Wikipedija hrwiki https://hr.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica MediaWiki 1.47.0-wmf.12 first-letter Mediji Posebno Razgovor Suradnik Razgovor sa suradnikom Wikipedija Razgovor Wikipedija Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki MediaWiki razgovor Predložak Razgovor o predlošku Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu Dodatak Razgovor o dodatku Nacrt Razgovor o nacrtu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Event Event talk 0 5921 7563898 7517120 2026-07-26T09:39:12Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7563898 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:World Time Zones Map.svg|mini|380px|Karta vremenskih zona svijeta]] Jedan '''vremenski pojas (zona)''' pokriva područja [[Zemlja|Zemlje]] koja su izabrala isto [[mjesno vrijeme]]. == Povijest == Nekada su ljudi koristili [[Sunčevo vrijeme]], pa se doba dana razlikovalo od grada do grada. S napretkom [[telekomunikacije|telekomunikacija]] i širenjem [[željeznica|željeznice]], rasla je potreba za univerzalnim rješenjem. Vremenske su zone djelomično riješile problem jer su zbog njih svi satovi u određenoj regiji ugođeni na isto srednje Sunčevo vrijeme. Zbog brzog prolaženja tih manjih udaljenosti uporaba mjesnog vremena u svakodnevnom životu stvarala je velike probleme jer bi svako naselje imalo svoje vlastito vrijeme. Radi izbjegavanja takvih situacija, dogovorno je Zemljina kugla podijeljena na 24 [[vremenska zona|vremenska pojasa]] tako da sva mjesta unutar jedne zone imaju isto, tzv. [[pojasno vrijeme|pojasno (zonsko) vrijeme]].<ref name="Andreić">Željko Andreić: [http://www.gimpoz.hr/repos/files/1351250531pretvorba-zonskog-i-mjesnog-vremena.pdf ''E-škola astronomije: "Vježbe: mini-projekti". Pretvorba zonskog i mjesnog vremena''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171215184618/http://www.gimpoz.hr/repos/files/1351250531pretvorba-zonskog-i-mjesnog-vremena.pdf |date=15. prosinca 2017. }} Gimnazija Požega. Pristupljeno 3. svibnja 2017.</ref> Dogovor o pojasima postignut je [[1892.]] u Washingtonu.<ref name="unizd">[http://www.unizd.hr/portals/1/nastmat/Plan%20putovanja/6%20Racun%20vremena.pdf ''Proračun vremena''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151123093702/http://www.unizd.hr/portals/1/nastmat/Plan%20putovanja/6%20Racun%20vremena.pdf |date=23. studenoga 2015. }}, Sveučilište u Zadru. Pristupljeno 3. svibnja 2017.</ref> Prema dogovoru susjedni vremenski pojasi ako su standardni, vremenski se razlikuju za jedan sat, dok nestandardni vremenski pojasni razlikuju se pola sata.<ref name="geof">[http://astrogeo.geoinfo.geof.hr/15e/pojasno_vrijeme.html ''Pojasno vrijeme''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161210093516/http://astrogeo.geoinfo.geof.hr/15e/pojasno_vrijeme.html |date=10. prosinca 2016. }}, Geodetski fakultet u Zagrebu. Pristupljeno 3. svibnja 2017.</ref> Po dogovoru '''pojasno (zonsko, standardno, građansko) vrijeme'''<ref name="geof"/> vrijedi u jednom vremenskom pojasu (zoni) širine 15°, a ukupno ih je 24. Prvi se pojas nalazi oko nultog (početnog) podnevnika. Matični krajevi Hrvata nalaze se u pojasu s podnevnikom (meridijanom) zemljopisne dužine 15° u sredini i ta se zona označava kao srednjoeuropsko vrijeme (SEV).<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/57893/ Proleksis] ''zonsko (pojasno) vrijeme''. Objavljeno: 22. lipnja 2012.. Pristupljeno 3. svibnja 2017.</ref> Granice vremenskih pojasa (zona) u pravilu leže na [[meridijan|podnevnicima]] [[zemljopisna dužina|zemljopisne dužine]] koji su višekratnici 15&ordm;, pa razlika između susjednih vremenskih zona iznosi jedan sat. Ipak, ponegdje je razlika i drukčija. Osim toga, kao što se može vidjeti na zemljovidu u nastavku, vremenske zone mogu imati prilično nepravilne oblike jer obično prate granice država ili drugih administrativnih područja. Pojasno vrijeme određuje se prema mjesnom vremenu srednjeg podnevnika. On je referentna točka vremenskih pojasa. Vrijeme zapadnoeuropskog pojasa (7,5º W – 7,5º E) određuje prema mjesnom vremenu podnevnika (meridijana) koji prolazi kroz Kraljevski opservatorij u Greenwichu<ref>[http://greenwichmeantime.com/]</ref> u Londonu ([[nulti meridijan]] ([[zemljopisna dužina]] 0° 0' 0") i po njemu se to nulto pojasno (zonsko) vrijeme ([[Koordinirano svjetsko vrijeme]], Coordinated Universal Time - UTC) zove Greenwichko srednje vrijeme, "srednje vrijeme po Greenwichu" (eng. Greenwich Mean Time, GMT) ili univerzalno vrijeme (eng. Universal Time, UT).<ref name="unizd"/> Stoga i pojasno vrijeme u prvoj (početnoj) zoni (pojasu), koju raspolavlja greenwichki podnevnik, nazivamo '''svjetsko (opće) vrijeme'''. Pojasno vrijeme u pojasu čiji je središnji podnevnik duljine 15° istok nazivamo srednjoeuropsko vrijeme.<ref name="geof"/> '''Pojasno (zonsko, standardno, građansko) vrijeme''' mjesno je vrijeme središnjega standardnoga podnevnika pojedine vremenske zone, na koje je podijeljena površina Zemlje. Podjela Zemlje izvedena je tako da počinje od nultoga podnevnika u Greenwichu s po 7,5° istočno i zapadno.<ref>{{Citiranje weba |title=zonsko vrijeme |url=https://enciklopedija.hr/clanak/67383 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=3. svibnja 2017.}}</ref> Zbog gospodarstvenih razloga razloga većina država dodatno radi zahvate u računanju vremena, pa si svoje vrijeme pomiču unaprijed ili unazad u odnosu na pripadajuće pojasno vrijeme. Zbog toga granice među pojasima ne prate cijelom dužinom podnevnik, nego državne granice. Manje države određuju vrijeme po pojasu u kojoj se nalazi veći dio njihova teritorija ili prema pojasu s kojim su zemlje s kojim su gospodarski i politički povezane. Velike države koje se prostiru u pravcu zapad - istok obuhvaćaju i nekoliko vremenskih pojasa, poput Rusije, Kanade, SAD-a, Australije i prilagodile su ih unutarnjim upravnim granicama. Postoje iznimke kod velikih država poput Kine, Indije i sličnih koje su sve u istom vremenskom pojasu.<ref name="unizd"/> Postaje koje pokrivaju cijelu Europu kao "osnovno vrijeme" koriste srednjoeuropskog vrijeme (eng. CET), a srednje vrijeme po Greenwichu koristi [[BBC]] - kao "osnovno vrijeme" na koje se odnose sva druga vremena. Kako su uvedeni vremenski pojasi, uvelo se i datumsku (nadnevačku) granicu. Prelaskom preko te granice mijenja se nadnevak. Ta crta uglavnom ide duž 180. podnevnika (meridijana) i ne ide kroz naseljena područja radi izbjegavanja problema u funkcioniranju društva. Prelaskom te granice od istoka prema zapadu (suprotno od smjera rotacije Zemlje), dolazimo u sljedeći po kalendaru, a kad prelazimo granicu od zapada prema istoku, tada kalendarski ponavljamo dan, odnosno dva dana ćemo držati isti datum.<ref name="unizd"/> Ipak, [[UTC]] je službeni izraz, koji predstavlja kompromis između [[međunarodno atomsko vrijeme|"atomskog"]] i [[zvjezdano vrijeme|"astronomskog"]] pristupa. (Inače, čak i Greenwich ima "osnovno vrijeme" samo između 01:00 UTC zadnje nedjelje u listopadu i 01:00 UTC zadnje nedjelje u ožujku. Ostatak godine Greenwich ima mjesno vrijeme UTC+1, što je britansko ljetno vrijeme.) Vrijeme svake lokacije daje se u odnosu na UTC. Na primjer: *[[Zagreb]]: UTC+1 (npr. ako je 12:00 UTC, onda je 13:00 u Zagrebu) *[[Mumbai]]: UTC+5.30 (npr. ako je 13:00 UTC, onda je 18:30 u Mumbaju) *[[Tokio]]: UTC+9 (npr. ako je 11:00 UTC, onda je 20:00 u Tokiju) *[[Los Angeles]]: UTC-8 (npr. ako je 12:00 UTC, onda je 04:00 u Los Angelesu) *[[New York City, New York|New York]]: UTC-5 (npr. ako je 11:00 UTC, onda je 06:00 u New Yorku) Datum u vremenskoj zoni također ovisi o UTC. Na primjer: *[[Zagreb]]: UTC+1 (npr. ako je 23:30 UTC, ponedjeljak, 15. ožujka, onda je u Zagrebu 00:30, utorak, 16. ožujka) *[[Auckland]]: UTC+12 (npr. ako je 21:00 UTC, srijeda, 30. lipnja, onda je u Aucklandu 09:00, četvrtak, 1. srpnja) *[[New York City, New York|New York]]: UTC-5 (npr. ako je 02:00 UTC, utorak, onda je u New Yorku 21:00, ponedjeljak) *[[Buenos Aires]]: UTC-4 (npr. ako je 03:00 UTC, subota, 23. srpnja, onda je u Buenos Airesu 23:00, petak, 22. srpnja) *[[Honolulu]]: UTC-10 (npr. ako je 06:00 UTC, ponedjeljak, 1. svibnja, onda je u Honolulu 20:00, nedjelja, 30. travnja) Napomena: Izračun sati ovisi i o tome koristi li određena zona [[ljetno vrijeme]]. *npr. [[Novi Zeland]], koji je inače UTC+12, pomiče vrijeme za jedan sat zbog [[ljetno vrijeme|ljetnog vremena]] tijekom [[ljeto|ljeta]] na [[južna polutka|južnoj polutki]], pa onda ima mjesno vrijeme od UTC+13! Vremenske je zone osmislio [[Sanford Fleming]] zbog potrebe [[željeznica|željezničkih]] tvrtki da imaju isto mjesno vrijeme između željezničkih postaja. ([http://www.nlc-bnc.ca/2/6/h6-212-e.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040213233715/http://www.nlc-bnc.ca/2/6/h6-212-e.html |date=13. veljače 2004. }}) Vremenske su zone prvi put uvedene [[18. studenoga]] [[1883.]] godine, kad su željeznice [[Sjedinjene Američke Države|SAD-a]] i [[Kanada|Kanade]] prve uspostavile vremenske zone (četiri standardne kontinentalne vremenske zone [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]). Tako više nije bilo zbrke, jer su nekoć imali tisuće lokalnih vremena. Svjetsko uvođenje vremenskih zona nastupilo je sljedeće godine. == Popis vremenskih zona == Regije označene zvjezdicom (*) imaju [[ljetno računanje vremena]], tj. [[ljeto|ljeti]] dodaju 1 sat. <small>Napomena: Neke regije imaju vremensku razliku od 24 sata: imaju isto doba dana, ali razlikuju se za čitav jedan dan. Dvije krajnje vremenske zone razlikuju se čak 25 sati, pa se tijekom jednog sata dnevno datum razliku za 2 dana.</small> == UTC -12 == *[[SAD]] ([[Otok Baker]]) (nenaseljen) *[[SAD]] ([[Otok Howland]]) (nenaseljen) == UTC -11 (BEST - Bering Standard Time) == *[[Američka Samoa]] *[[SAD]] ([[Atol Midway]]) *[[Niue]] *[[Samoa]]* (Od 29. prosinca 2011. će prijeći na +13 GMT vremensku zonu).<ref name="a">[http://www.bbc.co.uk/news/world-asia-pacific-15197275]</ref> == UTC -10 (HST - Hawaii-Aleutian Standard Time) == *[[Francuska Polinezija]] ([[Društveni otoci]] uključujući [[Tahiti]], [[Tuamotu]] i [[Tubuai]]) *[[SAD]] [[Atol Johnston]] *[[SAD]] ([[Havaji]]) *[[SAD]] ([[Aleutski otoci|Aleuti]], koji spadaju pod [[Aljaska|Aljasku]])* *[[Tokelau]] (Od 29. prosinca 2011. će prijeći na +13 GMT vremensku zonu).<ref name="a"/> == UTC -9:30 == *[[Francuska Polinezija]] ([[Markižansko otočje]]) == UTC -9 (AKST - Alaska Standard Time) == *[[Francuska Polinezija]] ([[Otočje Gambier]]) *[[SAD]] ([[Aljaska]]*) == UTC -8 (PST - Pacific Standard Time) == *[[Kanada]] ([[Britanska Kolumbija]]*, [[Yukon]]*) *[[Meksiko]] ([[Baja California]]*) *[[SAD]] ([[Kalifornija]]*, [[Idaho]] (sjeverni)*, [[Nevada]]*, [[Oregon]] (osim okruga Malheur)*, [[Washington (savezna država)]]* == UTC -7 (MST - Mountain Standard Time) == *[[Kanada]] ([[Alberta]]*, [[Sjeverozapadni teritoriji]]*, [[Nunavut]] (Mountain)*) *[[Meksiko]] ([[Baja California Sur]]*, [[Chihuahua]]*, [[Nayarit]]*, [[Sinaloa]]*, [[Sonora]]) *[[SAD]] ([[Arizona]] (narod Navajo živi prema DST), [[Idaho]] (južni)*, [[Južna Dakota]] (zapadna)*, [[Kolorado]]*, [[Montana]]*, [[Nebraska]] (zapadna)*, [[Novi Meksiko]]*, [[Oregon]] (okrug Malheur)*, [[Sjeverna Dakota]] (zapadna)*, [[Utah]]*, [[Wyoming]]*) == UTC -6 (CST - Central Standard Time) == *[[Belize]] *[[Čile]] ([[Uskršnji otok]])* *[[Ekvador]] ([[Otočje Galápagos]]) *[[Gvatemala]] *[[Honduras]] *[[Kanada]] ([[Manitoba]]*, [[Nunavut]] (otok Southampton), [[Nunavut]] (središnji)*, [[Ontario]] (zapadni)*, [[Saskatchewan]]) *[[Kostarika]] *[[Meksiko]]* (sve države koje nisu navedene gore, kao i [[Ciudad de México]]) *[[Nikaragva]] *[[Salvador]] *[[SAD]] ([[Alabama]]*, [[Arkansas]]*, [[Illinois]]*, [[Indiana]]* (sjeverozapadna i jugozapadna), [[Iowa]]*, [[Južna Dakota]] (istočna)*, [[Kansas]]*, [[Kentucky]] (zapadni)*, [[Louisiana]]*, [[Minnesota]]*, [[Mississippi]]*, [[Missouri]]*, [[Nebraska]] (istočna)*, [[Oklahoma]]*, [[Sjeverna Dakota]]*, [[Tennessee]] (središnji i zapadni)*, [[Teksas]]*, [[Wisconsin]]*) == UTC -5 (EST - Eastern Standard Time) == *[[Brazil]] ([[Acre (federalna brazilska država)|Acre]]) *[[Ekvador]] *[[Haiti]] *[[Jamajka]] *[[Kanada]] ([[Nunavut]] (istočni)*, [[Ontario]]*, [[Québec]]*) *[[Kajmanski otoci]] *[[Kolumbija]] *[[Kuba]]* *[[Panama]] *[[Peru]] *[[SAD]] ([[Connecticut]]*, [[Delaware]]*, [[Washington, DC]] (grad Washington)*, [[Florida]]*, [[Georgia]]*, [[Indiana]] (najveći dio), [[Kentucky]] (istočni i središnji)*, [[Maine]]*, [[Maryland]]*, [[Massachusetts]]*, [[Michigan]]*, [[New Hampshire]]*, [[New Jersey]]*, [[New York (savezna država)|New York]]*, [[Sjeverna Karolina]]*, [[Ohio]]*, [[Pennsylvania]]*, [[Rhode Island]]*, [[Južna Karolina]]*, [[Tennessee]] (istočni)*, [[Vermont]]*, [[Virginia]]*, [[Zapadna Virginia]]*) *[[Otoci Turks i Caicos]]* == UTC -4:30 == *[[Venezuela]] (Od 9. prosinca 2007.) == UTC -4 (AST - Atlantic Standard Time)== *[[Angvila]] *[[Antigva i Barbuda]] *[[Aruba]] *[[Barbados]] *[[Bermudi]] *[[Bolivija]] *[[Brazil]] ([[Amazonas (brazilska savezna država)|Amazonas]], [[Mato Grosso]]*, [[Mato Grosso do Sul]]*, [[Pará]] (zapadna), [[Rondônia]], [[Roraima]]) *[[Čile]]* *[[Djevičanski otoci]] *[[Dominika]] *[[Dominikanska Republika]] *[[Falklandski otoci]]* *[[Grenada]] *[[Grenland]] ([[Qaanaaq]]*) *[[Gvadalupa]] *[[Gvajana]] *[[Kanada]] ([[Labrador]]*, [[Novi Brunswick]]*, [[Nova Škotska]]*, [[Otok Princa Edwarda (Kanada)|Otok Princa Edwarda]]*) *[[Martinik]] *[[Montserrat]] *[[Nizozemski Antili]] *[[Paragvaj]]* *[[Portoriko]] *[[Sveta Lucija (država)|Sveta Lucija]] *[[Sveti Kristofor i Nevis]] *[[Sveti Vincent i Grenadini]] *[[Trinidad i Tobago]] == UTC -3:30 (NST - Newfoundland Standard Time) == *[[Kanada]] ([[Newfoundland]]*) == UTC -3 == *[[Argentina]] *[[Bahami]]* *[[Brazil]] ([[Alagoas]], [[Amapá (brazilska savezna država)|Amapá]], [[Bahia]]*, [[Ceará]], [[Brazilski federalni distrikt|federalni distrikt]]*, [[Espírito Santo (brazilska savezna država)|Espírito Santo]]*, [[Goiás]]*, [[Maranhão]], [[Minas Gerais]]*, [[Pará]] (istočna), [[Paraíba]], [[Paraná (brazilska savezna država)|Paraná]]*, [[Pernambuco]], [[Piauí]], [[Rio de Janeiro (brazilska savezna država)|Rio de Janeiro]]*, [[Rio Grande do Norte]], [[Rio Grande do Sul]]*, [[Santa Catarina (brazilska savezna država)|Santa Catarina]]*, [[São Paulo (brazilska savezna država)|São Paulo]]*, [[Sergipe]], [[Tocantins (brazilska savezna država)|Tocantins]]*) *[[Francuska Gijana]] *[[Grenland]] (većina teritorija*) *[[Surinam]] *[[Sveti Petar i Mikelon]]* *[[Urugvaj]]* == UTC -2 == *[[Brazil]] ([[Fernando de Noronha]]) *[[Južna Georgia i otočje Južni Sandwich]] == UTC -1 == *[[Grenland]] ([[Ittoqqortoormiit]]*) *[[Portugal]] ([[Azori]]*) *[[Zelenortska Republika]] == UTC (WET - West European Time) == *[[Burkina Faso]] *[[Gambija]] *[[Gana]] *[[Grenland]] ([[Danmarkshavn]]) *[[Bailiwick Guernsey|Guernsey]]* *[[Gvineja]] *[[Gvineja Bisau]] *[[Bailiwick Jersey|Jersey]]* *[[Irska]]* *[[Island]] *[[Liberija]] *[[Mali]] *[[Maroko]]* *[[Mauritanija]] *[[Obala Bjelokosti]] *[[Otok Man]]* *[[Ovčji otoci]]* *[[Portugal]]* *[[Senegal]] *[[Sijera Leone]] *[[Sveta Helena]] *[[Sveti Toma i Princip]] *[[Španjolska]] ([[Kanari]])* *[[Togo]] *[[Ujedinjeno Kraljevstvo]]* == UTC +1 (CET - Central European Time)== *[[Albanija]]* *[[Alžir]] *[[Andora]]* *[[Angola]] *[[Austrija]]* *[[Belgija]]* *[[Benin]] *[[Bosna i Hercegovina]]* *[[Crna Gora]]* *[[Čad]] *[[Češka]]* *[[Danska]]* *[[Ekvatorska Gvineja]] *[[Francuska]]* *[[Gabon]] *[[Gibraltar]]* *[[Hrvatska]]* *[[Italija]]* *[[Kamerun]] *[[Demokratska Republika Kongo|Kongo, Dem. Rep.]] ([[Kinshasa]], [[Bandundu]], [[Bas-Zaire]], [[Equateur]]) *[[Republika Kongo|Kongo, Rep.]] *[[Lihtenštajn]]* *[[Luksemburg]]* *[[Mađarska]]* *[[Malta]]* *[[Monako]]* *[[Namibija]]* *[[Niger]] *[[Nigerija]] *[[Nizozemska]]* *[[Norveška]]* *[[Njemačka]]* *[[Poljska]]* *[[San Marino]]* *[[Sjeverna Makedonija]]* *[[Slovačka]]* *[[Slovenija]]* *[[Srbija]]* *[[Srednjoafrička Republika]] *[[Svalbard|Svalbard i Jan Mayen]]* *[[Španjolska]]* *[[Švedska]]* *[[Švicarska]]* *[[Tunis]] == UTC +2 (EET - East European Time) == *[[Bocvana]] *[[Bugarska]]* *[[Burundi]] *[[Cipar]]* *[[Egipat]] *[[Estonija]]* *[[Finska]]* *[[Grčka]]* *[[Izrael]]* *[[Jordan]]* *[[Južnoafrička Republika]] *[[Demokratska Republika Kongo|Kongo, Dem. Rep.]] ([[Kasai Occidental]], [[Kasai Oriental]], [[Haut-Zaire]], [[Katanga]]) *[[Lesoto]] *[[Latvija]]* *[[Libanon]]* *[[Libija]] *[[Litva]]* *[[Malavi]] *[[Moldova]]* *[[Mozambik]] *[[Pojas Gaze]]* *[[Ruanda]] *[[Rumunjska]]* *[[Sirija]]* *[[Esvatini|Svazi]] *[[Turska]]* *[[Zambija]] *[[Zapadna obala]]* *[[Zimbabve]] == UTC +3 (FET - Further-eastern European Time) == *[[Bahrein]] *[[Bjelorusija]] (Od 15. rujna 2011.)<ref>[http://www.timeanddate.com/news/time/belarus-eternal-dst.html]</ref> *[[Džibuti]] *[[Eritreja]] *[[Etiopija]] *[[Irak]] *[[Jemen]] *[[Južni Sudan]] *[[Katar]] *[[Kenija]] *[[Komori]] *[[Kuvajt]] *[[Madagaskar]] *[[Mayotte]] *[[Rusija]] (1. zona, uključujući [[Kalinjingrad]]) *[[Saudijska Arabija]] *[[Somalija]] *[[Sudan]] *[[Tanzanija]] *[[Ukrajina]] (Od 20. rujna 2011.)<ref>[http://www.timeanddate.com/news/time/ukraine-vote-dst.html]</ref> *[[Uganda]] == UTC +3:30 == *[[Iran]]* == UTC +4 (MSK - Moscow Time)== *[[Armenija]]* *[[Azerbajdžan]]* *[[Gruzija]] *[[Mauricijus]] *[[Oman]] *[[Réunion|Reunion]] *[[Rusija]] (2. zona, uključujući [[Moskva|Moskvu]] i [[Sankt-Peterburg]]; ova vremenska zona vrijedi i za vlakove diljem Rusije) *[[Sejšeli]] *[[Ujedinjeni Arapski Emirati]] == UTC +4:30 == *[[Afganistan]] == UTC +5 == *[[Kazahstan]] (zapadni) *[[Maldivi]] *[[Pakistan]] *[[Tadžikistan]] *[[Turkmenistan]] *[[Uzbekistan]] == UTC +5:30 (IST - Indian Standard Time) == *[[Indija]] == UTC +5:45 == *[[Nepal]] == UTC +6 == *[[Bangladeš]] *[[Kraljevina Butan|Butan]] *[[Kazahstan]] (istočni) *[[Kirgistan]] *[[Rusija]] (3. zona, uključujući [[Ekaterinburg]] i [[Perm (grad)|Perm]]) *[[Šri Lanka]] == UTC +6:30 == *[[Kokosovi otoci]] *[[Mianmar]] == UTC +7 == *[[Božićni otok]] (Australija) *[[Indonezija]] (zapadna) *[[Kambodža]] *[[Laos]] *[[Mongolija]] ([[Khvod]], [[Uvs]] i [[Bayan-Ölgii]]) *[[Rusija]] (4. zona, uključujući [[Novosibirsk]] i [[Omsk]]) *[[Tajland]] *[[Vijetnam]] == UTC +8 (AWST - Australian Western Standard Time) == *[[Australija]] ([[Zapadna Australija]]) *[[Brunej]] *[[Filipini]] *[[Hong Kong]] *[[Indonezija]] (središnja) *[[Kina]] *[[Makao]] *[[Malezija]] *[[Mongolija]] (ostala) *[[Rusija]] (5. zona, uključujući [[Krasnojarsk]]) *[[Singapur]] *[[Tajvan]] Napomena: Cijela [[Kina]] spada u istu vremensku zonu, koja je zato ogromna. Na krajnjem zapadu Kine sunce je u zenitu u 15:00 sati, a na krajnjem istoku u 11:00 sati. == UTC +8:30 == *[[Sjeverna Koreja]] == UTC +9 == *[[Indonezija]] (istočna) *[[Istočni Timor]] *[[Japan]] (JST - Japan Standard Time) *[[Južna Koreja]] (KST - Korea standard time) *[[Palau]] *[[Rusija]] (6. zona, uključujući [[Irkutsk]]) == UTC +9:30 (ACST - Australian Central Standard Time) == *[[Australija]] ([[Broken Hill]], NSW; [[Northern Territory]]; [[Južna Australija]]*) == UTC +10 (AEST - Australian Eastern Standard Time) == ''Ovu zonu [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] službeno zovu ''Chamorro Standard Time. *[[Australija]] ([[Teritorij australskog glavnog grada]]*, [[Novi Južni Wales]]* (osim Broken Hill, koji se ravna po South Australia Time), [[Queensland]], [[Victoria (Australija)|Victoria]]*, [[Tasmanija]]*) *[[Cookovo Otočje|Cookovi otoci]] *[[Guam]] *[[Papua Nova Gvineja]] *[[Rusija]] (7. zona, uključujući [[Jakutsk]]) *[[Savezne Države Mikronezije]] ([[Yap (savezna država)|Yap]] i [[Chuuk (savezna država)|Chuuk]]) *[[Sjevernomarijanski otoci|Sjeverni Marijanski Otoci]] == UTC +10:30 == *[[Australija]] (otok [[Lord Howe]]*)(DST samo 0:30) == UTC +11 == *[[Nova Kaledonija]] *[[Rusija]] (8. zona, uključujući [[Vladivostok]]) *[[Savezne Države Mikronezije]] ([[Kosrae (savezna država)|Kosrae]] i [[Pohnpei (savezna država)|Pohnpei]]) *[[Solomonski Otoci|Solomonski otoci]] *[[Vanuatu]] == UTC +11:30 == *[[Otok Norfolk]] == UTC +12 == *[[Fidži]]* *[[Kiribati]] ([[Gilbertovo otočje]]) *[[Maršalovi Otoci]] *[[Nauru]] *[[Novi Zeland|Novi Zeland (Aotearoa)]]* **[[Rusija]] (9. zona, uključujući [[Magadan]] i [[Kamčatka|Kamčatku]]) *[[Tuvalu]] *[[Otok Wake]] *[[Wallis i Futuna]] == UTC +12:45 == *[[Novi Zeland|Novi Zeland (Aotearoa)]] ([[Chathamski otoci]]*) == UTC +13 == *[[Kiribati]] ([[Otočje Phoenix]]) *[[Tonga]] == UTC +14 == *[[Kiribati]] ([[Ekvatorski otoci]]) == Izvori == {{izvori|30em}} *[http://www.bbc.co.uk/news/world-asia-pacific-15197275# Samoa i Tokelau] *[http://www.timeanddate.com/news/time/belarus-eternal-dst.html# Bjelorusija] *[http://www.timeanddate.com/news/time/ukraine-vote-dst.html# Ukrajina] == Vanjske poveznice == [http://hpd.botanic.hr/ast/astronomija/polozaj/suvvrsk.htm#koordinirano Vremenske skale] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040304062922/http://hpd.botanic.hr/ast/astronomija/polozaj/suvvrsk.htm#koordinirano |date=4. ožujka 2004. }} {{vremenske zone}} [[Kategorija:Vremenske zone| ]] [[Kategorija:Vrijeme]] [[Kategorija:Antropogeografija]] 09grq2bh0pmi49fcj039ncx6yw1hfbg 0 5986 7563752 7475200 2026-07-25T20:41:06Z ~2026-41474-36 367752 /* */ dodano mađarski predsjednik države 20. srpnja dao ostavku predsjednica parlamenta vrši dužnost do izbora novog predsjednika države 7563752 wikitext text/x-wiki {{Infookvir zemlja svijeta |ime = Mađarska |izvorno_ime = Magyarország {{hun icon}} |ime_genitiv = Mađarske |eng_ime = Hungary |zastava = Flag of Hungary.svg |grb = Coat of Arms of Hungary.svg |grb_veličina = 40px |lokacija = EU-Hungary.svg |službeni_jezik = [[mađarski jezik|mađarski]] |glavni_grad = [[Budimpešta]] |najveći_grad = [[Budimpešta]] |predstavnik_države_množina = Predsjednici |predstavnik_države = Predsjednik |predstavnik_države_osoba = [[Ágnes Forsthoffer]] <br> vršiteljica dužnosti |predsjednik_vlade_osoba = [[Péter Magyar]] |površina_poredak = 108 |površina = 93 030 |vode = 0,74 |stanovništvo_poredak = 93 |stanovništvo = 9 699 577<ref>{{Cite web|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/field/population/country-comparison|title=Population|work=The World Factbook|lang=en|accessdate=2022-08-21|archive-date=1. rujna 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210901213913/https://www.cia.gov/the-world-factbook/field/population/country-comparison/|url-status=dead}}</ref> |godina_popisa = 2022. |gustoća_stanovništva = 104 |neovisnost = raspadom [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] [[31. listopada]] [[1918.]] |BDP_PKM_godina = 2025. |BDP_PKM = {{rast}} 460,380 milijardi [[USD]] |BDP_PKM_rang = 56. |BDP_PKM_per_capita = {{rast}} 48.160 [[USD]] |BDP_PKM_per_capita_rang = 46. |valuta = [[mađarska forinta]] |stoti_dio_valute = 100 filléra |vremenska_zona = +1 <br> [[UTC]] +2 ljeti |himna = [[Himnusz]]<br><center>[[File:Hungarian national anthem, performed by the United States Navy Band (1997 arrangement).mp3]]</center> |internetski_nastavak = [[.hu]] <br /> [[.eu]] '''¹⁾''' |pozivni_broj = +36 |komentar = '''¹⁾''' Zbog članstva u [[Europska unija|Europskoj uniji]] <br /> |moto = }} '''Mađarska''' (ponekad zvana i '''Madžarska''') [[država]] je u [[Srednja Europa|Srednjoj Europi]]. Na [[Mađarski jezik|mađarskom jeziku]] zove se ''Magyarország''. Graniči s [[Austrija|Austrijom]] na [[zapad]]u, [[Slovačka|Slovačkom]] na [[sjever]]u, [[Ukrajina|Ukrajinom]] na [[sjeveroistok]]u, [[Rumunjska|Rumunjskom]] na [[istok]]u, [[Hrvatska|Hrvatskom]] i [[Srbija|Srbijom]] na [[jug]]u, te [[Slovenija|Slovenijom]] na [[jugozapad]]u. Članica je [[Europska unija|Europske unije]] od [[1. svibnja]] [[2004.]] godine, te [[Schengenski prostor|Schengenskog prostora]] od [[21. prosinca]] [[2007.]] godine. Zajedno s [[Poljska|Poljskom]], [[Slovačka|Slovačkom]] i [[Češka|Češkom]] čini [[Višegradska skupina|Višegradsku skupinu]] ili "Višegradsku četvorku" (V4). ==Povijest== {{glavni|Povijest Mađarske}} Tradicionalno se vjeruje da je Mađarsku osnovao [[Árpád]], koji je poveo [[Mađari|Mađare]] u [[Panonija|Panonsku nizinu]] u [[9. stoljeće|9. stoljeću]]. [[Ugarsko Kraljevstvo]] osnovao je [[1000.]] kralj [[Stjepan I. Sveti]]. Prvi pisani zapis na mađarskom jest povelja o utemeljenju [[opatija (redovnička ustanova)|opatije]] u mjestu [[Tihany]]. Godine [[1241.]] [[Mongolsko Carstvo|Mongoli]] su opustošili zemlju i povukli se nakon godinu dana. Mađarska je napredovala do europske razine pod kraljem [[Matija Korvin|Matijom Korvinom]] ([[1458.]] – [[1490.]]), ali potučena je do nogu u [[Mohačka bitka|Mohačkoj bitci]] od [[Osmansko Carstvo|Turaka]]. Turci su [[1541.]] osvojili [[Budim]], a Mađarska je podijeljena na tri dijela: zapadom su vladali [[Habsburg]]ovci, središnjim dijelom Turci, dok je istočna pokrajina [[Transilvanija]] (danas u Rumunjskoj) ostala kao jedino utočište mađarske kulture. Budim je [[1686.]] preotet Turcima, ali Habsburzi su zavladali cijelom Mađarskom. [[Franjo Rákóczi II.]], transilvanski kraljević, podigao je neuspješan ustanak protiv austrijske vlasti ([[1703.]] – [[1711.]]). U [[Pešta|Pešti]] je [[1848.]] izbila revolucija i proširila se čitavom zemljom. Austrijanci su srušeni i [[Lajos Kossuth]] je postavljen za guvernera. Ipak, godinu dana kasnije je austrijska vojska ugušila revoluciju. [[Datoteka:Hungary1914physical.jpg|lijevo|mini|Karta ''Velike Mađarske'' [[1867.]] – [[1920.]], koja je uključivala i [[Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju]].]] [[Datoteka:Hungary-ethnic groups.jpg|lijevo|mini|Etnička karta zemalja Krune sv. Stjepana [[1880.]]]] Mađari [[1867.]] nalaze kompromisno rješenje s Habsburgovcima. Stvorena je dvojna monarhija, [[Austro-Ugarska]], sa sjedištima u [[Beč]]u i [[Pešta|Pešti]]. [[1873.]] godine ujedinjuju se Pešta, Budim i Óbudim, pa nastaje metropola [[Budimpešta]]. [[Austro-Ugarska]] prestaje postojati [[1918.]] godine. Mađarska dobiva nezavisnost, ali gubi dvije trećine teritorija i trećinu stanovništva. [[1919.]] u Mađarskoj izbija komunistička revolucija, ali vlast preotima [[Miklós Horthy]] koji tada od države čini političku zanimljivost. Tijekom njegovih četvrt stoljeća Mađarska je monarhija bez kralja kojom upravlja - admiral bez mornarice. Surađivao je s nacističkom Njemačkom, ali [[Adolf Hitler|Hitler]] je ipak preuzeo vlast u Mađarskoj [[1944.]] godine. Godinu dana kasnije [[Sovjetski Savez]] osvaja Mađarsku i postupno uvodi staljinizam. Mađari su [[1956.]] podigli ustanak protiv okupatora, ali sovjetska je vojska ugušila pobunu i smaknula premijera [[Imre Nagy|Imrea Nagya]]. Komunisti su [[1990.]] dragovoljno otišli s vlasti, te su održani prvi demokratski izbori. Mađarska je postala članica saveza [[NATO]] [[1999.]] godine, a ušla je u [[Europska unija|Europsku uniju]] [[1. svibnja]] [[2004.]] godine. ==Politika== [[File:Békemenet a Köröndön 2014.03.29 - Egy az ország - 2014. április 6 (2).JPG|thumb|Körönd - 2014.03.29]] Predsjednika Mađarske bira [[parlament]] svakih 5 godina. Iako [[predsjednik]] ima malu stvarnu vlast, on imenuje [[predsjednik vlade|predsjednika vlade]]. Predsjednik vlade bira ministre po vlastitom nahođenju. Svaki kandidat za ministra mora proći otvoreno ispitivanje pred jednim ili više parlamentarnih odbora, te ga predsjednik mora formalno prihvatiti. Mađarski parlament (državni sabor, ''Országgy&#369;lés'') jest jednodoman i ima 386 zastupnika. To najviše državno tijelo predlaže i odobrava zakone koje podastire premijer. Stranka mora osvojiti najmanje 5% glasova građana da bi ušla u parlament. Državni izbori za parlament održavaju se svake 4 godine (zadnji su bili u [[Travanj|travnju]] [[2002.]] godine). [[Ustavni sud]] od 15 članova ima pravo spriječiti zakone koje ocijeni neustavnima. '''Neki od značajnijih političara u mađarskoj povijesti su:''' * [[Lajos Kossuth]] * [[Khuen-Héderváry]] * [[Miklós Horthy]] * [[Imre Nagy]] ==Pokrajine== {{glavni|Mađarske županije}} [[Datoteka:HUN-2015-Budapest-Hungarian Parliament (Budapest) 2015-02.jpg|250px|minijatura|desno|<center>[[Zgrada Mađarskoga parlamenta]] u Budimpešti.]] Mađarska je službeno podijeljena na 40 pokrajina: 19 [[županija]] (''megyék'', jednina je ''megye''), 20 tzv. gradskih županija (jednina je ''megyei város''), te glavni grad (''f&#337;város'') [[Budimpešta|Budimpeštu]]. To su: <table border="0"><tr><th>Gradske županije</th><th>Županije (sjedišta županija)</th></tr> <tr><td> * [[Békéscsaba]] * [[Debrecen]] * [[Dunaújváros|Pentela]] * [[Eger (grad u Mađarskoj)|Eger]] * [[Jura (Mađarska)|Jura]] (Győr)<ref>[http://regenytar.hu/croatian/glasnik_19.pdf?dob=o&m=4&g=2006 Hrvatski glasnik br.19/2005.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120307210644/http://regenytar.hu/croatian/glasnik_19.pdf?dob=o&m=4&g=2006 |date=7. ožujka 2012. }} Hrvatska nedilja u Juri {{pdf}}</ref> * [[Hódmezővásárhely|Vašarelj]] * [[Kaposvár|Kapošvar]] * [[Kecskemét|Kečkemerac]] * [[Miškolc]] * [[Velika Kaniža]] * [[Nyíregyháza]] * [[Pečuh]] * [[Sopron]] * [[Segedin]] * [[Stolni Biograd]] * [[Szolnok]] * [[Sambotel]] * [[Tatabánya]] * [[Vesprim]] * [[Zalaegerszeg|Jegersek]]<ref>[http://www.croatica.hu/fileadmin/glasnik/2007/glasnik26i.pdf Hrv. glasnik br.26/2007.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120120202126/http://www.croatica.hu/fileadmin/glasnik/2007/glasnik26i.pdf |date=20. siječnja 2012. }} Festival tradicija pomurskih naroda, 28. lipnja 2007.</ref> </td><td valign="top"> * [[Bačko-kiškunska županija|Bačko-kiškunska]] ([[Kečkemet]]) * [[Baranjska županija|Baranjska]] ([[Pečuh]]) * [[Bekeška županija|Bekeška]] ([[Békéscsaba]]) * [[Boršod-abaújsko-zemplénska županija|Boršod-abaújsko-zemplénska]] ([[Miškolc]]) * [[Čongradska županija|Čongradska]] ([[Segedin]]) * [[Bila županija|Bila]] [http://www.croatica.hu/fileadmin/glasnik/glasnik34.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110721104913/http://www.croatica.hu/fileadmin/glasnik/glasnik34.pdf |date=21. srpnja 2011. }} ([[Stolni Biograd]] ili Fejérska) * [[Hajdu-biharska županija|Hajdu-biharska]] ([[Debrecen]]) * [[Heveška županija|Heveška]] ([[Eger (grad u Mađarskoj)|Eger]]) * [[Jaziško-velikokumansko-szolnočka županija|Jaziško-velikokumansko-szolnočka]] ([[Szolnok]]) * [[Jursko-mošonjsko-šopronska županija|Jursko (Đursko)-mošonjsko-šopronska]] ([[Jura (Mađarska)|Jura]]ili Đura) * [[Komoransko-ostrogonska županija|Komoransko-ostrogonska]] ([[Tatabánya]]) * [[Nogradska županija|Nogradska]] ([[Salgótarján]]) * [[Peštanska županija|Peštanska]] ([[Budimpešta]]) * [[Šomođska županija|Šomođska]] ([[Kapošvar]]) * [[Szabolčko-szatmársko-bereška županija|Szabolčko-szatmársko-bereška]] ([[Nyiregyháza]]) * [[Tolnanska županija|Tolnanska]] ([[Szekszárd|Seksar]]) * [[Vesprimska županija|Vesprimska]] ([[Vesprim]]) * [[Zalska županija|Zalska]] ([[Jegersek|Jagersak]]/Jegersek)<ref>[http://www.croatica.hu/fileadmin/glasnik/glasnik1.pdf Hrv. glasnik br.1/2005.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081203090849/http://www.croatica.hu/fileadmin/glasnik/glasnik1.pdf |date=3. prosinca 2008. }} Susret narodnosti u Zalskoj županiji, 6. siječnja 2005.</ref> * [[Željezna županija|Željezna]] ([[Sambotel]]) </td></tr></table> Mađarska je podijeljena i na [[mađarske regije|statističke regije]] i na 173 [[mikroregije u Mađarskoj|mikroregije]]. ==Reljef i klima== [[Datoteka:Hungary topographic map.jpg|mini|250px|]] {{glavni|Zemljopis Mađarske}} Ravnice pokrivaju veći dio Mađarske ("[[Panonska nizina|Karpatski bazen]]"), dok na sjeveru uz [[Slovačka|slovačku]] granicu ima brda i planina (najviši vrh: [[Kékes]], 1014 m). Po pola ju dijeli [[Dunav]] ([[Mađarski jezik|mađ.]] "''Duna''"). Druge velike rijeke su [[Tisa]] (mađ. "''Tisza''") i [[Drava]] (mađ. "''Dráva''"), dok na zapadu zemlje leži veliko [[Blatno jezero]]. Osim toga, Mađarska ima najveće termalno jezero na svijetu, [[Hévíz (jezero)|jezero Hévíz]]. [[Klima]] je umjereno topla, s hladnim i vlažnim zimama i toplim ljetima, a relativna izolacija karpatskog bazena ponekad izaziva suše. Prosječna godišnja [[temperatura]] je 9.7&deg; C. <gallery> Datoteka:Diosgyorvar.jpg|Diósgyőr Datoteka:Tihanycivertanlegi2.jpg|Tihany Datoteka:Basin of Tapolca, Balaton Uplands National Park, Hungary - Okt 04.jpg|Transdanubia Datoteka:Hortobagy-ziehbrunnen.jpg|[[Hortobágy]] Datoteka:Hollókő Ófalu Fő utca (részlet) 002.jpg|[[Hollókő]] Datoteka:Esztergom Basilica.jpg|[[Ostrogon]] Datoteka:Győrvárosháza.jpg|[[Jura (Mađarska)|Jura]] Datoteka:Néptánccsoport saját kép.jpg Datoteka:Esterházy-kastély (4051. számú műemlék) 2.jpg|Esterháza Datoteka:Parliament's Spring Session opened - Budapest, 2016.02.15.JPG|[[Mađarski parlament|Parlament Mađarske]] </gallery> ==Gospodarstvo== {{glavni|Gospodarstvo Mađarske}} Mađarska trenutačno ima jak gospodarski rast kako bi se uhvatio korak s [[Europska unija|Europskom unijom]]. Privatni sektor pokriva više od 80% [[bruto domaći proizvod|BDP]]-a. Strano vlasništvo i strane investicije u mađarske firme su česta pojava, pa izravne strane investicije ukupno čine više od 23 milijarda dolara od [[1989.]] godine. Vanjski dug Mađarske je [[2000.]] godine postao drugi najveći dug među svim srednjoeuropskim zemljama u tranziciji. [[Inflacija]] i [[nezaposlenost]] - glavni problemi u [[2001.]] godini - znatno su se smanjile. Mjere gospodarske reforme, koje bi uključivale reforme zdravstva, poreza i lokalne samouprave, još nisu uvedene. ==Stanovništvo== {{glavni|Stanovništvo Mađarske}} Oko 98% stanovništva govori [[Mađarski jezik|mađarski]], [[ugro-finski jezici|ugro-finski]] jezik koji nije u srodstvu ni s jednim susjednim jezikom. Postoji više etničkih manjina, kao što su [[Romi]] (4%), [[Nijemci]] (2.6%), [[Hrvati]] (0.9%), [[Slovaci]] (0.8%), [[Rumunji]] (0.7%) i [[Srbi]] (0.2%), iako većina njih govori mađarski. Od ostalih manjina, valja navesti [[Arapi u Mađarskoj|Arape]] kojih je 2.367 i [[Bugari u Mađarskoj|Bugare]] kojih je 2.316, a najviše su grupirani u Budimpešti i gradovima u Središnjoj Mađarskoj. Roma ima 205.720, ima ih diljem Mađarske. Najbrojniji su po selima, a zemljopisno po sjeveroazapadu, a najmanje na sjeveroistoku. [[Grci u Mađarskoj|Grka]], kojih je 6.619, najviše ima u Središnoj Mađarskoj. [[Hrvati u Mađarskoj|Hrvata]], kojih je 25.730, najviše ima u Budimpešti, Zap. i J. Zadunavlju te J. Alföldu. [[Kinezi u Mađarskoj|Kinezi]], kojih je 2.915, [[Poljaci u Mađarskoj|Poljaka]], kojih je 5.144, [[Židovi u Mađarskoj|Židovi]] kojih je 1.691, 1.065 [[Armenci u Mađarskoj|Armenaca]] najviše ima u Budimpešti. [[Nijemci u Mađarskoj|Nijemaca]] kojih ima 120.344 ima najviše u Sred. Mađarskoj, Sred. i J. Zadunavlju te u J. Alföldu. je najviše u Budimpešti. 14.781 [[Rumunji u Mađarskoj|Rumunja]] ima najviše u gl. gradu, Bekeškoj i Peštanskoj županiji., 2.079 [[Rusini u Mađarskoj|Rusina]] ima ponajviše u Budimpešti, 7.350 [[Srbi u Mađarskoj|Srba]] najviše ima u Čongradskoj i Peštanskoj županiji. 39.266 [[Slovaci u Mađarskoj|Slovaka]] su najviše u sj., sjeveroz. regijama i u J. Alföldu. 4.832 [[Slovenci u Mađarskoj|Slovenaca]] je najviše u Sr. Mađarskoj i Z. Zadunavlju. 7.393 [[Ukrajinci u Mađarskoj|Ukrajinaca]] je najviše u Budimpešti i Sj. Alföldu.<ref>{{Cite web|url=http://www.nepszamlalas.hu/eng/volumes/06/00/tabeng/4/prnt01_11_0.html|title=Mađarski statistički ured] Stanovništvo po nacionalnim/etničkim skupinama}}{{Neaktivna poveznica}}</ref> Neke susjedne zemlje imaju znatne mađarske manjine, pogotovo [[Rumunjska]] (u [[Transilvanija|Transilvaniji]]), [[Slovačka]], [[Srbija]] (u [[Vojvodina|Vojvodini]]) i [[Ukrajina]] (Zakarpatski kraj). Glavna [[religija]] u Mađarskoj je [[katoličanstvo]] (67.5%), a postoji i velik broj [[Protestantizam|protestanata]], to jest [[reformirane kalvinističke crkve|kalvinista]] (20%) i [[Evangelička Crkva|luterana]] (5%). Mađarska ima najveću [[Židovi|Židovsku vjersku zajednicu]] (0.2%) u [[Srednja Europa|Srednjoj Europi]]. === Hrvati u Mađarskoj === {{glavni|Hrvati u Mađarskoj}} Poslije [[1945.]] godine za pripadnike manjina, otvaraju se nove prosvjetne ustanove, škole, klubovi. Tijekom 1945. godine diljem Mađarske osnivale su se mjesne organizacije Antifašističkog vijeća Slavena u Mađarskoj s odgovarajućim hrvatskim, srpskim, slovenskim i slovačkim sekcijama spomenute krovne organizacije. U duhu prijateljstva i dobrosusjedskih odnosa između tadašnje Mađarske i Jugoslavije, s dopuštenjem ministra za bogoštovlje i javno obrazovanje Mađarske u Budimpešti je 1946. godine tiskan "Hrvatski bukvar i Čitanka za I. razred narodnih škola sa hrvatskim narodnim jezikom i za škole s mađarskim nastavnim jezikom u kojima se obučava hrvatski jezik. "Hrvatski narod živi u Hrvatskoj. Hrvatska zemlja je u Jugoslaviji. Hrvati su [[Slaveni]]. Mnogo Hrvata živi u našoj domovini. Najviše ih ima u Baranji i Bačkoj. Naša domovina je Mađarska. I mi smo Hrvati. Odavna su naši stari doselili u ove krajeve. Mi hrvatski govorimo. Hrvatski jezik je naš maternji jezik. Kroz toliko godina sačuvali smo naš lijepi maternji jezik i naše narodne običaje. Svatko voli svoj maternji jezik. Mi nikada nećemo zaboraviti i zatajiti naš maternji jezik.".<ref>[[Ljubomir Lastić]]: Iz naše prošlosti, 2. Poduzeće za izdavanje udžbenika, Budimpešta, 1980.g.</ref> ==Kultura== {{glavni|Kultura Mađarske}} ===Književnici=== * [[Nikola Zrinski]] (Zrínyi Miklós) * [[Endre Ady]] * [[Ferenc Molnár]] * [[Imre Kertész]] ===Skladatelji=== * [[Franz Liszt]] * [[Béla Bartók]] ===Izumitelji=== * [[Ernő Rubik]] * [[Arpad Elo]] ==Povezane teme== * [[Dodatak:Popis mađarskih vladara|Popis mađarskih vladara]] * [[Promet Mađarske]] == Izvori == {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * [http://www.hungary.com/corvinus/ Povijest Mađarske - Korvinova knjižnica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040215041148/http://www.hungary.com/corvinus/ |date=15. veljače 2004. }} (engl.) * [http://cityguide.budapestrooms.com/hungary/history1.htm Povijest Mađarske - kronološki pregled od 2500. pr. Kr. do 2004. godine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040723051758/http://cityguide.budapestrooms.com/hungary/history1.htm |date=23. srpnja 2004. }} (engl.) * [http://www.ekormanyzat.hu/english Portal mađarske vlade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20030803082419/http://www.ekormanyzat.hu/english/ |date=3. kolovoza 2003. }} (engl.) * [http://www.kancellaria.gov.hu/index_e.html Predsjednik vlade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20031205050417/http://www.kancellaria.gov.hu/index_e.html |date=5. prosinca 2003. }} - Službena stranica (engl.) * [http://www.parlament.hu/parl_en.htm Mađarski sabor] - Službena stranica (engl.) * [http://www.horvatok.hu/index.php?id=10&L=1 Hrvatska državna samouprava u Mađarskoj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121109092415/http://www.horvatok.hu/index.php?id=10&L=1 |date=9. studenoga 2012. }} * [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak_download&id_clanak_jezik=11541 Hrvatska imena naseljenih mjesta u Mađarskoj] * [http://www.podravina.net/pdf/VulicNajjugoz.pdf Podravina.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210831120209/http://www.podravina.net/pdf/VulicNajjugoz.pdf |date=31. kolovoza 2021. }} Sanja Vulić: Najjugozapadniji hrvatski govori U Mađarskoj {{Portal Europa}} ===Ostali projekti=== {{WProjekti |commons = Magyarország |commonshr = Mađarska |commonscat = Hungary |commonscathr = Mađarska |wikiatlas = Hungary |wikiatlashr = Mađarske |wikivrste = |wikivrstehr = |wikizvor = |wikizvor_autor = |wječnik = |wikiknjige = |wikicitat = }} {{Mađarska}} {{Europa}} {{Zapadnoeuropska unija}} {{Europska unija}} {{NATO}} {{Frankofonija}} {{Višegradska skupina}} [[Kategorija:Mađarska| ]] [[Kategorija:Države članice Europske unije]] [[Kategorija:Države članice NATO-a]] gqx7bq3o1m4zpzcn3sljdq78bdor193 0 6213 7563844 7497714 2026-07-26T03:31:54Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7563844 wikitext text/x-wiki {{Kemijski_element |ime = Vodik |simbol = H |redni_broj = 1 |kemijska_skupina = nemetali |grupa = 1 |perioda = 1 |blok = s |izgled = bezbojni [[plin]] |gustoca = 0,08988 |tvrdoca = - |atomska_masa = 1,00794(7) |specificni_toplinski_kapacitet = (25 °C) (H₂) 28.836 |taliste = −259,14 |vreliste = −252,87 |toplina_taljenja = (H₂) 0,117 |toplina_isparivanja = (H₂) 0,904 |EK1 = |EK2 = |e_konfiguracija = 1s¹ }} '''Vodik''' nema određen položaj u periodnom sustavu. Ima jedan valentni [[elektron]], kao [[alkalijski metali]], a od njih se razlikuje mnogo većom energijom [[Ionizacija|ionizacije]]. Za stabilnu elektronsku konfiguraciju nedostaje mu jedan [[elektron]]. Vodik bi se mogao smatrati [[Halogeni elementi|halogenim elementom]], ali ima manju [[elektronegativnost]] i afinitet prema elektronu, stoga se proučava zasebno. Čini 75% vidljive mase [[svemir]]a i ishodišna je tvar iz koje su [[Nuklearna fuzija|nuklearnom fuzijom]] nastali ostali elementi. [[Zvijezda|Zvijezde]] u [[Glavni niz|glavnom nizu]] sastoje se uglavnom od vodika u obliku [[plazma (fizika)|plazme]]. Elementarni se vodik na [[Zemlja|Zemlji]] nalazi u vrlo malim količinama.<ref> Palmer D. "Hydrogen in the Universe" [https://imagine.gsfc.nasa.gov/docs/ask_astro/answers/971113i.html] publisher=[[NASA]], 1997.</ref> Elementarni se vodik sastoji od [[Procij|običnog vodika (procija (P))]] (>99,98%), a ostatak (gotovo 0,02%) čini teški vodik ([[deuterij]] (D)) s tragovima superteškog vodika ([[tricij|tricija (T)]]). Vodik stvara kemijske veze s najviše elemenata, posebno u [[Organska kemija|organskim tvarima]]. [[Standardni tlak i temperatura|Pri standardnom tlaku i temperaturi]], vodik je plin bez boje, mirisa i okusa, 14,4 puta lakši od [[zrak]]a, neotrovan je. Slabo je [[Topljivost|topljiv]] u polarnim, a dobro u nepolarnim otapalima. [[Datoteka:Emissions Spectra.webm|mini|Ispitivanje spektra vodika]] Industrijski se najviše dobiva iz [[Prirodni plin|zemnog plina]], a rjeđe [[Elektroliza|elektrolizom]] [[voda|vode]]. Najviše se koristi u proizvodnji [[Fosilna goriva|fosilnih goriva]] (hidrokrekiranje – povećanje kvalitete goriva) i za dobivanje [[amonijak]]a (proizvodnja umjetnih goriva). U [[Metalurgija|metalurgiji]] nije baš poželjan jer mnoge [[Kovine|metale]] čini lomljivim i krtim, dakle stvara poteškoće u izgradnji cjevovoda i metalnih spremnika.<ref>"Hydrogen Basics&nbsp;— Production" [http://www.fsec.ucf.edu/en/consumer/hydrogen/basics/production.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080218210526/http://www.fsec.ucf.edu/en/consumer/hydrogen/basics/production.htm |date=18. veljače 2008. }} publisher=Florida Solar Energy Center, 2007.</ref><ref>Rogers H.C.: "Hydrogen Embrittlement of Metals", journal=Science, 1999.</ref> == Povijest == Iako ga nije prvi proizveo (prvi ga je proizveo [[Paracelsus]] u 16. st. reakcijom metala i jake kiseline), vodik ([[Latinski jezik|lat.]] ''Hydrogenium'') je definirao [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britanac]] [[Henry Cavendish]] [[1766.]]<ref>[[Opća i nacionalna enciklopedija]] u 20 svezaka, sv. 20, {{ISBN|978-953-7224-20-2}}, str. 281</ref> i nazvao ga "zapaljivim zrakom". Cavendish ga je dobio reakcijom [[cink]]a i [[Klorovodična kiselina|klorovodične kiseline]]. Definirao je o kojem se plinu radi i dokazao da reakcijom vodika i kisika nastaje [[voda]]. Zbog tog svojstva [[Antoine Lavoisier]] [[1783.]] naziva ga ''hydrogène'', od [[Starogrčki jezik|grčkog]] "onaj koji stvara vodu" (grč. ὕδωρ = voda, γενής = stvaratelj). Hrvatski je naziv uveo [[Bogoslav Šulek]]. Tekući vodik prvi je put 1898. dobio James Dewar, a godinu kasnije stvorio je i čvrsti vodik. [[Deuterij]] je 1931. dobio [[Harold Urey]], a godinu kasnije stvorio je i [[Teška voda|tešku vodu]]. 1934. [[Ernest Rutherford]] i njegov tim proizveli su [[tricij]].<ref>Emsley John: "Nature's Building Blocks", publisher=Oxford University Press, 2001.</ref> [[Datoteka:Emission spectrum-H.png|500px|desno|mini|Vodikove emisijske linije u vidljivom dijelu spektra. Postoje 4 vidljive linije [[Balmerova serija|Balmerove serije]]]] Prvi je [[balon na vrući zrak]] 1783. otkrio Jacques Charles. [[Ferdinand von Zeppelin]] napravio je letjelicu na vodik, koja je prvi let imala 1900., kasnije je nazvana [[cepelin]]. [[Nikal]] – vodikove su se [[Baterija|baterije]] prvi puta koristile 1977., a kasnije se njima koristila [[Međunarodna svemirska postaja]], [[svemirske letjelice]] [[2001 Mars Odyssey]] i [[Mars Global Surveyor]] te [[svemirski teleskop Hubble]], čije su prve baterije trajale 19 godina.<ref>[http://www.aiaa.org/content.cfm?pageid=406&gTable=japaperimportPre97&gID=57704] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090810200734/http://www.aiaa.org/content.cfm?pageid=406&gTable=japaperimportPre97&gID=57704|date=10. kolovoza 2009.}} "NTS-2 Nickel-Hydrogen Battery Performance 31", publisher=Aiaa.org, 2009.</ref> [[Datoteka:Nursery of New Stars - GPN-2000-000972.jpg|desno|mini|300px|Maglica NGC 604, ogromno područje ioniziranog vodika u galaksiji [[Messier 33]] u [[Trokut (zviježđe)|zviježđu Trokut]]]] ===Uloga u kvantnoj teoriji=== Zbog svoje jednostavne [[atom]]ske strukture koja se sastoji od jednog [[proton]]a i [[elektron]]a, atom je vodika sa svojim [[Vodikove spektralne linije|vodikovim spektralnim linijama]] svjetlosti (emisija i apsorpcija – [[Balmerova serija]], [[Lymanova serija]] itd.), imao središnju ulogu u razvoju [[Bohrov model atoma|teorije atomske strukture]]. Osim toga, atom vodika i odgovarajući kation H⁺ imali su važnu ulogu u razumijevanju prirode [[Kemijska veza|kemijskih veza]] čija se teorija razvila 1920-ih.<ref>Crepeau Bob: "Niels Bohr: The Atomic Model", journal=Great Scientific Minds, publisher=Great Neck Publishing, 2006.</ref> Prije razvoja [[kvantna mehanika|kvantne mehanike]], [[James Clerk Maxwell|Maxwell]] je uočio da [[Toplinski kapacitet|specifični toplinski kapacitet]] molekule H₂ ima neobjašnjivo odstupanje na niskim temperaturama, gdje se H₂ počinje više ponašati kao jednoatomni plin. Prema kvantnoj teoriji, ta se pojava događa zbog prostora energetskih razina, koji su naširoko raspoređeni kod H₂ zbog male mase. Taj velik prostor energetskih razina onemogućuje ravnomjernu raspodjelu toplinske energije vodika na niskim temperaturama.<ref>Berman R., Cooke, A. H.; Hill, R. W.: "Cryogenics", journal=Annual Review of Physical Chemistry, 1956.</ref> == Svojstva == Pri [[Standardni tlak i temperatura|standardnom je tlaku i temperaturi]] vodik [[plin]] bez boje, mirisa i okusa, 14.4 puta lakši od zraka, neotrovan je. Slabo je topljiv u polarnim, a dobro u nepolarnim otapalima.<!-- identičan se tekst nalazi u uvodu članka --> Ohlađen na temperaturu vrelišta, kondenzira se u bezbojnu [[Tekućina|tekućinu]] koja je najlakša od svih tekućina. Daljnjim odvođenjem topline kristalizira u proziranu [[krutina|krutinu]] heksagonske kristalne strukture. Zapaljen na zraku pri 560&nbsp;°C, izgara gotovo nevidljivim plamenom u vodu prema reakciji: 2 H₂(g) + O₂(g) → 2 H₂O(l) <math>\Delta{}_{\mathrm{r}}H</math> = 286 kJ mol⁻¹ Na sobnoj temperaturi nije previše reaktivan, no pri višim temperaturama ulazi u niz reakcija. Otapa se u mnogim metalima. Pri sobnoj temperaturi, bez [[katalizator]]a, reagira samo s [[fluor]]om i [[vanadij]]em u prahu. Razlog slaboj reaktivnosti molekularnog vodika pri sobnoj temperaturi jaka je jednostruka [[kovalentna veza]] u molekuli. Ta je veza najjača od svih jednostrukih kovalentnih veza između dvaju istovrsnih atoma. Pri povišenoj temperaturi spaja se s kisikom iz mnogih [[oksid]]a, stoga djeluje kao redukcijsko sredstvo. [[Datoteka:Fusion in the Sun.svg|mini|desno|250px|[[Niz proton-proton]] prevladava kod zvijezdi veličine našeg Sunca ili manjih]] == Rasprostranjenost == Elementarni je vodik na Zemlji vrlo rasprostranjen, ali u malim količinama. Prisutan je u [[Atmosfera|atmosferi]], [[Zemni plin|zemnom plinu]], vulkanskim plinovima, itd. U gornjim dijelovima atmosfere izlazi u svemir jer ga gravitacija teško zadržava. U obliku spojeva prisutan je u velikim količinama, ponajviše u obliku [[voda|vode]], koja prekriva gotovo dvije trećine Zemljine površine. Sastavni je dio mnogih [[Organski spojevi|organskih spojeva]], [[kiselina]] i [[otopina]]. Čini 75% mase [[svemir]]a, te je ishodišna tvar iz koje su [[nuklearna fuzija|nuklearnom fuzijom]] nastali ostali elementi. Po broju atoma, vodika ima 90% u svemiru. Ima ga u ogromnim količinama u [[zvijezda]]ma i [[Plinoviti div|plinovitim divovima]], a izgleda da ga ima u još neotkrivenoj [[Tamna tvar|tamnoj tvari]] i [[Tamna energija|tamnoj energiji]]. Molekularni oblaci s H₂ su povezani s rođenjem zvijezda. Vodik ima odlučujuću ulogu u stvaranju snage i toplinske energije u [[nuklearna fuzija|nuklearnoj fuziji]], koja se odvija u jezgrama zvijezda, kroz [[Niz proton-proton|niz proton – proton]] i [[Niz ugljik-dušik-kisik|niz ugljik – dušik – kisik]].<ref>Steve Gagnon: [http://education.jlab.org/itselemental/ele001.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200502082747/https://education.jlab.org/itselemental/ele001.html |date=2. svibnja 2020. }} "Hydrogen", publisher=Jefferson Lab, 2008.</ref><ref>Haubold Hans, Mathai, A. M., 2007. [http://www.columbia.edu/~ah297/unesa/sun/sun-chapter4.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060310214343/http://www.columbia.edu/~ah297/unesa/sun/sun-chapter4.html|date=10. ožujka 2006.}} "Solar Thermonuclear Energy Generation", publisher=Columbia University, 2008.</ref> U svemiru vodik se uglavnom nalazi u atomskom stanju ili kao [[plazma (fizika)|plazma]], čija su svojstva sasvim drukčija od molekularnog vodika H₂. Kao plazma, vodikovi elektroni i protoni nisu povezani zajedno, i stvaraju veoma jaku [[Električna vodljivost|električnu vodljivost]] i veliku emisiju [[toplina|topline]] (stvara [[elektromagnetsko zračenje]], uključujući svjetlost sa [[Sunce|Sunca]] i ostalih [[zvijezda]]). Na nabijene čestice vodika snažno utječu [[Magnetsko polje|magnetska]] i [[Električno polje|električna polja]]. Na primjer, [[Sunčev vjetar]] djeluje na Zemljinu [[magnetosfera|magnetosferu]], stvarajući [[polarna svjetlost|polarnu svjetlost]] i Birkelandovu struju.<ref>Storrie-Lombardi Lisa J.: "Surveys for z > 3 Damped Lyman-alpha Absorption Systems: the Evolution of Neutral Gas", journal=Astrophysical Journal, 2000.</ref> Pod normalnim uvjetima na Zemlji, vodik se uglavnom nalazi kao plinovita molekula H₂. Ustvari, vodikov plin je vrlo rijedak u atmosferi, svega 0,000055%, zato što je molekula vodika puno lakša od zraka, zbog čega lakše bježi iz [[Zemljina atmosfera|atmosfere]]. Ipak, na Zemljinoj površini, vodik je treći najrašireniji element, uglavnom u obliku molekula [[voda|vode]] i [[Ugljikohidrati|ugljikohidrata]]. Neke [[alga|alge]] i [[bakterije]] stvaraju plin vodik.<ref>Wolfgang H. Berger, 2007. [http://earthguide.ucsd.edu/virtualmuseum/climatechange2/11_3.shtml] "The Future of Methane", publisher=University of California, San Diego, 2008.</ref> == Dobivanje == === Laboratorijsko === Najčešće se dobiva onako kako ga je prvi put dobio Cavendish, tj. reakcijom cinka i klorovodične kiseline, umjesto koje se često rabi i razrijeđena [[sumporna kiselina]]: Zn(s) + 2 H⁺(aq) → Zn²⁺(aq) + H₂(g) Za razvijanje plinova u laboratoriju najpogodniji je [[Kippov aparat]], jer se reakcija u njemu može prekinuti i na taj način proizvesti samo potrebne količine plina. Može se dobiti i reakcijom vode s čvrstim [[hidrid]]ima, kao što je [[kalcijev hidrid]]: 2 H₂O(l) + CaH₂(s) → 2 H₂(g) + Ca²⁺(aq) + 2 OH^-(aq) te reakcijom metala negativnog redukcijskog potencijala s [[lužina]]ma, ako ti metali stvaraju hidrokso-komplekse: 2 Al(s) + 6 H₂O(l) + 2 OH^-(aq) → 2 Al(OH)₄^-(aq) + 3 H₂(g) === Industrijsko === Ovisno o cijeni električne energije i energenata, vodik se dobiva na nekoliko načina. U zemljama s jeftinom električnom energijom, dobiva se elektrolizom vode, zalužene alkalijskim hidroksidom zbog povećanja vodljivosti: *[[katoda]] (-): 4 H₂O(l) + 4e^- → 2 H₂(g) + 4 OH^-(aq) *[[anoda]] (+): 4 OH^-(aq) → O₂(g) + 2 H₂O(l) + 4e^- :::2 H₂O(l) → 2 H₂(g) + O₂(g) Vodik se dobiva i kao nusprodukt kod dobivanja [[klor]]a metodom [[kloralkalna elektroliza|kloralkalne elektrolize]]. Jedna od najraširenijih i najjeftinijih metoda jest piroliza ugljikovodika, primjerice [[etan]]a: C₂H₂(g) → C₂H₄(g) + H₂(g) Kada je lako dostupan [[metan]], koristi se njegova reakcija s vodenom parom na 1100&nbsp;°C: CH₄(g) + H₂O(g) ⇄ CO(g) + 3 H₂(g) <math>\Delta{}_{\mathrm{r}}H</math> = 214.4 kJ mol⁻¹ Kada je lako dostupan i jeftin ugljen, koristi se redukcija vodene pare: C(s) + H₂O(g) ⇄ CO(g) + H(g) <math>\Delta{}_{\mathrm{r}}H</math> = 131.25 kJ mol⁻¹ [[Datoteka:Algae hydrogen production.jpg|mini|desno|300px|Bioreaktor s algama za proizvodnju vodika]] Dobivena smjesa zove se [[vodeni plin]]. [[Ugljikov dioksid|Ugljikov(II) oksid]] od vodika se odvaja reakcijom s dodatnom vodenom parom, pri čemu nastaje dodatna količina vodika: CO(g) + H₂O(g) → H₂(g) + CO₂(g) Nastali [[ugljikov(IV) oksid]] uklanja se iz smjese apsorpcijom u lužini ili ispiranjem vodom pod tlakom. Lako se uklanja i hlađenjem tekućim zrakom. Tragovi neizreagiranog [[ugljikov(II) oksid|ugljikovog(II) oksida]] uklanjaju se prevođenjem plina preko zagrijanog [[natrijev hidroksid|natrijevog hidroksida]] pri čemu nastaje [[natrijev metanoat]]. ===Termokemijski procesi=== Postoji više od 200 termokemijskih procesa, koji se mogu iskoristiti za razdvajanje vode. Desetak procesa istražuje se i ispituje za dobivanje vodika i [[kisik]]a iz [[voda|vode]], te grijanjem bez upotrebe [[električna struja|električne struje]], a ti su procesi na primjer: ciklus [[željezo|željeznog]] oksida, ciklus [[cerij]] (IV) oksid - cerij (III) oksid, ciklus [[cink]] – cink oksid, ciklus [[sumpor]] – [[jod]], ciklus [[Bakar (element)|bakar]] – [[klor]] i ciklus hibridni [[sumpor]]. Veliki broj laboratorija u Francuskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Japanu i SAD razvijaju termokemijske procese uz korištenje Sunčeve energije i vode.<ref>[http://www.hydrogen.energy.gov/pdfs/review05/pd28_weimer.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121027080909/http://www.hydrogen.energy.gov/pdfs/review05/pd28_weimer.pdf |date=27. listopada 2012. }} "Development of solar-powered thermochemical production of hydrogen from water"</ref><ref>[url=http://www.hydrogen.energy.gov/pdfs/progress07/ii_f_1_perret.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121027080922/http://www.hydrogen.energy.gov/pdfs/progress07/ii_f_1_perret.pdf |date=27. listopada 2012. }}] "Development of Solar-Powered Thermochemical Production of Hydrogen from Water", DOE Hydrogen Program, 2007., Perret Robert, 2008.</ref> ===Anaerobna korozija=== [[Datoteka:Ferrous hydroxide.JPG|mini|desno|250px|U spremniku je tamno zeleni željezo(II) hidroksid ili zelena korozija]] Bez prisustva kisika, [[željezo]] i legirani [[čelik]] polako [[Oksidacija|oksidiraju]] uz pomoć [[proton]]a iz vode, koji se pretvaraju u plinoviti vodik H₂. Anaerobna korozija stvara prvo željezni hidroksid (zelena korozija) i ta se kemijska reakcija može opisati kao: ::Fe + 2 H₂O → Fe(OH)₂ + H₂ U drugom koraku, bez prisustva kisika, željezni hidroksid može oksidirati uz pomoć protona iz vode i stvoriti [[magnetit]] i plinoviti vodik. Taj se proces naziva Shikorrova reakcija: ::3 Fe(OH)₂ → Fe₃O₄ + 2 H₂O + H₂ Dobro kristalizirani magnetit (Fe₃O₄) je termodinamički puno stabilniji od željeznog hidroksida. Taj se proces obično dešava za vrijeme anaerobne korozije željeza i čelika, u [[Podzemne vode|podzemnim vodama]] koje nemaju kisika, i u reduciranim [[tlo|tlu]] u kojem ima dosta vlage. ===Geološko stvaranje – serpentacija=== Bez prisustva kisika, u dubokim geološkim slojevima, koji su daleko od Zemljine atmosfere, plinoviti vodik se stvara za vrijeme procesa '''serpentacije''', što je anaerobna oksidacija protona vode (H⁺) i željeznog (Fe²⁺) [[Silikati|silikata]], koji je prisutan u kristalima fajalita (Fe₂SiO₄ – krajnji član [[olivin]]a). Ta reakcija vodi do stvaranja [[magnetit]]a (Fe₃O₄), [[kvarc]]a (SiO₂) i vodika (H₂), na sljedeći način: 3 Fe₂SiO₄ + 2 H₂O → 2 Fe₃O₄ + 3 SiO₂ + 3 H₂ == Spojevi == [[Datoteka:3D model hydrogen bonds in water.svg|250px|desno|mini|Model vodikovih veza (1) kod molekula [[voda|vode]].]] Spojevi vodika mogu se podijeliti na spojeve u kojima je pisutan u negativnom (-1) i pozitivnom (+1) oksidacijskom stanju. Prvi se nazivaju [[hidridi]]ma, i zauzimaju manjinu vodikovih spojeva, dok su drugi puno zastupljeniji i važniji. Sastavni je dio živog svijeta, u kojem igra jednu od temeljnih uloga. Poznati spojevi su vodikov peroksid i vodikov praskavac.<!-- vodikov praskavac nije spoj nego smjesa vodika i kisika --> ===Kovalentni i organski spojevi=== Na sobnoj temperaturi nije previše reaktivan, no pri višim temperaturama ulazi u niz reakcija. Poznati su milijuni [[ugljikovodik]]a, koji su područje proučavanja organske kemije. Vodik stvara spojeve i s elementima koji imaju veću elektronegativnost, kao što su [[halogeni elementi]] (F, Cl, Br, I). Kada se spaja s [[fluor]]om, [[kisik]]om ili [[dušik]]om, vodik se može vezati u jakoj nekovalentnoj vezi, koja se zove [[vodikova veza]], koja je kritična u stabilnosti mnogih bioloških molekula. Vodik se veže i s manje elektronegativnim elementima, kao što su [[Kovine|metali]] i [[polumetali]]. ===Hidridi=== [[Hidridi]] su spojevi raznih kemijskih elemenata s vodikom. S-blok čine elementi prve i druge skupine periodnog sustava elemenata. P-blok čine elementi 13. – 17. skupine periodnog sustava elemenata. To su najvažniji hidridi, često korišteni u praksi. Dijele se na kisele, bazne, amfoterne i neutralne. Kiseli hidridi su oni hidridi koji u reakciji s vodom daju kiseline. Bazni hidridi su oni hidridi koji u reakciji s vodom daju baze. Amfoterni hidridi, ovisno o reakciji, mogu se ponašati i kao kiseline i kao baze. Neutralni hidridi uopće ne reagiraju s vodom. == Izotopi == [[Datoteka:Tritium-watch.jpg|mini|200px|desno|Sat s luminiscentnom bojom od tricija]] Elementarni vodik sastoji se od [[procij|običnog vodika (procija)]] (>99,98%), dok ostatak (gotovo 0,02%) čini [[deuterij|teški vodik (deuterij)]] s tragovima [[tricij|superteškog vodika (tricija)]]. *1H ili [[procij]] je daleko najčešći izotop vodika, kojeg ima više od 99,98%. Ima jedan [[proton]] i jedan [[elektron]]. Za razliku od svih ostalih izotopa, nema [[neutron]]. *2H ili [[deuterij]], ima jedan proton i jedan neutron u jezgri, te jedan elektron. U biti, vjeruje se da sav deuterij u svemiru potječe još od vremena [[Veliki prasak|velikog praska]] i da još traje.<!-- u ovom članku je shema proton-proton niza koji je mehanizam nastajanja deuterija u zvijezdama pa prošla rečenica nema smisla --> Deuterij nije radioaktivan, i ne predstavlja značajnu opasnost za zdravlje. On se koristi i kod [[NMR|nuklearne magnetske rezonantne]] [[spektroskopija|spektroskopije]], za označavanje neradioaktivnih tvari u otapalu<!-- krivo -->. Voda koja uključuje atome deuterija se naziva [[teška voda]]. Teška voda se koristi u [[Nuklearni reaktor|nuklearnim reaktorima]] za smanjivanje brzine brzih [[neutron]]a, kao i za hlađenje nuklearnih reaktora. Deuterij predstavlja moguće gorivo za dobivanje [[Energija nuklearne fuzije|električne energije iz nuklearne fuzije]]. *3H ili [[tricij]], ima jedan proton i dva neutrona u jezgri, te jedan elektron.Tricij je radioaktivan, raspada se u [[helij]]-3 izotop, uz pojavu [[beta-čestica]] i ima [[vrijeme poluraspada]] od 12,32 godine. Toliko je radioaktivan da se koristi za [[Luminiscencija|luminiscentne]] boje, koje se koriste i kod satova, kod kojih se može vidjeti vrijeme i u mraku. Staklo sprječava da mala količina radioaktivnosti izađe van. U prirodi se tricij može naći u vrlo malim količinama u [[Zemljina atmosfera|atmosferi]], a nastaje zbog djelovanja [[Kozmičke zrake|kozmičkih zraka]]. Tricij može nastati kod testiranja [[Nuklearno oružje|nuklearnog oružja]]. Tricij predstavlja moguće gorivo za dobivanje [[Energija nuklearne fuzije|električne energije iz nuklearne fuzije]]. On se koristi kod kemijskih i bioloških pokusa kao radioaktivni označivač. Vodik je jedini kemijski element čiji se izotopi označuju drugim imenima (procij, deuterij, tricij). [[Međunarodna unija za čistu i primijenjenu kemiju]] dozvoljava oznake D za deuterij ili T za tricij, ali preporučuje oznake ²H i ³H. Oznaka P se već koristi za [[fosfor]], tako da se ne može koristiti za procij. == Molekularni izomeri == Prilikom ispitivanja vibracijsko-rotacijskog spektra vodika pronađene su promjene u intenzitetu rotacijskih vrpci, koje su protumačene hipotezom o postojanju dva oblika vodika koji se razlikuju po nuklearnim spinovima u molekuli vodika. Ako su spinovi dvaju protona iz molekule antiparalelni, rezultantni spin je nula, te je stanje nedegenerirano. Takav vodik zove se para-vodik. Ako su paralelni, rezultantni spin je 1, a stanje je trostruko degenerirano, što dovodi do orto-vodika. Pri sobnoj temperaturi, elementarni se vodik sastoji od 75% orto-vodika i 25% para-vodika. Orto- i para-vodik razlikuju se po nekim fizikalnim svojstvima, primjerice energiji disocijacije, toplinskom kapacitetu, tlaku para i slično. Između njih postoji ravnoteža: ''o''-H₂ ⇄ ''p''-H₂ <math>\Delta{}_{\mathrm{}}H</math> < 0 koja se hlađenjem pomiče udesno. Na niskim temperaturama moguće je izolirati gotovo čisti para-vodik, no čisti orto-vodik nije moguće izolirati, jer povećanjem temperature ne dolazi do povećanja njegovog udjela iznad 75%. Odnos između orto- i para-vodika je vrlo bitna kod spremanja tekućeg vodika u spremnik, jer pretvaranje orto-vodika u para-vodik stvara dodatno toplinu, koja može dovesti do hlapljenja, a time i gubitka tekućeg vodika. Zbog toga treba koristiti [[katalizator]]e, kao što su [[Željezov(III) oksid|željezov (III) oksid]], aktivni [[ugljik]], platinizirani [[azbest]], [[kovine rijetkih zemalja]], [[Uranij|uranovi]] spojevi, [[krom]]ov oksid i neki spojevi [[nikal|nikla]]. Molekularni oblik iona triatomnog vodika ili H³⁺, je pronađen u međuzvjezdanoj materiji, koji je nastao ionizacijom vodika s [[kozmičke zrake|kozmičkim zrakama]]. Također, taj oblik molekule je pronađen u gornjoj atmosferi [[Jupiter (planet)|Jupitera]]. Ona je dosta stabilna u tim okolinama, zbog malih temperatura i gustoće. To je jedan od najraširenijih [[ion]]a u svemiru. == Primjena == Vodik je vrlo važna industrijska sirovina. Koristi se, između ostalog, za sintezu [[amonijak]]a i [[metanol]]a, za proizvodnju goriva za motorna vozila hidrogenacijom ugljika, [[Nafta|nafte]] i [[katran]]a. Koristi se i za zavarivanje i taljenje [[metal]]a, za punjenje zračnih balona i zračnih brodova, za redukciju metalnih [[oksid]]a u metale, hidrogeniranje ulja u masti itd. Radi se na korištenju vodika kao goriva. Tehnologija je vrlo slabo rasprostranjena. Prednosti vodika kao goriva su: *visoka energetska vrijednost *neograničene količine dostupne u spojevima *izgaranjem daje kemijski čistu vodu *cjevovodima se može razvoditi na daljinu *lakše se skladišti i čuva nego električna energija Nedostaci koji sprječavaju rašireniju uporabu su: *visoka cijena i često slaba isplativost izvlačenja vodika iz spojeva *obilno curenje vodika kroz spremnike i cjevovode, zbog ekstremo malene molekule *vodik difundiranjem u razne metale narušava njihovu kristalnu rešetku čineći ih krtima *opasnost za ozonski sloj jer trenutno reducira ozon u vodu U kemijskom smislu, vodik nije izvor, već spremnik energije, jer nije prirodno nabavljiv u elementarnom obliku. U slučaju uspješne i održive nuklearne fuzije u [[nuklearna elektrana|nuklearnoj elektrani]], bio bi izvor ogromnih količina energije. Velike količine H₂ se koriste u naftnoj i kemijskoj industriji. Najveća primjena je kod poboljšanja [[Fosilna goriva|fosilnih goriva]] i u proizvodnji [[amonijak]]a. U petrokemiji H₂ se koristi u procesima kao što su: hidrokrekiranje, katalitičko reformiranje benzina, izomerizacija i alkilacija. H₂ se isto koristi u povećanju zasićenja nezasićenih masti i ulja (koristi se za dobivanje [[margarin]]a). Također je sirovina za dobivanje [[Klorovodična kiselina|klorovodične kiseline]], a koristi se i kao [[reducens]] za [[mineralne sirovine]] ili rude.<ref>Chemistry Operations: 2003. [http://periodic.lanl.gov/elements/1.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100111074702/http://periodic.lanl.gov/elements/1.html |date=11. siječnja 2010. }} "Hydrogen|publisher=Los Alamos National Laboratory" 2008.</ref> Vodik je izuzetno topljiv u mnogim [[Kovine rijetkih zemalja|kovinama rijetkih zemalja]] i [[Prijelazni metali|prijelaznim metalima]], a topljiv je i u nanokristalima i amorfnim metalima. [[Topljivost]] u metalima utječe na lokalne deformacije ili nečistoće u [[Kristalna rešetka|kristalnim rešetkama]], tako da metali postaju krtiji i lomljiviji, što stvara velike probleme u [[metalurgija|metalurgiji]], u izradi cjevovoda i metalnih rezevoara. Ponekad se to može riješiti ako vodik se pročisti prolaskom kroz diskove [[paladij]]a.<ref>Takeshita Wallace: "Hydrogen solubility in 1:5 compounds between yttrium or thorium and nickel or cobalt", journal=Inorganic Chemistry, 1974.</ref> Plinoviti vodik H₂ se koristi za hlađenje rotora [[Električni generator|električnih generatora]] u [[Elektrane i elektroenergetske mreže|elektranama]], zato što ima najveću toplinsku provodljivost od svih plinova. Tekući H₂ se koristi u ispitivanju [[supravodljivost]]i kod vrlo niskih temperatura. Budući da je plinoviti vodik H₂ skoro 15 puta lakši od zraka, nekad se koristio za [[Balon na vrući zrak|balone na vrući zrak]]. U novije vrijeme, plinoviti vodik H₂ se miješa s [[dušik]]om, za dobivanje '''formirajućeg plina''' (oko 5% vodika u dušiku), koji se koristi kod postupka lociranja ili utvrđivanja propuštanja kod raznih cjevovoda u automobilskoj, kemijskoj industriji, elektranama, zrakoplovstvu i telekomunikacijama. Vodik se koristi kao dodatak [[hrana|hrani]] (E 949) za provjeru konzervirane hrane.<ref>Matthias Block: "Hydrogen as Tracer Gas for Leak Detection", publisher=Sensistor Technologies, 2004. [http://www.ndt.net/abstract/wcndt2004/523.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181121042020/https://www.ndt.net/abstract/wcndt2004/523.htm |date=21. studenoga 2018. }}</ref> [[Trojna točka]] vodika u ravnoteži iznosi 13, 8033 Kelvina. ===Nosilac energije=== [[Datoteka:Brno, Autotec, Mercedes Citaro na palivové články II.jpg|mini|desno|250px|Mercedes-Benz O530 Citaro autobus kojeg pogone vodikove [[Goriva ćelija|gorive ćelije]], u [[Brno]], [[Češka]].]] Vodik nije izvor energije, osim u mogućim elektranama na [[nuklearna fuzija|nuklearnu fuziju]], koje bi koristile [[deuterij]] i [[tricij]], što je još daleko od komercijalne upotrebe. Vodik koji se dobije iz sunčevih, bioloških ili električnih izvora, treba više energije nego što od njega možemo dobiti izgaranjem, zato on više ima ulogu kao [[baterija]], za spremanje ili skladištenje energije. Vodik se može dobiti iz [[metan]]a, ali ti se izvori nazivaju neodrživim izvorima energije.<ref>[http://www-formal.stanford.edu/jmc/progress/hydrogen.html McCarthy John: "Hydrogen", publisher=Stanford University, 1995]</ref> '''Gustoća energije''' po jedinici obujma, za tekući ili komprimirani vodik, je puno manja od poznatih fosilnih goriva, iako po jedinici mase, gustoća energije je veća. Ipak, o vodiku se dosta raspravlja kao o budućem nosiocu energije. Tako recimo, vezivanjem ugljikovog dioksida iz zraka, može biti povezano sa stvaranjem H₂ kao fosilnog goriva. Tada bi vodik bio relativno čisti izvor energije, uz malo ispuštanje [[Dušikovi oksidi|dušikovih oksida]], ali bez stvaranja [[Ugljikov(IV) oksid|ugljikovog dioksida]]. Ipak, ulaganje u infrastrukturu bi bilo znantno.<ref>"DOE Seeks Applicants for Solicitation on the Employment Effects of a Transition to a Hydrogen Economy", publisher=US Department of Energy, 2006. [http://www.hydrogen.energy.gov/news_transition.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110719105413/http://www.hydrogen.energy.gov/news_transition.html|date=19. srpnja 2011.}}</ref> ===Proizvodnja poluvodiča=== U proizvodnji [[poluvodič]]a, vodik se koristi za zasićenje slomljenih (“klimavih”) veza u amorfnom [[silicij]]u i amorfnom [[ugljik]]u, da bi im se povećala kvaliteta. On je isto mogući dodatak u različitim oksidima, kao: ZnO, SnO₂, CdO, MgO, ZrO₂, HfO₂, La₂O₃, Y₂O₃, TiO₂, SrTiO₃, LaAlO₃, SiO₂, Al₂O₃, ZrSiO₄, HfSiO₄ i SrZrO₃.<ref>Van de Walle: "Hydrogen multicentre bonds", journal=Nature Materials, 2007.</ref> == Biološka uloga == Kao sastojak vode, nalazi se u svakom biološkom organizmu u velikim količinama. Osim u vodi, nalazi se i u gotovo svim organskim spojevima unutar organizma, vezan kovalentno za primjerice [[ugljik]] ili [[dušik]]. U vodenim otopinama koje su dio svakog organizma, nazočan je u obliku H⁺ iona, te kao takav ima izvanredno važnu, temeljnu ulogu u regulaciji staničnih procesa. H₂ se stvara kod nekih vrsta [[Vrenje|vrenja ili fermentacija]], a stvaraju ga neki [[mikroorganizmi]], obično uz pomoć [[katalizator]]a, koje sadrže [[enzim]]e sa [[željezo]]m ili [[nikal|niklom]], koji se nazivaju hidrogenaze. Razdvajanje vode u protone, elektrone i kisik, javlja se kod gotovo svih biljaka koje vrše [[fotosinteza|fotosintezu]]. Neki takvi organizmi, kao [[modrozelene alge]] su razvile i drugi korak, po mraku, kojim se stvara plinoviti vodik H₂ uz pomoć specijalnih hidrogenaza u [[kloroplast]]u. Trenutno se rade ispitivanja na genetski modificiranim modrozelenim algama, koje bi stvarale H₂, čak i u prisustvu kisika ili takozvani '''bioreaktori'''.<ref>Williams Chris; "Pond life: the future of energy", publisher=The Register, 2006. [http://www.theregister.co.uk/2006/02/24/pond_scum_breakthrough/]</ref> ==Sigurnost i mjere opreza== Vodik stvara čitav niz opasnosti za čovjekovu sigurnost, pogotovo H₂ je opasan kao plin praskavac u zraku. Osim toga, tekući vodik je opasan, jer stvara vrlo niske temperature, što može dovesti do smrzotina.<ref>"Hydrogen Safety", publisher=Humboldt State University, [http://www.schatzlab.org/education/h2safety.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110326001949/http://www.schatzlab.org/education/h2safety.html|date=26. ožujka 2011.}}, 2010.</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} {{Wječnik-stavka}} == Vanjske poveznice == [http://www.ktf-split.hr/periodni/h.html Vodik (PSE) - Kemijsko-tehnološki fakultet Split] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040807230158/http://www.ktf-split.hr/periodni/h.html |date=7. kolovoza 2004. }} {{Kemijski elementi}} [[Kategorija:Kemijski elementi]] j8e3sfvunngwj84ihm9yms9bcseo51h 0 6282 7563704 7475210 2026-07-25T18:08:08Z Tulkas Astaldo 38717 nekoliko sitnica 7563704 wikitext text/x-wiki {{Infookvir zemlja svijeta |ime = Republika Trinidad i Tobago |izvorno_ime = Republic of Trinidad and Tobago |ime_genitiv = Trinidada i Tobaga |eng_ime = TrinidadAndTobago |zastava = Flag of Trinidad and Tobago.svg |grb = Coat of arms of Trinidad and Tobago (2025).svg |službeni_jezik = [[engleski jezik|engleski]] |glavni_grad = [[Port-of-Spain]] |predstavnik_države_množina = Predsjednici |predstavnik_države = Predsjednik |predstavnik_države_osoba = [[Christine Kangaloo]] |predsjednik_vlade_osoba = [[Kamla Persad-Bissessar]] |površina_poredak = 163 |površina = 5128 |vode = ~0 |stanovništvo_poredak = 154 |stanovništvo = 1.508.635 |godina_popisa = 2024 |gustoća_stanovništva = 294 |neovisnost = od [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] [[31. kolovoza]] [[1962.]] |valuta = [[trinidadtobaški dolar]] |stoti_dio_valute = 100 centa |vremenska_zona = -4 |himna = [[Forged From The Love of Liberty]] |internetski_nastavak = .tt |pozivni_broj = 1-868 |komentar = |moto = Together we aspire, together we achieve <br> ([[engleski jezik|engleski]], "zajedno težimo, zajedno postižemo") }} '''Trinidad i Tobago''' (službeno ''Republika Trinidad i Tobago'', [[Engleski jezik|eng]]. ''Republic of Trinidad and Tobago'') je [[država]] u južnom dijelu [[Karipsko more|Karipskog mora]], uz obalu [[Venezuela|Venezuele]]. Sastoji se od dva [[otok]]a, [[Trinidad]] (4828&nbsp;km&sup2;) i [[Tobago]] (300&nbsp;km&sup2;). == Povijest == {{glavni|Povijest Trinidada i Tobaga}} Otok Trinidad otkrio je [[Kristofor Kolumbo]] [[31. srpnja]] [[1498.]] Nazvao ga je Trinidad prema [[Trojstvo|Svetom trojstvu]]. Starosjedioci na otoku su bila [[indijanci|indijanska]] plemena porodice [[Arawakan]] i [[Cariban]], ukupno njih 14: [[Chayma]] ili Chaima, [[Cumanagoto]], [[Nepoio]] ili Nepuyo, [[Kalinago]], [[Carib]], [[Yao]] ili Yaio, [[Shebaio]], Saluaio (Salive), [[Suppoyo]] (Seppoio), [[Pariagoto]], [[Guayano]], [[Warrau]] ([[Guarauan]]), [[Quaqua]] ([[Salivan]]), [[Carinepagoto]]. Od [[1532.]] [[Španjolci]] su počeli indijance zarobljavati, pretvarati u [[rob]]ove i odvoditi na rad na druge otoke u Karipskom moru. Od [[1592.]] Španjolci su trajno prisutni na otoku. [[Antonio de Berrio]] je iste godine otok Trinidad službeno proglasio posjedom Španjolske. Većinu stanovnika otoka su činili uglavnom domaći robovi i crnci iz [[Afrika|Afrike]]. Na otoku Trinidad razvile su se velike [[plantaža|plantaže]] [[šećerna trska|šećerne trske]]. Nakon pobjede [[Britanci|Britanaca]] nad udruženom [[Francuska|francusko]]-španjolskom flotom, u [[bitka kod Sao Vicentea|bitci kod Sao Vicentea]], [[14. veljače]] [[1797.]], Britanci su okupirali Trinidad. [[Francuzi]] su se odrekli Trinidada [[1802.]] ([[Amienski mir]]). Nakon ukidanja ropstva na otoku [[1843.]], došlo je do uvoza jeftine radne snage iz [[Indija|Indije]]. Tobago je otkrio Kolumbo [[1498.]] Isprva se zvao ''Bella Forma'', a kasnije je preimenovan u Tobago. Za razliku od Trinidada, Tobago je učestalo mijenjao vlasnika u ratovima između Francuske, [[Nizozemska|Nizozemske]] i [[Engleska|Engleske]]. [[Pariški mirovni ugovor (1763.)|Pariškim mirom]] [[1763.]], Tobago je Francuska ustupila Velikoj Britaniji. Od [[1814.]] (Pariški mir) Tobago je u stalnom britanskom posjedu. Od [[1889.]] ''Trinidad i Tobago'' je zajedničko ime kolonije u vlasništvu Velike Britanije. Godine [[1958.]] Trinidad i Tobago postaje član [[Zapadnoindijska Federacija|Zapadnoindijske Federacije]], a [[1962.]] je proglasio samostalnost. Stranka [[People's National Movement]], PNM, je pobijedila na izborima a njen čelnik [[Eric Eustace Williams]], postao prvi premijer 1962. – [[1981.]] Trinidad i Tobago je 1962 pristupio [[Commonwealth (zajednica država)|Commonwealthu]]. == Politika == {{glavni|Politika Trinidada i Tobaga}} == Savezne države i općine == {{glavni|Savezne države i općine Trinidada i Tobaga}} == Zemljopis == {{glavni|Zemljopis Trinidada i Tobaga}} [[Datoteka:Trinitobmap.gif|mini|right]] == Ekonomija == {{glavni|Gospodarstvo Trinidada i Tobaga}} == Stanovništvo == {{glavni|Stanovništvo Trinidada i Tobaga}} Dobna struktura: *0-14 godina: 25% (muški 151,736; žene 146,135) *15-64 godina: 68% (muški 410,668; žene 389,303) *65 godina i više: 7% (muški 34,559; žene 43,122) ([[2000.]], procjena) *Prirodni prirast: -0.49% (2000, procjena) *Etničke skupine: [[Istočni indijci]] (emigranti iz istočne [[Indija|Indije]]) 40,3 %, potomci afričkih crnaca-robova 39,5 %, mješanci 18,5 %, bijelci 0,6 %, ostali 1,2 % (to su Kinezi i potomci starosjedioca (Karibi)) *Religije: [[Rimokatolička crkva]] 29,4 %, [[hinduizam]] 23,8 %, [[Anglikanska crkva]] 10,9 %, [[muslimani]] 5,8 %, [[prezbiterijanci]] 3,4 %, ostali 26,7 % Uz službeni [[engleski jezik]], govori se i [[hindi jezik]], [[španjolski jezik]], [[francuski jezik]] i [[kineski jezik]]. == Kultura == {{glavni|Kultura Trinidada i Tobaga}} == Razno == *[[Katolička Crkva na Trinidadu i Tobagu]] *[[Komunikacije u Trinidadu i Tobagu]] *[[Vanjski poslovi Trinidada i Tobaga]] *[[Oružane snage Trinidada i Tobaga]] *[[Glazba Trinidada i Tobaga]] == Vanjske poveznice == *[http://www.nalis.gov.tt/NationalAwards-Emblems/National_Emblems2.html National emblems of Trinidad and Tobago] *[http://www.search.co.tt/ the Trinidad and Tobago Web Directory] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161224225739/http://www.search.co.tt/ |date=24. prosinca 2016. }} {{Commonwealth}} {{Sjeverna Amerika}} {{Organizacija američkih država}} {{Mrva-država}} [[Kategorija:Trinidad i Tobago| ]] c4xa1iw999e46f3wxcor0hrib8poaml 0 6897 7563734 7537763 2026-07-25T19:34:27Z IvanKraYna 123100 /* Trenutačna momčad */ 7563734 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|srpanj 2019.}} {{redirect|NK Dinamo|ostala značenja|[[Dinamo (razdvojba)]]}} {{redirect|Dinamo Zagreb|ostala značenja|[[Dinamo Zagreb (razdvojba)]]}} {{Infookvir nogometni klub |ime kluba = GNK Dinamo Zagreb |slika = DinamoZagreb.svg |puno ime = Građanski nogometni klub Dinamo Zagreb |nadimak = ''Modri'', ''Plavi'', ''Purgeri'' |godina osnivanja = [[26. travnja]] [[1911.]] (''[[1. hrvatski građanski športski klub Zagreb]]'')<br> [[9. lipnja]] [[1945.]] (''FD Dinamo'') |igralište = [[Stadion Maksimir|Maksimir]], [[Zagreb]] |kapacitet stadiona = 24.851<ref name="gnk">[https://web.archive.org/web/20230815120110/https://gnkdinamo.hr/hr/Club/Stadium www.gnkdinamo.hr: Stadion Maksimir]:{{citat2|Kapacitet: 24.851 sjedećih mjesta}}, pristupljeno 23. srpnja 2023.</ref> |predsjednik = {{Z|HRV}} [[Zvonimir Boban]] |trener = {{Z|HRV}} [[Mario Kovačević]] |liga = [[HNL]] |sezona = [[HNL 2025./26.|2025./26.]] |plasman = 1. |trenutačna sezona = HNL 2026./27. |pattern_la1 = _zagreb2526h |pattern_b1 = _zagreb2526h |pattern_ra1 = _zagreb2526h |pattern_sh1 = _zagreb2526h |pattern_so1 = _zagreb2526hl |leftarm1 = 0345A3 |body1 = 0345A3 |rightarm1 = 0345A3 |shorts1 = 0345A3 |socks1 = |pattern_la2 = _zagreb2526a |pattern_b2 = _zagreb2526a |pattern_ra2 = _zagreb2526a |pattern_sh2 = _zagreb2526a |pattern_so2 = _zagreb2526al |leftarm2 = EEEEEE |body2 = EEEEEE |rightarm2 = EEEEEE |shorts2 = EEEEEE |socks2 = 0345A3 |pattern_la3 = _whiteborder |pattern_b3 = _zagreb2526t |pattern_ra3 = _whiteborder |pattern_sh3 = _zagreb2526t |pattern_so3 = _whitetop |leftarm3 = 00122E |body3 = 00122E |rightarm3 = 00122E |shorts3 = 00122E |socks3 = 00122E }} '''Građanski nogometni klub Dinamo Zagreb''' [[Hrvatska|hrvatski]] je [[nogomet]]ni klub iz [[Zagreb]]a. Od osnutka Republike Hrvatske najtrofejniji je klub u državi. Nadimci kluba su ''modri'', ''(zagrebački) plavi'', ''plavi lavovi'', ''[[purgeri]]''. Maskota kluba je lav ''Plavko''. Domaće utakmice igra na [[Stadion Maksimir|Stadionu Maksimir]]. Dinamo je poznat po svojim vjernim i fanatičnim navijačima [[Bad Blue Boys]]ima. Klupska nogometna škola se smatra za jednu od najboljih u Europi.<ref name="Germanijak">[http://www.germanijak.hr/vijesti/dinamova-omladinska-skola-druga-u-europi-la-masia-tek-11/37679 Dinamova omladinska škola druga u Europi, La Masia tek 11.], Germanijak, objavljeno 23. listopada 2017.</ref> [[1. hrvatski građanski športski klub Zagreb]] osnovan je 26. travnja 1911. godine. Nakon što je komunistička vlast 1945. godine dekretom ukinula najpopularnije predratne zagrebačke nogometne klubove Građanski, [[HAŠK]] i [[HŠK Concordia Zagreb|Concordia]]<ref>[https://nogomet.lzmk.hr/clanak.aspx?id=368 Dinamo]</ref> zbog igranja [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu|nogometnog prvenstva]] za vrijeme [[NDH]], Nogometni klub Dinamo osnovan je 9. lipnja 1945. kao nogometna sekcija Fiskulturnog društva Dinamo, koja od 1949. godine djeluje kao samostalni nogometni klub. Od Građanskog je Dinamo preuzeo plavu boju dresova, većinu igrača i navijača te nadimak ''purgeri'', a i grb kluba je napravljen po uzoru na grb Građanskog.<ref>[http://povijest.gnkdinamo.hr/uspjesi/simboli-kluba/povijest-grbova.html Kako je nastao Dinamov Grb] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181125204521/http://povijest.gnkdinamo.hr/uspjesi/simboli-kluba/povijest-grbova.html |date=25. studenoga 2018.}}, Povijest Dinama</ref> Promjene imena kluba u HAŠK Građanski i Croatia Zagreb nisu dobro primljene tijekom ratnih 1990-ih, današnje ime usvojeno je na sjednici skupštine kluba 12. travnja 2011. kad se ime ''Nogometni klub Dinamo Zagreb'' mijenja u ''Građanski nogometni klub Dinamo Zagreb'' želeći naglasiti povezanost s [[1. hrvatski građanski športski klub Zagreb|Građanskim]]. U bogatoj povijesti kluba osvojili su 37 naslova prvaka u pet država te 27 nacionalnih kupova. Dinamo je jedini hrvatski klub koji je uspio osvojiti neki europski trofej, [[Kup velesajamskih gradova]] u sezoni [[Kup velesajamskih gradova 1966./67.|1966./67.]], preteču [[Kup UEFA|Kupa UEFA-e]]. Klub je od osnivanja sportski simbol grada [[Zagreb]]a. Najviše odigranih utakmica, 802,<ref>[https://www.gnkdinamo.hr/en/News/Article/proslo-je-godinu-dana-od-odlaska-popularnog-plavog-devet-naseg-zlatka-kranjcara Prošlo je godinu dana od odlaska popularnog „plavog devet“, našeg Zlatka Kranjčara]:{{citat2|Ispred njega samo su Dražen Ladić s 802 nastupa, Marko Mlinarić sa 613, Srećko Bogdan s 595 i Miroslav Mirko Kokotović s 559.}}, gnkdinamo.hr, 1. ožujka 2022., pristupljeno 10. ožujka 2025.</ref> za Dinamo ima [[Dražen Ladić]], a najbolji je strijelac [[Dražan Jerković]] s 322{{ni}} postignuta gola. Najduže je kapetan bio [[Tomislav Crnković]]. Najveći sportski rival kluba je [[split]]ski [[HNK Hajduk Split|Hajduk]]. Dinamo i Hajduk igraju ''[[Vječni derbi]]''. Zbog dugotrajnog rivalstva koje traje od 1920-ih godina i utakmica Građanskog i Hajduka, kao dva najpopularnija i najtrofejnija kluba u zemlji čije utakmice izazivaju velike tenzije, mnogi svrstavaju ''Vječni derbi'' među najznačanije nogometne derbije.<ref>[http://www.dailymail.co.uk/sport/football/article-1213931/THE-LIST-The-greatest-rivalries-club-football-Nos-20-11.html THE LIST: The greatest rivalries in club football, Nos 20–11], ''[[The Daily Mail]]'', objavljeno 17. rujna 2009. {{eng oznaka}}</ref> == Povijest == {{Glavni|1. hrvatski građanski športski klub Zagreb}} [[Slika:Gradjanski zagreb.gif|lijevo|mini|150 px|Grb Građanskog]] Klub nastavlja tradiciju [[1. hrvatski građanski športski klub Zagreb|Prvog hrvatskog građanskog športskog kluba '''(Građanski)''']] utemeljenog u travnju 1911. godine. Tijekom 34 godine djelovanja šest puta je osvojio naslov prvaka [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] i [[NDH]] ([[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1923.|1923.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1926.|1926.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1928.|1928.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1936./37.|1936./37.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1939./40.|1939./40.]] i [[Prvenstvo NDH u nogometu 1943.|1943.]]). Pod tim nazivom nastupao je do svibnja 1945. godine, a potom je rasformiran odlukom nove [[SFRJ|komunističke vlasti]], a pismohrana je uništena. Umjesto Građanskog utemeljeno je tada Fiskulturno društvo Dinamo, a pet godina kasnije osamostaljuje se njegov nogometni klub. Dinamo je od Građanskog baštinio veći dio svoje tradicije (grb i boja). [[File:Wölfl.jpg|desno|mini|150 px|[[Franjo Wölfl]], najbolji strijelac kluba u službenim utakmicama<ref name="strijelci" />]] U prostorijama ''Elektre'' u Gundulićevoj ulici, osnovan je 9. lipnja 1945. godine Dinamo. Klub je dobio ime po uzoru na [[Moskva|moskovski]] [[FK Dinamo Moskva|Dinamo]]. Ondašnji zagrebački sportski komesar [[Ivan Medarić|Ivica Medarić]], koji je najprije igrao u [[HAŠK|HAŠK-u]], potom i u Građanskom, je predložio ime Dinamo koje je prihvaćeno zbog bliskih odnosa sa [[SSSR|SSSR-om]].<ref>[https://web.archive.org/web/20170806061751/http://prvaliga.tportal.hr/257764/GNK-Dinamo-slavi-svoj-102-rodendan.html GNK Dinamo slavi svoj 102. rođendan!], Prva liga, Tportal, objavljeno 25. travnja 2013.</ref> Nakon osnivanja klubu su pristupili svi najbolji i najpopularniji igrači Građanskog: [[Emil Urch|Urch]], [[Franjo Wölfl|Wölfl]], [[Mirko Kokotović|Kokotović]], [[August Lešnik|Lešnik]], [[Zvonimir Cimermančić|Cimermančić]], [[Branko Pleše|Pleše]], [[Milan Antolković|Antolković]], [[Ivica Belošević|Belošević]], [[Ivan Jazbinšek|Jazbinšek]], [[Ivica Reiss|Reiss]], te njegovi juniori: Bučar, Ferković, Martinec, Kukec, Gereš, Čonč i Režek te trener [[Márton Bukovi]]. Od igrača HAŠK klubu su pristupili [[Željko Čajkovski|Čajkovski]], [[Ratko Kacian|Kacian]], [[Dragutin Lojen|Lojen]], Peričić. Od njih samo je Čajkovski dugo ostao u Maksimiru – čak jedanaest godina. Dinamo je od Građanskog naslijedio plavu boju dresova i status najpopularnijeg zagrebačkog nogometnog kluba, nadimak ''purgeri'', navijačku bazu, a od 1969. godine i grb je vrlo sličan grbu Građanskog. U razdoblju nakon [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] bio je glavni predstavnik zagrebačkog nogometa te jedan od četiriju najuspješnijih klubova u SFRJ uz [[split]]ski [[HNK Hajduk|Hajduk]] te [[beograd]]ske klubove [[FK Crvena zvezda Beograd|Crvena zvezda]] i [[FK Partizan Beograd|Partizan]] koji su zbog dominacije u jugoslavenskom nogometu dobili naziv ''velika četvorka''. Osvojio je [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu|jugoslavenska prvenstva]] [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1947./48.|1947./48.]], [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1953./54.|1953./54.]], [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1957./58.|1957./58.]], [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1981./82.|1981./82.]] i [[Kup maršala Tita|kupove]] [[Kup maršala Tita 1951.|1951.]], [[Kup maršala Tita 1959./60.|1959./60.]], [[Kup maršala Tita 1962./63.|1962./63.]], [[Kup maršala Tita 1964./65.|1964./65.]], [[Kup maršala Tita 1968./69.|1968./69.]], [[Kup maršala Tita 1979./80.|1979./80.]] i [[Kup maršala Tita 1982./83.|1982./83.]] [[Slika:Stara značka Nogometnog kluba Dinamo, Zagreb.jpg|lijevo|mini|150 px|Stara [[emajl]]irana značka kluba iz doba druge Jugoslavije]] [[File:Blazevic.jpg|desno|mini|150 px|[[Miroslav Blažević]]]] Dinamo je bio dugo vremena jedini jugoslavenski klub koji je osvojio jedan od europskih kupova: [[Kup velesajamskih gradova 1966./67.]], nakon pobjede u [[Finale Kupa velesajamskih gradova 1967.|finalu]] nad [[Leeds United]]om. Na putu do finala izbacio je čehoslovački [[1. FC Brno|Spartak Brno]], škotski [[Dunfermline Athletic F.C.|Dunfermline]], rumunjski [[FC Argeş Piteşti|Dinamo Piteşti]], talijanski [[Juventus Football Club Torino|Juventus]] i njemački [[Eintracht Frankfurt]]. U sezoni [[Kup velesajamskih gradova 1962./63.|1962./63.]] izgubio je u [[Finale Kupa velesajamskih gradova 1963.|finalu]] od španjolske [[Valencia|Valencije]]. Nakon 24 godine čekanja, Dinamo je, predvođen trenerom [[Miroslav Blažević|Ćirom Blaževićem]] i igračima [[Velimir Zajec|Zajecom]], [[Zlatko Kranjčar|Kranjčarom]], [[Marko Mlinarić|Mlinarićem]], [[Stjepan Deverić|Deverićem]] i [[Marijan Vlak|Vlakom]], u sezoni [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1981./82.|1981./82.]] osvojio svoj četvrti naslov prvaka Jugoslavije. Igrači te generacije postali su legende kluba. Dinamo je te godine imao više od 40.000 članova, najviše u Europi iza [[F.C. Barcelona|Barcelone]]. [[Slika:Zvonimir Boban.jpg|lijevo|mini|150 px|[[Zvonimir Boban]], kapetan Dinama s 19 godina.]] Dinamo je dana 25. lipnja 1991. godine pod tadašnjim predsjednikom Josipom Šoićem promijenio ime u '''[[HAŠK]] [[Građanski]]''', kao pokušaj bijega od komunističkog imena i povratak tradicijama dvaju slavnih prethodnika. Navijači nikad nisu prihvatili ovaj hibrid i godine 1993. ime je promijenjeno u '''Croatia Zagreb'''. Bio je to potez kojim je tadašnji hrvatski politički vrh predvođen predsjednikom [[Franjo Tuđman|Franjom Tuđmanom]] želio dodatno distancirati od komunističke prošlosti. Predsjednik Tuđman je uspješnim nastupom kluba u Europi, kojeg su državne tvrtke obilno financirale, pod imenom Croatia želio promovirati novostvorenu [[Hrvatska|hrvatsku državu]], ali stvaranja klub nacionalnog jedinstva funkcionirao je samo za njegova života. U drugoj polovici 1990-ih Dinamo osvaja pet hrvatskih prvenstava u nizu: [[1. HNL 1995./96.|1995./96.]], [[1. HNL 1996./97.|1996./97.]], [[1. HNL 1997./98.|1997./98.]], [[1. HNL 1998./99.|1998./99.]] i [[1. HNL 1999./2000.|1999./00.]] Iako je Croatia ostavila dubok trag u maksimirskoj povijesti, ni ona se nije uspjela nametnuti javnosti i navijačima. [[Bad Blue Boys]]i su se žestoko protivili i zahtijevali vraćanje imena Dinamo. Pod vodstvom [[Otto Barić|Otta Barića]] Dinamo je [[1. HNL 1996./97.|1996./97.]] osvojio titulu s 81 od 90 mogućih bodova i s 21 bodom ispred drugoplasiranog Hajduka. Igra [[UEFA Liga prvaka|UEFA Ligu prvaka]] [[UEFA Liga prvaka 1998./99.|1998./99.]] i [[UEFA Liga prvaka 1999./2000.|1999./00.]] U sezoni 1998./99. nakon pobjede nad [[Glasgow Celtic|Celticom]] u trećem pretkolu, u skupini s [[Ajax Amsterdam|Ajaxom]], [[Olympiakos]]om i [[FC Porto|Portom]], Dinamo završava kao drugi iza Olympiakosa s 8 bodova, uz dvije pobjede i dva poraza. U sezoni 1999./00. u skupini s [[Manchester United]]om, [[Olympique de Marseille|Olympiqueom]] iz [[Marseille]]a i [[SK Sturm Graz|Sturmom]] iz [[Graz]]a završava kao posljednji s pobjedom i dva remija. [[Slika:Modrić World Cup 2018.jpg|desno|mini|200 px|[[Luka Modrić]], kapetan Dinama 2008.]] U veljači 2000. godine, na [[Valentinovo]], nakon višegodišnje borbe navijača vraća se ime Dinamo. Početak novog stoljeća obilježen je teškom financijskom situacijom i dugovima prema bivšim igračima. Predsjednik Dinama 2000. godine postaje [[Mirko Barišić]]. Dinamo u sezoni [[1. HNL 2002./03.|2002./03.]] osvaja prvenstvo, ali pokušaji proboja u Europi redovito završavaju porazima. U trećim pretkolima Lige prvaka poražen je [[UEFA Liga prvaka 2000./01.|2000./01.]] od [[AC Milan|Milana]], [[UEFA Liga prvaka 2003./04.|2003./04.]] od [[kijev]]skog [[Dinamo Kijev|Dinama]], [[UEFA Liga prvaka 2006./07.|2006./07.]] od [[Arsenal FC|Arsenala]], [[UEFA Liga prvaka 2007./08.|2007./08.]] od [[Werder Bremen|Werdera]] iz [[Bremen]]a i [[UEFA Liga prvaka 2008./09.|2008./09.]] od [[FK Šahtar Donjeck|Šahtara]] iz [[Donjeck]]a. U pet navrata, [[Kup UEFA 2004./05.|2004./05.]], [[Kup UEFA 2007./08.|2007.]], [[Kup UEFA 2008./09.|2008./09.]], [[UEFA Europska liga 2009./10.|2009./10.]] i [[UEFA Europska liga 2010./11.|2010./11.]] Dinamo nastupa u skupinama [[Kup UEFA|Kupa UEFA]]/[[UEFA Europska liga|UEFA Europske lige]]. U sezoni [[UEFA Liga prvaka 2011./12.|2011./12.]] Dinamo uspjeva ući u Ligu prvaka, pobijedivši švedski [[Malmö FF]] ukupnim rezultatom 4:3. Nakon najlošijeg prvenstvenog rezultata u neovisnoj Hrvatskoj, igranja u Ligi za ostanak [[1. HNL 2004./05.|2004./05.]] godine, Dinamo doživljava oporavak predvođen trenerom [[Josip Kuže|Josipom Kužeom]] te uvjerljivo osvaja prvenstva [[1. HNL 2005./06.|2005./06.]], [[1. HNL 2006./07.|2006./07.]] i [[1. HNL 2007./08.|2007./08.]] godine. Predvođen [[Branko Ivanković (nogometni trener)|Brankom Ivankovićem]], u prvenstvu [[1. HNL 2006./07.|2006./07.]] od 99 mogućih osvaja 92 boda uz 30 pobjeda u 33 kola. Od 14. kola sezone 2006./07. do 8. kola 2007./08. nanizao je 28 uzastopnih pobjeda u 1. HNL, a između ožujka 2006. i veljače 2008. 29 pobjeda za redom na domaćem terenu. U sezoni [[UEFA Europska liga 2018./19.|2018./19.]] Dinamo se uspio probiti do nokaut faze [[Europska liga|Europske lige]]. U grupnoj fazi ostao je neporažen s 14 bodova. Tako se plasirao u 1/16 finala gdje je u gostima izgubio od [[FC Viktoria Plzeň|Viktorije Plzeň]] rezultatom 2:1. Na [[Stadion Maksimir|Maksimir]]u, Dinamo je deklasirao ovaj [[Češka|češki]] klub rezultatom 3:0 i ušao u osminu finala protiv [[portugal]]ske [[Benfica|Benfice]]. Doma je Dinamo slavio s 1:0, a izgubio u [[Lisabon]]u rezultatom 3:0 u [[produžetci (nogomet)|produžetcima]]. Dinamo je osigurao nastup čak 5 [[Hrvatska|hrvatskih]] klubova u europska natjecanja za sezonu 2019./20. i prekinuo pauzu dugu 21 godinu, od sezone 1997./98. kada je izgubio u osmini finala od [[Atlético Madrid|madridskog Atlética]] 2:1. Nastavljajući uspjehe u europskim natjecanjima, Dinamo je 18. ožujka 2021. pobjedom nad [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenhamom]] rezultatom 3:0 (3:2) ušao u povijesno četvrtfinale [[UEFA Europska liga 2020./21.|Europske lige 2020./21.]], što je najveći uspjeh tog kluba nakon točno 51 godine. Naime, Dinamo je svoje posljednje četvrtfinale nekog natjecanja pod UEFA-om igrao u [[UEFA Kup pobjednika kupova|Kupu pobjednika kupova]] 18. ožujka 1970., gdje je ispao od [[Schalke 04]] ukupnim rezultatom 1:4. U grupnoj fazi Europske lige 2020./21. Dinamo bio 526 minuta bez primljenog pogotka, što je rekord sa svih europskih klupskih natjecanja koje vodi UEFA. U ožujku 2024. godine održali su se [[Izbori za Skupštinu GNK Dinama 2024.|prvi demokratski izbori za Skupštinu GNK Dinama]], a glasanju je pristupilo 54,6 % članova. U prvoj izbornoj jedinici pobjedu je odnijela lista ''Dinamovo proljeće'' koju je predvodio [[Velimir Zajec]].<ref>{{Citiranje weba|date=2024-02-03|title=Izbori za Skupštinu GNK Dinamo: Službeni rezultati I. Izborne jedinice|url=https://gnkdinamo.hr/hr/vijesti/clanak/izbori-za-skupstinu-gnk-dinamo-sluzbeni-rezultati-i-izborne-jedinice|access-date=2024-03-02|website=gnkdinamo.hr}}</ref> === 1967. === [[File:Grafit Zagreb Peščenica NK Dinamo 1967.jpg|desno|400px|thumb|Mural u [[zagreb]]ačkoj [[Volovčica|Volovčici]] posvećen Dinamovoj pobjedničkoj momčadi<br> Stoje s lijeva: [[Slaven Zambata]], [[Zlatko Škorić]], [[Branko Gračanin]], [[Filip Blašković]], [[Rudolf Belin]], [[Denijal Pirić]]<br> Čuče: [[Krasnodar Rora]], [[Marijan Čerček]], [[Marijan Brnčić]], [[Mladen Ramljak]], [[Josip Gucmirtl]]<br> U krugovima odozgo: [[Fahrija Dautbegović]], [[Stjepan Lamza]], [[Zlatko Mesić]]<br> Treneri: [[Branko Zebec]], [[Ivica Horvat]]]] {{Glavni|Kup velesajamskih gradova 1966./67.}} Dinamo je jedini hrvatski klub koji je osvojio neki od europskih kupova. U [[Finale Kupa velesajamskih gradova 1967.|finalu]] [[Kup velesajamskih gradova 1966./67.|Kupa velesajamskih gradova 1966./67.]] dobio je [[Leeds United]], četiri godine nakon poraza u [[Finale Kupa velesajamskih gradova 1963.|finalu]] istog natjecanja protiv [[Valencia C.F.|Valencije]]. U studenom 1966. godine Dinamo je u [[Srednjoeuropski kup (nogomet)|Srednjoeuropskom kupu]], koji se igrao u isto vrijeme kao i Kup velesajamskih gradova, porazio jaki [[A.C. Milan|Milan]]. [[Slaven Zambata]] je zabio jedini pogodak na utakmici. U veljači 1967. godine u prijateljskoj utakmici u [[Glasgow]]u, pred više od 65.000 navijača, Dinamo je ponovno golom Zambate pobijedio snažni [[Celtic Glasgow|Celtic]], momčad koja će nekoliko mjeseci kasnije postati prvak Europe. Nakon 0:2 i 2:0 protiv [[FC Zbrojovka Brno|Spartaka]] iz [[Brno|Brna]], ''modre'' je spasio ždrijeb, odnosno novčić i spretnost kapetana Zambate.{{ni}} Naime nakon što je sudac bacio novčić Zambata i ostali igrači su počeli skakati od sreće i potpuno zbunili suca i protivnika.{{ni}} Ni do danas se ne zna na čiju je stranu odlučio novčić.{{ni}} U drugom kolu mučili su se i sa škotskim [[Dunfermline Athletic F.C.|Dunfermlineom]] (2:4 i 2:0), a u trećem strepili i protiv rumunjskog [[FC Argeş Piteşti|Dinamo Piteşti]] (1:0 u [[Piteşti]]ju i 0:0 na Maksimiru). U četvrtzavršnici Kupa velesajamskih gradova ''Stara dama'' je u [[Torino|Torinu]] igrala 2:2 s Dinamom za koji je oba pogotka postigao [[Hrvoje Jukić|Jukić]]. Poraz [[Juventus Football Club Torino|Juventus]]a od 3:0 u Zagrebu bio je najveći europski poraz u tri sezone što ga je doživio talijanski velikan. Pogotke su zabili [[Marijan Novak|Novak]], [[Zlatko Mesić|Mesić]] i [[Rudolf Belin|Belin]]. [[Slika:Branko Zebec 1953.jpg|desno|mini|200 px|[[Branko Zebec]], trener]] U poluzavršnici je njemački [[Eintracht Frankfurt]] dolazio u Zagreb s ogromnom prednosti od 3 pogotka iz prve utakmice. Ipak predstavom pred punim Maksimirom Dinamo je pobijedio 4:0. Briljantno je odigrao [[Stjepan Lamza]], a pogotke su postigli [[Slaven Zambata]] u 14. minuti, [[Marijan Novak]] u 16., [[Josip Gucmirtl]] u 87. te napokon nakon 102 minute igre iz jedanaesterca, koji je iznudio [[Stjepan Lamza]], pogodak postiže [[Rudi Belin]]. Pothvat protiv Eintrachta, 14. lipnja 1967., ostvarili su: [[Zlatko Škorić|Škorić]], [[Filip Blašković|Blašković]], [[Marijan Brnčić|Brnčić]], [[Zlatko Mesić|Mesić]], [[Rudolf Belin|Belin]], [[Mladen Ramljak|Ramljak]], [[Marijan Novak|Novak]], [[Josip Gucmirtl|Gucmirtl]], [[Slaven Zambata|Zambata]], [[Stjepan Lamza|Lamza]] i [[Krasnodar Rora|Rora]]. U [[Finale Kupa velesajamskih gradova 1967.|finalu]] je srušen i veliki [[Leeds United]] sa [[Gary Sprake|Sprakeom]], [[Billy Bremner|Bremnerom]], [[Eddie Gray (nogometaš, rođen 1948.)|Grayjem]], [[Michael O'Grady|O'Gradyjem]] i [[Jack Charlton|Charltonom]]. Dinamo je 30. kolovoza 1967. godine u prvoj utakmici postigao odlučujuću prednost od dva pogotka. Strijelci su bili mladi devetnaestogodišnji [[Marijan Čerček]] i [[Krasnodar Rora]]. U uzvratu su [[Englezi]] pokušali na svom terenu dostići Dinamovu prednost ali nisu mogli slomiti obranu predvođenu [[Zlatko Škorić|Zlatkom Škorićem]], [[Mladen Ramljak|Mladenom Ramljakom]] i [[Filip Blašković|Filipom Blaškovićem]]. Tog dana, 6. rujna 1967., tadašnji predsjednik [[FIFA|FIFA-e]] [[Sir (naslov)|sir]] [[Stanley Rous]] predao je trofej kapetanu i najboljem strijelcu Dinama [[Slaven Zambata|Slavenu Zambati]]. Momčad koja je ostvarila taj sjajan uspjeh: [[Slaven Zambata]], [[Zlatko Škorić]], [[Branko Gračanin]], [[Filip Blašković]], [[Rudolf Belin]], [[Denijal Pirić]], [[Krasnodar Rora]], [[Marijan Čerček]], [[Marijan Brnčić]], [[Mladen Ramljak]], [[Josip Gucmirtl]], [[Stjepan Lamza]]. Treneri su bili [[Branko Zebec]] i [[Ivica Horvat]]. == Dinamo u Europi == {{Glavni|Dodatak:GNK Dinamo Zagreb u međunarodnim natjecanjima}} GNK Dinamo je odigrao najviše [[nogomet]]nih utakmica u [[UEFA|europskim]] [[:Kategorija:Europska klupska nogometna natjecanja|nogometnim natjecanjima]] od svih [[Dodatak:Popis hrvatskih nogometnih klubova|hrvatskih klubova]]. Dinamo je prvi hrvatski klub koji je odigrao službenu utakmicu u europskom natjecanju. GNK Dinamo je do danas jedini hrvatski klub koji je osvojio neko europsko natjecanje, [[Kup velesajamskih gradova 1966./67.]] Prva europska utakmica je odigrana 10. rujna 1958. protiv [[Čehoslovačka|čehoslovačke]] [[FK Dukla Prag|Dukle]] iz [[Prag]]a i završila je neriješeno, rezultatom 2:2. Dinamo je najbolje rezultate postigao u 1960-im kad se natjecao u [[Kup velesajamskih gradova|Kupu velesajamskih gradova]]. Dinamo je u sezoni [[Kup velesajamskih gradova 1962./63.|1962./63.]] igrao [[Finale Kupa velesajamskih gradova 1963.|finale]] tog natjecanja i izgubio od [[Valencia C.F.|Valencije]], a [[Kup velesajamskih gradova 1966./67.|1966./67.]] je uspio osvojiti natjecanje pobjedom u [[Finale Kupa velesajamskih gradova 1967.|finalu]] nad [[Leeds United FC|Leeds Unitedom]]. Kup velesajamskih gradova je priznat kao preteča [[UEFA Europska liga|Kupa UEFA]], ali nije bio organizacijom [[UEFA|UEFA-e]] te UEFA ne uključuje utakmice u Kupu velesajamskih gradova u službene statistike klubova. [[FIFA]] naprotiv priznaje to natjecanje. Natjecanje se održavalo od 1955. godine do 1972. godine kada je ukinuto. Osim Dinama osvajači su bili tri puta [[FC Barcelona|Barcelona]], po dva puta [[Valencia CF|Valencia]] i [[Leeds United]] te po jednom [[Arsenal F.C.|Arsenal]], [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]], [[Newcastle United F.C.|Newcastle United]], [[Real Zaragoza]] i [[A.S. Roma|Roma]]. Dinamo je igrao i polufinale [[UEFA Kup pobjednika kupova|Kupa pobjednika kupova]] u sezoni [[Europski kup pobjednika kupova 1960./61.|1960./61.]]. Od 1970-ih Dinamo ne postiže značajnije rezultate sve do druge polovice devedesetih kada se neovisnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]] uspijeva dva puta kvalificirati u [[UEFA Liga prvaka|Ligu prvaka]]. U [[21. stoljeće|21. stoljeću]] Dinamo je redovit sudionik europskih natjecanja, [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]] i [[UEFA Europska liga|Europske lige]]. Dinamo je do sad ukupno devet puta bio sudionik Lige prvaka i to u sezonama [[UEFA Liga prvaka 1998./99.|1998./99.]], [[UEFA Liga prvaka 1999./2000.|1999./00.]], [[UEFA Liga prvaka 2011./12.|2011./12.]], [[UEFA Liga prvaka 2012./13.|2012./13.]], [[UEFA Liga prvaka 2015./16.|2015./16.]], [[UEFA Liga prvaka 2016./17.|2016./17.]], [[UEFA Liga prvaka 2019./20.|2019./20.]], [[UEFA Liga prvaka 2022./23.|2022./23.]] i [[UEFA Liga prvaka 2024./25.|2024./25.]] Dinamo je nakon 49 godina prezimio u Europi što mu nije uspjelo od 1970. godine te je dočekao europsko proljeće 2019. kada je igrao osminu završnice Europske lige gdje je izgubio od [[S.L. Benfica|Benfice]] (1:0, 0:3 u [[produžetci (nogomet)|produžetcima]]). === Statistika u Europi === <small>Bilješka: Uključene su utakmice u [[Kup velesajamskih gradova|Kupu velesajamskih gradova]] koje nije organizirala [[UEFA]] i koje nisu uključene u službenu statistiku UEFA-e.</small><br /><small> Ukinuta natjecanja su navedena u ''kurzivu''.</small> {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="200"|Natjecanje ! width="60"|Utakmice ! width="60"|Pobjede ! width="60"|Neriješeno ! width="60"|Porazi ! width="60"|Postignuti pogodci ! width="60"|Primljeni pogodci |- | [[UEFA Liga prvaka|UEFA Liga prvaka<br />''Kup prvaka'']] | 129 | 55 | 25 | 49 | 197 | 176 |- | [[UEFA Europska liga|UEFA Europska liga<br />''Kup UEFA'']] | 116 | 43 | 28 | 45 | 169 | 144 |- | ''[[UEFA Kup pobjednika kupova]]'' | 30 | 11 | 5 | 14 | 31 | 38 |- | ''[[Kup velesajamskih gradova]]'' | 38 | 15 | 10 | 13 | 65 | 47 |- |'''Ukupno''' |'''313''' |'''124''' |'''68''' |'''121''' |'''459''' |'''405''' |} <small>Izvor: [http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/clubs/club=50164/index.html uefa.com], ažurirano 19. rujna 2019.</small> === Domaće i gostujuće utakmice === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="120"|Ukupno ! width="60"|Utakmice ! width="60"|Pobjede ! width="60"|Nerješeno ! width="60"|Porazi ! width="60"|Postignuti pogodci ! width="60"|Primljeni pogodci ! width="60"|Razlika |- |- | '''Domaće''' | 156 | 78 | 34 | 44 | 288 | 174 | +114 |- | '''Gostujuće''' | 157 | 46 | 34 | 77 | 171 | 231 | &minus;60 |-bgcolor=#EEEEEE |'''Ukupno''' |'''313''' |'''124''' |'''68''' |'''121''' |'''459''' |'''405''' | '''+54''' |} <small>Izvor: [http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/clubs/club=50164/index.html uefa.com], ažurirano 19. rujna 2019.</small> == Imena kroz povijest == {| class="wikitable" |- | 1911. – 1945. || 1. hrvatski građanski športski klub |- | 1945. – 1949. || FD(K) Dinamo |- | 1949. – 1950. || SD Dinamo |- | 1950. – 1991. || NK Dinamo |- | 1991. – 1993. || NK HAŠK Građanski |- | 1993. – 2000. || NK Croatia |- | 2000. – 2011. || NK Dinamo |- | 2011. – ''danas'' || GNK Dinamo |} == Grb i dres == Dres Dinama tradicionalno je [[Plava|tamnoplave]] boje. Rezervni je dres [[Bijela|bijeli]], a u novije je vrijeme zamijenjen srebrnom inačicom. Godine 2007. novi je dobavljač športske opreme [[Diadora]] po prvi put u Dinamovoj povijesti prezentirala [[Narančasta|narančasti]] dres za gostujuće utakmice. Grb Dinama okruglog je oblika, podijeljen kosom crtom na dvije jednake polovice. Na desnoj strani, na plavoj podlozi, nalazi se malo tiskano slovo ''d'' bijele boje sa zlatnim obrubom. Na lijevoj strani nalazi se hrvatski povijesni [[Grb Republike Hrvatske|grb]]. Obrubljen je zlatnom bojom, no u zadnjih nekoliko godina koristila se i srebrna inačica. U uporabi je od 1969. godine, kada je zamijenio stari grb u obliku štita, a inspiracija mu je bio grb [[1. hrvatski građanski športski klub Zagreb|Građanskog]]. == Klupski uspjesi == :''Natjecanja do 1945. godine osvojio je [[1. hrvatski građanski športski klub Zagreb|Građanski]]'' :''*Kod domaćih natjecanja označuje nenacionalna prvenstva'' {| class="wikitable" width=100% ! width=25% colspan=2 style="background: midnightblue"|<span style="color: white">Natjecanja</span> ! width=5% style="background: midnightblue"| <span style="color: white">Mjesto</span> ! width=70% style="background: midnightblue"| <span style="color: white">Sezona</span> |- ! colspan="6" style="background: darkblue"|<span style="color: white">'''91 domaćih natjecanja'''<!---NE UBRAJATI 2 KONTINENTALNA NATJECANJA----> </span> |- ! colspan="6" style="background: mediumblue"|<span style="color: white">'''50 prvenstava (37 nacionalnih, 13 nenacionalnih<!----uključena su ona s https://web.archive.org/web/20160405151829/http://povijest.gnkdinamo.hr/uspjesi/domaca-natjecanja.html---->)'''</span> |- |- |rowspan=3 align=center|'''Prvenstvo Hrvatske i Slavonije (Austro-Ugarska)*''' || '''Prvak''' || align=center| '''0''' || / |- |- |Drugi || align=center| 0 || / |- |- |Treći || align=center| 1 || [[Prvenstvo Hrvatske i Slavonije u nogometu 1912./13.|1912./13. (u trenutku prekida)]] |- |- |rowspan=3 align=center|'''Ratno prvenstvo grada Zagreba*''' || '''Prvak''' || align=center| '''1''' || [[Drugo ratno prvenstvo grada Zagreba u nogometu za 1918. godinu|1918. (II.)]] (u trenutku prekida) |- |- |Drugi || align=center| 1 || [[Prvo ratno prvenstvo grada Zagreba u nogometu za 1918. godinu|1918. (I.)]] |- |- |Treći || align=center| 0 || / |- |- |rowspan=3 align=center|'''Prvenstvo grada Zagreba*''' || '''Prvak''' || align=center| '''1''' || [[Prvenstvo grada Zagreba u nogometu 1918./19.|1918./19.]] |- |- |Drugi || align=center| 0 || / |- |- |Treći || align=center| 0 || / |- |- |rowspan=3 align=center|'''Prvenstvo Hrvatske i Slavonije (SHS)*''' || '''Prvak''' || align=center| '''1''' || [[Prvenstvo Hrvatske i Slavonije u nogometu 1919.|1919.]] |- |- |Drugi || align=center| 0 || / |- |- |Treći || align=center| 0 || / |- |- |rowspan=3 align=center|'''[[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza]]*''' || '''Prvak''' || align=center| '''6''' || [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1919./20.|1919./20.]], [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1923.|1923.]], [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1923./24.|1923./24.]], [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1924./25.|1924./25.]], [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1925./26.|1925./26.]], [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1927./28.|1927./28.]] |- |- |Drugi || align=center| 7 || [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1920./21.|1920./21.]], [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1926./27.|1926./27. (1. A razred)]], [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1928./29.|1928./29.]], [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1930./31.|1930./31. (1. razred)]], [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1931./32.|1931./32. (1. A razred)]], [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1932./33.|1932./33. (1. A razred)]], [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1935./36.|1935./36. (1. podsavezni razred)]] |- |- |Treći || align=center| 2 || [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1921./22.|1921./22.]], [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1929./30.|1929./30. (1. razred)]] |- |- |rowspan=3 align=center|'''[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu#Prvenstva Kraljevine SHS/Kraljevine Jugoslavije|Prvenstvo Kraljevine SHS/Kraljevine Jugoslavije]]''' || '''Prvak''' || align=center| '''5''' || [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1923.|1923.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1926.|1926.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1928.|1928.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1936./37.|1936./37.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1939./40.|1939./40.]] |- |- |Drugi || align=center| 2 || [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1925.|1925.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1938./39.|1938./39.]] |- |- |Treći || align=center| 3 || [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1930./31.|1930./31.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1934./35.|1934./35.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1937./38.|1937./38.]] |- |- |rowspan=3 align=center|'''Hrvatsko-slovenska liga*''' || '''Prvak''' || align=center| '''1''' || [[Hrvatsko-slovenska liga 1939./40.|1939./40.]] |- |- |Drugi || align=center| 0 || / |- |- |Treći || align=center| 0 || / |- |- |rowspan=3 align=center|'''Prvenstvo Banovine Hrvatske*''' || '''Prvak''' || align=center| '''0''' || / |- |- |Drugi || align=center| 1 || [[Prvenstvo Banovine Hrvatske u nogometu 1940./41.|1940./41.]] |- |- |Treći || align=center| 0 || / |- |- |rowspan=3 align=center|'''Prvenstvo NDH''' || '''Prvak''' || align=center| '''2''' || [[Prvenstvo NDH u nogometu 1941.|1941.]] (u trenutku prekida), [[Prvenstvo NDH u nogometu 1943.|1943.]] |- |- |Drugi || align=center| 2 || [[Prvenstvo NDH u nogometu 1942.|1942.]], [[Prvenstvo NDH u nogometu 1944.|1944.]] (skupina Zagreb) |- |- |Тreći || align=center| 0 || / |- |- |rowspan=3 align=center|'''Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza/dosaveza*''' || '''Prvak''' || align=center| '''2''' || [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1942./43.|1942./43.]], [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog dosaveza 1943./44.|1943./44.]] |- |- |Drugi || align=center| 1 || [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog dosaveza 1945.|1945.]] (u trenutku prekida) |- |- |Treći || align=center| 0 || / |- |- |rowspan=3 align=center|'''Prvenstvo Zagreba*''' || '''Prvak''' || align=center| '''1''' || [[Prvenstvo Zagreba u nogometu 1946.|1946.]] |- |- |Drugi || align=center| 0 || / |- |- |Тreći || align=center| 0 || / |- |- |rowspan=3 align=center|'''Hrvatska liga*''' || '''Prvak''' || align=center| '''0''' || / |- |- |Drugi || align=center| 1 || [[Hrvatska liga 1946.|1946.]] |- |- |Тreći || align=center| 0 || / |- |- |rowspan=3 align=center|'''[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu#Prvenstvo FNRJ/SFRJ|Prva savezna liga Jugoslavije]]''' || '''Prvak''' || align=center| '''4''' || [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1947./48.|1947./48.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1953./54.|1953./54.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1957./58.|1957./58.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1981./82.|1981./82.]] |- |- |Drugi || align=center| 11 || [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1946./47.|1946./47.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1951.|1951.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1959./60.|1959./60.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1962./63.|1962./63.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1965./66.|1965./66.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1966./67.|1966./67.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1968./69.|1968./69.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1976./77.|1976./77.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1978./79.|1978./79.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1989./90.|1989./90.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1990./91.|1990./91.]] |- |- |Тreći || align=center| 7 || [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1954./55.|1954./55.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1961./62.|1961./62.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1963./64.|1963./64.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1967./68.|1967./68.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1970./71.|1970./71.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1975./76.|1975./76.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1982./83.|1982./83.]] |- |- |rowspan=3 align=center|'''[[HNL|1. HNL/HNL]]''' || '''Prvаk''' || align=center| '''26''' || [[1. HNL 1992.|1992./93.]], [[1. HNL 1995./96.|1995./96.]], [[1. HNL 1996./97.|1996./97.]], [[1. HNL 1997./98.|1997./98.]], [[1. HNL 1998./99.|1998./99.]], [[1. HNL 1999./00.|1999./00.]], [[1. HNL 2002./03.|2002./03.]], [[1. HNL 2005./06.|2005./06.]], [[1. HNL 2006./07.|2006./07.]], [[1. HNL 2007./08.|2007/08.]], [[1. HNL 2008./09.|2008./09.]], [[1. HNL 2009./10.|2009./10.]], [[1. HNL 2010./11.|2010./11.]], [[1. HNL 2011./12.|2011./12.]], [[1. HNL 2012./13.|2012./13.]], [[1. HNL 2013./14.|2013./14.]], [[1. HNL 2014./15.|2014./15.]], [[1. HNL 2015./16.|2015./16.]], [[1. HNL 2017./18.|2017./18.]], [[1. HNL 2018./19.|2018./19.]], [[1. HNL 2019./20.|2019./20.]], [[1. HNL 2020./21.|2020./21.]], [[1. HNL 2021./22.|2021./22.]], [[HNL 2022./23.|2022./23.]], [[HNL 2023./24.|2023./24.]], [[HNL 2025./26.|2025./26.]] |- |- |Drugi || align=center| 5 || [[1. HNL 1994./95.|1994./95.]], [[1. HNL 2000./01.|2000./01.]], [[1. HNL 2003./04.|2003./04.]], [[1. HNL 2016./17.|2016./17.]], [[HNL 2024./25.|2024./25.]] |- |- |Тreći || align=center| 2 || [[1. HNL 1993./94.|1993./94.]], [[1. HNL 2001./02.|2001./02.]] |- ! colspan="6" style="background: mediumblue"|<span style="color: white">'''33<!---riječ kup se sklanja!---> kupa (27 nacionalnih, 6 nenacionalnih<!----uključena su ona s https://web.archive.org/web/20160405151829/http://povijest.gnkdinamo.hr/uspjesi/domaca-natjecanja.html---->)''' |- |- |rowspan=2 align=center|'''[[Kup Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1919. – 1941.|Kup Zagrebačkog nogometnog podsaveza/Balokovićev pokal*''']] || '''Osvajač''' || align=center| '''6''' || [[Kup Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1922./23.|1922./23.]], [[Balokovićev pokal 1926./27.|1926./27.]], [[Balokovićev pokal 1927./28.|1927./28.]], [[Kup Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1933./34.|1933./34.]], [[Zimski kup Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1934./35.|1934./35.]], [[Zimski kup Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1935./36.|1935./36.]] |- |- |Finalist || align=center| 3 || [[Kup Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1924./25.|1924./25.]], [[Kup Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1925./26.|1925./26.]], [[Kup Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1929./30.|1929./30.]] |- |- |rowspan=2 align=center|'''[[Kupovi Kraljevine Jugoslavije u nogometu|Kup Kraljevine Jugoslavije]]''' || '''Osvajač''' || align=center| '''1''' || [[Zimski jugo-kup u nogometu 1937./38.|1937./38.]] |- |- |Finalist || align=center| 1 || [[Jugokup u nogometu 1936.|1936.]] |- |- |rowspan=2 align=center|'''Kup NDH''' || '''Osvajač''' || align=center| '''1''' || [[Završnica Hrvatskog nogometnog kupa 1940./41.|1941.]] |- |- |Finalist || align=center| 0 || / |- |- |rowspan=2 align=center|'''[[Kup maršala Tita|Kup FNR/SFR Jugoslavije]]''' || '''Osvajač''' || align=center| '''7''' || [[Kup maršala Tita 1951.|1951.]], [[Kup maršala Tita 1959./60.|1959./60.]], [[Kup maršala Tita 1962./63.|1962./63.]], [[Kup maršala Tita 1964./65.|1964./65.]], [[Kup maršala Tita 1968./69.|1968./69.]], [[Kup maršala Tita 1979./80.|1979./80.]], [[Kup maršala Tita 1982./83.|1982./83.]] |- |- |Finalist || align=center| 8 || [[Kup maršala Tita 1950.|1950.]], [[Kup maršala Tita 1963./64.|1963./64.]], [[Kup maršala Tita 1965./66.|1965./66.]], [[Kup maršala Tita 1971./72.|1971./72.]], [[Kup maršala Tita 1975./76.|1975./76.]], [[Kup maršala Tita 1981./82.|1981./82.]], [[Kup maršala Tita 1984./85.|1984./85.]], [[Kup maršala Tita 1985./86.|1985./86.]] |- |- |rowspan=2 align=center|'''[[Hrvatski nogometni kup|Кup Hrvatske]]''' || '''Osvajač''' || align=center| '''18''' || [[Hrvatski nogometni kup 1993./94.|1993./94.]], [[Hrvatski nogometni kup 1995./96.|1995./96.]], [[Hrvatski nogometni kup 1996./97.|1996./97.]], [[Hrvatski nogometni kup 1997./98.|1997./98.]], [[Hrvatski nogometni kup 2000./01.|2000./01.]], [[Hrvatski nogometni kup 2001./02.|2001./02.]], [[Hrvatski nogometni kup 2003./04.|2003./04.]], [[Hrvatski nogometni kup 2006./07.|2006./07.]], [[Hrvatski nogometni kup 2007./08.|2007./08.]], [[Hrvatski nogometni kup 2008./09.|2008./09.]], [[Hrvatski nogometni kup 2010./11.|2010./11.]], [[Hrvatski nogometni kup 2011./12.|2011./12.]], [[Hrvatski nogometni kup 2014./15.|2014./15.]], [[Hrvatski nogometni kup 2015./16.|2015./16.]], [[Hrvatski nogometni kup 2017./18.|2017./18.]], [[Hrvatski nogometni kup 2020./21.|2020./21.]], [[Hrvatski nogometni kup 2023./24.|2023./24.]], [[Hrvatski nogometni kup 2025./26.|2025./26.]] |- |- |Finalist || align=center| 7 || [[Hrvatski nogometni kup 1992.|1992.]], [[Hrvatski nogometni kup 1992./93.|1992./93.]], [[Hrvatski nogometni kup 1994./95.|1994./95.]], [[Hrvatski nogometni kup 1999./00.|1999./00.]], [[Hrvatski nogometni kup 2013./14.|2013./14.]], [[Hrvatski nogometni kup 2016./17.|2016./17.]], [[Hrvatski nogometni kup 2018./19.|2018./19.]] |- ! colspan="6" style="background: mediumblue"|<span style="color: white">'''8 superkupova''' |- |- |rowspan=2 align=center|'''[[Hrvatski nogometni superkup|Superkup Hrvatske]]''' || '''Osvajač''' || align=center| '''8''' || [[Hrvatski nogometni superkup 2002.|2002.]], [[Hrvatski nogometni superkup 2003.|2003.]], [[Hrvatski nogometni superkup 2006.|2006.]], [[Hrvatski nogometni superkup 2010.|2010.]], [[Hrvatski nogometni superkup 2013.|2013.]], [[Hrvatski nogometni superkup 2019.|2019.]], [[Hrvatski nogometni superkup 2022.|2022.]], [[Hrvatski nogometni superkup 2023.|2023.]] |- |- |Finalist || align=center| 4 || [[Hrvatski nogometni superkup 1993.|1993.]], [[Hrvatski nogometni superkup 1994.|1994.]], [[Hrvatski nogometni superkup 2004.|2004.]], [[Hrvatski nogometni superkup 2014.|2014.]] |- ! colspan="6" style="background: darkblue"|<span style="color: white">'''2 europska<!---https://web.archive.org/web/20160405151829/http://povijest.gnkdinamo.hr/uspjesi/europska-natjecanja.html Dinamo kaže da su europska---> natjecanja'''</span> |- |- |- |rowspan=4 align=center|'''[[UEFA Europska liga]]''' || '''Osvajač''' || align=center| '''0''' || / |- |- | Finalist || align=center| 0 || / |- |- |Polufinale || align=center| 0 || / |- |- | Četvrtfinale || align=center| 1 || [[UEFA Europska liga 2020./21.|2020./21.]] |- |- |- |rowspan=4 align=center|'''[[UEFA Kup pobjednika kupova]]''' || '''Osvajač''' || align=center| '''0''' || / |- |- | Finalist || align=center| 0 || / |- |- | Polufinale || align=center| 1 || [[Europski kup pobjednika kupova 1960./61.|1960./61.]] |- |- | Četvrtfinale || align=center| 2 || [[Europski kup pobjednika kupova 1964./65.|1964./65.]], [[Europski kup pobjednika kupova 1969./70.|1969./70.]] |- |- |- |rowspan=4 align=center|'''[[Kup velesajamskih gradova]]''' || '''Osvajač''' || align=center| '''1''' || [[Kup velesajamskih gradova 1966./67.|1966./67.]] |- |- | Finalist || align=center| 1 || [[Kup velesajamskih gradova 1962./63.|1962./63.]] |- |- | Polufinale || align=center| 0 || / |- |- | Četvrtfinale || align=center| 0 || / |- |- |rowspan=4 align=center|'''[[Mitropa kup|Mitropa/Zentropa kup]]''' || '''Osvajač''' || align=center| '''0''' || / |- |- | Finalist || align=center| 0 || / |- |- | {{nowrap|3./4. mjesto/polufinale}} || align=center| 3 || [[Mitropa kup 1940.|1940.]] (4. mjesto), [[Zentropa kup 1951.|1951.]] (3. mjesto), [[Mitropa kup 1962.|1962.]] (polufinale) |- |- | Četvrtfinale || align=center| 2 || [[Mitropa kup 1928.|1928.]], [[Mitropa kup 1966./67.|1966./67.]] |- |- |rowspan=4 align=center|'''[[Balkanski kup (klubovi)|Balkanski kup]]''' || '''Osvajač''' || align=center| '''1''' || [[Balkanski kup (klubovi) 1976.|1976.]] |- |- | Finalist || align=center| 0 || / |- |- | Polufinale || align=center| 0 || / |- |- | Četvrtfinale || align=center| 0 || / |- |} == Navijači == [[Datoteka:Dinamo BBB 2008.jpg|mini|desno|300px|Bad Blue Boysi na sjevernoj tribini s igračima proslavljaju naslov prvaka 2008.]] === Bad Blue Boys === {{Glavni|KN Bad Blue Boys}} Iako je Dinamo kroz povijest pratila vojska navijača, prva organizirana grupa pojavila se tek 1980-ih godina. Nekolicina najvjernijih i najzagriženijih navijača ''Plavih'', po uzoru na inozemne grupe, osnovala je navijačku grupu [[Bad Blue Boys]]. Naziv grupe inspirirao je u to vrijeme vrlo popularan film [[Loši momci|Bad Boys]] sa [[Sean Penn|Seanom Pennom]] u glavnoj ulozi. Od osnutka 17. ožujka 1986. godine, na utakmici s [[HNK Hajduk Split|Hajdukom]] u [[Split]]u, bodre Dinamo u velikom broju, kako na domaćim, tako i na gostujućim utakmicama. Tijekom godina, unatoč brojnim incidentima, postali su zaštitni znak kluba zbog svoje vjernosti i fanatičnog navijanja. Na domaćim utakmicama smješteni su na sjevernoj tribini [[Stadion Maksimir|maksimirskog]] stadiona. Ujedinjeni su u Udrugu navijača Dinama, sa sjedištem u Draškovićevoj ulici u [[Zagreb]]u i Klub navijača Bad Blue Boys. Kao maskotu grupe prihvatili su buldoga, a himna je skupine pjesma ''Dinamo ja volim''. Izdavali su [[fanzin]] posvećen njima (''Ajmo plavi''), a u prosincu 2006. godine pokrenut je fanzin ''Dinamov sjever'' kao službeno glasilo Udruge navijača Dinama. Izdaju videomaterijale, a imaju i svoje međumrežne stranice.<ref>[http://www.badblueboys.hr/ Bad Blue Boys], pristupljeno 6. kolovoza 2017.</ref> === Popularnost === Dinamo je kroz povijest uvijek imao veliku vojsku navijača, kako u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], tako i diljem svijeta. Dinamo su u [[SFRJ|Jugoslaviji]] uglavnom simpatizirali Hrvati, jer je bio jedan od simbola hrvatstva. GfK Hrvatska proveo je 2005. istraživanje koje se bavilo popularnošću nogometnih klubova u Hrvatskoj i približno 33 % ispitanika navelo je da navija za Dinamo,<ref name="index.hr">[http://www.index.hr/sport/clanak/najvise-navijaca-ima--dinamo/260968.aspx Najviše navijača ima – Dinamo!], index.hr, 18. travnja 2005., pristupljeno 6. kolovoza 2017.</ref> što je otprilike 1.500.000 ljudi, trećina ljudi navela je da navija za druge hrvatske klubove, a preostala trećina da ih nogomet ne zanima, te ne navijaju ni za koga. Godine 2010. ponovno je provedeno istraživanje, a 36 % ispitanika (1.600.000) navelo je Dinamo kao klub za koji navija.<ref>[http://www.osijek031.com/osijek.php?topic_id=27906 Za NK Osijek navija 5 % građana Hrvatske], osijek031.com, 6. listopada 2010., pristupljeno 6. kolovoza 2017.</ref> [[Datoteka:Spomenik BBB u Makismiru.jpg|mini|desno|300px|Spomenik navijačima Dinama poginulim u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]] podno Zapadne tribine Maksimira]] Dinamo je najpopularniji klub u [[Zagreb]]u, [[Sjeverna Hrvatska|Sjevernoj]], [[Središnja Hrvatska|Središnjoj Hrvatskoj]] i [[Slavonija|Slavoniji]], ukratko u [[Panonija|panonskom]] dijelu Hrvatske. U istraživanju je uključeno samo područje Republike Hrvatske, tako da je broj navijača širom svijeta vjerojatno još i veći. Dinamo velik broj navijača ima u susjednoj [[BiH|Bosni i Hercegovini]], posebice u dijelovima gdje žive Hrvati, poput [[Zapadna Hercegovina|zapadne Hercegovine]], dijelova [[Županija Središnja Bosna|Srednje Bosne]] i [[Posavska županija|Posavine]]. U inozemstvu, navijači Dinama u većem broju žive u [[Austrija|Austriji]], [[Švicarska|Švicarskoj]], [[Njemačka|Njemačkoj]], [[SAD|SAD-u]], [[Kanada|Kanadi]] i [[Australija|Australiji]]. '''Rezultati po regijama:'''<ref name="index.hr"/> * [[Zagreb]] i okolica: 55 % ispitanika navija za Dinamo * [[Sjeverna Hrvatska]]: 42 % ispitanika navija za Dinamo * [[Lika]], [[Kordun]], [[Banovina]]: 41 % ispitanika navija za Dinamo * [[Slavonija]]: 33 % ispitanika navija za Dinamo * [[Istra]], [[Hrvatsko primorje]] i [[Gorski kotar]]: 11 % ispitanika navija za Dinamo * [[Dalmacija]]: 7 % ispitanika navija za Dinamo == Stadion Maksimir == {{Glavni|Stadion Maksimir}} [[Datoteka:Maksimir 2011.jpg|mini|lijevo|250px|Stadion Maksimir]] Stadion Maksimir najveći je nogometni stadion u [[Zagreb]]u na kojem domaće utakmice igra GNK Dinamo. Nazvan je po [[Maksimir|gradskom kvartu]] u kojem se nalazi. Prvotnim igralištem se služio [[HAŠK]] od 1912. godine, a 1948. godine na služenje ga je dobio Dinamo. Klub je uskoro na igralištu podigao zgradu, nasipe za stajanje, a na zapadnom dijelu malenu tribinu. Prvu utakmicu Dinamo je na Maksimiru odigrao 19. rujna 1948. godine s [[beograd]]skim [[FK Partizan Beograd|Partizanom]] (2:1), pred 40.000 gledatelja.<ref>[http://povijest.gnkdinamo.hr/uspjesi/simboli-kluba/povijest-stadiona.html Povijest stadiona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170806064206/http://povijest.gnkdinamo.hr/uspjesi/simboli-kluba/povijest-stadiona.html |date=6. kolovoza 2017. }}, povijest.gnkdinamo.hr, pristupljeno 6. kolovoza 2017.</ref> Postojeći stadion počeo se graditi 1952. godine, a projektanti su bili arhitekti [[Vladimir Turina]], Eugen Ehrlich i Franjo Neidhardt. U prvoj dionici gradnje 1954. godine dovršene su atletska staza i zapadna tribina. Sjeverna tribina podignuta je 1955. godine, a u trećoj dionici izgrađeni su zapadni ulaz, blagajna, sanitarni čvor na zapadu te žičana ograda oko stadiona. U četvrtoj etapi gradnje 1961. godine izgrađena je istočna tribina, koja ujedno natkriva zapadnu tribinu pomoćnog [[Igralište Hitrec – Kacian|igrališta Hitrec – Kacian]], te je postavljena rasvjeta. Gradnja južne tribine započela je 1964., a završila 1969. godine. Uprava Dinama 1972. godine preselila se iz prostorija u Haulikovoj ulici na stadion. Godine 1974. na stadion je uvedena nova rasvjeta, a 1998. godine počelo je opsežno preuređenje stadiona: srušene su sjeverna tribina te zapadno, istočno i južno stajanje, a dograđena je zapadna tribina i sagrađena nova sjeverna tribina čime je narušen prvotni izgled stadiona. Zbog nerealnih planova i nedostatka sredstava radovi nisu završeni, pa se stadion u 2000-ima koristio u nedovršenom stanju. Prije uvođenja sjedalica na zapadnu i istočnu tribinu kapacitet stadiona bio je 64.000 gledatelja, a u 2000-ima stadion je mogao primiti 40.000 gledatelja. Na maksimirskom stadionu igrane su utakmice [[Europsko prvenstvo u nogometu – Jugoslavija 1976.|Europskog prvenstva 1976.]] godine, a na njemu je većinu utakmica odigrala [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatska reprezentacija]] od 1990. godine. Danas se njime redovito koristi i upravlja GNK Dinamo. U ljeto 2011. godine stadion je podvrgnut temeljitom renoviranju. Sve su sjedalice zamijenjene, postavljen je novi teren s drenažom i grijanjem, te nove klupe za pričuvne igrače. Uređene su novinarske, VIP lože i mjesta za invalide, atletska je staza prekrivena plavom umjetnom travom, a zidovi ispod tribina plavim platnom. Stare stolice (5000 stolica) donirane su [[NK GOŠK Gabela|GOŠK Gabeli]].<ref>[http://nkgoskgabela.weebly.com/stadion.html Stadion Podavala], nkgoskgabela.weebly.com, pristupljeno 6. kolovoza 2017.</ref> Tribina istok zatvorena je za gledatelje zbog [[Potres u Zagrebu 2020.|potresa koji je pogodio Zagreb]] 22. ožujka 2020. godine, te je trenutačan kapacitet stadiona 24.851.<ref name="gnk"/> == GNK Dinamo Zagreb II == {{glavni|GNK Dinamo Zagreb II}} == Nogometna škola Hitrec – Kacian == {{glavni|Nogometna škola Hitrec – Kacian}} [[Slika:Velimir Zajec.jpg|desno|mini|150 px|[[Velimir Zajec]]]] [[Slika:ISL-HRV (7).jpg|desno|mini|150 px|[[Luka Modrić]]]] [[Slika:Andrej Kramarić 2018.jpg|desno|mini|150 px|[[Andrej Kramarić]] s 452 pogotka najbolji je strijelac u povijesti nogometne škole.]] Dinamova nogometna škola nosi ime po dvije legende zagrebačkog nogometa: [[Ico Hitrec|Ici Hitrecu]] i [[Ratko Kacian|Ratku Kacianu]]. Ico Hitrec je po mnogima bio najbolji zagrebačke nogometaš prije [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]]. Bio je vođa napada [[HAŠK]]-a. Kao jedan od prvih hrvatskih internacionalaca, karijeru je nastavio u [[Švicarska|švicarskom]] [[Grasshopper Club Zürich|Grasshoppersu]], a ''[[Kicker]]'', tada najveći sportski list Europe, uvrstio ga je u najbolju momčad Starog kontinenta. Bio je i prvi tehnički referent Dinama 1945. godine, u čijoj su se radnoj sobi, u Električnoj centrali, u Gundulićevoj ulici, okupljali najistaknutiji igrači Građanskog razgovarajući o stvaranju novog kluba plave boje. Ratko Kacian je, igrajući s Hitrecom, bio prvak s HAŠK-om [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1937./38.|1937./38.]], a deset godina kasnije sudjelovao je u osvajanju prvog Dinamovog naslova prvaka. Sadašnji direktor nogometne škole je [[Romeo Jozak]]. Prvi pisani tragovi o mlađim kategorijama sežu u 1924. godinu kada je u Zagrebu prvi put odigrana je međunarodna utakmica juniora. U Zagrebu je 2. kolovoza gostovala jedna od tadašnjih najboljih bečkih momčadi Vienna i odigrala utakmicu protiv juniora [[1. hrvatski građanski športski klub Zagreb|Građanskog]]. Susret je završio 4:2 pobjedom Bečana, a postava tih prvih juniora Građanskog glasila je: Petrović – Varkljan (Modlić), Knežević – Katić, Artl, Maldini – Igrački, Arnold, Bobnar, Ivančić, Očić. Veliki napredak u razvoju nogometne škole dolazi krajem 1930-ih kada za trenera Građanskog dolazi legendarni [[Márton Bukovi]] koji radi mini revoluciju u radu s mladim igračima preuzimajući na sebe uz seniorsku momčad i rad s mlađim uzrastima. U školi su tih godina stasali [[Vladimir Čonč|Čonč]], [[Stjepan Bobek|Bobek]], [[Branko Zebec|Zebec]]. Nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Dinamo nastavlja poklanjati posebnu pozornost radu s mladima i odgoju novih igrača. Ponovno je učitelj Bukovi inicijator kreacije novih naraštaja nogometaša nakon velikog egzodusa nogometne kvalitete iz Zagreba. Iz tog doba, juniorski sastav trenirao je bivši proslavljeni vratar Građanskog, [[Maksimilijan Mihelčič]]. Prve uspjehe i procvat pogona za rad s mlađim kategorijama klub doživljava 1950., kada je skrb o juniorima preuzeo [[Mirko Kokotović]] te iste godine mladići osvajaju prvenstvo Zagreba, Hrvatske i Jugoslavije. Godine 1952. Branko Horvatek počeo je pripremati jednu od najistaknutijih generacija u plavom. Pod njegovom su paskom stasali [[Dražan Jerković]], [[Mladen Košćak]], [[Marijan Kolonić]] i mnogi drugi. Novi su naslov prvaka Dinamovi juniori osvojili 1954. godine. Značajan trenutak u povijesti nogometne škole zbio se 1967. godine kada su juniori predvođeni igračima kao što su [[Marijan Čerček]] i [[Marijan Novak]] ostvarili značajne uspjehe, osvojivši omladinski Kup Jugoslavije. Bio je to dovoljan povod za odluku o osnivanju prve nogometne škole pod nazivom Hitrec – Kacian. Odluka je donesena 27. prosinca 1967. godine. Koliko je to bio značajan korak unaprijed pokazat će uspješne 1970-te kad su juniori tri puta zaredom bili [[Juniorsko prvenstvo Jugoslavije u nogometu|prvaci Jugoslavije]] i jednom osvajači [[Omladinski kup Jugoslavije u nogometu|kupa]] i što je još važnije isprofilirali igrače za prvu momčad koji će kasnije postati ikone kluba. U prvim redovima to su [[Zlatko Kranjčar]], [[Velimir Zajec]], [[Josip Kuže]] i [[Marijan Vlak]]. Dinamo je ranih 1980-ih počeo organizirano raditi s djecom već od 6. godine života (otvorena škola). Sve to sigurno je dalo velike rezultate klubu, u nogometnoj školi stasali su svjetski poznati igrači poput [[Zvonimir Boban|Zvonimira Bobana]] i [[Robert Prosinečki|Roberta Prosinečkog]]. Ulaskom u 21. stoljeće dolazi do modernizacije nogometne škole i uspon u neslućene visine. Ozbiljni početak ustrojavanja Nogometne škole počeo je s Božidarom Šikićem kad se dodatno intenzivirao rad s mladima. Ipak, dizanje kvalitete na vrhunsku europsku razinu krenuo je dolaskom Romea Jozaka na mjesto direktora škole, 2007. godine. Rad u školi organiziran je tako da svaka kategorija ima svoje trenere, a zajednički im je cilj osposobiti što više darovitih igrača za prvi sastav. Sve dobne kategorije postižu zapažene rezultate, juniori i kadeti nižu uspjehe u prvenstvu Hrvatske, Hrvatskom kupu, kao i na istaknutim međunarodnim turnirima. Zapaženi igrači koji su stasali u nogometnoj školi zadnjih godina su: [[Eduardo da Silva]], [[Niko Kranjčar]], [[Luka Modrić]], [[Vedran Ćorluka]], [[Dejan Lovren]], [[Milan Badelj]], [[Šime Vrsaljko]], [[Andrej Kramarić]], [[Mateo Kovačić]], [[Tin Jedvaj]], [[Alen Halilović]], [[Ante Ćorić]], [[Josip Brekalo]]. Nogometna škola je 2004. godine dobila [[Trofej podmlatka]], najvišu nagradu [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatskog nogometnog saveza]]. Dinamova nogometna škola zadnjih je godina smatrana jednom od najboljih u Europi. Dinamova škola je drugi najbolji proizvođač igrača koji trenutačno{{pojasniti|kada?}} igraju u najjačim europskim ligama. Modri su u svojoj školi imali čak 67 igrača iz top liga koji su u klubu bili u razdoblju od 15. do 21. godine. Institut za nogometnu statistiku CIES objavio je popis najboljih nogometnih škola Europe, a prema njegovom istraživanju najbolja je Ajaxova sa 71 igračem u top ligama, a slijedi Dinamo sa 67 igrača.<ref name="Germanijak" /> Od igrača [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatske nogometne reprezentacije]] koji su osvojili broncu na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetskom prvenstvu]] u [[Francuska|Francuskoj]] 1998. protiv [[Nizozemska nogometna reprezentacija|Nizozemske]], sedmorica su bili bivši igrači Dinama: [[Dražen Ladić]], [[Robert Prosinečki]], [[Mario Stanić]], [[Zvonimir Soldo]], [[Krunoslav Jurčić]], kapetan momčadi [[Zvonimir Boban]] te [[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima|Zlatna kopačka]] [[Davor Šuker]], najbolji strijelac prvenstva sa 6 golova. U polufinalu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Svjetskog nogometnog prvenstva]] u [[Rusija|Rusiji]] 2018. godine Dinamo je bio rekorder s desetoricom igrača iz svoje nogometne škole dok su sljedeći po redu [[Manchester United]], [[RSC Anderlecht|Anderlecht]] i [[Standard Liège]] imali petoricu igrača.<ref>[https://sportske.jutarnji.hr/rusija2018/vijesti/dinamo-je-apsolutni-svjetski-rekorder-niti-jedan-klub-na-svijetu-nema-toliko-svojih-igraca-u-polufinalu-sp-a-pogledajte-kakva-je-to-dominacija/7581711/ Sportske novosti] ''DINAMO JE APSOLUTNI SVJETSKI REKORDER! Niti jedan klub na svijetu nema toliko 'svojih' igrača u polufinalu SP-a: Pogledajte kakva je to dominacija!'', 9. srpnja 2018. (pristupljeno 25. studenoga 2018.)</ref> Od 23 hrvatskih reprezentativaca koji su osvojili srebro u Rusiji, čak njih 14 su bili igrači Dinama. Od igrača koji su nastupili u [[Završnica Svjetskog prvenstva u nogometu 2018.|finalu]] [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Svjetskog prvenstva]] 2018. u [[Rusija|Rusiji]] protiv [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuske]] šestorica su bivši igrači Dinama: [[Šime Vrsaljko]], [[Dejan Lovren]], [[Domagoj Vida]], [[Marcelo Brozović]], [[Mario Mandžukić]] i [[Luka Modrić]], kapetan i najbolji igrač svjetskog prvenstva odnosno osvajač [[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima|Zlatne lopte]]. Kapetani reprezentacije Boban i Modrić su ujedno i bivši kapetani Dinama, a Boban je najmlađi kapetan Dinama u povijesti. Juniori Dinama osvojili su [[Manchester United Premijer kup]] 2012./13. u [[Manchester]]u. Mlada momčad Dinama osvojila je [[FIFA Kup mladih]] 2018. godine. Dinamovi juniori su se pobjedom nad vršnjacima iz [[Southampton F.C.|Southamptona]] 3:1 u polufinalu elitnog natjecanja [[Internacionalni kup Premier lige]] 2018./19., neslužbene Lige prvaka za taj uzrast, plasirali u finale s [[FC Bayern München|Bayernom]].<ref>[https://www.germanijak.hr/vijesti/u23-southampton-u23-dinamo-1-3-dinamovci-u-finalu-elitnog-natjecanja/60470 Germanijak.hr] ''U23 Southampton – U23 Dinamo 1:3: Dinamovci u finalu elitnog natjecanja '', 10. travnja 2019. (pristupljeno 14. travnja 2019.)</ref> Finale su izgubili 2:0. Dinamo je 2019. godine igrao četvrtfinale [[UEFA Liga mladih|Lige prvaka mladih]] s juniorima [[Chelsea F.C.|Chelseaja]] gdje su ispali nakon jedanaesteraca.<ref>[https://www.vecernji.hr/sport/od-16-sati-juniori-dinama-u-londonu-protiv-chelseaja-po-povijesni-uspjeh-1310939 Večernji.hr] ''Dinamo vodio 2:0 pa ispao na penale, Chelsea spasio hrvatski vratar'', 3. travnja 2019. (pristupljeno 14. travnja 2019.)</ref> Dinamovi juniori su se plasirali u četvrtfinale Lige prvaka mladih 2020. godine protiv [[Benfica|Benfice]]. == Vječni derbi == {{Glavni|Vječni derbi}} '''[[Vječni derbi]]''' hrvatskog nogometa između [[split]]skog [[Hajduk]]a i [[zagreb]]ačkog Dinama je najveće i najznačajnije suparništvo između dvaju klubova u Hrvatskoj. Iako bi pravilnije bilo reći suparništvo, ime derbi se udomaćilo, tako da se susreti ta dva kluba nazivaju ''Vječni derbi''. Suparništvo splitskih ''bilih'' i zagrebačkih ''plavih'' traje od 1913. godine kada su Hajduk i Građanski odigrali prvu utakmicu. == Momčad == === Trenutačna momčad === ''Zadnji put ažurirano: 24. srpnja 2026.'' {{Fs start}} {{Fs player|br= 1|poz=GK|nac={{Z|HRV}}|ime=[[Danijel Zagorac]]}} {{Fs player|br= 3|poz=DF|nac={{Z|HRV}}|ime=[[Bruno Goda]]|ostao1=}} {{Fs player|br= 6|poz=DF|nac={{Z|BIH}}|ime=[[Stjepan Radeljić]]|ostao1=}} {{Fs player|br= 7|poz=MF|nac={{Z|HRV}}|ime=[[Luka Stojković]]|ostao1=}} {{Fs player|br= 8|poz=MF|nac={{Z|SLO}}|ime=[[Miha Zajc]]|ostao1=}} {{Fs player|br= 9|poz=FW|nac={{Z|HRV}}|ime=[[Dion Drena Beljo]]|ostao1=}} {{Fs player|br=10|poz=MF|nac={{Z|HRV}}|ime=[[Gabriel Vidović]]|ostao1=}} {{Fs player|br=11|poz=FW|nac={{Z|ALB}}|ime=[[Arbër Hoxha]]|ostao1=}} {{Fs player|br=13|poz=DF|nac={{Z|FIL}}|ime=[[Paul Tabinas]]|ostao1=}} {{Fs player|br=15|poz=DF|nac={{Z|HRV}}|ime=[[Niko Galešić]]|ostao1=}} {{Fs player|br=16|poz=DF|nac={{Z|ŠPA}}|ime=[[Raúl Torrente]]|ostao1=}} {{Fs player|br=17|poz=FW|nac={{Z|ŠPA}}|ime=[[Dani Rodríguez]]|ostao1=}} {{Fs player|br=19|poz=FW|nac={{Z|SLO}}|ime=[[Aleks Stojaković]]|ostao1=}} {{Fs player|br=20|poz=MF|nac={{Z|HRV}}|ime=[[Robert Mudražija]]|ostao1=}} {{Fs player|br=21|poz=FW|nac={{Z|HRV}}|ime=[[Mateo Lisica]]|ostao1=}} {{Fs mid}} {{Fs player|br=22|poz=DF|nac={{Z|ŠVE}}|ime=[[Matteo Pérez Vinlöf]]|ostao1=}} {{Fs player|br=24|poz=FW|nac={{Z|HRV}}|ime=[[Lovre Kulušić]]|ostao1=}} {{Fs player|br=25|poz=DF|nac={{Z|HRV}}|ime=[[Moris Valinčić]]|ostao1=}} {{Fs player|br=26|poz=DF|nac={{Z|ŠKO}}|ime=[[Scott McKenna]]|ostao1=}} {{Fs player|br=27|poz=MF|nac={{Z|HRV}}|ime=[[Josip Mišić]]|ostao1=[[Kapetan (šport)|kapetan]]}} {{Fs player|br=30|poz=FW|nac={{Z|HRV}}|ime=[[Fran Topić]]|ostao1=}} {{Fs player|br=33|poz=GK|nac={{Z|HRV}}|ime=[[Ivan Nevistić (nogometaš)|Ivan Nevistić]]|ostao1=}} {{Fs player|br=35|poz=DF|nac={{Z|HRV}}|ime=[[Noa Mikić]]|ostao1=}} {{Fs player|br=36|poz=DF|nac={{Z|ŠPA}}|ime=[[Sergi Domínguez]]|ostao1=}} {{Fs player|br=41|poz=MF|nac={{Z|SLO}}|ime=[[Sven Šunta]]|ostao1=}} {{Fs player|br=42|poz=DF|nac={{Z|HRV}}|ime=[[Marko Zebić]]|ostao1=}} {{Fs player|br=44|poz=GK|nac={{Z|HRV}}|ime=[[Ivan Filipović (nogometaš)|Ivan Filipović]]|ostao1=}} {{Fs player|br=71|poz=FW|nac={{Z|ALŽ}}|ime=[[Mounsef Bakrar]]|ostao1=}} {{Fs player|br=80|poz=MF|nac={{Z|HRV}}|ime=[[Lukas Kačavenda]]|ostao1=}} {{Fs player|br=99|poz=FW|nac={{Z|HRV}}|ime=[[Mislav Oršić]]|ostao1=}} {{Fs end}} === Na posudbi === {{Fs start}} {{Fs player|br=|poz=DF|nac={{Z|MAR}}|ime=[[Samy Mmaee]]|ostao1=posuđen {{Z|CIP}} [[Pafos FC|Pafosu]] do 31. svibnja 2027.}} {{Fs player|br=|poz=GK|nac={{Z|HRV}}|ime=[[Nikola Čavlina]]|ostao1=posuđen {{Z|POLJ}} [[Wieczysta Kraków|Wieczysta Krakówu]] do 30. lipnja 2027.}} {{Fs player|br=|poz=FW|nac={{Z|HRV}}|ime=[[Juan Córdoba]]|ostao1={{Z|ITA}} [[Independiente Medellín|Independiente Medellínu]] do 30. lipnja 2027.}} {{Fs end}} == Momčadi prvaka == Slijede momčadi prvaka za svaku sezonu u klupskoj povijesti osim onih u kojima je Građanski bio prvak [[Prvenstva Zagrebačkog nogometnog podsaveza]], no nije bio prvak [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu|države]]. Također ne uključuje podatke za Prvenstvo Hrvatske i Slavonije, Ratno prvenstvo grada Zagreba, Prvenstvo grada Zagreba, Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog dosaveza, Prvenstvo Zagreba 1946. i Hrvatsku ligu 1946. Iza imena svakog igrača naveden je broj njegovih ligaških nastupa i pogodaka za tu sezonu. <gallery> Datoteka:Gradanski 1923.jpg|Građanski, prvak u sezoni [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1923.|1923.]] Datoteka:Gradanski 1926.jpg|Građanski, prvak u sezoni [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1926.|1926.]] Datoteka:Gradjanski 1937.jpg|Građanski, prvak u sezoni [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1936./37.|1936./37.]] </gallery> {|class="wikitable" ! Sezona ! Igrači ! Trener ! Najbolji strijelac ! Napomena !Izvor |- |align=center valign=top |1923. |[[Franjo Mantler]] (7/9), [[Dragutin Babić]] (7/3), [[Viktor Götz]] (7/2), [[Antun Pavleković]] (7/2), [[Fritz Ferderber]] (7/1), [[Rudolf Rupec]] (7/1), [[Dragutin Vrđuka]] (7/1), [[Stjepan Pasinek]] (6/4), [[Dragutin Vragović]] (6/3), [[Emil Perška]] (6/2), [[Jaroslav Šifer]] (5), [[Dragutin Bažant]] (2), [[Hugo Kinert]] (1/1), [[Marijan Golner]] (1), [[Dušan Pejnović]] (1) |[[Arthur Gaskell]] |[[Franjo Mantler]] (9) |Broj nastupa i postignutih pogodaka uključuje utakmice [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1923.