. 7475673 wikitext text/x-wiki '''"Heimdallarchaeia"''' (preporučeni naziv: ''Candidatus'' Heimdallarchaeia;<ref name=":0">Parte, A. C., Sardà Carbasse, J., Meier-Kolthoff, J. P., Reimer, L. C., & Göker, M. (2026). ''List of Prokaryotic names with Standing in Nomenclature (LPSN)''. Leibniz Institute DSMZ. https://doi.org/10.83108/rn.49385</ref> ranije opisano kao [[Koljeno (taksonomija)|koljeno]] ''Candidatus'' Heimdallarchaeota<ref name=":1">Parte, A. C., Sardà Carbasse, J., Meier-Kolthoff, J. P., Reimer, L. C., & Göker, M. (2026). ''List of Prokaryotic names with Standing in Nomenclature (LPSN)''. Leibniz Institute DSMZ. https://doi.org/10.83108/rn.889</ref>) [[Razred (taksonomija)|razred]] je [[Arheje|arheja]] unutar koljena [[Asgardarchaeota|''Candidatus'' Asgardarchaeota]].<ref>{{Citiranje časopisa|last=Rinke|first=Christian|last2=Chuvochina|first2=Maria|last3=Mussig|first3=Aaron J.|last4=Chaumeil|first4=Pierre-Alain|last5=Davín|first5=Adrián A.|last6=Waite|first6=David W.|last7=Whitman|first7=William B.|last8=Parks|first8=Donovan H.|last9=Hugenholtz|first9=Philip|date=2021-07|title=A standardized archaeal taxonomy for the Genome Taxonomy Database|url=https://www.nature.com/articles/s41564-021-00918-8|journal=Nature Microbiology|language=en|volume=6|issue=7|pages=946–959|doi=10.1038/s41564-021-00918-8|issn=2058-5276}}</ref> Skupina Heimdallarchaeia otkrivena je 2017. godine na temelju [[Metagenomski sastavljeni genomi|metagenomski sastavljenih genoma]] i sekvenciranja okolišne DNA. Skupina je mogući najbliži srodnik [[Eukarioti|eukariotima]]. <ref name=":2">{{Citiranje časopisa|last=Zaremba-Niedzwiedzka|first=Katarzyna|last2=Caceres|first2=Eva F.|last3=Saw|first3=Jimmy H.|last4=Bäckström|first4=Disa|last5=Juzokaite|first5=Lina|last6=Vancaester|first6=Emmelien|last7=Seitz|first7=Kiley W.|last8=Anantharaman|first8=Karthik|last9=Starnawski|first9=Piotr|last10=Kjeldsen|first10=Kasper U.|last11=Stott|first11=Matthew B.|date=2017-01|title=Asgard archaea illuminate the origin of eukaryotic cellular complexity|url=https://www.nature.com/articles/nature21031|journal=Nature|language=en|volume=541|issue=7637|pages=353–358|doi=10.1038/nature21031|issn=1476-4687}}</ref> Skupina Heimdallarchaeia uspješno je vizualizirana uporabom [[FISH|FISHa]].<ref>{{Citiranje časopisa|last=Salcher|first=Michaela M.|last2=Andrei|first2=Adrian-Ştefan|last3=Bulzu|first3=Paul-Adrian|last4=Keresztes|first4=Zsolt G.|last5=Banciu|first5=Horia L.|last6=Ghai|first6=Rohit|date=2020-07-29|title=Visualization of Lokiarchaeia and Heimdallarchaeia (Asgardarchaeota) by Fluorescence In Situ Hybridization and Catalyzed Reporter Deposition (CARD-FISH)|url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/32727863/|journal=mSphere}}</ref>{{Taksokvir | boja = darkgray | naziv = Heimdallarchaeia | slika = [[File:Salcher et al (cropped).png|Salcher et al (cropped)]] | phylum = [[Asgardarchaeota]] | classis = Candidatus Heimdallarchaeia | domena = [[Arheja]] }} ==Otkriće== Skupin''a Heimdallarchaeia'' otkrivena je 2017. godine zaslugom istraživačkog tima sa [[Uppsalsko sveučilište|Sveučilišta u Uppsali.]] Tim je izolirao i [[Sekvenciranje DNK|sekvencirao]] okolišnu [[DNA]] iz uzoraka sedimenata te je bioinformatičkim metodama sastavio genome. Nakon provedene [[Filogenetske analiza|filogenetske analize]], identificirali su i opisali koljena ''Heimdallarchaeota'' i ''[[Odinarchaeia|Odinarchaeota]],'' koja su uz ranije otkrivena koljena [[Thorchaeia|Thorarchaeota]] i [[Lokiarchaeia|Lokiarchaeota]] objedinjene u nadkoljeno [[Asgardarchaea|Asgard]].<ref name=":2" /> Skupina je nazvana prema [[Heimdall|Heimdallu]], bogu stražaru iz nordijske mitologije.<ref name=":2" /> ==Taksonomija i klasifikacija== Skupina Heimdallarchaeia prvotno je klasificirana kao koljeno ''Candidatus'' Heimdallarchaeota<ref name=":1" />, no trenutno je češća klasifikacija kao razred ''Candidatus'' Heimdallarchaeia.<ref name=":0" /> Skupina zadržava status ''[[Candidatus]]'' budući da nije kultivirana.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Oren|first=Aharon|last2=Arahal|first2=David R.|last3=Christensen|first3=Henrik|last4=Göker|first4=Markus|last5=Manaia|first5=Célia M.|last6=Moore|first6=Edward R. B.|date=2026|title=International Code of Nomenclature of Prokaryotes. Prokaryotic Code (2025 Revision)|url=https://www.microbiologyresearch.org/content/journal/ijsem/10.1099/ijsem.0.006979|journal=International Journal of Systematic and Evolutionary Microbiology|volume=76|issue=3a|pages=006979|doi=10.1099/ijsem.0.006979|issn=1466-5034}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=Oren|first=Aharon|last2=Kostovski|first2=Marko|last3=Göker|first3=Markus|date=2025|title=Candidatus List No. 6|url=https://www.microbiologyresearch.org/content/journal/ijsem/10.1099/ijsem.0.006772|journal=International Journal of Systematic and Evolutionary Microbiology|volume=75|issue=6|pages=006772|doi=10.1099/ijsem.0.006772|issn=1466-5034}}</ref> == Ekologija == Članovi skupine Heimdallarchaeia prisutni su većinom u morskim staništima (poput [[Lokijev dvorac|Lokijeva dvorca]] te [[Zaljev aarhus|Aarhuskog zaljeva]]; dubokomorski hladni izvori i hidrotermalni izvori),<ref name=":2" /> no pronađene su i u boćatoj vodi te slanim jezerima (jezera [[Amara jezero|Amara]] i [[Tekhirghiol jezero|Tekhirghiol]]).<ref name=":3">{{Citiranje časopisa|last=Liu|first=Rui|last2=Cai|first2=Ruining|last3=Wang|first3=Minxiao|last4=Zhang|first4=Jing|last5=Zhang|first5=Huan|last6=Li|first6=Chaolun|last7=Sun|first7=Chaomin|date=2024-06-22|title=Metagenomic insights into Heimdallarchaeia clades from the deep-sea cold seep and hydrothermal vent|url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC11193907/|journal=Environmental Microbiome|volume=19|issue=1|pages=43|doi=10.1186/s40793-024-00585-2|issn=2524-6372|pmid=38909236}}</ref> Osim toga, određena istraživanja pokazuju da preferiraju povišeni salinitet, odnosno slanija okruženja (iznad prosječnih morskih 35 psu) u usporedbi s većinom ostalih Asgard arheja.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Cai|first=Mingwei|last2=Richter-Heitmann|first2=Tim|last3=Yin|first3=Xiuran|last4=Huang|first4=Wen-Cong|last5=Yang|first5=Yuchun|last6=Zhang|first6=Cuijing|last7=Duan|first7=Changhai|last8=Pan|first8=Jie|last9=Liu|first9=Yang|last10=Liu|first10=Yue|last11=Friedrich|first11=Michael W.|date=2021-03-01|title=Ecological features and global distribution of Asgard archaea|url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0048969720371126|journal=Science of The Total Environment|volume=758|pages=143581|doi=10.1016/j.scitotenv.2020.143581|issn=0048-9697}}</ref> Pojavljuju se u manjoj brojnosti unutar mikrobioma (u usporedbi sa skupinom Lokiarchaeia).<ref name=":2" /> ==Evolucijski značaj== Skupina Heimdallarchaeia mogući je kandidat za najbližeg srodnika eukariotima. U genomu skupine pronađeni su potencijalni [[Eukariotski potpisni protein|proteini eukariotskog potpisa]] (engl. ''eukaryotic signature proteins''; ESPs) uključujući proteine za [[citoskelet]], [[membranski transportni sustav]], obradu informacija, endosomsko razvrstavanje, ubikvitnski sustav i OST kompleks.<ref name=":2" /> == Metabolizam == === Ciklus sumpora === Istraživanja metagenoma iz dubokomorskih staništa pokazuju da članovi razreda ''Heimdallarchaeia'' posjeduju gene za različite puteve metabolizma sumpora, koji izravno ovise o njihovu staništu:<ref name=":3" /> * '''Članovi iz hladnih procjednih izvora (engl. ''cold seeps''):''' Sudjeluju u metabolizmu '''anorganskog sumpora''' kroz asimilacijske i disimilacijske puteve redukcije. U njihovim su genomima identificirani ključni enzimi i transporteri kao što su: ** adenilil-sulfat reduktaza B (AprB) ** anaerobna sulfatna reduktaza (AsrAB) ** sulfatni transportni proteini (CysUWA) ** sulfat-adenilil-transferaza (Sat) ** adenilil-sulfat-kinaza (ApsK) ** fosfoadenozin-fosfosulfat reduktaza (CysH). * '''Članovi iz hidrotermalnih izvora:''' Nemaju gore navedene enzime za anorganski sumpor, ali posjeduju enzime povezane s metabolizmom '''organskog sumpora''' (poput dimetilsulfona – DMS). Među njima se ističu monooksigenaza (SfnG) i alkansulfonat-monooksigenaza (SsuD). Osim toga, u ovoj je skupini široko rasprostranjena sulfid-kinon-oksidoreduktaza (SQR), enzim karakterističan za morske mikroorganizme koji oksidiraju sumpor, što dodatno potkrepljuje njihovu aktivnu ulogu u kruženju sumpora u morskim ekosustavima.<ref name=":3" /> === Dušik === Kao i za sumpor, metabolički putevi za dušik ovise o staništu:<ref name=":3" /> * '''Članovi iz hidrotermalnih izvora:''' Posjeduju enzime potrebne za redukciju: ** nitrata u nitrit (NarI) ** nitrita u amonijak (NirD) ** nitrita u dušični oksid (NirK i NirS) ** hidroksilamina u amonijak (Hcp) ** te transformaciju amonijaka u glutamat (GlnA, GltD i GdhA) * '''Članovi iz hladnih izvora:''' Posjeduju samo enzime potrebne za transformaciju: ** amonijaka u glutamat (GlnA, GltD i GdhA) S obzirom na to, članovi Heimdallarchaeia koji žive u hidrotermalnim izvorima igraju ulogu u redukciji nitrata, a članovi hladnih izvora u metabolizmu amonijaka. Nitrilaza je također široko raspotranjena što omogućuje korištenje nitrila kao izvora dušika za rast.<ref name=":3" /> === Svjetlost === Heimdallarchaeia ima neke komponente koje mogu omogućiti korištenje svijetlosti, no točna funkcija i uporaba ostaju upitne. Protoklorofilid reduktaza (Por) ključan je enzim za sintezu bakterioklorofila, pronađena su četiri homologna kodirajuća gena u MAGu. Četiri homologa bakterioklorofil sintaze (BCS) su prisutna, BCS može sintezirati bakterioklorofil esterifikacijom bakterioklorofilida sa fitil-difosfatom ili geranilgeranil-difosfatom. Osim bakterioklorofila, drugi foto-pigmenti uključujući karotenoide i bakteriofitokrome, sinteziraju se u Heimdallarchaeia. Karotenoidi bi mogli zajedno sa bakterioklorofilima omogućiti visokoefikasno korištenje svjetlosne energije i tako povećati fitness u osvijetljenim staništima. <ref name=":3" /> === Miksotropni i aerobni život === Heimdallarchaeia mogu koristiti piruvatni metabolizam i autotrofnu ugljik-dioksidnu asimilaciju. Također imaju potencijal za fiksiranje ugljikova dioksida atipičnim Wood-Ljungdahl putem.<ref name=":3" /> == Izvori == qylvzbx3zs3cthg4goiav104ellgqza 7475765 7475673 2026-06-05T15:01:39Z Dominkve 283436 7475765 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = darkgray | naziv = Heimdallarchaeia | slika = Salcher et al (cropped).png | phylum = [[Asgardarchaeota]] | classis = Candidatus Heimdallarchaeia | domena = [[Arheje | Archaea]] | classis_autorstvo = Rinke et al., 2021 | razdioba_stupanj = [[Red (taksonomija) | Redovi]] | razdioba = <ul> <li>"''Candidatus'' Hodarchaeales" <small>Liu ''et al.'', 2021</small></li> <li> "''Candidatus'' Heimdallarchaeales" <small>WU ''et al.'', 2022.</small></li> <li>"''Candidatus'' Kariarchaeales" <small>Liu ''et al.'', 2021</small></li> <li> "''Candidatus'' Gerdarchaeales" </li> <li> "''Candidatus'' Njordarchaeales" <small>Xie ''et al.'', 2022' (''incertae sedis'')</small> </li> </ul> | sinonimi = ''Candidatus'' Heimdallarchaeota <small>Zaremba-Niedzwiedzka ''et al.'', 2017</small> }} '''"Heimdallarchaeia"''' (preporučeni naziv: ''Candidatus'' Heimdallarchaeia;<ref name=":0">Parte, A. C., Sardà Carbasse, J., Meier-Kolthoff, J. P., Reimer, L. C., & Göker, M. (2026). ''List of Prokaryotic names with Standing in Nomenclature (LPSN)''. Leibniz Institute DSMZ. https://doi.org/10.83108/rn.49385</ref> ranije opisano kao [[Koljeno (taksonomija)|koljeno]] ''Candidatus'' Heimdallarchaeota<ref name=":1">Parte, A. C., Sardà Carbasse, J., Meier-Kolthoff, J. P., Reimer, L. C., & Göker, M. (2026). ''List of Prokaryotic names with Standing in Nomenclature (LPSN)''. Leibniz Institute DSMZ. https://doi.org/10.83108/rn.889</ref>) [[Razred (taksonomija)|razred]] je [[Arheje|arheja]] unutar koljena [[Asgardarchaeota|''Candidatus'' Asgardarchaeota]].<ref>{{Citiranje časopisa|last=Rinke|first=Christian|last2=Chuvochina|first2=Maria|last3=Mussig|first3=Aaron J.|last4=Chaumeil|first4=Pierre-Alain|last5=Davín|first5=Adrián A.|last6=Waite|first6=David W.|last7=Whitman|first7=William B.|last8=Parks|first8=Donovan H.|last9=Hugenholtz|first9=Philip|date=2021-07|title=A standardized archaeal taxonomy for the Genome Taxonomy Database|url=https://www.nature.com/articles/s41564-021-00918-8|journal=Nature Microbiology|language=en|volume=6|issue=7|pages=946–959|doi=10.1038/s41564-021-00918-8|issn=2058-5276}}</ref> Skupina Heimdallarchaeia otkrivena je 2017. godine na temelju [[Metagenomski sastavljeni genomi|metagenomski sastavljenih genoma]] i sekvenciranja okolišne DNA. Skupina se često smatra najbliži, srodnikom [[Eukarioti|eukariota]].<ref name=":2">{{Citiranje časopisa|last=Zaremba-Niedzwiedzka|first=Katarzyna|last2=Caceres|first2=Eva F.|last3=Saw|first3=Jimmy H.|last4=Bäckström|first4=Disa|last5=Juzokaite|first5=Lina|last6=Vancaester|first6=Emmelien|last7=Seitz|first7=Kiley W.|last8=Anantharaman|first8=Karthik|last9=Starnawski|first9=Piotr|last10=Kjeldsen|first10=Kasper U.|last11=Stott|first11=Matthew B.|date=2017-01|title=Asgard archaea illuminate the origin of eukaryotic cellular complexity|url=https://www.nature.com/articles/nature21031|journal=Nature|language=en|volume=541|issue=7637|pages=353–358|doi=10.1038/nature21031|issn=1476-4687}}</ref><ref name=":4">{{Citiranje časopisa|last=Eme|first=Laura|last2=Tamarit|first2=Daniel|last3=Caceres|first3=Eva F.|last4=Stairs|first4=Courtney W.|last5=De Anda|first5=Valerie|last6=Schön|first6=Max E.|last7=Seitz|first7=Kiley W.|last8=Dombrowski|first8=Nina|last9=Lewis|first9=William H.|last10=Homa|first10=Felix|last11=Saw|first11=Jimmy H.|date=2023-06-14|title=Inference and reconstruction of the heimdallarchaeial ancestry of eukaryotes|url=https://www.nature.com/articles/s41586-023-06186-2?error=cookies_not_supported&code=c22c527e-05f1-488f-ae3e-e2afef0c3242|journal=Nature|volume=618|issue=7967|pages=992–999|doi=10.1038/s41586-023-06186-2|issn=0028-0836|pmid=37316666}}</ref> Skupina Heimdallarchaeia uspješno je vizualizirana uporabom [[FISH|FISHa]].<ref>{{Citiranje časopisa|last=Salcher|first=Michaela M.|last2=Andrei|first2=Adrian-Ştefan|last3=Bulzu|first3=Paul-Adrian|last4=Keresztes|first4=Zsolt G.|last5=Banciu|first5=Horia L.|last6=Ghai|first6=Rohit|date=2020-07-29|title=Visualization of Lokiarchaeia and Heimdallarchaeia (Asgardarchaeota) by Fluorescence In Situ Hybridization and Catalyzed Reporter Deposition (CARD-FISH)|url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/32727863/|journal=mSphere}}</ref> ==Otkriće== Skupin''a Heimdallarchaeia'' otkrivena je 2017. godine zaslugom istraživačkog tima sa [[Uppsalsko sveučilište|Sveučilišta u Uppsali.]] Tim je izolirao i [[Sekvenciranje DNK|sekvencirao]] okolišnu [[DNA]] iz uzoraka sedimenata te je bioinformatičkim metodama sastavio genome. Nakon provedene [[Filogenetske analiza|filogenetske analize]], identificirali su i opisali koljena ''Heimdallarchaeota'' i ''[[Odinarchaeia|Odinarchaeota]],'' koja su uz ranije otkrivena koljena [[Thorchaeia|Thorarchaeota]] i [[Lokiarchaeia|Lokiarchaeota]] objedinjene u nadkoljeno [[Asgardarchaea|Asgard]].<ref name=":2" /> Skupina je nazvana prema [[Heimdall|Heimdallu]], bogu stražaru iz nordijske mitologije.<ref name=":2" /> ==Taksonomija i klasifikacija== Skupina Heimdallarchaeia prvotno je klasificirana kao koljeno ''Candidatus'' Heimdallarchaeota<ref name=":1" />, no trenutno je češća klasifikacija kao razred ''Candidatus'' Heimdallarchaeia.<ref name=":0" /> Skupina zadržava status ''[[Candidatus]]'' budući da nije kultivirana.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Oren|first=Aharon|last2=Arahal|first2=David R.|last3=Christensen|first3=Henrik|last4=Göker|first4=Markus|last5=Manaia|first5=Célia M.|last6=Moore|first6=Edward R. B.|date=2026|title=International Code of Nomenclature of Prokaryotes. Prokaryotic Code (2025 Revision)|url=https://www.microbiologyresearch.org/content/journal/ijsem/10.1099/ijsem.0.006979|journal=International Journal of Systematic and Evolutionary Microbiology|volume=76|issue=3a|pages=006979|doi=10.1099/ijsem.0.006979|issn=1466-5034}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=Oren|first=Aharon|last2=Kostovski|first2=Marko|last3=Göker|first3=Markus|date=2025|title=Candidatus List No. 6|url=https://www.microbiologyresearch.org/content/journal/ijsem/10.1099/ijsem.0.006772|journal=International Journal of Systematic and Evolutionary Microbiology|volume=75|issue=6|pages=006772|doi=10.1099/ijsem.0.006772|issn=1466-5034}}</ref> Redovi [[Hodarchaeales]] i [[Kariarchaeales]] često su svrstani pod razred Heimdallarchaeia i, naravno, red Heimdallarchaeales je svrstan pod razred Heimdallarchaeia.<ref name=":0" /> Često se i skupina Gerd arheja smatra dijelom skupine Heimdallarchaeia.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Sun|first=Jiarui|last2=Evans|first2=Paul N|last3=Gagen|first3=Emma J|last4=Woodcroft|first4=Ben J|last5=Hedlund|first5=Brian P|last6=Woyke|first6=Tanja|last7=Hugenholtz|first7=Philip|last8=Rinke|first8=Christian|date=2021-12-01|title=Recoding of stop codons expands the metabolic potential of two novel Asgardarchaeota lineages|url=https://academic.oup.com/ismecommun/article/7462909|journal=ISME Communications|language=en|volume=1|issue=1|at=Note added in proof. Fig 30.|doi=10.1038/s43705-021-00032-0|issn=2730-6151|pmid=36739331}}</ref> Ponekad se i red Njordarchaeales smatra dijelom razreda Heimdallarchaeia.<ref name=":4" /> [[Datoteka:41586 2023 6186 Fig2.webp|alt=Filogenetska stablo asgard arheja.|mini|400x400px|Filogenetska stablo Asgard arheja te unutarnja taksonomija razreda Heimdallarchaeia.]] Primjer taksonomije unutar skupine:<ref name=":4" /> {{klad |1={{klad |1={{klad | |1={{klad | | 1 = {{klad | | 1 = [[Heimdallarchaeaceae]] | 2 = [[Kariarchaeaceae]] }} | 2 = [[Gerdarchaeales]] }} |2=[[Njordarchaeales]] }} |2={{klad | |1=[[Eukarya]] |2=[[Hodarchaeales]] }} }} |label1=Heimdallarchaeia }} == Ekologija == Članovi skupine Heimdallarchaeia prisutni su većinom u morskim staništima (poput [[Lokijev dvorac|Lokijeva dvorca]] te [[Zaljev aarhus|Aarhuskog zaljeva]]; dubokomorski hladni izvori i hidrotermalni izvori),<ref name=":2" /> no pronađene su i u boćatoj vodi te slanim jezerima (jezera [[Amara jezero|Amara]] i [[Tekhirghiol jezero|Tekhirghiol]]).<ref name=":3">{{Citiranje časopisa|last=Liu|first=Rui|last2=Cai|first2=Ruining|last3=Wang|first3=Minxiao|last4=Zhang|first4=Jing|last5=Zhang|first5=Huan|last6=Li|first6=Chaolun|last7=Sun|first7=Chaomin|date=2024-06-22|title=Metagenomic insights into Heimdallarchaeia clades from the deep-sea cold seep and hydrothermal vent|url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC11193907/|journal=Environmental Microbiome|volume=19|issue=1|pages=43|doi=10.1186/s40793-024-00585-2|issn=2524-6372|pmid=38909236}}</ref> Osim toga, određena istraživanja pokazuju da preferiraju povišeni salinitet, odnosno slanija okruženja (iznad prosječnih morskih 35 psu) u usporedbi s većinom ostalih Asgard arheja.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Cai|first=Mingwei|last2=Richter-Heitmann|first2=Tim|last3=Yin|first3=Xiuran|last4=Huang|first4=Wen-Cong|last5=Yang|first5=Yuchun|last6=Zhang|first6=Cuijing|last7=Duan|first7=Changhai|last8=Pan|first8=Jie|last9=Liu|first9=Yang|last10=Liu|first10=Yue|last11=Friedrich|first11=Michael W.|date=2021-03-01|title=Ecological features and global distribution of Asgard archaea|url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0048969720371126|journal=Science of The Total Environment|volume=758|pages=143581|doi=10.1016/j.scitotenv.2020.143581|issn=0048-9697}}</ref> Pojavljuju se u manjoj brojnosti unutar mikrobioma (u usporedbi sa skupinom Lokiarchaeia).<ref name=":2" /> ==Evolucijski značaj== Skupina Heimdallarchaeia mogući je kandidat za najbližeg srodnika eukariotima. U genomu skupine pronađeni su potencijalni [[Eukariotski potpisni protein|proteini eukariotskog potpisa]] (engl. ''eukaryotic signature proteins''; ESPs) uključujući proteine za [[citoskelet]], [[membranski transportni sustav]], obradu informacija, endosomsko razvrstavanje, ubikvitnski sustav i OST kompleks.<ref name=":2" /> == Metabolizam == === Ciklus sumpora === Istraživanja metagenoma iz dubokomorskih staništa pokazuju da članovi razreda ''Heimdallarchaeia'' posjeduju gene za različite puteve metabolizma sumpora, koji izravno ovise o njihovu staništu:<ref name=":3" /> * '''Članovi iz hladnih procjednih izvora (engl. ''cold seeps''):''' Sudjeluju u metabolizmu '''anorganskog sumpora''' kroz asimilacijske i disimilacijske puteve redukcije. U njihovim su genomima identificirani ključni enzimi i transporteri kao što su: ** adenilil-sulfat reduktaza B (AprB) ** anaerobna sulfatna reduktaza (AsrAB) ** sulfatni transportni proteini (CysUWA) ** sulfat-adenilil-transferaza (Sat) ** adenilil-sulfat-kinaza (ApsK) ** fosfoadenozin-fosfosulfat reduktaza (CysH). * '''Članovi iz hidrotermalnih izvora:''' Nemaju gore navedene enzime za anorganski sumpor, ali posjeduju enzime povezane s metabolizmom '''organskog sumpora''' (poput dimetilsulfona – DMS). Među njima se ističu monooksigenaza (SfnG) i alkansulfonat-monooksigenaza (SsuD). Osim toga, u ovoj je skupini široko rasprostranjena sulfid-kinon-oksidoreduktaza (SQR), enzim karakterističan za morske mikroorganizme koji oksidiraju sumpor, što dodatno potkrepljuje njihovu aktivnu ulogu u kruženju sumpora u morskim ekosustavima.<ref name=":3" /> === Dušik === Kao i za sumpor, metabolički putevi za dušik ovise o staništu:<ref name=":3" /> * '''Članovi iz hidrotermalnih izvora:''' Posjeduju enzime potrebne za redukciju: ** nitrata u nitrit (NarI) ** nitrita u amonijak (NirD) ** nitrita u dušični oksid (NirK i NirS) ** hidroksilamina u amonijak (Hcp) ** te transformaciju amonijaka u glutamat (GlnA, GltD i GdhA) * '''Članovi iz hladnih izvora:''' Posjeduju samo enzime potrebne za transformaciju: ** amonijaka u glutamat (GlnA, GltD i GdhA) S obzirom na to, članovi Heimdallarchaeia koji žive u hidrotermalnim izvorima igraju ulogu u redukciji nitrata, a članovi hladnih izvora u metabolizmu amonijaka. Nitrilaza je također široko raspotranjena što omogućuje korištenje nitrila kao izvora dušika za rast.<ref name=":3" /> === Svjetlost === Heimdallarchaeia ima neke komponente koje mogu omogućiti korištenje svijetlosti, no točna funkcija i uporaba ostaju upitne. Protoklorofilid reduktaza (Por) ključan je enzim za sintezu bakterioklorofila, pronađena su četiri homologna kodirajuća gena u MAGu. Četiri homologa bakterioklorofil sintaze (BCS) su prisutna, BCS može sintezirati bakterioklorofil esterifikacijom bakterioklorofilida sa fitil-difosfatom ili geranilgeranil-difosfatom. Osim bakterioklorofila, drugi foto-pigmenti uključujući karotenoide i bakteriofitokrome, sinteziraju se u Heimdallarchaeia. Karotenoidi bi mogli zajedno sa bakterioklorofilima omogućiti visokoefikasno korištenje svjetlosne energije i tako povećati fitness u osvijetljenim staništima. <ref name=":3" /> === Miksotropni i aerobni život === Heimdallarchaeia mogu koristiti piruvatni metabolizam i autotrofnu ugljik-dioksidnu asimilaciju. Također imaju potencijal za fiksiranje ugljikova dioksida atipičnim Wood-Ljungdahl putem.<ref name=":3" /> == Izvori == ndggvtnbl4exhu2vsub6ubkwt7f6jdg 7475774 7475765 2026-06-05T15:03:39Z Dominkve 283436 7475774 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = darkgray | naziv = Heimdallarchaeia | slika = Salcher et al (cropped).png | phylum = [[Asgardarchaeota]] | classis = Candidatus Heimdallarchaeia | domena = [[Arheje | Archaea]] | classis_autorstvo = Rinke et al., 2021 | razdioba_stupanj = [[Red (taksonomija) | Redovi]] | razdioba = <ul> <li>"''Candidatus'' Hodarchaeales" <small>Liu ''et al.'', 2021</small></li> <li> "''Candidatus'' Heimdallarchaeales" <small>WU ''et al.'', 2022.</small></li> <li>"''Candidatus'' Kariarchaeales" <small>Liu ''et al.'', 2021</small></li> <li> "''Candidatus'' Gerdarchaeales" </li> <li> "''Candidatus'' Njordarchaeales" <small>Xie ''et al.'', 2022' (''incertae sedis'')</small> </li> </ul> | sinonimi = ''Candidatus'' Heimdallarchaeota <small>Zaremba-Niedzwiedzka ''et al.'', 2017</small> }} '''"Heimdallarchaeia"''' (preporučeni naziv: ''Candidatus'' Heimdallarchaeia;<ref name=":0">Parte, A. C., Sardà Carbasse, J., Meier-Kolthoff, J. P., Reimer, L. C., & Göker, M. (2026). ''List of Prokaryotic names with Standing in Nomenclature (LPSN)''. Leibniz Institute DSMZ. https://doi.org/10.83108/rn.49385</ref> ranije opisano kao [[Koljeno (taksonomija)|koljeno]] ''Candidatus'' Heimdallarchaeota<ref name=":1">Parte, A. C., Sardà Carbasse, J., Meier-Kolthoff, J. P., Reimer, L. C., & Göker, M. (2026). ''List of Prokaryotic names with Standing in Nomenclature (LPSN)''. Leibniz Institute DSMZ. https://doi.org/10.83108/rn.889</ref>) [[Razred (taksonomija)|razred]] je [[Arheje|arheja]] unutar koljena [[Asgardarchaeota|''Candidatus'' Asgardarchaeota]].<ref>{{Citiranje časopisa|last=Rinke|first=Christian|last2=Chuvochina|first2=Maria|last3=Mussig|first3=Aaron J.|last4=Chaumeil|first4=Pierre-Alain|last5=Davín|first5=Adrián A.|last6=Waite|first6=David W.|last7=Whitman|first7=William B.|last8=Parks|first8=Donovan H.|last9=Hugenholtz|first9=Philip|date=2021-07|title=A standardized archaeal taxonomy for the Genome Taxonomy Database|url=https://www.nature.com/articles/s41564-021-00918-8|journal=Nature Microbiology|language=en|volume=6|issue=7|pages=946–959|doi=10.1038/s41564-021-00918-8|issn=2058-5276}}</ref> Skupina Heimdallarchaeia otkrivena je 2017. godine na temelju [[Metagenomski sastavljeni genomi|metagenomski sastavljenih genoma]] i sekvenciranja okolišne DNA. Skupina se često smatra najbližim srodnikom [[Eukarioti|eukariota]] ili skupina unutar koje su se eukarioti razvili.<ref name=":2">{{Citiranje časopisa|last=Zaremba-Niedzwiedzka|first=Katarzyna|last2=Caceres|first2=Eva F.|last3=Saw|first3=Jimmy H.|last4=Bäckström|first4=Disa|last5=Juzokaite|first5=Lina|last6=Vancaester|first6=Emmelien|last7=Seitz|first7=Kiley W.|last8=Anantharaman|first8=Karthik|last9=Starnawski|first9=Piotr|last10=Kjeldsen|first10=Kasper U.|last11=Stott|first11=Matthew B.|date=2017-01|title=Asgard archaea illuminate the origin of eukaryotic cellular complexity|url=https://www.nature.com/articles/nature21031|journal=Nature|language=en|volume=541|issue=7637|pages=353–358|doi=10.1038/nature21031|issn=1476-4687}}</ref><ref name=":4">{{Citiranje časopisa|last=Eme|first=Laura|last2=Tamarit|first2=Daniel|last3=Caceres|first3=Eva F.|last4=Stairs|first4=Courtney W.|last5=De Anda|first5=Valerie|last6=Schön|first6=Max E.|last7=Seitz|first7=Kiley W.|last8=Dombrowski|first8=Nina|last9=Lewis|first9=William H.|last10=Homa|first10=Felix|last11=Saw|first11=Jimmy H.|date=2023-06-14|title=Inference and reconstruction of the heimdallarchaeial ancestry of eukaryotes|url=https://www.nature.com/articles/s41586-023-06186-2?error=cookies_not_supported&code=c22c527e-05f1-488f-ae3e-e2afef0c3242|journal=Nature|volume=618|issue=7967|pages=992–999|doi=10.1038/s41586-023-06186-2|issn=0028-0836|pmid=37316666}}</ref> Skupina Heimdallarchaeia uspješno je vizualizirana uporabom [[FISH|FISHa]].<ref>{{Citiranje časopisa|last=Salcher|first=Michaela M.|last2=Andrei|first2=Adrian-Ştefan|last3=Bulzu|first3=Paul-Adrian|last4=Keresztes|first4=Zsolt G.|last5=Banciu|first5=Horia L.|last6=Ghai|first6=Rohit|date=2020-07-29|title=Visualization of Lokiarchaeia and Heimdallarchaeia (Asgardarchaeota) by Fluorescence In Situ Hybridization and Catalyzed Reporter Deposition (CARD-FISH)|url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/32727863/|journal=mSphere}}</ref> ==Otkriće== Skupin''a Heimdallarchaeia'' otkrivena je 2017. godine zaslugom istraživačkog tima sa [[Uppsalsko sveučilište|Sveučilišta u Uppsali.]] Tim je izolirao i [[Sekvenciranje DNK|sekvencirao]] okolišnu [[DNA]] iz uzoraka sedimenata te je bioinformatičkim metodama sastavio genome. Nakon provedene [[Filogenetske analiza|filogenetske analize]], identificirali su i opisali koljena ''Heimdallarchaeota'' i ''[[Odinarchaeia|Odinarchaeota]],'' koja su uz ranije otkrivena koljena [[Thorchaeia|Thorarchaeota]] i [[Lokiarchaeia|Lokiarchaeota]] objedinjene u nadkoljeno [[Asgardarchaea|Asgard]].<ref name=":2" /> Skupina je nazvana prema [[Heimdall|Heimdallu]], bogu stražaru iz nordijske mitologije.<ref name=":2" /> ==Taksonomija i klasifikacija== Skupina Heimdallarchaeia prvotno je klasificirana kao koljeno ''Candidatus'' Heimdallarchaeota<ref name=":1" />, no trenutno je češća klasifikacija kao razred ''Candidatus'' Heimdallarchaeia.<ref name=":0" /> Skupina zadržava status ''[[Candidatus]]'' budući da nije kultivirana.