|Prvenstva Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1923.]] i [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1923.|Prvenstva Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1923.]] Građanski je osvojio oba natjecanja. |<ref>[https://riznica.hns.family/klubovi/?sezona=1923 Sezona 1923.], Hrvatski nogometni savez, pristupljeno 14. prosinca 2023.</ref> |- |align=center valign=top |1926. |[[Franjo Giller]] (13/18), [[Dragutin Vragović]] (13/6), [[Gustav Remec]] (13), [[Franjo Mantler]] (12/12), [[Emil Perška]] (12/9), [[Maksimilijan Mihelčič]] (12), [[Rudolf Hitrec]] (10/4), [[Géza Ábrahám]] (8/9), [[Ivan Ivančić (nogometaš)|Ivan Ivančić]] (8), [[Stjepan Pasinek]] (7/7), [[Luka Vidnjević]] (7/1), [[Zvonimir Artl]] (7), [[Eugen Dasović]] (5/2), [[Rudolf Rupec]] (5), [[Miroslav Arnold]] (3/1), [[Dragutin Babić]] (3), [[Antun Pavleković]] (2/2), „Očić” (2), [[Josip Polić]] (2), „Potocki” (1/4), „Galović” (1), „Gjurgjan” (1), [[Vladimir Kokotović]] (1), [[Đuro Petermanec]] (1), [[Šloser Stanković]] (1), [[Ljubomir Štampfl]] (1), [[Vilim Vokaun]] (1), [[Vilim Witte]] (1) |[[Imre Poszony]] |[[Franjo Giller]] (18) |Broj nastupa i postignutih pogodaka uključuje utakmice [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1926.|Prvenstva Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1926.]] i [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1925./26.|Prvenstva Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1925./26.]] Građanski je osvojio oba natjecanja. |<ref>[https://riznica.hns.family/klubovi/?sezona=1926 Sezona 1926.], Hrvatski nogometni savez, pristupljeno 14. prosinca 2023.</ref> |- |align=center valign=top |1928. |[[Slavin Cindrić]] (19/28), [[Franjo Mantler]] (19), [[Rudolf Hitrec]] (18), [[Viktor Pikić]] (17/1), [[Maksimilijan Mihelčič]] (17), [[Nikola Babić (nogometaš)|Nikola Babić]] (16/11), [[Emil Perška]] (16/5), [[Zvonimir Stanković]] (15/3), [[Dragutin Babić]] (13/11), [[Zvonimir Gmajnički]] (12), [[Stjepan Pasinek]] (8/10), [[Mato Mekić]] (7), [[Gustav Remec]] (7), [[Franjo Giler]] (5/2), [[Ivan Ivančić (nogometaš)|Ivan Ivančić]] (4/2), „Bugar” (3), [[Dragutin Bratulić]] (2), [[Mirko Korošec]] (2), [[Stanislav Kreč]] (2), [[Đuro Petermanec]] (2), [[Anton Gumhalter]] (1), [[Franjo Kovačić]] (1), [[Rudolf Kralj]] (1), [[Hermenegildo Kranjc]] (1), [[Alfons Pažur]] (1) |[[Josef Brandstätter]] |[[Slavin Cindrić]] (28) |Broj nastupa i postignutih pogodaka uključuje utakmice [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1928.|Prvenstva Jugoslavije 1928.]] i [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1927./28.|Prvenstva Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1927./28.]] Građanski je osvojio oba natjecanja. |<ref>[https://riznica.hns.family/klubovi/?sezona=1928 Sezona 1928.], Hrvatski nogometni savez, pristupljeno 14. prosinca 2023.</ref> |- |align=center valign=top |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1936./37.|1936./37.]] |[[Emil Urch]] (18), [[Branko Pleše]] (17/11), [[Mirko Kokotović]] (17/2), [[Ivan Jazbinšek]] (17), [[Josip Kovačević]] (16), [[August Lešnik]] (15/16), [[Bernard Hügl]] (15), [[Ivica Medarić]] (14/7), [[Svetozar Đanić]] (13/4), [[Milan Antolković]] (12/7), [[August Bivec]] (11), [[Miroslav Brozović]] (10/2), [[Franjo Cesarec]] (7), [[Antun Pogačnik]] (5), [[August Jutt]] (3), [[Marko Rajković]] (3), [[Idriz Lađarević]] (2), [[Boris Župančić]] (2), [[Dragutin Košutić]] (1) |[[Márton Bukovi]] |[[August Lešnik]] (16) | |<ref>[https://riznica.hns.family/klubovi/?sezona=1936/37 Sezona 1936./37.], Hrvatski nogometni savez, pristupljeno 14. prosinca 2023.</ref> |- |align=center valign=top |1939./40. |[[August Lešnik]] (28/40), [[Ivan Jazbinšek]] (26), [[Franjo Wölfl]] (24/25), [[Florijan Matekalo]] (23/10), [[Zvonimir Cimermančić]] (22/11), [[Milan Antolković]] (22/8), [[Franjo Glaser]] (22/1), [[Ivan Belošević]] (21), [[Mirko Kokotović]] (20/2), [[Miroslav Brozović]] (20/1), [[August Jutt]] (19), [[Svetozar Đanić]] (15/8), [[Drago Žalant]] (15/5), [[Ivan Šuprina]] (15), [[Bernard Hügl]] (6), [[Emil Urch]] (5), [[Branko Pleše]] (3/2), [[Vladimir Cingula]] (1), [[Marjan Peštaj]] (1) |[[Márton Bukovi]] |[[August Lešnik]] (40) |Broj nastupa i postignutih pogodaka uključuje utakmice [[Hrvatsko-slovenska liga 1939./40.|Hrvatsko-slovenske lige 1939./40.]] i [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1939./40.|Prvenstva Jugoslavije 1939./40.]] Građanski je osvojio oba natjecanja. |<ref>[https://riznica.hns.family/klubovi/?sezona=1939/40 Sezona 1939./40.], Hrvatski nogometni savez, pristupljeno 14. prosinca 2023.</ref> |- |align=center valign=top |[[Prvenstvo NDH u nogometu 1941.|1941.]] | | | |Nedostaju podatci o imenima igrača, broju nastupa i pogodaka |<!--- Ne navoditi podatke koji se poklapaju s onima na ovoj web-stranici: https://web.archive.org/web/20150123055736/http://povijestdinama.com/index.php/2012-04-24-15-03-12/1941-1950/sezona-194142 Prema ovom linku golmani su odigrali sveukupno 7 utakmica, a liga je te sezona imala 8 utakmica. Također zbroj svih nastupa svih igrača iznosi 78. 78 podijeljeno s 8 (brojem utakmica) daje 9,75 što je nemoguće jer je moralo biti 11 igrača na terenu na početku svake utakmice. U slučaju da netko jednog dana nađe podatke i postavi ih ovdje, neka ih također postavi i u članku 1. HŠK Građanski Zagreb. Ovaj komentar je napisao Croxyz 2023. ---> |- |align=center valign=top |[[Prvenstvo NDH u nogometu 1943.|1943.]] |[[Zvonimir Cimermančić]] (22/18), [[Ernest Dubac]] (22/2), [[Miroslav Brozović]] (22/1), [[Mirko Kokotović]] (21/6), [[Ivan Jazbinšek]] (21/1), [[August Lešnik]] (20/28), [[Franjo Glaser]] (20), [[Gustav Lechner]] (20), [[Milan Antolković]] (18/9), [[Franjo Wölfl]] (17/31), [[Branko Pleše]] (13/1), [[Ivica Reiss]] (12/6), [[Vlado Zajec]] (5), [[Zvonko Canjuga]] (2), [[Franjo Šoštarić]] (2), „Vidović” (2) |[[Márton Bukovi]] |[[Franjo Wölfl]] (31) | |<ref>[https://web.archive.org/web/20150220012641/http://povijestdinama.com/index.php/2012-04-24-15-03-12/1941-1950/sezona-194243 Sezona 1942./43.], povijestdinama.com, pristupljeno 14. prosinca 2023.</ref> |- |align=center valign=top |[[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1947./48.|1947./48.]] |[[Zvonimir Cimermančić]] (18/10), [[Željko Čajkovski]] (18/6), [[Branko Pleše]] (18/2), [[Josip Drago Horvat]] (18), [[Franjo Wölfl]] (17/22), [[Ratko Kacian]] (16/4), [[Marko Jurić (nogometaš)|Marko Jurić]] (12), [[Ivica Reiss]] (10/2), [[Krešo Pukšec]] (10), [[Aleksandar Benko]] (9/4), [[Josip Babić (nogometaš)|Josip Babić]] (9), [[Ivica Horvat|Ivan Horvat]] (9), [[Ivan Jazbinšek]] (9), [[Božidar Senčar]] (7/4), [[Slavko Arneri]] (6), [[Đuka Strugar]] (4), [[Zvonimir Monsider]] (3), [[Zvonko Strnad]] (2/1), [[Mirko Kokotović]] (2), [[Dragutin Lojen]] (1) |[[Mirko Kokotović]], [[Karl Mütsch]] |[[Franjo Wölfl]] (22) | |<ref>[https://riznica.hns.family/klubovi/?sezona=1947/48 Sezona 1947./48.], Hrvatski nogometni savez, pristupljeno 14. prosinca 2023.</ref> |- |align=center valign=top |[[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1953./54.|1953./54.]] |[[Dionizije Dvornić]] (26/15), [[Vladimir Čonč]] (26/14), [[Josip Šikić]] (25), [[Željko Čajkovski]] (24/13), [[Branko Režek]] (23/2), [[Aleksandar Benko]] (21/13), [[Lav Mantula]] (21/2), [[Tomislav Crnković]] (20), [[Ivica Horvat|Ivan Horvat]] (20), [[Branko Kralj]] (16), [[Stojan Osojnak]] (10/9), [[Luka Lipošinović]] (10/3), [[Emil Ferković]] (10), [[Vladimir Majerović]] (10), [[Dragutin Cizarić]] (9), [[Josip Drago Horvat]] (6), [[Ivica Banožić]] (3), [[Dragutin Kukec]] (3), [[Zvonimir Cimermančić]] (2), [[Zvonko Strnad]] (1) |[[Ivan Jazbinšek]] |[[Dionizije Dvornić]] (15) | |<ref>[https://riznica.hns.family/klubovi/?sezona=1953/54 Sezona 1953./54.], Hrvatski nogometni savez, pristupljeno 14. prosinca 2023.</ref> |- |align=center valign=top |[[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1957./58.|1957./58.]] |[[Tomislav Crnković]] (25), [[Branko Režek]] (24/2), [[Gordan Irović]] (24), [[Josip Šikić]] (24), [[Dražan Jerković]] (22/17), [[Franjo Gašpert]] (22/8), [[Mladen Košćak]] (22), [[Luka Lipošinović]] (20/8), [[Vladimir Čonč]] (20/3), [[Željko Matuš]] (20/2), [[Ivica Banožić]] (18), [[Aleksandar Benko]] (12/8), [[Drago Hmelina]] (8/2), [[Ivan Šantek]] (8), [[Emil Ferković]] (5), [[Zdravko Prelčec]] (4/1), [[Bernard Hügl (1937.)|Bernard jr. Hügl]] (3), [[Vladimir Majerović]] (2), [[Marijan Kolonić]] (1) |[[Gustav Lechner]] |[[Dražan Jerković]] (17) | |<ref>[https://riznica.hns.family/klubovi/?sezona=1957/58 Sezona 1957./58.], Hrvatski nogometni savez, pristupljeno 14. prosinca 2023.</ref> |- |align=center valign=top |[[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1981./82.|1981./82.]] |[[Marko Mlinarić]] (33/2), [[Marijan Vlak]] (32), [[Snješko Cerin]] (31/19), [[Petar Bručić]] (31/2), [[Dragan Bošnjak]] (30/2), [[Džemal Mustedanagić]] (29), [[Velimir Zajec]] (28/1), [[Zvjezdan Cvetković]] (26/3), [[Milivoj Bračun]] (26), [[Stjepan Deverić]] (25/11), [[Zoran Panić]] (23/8), [[Zlatko Kranjčar]] (17/12), [[Ismet Hadžić]] (16), [[Emil Dragičević]] (15/1), [[Zlatan Arnautović (nogometaš)|Zlatan Arnautović]] (9/4), [[Borislav Cvetković]] (9/1), [[Željko Hohnjec]] (9/1), [[Drago Dumbović]] (6), [[Marin Kurtela]] (6), [[Milan Ćalasan]] (4), [[Branko Devčić]] (3), [[Zvonko Marić]] (3), [[Mladen Munjaković]] (3), [[Radimir Bobinac]] (2), [[Davor Braun]] (2), [[Čedo Jovićević]] (1), [[Eddie Krncevic]] (1) |[[Miroslav Blažević]] |[[Snješko Cerin]] (19) | |<ref>[https://riznica.hns.family/klubovi/?sezona=1981/82 Sezona 1981./82.], Hrvatski nogometni savez, pristupljeno 14. prosinca 2023.</ref> |- |align=center valign=top |[[1. HNL 1992./93.|1992./93.]] |[[Goran Vlaović]] (29/23), [[Andrej Panadić]] (29/3), [[Slavko Ištvanić]] (29), [[Mario Stanić]] (26/10), [[Sead Halilović]] (26/5), [[Josip Gašpar]] (26), [[Igor Cvitanović]] (25/15), [[Željko Adžić]] (25/10), [[Dževad Turković]] (25/7), [[Damir Lesjak]] (24/3), [[Vjekoslav Škrinjar]] (21/2), [[Dražen Ladić]] (16), [[Alen Peternac]] (15/1), [[Miralem Ibrahimović]] (13), [[Željko Šoić]] (12/1), [[Željko Pakasin]] (7/4), [[Goran Borović]] (5), [[Dario Šimić]] (5), [[Mario Kuš]] (4), [[Dražen Madunović]] (4), [[Miro Katić]] (3/3), [[Domagoj Kosić]] (3/1), [[Tomislav Butina]] (1), [[Silvio Marić]] (1) |[[Miroslav Blažević]] |[[Goran Vlaović]] (23) | |<ref>[https://riznica.hns.family/klubovi/?sezona=1992/93 Sezona 1992./93.], Hrvatski nogometni savez, pristupljeno 14. prosinca 2023.</ref> |- |align=center valign=top |[[1. HNL 1995./96.|1995./96.]] |[[Josip Gašpar]] (28/3), [[Mark Viduka]] (27/12), [[Damir Krznar]] (27/2), [[Srđan Mladinić]] (27/2), [[Dario Šimić]] (26/3), [[Zoran Mamić]] (25/5), [[Alen Petrović]] (24/3), [[Zvonimir Soldo]] (24/2), [[Dževad Turković]] (24/2), [[Igor Cvitanović]] (23/19), [[Marko Mlinarić]] (23/2), [[Silvio Marić]] (22/3), [[Dražen Ladić]] (22), [[Zoran Slišković]] (20/3), [[Miljenko Kovačić]] (16/4), [[Joško Jeličić]] (11/5), [[Danijel Štefulj]] (11/2), [[Tomislav Rukavina (nogometaš)|Tomislav Rukavina]] (11), [[Edin Mujčin]] (10/1), [[Miralem Ibrahimović]] (10), [[Domagoj Kosić]] (9/1), [[Stjepan Tomas]] (7), [[Mario Cvitanović]] (4), [[Daniel Šarić]] (4), [[Krešimir Radić]] (2), [[Mirza Golubica]] (1) |[[Zlatko Kranjčar]] |[[Igor Cvitanović]] (19) | |<ref>[https://riznica.hns.family/klubovi/?sezona=1992/93 Sezona 1992./93.], Hrvatski nogometni savez, pristupljeno 14. prosinca 2023.</ref> |- |align=center valign=top |[[1. HNL 1996./97.|1996./97.]] |[[Igor Cvitanović]] (27/20), [[Silvio Marić]] (26/13), [[Dario Šimić]] (26/6), [[Srđan Mladinić]] (26/3), [[Mark Viduka]] (25/18), [[Krunoslav Jurčić]] (24/7), [[Dražen Ladić]] (24), [[Josip Gašpar]] (22/1), [[Edin Mujčin]] (21/5), [[Daniel Šarić]] (21/2), [[Damir Krznar]] (20/1), [[Stjepan Tomas]] (19/1), [[Zoran Slišković]] (18/1), [[Vladimir Petrović (nogometaš, 1972.)|Vladimir Petrović]] (17), [[Danijel Štefulj]] (16/1), [[Goran Jurić (nogometaš)|Goran Jurić]] (15), [[Alen Petrović]] (14/1), [[Mario Cvitanović]] (12/1), [[Tomislav Rukavina (nogometaš)|Tomislav Rukavina]] (11/1), [[Renato Jurčec]] (9/5), [[Miralem Ibrahimović]] (7), [[Miljenko Kovačić]] (6), [[Marinko Galič]] (4), [[Domagoj Kosić]] (4), [[Dževad Turković]] (1) |[[Otto Barić]] (29) i [[Marijan Vlak]] (1) |[[Igor Cvitanović]] (20) | |<ref>[https://riznica.hns.family/klubovi/?sezona=1995/96 Sezona 1995./96.], Hrvatski nogometni savez, pristupljeno 14. prosinca 2023.</ref> |- |align=center valign=top |[[1. HNL 1997./98.|1997./98.]] |[[Dario Šimić]] (29/2), [[Vladimir Petrović (nogometaš, 1972.)|Vladimir Petrović]] (27/12), [[Edin Mujčin]] (27/6), [[Krunoslav Jurčić]] (27/3), [[Dražen Ladić]] (27), [[Stjepan Tomas]] (26/1), [[Mark Viduka]] (25/8), [[Daniel Šarić]] (23/5), [[Mario Cvitanović]] (23), [[Goran Jurić (nogometaš)|Goran Jurić]] (23), [[Tomislav Rukavina (nogometaš)|Tomislav Rukavina]] (21/2), [[Damir Krznar]] (20/2), [[Silvio Marić]] (18/7), [[Joško Jeličić]] (17/3), [[Robert Prosinečki]] (16/5), [[Igor Cvitanović]] (14/9), [[Nermin Šabić]] (13), [[Tomo Šokota]] (12/4), [[Renato Jurčec]] (10/3), [[Tomislav Butina]] (6), [[Srđan Mladinić]] (6), [[Danijel Štefulj]] (6), [[Mihael Mikić]] (5/2), [[Igor Bišćan]] (5), [[Damir Milinović]] (3), [[Josip Šimić]] (3), [[Zoran Brlenić]] (2), [[Alen Petrović]] (2), [[Branko Banović]] (1), [[Josip Gašpar]] (1), [[Miralem Ibrahimović]] (1), [[Juan Carlos Muñoz]] (1) |[[Zlatko Kranjčar]] (17), [[Marijan Vlak]] (14) i [[Hrvoje Braović]] (1) |[[Vladimir Petrović (nogometaš, 1972.)|Vladimir Petrović]] (12) | |<ref>[https://riznica.hns.family/klubovi/?sezona=1997/98 Sezona 1997./98.], Hrvatski nogometni savez, pristupljeno 14. prosinca 2023.</ref> |- |align=center valign=top |[[1. HNL 1998./99.|1998./99.]] |[[Dražen Ladić]] (31), [[Mario Tokić]] (30), [[Edin Mujčin]] (28/10), [[Mario Cvitanović]] (28/1), [[Daniel Šarić]] (26/1), [[Goran Jurić (nogometaš)|Goran Jurić]] (25), [[Krunoslav Jurčić]] (23/3), [[Tomislav Rukavina (nogometaš)|Tomislav Rukavina]] (23), [[Tomo Šokota]] (21/4), [[Joško Jeličić]] (20/6), [[Igor Bišćan]] (19/2), [[Ardian Kozniku]] (18/3), [[Nermin Šabić]] (17), [[Mihael Mikić]] (15/6), [[Robert Prosinečki]] (15/4), [[Josip Šimić]] (15/3), [[Silvio Marić]] (14/5), [[Damir Krznar]] (14/1), [[Dario Šimić]] (13/1), [[Kazuyoshi Miura]] (12), [[Gražvydas Mikulėnas]] (11/3), [[Stjepan Tomas]] (11), [[Mark Viduka]] (7/2), [[Danijel Štefulj]] (4), [[Goce Sedloski]] (3), [[Branko Banović]] (2), [[Srđan Mladinić]] (1), [[Vladimir Vasilj]] (1) |[[Velimir Zajec]] (15), [[Zlatko Kranjčar]] (8), [[Ilija Lončarević]] (8), [[Ivan Bedi]] (1) i [[Hrvoje Braović]] (1) |[[Edin Mujčin]] (10) | |<ref>[https://riznica.hns.family/klubovi/?sezona=1998/99 Sezona 1998./99.], Hrvatski nogometni savez, pristupljeno 14. prosinca 2023.</ref> |- |align=center valign=top |[[1. HNL 1999./00.|1999./00.]] |[[Tomo Šokota]] (30/21), [[Stjepan Tomas]] (30), [[Igor Bišćan]] (29/6), [[Daniel Šarić]] (28/1), [[Dražen Ladić]] (28), [[Mihael Mikić]] (26/6), [[Edin Mujčin]] (25/3), [[Mario Tokić]] (25/1), [[Mario Cvitanović]] (24/1), [[Goran Jurić (nogometaš)|Goran Jurić]] (21), [[Josip Šimić]] (20/14), [[Robert Prosinečki]] (19/5), [[Renato Pilipović]] (19), [[Nermin Šabić]] (18/1), [[Zoran Pavlović]] (15/2), [[Krunoslav Jurčić]] (14/4), [[Igor Cvitanović]] (12/6), [[Damir Krznar]] (12/1), [[Tomislav Rukavina (nogometaš)|Tomislav Rukavina]] (12/1), [[Goce Sedloski]] (10/1), [[Miljenko Mumlek]] (9/5), [[Mario Bazina]] (9/1), [[Ardian Kozniku]] (8/1), [[Tomislav Butina]] (6), [[Gražvydas Mikulėnas]] (4/1), [[Joško Jeličić]] (4), [[Saša Bjelanović]] (1), [[Vladimir Vasilj]] (1) |[[Marijan Vlak]] (21) i [[Osvaldo Ardiles]] (11) |[[Tomo Šokota]] (21) | |<ref>[https://riznica.hns.family/klubovi/?sezona=1999/00 Sezona 1999./00.], Hrvatski nogometni savez, pristupljeno 14. prosinca 2023.</ref> |- |align=center valign=top |[[1. HNL 2002./03.|2002./03.]] |[[Tomislav Butina]] (32), [[Dumitru Mitu]] (31/9), [[Goce Sedloski]] (30/2), [[Mihael Mikić]] (28/3), [[Edin Mujčin]] (28/2), [[Jasmin Agić]] (28), [[Ivica Olić]] (27/16), [[Dario Smoje]] (25/6), [[Boško Balaban]] (24/15), [[Silvio Marić]] (24/7), [[Kristijan Polovanec]] (24), [[Niko Kranjčar]] (21/4), [[Dario Zahora]] (16/3), [[Mario Jurić]] (15/1), [[Vladimir Petrović (nogometaš, 1972.)|Vladimir Petrović]] (14/3), [[Dino Drpić]] (14/1), [[Damir Krznar]] (14), [[Dalibor Poldrugač]] (13/1), [[Boštjan Cesar]] (11), [[Spomenko Bošnjak]] (7/1), [[Jerko Leko]] (4/1), [[Enes Mešanović]] (3), [[Mate Dragičević]] (2/1), [[Mario Čutura]] (1), [[Mario Jozić]] (1), [[Danijel Krivić]] (1) |[[Miroslav Blažević]] |[[Ivica Olić]] (16) | |<ref>[https://riznica.hns.family/klubovi/?sezona=2002/03 Sezona 2002./03.], Hrvatski nogometni savez, pristupljeno 14. prosinca 2023.</ref> |- |align=center valign=top |[[1. HNL 2005./06.|2005./06.]] |[[Luka Modrić]] (32/8), [[Ivan Turina]] (32), [[Vedran Ćorluka]] (31/3), [[Dino Drpić]] (31/1), [[Zoran Mamić]] (30/3), [[Eduardo]] (29/21), [[Marijan Buljat]] (29/1), [[Mathias Chago]] (28/3), [[Ivan Bošnjak]] (27/22), [[Hrvoje Čale]] (25/2), [[Etto]] (24/5), [[Silvio Marić]] (22/1), [[Anderson Costa]] (13/2), [[Ante Tomić (nogometaš)|Ante Tomić]] (12/1), [[Goran Ljubojević]] (11/1), [[Dumitru Mitu]] (11/1), [[Miroslav Šarić]] (10), [[Eddy Bosnar]] (8), [[Carlos]] (7/1), [[Mario Lučić]] (7), [[Ognjen Vukojević]] (6), [[Boštjan Cesar]] (5/2), [[Vitor Júnior]] (5), [[Dario Zahora]] (5), [[Vedran Ješe]] (1), [[Teo Kardum]] (1), [[Dejan Lovren]] (1) |[[Josip Kuže]] |[[Ivan Bošnjak]] (22) | |<ref>[https://riznica.hns.family/klubovi/?sezona=2005/06 Sezona 2005./06.], Hrvatski nogometni savez, pristupljeno 14. prosinca 2023.</ref> |- |align=center valign=top |[[1. HNL 2006./07.|2006./07.]] |[[Eduardo]] (32/34), [[Dino Drpić]] (31/5), [[Ognjen Vukojević]] (31), [[Luka Modrić]] (30/6), [[Vedran Ćorluka]] (30/4), [[Filip Lončarić]] (26), [[Carlos]] (24/1), [[Davor Vugrinec]] (21/12), [[Zoran Mamić]] (18), [[Mario Cvitanović]] (17/2), [[Ante Tomić (nogometaš)|Ante Tomić]] (17), [[Marijan Buljat]] (16/1), [[Hrvoje Čale]] (16), [[Jasmin Agić]] (15/1), [[Gordon Schildenfeld]] (15/1), [[Josip Tadić]] (13/5), [[Etto]] (13/1), [[Sammir]] (13/1), [[Nikola Pokrivač]] (13), [[Dario Jertec]] (12), [[Mihael Mikić]] (10/3), [[Anderson Costa]] (10/1), [[Saško Pandev]] (10/1), [[Jens Nowotny]] (10), [[Ivan Turina]] (7), [[Goran Ljubojević]] (5/3), [[Stjepan Babić (nogometaš)|Stjepan Babić]] (1), [[Tomislav Havojić]] (1), [[Sandi Hudorović]] (1) |[[Branko Ivanković (nogometni trener)|Branko Ivanković]] (20), [[Josip Kuže]] (11) i [[Džemal Mustedanagić]] (2) |[[Eduardo]] (34) | |<ref>[https://riznica.hns.family/klubovi/?sezona=2006/07 Sezona 2006./07.], Hrvatski nogometni savez, pristupljeno 14. prosinca 2023.</ref> |- |align=center valign=top |[[1. HNL 2007./08.|2007./08.]] |[[Mario Mandžukić]] (29/12), [[Ognjen Vukojević]] (29/11), [[Hrvoje Čale]] (28/1), [[Josip Tadić]] (27/11), [[Luka Modrić]] (25/13), [[Georg Koch]] (25), [[Sammir]] (24/4), [[Ivica Vrdoljak]] (24/3), [[Etto]] (23/1), [[Dino Drpić]] (22/1), [[Franck Manga Guela]] (21/2), [[Mihael Mikić]] (21/1), [[Boško Balaban]] (18/11), [[Nikola Pokrivač]] (17/5), [[Gordon Schildenfeld]] (17/1), [[Marijan Buljat]] (16/2), [[Carlos]] (15/1), [[Tomo Šokota]] (13/5), [[Davor Vugrinec]] (13/4), [[Mathias Chago]] (10), [[Tomislav Mikulić]] (10), [[Igor Bišćan]] (9), [[Ivan Kelava]] (7), [[Domagoj Antolić]] (5), [[Tomislav Barbarić]] (5), [[Dario Jertec]] (2/1), [[Filip Lončarić]] (2), [[Ante Tomić (nogometaš)|Ante Tomić]] (2), [[Ivan Peko]] (1) |[[Branko Ivanković (nogometni trener)|Branko Ivanković]] (18), [[Zvonimir Soldo]] (14) i [[Rajko Magić]] (1) |[[Luka Modrić]] (13) | |<ref>[https://riznica.hns.family/klubovi/?sezona=2007/08 Sezona 2007./08.], Hrvatski nogometni savez, pristupljeno 14. prosinca 2023.</ref> |- |align=center valign=top |[[1. HNL 2008./09.|2008./09.]] |[[Sammir]] (32/8), [[Milan Badelj]] (31/4), [[Ivica Vrdoljak]] (29/3), [[Mario Mandžukić]] (28/16), [[Igor Bišćan]] (27/1), [[Mirko Hrgović]] (25/2), [[Tomislav Butina]] (24), [[Luis Ibáñez]] (23/1), [[Josip Tadić]] (22/4), [[Dejan Lovren]] (22/1), [[Pedro Morales]] (21/7), [[Mathias Chago]] (16/2), [[Etto]] (16/1), [[Mihael Mikić]] (15), [[Ilija Sivonjić]] (14/3), [[Boško Balaban]] (13/6), [[Ivan Tomečak]] (13/4), [[Dino Drpić]] (13), [[Adrián Calello]] (12), [[Robert Kovač]] (12), [[Ivan Kelava]] (10), [[Miroslav Slepička]] (9/6), [[Ante Tomić (nogometaš)|Ante Tomić]] (8/1), [[Carlos]] (7), [[Tomo Šokota]] (6/1), [[Tomislav Barbarić]] (6), [[Guillermo Suárez]] (5), [[Andrej Kramarić]] (1), [[Mate Maleš]] (1) |[[Branko Ivanković (nogometni trener)|Branko Ivanković]] (16), [[Krunoslav Jurčić]] (13) i [[Marijan Vlak]] (4) |[[Mario Mandžukić]] (16) | |<ref>[https://riznica.hns.family/klubovi/?sezona=2008/09 Sezona 2008./09.], Hrvatski nogometni savez, pristupljeno 14. prosinca 2023.</ref> |- |align=center valign=top |[[1. HNL 2009./10.|2009./10.]] |[[Milan Badelj]] (27/11), [[Ivica Vrdoljak]] (27), [[Sammir]] (26/5), [[Tomislav Butina]] (25), [[Mario Mandžukić]] (24/14), [[Andrej Kramarić]] (24/7), [[Tomislav Barbarić]] (22/4), [[Pedro Morales]] (21/13), [[Etto]] (21), [[Adrián Calello]] (20), [[Leandro Cufré]] (18), [[Luis Ibáñez]] (18), [[Ivan Tomečak]] (17/1), [[Miroslav Slepička]] (15/4), [[Robert Kovač]] (14), [[Dejan Lovren]] (14), [[Dimitrios Papadopoulos]] (13/2), [[Ilija Sivonjić]] (11/6), [[Domagoj Antolić]] (10), [[Šime Vrsaljko]] (10), [[Luiz Paulo Hilário Dodô|Dodô]] (9/3), [[Igor Bišćan]] (8), [[Karlo Primorac]] (7), [[Denis Glavina]] (4), [[Filip Lončarić]] (4), [[Mathias Chago]] (3), [[Carlos]] (2), [[Frano Mlinar]] (1), [[Dominik Picak]] (1), [[Ivan Turina]] (1) |[[Krunoslav Jurčić]] |[[Mario Mandžukić]] (14) | |<ref>[https://riznica.hns.family/klubovi/?sezona=2009/10 Sezona 2009./10.], Hrvatski nogometni savez, pristupljeno 14. prosinca 2023.</ref> |- |align=center valign=top |[[1. HNL 2010./11.|2010./11.]] |[[Milan Badelj]] (29/6), [[Leandro Cufré]] (26), [[Ivan Kelava]] (24), [[Sammir]] (22/10), [[Fatos Beqiraj]] (22/8), [[Ivan Tomečak]] (22/4), [[Luis Ibáñez]] (22/2), [[Tonel]] (22/2), [[Ante Rukavina]] (21/4), [[Jakub Sylvestr]] (21/2), [[Arijan Ademi]] (21), [[Adrián Calello]] (18/2), [[Pedro Morales]] (16/3), [[Mathias Chago]] (16/2), [[Šime Vrsaljko]] (16/1), [[Igor Bišćan]] (14), [[Andrej Kramarić]] (12/1), [[Leonard Mesarić]] (11/1), [[Tomislav Barbarić]] (10/1), [[Etto]] (10), [[Mateo Kovačić]] (7/1), [[Luiz Paulo Hilário Dodô|Dodô]] (7), [[Josip Brezovec]] (6), [[Filip Lončarić]] (6), [[Mario Šitum]] (5/1), [[Ilija Sivonjić]] (5), [[Antun Palić]] (4), [[Miroslav Slepička]] (3/1), [[Domagoj Antolić]] (1), [[Tomislav Butina]] (1) |[[Vahid Halilhodžić]] (24), [[Velimir Zajec]] (3), [[Marijo Tot]] (2) i [[Sreten Ćuk]] (1) |[[Sammir]] (10) | |<ref>[https://riznica.hns.family/klubovi/?sezona=2010/11 Sezona 2010./11.], Hrvatski nogometni savez, pristupljeno 14. prosinca 2023.</ref> |- |align=center valign=top |[[1. HNL 2011./12.|2011./12.]] |[[Domagoj Vida]] (29/2), [[Fatos Beqiraj]] (28/15), [[Ivan Kelava]] (27), [[Luis Ibáñez]] (26/7), [[Mateo Kovačić]] (25/4), [[Milan Badelj]] (24/3), [[Jerko Leko]] (23/2), [[Ivan Krstanović]] (22/10), [[Šime Vrsaljko]] (22), [[Sammir]] (21/5), [[Tonel]] (20/2), [[Ante Rukavina]] (19/5), [[Adrián Calello]] (19/1), [[Mehmed Alispahić]] (17/4), [[Ivan Tomečak]] (14/3), [[Mario Šitum]] (11/4), [[Nikola Pokrivač]] (11/2), [[Josip Šimunić]] (11), [[Jakub Sylvestr]] (11), [[Josip Pivarić]] (10/3), [[Leandro Cufré]] (10), [[Arijan Ademi]] (5), [[Igor Bišćan]] (3), [[Filip Lončarić]] (3), [[Pedro Morales]] (2/1), [[Andrej Kramarić]] (1), [[Antun Palić]] (1), [[Ante Puljić]] (1), [[Dino Špehar]] (1) |[[Krunoslav Jurčić]] (17) i [[Ante Čačić]] (13) |[[Fatos Beqiraj]] (15) | |<ref>[https://riznica.hns.family/klubovi/?sezona=2011/12 Sezona 2011./12.], Hrvatski nogometni savez, pristupljeno 14. prosinca 2023.</ref> |- |align=center valign=top |[[1. HNL 2012./13.|2012./13.]] |[[Ivan Kelava]] (33), [[Sammir]] (28/13), [[Josip Pivarić]] (28/3), [[Fatos Beqiraj]] (27/4), [[Josip Šimunić]] (25/1), [[Šime Vrsaljko]] (25), [[Arijan Ademi]] (24/3), [[Ante Rukavina]] (23/4), [[Marcelo Brozović]] (23/2), [[Ivan Krstanović]] (22/7), [[Luis Ibáñez]] (20/2), [[Duje Čop]] (19/9), [[Alen Halilović]] (18/2), [[Domagoj Vida]] (15/4), [[Jerko Leko]] (14/2), [[Mehmed Alispahić]] (13/1), [[Tin Jedvaj]] (13/1), [[Mateo Kovačić]] (11/1), [[Said Husejinović]] (10/2), [[Ante Puljić]] (10/1), [[Zvonko Pamić]] (9/2), [[Lee Addy]] (8), [[Ivan Tomečak]] (8), [[Ivan Peko]] (7), [[Adrián Calello]] (6), [[Tonel]] (6), [[Nikola Pokrivač]] (4), [[Jozo Šimunović]] (3/1), [[Bryan Carrasco]] (3), [[Milan Badelj]] (2/1), [[Josip Ćalušić]] (2), [[Fran Brodić]] (1), [[Dino Špehar]] (1) |[[Ante Čačić]] (17) i [[Krunoslav Jurčić]] (16) |[[Sammir]] (13) | |<ref>[https://riznica.hns.family/klubovi/?sezona=2012/13 Sezona 2012./13.], Hrvatski nogometni savez, pristupljeno 14. prosinca 2023.</ref> |- |align=center valign=top |[[1. HNL 2013./14.|2013./14.]] |[[Duje Čop]] (33/22), [[El Arabi Hilal Soudani]] (31/16), [[Junior Fernándes]] (28/13), [[Josip Šimunić]] (28/2), [[Ivo Pinto]] (28), [[Marcelo Brozović]] (27/6), [[Alen Halilović]] (26/5), [[Domagoj Antolić]] (26/2), [[Jerko Leko]] (25/1), [[Arijan Ademi]] (24/1), [[Jozo Šimunović]] (23/2), [[Josip Pivarić]] (22/1), [[Lee Addy]] (16), [[Rúben Lima]] (16), [[Antonio Ježina]] (16), [[Zvonko Pamić]] (16), [[Fatos Beqiraj]] (13/3), [[Said Husejinović]] (12/1), [[Oliver Zelenika]] (12), [[Domagoj Pavičić]] (10/1), [[Bakary Saré]] (8), [[Sammir]] (7), [[Alexandre Henrique Silva Cleyton|Cleyton]] (6/1), [[Ante Ćorić]] (6/1), [[Ante Rukavina]] (6/1), [[Luka Capan]] (6), [[Grzegorz Sandomierski]] (6), [[Andrej Kramarić]] (4/2), [[Fran Brodić]] (4), [[Josip Ćalušić]] (3), [[Ivan Fiolić]] (2), [[Pablo Migliore]] (2), [[Luis Ibáñez]] (1), [[Bojan Knežević]] (1), [[Petar Mamić]] (1), [[Ivan Šunjić]] (1), [[Jérémy Taravel]] (1) |[[Zoran Mamić]] (25), [[Krunoslav Jurčić]] (6) i [[Branko Ivanković (nogometni trener)|Branko Ivanković]] (5) |[[Duje Čop]] (22) | |<ref>[https://riznica.hns.family/klubovi/?sezona=2013/14 Sezona 2013./14.], Hrvatski nogometni savez, pristupljeno 14. prosinca 2023.</ref> |- |align=center valign=top |[[1. HNL 2014./15.|2014./15.]] |[[Eduardo Carvalho]] (34), [[Marko Pjaca]] (32/11), [[Paulo Machado]] (29/2), [[Ivo Pinto]] (29), [[Arijan Ademi]] (26/3), [[Leonardo Sigali]] (26/2), [[Ángelo Henríquez]] (25/20), [[Ante Ćorić]] (24/3), [[El Arabi Hilal Soudani]] (23/11), [[Gonçalo Santos]] (23), [[Junior Fernándes]] (21/5), [[Jozo Šimunović]] (20), [[Jérémy Taravel]] (17/2), [[Ognjen Vukojević]] (17), [[Josip Pivarić]] (16), [[Duje Čop]] (15/12), [[Marcelo Brozović]] (14/2), [[Domagoj Antolić]] (13), [[Alexandru Mățel]] (13), [[Franko Andrijašević]] (10/3), [[Wilson Eduardo]] (10/1), [[Luis Ibáñez]] (9/1), [[Domagoj Pavičić]] (9/2), [[Armin Hodžić]] (6/1), [[Ivan Fiolić]] (5), [[Dani Olmo]] (5), [[Josip Šimunić]] (5), [[Endri Çekiçi]] (4), [[Dejan Radonjić]] (2), [[Ivan Boras]] (1), [[Amer Gojak]] (1), [[Antonio Ježina]] (1), [[Jerko Leko]] (1), [[Borna Sosa]] (1) |[[Zoran Mamić]] |[[Ángelo Henríquez]] (20) | |<ref>[https://riznica.hns.family/klubovi/?sezona=2014/15 Sezona 2014./15.], Hrvatski nogometni savez, pristupljeno 14. prosinca 2023.</ref> |- |align=center valign=top |[[1. HNL 2015./16.|2015./16.]] |[[Marko Rog]] (34/3), [[Eduardo Carvalho]] (32), [[Junior Fernándes]] (28/12), [[Marko Pjaca]] (28/8), [[Ante Ćorić]] (28/4), [[Paulo Machado]] (28/1), [[Ángelo Henríquez]] (27/8), [[Armin Hodžić]] (24/13), [[Domagoj Antolić]] (24), [[Leonardo Sigali]] (22/3), [[El Arabi Hilal Soudani]] (21/8), [[Alexandru Mățel]] (21/1), [[Mario Musa]] (17/1), [[Gonçalo Santos]] (17), [[Jérémy Taravel]] (16/3), [[Josip Pivarić]] (15), [[Damir Šovšić]] (14), [[Filip Benković]] (13), [[Domagoj Pavičić]] (11), [[Gordon Schildenfeld]] (11), [[Petar Stojanović (nogometaš)|Petar Stojanović]] (10), [[Arijan Ademi]] (8), [[Josip Brekalo]] (8), [[Amer Gojak]] (5/1), [[Antonijo Ježina]] (3), [[Borna Sosa]] (2), [[Bojan Knežević]] (1), [[Davor Lovren]] (1), [[Nikola Moro]] (1), [[Dani Olmo]] (1), [[Vinko Soldo]] (1), [[Adrian Šemper]] (1) |[[Zoran Mamić]] |[[Armin Hodžić]] (13) | |<ref>[https://riznica.hns.family/klubovi/?sezona=2015/16 Sezona 2015./16.], Hrvatski nogometni savez, pristupljeno 14. prosinca 2023.</ref> |- |align=center valign=top |[[1. HNL 2017./18.|2017./18.]] |[[Dominik Livaković]] (33), [[Petar Stojanović (nogometaš)|Petar Stojanović]] (30), [[El Arabi Hilal Soudani]] (28/17), [[Tongo Doumbia]] (28/1), [[Dani Olmo]] (26/8), [[Filip Benković]] (25/4), [[Amir Rrahmani]] (25/1), [[Armin Hodžić]] (24/6), [[Nikola Moro]] (24/4), [[Arijan Ademi]] (22/2), [[Amer Gojak]] (22/1), [[Ante Ćorić]] (21/3), [[Ivan Fiolić]] (21/3), [[Jan Lecjaks]] (21/1), [[Borna Sosa]] (21), [[Ángelo Henríquez]] (18/5), [[Leonardo Sigali]] (18), [[Mario Gavranović]] (15/8), [[Domagoj Antolić]] (15), [[Izet Hajrović]] (15), [[Marko Lešković]] (13), [[Junior Fernándes]] (7/3), [[Dino Perić]] (6), [[Mario Budimir]] (3/1), [[Neven Đurasek]] (3), [[Bojan Knežević]] (3), [[Alexandru Mățel]] (3), [[Danijel Zagorac]] (3), [[Domagoj Pavičić]] (2), [[Endri Çekiçi]] (1), [[Gabriel Magalhães]] (1), [[Antonio Marin]] (1), [[Borna Miklić]] (1), [[Karlo Muhar]] (1) |[[Mario Cvitanović]] (25), [[Nikola Jurčević]] (10), [[Nenad Bjelica]] (1) |[[El Arabi Hilal Soudani]] (17) | |<ref>[https://transfermarkt.co.uk/gnk-dinamo-zagreb/leistungsdaten/verein/419/plus/0?reldata=KR1%262017 Sezona 2017./18.], Transfermarkt, pristupljeno 14. prosinca 2023.</ref> |- |align=center valign=top |[[1. HNL 2018./19.|2018./19.]] |[[Damian Kądzior]] (28/6), [[Bruno Petković]] (25/9), [[Dani Olmo]] (25/8), [[Amer Gojak]] (25/2), [[Mario Gavranović]] (24/9), [[Mislav Oršić]] (24/6), [[Ivan Šunjić]] (24), [[Dino Perić]] (22/2), [[Dominik Livaković]] (21), [[Nikola Moro]] (19/3), [[Mario Šitum]] (19/2), [[Sadegh Moharrami]] (19), [[Marko Lešković]] (18/2), [[Emir Dilaver]] (18), [[Petar Stojanović (nogometaš)|Petar Stojanović]] (18), [[Izet Hajrović]] (17/4), [[Amir Rrahmani]] (15/3), [[Arijan Ademi]] (15/2), [[Komnen Andrić]] (14/4), [[Kévin Théophile-Catherine]] (14/1), [[Danijel Zagorac]] (14), [[Marin Leovac]] (12/2), [[Mario Musa]] (12/1), [[Iyayi Atiemwen]] (11/1), [[Lovro Majer]] (10/1), [[Luka Menalo]] (10), [[Mario Budimir]] (8/5), [[Antonio Marin]] (7), [[Bojan Knežević]] (5), [[Armin Hodžić]] (2/1), [[Marko Đira]] (2), [[Ivan Fiolić]] (2), [[Tongo Doumbia]] (1), [[Jan Lecjaks]] (1), [[Adrian Šemper]] (1) |[[Nenad Bjelica]] |[[Mario Gavranović]] i [[Bruno Petković]] (9) | |<ref>[https://www.transfermarkt.co.uk/gnk-dinamo-zagreb/leistungsdaten/verein/419/plus/0?reldata=KR1%262018 Sezona 2018./19.], Transfermarkt, pristupljeno 14. prosinca 2023.</ref> |- |align=center valign=top |[[1. HNL 2019./20.|2019./20.]] |[[Damian Kądzior]] (30/10), [[Mislav Oršić]] (28/13), [[Nikola Moro]] (28/2), [[Amer Gojak]] (27/2), [[Dominik Livaković]] (26), [[Bruno Petković]] (25/7), [[Luka Ivanušec]] (24/4), [[Lovro Majer]] (21/2), [[Emir Dilaver]] (21/1), [[Kévin Théophile-Catherine]] (21/1), [[Mario Gavranović]] (19/4), [[Arijan Ademi]] (19/3), [[Marin Leovac]] (19/1), [[Petar Stojanović (nogometaš)|Petar Stojanović]] (17/1), [[Dino Perić]] (17), [[Sandro Kulenović]] (16), [[Marko Đira]] (15), [[François Moubandje]] (14), [[Antonio Marin]] (13/1), [[Mario Šitum]] (13), [[Mario Ćuže]] (12/2), [[Iyayi Atiemwen]] (11/3), [[Joško Gvardiol]] (11/1), [[Izet Hajrović]] (11), [[Danijel Zagorac]] (10), [[Dani Olmo]] (9/3), [[Sadegh Moharrami]] (9), [[Ivo Pinto]] (6), [[Marko Lešković]] (5), [[Bartol Franjić]] (4), [[Josip Šutalo]] (4), [[Damjan Daničić]] (2), [[Tin Hrvoj]] (2), [[Edin Julardžija]] (2), [[Bartol Barišić]] (1), [[Roko Baturina]] (1), [[Tomislav Duvnjak]] (1), [[Renato Josipović]] (1), [[Tomislav Krizmanić (nogometaš)|Tomislav Krizmanić]] (1), [[Leon Šipoš]] (1) |[[Nenad Bjelica]] (25), [[Igor Jovićević]] (7), [[Zoran Mamić]] (3), [[Rene Poms]] (1) |[[Mislav Oršić]] (13) | |<ref>[https://www.transfermarkt.co.uk/gnk-dinamo-zagreb/leistungsdaten/verein/419/plus/0?reldata=KR1%262019 Sezona 2019./20.], Transfermarkt, pristupljeno 14. prosinca 2023.</ref> |- |align=center valign=top |[[1. HNL 2020./21.|2020./21.]] |[[Dominik Livaković]] (33), [[Mislav Oršić]] (32/16), [[Lovro Majer]] (31/7), [[Luka Ivanušec]] (30/7), [[Kristijan Jakić]] (29/1), [[Mario Gavranović]] (27/17), [[Lirim Kastrati]] (27/2), [[Arijan Ademi]] (27/1), [[Kévin Théophile-Catherine]] (27/1), [[Bruno Petković]] (25/9), [[Joško Gvardiol]] (25/2), [[Rasmus Lauritsen]] (24/1), [[Petar Stojanović (nogometaš)|Petar Stojanović]] (23), [[Bartol Franjić]] (22), [[Marko Tolić]] (21/4), [[Iyayi Atiemwen]] (18/5), [[Dino Perić]] (17/1), [[Josip Mišić]] (16/2), [[Izet Hajrović]] (13/2), [[Robbie Burton]] (13), [[Marin Leovac]] (12), [[Sadegh Moharrami]] (12), [[Marijan Čabraja]] (8), [[Stefan Ristovski]] (8), [[Amer Gojak]] (5), [[Komnen Andrić]] (3/2), [[Damjan Daničić]] (3), [[Emir Dilaver]] (3), [[Stefan Milić]] (3/1), [[Ivan Šaranić]] (3), [[Josip Šutalo]] (3), [[Danijel Zagorac]] (3), [[Martin Baturina]] (2), [[Sandro Kulenović]] (2), [[Niko Janković]] (1), [[Renato Josipović]] (1), [[Luka Menalo]] (1), [[Jakov-Anton Vasilj]] (1) |[[Zoran Mamić]] (23), [[Damir Krznar]] (12), [[Alen Peternac]] (1) |[[Mario Gavranović]] (17) | |<ref>[https://www.transfermarkt.co.uk/gnk-dinamo-zagreb/leistungsdaten/verein/419/plus/0?reldata=KR1%262020 Sezona 2020./21.], Transfermarkt, pristupljeno 14. prosinca 2023.</ref> |- |align=center valign=top |[[1. HNL 2021./22.|2021./22.]] |[[Dominik Livaković]] (34), [[Mislav Oršić]] (33/14), [[Josip Mišić]] (33/1), [[Bruno Petković]] (30/7), [[Stefan Ristovski]] (30/1), [[Josip Šutalo]] (28/2), [[Luka Ivanušec]] (27/3), [[Komnen Andrić]] (25/6), [[Bartol Franjić]] (25), [[Marko Tolić]] (24/2), [[Amer Gojak]] (24/1), [[Dario Špikić]] (23/2), [[Luka Menalo]] (22/3), [[Kévin Théophile-Catherine]] (22), [[Arijan Ademi]] (20/3), [[Petar Bočkaj]] (16/2), [[Rasmus Lauritsen]] (16/1), [[Marko Bulat]] (15/1), [[Martin Baturina]] (13/2), [[Dino Perić]] (12/3), [[Deni Jurić]] (11/1), [[Sadegh Moharrami]] (10), [[Daniel Štefulj]] (10), [[Mahir Emreli]] (8/2), [[Duje Čop]] (8/1), [[Lovro Majer]] (5/3), [[Kristijan Jakić]] (5/1), [[Emir Dilaver]] (5), [[Lirim Kastrati]] (5), [[Marin Leovac]] (4), [[Mario Gavranović]] (3/1), [[François Moubandje]] (3), [[Danijel Zagorac]] (2) |[[Željko Kopić]] (16), [[Damir Krznar]] (15), [[Ante Čačić]] (5) |[[Mislav Oršić]] (14) | |<ref>[https://www.transfermarkt.co.uk/gnk-dinamo-zagreb/leistungsdaten/verein/419/plus/0?reldata=KR1%262021 Sezona 2021./22.], Transfermarkt, pristupljeno 14. prosinca 2023.</ref> |- |align=center valign=top |[[HNL 2022./23.|2022./23.]] |[[Josip Drmić]] (35/6), [[Dominik Livaković]] (35), [[Dario Špikić]] (34/7), [[Martin Baturina]] (34/6), [[Josip Mišić]] (34/2), [[Luka Ivanušec]] (33/12), [[Robert Ljubičić]] (33/2), [[Bruno Petković]] (28/10), [[Stefan Ristovski]] (28/4), [[Josip Šutalo]] (27/2), [[Sadegh Moharrami]] (25/1), [[Dino Perić]] (23/3), [[Petar Bočkaj]] (22/3), [[Luka Menalo]] (22/2), [[Marko Bulat]] (21), [[Arijan Ademi]] (19/4), [[Mislav Oršić]] (15/8), [[Mahir Emreli]] (10/3), [[Rasmus Lauritsen]] (9/1), [[Fran Topić]] (9), [[Mauro Perković]] (8), [[Kévin Théophile-Catherine]] (7), [[Gabriel Rukavina]] (6), [[Antonio Marin]] (5), [[Boško Šutalo]] (4/1), [[Daniel Štefulj]] (3), [[Amer Gojak]] (2/1), [[Emir Dilaver]] (2), [[Marko Tolić]] (2), [[Moreno Živković]] (2), [[Jakov Gurlica]] (1), [[Toni Majić]] (1), [[Ivan Nevistić (nogometaš)|Ivan Nevistić]] (1), [[Danijel Zagorac]] (1) |[[Ante Čačić]] (27), [[Igor Bišćan]] (9) |[[Luka Ivanušec]] (12) | |<ref>[https://www.transfermarkt.co.uk/gnk-dinamo-zagreb/leistungsdaten/verein/419/plus/0?reldata=KR1%262022 Sezona 2022./23.], Transfermarkt, pristupljeno 14. prosinca 2023.</ref> |- |align=center valign=top |[[HNL 2023./24.|2023./24.]] |[[Martin Baturina]] (32/5), [[Josip Mišić]] (32), [[Dario Špikić]] (28/4), [[Takuro Kaneko]] (28/2), [[Bruno Petković]] (27/11), [[Gabriel Vidović]] (27/7), [[Arijan Ademi]] (27/2), [[Stefan Ristovski]] (26), [[Petar Sučić]] (25/1), [[Marko Bulat]] (23/4), [[Sandro Kulenović]] (21/7), [[Mauro Perković]] (21/2), [[Ivan Nevistić (nogometaš)|Ivan Nevistić]] (21), [[Kévin Théophile-Catherine]] (21), [[Maxime Bernauer]] (17/1), [[Robert Ljubičić]] (16/1), [[Arbër Hoxha]] (15/1), [[Mahir Emreli]] (14/4), [[Sadegh Moharrami]] (13), [[Fran Brodić]] (12/6), [[Dino Perić]] (12/1), [[Danijel Zagorac]] (11), [[Tibor Halilović]] (10/1), [[Boško Šutalo]] (10), [[Josip Drmić]] (8/3), [[Antonio Marin]] (7), [[Ronaël Pierre-Gabriel]] (7), [[Moreno Živković]] (6/1), [[Bogdan Mihajličenko]] (6), [[Takuya Ogiwara]] (6), [[Marko Rog]] (6), [[Luka Vrbančić]] (4/1), [[Luka Menalo]] (4), [[Luka Ivanušec]] (3/1), [[Dominik Livaković]] (3), [[Josip Šutalo]] (3), [[Leon Jakirović]] (2), [[Toni Majić]] (2), [[Branko Pavić]] (2), [[Gabriel Rukavina]] (2), [[Deni Jurić]] (1), [[Zlatan Košćević]] (1), [[Faris Krkalić]] (1), [[Tin Miljak]] (1), [[Joaquín Sosa]] (1), [[Luka Stojković]] (1), [[Ante Sušak]] (1) |[[Igor Bišćan]] (3), [[Sergej Jakirović]] (33) |[[Bruno Petković]] (11) | |<ref>[https://www.transfermarkt.co.uk/gnk-dinamo-zagreb/leistungsdaten/verein/419/plus/0?reldata=KR1%262023 Sezona 2023./24.], Transfermarkt, pristupljeno 26. lipnja 2024.</ref> |- |align=center valign=top |[[HNL 2025./26.|2025./26.]] |[[Dion Drena Beljo]] (36/11), [[Arbër Hoxha]] (31/7), [[Josip Mišić]] (31/2), [[Sergi Domínguez]] (30/2), [[Scott McKenna]] (30/2), [[Mounsef Bakrar]] (29/10), [[Luka Stojković]] (29/7), [[Gabriel Vidović]] (27/7), [[Moris Valinčić]] (27), [[Mateo Lisica]] (25/2), [[Bruno Goda]] (25), [[Matteo Pérez Vinlöf]] (25), [[Miha Zajc]] (24/8), [[Marko Soldo]] (23/3), [[Niko Galešić]] (22), [[Ismaël Bennacer]] (18/1), [[Fran Topić]] (17/2), [[Sandro Kulenović]] (16/6), [[Dejan Ljubičić]] (15), [[Dominik Livaković]] (14), [[Cardoso Varela]] (14), [[Ivan Nevistić (nogometaš)|Ivan Nevistić]] (13), [[Gonzalo Villar]] (11/1), [[Ivan Filipović (nogometaš)|Ivan Filipović]] (9), [[Sven Šunta]] (6), [[Noa Mikić]] (5), [[Robert Mudražija]] (5), [[Kévin Théophile-Catherine]] (3), [[Marko Zebić]] (3), [[Juan Córdoba]] (2/1), [[Paul Tabinas]] (2), [[Josip Brundić]] (1), [[Ronaël Pierre-Gabriel]] (1), [[Raúl Torrente]] (1) |[[Mario Kovačević]] (36) |[[Dion Drena Beljo]] (31) | |<ref>[https://www.transfermarkt.co.uk/gnk-dinamo-zagreb/leistungsdaten/verein/419/plus/0?reldata=KR1%262025 Sezona 2025./26.], Transfermarkt, pristupljeno 25. svibnja 2026.</ref> |- |} == Rekordi == === Igrači s najviše nastupa === Napomena: Broje se jedino utakmice u domaćem prvenstvu, kupu, superkupu te tri glavna europska klupska nadmetanja kroz povijest: [[UEFA Liga prvaka|Kup/Liga prvaka]], [[Kup velesajamskih gradova]]/[[UEFA Kup]]/[[UEFA Europska liga]], [[UEFA Konferencijska liga|UEFA Konferencijsku ligu]] i [[Kup pobjednika kupova]], dakle ne uključujući [[Mitropa kup|Mitropu]], [[Intertoto kup|Intertoto]] i [[Balkanski kup (klubovi)|Balkanski kup]].<ref>[https://gnkdinamo.hr/hr/vijesti/ademi-s-300-sluzbenih-nastupa-sedmi-na-dinamovoj-povijesnoj-ljestvici ADEMI S 300 SLUŽBENIH NASTUPA SEDMI NA DINAMOVOJ POVIJESNOJ LJESTVICI], Dinamo Zagreb, objavljeno 19. travnja 2021., pristupljeno 8. rujna 2023.</ref><ref>[https://gnkdinamo.hr/hr/vijesti/maksimirski-voda-i-rekorder-arijan-ademi-ponovno-igrac-dinama MAKSIMIRSKI VOĐA I REKORDER ARIJAN ADEMI PONOVNO IGRAČ DINAMA!], Dinamo Zagreb, objavljeno 8. rujna 2023., pristupljeno 8. rujna 2023.</ref><ref>[https://gnkdinamo.hr/hr/vijesti/clanak/doseg-za-duboki-naklon-i-pljesak-kapetan-ademi-upisao-svoj-400-sluzbeni-nastup-za-dinamo DOSEG ZA DUBOKI NAKLON I PLJESAK: KAPETAN ADEMI UPISAO SVOJ 400. SLUŽBENI NASTUP ZA DINAMO], Dinamo Zagreb, objavljeno 27. travnja 2024., pristupljeno 5. svibnja 2024.</ref><ref>[https://gnkdinamo.hr/hr/vijesti/clanak/gnk-dinamo-i-arijan-ademi-sporazumno-raskinuli-ugovor GNK Dinamo i Arijan Ademi sporazumno raskinuli ugovor], Dinamo Zagreb, objavljeno 20. lipnja 2025., pristupljeno 23. lipnja 2025.</ref><ref>[https://gnkdinamo.hr/hr/vijesti/clanak/dominik-livakovic-ponovno-u-dinamu Dominik Livaković ponovno u Dinamu], Dinamo Zagreb, objavljeno 30. siječnja 2026., pristupljeno 31. siječnja 2026.</ref><ref>[https://gnkdinamo.hr/hr/vijesti/clanak/povijesni-doseg-dominik-livakovic-upisao-svoj-300-sluzbeni-nastup-za-dinamo Povijesni doseg: Dominik Livaković upisao svoj 300. službeni nastup za Dinamo], Dinamo Zagreb, objavljeno 1. ožujka 2026., pristupljeno 1. ožujka 2026.</ref> {|class="wikitable sortable" style="text-align: center;" |+Igrači s najviše nastupa |- !class="unsortable"|# !class="unsortable"|Igrač !class="unsortable"|Karijera !Nastupa |- |1. |align="left"|{{Z|HRV}} [[Dražen Ladić]] |1986. – 2000. |468 |- |2. |align="left"|{{Z|MAK}} [[Arijan Ademi]] |2010. – 2023., 2023. – 2025. |430 |- |3. |align="left"|{{Z|HRV}} [[Mladen Ramljak]] |1962. – 1973. |337 |- |4. |align="left"|{{Z|HRV}} [[Marko Mlinarić]] |1978. – 1987.<br>1995. – 1996. |307 |- |5. |align="left"|{{Z|HRV}} [[Srećko Bogdan]] |1975. – 1985. |304 |- |rowspan=2|6. |align="left"|{{Z|HRV}} [[Drago Vabec]] |1968. – 1979., 1984. |rowspan=2|301 |- |align="left"|{{Z|HRV}} [[Zlatko Kranjčar]] |1973. – 1983. |- |8. |align="left"|{{Z|HRV}} [[Dominik Livaković]] |2015. – 2023., 2026. – ''danas'' |300 |- |9. |align="left"|{{Z|HRV}} [[Sammir]] |2006. – 2014., 2017. |294 |- |} === Igrači s najviše pogodaka === Napomena: Broje se jedino pogodci u službenim nastupima.<ref name="strijelci">[https://web.archive.org/web/20230908163659/https://www.gnkdinamo.hr/hr/Novosti/Clanak/osam-godina-bez-drazana-jerkovica OSAM GODINA BEZ DRAŽANA JERKOVIĆA], Dinamo Zagreb, objavljeno 9. prosinca 2016., pristupljeno 8. rujna 2023.</ref> {|class="wikitable sortable" style="text-align: center;" |+Igrači s najviše pogodaka |- !class="unsortable"|# !class="unsortable"|Igrač !class="unsortable"|Karijera !Pogodaka |- |1. |align="left"|{{Z|HRV}} [[Franjo Wölfl]] |1938. – 1953. |204 |- |2. |align="left"|{{Z|HRV}} [[Igor Cvitanović]] |1989. – 1997., 2000. – 2001. |165 |- |3. |align="left"|{{Z|HRV}} [[August Lešnik]] |1936. – 1946.<br>1948. – 1949. |159 |- |4. |align="left"|{{Z|HRV}} [[Slaven Zambata]] |1959. – 1969., 1972. |148 |- |5. |align="left"|{{Z|HRV}} [[Dražan Jerković]] |1954. – 1966. |127 |- |} == Igrači na međunarodnim natjecanjima == Slijedi popis igrača koji su sudjelovali na međunarodnim natjecanjima te istovremeno bili igrači Dinama. {{col-begin}} {{col-break}} '''[[Nogometno SP 1950. |Svjetsko prvenstvo 1950.]]''' * {{Z|YUG}} [[Željko Čajkovski]] * {{Z|YUG}} [[Ivica Horvat]] '''[[Nogometno SP 1954. |Svjetsko prvenstvo 1954.]]''' * {{Z|YUG}} [[Tomislav Crnković|Tomislav Crnković]] * {{Z|YUG}} [[Dionizije Dvornić]] * {{Z|YUG}} [[Ivica Horvat]] * {{Z|YUG}} [[Branko Kralj]] * {{Z|YUG}} [[Lav Mantula]] '''[[Nogometno SP 1958. |Svjetsko prvenstvo 1958.]]''' * {{Z|YUG}} [[Tomislav Crnković|Tomislav Crnković]] * {{Z|YUG}} [[Gordan Irović]] * {{Z|YUG}} [[Dražan Jerković]] * {{Z|YUG}} [[Luka Lipošinović]] * {{Z|YUG}} [[Ivan Šantek]] '''[[Nogometno SP 1962. |Svjetsko prvenstvo 1962.]]''' * {{Z|YUG}} [[Dražan Jerković]] * {{Z|YUG}} [[Vlatko Marković]] * {{Z|YUG}} [[Željko Matuš]] * {{Z|YUG}} [[Mirko Stojanović]] '''[[Nogometno SP 1982. |Svjetsko prvenstvo 1982.]]''' * {{Z|YUG}} [[Stjepan Deverić]] * {{Z|YUG}} [[Velimir Zajec]] '''[[Nogometno SP 1990. |Svjetsko prvenstvo 1990.]]''' * {{Z|YUG}} [[Andrej Panadić]] * {{Z|YUG}} [[Davor Šuker]] '''[[Nogometno SP 1998. |Svjetsko prvenstvo 1998.]]''' * {{Z|CRO}} [[Krunoslav Jurčić]] {{bronze3}} * {{Z|CRO}} [[Goran Jurić (nogometaš)|Goran Jurić]] {{bronze3}} * {{Z|CRO}} [[Dražen Ladić]] {{bronze3}} * {{Z|CRO}} [[Silvio Marić]] {{bronze3}} * {{Z|CRO}} [[Robert Prosinečki]] {{bronze3}} * {{Z|CRO}} [[Dario Šimić]] {{bronze3}} '''[[Nogometno SP 2002. |Svjetsko prvenstvo 2002.]]''' * {{Z|CRO}} [[Tomislav Butina]] '''[[Nogometno SP 2006. |Svjetsko prvenstvo 2006.]]''' * {{Z|CRO}} [[Ivan Bošnjak]] * {{Z|CRO}} [[Luka Modrić]] '''[[Nogometno SP 2014. |Svjetsko prvenstvo 2014.]]''' * {{Z|ALG}} [[El Arbi Hillel Soudani]] * {{Z|CRO}} [[Marcelo Brozović]] '''[[Nogometno SP 2018. |Svjetsko prvenstvo 2018.]]''' * {{Z|CRO}} [[Dominik Livaković]] {{silver2}} * {{Z|SUI}} [[Mario Gavranović]] '''[[Nogometno SP 2022. |Svjetsko prvenstvo 2022.]]''' * {{Z|CRO}} [[Dominik Livaković]] {{bronze3}} * {{Z|CRO}} [[Mislav Oršić]] {{bronze3}} * {{Z|CRO}} [[Bruno Petković]] {{bronze3}} * {{Z|CRO}} [[Josip Šutalo]] {{bronze3}} * {{Z|IRN}} [[Sadegh Moharrami]] '''[[Nogometno SP 2026. |Svjetsko prvenstvo 2026.]]''' * {{Z|CRO}} [[Dominik Livaković]] * {{Z|SCO}} [[Scott McKenna]] {{col-break}} '''[[Nogomet na OI 1920.|Olimpijske igre 1920.]]''' * {{Z|JUGK}} [[Ivan Granec]] * {{Z|JUGK}} [[Emil Perška]] * {{Z|JUGK}} [[Rudolf Rupec]] * {{Z|JUGK}} [[Jaroslav Šifer]] * {{Z|JUGK}} [[Dragutin Vragović]] * {{Z|JUGK}} [[Dragutin Vrđuka]] '''[[Nogomet na OI 1924.|Olimpijske igre 1924.]]''' * {{Z|JUGK}} [[Dragutin Babić]] * {{Z|JUGK}} [[Slavin Cindrić]] * {{Z|JUGK}} [[Antun Pavleković]] * {{Z|JUGK}} [[Emil Perška]] * {{Z|JUGK}} [[Rudolf Rupec]] * {{Z|JUGK}} [[Dragutin Vragović]] * {{Z|JUGK}} [[Dragutin Vrđuka]] '''[[Nogomet na OI 1928.|Olimpijske igre 1928.]]''' * {{Z|JUGK}} [[Slavin Cindrić]] * {{Z|JUGK}} [[Franjo Giler]] * {{Z|JUGK}} [[Maksimilijan Mihelčič]] * {{Z|JUGK}} [[Emil Perška]] '''[[Nogomet na OI 1948.|Olimpijske igre 1948.]]''' * {{Z|YUG}} [[Zvonimir Cimermančić]] {{silver2}} * {{Z|YUG}} [[Željko Čajkovski]] {{silver2}} * {{Z|YUG}} [[Ivan Jazbinšek]] {{silver2}} * {{Z|YUG}} [[Ratko Kacijan]] {{silver2}} * {{Z|YUG}} [[Franjo Wölfl]] {{silver2}} '''[[Nogomet na OI 1952.|Olimpijske igre 1952.]]''' * {{Z|YUG}} [[Tomislav Crnković]] {{silver2}} * {{Z|YUG}} [[Ivica Horvat]] {{silver2}} '''[[Nogomet na OI 1956.|Olimpijske igre 1956.]]''' * {{Z|YUG}} [[Mladen Koščak]] {{silver2}} * {{Z|YUG}} [[Luka Lipošinović]] {{silver2}} '''[[Nogomet na OI 1960.|Olimpijske igre 1960.]]''' * {{Z|YUG}} [[Željko Matuš]] {{gold1}} * {{Z|YUG}} [[Željko Perušić]] {{gold1}} '''[[Nogomet na OI 1964.|Olimpijske igre 1964.]]''' * {{Z|YUG}} [[Rudolf Belin]] * {{Z|YUG}} [[Zlatko Škorić]] * {{Z|YUG}} [[Slaven Zambata]] '''[[Nogomet na OI 1980.|Olimpijske igre 1980.]]''' * {{Z|YUG}} [[Tomislav Ivković]] '''[[Nogomet na OI 1984.|Olimpijske igre 1984.]]''' * {{Z|YUG}} [[Borislav Cvetković]] {{bronze3}} * {{Z|YUG}} [[Stjepan Deverić]] {{bronze3}} '''[[Nogomet na OI 1996.|Olimpijske igre 1996.]]''' * {{Z|AUS}} [[Mark Viduka]] {{col-break}} '''[[FIFA Konfederacijski kup 1997.]]''' * {{Z|AUS}} [[Mark Viduka]] {{silver2}} {{col-end}} ---- {{col-begin}} {{col-break}} '''[[Nogometno EP 1960.|Europsko prvenstvo 1960.]]''' * {{Z|YUG}} [[Tomislav Crnković]] {{silver2}} * {{Z|YUG}} [[Dražan Jerković]] {{silver2}} * {{Z|YUG}} [[Željko Matuš]] {{silver2}} * {{Z|YUG}} [[Željko Perušić]] {{silver2}} '''[[Nogometno EP 1968.|Europsko prvenstvo 1968.]]''' * {{Z|YUG}} [[Rudolf Belin]] {{silver2}} * {{Z|YUG}} [[Mladen Ramljak]] {{silver2}} '''[[Nogometno EP 1984.|Europsko prvenstvo 1984.]]''' * {{Z|YUG}} [[Borislav Cvetković]] * {{Z|YUG}} [[Stjepan Deverić]] * {{Z|YUG}} [[Velimir Zajec]] '''[[Nogometno EP 1996.|Europsko prvenstvo 1996.]]''' * {{Z|CRO}} [[Igor Cvitanović]] * {{Z|CRO}} [[Dražen Ladić]] * {{Z|CRO}} [[Zvonimir Soldo]] * {{Z|CRO}} [[Dario Šimić]] '''[[Nogometno EP 2000.|Europsko prvenstvo 2000.]]''' * {{Z|SVN}} [[Zoran Pavlović]] '''[[Nogometno EP 2008.|Europsko prvenstvo 2008.]]''' * {{Z|CRO}} [[Luka Modrić]] * {{Z|CRO}} [[Ognjen Vukojević]] '''[[Nogometno EP 2012.|Europsko prvenstvo 2012.]]''' * {{Z|CRO}} [[Milan Badelj]] * {{Z|CRO}} [[Ivan Kelava]] * {{Z|CRO}} [[Josip Šimunić]] * {{Z|CRO}} [[Domagoj Vida]] * {{Z|CRO}} [[Šime Vrsaljko]] '''[[Nogometno EP 2016.|Europsko prvenstvo 2016.]]''' * {{Z|CRO}} [[Ante Ćorić]] * {{Z|CRO}} [[Marko Pjaca]] * {{Z|CRO}} [[Marko Rog]] * {{Z|CRO}} [[Gordon Schildenfeld]] * {{Z|POR}} [[Eduardo Carvalho|Eduardo]] {{gold1}} * {{Z|ROU}} [[Alexandru Mățel]] '''[[Nogometno EP 2020.|Europsko prvenstvo 2020.]]''' * {{Z|CRO}} [[Joško Gvardiol]] * {{Z|CRO}} [[Luka Ivanušec]] * {{Z|CRO}} [[Dominik Livaković]] * {{Z|CRO}} [[Mislav Oršić]] * {{Z|CRO}} [[Bruno Petković]] * {{Z|MKD}} [[Arijan Ademi]] * {{Z|MKD}} [[Stefan Ristovski]] * {{Z|SUI}} [[Mario Gavranović]] '''[[Nogometno EP 2024.|Europsko prvenstvo 2024.]]''' * {{Z|ALB}} [[Arbër Hoxha]] * {{Z|CRO}} [[Martin Baturina]] * {{Z|CRO}} [[Bruno Petković]] {{col-break}} '''[[UEFA Liga nacija 2022./23.|Završnica UEFA Lige nacije 2022./23.]]''' * {{Z|CRO}} [[Luka Ivanušec]] {{silver2}} * {{Z|CRO}} [[Dominik Livaković]] {{silver2}} * {{Z|CRO}} [[Bruno Petković]] {{silver2}} * {{Z|CRO}} [[Josip Šutalo]] {{silver2}} {{col-break}} '''[[Afrički kup nacija 2015.]]''' * {{Z|ALG}} [[El Arbi Hillel Soudani]] '''[[Afrički kup nacija 2017.]]''' * {{Z|ALG}} [[El Arbi Hillel Soudani]] '''[[Afrički kup nacija 2025.]]''' * {{Z|ALG}} [[Mounsef Bakrar]] * {{Z|ALG}} [[Ismaël Bennacer]] {{col-break}} '''[[Južnoameričko prvenstvo u nogometu – Čile 2015.|Copa América 2015.]]''' * {{Z|CHI}} [[Ángelo Henríquez]] {{gold1}} {{col-end}} == Najbolja momčad svih vremena == Godine 2016. skupina stručnjaka i navijača odabrala je momčad koji se sastoji od najboljih igrača u povijesti Dinama.<ref name="DZG11">{{cite news |url=https://sportske.jutarnji.hr/nogomet/hnl/odabrana-najbolja-momcad-dinama-svih-vremena-pogledajte-tko-je-sve-usao-u-maksimirski-dream-team-slazete-li-se-s-izborom/5439995/ |title=Odabrana najbolja momčad Dinama svih vremena |date=27. prosinca 2016. |publisher=[[Sportske novosti]] |access-date=1. listopada 2019.}}</ref> {{football squad on pitch|align=right | GK = '''[[Dražen Ladić|Ladić]]''' | RB = '''[[Rudolf Belin|Belin]]''' | RCB = '''[[Velimir Zajec|Zajec]]''' | LCB = '''[[Ivica Horvat|Horvat]]''' | LB = '''[[Tomislav Crnković|Crnković]]''' | RM = '''[[Luka Modrić|Modrić]]''' | RCM = '''[[Željko Perušić|Perušić]]''' | LCM = '''[[Zvonimir Boban|Boban]]''' | RCF = '''[[Dražan Jerković|Jerković]]''' | LM = '''[[Marko Mlinarić|Mlinarić]]''' | LCF = '''[[Davor Šuker|Šuker]]''' | caption = Najboljih 11 u povijesti Dinama<ref name="DZG11" />}} ;Vratar * {{Z|HRV}} [[Dražen Ladić]] (1984. – 2000.) ;Braniči * {{Z|HRV}} [[Rudolf Belin]] (1959. – 1970.) * {{Z|HRV}} [[Velimir Zajec]] (1974. – 1984.) * {{Z|HRV}} [[Ivica Horvat]] (1945. – 1957.) * {{Z|HRV}} [[Tomislav Crnković]] (1950. – 1961.) ;Vezni * {{Z|HRV}} [[Luka Modrić]] (2000. – 2008.) * {{Z|HRV}} [[Željko Perušić]] (1958. – 1965.) * {{Z|HRV}} [[Zvonimir Boban]] (1983. – 1991.) * {{Z|HRV}} [[Marko Mlinarić]] (1978. – 1987., 1995. – 1996.) ;Napadači * {{Z|HRV}} [[Dražan Jerković]] (1954. – 1965.) * {{Z|HRV}} [[Davor Šuker]] (1989. – 1991.) == Treneri == {{div col|cols=3}} * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Milan Graf]], 1918. – 1919. * [[Datoteka:Flag of Austria.svg|25px]] [[Karl Heinlein]], 1919. – 1921. * [[Datoteka:Flag of England.svg|25px]] [[Arthur Gaskell]], 1921. – 1924. * [[Datoteka:Flag of Austria.svg|25px]] [[Richard Kohn]], 1924. – 1925. * [[Datoteka:Flag of Hungary.svg|25px]] [[Imre Pozsonyi]], 1925. – 1926. * [[Datoteka:Flag of Austria.svg|25px]] [[Josef Brandstetter]], 1926. – 1929. * [[Datoteka:Flag of Austria.svg|25px]] [[Johann Strnad]], 1930. – 1931. * [[Datoteka:Flag of Austria.svg|25px]] [[Robert Haftl]], 1931. – 1932. * [[Datoteka:Flag of Hungary.svg|25px]] [[Giury Molnár]], 1932. – 1933. * [[Datoteka:Flag of Ireland.svg|25px]] [[James Donnelly]], 1933. – 1935. * [[Datoteka:Flag of Austria.svg|25px]] [[Anton Ringer]], 1935. – 1936. * [[Datoteka:Flag of Hungary.svg|25px]] [[Márton Bukovi]], 1936. – 1945. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Branko Kunst]], 1945. * [[Datoteka:Flag of Hungary.svg|25px]] [[Márton Bukovi]], 1945. – 1947. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mirko Kokotović]], 1947. * [[Datoteka:Flag of Austria.svg|25px]] [[Karl Mütsch]], 1947. – 1948. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Franjo Glaser]], 1948. – 1949. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Bruno Knežević]], 1949. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Bernard Hügl]], 1949. – 1952. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Milan Antolković]], 1952. – 1953. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivan Jazbinšek]], 1953. – 1955. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Bogdan Cuvaj]], 1955. – 1956. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Milan Antolković]], 1956. – 1957. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Gustav Lechner]], 1957. – 1959. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Milan Antolković]], 1959. – 1960. * [[Datoteka:Flag of Hungary.svg|25px]] [[Márton Bukovi]], 1960. – 1961. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Milan Antolković]], 1961. – 1964. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Vlatko Konjevod]], 1964. – 1965. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Milan Antolković]], 1965. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivan Jazbinšek]], 1965. – 1966. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Branko Zebec]], 1966. – 1967. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivica Horvat]], 1967. – 1970. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zlatko Čajkovski]], 1970. – 1971. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Dražan Jerković]], 1971. – 1972. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Stjepan Bobek]], 1972. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Domagoj Kapetanović]], 1972. – 1974. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mirko Bazić]], 1974. – 1977. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Rudolf Belin]], 1977. – 1978. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Milan Antolković]], 1978. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Vlatko Marković]], 1978. – 1980. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivan Đalma Marković|Ivan Marković]], 1980. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Rudolf Cvek]], 1980. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Miroslav Blažević]], 1980. – 1983. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Rudolf Belin]], 1983. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Vlatko Marković]], 1983. – 1984. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Branko Zebec]], 1984. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Tomislav Ivić]], 1984. – 1985. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zdenko Kobeščak]]/[[Ivo Šušak]], 1985. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Miroslav Blažević]], 1985. – 1988. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Josip Skoblar]], 1988. – 1989. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Rudolf Belin]], 1989. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Josip Kuže]], 1989. – 1990. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zdenko Kobeščak]], 1990. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Vlatko Marković]], 1990. – 1991. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zdenko Kobeščak]], 1991. – 1992. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Vlatko Marković]], 1992. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Miroslav Blažević]], 1992. – 1994. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivan Bedi]], 1994. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zlatko Kranjčar]], 1994. – 1996. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Otto Barić]], 1996. – 1997. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marijan Vlak]], 1997. – 1998. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zlatko Kranjčar]], 1998. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ivan Bedi]]/[[Hrvoje Braović]], 1998. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Velimir Zajec]], 1998. – 1999. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ilija Lončarević]], 1999. * [[Datoteka:Flag of Argentina.svg|25px]] [[Osvaldo Ardiles]], 1999. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marijan Vlak]], 1999. – 2000. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Hrvoje Braović]], 2000. – 2001. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ilija Lončarević]], 2001. – 2002. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marijan Vlak]], 2002. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Miroslav Blažević]], 2002. – 2003. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Nikola Jurčević]], 2003. – 2004. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Đuro Bago]], 2004. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Nenad Gračan]], 2004. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ilija Lončarević]], 2004. – 2005. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zvjezdan Cvetković]], 2005. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Josip Kuže]], 2005. – 2006. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Branko Ivanković (nogometni trener)|Branko Ivanković]], 2006. – 2008. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zvonimir Soldo]], 2008. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Branko Ivanković (nogometni trener)|Branko Ivanković]], 2008. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marijan Vlak]], 2008. – 2009. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Krunoslav Jurčić]], 2009. – 2010. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Velimir Zajec]], 2010. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Sreten Ćuk]], 2010. * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Vahid Halilhodžić]], 2010. – 2011. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Marijo Tot]], 2011. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Krunoslav Jurčić]], 2011. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ante Čačić]], 2011. – 2012. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Krunoslav Jurčić]], 2012. – 2013. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zoran Mamić]]/[[Damir Krznar]], 2013. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Branko Ivanković (nogometni trener)|Branko Ivanković]], 2013. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zoran Mamić]], 2013. – 2016. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zlatko Kranjčar]], 2016. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Željko Sopić]], 2016. * [[Datoteka:Flag of Bulgaria.svg|25px]] [[Ivajlo Petev]], 2016. – 2017. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mario Cvitanović]], 2017. – 2018. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Nikola Jurčević]], 2018. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Nenad Bjelica]], 2018. – 2020. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Igor Jovićević]], 2020. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Zoran Mamić]], 2020. – 2021. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Damir Krznar]], 2021. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Željko Kopić]], 2021. – 2022. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Ante Čačić]], 2022. – 2023. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Igor Bišćan]], 2023. * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Sergej Jakirović]], 2023. – 2024. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Sandro Perković]], 2024. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Nenad Bjelica]], 2024. * [[Datoteka:Flag of Italy.svg|25px]] [[Fabio Cannavaro]], 2024. – 2025. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Sandro Perković]], 2025. * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Mario Kovačević]], 2025. – ''danas'' {{div col end}} == Poveznice == * [[1. hrvatski građanski športski klub Zagreb]] * [[Vječni derbi]] * [[MNK Futsal Dinamo]] * [[ŽNK Dinamo Zagreb]] == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{commonscat|NK Dinamo Zagreb}} * [https://gnkdinamo.hr Službena web-stranica] * [https://web.archive.org/web/20211117013601/https://povijest.gnkdinamo.hr/ Povijest Dinama (arhivirana verzija)] * [https://web.archive.org/web/20260313013125/https://1967.gnkdinamo.hr/ Dinamo Zagreb 1967. (arhivirana verzija)] * [https://web.archive.org/web/20260311095014/https://1982.gnkdinamo.hr/ Dinamo Zagreb 1982. (arhivirana verzija)] * [https://semafor.hns.family/klubovi/609/gnk-dinamo/ Profil], HNS Semafor {{fb start}} {{fb inner start}} {{GNK Dinamo Zagreb}} {{Dinamosastav}} {{1. HNL}} {{1. Jugoslavenska nogometna liga}} {{Europsko udruženje klubova}} {{fb kraj}} [[Kategorija:GNK Dinamo Zagreb| ]] [[Kategorija:Nogomet u Zagrebu]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Trofej podmlatka HNS-a]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Gradu Zagrebu‎|Dinamo]] 8siuhxdxjpopcezyns633wpva85ym76 0 7165 7563645 7494255 2026-07-25T15:21:17Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7563645 wikitext text/x-wiki {{Infookvir grad u Hrvatskoj |ime = Vinkovci |vrsta = naselje i grad |grb = Vinkovci (grb).gif |članak o grbu = Grb Vinkovaca |zastava = |slika = Cibalae-Vinkovci-Винковци-Winkowitz.png |opis slike = Kolaž Vinkovci |županija = {{Z+X|VSŽ}} |najbliži grad = |gradonačelnica = |gradonačelnik = [[Josip Romić]] ([[HDZ]]) |gradsko vijeće = |naselja = [[#Gradska naselja|2 gradska naselja]] |površina = 94,2 |površina uža = 68,2 |visina = <!--| broj stanovnika = 32.029 |stanovništvo_godina = 2001--> |z. širina = 45.28 |z. dužina = 18.80 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 30842 |stanovništvo uže = 28111 |svetac = [[Sveti Ilija]] |dan = [[20. srpnja]] |etnik = |ktetik = |pošta = 32100 Vinkovci |pozivni broj = +385 (0)32 |autooznaka = VK |web = {{URL|https://grad-vinkovci.hr/}} |bilješke = }} '''Vinkovci''' su grad u istočnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Nalazi se u [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemskoj županiji]]. == Zemljopisni položaj == Vinkovci se nalaze na samome sjeveroistoku [[Hrvatska|Hrvatske]] na rijeci [[Bosut]]. Udaljeni su samo 20 kilometara od grada [[Vukovar]]a koji je sjedište [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemske županije]]. Grad i njegovo šire područje nalazi se na 78 – 125 metara nadmorske visine s površinom od 102 805 hektara od čega 60 623 hektara čine oranice, a 29 149 ha prekriveno je pretežito [[hrast]]ovim i [[jasen]]ovim [[šuma]]ma s blagom kontinentalnom klimom te dovoljnim i povoljnim rasporedom padalina. Prostire se uz [[Bosutska nizina|Bosutsku nizinu]], autocestu i željezničku prugu koje spajaju [[Zapadna Europa|Zapadnu Europu]] s [[Bliski istok|Bliskim istokom]] te [[Srednja Europa|Srednju Europu]] s [[Jadransko more|Jadranskim morem]]. == Povijest == [[Datoteka:Vinkovci treasure 2.jpg|230px|desno|thumb|[[Akvilino srebro]] pronađeno u ožujku [[2012.]]]] <!-- SVE prepisano s interneta bez dozvole će biti pobrisano !!! -->Vinkovci su najstariji grad u Europi kontinuirano naseljen 8200 godina.<ref>[https://www.jutarnji.hr/globus/slavonci-iz-vremena-piramida-4081032 Jutarnji list, Slavonci iz vremena piramida], objavljeno 11. ožujka 2014., pristupljeno 20. listopada 2020.</ref> === Prapovijest === <!-- SVE prepisano s interneta bez dozvole će biti pobrisano !!! --> Arheološka istraživanja na području Vinkovaca pokazala su postojanje starije faze [[starčevačka kultura|starčevačke kulture]] [[neolitik]]a, i kontinuiranog življenja i postojanja naselja/grada duljeg od 8200 godina.<ref>Bogomil Obelić, Marija Krznarić Škrivanko, Boško Marijan, Ines Krajcar Bronić (2004.), [https://www.researchgate.net/publication/289769914_Radiocarbon_Dating_of_Sopot_Culture_Sites_Late_Neolithic_in_Eastern_Croatia Radiocarbon Dating of Sopot Culture Sites (Late Neolithic) in Eastern Croatia], Radiocarbon 46 (1), str 246.</ref> Tri autohtone kulture, sopotska i [[vučedolska kultura]], te [[vinkovačka kultura]], nastanjivale su šire područje grada od 4000-1600 g. pr. Kr. U starijem [[Željezno doba|željeznom dobu]] područje grada naselili su [[Iliri]], a u mlađem [[Kelti]] koji su se ubrzo stopili s Ilirima. Najstariji indoeuropski [[kalendar Orion]] pronađen je na području današnjih Vinkovaca prilikom iskapanja u blizini današnjeg hotela Slavonija 1978. godine.<ref>https://www.stoperica.hr/natjecanje/orion-5km-%E2%80%93-fingerprint-of-vinkovci/129</ref> === Antika === <!-- SVE prepisano s interneta bez dozvole će biti pobrisano !!! --> Na vrhu najsjevernije točke Bosutskog meandra, na povišenoj lijevoj obali koja se prema sjeveroistoku lagano podiže u vukovarski lesni ravnjak, nastalo je prapovijesno naselje čiji kontinuitet pratimo do današnjih dana. Iznad slojeva starčevačke, sopotske, vučedolske, vinkovačke, kompleksa brončanodobnih i željeznodobnih kultura, smjestilo se i rimsko naselje. Prethodnica su bila naselja u kojima su živjeli [[Skordisci]], ono tipa oppidum poznato kao Dirov brijeg jugozapadno od Cibala i naselje na Ervenici koje se uklopilo u raster Cibala. Ako su lokalni [[Kelti]] i došli u sukob s Rimljanima, arheološki materijal to ne pokazuje. Vidljivi su međutim, tragovi keltskog keramičarstva čiji oblici se mogu pratiti i nakon osnutka rimskog naselja. Upitno je i postojanje vojnog logora na području Cibala, s obzirom na činjenicu da iz grada i okolice potječe vrlo malen broj nalaza koji se mogu vezati uz vojsku. Ako je neka postrojba i boravila u blizini grada, onda se radi o lokaciji koja još nije utvrđena. Cibale su se smjestile na pravcu dva glavna puta, [[Aquileia]] − [[Ptuj|Poetovio]] – [[Mursa]] – Cibalae – [[Sirmium]] – Singidunum i [[Siscia]] – [[Sirmium]] u provinciji Pannonia Secunda. Uz blizinu limesa i povezanost s Mursom, Cibale predstavljaju važno čvorište na razmeđi puteva i njihov položaj je idealan za opskrbno komunikacijski centar. Naselje na Dirovom brijegu vjerojatno prestaje funkcionirati početkom 1. stoljeća. Osnovu populacije rimskog grada čine domaći stanovnici kojima se pridružuju doseljenici iz ostalih dijelova carstva. Do nedavno su najraniji nalazi s područja Cibala potjecali s nalazišta Liskovac, oko 1,5&nbsp;km od samog grada gdje su pronađeni nalazi iz sredine 1. stoljeća, no novija istraživanja su otkrila ostatke arhitekture iz 1. stoljeća na prostoru današnjeg Korza. Municipalni status grad dobiva za [[Hadrijan]]a (117. – 138.) kao i mnogi drugi rimski gradovi (Andautonia ([[Šćitarjevo]]), Mursella (Kisárpas?, Mađarska), Carnuntum (Bad Deutch Altenburg, Austrija), Aquincum (Budimpešta, Mađarska), Aqua Balisae (Daruvar), Bassianae (Petrovci, Srbija)...). Markomanski ratovi (167. – 180.) se ne odražavaju na arheološkom materijalu, ali vjerojatno je došlo do generalne krize ako sam grad i nije bio neposredno ugrožen i izložen borbama. Slično kao i u Mursi, nakon razdoblja krize uslijedio je period procvata za vrijeme Severske dinastije (193. − 235.). Cibale su uzdignute na status kolonije carskim dekretom u isto vrijeme kada i [[Carnuntum]] ([[Bad Deutch Altenburg]]), [[Aquincum]] (Budimpešta, Mađarska), [[Bassianae]] (Petrovci, Srbija) i [[Brigetio]] ([[Komárom Szóny]], Mađarska). Ovu fazu urbanizacije započeo je [[Septimije Sever]] (193. – 211.), a nastavio je njegov sin [[Karakala]] (198. – 218). Koji je od dvojice careva dodijelio status kolonije ostaje otvoreno pitanje, iako natpisi koji svjedoče o proputovanju Septimija Severa kroz Panoniju ukazuju na to da se vjerojatnije radi o ocu, čime puno ime kolonije glasi ''Colonia Aurelia Cibalae''. Nakon proglašenja kolonijiom slijedi faza stabilnog razvoja koja traje do Konstantinovske dinastije (305. – 363.), kada Cibale doživljavaju brz procvat i velike promjene. Mnoštvo građevina se može datirati upravo u 4. stoljeće i vrlo velika količina numizmatičkih nalaza potječe iz istog razdoblja. Značajan događaj koji se odvio u blizini grada 8. ožujka 314. ili 316. godine je bitka između [[Konstantin]]a (306. – 337.) i [[Licinije]] (318. – 324.). Iako brojčano nadmoćniji, Licinije je izgubio bitku nakon koje je uslijedilo primirje. Ovaj se događaj vrlo slabo dokumentira u arheološkom materijalu, osim u velikoj količini novca, ali su izvori vjerno opisali mjesto i tijek bitke. Postoje pretpostavljene lokacije logora i položaja same bitke ali ih treba potvrditi sustavnim istraživanjima. Grad se i dalje živo razvija, istraživanja provedena tijekom 2008. i 2009. godine na raznim lokacijama u gradu pokazuju procvat gradnje i uređenja za vijeme Valentinijana i Valensa. Ova faza traje do 378. godine kada nakon bitke kod Hadrijanopola dolazi do raspada sustava rimskog provincijalnog života u Panoniji. Na materijalu nije vidljivo stradavanje u Vizigotskim pljačkaškim provalama, ali grad vjerojtano zahvaća opća kriza i depopulacija te se može pretpostaviti da se život nastavlja na smanjenoj površini. Da određeni uvjeti za život i dalje postoje pokazuju i brojni nalazi Gepdiskog porijekla. [[Datoteka:Vinkovci treasure 1.jpg|230px|lijevo|thumb|[[Akvilino srebro]] pronađeno u ožujku [[2012.]]]] Na ovom mjestu treba istaknuti i dvije osobe koje možemo poimence nabrojiti, a od iznimne su važnosti. Radi se o dva cara, [[Valentinijan I.]](364. – 375.) i [[Valens]] (364. – 378.), obojici rođenim u Cibalama, čiji je otac [[Gracijan]] također bio iz Cibala. Valentinijan, stariji od braće, rođen 321. godine, počinje vojnu karijeru potaknut ocem što rezultira njegovim izborom za cara 25. veljače 364. godine u Nikeji. U cijelosti, njegova se vladavina može ocijeniti kao vrlo uspješna. Slovi kao posljednji veliki zapadni car. Posljednji je koji je uspješno ratovao i koji je uspješno branio granice carstva i upravo mu je velika vojna vještina poslužila u uspostavljanju impresivne kerijere. Najveća mu je mana, kao i ocu i bratu, čini se obiteljska odlika, vrlo buran temperament i snažni izljevi bijesa. Umire 375. godine pored Brigetia za mirovnih pregovora s germanskim plemenom Quada. Ono što su kroničari opisali danas se pretpostavlja da je smrt od moždanog udara kojem je prethodilo vikanje na izaslanike. Njegov brat Valens, rođen u kolovozu 328. godine, vlada istočnim dijelom carstva od 28. ožujka 364. godine kada ga Valentinijan proglašava suvladarom u Hebdomonu, vojnom logoru nedaleko Konstantinopola. Njegova se vladavina ne može opisati tako blistavo, ako je vjerovati izvorima, iako se iskazao kao vrlo dobar zakonodavac i upravitelj. Glavni je razlog njegove nepopularnosti činjenica da je bio Arijanac, te su ga ranokršćanski izvori prikazivali u vrlo lošem svjetlu. Dvije su verzije Valensove smrti. Jedna kaže da je Valens poginuo pogođen strijelom, dok druga verzija govori da se Valens s nekolicinom vojnika sklonio u jednu utvrđenu kuću. Kada su Goti okružili kuću, netko je na njih ispalio strijelu, te su tako Goti shvatili da se netko tamo skriva. Kuću su zapalili pa je tako skončao i Valens. Ova druga verzija je postala naročito popularna, pogotovo kod kršćanskih izvora i onih nesklonih Valensu (Zosim, Rufinije, Sozomen, Teodoret i Filostorgius) koja odgovara božjoj kazni za počinjena zlodjela prema kršćanima. Prvu verziju donose Libanius i Sokrat, kršćanski pisac i Homouzijanac, dok Amijan Marcelin donosi obje verzije priče. (Epit. 46.2; Zos. 4.24.2; AM 31.13; Macdowall 2001; Lenski 2002: 320–369) Upravo zbog toga treba ostaviti otvorenom mogućnost da do otkrića nekih novih spoznaja nikada sa sigurnošću nećemo moći znati kako je završio Valensov život. [[Datoteka:Njemačka ulica i Vinkovačka Gimnazija.jpg|230px|mini|desno|Vinkovci početkom 20. stoljeća.]] Ostatci Cibala bili su vidljivi Marsiliju u 18. stoljeću koji nam je ostavio tlocrt grada s naznačenim fortifikacijskim sustavom. Još dva tlocrta su nam poznata, onaj I. Domca iz 1898. i tlocrt iz 1798. tiskan u istom izdanju. Pitanje fortifikacijskog sustava Cibala još nije do kraja riješeno. Iz arheološkog materijala je vidljivo da su uz opkope i Bosut na južnoj strani, na pojedinim mjestima možda funkcionirali zemljani bedemi, ali pitanje trajanja i datacije ostaje otvoreno kao i mogućnost postojanja zidanih bedema. Ukupna površina grada se procjenjuje od 366.000 m² pa do 560.000 m², a broj stanovnika u razdoblju najvećeg procvata vjerojatno nije prelazio 10 000. Istraživanja koja su vođena posljednjih 40 godina otkrila su postojanje brojnih objekata: gradskog kupališta, dekumanuma, glavnog kanalizacijskog odvoda, mnoštva peći za pečenje keramike i drugih javnih i privatnih objekata. Sva istraživanja vode ka zaključku da grad nije imao strogo ortogonalan raspored. Nekropole se nalaze uz sve prometnice koje vode iz grada, a najbolje su istažene sjeverna, zapadna i južna. Za sada su pronađena samo tri paljevinska ukopa, dok su svi ostali inhumacijski, najčešće u rakama ali prisutni su i ukopi u zidanim gorbnicama i sarkofazima. O stanovništvu Cibala znamo relativno malo zahvaljujući manjkavoj epigrafskoj građi, ali se vjerojatno radi o mješavini doseljenog i autohtonog stanovništva. Poznata su nam imena gradskog dekuriona, questora i augura. Od kolegija se navodi samo jedan, onaj vatrogasaca (''fabrum et centonarionum''). Osim brojnih luksuznih uvoznih predmeta, u Cibalama je zabilježen neobično velik broj peći. Radi se o 70 peći koje su uglavnom služile za pečenje keramike. Nađena je i jedna peć za pečenje opeke, jedna za vapno, a u novijim istraživanjima nađena je i peć za proizvodnju stakla. U Cibalama su se štovali Jupiter, Minerva, Herkul, Neptun, Liber i Libera, Venera, Dijana i Silvan. Zabilježeno je i štovanje Mitre, kulta podunavskih jahača i Kibele. Kršćanstvo je u Cibalama rano prihvaćeno o čemu govore brojni nalazi iz prve polovice 3. stoljeća, a ostala su nam sačuvana imena cibalitanskog biskupa Euzebija i pisara Poliona koji su umrli mučeničkom smrću, a po čiji imenima je nazvana i današnja župna crkva. Brojni nalazi svjedoče o važnosti Cibala kao trećeg najvećeg grada u Panoniji Secundi i vjerojatno važnog opskrbnog centra za logore i utvrde na limesu. Prostor Cibala odgovara prostoru šireg gradskog središta današnjih Vinkovaca. === Srednji vijek === <!-- ?:: Sv. Ilija (Vinkovci) --> [[Datoteka:Gymnasium Vinkovci.JPG|230px|mini|lijevo|Centar Vinkovaca.]] Pogibijom cara Valensa kod Hadrianopolisa 378. godine započinje i kraj antičkih upravnih struktura na prostorima Panonije. Puno je veća vjerojatnost da je grad polako odumro nego da je uništen u pljačkaškom pohodu Vizigota 388. ili 389. godine, kako to predlažu neki autori.<ref>S. Dimitrijević: Arheološka topografija i izbor arheoloških nalaza s vinkovačkog tla, in Corolla Memoriae Iosepho Brunšmid Dicata, Vinkovci 1979., 150</ref><ref>Urbanizacija Cibala i razvoj keramičarskih središta, Zagreb-Vinkovci, 2001., 150.</ref> Naime, arheološka istraživanja na većim površinama u središtu grada zadnjih godina nisu dala dovoljno dokaza za temeljito uništenje<ref>Vulić − Rapan Papeša − Krznarić Škrivanko, ''Vinkovci − Korzo'', Hrvatski Arheološki Godišnjak 5 (2008), 95-99</ref> kakvo je vidljivo u Mursi. Postavlja se pitanje jesu li Cibale uopće opljačkane, a ako i jesu, čini se da je ipak ostalo dovoljno infrastrukture za održavanje života. Konglomerat plemena poznat kao [[Vizigoti]] u sljedeća dva stoljeća slijede [[Ostrogoti]], [[Huni]], [[Gepidi]] i [[Langobardi]]. Antički grad, međutim, ni tada nije prestao postojati, ali život u njemu neumitno odumire i sužava se, kako potvrđuju arheološka istraživanja, samo na pojedine dijelove grada. Od svih spomenutih barbarskih, uglavnom germanskih naroda, trajnog traga na prostoru Cibala ostavljaju samo Gepidi. Prva faza gepidske dominacije ([[476.]]−[[504.]]) završava potpadanjem pod vlast ostrogotskog vladara Teodorika I., tj. s njegovim osnivanjem provincije Panoniae Sirmiensis sa sjedištem u Sirmiju. Druga faza gepidske dominacije ([[536.]]−[[567.]]) znatno bolje je arheološki dokumentirana. Na ukupno 11 lokacija u najužem središtu grada otkriveno je ukupno 46 gepidskih grobova dok s 5 mjesta unutar bedema antičkog [[grad]]a postoje i nalazi keramike koji potvrđuju njihovo trajnije naseljavanje. Cibale su dakle u 6. stoljeću potpuno barbarizirane, ali je njihovim gepidskim stanovnicima izdišući antički grad očito još uvijek važan. Dolazak [[Avari|Avara]] u [[Panonija|Panoniju]] (568.) i njihovo osvajanje Sirmija (582.) konačno i potpuno dokida kasnoantičko razdoblje. Znanstvenici su znali da su Avari boravili na ovom području, ali sve do svibnja 2020. nije bilo nalaza avarskih grobova. Arheološka senzacija zbila se zadnjeg tjedna travnja 2020. godine. Radnici su proširivali na vinkovačkom Gradskom groblju grobljanske parcele pa su naišli na avarske grobove Pozvani su arheolozi. Arheolozi su pronašli rijetke primjerke grobova, zidani i ratnički u običnoj zemljanoj raki koji ima jedinstvene ukrase orme na području današnje Hrvatske. Još je ostalo pet grobova za istražiti. Rijedak nalaz posmrtnih ostataka avarskog ratnika s pojasnom garniturom može se datirati u prijelaz 7. na 8. stoljeće. Otkriveno tijelo avarskog ratnika prvi je takav nalaz u Hrvatskoj, a jedinstveniji je jer je kraj njega nađen ukopan potpuno netaknut konj. Pljačkaši su u prošlosti opljačkali konjanikove ostatke, ali ne i konja. Oprema na konju je rijetki nalaz. Nađeni su sedlo i brončani ukrasi na dijelovima lubanje kojih je do sada pronađeno samo desetak na području avarskog kaganata odnosno države koja se između 6. i 8. stoljeća prostirala na području srednje Europe. Arheolozi objašnjavaju zidani grob tezom da su Avari vidjeli kako su se Rimljani pokapali pa su napravili svoje kopije rimskih grobova. Pretpostavlja se da bi moglo biti još nalaza, jer granica zaštićene arheološke zone u Vinkovcima prolazi sredinom polja na kojem su se pojavili avarski grobovi.<ref>[https://magazin.hrt.hr/610096/price-iz-hrvatske/arheoloska-senzacija-u-vinkovcima-avarski-ratnik-s-konjem Hrvatska radio televizija] V.M./Hina/HRT :Arheološka senzacija u Vinkovcima: avarski ratnik s konjem. 30. travnja 2020.</ref> I bez ovih nalaza u [[Gradski muzej Vinkovci|Gradskom muzeju]] u Vinkovcima je najveća zbirka nalaza iz avarskoga razdoblja u Hrvatskoj. Čini ju više od 3000 predmeta poteklih iz više od 500 grobova s četiri lokaliteta u okolici Vinkovaca: Otok (Gradina), Privlaka (Gole njive), Stari Jankovci (Gatina) i Nuštar (Dvorac).<ref>[https://www.glas-slavonije.hr/423984/5/Vinkovci-imaju-najvecu-avarsku-zbirku Glas Slavonije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200814222321/http://glas-slavonije.hr/423984/5/Vinkovci-imaju-najvecu-avarsku-zbirku |date=14. kolovoza 2020. }} M. Kokaj: DOMAĆINI MEĐUNARODNOG SKUPA O ‘‘AVARIMA I SLAVENIMA‘‘ − Vinkovci imaju najveću avarsku zbirku. 11. veljače 2020.</ref> Nalazi 10 slavenskih [[paljevinski grob|paljevinskih grobova]] (9 s urnom i 1 bez nje) u zapadnom dijelu grada (Duga ulica 99) upućuju na zaključak kako je središte antičkih Cibala unutar bedema toliko razrušeno i nefunkcionalno da ga novi [[Slaveni|slavenski]] naseljenici izbjegavaju te svoje naselje formiraju negdje u blizini vanjske strane zapadnog bedema. Ovi slavenski [[paljevinski grob]]ovi datiraju se u [[7. stoljeće]], odnosno povezuju se s vremenom doseljenja u vrijeme [[Prvi avarski kaganat|Prvog avarskog kaganata]] (582. − 626.). Razdoblju [[Drugi avarski kaganat|Drugog avarskog kaganata]] (oko 670. − 796.) u Vinkovcima pripada tek nekoliko sporadičnih nalaza pa neki autori na temelju izvode zaključak o svojevrsnom naseobinskom hijatusu tijekom 8. – 9. stoljeća na prostoru Vinkovaca. Međutim, nalaz jednog avarskog pojasnog jezička iz 8. stoljeća na [[Meraja|Meraji]] osporava tezu o ovom naseobinskom hijatusu. Osnovni razlog što na Meraji nema «avaro-slavenskog» rodovskog groblja na redove možda će biti u tome što su ga uništile kasnije faze ukopavanja (bjelobrdska, kasnosrednjovjekovna i ranonovovjekovna do kraja 18. stoljeća). Od preko 300 grobova evidentiranih na Meraji u iskopavanjima [[1953.]], [[1965.]], [[1997.]] i [[1998.]] godine iz istog razloga samo ih je 16 moglo biti pripisano bjelobrdskoj kulturi (10. − 13. stoljeća). Međutim, i oni su bili dovoljni da se zaključi kako se u blizini Meraje, koja se uzgred budi rečeno nalazi točno na poziciji uz vanjski rub zapadnog rimskog bedema, nalazilo bjelobrdsko naselje (10. − 13. stoljeća). Isto naselje je, na svojem rodovskom groblju na Meraji, sagradilo malenu ranoromaničku crkvicu datiranu, prema novcu ugarskog kralja Ladislava I. (1077. − 1095.) nađenom u jednom grobu unutar crkve, oko [[1100.]] godine. Crkvica bi prema svim standardima bila prva župska [[crkva]] naselja kojega prema kasnijim izvorima s početka 14. stoljeća znamo pod imenom Sv. Ilija. Naime, njena veličina od 33 m² svrstava je u red tipičnih župskih crkava u [[Ugarska|Ugarskoj]] 11. i 12. stoljeća. Na osnovi demografske procjene, koja se u načelu zasniva na tezi krajnje racionalnog korištenja površine srednjovjekovnih župskih crkava, bjelobrdska populacija nastanjena oko Meraje mogla je imati maksimalno 160 osoba. U ovaj broj uključeno je i 15 − 20 % onih koji crkvu iz različitih razloga nisu mogli pohoditi (rodilja, nejake djece, starih i bolesnih). [[Datoteka:Винковци-Vinkovci 7.JPG|230px|mini|desno|Glavna vinkovačka ulica.]] Vezano uz ovu crkvicu trebalo bi napomenuti kako su mnogi autori na osnovi navodnog nalaza medaljice s likom sv. Benedikta na kojoj je bio natpis «ORDO SANCTI BENEDICTI» prilikom prvog istraživanja na Meraji 1953. godine te na osnovu navodne «darovnice cara Justinijana benediktincima za Cibale» iz 6. stoljeća spekulirali o [[benediktinci|benediktinskoj]] pripadnosti iste crkvice na Meraji tijekom 11. i 12. stoljeća. Još je u 17. stoljeću glasoviti francuski benediktinski učenjak [[Jean Mabillon]] ([[1632.]] − [[1707.]]) utvrdio kako je spomenuta «[[Justinijanova darovnica]]» «najbezočnija» krivotvorina montekaskinskog redovnika Petra Đakona iz 12. stoljeća kojoj je osnovni cilj bio pobijanje posjedničkih ostalih talijanskih benediktinskih opatija tobožnjim starijim pravima njegovog [[Monte Cassino|Monte Cassina]]. Uz to još je i spomenuta medaljica zagubljena, čini se još pedesetih godina 20. stoljeća, te se stoga teza o benediktincima na Meraji u 11. i 12. stoljeću danas ničim ne da dokazivati. Bilo kako bilo, srednjovjekovna populacija nastanjena oko Meraje, tijekom 12. i 13. stoljeća, čini se nije uopće rasla jer se smatra kao je spomenuta crkvica nakon tatarskog pustošenja 1242. godine iznova obnovljena te je najmanje još pola stoljeća služila svojoj funkciji. Negdje, najranije krajem 13. ili u prvim desetljećima 14. stoljeća, na njenom južnom boku odjednom nastaje nova velika gotička crkva posvećena sv. Iliji kako to donose popisi izvanredne papinske desetine u prostoru Vukovskog [[arhiđakonat]]a [[Pečuška biskupija|Pečuške biskupije]] koju su između 1332. i 1335. godine skupljali dvojica [[Francuska|francuskih]] klerika [[Rajmund de Bonofato]] i [[Jakov de Lengres]]. Ne samo to nego je župa Sv. Ilije (Sancto Elya / Helya), kako je glasilo srednjovjekovno ime današnjih Vinkovaca, nakon župe u podgrađu vukovske utvrde druga po poreznoj snazi u cjelokupnom Vukovskom arhiđakonatu. U pet pohođenja ove župe svaki put je u njoj zatečen župnik Jakov koji je položio ukupno poreznog novca u visini 310 banskih denara. [[Datoteka:Винковци-Vinkovci 2.JPG|230px|mini|lijevo|Hotel Slavonija.]] Na osnovu jake porezne snage srednjovjekovne župe Sv. Ilije te na osnovu površine njene gotičke crkve (128 m²) na današnjoj Meraji dalo bi se zaključiti kako se stanovništvo srednjovjekovnog naselja na Meraji od 1242. do 1332. godine više nego učetverostručilo. Procijenjeni broj od maksimalno 680 osoba za naselje Sv. Ilije u prvoj polovici 14. stoljeća te jaka porezna snaga župe, može se, osim porastom [[stanovništvo|stanovništava]] u matičnom naselju Sv. Iliji, te «trgovačko-obrtničkim» značajem istoga, jedino objasniti pretpostavkom kako su joj tada pripadala manja satelitska sela osnovana tijekom 13. ili 14. stoljeća. Imena tih područnih sela saznajemo u kasnijim srednjovjekovnim ispravama od početka 15. stoljeća. Neka od njih su se do danas sačuvala u imenima zemljišta u okolici današnjih Vinkovaca na kojima su donedavno postojali tzv. ljetni «šokački» stanovi koji također upozoravaju na položaje ovih danas nepostojećih srednjovjekovnih sela. U okolici Sv. Ilije, a kako je to već rečeno u prethodnim poglavljima nalazila su se brojna manja «satelitska» seoska naselja. Tako su se u jugozapadnom, zapadnom, sjevernom i sjeveroistočnom dijelu današnje teritorije grada nalazili: [[Liskovac]], [[Krnjašci]] (1702.), [[Zablaća]] s trima selima, [[Draganovci]] te možda [[Ervenci]] (1702.). Na desnoj strani Bosuta nalazila su se manja svetoilijska područna sela, tj. posjedi: Kunovci (danas [[Kunjevci]]), [[Kanovci]], [[Zalužje]], [[Petrovci]], Bozijaš ([[Bazijaš]]) i možda [[Novakovci]] (Wyfalyu). Jugoistočno od Sv. Ilije s lijeve bosutske obale nalazili su se: Milovan(ci) i Trbušanci. Ova dva posljednja posjeda gotovo dosljedno se navode u srednjovjekovnim izvorima u sklopu pripadnosti posjeda i crkvene župe Sv. Salvatora, odnosno [[Újlaka]] (Wylak) čije se središte, kako se misli u posljednje vrijeme, nalazilo na prostoru današnjeg vinkovačkog prigradskog naselja Mirkovaca istočno od Vinkovaca. Na krajnjem istoku današnje teritorije grada Vinkovaca prema Jankovcima nalazio se srednjovjekovni posjed Vidor čije su granice vrlo dobro opisane još u ispravi iz 1220. godine. Tijekom srednjeg vijeka u blizini Sv. Ilije, čini se, nalazili su se i Fečkovci ([[Fetečkovci]]), Odolenfalua (Udalenfalua), [[Pobrđe]], [[Baškovci]] i još neki drugi, ali zbog njihovog izostanka u suvremenim toponimijskim, topografskim i kartografskim izvorima (počevši od kraja 18. stoljeća) danas im je teško odrediti točan položaj. Prostor Sv. Ilije, doduše indirektno, spominje se još u ispravi iz [[1267.]] godine koja se bavi omeđivanjem posjeda Čepan (Chepan je starije ime današnjeg Cerića sjeveroistočno od Vinkovaca). Posjed Čepan je 1267. godine, naime, na zapadu imao susjede gradukmete utvrde Vukovo (…populi castro de Wolkov…) na temelju čega je razvidno kako je stanovništo tadašnjeg srednjovjekovnog naselja Sv. Ilija imalo jobagionski status. Tek negdje krajem 13. stoljeća ono je prešlo u ruke bana Martina, rodonačelnika baćinske grane ugarskog plemićkog praroda [[Szente-Mágócsa]]. Kasnija isprava iz 1353. godine Sv. Iliju upravo navodi kao zajednički posjed devetorice unuka bana Martina od roda Szente-Mágócsa: Stjepana i Ladislava, sinova Nikolinih; Mihovila i Benedikta, sinova Pavlovih; te Martina (baranjski arhiđakon i pečuški kanonik), Jurja, Nikole i Ivana, sinova Emerikovih. U ispravama iz 1355. i 1396. godine u Sv. Iliji (Zenhylya, 1355.; Zenthylie, 1396.) spominju se veliki godišnji županijski sajmovi koji su se održavali uoči Miholja (28. 9.) i na Bartolovo (24. 8.). Iz isprave iz 1396. godine poznata su i trojica članova roda Szente-Mágócsa: Stjepan i Bartol, sinovi Nikole Emerikova, kao i njihov rođak Andrija, sin mačvanskog bana Pavla Liskovačkog. Oni su tada bili u nekakvom sukobu jer je došlo do razračunavanja između nekih njihovih podložnika uoči i nakon sajma u Sv. Iliji na Bartolovo. Zatim se Sv. Ilija (Zenthilie) spominje [[1410.]] godine i tada je još uvijek posjed baćinske (de Bathya), prema posjedu Baćinu na lijevoj strani Vuke zapadno od današnjeg Antina), odnosno liskovačke grane (de Lysko / Lyzko, prema posjedu Liskovu koje se nalazilo između današnje Trpinje i Bobote, današnje zemljište i arheološki lokalitet Staro Lijeskovo), grane ugarsko plemićkog praroda Szente-Mágócsa. Kao posjednici se u Sv. Iliji tada navode udovica Nikole Baćinskog Uršula (koja se u međuvremenu preudala za Bertoka de Bya) te Uršulin sin Ladislav (još 1391. spominje se kao baranjski podžupan). Sljedeća isprava u kojoj se spominje Sv. Ilija (Zenthylle) zbog oštećenosti datira se između 1413. i 1415. godine. Oko Sv. Ilije i nekih drugih posjeda (kao na primjer Draganovaca / Draganfalua, Fečkovaca / Fekechfalua, Zablaća, Odolenfaluae i dr.) u to vrijeme vodio se spor između rođaka bosanskog biskupa Ivana III. (1387. −1408.) iz liskovačke ili baćinske grane Szente-Mágócsa s jedne strane i Davida, sina Nikole Lackovog od Szántóa. Predmet spora su vjerojatno bili posjedovni udjeli biskupa Ivana kojeg je David od Szántóa optuživao za potpomaganje protivnika Žigmunda Luksemburškog pa mu je isti kralj te posjede navodno oduzeo. Ove tvrdnje osporavali su biskupovi rođaci: Andrija Stjepanov i Stjepan Ladislavov Baćinski, zatim njihovi rođaci Nikola Nikolin, Andrija Mihovilov i neka «djevojka» Ana kao i, što je najzanimljivije, tadašnji glavni kraljevski peharnik [[Ivan Alšanski]] iz Logretove grane Szente-Mágócsa. [[Datoteka:Винковци-Vinkovci 8.JPG|230px|mini|desno|Glavna vinkovačka ulica.]] Upravo se misli kako je Ivan Alšanski nakon smrti svojih rođaka Andrije i Nikole Liskovačkih 1424. godine darovnicom kralja [[Žigmund Luksemburški|Žigmunda Luksemburškog]] stekao većinu njegovih bivših posjeda među kojima se nalazio i Sv. Ilija. To indirektno potvrđuju kasnije kako krivotvorene tako i vjerodostojne isprave. Prema poznatoj krivotvorini datiranoj «1435.» godinom, a koju je vjerojatno dala izraditi druga generacija velikaške obitelji Talovac šezdesetih godina 15. stoljeća u pokušaju obrane svojih stečenih prava protiv prisezanja Morovića i Dombovarskih (de Dombo prema posjedu Dómbo u županiji Tolna) Sv. Iliju (Zenthelye), kao i još 42 druga svoja posjeda Ivan II. Alšanski (†1435./1437.) i njegova supruga Klara oporučno su ostavljali hrvatsko-dalmatinskom i slavonskom banu Matku Talovcu i njegovoj braći Franku, Perku i Ivanu. Talovci su doduše vjerodostojnom darovnicom kralja Žigmunda Luksemburškog (1387. − 1437.) iz 1437. godine stekli brojne baštine i stečevine sada već pokojnog glavnog kraljevskog peharnika Ivana Alšanskog (trgovište Otok i obližnju utvrdu Virgrad s pripadajućim selima, Seč na Vuci nizvodno od Laslova s pripadajućim selima, Gaboš s pripadajućim selima, kao i polovicu posjeda Tizin kod Osijeka), ali ne i Sv. Iliju, kao i neke druge bivše posjede Ivana Alšanskog. Potonjih posjeda se prva generacija Talovaca, na zasad nepoznat način, ipak domogla. Naime, druga, znatno manje moćna, generacija Talovaca 1462. godine prodavala je svoj vukovarski posjed za 500 zlatnih ugarskih florena Jobu Gorjanskom (†1481.). Kako se vukovarski posjed tada nalazio u «tuđim rukama» (još ga je 1456. godine kralj Ladislav V. darovao Albertu i Sebastijanu od Hangácsa iz Bodroške županije), kao jamčevinu za neizvršenje kupoprodajnog ugovora Talovci su nudili svojih 8 cjelovitih, kao i 7 posjeda u kojima su imali samo posjedovne udjele. U ovoj drugoj skupini nalazio se i Sv. Ilija (Zenthyllye). Sv. Ilija (Zenthillye) [[1464.]] se zatim navodi u sporazumu sklopljenom između Morovića i Dombovarskih oko ravnomjerne podjele bivših posjeda već odavno mrtvog Ivana Alšanskog: Alšana, Selne, Gunje, Váralje i Otoka. Razlog ovog sporazuma ležao je u činjenici što su te posjede još uvijek držali Talovci, a Morovići i Dombovarski su se istih željeli domoći pri tome se pozivajući na nekakvo srodstvo s Ivanom Alšanskim. Međutim, ovaj ugovor, bar što se tiče posjeda Sv. Ilije, ali i Váralje te Otoka nije ostvaren. Naime, Sv. Ilija (Zenthilye) navodi se 1491. godine među 58 pripadajućih posjeda [[kaštel]]a u [[Slakovci]]ma koje je tada kralj [[Vladislav II. Jagelović]] (1490. − 1516.), zbog pristajanja uz protukralja Maksimilijana Habsburgovca, oduzeo [[Lovro Bánffy Gorjanski|Lovri Bánffyju Gorjanskom]] (1478. − 1526.) i njegovom šurjaku [[Ivan Kishorvát od Hlapčića|Ivanu Kishorvátu od Hlapčića]]. Prema tome Sv. Ilija je shodno ugovoru iz 1462. godine, negdje između 1464. i 1481. godine, došao u ruke Joba Gorjanskog, a kako je isti bio posljednji muški potomak palatinske grane [[Gorjanski]]h, većina posjeda ove grane nakon njegove smrti 1481. godine prešla je u ruke banske grane Gorjanskih. Njima je upravo pripadao spomenuti [[Lovro Bánffy]] («Banić») koji je 1491. posjedovao i Sv. Iliju (Zenthilye / Zenthylye). Isprava iz [[1491.]] godine je važna iz nekoliko momenata. U njoj se prvi put navodi i današnje ime Vinkovaca (Wynkocz) koji su, čini se, tada bili svetoilijsko područno [[selo]] ili bolje reći «zaselak». Najvjerojatnije su bili relativno mlado naselje nastalo možda tek tijekom 15. stoljeća. Gdje su se točno nalazili u odnosu na staru svetoilijsku jezgru oko Meraje, teško je reći. Na njihov položaj možda bi mogla upozoravati stara vinkovačka ulica «Vinkov sokak» kako se do početka 19. stoljeća nazivala današnja ulica [[Ivan Goran Kovačić|I. G. Kovačića]] sjeverno od Meraje. [[Datoteka:Family-Gross-memorial-sculp.jpg|230px|mini|lijevo|Park skulptura pored rijeke Bosut.]] Osim toga znamo kako je vlasništvo nad onim drugim posjedovnim udjelom Sv. Ilije, za kojega znamo kako ga 1462. nisu držali [[Talovci]], i nadalje bilo u rukama liskovačke grane Szente-Mágócsa. Tako se u ispravi iz 1491. godine navodi neki Bertba (?Bertok), zastupnik plemića [[Emerik Liskovački|Emerika Liskovačkog]] koji stanuje u Sv. Iliji. Kralj je posjede oduzete Lovri Bánffyju i Ivanu Kishorvátu istom ispravom odmah darovao erdeljskom biskupu [[Ladislav III. Gereb de Wingarth|Ladislavu]] i njegovoj braći Petru i [[Matija Gereb|Matiji Gerebu]] od Wingártha, kao i tamiškom županu [[Pavao Kinizsi|Pavlu Kinizsiju]]. Ova darovanja isti [[kralj]] je ubrzo, nakon 4 mjeseca, a u skladu s odrednicama u međuvremenu sklopljenog mira s Maksimilijanom Habsburgovcem, morao opozvati. Gerébi, međutim, nisu htjeli priznati novonastalu situaciju pa su poveli opsežnu oružanu akciju u [[Vukovska županija|Vukovskoj županiji]] u cilju zauzimanja posjeda Lovre Bánffyja i Ivana Kishorváta. Akciji se priključio i kaločki nadbiskup [[Petar Váraday]] čiji su posjed Sotin još [[1490.]] godine u jeku najžešćih sukoba zaposjeli Lovro Bánffy i Ivan Kishorvát. To se očito dogodilo u drugoj polovici [[1494.]] godine, kako su se [[1498.]] godine pred kraljem Ladislavom žalili Ivan Kishorvát i Lovro Bánffy, kao i njihovi ostali rođaci i tazbina. U ispravi iz 1498. godine nabrajaju se svi posjedi koje su Gerébi 1494. godine zaposjeli, među njima i Sv. Ilija koji se tada prvi put navodi u statusu [[trgovište|trgovišta]] (''[[oppidum]] Zenthille''). Upravo ovom podatku odgovara jedan arheološki nalaz iz 1965. godine nađen u grobu kasnosrednjovjekovne faze ukopa na Meraji. Radi se o kožnatoj vreći u kojoj je bilo 50 ugarskih denara Matije Korvina ([[1458.]] − [[1490.]]) i [[Vladislav II. Jagelović|Vladislava II. Jagelovića]] (1490. − 1516.). Vlasnik ovog grobnog priloga očito je bio kakav bogati trgovac ili obrtnik koji je živio i umro u trgovištu Sv. Ilija početkom 16. stoljeća. Lovro Bánffy i Ivan Kishorvát svoje posjede uspjeli su povratiti kroz parnicu iz 1498. godine ili tek nakon smrti posljednjeg [[Gereb]]a 1503. godine. Tako znamo kako je Lovro Bánffy u Sv. Iliji (Zenthellye) kao i u drugim posjedima (Zalužju, Poprečju, Kunjevcima, Lĕskovcu i Bozjašu) 1506. posjedovao posjedovne udjele. Vlasnik drugih posjedovnih udjela u Sv. Iliji 1506. godine bio je Nikola Baćinski. U Sv. Iliji se 1506. godine spominje i brod, odnosno skela na [[Bosut]]u od koje su njegovi vlasnici ubirali brodarinu. Već se 1516. godine kao jedan od susjeda ivankovačkog vlastelinstva spominje Vid Serlyth od Sv. Ilije (Vito Serlyth de Zenthilliye). On je ujedno i prvi posjednik Sv. Ilije kome je Sv. Ilija matični, a možda i jedini posjed. Usto njegovo je prezime očito hrvatsko, te bi se moglo čitati u raznim verzijama: Srlić, Srljić, Šrljić, Štrlić, Štrljić itd. Vid Serlygh od Sv. Ilije se u ispravi izdanoj 1524. u Ivankovu navodi kao jedan od dvojice tadašnjih vukovskih podžupana, a ista isprava također donosi ime jednog stanovnika Vinkovaca: Vinko Wajda («vojvoda») de Wynkovc. Vid Sterlich (?Štrljić) poznat je i iz pisma iz 1536. godine u kojem se navodi kao «poseban izaslanik» Franje Tahyja kojega je ovaj, zbog dramatičnih događaja vezanih uz osmanlijska osvajanja u središnjoj i zapadnoj [[Slavonija|Slavoniji]], zajedno s ovim pismom, slao kralju Ferdinandu u [[Beč]]. [[Datoteka:Spomenik i rodna kuća Ivana Kozarca, Винковци.jpg|230px|mini|desno|Spomen kuća Ivana Kozarca.]] Čini se kao su Osmanlije opustošile područje Sv. Ilije još oko 1527. godine na što upućuju najmlađi primjerci ugarskih denara nađenih u arheološkoj ostavi na području Vinkovačkog Novog Sela. Ostava je možda mogla nastati ne zbog neposredne osmanlijske opasnosti već vezano uz teške borbe koje su se te godine u Slavoniji vodile između pristalica [[Ferdinand Habsburg|Ferdinanda Habsburga]] i [[Ivan Zapolja|Ivana Zapolje]]. Bilo kako bilo, prostor Vinkovaca se zasigurno 1536. godine nalazio već duboko u prostoru Osmanskog Carstva. Prema jednom osmanlijskom popisu iz [[1550.]] godine u sklopu Ivankovačke nahije navodi se «selo Vinkovci, drugim imenom Ilinci». Ilinci su tada bili pustoselina (mezra) koju su obrađivali žitelji sela Vinkovci, [[Trbušanci]] i [[Ostrovo]]. Prema osmanlijskom popisu iz 1570. godine u sklopu nahije Ivankovo navodi se selo Vinkovci koji su tada imali 17 naseljenih kuća, a zapisana su i imena sedamnaestorice kućedomaćina. Stanovnici ovih Vinkovaca, kao i sela Zalužja obrađivali su zemlju na mezri Ilinci. Misli se kako je veći dio stanovništva Vinkovaca tijekom 16. stoljeća prešao na [kalvinizam], ali je utjecaj kalvinizma donekle potisnuo svećenik Šimun Matković iz Olova. Vizitacija Petra Masarechija iz 1623. godine u ivankovačkoj župi kojoj su tada pripadali i Vinkovci također navodi prisustvo mnogobrojnih kalvina «ilirske» narodnosti. Petar Nikolić [[1660.]] godine navodi i crkvu Sv. Ilije u sastavu ivankovačke župe. Vinkovci su vjerojatno oko 1686. godine zbog ratnih zbivanja bili raseljeni, jer prvi postosmanlijski popis iz 1697. godine navodi kako su se izbjeglice iz Ivankova, Andrijaševaca, Pobrežja, Retkovaca, Prkovaca i Vinkovaca (Vinkovczy) skrivale u šumama i močvarama oko sela Antina. Nakon minule ratne opasnosti, oko 1700. ili 1701. godine iznova su se vratili na svoja stara selišta. Vinkovci su već od ovog razdoblja u području novoformirane Vojne krajine, a već se 1705. i 1708. (Vincocz) godine navode kao crkvena župa. Stara srednjovjekovna župska gotička crkva Sv. Ilije na Meraji vjerojatno je u ovom razdoblju dobila glavnu posvetu sv. Vinku, kako to izričito navodi vizitacija iz 1729. godine. Spominju se i pomoćni [[oltar]]i posvećeni [[Sveti Ivan Nepomuk|sv. Ivanu Nepomuku]] i [[Blažena Djevica Marija|Blaženoj Djevici Mariji]]. Vinkovci tada već broje nešto manje od 500 stanovnika, a značajan porast doživljavaju nakon 1750. godine kada postaju sjedište 7. brodske graničarske pukovnije i njoj pripadajuće 9. vinkovačke satnije. U ovom vremenu središte naselja sa starog srednjovjekovnog položaja oko Meraje seli se na današnje mjesto. Stare antičke ruševine na mjestu središta Cibala poravnavaju se i nasipavaju u cilju stvaranja vojnog vježbališta. Na istom mjestu je još [[1729.]] godine postojao drveni župski stan i kapela, a pedesetih i šezdesetih godina na sve četiri strane vježbališta grade se drveni objekti za potrebe vojske i vojne uprave. Njih će od početka sedamdesetih godina zamijeniti čvrsto zidani reprezentativni barokni objekti: Zapovjedništvo 7. brodske pukovnije (današnja zgrada Gradskog muzeja Vinkovci sagrađena 1775. godine); nova župska crkva Sv. Ivana Nepomuka (današnji Sv. Euzebije i Polion, dovršena 1777. godine); na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće zgrada Pukovnijskog suda (današnji Općinski sud) te sjedište generalata Slavonske vojne krajine te niz drugih javnih i privatnih kasnobaroknih građevina. Stara gotička crkva na Meraji se zapušta te vojnom eraru isprva služi kao skladište odora, a u 19. stoljeću i kao žitno skladište. [[Datoteka:Centar Vinkovaca-Bosut-Центар Винковаца-Босут.jpg|230px|mini|lijevo|Centar grada.]] Pored svega navedenog treba dodati još i Engelovo mišljenje, među ostalim sadržano u njegovoj čestici o srednjovjekovnom naselju Szentillye na mjestu današnjih Vinkovaca, kako je njegovo starije ime zabilježeno u jednoj do sada nepoznatoj ispravi iz 1329. godine bilo Bogdánfalva (Bogdanfolua!). Odgovara li doista Bogdanfolua zapisana 1329. godine u posjedu bana Martina od roda Szente-Mágócsa kasnijim vijestima o Sv. Iliji na mjestu današnjih Vinkovaca, ili nekom drugom posjedu srednjovjekovne Vukovske županije, za sada se ne može pouzdano reći.<ref>{{Citiranje knjige|last=Danijel.|first=Petković,|url=http://worldcat.org/oclc/441350283|title=Srednjovjekovna naselja sjeverozapadnog dijela vinkovačkog kraja : (u prostoru današnjih općina Stari Mikanovci, Ivankovo, Andrijaševci, Markušica, Tordinci, Nuštar te grada Vinkovaca)|date=2006|publisher=Gradski muzej|isbn=953-7008-11-8|pages=245−253|oclc=441350283}}</ref> === Turska i Vojna krajina === Vinkovci se prvi put spominju u jednom izvještaju iz 1615. godine, uz napomenu da su nekada bili dobro nastanjeni, a pod Turcima su se rasuli u nekoliko sela. Nakon [[Mohačka bitka|pogibije]] kralja [[Ludovik II., ugarsko-hrvatski kralj|Ludovika II.]] na Mohačkom polju, Turci se sve više zalijeću na ova područja. Vinkovce osvajaju godine 1533. i u gradu se zadržavaju sve do godine 1691, no osim ruševina i pokojeg turcizma u govoru stanovništva, ne ostavljaju velikog traga. Iako se grad oslobodio od Turaka, ipak je još strepio nd mogućih napadaja turske vojske, te je osnovana Vojna krajina u koju su uvršteni i Vinkovci. U gradu je smješten stožer regimente, te se Vinkovci razvijaju u važno vojno i kulturno središte. Grad je bio sjedište Brodske i Gradiške regimente koje su činile brigadu. S obzirom na takav status, ubrzo počinje izgradnja objekata neophodnih za uspješno djelovanje obrambenih snaga. Stoga je izgrađeno veliko vojno vježbalište, a izgradnja je uzela maha za vrijeme vladanja carice Marije Terezije. U to se doba grad pretvorio u vojnokrajišku jezgru s urbanom fizionomijom panonskog baroknog tipa. S vojnom vlašću počinje sustavna naobrazba. naime, otvoreno je više vojnih učilišta, a od godine 1766. djeluje i vinkovačka klasična gimnazija. Osnovana je u Petrovaradinu, a 1799. premještena je u Vinkovce i postaju potpuna gimanzija. To je jedina vojnokrajiška gimnazija i odigrala je važnu ulogu u izobrazbi brojnih znanih Vinkovčana kao što su Josip Kozarac, Joza Ivakić, Vanja Radauš i drugi. === 20. stoljeće === [[Datoteka:Винковци (римокатоличка црква)-Vinkovci (rimokatolička crkva) 9.JPG|230px|desno|thumb|[[Crkva sv. Euzebija i Poliona u Vinkovcima]].]] Vinkovci su 1900.g imali oko 8.500 stanovnika. Kada je 1918. g. Hrvatska ušla u Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca, došlo je do nove organizacije uprave, kojom su 1921. g. ukinute županije, a osnovane oblasti. Nezadovoljstvo koje se pojavljuje među narodima u novostvorenoj državi 1929. g. dovodi do uvođenja diktature kralja Aleksandra 1929. i ukidanja oblasti i oblasnih skupština. Bivši kotar Vinkovci ulazi u sastav Drinske banovine, no 1931. g. kotarevi Vinkovci, Vukovar, Šid i Ilok prebačeni su u Savsku banovinu. Rat je grad zatekao i 1941. – 1945. godine kada su se na ovom području izvojevale važne bitke, kao što je probijanje srijemskog fronta, kada su gotovo cijelo područje Vojvodine i Slavonije zauzele sovjetske snage. Dan kada su se Nijemci povukli iz Vinkovaca, [[13. travnja]], tijekom komunističke vladavine slavljen je kao dan grada. Tog danas su partizani, pripadnici 38. makedonske i 21. srpske divizije, pobili 40-ak Vinkovčana po ulasku u Vinkovce. Godine 2006. u naselju Slaviji podignut je spomenik Vinkovčanima pobijenim u tom partizanskom pohodu.<ref>M.M.: [https://www.maxportal.hr/premium-sadrzaj/u-vinkovcima-spaljena-crvena-zvijezda-petokraka-video/ '' U Vinkovcima spaljena crvena zvijezda petokraka – video''] Maxportal. 23. rujna 2020. . Pristupljeno 24. rujna 2020.</ref> Tijekom [[Holokaust u NDH|Holokausta]] sudbina većine slavonskih i srijemskih Židova, njih oko 3000, bila je zapečaćena u Vinkovcima, odakle je [[Ivan Tolj (1901.)|Ivan Tolj]], zapovjednik ustaške policije u gradu od 1941. do 1944. godine, sredinom 1942. godine rukovodio sabiranjem Židova isprva na nogometnom stadionu NK Cibalije, a zatim u vagone na željezničkom kolodvoru. Vagoni su su zatim bili upućivani u logore smrti [[Koncentracijski logor Jasenovac|Jasenovac]] i [[Koncentracijski logor Auschwitz|Auschwitz]]. Tolj je 1945. uhvaćen i osuđen na smrt kao [[ratni zločin]]ac.<ref>Rajka Bućin, “Transport upućen u Auschwitz iz Vinkovaca u kolovozu 1942. i sudbina srijemskih i bijeljinskih Židova za vrijeme Drugoga svjetskog rata”, u Časopis za suvremenu povijest, br. 2, Zagreb, 2021., 615.–630. str.</ref> Nakon Drugog svjetskog rata u novoj Jugoslaviji osnivaju se kotarevi sa sjedištem u Vinkovcima, Vukovaru, Županji. U tom razdoblju usporavan je razvoj industrije na području Slavonije i zapadnog Srijema, ali marljivšću i upornošću njezinih stanovnika i zahvaljujući prirodnom bogatstvima ovoga kraja razvila se napredna poljopriveda i neke industrijske grane. Prvu polovicu 1990-ih obilježio je Domovinski rat, odnosno oružani sukob Republike Hrvatske s [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenskom narodnom armijom]] (1991. – 1992.) i snagama [[Republika Srpska Krajina|pobunjeničke srpske paradržave]] (1992. – 1995.). Tijekom lipnja 1991., u selima istočne Slavonije (Bobota, Vera, Negoslavci) uspostavljene su terorističke baze srpskih ekstremista za napade na Osijek, Vinkovce i Vukovar te okolna sela.<ref name="HMDCDR 1991.">[http://www.centardomovinskograta.hr/1991.htm Hrvatski Kronologija 1991.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131016222034/http://www.centardomovinskograta.hr/1991.htm |date=16. listopada 2013. }}, Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata</ref> Vinkovci su osobito napadani iz Mirkovaca, Markušice, Pačetina i Karadžićeva. [[Datoteka:Vinkovci-(20090523)-Crkva Silaska Sv. duha.jpg|200px|lijevo|thumb|[[Hram Silaska Duha Svetoga u Vinkovcima]].]] Hrvatske su snage početkom srpnja 1991. protjerale četnike sa samog ulaza u Vinkovce, [[17. srpnja]] 1991. munjevitom su akcijom hrvatske snage potisnule srpske teroriste preko "brčanske" pruge i uspostavile liniju prema Mirkovcima. U samom pak napadu na neprijateljske položaje na Mirkovce, iz kojih su neprestano granatirani Vinkovci, hrvatske su postrojbe pretrpjele velike gubitke, a ključnu pomoć srpskim teroristima pružila je JNA.<ref name="HMDCDR 1991."/> Od 28. do 30. kolovoza 1991. u Vinkovcima i Slavonskom Brodu hrvatske su snage zaustavile nekoliko vlakova koji su prevozili oružje i intendantsku opremu JNA koja se povlačila iz Slovenije; ovom akcijom oduzeti su oružje i oprema i podijeljeni slabo naoružanim hrvatskim postrojbama.<ref name="HMDCDR 1991."/> 15. rujna 1991. Vukovar je ostao odsječen od Vinkovaca, a 20. rujna veza je opet uspostavljena.<ref name="HMDCDR 1991."/> 11. listopada u Vinkovce se s manjom skupinom branitelja uspio probiti iz neprijateljskog obruča zapovjednik obrane Vukovara Mile Dedaković − Jastreb, u namjeri za dovesti pomoć Vukovaru koji su opkolili velikosrpske snage.<ref name="HMDCDR 1991."/> Sigurnost Vinkovaca u smislu ostanka pod hrvatskom vlašću nije bila potpuna niti nakon stabiliziranja bojišnice i međunarodnog priznanja Republike Hrvatske od strane zemalja Europske zajednice. Osim topničkih napada [[10. veljače]] [[1992.]], srpske snage poduzele su i pješački napad, kojeg su hrvatske postrojbe odbile.<ref>[http://www.centardomovinskograta.hr/1992.html Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304024347/http://www.centardomovinskograta.hr/1992.html |date=4. ožujka 2016. }} 1992.</ref> [[1. travnja]] 1992. također je bio snažni napad srpske vojske na Vinkovce; tad su tri osobe poginule, a devet ranjeno.<ref>[http://www.dragovoljac.com/index.php?option=com_content&view=article&id=7450:1-travnja&catid=42:na-danasnji-dan-u-domovinskom-ratu&Itemid=42 Dragovoljac.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111123135435/http://www.dragovoljac.com/index.php?option=com_content&view=article&id=7450:1-travnja&catid=42:na-danasnji-dan-u-domovinskom-ratu&Itemid=42 |date=23. studenoga 2011. }} Na današnji dan u Domovinskom ratu − 1. travnja</ref> Raspadom komunističke Jugoslavije, u neovisnoj Hrvatskoj obnavlja se 1992. g. županija pod imenom Vukovarsko-srijemska u čijem se sastavu našao i grad Vinkovci. Grad je jedno vrijeme bio upravno sjedište županije dok uvjeti nisu dopustili da se nakon mirne reintegracije okupiranog Podunavlja ured premjesti u Vukovar. == Uprava i politika == '''Gradonačelnik Grada Vinkovaca''': Ivan Bosančić (HDZ). '''Zamjenici gradonačelnika''': : Gabrijel Šokičić dipl.iur. : Kata Krešić dr.med. '''Gradsko vijeće/ sastav''' Vlast u Gradu Vinkovcima obnaša koalicija stranaka Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), Hrvatska stranka umirovljenika (HSU) i Blok umirovljenici zajedno (BUZ). Gradsko vijeće ima 25 vijećnika prema sljedećoj zastupljenosti: HDZ 10 vijećnika, BUZ 1 vijećnik, HSP dr. Ante Starčević 1 vijećnik, HSS 1 vijećnik, HSU 2 vijećnika, SDP 4 vijećnika, Most 3 vijećnika, HNS 1 vijećnika, te 2 nezavisna vijećnika. 1. Mladen Karlić – predsjednik Gradskog vijeća HDZ, 2. Marinko Lukenda – potpredsjednik Gradskog vijeća HSU, 3. Ilija Cota HDZ, 4. Sanja Kalaica HDZ, 5. Petar Šimić HDZ, 6. Zrinka Grgljanić Đaković HDZ, 7. Mario Dražić HDZ, 8. Ivan Colarić BUZ, 9. Borislav Manojlović HSU, 10. Vladimir Ćirić HDZ, 11. Mirela Fabijan HDZ, 12. Željko Raguž HDZ, 13. Zlatko Jurišić HDZ, 14. Darko Posarić MOST, 15. Ivana Popović MOST, 16. Robert Rihtar MOST, 17. Damir Jakšić Neovisni, 18. Josip Krajinović Neovisni, 19. Damir Rimac SDP, 20. Marija Bekavac SDP, 21. Davor Benić SDP, 22. Nataša Čopčić SDP, 23. Mirna Krajina Andričević HNS, 24. Davor Vukovac HSS, 25. Tomislav Miličević HSP AS. == Stanovništvo == [[Datoteka:Spomenik Josipa Kozarca u Vinkovcima-Споменик Јосипа Козарца у Винковцима 1.jpg|230px|desno|thumb|Spomenik Josipu Kozarcu.]] U gradu Vinkovcima po popisu stanovništva 2021. živi 30 842 stanovnika. Stanovništvo po gradskim naseljima − popis 2021.: * Vinkovci − 28.111 * [[Mirkovci]] − 2731 Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti prema popisu iz 2021.:<ref>{{Citiranje weba|title=Objavljeni konačni rezultati Popisa 2021.|url=https://dzs.gov.hr/vijesti/objavljeni-konacni-rezultati-popisa-2021/1270|access-date=2022-10-01|website=template.gov.hr}}</ref> * [[Hrvati]] − (28.981) 93,97 % * [[Srbi]] − (1076) 3,5 % * [[Mađari]] − (124) 0,4 % Velika prijeratna općina Vinkovci, po popisu iz [[1991.]] godine imala je 98.484 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava: * [[Hrvati]] − 78.313 * [[Srbi]] − 13.170 * [[Mađari]] − 1644 * [[Bošnjaci]] − 342 * [[Rusini]] − 209 * [[Jugoslaveni]] i ostali − 4806 {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Grad Vinkovci |p1857=4493 |p1869=5773 |p1880=7315 |p1890=8123 |p1900=9832 |p1910=11670 |p1921=12640 |p1931=16038 |p1948=18633 |p1953=20834 |p1961=25313 |p1971=31605 |p1981=35944 |p1991=38580 |p2001=35912 |p2011=35312 |p2021=30842 |napomena=Nastao iz stare općine Vinkovci. U 1991. smanjen izdvajanjem dijela područja koji je pripojen općini Nuštar, za koju sadrži dio podataka do 1981. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Vinkovci |p1857=3632 |p1869=4802 |p1880=6117 |p1890=6954 |p1900=8634 |p1910=10455 |p1921=11421 |p1931=14724 |p1948=17219 |p1953=19179 |p1961=23192 |p1971=29106 |p1981=33004 |p1991=35347 |p2001=33239 |p2011=32029 |p2021=28111 |napomena=U 1991. povećano pripajanjem dijela područja naselja Mirkovci. Do 1981. dio podataka sadržan je u naselju Mirkovci. Od 1857. do 1948. sadrži podatke za bivše naselje Vinkovačko Novo Selo. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Mjesni odbori == U sastavu Vinkovaca nalazi se 12 mjesnih odbora:<ref>{{Citiranje weba|title=Mjesna samouprava|url=https://grad-vinkovci.hr/hr/mjesna-samouprava|url-status=live|access-date=2025-06-22|website=Grad Vinkovci}}</ref> * Lenije * Stjepan Radić, poznatiji kao Radićev blok * Centar * Kolodvor, poznatiji kao Kolodvor kvart * Dvanaest redarstvenika, poznatiji kao Vrtno naselje * [[Vinkovačko Novo Selo]] * Lapovci * Ban Jelačić * Zagrebački blok * Slavija * Mala Bosna, poznatija kao Gortanovo naselje * Mirkovci == Gospodarstvo == * Hrvatske željeznice * Dilj d.o.o., članica [[Nexe grupa|NEXE grupe]] − 80-godišnja tradicija proizvodnje cigle i crijepa * Spačva d.d. drvna industrija − proizvodnja hrastovog parketa, vrata i furnira === Turizam === '''Ugostiteljska ponuda''' U Vinkovcima je razgranata [[Turizam|turistička]] i ugostiteljska ponuda raznih [[hotel]]a, te oko trideset specijaliziranih [[restoran]]a, motelskog i drugog tipa sa slavonskim specijalitetima, veći dio u samom [[grad]]u, a jedan dio uz prometnice. '''[[Seoski turizam]]''' [[Datoteka:Bosut - panoramio (4).jpg|230px|lijevo|thumb|[[Bosut]].]] Turistička zajednica grada Vinkovaca dala je inicijativu davne [[1975.]] godine da se drevne ljepote bogate i lijepe [[Slavonija|Slavonije]] iskoriste za razvoj [[Seoski turizam|seoskog turizma]], jer su [[Selo|sela]] [[Otok (Vukovarsko-srijemska županija)|Otok]], [[Ivankovo]], [[Rokovci]], [[Andrijaševci]], [[Lipovac]] i mnoga druga smještena u prekrasnim ambijentima čuvenih hrastovih šuma i na [[Meandar|meandrima]] rijeka [[Bosut]], [[Biđ]], [[Spačva]], [[Studva]] i njihovim pritocima. Osobito su poznati "Virovi" kod Otoka − prirodnog fenomena skoro netaknute šumske prirode. I danas osim čiste prirode i odmora u tišini, šetnji, [[lov]]u, [[Ribolov na jezeru|ribolovu]] gost se može uključiti u seoske poslove sa svojim domaćinom i uživati u poznatim slavonskim specijalitetima. Sva ta [[Selo|sela]] sačuvala su svoj izvorni izgled, svoje narodne običaje, svetkovine, narodne nošnje, igre i vesele [[Šokci|šokačke pjesme]]. '''Lovni turizam''' Ova vrsta turizma ima dugogodišnju tradiciju zbog raznovrsne divljači. To su [[Obični jelen|jelen obični]] i [[jelen lopatar]] poznati u cijeloj [[Europa|Europi]] te [[Divlja svinja|divlje svinje]] i [[fazan]]i. Nadomak gradu poznata su lovišta : "Kunjevci", "Spačva" i "Merolino". '''[[Ribolov na jezeru|Ribolov]]''' Ribolov je moguć na [[Rijeka (vodotok)|rijekama]] [[Bosut]], [[Spačva]], [[Studva]], Otočkim i Bošnjačkim virovima. [[Rijeka (vodotok)|Rijeke]] obiluju [[Slatka voda|slatkovodnim]] [[Ribe|ribama]]: [[šaran]], [[smuđ]], [[som]], [[linjak]], [[grgeč]], [[karas]] i [[štuka]]. [[Ribolov na jezeru|Športski ribolov]] se također njeguje od davnih dana na području Vinkovaca, i nije rijetkost, pogotovo u ljetnim mjesecima, vidjeti brojne ribiče kako se natječu uz Bosut u samom centru grada. === Vinkovačke jeseni === {{Glavni|Vinkovačke jeseni}} '''Vinkovačke jeseni''' [[Datoteka:Vinkovci Zeljeznicka stanica.JPG|230px|mini|desno|Željeznički kolodvor u Vinkovcima.]] U Vinkovcima, najvećem gradu jugoistočne [[Slavonija|Slavonije]] i [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemske županije]], već više od pet desetljeća održavaju se u mjesecu rujnu Vinkovačke jeseni. Vinkovačke jeseni najveća su i najpoznatija folklorna, kulturna, gospodarska i turistička manifestacija ne samo Vinkovaca i okolice, već Slavonije, [[Baranja|Baranje]] i zapadnog [[Srijem]]a, pa čak i cijele Hrvatske. Na manifestaciji sudjeluju foklorne skupine iz različitih dijelova Hrvatske, dijaspore i drugih zemalja [[Europa|Europe]] i [[SAD|Amerike]]. Prve Vinkovačke jeseni održane su u rujnu [[1966.]] godine. U početku bila je to lokalna smotra izvornoga slavonskog folklora na kojoj su nastupale folklorne skupine iz okolice Vinkovaca, a potom i Slavonije i Baranje. Godine [[1970.]] uz spomenute skupine na Smotri sudjeluju i skupina [[gradišćanski Hrvati|gradišćanskih Hrvata]] i [[Rusini|Rusina]] i [[Ukrajinci|Ukrajinaca]] iz [[Petrovci|Petrovaca]]. Kasnije se na Smotri pojavljuju folklorne skupine iz raznih dijelova bivše Jugoslavije, [[Austrija|Austrije]], [[Mađarska|Mađarske]], [[poljska|Poljske]], [[Slovačka|Slovačke]], [[Rumunjska|Rumunjske]], [[Francuska|Francuske]], [[Švedska|Švedske]] i [[SAD]]. Od [[1977.]] godine Vinkovačke jeseni su smotra izvornog foklora naroda i narodnosti Hrvatske, a od [[1990.]] godine smotra izvornoga hrvatskoga foklora na kojoj nastupaju i foklorne skupine iz dijaspore. Svečanom otvorenju Jeseni prethode Folklorne večeri koje se održavaju nekoliko večeri prije svečanog otvorenja Jeseni i na njima nastupaju foklorne grupe iz okolice Vinkovaca, a od [[1993.]] godine iz Vukovarsko-srijemske županije. Od osamdesetih godina foklorne večeri imaju natjecateljski karakter, a najbolje skupine stječu pravo nastupa na [[Međunarodna smotra folklora u Zagrebu|Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu]] i [[Đakovački vezovi|Đakovačkim vezovima]]. [[Datoteka:Željeznička stanica u Vinkovcima -Жељезничка станица у Винковцима 2.jpg|mini|230px|lijevo|Unutrašnjost željezničkoga kolodvora u Vinkovcima.]] Svečanost otvorenja događa se na otvorenoj pozornici na središnjem gradskom trgu ili pokraj Bosuta s programom kojem je izvorište i nadahnuće Slavonija i Šokadija – njezini običaji i hrvatska tradicija. U programu sudjeluju popularni hrvatski glumci, tamburaške skupine i pjevači klasične, zabavne i narodne glazbe. Na tim priredbama visoke kulturno-umjetničke i zabavne razine okupi se više tisuća žitelja grada na Bosutu, Županije i gostiju iz raznih dijelova Hrvatske u inozemstva. Svaku priredbu izravno prenosi [[HRT]]. Jedna od najzanimljivijih priredbi Vinkovačkih jeseni su Šokački divani, nastali kao priredba koja ima za cilj dočarati izvorni govor, igre i zabavu odnosno duh i mentalitet Šokca, Slavonca i obnoviti nekadašnje divane. U sklopu Vinkovačkih jeseni održavaju se od [[1974.]] godine najčešće u nekom od naselja vinkovačke okolice. Mimohod sudionika Smotre foklora ulicama Vinkovaca blagdan je za oči i uši. Kolona svih sudionika, nakon svečane mise u crkvi Sv. Euzebia i Poliona dugačka nekoliko kilometara kreće se prema stadionu NK Cibalie, zadržavajući se kratko ispred glavne pozornice na otvorenom. Više desetina tisuća gledatelja koji ispune ulice i središnji gradski trg, mogu uživati u ljepoti narodnih nošnji i zvucima foklornih skupina iz Mađarske, Ukrajine, Poljske, Slovačke, Francuske, Švedske i drugih zemalja koji kao gosti sudjeluju na Jesenima. Smotra folkora s mimohodom svih sudionika i predstavljanjem konjskih zaprega najatraktivnija je i najposjećenija priredba Vinkovačkih jeseni. S početnih dvadesetak izvornih skupina i 700 izvođača Smotra foklora danas okuplja preko sedamdeset skupina s oko 3.000 izvođača. Poseban interese na Mimohodu i Smotri izaziva pojava i nastup konjskih zaprega. Kloparaju gradskim ulicama i trgovima uređene konjske zaprege. Posebno su lijepe i zanimljive svatovske. Za Šokca, Slavonca, konji i zaprege zbog nekadašnjeg načina života imaju posebno, gotovo mitsko značenje. Otuda i velika ljubav i pozornost prema tim plemenitim životinjama kojih je sve manje. [[Datoteka:Винковци-Vinkovci 6.JPG|230px|mini|desno|Gradska jezgra.]] Iako djeca na Jesenima sudjeluju od samog početka, [[1970.]] godine nastaju Male vinkovačke jeseni, koje [[1971.]] godine prerastaju u Dječje jeseni. Športska natjecanja, crtanje na pločniku i panoima, nastupi dječjih zborova, foklornih i plesnih skupina, literata, recitatora i dječji korzo dio su sadržaja organiziranih na Dječjim jesenima. Uz spomenute tradicionalne priredbe i manifestacije, na Jesenima se održavao i niz drugih priredbi kulturnog, gospodarskog i športskog sadržaja. U danima Jeseni u gradu se održavaju likovne izložbe, književne večeri, koncerti, znanstveni i stručni skupovi, gospodarska savjetovanja i izložbe, promocije knjiga, športska natjecanja i drugo. Vinkovačke jeseni slave, čuvaju, njeguju i pokazuju izvorno narodno blago, kulturu i običaje, slavonske, hrvatske, ali i pripadnika drugih naroda kao što su naši dragi i uvaženi gosti. == Kultura i sport == [[Datoteka:Винковци (библиотека)-Vinkovci (biblioteka) 10.JPG|230px|mini|lijevo|[[Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci]].]] ===Kazalište=== Kazališna tradicija u Vinkovcima seže u daleku [[1917.]] godinu kada je Diletantsko kazalište izvelo ''Prosce'' [[Iso Velikanović|Ise Velikanovića]]. Ovo djelo kao da je najavilo bogati šokački repertoar vinkovačke scene. [[Gradsko kazalište u Vinkovcima|Narodno kazalište]] Vinkovci izvelo je [[5. srpnja]] [[1945.]], odmah nakon II. svjetskog rata, zahtjevno djelo ''Požar strasti'' [[Josip Kosor|Josipa Kosora]]. Slijede ''Inoče'' [[Joza Ivakić|Joze Ivakića]] (1966.), ''Graničari'' [[Josip Freudenreich|Josipa Freudenreicha]] (1971.), dramatizirani roman ''Đuka Begović'' [[Ivan Kozarac|Ivana Kozarca]] (1974.), ''Šokica'' [[Ilija Okrugić|Ilije Okrugića]] (1976.), dramatizirani ''Mrtvi kapitali'' [[Josip Kozarac|Josipa Kozarca]] (1977.), ''Pouzdani sastanak'' Joze Ivakića (1978.), mjuzikl I. Boždara i Davora Kačića ''Bećarske vatre'', dramatizirani ''[[Satir iliti divji čovik]]'' [[Matija Antun Reljković|M. A. Reljković]] (1982.) i druga djela. Vinkovački dramski amateri dostigli su visoku umjetničku razinu svoje glume. [[Franjo Jelinek Beli]] bio je izvrstan Đuka Begović. Vinkovačko kazalište dalo je i kasnije poznate profesionalne glumce kao što su [[Vanja Drach]], [[Nada Subotić]], [[Ivo Fici]], [[Mate Ergović]], [[Žarko Mijatović]], [[Jasna Bašić]], [[Rade Šerbedžija]], [[Ivo Gregurević]], Vesna Tominac i drugi. Kao ravnatelji kazališta zaslužni su za njegov uspon [[Vojin Dubajić]], [[Vladimir Rem]] i [[Miroslav S. Mađer]]. Osobito uspješan redatelj bio je [[Himzo Nuhanović]], višegodišnji scenarist otvorenja [[Vinkovačke jeseni|Vinkovačkih jeseni]]. Na toj su svečanosti sudjelovali mnogi poznati glumci koji su svoje umjetničko djelovanje započeli na vinkovačkim kazališnim daskama. Čest gost bio je i poznati glumac [[Fabijan Šovagović]], kao izvrstan [[Đuka Begović]] i interpretator poezije i proze sa šokačkom tematikom. Od 1998. godine kazalište nosi naziv Gradsko kazalište Joza Ivakić Vinkovci.<ref>[https://web.archive.org/web/20201126062605/https://www.kazaliste-vinkovci.hr/o-kazalistu/ O Gradskom kazalištu Joza Ivakić Vinkovci], www.kazaliste-vinkovci.hr ([[Internet Archive|IA]])</ref> === Film === Od 2017. godine u Vinkovcima se održava [[Filmski festival glumca]]. === Likovna umjetnost === Šokadija kao tema za umjetničko likovno stvaralaštvo prepoznatljiva je kod brojnih umjetnika starije i nove generacije. Postoji veliki broj umjetnika koji rođenjem ili životom nisu bili vezani za Vinkovce, ali su ovom gradu darovali poneko važno djelo. Među njima su [[Albert Kinert]] (grafički list Satir), [[Branko Ružić]] (Šokačko kolo na terasi bivše Cibalae banke) i [[Rudolf Švagel Lešić]] (poprsje [[Josip Kozarac|Josipa Kozarca]]). [[Vanja Radauš]], akademski kipar, slikar, grafičar i pjesnik, jedan od najznačajnijih hrvatskih likovnih umjetnika i kulturnih djelatnika kojemu su Šokadija i grad Vinkovci bili nadahnućem za stvaranje nježnih likova Šokica, a svoju Slavoniju je obdario skulpturama [[Matija Antun Reljković|M. A. Reljkovića]], [[Josip Kozarac|Josipa]] i [[Ivan Kozarac|Ivana Kozarca]], [[Josip Kosor|Josipa Kosora]], [[Josip Lovretić|Josipa Lovretića]], [[Ivana Brlić-Mažuranić|Ivane Brlić-Mažuranić]] i drugih značajnih osoba. Postoji veliki broj umjetnika koji su cijeli život vezani uz Vinkovce, Antun Babić, medaljer i grafičar; [[Ivan Domac]], pokazivao zanimanje za [[pejzaž]]; Božidar Kopić, slikao [[portret]]e, [[akt]]ove i pejzaže; Joza Mataković, slikar i scenograf, autor znaka [[Vinkovačke jeseni|Vinkovačkih jeseni]]; Đurđena Zaluški, trajno vezana uz motive ravničarskih krajolika rodnih Vinkovaca; Katarina Žanić Michieli, njezine su slike sjećanje na Slavoniju u cjelokupnoj njezinoj fenomenologiji; Jasna Maretić Diminić, za svoj likovni izraz odabrala je motiv krajolika, Stjepan Jozić, slikar senzibilne palete i pastelnih tonova, ravnatelj Gradskog muzeja i Galerije umjetnosti; [[Dubravko Mataković]], jedan od vodećih suvremenih hrvatskih majstora stripa, kiparica [[Alojzija Ulman]], kao i mnogi drugi. === Književnost === Tijekom tri stoljeća književni život na području današnje [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemske županije]] obogaćivao se poznatim imenima od kojih su mnoga trajno upisana u hrvatsku književnu povijest. [[Matija Antun Reljković]], glavni je promicatelj prosvjetiteljstva u književnosti ovih krajeva u [[18. stoljeće|18. stoljeću]]. Osim spjeva "Satir iliti divji čovik", napisao je "Novu slavonsku i nimačku gramatiku". U [[19. stoljeće|19. stoljeću]] najznačajnija književna ličnost je [[Josip Kozarac]], moderni nastavljač ideja Reljkovićevih. [[Josip Lovretić]], pučki pripovjedač i pjesnik, istaknuti je hrvatski etnograf i etnolog; [[Josip Kosor]], romanopisac, dramatičar, autor brojnih pripovijedaka, putopisa, feljtona; [[Joza Ivakić]], svojim igrokazima iz slavonskog života označava najviši domet hrvatske dramske književnosti u žanru pučkog teatra; [[Josip Bogner]], piše recenzije, studije, eseje i književno-povijesne rasprave; [[Ivan Kozarac]], njegovo kratkotrajno životno stvaranje svojevrsna je slikovnica Vinkovaca i Šokadije. === Glazba === Od značajnih glazbenih umjetnika koji su potekli s ovog područja, moramo spomenuti [[Josip Runjanin|Josipa Runjanina]] (1821. – 1878.), uglazbitelja [[Hrvatska himna|hrvatske himne]], osobe koja se nameće u glazbenoj umjetnosti. U Vinkovcima je [[1948.]] osnovana Gradska muzička škola, [[1971.]] postala je osnovna muzička škola, a danas se zove Osnovna glazbena škola Josipa Runjanina Vinkovci. Njenim djelovanjem započinje sustavni i dugotrajni rad na glazbenom kultiviranju slušateljstva i mladih naraštaja. Početci rocka u Vinkovcima datiraju u 1960-te. U prvoj polovici šezdesetih u Vinkovcima su osnovani ''Mirni konji''.<ref>[http://www.zmn.hr/wp-content/uploads/2017/06/Povijest-na%C5%A1i%C4%8Dke-rock-scene-2017.pdf Zavičajni muzej Našice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210310192627/http://www.zmn.hr/wp-content/uploads/2017/06/Povijest-na%C5%A1i%C4%8Dke-rock-scene-2017.pdf |date=10. ožujka 2021. }} Povijest našičke rock scene. Uredio: Petar Hajek. Zavičajni muzej Našice. Našice. 2017. {{ISBN|978-953-7606-23-7}} . Str. 9 (pristupljeno 10. rujna 2019.)</ref> Među mnogobrojnim tamburaškim sastavima ističu se ''[[Dike]]'', ''[[Bosutski bećari]]'', ''[[Sinovi ravnice]]'' i drugi. U tzv. pop glazbi među najpoznatijim je [[dance]] skupina ''[[Colonia]]'' − danas najuspješnija dance grupa u Hrvatskoj (dva člana su iz Vinkovaca dok je pjevačica iz Županje), a na hrvatskoj rock sceni skupina ''[[Majke]]''. 1990-ih je djelovao i rock-sastav [[Kojoti]], dok je danas najistaknutiji sastav ''[[Septica]]''. No, posebno treba naglasiti vinkovačku punk-rock scenu iz 80tih godina 20. stoljeća, kada su dominirali sastavi kao što je [[Pogreb X]], [[The Užas]], [[Špilšul]], [[Satan Panonski]], [[Brener depilacija]] i mnogi drugi. U suvremenom glazbenom kontekstu Vinkovaca prisutna je i hip-hop scena. Među izvođačima se navodi Dalibor Bartulović,<ref>{{cite web |naslov=Gdje je danas Shorty koji pjeva hit ''Dođi u Vinkovce'' |url=https://showbuzz.dnevnik.hr/nekad-i-sad/gdje-je-danas-shorty-koji-pjeva-hit-dodji-u-vinkovce---945084.html |datum=8. studenoga 2025. |izdavač=Dnevnik.hr }}</ref> poznat pod umjetničkim imenom [[Shorty]], reper iz Vinkovaca, najpoznatiji po pjesmi ''Dođi u Vinkovce'' <ref>{{cite web |prezime=Grgić |ime=Barbara |naslov=Shorty se proslavio pjesmama o Vukovaru i Vinkovcima, a onda se naglo povukao: Evo gdje je danas |url=https://www.dnevno.hr/magazin/shorty-se-proslavio-pjesmama-o-vukovaru-i-vinkovcima-a-onda-se-naglo-povukao-evo-gdje-je-danas-2266378/ |datum=16. studenoga 2023. |izdavač=Dnevno.hr }}</ref> Pjesma je u hrvatskim medijima opisana kao njegov najprepoznatljiviji rad te je snažno povezana s gradom, a pojedini je mediji opisuju i kao gotovo himnu Vinkovaca. Miroslav Štivić autor je refrena i dijela glazbe pjesme. Pjesma se izvodi na javnim događanjima povezanima s gradom.<ref>{{cite web |naslov=Večer nostalgije – Shorty ponovno uzeo mikrofon |url=https://novosti.hr/vecer-nostalgije-shorty-ponovno-uzeo-mikrofon/ |datum=8. studenoga 2025. |izdavač=Novosti.hr }}</ref> === Šport === [[Datoteka:Stadion Cibalije u Vinkovcima-Стадион Цибалије у Винковцима 2.jpg|230px|mini|desno|Stadion Cibalije, Vinkovci.]] ;Nogomet: * [[HNK Cibalia]] (od 1947. do 1990. znana i kao Dinamo Vinkovci) * [[NK Dilj Vinkovci|NK Dilj]] * [[NK Vinkovci]] * MNK Vinkovci '''MNK Vinkovci''' je [[Mali nogomet|malonogometni]] klub osnovan [[2005.]] godine. Najstariji je i najuspješniji klub u VS-županiji. Uz niz osvojenih turnira u tri navrata je osvajao prvenstva 2. HMNL istok, kao i dva naslova Kupa istoka. Uz to je još tri puta bio finalist Kupa. Klub je pokretač niz humanitarnih akcija, natjecanja i liga u cilju promocije malog nogometa. Iz kluba je nekoliko igrača završilo u prvoligaškim klubovima. Omladinska škola futsala "Vinkulje" je također cijenjena i iza nje je pet [[junior]]skih i [[kadet]]skih državnih učešća na prvenstvima Hrvatske gdje je između ostalog osvojeno jedno drugo (doprvaci države, 2010.) i jedno treće mjesto (2015.). Škola je dala pet mladih [[futsal]] reprezentativaca Hrvatske u kategorijama U-16, U-18 i U-21. Od 2018. klub ima [[MNK Vinkovci (žene)|sekciju djevojaka]] koje se od sezone 2019./20. vrlo uspješno natječu u [[Prva hrvatska malonogometna liga za žene|1.HMNL za žene]]. Od veljače 2019. ''MNK "Vinkovci"'' nastupa pod nazivom '''''MNK "Vinkovci − Učilište Studium"'''''. ''Zimski malonogometni turnir 'Lapovci' '' jedan je od kultnih malonogometnih turnira u Hrvatskoj. ;Košarka: * [[KK Vinkovci]]<ref>*[http://www.kk-vinkovci.hr/ KK Vinkovci] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090909233617/http://www.kk-vinkovci.hr/ |date=9. rujna 2009. }}</ref> ;Odbojka: * [[ŽOK Cestorad Vinkovci|ŽOK Cestorad]] * [[SK Lokomotiva]] * [[TK Vinkovci]] ;Rukomet: * [[RK Spačva Vinkovci|RK Spačva]] ;Boćanje: * [[boćarski klub Lapovci − Dilj|BK Lapovci − Dilj]] * [[boćarski klub Mladost − Cestorad|BK Mladost − Cestorad]] * [[boćarski klub Vinkovci|BK Vinkovci]] * BK Novoselac ;Plivanje: * [[Plivački klub Orion]]<ref>*[http://pk-orion.hr/ Plivački klub Orion] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180422212446/http://pk-orion.hr/ |date=22. travnja 2018. }}</ref> * [[Vinkovački plivački klub]] ;Biciklizam: * [[BK Sokol-Cestorad]] ;Kuglanje: * [[kuglački klub Dilj-Obrtnik Vinkovci]] ;Taekwondo: * [[Taekwondo klub Sajnami Vinkovci]]<ref>*[http://www.taekwondo-sajnami.hr/ Taekwondo klub Sajnami] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090928110811/http://www.taekwondo-sajnami.hr/ |date=28. rujna 2009. }}</ref> ;Atletika: * [[AK Cibalia Vinkovci]]<ref>*[http://www.ak-cibalia.hr AK Cibalia Vinkovci] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160109180253/http://ak-cibalia.hr/ |date=9. siječnja 2016. }}</ref> ;Karate: * [[Karate klub Vinkovci]] * Karate klub Galaxy ;Lov i ribolov: * [[ŠRU Bajer]] * [[LD Sloga]] ;ostalo: * Odred izviđača "Vinkovci"<ref>[http://www.oi-vinkovci.hr Odred izviđača "Vinkovci"]</ref> [[Međunarodni šahovski turnir Vinkovci|Međunarodni šahovski turnir 'Vinkovci']] održao se prvi puta 1970. i na njemu je nastupila većina igrača koji su igrali na [[Turnir mira|Turniru mira]] u Zagrebu iste godine. To izdanje turnira bilo je jedan od najjačih svjetskih turnira u tom desetljeću. Nakon toga neredovito se održavao do dvijetisućitih, ali nikad više na toj razini. == Obrazovanje == ===Osnovne škole=== * Osnovna škola Antuna Gustava Matoša * Osnovna škola Bartola Kašića * Osnovna škola Josipa Kozarca<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.os-jkozarca-vk.skole.hr/ |title=Osnovna škola Josipa Kozarca Vinkovci |archive-url=https://web.archive.org/web/20120417223214/http://www.os-jkozarca-vk.skole.hr/ |archive-date=17. travnja 2012. |access-date=3. lipnja 2012.}}</ref> * Osnovna škola Ivana Gorana Kovačića * Osnovna škola Vladimira Nazora<ref>[http://www.os-vnazora-vk.skole.hr// Službena stranica Osnovne škole Vladimira Nazora Vinkovci]</ref> * Osnovna škola Ivana Mažuranića<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.os-imazuranica-vk.skole.hr/ |title=Osnovna škola Ivana Mažuranića |archive-url=https://web.archive.org/web/20120906003556/http://os-imazuranica-vk.skole.hr/ |archive-date=6. rujna 2012. |access-date=22. travnja 2012.}}</ref> * Osnovna glazbena škola Josipa Runjanina ===Srednje škole=== * [[Gimnazija Matije Antuna Reljkovića]] * Ekonomska i trgovačka škola Ivana Domca * Tehnička škola Ruđera Boškovića * Industrijsko-obrtnička škola Silvija Strahimira Kranjčevića * Zdravstvena i veterinarska škola dr Andrije Štampara * Drvodjeljsko-tehnička škola * Poljoprivredno šumarska škola Vinkovci * Srednja glazbena škola Josipa Runjanina ===Fakulteti=== * Poljoprivredni fakultet Osijek − ogranak Vinkovci * Filozofski fakultet Osijek − ogranak Vinkovci * Građevinski fakultet Osijek − 7. stupanj − ogranak Vinkovci * Šumarski fakultet Zagreb − ogranak Vinkovci ===Ostalo=== * [[Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci]] == Udruge == * Klub ljubitelja željeznice * Astronomsko društvo "Oton Kučera" * [[Odred izviđača Vinkovci|Odred izviđača "Vinkovci"]] * Kinološko športski klub "Cibalia" Vinkovci * Mladež gradskog društva Crvenog križa" Vinkovci == Poznate osobe == [[Datoteka:Josip Kozarac.jpg|150px|desno|thumb|[[Josip Kozarac]], hrvatski književnik]] [[Datoteka:Josip_Runjanin.png|150px|desno|thumb|[[Josip Runjanin]] hrvatski skladatelj, autor hrvatske himne „[[Lijepa naša domovino]]”]] {{catmore|:Kategorija:Životopisi, Vinkovci}} {{div col|cols=2}} * [[Mario Banožić]], hrvatski političar * [[Goran Bare]], hrvatski glazbenik * [[Branka Batinić]], hrvatska stolnotenisačica * [[Ivan Bošnjak]], hrvatski nogometaš * [[Dubravka Brezak Stamać]], hrvatska književnica i političarka * [[Duje Čop]], hrvatski nogometaš * [[Satan Panonski|Ivica Čuljak]] (Satan Panonski), hrvatski pjevač * [[Vanja Drach]], hrvatski glumac * [[Sveti Euzebije i Polion|Euzebije i Polion]], sveci * [[Mirko Filipović]], hrvatski borac borilačkih vještina i političar * [[Ivan Ladislav Galeta]], hrvatski umjetnik * [[Carl Heitzmann]], austrougarski liječnik i ilustrator * [[Đuro Hranić]], [[Đakovačko-osječka nadbiskupija|đakovačko-osječki nadbiskup]] *[[Domagoj Ivanković]], hrvatski glumac * [[Jakov Jozinović]], hrvatski pjevač * [[Mario Kasun]], hrvatski košarkaš * [[Slavko Kopač]], hrvatsko-francuski slikar i kipar * [[Ivan Kozarac]], hrvatski književnik * [[Josip Kozarac]], hrvatski književnik * [[Rikard Lang]], hrvatski ekonomoist * [[Danijel Ljuboja]], srpski nogometaš * [[Dubravko Mataković]], hrvatski strip umjetnik i glazbenik *[[Joza Mataković]], hrvatski slikar i autor grba manifestacije "Vinkovačke jeseni" * [[Dina Merhav]], izraelska kiparica * [[Zdravko Miljak]], hrvatski rukometaš * [[Klara Perić]], hrvatska odbojkašica * [[Tomislav Peternek]], srpski fotograf * [[Vanja Radauš]], hrvatski kipar, slikar i književnik * [[Matija Antun Relković]], hrvatski književnik * [[Frano Ridjan]], hrvatski voditelj * [[Josip Runjanin]], hrvatski skladatelj, autor hrvatske himne „[[Lijepa naša domovino]]” * [[Shorty]], hrvatski reper * [[Rudolf Sremec]], hrvatski redatelj i scenarist * [[Stjepan Šejić]], hrvatski crtač stripova * [[Rade Šerbedžija]], hrvatski glumac * [[Ferdo Šišić]], hrvatski povjesničar * [[Mile Škorić]], hrvatski nogometaš * [[Josip Šokčević]], hrvatski ban * [[Sava Šumanović]], srpski slikar * [[Vesna Tominac Matačić]], hrvatska glumica * [[Valens]], rimski car * [[Valentinijan I.]], rimski car * [[Mladen Vulić]], hrvatski glumac * [[Gabrijela Žalac]], hrvatska političarka {{div col end}} == Gradovi prijatelji == *{{Z|MAK}} [[Ohrid]] *{{Z|HRV}} [[Koprivnica]] *{{Z|BIH}} [[Široki Brijeg]] *{{Z|ITA}} [[Camponogara]] *{{Z|NJE}} [[Kenzingen]] == Povelja o prijateljstvu gradova i Klub prijatelja == U najtežim trenucima Domovinskog rata, krajem 1991. godine, kada su Vinkovci i cijela Hrvatska trebali pomoć, javilo se puno ljudi velikog srca iz Njemačke koji su željeli pružiti utočište djeci iz Hrvatske. Na inicijativu Lucije Gnant i Rudija Nadlera, odazvale su se humanitarne organizacije iz brojnih gradova Okruga Emmendingen. Krajem prosinca 1991. godine 150 djece s vinkovačkog područja našlo je spas od ratnih zbivanja kod njima do tada potpuno nepoznatih ljudi u gradovima Okruga Emmendingen, između ostalih i u Kenzingenu gdje su ostali pola godine. Tako je započeto veliko prijateljstvo, koje je preraslo i u kumstvo među obiteljima, ali je započela i uzorna suradnja Njemačkog Crvenog križa Okruga Emmendingen i Hrvatskog Crvenog križa Gradskog društva Vinkovci koje traje gotovo četvrt stoljeća. S obzirom na odlične rezultate provedenih partnerskih projekata društava Crvenog križa, a posebno razmjena mladih iz Kenzingena i Vinkovaca,koje su snažno podržavali predstavnici lokalnih vlasti, rođena je ideja o službenom potpisivanju Povelje o prijateljstvu gradova Kenzingena i Vinkovaca, što je svečano učinjeno 2. svibnja 2002. godine u Vinkovcima. Nakon 5 godina provedbe planiranih zajedničkih projekata, u Kenzingenu su 8. srpnja 2007. godine gradonačelnik Kenzingena Matthias Guderjan i gradonačelnik Vinkovaca dr. Mladen Karlić svečano potpisali Povelju o partnerstvu gradova kojom se obvezuju dotadašnju uzornu humanitarnu suradnju proširiti na političkom,gospodarskom, kulturnom, obrazovnom i športskom planu, a posebnu pažnju posvetiti njegovanju susreta mladih. Ovo partnerstvo je zasigurno među najuspješnijim i najživotnijim u Europi jer u njemu sudjeluju doslovno stotine stanovnika obaju gradova, koji bogatstvom različitosti svoje kulturno-povijesne baštine koju prezentiraju naizmjeničnim gostovanjima glazbenih, folklornih i likovnih umjetnika, organiziranjem političkih radionica, prenošenjem gospodarskih iskustava i upoznavanjem obrazovnog sustava doprinose ostvarenju ideje europskog jedinstva. == Povezani članci == * [[Akvilino srebro]] == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == *[http://www.vinkovci.hr/ Službena stranica Vinkovaca] *[http://www.vinkovci.com.hr/ Portal grada Vinkovaca] *[http://www.cibalae.com/ Vinkovački magazin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160916180544/http://www.cibalae.com/ |date=16. rujna 2016. }} {{GiO VSŽ}} {{Vinkovci}} [[Kategorija:Gradovi u Vukovarsko-srijemskoj županiji]] [[Kategorija:Srijem]] [[Kategorija:Vinkovci| ]] 246wce6lc15zvywmd2fc9zhcrl2guzv 0 12749 7563769 6947903 2026-07-25T21:43:14Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7563769 wikitext text/x-wiki {{Književnik | Ime = Vjenceslav Čižek | boja = #77DD77 | slika = Vjenceslav_Čižek.jpg | veličina = 250px | opis slike = Vjenceslav Čižek | puno ime = Vjenceslav Čižek | pseudonim = ''Mak Bardak'', ''Meho Bukara'', ''Stipe Sikirica''<ref name="md">[[Malkica Dugeč]], [http://blog.dnevnik.hr/hrhb/2011/03/1629083465/malkica-dugec-o-vjenceslavu-cizeku.html Vjenceslav Čižek - misli uz 10. obljetnicu smrti], preuzeto 14. travnja 2015.</ref> | rođenje = [[28. veljače]] [[1929.]] | smrt = [[25. studenoga]] [[2000.]] | zanimanje = [[književnik]] | nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]] | period pisanja = | vrsta = [[poezija]] | teme = | period = | supruga = Zora Trek Čižek | djeca = | djela = ''The blind dissenter, Vjenceslav Čižek'', ''Krvopisi predsvanuća'', ''Borba za istinu'', ''U raljama zloduha: zapisi iz tamnice'' | nagrade = | potpis = | web = |fusnote = }} '''Vjenceslav Čižek''' ([[Đenovići]], [[Herceg Novi]], [[28. veljače]] [[1929.]] – [[Dortmund]], [[25. studenoga]] [[2000.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[pjesnik]], [[Publicistika|publicist]] i [[filozof]]. Zbog njegovih stihova [[beograd]]ski okružni sud proglasio ga je neprijateljem naroda i države.<ref name="ĐIL">Đurđica Ivanišević Lieb, [http://www.glas-koncila.hr/index.php?option=com_php&Itemid=41&news_ID=17066%20http://www.matica.hr/vijenac/243/Vjenceslav%20%C4%8Ci%C5%BEek,%20U%20raljama%20zloduha%3A%20zapisi%20iz%20tamnice/ ''Pravo utamničenih''], ''[[Glas Koncila]]'', 30 (1831), 26. srpnja 2009., preuzeto 14. travnja 2015.</ref> Zbog [[Verbalni delikt|verbalnoga delikta]] u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] odrobijao je 12 godina.<ref name="ĐIL"/> Rodom [[Hrvati u Crnoj Gori|Hrvat]].<ref name="Vidmarović">[[Đuro Vidmarović]], [http://www.hkv.hr/izdvojeno/komentari/dvidmarovic/20515-d-vidmarovic-hrvatska-predsjednica-medu-hrvatima-u-boki-kotorskoj.html ''Hrvatska predsjednica među Hrvatima u Boki kotorskoj''], Hrvatsko kulturno vijeće, 7. lipnja 2015.</ref> == Životopis == Vjenceslav Čižek rodio se je u Đenovićima (Herceg Novi, [[Boka kotorska]]) 1929. godine od oca Gracija i majke Katice (rođ. Opušić).<ref name="Bio-biblio">Milan Blažeković, ''Bio-bibliografski leksikon suradnika Hrvatske revije'', Školske novine-Pergamena, Zagreb, 1996., {{ISBN|953-160-107-0}}, str. 101.-102.</ref> Osnovnu i srednju školu svršio je u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. U [[Podgorica|Podgorici]] je Čižek bio urednikom lista ''Omladinski pokret'', te je odbio izbaciti neke članke po nalogu [[Centralni komitet|CK]] i morao je napustiti Crnu Goru.<ref name="Matica">[http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac258.nsf/AllWebDocs/hrprz3 Lada Žigo, ''Vedrina iz kaznionice''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20041117050908/http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac258.nsf/AllWebDocs/hrprz3 |date=17. studenoga 2004. }}, [[Matica hrvatska]], ''[[Vijenac (časopis)|Vijenac]]'', broj 258, 22. siječnja 2004., preuzeto 30. prosinca 2012.</ref> Jugoslavenske komunističke vlasti osudile su ga na pet godina robije, koju je izdržavao u [[Srijemska Mitrovica|Srijemskoj Mitrovici]]. Potom odlazi u [[Sarajevo]] gdje je završio Filozofski fakultet. Kao profesor filozofije osam puta je otpuštan s posla.<ref>[http://simun-sito-coric.ch/index.php?option=com_content&view=article&id=163:60-hrv-emigrantskih-pisaca&catid=52:dokumenti Šimun Šito Ćorić, ''60 hrv. emigrantskih pisaca''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170729132950/http://simun-sito-coric.ch/index.php?option=com_content&view=article&id=163:60-hrv-emigrantskih-pisaca&catid=52:dokumenti |date=29. srpnja 2017. }}, preuzeto 30. prosinca 2012.</ref> Godine [[1972.]] emigrirao je u [[Njemačka|Njemačku]] gdje postaje članom Hrvatske republikanske stranke (danas Hrvatska republikanska zajednica). Dana [[11. studenoga]] [[1977.]] godine jugoslavenski agenti oteli su ga u talijanskome gradiću [[Como|Comu]],<ref name="ĐIL"/> i vratili u Sarajevo. Time su se jugoslavenske vlasti ogriješile o međunarodni zakon otevši osobu zaštićenu [[azil]]om na teritoriju druge države.<ref name="Matica"/> Prigodom otmice bila mu je slomljena ključna kost i povrijeđeno oko.<ref name="ĐIL"/> Samo zbog sumnje kako su neke njegove izjave, kao što je ona da će doći do raspada Jugoslavije, načelo i nekoga tajnoga emigrantskog plana, [[UDBA]] je Čižeka osudila na jednu od najstrožih kazni u vrijeme [[Komunizam|komunizma]].<ref name="Matica"/> Tamo je [[8. kolovoza]] [[1978.]] godine osuđen na 12 godina tamnice. Iste godine udruga [[Amnesty International]] proglasila ga je zatvorenikom savjesti, ali je pušten na slobodu tek na zahtjev njemačke vlade, [[29. srpnja]] [[1988.]] godine. {{citat2|Bio sam antikomunist kroz cijeli svoj život. Desetljećima rugalački sam navještao sramno raspadnuće strahovlade. Nisam to činio zastupajući neko drugo ideološko, političko ili ratničko stajalište. Komunistički društveni sustav doživljavao sam kao izravni i posvemašnji napad na ljudsku bit. Stoga je ishodište moje oporbe bila pobuna savjesti. Nikada nisam mogao povjerovati u budućnost društva koje bi se temeljilo na agnosticizmu i ateizmu, na prisilnome radu i klasnoj mržnji, na nasilju i zatomljenom prirodnom pravu na slobodu pojedinca i naroda. Komunizam, eto, ždere i rastače samoga sebe. Nisu ga rušile ni srušile nikakve vanjske sile, nego u njegovim njedrima odgojeni »mangupi«. (Vjenceslav Čižek)}}<ref>[https://www.matica.hr/vijenac/243/vjenceslav-cizek-u-raljama-zloduha-zapisi-iz-tamnice-12264/ Nova izdanja Matice hrvatske: Vjenceslav Čižek, U raljama zloduha: zapisi iz tamnice], Matica hrvatska, ''Vijenac'', broj 243, 26. lipnja 2003., preuzeto 30. prosinca 2012.</ref> U zeničkom zatvoru Vjenceslav Čižek oslijepio je od mučenja,<ref name="Matica"/> a nakon povratka u Njemačku, [[7. studenoga]] 1988. godine, živio je zahvaljujući njemačkoj državnoj skrbi. Pri pisanju mu je pomagala supruga zapisujući ono što bi joj Čižek diktirao.<ref>[http://www.hkv.hr/hkvpedija/iseljenistvo/7337-vjenceslav-iek-hrvatski-mandela.html ''Vjenceslav Čižek - hrvatski Mandela''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131008164330/http://www.hkv.hr/hkvpedija/iseljenistvo/7337-vjenceslav-iek-hrvatski-mandela.html |date=8. listopada 2013.}}, priredio: Želimir Bošnjak, [[HKV]], 10. prosincaa 2010., preuzeto 30. prosinca 2012.</ref> Pred smrt, na bolesničkoj postelji, [[13. srpnja]] 2000. godine izdiktirao je svojoj supruzi svoj zadnji “krik ranjene duše”, pjesmu-epitaf, koji se sada nalazi na njegovome nadgrobnom spomeniku u [[Sinj]]u<ref name="md"/>: :Bijah samo jedno zrno :U Božjoj žitnici, :Tek jedan kamičak :U Katedrali hrvatske slobode. Vjenceslav Čižek umro je u Dortmundu [[25. studenoga]] [[2000.]] godine, nakon duge i teške bolesti. Pokopan je u [[Sinj]]u, [[1. prosinca]] 2000. godine.<ref>[https://web.archive.org/web/20090514071022/https://www.hrt.hr/arhiv/2000/11/27/KRV.html HRT kratke vijesti: 27. studenoga 2000.], (u međumrežnoj pismohrani archive.org 14. svibnja 2009.), preuzeto 17. studenoga 2018.</ref> == Djela == * ''The blind dissenter, Vjenceslav Čižek'', Hrvatsko republikansko društvo "Uskok" - Hrvatsko republikansko društvo "Dubrovnik", Windsor, Ont. - Chicago, Ill., [1983?] (prir. [[Kazimir Katalinić]], prijev. na engl. jezik: [[Julienne Bušić]], Drago Jurić i Vera Korsky-Poli)<ref>{{eng oznaka}} [http://searchworks.stanford.edu/view/2510178 sanford.edu: The blind dissenter, Vjenceslav Čižek], preuzeto 30. prosinca 2012.</ref> * ''Krvopisi predsvanuća'', (pjesme), Republika Hrvatska, Buenos Aires, 1989. (prijetisak, Freiburg 1990.) * ''Bosonoga prašina: odabrane pjesme'', (prir. te pog. i bilj. o piscu napisao [[Stijepo Mijović Kočan]]), [[Školske novine]], Zagreb, 1994. * ''Ljekovito trnje: satirični listići'', Naklada DHK HB, Mostar, 2000. * ''Borba za istinu'', (ogledi), Hrvatska republikanska zajednica, Zagreb, 2001. (predgovor Mario Ostojić, izabrao i priredio [[Ivo Korsky]])<ref>[http://katalog.hazu.hr/WebCGI.exe?Tip=Listic&Jbmg=045795&Baza=1 Katalog HAZU: Čižek, Vjenceslav] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181117105247/http://katalog.hazu.hr/WebCGI.exe?Tip=Listic&Jbmg=045795&Baza=1 |date=17. studenoga 2018. }}, preuzeto 6. ožujka 2013.</ref> * ''Sok od kiše'', (zbirka pjesama), Naklada Jurčić, Zagreb, 2001. * ''U raljama zloduha: zapisi iz tamnice'', [[Matica hrvatska]], Zagreb, 2003. == Hrvatska revija == Između 1974. i 1988. godine u ''[[Hrvatska revija|Hrvatskoj reviji]]'' objavljivane su mu pjesme.<ref name="Bio-biblio"/> * ''U Boki kiša silazi s nebesa...'', (Pjesme u prozi: Kiša, Kotor, Čempresi, Međe, Nebo). Sv. 1., str. 63-64., 1974. * ''Daljina bliskog'', (St. Blasien 1974.). Sv. 1., str. 63., 1975. * ''Govor šutnje'', (Pjesme: Lovorika, Šipak, Smokva, Maslina, Ružmarin, Naranča, Rogači, Loza, Mimoza). Sv. 4., str. 538., 1975. * ''Mala otkrića'', (Pjesme). Jubilarni Zbornik HR 1951-75., str. 513., 1976. * ''Iskre tmine'', (Pjesma). Sv. 2., str. 207., 1977. * ''Sanjar'', (Pjesma, Obermoos 1977.). Sv. 3. str. 392., 1977. * ''Pjesme iz Zeničke tamnice'', (Rajnska školjka, Lago di Como, Bezakonje, Matični broj 6146, Tridesetosma rupetina pakla, Predsvanuće, Samnica, Božić u Zenici, itd.). Sv. 4., str. 634-637., 1988. == Citati == * Da sam mogao opozicijski djelovati, nikada ne bih napustio domovinu, jer domovinu ljubim iznad svega. (na sudu, u „svoju obranu“) * [[Josip Broz Tito|Tito]] je genij, ali ja mu želim smrt kao i svakom diktatoru. (na sudu, upitan što misli o „drugu Titu“) * Nema časnije zgode ni prilike nego kad pred pojedincem stane čitava država sa svojim nasilničkim aparatom, kad vas želi poniziti, uništiti, a vi stojite smireno i samouvjereno. To je doista čast. (''Borba za istinu''). * Zenički zatvor zapravo je logor, ludnica, stočna farma i škola kriminala istodobno. (''U raljama zloduha''). * Teže je u duši čovjeka biti slobodan bez domovine, nego biti u domovini bez slobode.<ref name="md"/> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=4070 Čižek, Vjenceslav], [[Hrvatski biografski leksikon]], [[Nataša Bašić]] (1993.) * [https://poezijahrvataboke.com/vjenceslav-%C4%8Di%C5%BEek Vjenceslav Čižek], Hrvatsko pjesništvo Boke kotorske, Digitalna antologija, poezijahrvataboke.com * [[Stijepo Mijović Kočan]], [http://www.matica.hr/vijenac/522/Hrvatski%20Mandela%20/ ''U povodu 85. obljetnice rođenja Vjenceslava Čižeka. Hrvatski Mandela''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160315045601/http://www.matica.hr/vijenac/522/Hrvatski%20Mandela%20/ |date=15. ožujka 2016. }}, ''[[Vijenac (časopis)|Vijenac]]'', br. 522, 6. ožujka 2014. * Stijepo Mijović Kočan, [https://www.hrvatski-fokus.hr/index.php/aktualno/19334-zasto-je-iz-havc-a-izbacen-hrvatski-mandela ''Zašto je iz HAVC-a izbačen Hrvatski Mandela''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181117105002/https://www.hrvatski-fokus.hr/index.php/aktualno/19334-zasto-je-iz-havc-a-izbacen-hrvatski-mandela |date=17. studenoga 2018.}}, ''[[Hrvatski fokus]]'', 27. veljače 2017. * (Ur.), [https://www.hrvatsko-slovo.hr/2020/12/31/velikani-hrvatske-umjetnosti-vjenceslav-cizek/ ''Velikani hrvatske umjetnosti: Vjenceslav Čižek''], ''[[Hrvatsko slovo]]'', 31. prosinca 2020. {{GLAVNIRASPORED:Čižek, Vjenceslav}} [[Kategorija:Hrvati u Crnoj Gori]] [[Kategorija:Hrvatski pisci iz Bosne i Hercegovine|Čižek, Vjenceslav]] [[Kategorija:Hrvatski pjesnici|Čižek, Vjenceslav]] [[Kategorija:Hrvatski publicisti]] [[Kategorija:Hrvatski filozofi]] [[Kategorija:Hrvatska politička emigracija (1945. – 1989.)]] [[Kategorija:Boka kotorska]] rxm17z1v2rqacko03ilhakophqt61bk 1 13095 7563629 7327517 2026-07-25T14:48:23Z ~2026-41509-99 367719 /* Nezarasla prsna kost nakon operacije srca. */ novi odlomak 7563629 wikitext text/x-wiki {{razgovor zaglavlje}} Napravio sam izmjene u nekim terminima, tako da se slažu sa hrvatskim nazivima (''neuronske mreže'', ''sustavi za planiranje'', ''raspodijeljena UI'' itd). Izbačeno je ''predstavljanje znanja'' jer to u osnovi nije UI. Ima veze s njom, ali je samo preduvjet za kvalitetnije i brže rješavanje problema. Predstavljanje znanja bi bilo skup metoda u dizajniranju računalnih sustava. Odvojio sam neka polja UI od primjene. ''Genetički algoritmi'' ili ''neuronske mreže'' nisu sami sebi primjena nego su dio širih sustava. Inače, još nije sasvim prihvaćeno da li će se ''genetičko programiranje'' zvati ''evolucijsko''... Na [http://www.fer.hr FER-u] se predaje predmet ''Neizrazito, evolucijsko i neuro-računarstvo'' i čini se da bi evolucijsko računarstvo moglo biti usvojeno kao širi pojam. Kod ''ekspertnih sustava'' je stvar malo drukčija jer u užem smislu znače polje UI, a u širem smislu konkretne sustave "u radu" - dakle primjenu. Zato sam ih ostavio u oba poglavlja. [[User:Krešimir Ižaković|Krešimir Ižaković]] 11:44, 14 Apr 2005 (CEST) == Nezarasla prsna kost nakon operacije srca. == Imao sam operaciju aorte i srca 2020. Nikad mi nije do kraja zarasla prsna kost. Noću kad se okrećem dok spavam svaki put to povrijedim. Sada mi tu curi krv i nastala je upala. Kako da to riješim, kojim doktorima da se obratim. [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-41509-99|&#126;2026-41509-99]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-41509-99|talk]]) 16:48, 25. srpnja 2026. (CEST) hylw25pcmyq2mpweolsclmq354ctsu6 7563643 7563629 2026-07-25T15:10:46Z Ponor 38361 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-41509-99|~2026-41509-99]] ([[User talk:~2026-41509-99|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Runolist|Runolist]] 7062552 wikitext text/x-wiki {{razgovor zaglavlje}} Napravio sam izmjene u nekim terminima, tako da se slažu sa hrvatskim nazivima (''neuronske mreže'', ''sustavi za planiranje'', ''raspodijeljena UI'' itd). Izbačeno je ''predstavljanje znanja'' jer to u osnovi nije UI. Ima veze s njom, ali je samo preduvjet za kvalitetnije i brže rješavanje problema. Predstavljanje znanja bi bilo skup metoda u dizajniranju računalnih sustava. Odvojio sam neka polja UI od primjene. ''Genetički algoritmi'' ili ''neuronske mreže'' nisu sami sebi primjena nego su dio širih sustava. Inače, još nije sasvim prihvaćeno da li će se ''genetičko programiranje'' zvati ''evolucijsko''... Na [http://www.fer.hr FER-u] se predaje predmet ''Neizrazito, evolucijsko i neuro-računarstvo'' i čini se da bi evolucijsko računarstvo moglo biti usvojeno kao širi pojam. Kod ''ekspertnih sustava'' je stvar malo drukčija jer u užem smislu znače polje UI, a u širem smislu konkretne sustave "u radu" - dakle primjenu. Zato sam ih ostavio u oba poglavlja. [[User:Krešimir Ižaković|Krešimir Ižaković]] 11:44, 14 Apr 2005 (CEST) love603d39xw3is17yr2gawxemi5o9g 7563644 7563643 2026-07-25T15:12:06Z Ponor 38361 Ponor zaštićuje "[[Razgovor:Umjetna inteligencija]]": ljudi misle da je ovo stranica za promptove ([Uređivanje=Dopušteno samo autopotvrđenim suradnicima] (istječe 25. veljače 2028. u 16:12 (UTC)) [Premještanje=Dopušteno samo autopotvrđenim suradnicima] (istječe 25. veljače 2028. u 16:12 (UTC))) 7062552 wikitext text/x-wiki {{razgovor zaglavlje}} Napravio sam izmjene u nekim terminima, tako da se slažu sa hrvatskim nazivima (''neuronske mreže'', ''sustavi za planiranje'', ''raspodijeljena UI'' itd). Izbačeno je ''predstavljanje znanja'' jer to u osnovi nije UI. Ima veze s njom, ali je samo preduvjet za kvalitetnije i brže rješavanje problema. Predstavljanje znanja bi bilo skup metoda u dizajniranju računalnih sustava. Odvojio sam neka polja UI od primjene. ''Genetički algoritmi'' ili ''neuronske mreže'' nisu sami sebi primjena nego su dio širih sustava. Inače, još nije sasvim prihvaćeno da li će se ''genetičko programiranje'' zvati ''evolucijsko''... Na [http://www.fer.hr FER-u] se predaje predmet ''Neizrazito, evolucijsko i neuro-računarstvo'' i čini se da bi evolucijsko računarstvo moglo biti usvojeno kao širi pojam. Kod ''ekspertnih sustava'' je stvar malo drukčija jer u užem smislu znače polje UI, a u širem smislu konkretne sustave "u radu" - dakle primjenu. Zato sam ih ostavio u oba poglavlja. [[User:Krešimir Ižaković|Krešimir Ižaković]] 11:44, 14 Apr 2005 (CEST) love603d39xw3is17yr2gawxemi5o9g 0 14504 7563588 7360634 2026-07-25T12:46:19Z Koreanovsky 156368 manja dopuna uvoda 7563588 wikitext text/x-wiki {{Infookvir općina u Hrvatskoj |ime = Rugvica |vrsta = naselje i općina |grb = RugvicaGrb.jpg |zastava = |slika = |opis slike = |županija = {{Z+X|ZGŽ}} |najbliži grad = |načelnica = |načelnik = Mato Čičak |naselja = [[#Općinska naselja|23 općinska naselja]] |površina = 93,7 |površina uža = 12 |visina = |z. širina = 45.73 |z. dužina = 16.23 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 7133 |stanovništvo uže = 704 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 10370 Dugo Selo |pozivni broj = |autooznaka = |web = {{URL|https://rugvica.hr/}} |bilješke = }} '''Rugvica''' je općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Administrativno pripada [[Zagrebačka županija|Zagrebačkoj županiji]] i nalazi se oko 20 km istočno od [[Zagreb|Grada Zagreba]]. Općina se sastoji od 23 naselja, a glavno i najveće naselje je istoimena Rugvica. == Zemljopis == Općina Rugvica smještena je u istočnom dijelu Zagrebačke županije na lijevoj obali rijeke [[Sava|Save.]] Na zapadu i sjeverozapadu graniči s gradom Zagrebom, na sjeveru s gradom [[Dugo Selo|Dugim Selom]], na istoku s općinom [[Brckovljani]] i gradom [[Ivanić-Grad]]om. Općinu čine 23 naselja. Sjedište općine, naselje Rugvica smješteno je 23 kilometra jugoistočno od središta Zagreba i 4 km južno od Dugog Sela. Površina općine je 93,58 četvornih kilometra. == Stanovništvo == Općina ima 7608 stanovnika u 2165 kućanstava ([[2001.]]). Prosječna gustoća naseljenosti je 81 stanovnik po četvornom kilometru. Naselje Rugvica ima 758 stanovnika. '''Nacionalni sastav općine''' [[2001.]] * [[Hrvati]]: 95,93% * [[Srbi]]: 1,18% * [[Bošnjaci]]: 0,75% * [[Makedonci]]: 0,12% * [[Albanci]]: 0,05% * [[Crnogorci]]: 0,03% * [[Mađari]]: 0,03% * [[Rusi]]: 0,03% * [[Austrijanci]]: 0,01% * [[Česi]]: 0,01% * [[Romi]]: 0,01% * [[Slovenci]]: 0,01% * [[Talijani]]: 0,01% * [[Ukrajinci]]: 0,01% * ostali: 1,82% '''Naselja i stanovništvo''' [[2001.]] * [[Čista Mlaka]] 488 * [[Črnec Dugoselski]] 193 * [[Črnec Rugvički]] 77 * [[Donja Greda]] 118 * [[Dragošička]] 409 * [[Hrušćica]] 168 * [[Jalševec Nartski]] 558 * [[Ježevo]] 453 * [[Nart Savski]] 213 * [[Novaki Nartski]] 71 * [[Novaki Oborovski]] 261 * [[Obedišće Ježevsko]] 131 * [[Oborovo]] 722 * [[Okunšćak]] 442 * [[Otok Nartski]] 210 * [[Otok Svibovski]] 233 * [[Preseka Oborovska]] 162 * [[Prevlaka]] 95 * Rugvica 758 * [[Sop]] 446 * [[Struga Nartska]] 451 * [[Svibje]] 443 * [[Trstenik Nartski]] 506 {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Općina Rugvica |p1857=4783 |p1869=4800 |p1880=4793 |p1890=5501 |p1900=5868 |p1910=6075 |p1921=5956 |p1931=5700 |p1948=5083 |p1953=5001 |p1961=4717 |p1971=4308 |p1981=4075 |p1991=4922 |p2001=7608 |p2011=7871 |p2021=7133 |napomena=Nastala iz stare općine Dugo Selo. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Rugvica |p1857=558 |p1869=570 |p1880=574 |p1890=656 |p1900=715 |p1910=682 |p1921=679 |p1931=647 |p1948=554 |p1953=570 |p1961=544 |p1971=542 |p1981=585 |p1991=600 |p2001=758 |p2011=722 |p2021=704 |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Uprava == Na vlasti u općini je [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]]. Načelnik općine i predsjednik općinskog poglavarstva je Mato Čičak [[Hrvatska demokratska zajednica|(HDZ]]). Općinsko vijeće ima 15 članova. Općinska uprava nalazi se u sjedištu općine, u Rugvici, dok se uredi državne uprave, županijske službe, [[Sudbena vlast|sudstvo]], [[policija]] i drugo, a koji su mjerodavni za općinu Rugvica nalaze u obližnjem Dugom Selu. == Povijest == Naselje Rugvica smješteno je na lijevoj obali rijeke [[Sava|Save]]. Ime Rugvice nastalo je od stare hrvatske i slavenske riječi "horugva", što bi značilo zastava, barjak. Izvedbom imena postaje "Horongvica", kako se naziva u starim župnim knjigama. Kako je Sava plovna do Rugvice, može se pretpostaviti da je u dalekoj povijesti u Rugvici bilo pristanište, najvjerojatnije za ribare označeno stijegom ili zastavom. Rugvica je kasnije i bila važno pristanište na Savi gdje se odvijala trgovina. U srednjem vijeku Rugvica je u posjedu velikaških obitelji, a zadnji je gospodar bio Eduard Jelačić, od čijeg dvorca danas nije ništa ostalo. Rugvički kmetovi oslobođeni su nešto prije nego kaptolski, pa su tako i ranije napuštali tradicionalnu narodnu nošnju, te su zato u puku zvani "svilari", dok su drugi zadržali naziv "turjačari", jer su dulje nosili turjače - odjela od domaćeg platna. Škola u Rugvici započinje s radom [[1852.]] godine. Od utemeljenja [[kotar]]a u tadašnjoj [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]], Rugvica je u sastavu kotara [[Dugo Selo]]. Nakon ukidanja kotara Dugo Selo [[31. kolovoza]] [[1955.]] Rugvica ostaje u sastavu općine Dugo Selo. Godine [[1993.]] tadašnja velika općina Dugo Selo dijeli se na dvije općine (Brckovljani i Rugvica) i današnji grad Dugo Selo. U sastav općine Rugvica ulaze 23 naselja. == Gospodarstvo == U povijesti ali i danas, iako nešto slabijeg intenziteta, podučje općine najvećim dijelom orijentirano je na poljodjeljstvo. Zadnjih desetljeća značajna je proizvodnja šljunčanih materijala. Značajan broj stanovnika zaposlen je na području Zagreba i Dugog Sela. U Rugvici djeluje institut za oplemenjivanje bilja, koji proizvodi sjeme za poljoprivredne kulture, prvenstveno kukuruz. U novije vrijeme značajna je prozvodnja, tj. sklapanje i distribucija računala te centri poput logističkog centra Ralu i trgovačkog lanca IKEA. Blizinom Zagreba, željeznice u Dugom Selu i otvaranjem čvora na autocesti A3 Zagreb-Lipovac, rugvička poslovna zona zajedno s dugoselskom u skoroj budućnosti postat će značajno poslovno središte istočnog dijela [[Zagrebačka županija|Zagrebačke županije]]. U Rugvici je demonstracijska farma za uzgoj energetske biljke [[miskantus]]a, koju se koristi u proizvodnji biogoriva. INA ondje ima svoje nasade i prva je žetva bila početkom 2019. godine.<ref>INA: [https://www.ina.hr/press-centar/priopcenja-9769/priopcenja/ina-dovrsila-testiranje-energetske-biljke-miskantus-za-proizvodnju-biogoriva/22611 ''Priopćenja za tisak: INA dovršila testiranje energetske biljke miskantus za proizvodnju biogoriva '']{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, INA. 2. rujna 2019. Pristupljeno 19. rujna 2019.</ref> == Poznate osobe == * [[Josip Predavec]] * [[Martin Bogdan]] == Spomenici i znamenitosti == * Spomenik na oborovsku bitku u Oborovu == Obrazovanje == U općini djeluje osnovna škola "Rugvica" == Kultura == * KUD Tančec * KUD Posavka * KUD Zov zavičaja * KUD Hrvata BiH * Udruga Ljubitelji Save - savski lađari == Šport == * Taekwondo klub "Rugvica" * NK Oborovo * NK "Sava" Sop * [[NK Rugvica Sava 1976]] * [[RK Rugvica|RK Rugvica]] - 2. HRL * ŽRK Rugvica * [[MNK Rugvica]] * Šahovski klub Rugvica * Stolnoteniski klub Rugvica * Odbojkaški klub Rugvica * Off-road klub Rugvica * Zajednica sportskih udruga Općine Rugvica * Automobilistički klub [[AK Rugvica|Rugvica]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.dugoselska-kronika.hr Dugoselska kronika] * [http://www.rugvica.hr Službene stranice] {{Mrva-općina}} {{Naselja u sastavu Općine Rugvica}} {{GiO ZgŽ}} [[Kategorija:Općine u Zagrebačkoj županiji]] c2zdj497tq41p908gifyeiiorstilzd 0 14720 7563874 7366240 2026-07-26T07:41:08Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7563874 wikitext text/x-wiki {{Infookvir općina u Hrvatskoj |ime = Voćin |vrsta = naselje i općina |grb = Grb Voćin.svg |zastava = Zastava Voćin.svg |slika = |opis slike = |županija = {{Z+X|VPŽ}} |najbliži grad = [[Slatina]] |načelnica = |načelnik = Predrag Filić |naselja = [[#Naselja|21 općinsko naselje]] |površina = 296,6 |površina uža = 54,5 |visina = |z. širina = 45.62 |z. dužina = 17.55 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 1896 |stanovništvo uže = 956 |svetac = [[Blažena Djevica Marija]] |dan = [[8. rujna]] |etnik = Voćinčanin (m.), Voćinčanka (ž.) |ktetik = voćinski |pošta = 33522 Voćin |pozivni broj = |autooznaka = SL |web = {{URL|https://vocin.hr/}} |bilješke = }} '''Voćin''' je naselje i [[općina]] u Hrvatskoj, smještena u južnom dijelu [[Virovitičko-podravska županija|Virovitičko-podravske županije]]. Graniči s gradom [[Slatina|Slatinom]], općinama [[Suhopolje]], [[Čačinci]] i [[Mikleuš]], te sa županijama [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorskom]] i [[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonskom]]. == Ime == [[File:Voćin in winter 2009 (1).JPG|thumb|[[Crkva Pohođenja Blažene Djevice Marije u Voćinu]]]] Naziv Voćin najvjerojatnije potječe od stare hrvatske riječi „očina“, koja znači ‘baština’ ili ‘očevina’. To potvrđuju i srednjovjekovni latinski zapisi, u kojima se ime mjesta pojavljuje u različitim oblicima, poput ''Athyna'', ali i ''Atina'', ''Othina'', ''Achyna'' ili ''Agyna''.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Andrić|first=Stanko|year=2008|title=Podgorje Papuka i Krndije u srednjem vijeku: prilozi za lokalnu povijest|url=http://hrcak.srce.hr/41335|journal=Scrinia Slavonica|publisher=Hrvatski institut za povijest - Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje|publication-place=Slavonski Brod|volume=8|isbn=|ref=harv}}</ref> Zanimljivo je da se ovaj latinski naziv zadržao u mađarskom jeziku u kojem se Voćin i danas naziva ''Atyina''. == Naselja == Općina Voćin sastoji se od 19 naselja: [[Bokane]], [[Ćeralije]], [[Dobrić]], [[Donje Kusonje]], [[Đuričić]], [[Gornje Kusonje]], [[Gornji Meljani]], [[Hum (Voćin)|Hum]], [[Hum Varoš]], [[Kometnik-Jorgići|Kometnik–Jorgići]], [[Kometnik-Zubići|Kometnik–Zubići]], [[Kuzma]], [[Lisičine]], [[Macute]], [[Mačkovac (Voćin)|Mačkovac]], [[Novo Kusonje]], [[Popovac (Voćin)|Popovac]], [[Rijenci]], [[Sekulinci]], [[Smude]] i središnje naselje Voćin. == Zemljopis == Općina Voćin smještena je u južnom dijelu [[Virovitičko-podravska županija|Virovitičko-podravske]] županije, gdje zauzima površinu od 295,80&nbsp;km², što čini 14,63 % ukupne površine županije. Graniči sa gradom [[Slatina|Slatinom]] i općinom [[Suhopolje]] na sjeveru, općinama [[Čačinci]] i [[Mikleuš]] na istoku, [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorskom županijom]] na zapadu te [[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonskom županijom]] na jugu. Zahvaljujući svom položaju, Voćin predstavlja prirodnu poveznicu između virovitičkog, daruvarskog, požeškog, orahovačkog te osobito slatinskog područja, čime ima značajnu prometnu i geografsku ulogu. === Reljef i hidrografija === Voćin se nalazi na sjevernim padinama planine [[Papuk]], na visini od 215 metara nad morem. Smješten je u kotlini kojom protječe rijeka [[Voćinka]] (poznata kao i Voćinska rijeka), a cijelo područje orijentirano je u smjeru zapad–istok. Rijeka [[Voćinka]] izvire među sjevernim obroncima Papuka te teče prema istoku, gdje se ulijeva u [[Drava|Dravu]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Bačić|first=Dorotea|title=Srednjovjekovna baština Parka prirode Papuk|publisher=Javna ustanova Park prirode Papuk|isbn=978-953-99456-3-1|location=Velika|pages=38}}</ref> Otvorenost doline prema dravskoj nizini omogućava komunikaciju s [[Podravina|Podravinom]] i Transdanubijom na sjeveru, dok položaj na prirodnom putu između dravske ravnice i [[Požeška kotlina|Požeške kotline]] omogućava povezanost s ovim područjem na jugu. Rijeka Voćinka nastaje spajanjem potoka Jovanovica i Đedovica (poznat kao i Djedovica), na nadmorskoj visini od 300 metara u središtu Voćina. Od njih je Đedovica duža, s ukupnom duljinom od oko 11,7&nbsp;km, a izvire na padinama istoimenog vrha na krajnjim zapadnim dijelovima Papuka.<ref name=":0">{{Citiranje časopisa|last=Nadilo|first=Branko|title=Dvojba s dužinom i ušćem dviju rijeka: Tekla voda Karašica|url=http://www.casopis-gradjevinar.hr/assets/Uploads/JCE_66_2014_2_7_Vu%C4%8Dica.pdf|journal=Građevinar|publisher=Hrvatski savez građevinskih inženjera|publication-place=Zagreb|volume=164-174}}</ref> Sama rijeka Voćinka ima ukupnu duljinu od 36&nbsp;km. Voćinska rijeka, zajedno s Branjinskom rijekom, jugoistočno od [[Čađavica|Čađavice]], u šumi Sastavci kod naselja [[Čađavički Lug]], stvara rijeku [[Karašica (Drava)|Karašicu]], koja je desna pritoka [[Drava|Drave]]. Karašica se potom kod [[Petrijevci|Petrijevaca]] ulijeva u Dravu, čime ovaj vodeni sustav ima značajnu ulogu u hidrografiji istočne Slavonije.<ref name=":0" /> === Klimatske i ekološke značajke === Područje Voćina odlikuje se raznolikim prirodnim bogatstvima, reljefom, geološkim sastavom tla te klimatskim i hidrološkim karakteristikama. Vegetacijski pokrov čini mješavina šumskih i poljoprivrednih površina, što doprinosi bioraznolikosti i ekološkoj vrijednosti kraja. Zahvaljujući takvom položaju, Voćin je od prapovijesti bio privlačno mjesto za naseljavanje, o čemu svjedoče brojni arheološki nalazi i povijesni izvori.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Ložinjak|first=Daria|title=Grobovi virovitičke grupe iz Voćina: Osvrt na početnu fazu kulture polja sa žarama u sjevernoj Hrvatskoj|url=https://d1wqtxts1xzle7.cloudfront.net/33324482/Prilozi_20-2003-libre.pdf?1395907872=&response-content-disposition=inline%3B+filename%3DPrilozi_Instituta_za_arheologiju_u_Zagre.pdf&Expires=1739983591&Signature=d-RlFSLjkA67yxkh6GVfWadwMfSR1tSkptJO3XuO5JSvQpZFPTF9Ibz0WTKlx52bHSBTkIuz72urcEYpAAhofz-OkrwzedaV57A1SuWJ1J-4Cmw~1dnGBh8emH3Lb9QBP99hH0jfyx2~SuzIHvs3iqf7KTYw5s~bid5O83k8gqDtN7E9fx7e2e7o8VXi01fo97W3t666xozT-yTOxD6U7zH9HQ84eHUdc53ONDOEmOvJnEr~MLqRCHg5TB5oq9VIV4shRaqsqFtc0xfmJK8iPSl8bHLHV0ybBWCl8OqSl04HUZER4ffG9lV58eG~8t75sd2x-6fLHJujYNV8SCKnLA__&Key-Pair-Id=APKAJLOHF5GGSLRBV4ZA#page=33|journal=Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu|volume=20|pages=33-41}}</ref> == Stanovništvo == Tijekom burne povijesti broj i sastav stanovništva općine Voćin iz godine u godinu uvelike se mijenjao. {| class="wikitable" !Naselje !1991. !2001.<ref>{{Citiranje weba|title=SAS Output|url=https://web.dzs.hr/hrv/censuses/census2001/Popis/H01_01_01/h01_01_01_zup10.html|access-date=2022-01-14|website=www.dzs.hr}}</ref> !2011.<ref>{{Citiranje weba|title=Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske|url=https://web.dzs.hr/hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup10_4995.html|access-date=2022-01-14|website=www.dzs.hr}}</ref> !2021.<ref>{{Citiranje weba|title=Popis 2021.|url=https://dzs.gov.hr/naslovna-blokovi/u-fokusu/popis-2021/88|access-date=2025-02-19|website=dzs.gov.hr}}</ref> |- |Bokane |116 |192 |215 |135 |- |Ćeralije |284 |597 |623 |579 |- |Dobrić |64 |4 | – |– |- |Donje Kusonje |97 |4 |5 |5 |- |Đuričić |89 |2 | – |– |- |Gornje Kusonje |69 |36 |13 |10 |- |Gornji Meljani |172 |12 |15 |8 |- |Hum |243 |102 |90 |62 |- |Hum Varoš |61 |40 |47 |24 |- |Kometnik-Jorgići |119 |58 |26 |27 |- |Kometnik-Zubići |171 |17 |28 |16 |- |Kuzma |25 | – | – |– |- |Lisičine |160 |6 | – |– |- |Macute |286 |80 |33 |19 |- |Mačkovac |75 |73 |47 |31 |- |Novo Kusonje |48 |26 |22 |15 |- |Popovac |43 |2 | – |– |- |Rijenci |120 |7 |5 |3 |- |Sekulinci |238 |16 |7 |2 |- |Smude |103 |4 |15 |4 |- |Voćin |1569 |1221 |1191 |956 |- |'''Općina Voćin''' |4152 |2421 |2384 |1896 |} : {| class="wikitable" |+'''Stanovništvo prema narodnosti''' ! !Hrvati !Srbi !Bošnjaci !Austrijanci !Albanci !Mađari !Rusi !Slovenci !Ostali !Nepoznato |- |2001. |2069 / 85,46 % |315 / 13,01 % |2 / 0,08 % | – |5 / 0,21 % |1 / 0,04 % |1 / 0,04 % |1 / 0,04 % |3 / 0,12 % |3 / 0,12 % |- |2011. |2147 / 90,13 % |211 / 8,86 % |4 / 0,17 % | – |4 / 0,17 % | – |1 / 0,04 % | – | – |1 / 0,05 % |- |2021. |1784 / 94,09 % |90 / 4,75 % |2 / 0,11 % |1 / 0,05 % |– |– |1 / 0,05 % |1 / 0,05 % |1 / 0,05 % |2 / 0,11 % |} {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Općina Voćin |p1857=6551 |p1869=7703 |p1880=7095 |p1890=8562 |p1900=9181 |p1910=10586 |p1921=10034 |p1931=11703 |p1948=7446 |p1953=8129 |p1961=7342 |p1971=6016 |p1981=4799 |p1991=4152 |p2001=2421 |p2011=2382 |p2021=1896 |napomena=Nastala iz stare općine Podravska Slatina. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Voćin |p1857=1221 |p1869=1359 |p1880=1201 |p1890=1483 |p1900=1524 |p1910=1884 |p1921=1817 |p1931=1980 |p1948=1082 |p1953=1460 |p1961=1567 |p1971=1489 |p1981=1558 |p1991=1569 |p2001=1161 |p2011=1191 |p2021=956 |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Uprava == == Povijest == Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], dana [[13. siječnja]] [[1942.]] [[ustaše]] su u Voćinu ubile 174 stanovnika Kometnika i 32 stanovnika Dobrića. Žene i djecu iz Kometnika su sprovele u privremeni logor u Zdencima, da bi ih kasnije pustili kućama. Nakon kolektivnog uhićenja stanovnika Kometnika, ustaše su opljačkale imovinu tamošnjeg stanovništva.<ref>[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=115689 Filip Škiljan, "Stradanje Srba, Židova i Roma u virovitičkom i slatinskom kraju tijekom 1941. i početkom 1942. godine", Scrinia Slavonica, X, 1, 2010.] str. 360-362.</ref> Samo mjesto Voćin 1991. broji 1160 stanovnika s ukupno 324 domaćinstva, dok cijela općina Voćina selima: Bokane, Ćeralije, Dobrići, Donje Kusonje, Đurđić, Gornje Kusonje, Gornji Meljani, Hum, Hum Varoš, Kometnik, Jorgić, Zubići, Kuzna, Lisićine, Macute, Mačkovac, Nove Kusonje, Popovac, Rijenci, Sekulinci, Smude, broji blizu 3000 stanovnika, od čega 85 % Hrvata i oko 15 % Srba i ostalih manjina.<ref>{{Citiranje weba|last=Narod.hr|date=2021-12-26|title=Miroslav Gazda: Uz 30. godišnjicu monstruoznih velikosrpskih pokolja u Voćinu|url=https://narod.hr/hrvatska/miroslav-gazda-uz-30-godisnjicu-monstruoznih-velikosrpskih-pokolja-u-vocinu|access-date=2022-02-04|website=narod.hr}}</ref> Početkom [[Domovinski rat|velikosrpske agresije]] na Hrvatsku, Voćin su okupirale velikosrpske snage. U blizini Voćina se nalazio [[logor Sekulinci]], u kojem su mjesni pobunjeni [[Srbi]] za vrijeme velikosrpske pobune (u lipnju [[1991.]]) primali pomoć u oružju iz Srbije i od [[JNA]], i od kojeg je išla podjela oružja srpskom pučanstvu. Taj logor je poslije Srbima služio kao zarobljenički logor. Pred kraj okupacije, "[[Beli orlovi]]" [[Dragoslav Bokan|Dragoslava Bokana]] su počinili [[pokolj u Voćinu 12. i 13. prosinca 1991.|pokolj]] nad mjesnim Hrvatima [[12. prosinca|12.]] i [[13. prosinca]] 1991. godine kad je ubijeno ukupno 47 mještana.<ref>{{cite web |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/2795235.stm |title=The charges against Vojislav Seselj |publisher=BBC News |date=2003-02-24 |accessdate=2010-08-07}}</ref> Među njima je bilo 15 žena, a zajedno s njima i jedan stariji čovjek srpske nacionalnosti koji je samoubilački stao pred krvoloke braneći svoje susjede.{{Nedostaje izvor}} U Voćinu su se ujesen 1991. nalazili i pripadnici dobrovoljačkih odreda [[Srpska radikalna stranka|Srpske radikalne stranke]] [[Vojislav Šešelj|Vojislava Šešelja]].<ref>{{Citiranje weba|date=29. lipnja 2016.|title=Presuda Pretresnog veća u predmetu Tužilac protiv Vojislava Šešelja izrečena 31. marta 2016.|url=https://ucr.irmct.org/LegalRef/CMSDocStore/Public/BCS/Judgement/NotIndexable/IT-03-67/JUD271R0000483520.pdf|url-status=live|access-date=19. studenoga 2025.|website=Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije|page=33}}</ref> Hrvatske postrojbe su oslobodile Voćin [[15. prosinca]] [[1991.]] u [[operacija Strijela|operaciji Strijela]]. Nakon što su snage [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatske vojske]] ušle na to područje, u Voćinu i okolici ubijeno je 33 civila srpske nacionalnosti.<ref>{{Citiranje weba|date=13. prosinca 2023.|title=Zločini u Voćinu – Sjećanje na sve žrtve|url=http://old.documenta.hr/assets/files/objave/Zlocini%20u%20Vocinu%20-%20Sjecanje%20na%20sve%20zrtve,%2013.12.2013.%20Documenta%20-%20Centar%20za%20suocavanje%20s%20prosloscu%20.pdf|url-status=dead|access-date=19. studenoga 2025.|website=Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću|archive-date=11. prosinca 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20251211045114/http://old.documenta.hr/assets/files/objave/Zlocini%20u%20Vocinu%20-%20Sjecanje%20na%20sve%20zrtve,%2013.12.2013.%20Documenta%20-%20Centar%20za%20suocavanje%20s%20prosloscu%20.pdf}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Voćin|url=https://snv.hr/zlocini/vocin/|url-status=live|archive-url=http://archive.today/2023.05.17-065755/https://snv.hr/zlocini/vocin/|archive-date=17. svibnja 2023.|access-date=19. studenoga 2025.|website=Srpsko narodno vijeće}}</ref> == Gospodarstvo == == Poznate osobe == *[[Vladimir Udatny]], hrvatski akademski slikar *[[Antun Marković]], hrvatski nogometaš == Spomenici i znamenitosti == Voćin je poznato hodočasničko svetište Gospe Voćinske. Mjestom dominira kulturni spomenik [[Crkva Pohođenja Blažene Djevice Marije u Voćinu|katolička crkva Pohođenja Blažene Djevice Marije]] iz 15. stoljeća građena u kasnogotičkom stilu. Godine 1991. crkva je pobunjenim Srbima služila kao skladište oružja i streljiva, a 13. prosinca 1991. do temelja je srušena aktivacijom eksploziva i gađanjem streljivom iz tenkova.<ref>{{Citiranje weba |title=MUČENJE I UBOJSTVO 48 CIVILA Zbog neurednih dostavnica odgođena odluka o optužnici za Voćin - www.icv.hr |url=https://www.icv.hr/2020/11/mucenje-i-ubojstvo-48-civila-zbog-neurednih-dostavnica-odgodena-odluka-o-optuznici-za-vocin/ |access-date=2021-12-18 |language=hr}}</ref> Nakon dugogodišnje i temeljite obnove crkvu je 14. kolovoza 2011. posvetio biskup [[Antun Škvorčević]]. Iznutra crkva je moderno uređena te je krasi vrijedan sakralni namještaj i umjetnička djela nekih od najvećih hrvatskih umjetnika poput kipara [[Šime Vulas]]a, [[Josip Poljan|Josipa Poljana]], [[Mladen Mikulin|Mladena Mikulina]] i [[Hrvoje Ljubić|Hrvoja Ljubića]]; slikara [[Ivo Dulčić|Ive Dulčića]], [[Josip Biffel|Josipa Biffela]] i [[Ljubo Ivančić|Ljube Ivančića]] te arhitekta [[Boris Vučić Šneperger|Borisa Vučića Šnepergera]].<ref>{{Citiranje weba|last=Admin|title=Unutrašnje uređenje crkve {{!}} Požeška biskupija|url=https://pozeska-biskupija.hr/2015/08/17/unutrasnje-uredenje-crkve/|access-date=2021-12-18|language=hr}}</ref> Pravoslavna crkva Svetih Otaca Prvog Vaseljenskog sabora u Voćinu sagrađena je polovicom 18. stoljeća, a 9. siječnja 1942. ,pet dana prije masovnog zločina na 223 stanovnika Kometnika i Dobrića, je potpuno uništena. Nakon ponovne gradnje sedamdesetih godina 20. stoljeća, oštećena je i tijekom Domovinskog rata, a 2000. godine obnovljena.<ref>{{Citiranje weba|date=2015-07-15|title=Obnova pravoslavnih crkava u Voćinu i Mikleušu|url=https://p-portal.net/obnova-pravoslavnih-crkava-u-vocinu-i-mikleusu/|access-date=2022-01-17|website=P-portal|language=hr}}</ref> == Obrazovanje == * Dječji vrtić "Voćin" * Osnovna škola "Voćin" * Područni odjel Voćin – Glazbena škola Milka Kelemena, Slatina == Kultura == === Kulturno umjetnička udruga "Voćin" === Na području općine Voćin sa sjedištem u samom Voćinu djeluje Kulturno umjetnička udruga "Voćin". Udruga je osnovana [[2000.]] godine i djeluje do danas u podršku općine i nekoliko sponzora, broji 55 članova folklorne i [[Tamburica|tamburaške]] sekcije. Kulturno-umjetnička udruga njeguje tradicijsku baštinu, pjesme i plesove brdskog područja sjeverozapadnog dijela Slavonije čija je posebnost brđanski taraban i ostala brđanska kola. Također održava i tradiciju starog [[božić]]nog običaja Kriskinge i Adamaši. Članovi se pojavljuju na smotrama folklora, sudjeluju na svim događajima i hodočašćima vezanih uz crkvu Pohođenja Blažene Djevice Marije u Voćinu koja je glavno Marijansko svetište Požeške biskupije. Kulturno umjetnička udruga Voćin jednom godišnje organizira manifestaciju Voćinska kestenijada. Godine [[2005.]] rekostruirano je staro slavonsko voćinsko ruho koje je nestalo prije više od 70 godina. Opis ženske narodne nošnje: podsuknja je s kupovnom [[Čipka|čipkom]], a naprijed je rasporak. ''Unterok'' je od tvorničkog [[Pamuk|pamučnog]] platna, ima ''šlingu'' pri dnu i dulji je od suknje. Šlinga ili vez može biti u raznim bojama. Suknja je od tvorničkog jednobojnog materijala, rips, [[kašmir]] i slično, plisiran, nabran ili legovan. Fertun je od bijelog tvorničkog platna, različitih veličina i oblika dok je ukras ili umetnuta heklana čipka ilišlinga. Oplećak je od četiri pole čistog platna s ušitim naborima, šlingan na prsima, a rukavi su stegnuti oko zapešća, dugačak do pojasa. Ukrasne marame se nose na oplećku. Velike su, svilene ili kašmirne s [[ruža]]ma te dugačkim resama. Čarape na nogama su [[Bijela boja|bijele]] boje, pletene. Kao obuća su se nosile počne kao radna obuća ili opanci. Cipele na peticu za svečanije dane. <br> Opis muške narodne nošnje: gaće od 4-5 pola, za radne dane bez ukrasa, a u svečanije obliku oskudno ukrašene bijelom šlingom. Košulja-rubača se nosila dugo do ispod bokova ukrašena bijelom šlingom ili vezena crvenom i plavom vunom na prsima. Stegnuta u zapešću i ima ovratnik. Prosluk je crne ili tamnoplave boje, ukrašen tankim strojnim prošivima raznobojnim koncem, metalnim gumbićima, kratak do pasa, podstavljen tkaninom iznutra. Kapa je naziv za crni šešir uskog oboda dok je remen široki i kožni. Na nogama su u radne dane drvene klompe, kožnate opanke, a u svečanijim prigodama čizme.<ref>http://www.kuuvocin.comyr.com {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120127054737/http://kuuvocin.comyr.com/ |date=27. siječnja 2012. }} Službene stranice Kulturno-umjetničke udruge</ref> == Šport == * [[NK Voćin]] == Povezani članci == * [[Pokolj u Voćinu 12. i 13. prosinca 1991.]] * [[Crkva Pohođenja Blažene Djevice Marije u Voćinu]] * [[Rupnica]] * [[Park prirode Papuk]] * [[Arboretum Lisičine]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.vocin.hr/ Službena stranica općine] * [http://kuuvocin.comyr.com/karta/vocin.htm Interaktivna karta Voćina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120128122423/http://kuuvocin.comyr.com/karta/vocin.htm |date=28. siječnja 2012. }} {{Commons|Category:Voćin}} {{Mrva-općina}} {{Voćin}} {{GiO VPŽ}} [[Kategorija:Voćin| ]] 9jqltvkg5uajk0nu9r3w47qffy8mggl 0 14723 7563820 7307977 2026-07-26T00:25:34Z ~2026-41692-12 367766 /* Šport */ 7563820 wikitext text/x-wiki {{Infookvir općina u Hrvatskoj |ime = Čaglin |vrsta = naselje i općina |grb = Čaglin.gif |zastava = |slika = |opis slike = |županija = {{Z+X|PSŽ}} |najbliži grad = |načelnica = |načelnik = Dalibor Bardač([[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]]) |naselja = [[#Općinska naselja|31 općinsko naselje]] |površina = 178,2 |površina uža = 8,4 |visina = |z. širina = 45.349 |z. dužina = 17.989 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 2111 |stanovništvo uže = 478 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 34350 Čaglin |pozivni broj = |autooznaka = |web = {{URL|https://opcina-caglin.hr/}} |bilješke = }} '''Čaglin''' je općina u [[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonskoj županiji]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. == Zemljopis == Općina '''Čaglin''' najistočnija je općina [[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonske županije]] na nadmorskoj visini od 141 do 227 m. Prostire se na 179,6 km², što čini približno 9,5 % ukupne površine županije. Prema podacima posljednjeg popisa stanovništva iz 2021. godine, gustoća naseljenosti iznosi 11,8 stanovnika na km². U okviru prirodne cjeline zapadne [[Slavonija|Slavonije]], općina Čaglin smještena je na dijelu doline rijeke [[Londža|Londže]] i obuhvaća veći dio područja [[Dilj|Dilj Gore]] i [[Krndija|Krndije]]. Na sjevernom i istočnom dijelu graniči s [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjskom županijom]] (grad [[Našice]]), na južnom dijelu sa [[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavskom županijom]] (općinom [[Podcrkavlje]] i [[Sibinj]]), te na zapadnom dijelu s područjem gradova [[Pleternica|Pleternice]] i [[Kutjevo|Kutjeva]]. Sjedište općine je u naselju Čaglin, smještenom oko 35 km istočno od grada Požege na prometnici Našice – Slavonski Brod. Općinom prolaze dvije državne ceste D53 i D38, te željeznička pruga Pleternica – Našice. Veći pritoci rijeke [[Londža|Londže]] koja pripada vodnom području sliva Save su potoci: Krajina, Dobra Voda, Lončarski potok, Pačica, Ruševac, Rosinac, Sovljanski potok i dr. == Povijest == {{Nedostaju izvori}} === Čaglin === Stari je Čaglin (Cheglyn) bio rasut po južnom obrežju, a novi Čaglin uz prugu i prema [[Bektež|Bektežu]]. Prvi puta se spominje kao posjed 1316. godine, a 1434. godine kao trgovište. U Čaglinu 1435. godine postoje 2 građanske i 44 kmetske kuće. Pretpostavlja se da se predturski Čaglin nalazio negdje uz [[Londža|Londžu]] prema [[Ruševo|Ruševu]], budući da se uz [[Londža|Londžu]] spominje ruševina stare crkve sv. Ivana Krstitelja. Do osnutka župe u [[Ruševo|Ruševu]] nakon Turaka, Čaglin je pripadao sesvetskoj župi (sv. XV.). Potkraj 19. i početkom 20. stoljeća u većem broju doseljavaju [[Česi u Hrvatskoj|Česi]] i [[Slovaci u Hrvatskoj|Slovaci]] iz jugoistočne i sjeverne [[Slovačka|Slovačke]] u sljedeća sela: [[Kneževac (Čaglin)|Kneževac]], [[Migalovci]], [[Stari Zdenkovac]] i Čaglin. === Milanlug === Selo [[Milanlug]] je dobio ime po nekadašnjem kutjevačkom vlastelinu [[Milan Turković|Milanu Turkoviću]], te šumi koja se nalazila na tom području imena Lug.<ref name="puljic"/> === Latinovac === Selo [[Latinovac]] se spominje 1413. i 1499. godine kao posjed gradiškog vlastelinstva. U srednjem vijeku zvalo se Krnjakovci. === Ruševo === Selo [[Ruševo]] je u općini po broju stanovnika na 4. mjestu odmah iz [[Milanlug|Milanluga]]. Prvi puta se spominje 1221. godine kao plemićki posjed, a 1251. godine kao naselje s crkvom Sv. Nikole. Kao župa spominje se 1335. godine, a kao vila i gospoštija 1422. godine. Samo je sjedište gospoštije bilo na brežuljku između [[Ruševo|Ruševa]] i [[Sovski Dol|Sovskog Dola]] gdje i danas leže opkopi kao ostaci nekadašnjega utvrđenog plemićkog dvorca. === Draganlug === Selo [[Draganlug]] dobilo je ime po [[Petar Dragan Turković|Draganu Turkoviću]], kutjevačkom veleposjedniku.<ref name="puljic">Puljić, Matej: [https://repozitorij.ffzg.unizg.hr/islandora/object/ffzg%3A3891/datastream/PDF/view Obitelj Turković kao privredni čimbenik razvoja i modernizacije požeške kotline] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211100345/https://repozitorij.ffzg.unizg.hr/islandora/object/ffzg:3891/datastream/PDF/view |date=11. veljače 2023. }}</ref> === Sovski Dol === Godine 1545. prvi puta se spominje selo Sovski Dol u turskom poreskom popisu i upravo je to dokaz da je selo postojalo i u srednjem vijeku i da mu ime nisu dali Turci nego netko drugi puno godina ranije. U blizini se nalazi [[Sovsko jezero]] koje se još naziva <nowiki>''Modrim okom Slavonije''</nowiki>. === Paka === Sljedeće selo iza [[Sovski Dol|Sovskog Dola]] na cesti do [[Đakovo|Đakova]] je [[Paka (Čaglin)|Paka]]. Od godine 1281., kada se [[Paka (Čaglin)|Paka]] prvi puta spominje, u njoj je živjelo više plemića i veleposjednika. Sastojao se od više zaselaka: Mala Paka kod sv. Katarine (današnja [[Paka (Čaglin)|Paka]]), Mala Paka kod sv. Imre ili Emerika (današnji [[Imrijevci]]), Kindrova Paka (današnje [[Kindrovo]]) i Kraljevska Paka. === Imrijevci === Najistočnije selo čaglinske općine su [[Imrijevci]]. [[Josip Buturac|Dr. Josip Buturac]] smatra da naziv ”Imbrijevci” dolazi od neznanja i samovolje školovanih ljudi. === Dobrogošće === Selo [[Dobrogošće]] se 1345. godine spominje prvi puta kao posjed plemića koji su imali pridjev “od Dobrogošća”. === Stojčinovac === Pretpostavlja se da se selo davno nazivalo Luna, što nagovještava stari naziv šume u blizini po imenu ''Lunjevac''. === Migalovci === [[Migalovci]] se spominju 1422., 1450. i 1498. godine. === Djedina Rijeka === Godine 1312. [[Djedina Rijeka]] se prvi puta spominje kao župa, a kasnije kao plemićki posjed i župa. [[Djedina Rijeka]] je danas poznata po međunarodnoj biciklističkoj utrci koja se održava svake godine 15. kolovoza i posvećena je časnoj sestri Josipi Nevistić koju su partizani ubili u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]. === Nova i Stara Ljeskovica === Selo Ljeskovica je nekada pripadalo našičkom plemićkom rodu Aba, a prvi puta se spominje 1322. godine. kao selo sa sedam kmetskih zemljišta i selišta. Na javnoj je draži 1882. godine Vjenceslav Turković, trgovac iz Karlovca, kupio kutjevački veleposjed uz izgrađenu željezničku prugu Pleternica - Našice, te izgradio pilanu u Irenovcu (stari naziv za [[Nova Ljeskovica|Novu Ljeskovicu]], no većina kuća iz toga razdoblja je srušeno) i podigao 50 kilometara uskotračne industrijske željezničke pruge kojom je dovozio sa svih strana iz okolnih planinskih šuma vlakovima tehnički drvni materijal na novu pilanu. === Sapna === Godine 1435. prvi puta se spominje [[Sapna (Čaglin)|Sapna]]. == Stanovništvo == Prema popisu stanovništva iz [[2021.]] godine, općina '''Čaglin''' ima 2111 stanovnika,<ref>{{Citiranje weba|title=Državni zavod za statistiku - Popis '21|url=https://popis2021.hr/|access-date=2022-03-22|website=popis2021.hr|archive-date=15. siječnja 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220115062703/https://www.popis2021.hr/|url-status=dead}}</ref> raspoređenih u 31 naselje. Ukupan broj kućanstava je 689 od kojih je 678 privatnih kućanstava, te 1336 stambenih jedinica od kojih je 1281 stanova za stalno stanovanje. Pad broja stanovnika u općini Čaglin može se primijetiti iz dolje navedenih podataka koji pokazuju pad broj stanovnika za 55,19 % u posljednjih 40 godina, za 46,26 % u posljednjih 30 godina, za 37,66 % u posljednjih 20 godina, te za 25,04 % u posljednjih 10 godina. {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Općina Čaglin |p1857=3393 |p1869=3608 |p1880=3038 |p1890=3694 |p1900=4969 |p1910=6862 |p1921=7281 |p1931=8926 |p1948=8034 |p1953=8250 |p1961=7573 |p1971=6334 |p1981=4711 |p1991=3928 |p2001=3386 |p2011=2723 |p2021=2111 |napomena=Nastala iz stare općine Slavonska Požega koja je 1991. promijenila ime u Požega. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Čaglin |p1857=202 |p1869=200 |p1880=160 |p1890=215 |p1900=347 |p1910=511 |p1921=548 |p1931=628 |p1948=580 |p1953=631 |p1961=680 |p1971=727 |p1981=677 |p1991=717 |p2001=677 |p2011=591 |p2021=478 |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} === Broj stanovnika općine Čaglin po naseljima === {| class="wikitable" |+ ! ! colspan="5" |Godina |- !Naselje !1981. !1991. !2001. !2011. !2021. |- |[[Čaglin]] |677 |717 |677 |623 |478 |- |[[Darkovac]] |20 |12 |14 |16 |13 |- |[[Djedina Rijeka]] |209 |165 |165 |131 |99 |- |[[Dobra Voda (Čaglin)|Dobra Voda]] |55 |29 |12 |18 |2 |- |[[Dobrogošće]] |30 |19 |11 |12 |11 |- |[[Draganlug]] |20 |10 |5 |3 | - |- |- |[[Duboka (Čaglin)|Duboka]] |177 |130 |72 |64 |38 |- |[[Imrijevci]] |123 |82 |51 |31 |19 |- |[[Ivanovci (Čaglin)|Ivanovci]] |52 |37 |18 |21 |16 |- |[[Jasik (Čaglin)|Jasik]] |48 |19 |3 |2 | - |- |- |[[Jezero (Čaglin)|Jezero]] |57 |33 |13 |11 |7 |- |[[Jurkovac]] |67 |60 |33 |18 |10 |- |[[Kneževac (Čaglin)|Kneževac]] |150 |131 |96 |90 |62 |- |[[Latinovac]] |175 |132 |84 |71 |50 |- |[[Migalovci]] |210 |153 |146 |130 |92 |- |[[Milanlug]] |290 |297 |243 |217 |209 |- |[[Mokreš]] |52 |38 |22 |20 |14 |- |[[Nova Lipovica]] |45 |42 |48 |38 |22 |- |[[Nova Ljeskovica]] |512 |575 |668 |498 |425 |- |[[Novi Zdenkovac]] |23 |19 |9 |10 |10 |- |[[Paka (Čaglin)|Paka]] |160 |96 |61 |33 |15 |- |[[Ruševo]] |429 |320 |310 |273 |182 |- |[[Sapna (Čaglin)|Sapna]] |180 |139 |90 |81 |62 |- |[[Sibokovac]] |90 |62 |53 |37 |22 |- |[[Sovski Dol]] |330 |205 |155 |120 |66 |- |[[Stara Ljeskovica]] |24 |15 |16 |7 |5 |- |[[Stari Zdenkovac]] |121 |63 |46 |33 |28 |- |[[Stojčinovac]] |18 |13 |7 |5 |2 |- |[[Veliki Bilač]] |78 |59 |49 |37 |27 |- |[[Vlatkovac]] |190 |151 |121 |85 |64 |- |[[Vukojevica]] |99 |105 |88 |77 |61 |- |'''UKUPNO''' |4711 |3928 |3386 |2816 |2111 |} == Gospodarstvo == Izgradnja željezničke pruge i stanice u Čaglinu uvelike je pospješila tadašnje gospodarstvo. Danas, u Čaglinu se nalaze tri trgovine, pekara, benzinska postaja, poštanski ured, ambulanta, željeznička stanica, autobusni kolodvor, frizerski salon, ljekarna, tri kafića i poljoprivredna ljekarna. U mjestu je i šumarija Hrvatskih šuma te veterinarska ambulanta. == Spomenici i znamenitosti == *[[Sovsko jezero]] *Crkva Sv. Alojzije Gonzaga == Obrazovanje == U Čaglinu se nalazi Osnovna škola Stjepana Radića, čija je ravnateljica prof. Slađana Švajda. 2020. godine otvorio se Dječji vrtić Čaglin koji se nalazi u blizini osnovne škole. == Šport == *Nogometni klub NK "Omladinac" koji se nalazi u Kolodvorskoj ulici *Školsko-sportska dvorana Čaglin koja se nalazi u blizini osnovne škole *Judo klub "Slavonac" == Zanimljivosti == *Kroz općinu Čaglin prolazi 18. meridijan == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.opcina-caglin.hr/ Službena stranica Općine Čaglin] *[https://opcina-caglin.hr/wp-content/uploads/2016/06/1.POLAZI%C5%A0TA.pdf Prostorni plan uređenja općine Čaglin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220303021729/https://opcina-caglin.hr/wp-content/uploads/2016/06/1.POLAZI%C5%A0TA.pdf |date=3. ožujka 2022. }} *[https://maps.arcanum.com/en/map/europe-18century-firstsurvey/?layers=163%2C165&bbox=2007998.0607190353%2C5680230.148497667%2C2021416.8734175416%2C5685018.164615238 Prva vojna izmjera Habsburške monarhije - karta] {{Mrva-općina}} {{GiO PSŽ}} [[Kategorija:Općine u Požeško-slavonskoj županiji]] 4xehnotvy3iz286biozb568cup4btz8 0 14936 7563705 7517333 2026-07-25T18:11:31Z ~2026-39912-33 366794 /* Povijest */ Ispravljen zatipak 7563705 wikitext text/x-wiki {{Infookvir općina u Hrvatskoj |ime = Konavle |vrsta = općina |grb = Opcina konavle grb.gif |zastava = |slika = |opis slike = |županija = {{Z+X|DNŽ}} |najbliži grad = |načelnica = |načelnik = Božo Lasić |naselja = [[#Općinska naselja|32 općinska naselja]] |površina = 210,1 |visina = |z. širina = 42.58 |z. dužina = 18.22 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 8607 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 20210 [[Cavtat]] |pozivni broj = |autooznaka = |web = {{URL|https://opcinakonavle.hr/}} |bilješke = }} '''Konavle''' su općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Nalaze se u [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanskoj županiji]]. == Općinska naselja == U sastavu općine su 33 naselja (stanje 2006.), to su: [[Brotnice]], [[Cavtat]], [[Čilipi]], [[Drvenik (Konavle)|Drvenik]], [[Duba Konavoska]], [[Dubravka (Konavle)|Dubravka]], [[Dunave]], [[Đurinići]], [[Gabrili]], [[Gruda]], [[Jasenice (Konavle)|Jasenice]], [[Komaji]], [[Kuna Konavoska]], [[Lovorno]], [[Ljuta (Konavle)|Ljuta]], [[Mihanići]], [[Mikulići (Konavle)|Mikulići]], [[Močići]], [[Molunat (Konavle)|Molunat]], [[Obod (Konavle)|Obod]], [[Palje Brdo]], [[Pločice]], [[Poljice (Konavle)|Poljice]], [[Popovići (Konavle)|Popovići]], [[Pridvorje (Konavle)|Pridvorje]], [[Radovčići]], [[Stravča]], [[Šilješki]], [[Uskoplje (Konavle)|Uskoplje]], [[Vitaljina]], [[Vodovađa]], [[Zastolje]], [[Zvekovica]]. == Zemljopis == Konavle su kraj smješten jugoistočno od Dubrovnika, na krajnjem jugu Republike Hrvatske, te graniče s [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]] i [[Crna Gora|Crnom Gorom]] (25&nbsp;km). Sjedište općine Konavle je u [[Cavtat]]u.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.opcinakonavle.hr/o_nama.html |title=Arhivirana kopija |journal= |access-date=22. svibnja 2007. |archive-date=13. siječnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080113191045/http://www.opcinakonavle.hr/o_nama.html |url-status=dead }}</ref> Ispod strmih litica [[Konavoske stijene|konavoskih stijena]] južno od naselja [[Popovići (Konavle)|Popovići]] nalazi se mala [[Pijesak|pješčana]] plaža [[Pasjača (Konavle)|Pasjača]] osebujne ljepote, koja je na portalu „Najbolja odredišta u Europi“ (''European Best Destinations'') proglašena najboljom europskom plažom 2020. godine. == Stanovništvo == {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Općina Konavle |p1857=9092 |p1869=9234 |p1880=9304 |p1890=9949 |p1900=10701 |p1910=9886 |p1921=9088 |p1931=9590 |p1948=8916 |p1953=8813 |p1961=8729 |p1971=8329 |p1981=8551 |p1991=9074 |p2001=8250 |p2011=8577 |p2021=8607 |napomena=Nastala iz stare općine Dubrovnik. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, općina Konavle imala je 8577 stanovnika, raspoređenih u 32 naselja: * [[Brotnice]] – 31 * [[Cavtat]] – 2153 * [[Čilipi]] – 933 * [[Drvenik (Konavle)|Drvenik]] – 52 * [[Duba Konavoska]] – 63 * [[Dubravka]] – 295 * [[Dunave]] – 155 * [[Đurinići]] – 96 * [[Gabrili]] – 210 * [[Gruda]] – 741 * [[Jasenice (Konavle)|Jasenice]] – 14 * [[Komaji]] – 275 * [[Kuna Konavoska]] – 17 * [[Lovorno]] – 183 * [[Ljuta (Konavle)|Ljuta]] – 194 * [[Mihanići]] – 96 * [[Mikulići (Konavle)|Mikulići]] – 88 * [[Močići]] – 447 * [[Molunat (Konavle)|Molunat]] – 212 * [[Palje Brdo]] – 130 * [[Pločice]] – 83 * [[Poljice (Konavle)|Poljice]] – 70 * [[Popovići (Konavle)|Popovići]] – 236 * [[Pridvorje (Konavle)|Pridvorje]] – 236 * [[Radovčići]] – 228 * [[Stravča]] – 60 * [[Šilješki]] – 22 * [[Uskoplje (Konavle)|Uskoplje]] – 136 * [[Vitaljina]] – 211 * [[Vodovađa]] – 190 * [[Zastolje]] – 150 * [[Zvekovica]] – 570 == Uprava == Od osamostaljenja na svim lokalnim izborima [[HDZ]] je samostalno ili s koalicijskim partnerima imao većinu u Općinskom vijeću. Za načelnika je pet puta biran Luka Korda, a od 2017. načelnik općine Konavle je Božo Lasić. Zamjenik načelnika je Ivo Radonić, a predsjednik Općinskog vijeća Ivo Simović. == Etimologija == Konavle dobivaju ime po latinskoj riječi ''canalis'', nekoj od njenih izvedenica ''canale'', ''canavia'', ''canabula'' ili istoznačnih lokalnih izraza ''konali'', a odnosi na vodovodne kanale koji su od izvora u selu Vodovađa preko Konavoskog polja napajali vodom antički<ref>Bego-Urban, Melita, ''Škrinja uspomena (Dubrovački jezični pabirci)'', 1. izd., Humanitarno društvo Župe dubrovačke, Zagreb, 2010., {{ISBN|978-953-99329-5-2}}, str.192.</ref> [[Epidaurum]] (današnji [[Cavtat]]). == Povijest == {{Nedostaju izvori – odjeljak}}[[Datoteka:Historical_map_of_Dalmatia_and_surroundings.jpg|desno|mini|250px| Konavle, Vitaljina i Sutorina u sastavu Dubrovnika]] Konavle su nastanjene još od [[paleolitik]]a i [[neolitik]]a. U 5. i 4. stoljeću pr. Kr. u ovom području su se nastanila ilirska plemena Plerejaca i [[Ardijejci|Ardijejaca]], a u 2. stoljeću pr. Kr. [[Rimljani]] koji su na mjestu grčke kolonije [[Epidaurus (Hrvatska)|Epidaura]] ([[Cavtat]]a) razvili važno trgovačko-pomorsko središte na sjecištu rimskih puteva. Osim ostataka rimskog vodovoda u blizini sela Vodovađe, o tome svjedoče ostatci [[Villa rustica|villae rusticae]], kultnih spomenika (Mitrejski spomenik u Močićima), grobovi, ostatci rimske ceste iznad Cavtata te mnoštvo ulomaka i arheoloških nalaza. U srednjem vijeku Konavle su bile dio [[Travunja|Travunje]] koja je u različitim razdobljima bila vezana vazalskim odosima za srpske, zetske i bosanske vladare. Arheološki nalazi i spomenici iz tog razdoblja su nekropole Bogumislkih [[stećak]]a u Konavoskim brdima, [[Gabrili]]ma, [[Mihanići]]ma i [[Dunave|Dunavama]], od kojih se najljepšim smatra [[stećak]] u [[Brotnice|Brotnicama]] na groblju [[crkva|crkve]] [[Sveti Toma Apostol|Sv. Tome]]. Međutim, tradicije govore o pripadnosti područja Konavala Dubrovniku, na koja se poziva i Dubrovačka Republika u nastojanjima da cjelokupno područje vrati pod svoju vlast. U povelji humske vlastele Sankovića navodi se da su ljudi ''staroga grada'', Epidaura, ''rodili i nasljedili vlastela grada Dubrovnika''.<ref>F. Miklosich, ''Monumenta serbica'', Viennae 1858., str. 217. Slično se tvrdi u još nekoliko isprava u razdoblju konca XIV. i početkom XV. st.</ref> Stare kronike dubrovačke bilježe istu tradiciju, uz [[Nikša Ranjina|N. Ranjinu]], [[Džono Rastić|Dž. Rastić]] navodi: Konavle su: ''najstarija jurisdikcija porušenoga grada Epadaura, pa se stoga i pristojalo da nakon 800 godina potomci Epidavrana ponovno steknu stari dominij nad Konavlima i Vitaljinom. Da su pak te zemlje pripadale Epidauru, o tome najjasnije svjedoči vodovodno kanal, izrađen ogromnim troškom, da bi se dovela voda u Epidaur s udaljenosti od 20 milja...''<ref>''Chronica ragusina Junii Restii'' (ab origine urbis usque ad annum 1451) item Joannis Gundulae (1451.{{--}}1484.). Digessit S. Nodilo. Zagrabiae 1893., MSHSM vol. 25., Scriptores vol. II., Ed. JAZU, str. 218.</ref> Iz navedenoga slijedo da baština stanovnika Epidaura pripada Dubrovčanima, čiji se poklisari i pred turskim sultanom godine 1430. izjašnjavaju: ''Konavle su bile zapravo dubrovačko vlasništvo u ono vrijeme kada je njihov grad još bio na prvotnom mjestu, ali su im to područje, a i druge zemlje, oteli kraljevi i gospoda.''<ref>[[Ćiro Truhelka]], »Konavoski rat (1430.{{--}}1433.)«, ''Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini'', XXIX{{--}}1917., Sarajevo, 1918., str. 182.</ref> Početkom [[15. stoljeće|15. st.]] Konavle su u općem sastavu [[Bosna|Bosne]] u rukama moćnih feudalaca, i to istočni dio pod Sandaljem Hranićem, a zapadni (uključujući Cavtat i Obod) pod braćom Petrom i Radoslavom Pavlovićem. Intenzivnim pregovorima i diplomacijom [[Dubrovačka Republika]] 24. lipnja [[1419.]] g. dolazi u posjed istočnog dijela Konavala (od Popovića do Soko kule i rta Oštro) kupoprodajnim ugovorom sklopljenim sa Sandaljem Hranićem, koji je zauzvrat dobio palaču u Dubrovniku, zemlju u Župi vrijednu 3000 dubrovačkih perpera i godišnji danak od 500 perpera, te 36000 perpera ili 12000 dukata u gotovini. Nakon osam godina, 31. prosinca [[1426.]] Dubrovčani su kupili i preostali Zapadni dio Konavala s [[Cavtat]]om i [[Obod (Konavle)|Obodom]] od Radoslava Pavlovića, uz iste uvjete kao i istočni dio. [[Datoteka:Das Fürstentum Montenegro im Jahre 1862.jpg|thumb|right|200px|Dio Konavala unutar Kraljevine Dalmacije, Boka kotorska i primorje i Crna Gora, 1862.]] [[Datoteka:Kneževina Konavle - zemljovid, Volim Konavle 5-2019.jpg|mini|desno|250px|Kneževina Konavle, slika iz Kneževa dvora u Pridvorju]] Dubrovačka vlada je Konavle proglasila svojim feudalnim posjedom, kojim je upravljao [[knez]] ustoličen u Pridvorju. Spomenici iz tog doba su [[Knežev dvor u Pridvorju]] i [[Sokol grad (Konavle)|Sokol grad]], važna obrambena utvrda krajnjeg dubrovačkog juga. Godine [[1423.]] dubrovačka vlada učvrstila je svoju vlast u istočnom dijelu Konavala. Cijelu obradivu površinu podijelila je na 37 decena. Svaki decen imao je 10 dijelova, a svaki dio 4 četvrtine. Četvrtina je iznosila 6 do 9 zlatica površine (zlatica ili solad=1678 m²), dio je sadržavao 24 do 36 zlatica. Vlada je isprva odlučila Konavljanima oduzeti svu zemlju i sve ih učiniti kmetovima, ali ipak je popustila i dopustila da 66 obitelji vlastelinčića i dalje uživa i obrađuje vlastitu zemlju (3 do 12 zlatica). Godine 1427. kad je kupljen zapadni dio Konavala podijeljen je na 38 decena obradive zemlje, a ništa nije ostavljeno vlastelinčićima. Od 1430. do 1433. trajao je [[Konavoski rat]] koji je umnogome utjecao na stanje u Bosni, Humu i Dubrovniku, te je uvelike promijenio stanje u jugoistočnoj Europi.<ref>Pavo Živković, Ivana Jakić, Marija Brandić, »<span class="plainlinks">[https://hrcak.srce.hr/clanak/118298 Uloga bosanskog kralja u Konavoskom ratu (1430. – 1433.)]</span>«, ''Povijesni zbornik : godišnjak za kulturu i povijesno nasljeđe'', sv. 2., br. 3., mjeseca listopada 2008.</ref> Planine su Dubrovčani [[1442.]] podijelili među vlastelu, dio je dobio hrvatski ban [[Matko Talovac]]. Međutim, u 15. stoljeću [[Osmansko Carstvo|Turci]] su zauvijek oduzeli Dubrovčanima Planine. Pašnjaci, šume, dubrave, vode i lokve bili su zajedničko dobro. Svatko se smio besplatno služiti, ubirati plodove, sjeći, pasti, voditi na ispašu itd. Jedino je bilo zabranjeno posjeći drvo koje pruža hlad stoci i dubove koji rađaju [[žir]] za svinje. Uzgajane su [[ovca|ovce]], [[koza|koze]], [[magarac|magarad]], [[konj]]i i [[goveda]]. Samo je država smjela zidati mlinove, ograđivati solane, podizati stupe za stupanje [[lan]]a i [[konoplja|konoplje]] i valjaonice za valjanje [[vuna|vune]] i zidati crkve i kuće u vapnu. Sađeni su [[pšenica]], [[raž]], [[ječam]], [[proso]], sijerak, bijeli i crveni [[luk]], [[bob]], [[sočivo]], [[leća]], [[tikva|tikve]], [[kupus]], [[krumpir]], [[kukuruz]], [[grah]], [[smokva]], [[orah]], [[murva]], [[šljiva]], [[kruška]], [[jabuka]], [[oskoruša]], [[badem|mjendul]], [[limun]], [[naranča]], [[šipak]], [[marelica|kaiš]], [[vinova loza]] i [[maslina]]. Seljak je zadržavao 3/4, a gospodaru je pripadala 1/4 uroda. Konavoskom knežijom upravljao je knez kojega je biralo Veliko vijeće na 6 mjeseci (poslije godinu dana). Nije smio biti uzastopce biran. Sudio je u parnicama (krađa, tučnjava, provala, razmirica i sl.), u početku je uz njega stajala porota. Teže slučajeve vodio je na dubrovački sud. Preslušavao je svjedoke, hitao bjegunce, nadzirao obrađivanje gospodareve zemlje, izvršavao kazne, nadzirao stražarenje na granici, popravljanje i gradnju javnih putova, zidanje utvrda, iskrcavanje brodova. Zapovijedao je vojskom (vojna obveza obuhvaćala je Konavljane od 20. do 60. godine života). Vojna služba bila je besplatna, s tim da vojnici sudjeluju u diobi plijena. Katkad bi dobili 2 groša dnevnice. U slučajevima ratne opasnosti narod se sklanjao u Soko kulu, Cavtat, Molunat ili rt Oštro na ulazu u Boku. Radi uspješne obrane uz kneza je postojao i kapetan. On je prebivao u Cavtatu, tako da su Cavtat i Obod tvorili kapetaniju unutar konavoske knežije. Knez je boravio u dvoru u Pridvorju, gdje je podignut i samostan. Uz kneza je na dvoru stanovao kancelar koji je stilizirao kneževe odluke, pisao pozive, vodio zapisnike saslušavanja, sastavljao tužbe i agrarne, obrtničke i kupoprodajne ugovore, novčane obveznice, oporuke itd. Spisi konavoske kancelarije izgorjeli su na početku 19. stoljeća pa je iscrpnija povijest Konavala gotovo nepoznata i zauvijek izbrisana. Kancelari su u početku bili svećenici, a kasnije svjetovnjaci koje je postavljala vlada. Kaznaci ili glavari koje je birao narod vodili su računa o porezima. Nakon bune [[29. ožujka]] [[1800.]] donesene su nove norme. Rabota smije trajati 90 dana uračunavajući dane kad se ne radi ili putuje iz mjesta u mjesto, gospodar kmetu kad rabotā mora dnevno dati 2 kutla (oko 1,6 l) zdrava [[vino|vina]], 30 unča (oko 0,72&nbsp;kg) pšenična [[kruh]]a, kutao (oko 0,8&nbsp;kg) sočiva za prismok, dovoljno [[sol]]i i [[ulje|ulja]] za začin ili protuvrijednost u novcu. Na blagdane ili kišne dane kmetu pripada polovina od toga. Prvi konavoski knez bio je Marin Gundulić, izabran [[25. svibnja]] 1420. Posljednji je bio Vlaho Bernarda Kabužić ([[1807.]]). Ukupno ih je bilo 520: 50 Sorkočevića, 44 Gundulića, 41 Bunić, 38 Gučetića, 35 Crijevića, 32 Kabužića, 31 Menčetić, 30 Rastića, 26 Đurđevića, 25 Pucića, 19 Prokuljevića, po 17 Gučetića i Palmotića, po 16 Saraka i Džamanjića, 11 Ranjina, 10 Tudiševića, te nešto Basiljevića, Benešića, Binčulića, Bondića, Božidarevića, Bučinčića, Buća, Gradića, Lučića, Natalića, Prodančića, Volčevića i Zlatarića. Prvi knez i njegovi nasljednici birani su u senatu, a ostali u Velikom vijeću. Za kneza je mogao biti biran vlastelin koji je navršio 30 godina. Godine [[1660.]] ta je dob snižena na 25 godina, osim za [[ston]]skog i [[Lastovo|lastovskog]] kneza. No [[1739.]] je propisano da konavoski knez ne smije biti mlađi od 30 godina. Izborni mandat je do 1636. trajao 6 mjeseci, a otada godinu dana. Izabrani knez nije smio otkazati službu pod kaznom od 100 perpera, a to je bez kazne mogao učiniti svaka 2 mjeseca u mandatu od 6 mjeseci. Knez je za potrebe službe morao imati 2 knežaka, 1 svećenika i 3 konja. Kneževa plaća iznosila je 500 perpera za 6 mjeseci, a [[1421.]] snižena je na 250 perpera s tim da više nije dužan uzdržavati ni knežake ni svećenika nego samo 3 konja. Knežak ima plaću 4,5 perpera mjesečno, a svećenik 6 perpera. 1427. poslije dobivanja drugog dijela povećan je broj knežaka s 2 na 6, a konja s 3 na 4. Kneževa plaća iznosi 500 perpera, a svećenikova 90. Dodijeljen je jedan vice-knez sa sjedištem u Površi, a [[1435.]] drugi sa sjedištem u Mrcinama (danas Dubravka). Oni su prvenstveno zaduženi za organiziranje straža. [[1597.]] Konavljani su imali 7 trgovačkih [[jedrenjak]]a, [[1605.]] iz Cavtatske kapetanije 6 velikih i 8 manjih. Od [[1642.]] do [[1651.]] posjedovali su 2 pulake, 2 fregate, 3 filjuge, 4 gripa, 3 tartane i 7 čamaca. Od [[1704.]] do [[1734.]] Cavtaćani su imali 31 trgovački jedrenjak međunarodnog značenja, a cijela Dubrovačka Republika 85. Od 1734. do [[1744.]] imali su 28 jedrenjaka (10 tartana ukupne nosivosti 354 kara, 9 filjuga 161 kara, 3 pulake 171 kara, 3 fregaduna 138 kara, 1 vašel 44 kara, 1 marsilijan 59 kara, 1 tartanela 12 kara). Od [[1745.]] do [[1759.]] je 50 pomorskih kapetana iz Konavala, 37 s [[Pelješac|Pelješca]], 21 iz Grada i [[Gruž]]a. Potkraj 18. i u početku 19. stoljeća postojale su pomorske linije Obod-Cavtat-Dubrovnik Matka Herendije, Cavtat-Dubrovnik Tonka Kazilara i Cavtat-Dubrovnik Tonka Miljana. Konavle ostaju u sastavu Dubrovačke Republike kao njena najveća žitnica sve do njenog ukidanja 1808. godine. Nakon kratkotrajne francuske okupacije, Konavle su poharali crnogorski i ruski osvajači, da bi nakon [[Bečki kongres|Bečkog kongresa]] 1815. prešle zajedno s ostatkom dubrovačkih posjeda pod Austrijsku vlast. Velike poplave uništile su [[grožđe]] [[1905.]] i [[1906.]], a [[1901.]] bila je puštena u promet željeznička pruga. U drugoj polovini 19. stoljeća dolaze prve škole, telegrafi i parobrodi. Prva niža muška pučka škola otvorena je u Cavtatu [[1824.]], a vodio ju je profesor Niko Gjurian. U Cavtatu je [[pošta]] otvorena [[1840.]], a prvi [[telegraf]] proradio je [[12. studenog]] [[1865.]] U Grudi je pošta otvorena [[1. listopada]] [[1866.]], a telegraf je proradio [[1839.]] U Mrcinama pošta [[1908.]] U Pločicama pošta [[29. rujna]] [[1907.]], a telegraf [[3. srpnja]] [[1912.]] U Čilipima pošta [[21. rujna]] 1907., a telegraf [[22. prosinca]] [[1909.]] Godine [[1929.]] u Cavtatu borave 1 063 turista, od toga 135 inozemnih. Za usporedbu [[1979.]] boravi 56 425 turista, 38 533 inozemna. Na Zvekovici je između dva svjetska rata prijevoz (Herceg-Novi – Dubrovnik) obavljao Mijo Raše [[kočija]]ma kapaciteta 5-8 putnika, a kasnije [[autobus]]ima 20-25 putnika. Od [[1925.]] Stanoš Vuko vozio je od Grude do Dubrovnika oko 1,5 sat autobusom kapaciteta 20-25 putnika. Iz Čilipa su za Dubrovnik vozili Mustahinić, Bošković, Borovinić, Krilanović i Vlahutin. Nakon rata, [[1956.]] zadruga Gruda kupila je mali autobus TAM koji je [[1957.]] pripojen poduzeću Konavle i vozio je na crti Pločice-Gruda-Dubrovnik. Poslije toga uvedena je crta Dubravka-Gruda-Dubrovnik, a [[1959.]] Dubrovnik-Herceg-Novi, Dubrovnik-Ston-Trpanj i Konavle-Dubrovnik-Split. Godine [[1961.]] ukinuto je poduzeće Konavle i pripojeno dubrovačkom poduzeću Libertas. Okupacija i razaranje JNA i četničkih postrojbi u listopadu 1991. praćena pljačkaškim pohodom crnogorskih civila posljednji je u nizu napada koje su Konavle pretrpjele od istočnih susjeda. [[Datoteka:Konavosko polje - pogled sa vrha sv. Ilija.JPG|mini|desno|250px|Konavosko polje – pogled s vrha sv. Ilije]] == Kulturno naslijeđe == Naselja u Konavlima do danas su zadržala izgled tradicijske kamene arhitekture koja govori o odnjegovanosti svih segmenata života, kulturi stanovanja, kulturi obrade zemlje i poštovanju tradicijskih zasada i osjećaja pripadnosti prostornom ambijentu Konavala. Kroz Gornju Bandu Konavala susrećemo zaseoke monumentalne zadružne arhitekture ( npr. Miljanići i Uskoplje), a u ovom rubnom području ističe se spomenik Soko-kula, strateški vrlo važna srednjovjekovna utvrda, smještena u brdskom prijevoju prema hercegovačkom zaleđu. [[Čilipi]] su kulturni centar Konavala, poznati po svojim nedjeljnim folklornim priredbama, na kojima se turisti mogu upoznati s konavoskim tradicijama te uživati u čuvenoj konavoskoj narodnoj nošnji, plesovima i tradicionalnom konavoskom vezu.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.tzcavtat-konavle.hr/nosnja.php?lang=hr |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20081003121401/http://www.tzcavtat-konavle.hr/nosnja.php?lang=hr |archive-date=3. listopada 2008. |access-date=21. studenoga 2008.}}</ref> [[Franjevci|Franjevački samostan]] s crkvom [[Sveti Vlaho|Sv. Vlaha]] u [[Pridvorje (Konavle)|Pridvorju]], najveća je građevina javne, svjetovne, vjerske i upravne namjene [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]] u Konavlima. Stari grad [[Cavtat]] klasičan je primjer dubrovačkog urbanizma i planske gradnje naselja granične utvrde sa zidinama i obrambenim jarkom, u kojemu i danas očuvan raspored ulica nalik dubrovačkoj četvrti Prijeko. U toploj atmosferi urbane cjeline stare jezgre [[Cavtat]]a, ističe se kuća [[Vlaho Bukovac|Vlaha Bukovca]] – muzej ambijetalnog gradskog prostora, atelje i galerija umjetnina najznačajnijeg hrvatskog slikara akademskog realizma. Mauzolej obitelji [[Račić]] na groblju [[Sveti Roko|Sv. Roka]] u Cavatu remek je djelo poznatog kipara [[Ivan Meštrović|Ivana Meštrovića]]. Knežev dvor iz [[16. stoljeće|16. st.]] smješten uz cavtatsku rivu, nekadašnje je sjedište dubrovačkog kneza, a danas galerija i zbirka umjetnina zaklade [[Baltazar Bogišić|Baltazara Bogišića]], poznatog pravnika, jurista, pravnog povjesničara i sakupljača slavenskog etnografskog nasljeđa iz [[19. stoljeće|19. st.]] Pinakoteka župne crkve [[Sveti Nikola|Sv. Nikole]] čuva vrijedno sakralno blago koje je prikupljano kroz stoljeća. Franjevački kompleks i crkva Gospe od Snijega poznata je po Politpihu Vicka Dobričevića, jednom od predstavnika Dubrovačke renesansne slikarske škole. [[Mijo Šiša Konavljanjin]] svojim radovima izloženim u galeriji u Mihanićima nastoji iz zaborava otrgnuti autentične konavoske krajolike i slike iz života konavoskog puka. == Gospodarstvo == [[Datoteka:Snježnica 01.JPG|mini|280px|Planina [[Sniježnica Konavoska|Sniježnica]] nad konavoskim poljem]] [[Gospodarstvo]] je tradicionalno temeljeno na [[poljoprivreda|poljoprivredi]], ali se stanovništvo razvojem [[turizam|turizma]] uglavnom baziralo na turizam (hoteli) i promet (Zračna luka Dubrovnik, [[Čilipi]]). [[Zračna luka]] donijela je velike mogućnosti mlađoj populaciji Konavala, ali se zbog toga velika većina ljudi odrekla tradicionalnog obrađivanja polja. Od poljoprivrednih kultura uzgaja se pretežito vinova loza te sve vrste voća i povrća, a zbog plodne zemlje, povoljnih klimatskih uvjeta i obilja vode konavosko je polje bilo glavna opskrba poljoprivrednim dobrima u [[Dubrovačka Republika|Dubrovačkoj Republici]]. == Poznate osobe == * [[Baltazar Bogišić]] – pravnik * [[Vlaho Bukovac]] – slikar * [[Tereza Kesovija]] – pjevačica * [[Niko Pulić]] – automobilistički as * [[Frano Supilo]] – novinar i publicist * [[Miho Klaić]] – političar * [[Rafo Bogišić]] – znanstvenik * [[Stijepo Obad]] – znanstvenik * [[Luko Zore]] – filolog * [[Mato Vodopić]] – književnik * [[Luko Paljetak]] – pjesnik * [[Miho Demović]] – glazbeni povjesničar i muzikolog * [[Stijepo Mijović Kočan]] – pjesnik * [[Zvonimir Deranja]] – nogometaš * [[Ratko Zvrko]] – hrvatski pjesnik * [[Niko Bete]] – hrvatski pjevač == Obrazovanje == U Konavlima trenutno djeluju dvije osnovne škole, na Grudi i u [[Cavtat]]u, s nizom područnih škola. Stanovništvo srednju školu polazi uglavnom u [[Dubrovnik]]u, te na fakultetima u Hrvatskoj. == Kultura == === Konovizija === Konovizija je natjecanje u pjevanju na kojem može sudjelovati po jedan predstavnik iz svakog konavoskog sela. Osmišljeno je po uzoru na [[Pjesma Eurovizije|Pjesmu Eurovizije]]<ref>{{Citiranje novina|last=DV|date=2018-03-02|title=NATJECANJE KONAVOSKIH SELA U PJEVANJU Pobjednik Konovizije je Mato Dimnić Oluja iz Pridvorja!|language=hr|work=Dubrovački vjesnik|url=https://dubrovacki.slobodnadalmacija.hr/dubrovnik/zupanija/konavle/natjecanje-konavoskih-sela-u-pjevanju-pobjednik-konovizije-je-mato-dimnic-oluja-iz-pridvorja-534051|access-date=2024-10-08}}</ref> te se održava godišnje od [[2018.]] godine.<ref>{{Citiranje weba|title=Godine|url=https://konovizija.com.hr/povijest-godine/|access-date=2024-10-08|website=Konovizija|language=en-US}}</ref> Voditelji programa su Toni Čeović (ujedno i pokretač natjecanja),<ref>{{Citiranje novina|last=G.B.|date=2024-02-11|title=Konovizija 007 opet oduševila: Renato Benković donio pobjedu Obodu, oboreni rekordi gledanosti|language=hr|work=Dubrovački vjesnik|url=https://dubrovacki.slobodnadalmacija.hr/dubrovnik/moskar/zabava/konovizija-007-opet-odusevila-renato-benkovic-donio-pobjedu-obodu-oboreni-rekordi-gledanosti-1362944|access-date=2024-10-08}}</ref> Kate Lujo (od 2021.) te Juraj Magud.<ref>{{Citiranje weba|last=Net|first=Dubrovnik|date=2024-01-08|title=KONOVIZIJA: Ne mijenja se "dobitna kombinacija" voditelja|url=https://www.dubrovniknet.hr/konovizija-ne-mijenja-se-dobitna-kombinacija-voditelja/|access-date=2024-10-08|website=DubrovnikNet|language=hr}}</ref> Program se svake godine emitira uživo na televiziji Libertas.<ref>{{Citiranje weba|title=Suradnja se nastavlja: Prijenos Konovizije i dalje na Libertas televiziji!|url=https://www.glasgrada.hr/zanimljivosti/medijski-partner-od-pocetka-suradnja-se-nastavlja-prijenos-konovizije-2021-i-dalje-na-libertas-televiziji|access-date=2024-10-08|website=www.glasgrada.hr|language=hr}}</ref> == Šport == Najpoznatiji športaši iz Konavala su vaterpolisti. Većina njih je svoju karijeru započela u VK Cavtat, a nastavila u dubrovačkom [[VK Jug]]. Luko Vezilic i [[Goran Sukno]] su sudjelovali u osvajanju trofeja Kupa prvaka [[1980.]] godine. Isti dvojac na [[olimpijske igre|Olimpijskim igrama]] u [[Moskva|Moskvi]] [[1980.]] godine osvaja srebro. Goran Sukno sudjeluje u osvajanju zlatnog odličja u [[Los Angeles]]u [[1984.]] godine. Serija uspjeha se nastavlja i [[1986.]] kad Sukno kao kapetan, na [[Svjetska prvenstva u vaterpolu|Svjetskom prvenstvu]] [[1986.]] godine u [[Španjolska|Španjolskoj]], podiže pobjednički pokal. Na [[XXVI. Olimpijske igre – Atlanta 1996.|Olimpijskim igrama u Atlanti 1996.]] godine Jugaš [[Maro Balić]] osvaja srebrnu medalju – prvo odličje za Hrvatsku na jednom velikom natjecanju. [[Zvonimir Deranja]] je najpoznatiji nogometaš iz Konavala. Nastupao je za prvoligaša iz Splita [[HNK Hajduk Split|HNK Hajduk]] i mladu reprezentaciju. == Literatura == * ''Konavoski zbornik'', I. sv., »Konavle« — društvo za znanstvene i kulturne djelatnosti, Dubrovnik, 1982., {{NSK-zapis|id=000046588}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{WProjekti |commons= |commonshr= |commonscat= Konavle |commonscathr= Konavle }} * [http://www.opcinakonavle.hr/ Službena stranica Općine Konavle] * [https://enciklopedija.hr/clanak/32705 Konavle u Hrvatskoj enciklopediji LZMK] {{GiO DNŽ}} {{Naselja u sastavu Općine Konavle}} [[Kategorija:Općine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji]] [[Kategorija:Konavle| ]] 4yeldpfo8nghr9duuut2y3bvbrydgpv 0 17914 7563747 7487698 2026-07-25T20:32:38Z ~2026-41535-99 367748 /* Prvenstva Hrvatske od 1992. */ 7563747 wikitext text/x-wiki {{Nogometni klub | ime kluba = NK Zagreb | puno ime = Nogometni klub Zagreb | slika = NK Zagreb.svg | nadimak = ''Pjesnici'' | godina osnivanja = <!---PREMA KLUPSKOJ WEB-STRANICI, ONA NE POSTOJI, STOGA JE NE NAVODITI! ---> | igralište = ZAGREBello, [[Zagreb]] | navijači = Bijeli anđeli | kapacitet stadiona = | direktor = | trener = | liga = [[4. nogometna liga Središte Zagreb|4. NL Središte Zagreb – podskupina A]] | sezona = [[4. NL Središte Zagreb 2024./25.|2024./25.]] | plasman = 10. | igrači = | pattern_la1=_nk_zagreb|pattern_b1=_nk_zagreb|pattern_ra1=_nk_zagreb | leftarm1=FFFFFF|body1=FFFFFF|rightarm1=FFFFFF|shorts1FFFFFF|socks1=FFFFFF | pattern_la2=_nk_zagreb_away|pattern_b2=_nk_zagreb_away|pattern_ra2=_nk_zagreb_away | leftarm2=E21A22|body2=FFFFFF|rightarm2=E21A22|shorts2=E21A22|socks2=E21A22 }} [[Datoteka:Nk_zagreb_svi_grbovi.JPG|mini|Klupski grbovi tijekom povijesti]] [[Datoteka:NKZagreb do90.svg|mini|150px|Jedan od povijesnih klupskih grbova <!---NETOČNO JE DA JE KORIŠTEN DO 1990.!---->]] [[Datoteka:NKZagreb90-08.svg|mini|150px|Jedan od povijesnih klupskih grbova <!---NETOČNO JE DA JE KORIŠTEN OD 1990.!---->]] '''Nogometni klub Zagreb''' [[Hrvatska|hrvatski]] je [[nogomet]]ni klub iz grada [[Zagreb]]a. Trenutačno se natječe u [[4. nogometna liga Središte Zagreb|4. nogometnoj ligi Središte Zagreb – podskupina A]]. == Povijest kluba == === U Jugoslaviji === Prema klupskoj web-stranici klub nema godinu osnutka.<ref name="pov">[https://web.archive.org/web/20110721101838/http://nkzagreb.hr/main.asp?dir=oklubu&vijestid=13 Povijest kluba], NK Zagreb, pristupljeno 4. lipnja 2026.</ref> Također navodi da je tijekom povijesti početak kluba pogrešno povezivan s [[PNIŠK|PNIŠK-om]], najstarijim zagrebačkim klubom koji je osnovan 1903., no ne postoji nikakva veza između PNIŠK-a i NK Zagreb.<ref name="pov" /> Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] ukinuti su mnogi dotadašnji sportski klubovi koji su djelovali za vrijeme [[NDH]] te su formirana fizkulturna društva. Među njima su [[ŠK Grafičar Zagreb|Grafičar]] (sindikat grafičara), [[RŠK Amateur Zagreb|Amater]] (sindikat kožaraca), [[FD Sloboda Zagreb|Sloboda]] (sindikat javnih službenika) i [[NK Ravnice|Tekstilac]] (sindikat tekstilaca). Osnovana su 1945. te su izuzev Slobode djelovale tijekom [[međuraće|međuraća]]. Ta fiskulturna društva spojila su se 10. listopada 1946. u '''Fizkulturno društvo Zagreb'''.<ref>Bogdan Cuvaj, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1978&broj=00036&page=3116 Ime grada Zagreba imala su četiri kluba], Povijest sporta, rujan 1978., br. 36., str. 3116.</ref><ref name="Olimp">Miroslav Šarić, [https://www.hdps.hr/images/olimp-clanci/31_36-37.pdf Devet desetljeća najzagrebačkijeg nogometnog kluba], Olimp, lipanj 2009., br. 31., str. 37.</ref><ref>[https://efk.lzmk.hr/web/viewer.html?file=../stranice/vol2/efk2-500-501.pdf Enciklopedija fizičke kulture 2 P-Ž], Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1977., str. 501.</ref><ref name="maks">[https://web.archive.org/web/20160304220514/http://nk-maksimir.hr/omjeri_s_klubovima/zagreb.htm Zagreb], NK Maksimir Zagreb, pristupljeno 4. lipnja 2026.</ref> Fizkulturno društvo Zagreb imalo je sekcije za [[atletika|atletiku]], [[biciklizam]], [[hokej na travi]], [[kuglanje]], [[nogomet]], [[planinarenje]], [[rukomet]], [[skijanje]], [[stolni tenis]], [[streljaštvo]], [[tenis]] i [[veslanje]].<ref name="Olimp" /> Dana 8. listopada 1948. mijenja ime u '''Sportsko društvo Zagreb''', dok je nogometna sekcija postala '''Nogometni klub Zagreb'''.<ref name="Olimp" /> Zagreb se kao [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu|drugoligaš]] 7. veljače 1952. spojio s tadašnjim [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu|prvoligašem]] [[NK Milicioner Zagreb|Borcem]].<ref name="maks" /><ref name="NL">[https://nogomet.lzmk.hr/clanak/2546 Zagreb, NK], Nogometni leksikon, pristupljeno 4. lipnja 2026.</ref> Tako je Zagreb promaknut u Prvu saveznu ligu.<ref name="NL" /> Iz Prve savezne lige ispao je [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1952./53.|1952./53.]] U sezoni [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1953./54.|1953./54.]] osvojio je Drugu saveznu ligu, pritom izborivši povratak u Prvu saveznu ligu u kojoj se natjecao od [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1954./55.|1954./55.]] do [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1957./58.|1957./58.]] Dana 9. kolovoza 1960. ugašen je obnovljeni klub [[ŠK Grafičar Zagreb|Grafičar]] čiji su članovi i igrači prešli u Zagreb koji se od tad zove '''Grafički nogometni klub Zagreb'''.<ref name="maks" /><ref>[https://web.archive.org/web/20160422035658/http://nk-maksimir.hr/omjeri_s_klubovima/graficar.htm Grafičar], NK Maksimir Zagreb, pristupljeno 4. lipnja 2026.</ref> Iste godine<!---1960.---> NK Zagreb je istupio iz SD Zagreb.<ref name="Olimp" /> Kasnije{{pojasniti|kada?}} mijenja ime u '''Nogometni klub Zagreb'''. U sezoni [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1960./61.|1960./61.]] ispao je iz Druge savezne lige – Zapad u Zagrebačku zonu koju osvaja dvaput zaredom ([[Zagrebačka nogometna zona 1961./62.|1961./62.]] i [[Zagrebačka nogometna zona 1962./63.|1962./63.]]). Zatim se [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1963./64.|1963./64.]] plasirao u Drugu saveznu ligu – Zapad koju je iste sezone osvojio te pritom izborio plasman u Prvu saveznu ligu. U sezoni [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1964./65.|1964./65.]] ostvario je svoj najveći ligaški uspjeh za vrijeme Jugoslavije – 6. mjesto u Prvoj saveznoj ligi. Te sezone bio je najbolji zagrebački klub ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] je bio 8., a [[NK Trešnjevka Zagreb|Trešnjevka]] 14.). NK Zagreb je te sezone vodio [[Gustav Lechner]], dok je [[Zlatko Dračić]] s 23 pogotka u 26 utakmica bio najbolji strijelac lige.<ref>[https://www.historical-lineups.com/wp-content/uploads/2015/11/1963-1965.pdf Statistika], historical-lineups.com, pristupljeno 4. lipnja 2026.</ref> Prvoligaški status NK Zagreb izgubio je u sezoni [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1969./70.|1969./70.]] Kao prvak [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1972./73.|Druge savezne lige – Zapad 1972./73.]] izborio je kvalifikacije za Prvu saveznu ligu. U prvom susretu odigranom na [[Stadion Maksimir|Maksimiru]], remizirao je 0:0 s [[FK Famos Hrasnica|hrasničkim Famosom]] pred 45 ili 50 tisuća gledatelja. U uzvratu je Famos izgubio 1:2.<ref>Miroslav Savić, [https://web.archive.org/web/20160304071755/https://cafehrasnica.com/Podsjetnik/PODSJETNIK_FK_FAMOS.pdf FK FAMOS HRASNICA 1953 - 1993], 2010., str. 5., 19–21.</ref><ref>[https://www.historical-lineups.com/wp-content/uploads/2025/01/Qualifiers.pdf KVALIFIKACIJE 1973.], historical-lineups.com, str. 1–2., pristupljeno 4. lipnja 2026.</ref> Zagreb je u idućem, ujedno i posljednjem krugu kvalifikacija igrao protiv [[NK Osijek|Osijeka]]. Prvi susret koji je igran u [[Osijek]]u završio je bez golova. U uzvratu, pred više od 64 tisuća gledatelja što predstavlja najgledaniji sportski događaj u hrvatskoj povijesti, Zagreb je na Maksimiru sa 6:5 pobijedio Osijek na penale, nakon što je susret završio 2:2.<ref>Robert Šola, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/najveci-posjet-na-svim-sportskim-priredbama-ikad-odigranim-u-hrvatskoj-maksimirski-rekord-drzi-dramaticna-utakmica-u-kojoj-uopce-nije-igrao-dinamo-9138233 NAJVEĆI POSJET NA SVIM SPORTSKIM PRIREDBAMA IKAD ODIGRANIM U HRVATSKOJ Maksimirski rekord drži dramatična utakmica u kojoj uopće nije igrao Dinamo], [[Sportske novosti]], objavljeno 20. srpnja 2019., pristupljeno 4. lipnja 2026.</ref><ref>Tomislav Dasović, [https://www.vecernji.hr/sport/pred-64168-gledatelja-pola-osijeka-preselilo-se-u-maksimir-1099487 Pred 64.168 gledatelja: 'Pola Osijeka preselilo se u Maksimir'], [[Večernji list]], objavljeno 15. srpnja 2016., pristupljeno 4. lipnja 2026.</ref> Zagreb je [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1973./74.|1973./74.]], u svojoj prvoj povratničkoj sezoni, završio na posljednjem mjestu te tako ponovno ispao iz lige. Kao prvak [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1975./76.|Druge savezne lige – Zapad 1975./76.]] izborio je Prvu saveznu ligu u kojoj je ostao do [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1978./79.|1978./79.]] kada je ponovno ispao u Drugu saveznu ligu – Zapad. Zagrebu je 1980. pripojen [[NK Zagrebački plavi|Zagrebački plavi]]. Na lokaciji igrališta tog kluba u Veslačkoj ulici kasnije je sagrađen kompleks ZAGREBello na kojem danas domaće utakmice igra NK Zagreb.<ref>[https://nogomet.lzmk.hr/clanak/2551 Zagrebački plavi], Nogometni leksikon, pristupljeno 4. lipnja 2026.</ref><ref>B. Vukina, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/trener-starih-licina-pronasao-formulu-20120109 Trener Starih Ličina pronašao formulu], Tportal, objavljeno 9. siječnja 2012., pristupljeno 4. lipnja 2026.</ref> Posljednji naslov Druge savezne lige – Zapad ostvario je [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1979./80.|1979./80.]], a u Prvoj saveznoj ligi se zadnji put natjecao [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1980./81.|1980./81.]] i [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1981./82.|1981./82.]] Od tad do izbijanja [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] natjecao se u drugom i trećom rangu. Nakon sezone [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1990./91.|1990./91.]] trebao je biti promoviran u Prvu saveznu ligu. === U neovisnoj Hrvatskoj === U svojoj prvoj sezoni u [[1. HNL]], [[1. HNL 1992.|1992.]], NK Zagreb je postao doprvak Hrvatske. Taj uspjeh ponovio je [[1. HNL 1993./94.|1993./94.]] U sezoni [[Hrvatski nogometni kup 1996./97.|1996./97.]] igrao je u finalu [[Hrvatski nogometni kup|Hrvatskog nogometnog kupa]]. Najveći uspjeh u klupskoj povijesti ostvario je [[1. HNL 2001./02.|2001./02.]] kada je osvojio svoj jedini naslov 1. HNL. Natjecao se u 1. HNL bez prestanka sve do [[1. HNL 2012./13.|2012./13.]] kada je ispao u [[2. HNL]]. Osvojivši 2. HNL u sezoni [[2. HNL 2013./14.|2013./14.]] NK Zagreb se vratio u 1. HNL. Nezadovoljni situacijom u klubu, klupski navijači Bijeli Anđeli su 2014. osnovali [[NK Zagreb 041]]. Godine 2015. započelo je najgore razdoblje u klupskoj povijesti. Kao posljednjeplasirana momčad, NK Zagreb je [[1. HNL 2015./16.|2015./16.]] ispao iz 1. HNL, a [[2. HNL 2016./17.|2016./17.]] iz 2. HNL. U [[3. HNL – Zapad]] igrao je [[3. HNL – Zapad 2017./18.|2017./18.]] i [[3. HNL – Zapad 2018./19.|2018./19.]] kada je ispao u 4. nogometnu ligu, gdje se i danas natječe. Reformom ligaškog sustava 2022./23., 4. nogometna liga postala je 5. rang, a NK Zagreb prvi put u povijesti petoligaš. == Stadion == [[Datoteka:Stad nk zagreb.jpg|mini|Stadion Kranjčevićeva]] NK Zagreb svoje domaće utakmice igra na igralištu u Veslačkoj ulici (sportski kompleks „ZAGREBello“).<ref> [https://www.vecernji.hr/sport/zagreb-seli-iz-kranjceviceve-jer-nema-novca-za-troskove-odrzavanja-stadiona-1198523 Večernji list: "Zagreb seli iz Kranjčevićeve jer nema novca za troškove održavanja stadiona"] </ref> Do 2017. godine koristio je [[Stadion Kranjčevićeva|Stadion u Kranjčevićevoj ulici]]. == Klupski uspjesi == === Seniorski === * '''[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu|Druga savezna liga Jugoslavije]]''' ** '''Prvak (5):''' [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1953./54.|1953./54.]], [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1963./64.|1963./64.]] (Zapad), [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1972./73.|1972./73.]] (Zapad), [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1975./76.|1975./76.]] (Zapad), [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1979./80.|1979./80.]] (Zapad) * '''Zagrebačka zona''' ** '''Prvak (2):''' [[Zagrebačka nogometna zona 1961./62.|1961./62.]], [[Zagrebačka nogometna zona 1962./63.|1962./63.]] * '''Hrvatska liga''' ** '''Prvak (4):''' [[Hrvatska nogometna liga – Sjever 1984./85.|1984./85.]] (Sjever), [[Hrvatska nogometna liga – Sjever 1985./86.|1985./86.]] (Sjever), [[Hrvatska nogometna liga – Sjever 1986./87.|1986./87.]] (Sjever), [[Jedinstvena hrvatska nogometna liga 1987./88.|1987./88.]] * '''Međurepublička liga – Zapad''' ** '''Prvak (1):''' [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1989./90.|1989./90.]] * '''[[1. HNL]]''' ** '''Prvak (1):''' [[1. HNL 2001./02.|2001./02.]] * '''[[2. HNL]]''' ** '''Prvak (1):''' [[2. HNL 2013./14.|2013./14.]] === Juniorski === * '''[[Juniorsko prvenstvo Hrvatske u nogometu|Prvenstvo Hrvatske]]''' ** '''Prvak (1):''' [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2006./07.|2006./07.]] === Kadetski === * '''[[Kadetsko prvenstvo Hrvatske u nogometu|Prvenstvo Hrvatske]]''' ** '''Prvak (1):''' [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 2006./07.|2006./07.]] === Pionirski === * '''[[Pionirsko prvenstvo Hrvatske u nogometu|Prvenstvo Hrvatske]]''' ** '''Prvak (2):''' [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za pionire 1992.|1992.]], [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za pionire 2002./03.|2002./03.]] == Učinak u prošlim prvenstvima == === Prvenstva Jugoslavije 1946. – 1991.=== {|class="wikitable sortable" cellpadding="3" style="text-align: center;" |- !Sezona !Razred !Liga !Broj momčadi !Mjesto !Sus. !Pob. !Neo. !Por. !Po.p. !Pr.p. !Bod. |- |[[Hrvatska republička nogometna liga 1946./47.|1946./47.]] |II. |Hrvatska liga |8 |2. |14 |8 |2 |4 |45 |21 |18 |- |[[III. zona nogometnog prvenstva Hrvatske 1947./48.|1947./48.]] |III. |Hrvatska liga – III. zona |8 |3. | | | | | | | |- |[[Hrvatska republička nogometna liga 1948./49.|1948./49.]] |III. |Hrvatska liga |10 |2. |18 |11 |4 |3 |32 |13 |26 |- |[[Treća savezna liga Jugoslavije u nogometu 1950.|1950.]] |III. |3. savezna liga |12 |4. |22 |10 |8 |4 |33 |20 |28 |- |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1951.|1951.]] |II. |2. savezna liga |16 |13. |30 |10 |6 |14 |35 |45 |26 |- |[[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1952.|1952.]] |I. |1. savezna liga |12 |10. |16 |5 |5 |6 |13 |18 |7 |- |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1952./53.|1952./53.]] |I. |1. savezna liga |12 |12. |22 |5 |4 |13 |23 |37 |14 |- |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1953./54.|1953./54.]] |II. |2. savezna liga |10 |1. |18 |10 |4 |4 |35 |18 |24 |- |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1954./55.|1954./55.]] |I. |1. savezna liga |14 |9. |26 |9 |6 |11 |34 |44 |24 |- |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1955./56.|1955./56.]] |I. |1. savezna liga |14 |8. |26 |10 |4 |12 |45 |39 |24 |- |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1956./57.|1956./57.]] |I. |1. savezna liga |14 |7. |26 |9 |7 |10 |39 |45 |25 |- |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1957./58.|1957./58.]] |I. |1. savezna liga |14 |14. |26 |5 |5 |16 |31 |61 |15 |- |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1958./59.|1958./59.]] |II. |2. savezna liga – Zapad |11 |7. |20 |7 |4 |9 |33 |45 |18 |- |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1959./60.|1959./60.]] |II. |2. savezna liga – Zapad |12 |9. |22 |8 |3 |11 |46 |54 |19 |- |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1960./61.|1960./61.]] |II. |2. savezna liga – Zapad |12 |11. |22 |7 |3 |12 |43 |54 |17 |- |[[Zagrebačka nogometna zona 1961./62.|1961./62.]] |III. |Zagrebačka zona |12 |1. |22 |19 |1 |2 |71 |15 |39 |- |[[Zagrebačka nogometna zona 1962./63.|1962./63.]] |III. |Zagrebačka zona |16 |1. |30 |22 |6 |2 |114 |27 |50 |- |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1963./64.|1963./64.]] |II. |2. savezna liga – Zapad |16 |1. |30 |16 |10 |4 |52 |23 |42 |- |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1964./65.|1964./65.]] |I. |1. savezna liga |15 |6. |28 |12 |5 |11 |47 |42 |29 |- |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1965./66.|1965./66.]] |I. |1. savezna liga |16 |14. |30 |9 |7 |14 |39 |58 |25 |- |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1966./67.|1966./67.]] |I. |1. savezna liga |16 |12. |30 |10 |7 |13 |34 |48 |27 |- |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1967./68.|1967./68.]] |I. |1. savezna liga |16 |10. |30 |10 |7 |13 |53 |54 |27 |- |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1968./69.|1968./69.]] |I. |1. savezna liga |18 |15. |34 |11 |7 |16 |41 |59 |29 |- |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1969./70.|1969./70.]] |I. |1. savezna liga |18 |18. |34 |4 |7 |23 |22 |64 |15 |- |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1970./71.|1970./71.]] |II. |2. savezna liga – Zapad |16 |3. |30 |19 |5 |6 |63 |27 |43 |- |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1971./72.|1971./72.]] |II. |2. savezna liga – Zapad |18 |3. |34 |22 |2 |10 |72 |48 |46 |- |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1972./73.|1972./73.]] |II. |2. savezna liga – Zapad |18 |1. |34 |22 |9 |3 |75 |19 |53 |- |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1973./74.|1973./74.]] |I. |1. savezna liga |18 |18. |34 |9 |9 |16 |28 |44 |27 |- |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1974./75.|1974./75.]] |II. |2. savezna liga – Zapad |18 |2. |34 |22 |4 |8 |77 |32 |48 |- |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1975./76.|1975./76.]] |II. |2. savezna liga – Zapad |18 |1. |34 |20 |9 |5 |75 |36 |49 |- |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1976./77.|1976./77.]] |I. |1. savezna liga |18 |10. |34 |12 |8 |14 |48 |48 |32 |- |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1977./78.|1977./78.]] |I. |1. savezna liga |18 |15. |34 |9 |11 |14 |37 |46 |29 |- |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1978./79.|1978./79.]] |I. |1. savezna liga |18 |17. |34 |8 |12 |14 |32 |39 |28 |- |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1979./80.|1979./80.]] |II. |2. savezna liga – Zapad |16 |1. |30 |17 |9 |4 |68 |28 |43 |- |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1980./81.|1980./81.]] |I. |1. savezna liga |18 |16. |34 |11 |8 |15 |43 |55 |30 |- |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1981./82.|1981./82.]] |I. |1. savezna liga |18 |18. |34 |7 |5 |22 |27 |68 |19 |- |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1982./83.|1982./83.]] |II. |2. savezna liga – Zapad |18 |12. |34 |12 |8 |14 |47 |50 |32 |- |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1983./84.|1983./84.]] |II. |2. savezna liga – Zapad |18 |17. |34 |8 |6 |20 |38 |52 |22 |- |[[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1984./85.|1984./85.]] |III. |Hrvatska liga – Sjever |14 |1. |26 |16 |5 |5 |62 |20 |37 |- |[[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1985./86.|1985./86.]] |III. |Hrvatska liga – Sjever |14 |1. |26 |16 |7 |3 |52 |19 |39 |- |[[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1986./87.|1986./87.]] |III. |Hrvatska liga – Sjever |14 |1. |26 |14 |9 |3 |40 |15 |37 |- |[[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1987./88.|1987./88.]] |III. |Hrvatska liga |16 |1. |30 |15 |12 |3 |50 |21 |42 |- |[[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1988./89.|1988./89.]] |III. |Međurepublička liga – Zapad |18 |3. |34 |16 |7 (3) |11 |62 |48 |35 |- |[[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1989./90.|1989./90.]] |III. |Međurepublička liga – Zapad |18 |1. |34 |23 |6 (1) |5 |68 |23 |47 |- |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1990./91.|1990./91.]] |II. |2. savezna liga |19 |2. |36 |20 |5 (2) |11 |58 |28 |42 |} === Prvenstva Hrvatske od 1992. === {|class="wikitable sortable" cellpadding="3" style="text-align: center;" |- !Sezona !Razred !Liga !Broj momčadi !Mjesto !Sus. !Pob. !Neo. !Por. !Po.p. !Pr.p. !Bod. |- |[[1. HNL 1992.|1992.]] |I. |[[Prva hrvatska nogometna liga|1. HNL]] |12 |2. |22 |14 |5 |3 |34 |9 |33 |- |[[1. HNL 1992./93.|1992./93.]] |I. |1. HNL |16 |3. |30 |15 |10 |5 |50 |27 |40 |- |[[1. HNL 1993./94.|1993./94.]] |I. |1. HNL |18 |2. |34 |20 |9 |5 |58 |30 |49 |- |[[1. HNL 1994./95.|1994./95.]] |I. |1. HNL |16 |4. |30 |14 |11 |5 |41 |26 |53 |- | rowspan="2" |[[1. HNL 1995./96.|1995./96.]] |I. |1. A HNL (Prvi dio) |12 |5. |22 |7 |8 |7 |24 |25 |29 |- |I. |1. HNL (Liga za prvaka) |6 |6. |10 |1 |1 |8 |7 |25 |4 (5) |- |[[1. HNL 1996./97.|1996./97.]] |I. |1. A HNL |16 |5. |30 |13 |6 |11 |43 |39 |45 |- | rowspan="2" |[[1. HNL 1997./98.|1997./98.]] |I. |1. HNL (Prvi dio) |12 |3. |22 |12 |5 |5 |35 |23 |41 |- |I. |1. HNL (Liga za prvaka) |6 |5. |10 |2 |3 |5 |16 |16 |9 (30) |- | rowspan="2" | [[1. HNL 1998./99.|1998./99.]] |I. |1. HNL (Prvi dio) |12 |9. |22 |5 |8 |9 |28 |37 |23 |- |I. |1. HNL (Liga za ostanak) |6 |4. |10 |4 |1 |5 |19 |16 |13 (25) |- |[[1. HNL 1999./00.|1999./2000.]] |I. |1. HNL |12 |8. |33 |9 |12 |12 |42 |49 |39 |- | rowspan="2" | [[1. HNL 2000./01.|2000./01.]] |I. |1. HNL (Prvi dio) |12 |4. |22 |10 |4 |8 |43 |38 |34 |- |I. |1. HNL (Liga za prvaka) |6 |6. |10 |1 |1 |8 |8 |20 |4 |- |[[1. HNL 2001./02.|2001./02.]] |I. |1. HNL |16 |1. |30 |20 |7 |3 |71 |24 |67 |- | rowspan="2" | [[1. HNL 2002./03.|2002./03.]] |I. |1. HNL (Prvi dio) |12 |6. |22 |8 |6 |8 |28 |30 |30 |- |I. |1. HNL (Liga za prvaka) |6 |6. |10 |1 |3 |6 |12 |22 |6 |- | rowspan="2" | [[1. HNL 2003./04.|2003./04.]] |I. |1. HNL (Prvi dio) |12 |11. |22 |3 |10 |9 |21 |32 |19 |- |I. |1. HNL (Liga za ostanak) |6 |4. |10 |5 |2 |3 |12 |9 |17 |- | rowspan="2" | [[1. HNL 2004./05.|2004./05.]] |I. |1. HNL (Prvi dio) |12 |6. |22 |10 |3 |9 |27 |24 |33 |- |I. |1. HNL (Liga za prvaka) |6 |3. |10 |5 |2 |3 |23 |18 |17 |- | rowspan="2" | [[1. HNL 2005./06.|2005./06.]] |I. |1. HNL (Prvi dio) |12 |8. |22 |8 |3 |11 |19 |27 |27 |- |I. |1. HNL (Liga za ostanak) |6 |3. |10 |3 |1 |6 |7 |16 |10 |- |[[1. HNL 2006./07.|2006./07.]] |I. |1. HNL |12 |3. |33 |18 |4 |11 |57 |40 |58 |- |[[1. HNL 2007./08.|2007./08.]] |I. |1. HNL |12 |6. |33 |11 |11 |11 |51 |40 |44 |- |[[1. HNL 2008./09.|2008./09.]] |I. |1. HNL |12 |5. |33 |13 |8 |12 |38 |39 |47 |- |[[1. HNL 2009./10.|2009./10.]] |I. |1. HNL |16 |14. |30 |9 |6 |15 |43 |49 |33 |- |[[1. HNL 2010./11.|2010./11.]] |I. |1. HNL |16 |12. |30 |9 |8 |13 |32 |39 |35 |- |[[1. HNL 2011./12.|2011./12.]] |I. |1. HNL |16 |6. |30 |13 |6 |11 |36 |42 |45 |- style="background:#ffcccc;" |[[1. HNL 2012./13.|2012./13.]] |I. |1. HNL |12 |12. |33 |7 |6 |20 |28 |60 |27 |- style="background:#ccffcc;" |[[2. HNL 2013./14.|2013./14.]] |II. |2. HNL |12 |1. |33 |20 |7 |6 |59 |26 |67 |- |[[1. HNL 2014./15.|2014./15.]] |I. |1. HNL |10 |5. |36 |13 |7 |16 |45 |54 |46 |- |[[1. HNL 2015./16.|2015./16.]] |I. |1. HNL |10 |10. |36 |3 |8 |25 |27 |64 |17 |- style="background:#ffcccc;" |[[2. HNL 2016./17.|2016./17.]] |II. |2. HNL |12 |12. |36 |6 |11 |16 |34 |50 |29 |- |[[3. HNL – Zapad 2017./18.|2017./18.]] |III. |3. HNL – Zapad |18 |9. |34 |13 |5 |16 |46 |51 |44 |- style="background:#ffcccc;" |[[3. HNL – Zapad 2018./19.|2018./19.]] |III. |3. HNL – Zapad |18 |18. |34 |4 |3 |27 |26 |96 |14 (–1) |- |[[4. NL – Središte 2019./20.|2019./20.]] |IV. |4. nogometna liga Središte Zagreb |16 |6. |16 |7 |6 |3 |25 |20 |27 |- |[[4. nogometna liga Središte Zagreb 2020./21.|2020./21.]] |IV. |4. nogometna liga Središte Zagreb |18 |3. |34 |20 |8 |6 |71 |36 |68 |- style="background:#ffcccc;" |[[4. nogometna liga Središte Zagreb 2021./22.|2021./22.]] |IV. |4. nogometna liga Središte Zagreb – podskupina A |16 |7. |30 |12 |7 |11 |47 |35 |43 |- |[[4. nogometna liga Središte Zagreb 2022./23.|2022./23.]] |V. |4. nogometna liga Središte Zagreb – podskupina A |16 |9. |30 |13 |3 |14 |51 |48 |42 |- |[[4. nogometna liga Središte Zagreb 2023./24.|2023./24.]] |V. |4. nogometna liga Središte Zagreb – podskupina A |16 |9. |30 |11 |7 |12 |29 |38 |40 |- |[[4. nogometna liga Središte Zagreb 2024./25.|2024./25.]] |V. |4. nogometna liga Središte Zagreb – podskupina A |16 |10. |30 |9 |8 |13 |39 |42 |35 |- style="background:#ffcccc;" |[[4. nogometna liga Središte Zagreb 2025./26.|2025./26.]] |V. |4. nogometna liga Središte Zagreb – podskupina A | 16 | 15. | 30 | 4 | 9 | 17 | 24 | 46 | 21 |- |[[4. nogometna liga Središte Zagreb 2024./25.|2026./27.]] |VI. |1. Zagrebačka nogometna liga | | | | | | | | | |} == Poznati igrači i treneri == {{glavni|:Kategorija:Nogometaši NK Zagreba}} === Igrači=== * {{Z|ALB}} [[Erjon Bogdani]] * {{Z|ALB}} [[Besnik Hasi]] * {{Z|BEL}} [[Branko Strupar]] * {{Z|BIH}} [[Senijad Ibričić]] * {{Z|BIH}} [[Mensur Mujdža]] * {{Z|BIH}} [[Emir Spahić]] * {{Z|HRV}} [[Goran Jurić (nogometaš)|Goran Jurić]] * {{Z|HRV}} [[Mario Mandžukić]] * {{Z|HRV}} [[Ivica Olić]] * {{Z|HRV}} [[Robert Prosinečki]] * {{Z|HRV}} [[Mario Tokić]] * {{Z|HRV}} [[Vladimir Vasilj]] * {{Z|HRV}} [[Hrvoje Vejić]] * {{Z|HRV}} [[Davor Vugrinec]] * {{Z|HRV}} [[Bernard Vukas]] * {{Z|HRV}} [[Branko Zebec]] * {{Z|SLO}} [[Marinko Galič]] * {{Z|SLO}} [[Mladen Rudonja]] === Treneri=== * {{Z|HRV}} [[Mirko Bazić]] * {{Z|HRV}} [[Miroslav Blažević]] * {{Z|HRV}} [[Luka Bonačić]] * {{Z|HRV}} [[Dražan Jerković]] * {{Z|HRV}} [[Zlatko Kranjčar]] * {{Z|HRV}} [[Josip Kuže]] * {{Z|HRV}} [[Ivo Šušak]] == Izvori == {{izvori}} * [https://web.archive.org/web/20090209153950/http://hrnogometdb.webs.com/sezonelist.html Croatian Football data base] == Vanjske poveznice == * [http://www.nkzagreb.hr Službene stranice kluba] *{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070804070623/http://www.bijeliandjeli.hr/ |date=4. kolovoza 2007. }} udruge navijača NK Zagreb "Bijeli Anđeli" * [https://semafor.hns.family/klubovi/590/nk-zagreb/ Profil], HNS Semafor * [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/zagreb-nk Nogometni leksikon] {{NK Zagreb}} {{1. HNL}} {{2. HNL}} {{1. Jugoslavenska nogometna liga}} {{GLAVNIRASPORED:Zagreb, NK}} [[Kategorija:NK Zagreb| ]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Gradu Zagrebu|Zagreb]] ncs0gmlrywaa3d1b73waeqaozh2xeau 7563748 7563747 2026-07-25T20:33:53Z ~2026-41535-99 367748 /* Prvenstva Hrvatske od 1992. */ 7563748 wikitext text/x-wiki {{Nogometni klub | ime kluba = NK Zagreb | puno ime = Nogometni klub Zagreb | slika = NK Zagreb.svg | nadimak = ''Pjesnici'' | godina osnivanja = <!---PREMA KLUPSKOJ WEB-STRANICI, ONA NE POSTOJI, STOGA JE NE NAVODITI! ---> | igralište = ZAGREBello, [[Zagreb]] | navijači = Bijeli anđeli | kapacitet stadiona = | direktor = | trener = | liga = [[4. nogometna liga Središte Zagreb|4. NL Središte Zagreb – podskupina A]] | sezona = [[4. NL Središte Zagreb 2024./25.|2024./25.]] | plasman = 10. | igrači = | pattern_la1=_nk_zagreb|pattern_b1=_nk_zagreb|pattern_ra1=_nk_zagreb | leftarm1=FFFFFF|body1=FFFFFF|rightarm1=FFFFFF|shorts1FFFFFF|socks1=FFFFFF | pattern_la2=_nk_zagreb_away|pattern_b2=_nk_zagreb_away|pattern_ra2=_nk_zagreb_away | leftarm2=E21A22|body2=FFFFFF|rightarm2=E21A22|shorts2=E21A22|socks2=E21A22 }} [[Datoteka:Nk_zagreb_svi_grbovi.JPG|mini|Klupski grbovi tijekom povijesti]] [[Datoteka:NKZagreb do90.svg|mini|150px|Jedan od povijesnih klupskih grbova <!---NETOČNO JE DA JE KORIŠTEN DO 1990.!---->]] [[Datoteka:NKZagreb90-08.svg|mini|150px|Jedan od povijesnih klupskih grbova <!---NETOČNO JE DA JE KORIŠTEN OD 1990.!---->]] '''Nogometni klub Zagreb''' [[Hrvatska|hrvatski]] je [[nogomet]]ni klub iz grada [[Zagreb]]a. Trenutačno se natječe u [[4. nogometna liga Središte Zagreb|4. nogometnoj ligi Središte Zagreb – podskupina A]]. == Povijest kluba == === U Jugoslaviji === Prema klupskoj web-stranici klub nema godinu osnutka.<ref name="pov">[https://web.archive.org/web/20110721101838/http://nkzagreb.hr/main.asp?dir=oklubu&vijestid=13 Povijest kluba], NK Zagreb, pristupljeno 4. lipnja 2026.</ref> Također navodi da je tijekom povijesti početak kluba pogrešno povezivan s [[PNIŠK|PNIŠK-om]], najstarijim zagrebačkim klubom koji je osnovan 1903., no ne postoji nikakva veza između PNIŠK-a i NK Zagreb.<ref name="pov" /> Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] ukinuti su mnogi dotadašnji sportski klubovi koji su djelovali za vrijeme [[NDH]] te su formirana fizkulturna društva. Među njima su [[ŠK Grafičar Zagreb|Grafičar]] (sindikat grafičara), [[RŠK Amateur Zagreb|Amater]] (sindikat kožaraca), [[FD Sloboda Zagreb|Sloboda]] (sindikat javnih službenika) i [[NK Ravnice|Tekstilac]] (sindikat tekstilaca). Osnovana su 1945. te su izuzev Slobode djelovale tijekom [[međuraće|međuraća]]. Ta fiskulturna društva spojila su se 10. listopada 1946. u '''Fizkulturno društvo Zagreb'''.<ref>Bogdan Cuvaj, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1978&broj=00036&page=3116 Ime grada Zagreba imala su četiri kluba], Povijest sporta, rujan 1978., br. 36., str. 3116.</ref><ref name="Olimp">Miroslav Šarić, [https://www.hdps.hr/images/olimp-clanci/31_36-37.pdf Devet desetljeća najzagrebačkijeg nogometnog kluba], Olimp, lipanj 2009., br. 31., str. 37.</ref><ref>[https://efk.lzmk.hr/web/viewer.html?file=../stranice/vol2/efk2-500-501.pdf Enciklopedija fizičke kulture 2 P-Ž], Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1977., str. 501.</ref><ref name="maks">[https://web.archive.org/web/20160304220514/http://nk-maksimir.hr/omjeri_s_klubovima/zagreb.htm Zagreb], NK Maksimir Zagreb, pristupljeno 4. lipnja 2026.</ref> Fizkulturno društvo Zagreb imalo je sekcije za [[atletika|atletiku]], [[biciklizam]], [[hokej na travi]], [[kuglanje]], [[nogomet]], [[planinarenje]], [[rukomet]], [[skijanje]], [[stolni tenis]], [[streljaštvo]], [[tenis]] i [[veslanje]].<ref name="Olimp" /> Dana 8. listopada 1948. mijenja ime u '''Sportsko društvo Zagreb''', dok je nogometna sekcija postala '''Nogometni klub Zagreb'''.<ref name="Olimp" /> Zagreb se kao [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu|drugoligaš]] 7. veljače 1952. spojio s tadašnjim [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu|prvoligašem]] [[NK Milicioner Zagreb|Borcem]].<ref name="maks" /><ref name="NL">[https://nogomet.lzmk.hr/clanak/2546 Zagreb, NK], Nogometni leksikon, pristupljeno 4. lipnja 2026.</ref> Tako je Zagreb promaknut u Prvu saveznu ligu.<ref name="NL" /> Iz Prve savezne lige ispao je [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1952./53.|1952./53.]] U sezoni [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1953./54.|1953./54.]] osvojio je Drugu saveznu ligu, pritom izborivši povratak u Prvu saveznu ligu u kojoj se natjecao od [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1954./55.|1954./55.]] do [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1957./58.|1957./58.]] Dana 9. kolovoza 1960. ugašen je obnovljeni klub [[ŠK Grafičar Zagreb|Grafičar]] čiji su članovi i igrači prešli u Zagreb koji se od tad zove '''Grafički nogometni klub Zagreb'''.<ref name="maks" /><ref>[https://web.archive.org/web/20160422035658/http://nk-maksimir.hr/omjeri_s_klubovima/graficar.htm Grafičar], NK Maksimir Zagreb, pristupljeno 4. lipnja 2026.</ref> Iste godine<!---1960.---> NK Zagreb je istupio iz SD Zagreb.<ref name="Olimp" /> Kasnije{{pojasniti|kada?}} mijenja ime u '''Nogometni klub Zagreb'''. U sezoni [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1960./61.|1960./61.]] ispao je iz Druge savezne lige – Zapad u Zagrebačku zonu koju osvaja dvaput zaredom ([[Zagrebačka nogometna zona 1961./62.|1961./62.]] i [[Zagrebačka nogometna zona 1962./63.|1962./63.]]). Zatim se [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1963./64.|1963./64.]] plasirao u Drugu saveznu ligu – Zapad koju je iste sezone osvojio te pritom izborio plasman u Prvu saveznu ligu. U sezoni [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1964./65.|1964./65.]] ostvario je svoj najveći ligaški uspjeh za vrijeme Jugoslavije – 6. mjesto u Prvoj saveznoj ligi. Te sezone bio je najbolji zagrebački klub ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] je bio 8., a [[NK Trešnjevka Zagreb|Trešnjevka]] 14.). NK Zagreb je te sezone vodio [[Gustav Lechner]], dok je [[Zlatko Dračić]] s 23 pogotka u 26 utakmica bio najbolji strijelac lige.<ref>[https://www.historical-lineups.com/wp-content/uploads/2015/11/1963-1965.pdf Statistika], historical-lineups.com, pristupljeno 4. lipnja 2026.</ref> Prvoligaški status NK Zagreb izgubio je u sezoni [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1969./70.|1969./70.]] Kao prvak [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1972./73.|Druge savezne lige – Zapad 1972./73.]] izborio je kvalifikacije za Prvu saveznu ligu. U prvom susretu odigranom na [[Stadion Maksimir|Maksimiru]], remizirao je 0:0 s [[FK Famos Hrasnica|hrasničkim Famosom]] pred 45 ili 50 tisuća gledatelja. U uzvratu je Famos izgubio 1:2.<ref>Miroslav Savić, [https://web.archive.org/web/20160304071755/https://cafehrasnica.com/Podsjetnik/PODSJETNIK_FK_FAMOS.pdf FK FAMOS HRASNICA 1953 - 1993], 2010., str. 5., 19–21.</ref><ref>[https://www.historical-lineups.com/wp-content/uploads/2025/01/Qualifiers.pdf KVALIFIKACIJE 1973.], historical-lineups.com, str. 1–2., pristupljeno 4. lipnja 2026.</ref> Zagreb je u idućem, ujedno i posljednjem krugu kvalifikacija igrao protiv [[NK Osijek|Osijeka]]. Prvi susret koji je igran u [[Osijek]]u završio je bez golova. U uzvratu, pred više od 64 tisuća gledatelja što predstavlja najgledaniji sportski događaj u hrvatskoj povijesti, Zagreb je na Maksimiru sa 6:5 pobijedio Osijek na penale, nakon što je susret završio 2:2.<ref>Robert Šola, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/najveci-posjet-na-svim-sportskim-priredbama-ikad-odigranim-u-hrvatskoj-maksimirski-rekord-drzi-dramaticna-utakmica-u-kojoj-uopce-nije-igrao-dinamo-9138233 NAJVEĆI POSJET NA SVIM SPORTSKIM PRIREDBAMA IKAD ODIGRANIM U HRVATSKOJ Maksimirski rekord drži dramatična utakmica u kojoj uopće nije igrao Dinamo], [[Sportske novosti]], objavljeno 20. srpnja 2019., pristupljeno 4. lipnja 2026.</ref><ref>Tomislav Dasović, [https://www.vecernji.hr/sport/pred-64168-gledatelja-pola-osijeka-preselilo-se-u-maksimir-1099487 Pred 64.168 gledatelja: 'Pola Osijeka preselilo se u Maksimir'], [[Večernji list]], objavljeno 15. srpnja 2016., pristupljeno 4. lipnja 2026.</ref> Zagreb je [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1973./74.|1973./74.]], u svojoj prvoj povratničkoj sezoni, završio na posljednjem mjestu te tako ponovno ispao iz lige. Kao prvak [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1975./76.|Druge savezne lige – Zapad 1975./76.]] izborio je Prvu saveznu ligu u kojoj je ostao do [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1978./79.|1978./79.]] kada je ponovno ispao u Drugu saveznu ligu – Zapad. Zagrebu je 1980. pripojen [[NK Zagrebački plavi|Zagrebački plavi]]. Na lokaciji igrališta tog kluba u Veslačkoj ulici kasnije je sagrađen kompleks ZAGREBello na kojem danas domaće utakmice igra NK Zagreb.<ref>[https://nogomet.lzmk.hr/clanak/2551 Zagrebački plavi], Nogometni leksikon, pristupljeno 4. lipnja 2026.</ref><ref>B. Vukina, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/trener-starih-licina-pronasao-formulu-20120109 Trener Starih Ličina pronašao formulu], Tportal, objavljeno 9. siječnja 2012., pristupljeno 4. lipnja 2026.</ref> Posljednji naslov Druge savezne lige – Zapad ostvario je [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1979./80.|1979./80.]], a u Prvoj saveznoj ligi se zadnji put natjecao [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1980./81.|1980./81.]] i [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1981./82.|1981./82.]] Od tad do izbijanja [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] natjecao se u drugom i trećom rangu. Nakon sezone [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1990./91.|1990./91.]] trebao je biti promoviran u Prvu saveznu ligu. === U neovisnoj Hrvatskoj === U svojoj prvoj sezoni u [[1. HNL]], [[1. HNL 1992.|1992.]], NK Zagreb je postao doprvak Hrvatske. Taj uspjeh ponovio je [[1. HNL 1993./94.|1993./94.]] U sezoni [[Hrvatski nogometni kup 1996./97.|1996./97.]] igrao je u finalu [[Hrvatski nogometni kup|Hrvatskog nogometnog kupa]]. Najveći uspjeh u klupskoj povijesti ostvario je [[1. HNL 2001./02.|2001./02.]] kada je osvojio svoj jedini naslov 1. HNL. Natjecao se u 1. HNL bez prestanka sve do [[1. HNL 2012./13.|2012./13.]] kada je ispao u [[2. HNL]]. Osvojivši 2. HNL u sezoni [[2. HNL 2013./14.|2013./14.]] NK Zagreb se vratio u 1. HNL. Nezadovoljni situacijom u klubu, klupski navijači Bijeli Anđeli su 2014. osnovali [[NK Zagreb 041]]. Godine 2015. započelo je najgore razdoblje u klupskoj povijesti. Kao posljednjeplasirana momčad, NK Zagreb je [[1. HNL 2015./16.|2015./16.]] ispao iz 1. HNL, a [[2. HNL 2016./17.|2016./17.]] iz 2. HNL. U [[3. HNL – Zapad]] igrao je [[3. HNL – Zapad 2017./18.|2017./18.]] i [[3. HNL – Zapad 2018./19.|2018./19.]] kada je ispao u 4. nogometnu ligu, gdje se i danas natječe. Reformom ligaškog sustava 2022./23., 4. nogometna liga postala je 5. rang, a NK Zagreb prvi put u povijesti petoligaš. == Stadion == [[Datoteka:Stad nk zagreb.jpg|mini|Stadion Kranjčevićeva]] NK Zagreb svoje domaće utakmice igra na igralištu u Veslačkoj ulici (sportski kompleks „ZAGREBello“).<ref> [https://www.vecernji.hr/sport/zagreb-seli-iz-kranjceviceve-jer-nema-novca-za-troskove-odrzavanja-stadiona-1198523 Večernji list: "Zagreb seli iz Kranjčevićeve jer nema novca za troškove održavanja stadiona"] </ref> Do 2017. godine koristio je [[Stadion Kranjčevićeva|Stadion u Kranjčevićevoj ulici]]. == Klupski uspjesi == === Seniorski === * '''[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu|Druga savezna liga Jugoslavije]]''' ** '''Prvak (5):''' [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1953./54.|1953./54.]], [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1963./64.|1963./64.]] (Zapad), [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1972./73.|1972./73.]] (Zapad), [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1975./76.|1975./76.]] (Zapad), [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1979./80.|1979./80.]] (Zapad) * '''Zagrebačka zona''' ** '''Prvak (2):''' [[Zagrebačka nogometna zona 1961./62.|1961./62.]], [[Zagrebačka nogometna zona 1962./63.|1962./63.]] * '''Hrvatska liga''' ** '''Prvak (4):''' [[Hrvatska nogometna liga – Sjever 1984./85.|1984./85.]] (Sjever), [[Hrvatska nogometna liga – Sjever 1985./86.|1985./86.]] (Sjever), [[Hrvatska nogometna liga – Sjever 1986./87.|1986./87.]] (Sjever), [[Jedinstvena hrvatska nogometna liga 1987./88.|1987./88.]] * '''Međurepublička liga – Zapad''' ** '''Prvak (1):''' [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1989./90.|1989./90.]] * '''[[1. HNL]]''' ** '''Prvak (1):''' [[1. HNL 2001./02.|2001./02.]] * '''[[2. HNL]]''' ** '''Prvak (1):''' [[2. HNL 2013./14.|2013./14.]] === Juniorski === * '''[[Juniorsko prvenstvo Hrvatske u nogometu|Prvenstvo Hrvatske]]''' ** '''Prvak (1):''' [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2006./07.|2006./07.]] === Kadetski === * '''[[Kadetsko prvenstvo Hrvatske u nogometu|Prvenstvo Hrvatske]]''' ** '''Prvak (1):''' [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 2006./07.|2006./07.]] === Pionirski === * '''[[Pionirsko prvenstvo Hrvatske u nogometu|Prvenstvo Hrvatske]]''' ** '''Prvak (2):''' [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za pionire 1992.|1992.]], [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za pionire 2002./03.|2002./03.]] == Učinak u prošlim prvenstvima == === Prvenstva Jugoslavije 1946. – 1991.=== {|class="wikitable sortable" cellpadding="3" style="text-align: center;" |- !Sezona !Razred !Liga !Broj momčadi !Mjesto !Sus. !Pob. !Neo. !Por. !Po.p. !Pr.p. !Bod. |- |[[Hrvatska republička nogometna liga 1946./47.|1946./47.]] |II. |Hrvatska liga |8 |2. |14 |8 |2 |4 |45 |21 |18 |- |[[III. zona nogometnog prvenstva Hrvatske 1947./48.|1947./48.]] |III. |Hrvatska liga – III. zona |8 |3. | | | | | | | |- |[[Hrvatska republička nogometna liga 1948./49.|1948./49.]] |III. |Hrvatska liga |10 |2. |18 |11 |4 |3 |32 |13 |26 |- |[[Treća savezna liga Jugoslavije u nogometu 1950.|1950.]] |III. |3. savezna liga |12 |4. |22 |10 |8 |4 |33 |20 |28 |- |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1951.|1951.]] |II. |2. savezna liga |16 |13. |30 |10 |6 |14 |35 |45 |26 |- |[[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1952.|1952.]] |I. |1. savezna liga |12 |10. |16 |5 |5 |6 |13 |18 |7 |- |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1952./53.|1952./53.]] |I. |1. savezna liga |12 |12. |22 |5 |4 |13 |23 |37 |14 |- |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1953./54.|1953./54.]] |II. |2. savezna liga |10 |1. |18 |10 |4 |4 |35 |18 |24 |- |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1954./55.|1954./55.]] |I. |1. savezna liga |14 |9. |26 |9 |6 |11 |34 |44 |24 |- |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1955./56.|1955./56.]] |I. |1. savezna liga |14 |8. |26 |10 |4 |12 |45 |39 |24 |- |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1956./57.|1956./57.]] |I. |1. savezna liga |14 |7. |26 |9 |7 |10 |39 |45 |25 |- |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1957./58.|1957./58.]] |I. |1. savezna liga |14 |14. |26 |5 |5 |16 |31 |61 |15 |- |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1958./59.|1958./59.]] |II. |2. savezna liga – Zapad |11 |7. |20 |7 |4 |9 |33 |45 |18 |- |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1959./60.|1959./60.]] |II. |2. savezna liga – Zapad |12 |9. |22 |8 |3 |11 |46 |54 |19 |- |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1960./61.|1960./61.]] |II. |2. savezna liga – Zapad |12 |11. |22 |7 |3 |12 |43 |54 |17 |- |[[Zagrebačka nogometna zona 1961./62.|1961./62.]] |III. |Zagrebačka zona |12 |1. |22 |19 |1 |2 |71 |15 |39 |- |[[Zagrebačka nogometna zona 1962./63.|1962./63.]] |III. |Zagrebačka zona |16 |1. |30 |22 |6 |2 |114 |27 |50 |- |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1963./64.|1963./64.]] |II. |2. savezna liga – Zapad |16 |1. |30 |16 |10 |4 |52 |23 |42 |- |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1964./65.|1964./65.]] |I. |1. savezna liga |15 |6. |28 |12 |5 |11 |47 |42 |29 |- |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1965./66.|1965./66.]] |I. |1. savezna liga |16 |14. |30 |9 |7 |14 |39 |58 |25 |- |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1966./67.|1966./67.]] |I. |1. savezna liga |16 |12. |30 |10 |7 |13 |34 |48 |27 |- |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1967./68.|1967./68.]] |I. |1. savezna liga |16 |10. |30 |10 |7 |13 |53 |54 |27 |- |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1968./69.|1968./69.]] |I. |1. savezna liga |18 |15. |34 |11 |7 |16 |41 |59 |29 |- |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1969./70.|1969./70.]] |I. |1. savezna liga |18 |18. |34 |4 |7 |23 |22 |64 |15 |- |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1970./71.|1970./71.]] |II. |2. savezna liga – Zapad |16 |3. |30 |19 |5 |6 |63 |27 |43 |- |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1971./72.|1971./72.]] |II. |2. savezna liga – Zapad |18 |3. |34 |22 |2 |10 |72 |48 |46 |- |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1972./73.|1972./73.]] |II. |2. savezna liga – Zapad |18 |1. |34 |22 |9 |3 |75 |19 |53 |- |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1973./74.|1973./74.]] |I. |1. savezna liga |18 |18. |34 |9 |9 |16 |28 |44 |27 |- |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1974./75.|1974./75.]] |II. |2. savezna liga – Zapad |18 |2. |34 |22 |4 |8 |77 |32 |48 |- |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1975./76.|1975./76.]] |II. |2. savezna liga – Zapad |18 |1. |34 |20 |9 |5 |75 |36 |49 |- |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1976./77.|1976./77.]] |I. |1. savezna liga |18 |10. |34 |12 |8 |14 |48 |48 |32 |- |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1977./78.|1977./78.]] |I. |1. savezna liga |18 |15. |34 |9 |11 |14 |37 |46 |29 |- |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1978./79.|1978./79.]] |I. |1. savezna liga |18 |17. |34 |8 |12 |14 |32 |39 |28 |- |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1979./80.|1979./80.]] |II. |2. savezna liga – Zapad |16 |1. |30 |17 |9 |4 |68 |28 |43 |- |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1980./81.|1980./81.]] |I. |1. savezna liga |18 |16. |34 |11 |8 |15 |43 |55 |30 |- |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1981./82.|1981./82.]] |I. |1. savezna liga |18 |18. |34 |7 |5 |22 |27 |68 |19 |- |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1982./83.|1982./83.]] |II. |2. savezna liga – Zapad |18 |12. |34 |12 |8 |14 |47 |50 |32 |- |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1983./84.|1983./84.]] |II. |2. savezna liga – Zapad |18 |17. |34 |8 |6 |20 |38 |52 |22 |- |[[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1984./85.|1984./85.]] |III. |Hrvatska liga – Sjever |14 |1. |26 |16 |5 |5 |62 |20 |37 |- |[[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1985./86.|1985./86.]] |III. |Hrvatska liga – Sjever |14 |1. |26 |16 |7 |3 |52 |19 |39 |- |[[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1986./87.|1986./87.]] |III. |Hrvatska liga – Sjever |14 |1. |26 |14 |9 |3 |40 |15 |37 |- |[[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1987./88.|1987./88.]] |III. |Hrvatska liga |16 |1. |30 |15 |12 |3 |50 |21 |42 |- |[[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1988./89.|1988./89.]] |III. |Međurepublička liga – Zapad |18 |3. |34 |16 |7 (3) |11 |62 |48 |35 |- |[[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1989./90.|1989./90.]] |III. |Međurepublička liga – Zapad |18 |1. |34 |23 |6 (1) |5 |68 |23 |47 |- |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1990./91.|1990./91.]] |II. |2. savezna liga |19 |2. |36 |20 |5 (2) |11 |58 |28 |42 |} === Prvenstva Hrvatske od 1992. === {|class="wikitable sortable" cellpadding="3" style="text-align: center;" |- !Sezona !Razred !Liga !Broj momčadi !Mjesto !Sus. !Pob. !Neo. !Por. !Po.p. !Pr.p. !Bod. |- |[[1. HNL 1992.|1992.]] |I. |[[Prva hrvatska nogometna liga|1. HNL]] |12 |2. |22 |14 |5 |3 |34 |9 |33 |- |[[1. HNL 1992./93.|1992./93.]] |I. |1. HNL |16 |3. |30 |15 |10 |5 |50 |27 |40 |- |[[1. HNL 1993./94.|1993./94.]] |I. |1. HNL |18 |2. |34 |20 |9 |5 |58 |30 |49 |- |[[1. HNL 1994./95.|1994./95.]] |I. |1. HNL |16 |4. |30 |14 |11 |5 |41 |26 |53 |- | rowspan="2" |[[1. HNL 1995./96.|1995./96.]] |I. |1. A HNL (Prvi dio) |12 |5. |22 |7 |8 |7 |24 |25 |29 |- |I. |1. HNL (Liga za prvaka) |6 |6. |10 |1 |1 |8 |7 |25 |4 (5) |- |[[1. HNL 1996./97.|1996./97.]] |I. |1. A HNL |16 |5. |30 |13 |6 |11 |43 |39 |45 |- | rowspan="2" |[[1. HNL 1997./98.|1997./98.]] |I. |1. HNL (Prvi dio) |12 |3. |22 |12 |5 |5 |35 |23 |41 |- |I. |1. HNL (Liga za prvaka) |6 |5. |10 |2 |3 |5 |16 |16 |9 (30) |- | rowspan="2" | [[1. HNL 1998./99.|1998./99.]] |I. |1. HNL (Prvi dio) |12 |9. |22 |5 |8 |9 |28 |37 |23 |- |I. |1. HNL (Liga za ostanak) |6 |4. |10 |4 |1 |5 |19 |16 |13 (25) |- |[[1. HNL 1999./00.|1999./2000.]] |I. |1. HNL |12 |8. |33 |9 |12 |12 |42 |49 |39 |- | rowspan="2" | [[1. HNL 2000./01.|2000./01.]] |I. |1. HNL (Prvi dio) |12 |4. |22 |10 |4 |8 |43 |38 |34 |- |I. |1. HNL (Liga za prvaka) |6 |6. |10 |1 |1 |8 |8 |20 |4 |- |[[1. HNL 2001./02.|2001./02.]] |I. |1. HNL |16 |1. |30 |20 |7 |3 |71 |24 |67 |- | rowspan="2" | [[1. HNL 2002./03.|2002./03.]] |I. |1. HNL (Prvi dio) |12 |6. |22 |8 |6 |8 |28 |30 |30 |- |I. |1. HNL (Liga za prvaka) |6 |6. |10 |1 |3 |6 |12 |22 |6 |- | rowspan="2" | [[1. HNL 2003./04.|2003./04.]] |I. |1. HNL (Prvi dio) |12 |11. |22 |3 |10 |9 |21 |32 |19 |- |I. |1. HNL (Liga za ostanak) |6 |4. |10 |5 |2 |3 |12 |9 |17 |- | rowspan="2" | [[1. HNL 2004./05.|2004./05.]] |I. |1. HNL (Prvi dio) |12 |6. |22 |10 |3 |9 |27 |24 |33 |- |I. |1. HNL (Liga za prvaka) |6 |3. |10 |5 |2 |3 |23 |18 |17 |- | rowspan="2" | [[1. HNL 2005./06.|2005./06.]] |I. |1. HNL (Prvi dio) |12 |8. |22 |8 |3 |11 |19 |27 |27 |- |I. |1. HNL (Liga za ostanak) |6 |3. |10 |3 |1 |6 |7 |16 |10 |- |[[1. HNL 2006./07.|2006./07.]] |I. |1. HNL |12 |3. |33 |18 |4 |11 |57 |40 |58 |- |[[1. HNL 2007./08.|2007./08.]] |I. |1. HNL |12 |6. |33 |11 |11 |11 |51 |40 |44 |- |[[1. HNL 2008./09.|2008./09.]] |I. |1. HNL |12 |5. |33 |13 |8 |12 |38 |39 |47 |- |[[1. HNL 2009./10.|2009./10.]] |I. |1. HNL |16 |14. |30 |9 |6 |15 |43 |49 |33 |- |[[1. HNL 2010./11.|2010./11.]] |I. |1. HNL |16 |12. |30 |9 |8 |13 |32 |39 |35 |- |[[1. HNL 2011./12.|2011./12.]] |I. |1. HNL |16 |6. |30 |13 |6 |11 |36 |42 |45 |- style="background:#ffcccc;" |[[1. HNL 2012./13.|2012./13.]] |I. |1. HNL |12 |12. |33 |7 |6 |20 |28 |60 |27 |- style="background:#ccffcc;" |[[2. HNL 2013./14.|2013./14.]] |II. |2. HNL |12 |1. |33 |20 |7 |6 |59 |26 |67 |- |[[1. HNL 2014./15.|2014./15.]] |I. |1. HNL |10 |5. |36 |13 |7 |16 |45 |54 |46 |- style="background:#ffcccc;" |[[1. HNL 2015./16.|2015./16.]] |I. |1. HNL |10 |10. |36 |3 |8 |25 |27 |64 |17 |- style="background:#ffcccc;" |[[2. HNL 2016./17.|2016./17.]] |II. |2. HNL |12 |12. |36 |6 |11 |16 |34 |50 |29 |- |[[3. HNL – Zapad 2017./18.|2017./18.]] |III. |3. HNL – Zapad |18 |9. |34 |13 |5 |16 |46 |51 |44 |- style="background:#ffcccc;" |[[3. HNL – Zapad 2018./19.|2018./19.]] |III. |3. HNL – Zapad |18 |18. |34 |4 |3 |27 |26 |96 |14 (–1) |- |[[4. NL – Središte 2019./20.|2019./20.]] |IV. |4. nogometna liga Središte Zagreb |16 |6. |16 |7 |6 |3 |25 |20 |27 |- |[[4. nogometna liga Središte Zagreb 2020./21.|2020./21.]] |IV. |4. nogometna liga Središte Zagreb |18 |3. |34 |20 |8 |6 |71 |36 |68 |- style="background:#ffcccc;" |[[4. nogometna liga Središte Zagreb 2021./22.|2021./22.]] |IV. |4. nogometna liga Središte Zagreb – podskupina A |16 |7. |30 |12 |7 |11 |47 |35 |43 |- |[[4. nogometna liga Središte Zagreb 2022./23.|2022./23.]] |V. |4. nogometna liga Središte Zagreb – podskupina A |16 |9. |30 |13 |3 |14 |51 |48 |42 |- |[[4. nogometna liga Središte Zagreb 2023./24.|2023./24.]] |V. |4. nogometna liga Središte Zagreb – podskupina A |16 |9. |30 |11 |7 |12 |29 |38 |40 |- |[[4. nogometna liga Središte Zagreb 2024./25.|2024./25.]] |V. |4. nogometna liga Središte Zagreb – podskupina A |16 |10. |30 |9 |8 |13 |39 |42 |35 |- style="background:#ffcccc;" |[[4. nogometna liga Središte Zagreb 2025./26.|2025./26.]] |V. |4. nogometna liga Središte Zagreb – podskupina A | 16 | 15. | 30 | 4 | 9 | 17 | 24 | 46 | 21 |- |[[4. nogometna liga Središte Zagreb 2024./25.|2026./27.]] |VI. |1. Zagrebačka nogometna liga | | | | | | | | | |} == Poznati igrači i treneri == {{glavni|:Kategorija:Nogometaši NK Zagreba}} === Igrači=== * {{Z|ALB}} [[Erjon Bogdani]] * {{Z|ALB}} [[Besnik Hasi]] * {{Z|BEL}} [[Branko Strupar]] * {{Z|BIH}} [[Senijad Ibričić]] * {{Z|BIH}} [[Mensur Mujdža]] * {{Z|BIH}} [[Emir Spahić]] * {{Z|HRV}} [[Goran Jurić (nogometaš)|Goran Jurić]] * {{Z|HRV}} [[Mario Mandžukić]] * {{Z|HRV}} [[Ivica Olić]] * {{Z|HRV}} [[Robert Prosinečki]] * {{Z|HRV}} [[Mario Tokić]] * {{Z|HRV}} [[Vladimir Vasilj]] * {{Z|HRV}} [[Hrvoje Vejić]] * {{Z|HRV}} [[Davor Vugrinec]] * {{Z|HRV}} [[Bernard Vukas]] * {{Z|HRV}} [[Branko Zebec]] * {{Z|SLO}} [[Marinko Galič]] * {{Z|SLO}} [[Mladen Rudonja]] === Treneri=== * {{Z|HRV}} [[Mirko Bazić]] * {{Z|HRV}} [[Miroslav Blažević]] * {{Z|HRV}} [[Luka Bonačić]] * {{Z|HRV}} [[Dražan Jerković]] * {{Z|HRV}} [[Zlatko Kranjčar]] * {{Z|HRV}} [[Josip Kuže]] * {{Z|HRV}} [[Ivo Šušak]] == Izvori == {{izvori}} * [https://web.archive.org/web/20090209153950/http://hrnogometdb.webs.com/sezonelist.html Croatian Football data base] == Vanjske poveznice == * [http://www.nkzagreb.hr Službene stranice kluba] *{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070804070623/http://www.bijeliandjeli.hr/ |date=4. kolovoza 2007. }} udruge navijača NK Zagreb "Bijeli Anđeli" * [https://semafor.hns.family/klubovi/590/nk-zagreb/ Profil], HNS Semafor * [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/zagreb-nk Nogometni leksikon] {{NK Zagreb}} {{1. HNL}} {{2. HNL}} {{1. Jugoslavenska nogometna liga}} {{GLAVNIRASPORED:Zagreb, NK}} [[Kategorija:NK Zagreb| ]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Gradu Zagrebu|Zagreb]] iym3jbr1ekiwvyqt0avri3hodfj2ezt 7563750 7563748 2026-07-25T20:39:06Z ~2026-41535-99 367748 /* Prvenstva Hrvatske od 1992. */ 7563750 wikitext text/x-wiki {{Nogometni klub | ime kluba = NK Zagreb | puno ime = Nogometni klub Zagreb | slika = NK Zagreb.svg | nadimak = ''Pjesnici'' | godina osnivanja = <!---PREMA KLUPSKOJ WEB-STRANICI, ONA NE POSTOJI, STOGA JE NE NAVODITI! ---> | igralište = ZAGREBello, [[Zagreb]] | navijači = Bijeli anđeli | kapacitet stadiona = | direktor = | trener = | liga = [[4. nogometna liga Središte Zagreb|4. NL Središte Zagreb – podskupina A]] | sezona = [[4. NL Središte Zagreb 2024./25.|2024./25.]] | plasman = 10. | igrači = | pattern_la1=_nk_zagreb|pattern_b1=_nk_zagreb|pattern_ra1=_nk_zagreb | leftarm1=FFFFFF|body1=FFFFFF|rightarm1=FFFFFF|shorts1FFFFFF|socks1=FFFFFF | pattern_la2=_nk_zagreb_away|pattern_b2=_nk_zagreb_away|pattern_ra2=_nk_zagreb_away | leftarm2=E21A22|body2=FFFFFF|rightarm2=E21A22|shorts2=E21A22|socks2=E21A22 }} [[Datoteka:Nk_zagreb_svi_grbovi.JPG|mini|Klupski grbovi tijekom povijesti]] [[Datoteka:NKZagreb do90.svg|mini|150px|Jedan od povijesnih klupskih grbova <!---NETOČNO JE DA JE KORIŠTEN DO 1990.!---->]] [[Datoteka:NKZagreb90-08.svg|mini|150px|Jedan od povijesnih klupskih grbova <!---NETOČNO JE DA JE KORIŠTEN OD 1990.!---->]] '''Nogometni klub Zagreb''' [[Hrvatska|hrvatski]] je [[nogomet]]ni klub iz grada [[Zagreb]]a. Trenutačno se natječe u [[4. nogometna liga Središte Zagreb|4. nogometnoj ligi Središte Zagreb – podskupina A]]. == Povijest kluba == === U Jugoslaviji === Prema klupskoj web-stranici klub nema godinu osnutka.<ref name="pov">[https://web.archive.org/web/20110721101838/http://nkzagreb.hr/main.asp?dir=oklubu&vijestid=13 Povijest kluba], NK Zagreb, pristupljeno 4. lipnja 2026.</ref> Također navodi da je tijekom povijesti početak kluba pogrešno povezivan s [[PNIŠK|PNIŠK-om]], najstarijim zagrebačkim klubom koji je osnovan 1903., no ne postoji nikakva veza između PNIŠK-a i NK Zagreb.<ref name="pov" /> Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] ukinuti su mnogi dotadašnji sportski klubovi koji su djelovali za vrijeme [[NDH]] te su formirana fizkulturna društva. Među njima su [[ŠK Grafičar Zagreb|Grafičar]] (sindikat grafičara), [[RŠK Amateur Zagreb|Amater]] (sindikat kožaraca), [[FD Sloboda Zagreb|Sloboda]] (sindikat javnih službenika) i [[NK Ravnice|Tekstilac]] (sindikat tekstilaca). Osnovana su 1945. te su izuzev Slobode djelovale tijekom [[međuraće|međuraća]]. Ta fiskulturna društva spojila su se 10. listopada 1946. u '''Fizkulturno društvo Zagreb'''.<ref>Bogdan Cuvaj, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1978&broj=00036&page=3116 Ime grada Zagreba imala su četiri kluba], Povijest sporta, rujan 1978., br. 36., str. 3116.</ref><ref name="Olimp">Miroslav Šarić, [https://www.hdps.hr/images/olimp-clanci/31_36-37.pdf Devet desetljeća najzagrebačkijeg nogometnog kluba], Olimp, lipanj 2009., br. 31., str. 37.</ref><ref>[https://efk.lzmk.hr/web/viewer.html?file=../stranice/vol2/efk2-500-501.pdf Enciklopedija fizičke kulture 2 P-Ž], Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1977., str. 501.</ref><ref name="maks">[https://web.archive.org/web/20160304220514/http://nk-maksimir.hr/omjeri_s_klubovima/zagreb.htm Zagreb], NK Maksimir Zagreb, pristupljeno 4. lipnja 2026.</ref> Fizkulturno društvo Zagreb imalo je sekcije za [[atletika|atletiku]], [[biciklizam]], [[hokej na travi]], [[kuglanje]], [[nogomet]], [[planinarenje]], [[rukomet]], [[skijanje]], [[stolni tenis]], [[streljaštvo]], [[tenis]] i [[veslanje]].<ref name="Olimp" /> Dana 8. listopada 1948. mijenja ime u '''Sportsko društvo Zagreb''', dok je nogometna sekcija postala '''Nogometni klub Zagreb'''.<ref name="Olimp" /> Zagreb se kao [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu|drugoligaš]] 7. veljače 1952. spojio s tadašnjim [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu|prvoligašem]] [[NK Milicioner Zagreb|Borcem]].<ref name="maks" /><ref name="NL">[https://nogomet.lzmk.hr/clanak/2546 Zagreb, NK], Nogometni leksikon, pristupljeno 4. lipnja 2026.</ref> Tako je Zagreb promaknut u Prvu saveznu ligu.<ref name="NL" /> Iz Prve savezne lige ispao je [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1952./53.|1952./53.]] U sezoni [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1953./54.|1953./54.]] osvojio je Drugu saveznu ligu, pritom izborivši povratak u Prvu saveznu ligu u kojoj se natjecao od [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1954./55.|1954./55.]] do [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1957./58.|1957./58.]] Dana 9. kolovoza 1960. ugašen je obnovljeni klub [[ŠK Grafičar Zagreb|Grafičar]] čiji su članovi i igrači prešli u Zagreb koji se od tad zove '''Grafički nogometni klub Zagreb'''.<ref name="maks" /><ref>[https://web.archive.org/web/20160422035658/http://nk-maksimir.hr/omjeri_s_klubovima/graficar.htm Grafičar], NK Maksimir Zagreb, pristupljeno 4. lipnja 2026.</ref> Iste godine<!---1960.---> NK Zagreb je istupio iz SD Zagreb.<ref name="Olimp" /> Kasnije{{pojasniti|kada?}} mijenja ime u '''Nogometni klub Zagreb'''. U sezoni [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1960./61.|1960./61.]] ispao je iz Druge savezne lige – Zapad u Zagrebačku zonu koju osvaja dvaput zaredom ([[Zagrebačka nogometna zona 1961./62.|1961./62.]] i [[Zagrebačka nogometna zona 1962./63.|1962./63.]]). Zatim se [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1963./64.|1963./64.]] plasirao u Drugu saveznu ligu – Zapad koju je iste sezone osvojio te pritom izborio plasman u Prvu saveznu ligu. U sezoni [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1964./65.|1964./65.]] ostvario je svoj najveći ligaški uspjeh za vrijeme Jugoslavije – 6. mjesto u Prvoj saveznoj ligi. Te sezone bio je najbolji zagrebački klub ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] je bio 8., a [[NK Trešnjevka Zagreb|Trešnjevka]] 14.). NK Zagreb je te sezone vodio [[Gustav Lechner]], dok je [[Zlatko Dračić]] s 23 pogotka u 26 utakmica bio najbolji strijelac lige.<ref>[https://www.historical-lineups.com/wp-content/uploads/2015/11/1963-1965.pdf Statistika], historical-lineups.com, pristupljeno 4. lipnja 2026.</ref> Prvoligaški status NK Zagreb izgubio je u sezoni [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1969./70.|1969./70.]] Kao prvak [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1972./73.|Druge savezne lige – Zapad 1972./73.]] izborio je kvalifikacije za Prvu saveznu ligu. U prvom susretu odigranom na [[Stadion Maksimir|Maksimiru]], remizirao je 0:0 s [[FK Famos Hrasnica|hrasničkim Famosom]] pred 45 ili 50 tisuća gledatelja. U uzvratu je Famos izgubio 1:2.<ref>Miroslav Savić, [https://web.archive.org/web/20160304071755/https://cafehrasnica.com/Podsjetnik/PODSJETNIK_FK_FAMOS.pdf FK FAMOS HRASNICA 1953 - 1993], 2010., str. 5., 19–21.</ref><ref>[https://www.historical-lineups.com/wp-content/uploads/2025/01/Qualifiers.pdf KVALIFIKACIJE 1973.], historical-lineups.com, str. 1–2., pristupljeno 4. lipnja 2026.</ref> Zagreb je u idućem, ujedno i posljednjem krugu kvalifikacija igrao protiv [[NK Osijek|Osijeka]]. Prvi susret koji je igran u [[Osijek]]u završio je bez golova. U uzvratu, pred više od 64 tisuća gledatelja što predstavlja najgledaniji sportski događaj u hrvatskoj povijesti, Zagreb je na Maksimiru sa 6:5 pobijedio Osijek na penale, nakon što je susret završio 2:2.<ref>Robert Šola, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/najveci-posjet-na-svim-sportskim-priredbama-ikad-odigranim-u-hrvatskoj-maksimirski-rekord-drzi-dramaticna-utakmica-u-kojoj-uopce-nije-igrao-dinamo-9138233 NAJVEĆI POSJET NA SVIM SPORTSKIM PRIREDBAMA IKAD ODIGRANIM U HRVATSKOJ Maksimirski rekord drži dramatična utakmica u kojoj uopće nije igrao Dinamo], [[Sportske novosti]], objavljeno 20. srpnja 2019., pristupljeno 4. lipnja 2026.</ref><ref>Tomislav Dasović, [https://www.vecernji.hr/sport/pred-64168-gledatelja-pola-osijeka-preselilo-se-u-maksimir-1099487 Pred 64.168 gledatelja: 'Pola Osijeka preselilo se u Maksimir'], [[Večernji list]], objavljeno 15. srpnja 2016., pristupljeno 4. lipnja 2026.</ref> Zagreb je [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1973./74.|1973./74.]], u svojoj prvoj povratničkoj sezoni, završio na posljednjem mjestu te tako ponovno ispao iz lige. Kao prvak [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1975./76.|Druge savezne lige – Zapad 1975./76.]] izborio je Prvu saveznu ligu u kojoj je ostao do [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1978./79.|1978./79.]] kada je ponovno ispao u Drugu saveznu ligu – Zapad. Zagrebu je 1980. pripojen [[NK Zagrebački plavi|Zagrebački plavi]]. Na lokaciji igrališta tog kluba u Veslačkoj ulici kasnije je sagrađen kompleks ZAGREBello na kojem danas domaće utakmice igra NK Zagreb.<ref>[https://nogomet.lzmk.hr/clanak/2551 Zagrebački plavi], Nogometni leksikon, pristupljeno 4. lipnja 2026.</ref><ref>B. Vukina, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/trener-starih-licina-pronasao-formulu-20120109 Trener Starih Ličina pronašao formulu], Tportal, objavljeno 9. siječnja 2012., pristupljeno 4. lipnja 2026.</ref> Posljednji naslov Druge savezne lige – Zapad ostvario je [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1979./80.|1979./80.]], a u Prvoj saveznoj ligi se zadnji put natjecao [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1980./81.|1980./81.]] i [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1981./82.|1981./82.]] Od tad do izbijanja [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] natjecao se u drugom i trećom rangu. Nakon sezone [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1990./91.|1990./91.]] trebao je biti promoviran u Prvu saveznu ligu. === U neovisnoj Hrvatskoj === U svojoj prvoj sezoni u [[1. HNL]], [[1. HNL 1992.|1992.]], NK Zagreb je postao doprvak Hrvatske. Taj uspjeh ponovio je [[1. HNL 1993./94.|1993./94.]] U sezoni [[Hrvatski nogometni kup 1996./97.|1996./97.]] igrao je u finalu [[Hrvatski nogometni kup|Hrvatskog nogometnog kupa]]. Najveći uspjeh u klupskoj povijesti ostvario je [[1. HNL 2001./02.|2001./02.]] kada je osvojio svoj jedini naslov 1. HNL. Natjecao se u 1. HNL bez prestanka sve do [[1. HNL 2012./13.|2012./13.]] kada je ispao u [[2. HNL]]. Osvojivši 2. HNL u sezoni [[2. HNL 2013./14.|2013./14.]] NK Zagreb se vratio u 1. HNL. Nezadovoljni situacijom u klubu, klupski navijači Bijeli Anđeli su 2014. osnovali [[NK Zagreb 041]]. Godine 2015. započelo je najgore razdoblje u klupskoj povijesti. Kao posljednjeplasirana momčad, NK Zagreb je [[1. HNL 2015./16.|2015./16.]] ispao iz 1. HNL, a [[2. HNL 2016./17.|2016./17.]] iz 2. HNL. U [[3. HNL – Zapad]] igrao je [[3. HNL – Zapad 2017./18.|2017./18.]] i [[3. HNL – Zapad 2018./19.|2018./19.]] kada je ispao u 4. nogometnu ligu, gdje se i danas natječe. Reformom ligaškog sustava 2022./23., 4. nogometna liga postala je 5. rang, a NK Zagreb prvi put u povijesti petoligaš. == Stadion == [[Datoteka:Stad nk zagreb.jpg|mini|Stadion Kranjčevićeva]] NK Zagreb svoje domaće utakmice igra na igralištu u Veslačkoj ulici (sportski kompleks „ZAGREBello“).<ref> [https://www.vecernji.hr/sport/zagreb-seli-iz-kranjceviceve-jer-nema-novca-za-troskove-odrzavanja-stadiona-1198523 Večernji list: "Zagreb seli iz Kranjčevićeve jer nema novca za troškove održavanja stadiona"] </ref> Do 2017. godine koristio je [[Stadion Kranjčevićeva|Stadion u Kranjčevićevoj ulici]]. == Klupski uspjesi == === Seniorski === * '''[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu|Druga savezna liga Jugoslavije]]''' ** '''Prvak (5):''' [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1953./54.|1953./54.]], [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1963./64.|1963./64.]] (Zapad), [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1972./73.|1972./73.]] (Zapad), [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1975./76.|1975./76.]] (Zapad), [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1979./80.