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Oren|first=Aharon|last2=Arahal|first2=David R.|last3=Christensen|first3=Henrik|last4=Göker|first4=Markus|last5=Manaia|first5=Célia M.|last6=Moore|first6=Edward R. B.|date=2026|title=International Code of Nomenclature of Prokaryotes. Prokaryotic Code (2025 Revision)|url=https://www.microbiologyresearch.org/content/journal/ijsem/10.1099/ijsem.0.006979|journal=International Journal of Systematic and Evolutionary Microbiology|volume=76|issue=3a|pages=006979|doi=10.1099/ijsem.0.006979|issn=1466-5034}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=Oren|first=Aharon|last2=Kostovski|first2=Marko|last3=Göker|first3=Markus|date=2025|title=Candidatus List No. 6|url=https://www.microbiologyresearch.org/content/journal/ijsem/10.1099/ijsem.0.006772|journal=International Journal of Systematic and Evolutionary Microbiology|volume=75|issue=6|pages=006772|doi=10.1099/ijsem.0.006772|issn=1466-5034}}</ref> Redovi [[Hodarchaeales]] i [[Kariarchaeales]] često su svrstani pod razred Heimdallarchaeia i, naravno, red Heimdallarchaeales je svrstan pod razred Heimdallarchaeia.<ref name=":0" /> Često se i skupina Gerd arheja smatra dijelom skupine Heimdallarchaeia.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Sun|first=Jiarui|last2=Evans|first2=Paul N|last3=Gagen|first3=Emma J|last4=Woodcroft|first4=Ben J|last5=Hedlund|first5=Brian P|last6=Woyke|first6=Tanja|last7=Hugenholtz|first7=Philip|last8=Rinke|first8=Christian|date=2021-12-01|title=Recoding of stop codons expands the metabolic potential of two novel Asgardarchaeota lineages|url=https://academic.oup.com/ismecommun/article/7462909|journal=ISME Communications|language=en|volume=1|issue=1|at=Note added in proof. Fig 30.|doi=10.1038/s43705-021-00032-0|issn=2730-6151|pmid=36739331}}</ref> Ponekad se i red Njordarchaeales smatra dijelom razreda Heimdallarchaeia.<ref name=":4" /> [[Datoteka:41586 2023 6186 Fig2.webp|alt=Filogenetska stablo asgard arheja.|mini|400x400px|Filogenetska stablo Asgard arheja te unutarnja taksonomija razreda Heimdallarchaeia.]] Primjer taksonomije unutar skupine:<ref name=":4" /> {{klad |1={{klad |1={{klad | |1={{klad | | 1 = {{klad | | 1 = [[Heimdallarchaeaceae]] | 2 = [[Kariarchaeaceae]] }} | 2 = [[Gerdarchaeales]] }} |2=[[Njordarchaeales]] }} |2={{klad | |1=[[Eukarya]] |2=[[Hodarchaeales]] }} }} |label1=Heimdallarchaeia }} == Ekologija == Članovi skupine Heimdallarchaeia prisutni su većinom u morskim staništima (poput [[Lokijev dvorac|Lokijeva dvorca]] te [[Zaljev aarhus|Aarhuskog zaljeva]]; dubokomorski hladni izvori i hidrotermalni izvori),<ref name=":2" /> no pronađene su i u boćatoj vodi te slanim jezerima (jezera [[Amara jezero|Amara]] i [[Tekhirghiol jezero|Tekhirghiol]]).<ref name=":3">{{Citiranje časopisa|last=Liu|first=Rui|last2=Cai|first2=Ruining|last3=Wang|first3=Minxiao|last4=Zhang|first4=Jing|last5=Zhang|first5=Huan|last6=Li|first6=Chaolun|last7=Sun|first7=Chaomin|date=2024-06-22|title=Metagenomic insights into Heimdallarchaeia clades from the deep-sea cold seep and hydrothermal vent|url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC11193907/|journal=Environmental Microbiome|volume=19|issue=1|pages=43|doi=10.1186/s40793-024-00585-2|issn=2524-6372|pmid=38909236}}</ref> Osim toga, određena istraživanja pokazuju da preferiraju povišeni salinitet, odnosno slanija okruženja (iznad prosječnih morskih 35 psu) u usporedbi s većinom ostalih Asgard arheja.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Cai|first=Mingwei|last2=Richter-Heitmann|first2=Tim|last3=Yin|first3=Xiuran|last4=Huang|first4=Wen-Cong|last5=Yang|first5=Yuchun|last6=Zhang|first6=Cuijing|last7=Duan|first7=Changhai|last8=Pan|first8=Jie|last9=Liu|first9=Yang|last10=Liu|first10=Yue|last11=Friedrich|first11=Michael W.|date=2021-03-01|title=Ecological features and global distribution of Asgard archaea|url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0048969720371126|journal=Science of The Total Environment|volume=758|pages=143581|doi=10.1016/j.scitotenv.2020.143581|issn=0048-9697}}</ref> Pojavljuju se u manjoj brojnosti unutar mikrobioma (u usporedbi sa skupinom Lokiarchaeia).<ref name=":2" /> ==Evolucijski značaj== Skupina Heimdallarchaeia mogući je kandidat za najbližeg srodnika eukariotima. U genomu skupine pronađeni su potencijalni [[Eukariotski potpisni protein|proteini eukariotskog potpisa]] (engl. ''eukaryotic signature proteins''; ESPs) uključujući proteine za [[citoskelet]], [[membranski transportni sustav]], obradu informacija, endosomsko razvrstavanje, ubikvitnski sustav i OST kompleks.<ref name=":2" /> == Metabolizam == === Ciklus sumpora === Istraživanja metagenoma iz dubokomorskih staništa pokazuju da članovi razreda ''Heimdallarchaeia'' posjeduju gene za različite puteve metabolizma sumpora, koji izravno ovise o njihovu staništu:<ref name=":3" /> * '''Članovi iz hladnih procjednih izvora (engl. ''cold seeps''):''' Sudjeluju u metabolizmu '''anorganskog sumpora''' kroz asimilacijske i disimilacijske puteve redukcije. U njihovim su genomima identificirani ključni enzimi i transporteri kao što su: ** adenilil-sulfat reduktaza B (AprB) ** anaerobna sulfatna reduktaza (AsrAB) ** sulfatni transportni proteini (CysUWA) ** sulfat-adenilil-transferaza (Sat) ** adenilil-sulfat-kinaza (ApsK) ** fosfoadenozin-fosfosulfat reduktaza (CysH). * '''Članovi iz hidrotermalnih izvora:''' Nemaju gore navedene enzime za anorganski sumpor, ali posjeduju enzime povezane s metabolizmom '''organskog sumpora''' (poput dimetilsulfona – DMS). Među njima se ističu monooksigenaza (SfnG) i alkansulfonat-monooksigenaza (SsuD). Osim toga, u ovoj je skupini široko rasprostranjena sulfid-kinon-oksidoreduktaza (SQR), enzim karakterističan za morske mikroorganizme koji oksidiraju sumpor, što dodatno potkrepljuje njihovu aktivnu ulogu u kruženju sumpora u morskim ekosustavima.<ref name=":3" /> === Dušik === Kao i za sumpor, metabolički putevi za dušik ovise o staništu:<ref name=":3" /> * '''Članovi iz hidrotermalnih izvora:''' Posjeduju enzime potrebne za redukciju: ** nitrata u nitrit (NarI) ** nitrita u amonijak (NirD) ** nitrita u dušični oksid (NirK i NirS) ** hidroksilamina u amonijak (Hcp) ** te transformaciju amonijaka u glutamat (GlnA, GltD i GdhA) * '''Članovi iz hladnih izvora:''' Posjeduju samo enzime potrebne za transformaciju: ** amonijaka u glutamat (GlnA, GltD i GdhA) S obzirom na to, članovi Heimdallarchaeia koji žive u hidrotermalnim izvorima igraju ulogu u redukciji nitrata, a članovi hladnih izvora u metabolizmu amonijaka. Nitrilaza je također široko raspotranjena što omogućuje korištenje nitrila kao izvora dušika za rast.<ref name=":3" /> === Svjetlost === Heimdallarchaeia ima neke komponente koje mogu omogućiti korištenje svijetlosti, no točna funkcija i uporaba ostaju upitne. Protoklorofilid reduktaza (Por) ključan je enzim za sintezu bakterioklorofila, pronađena su četiri homologna kodirajuća gena u MAGu. Četiri homologa bakterioklorofil sintaze (BCS) su prisutna, BCS može sintezirati bakterioklorofil esterifikacijom bakterioklorofilida sa fitil-difosfatom ili geranilgeranil-difosfatom. Osim bakterioklorofila, drugi foto-pigmenti uključujući karotenoide i bakteriofitokrome, sinteziraju se u Heimdallarchaeia. Karotenoidi bi mogli zajedno sa bakterioklorofilima omogućiti visokoefikasno korištenje svjetlosne energije i tako povećati fitness u osvijetljenim staništima. <ref name=":3" /> === Miksotropni i aerobni život === Heimdallarchaeia mogu koristiti piruvatni metabolizam i autotrofnu ugljik-dioksidnu asimilaciju. Također imaju potencijal za fiksiranje ugljikova dioksida atipičnim Wood-Ljungdahl putem.<ref name=":3" /> == Izvori == kimdwtcxj47fohgias0bung0280gfch 0 813119 7475807 7474816 2026-06-05T16:34:16Z Ame71 128419 Novi članovi 7475807 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Slovenske regionalne lige | sezona = 1981./82. | izdanje = | država = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Slovenija]] | stupanj lige = IV. | datum = | prvaci = | promovirani = | degradirani = | broj klubova = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Slovenske regionalne nogometne lige 1980./81.|1980./81.]] | sljedeća sezona = [[Slovenske regionalne nogometne lige 1982./83.|1982./83.]] }} Dvije skupine slovenskih regionalnih nogometnih liga ([[slovenski]]: ''območne nogometne lige'') u sezoni 1981./82. činile su četvrti rang jugoslavenskog nogometnog sustava (drugi rang [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Slovenije]]). == Grupa Zapad == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[NK Tabor Sežana|Tabor Sežana]] ||18||13||1||4||37||14||+23||27 |- |2. || [[NK Litija|Litija]] ||18||10||3||5||32||20||+12||23 |- |3. || [[ND Gorica|Vozila Gorica]] ||18||9||4||5||27||18||+9||22 |- |4. || [[NK Krka|Elan Novo Mesto]] ||18||9||4||5||34||28||+6||22 |- |5. || [[NK Bela krajina|Bela krajina]] ||17||9||2||6||29||23||+6||20 |- |6. || [[NK Jesenice|Jesenice]] ||17||8||2||7||33||33||0||18 |- |7. || [[NK Šoštanj|Šoštanj]] ||18||6||6||6||27||27||0||18 |- |8. || [[NK Kočevje|Kočevje]] ||18||4||4||10||24||32||−8||12 |- |9. || [[NK Domžale|Domžale]] ||18||3||5||10||27||46||−19||11 |- |10. || [[NK Piran|Piran]] ||18||1||3||14||16||47||−31||5 |- |colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="delo">[https://www.dlib.si/listalnik/URN_NBN_SI_doc-S33RI84S/11/index.html#zoom=z Delo, 31. svibnja 1982., str. 11.]</ref></small> |} * '''Viši rang:''' ** Tabor je promoviran u [[Slovenska republička nogometna liga 1982./83.|Slovensku republičku ligu 1982./83.]] * '''Ispali:''' ** Nitko * '''Novi članovi''' ** Ilirija Ljubljana (iz [[Slovenska republička nogometna liga 1981./82.|Slovenske lige]]), Jadran Dekani i NK Ljubljana == Grupa Istok == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[NK Kovinar Maribor|Kovinar Maribor]] ||18||11||4||3||35||15||+20||26 |- |2. || [[NK Celje|Kladivar Celje]] ||18||10||3||5||42||21||+21||23 |- |3. || [[NK Zagorje|Zagorje]] ||18||9||3||6||26||20||+6||21 |- |4. || [[NK Steklar Rogaška Slatina|Steklar]] ||18||8||5||5||23||19||+4||21 |- |5. || [[ND Mozirje|Elkroj Mozirje]] ||18||6||8||4||30||21||+9||20 |- |6. || [[NK Fužinar|Fužinar]] ||18||8||4||6||26||33||−7||20 |- |7. || [[NK Dravograd|Dravograd]] ||18||5||5||8||25||25||0||15 |- |8. || [[NK Ljutomer|Ljutomer]] ||18||4||6||8||18||37||−19||14 |- |9. || [[NK Brežice|Brežice]] ||18||5||3||10||21||34||−13||13 |- style="background:#FFAAAA;" |10. || [[NK Pragersko|Pragersko]] ||18||1||5||12||17||46||−29||7 |- |colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="delo"/></small> |} * '''Viši rang:''' ** Kovinar je promoviran u [[Slovenska republička nogometna liga 1982./83.|Slovensku republičku ligu 1982./83.]] * '''Ispali:''' ** Pragersko * '''Novi članovi''' ** Drava Ptuj (iz [[Slovenska republička nogometna liga 1981./82.|Slovenske lige]]), Aluminij Kidričevo, Boč Poljčane i Dravinja == Izvori == <small> {{izvori}}</small> == Poveznice == * [[Slovenska republička nogometna liga 1981./82.]] == Vanjske poveznice == * [http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020] {{Druga slovenska nogometna liga}} {{YU nogomet 1981./82.}} [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1981./82.|SLO 2 ]] [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1981-82 2 regionalna]] [[Kategorija:Druga slovenska nogometna liga|1981-82]] i6rdishkgjn122fd4jka2iykp04m83p 10 813164 7475622 2026-06-05T11:59:27Z Croxyz 205325 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Navigacija | naziv = Sastav Jordan 2026 SP | naslov = [[Jordanska nogometna reprezentacija|<span style="color:#CE1126;">Sastav Jordana</span>]] na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|<span style="color:#CE1126;">SP 2026.</span>]] | slika = [[Slika:Flag of Jordan.svg|50px]] | naslov-style = background:white; border:1px solid #CE1126; color:#CE1126; | popis-style = text-align:center; | popis1 = <div> <small>1</small>...«. 7475622 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Sastav Jordan 2026 SP | naslov = [[Jordanska nogometna reprezentacija|<span style="color:#CE1126;">Sastav Jordana</span>]] na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|<span style="color:#CE1126;">SP 2026.</span>]] | slika = [[Slika:Flag of Jordan.svg|50px]] | naslov-style = background:white; border:1px solid #CE1126; color:#CE1126; | popis-style = text-align:center; | popis1 = <div> <small>1</small>&nbsp;[[Yazeed Abulaila|Abulaila]]&nbsp;• <small>2</small>&nbsp;[[Mohammad Abu Hashish|Abu Hashish]]&nbsp;• <small>3</small>&nbsp;[[Abdallah Nasib|Nasib]]&nbsp;• <small>4</small>&nbsp;[[Husam Abu Dahab|Abu Dahab]]&nbsp;• <small>5</small>&nbsp;[[Yazan Al-Arab|Al-Arab]]&nbsp;• <small>6</small>&nbsp;[[Amer Jamous|Jamous]]&nbsp;• <small>7</small>&nbsp;[[Mohammad Abu Zrayq|Abu Zrayq]]&nbsp;• <small>8</small>&nbsp;[[Noor Al-Rawabdeh|Al-Rawabdeh]]&nbsp;• <small>9</small>&nbsp;[[Ali Olwan|Olwan]]&nbsp;• <small>10</small>&nbsp;[[Musa Al-Taamari|Al-Taamari]]&nbsp;• <small>11</small>&nbsp;[[Odeh Al-Fakhouri|O. Al-Fakhouri]]&nbsp;• <small>12</small>&nbsp;[[Nour Bani Attiah|Bani Attiah]]&nbsp;• <small>13</small>&nbsp;[[Mahmoud Al-Mardi|Al-Mardi]]&nbsp;• <small>14</small>&nbsp;[[Rajaei Ayed|Ayed]]&nbsp;• <small>15</small>&nbsp;[[Ibrahim Sadeh|Sadeh]]&nbsp;• <small>16</small>&nbsp;[[Mo Abualnadi|Abualnadi]]&nbsp;• <small>17</small>&nbsp;[[Salim Obaid|Obaid]]&nbsp;• <small>18</small>&nbsp;[[Ibrahim Sabra|Sabra]]&nbsp;• <small>19</small>&nbsp;[[Saed Al-Rosan|Al-Rosan]]&nbsp;• <small>20</small>&nbsp;[[Mohannad Abu Taha|Abu Taha]]&nbsp;• <small>21</small>&nbsp;[[Nizar Al-Rashdan|Al-Rashdan]]&nbsp;• <small>22</small>&nbsp;[[Abdallah Al-Fakhouri|A. Al-Fakhouri]]&nbsp;• <small>23</small>&nbsp;[[Ihsan Haddad|Haddad]]&nbsp;{{kapetan}}&nbsp;• <small>24</small>&nbsp;[[Ali Azaizeh|Azaizeh]]&nbsp;• <small>25</small>&nbsp;[[Mohammad Al-Dawoud|Al-Dawoud]]&nbsp;• <small>26</small>&nbsp;[[Anas Badawi|Badawi]]&nbsp;• <small>izbornik:</small> [[Jamal Sellami|Sellami]] </div> }}<noinclude> [[Kategorija:Predlošci sastava nogometnih reprezentacija na SP 2026.|Jordan]] </noinclude> gb2xaceq1yiu0bx0vbb055yoocb7vwh 10 813165 7475625 2026-06-05T12:05:15Z Croxyz 205325 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Navigacija |style = width:100%; |naslov-style = background:#75aadb; border:1px solid silver; color:white |naziv = Sastav Argentina 2026 SP |naslov= [[Argentinska nogometna reprezentacija|<span style="color:white;">Sastav Argentine</span>]] na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|<span style="color:white;">SP 2026.</span>]] |iznad-style = text-align:center; background-color:transparent; |slika = Datoteka:Flag of Argen...«. 7475625 wikitext text/x-wiki {{Navigacija |style = width:100%; |naslov-style = background:#75aadb; border:1px solid silver; color:white |naziv = Sastav Argentina 2026 SP |naslov= [[Argentinska nogometna reprezentacija|<span style="color:white;">Sastav Argentine</span>]] na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|<span style="color:white;">SP 2026.</span>]] |iznad-style = text-align:center; background-color:transparent; |slika = [[Datoteka:Flag of Argentina.svg|50px|desno]] |popis1 = <div> <small>1</small>&nbsp;[[Juan Musso|Musso]]&nbsp;• <small>2</small>&nbsp;[[Leonardo Balerdi|Balerdi]]&nbsp;• <small>3</small>&nbsp;[[Nicolás Tagliafico|Tagliafico]]&nbsp;• <small>4</small>&nbsp;[[Gonzalo Montiel|Montiel]]&nbsp;• <small>5</small>&nbsp;[[Leandro Paredes|Paredes]]&nbsp;• <small>6</small>&nbsp;[[Lisandro Martínez|Li. Martínez]]&nbsp;• <small>7</small>&nbsp;[[Rodrigo De Paul|De Paul]]&nbsp;• <small>8</small>&nbsp;[[Valentín Barco|Barco]]&nbsp;• <small>9</small>&nbsp;[[Julián Álvarez|Álvarez]]&nbsp;• <small>10</small>&nbsp;[[Lionel Messi|Messi]]&nbsp;{{kapetan}}&nbsp;• <small>11</small>&nbsp;[[Giovani Lo Celso|Lo Celso]]&nbsp;• <small>12</small>&nbsp;[[Gerónimo Rulli|Rulli]]&nbsp;• <small>13</small>&nbsp;[[Cristian Romero|Romero]]&nbsp;• <small>14</small>&nbsp;[[Exequiel Palacios|Palacios]]&nbsp;• <small>15</small>&nbsp;[[Nicolás González|González]]&nbsp;• <small>16</small>&nbsp;[[Thiago Almada|Almada]]&nbsp;• <small>17</small>&nbsp;[[Giuliano Simeone|Simeone]]&nbsp;• <small>18</small>&nbsp;[[Nico Paz|Paz]]&nbsp;• <small>19</small>&nbsp;[[Nicolás Otamendi|Otamendi]]&nbsp;• <small>20</small>&nbsp;[[Alexis Mac Allister|Mac Allister]]&nbsp;• <small>21</small>&nbsp;[[José Manuel López|López]]&nbsp;• <small>22</small>&nbsp;[[Lautaro Martínez|La. Martínez]]&nbsp;• <small>23</small>&nbsp;[[Emiliano Martínez|E. Martínez]]&nbsp;• <small>24</small>&nbsp;[[Enzo Fernández|Fernández]]&nbsp;• <small>25</small>&nbsp;[[Facundo Medina|Medina]]&nbsp;• <small>26</small>&nbsp;[[Nahuel Molina|Molina]]&nbsp;• <small>izbornik:</small> [[Lionel Scaloni|Scaloni]] </div> }}<noinclude> [[Kategorija:Predlošci sastava nogometnih reprezentacija na SP 2026.|Argentina]] </noinclude> taziiyxyf557u0hek2q9rofkcxfr1cw 10 813166 7475655 2026-06-05T12:29:46Z Croxyz 205325 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Navigacija | naziv = Sastav Alžir 2026 SP | naslov = [[Alžirska nogometna reprezentacija|<span style="color:green;">Sastav Alžira</span>]] na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|<span style="color:green;">SP 2026.</span>]] | slika = [[Slika:Flag of Algeria.svg|50px]] | naslov-style = background:#FFFFFF; border:1px solid green; color:green; | popis-style = text-align:center; | popis1 = <div> <small>1</small>&nbsp...«. 7475655 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Sastav Alžir 2026 SP | naslov = [[Alžirska nogometna reprezentacija|<span style="color:green;">Sastav Alžira</span>]] na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|<span style="color:green;">SP 2026.</span>]] | slika = [[Slika:Flag of Algeria.svg|50px]] | naslov-style = background:#FFFFFF; border:1px solid green; color:green; | popis-style = text-align:center; | popis1 = <div> <small>1</small>&nbsp;[[Melvin Mastil|Mastil]]&nbsp;• <small>2</small>&nbsp;[[Aïssa Mandi|Mandi]]&nbsp;• <small>3</small>&nbsp;[[Achref Abada|Abada]]&nbsp;• <small>4</small>&nbsp;[[Mohamed Amine Tougai|Tougai]]&nbsp;• <small>5</small>&nbsp;[[Zineddine Belaïd|Belaïd]]&nbsp;• <small>6</small>&nbsp;[[Ramiz Zerrouki|Zerrouki]]&nbsp;• <small>7</small>&nbsp;[[Riyad Mahrez|Mahrez]]&nbsp;{{kapetan}}&nbsp;• <small>8</small>&nbsp;[[Houssem Aouar|Aouar]]&nbsp;• <small>9</small>&nbsp;[[Amine Gouiri|Gouiri]]&nbsp;• <small>10</small>&nbsp;[[Farès Chaïbi|Chaïbi]]&nbsp;• <small>11</small>&nbsp;[[Anis Hadj Moussa|Hadj Moussa]]&nbsp;• <small>12</small>&nbsp;[[Nadhir Benbouali|Benbouali]]&nbsp;• <small>13</small>&nbsp;[[Jaouen Hadjam|Hadjam]]&nbsp;• <small>14</small>&nbsp;[[Hicham Boudaoui|Boudaoui]]&nbsp;• <small>15</small>&nbsp;[[Rayan Aït-Nouri|Aït-Nouri]]&nbsp;• <small>16</small>&nbsp;[[Oussama Benbot|Benbot]]&nbsp;• <small>17</small>&nbsp;[[Rafik Belghali|Belghali]]&nbsp;• <small>18</small>&nbsp;[[Mohamed Amoura|Amoura]]&nbsp;• <small>19</small>&nbsp;[[Nabil Bentaleb|Bentaleb]]&nbsp;• <small>20</small>&nbsp;[[Adil Boulbina|Boulbina]]&nbsp;• <small>21</small>&nbsp;[[Ramy Bensebaini|Bensebaini]]&nbsp;• <small>22</small>&nbsp;[[Ibrahim Maza|Maza]]&nbsp;• <small>23</small>&nbsp;[[Luca Zidane|Zidane]]&nbsp;• <small>24</small>&nbsp;[[Yacine Titraoui|Titraoui]]&nbsp;• <small>25</small>&nbsp;[[Farès Ghedjemis|Ghedjemis]]&nbsp;• <small>26</small>&nbsp;[[Samir Chergui|Chergui]]&nbsp;• <small>izbornik:</small> [[Vladimir Petković|Petković]] </div> }}<noinclude> [[Kategorija:Predlošci sastava nogometnih reprezentacija na SP 2026.|Alžir]] </noinclude> 0p155a4bpdfpcxgiopthovmg6lo0ltj 10 813167 7475661 2026-06-05T12:33:35Z Croxyz 205325 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Navigacija | naziv = Sastav Senegal 2026 SP | naslov = [[Senegalska nogometna reprezentacija|<span style="color:yellow;">Sastav Senegala</span>]] na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|<span style="color:yellow;">SP 2026.</span>]] | slika = [[Slika:Flag of Senegal.svg|50px]] | naslov-style =background:green; border:1px solid grey; color:yellow; | popis-style = text-align:center; | popis1 = <div> <small>1</small>&nb...«. 7475661 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Sastav Senegal 2026 SP | naslov = [[Senegalska nogometna reprezentacija|<span style="color:yellow;">Sastav Senegala</span>]] na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|<span style="color:yellow;">SP 2026.</span>]] | slika = [[Slika:Flag of Senegal.svg|50px]] | naslov-style =background:green; border:1px solid grey; color:yellow; | popis-style = text-align:center; | popis1 = <div> <small>1</small>&nbsp;[[Yehvann Diouf|Y. Diouf]]&nbsp;• <small>2</small>&nbsp;[[Mamadou Sarr|M. Sarr]]&nbsp;• <small>3</small>&nbsp;[[Kalidou Koulibaly|Koulibaly]]&nbsp;{{kapetan}}&nbsp;• <small>4</small>&nbsp;[[Abdoulaye Seck|Seck]]&nbsp;• <small>5</small>&nbsp;[[Idrissa Gueye|I. Gueye]]&nbsp;• <small>6</small>&nbsp;[[Pathé Ciss|Ciss]]&nbsp;• <small>7</small>&nbsp;[[Assane Diao|Diao]]&nbsp;• <small>8</small>&nbsp;[[Lamine Camara|Camara]]&nbsp;• <small>9</small>&nbsp;[[Bamba Dieng|Dieng]]&nbsp;• <small>10</small>&nbsp;[[Sadio Mané|Mané]]&nbsp;• <small>11</small>&nbsp;[[Nicolas Jackson|Jackson]]&nbsp;• <small>12</small>&nbsp;[[Cherif Ndiaye|C. Ndiaye]]&nbsp;• <small>13</small>&nbsp;[[Iliman Ndiaye|I. Ndiaye]]&nbsp;• <small>14</small>&nbsp;[[Ismail Jakobs|Jakobs]]&nbsp;• <small>15</small>&nbsp;[[Krépin Diatta|Diatta]]&nbsp;• <small>16</small>&nbsp;[[Édouard Mendy|É. Mendy]]&nbsp;• <small>17</small>&nbsp;[[Pape Matar Sarr|P. Sarr]]&nbsp;• <small>18</small>&nbsp;[[Ismaïla Sarr|I. Sarr]]&nbsp;• <small>19</small>&nbsp;[[Moussa Niakhaté|Niakhaté]]&nbsp;• <small>20</small>&nbsp;[[Ibrahim Mbaye|Mbaye]]&nbsp;• <small>21</small>&nbsp;[[Habib Diarra|Diarra]]&nbsp;• <small>22</small>&nbsp;[[Bara Sapoko Ndiaye|Sapoko Ndiaye]]&nbsp;• <small>23</small>&nbsp;[[Mory Diaw|Diaw]]&nbsp;• <small>24</small>&nbsp;[[Antoine Mendy|A. Mendy]]&nbsp;• <small>25</small>&nbsp;[[El Hadji Malick Diouf|E. H. Diouf]]&nbsp;• <small>26</small>&nbsp;[[Pape Gueye|P. Gueye]]&nbsp;• <small>izbornik:</small> [[Pape Thiaw|Thiaw]] <div> }}<noinclude> [[Kategorija:Predlošci sastava nogometnih reprezentacija na SP 2026.|Senegal]] </noinclude> sx3jij41isqctvc0kl1ci9l0l466g2x 0 813168 7475676 2026-06-05T12:56:52Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{mz}} * [[Dušan Vasiljević (nogometaš)]], srpski nogometaš * [[Dušan Vasiljević (političar)]], sprski političar s početka 20. stoljeća {{razdvojba}}«. 7475676 wikitext text/x-wiki {{mz}} * [[Dušan Vasiljević (nogometaš)]], srpski nogometaš * [[Dušan Vasiljević (političar)]], sprski političar s početka 20. stoljeća {{razdvojba}} 4fwwaursmrq6puoddh5hhy86ogrw1fi 0 813169 7475684 2026-06-05T13:07:44Z Argo Navis 852 Stvoreno prevođenjem stranice »[[:en:Special:Redirect/revision/1248915904|Le Temps (disambiguation)]]« 7475684 wikitext text/x-wiki '''''Le Temps''''' ([[Francuski jezik|francuski]] za ''Vrijeme'' ) može se odnositi na: * ''[[Le Temps (Ženeva)]]'', švicarske novine * ''[[Le Temps (Pariz)]]'', bivše francuske novine (1861. – 1942.) * ''[[Le Temps (1829.)]]'', bivše francuske novine (1829. – 1842.) * ''[[Le Temps (Tunis)]]'', tuniske novine osnovane 1975. * ''[[Le Temps (Obala Bjelokosti)]]'', novine u [[Obala Bjelokosti|Obali Bjelokosti]] * ''[[Le Temps stratégique]]'', bivši švicarski dvomjesečnik * ''[[Le Temps (Montreal)]]'', bivše novine u Montrealu, Quebec, osnovane 1883. {{Razdvojba}} 8esj96rjuyaojb7af34urzumdtkxwbi 7475686 7475684 2026-06-05T13:08:27Z Argo Navis 852 7475686 wikitext text/x-wiki {{mz|Le Temps| ([[Francuski jezik|francuski]] za ''Vrijeme'')}} * ''[[Le Temps (Ženeva)]]'', švicarske novine * ''[[Le Temps (Pariz)]]'', bivše francuske novine (1861. – 1942.) * ''[[Le Temps (1829.)]]'', bivše francuske novine (1829. – 1842.) * ''[[Le Temps (Tunis)]]'', tuniske novine osnovane 1975. * ''[[Le Temps (Obala Bjelokosti)]]'', novine u [[Obala Bjelokosti|Obali Bjelokosti]] * ''[[Le Temps stratégique]]'', bivši švicarski dvomjesečnik * ''[[Le Temps (Montreal)]]'', bivše novine u Montrealu, Quebec, osnovane 1883. {{razdvojba}} 8zxt2yow84zkao55w86h5cprnzxnj0s 0 813170 7475713 2026-06-05T13:41:52Z Vitek 12410 n/č 7475713 wikitext text/x-wiki {{Regija | ime = Regija Sjeverozapad | ime_genitiv=Regije Sjeverozapad | slika =Cameroon_-_Northwest.svg | slika_opis= Pozicija regije na [[Karta|karti]] [[Kamerun]]a | nalazi_se_u_sastavu=[[Kamerun|Republike Kamerun]] | upravni_oblik=[[regija]] | službeni_jezik=[[francuski jezik|francuski]] | glavni_grad=[[Bamenda]] | vladar =Adolphe Lele Lafrique | titula_vladara=[[Guverner]] | površina=17812 | stanovnika=1968578 | pozivni_broj = | web= | komentar = |}} '''Sjeverozapad''' ([[francuski jezik|francuski]]: ''Région du Nord-Ouest'') je jedna od 10 [[Regije Kameruna|regija]] na koje je [[Kamerun|Republika Kamerun]] [[državna uprava|administrativno]] podjeljena.<ref name=pod/> == Osobine== Regija se nalazi na [[sjeverozapad]]u [[Kamerun|zemlje]], prostire se na [[površina|površini]] od 17.812 [[km²]], u kojoj živi 1 968.578 [[Stanovništvo|stanovnika]].<ref name=pod/> Regija na [[jugozapad]]u [[granica|graniči]] s [[Regija Jugozapad|regijom Jugozapad]], na [[jug]]u s [[Regija Zapad|regijom Zapad]], na [[istok]]u s [[Regija Adamawa|regijom Adamawa]] i na [[sjever]]u s [[Nigerija|Nigerijom]]. Sjeverozapad je [[planina|planinski]] kraj poznat po [[Oku (planina)|planini Oku]] (3.011 [[metar|m]]) i brojnim [[Kratersko jezero|kraterskim jezerima]] ([[Oku (jezero)|Oku]], Awing, Nyos).<ref name=pod/> [[Administrativno središte]] regije je [[grad]] [[Bamenda]], koji ima 269.530 stanovnika.<ref name=city>{{cite web | url =https://www.citypopulation.de/en/cameroon/cities/?cityid=1193 | title =''Bamenda in Nord-Oueste'' | accessdate =2026-06-05 | language=engleski | publisher=City Population}}</ref> +Regija je administrativno podjeljena na 7 [[departman]]a; * [[Boyo (departman)|Boyo]] * [[Bui (departman)|Bui]] * [[Donga-Mantung (departman)|Donga-Mantung]] * [[Menchum (departman)|Menchum]] * [[Mezam (departman)|Mezam]] * [[Momo (departman)|Momo]] * [[Ngo-Ketunjia (departman)|Ngo-Ketunjia]], 34 [[arondisman]]a i 34 [[općina|općinu]].<ref name=pod>{{cite web | url =https://gifex.com/fr/fichier/carte-de-la-region-du-nord-ouest-cameroun/ | title =''Carte de la région du Nord-Ouest, Cameroun'' | accessdate =2026-06-05 | language=francuski | publisher=Gifex}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|SVG locator maps of Regions in Cameroon (location map scheme)}} * [https://gifex.com/fr/fichier/carte-de-la-region-du-nord-ouest-cameroun/ ''Carte de la région du Nord-Ouest, Cameroun''] {{fra icon}} {{Regije Kameruna}} [[Kategorija:Regije Kameruna]] jezulxhzochugaesymdocp12gb7pa7l 7475742 7475713 2026-06-05T14:35:26Z Croxyz 205325 7475742 wikitext text/x-wiki {{Regija | ime = Regija Sjeverozapad | ime_genitiv=Regije Sjeverozapad | slika =Cameroon_-_Northwest.svg | slika_opis= Pozicija regije na [[Karta|karti]] [[Kamerun]]a | nalazi_se_u_sastavu=[[Kamerun|Republike Kamerun]] | upravni_oblik=[[regija]] | službeni_jezik=[[francuski jezik|francuski]] | glavni_grad=[[Bamenda]] | vladar =Adolphe Lele Lafrique | titula_vladara=[[Guverner]] | površina=17812 | stanovnika=1968578 | pozivni_broj = | web= | komentar = |}} '''Sjeverozapad''' ([[francuski jezik|francuski]]: ''Région du Nord-Ouest'') je jedna od 10 [[Regije Kameruna|regija]] na koje je [[Kamerun]] [[državna uprava|administrativno]] podjeljen.<ref name=pod/> == Osobine== Regija se nalazi na [[sjeverozapad]]u [[Kamerun|zemlje]]. Prostire se na [[površina|površini]] od 17.812 [[km²]], u kojoj živi 1.968.578 [[Stanovništvo|stanovnika]].<ref name=pod/> Regija na [[jugozapad]]u [[granica|graniči]] s [[Regija Jugozapad|regijom Jugozapad]], na [[jug]]u s [[Regija Zapad|regijom Zapad]], na [[istok]]u s [[Regija Adamawa|regijom Adamawa]] i na [[sjever]]u s [[Nigerija|Nigerijom]]. Sjeverozapad je [[planina|planinski]] kraj poznat po [[Oku (planina)|planini Oku]] (3011 [[metar|m]]) i brojnim [[Kratersko jezero|kraterskim jezerima]] ([[Oku (jezero)|Oku]], Awing, Nyos).<ref name=pod/> [[Administrativno središte]] regije je [[grad]] [[Bamenda]], koji ima 269.530 stanovnika.<ref name=city>{{cite web | url =https://www.citypopulation.de/en/cameroon/cities/?cityid=1193 | title =''Bamenda in Nord-Oueste'' | accessdate =2026-06-05 | language=engleski | publisher=City Population}}</ref> Regija je administrativno podjeljena na 7 [[departman]]a; * [[Boyo (departman)|Boyo]] * [[Bui (departman)|Bui]] * [[Donga-Mantung (departman)|Donga-Mantung]] * [[Menchum (departman)|Menchum]] * [[Mezam (departman)|Mezam]] * [[Momo (departman)|Momo]] * [[Ngo-Ketunjia (departman)|Ngo-Ketunjia]], 34 [[arondisman]]a i 34 [[općina|općinu]].