|1979./80.]] (Zapad) * '''Zagrebačka zona''' ** '''Prvak (2):''' [[Zagrebačka nogometna zona 1961./62.|1961./62.]], [[Zagrebačka nogometna zona 1962./63.|1962./63.]] * '''Hrvatska liga''' ** '''Prvak (4):''' [[Hrvatska nogometna liga – Sjever 1984./85.|1984./85.]] (Sjever), [[Hrvatska nogometna liga – Sjever 1985./86.|1985./86.]] (Sjever), [[Hrvatska nogometna liga – Sjever 1986./87.|1986./87.]] (Sjever), [[Jedinstvena hrvatska nogometna liga 1987./88.|1987./88.]] * '''Međurepublička liga – Zapad''' ** '''Prvak (1):''' [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1989./90.|1989./90.]] * '''[[1. HNL]]''' ** '''Prvak (1):''' [[1. HNL 2001./02.|2001./02.]] * '''[[2. HNL]]''' ** '''Prvak (1):''' [[2. HNL 2013./14.|2013./14.]] === Juniorski === * '''[[Juniorsko prvenstvo Hrvatske u nogometu|Prvenstvo Hrvatske]]''' ** '''Prvak (1):''' [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2006./07.|2006./07.]] === Kadetski === * '''[[Kadetsko prvenstvo Hrvatske u nogometu|Prvenstvo Hrvatske]]''' ** '''Prvak (1):''' [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 2006./07.|2006./07.]] === Pionirski === * '''[[Pionirsko prvenstvo Hrvatske u nogometu|Prvenstvo Hrvatske]]''' ** '''Prvak (2):''' [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za pionire 1992.|1992.]], [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za pionire 2002./03.|2002./03.]] == Učinak u prošlim prvenstvima == === Prvenstva Jugoslavije 1946. – 1991.=== {|class="wikitable sortable" cellpadding="3" style="text-align: center;" |- !Sezona !Razred !Liga !Broj momčadi !Mjesto !Sus. !Pob. !Neo. !Por. !Po.p. !Pr.p. !Bod. |- |[[Hrvatska republička nogometna liga 1946./47.|1946./47.]] |II. |Hrvatska liga |8 |2. |14 |8 |2 |4 |45 |21 |18 |- |[[III. zona nogometnog prvenstva Hrvatske 1947./48.|1947./48.]] |III. |Hrvatska liga – III. zona |8 |3. | | | | | | | |- |[[Hrvatska republička nogometna liga 1948./49.|1948./49.]] |III. |Hrvatska liga |10 |2. |18 |11 |4 |3 |32 |13 |26 |- |[[Treća savezna liga Jugoslavije u nogometu 1950.|1950.]] |III. |3. savezna liga |12 |4. |22 |10 |8 |4 |33 |20 |28 |- |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1951.|1951.]] |II. |2. savezna liga |16 |13. |30 |10 |6 |14 |35 |45 |26 |- |[[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1952.|1952.]] |I. |1. savezna liga |12 |10. |16 |5 |5 |6 |13 |18 |7 |- |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1952./53.|1952./53.]] |I. |1. savezna liga |12 |12. |22 |5 |4 |13 |23 |37 |14 |- |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1953./54.|1953./54.]] |II. |2. savezna liga |10 |1. |18 |10 |4 |4 |35 |18 |24 |- |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1954./55.|1954./55.]] |I. |1. savezna liga |14 |9. |26 |9 |6 |11 |34 |44 |24 |- |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1955./56.|1955./56.]] |I. |1. savezna liga |14 |8. |26 |10 |4 |12 |45 |39 |24 |- |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1956./57.|1956./57.]] |I. |1. savezna liga |14 |7. |26 |9 |7 |10 |39 |45 |25 |- |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1957./58.|1957./58.]] |I. |1. savezna liga |14 |14. |26 |5 |5 |16 |31 |61 |15 |- |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1958./59.|1958./59.]] |II. |2. savezna liga – Zapad |11 |7. |20 |7 |4 |9 |33 |45 |18 |- |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1959./60.|1959./60.]] |II. |2. savezna liga – Zapad |12 |9. |22 |8 |3 |11 |46 |54 |19 |- |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1960./61.|1960./61.]] |II. |2. savezna liga – Zapad |12 |11. |22 |7 |3 |12 |43 |54 |17 |- |[[Zagrebačka nogometna zona 1961./62.|1961./62.]] |III. |Zagrebačka zona |12 |1. |22 |19 |1 |2 |71 |15 |39 |- |[[Zagrebačka nogometna zona 1962./63.|1962./63.]] |III. |Zagrebačka zona |16 |1. |30 |22 |6 |2 |114 |27 |50 |- |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1963./64.|1963./64.]] |II. |2. savezna liga – Zapad |16 |1. |30 |16 |10 |4 |52 |23 |42 |- |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1964./65.|1964./65.]] |I. |1. savezna liga |15 |6. |28 |12 |5 |11 |47 |42 |29 |- |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1965./66.|1965./66.]] |I. |1. savezna liga |16 |14. |30 |9 |7 |14 |39 |58 |25 |- |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1966./67.|1966./67.]] |I. |1. savezna liga |16 |12. |30 |10 |7 |13 |34 |48 |27 |- |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1967./68.|1967./68.]] |I. |1. savezna liga |16 |10. |30 |10 |7 |13 |53 |54 |27 |- |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1968./69.|1968./69.]] |I. |1. savezna liga |18 |15. |34 |11 |7 |16 |41 |59 |29 |- |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1969./70.|1969./70.]] |I. |1. savezna liga |18 |18. |34 |4 |7 |23 |22 |64 |15 |- |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1970./71.|1970./71.]] |II. |2. savezna liga – Zapad |16 |3. |30 |19 |5 |6 |63 |27 |43 |- |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1971./72.|1971./72.]] |II. |2. savezna liga – Zapad |18 |3. |34 |22 |2 |10 |72 |48 |46 |- |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1972./73.|1972./73.]] |II. |2. savezna liga – Zapad |18 |1. |34 |22 |9 |3 |75 |19 |53 |- |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1973./74.|1973./74.]] |I. |1. savezna liga |18 |18. |34 |9 |9 |16 |28 |44 |27 |- |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1974./75.|1974./75.]] |II. |2. savezna liga – Zapad |18 |2. |34 |22 |4 |8 |77 |32 |48 |- |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1975./76.|1975./76.]] |II. |2. savezna liga – Zapad |18 |1. |34 |20 |9 |5 |75 |36 |49 |- |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1976./77.|1976./77.]] |I. |1. savezna liga |18 |10. |34 |12 |8 |14 |48 |48 |32 |- |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1977./78.|1977./78.]] |I. |1. savezna liga |18 |15. |34 |9 |11 |14 |37 |46 |29 |- |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1978./79.|1978./79.]] |I. |1. savezna liga |18 |17. |34 |8 |12 |14 |32 |39 |28 |- |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1979./80.|1979./80.]] |II. |2. savezna liga – Zapad |16 |1. |30 |17 |9 |4 |68 |28 |43 |- |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1980./81.|1980./81.]] |I. |1. savezna liga |18 |16. |34 |11 |8 |15 |43 |55 |30 |- |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1981./82.|1981./82.]] |I. |1. savezna liga |18 |18. |34 |7 |5 |22 |27 |68 |19 |- |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1982./83.|1982./83.]] |II. |2. savezna liga – Zapad |18 |12. |34 |12 |8 |14 |47 |50 |32 |- |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1983./84.|1983./84.]] |II. |2. savezna liga – Zapad |18 |17. |34 |8 |6 |20 |38 |52 |22 |- |[[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1984./85.|1984./85.]] |III. |Hrvatska liga – Sjever |14 |1. |26 |16 |5 |5 |62 |20 |37 |- |[[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1985./86.|1985./86.]] |III. |Hrvatska liga – Sjever |14 |1. |26 |16 |7 |3 |52 |19 |39 |- |[[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1986./87.|1986./87.]] |III. |Hrvatska liga – Sjever |14 |1. |26 |14 |9 |3 |40 |15 |37 |- |[[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1987./88.|1987./88.]] |III. |Hrvatska liga |16 |1. |30 |15 |12 |3 |50 |21 |42 |- |[[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1988./89.|1988./89.]] |III. |Međurepublička liga – Zapad |18 |3. |34 |16 |7 (3) |11 |62 |48 |35 |- |[[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1989./90.|1989./90.]] |III. |Međurepublička liga – Zapad |18 |1. |34 |23 |6 (1) |5 |68 |23 |47 |- |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1990./91.|1990./91.]] |II. |2. savezna liga |19 |2. |36 |20 |5 (2) |11 |58 |28 |42 |} === Prvenstva Hrvatske od 1992. === {|class="wikitable sortable" cellpadding="3" style="text-align: center;" |- !Sezona !Razred !Liga !Broj momčadi !Mjesto !Sus. !Pob. !Neo. !Por. !Po.p. !Pr.p. !Bod. |- |[[1. HNL 1992.|1992.]] |I. |[[Prva hrvatska nogometna liga|1. HNL]] |12 |2. |22 |14 |5 |3 |34 |9 |33 |- |[[1. HNL 1992./93.|1992./93.]] |I. |1. HNL |16 |3. |30 |15 |10 |5 |50 |27 |40 |- |[[1. HNL 1993./94.|1993./94.]] |I. |1. HNL |18 |2. |34 |20 |9 |5 |58 |30 |49 |- |[[1. HNL 1994./95.|1994./95.]] |I. |1. HNL |16 |4. |30 |14 |11 |5 |41 |26 |53 |- | rowspan="2" |[[1. HNL 1995./96.|1995./96.]] |I. |1. A HNL (Prvi dio) |12 |5. |22 |7 |8 |7 |24 |25 |29 |- |I. |1. HNL (Liga za prvaka) |6 |6. |10 |1 |1 |8 |7 |25 |4 (5) |- |[[1. HNL 1996./97.|1996./97.]] |I. |1. A HNL |16 |5. |30 |13 |6 |11 |43 |39 |45 |- | rowspan="2" |[[1. HNL 1997./98.|1997./98.]] |I. |1. HNL (Prvi dio) |12 |3. |22 |12 |5 |5 |35 |23 |41 |- |I. |1. HNL (Liga za prvaka) |6 |5. |10 |2 |3 |5 |16 |16 |9 (30) |- | rowspan="2" | [[1. HNL 1998./99.|1998./99.]] |I. |1. HNL (Prvi dio) |12 |9. |22 |5 |8 |9 |28 |37 |23 |- |I. |1. HNL (Liga za ostanak) |6 |4. |10 |4 |1 |5 |19 |16 |13 (25) |- |[[1. HNL 1999./00.|1999./2000.]] |I. |1. HNL |12 |8. |33 |9 |12 |12 |42 |49 |39 |- | rowspan="2" | [[1. HNL 2000./01.|2000./01.]] |I. |1. HNL (Prvi dio) |12 |4. |22 |10 |4 |8 |43 |38 |34 |- |I. |1. HNL (Liga za prvaka) |6 |6. |10 |1 |1 |8 |8 |20 |4 |- |[[1. HNL 2001./02.|2001./02.]] |I. |1. HNL |16 |1. |30 |20 |7 |3 |71 |24 |67 |- | rowspan="2" | [[1. HNL 2002./03.|2002./03.]] |I. |1. HNL (Prvi dio) |12 |6. |22 |8 |6 |8 |28 |30 |30 |- |I. |1. HNL (Liga za prvaka) |6 |6. |10 |1 |3 |6 |12 |22 |6 |- | rowspan="2" | [[1. HNL 2003./04.|2003./04.]] |I. |1. HNL (Prvi dio) |12 |11. |22 |3 |10 |9 |21 |32 |19 |- |I. |1. HNL (Liga za ostanak) |6 |4. |10 |5 |2 |3 |12 |9 |17 |- | rowspan="2" | [[1. HNL 2004./05.|2004./05.]] |I. |1. HNL (Prvi dio) |12 |6. |22 |10 |3 |9 |27 |24 |33 |- |I. |1. HNL (Liga za prvaka) |6 |3. |10 |5 |2 |3 |23 |18 |17 |- | rowspan="2" | [[1. HNL 2005./06.|2005./06.]] |I. |1. HNL (Prvi dio) |12 |8. |22 |8 |3 |11 |19 |27 |27 |- |I. |1. HNL (Liga za ostanak) |6 |3. |10 |3 |1 |6 |7 |16 |10 |- |[[1. HNL 2006./07.|2006./07.]] |I. |1. HNL |12 |3. |33 |18 |4 |11 |57 |40 |58 |- |[[1. HNL 2007./08.|2007./08.]] |I. |1. HNL |12 |6. |33 |11 |11 |11 |51 |40 |44 |- |[[1. HNL 2008./09.|2008./09.]] |I. |1. HNL |12 |5. |33 |13 |8 |12 |38 |39 |47 |- |[[1. HNL 2009./10.|2009./10.]] |I. |1. HNL |16 |14. |30 |9 |6 |15 |43 |49 |33 |- |[[1. HNL 2010./11.|2010./11.]] |I. |1. HNL |16 |12. |30 |9 |8 |13 |32 |39 |35 |- |[[1. HNL 2011./12.|2011./12.]] |I. |1. HNL |16 |6. |30 |13 |6 |11 |36 |42 |45 |- style="background:#ffcccc;" |[[1. HNL 2012./13.|2012./13.]] |I. |1. HNL |12 |12.↓ |33 |7 |6 |20 |28 |60 |27 |- style="background:#ccffcc;" |[[2. HNL 2013./14.|2013./14.]] |II. |2. HNL |12 |↑1. |33 |20 |7 |6 |59 |26 |67 |- |[[1. HNL 2014./15.|2014./15.]] |I. |1. HNL |10 |5. |36 |13 |7 |16 |45 |54 |46 |- style="background:#ffcccc;" |[[1. HNL 2015./16.|2015./16.]] |I. |1. HNL |10 |10.↓ |36 |3 |8 |25 |27 |64 |17 |- style="background:#ffcccc;" |[[2. HNL 2016./17.|2016./17.]] |II. |2. HNL |12 |12.↓ |36 |6 |11 |16 |34 |50 |29 |- |[[3. HNL – Zapad 2017./18.|2017./18.]] |III. |3. HNL – Zapad |18 |9. |34 |13 |5 |16 |46 |51 |44 |- style="background:#ffcccc;" |[[3. HNL – Zapad 2018./19.|2018./19.]] |III. |3. HNL – Zapad |18 |18.↓ |34 |4 |3 |27 |26 |96 |14 (–1) |- |[[4. NL – Središte 2019./20.|2019./20.]] |IV. |4. nogometna liga Središte Zagreb |16 |6. |16 |7 |6 |3 |25 |20 |27 |- |[[4. nogometna liga Središte Zagreb 2020./21.|2020./21.]] |IV. |4. nogometna liga Središte Zagreb |18 |3. |34 |20 |8 |6 |71 |36 |68 |- style="background:#ffcccc;" |[[4. nogometna liga Središte Zagreb 2021./22.|2021./22.]] |IV. |4. nogometna liga Središte Zagreb – podskupina A |16 |7.↓ |30 |12 |7 |11 |47 |35 |43 |- |[[4. nogometna liga Središte Zagreb 2022./23.|2022./23.]] |V. |4. nogometna liga Središte Zagreb – podskupina A |16 |9. |30 |13 |3 |14 |51 |48 |42 |- |[[4. nogometna liga Središte Zagreb 2023./24.|2023./24.]] |V. |4. nogometna liga Središte Zagreb – podskupina A |16 |9. |30 |11 |7 |12 |29 |38 |40 |- |[[4. nogometna liga Središte Zagreb 2024./25.|2024./25.]] |V. |4. nogometna liga Središte Zagreb – podskupina A |16 |10. |30 |9 |8 |13 |39 |42 |35 |- style="background:#ffcccc;" |[[4. nogometna liga Središte Zagreb 2025./26.|2025./26.]] |V. |4. nogometna liga Središte Zagreb – podskupina A | 16 | 15.↓ | 30 | 4 | 9 | 17 | 24 | 46 | 21 |- |[[4. nogometna liga Središte Zagreb 2024./25.|2026./27.]] |VI. |1. Zagrebačka nogometna liga | | | | | | | | | |} == Poznati igrači i treneri == {{glavni|:Kategorija:Nogometaši NK Zagreba}} === Igrači=== * {{Z|ALB}} [[Erjon Bogdani]] * {{Z|ALB}} [[Besnik Hasi]] * {{Z|BEL}} [[Branko Strupar]] * {{Z|BIH}} [[Senijad Ibričić]] * {{Z|BIH}} [[Mensur Mujdža]] * {{Z|BIH}} [[Emir Spahić]] * {{Z|HRV}} [[Goran Jurić (nogometaš)|Goran Jurić]] * {{Z|HRV}} [[Mario Mandžukić]] * {{Z|HRV}} [[Ivica Olić]] * {{Z|HRV}} [[Robert Prosinečki]] * {{Z|HRV}} [[Mario Tokić]] * {{Z|HRV}} [[Vladimir Vasilj]] * {{Z|HRV}} [[Hrvoje Vejić]] * {{Z|HRV}} [[Davor Vugrinec]] * {{Z|HRV}} [[Bernard Vukas]] * {{Z|HRV}} [[Branko Zebec]] * {{Z|SLO}} [[Marinko Galič]] * {{Z|SLO}} [[Mladen Rudonja]] === Treneri=== * {{Z|HRV}} [[Mirko Bazić]] * {{Z|HRV}} [[Miroslav Blažević]] * {{Z|HRV}} [[Luka Bonačić]] * {{Z|HRV}} [[Dražan Jerković]] * {{Z|HRV}} [[Zlatko Kranjčar]] * {{Z|HRV}} [[Josip Kuže]] * {{Z|HRV}} [[Ivo Šušak]] == Izvori == {{izvori}} * [https://web.archive.org/web/20090209153950/http://hrnogometdb.webs.com/sezonelist.html Croatian Football data base] == Vanjske poveznice == * [http://www.nkzagreb.hr Službene stranice kluba] *{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070804070623/http://www.bijeliandjeli.hr/ |date=4. kolovoza 2007. }} udruge navijača NK Zagreb "Bijeli Anđeli" * [https://semafor.hns.family/klubovi/590/nk-zagreb/ Profil], HNS Semafor * [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/zagreb-nk Nogometni leksikon] {{NK Zagreb}} {{1. HNL}} {{2. HNL}} {{1. Jugoslavenska nogometna liga}} {{GLAVNIRASPORED:Zagreb, NK}} [[Kategorija:NK Zagreb| ]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Gradu Zagrebu|Zagreb]] d38a7hgzp4rx44cmkms1so0lif4s6xz 7563761 7563750 2026-07-25T20:47:03Z ~2026-41535-99 367748 /* Prvenstva Jugoslavije 1946. – 1991. */ 7563761 wikitext text/x-wiki {{Nogometni klub | ime kluba = NK Zagreb | puno ime = Nogometni klub Zagreb | slika = NK Zagreb.svg | nadimak = ''Pjesnici'' | godina osnivanja = <!---PREMA KLUPSKOJ WEB-STRANICI, ONA NE POSTOJI, STOGA JE NE NAVODITI! ---> | igralište = ZAGREBello, [[Zagreb]] | navijači = Bijeli anđeli | kapacitet stadiona = | direktor = | trener = | liga = [[4. nogometna liga Središte Zagreb|4. NL Središte Zagreb – podskupina A]] | sezona = [[4. NL Središte Zagreb 2024./25.|2024./25.]] | plasman = 10. | igrači = | pattern_la1=_nk_zagreb|pattern_b1=_nk_zagreb|pattern_ra1=_nk_zagreb | leftarm1=FFFFFF|body1=FFFFFF|rightarm1=FFFFFF|shorts1FFFFFF|socks1=FFFFFF | pattern_la2=_nk_zagreb_away|pattern_b2=_nk_zagreb_away|pattern_ra2=_nk_zagreb_away | leftarm2=E21A22|body2=FFFFFF|rightarm2=E21A22|shorts2=E21A22|socks2=E21A22 }} [[Datoteka:Nk_zagreb_svi_grbovi.JPG|mini|Klupski grbovi tijekom povijesti]] [[Datoteka:NKZagreb do90.svg|mini|150px|Jedan od povijesnih klupskih grbova <!---NETOČNO JE DA JE KORIŠTEN DO 1990.!---->]] [[Datoteka:NKZagreb90-08.svg|mini|150px|Jedan od povijesnih klupskih grbova <!---NETOČNO JE DA JE KORIŠTEN OD 1990.!---->]] '''Nogometni klub Zagreb''' [[Hrvatska|hrvatski]] je [[nogomet]]ni klub iz grada [[Zagreb]]a. Trenutačno se natječe u [[4. nogometna liga Središte Zagreb|4. nogometnoj ligi Središte Zagreb – podskupina A]]. == Povijest kluba == === U Jugoslaviji === Prema klupskoj web-stranici klub nema godinu osnutka.<ref name="pov">[https://web.archive.org/web/20110721101838/http://nkzagreb.hr/main.asp?dir=oklubu&vijestid=13 Povijest kluba], NK Zagreb, pristupljeno 4. lipnja 2026.</ref> Također navodi da je tijekom povijesti početak kluba pogrešno povezivan s [[PNIŠK|PNIŠK-om]], najstarijim zagrebačkim klubom koji je osnovan 1903., no ne postoji nikakva veza između PNIŠK-a i NK Zagreb.<ref name="pov" /> Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] ukinuti su mnogi dotadašnji sportski klubovi koji su djelovali za vrijeme [[NDH]] te su formirana fizkulturna društva. Među njima su [[ŠK Grafičar Zagreb|Grafičar]] (sindikat grafičara), [[RŠK Amateur Zagreb|Amater]] (sindikat kožaraca), [[FD Sloboda Zagreb|Sloboda]] (sindikat javnih službenika) i [[NK Ravnice|Tekstilac]] (sindikat tekstilaca). Osnovana su 1945. te su izuzev Slobode djelovale tijekom [[međuraće|međuraća]]. Ta fiskulturna društva spojila su se 10. listopada 1946. u '''Fizkulturno društvo Zagreb'''.<ref>Bogdan Cuvaj, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1978&broj=00036&page=3116 Ime grada Zagreba imala su četiri kluba], Povijest sporta, rujan 1978., br. 36., str. 3116.</ref><ref name="Olimp">Miroslav Šarić, [https://www.hdps.hr/images/olimp-clanci/31_36-37.pdf Devet desetljeća najzagrebačkijeg nogometnog kluba], Olimp, lipanj 2009., br. 31., str. 37.</ref><ref>[https://efk.lzmk.hr/web/viewer.html?file=../stranice/vol2/efk2-500-501.pdf Enciklopedija fizičke kulture 2 P-Ž], Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1977., str. 501.</ref><ref name="maks">[https://web.archive.org/web/20160304220514/http://nk-maksimir.hr/omjeri_s_klubovima/zagreb.htm Zagreb], NK Maksimir Zagreb, pristupljeno 4. lipnja 2026.</ref> Fizkulturno društvo Zagreb imalo je sekcije za [[atletika|atletiku]], [[biciklizam]], [[hokej na travi]], [[kuglanje]], [[nogomet]], [[planinarenje]], [[rukomet]], [[skijanje]], [[stolni tenis]], [[streljaštvo]], [[tenis]] i [[veslanje]].<ref name="Olimp" /> Dana 8. listopada 1948. mijenja ime u '''Sportsko društvo Zagreb''', dok je nogometna sekcija postala '''Nogometni klub Zagreb'''.<ref name="Olimp" /> Zagreb se kao [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu|drugoligaš]] 7. veljače 1952. spojio s tadašnjim [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu|prvoligašem]] [[NK Milicioner Zagreb|Borcem]].<ref name="maks" /><ref name="NL">[https://nogomet.lzmk.hr/clanak/2546 Zagreb, NK], Nogometni leksikon, pristupljeno 4. lipnja 2026.</ref> Tako je Zagreb promaknut u Prvu saveznu ligu.<ref name="NL" /> Iz Prve savezne lige ispao je [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1952./53.|1952./53.]] U sezoni [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1953./54.|1953./54.]] osvojio je Drugu saveznu ligu, pritom izborivši povratak u Prvu saveznu ligu u kojoj se natjecao od [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1954./55.|1954./55.]] do [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1957./58.|1957./58.]] Dana 9. kolovoza 1960. ugašen je obnovljeni klub [[ŠK Grafičar Zagreb|Grafičar]] čiji su članovi i igrači prešli u Zagreb koji se od tad zove '''Grafički nogometni klub Zagreb'''.<ref name="maks" /><ref>[https://web.archive.org/web/20160422035658/http://nk-maksimir.hr/omjeri_s_klubovima/graficar.htm Grafičar], NK Maksimir Zagreb, pristupljeno 4. lipnja 2026.</ref> Iste godine<!---1960.---> NK Zagreb je istupio iz SD Zagreb.<ref name="Olimp" /> Kasnije{{pojasniti|kada?}} mijenja ime u '''Nogometni klub Zagreb'''. U sezoni [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1960./61.|1960./61.]] ispao je iz Druge savezne lige – Zapad u Zagrebačku zonu koju osvaja dvaput zaredom ([[Zagrebačka nogometna zona 1961./62.|1961./62.]] i [[Zagrebačka nogometna zona 1962./63.|1962./63.]]). Zatim se [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1963./64.|1963./64.]] plasirao u Drugu saveznu ligu – Zapad koju je iste sezone osvojio te pritom izborio plasman u Prvu saveznu ligu. U sezoni [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1964./65.|1964./65.]] ostvario je svoj najveći ligaški uspjeh za vrijeme Jugoslavije – 6. mjesto u Prvoj saveznoj ligi. Te sezone bio je najbolji zagrebački klub ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] je bio 8., a [[NK Trešnjevka Zagreb|Trešnjevka]] 14.). NK Zagreb je te sezone vodio [[Gustav Lechner]], dok je [[Zlatko Dračić]] s 23 pogotka u 26 utakmica bio najbolji strijelac lige.<ref>[https://www.historical-lineups.com/wp-content/uploads/2015/11/1963-1965.pdf Statistika], historical-lineups.com, pristupljeno 4. lipnja 2026.</ref> Prvoligaški status NK Zagreb izgubio je u sezoni [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1969./70.|1969./70.]] Kao prvak [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1972./73.|Druge savezne lige – Zapad 1972./73.]] izborio je kvalifikacije za Prvu saveznu ligu. U prvom susretu odigranom na [[Stadion Maksimir|Maksimiru]], remizirao je 0:0 s [[FK Famos Hrasnica|hrasničkim Famosom]] pred 45 ili 50 tisuća gledatelja. U uzvratu je Famos izgubio 1:2.<ref>Miroslav Savić, [https://web.archive.org/web/20160304071755/https://cafehrasnica.com/Podsjetnik/PODSJETNIK_FK_FAMOS.pdf FK FAMOS HRASNICA 1953 - 1993], 2010., str. 5., 19–21.</ref><ref>[https://www.historical-lineups.com/wp-content/uploads/2025/01/Qualifiers.pdf KVALIFIKACIJE 1973.], historical-lineups.com, str. 1–2., pristupljeno 4. lipnja 2026.</ref> Zagreb je u idućem, ujedno i posljednjem krugu kvalifikacija igrao protiv [[NK Osijek|Osijeka]]. Prvi susret koji je igran u [[Osijek]]u završio je bez golova. U uzvratu, pred više od 64 tisuća gledatelja što predstavlja najgledaniji sportski događaj u hrvatskoj povijesti, Zagreb je na Maksimiru sa 6:5 pobijedio Osijek na penale, nakon što je susret završio 2:2.<ref>Robert Šola, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/najveci-posjet-na-svim-sportskim-priredbama-ikad-odigranim-u-hrvatskoj-maksimirski-rekord-drzi-dramaticna-utakmica-u-kojoj-uopce-nije-igrao-dinamo-9138233 NAJVEĆI POSJET NA SVIM SPORTSKIM PRIREDBAMA IKAD ODIGRANIM U HRVATSKOJ Maksimirski rekord drži dramatična utakmica u kojoj uopće nije igrao Dinamo], [[Sportske novosti]], objavljeno 20. srpnja 2019., pristupljeno 4. lipnja 2026.</ref><ref>Tomislav Dasović, [https://www.vecernji.hr/sport/pred-64168-gledatelja-pola-osijeka-preselilo-se-u-maksimir-1099487 Pred 64.168 gledatelja: 'Pola Osijeka preselilo se u Maksimir'], [[Večernji list]], objavljeno 15. srpnja 2016., pristupljeno 4. lipnja 2026.</ref> Zagreb je [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1973./74.|1973./74.]], u svojoj prvoj povratničkoj sezoni, završio na posljednjem mjestu te tako ponovno ispao iz lige. Kao prvak [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1975./76.|Druge savezne lige – Zapad 1975./76.]] izborio je Prvu saveznu ligu u kojoj je ostao do [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1978./79.|1978./79.]] kada je ponovno ispao u Drugu saveznu ligu – Zapad. Zagrebu je 1980. pripojen [[NK Zagrebački plavi|Zagrebački plavi]]. Na lokaciji igrališta tog kluba u Veslačkoj ulici kasnije je sagrađen kompleks ZAGREBello na kojem danas domaće utakmice igra NK Zagreb.<ref>[https://nogomet.lzmk.hr/clanak/2551 Zagrebački plavi], Nogometni leksikon, pristupljeno 4. lipnja 2026.</ref><ref>B. Vukina, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/trener-starih-licina-pronasao-formulu-20120109 Trener Starih Ličina pronašao formulu], Tportal, objavljeno 9. siječnja 2012., pristupljeno 4. lipnja 2026.</ref> Posljednji naslov Druge savezne lige – Zapad ostvario je [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1979./80.|1979./80.]], a u Prvoj saveznoj ligi se zadnji put natjecao [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1980./81.|1980./81.]] i [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1981./82.|1981./82.]] Od tad do izbijanja [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] natjecao se u drugom i trećom rangu. Nakon sezone [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1990./91.|1990./91.]] trebao je biti promoviran u Prvu saveznu ligu. === U neovisnoj Hrvatskoj === U svojoj prvoj sezoni u [[1. HNL]], [[1. HNL 1992.|1992.]], NK Zagreb je postao doprvak Hrvatske. Taj uspjeh ponovio je [[1. HNL 1993./94.|1993./94.]] U sezoni [[Hrvatski nogometni kup 1996./97.|1996./97.]] igrao je u finalu [[Hrvatski nogometni kup|Hrvatskog nogometnog kupa]]. Najveći uspjeh u klupskoj povijesti ostvario je [[1. HNL 2001./02.|2001./02.]] kada je osvojio svoj jedini naslov 1. HNL. Natjecao se u 1. HNL bez prestanka sve do [[1. HNL 2012./13.|2012./13.]] kada je ispao u [[2. HNL]]. Osvojivši 2. HNL u sezoni [[2. HNL 2013./14.|2013./14.]] NK Zagreb se vratio u 1. HNL. Nezadovoljni situacijom u klubu, klupski navijači Bijeli Anđeli su 2014. osnovali [[NK Zagreb 041]]. Godine 2015. započelo je najgore razdoblje u klupskoj povijesti. Kao posljednjeplasirana momčad, NK Zagreb je [[1. HNL 2015./16.|2015./16.]] ispao iz 1. HNL, a [[2. HNL 2016./17.|2016./17.]] iz 2. HNL. U [[3. HNL – Zapad]] igrao je [[3. HNL – Zapad 2017./18.|2017./18.]] i [[3. HNL – Zapad 2018./19.|2018./19.]] kada je ispao u 4. nogometnu ligu, gdje se i danas natječe. Reformom ligaškog sustava 2022./23., 4. nogometna liga postala je 5. rang, a NK Zagreb prvi put u povijesti petoligaš. == Stadion == [[Datoteka:Stad nk zagreb.jpg|mini|Stadion Kranjčevićeva]] NK Zagreb svoje domaće utakmice igra na igralištu u Veslačkoj ulici (sportski kompleks „ZAGREBello“).<ref> [https://www.vecernji.hr/sport/zagreb-seli-iz-kranjceviceve-jer-nema-novca-za-troskove-odrzavanja-stadiona-1198523 Večernji list: "Zagreb seli iz Kranjčevićeve jer nema novca za troškove održavanja stadiona"] </ref> Do 2017. godine koristio je [[Stadion Kranjčevićeva|Stadion u Kranjčevićevoj ulici]]. == Klupski uspjesi == === Seniorski === * '''[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu|Druga savezna liga Jugoslavije]]''' ** '''Prvak (5):''' [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1953./54.|1953./54.]], [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1963./64.|1963./64.]] (Zapad), [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1972./73.|1972./73.]] (Zapad), [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1975./76.|1975./76.]] (Zapad), [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1979./80.|1979./80.]] (Zapad) * '''Zagrebačka zona''' ** '''Prvak (2):''' [[Zagrebačka nogometna zona 1961./62.|1961./62.]], [[Zagrebačka nogometna zona 1962./63.|1962./63.]] * '''Hrvatska liga''' ** '''Prvak (4):''' [[Hrvatska nogometna liga – Sjever 1984./85.|1984./85.]] (Sjever), [[Hrvatska nogometna liga – Sjever 1985./86.|1985./86.]] (Sjever), [[Hrvatska nogometna liga – Sjever 1986./87.|1986./87.]] (Sjever), [[Jedinstvena hrvatska nogometna liga 1987./88.|1987./88.]] * '''Međurepublička liga – Zapad''' ** '''Prvak (1):''' [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1989./90.|1989./90.]] * '''[[1. HNL]]''' ** '''Prvak (1):''' [[1. HNL 2001./02.|2001./02.]] * '''[[2. HNL]]''' ** '''Prvak (1):''' [[2. HNL 2013./14.|2013./14.]] === Juniorski === * '''[[Juniorsko prvenstvo Hrvatske u nogometu|Prvenstvo Hrvatske]]''' ** '''Prvak (1):''' [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2006./07.|2006./07.]] === Kadetski === * '''[[Kadetsko prvenstvo Hrvatske u nogometu|Prvenstvo Hrvatske]]''' ** '''Prvak (1):''' [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 2006./07.|2006./07.]] === Pionirski === * '''[[Pionirsko prvenstvo Hrvatske u nogometu|Prvenstvo Hrvatske]]''' ** '''Prvak (2):''' [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za pionire 1992.|1992.]], [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za pionire 2002./03.|2002./03.]] == Učinak u prošlim prvenstvima == === Prvenstva Jugoslavije 1946. – 1991.=== {|class="wikitable sortable" cellpadding="3" style="text-align: center;" |- !Sezona !Razred !Liga !Broj momčadi !Mjesto !Sus. !Pob. !Neo. !Por. !Po.p. !Pr.p. !Bod. |- style="background:#ffcccc;" |[[Hrvatska republička nogometna liga 1946./47.|1946./47.]] |II. |Hrvatska liga |8 |2. |14 |8 |2 |4 |45 |21 |18 |- |[[III. zona nogometnog prvenstva Hrvatske 1947./48.|1947./48.]] |III. |Hrvatska liga – III. zona |8 |3. | | | | | | | |- |[[Hrvatska republička nogometna liga 1948./49.|1948./49.]] |III. |Hrvatska liga |10 |2. |18 |11 |4 |3 |32 |13 |26 |- style="background:#ccffcc;" |[[Treća savezna liga Jugoslavije u nogometu 1950.|1950.]] |III. |3. savezna liga |12 |4. |22 |10 |8 |4 |33 |20 |28 |- style="background:#ccffcc;" |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1951.|1951.]] |II. |2. savezna liga |16 |13. |30 |10 |6 |14 |35 |45 |26 |- |[[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1952.|1952.]] |I. |1. savezna liga |12 |10. |16 |5 |5 |6 |13 |18 |7 |- style="background:#ffcccc;" |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1952./53.|1952./53.]] |I. |1. savezna liga |12 |12. |22 |5 |4 |13 |23 |37 |14 |- style="background:#ccffcc;" |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1953./54.|1953./54.]] |II. |2. savezna liga |10 |1. |18 |10 |4 |4 |35 |18 |24 |- |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1954./55.|1954./55.]] |I. |1. savezna liga |14 |9. |26 |9 |6 |11 |34 |44 |24 |- |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1955./56.|1955./56.]] |I. |1. savezna liga |14 |8. |26 |10 |4 |12 |45 |39 |24 |- |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1956./57.|1956./57.]] |I. |1. savezna liga |14 |7. |26 |9 |7 |10 |39 |45 |25 |- style="background:#ffcccc;" |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1957./58.|1957./58.]] |I. |1. savezna liga |14 |14. |26 |5 |5 |16 |31 |61 |15 |- |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1958./59.|1958./59.]] |II. |2. savezna liga – Zapad |11 |7. |20 |7 |4 |9 |33 |45 |18 |- |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1959./60.|1959./60.]] |II. |2. savezna liga – Zapad |12 |9. |22 |8 |3 |11 |46 |54 |19 |- style="background:#ffcccc;" |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1960./61.|1960./61.]] |II. |2. savezna liga – Zapad |12 |11. |22 |7 |3 |12 |43 |54 |17 |- |[[Zagrebačka nogometna zona 1961./62.|1961./62.]] |III. |Zagrebačka zona |12 |1. |22 |19 |1 |2 |71 |15 |39 |- style="background:#ccffcc;" |[[Zagrebačka nogometna zona 1962./63.|1962./63.]] |III. |Zagrebačka zona |16 |1. |30 |22 |6 |2 |114 |27 |50 |- style="background:#ccffcc;" |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1963./64.|1963./64.]] |II. |2. savezna liga – Zapad |16 |1. |30 |16 |10 |4 |52 |23 |42 |- |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1964./65.|1964./65.]] |I. |1. savezna liga |15 |6. |28 |12 |5 |11 |47 |42 |29 |- |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1965./66.|1965./66.]] |I. |1. savezna liga |16 |14. |30 |9 |7 |14 |39 |58 |25 |- |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1966./67.|1966./67.]] |I. |1. savezna liga |16 |12. |30 |10 |7 |13 |34 |48 |27 |- |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1967./68.|1967./68.]] |I. |1. savezna liga |16 |10. |30 |10 |7 |13 |53 |54 |27 |- |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1968./69.|1968./69.]] |I. |1. savezna liga |18 |15. |34 |11 |7 |16 |41 |59 |29 |- style="background:#ffcccc;" |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1969./70.|1969./70.]] |I. |1. savezna liga |18 |18. |34 |4 |7 |23 |22 |64 |15 |- |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1970./71.|1970./71.]] |II. |2. savezna liga – Zapad |16 |3. |30 |19 |5 |6 |63 |27 |43 |- |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1971./72.|1971./72.]] |II. |2. savezna liga – Zapad |18 |3. |34 |22 |2 |10 |72 |48 |46 |- style="background:#ccffcc;" |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1972./73.|1972./73.]] |II. |2. savezna liga – Zapad |18 |1. |34 |22 |9 |3 |75 |19 |53 |- style="background:#ffcccc;" |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1973./74.|1973./74.]] |I. |1. savezna liga |18 |18. |34 |9 |9 |16 |28 |44 |27 |- |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1974./75.|1974./75.]] |II. |2. savezna liga – Zapad |18 |2. |34 |22 |4 |8 |77 |32 |48 |- style="background:#ccffcc;" |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1975./76.|1975./76.]] |II. |2. savezna liga – Zapad |18 |1. |34 |20 |9 |5 |75 |36 |49 |- |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1976./77.|1976./77.]] |I. |1. savezna liga |18 |10. |34 |12 |8 |14 |48 |48 |32 |- |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1977./78.|1977./78.]] |I. |1. savezna liga |18 |15. |34 |9 |11 |14 |37 |46 |29 |- style="background:#ffcccc;" |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1978./79.|1978./79.]] |I. |1. savezna liga |18 |17. |34 |8 |12 |14 |32 |39 |28 |- style="background:#ccffcc;" |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1979./80.|1979./80.]] |II. |2. savezna liga – Zapad |16 |1. |30 |17 |9 |4 |68 |28 |43 |- |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1980./81.|1980./81.]] |I. |1. savezna liga |18 |16. |34 |11 |8 |15 |43 |55 |30 |- style="background:#ffcccc;" |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1981./82.|1981./82.]] |I. |1. savezna liga |18 |18. |34 |7 |5 |22 |27 |68 |19 |- |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1982./83.|1982./83.]] |II. |2. savezna liga – Zapad |18 |12. |34 |12 |8 |14 |47 |50 |32 |- style="background:#ffcccc;" |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1983./84.|1983./84.]] |II. |2. savezna liga – Zapad |18 |17. |34 |8 |6 |20 |38 |52 |22 |- |[[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1984./85.|1984./85.]] |III. |Hrvatska liga – Sjever |14 |1. |26 |16 |5 |5 |62 |20 |37 |- |[[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1985./86.|1985./86.]] |III. |Hrvatska liga – Sjever |14 |1. |26 |16 |7 |3 |52 |19 |39 |- |[[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1986./87.|1986./87.]] |III. |Hrvatska liga – Sjever |14 |1. |26 |14 |9 |3 |40 |15 |37 |- |[[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1987./88.|1987./88.]] |III. |Hrvatska liga |16 |1. |30 |15 |12 |3 |50 |21 |42 |- |[[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1988./89.|1988./89.]] |III. |Međurepublička liga – Zapad |18 |3. |34 |16 |7 (3) |11 |62 |48 |35 |- style="background:#ccffcc;" |[[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1989./90.|1989./90.]] |III. |Međurepublička liga – Zapad |18 |1. |34 |23 |6 (1) |5 |68 |23 |47 |- style="background:#ccffcc;" |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1990./91.|1990./91.]] |II. |2. savezna liga |19 |2. |36 |20 |5 (2) |11 |58 |28 |42 |} === Prvenstva Hrvatske od 1992. === {|class="wikitable sortable" cellpadding="3" style="text-align: center;" |- !Sezona !Razred !Liga !Broj momčadi !Mjesto !Sus. !Pob. !Neo. !Por. !Po.p. !Pr.p. !Bod. |- |[[1. HNL 1992.|1992.]] |I. |[[Prva hrvatska nogometna liga|1. HNL]] |12 |2. |22 |14 |5 |3 |34 |9 |33 |- |[[1. HNL 1992./93.|1992./93.]] |I. |1. HNL |16 |3. |30 |15 |10 |5 |50 |27 |40 |- |[[1. HNL 1993./94.|1993./94.]] |I. |1. HNL |18 |2. |34 |20 |9 |5 |58 |30 |49 |- |[[1. HNL 1994./95.|1994./95.]] |I. |1. HNL |16 |4. |30 |14 |11 |5 |41 |26 |53 |- | rowspan="2" |[[1. HNL 1995./96.|1995./96.]] |I. |1. A HNL (Prvi dio) |12 |5. |22 |7 |8 |7 |24 |25 |29 |- |I. |1. HNL (Liga za prvaka) |6 |6. |10 |1 |1 |8 |7 |25 |4 (5) |- |[[1. HNL 1996./97.|1996./97.]] |I. |1. A HNL |16 |5. |30 |13 |6 |11 |43 |39 |45 |- | rowspan="2" |[[1. HNL 1997./98.|1997./98.]] |I. |1. HNL (Prvi dio) |12 |3. |22 |12 |5 |5 |35 |23 |41 |- |I. |1. HNL (Liga za prvaka) |6 |5. |10 |2 |3 |5 |16 |16 |9 (30) |- | rowspan="2" | [[1. HNL 1998./99.|1998./99.]] |I. |1. HNL (Prvi dio) |12 |9. |22 |5 |8 |9 |28 |37 |23 |- |I. |1. HNL (Liga za ostanak) |6 |4. |10 |4 |1 |5 |19 |16 |13 (25) |- |[[1. HNL 1999./00.|1999./2000.]] |I. |1. HNL |12 |8. |33 |9 |12 |12 |42 |49 |39 |- | rowspan="2" | [[1. HNL 2000./01.|2000./01.]] |I. |1. HNL (Prvi dio) |12 |4. |22 |10 |4 |8 |43 |38 |34 |- |I. |1. HNL (Liga za prvaka) |6 |6. |10 |1 |1 |8 |8 |20 |4 |- |[[1. HNL 2001./02.|2001./02.]] |I. |1. HNL |16 |1. |30 |20 |7 |3 |71 |24 |67 |- | rowspan="2" | [[1. HNL 2002./03.|2002./03.]] |I. |1. HNL (Prvi dio) |12 |6. |22 |8 |6 |8 |28 |30 |30 |- |I. |1. HNL (Liga za prvaka) |6 |6. |10 |1 |3 |6 |12 |22 |6 |- | rowspan="2" | [[1. HNL 2003./04.|2003./04.]] |I. |1. HNL (Prvi dio) |12 |11. |22 |3 |10 |9 |21 |32 |19 |- |I. |1. HNL (Liga za ostanak) |6 |4. |10 |5 |2 |3 |12 |9 |17 |- | rowspan="2" | [[1. HNL 2004./05.|2004./05.]] |I. |1. HNL (Prvi dio) |12 |6. |22 |10 |3 |9 |27 |24 |33 |- |I. |1. HNL (Liga za prvaka) |6 |3. |10 |5 |2 |3 |23 |18 |17 |- | rowspan="2" | [[1. HNL 2005./06.|2005./06.]] |I. |1. HNL (Prvi dio) |12 |8. |22 |8 |3 |11 |19 |27 |27 |- |I. |1. HNL (Liga za ostanak) |6 |3. |10 |3 |1 |6 |7 |16 |10 |- |[[1. HNL 2006./07.|2006./07.]] |I. |1. HNL |12 |3. |33 |18 |4 |11 |57 |40 |58 |- |[[1. HNL 2007./08.|2007./08.]] |I. |1. HNL |12 |6. |33 |11 |11 |11 |51 |40 |44 |- |[[1. HNL 2008./09.|2008./09.]] |I. |1. HNL |12 |5. |33 |13 |8 |12 |38 |39 |47 |- |[[1. HNL 2009./10.|2009./10.]] |I. |1. HNL |16 |14. |30 |9 |6 |15 |43 |49 |33 |- |[[1. HNL 2010./11.|2010./11.]] |I. |1. HNL |16 |12. |30 |9 |8 |13 |32 |39 |35 |- |[[1. HNL 2011./12.|2011./12.]] |I. |1. HNL |16 |6. |30 |13 |6 |11 |36 |42 |45 |- style="background:#ffcccc;" |[[1. HNL 2012./13.|2012./13.]] |I. |1. HNL |12 |12.↓ |33 |7 |6 |20 |28 |60 |27 |- style="background:#ccffcc;" |[[2. HNL 2013./14.|2013./14.]] |II. |2. HNL |12 |↑1. |33 |20 |7 |6 |59 |26 |67 |- |[[1. HNL 2014./15.|2014./15.]] |I. |1. HNL |10 |5. |36 |13 |7 |16 |45 |54 |46 |- style="background:#ffcccc;" |[[1. HNL 2015./16.|2015./16.]] |I. |1. HNL |10 |10.↓ |36 |3 |8 |25 |27 |64 |17 |- style="background:#ffcccc;" |[[2. HNL 2016./17.|2016./17.]] |II. |2. HNL |12 |12.↓ |36 |6 |11 |16 |34 |50 |29 |- |[[3. HNL – Zapad 2017./18.|2017./18.]] |III. |3. HNL – Zapad |18 |9. |34 |13 |5 |16 |46 |51 |44 |- style="background:#ffcccc;" |[[3. HNL – Zapad 2018./19.|2018./19.]] |III. |3. HNL – Zapad |18 |18.↓ |34 |4 |3 |27 |26 |96 |14 (–1) |- |[[4. NL – Središte 2019./20.|2019./20.]] |IV. |4. nogometna liga Središte Zagreb |16 |6. |16 |7 |6 |3 |25 |20 |27 |- |[[4. nogometna liga Središte Zagreb 2020./21.|2020./21.]] |IV. |4. nogometna liga Središte Zagreb |18 |3. |34 |20 |8 |6 |71 |36 |68 |- style="background:#ffcccc;" |[[4. nogometna liga Središte Zagreb 2021./22.|2021./22.]] |IV. |4. nogometna liga Središte Zagreb – podskupina A |16 |7.↓ |30 |12 |7 |11 |47 |35 |43 |- |[[4. nogometna liga Središte Zagreb 2022./23.|2022./23.]] |V. |4. nogometna liga Središte Zagreb – podskupina A |16 |9. |30 |13 |3 |14 |51 |48 |42 |- |[[4. nogometna liga Središte Zagreb 2023./24.|2023./24.]] |V. |4. nogometna liga Središte Zagreb – podskupina A |16 |9. |30 |11 |7 |12 |29 |38 |40 |- |[[4. nogometna liga Središte Zagreb 2024./25.|2024./25.]] |V. |4. nogometna liga Središte Zagreb – podskupina A |16 |10. |30 |9 |8 |13 |39 |42 |35 |- style="background:#ffcccc;" |[[4. nogometna liga Središte Zagreb 2025./26.|2025./26.]] |V. |4. nogometna liga Središte Zagreb – podskupina A | 16 | 15.↓ | 30 | 4 | 9 | 17 | 24 | 46 | 21 |- |[[4. nogometna liga Središte Zagreb 2024./25.|2026./27.]] |VI. |1. Zagrebačka nogometna liga | | | | | | | | | |} == Poznati igrači i treneri == {{glavni|:Kategorija:Nogometaši NK Zagreba}} === Igrači=== * {{Z|ALB}} [[Erjon Bogdani]] * {{Z|ALB}} [[Besnik Hasi]] * {{Z|BEL}} [[Branko Strupar]] * {{Z|BIH}} [[Senijad Ibričić]] * {{Z|BIH}} [[Mensur Mujdža]] * {{Z|BIH}} [[Emir Spahić]] * {{Z|HRV}} [[Goran Jurić (nogometaš)|Goran Jurić]] * {{Z|HRV}} [[Mario Mandžukić]] * {{Z|HRV}} [[Ivica Olić]] * {{Z|HRV}} [[Robert Prosinečki]] * {{Z|HRV}} [[Mario Tokić]] * {{Z|HRV}} [[Vladimir Vasilj]] * {{Z|HRV}} [[Hrvoje Vejić]] * {{Z|HRV}} [[Davor Vugrinec]] * {{Z|HRV}} [[Bernard Vukas]] * {{Z|HRV}} [[Branko Zebec]] * {{Z|SLO}} [[Marinko Galič]] * {{Z|SLO}} [[Mladen Rudonja]] === Treneri=== * {{Z|HRV}} [[Mirko Bazić]] * {{Z|HRV}} [[Miroslav Blažević]] * {{Z|HRV}} [[Luka Bonačić]] * {{Z|HRV}} [[Dražan Jerković]] * {{Z|HRV}} [[Zlatko Kranjčar]] * {{Z|HRV}} [[Josip Kuže]] * {{Z|HRV}} [[Ivo Šušak]] == Izvori == {{izvori}} * [https://web.archive.org/web/20090209153950/http://hrnogometdb.webs.com/sezonelist.html Croatian Football data base] == Vanjske poveznice == * [http://www.nkzagreb.hr Službene stranice kluba] *{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070804070623/http://www.bijeliandjeli.hr/ |date=4. kolovoza 2007. }} udruge navijača NK Zagreb "Bijeli Anđeli" * [https://semafor.hns.family/klubovi/590/nk-zagreb/ Profil], HNS Semafor * [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/zagreb-nk Nogometni leksikon] {{NK Zagreb}} {{1. HNL}} {{2. HNL}} {{1. Jugoslavenska nogometna liga}} {{GLAVNIRASPORED:Zagreb, NK}} [[Kategorija:NK Zagreb| ]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Gradu Zagrebu|Zagreb]] lxe2e7orpkbla47hl8p8lb6kdpupfo8 7563764 7563761 2026-07-25T20:53:16Z ~2026-41535-99 367748 /* U neovisnoj Hrvatskoj */ 7563764 wikitext text/x-wiki {{Nogometni klub | ime kluba = NK Zagreb | puno ime = Nogometni klub Zagreb | slika = NK Zagreb.svg | nadimak = ''Pjesnici'' | godina osnivanja = <!---PREMA KLUPSKOJ WEB-STRANICI, ONA NE POSTOJI, STOGA JE NE NAVODITI! ---> | igralište = ZAGREBello, [[Zagreb]] | navijači = Bijeli anđeli | kapacitet stadiona = | direktor = | trener = | liga = [[4. nogometna liga Središte Zagreb|4. NL Središte Zagreb – podskupina A]] | sezona = [[4. NL Središte Zagreb 2024./25.|2024./25.]] | plasman = 10. | igrači = | pattern_la1=_nk_zagreb|pattern_b1=_nk_zagreb|pattern_ra1=_nk_zagreb | leftarm1=FFFFFF|body1=FFFFFF|rightarm1=FFFFFF|shorts1FFFFFF|socks1=FFFFFF | pattern_la2=_nk_zagreb_away|pattern_b2=_nk_zagreb_away|pattern_ra2=_nk_zagreb_away | leftarm2=E21A22|body2=FFFFFF|rightarm2=E21A22|shorts2=E21A22|socks2=E21A22 }} [[Datoteka:Nk_zagreb_svi_grbovi.JPG|mini|Klupski grbovi tijekom povijesti]] [[Datoteka:NKZagreb do90.svg|mini|150px|Jedan od povijesnih klupskih grbova <!---NETOČNO JE DA JE KORIŠTEN DO 1990.!---->]] [[Datoteka:NKZagreb90-08.svg|mini|150px|Jedan od povijesnih klupskih grbova <!---NETOČNO JE DA JE KORIŠTEN OD 1990.!---->]] '''Nogometni klub Zagreb''' [[Hrvatska|hrvatski]] je [[nogomet]]ni klub iz grada [[Zagreb]]a. Trenutačno se natječe u [[4. nogometna liga Središte Zagreb|4. nogometnoj ligi Središte Zagreb – podskupina A]]. == Povijest kluba == === U Jugoslaviji === Prema klupskoj web-stranici klub nema godinu osnutka.<ref name="pov">[https://web.archive.org/web/20110721101838/http://nkzagreb.hr/main.asp?dir=oklubu&vijestid=13 Povijest kluba], NK Zagreb, pristupljeno 4. lipnja 2026.</ref> Također navodi da je tijekom povijesti početak kluba pogrešno povezivan s [[PNIŠK|PNIŠK-om]], najstarijim zagrebačkim klubom koji je osnovan 1903., no ne postoji nikakva veza između PNIŠK-a i NK Zagreb.<ref name="pov" /> Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] ukinuti su mnogi dotadašnji sportski klubovi koji su djelovali za vrijeme [[NDH]] te su formirana fizkulturna društva. Među njima su [[ŠK Grafičar Zagreb|Grafičar]] (sindikat grafičara), [[RŠK Amateur Zagreb|Amater]] (sindikat kožaraca), [[FD Sloboda Zagreb|Sloboda]] (sindikat javnih službenika) i [[NK Ravnice|Tekstilac]] (sindikat tekstilaca). Osnovana su 1945. te su izuzev Slobode djelovale tijekom [[međuraće|međuraća]]. Ta fiskulturna društva spojila su se 10. listopada 1946. u '''Fizkulturno društvo Zagreb'''.<ref>Bogdan Cuvaj, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1978&broj=00036&page=3116 Ime grada Zagreba imala su četiri kluba], Povijest sporta, rujan 1978., br. 36., str. 3116.</ref><ref name="Olimp">Miroslav Šarić, [https://www.hdps.hr/images/olimp-clanci/31_36-37.pdf Devet desetljeća najzagrebačkijeg nogometnog kluba], Olimp, lipanj 2009., br. 31., str. 37.</ref><ref>[https://efk.lzmk.hr/web/viewer.html?file=../stranice/vol2/efk2-500-501.pdf Enciklopedija fizičke kulture 2 P-Ž], Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1977., str. 501.</ref><ref name="maks">[https://web.archive.org/web/20160304220514/http://nk-maksimir.hr/omjeri_s_klubovima/zagreb.htm Zagreb], NK Maksimir Zagreb, pristupljeno 4. lipnja 2026.</ref> Fizkulturno društvo Zagreb imalo je sekcije za [[atletika|atletiku]], [[biciklizam]], [[hokej na travi]], [[kuglanje]], [[nogomet]], [[planinarenje]], [[rukomet]], [[skijanje]], [[stolni tenis]], [[streljaštvo]], [[tenis]] i [[veslanje]].<ref name="Olimp" /> Dana 8. listopada 1948. mijenja ime u '''Sportsko društvo Zagreb''', dok je nogometna sekcija postala '''Nogometni klub Zagreb'''.<ref name="Olimp" /> Zagreb se kao [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu|drugoligaš]] 7. veljače 1952. spojio s tadašnjim [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu|prvoligašem]] [[NK Milicioner Zagreb|Borcem]].<ref name="maks" /><ref name="NL">[https://nogomet.lzmk.hr/clanak/2546 Zagreb, NK], Nogometni leksikon, pristupljeno 4. lipnja 2026.</ref> Tako je Zagreb promaknut u Prvu saveznu ligu.<ref name="NL" /> Iz Prve savezne lige ispao je [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1952./53.|1952./53.]] U sezoni [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1953./54.|1953./54.]] osvojio je Drugu saveznu ligu, pritom izborivši povratak u Prvu saveznu ligu u kojoj se natjecao od [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1954./55.|1954./55.]] do [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1957./58.|1957./58.]] Dana 9. kolovoza 1960. ugašen je obnovljeni klub [[ŠK Grafičar Zagreb|Grafičar]] čiji su članovi i igrači prešli u Zagreb koji se od tad zove '''Grafički nogometni klub Zagreb'''.<ref name="maks" /><ref>[https://web.archive.org/web/20160422035658/http://nk-maksimir.hr/omjeri_s_klubovima/graficar.htm Grafičar], NK Maksimir Zagreb, pristupljeno 4. lipnja 2026.</ref> Iste godine<!---1960.---> NK Zagreb je istupio iz SD Zagreb.<ref name="Olimp" /> Kasnije{{pojasniti|kada?}} mijenja ime u '''Nogometni klub Zagreb'''. U sezoni [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1960./61.|1960./61.]] ispao je iz Druge savezne lige – Zapad u Zagrebačku zonu koju osvaja dvaput zaredom ([[Zagrebačka nogometna zona 1961./62.|1961./62.]] i [[Zagrebačka nogometna zona 1962./63.|1962./63.]]). Zatim se [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1963./64.|1963./64.]] plasirao u Drugu saveznu ligu – Zapad koju je iste sezone osvojio te pritom izborio plasman u Prvu saveznu ligu. U sezoni [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1964./65.|1964./65.]] ostvario je svoj najveći ligaški uspjeh za vrijeme Jugoslavije – 6. mjesto u Prvoj saveznoj ligi. Te sezone bio je najbolji zagrebački klub ([[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] je bio 8., a [[NK Trešnjevka Zagreb|Trešnjevka]] 14.). NK Zagreb je te sezone vodio [[Gustav Lechner]], dok je [[Zlatko Dračić]] s 23 pogotka u 26 utakmica bio najbolji strijelac lige.<ref>[https://www.historical-lineups.com/wp-content/uploads/2015/11/1963-1965.pdf Statistika], historical-lineups.com, pristupljeno 4. lipnja 2026.</ref> Prvoligaški status NK Zagreb izgubio je u sezoni [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1969./70.|1969./70.]] Kao prvak [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1972./73.|Druge savezne lige – Zapad 1972./73.]] izborio je kvalifikacije za Prvu saveznu ligu. U prvom susretu odigranom na [[Stadion Maksimir|Maksimiru]], remizirao je 0:0 s [[FK Famos Hrasnica|hrasničkim Famosom]] pred 45 ili 50 tisuća gledatelja. U uzvratu je Famos izgubio 1:2.<ref>Miroslav Savić, [https://web.archive.org/web/20160304071755/https://cafehrasnica.com/Podsjetnik/PODSJETNIK_FK_FAMOS.pdf FK FAMOS HRASNICA 1953 - 1993], 2010., str. 5., 19–21.</ref><ref>[https://www.historical-lineups.com/wp-content/uploads/2025/01/Qualifiers.pdf KVALIFIKACIJE 1973.], historical-lineups.com, str. 1–2., pristupljeno 4. lipnja 2026.</ref> Zagreb je u idućem, ujedno i posljednjem krugu kvalifikacija igrao protiv [[NK Osijek|Osijeka]]. Prvi susret koji je igran u [[Osijek]]u završio je bez golova. U uzvratu, pred više od 64 tisuća gledatelja što predstavlja najgledaniji sportski događaj u hrvatskoj povijesti, Zagreb je na Maksimiru sa 6:5 pobijedio Osijek na penale, nakon što je susret završio 2:2.<ref>Robert Šola, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/najveci-posjet-na-svim-sportskim-priredbama-ikad-odigranim-u-hrvatskoj-maksimirski-rekord-drzi-dramaticna-utakmica-u-kojoj-uopce-nije-igrao-dinamo-9138233 NAJVEĆI POSJET NA SVIM SPORTSKIM PRIREDBAMA IKAD ODIGRANIM U HRVATSKOJ Maksimirski rekord drži dramatična utakmica u kojoj uopće nije igrao Dinamo], [[Sportske novosti]], objavljeno 20. srpnja 2019., pristupljeno 4. lipnja 2026.</ref><ref>Tomislav Dasović, [https://www.vecernji.hr/sport/pred-64168-gledatelja-pola-osijeka-preselilo-se-u-maksimir-1099487 Pred 64.168 gledatelja: 'Pola Osijeka preselilo se u Maksimir'], [[Večernji list]], objavljeno 15. srpnja 2016., pristupljeno 4. lipnja 2026.</ref> Zagreb je [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1973./74.|1973./74.]], u svojoj prvoj povratničkoj sezoni, završio na posljednjem mjestu te tako ponovno ispao iz lige. Kao prvak [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1975./76.|Druge savezne lige – Zapad 1975./76.]] izborio je Prvu saveznu ligu u kojoj je ostao do [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1978./79.|1978./79.]] kada je ponovno ispao u Drugu saveznu ligu – Zapad. Zagrebu je 1980. pripojen [[NK Zagrebački plavi|Zagrebački plavi]]. Na lokaciji igrališta tog kluba u Veslačkoj ulici kasnije je sagrađen kompleks ZAGREBello na kojem danas domaće utakmice igra NK Zagreb.<ref>[https://nogomet.lzmk.hr/clanak/2551 Zagrebački plavi], Nogometni leksikon, pristupljeno 4. lipnja 2026.</ref><ref>B. Vukina, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/trener-starih-licina-pronasao-formulu-20120109 Trener Starih Ličina pronašao formulu], Tportal, objavljeno 9. siječnja 2012., pristupljeno 4. lipnja 2026.</ref> Posljednji naslov Druge savezne lige – Zapad ostvario je [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1979./80.|1979./80.]], a u Prvoj saveznoj ligi se zadnji put natjecao [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1980./81.|1980./81.]] i [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1981./82.|1981./82.]] Od tad do izbijanja [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] natjecao se u drugom i trećom rangu. Nakon sezone [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1990./91.|1990./91.]] trebao je biti promoviran u Prvu saveznu ligu. === U neovisnoj Hrvatskoj === U svojoj prvoj sezoni u [[1. HNL]], [[1. HNL 1992.|1992.]], NK Zagreb je postao doprvak Hrvatske. Taj uspjeh ponovio je [[1. HNL 1993./94.|1993./94.]] U sezoni [[Hrvatski nogometni kup 1996./97.|1996./97.]] igrao je u finalu [[Hrvatski nogometni kup|Hrvatskog nogometnog kupa]]. Najveći uspjeh u klupskoj povijesti ostvario je [[1. HNL 2001./02.|2001./02.]] kada je osvojio svoj jedini naslov 1. HNL. Natjecao se u 1. HNL bez prestanka sve do [[1. HNL 2012./13.|2012./13.]] kada je ispao u [[2. HNL]]. Osvojivši 2. HNL u sezoni [[2. HNL 2013./14.|2013./14.]] NK Zagreb se vratio u 1. HNL. Nezadovoljni situacijom u klubu, klupski navijači Bijeli Anđeli su 2014. osnovali [[NK Zagreb 041]]. Godine 2015. započelo je najgore razdoblje u klupskoj povijesti. Kao posljednjeplasirana momčad, NK Zagreb je [[1. HNL 2015./16.|2015./16.]] ispao iz 1. HNL, a [[2. HNL 2016./17.|2016./17.]] iz 2. HNL. U [[3. HNL – Zapad]] igrao je [[3. HNL – Zapad 2017./18.|2017./18.]] i [[3. HNL – Zapad 2018./19.|2018./19.]] kada je ispao u 4. nogometnu ligu, gdje se i danas natječe. Reformom ligaškog sustava 2022./23., 4. nogometna liga postala je 5. rang, a NK Zagreb prvi put u povijesti petoligaš. U sezoni 2025./26. zauzima 15.-to mjesto u 4. nogometnoj ligi i ispada u 1. zagrebačku ligu i postaje šestoligaš. <ref>{{Citiranje weba|date=2026-05-31|title=Sportske novosti - Kako je ponos Zagreba ostao bez doma, navijača i časti: 'Bio jednom jedan klub...'|url=https://www.jutarnji.hr/sportske/nogomet/nogomet-mix/raspad-nk-zagreba-od-prvaka-do-sestog-ranga-i-gubitka-doma-15713954|access-date=2026-07-25|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr}}</ref> == Stadion == [[Datoteka:Stad nk zagreb.jpg|mini|Stadion Kranjčevićeva]] NK Zagreb svoje domaće utakmice igra na igralištu u Veslačkoj ulici (sportski kompleks „ZAGREBello“).<ref> [https://www.vecernji.hr/sport/zagreb-seli-iz-kranjceviceve-jer-nema-novca-za-troskove-odrzavanja-stadiona-1198523 Večernji list: "Zagreb seli iz Kranjčevićeve jer nema novca za troškove održavanja stadiona"] </ref> Do 2017. godine koristio je [[Stadion Kranjčevićeva|Stadion u Kranjčevićevoj ulici]]. == Klupski uspjesi == === Seniorski === * '''[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu|Druga savezna liga Jugoslavije]]''' ** '''Prvak (5):''' [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1953./54.|1953./54.]], [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1963./64.|1963./64.]] (Zapad), [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1972./73.|1972./73.]] (Zapad), [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1975./76.|1975./76.]] (Zapad), [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1979./80.|1979./80.]] (Zapad) * '''Zagrebačka zona''' ** '''Prvak (2):''' [[Zagrebačka nogometna zona 1961./62.|1961./62.]], [[Zagrebačka nogometna zona 1962./63.|1962./63.]] * '''Hrvatska liga''' ** '''Prvak (4):''' [[Hrvatska nogometna liga – Sjever 1984./85.|1984./85.]] (Sjever), [[Hrvatska nogometna liga – Sjever 1985./86.|1985./86.]] (Sjever), [[Hrvatska nogometna liga – Sjever 1986./87.|1986./87.]] (Sjever), [[Jedinstvena hrvatska nogometna liga 1987./88.|1987./88.]] * '''Međurepublička liga – Zapad''' ** '''Prvak (1):''' [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1989./90.|1989./90.]] * '''[[1. HNL]]''' ** '''Prvak (1):''' [[1. HNL 2001./02.|2001./02.]] * '''[[2. HNL]]''' ** '''Prvak (1):''' [[2. HNL 2013./14.|2013./14.]] === Juniorski === * '''[[Juniorsko prvenstvo Hrvatske u nogometu|Prvenstvo Hrvatske]]''' ** '''Prvak (1):''' [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2006./07.|2006./07.]] === Kadetski === * '''[[Kadetsko prvenstvo Hrvatske u nogometu|Prvenstvo Hrvatske]]''' ** '''Prvak (1):''' [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 2006./07.|2006./07.]] === Pionirski === * '''[[Pionirsko prvenstvo Hrvatske u nogometu|Prvenstvo Hrvatske]]''' ** '''Prvak (2):''' [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za pionire 1992.|1992.]], [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za pionire 2002./03.|2002./03.]] == Učinak u prošlim prvenstvima == === Prvenstva Jugoslavije 1946. – 1991.=== {|class="wikitable sortable" cellpadding="3" style="text-align: center;" |- !Sezona !Razred !Liga !Broj momčadi !Mjesto !Sus. !Pob. !Neo. !Por. !Po.p. !Pr.p. !Bod. |- style="background:#ffcccc;" |[[Hrvatska republička nogometna liga 1946./47.|1946./47.]] |II. |Hrvatska liga |8 |2. |14 |8 |2 |4 |45 |21 |18 |- |[[III. zona nogometnog prvenstva Hrvatske 1947./48.|1947./48.]] |III. |Hrvatska liga – III. zona |8 |3. | | | | | | | |- |[[Hrvatska republička nogometna liga 1948./49.|1948./49.]] |III. |Hrvatska liga |10 |2. |18 |11 |4 |3 |32 |13 |26 |- style="background:#ccffcc;" |[[Treća savezna liga Jugoslavije u nogometu 1950.|1950.]] |III. |3. savezna liga |12 |4. |22 |10 |8 |4 |33 |20 |28 |- style="background:#ccffcc;" |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1951.|1951.]] |II. |2. savezna liga |16 |13. |30 |10 |6 |14 |35 |45 |26 |- |[[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1952.|1952.]] |I. |1. savezna liga |12 |10. |16 |5 |5 |6 |13 |18 |7 |- style="background:#ffcccc;" |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1952./53.|1952./53.]] |I. |1. savezna liga |12 |12. |22 |5 |4 |13 |23 |37 |14 |- style="background:#ccffcc;" |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1953./54.|1953./54.]] |II. |2. savezna liga |10 |1. |18 |10 |4 |4 |35 |18 |24 |- |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1954./55.|1954./55.]] |I. |1. savezna liga |14 |9. |26 |9 |6 |11 |34 |44 |24 |- |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1955./56.|1955./56.]] |I. |1. savezna liga |14 |8. |26 |10 |4 |12 |45 |39 |24 |- |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1956./57.|1956./57.]] |I. |1. savezna liga |14 |7. |26 |9 |7 |10 |39 |45 |25 |- style="background:#ffcccc;" |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1957./58.|1957./58.]] |I. |1. savezna liga |14 |14. |26 |5 |5 |16 |31 |61 |15 |- |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1958./59.|1958./59.]] |II. |2. savezna liga – Zapad |11 |7. |20 |7 |4 |9 |33 |45 |18 |- |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1959./60.|1959./60.]] |II. |2. savezna liga – Zapad |12 |9. |22 |8 |3 |11 |46 |54 |19 |- style="background:#ffcccc;" |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1960./61.|1960./61.]] |II. |2. savezna liga – Zapad |12 |11. |22 |7 |3 |12 |43 |54 |17 |- |[[Zagrebačka nogometna zona 1961./62.|1961./62.]] |III. |Zagrebačka zona |12 |1. |22 |19 |1 |2 |71 |15 |39 |- style="background:#ccffcc;" |[[Zagrebačka nogometna zona 1962./63.|1962./63.]] |III. |Zagrebačka zona |16 |1. |30 |22 |6 |2 |114 |27 |50 |- style="background:#ccffcc;" |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1963./64.|1963./64.]] |II. |2. savezna liga – Zapad |16 |1. |30 |16 |10 |4 |52 |23 |42 |- |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1964./65.|1964./65.]] |I. |1. savezna liga |15 |6. |28 |12 |5 |11 |47 |42 |29 |- |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1965./66.|1965./66.]] |I. |1. savezna liga |16 |14. |30 |9 |7 |14 |39 |58 |25 |- |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1966./67.|1966./67.]] |I. |1. savezna liga |16 |12. |30 |10 |7 |13 |34 |48 |27 |- |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1967./68.|1967./68.]] |I. |1. savezna liga |16 |10. |30 |10 |7 |13 |53 |54 |27 |- |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1968./69.|1968./69.]] |I. |1. savezna liga |18 |15. |34 |11 |7 |16 |41 |59 |29 |- style="background:#ffcccc;" |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1969./70.|1969./70.]] |I. |1. savezna liga |18 |18. |34 |4 |7 |23 |22 |64 |15 |- |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1970./71.|1970./71.]] |II. |2. savezna liga – Zapad |16 |3. |30 |19 |5 |6 |63 |27 |43 |- |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1971./72.|1971./72.]] |II. |2. savezna liga – Zapad |18 |3. |34 |22 |2 |10 |72 |48 |46 |- style="background:#ccffcc;" |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1972./73.|1972./73.]] |II. |2. savezna liga – Zapad |18 |1. |34 |22 |9 |3 |75 |19 |53 |- style="background:#ffcccc;" |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1973./74.|1973./74.]] |I. |1. savezna liga |18 |18. |34 |9 |9 |16 |28 |44 |27 |- |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1974./75.|1974./75.]] |II. |2. savezna liga – Zapad |18 |2. |34 |22 |4 |8 |77 |32 |48 |- style="background:#ccffcc;" |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1975./76.|1975./76.]] |II. |2. savezna liga – Zapad |18 |1. |34 |20 |9 |5 |75 |36 |49 |- |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1976./77.|1976./77.]] |I. |1. savezna liga |18 |10. |34 |12 |8 |14 |48 |48 |32 |- |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1977./78.|1977./78.]] |I. |1. savezna liga |18 |15. |34 |9 |11 |14 |37 |46 |29 |- style="background:#ffcccc;" |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1978./79.|1978./79.]] |I. |1. savezna liga |18 |17. |34 |8 |12 |14 |32 |39 |28 |- style="background:#ccffcc;" |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1979./80.|1979./80.]] |II. |2. savezna liga – Zapad |16 |1. |30 |17 |9 |4 |68 |28 |43 |- |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1980./81.|1980./81.]] |I. |1. savezna liga |18 |16. |34 |11 |8 |15 |43 |55 |30 |- style="background:#ffcccc;" |[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1981./82.|1981./82.]] |I. |1. savezna liga |18 |18. |34 |7 |5 |22 |27 |68 |19 |- |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1982./83.|1982./83.]] |II. |2. savezna liga – Zapad |18 |12. |34 |12 |8 |14 |47 |50 |32 |- style="background:#ffcccc;" |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1983./84.|1983./84.]] |II. |2. savezna liga – Zapad |18 |17. |34 |8 |6 |20 |38 |52 |22 |- |[[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1984./85.|1984./85.]] |III. |Hrvatska liga – Sjever |14 |1. |26 |16 |5 |5 |62 |20 |37 |- |[[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1985./86.|1985./86.]] |III. |Hrvatska liga – Sjever |14 |1. |26 |16 |7 |3 |52 |19 |39 |- |[[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1986./87.|1986./87.]] |III. |Hrvatska liga – Sjever |14 |1. |26 |14 |9 |3 |40 |15 |37 |- |[[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1987./88.|1987./88.]] |III. |Hrvatska liga |16 |1. |30 |15 |12 |3 |50 |21 |42 |- |[[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1988./89.|1988./89.]] |III. |Međurepublička liga – Zapad |18 |3. |34 |16 |7 (3) |11 |62 |48 |35 |- style="background:#ccffcc;" |[[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1989./90.|1989./90.]] |III. |Međurepublička liga – Zapad |18 |1. |34 |23 |6 (1) |5 |68 |23 |47 |- style="background:#ccffcc;" |[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1990./91.|1990./91.]] |II. |2. savezna liga |19 |2. |36 |20 |5 (2) |11 |58 |28 |42 |} === Prvenstva Hrvatske od 1992. === {|class="wikitable sortable" cellpadding="3" style="text-align: center;" |- !Sezona !Razred !Liga !Broj momčadi !Mjesto !Sus. !Pob. !Neo. !Por. !Po.p. !Pr.p. !Bod. |- |[[1. HNL 1992.|1992.]] |I. |[[Prva hrvatska nogometna liga|1. HNL]] |12 |2. |22 |14 |5 |3 |34 |9 |33 |- |[[1. HNL 1992./93.|1992./93.]] |I. |1. HNL |16 |3. |30 |15 |10 |5 |50 |27 |40 |- |[[1. HNL 1993./94.|1993./94.]] |I. |1. HNL |18 |2. |34 |20 |9 |5 |58 |30 |49 |- |[[1. HNL 1994./95.|1994./95.]] |I. |1. HNL |16 |4. |30 |14 |11 |5 |41 |26 |53 |- | rowspan="2" |[[1. HNL 1995./96.|1995./96.]] |I. |1. A HNL (Prvi dio) |12 |5. |22 |7 |8 |7 |24 |25 |29 |- |I. |1. HNL (Liga za prvaka) |6 |6. |10 |1 |1 |8 |7 |25 |4 (5) |- |[[1. HNL 1996./97.|1996./97.]] |I. |1. A HNL |16 |5. |30 |13 |6 |11 |43 |39 |45 |- | rowspan="2" |[[1. HNL 1997./98.|1997./98.]] |I. |1. HNL (Prvi dio) |12 |3. |22 |12 |5 |5 |35 |23 |41 |- |I. |1. HNL (Liga za prvaka) |6 |5. |10 |2 |3 |5 |16 |16 |9 (30) |- | rowspan="2" | [[1. HNL 1998./99.|1998./99.]] |I. |1. HNL (Prvi dio) |12 |9. |22 |5 |8 |9 |28 |37 |23 |- |I. |1. HNL (Liga za ostanak) |6 |4. |10 |4 |1 |5 |19 |16 |13 (25) |- |[[1. HNL 1999./00.|1999./2000.]] |I. |1. HNL |12 |8. |33 |9 |12 |12 |42 |49 |39 |- | rowspan="2" | [[1. HNL 2000./01.|2000./01.]] |I. |1. HNL (Prvi dio) |12 |4. |22 |10 |4 |8 |43 |38 |34 |- |I. |1. HNL (Liga za prvaka) |6 |6. |10 |1 |1 |8 |8 |20 |4 |- |[[1. HNL 2001./02.|2001./02.]] |I. |1. HNL |16 |1. |30 |20 |7 |3 |71 |24 |67 |- | rowspan="2" | [[1. HNL 2002./03.|2002./03.]] |I. |1. HNL (Prvi dio) |12 |6. |22 |8 |6 |8 |28 |30 |30 |- |I. |1. HNL (Liga za prvaka) |6 |6. |10 |1 |3 |6 |12 |22 |6 |- | rowspan="2" | [[1. HNL 2003./04.|2003./04.]] |I. |1. HNL (Prvi dio) |12 |11. |22 |3 |10 |9 |21 |32 |19 |- |I. |1. HNL (Liga za ostanak) |6 |4. |10 |5 |2 |3 |12 |9 |17 |- | rowspan="2" | [[1. HNL 2004./05.|2004./05.]] |I. |1. HNL (Prvi dio) |12 |6. |22 |10 |3 |9 |27 |24 |33 |- |I. |1. HNL (Liga za prvaka) |6 |3. |10 |5 |2 |3 |23 |18 |17 |- | rowspan="2" | [[1. HNL 2005./06.|2005./06.]] |I. |1. HNL (Prvi dio) |12 |8. |22 |8 |3 |11 |19 |27 |27 |- |I. |1. HNL (Liga za ostanak) |6 |3. |10 |3 |1 |6 |7 |16 |10 |- |[[1. HNL 2006./07.|2006./07.]] |I. |1. HNL |12 |3. |33 |18 |4 |11 |57 |40 |58 |- |[[1. HNL 2007./08.|2007./08.]] |I. |1. HNL |12 |6. |33 |11 |11 |11 |51 |40 |44 |- |[[1. HNL 2008./09.|2008./09.]] |I. |1. HNL |12 |5. |33 |13 |8 |12 |38 |39 |47 |- |[[1. HNL 2009./10.|2009./10.]] |I. |1. HNL |16 |14. |30 |9 |6 |15 |43 |49 |33 |- |[[1. HNL 2010./11.|2010./11.]] |I. |1. HNL |16 |12. |30 |9 |8 |13 |32 |39 |35 |- |[[1. HNL 2011./12.|2011./12.]] |I. |1. HNL |16 |6. |30 |13 |6 |11 |36 |42 |45 |- style="background:#ffcccc;" |[[1. HNL 2012./13.|2012./13.]] |I. |1. HNL |12 |12.↓ |33 |7 |6 |20 |28 |60 |27 |- style="background:#ccffcc;" |[[2. HNL 2013./14.|2013./14.]] |II. |2. HNL |12 |↑1. |33 |20 |7 |6 |59 |26 |67 |- |[[1. HNL 2014./15.|2014./15.]] |I. |1. HNL |10 |5. |36 |13 |7 |16 |45 |54 |46 |- style="background:#ffcccc;" |[[1. HNL 2015./16.|2015./16.]] |I. |1. HNL |10 |10.↓ |36 |3 |8 |25 |27 |64 |17 |- style="background:#ffcccc;" |[[2. HNL 2016./17.|2016./17.]] |II. |2. HNL |12 |12.↓ |36 |6 |11 |16 |34 |50 |29 |- |[[3. HNL – Zapad 2017./18.|2017./18.]] |III. |3. HNL – Zapad |18 |9. |34 |13 |5 |16 |46 |51 |44 |- style="background:#ffcccc;" |[[3. HNL – Zapad 2018./19.|2018./19.]] |III. |3. HNL – Zapad |18 |18.↓ |34 |4 |3 |27 |26 |96 |14 (–1) |- |[[4. NL – Središte 2019./20.|2019./20.]] |IV. |4. nogometna liga Središte Zagreb |16 |6. |16 |7 |6 |3 |25 |20 |27 |- |[[4. nogometna liga Središte Zagreb 2020./21.|2020./21.]] |IV. |4. nogometna liga Središte Zagreb |18 |3. |34 |20 |8 |6 |71 |36 |68 |- style="background:#ffcccc;" |[[4. nogometna liga Središte Zagreb 2021./22.|2021./22.]] |IV. |4. nogometna liga Središte Zagreb – podskupina A |16 |7.↓ |30 |12 |7 |11 |47 |35 |43 |- |[[4. nogometna liga Središte Zagreb 2022./23.|2022./23.]] |V. |4. nogometna liga Središte Zagreb – podskupina A |16 |9. |30 |13 |3 |14 |51 |48 |42 |- |[[4. nogometna liga Središte Zagreb 2023./24.|2023./24.]] |V. |4. nogometna liga Središte Zagreb – podskupina A |16 |9. |30 |11 |7 |12 |29 |38 |40 |- |[[4. nogometna liga Središte Zagreb 2024./25.|2024./25.]] |V. |4. nogometna liga Središte Zagreb – podskupina A |16 |10. |30 |9 |8 |13 |39 |42 |35 |- style="background:#ffcccc;" |[[4. nogometna liga Središte Zagreb 2025./26.|2025./26.]] |V. |4. nogometna liga Središte Zagreb – podskupina A | 16 | 15.↓ | 30 | 4 | 9 | 17 | 24 | 46 | 21 |- |[[4. nogometna liga Središte Zagreb 2024./25.|2026./27.]] |VI. |1. Zagrebačka nogometna liga | | | | | | | | | |} == Poznati igrači i treneri == {{glavni|:Kategorija:Nogometaši NK Zagreba}} === Igrači=== * {{Z|ALB}} [[Erjon Bogdani]] * {{Z|ALB}} [[Besnik Hasi]] * {{Z|BEL}} [[Branko Strupar]] * {{Z|BIH}} [[Senijad Ibričić]] * {{Z|BIH}} [[Mensur Mujdža]] * {{Z|BIH}} [[Emir Spahić]] * {{Z|HRV}} [[Goran Jurić (nogometaš)|Goran Jurić]] * {{Z|HRV}} [[Mario Mandžukić]] * {{Z|HRV}} [[Ivica Olić]] * {{Z|HRV}} [[Robert Prosinečki]] * {{Z|HRV}} [[Mario Tokić]] * {{Z|HRV}} [[Vladimir Vasilj]] * {{Z|HRV}} [[Hrvoje Vejić]] * {{Z|HRV}} [[Davor Vugrinec]] * {{Z|HRV}} [[Bernard Vukas]] * {{Z|HRV}} [[Branko Zebec]] * {{Z|SLO}} [[Marinko Galič]] * {{Z|SLO}} [[Mladen Rudonja]] === Treneri=== * {{Z|HRV}} [[Mirko Bazić]] * {{Z|HRV}} [[Miroslav Blažević]] * {{Z|HRV}} [[Luka Bonačić]] * {{Z|HRV}} [[Dražan Jerković]] * {{Z|HRV}} [[Zlatko Kranjčar]] * {{Z|HRV}} [[Josip Kuže]] * {{Z|HRV}} [[Ivo Šušak]] == Izvori == {{izvori}} * [https://web.archive.org/web/20090209153950/http://hrnogometdb.webs.com/sezonelist.html Croatian Football data base] == Vanjske poveznice == * [http://www.nkzagreb.hr Službene stranice kluba] *{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070804070623/http://www.bijeliandjeli.hr/ |date=4. kolovoza 2007. }} udruge navijača NK Zagreb "Bijeli Anđeli" * [https://semafor.hns.family/klubovi/590/nk-zagreb/ Profil], HNS Semafor * [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/zagreb-nk Nogometni leksikon] {{NK Zagreb}} {{1. HNL}} {{2. HNL}} {{1. Jugoslavenska nogometna liga}} {{GLAVNIRASPORED:Zagreb, NK}} [[Kategorija:NK Zagreb| ]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Gradu Zagrebu|Zagreb]] jmfsbtkt2e0xd7wpdsl00usjtabllz5 0 21747 7563668 7374726 2026-07-25T16:23:06Z Croxyz 205325 7563668 wikitext text/x-wiki {{Naselje u BiH |ime = Čuklić |slika = |slika_širina = |slika_opis = |entitet = fbih |regija = |županija = [[Hercegbosanska županija|Hercegbosanska]] |općina = [[Livno]] |nadvisina = |lat = |long = |position = |brojstan2013 = 406 |domaćinstva2013 = |pošta = |pozbroj = }} '''Čuklić''' je naseljeno mjesto u gradu [[Livno|Livnu]], [[Federacija BiH|Federacija Bosne i Hercegovine]], [[BiH]].<ref name="popis.gov.ba">[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201111015523/http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx |date=11. studenoga 2020. }}, popis.gov.ba, preuzeto 14. listopada 2019.</ref> Smješteno je 10 km jugozapadno od Livna podno [[Kamešnica|Kamešnice]]. Cestovna udaljenost od Livna je 13 km, državne granice Kamensko 30 km, [[Vaganj]], 20 km. U selu je sjedište župe Čuklić koja pripada livanjskom dekanatu i [[Banjalučka biskupija|Banjalučkoj biskupiji]]. Župa obuhvaća šest sela: Lipa, Čuklić, Ćosanlije, Tribić, Orguz i Prolog. == Stanovništvo == === 1991. === Nacionalni sastav stanovništva [[1991.]] godine, bio je sljedeći<ref>Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.</ref>: ukupno: 328 * Hrvati – 328 (100 %) === 2013. === Nacionalni sastav stanovništva [[2013.]] godine, bio je sljedeći<ref name="popis.gov.ba"/>: ukupno: 406 * Hrvati – 405 (99,75 %) * ostali, neopredijeljeni i nepoznato – 1 (0,25 %) == Izvori == {{izvori}} {{mrva-naselje BiH}} {{Livno}} [[Kategorija:Naselja u Hercegbosanskoj županiji]] [[Kategorija:Livno]] p67x6jpyus207s62uhx30qbebtprrve 0 22584 7563787 7249907 2026-07-25T22:29:32Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Standardni model|Standardni model]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7563787 wikitext text/x-wiki {{Infobox Čestice | pozadina= | ime= W i Z bozoni | slika= [[datoteka:Beta Negative Decay.svg|300px]] | opis= [[Feynmanov dijagram]] za [[Beta raspad|beta-minus raspad]] [[neutron]]a u [[proton]], [[elektron]] i elektronski antineutrino, putem srednjeg teškog W^- bozona. | br_vrsta = | klasifikacija= | kompozicija= [[Elementarna čestica]] | statistika = [[Bozoni]] | grupa = | porodica= | međudjelovanje= [[Slaba nuklearna sila]] | čestica= | antičestica= | status = | teoretiziran= [[Sheldon Lee Glashow|S. L. Glashow]], [[Steven Weinberg|S. Weinberg]] i [[Abdus Salam|A. Salam]] | otkriven= 1983. u [[CERN]]-u u [[Ženeva|Ženevi]] | simbol = W^± i Z⁰ | masa = W: 80,379 ± 0,012 GeV/c² <br> Z: 91,1876 ± 0,0021 GeV/c²<ref> M. Tanabashi i ostali (Particle Data Group) (2018.). "Review of Particle Physics", [http://pdglive.lbl.gov/Particle.action?node=S043], Physical Review D. 98 (3): 030001, [https://journals.aps.org/prd/abstract/10.1103/PhysRevD.98.030001], preuzeto 25. ožujka 2020.</ref><ref> M. Tanabashi i ostali (Particle Data Group) (2018.). "Review of Particle Physics", [http://pdglive.lbl.gov/Particle.action?node=S044], Physical Review D. 98 (3): 030001, [https://journals.aps.org/prd/abstract/10.1103/PhysRevD.98.030001], preuzeto 25. ožujka 2020.</ref> | vrijeme_poluraspada= | raspad_čestice= W: 2,085 ± 0,042 GeV/c2 <br> Z: 2,4952 ± 0,0023 GeV/c2 | električni_naboj= W: ±1 [[elementarni naboj|e]]; Z: 0 e | naboj_radius = | električni_dipolni_moment = | električna_polarizabilnost = | magnetski_moment = | magnetska_polarizabilnost = | boja_naboj= | spin = 1 | br_spin_stanja= | lepton_br= | barion_br= | stranost= | šarmantnost= | dubina= | vršnost= | izospin = | slab_izospin = W: ±1 <br> Z: 0 | slab_izospin_3 = | hipernaboj = | slab_hipernaboj = 0 | kiralnost = | B-L = | X_naboj= | paritet = | g_paritet = | c_paritet = | r_paritet = | održana_simetrija = }} [[datoteka:Standard_Model_of_Elementary_Particles_hr.svg|mini|desno|300px|[[Standardni model]] [[Elementarna čestica|elementarnih čestica]], s [[baždarni bozoni|baždarnim]] i [[Higgsov bozon|Higgsovim bozonom]].]] [[datoteka:Neutron Decay.PNG|mini|desno|300px|[[Beta raspad|Beta-raspad]] [[neutron]]a prikazan [[Feynmanov dijagram|Feynmanovim dijagramom]].]] '''W i Z bozoni''' su [[elementarne čestice]] prijenosnici [[slaba nuklearna sila|slabe nuklearne sile]], odgovorne za raspade [[proton]]a u [[neutron]]e i obrnuto. Za razliku od ostalih [[Baždarni bozoni|baždarnih bozona]], mase mirovanja su im različite od nule, a iznose 80,4 i 91,2 [[elektronvolt|GeV]]/[[brzina svjetlosti|c]]², što je gotovo 100 puta više od mase [[proton]]a, zbog čega im je djelovanje ograničeno na [[atomska jezgra|atomsku jezgru]]. == Bozon == {{Glavni|Bozoni}} '''Bozon''' (po [[Satyendra Nath Bose|S. N. Boseu]]) je [[subatomska čestica]] cjelobrojnoga [[spin]]a koja se podvrgava [[Bose-Einsteinova statistika|Bose-Einsteinovoj statistici]]. Skupini bozona pripadaju [[foton]]i, [[gluon]]i, W-bozoni, Z-bozoni, [[Higgsov bozon|Higgsovi bozoni]], [[graviton]]i, [[mezon]]i i složenije čestice koje sadrže [[parni broj]] [[fermion]]a, na primjer [[atomska jezgra|atomske jezgre]] [[deuterij]]a (²H) jer imaju spin 1 i atomske jezgre [[helij]]a (⁴He) jer imaju spin 0. Elementarni bozoni su prenositelji [[Fundamentalne interakcije|temeljnih međudjelovanja]] ([[Fundamentalne interakcije|fundamentalnih interakcija]]).<ref>[https://enciklopedija.hr/clanak/9095 bozon] Hrvatska enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 20. ožujka 2020.</ref> Prema [[standardni model|standardnom modelu]], s obzirom na vrijednost spina, sve [[elementarna čestica|elementarne čestice]] dijele se u dvije velike grupe: [[fermion]]e i bozone. U fermione spadaju elementarne čestice koje izgrađuju svu poznatu materiju ([[tvar]]) u [[svemir]]u, dok u bozone spadaju elementarne čestice koje se nazivaju [[baždarni bozoni]]. To su bozoni koji nemaju unutarnju strukturu, u potpunosti su elementarni i definiraju se kao čestice prijenosnici 3 [[Fundamentalne interakcije|temeljne sile prirode]] ([[jaka nuklearna sila]], [[slaba nuklearna sila]] i [[elektromagnetska sila]]), ne računajući [[gravitacija|gravitaciju]]. {| class="wikitable" |- ! Bozon !! Oznaka !! Antičestica !! Električni naboj ''Q/e'' !! Spin !! Masa (MeV/c²) |- | [[foton]] || γ || sam sebi || 0 || 1 || 0 |- | [[W bozon|W-bozon]] || W^- || W⁺ || -1 || 1 || 80,38 |- | [[Z bozon|Z-bozon]] || Z || sam sebi || 0 || 1 || 91,19 |- | [[gluon]] || g || sam sebi || 0 || 1 || 0 |- | [[Higgsov bozon]] || H₀ || sam sebi || 0 || 0 || 125,09 |- | [[graviton]] || G || sam sebi || 0 || 2 || 0 |} === W-bozon === '''W-bozon''' (oznaka W^±) je [[subatomska čestica]] koja kao prijenosnik [[slaba nuklearna sila|temeljne slabe nuklearne sile]] postoji u dva [[Električni naboj|električki nabijena]] stanja, u negativnom stanju je [[čestica]], a u pozitivnom stanju je [[antičestica]]. Sa Z-bozonom, [[gluon]]om i [[foton]]om čini skupinu [[Baždarni bozoni|baždarnih bozona]] [[Elektroslaba teorija|elektroslaboga]] i jakoga međudjelovanja ([[jaka nuklearna sila]]). W-bozoni otkriveni su 1983. u [[CERN]]-u u Ženevi, u skladu s predviđanjima modela [[Sheldon Lee Glashow|S. L. Glashowa]], [[Steven Weinberg|S. Weinberga]] i [[Abdus Salam|A. Salama]] ([[Nobelova nagrada za fiziku]] 1979.). Njihova razmjerno velika [[masa]], ''m_W'' = 80,385 ± 0,015 GeV/c², objašnjava kratkodosežnost i izrazito malu jakost slabe sile pri uobičajenim niskoenergijskim procesima subatomskih čestica. === Z-bozon === '''Z-bozon''' (oznaka Z⁰) je subatomska čestica koja je prijenosnik temeljne slabe sile, električki je neutralna i sama sebi antičestica. S W-bozonom, gluonom i fotonom čini baždarne bozone elektroslaboga i jakoga međudjelovanja. Z-bozoni otkriveni su 1983. u CERN-u u Ženevi, u skladu s predviđanjima modela [[Sheldon Lee Glashow|S. L. Glashowa]], [[Steven Weinberg|S. Weinberga]] i [[Abdus Salam|A. Salama]] ([[Nobelova nagrada za fiziku]] 1979.). Njihova razmjerno velika masa, ''m_Z'' = 91,1875 ± 0,0021 GeV/c², objašnjava kratkodosežnost i izrazito malu jakost slabe sile pri uobičajenim niskoenergijskim procesima subatomskih čestica. == Nositelji slabe nuklearne sile – W i Z bozoni == [[Slaba nuklearna sila]] odgovorna je za raspade masivnih [[kvark]]ova i [[lepton]]a u lakše kvarkove i leptone. Kada se [[elementarna čestica|elementarne čestice]] raspadaju, opažamo nestanak jedne čestice i nastanak dvije ili više različitih čestica. Nastale čestice pri tome imaju manju masu od originalne čestice. Budući da [[masa]] i [[energija]] moraju biti očuvane, višak energije originalne čestice pretvorio se u [[kinetička energija|kinetičku energiju]] nastalih čestica ([[defekt mase]]). Čestice nosioci slabe interakcije su W i Z bozoni, vrlo masivne čestice. W bozoni imaju [[električni naboj]], dok je Z bozon čestica bez naboja. Nabijene W čestice su odgovorne za procese, kao što su [[Beta raspad|beta-raspadi]], u kojima čestica koja sudjeluje mijenja predznak. Na primjer, kada se [[neutron]] raspada na [[proton]], on emitira W‾ česticu, tako da ukupan naboj ostane nula prije i poslije raspada. Pri tome se W‾ čestica odmah pretvara u [[elektron]] i anti[[neutrino]], čestice koje su opažene u [[laboratorij]]ima kao produkti beta-raspada neutrona. Ovu jednostavnu reakciju, beta-raspada neutrona, možemo prikazati [[Feynmanov dijagram|Feynmanovim dijagramom]]. U sličnim reakcijama koje ne uključuju promjene u naboju neće se izmjenjivati W bozoni, već Z bozoni. Bilo bi korisno napomenuti da su prema [[Standardni model|standardnom modelu]] [[slaba sila|slaba]] i [[elektromagnetska sila]] ujedinjene u [[elektroslaba teorija|elektroslabo međudjelovanje]]. [[Fizičar]]i su dugo vremena vjerovali da je slaba nuklearna sila tijesno povezana s elektromagnetskom. Otkrili su da je na vrlo malim udaljenostima slaba nuklearna sila po jakosti usporediva s elektromagnetskom, dok je na većim udaljenostima deset tisuća puta manja od elektromagnetske. Došli su do zaključka da su slaba nuklearna i elektromagnetska sila zapravo različite manifestacije jedne sile, elektroslabe sile.<ref> Svetlana Veselinović: "Elementarne čestice", [http://www.mathos.unios.hr/~mdjumic/uploads/diplomski/VES07.pdf], završni rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Osijek 2014., pristupljeno 27. siječnja 2020.</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}} {{Čestice u fizici}} [[Kategorija:Elementarne čestice]] [[Kategorija:Standardni model]] kzowlb5536lpryz4xh6pezjonc3x357 0 25132 7563640 7522188 2026-07-25T15:08:56Z Ponor 38361 /* Austro-Ugarska */ izvor za nedavno dodano 7563640 wikitext text/x-wiki {{slično|gradu u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]|grad u [[Slovenija|Sloveniji]] sličnog naziva|Trebnje}} {{Naselje | ime =Trebinje<br/><small>Требиње</small> | ime_genitiv = Trebinja | izvorno_ime = | translit_jezik1 = | translit_jezik1_vrsta = | translit_jezik1_info = | translit_jezik1_vrsta1 = | translit_jezik1_info1 = | translit_jezik1_vrsta2 = | translit_jezik1_info2 = | translit_jezik1_vrsta3 = | translit_jezik1_info3 = | translit_jezik1_vrsta4 = | translit_jezik1_info4 = | translit_jezik1_vrsta5 = | translit_jezik1_info5 = | translit_jezik1_vrsta6 = | translit_jezik1_info6 = | slika_panorama = Trebinje River.jpg | veličina_slike =300px | opis_slike = | slika_zastava = Застава Требиња.png | slika_zastava_veličina = 150px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = Grb Trebinja.svg | slika_grb_veličina = 100px | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_karta = Trebinje Municipality Location.png | veličina_karte = | opis_karte = Položaj Trebinja u BiH | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država = | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi = 42 | širina-minute = 42 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 18 | dužina-minute = 19 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime = [[Popis država|Država]] | lokacija_info = [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|20px]] [[BiH]] | lokacija1_ime = | lokacija1_info = | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = Gradonačelnik | ime_vođe = Mirko Ćurić ([[SNSD]]) | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna = 904 km² | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = 2013. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = {{Gubitak}}29.198 | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = Naseljeno mjesto | stanovništvo_prazno1 = 23.770 | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona = Srednjeeuropsko vrijeme | utc_pomak = +1 | vremenska_zona_DST = Srednjeeuropsko ljetno vrijeme | utc_pomak_DST = +2 | poštanski_broj = 89000 | pozivni_broj = +387 59 | gradovi_prijatelji = | prazno_ime = Broj naselja | prazno_info = 141<ref name="popis.gov.ba">[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 18. svibnja 2019.</ref> | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica =[http://www.trebinje.rs.ba/ trebinje.rs.ba] | bilješke = }} '''Trebinje''' je [[grad]] u [[Istočna Hercegovina|Istočnoj Hercegovini]], u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. == Zemljopis == [[Grad]] Trebinje se nalazi na krajnjem jugu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], u [[Hercegovina|Hercegovini]]. Kroz Trebinje protječe rijeka ponornica [[Trebišnjica]], čija je ukupna dužina 96,5&nbsp;km. Nalazi se u [[Trebinjsko polje|Trebinjskom polju]],<ref name="HEncTrebinje">[https://enciklopedija.hr/clanak/62140 Trebinje] Hrvatska enciklopedija. LZ Miroslav Krleža (4. travnja 2020.)</ref> podno planine [[Leotar]]a, na 273 metra nadmorske visine.<ref name="Crkvina">(srp.) [https://crkvina.info/trebinje/ Crkvina.info] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200812100334/https://crkvina.info/trebinje/ |date=12. kolovoza 2020. }} ''Trebinje'', Zdravko Jeftić (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref> == Klima == Klima je mediteranska. 260 dana u godini je sunčano, relativna vlažnost i oblačnost je mala. Vegetacija je mediteranska: šipak, smokva, maslina, vinova loza i ljekovito bilje.<ref name="Crkvina"/> == Stanovništvo == U Trebinju su [[Hrvati]] [[1895.]] godine činili oko 38 % stanovništva, a [[1948.]] godine oko 8 %.{{sfn|Vidović|2010|p=210}} {{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Trebinje}} === Popisi 1971. – 1991. === {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Stanovništvo općine Trebinje''' |- | '''godina popisa''' | '''[[1991.]]'''<ref name="knjiga">Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.</ref> | '''[[1981.]]''' | '''[[1971.]]''' |- |'''Srbi''' |21.349 (68,87 %) |18.123 (59,67 %) |19.362 (66,71 %) |- |'''Bošnjaci''' |5571 (17,97 %) |4405 (14,50 %) |4846 (16,69 %) |- |'''Hrvati''' |1246 (4,01 %) |2309 (7,60 %) |3350 (11,54 %) |- |'''Jugoslaveni''' |1642 (5,29 %) |4154 (13,67 %) |424 (1,46 %) |- |'''ostali i nepoznato''' |1188 (3,83 %) |1381 (4,54 %) |1042 (3,59 %) |- |'''ukupno''' |'''30.996''' |'''30.372''' |'''29.024''' |} ====Trebinje (naseljeno mjesto), nacionalni sastav==== {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Trebinje''' |- | '''godina popisa''' | '''[[1991.]]'''<ref name="knjiga"/> | '''[[1981.]]''' | '''[[1971.]]''' |- |'''Srbi''' |14.915 (68,19 %) |9489 (54,94 %) |1788 (50,65 %) |- |'''Bošnjaci''' |4228 (19,33 %) |3039 (17,59 %) |1211 (34,30 %) |- |'''Hrvati''' |347 (1,58 %) |412 (2,38 %) |208 (5,89 %) |- |'''Jugoslaveni''' |1470 (6,72 %) |3364 (19,47 %) |124 (3,51 %) |- |'''ostali i nepoznato''' |910 (4,16 %) |967 (5,59 %) |199 (5,63 %) |- |'''ukupno''' |'''21.870''' |'''17.271''' |'''3530''' |} === Popis 2013. === {| cellpadding=12 | valign=top | {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Stanovništvo grada Trebinja''' |- | '''godina popisa''' | '''[[2013.]]'''<ref name="popis.gov.ba"/> |- |'''Srbi''' |27.287 (93,46 %) |- |'''Bošnjaci''' |995 (3,41 %) |- |'''Hrvati''' |295 (1,01 %) |- |'''ostali i nepoznato''' |621 (2,13 %) |- |'''ukupno''' |'''29.198''' |} | valign=top | {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Trebinje – naseljeno mjesto''' |- | '''godina popisa''' | '''[[2013.]]'''<ref name="popis.gov.ba"/> |- |'''Srbi''' |22.344 (94,00 %) |- |'''Bošnjaci''' |676 (2,84 %) |- |'''Hrvati''' |201 (0,85 %) |- |'''ostali i nepoznato''' |569 (2,31 %) |- |'''ukupno''' |'''23.770''' |} |} == Naseljena mjesta == Grad Trebinje sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta:<ref name="popis.gov.ba"/> [[Aranđelovo]], [[Arbanaška (Trebinje, BiH)|Arbanaška]], [[Arslanagića Most]], [[Baonine (Trebinje, BiH)|Baonine]], [[Begović Kula]], [[Bihovo]], [[Bijelač]], [[Bijograd]], [[Bioci]], [[Bodiroge]], [[Bogojević Selo]], [[Borilovići]], [[Brani Do]], [[Brova]], [[Budoši]], [[Bugovina]], [[Cerovac (Trebinje, BiH)|Cerovac]], [[Cicina]], [[Čvarići]], [[Desin Selo]], [[Diklići (Trebinje, BiH)|Diklići]], [[Do (Trebinje, BiH)|Do]], [[Dobromani]], [[Dodanovići]], [[Dolovi (Trebinje, BiH)|Dolovi]], [[Domaševo]], [[Donja Kočela]], [[Donje Čičevo]], [[Donje Grančarevo]], [[Donje Vrbno]], [[Donji Orahovac (Trebinje, BiH)|Donji Orahovac]], [[Dračevo (Trebinje, BiH)|Dračevo]], [[Dražin Do]], [[Drijenjani]], [[Dubljani]], [[Dubočani (Trebinje, BiH)|Dubočani]], [[Duži (Trebinje, BiH)|Duži]], [[Đedići]], [[Glavinići]], [[Gojšina]], [[Gola Glavica (Trebinje, BiH)|Gola Glavica]], [[Gomiljani]], [[Gornja Kočela]], [[Gornje Čičevo]], [[Gornje Grančarevo]], [[Gornje Vrbno]], [[Gornji Orahovac (Trebinje, BiH)|Gornji Orahovac]], [[Grab (Trebinje, BiH)|Grab]], [[Grbeši]], [[Grbići (Trebinje, BiH)|Grbići]], [[Grkavci]], [[Grmljani (Trebinje, BiH)|Grmljani]], [[Hum (Trebinje, BiH)|Hum]], [[Janjač]], [[Jasen (Trebinje, BiH)|Jasen]], [[Jasenica Lug]], [[Jazina]], [[Jušići (Trebinje, BiH)|Jušići]], [[Klikovići (Trebinje, BiH)|Klikovići]], [[Klobuk (Trebinje, BiH)|Klobuk]], [[Konjsko (Trebinje, BiH)|Konjsko]], [[Korlati]], [[Kotezi (Trebinje, BiH)|Kotezi]], [[Kovačina]], [[Kraj (Trebinje, BiH)|Kraj]], [[Krajkovići (Trebinje, BiH)|Krajkovići]], [[Kremeni Do]], [[Krnjevići]], [[Kučići (Trebinje, BiH)|Kučići]], [[Kunja Glavica]], [[Lapja]], [[Lastva (Trebinje, BiH)|Lastva]], [[Lokvice]], [[Lomači]], [[Lug (Trebinje, BiH)|Lug]], [[Lušnica (Trebinje, BiH)|Lušnica]], [[Ljekova]], [[Ljubovo (Trebinje, BiH)|Ljubovo]], [[Marić Međine]], [[Mesari]], [[Mionići]], [[Morče]], [[Mosko]], [[Mrkonjići]], [[Mrnjići (Trebinje, BiH)|Mrnjići]], [[Necvijeće]], [[Nikontovići]], [[Ograde]], [[Orašje Popovo (Trebinje, BiH)|Orašje Popovo]], [[Orašje Površ]], [[Orašje Zubci]], [[Parojska Njiva]], [[Petrovići (Trebinje, BiH)|Petrovići]], [[Pijavice (Trebinje, BiH)|Pijavice]], [[Podosoje (Trebinje, BiH)|Podosoje]], [[Podstrašivica]], [[Podštirovnik]], [[Podvori]], [[Poljice Čičevo (Trebinje, BiH)|Poljice Čičevo]], [[Poljice Popovo]], [[Prhinje (Trebinje, BiH)|Prhinje]], [[Pridvorci (Trebinje, BiH)|Pridvorci]], [[Rapti Bobani (Trebinje, BiH)|Rapti Bobani]], [[Rapti Zupci]], [[Rasovac (Trebinje, BiH)|Rasovac]], [[Sedlari (Trebinje, BiH)|Sedlari]], [[Skočigrm]], [[Slivnica Površ (Trebinje, BiH)|Slivnica Površ]], [[Staro Slano]], [[Strujići (Trebinje, BiH)|Strujići]], [[Šarani (Trebinje, BiH)|Šarani]], [[Šćenica Ljubomir]], [[Taleža]], [[Todorići (Trebinje, BiH)|Todorići]], [[Trebijovi]], Trebinje, [[Tuli]], [[Tulje]], [[Turani]], [[Turica (Trebinje, BiH)|Turica]], [[Turmenti]], [[Tvrdoš]], [[Ubla]], [[Ugarci (Trebinje, BiH)|Ugarci]], [[Ukšići (Trebinje, BiH)|Ukšići]], [[Uvjeća]], [[Veličani (Trebinje, BiH)|Veličani]], [[Velja Gora]], [[Vladušići]], [[Vlasače]], [[Vlaška (Trebinje, BiH)|Vlaška]], [[Volujac (Trebinje, BiH)|Volujac]], [[Vrpolje Ljubomir]], [[Vrpolje Zagora]], [[Vučija]], [[Zagora (Trebinje, BiH)|Zagora]], [[Zgonjevo]], [[Žakovo]], [[Ždrijelovići]], [[Željevo (Trebinje, BiH)|Željevo]] i [[Župa (Trebinje, BiH)|Župa]]. Poslije potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, najveći dio tadašnje općine Trebinje, s Trebinjem ušao je u sastav Republike Srpske. U sastav Federacije BIH ušla su sljedeća naseljena mjesta: [[Baljivac]], [[Baonine (Ravno, BiH)|Baonine]], [[Belenići]], [[Bobovišta]], [[Cerovac (Ravno, BiH)|Cerovac]], [[Cicrina]], [[Čavaš]], [[Čopice]], [[Čvaljina]], [[Diklići (Ravno, BiH)|Diklići]], [[Dvrsnica]], [[Glavska]], [[Gola Glavica (Ravno, BiH)|Gola Glavica]], [[Golubinac]], [[Gorogaše]], [[Grebci]], [[Grmljani (Ravno, BiH)|Grmljani]], [[Ivanica]], [[Kalađurđevići]], [[Kijev Do]], [[Klikovići (Ravno, BiH)|Klikovići]], [[Kotezi (Ravno, BiH)|Kotezi]], [[Krajkovići (Ravno, BiH)|Krajkovići]], [[Kutina (Ravno, BiH)|Kutina]], [[Lušnica (Ravno, BiH)|Lušnica]], [[Mrnjići (Ravno, BiH)|Mrnjići]], [[Nenovići]], [[Nevada (Ravno, BiH)|Nevada]], [[Orah (Ravno, BiH)|Orah]], [[Orahov Do]], [[Orašje Popovo (Ravno, BiH)|Orašje Popovo]], [[Poljice Čičevo (Ravno, BiH)|Poljice Čičevo]], [[Prosjek (Ravno, BiH)|Prosjek]], [[Rapti Bobani (Ravno, BiH)|Rapti Bobani]], [[Ravno]], [[Rupni Do]], [[Sedlari (Ravno, BiH)|Sedlari]], [[Slavogostići]], [[Slivnica Bobani]], [[Slivnica Površ (Ravno, BiH)|Slivnica Površ]], [[Sparožići]], [[Strujići (Ravno, BiH)|Strujići]], [[Šćenica Bobani]], [[Trebimlja]], [[Trnčina]], [[Uskoplje (Ravno, BiH)|Uskoplje]], [[Veličani (Ravno, BiH)|Veličani]], [[Velja Međa]], [[Vlaka (Ravno, BiH)|Vlaka]], [[Vukovići (Ravno, BiH)|Vukovići]], [[Začula]], [[Zagradinje]], [[Zaplanik]], [[Zavala (Ravno, BiH)|Zavala]]. Od ovog područja nastala je općina [[Ravno]]. Na popisu [[1971.]] godine, postojala su i naseljena mjesta: [[Gorica (Trebinje, BiH)|Gorica]], [[Hrupjela]], [[Mostaći]], [[Podglivlje]], [[Police (Trebinje, BiH)|Police]] i [[Zasad]]. Ova naselja su na popisu [[1981.]] godine ukinuta i pripojena drugim naseljenim mjestima. == Povijest == === Prapovijest === Najnovija arheološka istraživanja obavljena tokom [[1997.]] i [[1998.]] godine, potvrdila su činjenicu o kontinuiranom životu ljudi na ovim prostorima od [[paleolit]]a do danas. [[Prapovijest|Prapovijesnih]] objekata (tumulusi i gradine) je na tisuće i do sada je ispitano samo oko 1 %. U blizini Bileće je pronadena [[iliri|ilirska]] grobnica s vrlo neobičnim načinom sahranjivanja – [[Kacanj]]ska grobnica s vrlo vrijednim predmetima od kojih su neki uvezeni iz [[Grčka|Grčke]]. To govori o tome da prastanovnici Kacnja nisu bili egzotični pustinjaci, već ljudi s intenzivnim komunikacijama na širokom prostoru. U dijelu Trebinja iznad naselja [[zidovi iznad Polica|Police]] nalaze se ostatci poredanog kamena u pravilno raspoređenim crtama za koje se vheruje da imaju značenje povezano s [[astronomija|astronomijom]]. Smješten je u gornjem dijelu brda [[Crkvina (brdo kod Trebinja)|Crkvine]], desno od puta za kompleks Hercegovačke Gračanice, a istočno od odvojka staze prema austro-ugarskoj utvrdi [[Strač]]u. Čine ga vidljivi kameni zidovi, od kojih je šest lako vidljivih, sedmi je dosta razgrađen, a možda postoji i osmi.<ref>(srp.) [https://web.archive.org/web/20160311214256/http://astronomija.co.rs/nauka/istorija/7851-iznad-trebinja-prastara-astronomska-opservatorija-.html Astronomski magazin] Miro Ilić: ''Iznad Trebinja - prastara astronomska opservatorija'' - 15. lipnja 2013. (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref> Zidovi su usporedni, ravni i od naslaganog grubog kamena. Na krajevima petog zida su dvije velike gomile, što naslućuje da bi mogle biti izvorni dio objekta, ili da su građene naknadno razgradnjom ovog zida. To bi značilo da su zidovi kronološki stariji od gomila. Za gomile se znade da su iz predrimskog vremena (1300. – 500. pr. Kr.).<ref>(srp.) [https://trebinjelive.info/2013/06/13/tajanstveni-zidovi-iznad-naselja-police/ Trebinje Live] Božo Morić: ''TREBINJAC OTKRIVA Tajanstveni zidovi iznad naselja Police?'' 13. lipnja 2013. - (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref> === Stari vijek === U [[7. stoljeće pr. Kr.|7. st. pr. Kr.]] doseljavaju se Grci. Rimljani u trebinjski kraj dolaze u [[3. stoljeće pr. Kr.|3. st. pr. Kr.]] === Srednji vijek === Slaveni u ove krajeve dolaze u 6. stoljeću. Jedna od najstarijih teritorijalno-političkih jedinica formiranih po dolasku [[Slaveni|Slavena]] na [[Balkan]] bila je [[sklavinija]] [[Crvena Hrvatska|Crvene Hrvatske]] [[Travunija|Travunja]] (originalan zapis Tribunia), koja se prostirala: na jugu do [[Dubrovnik]]a, na sjeverozapadu preko Veličana do [[Gacko|Gacka]] i [[piva|Pive]], i na jugoistoku do [[Risno|Risna]]. U ovom području nalazilo se pet gradova medju kojima i Trebinje. Ne zna se sa sigurnošću kakav je bio karakter ovih gradova, ali se zna da su to bili vojni centri, a prije svega utvrđena mjesta. Centar ovih gradova bio je Trebinje, po čemu se i ovo područje naziva. Grad Trebinje, čije ime korelira s imenom Travunje prvi se put spominje sredinom 10. stoljeća, kao dio te sklavinije. U drugoj polovici 10. stoljeća za pontifikata pape [[Grgur V.|Grgura V.]] ([[996.]] – [[999.]]) Trebinje se spominje kao biskupija. U prvih dvjesta pedeset godina (oko [[1000.]] – [[1250.]]) sjedište je biskupije bilo u gradu Trebinju. Nakon što je bugarski car Simeon Veliki zbacio s vlasti Zaharija Pribislavljevića, vladar Travunje [[Mihajlo Višević]] se okrenuo savezu s kraljem Hrvatske Tomislavom. Poslij njegove smrti Travunija je opet bila dio [[Časlav]]ove Raške. Nakon Travunije Trebinjem vlada [[Duklja]], čiju su vlast smijenili za svog uspona srpski vladari [[Nemanjići]]<ref name="HEncTrebinje"/> koji vladaju ovdje do kraja dinastije, a prvi ju je zauzeo 1168. godine [[Stefan Nemanja]].<ref name="HEncTrebinje"/> U 13. stoljeću je na temeljima crkve iz 4. stoljeća podignut manastir Tvrdoš.<ref name="Crkvina"/> Katedrala je bila posvećena sv. Mihovilu, Arkanđelu, zaštitniku biskupije. S prodorom [[Mongolsko Carstvo|Mongola]] ([[1240.]] – [[1242.]]) ovaj je kraj opustošen i porušen. Nakon što je raški [[Stefan Uroš I.|kralj Uroš I.]] ([[1242.]] – [[1276.]]) iz Trebinja protjerao biskupa [[Slavije, trebinjski biskup|Slavija]], [[1252.]] godine, biskup je trebinjski [[1284.]] godine primio u posjed od dubrovačke plemićke obitelji Theophilis tri otočića na području Dubrovnika: Slabljenjem srpske države nakon [[bitka na Marici|bitke na Marici]] 1371. godine, priliku koriste velikaši [[Vojinović]]i iz [[Zahumlje|Huma]]. Godine 1378. dijelom je bosanske države kralja [[Tvrtko I. Kotromanić|Tvrtka I.]] Gospodari u bosanskoj državi bili su [[Pavlovići]] pa Kosače od 1438. do 1466. godine.<ref name="HEncTrebinje"/> Prežitci su ikavski toponimi (Biograd i sl.). === Osmansko Carstvo === Pod osmanskom vlašću došlo je najkasnije [[1467.]] godine. Imalo je ulogu sjedišta [[nahija|nahije]] unutar [[Bosanski sandžak|Bosanskog]] pa [[Hercegovački sandžak|Hercegovačkoga sandžaka]].<ref name="HEncTrebinje"/> 1574. godine je preko Trebišnjice [[Mehmed-paša Sokolović]] dao podići napoznatiji trebinjski most, Perovića-Arslanagića most.<ref name="Crkvina"/> Sjedištem je [[kapetanija|kapetanije]] od 1664. godine. Privremeno su Trebinjem oslobodili Mlečani 1694. do 1699. godine, nakon čega je opet pod Turcima. Radi zaštite od budućih mletačkih napada Osmanlije daju podići jaku utvrdu početkom 18. stoljeća.<ref name="HEncTrebinje"/> Početkom 18. stoljeća nastao je stari grad – Kastel na obali Trebišnjice, dok je današnji stari grad nastao na mjestu nekadašnjeg trgovačko-obrtničkog središta.<ref name="Crkvina"/> Ime Trebinje u sadašnjem obliku se spominje tek [[1711.]] Nasljedni kapetani kapetanije su [[Resulbegovići]] od 1712. do 1835. godine.<ref name="HEncTrebinje"/> === Austro-Ugarska === Austrougarska i ustanička vojska [[Ivan Musić|Ivana Musića]] zauzeli su Trebinje 7. i 8. rujna 1878.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Puljić|first=Ivica|date=2004|title=Hrvati katolici donje Hercegovine i Istočna kriza - Hercegovački ustanak 1875.-1878.|url=https://www.academia.edu/36785358/Humski_zbornik_VII_Hrvati_katolici_donje_Hercegovine_i_Isto%C4%8Dna_kriza_Hercegova%C4%8Dki_ustanak_1875_1878_2004_|format=|journal=Humski zbornik|volume=VII|issue=|pages=437.}}</ref> Tako je Trebinje oslobođeno od višestoljetne osmanske vladavine. U 40 godina austrougarske vladavine bilo je sjedištem okruga.<ref name="HEncTrebinje"/> Od 1880. do 1884. godine građena je katolička [[Katedrala Rođenja Blažene Djevice Marije u Trebinju|katedrala Rođenja BDM]]. Na temeljima rimskog, srednjovjekovnog i turskog grada, u Starom gradu, Austro-Ugarska je koncem 19. i početkom 20. stoljeća podignula vojarnu. U njoj je danas Muzej Hercegovine. Početkom 20. stoljeća u središtu grada je sagrađena pravoslavna crkva sv. Preobraženja.<ref name="Crkvina"/> Ključnu ulogu u izgradnji modernog Trebinja imao je [[Đuro Babić|barun Đuro Babić]],<ref>{{Citiranje weba|last=Hasić|first=Nedim|date=2025-12-19|title=Baron Đuro Babić, Ličanin koji je podigao moderno Trebinje|url=https://bosna.hr/baron-djuro-babic-licanin-koji-je-podigao-moderno-trebinje/|access-date=2026-07-25|website=BOSNA|language=bs-BA}}</ref> Ličanin koji je u samo deset godina preobrazio malu tursku kasabu u moderan pogranični grad tadašnje Austro-Ugarske. S Austro-Ugarskom došla je zapadna kultura i način živote te novi načini suvremenog ratovanja i obrane granica. Među novinama bila je gradnja [[pojasna utvrda|pojasnih utvrda]]. To je bio obrambeni prsten koji je činilo od više samostalnih utvrda i međupoložaja (tzv. intervala) oko većega naseljenog mjesta. Osobito je Monarhija pazila na obranu i utvrđivanje istočnih granica. Najugroženija je bila u Hercegovini, zbog čega je ovdje 90 posto utvrda koje su izgrađene u BiH izgrađene baš na njenom području. Prva fortivicirana crta bila je na području Trebinja i Bileće te Avtovac kao zaprečna oblast. Trebinje i još neki gradovi imali su status pojasnih utvrda.<ref>[https://priceizhercegovine.com/mostarske-tvrdave-gradila-ih-austrougarska-a-koristene-i-u-posljednjem-ratu/ Priče iz Hercegovine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200814071046/https://priceizhercegovine.com/mostarske-tvrdave-gradila-ih-austrougarska-a-koristene-i-u-posljednjem-ratu/ |date=14. kolovoza 2020. }} Redakcija: ''Mostarske tvrđave: Gradila ih Austrougarska, a korištene i u posljednjem ratu'' - 14. studenoga 2018. (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref> Austro-Ugarska je zato izgradila brojne utvrde u Trebinju i okolici grada: vojarne Albrechtova i Police, stražarske zgrade (Wachhaus), oklopljene utvrde (Panzerwerk), blockhausi, Sjeverni i Južni logor Crkvina, [[Strač]], [[Kličanj]]...<ref>(tal.) [http://www.fortificazioni.net/Indice%20Trebinje.htm Fortificazioni.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200404154518/http://www.fortificazioni.net/Indice%20Trebinje.htm |date=4. travnja 2020. }} ''Indice Trebinje'' (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref><ref>(srp.) [https://aabh.ba/sjeverni-logor-primjer-nebrige-o-arhitektonskom-naslijedju/ AABH] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210309165516/https://aabh.ba/sjeverni-logor-primjer-nebrige-o-arhitektonskom-naslijedju/ |date=9. ožujka 2021. }} Ninoslav Ilić: '' SJEVERNI LOGOR – Primjer nebrige o arhitektonskom naslijeđu'' - 14. ožujka 2018. (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref><ref>(češ.) [http://zapisnik.fortif.net/rakousko-uherska-opevneni-v-bosne/ Bunkrologický zápisník] Ondřej Filip: ''» Rakousko-uherská opevnění v Bosně'' - 2014. (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref><ref>(srp.) [https://aabh.ba/ca-2017_ozivljavanje-austro-ugarske-fortifikacije-klicanj/ AABH] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210309165454/https://aabh.ba/ca-2017_ozivljavanje-austro-ugarske-fortifikacije-klicanj/ |date=9. ožujka 2021. }} Ninoslav Ilić: ''Oživljavanje Austro-Ugarske fortikacije Kličanj, Trebinje'' 2018. (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref> Srpska vojska ušla je u grad 11. studenoga 1918. godine. Pjesnik i diplomat Jovan Dučić (tada jugoslavenski "poslanik" u Rimu) je u središtu Trebinja o svom trošku podigao koncem svibnja 1934. godine spomenik pjesniku, crnogorskom vladici i poglavaru Petru Petroviću [[Njegoš]]u.<ref>"Pravda", Beograd 1934.</ref> Svako brdo u okolici imalo je po tvrđavu s koje se u slučaju napada mogao upozoriti grad i adekvatno odgovoriti na napad. Zbog toga je Trebinje bilo jedan od najzaštićenijih gradova u Austro-Ugarskoj.<ref>(srp.) [http://gotrebinje.com/sr/destinations/tvrdava-strac/ Go Trebinje] ''Tvrđava Strač'' (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref> Godine 1914. poslije velikosrpskog terorističkog akta, tj. atentata na prijestolonasljednika Franju Ferdinanda u Sarajevu, uslijedila je odmazda prema Srbima. Po Trebinju su svi slojevi društva hodala gradom noseći flor i umotanu sliku ubijenog prijestolonasljednika. Drugi su demolirali i opljačkali sve srpske radnje. Zahvaljujući molbama trebinjskog prote Stevana Pravice kod austrijske vlasti, spašen Saborni hram Svetog Preobraženja Gospodnjeg planiranog demoliranja. U Prvome svjetskom ratu obješeno je i na druge načine ubijeno oko 80 trebinjskih Srba i Srpkinja – civila. Razlog je što su ih inovjerski susjedi optužili da su protivnici K.u K. monarhije. Srbi su stalno poricali svoju krivnju, premda je bila snažna teroristička mreža Kraljevine Srbije, ali nije isključeno da su ljudi prokazani iz sebičnih interesa. Listopada 1918. srpska je vojska ušla u Trebinje, a svjedoci i optužitelji Srba nisu sankcionirani. Mnogi od njih su preko posrednika pokušavali potkupiti novu vlast da bi si spasili život i imovinu.<ref name="S druge strane istorije9">(srp.) [https://radiotrebinje.com/vijest/s-druge-strane-istorije-9-dan-kad-su-ustase-zavile-trebinje-u-crno?lang=lat Radio Trebinje] ''S druge strane istorije (9): Dan kad su ustaše zavile Trebinje u crno'', 1. lipnja 2017. (pristupljeno 5. travnja 2020.)</ref> === Kraljevina Jugoslavija === Ubrzo su u Trebinje stigli [[komiti]] [[Jovan Vlahović|Jovana Vlahovića]] s [[Rovčani]]ma, [[Petar Baćević|Petra Baćovića]] s [[Banjani]]ma i [[Nikola Vučurević|Nikole Vučurevića]] sa [[Zubčani]]ma, radi kažnjavanja [[šuckor]]a za ratna djela počinjena nad Srbima u Trebinju. Šuckorima su živote i imovinu spasili Petar Jovović s Narodnim vijećem i naoružanom Narodnom gardom (sastavljena od Srba, Hrvata i muslimana) koji su se suprotstavili komitima. Komite je trebinjski proto odveo u Saborni hram u Trebinju i zakleo ih s oltara da ništa nažao ne učine nijednom muslimanu i Hrvatu (bivšim šuckorima) u ime "budućeg zajedničkog života u novostvorenoj državi kraljevini SHS".<ref name="S druge strane istorije9"/> Poslije 1922. u Kraljevini SHS odnosno Jugoslaviji dio je [[Mostarska oblast|Mostarske oblasti]] sve do nametanja diktature 1929. godine, kad je pripao [[Zetska banovina|Zetskoj banovini]] sve do pada Jugoslavije i uspostave NDH 1941. godine.<ref name="HEncTrebinje"/> Kolovoza 1925. godine osnovan je nogometni klub [[FK Leotar|Leotar]].<ref>(boš.) [https://bosnapress.net/fudbal-u-bih-kroz-historiju-ko-je-najstariji-klub-u-bih/ Bosna Press] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200805201419/https://bosnapress.net/fudbal-u-bih-kroz-historiju-ko-je-najstariji-klub-u-bih/ |date=5. kolovoza 2020. }} ''Fudbal u BiH kroz historiju Ko je najstariji klub u BiH'' - 20. kolovoza 2015. (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref> === Drugi svjetski rat === U Drugome svjetskom ratu je u NDH u [[Velika župa Dubrava|Velikoj župi Dubravi]] u kojoj je sjedištem kotarske oblasti.<ref name="HEncTrebinje"/> U kotarskoj oblasti NDH bile su općine Brda, Lastva, Primorje, Šuma, Zahumlje, Zupci, Dživar i grad Trebinje. NDH je proglašena [[10. travnja]]. [[17. travnja]] Dijelovi talijanske 9. armije ušli su u Trebinje.<ref name="znaci-Trebinje">[http://znaci.org/arhiv/odrednica/trebinje znaci.org] ''Odrednica: Trebinje'' (pristupljeno 6. travnja 2020.)</ref> Vlast NDH je u ovom dijelu istočne Hercegovine uspostavljena [[18. svibnja]]. [[22. svibnja]] ustaše službeno preuzimaju vlast u Hercegovini. Domobranske snage stigle su [[24. svibnja]]. Činio ih je 14. domobranski puk (7. i 8. bataljun i Trebinjski bataljun). Glavni zapovjednik bio je potpukovnik Muhamed Aganović. Stožer, pristožerne postrojbe i posadni bataljun bili su smješteni u gradu, a ostatak raspoređen na graničnim mjestima prema Crnoj Gori. [[28. svibnja]] 1941. iz Zagreba u Trebinje je stigao [[Borivoje Rotkvić]], sin zagrebačkog profesora Rotkvića iz Vinogradske ceste, prijeratni pripadnik organizacije ''Matija Gubec'' (u Jugoslaviji kvalificiranoj kao teroristička) sa skupinom studenata Zagrebačkog sveučilišta. Sebe su nazvali ''zaštitni lovci''. Zadaća im je bila izvrše pripreme za organiziranje vlasti NDH. S terena su od članova i simpatizera ustaškog pokreta dobili podatke. Po dolasku su zapovijedili da se uklone ćirilični natpisi s radnja i javnih mjesta, na spomenicima Njegošu i Herojima za slobodu. Mjera je odmah sprovedena. U lipnju je ova skupina ustaša imala apsolutnu vlast u gradu. Ustaški povjerenik za istočnu Hercegovinu bio je [[Alija Šunjak]]. Predratni apsolutni gospodari u tvorevini velikosrpskih hegemonista našli su se odjednom u podređenom položaju. Ustaška organizacija oformila je svoju organizaciju, ustaški [[Logor (ustaški pokret)|logor]]. Logornik je postao Muhamed Šarić, zamjenik mu trgovac iz Trebinja Pero Šutić, a za članove logora mjesni katolički župnik don Marijan Vujinović, ljekarnik Jure Srinčić, Salko Resulović, fotograf Juraj Kežić, činovnik Nikola Kisić, a kotarski načelnik postao je Muhamed Tafro. Uspostavljena je i organizacija [[Ustaška mladež|Ustaške mladeži]], na čelu koje je bio gimnazijalac Safet Mursel, a pomoćnica bila je Nazifa Resulbegović. [[30. svibnja]] stigao je stožer 14. domobranskog puka. Prve srpske žrtve u Trebinju su ubijene u noći [[31. svibnja]] na [[1. lipnja]] 1941. godine. Premetačina je trajala cijelu noć. Pridošli i domaći ustaše su po već od prije pripremljenim popisima išli po kućama i išli po Srbe iz Trebinja za koje su znali da su pripadali predratnoj četničkoj organizaciji (u kojoj je bilo i nekoliko trebinjskih muslimana). Strijeljali su skupinu četnika iz Trebinja iz okoline jer su se isticali u ratu protiv Hrvata, protivnici općih interesa hrvatskog naroda, bili članovi četničkog društva i Sokola, solunski dobrovoljci, istaknuti u mržnji protiv Hrvata, i za koje se sumnjalo da su spremni u svakom trenutku poduzeti akciju protiv Hrvata. Uzeli su skupinu uglednijih Srba za taoce kao jamstvo da će stanovništvo biti mirno. Iako nije bilo otvorenog iskazivanja negodovanja, ustaški policijsko-obavještajni sustav s pravom je očekivao srpsku oružanu reakciju. Znali su da se sprema oružana akcija pa su NDH i Italija uputili poziv stanovništvu da preda oružje, čemu se stanovništvo slabo odazvalo. Ustaška izvješća govorila su i o odbijenim napadima četnika na Trebinje, što su srpski izvori poslije negirali. Ustaška odmazda nakratko je pacificirala Srbe koji su se zatvorili u svoje domove. Dio ih se sklonio u Herceg Novi i crnogorsko primorje pod zaštitu Italije, a podosta trebinjskih srpskih intelektualaca sklonio se u talijanski protektorat Crnu Goru. Sutradan [[2. lipnja]] po gradu su osvanuli plakati s imenima strijeljanih i razlogom smrtne kazne: bili su četnici koji su pripremali pobunu protiv ustaške vlasti. Polijepljeni su plakati sa zabranama i kaznama. Srbima i Židovima je zabranjeno kretanje od 17 do 6 h. Ustaška vlast je u Trebinju potrajala 111 dana, do lipanjskog četničkog ustanka. U tom razdoblju oštećeno je i uništeno dosta stvari u svezi sa srpskom tradicijom i srpskog predznaka, osobito spomenici i darovi [[Jovan Dučić|Jovana Dučića]].<ref name="S druge strane istorije9"/> [[24. lipnja]] Četnički ustanici napali su oružničku postaju Lukavac kod Nevesinja čime je izbio masovni ustanak naroda gornje Hercegovine. Za pet dana zauzeli su dijelove nekoliko kotara, uključujući trebinjski.<ref name="znaci-Trebinje"/> 24. lipnja izbio je ustanak pravoslavnog življa na području krila Bileće. [[26. lipnja]] organi NDH izvješćuju da su u posljednje vrijeme na području trebinjskog i susjednih kotara domaće i izbjeglo pravoslavno stanovništvo nekoliko puta izvršilo oružane prijepade na oružničke postaje, ustaške organizacije i hrvatski živalj. Radi suzbijanja tih akcija i održavanje sigurnosti na području trebinjskog kotara tu su bile oružnička postaja i 10. pohodni bataljun te se formira Trebinjski posadni bataljun. Rad samog oružništva također ne daje potpune rezultate u pogledu sigurne akcije na otkrivanju, suzbijanju i hvatanju nepoćudnih elemenata, a to iz razloga što je oružništvo malobrojno i što izgleda, da nije bilo u stanju, da u većem stilu s vojskom vrši potpuno čišćenje, često vrlo prostranih i teško pristupačnih djelova područja trebinjskog i susjednih kotareva. Ovo tim više što još ni granica prema Crnoj Gori nije bila točno utvrđena, potpuno posjednuta i zatvorena. Zbog svega toga opažen je izvjestan strah i nesigurnost kod hrvatskog življa, od eventualnih akcija pravoslavnog stanovništva, koje je ostalo u mjestima prebivanja i koje je izbjeglo u šume i planine. Sela su gotovo prazna. Utvrđeno je da je u tim kotarevima ima mnogo općina, u kojima je živalj pretežno pravoslavni, da većina muškaraca od 16—50 godina ako nisu u zarobljeništvu, a odmah poslije sloma bivše Jugoslavije, domognuvši se oružja i streljiva, izbjegli su u šume i planine, i izgleda da se pod vodstvom istaknutih osoba pravoslavnih Srba prikupljaju i organiziraju za razne demonstrativne i nasilničke akcije bilo na vojničke posade, oružničke posade ili stanovništvo Hrvate. Zapovjednik predlaže da se formiraju krstareći odjeli, od naročito zato izabranih i usposobljenih domobranaca, vičnih planinskom zemljištu, koji bi u suradnji s oružništvom, vršili krstarenja, čišćenja i hvatanje nepoćudnih elemenata u točno utvrđenim i dodijeljenim područjima. Predlaže da se sve uhićene nepoćudne osobe, pravoslavni Srbi, odmah uklanjaju s područja navedenih kotareva i otpremaju u zarobljeničke logore u udaljenim mjestima, radi daljeg postupka s njima.<ref>[https://znaci.org/zb/4_4_1_2.pdf znaci.org] ''USTAŠKO—DOMOBRANSKA DOKUMENTA '' Ante Hruža: IZVJEŠTAJ MJESNOG ZAPOVJEDNIŠTVA HRVATSKOG DO-MOBRANSTVA U TREBINJU OD 26 JUNA 1941 GOD. O USTAN-KU NARODA U TREBINJSKOM, BILECKOM, GATACKOM I NEVESINJSKOM SREZU I PRIJEDLOG ZA FORMIRANJE PO-TJERNIH ODJELJENJA , str. 2-4</ref> [[30. lipnja]] proglašen je [[prijeki sud]] za cijeli pobunjeni kraj Hercegovine. Stanovništvo je pozvano da položi oružje. Istog je dana vojno zapovjedništvo preuzeo g. Laxa, sa sjedištem u Mostaru. Pobunjenicima je dan rok do 2. srpnja u 16 sati. Istodobno se pregovaralo s njima radi predaje, ali bez uspjeha. Pobunjenici su se novačili iz žiteljstva pobunjenih krajeva i pojačano srpskim elementom, izjurenim iz Makedonije od Bugara i otpuštenih oružnika, te raznih drugih elemenata.<ref>[https://znaci.org/zb/4_4_1_2.pdf znaci.org] ''USTAŠKO—DOMOBRANSKA DOKUMENTA '' Vidas: DESETODNEVNI IZVJEŠTAJ ZAPOVJEDNIŠTVA ČETVRTE ORUZNIČKE PUKOVNIJE OD 5 JULA 1941 GOD. O POLITIČKOM STAVU NA TERITORIJI PUKOVNIJE I BORBAMA PRO-TIV USTANIKA U GATAČKOM I NEVESINJSKOM SREZU , str. 14</ref> Narednih mjeseci Trebinje je bilo obasuto muslimanskim izbjeglicama koje su bježale su ispred talijanskih, partizanskih i četničkih snaga.<ref name="svjetlopis"/> [[2. kolovoza]] ustaško-domobranske snage su iz Trebinja krenule u progon na Vidušu, potiskukjući dijelove Viduškog odreda narodne vojske, te sutradan izbili na Zmijinac. [[29. kolovoza]] bataljun divizije ''Cacciatori delle Alpi'' s pravca Vilusa i motorizirani dijelovi divizije ''Marche'' iz Trebinja deblokirali domobranski garnizon u Bileći, čime je počela talijanska reokupacija tzv. Druge zone. [[2. rujna]] Motorizirana kolona divizije Marche napadom iz Trebinja potisnula Lastvansku gerilsku četu i zauzela Lastvu, koju je četa zauzela 31. kolovoza. [[7. rujna]] nakon višednevnih napada, ustanici su se povukli pred nastupanjem talijanskih kolona iz Trebinja. Listopada je formiran kotarski odbor (sreski komitet) SKOJ-a za Trebinje, a na sreskoj konferenciji KPJ za Trebinje u Desin-Selu, izabran je sreski komitet za Trebinje.<ref name="znaci-Trebinje"/> Dok je bio [[Abdulah Čamo]] bio logornik u Trebinju, početkom listopada 1941. [[Ministarstvo narodne prosvjete NDH]] imenovalo je [[Mustafa Mehić|Mustafu Mehića]] za državnog vjeroučitelja u Trebinju. Čamo i Mehić su skrbili o muslimanskim izbjeglicama koje su se slile tih mjeseci u grad.<ref name="svjetlopis">[http://www.svjetlopis.web44.net/zivotopisi/camo-abdulah.htm Hrvatsko-bošnjački savez]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} ''Životopisi: Čamo, Abduhal'' (pristupljeno 11. svibnja 2017.)</ref> [[6. studenoga]] partizanskim zauzimanjem hidrocentrale na Trebišnjici promet na pruzi Trebinje – Bileća obustavljen na 10 mjeseci. [[30. studenoga]] – [[1. prosinca]] Trebinjski bataljun Hercegovačkog NOP odreda pokidao sve tt. veze Trebinja s okolnim garnizonima. Prosinca je izabran na sastanku sekretara općina u Zupcima, formiran (privremeni, inicijativni) SNO odbor za Trebinje. [[19. prosinca]] željezničke postaje Jasenicu-Lug, Dikliće i Poljice zauzela dva bataljuna Hercegovačkog NOP odreda, i do 22. prosinca i Uskoplje, Glavsku i Grmljane. Posljedica je da je obustavljen promet na prugama Dubrovnik-Trebinje, Uskoplje-Zelenika i Hum-Gabela. [[22. prosinca]] nakon jednotjednih intenzivnih borbi dijelovi divizije Marche i domobranskog 14. pješačkog puka iz Trebinja probili su se u opkoljeni garnizon Bileću.<ref name="znaci-Trebinje"/> [[9. veljače]] 1942. glavnina talijanske divizije Marche napala je iz Trebinja radi deblokiranja garnizona u Bileći. [[10. travnja]] dva bataljona južnohercegovačkog NOP odreda demonstrativno napali talijansko-domobranska uporišta vanjske obrane Trebinja, a u borbama je poginuo zapovjednik bataljuna ''Luka Vukalović'' [[Manojlo Benderać|Manojlo Majo Benderać]], narodni heroj. [[24. travnja]] talijansko-četničke snage iz Nikšića, uz potporu 12 tenkova, pokušale su prodrijeti ka Trebinju, ali su zaustavljene po partizanima već blizu Nikšića. [[26. svibnja]] četnički Bilećki i Trebinjski odred, uz potporu dijelova talijanske divizije Marche napadom iz Trebinja ovladali Lastvom, a do [[31. svibnja]] ovladali i dijelom partizanskog teritorija Bileće i Trebinja, pri čemu su se dijelovi partizanskog Južnohercegovačkog odreda uglavnom raspali. U borbama protiv četnika poginuo je zapovjednik 8. hercegovačkog udarnog bataljona narodni heroj [[Vlado Vučinić]]. [[31. svibnja]] Dijelovi divizije ''Messina'' i ''Marche'' i četnički Trebinjski odred koncentrično napali dijelove partizanskog Južnohercegovačkog odreda te su do 2. lipnja ovladali partizankim teritorijem u trokutu Trebinje-Dubrovnik-Herceg-Novi. Rujna SK KPJ za Trebinje uputio proglas narodu: "zbrojivši tromjesečne rezultate četničke vlasti u istočnoj Hercegovini, koja je na stotine narodnih boraca predala okupatoru i preko 50 ubila, osuđuje vjersku i nacionalnu netrpeljivost koju četnici stvaraju i poziva narod na otpor i jedinstvo."<ref name="znaci-Trebinje"/> === Druga Jugoslavija === U socijalističkoj Jugoslaviji, grad je u okviru [[SR BiH]].<ref name="HEncTrebinje"/> Odmah po završetku drugog svjetskog rata osnovano je poduzeće [[Neimarstvo]] koje je po gradu sagradilo neke od najreprezentativnijih objekata.<ref name="Papović"/> Godine 1952. osnovan je Muzej Hercegovine, a 1955. godine osnovana je [[Industrija alata Trebinje]] (IAT), u čijem sastavu je bilo šest zasebnih tvornica. U najbolji godinama bila je privredni div i proizvodila je 40 milijuna komada alata koji su se izvozili u 40 zemalja diljem svijeta i zapošljavala 1200 radnika. Bila je jedan od ključnih čimbenika ekonomskog razvoja Trebinja.<ref name="Papović">(srp.) [https://www.6yka.com/novosti/trebinje-grad-kriminala Buka Magazin] Radovan Papović: ''Trebinje - grad kriminala'' - 7. lipnja 2010. (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref> Godine 1972. JNA je preselila zapovjedništvo iz stare austro-ugarske vojarne u Gružu u Trebinje.<ref>[http://old.dubrovniknet.hr/novost.php?id=59334 Dubrovnik.net] Katarina Fiorović: ''KASARNA u srcu Grada: mnogim je vojskama bila dom, a zbog nekih žene nisu same izlazile'' - 18. veljače 2018. (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref> Do rata gospodarstvo su nosili Industrija alata Trebinje (IAT), Novoteks i Neimarstvo, koji su u usponu zapošljavali skoro 5 tisuća radnika i bili primjer uspješnog privrednog kolektiva.<ref name="Papović"/> U Trebinju su djelovali još i Luč, Autorad, Trebinjeprevoz, Autoprevoz, Metalac, Travunija, Agrokop, Popovo polje. Za gospodarstvo je važnu ulogu imala prometnica [[Gacko]] – [[Foča]], koja je bila glavni magistralni put [[Beograd]] – [[Dubrovnik]] – [[Herceg Novi]] kojim su prije rata prolazili brojni turisti.<ref name="pokretzatrebinje">(srp.) [http://pokretzatrebinje.weebly.com/program-pokreta-za-trebinje.html Pokret za Trebinje] ''Program Pokreta za Trebinje'' (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref> Pred raspad Jugoslavije i [[Domovinski rat]], Trebinje je logistički centar velikosrpske propagande.<ref name="HEncTrebinje"/>{{pojasniti|kakav centar propagande? Može li konkretnije?}} === Rat u neovisnoj BiH === U ratu je uporište jugoslavenskih, srpskih i crnogorskih snaga koje su [[Opsada Dubrovnika|napadale dubrovačko područje 1991. i 1992. godine]]. U ratu je od početka bio [[Republika Srpska|pod kontrolom bosanskih Srba]] i iz grada je [[etničko čišćenje u ratu u BiH|prognano]] više tisuća Muslimana.<ref name="HEncTrebinje"/> Zarobljeni Hrvati i Muslimani bili su zatvoreni u policijsku postaju i zlostavljao ih je zapovjednik policije. Još su gore prošli Hrvati i Muslimani koji su zatvoreni u nekom od četiriju logora u [[Bileća|Bileći]] (prvi – vojarna JNA, drugi – Đački dom u Medakovićima, treći – stara zgrada MUP-a, četvrti – u mjestu Čepelici) ili termoelektrani u Gacku.<ref>(boš.) [https://www.bhdani.ba/portal/arhiva-67-281/211/t21111.shtml BH Dani]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Emir Suljagić: ''Ko sve čeka zaborav genocida (II) - Braća po krvi''. Br. 211. 22. lipnja 2001. (pristupljeno 5. travnja 2020.)</ref> Predsjednik Skupštine općine Trebinje, predsjednik Srpske autonomne oblasti Hercegovine, predsjednik Kriznog štaba i ratnog štaba općine Trebinje kao i predsjednik Ratnog predsjedništva Trebinja bio je [[Božidar Vučurević]]. Djelujući individualno i u suradnji s predsjednikom Republike Srpske Radovanom Karadžićem, planirao, poticao, naredio i na drugi način pomogao u provođenju ideje stvaranja tzv. Velike Srbije na prostoru bivše Jugoslavije, okupacijom i pripajanjem dijelova teritorija Hrvatske i protjerivanjem hrvatskog stanovništva<ref name="DIR"/> Trebinje je bilo predmetom spekulacija o [[Srpsko-hrvatski razgovori o podjeli BiH|podjeli BiH]] između Tuđmana i Miloševića, odnosno Karadžića i Bobana, gdje se govorilo o razmjeni Trebinja i [[Prevlaka|Prevlake]] za [[Bosanski Brod]], [[Odžak]] i [[Jajce]]. Ratni gradonačelnik Trebinja [[Božidar Vučurević]] rekao je da su Hrvati "jako željeli Trebinje". Hrvatske snage došle su nadomak Trebinja. Kružile su glasine da su hrvatske snage ušle u grad. Čak su i beogradski mediji javljali i pisali o prodoru HOS-ovaca Blaža Kraljevića prema Trebinju.<ref name="Omeragić"/> Nakon oslobađanja Mostara, HOS i HV su napravili prodor do [[Stolac|Stoca]]. Dana [[6. kolovoza]] oslobodili su dijelove općine Trebinje,<ref name="Čamo"/> neki su tvrdili da su zauzeli Trebinje<ref>[https://ljubuski.net/15890-manolic-blaz-kraljevic-ubijen-po-naredbi-gojka-suska Ljubuški.net] Dnevni avaz / N1 Pressing 18. lipnja 2015.: ''Manolić Blaž Kraljević ubijen po naredbi Gojka Šuška!'' (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref><ref>[http://www.hsp1861.hr/vijesti/201129erra.htm HSP 1861] Erich Rathfelder, njemački ratni dopisnik političkog dnevnika “TAZ” (iz Berlina) u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. “SARAJEVO, I POSLIJE”, München 1998. Dijelove poglavlja preveo s njemačkog [[Goran Jurišić]]. (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref> čak i gradsku jezgru, drugi pak do blizu grada. Daljnje napredovanje HOS-a nisu odbile srpske snage, nego su dobili zapovijed o povlačenju, što je otvorilo prostor nagađanjima i teorijama urote. Zapovjednik [[Blaž Kraljević]] tad je izdao javni proglas u kojem poziva Hrvate i Muslimane, da ne prihvate izdaju Bosne i Hercegovine. Ubijen je tri dana poslije.<ref name="Čamo">(boš.) [https://hamdocamo.wordpress.com/2016/08/06/blaz-kraljevic-izdao-proglas-za-odbranu-bih-06-08-1992/ Hamdo Čamo] ''Blaž Kraljević izdao proglas za odbranu BiH 06.08.1992.'' - 6. kolovoza 2016. (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref> Pouzdano je da je u srpnja 1992. započetoj akciji HV-a [[Operacija Tigar|Operaciji Tigru]] Hrvatska vojska u samo desetak dana ovladala visovima s kojih je kontrolirala [[Popovo polje]] pa je tenkovima krenula i na samo Trebinje.<ref>[https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/opsada-dubrovnika-kako-je-750-slabo-naoruzanih-branitelja-zaustavilo-po-svemu-nadmocnu-armadu/7698054/ Jutarnji list] Anton Hauswitschka: ''OPSADA DUBROVNIKA Kako je 750 slabo naoružanih branitelja zaustavilo po svemu nadmoćnu armadu'' - 7. kolovoza 2018. (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref> Radilo se dakle, o zauzimanju dijela općine. Ipak, zbog tih glasina i napisa, medijski strah učinio je svoje te su kolovoza 1992. godine trebinjski Srbi su masovno bježali u kolonama automobila ka [[Nikšić]]u u Crnoj Gori. Čini se da je priča o prodoru svjesno preuveličana. Čim je vijest stigla, odmah po ponoći trebinjskih Srbi krenuli su prema Nikšiću i ujutro je Nikšić bio preplavljen trebinjskim vozilima koja su zakrčila ulice. Poslije podneva kolone su se počele vraćati u Trebinje. Vučurević je navodno na jutro egzodusa nazvao Karadžića koji je tada bio na pregovorima i rekao mu da „nema srca reći ljudima (Srbima) da napuste Trebinje“. U Trebinju je u to vrijeme bilo oko pet i pol tisuća Muslimana. Siječnja [[1993.]] zapaljeno je svih 14 trebinjskih [[džamija]] i izgnani su Muslimani iz Trebinja, koji su većinom prebačeni autobusima u malene [[Rožaje]] u Crnu Goru. Dovedeni Muslimani posjedali su po zimi po ulicama i parkovima. Mještani su otvorili svoja vrata pridošlicama i zamolili ih da uđu u njihove domove. Vučurević je poslije tvrdio da su mu crnogorski čelnici Momir Bulatović i Milo Đukanović, rekli da su "„malo uplašeni dolaskom novih komšija (Hrvata) u Trebinje".<ref name="Omeragić">(boš.) [https://nap.ba/news/49596 Novinska agencija Patria] Sead Omeragić: ''Kako su se Milošević i Tuđman mijenjali za gradove u Bosni'' - 29. listopada 2018. (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref> Nepobitno je da je Božidar Vučurević terorizirao jug Hrvatske [[Strategija realne prijetnje|strategijom realne prijetnje]]. Zbog naredbi ovog prijeratnog vozača kamiona desetine nesrpskih obitelji pobijene su i raseljene iz Trebinja.<ref name="DIR">[https://direktno.hr/direkt/video-boza-volan-zlocinac-koji-je-naredio-bombardiranje-dubrovnika-sagradit-cu-jos-lepsi-i-stariji-grad-160354/ Direktno.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190703135303/https://direktno.hr/direkt/video-boza-volan-zlocinac-koji-je-naredio-bombardiranje-dubrovnika-sagradit-cu-jos-lepsi-i-stariji-grad-160354/ |date=3. srpnja 2019. }} Andrea Latinović: ''VIDEO: 'BOŽA VOLAN' Zločinac koji je naredio bombardiranje Dubrovnika: 'Sagradit ću još lepši i stariji grad''' - 3. srpnja 2019. (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref> [[Turizam u Hrvatskoj|Hrvatski je turizam]] ovisio o njegovoj dobroj volji, jer svaka je granata značila kraj turističke sezone za tu godinu. Kontrolirao je granatiranja dubrovačkog područja. Smatraju ga sukrivcem za bombardiranje dubrovačke stare gradske jezgre. U svim intervjuima tvrdio je da je nevin i da je za sve kriva JNA, a sve zaraćene strane u BiH nazivao je Srbima.<ref name="DIR"/> Zbog toga je izjavljivao da je on hrvatski ministar turizma te da će srušiti Dubrovnik da bi sagradio još ljepši i stariji grad.<ref name="HEncTrebinje"/> === Poslijeratna BiH === Vučurevićeva ratna uloga nije zaboravljena te je mnogo godina poslije rata za Vučurevićem raspisana međunarodna tjeralica nakon što je dubrovačko Županijsko državno odvjetništvo u listopadu 2008. podiglo optužnicu za ratni zločin protiv civilnog stanovništva i uništavanja kulturnih i povijesnih spomenika od 1991. do 1995. godine, kao i za granatiranje povijesnog središta Dubrovnika.<ref name="net"/> Sumnjiči ga se za ubojstvo najmanje 17 ljudi i zlostavljanje 86 te progon više od 5500 Bošnjaka, razaranje vjerskih objekata i prisilnu mobilizaciju. Njegove su snage 23 muslimanska objekta u istočnoj Hercegovini. Zbog ratnih zločina istraživala ga je i država BiH, ali svibnja 2013. godine, Tužiteljstvo BiH obustavilo je zbog "nedostatka dokaza" obustavilo istragu protiv Vučurevića koji je bio osumnjičen za zločine protiv čovječnosti u dijelu koji se odnosi na progon Bošnjaka od 1992. do 1995. godine u Trebinju. Haaški Tribunal je zatvorio oči pred očitim.<ref name="DIR"/> Vučurević je na uhićenju to sve nazvao "dubrovačkim lažima". Uhićen je 5. travnja 2011. na prijelazu Karakaj.<ref name="net">[https://net.hr/danas/svijet/bas-fino-da-razmrsimo-sve-te-dubrovacke-lazi/ Net.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171014161104/http://net.hr/danas/svijet/bas-fino-da-razmrsimo-sve-te-dubrovacke-lazi/ |date=14. listopada 2017. }} ''Baš fino, da razmrsimo sve te dubrovačke laži'' - 5. travnja 2011. (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref> [[Trebinjska katedrala]] nije pretrpjela razaranja, a Vučurević je to objašnjavao time što nije srušena ni srpska pravoslavna crkva u Dubrovniku.<ref name="DIR"/> Od pada komunizma, a osobito zbog rata i privatizacije propadalo je gospodarstvo Trebinja.<ref name="Papović"/> [[2000.]] izmjerena je najniža temperatura u Trebinju ikad: -8,4 Celzijeva stupnja.<ref>[http://www.livno-online.com/zupanija/19201-u-livnu-najhladnije-bilo-1967-godine-izmjereno-cak-minus-29-6-stupnjeva Livno Online] Županija. ''U Livnu najhladnije bilo 1967.godine. Izmjereno čak minus 29,6 stupnjeva'', 5. siječnja 2017. (pristupljeno 21. travnja 2017.)</ref> Početka 2007. godine u procesu privatizacije IAT, nositelj gospodarskog razvitka Trebinja prodana je srbijanskom biznismenu Rodoljubu Draškoviću. Tijekom 2009. građevinsko poduzeće Neimarstvo još je izgledalo dobro. Gradili su u Trebinju poslovno-stambeni objekt Agrokop i potpisali su ugovor o poslovima u Libiji vrijedan 150 milijna KM. No, radovi su iznenada prestali i radnici su ostali bez posla i plaća. Na proljeće 2010. u IAT-u je pokrenuta proizvodnja keksa i vafla u kojoj je radilo stotinjak radnika za minimalnu plaću. Novi pogon za proizvodnju keksa i vafla otvorili su Rodoljub Drašković i premijer R. Srpske Milorad Dodik. Novoteks je kupilo neko talijansko poduzeće koje ga je potpuno uništilo i povuklo se iz posla, a radnice ostavilo bez plaća i doprinosa.<ref name="Papović" /> Već 2010. grad je bio sasvim uništena gospodarstva. Bio je na vodećem mjestu na zemljovidu kriminala koji je cvjetao. Svakodnevna slika bili su dileri, kradljivci automobila, ubojice, spaljena policijska vozila, lude jurnjave uskim trebinjskim ulicama, pljačke prodavaonica, podmetnute eksplozivne naprave pod automobile lokalnih poduzetnika ili policajaca, pucnjave po diskotekama i ulicama, a lokalna policija djelovala je nemoćno, uz tek koje uhićenje sitnog dilera radi političkih bodova. Uz klasične zločince, tu je bilo bezakonje u državnoj upravi: korupcija, kupoprodaja radnih mjesta, namještanje tendera. Zbog tih neuvjeta turisti su ga zaobilazili, a mještani napuštali.<ref name="Papović"/> Nemogućnost života učinila je da su na lokalnim izborima 2008. pobijedile oporbene stranke i vladajuća koalicija pored svih mogućih povlastica, pritisaka i krađa nije pobijedila. No, otimanjem mandata tj. prelaskom vijećnika iz pobjedničkog u suprotni tabor, poražena koalicija postala je pobjednička, dok i preostali oporbenjaci neaktivnošću, povremenim pretrčavanjem u drugu stranku ili nesudjelovanjem na glasovanjima pridonosila je volji vladajuće koalicije. Pored navedenog pojedinci su u odlučivali ime cijelih komisija.<ref name="pokretzatrebinje"/> Godine 2011. pokrenut je stečajni postupak u industrijskom divu Novoteksu, koji je imao oko 800 radnika. Dio imovine otkupilo je poduzeće Nikola Tesla iz Banje Luke.<ref>[https://trebinjedanas.com/taxonomy/term/12/feed Trebinje danas][http://sajtova1.rssing.com/chan-14771219/all_p11.html Trebinje danas] Ekonomija: Preduzeće "Nikola Tesla" kupuje "Novoteks" - 16. ožujka 2015. (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref> 7. lipnja 2018. bivši rukometaš iz Aranđelovca Nebojša Perković pokrenuo je u Trebinju proizvodnju ženskih kaputa u pogonima bivšeg trebinjskog Novoteksa.<ref>[https://www.poslovni.hr/kompanije/kaputi-iz-trebinja-na-francuskom-trzistu-341711 Poslovni dnevnik] ''Kaputi iz Trebinja na francuskom tržištu'' - 07. lipanj 2018. (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref> 10. prosinca 2019. počelo je rušenje Novoteksa, jednog posljednjih devastiranih objekata iz rata u BiH, koji nije saniran. Objekt urušenog i zapuštenog starog Novoteksa trebao bi zamijeniti suvremeni stambeno-poslovni kompleks.<ref>(srp.) [https://trebinjelive.info/2019/12/10/pocelo-rusenje-starog-novoteksa-gradi-se-moderan-stambeno-poslovni-kompleks/ Trebinje Live] ''Počelo rušenje starog Novoteksa, gradi se moderan stambeno-poslovni kompleks'' - 10. prosinca 2019. (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref> Za oporavak trebinjske regije mnogo bi trebala donijeti izgradnja magistralnog puta Foča – Trebinje.<ref name="pokretzatrebinje"/> U gradu se redovito obilježava obrana od navodnog napada [[Hrvatska vojska|Hrvatske vojske]].<ref>[https://hrvatskidnevnik.com/u-trebinju-obiljezili-godisnjicu-obrane-grada-od-napada-hrvatske-vojske-koji-se-nikada-nije-dogodio/ Hrvatski dnevnik, U Trebinju obilježili godišnjicu obrane grada od napada Hrvatske vojske koji se nikada nije dogodio!], objavljeno 14. srpnja 2020., pritupljeno 27. travnja 2021.</ref> Trebinje je javnosti danas prepoznatljivo po srbijanskoj seriji Ranjeni orao.<ref name="Papović"/> == Urbaniziam == Urbani razvitak izrodio je nekoliko urbanih cjelina. Stari grad je iz osmanskih vremena orijentalno građen, središte grada podignuto je za Austro-Ugarske u mediteranskom stilu, a suvremeni dio je s industrijskim i stambenim građevinama.<ref name="Crkvina"/> == Gospodarstvo == Trebinje je do 1992. bio vrlo razvijen grad, čiji su nositelj u drugoj polovici 20. stoljeća bili [[metalna industrija]] ([[Industrija alata Trebinje]]), [[konfekcija|konfekcijska]] proizvodnja ([[Novoteks]]), lokalne [[prehrambena industrija|prehrambene]] tvrtke (konditorski proizvodi), [[podrumarstvo]], kao i [[hidroelektrana|hidroelektrane]] na Trebišnjici. U okolici je razvijen uzgoj ranog voća i povrća, pčelarstvo i dr.<ref name="HEncTrebinje"/> Za vrijeme rata i poslije njega, dolazi do izolacije ovoga kraja i naglog pada zaposlenosti. Iz grada se seli ili biva protjeran jedan dio nositelja ekonomije. Poslije rata, Trebinje se također nalazilo pod ekonomskim sankcijama zbog podrške ratnim zločincima. Danas je stopa nezaposlenosti preko 20 %. == Poznate osobe == {{glavni|:Kategorija:Životopisi, Trebinje}} {{div col|cols=3}} *[[Lutvo Ahmetović]], partizan i političar * [[Srđan Aleksić]], srpski glumac amater i plivač *[[Đuro Babić]], barun * [[Senad Bašić]], bosanskohercegovački glumac * [[Asmir Begović]], bosanskohercegovački nogometaš * [[Sabahudin Bilalović]], bosanskohercegovački košarkaš * [[Pero Budak]], hrvatski glumac i pjesnik * [[Mustafa Busuladžić]], bošnjački književnik i nacistički teolog * [[Tijana Bošković]], srpska odbojkašica * [[Gojko Cimirot]], bosanskohercegovački nogometaš * [[Mustafa Ćatović]], hrvatski stomatolog, sveučilišni profesor, utemeljitelj Zavoda za dentalnu antropologiju Stomatološkog fakulteta u Zagrebu * [[Jovan Dučić]], srpski pjesnik i diplomat * [[Ratomir Dugonjić]], partizan i političar * [[Nebojša Glogovac]], srpski glumac *[[Izet Hajdarhodzic]], hrvatski glumac I sveuč. profesor * [[Ksenija Kantoci]], hrvatska kiparica * [[Milena Nikolić]], bosanskohercegovačka nogometašica * [[Nataša Ninković]], srpska glumica * [[Arnela Odžaković]], bosanskohercegovačka karatistica * [[Drago Perović]], akademik, hrvatski liječnik i anatom * [[Vladimir Radmanović]], srpski košarkaš * [[Izeta-Beba Selimović]], bosanskohercegovačka interpretatorka [[sevdalinka|sevdalinki]] * [[Sanja Starović]], srpska odbojkašica * [[Boris Savović]], srpsko-crnogorski košarkaš * [[Anđelko Vuletić]], hrvatski književnik{{div col end}} == Kultura == [[Muzej Hercegovine (Trebinje)|Muzej Hercegovine]] s povijesnom, arheološkom i etnografskom zbirkom.<ref name="HEncTrebinje"/> U ovom objektu mogu se vidjeti raznovrsne postavke, od prikaza načina života u Istočnoj Hercegovini, do slika poznatih autora. Ovdje se osim izložbi priređuju i promocije i glazbeni programi. Rodno mjesto [[Pero Budak|Pere Budaka]]. Održava se tradicijske manifestacije, a najpoznatija je: [[Trebinjske ljetne svečanosti]], u čijem okviru se održavaju: * [[Dučićeve večeri poezije]]. Održavaju se koncem rujna i ovom manifestacijom službeno se završavaju Trebinjske ljetne svečanosti. * [[Festival festivala]]. Smotra amaterskih kazališta iz BiH i regije. * Uvijek se organizira i nekoliko koncerata na kojima nastupaju poznata imena glazbene estrade s prostora bivše Jugoslavije. * Košarkaški kamp „Dejan Bodiroga“, na kojem se okupi košarkaška krema, te Trebinjska škola športa, koja se održava u razdoblju od lipnja do kolovoza. * [[Skokovi s Kamenog mosta]]. Jedna od atrakcija vezana za rijeku Trebišnjicu su Skokovi s Kamenog mosta koji se održavaju svakog ljeta, koncem srpnja ili početkom kolovoza. Obično je praćena i nastupima poznatih glazbenika. * Tradicionalna planinarska manifestacija ''Uspon na Vučji zub i vrhove orjenskog masiva'' koja se održava u listopadu. [[Narodna biblioteka Trebinje]] posjeduje veliki knjižni fond, kao i Legat Jovana Dučića. Za očuvanje tradicije brinu se kulturno-umjetnička društva Alat i Hercegovina, a pri Eparhijskom domu djeluje zbor Svetog Vasilija Ostroškog. Grad ima i Dom omladine — često sastajalište mladih, Dom kulture i Srednju glazbenu školu. Trebinje je poslije rata postalo studentski grad. U gradu danas postoje tri fakulteta. == Znanost i umjetnost == * Fakultet za proizvodnju i menadžment<ref name="HEncTrebinje"/> * Fakultet za turizam i hotelijerstvo<ref name="HEncTrebinje"/> * Akademija likovnih umjetnosti.<ref name="HEncTrebinje"/> == Spomenici i znamenitosti == U Trebinju se nalazi 15 [[Pravoslavlje|pravoslavnih]] crkava, dvije [[katoličanstvo|katoličke]], dok su [[džamija|džamije]] spaljene tijekom [[Rat u Bosni i Hercegovini|Rata u Bosni i Hercegovini]] te je obnovljena samo Osman-pašina, i to [[2005.]] === Hercegovačka Gračanica === {{glavni|Hercegovačka Gračanica}} Vjerna je kopija manastira [[Manastir Gračanica|Gračanice]] na [[Kosovo|Kosovu]]. Sagrađena je [[arhitektura u 2000.|2000]]. godine na brdu [[Crkvina (brdo kod Trebinje)|Crkvina]] iznad Trebinja, sa željom da se izvrši testament čuvenog trebinjskog pjesnika Jovana Dučića. Njegovi posmrtni ostatci prenijeti su iz [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] u kriptu ovog hrama. Spomen-kompleks čine [[crkva]] Presvete Bogorodice sa [[zvonik]]om, vladičanski dvor, [[knjižnica]], [[amfiteatar]], [[galerija]], salon za bankete, [[česma]] i [[ljeto|ljetna]] bašta.<ref>(srp.) [http://www.hercegovinapromo.com/crkvina-hercegovacka-gracanica/ Hercegovina promo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200427023018/http://www.hercegovinapromo.com/crkvina-hercegovacka-gracanica/ |date=27. travnja 2020. }} ''Crkvina – Hercegovačka Gračanica'' - 17. srpnja 2019. (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref> Hram se može vidjeti sa svake točke u Trebinju i jedan je od najljepših vjerskih objekata u Istočnoj Hercegovini. S brda Crkvine pruža se pogled na cijeli grad. === Manastir Tvrdoš === Manastir je posvećen Uspenju Presvete Bogorodice. Nalazi se uz samu rijeku oko 4&nbsp;km nizvodno od Trebinja, u selu [[Tvrdoši]]ma. Prema narodnoj predaji, [[manastir]] je osnovao Sveti car [[Konstantin]] i majka mu Jelena. Jedan je od najstarijih manastira u Bosni i Hercegovini, te jedan od najznačajnijih [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]]. Sjedište je Zahumsko-hercegovačke episkopije. Smatra se da potječe s početka [[16. stoljeće|16. stoljeća]]. Kao i većina vjerskih objekata na ovim prostorima, manastir Tvrdoš je srušen i obnovljen. Najprije je stradao u velikom [[potres]]u koji je pogodio [[Dubrovnik]] u drugoj polovini [[17. stoljeće|17. stoljeća]], a [[1694.]] godine su ga do temelja srušili [[Mlečani]], bojeći se da ne postane [[Turci|tursko]] utvrđenje. Manastir je obnovljen [[1924.]] godine. === Saborna crkva Preobraženja Gospodnjeg === [[File:Trebinje 011.jpg|thumb|Saborna crkva]] Građena je od [[1888.]] do [[1908.]] godine. Nalazi se u centru grada. Pored crkve izgrađen je Eparhijski dom s knjižnicom. U sastavu [[hram]]a djeluje zbor Svetog Vasilija Ostroškog i [[folklor]]no društvo. === Manastir Duži === Posvećen Pokrovu Presvete Bogorodice, nalazi se na lijevoj obali Trebišnjice 7&nbsp;km nizvodno od Trebinja. U 16. i 17. stoljeću bio je metoh manastira Tvrdoša. Kad je Tvrdoš razoren, mitropolit i monasi prelaze [[1695.]] godine u Duži, obnavljaju i proširuju crkvu i metoh koji od tada nosi ime Duži. Do ukidanja Pećke patrijaršije [[1776.]] godine, bio je sjedište hercegovačkog mitropolita. Manastir je više puta stradao, pljačkan je i pustošen. U njemu se nalazi čestica časnog [[križ]]a. === Manastir Zavala === Ispod planine Ostrog, ali ne u [[Crna Gora|Crnoj Gori]], nego u istoimenom selu u istočnom dijelu Popova polja, oko 50&nbsp;km zapadno od Trebinja, nalazi se manastir posvećen Vavedenju Presvete Bogorodice. Crkva je sjevernom stranom uvućena u [[pećina|pećinu]]. Uz manastire Žitomislić i Tvrdoš spada u najznačajnije središte [[kultura|kulturnog]] života Hercegovine. Prvi pisani trag o manastiru datira s početka 16. stoljeća. Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] manastir je pretrpio veliku štetu, a također i u [[Rat u Bosni i Hercegovini|posljednjem ratu]] biva oštećen i napušten. Nakon rata manastir je obnovljen i bratstvo se vratilo. U ovom je manastiru Sveti Vasilije Ostroški stupio u [[monaštvo]]. === Petro Pavlov manastir === Smješten je u [[Popovo polje|Popovom polju]], nekoliko kilometara zapadno od Trebinja. U njezinoj blizina nalazi se Pavlova pećina, u koju je po predaji navraćao Sveti apostol [[Pavao]] na svom putovanju u [[Rim]]. U blizini manastira nalaze se ruševine za koje se vjeruje da su ostaci hramova svetih apostola [[sv. Petar|Petra]] i Pavla s početka [[11. stoljeće|11. stoljeća]], pa čak i [[6. stoljeće|šestog]]. Na temeljima stare crkve početkom 20. stoljeća podignuta je nova. === Spomen crkvica Svetom Vasiliju Ostroškom === Spomen – crkvica posvećena Svetom Vasiliju Ostroškom se nalazi pored kuće u kojoj se rodio, selo [[Mrkonjići]], Popovo polje. === Katolička katedrala === [[Slika:Katedrala trebinje.jpg|right|thumb|Katedralna crkva Rođenja Blažene Djevice Marije u Trebinju]] {{glavni|Katedrala Male Gospe (Trebinje)}} Katedrala Rođenja Male Gospe je katedralna crkva [[Trebinjsko-mrkanska biskupija|Trebinjsko-mrkanske biskupije]]. Gradnja joj je započeta 1880. Obnovljena je krajem [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] kada su postavljeni i [[vitraj]]i, darovi uglednih trebinjskih obitelji. Postojala su dva plana za izgradnju [[zvonik]]a: prvi je iz [[1913.]] tadašnjeg velikog arhitekte [[Karlo Paržik|Karla Paržika]], a drugi je iz 1917. po nacrtu arh. Kocha. Današnji zvonik pokraj crkve sagrađen je [[1928.]] Crkva je uzdignuta na dostojanstvo [[katedrala|katedrale]] 1999. ukazom Kongregacije za evangelizaciju naroda uz odobrenje [[Ivan Pavao II.