<ref name=pod>{{cite web | url =https://gifex.com/fr/fichier/carte-de-la-region-du-nord-ouest-cameroun/ | title =''Carte de la région du Nord-Ouest, Cameroun'' | accessdate =2026-06-05 | language=francuski | publisher=Gifex}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|SVG locator maps of Regions in Cameroon (location map scheme)}} * [https://gifex.com/fr/fichier/carte-de-la-region-du-nord-ouest-cameroun/ ''Carte de la région du Nord-Ouest, Cameroun''] {{fra icon}} {{Regije Kameruna}} [[Kategorija:Regije Kameruna]] tcd9cmvh60n9bmzm94kc8b7osl1ishw 0 813171 7475722 2026-06-05T13:48:54Z Argo Navis 852 Stvoreno prevođenjem stranice »[[:en:Special:Redirect/revision/1354788547|Armistice of Villa Giusti]]« 7475722 wikitext text/x-wiki {{Radovi24}} [[Datoteka:Nov_1918_US_media_coverage_of_the_Empire_of_Austro-Hungary_exiting_the_WWI.jpg|alt=B&W newspapers|mini|450x450px|4. studenog 1918., Izvještavanje američkih medija o izlasku Austro-Ugarske iz Prvog svjetskog rata]] '''Primirje iz Ville Giusti ili Padovansko primirje''' bila je konvencija o primirju s Austro-Ugarskom kojom je de facto okončan rat između [[Saveznici u Prvom svjetskom ratu|Saveznika i udruženih sila]] i [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] tijekom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] . Italija je predstavljala Saveznike i udružene sile. Protokol [[Primirje|o primirju]], zajedno s dopunskim protokolom, potpisan je 3. studenog 1918. u [[Villa Giusti|Villi Giusti]], izvan [[Padova|Padove]] u [[Veneto|Venetu]], sjevernoj [[Italija|Italiji]], a stupio je na snagu 24 sata kasnije. Ovo primirje odnosilo se samo na Austriju jer je Mađarska kasnije potpisala zasebno [[Beogradsko primirje]]. == Pozadina == Do kraja listopada 1918. [[austrougarska vojska]] bila je toliko iscrpljena da su njezini zapovjednici tražili prekid vatre. Do 1918. Austro-Ugarsko Carstvo se raspadalo po etničkim linijama i ako je Dvojna Monarhija htjela opstati, morala se povući iz rata. U završnoj fazi [[Bitka kod Vittorio Veneta|bitke kod Vittorio Veneta]], došlo je do zastoja, a trupe [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] započele su kaotično povlačenje. Dana 28. listopada Austro-Ugarska je zatražila primirje od Italije Oklijevali su potpisati tekst primirja. Italija je zahtijevala da ga Austrija prihvati do 3. studenog u 00:00 sati, što su i učinili. Primirje je stupilo na snagu sljedećeg dana. U međuvremenu, Talijani su stigli do [[Trident|Trenta]] i [[Udine|Udina]], iskrcali se u [[Trst|Trstu]] i imali su za cilj uhvatiti što više [[Ratni zarobljenik|ratnih zarobljenika]] . Zarobili su oko 380 000 vojnika, od čega ih je 30 000 umrlo tijekom ratnog zarobljeništva. <ref name="telegramm" /> == Uvjeti == Prekid vatre trebao je stupiti na snagu 4. studenog u 15:00 sati. Austrijski zapovjednik [[Viktor Weber von Webenau|general Weber]] zatražio je od Talijana da odmah prekinu borbe i zaustave svako daljnje talijansko napredovanje. Prijedlog je oštro odbio talijanski general [[Pietro Badoglio]], koji je zaprijetio prekidom svih pregovora i nastavkom rata. <ref>{{Citiranje knjige|last=Stato Maggiore dell'Esercito|title=L'esercito italiano nella Grande Guerra (Tomo 1, 2 & 2bis)|publisher=Ufficio Storico|year=1988|volume=5|location=Roma|language=it}}</ref> Primirje je zahtijevalo od austrougarskih snaga da napuste ne samo sav teritorij okupiran od kolovoza 1914., već i [[Južni Tirol]], [[Tarvisio]], dolinu [[Soča|Soče]], [[Gorica (grad)|Goricu]], [[Trst]], [[Istra|Istru]], zapadnu [[Kranjska|Kranjsku]] i dio [[Kraljevina Dalmacija|Dalmacije]] . Sve njemačke snage trebale su biti protjerane iz Austro-Ugarske u roku od 15 dana ili internirane, a Saveznici su trebali imati neograničeno korištenje unutarnjih komunikacija Austro-Ugarske. Austro-Ugarska je također trebala dopustiti tranzit vojski [[Antanta|Trojne Antante]] s juga u Njemačku. <ref name="Cervone">{{Citiranje knjige|last=Cervone|first=Pier Paolo|title=Vittorio Veneto, l'ultima battaglia|publisher=Mursia (Gruppo Editoriale)|year=1994|isbn=88-425-1775-5|location=Milano|language=Italian}}</ref> U studenom 1918. talijanska vojska, s 20 000 do 22 000 vojnika, počela je okupirati [[Innsbruck]] i cijeli [[Sjeverni Tirol]] . <ref>{{Citiranje knjige|last=Michele|first=Andrea di|url=http://www.agiati.it/UploadDocs/12255_Art_20_di_michele.pdf|title=Trento, Bolzano e Innsbruck: L'Occupazione Militare Italiana del Tirolo (1918-1920)|pages=436–37|language=Italian|access-date=2018-11-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20170822222302/http://www.agiati.it/UploadDocs/12255_Art_20_di_michele.pdf|archive-date=2017-08-22|url-status=dead}}</ref> Nakon rata, Italija je, prema tajnom [[Londonski ugovor|Londonskom ugovoru]], anektirala Južni Tirol (danas [[Trentino-Južni Tirol|Trentino-Alto Adige/Südtirol]] ), kao i Trst, [[Austrijsko primorje]] i dio Dalmacije ([[Zadar]], [[Lastovo]], [[Palagruško otočje|Palagruža]] . <ref>{{Citation|last=Moos|first=Carlo|chapter=Südtirol im St. Germain-Kontext|editor1=Georg Grote and Hannes Obermair|title=A Land on the Threshold. South Tyrolean Transformations, 1915–2015|pages=27–39|publisher=Peter Lang|place=Oxford-Berne-New York|year=2017|isbn=978-3-0343-2240-9|language=German}}</ref> == Potpisnici == === Italija === * Tenente Generale [[Pietro Badoglio]] * Maggior Generale [[Scipione Scipioni]] * Colonnello [[Tullio Marchetti]] * Colonnello [[Pietro Gazzera]] * Colonnello [[Pietro Maravigna]] * Colonnello [[Alberto Pariani]] * Capitano di [[Vascello Francesco Accinni]] === Austro-Ugarska === * General [[Viktor Weber von Webenau|Viktor Weber Edler von Webenau]] * Oberst K[[arl Schneller]] * Fregattenkapitän Johannes Prinz von und zu Liechtenstein * Nadnarednik JV Nyékhegyi * Korvettenkapitän Georg Ritter von Zwierkowski * Oberstleutnant iG Victor Freiherr von [[Seiller]] * Hauptmann iG Camillo Ruggera == Povezani članci == * [[Bollettino della Vittoria]], pobjednički govor talijanskog generala [[Armando Diaz|Armanda Diaza]] * [[Saint-germainski ugovor]], rezultirajući ugovor * [[Trianonski ugovor]], mirovni ugovor za [[Kraljevina Mađarska|Mađarsku]] * [[Primirja iz 1918. na istočnom i talijanskom frontu]] == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.forost.ungarisches-institut.de/pdf/19181103-1.pdf Tekst primirja] {{Prvi svjetski rat}} [[Kategorija:Austrijsko-talijanski odnosi]] [[Kategorija:Mirovni sporazumi Austrije]] [[Kategorija:Mirovni sporazumi Italije]] [[Kategorija:Austro-Ugarska u Prvom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Italija u Prvom svjetskom ratu]] e634si2o0oobs0o7w7d80rv6nqky260 7475727 7475722 2026-06-05T13:54:27Z Argo Navis 852 sređeno 7475727 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Nov_1918_US_media_coverage_of_the_Empire_of_Austro-Hungary_exiting_the_WWI.jpg|mini|desno|450px|4. studenog 1918., Izvještavanje američkih medija o izlasku Austro-Ugarske iz Prvog svjetskog rata]] '''Primirje iz Ville Giusti ili Padovansko primirje''' bila je konvencija o primirju s Austro-Ugarskom kojom je de facto okončan rat između [[Saveznici u Prvom svjetskom ratu|Saveznika i udruženih sila]] i [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] tijekom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Italija je predstavljala Saveznike i udružene sile. Protokol o [[Primirje|primirju]], zajedno s dopunskim protokolom, potpisan je 3. studenog 1918. u [[Villa Giusti|Villi Giusti]], izvan [[Padova|Padove]] u [[Veneto|Venetu]], sjevernoj [[Italija|Italiji]], a stupio je na snagu 24 sata kasnije.<ref>[http://www.forost.ungarisches-institut.de/pdf/19181103-1.pdf Armistice Convention with Austria-Hungary]</ref> Ovo primirje odnosilo se samo na Austriju jer je Mađarska kasnije potpisala zasebno [[Beogradsko primirje]]. == Pozadina == Do kraja listopada 1918. [[austrougarska vojska]] bila je toliko iscrpljena da su njezini zapovjednici tražili prekid vatre. Do 1918. Austro-Ugarsko Carstvo se raspadalo po etničkim linijama i ako je Dvojna Monarhija htjela opstati, morala se povući iz rata. U završnoj fazi [[Bitka kod Vittorio Veneta|bitke kod Vittorio Veneta]], došlo je do zastoja, a trupe [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] započele su kaotično povlačenje. Dana 28. listopada Austro-Ugarska je zatražila primirje od Italije.<ref name="telegramm">[https://www.oesta.gv.at/veroeffentlichungen/archivale-des-monats/waffenstillstand-villa-giusti.html (German)]</ref> Oklijevali su potpisati tekst primirja. Italija je zahtijevala da ga Austrija prihvati do 3. studenog u 00:00 sati, što su i učinili. Primirje je stupilo na snagu sljedećeg dana. U međuvremenu, Talijani su stigli do [[Trident|Trenta]] i [[Udine|Udina]], iskrcali se u [[Trst]]u i imali su za cilj uhvatiti što više [[Ratni zarobljenik|ratnih zarobljenika]]. Zarobili su oko 380 000 vojnika, od čega ih je 30 000 umrlo tijekom ratnog zarobljeništva.<ref name=telegramm /> == Uvjeti == Prekid vatre trebao je stupiti na snagu 4. studenog u 15:00 sati. Austrijski zapovjednik [[Viktor Weber von Webenau|general Weber]] zatražio je od Talijana da odmah prekinu borbe i zaustave svako daljnje talijansko napredovanje. Prijedlog je oštro odbio talijanski general [[Pietro Badoglio]], koji je zaprijetio prekidom svih pregovora i nastavkom rata.<ref>{{Citiranje knjige|author=Stato Maggiore dell'Esercito |title=L'esercito italiano nella Grande Guerra (Tomo 1, 2 & 2bis) |publisher=Ufficio Storico |volume=5 |location=Roma |year=1988 |language=it}}</ref> Primirje je zahtijevalo od austrougarskih snaga da napuste ne samo sav teritorij okupiran od kolovoza 1914., već i [[Južni Tirol]], [[Tarvisio]], dolinu [[Soča|Soče]], [[Gorica (grad)|Goricu]], [[Trst]], [[Istra|Istru]], zapadnu [[Kranjska|Kranjsku]] i dio [[Kraljevina Dalmacija|Dalmacije]]. Sve njemačke snage trebale su biti protjerane iz Austro-Ugarske u roku od 15 dana ili internirane, a Saveznici su trebali imati neograničeno korištenje unutarnjih komunikacija Austro-Ugarske. Austro-Ugarska je također trebala dopustiti tranzit vojski [[Antanta|Trojne Antante]] s juga u Njemačku. <ref name="Cervone">{{Citiranje knjige|first=Pier Paolo |last=Cervone |title=Vittorio Veneto, l'ultima battaglia |location=Milano |publisher=Mursia (Gruppo Editoriale) |year=1994 |isbn=88-425-1775-5 |language=Italian}}</ref> U studenom 1918. talijanska vojska, s 20 000 do 22 000 vojnika, počela je okupirati [[Innsbruck]] i cijeli [[Sjeverni Tirol]].<ref>{{Citiranje knjige|url=http://www.agiati.it/UploadDocs/12255_Art_20_di_michele.pdf|title=Trento, Bolzano e Innsbruck: L'Occupazione Militare Italiana del Tirolo (1918-1920)|last=Michele|first=Andrea di|pages=436–37|language=Italian|access-date=2018-11-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20170822222302/http://www.agiati.it/UploadDocs/12255_Art_20_di_michele.pdf|archive-date=2017-08-22|url-status=dead}}</ref> Nakon rata, Italija je, prema tajnom [[Londonski ugovor|Londonskom ugovoru]], anektirala Južni Tirol (danas [[Trentino-Južni Tirol|Trentino-Alto Adige/Südtirol]] ), kao i Trst, [[Austrijsko primorje]] i dio Dalmacije ([[Zadar]], [[Lastovo]], [[Palagruško otočje]].<ref>{{Citation |last= Moos |first= Carlo |contribution= Südtirol im St. Germain-Kontext |editor= Georg Grote and Hannes Obermair |title= A Land on the Threshold. South Tyrolean Transformations, 1915–2015 |pages= 27–39 |publisher= Peter Lang |place= Oxford-Berne-New York|year= 2017 |isbn= 978-3-0343-2240-9|language=German}}</ref> == Potpisnici == === Italija === * Tenente Generale [[Pietro Badoglio]] * Maggior Generale [[Scipione Scipioni]] * Colonnello [[Tullio Marchetti]] * Colonnello [[Pietro Gazzera]] * Colonnello [[Pietro Maravigna]] * Colonnello [[Alberto Pariani]] * Capitano di [[Vascello Francesco Accinni]] === Austro-Ugarska === * General [[Viktor Weber von Webenau|Viktor Weber Edler von Webenau]] * Oberst K[[arl Schneller]] * Fregattenkapitän Johannes Prinz von und zu Liechtenstein * Nadnarednik JV Nyékhegyi * Korvettenkapitän Georg Ritter von Zwierkowski * Oberstleutnant iG Victor Freiherr von [[Seiller]] * Hauptmann iG Camillo Ruggera == Povezani članci == * [[Bollettino della Vittoria]], pobjednički govor talijanskog generala [[Armando Diaz|Armanda Diaza]] * [[Saint-germainski ugovor]], rezultirajući ugovor * [[Trianonski ugovor]], mirovni ugovor za [[Kraljevina Mađarska|Mađarsku]] * [[Primirja iz 1918. na istočnom i talijanskom frontu]] == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.forost.ungarisches-institut.de/pdf/19181103-1.pdf Tekst primirja] {{Prvi svjetski rat}} [[Kategorija:Austrijsko-talijanski odnosi]] [[Kategorija:Mirovni sporazumi Austrije]] [[Kategorija:Mirovni sporazumi Italije]] [[Kategorija:Austro-Ugarska u Prvom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Italija u Prvom svjetskom ratu]] sgwl3eotc5ef0p87cnbl4jt99mk93e6 7475728 7475727 2026-06-05T13:54:49Z Argo Navis 852 /* Austro-Ugarska */ 7475728 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Nov_1918_US_media_coverage_of_the_Empire_of_Austro-Hungary_exiting_the_WWI.jpg|mini|desno|450px|4. studenog 1918., Izvještavanje američkih medija o izlasku Austro-Ugarske iz Prvog svjetskog rata]] '''Primirje iz Ville Giusti ili Padovansko primirje''' bila je konvencija o primirju s Austro-Ugarskom kojom je de facto okončan rat između [[Saveznici u Prvom svjetskom ratu|Saveznika i udruženih sila]] i [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] tijekom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Italija je predstavljala Saveznike i udružene sile. Protokol o [[Primirje|primirju]], zajedno s dopunskim protokolom, potpisan je 3. studenog 1918. u [[Villa Giusti|Villi Giusti]], izvan [[Padova|Padove]] u [[Veneto|Venetu]], sjevernoj [[Italija|Italiji]], a stupio je na snagu 24 sata kasnije.<ref>[http://www.forost.ungarisches-institut.de/pdf/19181103-1.pdf Armistice Convention with Austria-Hungary]</ref> Ovo primirje odnosilo se samo na Austriju jer je Mađarska kasnije potpisala zasebno [[Beogradsko primirje]]. == Pozadina == Do kraja listopada 1918. [[austrougarska vojska]] bila je toliko iscrpljena da su njezini zapovjednici tražili prekid vatre. Do 1918. Austro-Ugarsko Carstvo se raspadalo po etničkim linijama i ako je Dvojna Monarhija htjela opstati, morala se povući iz rata. U završnoj fazi [[Bitka kod Vittorio Veneta|bitke kod Vittorio Veneta]], došlo je do zastoja, a trupe [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] započele su kaotično povlačenje. Dana 28. listopada Austro-Ugarska je zatražila primirje od Italije.<ref name="telegramm">[https://www.oesta.gv.at/veroeffentlichungen/archivale-des-monats/waffenstillstand-villa-giusti.html (German)]</ref> Oklijevali su potpisati tekst primirja. Italija je zahtijevala da ga Austrija prihvati do 3. studenog u 00:00 sati, što su i učinili. Primirje je stupilo na snagu sljedećeg dana. U međuvremenu, Talijani su stigli do [[Trident|Trenta]] i [[Udine|Udina]], iskrcali se u [[Trst]]u i imali su za cilj uhvatiti što više [[Ratni zarobljenik|ratnih zarobljenika]]. Zarobili su oko 380 000 vojnika, od čega ih je 30 000 umrlo tijekom ratnog zarobljeništva.<ref name=telegramm /> == Uvjeti == Prekid vatre trebao je stupiti na snagu 4. studenog u 15:00 sati. Austrijski zapovjednik [[Viktor Weber von Webenau|general Weber]] zatražio je od Talijana da odmah prekinu borbe i zaustave svako daljnje talijansko napredovanje. Prijedlog je oštro odbio talijanski general [[Pietro Badoglio]], koji je zaprijetio prekidom svih pregovora i nastavkom rata.<ref>{{Citiranje knjige|author=Stato Maggiore dell'Esercito |title=L'esercito italiano nella Grande Guerra (Tomo 1, 2 & 2bis) |publisher=Ufficio Storico |volume=5 |location=Roma |year=1988 |language=it}}</ref> Primirje je zahtijevalo od austrougarskih snaga da napuste ne samo sav teritorij okupiran od kolovoza 1914., već i [[Južni Tirol]], [[Tarvisio]], dolinu [[Soča|Soče]], [[Gorica (grad)|Goricu]], [[Trst]], [[Istra|Istru]], zapadnu [[Kranjska|Kranjsku]] i dio [[Kraljevina Dalmacija|Dalmacije]]. Sve njemačke snage trebale su biti protjerane iz Austro-Ugarske u roku od 15 dana ili internirane, a Saveznici su trebali imati neograničeno korištenje unutarnjih komunikacija Austro-Ugarske. Austro-Ugarska je također trebala dopustiti tranzit vojski [[Antanta|Trojne Antante]] s juga u Njemačku. <ref name="Cervone">{{Citiranje knjige|first=Pier Paolo |last=Cervone |title=Vittorio Veneto, l'ultima battaglia |location=Milano |publisher=Mursia (Gruppo Editoriale) |year=1994 |isbn=88-425-1775-5 |language=Italian}}</ref> U studenom 1918. talijanska vojska, s 20 000 do 22 000 vojnika, počela je okupirati [[Innsbruck]] i cijeli [[Sjeverni Tirol]].<ref>{{Citiranje knjige|url=http://www.agiati.it/UploadDocs/12255_Art_20_di_michele.pdf|title=Trento, Bolzano e Innsbruck: L'Occupazione Militare Italiana del Tirolo (1918-1920)|last=Michele|first=Andrea di|pages=436–37|language=Italian|access-date=2018-11-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20170822222302/http://www.agiati.it/UploadDocs/12255_Art_20_di_michele.pdf|archive-date=2017-08-22|url-status=dead}}</ref> Nakon rata, Italija je, prema tajnom [[Londonski ugovor|Londonskom ugovoru]], anektirala Južni Tirol (danas [[Trentino-Južni Tirol|Trentino-Alto Adige/Südtirol]] ), kao i Trst, [[Austrijsko primorje]] i dio Dalmacije ([[Zadar]], [[Lastovo]], [[Palagruško otočje]].<ref>{{Citation |last= Moos |first= Carlo |contribution= Südtirol im St. Germain-Kontext |editor= Georg Grote and Hannes Obermair |title= A Land on the Threshold. South Tyrolean Transformations, 1915–2015 |pages= 27–39 |publisher= Peter Lang |place= Oxford-Berne-New York|year= 2017 |isbn= 978-3-0343-2240-9|language=German}}</ref> == Potpisnici == === Italija === * Tenente Generale [[Pietro Badoglio]] * Maggior Generale [[Scipione Scipioni]] * Colonnello [[Tullio Marchetti]] * Colonnello [[Pietro Gazzera]] * Colonnello [[Pietro Maravigna]] * Colonnello [[Alberto Pariani]] * Capitano di [[Vascello Francesco Accinni]] === Austro-Ugarska === * General [[Viktor Weber von Webenau|Viktor Weber Edler von Webenau]] * Oberst [[Karl Schneller]] * Fregattenkapitän Johannes Prinz von und zu Liechtenstein * Nadnarednik JV Nyékhegyi * Korvettenkapitän Georg Ritter von Zwierkowski * Oberstleutnant iG Victor Freiherr von [[Seiller]] * Hauptmann iG Camillo Ruggera == Povezani članci == * [[Bollettino della Vittoria]], pobjednički govor talijanskog generala [[Armando Diaz|Armanda Diaza]] * [[Saint-germainski ugovor]], rezultirajući ugovor * [[Trianonski ugovor]], mirovni ugovor za [[Kraljevina Mađarska|Mađarsku]] * [[Primirja iz 1918. na istočnom i talijanskom frontu]] == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.forost.ungarisches-institut.de/pdf/19181103-1.pdf Tekst primirja] {{Prvi svjetski rat}} [[Kategorija:Austrijsko-talijanski odnosi]] [[Kategorija:Mirovni sporazumi Austrije]] [[Kategorija:Mirovni sporazumi Italije]] [[Kategorija:Austro-Ugarska u Prvom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Italija u Prvom svjetskom ratu]] opoflgndy9ripdoiphsnj7qftkzh71v 0 813172 7475738 2026-06-05T14:03:44Z Argo Navis 852 Stvoreno prevođenjem stranice »[[:en:Special:Redirect/revision/1336024616|Hollows (Mercury)]]« 7475738 wikitext text/x-wiki '''Udubljenja''' su reljefni oblik na planetu [[Merkur|Merkuru]], otkriven tijekom misije ''[[MESSENGER]]'' koja je kružila oko planeta od 2011. do 2015. godine. Udubine su obično nakupine udubljenja bez ruba s ravnim dnom i aureolama svijetlog (visoki [[albedo]]) materijala koji ih okružuju. Smatra se da udubine nastaju gubitkom [[Volatili (astronomija)|hlapljivih tvari]] s površine [[Sublimacija|sublimacijom]], uzrokovanom intenzivnim sunčevim zračenjem na planetu bez atmosfere. One su neke od najmlađih značajki na Merkuru.<ref>Blewett, D. T., Ernst, C. M., Murchie, S. L., and Vilas, F., 2018. Mercury's Hollows. In ''Mercury: The View After [[MESSENGER]]'' edited by Sean C. Solomon, Larry R. Nittler, and Brian J. Anderson. Cambridge Planetary Science. Chapter 12.</ref> Udubljenja su prvi put uočena kao svijetla područja unutar kratera koje je snimila svemirska letjelica [[Mariner 10]] 1974. godine, ali slike nisu bile dovoljno velike rezolucije da bi se razaznali detalji. Među tim kraterima su [[Balzac (krater)|Balzac]], [[Tyagaraja (krater)|Tyagaraja]], [[Theophanes (krater)|Theophanes]], [[Zeami (krater)|Zeami]] i [[Hopper (krater)|Hopper]].<ref>Dzurisin, D., 1977. Mercurian bright patches: Evidence for physio-chemical alteration of surface material? ''Geophysical Research Letters'', '''4''', 383-386, doi:10.1029/GL004i010p00383</ref> Svemirska letjelica MESSENGER snimila je ostatak planeta, veći dio u većoj rezoluciji i u boji, što je dovelo do otkrića udubljenja i tragova o njihovom nastanku i prirodi. Ostali krateri s udubljenjima su [[Warhol (krater)|Warhol]], [[Xiao Zhao (krater)|Xiao Zhao]], [[Seuss (krater)|Seuss]], [[Wergeland (krater)|Wergeland]], [[Raditladi (krater)|Raditladi]], [[Sholem Aleichem (krater)|Sholem Aleichem]], [[Lermontov (krater)|Lermontov]], [[Darío (krater)|Darío]] i [[Scarlatti (krater)|Scarlatti]]. [[Kertész (krater)|Kertész]], [[Sander (krater)|Sander]], [[Sontag (krater)|Sontag]], [[Nāwahī (krater)|Nāwahī]] i [[Balanchine (krater)|Balanchine]] su krateri s udubljenjima unutar [[Caloris Basin|bazena Caloris]]. Postoje mnogi drugi primjeri, a neka udubljenja se javljaju na ravnicama između kratera (vidi krater [[Canova (krater)|Canova]]). == Galerija == <gallery heights="160px" mode="packed"> Datoteka:Mariner_10_image_0000214.png|alt=Mariner 10 image with Tyagaraja at bottom and Balzac in upper right.| Slika Marinera 10 s [[Tyagaraja (krater)|Tyagarajom]] na dnu i [[Balzac (krater)|Balzacom]] gore desno. Datoteka:Zeami_crater_hollows_EN1052296413M.jpg|alt=Hollows in Zeami crater. Image width is about 23.2 km.| Udubljenja u krateru [[Zeami (krater)|Zeami]] . Širina slike je oko 23,2 km. Datoteka:Hollows_in_Raditladi_250.png|alt=Hollows in Raditladi crater| Udubljenja u krateru [[Raditladi (krater)|Raditladi]] Datoteka:Warhol_crater_EN1035068908M.jpg|alt=Abundant hollows on the floor of Warhol crater| Obilne udubine na dnu kratera [[Warhol (krater)|Warhol]] Datoteka:Hopper_crater_EN1066258636M.jpg|alt=The hollows in the floor of Hopper are as bright as Kuiper crater| Udubljenja u podu Hoppera su jednako svijetla kao Kuiperov krater Datoteka:De_Graft_crater_MESSENGER_mosaic.png|alt=The floor of De Graft is covered with hollows| Dno [[De Graft (krater)|De Grafta]] je prekriven udubljenjima Datoteka:Scarlatti_crater_hollows_EN1051805374M.jpg|alt=Detail of hollows in Scarlatti crater. Image width is about 3 km.| Detalj udubljenja u krateru [[Scarlatti (krater)|Scarlatti]]. Širina slike je oko 3 km. Datoteka:Hollows_EN1051631967M.map_2016.05.19.png|alt=Very high-resolution image of hollows in Sholem Aleichem crater| Slika vrlo visoke rezolucije udubljenja u krateru [[Sholem Aleichem (krater)|Sholem Aleichem]] Datoteka:Mansur_crater_hollows_EN1052702086M.jpg|alt=Mansur crater has hollows. Mansur has the type morphology of a Mansurian crater.| [[Mansur (krater)|Mansurov]] krater ima udubljenja. Mansur ima tipsku morfologiju mansurijanskog kratera. Datoteka:Pasch_crater_hollows_EN0215894066M.jpg|alt=Hollows are present on and around the central peak complex of Pasch crater| Udubljenja su prisutna na i oko središnjeg vršnog kompleksa kratera [[Pasch (krater)|Pasch]] . Datoteka:Eminescu_EN1025911602M.map.jpg|alt=Hollows surround the central peak complex of Eminescu crater| Udubljenja okružuju središnji vršni kompleks kratera [[Eminescu (krater)|Eminescu]] Datoteka:Truffaut_crater_hollows_MESSENGER_NAC_mosaic.jpg|alt=Hollows were imaged in detail in Truffaut crater| Udubljenja su detaljno snimljena u krateru [[Truffaut (krater)|Truffaut]] </gallery> == Vanjske poveznice == * NASA Astronomy Picture of the Day: Unusual Hollows Discovered on Planet Mercury (27 March 2012) * [https://www.planetary.org/blogs/emily-lakdawalla/2014/02171332-what-are-mercurys-hollows.html What are Mercury's hollows?] Emily Lakdawalla, The Planetary Society. February 18, 2014. * Short [https://messenger.jhuapl.edu/Explore/media/podcasts/20111014-365DoA.mp3 podcast on hollows], featuring mission scientist David Blewett of APL. * Podcast [https://m.soundcloud.com/user-527911854/on-earth-with-elisabeth-giroud-proeschel-planetary-scientist On Earth with Elisabeth Giroud Proeschel - Planetary Scientist]. == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Površinske značajke Merkura]] [[Kategorija:Reljefni oblici]] d71zah4mhzewwsds6s5a605wkt9re0d 7475739 7475738 2026-06-05T14:06:05Z Argo Navis 852 7475739 wikitext text/x-wiki '''Udubljenja''' su reljefni oblik na planetu [[Merkur|Merkuru]], otkriven tijekom misije ''[[MESSENGER]]'' koja je kružila oko planeta od 2011. do 2015. godine. Udubine su obično nakupine udubljenja bez ruba s ravnim dnom i aureolama svijetlog (visoki [[albedo]]) materijala koji ih okružuju. Smatra se da udubine nastaju gubitkom [[Volatili (astronomija)|hlapljivih tvari]] s površine [[Sublimacija|sublimacijom]], uzrokovanom intenzivnim sunčevim zračenjem na planetu bez atmosfere. One su neke od najmlađih značajki na Merkuru.<ref>Blewett, D. T., Ernst, C. M., Murchie, S. L., and Vilas, F., 2018. Mercury's Hollows. In ''Mercury: The View After [[MESSENGER]]'' edited by Sean C. Solomon, Larry R. Nittler, and Brian J. Anderson. Cambridge Planetary Science. Chapter 12.</ref> Udubljenja su prvi put uočena kao svijetla područja unutar kratera koje je snimila svemirska letjelica [[Mariner 10]] 1974. godine, ali slike nisu bile dovoljno velike rezolucije da bi se razaznali detalji. Među tim kraterima su [[Balzac (krater)|Balzac]], [[Tyagaraja (krater)|Tyagaraja]], [[Theophanes (krater)|Theophanes]], [[Zeami (krater)|Zeami]] i [[Hopper (krater)|Hopper]].<ref>Dzurisin, D., 1977. Mercurian bright patches: Evidence for physio-chemical alteration of surface material? ''Geophysical Research Letters'', '''4''', 383-386, doi:10.1029/GL004i010p00383</ref> Svemirska letjelica MESSENGER snimila je ostatak planeta, veći dio u većoj rezoluciji i u boji, što je dovelo do otkrića udubljenja i tragova o njihovom nastanku i prirodi. Ostali krateri s udubljenjima su [[Warhol (krater)|Warhol]], [[Xiao Zhao (krater)|Xiao Zhao]], [[Seuss (krater)|Seuss]], [[Wergeland (krater)|Wergeland]], [[Raditladi (krater)|Raditladi]], [[Sholem Aleichem (krater)|Sholem Aleichem]], [[Lermontov (krater)|Lermontov]], [[Darío (krater)|Darío]] i [[Scarlatti (krater)|Scarlatti]]. [[Kertész (krater)|Kertész]], [[Sander (krater)|Sander]], [[Sontag (krater)|Sontag]], [[Nāwahī (krater)|Nāwahī]] i [[Balanchine (krater)|Balanchine]] su krateri s udubljenjima unutar [[Caloris Basin|bazena Caloris]]. Postoje mnogi drugi primjeri, a neka udubljenja se javljaju na ravnicama između kratera (vidi krater [[Canova (krater)|Canova]]). == Galerija == <gallery mode="packed"> Datoteka:De_Graft_crater_MESSENGER_mosaic.png|Dno [[De Graft (krater)|De Grafta]] je prekriven udubljenjima Datoteka:Truffaut_crater_hollows_MESSENGER_NAC_mosaic.jpg|Udubljenja su detaljno snimljena u krateru [[Truffaut (krater)|Truffaut]] Datoteka:Mariner_10_image_0000214.png|Slika Marinera 10 s [[Tyagaraja (krater)|Tyagarajom]] na dnu i [[Balzac (krater)|Balzacom]] gore desno. Datoteka:Zeami_crater_hollows_EN1052296413M.jpg|Udubljenja u krateru [[Zeami (krater)|Zeami]]. Širina slike je oko 23,2 km. Datoteka:Hollows_in_Raditladi_250.png|Udubljenja u krateru [[Raditladi (krater)|Raditladi]] Datoteka:Warhol_crater_EN1035068908M.jpg|Obilne udubine na dnu kratera [[Warhol (krater)|Warhol]] Datoteka:Hopper_crater_EN1066258636M.jpg|Udubljenja u podu Hoppera su jednako svijetla kao krater Kuiper Datoteka:Scarlatti_crater_hollows_EN1051805374M.jpg|Detalj udubljenja u krateru [[Scarlatti (krater)|Scarlatti]]. Širina slike je oko 3 km. Datoteka:Hollows_EN1051631967M.map_2016.05.19.png|Slika vrlo visoke rezolucije udubljenja u krateru [[Sholem Aleichem (krater)|Sholem Aleichem]] Datoteka:Mansur_crater_hollows_EN1052702086M.jpg|[[Mansur (krater)|Mansurov]] krater ima udubljenja. Mansur ima tipsku morfologiju mansurijanskog kratera. Datoteka:Pasch_crater_hollows_EN0215894066M.jpg|Udubljenja su prisutna na i oko središnjeg vršnog kompleksa kratera [[Pasch (krater)|Pasch]] . Datoteka:Eminescu_EN1025911602M.map.jpg|Udubljenja okružuju središnji vršni kompleks kratera [[Eminescu (krater)|Eminescu]] </gallery> == Vanjske poveznice == * NASA Astronomy Picture of the Day: Unusual Hollows Discovered on Planet Mercury (27 March 2012) * [https://www.planetary.org/blogs/emily-lakdawalla/2014/02171332-what-are-mercurys-hollows.html What are Mercury's hollows?] Emily Lakdawalla, The Planetary Society. February 18, 2014. * Short [https://messenger.jhuapl.edu/Explore/media/podcasts/20111014-365DoA.mp3 podcast on hollows], featuring mission scientist David Blewett of APL. * Podcast [https://m.soundcloud.com/user-527911854/on-earth-with-elisabeth-giroud-proeschel-planetary-scientist On Earth with Elisabeth Giroud Proeschel - Planetary Scientist]. == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Površinske značajke Merkura]] [[Kategorija:Reljefni oblici]] fr4h11nm564cjmtz8i857rte80st52e 7475741 7475739 2026-06-05T14:07:10Z Argo Navis 852 /* Galerija */ 7475741 wikitext text/x-wiki '''Udubljenja''' su reljefni oblik na planetu [[Merkur|Merkuru]], otkriven tijekom misije ''[[MESSENGER]]'' koja je kružila oko planeta od 2011. do 2015. godine. Udubine su obično nakupine udubljenja bez ruba s ravnim dnom i aureolama svijetlog (visoki [[albedo]]) materijala koji ih okružuju. Smatra se da udubine nastaju gubitkom [[Volatili (astronomija)|hlapljivih tvari]] s površine [[Sublimacija|sublimacijom]], uzrokovanom intenzivnim sunčevim zračenjem na planetu bez atmosfere. One su neke od najmlađih značajki na Merkuru.<ref>Blewett, D. T., Ernst, C. M., Murchie, S. L., and Vilas, F., 2018. Mercury's Hollows. In ''Mercury: The View After [[MESSENGER]]'' edited by Sean C. Solomon, Larry R. Nittler, and Brian J. Anderson. Cambridge Planetary Science. Chapter 12.</ref> Udubljenja su prvi put uočena kao svijetla područja unutar kratera koje je snimila svemirska letjelica [[Mariner 10]] 1974. godine, ali slike nisu bile dovoljno velike rezolucije da bi se razaznali detalji. Među tim kraterima su [[Balzac (krater)|Balzac]], [[Tyagaraja (krater)|Tyagaraja]], [[Theophanes (krater)|Theophanes]], [[Zeami (krater)|Zeami]] i [[Hopper (krater)|Hopper]].<ref>Dzurisin, D., 1977. Mercurian bright patches: Evidence for physio-chemical alteration of surface material? ''Geophysical Research Letters'', '''4''', 383-386, doi:10.1029/GL004i010p00383</ref> Svemirska letjelica MESSENGER snimila je ostatak planeta, veći dio u većoj rezoluciji i u boji, što je dovelo do otkrića udubljenja i tragova o njihovom nastanku i prirodi. Ostali krateri s udubljenjima su [[Warhol (krater)|Warhol]], [[Xiao Zhao (krater)|Xiao Zhao]], [[Seuss (krater)|Seuss]], [[Wergeland (krater)|Wergeland]], [[Raditladi (krater)|Raditladi]], [[Sholem Aleichem (krater)|Sholem Aleichem]], [[Lermontov (krater)|Lermontov]], [[Darío (krater)|Darío]] i [[Scarlatti (krater)|Scarlatti]]. [[Kertész (krater)|Kertész]], [[Sander (krater)|Sander]], [[Sontag (krater)|Sontag]], [[Nāwahī (krater)|Nāwahī]] i [[Balanchine (krater)|Balanchine]] su krateri s udubljenjima unutar [[Caloris Basin|bazena Caloris]]. Postoje mnogi drugi primjeri, a neka udubljenja se javljaju na ravnicama između kratera (vidi krater [[Canova (krater)|Canova]]). == Galerija == <gallery mode="packed" heights="130px"> Datoteka:De_Graft_crater_MESSENGER_mosaic.png|Dno [[De Graft (krater)|De Grafta]] je prekriven udubljenjima Datoteka:Truffaut_crater_hollows_MESSENGER_NAC_mosaic.jpg|Udubljenja su detaljno snimljena u krateru [[Truffaut (krater)|Truffaut]] Datoteka:Mariner_10_image_0000214.png|Slika Marinera 10 s [[Tyagaraja (krater)|Tyagarajom]] na dnu i [[Balzac (krater)|Balzacom]] gore desno. Datoteka:Zeami_crater_hollows_EN1052296413M.jpg|Udubljenja u krateru [[Zeami (krater)|Zeami]]. Širina slike je oko 23,2 km. Datoteka:Hollows_in_Raditladi_250.png|Udubljenja u krateru [[Raditladi (krater)|Raditladi]] Datoteka:Warhol_crater_EN1035068908M.jpg|Obilne udubine na dnu kratera [[Warhol (krater)|Warhol]] Datoteka:Hopper_crater_EN1066258636M.jpg|Udubljenja u podu Hoppera su jednako svijetla kao krater Kuiper Datoteka:Scarlatti_crater_hollows_EN1051805374M.jpg|Detalj udubljenja u krateru [[Scarlatti (krater)|Scarlatti]]. Širina slike je oko 3 km. Datoteka:Hollows_EN1051631967M.map_2016.05.19.png|Slika vrlo visoke rezolucije udubljenja u krateru [[Sholem Aleichem (krater)|Sholem Aleichem]] Datoteka:Mansur_crater_hollows_EN1052702086M.jpg|[[Mansur (krater)|Mansurov]] krater ima udubljenja. Mansur ima tipsku morfologiju mansurijanskog kratera. Datoteka:Pasch_crater_hollows_EN0215894066M.jpg|Udubljenja su prisutna na i oko središnjeg vršnog kompleksa kratera [[Pasch (krater)|Pasch]] . Datoteka:Eminescu_EN1025911602M.map.jpg|Udubljenja okružuju središnji vršni kompleks kratera [[Eminescu (krater)|Eminescu]] </gallery> == Vanjske poveznice == * NASA Astronomy Picture of the Day: Unusual Hollows Discovered on Planet Mercury (27 March 2012) * [https://www.planetary.org/blogs/emily-lakdawalla/2014/02171332-what-are-mercurys-hollows.html What are Mercury's hollows?] Emily Lakdawalla, The Planetary Society. February 18, 2014. * Short [https://messenger.jhuapl.edu/Explore/media/podcasts/20111014-365DoA.mp3 podcast on hollows], featuring mission scientist David Blewett of APL. * Podcast [https://m.soundcloud.com/user-527911854/on-earth-with-elisabeth-giroud-proeschel-planetary-scientist On Earth with Elisabeth Giroud Proeschel - Planetary Scientist]. == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Površinske značajke Merkura]] [[Kategorija:Reljefni oblici]] 2okdtzdhw223vyzn2rzzecewg03zrls 10 813173 7475744 2026-06-05T14:44:58Z Croxyz 205325 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Navigacija | naziv = Sastav Irak 2026 SP | naslov = [[Iračka nogometna reprezentacija|<span style="color:white;">Sastav Iraka</span>]] na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|<span style="color:white;">SP 2026.</span>]] | slika = [[Slika:Flag of Iraq.svg|50px]] | naslov-style =background:#017B3D; border:1px solid black; color:white; | popis-style = text-align:center; | popis1 = <div> <small>1</small>&nbsp;Fahad T...«. 7475744 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Sastav Irak 2026 SP | naslov = [[Iračka nogometna reprezentacija|<span style="color:white;">Sastav Iraka</span>]] na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|<span style="color:white;">SP 2026.</span>]] | slika = [[Slika:Flag of Iraq.svg|50px]] | naslov-style =background:#017B3D; border:1px solid black; color:white; | popis-style = text-align:center; | popis1 = <div> <small>1</small>&nbsp;[[Fahad Talib|Talib]]&nbsp;• <small>2</small>&nbsp;[[Rebin Sulaka|Sulaka]]&nbsp;• <small>3</small>&nbsp;[[Hussein Ali|H. Ali]]&nbsp;• <small>4</small>&nbsp;[[Zaid Tahseen|Tahseen]]&nbsp;• <small>5</small>&nbsp;[[Akam Hashim|Hashim]]&nbsp;• <small>6</small>&nbsp;[[Manaf Younis|Younis]]&nbsp;• <small>7</small>&nbsp;[[Youssef Amyn|Amyn]]&nbsp;• <small>8</small>&nbsp;[[Ibrahim Bayesh|Bayesh]]&nbsp;• <small>9</small>&nbsp;[[Ali Al-Hamadi|Al-Hamadi]]&nbsp;• <small>10</small>&nbsp;[[Mohanad Ali|M. Ali]]&nbsp;• <small>11</small>&nbsp;[[Ahmed Qasem|Qasem]]&nbsp;• <small>12</small>&nbsp;[[Jalal Hassan|Hassan]]&nbsp;{{kapetan}}&nbsp;• <small>13</small>&nbsp;[[Ali Yousif|Yousif]]&nbsp;• <small>14</small>&nbsp;[[Zidane Iqbal|Iqbal]]&nbsp;• <small>15</small>&nbsp;[[Ahmed Yahya|Yahya]]&nbsp;• <small>16</small>&nbsp;[[Amir Al-Ammari|Al-Ammari]]&nbsp;• <small>17</small>&nbsp;[[Ali Jasim|Jasim]]&nbsp;• <small>18</small>&nbsp;[[Aymen Hussein|Hussein]]&nbsp;• <small>19</small>&nbsp;[[Kevin Yakob|Yakob]]&nbsp;• <small>20</small>&nbsp;[[Aimar Sher|Sher]]&nbsp;• <small>21</small>&nbsp;[[Marko Farji|Farji]]&nbsp;• <small>22</small>&nbsp;[[Ahmed Basil|Basil]]&nbsp;• <small>23</small>&nbsp;[[Merchas Doski|Doski]]&nbsp;• <small>24</small>&nbsp;[[Zaid Ismail|Ismail]]&nbsp;• <small>25</small>&nbsp;[[Mustafa Saadoon|Saadoon]]&nbsp;• <small>26</small>&nbsp;[[Frans Putros|Putros]]&nbsp;• <small>izbornik:</small> [[Graham Arnold|Arnold]] <div> }}<noinclude> [[Kategorija:Predlošci sastava nogometnih reprezentacija na SP 2026.|Irak]] </noinclude> 096kbq5057ysjnmfo0d3kunhxpikiez 0 813174 7475747 2026-06-05T14:50:22Z Katmaja2 363039 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Grupa Lilihip''' je hrvatski rock sastav osnovan 1979 godine u [[Pula|Puli]] od braće Bilandžić. Te je tek drugi pulski band, nakon [[Atomsko sklonište|Atomskog]] [[Atomsko sklonište|skloništa]], koji je uspjeo objaviti 3 albuma (LP) u bivšoj državi. '''Povjest sastava''' Sastav su u Puli 1979. osnovala braća Paul ( klavijature, vokal) i Romeo (udaraljke,vokal) Bilandžić. Na samom početku je band djelovao kao trio u formaciji klavi...«. 7475747 wikitext text/x-wiki '''Grupa Lilihip''' je hrvatski rock sastav osnovan 1979 godine u [[Pula|Puli]] od braće Bilandžić. Te je tek drugi pulski band, nakon [[Atomsko sklonište|Atomskog]] [[Atomsko sklonište|skloništa]], koji je uspjeo objaviti 3 albuma (LP) u bivšoj državi. '''Povjest sastava''' Sastav su u Puli 1979. osnovala braća Paul ( klavijature, vokal) i Romeo (udaraljke,vokal) Bilandžić. Na samom početku je band djelovao kao trio u formaciji klavijaturist, basist i bubnjar. Igor Albanese je tada bio glavni vokal, baz gitarista i tekstopisac. Ključan trenutak u karijeri banda dogodio se 1980. kada za beogradsku diskografsku kuću RTB objavljuju svoj debitantski studijski album pod nazivom ''Obavezan smjer.'' 1982. band ostvaruje veliki koncertni vrhunac nastupom u pulskoj [[Amfiteatar u Puli|Areni]] pred domaćom publikom i upisuje se u povjest istarske rock scene. Nakon odlaska Albanesea, sastavu se na bas gitari pridružuje Maurizio Di Capua. Za Jugodisc snimaju dva albuma ''Lutke sad su skupe ( 1984)'' i ''lilihip ( 1985).'' U oba dva albuma je sudjelovao Danilo Dragosavac kao bas gitarista. Tekstove za grupu izmedžu ostalog pišu poznati autori kao što su [[Nenad Ninčević|Nenad]] [[Nenad Ninčević|Ninčević]] i [[Marina Tucaković|MarinaTucaković]]. Članovi grupe Lilihip bili su usko povezani s legendarnim pulskim sastavom ''Atomsko sklonište''. [[Paul Bilandžić]] je niz godina djelovao kao klavijaturist i prateći vokal Atomskog skloništa, s kojiman je snimijo tri studijska albuma i odradio brojne velike turneje. Nakon devedesetih, band izdaje kazetu „''Ja sam dečko naviknut na bol”(1996)'' za pulsku kuću Adam Records, a u novom tisućljeću nastavljaju djelovati kao duo. Unazad zadnjih 14 godina Paul i Romeo pjevaju pjesme uglavnom na taljanskom jeziku za koje Romeo piše tekstove. Godine 2024.grupa Lilihip obilježila je 45 godina neprekidnog djelovanja. <ref>{{Citiranje weba|last=TvNova|date=07.02.2024|title=Zapadna strana-45.godina grupe Lilihip|url=https://tvnova.hr/zapadna-strana-45-godina-grupe-lilihip-1-2/|url-status=live|access-date=05.06.2026}}</ref> '''Diskografija''' 1980 Obavezan smjer (LP) 1984 Lutke sad su skupe (LP i MC) 1985 Lilihip ( LP i MC) 1986 Svi vlakovi odlaze ( MC i CD) 1996 Ja sam dečko naviknut na bol (MC) '''Izvori''' [https://tvnova.hr/zapadna-strana-45-godina-grupe-lilihip-1-2/ 9gg9dln0is7jt9vokoa8ykiyxpkqlu1 7475778 7475747 2026-06-05T15:09:11Z Katmaja2 363039 7475778 wikitext text/x-wiki '''Grupa Lilihip''' je hrvatski rock sastav osnovan 1979 godine u [[Pula|Puli]] od braće Bilandžić. Te je tek drugi pulski band, nakon [[Atomsko sklonište|Atomskog]] [[Atomsko sklonište|skloništa]], koji je uspjeo objaviti 3 albuma (LP) u bivšoj državi. '''Povjest sastava''' Sastav su u Puli 1979. osnovala braća Paul ( klavijature, vokal) i Romeo (udaraljke,vokal) Bilandžić. Na samom početku je band djelovao kao trio u formaciji klavijaturist, basist i bubnjar. Igor Albanese je tada bio glavni vokal, baz gitarista i tekstopisac. Ključan trenutak u karijeri banda dogodio se 1980. kada za beogradsku diskografsku kuću RTB objavljuju svoj debitantski studijski album pod nazivom ''Obavezan smjer.'' 1982. band ostvaruje veliki koncertni vrhunac nastupom u pulskoj [[Amfiteatar u Puli|Areni]] pred domaćom publikom i upisuje se u povjest istarske rock scene. Nakon odlaska Albanesea, sastavu se na bas gitari pridružuje Maurizio Di Capua. Za Jugodisc snimaju dva albuma ''Lutke sad su skupe ( 1984)'' i ''lilihip ( 1985).'' U oba dva albuma je sudjelovao Danilo Dragosavac kao bas gitarista. Tekstove za grupu izmedžu ostalog pišu poznati autori kao što su [[Nenad Ninčević|Nenad]] [[Nenad Ninčević|Ninčević]] i [[Marina Tucaković|MarinaTucaković]]. Članovi grupe Lilihip bili su usko povezani s legendarnim pulskim sastavom ''Atomsko sklonište''. [[Paul Bilandžić]] je niz godina djelovao kao klavijaturist i prateći vokal Atomskog skloništa, s kojiman je snimijo tri studijska albuma i odradio brojne velike turneje. Nakon devedesetih, band izdaje kazetu „''Ja sam dečko naviknut na bol”(1996)'' za pulsku kuću Adam Records, a u novom tisućljeću nastavljaju djelovati kao duo. Unazad zadnjih 14 godina Paul i Romeo pjevaju pjesme uglavnom na taljanskom jeziku za koje Romeo piše tekstove. Godine 2024.grupa Lilihip obilježila je 45 godina neprekidnog djelovanja. '''Diskografija''' 1980 Obavezan smjer (LP) 1984 Lutke sad su skupe (LP i MC) 1985 Lilihip ( LP i MC) 1986 Svi vlakovi odlaze ( MC i CD) 1996 Ja sam dečko naviknut na bol (MC) '''Izvori''' [https://tvnova.hr/zapadna-strana-45-godina-grupe-lilihip-1-2/ 9wgle2jvg36wc9r5w0cmu2r1zuvebio 10 813175 7475748 2026-06-05T14:50:23Z Croxyz 205325 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Navigacija | naziv = Sastav Urugvaj 2026 SP | naslov = [[Urugvajska nogometna reprezentacija|<span style="color:black;">Sastav Urugvaja</span>]] na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|<span style="color:black;">SP 2026.</span>]] | slika = [[Slika:Flag of Uruguay.svg|50px|border]] | naslov-style = background:#87cefa; color:black; | popis-style = text-align:center; | popis1 = <div> <small>1</small>&nbsp;Sergio Roch...«. 7475748 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Sastav Urugvaj 2026 SP | naslov = [[Urugvajska nogometna reprezentacija|<span style="color:black;">Sastav Urugvaja</span>]] na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|<span style="color:black;">SP 2026.</span>]] | slika = [[Slika:Flag of Uruguay.svg|50px|border]] | naslov-style = background:#87cefa; color:black; | popis-style = text-align:center; | popis1 = <div> <small>1</small>&nbsp;[[Sergio Rochet|Rochet]]&nbsp;• <small>2</small>&nbsp;[[José María Giménez|Giménez]]&nbsp;{{kapetan}}&nbsp;• <small>3</small>&nbsp;[[Sebastián Cáceres|Cáceres]]&nbsp;• <small>4</small>&nbsp;[[Ronald Araújo|R. Araújo]]&nbsp;• <small>5</small>&nbsp;[[Manuel Ugarte|Ugarte]]&nbsp;• <small>6</small>&nbsp;[[Rodrigo Bentancur|Bentancur]]&nbsp;• <small>7</small>&nbsp;[[Nicolás de la Cruz|De la Cruz]]&nbsp;• <small>8</small>&nbsp;[[Federico Valverde|Valverde]]&nbsp;• <small>9</small>&nbsp;[[Darwin Núñez|Núñez]]&nbsp;• <small>10</small>&nbsp;[[Giorgian de Arrascaeta|De Arrascaeta]]&nbsp;• <small>11</small>&nbsp;[[Facundo Pellistri|Pellistri]]&nbsp;• <small>12</small>&nbsp;[[Santiago Mele|Mele]]&nbsp;• <small>13</small>&nbsp;[[Guillermo Varela|Varela]]&nbsp;• <small>14</small>&nbsp;[[Agustín Canobbio|Canobbio]]&nbsp;• <small>15</small>&nbsp;[[Emiliano Martínez|Martínez]]&nbsp;• <small>16</small>&nbsp;[[Mathías Olivera|Olivera]]&nbsp;• <small>17</small>&nbsp;[[Matías Viña|Viña]]&nbsp;• <small>18</small>&nbsp;[[Brian Rodríguez|Rodríguez]]&nbsp;• <small>19</small>&nbsp;[[Rodrigo Aguirre|Aguirre]]&nbsp;• <small>20</small>&nbsp;[[Maximiliano Araújo|M. Araújo]]&nbsp;• <small>21</small>&nbsp;[[Federico Viñas|Viñas]]&nbsp;• <small>22</small>&nbsp;[[Joaquín Piquerez|Piquerez]]&nbsp;• <small>23</small>&nbsp;[[Fernando Muslera|Muslera]]&nbsp;• <small>24</small>&nbsp;[[Santiago Bueno|Bueno]]&nbsp;• <small>25</small>&nbsp;[[Juan Manuel Sanabria|Sanabria]]&nbsp;• <small>26</small>&nbsp;[[Rodrigo Zalazar|Zalazar]]&nbsp;• <small>izbornik:</small> [[Marcelo Bielsa|Bielsa]] </div> }}<noinclude> [[Kategorija:Predlošci sastava nogometnih reprezentacija na SP 2026.|Urugvaj]] [[Kategorija:Urugvajski predlošci]]</noinclude> 8kfytovle39jieuko5ga18ascfj80hu 10 813176 7475753 2026-06-05T14:56:39Z Croxyz 205325 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Navigacija | naziv = Sastav Španjolska 2026 SP | naslov = [[Španjolska nogometna reprezentacija|<span style="color:#FBEA0E;">Sastav Španjolske</span>]] na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|<span style="color:#FBEA0E;">SP 2026.</span>]] | slika = [[Slika:Flag of Spain.svg|50px]] | naslov-style = background:#DB000D; border:1px solid silver; color:#FBEA0E; | popis-style = text-align:center; | popis1 = <div> <smal...«. 7475753 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Sastav Španjolska 2026 SP | naslov = [[Španjolska nogometna reprezentacija|<span style="color:#FBEA0E;">Sastav Španjolske</span>]] na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|<span style="color:#FBEA0E;">SP 2026.</span>]] | slika = [[Slika:Flag of Spain.svg|50px]] | naslov-style = background:#DB000D; border:1px solid silver; color:#FBEA0E; | popis-style = text-align:center; | popis1 = <div> <small>1</small>&nbsp;[[David Raya|Raya]]&nbsp;• <small>2</small>&nbsp;[[Marc Pubill|Pubill]]&nbsp;• <small>3</small>&nbsp;[[Álex Grimaldo|Grimaldo]]&nbsp;• <small>4</small>&nbsp;[[Eric García|E. García]]&nbsp;• <small>5</small>&nbsp;[[Marcos Llorente|Llorente]]&nbsp;• <small>6</small>&nbsp;[[Mikel Merino|Merino]]&nbsp;• <small>7</small>&nbsp;[[Ferran Torres|Torres]]&nbsp;• <small>8</small>&nbsp;[[Fabián Ruiz|Fabián]]&nbsp;• <small>9</small>&nbsp;[[Gavi (nogometaš)|Gavi]]&nbsp;• <small>10</small>&nbsp;[[Dani Olmo|Olmo]]&nbsp;• <small>11</small>&nbsp;[[Yéremy Pino|Pino]]&nbsp;• <small>12</small>&nbsp;[[Pedro Porro|Porro]]&nbsp;• <small>13</small>&nbsp;[[Joan Garcia|J. Garcia]]&nbsp;• <small>14</small>&nbsp;[[Aymeric Laporte|Laporte]]&nbsp;• <small>15</small>&nbsp;[[Álex Baena|Baena]]&nbsp;• <small>16</small>&nbsp;[[Rodri]]&nbsp;{{kapetan}}&nbsp;• <small>17</small>&nbsp;[[Nico Williams|Williams]]&nbsp;• <small>18</small>&nbsp;[[Martín Zubimendi|Zubimendi]]&nbsp;• <small>19</small>&nbsp;[[Lamine Yamal|Yamal]]&nbsp;• <small>20</small>&nbsp;[[Pedri]]&nbsp;• <small>21</small>&nbsp;[[Mikel Oyarzabal|Oyarzabal]]&nbsp;• <small>22</small>&nbsp;[[Pau Cubarsí|Cubarsí]]&nbsp;• <small>23</small>&nbsp;[[Unai Simón|Simón]]&nbsp;• <small>24</small>&nbsp;[[Marc Cucurella|Cucurella]]&nbsp;• <small>25</small>&nbsp;[[Víctor Muñoz|Muñoz]]&nbsp;• <small>26</small>&nbsp;[[Borja Iglesias|Iglesias]]&nbsp;• <small>izbornik:</small> [[Luis de la Fuente|De la Fuente]] <div> }}<noinclude> [[Kategorija:Predlošci sastava nogometnih reprezentacija na SP 2026.|Španjolska]] </noinclude> 6au9671hhyot9nvc2j6z34xe0sxtdr1 7475776 7475753 2026-06-05T15:05:15Z Croxyz 205325 7475776 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Sastav Španjolska 2026 SP | naslov = [[Španjolska nogometna reprezentacija|<span style="color:#FBEA0E;">Sastav Španjolske</span>]] na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|<span style="color:#FBEA0E;">SP 2026.</span>]] | slika = [[Slika:Flag of Spain.svg|50px]] | naslov-style = background:#DB000D; border:1px solid silver; color:#FBEA0E; | popis-style = text-align:center; | popis1 = <div> <small>1</small>&nbsp;[[David Raya|Raya]]&nbsp;• <small>2</small>&nbsp;[[Marc Pubill|Pubill]]&nbsp;• <small>3</small>&nbsp;[[Álex Grimaldo|Grimaldo]]&nbsp;• <small>4</small>&nbsp;[[Eric García|E. García]]&nbsp;• <small>5</small>&nbsp;[[Marcos Llorente|Llorente]]&nbsp;• <small>6</small>&nbsp;[[Mikel Merino|Merino]]&nbsp;• <small>7</small>&nbsp;[[Ferran Torres|Torres]]&nbsp;• <small>8</small>&nbsp;[[Fabián Ruiz|Fabián]]&nbsp;• <small>9</small>&nbsp;[[Gavi (nogometaš)|Gavi]]&nbsp;• <small>10</small>&nbsp;[[Dani Olmo|Olmo]]&nbsp;• <small>11</small>&nbsp;[[Yéremy Pino|Pino]]&nbsp;• <small>12</small>&nbsp;[[Pedro Porro|Porro]]&nbsp;• <small>13</small>&nbsp;[[Joan Garcia|J. Garcia]]&nbsp;• <small>14</small>&nbsp;[[Aymeric Laporte|Laporte]]&nbsp;• <small>15</small>&nbsp;[[Álex Baena|Baena]]&nbsp;• <small>16</small>&nbsp;[[Rodri]]&nbsp;{{kapetan}}&nbsp;• <small>17</small>&nbsp;[[Nico Williams|Williams]]&nbsp;• <small>18</small>&nbsp;[[Martín Zubimendi|Zubimendi]]&nbsp;• <small>19</small>&nbsp;[[Lamine Yamal|Yamal]]&nbsp;• <small>20</small>&nbsp;[[Pedri]]&nbsp;• <small>21</small>&nbsp;[[Mikel Oyarzabal|Oyarzabal]]&nbsp;• <small>22</small>&nbsp;[[Pau Cubarsí|Cubarsí]]&nbsp;• <small>23</small>&nbsp;[[Unai Simón|Simón]]&nbsp;• <small>24</small>&nbsp;[[Marc Cucurella|Cucurella]]&nbsp;• <small>25</small>&nbsp;[[Víctor Muñoz|Muñoz]]&nbsp;• <small>26</small>&nbsp;[[Borja Iglesias|Iglesias]]&nbsp;• <small>izbornik:</small> [[Luis de la Fuente|de la Fuente]] <div> }}<noinclude> [[Kategorija:Predlošci sastava nogometnih reprezentacija na SP 2026.|Španjolska]] </noinclude> 2gp5mjkfocbyog3jl4m9t64iq9d5ldj 10 813177 7475782 2026-06-05T15:35:50Z Croxyz 205325 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Navigacija | naziv = Sastav Saudijska Arabija 2026 SP | naslov = [[Nogometna reprezentacija Saudijske Arabije|<span style="color:#177245;">Sastav Saudijske Arabije</span>]] na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|<span style="color:#177245;">SP 2026.</span>]] | slika = [[Slika:Flag of Saudi Arabia.svg|50px]] | naslov-style = background:#FFFFFF; border:1px solid silver; color:#177245; | popis-style = text-align:center...«. 7475782 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Sastav Saudijska Arabija 2026 SP | naslov = [[Nogometna reprezentacija Saudijske Arabije|<span style="color:#177245;">Sastav Saudijske Arabije</span>]] na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|<span style="color:#177245;">SP 2026.</span>]] | slika = [[Slika:Flag of Saudi Arabia.svg|50px]] | naslov-style = background:#FFFFFF; border:1px solid silver; color:#177245; | popis-style = text-align:center; | popis1 = <div> <small>1</small>&nbsp;[[Nawaf Al-Aqidi|Al-Aqidi]]&nbsp;• <small>2</small>&nbsp;[[Ali Majrashi|Majrashi]]&nbsp;• <small>3</small>&nbsp;[[Ali Lajami|Lajami]]&nbsp;• <small>4</small>&nbsp;[[Abdulelah Al-Amri|Al-Amri]]&nbsp;• <small>5</small>&nbsp;[[Hassan Al-Tambakti|Al-Tambakti]]&nbsp;• <small>6</small>&nbsp;[[Nasser Al-Dawsari|N. Al-Dawsari]]&nbsp;• <small>7</small>&nbsp;[[Musab Al-Juwayr|Al-Juwayr]]&nbsp;• <small>8</small>&nbsp;[[Ayman Yahya|Yahya]]&nbsp;• <small>9</small>&nbsp;[[Firas Al-Buraikan|Al-Buraikan]]&nbsp;• <small>10</small>&nbsp;[[Salem Al-Dawsari|S. Al-Dawsari]]&nbsp;{{kapetan}}&nbsp;• <small>11</small>&nbsp;[[Saleh Al-Shehri|Al-Shehri]]&nbsp;• <small>12</small>&nbsp;[[Saud Abdulhamid|Abdulhamid]]&nbsp;• <small>13</small>&nbsp;[[Nawaf Boushal|Boushal]]&nbsp;• <small>14</small>&nbsp;[[Hassan Kadesh|Kadesh]]&nbsp;• <small>15</small>&nbsp;[[Abdullah Al-Khaibari|Al-Khaibari]]&nbsp;• <small>16</small>&nbsp;[[Ziyad Al-Johani|Al-Johani]]&nbsp;• <small>17</small>&nbsp;[[Khalid Al-Ghannam|Al-Ghannam]]&nbsp;• <small>18</small>&nbsp;[[Alaa Al-Hejji|Al-Hejji]]&nbsp;• <small>19</small>&nbsp;[[Abdullah Al-Hamdan|Al-Hamdan]]&nbsp;• <small>20</small>&nbsp;[[Sultan Mandash|Mandash]]&nbsp;• <small>21</small>&nbsp;[[Mohammed Al-Owais|Al-Owais]]&nbsp;• <small>22</small>&nbsp;[[Ahmed Al-Kassar|Al-Kassar]]&nbsp;• <small>23</small>&nbsp;[[Mohamed Kanno|Kanno]]&nbsp;• <small>24</small>&nbsp;[[Moteb Al-Harbi|Al-Harbi]]&nbsp;• <small>25</small>&nbsp;[[Jehad Thakri|Thakri]]&nbsp;• <small>26</small>&nbsp;[[Mohammed Abu Al-Shamat|Abu Al-Shamat]]&nbsp;• <small>izbornik:</small> [[Georgios Donis|Donis]] </div> }}<noinclude> [[Kategorija:Predlošci sastava nogometnih reprezentacija na SP 2026.|Saudijska Arabija]] </noinclude> adb9ql1u7amf7y5rb7ug5021etptxv9 10 813178 7475786 2026-06-05T15:40:55Z Croxyz 205325 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Navigacija | naziv = Sastav Zelenortski Otoci 2026 SP | naslov = [[Nogometna reprezentacija Zelenortskih Otoka|<span style="color:white;">Sastav Zelenortskih Otoka</span>]] na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|<span style="color:white;">SP 2026.</span>]] | slika = [[Slika:Flag of Cape Verde.svg|50px]] | naslov-style = background:#003893; border:1px solid #CF2027; color:white; | popis-style = text-align:center; |...«. 7475786 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Sastav Zelenortski Otoci 2026 SP | naslov = [[Nogometna reprezentacija Zelenortskih Otoka|<span style="color:white;">Sastav Zelenortskih Otoka</span>]] na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|<span style="color:white;">SP 2026.</span>]] | slika = [[Slika:Flag of Cape Verde.svg|50px]] | naslov-style = background:#003893; border:1px solid #CF2027; color:white; | popis-style = text-align:center; | popis1 = <div> <small>1</small>&nbsp;[[Vozinha]]&nbsp;• <small>2</small>&nbsp;[[Stopira]]&nbsp;• <small>3</small>&nbsp;[[Diney|Diney]]&nbsp;• <small>4</small>&nbsp;[[Roberto Lopes|R. Lopes]]&nbsp;• <small>5</small>&nbsp;[[Logan Costa|Costa]]&nbsp;• <small>6</small>&nbsp;[[Kevin Pina|K. Pina]]&nbsp;• <small>7</small>&nbsp;[[Jovane Cabral|J. Cabral]]&nbsp;• <small>8</small>&nbsp;[[João Paulo Fernandes|João Paulo]]&nbsp;• <small>9</small>&nbsp;[[Gilson Benchimol|Benchimol]]&nbsp;• <small>10</small>&nbsp;[[Jamiro Monteiro|Jamiro]]&nbsp;• <small>11</small>&nbsp;[[Garry Rodrigues|Rodrigues]]&nbsp;• <small>12</small>&nbsp;[[Márcio Rosa|Rosa]]&nbsp;• <small>13</small>&nbsp;[[Sidny Lopes Cabral|Lopes Cabral]]&nbsp;• <small>14</small>&nbsp;[[Deroy Duarte|D. Duarte]]&nbsp;• <small>15</small>&nbsp;[[Laros Duarte|L. Duarte]]&nbsp;• <small>16</small>&nbsp;[[Yannick Semedo|Y. Semedo]]&nbsp;• <small>17</small>&nbsp;[[Willy Semedo|W. Semedo]]&nbsp;• <small>18</small>&nbsp;[[Telmo Arcanjo|Arcanjo]]&nbsp;• <small>19</small>&nbsp;[[Dailon Livramento|Livramento]]&nbsp;• <small>20</small>&nbsp;[[Ryan Mendes|Mendes]]&nbsp;{{kapetan}}&nbsp;• <small>21</small>&nbsp;[[Nuno da Costa|Da Costa]]&nbsp;• <small>22</small>&nbsp;[[Steven Moreira|Moreira]]&nbsp;• <small>23</small>&nbsp;[[CJ dos Santos|Dos Santos]]&nbsp;• <small>24</small>&nbsp;[[Wagner Pina|W. Pina]]&nbsp;• <small>25</small>&nbsp;[[Kelvin Pires|Pires]]&nbsp;• <small>26</small>&nbsp;[[Hélio Varela|Varela]]&nbsp;• <small>izbornik:</small> [[Bubista]] </div> }}<noinclude> [[Kategorija:Predlošci sastava nogometnih reprezentacija na SP 2026.|Zelenortski Otoci]] </noinclude> pas91yikkc3b1paaq9gz2l4t84kj50r 10 813179 7475788 2026-06-05T15:45:01Z Croxyz 205325 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Navigacija | naziv = Sastav Iran 2026 SP | naslov = [[Iranska nogometna reprezentacija|<span style="color:red;">Sastav Irana</span>]] na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|<span style="color:red;">SP 2026.</span>]] | slika = [[Slika:Flag of Iran.svg|50px|border]] | naslov-style = background:#FFFFFF; border:1px solid red; color:red; | popis-style = text-align:center; | popis1 = <div> <small>1</small>&nbsp;Alireza...«. 7475788 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Sastav Iran 2026 SP | naslov = [[Iranska nogometna reprezentacija|<span style="color:red;">Sastav Irana</span>]] na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|<span style="color:red;">SP 2026.</span>]] | slika = [[Slika:Flag of Iran.svg|50px|border]] | naslov-style = background:#FFFFFF; border:1px solid red; color:red; | popis-style = text-align:center; | popis1 = <div> <small>1</small>&nbsp;[[Alireza Beiranvand|Beiranvand]]&nbsp;• <small>2</small>&nbsp;[[Saleh Hardani|Hardani]]&nbsp;• <small>3</small>&nbsp;[[Ehsan Hajsafi|Hajsafi]]&nbsp;{{kapetan}}&nbsp;• <small>4</small>&nbsp;[[Shojae Khalilzadeh|Khalilzadeh]]&nbsp;• <small>5</small>&nbsp;[[Milad Mohammadi|Mohammadi]]&nbsp;• <small>6</small>&nbsp;[[Saeid Ezatolahi|Ezatolahi]]&nbsp;• <small>7</small>&nbsp;[[Alireza Jahanbakhsh|Jahanbakhsh]]&nbsp;• <small>8</small>&nbsp;[[Mohammad Mohebi|Mohebi]]&nbsp;• <small>9</small>&nbsp;[[Mehdi Taremi|Taremi]]&nbsp;• <small>10</small>&nbsp;[[Mehdi Ghayedi|Ghayedi]]&nbsp;• <small>11</small>&nbsp;[[Ali Alipour|Alipour]]&nbsp;• <small>12</small>&nbsp;[[Payam Niazmand|Niazmand]]&nbsp;• <small>13</small>&nbsp;[[Hossein Kanaanizadegan|Kanaanizadegan]]&nbsp;• <small>14</small>&nbsp;[[Saman Ghoddos|Ghoddos]]&nbsp;• <small>15</small>&nbsp;[[Rouzbeh Cheshmi|Cheshmi]]&nbsp;• <small>16</small>&nbsp;[[Mehdi Torabi|Torabi]]&nbsp;• <small>17</small>&nbsp;[[Aria Yousefi|Yousefi]]&nbsp;• <small>18</small>&nbsp;[[Amirhossein Hosseinzadeh|Hosseinzadeh]]&nbsp;• <small>19</small>&nbsp;[[Ali Nemati|Nemati]]&nbsp;• <small>20</small>&nbsp;[[Shahriyar Moghanlou|Moghanlou]]&nbsp;• <small>21</small>&nbsp;[[Mohammad Ghorbani|Ghorbani]]&nbsp;• <small>22</small>&nbsp;[[Hossein Hosseini|Hosseini]]&nbsp;• <small>23</small>&nbsp;[[Ramin Rezaeian|Rezaeian]]&nbsp;• <small>24</small>&nbsp;[[Dennis Eckert|Eckert]]&nbsp;• <small>25</small>&nbsp;[[Danial Eiri|Eiri]]&nbsp;• <small>26</small>&nbsp;[[Amirmohammad Razzaghinia|Razzaghinia]]&nbsp;• <small>izbornik:</small> [[Amir Ghalenoei|Ghalenoei]] </div> }}<noinclude> [[Kategorija:Predlošci sastava nogometnih reprezentacija na SP 2026.