|Pape Ivana Pavla II.]] === Osman-pašina džamija === Sagrađena je [[1729.]] godine po naredbi [[Osman-paša Resulbegović|Osman-paše Resulbegovića]], trebinjskog kapetana. Nalazi se u [[Stari Grad, Trebinje|Starom Gradu]]. Na [[pravoslavlje|pravoslavni]] praznik [[Savindan]] [[27. siječnja]] [[1993.]] godine [[džamija]] je zapaljena i porušena. Prvi pokušaj obnove u svibnju [[2001.]] godine spriječen je [[prosvjed]]ima i kamenovanjem od strane [[Srbi|srpskih]] ekstremista. Džamija je obnovljena i otvorena [[10. srpnja]] 2005. godine. === Arslanagića most === [[Slika:Puente Arslanagić, Trebinje, Bosnia y Herzegovina, 2014-04-14, DD 28.jpg|right|thumb|Arslanagića most]] {{glavni|Arslanagića most}} Arslanagića most (u posljednjem ratu i Perovića most) je kao zadužbinu za svoga poginulog sina u borbi s Mlečanima izgradio [[Mehmed-paša Sokolović]] godine [[1574.]] Kada su Turci [[1687.]] godine potisnuti iz [[Herceg Novi|Herceg Novog]], mnoge su turske obitelji iz tog grada doselile u Trebinje. Među njima je bio i izvjesni Arslan-aga. On je dobio posjede istočno od Trebinja: na Zupcima, Necvijeću i Jasenu, te pravo da naplaćuje mostarinu preko mosta na Trebišnjici. Po njemu se, od tada, naziva Arslanagića most. Izgradnjom [[hidroenergetika|hidroenergetskog]] sistema na Trebišnjici, Arslanagića most se našao [[1965.]] pod vodom akumulacijskog [[jezero|jezera]]. Po zahtjevu Zavoda za zaštitu spomenika kulture most se demontirao i prenio na drugo mjesto, [[1966.]] godine prilikom pražnjenja akumulacije. Nova je lokacija mosta između naselja Gradina na desnoj i Police na lijevoj obali Trebišnjice. Godine 1993. promijenjeno je ime u Perovića most. Važno je spomenuti i Kameni most iz [[1953.]], Andrićev most i Geljov most. === Muzej Hercegovine === Nalazi se u Starom Gradu, u [[Austrija|austrijskoj]] vojarni s početka 19. stoljeća. === Careva ili Stara (Atik) džamija === Bila je najstarija trebinjska džamija. Sagrađena je [[1719.]] godine kao zadužbina turskog [[sultan]]a Ahmeda III. Nalazila se u Starom Gradu. Porušena je početkom [[1993.]] i do danas nije obnovljena. === Begova kuća === Resulbegovića (Begova) kuća izgrađena je [[1764.]] godine kao [[ljetnikovac]]. Rekonstruirana je u drugoj polovini [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. Do rata je bila jedan od simbola Trebinja i važna točka na njegovoj [[turizam|turističkoj]] razglednici. Kao izuzetno lijep primjer [[islam]]ske arhitekture pretvorena je u etnografski muzej. U pratećim objektima nalazio se [[restoran]] s terasom, a u blizini je otvorena pozornica s gledalištem gdje su se održavale [[kazalište|kazališne]], [[glazba|glazbene]], folklorne i druge priredbe. Cijeli su kompleks opasavali visoki kameni zidovi. Begova je kuća zapaljena i porušena krajem 1992. godine, zajedno sa svim pratećim objektima. Prije rata zapisana je u knjigu "Zaštićene graditeljske baštine" u [[SFRJ|Jugoslaviji]], kao objekt pod posebnom zaštitom. Na području Trebinja su u posljednjem ratu srušeni svi [[spomenik|spomenici]] islamske kulture: Begova kuća, [[Etnografski muzej u Trebinju|Etnografski muzej]], [[Careva džamija u Trebinju|Careva džamija]] u Starom Gradu, džamije u [[Mostaći]]ma, [[Cicevo|Cicevu]] i [[Pridvorac|Pridvorcu]] i Osman-pašina džamija u Starom Gradu. Obnovljena je samo [[Osman-pašina džamija u Trebinju|Osman-pašina džamija]]. === Kamene oči === Na Kučinom brdu nalazi se pećina Kamene oči do koje vodi markirana staza.<ref>(srp.) [https://www.nezavisne.com/novosti/gradovi/Planinari-trasirali-novu-stazu/221814 Nezavisne] Srna: ''Planinari trasirali novu stazu'' - 11. veljače 2013. (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref> == Šport == *[[FK Leotar]] *[[FK Alat Trebinje|FK Alat]] *[[KK Leotar]] *[[ŽRK Leotar]] *Kajak kanu klub Trebišnjica Od 2003. održava se kajakaška regata pod nazivom ''Eko regata''.<ref>P. Mucović, [https://avaz.ba/vijesti/bih/679245/odrzana-tradicionalna-eko-regata-prvo-mjesto-osvojili-kajakasi-mrcaja-iz-imotskog Održana tradicionalna „Eko regata“: Prvo mjesto osvojili kajakaši „Mrčaja“ iz Imotskog], Dnevni avaz, objavljeno 6. rujna 2021., pristupljeno 9. studenog 2023.</ref> == Galerija == <gallery perrow="6"> File:Trebinje 016.jpg File:Trebinje 013.jpg File:Trebinje 014.jpg File:Trebinje 017.jpg File:Trebinje 001.jpg ‎ File:Trebinje 005.jpg ‎ File:Trebinje 007.jpg File:Trebinje 008.jpg File:Trebinje 009.jpg File:Trebinje 006.jpg Iglesia Nova Gracanica, Trebinje, Bosnia y Herzegovina, 2014-04-14, DD 10.jpg Iglesia Nova Gracanica, Trebinje, Bosnia y Herzegovina, 2014-04-14, DD 03.jpg </gallery> == Izvori == {{izvori}} == Literatura == === Članci === {{refbegin}} * {{cite journal |last=Vidović |first=Domagoj |date=2011 |title=Toponimija Sela Zavala, Golubinac, Belenići i Kijev Do u Popovu |url=https://hrcak.srce.hr/clanak/121872 |journal=Folia onomastica Croatica |location=Zagreb |publisher=Zavod za lingvistička istraživanja HAZU |number=20 |pages=207–248}} {{refend}} == Vanjske poveznice == * [http://www.trebinje.rs.ba Službena stranica] {{Trebinje}} {{Hercegovina}} {{BiH}} {{Neretva}} [[Kategorija:Trebinje| ]] ndpr8omlp5vqblmvv1mpebyq20cdk78 0 25166 7563703 7480457 2026-07-25T18:05:07Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 4; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 8) #IABot (v2.0.9.5 7563703 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|srpanj 2020.}} {{Infookvir naselje | ime = Visoko | ime_genitiv = Visokog | izvorno_ime = | nadimak = | geslo = | slika_panorama = | veličina_slike = | opis_slike = |kolaž = {{multiple image | border = infobox | total_width = 300 | image_style = border:1; | perrow = 1/4/2/1 | image1 = Visoko opština.jpg | image2 = Šerefudin's White Mosque.jpg | image3 = Church of St. Procopius in Visoko 2.jpg | image4 = Franjevačka kl. gimnazija i Sjemenište, samostan sv. Bonaventure, Visoko.jpg | image5 = Old town Visoki.jpg | image6 = Visoko čaršijska.jpg | image7 = Tourist info Visoko.jpg | image8 = VisokoPolje.jpg }} | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = Visokogrb.png | slika_grb_veličina = | slika_karta = Visoko in BiH.svg | veličina_karte = | opis_karte = Grad Visoko na karti [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država = | slika_lokacijska_karta_opis = | širina-stupnjevi = 43 | širina-minute = 59 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 18 | dužina-minute = 10 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime = Država | lokacija_info = {{Z+X|BIH}} | lokacija1_ime = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]] | lokacija1_info = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | lokacija2_ime = [[Županije Federacije Bosne i Hercegovine|Županija]] | lokacija2_info = [[Datoteka:Flag of Zenica-Doboj.svg|23px|border]] [[Zeničko-dobojska županija|Zeničko-dobojska]] | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1 = <!-- do d50 --> | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = Gradonačelnik | ime_vođe = Mirza Ganić<ref name="izbori2020">{{cite web |title=Visoko |url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=27&langId=1#/8/116/0 |website=izbori.ba |publisher=Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine |accessdate=2020-12-06}}</ref> | stranka_vođe = [[Stranka demokratske akcije|SDA]] | površina_bilješke = | površina_ukupna = 231 [[Četvorni kilometar|km²]] | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | visina = | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = 2013. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = Grad | stanovništvo_prazno1 = 39.938<ref name="popis 2013.">[https://web.archive.org/web/20171224103940/http://www.popis2013.ba/popis2013/doc/Popis2013prvoIzdanje.pdf Popis 2013.], str. 19, popis2013.ba, pristupljeno 11. lipnja 2020.</ref> | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = Naseljeno mjesto | stanovništvo_prazno2 = 11.205 | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona = | utc_pomak = | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = 71300 | pozivni_broj = [[Dodatak:Popis pozivnih brojeva u Bosni i Hercegovini|+387 32]] | gradovi_prijatelji = | web_stranica = http://www.visoko.gov.ba | bilješke = }} '''Visoko''' je [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|grad]], u središnjem dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] u [[Zeničko-dobojska županija|Zeničko-dobojskoj županiji]]. Prirodni okoliš Visokog određen je dolinama rijeka [[Bosna (rijeka)|Bosne]] i [[Fojnica (rijeka)|Fojnice]]. Po popisu iz 2013. godine u Visokom živi 39.838 stanovnika.<ref name="popis 2013."/> Visočka dolina bila je rano središte srednjovjekovne države u Bosni, [[Bosanska Banovina|Bosanske Banovine]], a kasnije i samoproglašene Kraljevine.{{sfn|Anđelić|1984|p=105}} U [[Mile (Visoko, BiH)|Milima]] je bilo bansko sjedište i središte [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|državnog života]], gdje se održavao [[stanak]] (lokalni sabor, u nekim izvorima i "Sva Bosna",<ref>{{Citiranje knjige |title=Bosna i Hercegovina: Povjesno-kritička istraživanja |first=Dominik |last=Mandić |year=1978 |url=https://books.google.ba/books?id=ekrvAAAAMAAJ&q=%22sva+bosna%22+stanak&dq=%22sva+bosna%22+stanak&hl=en&sa=X&ved=2ahUKEwitlLj04q7sAhVrTRUIHaxUCZQQ6AEwAHoECAMQAg |language=hr |publisher=ZIRAL}}</ref> te krunsko mjesto prvog bosanskog kralja, [[Tvrtko I. Kotromanić|Tvrtka Kotromanića]].{{sfn|Ćošković|2009|p=}}<ref>{{Citiranje knjige |title=A Companion to Seals in the Middle Ages |date=2019-02-11 |url=https://books.google.ba/books?id=xBeJDwAAQBAJ&pg=PA264&dq=%22tvrtko+kotromani%C4%87%22+bosanski&hl=en&sa=X&ved=2ahUKEwjVqaf-pJnsAhWOlYsKHdswDLkQ6AEwBHoECAUQAg#v=onepage&q=%22tvrtko%20kotromani%C4%87%22%20bosanski&f=false |language=en |publisher=BRILL |isbn=978-90-04-39144-4}}</ref> [[Stari grad Visoki]] koji se nalazi na [[Visočica (brdo kod Visokog)|brdu Visočica]] bio je politički bitna [[tvrđava]],<ref>[[Pavao Anđelić]] (Doba stare bosanske države, Visoko i okolina kroz historiju 1, Visoko 1984, 105)</ref> a njezino podgrađe Podvisoki bilo je jedno od najranijih primjera srednjovjekovne urbane sredine na užem području [[Bosna (regija)|Bosne]].<ref>[[Pavao Anđelić|Pavao Anđelić,]] Srednji vijek – Doba stare bosanske države, „Visoko i okolina kroz historiju I, Visoko 1984, 160-162<br /></ref> Kasnije, u prvoj polovini 14. stoljeća, u obližnjim Moštrima bila je kuća [[Crkva bosanska|krstjana]].{{sfn|Anđelić|1984|p=125}} Od srednjovjekovnog je grada Visoko izraslo u naselje [[Osmansko Carstvo|osmanskog]] tipa. U okviru ove nove vrste grada povijesnu ulogu imao je osmanlijski guverner Bosne [[Ajas-beg|Ajas-paša]].<ref>Šabanović, „Dvije najstarije vakufname u Bosni“, 35.<br /></ref> Prije [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] općina Visoko je bio najveći izvoznik [[tekstil]]a i [[Koža (materijal)|kože]] u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]]. Danas su nositelji gospodarskog rasta i razvitka i dalje kožarsko-tekstilna industrija, te [[Automobil|auto-industrijska]]. Od 2006. godine Visoko posjećuju desetci tisuća turista<ref>{{Cite web |url=https://avaz.ba/vijesti/teme/294495/pozitivan-primjer-visoko-vrvi-od-turista-svi-dobro-znamo-zasto-ali-vlast-to-ne-zanima |title=POZITIVAN PRIMJER {{!}} Visoko vrvi od turista, svi dobro znamo zašto, ali vlast to ne zanima |website=Avaz.ba |language=boš. |accessdate=2019-05-06}}</ref><ref>{{Cite web |url=https://www.oslobodjenje.ba/o2/rodni-kraj/turizam/turisticka-ponuda-visokog-dostupna-na-internet-platformi |title=Turistička ponuda Visokog dostupna na internet platformi |last=PORTAL |first=Oslobođenje |website=Oslobođenje d.o.o. |language=boš. |accessdate=2019-05-06}}</ref> zbog [[Bosanske piramide|tvrdnji]] [[Semir Osmanagić|Semira Osmanagića]]. == Zemljopis == Visoko se nalazi u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine u [[Zeničko-dobojska županija|Zeničko-dobojskoj županiji]], unutar industrijske regije [[Sarajevo]]-[[Zenica]]. Graniči s općinama [[Kiseljak]], [[Busovača]], [[Kakanj]], [[Vareš]], [[Breza (BiH)|Breza]], [[Ilijaš]] i [[Ilidža]]. Nalazi se na magistralnoj cesti i željezničkoj pruzi Sarajevo – Zenica, a regionalne ceste povezuju je sa susjednim općinama. Grad Visoko proteže se na površini od 230,8 km², a prema popisu iz [[1991.]] godine imala je 46.160 stanovnika uz gustoću od 197,32 stanovnika na km². Od toga na gradsko područje otpada 14.140 stanovnika ili 30 %, a na izvangradska područja 31.990 stanovnika ili 69,4 %. Po popisu iz 2013. godine imala je 39.938 stanovnika uz gustoću od 173,04 stanovnika na km². Od toga na gradsko područje otpada 11.205 stanovnika s gustoćom od 6.330.50 stanovnika na km². Prirodna sredina područja je određena dolinama rijeka [[Bosna (rijeka)|Bosne]] i [[Fojnica (rijeka)|Fojnice]], morfološkim diferencijacijama dolina s padinama podbrda i vijencem visokih planina Srednje Bosne – [[Ozren (planina u BiH)|Ozren]]a, [[Vranica|Vranice]] i [[Zvijezda (planina u BiH)|Zvijezde]]. Prostor Visokog doseže relativno niske [[nadmorska visina|nadmorske visine]] i to od 399 do 1050 m, što je vrlo povoljno za razvoj poljoprivredne proizvodnje, industrije, građenja i održavanja prometnica i drugih sustava komunalne infrastrukture. Brdoviti tereni na ovom području čine oko 60 % prostora i primorali su gradnju glavnih saobraćajnica u [[dolina]]ma rijeka Bosne i Fojničke. Ovaj problem je kroz povijest sputavao snažniji razvoj poljoprivredne proizvodnje i onemogućio upotrebu mehanizacije, izuzev u Visočkom polju čija je dužina 8 km, a širina 2 km. Prirodni [[resurs]]i kojima područje raspolaže su poljoprivredno zemljište, šume, vode, te mineralne sirovine kao što su [[Glina (tlo)|glina]], [[gips]], [[ugljen]] i različite vrste kamena. === Susjedne općine === {{Susjedne općine | SJEVER = [[Kakanj]] | SJEVEROZAPAD = [[Kakanj]]<br>[[Busovača]] | SJEVEROISTOK = [[Kakanj]]<br>[[Vareš]] | ZAPAD = [[Kiseljak]] | ISTOK = [[Breza (BiH)|Breza]]<br>[[Ilijaš]] | JUG = [[Ilidža]] | JUGOZAPAD = [[Kiseljak]]<br>[[Ilidža]] | JUGOISTOK = [[Ilijaš]]<br>[[Ilidža]] }} == Infrastruktura == [[Datoteka:Autobahn_Visoko.jpg|mini|Visoko je povezano europskom autocestom E73, koridor V, ogranak C.]] Zdravstvene usluge na području grada pruža Dom zdravlja Visoko izgrađen 1953. godine. Osnovna zdravstvena zaštita rješava se u sklopu opće prakse u Domu zdravlja i preko obiteljske medicine. Nositelj socijalne zaštite je Javna ustanova "Centar za socijalni rad" Visoko.<ref>{{Cite web |url=http://visoko.gov.ba/%C5%BEivot-u-op%C4%87ini/javne-ustanove.aspx#JU1 |title=Informacije o javnim ustanovama na području grada Visokog |language=boš. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190426082936/http://visoko.gov.ba/%C5%BEivot-u-op%C4%87ini/javne-ustanove.aspx#JU1 |archivedate=2019-04-26 |url-status=dead}}</ref> Visoko je smješteno uz [[Europski pravac E73]] ([[Autocesta A1 (Bosna i Hercegovina)|Autocesta A1]]) koji ga izravno veže sa Zenicom i Sarajevom, a čiji je dio i magistralna cestu M17. S ostalim većim gradovima povezan je regionalnom cestom R443 (Visoko – [[Kiseljak]] – [[Kreševo]] – [[Tarčin]]). Regionalnom cestom R445 koja prati Autocestu A1 moguće je doći do Kaknja i Semizovca, gdje se cesta uključuje na magistralnu cestu M18. Na M18 moguće se uključiti i s Autoputa A1. Nalazi se uz željezničku prugu Šamac – Sarajevo. U Moštru se nalazi [[športska zračna luka]]. Javno preduzeće [[Visokogas]] je zaduženo za opskrbu prirodnog plina koji je proveden ne većini uže gradske jezgre i nekim okolnim mjesnim zajednicama. [[Vodovod]] obuhvaća prostor uže gradske zone i pojedinih prigradskih naselja i gradskih područja. == Stanovništvo == [[Datoteka:Visoko_from_the_Visočica_hill.jpg|mini|Pogled s [[Grad (brdo kod Visokog)|brda Grad]] (poznatije kao Visočica) na dio grada, i širi dio područja u daljini. ]] {{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Visoko}} === Osmanski popis stanovništva 1468./69. === {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" | colspan="7" |'''Stanovništvo Visokog 1468./1469.''' |- |'''godina''' |'''broj sela''' |'''broj kuća''' |'''odrasli''' |'''djeca''' |'''broj stanovnika''' |- |'''1468./1469.''' | / | 220 | / | / | 1125 |} === Popisi 1971. – 1991. === {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" | colspan="6" | '''Stanovništvo općine Visoko''' |- | '''godina popisa''' | '''[[1991.]]''' | '''[[1981.]]''' | '''[[1971.]]''' |- |'''Muslimani''' |34.373 (74,46 %) |28.838 (70,50 %) |25.683 (72,34 %) |- |'''Srbi''' |7471 (16,18 %) |6831 (16,70 %) |7166 (20,18 %) |- |'''Hrvati''' |1872 (4,05 %) |1879 (4,59 %) |1914 (5,39 %) |- |'''Jugoslaveni''' |1464 (3,17 %) |2783 (6,80 %) |392 (1,10 %) |- |'''ostali i nepoznato''' |980 (2,12 %) |570 (1,39 %) |348 (0,98 %) |- |'''ukupno''' |'''46.160''' |'''40.901''' |'''35.503''' |} ==== Visoko (naseljeno mjesto), nacionalni sastav ==== {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- |colspan ="7" | '''Visoko''' |- | '''godina popisa''' | '''[[1991.]]''' | '''[[1981.]]''' | '''[[1971.]]''' |- |'''Muslimani''' |10.056 (73,60 %) |7693 (66,01 %) |7187 (75,72 %) |- |'''Srbi''' |1641 (12,01 %) |1241 (10,64 %) |1369 (14,42 %) |- |'''Hrvati''' |395 (2,89 %) |392 (3,36 %) |442 (4,65 %) |- |'''Jugoslaveni''' |1115 (8,16 %) |2072 (17,78 %) |294 (3,09 %) |- |'''ostali i nepoznato''' |456 (3,33 %) |255 (2,18 %) |199 (2,09 %) |- |'''ukupno''' |'''13.663''' |'''11.653''' |'''9491''' |} === Popis 2013. === {| cellpadding=12 | valign=top | {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Stanovništvo grada Visokog''' |- | '''godina popisa''' | '''[[2013.]]'''<ref name="popis.gov.ba">[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 4. prosinca 2020.</ref> |- |'''Bošnjaci''' |36.697 (91,88 %) |- |'''Hrvati''' |576 (1,44 %) |- |'''Srbi''' |286 (0,72 %) |- |'''ostali i nepoznato''' |2379 (5,96 %) |- |'''ukupno''' |'''39.938''' |} | valign=top | {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Visoko – naseljeno mjesto |- | '''godina popisa''' | '''[[2013.]]'''<ref name="popis.gov.ba"/> |- |'''Bošnjaci''' |9390 (83,80 %) |- |'''Hrvati''' |236 (2,11 %) |- |'''Srbi''' |153 (1,37 %) |- |'''ostali i nepoznato''' |1426 (12,73 %) |- |'''ukupno''' |'''11.205''' |} |} == Naseljena mjesta == Grad Visoko sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta<ref name="popis.gov.ba"/>: [[Arnautovići]], [[Bare (Visoko, BiH)|Bare]], [[Bešići (Visoko, BiH)|Bešići]], [[Biskupići (Visoko, BiH)|Biskupići]], [[Bradve]], [[Brezovik (Visoko, BiH)|Brezovik]], [[Buci]], [[Bulčići]], [[Buzić Mahala]], [[Buzići]], [[Čakalovići]], [[Čekrčići]], [[Čifluk (Visoko, BiH)|Čifluk]], [[Ćatići (Visoko, BiH)|Ćatići]], [[Dautovci]], [[Dobrinje (Visoko, BiH)|Dobrinje]], [[Dobro (Visoko, BiH)|Dobro]], [[Dobro Selo (Visoko, BiH)|Dobro Selo]], [[Dol (Visoko, BiH)|Dol]], [[Dolipolje]], [[Dolovi (Visoko, BiH)|Dolovi]], [[Donja Vratnica]], [[Donja Zimća]], [[Donje Moštre]], [[Dvor (Visoko, BiH)|Dvor]], [[Džindići (Visoko, BiH)|Džindići]], [[Ginje]], [[Goduša (Visoko, BiH)|Goduša]], [[Gorani (Visoko, BiH)|Gorani]], [[Gornja Vratnica]], [[Gornja Zimća]], [[Gornje Moštre]], [[Grad (Visoko, BiH)|Grad]], [[Grajani]], [[Grđevac]], [[Hadžići (Visoko, BiH)|Hadžići]], [[Hlapčevići]], [[Jelašje]], [[Kalići]], [[Kalotići]], [[Koložići]], [[Kondžilo (Visoko, BiH)|Kondžilo]], [[Kopači (Visoko, BiH)|Kopači]], [[Kula Banjer]], [[Liješeva]], [[Lisovo]], [[Loznik (Visoko, BiH)|Loznik]], [[Lužnica (Visoko, BiH)|Lužnica]], [[Mali Trnovci]], [[Malo Čajno]], [[Maurovići (Visoko, BiH)|Maurovići]], [[Mladoš]], [[Muhašinovići]], [[Mulići]], [[Okolišće (Visoko, BiH)|Okolišće]], [[Orašac (Visoko, BiH)|Orašac]], [[Ozrakovići]], [[Paljike (Visoko, BiH)|Paljike]], [[Podvinci]], [[Podvinje (Visoko, BiH)|Podvinje]], [[Poklečići]], [[Poriječani]], [[Radinovići (Visoko, BiH)|Radinovići]], [[Rajčići (Visoko, BiH)|Rajčići]], [[Ramadanovci]], [[Ratkovci]], [[Seoča]], [[Smršnica]], [[Srhinje]], [[Stuparići]], [[Svinjarevo (Visoko, BiH)|Svinjarevo]], [[Šošnje]], [[Taukčići]], [[Topuzovo Polje]], [[Tramošnjik]], [[Tujlići]], [[Tušnjići]], [[Upovac]], [[Uvorići]], [[Veliko Čajno]], [[Veruša (Visoko, BiH)|Veruša]], [[Vidovići (Visoko, BiH)|Vidovići]], [[Vilenjak (Visoko, BiH)|Vilenjak]], [[Visoko (BiH)|Visoko]], [[Vrela (Visoko, BiH)|Vrela]], [[Zagorice (Visoko, BiH)|Zagorice]], [[Zagornica]] i [[Zbilje]]. == Uprava == [[Datoteka:Visoko town hall 1.JPG|mini|Zgrada gradske uprave u Visokom]] Nositelj izvršne vlasti u Visokom je gradonačelnik sa šest pomoćnika koji pružaju potporu pri donošenju različitih odluka.<ref name=":5">{{Cite web |url=http://visoko.gov.ba/media/42063/PRECISCENI-TEKST-STATUTA.pdf |title=S T A T U T GRADA VISOKO |language=boš. |access-date=21. svibnja 2020. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160711051258/http://visoko.gov.ba/media/42063/PRECISCENI-TEKST-STATUTA.pdf |archivedate=11. srpnja 2016.}}</ref> Predstavničko tijelo Visokog je Gradsko vijeće koje ima ukupno 25 vijećnika. U donošenje odluka od lokalnog značenja uključeni su i građeni putem [[Mjesna zajednica|mjesnih zajednica]]. U Gradu Visoko formirano je ukupno 26 mjesnih zajednica.<ref>{{Cite web |url=http://visoko.gov.ba/op%C4%87ina/lokalna-samouprava/op%C4%87inska-administracija.aspx |title=Gradska administracija |website=visoko.gov.ba |language=en |accessdate=2019-05-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190507191439/http://visoko.gov.ba/op%C4%87ina/lokalna-samouprava/op%C4%87inska-administracija.aspx |archivedate=2019-05-07 |url-status=dead}}</ref> Savjet mjesne zajednice ima od 5 do 9 ĉlanova, ovisno o broju stanovnika mjesne zajednice. Savjet mjesne zajednice ima: 5 članova u mjesnoj zajednici koja ima do 1000 stanovnika, 7 članova u mjesnoj zajednici koja ima od 1000 do 2000 stanovnika, 9 članova u mjesnoj zajednici koja ima preko 2000 stanovnika.<ref name=":5" /> Visoko je 1. travnja 2019 administrativno postala [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|grad]]. To su omogućili zakoni koje je sjednici usvojio većinom glasova [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Dom naroda Federalnog parlamenta]].<ref>{{Cite web |url=http://visoko.gov.ba/pregled-novosti/april/op%C4%87ina-visoko-administrativno-postaje-grad-visoko.aspx |title=Visoko administrativno postaje Grad Visoko |website=visoko.gov.ba |language=boš. |accessdate=2019-05-06 |url-status=dead}}</ref> == Povijest == === Prapovijest === [[Datoteka:Okoliste._Neolithic_settlement_5200_BC._Bosnia_and_Herzegovina_(cropped).jpg|alt=Neolitsko naselje Okolište|mini|Neolitsko naselje Okolište]] {{Glavni|Arheološko područje Okolište}}Zbog plodne doline kroz koju protječu dvije rijeke [[Bosna_(rijeka)|Bosna]] i [[Fojnička rijeka|Fojnička]], područje oko grada je bilo oduvijek naseljeno. Pronađena su neolitska naselja na obalama rijeka u mjestima kao što su Arnautovići, Donje Moštre, Okolište, Zbilje, Ginje, Dvor. U vremenu oko [[4800. pr. Kr.|4800. pr. Kr]] na cijelom području visočkog bazena moglo je biti oko 3500 stanovnika, što u prosjeku čini gustinu naseljenosti od 31 stanovnika po km². Okolište je jedno od najvećih naselja pronađenih u BiH, što su pokazali pronađeni materijali, proizvodnja pokretnog arheološkog materijala, i broj kuća otkrivenih snimanjem. Naselje je bilo zatvorenog tipa i zaštićeno s pet rovova.{{Nedostaje izvor}} Slijed življenja nastavio se i u [[Metalno doba|metalnom dobu]]. Značajna nalazišta za [[željezno doba]] su Hadžići – brdo Gradina, Kopači, Malo Čajno, Zbilje, Mokronoge, Vratnica i Porječani. Većinski dio Bosne naseljavali su [[Dezitijati]] koji su pripadali [[Srednjobosanska kulturna grupa|srednjobosanskoj kulturnoj grupi]] brončanog i željeznog doba. S metalnim dobom, kada se stanovništvo sve više povlači na padinska područja, na moštranskome predjelu postojala je gradina Gradac u Gunjačama (područje Mokronoga). Mokronoška gradina imala je promjer 300x100 metara.<ref>Bojanovski, 1984, 61–62.</ref> === Antika === U Moštrima nalazi se bitan antički lokalitet za visočko područje koji se nalazi uz [[potok]] Zimašnicu, lokalitet Svibe. Pronađeni nalazi kao što su temelji zgrada, [[kamen]], [[žbuka]], [[crijep]] i [[opeka]], kao i fragmenti fresko – slika i keramike provincijalne izrade ukazuju na antičku naseobinsku djelatnost i aglomeraciju.<ref name=":1">{{Citiranje časopisa |author=Salmedin Mesihović |title=Antičko naselje uz Zimošnicu u Moštrima kod Visokog |url=https://www.academia.edu/3613572/Anti%C4%8Dko_naselje_uz_Zimo%C5%A1nicu_u_Mo%C5%A1trima_kod_Visokog |language=en |accessdate=2020-06-15}}</ref> Jačanjem centara u području Ilidže, Višnjice blizu Kiseljaka i Breze, područje Visokog, a posebno moštranski kraj postaje raskrsnica glavnih rimskih puteva. Antička naseobinska djelatnost zabilježena i na nešto sjevernijem lokalitetu Crkvina, koje se nalazi na širem području Mokronoga.<ref name=":1" /> Tragovi rimskih građevina pronađeni su u Arnautovićima na lokalitetu srednjovjekovnih Mila kao i u potpornim zidovima srednjovjekovne banske i kraljevske bosanske crkve, a sastoje se od dijelova zida i dijelovima krovnog crijepa. Isti je slučaj sa srednjovjekovnoj utvrdi na Visočici, gdje su pronađeni stariji rimski i ilirski tragovi. Sjeveroistočno od mokronoškog Gradca nalazi se lokalitet Gradina u Seoči, čije više i južnije uzvišenje nosi naziv Veliki grad. [[Vaclav Radimský]] 1890. godine, i kasnije [[Ivo Bojanovski]] su 1978. utvrdili da se radilo ruševinama manje rimske utvrde sa stražarnicom.<ref name=":12">{{Cite journal |last=Mesihović |first=Salmedin |title=Antičko naselje uz Zimošnicu u Moštrima kod Visokog |url=https://www.academia.edu/3613572/Anti%C4%8Dko_naselje_uz_Zimo%C5%A1nicu_u_Mo%C5%A1trima_kod_Visokog |language=en}}</ref> === Srednjovjekovno doba === [[Datoteka: Visoko 1930.gif|thumb|250px|Prikaz mučenja 5 franjevaca i rušenja [[franjevački samostan u Milima|samostana]] u Visokom [[1450.]] godine na [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvatskom]] [[Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine|katoličkom]] kalendaru u [[BiH|Bosni i Hercegovini]] za mjesec [[veljača|veljaču]], [[1930.]] godina|alt=|lijevo]] [[Datoteka:VisokoPolje.jpg|alt=|mini|Pogled na Visočko polje s lokaliteta Vrela]] {{Glavni|Stari grad Visoki|Mile (Visoko)|Franjevački samostan i crkva sv. Nikole u Milima}}Za današnje područje Visočkoga polja se pretpostavlja da je još u 10. stoljeću predstavljalo nukleus u razvoju srednjovjekovne države u Bosni koje spominje car [[Konstantin VII. Porfirogenet]],{{sfn|Filipović|2002|p=203}} sredinom 10. stoljeća, dok je još pod hrvatskom ili srpskom vlašću.{{Nedostaje izvor}} Sama okolica Visokog, srednjovjekovna [[Bosna (župa)|župa Bosna]] je među najvažnijima za stvaranje [[Bosna (zemlja)|zemlje Bosne]] koja je obuhvaćala više okolnih župa. Naselje smješteno u Visočkome polju i njegovoj okolici, dugo je imalo naziv ''Bosna'' što je predstavljalo najstariji i najuži sadržaj pojam Bosne kao teritorijalno-političke zajednice.{{sfn|Vego|1982|p=77}} Mjesto zvano Bosna spominje se u 17 srednjovjekovnih izvora, a [[Pavao Anđelić|Anđelić]] je tu Bosnu definirao naseljem tipa teritorijalne općine, koje se nalazilo na visočkome polju. Izvjestan broj dokumenata spominje Bosnu u kontekstu užeg naselja. Primjeri su povelje iz [[1334.]] godine kada je ban Stjepan II. pisao povelju ''in Bossina in curia nostra'', kralj Tvrtko I [[1366.]] u svome pismu navodi da piše ''scripta in Bosna''.<ref>{{Cite web |url=https://vdocuments.mx/indira-sabic-onomasticka-analiza-bosanskohercegovackih-srednjovjekovnih-administrativnih.html |title=Indira Sabic, Onomasticka Analiza Bosanskohercegovackih Srednjovjekovnih Administrativnih Tekstova i Stecaka, 5. Prosinca 2014. - [PDF Document] |website=vdocuments.mx |language=hr |accessdate=2019-05-15 |archive-date=15. svibnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190515111551/https://vdocuments.mx/indira-sabic-onomasticka-analiza-bosanskohercegovackih-srednjovjekovnih-administrativnih.html |url-status=dead }}</ref> Na zemljovidu iz 17. stoljeća okolina Visokog je nazvana ''Podbosanje''.<ref>Vuletić-Vukasović 1891: 274-280</ref> Ban [[Kulin (ban)|Kulin]] je u današnjim Biskupićima sagradio crkvu, gdje je pronađena poznata Kulin banova ploča. Po Anđeliću{{sfn|Škegro|2005|p=363}} i drugima<ref>Milko BRKOVIĆ, Diplomatičko-paleografska analiza bolinopoilske isprave iz 1203. godine. Prilozi: Institut za istoriju u Sarajevu, 32. (2003.) 49.-74. Petar Runje, Pokornički pokret i franjevci trećoredci glagoljaši (13.-16. st.). “Provincijalat franjevaca trećoredaca” - “Kršćanska sadašnjost”, Zagreb, 2001.</ref> Bilinpoljski zbor desio u Visočkoj dolini, jer se u latinskom izvorniku spominje ''Bolino Poili.<ref>CD, III., p. 24.-25.; Mandić, 1962.: 454.; Šanjek, 1975.: fotokopija iza str. 80.; ISTI, 2003.a: 82.</ref>'' Po tome, zbor se desio ''kraj rijeke i da se taj samostan nalazi pokraj grada Bosne {{sfn|Runje|2001|p=18}}'' [[Datoteka:Ploča_Kulina_bana_iz_crkve_kod_Visokog.jpg|poveznica=https://bs.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Plo%C4%8Da_Kulina_bana_iz_crkve_kod_Visokog.jpg|mini|Kulinova ploča pronađena u Biskupićima.]] Grad Visoki na [[Visočica (brdo kod Visokog)|brdu Grad]] prvi put spominje se 1. rujna 1355. godine kada je u njemu ban [[Tvrtko I. Kotromanić|Tvrtko I Kotromanić]] izdao [[Dubrovačka Republika|Dubrovčanima]] povelju kojom im potvrđuje prava i privilegije.<ref>{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2409 |title=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika |website=old.kons.gov.ba |accessdate=2019-05-07 |url-status=dead |archive-date=12. svibnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190512184746/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2409 }}</ref> Visoko je bilo pod izravnom feudalnom upravom [[Kotromanići|Kotromanića]].<ref>{{Cite web |url=https://enciklopedija.hr/clanak/33481 |title=Kotromanići |website=www.enciklopedija.hr |accessdate=2019-05-12}}</ref> [[Stari grad Visoki|Grad Visoki]], Podvisoki, [[Mile (Visoko, BiH)|Mile]], Biskupići i Moštre bili su jedno od središta negdašnje srednjovjekovne Bosne. Prvi kralj u Bosni [[Tvrtko I. Kotromanić]] se okrunio, a i pokopali su ga u crkvi u [[Mile (Visoko, BiH)|Milama]], gdje se nalazio i [[Franjevci|franjevački]] [[samostan]], a bile su i mjesto održavanja stanka državnog sabora. Tvrđava Visoki je štitila podgrađe Podvisoki koji je bio jedno od najranijih primjera srednjovjekovne gradske sredine na užem području [[Bosna (regija)|Bosne]]. U Moštrima se nalazila kuća krstjana,{{sfn|Anđelić|1984|p=125}} gdje je [[Crkva bosanska]]<ref>{{Citiranje časopisa |title=Crkva bosanska |url=https://enciklopedija.hr/clanak/12741 |accessdate=2020-11-28}}</ref> obavljala svoje javne poslove i imala visoko učilište bosanske [[vjera|vjerske]] organizacije.<ref>Đ. Basler (njegovo nav. dj. p. 273.)</ref><ref>Dr. Pavao Anđelić - Bobovac i Kraljeva Sutjeska : Sarajevo, 1973. 231-258.</ref> U Biskupićima nalazila se crkva koju je sagradio prvi domaći [[ban]], [[Kulin Ban|Kulin]]. ===== Političko središte ===== [[Datoteka:Krunidbeno_mjesto_bosanskih_kraljeva_1.jpg|poveznica=https://bs.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Krunidbeno_mjesto_bosanskih_kraljeva_1.jpg|mini|Ostaci crkve u [[Mile (Visoko, BiH)|Milama]], nacionalnog spomenika Bosne i Hercegovine]] Mile su bile jedno od mjesta gdje su se održavao često održavao stanak. Nečesto tu se dešavao izbor i krunidba vladara, darivanje i oduzimanje baštine, otuđivanje državnog teritorija i određivanje vanjske politike.<ref>Mustafa Imamović, Osnove upravno-političkog razvitka i državnopravnog položaja Bosne i Hercegovine, Pravni fakultet Sveučilišta u Sarajevu, Sarajevo (2006), str. 46.</ref> Jedan od bitnih događaja bio je [[stanak]] (skup vlastele, poznat i kao rusag) u Visokom 1404. godine kada je svrgnut kralj [[Stjepan Ostoja|Ostoja]], a postavljen [[Tvrtko II. Kotromanić|Tvrtko II]]. [[Mletačka Republika|Mlečani]] i [[Dubrovačka Republika|Dubrovčani]] su često dolazili u Visoko tražiti povlastice i slobode u trgovini, a koje bi onda bile predmet povelja i odluka koje su donesene na stanku gdje se sastajalo najmoćnije lokalno plemstvo.{{Nedostaje izvor}} ==== Trgovina ==== Odlučnom trenutku u gospodarstvenome razvoju banovine u Bosni pridonijelo je širenje države za vrijeme [[Stjepan II. Kotromanić|Stjepana II. Kotromanića]] koja će u potpunosti imati kontrolu nad [[Neretvanski put|Neretvanskim putom]] koji je izravno povezivao Dubrovnik i Visočko polje. Najkraće putovanje između Dubrovnika i Podvisokog u 15. stoljeću trajalo je pet, a najduže 13 dana. [[Banovina Bosna]] je tada ostvarila izlaz na [[Jadransko more]], a u isto vrijeme povećala se rudarska aktivnost. Skupljeno bogatstvo je dijelom investirano u vladarske komplekse u Podvisokom i Milima.<ref name=":02">{{Cite journal |last=Mrgić |first=Jelena |title=Severna Bosna: 13-16. vek |url=https://www.academia.edu/759818/Severna_Bosna_13-16._vek |language=en |pages=212, 390}}</ref> Dubrovčani su bili sve više zainteresirani za Visoko, tako da su do 1412. godine imali veliku trgovačku koloniju. U Podvisokom će ostati sve do 1433. godine. U tom vremenu u Visokom je boravilo 370 Dubrovčana, tako da je ovo naselje bilo jedno od najjačih dubrovačkih naselja u srednjovjekovnoj Bosni. Blizina srednjobosanskoga rudarskog bazena i bitnih gradova u neposrednoj blizini kao što su [[Olovo (BiH)|Olovo]] i [[Kreševo (BiH)|Kreševo]], te prirodni položaj Visočkog polja koje je bilo stjecište važnih puteva, od kojih je jedan dolinom Bosne povezivao [[Središnja Bosna|Središnju Bosnu]] s [[Panonska nizina|Panonskom nizinom]], a drugi ušće [[Neretva|Neretve]] sa srednjim [[Podrinje]]m su od skromnog trgovišta koje je Podvisoki bilo krajem 1390-ih godina pretvorili u glavno trgovačko središte u srednjovjekovnoj Bosni.<ref>{{Cite web |url=https://dijak.online/rudnici-i-rudarski-trgovi/ |title=Rudnici i rudarski trgovi {{!}} Srednjovjekovna Bosna |last=1603592663238606 |date=2019-03-28 |website=Dijak |accessdate=2019-06-30}}</ref> Visoko se postupno razvilo u veliki trg, gdje su trgovci u Podvisokom većinom prodavali razne preparirane rude kao što su srebro i zlato, vosak, med, kožu od domaćih i divljih životinja, kao i stranu robu kao što su bili dubrovački i mletački tekstil, južno voće, sol, te obrtna dobra kao što su brave.{{sfn|Vego|1982|p=81}} Jedan od najpoznatijih visočkih trgovaca iz toga vremena bio je Milaš Radomirić koji je trgovao je srebrom, kožama i voskom. Podvisoki je postao često [[karavan]]sko odredište. Iz 1428. godine je ostao zabilježen najveći karavanski prijevoz robe u srednjovjekovnoj Bosni koji je na relaciji između Dubrovnika i Podvisokog brojao 600 tovara u karavanu. U Podvisokom je postajala i [[carinarnica]], a carinski službenici se izričito spominju kao carinarnici bosanskoga kralja.{{Nedostaje izvor}} Podvisoki je postao bitno trgovačko središte iz kojeg se roba nije samo izvozila, već je porastao i uvoz robe. Od 1430. do 1450. godine došlo je do naglog razvoja [[Fojnica|Fojnice]] koja se razvila zahvaljujući rudnicima srebra, uzela primat nad Podvisokim kao glavno trgovačko središte i mjesto Dubrovačkih kolonija. To su bile godine odumiranja trgovačke aktivnosti u Podvisokom kojem su doprinijeli i upadi [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]] u [[Središnja Bosna|Središnju Bosnu]], sve do konačne propasti [[Bosansko kraljevstvo|Bosanskog kraljevstva]]. === Osmanska vladavina === [[Datoteka:Ilustracija.jpg|mini|Crtež Visokog iz Osmanskog perioda|alt=]] [[Datoteka:SidzilVisoko.png|poveznica=https://bs.wikipedia.org/wiki/Datoteka:SidzilVisoko.png|alt=|mini|Matična knjiga (sidžil) visočkog sudije (1825.–1829.)]] Dolaskom Osmanlija Visoko počinje poprimati urbano obličje. O prvim desetljećima razvoja Visokog nakon osmanskog zauzeća vrlo malo se zna. Najstariji do sada poznati izvor u kojem se spominje Visoko kao dio osmanskog teritorija jest vakufnama [[Ishak-beg Hranušić|Isa-bega Hranušića]] iz 1462. godine.<ref>Čar-Drnda, „Teritorijalna i upravna organizacija visočke nahije do početka 17. stoljeća“, 186.</ref> Visočka nahija obuhvaćala je današnje općine i gradiće: Visoko, [[Breza (BiH)|Brezu]], [[Busovača|Busovaču]], [[Fojnica|Fojnicu]], [[Ilijaš]], [[Kiseljak]], [[Kreševo]] i [[Vareš]]. Od srednjovjekovnog grada, Visoko će izrasti u naselje osmanskog tipa. Godine 1477. Ajas-paša je izgradio [[hamam]], [[mekteb]], vodovod, most na rijeci Bosni i Medresu, te utemeljio vakuf i tekiju nakšibendijskog reda koja i danas postoji. Džamija se ne spominje u vakufnami, ali znamo iz izvora iz 1704. da je postojala Ajas-pašina džamija koju je srušio [[Eugen Savojski]]. Novi objekti su sačinjavali početnu urbanu jezgru, gospodarstveno središte novog naselja koji se stvara na prostoru srednjovekovnoga trga. U sredini čaršije, koja je i danas smještena na istom mjestu, nalazio se [[sebilj]]. Na urbanističkom planu, osmansko Visoko je bilo podijeljeno na obrtnički i trgovački dio – [[Čaršija|čaršiju]] i [[Mahala|mahalu]], te stambeni dio grada. Stambeni dio grada je pružao ugodnu sliku s bujnim, zelenim vrtovima.{{Nedostaje izvor}} Kao sjedište nahije nalazilo se isprva u sastavu [[kadiluk]]a Bobovac (1463. – prije 1470.), a potom u sastavu kadiluka Sarajevo sve do 1851., kada je postalo samostalan kadiluk.<ref name=":6">{{Cite web |url=https://enciklopedija.hr/clanak/64842 |title=Visoko |website=www.enciklopedija.hr |accessdate=2019-05-05}}</ref> U Visokom je 1485. godine evidentirano 3 % muslimanskog stanovništva, 1489. godine 5 %, 1516. godine 38 %, 1528./30. godine 60 %, 1540. godine 78 %, a 1570. godine 93 %. Do kraja 16. stoljeća ono je činilo apsolutnu većinu što se neće značajnije mijenjati sve do propasti Osmanskog Carstva.{{Nedostaje izvor}} Stari [[franjevački samostan u Milima|Franjevački]] samostan bio je očuvan sve do 1524. kada su ga srušile turske vlasti, iako je kasnije obnovljen. Političke neprilike vezane za [[Veliki turski rat]] prisilile su franjevce da 1688. napuste samostan u Visokom kada su otišli u [[Nova Gradiška|Gradišku]] izuzev gvardijana koji je ostao radi čuvanja crkve i samostanske imovine. Franjevci definitivno napuštaju samostan 1697. godine. Tom su se prilikom u [[Slavonija|Slavoniju]] otišli i preostali visočki katolici, koji se pridružuju Eugenu Savojskom prilikom njegovog povratka nakon svršetka [[Prijepad Eugena Savojskog 1697. u Bosnu|vojnog pohoda na Sarajevo]].<ref>Fra Igmacije Gavran, ''Vrata u život'', Uz 100. obljetnicu postojanja zgrade Franjevačke klasične gimnazije u Visokom, : Svjetlo riječi, 2000, 19</ref><ref>{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3391 |title=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika |website=old.kons.gov.ba |accessdate=2019-10-30 |archive-date=16. lipnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200616084332/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3391 |url-status=dead }}</ref> Samostan je tada srušen i nije više obnavljan do dolaska Austrougarskih vlasti, iako po nekim izvorima kao što je isprava Kreševskog kadije Derviša neki od franjevaca su ostali u Visokom sve do 1737. godine.<ref name=":03">Hamdija Kreševljaković, „Visoko“, str. 11.</ref> U zadnjim desetljećima osmanske uprave u Visokom sagrađena je i otvorena nova [[medresa]] (1840.) a zatim i [[ruždija]] (1870.). [[Crkva sv. Prokopija u Visokom|Pravoslavna crkva Sv. Prokopija]] sagrađena je 1857. godine, a nedugo i pravoslavna škola. U [[1861.]] godini otvorena je cesta Visoko-Kiseljak.{{Nedostaje izvor}} === Austrougarska monarhija=== Nakon [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]], [[Austro-Ugarska]] je 1878. okupirala čitav [[Bosanski pašaluk|Bosanski vilajet]]. Otpor austrijskoj vojsci bio je kratkotrajan i trajao nekih 6 sati pod vodstvom Muhameda ef. Hadžijamakovića, a pridružili su im se i pravoslavni Visočani.{{sfn|Kreševljaković|1934|p=50}} Konačan otpor je slomljen poslijepodne 17. kolovoza 1878. kada se grupa povlači prema Sarajevu.{{sfn|Kreševljaković|1934|p=50}} Nastavljajući tradiciju iz osmanskog razdoblja i dalje se razvijao kožarski zanat, tako je izvoz kože značajno rastao. Godišnje se prerađivalo 20.000 goveđih i 60.000 ovčjih i kozijih koža, a opančari su izrađivali milijun pari opanaka.{{sfn|Kreševljaković|1934|p=53}} U prvim godinama [[Austro-Ugarska|Austrougarske]] vlasti Visoko nije bitno mijenjalo izgled te je zadržalo [[orijent]]alni oblik. Iako se veći broj muslimana iselio u [[Turska|Tursku]], Visoko je i dalje ostalo pretežito muslimansko mjesto. Zgrade su se većinom gradile u [[Pseudomaurski stil|pseudomaurskom stilu]] i ublaženim varijantama [[Neoklasicizam|neoklasicizma]]. Daljnji razvoj zaustavio je katastrofalni požar koji je izbio 11. studenoga [[1911.]] godine prilikom čega je izgorjelo preko 450 kuća, trgovina i ostalih objekata, što je činilo više od polovice grada. U proljeće [[1912.]] godine se pristupilo obnovi. U Visoko je pristizala pomoć iz svih dijelova carstva i van njega, a ukupno je prikupljeno 32.158 kruna. Pomoć je stizala iz [[Beograd]]a, [[Cazin]]a, [[Nevesinje|Nevesinja]], [[Rogatica|Rogatice]], [[Sarajevo|Sarajeva]] i [[Tuzla|Tuzle]], ali i pojedinaca kao što su direktor vakufa efendija Arnautovič i kralj Austro-ugarske monarhije.<ref>{{Cite web |url=http://www.rtv-visoko.ba/news.php?readmore=444 |title=Podsjećanje na veliki požar |accessdate=2007-06-12 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070927231140/http://www.rtv-visoko.ba/news.php?readmore=444 |archivedate=2007-09-27 |url-status=dead}}</ref> === SHS, Jugoslavija, NDH === U novoj državi Srba Hrvata i Slovenaca, kasnije [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]], [[Drinska banovina|Drinskoj banovini]], struktura stanovništva se nije previše mijenjala, pa tako ni u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] kada je Visoko bilo sastavni dio [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]]. Tijekom rata grad nije pretrpio veliku štetu, osim devet bombi koje su saveznici bacili s ciljem da presijeku vitalne prometnice kako bi usporili povlačenje njemačke vojske. Visoko je oslobođeno [[7. travnja]] [[1945.]] od strane 7., 9. i 17. Krajiške brigade iz Desete divizije. S područja Visokog je 1205 vojnika sudjelovalo u narodnooslobodilačkom ratu, dok ih je 142 poginulo. Poslije rata ustanove i ulice u Visokom obično su dobivale imena po ratnim herojima s područja Visokog.{{Nedostaje izvor}} === SFR Jugoslavija === [[Datoteka:Visoko,_view_from_Paljike.jpg|mini|Prikazani dio naselja Luke u gornjem dijelu slike je najgušće naseljen dio grada sagrađen za vrijeme SFRJ.]] U socijalističkoj [[SFRJ|Jugoslaviji]] od [[1955.]] Visoko postaje središtem nekoliko današnjih općina: [[Breza (BiH)|Breza]], [[Fojnica]], [[Ilijaš]], [[Kiseljak]], [[Kreševo]] i [[Vareš]]. Početkom 1950-ih godina počinje izgradnja prvih većih zgrada u Visokom, kao i postupno širenje grada prema prostranim ravnicama. Grad dobiva i sve važnije javne objekte među kojima su pošta, policijska i vatrogasna postaja, dom zdravlja, hotel, kao i robne kuće, športske i ostale stambene i poslovne objekte. Školstvo je također uvelike poboljšano izgradnjom tri nove škole: osnovne škole "[[Safvet-beg Bašagić]]", te dvije srednje škole "Hazim Šabanović" i gimnazije. U ovom se razdoblju ubrzano razvija gospodarstvo te niču tvrtke poput KTK-a, Vispaka, Vitexa, Veleprometa, IGM-a, Kovine i mnogi drugi. Tadašnje je gospodarstvo, prema podatcima iz 1991., upošljavalo 88 % stanovništva. Visoko je 6. svibnja 1971. posjetio [[Josip Broz Tito|Josipa Broz Tito]] u kojemu je obišao sam grad i tadašnje velike tvrtke i kupio kožno odijelo za sebe i svoju suprugu Jovanku u Kožno-tekstilnom kombinatu. Kasnih [[1980-ih]] godina te početkom [[1990-ih]] dolazi do ubrzane urbanizacije grada s gradnjom velikog gradskog naselja Luke koje se nalazi uz samu rijeku Bosnu, te predstavlja najgušće naseljeni dio grada. Izgradnja je prekinuta početkom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovinu]], ali je dovršena poslije rata.{{Nedostaje izvor}} === Visoko u ratu (1992. – 1995.) === [[6. travnja]] [[1992.]] proglašava se izvanredno stanje na području Visokog. Već od travnja [[1992.]] počinje doturanje naoružanja prema [[Sarajevo|Sarajevu]]. Uz pripremanje obrambenih snaga vršen je stalni pritisak na srpsko stanovništvo da predaju sve naoružanje iz vojarnâ Ahmet Fetagahić i Majevica. Dana [[25. travnja]] Srbi napuštaju vojarnu Ahmet Fetagahić i prelaze u vojarnu Majevica. Sljedećeg dana jedinice TO Visoko vrše opsadu i napad na vojarnu Majevica i pri tom osvajaju skoro sve naoružanje.{{Nedostaje izvor}} Krajem siječnja [[1993.]] raste napetost između [[Armija RBiH|ARBiH]] i [[HVO]]-a. Dana [[27. siječnja]] postrojbe 302. mtbr u sudjelovanju s postrojbama ŠTO Visoko i 17. krajiške sudjelovali u bitkama i osvajanju gradića [[Fojnica|Fojnice]]. Dana [[2. studenog]] jedinice ARBiH iz Visokog i susjednih općina zauzimaju [[Vareš]] s minimalnim gubicima. Posljednji dani [[1994.]] su donijeli primirje između ARBiH i HVO-a. Za to vrijeme u Visokom su trajale pripreme za deblokadu Sarajeva, te su u tu svrhu u Visoko pristigle jedinice 7. korpusa. Operacija deblokade glavnog grada je počela 15. lipnja 1995. Tijekom operacije na Visoko je bačen veliki broj granata te šest modificiranih aviobombi. Deblokada nije ostvarena. [[Daytonski sporazum|Daytonskim sporazumom]] je okončan rat te uklonjene sve ratne crte oko Visokog.{{Nedostaje izvor}} === Visoko nakon rata === Visoko je bilo [[Poplave u Bosni i Hercegovini 2024.|poplavljeno početkom listopada 2024.]] == Gospodarstvo == U gospodarskoj strukturi vodeće su grane prije 1992. bile industrija i trgovina. Značajan doprinos u razvoju Visokog je dala poljoprivreda, građevinarstvo, zatim promet i obrt. Prije rata privreda je bila organizirana u 20 tvrtki od kojih su najveće bile "KTK", "Vitex", "Velepromet", "Kovina", "Vispak", GP "Zvijezda", "IGM", "Asfaltgradnja" i druga u kojima se zapošljavalo preko 11.000 radnika. Od ukupno 13.500 zaposlenih, u privredi bilo je zaposleno 88 %, u vanprivredi 7 % i u individualnom sektoru 1,7 %. S početkom rata gospodarske se aktivnosti otežano odvijaju. Povećani su troškovi i koriste se postojeće zalihe sirovina i repromaterijala. Fizički obujam proizvodnje ostvarivan je kako je to ratna situacija dozvoljavala. Asortiman roba je desetkovan i sveo se na one proizvode koji su od interesa, prije svega, [[Armija BiH|Armije BiH]]. Usprkos teškim oštećenjima koja se procjenjuju na oko 400 milijuna DEM gospodarski su kapaciteti bili u funkciji i nisu prekidali proizvodnju. Organiziranje industrijske i posebno poljoprivredne proizvodnje pomoglo je u preživljavanju stanovništva i šire regije i dalo velik doprinos u [[Rat u Bosni i Hercegovini|ratu]]. Fabrika Preventa smještena na Slobodnoj Zoni u Visokom upošljava preko 1500 radnika i pravi kožne i tekstilne presvlake za sve glavne proizvođače u automobilskoj industriji u Europi, uključujući proizvođače automobila kao što su [[Volkswagen]], [[Audi]], [[Škoda]], [[Seat]], [[BMW]], [[PSA grupacija]], [[Renault]], [[Opel]].<ref name=":13">{{Cite web |url=http://visoko.gov.ba/media/450850/investicijski-vodic.pdf |title=INVESTICIJSKI SAŽETAK |publisher=Visoko |access-date=15. lipnja 2020. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20171215023054/http://visoko.gov.ba/media/450850/investicijski-vodic.pdf |archivedate=15. prosinca 2017.}}</ref><ref name=":2">{{Cite web |url=https://visoko.co.ba/prevent-grupacija-i-ove-godine-proizvela-autopresvlake-za-milion-vozila-u-evropi/ |title=Prevent Grupacija i ove godine proizvela autopresvlake za milion vozila u Evropi |last=Visoko.co.ba |website=Visoko.co.ba |language=boš. |accessdate=2019-05-01 |archive-date=1. svibnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190501120221/https://visoko.co.ba/prevent-grupacija-i-ove-godine-proizvela-autopresvlake-za-milion-vozila-u-evropi/ |url-status=dead }}</ref> Prevent je kontinuirano najveći izvoznik u čitavoj Bosni i Hercegovini. Prema podatcima iz 2014., učešće u ukupnom izvozu Zeničko-dobojskog kantona iznosi 32,21 %. Na području grada Visoko postoje prerađivački kapaciteti u mesnoj (tvrtke Industrija mesa Semić, Akova Group - Brovis, Suša) i konditorskoj industriji (tvrtke Pak-Rampart, Vispak).<ref name=":82">{{Cite journal |year=2014 |title=Strategija razvoja Grada Visoko |url=http://visoko.gov.ba/media/461866/Strategija-razvoja-Op%C4%87ine-Visoko-2015-2021.pdf |journal=Grad Visoko |pages=33-43 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180713000802/http://visoko.gov.ba/media/461866/Strategija-razvoja-Op%C4%87ine-Visoko-2015-2021.pdf |archive-date=13. srpnja 2018. |access-date=22. svibnja 2020.}}</ref> Prema podatcima iz 2014. na području Visokog posluje 364 privrednih društava i 1041 samostalnih privrednika koja obavljaju privrednu djelatnost. Nosioci privrednog razvoja područja također su poduzeća iz djelatnosti pakiranja i prerade prehrambenih proizvoda; proizvodnje tekstila i tekstilnih proizvoda (tvrtke Prevent, Albex-Groupe); proizvodnje građevinskog materijala (IGM Visoko); proizvodnje boja, fasada i ljepila (Komochem), metaloprerađivačke (Metal – As) i drvne industrije (tvrtke J.u.A FRISCHEIS, Secom), te proizvodnja Alu i PVC stolarije (Ugarak produkt). Većina tvrtki unutar ovih djelatnosti pretežito su izvozno orijentirane.<ref name=":13" /> Ukupno su četiri poslovne zone u Visokom: Poslovna zona Ozrakovići, Poslovna zona Čekrekčije, Poslovna zona Kula Banjer, Slobodna zona Visoko.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Preduzetničke industrijske zone |url=http://visoko.gov.ba/de/biznis-centar/preduzetni%C4%8Dke-industrijske-zone.aspx |language=en |archive-url=https://web.archive.org/web/20200707104820/http://visoko.gov.ba/de/biznis-centar/preduzetni%C4%8Dke-industrijske-zone.aspx |archive-date=7. srpnja 2020. |access-date=6. srpnja 2020.}}</ref> === Kožna prerada u Visokom === Kožarski je posao prelazio s koljena na koljeno, s otca na sina pa je zanatsko iskustvo prerade kože rasprostranjeno do današnjih dana. Stari način proizvodnje visočkih ''tabaka'' s poznatim ''tabhanama'' trajao je s manjim izmjenama i stjecanjem rutine i iskustva tijekom cijelog razdoblja osmanske vlasti. Isti način zadržao se je i dolaskom austro-ugarske monarhije, da bi tek poslije Prvog svjetskog rata bio uveden suvremeniji način prerade kože u gotove proizvode kao što su odjevni i obućarski. 1928. godine pored stare kožare nikla je suvremena radionica za doradu raznovrsnije gotove kože. Tada se počinju upotrebljavati sredstva za štavu i obradu koža kao i strojna mehanizacija. Godine 1929. stvorena je [[Stručno-zanatsko-kožarska škola Visoko]], u kojoj su se školovali budući kadrovi za kožarsku industriju. Ova je škola bila glavna [[kožarstvo|kožarska]] obrazovna ustanova za cijelu tadašnju Jugoslaviju, pa su se u njoj školovali učenici iz svih dijelova države.{{Nedostaje izvor}} === Mesna prerada === {{Glavni|Visočka pečenica}}U BiH je prisutna tradicija proizvodnje suhomesnatih proizvoda među kojima posebno mjesto zauzimaju suho meso i [[sudžuk]] koji dolaze s područja Visokog, a tradicija proizvodnje traje od sredine 1750-ih godina.<ref name=":42">{{Cite web |url=http://visoko.gov.ba/media/461866/Strategija-razvoja-Op%C4%87ine-Visoko-2015-2021.pdf |title=Strategija razvoja grada Visoko |access-date=22. svibnja 2020. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20180713000802/http://visoko.gov.ba/media/461866/Strategija-razvoja-Op%C4%87ine-Visoko-2015-2021.pdf |archivedate=13. srpnja 2018.}}</ref> „Visočka pečenica“ trajni je [[Suhomesnati proizvodi|suhomesnati]] proizvod za koji je udruženje prerađivača mesa s područja grada Visoko „ViPS“ (Visočka pečenica i sudžuka) podnijelo zahtjev prema Agenciji za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine za dodjelu oznake zemljopisnog porijekla za „Visočku pečenicu“.<ref>{{Cite journal |last=Brenja |first6=Amir |pages=386–396 |issue=4 |volume=XXI |language=hr |journal=Meso : prvi hrvatski časopis o mesu |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=326471 |title=Zaštita zemljopisnog podrijetla „Visočke pečenice“ – put do brenda |date=2019-07-30 |last6=Ganić |first=Dragan |first5=Munevera |last5=Begić |first4=Emir |last4=Patković |first3=Amir |last3=Čaušević |first2=Marina |last2=Krvavica |issn=1332-0025}}</ref><ref>{{Cite journal |last=Begić |first=Munevera |last2=Zorlak |first2=Alma |last3=Ganić |first3=Amir |date=2018-02-19 |title=Utjecaj različitih količina dodane kuhinjske soli na senzorna svojstva 'Visočke pečenice' |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=286931 |journal=Meso : prvi hrvatski časopis o mesu |language=hr |volume=XX |issue=1 |pages=50–57 |doi=10.31727/m.20.1.3 |issn=1332-0025}}</ref> U Visokom je zaključno s 2020. godinom bilo 45 registriranih obrtničkih prerađivača mesa.<ref>{{Cite web |url=https://www.agroklub.ba/prehrambena-industrija/visocka-pecenica-prepoznatljiv-bih-proizvod-uskoro-zasticen-oznakom-porijekla/57602/ |title=Visočka pečenica - prepoznatljiv BiH proizvod uskoro zaštićen oznakom porijekla |last=Pašalić |first=Adi |year=2020 |website=Agroklub.ba |language=boš. |accessdate=2020-05-22}}</ref> [[Visočka pečenica]] je postala službeno zaštićeni proizvod 5. lipnja 2020.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Livanjski sirevi, visočka pečenica i nevesinjski krompir službeno zaštićeni proizvodi |url=https://www.bljesak.info/gospodarstvo/poljoprivreda/prvi-bosanskohercegovacki-prehrambeni-proizvodi-zasticeni-oznakama-podrijetla-i-zemljopisnog-podrijetla/314111 |language=en |accessdate=2020-06-09}}</ref> [[Datoteka:VisokoTransport.jpg|mini|Zgrada na desnoj strani bila je u vlasništvu raspuštene tvrtke "Velepromet" iz doba [[Radničko samoupravljanje|radničkog samoupravljanja]].]] === Poljoprivreda === Najkvalitetnije poljoprivredno zemljište nalazi se uz dolinu rijeke Bosne i Fojnice, te njihovih pritoka (gornje i donje moštransko, dobrinjsko i radovljansko područje). Visoko ima oko 0,22 hektara poljoprivrednog zemljišta po glavi stanovnika. U Zeničko-dobojskoj županiji, Visoko se nalazi u samom vrhu kada je riječ o proizvodnji [[krumpir]]a, [[Paprika|paprike]], [[Plava djetelina|plave djeteline]] i [[grah]]a.<ref name=":8">{{Cite journal |year=2014 |title=Strategija razvoja grada Visoko |url=http://visoko.gov.ba/media/461866/Strategija-razvoja-Op%C4%87ine-Visoko-2015-2021.pdf |journal=Grad Visoko |pages=33-43 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180713000802/http://visoko.gov.ba/media/461866/Strategija-razvoja-Op%C4%87ine-Visoko-2015-2021.pdf |archive-date=13. srpnja 2018. |access-date=22. svibnja 2020.}}</ref> Plodna ravnica u slivu rijeke Bosne na području Moštra poznata je po uzgajanju kvalitetne paprike.<ref>{{Cite web |url=https://www.agroklub.ba/povrcarstvo/mostranska-paprika-brend-ili-mit/30263/ |title="Moštranska paprika" brend ili mit? |last=Pašalić |first=Adi |year=2017 |website=Agroklub.ba |language=boš. |accessdate=2020-05-22}}</ref> === Turizam === Iako Visoko kao grad nikada nije bilo turističko mjesto, ono ipak ima mnogo turističkih atrakcija. Najviše ih je vezano za srednjovjekovnu Bosnu, tako da na brdu Visočici još uvijek ima ruševina stare tvrđave (dio je sačuvan u Visočkom muzeju), a u Milama je pronađen [[Tvrtkov grob]] kao i srednjovjekovno naselje. ==== Piramide u Visokom ==== {{Glavni|Bosanske piramide|Park Ravne 2}}U novije vrijeme velika turistička atrakcija u Visokom su okolna brda kao što je [[Grad (brdo kod Visokog)|Visočica]], zbog tvrdnji pseudoistraživača [[Semir Osmanagić|Semira Osmanagića]] kako se nedaleko od grada Visokog nalazi više piramida izgrađenih ljudskom rukom u davnoj prošlosti. Ozbiljnija znanstvena istraživanja su pokazala da u okolici Visokog ne postoje piramide kao ni građevine sličnog podrijetla.<ref>[http://subrosa.dailygrail.com/download.html Pyramid No More], Sub Rosa, Issue 6, listopad 2006.</ref><ref name="The great Bosnian pyramid scheme">[http://www.britarch.ac.uk/ba/ba92/feat3.shtml The great Bosnian pyramid scheme] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070712211737/http://www.britarch.ac.uk/ba/ba92/feat3.shtml |date=12. srpnja 2007. }} Anthony Harding, British Archaeology studeni/prosinac 2006.</ref><ref>John Bohannon, [http://www.sciencemag.org/cgi/content/summary/313/5794/1718 Mad About Pyramids], Science Magazine, 22 rujan 2006.</ref> Štoviše, dio akademske zajednice je kritizirao bosanskohercegovačke vlasti jer podupiru opovrgnute tvrdnje o piramidama u Visokom.<ref>[http://www.e-a-a.org/statement.pdf Declaration from the European Association of Archaeologists] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110717134402/http://www.e-a-a.org/statement.pdf |date=17. srpnja 2011. }}, 11. prosinac 2006.</ref> Fondacija je svoju turističku ponudu proširila otvaranjem parka "[[Park Ravne 2|Ravne 2]]", a broj turista je oko 50.000 na godišnjoj razini. Na vodećoj svjetskoj web stranici za smještajne kapacitete, do 2012. nije bilo nijednog smještajnog kapaciteta iz Visokog. U 2015. bilo ih je 45, u 2016. 70, u 2017. 95, a u 2018. 158 smještajnih kapaciteta (hotela, motela, hostela, apartmana, kuća, vikendica, stanova, kreveta, kampova).<ref name=":0" /> Sve veći broj turista je poboljšao kakvoću turističke infrastrukture, tako da Visoko u svom središtu ima turistički info pult, a zahvaljujući suradnji Fondacije s gradskim, županijskim i federalnim vlastima pristupilo se sustavnom rješavanju turističke infrastrukture: asfaltiranju puteva, izgradnji zaobilaznice da bi bila formirana pješačka zona ispred tunela Ravne (koja je otvorena u ožujku 2019.), izgradnji parkirališnog prostora, početku radova na novom regulacijskom planu za kompleks Ravne, itd.<ref name=":0" /> U prvih sedam mjeseci 2021. broj turista koji su posjetili Visoko iznosio je 30.000.<ref>{{Citiranje weba |last=Visoko.co.ba |title=Zvanični podaci: U prvih sedam mjeseci 2021. godine Visoko posjetilo oko 30.000 turista |url=https://visoko.co.ba/zvanicni-podaci-u-prvih-sedam-mjeseci-2021-godine-visoko-posjetilo-oko-30-000-turista/ |access-date=2021-08-13 |website=Visoko.co.ba |language=bs-BA |archive-date=3. listopada 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20211003200042/https://visoko.co.ba/zvanicni-podaci-u-prvih-sedam-mjeseci-2021-godine-visoko-posjetilo-oko-30-000-turista/ |url-status=dead }}</ref> == Obrazovanje == {{Glavni|Franjevačka klasična gimnazija u Visokom}} O postojanju visokog učilišta u Bosni prije osam stoljeća ne postoji mnogo podataka, ali ono što je dostupno potvrđuje izuzetnu činjenicu da je “u mjestu koje se zove Bosna” (Visoko) već [[1175.]] godine postojalo visoko učilište Crkve bosanske. Čini se da je to bilo u Moštru, i neki [[autor]]i idu dotle da ga proglašavaju sveučilištem.<ref name="Kubat">Semira Kubat: [https://www.vipromo.ba/razlog-za-ponos-srednjovjekovni-univerzitet-u-mostru-kod-visokog/ '' RAZLOG ZA PONOS: Srednjovjekovni univerzitet u Moštru kod Visokog''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200611005302/https://www.vipromo.ba/razlog-za-ponos-srednjovjekovni-univerzitet-u-mostru-kod-visokog/ |date=11. lipnja 2020. }} Gradski web portal ViPromo, Visoko. 20. veljače 2019. Pristupljeno 11. lipnja 2020.<br>Napomena: Autorica u tekstu ne rabi pojmove "bosanski krstjani" ni "Crkva bosanska", nego "bosanska vjerska organizacija", "bosanska vjera".</ref> Povijesni izvori govore o “mjestu koje se zove [[Bosna]]”, pored toga što se u dokumentima iz tog vremena spominje “zemlja Bosna”. Srednjovjekovno naselje pod tim nazivom povjesničari su locirali u [[Visočko polje]] i njegovo pribrežje i to je najstariji i najuži sadržaj pojma Bosna. Ovakvi izvori i tumačenja ostavljaju mogućnost da je u to vrijeme pojam Bosna bio dvoznačan: pod jednim, širim, se podrazumijevala suverena država, a pod užim zbir lokaliteta (Biskupići, Mile, [[Moštre]] i Visoki) koji su zajednički činili političko, duhovno i trgovinsko središte države Bosne. O postojanju visokog učilišta (sveučilišta po nekima) u Bosni, izravno ili neizravno, govore četiri povijesna izvora koji su zapravo izvješća i bilješke protivnika Crkve bosanske. Bosanske arhive progutalo je vrijeme, ratovi i pustošenja stranih vojska. Iz malobrojnih dostupnih izvora izvodi se zaključak da su se predavanja odnosila na područje vrlo široko shvaćene teologije, prije svega etike, medicine i sakramentologije. Predavanja su držana na latinskom jeziku zbog mnogih stranih studenata.<ref name="Kubat"/> [[Datoteka:Franjevačka_kl._gimnazija_i_Sjemenište,_samostan_sv._Bonaventure,_Visoko.jpg|mini|Franjevačka klasična gimnazija i Sjemenište u Visokom]] Zahvaljujući određenim izvorima u kojima su sačuvana imena prepisivača rukopisa koji su prepisivali u Visokom i okolnim mjestima može se zaključiti da je prva visočka [[medresa]] osnovana prije [[1651.]] godine.<ref name="ReferenceA">Durajlić, Islamski sakralni objekti iz osmanlijskog perioda na području općine Visokog, 201.</ref> Medresa Ahmed-efendije podignuta je 1838. godine zahvaljujući dobrovoljnim prilozima visočkih muslimana te je iste godine i otvorena.<ref name="ReferenceA" /> U medresi je bila knjižnica koju je 1840. godine u[[vakuf]]io Mustafa-paša Babić. Godine 1881. počela je s radom ''Općinska škola'' u Visokom. Bila je smještena u kući Hasan-bega Zečevića. ''Općinska pučka škola'' izgrađena je krajem 1885. a konačna dogradnja završena 1886. Godine 1910. učenici su ušli u novu "veliku školu" na Kraljevcu. Škola na Kraljevcu dograđivana je 1961., 1971., te 1975./76. godine. Odlukom Općinskog vijeća od 20. siječnja 1993. škola nosi naziv Osnovna škola "Kulin Ban" Visoko. [[Franjevci|Franjevačka]] gimnazija je u Visoko preseljena iz Guče Gore 1900. godine. Do tada je u Gučoj Gori radila kao petorazredna, ovdje radi kao šestorazredna do školske 1913./14. kada se upisuje sedmi razred, a 1914./15. i osmi razred. Poslije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] Gimnazija je nastavila s radom, a 1924. godine njoj je bilo priznato pravo javnosti. U socijalističkoj Jugoslaviji gimnaziji je nakratko onemogućeno djelovanje, da bi [[1947.]] gimnazija dobila dopuštenje ali uz mnoga ograničenja. [[Gimnazija]] u Visokom osnovana je 1960. godine. Škola se sastoji od opće i filološke gimnazije. Godine 1971. izvršena je spajanje Gimnazije i Škole učenika u privredi i dobila naziv Srednjoškolski centar ''Janko Balorda''. koji se 1993. godine mijenja u ''SŠC Hazim Šabanović.'' Gradska [[knjižnica]] Visoko osnovana je 1946. godine koja danas posjeduje oko 60.000 monografskih publikacija, preko 200 naslova serijskih publikacija, značajan broj neknjižne i zvučne i slikovne građe.<ref>{{Cite web |url=http://visoko.gov.ba/pregled-novosti/decembar-2015/ju-gradska-biblioteka-visoko-prva-po-stru%C4%8Dnom-kadru-u-zdk.aspx |title=JU'' Gradska biblioteka'' Visoko prva po stručnom kadru u ZDK |website=visoko.gov.ba |language=en |accessdate=2019-05-06 |url-status=dead}}</ref> == Kultura == === Nacionalni spomenici === [[Datoteka:Reconstruction_of_church_in_Mile.JPG|mini|Rekonstrukcija crkve u Milama]] [[Datoteka:Tabhanska_mosque_in_Visoko,_Bosnia.jpg|poveznica=https://bs.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Tabhanska_mosque_in_Visoko,_Bosnia.jpg|mini|Tabačka džamija u Visokom, nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]] Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika je uvrstila ukupno osam nacionalnih spomenika koji se nalaze u Visokom. [[Mile (Visoko, BiH)|Mile]] su bile kraljevsko stolno i saborno mjesto ''Velikog rusaga bosanskog'',<ref>{{Citiranje knjige |title=Bosna Franciscana |year=2003 |url=https://books.google.ba/books?id=oVjZAAAAMAAJ&dq=velmo%C5%BEe+rusaga+bosanskog&focus=searchwithinvolume&q=%22velmo%C5%BEe+rusaga+bosanskog%22 |edition=Bosna Franciscana, knjiga 11, publikacija 19 |language=hr |pages=80 |publisher=Franjevačka teologija Sarajevo. |location=Sarajevo}}</ref> te krunidbeno i grobno mjesto vladara za vrijeme države u srednjovjekovnoj Bosni. Osim toga, u to vrijeme u Milima se nalazio i [[Franjevački samostan i crkva sv. Nikole u Milima|franjevački samostan]], a od 1340. biva središte vikarije. [[Datoteka:Šerefudin's_White_Mosque.jpg|alt=|mini|[[Šerefudinova Bijela džamija]]]] Arhitektonski najvrjedniji objekt u Visokom je [[Šerefudinova Bijela džamija]], djelo bosanskohercegovačkog arhitekte [[Zlatko Ugljen|Zlatka Ugljena]]. Džamija je sagrađena 1980. godine. Dobitnica je više nagrada, a najpoznatija je međunarodna [[Aga Khanova nagrada za arhitekturu]], jedna od najprestižnijih nagrada čija je svrha prepoznavanje izvrsnih arhitektonskih građevina i daljnje ohrabrivanje gradnje u [[Islamsko društvo|islamskim društvima]]. [[Franjevački samostan i crkva sv. Bonaventure u Visokom|Samostan sv. Bonaventure]] je katolički vjerski objekt u [[Vrhbosanska nadbiskupija|Vrhbosanskoj nadbiskupiji]] i proglašen je za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]. Nacionalni spomenik se sastoji od zgrade Samostana s gimnazijom i sjemeništem, pripadajuće crkve i pokretnog naslijeđa koje čini zbirka slika starih majstora. [[Datoteka:Church_of_St._Procopius.jpg|mini|Crkva svetog Prokopija]] Crkva svetog Prokopija izgrađena je 1857. godine (1853.) nalazi se u Visokom i predstavlja hram [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]], pripada [[Mitropolija dabrobosanska|Dabrobosanskoj mitropoliji]] te je sjedište Visočke parohije. === Kulturne manifestacije === Svake godine u razdoblju srpanj – kolovoz u Visokom organizira se tradicionalna manifestacija ''[[Visočko ljeto]]''. Sastoji se od dana trgovine, kulture i športa, u okviru kojih se organizuje tradicionalni oblik prodaje roba široke potrošnje za vrijeme dana trgovine, a različiti sadržaji: kazališne predstave, filmske projekcije, slikovne izložbe, glazbeni koncerti, športske manifestacije, revijalne utakmice športaša i športskih klubova Grada Visoko za vrijeme dana kulture i športa. Udruženje građana Ars Tragovi svake godine u mjesecu studenome organizira kulturnu manifestaciju ''[[Dani Zaima Muzaferije]]'' u čast filmskom, televizijskom, i kazališnom glumcu [[Zaim Muzaferija|Zaimu Muzaferiji]], koji je živio i radio u Visokom. Tijekom ove manifestacije organizira se promocije, kazališne predstave, filmske projekcije, što je prigoda za okupljanje umjetnika, pisaca, glumaca, i redatelja. === Glazba === U Mulićima djelovao je [[Institut sevdaha|Institut sevdaha]] [[Omer Pobrić|Omera Pobrića]] koji se bavio očuvanjem [[Bošnjaci|bošnjačke]] glazbene tradicije i [[sevdalinka|sevdalinke]]. === Muzeji === {{glavni|Zavičajni muzej u Visokom}}U Visokom postoji [[Zavičajni muzej u Visokom|Zavičajni muzej]] u kome se nalazi brojno kulturno povijesno naslijeđe Visokog, ali i Bosne. Muzej je osnovan [[1953.]] godine, a najveće zasluge pripadaju inicijativnom odboru u kome su bili Vaso Radić, Salko Oruč, Hasan Šahinović, Avdo Čakić i drugi. Prvi [[kustos]] muzeja je bio [[Anton Smodič]] koji je pokrenuo neke od prvih projekata koji su uključivali katalogiziranje, uređivanje zbirkâ, prikupljanje materijala i tehničkih crteža. Vrijednosti koje se nalaze u muzeju su najviše u svezi sa [[Visoko u srednjem vijeku|srednjovjekovnom državom Bosnom]], zbog činjenice da je [[Visočka dolina]] bilo jedno od središta [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|države u srednjovjekovnoj Bosni]]. U muzeju se čuvaju mnogi predmeti i dokumenti iz srednjovjekovnog vremena, kao i fragmenti ruševina staroga grada [[Visoki|Visokog]]. Fond Zavičajnog muzeja obuhvaća muzejsku građu, sastavljenu od oko 2500 popisanih izložaka, dok sama arheološka zbirka broji preko 100.000 fragmenata, prikupljenih sa šireg područja visočkog područja.<ref>{{Cite web |url=http://visoko.gov.ba/%C5%BEivot-u-op%C4%87ini/javne-ustanove.aspx#JU1 |title=Javne ustanove |website=visoko.gov.ba |language=en |accessdate=2019-05-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190426082936/http://visoko.gov.ba/%C5%BEivot-u-op%C4%87ini/javne-ustanove.aspx#JU1 |archivedate=2019-04-26 |url-status=dead}}</ref> Osnovna djelatnost muzeja je prikupljanje, obrada, zaštita, čuvanje i prezentiranje, muzejskog materijala, zaštita kulturne baštine, znanstveno-istraživački rad, te pedagoška i izdavačka djelatnost. === Mediji === * [[Radio i televizija Visoko]] == Šport == Organizirano bavljenje športom i fizičkom kulturom u Visokom počinje otvaranjem konfesionalnih i državnih škola u koje se uvodi i nastavni predmet tjelesni odgoj "gombanje". Osim rukometa i nogometa, najuspješniji šport u Visokom je [[zrakoplovno modelarstvo]]. [[Aero klub "Izet Kurtalić"]] jedan je od najuspješnijih bosanskohercegovačkih zrakoplovnih klubova, a najveće uspjehe ostvario pobjedama na svjetskim prvenstvima u F1B kategoriji 1996. i 1999. godine. Član tog kluba i bivši načelnik Visokog Kenan Jusufbašić bio je osam puta prvak Jugoslavije i 15 puta prvak s klubom "Izet Kurtalić" u Bosni i Hercegovini. Godine 1996. osvojio je zlatnu medalju na Europskom prvenstvu u Italiji. U sklopu reprezentacije BiH osvojio je 1997. i 1999. godine Svjetsko prvenstvo u zrakoplovnom modelarstvu.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Klub iz Visokog 60 godina ispunjava san o visinama |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/klub-iz-visokog-60-godina-ispunjava-san-o-visinama/140329017 |language=bs-BA |accessdate=2020-06-16}}</ref> Na osnovu tih rezultata proglašen je za najboljeg športistu godine u Bosni i Hercegovini 1999. godine.<ref>{{Citiranje weba |url=https://magazinplus.eu/in-memoriam-kenan-jusufbasic-svjetski-i-evropski-prvak-u-aviomodelarstvu/ |title=In memoriam: Kenan Jusufbašić – Svjetski i evropski prvak u aviomodelarstvu |date=2020-01-23 |work=magazinplus.eu |language=boš.}}</ref> Održava se ''Novogodišnji malonogometni turnir "Memorijal Midhat Ahić"''. U Visokom su tri teniska terena sa tri različite podloge.<ref>{{Citiranje weba |url=https://visoko.ba/video-visoko-sa-tri-teniska-terena-sa-tri-razlicite-podloge-postaje-unikatno-na-balkanu/ |title=Arhivirana kopija |access-date=27. travnja 2025. |archive-date=10. kolovoza 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250810143411/https://visoko.ba/video-visoko-sa-tri-teniska-terena-sa-tri-razlicite-podloge-postaje-unikatno-na-balkanu/ |url-status=dead }}</ref> === Rukomet === [[Datoteka:Handball_Club_Bosna_from_Visoko_playing_at_their_home_Mladost_hall.jpg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Handball_Club_Bosna_from_Visoko_playing_at_their_home_Mladost_hall.jpg|mini|Najpopularniji i najuspješniji šport u Visokom je rukomet. [[RK Bosna Visoko]] bila je dva puta prvak BiH 1997. i 1999, i tri puta pobjednik Kupa Bosne i Hercegovine 1995, 1998, i 2001.]] {{Glavni|RK Bosna Visoko}} [[Datoteka:Stadium_Luke_in_Visoko_and_it's_training_field.jpg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Stadium_Luke_in_Visoko_and_it's_training_field.jpg|mini|Stadion Luke gdje [[NK Bosna Visoko|NK Bosna]] igra svoje domaće utakmice. Najveći uspjeh kluba je osvajanje Kupa Bosne i Hercegovine 1999.]] Najuspješniji šport u Visokom je rukomet, gdje je rukometni klub Bosna od svog osnivanja imao značajne rezultate. Klub je proveo 7 sezona u prvoj rukometnoj ligi Jugoslavije, pri tome ostvarujući značajne uspjehe u Kupu Savezne Republike BiH, osvojivši ga [[1965.]], [[1968.]], [[1971.]] i [[1982.]] godine, a do finala jugoslavenskog kupa došli su 1965. godine gdje su poraženi od Medveščaka. Najbolji plasman u prvenstvu ostvarili su u sezoni 1974./75. kada su osvojili 4. mjesto. Klub je zbog ratnoj dešavanja na kratko prekinuo svoj rad. Poslije 1994. godine klub je nastavio s uspješnim radom, i osvojio ligu Bosne i Hercegovine dva puta, 1997. i 1999. godine, a [[Kup Bosne i Hercegovine u rukometu|Kup Bosne i Hercegovine]] tri puta, [[1995.]], [[1998.]], [[2001.]] Najbolji plasman u europskim takmičenjima ostvarili su u sezoni 1999/2000 došavši do 1/8 finala [[Kup EHF|Kupa EHF]], gdje su izgubili od budućeg prvaka RK Metkovića ukupnim rezultatom 48:44.<ref>{{Cite web |url=http://www.eurohandball.com/ec/ehfc/men/1999-00/round/2/1/8-finals |title=European Handball Federation - 1999/00 Men's EHF Cup / 1/8-finals |website=www.eurohandball.com |language=en |accessdate=2019-05-01 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190501175418/http://www.eurohandball.com/ec/ehfc/men/1999-00/round/2/1/8-finals |archivedate=1. svibnja 2019.}}</ref> === Nogomet === {{Glavni|NK Bosna Visoko}} Prva nogometna utakmica u Visokom odigrana je [[1923.]] godine kada se formira i prvi nogometni klub [[NK Jadran Visoko|Jadran]]. Godine [[1934.]] formira se i drugi nogometni klub [[NK Radnički Visoko|Radnički]]. Godine [[1953.]] dolazi do spajanja ova dva kluba i tako nastaje nogometni klub Bosna. Nogometni klub Bosna je svoje najveće uspjehe doživio osvojivši nogometni [[Kup NS BiH (1994. – 2000.)|Kup NS Bosne i Hercegovine]] [[1999.]], kao i [[Superkup Bosne i Hercegovine u nogometu|Superkup]] iste godine, u obje utakmice pobijedivši [[FK Sarajevo]]. == Poznate osobe == {{Div col|cols=3}} *[[Milaš Radomirić]], trgovac, srednji vijek *[[Nasuh Matrakčija]], osmanlijski polimat *[[Mustafa Cerić]], bivši [[reis-ul-ulema]] *[[Ajas-beg]], osmanski sandžak-beg *[[Gordana Muzaferija]], kazališna redateljica *[[Zaim Muzaferija]], glumac *[[Enes Begović]], pjevač *[[Armin Muzaferija]], pjevač *[[Ugo Vlaisavljević]], filozof *[[Avdo Smailović]], skladatelj *[[Hazim Šabanović]], povjesničar *[[Elvedina Muzaferija]], alpska skijašica *[[Haris Mujezinović]], košarkaš *[[Marko Batina]], košarkaš *[[Zdenko Antović]], rukometaš *[[Faruk Ihtijarević]], nogometaš *[[Slaviša Vukićević]], nogometaš *[[Ivan Tomislav Međugorac]], fratar, znanstvenik, pisac *[[Faris Pinjo]], glumac, pjevač *[[Visočki mučenici]] {{Div col end}} ==Izvori== {{izvori}} === Literatura === === Opće monografije i sinteze o Visokom === {{Refbegin|30em}} * {{Citiranje knjige|title=Visoko i okolina kroz historiju. 1, Prethistorija, antika i srednji vijek|editor-last=Anđelić|editor-first=Pavao|editor2-last=Bojanovski|editor2-first=Ivo|editor3-last=Čović|editor3-first=Borivoj|editor4-last=Marijanović|editor4-first=Brunislav|location=Visoko|publisher=Skupština opštine Visoko|year=1984|pages=322|url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/nubbih/1024226802}} * {{Citiranje knjige|title=Visoko i okolina kroz historiju. 2, Osmanski period|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2021|pages=360|url=https://zavicajnimuzej.com/izdavackadjelatnost/Visoko-i-okolina-2.pdf}} * {{Citiranje knjige|title=Visoko i okolina kroz historiju. 3, Austrougarski period i period Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca/Jugoslavije|editor-last=Ganić|editor-first=Đenana|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2024|pages=387|isbn=978-9926-8494-3-6|url=https://www.academia.edu/126839418/Visoko_i_okolina_kroz_historiju_3_Austrougarski_period_i_period_Kraljevine_Srba_Hrvata_i_Slovenaca_Jugoslavije|url-status=dead}} * {{Citiranje knjige|last=Kreševljaković|first=Hamdija|title=Visoko|location=Sarajevo|publisher=Islamska dionička štamparija|year=1934|url=https://www.bosanskehistorije.com/ebiblioteka/visoko-hamdija-kresevljakovic-1934pdf/}} * {{Citiranje knjige|last=Filipović|first=Milenko S.|title=Visočka nahija|series=Naselja i poreklo stanovništva|volume=25|location=Beograd|publisher=Srpska kraljevska akademija|year=1928|url=https://www.bosanskehistorije.com/ebiblioteka/visocka-nahijamilenko-filipovic/}} * {{Citiranje knjige|last=Filipović|first=Milenko S.|title=Visočka nahija|series=Biblioteka Trag|location=Visoko|publisher=Mak|year=2002|isbn=9789958977701|url=https://www.bosanskehistorije.com/ebiblioteka/visocka-nahijamilenko-filipovic/}} * {{Citiranje knjige|title=Kulturno-historijsko naslijeđe na području opštine Visoko|work=Prostorni plan opštine Visoko za period od 1986. do 2000, odnosno 2015. godine|location=Sarajevo|publisher=Skupština opštine Visoko|year=1986}} * {{Citiranje knjige|last=Ahić|first=Tarik|last2=Handžija|first2=Ahmed|last3=Smajović|first3=Munib|title=Visoko: privredno-kulturni informator|location=Visoko|year=1998}} * {{Citiranje knjige|last=Klepo|first=Lidija|last2=Drugović|first2=Jasmina|title=Gradska biblioteka Visoko 1946—2016|location=Visoko|year=2021|pages=149}} === Prapovijest, Okolište i arheologija Visočke kotline === * {{Citiranje knjige|last=Marijanović|first=Brunislav|chapter=Mlađe kameno doba|title=Visoko i okolina kroz historiju. 1, Prethistorija, antika i srednji vijek|location=Visoko|publisher=Skupština opštine Visoko|year=1984|pages=13—29|url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/nubbih/1024226802}} * {{Citiranje knjige|last=Čović|first=Borivoj|chapter=Bakreno, bronzano i željezno doba|title=Visoko i okolina kroz historiju. 1, Prethistorija, antika i srednji vijek|location=Visoko|publisher=Skupština opštine Visoko|year=1984|pages=29—49|url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/nubbih/1024226802}} * {{Citiranje časopisa|last=Benac|first=Alojz|title=Prilozi za proučavanje neolita u dolini rijeke Bosne|journal=Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine|volume=20|location=Sarajevo|year=1965|pages=261—275}} * {{Citiranje časopisa|last=Benac|first=Alojz|title=Okolište, Moštre, Visoko|journal=Arheološki pregled|volume=8|location=Beograd|year=1966|pages=21—22}} * {{Citiranje časopisa|last=Perić|first=Slaviša|title=Novi nalazi s Okolišta kod Visokog|journal=Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, nova serija, Arheologija|volume=40—41|location=Sarajevo|year=1986|pages=15—22|url=https://zemaljskimuzej.ba/publikacije/gzm-ns-a-40-41-1985-86/}} * {{Citiranje časopisa|last=Kujundžić-Vejzagić|first=Zilka|last2=Müller|first2=Johannes|last3=Rassmann|first3=Knut|last4=Schüler|first4=Tim|title=Okolište — iskopavanje i geofizička prospekcija centralnobosanskog tel-naselja iz prve polovine petog milenija prije nove ere|journal=Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja|volume=33|location=Sarajevo|year=2004|pages=13—31}} * {{Citiranje časopisa|last=Hofmann|first=Robert|last2=Kujundžić-Vejzagić|first2=Zilka|last3=Müller|first3=Johannes|last4=Müller-Scheeßel|first4=Nils|last5=Rassmann|first5=Knut|title=Rekonstrukcija procesa naseljavanja u kasnom neolitu na području centralne Bosne|journal=Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine|location=Sarajevo|url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=59572}} * {{Citiranje weba|last=Hofmann|first=Robert|last2=Kujundžić-Vejzagić|first2=Zilka|last3=Müller|first3=Johannes|last4=Müller-Scheeßel|first4=Nils|last5=Rassmann|first5=Knut|title=Excavations in Okolište and the reconstruction of Late Neolithic settlement processes in the Visoko Basin in Central Bosnia (5200—4500 B.C.)|website=Aegeo-Balkan Prehistory|year=2008|url=https://www.aegeobalkanprehistory.net/index.php?id_art=12&p=article|access-date=27. travnja 2026.|archive-date=13. veljače 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260213044100/http://www.aegeobalkanprehistory.net/index.php?p=article&id_art=12|url-status=dead}} * {{Citiranje knjige|editor-last=Müller|editor-first=Johannes|editor2-last=Rassmann|editor2-first=Knut|editor3-last=Hofmann|editor3-first=Robert|title=Okolište 1: Untersuchungen einer spätneolithischen Siedlungskammer in Zentralbosnien|series=Universitätsforschungen zur prähistorischen Archäologie|volume=228|location=Bonn|publisher=Dr. Rudolf Habelt|year=2013|isbn=978-3-7749-3839-7|url=https://www.academia.edu/3269506/Okoli%C5%A1te_1_Untersuchungen_einer_sp%C3%A4tneolithischen_Siedlungskammer_in_Zentralbosnien}} * {{Citiranje knjige|last=Hofmann|first=Robert|title=Okolište 2: Spätneolithische Keramik und Siedlungsentwicklung in Zentralbosnien|series=Universitätsforschungen zur prähistorischen Archäologie|volume=243|location=Bonn|publisher=Dr. Rudolf Habelt|year=2013|isbn=978-3-7749-3872-4|url=https://www.academia.edu/6025739/Okoli%C5%A1te_2_Sp%C3%A4tneolithische_Keramik_und_Siedlungsentwicklung_in_Zentralbosnien}} * {{Citiranje časopisa|last=Hofmann|first=Robert|title=Okolište — Spätneolithische Keramik und Siedlungsentwicklung in Zentralbosnien: Ergebnisse und Interpretationen|journal=Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja|volume=42|location=Sarajevo|year=2013|url=https://www.anubih.ba/godisnjak/god42/40.20.pdf}} * {{Citiranje časopisa|last=Dreibrodt|first=Stefan|last2=Lubos|first2=Claudia|last3=Hofmann|first3=Robert|last4=Müller-Scheeßel|first4=Nils|last5=Richling|first5=Ira|last6=Nelle|first6=Oliver|title=Holocene river and slope activity in the Visoko Basin, Bosnia-Herzegovina — climate and land-use effects|journal=Journal of Quaternary Science|volume=28|issue=6|year=2013|pages=559—570|doi=10.1002/jqs.2645}} * {{Citiranje časopisa|last=Wolters|first=Stefanie|last2=Bittmann|first2=Felix|title=Pollenanalytische Untersuchungen zur Landschaftsentwicklung im Visoko-Becken / Bosnien-Herzegowina|journal=Bericht der Römisch-Germanischen Kommission|volume=87|year=2008|pages=167—174|url=https://nihk.de/en/research/completed-projects/okoliste-archeaobotany}} * {{Citiranje časopisa|last=Vander Linden|first=Marc|last2=Pandžić|first2=Ivana|last3=Orton|first3=David|title=New radiocarbon dates for the Neolithic period in Bosnia & Herzegovina|journal=Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja|volume=43|location=Sarajevo|year=2014|url=https://www.anubih.ba/godisnjak/god43/Godisnjak%2043-1.pdf}} * {{Citiranje časopisa|last=Prillwitz|first=Susanne|last2=Hofmann|first2=Robert|last3=Müller-Scheeßel|first3=Nils|last4=Müller|first4=Johannes|title=Using the Capability Approach to Conceptualise Inequality in Archaeology: the Case of the Late Neolithic Bosnian Site Okolište, c. 5200—4600 BCE|journal=Journal of Archaeological Method and Theory|volume=23|year=2016|pages=541—560|doi=10.1007/s10816-015-9252-4|url=https://zenodo.org/record/1185714}} * {{Citiranje knjige|last=Müller-Scheeßel|first=Nils|last2=Hofmann|first2=Robert|last3=Müller|first3=Johannes|last4=Rassmann|first4=Knut|chapter=The Socio-Political Development of the Late Neolithic Settlement of Okolište/Bosnia-Hercegowina: Devolution by Transhumance?|title=Tells: Social and Environmental Space|editor-last=Hofmann|editor-first=Robert|editor2-last=Moetz|editor2-first=Fevzi-Kemal|editor3-last=Müller|editor3-first=Johannes|location=Bonn|publisher=Dr. Rudolf Habelt|year=2012|pages=303—330|url=https://www.academia.edu/4449431/The_Socio_Political_Development_of_the_Late_Neolithic_Settlement_of_Okoli%C5%A1te_Bosnia_Hercegowina_Devolution_by_Transhumance}} * {{Citiranje časopisa|last=Hofmann|first=Robert|last2=Whittle|first2=Alasdair|last3=Brück|first3=Joanna|title=Orientation of Neolithic dwellings in Central and Southeast Europe|journal=Quaternary International|volume=560—561|year=2020|pages=216—232|doi=10.1016/j.quaint.2020.06.013|url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1040618220302317}} * {{Citiranje weba|title=Prapovijesno naselje na lokalitetu Okolište u naseljima Okolište i Radinovići, arheološko područje|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/dispBHvisoko1.doc|url-status=dead}} === Antičko doba i rimska uprava === * {{Citiranje knjige|last=Bojanovski|first=Ivo|chapter=Rimsko doba|title=Visoko i okolina kroz historiju. 1, Prethistorija, antika i srednji vijek|location=Visoko|publisher=Skupština opštine Visoko|year=1984|pages=49—99|url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/nubbih/1024226802}} * {{Citiranje časopisa|last=Bojanovski|first=Ivo|title=Rimska cesta dolinom Bosne i njezina topografija|journal=Radovi sa simpozijuma „Srednjovjekovna Bosna i evropska kultura”|location=Zenica|publisher=Muzej grada Zenice|year=1973|pages=393—414}} * {{Citiranje knjige|last=Bojanovski|first=Ivo|title=Bosna i Hercegovina u antičko doba|series=Djela ANUBiH|volume=66|location=Sarajevo|publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|year=1988}} * {{Citiranje knjige|last=Busuladžić|first=Adnan|title=Rimske vile u Bosni i Hercegovini|location=Sarajevo|year=2011}} * {{Citiranje časopisa|last=Kaljanac|first=Adnan|last2=Hadžihasanović|first2=Jesenko|title=Rezultati arheoloških istraživanja na lokalitetu Kundruci kod Visokog: prethodno saopštenje|journal=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=2|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2022|pages=9—71|url=https://www.academia.edu/83790678/Radovi_Zavi%C4%8Dajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_2_2022}} * {{Citiranje časopisa|last=Silajdžić|first=Tarik|title=Svibe — prilozi istraživanju rimske antike na području centralne Bosne|journal=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=2|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2022|pages=72—108|url=https://www.academia.edu/83790678/Radovi_Zavi%C4%8Dajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_2_2022}} * {{Citiranje časopisa|last=Mesihović|first=Salmedin|title=Arduba — „Visoki grad”?|journal=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=3|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2024|pages=9—31|url=https://zavicajnimuzej.com/izdavackadjelatnost/misija-casopisa/}} === Srednjovjekovno Visoko, Mile, Podvisoki i Bosanska država === * {{Citiranje knjige|last=Anđelić|first=Pavao|chapter=Geopolitički položaj Visokog|title=Visoko i okolina kroz historiju. 1, Prethistorija, antika i srednji vijek|location=Visoko|publisher=Skupština opštine Visoko|year=1984|pages=9—11|url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/nubbih/1024226802}} * {{Citiranje knjige|last=Anđelić|first=Pavao|chapter=Srednji vijek — doba stare bosanske države|title=Visoko i okolina kroz historiju. 1, Prethistorija, antika i srednji vijek|location=Visoko|publisher=Skupština opštine Visoko|year=1984|pages=101—311|url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/nubbih/1024226802}} * {{Citiranje časopisa|last=Anđelić|first=Pavao|title=Revizija čitanja Kulinove ploče|journal=Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine|volume=15—16|location=Sarajevo|year=1961|pages=287—316}} * {{Citiranje knjige|last=Anđelić|first=Pavao|title=Bobovac i Kraljeva Sutjeska: stolna mjesta bosanskih vladara u XIV i XV stoljeću|location=Sarajevo|publisher=Veselin Masleša|year=1973}} * {{Citiranje časopisa|last=Anđelić|first=Pavao|title=Krunidbena i grobna crkva bosanskih vladara u Milima (Arnautovićima) kod Visokog|journal=Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, nova serija, Arheologija|volume=34|location=Sarajevo|year=1979|pages=183—247}} * {{Citiranje knjige|last=Anđelić|first=Pavao|title=Studije o teritorijalnopolitičkoj organizaciji srednjovjekovne Bosne|location=Sarajevo|publisher=Svjetlost|year=1982|url=https://pdfcoffee.com/pavao-andeli-studije-o-teritorijalno-politikoj-organizacije-srednjovjekovne-bosne-pdf-free.html}} * {{Citiranje knjige|last=Anđelić|first=Pavao|title=Periodi u kulturnoj historiji Bosne i Hercegovine u srednjem vijeku|location=Sarajevo|publisher=Veselin Masleša|year=1984}} * {{Citiranje knjige|last=Vego|first=Marko|title=Naselja bosanske srednjovjekovne države|location=Sarajevo|publisher=Svjetlost|year=1957}} * {{Citiranje knjige|last=Vego|first=Marko|title=Postanak srednjovjekovne bosanske države|location=Sarajevo|publisher=Svjetlost|year=1982}} * {{Citiranje knjige|last=Vego|first=Marko|title=Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine|location=Sarajevo|publisher=Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|year=1970|url=https://archive.org/details/zbornik_srednjovjekovnih_natpisa_bosne_i_hercegovine-marko_vego}} * {{Citiranje knjige|last=Kovačević-Kojić|first=Desanka|title=Gradska naselja srednjovjekovne bosanske države|location=Sarajevo|publisher=Veselin Masleša|year=1978}} * {{Citiranje knjige|last=Ćirković|first=Sima|title=Istorija srednjovjekovne bosanske države|location=Beograd|publisher=Srpska književna zadruga|year=1964}} * {{Citiranje knjige|last=Filipović|first=Emir O.|title=Bosansko kraljevstvo: historija srednjovjekovne bosanske države|location=Sarajevo|publisher=Mladinska knjiga|year=2017}} * {{Citiranje časopisa|last=Klepo|first=Ervin|title=O urbanističkom razvoju Visokog od XIV do konca XIX stoljeća|journal=Historijska traganja|issue=18|location=Sarajevo|publisher=Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu|year=2019|pages=9—31|url=https://historijskatraganja.iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2024/12/HT18-ClanakErvinKlepo.pdf}} * {{Citiranje časopisa|last=Klepo|first=Ervin|title=Visoko u srednjem vijeku|location=Sarajevo|publisher=Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu|year=2021|url=https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/20_21/his/Ervin-Klepo.pdf}} * {{Citiranje časopisa|last=Klepo|first=Ervin|title=Srednjovjekovni grad Visoko|journal=Spoznaja|year=2025|url=https://spoznaja.unze.ba/article/476/pdf}} * {{Citiranje časopisa|last=Zadro|first=Dejan|title=Srednjovjekovna franjevačka crkva sv. Nikole u Milima (Arnautovići) kod Visokog: kritički osvrt na dosadašnja povijesno-arheološka istraživanja|url=https://www.academia.edu/856482/Srednjovjekovna_franjeva%C4%8Dka_crkva_sv_Nikole_u_Milima_Arnautovi%C4%87i_kod_Visokog_Kriti%C4%8Dki_osvrt_na_dosada%C5%A1nja_povijesno_arheolo%C5%A1ka_istra%C5%BEivanja}} * {{Citiranje časopisa|last=Zadro|first=Dejan|title=Franjevačka crkva i samostan sv. Nikole u Milima kod Visokog|journal=Prilozi Instituta za istoriju u Sarajevu|url=https://prilozi.iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2023/05/33-Prilozi-Naucne-rasprave-DejanZadro.pdf}} * {{Citiranje knjige|last=Jelenić|first=Julijan|title=Kraljevsko Visoko i samostan sv. Nikole|location=Sarajevo|year=1906|url=https://digital.bgs.ba/wp-content/uploads/2022/07/Julijan_Jelenic-Kraljevsko_Visoko_i_samostan_sv_Nikole.pdf}} * {{Citiranje weba|title=Mile, arheološko područje — Krunidbena i grobna crkva bosanskih kraljeva, Arnautovići|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici/show/1341|access-date=27. travnja 2026.|archive-date=30. travnja 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260430082308/https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici/show/1341|url-status=dead}} * {{Citiranje weba|title=Arheološko područje Mile — Krunidbena i grobna crkva bosanskih kraljeva, Arnautovići, općina Visoko|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/ArnautoviciBH%20kompl.pdf|url-status=dead}} * {{Citiranje weba|title=Historijsko područje — Stari grad Visoki, općina Visoko|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|url=https://kons.gov.ba/event/read/101?lang=hr}} === Stećci, nekropole i spomenici kulture === * {{Citiranje knjige|last=Bešlagić|first=Šefik|title=Stećci centralne Bosne|location=Sarajevo|publisher=Zavod za zaštitu spomenika kulture Bosne i Hercegovine|year=1967}} * {{Citiranje knjige|last=Bešlagić|first=Šefik|title=Stećci: kataloško-topografski pregled|location=Sarajevo|publisher=Veselin Masleša|year=1971}} * {{Citiranje knjige|last=Bešlagić|first=Šefik|title=Stećci — kultura i umjetnost|location=Sarajevo|publisher=Veselin Masleša|year=1982}} * {{Citiranje knjige|last=Bešlagić|first=Šefik|title=Leksikon stećaka|location=Sarajevo|publisher=Svjetlost|year=2004}} * {{Citiranje knjige|last=Lovrenović|first=Dubravko|title=Stećci|location=Sarajevo|publisher=Rabic|year=2009}} * {{Citiranje knjige|last=Bujak|first=Edin|title=Stećkopedija: kameno blago stare bosanske države|location=Sarajevo|publisher=Mladinska knjiga|year=2018}} * {{Citiranje časopisa|last=Ganić|first=Đenana|title=Ubikacija, evidentiranje i rekognosciranje stećaka na području općine Visoko s procjenom stanja oštećenja/očuvanosti|journal=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=1|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2020|pages=185—208|url=https://www.academia.edu/51029996/Radovi_Zavicajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_1_2020}} * {{Citiranje časopisa|last=Ganić|first=Đenana|title=Ubikacija, evidentiranje i rekognosciranje stećaka na području općine Visoko s procjenom stanja oštećenja/očuvanosti — III faza|journal=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=2|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2022|pages=109—123|url=https://www.academia.edu/83790678/Radovi_Zavi%C4%8Dajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_2_2022}} * {{Citiranje knjige|last=Čović|first=Borivoj|title=Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine|volume=3|location=Sarajevo|publisher=Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|year=1988}} * {{Citiranje knjige|last=Miletić|first=Nada|chapter=Gorašnica, Ginje — Dvor|title=Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine|volume=3|location=Sarajevo|publisher=Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|year=1988|pages=18}} * {{Citiranje knjige|last=Miletić|first=Nada|chapter=Klisa, Visoko|title=Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine|volume=3|location=Sarajevo|publisher=Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|year=1988|pages=22}} * {{Citiranje knjige|last=Perić|first=Slaviša|chapter=Zagorice|title=Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine|volume=3|location=Sarajevo|publisher=Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|year=1988|pages=28}} === Osmansko razdoblje === * {{Citiranje knjige|last=Husić|first=Aladin|chapter=Visoko i okolina u vrijeme osmanske vladavine: upravna organizacija, konfesionalne, demografske i privredne prilike|title=Visoko i okolina kroz historiju. 2, Osmanski period|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2021|url=https://zavicajnimuzej.com/izdavackadjelatnost/Visoko-i-okolina-2.pdf}} * {{Citiranje časopisa|last=Čar-Drnda|first=Hatidža|title=Teritorijalna i upravna organizacija Visočke nahije do početka XVII stoljeća|journal=Prilozi za orijentalnu filologiju|location=Sarajevo|publisher=Orijentalni institut}} * {{Citiranje knjige|last=Handžić|first=Adem|title=Studije o Bosni: historijski prilozi iz osmansko-turskog perioda|location=Istanbul|year=1994}} * {{Citiranje časopisa|last=Bejtić|first=Alija|title=Osmanlijski spomenici arhitekture u Bosni i Hercegovini|journal=Prilozi za orijentalnu filologiju i istoriju jugoslovenskih naroda pod turskom vladavinom|volume=3—4|location=Sarajevo|publisher=Orijentalni institut|year=1953|pages=229—297}} * {{Citiranje knjige|last=Kreševljaković|first=Hamdija|title=Izabrana djela|volume=2|location=Sarajevo|publisher=Veselin Masleša|year=1991}} * {{Citiranje časopisa|last=Dervišević|first=Haris|title=U ozračju ruhanijetskih harfova: kaligrafija šejha hafiza Zilke Žolje|journal=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=2|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2022|pages=180—193|url=https://www.academia.edu/83790678/Radovi_Zavi%C4%8Dajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_2_2022}} * {{Citiranje časopisa|last=Uzunalić|first=Mustafa|title=Keramičke lule iz Zavičajnog muzeja u Visokom|journal=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=2|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2022|pages=124—138|url=https://www.academia.edu/83790678/Radovi_Zavi%C4%8Dajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_2_2022}} * {{Citiranje časopisa|last=Pulo|first=Mubera|title=Orijentalna zbirka Zavičajnog muzeja u Visokom — katalog dokumenata na arapskom jeziku|journal=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=2|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2022|pages=211—246|url=https://www.academia.edu/83790678/Radovi_Zavi%C4%8Dajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_2_2022}} * {{Citiranje weba|title=Graditeljska cjelina — Tabačka (Tabačica) džamija u Visokom|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Visoko%20TabacicaBH.pdf|access-date=27. travnja 2026.|archive-date=20. srpnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240720205706/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Visoko%20TabacicaBH.pdf|url-status=dead}} * {{Citiranje weba|title=Graditeljska cjelina — Stara džamija sa haremom u Goduši kod Visokog|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|url=https://kons.gov.ba/publication/read/nacionalni-spomenici-lista}} === Austrougarsko razdoblje i Kraljevina Jugoslavija === * {{Citiranje knjige|last=Šehić|first=Zijad|chapter=Visoko u novom carstvu|title=Visoko i okolina kroz historiju. 3, Austrougarski period i period Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca/Jugoslavije|editor-last=Ganić|editor-first=Đenana|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2024|isbn=978-9926-8494-3-6|url=https://www.academia.edu/126839418/Visoko_i_okolina_kroz_historiju_3_Austrougarski_period_i_period_Kraljevine_Srba_Hrvata_i_Slovenaca_Jugoslavije|url-status=dead}} * {{Citiranje knjige|last=Younis|first=Hana|chapter=Visoko i Visočani u austrougarskoj svakodnevici|title=Visoko i okolina kroz historiju. 3, Austrougarski period i period Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca/Jugoslavije|editor-last=Ganić|editor-first=Đenana|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2024|isbn=978-9926-8494-3-6|url=https://www.academia.edu/126839418/Visoko_i_okolina_kroz_historiju_3_Austrougarski_period_i_period_Kraljevine_Srba_Hrvata_i_Slovenaca_Jugoslavije|url-status=dead}} * {{Citiranje knjige|last=Omerović|first=Enes S.|chapter=Visoko u periodu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca/Jugoslavije|title=Visoko i okolina kroz historiju. 3, Austrougarski period i period Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca/Jugoslavije|editor-last=Ganić|editor-first=Đenana|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2024|isbn=978-9926-8494-3-6|url=https://www.academia.edu/126839418/Visoko_i_okolina_kroz_historiju_3_Austrougarski_period_i_period_Kraljevine_Srba_Hrvata_i_Slovenaca_Jugoslavije|url-status=dead}} * {{Citiranje knjige|last=Pulo|first=Mubera|last2=Silajdžić|first2=Tarik|chapter=Školstvo i obrazovanje u kotaru/srezu Visoko 1878—1941|title=Visoko i okolina kroz historiju. 3, Austrougarski period i period Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca/Jugoslavije|editor-last=Ganić|editor-first=Đenana|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2024|pages=195—223|isbn=978-9926-8494-3-6|url=https://www.ceeol.com/search/chapter-detail?id=1300507}} * {{Citiranje knjige|last=Krzović|first=Ibrahim|chapter=Arhitektura Visokog u austrougarskom i međuratnom periodu|title=Visoko i okolina kroz historiju. 3, Austrougarski period i period Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca/Jugoslavije|editor-last=Ganić|editor-first=Đenana|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2024|isbn=978-9926-8494-3-6|url=https://www.academia.edu/126839418/Visoko_i_okolina_kroz_historiju_3_Austrougarski_period_i_period_Kraljevine_Srba_Hrvata_i_Slovenaca_Jugoslavije|url-status=dead}} * {{Citiranje knjige|last=Kardaš|first=Mehmed|chapter=Jezik i pisana baština visočkog kraja|title=Visoko i okolina kroz historiju. 3, Austrougarski period i period Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca/Jugoslavije|editor-last=Ganić|editor-first=Đenana|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2024|isbn=978-9926-8494-3-6|url=https://www.academia.edu/126839418/Visoko_i_okolina_kroz_historiju_3_Austrougarski_period_i_period_Kraljevine_Srba_Hrvata_i_Slovenaca_Jugoslavije|url-status=dead}} * {{Citiranje knjige|last=Efendira-Čehić|first=Habiba|last2=Arnautović|first2=Dženana|chapter=Kultura življenja Visočana i Visočanki krajem XIX i početkom XX stoljeća|title=Visoko i okolina kroz historiju. 3, Austrougarski period i period Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca/Jugoslavije|editor-last=Ganić|editor-first=Đenana|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2024|isbn=978-9926-8494-3-6|url=https://www.academia.edu/126839418/Visoko_i_okolina_kroz_historiju_3_Austrougarski_period_i_period_Kraljevine_Srba_Hrvata_i_Slovenaca_Jugoslavije|url-status=dead}} * {{Citiranje časopisa|last=Arnautović|first=Dženana|title=Nataša Šahinović i njen značaj u zaštiti kulturno-historijskog naslijeđa Visokog|journal=Historijska traganja|location=Sarajevo|publisher=Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu|year=2024|url=https://historijskatraganja.iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2024/12/12-Arnautovic_-HT_2024_online-issue.pdf}} * {{Citiranje knjige|last=Hadžibegović|first=Iljas|title=Bosanskohercegovački gradovi na razmeđu 19. i 20. stoljeća|location=Sarajevo|publisher=Institut za historiju|year=2004}} * {{Citiranje knjige|last=Hauptman|first=Ferdo|title=Privreda i društvo Bosne i Hercegovine u doba austrougarske vladavine 1878—1918|series=Prilozi za istoriju Bosne i Hercegovine|volume=2|location=Sarajevo|publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|year=1987}} * {{Citiranje knjige|last=Juzbašić|first=Dževad|title=Politika i privreda u Bosni i Hercegovini pod austrougarskom upravom|location=Sarajevo|publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|year=2002}} * {{Citiranje knjige|last=Gavranović|first=Berislav|title=Bosna i Hercegovina u doba austrougarske okupacije 1878|series=Građa ANUBiH|volume=18|location=Sarajevo|publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|year=1973}} * {{Citiranje knjige|last=Mandić|first=Mihovil|title=Povijest okupacije Bosne i Hercegovine 1878|location=Zagreb|year=1910}} === Društveni, kulturni i muzejski rad === * {{Citiranje časopisa|last=Efendira-Čehić|first=Habiba|last2=Arnautović|first2=Dženana|title=Kolekcije fotografija, dopisnih karti i razglednica iz Fototeke Zavičajnog muzeja Visoko — prilog proučavanju porodice Vojnović iz Visokog|journal=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=2|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2022|pages=139—179|url=https://www.academia.edu/83790678/Radovi_Zavi%C4%8Dajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_2_2022}} * {{Citiranje časopisa|last=Efendira-Čehić|first=Habiba|last2=Arnautović|first2=Dženana|title=Virtuelna izložba Zavičajnog muzeja u Visokom — Marica Vojnović, Visočanka (1892—1982): zaostavština predmeta i fotografija s kraja 19. i početka 20. stoljeća|journal=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=3|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2024|url=https://zavicajnimuzej.com/izdavackadjelatnost/misija-casopisa/}} * {{Citiranje časopisa|last=Delibašić|first=Esad|title=Odgovor na krizu muzeja: nova muzeologija i ekomuzej|journal=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=2|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2022|pages=194—210|url=https://www.academia.edu/83790678/Radovi_Zavi%C4%8Dajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_2_2022}} * {{Citiranje časopisa|title=Pregled najvažnijih aktivnosti Zavičajnog muzeja u Visokom za period 2020—2022. godine|journal=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=2|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2022|pages=278—283|url=https://zavicajnimuzej.com/izdavackadjelatnost/2024/12/13/radovi-2-zavicajni-muzej-visoko/}} * {{Citiranje časopisa|title=Pregled najvažnijih aktivnosti Zavičajnog muzeja u Visokom za period 2022—2024. godine|journal=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=3|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2024|pages=245—250|url=https://zavicajnimuzej.com/izdavackadjelatnost/misija-casopisa/}} * {{Citiranje weba|title=Zavičajni muzej Visoko — fundus|website=Zavičajni muzej Visoko|url=https://www.zavicajnimuzej.com/fundus/}} * {{Citiranje weba|title=Zavičajni muzej Visoko — historijat|website=Zavičajni muzej Visoko|url=https://www.zavicajnimuzej.com/o-muzeju-2/}} === ''Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko'' === * {{Citiranje časopisa|title=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=1|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2020|issn=2712-1879|url=https://www.academia.edu/51029996/Radovi_Zavicajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_1_2020}} * {{Citiranje časopisa|title=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=2|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2022|issn=2712-1879|url=https://www.academia.edu/83790678/Radovi_Zavi%C4%8Dajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_2_2022}} * {{Citiranje časopisa|title=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|volume=1|issue=3|location=Visoko|publisher=JU Zavičajni muzej Visoko|year=2024|issn=2712-1879|url=https://www.academia.edu/126434337/Radovi_Zavi%C4%8Dajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_3}} * {{Citiranje weba|title=Radovi Zavičajnog muzeja — Visoko|website=JU Zavičajni muzej Visoko|url=https://zavicajnimuzej.com/izdavackadjelatnost/misija-casopisa/}} {{refend}} == Vanjske poveznice == {{commons|Visoko|Visoko}} *[http://www.visoko.gov.ba/ Službena stranica grada Visoko] *[http://www.fraklas-gimnazija.edu.ba/ Franjevačka klasična gimnazija u Visokom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090208154643/http://www.fraklas-gimnazija.edu.ba/ |date=8. veljače 2009. }} {{Visoko}} {{BiH}} [[Kategorija:Visoko (BiH)| ]] [[Kategorija:Općine u Federaciji Bosne i Hercegovine]] 1wnze96pp8naw5djvsb6qjqlw4m5r3m 0 25272 7563836 7516815 2026-07-26T02:13:32Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7563836 wikitext text/x-wiki {{Općina BiH RS | ime = Vlasenica | centar = Vlasenica | načelnik = Mićo Kraljević | površina = ? | stanovništvo = 33.942 (1991.) | gustoća = ? | pošta = 75440 | }} '''Vlasenica''' je gradić i općina u [[istočna Bosna|istočnom]] dijelu [[BiH]]. == Zemljopis == Vlasenica je dobila ime po travi vlasulji koja raste u ovom kraju. Karakteristično obilježje ovog kraja su visoke i guste [[šuma|šume]], koje s ostalim ljepotama i bogatstvima daju posebnu draž Vlasenici. Svojim geografskim položajem i [[nadmorska visina|nadmorskom visinom]] od 668 metara, Vlasenica spada u red brdsko-planinskih gradića. U sjevernom dijelu općine nalazi se veoma plodno područje u kome uspijevaju mnoge vrste [[voće|voća]], [[povrće|povrća]] i drugi korisni usjevi. Dok je južni i jugo-istočni dio bogatiji šumom koja je jedno od najvećih blaga ovog kraja. Vlasenica se nalazi na mjestu gdje se put, koji iz doline rijeke [[Drina|Drine]] vodi prema [[Sarajevo|Sarajevu]] dijeli u dva kraka pa jedan produžava k jugu prema [[Han Pijesak|Han Pijesku]], [[Sokolac|Sokocu]] i Sarajevu, a drugi nešto zapadnijim smjerom [[Kladanj]] – [[Olovo (BiH)|Olovo]] – Sarajevo. == Stanovništvo == {{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Vlasenica}} Prema popisu stanovništva iz [[1991.]] godine, općina Vlasenica imala je 33.942 stanovnika, raspoređenih u 92 naselja. {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Stanovništvo općine Vlasenica''' |- | '''godina popisa''' | '''[[1991.]]''' | '''[[1981.]]''' | '''[[1971.]]''' |- |'''Muslimani''' |18.727 (55,17 %) |15.337 (50,28 %) |12.881 (48,38 %) |- |'''Srbi''' |14.359 (42,30 %) |13.531 (44,36 %) |13.431 (50,44 %) |- |'''Hrvati''' |39 (0,11 %) |44 (0,14 %) |42 (0,15 %) |- |'''Jugoslaveni''' |340 (1,00 %) |889 (2,91 %) |17 (0,06 %) |- |'''ostali i nepoznato''' |477 (1,40 %) |697 (2,28 %) |252 (0,94 %) |- |'''ukupno''' |'''33.942''' |'''30.498''' |'''26.623''' |} ====Vlasenica (naseljeno mjesto), nacionalni sastav==== {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Vlasenica''' |- | '''godina popisa''' | '''[[1991.]]''' | '''[[1981.]]''' | '''[[1971.]]''' |- |'''Muslimani''' |4800 (60,69 %) |3435 (57,25 %) |2774 (69,76 %) |- |'''Srbi''' |2743 (34,68 %) |1793 (29,88 %) |1124 (28,26 %) |- |'''Hrvati''' |26 (0,32 %) |18 (0,30 %) |12 (0,30 %) |- |'''Jugoslaveni''' |242 (3,05 %) |578 (9,63 %) |5 (0,12 %) |- |'''ostali i nepoznato''' |98 (1,23 %) |176 (2,93 %) |61 (1,53 %) |- |'''ukupno''' |'''7909''' |'''6000''' |'''3976''' |} == Naseljena mjesta == Stanje iz 1992., nakon izdvajanja općine [[Milići]]: [[Bakići (Vlasenica, BiH)|Bakići]], [[Brda (Vlasenica, BiH)|Brda]], [[Cerska]], [[Dragaševac]], [[Drum (Vlasenica, BiH)|Drum]], [[Durakovići (Vlasenica, BiH)|Durakovići]], [[Durići]], [[Džemat (Vlasenica, BiH)|Džemat]], [[Gobelje]], [[Grabovica (Vlasenica, BiH)|Grabovica]], [[Gradina (Vlasenica, BiH)|Gradina]], [[Jasen (Vlasenica, BiH)|Jasen]], [[Klještani]], [[Kojčevina]], [[Kozja Ravan]], [[Kulina (Vlasenica, BiH)|Kulina]], [[Kuljančići]], [[Majstorovići]], [[Mišari]], [[Mršići]], [[Neđeljišta]], [[Odžak (Vlasenica, BiH)|Odžak]], [[Peševina]], [[Pijuke]], [[Plakalovići]], [[Podcrkvina]], [[Pustoše]], [[Rača (Vlasenica, BiH)|Rača]], [[Rašića Gaj]], [[Rogosija]], [[Simići]], [[Šadići Donji]], [[Šadići Gornji]], [[Tikvarići]], [[Tugovo]], [[Turalići (Vlasenica, BiH)|Turalići]] (dio), '''Vlasenica]''' i [[Vrli Kraj]]. Prema popisu stanovništva iz [[1991.]] godine općina Vlasenica je imala 33.942 stanovnika, dok je sam grad imao 7909. Stanje iz 1991: [[Bačići]], [[Bakići (Vlasenica, BiH)|Bakići]], [[Bešići (Milići, BiH)|Bešići]], [[Bijelo Polje (Milići, BiH)|Bijelo Polje]], [[Bišina (Vlasenica, BiH)|Bišina]], [[Brda (Vlasenica, BiH)|Brda]], [[Bukovica Donja (Milići, BiH)|Bukovica Donja]], [[Bukovica Gornja (Milići, BiH)|Bukovica Gornja]], [[Buljevići]], [[Cerska]], [[Derventa (Milići, BiH)|Derventa]], [[Donje Vrsinje]], [[Dragaševac]], [[Drum (Vlasenica, BiH)|Drum]], [[Dubačko]], [[Dubnica (Milići, BiH)|Dubnica]], [[Dukići]], [[Durakovići (Vlasenica, BiH)|Durakovići]], [[Durići]], [[Džemat (Vlasenica, BiH)|Džemat]], [[Đile]], [[Đurđevići]], [[Gerovi]], [[Glušac]], [[Gobelje]], [[Golići]], [[Gornje Vrsinje]], [[Grabovica (Vlasenica, BiH)|Grabovica]], [[Gradina (Vlasenica, BiH)|Gradina]], [[Gunjaci]], [[Jasen (Vlasenica, BiH)|Jasen]], [[Jeremići]], [[Klještani]], [[Kojčevina]], [[Kokanovići]], [[Koprivno (Milići, BiH)|Koprivno]], [[Kostrača]], [[Kozja Ravan]], [[Krajčinovići]], [[Kulina (Vlasenica, BiH)|Kulina]], [[Kuljančići]], [[Lukavica (Milići, BiH)|Lukavica]], [[Lukići (Milići, BiH)|Lukići]], [[Maćesi]], [[Majstorovići]], [[Milići]], [[Mišari]], [[Mišići (Milići, BiH)|Mišići]], [[Mršići]], [[Neđeljišta]], [[Nova Kasaba]], [[Nurići]], [[Odžak (Vlasenica, BiH)|Odžak]], [[Pavkovići]], [[Peševina]], [[Pijuke]], [[Plakalovići]], [[Podbirač]], [[Podcrkvina]], [[Podgora (Milići, BiH)|Podgora]], [[Pomol]], [[Pustoše]], [[Rača (Vlasenica, BiH)|Rača]], [[Rajići]], [[Raševo (Milići, BiH)|Raševo]], [[Rašića Gaj]], [[Raškovići (Milići, BiH)|Raškovići]], [[Ristijevići]], [[Rogosija]], [[Rovaši]], [[Rupovo Brdo]], [[Sebiočina]], [[Simići]], [[Skugrići]], [[Supač]], [[Šadići Donji]], [[Šadići Gornji]], [[Štedra]], [[Tikvarići]], [[Toljevići]], [[Tugovo]], [[Turalići (Kladanj, BiH)|Turalići]], [[Višnjica (Milići, BiH)|Višnjica]], [[Vitići]], '''Vlasenica''', [[Vrli Kraj]], [[Vrtoče (Milići, BiH)|Vrtoče]], [[Vukovići (Milići, BiH)|Vukovići]], [[Vukšići (Milići, BiH)|Vukšići]], [[Zabrđe (Milići, BiH)|Zabrđe]], [[Zagrađe (Milići, BiH)|Zagrađe]] i [[Zaklopača (Milići, BiH)|Zaklopača]] == Uprava == == Povijest == Okolina Vlasenice je po svim poznatim izvorima bila stalno naseljena od [[prapovijest]]i pa do današnjih dana, o čemu, pored ostalih, svjedoči i [[nekropola]] s humkama na lokalitetu Šosari. Drugi pokazatelji su brojne nekropole (71), [[stećak|stećci]] (1595 – 1565 reljefno dekoriranih i jedan s natpisom), ostaci naselja, starih gradova, srednjovjekovnih puteva itd. U vrijeme bosanske samostalnosti područje današnje Vlasenice ulazilo je u sastav srednjovjekovne [[župa Birač|župe Birač]] o kojoj se prvi pisani tragovi naziru [[1244.]] godine, a i danas se čuvaju u [[Dubrovnik|dubrovačkoj]] biblioteci. Ovaj kraj je u to vrijeme bio uglavnom u posjedu feudalne porodice Pavlovića, Dinjičića, Zlatonosovića i Orlovića koji su u blizini Vlasenice imali svoja utvrđenja i zamkove. Polovinom [[15. stoljeće|15. stoljeća]], među prvima u Bosni, ovaj prostor prešao je u ruke [[Osmanlije|Osmanlija]] i tih godina se formira i prvo veće naselje pod nazivom [[Birač (BIH)|Birač]]. U vrijeme osmanlijske vladavine, Vlasenica je bila važna raskrsnica. U [[17. stoljeće|17. stoljeću]], kao središte [[kadiluk]]a (sreza) nalazila se u sastavu [[zvornička kapetanija|zvorničke kapetanije]], a od [[1842.]] godine bila je uključena u redovan telegrafsko-telefonski i poštanski promet. U Vlasenici se uz pomoć Salih-age Mehanovića renovira džamija, a znameniti imami i alimi su bili hafiz Sejfo ef. Mehanović i hafiz Mustafa ef. Sušić. [[Austro-Ugarska]] zauzela je Vlasenicu 29. rujna 1878.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Samardžić|first=Ante|date=2023|title=NELINEARNE OPERACIJE: JEDAN PRIMJER IZ 1878. GODINE|url=https://hrcak.srce.hr/file/458933|format=|journal=Polemos : časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira|volume=XXVII|issue=52|pages=164.|access-date=8. srpnja 2026.|archive-date=23. lipnja 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260623105505/https://hrcak.srce.hr/file/458933|url-status=dead}}</ref> Uspostavljanjem [[Austro-Ugarska|austrourgarske]] uprave osnovan je vlasenički srez kao dio Tuzlanske oblasti. Već 1879. rekonstruiran je [[makadam]]ski put [[Sarajevo]] – [[Sokolac]] [[Han Pijesak]] – Vlasenica – [[Zvornik]]. Ekonomska situacija u Vlasenici i njenoj okolici između dva svjetska rata je bila vrlo teška. Harala je [[Glad (katastrofa)|glad]], [[tuberkuloza]], [[tifus]], [[dizenterija]] i razne druge [[bolest]]i. Za vrijeme [[2. svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] (1941. – 1945.) Vlasenica je prelazila iz ruku u ruke raznih zaraćenih strana, što nije moglo ostati bez posljedica izraženih u velikim ljudskim žrtvama i materijalnim razaranjima širokih razmjera. Nažalost i posljednji [[rat u BiH]] ostavio je dubok trag na ovaj grad. Velik broj prijeratnih stanovnika je protjeran, poubijan, uništena je ekonomija itd. == Gospodarstvo == Kod Vlasenice postoje nalazišta [[boksit]]a. == Poznate osobe == * [[Vedad Ibišević]], nogometaš<ref name="ispovijesti-direktno">[http://direktno.hr/en/2014/sport/19074/Ispovijesti-poznatih-sporta%C5%A1a-pre%C5%BEivjelih-pokolj-i-pakao-u-Srebrenici.htm Direktno.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160826001801/http://direktno.hr/en/2014/sport/19074/Ispovijesti-poznatih-sporta%C5%A1a-pre%C5%BEivjelih-pokolj-i-pakao-u-Srebrenici.htm |date=26. kolovoza 2016. }} tp/trt.net :''Ispovijesti poznatih sportaša preživjelih pokolj i pakao u Srebrenici'', 9. srpnja 2015. (pristupljeno 7. lipnja 2016.)</ref> * [[Ferid Karihman]], esejist, publicist, kroničar i pjesnik * [[Hasan Demirović]], gradonačelnik Sarajeva, gospodarski i kulturni dužnosnik<ref name="svjetlopis">[http://www.svjetlopis.web44.net/zivotopisi/demirovic-hasan.htm Hrvatsko-bošnjački savez]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} ''Životopisi: Hasan Demirović'' (pristupljeno 10. svibnja 2017.)</ref> == Spomenici i znamenitosti == == Obrazovanje == == Kultura == == Šport == Najznačajnije i najveće [[šport]]sko društvo u Vlasenici je Planinarsko-ekološko društvo ACER. Ima oko 200 registriranih članova svih kategorija – od učenika nižih razreda osnovne škole do seniora. U prethodnom periodu članovi ACER-a su osvojili najviše planinske vrhove Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore, Grčke, Makedonije i Albanije. Najznačajniji rezultat je svakako osvajanje [[Mont Blanc]]a (4810 m) u srpnju 2006. od strane triju članova društva – Vesne Došić, Dragana Ilića i Nebojše Karajice. To je ujedno do sada i najveći uspjeh vlaseničkoga športa u međunarodnoj konkurenciji. Društvo je markiralo oko 140 kilometara planinarskih staza u okolini Vlasenice. Tako su povezani prirodni i povijesni lokaliteti Veledin, Vrelo, Lovnica, Rudišta, Veliko Igrište, Javorov vrh, Ružina voda, Sikira, Karaula, Jerinin grad, Lukavica itd. <br> U gradu djeluje [[nogomet]]ni klub ''[[FK Vlasenica|FK "Vlasenica"]]''. == Izvori == * Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo. * internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{Vlasenica}} {{BiH}} [[Kategorija:Općine u Republici Srpskoj]] jiwssbdb1712j6hgi2tlcbxot2vzxv1 0 26716 7563594 7420305 2026-07-25T13:14:42Z ~2026-41272-95 367710 /* */ 7563594 wikitext text/x-wiki {{dz|[[Končar Elektroindustrija]]|trgovačko društvo}} {{Infookvir životopis | ime = Rade Končar | slika = Rade Končar.jpg | veličina = 200px | opis_slike = | pseudonim = ''Brko'' | rođenje = [[28. listopada]] [[1911.]] | mjesto_rođenja = [[Končarev Kraj]], kraj [[Korenica|Korenice]] | smrt = [[22. svibnja]] [[1942.]] | mjesto_smrti = [[Šibenik]] | nacionalnost = [[Srbi u Hrvatskoj|Srbin]] | poznat_po = sekretar CK KPH od 1940. do 1941. godine | zanimanje = strojobravar, revolucionar }} '''Rade Končar''' ([[Končarev Kraj]], [[Korenica]], [[28. listopada]] [[1911.]] – [[Šibenik]], [[22. svibnja]] [[1942.]]) bio je revolucionar, sekretar [[Komunistička partija Hrvatske|Komunističke partije Hrvatske]], organizator partizanskih odreda u Hrvatskoj 1941. godine i ratni zločinac. Nakon što su ga u 31. godini života pogubili talijanski okupatori ubrzo je postao jedan od simbola [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizanskog pokreta]] i potom [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]]. == Životopis == Rođen je u selu [[Končarev Kraj]] kraj [[Plitvička jezera|Plitvičkih jezera]]<ref name="moljac">{{Citiranje časopisa |url=http://www.moljac.hr/biografije/koncar.htm |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20090302073622/http://moljac.hr/biografije/koncar.htm |archive-date=2. ožujka 2009. |access-date=12. rujna 2011.}}</ref> u [[Srbi|srpskoj]] obitelji. Poslije završene osnovne škole izučio je strojobravarski zanat u [[Beograd]]u i [[Leskovac|Leskovcu]].<ref name="moljac"/> Godine 1934. postao je član [[KPJ|Komunističke partije Jugoslavije]]. Zaposlio se u [[beograd]]skoj elektrodistribuciji. Godine 1936. uhitila ga je policija [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] i osuđen je na godinu dana zatvora zbog komunističkog djelovanja. Poslije odslužene kazne, odlazi u [[Zagreb]] gdje se zapošljava u tvornici 'Siemens AG' (danas '[[Končar Elektroindustrija|Končar]]'). Tu je organizirao Partijsku ćeliju i štrajkaški odbor. Godine [[1938.]] postaje član Mjesnoga [[komitet]]a u Zagrebu, a [[1939.]] na Partijskomu savjetovanju, na kojemu je smijenjen Centralni komitet [[KPH|KP Hrvatske]] koji je bio izabran na Osnivačkom kongresu KPH održanom u Anindolu 14. travnja 1937. godine, postao je član novog Centralnoga komiteta KP Hrvatske. Poslije uhićenja gotovo čitavoga CK KPH, na Prvoj redovitoj konferenciji KP Hrvatske, koja je održana kolovoza 1940. godine u zagrebačkoj [[Dubrava (kvart)|Dubravi]], bio je izabran za političkoga sekretara KP Hrvatske. Sredinom listopada [[1940.]] godine na Petoj zemaljskoj konferenciji KPJ u [[Zagreb]]u postaje član [[Politbiro]]a KPJ. [[Datoteka:Koncarev spomenik u Zagrebu.jpg|mini|desno|200px|Končarev spomenik u dvorištu tvornice ''Končar-Siemens'' u Zagrebu, rad [[Vanja Radauš|Vanje Radauša]].]] [[Datoteka:Streljanje Rade Končara i drugova (1).jpg|lijevo|mini|270px|Prizor sa strijeljanja Rade Končara i drugova u Šibeniku 22. svibnja 1942.]] Nakon što su [[Sile osovine]] 1941. godine okupirale Jugoslaviju, u suradnji sa [[Odbor državne sigurnosti|sovjetskom obavještajnom službom]] priprema Končar diverzante koji bi mogli u slučaju prestanka [[Pakt Ribbentrop-Molotov|sovjetsko-njemačkog saveza]] djelovati protiv njemačkog saveznika NDH i time otežavati opskrbu njemačke vojne sile.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.znaci.org/00002/414.pdf |title=Partizanska obavještajna služba - što se stvarno događalo, Knjiga 3., str. 308, 314-320 |author=Slavko Odić, Slavko Komarica |year=1988 |publisher=Centar za informacije i publicitet, Zagreb |accessdate=2018-06-25}}</ref> Gojko Vezmar ukazuje 1987. godine da je Rade Končar bio uključen u organiziranje [[Dan ustanka naroda Hrvatske|ustanka protiv NDH u Lici]] 1941. godine, koji je izbio krajem srpnja 1941.<ref>{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=315288 |title=O nekim pitanjima organiziranja i razvoja oružanog ustanka u Lici 1941. godine (U povodu knjige Gojka Polovine, Svedočenje – sećanje na događaje iz prve godine ustanka u Lici, Beograd, 1988) |author=Gojko Vezmar |publisher=Časopis za suvremenu povijest, Vol. 19 No. 3, 1987. |accessdate=2021-01-22}}</ref> U mjesecima gdje su se u zapovjedništvu ustanika našli zajedno komunisti i pobornici [[Četnici|četničkog pokreta]], Končar se odlučno zauzeo da i Hrvati pristupe postrojbama ustanika, te da one postanu [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|antifašistički partizani]] koji će se boriti također i protiv okupatorskih postrojbi - umjesto da pod vodstvom četnika završe u koloboraciji s Talijanima kakvu će prije kraja 1941. godine doista ostvariti dio ustanika koji se uključio u [[Dinarska četnička divizija|Dinarsku četničku diviziju]] i druge četničke postrojbe. Među komunistima, tada su Končara oslovljavali konspirativnim imenom ''Brko''.<ref name=":02">{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/76759 |title=Prilog raspravi o karakteru ustanka od 27. srpnja 1941. godine |author=Mario Jareb |publisher=Časopis za suvremenu povijest, Vol. 43 No. 3, 2011. |accessdate=2021-01-22}}</ref> Rade Končar sudjelovao je 26. – 27. rujna 1941. godine na konferenciji [[Partizani|partizanskih]] vođa u mjestu [[Stolice]] (kod [[Krupnja]] na zapadu Srbije); gdje je donesena odluka da će se za borce koje predvode komunisti koristiti naziv "partizani", da će se za njihovo označavanje koristiti crvena petokraka, te da će postrojbe ("jedinice") osim [[zapovjednik]]a ("komandanta" u [[Bojna|bataljunima]] i većim odredima, odnosno "komandiri" u [[Satnija|četama]]) imati - prema [[Sovjetski Savez|sovjetskom]] uzoru - također i [[Komesar|političke komesare]]. Nakon boravka u [[Split]]u krajem kolovoza 1941. godine organizirajući ilegalni rad komunista, po povratku iz Stolica 4. listopada 1941. godine ponovno dolazi u Split, nastojeći slomiti dvoumljenja među komunistima koji se još nisu upustili u oružanu borbu. Ne smjenjuje ipak lokalno komunističko vodstvo, izražavajući uvjerenje da će nakon oštre kritike ipak uspjeti s dizanjem ustanka. Pod njegovim vodstvom, Pokrajinski komitet KPH izdaje 20. listopada 1941. godine proglas »Radnicima, seljacima, građanima, intelektualcima, omladini, rodoljubima porobljene Dalmacije« koji završava riječima: »''Diži se, narode u Dalmaciji! Mi ne smijemo zaostati! Stupajmo složno u JNOF s ostalim narodima Jugoslavije!(...) Ulazimo u partizanske odrede! Dižimo oružani ustanak !''« Organizirane su razne sabotaže na brodovima, a 9. studenoga su [[Bombaški napad u Splitu 9. studenoga 1941.|bačene bombe na talijansku vojnu glazbu u Splitu]]. Naoružavaju i organiziraju komunisti prve oružane odrede i zapovjedništva na području Dalmacije nastanjenom uglavnom Hrvatima, te će se prva grupa Splićana na [[Dinara|Dinaru]] uputiti 15. prosinca 1941. godine.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.znaci.org/00003/610.pdf |title=SPLIT U NARODNOOSLOBODILAČKOJ BORBI I SOCIJALISTIČKOJ REVOLUCIJI 1941 — 1945. |author=MIROSLAV ĆURIN (urednik) |year=1981 |publisher=INSTITUT ZA HISTORIJU RADNIČKOG POKRETA DALMACIJE SPLIT |accessdate=2018-06-25}}</ref> U to su vrijeme vlasti NDH tvrdile da one u područjima koje vojno kontroliraju Talijani ne uspijevaju izaći na kraj s ustanicima, jer ih Talijani onemogućavaju u borbenim aktivnostima.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.znaci.org/00001/41.htm |title=ĈETNICI U HRVATSKOJ 1941-1945, pogl. 6 "Reagiranje ustaškog režima i sporazumi s Talijanima" |author=Fikreta Jelić Butić |year=1986 |publisher=Globus |accessdate=2021-01-18 |archive-date=25. rujna 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100925214653/https://www.znaci.org/00001/41.htm |url-status=dead }}</ref> Među ustanicima, dolazi do napetosti između [[Četnici|četnika]] i komunista, koji i jedni i drugi nastoje ostvariti kontrolu nad ustankom. U Splitu gdje komuniste predvodi Rade Končar, bilten ''Naš izvještaj'' Pokrajinskog komiteta [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]] za Dalmaciju od 20. listopada 1941. godine piše o suradnji četničkih vođa s Talijanima u Splitu: "''Kako saznajemo, tzv. Srpski komitet u Splitu, koji, među ostalima, sačinjavaju Urukalo, [[Dobroslav Jevđević|Jevđević]], Buić, [[Ilija Trifunović-Birčanin|Birčanin]], Grđić i drugi, složio se s talijanskim okupatorskim vlastima u tome, da će pomoći okupatorima da 'mire' srpski živalj u Bosni, Lici i ostalim hrvatskim krajevima, ako Talijani okupiraju te krajeve. Ove stare izdajice misle opet prevariti srpski narod i uvesti ga u 'novi red' zaobilaznim putem. Dok narod ustaje u borbu s oružjem u ruci, oni hoće da narodu zabiju nož u leđa, ali srpski narod neće nasjesti ovoj izdajničkoj raboti, on će se s hrvatskim narodom boriti do potpunog oslobođenja domovine od stranih okupatora i njihovih domaćih slugu. Izdajice će stići zaslužena sudbina''."<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.znaci.org/00003/610.pdf |title=SPLIT U NARODNOOSLOBODILAČKOJ BORBI I SOCIJALISTIČKOJ REVOLUCIJI 1941 — 1945., str. 93, 97, 98, 129, 147, 148 |author=Miroslav Curin (urednik) |year=1981 |publisher=INSTITUT ZA HISTORIJU RADNIČKOG POKRETA DALMACIJE SPLIT |accessdate=2021-01-18}}</ref> Četnici krajem listopada 1941. godine ustrojavaju na područjima oko Knina zapovjedništva [[Dinarska četnička divizija|Dinarske četničke divizije]], koja će u studenom sklopiti sporazume o suradnji s talijanskim okupatorom.<ref>{{Citiranje weba |url=https://znaci.org/00001/11.htm |title="Draža Mihailović", pogl. "PIONI OKUPATORSKE POLITIKE" |author=Nikola Milovanović |year=1985 |publisher=Centar za informacije i publicitet, Zagreb |accessdate=2020-07-28}}</ref> Po uputama koje su djelomično primali izravno od [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] hrvatski komunisti nastoje preuzeti kontrolu nad ustanicima, tj. "gerilcima", čije postrojbe od sredine rujna 1941. godine sve više koriste naziv "partizani" i "narodnooslobodilački partizanski odredi". Mjeseci dok KPH predvodi Rade Končar obilježeni su nastojanjem da se ne dopusti suradnja ustanika s talijanskim okupatorom i naposljetku diferencijacijom između ustanika, od kojih su neki postali [[Četnici u Drugom svjetskom ratu|četnici]], a oni pod kontrolom zapovjednika iz redova KPH - partizani.<ref name=":0">{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/76759 |title=Prilog raspravi o karakteru ustanka od 27. srpnja 1941. godine |author=Mario Jareb |publisher=Časopis za suvremenu povijest, Vol. 43 No. 3, 2011. |accessdate=2021-01-22}}</ref> Rukovodstvo KPH u Lici radi na tome da se partizani odlučno upuste u borbu s talijanskim okupatorom.<ref>Gojko Vezmar, op. cit., str. 102</ref> Končara su 17. studenoga 1941. godine uhitili Talijani iako izgleda nisu znali tko je on. Podvrgnut je mučenju, ali je odbio odati svoj identitet. U vrijeme kada su ga istražitelji brutalno mučili, skočio je 22. studenoga 1941. godine s drugog kata bolnice. Tom je prigodom vrlo teško ozlijeđen.<ref>{{Citiranje knjige |title=Odić, Komarica, op. cit., str. 376-377 <!--accessdate=2018-06-25 -->}}</ref> Nakon što je kod samog uhićenja pretrpio ranjavanje metkom i lom noge, kod pada u bolnici mu je lubanja napukla na dva mjesta. Tek nakon Končarevog pada s drugog kata bolnice, talijanske vlasti potvrdile su njegovo ime i funkciju u KPJ od redarstvenih tijela [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] u Zagrebu, koje su se mogle poslužiti sačuvanom policijskom dokumentacijom Kraljevine Jugoslavije. Posebni talijanski sud za Dalmaciju osudio ga je na [[Smrtna kazna|smrt]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.yugopapir.com/2015/02/dragica-i-rade-koncar-2-dio.html |title=Dragica i Rade Končar (2/2): Herojska smrt jednoga od najvažnijih komunističkih rukovodilaca (1967), v. 2. dio |author=Stipe Ugarković |publisher=Yugopapir, preuzeto iz "Arena", 1967. god. |accessdate=2021-01-22}}</ref> Kako bi Končara izbavili iz talijanskog zatočeništva, dalmatinski partizani su ga htjeli zamijeniti s fašističkim časnikom Antonijem Vivarelijem, kojega su bili zarobili 8. travnja 1942. godine; međutim je tog zarobljenog časnika jedan partizan samoinicijativno ubio.<ref>{{Citiranje knjige |title=Ćurin, op. cit., str. 290 <!--accessdate=2018-06-25 -->}}</ref> Rade Končar je strijeljan u [[Šibenik]]u, na Šubićevcu, 22. svibnja 1942. godine, s 25 drugih antifašista. U trenutku pogibije imao je 30 godina. Mladi, energični i sposobni Končar ni pod mučenjima nije nikoga odao. Ubrzo postaje jedna od najvećih partizanskih ikona. U kolovozu 1942. prvi je proglašen [[Narodni heroji Jugoslavije|narodnim herojem Jugoslavije]]. Nekoliko mjeseci kasnije, u prosincu 1942., [[13. proleterska brigada]] [[Partizani|Narodnooslobodilačke vojske]] dobila je ime po njemu, kao simbolu jedinstva Hrvata i Srba u partizanskom pokretu. Do kraja socijalističke vladavine, on predstavlja jednu od skoro mitskih figura [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|narodnooslobodilačke borbe]]. U tom sklopu, ponavljale su se njegove riječi talijanskim sucima: "Milosti ne tražim, niti bih je imao prema vama"; te egzekutorima koji su ga svezali za stup i pucali mu u leđa: “Pucajte u prsa kukavice”.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.yugopapir.com/2018/11/staka-majka-narodnog-heroja-rade.html |title=Staka, majka narodnog heroja Rade Končara, svojim sinovima: Ajte, djeco moja, borite se za slobodu |accessdate=2021-01-20}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.ratnakronikasplita.com/prilozi/heroji |title=Ratna kronika Splita 1941-1945 - Heroji |work=www.ratnakronikasplita.com |accessdate=2021-01-18 |archive-date=3. siječnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190103073127/http://www.ratnakronikasplita.com/prilozi/heroji |url-status=bot: unknown }}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.znaci.org/00001/10_131.htm |title=NARODNI HEROJI JUGOSLAVIJE - Končar Gece Rade |work=www.znaci.org |accessdate=2021-01-20}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.slobodnajugoslavija.org/sloyuknjige/NarodniHerojiJugoslavije.pdf |title=Heroji jugoslavenske narodnooslobodilačke borbe |date=2011-07-28 |work=web.archive.org |accessdate=2021-01-20 |archive-date=28. srpnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110728031759/http://www.slobodnajugoslavija.org/sloyuknjige/NarodniHerojiJugoslavije.pdf |url-status=bot: unknown }}</ref> Veliki broj tvrtki, od kojih neke i danas postoje, prozvane su po njemu; najpoznatija od njih je [[Končar Elektroindustrija]] d.d. iz Zagreba. Po njemu su dobivale ime mnoge ulice i trgovi. Više srednjih škola (mahom tehničkih i elektrotehničkih) na prostoru bivše Jugoslavije, također nosi njegovo ime. [[Dragica Končar]], supruga Rade Končara, nastavila je ilegalno djelovati u Zagrebu. Ustaški agenti su je ondje uhitili i ubili u kolovozu 1942. godine. ==Izvori== {{izvori|30em}} {{moljac|koncar.htm}} <!-- [[Kategorija:Komunisti]] --> {{Sekretari Centralnog komiteta SKH}} {{GLAVNIRASPORED:Končar, Rade}} [[Kategorija:Narodni heroji Jugoslavije]] [[Kategorija:Hrvatski komunisti do 1945.]] [[Kategorija:Partizanski zapovjednici]] [[Kategorija:Sekretari Centralnog komiteta SKH]] [[Kategorija:Životopisi, Lika]] [[Kategorija:Srbi u Hrvatskoj]] lm8jzznm40fyqi6kk5rdi24h932sqas 7563595 7563594 2026-07-25T13:28:25Z Ama ivan 367711 /* */ 7563595 wikitext text/x-wiki {{dz|[[Končar Elektroindustrija]]|trgovačko društvo}} {{Infookvir životopis | ime = Rade Končar | slika = Rade Končar.jpg | veličina = 200px | opis_slike = | pseudonim = ''Brko'' | rođenje = [[28. listopada]] [[1911.]] | mjesto_rođenja = [[Končarev Kraj]], kraj [[Korenica|Korenice]] | smrt = [[22. svibnja]] [[1942.]] | mjesto_smrti = [[Šibenik]] | nacionalnost = [[Srbi u Hrvatskoj|Srbin]] | poznat_po = sekretar CK KPH od 1940. do 1941. godine | zanimanje = strojobravar, revolucionar }} '''Rade Končar''' ([[Končarev Kraj]], [[Korenica]], [[28. listopada]] [[1911.]] – [[Šibenik]], [[22. svibnja]] [[1942.]]) bio je revolucionar, sekretar [[Komunistička partija Hrvatske|Komunističke partije Hrvatske]], organizator partizanskih odreda u Hrvatskoj 1941. godine . Nakon što su ga u 31. godini života pogubili talijanski okupatori ubrzo je postao jedan od simbola [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizanskog pokreta]] i potom [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]]. == Životopis == Rođen je u selu [[Končarev Kraj]] kraj [[Plitvička jezera|Plitvičkih jezera]]<ref name="moljac">{{Citiranje časopisa |url=http://www.moljac.hr/biografije/koncar.htm |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20090302073622/http://moljac.hr/biografije/koncar.htm |archive-date=2. ožujka 2009. |access-date=12. rujna 2011.}}</ref> u [[Srbi|srpskoj]] obitelji. Poslije završene osnovne škole izučio je strojobravarski zanat u [[Beograd]]u i [[Leskovac|Leskovcu]].<ref name="moljac"/> Godine 1934. postao je član [[KPJ|Komunističke partije Jugoslavije]]. Zaposlio se u [[beograd]]skoj elektrodistribuciji. Godine 1936. uhitila ga je policija [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] i osuđen je na godinu dana zatvora zbog komunističkog djelovanja. Poslije odslužene kazne, odlazi u [[Zagreb]] gdje se zapošljava u tvornici 'Siemens AG' (danas '[[Končar Elektroindustrija|Končar]]'). Tu je organizirao Partijsku ćeliju i štrajkaški odbor. Godine [[1938.]] postaje član Mjesnoga [[komitet]]a u Zagrebu, a [[1939.]] na Partijskomu savjetovanju, na kojemu je smijenjen Centralni komitet [[KPH|KP Hrvatske]] koji je bio izabran na Osnivačkom kongresu KPH održanom u Anindolu 14. travnja 1937. godine, postao je član novog Centralnoga komiteta KP Hrvatske. Poslije uhićenja gotovo čitavoga CK KPH, na Prvoj redovitoj konferenciji KP Hrvatske, koja je održana kolovoza 1940. godine u zagrebačkoj [[Dubrava (kvart)|Dubravi]], bio je izabran za političkoga sekretara KP Hrvatske. Sredinom listopada [[1940.]] godine na Petoj zemaljskoj konferenciji KPJ u [[Zagreb]]u postaje član [[Politbiro]]a KPJ. [[Datoteka:Koncarev spomenik u Zagrebu.jpg|mini|desno|200px|Končarev spomenik u dvorištu tvornice ''Končar-Siemens'' u Zagrebu, rad [[Vanja Radauš|Vanje Radauša]].]] [[Datoteka:Streljanje Rade Končara i drugova (1).jpg|lijevo|mini|270px|Prizor sa strijeljanja Rade Končara i drugova u Šibeniku 22. svibnja 1942.]] Nakon što su [[Sile osovine]] 1941. godine okupirale Jugoslaviju, u suradnji sa [[Odbor državne sigurnosti|sovjetskom obavještajnom službom]] priprema Končar diverzante koji bi mogli u slučaju prestanka [[Pakt Ribbentrop-Molotov|sovjetsko-njemačkog saveza]] djelovati protiv njemačkog saveznika NDH i time otežavati opskrbu njemačke vojne sile.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.znaci.org/00002/414.pdf |title=Partizanska obavještajna služba - što se stvarno događalo, Knjiga 3., str. 308, 314-320 |author=Slavko Odić, Slavko Komarica |year=1988 |publisher=Centar za informacije i publicitet, Zagreb |accessdate=2018-06-25}}</ref> Gojko Vezmar ukazuje 1987. godine da je Rade Končar bio uključen u organiziranje [[Dan ustanka naroda Hrvatske|ustanka protiv NDH u Lici]] 1941. godine, koji je izbio krajem srpnja 1941.<ref>{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=315288 |title=O nekim pitanjima organiziranja i razvoja oružanog ustanka u Lici 1941. godine (U povodu knjige Gojka Polovine, Svedočenje – sećanje na događaje iz prve godine ustanka u Lici, Beograd, 1988) |author=Gojko Vezmar |publisher=Časopis za suvremenu povijest, Vol. 19 No. 3, 1987. |accessdate=2021-01-22}}</ref> U mjesecima gdje su se u zapovjedništvu ustanika našli zajedno komunisti i pobornici [[Četnici|četničkog pokreta]], Končar se odlučno zauzeo da i Hrvati pristupe postrojbama ustanika, te da one postanu [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|antifašistički partizani]] koji će se boriti također i protiv okupatorskih postrojbi - umjesto da pod vodstvom četnika završe u koloboraciji s Talijanima kakvu će prije kraja 1941. godine doista ostvariti dio ustanika koji se uključio u [[Dinarska četnička divizija|Dinarsku četničku diviziju]] i druge četničke postrojbe. Među komunistima, tada su Končara oslovljavali konspirativnim imenom ''Brko''.<ref name=":02">{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/76759 |title=Prilog raspravi o karakteru ustanka od 27. srpnja 1941. godine |author=Mario Jareb |publisher=Časopis za suvremenu povijest, Vol. 43 No. 3, 2011. |accessdate=2021-01-22}}</ref> Rade Končar sudjelovao je 26. – 27. rujna 1941. godine na konferenciji [[Partizani|partizanskih]] vođa u mjestu [[Stolice]] (kod [[Krupnja]] na zapadu Srbije); gdje je donesena odluka da će se za borce koje predvode komunisti koristiti naziv "partizani", da će se za njihovo označavanje koristiti crvena petokraka, te da će postrojbe ("jedinice") osim [[zapovjednik]]a ("komandanta" u [[Bojna|bataljunima]] i većim odredima, odnosno "komandiri" u [[Satnija|četama]]) imati - prema [[Sovjetski Savez|sovjetskom]] uzoru - također i [[Komesar|političke komesare]]. Nakon boravka u [[Split]]u krajem kolovoza 1941. godine organizirajući ilegalni rad komunista, po povratku iz Stolica 4. listopada 1941. godine ponovno dolazi u Split, nastojeći slomiti dvoumljenja među komunistima koji se još nisu upustili u oružanu borbu. Ne smjenjuje ipak lokalno komunističko vodstvo, izražavajući uvjerenje da će nakon oštre kritike ipak uspjeti s dizanjem ustanka. Pod njegovim vodstvom, Pokrajinski komitet KPH izdaje 20. listopada 1941. godine proglas »Radnicima, seljacima, građanima, intelektualcima, omladini, rodoljubima porobljene Dalmacije« koji završava riječima: »''Diži se, narode u Dalmaciji! Mi ne smijemo zaostati! Stupajmo složno u JNOF s ostalim narodima Jugoslavije!(...) Ulazimo u partizanske odrede! Dižimo oružani ustanak !''« Organizirane su razne sabotaže na brodovima, a 9. studenoga su [[Bombaški napad u Splitu 9. studenoga 1941.|bačene bombe na talijansku vojnu glazbu u Splitu]]. Naoružavaju i organiziraju komunisti prve oružane odrede i zapovjedništva na području Dalmacije nastanjenom uglavnom Hrvatima, te će se prva grupa Splićana na [[Dinara|Dinaru]] uputiti 15. prosinca 1941. godine.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.znaci.org/00003/610.pdf |title=SPLIT U NARODNOOSLOBODILAČKOJ BORBI I SOCIJALISTIČKOJ REVOLUCIJI 1941 — 1945. |author=MIROSLAV ĆURIN (urednik) |year=1981 |publisher=INSTITUT ZA HISTORIJU RADNIČKOG POKRETA DALMACIJE SPLIT |accessdate=2018-06-25}}</ref> U to su vrijeme vlasti NDH tvrdile da one u područjima koje vojno kontroliraju Talijani ne uspijevaju izaći na kraj s ustanicima, jer ih Talijani onemogućavaju u borbenim aktivnostima.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.znaci.org/00001/41.htm |title=ĈETNICI U HRVATSKOJ 1941-1945, pogl. 6 "Reagiranje ustaškog režima i sporazumi s Talijanima" |author=Fikreta Jelić Butić |year=1986 |publisher=Globus |accessdate=2021-01-18 |archive-date=25. rujna 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100925214653/https://www.znaci.org/00001/41.htm |url-status=dead }}</ref> Među ustanicima, dolazi do napetosti između [[Četnici|četnika]] i komunista, koji i jedni i drugi nastoje ostvariti kontrolu nad ustankom. U Splitu gdje komuniste predvodi Rade Končar, bilten ''Naš izvještaj'' Pokrajinskog komiteta [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]] za Dalmaciju od 20. listopada 1941. godine piše o suradnji četničkih vođa s Talijanima u Splitu: "''Kako saznajemo, tzv. Srpski komitet u Splitu, koji, među ostalima, sačinjavaju Urukalo, [[Dobroslav Jevđević|Jevđević]], Buić, [[Ilija Trifunović-Birčanin|Birčanin]], Grđić i drugi, složio se s talijanskim okupatorskim vlastima u tome, da će pomoći okupatorima da 'mire' srpski živalj u Bosni, Lici i ostalim hrvatskim krajevima, ako Talijani okupiraju te krajeve. Ove stare izdajice misle opet prevariti srpski narod i uvesti ga u 'novi red' zaobilaznim putem. Dok narod ustaje u borbu s oružjem u ruci, oni hoće da narodu zabiju nož u leđa, ali srpski narod neće nasjesti ovoj izdajničkoj raboti, on će se s hrvatskim narodom boriti do potpunog oslobođenja domovine od stranih okupatora i njihovih domaćih slugu. Izdajice će stići zaslužena sudbina''."<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.znaci.org/00003/610.pdf |title=SPLIT U NARODNOOSLOBODILAČKOJ BORBI I SOCIJALISTIČKOJ REVOLUCIJI 1941 — 1945., str. 93, 97, 98, 129, 147, 148 |author=Miroslav Curin (urednik) |year=1981 |publisher=INSTITUT ZA HISTORIJU RADNIČKOG POKRETA DALMACIJE SPLIT |accessdate=2021-01-18}}</ref> Četnici krajem listopada 1941. godine ustrojavaju na područjima oko Knina zapovjedništva [[Dinarska četnička divizija|Dinarske četničke divizije]], koja će u studenom sklopiti sporazume o suradnji s talijanskim okupatorom.<ref>{{Citiranje weba |url=https://znaci.org/00001/11.htm |title="Draža Mihailović", pogl. "PIONI OKUPATORSKE POLITIKE" |author=Nikola Milovanović |year=1985 |publisher=Centar za informacije i publicitet, Zagreb |accessdate=2020-07-28}}</ref> Po uputama koje su djelomično primali izravno od [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] hrvatski komunisti nastoje preuzeti kontrolu nad ustanicima, tj. "gerilcima", čije postrojbe od sredine rujna 1941. godine sve više koriste naziv "partizani" i "narodnooslobodilački partizanski odredi". Mjeseci dok KPH predvodi Rade Končar obilježeni su nastojanjem da se ne dopusti suradnja ustanika s talijanskim okupatorom i naposljetku diferencijacijom između ustanika, od kojih su neki postali [[Četnici u Drugom svjetskom ratu|četnici]], a oni pod kontrolom zapovjednika iz redova KPH - partizani.