|Iran]] </noinclude> cph0df08fehmni52gipzjkeiwel31vz 10 813180 7475792 2026-06-05T15:49:11Z Croxyz 205325 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Navigacija | naziv = Sastav Egipat 2026 SP | naslov = [[Egipatska nogometna reprezentacija|<span style="color:#ffffff;">Sastav Egipta na</span>]] [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|<span style="color:#ffffff;">SP 2026.</span>]] | slika = [[Slika:Flag of Egypt.svg|50px|border]] | naslov-style = background:#CE1126; border:1px solid black; color:white; | popis-style = text-align:center; | popis1 = <div> <small>1</sma...«. 7475792 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Sastav Egipat 2026 SP | naslov = [[Egipatska nogometna reprezentacija|<span style="color:#ffffff;">Sastav Egipta na</span>]] [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|<span style="color:#ffffff;">SP 2026.</span>]] | slika = [[Slika:Flag of Egypt.svg|50px|border]] | naslov-style = background:#CE1126; border:1px solid black; color:white; | popis-style = text-align:center; | popis1 = <div> <small>1</small>&nbsp;[[Mohamed El Shenawy|El Shenawy]]&nbsp;• <small>2</small>&nbsp;[[Yasser Ibrahim|Ibrahim]]&nbsp;• <small>3</small>&nbsp;[[Mohamed Hany|Hany]]&nbsp;• <small>4</small>&nbsp;[[Hossam Abdelmaguid|Abdelmaguid]]&nbsp;• <small>5</small>&nbsp;[[Ramy Rabia|Rabia]]&nbsp;• <small>6</small>&nbsp;[[Mohamed Abdelmonem|Abdelmonem]]&nbsp;• <small>7</small>&nbsp;[[Trézéguet (egipatski nogometaš)|Trézéguet]]&nbsp;• <small>8</small>&nbsp;[[Emam Ashour|Ashour]]&nbsp;• <small>9</small>&nbsp;[[Hamza Abdelkarim|Abdelkarim]]&nbsp;• <small>10</small>&nbsp;[[Mohamed Salah|Salah]]&nbsp;{{kapetan}}&nbsp;• <small>11</small>&nbsp;[[Mostafa Ziko|Ziko]]&nbsp;• <small>12</small>&nbsp;[[Haissem Hassan|Ha. Hassan]]&nbsp;• <small>13</small>&nbsp;[[Ahmed Fatouh|Fatouh]]&nbsp;• <small>14</small>&nbsp;[[Hamdy Fathy|Fathy]]&nbsp;• <small>15</small>&nbsp;[[Karim Hafez|Hafez]]&nbsp;• <small>16</small>&nbsp;[[El Mahdy Soliman|Soliman]]&nbsp;• <small>17</small>&nbsp;[[Mohanad Lasheen|Lasheen]]&nbsp;• <small>18</small>&nbsp;[[Nabil Emad|Emad]]&nbsp;• <small>19</small>&nbsp;[[Marwan Attia|Attia]]&nbsp;• <small>20</small>&nbsp;[[Ibrahim Adel|Adel]]&nbsp;• <small>21</small>&nbsp;[[Mahmoud Saber|Saber]]&nbsp;• <small>22</small>&nbsp;[[Omar Marmoush|Marmoush]]&nbsp;• <small>23</small>&nbsp;[[Mostafa Shobeir|Shobeir]]&nbsp;• <small>24</small>&nbsp;[[Tarek Alaa|T. Alaa]]&nbsp;• <small>25</small>&nbsp;[[Zizo]]&nbsp;• <small>26</small>&nbsp;[[Mohamed Alaa|M. Alaa]]&nbsp;• <small>izbornik:</small> [[Hossam Hassan|Ho. Hassan]] </div> }}<noinclude> [[Kategorija:Predlošci sastava nogometnih reprezentacija na SP 2026.|Egipat]] </noinclude> gyoj8z896tlh208qznr0lhf85q76q3v 0 813181 7475800 2026-06-05T15:58:24Z Vitek 12410 n/č (prepisao sam sebe sa sh wiki) 7475800 wikitext text/x-wiki {{Regija | ime = Regija Jug | ime_genitiv=Regije Jug | slika =Cameroon_-_Northwest.svg | slika_opis= Pozicija regije na [[Karta|karti]] [[Kamerun]]a | nalazi_se_u_sastavu=[[Kamerun|Republike Kamerun]] | upravni_oblik=[[regija]] | službeni_jezik=[[francuski jezik|francuski]] | glavni_grad=[[Ebolowa]] | vladar =Felix Nguele Nguele | titula_vladara=[[Guverner]] | površina=47110 | stanovnika=920715 | pozivni_broj = | web= | komentar = |}} '''Jug''' ([[francuski jezik|francuski]]: ''Région du Sud'') je jedna od 10 [[Regije Kameruna|regija]] na koje je [[Kamerun|Republika Kamerun]] [[državna uprava|administrativno]] podjeljena.<ref name=pod/> == Osobine== Regija se nalazi na [[jug]]u [[Kamerun|zemlje]], prostire se na [[površina|površini]] od 47.110 [[km²]], u kojoj živi 920.715 [[Stanovništvo|stanovnika]].<ref name=pod/> Teren regije se postepeno uzdiže od [[more|mora]] do [[Južnokamerunska visoravan|Južnokamerunske visoravni]], gdje prosječna [[nadmorska visina]] varira od 500 do 1.000 [[metar]]a. Regija na [[sjever]]u [[granica|graniči]] s [[Regija Centar|regijom Centar]], na [[sjeverozapad]]u s [[Regija Primorje|regijom Primorje]], na [[istok]]u s [[Regija Istok|regijom Istok]] i na [[jug]]u sa tri [[država|države]]; [[Ekvatorska Gvineja|Ekvatorskom Gvinejom]], [[Gabon]]om i [[Republika Kongo|Republikom Kongo]]<ref name=pod/> [[Administrativno središte]] regije je [[grad]] [[Ebolowa]], koji ima 269.530 stanovnika.<ref name=city>{{cite web | url =https://www.citypopulation.de/en/cameroon/cities/?cityid=1208 | title =''Ebolowa in Sud'' | accessdate =2026-06-05 | language=engleski | publisher=City Population}}</ref> Regija je administrativno podjeljena na 4 [[departman]]a; * [[Dja-et-Lobo (departman)|Dja-et-Lobo]] * [[Mvila (departman)|Mvila]] * [[Océan (departman)|Océan]] * [[Vallée-du-Ntem (departman)|Vallée-du-Ntem]], 29 [[općina]] i dva grada [[Ebolowa]] i [[Kribi]].<ref name=pod>{{cite web | url =https://gifex.com/fr/fichier/carte-de-la-region-du-sud-cameroun/ | title =''Carte de la région du Sud, Cameroun'' | accessdate =2026-06-05 | language=francuski | publisher=Gifex}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|SVG locator maps of Regions in Cameroon (location map scheme)}} * [https://gifex.com/fr/fichier/carte-de-la-region-du-sud-cameroun/ ''Carte de la région du Sud, Cameroun''] {{fra icon}} {{Regije Kameruna}} [[Kategorija:Regije Kameruna]] r0vs9cll9b9gcw306yl7lz5ctszch53 7475801 7475800 2026-06-05T16:00:36Z Vitek 12410 moj zez 7475801 wikitext text/x-wiki {{Regija | ime = Regija Jug | ime_genitiv=Regije Jug | slika =Cameroon_-_South.svg | slika_opis= Pozicija regije na [[Karta|karti]] [[Kamerun]]a | nalazi_se_u_sastavu=[[Kamerun|Republike Kamerun]] | upravni_oblik=[[regija]] | službeni_jezik=[[francuski jezik|francuski]] | glavni_grad=[[Ebolowa]] | vladar =Felix Nguele Nguele | titula_vladara=[[Guverner]] | površina=47110 | stanovnika=920715 | pozivni_broj = | web= | komentar = |}} '''Jug''' ([[francuski jezik|francuski]]: ''Région du Sud'') je jedna od 10 [[Regije Kameruna|regija]] na koje je [[Kamerun|Republika Kamerun]] [[državna uprava|administrativno]] podjeljena.<ref name=pod/> == Osobine== Regija se nalazi na [[jug]]u [[Kamerun|zemlje]], prostire se na [[površina|površini]] od 47.110 [[km²]], u kojoj živi 920.715 [[Stanovništvo|stanovnika]].<ref name=pod/> Teren regije se postepeno uzdiže od [[more|mora]] do [[Južnokamerunska visoravan|Južnokamerunske visoravni]], gdje prosječna [[nadmorska visina]] varira od 500 do 1.000 [[metar]]a. Regija na [[sjever]]u [[granica|graniči]] s [[Regija Centar|regijom Centar]], na [[sjeverozapad]]u s [[Regija Primorje|regijom Primorje]], na [[istok]]u s [[Regija Istok|regijom Istok]] i na [[jug]]u sa tri [[država|države]]; [[Ekvatorska Gvineja|Ekvatorskom Gvinejom]], [[Gabon]]om i [[Republika Kongo|Republikom Kongo]]<ref name=pod/> [[Administrativno središte]] regije je [[grad]] [[Ebolowa]], koji ima 269.530 stanovnika.<ref name=city>{{cite web | url =https://www.citypopulation.de/en/cameroon/cities/?cityid=1208 | title =''Ebolowa in Sud'' | accessdate =2026-06-05 | language=engleski | publisher=City Population}}</ref> Regija je administrativno podjeljena na 4 [[departman]]a; * [[Dja-et-Lobo (departman)|Dja-et-Lobo]] * [[Mvila (departman)|Mvila]] * [[Océan (departman)|Océan]] * [[Vallée-du-Ntem (departman)|Vallée-du-Ntem]], 29 [[općina]] i dva grada [[Ebolowa]] i [[Kribi]].<ref name=pod>{{cite web | url =https://gifex.com/fr/fichier/carte-de-la-region-du-sud-cameroun/ | title =''Carte de la région du Sud, Cameroun'' | accessdate =2026-06-05 | language=francuski | publisher=Gifex}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|SVG locator maps of Regions in Cameroon (location map scheme)}} * [https://gifex.com/fr/fichier/carte-de-la-region-du-sud-cameroun/ ''Carte de la région du Sud, Cameroun''] {{fra icon}} {{Regije Kameruna}} [[Kategorija:Regije Kameruna]] 4hk3n4zjg64svglp21w2ank8fe7gyob 7475843 7475801 2026-06-05T18:06:28Z Croxyz 205325 7475843 wikitext text/x-wiki {{Regija | ime = Regija Jug | ime_genitiv=Regije Jug | slika =Cameroon_-_South.svg | slika_opis= Pozicija regije na [[Karta|karti]] [[Kamerun]]a | nalazi_se_u_sastavu=[[Kamerun|Republike Kamerun]] | upravni_oblik=[[regija]] | službeni_jezik=[[francuski jezik|francuski]] | glavni_grad=[[Ebolowa]] | vladar =Felix Nguele Nguele | titula_vladara=[[Guverner]] | površina=47110 | stanovnika=920715 | pozivni_broj = | web= | komentar = |}} '''Jug''' ([[francuski jezik|francuski]]: ''Région du Sud'') je jedna od 10 [[Regije Kameruna|regija]] na koje je [[Kamerun]] [[državna uprava|administrativno]] podjeljen.<ref name=pod/> == Osobine== Regija se nalazi na [[jug]]u [[Kamerun|zemlje]], Prostire se na [[površina|površini]] od 47.110 [[km²]], u kojoj živi 920.715 [[Stanovništvo|stanovnika]].<ref name=pod/> Teren regije se postepeno uzdiže od [[more|mora]] do [[Južnokamerunska visoravan|Južnokamerunske visoravni]], gdje prosječna [[nadmorska visina]] varira od 500 do 1000 [[metar]]a. Regija na [[sjever]]u [[granica|graniči]] s [[Regija Centar|regijom Centar]], na [[sjeverozapad]]u s [[Regija Primorje|regijom Primorje]], na [[istok]]u s [[Regija Istok|regijom Istok]] i na [[jug]]u s tri [[država|države]]; [[Ekvatorska Gvineja|Ekvatorskom Gvinejom]], [[Gabon]]om i [[Republika Kongo|Republikom Kongo]]<ref name=pod/> [[Administrativno središte]] regije je [[grad]] [[Ebolowa]], koji ima 269.530 stanovnika.<ref name=city>{{cite web | url =https://www.citypopulation.de/en/cameroon/cities/?cityid=1208 | title =''Ebolowa in Sud'' | accessdate =2026-06-05 | language=engleski | publisher=City Population}}</ref> Regija je administrativno podjeljena na 4 [[departman]]a; * [[Dja-et-Lobo (departman)|Dja-et-Lobo]] * [[Mvila (departman)|Mvila]] * [[Océan (departman)|Océan]] * [[Vallée-du-Ntem (departman)|Vallée-du-Ntem]], 29 [[općina]] i dva grada [[Ebolowa]] i [[Kribi]].<ref name=pod>{{cite web | url =https://gifex.com/fr/fichier/carte-de-la-region-du-sud-cameroun/ | title =''Carte de la région du Sud, Cameroun'' | accessdate =2026-06-05 | language=francuski | publisher=Gifex}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|SVG locator maps of Regions in Cameroon (location map scheme)}} * [https://gifex.com/fr/fichier/carte-de-la-region-du-sud-cameroun/ ''Carte de la région du Sud, Cameroun''] {{fra icon}} {{Regije Kameruna}} [[Kategorija:Regije Kameruna]] 7qoo60wwoy9beicmw8i8sjqtj4sxwqj 0 813182 7475802 2026-06-05T16:00:37Z Croxyz 205325 Preusmjeravanje stranice na [[Al-Masry]] 7475802 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI[[Al-Masry]] c0w2mtg0rga4svwojgft8i2g3xe6hel 10 813183 7475809 2026-06-05T16:38:41Z Ame71 128419 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Navigacija | naziv = YU nogomet 1982./83. | naslov = Nogomet u Jugoslaviji u sezoni 1982./83. | grupa1 = Savezna natjecanja | popis1 = <div> [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1982./83.|1. savezna liga]] • [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1982./83.|2. savezna liga]] • [[Kup maršala Tita 1982./83.|Kup maršala Tita]] </div> | grupa2 = [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1982./83.|3. rang]]<br />(rep...«. 7475809 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = YU nogomet 1982./83. | naslov = Nogomet u Jugoslaviji u sezoni 1982./83. | grupa1 = Savezna natjecanja | popis1 = <div> [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1982./83.|1. savezna liga]] • [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1982./83.|2. savezna liga]] • [[Kup maršala Tita 1982./83.|Kup maršala Tita]] </div> | grupa2 = [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1982./83.|3. rang]]<br />(republičke lige) | popis2 = <div> [[Slovenska republička nogometna liga 1982./83.|Slovenija]] • [[Hrvatska nogometna liga 1982./83.|Hrvatska]] • [[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine 1982./83.|Bosna i Hercegovina]] • [[Vojvođanska nogometna liga 1982./83.|Vojvodina]] • [[Prva srpska nogometna liga 1982./83.|Srbija]] • [[Prva nogometna liga Kosova 1982./83.|Kosovo]] • [[Crnogorska republička nogometna liga 1982./83.|Crna Gora]] • [[Makedonska republička nogometna liga 1982./83.|Makedonija]] </div> | grupa3 = 4. rang<br />(regionalne lige) | popis3 = <div> [[Slovenske regionalne nogometne lige 1982./83.|Slovenija]] • Hrvatska <small>([[Regionalna nogometna liga Rijeka – Pula 1982./83.|Rijeka – Pula]] / [[Liga Zagrebačke nogometne regije 1982./83.|Zagreb]] / [[Regionalna nogometna liga Slavonije i Baranje 1982./83.|Slavonija]] / [[Dalmatinska nogometna liga 1982./83.|Dalmacija]])</small> • Bosna i Hercegovina <small>([[Regionalna nogometna liga BiH – Zapad 1982./83.|Zapad]] / [[Regionalna nogometna liga BiH – Sjever 1982./83.|Sjever]] / [[Regionalna nogometna liga BiH – Jug 1982./83.|Jug]])</small> • Vojvodina • Srbija • Kosovo • Crna Gora • Makedonija </div> }}<noinclude> {{tl-sort}} [[Kategorija:Skupni predlošci jugoslavenskih nogometnih natjecanja po sezonama|1982./83.]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1982./83.|/]] </noinclude> 4cl9ye2398tgwebzkyxw3dh13sviig4 0 813184 7475811 2026-06-05T16:40:00Z Ame71 128419 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Slovenske regionalne lige | sezona = 1982./83. | izdanje = | država = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Slovenija]] | stupanj lige = IV. | datum = | prvaci = | promovirani = | degradirani = | broj...«. 7475811 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Slovenske regionalne lige | sezona = 1982./83. | izdanje = | država = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Slovenija]] | stupanj lige = IV. | datum = | prvaci = | promovirani = | degradirani = | broj klubova = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Slovenske regionalne nogometne lige 1981./82.|1981./82.]] | sljedeća sezona = [[Slovenske regionalne nogometne lige 1983./84.|1983./84.]] }} Dvije skupine slovenskih regionalnih nogometnih liga ([[slovenski]]: ''območne nogometne lige'') u sezoni 1982./83. činile su četvrti rang jugoslavenskog nogometnog sustava (drugi rang [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Slovenije]]). == Grupa Zapad == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[ND Gorica|Vozila Gorica]] ||22||16||4||2||47||14||+33||36 |- |2. || [[NK Ljubljana|Ljubljana]] ||22||15||5||2||47||10||+37||35 |- |3. || [[NK Domžale|Domžale]] ||22||12||4||6||33||23||+10||28 |- |4. || [[NK Krka|Elan Novo Mesto]] ||22||12||4||6||33||25||+8||28 |- |5. || [[ND Ilirija 1911|Ilirija Ljubljana]] ||22||8||8||6||45||32||+13||24 |- |6. || [[NK Dekani|Jadran Dekani]] ||22||9||4||9||35||28||+7||22 |- |7. || [[NK Piran|Piran]] ||22||9||4||9||27||32||−5||22 |- |8. || [[NK Jesenice|Jesenice]] ||22||7||5||10||32||41||−9||19 |- |9. || [[NK Kočevje|Kočevje]] ||22||6||4||12||31||48||−17||16 |- |10. || [[NK Šoštanj|Šoštanj]] ||22||5||4||13||29||39||−10||14 |- |11. || [[NK Litija|Litija]] ||22||2||7||13||17||48||−31||11 |- |12. || [[NK Bela krajina|Bela krajina]] ||22||3||3||16||21||57||−36||9 |- |colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="delo">[http://www.dlib.si/listalnik/URN_NBN_SI_doc-XBV3Z40Q/11/index.html#zoom=z Delo, 6. lipnja 1983., str. 11.]</ref></small> |} * '''Viši rang:''' ** Vozila je promoviran u [[Slovenska republička nogometna liga 1983./84.|Slovensku republičku ligu 1983./84.]] == Grupa Istok == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[NK Celje|Kladivar Celje]] ||22||18||3||1||76||15||+61||39 |- |2. || [[NK Dravograd|Dravograd]] ||22||14||4||4||47||24||+23||32 |- |3. || [[NK Aluminij Kidričevo|Aluminij Kidričevo]] ||22||12||4||6||44||32||+12||28 |- |4. || [[ND Dravinja|Dravinja]] ||22||9||6||7||45||38||+7||24 |- |5. || [[NK Brežice|Brežice]] ||22||9||5||8||43||41||+2||23 |- |6. || [[NK Zagorje|Zagorje]] ||22||9||4||9||28||35||−7||22 |- |7. || [[NK Steklar Rogaška Slatina|Steklar]] ||22||8||4||10||36||44||−8||20 |- |8. || [[ND Mozirje|Elkroj Mozirje]] ||21||8||3||10||43||45||−2||19 |- |9. || [[NK Drava Ptuj|Drava Ptuj]] ||22||8||3||11||34||46||−12||19 |- |10. || [[NK Fužinar|Fužinar]] ||22||5||5||12||24||43||−19||15 |- |11. || [[NK Boč Poljčane|Boč Poljčane]] ||22||4||4||14||23||58||−35||12 |- |12. || [[NK Ljutomer|Ljutomer]] ||21||2||5||14||21||43||−22||7 (−2) |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="delo"/></small> |} * '''Viši rang:''' ** Kovinar je promoviran u [[Slovenska republička nogometna liga 1983./84.|Slovensku republičku ligu 1983./84.]] == Izvori == <small> {{izvori}}</small> == Poveznice == * [[Slovenska republička nogometna liga 1982./83.]] == Vanjske poveznice == * [http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020] {{Druga slovenska nogometna liga}} {{YU nogomet 1982./83.}} [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1982./83.|SLO 2 ]] [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1982-83 2 regionalna]] [[Kategorija:Druga slovenska nogometna liga|1982-83]] 86yle9oqnlbutvr36hyivurkkjurigv 7475837 7475811 2026-06-05T17:50:41Z Croxyz 205325 /* Grupa Zapad */ 7475837 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Slovenske regionalne lige | sezona = 1982./83. | izdanje = | država = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Slovenija]] | stupanj lige = IV. | datum = | prvaci = | promovirani = | degradirani = | broj klubova = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Slovenske regionalne nogometne lige 1981./82.|1981./82.]] | sljedeća sezona = [[Slovenske regionalne nogometne lige 1983./84.|1983./84.]] }} Dvije skupine slovenskih regionalnih nogometnih liga ([[slovenski]]: ''območne nogometne lige'') u sezoni 1982./83. činile su četvrti rang jugoslavenskog nogometnog sustava (drugi rang [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Slovenije]]). == Grupa Zapad == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[ND Gorica|Vozila Gorica]] ||22||16||4||2||47||14||+33||36 |- |2. || [[NK Ljubljana|Ljubljana]] ||22||15||5||2||47||10||+37||35 |- |3. || [[NK Domžale|Domžale]] ||22||12||4||6||33||23||+10||28 |- |4. || [[NK Krka|Elan Novo Mesto]] ||22||12||4||6||33||25||+8||28 |- |5. || [[ND Ilirija 1911|Ilirija Ljubljana]] ||22||8||8||6||45||32||+13||24 |- |6. || [[NK Dekani|Jadran Dekani]] ||22||9||4||9||35||28||+7||22 |- |7. || [[NK Piran|Piran]] ||22||9||4||9||27||32||−5||22 |- |8. || [[NK Jesenice|Jesenice]] ||22||7||5||10||32||41||−9||19 |- |9. || [[NK Kočevje|Kočevje]] ||22||6||4||12||31||48||−17||16 |- |10. || [[NK Šoštanj|Šoštanj]] ||22||5||4||13||29||39||−10||14 |- |11. || [[NK Litija|Litija]] ||22||2||7||13||17||48||−31||11 |- |12. || [[NK Bela krajina|Bela krajina]] ||22||3||3||16||21||57||−36||9 |- |colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="delo">[http://www.dlib.si/listalnik/URN_NBN_SI_doc-XBV3Z40Q/11/index.html#zoom=z Delo, 6. lipnja 1983., str. 11.]</ref></small> |} * '''Viši rang:''' ** Vozila su promovirana u [[Slovenska republička nogometna liga 1983./84.|Slovensku republičku ligu 1983./84.]] == Grupa Istok == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[NK Celje|Kladivar Celje]] ||22||18||3||1||76||15||+61||39 |- |2. || [[NK Dravograd|Dravograd]] ||22||14||4||4||47||24||+23||32 |- |3. || [[NK Aluminij Kidričevo|Aluminij Kidričevo]] ||22||12||4||6||44||32||+12||28 |- |4. || [[ND Dravinja|Dravinja]] ||22||9||6||7||45||38||+7||24 |- |5. || [[NK Brežice|Brežice]] ||22||9||5||8||43||41||+2||23 |- |6. || [[NK Zagorje|Zagorje]] ||22||9||4||9||28||35||−7||22 |- |7. || [[NK Steklar Rogaška Slatina|Steklar]] ||22||8||4||10||36||44||−8||20 |- |8. || [[ND Mozirje|Elkroj Mozirje]] ||21||8||3||10||43||45||−2||19 |- |9. || [[NK Drava Ptuj|Drava Ptuj]] ||22||8||3||11||34||46||−12||19 |- |10. || [[NK Fužinar|Fužinar]] ||22||5||5||12||24||43||−19||15 |- |11. || [[NK Boč Poljčane|Boč Poljčane]] ||22||4||4||14||23||58||−35||12 |- |12. || [[NK Ljutomer|Ljutomer]] ||21||2||5||14||21||43||−22||7 (−2) |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="delo"/></small> |} * '''Viši rang:''' ** Kovinar je promoviran u [[Slovenska republička nogometna liga 1983./84.|Slovensku republičku ligu 1983./84.]] == Izvori == <small> {{izvori}}</small> == Poveznice == * [[Slovenska republička nogometna liga 1982./83.]] == Vanjske poveznice == * [http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020] {{Druga slovenska nogometna liga}} {{YU nogomet 1982./83.}} [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1982./83.|SLO 2 ]] [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1982-83 2 regionalna]] [[Kategorija:Druga slovenska nogometna liga|1982-83]] n4a5eczpzx0eur2udeqevotv55cc2qw 7476035 7475837 2026-06-06T06:42:37Z Ame71 128419 Novi članovi 7476035 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Slovenske regionalne lige | sezona = 1982./83. | izdanje = | država = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Slovenija]] | stupanj lige = IV. | datum = | prvaci = | promovirani = | degradirani = | broj klubova = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Slovenske regionalne nogometne lige 1981./82.|1981./82.]] | sljedeća sezona = [[Slovenske regionalne nogometne lige 1983./84.|1983./84.]] }} Dvije skupine slovenskih regionalnih nogometnih liga ([[slovenski]]: ''območne nogometne lige'') u sezoni 1982./83. činile su četvrti rang jugoslavenskog nogometnog sustava (drugi rang [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Slovenije]]). == Grupa Zapad == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[ND Gorica|Vozila Gorica]] ||22||16||4||2||47||14||+33||36 |- |2. || [[NK Ljubljana|Ljubljana]] ||22||15||5||2||47||10||+37||35 |- |3. || [[NK Domžale|Domžale]] ||22||12||4||6||33||23||+10||28 |- |4. || [[NK Krka|Elan Novo Mesto]] ||22||12||4||6||33||25||+8||28 |- |5. || [[ND Ilirija 1911|Ilirija Ljubljana]] ||22||8||8||6||45||32||+13||24 |- |6. || [[NK Dekani|Jadran Dekani]] ||22||9||4||9||35||28||+7||22 |- |7. || [[NK Piran|Piran]] ||22||9||4||9||27||32||−5||22 |- |8. || [[NK Jesenice|Jesenice]] ||22||7||5||10||32||41||−9||19 |- |9. || [[NK Kočevje|Kočevje]] ||22||6||4||12||31||48||−17||16 |- |10. || [[NK Šoštanj|Šoštanj]] ||22||5||4||13||29||39||−10||14 |- |11. || [[NK Litija|Litija]] ||22||2||7||13||17||48||−31||11 |- style="background:#FFAAAA;" |12. || [[NK Bela krajina|Bela krajina]] ||22||3||3||16||21||57||−36||9 |- |colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="delo">[http://www.dlib.si/listalnik/URN_NBN_SI_doc-XBV3Z40Q/11/index.html#zoom=z Delo, 6. lipnja 1983., str. 11.]</ref></small> |} * '''Viši rang:''' ** Vozila su promovirana u [[Slovenska republička nogometna liga 1983./84.|Slovensku republičku ligu 1983./84.]] * '''Ispali:''' ** Bela krajina * '''Novi članovi''' ** Tabor Sežana (iz [[Slovenska republička nogometna liga 1982./83.|Slovenske lige]]) i Medvode == Grupa Istok == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[NK Celje|Kladivar Celje]] ||22||18||3||1||76||15||+61||39 |- |2. || [[NK Dravograd|Dravograd]] ||22||14||4||4||47||24||+23||32 |- |3. || [[NK Aluminij Kidričevo|Aluminij Kidričevo]] ||22||12||4||6||44||32||+12||28 |- |4. || [[ND Dravinja|Dravinja]] ||22||9||6||7||45||38||+7||24 |- |5. || [[NK Brežice|Brežice]] ||22||9||5||8||43||41||+2||23 |- |6. || [[NK Zagorje|Zagorje]] ||22||9||4||9||28||35||−7||22 |- |7. || [[NK Steklar Rogaška Slatina|Steklar]] ||22||8||4||10||36||44||−8||20 |- |8. || [[ND Mozirje|Elkroj Mozirje]] ||21||8||3||10||43||45||−2||19 |- |9. || [[NK Drava Ptuj|Drava Ptuj]] ||22||8||3||11||34||46||−12||19 |- |10. || [[NK Fužinar|Fužinar]] ||22||5||5||12||24||43||−19||15 |- |11. || [[NK Boč Poljčane|Boč Poljčane]] ||22||4||4||14||23||58||−35||12 |- style="background:#FFAAAA;" |12. || [[NK Ljutomer|Ljutomer]] ||21||2||5||14||21||43||−22||7 (−2) |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="delo"/></small> |} * '''Viši rang:''' ** Kovinar je promoviran u [[Slovenska republička nogometna liga 1983./84.|Slovensku republičku ligu 1983./84.]] * '''Ispali:''' ** Ljutomer * '''Novi članovi''' ** Nafta Lendava (iz [[Slovenska republička nogometna liga 1982./83.|Slovenske lige]]) i Limbuš Pekre == Izvori == <small> {{izvori}}</small> == Poveznice == * [[Slovenska republička nogometna liga 1982./83.]] == Vanjske poveznice == * [http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020] {{Druga slovenska nogometna liga}} {{YU nogomet 1982./83.}} [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1982./83.|SLO 2 ]] [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1982-83 2 regionalna]] [[Kategorija:Druga slovenska nogometna liga|1982-83]] 1l4v2oz9hrpi1i0bjdssb76p7w7od9i 0 813185 7475830 2026-06-05T17:09:11Z Vitek 12410 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Naselje | ime =Kribi | ime_genitiv =Kribija | izvorno_ime = | slika_panorama =Cathédrale_Saint-Joseph_de_Kribi._10.jpg | veličina_slike =280px | opis_slike =[[Katedrala]] [[Sveti Josip|sv.Josipa]] | slika_lokacijska_karta_država =Kamerun | slika_lokacijska_karta_opis =Kribi na karti Kameruna | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =2 | širina-minute =56 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =9 | dužina-minute =54 | dužina-oz...«. 7475830 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Kribi | ime_genitiv =Kribija | izvorno_ime = | slika_panorama =Cathédrale_Saint-Joseph_de_Kribi._10.jpg | veličina_slike =280px | opis_slike =[[Katedrala]] [[Sveti Josip|sv.Josipa]] | slika_lokacijska_karta_država =Kamerun | slika_lokacijska_karta_opis =Kribi na karti Kameruna | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =2 | širina-minute =56 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =9 | dužina-minute =54 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{Z+X|Kamerun}} | lokacija1_ime =[[Regije Kameruna|Regija]] | lokacija1_info =[[Regija Jug|Jug]] | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe =[[gradonačelnik|Mairie]] | ime_vođe =Guy Emmanuel Sabikanda | površina_bilješke = | površina_ukupna = | površina_uža = | visina =13 [[metar|m]]<ref name=city/> | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina=2022. | stanovništvo_bilješke =predviđanje | stanovništvo = | stanovništvo_gustoća= | stanovništvo_uže=59 928<ref name=city/> | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire= | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =Zapadnoafričko vrijeme | utc_pomak =+1 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj=840212 | pozivni_broj = | gradovi_prijatelji = | web_stranica = | bilješke = }} '''Kribi''' je [[luka|lučki]] [[grad]] od 59 928 [[Stanovništvo|stanovnika]]<ref name=city>{{cite web | url =https://www.citypopulation.de/en/cameroon/cities/?cityid=17124 | title =''Kribi in Sud'' | accessdate =2026-06-05 | language=engleski | publisher=City Population}}</ref> na [[jugozapad]]u [[Kamerun]]a, u [[Regija Jug|regiji Jug]].<ref name=city/> == Geografske osobine == Grad se prostire na [[ušće|ušću]] rijeke [[Kienké]] u [[Atlantski ocean]], 150 [[km]] [[jug|južno]] od [[Douala|Douale]], a općina duž 75 km obale.<ref name=geo>{{cite web | url =https://lavilledekribi.cm/post/10/fr/zoom-sur-la-ville-de-kribi | title =''Zoom sur la ville de Kribi!'' | accessdate =2026-06-05 | language=francuski | publisher=Ville de Kribia}}</ref> == Povijest == Kribi je nastao oko [[1890]]. nakon dolaska [[Katolička Crkva|katoličkih]] [[misionarstvo|misionara]] i osnivanja [[garnizon]]a [[Njemački Kamerun|Njemačkog Kameruna]]. Za [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] od [[1916.]] je dio [[Francuski Kamerun|Francuskog Kameruna]].<ref name=his/> Za [[Treća Francuska Republika|francuske]] kolonijalne vladavine podignute su velike [[plantaža|plantaže]], pa je toliko je narastao da je [[1950.]] postao općina.<ref name=his/> Nakon što je zemlja postala nezavisna Kribi je od [[1961.]] [[administrativno središte]] [[Océan (departman)|Departmana Océan]]. [[Gradska prava|Status grada]] dobio je [[1974.]], to je potvrđeno predsjedničkim [[dekret]]om [[2008.]] pa odtad ima [[gradonačelnik]]a, kog sam bira.<ref name=his>{{cite web | url =https://lavilledekribi.cm/post/12/fr/kribi-un-heritage-historique-considerable | title =''Kribi, un héritage historique considérable!'' | accessdate =2026-06-05 | language=francuski | publisher=Ville de Kribia}}</ref> Kribi je danas gospodarsko središte krajnjeg juga zemlje Iz njegove [[luka|luke]] se [[izvoz]]i [[kakao]], [[Drvo (materijal)|drvo]] i [[kava]]. Zbog prekrasnih plaža i nedalekog [[rezervat prirode|rezervata]] Campo Faunal postao je i [[turistička destinacija]].<ref name=brit/> [[Cesta]]ma je povezan sa [[Edéa|Edéom]], [[Ebolowa|Ebolowom]] i [[Douala|Doualom]], a ima i [[zračna luka|zračnu luku]].<ref name=brit>{{cite web | url =https://www.britannica.com/place/Kribi | title =''Kribi, Cameroon'' | accessdate =2026-06-05 | language=engleski | publisher=Encyclopædia Britannica}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Kribi}} * [https://lavilledekribi.cm/ ''Ville de Kribi''] {{fra icon}} [[Kategorija:Gradovi u Kamerunu]] bfwxztsop9z60m62ntvfif10faa87nx 0 813186 7475835 2026-06-05T17:41:19Z Moon1238 258470 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[File:Musei Capitolini 20150812.jpg|thumb|Palazzo Senatorio, sjedište općine [[Rim]]. Služi kao gradska vijećnica od 1144. godine, što ju čini najstarijom gradskom vijećnicom na svijetu.<ref name="Falconi">{{cite book|first=Fabrizio |last=Falconi |year=2015 |title=Roma segreta e misteriosa|publisher=Newton Compton Editori |isbn=9788854188075 |url=https://books.google.com/books?id=rgrkCgAAQBAJ|access-date=19 August 2019 |language=it}}</ref>]...«. 7475835 wikitext text/x-wiki [[File:Musei Capitolini 20150812.jpg|thumb|Palazzo Senatorio, sjedište općine [[Rim]]. Služi kao gradska vijećnica od 1144. godine, što ju čini najstarijom gradskom vijećnicom na svijetu.<ref name="Falconi">{{cite book|first=Fabrizio |last=Falconi |year=2015 |title=Roma segreta e misteriosa|publisher=Newton Compton Editori |isbn=9788854188075 |url=https://books.google.com/books?id=rgrkCgAAQBAJ|access-date=19 August 2019 |language=it}}</ref>]] U [[Lokalna samouprava|lokalnoj upravi]], '''gradska vijećnica''', '''građanski centar''', '''cehovska vijećnica''' ili '''općinska vijećnica''' je glavna administrativna zgrada grada, mjesta ili druge [[Općina|općine]].<ref name="mw">{{cite web|url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/city%20hall |title=Definition - city hall (noun) |year=2010 |website=merriam-webster.com |access-date=7 November 2024 |language=en}}</ref> Obično je sjedište gradskog ili općinskog vijeća te barem nekih drugih tijela lokalne uprave.<ref>{{cite web|url=https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=f19uXxl%2F|title=vijéćnica |website=Hrvatski jezični portal|access-date=2026-06-05}}</ref> Često služi i kao ured [[gradonačelnik]]a (ili drugog čelnika), ako dotična općina ima takvu funkciju. Lokalna uprava može nastojati koristiti zgradu za promicanje i poboljšanje [[Kvaliteta života|kvalitete života]] zajednice. U mnogim slučajevima gradske vijećnice ne služe samo kao zgrade za obavljanje upravnih funkcija, već imaju i prostore za razne građanske i kulturne aktivnosti. To može uključivati izložbe umjetnina, scenske nastupe, sajmove i festivale. Kao simboli lokalne uprave, gradske vijećnice imaju prepoznatljivu arhitekturu, a zgrade mogu imati i veliko povijesno značenje. Gradske vijećnice mogu također služiti kao [[Kulturna ikona|kulturne ikone]] koje simboliziraju svoje gradove. Njihovi prostori često građanima služe za pristup upravnim uslugama, ali i kao važan simbol za svoje zajednice.<ref>{{cite web|url=https://placesjournal.org/workshop-article/the-essential-business-of-city-hall/ |title=The Essential Business of City Hall |first=Anna Sellers |last=Friedrich |date=August 2020 |work=Places Journal |access-date=7 November 2024 |language=en}}</ref> ==Izvori== {{Izvori}} [[Kategorija:Gradske vijećnice| ]] c7epp8nesmenvim1z967ggln9obokfk 7475836 7475835 2026-06-05T17:46:09Z Moon1238 258470 7475836 wikitext text/x-wiki {{Preusmjerava|Gradska vijećnica}} [[File:Musei Capitolini 20150812.jpg|thumb|Palazzo Senatorio, sjedište općine [[Rim]]. Služi kao gradska vijećnica od 1144. godine, što ju čini najstarijom gradskom vijećnicom na svijetu.<ref name="Falconi">{{cite book|first=Fabrizio |last=Falconi |year=2015 |title=Roma segreta e misteriosa|publisher=Newton Compton Editori |isbn=9788854188075 |url=https://books.google.com/books?id=rgrkCgAAQBAJ|access-date=19 August 2019 |language=it}}</ref>]] U [[Lokalna samouprava|lokalnoj upravi]], '''gradska vijećnica''', '''građanski centar''', '''cehovska vijećnica''' ili '''općinska vijećnica''' je glavna administrativna zgrada grada, mjesta ili druge [[Općina|općine]].<ref name="mw">{{cite web|url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/city%20hall |title=Definition - city hall (noun) |year=2010 |website=merriam-webster.com |access-date=7 November 2024 |language=en}}</ref> Obično je sjedište gradskog ili općinskog vijeća te barem nekih drugih tijela lokalne uprave.<ref>{{cite web|url=https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=f19uXxl%2F|title=vijéćnica |website=Hrvatski jezični portal|access-date=2026-06-05}}</ref> Često služi i kao ured [[gradonačelnik]]a (ili drugog čelnika), ako dotična općina ima takvu funkciju. Lokalna uprava može nastojati koristiti zgradu za promicanje i poboljšanje [[Kvaliteta života|kvalitete života]] zajednice. U mnogim slučajevima gradske vijećnice ne služe samo kao zgrade za obavljanje upravnih funkcija, već imaju i prostore za razne građanske i kulturne aktivnosti. To može uključivati izložbe umjetnina, scenske nastupe, sajmove i festivale. Kao simboli lokalne uprave, gradske vijećnice imaju prepoznatljivu arhitekturu, a zgrade mogu imati i veliko povijesno značenje. Gradske vijećnice mogu također služiti kao [[Kulturna ikona|kulturne ikone]] koje simboliziraju svoje gradove. Njihovi prostori često građanima služe za pristup upravnim uslugama, ali i kao važan simbol za svoje zajednice.<ref>{{cite web|url=https://placesjournal.org/workshop-article/the-essential-business-of-city-hall/ |title=The Essential Business of City Hall |first=Anna Sellers |last=Friedrich |date=August 2020 |work=Places Journal |access-date=7 November 2024 |language=en}}</ref> ==Izvori== {{Izvori}} [[Kategorija:Gradske vijećnice| ]] fgzpiwkr67ht0pi9kh4j4j6r9phpy22 0 813187 7475845 2026-06-05T18:13:35Z Walter9 37319 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Infookvir plemić | ime = Andrija Borelli Vranski | titula = knez Vrane | slika = Borelli grb.png | veličina = 180px | opis = grb obitelji Borelli | alt = | grb = | nasljedna_titula = | vladavina = | prethodnik = | nasljednik = | suprug = | supruga = Angela Rossi-Borelli | djeca = Blaž<br>Franjica<br>[[Frane Borelli|Frane II.]] | puno_ime = | titule = | obitelj = [[Slika:Borelli grb.png|21px]] [[Borelli Vranski]] | otac = Franjo Bore...«. 7475845 wikitext text/x-wiki {{Infookvir plemić | ime = Andrija Borelli Vranski | titula = knez Vrane | slika = Borelli grb.png | veličina = 180px | opis = grb obitelji Borelli | alt = | grb = | nasljedna_titula = | vladavina = | prethodnik = | nasljednik = | suprug = | supruga = Angela Rossi-Borelli | djeca = Blaž<br>Franjica<br>[[Frane Borelli|Frane II.]] | puno_ime = | titule = | obitelj = [[Slika:Borelli grb.png|21px]] [[Borelli Vranski]] | otac = [[Franjo Borelli Vranski (1704.)|Frane I. Borelli Vranski]] | majka = | datum_rođenja = [[1758.]] | mjesto_rođenja = | datum_krštenja = | mjesto_krštenja = | datum_smrti = [[1816.]] | mjesto_smrti = | datum_pokopa = | mjesto_pokopa = | vjera = [[rimokatoličanstvo|rimokatolik]] | spomenici = | website = }} '''Andrija (Andrea) Borelli Vranski''' (?, [[1758.]] – ?, [[1816.]]) je bio hrvatski plemić, knez Vrane, lokalni [[političar]], [[Dodatak:Popis zadarskih gradonačelnika|načelnik Zadra]] (1811. – 1813.) i gospodarstvenik iz hrvatske plemenitaške obitelji [[Borelli Vranski|Borellija Vranskih]]. == Životopis == Rodio se u obitelji vranskog kneza [[Franjo Borelli Vranski (1704.)|Frane I. Borelija]] († 1762.). Primljen je u zadarsko plemićko vijeće, [[20. srpnja]] [[1796.]] godine, kao prvi iz obitelji Borelli. Zanimao se za poljoprivredu te je sudjelovao u radu zadarske Ekonomsko-agrarne akademije, osnovane [[1787.]] godine.<ref>[https://hbl.lzmk.hr/clanak/borelli-vranski-andrija Andrija Borelli Vranski – Hrvatski biografski leksikon]</ref> Bio je pristalica [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]] zbog čega je pozdravio formiranje [[Francuska|francuske]] upravne vlasti u [[Dalmacija|Dalmaciji]] i uključio se u javni i politički život tijekom njihove uprave. Godine [[1806.]] bio je izabran za predsjednika Državnog vijeća, a obnašao je i dužnost u zadarskom općinskom vijeću. Iste godine je bio među osnivačima [[zadar]]ske [[masonska loža|masonske lože]]. Godine [[1810.]] francuski car [[Napoleon Bonaparte|Napoleon I.]] dodijelio mu je naslov viteza Legije časti.<ref>[https://hbl.lzmk.hr/clanak/borelli-vranski-andrija Andrija Borelli Vranski – Hrvatski biografski leksikon]</ref> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Borelli, Andrija}} [[Kategorija:Hrvatski političari do 1918.]] [[Kategorija:Životopisi, Zadar]] [[Kategorija:Borelli]] [[Kategorija:Hrvatski slobodni zidari]] 1bxngktr9628eikakguecvhwwebrxow 7475848 7475845 2026-06-05T18:23:35Z Walter9 37319 7475848 wikitext text/x-wiki {{Infookvir plemić | ime = Andrija Borelli Vranski | titula = knez Vrane | slika = Borelli grb.png | veličina = 180px | opis = grb obitelji Borelli | alt = | grb = | nasljedna_titula = | vladavina = | prethodnik = | nasljednik = | suprug = | supruga = Angela Rossi-Borelli | djeca = Blaž<br>Franjica<br>[[Frane Borelli|Frane II.]] | puno_ime = | titule = | obitelj = [[Slika:Borelli grb.png|21px]] [[Borelli Vranski]] | otac = [[Franjo Borelli Vranski (1704.)|Frane I. Borelli Vranski]] | majka = | datum_rođenja = [[1758.]] | mjesto_rođenja = | datum_krštenja = | mjesto_krštenja = | datum_smrti = [[1816.]] | mjesto_smrti = | datum_pokopa = | mjesto_pokopa = | vjera = [[rimokatoličanstvo|rimokatolik]] | spomenici = | website = }} '''Andrija (Andrea) Borelli Vranski''' (?, [[1758.]] – ?, [[1816.]]) je bio hrvatski plemić, knez Vrane, lokalni [[političar]], [[Dodatak:Popis zadarskih gradonačelnika|načelnik Zadra]] (1811. – 1813.) i gospodarstvenik iz hrvatske plemenitaške obitelji [[Borelli Vranski|Borellija Vranskih]]. == Životopis == Rodio se u obitelji vranskog kneza [[Franjo Borelli Vranski (1704.)|Frane I. Borelija]] († 1762.). Primljen je u zadarsko plemićko vijeće, [[20. srpnja]] [[1796.]] godine, kao prvi iz obitelji Borelli. Zanimao se za poljoprivredu te je sudjelovao u radu zadarske Ekonomsko-agrarne akademije, osnovane [[1787.]] godine.<ref>[https://hbl.lzmk.hr/clanak/borelli-vranski-andrija Andrija Borelli Vranski – Hrvatski biografski leksikon]</ref> Bio je pristalica [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]] zbog čega je pozdravio formiranje [[Francuska|francuske]] upravne vlasti u [[Dalmacija|Dalmaciji]] i uključio se u javni i politički život tijekom njihove uprave. Godine [[1806.]] bio je izabran za predsjednika Državnog vijeća, a obnašao je i dužnost u zadarskom općinskom vijeću. Iste godine je bio među osnivačima [[zadar]]ske [[masonska loža|masonske lože]]. Godine [[1810.]] francuski car [[Napoleon Bonaparte|Napoleon I.]] dodijelio mu je naslov viteza Legije časti.<ref>[https://hbl.lzmk.hr/clanak/borelli-vranski-andrija Andrija Borelli Vranski – Hrvatski biografski leksikon]</ref> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Borelli Vranski, Andrija}} [[Kategorija:Hrvatski političari do 1918.]] [[Kategorija:Životopisi, Zadar]] [[Kategorija:Borelli]] [[Kategorija:Hrvatski slobodni zidari]] 6yhait7rvu2oxkz7nn6pa0ydatrzzeq 0 813188 7475851 2026-06-05T18:55:42Z Vitek 12410 n/č 7475851 wikitext text/x-wiki {{Regija | ime = Departman Océan | ime_genitiv=Departmana Océana | slika =CM-Océan.png | slika_opis=Pozicija departmana na karti [[Kamerun]]a | nalazi_se_u_sastavu=[[Kamerun|Republike Kamerun]] | upravni_oblik=[[departman]] | službeni_jezik=[[francuski jezik|francuski]] | glavni_grad=[[Kribi]] | vladar =Bouba Haman | titula_vladara=[[Prefekt]] | površina=11280 | stanovnika=179093 | web= | komentar = |}} '''Departman Océan''' se nalazi na [[jugozapad]]u [[Kamerun]]a u [[Regija Jug|regiji Jug]]. == Osobine== Prostire se duž [[Atlantski ocean|Atlantskog ocana]] i po [[tropi|tropskoj]] unutrašnjosti, na [[površina|površini]] od 11 280 [[km²]], u kojoj živi 179.093 [[Stanovništvo|stanovnika]].<ref name=city>{{cite web | url =https://www.citypopulation.de/en/cameroon/admin/0903__oc%C3%A9an/ | title =''Océan Department in Cameroon'' | accessdate =2026-06-05 | language=engleski | publisher=City Population}}</ref> Departman je osnovan [[1961.]] godine pod imenom Departman Kribi, svoje današnje ime Ocean dobio je [[1986.]] godine. [[Administrativno središte]] departmana je [[grad]] [[Kribi]], koji ima 59 928 [[Stanovništvo|stanovnika]]<ref name=kribi>{{cite web | url =https://www.citypopulation.de/en/cameroon/cities/?cityid=17124 | title =''Kribi in Sud'' | accessdate =2026-06-05 | language=engleski | publisher=City Population}}</ref> Deparman je administrativno podjeljen na 9 [[arondisman]]a; *Akom II 8.802 stanovnika *Bipindi, 14.118 stan. *Campo, 6.923 stan. *Kribi I City, 29.886 stan. *Kribi II City, 40.679 stan. *Lokoundje, 22.681 stan. *Lolodorf, 14.326 stan. *Mvengue, 17.757 stan. *Niete, 23.921 stan. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://meao.cm/presentation-du-departement-de-locean/ ''Présentation du département de l’Océan''] {{fra icon}} [[Kategorija:Naselja Kameruna]] aqdpgjv9lr60oljf9gatwxosl8sson7 7475852 7475851 2026-06-05T19:12:50Z Vitek 12410 pop 7475852 wikitext text/x-wiki {{Regija | ime = Departman Océan | ime_genitiv=Departmana Océana | slika =CM-Océan.png | slika_opis=Pozicija departmana na karti [[Kamerun]]a | nalazi_se_u_sastavu=[[Kamerun|Republike Kamerun]] | upravni_oblik=[[departman]] | službeni_jezik=[[francuski jezik|francuski]] | glavni_grad=[[Kribi]] | vladar =Bouba Haman | titula_vladara=[[Prefekt]] | površina=11280 | stanovnika=179093 | web= | komentar = |}} '''Departman Océan''' se nalazi na [[jugozapad]]u [[Kamerun]]a u [[Regija Jug|regiji Jug]]. == Osobine== Prostire se duž [[Atlantski ocean|Atlantskog ocana]] i po [[tropi|tropskoj]] unutrašnjosti, na [[površina|površini]] od 11 280 [[km²]], u kojoj živi 179.093 [[Stanovništvo|stanovnika]].<ref name=city>{{cite web | url =https://www.citypopulation.de/en/cameroon/admin/0903__oc%C3%A9an/ | title =''Océan Department in Cameroon'' | accessdate =2026-06-05 | language=engleski | publisher=City Population}}</ref> Departman je osnovan [[1961.]] godine pod imenom Departman Kribi, svoje današnje ime Ocean dobio je [[1986.]] godine. [[Administrativno središte]] departmana je [[grad]] [[Kribi]], koji ima 59 928 [[Stanovništvo|stanovnika]]<ref name=kribi>{{cite web | url =https://www.citypopulation.de/en/cameroon/cities/?cityid=17124 | title =''Kribi in Sud'' | accessdate =2026-06-05 | language=engleski | publisher=City Population}}</ref> Deparman je administrativno podjeljen na 9 [[arondisman]]a; *Akom II 8.802 stanovnika *Bipindi, 14.118 stan. *Campo, 6.923 stan. *Kribi I City, 29.886 stan. *Kribi II City, 40.679 stan. *Lokoundje, 22.681 stan. *Lolodorf, 14.326 stan. *Mvengue, 17.757 stan. *Niete, 23.921 stan. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://meao.cm/presentation-du-departement-de-locean/ ''Présentation du département de l’Océan''] {{fra icon}} [[Kategorija:Departmani Kameruna]] mphlnl7piizhpvtfq15l6x44gol5e7n 14 813189 7475854 2026-06-05T19:14:33Z Vitek 12410 n/k 7475854 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Departments of Cameroon}} [[Kategorija:Administrativna podjela Kameruna]] [[Kategorija:Administrativne jedinice drugog reda po državama|Kamerun]] lqm8yu6nuxjg7fb6uf20fitah9gn7me 14 813190 7475858 2026-06-05T19:30:14Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}}«. 7475858 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|}} 6ruv958bhxz4zgtymc32nf9fca5d11t 7475859 7475858 2026-06-05T19:32:40Z Argo Navis 852 +[[Kategorija:Životinje po adaptaciji]]; +[[Kategorija:Biologija ponašanja]]; +[[Kategorija:Biogeografija]]; +[[Kategorija:Bihevioralna ekologija]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7475859 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|}} [[Kategorija:Životinje po adaptaciji]] [[Kategorija:Biologija ponašanja]] [[Kategorija:Biogeografija]] [[Kategorija:Bihevioralna ekologija]] 1gf4y9pq4i0yggvmfkevk87kuqp2aij 0 813191 7475863 2026-06-05T19:43:33Z Walter9 37319 Walter9 premješta stranicu [[Franjo Borelli Vranski (1704.)]] na [[Frane I. Borelli Vranski]]: Na jugu se ime Francesco u narodu prevodi s Frane, a postoji i izvorno ime Frane, a ne Franjo. Ime Franjo se koristi na sjeveru Hrvatske. U katalogu Državnog arhiva u Zadru, Frane (Francesco) se naziva Frane I. 7475863 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Frane I. Borelli Vranski]] pgeh3ivtz4wsr117lloobhj7osed7or 0 813192 7475866 2026-06-05T19:45:12Z Walter9 37319 Walter9 premješta stranicu [[Frane Borelli]] na [[Frane II. Borelli Vranski]]: Bolji naziv (obrazložiti): u katalogu Državnog arhiva u Zadru naziva se Frane II. Borelli Vranski, kako bi ga se razlikovalo od pretka Frane I. 7475866 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Frane II. Borelli Vranski]] 2mjzq1peydvssgj7bdvot9j8xn6yu57 0 813193 7475872 2026-06-05T19:54:34Z Vitek 12410 n/č 7475872 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Edéa | ime_genitiv =Edeje | izvorno_ime = | slika_panorama =Edea_vue_aérienne.jpg | veličina_slike =280px | opis_slike =[[Panorama]] grada na rijeci [[Sanaga]] | slika_lokacijska_karta_država =Kamerun | slika_lokacijska_karta_opis =Edea na karti Kameruna | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =3 | širina-minute =48 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =10 | dužina-minute =8 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{Z+X|Kamerun}} | lokacija1_ime =[[Regije Kameruna|Regija]] | lokacija1_info =[[Regija Primorje|Primorje]] | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime =Osnivanje | utemeljenje_datum =[[1891.]]<ref name=city/> | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe =[[gradonačelnik|Mairie]] | ime_vođe =Emmanuel Nlend | površina_bilješke = | površina_ukupna = | površina_uža = | visina =35 [[metar|m]]<ref name=city/> | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina=2022. | stanovništvo_bilješke =predviđanje | stanovništvo = | stanovništvo_gustoća= | stanovništvo_uže=66 581<ref name=city/> | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire= | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =Zapadnoafričko vrijeme | utc_pomak =+1 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj=840212 | pozivni_broj = | gradovi_prijatelji = | web_stranica = | bilješke = }} '''Edéa''' je [[grad]] i [[općina]] od 66.581 [[Stanovništvo|stanovnika]]<ref name=city>{{cite web | url =https://www.citypopulation.de/en/cameroon/cities/?cityid=1197 | title =''Edea in Littoral'' | accessdate =2026-06-05 | language=engleski | publisher=City Population}}</ref> na [[jug]]u [[Kamerun]]a, u [[Regija Primorje|regiji Primorje]].<ref name=city/> == Geografske osobine == Grad se prostire duž rijeke [[Sanaga|Sanage]], udaljen 60 [[km]] od [[Douala|Douale]] i 180 od [[glavni grad|glavnog grada]] [[Yaoundé]]a.<ref name=brit/> == Povijest == Edea je osnovana [[1891.]]<ref name=city/>, godinu dana nakon dolaska prvih [[Njemačko Carstvo|njemačkih]] [[katolička crkva |katoličkih]] [[misionarstvo|misionara]]. Mjesto je odabrano za budući grad, jer se do njega moglo doploviti [[parobrod]]om iz [[Douala|Douale]]. <ref name=de/> Još za [[Njemački Kamerun|njemačke kolonijalne vladavine]] povezana je [[Transkamerunska željeznica|Transkamerunskom željeznicom]] sa Doualom. Tad je izgrađen i [[željezo|željezni]] [[most]] koji je sve do [[1980-ih]] bio gotovo jedini preko rijeke.<ref name=de>{{cite web | url =https://www.camerounweb.com/CameroonHomePage/geography/edea.php/ | title =''Edéa'' | accessdate =2026-06-05 | language=francuski | publisher=Camerounweb}}</ref> [[Industrija|Industrijski razvoj]] Edéje počeo je za [[Francusko kolonijalno carstvo|Francusko kolonijalne vladavine]], kad je između [[1949.]]-[[1953.]] podignuta prva [[hidroelektrana]] u Kamerunu. Nakon tog je [[1955.]] podignuta [[tvornica]] [[aluminij]]a Alucam, na bazi [[boksit]]a koji se iskapa u okolici grada.<ref name=geo>{{cite web | url =https://www.osidimbea.cm/collectivites/littoral/edea-cu/ | title =''La ville d'Edéa'' | accessdate =2026-06-05 | language=francuski | publisher=Osidimbea}}</ref> U okolici se nalaze [[kamenolom]]i, [[plantaža|plantaže]] [[kakaovac|kakaovca]], [[kaučuk]]a, [[palma uljarica]] i [[mlin]]ovi koji ih prerađuju.<ref name=brit>{{cite web | url =https://www.britannica.com/place/Edea | title =''Edéa Cameroon'' | accessdate =2026-06-05 | language=engleski | publisher=Britannica}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Edéa}} * [https://www.camerounweb.com/CameroonHomePage/geography/edea.php/ ''Edéa''] {{fra icon}} [[Kategorija:Gradovi u Kamerunu]] n3z7y2766e376g1jbynjj9ynleafe3s 0 813194 7475878 2026-06-05T20:37:34Z Vitek 12410 n/č (prepisao sam sebe sa sh wiki) 7475878 wikitext text/x-wiki {{Infookvir javni prijevoz | vrsta= | ime = Transkamerunska željeznica | slika = Cameroon_railways_map.svg | opis slike = <center>[[Karta]] trase<center/> | država = {{Z+X|Kamerun}} | mjesto = | Broj linija = | Broj stanica= | otvaranje = [[1912.]] | ukidanje = | prijevoznik = Camrail (Kamerunske željeznice) | duljina trase = 918 | širina kolosijeka = 1 metar | napon kontaktne mreže = | broj stanica = | broj depoa = | broj postaja = | broj vozila = }} }} '''Transkamerunska željeznica''' ([[Francuski jezik|francuski]]: ''Transcamerounais'') je [[željeznička pruga]] u.[[Kamerun]]u duga 918 [[km]].<ref name=brit/> == Povijest == Pruga se počela graditi za [[kolonijalizam|kolonijalnih]] vremena [[Njemački Kamerun|Njemačkog Kameruna]], [[Nijemci]] su tom prugom htjeli povezati unutrašnjost zemlje sa [[luka|lukom]] u [[Douala|Douali]]. Do [[Prvi svjetski rat|Prvog sjetskog rata]] izrađena je dionica Douala-[[Eséka]], duga 173 [[km]].<ref name=brit/> Nakon [[Prvi svjetski rat|rata]] [[Francuzi]] koji su dobili [[Mandat (politika)|mandat]] od [[Liga naroda|Lige naroda]] da vladaju Kamerunom, nastavili su graditi prugu na bazi njemačkih planova i do [[1927.]] izgradili dionicu do [[glavni grad|prijestolnice]] [[Yaoundé]], a do [[1932.]] i prugu Douala-[[Nkongsamba]] (172 km).<ref name=brit/> Nakon što je [[1960.]] zemlja postala [[neovisnost|neovisna]], do [[1969.]] izgrađena je pruga Mbanga-Koumba (29 km) i prva dionica pruge Yaoundé-[[Bélabo]] (296 km). U [[Siječanj|siječnju]] [[1970.]]. započeli su radovi na 327 km dugoj dionici od Bélaba do [[Ngaoundéré|Ngaoundera]] na [[Adamawa (visoravan)|Visoravni Adamawa]] koji su dovršeni [[1974.]]<ref name=brit>{{cite web | url =https://www.monde-diplomatique.fr/1971/09/DECRAENE/30502 | title =''Le chemin de fer transcamerounais facteur de développement et d’unification''' | accessdate =2026-06-05 | language=francuski | author=Philippe Decraene | publisher=Monde Diplomatique}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == * [https://www.jstor.org/stable/40566043 ''The Trans-Cameroon Railway''] {{en icon}} [[Kategorija:Željeznički promet po državama|Kamerun]] qyw48h5edyb0vlyqa9y0hcenrs48m0a 0 813195 7475893 2026-06-05T21:12:17Z Walter9 37319 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Infookvir plemić | ime = Hubert Borelli Vranski | titula = vranski knez | slika = Borelli grb.png | veličina = 150px | opis = grb obitelji Borelli | alt = | grb = | nasljedna_titula = | vladavina = | prethodnik = | nasljednik = | suprug = | supruga = Karmela Ita Alačević | djeca = Folk<br>Manfred<br>Božidar Fedor | puno_ime = | titule = | obitelj = [[Slika:Borelli grb.png|21px]] [[Borelli Vranski]] | otac = Frane II. Borelli Vrans...«. 7475893 wikitext text/x-wiki {{Infookvir plemić | ime = Hubert Borelli Vranski | titula = vranski knez | slika = Borelli grb.png | veličina = 150px | opis = grb obitelji Borelli | alt = | grb = | nasljedna_titula = | vladavina = | prethodnik = | nasljednik = | suprug = | supruga = Karmela Ita Alačević | djeca = Folk<br>Manfred<br>Božidar Fedor | puno_ime = | titule = | obitelj = [[Slika:Borelli grb.png|21px]] [[Borelli Vranski]] | otac = [[Frane II. Borelli Vranski]] | majka = Antonia Cattani-Borelli | datum_rođenja = [[29. srpnja]] [[1854.]] | mjesto_rođenja = [[Zadar]], [[Kraljevina Dalmacija]], [[Austro-Ugarska]] | datum_krštenja = | mjesto_krštenja = | datum_smrti = [[7. ožujka]] [[1938.]] | mjesto_smrti = [[Šibenik]], [[Kraljevina Jugoslavija]] | datum_pokopa = | mjesto_pokopa = | vjera = [[rimokatoličanstvo|rimokatolik]] | spomenici = | website = }} '''Hubert Borelli Vranski''' ([[Zadar]], [[29. srpnja]] [[1854.]] — [[Šibenik]], [[7. ožujka]] [[1938.]]), [[hrvatsko plemstvo|hrvatski plemić]], gospodarstvenik te javni i kulturni djelatnik iz plemićke obitelji [[Borelli Vranski]]. == Životopis == Rodio se u plemićkoj obitelji od oca, kneza [[Frane II. Borelli Vranski|Frane II. Borellija]] i kneginje Antonije Cattani. Imao je braću [[Manfred Borelli Vranski|Manfreda]] (1836. – 1914.), Andriju (1839. – 1919.), [[Hugo Borelli Vranski|Huga]] (1858. – 1937.) i [[Alfons Borelli Vranski|Alfonsa]] (1861. – 1943.) te sestre Angelinu-Ginu (1838. – 1925.), Ameliju (1845. – 1929.), Malvinu ( 1850. – 1880. ), Silviju (1863. – 1956.) i Zoe ( 1852. – 1887.).<ref>[https://www.dazd.hr/attachment/preview/5c657cd5b8bf2/dazd-635-obitelj-borelli.pdf Obitelj Borelli 1628. – 1990. – dazd.hr]</ref> Školovao se u [[Zadar|Zadru]], [[Kraljevina Italija|Italiji]] i [[Tirol]]u te je maturirao [[1875.]] godine u [[Zgrada Velike realke u Splitu|splitskoj realci]]. Studirao je na politehnikama u [[Beč]]u (''Die Technische Hochschule'') i [[Prag]]u (''Polytechnický ústav''), zatim na agrarnim školama u Beču (''Die Hochschule für Bodenkultur''), Magyaróváru (''Magyar királyi gazdasági akadémia'') i [[Klosterneuburg]]u (''Die Schule für Wein- und Obstbau'').<ref>[https://hbl.lzmk.hr/clanak/borelli-vranski-hubert Hubert Borelli Vranski – Hrvatski biografski leksikon]</ref> Po povratku sa studija uključio se aktivno u javnom i društvenom životu Zadra i [[Kraljevina Dalmacija|Dalmacije]], a osobito se isticao na području unapređenja gospodarstva. Kao zastupnik [[Narodna stranka (Dalmacija)|Narodne stranke]] u [[Dalmatinski sabor|Dalmatinskom saboru]] (1895. – 1901.) i predsjednik ''Zemaljskoga gospodarskog vijeća Kraljevstva Dalmacije'', od [[1905.]] godine, zauzimao se za unapređenje [[poljodjelstvo|poljodjelstva]].<ref>[https://enciklopedija.hr/clanak/borelli-vranski-hubert Hubert Borelli Vranski – Hrvatska enciklopedija]</ref> Istaknuo se i u kulturnom životu. Pomagao je osnivanje i djelovanje stručnih časopisa ''Gospodarski vjesnik'' i ''Poljodjelska poslovnica'', a pokrenuo je i osnivajne knjižare i izdavačkog poduzeća ''Hrvatska knjižarnica'' u Zadru. Sudjelovao je u radu zadarske ''Narodne čitaonice'' i [[Matica dalmatinska|Matice dalmatinske]], a radio je i na osnivanju ''Gradskog prirodopisnog muzeja'' u Zadru.<ref>[https://hbl.lzmk.hr/clanak/borelli-vranski-hubert Hubert Borelli Vranski – Hrvatski biografski leksikon]</ref> Od [[1909.]] godine bio je član više stručnih vijeća austrijskog Ministarstva poljoprivrede te Ministarske komisije za agrarna poslovanja. Od [[1910.]] do [[1918.]] godine bio je član Vijeća državne željeznice u Beču. Kao općinski načelnik u [[Biograd]]u (1892. – 1914.) pridonio je razvitku mjesta. == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Borelli Vranski, Hubert}} [[Kategorija:Hrvatsko plemstvo]] [[Kategorija:Hrvatski poduzetnici]] [[Kategorija:Borelli]] 048u3h5g3tts4p9jomx0kb0or8mtven 7475926 7475893 2026-06-05T22:43:06Z Croxyz 205325 7475926 wikitext text/x-wiki {{Infookvir plemić | ime = Hubert Borelli Vranski | titula = vranski knez | slika = Borelli grb.png | veličina = 150px | opis = grb obitelji Borelli | alt = | grb = | nasljedna_titula = | vladavina = | prethodnik = | nasljednik = | suprug = | supruga = Karmela Ita Alačević | djeca = Folk<br>Manfred<br>Božidar Fedor | puno_ime = | titule = | obitelj = [[Slika:Borelli grb.png|21px]] [[Borelli Vranski]] | otac = [[Frane II. Borelli Vranski]] | majka = Antonia Cattani-Borelli | datum_rođenja = [[29. srpnja]] [[1854.]] | mjesto_rođenja = [[Zadar]], [[Kraljevina Dalmacija]], [[Austrijsko Carstvo]] | datum_krštenja = | mjesto_krštenja = | datum_smrti = [[7. ožujka]] [[1938.]] | mjesto_smrti = [[Šibenik]], [[Kraljevina Jugoslavija]] | datum_pokopa = | mjesto_pokopa = | vjera = [[rimokatoličanstvo|rimokatolik]] | spomenici = | website = }} '''Hubert Borelli Vranski''' ([[Zadar]], [[29. srpnja]] [[1854.]] – [[Šibenik]], [[7. ožujka]] [[1938.]]), [[hrvatsko plemstvo|hrvatski plemić]], gospodarstvenik te javni i kulturni djelatnik iz plemićke obitelji [[Borelli Vranski]]. == Životopis == Rodio se u plemićkoj obitelji od oca, kneza [[Frane II. Borelli Vranski|Frane II. Borellija]] i kneginje Antonije Cattani. Imao je braću [[Manfred Borelli Vranski|Manfreda]] (1836. – 1914.), Andriju (1839. – 1919.), [[Hugo Borelli Vranski|Huga]] (1858. – 1937.) i [[Alfons Borelli Vranski|Alfonsa]] (1861. – 1943.) te sestre Angelinu-Ginu (1838. – 1925.), Ameliju (1845. – 1929.), Malvinu (1850. – 1880.), Silviju (1863. – 1956.) i Zoe ( 1852. – 1887.).