<ref name=":0">{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/76759 |title=Prilog raspravi o karakteru ustanka od 27. srpnja 1941. godine |author=Mario Jareb |publisher=Časopis za suvremenu povijest, Vol. 43 No. 3, 2011. |accessdate=2021-01-22}}</ref> Rukovodstvo KPH u Lici radi na tome da se partizani odlučno upuste u borbu s talijanskim okupatorom.<ref>Gojko Vezmar, op. cit., str. 102</ref> Končara su 17. studenoga 1941. godine uhitili Talijani iako izgleda nisu znali tko je on. Podvrgnut je mučenju, ali je odbio odati svoj identitet. U vrijeme kada su ga istražitelji brutalno mučili, skočio je 22. studenoga 1941. godine s drugog kata bolnice. Tom je prigodom vrlo teško ozlijeđen.<ref>{{Citiranje knjige |title=Odić, Komarica, op. cit., str. 376-377 <!--accessdate=2018-06-25 -->}}</ref> Nakon što je kod samog uhićenja pretrpio ranjavanje metkom i lom noge, kod pada u bolnici mu je lubanja napukla na dva mjesta. Tek nakon Končarevog pada s drugog kata bolnice, talijanske vlasti potvrdile su njegovo ime i funkciju u KPJ od redarstvenih tijela [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] u Zagrebu, koje su se mogle poslužiti sačuvanom policijskom dokumentacijom Kraljevine Jugoslavije. Posebni talijanski sud za Dalmaciju osudio ga je na [[Smrtna kazna|smrt]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.yugopapir.com/2015/02/dragica-i-rade-koncar-2-dio.html |title=Dragica i Rade Končar (2/2): Herojska smrt jednoga od najvažnijih komunističkih rukovodilaca (1967), v. 2. dio |author=Stipe Ugarković |publisher=Yugopapir, preuzeto iz "Arena", 1967. god. |accessdate=2021-01-22}}</ref> Kako bi Končara izbavili iz talijanskog zatočeništva, dalmatinski partizani su ga htjeli zamijeniti s fašističkim časnikom Antonijem Vivarelijem, kojega su bili zarobili 8. travnja 1942. godine; međutim je tog zarobljenog časnika jedan partizan samoinicijativno ubio.<ref>{{Citiranje knjige |title=Ćurin, op. cit., str. 290 <!--accessdate=2018-06-25 -->}}</ref> Rade Končar je strijeljan u [[Šibenik]]u, na Šubićevcu, 22. svibnja 1942. godine, s 25 drugih antifašista. U trenutku pogibije imao je 30 godina. Mladi, energični i sposobni Končar ni pod mučenjima nije nikoga odao. Ubrzo postaje jedna od najvećih partizanskih ikona. U kolovozu 1942. prvi je proglašen [[Narodni heroji Jugoslavije|narodnim herojem Jugoslavije]]. Nekoliko mjeseci kasnije, u prosincu 1942., [[13. proleterska brigada]] [[Partizani|Narodnooslobodilačke vojske]] dobila je ime po njemu, kao simbolu jedinstva Hrvata i Srba u partizanskom pokretu. Do kraja socijalističke vladavine, on predstavlja jednu od skoro mitskih figura [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|narodnooslobodilačke borbe]]. U tom sklopu, ponavljale su se njegove riječi talijanskim sucima: "Milosti ne tražim, niti bih je imao prema vama"; te egzekutorima koji su ga svezali za stup i pucali mu u leđa: “Pucajte u prsa kukavice”.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.yugopapir.com/2018/11/staka-majka-narodnog-heroja-rade.html |title=Staka, majka narodnog heroja Rade Končara, svojim sinovima: Ajte, djeco moja, borite se za slobodu |accessdate=2021-01-20}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.ratnakronikasplita.com/prilozi/heroji |title=Ratna kronika Splita 1941-1945 - Heroji |work=www.ratnakronikasplita.com |accessdate=2021-01-18 |archive-date=3. siječnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190103073127/http://www.ratnakronikasplita.com/prilozi/heroji |url-status=bot: unknown }}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.znaci.org/00001/10_131.htm |title=NARODNI HEROJI JUGOSLAVIJE - Končar Gece Rade |work=www.znaci.org |accessdate=2021-01-20}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.slobodnajugoslavija.org/sloyuknjige/NarodniHerojiJugoslavije.pdf |title=Heroji jugoslavenske narodnooslobodilačke borbe |date=2011-07-28 |work=web.archive.org |accessdate=2021-01-20 |archive-date=28. srpnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110728031759/http://www.slobodnajugoslavija.org/sloyuknjige/NarodniHerojiJugoslavije.pdf |url-status=bot: unknown }}</ref> Veliki broj tvrtki, od kojih neke i danas postoje, prozvane su po njemu; najpoznatija od njih je [[Končar Elektroindustrija]] d.d. iz Zagreba. Po njemu su dobivale ime mnoge ulice i trgovi. Više srednjih škola (mahom tehničkih i elektrotehničkih) na prostoru bivše Jugoslavije, također nosi njegovo ime. [[Dragica Končar]], supruga Rade Končara, nastavila je ilegalno djelovati u Zagrebu. Ustaški agenti su je ondje uhitili i ubili u kolovozu 1942. godine. ==Izvori== {{izvori|30em}} {{moljac|koncar.htm}} <!-- [[Kategorija:Komunisti]] --> {{Sekretari Centralnog komiteta SKH}} {{GLAVNIRASPORED:Končar, Rade}} [[Kategorija:Narodni heroji Jugoslavije]] [[Kategorija:Hrvatski komunisti do 1945.]] [[Kategorija:Partizanski zapovjednici]] [[Kategorija:Sekretari Centralnog komiteta SKH]] [[Kategorija:Životopisi, Lika]] [[Kategorija:Srbi u Hrvatskoj]] j9yfmsni8epn8t6yq97pbzfx25y8btc 7563596 7563595 2026-07-25T13:29:54Z Ama ivan 367711 /* */ 7563596 wikitext text/x-wiki {{dz|[[Končar Elektroindustrija]]|trgovačko društvo}} {{Infookvir životopis | ime = Rade Končar | slika = Rade Končar.jpg | veličina = 200px | opis_slike = | pseudonim = ''Brko'' | rođenje = [[28. listopada]] [[1911.]] | mjesto_rođenja = [[Končarev Kraj]], kraj [[Korenica|Korenice]] | smrt = [[22. svibnja]] [[1942.]] | mjesto_smrti = [[Šibenik]] | nacionalnost = [[Hrvat]] | poznat_po = sekretar CK KPH od 1940. do 1941. godine | zanimanje = strojobravar, revolucionar }} '''Rade Končar''' ([[Končarev Kraj]], [[Korenica]], [[28. listopada]] [[1911.]] – [[Šibenik]], [[22. svibnja]] [[1942.]]) bio je revolucionar, sekretar [[Komunistička partija Hrvatske|Komunističke partije Hrvatske]], organizator partizanskih odreda u Hrvatskoj 1941. godine . Nakon što su ga u 31. godini života pogubili talijanski okupatori ubrzo je postao jedan od simbola [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizanskog pokreta]] i potom [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]]. == Životopis == Rođen je u selu [[Končarev Kraj]] kraj [[Plitvička jezera|Plitvičkih jezera]]<ref name="moljac">{{Citiranje časopisa |url=http://www.moljac.hr/biografije/koncar.htm |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20090302073622/http://moljac.hr/biografije/koncar.htm |archive-date=2. ožujka 2009. |access-date=12. rujna 2011.}}</ref> u [[Srbi|srpskoj]] obitelji. Poslije završene osnovne škole izučio je strojobravarski zanat u [[Beograd]]u i [[Leskovac|Leskovcu]].<ref name="moljac"/> Godine 1934. postao je član [[KPJ|Komunističke partije Jugoslavije]]. Zaposlio se u [[beograd]]skoj elektrodistribuciji. Godine 1936. uhitila ga je policija [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] i osuđen je na godinu dana zatvora zbog komunističkog djelovanja. Poslije odslužene kazne, odlazi u [[Zagreb]] gdje se zapošljava u tvornici 'Siemens AG' (danas '[[Končar Elektroindustrija|Končar]]'). Tu je organizirao Partijsku ćeliju i štrajkaški odbor. Godine [[1938.]] postaje član Mjesnoga [[komitet]]a u Zagrebu, a [[1939.]] na Partijskomu savjetovanju, na kojemu je smijenjen Centralni komitet [[KPH|KP Hrvatske]] koji je bio izabran na Osnivačkom kongresu KPH održanom u Anindolu 14. travnja 1937. godine, postao je član novog Centralnoga komiteta KP Hrvatske. Poslije uhićenja gotovo čitavoga CK KPH, na Prvoj redovitoj konferenciji KP Hrvatske, koja je održana kolovoza 1940. godine u zagrebačkoj [[Dubrava (kvart)|Dubravi]], bio je izabran za političkoga sekretara KP Hrvatske. Sredinom listopada [[1940.]] godine na Petoj zemaljskoj konferenciji KPJ u [[Zagreb]]u postaje član [[Politbiro]]a KPJ. [[Datoteka:Koncarev spomenik u Zagrebu.jpg|mini|desno|200px|Končarev spomenik u dvorištu tvornice ''Končar-Siemens'' u Zagrebu, rad [[Vanja Radauš|Vanje Radauša]].]] [[Datoteka:Streljanje Rade Končara i drugova (1).jpg|lijevo|mini|270px|Prizor sa strijeljanja Rade Končara i drugova u Šibeniku 22. svibnja 1942.]] Nakon što su [[Sile osovine]] 1941. godine okupirale Jugoslaviju, u suradnji sa [[Odbor državne sigurnosti|sovjetskom obavještajnom službom]] priprema Končar diverzante koji bi mogli u slučaju prestanka [[Pakt Ribbentrop-Molotov|sovjetsko-njemačkog saveza]] djelovati protiv njemačkog saveznika NDH i time otežavati opskrbu njemačke vojne sile.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.znaci.org/00002/414.pdf |title=Partizanska obavještajna služba - što se stvarno događalo, Knjiga 3., str. 308, 314-320 |author=Slavko Odić, Slavko Komarica |year=1988 |publisher=Centar za informacije i publicitet, Zagreb |accessdate=2018-06-25}}</ref> Gojko Vezmar ukazuje 1987. godine da je Rade Končar bio uključen u organiziranje [[Dan ustanka naroda Hrvatske|ustanka protiv NDH u Lici]] 1941. godine, koji je izbio krajem srpnja 1941.<ref>{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=315288 |title=O nekim pitanjima organiziranja i razvoja oružanog ustanka u Lici 1941. godine (U povodu knjige Gojka Polovine, Svedočenje – sećanje na događaje iz prve godine ustanka u Lici, Beograd, 1988) |author=Gojko Vezmar |publisher=Časopis za suvremenu povijest, Vol. 19 No. 3, 1987. |accessdate=2021-01-22}}</ref> U mjesecima gdje su se u zapovjedništvu ustanika našli zajedno komunisti i pobornici [[Četnici|četničkog pokreta]], Končar se odlučno zauzeo da i Hrvati pristupe postrojbama ustanika, te da one postanu [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|antifašistički partizani]] koji će se boriti također i protiv okupatorskih postrojbi - umjesto da pod vodstvom četnika završe u koloboraciji s Talijanima kakvu će prije kraja 1941. godine doista ostvariti dio ustanika koji se uključio u [[Dinarska četnička divizija|Dinarsku četničku diviziju]] i druge četničke postrojbe. Među komunistima, tada su Končara oslovljavali konspirativnim imenom ''Brko''.<ref name=":02">{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/76759 |title=Prilog raspravi o karakteru ustanka od 27. srpnja 1941. godine |author=Mario Jareb |publisher=Časopis za suvremenu povijest, Vol. 43 No. 3, 2011. |accessdate=2021-01-22}}</ref> Rade Končar sudjelovao je 26. – 27. rujna 1941. godine na konferenciji [[Partizani|partizanskih]] vođa u mjestu [[Stolice]] (kod [[Krupnja]] na zapadu Srbije); gdje je donesena odluka da će se za borce koje predvode komunisti koristiti naziv "partizani", da će se za njihovo označavanje koristiti crvena petokraka, te da će postrojbe ("jedinice") osim [[zapovjednik]]a ("komandanta" u [[Bojna|bataljunima]] i većim odredima, odnosno "komandiri" u [[Satnija|četama]]) imati - prema [[Sovjetski Savez|sovjetskom]] uzoru - također i [[Komesar|političke komesare]]. Nakon boravka u [[Split]]u krajem kolovoza 1941. godine organizirajući ilegalni rad komunista, po povratku iz Stolica 4. listopada 1941. godine ponovno dolazi u Split, nastojeći slomiti dvoumljenja među komunistima koji se još nisu upustili u oružanu borbu. Ne smjenjuje ipak lokalno komunističko vodstvo, izražavajući uvjerenje da će nakon oštre kritike ipak uspjeti s dizanjem ustanka. Pod njegovim vodstvom, Pokrajinski komitet KPH izdaje 20. listopada 1941. godine proglas »Radnicima, seljacima, građanima, intelektualcima, omladini, rodoljubima porobljene Dalmacije« koji završava riječima: »''Diži se, narode u Dalmaciji! Mi ne smijemo zaostati! Stupajmo složno u JNOF s ostalim narodima Jugoslavije!(...) Ulazimo u partizanske odrede! Dižimo oružani ustanak !''« Organizirane su razne sabotaže na brodovima, a 9. studenoga su [[Bombaški napad u Splitu 9. studenoga 1941.|bačene bombe na talijansku vojnu glazbu u Splitu]]. Naoružavaju i organiziraju komunisti prve oružane odrede i zapovjedništva na području Dalmacije nastanjenom uglavnom Hrvatima, te će se prva grupa Splićana na [[Dinara|Dinaru]] uputiti 15. prosinca 1941. godine.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.znaci.org/00003/610.pdf |title=SPLIT U NARODNOOSLOBODILAČKOJ BORBI I SOCIJALISTIČKOJ REVOLUCIJI 1941 — 1945. |author=MIROSLAV ĆURIN (urednik) |year=1981 |publisher=INSTITUT ZA HISTORIJU RADNIČKOG POKRETA DALMACIJE SPLIT |accessdate=2018-06-25}}</ref> U to su vrijeme vlasti NDH tvrdile da one u područjima koje vojno kontroliraju Talijani ne uspijevaju izaći na kraj s ustanicima, jer ih Talijani onemogućavaju u borbenim aktivnostima.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.znaci.org/00001/41.htm |title=ĈETNICI U HRVATSKOJ 1941-1945, pogl. 6 "Reagiranje ustaškog režima i sporazumi s Talijanima" |author=Fikreta Jelić Butić |year=1986 |publisher=Globus |accessdate=2021-01-18 |archive-date=25. rujna 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100925214653/https://www.znaci.org/00001/41.htm |url-status=dead }}</ref> Među ustanicima, dolazi do napetosti između [[Četnici|četnika]] i komunista, koji i jedni i drugi nastoje ostvariti kontrolu nad ustankom. U Splitu gdje komuniste predvodi Rade Končar, bilten ''Naš izvještaj'' Pokrajinskog komiteta [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]] za Dalmaciju od 20. listopada 1941. godine piše o suradnji četničkih vođa s Talijanima u Splitu: "''Kako saznajemo, tzv. Srpski komitet u Splitu, koji, među ostalima, sačinjavaju Urukalo, [[Dobroslav Jevđević|Jevđević]], Buić, [[Ilija Trifunović-Birčanin|Birčanin]], Grđić i drugi, složio se s talijanskim okupatorskim vlastima u tome, da će pomoći okupatorima da 'mire' srpski živalj u Bosni, Lici i ostalim hrvatskim krajevima, ako Talijani okupiraju te krajeve. Ove stare izdajice misle opet prevariti srpski narod i uvesti ga u 'novi red' zaobilaznim putem. Dok narod ustaje u borbu s oružjem u ruci, oni hoće da narodu zabiju nož u leđa, ali srpski narod neće nasjesti ovoj izdajničkoj raboti, on će se s hrvatskim narodom boriti do potpunog oslobođenja domovine od stranih okupatora i njihovih domaćih slugu. Izdajice će stići zaslužena sudbina''."<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.znaci.org/00003/610.pdf |title=SPLIT U NARODNOOSLOBODILAČKOJ BORBI I SOCIJALISTIČKOJ REVOLUCIJI 1941 — 1945., str. 93, 97, 98, 129, 147, 148 |author=Miroslav Curin (urednik) |year=1981 |publisher=INSTITUT ZA HISTORIJU RADNIČKOG POKRETA DALMACIJE SPLIT |accessdate=2021-01-18}}</ref> Četnici krajem listopada 1941. godine ustrojavaju na područjima oko Knina zapovjedništva [[Dinarska četnička divizija|Dinarske četničke divizije]], koja će u studenom sklopiti sporazume o suradnji s talijanskim okupatorom.<ref>{{Citiranje weba |url=https://znaci.org/00001/11.htm |title="Draža Mihailović", pogl. "PIONI OKUPATORSKE POLITIKE" |author=Nikola Milovanović |year=1985 |publisher=Centar za informacije i publicitet, Zagreb |accessdate=2020-07-28}}</ref> Po uputama koje su djelomično primali izravno od [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] hrvatski komunisti nastoje preuzeti kontrolu nad ustanicima, tj. "gerilcima", čije postrojbe od sredine rujna 1941. godine sve više koriste naziv "partizani" i "narodnooslobodilački partizanski odredi". Mjeseci dok KPH predvodi Rade Končar obilježeni su nastojanjem da se ne dopusti suradnja ustanika s talijanskim okupatorom i naposljetku diferencijacijom između ustanika, od kojih su neki postali [[Četnici u Drugom svjetskom ratu|četnici]], a oni pod kontrolom zapovjednika iz redova KPH - partizani.<ref name=":0">{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/76759 |title=Prilog raspravi o karakteru ustanka od 27. srpnja 1941. godine |author=Mario Jareb |publisher=Časopis za suvremenu povijest, Vol. 43 No. 3, 2011. |accessdate=2021-01-22}}</ref> Rukovodstvo KPH u Lici radi na tome da se partizani odlučno upuste u borbu s talijanskim okupatorom.<ref>Gojko Vezmar, op. cit., str. 102</ref> Končara su 17. studenoga 1941. godine uhitili Talijani iako izgleda nisu znali tko je on. Podvrgnut je mučenju, ali je odbio odati svoj identitet. U vrijeme kada su ga istražitelji brutalno mučili, skočio je 22. studenoga 1941. godine s drugog kata bolnice. Tom je prigodom vrlo teško ozlijeđen.<ref>{{Citiranje knjige |title=Odić, Komarica, op. cit., str. 376-377 <!--accessdate=2018-06-25 -->}}</ref> Nakon što je kod samog uhićenja pretrpio ranjavanje metkom i lom noge, kod pada u bolnici mu je lubanja napukla na dva mjesta. Tek nakon Končarevog pada s drugog kata bolnice, talijanske vlasti potvrdile su njegovo ime i funkciju u KPJ od redarstvenih tijela [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] u Zagrebu, koje su se mogle poslužiti sačuvanom policijskom dokumentacijom Kraljevine Jugoslavije. Posebni talijanski sud za Dalmaciju osudio ga je na [[Smrtna kazna|smrt]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.yugopapir.com/2015/02/dragica-i-rade-koncar-2-dio.html |title=Dragica i Rade Končar (2/2): Herojska smrt jednoga od najvažnijih komunističkih rukovodilaca (1967), v. 2. dio |author=Stipe Ugarković |publisher=Yugopapir, preuzeto iz "Arena", 1967. god. |accessdate=2021-01-22}}</ref> Kako bi Končara izbavili iz talijanskog zatočeništva, dalmatinski partizani su ga htjeli zamijeniti s fašističkim časnikom Antonijem Vivarelijem, kojega su bili zarobili 8. travnja 1942. godine; međutim je tog zarobljenog časnika jedan partizan samoinicijativno ubio.<ref>{{Citiranje knjige |title=Ćurin, op. cit., str. 290 <!--accessdate=2018-06-25 -->}}</ref> Rade Končar je strijeljan u [[Šibenik]]u, na Šubićevcu, 22. svibnja 1942. godine, s 25 drugih antifašista. U trenutku pogibije imao je 30 godina. Mladi, energični i sposobni Končar ni pod mučenjima nije nikoga odao. Ubrzo postaje jedna od najvećih partizanskih ikona. U kolovozu 1942. prvi je proglašen [[Narodni heroji Jugoslavije|narodnim herojem Jugoslavije]]. Nekoliko mjeseci kasnije, u prosincu 1942., [[13. proleterska brigada]] [[Partizani|Narodnooslobodilačke vojske]] dobila je ime po njemu, kao simbolu jedinstva Hrvata i Srba u partizanskom pokretu. Do kraja socijalističke vladavine, on predstavlja jednu od skoro mitskih figura [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|narodnooslobodilačke borbe]]. U tom sklopu, ponavljale su se njegove riječi talijanskim sucima: "Milosti ne tražim, niti bih je imao prema vama"; te egzekutorima koji su ga svezali za stup i pucali mu u leđa: “Pucajte u prsa kukavice”.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.yugopapir.com/2018/11/staka-majka-narodnog-heroja-rade.html |title=Staka, majka narodnog heroja Rade Končara, svojim sinovima: Ajte, djeco moja, borite se za slobodu |accessdate=2021-01-20}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.ratnakronikasplita.com/prilozi/heroji |title=Ratna kronika Splita 1941-1945 - Heroji |work=www.ratnakronikasplita.com |accessdate=2021-01-18 |archive-date=3. siječnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190103073127/http://www.ratnakronikasplita.com/prilozi/heroji |url-status=bot: unknown }}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.znaci.org/00001/10_131.htm |title=NARODNI HEROJI JUGOSLAVIJE - Končar Gece Rade |work=www.znaci.org |accessdate=2021-01-20}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.slobodnajugoslavija.org/sloyuknjige/NarodniHerojiJugoslavije.pdf |title=Heroji jugoslavenske narodnooslobodilačke borbe |date=2011-07-28 |work=web.archive.org |accessdate=2021-01-20 |archive-date=28. srpnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110728031759/http://www.slobodnajugoslavija.org/sloyuknjige/NarodniHerojiJugoslavije.pdf |url-status=bot: unknown }}</ref> Veliki broj tvrtki, od kojih neke i danas postoje, prozvane su po njemu; najpoznatija od njih je [[Končar Elektroindustrija]] d.d. iz Zagreba. Po njemu su dobivale ime mnoge ulice i trgovi. Više srednjih škola (mahom tehničkih i elektrotehničkih) na prostoru bivše Jugoslavije, također nosi njegovo ime. [[Dragica Končar]], supruga Rade Končara, nastavila je ilegalno djelovati u Zagrebu. Ustaški agenti su je ondje uhitili i ubili u kolovozu 1942. godine. ==Izvori== {{izvori|30em}} {{moljac|koncar.htm}} <!-- [[Kategorija:Komunisti]] --> {{Sekretari Centralnog komiteta SKH}} {{GLAVNIRASPORED:Končar, Rade}} [[Kategorija:Narodni heroji Jugoslavije]] [[Kategorija:Hrvatski komunisti do 1945.]] [[Kategorija:Partizanski zapovjednici]] [[Kategorija:Sekretari Centralnog komiteta SKH]] [[Kategorija:Životopisi, Lika]] [[Kategorija:Srbi u Hrvatskoj]] 1bo1plfvr3m4d28fryc2ami6hm7327x 7563636 7563596 2026-07-25T15:00:39Z Croxyz 205325 7563636 wikitext text/x-wiki {{dz|[[Končar Elektroindustrija]]|trgovačko društvo}} {{Infookvir životopis | ime = Rade Končar | slika = Rade Končar.jpg | veličina = 200px | opis_slike = | pseudonim = ''Brko'' | rođenje = [[28. listopada]] [[1911.]] | mjesto_rođenja = [[Končarev Kraj]], kraj [[Korenica|Korenice]] | smrt = [[22. svibnja]] [[1942.]] | mjesto_smrti = [[Šibenik]] | nacionalnost = [[Srbi u Hrvatskoj|Srbin]] | poznat_po = sekretar CK KPH od 1940. do 1941. godine | zanimanje = strojobravar, revolucionar }} '''Rade Končar''' ([[Končarev Kraj]], [[Korenica]], [[28. listopada]] [[1911.]] – [[Šibenik]], [[22. svibnja]] [[1942.]]) bio je revolucionar, sekretar [[Komunistička partija Hrvatske|Komunističke partije Hrvatske]], organizator partizanskih odreda u Hrvatskoj 1941. godine i prvi [[Orden narodnog heroja|narodni heroj Jugoslavije]]. Nakon što su ga u 31. godini života pogubili talijanski okupatori ubrzo je postao jedan od simbola [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizanskog pokreta]] i potom [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]]. == Životopis == Rođen je u selu [[Končarev Kraj]] kraj [[Plitvička jezera|Plitvičkih jezera]]<ref name="moljac">{{Citiranje časopisa |url=http://www.moljac.hr/biografije/koncar.htm |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20090302073622/http://moljac.hr/biografije/koncar.htm |archive-date=2. ožujka 2009. |access-date=12. rujna 2011.}}</ref> u [[Srbi|srpskoj]] obitelji. Poslije završene osnovne škole izučio je strojobravarski zanat u [[Beograd]]u i [[Leskovac|Leskovcu]].<ref name="moljac"/> Godine 1934. postao je član [[KPJ|Komunističke partije Jugoslavije]]. Zaposlio se u [[beograd]]skoj elektrodistribuciji. Godine 1936. uhitila ga je policija [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] i osuđen je na godinu dana zatvora zbog komunističkog djelovanja. Poslije odslužene kazne, odlazi u [[Zagreb]] gdje se zapošljava u tvornici 'Siemens AG' (danas '[[Končar Elektroindustrija|Končar]]'). Tu je organizirao Partijsku ćeliju i štrajkaški odbor. Godine [[1938.]] postaje član Mjesnoga [[komitet]]a u Zagrebu, a [[1939.]] na Partijskomu savjetovanju, na kojemu je smijenjen Centralni komitet [[KPH|KP Hrvatske]] koji je bio izabran na Osnivačkom kongresu KPH održanom u Anindolu 14. travnja 1937. godine, postao je član novog Centralnoga komiteta KP Hrvatske. Poslije uhićenja gotovo čitavoga CK KPH, na Prvoj redovitoj konferenciji KP Hrvatske, koja je održana kolovoza 1940. godine u zagrebačkoj [[Dubrava (kvart)|Dubravi]], bio je izabran za političkoga sekretara KP Hrvatske. Sredinom listopada [[1940.]] godine na Petoj zemaljskoj konferenciji KPJ u [[Zagreb]]u postaje član [[Politbiro]]a KPJ. [[Datoteka:Koncarev spomenik u Zagrebu.jpg|mini|desno|200px|Končarev spomenik u dvorištu tvornice ''Končar-Siemens'' u Zagrebu, rad [[Vanja Radauš|Vanje Radauša]].]] [[Datoteka:Streljanje Rade Končara i drugova (1).jpg|lijevo|mini|270px|Prizor sa strijeljanja Rade Končara i drugova u Šibeniku 22. svibnja 1942.]] Nakon što su [[Sile osovine]] 1941. godine okupirale Jugoslaviju, u suradnji sa [[Odbor državne sigurnosti|sovjetskom obavještajnom službom]] priprema Končar diverzante koji bi mogli u slučaju prestanka [[Pakt Ribbentrop-Molotov|sovjetsko-njemačkog saveza]] djelovati protiv njemačkog saveznika NDH i time otežavati opskrbu njemačke vojne sile.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.znaci.org/00002/414.pdf |title=Partizanska obavještajna služba - što se stvarno događalo, Knjiga 3., str. 308, 314-320 |author=Slavko Odić, Slavko Komarica |year=1988 |publisher=Centar za informacije i publicitet, Zagreb |accessdate=2018-06-25}}</ref> Gojko Vezmar ukazuje 1987. godine da je Rade Končar bio uključen u organiziranje [[Dan ustanka naroda Hrvatske|ustanka protiv NDH u Lici]] 1941. godine, koji je izbio krajem srpnja 1941.<ref>{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=315288 |title=O nekim pitanjima organiziranja i razvoja oružanog ustanka u Lici 1941. godine (U povodu knjige Gojka Polovine, Svedočenje – sećanje na događaje iz prve godine ustanka u Lici, Beograd, 1988) |author=Gojko Vezmar |publisher=Časopis za suvremenu povijest, Vol. 19 No. 3, 1987. |accessdate=2021-01-22}}</ref> U mjesecima gdje su se u zapovjedništvu ustanika našli zajedno komunisti i pobornici [[Četnici|četničkog pokreta]], Končar se odlučno zauzeo da i Hrvati pristupe postrojbama ustanika, te da one postanu [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|antifašistički partizani]] koji će se boriti također i protiv okupatorskih postrojbi - umjesto da pod vodstvom četnika završe u koloboraciji s Talijanima kakvu će prije kraja 1941. godine doista ostvariti dio ustanika koji se uključio u [[Dinarska četnička divizija|Dinarsku četničku diviziju]] i druge četničke postrojbe. Među komunistima, tada su Končara oslovljavali konspirativnim imenom ''Brko''.<ref name=":02">{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/76759 |title=Prilog raspravi o karakteru ustanka od 27. srpnja 1941. godine |author=Mario Jareb |publisher=Časopis za suvremenu povijest, Vol. 43 No. 3, 2011. |accessdate=2021-01-22}}</ref> Rade Končar sudjelovao je 26. – 27. rujna 1941. godine na konferenciji [[Partizani|partizanskih]] vođa u mjestu [[Stolice]] (kod [[Krupnja]] na zapadu Srbije); gdje je donesena odluka da će se za borce koje predvode komunisti koristiti naziv "partizani", da će se za njihovo označavanje koristiti crvena petokraka, te da će postrojbe ("jedinice") osim [[zapovjednik]]a ("komandanta" u [[Bojna|bataljunima]] i većim odredima, odnosno "komandiri" u [[Satnija|četama]]) imati - prema [[Sovjetski Savez|sovjetskom]] uzoru - također i [[Komesar|političke komesare]]. Nakon boravka u [[Split]]u krajem kolovoza 1941. godine organizirajući ilegalni rad komunista, po povratku iz Stolica 4. listopada 1941. godine ponovno dolazi u Split, nastojeći slomiti dvoumljenja među komunistima koji se još nisu upustili u oružanu borbu. Ne smjenjuje ipak lokalno komunističko vodstvo, izražavajući uvjerenje da će nakon oštre kritike ipak uspjeti s dizanjem ustanka. Pod njegovim vodstvom, Pokrajinski komitet KPH izdaje 20. listopada 1941. godine proglas »Radnicima, seljacima, građanima, intelektualcima, omladini, rodoljubima porobljene Dalmacije« koji završava riječima: »''Diži se, narode u Dalmaciji! Mi ne smijemo zaostati! Stupajmo složno u JNOF s ostalim narodima Jugoslavije!(...) Ulazimo u partizanske odrede! Dižimo oružani ustanak !''« Organizirane su razne sabotaže na brodovima, a 9. studenoga su [[Bombaški napad u Splitu 9. studenoga 1941.|bačene bombe na talijansku vojnu glazbu u Splitu]]. Naoružavaju i organiziraju komunisti prve oružane odrede i zapovjedništva na području Dalmacije nastanjenom uglavnom Hrvatima, te će se prva grupa Splićana na [[Dinara|Dinaru]] uputiti 15. prosinca 1941. godine.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.znaci.org/00003/610.pdf |title=SPLIT U NARODNOOSLOBODILAČKOJ BORBI I SOCIJALISTIČKOJ REVOLUCIJI 1941 — 1945. |author=MIROSLAV ĆURIN (urednik) |year=1981 |publisher=INSTITUT ZA HISTORIJU RADNIČKOG POKRETA DALMACIJE SPLIT |accessdate=2018-06-25}}</ref> U to su vrijeme vlasti NDH tvrdile da one u područjima koje vojno kontroliraju Talijani ne uspijevaju izaći na kraj s ustanicima, jer ih Talijani onemogućavaju u borbenim aktivnostima.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.znaci.org/00001/41.htm |title=ĈETNICI U HRVATSKOJ 1941-1945, pogl. 6 "Reagiranje ustaškog režima i sporazumi s Talijanima" |author=Fikreta Jelić Butić |year=1986 |publisher=Globus |accessdate=2021-01-18 |archive-date=25. rujna 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100925214653/https://www.znaci.org/00001/41.htm |url-status=dead }}</ref> Među ustanicima, dolazi do napetosti između [[Četnici|četnika]] i komunista, koji i jedni i drugi nastoje ostvariti kontrolu nad ustankom. U Splitu gdje komuniste predvodi Rade Končar, bilten ''Naš izvještaj'' Pokrajinskog komiteta [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]] za Dalmaciju od 20. listopada 1941. godine piše o suradnji četničkih vođa s Talijanima u Splitu: "''Kako saznajemo, tzv. Srpski komitet u Splitu, koji, među ostalima, sačinjavaju Urukalo, [[Dobroslav Jevđević|Jevđević]], Buić, [[Ilija Trifunović-Birčanin|Birčanin]], Grđić i drugi, složio se s talijanskim okupatorskim vlastima u tome, da će pomoći okupatorima da 'mire' srpski živalj u Bosni, Lici i ostalim hrvatskim krajevima, ako Talijani okupiraju te krajeve. Ove stare izdajice misle opet prevariti srpski narod i uvesti ga u 'novi red' zaobilaznim putem. Dok narod ustaje u borbu s oružjem u ruci, oni hoće da narodu zabiju nož u leđa, ali srpski narod neće nasjesti ovoj izdajničkoj raboti, on će se s hrvatskim narodom boriti do potpunog oslobođenja domovine od stranih okupatora i njihovih domaćih slugu. Izdajice će stići zaslužena sudbina''."<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.znaci.org/00003/610.pdf |title=SPLIT U NARODNOOSLOBODILAČKOJ BORBI I SOCIJALISTIČKOJ REVOLUCIJI 1941 — 1945., str. 93, 97, 98, 129, 147, 148 |author=Miroslav Curin (urednik) |year=1981 |publisher=INSTITUT ZA HISTORIJU RADNIČKOG POKRETA DALMACIJE SPLIT |accessdate=2021-01-18}}</ref> Četnici krajem listopada 1941. godine ustrojavaju na područjima oko Knina zapovjedništva [[Dinarska četnička divizija|Dinarske četničke divizije]], koja će u studenom sklopiti sporazume o suradnji s talijanskim okupatorom.<ref>{{Citiranje weba |url=https://znaci.org/00001/11.htm |title="Draža Mihailović", pogl. "PIONI OKUPATORSKE POLITIKE" |author=Nikola Milovanović |year=1985 |publisher=Centar za informacije i publicitet, Zagreb |accessdate=2020-07-28}}</ref> Po uputama koje su djelomično primali izravno od [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] hrvatski komunisti nastoje preuzeti kontrolu nad ustanicima, tj. "gerilcima", čije postrojbe od sredine rujna 1941. godine sve više koriste naziv "partizani" i "narodnooslobodilački partizanski odredi". Mjeseci dok KPH predvodi Rade Končar obilježeni su nastojanjem da se ne dopusti suradnja ustanika s talijanskim okupatorom i naposljetku diferencijacijom između ustanika, od kojih su neki postali [[Četnici u Drugom svjetskom ratu|četnici]], a oni pod kontrolom zapovjednika iz redova KPH - partizani.<ref name=":0">{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/76759 |title=Prilog raspravi o karakteru ustanka od 27. srpnja 1941. godine |author=Mario Jareb |publisher=Časopis za suvremenu povijest, Vol. 43 No. 3, 2011. |accessdate=2021-01-22}}</ref> Rukovodstvo KPH u Lici radi na tome da se partizani odlučno upuste u borbu s talijanskim okupatorom.<ref>Gojko Vezmar, op. cit., str. 102</ref> Končara su 17. studenoga 1941. godine uhitili Talijani iako izgleda nisu znali tko je on. Podvrgnut je mučenju, ali je odbio odati svoj identitet. U vrijeme kada su ga istražitelji brutalno mučili, skočio je 22. studenoga 1941. godine s drugog kata bolnice. Tom je prigodom vrlo teško ozlijeđen.<ref>{{Citiranje knjige |title=Odić, Komarica, op. cit., str. 376-377 <!--accessdate=2018-06-25 -->}}</ref> Nakon što je kod samog uhićenja pretrpio ranjavanje metkom i lom noge, kod pada u bolnici mu je lubanja napukla na dva mjesta. Tek nakon Končarevog pada s drugog kata bolnice, talijanske vlasti potvrdile su njegovo ime i funkciju u KPJ od redarstvenih tijela [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] u Zagrebu, koje su se mogle poslužiti sačuvanom policijskom dokumentacijom Kraljevine Jugoslavije. Posebni talijanski sud za Dalmaciju osudio ga je na [[Smrtna kazna|smrt]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.yugopapir.com/2015/02/dragica-i-rade-koncar-2-dio.html |title=Dragica i Rade Končar (2/2): Herojska smrt jednoga od najvažnijih komunističkih rukovodilaca (1967), v. 2. dio |author=Stipe Ugarković |publisher=Yugopapir, preuzeto iz "Arena", 1967. god. |accessdate=2021-01-22}}</ref> Kako bi Končara izbavili iz talijanskog zatočeništva, dalmatinski partizani su ga htjeli zamijeniti s fašističkim časnikom Antonijem Vivarelijem, kojega su bili zarobili 8. travnja 1942. godine; međutim je tog zarobljenog časnika jedan partizan samoinicijativno ubio.<ref>{{Citiranje knjige |title=Ćurin, op. cit., str. 290 <!--accessdate=2018-06-25 -->}}</ref> Rade Končar je strijeljan u [[Šibenik]]u, na Šubićevcu, 22. svibnja 1942. godine, s 25 drugih antifašista. U trenutku pogibije imao je 30 godina. Mladi, energični i sposobni Končar ni pod mučenjima nije nikoga odao. Ubrzo postaje jedna od najvećih partizanskih ikona. U kolovozu 1942. prvi je proglašen [[Narodni heroji Jugoslavije|narodnim herojem Jugoslavije]]. Nekoliko mjeseci kasnije, u prosincu 1942., [[13. proleterska brigada]] [[Partizani|Narodnooslobodilačke vojske]] dobila je ime po njemu, kao simbolu jedinstva Hrvata i Srba u partizanskom pokretu. Do kraja socijalističke vladavine, on predstavlja jednu od skoro mitskih figura [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|narodnooslobodilačke borbe]]. U tom sklopu, ponavljale su se njegove riječi talijanskim sucima: "Milosti ne tražim, niti bih je imao prema vama"; te egzekutorima koji su ga svezali za stup i pucali mu u leđa: “Pucajte u prsa kukavice”.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.yugopapir.com/2018/11/staka-majka-narodnog-heroja-rade.html |title=Staka, majka narodnog heroja Rade Končara, svojim sinovima: Ajte, djeco moja, borite se za slobodu |accessdate=2021-01-20}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.ratnakronikasplita.com/prilozi/heroji |title=Ratna kronika Splita 1941-1945 - Heroji |work=www.ratnakronikasplita.com |accessdate=2021-01-18 |archive-date=3. siječnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190103073127/http://www.ratnakronikasplita.com/prilozi/heroji |url-status=bot: unknown }}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.znaci.org/00001/10_131.htm |title=NARODNI HEROJI JUGOSLAVIJE - Končar Gece Rade |work=www.znaci.org |accessdate=2021-01-20}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.slobodnajugoslavija.org/sloyuknjige/NarodniHerojiJugoslavije.pdf |title=Heroji jugoslavenske narodnooslobodilačke borbe |date=2011-07-28 |work=web.archive.org |accessdate=2021-01-20 |archive-date=28. srpnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110728031759/http://www.slobodnajugoslavija.org/sloyuknjige/NarodniHerojiJugoslavije.pdf |url-status=bot: unknown }}</ref> Veliki broj tvrtki, od kojih neke i danas postoje, prozvane su po njemu; najpoznatija od njih je [[Končar Elektroindustrija]] d.d. iz Zagreba. Po njemu su dobivale ime mnoge ulice i trgovi. Više srednjih škola (mahom tehničkih i elektrotehničkih) na prostoru bivše Jugoslavije, također nosi njegovo ime. [[Dragica Končar]], supruga Rade Končara, nastavila je ilegalno djelovati u Zagrebu. Ustaški agenti su je ondje uhitili i ubili u kolovozu 1942. godine. ==Izvori== {{izvori|30em}} {{moljac|koncar.htm}} <!-- [[Kategorija:Komunisti]] --> {{Sekretari Centralnog komiteta SKH}} {{GLAVNIRASPORED:Končar, Rade}} [[Kategorija:Narodni heroji Jugoslavije]] [[Kategorija:Hrvatski komunisti do 1945.]] [[Kategorija:Partizanski zapovjednici]] [[Kategorija:Sekretari Centralnog komiteta SKH]] [[Kategorija:Životopisi, Lika]] [[Kategorija:Srbi u Hrvatskoj]] lizcmqx2n66uoksr38ve8lrv0i7998x 0 27458 7563733 7418742 2026-07-25T19:34:14Z Cinemaco 230526 7563733 wikitext text/x-wiki {{Književnik | Ime = Alija Isaković | boja = #B0C4DE | slika = Alija Isaković.jpg | veličina = | opis slike = | puno ime = | pseudonim = | rođenje = [[1932.]] | mjesto rođenja = [[Bitunja]] kod [[Stolac (BiH)|Stoca]] | smrt = [[1997.]] | mjesto smrti = [[Sarajevo]] | zanimanje = | nacionalnost = [[Bošnjaci|Bošnjak]] | period pisanja = | vrsta = [[roman]], [[pripovijetka]], [[drama]] | teme = | period = | supruga = | suprug = | djeca = | djela = | nagrade = | potpis = | web = | fusnote = }} '''Alija Isaković''' (Bitunja pokraj [[Stolac (BiH)|Stoca]], [[1932.]] – [[Sarajevo]], [[1997.]]), bosanskohercegovački književnik, romansijer, pripovjedač, radio-dramski, televizijski i dramski pisac, putopisac, aforist, lekiskograf i povjesničar jezika i književnosti. Utemeljitelj je moderne bosanske jezične kulture, te jedan je od najznačajnijih [[Bošnjaci|bošnjačkih]] intelektualaca uopće.<ref name="#1">{{cite web |url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/alija-isakovic-ko-smo-mi-bosnjaci/293865 |title=21. godišnjica smrti velikana/ Alija Isaković: Ko smo mi Bošnjaci |publisher=radiosarajevo.ba |date=5. kolovoza 2017. |accessdate=2020-12-30}}</ref> == Životopis == Osnovnu i srednju školu pohađao je u Bitunji, [[Stolac (BiH)|Stocu]], [[Zagreb]]u, [[Crikvenica|Crikvenici]], [[Pančevo|Pančevu]] i [[Beograd]]u, a Filozofski fakultet - Jugoslavenske književnosti i srpskohrvatski jezik, u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Bio je geološki tehničar, prospektor urana, TV-scenarist, urednik časopisa „Život“, urednik edicije Kulturno nasljeđe BiH u sarajevskoj "Svjetlosti". Pisao je pripovijetke, romane, drame, putopise, eseje, studije, filmske i TV-scenarije. Priredio je niz antologija, zbornika radova, bibliografija. Nagrađivan je za prozno i dramsko stvaralaštvo. Priredio je više djela muslimanskih pisaca i posebno prvu antologiju muslimanske književnosti „Biserje“ [[1972.]], prvi izbor bosanskohercegovačkih putopisaca "Hodoljublje" 1973, zbornik radova "[[Hasanaginica]], 1774-1974", [[anegdota|anegdote]] Nasrudina-hodže 1984, te s Hadžemom Hajdarevićem izbor iz časopisa "Behar" 1900-1911., te knjigu "O 'nacionaliziranju' [[Bošnjaci|Muslimana]]" 1990. godine, pri čemu je utro puteve buđenju i osvješćivanju nacionalnoga bića [[Bošnjaci|Bošnjaka]]. Alija Isaković snažno se zalagao za afirmaciju [[Bošnjački jezik|bošnjačkog jezika]].<ref name="#1"/> Kao leksikograf, Isaković je nezaobilazan u oblikovanju bošnjačkog jezika. Objavljeni su njegovi rječnici "Rječnik karakteristične leksike u bosanskome jeziku" iz 1993. i "Rječnik bosanskoga jezika" iz 1995. Umro je u Sarajevu 1997. godine. [[Bošnjačka zajednica kulture Preporod]] dodjeljuje nagradu "Alija Isaković" za najbolji dramski tekst. == Djela == {{Refbegin|2}} *''Sunce o desno rame''(1963)<ref>{{cite web |url=http://www.bosnjaci.net/dobri_bosnjani.php?id=24 |title=ISAKOVIĆ, Alija |publisher=Bosnjaci |accessdate=16. kolovoza 2013. |archive-date=2. listopada 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171002173048/http://www.bosnjaci.net/dobri_bosnjani.php?id=24 |url-status=dead }} </ref> *''Semafor'' (1966) *''Avdo Karabegović Hasanbegov: Izabrane pjesme'' (1967) *''Prednost imaju koji ulaze'' (1971) *''Građa za bibliografiju Muslimanske književnosti 1883-1971'' (1972) *''Biserje'' (1972) *''Hodoljublje'' (1973) *''Građa za bibliografiju bosansko-hercegovačkog (1842-1970)'' (1973) *''[[Edhem Mulabdić]]: Izabrana djela'' (1974) *''Hasanaginica, 1774-1974'' (1975) *''Bibliografija radova o [[Asanaginica|Hasanaginici]] 1774-1974'' (1975) *''Taj čovjek'' (1975) *''Osman - Aziz ([[Osman Nuri Hadžić]] i Ivan Miličević): Izabrana djela'' (1980) *''Krajnosti'' (1981) *''Hasanaginica'' (1982) *''Pobuna materije'' (1985) *''Nasrudin Hodža'' (1986) *''Jednom'' (1987) *''Neminovnosti'' (1987) *''Ahmed Muradbegović: Izabrana djela'' (1987) *''Lijeve priče'' (1990) *''O »nacionaliziranju« muslimana. 101 godina afirmiranje i negiranja nacionalnog identiteta Muslimana'' (1990) *''Biserje. Izbor iz muslimanske književnosti. Drugo, prošireno, izdanje'' (1993) *''Rječnik karakteristične leksike u bosanskome jeziku''<ref>{{cite web |url=https://www.nytimes.com/1993/12/26/world/balkan-conflicts-are-uncoupling-serbo-croatian.html?pagewanted=3 |title=Balkan Conflicts Are Uncoupling Serbo-Croatian |publisher=NYTimes |date=26. prosinca 1993. |accessdate=16. kolovoza 2013.}}</ref> (1993) * ''Rječnik bosankog jezika'' (Sarajevo, 1995) {{Refend}} == Citati == {{Citat|Mi [[Bošnjaci]] smo historijski relativno iživljeni na ovim prostorima, širim od današnje [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] - vojnički, ekonomski i kulturno. Premda smo posljednjih 112 godina marginalizirani kao politički narod, fizički i ekonomski sistemski i nesistemski uništavani, kulturno nipodaštavani, vjerski satanizirani kao azijatsko-islamski relikt, jedini smo narod u evropskim prostorima bez nacionalnih institucija, s anacionalnim političkim poltronskim vrhom, s policijskom presijom nad vjerskom i svjetovnom inteligencijom, bez prava na nacionalno ime, jezik, književnost, društvene običaje i vjersku praksu...<ref name="#1"/>|Alija Isaković na na Bošnjačkom saboru 27. rujna 1993. godine.}} {{Citat|[[Bošnjački jezik|Bosanski jezik]] postoji u narodu i u literaturi koliko [[Hrvatski jezik|hrvatski]] i [[Srpski jezik|srpski]] srpski jezik. Ako je to manje poznato širokoj javnosti, razlozi su političke a ne lingvističke naravi. S obzirom da je na ovim balkanskim prostorima politika mjera stvari, u svim oblicima fizičkog i duhovnog života, to je neimenovanje i (ne) priznavanje bosanskog jezika bilo u korelaciji s političkim (ne) imenovanjem bosanske nacije, posebno [[Bošnjaci|bosanskih muslimana]].<ref name="#1"/>|Alija Isaković, 1991. godine.}} {{Citat|[[Bošnjački jezik|Bosanski jezik]] prema književnom hrvatskom i srpskom jeziku, ima najmanje razlika između narodnog i književnog jezika, između dijalekatskog i književnog i ima – za južnoslovenske prilike – izvanredan kontinuitet, jezičku ustaljenost i homogenost na cijelom prostoru, bez diskontinuiteta koji su imali srpski i hrvatski književni jezik do početka [[Vuk Karadžić|Vukovih]] i [[Ljudevit Gaj|Gajevih]] reforma sredinom prošlog vijeka. To što u okviru bosanskog jezika nije bilo jezičkih i pravopisnih reformi i nije teško razumjeti. Pisali su [[Bosančica|bosančicom]] i [[Arabica|arebicom]], uglavnom, kako su i govorili. Piši kao što govoriš nije ničija deviza, to je inicijalni poriv pismenog čovjeka.<ref name="#1"/>|Alija Isaković, 1991. godine.}} == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [https://www.mojalektira.com/biografija/alija-isakovic/ Alija Isaković] {{wikicitat}} {{GLAVNIRASPORED:Isaković, Alija}} [[Kategorija:Bošnjački književnici]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački romanopisci]] [[Kategorija:Životopisi, Stolac]] hjhacg96f0r872h0l50im37vun13fnd 0 33620 7563843 6881775 2026-07-26T03:22:55Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7563843 wikitext text/x-wiki '''''Vodenjak''''' ''([[Latinski jezik|lat.]] Aquarius)'' je jedan od 12 [[horoskop]]skih znakova. Osobe rođene od [[20. siječnja]] do [[19. veljače]] su rođene u znaku vodenjaka.<ref>[http://www.osobnihoroskop.com/index.php/horoskopski-znakovi/vodenjak] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180121190416/http://www.osobnihoroskop.com/index.php/horoskopski-znakovi/vodenjak |date=21. siječnja 2018. }}Astrološki znakovi</ref> [[Datoteka:Aquarius.svg|mini|Vodenjak]] *Vladajući planet - [[Uran (planet)|Uran]], [[Saturn (planet)|Saturn]] *Element - [[Zrak]] <div class="Boxmerge">{{12 astroloških znakova}}{{Poznati Vodenjaci}}</div> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.elle.hr/mjesecni-horoskop/ Horoskopski znaci - datumi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180125133917/http://www.elle.hr/mjesecni-horoskop/ |date=25. siječnja 2018. }} [[Kategorija:Astrologija]] [[glk:بهمن]] [[ps:سلواغه (مياشت)]] m4gobuxvv143pbgashscgqtqyra19qg 0 35108 7563714 7561995 2026-07-25T18:35:36Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7563714 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|svibanj 2008.}} [[Datoteka:Vitamin_A.gif|mini|400px|Vitamin A i beta-karoten]] '''Vitamin A''' [[esencijalni nutrijent|esencijalni]] je [[esencijalni nutrijent|nutrijent]] u ljudskom tijelu. Topljiv je u [[masti]]ma odnosno [[ulja|uljima]]. Njegovo je djelovanje uglavnom posljedica vezanja za specifične nuklearne receptore te tako kasnije utječe na sintezu specifičnih [[proteini|proteina]]. Važan je za kontrolu rasta i razvoja [[epitel]]nog [[tkivo|tkiva]] tj. za diferencijaciju te sudjeluje u stvaranju vidnog [[pigment]]a. Pa tako njegovi nedostaci nose razne poremećaje, od noćnog sljepila do određenih [[kožne bolesti|dermatoloških problema]]. Uz to značajan učinak vitamina A proizilazi iz njegovih antioksidacijskih svojstava (tako da se veže za [[slobodni radikali|slobodne radikale]] u tijelu). Ali važno je znati da najveće probleme u tijelu vitamin A može izazvati prevelikim unošenjem u [[organizam]]. Tada dolazi do brojnih toksičnih učinaka praćenim poremećajima u probavi, na [[koža|koži]], [[kost]]ima i [[zglob]]ovima. Vitamin A se u organizmu pojavljuje u različitim oblicima, pa možemo govoriti o skupini vitamina A. Svi zajedno pripadaju '''retinoidima''' tj. derivatima [[retinoična kiselina|retinoične kiseline]] ([[esteri]], [[eteri]] ili [[alkohol]]ni derivati). Vitamin A u užem smislu nazva se '''retinol''' ili '''vitamin A1'''. To je cikloheksanski prsten na kojem su tri –CH3 skupine i pobočni lanac s četiri dvostruke veze te primarnom –OH skupinom. Retinol je narančasto viskozno ulje. Ovaj se vitamin otapa u alkoholu i biljnim uljima dok u [[voda|vodi]] i [[glicerol]]u ne. [[Toplina]] mu može smanjiti aktivnost, a relativno se brzo razgrađuje djelovanjem dnevne i ultraljubičaste [[svjetlost]]i. Tako danas postoje mnoge tvari koje to onemogućuju. == Biološka važnost == Glavni izvori vitamina A su inače [[jetra]], [[mlijeko]] i mliječni proizvodi, [[maslac]], žutanjak i [[riba]]. Stari Egipćani kuhali su jetru kao lijek za noćno sljepilo, 1915.g. otkrivena je funkcija vitamina A. U tkivu životinja i morskih riba je prisutan u esterificiranom stanju. Dok u biljkama se nalazi kao '''provitamin A''' ili '''β-karoten'''. Iz mrkve je bio izoliran već u [[19. stoljeće|19. stoljeću]] i nazvan je '''karotenom'''. Prepručene dnevne količine ([[RDA]]) ovog vitamina danas za odrasle muškarce i žene iznose 800 – 1000 [[μg]], dok se kod terapijske primjene ona znatno razlikuje. Vitamin A ima vrlo važnu ulogu u organizmu. Sudjeluje prije svega u sintezi vidnog pigmenta - [[rodopsin]]a pa tako djeluje protiv raznih [[očne bolesti|očnih bolesti]]. Ima izraziti učinak na epitelno tkivo pa služi i u liječenju raznih kožnih bolesti te održava zdrave vanjske omotače tkiva i [[organ]]a. Nedostaci najčešće nastaju zbog neadekvatne prehrane ili pri kroničnim bolestima kod kojih je smanjena apsorpcija masti. Jedna od [[hipovitaminoza]] je i [[noćno sljepilo]] (niktalopatija). Tako pomanjkanje ovog vitamina smanjuje sposobnost adaptacije na tamu. Ta je adaptacija kemijski proces u kojem se stvara rodopsin, a bez vitamina A to je nemoguće. Znakovi nedostatka mogu se opaziti i na koži. Ako se retinoidi unose u organizam u količinama izrazito većim od propisanih, dolazi do [[hipervitaminoza|hipervitaminoze]] A. Kod djece je to često posljedica samoinicijativne terapije roditelja. A u odraslih nastaje nakon dugotrajnog liječenja kožnih bolesti (npr. [[akne]], [[psorijaza]]) ili dugotrajnom [[automedikacija|automedikacijom]]. Simptomi kao što su crvenilo kože, svrbež, glavobolja i mučnina prvi su znakovi koji ukazuju da doze treba smanjiti. Unosom još većih količina dolazi do akutnog trovanja čiji su simptomi ljuštenje kože zbog suhoće, umor, nesanica, edemi u velikim dozama vitamin A oštećuje jetru, živce, doprinosi boli u kostima i zglobovima, a u nekim slučajevima utječe i na fetus. Pri tome se višak β-karotena akumulira u [[epiderma|epidermi]] (kako se više ne može prevesti u vitamin A) te ona dobiva žućkastu boju. Upravo zbog toga što je A vitamin jedan od onih koji može biti i '''toksičan''', najbolje bi bilo kada biste ga uzimali '''pod nadzorom liječnika'''. == Vitamin A i tjelesne tegobe == Premda je noćno sljepilo poznati nedostatak vitamina A, mnogo je [[bolest]]i povezano s njegovim nedostatkom. Vitamin A ima [[Antoksidansi|antioksidativna]] svojstva i kao takav nezamjenjiv je u borbi protiv srčanih i drugih degenerativnih stanja.<ref> O'Keefe,J., et al., Mayo Clinic Proceedings, 1995; 70: 69-79. </ref> Potreban nam je za zdravu reprodukciju, hormonsku ravnotežu žena, pravilan rast te za ravnotežu šećera u krvi, a služi i u obrani protiv infekcija. === Infekcije === Zajedno s [[Vitamin C|vitaminom C]] [[Vitamin A]] se bori protiv infekcija. Naslov ''infekcijskog vitamina'' zaradio je mnogo prije nego što mu je taj naslov oduzeo vitamin C. Uloga vitamina A je pojačavanje imunološkog sustava. Čitav proces se zbiva u sluznici želuca i Crijeva. Najbolja kombinacija za suzbijanje prvih znakova infekcije je sinergija vitamina A s vitaminom C i [[cink]]om. Ista kombinacija je djelotvorna jer pogoduje ozdravljenju od dišnih i sinusnih infekcija. Uzimanje tableta vitamina A zajedno s izravnim nanošenjem na kožu usporava pojavu herpesa. ==== Dječje infekcije ==== [[Datoteka:Vitamin_A_-_UNICEF.png|mini|300px|Prikaz '''UNICEF'''-ove akcije. Djeca čekaju u redu za primanje vitamina A u kapima u Nodosho kampu blizu grada Goma u [[Demokratska Republika Kongo|Demokratskoj Republici Kongo]]]] Pravilna opskrba vitaminom A u cijelom svijetu spasila bi svake godine 2,5 milijuna dječjih života. Broj umrlih od dišnih bolesti pao bi za 70%, a broj umrlih od bolesti povezanih s proljevom za 39%.<ref> Glaszia, P., et al., British Medical Journal, 1993; 306: 366-70. </ref> Djeca su neobično osjetljiva na nedostatak vitamina A, što se može i opravdati činjenicom brze potrošnje malih tjelesnih zaliha retinola za vrijeme infekcije. Međutim čak i jedna doza 20 000 IJ ubrzat će oporavak od vodenih kozica i ukloniti opasnost od mogućih komplikacija.<ref> Ozsoylu, S., Journal of Pediatrics, 1994; 125(6): 1017-18. </ref> S redovitim davanjem vitamina A smanjilo bi više slučajeva potencijalnih plućnih infekcija kod djece.<ref> Velasquez-Melendez, G., et al., European Journal of Clinical Nutrition, 1995; 49(5): 379-84. </ref> ==== AIDS ==== Retinol pojačava otpornost imunološkog sustava u borbi protiv svake zarazne bolesti. U borbi protiv [[Sindrom stečene imunodeficijencije|AIDS]]-a je učinjeno mnogo istraživanja. Neki znanstvenici tvrde da količine između 13 000 i 20 000 IJ usporavaju napredovanje bolesti.<ref> Jolly, P. E., et al., AIDS, 1996; 10(1): 114. </ref> Vjerojatnost da osoba s AIDS-om ima smanjenu količinu vitamina A je dvjesto puta veća od iste vjerojatnosti kod zdravih osoba. Očekivano trajanje života osobe s AIDS-om liječnik može predvidjeti mjerenjem količine retinola u krvi.<ref> Semba, R.D., et al., Journal of Infectious Diseases, 1995; 171(5): 1196-202. </ref> === Bolesti kože === Vitamin A je idealan za hranjenje i njegu [[Koža|kože]] stoga ga možemo pronaći u kozmetičkim preparatima. Djelatni sastojci takvih proizvoda su retinoidi (sintetičke inačice vitamina A). Proteže se mišljenje kako je prirodni vitamin A ipak sigurniji od svojih umjetnih tj. sintetiziranih inačica. Liječenje akni. Ako je osoba sklona aknama moguć je nedostatak vitamina A. Koža se uzimanjem veće količine vitamina A čisti, lojne žljezde se smanjuju na veličinu dječjih uz dozu 200 000 do 500 000 IJ vitamina A dnevno u trajanju od 3-6 mjeseci. Ovakvo liječenje mora kontrolirati dermatolog i koristi se samo u ekstremnim slučajevima. Kako bi liječenje bilo što djelotvornije iz prehrane valja ukloniti šećere i rafinirane ugljikohidrate. Ako u terapiju uključimo vitamin E, cink, pantotensku kiselinu i GLA dozu vitamina A možemo smanjiti na 100 000 IJ, što je sigurnije s obzirom na to da vitamin A može djelovati i toksično u većim dozama. Stanje psorijaze se može popraviti uzimanjem dodatne količine vitamina A od 100 000IJ (''ekvivalent od 3000 mcg što je ujedno i gornja '''RDA''' granica za odraslog muškarca ili ženu'') uz dodatak vitamina D.<ref>Dochao, A., et al., Actas Dermo-sifiliograficas, 1975; 66(3-4): 121-30.</ref> === Plućne bolesti === Važnost vitamina A za kožu samo je jedan vid njegove blagodati za epitelna tkiva. [[Epitel]] je sloj stanica koji tvori vanjski dio kože. Probavni i dišni sustav je u dodiru s vanjskom okolinom, stoga se vitamin A može rabiti kao dio protokola za emfizem, oblik kronične plućne bolesti. Istraživanja su pokazala da pacijenti s teškim plućnim bolestima imaju nisku razinu vitamina A, a oni koji počnu uzimati dodatne količine pokazuju '''poboljšanu funkciju pluća'''.<ref> Paiva, S. A. R., American Journal of Clinical Nutrition, 1996; 64: 928-34. </ref> === Probavne bolesti === Radi bliske veze vitamina A sa sluznicama i epitelskim stanicama, isti se pokazuje kao odličan dodatak u liječenju nekih crijevnih bolesti. Može pomoći u slučajevima kolitisa i Crohnove bolesti, a njegovu vrijednost u liječenju i sprječavanju čira na dvanaesniku otkrila je i studija provedena na sveučilištu Harvard, koja pokazuje kako muškarci koji uzimaju veće količine vitamina A imaju 54% manje šanse za dobivanje čira za razliku od onih koji su u blagom deficitu s tim hranjivom.<ref> Aldoorli, W. L., et al., American Joumal of Epidemiology, 1997; 145: 42-50. </ref> === Rak === Čini se da vitamin A usporava ponovnu pojavu raka nakon operacije.<ref> Scheef, W., Combined Tumor Therapy: Basic Possibilities and Related Adjuvant Therapeutic Methods, 1995. Heinrich Wrba, ed.; Stuttgart: Hippocrates.</ref> U jednom se istraživanju proučavalo djelovanje vitamina na 307 pacijenata operiranih od [[Rak pluća|raka pluća]]. Neki od njih su tijekom godine dana dnevno uzimali po 300 000 IJ vitamina A, drugi nisu. Nakon dvanaest mjeseci pacijenti koji su uzimali vitamin A bili su slobodni od tumora dulje vrijeme, a i broj onih kod kojih se tumor pojavio bio je mnogo manji negoli kod onih koji nisu uzimali vitamin A.<ref> Pastorino, A., etal., Journal of Clinical Oncology, 1993; 11: 1216-22. </ref> Bez kontinuiranog djelovanja vitamina A mnogo je veća opasnost i od nastanka drugih vrsta tumora, uključujući rak prostate<ref> Hsing, Ann W., et al., Journal of the National Cancer Institute, 1990; 82(11): 941-46. </ref> i neke oblike leukemije. Stanice na površini kože, tzv. epitelne stanice, također ovise o njemu za zaštitu od malignih pojava. Osobe koje dobiju rak kože, uključujući karcinom bazalnih stanica i karcinom rožnatih stanica, imaju nižu razinu retinola u krvi od prosječne.<ref> Kune, G. A., et al., Nutrition and Cancer, 1992; 18: 237-44.</ref> === Ženske tegobe === Retinol može spriječiti predmenstrualnu napetost. U jednom istraživanju, doza od 50 000IJ smanjila je teško mjesečno krvarenje,<ref> Lithgow, D., and W. Politzer, South African Medical Journal, 1977; 51: 191-93.</ref> a u drugom istraživanju vitamin A je pomogao u liječenju dobroćudnog tumora dojke s dnevnom dozom od 150 000IJ.<ref> Band, P., et al., Preventive Medicine, 1984; 13: 549-54. </ref> Ako se vitamin A kombinira s folnom kiselinom i Borom doprinosi ublažavanju ''vrućih valova'' i drugih simptoma [[Menopauza|menopauze]]. Pravilo da veće doze daju bolje rezultate kod vitamina A ne vrijede; npr. količina od '''8000 IJ''' '''može uzrokovati malformacije ploda''', stoga trudnice ne bi smjele preći dnevnu dozu od 8000IJ. Međutim potpuno izbjegavanje ovog vitamina nije dobar potez, jer je trudnim ženama vitamin A potreban za stvaranje hormona progesterona, a i za hranjenje ploda. Osim toga vitamin A smanjuje mogućnost ''male porođajne težine'' pa na taj način izbjegavamo dodatne komplikacije kod i nakon poroda.<ref>Ghebremeskel, K., et al., Early Human Development, 1994; 39:177-88</ref> Zbog blagotvornog djelovanja vitamina A, ali i dokazane opasnosti od većih količina tog hranjiva buduće majke ne bi smjele nagađati koliko im je retinola potrebno, već bi trebale zatražiti test za vitamin A i [[Folna kiselina|folnu kiselinu]] od svog liječnika, a i za mnoga druga hranjiva. === Zarastanje rana === [[Vitamin A]] potiče izlučivanje tvari koja pomaže obnavljanju. Stoga logika nalaže da bez obzira o prirodi oštećenja kože''(sunčanje, kirurški zahvat)'', oštećenje će brže nestati uzimanjem dodatne količine retinola. Retinol potiče sintezu i obnavljanje [[kolagen]]a u rani pa tako poboljšava kakvoću novog tkiva i smanjuje opasnost od infekcije.<ref> Mazzotta, M., Journal of the American Podiatric Medical Association, 1994; 84(9): 456-62. </ref> Vitamin A zajedno s cinkom valja rutinski uzimati neposredno prije i nakon bilo kakvog operativnog zahvata. === Poremećaj razine šećera u krvi === Vitamin A možda doprinosi stabilnosti šećera u krvi. Istraživanje na pedeset i dvije zdrave osobe pokazalo je da oni koji u organizam unose više od 10000IJ vitamina A mnogo bolje metaboliziraju glukozu od onih koji uzimaju manje od 8000IJ. Potvrđeno je da vitamin A pomaže učinkovitijem djelovanju [[inzulin]]a i pomaže hormonu da dovede šećer u tjelesnu stanicu.<ref> Facchini, F., et al., American Journal of Clinical Nutrition, 1996; 63(6): 946-49. </ref> == Doziranje == * prosječno odrasla osoba dnevno treba unositi 5000 IJ vitamina A. * kod bolesti s nedostatkom vitamina A trebalo bi se unositi 100 000 IJ dnevno. * Vitamin A u multivitamnskim preparatima obično zadovoljava prosječne potreba, pa ga nije potrebno dodatno uzimati osim kod utvrđenog nedostatka ili kod ciljane terapije uz nadzor liječnika. * u slučaju kad uzimamo velike doze vitamina A radi sprječavanja jake akutne infekcije treba razmisliti o ''miceliziranoj inačici'' vitamina A koja zaobilazi jetru te tako otklanjamo opasnost od otrovnog nakupljanja tvari čak i kod 100 000IJ dnevno. Micelizirani vitamin A ''(sintetizirana inačica)'' odlično djeluje ako ga uzimamo zajedno s vitaminom E za suzbijanje upale sinusa i drugih akutnih infekcija. * Terapijske doze vitamina A tj. veće od 5000 IJ mora nadzirati liječnik == Bilješke == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * {{eng oznaka}} [http://ohioline.osu.edu/hyg-Fact/5000/5551.html Vitamin A (Retinol)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101207025910/http://ohioline.osu.edu/hyg-fact/5000/5551.html |date=7. prosinca 2010. }} * {{eng oznaka}} [http://www.nlm.nih.gov/medlineplus/ency/article/002400.htm Medical Encyclopedia - Vitamin A] * {{eng oznaka}} [http://www.who.int/vaccines/en/vitamina.shtml Vitamin A supplementation - World Health Organization] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130125025617/http://www.who.int/vaccines/en/vitamina.shtml |date=25. siječnja 2013. }} * {{eng oznaka}} [http://ods.od.nih.gov/factsheets/cc/vita.html NIH Office of Dietary Supplements - Vitamin A] * {{eng oznaka}} [http://www.biochemj.org/bj/348/0481/bj3480481.htm Retinol binding protein] * {{eng oznaka}} [http://www.merck.com/mrkshared/mmanual/section1/chapter3/3b.jsp Merck Manual of Diagnosis and Therapy: Vitamin A Deficiency] * {{eng oznaka}} [http://www.who.int/nutrition/publications/vitamin_a_pub/en/index.html WHO publications on Vitamin A Deficiency] === Ostali projekti === {{ WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = Vitamin A |commonscathr = Vitamin A |wikivrste = |wikivrstehr = |wikizvor = |wikizvor_autor = |wječnik = |wikiknjige = |wikicitat = }} {{vitamin}} [[Kategorija: Vitamini|A]] sbfgnlwbh8cioql57oz1pit90ndn1eq 0 35469 7563770 7410796 2026-07-25T21:45:40Z ~2026-41464-90 367755 7563770 wikitext text/x-wiki {{nedostaju izvori}} {{stilska dorada}} '''Šemsa Suljaković''' ([[Maglaj]], [[29. rujna]] [[1951.]]) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] je pjevačica [[folk]] glazbe najpoznatija po svojoj suradnji s ansamblom [[Južni vetar (izdavačka kuća)|Južni vetar]]. {{Glazbenik | Ime = Šemsa Suljaković | Img = | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = | Pseudonim = | Rođenje = [[29. rujna]] [[1951.]] | Mjesto rođenja = [[Maglaj]] | Smrt = | Prebivalište = | Instrument = | Žanr = [[folk]],[[turbo folk]] | Zanimanje = | Djelatno_razdoblje = | Producentska_kuća = | Angažman = [[Južni vetar]] | URL = | nagrade = | Značajni instrumenti = [[vokal]] }} == Glazbena karijera == Šemsa je počela pjevati [[1971.]] godine. Prvu singlicu je snimila [[1979.]] godine ("Otišla je ljubav s`našeg kućnog praga"). 1981. godine počinje suradnju sa srbijanskim [[Južni vetar|Južnim vetrom]] i s njima postiže veliki uspjeh tijekom 10 godišnje suradnje (10 albuma). Najtiražnija [[folk]] dama. Šemsa Suljaković je jedna od pjevačica koja je najjače uzdrmala eks-jugoslavensku scenu, pa čak i šire. Vrhunac svoje slave, doživjela je godine [[1986.]] kada je snimljen album s naslovnom pjesmom "Pristajem na sve" koji je prodan u tiražu od oko 1.000.000 primjeraka. Nekoć su pjevači takve cifre skupljali kroz 3 kalendarske godine. Za Šemsu kažu da je majka Južnog vetra i hitova. To nisu samo priče koje su vezane za njenu karijeru, već su to istinite činjenice. Nekada davno godine [[1981.]], počela je s najpopularnijim orkestrom tadašnjih vremena "Južnim vetrom" i svaka druga snimljena pjesma bila je hit. Početkom agresije na Bosnu i Hercegovinu [[1992.]] godine napušta Južni vetar i priključuje se pokretu BiH estradnih umjetnika i po zapadnoj Europi i Americi održava koncerte za pomoć svojoj zemlji. Odradila je nekoliko stotina humanitarnih koncerata širom svijeta za pomoć Bosni i Hercegovini. ==Diskografija== ===Albumi=== *''Verna u ljubavi'' (1982.) *''Uzmi me majko u krilo tvoje'' (1983.) *''Prevareni ne veruju više'' (1984.) *''Srce ću ti dati'' (1985.) *''Pristajem na sve'' (1986.) *''Baš me briga'' (1987.) *''Razbio si čašu'' (1988.) *''Prođi sa mnom ispod duge'' (1989.) *''Izdali me prijatelji'' (1990.) *''7000 suza'' (1991.) *''Vjerovala sam'' (1993.) *''Moje vrijeme došlo je'' (1998.) *''Ne vjerujem nikom više'' (2000.) *''Južni ritam'' (2002.) *''Tako to žene rade'' (2005.) *''Kada odem'' (2007.) {{GLAVNIRASPORED:Suljaković, Šemsa}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački pjevači]] 0jf3bvw05eg55u1rumkgh0dxfmkfi9b 0 41779 7563746 7345945 2026-07-25T20:20:39Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7563746 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje | ime = Vičuga | ime_genitiv = Vičuge | izvorno_ime = Вичуга | nadimak = | geslo = | slika_panorama = Ivanovo Obl Vichuga asv2018-08 img11.jpg | veličina_slike = 200px | opis_slike = | slika_zastava = Flag of Vichuga (Ivanovo oblast).png | slika_zastava_veličina = 170px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb =Coat_of_Arms_of_Vichuga.png | slika_grb_veličina = 90px | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_karta = | veličina_karte = | opis_karte = | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država = | slika_lokacijska_karta_opis = | širina-stupnjevi = | širina-minute = | širina-oznaka = | dužina-stupnjevi = | dužina-minute = | dužina-oznaka = | lokacija_ime = Ivanovska oblast | lokacija_info = | lokacija1_ime = | lokacija1_info = | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = [[1925.]] | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1 = <!-- do d50 --> | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = Vjačeslav Stupin | stranka_vođe = | površina_bilješke = | površina_ukupna = 30 | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | visina = 135 | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = [[2010.]] | stanovništvo_bilješke= | stanovništvo = 37,583<ref name="gks2010">{{Citiranje časopisa |url=http://www.gks.ru/free_doc/new_site/perepis2010/croc/Documents/Vol1/pub-01-05.xlsx |title=Čislennost' postojannogo naselenija Rossijskoj Federacii po gorodam, posjolkam gorodskogo tipa i rajonam po rezuljtatam perepisi |journal= |access-date=21. listopada 2012. |archive-date=4. kolovoza 2012. |archive-url=https://www.webcitation.org/69fab8VnH?url=http://www.gks.ru/free_doc/new_site/perepis2010/croc/Documents/Vol1/pub-01-05.xlsx |url-status=dead }}</ref> | stanovništvo_gustoća = | vremenska_zona = | utc_pomak = | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = 1553xx | pozivni_broj = 49354 | gradovi_prijatelji = | web_stranica = [http://www.vichuga.info/ www.vichuga.info] | bilješke = }} '''Vičuga''' (ruski: '''Ви́чуга''') - grad u [[Ivanovska oblast|Ivanovskoj oblasti]] u [[Rusija|Rusiji]]. Nalazi se na 57° 15' sjeverne zemljopisne širine i 41° 53' istočne zemljopisne dužine, sjeveroistočno od gradova [[Ivanovo|Ivanova]] i Rodnika, 30 km jugozapadno od Kinešme i 400 km sjeveroistočno od Moskve. Formira gradski okrug ''Vičuga'',<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.vichuga37.ru/index.php?option=com_content&view=category&layout=blog&id=11&Itemid=36 |title=Ustav gorodskogo okruga Vičuga |access-date=21. listopada 2012. |archive-date=8. rujna 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120908131310/http://vichuga37.ru/index.php?option=com_content&view=category&layout=blog&id=11&Itemid=36 |url-status=dead }}</ref> a također je administrativni centar Vičugskog rajona. Kroz grad prolazi [[željeznica]] "[[Moskva]] - Kinešma", autocesta "Kinešma - [[Kovrov]]". Kroz grad teče (prema sjeveru) rječica Vičuga, južna pritoka rijeke [[Volga|Volge]]. Izvire kod mjesta Kirikino, prolazi kroz Vičugu, Staru Vičugu, Čertovce, Novopiscovo i na kraju se s još jednom manjom rječicom u sutoci ulijeva u širem ušću (kao širi rukavac) u Volgu. Upravno je sjedište Vičugskog rajona i jedno je od glavnih industrijskih središta Ivanovske oblasti. Trenutni gradonačelnik je Vjačeslav Stupin. ==Povijest== Grad Vičuga je nastao [[1925.]] spajanjem tridesetak naselja (19 radničkih naselja, 5 industrijskih zona, jednog sela i 5 malih sela). Infrastrukture koje su se razvile oko triju glavnih tvorničkih centara do danas su zadržale relativnu samostalnost, što je osobitost grada. Grad je dobio ime prema željezničkoj postaji (njezin je prvobitan naziv bio Nova Vičuga). Postaja je pak svoje ime dobila po najstarijem naselju u okolici - selu Vičugi ([[1938.]] bivše je selo pretvoreno u naselje Stara Vičuga). U gradu su [[1932.]] održani štrajk i prosvjed radnika nezadovoljnih naglim smanjenjem racija za kruh. Štrajkaši, koji su zauzeli zgradu gradskog komiteta partije, OGPU i poštu, objavili su svrgavanje sovjetske vlasti. Vlast je poslala vojsku da uguši pobunu, te je tijekom borbi bilo ubijeno nekoliko stotina radnika.<ref>Ogonjok, [http://www.ogoniok.com/5020/6/ Ceny i bunty] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924055730/http://www.ogoniok.com/5020/6/ |date=24. rujna 2015. }}, br. 44, 29. listopada - 4. studenog 2007.</ref><ref>Škola žizni, [http://shkolazhizni.ru/archive/0/n-8096/ Kak blagodarja buntu byli otkryty kolhoznyje rynki?]</ref> Do [[2010.]] Vičuga je imala status povijesnog naselja, međutim, nalogom Ministarstva kulture RF od [[29. srpnja]] [[2010.]], N 418/339, grad je lišen tog statusa.<ref>Rossijskaja gazeta, [http://www.rg.ru/2010/09/29/istor-posel-dok.html Prikaz Ministerstva kuljtury Rossijskoj Federacii, Ministerstva regionaljnogo razvitija Rossijskoj Federacii on 29 ijulja 2010 g. N 418/339 g. Moskva "Ob utverždenii perečnja istoričeskih poselenij"]</ref> ==Stanovništvo== * [[1959.]] – 51,676 * [[1970.]] – 52,597 * [[1979.]] – 51,963 * [[1989.]] – 49,745 * [[2002.]] – 40,870 * [[2010.]]<ref name="gks2010"/> - 37,583 ==Ljudi povezani s gradom== Grad Vičuga je mjesto u kojem su u [[19. stoljeće|19. stoljeću]] nastale velike trgovačko-industrijske dinastije: Konovalovi, Razorjonovi, Mindovski, Morokini, Peljovini. Zahvaljujući njima krajem [[19. stoljeće|19. stoljeća]] - početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] nastala je velika industrija u gradu i rajonu Vičuga, u gradovima Kinešma, Navoloki, [[Zavolžsk]], Jurjevec. Gradovi Vičuga i Navoloki i naselje Kamenka nastali su zbog tvornica. Kotarsko središte Kinešma se, zahvaljujući vičugskim fabrikantima, iz obrtničkog gradića pretvorilo u veliko industrijsko središte. Jedan od najznačajnijih vičugskih fabrikanata bio je Aleksandr Konovalov, poduzetnik, političar, ministar trgovine i industrije za vrijeme Privremene ruske vlade [[1917.]] godine. 1930-ih dolazi do "vinogradovskog pokreta" (stahanovski pokret u tekstilnoj industriji), čijim su pokretačima postale tkalje Jevdokija Vinogradova i njezina prezimenjakinja Marija Vinogradova. U gradu Vičugi su se rodili zapovjednici Velikog domovinskog rata [[1941.]] – [[1945.]]: maršal Aleksandr Vasilevskij, maršal zrakoplovstva Semjon Žavoronkov, [[general pukovnik]] Leonid Sandalov, [[general bojnik]] zrakoplovstva Nikolaj Belov, general bojnik Grigorij Šolev, general bojnik Ivan Koroljov, generali A. Sitnov, B. Povarkov i G. Doždikov. U okolici Vičuge, u selu Hrenovo, zvanje učitelja je stekao budući glavni maršal zrakoplovstva Aleksandr Novikov. Iz Vičuge potječu zemljoradnički narkomi Mihail Černov i Ivan Benediktinov, poznati psiholog Jakov Ponomarjov, dječji infektolog Aleksandra Dobrohotova (glavni pedijatar Ministarstva zdravstva SSSR-a, [[1945.]] – [[1952.]]), [[Krajobrazna arhitektura|krajobrazni arhitekt]] Valentin Mindovskij. S Vičugom je povezana i Nonna Muravjova, državnica 1950-1960-ih (ministrica socijalne skrbi RSFSR-a, predsjednica Centralne revizijske komisije KPSS). Vrijedi spomenuti ekonomista Nikolaja Kondratjeva, ministra strojogradnje SSSR-a Ivana Sinicina i arktičkog istraživača Borisa Noldea. Vičuga je zavičaj revolucionara, državnika, gospodarstvenika Vladimira Andronnikova, Isidora Ljubimova i Sergeja Klimohina. U gradu je živio mučenik Nikodim (Krotkov), arhiepiskop Kostromski i Galicki. U Hrenovu se školovao mučenik Grigorij Averin. Iz sela Zolotilova (20 km od Vičuge) dolaze braća Gennadij i Gerontij Lakomkin, značajni predstavnici starovjerstva prve polovice [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. S Vičugom su povezani poznati sociolog [[Pitirim Sorokin]] (školovao se u selu Hrenovo [[Ivanovska oblast|Ivanovske oblasti]], 3 km od grada), umjetnik Jefim Čestnjakov, kazališni redatelj Aleksej Popov (njegov prvi redateljski posao bio je osnivanje kazališnog studija i režija prve predstave [[1918.]] u selu Bonjački), dramaturg Aleksej Potehin, pisac Pavel Meljnikov-Pečerskij, pjesnik Dmitrij Belov. U okolici Vičuge nalazila se Hrenovska crkveno-učiteljska škola, koja je u sovjetsko doba bila pedagoški tehnikum, a zatim pedagoško učilište. ===Počasni građani Vičuge=== Prema godinama dodjeljivanja. [[1975.]] * Marija Vinogradova (1910-1990) - Heroj Socijalističkog rada, inicijator stahanovskog pokreta u tekstilnoj industriji. * Ivan Smyslov (1895-1981) - Zaslužan umjetnik RSFSR-a, kompozitor. [[1980.]] * Jekaterina Podsobljajeva (1910-1984) - tkalja-stahanovka tvornice "Nogin". * Leonid Sandalov (1900-1987) - general bojnik. [[1982.]] * Ivan Bašarin (1920-1994) - Heroj Sovjetskog Saveza. * Nonna Muravjova (1906-1996) - ministrica socijalne skrbi RSFSR-a. * Jevrasij Zorov (1909-1984) - umjetnik, frontovac. [[1985.]] * Alla Melentjeva (r. 1933) - Heroj socijalističkog rada, tkalja-stahanovka tvornice "Nogin". [[1987.]] * Svetlana Baskakova (r. 1939) - Heroj socijalističkog rada, tkalja-stahanovka tvornice "Nogin". [[1995.]] * Dmitrij Kormilicyn (r. 1921) - slikar. * Vladimir Latyšev (r. 1929) - akademik, rektor IvGU-a. * Leonid Simonov (1933-2000) - profesor, dopisni član Akademije znanosti i umjetnosti, rektor Ivanovske tekstilne akademije. [[1997.]] * Aleksandr Vasilevskij (1895-1977) - maršal Sovjetskog Saveza, dvaput Heroj Sovjetskog Saveza, ministar obrane SSSR-a. * Anatolij Mironov (r. 1927) - direktor tvornice "Nogin", sekretar Bičugskog gradskog komiteta i Ivanovskog pokrajinskog komiteta KPSS. [[1998.]] * Valentina Buhimirova (1928-2001) - kandidat medicinskih znanosti, kirurg Vičugskog CRB-a. * Rimma Krupina (r. 1930) - Zaslužan učitelj RSFSR-a, učiteljica škole № 17. [[2000.]] * Niolaj Plohov (1923-2002) - direktor tvornice "Šagov". * Vadim Rjabinkin (r. 1926) - predsjednik izvršnog komiteta Vičugskog gradskog Savjeta narodnih deputata. [[2002.]] * Nikolaj Tyčkov (r. 1923) - predsjednik prezidija gradskog Savjeta veterana. [[2003.]] * Ljubov Rjabinkina (r. 1932) - učiteljica. * Marija Lobuškova (1927-2008) - predsjednica Vičugskog Savjeta veterana rata. [[2005.]] * Aleksandra Lebedeva (r. 1923) - liječnica CRB-a, veteran rada, sudionica Velikog domovinskog rata. * Gennadij Aleksejev (r. 1928) - veteran rada, direktor SMU-7. [[2009.]] * Vjačeslav Stupin (r. 1947) - načelnik gradskog okruga Vičuga. ==Arhitektura== * Crkva Uskrsnuća (ili Crvena crkva) :Naručitelj - tvorničar I. Kokorev, vrijeme gradnje: [[1908.]] – [[1911.]], arhitekt Ivan Kuznecov. * Sveta crkva Uskrsnuća (ili Bijela crkva) :Naručitelj - tvorničar I. Konovalov, izgrađena [[1904.]] * Konovalovska bolnica :Prvobitna namjena ([[1912.]] – [[1917.]]): "tvornička bolnica" "Udruženja manufaktura Ivana Konovalova sa sinom". Današnja namjena - centralna rajonska bolnica. :Naručitelj - tvorničar A. Konovalov, gradnja [[1910.]] – [[1912.]], arhitekti Vladimir Adamovič i Ivan Žoltovskj. * Konovalovske jaslice :Prvobitna namjena ([[1912.]] – [[1917.]]): "tvorničke jaslice" "Udruženja manufaktura Ivana Konovalova sa sinom". Današnja namjena - iznajmljivanje komercijalnim strukturama. Naručitelj - tvorničar A. Konovalov, vrijeme gradnje ([[1911.]] – [[1912.]]), arhitekti V. Adamovič i Ivan Žoltovski. * Konovalovska palača (Narodni dom) :Prvobitna namjena ([[1915.]] – [[1917.]]): "narodni dom"; prijašnji nazivi: Radnički klub tvornice "Nogin", Palača kulture tvornice "Nogin", Gradski kulturni centar (Palača kulture); naručitelj - tvorničar A. Konovalov, vrijeme gradnje - [[1914.]] – [[1915.]], [[1923.]] – [[1924.]], arhitekti P. Malinovskij, završetak (interijeri, dekor) Viktor Vesnin i Nikita Lazarev. * Betonski blok :Prvobitna namjena ([[1915.]] – [[1917.]]): tkaonica, današnja namjena - stručna, naručitelj - tvorničar A. Konovalov, vrijeme gradnje [[1912.]] – [[1915.]], arhitekti V. Brjuhanov i I. Žoltovski. (Na prvom je katu zgrade započeo vinogradovski pokret.) * Serjožino (Prvomajsko naselje) :Prvobitna namjena ([[1912.]] – [[1917.]]): naselje koje se sastojalo od obiteljskih kuća za medicinsko osoblje tvorničke bolnice i radnika tvornice "Udruženja manufaktura Ivana Konovalova sa sinom". Danas se tu nalaze privatni stanovi, etnografski i umjetnički muzej, a jedna je kuća ruinirana. Naručitelj - tvorničar A. Konovalov, vrijeme gradnje 1910-e, arhitekti I. Žoltovski V. Adamovič, P. Malinovski. Dodatno su izgrađeni: "dom liječnika" [[1917.]], stahanovski dom ([[1935.]], arhitekt B. Hartman). * Zadružno naselje :Vrijeme gradnje - [[1925.]] – [[1930.]] Sastoji se od 54 zgrade (14 od njih ima mansarde na drugom katu). ==Masovni mediji== U Vičugi program emitiraju televizijski kanali: ''Pervyj kanal'', ''Rossija 1'', ''TV Centr'', ''NTV'', ''Rossija K'', ''TNT'', ''Rossija 2''. Od novina se izdaju: * "Vičugskije novosti"<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://vichugskie-novosti.ru/index/ |title=Vičugskije novosti |journal= |access-date=25. listopada 2012. |archive-date=26. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20091026152701/http://www.vichugskie-novosti.ru/index/ |url-status=dead }}</ref> - društveno-političke novine grada Vičuge i Vičugskog rajona. Novine "Vičužskij rabočij" službeno su utemeljene u rujnu [[1930.]] (dotada su od ožujka [[1928.]] izlazile gradske novine "Aktivist"). U ožujku [[1963.]] preimenovane su u "Zarja kommunizma", a u siječnju [[1991.]] - u "Vičugskije novosti". * "Vičuga. Info" - besplatne reklamne novine koje se distribuiraju putem poštanskih sandučića i poduzećima grada i rajona. Izlazi mjesečno od [[2005.]], u nakladi od 12,700 primjeraka. * "Nadežda vičužan" - nezavisne tjedne novine. Izdaju se od [[1990.]], od [[11. lipnja]] do [[31. prosinca]] [[1996.]] izlaze pod nazivom "Nadežda", a od [[2. siječnja]] [[1997.]] pod sadašnjim nazivom. ==Bilješke== {{Izvori}} ==Literatura== * Pirogov, V.G., Očerki fabrik Kostromskoj gubernii, br. 6. * Statističeskij sbornik min. putej coob., br. 26. ==Vanjske poveznice== * Enciklopedija '''Moj gorod''': [http://www.mojgorod.ru/ivanovsk_obl/vichuga/index.html Vičuga] * [https://web.archive.org/web/20081030112303/http://vichuga-hronograph.narod.ru/index.html/ "Vičuga-hronograf"] * Kulturno-povijesni dnevnik [http://www.liveinternet.ru/users/1259518/ Vičugski kraj] * [http://fotovichuga.narod.ru/ Fotovichuga] (fotografska stranica posvećena Vičugi) * Vikon, {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * [http://www.vichuga-mr.ru/ Administracija Vičugskog rajona] [[Kategorija:Gradovi u Rusiji]] [[Kategorija:Naselja u Ivanovskoj oblasti]] 2e5xqk1pdg2x1q7uhfo3i29g8osds3q 0 42206 7563795 6991052 2026-07-25T22:49:03Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Površina ceste|Površina ceste]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7563795 wikitext text/x-wiki {{nedostaju izvori}} [[Datoteka:Old concrete wall.jpg|240px|minijatura|desno|Stari betonski zid]] '''Beton''' je smjesa [[cement]]a, [[agregat]]a (drobljeni kameni, riječni separirani; određenih granulometrijskih svojstava), [[voda|vode]], i/ili dodataka betonu. == Vrste betona prema namjeni == [[Datoteka:Concrete pouring.jpg|mini|240px|Betoniranje]] [[Datoteka:Betonara, Čakovec.2.jpg|mini|240px|Betonara]] * '''Pumpani beton''' upotrebljava se kada se zahtijeva transport betona cijevima (beton pumpa) pri prijenosu gotovog betona na veće ili više udaljenosti * '''Mlazni beton''' utiskuje se posebnim mlaznicama pod visokim tlakom u i ispod podloge * '''Lagani beton''' kako beton ima zapreminsku masu od 2400 kg/m<sup>3</sup> ovoj vrsti betona se dodaje [[Estrudirani polistiren|granulirani stiropor]] koji mu smanjuje zapreminsku masu na 800 - 1600 kg/m<sup>3</sup> * '''Beton otporan na smrzavanje''' beton s deklariranom otpornošću na smrzavanje i/ili soli za odmrzavanje. Razredi otpornosti XF1 do XF4 * '''Vodonepropusni beton''' je beton s deklariranom otpornošću na prodor vode pod tlakom. Ni jedan beton nije vodonepropusan. Razredi otpornosti VDP1 do VDP3, odnosno, od <10mm do <50mm * '''Sporovezujući beton''' dodatkom usporivača ova vrsta betona ima svojstvo da produžuje vrijeme vezivanja (pogodan prilikom transporta na velike udaljenosti) == Razred tlačne čvrstoće betona == Tlačna čvrstoća betona je jedno od osnovnih svojstava betona, odnosno, razredovanja betona. Ista predstavlja vrijednost tlačne čvrstoće betona pri jednoosnom centričnom opterećenju, ispitano nakon 28 [[dan]]a izražena u [[Newton|N]]/[[mm]]<sup>2</sup> na uzorcima kocke ili valjka, najčešće kocke 15x15x15 cm. == Vidi još == * [[Staklocement]] == Vanjske poveznice == * {{HTE|beton|beton}} [[Kategorija:Građevinski materijali]] [[Kategorija:Zidarstvo]] [[Kategorija:Površina ceste]] 5ea5ye7b4osncmgx1uc6ssud7otzj9f 0 48103 7563691 7191089 2026-07-25T17:48:52Z ~2026-41531-59 367737 Dodado ''LZMK'' kod ''hrvatksa enciklopedija'' 7563691 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanost | ime = Anatomija | slika = Encyclopédie_de_Diderot,_plate_1-143.jpg | veličina = 300px | opis slike = Anatomski crtež ljudskih mišića iz [[Encyclopédie|''Velike francuske enciklopedije'']]. | znanstvena_grana = | znanstveno_polje = '''[[Temeljne medicinske znanosti]]''' | znanstveno_područje = '''[[Biomedicina i zdravstvo]]''' }}'''Anatomija''' je [[biologija|biološka]] disciplina koja se bavi strukturom i organizacijom [[organizam]]a. U užem smislu naziv se odnosi na znanost o građi [[čovjek|čovječjeg]] tijela (''anthropotomia''), ali u širem smislu on obuhvaća i znanosti o sustavu tijela [[životinja]] (''zootomia'') i [[biljke|biljaka]] (''pythotomia''). S [[medicina|medicinskog]] stajališta, anatomija se sastoji od preciznih znanja o formi, poziciji, veličini i odnosu različitih struktura u zdravom tijelu čovjeka. [[grčki jezik|Grč]]. ''anatomia'' (rezati, secirati, otvoriti) naziv je koji se opravdano održao još od [[5. stoljeće pr. Kr.|5. stoljeća pr. Kr.]] jer upravo ukazuje na glavni način istraživanja ljudskog tijela. Ljudsko tijelo je toliko komplicirano da samo mali broj profesionalnih anatoma, nakon godina strpljivog promatranja, postanu specijalisti svih njegovih detalja. Većina ih se specijalizira samo za posebne dijelove zadržavajući samo dobro 'radno' znanje o ostalom. == Grane anatomije == Najstarija i najbolje upoznata grana anatomije, [[sustavna anatomija]], istražuje pojedinačne [[sustav organa|organske sustave]], bez obzira na lokacije [[organ]]a koji mu pripadaju. Zadaća je [[topografska anatomija|topografske ili opisne anatomije]] prikazati pojedine dijelove tijela kao cjelinu (regiju) opisujući paralelno više organskih sustava sa svim njihovim međusobnim odnosima. Dio topografske anatomije koji služi potrebama [[kirurgija|kirurgije]] naziva se kirurška anatomija. [[Plastična ili površinska anatomija]] se bavi vanjskim oblikom tijela i njegovim mijenama, izostavljajući unutarnje organe. Predmet njezine pozornosti su posebno [[sustav kostiju|skeletni sustav]] [[zglob]]ova i [[mišićni sustav]], njihova funkcija, izgled u pokretu i utjecaj na opći oblik tijela. [[Komparativna anatomija]] uspoređuje građu tijela različitih životinjskih vrsta u gradaciji od najjednostavnijih do složenih oblika. Upotpunjena [[paleontologija|paleontologijom]] poredbena je anatomija rasvijetlila povijesni razvitak i srodnost svih vrsta na Zemlji uključujući i čovjeka. Ako je ograničena na jednu vrstu govorimo o [[specijalna anatomija|specijalnoj anatomiji]]. S utilitarističkog motrišta je proučavanje čovjeka najvažnije područje specijalne anatomije. Šire područje od anatomije je [[morfologija (biologija)|morfologija]] koja istražuje uzorke po kojima nastaju i zakone po kojima se na potomstvo prenose tjelesni oblici. ==Vanjske poveznice== ;Mrežna mjesta * [https://enciklopedija.hr/clanak/2519 anatomija] [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)]] {{biologija}} [[Kategorija:Anatomija]] [[Kategorija:Temeljne medicinske znanosti]] [[Kategorija:Grecizmi]] hod77ta510fb0dgi1a8cb9g3xbjexv0 0 49199 7563907 6950323 2026-07-26T10:07:38Z ~2026-41393-41 367789 /* Karakteristike */ 7563907 wikitext text/x-wiki {{Infookvir oružje |naziv = AK-47 |slika =[[Datoteka:AK-47 type II noBG.png|300px]] |slika opis = |vrsta = jurišna puška |porijeklo = {{Z+X|SSSR}} |služba = [[1949.]] – danas |korišten od = |ratovi = |projektant =[[Mihail Kalašnjikov]] |projektirano datum =1944. – 1946. |proizvođač =IŽMAŠ |proizvodnja razdoblje = |proizvedeno komada = |cijena komad = |inačice = |streljačko oružje = DA |dužina = 870 mm ''ili'' 875 mm ''ili'' 645 mm |masa = 4,3 kg s praznim spremnikom |streljivo = 7,62 x 39 |širina = |visina = |promjer = |brzina = |kalibar = |dužina cijevi = 415 mm |cijev = |broj žljebova = |brzina gađanja = |domet = 700m |max domet = |kapacitet spremnika = |ciljnik = |podatak1 = |vrijednost podatak1 = |podatak2 = |vrijednost podatak2 = |podatak3 = |vrijednost podatak3 = |podatak4 = |vrijednost podatak4 = |podatak5 = |vrijednost podatak5 = |napomena = }} '''AK-47, službeno Avtomat Kalašnikova (AK)''' ([[ruski]]: '''a'''втомат '''k'''алашникова), poznat i pod imenima ''Kalašnjikov'' i ''Kalaš'', automatsko je jurišno oružje korišteno u većini država [[istočni blok|Istočnoga bloka]] tijekom [[hladni rat|hladnoga rata]]. Standardiziran je [[1947.]] godine. Dizajnirao ga je [[Mihail Kalašnjikov|Mihail Kalašnikov]], a prvotni proizvođač bio je [[Sovjetski Savez|sovjetski]] IŽMAŠ (u današnjoj [[Rusija|Rusiji]] Koncern Kalašnikov).<ref name="poyer">Poyer, Joe. The AK-47 and AK-74 Kalashnikov Rifles and Their Variations (Paperback). North Cape Publications. 2004. pp1.</ref> U usporedbi s većinom automatskih pušaka u [[drugi svjetski rat|II. svjetskom ratu]], AK je kompaktan, gađa na pristojnu udaljenost, snažan je i sposoban za mijenjanje načina pucanja (automatski, poluautomatski, a postoji i opcija namještanja na način da je potrebno repetirati nakon svakoga metka). Jedan je od prvih pravih jurišnih pušaka, a u širokoj upotrebi je i danas, najpopularnija jurišna puška ikada. Proizvedeno je više modela AK-a od ijednog drugog borbenog oružja.<ref name="poyer"/> Brojne derivacije i obrasci pušaka u drugim zemljama se osnove na njoj, pogotovo popularno u siromašnijim zemljama [[Gerilsko ratovanje|gerilskih]] [[Vojnik|vojnika]] i gerilama Arapskih zemlja, bivšeg Sovjetskog bloka itd. == Povijest == <!--Mihail dok je bio u bolnici čuo je druge ranjenike kako se žale na oružje kojim se sad koriste i uzeo je olovku i papir da bi napravio skicu puške koja bi bila lagana,precizna i praktična u svim vremenskim uvjetima. Mihail tvrdi da žali što je proizveo tako kvalitetnu i široko distribuiranu pušku.--> == Karakteristike == AK-47 je jednostavan i jeftin za proizvodnju i lak za čišćenje i održavanje, ali nije lako pokvariva roba. Njegova robusnost i vatrena moć postale su legendarne.[7] Veliki plinski klip, značajni zazori između pokretnih dijelova, omogućili su pušci da podnese velike količine prljavštine i funkcionira bez zatajenja. Zadnji stupnjevi nišana su podesivi, svaki položaj obilježava stotine metara, prednji nišan je podesiv radi korekcije na terenu. Podešavanja usmjeravaju paljbu nekoliko centimetara iznad ili ispod točke nišanjenja u dometu od približno 250 metara. Kalibar [mm] 7,62 Metak 7.62x39 Dužina cijevi [mm] 415 Dužina užljebljenog dijela cijevi [mm] 378 Broj žljebova 4 Dužina nišanske linije [mm] 378 Dužina oružja [mm] 870 Kapacitet okvira 30 Brzina paljbe [metaka/min] 600 Masa s praznim okvirom [g] 4300 Masa s punim okvirom [g] 4876 Najveća nišanska daljina [m] 800 Početna brzina zrna [m/s] 700 Smrtonosni domet [m] 1500 == Inačice AK == {| class="wikitable" style="text-align:left" align="center" border="0" name=Zatvarači ! Tip zatvarača ! Opaska |- ! Tip 1A/B | Izvorni zatvarač od prešanog čelika, AK-1B promijenjen za preklapajući kundak. Veliki otvor bio je probušen sa svake strane za pregibna sklopovlja. |- ! Tip 2A/B | Mehanički obrađeno lijevano željezo. |- ! Tip 3A/B | Zadnja inačica tokarenog zatvarača, napravljeno iz željeznih žica. Najjednostavniji primjer mehanički obrađenog zatvarača AK. |- ! Tip 4A/B | AKM zatvarač od prešanog čelika. Ovaj tip zatvarača je najviše korišten kod AK serije oružja. |- |} == Proizvodnja izvan Rusije == Tablica prikazuje samo vojne inačice i sažetak je informacija koje su bile objavljene u knjizi Porter, ''The AK and AK-74 Kalashnikov Rifles and Their Variations.'' {| class="wikitable" style="text-align:left" |- ! Zemlja !! Inačice |- ! rowspan="2" |[[Albanija]] |- | Automatiku Shqiptar model 56 (ASH-78 Tip-1), kineska kopija AK.<br>Automatiku Shqiptar tipi 1982 (ASH-82), kineska kopija AKS-47.<br>Automatiku Shqiptar model 56 (ASH-78 Tip-3), mogućnost ugradnje NSPU i raketnog bacača.<br>Dio pušaka je kineske proizvodnje i nosi serijske oznake Albanske nacionalne armije, a dio je sklopljen u Albaniji od kineskih dijelova. |- |- ! rowspan="9" |[[Bugarska]] | AKK (Type 3 AK), AKKS (Type 3 s preklapajućim kundakom) |- | AKKMS (AKMS) AKKN-47 (s postoljem za NPSU durbine za noć) |- | AKM1 (Type 3 plastična obrada) |- | AKMA1/AR-M1 (isto kao -M1, ali u kalibru 5,56&nbsp;mm NATO) |- | AKS-47M1 (AKMS u 5,56&nbsp;mm NATO), AKS-47MA1 (isto ako AKS-47M1, poluautomatska inačica) |- | AKS-47S (AKM1, kratka cijev, s DDR preklapajućim kundakom i laserskim nišanjenjem) |- | AKS-47UF (inačica M1 s kraćom cijevi, ruski preklapajući kundak), AR-SF (isto kao -47UF, ali u kalibru 5,56&nbsp;mm NATO) |- | AKS-93SM6 (isto kao -47M1, bez podrške za bacač granata) |- | [[RPK|RKKS]], AKT-47 (trenažno oružje u kalibru .22) |- ! [[Finska]] | VALMET Rk.60, Rk.62, Rk.76, Rk.70 (poluautomatska inačica za američko civilno tržište) |- ! [[Njemačka Demokratska Republika|DDR]] | MPi-K (AK), MPi-KS (AKS), [[MPi-KM]] (AKM), MPi-KMS-72 (AKMS), MPi-KMS-72K (inačica KMS-72 sa skraćenom cijevi); |- ! [[Egipat]] | AK, [[MISR (oružje)|MISR 7,62]] (AKM), Maadi |- ! [[Mađarska]] | AK-55, AKM-63, AMD-65, AK-63F (AMM/AKM), AK-63D (AMMSz/AKMS), SA-85M (poluautomatska inačica za američko civilno tržište), AMP-69 (namijenjena za policiju i specijalne postrojbe) |- ! rowspan="2"|[[Irak]] | [[Tabuk (firearm)|Tabuk]] (M70B1 i M70AB2) |- | Tabuk snajperska puška (M70B1 s cijevi duljine 23,6 inča, optikom i drugačijom oplatom) |- ! [[Indija]] | India Ordnance Factory Board klon AK, poznat kao AK-7 |- ! [[Sjeverna Koreja]] | Type 58A (Type 3 AK), Type 58B (preklapajući kundak od prešanog čelika, AKS-47), Type 68A (AKM) [[Type 68 (North Korea)|Type 68B]] (AKMS) |- ![[Kina]] | Type 56 (AK), Type 56-1 (AKS), Type 56-2 (AKMS s polimerskim elementima umjesto drvenih, kundak se preklapa na desnu stranu)<br>Type 81, Type 81-1 (preklopni kundak na desnu stranu s modela 56-2) |- ![[Pakistan]] | Kopija koje koje proizvode pakistanska plemena |- ![[Poljska]] | kbk AK/pmK (AK), kbk AKS (AKS), [[Kbkg wz.1960|kbk Ak PNG60]], kbk AKM (AKM), [[AKMS wz. 1981|kbK AKMS)]], [[kbk wz. 88 Tantal]] (AK-74 s posebnim preklapajućim kundakom), [[kbk wz. 96 Beryl]] |- ![[Rumunjska]] |PM md.63 (AKM),PM md.65 (AKMS), PM md.90 (AKMS s istočnonjemačkim preklopnim kundakom na desnu stranu.), PM md.90 (razlika u odnosu na osnovni md. 90 je u skraćenoj cijevi; ovaj model se koristio u policiji i specijalnim postrojbama).<br>PM md. 80 (kopija istočnonjemačkog MPI-AKS-72K sa skraćenom cijevi, vizualno identičan seriji md. 65, kundak se preklapa kao kod originalnog AKS-47/AKMS ).<br>Svi modeli su za izvoz nosili kolektivna imena AIM (md. 63), AIMS (md. 65, md. 90 standardne duljine cijevi ). |- ![[SFRJ|Jugoslavija]] | M64 (AK dulja cijev), M64A (bacač granata)<br>M64B (M70 w/ preklapajući kundak), [[M70]], M70A, [[M70AB2]], [[M77]] |} == Licenciranje == Rusija je u više navrata tvrdila kako većina proizvođača proizvodi AK bez valjane dozvole IZH-a.<ref>"Восточная Европа захватила рынок продаж автоматов Калашникова". Lenta.Ru. Internet, omogućeno sa stranice http://www.lenta.ru/news/2006/06/13/rifles/.</ref> IZH je pristupio patentnom uredu 1999. godine s ciljem da sve druge proizvođače AK dobiju status ilegalnih. No, približno milijun ''Kalašnjikova'' proizvede se ilegalnim putem godišnje.<ref>[http://www.foxnews.com/story/0,2933,288456,00.html AK-47 Kalašnjikovljevo mišljenje o ilegalnoj proizvodnji AK-47]</ref> == Pravni status == ===Hrvatska=== U Hrvatskoj posjedovanje oružja je regulirano Zakonom o oružju, i u članku 11. zakona izričito je zabranjeno posjedovati sve vrste automatskog oružja.<ref>http://www.poslovniforum.hr/zakoni/zakon_o_oruzju.asp </ref> Nakon [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] mnogi primjerci AK, bilo privatni ili trofejni, nisu uručeni policijskim snagama tijekom amnestije koja je trajala sve do [[2003.]] Poslije 2003. nije bilo moguće vratiti zabranjeno oružje, streljivo i eksplozivne naprave državnim organima bez novčane kazne.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.undp.hr/show.jsp?newscontainer=72754&page=52282&singlenewsid=61194 |title=Arhivirana kopija |access-date=12. srpnja 2007. |archive-date=9. lipnja 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070609221715/http://www.undp.hr/show.jsp?newscontainer=72754&page=52282&singlenewsid=61194 |url-status=dead }}</ref> U posljednje vrijeme AK korištene su za oružane pljačke banaka,<ref>http://www.index.hr/vijesti/clanak.aspx?id=281714</ref> trgovina, mjenjačnica, kladionica i benzinskih pumpi.<ref>http://www.slobodnadalmacija.hr/20070112/crnakronika01.asp</ref> === Kanada === U [[Kanada|Kanadi]], AK i njegove inačice zabranjene su od [[1. siječnja]] [[1995.]] godine zakonom ''Prohibited Weapons Order, No. 13''<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://laws.justice.gc.ca/en/ShowDoc/cr/SOR-98-462/bo-ga:s_7::sc:1/20070529/en?page=2&isPrinting=false#codesc:1-bo-ga:l_1-gb:s_64-se:64 |title=Zakon koji je donio kanadski pravni sustav, a odnosi se na zabranu ili ograničenu upotrebu oružja, dijelova oružja, spremnika streljiva i projektila |access-date=12. srpnja 2007. |archive-date=5. lipnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110605042204/http://laws.justice.gc.ca/en/ShowDoc/cr/SOR-98-462/bo-ga:s_7::sc:1/20070529/en?page=2&isPrinting=false#codesc:1-bo-ga:l_1-gb:s_64-se:64 |url-status=dead}}</ref> Ova odredba čini sve inačice AK-a ilegalnim za nabavu, prodaju i uvoz. No, osobama koje su posjedovale registrirani AK prije 1. siječnja 1995. dozvoljeno je posjedovanje AK i njegovih inačica.<ref>[http://www.canlii.org/ca/as/1995/c39/sec12.html Osobe kojima je dozvoljeno posjedovanje AK-47 i njegovih inačica — Prohibited Weapons Order, No. 13]</ref> === SAD === Privatno vlasništvo automatskih AK-a strogo je regulirano Nacionalnim zakonom o oružjima ([[engleski jezik|eng.]] ''National Firearms Act'', ''NFA'') iz 1934. godine. Zakon o kontroliranju oružja iz 1968. godine zabranio je uvoz oružja proizvedenoga izvan [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] s namjerom prodaje civilima i njihovom posjedovanju istoga oružja, što je sasvim smanjilo uvoz AK-a. Godine 1986. donesen je amandman na Zakon o zaštiti posjedovatelja oružja koji je zaustavio svu buduću prodaju automatskoga oružja za civilnu upotrebu. Automatsko oružje i dalje se proizvodi u SAD-u za potrebe [[vojska|vojske]] i snaga koje održavaju red i mir. No, automatske puške izrađene unutar SAD-a prije 1986. ili uvezene prije 1968. godine smiju biti razmjenjivane između civila ako je sve podložno federalnim i državnim zakonima. Nekoliko [[Sovjetski Savez|sovjetskih]] i [[Kina|kineskih]] pušaka uvezeno je u SAD tijekom šezdesetih godina 20. stoljeća pri povratku iz [[vijetnamski rat|Vijetnamskoga rata]] kao plijen veterana. Većina tih pušaka pravilno je registrirano tijekom provedbe već spomenutoga Nacionalnoga zakona o oružjima (''''National Firearms Act'') 1968. godine. === Australija === U [[australija|Australiji]] kupnja poluautomatskih pušaka zabranjena je od 1996. godine, i od tada sve inačice AK-a, uključujući i poluautomatske inačice, nisu dozvoljene. Nakon zabrane i na određene vrste pištolja 2003., ilegalnim je proglašeno posjedovanje, uvoz ili pokušaj kupnje ''Kalašnjikova''. Jedini način za legalnu kupnju AK-a u Australiji je posjedovanje dozvole skupljača [[oružje|oružja]], uklanjanje svih dijelova koji omogućuju pucanje ili trajno onemogućavanje oružja da ispali metak. === Europa === Većina [[Zapadna Europa|zapadnoeuropskih]] zemalja donijela je poveći broj zakona koji sprečavaju zakonito posjedovanje AK-a i njegovih inačica. U [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] zakonom iz 1988. godine zabranjeno je posjedovanje poluautomatskih pušaka. Posjedovanje AK-a dozvoljeno je samo ako se dokaže da se puška mora repetirati nakon svakoga ispaljenoga metka. No, usprkos tom zakonu, AK se često vidi u rukama kriminalaca, te skupina [[IRA|irskih republikanaca]] i sjevernoirskih lojalista. Smatra se da je to oružje došlo na te prostore iz [[libija|Libije]] tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina 20. stoljeća. U [[norveška|Norveškoj]] je civilima zabranjeno posjedovanje bilo kojega automatskoga oružja osim u slučaju ako civil posjeduje posebnu dozvolu.<ref>[http://www.lovdata.no/for/sf/jd/td-19630125-9722-004.html#2-8 Forskrift om skytevåpen, våpendeler og ammunisjon, pasus 2-8]</ref> Slični zakoni provode se i u većini Europe. Automatska oružja su izrazito i strogo zabranjena u gotovo svim državama, uključujući i [[rusija|Rusiju]]. == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{commonscat|AK-47}} [[Kategorija:Sovjetske jurišne puške]] [[Kategorija:Ruske jurišne puške]] [[Kategorija:Oružje u Domovinskom ratu]] fxam0x6s5wsklrs09nkkq21nynth0y4 7563910 7563907 2026-07-26T10:09:26Z Tulkas Astaldo 38717 jezik 7563910 wikitext text/x-wiki {{Infookvir oružje |naziv = AK-47 |slika =[[Datoteka:AK-47 type II noBG.png|300px]] |slika opis = |vrsta = jurišna puška |porijeklo = {{Z+X|SSSR}} |služba = [[1949.]] – danas |korišten od = |ratovi = |projektant =[[Mihail Kalašnjikov]] |projektirano datum =1944. – 1946. |proizvođač =IŽMAŠ |proizvodnja razdoblje = |proizvedeno komada = |cijena komad = |inačice = |streljačko oružje = DA |dužina = 870 mm ''ili'' 875 mm ''ili'' 645 mm |masa = 4,3 kg s praznim spremnikom |streljivo = 7,62 x 39 |širina = |visina = |promjer = |brzina = |kalibar = |dužina cijevi = 415 mm |cijev = |broj žljebova = |brzina gađanja = |domet = 700m |max domet = |kapacitet spremnika = |ciljnik = |podatak1 = |vrijednost podatak1 = |podatak2 = |vrijednost podatak2 = |podatak3 = |vrijednost podatak3 = |podatak4 = |vrijednost podatak4 = |podatak5 = |vrijednost podatak5 = |napomena = }} '''AK-47, službeno Avtomat Kalašnikova (AK)''' ([[ruski]]: '''a'''втомат '''k'''алашникова), poznat i pod imenima ''Kalašnjikov'' i ''Kalaš'', automatsko je jurišno oružje korišteno u većini država [[istočni blok|Istočnoga bloka]] tijekom [[hladni rat|hladnoga rata]]. Standardiziran je [[1947.]] godine. Dizajnirao ga je [[Mihail Kalašnjikov|Mihail Kalašnikov]], a prvotni proizvođač bio je [[Sovjetski Savez|sovjetski]] IŽMAŠ (u današnjoj [[Rusija|Rusiji]] Koncern Kalašnikov).<ref name="poyer">Poyer, Joe. The AK-47 and AK-74 Kalashnikov Rifles and Their Variations (Paperback). North Cape Publications. 2004. pp1.</ref> U usporedbi s većinom automatskih pušaka u [[drugi svjetski rat|II. svjetskom ratu]], AK je kompaktan, gađa na pristojnu udaljenost, snažan je i sposoban za mijenjanje načina pucanja (automatski, poluautomatski, a postoji i opcija namještanja na način da je potrebno repetirati nakon svakoga metka). Jedan je od prvih pravih jurišnih pušaka, a u širokoj upotrebi je i danas, najpopularnija jurišna puška ikada. Proizvedeno je više modela AK-a od ijednog drugog borbenog oružja.<ref name="poyer"/> Brojne derivacije i obrasci pušaka u drugim zemljama se osnove na njoj, pogotovo popularno u siromašnijim zemljama [[Gerilsko ratovanje|gerilskih]] [[Vojnik|vojnika]] i gerilama Arapskih zemlja, bivšeg Sovjetskog bloka itd. == Povijest == <!--Mihail dok je bio u bolnici čuo je druge ranjenike kako se žale na oružje kojim se sad koriste i uzeo je olovku i papir da bi napravio skicu puške koja bi bila lagana,precizna i praktična u svim vremenskim uvjetima. Mihail tvrdi da žali što je proizveo tako kvalitetnu i široko distribuiranu pušku.--> == Karakteristike == AK-47 je jednostavan i jeftin za proizvodnju i lak za čišćenje i održavanje, ali nije lako pokvariva roba. Njegova robusnost i vatrena moć postale su legendarne.[7] Veliki plinski klip, značajni zazori između pokretnih dijelova, omogućili su pušci da podnese velike količine prljavštine i funkcionira bez zatajenja. Zadnji stupnjevi nišana su podesivi, svaki položaj obilježava stotine metara, prednji nišan je podesiv radi korekcije na terenu. Podešavanja usmjeravaju paljbu nekoliko centimetara iznad ili ispod ciljne točke u dometu od približno 250 metara. Kalibar [mm] 7,62 Metak 7.62x39 Dužina cijevi [mm] 415 Dužina užljebljenog dijela cijevi [mm] 378 Broj žljebova 4 Dužina nišanske linije [mm] 378 Dužina oružja [mm] 870 Kapacitet okvira 30 Brzina paljbe [metaka/min] 600 Masa s praznim okvirom [g] 4300 Masa s punim okvirom [g] 4876 Najveća nišanska daljina [m] 800 Početna brzina zrna [m/s] 700 Smrtonosni domet [m] 1500 == Inačice AK == {| class="wikitable" style="text-align:left" align="center" border="0" name=Zatvarači ! Tip zatvarača ! Opaska |- ! Tip 1A/B | Izvorni zatvarač od prešanog čelika, AK-1B promijenjen za preklapajući kundak. Veliki otvor bio je probušen sa svake strane za pregibna sklopovlja. |- ! Tip 2A/B | Mehanički obrađeno lijevano željezo. |- ! Tip 3A/B | Zadnja inačica tokarenog zatvarača, napravljeno iz željeznih žica. Najjednostavniji primjer mehanički obrađenog zatvarača AK. |- ! Tip 4A/B | AKM zatvarač od prešanog čelika. Ovaj tip zatvarača je najviše korišten kod AK serije oružja. |- |} == Proizvodnja izvan Rusije == Tablica prikazuje samo vojne inačice i sažetak je informacija koje su bile objavljene u knjizi Porter, ''The AK and AK-74 Kalashnikov Rifles and Their Variations.'' {| class="wikitable" style="text-align:left" |- ! Zemlja !! Inačice |- ! rowspan="2" |[[Albanija]] |- | Automatiku Shqiptar model 56 (ASH-78 Tip-1), kineska kopija AK.<br>Automatiku Shqiptar tipi 1982 (ASH-82), kineska kopija AKS-47.<br>Automatiku Shqiptar model 56 (ASH-78 Tip-3), mogućnost ugradnje NSPU i raketnog bacača.<br>Dio pušaka je kineske proizvodnje i nosi serijske oznake Albanske nacionalne armije, a dio je sklopljen u Albaniji od kineskih dijelova. |- |- ! rowspan="9" |[[Bugarska]] | AKK (Type 3 AK), AKKS (Type 3 s preklapajućim kundakom) |- | AKKMS (AKMS) AKKN-47 (s postoljem za NPSU durbine za noć) |- | AKM1 (Type 3 plastična obrada) |- | AKMA1/AR-M1 (isto kao -M1, ali u kalibru 5,56&nbsp;mm NATO) |- | AKS-47M1 (AKMS u 5,56&nbsp;mm NATO), AKS-47MA1 (isto ako AKS-47M1, poluautomatska inačica) |- | AKS-47S (AKM1, kratka cijev, s DDR preklapajućim kundakom i laserskim nišanjenjem) |- | AKS-47UF (inačica M1 s kraćom cijevi, ruski preklapajući kundak), AR-SF (isto kao -47UF, ali u kalibru 5,56&nbsp;mm NATO) |- | AKS-93SM6 (isto kao -47M1, bez podrške za bacač granata) |- | [[RPK|RKKS]], AKT-47 (trenažno oružje u kalibru .22) |- ! [[Finska]] | VALMET Rk.60, Rk.62, Rk.76, Rk.70 (poluautomatska inačica za američko civilno tržište) |- ! [[Njemačka Demokratska Republika|DDR]] | MPi-K (AK), MPi-KS (AKS), [[MPi-KM]] (AKM), MPi-KMS-72 (AKMS), MPi-KMS-72K (inačica KMS-72 sa skraćenom cijevi); |- ! [[Egipat]] | AK, [[MISR (oružje)|MISR 7,62]] (AKM), Maadi |- ! [[Mađarska]] | AK-55, AKM-63, AMD-65, AK-63F (AMM/AKM), AK-63D (AMMSz/AKMS), SA-85M (poluautomatska inačica za američko civilno tržište), AMP-69 (namijenjena za policiju i specijalne postrojbe) |- ! rowspan="2"|[[Irak]] | [[Tabuk (firearm)|Tabuk]] (M70B1 i M70AB2) |- | Tabuk snajperska puška (M70B1 s cijevi duljine 23,6 inča, optikom i drugačijom oplatom) |- ! [[Indija]] | India Ordnance Factory Board klon AK, poznat kao AK-7 |- ! [[Sjeverna Koreja]] | Type 58A (Type 3 AK), Type 58B (preklapajući kundak od prešanog čelika, AKS-47), Type 68A (AKM) [[Type 68 (North Korea)|Type 68B]] (AKMS) |- ![[Kina]] | Type 56 (AK), Type 56-1 (AKS), Type 56-2 (AKMS s polimerskim elementima umjesto drvenih, kundak se preklapa na desnu stranu)<br>Type 81, Type 81-1 (preklopni kundak na desnu stranu s modela 56-2) |- ![[Pakistan]] | Kopija koje koje proizvode pakistanska plemena |- ![[Poljska]] | kbk AK/pmK (AK), kbk AKS (AKS), [[Kbkg wz.1960|kbk Ak PNG60]], kbk AKM (AKM), [[AKMS wz. 1981|kbK AKMS)]], [[kbk wz. 88 Tantal]] (AK-74 s posebnim preklapajućim kundakom), [[kbk wz. 96 Beryl]] |- ![[Rumunjska]] |PM md.63 (AKM),PM md.65 (AKMS), PM md.90 (AKMS s istočnonjemačkim preklopnim kundakom na desnu stranu.), PM md.90 (razlika u odnosu na osnovni md. 90 je u skraćenoj cijevi; ovaj model se koristio u policiji i specijalnim postrojbama).<br>PM md. 80 (kopija istočnonjemačkog MPI-AKS-72K sa skraćenom cijevi, vizualno identičan seriji md. 65, kundak se preklapa kao kod originalnog AKS-47/AKMS ).<br>Svi modeli su za izvoz nosili kolektivna imena AIM (md. 63), AIMS (md. 65, md. 90 standardne duljine cijevi ). |- ![[SFRJ|Jugoslavija]] | M64 (AK dulja cijev), M64A (bacač granata)<br>M64B (M70 w/ preklapajući kundak), [[M70]], M70A, [[M70AB2]], [[M77]] |} == Licenciranje == Rusija je u više navrata tvrdila kako većina proizvođača proizvodi AK bez valjane dozvole IZH-a.<ref>"Восточная Европа захватила рынок продаж автоматов Калашникова". Lenta.Ru. Internet, omogućeno sa stranice http://www.lenta.ru/news/2006/06/13/rifles/.</ref> IZH je pristupio patentnom uredu 1999. godine s ciljem da sve druge proizvođače AK dobiju status ilegalnih. No, približno milijun ''Kalašnjikova'' proizvede se ilegalnim putem godišnje.<ref>[http://www.foxnews.com/story/0,2933,288456,00.html AK-47 Kalašnjikovljevo mišljenje o ilegalnoj proizvodnji AK-47]</ref> == Pravni status == ===Hrvatska=== U Hrvatskoj posjedovanje oružja je regulirano Zakonom o oružju, i u članku 11. zakona izričito je zabranjeno posjedovati sve vrste automatskog oružja.<ref>http://www.poslovniforum.hr/zakoni/zakon_o_oruzju.asp </ref> Nakon [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] mnogi primjerci AK, bilo privatni ili trofejni, nisu uručeni policijskim snagama tijekom amnestije koja je trajala sve do [[2003.]] Poslije 2003. nije bilo moguće vratiti zabranjeno oružje, streljivo i eksplozivne naprave državnim organima bez novčane kazne.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.undp.hr/show.jsp?newscontainer=72754&page=52282&singlenewsid=61194 |title=Arhivirana kopija |access-date=12. srpnja 2007. |archive-date=9. lipnja 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070609221715/http://www.undp.hr/show.jsp?newscontainer=72754&page=52282&singlenewsid=61194 |url-status=dead }}</ref> U posljednje vrijeme AK korištene su za oružane pljačke banaka,<ref>http://www.index.hr/vijesti/clanak.aspx?id=281714</ref> trgovina, mjenjačnica, kladionica i benzinskih pumpi.<ref>http://www.slobodnadalmacija.hr/20070112/crnakronika01.asp</ref> === Kanada === U [[Kanada|Kanadi]], AK i njegove inačice zabranjene su od [[1. siječnja]] [[1995.]] godine zakonom ''Prohibited Weapons Order, No. 13''<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://laws.justice.gc.ca/en/ShowDoc/cr/SOR-98-462/bo-ga:s_7::sc:1/20070529/en?page=2&isPrinting=false#codesc:1-bo-ga:l_1-gb:s_64-se:64 |title=Zakon koji je donio kanadski pravni sustav, a odnosi se na zabranu ili ograničenu upotrebu oružja, dijelova oružja, spremnika streljiva i projektila |access-date=12. srpnja 2007. |archive-date=5. lipnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110605042204/http://laws.justice.gc.ca/en/ShowDoc/cr/SOR-98-462/bo-ga:s_7::sc:1/20070529/en?page=2&isPrinting=false#codesc:1-bo-ga:l_1-gb:s_64-se:64 |url-status=dead}}</ref> Ova odredba čini sve inačice AK-a ilegalnim za nabavu, prodaju i uvoz. No, osobama koje su posjedovale registrirani AK prije 1. siječnja 1995. dozvoljeno je posjedovanje AK i njegovih inačica.<ref>[http://www.canlii.org/ca/as/1995/c39/sec12.html Osobe kojima je dozvoljeno posjedovanje AK-47 i njegovih inačica — Prohibited Weapons Order, No. 13]</ref> === SAD === Privatno vlasništvo automatskih AK-a strogo je regulirano Nacionalnim zakonom o oružjima ([[engleski jezik|eng.]] ''National Firearms Act'', ''NFA'') iz 1934. godine. Zakon o kontroliranju oružja iz 1968. godine zabranio je uvoz oružja proizvedenoga izvan [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] s namjerom prodaje civilima i njihovom posjedovanju istoga oružja, što je sasvim smanjilo uvoz AK-a. Godine 1986. donesen je amandman na Zakon o zaštiti posjedovatelja oružja koji je zaustavio svu buduću prodaju automatskoga oružja za civilnu upotrebu. Automatsko oružje i dalje se proizvodi u SAD-u za potrebe [[vojska|vojske]] i snaga koje održavaju red i mir. No, automatske puške izrađene unutar SAD-a prije 1986. ili uvezene prije 1968. godine smiju biti razmjenjivane između civila ako je sve podložno federalnim i državnim zakonima. Nekoliko [[Sovjetski Savez|sovjetskih]] i [[Kina|kineskih]] pušaka uvezeno je u SAD tijekom šezdesetih godina 20. stoljeća pri povratku iz [[vijetnamski rat|Vijetnamskoga rata]] kao plijen veterana. Većina tih pušaka pravilno je registrirano tijekom provedbe već spomenutoga Nacionalnoga zakona o oružjima (''''National Firearms Act'') 1968. godine. === Australija === U [[australija|Australiji]] kupnja poluautomatskih pušaka zabranjena je od 1996. godine, i od tada sve inačice AK-a, uključujući i poluautomatske inačice, nisu dozvoljene. Nakon zabrane i na određene vrste pištolja 2003., ilegalnim je proglašeno posjedovanje, uvoz ili pokušaj kupnje ''Kalašnjikova''. Jedini način za legalnu kupnju AK-a u Australiji je posjedovanje dozvole skupljača [[oružje|oružja]], uklanjanje svih dijelova koji omogućuju pucanje ili trajno onemogućavanje oružja da ispali metak. === Europa === Većina [[Zapadna Europa|zapadnoeuropskih]] zemalja donijela je poveći broj zakona koji sprečavaju zakonito posjedovanje AK-a i njegovih inačica. U [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] zakonom iz 1988. godine zabranjeno je posjedovanje poluautomatskih pušaka. Posjedovanje AK-a dozvoljeno je samo ako se dokaže da se puška mora repetirati nakon svakoga ispaljenoga metka. No, usprkos tom zakonu, AK se često vidi u rukama kriminalaca, te skupina [[IRA|irskih republikanaca]] i sjevernoirskih lojalista. Smatra se da je to oružje došlo na te prostore iz [[libija|Libije]] tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina 20. stoljeća. U [[norveška|Norveškoj]] je civilima zabranjeno posjedovanje bilo kojega automatskoga oružja osim u slučaju ako civil posjeduje posebnu dozvolu.<ref>[http://www.lovdata.no/for/sf/jd/td-19630125-9722-004.html#2-8 Forskrift om skytevåpen, våpendeler og ammunisjon, pasus 2-8]</ref> Slični zakoni provode se i u većini Europe. Automatska oružja su izrazito i strogo zabranjena u gotovo svim državama, uključujući i [[rusija|Rusiju]]. == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{commonscat|AK-47}} [[Kategorija:Sovjetske jurišne puške]] [[Kategorija:Ruske jurišne puške]] [[Kategorija:Oružje u Domovinskom ratu]] d89hccbwmc0a6dtwavbkr9071gxlgt7 7563911 7563910 2026-07-26T10:09:48Z ~2026-41393-41 367789 /* */ 7563911 wikitext text/x-wiki {{Infookvir oružje |naziv = AK-47 |slika =[[Datoteka:AK-47 type II noBG.png|300px]] |slika opis = |vrsta = jurišna puška |porijeklo = {{Z+X|SSSR}} |služba = [[1949.]] – danas |korišten od = |ratovi = |projektant =[[Mihail Kalašnjikov]] |projektirano datum =1944. – 1946. |proizvođač =IŽMAŠ |proizvodnja razdoblje = |proizvedeno komada = |cijena komad = |inačice = |streljačko oružje = DA |dužina = 870 mm ''ili'' 875 mm ''ili'' 645 mm |masa = 4,3 kg s praznim spremnikom |streljivo = 7,62 x 39 |širina = |visina = |promjer = |brzina = |kalibar = |dužina cijevi = 415 mm |cijev = |broj žljebova = |brzina gađanja = |domet = 700m |max domet = |kapacitet spremnika = |ciljnik = |podatak1 = |vrijednost podatak1 = |podatak2 = |vrijednost podatak2 = |podatak3 = |vrijednost podatak3 = |podatak4 = |vrijednost podatak4 = |podatak5 = |vrijednost podatak5 = |napomena = }} '''AK-47, službeno Avtomat Kalašnikova (AK)''' ([[ruski]]: '''a'''втомат '''k'''алашникова), poznat i pod imenima ''Kalašnjikov'' i ''Kalaš'', automatsko je jurišno oružje korišteno u većini država [[istočni blok|Istočnoga bloka]] tijekom [[hladni rat|hladnoga rata]]. Standardiziran je [[1947.]] godine. Dizajnirao ga je [[Mihail Kalašnjikov|Mihail Kalašnikov]], a prvotni proizvođač bio je [[Sovjetski Savez|sovjetski]] IŽMAŠ (u današnjoj [[Rusija|Rusiji]] Koncern Kalašnikov).<ref name="poyer">Poyer, Joe. The AK-47 and AK-74 Kalashnikov Rifles and Their Variations (Paperback). North Cape Publications. 2004. pp1.</ref> U usporedbi s većinom automatskih pušaka u [[drugi svjetski rat|II. svjetskom ratu]], AK je kompaktan, gađa na pristojnu udaljenost, snažan je i sposoban za mijenjanje načina pucanja (automatski, poluautomatski, a postoji i opcija namještanja na način da je potrebno repetirati nakon svakoga metka). Jedna je od prvih pravih jurišnih pušaka, a u širokoj upotrebi je i danas, najpopularnija jurišna puška ikada. Proizvedeno je više modela AK-a od ijednog drugog borbenog oružja.<ref name="poyer"/> Brojne derivacije i obrasci pušaka u drugim zemljama se temelje na njoj, pogotovo su popularne u siromašnijim zemljama [[Gerilsko ratovanje|gerilskih]] [[Vojnik|vojnika]] i gerilama Arapskih zemlja, bivšeg Sovjetskog bloka itd. == Povijest == <!--Mihail dok je bio u bolnici čuo je druge ranjenike kako se žale na oružje kojim se sad koriste i uzeo je olovku i papir da bi napravio skicu puške koja bi bila lagana,precizna i praktična u svim vremenskim uvjetima. Mihail tvrdi da žali što je proizveo tako kvalitetnu i široko distribuiranu pušku.--> == Karakteristike == AK-47 je jednostavan i jeftin za proizvodnju i lak za čišćenje i održavanje, ali nije lako pokvariva roba. Njegova robusnost i vatrena moć postale su legendarne.[7] Veliki plinski klip, značajni zazori između pokretnih dijelova, omogućili su pušci da podnese velike količine prljavštine i funkcionira bez zatajenja. Zadnji stupnjevi nišana su podesivi, svaki položaj obilježava stotine metara, prednji nišan je podesiv radi korekcije na terenu. Podešavanja usmjeravaju paljbu nekoliko centimetara iznad ili ispod ciljne točke u dometu od približno 250 metara. Kalibar [mm] 7,62 Metak 7.62x39 Dužina cijevi [mm] 415 Dužina užljebljenog dijela cijevi [mm] 378 Broj žljebova 4 Dužina nišanske linije [mm] 378 Dužina oružja [mm] 870 Kapacitet okvira 30 Brzina paljbe [metaka/min] 600 Masa s praznim okvirom [g] 4300 Masa s punim okvirom [g] 4876 Najveća nišanska daljina [m] 800 Početna brzina zrna [m/s] 700 Smrtonosni domet [m] 1500 == Inačice AK == {| class="wikitable" style="text-align:left" align="center" border="0" name=Zatvarači ! Tip zatvarača ! Opaska |- ! Tip 1A/B | Izvorni zatvarač od prešanog čelika, AK-1B promijenjen za preklapajući kundak. Veliki otvor bio je probušen sa svake strane za pregibna sklopovlja. |- ! Tip 2A/B | Mehanički obrađeno lijevano željezo. |- ! Tip 3A/B | Zadnja inačica tokarenog zatvarača, napravljeno iz željeznih žica. Najjednostavniji primjer mehanički obrađenog zatvarača AK. |- ! Tip 4A/B | AKM zatvarač od prešanog čelika. Ovaj tip zatvarača je najviše korišten kod AK serije oružja. |- |} == Proizvodnja izvan Rusije == Tablica prikazuje samo vojne inačice i sažetak je informacija koje su bile objavljene u knjizi Porter, ''The AK and AK-74 Kalashnikov Rifles and Their Variations.'' {| class="wikitable" style="text-align:left" |- ! Zemlja !! Inačice |- ! rowspan="2" |[[Albanija]] |- | Automatiku Shqiptar model 56 (ASH-78 Tip-1), kineska kopija AK.<br>Automatiku Shqiptar tipi 1982 (ASH-82), kineska kopija AKS-47.<br>Automatiku Shqiptar model 56 (ASH-78 Tip-3), mogućnost ugradnje NSPU i raketnog bacača.<br>Dio pušaka je kineske proizvodnje i nosi serijske oznake Albanske nacionalne armije, a dio je sklopljen u Albaniji od kineskih dijelova. |- |- ! rowspan="9" |[[Bugarska]] | AKK (Type 3 AK), AKKS (Type 3 s preklapajućim kundakom) |- | AKKMS (AKMS) AKKN-47 (s postoljem za NPSU durbine za noć) |- | AKM1 (Type 3 plastična obrada) |- | AKMA1/AR-M1 (isto kao -M1, ali u kalibru 5,56&nbsp;mm NATO) |- | AKS-47M1 (AKMS u 5,56&nbsp;mm NATO), AKS-47MA1 (isto ako AKS-47M1, poluautomatska inačica) |- | AKS-47S (AKM1, kratka cijev, s DDR preklapajućim kundakom i laserskim nišanjenjem) |- | AKS-47UF (inačica M1 s kraćom cijevi, ruski preklapajući kundak), AR-SF (isto kao -47UF, ali u kalibru 5,56&nbsp;mm NATO) |- | AKS-93SM6 (isto kao -47M1, bez podrške za bacač granata) |- | [[RPK|RKKS]], AKT-47 (trenažno oružje u kalibru .22) |- ! [[Finska]] | VALMET Rk.60, Rk.62, Rk.76, Rk.70 (poluautomatska inačica za američko civilno tržište) |- ! [[Njemačka Demokratska Republika|DDR]] | MPi-K (AK), MPi-KS (AKS), [[MPi-KM]] (AKM), MPi-KMS-72 (AKMS), MPi-KMS-72K (inačica KMS-72 sa skraćenom cijevi); |- ! [[Egipat]] | AK, [[MISR (oružje)|MISR 7,62]] (AKM), Maadi |- ! [[Mađarska]] | AK-55, AKM-63, AMD-65, AK-63F (AMM/AKM), AK-63D (AMMSz/AKMS), SA-85M (poluautomatska inačica za američko civilno tržište), AMP-69 (namijenjena za policiju i specijalne postrojbe) |- ! rowspan="2"|[[Irak]] | [[Tabuk (firearm)|Tabuk]] (M70B1 i M70AB2) |- | Tabuk snajperska puška (M70B1 s cijevi duljine 23,6 inča, optikom i drugačijom oplatom) |- ! [[Indija]] | India Ordnance Factory Board klon AK, poznat kao AK-7 |- ! [[Sjeverna Koreja]] | Type 58A (Type 3 AK), Type 58B (preklapajući kundak od prešanog čelika, AKS-47), Type 68A (AKM) [[Type 68 (North Korea)|Type 68B]] (AKMS) |- ![[Kina]] | Type 56 (AK), Type 56-1 (AKS), Type 56-2 (AKMS s polimerskim elementima umjesto drvenih, kundak se preklapa na desnu stranu)<br>Type 81, Type 81-1 (preklopni kundak na desnu stranu s modela 56-2) |- ![[Pakistan]] | Kopija koje koje proizvode pakistanska plemena |- ![[Poljska]] | kbk AK/pmK (AK), kbk AKS (AKS), [[Kbkg wz.1960|kbk Ak PNG60]], kbk AKM (AKM), [[AKMS wz. 1981|kbK AKMS)]], [[kbk wz. 88 Tantal]] (AK-74 s posebnim preklapajućim kundakom), [[kbk wz. 96 Beryl]] |- ![[Rumunjska]] |PM md.63 (AKM),PM md.65 (AKMS), PM md.90 (AKMS s istočnonjemačkim preklopnim kundakom na desnu stranu.), PM md.90 (razlika u odnosu na osnovni md. 90 je u skraćenoj cijevi; ovaj model se koristio u policiji i specijalnim postrojbama).<br>PM md. 80 (kopija istočnonjemačkog MPI-AKS-72K sa skraćenom cijevi, vizualno identičan seriji md. 65, kundak se preklapa kao kod originalnog AKS-47/AKMS ).<br>Svi modeli su za izvoz nosili kolektivna imena AIM (md. 63), AIMS (md. 65, md. 90 standardne duljine cijevi ). |- ![[SFRJ|Jugoslavija]] | M64 (AK dulja cijev), M64A (bacač granata)<br>M64B (M70 w/ preklapajući kundak), [[M70]], M70A, [[M70AB2]], [[M77]] |} == Licenciranje == Rusija je u više navrata tvrdila kako većina proizvođača proizvodi AK bez valjane dozvole IZH-a.<ref>"Восточная Европа захватила рынок продаж автоматов Калашникова". Lenta.Ru. Internet, omogućeno sa stranice http://www.lenta.ru/news/2006/06/13/rifles/.</ref> IZH je pristupio patentnom uredu 1999. godine s ciljem da sve druge proizvođače AK dobiju status ilegalnih. No, približno milijun ''Kalašnjikova'' proizvede se ilegalnim putem godišnje.<ref>[http://www.foxnews.com/story/0,2933,288456,00.html AK-47 Kalašnjikovljevo mišljenje o ilegalnoj proizvodnji AK-47]</ref> == Pravni status == ===Hrvatska=== U Hrvatskoj posjedovanje oružja je regulirano Zakonom o oružju, i u članku 11. zakona izričito je zabranjeno posjedovati sve vrste automatskog oružja.<ref>http://www.poslovniforum.hr/zakoni/zakon_o_oruzju.asp </ref> Nakon [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] mnogi primjerci AK, bilo privatni ili trofejni, nisu uručeni policijskim snagama tijekom amnestije koja je trajala sve do [[2003.]] Poslije 2003. nije bilo moguće vratiti zabranjeno oružje, streljivo i eksplozivne naprave državnim organima bez novčane kazne.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.undp.hr/show.jsp?newscontainer=72754&page=52282&singlenewsid=61194 |title=Arhivirana kopija |access-date=12. srpnja 2007. |archive-date=9. lipnja 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070609221715/http://www.undp.hr/show.jsp?newscontainer=72754&page=52282&singlenewsid=61194 |url-status=dead }}</ref> U posljednje vrijeme AK korištene su za oružane pljačke banaka,<ref>http://www.index.hr/vijesti/clanak.aspx?id=281714</ref> trgovina, mjenjačnica, kladionica i benzinskih pumpi.<ref>http://www.slobodnadalmacija.hr/20070112/crnakronika01.asp</ref> === Kanada === U [[Kanada|Kanadi]], AK i njegove inačice zabranjene su od [[1. siječnja]] [[1995.]] godine zakonom ''Prohibited Weapons Order, No. 13''<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://laws.justice.gc.ca/en/ShowDoc/cr/SOR-98-462/bo-ga:s_7::sc:1/20070529/en?page=2&isPrinting=false#codesc:1-bo-ga:l_1-gb:s_64-se:64 |title=Zakon koji je donio kanadski pravni sustav, a odnosi se na zabranu ili ograničenu upotrebu oružja, dijelova oružja, spremnika streljiva i projektila |access-date=12. srpnja 2007. |archive-date=5. lipnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110605042204/http://laws.justice.gc.ca/en/ShowDoc/cr/SOR-98-462/bo-ga:s_7::sc:1/20070529/en?page=2&isPrinting=false#codesc:1-bo-ga:l_1-gb:s_64-se:64 |url-status=dead}}</ref> Ova odredba čini sve inačice AK-a ilegalnim za nabavu, prodaju i uvoz. No, osobama koje su posjedovale registrirani AK prije 1. siječnja 1995. dozvoljeno je posjedovanje AK i njegovih inačica.<ref>[http://www.canlii.org/ca/as/1995/c39/sec12.html Osobe kojima je dozvoljeno posjedovanje AK-47 i njegovih inačica — Prohibited Weapons Order, No. 13]</ref> === SAD === Privatno vlasništvo automatskih AK-a strogo je regulirano Nacionalnim zakonom o oružjima ([[engleski jezik|eng.]] ''National Firearms Act'', ''NFA'') iz 1934. godine. Zakon o kontroliranju oružja iz 1968. godine zabranio je uvoz oružja proizvedenoga izvan [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] s namjerom prodaje civilima i njihovom posjedovanju istoga oružja, što je sasvim smanjilo uvoz AK-a. Godine 1986. donesen je amandman na Zakon o zaštiti posjedovatelja oružja koji je zaustavio svu buduću prodaju automatskoga oružja za civilnu upotrebu. Automatsko oružje i dalje se proizvodi u SAD-u za potrebe [[vojska|vojske]] i snaga koje održavaju red i mir. No, automatske puške izrađene unutar SAD-a prije 1986. ili uvezene prije 1968. godine smiju biti razmjenjivane između civila ako je sve podložno federalnim i državnim zakonima. Nekoliko [[Sovjetski Savez|sovjetskih]] i [[Kina|kineskih]] pušaka uvezeno je u SAD tijekom šezdesetih godina 20. stoljeća pri povratku iz [[vijetnamski rat|Vijetnamskoga rata]] kao plijen veterana. Većina tih pušaka pravilno je registrirano tijekom provedbe već spomenutoga Nacionalnoga zakona o oružjima (''''National Firearms Act'') 1968. godine. === Australija === U [[australija|Australiji]] kupnja poluautomatskih pušaka zabranjena je od 1996. godine, i od tada sve inačice AK-a, uključujući i poluautomatske inačice, nisu dozvoljene. Nakon zabrane i na određene vrste pištolja 2003., ilegalnim je proglašeno posjedovanje, uvoz ili pokušaj kupnje ''Kalašnjikova''. Jedini način za legalnu kupnju AK-a u Australiji je posjedovanje dozvole skupljača [[oružje|oružja]], uklanjanje svih dijelova koji omogućuju pucanje ili trajno onemogućavanje oružja da ispali metak. === Europa === Većina [[Zapadna Europa|zapadnoeuropskih]] zemalja donijela je poveći broj zakona koji sprečavaju zakonito posjedovanje AK-a i njegovih inačica. U [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] zakonom iz 1988. godine zabranjeno je posjedovanje poluautomatskih pušaka. Posjedovanje AK-a dozvoljeno je samo ako se dokaže da se puška mora repetirati nakon svakoga ispaljenoga metka. No, usprkos tom zakonu, AK se često vidi u rukama kriminalaca, te skupina [[IRA|irskih republikanaca]] i sjevernoirskih lojalista. Smatra se da je to oružje došlo na te prostore iz [[libija|Libije]] tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina 20. stoljeća. U [[norveška|Norveškoj]] je civilima zabranjeno posjedovanje bilo kojega automatskoga oružja osim u slučaju ako civil posjeduje posebnu dozvolu.<ref>[http://www.lovdata.no/for/sf/jd/td-19630125-9722-004.html#2-8 Forskrift om skytevåpen, våpendeler og ammunisjon, pasus 2-8]</ref> Slični zakoni provode se i u većini Europe. Automatska oružja su izrazito i strogo zabranjena u gotovo svim državama, uključujući i [[rusija|Rusiju]]. == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{commonscat|AK-47}} [[Kategorija:Sovjetske jurišne puške]] [[Kategorija:Ruske jurišne puške]] [[Kategorija:Oružje u Domovinskom ratu]] 6rrm39nb2n6b1i77gnp3tucvyvc40xv 0 54394 7563754 7458698 2026-07-25T20:43:50Z CommonsDelinker 3582 Slika Савитри_Деви.jpg je uklonjena jer ju je na Zajedničkom poslužitelju obrisao Infrogmation 7563754 wikitext text/x-wiki '''Savitri Devi Mukherji''' (rođena kao: ''Maximine Portaz'' ili ''Maximiani Portas'') ([[30. rujna]] [[1905.]] – [[22. listopada]] [[1982.]]), spisateljica i [[Filozofija|filozofkinja]], oduševljena štovateljica [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]], poznata po sintetiziranju [[Nacizam|nacističke]] filozofije i [[Hinduizam|hinduizma]]. Savitri Devi je jedna od najutjecajnijih filozofkinja ezoteričnog hitlerizma; Adolfa Hitlera je smatrala [[Avatar|utjelovljenjem]] boga [[Višnu]]a. Napisala je 16 knjiga na različitim jezicima i bila je vrlo aktivna i utjecajna u poslijeratnim neonacističkim krugovima. == Životopis == === Mladost === '''Maximiani Portas''' rođena je u [[Lyon]]u u [[Francuska|Francuskoj]] kao jedino dijete u obitelji. Otac joj je bio miješanog grčko-talijanskog porijekla, a majka joj je bila Engleskinja. Jednom se sama po pitanju nacionalne pripadnosti izrazila kao [[Indoeuropljani|Indoeuropljanka]]. Još u mladosti se istaknula kao zagovornica [[prava životinja]], a bila je i [[Vegetarijanci|vegetarijanka]]. Budući da je odrasla među [[Grci|grčkim]] imigrantima rano je usvojila i ideje grčkog [[Nacionalizam|nacionalizma]]. Također se izjasnila protiv [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]] i njezinih vrijednosti, primjerice [[Egalitarizam|egalitarizma]]. Studirala je filozofiju i logiku, kasnije je završila i [[Kemija|kemiju]], a filozofiju je doktorirala. [[1928.]] odrekla se francuskog državljanstva i prihvatila [[Grčka|grčko]]. Iduće godine hodočastila je u [[Palestina|Palestinu]]; već na tom putovanju usvojila je neke osnovne filozofske ideje koje će dodatno razraditi idućih godina. [[1932.]] otputovala je u [[Indija|Indiju]] koja je se vrlo dojmila te je osjećala veliku povezanost sa zemljom i stanovnicima. Preobratila se na [[hinduizam]] i uzela ime '''Savitri Devi''' ([[sanskrt]]: ''Božica Sunčevih Zraka''). Tada je napisala i ''Upozorenje Hindusima'', propagandnu brošuru u kojoj zagovara hinduski nacionalizam i nezavisnost te poziva na otpor [[Kršćanstvo|kršćanstvu]] i [[islam]]u koje smatra previše [[Antropocentrizam|antropocentričnima]] za razliku od biocentričnog hinduizma. === Drugi svjetski rat === [[1940.]] se udala za Asita Krišnu Mukherija, bengalskog [[brahman]]a, doktora [[povijest]]i i [[Nacizam|nacionalsocijalista]]. Brak je bio sklopljen isključivo iz koristi – radi izbjegavanja deportacije. S njim je surađivala na izdavanju novina ''The New Mercury'' u kojima su zagovarali nacističke i [[Rasizam|rasističke]] ideje. Također su prikupljali informacije od britanskih i američkih vojnika koje su zatim prosljeđivali [[Japan]]cima putem veleposlanstva u [[Kalkuta|Kalkuti]]. === Putovanja Europom === Nakon rata je kao Indijka s britanskom putovnicom otputovala u Englesku, zatim u Francusku, na [[Island]] gdje je svjedočila erupciji vulkana Hekla te u Švedsku gdje je upoznala istraživača [[Sven Hedin|Svena Hedina]], također Hitlerovog obožavatelja. [[1948.]] otputovala je u [[Njemačka|Njemačku]] gdje je podijelila tisuće propagandnih pamfleta u kojima veliča nacizam. Zbog toga je osuđena na tri godine zatvora. Provela je osam mjeseci u zatvoru Werl gdje se sprijateljila s mnogim zatvorenicama, bivšim nacistkinjama. Nakon puštanja je protjerana iz Njemačke pa je preselila u Lyon. [[1953.]] je uzela grčku putovnicu pod djevojačkim prezimenom da bi ponovno ušla u Njemačku. Tamo je ''hodočastila'' (kako sama kaže) posjećujući nacistička sveta mjesta; posjetila je mnoga mjesta značajna za život Adolfa Hitlera i povijest [[NSDAP]]-a kao i razne druge mistične lokacije zanimljive nacionalsocijalistima. O tome je [[1958.]] u Kalkuti objavila knjigu ''Hodočašće''. === Neonacistička internacionala === Savitri Devi se sprijateljila s [[Hans-Ulrich Rudel|Hansom-Ulrichom Rudelom]], bivšim pilotom koji je poznat kao najviše odlikovani njemački vojnik [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Kod njega je odsjela jedno vrijeme tijekom [[1956.]], kada je dovršila svoju novu knjigu, ''Munja i Sunce'', u kojoj se bavi vlastitim idejama [[Filozofija povijesti|filozofije povijesti]], s posvetom [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]] kojeg naziva "najvećim Europljaninom svih vremena". Knjiga je također objavljena 1958. u Kalkuti. Rudel ju je upoznao s mnogim drugim nacističkim emigrantima. 1957. boravila je jedno vrijeme u [[Egipat|Egiptu]] kod [[Johannes von Leers|Johannesa von Leersa]], nacističkog profesora i preobraćenika na islam, koji je tamo radio kao politički savjetnik. [[1961.]] je odsjela u [[Madrid]]u kod [[Otto Skorzeny|Otta Skorzenyja]]. Tijekom šezdesetih je radila u Francuskoj kao učiteljica. 1961. je za vrijeme boravka u [[London]]u upoznala [[Andrew Fountaine|Andrewa Fountainea]], predsjednika ''Britanske nacionalne partije'', i [[Colin Jordan|Colina Jordana]], vođu britanskog ''Nacionalsocijalističkog pokreta'' kojemu se i sama priklonila. Iduće godine je sudjelovala na osnivanju ''Svjetske unije nacionalsocijalista'' ([[World Union of National Socialists|WUNS]]), krovne organizacije koja je okupljala razne manje [[Neonacizam|neonacističke]] organizacije diljem svijeta. Tu je upoznala i predsjednika WUNS-a, [[George Lincoln Rockwell|Georgea Lincolna Rockwella]], koji je putem časopisa ''National Socialist World'' popularizirao neke njezine radove. [[1970.]] je prestala predavati, a mirovinu je odlučila provesti u Indiji; iduće godine je preselila u [[New Delhi]] gdje je živjela sama, u društvu mačaka i zmija koje je držala kao kućne ljubimce. Njezin muž je i dalje živio u Kalkuti, ali ju je povremeno posjećivao; nakon što se razbolio preselio je kod nje i živjeli su zajedno dok nije umro, [[1977.]] Savitri Devi je i dalje ostala u kontaktu s raznim europskim i američkim neonacistima: [[John Tyndall|Johnom Tyndallom]], vođom britanske Nacionalne fronte; [[Matt Koehl|Mattom Koehlom]], američkim nacističkim vođom; [[Miguel Serrano|Miguelom Serranom]], čileanskim pjesnikom i osnivačem ezoteričnog hitlerizma; [[Ernst Zündel|Ernstom Zündelom]] poznatim po poricanju [[Holokaust]]a. Mnogi manje poznati neonacisti su hodočastili u Indiju kako bi je upoznali. Osim s nacistima, upoznala se i s mnogim drugim značajnim suvremenicima kao što su [[Rabindranath Tagore]], [[Mahatma Gandhi]] i [[Aldous Huxley]]. Umrla je [[1982.]] u [[Essex (grofovija)|Essexu]] (Engleska) gdje je privremeno odsjela na putu za [[SAD]]. Pepeo joj je izložen u svetištu Američke nacističke partije u Arlingtonu (Virgnia). == Bibliografija == *1935. ''Essai critique sur Theophile Kaïris'' *1935. ''La simplicité mathématique'' *1940. ''L'Etang aux lotus'' (napisano 1935-6.) *1936. ''A Warning to the Hindus'' *1940. ''The Non-Hindu Indians and Indian Unity'' *1946. ''Son of the Sun: The Life and Philosophy of Akhnaton, King of Egypt'' *1951. ''Defiance'' *1952. ''Gold in the Furnace'' (napisano 1948-9.) *1958. ''Pilgrimage'' (napisano 1953-4.) *1958. ''The Lightning and the Sun'' (napisano 1948-56.) *1959. ''Impeachment of Man'' (napisano in 1945) *1965. ''Long-Whiskers and the Two-Legged Goddess'' (napisano 1957-60.) *1976. ''Souvenirs et réflexions d’une aryenne'' (napisano 1968-71.) *2005. ''And Time Rolls on: The Savitri Devi Interviews'' ==Literatura== * Elst, Koenraad, ''The Saffron Swastika: The Notion of "Hindu Fascism"'', chapter V. "Savitri Devi and the "Hindu-Aryan Myth"" (New Delhi, India: Voice of India, 2001, 2 Vols., {{ISBN|81-85990-69-7}}). == Vanjske poveznice == {{Wikizvor autor}} *[http://www.savitridevi.org/texts.html Online arhiva knjiga Savitri Devi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100815030604/http://www.savitridevi.org/texts.html |date=15. kolovoza 2010. }} [[Kategorija:Životopisi, Indija|Mukherji, Savitri Devi]] [[Kategorija:Životopisi, Grčka|Mukherji, Savitri Devi]] [[Kategorija:Fašisti i nacisti nakon Drugog svjetskog rata|Mukherji, Savitri Devi]] [[Kategorija:Hinduizam]] byyd1rqu557enh8d5ro9bj6t2lweoll 0 55456 7563849 7171616 2026-07-26T04:26:48Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7563849 wikitext text/x-wiki '''Vojmil Rabadan''' ([[Split]], [[31. srpnja]] [[1909.]] – [[Zagreb]], [[5. siječnja]] [[1988.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[književnik]], [[Prijevod|prevoditelj]] i [[redatelj]]. == Životopis == Vojmil Rabadan rođen je u Splitu 1909. godine. U rodnome gradu završio je klasičnu gimnaziju.<ref name="krležijana">[http://krlezijana.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2037 Krležijana: Rabadan, Vojmil], pristupljeno 14. svibnja 2016.</ref> Diplomirao je [[francuski jezik]] i književnost na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]] [[1932.]] godine.<ref>[http://leksikon.muzej-marindrzic.eu/rabadan-vojmil/ Leksikon Marina Držića: Rabadan, Vojmil], pristupljeno 14. svibnja 2016.</ref> Na istome fakultetu doktorirao je [[1957.]] godine disertacijom ''Maistre Pierre Pathelin i mi'' a usavršavao se je u [[Pariz]]u kod [[Jacques Copeau|Jacquesa Copeaua]] i [[Gustave Cohen|Gustavea Cohena]].<ref name="he">{{Citiranje weba |title=Rabadan, Vojmil |url=https://enciklopedija.hr/clanak/51342 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=14. svibnja 2016.}}</ref> Uz to studirao je arheologiju, glazbu, slikarstvo (u Zagrebu, Parizu i [[Rim]]u).<ref name="krležijana"/> U Splitu je radio kao gimnazijski profesor. Pokrenuo je, [[1942.]] godine, stalnu radiodramu u Zagrebu, te obnovio [[Zagrebačko kazalište lutaka]], [[1948.]] godine i bio njegov upravitelj. Pisao je dramska djela i libreta, te obnovio više djela hrvatskih klasika i napisao više od 50 [[igrokaz]]a za djecu i mladež. Njegova operna libreta uglazbili su mnogi poznati hrvatski skladatelji ([[Antun Dobronić]], [[Krsto Odak]], [[Ivo Tijardović]], [[Jakov Gotovac]], [[Boris Papandopulo]]). Režirao je više od 200 [[opera]] i [[drama]]. Uređivao je reviju ''Dom i svijet'' (Split, 1939. – 1940.).<ref name="krležijana"/> Surađivao je u ''Hrvatskoj pozornici'', ''[[Hrvatska revija|Hrvatskoj reviji]]'', ''Spremnosti'' i inim časopisima a u ''Maruliću'' je od [[1976.]] do [[1983.]] godine pisao rubriku ''Theatralia et alia''.<ref name="he"/> Prevodio je s francuskoga, [[Starogrčki jezik|starogrčkoga]], [[Latinski jezik|latinskoga]], [[Talijanski jezik|talijanskoga]], [[Slovenski jezik|slovenskoga]] i [[Bugarski jezik|bugarskoga]] jezika na [[hrvatski jezik]]. Preveo je s francuskoga jezika na hrvatski jezik cjelokupni opus [[François Villon|Françoisa Villona]]. Umro je u Zagrebu 1988. godine. Pokopan je na zagrebačkome groblju [[Mirogoj]]u.<ref>[http://www.gradskagroblja.hr/default.aspx?id=322 Gradska groblja Zagreb - R], pristupljeno 14. svibnja 2016.</ref> == Djela == Nepotpun popis: * ''Kuća na kršu'', drama, * ''Splite grade'', * ''Ognjište: prolog, tri čina (6 slika), epilog'', drama, 1941. * ''Mala vila'', 1958. * ''Dva igrokaza: Zelene zrake i Zeko, Zriko i janje'', 1958. (suautor Branko Mihaljević)<ref>[http://mjesec.ffzg.hr/webpac/?last_PAGER_offset=0&rm=results&v2=Rabadan%20Vojmil&show_full=1&f2=PersonalName&persist_search=10,11&path=ffpe-libri%236444 Dva igrokaza : Zelene zrake i Zeko, Zriko i janje / Vojmil Rabadan ; Branko Mihaljević] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160810154304/http://mjesec.ffzg.hr/webpac/?last_PAGER_offset=0&rm=results&v2=Rabadan%20Vojmil&show_full=1&f2=PersonalName&persist_search=10%2C11&path=ffpe-libri |date=10. kolovoza 2016. }}, ffzg.hr, pristupljeno 14. svibnja 2016.</ref> * ''Kad je žena nijema'', drama, 1961. * ''Ognjena oluja'', drama, * ''Talija na cesti'', drama, * ''Mlin Matije Gupca'', drama, * ''Scenske legende o Jeleni Solinskoj, drama, * ''Komedijaši'', * ''Legende o kraljici Jeleni'', Zagreb, 1976., pod pseudonimom J. Marinov, (suautor [[Petar Grgec]])<ref>[http://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&action=search&currentPage=1&searchById=10&sort=0&spid0=10&spv0=Grgec%2c+Petar%2c+knji%C5%BEevnik&xm0=1&selectedId=4003310 Legende o kraljici Jeleni / P. Grgec, J. Marinov] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160603030503/http://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&action=search&currentPage=1&searchById=10&sort=0&spid0=10&spv0=Grgec%2c+Petar%2c+knji%C5%BEevnik&xm0=1&selectedId=4003310 |date=3. lipnja 2016. }}, katalog.kgz.hr, pristupljeno 14. svibnja 2016.</ref> * ''Povijest na pozornici'', I–III, 1978., (pod pseudonimom J. Marinov)<ref name="he"/> * ''Feniks na brijegu: fantazija o povijesti zagrebačke katedrale'', 1994. == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Rabadan, Vojmil}} [[Kategorija:Hrvatski kazališni redatelji]] [[Kategorija:Hrvatski književnici]] 3go0gxp0lidpvxa0ie91p4lsjd2lf7y 0 60826 7563613 6905856 2026-07-25T14:23:23Z Nikola Peric 1309 Upotpunio dio o otkriću grada i njegovoj namijeni. 7563613 wikitext text/x-wiki {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = Povijesno svetište Machu Picchu |slika = 80 - Machu Picchu - Juin 2009 - edit.jpg |godina = [[1983.]] <small>(7. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = i, iii, vii, ix |ugroženost = ne |dossier = 274 |država = {{Z+X|PER}} |karta = Peru |karta-oznaka = Machu Picchu |oznaka-položaj = right |koordinate = {{coord|13|9|47|S |72|32|44|W|display=inline,title}} |karta-opis = Lokacija Machu Picchua u Peruu }} '''Machu Picchu''' ([[kečuanski jezik]]: ''Machu Pikchu'', što znači "Stari vrhovi") je sveti grad [[Inke|Inka]] ("Izgubljeni grad Inka") smješten na najvišem dijelu istočnih [[Ande|Andi]] u [[Peru]]u, ili točnije, na istočnim padinama planinskog lanca iznad doline rijeke [[Urubamba (rijeka)|Urubamba]] i neposredno iznad naselja [[Aguas Calientes (Peru)|Aguas Calientes]], na visini od 2.350 metara nadmorske visine. Machu Picchu je vjerojatno izgrađen oko 1300. godine, ali je ostao skriven sve do Peruanski farmer i putnik Augustín Lizarraga. Nažalost njegovo otkriće nitko nije registrirao. [[1911.]] godine ga ponovo otkriva Amerikanac [[Hiram Bingham]]. Dok je putovao uz rijeku Urubambu, njegova ekspedicija je naišla na farmera koji im je rekao da se na obližnjoj visoravni nalaze neke ruševine. Ponudio se da ih uz naknadu odvede do mjesta. „Izgubljeni grad“ bio je dobro poznat među mještanima, a nekoliko obitelji čak se udobno smjestilo u njegovim kućama. Sam Bingham pronašao je natpis „Lizarraga 1902“ na zidu jednog od hramova. Okolnosti slavnog otkrića bile su toliko dosadne čak i za samog Binghama da im očito nije pridavao veliku važnost. U svojim je bilješkama napisao: „Machu Picchu otkrio Agustín Lizarraga. Lijepe ruševine – puno bolje nego u Choquequiraou. Zgrade, ulice, stubišta. Fino obrađeni kamen.“ Zatim je nacrtao letimičan nacrt rasporeda grada, snimio nekoliko fotografija i krenuo prema dugo očekivanom gradu Vitcosu. Tek kada su njegove letimične fotografije izazvale pomutnju po povratku, počeo je na svaki mogući način preuveličavati svoje slučajno „otkriće“.{{Široka slika|99 - Machu Picchu - Juin 2009.jpg|600px|<center>Pogled na Machu Picchu s [[Huayna Picchu|Huayna (Wayna) Picchua]]|40%|left}} Machu Picchu, poput drugih arheoloških lokaliteta doline [[Urubamba (dolina)|Urubamba]] ([[Ollantaytambo]], [[Runcuracay]], [[Sayacmarca]], [[Phuyupamarca]], [[Huiñay Huayna]], [[Intipucu]], i dr.), svjedoči o nekadašnjem veličanstvenom carstvu Inka. Većina arheologa smatra da je izgrađen kao posjed Inka cara, [[Pachacutec]]a (1438. – 1472.). Nakon osvajanja teritorija, moćna vojska Inka sagradila je kanale za navodnjavanje i sustave popločanih cesta, a građevinari su izgradili tvrđave, hramove i monumentalne kamene zgrade. {{Široka slika|95 - Machu Picchu - Juin 2009.jpg|600px|<center>Pogled na Machu Picchu s Huayna Picchua|40%|left}} Machu Picchu je bio elegantan, ali u principu beznačajan grad koji je koristila aristokracija Inka, a služio im je i kao utočište tijekom zimskih mjeseci kada je u višem glavnom gradu Cuzcu bilo prehladno. Čini se da je grad, koji je 400 godina bio zaboravljen u andskoj [[prašuma|prašumi]], bio napušten još i prije no što su carstvo Inka pokorili Španjolci. Prema jednoj teoriji, stanovnike je pokosio [[sifilis]] koji je stigao iz Europe, a ostalo je učinio građanski rat. Machu Picchu je 1983. godine upisan na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Americi]], a 2007. godine je izabran kao jedno od [[Novih 7 svjetskih čuda|Sedam novih svjetskih čuda]]. U rujnu 2007. godine Sveučilište [[Yale]] je pristalo vratiti vrijedne predmete koje je Hiram Bingham donio iz Machu Picchua početkom 20. stoljeća, a u studenom 2010. godine je dogovren njihov prijenos u Peruansko sveučilište.<ref>[http://www.cnn.com/2010/WORLD/americas/11/20/peru.yale.artifacts/index.html?hpt=T2 Peru's president: Yale agrees to return Incan artifacts], CNN 20. studenoga 2010. {{eng oznaka}} Posjećeno 25. ožujka 2011.