<ref>[https://www.dazd.hr/attachment/preview/5c657cd5b8bf2/dazd-635-obitelj-borelli.pdf Obitelj Borelli 1628. – 1990. – dazd.hr]</ref> Školovao se u [[Zadar|Zadru]], [[Kraljevina Italija|Italiji]] i [[Tirol]]u te je maturirao [[1875.]] godine u [[Zgrada Velike realke u Splitu|splitskoj realci]]. Studirao je na politehnikama u [[Beč]]u (''Die Technische Hochschule'') i [[Prag]]u (''Polytechnický ústav''), zatim na agrarnim školama u Beču (''Die Hochschule für Bodenkultur''), Magyaróváru (''Magyar királyi gazdasági akadémia'') i [[Klosterneuburg]]u (''Die Schule für Wein- und Obstbau'').<ref>[https://hbl.lzmk.hr/clanak/borelli-vranski-hubert Hubert Borelli Vranski – Hrvatski biografski leksikon]</ref> Po povratku sa studija uključio se aktivno u javnom i društvenom životu Zadra i [[Kraljevina Dalmacija|Dalmacije]], a osobito se isticao na području unapređenja gospodarstva. Kao zastupnik [[Narodna stranka (Dalmacija)|Narodne stranke]] u [[Dalmatinski sabor|Dalmatinskom saboru]] (1895. – 1901.) i predsjednik ''Zemaljskoga gospodarskog vijeća Kraljevstva Dalmacije'', od [[1905.]] godine, zauzimao se za unapređenje [[poljodjelstvo|poljodjelstva]].<ref>[https://enciklopedija.hr/clanak/borelli-vranski-hubert Hubert Borelli Vranski – Hrvatska enciklopedija]</ref> Istaknuo se i u kulturnom životu. Pomagao je osnivanje i djelovanje stručnih časopisa ''Gospodarski vjesnik'' i ''Poljodjelska poslovnica'', a pokrenuo je i osnivajne knjižare i izdavačkog poduzeća ''Hrvatska knjižarnica'' u Zadru. Sudjelovao je u radu zadarske ''Narodne čitaonice'' i [[Matica dalmatinska|Matice dalmatinske]], a radio je i na osnivanju ''Gradskog prirodopisnog muzeja'' u Zadru.<ref>[https://hbl.lzmk.hr/clanak/borelli-vranski-hubert Hubert Borelli Vranski – Hrvatski biografski leksikon]</ref> Od [[1909.]] godine bio je član više stručnih vijeća austrijskog Ministarstva poljoprivrede te Ministarske komisije za agrarna poslovanja. Od [[1910.]] do [[1918.]] godine bio je član Vijeća državne željeznice u Beču. Kao općinski načelnik u [[Biograd]]u (1892. – 1914.) pridonio je razvitku mjesta. == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Borelli Vranski, Hubert}} [[Kategorija:Hrvatsko plemstvo]] [[Kategorija:Hrvatski poduzetnici]] [[Kategorija:Borelli]] 1a67wz4r5gl5kqke3a6b4dhw8wv4ami 7475927 7475926 2026-06-05T22:43:17Z Croxyz 205325 7475927 wikitext text/x-wiki {{Infookvir plemić | ime = Hubert Borelli Vranski | titula = vranski knez | slika = Borelli grb.png | veličina = 150px | opis = grb obitelji Borelli | alt = | grb = | nasljedna_titula = | vladavina = | prethodnik = | nasljednik = | suprug = | supruga = Karmela Ita Alačević | djeca = Folk<br>Manfred<br>Božidar Fedor | puno_ime = | titule = | obitelj = [[Slika:Borelli grb.png|21px]] [[Borelli Vranski]] | otac = [[Frane II. Borelli Vranski]] | majka = Antonia Cattani-Borelli | datum_rođenja = [[29. srpnja]] [[1854.]] | mjesto_rođenja = [[Zadar]], [[Kraljevina Dalmacija]], [[Austrijsko Carstvo]] | datum_krštenja = | mjesto_krštenja = | datum_smrti = [[7. ožujka]] [[1938.]] | mjesto_smrti = [[Šibenik]], [[Kraljevina Jugoslavija]] | datum_pokopa = | mjesto_pokopa = | vjera = [[rimokatoličanstvo|rimokatolik]] | spomenici = | website = }} '''Hubert Borelli Vranski''' ([[Zadar]], [[29. srpnja]] [[1854.]] – [[Šibenik]], [[7. ožujka]] [[1938.]]), [[hrvatsko plemstvo|hrvatski plemić]], gospodarstvenik te javni i kulturni djelatnik iz plemićke obitelji [[Borelli Vranski]]. == Životopis == Rodio se u plemićkoj obitelji od oca, kneza [[Frane II. Borelli Vranski|Frane II. Borellija]] i kneginje Antonije Cattani. Imao je braću [[Manfred Borelli Vranski|Manfreda]] (1836. – 1914.), Andriju (1839. – 1919.), [[Hugo Borelli Vranski|Huga]] (1858. – 1937.) i [[Alfons Borelli Vranski|Alfonsa]] (1861. – 1943.) te sestre Angelinu-Ginu (1838. – 1925.), Ameliju (1845. – 1929.), Malvinu (1850. – 1880.), Silviju (1863. – 1956.) i Zoe (1852. – 1887.).<ref>[https://www.dazd.hr/attachment/preview/5c657cd5b8bf2/dazd-635-obitelj-borelli.pdf Obitelj Borelli 1628. – 1990. – dazd.hr]</ref> Školovao se u [[Zadar|Zadru]], [[Kraljevina Italija|Italiji]] i [[Tirol]]u te je maturirao [[1875.]] godine u [[Zgrada Velike realke u Splitu|splitskoj realci]]. Studirao je na politehnikama u [[Beč]]u (''Die Technische Hochschule'') i [[Prag]]u (''Polytechnický ústav''), zatim na agrarnim školama u Beču (''Die Hochschule für Bodenkultur''), Magyaróváru (''Magyar királyi gazdasági akadémia'') i [[Klosterneuburg]]u (''Die Schule für Wein- und Obstbau'').<ref>[https://hbl.lzmk.hr/clanak/borelli-vranski-hubert Hubert Borelli Vranski – Hrvatski biografski leksikon]</ref> Po povratku sa studija uključio se aktivno u javnom i društvenom životu Zadra i [[Kraljevina Dalmacija|Dalmacije]], a osobito se isticao na području unapređenja gospodarstva. Kao zastupnik [[Narodna stranka (Dalmacija)|Narodne stranke]] u [[Dalmatinski sabor|Dalmatinskom saboru]] (1895. – 1901.) i predsjednik ''Zemaljskoga gospodarskog vijeća Kraljevstva Dalmacije'', od [[1905.]] godine, zauzimao se za unapređenje [[poljodjelstvo|poljodjelstva]].<ref>[https://enciklopedija.hr/clanak/borelli-vranski-hubert Hubert Borelli Vranski – Hrvatska enciklopedija]</ref> Istaknuo se i u kulturnom životu. Pomagao je osnivanje i djelovanje stručnih časopisa ''Gospodarski vjesnik'' i ''Poljodjelska poslovnica'', a pokrenuo je i osnivajne knjižare i izdavačkog poduzeća ''Hrvatska knjižarnica'' u Zadru. Sudjelovao je u radu zadarske ''Narodne čitaonice'' i [[Matica dalmatinska|Matice dalmatinske]], a radio je i na osnivanju ''Gradskog prirodopisnog muzeja'' u Zadru.<ref>[https://hbl.lzmk.hr/clanak/borelli-vranski-hubert Hubert Borelli Vranski – Hrvatski biografski leksikon]</ref> Od [[1909.]] godine bio je član više stručnih vijeća austrijskog Ministarstva poljoprivrede te Ministarske komisije za agrarna poslovanja. Od [[1910.]] do [[1918.]] godine bio je član Vijeća državne željeznice u Beču. Kao općinski načelnik u [[Biograd]]u (1892. – 1914.) pridonio je razvitku mjesta. == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Borelli Vranski, Hubert}} [[Kategorija:Hrvatsko plemstvo]] [[Kategorija:Hrvatski poduzetnici]] [[Kategorija:Borelli]] pyccxte5owfv7b6t9jxpa8o6c2jvxmn 1 813196 7475911 2026-06-05T21:25:53Z Croxyz 205325 /* A-U */ novi odlomak 7475911 wikitext text/x-wiki == A-U == {{s|Walter9}}, jedna greška u infookviru: kad je rođen, nije postojala [[Austro-Ugarska]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:25, 5. lipnja 2026. (CEST) 6a2yqet70bckjs2ifb5tolrniheo073 0 813197 7475924 2026-06-05T22:09:32Z Vitek 12410 n/č 7475924 wikitext text/x-wiki {{infookvir rijeka | ime =Kienké | izvorno ime = | vrsta = | etimologija = | slika =Hafen Kribi 2008.jpg | slika_opis =[[luka|Lučica]] na [[ušće|ušćL]] | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = | zemljovid_opis = | dz = KAM | naselja = [[Kribi]] | duljina =130<ref name=brit/> | površina porječja =1435<ref name=brit/> | najmanji istjek = | prosječni istjek = | najveći istjek = | plovna od - do = | brane = | izvor = [[Regija Jug|regija Jug]] | sutok = | izvor_koordinate = {{coord|2|50|21.8|N|10|25|41.7|E|type:river_region:NIG|display=inline,title}} | izvor_nadmorska_visina = | ušće = kod grada [[Kribi]] [[Regija Jug|regija Jug]] | tip ušća =[[estuarij]] | ušće_koordinate = {{coord|2|56|22|N|9|54|21|E}} | ušće_nadmorska_visina =0 | Slijev = [[Atlantski ocean|atlatski]] | Ulijeva se u =[[Zaljev Biafra]] | pritoci = | lijevi pritoci = | desni pritoci = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis= | pushpin_map = Kamerun | pushpin_label_position_A = | pushpin_label_position_B = }} '''Kienké''' je [[rijeka (vodotok)|rijeka]] na [[jug]]u [[Kamerun]]a u [[Regija Jug|regija Jug]] duga od 130 [[km]].<ref name=brit/> == Hidrografija == Rijeka [[izvor|izvire]] u [[Tropska kišna šuma|tropskoj prašumi]] [[Nacionalni park Campo Ma'an|Nacionalnog parka Campo Ma'an]]. Od tamo teče u širokom luku isprva prema [[sjeverozapad]]u, zatim prema [[jugozapad]]u do [[ušće|ušća]] u [[Zaljev Biafra]] kod grada [[Kribi]]ja. [[Sliv]] rijeke [[površina|površine]] 1 435 [[km²]] prostire se po [[Regija Jug|regiji Jug]].<ref name=brit>{{cite web | url =https://horizon.documentation.ird.fr/exl-doc/pleins_textes/pleins_textes_6/Mon_hydr/25393.pdf | title =''Fleuves et Rivières du Cameroun'' | accessdate =2026-06-05 | language=francuski | author=J.C. Olivry:}} | publisher=Mesces-Orstom}}</ref> == Izvori == {{reflist}} == Vanjske veze == * [https://mapy.com/en/zakladni?q=Kienk%C3%A9&source=osm&id=1024291938&ds=1&x=10.0311285&y=2.9057167&z=10 ''Kienké River'' (na portalu Mapy)] {{en icon}} [[Kategorija:Rijeke u Kamerunu]] rzv4su5eje8ngxhldq9o0841886qi08 10 813198 7475929 2026-06-05T22:48:13Z Croxyz 205325 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Navigacija | naziv = Sastav Nizozemska 2026 SP | naslov = [[Nizozemska nogometna reprezentacija|<span style="color:white;">Sastav Nizozemske</span>]] na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|<span style="color:white;">SP 2026.</span>]] | slika = [[Slika:Flag of Netherlands.svg|50px|border]] | naslov-style = background:#F1771D; border:1px solid silver; color:white; | popis-style = text-align:center; | popis1 = <div>...«. 7475929 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Sastav Nizozemska 2026 SP | naslov = [[Nizozemska nogometna reprezentacija|<span style="color:white;">Sastav Nizozemske</span>]] na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|<span style="color:white;">SP 2026.</span>]] | slika = [[Slika:Flag of Netherlands.svg|50px|border]] | naslov-style = background:#F1771D; border:1px solid silver; color:white; | popis-style = text-align:center; | popis1 = <div> <small>1</small>&nbsp;[[Bart Verbruggen|Verbruggen]]&nbsp;• <small>2</small>&nbsp;[[Jurriën Timber|J. Timber]]&nbsp;• <small>3</small>&nbsp;[[Marten de Roon|De Roon]]&nbsp;• <small>4</small>&nbsp;[[Virgil van Dijk|Van Dijk]]&nbsp;{{kapetan}}&nbsp;• <small>5</small>&nbsp;[[Nathan Aké|Aké]]&nbsp;• <small>6</small>&nbsp;[[Jan Paul van Hecke|Van Hecke]]&nbsp;• <small>7</small>&nbsp;[[Justin Kluivert|Kluivert]]&nbsp;• <small>8</small>&nbsp;[[Ryan Gravenberch|Gravenberch]]&nbsp;• <small>9</small>&nbsp;[[Wout Weghorst|Weghorst]]&nbsp;• <small>10</small>&nbsp;[[Memphis Depay|Depay]]&nbsp;• <small>11</small>&nbsp;[[Cody Gakpo|Gakpo]]&nbsp;• <small>12</small>&nbsp;[[Mats Wieffer|Wieffer]]&nbsp;• <small>13</small>&nbsp;[[Robin Roefs|Roefs]]&nbsp;• <small>14</small>&nbsp;[[Tijjani Reijnders|Reijnders]]&nbsp;• <small>15</small>&nbsp;[[Micky van de Ven|Van de Ven]]&nbsp;• <small>16</small>&nbsp;[[Guus Til|Til]]&nbsp;• <small>17</small>&nbsp;[[Noa Lang|Lang]]&nbsp;• <small>18</small>&nbsp;[[Donyell Malen|Malen]]&nbsp;• <small>19</small>&nbsp;[[Brian Brobbey|Brobbey]]&nbsp;• <small>20</small>&nbsp;[[Teun Koopmeiners|Koopmeiners]]&nbsp;• <small>21</small>&nbsp;[[Frenkie de Jong|De Jong]]&nbsp;• <small>22</small>&nbsp;[[Denzel Dumfries|Dumfries]]&nbsp;• <small>23</small>&nbsp;[[Mark Flekken|Flekken]]&nbsp;• <small>24</small>&nbsp;[[Crysencio Summerville|Summerville]]&nbsp;• <small>25</small>&nbsp;[[Jorrel Hato|Hato]]&nbsp;• <small>26</small>&nbsp;[[Quinten Timber|Q. Timber]]&nbsp;• <small>izbornik:</small> [[Ronald Koeman|Koeman]] </div> }}<noinclude> [[Kategorija:Predlošci sastava nogometnih reprezentacija na SP 2026.|Nizozemska]] </noinclude> bojmaz0afnlcm5uk307p6x3c0dotng4 10 813199 7475939 2026-06-05T22:54:01Z Croxyz 205325 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Navigacija | naziv = Sastav Ekvador 2026 SP | naslov = [[Ekvadorska nogometna reprezentacija|<span style="color:#003893;">Sastav Ekvadora</span>]] na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2026.|<span style="color:#003893;">SP 2026.</span>]] | slika = [[Slika:Flag of Ecuador.svg|50px]] | naslov-style = background:#FCD116; border:1px solid silver; color:#003893; | popis-style = text-align:center; | popis1 = <div> <small>1</small>&nbsp;He...«. 7475939 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Sastav Ekvador 2026 SP | naslov = [[Ekvadorska nogometna reprezentacija|<span style="color:#003893;">Sastav Ekvadora</span>]] na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2026.|<span style="color:#003893;">SP 2026.</span>]] | slika = [[Slika:Flag of Ecuador.svg|50px]] | naslov-style = background:#FCD116; border:1px solid silver; color:#003893; | popis-style = text-align:center; | popis1 = <div> <small>1</small>&nbsp;[[Hernán Galíndez|Galíndez]]&nbsp;• <small>2</small>&nbsp;[[Félix Torres|Torres]]&nbsp;• <small>3</small>&nbsp;[[Piero Hincapié|Hincapié]]&nbsp;• <small>4</small>&nbsp;[[Joel Ordóñez|Ordóñez]]&nbsp;• <small>5</small>&nbsp;[[Jordy Alcívar|Alcívar]]&nbsp;• <small>6</small>&nbsp;[[Willian Pacho|Pacho]]&nbsp;• <small>7</small>&nbsp;[[Pervis Estupiñán|Estupiñán]]&nbsp;• <small>8</small>&nbsp;[[Anthony Valencia|A. Valencia]]&nbsp;• <small>9</small>&nbsp;[[John Yeboah|Yeboah]]&nbsp;• <small>10</small>&nbsp;[[Kendry Páez|Páez]]&nbsp;• <small>11</small>&nbsp;[[Kevin Rodríguez|Rodríguez]]&nbsp;• <small>12</small>&nbsp;[[Moisés Ramírez|Ramírez]]&nbsp;• <small>13</small>&nbsp;[[Enner Valencia|E. Valencia]]&nbsp;{{kapetan}}&nbsp;• <small>14</small>&nbsp;[[Alan Minda|Minda]]&nbsp;• <small>15</small>&nbsp;[[Pedro Vite|Vite]]&nbsp;• <small>16</small>&nbsp;[[Jordy Caicedo|J. Caicedo]]&nbsp;• <small>17</small>&nbsp;[[Ángelo Preciado|Preciado]]&nbsp;• <small>18</small>&nbsp;[[Denil Castillo|Castillo]]&nbsp;• <small>19</small>&nbsp;[[Gonzalo Plata|Plata]]&nbsp;• <small>20</small>&nbsp;[[Nilson Angulo|Angulo]]&nbsp;• <small>21</small>&nbsp;[[Alan Franco|Franco]]&nbsp;• <small>22</small>&nbsp;[[Gonzalo Valle|Valle]]&nbsp;• <small>23</small>&nbsp;[[Moisés Caicedo|M. Caicedo]]&nbsp;• <small>24</small>&nbsp;[[Jeremy Arévalo|Arévalo]]&nbsp;• <small>25</small>&nbsp;[[Jackson Porozo|Porozo]]&nbsp;• <small>26</small>&nbsp;[[Yaimar Medina|Medina]]&nbsp;• <small>izbornik:</small> [[Sebastián Beccacece|Beccacece]] </div> }}<noinclude> [[Kategorija:Predlošci sastava nogometnih reprezentacija na SP 2026.|Ekvador]] </noinclude> 6bqzzv9tsidqjm9gsppnli0f5pohc6j 7475940 7475939 2026-06-05T22:55:10Z Croxyz 205325 7475940 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Sastav Ekvador 2026 SP | naslov = [[Ekvadorska nogometna reprezentacija|<span style="color:#003893;">Sastav Ekvadora</span>]] na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|<span style="color:#003893;">SP 2026.</span>]] | slika = [[Slika:Flag of Ecuador.svg|50px]] | naslov-style = background:#FCD116; border:1px solid silver; color:#003893; | popis-style = text-align:center; | popis1 = <div> <small>1</small>&nbsp;[[Hernán Galíndez|Galíndez]]&nbsp;• <small>2</small>&nbsp;[[Félix Torres|Torres]]&nbsp;• <small>3</small>&nbsp;[[Piero Hincapié|Hincapié]]&nbsp;• <small>4</small>&nbsp;[[Joel Ordóñez|Ordóñez]]&nbsp;• <small>5</small>&nbsp;[[Jordy Alcívar|Alcívar]]&nbsp;• <small>6</small>&nbsp;[[Willian Pacho|Pacho]]&nbsp;• <small>7</small>&nbsp;[[Pervis Estupiñán|Estupiñán]]&nbsp;• <small>8</small>&nbsp;[[Anthony Valencia|A. Valencia]]&nbsp;• <small>9</small>&nbsp;[[John Yeboah|Yeboah]]&nbsp;• <small>10</small>&nbsp;[[Kendry Páez|Páez]]&nbsp;• <small>11</small>&nbsp;[[Kevin Rodríguez|Rodríguez]]&nbsp;• <small>12</small>&nbsp;[[Moisés Ramírez|Ramírez]]&nbsp;• <small>13</small>&nbsp;[[Enner Valencia|E. Valencia]]&nbsp;{{kapetan}}&nbsp;• <small>14</small>&nbsp;[[Alan Minda|Minda]]&nbsp;• <small>15</small>&nbsp;[[Pedro Vite|Vite]]&nbsp;• <small>16</small>&nbsp;[[Jordy Caicedo|J. Caicedo]]&nbsp;• <small>17</small>&nbsp;[[Ángelo Preciado|Preciado]]&nbsp;• <small>18</small>&nbsp;[[Denil Castillo|Castillo]]&nbsp;• <small>19</small>&nbsp;[[Gonzalo Plata|Plata]]&nbsp;• <small>20</small>&nbsp;[[Nilson Angulo|Angulo]]&nbsp;• <small>21</small>&nbsp;[[Alan Franco|Franco]]&nbsp;• <small>22</small>&nbsp;[[Gonzalo Valle|Valle]]&nbsp;• <small>23</small>&nbsp;[[Moisés Caicedo|M. Caicedo]]&nbsp;• <small>24</small>&nbsp;[[Jeremy Arévalo|Arévalo]]&nbsp;• <small>25</small>&nbsp;[[Jackson Porozo|Porozo]]&nbsp;• <small>26</small>&nbsp;[[Yaimar Medina|Medina]]&nbsp;• <small>izbornik:</small> [[Sebastián Beccacece|Beccacece]] </div> }}<noinclude> [[Kategorija:Predlošci sastava nogometnih reprezentacija na SP 2026.|Ekvador]] </noinclude> 4y10jhi82kefy0ngzhc2w9w24bl1ki6 10 813200 7475944 2026-06-05T23:00:12Z Croxyz 205325 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Navigacija | naziv = Sastav SAD 2026 SP | naslov = [[Nogometna reprezentacija SAD-a|<span style="color:white;">Sastav SAD-a</span>]] na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|<span style="color:white;">SP 2026.</span>]] | slika = [[Slika:Flag of the United States.svg|50px|border]] | naslov-style = background:#002868; border:1px solid #BF0A30; color:white; | popis-style = text-align:center; | popis1 = <div> <small>1</s...«. 7475944 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Sastav SAD 2026 SP | naslov = [[Nogometna reprezentacija SAD-a|<span style="color:white;">Sastav SAD-a</span>]] na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|<span style="color:white;">SP 2026.</span>]] | slika = [[Slika:Flag of the United States.svg|50px|border]] | naslov-style = background:#002868; border:1px solid #BF0A30; color:white; | popis-style = text-align:center; | popis1 = <div> <small>1</small>&nbsp;[[Matt Turner|Turner]]&nbsp;• <small>2</small>&nbsp;[[Sergiño Dest|Dest]]&nbsp;• <small>3</small>&nbsp;[[Chris Richards|Richards]]&nbsp;• <small>4</small>&nbsp;[[Tyler Adams|Adams]]&nbsp;• <small>5</small>&nbsp;[[Antonee Robinson|A. Robinson]]&nbsp;• <small>6</small>&nbsp;[[Auston Trusty|Trusty]]&nbsp;• <small>7</small>&nbsp;[[Giovanni Reyna|Reyna]]&nbsp;• <small>8</small>&nbsp;[[Weston McKennie|McKennie]]&nbsp;• <small>9</small>&nbsp;[[Ricardo Pepi|Pepi]]&nbsp;• <small>10</small>&nbsp;[[Christian Pulišić|Pulišić]]&nbsp;• <small>11</small>&nbsp;[[Brenden Aaronson|Aaronson]]&nbsp;• <small>12</small>&nbsp;[[Miles Robinson|M. Robinson]]&nbsp;• <small>13</small>&nbsp;[[Tim Ream|Ream]]&nbsp;{{kapetan}}&nbsp;• <small>14</small>&nbsp;[[Sebastian Berhalter|Berhalter]]&nbsp;• <small>15</small>&nbsp;[[Cristian Roldan|Roldan]]&nbsp;• <small>16</small>&nbsp;[[Alex Freeman|Freeman]]&nbsp;• <small>17</small>&nbsp;[[Malik Tillman|Tillman]]&nbsp;• <small>18</small>&nbsp;[[Maximilian Arfsten|Arfsten]]&nbsp;• <small>19</small>&nbsp;[[Haji Wright|Wright]]&nbsp;• <small>20</small>&nbsp;[[Folarin Balogun|Balogun]]&nbsp;• <small>21</small>&nbsp;[[Timothy Weah|Weah]]&nbsp;• <small>22</small>&nbsp;[[Mark McKenzie|McKenzie]]&nbsp;• <small>23</small>&nbsp;[[Joe Scally|Scally]]&nbsp;• <small>24</small>&nbsp;[[Matt Freese|Freese]]&nbsp;• <small>25</small>&nbsp;[[Chris Brady|Brady]]&nbsp;• <small>26</small>&nbsp;[[Alejandro Zendejas|Zendejas]]&nbsp;• <small>izbornik:</small> [[Mauricio Pochettino|Pochettino]] </div> }}<noinclude> [[Kategorija:Predlošci sastava nogometnih reprezentacija na SP 2026.|SAD]] </noinclude> l7ddi0ei4inirorp7xfqjm1peg3ey54 0 813201 7475950 2026-06-05T23:09:55Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Rhoideae]] na [[Rhoeae]] 7475950 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Rhoeae]] n6sd2e86h8o7rkaclj4dqrnvt1x03s4 10 813202 7475953 2026-06-05T23:17:31Z Croxyz 205325 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Navigacija | naziv = Sastav Turska 2026 SP | naslov = [[Turska nogometna reprezentacija|<span style="color:white;">Sastav Turske</span>]] na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|<span style="color:white;">SP 2026.</span>]] | slika = [[Slika:Flag of Turkey.svg|50px|border]] | naslov-style = background:#E30A17; border:1px solid silver; color:white; | popis-style = text-align:center; | popis1 = <div> <small>1</small>&...«. 7475953 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Sastav Turska 2026 SP | naslov = [[Turska nogometna reprezentacija|<span style="color:white;">Sastav Turske</span>]] na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|<span style="color:white;">SP 2026.</span>]] | slika = [[Slika:Flag of Turkey.svg|50px|border]] | naslov-style = background:#E30A17; border:1px solid silver; color:white; | popis-style = text-align:center; | popis1 = <div> <small>1</small>&nbsp;[[Mert Günok|Günok]]&nbsp;• <small>2</small>&nbsp;[[Zeki Çelik|Çelik]]&nbsp;• <small>3</small>&nbsp;[[Merih Demiral|Demiral]]&nbsp;• <small>4</small>&nbsp;[[Çağlar Söyüncü|Söyüncü]]&nbsp;• <small>5</small>&nbsp;[[Salih Özcan|Özcan]]&nbsp;• <small>6</small>&nbsp;[[Orkun Kökçü|Kökçü]]&nbsp;• <small>7</small>&nbsp;[[Kerem Aktürkoğlu|Aktürkoğlu]]&nbsp;• <small>8</small>&nbsp;[[Arda Güler|Güler]]&nbsp;• <small>9</small>&nbsp;[[Deniz Gül|Gül]]&nbsp;• <small>10</small>&nbsp;[[Hakan Çalhanoğlu|Çalhanoğlu]]&nbsp;{{kapetan}}&nbsp;• <small>11</small>&nbsp;[[Kenan Yıldız|Yıldız]]&nbsp;• <small>12</small>&nbsp;[[Altay Bayındır|Bayındır]]&nbsp;• <small>13</small>&nbsp;[[Eren Elmalı|Elmalı]]&nbsp;• <small>14</small>&nbsp;[[Abdülkerim Bardakcı|Bardakcı]]&nbsp;• <small>15</small>&nbsp;[[Ozan Kabak|Kabak]]&nbsp;• <small>16</small>&nbsp;[[İsmail Yüksek|Yüksek]]&nbsp;• <small>17</small>&nbsp;[[İrfan Can Kahveci|Kahveci]]&nbsp;• <small>18</small>&nbsp;[[Mert Müldür|Müldür]]&nbsp;• <small>19</small>&nbsp;[[Yunus Akgün|Akgün]]&nbsp;• <small>20</small>&nbsp;[[Ferdi Kadıoğlu|Kadıoğlu]]&nbsp;• <small>21</small>&nbsp;[[Barış Alper Yılmaz|Yılmaz]]&nbsp;• <small>22</small>&nbsp;[[Kaan Ayhan|Ayhan]]&nbsp;• <small>23</small>&nbsp;[[Uğurcan Çakır|Çakır]]&nbsp;• <small>24</small>&nbsp;[[Oğuz Aydın|Aydın]]&nbsp;• <small>25</small>&nbsp;[[Samet Akaydin|Akaydin]]&nbsp;• <small>26</small>&nbsp;[[Can Uzun|Uzun]]&nbsp;• <small>izbornik:</small> [[Vincenzo Montella|Montella]] </div> }}<noinclude> [[Kategorija:Predlošci sastava nogometnih reprezentacija na SP 2026.|Turska]] </noinclude> p2rrj44q93jyn2gu92a8pdceq4xdh81 10 813203 7475965 2026-06-05T23:24:36Z Croxyz 205325 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Navigacija | naziv = Sastav Paragvaj 2026 SP | naslov = [[Paragvajska nogometna reprezentacija|<span style="color:white;">Sastav Paragvaja</span>]] na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|<span style="color:white;">SP 2026.</span>]] | slika = [[Slika:Flag of Paraguay.svg|50px|border]] | naslov-style = background:#DD0000; border:1px solid silver; color:white; | popis-style = text-align:center; | popis1 = <div> <small...«. 7475965 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Sastav Paragvaj 2026 SP | naslov = [[Paragvajska nogometna reprezentacija|<span style="color:white;">Sastav Paragvaja</span>]] na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|<span style="color:white;">SP 2026.</span>]] | slika = [[Slika:Flag of Paraguay.svg|50px|border]] | naslov-style = background:#DD0000; border:1px solid silver; color:white; | popis-style = text-align:center; | popis1 = <div> <small>1</small>&nbsp;[[Gatito Fernández|Fernández]]&nbsp;• <small>2</small>&nbsp;[[Gustavo Velázquez|Velázquez]]&nbsp;• <small>3</small>&nbsp;[[Omar Alderete|Alderete]]&nbsp;• <small>4</small>&nbsp;[[Juan José Cáceres|Cáceres]]&nbsp;• <small>5</small>&nbsp;[[Fabián Balbuena|Balbuena]]&nbsp;• <small>6</small>&nbsp;[[Júnior Alonso|Alonso]]&nbsp;• <small>7</small>&nbsp;[[Ramón Sosa|Sosa]]&nbsp;• <small>8</small>&nbsp;[[Diego Gómez (paragvajski nogometaš)|D. Gómez]]&nbsp;• <small>9</small>&nbsp;[[Antonio Sanabria|Sanabria]]&nbsp;• <small>10</small>&nbsp;[[Miguel Almirón|Almirón]]&nbsp;• <small>11</small>&nbsp;[[Maurício (nogometaš, rođen 2001.)|Maurício]]&nbsp;• <small>12</small>&nbsp;[[Orlando Gill|Gill]]&nbsp;• <small>13</small>&nbsp;[[José Canale|Canale]]&nbsp;• <small>14</small>&nbsp;[[Andrés Cubas|Cubas]]&nbsp;• <small>15</small>&nbsp;[[Gustavo Gómez|G. Gómez]]&nbsp;{{kapetan}}&nbsp;• <small>16</small>&nbsp;[[Damián Bobadilla|Bobadilla]]&nbsp;• <small>17</small>&nbsp;[[Kaku (nogometaš)|Kaku]]&nbsp;• <small>18</small>&nbsp;[[Álex Arce|Arce]]&nbsp;• <small>19</small>&nbsp;[[Julio Enciso|Enciso]]&nbsp;• <small>20</small>&nbsp;[[Braian Ojeda|Ojeda]]&nbsp;• <small>21</small>&nbsp;[[Gabriel Ávalos|Ávalos]]&nbsp;• <small>22</small>&nbsp;[[Gastón Olveira|Olveira]]&nbsp;• <small>23</small>&nbsp;[[Matías Galarza|Galarza]]&nbsp;• <small>24</small>&nbsp;[[Gustavo Caballero|Caballero]]&nbsp;• <small>25</small>&nbsp;[[Isidro Pitta|Pitta]]&nbsp;• <small>26</small>&nbsp;[[Alexandro Maidana|Maidana]]&nbsp;• <small>izbornik:</small> [[Gustavo Alfaro|Alfaro]] </div> }}<noinclude> [[Kategorija:Predlošci sastava nogometnih reprezentacija na SP 2026.|Paragvaj]] </noinclude> 7b6s9oj8s8iatfqxc9057nnhcrxtfah 0 813204 7475974 2026-06-06T00:44:44Z Hortenzija2024 325563 Dodana stranica o Hostu 7475974 wikitext text/x-wiki Nikola Host, Nicolaus Thomas Host, rođen je 1758. na Rijeci, gdje je isprva studirao medicinu i botaniku, a kasnije u Beču, gdje je doktorirao medicinu 1786. Nastavio je živjeti u Beču, gdje je djelovao kao liječnik, a 1792. je postao osobnim liječnikom cara Franje I (ili kao car Svetoga Rimskoga carstva Franjo II) te carski savjetnik. Na njegov prijedlog je 1793.u palači Belvedere osnovan botanički vrt, u kojem će se smjestiti Flora austriaca viva, bilje s područja cijele carevine. Sam je bio ravnateljem vrta do svoje smrti 1834. Na brojnim putovanjima diljem Austro-Ugarske Monarhije skupljao je bilje i sjemenje biljaka koje je posadio u botaničkom vrtu. 1797.je objavio i priručnik o biljkama (Synopsis plantarum in Austria provinciisque adjacentibus sponte crescentium<ref>https://books.google.at/books?id=8wIVAAAAYAAJ</ref>). Počevši od 1801. godine, objavio je bogato ilustrirano djelo o vrstama trava (Icones et descriptiones graminum austriacorum) u Austrijskom carstvu, nakon čega je između 1827. i 1831. slijedila Austrijska flora (Flora austriaca), te 1825. knjiga o vrbama (Salix). Host je predavao botaniku na Terezijanskoj vojnoj akademiji, a podučavao je i cara i njegovu braću, koji su se zanimali za botaniku. 1803. godine postaje dopisni član Accademiae delle Scienze di Torino. Njegov herbarij čuvao se u Botaničkom vrtu palače Belvedere u Beču. Host je umro 1834. tbtmuq4jguuylgyaso4jiphv61fbizh 7475975 7475974 2026-06-06T00:54:37Z Hortenzija2024 325563 Dodana stranica o Hostu. Treba staviti poveznicu na druge jezike. 7475975 wikitext text/x-wiki Nikola Host, lat. Nicolaus Thomas Host, botaničar i liječnik, rođen je 1758. na Rijeci, gdje je isprva studirao medicinu i botaniku, a studij je nastavio u Beču, gdje je doktorirao medicinu 1786. Nastavio je živjeti u Beču, gdje je djelovao kao liječnik, a 1792. je postao osobnim liječnikom cara Franje I (kao car Svetoga Rimskoga carstva Franjo II) te carski savjetnik. Na njegov prijedlog je 1793.u palači Belvedere osnovan botanički vrt, u kojem će se smjestiti Flora austriaca viva, bilje s područja cijele carevine. Sam je bio ravnateljem vrta do svoje smrti 1834. Na brojnim putovanjima diljem Austro-Ugarske Monarhije skupljao je bilje i sjemenje biljaka koje je posadio u botaničkom vrtu. 1797.je objavio i priručnik o biljkama (Synopsis plantarum in Austria provinciisque adjacentibus sponte crescentium<ref>https://books.google.at/books?id=8wIVAAAAYAAJ</ref>). Počevši od 1801. godine, objavio je bogato ilustrirano djelo o vrstama trava (Icones et descriptiones graminum austriacorum) u Austrijskom carstvu, nakon čega je između 1827. i 1831. slijedila Austrijska flora (Flora austriaca), te 1825. knjiga o vrbama (Salix). Host je predavao botaniku na Terezijanskoj vojnoj akademiji, a podučavao je i cara i njegovu braću, koji su se zanimali za botaniku. 1803. godine postaje dopisni član Accademiae delle Scienze di Torino. Njegov herbarij čuvao se u Botaničkom vrtu palače Belvedere u Beču. Host je umro 1834. <references /> ====== Radovi N. Hosta ====== Synopsis plantarum in Austria provinciisque adjacentibus sponte crescentium Icones et descriptiones graminum austriacorum Flora austriaca ====== Literatura o Hostu ====== * Gräffer i Czikann, Oesterr. National-Encyklopädie, II. str. 625. * A. Neilreich in Verhandl. des zoolog.-botan. Vereins zu Wien, V. (1855), str. 35. * Wurzbach, Biographisches Lexikon des österr. Kaiserstaates, IX. str. 340. * Reichardt, Heinrich Wilhelm, "Host, Nicolaus Thomas" u: Allgemeine Deutsche Biographie 13 (1881), str. 190 [Online-Version]; URL: <nowiki>https://www.deutsche-biographie.de/gnd100360696.html#adbcontent</nowiki> 7eoufe0y0pyra5g5ytlx5can7dknx0k 7476001 7475975 2026-06-06T04:18:24Z PonoRoboT 259157 [[WP:OPH]] [[:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]] 7476001 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infookvir znanstvenik | ime = Nikola Toma Host | datum_rođenja = prosinac [[1761.]] | mjesto_rođenja = [[Rijeka]] | datum_smrti = [[13. siječnja]] [[1834.]] | mjesto_smrti = [[Beč]] | autor_kratica_bot = Host }} '''Nikola Toma Host''' ([[lat.]] Nicolaus Thomas Host; [[Rijeka]] [[1758.]] ili [[1761.]]<!--pojavljuju se razni datumi: godina 1758. ili 6., 7., 15. prosinca 1761. --> – [[Beč]], [[13. siječnja]] [[1834.]]), [[botaničar]] i [[liječnik]].<ref>{{Citiranje weba|title=Host, Nikola Toma|url=https://enciklopedija.hr/clanak/host-nikola-toma|access-date=2026-06-06|website=Hrvatska enciklopedija|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=HOST, Nikola Toma|url=https://hbl.lzmk.hr/clanak/host-nikola-toma|access-date=2026-06-06|website=[[Hrvatski biografski leksikon]]|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|language=hr}}</ref> U Rijeci je isprva studirao medicinu i botaniku, a studij je nastavio u Beču, gdje je doktorirao medicinu 1786. Nastavio je živjeti u Beču, djelujući kao liječnik, a 1792. postao je osobnim liječnikom cara Franje I (Franjo II kao car [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetoga Rimskoga Carstva]]) te carski savjetnik. Na njegov je prijedlog 1793. u palači [[Belvedere]] osnovan [[botanički vrt]], u kojem će se smjestiti ''Flora austriaca viva'', bilje s područja cijele carevine. Sam je bio ravnateljem vrta do svoje smrti 1834. Na brojnim putovanjima diljem [[Austro-Ugarska Monarhija|Austro-Ugarske Monarhije]] skupljao je bilje i sjemenje biljaka, koje je posadio u botaničkom vrtu. Godine 1797. objavio je priručnik o biljkama (''Synopsis plantarum in Austria provinciisque adjacentibus sponte crescentium''). Počevši od 1801. godine objavio je bogato ilustrirano djelo o vrstama trava (''Icones et descriptiones graminum austriacorum'') u Austrijskom carstvu, nakon čega je između 1827. i 1831. slijedila Austrijska flora (''Flora austriaca''), te 1825. knjiga o vrbama (''Salix''). Host je predavao botaniku na Terezijanskoj vojnoj akademiji, a podučavao je i cara i njegovu braću, koji su se zanimali za botaniku. Godine 1803. postaje dopisni član Accademiae delle Scienze di Torino. Njegov herbarij čuvao se u Botaničkom vrtu palače Belvedere u Beču. == Djela == * [https://archive.org/details/nicolaithomaehos00host/mode/2up ''Synopsis plantarum in Austria provinciisque adjacentibus sponte crescentium''] (1797.) * [https://archive.org/details/mobot31753000744869 ''Icones et descriptiones graminum austriacorum''] (1801.) * [https://www.google.com/books/edition/Flora_Austriaca/o3ZIAAAAYAAJ?hl=en ''Flora austriaca''] (1827. – 1831.) == Bibliografija == * Gräffer i Czikann. Oesterr. National-Encyklopädie. II. Str. 625. * A. Neilreich (1855.) Verhandl. des zoolog.-botan. Vereins zu Wien. V. Str. 35. * Wurzbach. [[:s:de:BLKÖ:Host, Nikolaus Thomas|''Host, Nikolaus Thomas'']]. Biographisches Lexikon des österr. Kaiserstaates IX. Str. 340. * Reichardt, Heinrich Wilhelm, [https://www.deutsche-biographie.de/gnd100360696.html#adbcontent ''Host, Nicolaus Thomas'']. Allgemeine Deutsche Biographie 13 (1881). Str. 190 * [https://www.biographien.ac.at/oebl_2/433.pdf ''Host Nicolaus Thomas''] Österr. Biogr. Lexikon, Bd. II. == Izvori == {{Izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Host, Nikola}} [[Kategorija:Austrijski botaničari]] [[Kategorija:Hrvatski botaničari]] [[Kategorija:Botaničari s autorskim kraticama|Host]] qsftppokoyd146kvbe0hahx3q28nmtm 0 813205 7475987 2026-06-06T01:29:57Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Mosquitoxylum'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Anacardiaceae]] | tribus = [[Rhoeae]] | genus = '''''Mosquitoxylum''''' | genus_autorstvo = Krug & Urb. | species = ''M. jamaicense'...«. 7475987 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Mosquitoxylum'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Anacardiaceae]] | tribus = [[Rhoeae]] | genus = '''''Mosquitoxylum''''' | genus_autorstvo = Krug & Urb. | species = ''M. jamaicense'' | subspecies = | dvoimeno = ''Mosquitoxylum jamaicense'' | dvoimeno_autorstvo = Krug & Urb. }} '''''Mosquitoxylum''''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Pachycormus''), monotipski biljni rod iz porodice [[Rujevke|rujevki]]. Izvorno područje ove vrste je Južni Meksiko do Srednje Amerike, Ekvador, [[Jamajka]]. To je drvo i prvenstveno raste u vlažnom tropskom [[biom]]u. Koristi se kao lijek. == Ime == Ime roda ''Mosquitoxylum'' dolazi od mosquito + grčki xylon = drvo. Dakle, doslovno nešto kao “komarčevo drvo” ili “mosquito wood”. Epitet jamaicense znači jamajčansko, iako vrsta nije ograničena samo na Jamajku. == Opis == ''Mosquitoxylum'' <small>Krug & Urb.</small> je monotipski rod iz porodice ''[[Anacardiaceae]]'', s jedinom vrstom ''Mosquitoxylum jamaicense'', prirodno je rasprostranjen od južnog [[Meksiko|Meksika]] kroz [[Srednja Amerika|Srednju Ameriku]] do [[Ekvador]]a te na [[Jamajka|Jamajci]]. Raste u vlažnim tropskim šumama kao [[stablo]], obično visoko 15–30 m, rjeđe kao niži [[grm]]. [[Deblo]] može biti ravno i snažno, do oko 1 m promjera. [[Listovi]] su izmjenični i perasto sastavljeni, a [[plod]] je mala koštunica. Vrsta se lokalno koristi za drvo i u tradicionalnoj medicini.<ref name="Useful ">[https://tropical.theferns.info/viewtropical.php?id=Mosquitoxylum+jamaicense Useful Tropical plants], pristupljeno 6. lipnja 2026.</ref> == Galerija == <gallery mode=packed> </gallery> == Sinonimi == Heterotipski: * ''Mosquitoxylum jamaicense var. panamense'' <small>F.A.Barkley & M.J.Reed</small> in Amer. Midl. Naturalist 24: 677 (1940) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Rhoeae]] [[Kategorija:Monotipski biljni rodovi]] qbcpz0ud7mbnu4ftmgf37m8o7zaj30u 7475988 7475987 2026-06-06T01:30:12Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Mosquitoxylum]] na [[Mosquitoxylum jamaicense]] 7475987 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Mosquitoxylum'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Anacardiaceae]] | tribus = [[Rhoeae]] | genus = '''''Mosquitoxylum''''' | genus_autorstvo = Krug & Urb. | species = ''M. jamaicense'' | subspecies = | dvoimeno = ''Mosquitoxylum jamaicense'' | dvoimeno_autorstvo = Krug & Urb. }} '''''Mosquitoxylum''''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Pachycormus''), monotipski biljni rod iz porodice [[Rujevke|rujevki]]. Izvorno područje ove vrste je Južni Meksiko do Srednje Amerike, Ekvador, [[Jamajka]]. To je drvo i prvenstveno raste u vlažnom tropskom [[biom]]u. Koristi se kao lijek. == Ime == Ime roda ''Mosquitoxylum'' dolazi od mosquito + grčki xylon = drvo. Dakle, doslovno nešto kao “komarčevo drvo” ili “mosquito wood”. Epitet jamaicense znači jamajčansko, iako vrsta nije ograničena samo na Jamajku. == Opis == ''Mosquitoxylum'' <small>Krug & Urb.</small> je monotipski rod iz porodice ''[[Anacardiaceae]]'', s jedinom vrstom ''Mosquitoxylum jamaicense'', prirodno je rasprostranjen od južnog [[Meksiko|Meksika]] kroz [[Srednja Amerika|Srednju Ameriku]] do [[Ekvador]]a te na [[Jamajka|Jamajci]]. Raste u vlažnim tropskim šumama kao [[stablo]], obično visoko 15–30 m, rjeđe kao niži [[grm]]. [[Deblo]] može biti ravno i snažno, do oko 1 m promjera. [[Listovi]] su izmjenični i perasto sastavljeni, a [[plod]] je mala koštunica. Vrsta se lokalno koristi za drvo i u tradicionalnoj medicini.<ref name="Useful ">[https://tropical.theferns.info/viewtropical.php?id=Mosquitoxylum+jamaicense Useful Tropical plants], pristupljeno 6. lipnja 2026.</ref> == Galerija == <gallery mode=packed> </gallery> == Sinonimi == Heterotipski: * ''Mosquitoxylum jamaicense var. panamense'' <small>F.A.Barkley & M.J.Reed</small> in Amer. Midl. Naturalist 24: 677 (1940) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Rhoeae]] [[Kategorija:Monotipski biljni rodovi]] qbcpz0ud7mbnu4ftmgf37m8o7zaj30u 7475990 7475988 2026-06-06T01:30:24Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Mosquitoxylum jamaicense]] na [[Mosquitoxylum]] preko preusmjeravanja 7475987 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Mosquitoxylum'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Anacardiaceae]] | tribus = [[Rhoeae]] | genus = '''''Mosquitoxylum''''' | genus_autorstvo = Krug & Urb. | species = ''M. jamaicense'' | subspecies = | dvoimeno = ''Mosquitoxylum jamaicense'' | dvoimeno_autorstvo = Krug & Urb. }} '''''Mosquitoxylum''''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Pachycormus''), monotipski biljni rod iz porodice [[Rujevke|rujevki]]. Izvorno područje ove vrste je Južni Meksiko do Srednje Amerike, Ekvador, [[Jamajka]]. To je drvo i prvenstveno raste u vlažnom tropskom [[biom]]u. Koristi se kao lijek. == Ime == Ime roda ''Mosquitoxylum'' dolazi od mosquito + grčki xylon = drvo. Dakle, doslovno nešto kao “komarčevo drvo” ili “mosquito wood”. Epitet jamaicense znači jamajčansko, iako vrsta nije ograničena samo na Jamajku. == Opis == ''Mosquitoxylum'' <small>Krug & Urb.</small> je monotipski rod iz porodice ''[[Anacardiaceae]]'', s jedinom vrstom ''Mosquitoxylum jamaicense'', prirodno je rasprostranjen od južnog [[Meksiko|Meksika]] kroz [[Srednja Amerika|Srednju Ameriku]] do [[Ekvador]]a te na [[Jamajka|Jamajci]]. Raste u vlažnim tropskim šumama kao [[stablo]], obično visoko 15–30 m, rjeđe kao niži [[grm]]. [[Deblo]] može biti ravno i snažno, do oko 1 m promjera. [[Listovi]] su izmjenični i perasto sastavljeni, a [[plod]] je mala koštunica. Vrsta se lokalno koristi za drvo i u tradicionalnoj medicini.<ref name="Useful ">[https://tropical.theferns.info/viewtropical.php?id=Mosquitoxylum+jamaicense Useful Tropical plants], pristupljeno 6. lipnja 2026.</ref> == Galerija == <gallery mode=packed> </gallery> == Sinonimi == Heterotipski: * ''Mosquitoxylum jamaicense var. panamense'' <small>F.A.Barkley & M.J.Reed</small> in Amer. Midl. Naturalist 24: 677 (1940) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Rhoeae]] [[Kategorija:Monotipski biljni rodovi]] qbcpz0ud7mbnu4ftmgf37m8o7zaj30u 7475994 7475990 2026-06-06T01:31:45Z Zeljko 1196 7475994 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Mosquitoxylum'' | slika = Mosquitoxylum jamaicense 24275742.jpg | slika_opis = ''M. jamaicense'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Anacardiaceae]] | tribus = [[Rhoeae]] | genus = '''''Mosquitoxylum''''' | genus_autorstvo = Krug & Urb. | species = ''M. jamaicense'' | subspecies = | dvoimeno = ''Mosquitoxylum jamaicense'' | dvoimeno_autorstvo = Krug & Urb. }} '''''Mosquitoxylum''''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Pachycormus''), monotipski biljni rod iz porodice [[Rujevke|rujevki]]. Izvorno područje ove vrste je Južni Meksiko do Srednje Amerike, Ekvador, [[Jamajka]]. To je drvo i prvenstveno raste u vlažnom tropskom [[biom]]u. Koristi se kao lijek. == Ime == Ime roda ''Mosquitoxylum'' dolazi od mosquito + grčki xylon = drvo. Dakle, doslovno nešto kao “komarčevo drvo” ili “mosquito wood”. Epitet jamaicense znači jamajčansko, iako vrsta nije ograničena samo na Jamajku. == Opis == ''Mosquitoxylum'' <small>Krug & Urb.</small> je monotipski rod iz porodice ''[[Anacardiaceae]]'', s jedinom vrstom ''Mosquitoxylum jamaicense'', prirodno je rasprostranjen od južnog [[Meksiko|Meksika]] kroz [[Srednja Amerika|Srednju Ameriku]] do [[Ekvador]]a te na [[Jamajka|Jamajci]]. Raste u vlažnim tropskim šumama kao [[stablo]], obično visoko 15–30 m, rjeđe kao niži [[grm]]. [[Deblo]] može biti ravno i snažno, do oko 1 m promjera. [[Listovi]] su izmjenični i perasto sastavljeni, a [[plod]] je mala koštunica. Vrsta se lokalno koristi za drvo i u tradicionalnoj medicini.<ref name="Useful ">[https://tropical.theferns.info/viewtropical.php?id=Mosquitoxylum+jamaicense Useful Tropical plants], pristupljeno 6. lipnja 2026.</ref> == Galerija == <gallery mode=packed> </gallery> == Sinonimi == Heterotipski: * ''Mosquitoxylum jamaicense var. panamense'' <small>F.A.Barkley & M.J.Reed</small> in Amer. Midl. Naturalist 24: 677 (1940) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Rhoeae]] [[Kategorija:Monotipski biljni rodovi]] f7ddxvslou6qkhdc4rl55k5pf5qchdc 7475995 7475994 2026-06-06T01:32:46Z Zeljko 1196 7475995 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Mosquitoxylum'' | slika = Mosquitoxylum jamaicense 24275742.jpg | slika_opis = ''M. jamaicense'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Anacardiaceae]] | tribus = [[Rhoeae]] | genus = '''''Mosquitoxylum''''' | genus_autorstvo = Krug & Urb. | species = ''M. jamaicense'' | subspecies = | dvoimeno = ''Mosquitoxylum jamaicense'' | dvoimeno_autorstvo = Krug & Urb. }} '''''Mosquitoxylum''''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Pachycormus''), monotipski biljni rod iz porodice [[Rujevke|rujevki]]. Izvorno područje ove vrste je Južni Meksiko do Srednje Amerike, Ekvador, [[Jamajka]]. To je drvo i prvenstveno raste u vlažnom tropskom [[biom]]u. Koristi se kao lijek. <ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:164514-2 Kew], pristupljeno 6. lipnja 2026.</ref> == Ime == Ime roda ''Mosquitoxylum'' dolazi od mosquito + grčki xylon = drvo. Dakle, doslovno nešto kao “komarčevo drvo” ili “mosquito wood”. Epitet jamaicense znači jamajčansko, iako vrsta nije ograničena samo na Jamajku. == Opis == ''Mosquitoxylum'' <small>Krug & Urb.</small> je monotipski rod iz porodice ''[[Anacardiaceae]]'', s jedinom vrstom ''Mosquitoxylum jamaicense'', prirodno je rasprostranjen od južnog [[Meksiko|Meksika]] kroz [[Srednja Amerika|Srednju Ameriku]] do [[Ekvador]]a te na [[Jamajka|Jamajci]]. Raste u vlažnim tropskim šumama kao [[stablo]], obično visoko 15–30 m, rjeđe kao niži [[grm]]. [[Deblo]] može biti ravno i snažno, do oko 1 m promjera. [[Listovi]] su izmjenični i perasto sastavljeni, a [[plod]] je mala koštunica. Vrsta se lokalno koristi za drvo i u tradicionalnoj medicini.<ref name="Useful ">[https://tropical.theferns.info/viewtropical.php?id=Mosquitoxylum+jamaicense Useful Tropical plants], pristupljeno 6. lipnja 2026.</ref> == Galerija == <gallery mode=packed> </gallery> == Sinonimi == Heterotipski: * ''Mosquitoxylum jamaicense var. panamense'' <small>F.A.Barkley & M.J.Reed</small> in Amer. Midl. Naturalist 24: 677 (1940) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Rhoeae]] [[Kategorija:Monotipski biljni rodovi]] nfw8mdw7dist1wpqmbyzahqhlli7ydj 0 813207 7475991 2026-06-06T01:30:24Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Mosquitoxylum jamaicense]] na [[Mosquitoxylum]] preko preusmjeravanja 7475991 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Mosquitoxylum]] 2k0do27plr5e5284vnar8cecp8ek30d 14 813208 7475997 2026-06-06T01:38:38Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Rujevke]]«. 7475997 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Rujevke]] 9xcwwzvfayx6tyb9get3ic1t6r63riv 0 813209 7476005 2026-06-06T04:51:29Z Lajoswinkler 219220 Lajoswinkler premješta stranicu [[Mitohondrijski DNK]] na [[Mitohondrijska DNA]]: Uobičajen naziv ([[WP:UN]]): kratice međunarodnog biokemijskog nazivlja se ne prevode 7476005 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Mitohondrijska DNA]] 20vnrml3pte9qfbfduwhw7ytvuxc39b 0 813210 7476012 2026-06-06T05:02:00Z Lajoswinkler 219220 Lajoswinkler premješta stranicu [[Analiza DNK]] na [[Analiza DNA]] preko preusmjeravanja: Uobičajen naziv ([[WP:UN]]): kratice međunarodnog biokemijskog nazivlja se ne prevode 7476012 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Analiza DNA]] 298w5pyahlhkn7ux9peole2j87lqzrl 0 813211 7476017 2026-06-06T05:17:44Z Lajoswinkler 219220 Lajoswinkler premješta stranicu [[Metilacija DNK]] na [[Metilacija DNA]]: Uobičajen naziv ([[WP:UN]]): kratice međunarodnog biokemijskog nazivlja se ne prevode 7476017 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Metilacija DNA]] 4rkvrm33cc6r4l7asf0zgo32m72i5h5 0 813212 7476022 2026-06-06T05:47:00Z Lajoswinkler 219220 Lajoswinkler premješta stranicu [[DNA anotacija]] na [[Anotacija DNA]]: Pravopisno pogrešan naziv 7476022 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Anotacija DNA]] 1igkpejakwpm8at7rt022jr0ib4m0t2 0 813213 7476026 2026-06-06T06:02:33Z Lajoswinkler 219220 Lajoswinkler premješta stranicu [[DNK spona]] na [[DNA spona]]: Uobičajen naziv ([[WP:UN]]): kratice međunarodnog biokemijskog nazivlja se ne prevode 7476026 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[DNA spona]] 810be4i6d5srgt21a0ukb0soyzdwur6 0 813214 7476034 2026-06-06T06:19:34Z ~2026-33426-84 363302 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{TV | Ime = Canal+ Action | logo = Canal+ Action 2024.svg | Vlasnik = [[Canal+]] | Početak emitiranja = 28. veljače 2023. Češka i Slovačka<br/>4. prosinca 2023. Nizozemska<br/>2. srpnja 2024. Austrija<br/>1. prosinca 2025. Mađarska |Zemlja= | Website =}} '''Canal+ Action''' je sportski i filmski TV kanal tvrtke [[M7 Group]] (u vlasništvu Canal+ Group), koji se emitira u [[Nizozemska]], [[Češka]], [[Slovačka]], [...«. 7476034 wikitext text/x-wiki {{TV | Ime = Canal+ Action | logo = Canal+ Action 2024.svg | Vlasnik = [[Canal+]] | Početak emitiranja = 28. veljače 2023. Češka i Slovačka<br/>4. prosinca 2023. Nizozemska<br/>2. srpnja 2024. Austrija<br/>1. prosinca 2025. Mađarska |Zemlja= | Website =}} '''Canal+ Action''' je sportski i filmski TV kanal tvrtke [[M7 Group]] (u vlasništvu Canal+ Group), koji se emitira u [[Nizozemska]], [[Češka]], [[Slovačka]], [[Austrija]] i [[Mađarska]]. == Izvori == {{Izvori}} {{mrva-mediji}} [[Kategorija:Televizijske postaje]] [[Ro:Canal+ Action]] [[Sk:Canal+ Action]] [[De:Canal+ Action]] [[Fr:Canal+ Action]] [[Simple:Canal+ Action]] [[Lb:Canal+ Action]] [[Nl:Canal+ Action]] shpodve2tg8zh6h0q7oeawwmkv9qjgy 10 813215 7476049 2026-06-06T08:15:31Z Ame71 128419 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Navigacija | naziv = YU nogomet 1983./84. | naslov = Nogomet u Jugoslaviji u sezoni 1983./84. | grupa1 = Savezna natjecanja | popis1 = <div> [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1983./84.|1. savezna liga]] • [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1983./84.|2. savezna liga]] • [[Kup maršala Tita 1983./84.|Kup maršala Tita]] </div> | grupa2 = [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1983./84.|3. rang]]<br />(rep...«. 7476049 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = YU nogomet 1983./84. | naslov = Nogomet u Jugoslaviji u sezoni 1983./84. | grupa1 = Savezna natjecanja | popis1 = <div> [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1983./84.|1. savezna liga]] • [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1983./84.|2. savezna liga]] • [[Kup maršala Tita 1983./84.|Kup maršala Tita]] </div> | grupa2 = [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1983./84.|3. rang]]<br />(republičke lige) | popis2 = <div> [[Slovenska republička nogometna liga 1983./84.|Slovenija]] • Hrvatska <small>([[Hrvatska nogometna liga – Zapad 1983./84.|Zapad]] / [[Hrvatska nogometna liga – Sjever 1983./84.|Sjever]] / [[Hrvatska nogometna liga – Istok 1983./84.|Istok]] / [[Hrvatska nogometna liga – Jug 1983./84.|Jug]])</small> • [[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine 1983./84.|Bosna i Hercegovina]] • [[Vojvođanska nogometna liga 1983./84.|Vojvodina]] • [[Prva srpska nogometna liga 1983./84.|Srbija]] • [[Prva nogometna liga Kosova 1983./84.|Kosovo]] • [[Crnogorska republička nogometna liga 1983./84.|Crna Gora]] • [[Makedonska republička nogometna liga 1983./84.|Makedonija]] </div> | grupa3 = 4. rang<br />(regionalne lige) | popis3 = <div> [[Slovenske regionalne nogometne lige 1983./84.|Slovenija]] <small>(Zapad / Istok)</small> • Hrvatska <small>([[Regionalna nogometna liga – Istarska skupina 1983./84.|Istra]] / [[Primorsko-goranska regionalna nogometna liga 1983./84.|Primorje]] / [[IV. regionalna nogometna liga Karlovac – Sisak – Gospić 1983./84.|Karlovac-Sisak-Gospić]] / [[Regionalna nogometna liga ZO Zagreb 1983./84.|Zagreb]] / [[III. regionalna nogometna liga Varaždin 1983./84.|Varaždin]] / [[II. regionalna nogometna liga Bjelovar 1983./84.|Bjelovar]] / [[Regionalna nogometna liga Slavonije i Baranje – Sjever 1983./84.|Slavonija Sjever]] / [[Regionalna nogometna liga Slavonije i Baranje – Jug 1983./84.|Slavonija Jug]] / [[Dalmatinska nogometna liga 1983./84.|Dalmacija]])</small> • Bosna i Hercegovina <small>([[Regionalna nogometna liga BiH – Zapad 1983./84.|Zapad]] / [[Regionalna nogometna liga BiH – Sjever 1983./84.|Sjever]] / [[Regionalna nogometna liga BiH – Jug 1983./84.|Jug]])</small> • Vojvodina • Srbija • Kosovo • Crna Gora • Makedonija </div> }}<noinclude> {{tl-sort}} [[Kategorija:Skupni predlošci jugoslavenskih nogometnih natjecanja po sezonama|1983./84.]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1983./84.|/]] </noinclude> 2o1rbigssjvz0g18ap85gbwobabfi9a 0 813216 7476051 2026-06-06T08:17:09Z Ame71 128419 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Slovenske regionalne lige | sezona = 1983./84. | izdanje = | država = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Slovenija]] | stupanj lige = IV. | datum = | prvaci = | promovirani = | degradirani = | broj...«. 7476051 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Slovenske regionalne lige | sezona = 1983./84. | izdanje = | država = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Slovenija]] | stupanj lige = IV. | datum = | prvaci = | promovirani = | degradirani = | broj klubova = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Slovenske regionalne nogometne lige 1982./83.|1982./83.]] | sljedeća sezona = [[Slovenske regionalne nogometne lige 1984./85.|1984./85.]] }} Dvije skupine slovenskih regionalnih nogometnih liga ([[slovenski]]: ''območne nogometne lige'') u sezoni 1983./84. činile su četvrti rang jugoslavenskog nogometnog sustava (drugi rang [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Slovenije]]). == Grupa Zapad == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[ND Ilirija 1911|Ilirija Ljubljana]] ||22||17||2||3||56||15||+41||36 |- |2. || [[NK Ljubljana|Ljubljana]] ||22||14||7||1||40||15||+25||35 |- |3. || [[NK Jezero Medvode|Medvode]] ||22||10||5||7||46||31||+15||31 |- |4. || [[NK Dekani|Jadran Dekani]] ||22||9||7||6||33||26||+7||25 |- |5. || [[NK Jesenice|Jesenice]] ||22||9||5||8||33||28||+5||23 |- |6. || [[NK Krka|Elan Novo Mesto]] ||22||10||2||10||18||23||−5||22 |- |7. || [[NK Piran|Piran]] ||22||10||2||10||17||26||−9||22 |- |8. || [[NK Tabor Sežana|Tabor Sežana]] ||22||6||9||7||23||25||−2||21 |- |9. ||| [[NK Šoštanj|Šoštanj]] ||22||6||5||11||26||38||−12||17 |- |10. || [[NK Domžale|Domžale]] ||22||4||8||10||24||35||−11||16 |- |11. || [[NK Kočevje|Kočevje]] ||22||6||3||13||28||46||−18||15 |- |12. || [[NK Litija|Litija]] ||22||2||3||17||16||52||−37||7 |- |colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="delo">[http://www.dlib.si/listalnik/URN_NBN_SI_doc-6Z0ZU8R9/11/index.html#zoom=z Delo, 4. lipnja 1984., str. 11.]</ref></small> |} * '''Viši rang:''' ** Ilirija je promoviran u [[Slovenska republička nogometna liga 1984./85.|Slovensku republičku ligu 1984./85.]] == Grupa Istok == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[NK Brežice|Brežice]] ||22||12||5||5||42||22||+20||29 |- |2. || [[ND Dravinja|Dravinja]] ||22||12||3||7||43||32||+11||27 |- |3. || [[NK Aluminij Kidričevo|Aluminij Kidričevo]] ||22||12||3||7||40||30||+10||27 |- |4. || [[NK Drava Ptuj|Drava Ptuj]] ||22||12||2||8||48||27||+21||26 |- |5. || [[NK Steklar Rogaška Slatina|Steklar]] ||22||9||7||6||38||29||+9||25 |- |6. || [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] ||22||8||8||6||36||30||+6||24 |- |7. || [[NK Limbuš-Pekre|Limbuš Pekre]] ||22||9||6||7||35||29||+6||24 |- |8. || [[NK Dravograd|Dravograd]] ||22||7||5||10||32||35||−3||18 (−1) |- |9. || [[NK Fužinar|Fužinar]] ||22||7||4||11||27||41||−14||18 |- |10. || [[ND Mozirje|Elkroj Mozirje]] ||22||6||6||10||19||37||−18||18 |- |11. || [[NK Zagorje|Zagorje]] ||22||5||4||13||20||46||−26||13 (−1) |- |12. || [[NK Boč Poljčane|Boč Poljčane]] ||22||5||3||14||30||52||−22||12 (−1) |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="delo"/></small> |} * '''Viši rang:''' ** Brežice je promoviran u [[Slovenska republička nogometna liga 1984./85.|Slovensku republičku ligu 1984./85.]] == Izvori == <small> {{izvori}}</small> == Poveznice == * [[Slovenska republička nogometna liga 1983./84.]] == Vanjske poveznice == * [http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020] {{Druga slovenska nogometna liga}} {{YU nogomet 1983./84.}} [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1983./84.|SLO 2 ]] [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1983-84 2 regionalna]] [[Kategorija:Druga slovenska nogometna liga|1983-84]] tfizz5jrtv8izsll04z5o69pej85cw8 7476093 7476051 2026-06-06T11:48:14Z Croxyz 205325 7476093 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Slovenske regionalne lige | sezona = 1983./84. | izdanje = | država = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Slovenija]] | stupanj lige = IV. | datum = | prvaci = | promovirani = | degradirani = | broj klubova = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Slovenske regionalne nogometne lige 1982./83.|1982./83.]] | sljedeća sezona = [[Slovenske regionalne nogometne lige 1984./85.|1984./85.]] }} Dvije skupine slovenskih regionalnih nogometnih liga ([[slovenski]]: ''območne nogometne lige'') u sezoni 1983./84. činile su četvrti rang jugoslavenskog nogometnog sustava (drugi rang [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Slovenije]]). == Grupa Zapad == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[ND Ilirija 1911|Ilirija Ljubljana]] ||22||17||2||3||56||15||+41||36 |- |2. || [[NK Ljubljana|Ljubljana]] ||22||14||7||1||40||15||+25||35 |- |3. || [[NK Jezero Medvode|Medvode]] ||22||10||5||7||46||31||+15||31 |- |4. || [[NK Dekani|Jadran Dekani]] ||22||9||7||6||33||26||+7||25 |- |5. || [[NK Jesenice|Jesenice]] ||22||9||5||8||33||28||+5||23 |- |6. || [[NK Krka|Elan Novo Mesto]] ||22||10||2||10||18||23||−5||22 |- |7. || [[NK Piran|Piran]] ||22||10||2||10||17||26||−9||22 |- |8. || [[NK Tabor Sežana|Tabor Sežana]] ||22||6||9||7||23||25||−2||21 |- |9. ||| [[NK Šoštanj|Šoštanj]] ||22||6||5||11||26||38||−12||17 |- |10. || [[NK Domžale|Domžale]] ||22||4||8||10||24||35||−11||16 |- |11. || [[NK Kočevje|Kočevje]] ||22||6||3||13||28||46||−18||15 |- |12. || [[NK Litija|Litija]] ||22||2||3||17||16||52||−37||7 |- |colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="delo">[http://www.dlib.si/listalnik/URN_NBN_SI_doc-6Z0ZU8R9/11/index.html#zoom=z Delo, 4. lipnja 1984., str. 11.]</ref></small> |} * '''Viši rang:''' ** Ilirija je promovirana u [[Slovenska republička nogometna liga 1984./85.|Slovensku republičku ligu 1984./85.]] == Grupa Istok == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[NK Brežice|Brežice]] ||22||12||5||5||42||22||+20||29 |- |2. || [[ND Dravinja|Dravinja]] ||22||12||3||7||43||32||+11||27 |- |3. || [[NK Aluminij Kidričevo|Aluminij Kidričevo]] ||22||12||3||7||40||30||+10||27 |- |4. || [[NK Drava Ptuj|Drava Ptuj]] ||22||12||2||8||48||27||+21||26 |- |5. || [[NK Steklar Rogaška Slatina|Steklar]] ||22||9||7||6||38||29||+9||25 |- |6. || [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] ||22||8||8||6||36||30||+6||24 |- |7. || [[NK Limbuš-Pekre|Limbuš Pekre]] ||22||9||6||7||35||29||+6||24 |- |8. || [[NK Dravograd|Dravograd]] ||22||7||5||10||32||35||−3||18 (−1) |- |9. || [[NK Fužinar|Fužinar]] ||22||7||4||11||27||41||−14||18 |- |10. || [[ND Mozirje|Elkroj Mozirje]] ||22||6||6||10||19||37||−18||18 |- |11. || [[NK Zagorje|Zagorje]] ||22||5||4||13||20||46||−26||13 (−1) |- |12. || [[NK Boč Poljčane|Boč Poljčane]] ||22||5||3||14||30||52||−22||12 (−1) |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="delo"/></small> |} * '''Viši rang:''' ** Brežice su promovirane u [[Slovenska republička nogometna liga 1984./85.|Slovensku republičku ligu 1984./85.]] == Izvori == <small> {{izvori}}</small> == Poveznice == * [[Slovenska republička nogometna liga 1983./84.]] == Vanjske poveznice == * [http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020] {{Druga slovenska nogometna liga}} {{YU nogomet 1983./84.}} [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1983./84.|SLO 2 ]] [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1983-84 2 regionalna]] [[Kategorija:Druga slovenska nogometna liga|1983-84]] 286tsjlckarkuskbcuc6257myr2uy89 0 813217 7476058 2026-06-06T09:51:18Z Lajoswinkler 219220 Lajoswinkler premješta stranicu [[Sinteza DNK]] na [[Sinteza DNA]]: Uobičajen naziv ([[WP:UN]]): kratice međunarodnog biokemijskog nazivlja se ne prevode 7476058 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Sinteza DNA]] ezkb48qk7ntpxy29t2f92on8pa1ak2w 0 813218 7476070 2026-06-06T11:09:41Z Lajoswinkler 219220 Lajoswinkler premješta stranicu [[Gvanozin]] na [[Guanozin]]: Uobičajen naziv ([[WP:UN]]) 7476070 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Guanozin]] d8vxx53rgkbif9wfefhfzqyliiyv9k2