</ref> ==Odlike== Machu Picchu ima površinu od 32,5 hektara i izgrađen je u tradicionalnom Inka stilu [[suhozid]]a. Arheolozi danas tvrde da Machu Picchu nije bio [[grad]] u klasičnom smislu riječi jer nisu pronađeni ostaci birokratske uprave, trgovine ili vojne utvrde. Najvjerojatnije je građen kao carski posjed i religijsko utočište ili pak kao tajni ceremonijalni grad. {{Široka slika|89 - Machu Picchu - Juin 2009.jpg|800px|<center>Panorama jednog stambenog područja od 360°|40%|left}} Ostaci Machu Picchua odaju carski stil Inka kakav se može zapaziti i na drugim mjestima najveće države Novoga svijeta prije dolaska Europljana. Ono što je kod Machu Picchua neobično jest okoliš u kojem se nalazi: smješten je na brdu usred bujne vegetacije koju natapa rijeka. Zapravo, postoje tri brda koji čine Machu Picchu: Huayna (Wayna) Pichu, Machu Picchu i brdo na kojem se nalazi ostaci naselja. To brdo s ostacima se danas naziva Machu Picchu što je pogresno, ali je u cijelom svijetu prihvaćeno. Preko brda Machu Picchu (originalnog) vodi "Inka put" od [[Cusco|Cusca]] koji traje nekoliko dana. Grad ima dvjestotinjak građevina smještenih na terasama i raspoređenih oko velikog središnjeg trga. Četvrti na koje je podijeljen uske su i izdužene tako da maksimalno iskorištavaju prostor. Tri glavne građevine se nalaze u tzv. "Svetoj četvrti": ''Intihuatana'', Hram sunca i tzv. "Soba s tri prozora". Postoje i terase izvan naseljenog dijela koje imaju kanale za natapanje. Na uzvisini u središtu grada nalazi se granitni [[monolit]], možda [[žrtvenik]], karakterističan za Inke, a možda i [[zvjezdarnica]]. Zidine Machu Picchua izgrađene su od orijaških blokova kamena. Taj je podatak fascinantan jer se zna da Inke nisu poznavali [[kotač]] ni željezno oruđe, a analizom je utvrđeno da su blokovi savršeno izrezani u [[kamenolom]]ima i da su se završni radovi obavljali na samom gradilištu. ==Izvori== {{Commonscat|Machu Picchu}} {{izvori}} * Hiram Bingham, ''Inca Land: explorations in the highlands of Peru'', 1922., Boston, Massachusetts, USA: Houghton Mifflin. OCLC 248230298 * Hiram Bingham, ''Machu Picchu, a citadel of the Incas'', 1930. i 1979., New York, USA: Hacker Art Books. {{ISBN|9780878172528}} * Wright, Kenneth; Alfredo Valencia Zegarra, ''Machu Picchu: A Civil Engineering Marvel'', 2000., Reston, Virginia, USA: ASCE Press (American Society of Civil Engineers). {{ISBN|9780784404447}} * Deborah Kops, ''[http://books.google.com/books?id=57mqdKhFIF8C&printsec=frontcover&dq=%22Machu+Picchu%22&cd=6&hl=en#v=onepage&q&f=false Machu Picchu]'', 2009., Minneapolis, Minnesota, USA: Twenty-First Century Books. {{ISBN|9780822575849}} {{Sedam čuda}} {{Svjetska baština u Peruu}} [[Kategorija:Drevni gradovi u Peruu]] [[Kategorija:Sedam svjetskih čuda]] [[Kategorija:Svjetska baština u Peruu]] [[Kategorija:Arheološki lokaliteti Inka u Peruu]] iz0sl7zrermakuj6rhbz71nb525u5ol 7563891 7563613 2026-07-26T09:29:40Z Runolist 263374 Restored revision 6905856 by [[Special:Contributions/Croatia 925|Croatia 925]] ([[User talk:Croatia 925|talk]]): Bez izvora (TwinkleGlobal) 7563891 wikitext text/x-wiki {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = Povijesno svetište Machu Picchu |slika = 80 - Machu Picchu - Juin 2009 - edit.jpg |godina = [[1983.]] <small>(7. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = i, iii, vii, ix |ugroženost = ne |dossier = 274 |država = {{Z+X|PER}} |karta = Peru |karta-oznaka = Machu Picchu |oznaka-položaj = right |koordinate = {{coord|13|9|47|S |72|32|44|W|display=inline,title}} |karta-opis = Lokacija Machu Picchua u Peruu }} '''Machu Picchu''' ([[kečuanski jezik]]: ''Machu Pikchu'', što znači "Stari vrhovi") je sveti grad [[Inke|Inka]] ("Izgubljeni grad Inka") smješten na najvišem dijelu istočnih [[Ande|Andi]] u [[Peru]]u, ili točnije, na istočnim padinama planinskog lanca iznad doline rijeke [[Urubamba (rijeka)|Urubamba]] i neposredno iznad naselja [[Aguas Calientes (Peru)|Aguas Calientes]], na visini od 2.350 metara nadmorske visine. Machu Picchu je vjerojatno izgrađen oko 1300. godine, ali je ostao skriven sve do [[1911.]] godine kada ga otkriva Amerikanac [[Hiram Bingham]]. {{Široka slika|99 - Machu Picchu - Juin 2009.jpg|600px|<center>Pogled na Machu Picchu s [[Huayna Picchu|Huayna (Wayna) Picchua]]|40%|left}} Machu Picchu, poput drugih arheoloških lokaliteta doline [[Urubamba (dolina)|Urubamba]] ([[Ollantaytambo]], [[Runcuracay]], [[Sayacmarca]], [[Phuyupamarca]], [[Huiñay Huayna]], [[Intipucu]], i dr.), svjedoči o nekadašnjem veličanstvenom carstvu Inka. Većina arheologa smatra da je izgrađen kao posjed Inka cara, [[Pachacutec]]a (1438. – 1472.). Nakon osvajanja teritorija, moćna vojska Inka sagradila je kanale za navodnjavanje i sustave popločanih cesta, a građevinari su izgradili tvrđave, hramove i monumentalne kamene zgrade. {{Široka slika|95 - Machu Picchu - Juin 2009.jpg|600px|<center>Pogled na Machu Picchu s Huayna Picchua|40%|left}} Čini se da je grad, koji je 400 godina bio zaboravljen u andskoj [[prašuma|prašumi]], bio napušten još i prije no što su carstvo Inka pokorili Španjolci. Prema jednoj teoriji, stanovnike je pokosio [[sifilis]] koji je stigao iz Europe, a ostalo je učinio građanski rat. Machu Picchu je 1983. godine upisan na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Americi]], a 2007. godine je izabran kao jedno od [[Novih 7 svjetskih čuda|Sedam novih svjetskih čuda]]. U rujnu 2007. godine Sveučilište [[Yale]] je pristalo vratiti vrijedne predmete koje je Hiram Bingham donio iz Machu Picchua početkom 20. stoljeća, a u studenom 2010. godine je dogovren njihov prijenos u Peruansko sveučilište.<ref>[http://www.cnn.com/2010/WORLD/americas/11/20/peru.yale.artifacts/index.html?hpt=T2 Peru's president: Yale agrees to return Incan artifacts], CNN 20. studenoga 2010. {{eng oznaka}} Posjećeno 25. ožujka 2011.</ref> ==Odlike== Machu Picchu ima površinu od 32.500 hektara i izgrađen je u tradicionalnom Inka stilu [[suhozid]]a. Arheolozi danas tvrde da Machu Picchu nije bio [[grad]] u klasičnom smislu riječi jer nisu pronađeni ostaci birokratske uprave, trgovine ili vojne utvrde. Najvjerojatnije je građen kao carski posjed i religijsko utočište ili pak kao tajni ceremonijalni grad. {{Široka slika|89 - Machu Picchu - Juin 2009.jpg|800px|<center>Panorama jednog stambenog područja od 360°|40%|left}} Ostaci Machu Picchua odaju carski stil Inka kakav se može zapaziti i na drugim mjestima najveće države Novoga svijeta prije dolaska Europljana. Ono što je kod Machu Picchua neobično jest okoliš u kojem se nalazi: smješten je na brdu usred bujne vegetacije koju natapa rijeka. Zapravo, postoje tri brda koji čine Machu Picchu: Huayna (Wayna) Pichu, Machu Picchu i brdo na kojem se nalazi ostaci naselja. To brdo s ostacima se danas naziva Machu Picchu što je pogresno, ali je u cijelom svijetu prihvaćeno. Preko brda Machu Picchu (originalnog) vodi "Inka put" od [[Cusco|Cusca]] koji traje nekoliko dana. Grad ima dvjestotinjak građevina smještenih na terasama i raspoređenih oko velikog središnjeg trga. Četvrti na koje je podijeljen uske su i izdužene tako da maksimalno iskorištavaju prostor. Tri glavne građevine se nalaze u tzv. "Svetoj četvrti": ''Intihuatana'', Hram sunca i tzv. "Soba s tri prozora". Postoje i terase izvan naseljenog dijela koje imaju kanale za natapanje. Na uzvisini u središtu grada nalazi se granitni [[monolit]], možda [[žrtvenik]], karakterističan za Inke, a možda i [[zvjezdarnica]]. Zidine Machu Picchua izgrađene su od orijaških blokova kamena. Taj je podatak fascinantan jer se zna da Inke nisu poznavali [[kotač]] ni željezno oruđe, a analizom je utvrđeno da su blokovi savršeno izrezani u [[kamenolom]]ima i da su se završni radovi obavljali na samom gradilištu. ==Izvori== {{Commonscat|Machu Picchu}} {{izvori}} * Hiram Bingham, ''Inca Land: explorations in the highlands of Peru'', 1922., Boston, Massachusetts, USA: Houghton Mifflin. OCLC 248230298 * Hiram Bingham, ''Machu Picchu, a citadel of the Incas'', 1930. i 1979., New York, USA: Hacker Art Books. {{ISBN|9780878172528}} * Wright, Kenneth; Alfredo Valencia Zegarra, ''Machu Picchu: A Civil Engineering Marvel'', 2000., Reston, Virginia, USA: ASCE Press (American Society of Civil Engineers). {{ISBN|9780784404447}} * Deborah Kops, ''[http://books.google.com/books?id=57mqdKhFIF8C&printsec=frontcover&dq=%22Machu+Picchu%22&cd=6&hl=en#v=onepage&q&f=false Machu Picchu]'', 2009., Minneapolis, Minnesota, USA: Twenty-First Century Books. {{ISBN|9780822575849}} {{Sedam čuda}} {{Svjetska baština u Peruu}} [[Kategorija:Drevni gradovi u Peruu]] [[Kategorija:Sedam svjetskih čuda]] [[Kategorija:Svjetska baština u Peruu]] [[Kategorija:Arheološki lokaliteti Inka u Peruu]] gveasx235hdxtojkssbe41hlfrep66c 0 64995 7563732 7173953 2026-07-25T19:30:23Z ~2026-39912-33 366794 Ispravljen zatipak 7563732 wikitext text/x-wiki {{Okvir bivše zemlje svijeta |ime = Kraljevina Crna Gora |hr_ime = Kraljevina Crna Gora |izvorno_ime = Краљевина Црнa Горa |genitiv = Kraljevine Crne Gore |kontinent = Europa |regija = Balkan |država = Crna Gora |era = Prvi svjetski rat |vlada_tip = monarhija| |godina_start = [[1910.]] |događaj_start = |datum_start = [[28. kolovoza]] [[1910.]]| |godina_događaj1 = |događaj2 = Kapitulirala [[Austro-Ugarska]] |datum_događaj2 = [[16. siječnja]] [[1916.]]| |godina_kraj = [[1922.]]<ref name="Od 1918. [[de facto]] i od 1922. de jure u [[vladi u izbjeglištvu]]"/> |događaj_kraj = Ujedinjenje s [[Kraljevina Srbija|Kraljevinom Srbijom]] |datum_kraj = [[28. studenoga]] [[1918.]]| |p1 = Kneževina Crna Gora |flag_p1 = Flag_of_Montenegro_(1852–1905).svg |s1 = Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca |flag_s1 = Flag of Yugoslavia (1918–1943).svg |zastava = Flag_of_Montenegro_(1905–1918).svg |zastava_i = Crnogorske zastave |grb = Coat_of_arms_of_the_Kingdom_of_Montenegro.svg |grb_i = Crnogorski državni grbovi do 1921. |mapa = Montenegro1913.png |mapa_opis = Kraljevina Crna Gora poslije Balkanskih ratova| |mapa_veličina = 300x300px |glavni_grad = [[Cetinje]] |glavni_grad_egzil = [[Bordeaux]], [[Neuilly-sur-Seine]] kod [[Pariz]]a, [[Rim]] |stat_godina1 = 1910. |stat_površina1 = 9475 |stat_godina2 = 1911. |stat_pop2 = 317856 |stat_godina3 = 1913. |stat_površina3 = 14442 |stat_godina4 = 1914. |stat_pop4 = 500000 |himna = ''[[Ubavoj nam Crnoj Gori]]''<br>'' |jezik = [[crnogorski jezik]] |vjera = [[Crnogorska pravoslavna crkva]], priznate i [[katolici|katolička]] [[Barska nadbiskupija]] i ''Islamska zajednica'' |valuta = [[crnogorski perper]] |titula_vođa = [[Kralj]] |vođa1 = Kralj [[Nikola I. Petrović Njegoš]] |godina_vođa1 = 1910. – 1921. |vođa2 = Kralj Danilo |vođa3 = [[Mihailo Petrović Njegoš|Mihailo]] ''(zadnji)'' |godina_vođa2 = 1. ožujka – 7 ožujka 1921. |godina_vođa3 = 1921. – 1922 |zamjenik1 = [[Lazar Tomanović]] ''(prvi)'' |titula_zamjenik = [[Premijer]] |zamjenik2 = [[Milutin Vučinić]] |godina_zamjenik1 = 1910. – 1912. |godina_zamjenik2 = 1921. – 1922. |fusnote = <sup>1</sup> – Kneževina Crna Gora je međunarodno priznata, od strane država koje to još nisu bile dotad napravile, na [[Berlinski kongres|Berlinskom kongresu]] [[1878.]] Kada je Crna Gora [[1910.]] izdignuta na kraljevinu, priznanje je i dalje bilo vrijedeće. }} '''Kraljevina Crna Gora''' ([[crnogorski jezik|crnogor. ćiril.]] Краљевина Црнa Горa), bila je [[ustavna monarhija]] na području današnje [[Crna Gora|Crne Gore]] od 1910. do 1918. {{glavni|Crnogorska država 1852. – 1918.}} Nakon višestoljetne neovisnosti definitivno se osamostalila priznanjem na [[Berlinski kongres|Berlinskom kongresu]] [[1878.]] godine. Postojala je sve do njezina pripajanja [[Kraljevina Srbija|Kraljevini Srbiji]] [[1918.]], neposredno po svršetku [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rat]]a, ali su [[Ministarsko vijeće Crne Gore|crnogorska vlada]] i [[Crnogorska vojska 1919. – 1921.|dio oružanih snaga]] djelovali [[egzil|u izbjeglištvu]] do konca [[1921.]] godine.<ref name="Danilo">Do priznanja ujedinjenja Crne Gore s Kraljevinom Srba, Hrvata i Slovenaca međunarodne Konferencije veleposlanika u Parizu – 13. srpnja 1922., URL: http://www.orderofdanilo.org/en/family/index.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090516203805/http://www.orderofdanilo.org/en/family/index.htm |date=16. svibnja 2009. }}</ref><ref>[[Šerbo Rastoder|Rastoder, Šerbo]]. [http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/cg_izmedju_1_i_2_svj_rata/cg_u_egzilu.htm ''Crna Gora u egzilu 1918-1925'',] I. i II. knjiga, Istorijski institut Crne Gore, Podgorica, 2004., {{COBISS.CG|id=7138576}}</ref> Međunarodno priznata crnogorska država, koja se temelji i na povijesnoj ''Kraljevini Crnoj Gori'', obnovljena je u svibnju [[2006.]] godine.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.skupstina.cg.yu/index1.php?module=3&sub=2 |title=Deklaracija nezavisne Republike Crne Gore od 3. lipnja 2006.g. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090227000719/http://www.skupstina.cg.yu/index1.php?module=3&sub=2 |archive-date=27. veljače 2009. |access-date=8. kolovoza 2008.}}</ref> {{glavni|Crnogorska povijest}} ==Povijesni kontekst== [[Datoteka:Danilo Petrović Njegoš.jpg|235px|mini|lijevo|''[[Danilo I. Petrović Njegoš|Knjaz Danilo I., utemeljitelj crnogorske knjaževine]]'']] Od [[1852.]] godine bila je Crna Gora ''[[Kneževina]]'' ([[crnogorski]] ''Knjaževina''). Na čelu države je bio [[knjaz]]. Crnogorci su obično svoga vladara nazvali ''[[Gospodar (crnogorska vladarska titula)|Gospodar]]'', što je bila stara [[titula]]cija iz [[Srednji vijek|sredjovjekovne]] [[povijest]]i, za doba [[Crnogorski vladari|crnogorske dinastije]] [[Balšići]] i vladara [[Ivan Crnojević|Ivana Crnojevića]]. Prije [[1851.]] [[državni poglavar]]i Crne Gore bili su [[mitropolit]]i (ili [[vladika|vladike]]) na [[Cetinje|Cetinju]]. Istodobno su oni bili i [[crkva|crkveni]] [[pravoslavni]] [[autokefalnost|autokefalni poglavari]]. Takva je [[tradicija]] postojala od početka [[16. stoljeće|16. stoljeća]]. {{glavni|Crna Gora (1516. – 1852.)}} Prvi [[knjaz]] je od [[1852.]] – [[1860.]] bio [[Danilo I. Petrović]]. Pravni sustav Knjaževine Crne Gore kao [[sekularizam|sekularne države]] [[Zakonik Danila I.|verificiran je usvajanjem Zakonika Danila I.]] [[1855.]] godine. [[Državni poglavar|Državnim poglavarom]] je knjaz [[Nikola I. Petrović]] postao [[1860.]] godine. Na blagdan ''[[Bogorodica|Velika Gospojina]]'' [[28. kolovoza]] [[1910.]], u povodu obljetnice 50 godina na crnogorskom [[prijestolje|prijestolju]], proglasio se ''[[kralj]]em'' te je Crna Gora postala [[Kraljevina|kraljevinom]]. == Državno uređenje == [[Datoteka:King Nikola of Montenegro.jpg|mini|''[[Nikola I. Petrović|Nikola I., vladar Crne Gore]]'']] ''Kraljevina Crna Gora'' je bila [[ustav]]na i [[parlament]]arna, no u biti [[apsolutna monarhija|apsolutistička monarhija]]. Prvi crnogorski ''Ustav'' je donesen [[19. prosinca]] [[1905.]] no on nije ostavljao mnogo demokratskih opcija i u stvarnosti je sva vlast bila u rukama vladara. '''[[Monarh]]''' je bio i vrhovnim zapovjednikom oružnih snaga ([[vojska]], te [[policija]] i [[žandarmerija]]) i osobom koja je odlučivala o objavi [[rat]]a i savezništvima.<br> Monarh je imao ovlasti jedini sazivati i raspuštati parlament, te postavljati državno činovništvo, ministre i [[sud]]ce.<br> ''Prema Ustavu'', kojeg je donio (oktroirao) ''Nikola I.'' kao vladar nije mogao biti podvrgnut nikakvoj odgovornosti. Zakonodavstvo su činili monarh i parlament. '''[[Crnogorska narodna skupština]]''', na osnovu ''Ustava'', prvi puta je konstituirana [[listopad]]a [[1906.]] godine. Ona je imala ustavne, definirane relacije spram monarha, na način da niti jedan zakon u državi nije mogao biti izdat, ukinut i promijenjen bez njezina odobrenja. Monarh također nije mogao samostalno donijeti odluku o ustanovljenju i/ili izmjeni poreza, o zaduženju u inozemstvu, niti samostalo usvajati državni proračun, bez suglasnosti parlamenta. No, na drugoj strani, crnogorski parlament nije imao pravo zakonske inicijative, niti je zakon uopće bio usvojen dok ga monarh ne verificira. Parlament također nije mogao pozove na političku odgovornost ministre ili vladu ([[crnogorski]] ''Ministarsko vijeće'') u cjelini, jer ih je mogao opozvati jedino monarh. '''[[Ministarsko vijeće Crne Gore]]''', vlada, kao dio izvršne vlasti je u potpunosti ovisilo od monarha. ''Ministarsko vijeće'' se poglavito sastojalo od šest resora: ''Ministarstvo vojno, Ministarstvo inozemnih poslova, Ministarstvo pravosuđa, Ministarstvo prosvjete i crkvenih djela, Ministarstvo unutarnjih poslova i Ministarstvo financija i graditeljstva.'' '''[[Sudska vlast]]''' se sastojala od ''Velikog suda'' i oblasnih sudova. ''Veliki sud'' je bio najviša sudska instanca s ovlastima da rješava u konačnom o apelacijama protiv presuda nižih, oblasnih sudova. Sve do [[1902.]] u građanskim je sporovima u krajnjoj instanci mogao rješavati direktno crnogorski monarh no to od toga razdoblja više nije bilo moguće, premda je monarh imao pravo davati [[pomilovanje|pomilovanja]] i ublažavati kazne. '''[[Državno vijeće Crne Gore|Državno vijeće]]''' ([[crnogorski]] ''Državni savjet''), sastavljen je bio od šestorice monarhovih izabranika koje je imenovao ukazom. Po ''Ustavu'' je ''Državni savjet'' bio najviše upravno tijelo s ovlastima svojevrsnog upravnog suda za stegovne prekršaje dužnosnika i prodaju nekretnina koje su pripadale lokalnim organima vlasti; ovaj je organ bio pravni savjetodavac vladara i parlamenta kod usvajanja zakona a odluke su mu bile [[pravomoćnost|pravomoćne]] tek po monarhovom [[verificiranje|verificiranju]]. '''[[Glavna državna kontrola Crne Gore|Glavna državna kontrola]]''' imala je po ''Ustavu'' ovlasti kontrole administrativnih računa i glavnoga [[državni proračun|državnoga proračuna]]. Po dvojicu članova ''Glavne državne kontrole'' birala je ''Crnogorska narodna skupština'' s liste koju je predlagao ''Državni savjet''. '''[[Ustav Knjaževine Crne Gore]]''' iz prosinca [[1905.]] je donesen, smatra se, pod pritiskom vanjskih okolnosti. [[Carska Rusija|U Carskoj Rusiji]], crnogorskom povijesnom savezniku, su se zbile ustavne reforme i listopada [[1905.]] dozvoljeno je formiranje po prvi puta ruskoga narodnoga parlamenta (''[[Duma]]''). Crna Gora nije, uz [[Osmansko Carstvo]], želila ostati jedina zemlja u Europi bez ustava i parlamenta. ''Nikola I.'' je ''Ustav'' [[Oktroirani ustav|oktroirao]] i prije izbornog sazivanja ''Crnogorske narodne skupštine'' a parlament na svojim zasjedanjima nije uopće raspravljao o njemu. ==Pokušaji prevrata== {{glavni|Bombaška afera (1908.)|Kolašinska afera (1909.)}} Uz potporu obavještajne službe [[Kraljevina Srbija|Kraljevine Srbije]] planirano je [[1908.]] ubojstvo ''kneza Nikola'' i svojevrsni [[državni udar]] a [[1909.]] i pokušaj oružane pobune. ==Diplomatski odnosi== Prve prijateljske [[diplomacija|diplomatske kontakte]] s nekom inozemnom silom imala je Crna Gora [[1711.]] s [[Rusko Carstvo|Ruskim carstvom]]. Prvi crnogorski konzulat je otvoren [[1863.]] u [[Skadar|Skadru]] ([[Albanija]], tada [[Tursko Carstvo]]). [[19. stoljeće|Tijekom 19. st.]] neslužbeni je crnogorski [[konzul]] u [[Carigrad]]u bio [[Hrvat-baša]]. Vanjska politika je u potpunosti bila je nadležnost [[monarh]]a. Na Cetinju su od [[1879.]] do [[1916.]] postojala [[veleposlanstvo|veleposlanstva]] [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], Kraljevine Bugarske, [[Velika Britanija|Kraljevine Velike Britanije]], [[Francuska|Francuske]], [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država]], [[Kraljevina Grčka|Kraljevine Grčke]], [[Kraljevina Italija|Kraljevine Italije]], [[Drugi Reich|Njemačkog Carstva]], [[Kraljevina Srbija|Kraljevine Srbije]], Turskog Carstva i Ruskog Carstva. Crna Gora je, nakon diplomatskoga priznanja [[1878.]] pa do [[1921.]] imala sljedeća veleposlanstva: veleposlanstvo u [[Beograd]]u (Kraljevina Srbija), veleposlanstvo u Carigradu (Tursko Carstvo), veleposlanstvu u [[Pariz]]u (Francuska), veleposlanstvo u [[Washington]]u (SAD). Mrežu svojih konzularnih predstavništava Kraljevina Crna Gora je imala u [[Argentina|Argentini]], [[Belgija|Belgiji]], [[Brazil]]u, [[Nizozemska|Nizozemskoj]], [[Malta|Malti]], [[Norveška|Norveškoj]], [[Španjolska|Španjolskoj]], [[Švicarska|Švicarskoj]], Velikoj Britaniji, Francuskoj, Italiji i [[Kanada|Kanadi]]. [[Konkordat Crne Gore i Svete Stolice|Konkordatom Crne Gore i Svete Stolice]], kao prva [[pravoslavlje|pravoslavna]] država u [[povijest]]i, Crna Gora je [[1886.]] definirala status svojih građana [[katolici|katoličke]] vjere. U opisanom razdoblju, [[vojvoda]] [[Gavro Vuković]] je najduže obnašao [[ministar vanjskih poslova|dužnost ministra vanjskih poslova]]. ==Oružane snage== <gallery> Datoteka:Montenegrinofficers.jpg|''[[Crnogorska vojska 1879. – 1912.|Crnogorski časnici]]'' Datoteka: NSRW Balkans14.jpg|''[[Crnogorska vojska 1879. – 1912.|Crnogorska vojska]] [[Cetinje|na Cetinju]]'' Datoteka:Crnogorska vojska u Kolasinu 1912..jpg|''[[Crnogorska vojska 1879. – 1912.|Crnogorska vojska uoči 1. svjetskog rata'']] Datoteka:NSRW_Balkans03.jpg‎|''[[Crnogorska vojska 1879. – 1912.|Crnogorska topnička postrojba'']] </gallery> Vojne [[reforma|reforme]], kroz preustroj i izobrazbu ''Crnogorske vojske'', započeo je [[1854.]] knez [[Danilo I. Petrović]] a nju je nastavio ''Nikola I.'' što je u konačnom i rezultiralo velikim pobjedama nad Osmanskim Carstvom i oslobađanjenjm velikom dijela crnogorskog povijesnog [[teritorij]]a tijekom [[rat]]a [[1876.]] – [[1878.]] godine. {{glavni|Crnogorska vojska 1852. – 1876.}} Okosnicu oružanih snaga ''Kraljevine Crne Gore'' sačinjavala je ''Crnogorska narodna vojska'', sa svojom djelatnom i pričuvnom formacijom. Teritorij crnogorske kraljevine je bio do [[1912.]] podijeljen na četiri [[Divizija|divizijske oblasti]] (''Cetinjsku'', ''Podgoričku'', ''Nikšićku'' i ''Kolašinsku'' a od [[1913.]] i ''Pljevaljsku'' i ''Pećku divizijsku oblast''), odnosno, na 11 [[brigada|brigadnih oblasti]], 52 [[bataljun|bataljunska okruga]], te 322 [[satnija|satnijska]] područja. Divizije su bile sastavljene od 2-3 pješačke brigade. Svaka je divizijska komanda raspolagala s po tri topničke baterije. Uoči [[Prvi balkanski rat|Prvog balkanskog rata]] ''Kraljevina Crna Gora'' je imala 55.000 vojnika. Godine [[1910.]] je usvojen ''Zakon o ustrojstvu vojske'' u kojem se (7. članak) navodi da oružnu silu Crne Gore čini njena ''Crnogorska narodna vojska''. Sustavni dio oružanih snaga ''Kraljevine Crne Gore'' su bili [[Crnogorska policija|policija]] i [[Crnogorska žandarmerija|žandarmerija]]). Glavna vojna zastava Crne Gore je bila [[Alaj-barjak]], a postrojbe su imale [[Krstaš-barjak]]e. {{glavni|Crnogorska vojska 1879. – 1912.}} [[1919.]] u [[Italija|Italiji]] je obnovljen dio postrojbi ''Crnogorske vojske''. Njihovim upadima u Crnu Goru, sinkronizirano s djelatnim komitskim postrojbama u crnogorskim planinama, povedena je oružana borba protivu sjedinjenja sa Srbijom. {{glavni|Crnogorska vojska 1919. – 1921.}} ===Snage sigurnosti=== {{glavni|Crnogorska policija}} {{glavni|Crnogorska žandarmerija}} ==Prosvjeta== Od osamostaljenja do početka [[balkanski ratovi|balkanskih ratova]], broj [[škola]] se utrostručio. Prva crnogorska [[gimnazija]] je bila [[Cetinjska gimnazija|''Cetinjska knjaževsko-realna gimnazija]], oformljena [[1880.]] godine. Godine [[1907.]] otvorena je gimnazije u [[Podgorica|Podgorici]], a [[1913.]] gimnazije dobivaju [[Nikšić]]u, [[Pljevlja]] i [[Berane]] . Od viših škola, koncem [[1896.]] na Cetinju je počela s radom [[topništvo|topnička]] ''Časnička škola'' – prva crnogorska časnička škola. [[1903.]] godine je počela s radom Škola za [[pješaštvo|pješačke časnike]]. Postojale su i crnogorske dočasničke škole. [[Djevojački institut na Cetinju]], kao specijalizirano učilište za Crnogorke, radio je od [[1869.]] do [[1913.]] godine. ==Kultura== ===Knjižnice i muzeji=== [[1893.]] godine proradila je ''[[Državna knjižnica Crne Gore|Državna knjižnica]]''. Iste godine je počeo s radom i prvi [[muzej]]. ===Kazalište=== [[Datoteka:AX Cetinje Zetski Dom-20060818.jpg|mini|''[[Crnogorsko kraljevsko kazalište]]'']] Prva kazališna predstava na Cetinju je izvedena [[1888.]] kada je i završeno zdanje nacionalnoga teatra "[[Zetski dom]]". [[1910.]] je formiran profesionalno ''[[Crnogorsko kraljevsko kazalište]]''. ===Kinematografija=== [[Beč]]ki putujući [[kino]] ''Urania'' projektovao je [[1902.]] prvu [[film]]sku predstavu u Crnoj Gori a tom je prilikom snimljen i prvi film u Crnoj Gori, koji se zvao ''[[U crnim brdima, na Crnogorskom kneževskom dvoru]]''. [[Rujan|Rujna]] [[1908.]] otvoren je na Cetinju prvi stalni elektro-[[kinematograf]].<ref>[[Crnogorska kinematografija do 1918.]]</ref> [[Listopad]]a [[1896.]] je snimljen posjet [[Rim]]u [[knjaz]]a [[Nikola I. Petrović|Nikole I. Petrovića]] u povodu udadbe njegove kćeri [[Jelena Savojska|Jelene]] i ta je storija ušla u [[film]] [[Braća Lumière|braće Lumieres]] pod naslovom ''Matrimonio dei principi di Napoli a Roma''. [[Beč]]ki putujući [[kino]] ''Urania'' projektovao je [[1902.]] prvu filmsku predstavu u Crnoj Gori a tom je prilikom snimljen i prvi film u Crnoj Gori, koji se zvao ''U crnim brdima, na Crnogorskom kneževskom dvoru''. No, prvi, stalni elektro-kinematograf je [[1908.]] otvorio Cetinjanin Ljubomir Tamindžić s grupom [[poduzetnik]]a. Godine [[1910.]] putujući kino je u [[Nikšić]]u prikazao film ''Snjeguljica i sedam patuljaka''. [[Datoteka:Vaskrsenja-ne-biva-bez-smrti-2.jpg|270px|mini|desno|[[Voskrsenja ne biva bez smrti (1922.)|''Kadar iz filma "Voskrsenja ne biva bez smrti"'']]]] Tijekom [[balkanski ratovi|balkanskih ratova]] nekoliko je inozemnih filmskih tvrtki snimalo scene o borbama i pobjedama [[Crnogorska vojska 1879. – 1912.|Crnogorske vojske]]. ''Pathe Freres'' je snimala filmske zapise i u Francuskoj kamo su se u [[egzil]]u našli crnogorski [[monarh]] i [[Ministarski savjet Crne Gore|vlada]]. ''[[Voskrsenja ne biva bez smrti]]'', ([[talijanski|tal.]] ''Non v'è resurrezione senza morte''), prvi je [[Crnogorci|crnogorski]] [[igrani film|igrani]] [[nijemi film]] snimljen u [[Italija|talijanskoj]] produkciji [[1922.]] godine. Za cilj je imao animirati svjetsko mnijenje u pokušaju sprječavanja nestanaka Kraljevine Crne Gore s povijesne karte njezinim nasilnim priključenjem [[Kraljevina SHS|Kraljevini SHS]]. ==Tisak== Početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] su postojale tri crnogorske [[tiskara|tiskare]]. Od [[1873.]] do [[1915.]] godine na Cetinju je izlazio ''[[Glas Crnogorca]]'', kao službeno glasilo. List je u [[egzil]]u također kao službeno glasilo Kraljevine Crne Gore ponovno počeo izlaziti [[lipanj|lipnja]] [[1917.]] u Francuskoj a posljednji je broj tiskan [[1922.]] u [[Kraljevina Italija|Italiji]]. Postojalo je i desetak drugih tjednika ''[[Crnogorac (list)|Crnogorac]]'', ''[[Cetinjski vjesnik]]'', ''[[Nevesinje (tjednik)|Nevesinje]]'', ''[[Onogošt (tjednik)|Onogošt]]'', ''[[Ustavnost]]'', ''[[Slobodna riječ (Crna Gora)|Slobodna riječ]]''... Crnogorske pristalice ujedinjenja sa [[Kraljevina Srbija|Srbijom]], uz financijsku potporu srpske vlade, tiskale su u [[Švicarska|Švicarskoj]] i [[Francuska|Francuskoj]] od [[1917.]] do [[1919.]] list ''[[Ujedinjenje]]''. Crnogorska politička [[emigracija]], koja se borila protivu prisajedinjenja Kraljevine Crne Gore Srbiji ([[Kraljevina SHS|Kraljevini SHS]]), u [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]] ([[Chicago, Illinois]]) je [[1923.]] tiskala list ''[[Amerikanski Glas Crnogorca]]''. ==Gospodarstvo i novčarstvo== [[Gospodarstvo]] je u Kraljevini Crnoj Gori bilo začetcima. Nakon Ustava [[1905.]] verificirani su [[zakon]]i o [[koncesija]]ma za istraživanje i eksploataciju [[rude|ruda]], izgradnju dvije [[hidroelektrana|hidroelektrane]] [[Morača|na rijeci Morači]], te o isušivanju [[Ulcinjsko polje|Ulcinjskog polja]], no ovi [[kapitalni projekt]]i zbog [[rat]]ova nisu realizirani. [[1906.]] oformljena je ''[[Prva crnogorska pivara]]'' u [[Nikšić]]u. [[Datoteka:100_perpers.jpg‎|mini|''[[Crnogorski perper]] [[1910.|iz 1910.g.]]'']] ''[[Društvo zadružne režije crnogorskog duvana]]'', iza koje su stajali [[Talijani|talijanski]] [[poduzetnik|poduzetnici]],prva je [[tvrtka]] u Crnoj Gori osnovana [[1903.]] u cijelosti inozemnim [[kapital]]om. Snažnu potporu ulaganjima tvrtki iz [[Kraljevina Italija|Kraljevine Italije]] u crnogorsko gospodarstvo davala je [[Jelena Savojska]], talijanska [[kraljica]], kći crnogorskog [[monarh]]a. Od novčarstva, [[bankarstvo]] je u Crnoj Gori prvo pokrenuto [[1864.]] kada je formirana ''[[Založnica crnogorska]]'', faktički prva crnogorska [[banka]]. [[1901.]] osnovana je ''[[Nikšićka štedionica]]'' (u početku nazvana ''Prva nikšićka novčana zadruga''). ''[[Prva zetska štedionica]]'' (''Podgorička banka''), osnovana [[1904.]] godine, imala je osnivačku glavnicu od 200.000 [[crnogorski perper|crnogorskih perpera]]. ''[[Crnogorska banka]]'', osnovana [[1906.]] godine, raspolagala je glavnicom od 600.000 perpera, a ''[[Narodna banka Knjaževine Crne Gore]]'' ([[1909.]]) s dva [[milijun]]a perpera. [[Državni proračun]] je bio uza sve to, u manjku, pa se Crna Gora morala zaduživati u inozemstvu. U vanjskoj trgovini, najviše je bila vezana na [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarsku]], s kojom je imala veliki [[deficitarno financiranje|deficit]]. ==Promet== <gallery> Datoteka: Flags of merchant marine, in XIX century..gif|''[[Crnogorske zastave|Crnogorske pomorske zastave]]''' Datoteka:Locomotive lovcen podgorica.jpg|''[[Željeznička pruga Bar – Virpazar|Lokomotiva ''Lovćen'']]''</gallery> ===Cestovni promet=== U razdoblju od [[1878.]] do [[1910.]] izgrađeno je preko 400 [[kilometar|km]] [[cesta|cestovnih]] [[prometnica]], poglavito po [[projekt]]ima [[Hrvatska|hrvatskoga]] [[arhitekt]]a [[Josip Slade|Josipa Slade]], i to: * [[1878.]] pravac od [[Njeguši (Cetinje, Crna Gora)|Njeguša]] (crnogorsko-[[Austro-Ugarska|austrougarska]] granica) do [[Cetinje|Cetinja]]; * [[1881.]] pravac [[Cetinje]] – [[Rijeka Crnojevića (Cetinje)|Rijeka Crnojevića]]; * [[1882.]] pravac Rijeka Crnojevića – [[Podgorica]]; * [[1884.]] pravac [[Kotor]] – Cetinje (''napomena: Slade je, radi ovladavanja okomitim [[lovćen]]skim liticama nad Kotorom, projektirao čak 25 sepertina na trasi u pravoj liniji koja jedva dostiže dva kilometra''); * [[1896.]] – [[1905.]] pravac Rijeka Crnojevića – [[Virpazar]]; * vjeruje se kako je Slade projektirao [[1884.]] i cestovni pravac [[Bar (grad)|Bar]] – Virpazar, a njegov je i projekt ''[[Carev most]]'' u [[Nikšić]]u. ===Pomorski promet=== ''[[Crnogorska knjaževska uprava pomorstva]]'' je [[1879.]] oformljena na [[Cetinje|Cetinju]] s ovlastima reguliranja plovidbe na [[Jadransko more|Jadranskom moru]] i [[Skadarsko jezero|Skadarskom jezeru]]. Za prvoga upravitelja [[Bar (grad)|crnogorske luke Bar]] imenovan je Antun Zakarija, [[Hrvat]] iz [[Dubrovnik]]a, koji je za godišnju plaću taj posao uspješno obavljao sve do [[1902.]] godine. Prvi [[brod]] koji je zaplovio pod [[crnogorske zastave|crnogorskom zastavom]] je bio ''[[Slavjanin]]''. [[1887.]] napravljen je prvi pokušaj osnutka ''[[Crnogorsko parobrodsko društvo|Crnogorskog parobrodskog društva]]''. [[1890.]] Crna Gora je u [[Odesa|Odesi]] ([[Rusko Carstvo]]) nabavila [[parobrod]] ''Jaroslav'' koji je iz ruskih [[luka]] Odesa i Nikolajevo prevozio žito do [[Bar (grad)|Bara]], [[Perast]]a i [[Risan|Risna]], te [[Trst]]a i [[Rijeka|Rijeke]]. ===Jezerski i rječni promet=== [[1902.]] je uspostavljen redoviti putnički i robni [[promet]] između luka na [[Skadarsko jezero|Skadarskom jezeru]], rijeci [[Bojana|Bojani]] i luka na [[Crnogorsko primorje|Crnogorskom primorju]] a obavljala ga je inozemna tvrtka ''[[Anglo-Montenegrin]]''. Na taj je način profunkcionirala direktna veza između [[Jadransko more|Jadranskog mora]], preko plovne rijeke [[Bojana|Bojane]] do crnogorskih [[luka]] na Skadarskom jezeru: [[Virpazar]]a, [[Rijeka Crnojevića (Cetinje)|Rijeke Crnojevića]] i [[Plavnica|Plavnice]] (blizu [[Podgorica|Podgorice]]). [[crnogorski brzojav|Sa ''Glavnom upravom crnogorskog brzojava'']] na [[Cetinje|Cetinju]], [[tvrtka]] ''Anglo-Montenegrin'' sklopila ugovor i redovito prevozila je i poštu na relacijima: * ''[[Bar (grad)|Bar]]-[[Virpazar]]-[[Skadar]]'' i obratno; * ''[[Kotor]]a-[[Skadar]]'' i obratno. ''[[Compagnia di Antivari]]'' ili ''Barsko društvo'', [[Kraljevina Italija|talijansko]] [[dioničko društvo]] utemeljeno je [[1905.]] na Cetinju. Ta je tvrtka izgradila i pristaništa Virpazar, Rijeka Crnojevića i Plavnica na Skadarskom jezeru. Zauzvrat, [[Ministarsko vijeće Crne Gore|crnogorski Ministarski savjet]] obvezao se dati tvrtki od [[1909.]] [[koncesija|koncesije]] na izgradnju pruge ''[[Podgorica]]-[[Danilovgrad]]'' (koja za doba Kraljevine Crne Gore nije završena). ''Compagnia di Antivari'' raspolagala je brodovima ''Antivari, Nettuno, Danica, Drin, Obod, Vranjina, Vir, Oka,'' te s 12 specijaliziranih plovila (''maona'') za prijevoz tereta, poglavito [[ugljen]]a. ===Željeznički promet=== ''Compagnia di Antivari'' je također izgradila ''[[Željeznička pruga Bar – Virpazar|Željezničku prugu Bar – Virpazar]]'' – prvu crnogorsku prugu otvorenu [[2. studenog]] [[1908.]] godine. Ukupna je dužina ove [[željeznica|uskotračne pruge]] bila je 40.030 [[metar]]a a prolazila je od luke na Pristanu ([[Bar (grad)|Bar]]), kroz Barsko polje, uz i niz planinu Sutorman, kroz [[Crmnica|Crmnicu]] do Virpazara na [[Skadarsko jezero|Skadarskom jezeru]]. Najveći graditeljski zahvat na ovoj pruzi bio probijanje [[tunel]]a kroz planinu Sutorman dužine 1.969 [[metar]]a na [[nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 550 metara. Pruga je bila u uporabi do konca [[1950-ih]]. ==Telekomunikacije== [[Crnogorski brzojav]] je uspostavljen [[1869.]] a do [[1910.]] je ukupno bilo ukupno 25 crnogorskih zemaljskih [[brzojav]]nih postaja. [[1904.]] je Crna Gora, u nazočnosti [[Guglielmo Marconi|Guglielma Marconia]], uspostavila prvu radio-brzojavnu postaju na [[Balkan|Balkanskom poluotoku]]. ==Imovinska sigurnost== <gallery> Datoteka:Valtazar_Bogisic.jpg|''[[Baltazar Bogišić|Baltazar Bogišić, prvi crnogorski ministar pravosuđa]]'' Datoteka:General Code of Property MN.jpg|''[[Opći imovinski zakonik Kneževine Crne Gore]]''</gallery> ''[[Opći imovinski zakonik Kneževine Crne Gore]]'' od [[1. srpnja]] [[1888.]] godine djelo je [[hrvati|hrvatskoga]] pravnika i [[znanstvenik]]a [[Baltazar Bogišić|dr. Baltazara Bogišića]] (u Crnoj Gori su ga zvali ''Valtazar'') kojim je, na osnovu običajnoga prava ''Crnogoraca'' kodificirao imovinsko-vlasničke odnose. Unatoč tome što je ''Kraljevina Crna Gora'' [[1918.]] zbrisana s povijesne karte Bogišićev je ''Zakonik'', zbog svojih pravnih normi koje su uređivale odnose iz specifičnog života crnogorskoga naroda, bio ostao na snazi sve do [[1946.]] godine. == Stanovništvo == Kraljevina Crna Gora je bila nacionalna država crnogorskog naroda, većina stanovništva su bili [[Crnogorci]] i pripadnici [[pravoslavci|istočne pravoslavne kršćanske crkve]], no bilo je [[katolici|katolika]], [[Hrvati|Hrvata]] i [[Albanci|Albanaca]], kao i [[Muslimani|pripadnika islamske vjeroispovijesti]]. <br> Širenjem teritorija kroz povijest, Crna Gora je obuhvatila i krajeve koji su imali stanovništvo sa srpskom nacionalnom sviješću. <br> Na istoku zemlje, u [[Ulcinj]]u i u [[Metohija|Metohiji]] su živjeli [[Albanci]]. <br> U [[Bar (grad)|Baru]] je postojala mala hrvatska zajednica, a izvori bilježe postojanje mise na hrvatskom za mjesne vjernike i u Ulcinju (do prije nekoliko desetljeća).<ref>[[Vladimir Marvučić]]: [http://www.matica.hr/hrrevija/revija2007_2.nsf/AllWebDocs/HRVATI_U_BARU_____OSTACI_OSTATAKA_ Hrvati u Baru – "ostaci ostataka"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080229181944/http://www.matica.hr/hrrevija/revija2007_2.nsf/AllWebDocs/HRVATI_U_BARU_____OSTACI_OSTATAKA_|date=29. veljače 2008.}}, [[Hrvatska revija]], br. 2, godište VII / 2007.</ref><br> U Ulcinju je živjela i zajednica potomaka [[ulcinjski crnci|arapskih robova]].<!-- ako ima neki drugi naziv za njih, slobodno navedite --> ==Upravna organizacija== Država je do [[1912.]] upravno bila podijeljena na pet ''oblasti'': ''[[Katunsko-riječka oblast|Katunsko-riječku]]'' ([[Cetinje]]), ''[[Primorsko-crmnička oblast|Primorsko-crmničku]]'' ([[Bar (grad)|Bar]]), ''[[Zetsko-brdska oblast|Zetsko-brdsku]]'' ([[Podgorica]]), ''[[Nikšićka oblast|Nikšićku]]'' ([[Nikšić]]) i ''[[Brdska oblast|Brdsku oblast]]'' ([[Kolašin]]). Svaka je ''oblast'' bila dalje podijeljena na [[kapetanija|kapetanije]]. Ukupno je bilo 56 kapetanija do [[1912.]] godine. Kriterij pri određivanju međa od kapetanije bio je pripadnost određenom crnogorskom plemenu. Čelnik kapetanije, ''kapetan'', imao je izvršnu vlast i bio je do [[1879.]] podređen [[Crnogorski Senat|Crnogorskom Senatu]] a od onda nekoj od oblasnih uprava Ministarstva unutarnjih poslova crnogorske vlade. Od [[1912.]] godine, nakon [[balkanski ratovi|balkanskih ratova]], broj je kapetanija uvećan za još sedam te je ukupno bilo 63 crnogorske kapetanije. Također je postojala [[tradicija|tradicijska]], neslužbena podjela na [[nahija|nahije]], njih ukupno devet, koje su nekoć, prije [[1878.]] godine, bile dio [[zemljopis]]ne i poluadministrativne jedinice, i to: ''Katunska nahija, Riječka nahija, Crmnička nahija, Primorska nahija, Lješanska nahija, Zetska nahija, Brdska nahija, Vasojevićka nahija, Moračka nahija i Nikšićka nahija.'' ==Religija== [[Datoteka:Ustav Crne Gore iz 1905.g..jpg|mini|400px|''[[Ustav Knjaževine Crne Gore|Članak 40. Ustava Knjaževine Crne Gore iz 1905.]]'']] [[Ustav Knjaževine Crne Gore|Ustavom]] iz [[1905.]] bilo je normirano je da je državna vjera istočno-pravoslavna. U članku 40. ''Ustava'' stoji: "''Državna vjera je u Crnoj Gori istočno pravoslavna. [[Crnogorska pravoslavna Crkva|Crnogorska je crkva]] [[autokefalnost|autokefal]]na. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve, ali održava jedinstvo u dogmama s istočno pravoslavnom Vaseljenskom crkvom. Sve ostale priznate vjeroispovijesti slobodne su u Crnoj Gori''". Sve ostale priznate vjeroispovjesti ([[katolici|katolička]] i [[islam]]ska) su po ''Ustavu'' bile slobodne i imale su autonomnu unutarnju upravu koja se regulira ''statutima'' koje je verificirao [[Ministarsko vijeće Crne Gore|Ministarsko vijeće]]. Status crnogorskih građana katoličke vjere dodatno je reguliran [[Konkordat Crne Gore i Svete Stolice|Konkordatom]]. == O nestanku Kraljevine Crne Gore == * [[Podgorička skupština]] * [[Božićna pobuna]] * [[Komiti]] == Vidi == {{Glavni|Zakonik Danila I.|Crnogorske zastave|Crnogorski državni grbovi do 1921.|Crnogorska odličja do 1921.|Crnogorske putovnice do 1921.|Kinematografija u Crnoj Gori do 1918.}} ==Izvori== {{izvori|30em}} ==Vanjske poveznice== *[http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/cg_izmedju_1_i_2_svj_rata/reagovanja_povodom_prisajedinjenja.htm Branislav Borilovic: Reagovanja u svijetu povodom prisajedinjenja Crne Gore Srbiji] [[Kategorija:Crna Gora pod vlašću Petrovića (1696. – 1918.)]] [[Kategorija:Bivše europske monarhije|Crna Gora]] jv4fnhrg2bfnurk4ftd4wtmip7qb6ih 0 67911 7563608 7478365 2026-07-25T14:07:19Z ~2026-41619-38 367714 7563608 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Radio stanica Zagreb 08.JPG|mini|400px|Spomen ploča na Gornjem gradu za Radio stanicu Zagreb.]] U [[RH|Hrvatskoj]] svoj program emitira 148 [[Radiopostaja|radijskih postaja]] s dodijeljenom [[koncesija|koncesijom]] za određeno područje i koji su u većini u privatnom vlasništvu.<ref>{{Citiranje weba |url=https://pmu.e-mediji.hr/Public/PregledRadioNakladnici.aspx |title=Radio nakladnici |work=pmu.e-mediji.hr |publisher=Agencija za elektroničke medije |accessdate=28. rujna 2018. |url-status=dead |archive-date=28. rujna 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180928082751/https://pmu.e-mediji.hr/Public/PregledRadioNakladnici.aspx }}</ref> [[Hrvatski radio]] kao javni servis emitira 3 nacionalna i 8 područnih radijskih postaja.<ref>{{Citiranje weba |url=https://radio.hrt.hr/programi/ |title=HR Radio: programi |work=radio.hrt.hr |publisher=HRT |accessdate=28. rujna 2018. |archive-date=28. rujna 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180928044027/https://radio.hrt.hr/programi/ |url-status=dead }}</ref> == Nacionalne postaje == === [[Hrvatski radio]] === * [[Hrvatski radio#Prvi program Hrvatskoga radija|Prvi program Hrvatskoga radija]] (HRT – HR 1) * [[Hrvatski radio#Drugi program Hrvatskoga radija|Drugi program Hrvatskoga radija]] (HRT – HR 2) * [[Hrvatski radio#Treći program Hrvatskoga radija|Treći program Hrvatskoga radija]] (HRT – HR 3) === Privatne radio postaje === * [[Hrvatski katolički radio]] * [[Otvoreni radio]] * [[bravo!]] == Područna razina == ==== Područni centri HRT-a ==== * [[HRT – Radio Dubrovnik]] * [[HRT – Radio Knin]] * [[HRT – Radio Osijek]] * [[HRT – Radio Pula]] * [[HRT – Radio Rijeka]] * [[HRT – Radio Sljeme]] * [[HRT – Radio Split]] * [[HRT – Radio Zadar]] ==== Privatne radio postaje ==== * [[Radio Kaj]] – područje [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorske županije]], [[Zagrebačka županija|Zagrebačke županije]], istočni i središnji dio [[Varaždinska županija|Varaždinske županije]] te gradovi [[Zagreb]], [[Koprivnica]] i [[Čakovec]] * [[Radio Dalmacija]] – područje [[Dalmacija|Dalmacije]] == Županijska i mjesna razina == {| class="wikitable" ! Županija ! Naziv radio postaje ! [[MHz]] ! Područje koncesije |- ! rowspan="8"| {{Z|GZG}} [[Zagreb|Grad Zagreb]] <br/> [[Datoteka:Croatia - Grad Zagreb County.svg|180px]] | [[Antena Zagreb]] | 89,7 | [[Zagreb|Grad Zagreb]], [[Zagrebačka županija]] |- | [[Top Radio]] | 101,0 | [[Zagreb|Grad Zagreb]], [[Zagrebačka županija]] |- | [[Laganini FM]] | 89,1<br>98,0 | [[Zagreb|Grad Zagreb]] |- | [[Extra FM]] | 93,6<br>104,5 | [[Zagreb|Grad Zagreb]] |- | [[Radio Marija]] | 96,4<br>106,8 | [[Zagreb|Grad Zagreb]] |- | Yammat FM | 102,5 | [[Zagreb|Grad Zagreb]] |- | Enter Zagreb | 97,0 <br/> 99,0 | Istočni dio grada [[Zagreb]]a |- | [[Radio Student]] | 100,5 | dio grada [[Zagreb]]a |- ! rowspan="10"| {{Z|ZGŽ}} [[Zagrebačka županija]] <br/> [[Datoteka:CroatiaZagrebCounty.png|180px]] | Obiteljski radio Ivanić | 99,4 | Grad [[Ivanić-Grad]] |- | [[Zabavni Radio]] | 90,3 <br/> 101,8 | Gradovi [[Zagreb]] i [[Dugo Selo]] te općine [[Brckovljani]] i [[Rugvica]] |- | [[Radio Jaska]] | 93,8 | Grad [[Jastrebarsko]] |- | Radio Samobor | 93,0 | Grad [[Samobor]] |- | Radio Sveta Nedelja | 97,7 | Grad [[Sveta Nedelja (Zagrebačka županija)|Sveta Nedelja]] |- | [[Radio Zelina]] | 92,9 | Grad [[Sveti Ivan Zelina]] |- | Happy FM | 94,9 | Šire područje grada [[Velika Gorica]] |- | Radio Vrbovec | 94,5 | Grad [[Vrbovec]] |- | Z fm | 99,5 <br/> 96,0 | Šire područje grada [[Zaprešić]]a |- | Radio Velika Gorica | 88,6 | Grad [[Velika Gorica]], općina [[Kravarsko]] i općina [[Lekenik]] |- ! rowspan="5"| {{Z|KZŽ}} [[Krapinsko-zagorska županija]] <br/> [[Datoteka:CroatiaKrapina-Zagorje.png|180px]] | Radio Hrvatsko zagorje – Krapina | 91,5 <br/> 97,9 <br/> 99,2 <br/> 102,2 <br/> 104,9 | Šire područje grada [[Krapina]] |- | Radio Marija Bistrica | 100,4 | Općina [[Marija Bistrica]] |- | Radio Stubica | 95,6 <br/> 106,9 | Šire područje grada [[Donja Stubica]] |- | Zagorski radio | 87,8 <br/> 89,0 <br/> 101,6 <br/> 105,5 <br/> 107,9 | [[Krapinsko-zagorska županija]] |- | Radio Zlatar | 97,9 | Grad [[Zlatar]] |- ! rowspan="6"| {{Z|SMŽ}} [[Sisačko-moslavačka županija]] <br/> [[Datoteka:CroatiaSisak-Moslavina.png|180px]] | Radio Moslavina | 101,4 | Šire područje grada [[Kutina]] |- | Petrinjski radio | 106,9 | Grad [[Petrinja]] |- | [[Radio Banovina]] | 93,2 <br/> 96,8 <br/> 99,1 | [[Sisačko-moslavačka županija]] |- | Radio Novska | 88,3 | Grad [[Novska]] |- | Radio Sisak | 89,4 <br/> 93,1 | Grad [[Sisak]] |- | Radio Sisačko Moslavački - RSM | 91,7 <br/> 97,6 | [[Sisačko-moslavačka županija]] |- ! rowspan="5"| {{Z|KAŽ}} [[Karlovačka županija]] <br/> [[Datoteka:CroatiaKarlovac.png|180px]] | Prvi Karlovački | 90,1 | Gradovi [[Karlovac]] i [[Duga Resa]] te općine [[Barilović]] i [[Draganić]] |- | Trend Radio | 102,1 <br/> 106,9 | Šire područje grada [[Karlovac|Karlovca]] |- | Radio Mrežnica | 95,4 | Šire područje grada [[Duga Resa|Duge Rese]] |- | Radio Ogulin | 96,6 | Šire područje grada [[Ogulin]]a |- | Radio Slunj | 95,2 | Grad [[Slunj]] |- ! rowspan="6"| {{Z|VŽŽ}} [[Varaždinska županija]] <br/> [[Datoteka:CroatiaVarazdin.png|180px]] | Radio Megaton | 104,9 | Općine [[Vidovec]] i [[Beretinec]] te dio grada [[Varaždin]]a i dio općine [[Maruševec]] |- | Sjeverni FM | 92,8 | Grad [[Ivanec]] |- | Radio Ludbreg | 93,4 | Grad [[Ludbreg]] |- | Radio Max | 99,3 | Općina [[Maruševec]] |- | Radio Novi Marof | 97,5 | Grad [[Novi Marof]] |- | Radio Sjeverozapad | 95,2 | Grad [[Varaždin]] |- ! rowspan="4"| {{Z|MEŽ}} [[Međimurska županija]] <br/> [[Datoteka:CroatiaMedjimurje.png|180px]] | Hrvatski radio Čakovec-HRČAK | 98,0 <br/> 99,8 | [[Međimurska županija]] |- | Radio 105 | 104,0 | Šire područje grada [[Mursko Središće]] |- | [[Radio 1]] | 105,6 | Šire područje grada [[Čakovec|Čakovca]] |- | Studio M | 98,8 | Grad [[Prelog]] te općine [[Donji Kraljevec]], [[Goričan]], [[Sveta Marija]], [[Domašinec]], [[Dekanovec]], [[Podturen]], [[Veliki Bukovec]], [[Donji Vidovec]] i [[Donja Dubrava]] |- ! rowspan="4"| {{Z|KKŽ}} [[Koprivničko-križevačka županija]] <br/> [[Datoteka:CroatiaKoprivnica-Krizevci.png|180px]] | Radio Koprivnica-RKC | 88,7 <br/> 91,7 <br/> 95,5 <br/> 101,5 | [[Koprivničko-križevačka županija]] |- | Radio Drava | 92,5 | Grad [[Koprivnica]] |- | Radio Križevci | 96,6 | Grad [[Križevci]] |- | Podravski radio | 87,6 | Grad [[Đurđevac]] |- ! rowspan="6"| {{Z|BBŽ}} [[Bjelovarsko-bilogorska županija]] <br/> [[Datoteka:CroatiaBjelovar-Bilogora.png|180px]] |[[Alfa radio|Alfa Radio]] | 100,1 | [[Bjelovarsko-bilogorska županija]] |- | Super radio | 89,0 <br/> 105,4 | Grad [[Čazma]] |- | Krugoval 93,1 MHz | 93,1 | Grad [[Garešnica]] |- | Radio Daruvar | 91,5 | Grad [[Daruvar]] |- | Radio Grubišno Polje | 95,1 | Grad [[Grubišno Polje]] |- | Radio Terezija | 93,9 <br/> 99,2 | Grad [[Bjelovar]] |- ! rowspan="9"| {{Z|PGŽ}} [[Primorsko-goranska županija]] <br/> [[Datoteka:CroatiaPrimorje-GorskiKotar.png|180px]] | Radio Jadranka Mali Lošinj | 92,8 | Grad [[Mali Lošinj]] |- | Pomorski Radio Bakar | 95,8 | Grad [[Bakar (grad)|Bakar]] |- | Radio Gorski kotar | 89,6 <br/> 92,4 <br/> 95,0 <br/> 107,1 | Gradovi [[Čabar]], [[Delnice]] i [[Vrbovsko]] i Općine [[Brod Moravice]], [[Fužine]], [[Lokve]], [[Mrkopalj]], [[Ravna Gora]] i [[Skrad]] |- | Radio otok Krk | 89,2 <br/> 96,0 <br/> 96,3 | otok [[Krk]] |- | Radio Rab | 92,6 | Grad [[Rab]] i Općina [[Lopar]] |- | [[Laganini FM|Laganini FM Rijeka]] | 87,6 <br/> 91,0 <br/> 100,1 | [[Primorsko-goranska županija]] |- | Radio Korzo | 98,4 | Grad [[Rijeka]] |- | [[Radio Marija]] | 88,8 | Grad [[Rijeka]] |- | Radio Kastav | 90,3 | Gradovi [[Kastav]] i [[Rijeka]] |- ! rowspan="6"| {{Z|VPŽ}} [[Virovitičko-podravska županija]] <br/> [[Datoteka:CroatiaVirovitica-Podravina.png|180px]] | ICV Radio | 91,8 <br/> 92,9 <br/> 93,7 <br/> 96,3 | [[Virovitičko-podravska županija]] |- | Radio Orahovica | 95,7 | Grad [[Orahovica]] |- | Pitomi Radio | 93,5 | Općine [[Pitomača]], [[Špišić Bukovica]], [[Kloštar Podravski]] i [[Podravske Sesvete]] |- | The Room FM | 97,0 | Grad [[Virovitica]] |- | [[Radio Marija]] | 88,3 | Šire područje grada [[Virovitica|Virovitice]] |- | Radio Slatina | 107,4 | Grad [[Slatina]] |- ! rowspan="2"| {{Z|PSŽ}} [[Požeško-slavonska županija]] <br/> [[Datoteka:CroatiaPozega-Slavonia.png|180px]] | [[Laganini FM|Laganini FM Požega]] | 92,4 <br/> 99,0 | [[Požeško-slavonska županija]] |- | Radio Vallis Aurea-RVA | 90,2 <br/> 96,7 | Gradovi [[Požega]] i [[Pleternica]] te općine [[Velika]], [[Kaptol]], [[Jakšić]] i [[Kutjevo]] |- ! rowspan="6"| {{Z|BPŽ}} [[Brodsko-posavska županija]] <br/> [[Datoteka:CroatiaSlavonskiBrod-Posavina.png|180px]] | Radio Slavonija | 88,6 <br/> 89,1 <br/> 96,0 <br/> 96,2 | [[Brodsko-posavska županija]] |- | [[Radio Brod]] | 101,3 | Grad [[Slavonski Brod]] |- | Radio 92 FM | 92,0 | Grad [[Slavonski Brod]] |- | Radio Nova Gradiška | 98,1 | Grad [[Nova Gradiška]] |- | Radio Prkos | 91,0 | Grad [[Nova Gradiška]] |- | [[Radio Bljesak]] | 105,5 | Općina [[Okučani]] |- ! rowspan="13"| {{Z|OBŽ}} [[Osječko-baranjska županija]] <br/> [[Datoteka:CroatiaOsijek-Baranja.png|180px]] | [[Slavonski radio]] | 89,7 <br/> 91,0 <br/> 100,6 <br/> 106,2 | [[Osječko-baranjska županija]] |- | Braniteljski radio Nepokoreni grad | 107,8 | Dio grada [[Osijek]]a |- | [[Laganini FM|Laganini FM Osijek]] | 99,1 | Grad [[Osijek]] |- | [[Studentski radio UNIOS]] | 107,8 | Grad [[Osijek]] |- | Bijelo-plavi radio | 92,7 | Grad [[Osijek]] |- | Hrvatski Radio Valpovština-HRV | 89,0 | Grad [[Valpovo]] |- | Novi Radio | 99,5 | Grad [[Đakovo]] |- | Radio Banska Kosa | 96,9 | Grad [[Beli Manastir]] |- | Radio Baranja | 88,0 | Grad [[Beli Manastir]] |- | Radio Donji Miholjac-RDM | 92,3 | Grad [[Donji Miholjac]] |- | Radio Našice | 88,7 <br/> 94,0 | Grad [[Našice]] |- | Radio Đakovo | 87,6 <br/> 100,2 | Šire područje grada [[Đakovo|Đakova]] |- | Gradski radio Belišće-GRB | 101,3 | Grad [[Belišće]] |- ! rowspan="7"| {{Z|VSŽ}} [[Vukovarsko-srijemska županija]] <br/> [[Datoteka:CroatiaVukovar-Srijem.png|180px]] | Radio Dunav | 101,5 | Grad [[Vukovar]] |- | [[Hrvatski radio Vukovar]] HRV | 95,4 <br/> 104,1 <br/> 107,2 | [[Vukovarsko-srijemska županija]] |- | Radio Županja | 97,5 | Šire područje grada [[Županja|Županje]] |- | Radio Ilok | 101,3 | Grad [[Ilok]] |- | Radio Vinkovci | 90,2 | Grad [[Vinkovci]] |- | Radio Borovo | 100,7 | Općina [[Borovo]] |- | [[Radio Marija]] | 91,6 | Šire područje grada [[Vukovar]]a |- ! rowspan="8"| {{Z|ISŽ}} [[Istarska županija]] <br/> [[Datoteka:CroatiaIstarska.png|180px]] | Radio Istra | 88,0 <br/> 88,7 <br/> 92,1 <br/> 96,9 <br/> 97,9 <br/> 98,0 <br/> 98,5 <br/> 107,3 | [[Istarska županija]] |- | Radio Maestral | 95,4 | Grad [[Pula]] |- | Radio Centar-Studio Poreč | 89,6 <br/> 93,6 | Šire područje grada [[Poreč]]<nowiki/>a |- | Radio Labin | 91,0 <br/> 93,2 <br/> 95,0 <br/> 99,7 | Grad [[Labin]] |- | Radio Eurostar | 101,7 | Gradovi [[Buje]] i [[Umag]] |- | Rovinj FM | 88,5 <br/> 90,7 <br/> 94,8 | Grad [[Rovinj]] |- | Medulin FM | 95,0 | Grad [[Pula]] i Općina [[Medulin]] |- | Radio Rojc | 89,7 | Grad [[Pula]] |- ! rowspan="3"| {{Z|LSŽ}} [[Ličko-senjska županija]] <br/> [[Datoteka:CroatiaLika-Senj.png|180px]] | Radio Gospić | 97,1 <br/> 105,7 | [[Ličko-senjska županija]] |- | Hrvatski radio Otočac-HRO | 90,1 <br/> 93,0 <br/> 107,6 | Šire područje grada [[Otočac|Otočca]] |- | Radio Senj | 90,8 <br/> 99,8 | Grad [[Senj]] |- ! rowspan="5"| {{Z|ZDŽ}} [[Zadarska županija]] <br/> [[Datoteka:CroatiaZadar.png|180px]] | Radio Biograd na Moru-BNM | 94,0 <br/> 100,5 | Šire područje grada [[Biograd na Moru|Biograda na Moru]] |- | Novi Radio | 89,3 <br/> 91,6 <br/> 102,6 <br/> 103,8 | [[Zadarska županija]] |- | Radio Benkovac | 93,0 | Šire područje grada [[Benkovac|Benkovca]] |- | Radio 057 | 91,0 <br/> 97,2 | Grad [[Zadar]] |- | Radio Pag | 94,8 | Otok [[Pag]] |- ! rowspan="3"| {{Z|ŠKŽ}} [[Šibensko-kninska županija]] <br/> [[Datoteka:CroatiaSibenik-Knin.png|180px]] | Radio Drniš | 89,0 | Grad [[Drniš]] |- | Radio Ritam | 93,2 <br/> 97,3 <br/> 106,4 | Grad [[Šibenik]] |- | Županijski Radio Šibenik | 88,6 <br/> 100,7 <br/> 104,9 <br/> 92,8 | [[Šibensko-kninska županija]] |- ! rowspan="12" | {{Z|SDŽ}} [[Splitsko-dalmatinska županija]] <br/> [[Datoteka:CroatiaSplit-Dalmatia.png|180px]] | Radio Imotski | 107,4 | Grad [[Imotski]] |- | Hit Radio | 92,2 <br/> 104,9 | Šire područje grada [[Sinj]]a |- | [[Nautic radio Vis|Radio Nautic]] | 90,5 | Otok [[Vis]] |- | [[Radio Marija]] | 97,2 | Grad [[Split]] |- | [[Megamix Radio Hvar]] | 94,7 <br/> 95,4 | Šire područje grada [[Hvar]]a |- | Ultra FM Split | 93,6 <br/> 96,8 <br/> 99,3 | [[Splitsko-dalmatinska županija]] |- | Radio Biokovo | 105,0 | Grad [[Vrgorac]] |- | [[Radio Makarska Rivijera]] | 97,6 <br/> 98,4 | Grad [[Makarska]] |- | [[Radio Brač]] | 91,8 <br/> 102,7 <br/> 106,0 | Otok [[Brač]] |- | Gradski radio Trogir | 95,6 | Grad [[Trogir]] |- | [[Radio Sunce]] | 90,9 <br/> 92,9 | Šire područje grada [[Split]]a |- |[[Radio Kampus]] |104,1 |Grad Split |- ! rowspan="8"| {{Z|DNŽ}} [[Dubrovačko-neretvanska županija]] <br/> [[Datoteka:CroatiaDubrovnik-Neretva.png|180px]] | Radio Blato | 92,0 | Općina [[Blato]] |- | Radio Delta | 97,0 | Grad [[Metković]] |- | Radio Korčula | 87,5 <br/> 107,5 | Grad [[Korčula]] |- | [[Radio M (Vela Luka)|Radio-M]] | 90,1 | Općina [[Vela Luka]] |- | Radio Ploče | 94,5 | Grad [[Ploče]] |- | Soundset Ragusa | 96,3 <br/> 99,6 <br/> 107,0 | [[Dubrovačko-neretvanska županija]] |- | [[UNIDU radio]] | 97,5 | Dio grada [[Dubrovnik]]a |- | Radio Val | 96,5 | Općina [[Vela Luka]] |} == Izvori == {{izvori}} {{Hrvatska}} [[Kategorija:Hrvatske radijske postaje| ]] e48aphpjocqp8ubptc3h2binah0xqrh 0 71334 7563766 7542888 2026-07-25T21:23:05Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7563766 wikitext text/x-wiki {{Infookvir književnik | Ime = Vjekoslav Kaleb | boja = #B0C4DE | slika = Vjekoslav Kaleb.jpg | veličina = | opis slike = | puno ime = | pseudonim = | rođenje = [[27. rujna]] [[1905.]] | mjesto rođenja = [[Tisno]], [[Hrvatska]] | smrt = [[13. travnja]] [[1996.]] | mjesto smrti = [[Zagreb]], [[Hrvatska]] | zanimanje = | nacionalnost = | period pisanja = [[1928.]] – [[1995.]]<ref>[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=167 LZMK / Hrvatski biografski leksikon: Kaleb, Vjekoslav] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201030185325/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=167 |date=30. listopada 2020. }}, pristupljeno 27. rujna 2015.</ref> | vrsta = [[Novela|novele]] i [[roman]]i | teme = | period = [[Modernizam (književnost)|modernizam]] | supruga = | suprug = | djeca = | djela = ''Na kamenju'' <br> ''Izvan stvari'' <br> ''Ponižene ulice'' <br> ''Divota prašine'' <br> ''Bijeli kamen'' <br> ''Nagao vjetar'' | nagrade = [[Nagrada Vladimir Nazor|nagrada »Vladimir Nazor«]] | potpis = | web = | fusnote = }} '''Vjekoslav Kaleb''' ([[Tisno]], [[27. rujna]] [[1905.]] – [[Zagreb]], [[13. travnja]] [[1996.]]) bio je [[hrvat]]ski [[nastavnik]], [[književnik]] i [[akademik]].<ref name="LZMK-HE">{{Citiranje weba |title=Kaleb, Vjekoslav |url=https://enciklopedija.hr/clanak/29883 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=27. rujna 2015.}}</ref> == Životopis == Vjekoslav Kaleb rodio se je u Tisnom 1905. godine. Školovao se u [[Zadar|Zadru]], [[Beograd]]u i [[Šibenik]]u, te pohađao Učiteljsku akademiju u [[Zagreb]]u. Podučavao je u raznim selima [[Zagora|Zagore]] te kasnije u Šibeniku i Zagrebu. Sudjelovao je u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] u [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|partizanima]], od [[1943.]] godine. Bio je u izbjegličkom logoru u El Shattu od [[1944.]] godine gdje je sudjelovao u organiziranju kulturno-prosvjetnoga života. Godine [[1945.]] bio je imenovan voditeljem Prosvjetnoga odjela [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske|ZAVNOH-a]] u [[Šibenik]]u, a potom bio je u Zagrebu tajnikom Društva književnika Hrvatske (DKH). Nakon toga je bio urednik nekoliko književnih časopisa (''[[Republika (časopis)|Republika]]'', ''[[Kolo (časopis)|Kolo]]'', ''Naprijed'', ''Književnik'') i tajnik [[Društvo hrvatskih književnika|Društva hrvatskih književnika]] i [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]]. Redoviti član [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|HAZU (tada JAZU)]] postao je 1961. godine.<ref name="LZMK-HE"/> Objavio je ukupno 57 [[novela]] u brojnim zbirkama ("Na kamenju", "Izvan stvari", "Brigada", "Trideset konja", "Kronika dana", "Smrtni zvuci", "Nagao vjetar", "Ogledalo", "Luk i strijela"...) i 3 [[roman]]a ("Ponižene ulice", "Divota prašine", "Bijeli kamen"). Većina njegovih djela tematski se bavi životom u izoliranim zaselcima [[Zagora|Zagore]]. Pisao je i [[film]]ske scenarije, reportaže, članke, prikaze i prevodio (najpoznatiji je njegov prijevod [[Bajka|bajke]] ''[[Pinocchio]]'', [[Carlo Collodi|Carla Collodija]]). ''Gost'' je jedna od njegovih najranijih (objavljena [[1940.]]), ali i najboljih i najpoznatijih novela. Djela su mu prevedena na više europskih jezika. Umro je u Zagrebu 1996. godine, a pokopan je na [[Mirogoj]]u. == Djela == * ''Na kamenju'', (zbirka novela), Zagreb, 1940. * ''Izvan stvari'', (zbirka novela), Zagreb, 1942. * ''Novele'', Zagreb, 1946. * ''Brigada'', (proza), Zagreb, 1947. * ''Novele'', Beograd, 1947. * ''Trideset konja'', Zagreb, 1947. * ''Kronika dana'', Zagreb, 1949. * ''Ponižene ulice'', Zagreb, 1950., ([[roman]], prerađen i objavljen pod naslovom ''Poniženi grad'', 1969.) * ''Pripovijetke'', Zagreb, 1951. * ''Bijeli kamen'', Zagreb. 1954.; Beograd, 1957. * ''Divota prašine'', (roman), Zagreb 1954. (12. izd. do 2002.); Beograd 1968., 1969. * ''Smrtni zvuci'', (zbirka pripovijesti), Sarajevo, 1957. * ''Nagao vjetar'', (zbirka pripovijesti), Zagreb, 1959. * ''Ogledalo'', Beograd, 1962. * ''Pripovijetke'', Zagreb, 1963. * ''Odabrana djela'', 1-6, Zagreb, 1969. * ''Izabrana djela'', Zagreb, 1971. * ''Vjekoslav Kaleb'', 1-2. [[Pet stoljeća hrvatske književnosti]], knj. 118–119, Zagreb, 1973. * ''Bez mosta'', Zagreb, 1986. * ''Sveti govor'', Zagreb. 1994. * ''Kolumbovo jaje ili proze u pjesmi'', Zagreb, 1995. * ''Gost i druge pripovijesti'', Zagreb, 1996., 2002. * ''Izabrane pripovijesti'', Vinkovci, 1999. * ''Bijeli kamen. Divota prašine'', [[Stoljeća hrvatske književnosti]], Zagreb, 2002. * ''Izabrane novele'', Stoljeća hrvatske književnosti, Zagreb, 2002. == Nagrade i priznanja == * 1967.: [[Nagrada Vladimir Nazor|nagrada »Vladimir Nazor«]] za životno djelo<ref name="LZMK-HE"/> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://enciklopedija.hr/clanak/29883 Kaleb, Vjekoslav] Hrvatska enciklopedija. LZMK * [http://proleksis.lzmk.hr/29686/ LZMK / Proleksis enciklopedija: Kaleb, Vjekoslav] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150928085754/http://proleksis.lzmk.hr/29686/ |date=28. rujna 2015. }} * [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=167 LZMK / Hrvatski biografski leksikon: Kaleb, Vjekoslav] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201030185325/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=167 |date=30. listopada 2020. }} <small>(autorica: Nevenka Videk, 2005.)</small> {{Dobitnici nagrade Vladimir Nazor za književnost}} {{Predsjednici Društva hrvatskih književnika}} {{GLAVNIRASPORED:Kaleb, Vjekoslav}} [[Kategorija:Hrvatski književnici]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Vladimir Nazor]] [[Kategorija:Akademici HAZU]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] [[Kategorija:Predsjednici Društva hrvatskih književnika]] [[Kategorija:Nositelji Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića]] texeujm1qzu39lq2fzqbnreu0fofwq7 0 76620 7563848 7390971 2026-07-26T04:19:53Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 3; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7563848 wikitext text/x-wiki {{Infookvir političar |ime = Vojislav Šešelj<br><small>Војислав Шешељ</small> |slika = Vojislav Šešelj 2020.png |veličina = 230px |opis slike = Vojislav Šešelj, 2020. godina |malaslika = Vojislav Seselj Signature.png |opis male slike = Potpis |datum rođenja = [[11. listopada]] [[1954.]] |datum smrti = |položaj = predsjednik [[Zemun (općina)|općine Zemun]] |mandat_start = [[1996.]] |mandat_kraj = [[1998.]] |potpredsjednik = |potpremijer = |zamjenik = |premijer = |prethodnik = |nasljednik = |čin2 = potpredsjednik [[Vlada Republike Srbije|Vlade Republike Srbije]] |mandat_start2 = [[24. ožujka]] [[1998.]] |mandat_kraj2 = [[24. listopada]] [[2000.]] |potpredsjednik2 = |potpremijer2 = |zamjenik2 = |premijer2 = |predsjednik = [[Slobodan Milošević]]<br>[[Milan Milutinović]] |prethodnik2 = [[Dragan Tomić]] |nasljednik2 = [[Nebojša Čović]] |čin3 = narodni poslanik u Skupštini Srbije |mandat_start3 = [[2016.]] |mandat_kraj3 = [[2020.]] |potpredsjednik3 = |potpremijer3 = |zamjenik3 = |premijer3 = [[Aleksandar Vučić]]<br>[[Ana Brnabić]] |predsjednik3 = [[Tomislav Nikolić]]<br>[[Aleksandar Vučić]] |prethodnik3 = |nasljednik3 = |čin4 = |mandat_start4 = |mandat_kraj4 = |potpredsjednik4 = |potpremijer4 = |zamjenik4 = |premijer4 = |predsjednik4 = |nasljednik4 = |prethodnik4 = |čin5 = |mandat_start5 = |mandat_kraj5 = |potpredsjednik5 = |potpremijer5 = |zamjenik5 = |premijer5 = |predsjednik5 = |prethodnik5 = |nasljednik5 = |stranka = [[Savez komunista Jugoslavije]]<br><small>([[1971.]] – [[1981.]])</small><br>[[Srpski pokret obnove]]<br><small>([[1989.]] – [[1991.]])</small><br>[[Srpska radikalna stranka]]<br><small>([[1991.]] – ''danas'')</small> |zanimanje = [[odvjetnik]] |fusnote = |mjesto rođenja = [[Sarajevo]] |predsjednik2 = [[Milan Milutinović]] }} '''Vojislav Šešelj''' ([[Sarajevo]], [[11. listopada]] [[1954.]]), [[srbija]]nski je [[političar]], bivši narodni zastupnik, odvjetnik, ratni huškač<ref>[[Ante Nazor]], [http://www.matica.hr/vijenac/577/Presuda%20%C5%A0e%C5%A1elju%20kao%20amnestija%20Vu%C4%8Di%C4%87u/ Suđenje Karadžiću i Šešelju. Presuda Šešelju kao amnestija Vučiću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170318000926/http://www.matica.hr/vijenac/577/Presuda%20%C5%A0e%C5%A1elju%20kao%20amnestija%20Vu%C4%8Di%C4%87u/ |date=18. ožujka 2017. }}, ''[[Vijenac (časopis)|Vijenac]]'', br. 577, 14. travnja 2016., pristupljeno 17. ožujka 2017.</ref> i pravomoćno osuđeni ratni zločinac. Predsjednik je [[Srpska radikalna stranka|Srpske radikalne stranke]], [[Četnici|četnički]] [[vojvoda]] i bivši potpredsjednik [[Vlada Republike Srbije|Vlade Republike Srbije]]. Šešelj je istaknuti širitelj [[Kroatofobija|kroatofobije]] - te je raspirivanju mržnje prema Hrvatima posvetio, između ostalog, veliki dio knjige "Ideologija srpskog nacionalizma" iz [[2002.]] godine,<ref>{{srp oznaka}} [https://web.archive.org/web/20120717011654/http://www.srpskaradikalnastranka.org.rs/pdf/books/ideologijasrpskognacionalizma.pdf "Ideologija srpskog nacionalizma"], Vojislav Šešelj, u izdanju "Velika Srbija", Beograd, 2002.</ref> te čitavo "kapitalno" djelo (više od 1.000 stranica) "[[Rimokatolički zločinački projekat veštačke hrvatske nacije]]" iz [[2007.]] godine. Godine [[2003.]] izručen je [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije|Haškom tribunalu]], gdje mu se od tada bez prijekida sudilo za ratne zločine počinjene početkom [[1990-ih]] godina. U rujnu [[2014.]] godine poradi liječenja od karcinoma otpušten je iz pritvora; Šešelj taj otpust koristi za provociranja javnosti [[Radikalizam|radikalnim]] i [[Šovinizam|šovinističkim]] izjavama, na način na koji je koristio i pravo iznošenja svoje obrane na dugogodišnjem suđenju u [[Haag]]u.<ref>{{srp oznaka}} [https://web.archive.org/web/20150521131034/http://www.politika.rs/rubrike/dogadjaji-dana/Tribunal-nalozio-Seseljev-povratak-u-pritvor.lt.html "Šešelj: Ne vraćam se u Hag, neka me hapse"], "Politika" (Beograd), 30. ožujka 2015.</ref> Haaški sud ga je prvostupanjskom presudom [[31. ožujka]] [[2016.]] godine oslobodio krivnje po svim točkama optužnice.<ref name="presuda">[http://vijesti.hrt.hr/328756/sutra-presuda-voi-srpskih-radikala-vojislavu-seselju vijesti.hrt.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190301013603/https://vijesti.hrt.hr/328756/sutra-presuda-voi-srpskih-radikala-vojislavu-seselju |date=1. ožujka 2019. }}, "Haški sud oslobodio Šešelja - Odluka o žalbi za nekoliko dana", objavljeno i pristupljeno 31. ožujka 2016.</ref> Drugostupanjskom presudom osuđen je na 10 godina zatvora za [[zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] koje uključuju [[progon]]e, [[protjerivanje]] i prisilno premještanje [[Vojvođanski Hrvati|vojvođanskih Hrvata]] u selu [[Hrtkovci]] 1992. godine,<ref name="mict"/> no nije se vraćao u zatvor jer je Žalbeno vijeće u izdržavanje kazne uračunalo vrijeme provedeno u pritvoru gdje je bio od [[2003.]] do [[2014.]] godine. == Životopis == === Rani život === Vojislav Šešelj rođen je u Sarajevu 1954. godine. Nakon što je [[1976.]] godine diplomirao i već naredne godine magistrirao (na temu "Marksistički koncept naoružanog naroda") na [[Sveučilište u Sarajevu|Sveučilištu u Sarajevu]], u studenome [[1979.]] godine doktorirao je na Pravnom fakultetu [[Sveučilište u Beogradu|Univerziteta u Beogradu]] s disertacijom "Politička suština militarizma i fašizma". Kako je već sa 17 godina postao članom Saveza komunista, mogao je na Fakultetu političkih nauka Sveučilišta u Sarajevu raditi kao asistent profesora na predmetu "Teorija o ratu" (1981. – 1984.).<ref>{{srp oznaka}} [http://otvoreniparlament.rs/poslanik/8285 Vojislav Šešelj], otvoreniparlament.rs, pristupljeno 20. svibnja 2015.</ref> Najmlađi predavač na fakultetu osvajao je simpatije studenata, ali nije pokazivao dovoljno opreza, koji se očekivao od prosvjetnog radnika u komunističkoj državi: nakon sukoba s politički dobro povezanim kolegom kojega je optužio za plagiranje i neopreznog pisanja o islamističkoj "Zelenoj knjizi" šefa Jugoslaviji prijateljske Libije [[Muammar al-Gaddafi|Muammara al-Gaddafija]], izbačen je iz Saveza Komunista,<ref>[https://azra.ba/lifestyle/13836/seselj-od-zlatnog-djecaka-do-crnog-davola/ "Šešelj od zlatnog dječaka do crnog đavola"], "Azra.ba", 12. studenog 2014. Pristupljeno 16. listopada 2024.</ref> pokrenut je protiv njega kazneni progon zbog pisanja s pozicija srpskog nacionalizma, te je izgubio mjesto asistenta na Sveučilištu u Sarajevu.<ref>[https://www.espreso.co.rs/viralno/svastara/1117289/otac-vojislava-seselja "EVO KO JE BIO OTAC VOJISLAVA ŠEŠELJA: Frapiraćete se"], "Espreso", 17. kolovoza 2022. Pristupljeno 16. listopada 2024.</ref> === Politička karijera === [[Datoteka:SKIDANJE TITA.jpg|desno|thumb|250px|Vojislav Šešelj [[1990.]] godine sa skupinom nacionalista uklanja sliku [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]]]] Političku karijeru započeo je ranih [[1980-ih]] godina kao [[disident]], tj. oporba [[Komunizam|komunističkom]] režimu. U to vrijeme bio je primljen u Društvo filozofa i sociologa SR Hrvatske u Zagrebu. Tada je ([[1984.]]) uhićen, suđen i zbog "kontrarevolucionarnoga djelovanja", odnosno srpskoga nacionalizma osuđen na 8 godina zatvora.<ref name="Nikica Barić">[[Nikica Barić|Barić, Nikica]]. ''Srpska radikalna stranka u Republici Srpskoj Krajini, 1992.-1995. (s naglaskom na Slavoniju i Baranju)'' // ''[[Scrinia slavonica]]'', sv. 10, br. 1, (2010.), str. 495.-525., {{Hrčak|id=115731}}, str. 495.</ref> Branitelj mu je bio hrvatski odvjetnik i kasniji predsjednik [[Hrvatski sabor|Hrvatskoga sabora]], [[Vladimir Šeks]]. Kazna mu je smanjena pa je [[1986.]] godine izašao na slobodu i otišao u [[Beograd]].<ref name="Nikica Barić"/> Dok se nalazio u [[Srbija|Srbiji]] nastupao je s krajnje [[politička desnica|desnih]], antikomunističkih i nacionalističkih pozicija. Godine [[1989.]] posjetio je [[Sjedinjene Američke Države]] i tada mu je [[Četnici|četnički]] zapovjednik iz [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskoga rata]], komandant [[Dinarska četnička divizija|Dinarske četničke divizije]], [[Momčilo Đujić]], dodijelio naslov četničkoga vojvode.<ref name="N. Barić">Barić, Nikica. ''Srpska radikalna stranka u Republici Srpskoj Krajini, 1992.-1995. (s naglaskom na Slavoniju i Baranju)'' // ''Scrinia slavonica'', sv. 10, br. 1, (2010.), str. 495.-525., {{Hrčak|id=115731}}, str. 496.</ref> Taj mu je naslov bio oduzet nakon rata zbog političkog paktiranja s ljevičarskom [[Socijalistička partija Srbije|Socijalističkom partijom Srbije]] [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]]. Iste te 1989. godine u [[München]]u održao je govor u kojemu je predložio premještanje glavnog grada SR Srbije i SFRJ na Kosovo s ciljem ponovnog posrbljenja te tadašnje pokrajine. Zajedno sa svojim kumom [[Vuk Drašković|Vukom Draškovićem]], [[1989.]] godine, Šešelj je osnovao stranku pod imenom ''[[Srpska narodna obnova]]''. Međutim, kumovi su se uskoro posvađali pa se i stranka raspala. Naredne [[1990.]] godine, Šešelj je pokušao osnovati ''Srpski četnički pokret'' koji je ubrzo zabranjen. Tako je i sam Šešelj vrlo brzo uhićen, a [[9. prosinca]] te godine (na prvim višestranačkim izborima u Srbiji) bio je jednim od predsjedničkih kandidata i osvojio je blizu sto tisuća glasova. Dana [[23. veljače]] [[1991.]] godine Šešelj je u [[Kragujevac|Kragujevcu]] osnovao [[Srpska radikalna stranka|Srpsku radikalnu stranku]].<ref name="N. Barić"/> Sredinom iste godine, uspio je, nakon dopunskih izbora, ući u [[Narodna skupština Republike Srbije|Skupštinu Srbije]] ispred izborne jedinice Rakovica: njegov politički program tada je, a i kasnije, bio nedvosmisleno [[Velikosrpska ideologija|velikosrpski]]. === Domovinski rat === Svoj ratni pohod na Hrvatsku počeo je porukama o "budućoj zapadnoj granici Velike Srbije" na crti [[Karlobag]]-[[Ogulin]]-[[Karlovac]]-[[Virovitica]]. Djelovao je po [[miting|mitinzima]] u Hrvatskoj u ožujku, travnju i svibnju 1991. godine a koji su održavani u selima naseljenim srpskim stanovništvom na području istočne Slavonije i Baranje kao i na području Plitvica gdje je davao potporu pobunjenim Srbima i poticao srpsko stanovništvo na otpor hrvatskim vlastima.<ref>Barić, Nikica. ''Srpska radikalna stranka u Republici Srpskoj Krajini, 1992.-1995. (s naglaskom na Slavoniju i Baranju)'' // ''Scrinia slavonica'', sv. 10, br. 1, (2010.), str. 495.-525, {{Hrčak|id=115731}}, str. 500.</ref> Tako je na mitingu u [[Baranja|Baranji]], u [[Jagodnjak]]u, govorio: "svakog tko kaže da to nije srpska zemlja treba ubiti kao kera".{{Nedostaje izvor}}<!--Zar to nije rekao Milan Paroški?--> Njegovi dragovoljci sudjelovali su u [[Pokolj u Borovu Selu|sukobu u Borovu Selu]] kraj [[Vukovar]]a, [[2. svibnja]] 1991. godine. U [[Srijemska Kamenica|Srijemskoj Kamenici]] se angažirao u istjerivanju medicinskog osoblja i pacijenata hrvatske nacionalnosti iz tamošnjeg Kliničkog centra (zloglasni upad u vojnoj uniformi). Bivši čelnik srbijanskoga [[KOS]]-a, [[Aleksandar Vasiljević]], Šešeljeve postrojbe označio je kao izvršitelje pokolja na [[Ovčara|Ovčari]] koji se dogodio u noći s 20. na 21. studenoga [[1991.]] godine. ==== Suđenje u Osijeku ==== Zbog toga što je na mitinzima Srba u Hrvatskoj na području Beloga Manastira, pozivao na uspostavu velike Srbije, protjerivanje Hrvata iz Baranje i poticao na zločine Šešelj je bio uhićen [[23. travnja]] 1991. godine te potkraj travnja iste godine pušten.<ref>[http://www.centardomovinskograta.hr/1991.htm 1991.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131016222034/http://www.centardomovinskograta.hr/1991.htm |date=16. listopada 2013. }}, centardomovinskograta.hr, pristupljeno 3. travnja 2016.</ref><ref name="max">M. Marković, [http://www.maxportal.hr/ekskluzivno-dokumenti-seselja-je-sud-u-osijeku-1998-oslobodio-zatvora/ Dokumenti – Šešelja je sud u Osijeku 1998. godine oslobodio zatvora], maxportal.hr, 2. travnja 2016., pristupljeno 3. travnja 2016.</ref> Nakon toga, [[21. srpnja]] [[1992.]] godine, Vojni sud u Osijeku ga je u izočnosti oglasio krivim "zbog kaznenog djela - protiv Republike Hrvatske, izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora ili netrpeljivosti" te osudio na kaznu zatvora od 4 godine i šest mjeseci.<ref name="max"/> Šest godina nakon toga, [[30. lipnja]] [[1998.]] godine, Županijski sud u Osijeku obustavio je postupak izvršenja kazne temeljem Zakona o oprostu.<ref name="max"/> === Predsjednik Općine Zemun === Za predsjednika Općine [[Zemun]] izabran je [[1996.]] godine (nakon općinskih izbora) kojeg je pretvorio u švercersku tržnicu. Za njegova mandata počeli su izgoni Hrvata iz stanova. I one koji su ih branili po dužnosti, odvjetnike izgnanih hrvatskih obitelji, šešeljevci su premlaćivali. === Izbori za predsjednika Srbije === Na prvim višestranačkim predsjedničkim izborima u Srbiji koji su održani [[9. prosinca]] 1990. godine Vojislav Šešelj bio je kandidatom ispred skupine građana i dobio je 96.227 glasova (1,91 %).<ref>{{srp oznaka}} [http://www.rik.parlament.gov.rs/doc/arhiva/predsednik/1990/2.%20-%201990%20izvestaj%20o%20ukupnim%20rezultatima%20pr.pdf Izveštaj o ukupnim rezultatima izbora za predsednika Republike Srbije od 9. decembra 1990. godine, str. 2.], rik.parlament.gov.rs, pristupljeno 14. travnja 2017.</ref> U jesen [[1997.]] godine, [[21. rujna]], na izborima za predsjednika Srbije, Vojislav Šešelj dobio je 1.126.940 glasova a [[Zoran Lilić]] (kandidat SPS, JUL i ND) dobio je 1.474.924 glasa te zbog to ga što nijedan od kandidata u prvome krugu nije dobio većinu prva dvojica s najviše glasova išla su u drugi krug, [[5. listopada]] iste godine.<ref>{{srp oznaka}} [http://www.rik.parlament.gov.rs/doc/arhiva/predsednik/1997%20I/3.%20-%201997%20(I)%20izvestaj%20o%20ukupnim%20rezultatima%20pr.pdf Izveštaj o ukupnim rezultatima izbora za predsednika Republike Srbije održanih 21. septembra i 5. oktobra 1997. godine, str. 1. - 3.], rik.parlament.gov.rs, pristupljeno 14. travnja 2017.</ref> U drugome krugu Vojislav Šešelj dobio je 1.733.859 glasova a Zoran Lilić 1.691.354 glasa,<ref>{{srp oznaka}} [http://www.rik.parlament.gov.rs/doc/arhiva/predsednik/1997%20I/3.%20-%201997%20(I)%20izvestaj%20o%20ukupnim%20rezultatima%20pr.pdf Izveštaj o ukupnim rezultatima izbora za predsednika Republike Srbije održanih 21. septembra i 5. oktobra 1997. godine, str. 4.], rik.parlament.gov.rs, pristupljeno 14. travnja 2017.</ref> no pobjeda mu nije priznata. Po Republičkoj izbornoj komisiji Srbije na izbore je izašlo manje od polovice ukupnoga broja upisanih glasača i nijedan kandidat nije dobio potrebnu većinu te su se izbori morali ponoviti.<ref>{{srp oznaka}} [http://www.rik.parlament.gov.rs/doc/arhiva/predsednik/1997%20I/3.%20-%201997%20(I)%20izvestaj%20o%20ukupnim%20rezultatima%20pr.pdf Izveštaj o ukupnim rezultatima izbora za predsednika Republike Srbije održanih 21. septembra i 5. oktobra 1997. godine, str. 5.], rik.parlament.gov.rs, pristupljeno 14. travnja 2017.</ref> Na ponovno organiziranim izborima, u prvome krugu [[7. prosinca]] 1997. godine, dobio je 1.227.076 glasova a novi Miloševićev kandidat, [[Milan Milutinović]] (kandidat SPS, JUL i ND) dobio je 1.665.822 glasova.<ref>{{srp oznaka}} [http://www.rik.parlament.gov.rs/doc/arhiva/predsednik/1997%20II/3.%20-%201997%20(II)%20izvestaj%20o%20ukupnim%20rezultatima%20pr.pdf Izveštaj o ukupnim rezultatima izbora za predsednika Republike Srbije održanim 7. i 21. decembra 1997. godine, str. 1. - 2.], rik.parlament.gov.rs, pristupljeno 14. travnja 2017.</ref> U drugome krugu, [[21. prosinca]] 1997. godine, izgubio je od Milutinovića koji je dobio 2.181.808 glasova a Šešelj 1.383.868 glasova.<ref>{{srp oznaka}} [http://www.rik.parlament.gov.rs/doc/arhiva/predsednik/1997%20II/3.%20-%201997%20(II)%20izvestaj%20o%20ukupnim%20rezultatima%20pr.pdf Izveštaj o ukupnim rezultatima izbora za predsednika Republike Srbije održanim 7. i 21. decembra 1997. godine, str. 3. - 4.], rik.parlament.gov.rs, pristupljeno 14. travnja 2017.</ref> U rujnu [[2002.]] godine, za vrijeme [[Zoran Đinđić|Zorana Đinđića]], Šešelj se je kandidirao za predsjednika Srbije i na izborima održanim [[29. rujna]] dobio je 845.308 glasova te nije ušao u drugi krug.<ref>{{srp oznaka}} [http://www.rik.parlament.gov.rs/doc/arhiva/predsednik/2002%20I/cir/6.%202002%20I%20publikacija%20rzs.compressed.pdf Publikacija Republičkog zavoda za statistiku o rezultatima izbora za predsednika Republike održanih 29. septembra i 13. oktobra 2002. godine, str. 3.], rik.parlament.gov.rs, pristupljeno 14. travnja 2017.</ref> U drugome krugu, [[13. listopada]], bili su [[Vojislav Koštunica]] i [[Miroljub Labus]], Koštunica je dobio više glasova od Labusa no na izbore nije izašao dovoljan broj birača te predsjednik Srbije nije bio izabran.<ref>{{srp oznaka}} [http://www.blic.rs/vesti/politika/ovo-je-hronologija-predsednickih-izbora-u-srbiji-na-prvim-visestranackim-izborima/nkbjv7q Ovo je hronologija predsedničkih izbora u Srbiji: Na prvim višestranačkim izborima bila su čak 32 kandidata], blic.rs, 1. travnja 2017., pristupljeno 14. travnja 2017.</ref> Novi izbori raspisani su za [[8. prosinca]] 2002. godine na kojima je sudjelovao i Šešelj a od tri kandidata (Vojislav Koštunica, [[Borislav Pelević]] i Vojislav Šešelj) najviše glasova dobili su Vojislav Koštunica (1.699.098) i Vojislav Šešelj (1.063.296) no "Republička izborna komisija utvrdila je kako na glasanje nije izašao potreban broj birača te se izbori smatraju neuspelim".<ref>{{srp oznaka}} [http://www.rik.parlament.gov.rs/doc/arhiva/predsednik/2002%20II/lat/2.%202002%20II%20izvestaj%20o%20rezultatima%20pr%20LAT.doc Izveštaj o rezultatima izbora za predsednika Republike Srbije održanim 8. decembra 2002. godine], rik.parlament.gov.rs, pristupljeno 14. travnja 2017.</ref> Na predsjedničkim izborima [[2. travnja]] 2017. godine bio je kandidatom i dobio je 163.802 glasova (4,48 %).<ref>{{srp oznaka}} [http://www.rik.parlament.gov.rs/latinica/aktivnosti-konferencije.php#a18 12. redovna konferencija za novinare Republičke izborne komisije], [http://www.rik.parlament.gov.rs/latinica/izbori-za-predsednika-republike-2017-konacni-2004.php Konačni rezultati izbora za predsednika Republike, održanih 2. aprila 2017. godine i ponovljenih na osam biračkih mesta 11. aprila 2017. godine, odnosno na tri biračka mesta 17. aprila 2017. godine], rik.parlament.gov.rs, 18. travnja 2017., pristupljeno 25. travnja 2017.</ref> === Izbori za Skupštinu === Svibnja [[1992.]] godine, na prvim izborima za Skupštinu [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavije]] (koje je srpska oporba bojkotirala), njegova Srpska radikalna stranka osvojila je drugo mjesto i Šešelj je postao jednim od značajnijih političkih faktora u zemlji. Njegovim zalaganjem, oboren je prvi predsjednik Vlade SRJ [[Milan Panić]] (prosinca [[1992.]]), a lipnja [[1993.]] godine uspio je 'srušiti' tadašnjeg predsjednika SRJ [[Dobrica Ćosić|Dobricu Ćosića]]. Tako se pokazao kao izuzetno vjeran pomagač srpskom predsjedniku [[Slobodan Milošević|Slobodanu Miloševiću]]. No, rujna te godine, došlo je do raskida suradnje između Miloševića i Šešelja. SRS otkazuje povjerenje Miloševićevoj manjinskoj Vladi Srbije, zbog čega dolazi do izvanrednih parlamentarnih izbora. Radikali tako bilježe pad popularnosti. Tijekom [[1994.]] i [[1995.]] godine Šešelj je optuživao Miloševića za izdaju srpskih nacionalnih interesa i dva puta boravio je u zatvoru. Godine 1994. osuđen je na nekoliko mjeseci zatvora zbog vrijeđanja predsjednika Narodne skupštine Srbije.<ref name="N.B.">Barić, Nikica. ''Srpska radikalna stranka u Republici Srpskoj Krajini, 1992.-1995. (s naglaskom na Slavoniju i Baranju)'' // ''Scrinia slavonica'', sv. 10, br. 1, (2010.), str. 495.-525, {{Hrčak|id=115731}}, str. 497.</ref> Ponovno je uhićen u svibnju 1995. godine zbog održavanja neprijavljenoga javnoga skupa.<ref name="N.B."/> Vojislav Šešelj kao čelnik Radikalne stranke [[24. ožujka]] [[1998.]] godine ulazi u koalicijsku Vladu Srbije sa [[Socijalistička partija Srbije|Socijalističkom partijom Srbije]] i [[Jugoslovenska levica|Jugoslovenskom levicom]]. Tada je izabran za potpredsjednika te Vlade, koja je u listopadu iste godine donijela zakon o informiranju koji je oštro kažnjavao sve novine koje su pisale protiv Miloševićevog režima. Nakon što je Milošević u lipnju [[1999.]] godine prihvatio plan '''Ahtisari-Černomirdin''', koji je značio potpuno povlačenje jugoslavenskih i srpskih vojno-policijskih snaga s Kosova, Šešelj je odlučio izaći iz Vlade Srbije. No, vrlo brzo se u Vladu vratio, zbog "''nacionalnih interesa''". Sve to je, međutim, doprinijelo padu rejtinga radikala. Dana [[24. rujna]] [[2000.]] godine, Šešeljevi radikali uvjerljivo su izgubili na izborima za Skupštinu SR Jugoslavije. Tri mjeseca kasnije, [[23. prosinca]], na izvanrednim izborima za Skupštinu Srbije, osvojili su svega 23 zastupnička mjesta. === Suđenje u Haagu === Zbog aktivnosti tijekom rata na području bivše Jugoslavije od tužiteljstva [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije|Međunarodnoga suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]], u siječnju [[2003.]] godine optužen je za počinjena kaznena djela. [[24. veljače]] [[2003.]] godine dragovoljno odlazi u pritvor u [[Haag]]. Optužnica ga tereti za zločine u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] ([[Voćin]], [[vukovar]]ska [[Vukovarska bolnica|bolnica]]), [[BiH]] te za progone i likvidacije [[Hrvati|Hrvata]] iz Vojvodine (posebice Srijema; poznati slučaj [[Hrtkovci|Hrtkovaca]], koje je u svom zatiranju hrvatstva preimenovao u "Srbislavce"), odnosno za [[ratni zločin]] i [[etničko čišćenje]]. Suđenje mu je počelo [[7. studenoga]] [[2007.]] godine. Početkom rujna [[2008.]] godine, razišao se sa svojim najbližim suradnikom i zamjenikom predsjednika SRS, [[Tomislav Nikolić|Tomislavom Nikolićem]]. Šešelj je tražio da radikali glasuju protiv Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Srbije i [[Europska unija|Europske unije]], dok je Nikolić bio da se glasuje za. Dana [[6. rujna]], Nikolić podnosi ostavku na dužnosti u stranci i najavljuje osnivanje nove, dok ga Šešelj označuje "''izdajnikom''" i optužuje da su ga "''zavrbovale strane obaveštajne službe''". Istodobno, Šešelj je ovlastio [[Dragan Todorović|Dragana Todorovića]] neka vodi stranku u njegovom odsustvu. Šešelj i dalje ima utjecaja na [[Srbija|srpsku]] političku scenu, a njegova [[Srpska radikalna stranka]] je, nakon odlaska Tomislava Nikolića, izgubila dobar dio svojih dotadašnjih birača. Tijekom pritvora u Haagu Šešelj je objavio mnoštvo knjiga, među kojima je i 1.032 stranice velika knjiga ''[[Rimokatolički zločinački projekat veštačke hrvatske nacije]]'' iz [[2007.]] godine. U njoj je tvrdnja kako su svi samozvani Hrvati štokavci zapravo Srbi. Zbog lošega zdravstvenog stanja ([[rak debelog crijeva]]) Haški sud odlučio je pustiti Šešelja na privremenu slobodu. Vratio se u Beograd [[12. studenoga]] [[2014.]] godine.<ref>Vesna Gubo, [http://www.24sata.hr/svijet/privremena-sloboda-vojislav-seselj-ce-danas-stici-u-srbiju-393177 ''"Sud me brutalno izbacio iz tamnice, htjeli su me se riješiti"''], www.24sata.hr, objavljeno i pristupljeno 12. studenoga 2014.</ref> Dana 31. ožujka 2016. godine, prvostupanjskom presudom oslobođen je svih optužbi.<ref name="presuda" /> Tri puta mu je suđeno za nepoštivanje suda i to većinom zbog izjava kojima je omalovažavao i ismijavao rad Suda te je zbog nepoštivanja Suda osuđen na 4 godine i 9 mjeseci zatvora.<ref>M. Marković, [http://www.maxportal.hr/zbog-nepostivanja-suda-seselj-je-osuden-4-godine-i-9-mjeseci-a-za-silne-zlocine-osloboden/ ''Apsurd: Zbog nepoštivanja Suda Šešelj je osuđen 4 godine i 9 mjeseci, a za zločine oslobođen''], maxportal.hr, 31. ožujka 2016., pristupljeno 14. travnja 2016.</ref> Uoči izricanja drugostupanjske presude Žalbenog vijeća MICT-a, UN-ova Mehanizma za međunarodne kaznene sudove koji je naslijedio postupke ugaslog [[ICTY|haaškog tribunala za bivšu Jugoslaviju]], izjavio je da ga presude ne zanima već da će je "možda i pročitati". Tužiteljstvo je u žalbi tražilo od MICT-a da preinači presudu i proglasi Šešelja krivim za [[zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] te kršenja zakona ili običaja ratovanja, sve to počinjeno od 1991. do 1993. protiv nesrpskog stanovništva u Hrvatskoj, BiH i Vojvodini u Srbiji.<ref> Tomislav Krasnec. [https://www.vecernji.hr/vijesti/u-srijedu-presuda-seselju-on-tvrdi-da-ga-ne-zanima-i-da-ce-je-mozda-i-procitati-1237826 U srijedu presuda Šešelju, on tvrdi da ga ne zanima i da će je “možda i pročitati”] Večernji list, 9. travnja 2018. (pristupljeno 14. travnja 2018.) </ref> Žalbeno vijeće donijelo je odluku da je Šešelj kriv za zločine protiv čovječnosti po točkama 1, 10 i 11 iz optužnice, koje uključuju progone, protjerivanje i prisilno premještanje [[Vojvođanski Hrvati|vojvođanskih Hrvata]] u selu [[Hrtkovci]] 1992. godine, čime je preinačena oslobađajuća presuda iz 2016. godine.<ref name="mict">Karolina Lubina/Hina. [https://www.vecernji.hr/vijesti/vojislav-seselj-ratni-zlocin-presuda-1238409 Šešelj osuđen na 10 godina zatvora, ali ne vraća se u Haag! 'To je opet farsa i politika – ružna politika'] Večernji list, 11. travnja 2018. (pristupljeno 14. travnja 2018.) </ref> Time je postao prvi osuđeni srpski politčar za zločin nad Hrvatima ili nesrbima na tlu [[Srbija|Srbije]]. No, manjkavost, prevrtljivost, neprincijpijalnost i relativnost Haaškog suda očitovala se i u samoj presudi iz koje proizlazi da tužilaštvo nije uvjerilo ni žalbeno vijeće u postojanje zločinačkog plana.<ref> Marinko Jurasić. [https://www.vecernji.hr/premium/seselju-haag-porucio-tko-se-zadnji-smije-najsla-e-se-smije-1238524 Šešelju Haag poručio: tko se zadnji smije, najslađe se smije!] Večernji list, 12. travnja 2018. (pristupljeno 14. travnja 2018.) </ref> Šešelj je na presudu odgovorio: "Ponosan sam na svoje ratne zločine, spreman sam ih ponoviti više puta!".<ref>{{srp oznaka}} J.B. [http://www.alo.rs/seselj-ponosan-sam-na-svoje-ratne-zlocine-spreman-sam-da-ih-ponovim/157932 Lider radikala o presudi Haga za "Alo!" Šešelj: Ponosan sam na svoje ratne zločine, spreman sam da ih ponovim više puta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180414234434/http://www.alo.rs/seselj-ponosan-sam-na-svoje-ratne-zlocine-spreman-sam-da-ih-ponovim/157932 |date=14. travnja 2018. }} Alo, 11. travnja 2018. (pristupljeno 14. travnja 2018.)</ref> === Međunarodni skandal u Narodnoj skupštini Srbije === U [[srbija]]nskoj [[Narodna skupština Republike Srbije|Narodnoj skupštini]] u [[Beograd]]u došlo je do incidenta tijekom posjeta hrvatskog parlamentarnog izaslanstva zbog kojega je predsjednik [[Hrvatski sabor|Hrvatskog sabora]] [[Gordan Jandroković]] prekinuo dvodnevni posjet [[Srbija|Srbiji]]. Naime, u predvorju [[Narodna skupština Republike Srbije|Skupštine]] Vojislav Šešelj zajedno s zastupnikom [[Filip Stojanović|Filipom Stojanovićem]] gazili su [[Zastava Republike Hrvatske|hrvatsku državnu zastavu]] te psovali hrvatsku delegaciju. Zbog navedenog skandala, hrvatska delegacija uz konzultaciju s [[premijer]]om [[Hrvatska|Republike Hrvatske]], [[Andrej Plenković|Andrejom Plenkovićem]], odlučili su se povući u [[Hrvatska|Hrvatsku]] zbog neciviliziranog, neprihvatljivog i osuđujućeg čina nepoštovanja hrvatske zastave i simbola.<ref>{{Citiranje weba |url=http://vijesti.hrt.hr/439756/seselj-gazio-hrvatsku-zastavu-i-psovao-hrvatsku-delegaciju |title=Šešelj gazio hrvatsku zastavu; hrvatska delegacija prekinula posjet Srbiji |author=HRT |date=2018-04-18 |work=hrt.hr |accessdate=21. travnja 2018. |archive-date=21. travnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180421032657/http://vijesti.hrt.hr/439756/seselj-gazio-hrvatsku-zastavu-i-psovao-hrvatsku-delegaciju |url-status=dead }}</ref> U navedenom trenutku postavljalo se i još jedno pitanje, može li i smije li Vojislav Šešelj kao osuđeni ratni zločinac biti u [[Narodna skupština Republike Srbije|Skupštini Srbije]] zbog Zakona prema kojemu svi građani [[Srbija|Srbije]] pravomoćno osuđeni na period dulji od 6 mjeseci ne smiju biti zastupnici u [[Narodna skupština Republike Srbije|Skupštini]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/moze-li-ratni-zlocinac-seselj-biti-clan-parlamenta-u-srbiji-1239031 |title=Može li ratni zločinac Šešelj biti član parlamenta u Srbiji? |work=vecernji.hr |publisher=Večernji list |accessdate=2018-04-21}}</ref> == Državne funkcije == * Potpredsjednik [[Vlada Republike Srbije|Vlade Srbije]] (ožujak [[1998.]] – listopad [[2000.]]) == Zanimljivosti == * Šešelj podrijetlo vuče iz mjesta [[hercegovina|hercegovačkog]] sela [[Orahov Do]], sela odakle dolaze svi ostali Šešelji. Ironično pripadnici roda Šešelj u Istočnoj Hercegovini - kojih ima i Srba i (nešto više) Hrvata, pripovijedaju da se svojedobno jedan katolik Šešelj odselio u Dubrovnik kako bi izbjegao kaznu za ubojstvo "Turčina" Omera, te su od njegova tri sina dvojica otišli za njim, a jedan je ostao obrađivati zemlju pravoslavnog manastira u Zavali i kasnije postao pravoslavac: taj je Šešelj predak svih Srba koji nose to prezime.<ref>Saša Ljubičić, [http://www.slobodnadalmacija.hr/Prilozi/Okucomala/tabid/93/articleType/ArticleView/articleId/268523/eelji--isti-rod-u-dva-naroda-i-dvije-vjere.aspx ''Šešelji - isti rod, u dva naroda i dvije vjere''], ''[[ Slobodna Dalmacija]]'', 20. prosinca 2014., pristupljeno 16. siječnja 2015.</ref> Izgleda da se taj prijelaz na pravoslavlje dogodio početkom 18. stoljeća.<ref>[[Domagoj Vidović|Vidović, Domagoj]]. [http://hrcak.srce.hr/84002 "Toponimija sela Orahovi Do u Popovu"], ''Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje'', sv. 37, br. 2, Travanj 2012.</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat}} * {{srp oznaka}} [http://www.vseselj.com/ Službena stranica] * {{srp oznaka}} [http://www.unmict.org/sites/default/files/cases/public-information/cis-seselj-bcs.pdf Podaci o predmetu - Vojislav Šešelj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170318003515/http://www.unmict.org/sites/default/files/cases/public-information/cis-seselj-bcs.pdf |date=18. ožujka 2017. }}, unmict.org * [http://www.posavski-vremeplov.com/mislionica/kavlovac-vivovitica-kavlobag/ Posavski vremeplov] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130709160604/http://www.posavski-vremeplov.com/mislionica/kavlovac-vivovitica-kavlobag/ |date=9. srpnja 2013. }} [[Mile Stojić]]: »Kavlovac, Vivovitica, Kavlobag« * Marko Barišić, [https://web.archive.org/web/20030831091024/http://www.vjesnik.hr/html/2003/02/17/Clanak.asp?r=tem&c=1 Velika odgovornost za masovne zločine, palež i progone], članak u ''[[Vjesnik]]u'', 17. veljače 2003. (u međumrežnoj pismohrani archive.is) * Vesna Fabris Peruničić, [https://web.archive.org/web/20030927005237/http://www.vjesnik.hr/Html/2003/02/17/Clanak.asp?r=tem&c=2 Opasan čovjek velike popularnosti odlazi u Haag], članak u ''Vjesniku'', 17. veljače 2003. (u međumrežnoj pismohrani archive.is) * {{eng oznaka}} [http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/2793899.stm Izjave Vojislava Šešelja], BBC News * [http://www.yuhistorija.com/serbian/doc/Proces%20Vojislavu%20Seselju.pdf ''Proces Vojislavu Šešelju: raskrinkavanje projekta Velike Srbije''], ur. i prir. [[Sonja Biserko]], Biblioteka Svedočanstva, br. 34, Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji, Beograd, 2009. {{GLAVNIRASPORED:Šešelj, Vojislav}} [[Kategorija:Četnici]] [[Kategorija:Zapovjednici u srpsko-crnogorskoj agresiji na Hrvatsku]] [[Kategorija:Jugoslavenska oporba (1945. – 1989.)]] [[Kategorija:Srbijanski političari od 1989.]] [[Kategorija:Životopisi, Sarajevo]] [[Kategorija:Velikosrpska ideologija]] [[Kategorija:Srpski nacionalisti]] [[Kategorija:Pseudopovijest]] [[Kategorija:Osuđenici Haaškog suda]] [[Kategorija:Srbi u Bosni i Hercegovini]] l4g27fy7oz4ilapa6ab9j39qcb8hi5m 0 85214 7563682 7484868 2026-07-25T17:03:50Z Croxyz 205325 7563682 wikitext text/x-wiki {{Infookvir politička stranka |ime = Savez komunista Hrvatske |izvorno ime = Komunistička stranka Hrvatske |logo = Emblem of the SKH.svg |veličina = 200px |logo opis = |vođa = |predsjednik = |glavni tajnik = |dužnosnik1 titula = Sekretar CK SKH |dužnosnik1 ime = [[Đuro Špoljarić]] |dužnosnik2 titula = |dužnosnik2 ime = |dužnosnik3 titula = |dužnosnik3 ime = |glasnogovornik = |osnivač = Delegati na Osnivačkom kongresu i [[Josip Broz Tito]] kao organizacioni sekretar CK KPJ |slogan = Proleteri svih zemalja, ujedinite se! |zastava = League of Communists of Croatia Flag.svg |osnovana = [[1. kolovoza|1.]] – [[2. kolovoza]] [[1937.]] |raspuštena = Nikad raspuštena. Registrirana 1. veljače 1990. za područje SRH; 20. ožujka 1990. promijenila naziv u Savez komunista Hrvatske – Stranka demokratskih promjena; na koncu [[Socijaldemokratska partija Hrvatske]] |sastavljena od = |izdvojena iz = |prethodnica = [[Pokrajinski komitet KPJ za Hrvatsku i Slavoniju]], ([[Komunistička partija Hrvatske]]) |spojena s = |nasljednica = |sjedište = Prisavlje 14, [[Zagreb]], tzv. [[Kockica]] |država = [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatska]] ([[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]]) |glasilo = |sestrinska stranka = [[Socijalistički savez radnog naroda Hrvatske]] poslije pod nazivom [[Socijalistička stranka Hrvatske]] |podmladak = [[Savez socijalističke omladine Hrvatske]]<!-- upitno jer je SSOH bio kolektivni član SSRNH kao i [[Savez pionira Jugoslavije|Savez pionira Hrvatske]]; u SR Hrvatskoj u 1985. godini bilo je 476.550 pionira. Pioniri su organizirani u 25.760 osnovnih organizacija — pionirskih zajednica, odnosno u 1036 pionirskih odreda. Savez pionira ima 970 savjeta pionirskih odreda i 106 općinskih savjeta. --> |studentsko krilo = |broj članova = 348.054 |broj članova godina = [[1981.]] |ideologija = [[socijalizam]], [[marksizam-lenjinizam]]<ref name="ustavskh">{{cite book |title=Statut Saveza komunista Jugoslavije / Saveza komunista Hrvatske |year=1979 |publisher=Centar CK SKH, Zagreb |pages=9-10}}</ref> |religija = |položaj = [[Politička ljevica|krajnja ljevica]] |nacionalna skupina = |međunarodna skupina = |europski parlament skupina = |tijelo1 = |tijelo1 zastupljenost = |tijelo2 = |tijelo2 zastupljenost = |tijelo3 = |tijelo3 zastupljenost = |tijelo4 = |tijelo4 zastupljenost = |boje = |službena stranica = |napomena = }} '''Savez komunista Hrvatske''' (SKH) bio je dio [[Savez komunista Jugoslavije|Saveza komunista Jugoslavije]], vladajuće političke organizacije u bivšoj [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji]]. Bio je vladajuća partija u [[Jednostranački sustav|jednopartijskoj]] [[Socijalistička Republika Hrvatska|Socijalističkoj Republici Hrvatskoj]]. Prvotno je osnovana [[1937.]] kao '''Komunistička partija Hrvatske'''. == Povijest == [[Datoteka:Zgrada Kockica Zagreb.jpg|mini|lijevo|250px|Sjedište SKH-a ([[Kockica]]) na nekadašnjem Šetalištu Karla Marxa 14 (danas Prisavlje 14) u Zagrebu.]] Osnovan je [[1937.]] u [[Samobor]]u kao [[Komunistička partija Hrvatske]], koja je na Šestomu kongresu [[KPJ]] u [[Zagreb]]u, [[2. studenoga|2.]] — [[7. studenoga]] [[1952.]], promijenila naziv u Savez komunista Hrvatske. Ustavom je bio definiran kao [[revolucija|revolucionarna]] organizacija, osnovni pokretač i nositelj političkih aktivnosti u [[društvo|društvu]] i [[država|državi]]. U razdoblju od [[1945.]] do [[1989.]] SKH je usmjeravao i nadzirao cjelokupan društveno-politički, gospodarski i kulturni život u [[SR Hrvatska|SR Hrvatskoj]]. Vodstvo SKH predstavljao je [[Centralni komitet]] na čijem je čelu bio predsjednik Predsjedništva CK SKH. Politika ove organizacije određivana je na kongresima. U drugoj polovici [[1960-ih]] godina, nakon osude [[Aleksandar Ranković|Aleksandra Rankovića]] na [[Brijuni]]ma, došlo je do znatnije mogućnosti za reforme u Jugoslaviji, pa se i unutar SKH oblikovalo reformističko vodstvo. Toj generaciji hrvatskih komunističkih vođa pripadali su [[Savka Dabčević-Kučar]] i [[Miko Tripalo]], koji će postati i predvodnici [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskog proljeća]]. [[4. srpnja]] [[1971.]], [[Josip Broz Tito]] sudjelovao je na zatvorenoj sjednici Izvršnog komiteta SKH, na kojoj su prvi put osuđena „nacionalistička zastranjenja.“ Taj će pokret, potom, biti nasilno prekinut [[30. studenog]] i [[1. prosinca]] [[1971.]] na [[sječa Hrvatske u Karađorđevu|sjednici Izvršnog komiteta SKH]] u [[Karađorđevo|Karađorđevu]], te [[1. prosinca|1.]] i [[2. prosinca]] iste godine na 21. sjednici CK SKJ, nakon čega su ostavke podnijeli [[Savka Dabčević-Kučar]], [[Miloš Žanko]], Miko Tripalo, [[Pero Pirker]], [[Marko Koprtla]] i [[Janko Bobetko]]. Također je odlučeno da se s dosadašnjih dužnosti smijene predsjednik i potpredsjednik CK SK Zagreba [[Srećko Bijelić]] i [[Dragutin Haramija]], a za novu predsjednicu CK SKH izabrana je [[Milka Planinc]]. Tijekom [[1980-ih]] godina unutar SKH razvija se politička rasprava o budućem smjeru razvoja. S jedne je strane [[Stipe Šuvar]], kao onaj koji daje prednost ideologiji, a s druge [[Ante Marković]] koji naglašava tehnologiju. U vrijeme pred [[demokratske promjene]], predsjednik Predsjedništva CK SKH bio je [[Stanko Stojčević]] (r. 1929.), tipičan partijski [[aparatčik]], pripadnik tvrde struje koju je u Hrvatskoj predvodio [[Mika Špiljak]].{{ni}} Istodobno za sekretara Predsjedništva CK SKH biran [[Drago Dimitrović]] (r. 1949.). Osobiti zaokret dogodio se [[10. prosinca]] [[1989.]], kada je dvanaest političkih stranaka i oporbenih skupina u [[Zagreb]]u prikupljalo potpise za peticiju [[Hrvatski sabor|Saboru]] i Predsjedništvu SKH, kojom se tražilo raspisivanje slobodnih izbora. Iste je večeri objavljena odluka Predsjedništva CK SKH o raspisivanju prijevremenih izbora u [[SR Hrvatska|SR Hrvatskoj]] na svim razinama – od općina do Sabora. Centralni komitet prihvatio je odluku svoga Predsjedništva, a sutradan [[11. prosinca]] počeo je [[11. kongres SKH]] koji je trajao tri dana i također podržao odluku za izbore. Na tom kongresu na čelo SKH dolazi [[Ivica Račan]], koji je kao protukandidata imao [[Ivo Družić|Ivu Družića]]. Od staroga predsjedništva Partije ostao je samo jedan član. U siječnju [[1990.]] izaslanstvo SKH napustilo je [[14. izvanredni kongres SKJ]], zajedno s izaslanstvom SK Slovenije, čime je SKH ''de facto'' prestao biti dijelom [[Savez komunista Jugoslavije|Saveza komunista Jugoslavije]]. S demokratskim promjenama mijenja se i ime stranke u Savez komunista Hrvatske – Stranka demokratskih promjena ([[1990.]]), Stranka demokratskih promjena ([[1990.]] – [[1992.]]), Socijaldemokratska partija Hrvatske – Stranka demokratskih promjena ([[1992.]] – [[1993.]]), te od [[1993.]] [[Socijaldemokratska partija Hrvatske]]. Danas u Hrvatskoj, prema podatcima za 2011. godinu, povlaštenu mirovinu prima 382 komunističkih dužnosnika (''funkcionara''), s prosječnom mirovinom od 2.913,53 kn.<ref>http://www.hkv.hr/izdvojeno/vai-prilozi/s/slaviek-mario-maks/9044-povlatene-mirovine-2011-qantifaistiq-i-dalje-brojniji-od-branitelja.html</ref> == Kontroverza o pristupu arhivskoj građi SKH == [[Socijaldemokratska partija Hrvatske]] je u posjedu cjelokupne [[Arhivska građa CK SKH|arhivske građe]] iz vremena kada je vladala [[Socijalistička Republika Hrvatska|Socijalističkom Republikom Hrvatskom]] (pod imenima "Savez komunista Hrvatske" i "Komunistička partija Hrvatske"), te je za sada (2017. godine) pristup toj građi moguć samo uz odobrenje SDP-a. U lipnju 2014. godine [[Ivica Lučić]] s Hrvatskog instituta za povijest optužuje vrh SDP da pristup dozvoljava samo svojim pristalicama, koji potom prezentiraju informacije probrane na način da u boljem svjetlu prikazuju djelovanje komunističke partije: "Za neke neovisne, kritične istraživače nema uopće govora da će doći do takvog gradiva, čak niti gradivo nekadašnjih Komiteta za općenarodnu obranu i društvenu samozaštitu koji nisu bili partijska institucija, nego državna, ali i to gradivo smješteno je unutar partijskog i morate i zato tražiti dopuštenje SDP-a".<ref>[http://narod.hr/hrvatska/ima-onih-koji-sprjecavaju-pristup-arhivu-udbe-starom-30-40-godina-ali-ti-isti-ce-otvoriti-tudmanov-arhiv/ "SDP u arhivu SKH i “Udbe” pušta samo apologete; Tuđmanova arhiva za političku uporabu"], Narod.hr, 09.06.2014.</ref> Inače je izučavanje povijesti u razdoblju od drugog svjetskog rata pa do kraja [[komunizam|komunističke vladavine]] praktično nemoguće bez pravilnog valoriziranja činjenica o radu tijela Partije – jer je državna vlast u tadašnjem [[Jednostranački sustav|jednostranačkom sustavu]] bespogovorno provodila odluke Partije, te se na sjednicama državnih tijela najmanje raspravljalo; rasprave o novim odlukama pretežito su se vodile upravo na Partijskim forumima.<ref name="MASPOK">{{cite book |title=Hrvatsko proljeće |author1=Miko Tripalo |year=1989 |publisher=GLOBUS |isbn=8634305996 |pages=7-8}}</ref><ref>[http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_9469 Nacionalni arhivski informacijski sustav, Centralni komitet Saveza komunista Hrvatske], pristupljeno 10. kolovoza 2020.</ref> == Sekretari Centralnog komiteta == {{glavni|Dodatak:Popis lidera Saveza komunista Hrvatske}} Sekretari Centralnog komiteta (tajnici središnjega odbora) KPH, kasnijeg SKH: * [[Đuro Špoljarić]], ([[1937.]] – [[1939.]])<ref>Krušelj, Željko. ''Odgovor na buržoaski nacionalizam'' // Danas : informativno-politički tjednik, NIŠPRO Vjesnik, Zagreb, Godina VI, Broj 285, 4. kolovoza 1987., [http://books.google.hr/books?cd=2&id=rv_sAAAAMAAJ&q=%C4%90uro+%C5%A0poljari%C4%87 str. 66.] (64. – ...) {{ISSN|0351-8221}}</ref> * [[Rade Končar]], ([[1940.]] – [[1941.]]) * [[Vlado Popović]], ([[1941.]] – [[1942.]]) <!-- vidi: [[KPH]] --> * [[Andrija Hebrang (otac)|Andrija Hebrang]], ([[1942.]] – [[1944.]]) * [[Vladimir Bakarić]], ([[1944.]] – [[1969.]]) * [[Savka Dabčević-Kučar]], ([[1969.]] – [[1971.]]) * [[Milka Planinc]], ([[1971.]] – [[1982.]]) * [[Jure Bilić]], ([[1982.]] – [[1983.]]) * [[Josip Vrhovec]], ([[1983.]] – [[1984.]]) * [[Mika Špiljak]], ([[1984.]] – [[1986.]]) * [[Stanko Stojčević]], ([[1986.]] – [[1989.]]) * [[Ivica Račan]], ([[1989.]] – [[1990.]]) == Kongresi CK SKH == Popis prema:<ref>Dušan Korać: [http://www.mgz.hr/hr/izlozbe/kongresi-saveza-komunista-hrvatske,361.html Izložba], Muzej grada Zagreba (1. do 7. kongres)</ref> * [[1. kongres SKH]], 1. i 2. kolovoza 1937. u šumi Anindol kod Samobora * [[2. kongres SKH]], 21. do 25. studenoga 1948. u starom velesajmu u Zagrebu * [[3. kongres SKH]], 26. – 28. svibnja 1954.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.historiografija.hr/prikazi.php?id=235961 |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20161205163504/http://historiografija.hr/prikazi.php?id=235961 |archive-date=5. prosinca 2016. |access-date=13. siječnja 2015.}}</ref> u Domu JNA u Zagrebu * [[4. kongres SKH]], 7. do 10. travnja 1959. u Studentskom centru u Zagrebu * [[5. kongres SKH]], 26. travnja 1965.<ref>"FDC" – V. KONGRES SKH 26. travnja 1965. Poštanska omotnica s markom žigosanom žigom nadnevka 26. travnja 1965.; slika je s komercijalnih stranica</ref> do 29. travnja 1965. u Studentskom centru u Zagrebu * [[6. kongres SKH]], 5. do 7. prosinca 1968. u Studentskom centru u Zagrebu * [[7. kongres SKH]], 7. – 9. travnja 1974. godine u Zagrebu * [[8. kongres SKH]], 1978. * [[9. kongres SKH]], 1980.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.muo.hr/hr/zbirke/zbirke/zbirka-grafickog-dizajna/plakat-9.-kongres-skh,243.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305231138/http://muo.hr/hr/zbirke/zbirke/zbirka-grafickog-dizajna/plakat-9.-kongres-skh,243.html |archive-date=5. ožujka 2016. |access-date=13. siječnja 2015.}}</ref> * [[10. kongres SKH]], proljeće 1986., Zagreb * [[11. kongres SKH]], 11. prosinca do 13. prosinca 1989. u Zagrebu * [[12. kongres SKH]],<!-- spominje ga Drago Dimitrović ovdje http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/73689/Default.aspx --> == Povezani članci == *[[Komunistička partija Hrvatske]] *[[komunistička nomenklatura]] *[[Savez komunista Jugoslavije]] *[[Socijaldemokratska partija Hrvatske]] == Izvori == {{izvori}} {{komunizam}} {{Sekretari Centralnog komiteta SKH}} [[Kategorija:Hrvatske političke stranke]] [[Kategorija:Povijesne političke stranke]] [[Kategorija:Hrvatska u prvoj Jugoslaviji]] [[Kategorija:Hrvatska u drugoj Jugoslaviji]] [[Kategorija:Bivše vladajuće komunističke partije]] hm0urdo94bgs5o33osoutu4m6ej78mz 0 89455 7563789 7321110 2026-07-25T22:32:50Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Standardni model|Standardni model]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7563789 wikitext text/x-wiki {{Infobox Čestice | pozadina= | ime= Higgsov bozon | slika= [[datoteka:BosonFusion-Higgs.svg|300px]] | opis= Jedan od mogućih načina da se Higgsov bozon dobije na [[Veliki hadronski sudarivač|Velikom hadronskom sudaraču]] ili LHC. | br_vrsta = | klasifikacija= | kompozicija= [[Elementarna čestica]] | statistika = [[Bozoni]] | grupa = | porodica= | međudjelovanje= | čestica= | antičestica= | status = Nova čestica mase 125 G[[eV]] otkrivena je 2012., a kasnije je potvrđen Higgsov bozon preciznijim mjerenjima.<ref>{{cite press release |website=Media and Press relations |url=https://home.cern/news/news/cern/lhc-experiments-delve-deeper-precision |title=LHC experiments delve deeper into precision |date=11. srpnja 2017. |publisher=CERN |accessdate=2017-07-23}}</ref> | teoretiziran= Robert Brout, [[François Englert | F. Englert]], [[Peter Higgs| P. Higgs]], Gerald Guralnik, Carl Richard Hagen i Tom Kibble (1964.) | otkriven= [[Veliki hadronski sudarivač|LHC]] (2011. – 2013.) | simbol = H<sup>0</sup> | masa = 125,18 ± 0,16 GeV/c<sup>2</sup><ref> {{cite journal |author=M. Tanabashi et al. (Particle Data Group) |title=Review of Particle Physics |year=2018 |doi=10.1103/PhysRevD.98.030001 |bibcode=2018PhRvD..98c0001T |volume=98 |issue=3 |pages=030001 |journal=Physical Review D |url=http://pdglive.lbl.gov/Particle.action?node=S126&init=0|issn = 2470-0010}}</ref> | vrijeme_poluraspada= 1,56×10<sup>−22</sup> [[sekunda|s]] (predviđeno) | raspad_čestice= Donji-antidonji par (promatrano)<ref>{{cite journal|arxiv=1808.08238|title=Observation of H→b{{overline|b}} decays and VH production with the ATLAS detector|journal=Physics Letters B|volume=786|pages=59–86|author1=ATLAS collaboration|year=2018|doi=10.1016/j.physletb.2018.09.013}}</ref><ref>{{Cite journal |arxiv=1808.08242 |doi=10.1103/PhysRevLett.121.121801 |pmid=30296133 |title=Observation of Higgs Boson Decay to Bottom Quarks |journal=Physical Review Letters |volume=121 |issue=12 |pages=121801 |year=2018 |author1=CMS collaboration |bibcode=2018PhRvL.121l1801S}}</ref>, dva W bozona (promatrano), dva gluona (predviđeno), Tau-antitau par (uočeno), dva Z bozona (promatrano), dva fotona (promatrano), razna druga raspadanja (predviđa se). | električni_naboj= 0 [[elementarni naboj|e]] | naboj_radius = | električni_dipolni_moment = | električna_polarizabilnost = | magnetski_moment = | magnetska_polarizabilnost = | boja_naboj= 0 | spin = 0<ref>{{Cite journal |arxiv=1707.00541 |author=CMS Collaboration |title=Constraints on anomalous Higgs boson couplings using production and decay information in the four-lepton final state |journal=Physics Letters B |volume=775 |issue=2017 |pages=1– 24 |year=2017 |doi=10.1016/j.physletb.2017.10.021 |bibcode=2017PhLB..775....1S}}</ref> | br_spin_stanja= | lepton_br= | barion_br= | stranost= | šarmantnost= | dubina= | vršnost= | izospin = | slab_izospin = − 1/2 | slab_izospin_3 = | hipernaboj = | slab_hipernaboj = +1 | kiralnost = | B-L = | X_naboj= | paritet = +1 | g_paritet = | c_paritet = | r_paritet = | održana_simetrija = }} [[datoteka:Standard_Model_of_Elementary_Particles_hr.svg|mini|desno|300px|[[Standardni model]] [[Elementarna čestica|elementarnih čestica]], s [[baždarni bozoni|baždarnim]] i Higgsovim bozonom.]] [[datoteka:CMS Higgs-event.jpg|mini|desno|300px|Simulacija hipotetskog raspada Higgsovog bozona.]] [[datoteka:Temeljne čestice 1.png|mini|desno|300px|Sažetak međudjelovanje između [[Subatomska čestica|subatomskih čestica]] opisanih [[Standardni model|standardnim modelom]].]] '''Higgsov bozon''' ili '''Higgsova čestica''' (po [[Peter Higgs|P. Higgsu]]; oznaka H<sup>0</sup>) je [[bozoni|bozon]] uveden u [[Standardna teorija čestica i sila|standardnu teoriju čestica i sila]] (1964.) radi objašnjenja kako je prilikom nastanka [[svemir]]a narušena [[elektroslaba teorija|elektroslaba simetrija]] pa je nastao veći broj [[Subatomska čestica|subatomskih čestica]] nego [[antičestica]] i zašto čestice imaju masu. Njegova je [[masa]] približno 125,09 GeV/c², [[spin]] 0, [[vrijeme poluraspada]] 1,56 × 10<sup>–22</sup> [[sekunda|s]], [[Električni naboj|električki]] je neutralan i sam je sebi [[antičestica]]. Može se raspasti na dva [[W bozon|W-bozona]]: :<math> \mathrm{H}^0 \rightarrow \mathrm{W}^+ + \mathrm{W}^- </math> dva [[Z bozon|Z-bozona]]: :<math> \mathrm{H}^0 \rightarrow \mathrm{Z}^0 + \mathrm{Z}^0 </math> dva [[foton]]a: :<math> \mathrm{H}^0 \rightarrow \mathrm{\gamma} + \mathrm{\gamma} </math> i drugo.<ref>[https://enciklopedija.hr/clanak/25457 Higgsov bozon] Hrvatska enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 20. ožujka 2020.</ref> == Objašnjenje == Higgsov bozon je [[elementarna čestica]] kojom se prema [[Standardni model|standardnom modelu]] objašnjava [[masa]] drugih čestica, a posebno zašto su [[W i Z bozoni]] toliko masivni za razliku od [[foton]]a koji nema masu. Higgsov bozon jedna je od 17 elementarnih čestica u standardnom modelu, 16 preostalih čestica su: 6 [[kvark]]ova, 6 [[lepton]]a, [[foton]], [[gluon]], W i Z bozon. Kvarkovi i leptoni su primjeri skupine čestica zvani [[fermioni]]. Oni su ti koji čine svu tvar koju svakodnevno vidimo oko nas. Foton, W, Z, gluon i Higgsov bozon su u drugoj skupini zvani [[bozoni]]. Oni su odgovorni za sve [[sila|sile]] u prirodi, osim [[gravitacija|gravitacije]]. Znanstvenici još ne znaju kako povezati gravitaciju sa standardnim modelom. Postojanje Higgsova bozona ima veliku važnost u [[Kvantna fizika|kvantnoj fizici]] jer bi se dokazalo postojanje hipotetskog Higgsovog polja - najjednostavniji od nekoliko predloženih mehanizama za lomljenje elektroslabe simetrije, te način na koji elementarne čestice dobivaju masu. Postojanje takvog [[bozon]]a predviđeno je teorijom koju su nezavisno i skoro istovremeno predložile [[1964.]] tri grupe istraživača: [[François Englert|F. Englert]] i [[Robert Brout|R. Brout]], [[Peter Higgs|P. Higgs]], te [[Gerald Guralnik|G. Guralnik]], [[Carl Hagen|C. Hagen]] i [[Tom Kibble|T. Kibble]]. Dana 4. srpnja 2012. dvije skupine znanstvenika ([[Kompaktni mionski solenoid|CMS]] i Atlas), promatrajući sudare protona na [[Veliki hadronski sudarivač|velikom hadronskom sudarivaču]] u [[CERN]]-u su, nezavisno jedna od druge, objavile otkriće nove čestice, oko 130 puta teže od protona.<ref>{{citiranje www |url=https://cms-docdb.cern.ch/cgi-bin/PublicDocDB/RetrieveFile?docid=6116&filename=CMShiggs2012_CR.pdf |naslov=Opažanje nove čestice s masom od 125 GeV |dan=2012-07-04 |rad=Priopćenje za tisak CMS kolaboracije |izdavač=CERN}}</ref> Prema svim pokazateljima, riječ je upravo o Higgsovom bozonu te su za svoj doprinos ovom otkriću [[François Englert]] i [[Peter Higgs]] podijelili [[Nobelova_nagrada_za_fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] 2013. == Higgsov mehanizam, polje i bozon == Higssov bozon je masivna [[elementarna čestica]], koju su 1964. predložili [[Peter Higgs|P. Higgs]], Robert Brout, [[Francois Englert|F. Englert]], Gerald Guralnik, Carl Hagen i Thomas Kibble, kojom se prema [[standardni model|standardnom modelu]] objašnjava [[masa]] drugih [[čestica]], a posebno zašto su [[W i Z bozoni]] toliko masivni za razliku od [[foton]]a koji nema masu. Prema standardnom modelu, [[Fundamentalne interakcije|temeljne sile prirode]] proizlaze iz zakona [[priroda|prirode]] poznatom pod nazivom simetrija ([[CP-simetrija]]), a prenose ih čestice poznate kao [[baždarni bozoni]]. U [[fizika|fizici]] se kaže da sustav poštuje zakon simetrije ako on ostaje nepromijenjen u slučaju kada se nad sustavom obavlja neka operacija, na primjer [[rotacija]] ili pomak. U [[Fizika elementarnih čestica|fizici čestica]], simetrija se može koristiti kao bi se izveli zakoni očuvanja određenih fizikalnih sustava, te kako bi se utvrdilo koja su [[Temeljno međudjelovanje|temeljna međudjelovanja]] (interakcije) čestica moguća, a koje ne. Dakle, simetrija nam daje pravilo kako bi se neki sustav trebao ponašati sve dok na njega ne djeluje neka vanjska [[sila]]. Dobar primjer je [[Rubikova kocka]]. Uzmemo li Rubikovu kocku i počnemo li je okretati po volji, ti pomaci neće narušiti simetriju kocke. Međutim, svaki od tih pomaka će promijeniti rješenje zagonetke, ali ostavljajući Rubikovu kocku i dalje rješivom. Međutim, moguće je razbiti tu simetriju ako djelujemo nekom vanjskom silom, na primjer ako rastavimo kocku i ponovo je sastavimo na skroz pogrešan način. Koliko god se sad trudili složiti kocku, to neće biti moguće, jer smo prethodno narušili simetriju kocke, odnosno sustava. Pod određenim uvjetima [[Elektroslaba teorija|elektroslaba sila]] se pokazuje (manifestira) kao [[slaba nuklearna sila]] koju prenose masivni baždarni bozoni. Simetrija slabe sile trebala bi uzrokovati da prijenosnici slabe sile, W i Z bozoni, nemaju masu. Međutim, [[pokus]]i pokazuju da su bozoni slabog djelovanja vrlo masivne čestice kratkog dometa. Stoga kažemo da elektroslabo međudjelovanje narušava zakon simetrije. Narušavanje simetrije postoji tamo gdje je simetrija očekivana, ali nije zapažena. Nije jasno kako i zašto dolazi do narušavanje simetrije u elektroslabom međudjelovanju, no jasno je da bez nje, [[svemir]] kakav danas znamo ne bi postojao jer se [[atom]]i i druge strukture ne bi mogle stvoriti, niti bi se [[Nuklearna reakcija|nuklearne reakcije]] u [[zvijezda]]ma mogle događati. Međutim, ranijih 1960-ih godina, fizičari su shvatili da pod određenim uvjetima zakon simetrije ne mora biti ispoštovan. Matematički model koji objašnjava kako baždarni bozoni mogu biti masivni unatoč njihovoj vladajućoj simetriji naziva se Higgsov mehanizam. Ovaj mehanizam pokazuje da je uvjet narušavanju simetrije postojanje neobičnog polja koje se prostire kroz cijeli svemir i omogućava česticama da imaju masu. Godine 1964. šest fizičara: Peter Higgs, Robert Brout, Francois Englert, Gerald Guralnik, Carl Hagen i Thomas Kibble, predložilo je postojanje novog polja koje, prostirući se svemirom, razbija određene zakone simetrije elektroslabog međudjelovanja. To novo polje, nazvano Higgsovo polje, aktivira Higgsov mehanizam uzrokujući da W i Z bozoni budu masivni. Nije dugo trebalo znanstvenicima da shvate da bi se istim ovim poljem moglo objasniti zašto ostale elementarne čestice također imaju masu. Mnogo godina nije se moglo reći postoji li zaista Higgsovo polje u prirodi ili ne. Ako bi ono postojalo, bilo bi drugačije od bilo kojeg drugog temeljnog polja poznatog u znanosti. Postojanje Higgsova polja moglo bi se dokazati pronalaskom odgovarajuće čestice, koja bi također trebala postojati ako postoji i Higgsovo polje. Otkriće te čestice, Higgsovog bozona, direktno bi ukazalo na postojanje Higgsova polja. Desetljećima znanstvenici nisu imali načina kako potvrditi postojanje Higgsovog bozona, jer takva bi se čestica pri nastanku raspala za 10<sup>−22</sup> sekundi. Bilo je potrebno oko 30 godina, od 1980. do 2010., da bi se razvili [[sudarivač]]i čestica, [[detektor]]i i [[računalo|računala]] sposobni proizvesti i snimiti Higgsov bozon, ako on doista postoji. Pokusi kojima bi se potvrdila i ustanovila priroda Higgsovog bozona, pomoću [[Veliki hadronski sudarivač|Velikog hadronskog sudarivača]] (engl. ''Large Hadron Collider'', LHC) u [[CERN]]-u, počeli su početkom 2010. Dana 4. srpnja 2012., dva glavna pokusa u LHC-u, na ATLAS-u i CMS-u, su nezavisno jedan od drugog prijavila pronalazak nove čestice s masom oko 125 GeV/c<sup>2</sup>, koja je po nekim glavnim svojstvima bila dosta slična s Higgsovim bozonom. Ipak, bila su potreban daljnja istraživanja koja bi u konačnici mogla potvrditi da li je zaista riječ o Higgsovom bozonu. Dana 14. ožujka 2013. potvrđeno je da se doista radi o Higgsovom bozonu. === Pojednostavljeno o Higgsovom polju i bozonu === Zamislimo [[Skijanje|skijašku stazu]] prekrivenu snježnim pokrivačem i skijaša koji se želi spustiti na skijama niz tu stazu. Skijaš, zbog jako velike brzine kojom se spušta, jedva dotiče snježni pokrivač i kao da lebdi iznad staze. Na sličan način čestice bez mase međudjeluju s Higgsovim poljem, koje je u ovoj analogiji predstavljeno snježnim pokrivačem. Gibajući se [[brzina svjetlosti|brzinom svjetlosti]], čestice ne propadaju kroz snijeg, odnosno ne dolaze u doticaj s Higgsovim poljem, te stoga nemaju masu. Sada umjesto skijaša zamislimo čovjeka koji se želi spustiti niz tu stazu bez skija. U tom slučaju, čovjek će upadati duboko u snijeg, teže i sporije će se kretati. Drugim riječima, čestice koje imaju masu na sličan način dolazit će u međudjelovanje s Higgsovim poljem. Dakle, čestice koje dolaze u međudjelovanje s Higgsovim poljem imat će brzinu manju od brzine svjetlosti, sporije će se kretati i stoga će posjedovati masu. Radi lakšeg poimanja, o Higgsovom polju možemo misliti kao o snježnom pokrivaču koje se prostire kroz cijeli svemir, ali ga ne vidimo, dok o čovjeku i skijašu mislimo kao o česticama koje međudjeluju ili ne međudjeluju s Higgsovim poljem. Čestice koje međudjeluju s poljem imaju masu, a one koje ne međudjeluju nemaju masu. Pri tome, na Higgsov bozon možemo gledati kao na česticu koja je prijenosnik međudjelovanja elementarnih čestica s Higgsovim poljem.<ref> Svetlana Veselinović: "Elementarne čestice", [http://www.mathos.unios.hr/~mdjumic/uploads/diplomski/VES07.pdf], završni rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Osijek 2014., pristupljeno 27. siječnja 2020.</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}} == Vanjske poveznice == {{WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = Higgs boson |commonscathr = Higgsov bozon |wikivrste = |wikivrstehr = |wikizvor = |wikizvor_autor = |wječnik = |wikiknjige = |wikicitat = }} * [http://www.youtube.com/watch?v=_qkNSYV8EGY Zašto i kako tražimo Higgsov bozon]" Prezentacija Ivice Puljka za TEDxMaksimir. {{čestice u fizici}} {{Proboj godine}} [[kategorija:elementarne čestice]] [[Kategorija:Masa]] [[Kategorija:Kvantna teorija polja]] [[Kategorija:Standardni model]] sky57y3jj6gtwiss1top6xxid7z18z3 0 92530 7563574 6891766 2026-07-25T12:08:30Z Marheen 250754 /* Popis pjesama */ 7563574 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Album | ime_albuma = Daleka obala | ime_glazbenika = Daleka obala | vrsta = album | slika = | žanr =[[rock]] | datum = [[1990.]] | snimanje = [[Studio N.V Split]] | izdavač = Suzy | trajanje = 31:25 min | godina = [[1990.]] | producent = [[Dragan Lukić]] | izvršni producent =[[Zoran Ukić]] | album_prije = | album_poslije = [[Ludi mornari dolaze u grad]] | godina0 = | godina2 = [[1992.]] | recenzija = }} '''Daleka obala''' prvi je album grupe [[Daleka obala]] objavljen [[1990.]] godine, a sadrži 10 pjesama. Izdala ga je izdavačka kuća ''Suzy''. == Popis pjesama == # Roza # Valovi # Crni vlak # Noć je prekrasna # One bi htjele # Četrnaest palmi # Tonka # Hej mala, hej # Bubnjevi # Daleka obala Prvi veliki hitovi bili su "Tonka", "Roza", "Daleka obala" i "Valovi". Pjesma "Valovi" još je prije bila izvedena na festivalu u [[Subotica|Subotici]]. == Vanjske poveznice == [http://www.diskografija.com/album/daleka-obala-752.htm diskografija.com - album Daleka obala] {{mrva-glazbeni-album}} {{Daleka obala}} [[Kategorija:Albumi sastava Daleka obala]] [[Kategorija:Albumi iz 1990.]] 5lufpih39s6gi8g6g038559x33da7yo 0 93100 7563572 6891942 2026-07-25T12:04:49Z Marheen 250754 7563572 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Album | ime_albuma = Mrlje | ime_glazbenika = [[Daleka obala]] | vrsta = studijski album | slika = Daleka_Obala_-_Mrlje_%28album%29.jpg | žanr = [[rock]] | datum = [[1993.]] | snimanje = | izdavač = [[Croatia Records]] | trajanje = 53:47 min | godina = [[1993.]] | producent = [[Neno Belan]] | album_prije = [[Ludi mornari dolaze u grad]] | album_poslije = [[Morski pas (album)|Morski pas]] | godina0 = [[1992.]] | godina2 = [[1994.]] | recenzija = }} '''Mrlje''' je treći album [[Daleka obala|Daleke obale]] objavljen [[1993.]], a koji je sniman u studiju "Trooly" tijekom ožujka i travnja 1993 god. Na albumu kao producent, prateći vokal i klavijaturist radi Neno Belan dok su gosti na albumu kao prateći vokali [[Dino Dvornik]] i Senka Bulić. Sadrži 17 pjesmi. == Popis pjesama == # "Mrlje" # "Ona zbori" # "Brod blues" # "Otišla je moja draga" # "Slušaj dragi, svemu je kraj" # "Mojoj lijepoj" # "Marica" # "Lažne žene" # "Ovo nije moje vrijeme" # "Volim Jimija" # "Oni nas gađaju" # "Upeklo sunce" # "Veliki brod" # "Na rubu sna (hurricane)" # "Odlazi žena, koju volim" # "Slavuj" # "Prodavačica kiselog kupusa" {{mrva-glazbeni-album}} {{Daleka obala}} [[Kategorija:Albumi sastava Daleka obala]] [[Kategorija:Albumi iz 1993.]] eq8pndzprrmds4i724qexw8ywpvq12b 0 95191 7563812 7337776 2026-07-25T23:51:52Z Sk53121 310591 7563812 wikitext text/x-wiki {{Eurovizijska pjesma |ime_pjesme = Marija Magdalena |slika = |veličina = |godina = 1999. |država = Hrvatska |žanr = |izvođač = [[Doris Dragović]] |jezik = [[hrvatski]] |jezici = |skladatelj = [[Tonči Huljić]] |autor = [[Vjekoslava Huljić]] |trajanje = |PF_mjesto = |PF_bodovi = |F_mjesto = 4. |F_bodovi = 118 |prethodnik = [[Neka mi ne svane]] |godinaP = [[1998.]] |nasljednik = [[Kad zaspu anđeli]] |godinaN = [[2000.]] }} '''Marija Magdalena''' je naziv pjesme s kojom je [[Doris Dragović]] predstavljala [[Hrvatska|Hrvatsku]] na izboru za [[Pjesma Eurovizije|Pjesmu Eurovizije]] [[1999.]] godine u [[Izrael]]u. Pjesma autorskog para [[Tonči Huljić|Tončija]] i [[Vjekoslava Huljić|Vjekoslave Huljić]] uvjerljivo je trijumfirala na [[Dora|Dori]] i s velikim se očekivanjima krenulo put Izraela, pogotovo zato što su sve kladionice, koje su imale ponudu za Eurosong, izdvajale ovu pjesmu kao jednu od glavnih favorita za pobjedu. Uz efektan scenski nastup i odličnu vokalnu izvedbu, pjesma je osvojila 4. mjesto, dobivši dvanaesticu samo od [[Španjolska|Španjolaca]] i [[Slovenija|Slovenaca]]. Naknadno je Hrvatskoj oduzeto 33 % od ukupno osvojenih bodova jer su na matrici imali snimljen glas čitavog zbora, a to pravila [[EBU]]-a strogo zabranjuju. == Top ljestvice == ===Tjedne ljestvice=== {|class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |- ! scope="col"| Top ljestvica (1999.) ! scope="col"| Pozicija |- ! scope="row" | Hrvatska (HR TOP 20)<ref>{{Cite web|url=http://www.posluh.hr/ezine/top1/top73.htm|title=HR TOP 20 18.5.1999.|archive-url=https://web.archive.org/web/20030911131517/http://www.posluh.hr/ezine/top1/top73.htm|archive-date=11 September 2003}}</ref> | 1 |} ===Tjedne ljestvice=== {|class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |- ! scope="col"| Top ljestvica (1999.) ! scope="col"| Pozicija |- ! scope="row" | Hrvatska (HR TOP 20)<ref>{{Cite web |url=http://croatian-radio.info/1999/djela.htm|title=HR TOP 20 1999.|archive-date=21 July 2004|archive-url=https://web.archive.org/web/20040721111421/http://croatian-radio.info/1999/djela.htm}}</ref> | 7 |} ==Izvori== {{reflist}} [[Kategorija:Hrvatske eurovizijske pjesme]] [[Kategorija:Hrvatske skladbe]] [[Kategorija:Singlovi iz 1999.]] 0uk07coa4azj9rgc83dcze91t4ilpvb 0 103100 7563768 6346099 2026-07-25T21:37:05Z Divna Jaksic 974 /* Nositelji/ce Velereda */ 7563768 wikitext text/x-wiki {{Infookvir odlikovanje |ime = Velered kralja Dmitra Zvonimira s lentom i Danicom |slika = Velered kralja Dmitra Zvonimira.jpg |opis = ''na slici gore:'' znak Velereda s lentom; ''dolje'': Danica; ''lijevo:'' mala oznaka Velereda; ''desno:'' umanjenica Velereda |veličina = |država = [[Hrvatska]] ||dodjeljuje = |vrsta = civilno odlikovanje |zasluge = izniman doprinos neovisnosti i cjelovitosti RH, odnosima hrvatske države i vjerskih zajednica te za iznimne uspjehe u kulturnom i humanitarnom djelovanju |mogući nositelji = visoki hrvatski i strani vjerski dostojanstvenici te visoki dužnosnici |kampanja = |status = |opis odlikovanja = |stupnjevi = |geslo = |datum osnutka = |prvo odlikovanje = |zadnje odlikovanje = |ukupno odlikovanih = |istaknuti nositelji = |više = [[Velered kralja Petra Krešimira IV. s lentom i Danicom|Velered kralja Petra Krešimira IV.]] |niže = [[Velered predsjednika Republike Franje Tuđmana s lentom i Danicom]] |isto = |individualno = |povezano = |slika2 =[[File:Ribbon of a Grand Order of King Dmitar Zvonimir.png|150px]] |opis2 =Mala oznaka Velereda kralja Dmitra Zvonimira }} '''Velered kralja [[Dmitar Zvonimir|Dmitra Zvonimira]] s lentom i Danicom''' je [[Odlikovanja i priznanja Republike Hrvatske|odlikovanje Republike Hrvatske]] koje zauzima četvrto mjesto po važnosnome slijedu u redoslijedu hrvatskih odlikovanja. Velered je ustanovljen [[10. ožujka]] [[1995.]] godine. Velered se dodjeljuje visokim hrvatskim i stranim vjerskim dostojanstvenicima te visokim dužnosnicima za izniman doprinos neovisnosti i cjelovitosti [[Hrvatska|Republike Hrvatske]], odnosima hrvatske države i vjerskih zajednica te za iznimne uspjehe u kulturnom i humanitarnom djelovanju. == Izgled == Velered se sastoji od znaka Velereda s lentom, Danice, male oznake Velereda te umanjenice Velereda. Znak Velereda izrađen je od [[srebro|srebra]]. Ima oblik križa, čiji su krakovi ukrašeni tropletim ornamentom. Krakove križa povezuje luk na kojem je stilizirani val (tzv. »kuke«), koji potječe iz predromaničkog razdoblja ([[9. stoljeće|9.]] – [[11. stoljeće]]). Na gornjem luku je natpis: ''KRALJ DMITAR ZVONIMIR''. U sredini križa je medaljon od [[zlato|zlata]] s prikazom [[Bašćanska ploča|Bašćanske ploče]], na kojoj se spominje ime kralja Zvonimira. Iznad križa je manji medaljon od zlata s prikazom glave kralja Zvonimira u lijevom profilu. Manji medaljon je uokviren šesterokutnim vijugavim tropletim ornamentom. Danica Velereda je ispupčena osmerokraka zvijezda izrađena od srebra. Na licu Danice je osam istaknutih i osam kraćih srebrnih zraka te između njih 16 zraka od [[zlato|zlata]]. U sredini je medaljon od zlata u kojem je prikazana glava kralja Zvonimira u lijevom profilu. Izgled i tehnička izvedba Velereda, kao i izgled i opis isprave o dodjeli Velereda propisani su posebnim Pravilnikom Velereda. == Poticaj za dodjelu i uručivanje == [[Predsjednik Republike Hrvatske]] dodjeljuje odlikovanje Velereda na vlastiti poticaj ili na prijedlog Državnog povjereništva za odlikovanja i priznanja Republike Hrvatske, kojemu prijedloge dostavljaju predsjednik [[Hrvatski sabor|Hrvatskoga sabora]], [[predsjednik Vlade Republike Hrvatske]] ili nadležni ministar. Predsjednik Republike uručuje Velered osobno ili može kao svog izaslanika za uručenje Velereda imenovati predsjednika Hrvatskoga sabora, predsjednika Vlade Republike Hrvatske te iznimno osobu po odluci predsjednika Republike. == Način nošenja i isticanja == Način nošenja i isticanja uređeno je posebnim pravilnikom Velereda. Odlikovane osobe ističu Velered prilikom svečanih prigoda (npr. proslava nacionalnih blagdana, svečani prijemi i sl.). Lentu s Veleredom odlikovane osobe ističu ovješenu od desna ramena na lijevi bok zajedno s Danicom na lijevoj strani grudi. Ako je osoba odlikovana Veleredom kralja Dmitra Zvonimira s lentom i Danicom i nekim drugim Veleredom, ističe uz taj Velered na lenti s Danicom (ili Velikom Danicom) samo Danicu Velereda kralja Dmitra Zvonimira. Mala oznaka Velereda se ističe isključivo na službenoj odori (npr. vojna odora, policijska odora, i sl.), a umanjenica isključivo na civilnoj odjeći. Umanjenica Velereda ističe se prilikom svečanih prigoda, uz obraćanje pozornost na primjeren izgled, ponašanje i dostojanstvo kao i važnost prigode kada se odlikovanje ističe. Žene ističu umanjenicu Velereda na lijevoj strani grudi, dok je muškarci ističu u lijevom zapučku, odnosno na lijevom suvratku odijela, uz druge umanjenice složene u niz po važnosnome slijedu. Zajedno sa znakom Velereda i Danicom nije dopušteno isticati malu oznaku i umanjenicu istog Velereda. ==Nositelji/ce Velereda== Veleredom kralja Dmitra Zvonimira s lentom i Danicom, između ostalih, odlikovani su: <!-- Zadnje ažurirano : [https://narodne&#x2D;novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2021 12 139 2335.html prosinac, 2021. (N.N., br. 139/21.)] --> {{radovi24}} {|table class="wikitable sortable" | Godina | Osoba | Zasluga | Izvor |- | align="center" | 1995. | [[Ivan Aralica| '''Aralica''', Ivan]]<br> akademik | za izniman doprinos neovisnosti i cjelovitosti Republike Hrvatske, izgradnji i napretku hrvatske države, te za iznimne uspjehe u kulturnom i humanitarnom djelovanju | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_907.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Dalibor Brozović|'''Brozović''', Dalibor ]] <br> dr. | za izniman doprinos neovisnosti i cjelovitosti Republike Hrvatske, izgradnji i napretku hrvatske države, te za iznimne uspjehe u kulturnom i humanitarnom djelovanju | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_907.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Šime Đodan|'''Đodan''', Šime ]] <br> | za izniman doprinos neovisnosti i cjelovitosti Republike Hrvatske, izgradnji i napretku hrvatske države, te za iznimne uspjehe u kulturnom i humanitarnom djelovanju | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_907.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Jakov Eltz|'''Eltz''', Jakov ]] <br> | za izniman doprinos neovisnosti i cjelovitosti Republike Hrvatske, izgradnji i napretku hrvatske države, te za iznimne uspjehe u kulturnom i humanitarnom djelovanju | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_907.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Mate Granić|'''Granić''', Mate ]] <br> dr. | za izniman doprinos neovisnosti i cjelovitosti Republike Hrvatske, izgradnji i napretku hrvatske države, te za iznimne uspjehe u kulturnom i humanitarnom djelovanju | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_907.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Otto von Habsburg|'''Habsburg''', Otto von ]] <br> nadvojvoda | za izniman doprinos neovisnosti i cjelovitosti Republike Hrvatske, izgradnji i napretku hrvatske države, te za iznimne uspjehe u kulturnom i humanitarnom djelovanju | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_907.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Andrija Hebrang (sin)|'''Hebrang''', Andrija ]] <br> dr. | za izniman doprinos neovisnosti i cjelovitosti Republike Hrvatske, izgradnji i napretku hrvatske države, te za iznimne uspjehe u kulturnom i humanitarnom djelovanju | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_907.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Ivan Jarnjak|'''Jarnjak''', Ivan ]] <br> | za izniman doprinos neovisnosti i cjelovitosti Republike Hrvatske, izgradnji i napretku hrvatske države, te za iznimne uspjehe u kulturnom i humanitarnom djelovanju | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_907.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Pero Jurković|'''Jurković''', Pero ]] <br> dr. | za izniman doprinos neovisnosti i cjelovitosti Republike Hrvatske, izgradnji i napretku hrvatske države, te za iznimne uspjehe u kulturnom i humanitarnom djelovanju | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_907.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Vjekoslav Kaleb|'''Kaleb''', Vjekoslav ]] <br> | za izniman doprinos neovisnosti i cjelovitosti Republike Hrvatske, izgradnji i napretku hrvatske države, te za iznimne uspjehe u kulturnom i humanitarnom djelovanju | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_907.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Ivica Kostović|'''Kostović''', Ivica ]] <br> dr. | za izniman doprinos neovisnosti i cjelovitosti Republike Hrvatske, izgradnji i napretku hrvatske države, te za iznimne uspjehe u kulturnom i humanitarnom djelovanju | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_907.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Ranko Marinković|'''Marinković''', Ranko ]] <br> | za izniman doprinos neovisnosti i cjelovitosti Republike Hrvatske, izgradnji i napretku hrvatske države, te za iznimne uspjehe u kulturnom i humanitarnom djelovanju | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_907.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Ivan Milas|'''Milas''', Ivan ]] <br> | za izniman doprinos neovisnosti i cjelovitosti Republike Hrvatske, izgradnji i napretku hrvatske države, te za iznimne uspjehe u kulturnom i humanitarnom djelovanju | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_907.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Ivić Pašalić|'''Pašalić''', Ivić ]] <br> dr. | za izniman doprinos neovisnosti i cjelovitosti Republike Hrvatske, izgradnji i napretku hrvatske države, te za iznimne uspjehe u kulturnom i humanitarnom djelovanju | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_907.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Vlatko Pavletić|'''Pavletić''', Vlatko ]] <br> akademik | >za izniman doprinos neovisnosti i cjelovitosti Republike Hrvatske, izgradnji i napretku hrvatske države, te za iznimne uspjehe u kulturnom i humanitarnom djelovanju | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_907.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Jure Radić|'''Radić''', Jure ]] <br> dr. | za izniman doprinos neovisnosti i cjelovitosti Republike Hrvatske, izgradnji i napretku hrvatske države, te za iznimne uspjehe u kulturnom i humanitarnom djelovanju | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_907.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Stjepan Sulimanac|'''Sulimanac''', Stjepan ]] (posrmtno) <br> | za izniman doprinos neovisnosti i cjelovitosti Republike Hrvatske, izgradnji i napretku hrvatske države, te za iznimne uspjehe u kulturnom i humanitarnom djelovanju | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_907.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Petar Šegedin|'''Šegedin''', Petar ]] <br> | za izniman doprinos neovisnosti i cjelovitosti Republike Hrvatske, izgradnji i napretku hrvatske države, te za iznimne uspjehe u kulturnom i humanitarnom djelovanju | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_907.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Vladimir Šeks|'''Šeks''', Vladimir ]] <br> | za izniman doprinos neovisnosti i cjelovitosti Republike Hrvatske, izgradnji i napretku hrvatske države, te za iznimne uspjehe u kulturnom i humanitarnom djelovanju | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_907.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Lujo Tončić Sorin|'''Tončić Sorin''', Lujo ]] <br> dr. | za izniman doprinos neovisnosti i cjelovitosti Republike Hrvatske, izgradnji i napretku hrvatske države, te za iznimne uspjehe u kulturnom i humanitarnom djelovanju | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_907.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Janko Vranyczany-Dobrinović|'''Vranyczany-Dobrinović''', barun Janko]] <br> | za izniman doprinos neovisnosti i cjelovitosti Republike Hrvatske, izgradnji i napretku hrvatske države, te za iznimne uspjehe u kulturnom i humanitarnom djelovanju | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_907.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Antun Vrdoljak|'''Vrdoljak''', Antun ]] <br> | za izniman doprinos neovisnosti i cjelovitosti Republike Hrvatske, izgradnji i napretku hrvatske države, te za iznimne uspjehe u kulturnom i humanitarnom djelovanju | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_907.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1996. | [[Ron Brown|'''Brown''', Ronald H.]] (posmrtno) <br>ministar trgovine Sjedinjenih Američkih Država | za izniman doprinos razvitku gospodarskih odnosa između Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996 04 30 623.html N.N., br. 13/96.] |- | align="center" | 1996. | [[Edmund Stoiber|'''Stoiber''', Edmund ]] <br> dr.; njemački političar | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa između Republike Hrvatske i Slobodne države Bavarske, kada je kao ministar unutarnjih poslova Bavarske, te kao ministar-predsjednik bavarske Vlade podsticao političke, gospodarske i kulturne odnose s Hrvatskom, a posebno za aktivno učešće u priznanju Republike Hrvatske te njeno primanje u europske institucije | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996 09 79 1382.html N.N., br. 79/96.] |- | align="center" | 1996. | [[Alois Mock|'''Mock''', Alois ]] <br> dr.; austrijski političar | za osobite zasluge u razvitku prijateljskih odnosa između Republike Hrvatske i Republike Austrije, te za veliki doprinos međunarodnom priznanju samostalne i nezavisne Republike Hrvatske. Dr. Alois Mock je kao ministar vanjskih poslova i vicekancelar te zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta Republike Austrije svojim zauzimanjem i političkim djelovanjem dao veliki doprinos afirmaciji Republike Hrvatske i njenom približavanju europskim asocijacijama, te je, u skladu sa svojim osvjedočenim svjetonazorom prihvatio pokroviteljstvo mnogobrojnih humanitarnih akcija namijenjenih žrtvama agresije na Republiku Hrvatsku | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996 10 92 1602.html N.N., br. 92/96.] |- | align="center" | 1997. | [[Max Streibl|'''Streibl''', Max ]] <br> dr,; njemački političar | za osobite zasluge u razvitku prijateljskih odnosa između Republike Hrvatske i Slobodne države Bavarske, kao i međunarodnom priznanju Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997 05 55 831.html N.N., br. 55/97.] |- | align="center" | 1997. | [[Borislav Škegro|'''Škegro''', Borislav ]] <br> mr. | za izniman doprinos nezavisnosti i cjelovitosti Republike Hrvatske, te izgradnji i napretku hrvatske države | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997 06 58 864.html N.N., br. 58/97.] |- | align="center" | 1998. | [[Gojko Šušak|'''Šušak''', Gojko ]] <br> | za zasluge u ustroju Hrvatske oružane sile, za iznimni samoprijegor, umijeće i osobnu hrabrost u vođenju Domovinskog rata do pobjedonosnog završetka | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998 05 68 821.html N.N., br. 468/98.] |- | align="center" | 1998. | [[William J. Perry|'''Perry''', William J. ]] <br> američki političar | za izniman doprinos promicanju prijateljskih odnosa između Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država, te razvitku uspješne vojne suradnje dviju država, u vrijeme obnašanja dužnosti američkog ministra obrane | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998 09 116 1535.html N.N., br. 116/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Margaret Thatcher|'''Thatcher''', barunica Margaret]] <br> bivša predsjednica Vlade Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske | za izrazit osobni doprinos promicanju prijateljskih odnosa između Velike Britanije i Republike Hrvatske, te iskazanu potporu uspostavi slobodne i nezavisne, demokratske i suverene hrvatske države | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998 09 122 5610.html N.N., br. 122/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Josip Bozanić|'''Bozanić''', Josip ]] <br> nadbiskup | za izniman doprinos u pripremi i provedbi drugog državnog i pastoralnog posjeta Svetog Oca Ivana Pavla II. Republici Hrvatskoj, 2., 3., i 4. listopada 1998. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998 11 150 1853.html N.N., br. 150/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Ante Jurić|'''Jurić''', Ante ]] <br> nadbiskup | za izniman doprinos u pripremi i provedbi drugog državnog i pastoralnog posjeta Svetog Oca Ivana Pavla II. Republici Hrvatskoj, 2., 3., i 4. listopada 1998. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998 11 150 1853.html N.N., br. 150/98.] |- | align="center" | 2000. | [[Vlado Gotovac|'''Gotovac''', Vlado ]] (posmrtno)<br> | za izniman doprinos neovisnosti i cjelovitosti Republike Hrvatske, te za iznimne uspjehe u kulturnom i humanom djelovanju | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2000 12 127 2364.html N.N., br. 127/20.</a> |- | align="center" | 2000. | [[Miko Tripalo|'''Tripalo''', Ante Miko ]] <br> | za izniman doprinos neovisnosti i cjelovitosti Republike Hrvatske, te za iznimne uspjehe u kulturnom i humanom djelovanju | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2000 12 127 2364.html N.N., br. 127/20.] |} |- | align=center | 2000. | [[Xxx|'''XXX''', YYY]] | za | [https N.N., br. 46/98.] * [[Milan Moguš]]<ref>https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_07_75_1836.html</ref> * [[Ševko Omerbašić]]<ref>https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_12_146_3113.html</ref> * [[Arthur Schneier]]<ref>https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_12_153_3154.html</ref> * [[Patrick Joseph Hickey]]<ref>https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_10_113_2197.html</ref> * [[Borislav Škegro]]<ref>https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_864.html</ref> * [[Dai Bingguo]]<ref>https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2007_05_47_1597.html</ref> * [[Ivan Aralica]]<ref name="1995G">{{cite web |url=http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/1995/0907.htm |publisher=[[Narodne novine]] |title=Odluka kojom se odlikuju za izniman doprinos |date=1995-07-07 |accessdate=2009-12-16}}</ref> * [[Otto von Habsburg]]<ref name="#1">http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/1995/0907.htm</ref> * [[Vjekoslav Kaleb]]<ref name="#1"/> * [[Ranko Marinković]]<ref name="#1"/> * [[Vlatko Pavletić ]]<ref name="#1"/> * [[Petar Šegedin]]<ref name="#1"/> * [[Vladimir Šeks]]<ref name="#1"/> * [[Ivan Milas]]<ref name="#1"/> * [[Alois Mock]]<ref>http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/1996/1602.htm</ref> * [[Edmund Stoiber]]<ref>http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/1996/1382.htm</ref> * [[Roland H. Brown ]]<ref>http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/1996/0623.htm</ref> * [[Margaret Thatcher]]<ref>http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/1998/5610.htm</ref> * [[William J. Perry]]<ref>http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/1998/1535.htm</ref> * [[Gojko Šušak]]<ref>http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/1998/0821.htm</ref> * [[Franjo Komarica]]<ref>http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2007/2070.htm</ref> * [[Vladko Maček]]<ref>http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2004/3182.htm</ref> * [[Miroslav Krleža]]<ref>http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2000/2402.htm</ref> * [[Savka Dabčević-Kučar]]<ref name="#2">http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2000/2403.htm</ref> * [[Ivan Supek]]<ref name="#2"/> * [[Vlado Gotovac]]<ref name="#3">http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2000/2364.htm</ref> * [[Miko Tripalo]]<ref name="#3"/> * ''1995.'' - [[Dalibor Brozović]]<ref name="1995G"/> * ''1995.'' - [[Šime Đodan]]<ref name="1995G"/> * ''1995.'' - [[Jakob Eltz]]<ref name="1995G"/> * ''1995.'' - [[Mate Granić]]<ref name="1995G"/> * ''1995.'' - [[Ivić Pašalić]]<ref name="1995G"/> * ''1995.'' - [[Antun Vrdoljak]]<ref name="1995G"/> * ''1995.'' - [[Andrija Hebrang (sin)|Andrija Hebrang]]<ref name="1995G"/> * ''1995.'' - [[Ivan Jarnjak]]<ref name="1995G"/> * ''1995.'' - [[Pero Jurković]]<ref name="1995G"/> * ''1995.'' - [[Ivica Kostović]]<ref name="1995G"/> * ''1995.'' - [[Jure Radić]]<ref name="1995G"/> * ''1995.'' - [[Stjepan Sulimanac]]<ref name="1995G"/> * ''1995.'' - [[Lujo Tončić-Sorinj]]<ref name="1995G"/> * ''1995.'' - [[Vranyczany-Dobrinović|Janko Vranyczany-Dobrinović]]<ref name="1995G"/> ==Izvor== * Zakon o odlikovanjima i priznanjima Republike Hrvatske ("[[Narodne novine]]", br. [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/1995/0377.htm 20/95.], [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2006/1355.htm 57/06.] i [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2006/3192.htm 141/06.]). - članci 6. i 9. *Pravilnik Velereda kralja Dmitra Zvonimira s lentom i Danicom ("Narodne novine", br. [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2000/2124.htm 108/00.] od 3. studenoga 2000.). {{izvori|30em}} {{Odlikovanja RH}} [[Kategorija:Hrvatska odlikovanja]] [[Kategorija:Dmitar Zvonimir]] j40ofvlt8vu6yuejirxlf764fq5tzv9 7563771 7563768 2026-07-25T21:46:47Z Divna Jaksic 974 /* Nositelji/ce Velereda */ 7563771 wikitext text/x-wiki {{Infookvir odlikovanje |ime = Velered kralja Dmitra Zvonimira s lentom i Danicom |slika = Velered kralja Dmitra Zvonimira.jpg |opis = ''na slici gore:'' znak Velereda s lentom; ''dolje'': Danica; ''lijevo:'' mala oznaka Velereda; ''desno:'' umanjenica Velereda |veličina = |država = [[Hrvatska]] ||dodjeljuje = |vrsta = civilno odlikovanje |zasluge = izniman doprinos neovisnosti i cjelovitosti RH, odnosima hrvatske države i vjerskih zajednica te za iznimne uspjehe u kulturnom i humanitarnom djelovanju |mogući nositelji = visoki hrvatski i strani vjerski dostojanstvenici te visoki dužnosnici |kampanja = |status = |opis odlikovanja = |stupnjevi = |geslo = |datum osnutka = |prvo odlikovanje = |zadnje odlikovanje = |ukupno odlikovanih = |istaknuti nositelji = |više = [[Velered kralja Petra Krešimira IV. s lentom i Danicom|Velered kralja Petra Krešimira IV.]] |niže = [[Velered predsjednika Republike Franje Tuđmana s lentom i Danicom]] |isto = |individualno = |povezano = |slika2 =[[File:Ribbon of a Grand Order of King Dmitar Zvonimir.png|150px]] |opis2 =Mala oznaka Velereda kralja Dmitra Zvonimira }} '''Velered kralja [[Dmitar Zvonimir|Dmitra Zvonimira]] s lentom i Danicom''' je [[Odlikovanja i priznanja Republike Hrvatske|odlikovanje Republike Hrvatske]] koje zauzima četvrto mjesto po važnosnome slijedu u redoslijedu hrvatskih odlikovanja. Velered je ustanovljen [[10. ožujka]] [[1995.]] godine. Velered se dodjeljuje visokim hrvatskim i stranim vjerskim dostojanstvenicima te visokim dužnosnicima za izniman doprinos neovisnosti i cjelovitosti [[Hrvatska|Republike Hrvatske]], odnosima hrvatske države i vjerskih zajednica te za iznimne uspjehe u kulturnom i humanitarnom djelovanju. == Izgled == Velered se sastoji od znaka Velereda s lentom, Danice, male oznake Velereda te umanjenice Velereda. Znak Velereda izrađen je od [[srebro|srebra]]. Ima oblik križa, čiji su krakovi ukrašeni tropletim ornamentom. Krakove križa povezuje luk na kojem je stilizirani val (tzv. »kuke«), koji potječe iz predromaničkog razdoblja ([[9. stoljeće|9.]] – [[11. stoljeće]]). Na gornjem luku je natpis: ''KRALJ DMITAR ZVONIMIR''. U sredini križa je medaljon od [[zlato|zlata]] s prikazom [[Bašćanska ploča|Bašćanske ploče]], na kojoj se spominje ime kralja Zvonimira. Iznad križa je manji medaljon od zlata s prikazom glave kralja Zvonimira u lijevom profilu. Manji medaljon je uokviren šesterokutnim vijugavim tropletim ornamentom. Danica Velereda je ispupčena osmerokraka zvijezda izrađena od srebra. Na licu Danice je osam istaknutih i osam kraćih srebrnih zraka te između njih 16 zraka od [[zlato|zlata]]. U sredini je medaljon od zlata u kojem je prikazana glava kralja Zvonimira u lijevom profilu. Izgled i tehnička izvedba Velereda, kao i izgled i opis isprave o dodjeli Velereda propisani su posebnim Pravilnikom Velereda. == Poticaj za dodjelu i uručivanje == [[Predsjednik Republike Hrvatske]] dodjeljuje odlikovanje Velereda na vlastiti poticaj ili na prijedlog Državnog povjereništva za odlikovanja i priznanja Republike Hrvatske, kojemu prijedloge dostavljaju predsjednik [[Hrvatski sabor|Hrvatskoga sabora]], [[predsjednik Vlade Republike Hrvatske]] ili nadležni ministar. Predsjednik Republike uručuje Velered osobno ili može kao svog izaslanika za uručenje Velereda imenovati predsjednika Hrvatskoga sabora, predsjednika Vlade Republike Hrvatske te iznimno osobu po odluci predsjednika Republike. == Način nošenja i isticanja == Način nošenja i isticanja uređeno je posebnim pravilnikom Velereda. Odlikovane osobe ističu Velered prilikom svečanih prigoda (npr. proslava nacionalnih blagdana, svečani prijemi i sl.). Lentu s Veleredom odlikovane osobe ističu ovješenu od desna ramena na lijevi bok zajedno s Danicom na lijevoj strani grudi. Ako je osoba odlikovana Veleredom kralja Dmitra Zvonimira s lentom i Danicom i nekim drugim Veleredom, ističe uz taj Velered na lenti s Danicom (ili Velikom Danicom) samo Danicu Velereda kralja Dmitra Zvonimira. Mala oznaka Velereda se ističe isključivo na službenoj odori (npr. vojna odora, policijska odora, i sl.), a umanjenica isključivo na civilnoj odjeći. Umanjenica Velereda ističe se prilikom svečanih prigoda, uz obraćanje pozornost na primjeren izgled, ponašanje i dostojanstvo kao i važnost prigode kada se odlikovanje ističe. Žene ističu umanjenicu Velereda na lijevoj strani grudi, dok je muškarci ističu u lijevom zapučku, odnosno na lijevom suvratku odijela, uz druge umanjenice složene u niz po važnosnome slijedu. Zajedno sa znakom Velereda i Danicom nije dopušteno isticati malu oznaku i umanjenicu istog Velereda. ==Nositelji/ce Velereda== Veleredom kralja Dmitra Zvonimira s lentom i Danicom, između ostalih, odlikovani su: <!-- Zadnje ažurirano : [https://narodne&#x2D;novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2021 12 139 2335.html prosinac, 2021. (N.N., br. 139/21.)] --> {{radovi24}} {| class="wikitable sortable" ! width=5%|'''Godina''' ! width=25%|'''Osoba''' ! width=70%|'''Zasluga''' ! width=10%|'''Izvor''' |- | align="center" | 1995. | [[Ivan Aralica| '''Aralica''', Ivan]]<br> akademik | za izniman doprinos neovisnosti i cjelovitosti Republike Hrvatske, izgradnji i napretku hrvatske države, te za iznimne uspjehe u kulturnom i humanitarnom djelovanju | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_907.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Dalibor Brozović|'''Brozović''', Dalibor ]] <br> dr. | za izniman doprinos neovisnosti i cjelovitosti Republike Hrvatske, izgradnji i napretku hrvatske države, te za iznimne uspjehe u kulturnom i humanitarnom djelovanju | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_907.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Šime Đodan|'''Đodan''', Šime ]] <br> | za izniman doprinos neovisnosti i cjelovitosti Republike Hrvatske, izgradnji i napretku hrvatske države, te za iznimne uspjehe u kulturnom i humanitarnom djelovanju | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_907.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Jakov Eltz|'''Eltz''', Jakov ]] <br> | za izniman doprinos neovisnosti i cjelovitosti Republike Hrvatske, izgradnji i napretku hrvatske države, te za iznimne uspjehe u kulturnom i humanitarnom djelovanju | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_907.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Mate Granić|'''Granić''', Mate ]] <br> dr. | za izniman doprinos neovisnosti i cjelovitosti Republike Hrvatske, izgradnji i napretku hrvatske države, te za iznimne uspjehe u kulturnom i humanitarnom djelovanju | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_907.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Otto von Habsburg|'''Habsburg''', Otto von ]] <br> nadvojvoda | za izniman doprinos neovisnosti i cjelovitosti Republike Hrvatske, izgradnji i napretku hrvatske države, te za iznimne uspjehe u kulturnom i humanitarnom djelovanju | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_907.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Andrija Hebrang (sin)|'''Hebrang''', Andrija ]] <br> dr. | za izniman doprinos neovisnosti i cjelovitosti Republike Hrvatske, izgradnji i napretku hrvatske države, te za iznimne uspjehe u kulturnom i humanitarnom djelovanju | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_907.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Ivan Jarnjak|'''Jarnjak''', Ivan ]] <br> | za izniman doprinos neovisnosti i cjelovitosti Republike Hrvatske, izgradnji i napretku hrvatske države, te za iznimne uspjehe u kulturnom i humanitarnom djelovanju | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_907.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Pero Jurković|'''Jurković''', Pero ]] <br> dr. | za izniman doprinos neovisnosti i cjelovitosti Republike Hrvatske, izgradnji i napretku hrvatske države, te za iznimne uspjehe u kulturnom i humanitarnom djelovanju | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_907.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Vjekoslav Kaleb|'''Kaleb''', Vjekoslav ]] <br> | za izniman doprinos neovisnosti i cjelovitosti Republike Hrvatske, izgradnji i napretku hrvatske države, te za iznimne uspjehe u kulturnom i humanitarnom djelovanju | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_907.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Ivica Kostović|'''Kostović''', Ivica ]] <br> dr. | za izniman doprinos neovisnosti i cjelovitosti Republike Hrvatske, izgradnji i napretku hrvatske države, te za iznimne uspjehe u kulturnom i humanitarnom djelovanju | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_907.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Ranko Marinković|'''Marinković''', Ranko ]] <br> | za izniman doprinos neovisnosti i cjelovitosti Republike Hrvatske, izgradnji i napretku hrvatske države, te za iznimne uspjehe u kulturnom i humanitarnom djelovanju | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_907.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Ivan Milas|'''Milas''', Ivan ]] <br> | za izniman doprinos neovisnosti i cjelovitosti Republike Hrvatske, izgradnji i napretku hrvatske države, te za iznimne uspjehe u kulturnom i humanitarnom djelovanju | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_907.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Ivić Pašalić|'''Pašalić''', Ivić ]] <br> dr. | za izniman doprinos neovisnosti i cjelovitosti Republike Hrvatske, izgradnji i napretku hrvatske države, te za iznimne uspjehe u kulturnom i humanitarnom djelovanju | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_907.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Vlatko Pavletić|'''Pavletić''', Vlatko ]] <br> akademik | >za izniman doprinos neovisnosti i cjelovitosti Republike Hrvatske, izgradnji i napretku hrvatske države, te za iznimne uspjehe u kulturnom i humanitarnom djelovanju | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_907.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Jure Radić|'''Radić''', Jure ]] <br> dr. | za izniman doprinos neovisnosti i cjelovitosti Republike Hrvatske, izgradnji i napretku hrvatske države, te za iznimne uspjehe u kulturnom i humanitarnom djelovanju | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_907.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Stjepan Sulimanac|'''Sulimanac''', Stjepan ]] (posrmtno) <br> | za izniman doprinos neovisnosti i cjelovitosti Republike Hrvatske, izgradnji i napretku hrvatske države, te za iznimne uspjehe u kulturnom i humanitarnom djelovanju | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_907.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Petar Šegedin|'''Šegedin''', Petar ]] <br> | za izniman doprinos neovisnosti i cjelovitosti Republike Hrvatske, izgradnji i napretku hrvatske države, te za iznimne uspjehe u kulturnom i humanitarnom djelovanju | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_907.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Vladimir Šeks|'''Šeks''', Vladimir ]] <br> | za izniman doprinos neovisnosti i cjelovitosti Republike Hrvatske, izgradnji i napretku hrvatske države, te za iznimne uspjehe u kulturnom i humanitarnom djelovanju | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_907.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Lujo Tončić Sorin|'''Tončić Sorin''', Lujo ]] <br> dr. | za izniman doprinos neovisnosti i cjelovitosti Republike Hrvatske, izgradnji i napretku hrvatske države, te za iznimne uspjehe u kulturnom i humanitarnom djelovanju | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_907.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Janko Vranyczany-Dobrinović|'''Vranyczany-Dobrinović''', barun Janko]] <br> | za izniman doprinos neovisnosti i cjelovitosti Republike Hrvatske, izgradnji i napretku hrvatske države, te za iznimne uspjehe u kulturnom i humanitarnom djelovanju | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_907.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Antun Vrdoljak|'''Vrdoljak''', Antun ]] <br> | za izniman doprinos neovisnosti i cjelovitosti Republike Hrvatske, izgradnji i napretku hrvatske države, te za iznimne uspjehe u kulturnom i humanitarnom djelovanju | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_907.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1996. | [[Ron Brown|'''Brown''', Ronald H.]] (posmrtno) <br>ministar trgovine Sjedinjenih Američkih Država | za izniman doprinos razvitku gospodarskih odnosa između Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_04_30_623.html N.N., br. 13/96.] |- | align="center" | 1996. | [[Edmund Stoiber|'''Stoiber''', Edmund ]] <br> dr.; njemački političar | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa između Republike Hrvatske i Slobodne države Bavarske, kada je kao ministar unutarnjih poslova Bavarske, te kao ministar-predsjednik bavarske Vlade podsticao političke, gospodarske i kulturne odnose s Hrvatskom, a posebno za aktivno učešće u priznanju Republike Hrvatske te njeno primanje u europske institucije | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_09_79_1382.html N.N., br. 79/96.] |- | align="center" | 1996. | [[Alois Mock|'''Mock''', Alois ]] <br> dr.; austrijski političar | za osobite zasluge u razvitku prijateljskih odnosa između Republike Hrvatske i Republike Austrije, te za veliki doprinos međunarodnom priznanju samostalne i nezavisne Republike Hrvatske. Dr. Alois Mock je kao ministar vanjskih poslova i vicekancelar te zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta Republike Austrije svojim zauzimanjem i političkim djelovanjem dao veliki doprinos afirmaciji Republike Hrvatske i njenom približavanju europskim asocijacijama, te je, u skladu sa svojim osvjedočenim svjetonazorom prihvatio pokroviteljstvo mnogobrojnih humanitarnih akcija namijenjenih žrtvama agresije na Republiku Hrvatsku | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_10_92_1602.html N.N., br. 92/96.] |- | align="center" | 1997. | [[Max Streibl|'''Streibl''', Max ]] <br> dr,; njemački političar | za osobite zasluge u razvitku prijateljskih odnosa između Republike Hrvatske i Slobodne države Bavarske, kao i međunarodnom priznanju Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_05_55_831.html N.N., br. 55/97.] |- | align="center" | 1997. | [[Borislav Škegro|'''Škegro''', Borislav ]] <br> mr. | za izniman doprinos nezavisnosti i cjelovitosti Republike Hrvatske, te izgradnji i napretku hrvatske države | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_864.html N.N., br. 58/97.] |- | align="center" | 1998. | [[Gojko Šušak|'''Šušak''', Gojko ]] <br> | za zasluge u ustroju Hrvatske oružane sile, za iznimni samoprijegor, umijeće i osobnu hrabrost u vođenju Domovinskog rata do pobjedonosnog završetka | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_05_68_821.html N.N., br. 468/98.] |- | align="center" | 1998. | [[William J. Perry|'''Perry''', William J. ]] <br> američki političar | za izniman doprinos promicanju prijateljskih odnosa između Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država, te razvitku uspješne vojne suradnje dviju država, u vrijeme obnašanja dužnosti američkog ministra obrane | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_09_116_1535.html N.N., br. 116/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Margaret Thatcher|'''Thatcher''', barunica Margaret]] <br> bivša predsjednica Vlade Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske | za izrazit osobni doprinos promicanju prijateljskih odnosa između Velike Britanije i Republike Hrvatske, te iskazanu potporu uspostavi slobodne i nezavisne, demokratske i suverene hrvatske države | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_09_122_5610.html N.N., br. 122/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Josip Bozanić|'''Bozanić''', Josip ]] <br> nadbiskup | za izniman doprinos u pripremi i provedbi drugog državnog i pastoralnog posjeta Svetog Oca Ivana Pavla II. Republici Hrvatskoj, 2., 3., i 4. listopada 1998. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_11_150_1853.html N.N., br. 150/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Ante Jurić|'''Jurić''', Ante ]] <br> nadbiskup | za izniman doprinos u pripremi i provedbi drugog državnog i pastoralnog posjeta Svetog Oca Ivana Pavla II. Republici Hrvatskoj, 2., 3., i 4. listopada 1998. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_11_150_1853.html N.N., br. 150/98.] |- | align="center" | 2000. | [[Vlado Gotovac|'''Gotovac''', Vlado ]] (posmrtno)<br> | za izniman doprinos neovisnosti i cjelovitosti Republike Hrvatske, te za iznimne uspjehe u kulturnom i humanom djelovanju | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2000_12_127_2364.html N.N., br. 127/20.] |- | align="center" | 2000. | [[Miko Tripalo|'''Tripalo''', Ante Miko ]] <br> | za izniman doprinos neovisnosti i cjelovitosti Republike Hrvatske, te za iznimne uspjehe u kulturnom i humanom djelovanju | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2000_12_127_2364.html N.N., br. 127/20.] |} |- | align=center | 2000. | [[Xxx|'''XXX''', YYY]] | za | [https N.N., br. 46/98.] * [[Milan Moguš]]<ref>https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_07_75_1836.html</ref> * [[Ševko Omerbašić]]<ref>https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_12_146_3113.html</ref> * [[Arthur Schneier]]<ref>https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_12_153_3154.html</ref> * [[Patrick Joseph Hickey]]<ref>https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_10_113_2197.html</ref> * [[Borislav Škegro]]<ref>https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_864.html</ref> * [[Dai Bingguo]]<ref>https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2007_05_47_1597.html</ref> * [[Gojko Šušak]]<ref>http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/1998/0821.htm</ref> * [[Franjo Komarica]]<ref>http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2007/2070.htm</ref> * [[Vladko Maček]]<ref>http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2004/3182.htm</ref> * [[Miroslav Krleža]]<ref>http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2000/2402.htm</ref> * [[Savka Dabčević-Kučar]]<ref name="#2">http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2000/2403.htm</ref> * [[Ivan Supek]]<ref name="#2"/> ==Izvor== * Zakon o odlikovanjima i priznanjima Republike Hrvatske ("[[Narodne novine]]", br. [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/1995/0377.htm 20/95.], [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2006/1355.htm 57/06.] i [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2006/3192.htm 141/06.]). - članci 6. i 9. *Pravilnik Velereda kralja Dmitra Zvonimira s lentom i Danicom ("Narodne novine", br. [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2000/2124.htm 108/00.] od 3. studenoga 2000.). {{izvori|30em}} {{Odlikovanja RH}} [[Kategorija:Hrvatska odlikovanja]] [[Kategorija:Dmitar Zvonimir]] ricxawx19a756wcdt08l5xjodyr2jba 7563774 7563771 2026-07-25T21:58:19Z Divna Jaksic 974 /* Nositelji/ce Velereda */ 7563774 wikitext text/x-wiki {{Infookvir odlikovanje |ime = Velered kralja Dmitra Zvonimira s lentom i Danicom |slika = Velered kralja Dmitra Zvonimira.jpg |opis = ''na slici gore:'' znak Velereda s lentom; ''dolje'': Danica; ''lijevo:'' mala oznaka Velereda; ''desno:'' umanjenica Velereda |veličina = |država = [[Hrvatska]] ||dodjeljuje = |vrsta = civilno odlikovanje |zasluge = izniman doprinos neovisnosti i cjelovitosti RH, odnosima hrvatske države i vjerskih zajednica te za iznimne uspjehe u kulturnom i humanitarnom djelovanju |mogući nositelji = visoki hrvatski i strani vjerski dostojanstvenici te visoki dužnosnici |kampanja = |status = |opis odlikovanja = |stupnjevi = |geslo = |datum osnutka = |prvo odlikovanje = |zadnje odlikovanje = |ukupno odlikovanih = |istaknuti nositelji = |više = [[Velered kralja Petra Krešimira IV. s lentom i Danicom|Velered kralja Petra Krešimira IV.]] |niže = [[Velered predsjednika Republike Franje Tuđmana s lentom i Danicom]] |isto = |individualno = |povezano = |slika2 =[[File:Ribbon of a Grand Order of King Dmitar Zvonimir.png|150px]] |opis2 =Mala oznaka Velereda kralja Dmitra Zvonimira }} '''Velered kralja [[Dmitar Zvonimir|Dmitra Zvonimira]] s lentom i Danicom''' je [[Odlikovanja i priznanja Republike Hrvatske|odlikovanje Republike Hrvatske]] koje zauzima četvrto mjesto po važnosnome slijedu u redoslijedu hrvatskih odlikovanja. Velered je ustanovljen [[10. ožujka]] [[1995.]] godine. Velered se dodjeljuje visokim hrvatskim i stranim vjerskim dostojanstvenicima te visokim dužnosnicima za izniman doprinos neovisnosti i cjelovitosti [[Hrvatska|Republike Hrvatske]], odnosima hrvatske države i vjerskih zajednica te za iznimne uspjehe u kulturnom i humanitarnom djelovanju. == Izgled == Velered se sastoji od znaka Velereda s lentom, Danice, male oznake Velereda te umanjenice Velereda. Znak Velereda izrađen je od [[srebro|srebra]]. Ima oblik križa, čiji su krakovi ukrašeni tropletim ornamentom. Krakove križa povezuje luk na kojem je stilizirani val (tzv. »kuke«), koji potječe iz predromaničkog razdoblja ([[9. stoljeće|9.]] – [[11. stoljeće]]). Na gornjem luku je natpis: ''KRALJ DMITAR ZVONIMIR''. U sredini križa je medaljon od [[zlato|zlata]] s prikazom [[Bašćanska ploča|Bašćanske ploče]], na kojoj se spominje ime kralja Zvonimira. Iznad križa je manji medaljon od zlata s prikazom glave kralja Zvonimira u lijevom profilu. Manji medaljon je uokviren šesterokutnim vijugavim tropletim ornamentom. Danica Velereda je ispupčena osmerokraka zvijezda izrađena od srebra. Na licu Danice je osam istaknutih i osam kraćih srebrnih zraka te između njih 16 zraka od [[zlato|zlata]]. U sredini je medaljon od zlata u kojem je prikazana glava kralja Zvonimira u lijevom profilu. Izgled i tehnička izvedba Velereda, kao i izgled i opis isprave o dodjeli Velereda propisani su posebnim Pravilnikom Velereda. == Poticaj za dodjelu i uručivanje == [[Predsjednik Republike Hrvatske]] dodjeljuje odlikovanje Velereda na vlastiti poticaj ili na prijedlog Državnog povjereništva za odlikovanja i priznanja Republike Hrvatske, kojemu prijedloge dostavljaju predsjednik [[Hrvatski sabor|Hrvatskoga sabora]], [[predsjednik Vlade Republike Hrvatske]] ili nadležni ministar. Predsjednik Republike uručuje Velered osobno ili može kao svog izaslanika za uručenje Velereda imenovati predsjednika Hrvatskoga sabora, predsjednika Vlade Republike Hrvatske te iznimno osobu po odluci predsjednika Republike. == Način nošenja i isticanja == Način nošenja i isticanja uređeno je posebnim pravilnikom Velereda. Odlikovane osobe ističu Velered prilikom svečanih prigoda (npr. proslava nacionalnih blagdana, svečani prijemi i sl.). Lentu s Veleredom odlikovane osobe ističu ovješenu od desna ramena na lijevi bok zajedno s Danicom na lijevoj strani grudi. Ako je osoba odlikovana Veleredom kralja Dmitra Zvonimira s lentom i Danicom i nekim drugim Veleredom, ističe uz taj Velered na lenti s Danicom (ili Velikom Danicom) samo Danicu Velereda kralja Dmitra Zvonimira. Mala oznaka Velereda se ističe isključivo na službenoj odori (npr. vojna odora, policijska odora, i sl.), a umanjenica isključivo na civilnoj odjeći. Umanjenica Velereda ističe se prilikom svečanih prigoda, uz obraćanje pozornost na primjeren izgled, ponašanje i dostojanstvo kao i važnost prigode kada se odlikovanje ističe. Žene ističu umanjenicu Velereda na lijevoj strani grudi, dok je muškarci ističu u lijevom zapučku, odnosno na lijevom suvratku odijela, uz druge umanjenice složene u niz po važnosnome slijedu. Zajedno sa znakom Velereda i Danicom nije dopušteno isticati malu oznaku i umanjenicu istog Velereda. ==Nositelji/ce Velereda== Veleredom kralja Dmitra Zvonimira s lentom i Danicom, između ostalih, odlikovani su: <!-- Zadnje ažurirano : [https://narodne&#x2D;novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2021 12 139 2335.html prosinac, 2021. (N.N., br. 139/21.)] --> {{radovi24}} {| class="wikitable sortable" ! width=5%|'''Godina''' ! width=25%|'''Osoba''' ! width=55%|'''Zasluga''' ! width=15%|'''Izvor''' |- | align="center" | 1995. | [[Ivan Aralica| '''Aralica''', Ivan]]<br> akademik | za izniman doprinos neovisnosti i cjelovitosti Republike Hrvatske, izgradnji i napretku hrvatske države, te za iznimne uspjehe u kulturnom i humanitarnom djelovanju | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_907.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Dalibor Brozović|'''Brozović''', Dalibor ]] <br> dr. | za izniman doprinos neovisnosti i cjelovitosti Republike Hrvatske, izgradnji i napretku hrvatske države, te za iznimne uspjehe u kulturnom i humanitarnom djelovanju | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_907.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Šime Đodan|'''Đodan''', Šime ]] <br> | za izniman doprinos neovisnosti i cjelovitosti Republike Hrvatske, izgradnji i napretku hrvatske države, te za iznimne uspjehe u kulturnom i humanitarnom djelovanju | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_907.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Jakov Eltz|'''Eltz''', Jakov ]] <br> | za izniman doprinos neovisnosti i cjelovitosti Republike Hrvatske, izgradnji i napretku hrvatske države, te za iznimne uspjehe u kulturnom i humanitarnom djelovanju | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_907.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Mate Granić|'''Granić''', Mate ]] <br> dr. | za izniman doprinos neovisnosti i cjelovitosti Republike Hrvatske, izgradnji i napretku hrvatske države, te za iznimne uspjehe u kulturnom i humanitarnom djelovanju | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_907.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Otto von Habsburg|'''Habsburg''', Otto von ]] <br> nadvojvoda | za izniman doprinos neovisnosti i cjelovitosti Republike Hrvatske, izgradnji i napretku hrvatske države, te za iznimne uspjehe u kulturnom i humanitarnom djelovanju | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_907.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Andrija Hebrang (sin)|'''Hebrang''', Andrija ]] <br> dr. | za izniman doprinos neovisnosti i cjelovitosti Republike Hrvatske, izgradnji i napretku hrvatske države, te za iznimne uspjehe u kulturnom i humanitarnom djelovanju | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_907.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Ivan Jarnjak|'''Jarnjak''', Ivan ]] <br> | za izniman doprinos neovisnosti i cjelovitosti Republike Hrvatske, izgradnji i napretku hrvatske države, te za iznimne uspjehe u kulturnom i humanitarnom djelovanju | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_907.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Pero Jurković|'''Jurković''', Pero ]] <br> dr. | za izniman doprinos neovisnosti i cjelovitosti Republike Hrvatske, izgradnji i napretku hrvatske države, te za iznimne uspjehe u kulturnom i humanitarnom djelovanju | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_907.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Vjekoslav Kaleb|'''Kaleb''', Vjekoslav ]] <br> | za izniman doprinos neovisnosti i cjelovitosti Republike Hrvatske, izgradnji i napretku hrvatske države, te za iznimne uspjehe u kulturnom i humanitarnom djelovanju | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_907.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Ivica Kostović|'''Kostović''', Ivica ]] <br> dr. | za izniman doprinos neovisnosti i cjelovitosti Republike Hrvatske, izgradnji i napretku hrvatske države, te za iznimne uspjehe u kulturnom i humanitarnom djelovanju | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_907.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Ranko Marinković|'''Marinković''', Ranko ]] <br> | za izniman doprinos neovisnosti i cjelovitosti Republike Hrvatske, izgradnji i napretku hrvatske države, te za iznimne uspjehe u kulturnom i humanitarnom djelovanju | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_907.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Ivan Milas|'''Milas''', Ivan ]] <br> | za izniman doprinos neovisnosti i cjelovitosti Republike Hrvatske, izgradnji i napretku hrvatske države, te za iznimne uspjehe u kulturnom i humanitarnom djelovanju | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_907.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Ivić Pašalić|'''Pašalić''', Ivić ]] <br> dr. | za izniman doprinos neovisnosti i cjelovitosti Republike Hrvatske, izgradnji i napretku hrvatske države, te za iznimne uspjehe u kulturnom i humanitarnom djelovanju | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_907.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Vlatko Pavletić|'''Pavletić''', Vlatko ]] <br> akademik | >za izniman doprinos neovisnosti i cjelovitosti Republike Hrvatske, izgradnji i napretku hrvatske države, te za iznimne uspjehe u kulturnom i humanitarnom djelovanju | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_907.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Jure Radić|'''Radić''', Jure ]] <br> dr. | za izniman doprinos neovisnosti i cjelovitosti Republike Hrvatske, izgradnji i napretku hrvatske države, te za iznimne uspjehe u kulturnom i humanitarnom djelovanju | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_907.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Stjepan Sulimanac|'''Sulimanac''', Stjepan ]] (posrmtno) <br> | za izniman doprinos neovisnosti i cjelovitosti Republike Hrvatske, izgradnji i napretku hrvatske države, te za iznimne uspjehe u kulturnom i humanitarnom djelovanju | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_907.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Petar Šegedin|'''Šegedin''', Petar ]] <br> | za izniman doprinos neovisnosti i cjelovitosti Republike Hrvatske, izgradnji i napretku hrvatske države, te za iznimne uspjehe u kulturnom i humanitarnom djelovanju | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_907.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Vladimir Šeks|'''Šeks''', Vladimir ]] <br> | za izniman doprinos neovisnosti i cjelovitosti Republike Hrvatske, izgradnji i napretku hrvatske države, te za iznimne uspjehe u kulturnom i humanitarnom djelovanju | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_907.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Lujo Tončić Sorin|'''Tončić Sorin''', Lujo ]] <br> dr. | za izniman doprinos neovisnosti i cjelovitosti Republike Hrvatske, izgradnji i napretku hrvatske države, te za iznimne uspjehe u kulturnom i humanitarnom djelovanju | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_907.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Janko Vranyczany-Dobrinović|'''Vranyczany-Dobrinović''', barun Janko]] <br> | za izniman doprinos neovisnosti i cjelovitosti Republike Hrvatske, izgradnji i napretku hrvatske države, te za iznimne uspjehe u kulturnom i humanitarnom djelovanju | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_907.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1995. | [[Antun Vrdoljak|'''Vrdoljak''', Antun ]] <br> | za izniman doprinos neovisnosti i cjelovitosti Republike Hrvatske, izgradnji i napretku hrvatske države, te za iznimne uspjehe u kulturnom i humanitarnom djelovanju | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_907.html N.N., br. 46/95.] |- | align="center" | 1996. | [[Ron Brown|'''Brown''', Ronald H.]] (posmrtno) <br>ministar trgovine Sjedinjenih Američkih Država | za izniman doprinos razvitku gospodarskih odnosa između Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_04_30_623.html N.N., br. 13/96.] |- | align="center" | 1996. | [[Edmund Stoiber|'''Stoiber''', Edmund ]] <br> dr.; njemački političar | za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa između Republike Hrvatske i Slobodne države Bavarske, kada je kao ministar unutarnjih poslova Bavarske, te kao ministar-predsjednik bavarske Vlade podsticao političke, gospodarske i kulturne odnose s Hrvatskom, a posebno za aktivno učešće u priznanju Republike Hrvatske te njeno primanje u europske institucije | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_09_79_1382.html N.N., br. 79/96.] |- | align="center" | 1996. | [[Alois Mock|'''Mock''', Alois ]] <br> dr.; austrijski političar | za osobite zasluge u razvitku prijateljskih odnosa između Republike Hrvatske i Republike Austrije, te za veliki doprinos međunarodnom priznanju samostalne i nezavisne Republike Hrvatske. Dr. Alois Mock je kao ministar vanjskih poslova i vicekancelar te zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta Republike Austrije svojim zauzimanjem i političkim djelovanjem dao veliki doprinos afirmaciji Republike Hrvatske i njenom približavanju europskim asocijacijama, te je, u skladu sa svojim osvjedočenim svjetonazorom prihvatio pokroviteljstvo mnogobrojnih humanitarnih akcija namijenjenih žrtvama agresije na Republiku Hrvatsku | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_10_92_1602.html N.N., br. 92/96.] |- | align="center" | 1997. | [[Max Streibl|'''Streibl''', Max ]] <br> dr,; njemački političar | za osobite zasluge u razvitku prijateljskih odnosa između Republike Hrvatske i Slobodne države Bavarske, kao i međunarodnom priznanju Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_05_55_831.html N.N., br. 55/97.] |- | align="center" | 1997. | [[Borislav Škegro|'''Škegro''', Borislav ]] <br> mr. | za izniman doprinos nezavisnosti i cjelovitosti Republike Hrvatske, te izgradnji i napretku hrvatske države | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_864.html N.N., br. 58/97.] |- | align="center" | 1998. | [[Gojko Šušak|'''Šušak''', Gojko ]] <br> | za zasluge u ustroju Hrvatske oružane sile, za iznimni samoprijegor, umijeće i osobnu hrabrost u vođenju Domovinskog rata do pobjedonosnog završetka | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_05_68_821.html N.N., br. 468/98.] |- | align="center" | 1998. | [[William J. Perry|'''Perry''', William J. ]] <br> američki političar | za izniman doprinos promicanju prijateljskih odnosa između Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država, te razvitku uspješne vojne suradnje dviju država, u vrijeme obnašanja dužnosti američkog ministra obrane | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_09_116_1535.html N.N., br. 116/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Margaret Thatcher|'''Thatcher''', barunica Margaret]] <br> bivša predsjednica Vlade Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske | za izrazit osobni doprinos promicanju prijateljskih odnosa između Velike Britanije i Republike Hrvatske, te iskazanu potporu uspostavi slobodne i nezavisne, demokratske i suverene hrvatske države | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_09_122_5610.html N.N., br. 122/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Josip Bozanić|'''Bozanić''', Josip ]] <br> nadbiskup | za izniman doprinos u pripremi i provedbi drugog državnog i pastoralnog posjeta Svetog Oca Ivana Pavla II. Republici Hrvatskoj, 2., 3., i 4. listopada 1998. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_11_150_1853.html N.N., br. 150/98.] |- | align="center" | 1998. | [[Ante Jurić|'''Jurić''', Ante ]] <br> nadbiskup | za izniman doprinos u pripremi i provedbi drugog državnog i pastoralnog posjeta Svetog Oca Ivana Pavla II. Republici Hrvatskoj, 2., 3., i 4. listopada 1998. godine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_11_150_1853.html N.N., br. 150/98.] |- | align="center" | 2000. | [[Vlado Gotovac|'''Gotovac''', Vlado ]] (posmrtno)<br> | za izniman doprinos neovisnosti i cjelovitosti Republike Hrvatske, te za iznimne uspjehe u kulturnom i humanom djelovanju | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2000_12_127_2364.html N.N., br. 127/20.] |- | align="center" | 2000. | [[Miko Tripalo|'''Tripalo''', Ante Miko ]] <br> | za izniman doprinos neovisnosti i cjelovitosti Republike Hrvatske, te za iznimne uspjehe u kulturnom i humanom djelovanju | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2000_12_127_2364.html N.N., br. 127/20.] |- | align=center | 2000. | [[Miroslav Krleža|'''Krleža''', Miroslav ]] (posmrtno) | za izniman doprinos hrvatskom književnom, kulturnom i znanstvenom stvaralaštvu XX. stoljeća | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2000_12_131_2402.html N.N., br. 131/20.] |- | align=center | 2000. | [[Savka Dabčević-Kučar|'''Dabčević-Kučar''', Savka ]] <br> prof. dr. | za osobite zasluge u političkom, znanstvenom, kulturnom i humanitarnom području, dajući tako izniman doprinos svekolikim interesima Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2000_12_131_2403.html N.N., br. 131/20.] |- | align=center | 2000. | [[Ivan Supek|'''Supek''', Ivan ]] <br> akademik | za osobite zasluge u političkom, znanstvenom, kulturnom i humanitarnom području, dajući tako izniman doprinos svekolikim interesima Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2000_12_131_2403.html N.N., br. 131/20.] |- | align=center | 2002. | [[Josip Pavlišić|'''Pavlišić''', Josip ]] <br> msgr. | za | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_07_80_1293.html N.N., br. 80/02.] |} |- | align=center | 2002. | [[Xxx|'''XXX''', YYY]] <br> | za | [https N.N., br. 46/02.] * [[Milan Moguš]]<ref>https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_07_75_1836.html</ref> * [[Ševko Omerbašić]]<ref>https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_12_146_3113.html</ref> * [[Arthur Schneier]]<ref>https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_12_153_3154.html</ref> * [[Patrick Joseph Hickey]]<ref>https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_10_113_2197.html</ref> * [[Borislav Škegro]]<ref>https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_864.html</ref> * [[Dai Bingguo]]<ref>https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2007_05_47_1597.html</ref> * [[Gojko Šušak]]<ref>http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/1998/0821.htm</ref> * [[Franjo Komarica]]<ref>http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2007/2070.htm</ref> * [[Vladko Maček]]<ref>http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2004/3182.htm</ref> * [[Miroslav Krleža]]<ref>http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2000/2402.htm</ref> * [[Savka Dabčević-Kučar]]<ref name="#2">http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2000/2403.htm</ref> * [[Ivan Supek]]<ref name="#2"/> ==Izvor== * Zakon o odlikovanjima i priznanjima Republike Hrvatske ("[[Narodne novine]]", br. [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/1995/0377.htm 20/95.], [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2006/1355.htm 57/06.] i [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2006/3192.htm 141/06.]). - članci 6. i 9. *Pravilnik Velereda kralja Dmitra Zvonimira s lentom i Danicom ("Narodne novine", br. [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2000/2124.htm 108/00.] od 3. studenoga 2000.). {{izvori|30em}} {{Odlikovanja RH}} [[Kategorija:Hrvatska odlikovanja]] [[Kategorija:Dmitar Zvonimir]] 0jf14qh4yr97f8h7b8tygeb83bpo9e9 0 105294 7563622 7242588 2026-07-25T14:40:21Z Nikola Peric 1309 Dopunio biografiju 7563622 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Hiram Bingham | slika = hirambinghamIII.jpg | slika_širina = 200px | naslov = Hiram Bingham III. | datum_rođenja = [[19. siječnja]] [[1875.]] | mjesto_rođenja = {{SAD grad|Honolulu|Havaji}} | datum_smrti = [[6. lipnja]] [[1956.]] | mjesto_smrti = [[Washington, District of Columbia|Washington D.C.]] | prebivalište = | državljanstvo = | narodnost = | etnicitet = | polje = [[arheologija]] | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = | poznat_po = 6 ekspedicija po [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]<br> otkriće grada [[Machu Picchu]] | nagrade = | web_stranica = | fusnote = }} '''Hiram Bingham''' ([[Honolulu]], [[19. siječnja]] [[1875.]] – [[Washington, District of Columbia|Washington]], [[6. lipnja]] [[1956.]]), [[SAD|američki]] arheolog i političar. Između 1906. i 1924. godine organizirao je 6 ekspedicija po [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. Tako je u [[Peru]]u, [[24. srpnja]] [[1911.]] godine otkrio ruine svetog grada [[Inke|Inki]] - [[Machu Picchu]], smješteno na najvišem dijelu istočnih [[Ande|Andi]]. Hiram Bingham rođen je u uglednoj misionarskoj obitelji koja je generacijama živjela u Novoj Engleskoj. Očekivalo se da će postati svećenik. Međutim, Hiram je preferirao akademsku karijeru i, nakon što je diplomirao na Harvardu, postao je profesor latinoameričke povijesti na Sveučilištu Yale 1907. godine. Bingham je prvi put otišao u Južnu Ameriku 1906. godine i nije donio ništa konkretno. Nije bio arheolog, geolog, botaničar ili antropolog, a kao profesor povijesti nije imao ni praktične vještine ni teorijsko obrazovanje za terenska istraživanja. Međutim, uživao je putovati u egzotične zemlje uz sveučilišno financiranje i ubrzo se ponovno uputio na jug. Njegova ekspedicija 1911. imala je specifičan cilj, naime otkriti ruševine izgubljenih gradova majanske civilizacije u Meksiku. Kada nije uspio dobiti potrebne dozvole, u zadnji čas je promijenio plan i umjesto toga otišao u Peru. U ovu zemlju ga je, između ostalog, dovela želja da zasjeni slavu otkrivačice profesorice Annie S. Peck, koja je 1908. godine provela istraživanje neistraženih područja peruanskih Kordiljera, što je kulminiralo prvim usponom na njihov najviši vrh, Huascaran. Činjenica da je najpoznatija otkrivačica bila žena, i to sufražetkinja i feministkinja koja je u javnosti nosila hlače, smetala je Hiramu Binghamu. Kako bi maksimalno iskoristio svoju iznenadnu slavu, Bingham je odmah počeo planirati novu ekspediciju u Peru. Ovaj put, trebala je biti podržana od strane National Geographic Societyja i pokrivena ekskluzivnim ugovorom o provođenju iskapanja. Ovaj ugovor je izravno pregovarao s peruanskim predsjednikom Augustom Leguíom američki predsjednik Howard Taft. Međutim, prije nego što je ekspedicija mogla započeti 1912. godine, Leguíu je na mjestu predsjednika zamijenio novoizabrani Guillermo Billinghurst. Bio je znatno manje sklon suradnji sa Sjedinjenim Državama. Dok je radio u Machu Picchuu, Bingham je primio obavijest da mu je ugovor otkazan i da smije dovršiti samo iskapanja koja su već započela. Planirani trijumfalni povratak u Sjedinjene Države tako je postao gotovo bijeg. Umjesto artefakata Carstva Inka o kojima je sanjao, a za koje je Bingham želio izgraditi novu izložbu na Yaleu, sa sobom je ponio stotinjak kutija s kostima i ulomcima keramike. I oni su postali predmet spora između Perua i Sjedinjenih Država koji je trajao gotovo stoljeće. Unatoč neuspjehu ekspedicije, Bingham je postao međunarodna slavna osoba. National Geographic je posvetio cijelo posebno izdanje njemu i "njegovom" Machu Picchuu. Slavni istraživač se svim silama trudio organizirati još jednu ekspediciju u Peru. Međutim, njegova ekspedicija na Machu Picchu 1914. završila je sudskim nalogom o zabrani iskapanja. Posjetila ga je i skupina naoružanih ljudi koji su ga optužili za krijumčarenje zlatnog blaga iz Perua u Sjedinjene Države. Profesor je na kraju morao odustati od iskapanja, a rezultati njegove druge ekspedicije bili su daleko ispod očekivanja. Razočarani akademik počeo je napadati peruansku vladu, optužujući je za neopravdano ometanje znanstvenih istraživanja. U listopadu 1915. Yale Daily News nije oklijevao objaviti članak koji je glasio: „Vlasti u Cuzcu uspješno su se postavile na istu intelektualnu razinu kao šamani Konga, koji upozoravaju domoroce na pogubne čarolije bijelaca.“ Zauzvrat, peruanske vlasti nazvale su Binghama lopovom i agentom imperijalističke Monroeove doktrine. U Binghamovu obranu treba napomenuti da je i sam oduvijek osuđivao doktrinu i posvetio cijelu knjigu njezinoj kritici. Međutim, nije se riješio etikete pljačkaša grobnica, te je stoga dugi niz godina mrzio Peru. Tamo se nije vratio sve do 1948. kada mu je tadašnja peruanska administracija odala priznanje kao heroja-pronalazača. Cesta koja povezuje Machu Picchu s obližnjim gradom Aguas Calientes nazvana je Hiram Bingham Highway u njegovu čast. Slučaj je konačno riješen tek stotinu godina kasnije. Godine 2000. peruanska vlada započela je pravne radnje kojima je zahtijevala povrat Binghamovih iskapanja. Kampanja je postupno prerasla u masovne demonstracije, apele predsjedniku Obami i papi Benediktu XVI. Konačno je postignut dogovor da će Yale odustati od artefakata pod uvjetom da im se posveti muzej u Cuzcu. [https://www.museomachupicchu.com/collection Muzej] je konačno bio otvorena u bivšoj prijestolnici Carstva Inka 24. srpnja 2011., povodom 100. obljetnice Binghamove prve ekspedicije. Osim [[arheologija|arheologijom]] bavio se i [[politika|politkom]], pa je tako bio guverner i senator [[Connecticut|Savezne države Connecticut]]. {{mrva-biog-znan}} {{GLAVNIRASPORED:Bingham, Hiram}} [[Kategorija:Arheolozi]] [[Kategorija:Američki znanstvenici]] [[Kategorija:Američki političari između dva svjetska rata]] [[Kategorija:Američki političari nakon Drugog svjetskog rata]] [[Kategorija:Američki slobodni zidari]] h5fpdmlwoqs04dira343i1eu3np3ih0 7563624 7563622 2026-07-25T14:41:57Z Nikola Peric 1309 Dodao poveznicu 7563624 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Hiram Bingham | slika = hirambinghamIII.jpg | slika_širina = 200px | naslov = Hiram Bingham III. | datum_rođenja = [[19. siječnja]] [[1875.]] | mjesto_rođenja = {{SAD grad|Honolulu|Havaji}} | datum_smrti = [[6. lipnja]] [[1956.]] | mjesto_smrti = [[Washington, District of Columbia|Washington D.C.]] | prebivalište = | državljanstvo = | narodnost = | etnicitet = | polje = [[arheologija]] | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = | poznat_po = 6 ekspedicija po [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]<br> otkriće grada [[Machu Picchu]] | nagrade = | web_stranica = | fusnote = }} '''Hiram Bingham''' ([[Honolulu]], [[19. siječnja]] [[1875.]] – [[Washington, District of Columbia|Washington]], [[6. lipnja]] [[1956.]]), [[SAD|američki]] arheolog i političar. Između 1906. i 1924. godine organizirao je 6 ekspedicija po [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. Tako je u [[Peru]]u, [[24. srpnja]] [[1911.]] godine otkrio ruine svetog grada [[Inke|Inki]] - [[Machu Picchu]], smješteno na najvišem dijelu istočnih [[Ande|Andi]]. Hiram Bingham rođen je u uglednoj misionarskoj obitelji koja je generacijama živjela u Novoj Engleskoj. Očekivalo se da će postati svećenik. Međutim, Hiram je preferirao akademsku karijeru i, nakon što je diplomirao na Harvardu, postao je profesor latinoameričke povijesti na Sveučilištu Yale 1907. godine. Bingham je prvi put otišao u Južnu Ameriku 1906. godine i nije donio ništa konkretno. Nije bio arheolog, geolog, botaničar ili antropolog, a kao profesor povijesti nije imao ni praktične vještine ni teorijsko obrazovanje za terenska istraživanja. Međutim, uživao je putovati u egzotične zemlje uz sveučilišno financiranje i ubrzo se ponovno uputio na jug. Njegova ekspedicija 1911. imala je specifičan cilj, naime otkriti ruševine izgubljenih gradova majanske civilizacije u Meksiku. Kada nije uspio dobiti potrebne dozvole, u zadnji čas je promijenio plan i umjesto toga otišao u Peru. U ovu zemlju ga je, između ostalog, dovela želja da zasjeni slavu otkrivačice profesorice Annie S. Peck, koja je 1908. godine provela istraživanje neistraženih područja peruanskih Kordiljera, što je kulminiralo prvim usponom na njihov najviši vrh, Huascaran. Činjenica da je najpoznatija otkrivačica bila žena, i to sufražetkinja i feministkinja koja je u javnosti nosila hlače, smetala je Hiramu Binghamu. Kako bi maksimalno iskoristio svoju iznenadnu slavu nakon otkrića [[Machu Picchu]], Bingham je odmah počeo planirati novu ekspediciju u Peru. Ovaj put, trebala je biti podržana od strane National Geographic Societyja i pokrivena ekskluzivnim ugovorom o provođenju iskapanja. Ovaj ugovor je izravno pregovarao s peruanskim predsjednikom Augustom Leguíom američki predsjednik Howard Taft. Međutim, prije nego što je ekspedicija mogla započeti 1912. godine, Leguíu je na mjestu predsjednika zamijenio novoizabrani Guillermo Billinghurst. Bio je znatno manje sklon suradnji sa Sjedinjenim Državama. Dok je radio u Machu Picchuu, Bingham je primio obavijest da mu je ugovor otkazan i da smije dovršiti samo iskapanja koja su već započela. Planirani trijumfalni povratak u Sjedinjene Države tako je postao gotovo bijeg. Umjesto artefakata Carstva Inka o kojima je sanjao, a za koje je Bingham želio izgraditi novu izložbu na Yaleu, sa sobom je ponio stotinjak kutija s kostima i ulomcima keramike. I oni su postali predmet spora između Perua i Sjedinjenih Država koji je trajao gotovo stoljeće. Unatoč neuspjehu ekspedicije, Bingham je postao međunarodna slavna osoba. National Geographic je posvetio cijelo posebno izdanje njemu i "njegovom" Machu Picchuu. Slavni istraživač se svim silama trudio organizirati još jednu ekspediciju u Peru. Međutim, njegova ekspedicija na Machu Picchu 1914. završila je sudskim nalogom o zabrani iskapanja. Posjetila ga je i skupina naoružanih ljudi koji su ga optužili za krijumčarenje zlatnog blaga iz Perua u Sjedinjene Države. Profesor je na kraju morao odustati od iskapanja, a rezultati njegove druge ekspedicije bili su daleko ispod očekivanja. Razočarani akademik počeo je napadati peruansku vladu, optužujući je za neopravdano ometanje znanstvenih istraživanja. U listopadu 1915. Yale Daily News nije oklijevao objaviti članak koji je glasio: „Vlasti u Cuzcu uspješno su se postavile na istu intelektualnu razinu kao šamani Konga, koji upozoravaju domoroce na pogubne čarolije bijelaca.“ Zauzvrat, peruanske vlasti nazvale su Binghama lopovom i agentom imperijalističke Monroeove doktrine. U Binghamovu obranu treba napomenuti da je i sam oduvijek osuđivao doktrinu i posvetio cijelu knjigu njezinoj kritici. Međutim, nije se riješio etikete pljačkaša grobnica, te je stoga dugi niz godina mrzio Peru. Tamo se nije vratio sve do 1948. kada mu je tadašnja peruanska administracija odala priznanje kao heroja-pronalazača. Cesta koja povezuje Machu Picchu s obližnjim gradom Aguas Calientes nazvana je Hiram Bingham Highway u njegovu čast. Slučaj je konačno riješen tek stotinu godina kasnije. Godine 2000. peruanska vlada započela je pravne radnje kojima je zahtijevala povrat Binghamovih iskapanja. Kampanja je postupno prerasla u masovne demonstracije, apele predsjedniku Obami i papi Benediktu XVI. Konačno je postignut dogovor da će Yale odustati od artefakata pod uvjetom da im se posveti muzej u Cuzcu. [https://www.museomachupicchu.com/collection Muzej] je konačno bio otvorena u bivšoj prijestolnici Carstva Inka 24. srpnja 2011., povodom 100. obljetnice Binghamove prve ekspedicije. Osim [[arheologija|arheologijom]] bavio se i [[politika|politkom]], pa je tako bio guverner i senator [[Connecticut|Savezne države Connecticut]]. {{mrva-biog-znan}} {{GLAVNIRASPORED:Bingham, Hiram}} [[Kategorija:Arheolozi]] [[Kategorija:Američki znanstvenici]] [[Kategorija:Američki političari između dva svjetska rata]] [[Kategorija:Američki političari nakon Drugog svjetskog rata]] [[Kategorija:Američki slobodni zidari]] 5ei10k61zhfa78so5x0c90hkd3u4ymc 7563890 7563624 2026-07-26T09:28:27Z Runolist 263374 Restored revision 7242588 by [[Special:Contributions/DragonFederal|DragonFederal]] ([[User talk:DragonFederal|talk]]): Bez izvora (TwinkleGlobal) 7563890 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Hiram Bingham | slika = hirambinghamIII.jpg | slika_širina = 200px | naslov = Hiram Bingham III. | datum_rođenja = [[19. siječnja]] [[1875.]] | mjesto_rođenja = {{SAD grad|Honolulu|Havaji}} | datum_smrti = [[6. lipnja]] [[1956.]] | mjesto_smrti = [[Washington, District of Columbia|Washington D.C.]] | prebivalište = | državljanstvo = | narodnost = | etnicitet = | polje = [[arheologija]] | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = | poznat_po = 6 ekspedicija po [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]<br> otkriće grada [[Machu Picchu]] | nagrade = | web_stranica = | fusnote = }} '''Hiram Bingham''' ([[Honolulu]], [[19. siječnja]] [[1875.]] – [[Washington, District of Columbia|Washington]], [[6. lipnja]] [[1956.]]), [[SAD|američki]] arheolog i političar. Između 1906. i 1924. godine organizirao je 6 ekspedicija po [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. Tako je u [[Peru]]u, [[24. srpnja]] [[1911.]] godine otkrio ruine svetog grada [[Inke|Inki]] - [[Machu Picchu]], smješteno na najvišem dijelu istočnih [[Ande|Andi]]. Osim [[arheologija|arheologijom]] bavio se i [[politika|politkom]], pa je tako bio guverner i senator [[Connecticut|Savezne države Connecticut]]. {{mrva-biog-znan}} {{GLAVNIRASPORED:Bingham, Hiram}} [[Kategorija:Arheolozi]] [[Kategorija:Američki znanstvenici]] [[Kategorija:Američki političari između dva svjetska rata]] [[Kategorija:Američki političari nakon Drugog svjetskog rata]] [[Kategorija:Američki slobodni zidari]] r2ltb7u6x1dnjx4nei4q8shu0ul85iq 0 112007 7563605 6869314 2026-07-25T13:59:50Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7563605 wikitext text/x-wiki {{Filmski umjetnik |ime = Vincente Minnelli |slika = |veličina = |opis slike = |rodno ime = |pseudonim = |rođenje = [[28. veljače]] [[1903.]] |mjesto rođenja = {{Z|SAD}} Delaware, [[Ohio]], [[SAD]] |smrt = [[15. srpnja]] [[1986.]] |mjesto smrti = {{Z|SAD}} [[Los Angeles]], [[Kalifornija]], [[SAD]] |godine rada = |web = |supruga = [[Judy Garland]] (1945. – 1951.) <br>Georgette Magnani (1954. – 1957.)<br>Denise Minnelli (1962. – 1971.)<br>Lee Anderson (1980. – 1986.) |suprug = |važnije uloge = |važniji filmovi = |oscar = '''[[Oscar za najboljeg redatelja|Najbolji redatelj]]'''<br>[[1959.]] ''[[Gigi]]'' |emmy = |tony = |zlatni globus = '''[[Zlatni globus za najbolju režiju|Najbolji redatelj]]'''<br>[[1959.]] ''[[Gigi]]'' |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = }} '''Vincente Minnelli''' ([[28. veljače]] [[1903.]] – [[15. srpnja]] [[1986.]]), slavni filmski i kazališni redatelj. Kritičari ga često nazivaju ocem modernog mjuzikla. == Životopis == Rođen je kao Anthony Minnelli u Delawareu, [[Ohio]], kao najmlađe preživjelo dijete Mine LaLouette Le Beau i Vincenta Charlesa Minnellija. Njegov otac bio je dirigent u kazalištu ''Minnelli Brother's Tent Theater''. Minnellijeva majka, rođena u [[Chicago| Chicagu]], bila je francusko-kanadskog podrijetla, dok su mu bake i djedovi bili sa [[Sicilija| Sicilije]] i iz [[Škotska| Škotske]]. Kako je počeo u kazalištu, Minnelli je bio poznat kao autor koji je uvijek prenosio svoje kazališno iskustvo na svoje filmove. Prvi film koji je režirao, ''Cabin in the Sky'' ([[1943.]]), bio je vidljivo pod utjecajem kazališta. Ubrzo nakon toga je režirao ''Meet Me in St. Louis'' ([[1944.]]), na čijem se snimanju sprijateljio s [[Judy Garland]], iako je vjerojatnije da su se upoznali [[1938.]] kad je Minnelli dizajnirao scenografiju za ''Čarobnjaka iz Oza''. Zaručili su se te vjenčali sljedeće godine. Njihovo jedino dijete, [[Liza Minnelli]], postala je pjevačica i glumica, dobitnica [[Oscar]]a. Iako naširoko poznat po režiji mjuzikala, kao što su ''[[Amerikanac u Parizu (1951)|Amerikanac u Parizu]]'' ([[1951.]]), ''Brigadoon'' ([[1954.]]), ''Kismet'' ([[1955.]]) i ''[[Gigi]]'' ([[1958.]]), snimao je i komedije i melodrame kao što su ''[[Gospođa Bovary (1949)| Gospođa Bovary]]'' ([[1949.]]), ''[[Mladenkin otac]]'' ([[1950.]]), ''Designing Woman'' ([[1957.]]) i ''The Courtship of Eddie's Father'' ([[1963.]]). Njegov zadnji film bio je ''A Matter of Time'' ([[1976.]]). Nominiran je za [[Oscar]]a za režiju mjuzikla ''Amerikanac u Parizu'' (1951.), a kasnije ga je i osvojio za ''Gigi'' (1958.). Njegova reputacija u Americi je dosta nepostojana, neki mu se dive, dok mu neki prigovaraju, kao Andrew Sarris, da "''više vjeruje u ljepotu nego u umjetnost''". Međutim, Minnellijevi filmovi se danas smatraju kao jedni od najboljih u dvadesetom stoljeću i kao dio velike ere MGM-ovih mjuzikala. Umro je s 83 godine od Alzheimerove bolesti, a pokopan je u Glendaleu, [[Kalifornija]]. == Filmografija == *''Cabin in the Sky'' ([[1943.]]) *''I Dood It'' ([[1943.]]) *''Meet Me in St. Louis'' ([[1944.]]) *''The Clock'' ([[1945.]]) *''[[Yolanda i lopov]]'' ([[1945.]]) *''Ziegfeld Follies'' ([[1946.]]) *''Undercurrent'' ([[1946.]]) *''[[Gusar (1948)| Gusar]]'' ([[1948.]]) *''[[Gospođa Bovary (1949)|Gospođa Bovary]]'' ([[1949.]]) *''[[Mladenkin otac]]'' ([[1950.]]) *''Father's Little Dividend'' ([[1951.]]) *''[[Amerikanac u Parizu (1951)|Amerikanac u Parizu]]'' ([[1951.]]) *''The Bad and the Beautiful'' ([[1952.]]) *''The Band Wagon'' ([[1953.]]) *''The Long, Long Trailer'' ([[1954.]]) *''Brigadoon'' ([[1954.]]) *''[[Paučina (film)|Paučina]]'' ([[1955.]]) *''[[Kismet]]'' ([[1955.]]) *''[[Žudnja za životom]]'' ([[1956.]]) *''Tea and Sympathy'' ([[1956.]]) *''Designing Woman'' ([[1957.]]) *''[[Gigi]]'' ([[1958.]]) *''The Reluctant Debutante'' ([[1958.]]) *''[[Neki su dotrčali]]'' ([[1958.]]) *''Home from the Hill'' ([[1960.]]) *''[[Zvona zvone]]'' ([[1960.]]) *''[[Četiri jahača apokalipse (1961)|Četiri jahača apokalipse]]'' ([[1962.]]) *''Two Weeks in Another Town'' ([[1962.]]) *''The Courtship of Eddie's Father'' ([[1963.]]) *''Goodbye Charlie'' ([[1964.]]) *''The Sandpiper'' ([[1965.]]) *''On a Clear Day You Can See Forever'' ([[1970.]]) *''A Matter of Time'' ([[1976.]]) == Vanjske poveznice == *[http://www.sensesofcinema.com/2004/great-directors/minnelli/ Senses of Cinema: Great Directors Critical Database] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140821031551/http://sensesofcinema.com/2004/great-directors/minnelli/ |date=21. kolovoza 2014. }} * [http://www.findagrave.com/cgi-bin/fg.cgi?page=gr&GRid=2106 Vincente Minnelli's Gravesite] * {{imdb ime|id=0591486|ime=Vincente Minnelli}} {{Oscar za najboljeg redatelja}} {{GLAVNIRASPORED:Minnelli, Vincente}} [[Kategorija:Američki filmski redatelji]] [[Kategorija:Dobitnici Oscara za najboljeg redatelja]] [[Kategorija:Dobitnici Zlatnog globusa za najboljeg redatelja]] 2iikyidp5s2tgyo9rib58osc0dbm4k5 0 112314 7563772 6742189 2026-07-25T21:56:29Z Silverije 23459 7563772 wikitext text/x-wiki [[File:Lukačić, sv. Frane, Split.jpg|thumb|Grobnica hrvatskog skladatelja Ivana Lukačića.]] '''Ivan Lukačić''' ([[Šibenik]], [[1575.]]? - [[Split]], [[1648.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] je [[skladatelj]] rodom iz [[Šibenik]]a. Bio je svećenik, [[Franjevci|franjevac]]. Nakon školovanja u [[Italija|Italiji]] gdje je stekao naslov magistra glazbe, vratio se u domovinu, u Split. Naslijedio je mjesto zborovođe i orguljaša splitske stolne crkve od Cecchinija. Bio je gvardijan samostana ''Sv. Frane na Obali'' gdje je nakon 30 godina službe sahranjen uz grob [[Marko Marulić|Marka Marulića]]. Njegovi [[motet]]i donose novi monodijski stil u naše podneblje na samom početku 17. stoljeća, gotovo istodobno s njegovom pojavom u Italiji. Napisao je zbirku moteta ''Sacrae cantiones'' i izdao je u [[Venecija|Veneciji]] 1620. godine. Sadržavala je 27 moteta za jedan do pet solističkih glasova, basso continuo, a ponekad i zbor. == Lukačić danas == * Hrvatsko glazbeno društvo "Tomislav" podiglo mu je 1938. godine u samostanu Sv. Frane na Obali u Splitu spomen-ploču na kojoj stoji: ::''Ivanu Lukačiću'' ::''franjevcu konventualcu'' ::''sinu grada Šibenika'' ::''splitske stolne crkve zborovođi'' ::''hrvatskom skladatelju'' ::''koji'' ::''osluškujući velike glazbenike'' ::''svojega doba'' ::''i'' ::''glasove svojega naroda'' ::''novi smjer hrvatskoj crkvenoj glazbi'' ::''udari'' * Na manifestaciji ''Varaždinske barokne večeri'' dodjeljuje se nagrada '''Ivan Lukačić'''<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.varazdin.hr/kultura/barokne_veceri.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20070806115525/http://www.varazdin.hr/kultura/barokne_veceri.html |archive-date=6. kolovoza 2007. |access-date=13. kolovoza 2007.}}</ref> == Vanjske poveznice, izvori == * [http://www.katolici.org/sakralna.php?action=c_vidi&id=28 O Ivanu Lukačiću na www.katolici.org] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070811072041/http://www.katolici.org/sakralna.php?action=c_vidi&id=28 |date=11. kolovoza 2007. }} * [http://www.hrt.hr/arhiv/ndd/09rujan/0920%20Lukacic.html O Ivanu Lukačiću na www.hrt.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080612141620/http://www.hrt.hr/arhiv/ndd/09rujan/0920%20Lukacic.html |date=12. lipnja 2008. }} === Izvori === {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Lukačić, Ivan}} [[Kategorija:Hrvatski skladatelji iz 17. stoljeća]] 3khz1f0wdjpph0s3xcmyiluzgd1vik2 0 112503 7563753 7261315 2026-07-25T20:41:25Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7563753 wikitext text/x-wiki {{Okvir bivše zemlje svijeta |ime = ''L'État Français'' |hr_ime = Višijska Francuska |genitiv = Višijske Francuske |grb_i = Grb |izvorno_ime = ''L'État Français {{fra icon}}''| |kontinent = Europa |region = |država = Francuska |era = [[Drugi svjetski rat]] |status = država klijent |status_tekst = marionetska država [[Treći Reich|Trećeg Reicha]] |carstvo = Treći Reich| |događaj_start = Izbor Pétaina |period = [[1940.]] – [[1944.]] |godina_start = 1940. |datum_start = [[10. srpnja]] [[1940.]] |event_end = |godina_kraj = 1944. |datum_kraj = [[25. kolovoza]] [[1944.]]| |događaj1 = [[Bitka za Francusku|Invazija]] |datum_događaj1 = [[22. lipnja]] [[1940.]] |događaj2 = [[Oslobođenje Francuske 1944.|Oslobođenje]] |datum_događaj2 = [[25. kolovoza]] [[1944.]] |događaj_poslije = Pad Sigmaringena |datum_poslije = [[22. travnja]] [[1945.]]| |p1 = Francuska Treća Republika |flag_p1 = Flag of France (1794–1815, 1830–1974, 2020–present).svg |s1 = Privremena vlada Francuske Republike |flag_s1 = Flag of France (1794–1815, 1830–1974, 2020–present).svg| |flag = |flag_type = |zastava = Flag of France (1794–1815, 1830–1974, 2020–present).svg |zastava_i = Zastava Francuske |grb = Le cartouche de l&#039;État Français.svg |grb_veličina = 100px |mapa = LocationVichyFrance.png |mapa_veličina = 330px |mapa_opis = Neokupirana zona Višijske Francuske (do [[1942.]] godine) |glavni_grad = [[Vichy]] |glavni_grad_egzil = [[Sigmaringen]]<br><small>(1944. – 1945.)</small> |geslo = ''"Travail, famille, patrie"''<br/>''([[Hrvatski jezik|hrv.]] Rad, obitelj, domovina)'' |national_anthem = |jezik = [[francuski]] |vjera = [[katolicizam]] |valuta = [[franak]] |danas = |vođa1 = [[Philippe Pétain]] |titula_vođa = [[Predsjednik Francuske|Predsjednik]] |godina_vođa1 = [[1940.]] — [[1944.]] |titula_zamjenik = [[Premijer Francuske|Predsjednik Skupštine]] |godina_zamjenik1 = [[1940.]] — [[1942.]] |zamjenik1 = [[Philippe Pétain]] |godina_zamjenik2 = [[1942.]] — [[1944.]] |zamjenik2 = [[Pierre Laval]] |legislatura = [[Francuska nacionalna skupština|Nacionalna skupština]]||<!--- Area and population of a given year ---> |stat_year1 = |stat_area1 = |stat_pop1 = |stat_year2 = |stat_pop2 = |footnotes = }} '''Višijska Francuska''', '''višijski režim''' ili '''višijska vlada''', kao i inačice s oblikom ''višijevska'', najčešći su nazivi rabljeni za opisivanje francuske vlade koja je u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] kao marionetska država [[Treći Reich|Trećeg Reicha]] surađivala s Nacističkom Njemačkom i [[Sile Osovine|silama Osovine]] od srpnja 1940. do kolovoza 1944. godine. Višijska vlada naslijedila je [[Treća Francuska Republika|Treću Francusku Republiku]] i bila prethodnik [[de Gaulle]]ove privremene vlade. Službeno se zvala Francuska Država (État Français), kako bi se razlikovala od prijašnje Republike Francuske. Nazvana je po gradiću [[Vichy]]ju u središnjoj Francuskoj koji je tijekom Drugog svjetskog rata (od 1940. do 1944. god.) bio [[de facto]] glavni grad Višijske Francuske. Maršal [[Philippe Pétain]] proglasio je Višijsku Francusku nakon poraza protiv Nacističke Njemačke i svoje je proglašenje legitimirao glasovima u Nacionalnoj skupštini, te je Skupština prenijela sve moći na Pétaina, čime je on postao posljednji premijer (''président du conseil'') Treće Republike i predsjednik Skupštine, a taj se događaj zbio 10. lipnja 1940. Poslije je uzeo titulu šefa Francuske Države (Chef de l'État Français). Maršal Pétain bio je na čelu reakcionarnog programa zvanog Révolution nationale, čiji je cilj bio "regeneracija (oživljavanje) nacije". Pétainova vlada imala je sjedište u gradiću Vichy kod Pariza; sam Pariz bio je od 1940. godine pod njemačkom okupacijom. Višijski režim imao je legalni autoritet i nad sjevernim dijelom države, koji je okupirao Wehrmacht, i nad južnim „slobodnim“ dijelom države, ali višijska vlada je mogla u sjevernom dijelu upravljati samo ako njihove mjere nisu kolidirale s njemačkima. Južna je zona - oko 40 posto Francuske - pod višijskom vojnom kontrolom ostala do studenoga 1942. godine. Nakon što su se 8. studenoga 1942. Saveznici iskrcali na obale Sjeverne Afrike, Hitler je naredio da Wehrmacht okupira dijelove zemlje koje je do tada nadzirala, pa se tako cijela Francuska našla pod njemačkom okupacijom, osim manjeg dijela dijela na Alpama koji je držala Mussolinijeva Italija do rujna 1943. Međutim je vlada u Vichyu nastavila djelovati, upravljajući civilnom upravom i policijskim snagama u okupiranoj Francuskoj. Od početka 1970.-ih godina neki povjesničari osporavaju "[[Charles de Gaulle|degolistički]] prikaz povijesti", prema kojemu je Vichyevska Francuska bio puki marionetski režim, bez podrške u narodu i bez ikakve samostalnosti u odnosu na Njemačku: makar je cjelokupno vodstvo iz Vichya spremno koloboriralo s Njemačkom, imalo je ono svoju vlastitu političku agendu na koju Nijemci uopće nisu ostvarivali utjecaj.<ref>[https://www.degruyter.com/document/doi/10.7591/9780801460647-008/html "The French Republic", pogl "7. The Republic and Vichy"], Julian Jackson, Cornell University Press, 2011. Pristupljeno 16. siječnja 2022.</ref> Višijskoj Francuskoj je Japan oduzeo kolonije u Indokini ([[Laos]], [[Vijetnam]], [[Kambodža|Kambodžu]]) već u rujnu 1941. god. nakon kratkih pregovora u kojima je Japan - u lošoj vjeri - tobože tražio da se prekine promet između francuskih posjeda i Kine s kojom je Japan bio u ratu. Njemačka nije imala prigovora na tu akciju Japana, ali nije tražila od Višijske Francuske da prestane kontrolirati preostali dio francuskog kolonijalnog carstva. Jedna po jedna od tih kolonija će u narednim godinama padati u ruke snaga [[Slobodna Francuska|Slobodne Francuske]], koje su nastupale uz potporu - u Maroku, Alžiru i Tunisu za vrijeme [[Operacija Baklja|Operacije Baklja]] krajem 1942. god., rame uz rame - vojnih snaga zapadnih saveznika. Uz odlučnu pomoć talijanskih okupacijskih snaga koje su se nakon [[Kapitulacija Italije|kapitulacije Italije 8. rujna 1943. god.]] vojno sukobile s njemačkim garnizonom također raspoređenim na otoku, korzikanski ustanici predvođeni komunistima i male snage Slobodne Francuske koje su iz Alžira prebačene podmornicom su - nakon vojnih sukoba koji su potrajali tri i pol tjedna u rujnu i početkom listopada 1943. god. - oslobodilu [[Korzika|Korziku]], prvi europski teritorij Francuske na kojemu je uspostavljena vlast Slobodne Francuske (u tom uspostavljanju vlasti u Francuskoj, general [[Charles de Gaulle|Charles De Gaulle]] je poduzeo aktivnosti da što više ograniči mogućnosti komunista da uspostave vlastitu revolucionarnu vlast na Korzici i drugdje u Francuskoj).<ref>[https://francehistory.wordpress.com/2014/05/31/laboratory-of-liberation-lessons-for-france-from-the-liberation-of-corsica/ "‘Laboratory of Liberation’: Lessons for France from the Liberation of Corsica"], Karine Varley, 31. svibnja 2014. Pristupljeno 14. siječnja 2024.</ref> == Suradnja == Suradnja civilnog stanovništva i francuske vlasti s vlastima [[Treći Reich|Trećeg Reicha]] je još uvijek je tema visoke političke osjetljivosti. Još uvijek se povjesničari ne slažu potpuno o stupnju i opsegu suradnje. Nesporno je da višijevski režim prihvatio vrlo dalekosežni oblik suradnje, na koju je stanovništvo pristalo djelomično dobrovoljno ili zbog stvarnih ili obećanih [[naknada]] i [[iznuda]]. Nakon poraza Francuske, Pétain i njegov režim dobrovoljno su kolaborirali sa Silama Osovinama u zamjenu da Francusku Osovine ne podijele međusobno. Prema uvjetima mira, oko 40 posto francuskog teritorija (jug zemlje) ostao je pod kontrolom francuskih vojnih snaga, te je Francuska zadržala čitavu svoju mornaricu i kontrolu nad francuskim kolonijama. Oko milijun zarobljenih francuskih vojnika ostat će dugotrajno u njemačkom ratnom zarobljeništvu gdje će uglavnom biti korišteni kao prilično kvalitetna radna snaga za njemačku privredu: dio njih će prema kraju rata biti otpuštan iz zarobljeničkih logora kako bi nastavili raditi u Njemačkoj kao civili.<ref>[https://voxeu.org/article/exploiting-enemy-economic-contribution-prisoners-war-nazi-germany "Exploiting the enemy: The economic contribution of prisoner of war labour to Nazi Germany during WWII"], Johann Custodis, 18. rujna 2012. Pristupljeno 17. siječnja 2022.</ref><ref>[https://rememor.eu/wp-content/uploads/2015/06/p01_valentin_schneider_EN.pdf “German and French prisoners of war during and after World War II: a common experience for a common interpretation?”], Valentin Schneider, "Rememor", 2015. Pristupljeno 17. siječnja 2022</ref><ref>[https://journals.sagepub.com/doi/full/10.1177/0964663920946468 "A ‘Most Astonishing’ Circumstance: The Survival of Jewish POWs in German War Captivity During the Second World War"], Johanna Jacques, Social & Legal Studies, Durham UK, Vol. 30. br. 3., str. 362-383, 24. kolovoz 2020. Pristupljeno 17. siječnja 2022.</ref> Vojne snage Višijevske Francuske odbile su u svibnju 1941. godine predati Saveznicima svoju mornaričku flotu kod Mers-el-Kebira u Alžiru - uz 1.297 poginulih i više stotina francuskih mornara ranjenih u sukobu s britanskom flotom.<ref>[https://envelopmer.blogspot.com/2015/07/mers-el-kebir-3-juillet-1940.html "Mers El Kebir 3 juillet 1940"], "Musee National de la Marine", 2. srpnja 2015. Pristupljeno 16. siječnja 2022.</ref> Uz stotinjak poginulih francuskih mornara, francuske snage su u ozbiljnoj pomorskoj bitki spriječile pokušaju britanske flote da u rujnu 1940. god. zauzme stratešku luku [[Dakar]] u francuskoj koloniji [[Senegal]]u na zapadnoj obali Afrike.<ref>[https://ww2db.com/battle_spec.php?battle_id=96 "British Attacks on the French Fleet, 3 Jul 1940 - 25 Sep 1940]", C. Peter Chen, "World War II Database". Pristupljeno 17. siječnja 2022.</ref> Francuske vojne snage su se sa Saveznicima također izravno sukobile u Siriji i Libanonu: ondje su Vichyu odane vojne snage od oko 37.000 ljudi sastavljene uglavnom od francuskih vojnika podrijetlom iz Afrike pružile dobro organizirani i odlučni otpor britanskim i australskim snagama potpomognutim s oko 5.000 vojnika [[Slobodna Francuska|Sobodne Francuske]]. Na kraju su i Sirija i Libanon potpali pod kontrolu Saveznika, a otprilike jedna šestina ratnih zarobljenika koji su služili pod Vichyjem pridružili su se snagama generala de Gaullea, dok je ostatak - prema uvjetima predaje na koje je pristalo francusko zapovjedništvo - upućen brodovima u Francusku.<ref>[http://salon-litteraire.linternaute.com/fr/histoire/review/1798361-syrie-1941-la-guerre-occultee-vichistes-contre-gaullistes "Syrie, 1941, la guerre occultée : vichistes contre gaullistes] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220117185004/http://salon-litteraire.linternaute.com/fr/histoire/review/1798361-syrie-1941-la-guerre-occultee-vichistes-contre-gaullistes |date=17. siječnja 2022. }}", Didier Paineau, "Salon Litteraire", 23. kolovoza 2022. Pristupljeno 17. siječnja 2022.</ref><ref>[https://www.ibiblio.org/hyperwar/UN/UK/UK-Med-II/UK-Med-2-10.html "The Mediterranean and Middle East, II. The Germans Come tho the Aid of their Ally, CHAPTER X -THE CAMPAIGN IN SYRIA: (June - July 1941)"], James Butler, London 1956. Pristupljeno 17. siječnja 2022.</ref> Kada su se u svibnju 1942. godine britanske snage iskrcale na [[Madagaskar]], 8.000 ondje stacioniranih vojnika su ostali vjerni vlastima iz Vichya; u borbama za ovladavanje vrlo prostranim otokom koje su se otegnule čak pola godine, izginulo je po oko 100 francuskih i britanskih vojnika; tek oko 900 zarobljenih Francuza pristupilo je kasnije snagama Slobodne Francuske.<ref>[https://www.historyextra.com/period/second-world-war/d-day-dress-rehearsal-the-battle-for-madagascar/ "Certain Idea of France: the life of Charles de Gaulle"], History Extra, 8. prosinca 2021. Pristupljeno 17. siječnja 2022.</ref> == Dramatični studeni 1942. == Nakon određenog vremena, vojna suradnja s Nijemcima je oslabila. Nakon savezničkog iskrcavanja u Sjevernoj Africi 8. studenog 1942. godine snage Višijske Francuske su pružile tek slab otpor Savezničkim snagama u [[Operacija Baklja|Operaciji Baklja]]. Zapovjednik francuskih snaga [[François Darlan]] (jedan od najbližih Petainovih suradnika, raniji predsjednik vlade Višijske Francuske) već je 10. studenog 1942. god. zapovijedio svim francuskim vojnim snagama u Africi (nekoliko francuskih kolonija u središnjim i južnim dijelovima Afrike su snage Slobodne Francuske uz britansku potporu ranije stavile pod svoju kontrolu) - čak i onima izvan područja zahvaćenih Operacijom Baklja - da prijeđu na stranu saveznika. Darlana će Saveznici priznati kao vojnog i civilnog upravitelja u tim francuskim kolonijama, ali će on biti ubrzo ubijen u atentatu pristalica Slobodne Francuske - da bi samog atentatora [[Fernand Bonnier de La Chapelle|Fernanda Bonniera de La Chapellea]] francuski vojni sud, sastavljen od Darlanovih kolega, ubrzo dao pogubiti. Velik broj vojnih zapovjednika i vojnika - njih oko 150 tisuća - pridružio se snagama de Gaullove [[Slobodna Francuska|Slobodne Francuske]] (kojih je do tada bilo oko 3 puta manje; i jedne i druge snage su se pretežno sastojale od Arapa i drugih žitelja francuskih kolonija) - ali će na De Gaulleovo nezadovoljstvo Saveznici kao Darlanovog nasljednika u Africi priznati generala Henrija Girauda, kojega su izabrali nositelji višijske vlasti u Africi, a ne De Gaulle (general H. Giraud će odbiti zahtjev za odgodu pogubljenja Darlanovog atentatora Fernanda Bonniera de La Chapellea). Tek će pred kraj 1943. godine De Gaulle uspjeti oduzeti generalu Giraudu (Giraud nije sudjelovao u Petainovom režimu, ali nije bio ni pripadnik Slobodne Francuske, te je uživao podršku časnika koji su služili u višijskim vojnim snagama) zapovjedništvo nad francuskim snagama. Već 10. studenog 1942. godine - istog dana kada je u Africi François Darlan zapovijedio prelazak na stranu Saveznika - njemačke i talijanske snage pokreću [[Operacija Anton|Operaciju Anton]], u kojoj okupiraju i onih 40% francuskog teritorija kojega do tada nisu vojno kontrolirale. Makar francuska kopnena vojska nije bila pružila nikakav otpor, mornarička ratna luka u [[Toulon]]u nije Nijemcima dopustila pristup, te su nakon pregovaranja i odugovlačenja admirali Jean de Laborde i André Marquis 27. studenoga 1942. dali potopiti cjelokupnu svoju flotu kako je Nijemci ne bi mogli prebaciti pod kontrolu [[Sile Osovine|Sila Osovine]]; nekoliko francuskih podmornica će umjesto da poslušaju naredbu za potapanje uspjeti otploviti u Sjevernu Afriku i pridružiti se Saveznicima (admirali de Laborde i Marquis će nakon rata biti osuđeni za veleizdaju - jer nisu naredili svojoj floti da pokuša otploviti u Sjevernu Afriku i pridruži se snagama Slobodne Francuske - te će obojica provesti više godina u zatvoru). Francuske civilne vlasti (uključujući policiju i žandarmeriju) u samoj Francuskoj će i nakon studenog 1942. godine nastaviti obnašati svoje dužnosti, te uredno surađivati s njemačkom okupacijskom administracijom, koja je uspijevala poduprijeti njemački ratni napor ostvarivši od francuske korist najprije u visini oko trećine, a 1944. godine čak i preko polovine ukupnog francuskog bruto nacionalnog proizvoda.<ref>[https://www.nber.org/system/files/working_papers/w12137/w12137.pdf "How Occupied France Financed its own Exploitation in World War II"], Filippo Occhino, "American Economic Review" Vol. 97 No. 2 May 2007</ref> [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-H25217, Henry Philippe Petain und Adolf Hitler.jpg|mini|[[Philippe Pétain]] i [[Adolf Hitler]] 1940.]] == Protužidovska politika == [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-S69238, Frankreich, Internierungslager Pithiviers.jpg|mini|Francuska policija provjerava židove u logoru Pithiviers]] [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-720-0318-36, Frankreich, Milizionär bewacht Widerstandskämpfer.jpg|mini|Francuski stražar nadzire borce francuskog pokreta otpora]] Nekoliko dana nakon osnivanja režim je donio niz zakona usmjerenih protiv Židova koji su živjeli u toj zemlji. Pétain je uveo antisemitske zakone te je zadužio policijske snage i novoosnovanu višijsku miliciju (milice) da čak uhićuju Židove i ostale "nepogodne", te ih šalju u koncentracijske logore u Njemačkoj (u Francuskoj će ipak postradati manje Židova nego drugdje u okupiranoj Europi: oko jedne četvrtine). Višijske snage reda su pomagale njemačkoj policiji i u akcijama protiv Francuskog pokreta otpora. Višijski režim je uz antisemitske, proveo i druge zakone, koji su pojedincima branili osnovne slobode i onemogućavali normalan život strancima. Svi su ti zakoni bili vrlo slični nacističkim. == De Gaulleova Slobodna Francuska == General [[Charles de Gaulle|Charles De Gaulle]] je smatrao da je njegova [[Slobodna Francuska]] - ispočetka, tek stanoviti broj francuskih vojnika koji je 1940. godine odlučio ostati u Velikoj Britaniji, da bi kasnije uz britansku podršku preuzeo kontrolu nad raznim francuskim kolonijama - jedina prava i zakonita nasljednica Treće Republike. U početku, uživao je De Gaule potporu samo od Britanaca: čak i SAD nije bio posve spreman s njime bezrezervno surađivati. S vremenom, de Gaulle je tu bitku za legitimnost počeo dobivati, kako se otpor prema režimu i Nijemcima među Francuzima sve više povećavao. [[Francuski pokret otpora]] se razvijao i u samoj Francuskoj. Kada su saveznici pokrenuli [[Dan D|Operaciju Overlord]], iskrcavanje na plaže [[Normandija|Normandije]], de Gaulle je proglasio Privremenu Vladu Francuske Republike (Gouvernement Provisoire de la République Française, GPRF) u lipnju 1944. Nakon što je u kolovozu iste godine oslobođen Pariz, Privremena ga je vlada je 31. kolovoza proglasila svojim sjedištem. 23. listopada 1944. Saveznici su Privremenu vladu proglasili jedinom legitimnom francuskom vladom. 20. kolovoza 1944. višijski je vrh evakuiran u gradić [[Sigmaringen]] na jugu Njemačke, te je tamo uspostavljena vlada u egzilu. Maršal Philipe Petain je u Njemačku odveden od strane njemačkih vojnika, protiv svoje volje, te je potom odbio sudjelovati u vladi u egzilu; koju je stoga vodio [[Fernand de Brinon]] do početka travnja 1945. == Poslijeratno razdoblje == Većina članova višijskog režima uhićena je od strane snaga Privremene vlade, a mnogi od njih su osuđeni na smrt. I sam maršal Phillippe Petain je bio osuđen na streljanje, ali zbog njegove poodmakle životne dobi (imao je 89 godina) general de Gaulle mu je kaznu od smrtne promijenio u doživotnu. Umro je 23. srpnja 1951., u dobi od 95 godina na otoku Ile d'Yeu, gdje je služio kaznu i gdje je i pokopan. Nakon oslobođenja vršen je lov na pristaše Vichyjevog režima, nazvan kao ''Epuration'' (= "čišćenja"). Procjenjuje se da počinjeno najviše 9.000 ubojstava i izrečeno 6.763 [[smrtna kazna|smrtnih kazni]], od kojih je izvršeno 767. == Izvori == {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * Simon Kitson 's Vichy web-page [http://artsweb.bham.ac.uk/vichy/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140911225053/http://artsweb.bham.ac.uk/vichy/ |date=11. rujna 2014. }} * [http://www.ibiblio.org/pha/policy/1940/400710a.html ESTABLISHMENT OF THE VICHY GOVERNMENT, JULY 10, 1940] * [http://www.sunderland.ac.uk/~os0tmc/occupied/collab.htm State Collaboration] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070401163320/http://www.sunderland.ac.uk/~os0tmc/occupied/collab.htm |date=1. travnja 2007. }} Collaboration of Vichy France with Nazi Germany. * [http://www.hist-geo.com/Carte/France/1940-1942/Armistice-22-Juin-1940-11.png Map of the "free" and "occupied" zones] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050413220209/http://www.hist-geo.com/Carte/France/1940-1942/Armistice-22-Juin-1940-11.png |date=13. travnja 2005. }} * {{fr}} [http://www.hist-geo.com/Carte/France/1940-1942/Armistice-22-Juin-1940-Analyse.php National Geographic coverage of the armistice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927215628/http://www.hist-geo.com/Carte/France/1940-1942/Armistice-22-Juin-1940-Analyse.php |date=27. rujna 2007. }} * [http://www.terra.es/personal7/jqvaraderey/194145fc.gif Map]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070701005927/http://www.terra.es/personal7/jqvaraderey/194145fc.gif |date=1. srpnja 2007. }} {{Drugi svjetski rat}} {{Povijest Francuske}} [[Kategorija:Bivše države]] [[Kategorija:Njemačka u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Francuska u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Teritoriji pod okupacijom u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Italija u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Francusko-njemački odnosi]] 2qwy3s803vfws9nd4548gvczl5ixvgb 0 113803 7563685 7274650 2026-07-25T17:21:59Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7563685 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:God2-Sistine Chapel.png|mini|300px|[[Michelangelo]], ''[[Stvaranje Adama]]'', detalj freske [[Sikstinska kapela|Sikstinske kapele]] u [[Vatikan]]u, oko 1510.]] '''Visoka renesansa''' (ili '''razvijena renesansa''', tal. '''''cinquecento''''') je kasna faza [[Renesansa|renesanse]] koja se odvija do prve polovice 16. st. ==Vrijeme i nastanak== [[Datoteka:Tempietto di San Pietro in Montorio.jpg|mini|lijevo|250px|[[Donato Bramante]], ''[[Tempietto]]'' (mali hram) u [[Rim]]u iz 1502.]] Visoka renesansa je vrijeme kada se prestaju utvrđivati gradovi jer su nastali [[top]]ovi s eksplozivnim punjenjem i obrambeni zidovi postaju suvišni. Vojska izlazi iz gradova i okršaji se dešavaju na otvorenom prostoru. Jačaju monarsi koji postaju moćni, snažni, bogati i sposobni braniti teritorijalni integritet cijele države. Grade se kulturne i znanstvene institucije, knjižnice, galerije, muzeji. Razvija se znanost, posebice matematika, fizika i astronomija ([[Nikola Kopernik]], [[Galileo Galilei]], [[Giordano Bruno]] govore protiv geocentričnog sustava). Jačaju gradovi kao [[Rim]], a pogotovo [[Venecija]] koja je trgovinom, ratovima, ali i [[demokracija|demokratskim]] izborima među vlastelom, te zahvaljujući prevlasti na [[Sredozemlje|Sredozemlju]] postala najjačom silom u Europi. Dakako, [[1500.]] g., na vrhuncu moći Venecije, nitko nije slutio da je to i početak njenog kraja jer se trgovina već prebacivala na relaciju [[Europa]]-[[Amerika]] ([[Kristofor Kolumbo]] je otkrio Ameriku [[1492.]] g.). [[Datoteka:Da Vinci Vitruve Luc Viatour.jpg|mini|[[Leonardo da Vinci]], ''[[Vitruvijev čovjek]]'', tuš na papiru, 1485. – 1490., [[Galerija Akademije]], [[Venecija]].]] Društveno-socijalna decentralizacija vlasti započinje reformom rimokatoličke crkve poznatom pod imenom [[protestantizam]] ([[Martin Luther]] [[1517.]] g. – [[Wittenberg]], 95 teza). Njemačka aristokracija uvelike prihvaća protestantizam i stvara autonomne, apsolutističke kneževine i vojvodstva. Svećenici mijenjaju način života, imaju svoje župe, ne grade se skupocjene crkve, ukidaju se ceremonije i prestaje se trošiti na skupocjena umjetnička djela. [[Biblija]] se prevodi na [[Njemački jezik]] i postaje prva knjiga njemačke književnosti. Tijekom 16. st. "Visoka renesansa" je u Firenci nastavila producirati velike umjetnike; ali centrom talijanske umjetnosti postao je [[Rim]], gdje su ambiciozni pape [[Leon X.]] i [[Julije II.]] slavili grad slaveći sebe. U Rimu djeluje [[Donato Bramante]] ([[1444.]] – [[1514.]]) koji gradi '''[[Tempietto]]''' (mali hram) – objekt je mali (visina 9m), kružni sa šesnaest stupova, dva kata s kupolom, lanternom i apsolutno je simetričan. Po skladu i simetriji nazivaju ga "[[Partenon]]om" novoga vijeka. U vrijeme kada se izrazito štovao subjektivizam i individualizam svakoga umjetnika, toliko da je se stvarao '''kult genija''', umjetnici su željeli da se izražavaju posebno i da pri tome ostavljaju poseban dojam na promatrače djela. To je vrijeme kada je vladala ideja genijalnog umjetnika, pojedinca nadahnutog od Boga, koji je bio uspješan u različitim vrstama umjetnosti – '''univerzalni čovjek''' (tal. ''hommo universalis''). Visoku renesansu personificiraju tri najveća umjetnika svih vremena: Leonardo da Vinci, Michelangelo i Raphael Sanzio de Urbino. [[Datoteka:Leonardo da Vinci - Virgin and Child with St Anne C2RMF retouched.jpg|mini|[[Leonardo]], ''Majka Božja s Djetetom, sv. Anom i janjetom'', 1510., ulje na platnu, 168 × 112 cm, [[Louvre]], [[Pariz]].]] ==Popis umjetnika Cinquecenta== {| cellpadding="30" |- valign="top" | '''Italija:''' * [[Andrea Palladio]] * [[Andrea del Sarto]] * [[Donato Bramante]] * [[Gentile Bellini]] * [[Giorgione]] * [[Giovanni Bellini]] * [[Leonardo da Vinci|Leonardo]] * [[Michelangelo]] * [[Piero di Cosimo]] * [[Rafael]] * [[Tizian]] || '''Nizozemska:''' * [[Hieronymus Bosch]] * [[Pieter Brueghel stariji]] * [[Pieter Brueghel mlađi]] '''Njemačka:''' * [[Matthias Grünewald]] * [[Albrecht Dürer]] * [[Hans Memling]] * [[Hans Holbein mlađi]] || '''Hrvatska:''' * [[Julije Klović]] '''Francuska:''' * [[Domenico da Cortona]] * [[Claude Perrault]] '''Engleska:''' * [[Inigo Jones]] |} ==Tri genija== [[Datoteka:Dying slave Louvre MR 1590.jpg|mini|lijevo|150px|[[Michelangelo]], ''Umirući rob'', 1513. – 1515., mramor visine 2,28 m, [[Louvre]], Pariz.]][[Datoteka:Pope_Julius_II.jpg|mini|[[Rafael]], ''Papa [[Julije II.]]'', 1512., ulje na drvu, 63 × 40 cm, [[Nacionalna galerija|Nacionalna Galerija, London]].]] Renesansni ideal univerzalnog čovjeka utjelovio je Leonardo ([[1452.]] – [[1519.]]). U njemu su znanstvena radoznalost i moćna inteligencija bile skladno spojene s ljubavlju prema prirodi i jasnim osjećajem za njene tajne. Inženjer, znanstvenik, glazbenik, slikar i kipar - Leonardo je studirao sve, od kretanja vode do unutarnjeg sklopa ljudskog tijela, napravio je crteže letećih mašina, brana, zgrada, opsadnih oružja, sve nacrtano i opisano zrcalnim pismom u njegovim bilježnicama. Na slici ''Majka Božja s Djetetom, sv. Anom i janjetom'' možemo prepoznati sve karakteristike njegovog slikarstva: likovi su uvijek raspoređeni u nekom geometrijskom odnosu - piramidalna [[kompozicija (likovna)|kompozicija]], postupno modeliranje likova koji kao da izlaze iz neke magle (tal. ''sfumato''), valersko slikanje uz uporabu kontrasta svijetlo-tamnog (tal. ''[[kjaroskuro|chiaro-scuro]]''). Leonardo je naslikao i najpoznatiju sliku na svijetu – ''[[Mona Lisa]]''. To je čudesan portret žene koja se tajanstveno smiješi (arhajski osmjeh) ispred rastaljenog pejzaža kamenja i rijeka. Portret žene je jako idealiziran iako je nastao po stvarnom modelu i u toj ravnoteži leži tajanstvenost ove slike. Drugi važni [[arhitekt]] ''cinquecenta'', još slavniji kao [[kipar]] i [[slikar]], je [[Michelangelo]] ([[1475.]] – [[1564.]]). Njegov genij i njegovi veliki pothvati u svim umjetnostima učinili su ga idolom mnogih generacija umjetnika. Monumentalnost postiže zarana već svojom skulpturom ''[[David (Michelangelo)|David]]a'' koji je bio simbol slobodarske firentinske republike. Strahovita snaga i napetost zrače iz tijela ove skulpture. U svojim djelima je izražavao svoja filozofska i etička stajališta. To se najbolje vidi u njegovom ciklusu skulptura ''Robovi'', gdje je ljudsko tijelo shvaćeno kao ''tamnica duha''. Michelangelova umjetnost je dramatična, napeta i napadna. On je odgovoran za preuređenje [[Donato Bramante|Bramante]]ovog nacrta ''[[Bazilika sv. Petra|crkve Sv. Petra]]'' u Rimu i za izvedbu njene kupole koju je napravio tako da dominira građevinom. Ona predstavlja vrhunac Visoke renesanse, prijelazno razdoblje manirizma i izrazite elemente budućeg stila [[barok]]a. Papa [[Julije II.]] povjerava Michelangelu oslikavanje stropa [[Sikstinska kapela|Sikstinske kapele]] [[1508.]] – [[1512.]] Freske na stropu Sikstinske kapele u Vatikanu omogućile su mu da izrazi svoju viziju. To je panorama Biblijske povijesti od Nastanka svijeta nadalje. Trideset godina kasnije Michelangelo je naslikao ''[[Posljednji sud]]'' iznad oltara kapele – napadno i grozničavo djelo koje je posjedovalo kolorizam Manirizma i bilo je ispunjeno snažnim oblicima podcrtavajući kontekst prokletstva. [[Rafael]] ([[1483.]] – [[1520.]]) je majstor sklada, njegova je umjetnost lirska i dramska. Kao mladić otišao je u Firencu i na njega su veliki utjecaj izvršili Leonardo i Michelangelo. Rafael je najreprezentativniji slikar renesanse koji je u svoje slikarstvo uklopio sve dotadašnje spoznaje i iskustvo umjetnosti (npr. [[chiaro-scuro]], [[sfumato]] i proračunate [[kompozicija (likovna)|kompozicije]] od Leonarda, te karakternost i voluminoznost likova od Michelangela). Upravo zbog toga, njegova umjetnost će biti najviše kopirana kroz stoljeća koja slijede kao istinska renesansa. Dok je Michelangelo radio na stropu [[Sikstinska kapela|Sikstinske kapele]], Rafael je slikao freske u Vatikanskim polujavnim sobama, tzv. ''[[Rafaelove sobe|Stanze]]'' (oko [[1510.]]). ''[[Atenska škola]]'', ''[[Sveti razgovor]]'' i ''[[Poetika]]'' su slavna remekdjela koja predstavljaju vrhunske discipline koje su se štovale u renesansi: filozofiju, religiju i umjetnost. Predivno komponirani, jasni i mirni, oni zrače spokojnošću. Bio je i izvrstan [[portret]]ist. Razvio je svoj način slikanja Gospe - čistu i idealiziranu. Naslikana na njegov način koji sublimira iskustva renesanse postat će modelom generacija slikara koji slijede. ==Venecijanska renesansa== [[Datoteka:Karl V.-Carlos I. 1548 (Tiziano Vecellio?) 066.jpg|mini|200px|[[Tizian]], ''[[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karlo V.]]'', 1548., ulje na platnu, 205 × 122 cm, [[München]]. Kada je Karlo V. [[1527.]] poharao Rim smatra se krajem "zlatnog razdoblja" renesanse. No od tada se renesansa slobodno širi cijelom Europom.]] {{glavni|Venecijanska renesansa}} Za razliku od "intelektualnog" slikarstva Firence i Rima, u Veneciji je nastala umjetnost u kojoj je [[boja]] važnija od linija. Osvjetljenje je presudno i prepoznatljivo u ovom slikarstvu. To je umjetnost umjetnika kao što su: [[Giovanni Bellini]], [[Giorgione]], [[Tizian]] i dr. ==Renesansa na sjeveru== {{glavni|Sjevernoeuropska renesansa}} ''Sjevernoeuropska renesansa'' obuhvaća [[renesansa|renesansnu]] umjetnost zapadne Europe nastale sjeverno od [[Alpe|Alpa]] uglavnom tijekom 16. st. Ona se odlikuje nizom posebnosti koje ju razlikuju od izvorne, talijanske renesanse. ==Izvori== ==Poveznice== * [[Renesansa]] * [[Rana renesansa]] * [[Likovna umjetnost u Hrvatskoj#Renesansa|Hrvatska renesansa]] ==Vanjske poveznice== * [http://maps.google.com/maps?q=10+via+del+corso,+rome&ll=41.888796,12.466124&spn=0.003642,0.007339&t=k&hl=en| Satellite Photo] Satelitska slika Tempietta. *[http://mv.vatican.va/3_EN/pages/CSN/CSN_Main.html Vatikanski muzej Online: Sikstina -- Virtualni posjet freskama.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161122071533/http://mv.vatican.va/3_EN/pages/CSN/CSN_Main.html |date=22. studenoga 2016. }} *[http://www.christusrex.org/www1/sistine/0-Tour.html Plan i slike: Cappella Sistina.] *[http://www.luminarium.org/encyclopedia/julius2.htm Luminarium: Papa Julije II.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190718110046/http://www.luminarium.org/encyclopedia/julius2.htm |date=18. srpnja 2019. }} {{Zapadnaumjetnost}} [[Kategorija:Renesansa]] ld2grt41d85l045ovj6jm1lij6in1ve 4 116814 7563619 7517827 2026-07-25T14:38:57Z Argo Navis 852 /* S */ +1 7563619 wikitext text/x-wiki {{Prečac|[[WP:BR]]}} Ovo je popis predloženih budućih [[Wikipedija:Razdvojba|razdvojbi]]. Popis obuhvaća sve stranice čijem je naslovu dana dodatna oznaka (u zagradama, iza zareza...) zbog toga što postoji drugo, prevladavajuće, značenje istog pojma, a ne postoji stranica gdje bi postavili razdvojbu s poveznicom na tu stranicu. Primjer je pisanje članka na temu [[Luka (Dugi otok)]] (mjesto na Dugom otoku), dok jos ne postoji članak na temu [[luka]] (postrojenje za pristajanje brodova, kasnije napisan članak). Nije prikladno napisati članak o mjestu na Dugom otoku i nazvati ga jednostanvo [[Luka]] jer postoji velik broj poveznica prema [[luka]] koji je stvaren s namjerom da vodi na stranicu o mjestu gdje pristaju brodovi. U slučaju da članak [[Luka]] već postoji, problem se jednostavno rješava postavljanjem {{temp|dz}} na [[luka]], te stvaranjem razdvojbene stranice na [[luka (razdvojba)]]. U slučaju da članak [[Luka]] ne postoji, postoje 2 rješenja: # Na [[Luka]] staviti preusmjerenje na [[Luka (Dugi otok)]] te u isti red dodati {{temp|preusmjerenje u razdvojbu}} # Ne stvarati članak [[Luka]] nego u tablicu ispod dodati redak sa poveznicama na [[Luka]] i [[Luka (Dugi otok)]]. == Popis budućih razdvojbi == <br clear=all> === 0-9 === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[22.]] | [[22 (pjesma Taylor Swift)]] | <!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === A === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[Águila]] | [[Águila (otok)]] | |- | [[Ain]] | [[Ain (departman)]] | [[:en:Ain (disambiguation)]] |- | [[Ali Sabieh]] (grad) | [[Ali Sabieh (regija)]], [[Ali Sabieh (podprefektura)]] | |- | [[Alor]] | [[Alor (otok)]], [[Alor (otočje)]] | [[:en:Alor]] |- | [[Amazija]] | [[Amazija (kontinent)]] | |- | [[Anali]] | [[Anali (Tacit)]] | |- | [[Antun]] | [[Antun (zagrebački biskup)]] | |- | [[Agua Blanca]] | [[Agua Blanca, Jutiapa]] | [[:en:Agua Blanca]] |- | [[Ariane]] | [[Ariane (raketa)]] | [[:en:Ariane]] |- | [[Arta]] | [[Arta (regija)]], [[Arta (podprefektura)]] | [[:en:Arta]] |- | [[ArXiv]] | [[ArXiv (identifikator)]] | |- | [[Akosombo]] | [[Brana Akosombo]] | |- | [[Alme]] | [[Alme (rijeka)]] | |- | [[Ausa]] | [[Ausa (rijeka)]] | [[:en:Ausa]]<!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === B === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |-+ | [[Babi]] | [[Babi (Flores)]] | |- | [[Baia]] | [[Baia (razdvojba)]] | [[:en:Baia (disambiguation)]] |- | [[Bantam]] | [[Bantam (Kokosovi otoci)]] | |- | [[Baron]] | [[Baron (Haiti)]] | |- | [[Bartolomej]] | [[Bartolomej (zagrebački biskup)]] | |- | [[Bata]] | [[Bata (Ekvatorska Gvineja)]] | |- | [[Bălănești]] | [[Bălănești (gora)]] | |- | [[Becquerel]] | [[Becquerel (mjesečev krater)]] | |- | [[Benetice]] | [[Benetice (Světlá nad Sázavou)]] | |- | [[Benga]] | [[Benga jezik]] | |- | [[Bennett]] | [[Brana Bennett]] | |- | [[Berbice]] | [[Berbice (rijeka)]] | |- | [[Bernald]] | [[Bernald (zagrebački biskup)]] | |- | [[Bezimeni otok]] | [[Bezimeni otok (Galápagos)]] | |- | [[Bezrepci]] | [[Bezrepci (šestonošci)]] | |- | [[Biała]] | [[Biała (Visla)]] | |- | [[Bianca]] | [[218 Bianca]] | |- | [[Bič]] | [[Bič (biologija)]] | |- | [[Bijeg]] | [[Bijeg (razdvojba)]] | |- | [[Big Bend]] | [[Big Bend (Esvatini)]] | |- | [[Boa]] | [[Boa (rod)]], [[Boa (Sumoan)]], [[Boa (sastav)]] | |- | [[Boće]] | [[Boće (razdvojba)]] | |- | [[Branco]] | [[Branco (Jamari)]] | |- | [[Brnjica]] | [[Brnjica (razdvojba)]] | |- | [[Bridgman]] | [[Bridgman (krater)]] | |- | [[Briš]] | [[Briš (Zigan)]] | |- | [[Brokopondo]] | [[Brokopondo (razdvojba)]] | |- | [[Brskovo]] | [[Brskovo (tvrđava)]] | |- | [[Buck]] | [[Buck (Britanski Djevičanski otoci)]] | <!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === C,Č,Ć === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |-+ | [[Caazapá]] | [[Caazapá (okrug)]] | |- | [[Campo]] | [[Campo (rijeka)]] | |- | [[Candeias]] | [[Candeias (rijeka)]] | [[:en:Candeias]] |- | [[Cascade]] | [[Kaskadsko gorje]] | |- | [[Cassegrain]] | [[Cassegrain (krater)]] | [[:en:Cassegrain]] |- | [[Carjova]] | [[Carjova (rijeka)]] | |- | [[Catamarca]] | [[Catamarca (argentinska pokrajina)]] | [[:en:Catamarca]] |- | [[Caazapá]] | [[Caazapá (okrug)]] | [[:en:Caazapá]] |- | [[Centralna regija]] | [[Centralna regija (Burkina Faso)]] | |- | [[Centralni okrug]] | [[Centralni okrug (Paragvaj)]] | |- | [[Cerro Azul]] | [[Cerro Azul (Galápagos)]] | [[:en:Cerro Azul]] |- | [[Chiuta]] | [[Chiuta (jezero)]] | |- | [[Clarion]], [[Clarión]] | [[Clarión (otok)]] | |- | [[Clementine]] | [[Clementine (letjelica)]] | |- | [[Cordillera]] | [[Cordillera (okrug)]] | |- | [[Crater]] | [[Crater (jezero)]] | |- | [[Crna kava]] | [[Crna kava (drama)]] | |- | [[Crnogorsko pitanje]] | [[Crnogorsko pitanje (knjiga)]] | |- | [[Cross]] | [[Cross (nigerijska rijeka)]], [[Cross River]] | |- | [[Cuiabá]] | [[Cuiabá (rijeka)]] | |- | [[Cundinamarca]] | [[Cundinamarca (departman)]] | |- | [[Czar]] | [[Czar, Alberta]] | |- | [[Czerwin]] | [[Czerwin (općina)]] | |- | [[Ćukovi]] | [[Ćukovi (razdvojba)]] | <!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === D,Đ,DŽ === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |-+ | [[D'Alembert]] | [[D'Alembert (krater)]] | |- | [[Dabiq]] | [[Dabiq (časopis)]] | |- | [[Danijel]] | [[Danijel (zadarski graditelj)]] | |- | [[Danger]] | [[Danger (Chagos)]] | [[:en:Danger]] |- | [[Darién]] | [[Nacionalni park Darién]] | |- | [[Darling]] | [[Darling (jezik)]], [[Darling (rijeka)]] | |- | [[David Levi]] | [[David Levi (glazbenik)]] | [[:en:David Levi]] |- | [[Dawson]] | | [[:en:Dawson]] |- | [[Demokratska narodna stranka]] | [[Demokratska narodna stranka (Portoriko)]] | |- | [[Demokršćanska stranka]] | [[Demokršćanska stranka (Urugvaj)]] | |- | [[Depozicija]] | [[Depozicija (geologija)]] | |- | [[Dikhil]] | [[Dikhil (regija)]], [[Dikhil (podprefektura)]], [[Zračna luka Dikhil]] | |- | [[Dimka]] | [[Dimka (rijeka)]] | |- | [[Discovery]] | [[Space Shuttle Discovery]], [[Discovery (album Daft Punka)]] | [[:en:Discovery]] |- | [[Dodjela]] | [[Dodjela (računarstvo)]] | |- | [[Događaj]] | [[Događaj (1969)]] | |- | [[Dom]] | [[Dom (pleme)]] | |- | [[Dong]] | [[Dong (rijeka u Južnoj Koreji)]] | |- | [[Drevni]] | [[Drevni (Zvjezdana vrata)]] | |- | [[DSF]] | [[Demokratska stranka federalista]] | |- | [[Dundee]] | [[Dundee (otok)]] | |- | [[Dungonab]] | [[Zaljev Dungonab]] | |- | [[Dvinica]] | [[Dvinica (rijeka)]] | |- | [[Dvoboj]] | [[Dvoboj (likovni motiv)]] | |- | [[Dvorac Oršić]] | [[Dvorac Oršić u Gornjoj Stubici]], [[Dvorac Oršić u Gornjoj Bistri]], [[Dvorac Oršić-Slavetić]] | |- | [[Dvorište]] | [[Dvorište (razdvojba)]] | |- | [[Dom]] | [[Dom (pleme)]] | <!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === Đ,DŽ === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |-+ | [[Džuboks]] | [[Džuboks (časopis)]] | <!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === E === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |-+ | [[El Paso]] | [[El Paso (Cesar, Kolumbija)]] | [[:en:El Paso (disambiguation)]] |- | [[Elia]] | [[Elia (otok)]] | [[:en:Elia]] |- | [[En]] | [[En (jezik)]] | |- | [[Entre Rios]] | [[Entre Ríos (argentinska pokrajina)]], [[Entre Ríos (Tarija)]] | [[:en:Entre Rios]] |- | [[Epigej]] | [[Epigej (krater)]] | |- | [[Esmeralda]] | [[Esmeralda (jezična porodica)]], [[Esmeralda (telenovela)]] | [[:en:Esmeralda]] |- | [[Ex tempore]] | [[Ex tempore (razdvojba)]] | [[:en:Ex tempore (disambiguation)]] |- | [[Eyre]] | [[Eyre (jezero)]] | [[:en:Eyre]] |- | [[Evisceracija]] | [[Evisceracija (oftalmologija)]] | <!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === F === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |-+ | [[Factotum]] | [[Factotum (roman)]] | |- | [[Fazni kut]] | [[Fazni kut (astronomija)]] | |- | [[Fegej]] | [[Fegej (kralj Psofisa)]] | |- | [[Filago]] | [[Filago (biljni rod)]] | |- | [[Filon]] | [[Filon (plemstvo)]] | |- | [[Fish]] | [[Fish (rijeka u Namibiji)]] | |- | [[Fiumicello]] | [[Fiumicello (rijeka)]] | |- | [[Flint]] | [[Flint (otok)]] | |- | [[Formosa]] | [[Formosa (Argentina)]], [[Formosa (argentinska pokrajina)]] | |- | [[Fran]] | [[Fran (geologija)]] | |- | [[Fraser]] | [[Fraser (rijeka)]] | |- | [[Fresh Pond]] | [[Fresh Pond (Sveti Martin)]] | |- | [[Future]] | [[Future (reper)]] | <!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === G === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[Gaće]] | [[Gaće (hrid)]] | |- | [[Gaćice]] | [[Gaćice (razdvojba)]] | |- | [[Gander]] | [[Gander (Moselle)]] | |- | [[Georgia] | [[Georgia (tjesnac)]] | |- | [[Giresun]] | [[Giresun (otok)]] | |- | [[Gothard]] | [[Gothard (zagrebački biskup)]] | |- | [[Gradske zidine]] | [[Gradske zidine (razdvojba)]] | |- | [[Grand'Anse]] | [[Grand'Anse (departman)|Grand'Anse]] | |- | [[Grabovača]] | [[Pećinski park Grabovača]] | |- | [[Građanski savez]] | [[Građanski savez (Urugvaj)]] | |- | [[Grecia]] | [[Grecia (rimska provincija)]] | |- | [[Gušterica]] | [[Gušterica (zviježđe)]] | <!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === H === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[Hạ Long]] | [[Hạ Long (zaljev)]] | |- | [[Hara]] | [[Hara (zaljev)]] | |- | [[Helen Walker]] | [[Helen Walker (hokej na travi)]] | |- | [[Henry I.]] | [[Henry I., kralj Haitija]] | |- | [[Henry Glass]] | [[Henry Glass (admiral)]] | |- | [[Hillier]] | [[Jezero Hillier]] | |- | [[Horol]] | [[Horol (rijeka)]] | |- | [[Hrun]] | [[Hrun (rijeka)]] | <!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === I === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[Ičkerija]] | [[Ičkerija (razdvojba)]] | |- | [[Invazija Poljske]] | [[Invazija Poljske (1939.)]] | |- | [[Iglica]] | [[Iglica (riba)]] | |- | [[Impresija]] | [[Impresija (psihologija)]] | |- | [[Innuendo]] | [[Innuendo (razdvojba)]] | |- | [[Isabela]] | [[Isabela (Galápagos)]] | |- | [[Istjek]] | [[Istjek (hidrologija)]] | |- | [[Iver]] | [[Iver (anatomija)]] |- | [[Istočna regija]] | [[Istočna regija (Gana)]], [[Istočna regija (Burkina Faso)]] | |- | [[Itasy]] | [[Itasy (jezero)]], [[Itasy (regija)]] | |- | [[Isabel]] | [[Isabel (provincija)]] | |- | [[Isabela]] | [[Isabela (pokrajina)]] | <!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === J === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[Jazine]] | [[M/T Jazine]] | |- | [[Javno tijelo]] | [[Javno tijelo (razdvojba)]] |- | [[Janjanbureh]] | [[Janjanbureh (otok)]], [[Janjanbureh (Gambija)]], [[Janjanbureh, Gambija]] | |- | [[Jenny]] | [[Jenny (Surinam)]] | [[:en:Jenny]] |- | [[Joinville]] | [[Joinville (otok)]] | |- | [[Jugozapadna regija]] | [[Jugozapadna regija (Burkina Faso)]], [[Jugozapadna regija (Kamerun)]] | [[:en:Southwest (disambiguation)]] |- | [[Juminda]] | [[Juminda (poluotok)]] | <!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === K === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[Kabanica]] | [[Kabanica (razdvojba)]] | |- | [[Karaburun]] | [[Karaburun (razdvojba)]] | |- | [[Karlaman]] | [[Karlaman (Zigan)]] | |- | [[Katarina II.]] | [[Katarina II. Velika]] | |- | [[Katsura]] | [[Palača Katsura]] | |- | [[Kemijska peć]] | [[Kemijska peć (zviježđe)]] | |- | [[Kilija]] | [[Kilija (rijeka)]] | |- | [[Kilkenny]] | [[Kilkenny (pivo)]] | |- | [[King]] | [[Otok King (Aljaska)]] | |- | [[Kiunga]] | [[Kiunga (Papua Nova Gvineja)]] | |- | [[Klinčići]] | [[Klinčići (razdvojba)]] | |- | [[Kobilica]] | [[Kobilica (zviježđe)]], [[Kobilica (Zrmanja)]] | |- | [[Kočijaš]] | [[Kočijaš (zviježđe)]] | |- | [[Kolga]] | [[Kolga (zaljev)]] | |- | [[Kolijevka]] | [[Kolijevka (razdvojba)]] | |- | [[Kolut]] | [[Kolut (razdvojba)]] | |- | [[Kontrola]] | [[Kontrola (ekonomija)]] | |- | [[Konzervativna stranka]] | [[Konzervativna stranka (UK)]] | |- | [[Košare]] | [[Košare (razdvojba)]] | |- | [[Kovža]] | [[Kovža (Šeksna)]] | |- | [[Kozji otok]] | [[Kozji otok (Vanuatu)]] | |- | [[Kraguj]] | [[Kraguj (Pakrac)]] | |- | [[Kriptik]] | [[Kriptik (era)]] | |- | [[Kristalna špilja]] | [[Kristalna špilja (Bermudi)]] | |- | [[Krvavica]] | [[Krvavica (Baška Voda)]] | |- | [[Kurčatov]] | [[Kurčatov (krater)]] | |- | [[Kutnjak]] | [[Kutnjak (Legrad)]] | |- | [[Kvadratura]] | [[Kvadratura (astronomija)]] | |- | [[Kocaeli]] | [[Kocaeli (poluotok)]] | <!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === L === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[La Cumbre]] | [[La Cumbre (Galápagos)]] | [[:en:La Cumbre]] |- | [[Laburistička stranka]] | [[Laburistička stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)]] | |- | [[Lacrimosa]] | [[208 Lacrimosa]] | [[:en:Lacrimosa (disambiguation)]] |- | [[Leteća riba]] | [[Leteća riba (zviježđe)]] | |- | [[Ley]] | [[Ley (krater)]] | |- | [[Leža]] | [[Leža (rijeka)]] | |- | [[Libertad]] | [[Libertad (album)]] | |- | [[Life]] | [[Life (časopis)]] | |- | [[Limay]] | [[Limay (rijeka)]] | |- | [[Lisboa]] | [[Lisboa (Gvineja Bisau)]], [[Lisboa (Antarktika)]] | |- | [[Little Bay]] | [[Little Bay (jezero)]], [[Little Bay (Zemlja Sveti Martin)]] | [[:en:Little Bay (disambiguation)]] |- | [[Lovka]] | [[Lovka (razdvojba)]] | |- | [[Lucija]] | [[Lucija (Slovenija)]] |- | [[Lucky]] | [[Lucky (pjesma Britney Spears)]] | |- | [[Luda]] | [[Luda (Rusija)]] | <!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === Lj === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |-+ | [[Ljubičasta linija]] | [[Ljubičasta linija (1914.)]] | [[:en:Violet Line]]<!-- |- | [[]] | [[]] |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === M === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[Maddalena]] | [[Maddalena (otočje)]] | [[:en:Maddalena|Maddalena]] |- | [[Makar (razdvojba)]] | [[Makar]], [[Makar (otok)]] | |- | [[Maksutov]] | [[Maksutov (krater)]] | |- | [[Malpais]] | [[Malpais (Kostarika)]] | |- | [[Mănăstirea]] | [[Mănăstirea (Râul Târgului)]] | [[:en:Mănăstirea|Mănăstirea]] |- | [[Man in Black]] | [[Man in Black (album)]] | |- | [[Mantaro]] | [[Mantaro (rijeka)]] | |- | [[Marano]] | [[Marano (rijeka)]] | |- | [[Marica]] | [[Marica (rijeka)]] | |- | [[Mark I]] | [[Mark I (tenk)]] | [[:en:Mark I]] |- | [[Mark II]] | [[Mark II (tenk)]] | [[:en:Mark II]] |- | [[Mark III]] | [[Mark III (tenk)]] | [[:en:Mark III]] |- | [[Mark IV]] | [[Mark IV (tenk)]] | [[:en:Mark IV]] |- | [[Mark V]] | [[Mark V (tenk)]] | [[:en:Mark V]] |- | [[Mark VI]] | [[Mark VI (tenk)]] | [[:en:Mark VI]] |- | [[Mark VII]] | [[Mark VII (tenk)]] | [[:en:Mark VII]] |- | [[Mark VIII]] | [[Mark VIII (tenk)]] | [[:en:Mark VIII]] |- | [[Martha]] | [[205 Martha]] | [[:en:Martha (disambiguation)]] |- | [[Medvedica]] | [[Medvedica (Volga)]] | |- | [[Mendoza]] | [[Mendoza (Mendoza, Argentina)]], [[Mendoza (argentinska pokrajina)]] | |- | [[Moa]] | [[Moa (rijeka u zapadnoj Africi)]] | [[:en:Moa (disambiguation)|Moa (disambiguation)]] |- | [[Montezuma]] | [[Montezuma (Kostarika)]] | |- | [[Mornarički tuljani]] | [[Mornarički tuljani (1990.)]] | |- | [[Motivacija]] | [[Motivacija (ekonomija)]] | |- | [[Moresby]] | [[Moresby (Peros Banhos)]] | [[:en:Moresby Island|Moresby Island]] |- | [[Moxo]] | [[Moxo (kultura)]] | [[:en:Moxo|Moxo]] |- | [[Muharak]] | [[Muharak (otok)]] | |- | [[Mull]] | [[Mull (otok)]], [[Mull (geografski pojam)]] | [[:en:Mull|Mull]] |- | [[Murray Hill]] | [[Murray Hill (Božićni otok)]] | [[:en:Murray Hill|Murray Hill]] |- | [[Mustang]] | [[Kraljevstvo Mustang]] | [[:en:Mustang (disambiguation)|Mustang (disambiguation)]] |- | [[Mušica]], [[Mušice]] | [[Mušica (zviježđe)]], [[Mušice (oko)]] | <!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === N === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[Naturalizacija]] | [[Naturalizacija (biologija)]] | |- | [[Nena]] | [[Nena (superkontinent)]] | |- | [[Neovisna stranka]] | [[Neovisna stranka (Urugvaj)]] | |- | [[New Providence]] | [[New Providence (razdvojba)]] | |- | [[Newport]] | [[Newport, Rhode Island]] | |- | [[Niagara Falls]] | [[Niagara Falls (Ontario)]] | |- | [[Nicole]] | [[Nicole (čileanska pjevačica)]] | |- | [[Nisab]] | [[Nisab, Jemen]] |- | [[Novo groblje]] | [[Novo groblje (Beograd)]], [[Novo groblje u Beogradu]] | |- | [[Nord]], [[Nord (departman)]] | [[Nord (departman u Haitiju)]], [[Nord (departman u Francuskoj)]], [[Nord (Antarktika)]] | |- | [[Nord-Est]] | [[Nord-Est (departman)|Nord-Est]] | |- | [[Nord-Ouest]] | [[Nord-Ouest (departman)|Nord-Ouest]] | |- | [[Nova Granada]] | [[Republika Nova Granada]] | |- | [[Nowe Warpno]] | [[Zaljev Nowe Warpno]], [[Jezero Nowe Warpno]] | |- | [[Nuguš]] | [[Nuguš (rijeka)]] | |- | [[Nuri]] | [[Nuri (raketa)]] | |- | [[Northumberland]] | [[Tjesnac Northumberland]], [[Okrug Northumberland, Virginia]] (i [[:en:Northumberland County|drugi]]) | |- | [[Nyala]] | [[Nyala (Sudan)]] | [[:en:Nyala (disambiguation)]]<!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === Nj === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |-<!-- | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]]--> | |} <br clear=all> === O === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[Obock]] | [[Obock (regija)]], [[Obock (podprefektura)]] | |- | [[Ojašio]] | [[Podmornice klase Oyashio]] | |- | [[OK Mladost]] | [[OK Mladost Duga Resa]] | |- | [[Okcitanija]] | [[Okcitanija (upravna jedinica)]] | |- | [[Oku]] | [[Oku (jezero)]], [[Masiv Oku]] | |- | [[Oma]] | [[Oma (rijeka)]] | |- | [[Opsada Carigrada]] | [[Opsada Carigrada (626.)]] | |- | [[Opsada Ceute]] | [[Opsada Ceute (1694. – 1727.)]] | |- | [[Orb]] | [[Orb (optika)]] | |- | [[Organiziranje]] | [[Organiziranje (ekonomija)]] | |- | [[Orel]] | [[Orel (Sveti Nikole, Sjeverna Makedonija)]] | [[:en:Orel]] |- | [[Orote]] | [[Orote (poluotok)]] | |- | [[Oskol]] | [[Oskol (rijeka)]] | |- | [[Osun]] | [[Osun (rijeka)]] | |- | [[Ouest]] | [[Ouest (departman)]] | <!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === P === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[Pader]] | [[Pader (rijeka)]] | |- | [[Palestro]] | [[Palestro (razdvojba)]] | |- | [[Panj]] | [[Panj (razdvojba)]] | |- | [[Pärispea]] | [[Pärispea (poluotok)]] | |- | [[Parsnip]] | [[Parsnip (rijeka)]] | |- | [[Pašnjak]] | [[Pašnjak (rijeka)]] | |- | [[Patna]] | [[Patna (Istočni Ayrshire, Škotska)]] | |- | [[Patuljci]], [[Patuljak]] | [[Patuljci (Tolkien)]] | |- | [[Paukova mreža]] | [[Paukova mreža (drama)]] | [[:en:Spider Web (disambiguation)]] |- | [[Pawsey]] | [[Pawsey (krater)]] | |- | [[Peace]] | [[Peace (rijeka)]] | |- | [[Pedalj]] | [[Pedalj (Dvor)]] | |- | [[Pedja]] | [[Pedja (rijeka)]] | |- | [[Pehar]] | [[Pehar (zviježđe)]] | |- | [[Penthouse]] | [[Penthouse (južnokorejska TV serija)]] | |- | [[Pershing]] | [[Pershing (raketa)]] = [[MGM-31 Pershing]] | |- | [[Pežma]] | [[Pežma (rijeka)]] | |- | [[Peter Schneider]] | [[Peter Schneider (astrofizičar)]] | [[:en:Peter Schneider]] |- | [[Piddle]] | [[Piddle (rijeka)]] | |- | [[Piperi]] | [[Piperi (Lopare, BiH)]] | |- | [[Pire]] | [[Pire (razdvojba)]] | |- | [[Piti]] | [[Piti (Guam)]] | |- | [[Pljeva]] | [[župa Pljeva]] | |- | [[Planinski orao]] | [[Planinski orao (1926.)]] | |- | [[Pletenica]] | [[Pletenica (puževi)]] | |- | [[Pločnik]] | [[Pločnik (razdvojba)]] | |- | [[Postolje]] | [[Postolje (Srebrenica, BiH)]] | |- | [[Prada]] | [[Prada (razdvojba)]] | |- | [[Prinz Eugen]] | [[7. SS dragovoljačka gorska divizija „Prinz Eugen”]] | [[:en:Prince Eugen]] |- | [[Prolaz]] | [[Prolaz (razdvojba)]] | |- | [[Provalija]] | [[Provalija (razdvojba)]] | |- | [[Puh]] | [[Puh (otok)]] | <!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === Q === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[Quetzaltenango]] | [[Quetzaltenango (departman)]]<!-- | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]]--> | |} <br clear=all> === R === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[Radnička stranka]] | [[Radnička stranka (Urugvaj)]] | |- | [[Radničko naselje]] | [[Radničko naselje (Bjelovar)]] | |- | [[Rajska ptica]] | [[Rajska ptica (zviježđe)]] | |- | [[Rast]] | [[Rast (razdvojba)]] | |- | [[Rekonstrukcija]] | [[Rekonstrukcija (SAD)]] | |- | [[Replikatori]] | [[Replikatori (Zvjezdana vrata)]] | |- | [[Resin]] | [[Resin (smola)]] | |- | [[Robben]] | [[Robben (otok)]] | |- | [[Roman I.]] | [[Roman I. Moldavski]] | |- | [[Rukavac]] | [[Rukavac (razdvojba)]] | |- | [[Ruski rulet]] | [[Ruski rulet (Opća opasnost)]] | <!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === S === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[Saint John]] | [[Saint John (Američki Djevičanski otoci)]] | |- | [[Saint Lawrence]] | [[Morski put Saint Lawrence]] | |- | [[Saint Thomas]] | [[Saint Thomas (Američki Djevičanski otoci)]] | |- | [[Sama]] | [[Sama (Peru)]] | [[:en:Sama]] |- | [[San Cristóbal]] | [[San Cristóbal de La Laguna]], [[San Cristóbal (Galápagos)]] | |- | [[Sandy]], <s>[[Sandy Island]]</s> | [[Sandy Island (Angvila)]] | |- | [[Santa Catalina]] | [[Santa Catalina Island, Kalifornija]], [[Santa Catalina (Solomonski Otoci)]], [[Santa Catalina (otok u Kolumbiji)]], [[Santa Catalina (Bolívar, Kolumbija)]] | [[:en:Santa Catalina]] |- | [[Santa Elena]] | [[Santa Elena (pokrajina)]], [[Santa Elena (Santa Elena, Ekvador)]] | [[:en:Santa Elena]] |- | [[Santa Isabel]] | [[Santa Isabel (otok)]] | [[:en:Santa Isabel]] |- | [[Santa Teresa]] | [[Santa Teresa (Kostarika)]] | [[:en:Santa Teresa]] |- | [[Sámara]] | [[Sámara (Kostarika)]] | |- | [[San Felipe]] | [[San Felipe (Yaracuy, Venezuela)]] | |- | [[San Lorenzo]] | [[San Lorenzo (Rim)]], [[San Lorenzo Tenochtitlán]], [[Club Atlético San Lorenzo de Almagro]] | [[:en:San Lorenzo]] |- | [[Sarajevski krug]] | [[Sarajevski krug (album)]] | |- | [[Scarborough]] | [[Scarborough, Tobago]] | [[:en:Scarborough]] |- | [[Scrub]] | [[Scrub (Angvila)]] | [[:en:Scrub]], [[:en:Scrub Island]] |- | [[Sierra Madre]] | | [[:en:Sierra Madre]] |- | [[Sierra Negra]] | [[Sierra Negra (Galápagos)]] | [[:en:Sierra Negra]] |- | [[Sigismund]] | [[Sigismund (zagrebački biskup)]] | |- | [[Silistrija]] | [[Silistrija (pokrajina)]] | |- | [[Sizma]] | [[Sizma (rijeka)]] | |- | [[Sjeverna pokrajina]] | [[Sjeverna pokrajina (Zambija)]] | |- | [[Slikarski stalak]] | [[Slikarski stalak (zviježđe)]] | |- | [[Slonov otok]] | [[Slonov otok (Vanuatu)]] | |- | [[Snake]] | [[Snake (rijeka)]] | |- | [[Socijaldemokratska stranka]] | [[Socijaldemokratska stranka (Rumunjska)]] i mnoge druge | [[:en:Social Democratic Party]] |- | [[Socijalistička stranka]] | [[Socijalistička stranka Urugvaja]] | |- | [[Sokoto]] | [[Sokoto (rijeka)]] | |- | [[Sola]] | [[Sola, Vanuatu]] | [[:en:Sola]] |- | [[Somosierra]] | [[Somosierra (planinski prijevoj)]] | |- | [[Sombrero]] | [[Sombrero (Angvila)]] i dr. otoci | |- | [[Spandau]] | [[Spandau (razdvojba)]] | |- | [[Sporazum iz Westminstera]] | [[Sporazum iz Westminstera (1674.)]] | |- | [[Stažist]] | [[Stažist (razdvojba)]] | |- | [[Stillaguamish]] | [[Stillaguamish (rijeka)]] | |- | [[Stabna]] | [[Stabna (tvrđava)]] | |- | [[Stair]] | [[Stair, Istočni Ayrshire]] | |- | [[Stop]] | [[Stop (razdvojba)]] | |- | [[Studio]] | [[Studio (časopis)]] (Zagreb) | |- | [[Susjed]] | [[Susjed (tvrđava)]] | |- | [[Svadbeni ples]] | [[Svadbeni ples (biologija)]] | |- | [[Sveta Justina]] | [[Sveta Justina (otok)]] | |- | [[Stewart]] | [[Stewart (otok)]] | |- | [[Sud-Est]] | [[Sud-Est (departman)]] | |- | [[Sveti Pavao]] | [[Sveti Pavao (otok)]] | |- | [[Sveti Vincent]] | [[Sveti Vincent (otok)]] | |- | [[Swan]] | [[Swan (rijeka u Australiji)]] | <!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === Š === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[Šida]] | [[Šida (Zigan)]] | |- | [[Šiga]] | [[Šiga (Zigan)]] | |- | [[Široki front]] | [[Široki front (Urugvaj)]] | [[:en:Broad Front|Broad Front]] |- | [[Šljuke]] | [[Šljuke (razdvojba)]] | |- | [[Sudža]] | [[Sudža (rijeka)]] | |- | [[Sulak]] | [[Sulak (rijeka)]] | [[:en:Sulak]]<!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === T === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[Tadjoura]] | [[Tadjoura (regija)]], [[Tadjoura (podprefektura)]], [[zaljev Tadjoura]] | |- | [[Tamanrasset]] | [[Tamanrasset (paleorijeka)]] | [[:en:Tamanrasset (disambiguation)]] |- | [[Tamarindo]] | [[Tamarindo (Kostarika)]] | |- | [[Tambor]] | [[Tambor (Kostarika)]] | |- | [[Tapanahony]] | [[Tapanahony (rijeka)]] | |- | [[Tarija]] | [[Tarija (departman)]] | |- | [[Tišina]] | [[Tišina (razdvojba)]] | |- | [[T-ravnalo]] | [[T-ravnalo (razdvojba)]] | |- | [[Tefala]] | [[Tefala (Vanuatu)]] | |- | [[Tehuantepec]] | [[Tehuantepec (prevlaka)]] | |- | [[Tekućica]] | [[Tekućica (razdvojba)]] | |- | [[Tetis]] | [[Tetis (ocean)]] | |- | [[Teza]] | [[Teza (rijeka)]] | |- | [[Thusnelda]] | [[219 Thusnelda]] | |- | [[Thion]] | [[Thion (Vanuatu)]] | |- | [[Timna]] | [[Timna (Jemen)]] | |- | [[Tolanci]] | [[Tolanci (Zvjezdana vrata)]] | |- | [[Torba]] | [[Torba (Vanuatu)]], [[Torba (Muğla, Turska)]] | |- | [[Tōkai]] | [[Tōkai (regija)]] | |- | [[Traian]] | [[Traian (Olt, Rumunjska)|Traian]] | |- | [[Transpozicija]] | [[Transpozicija (genetika)]] | |- | [[Trud]] | [[Trud (ruske novine)]] | |- | [[Tula]] | [[Tula (rijeka)]] | [[:en:Tula]] |- | [[Tuma]] | [[Tuma (rijeka)]] | [[:en:Tuma]]<!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === U === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[Ub]] | [[Ub (razdvojba)]] | |- | [[Überlinger]] | [[Überlinger (jezero)]] | |- | [[Ulysses]] | [[Ulysses (letjelica)]] | |- | [[Ultra]] | [[Ultra (album Depeche Mode)]] | |- | [[Unionist]] | [[Unionist (Irska)]] | |- | [[Upravljanje ljudskim resursima]] | [[Upravljanje ljudskim resursima (ekonomija)]] | |- | [[Ure]] | [[Ure (Ouse)]] | |- | [[Ustja]] | [[Ustja (rijeka)]] | |- | [[Uvea]] | [[Uvea (otok)]] | <!-- |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === V === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[Valouse]] | [[Valouse (rijeka)]] | |- | [[Varese]] | [[Varese (razdvojba)]] | |- | [[Vaishali]] | [[Vaishali (drevni grad)]] | |- | [[Vel]] | [[Vel (Vaga)]] | |- | [[Veliko slano jezero]] | [[Veliko slano jezero (razdvojba)]] | |- | [[Ven]] | [[Ven (Švedska)]] | |- | [[Ventrikul]] | [[Ventrikul (srce)]] | |- | [[Verde]] | [[Verde (Jamari)]] | |- | [[Vidisha]] | [[Vidisha (distrikt)]] | |- | [[Vindication]] | [[Vindication (otok)]] | |- | [[Virgo]] | [[Skup Djevica]] | |- | [[Visoki]] | [[Visoki (otok)]] | |- | [[Vjenčić]] | [[Vjenčić (časopis)]] | |- | [[Vješala]] | [[Vješala (razdvojba)]] | |- | [[Vodena zmija]] | [[Vodena zmija (zviježđe)]] | |- | [[Vodstvo]] | [[Vodstvo (ekonomija)]] | |- | [[Von Neumann]] | [[Von Neumann (krater)]] | |- | [[Vranac]] | [[Vranac (vino)]] | |- | [[Vruća točka]] | [[Vruća točka (geologija)]] | |- | [[Vulcan]] | [[Vulcan (raketa-nosač)]] | [[:en:Vulcan|Vulcan]]<!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === W === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[Wakhan]] | [[Wakhan (razdvojba)]] | |- | [[West Island]] | [[West Island (Kokosovi otoci)]] | [[:en:West Island (disambiguation)]] |- | [[Wiener]] | [[Wiener (krater)]] | |- | [[Williston]] | [[Williston (jezero)]] | |- | [[Wolf]] | [[Wolf (Galápagos)]] |<!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === X === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[Xapuri]] | [[Xapuri (rijeka)]] | <!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === Y === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[Yeak Laom]] | [[Yeak Laom (jezero)]] | <!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === Z === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[Zafar]] | [[Zafar (Jemen)]] | [[:en:Zafar|Zafar]] |- | [[Zakoni]] | [[Zakoni (Platon)]] | |- | [[Zangezur]] | [[Zangezur (razdvojba)]] | |- | [[Zarya]] | [[Zarya (polarni brod)]] | |- | [[Zator]] | [[Zator, Malopoljsko vojvodstvo]] | |- | [[Zeleni kamen]] | [[Zeleni kamen (Majevica)]] | |- | [[Zeleni otok]] | [[Zeleni otok (Egipat)]] | |- | [[Zidine]] | [[Zidine (razdvojba)]] | |- | [[Zlatna groznica]] | [[Zlatna groznica (razdvojba)]] | |- | [[Zlatna riba]] | [[Zlatna riba (zviježđe)]] | |- | [[Z2]] | [[Z2 (računalo)]] | |- | [[Z3]] | [[Z3 (računalo)]] | |- | [[Z5]] | [[Z5 (računalo)]] | |- | [[Z11]] | [[Z11 (računalo)]] | |- | [[Z22]] | [[Z22 (računalo)]]<!-- | |- | [[]] | |- | [[]] | |- | [[]] | [[]]--> | |} <br clear=all> === Ž === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[Živa istina]] | [[Živa istina (razgovorna emisija)]] | |- | [[Živo blato]] | [[Živo blato (sastav)]] | |- | [[Žuta podmornica]] | [[Žuta podmornica (1968.)]] | <!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === Iza Ž === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[Žeđ]] | [[Žeđ (1969.)]] | |} [[Kategorija:Održavanje Wikipedije|Buduće razdvojbe]] [[Kategorija:Razdvojba| ]] [[Kategorija:Potrebna razdvojba| ]] 1rxy5v5ww0rhqc91bz8pwl1ta2ogwid 0 123525 7563590 7241183 2026-07-25T12:55:52Z ~2026-41457-89 367668 7563590 wikitext text/x-wiki {{izvor}} '''Livada''' je jedno od naselja grada [[Slavonski Brod|Slavonskog Broda]]. Obuhvaća naselje: * [[Glogovica]], * MO Ante Starčević, izuzev naselja Šestinac i Matija Ivanić. Sama Livada ima oko 15.000 stanovnika i time je najveće naselje u Slavonskom Brodu. Na njenom području se nalaze: *[[Stadion Stanko Vlainić Dida]], *OŠ Bogoslav Šulek, *vrtić Kosijenka, *SŠ Matije Antuna Reljkovića, *Fakultet hortikulture i biljnogojstva, *[[Župa Svete Obitelji u Slavonskom Brodu|crkva i župa Sv. Obitelji]], *te nekoliko velikih trgovačkih centara. Također je ulaz s istoka u grad Slavonski Brod. == Obrazovanje == Mjesna osnovna škola [[Bogoslav Šulek|Bogoslav Šulek]] je najveća osnovna škola u [[Slavonski Brod|Slavonskome Brodu]] i jedna od najvećih osnovnih škola u Hrvatskoj. Srednja škola Matije Antuna Reljkovića smještena je na rubnom dijelu naselja kao i fakultet hortikulture i bilinogojstva. Prisutna su i dva dječja vrtića. {{mrva-naselje hr}} [[Kategorija:Slavonski Brod]] mnyq2hah06qu3nqwutmy648n4k1lqpw 0 129669 7563875 7232616 2026-07-26T07:51:13Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7563875 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|srpanj 2012.}} {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Vrabac | slika = House Sparrow (M) I IMG 7881.jpg | slika_opis = [[File:House Sparrow (Passer domesticus) call.wav|centre|thumb|Glasanje]] | status = {{StatusSigurni}} | domain = [[Eukaryota]] | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Aves]] | ordo = [[Vrapčarke|Passeriformes]] | familia = [[Vrapci|Passeridae]] | genus = [[Passer]] | species = '''''P. domesticus''''' | subspecies = ''domesticus'' grupa * ''Passer domesticus domesticus'' ([[Carolus Linnaeus|Linnaeus]], [[1758.]]) * ''Passer domesticus biblicus'' (E. Hartert, [[1904.]]) * ''Passer domesticus tingiatus'' (Loche, [[1867.]]) * ''Passer domesticus mayaudi'' (Kumerloeve, [[1969.]]) * ''Passer domesticus niloticus'' (Nicoll i Bonhote, [[1909.]]) * ''Passer domesticus persicus'' (Zarudny i Kudashev, [[1916.]]) * ''Passer domesticus balearoibericus'' (Jordans, [[1923.]]) ''indicus'' grupa * ''Passer domesticus rufidorsalis'' (C. L. Brehm, [[1855.]]) * ''Passer domesticus indicus'' (Jardine i Selby, [[1835.]]) * ''Passer domesticus hufufae'' (Ticehurst i Cheesman, [[1924.]]) * ''Passer domesticus hyrcanus'' (Zarudny i Kudashev, [[1916.]]) * ''Passer domesticus bactrianus'' (Zarudny i Kudashev, [[1916.]]) * ''Passer domesticus parkini'' (Whistler, [[1920.]]) | dvoimeno = ''Passer domesticus'' | dvoimeno_autorstvo = [[Carolus Linnaeus|Linnaeus]], [[1758.]] | karta_raspon = PasserDomesticusDistribution.png | karta_raspon_širina = 250px | karta_raspon_opis = Rasprostranjenost domaćeg vrapca<br>{{legenda|green|Prirodno stanište}}{{legenda|lime|Uveden u stanište}} }} '''Vrabac''', (obični vrabac, vrabac pokućar, domaći vrabac; [[Latinski jezik|lat.]] ''Passer domesticus'') je [[ptica]] pjevica koja pripada [[Vrapci|porodici vrabaca]]. == Naseljenost == Naseljen je u mnoge dijelove [[Europa|Europe]] i [[Azija|Azije]]. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i u nekim drugim zemljama obični vrabac se naziva i vrapcem pokućarom. U Americi vrapca nazivaju '''engleskim vrapcem''' kako bi ga razlikovali od autohtonog američkog vrapca. Danas je domaći vrabac prisutan i kao kućni ljubimac kod nekih ljudi. [[Čovjek]] je istrijebio vrapce u [[Subsaharska Afrika|Subsaharskoj Africi]], [[Australija|Australiji]], [[Novi Zeland|Novom Zelandu]], u [[Južna Amerika|Južnoj]] i [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]]. No, nakon izvjesnog vremena, vrapci su ponovno dovedeni u ista staništa. Između [[1850.]] i [[1875.]] godine vrapci su uvedeni u Sjedinjene Američke Države, no mjerodavna tijela su, u razdoblju do [[1883.]] godine, vrapce proglasila štetnom vrstom, pa ih je bilo zabranjeno uvoziti u Sjedinjene Američke Države. U Kini su nakon 2. svjetskog rata također proglasili (Mao Ce Tung) vrapca [[štetočina|štetočinom]], jer su zbog povećanog broja populacije tih "letećih miševa" stradavali usjevi [[žitarice|žitarica]], posebno [[riža|riže]]. U [[masovni odstrijel vrabaca u Kini|masovnom odstrijelu]] stradao je nepoznat broj vrabaca koji su dvije godine bili na meti [[praćka|praćaka]], [[zračna puška|zračnih pušaka]], [[top]]ova, mreža i drugih sredstava korištenih za hvatanje i ubijanje. Seljaci i ostali lovci bili su plaćeni po broju ubijenih ptica te su neki i odlikovani za taj čin narodne hrabrosti. Ispostavilo se da je to najveća greška koju je netko napravio nad jednom ptičjom vrstom, što su pokazale sljedeće godine u Kini kada zbog najezde [[kukac]]a nije bilo dovoljno ptica koje se njima hrane. Po proračunima stradalo je više usjeva nego što bi se to isto dogodilo za 10 godina najezde vrabaca. Valja napomenuti da je pri ovom odstrijelu vrabca zbog nerazlikovanja ptica stradao i nepoznat broj drugih ptičjih vrsta. Ljudi inače uglavnom ne mare za vrapce, a u nekim zemljama čak se i smatralo da vrapci prenose zaraze. == Opis == Mužjak ima plavkasto sivo tjeme i zatiljak oivičen kestenjasto smeđim poljem koje počinje kod očiju i završava na zatiljku. Obrazi su svjetlo sivi do bjelkasti. Prsa i trbuh su pepeljasto sivi, a podvoljak, grlo i kljun su crne boje. Leđa su smeđa s uzdužnim crnim prugama. U jesen nakon [[mitarenje|mitarenja]] crni dio na podvoljku može biti pokriveno svjetlijim rubovima novog perja. Ljeti je mužjaku kljun plavo-crn, a noge smeđe boje. U hladnijim područjima, mužjak ima blijedo perje sa žućkasto-smeđim kljunom. Ženka nema sivkasti zatiljak niti crni kljun i glavu, i lako ih je razlikovati, za razliku od [[poljski vrabac|poljskih vrabaca]]. Mladi stari nekoliko dana imaju meko tamnosmeđe [[paperje]] i svijetli žuti kljun. Ženka leže ... jaja. Tek izleženi mladunci nemaju perje. Relativno česta je pojava jedinki s djelomičnim [[albinizam|albinizmom]]. Vrapci imaju relativno izraženi [[spolni dimorfizam]]. Svojim izgledom domaći vrabac pomalo sliči poljskom vrapcu, ali je domaći vrabac nešto tamnijeg perja. Kreću se skakutanjem. Glasa se "živ-živ". Odrasli vrabac je velik 14-16 [[cm]] i težak 24-38 [[g]], i malo je veći od poljskog vrapca. Raspon krila iznosi 25&nbsp;cm. Tijelo mu je često "napuhano", spojeno s manjom glavom. Na glavi ima kratki, stožasti kljun.<ref>Sylvie Deraime, "Enciklopedija životinja", 2006. {{ISBN|953-171-746-X}}</ref> Na nogama ima četiri prsta, a rep je kratak. Kad leti, maše krilima nekoliko puta u sekundi. Odlično i brzo leti. Pod krilima se nalazi bijela mrlja. <!--Kada se "javlja", obično se glasa s "cheep", no kada cvrkuće i imitira glasa se pomoću dvostruke slične onomatopeje "chiisck".--> ===Perje i mitarenje=== [[Mitarenje|Mladenačko mitarenje]] je potpuno, i počinje u dobi između šest i osam tjedana. Kako bi bilo dovršeno prije početka nepovoljnih vremenskih prilika može, ovisno o dobi valjenja, biti skraćeno s prosječno 82 na samo 64 dana. === Rasprostranjenost === Rasprostranjen je u [[Afrika|Africi]], Aziji, Europi, Sjevernoj i Južnoj Americi. Najrasprostranjenija je ptica na planetu, ali se brojka vrabaca smanjuje u mnogim zemljama. Živi u gradovima, ali i izvan naseljenih mjesta. Također, može živjeti bilo gdje, no može živjeti i u ljudskoj blizini. === Prehrambene navike === Hrani se sjemenkama i [[kukci]]ma, obično manjim [[leptir]]ima. Mladi vrapci se hrane [[ličinka]]ma kukaca. U proljeće, hrana mu je [[nektar]] iz cvijeća žute boje, poput [[jaglac]]a, [[šafran]]a i [[jedić]]a. Hrani se i [[pauci]]ma te [[voće]]m. === Gniježđenje === [[Datoteka:House sparrowIII.jpg|mini|150px|Izgled vrapca]] Vrabac se gnijezdi na mnogim mjestima:u kućnim strehama, rupama, u šupljinama zgrada, na [[bršljan]]u oko kuća i u grmlju, pa čak i na morskim grebenima. Gnijezdo koje je smješteno na bršljanu ili u nekoj rupi najčešće je neuredno, izgrađeno od slamki, ostataka smeća i perja. Prostrana i dobro izgrađena gnijezda pravi u grmlju i na stablima. Vrapci mogu biti veoma agresivni kad je riječ o mjestima na kojim se gnijezde, pa često uništavanju gnijezda prijašnjih stanovnika. Katkad koriste napuštena gnijezda drugih ptica. [[Lastavica pokućarka|Lastavice]] i ptice plavog perja posebno su osjetljive na vrapčevo agresivno ponašanje. Zauzvrat, vrapci, poput čvoraka, ubijaju odrasle plave ptice i njihove mlade, kako bi dobili priliku za gniježđenje. === Razmnožavanje === Kao i neke druge vrste ptica, tako i vrabac pred parenje potpuno izmijeni vanjski izgled. Mužjak u tom razdoblju dobiva traku sive boje na vrh glave, novu nijansu boje na krilima i svijetlobijele obraze. U gnijezdo ženka snese 5-8 [[jaja]] veličine 15 x 22&nbsp;mm i težine od 3 g. Jaja su prašnjava s nekoliko crno-sivih pjegica i na njima ženka sjedi 10-12 dana. Inkubacija u vrabaca traje jako kratko. Ženka vrapca u ljeto u [[Nova Engleska|Novoj Engleskoj]] i u [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]] obično snese u gnijezdo i do 25 jaja.<br>[[Datoteka:Passer domesticus NBII.jpg|mini|152px|Mužjak vrapca]] <!--=== Glasanje === Vrabac cvrkuće visokim tonovima i melodije se pomalo razlikuju. Glasa se jako prepoznatljivim "Živ, živ!". No ponekad se glasa i s "chiick" ili "cherrup".--> ==== Životni vijek ==== Spolno zreli vrapci prosječno žive od 1,5 do 2,3 godine. Ako se računaju i mladi vrapci, tada je prosječni životni vijek tek 9 mjeseci. Vrapci dulje žive u gradovima nego u otvorenoj prirodi. Pomoću prstenovanja je zabilježeno da neki primjerci žive i do 14 godina na slobodi. U zatočeništvu dožive i do 23 godine. Mladi vrapci obično nauče letjeti s 15 dana. === Zanimljivosti o vrapcu === [[Datoteka:HouseSparrow23.jpg|mini|151px|Vrabac (mužjak)]] *Vrabac je najrasprostranjenija ptica na svijetu,<ref>Biology of the Ubiquitous House Sprarrow:From Genes to Populations by Ted R. Anderson;Oxford University Press;2006.</ref> iako se u mnogim zemljama njegov broj smanjio. *Inkubacija je najkraća u vrapca jer traje svega 10-12 dana. *U nekim zemljama (posebno u zemljama u kojima su vrapci rijetki) se ponekad neke primjerke vrabaca drži u zoološkim vrtovima. *U blizini [[Mostar]]a postoji malo naselje [[Vrapčići (Mostar)|Vrapčići]]. *Vrabac je jedina ptičja vrsta koja ne šeće, već isključivo skače! == Vrabac u legendama i Bibliji == U jednoj budističkoj mitologiji Sidharta (Buda) je doživio duhovno buđenje. Zato su mu se svi prisutni došli pokloniti; no vrapci su došli zadnji. Zbog toga, Buda je vrapcima svezao noge da ih kazni. Vrabac se često spominje u [[Biblija|Bibliji]], a posebno se spominje u Novom zavjetu. == Ekologija (status vrabaca u različitim kontinentima) == === Vrapci u Europi === [[Datoteka:House Sparrow Flying.jpg|mini|152px|Način vrapčeva letenja]] U mnogim dijelovima Europe broj vrabaca (populacija) se smanjuje. <!--Procjenjuje se da u Nizozemskoj živi od 5000 do jedan milijun parova tih ptica.--> Brojka vrabaca u toj zemlji se prepolovila u odnosu na stanje iz [[1980-ih]]. I u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] situacija je slična jer je u posljednjih 25 godina nestalo 64% ukupnog broja vrabaca. Navode se različiti razlozi za smanjivanje populacije, a jedan od najiznenađujućih razloga je uvođenje bezolovnog goriva,<ref>British Birds, vol 100, September 2007, p558</ref> čije izgaranje proizvodi visoko otrovne spojeve poput [[metil-nitrit]]a. Ukupan broj jedinki u Europi prema podacima IUCN Crvene liste iznosi između 130 i 270 milijuna. {| class="wikitable" style="text-align:center" ! align="left" | Zemlja/država|| Broj vrabaca (procjena)|| Godina|| Zaključak |- | align="left" | [[Luksemburg]] || 35.000 - 40.000 || 2002. || Vrapci su u Luksemburgu veoma česti. |- | align="left" | [[Lihtenštajn]] || 1.000 - 2.500|| 1998. – 2000. || Vrabaca je tek nekoliko tisuća te bi mogli postati rijetki. |- | align="left" | [[Njemačka]] || 4.000.000 - 10.000.000 || 1995. – 1998. || Vrapci su veoma brojni te, izgleda, nema prorjeđivanja vrabaca u Njemačkoj. |- | align="left" | [[Švedska]] || 400.000 - 50.000 || 1998. – 2002. || Veoma su česti u Švedskoj. |- | align="left" | [[Austrija]] || 350.000 - 700.000 || 1998. – 2002. || Veoma česti u Austriji. |- | align="left" | [[Češka]] || 2,8 - 5,6 miljuna || 2001. – 2003. || Brojni su. |} <!-- Ova tablica služi za detaljan pregled zemalja u kojim žive vrapci. Može biti od velike koristi.--> === Vrapci u Australiji === Vrapci su u Australiju dovedeni [[1863.]] i [[1870.]] godine. Najprije su dovedeni u državu [[Victoria (Australija)|Victoriju]], a onda su se proširili i u ostale dijelove Australije (uključujući i mjesta kao što su [[Sydney]], [[Brisbane]], [[Hobart]] itd.). No, kasnije, vrapci su označeni štetnima u Istočnoj Australiji, a u Zapadnoj Australiji su ih nemilosrdno ubijali. === Vrapci u Sjevernoj Americi === U Sjevernoj Americi populacija opada, ali su vrapci i dalje najraširenija ptičja vrsta u Sjevernoj Americi. Broj vrabaca u Sjevernoj Americi iznosi otprilike 50 milijuna. U SAD-u<ref>{{Citiranje weba |url=http://library.fws.gov/Bird_Publications/prob.html |title=Problemi ptica |access-date=11. svibnja 2008. |archive-date=10. svibnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090510185007/http://library.fws.gov/Bird_Publications/prob.html |url-status=dead }}</ref> i u [[Kanada|Kanadi]] vrapci, [[golub]] i [[čvorak]] nisu zaštićeni zakonom. <!--== Vrabac u hrvatskoj književnosti == [[Datoteka:Passer domesticus m.jpg|100px|male]] == Vrabac u umjetnosti == [[Datoteka:Passer domesticus f.jpg|100px|female]]--> === Galerija === <gallery> Passer domesticus3.jpg|<small>Mužjak</small> SparrowsMaleFemale.jpg|<small>Vidljiva razlika između mužjaka (lijevo) i ženke (desno)</small> Small sparrow.jpg|<small>Mladi vrabac</small> Passer domesticus2.jpg|<small>Ženka</small> Passer domesticus domesticus MHNT.ZOO.2010.11.208.jpg| SperlingG.jpg|<small>Tek izleženi mladunci u gnijezdu</small> Gorrión.passer.domesticus.chick.jpg|<small>Mladunac star nekoliko dana</small> Faroe stamp 344 house sparrow (passer domesticus).jpg|<small>Poštanska marka iz [[1999.]] godine</small> Wrobelek.jpg|<small>Vrabac</small> Male passer domesticus.jpg|<small>Mužjak</small> </gallery> <!--== Povezani članci == * [[Vrapci]]--> <!-- === Članci izvedeni od riječi "vrabac" === * [[Vrapčići (Mostar)]]--> ==Izvori== {{izvori}} == Vanjske poveznice <!--Preuzeti sadržaji za Wikipediju--> == === Ostali projekti === {{WProjekti |commonscat = Passer domesticus |commonscathr = Domaći vrabac |wikivrste = Passer domesticus |wikivrstehr = Običnom vrapcu |wikizvor = |wikizvor_autor = |wječnik = vrabac |wikiknjige = |wikicitat = Vrabac }} * [http://www.nzbirds.com/birds/sparrow.html Obični vrabac] {{eng oznaka}} * [https://web.archive.org/web/20090710102602/http://www.bbc.co.uk/nature/wildfacts/factfiles/252.shtml Kratki članak o običnom vrapcu] {{eng oznaka}} * [http://www.rspb.org.uk/wildlife/birdguide/name/h/housesparrow/ Korisne informacije o vrapcu] {{eng oznaka}} * [http://nabluebirdsociety.org/monitoring.htm Kontrola gnijezda plavih ptica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071227061447/http://www.nabluebirdsociety.org/monitoring.htm |date=27. prosinca 2007. }} {{eng icon}} * [http://www.mbr-pwrc.usgs.gov/id/framlst/i6882id.html Podatci o mužjaku i ženki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090508015722/http://www.mbr-pwrc.usgs.gov/id/framlst/i6882id.html |date=8. svibnja 2009. }} {{eng icon}} <!--* [http://www.austmus.gov.au/factsheets/house_sparrow.htm Detaljan članak o vrapcu] {{eng icon}}--> [[Kategorija:Passer]] [[simple:Sparrow#The House Sparrow]] so21py5r8h6gwyx1jbmu142a7k3jt7w 0 131486 7563672 5541011 2026-07-25T16:31:09Z Croxyz 205325 7563672 wikitext text/x-wiki {{Naselje u BiH |ime = Vladići |slika = |slika_širina = |slika_opis = |entitet = fbih |regija = |županija = [[Županija Središnja Bosna]] |općina = [[Fojnica]] |nadvisina = |lat = 44.01 |long = 17.903 |position = |brojstan2013 = 6 |domaćinstva2013 = |pošta = |pozbroj = }} '''Vladići''' su naseljeno mjesto u općini [[Fojnica]], [[Federacija Bosne i Hercegovine]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]].<ref name="popis.gov.ba">[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 26. svibnja 2020.</ref> == Stanovništvo == === 1991. === Nacionalni sastav stanovništva [[1991.]] godine, bio je sljedeći:<ref>Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.</ref> ukupno: 37 * Muslimani – 37 === 2013. === Nacionalni sastav stanovništva [[2013.]] godine, bio je sljedeći<ref name="popis.gov.ba"/>: ukupno: 6 * Bošnjaci – 6 == Izvori == {{izvori}} {{mrva-naselje BiH}} {{Fojnica}} [[Kategorija:Naselja u županiji Središnja Bosna]] [[Kategorija:Fojnica]] 9o3ovukh1trqukuy3tpmpy0mol1m1sd 0 141391 7563780 7454428 2026-07-25T22:18:49Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7563780 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|kolovoz 2013.}} [[Datoteka:VE Vratarusa 2011.jpg|mini|desno|300px|[[Vjetroelektrana Vrataruša]] kod [[Senj]]a, se nalazi na obroncima [[Velebit]]a i najveća je vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42&nbsp;MW.]] [[Datoteka:Sunset at Royd Moor Wind Farm.jpg|mini|desno|300px|Vjetroelektrane Royd Moor u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]].]] [[Datoteka:Heron's Windwheel.jpg|mini|desno|300px|[[Heron]]ova [[vjetrenjača]] koja je pokretala orgulje.]] [[Datoteka:Wind turbine 1888 Charles Brush.jpg|mini|desno|300px|[[Vjetroagregat]] iz 1888., koji se koristio za dobivanje električne energije, a sagradio ga je Charles Brush ([[SAD]]).]] [[Datoteka:Wind farm Ravna 1, Pag.jpg|mini|desno|300px|[[Vjetroelektrana Ravne 1]] na Pagu.]] [[Datoteka:Wind farm Trtar-Krtolin.jpg|mini|desno|300px|[[Vjetroelektrana Trtar-Krtolin]].]] [[Datoteka:South Point Wind Farm.jpg|mini|desno|300px|[[Vjetroagregat]] pretvara [[kinetička energija|kinetičku energiju]] vjetra u [[električna energija|električnu energiju]].]] '''Vjetroelektrana''' je niz blisko smještenih [[vjetroagregat]]a, najčešće istog tipa, izloženih istom [[vjetar|vjetru]] i priključenih posredstvom zajedničkog rasklopnog uređaja na [[elektroenergetski sustav]]. Vjetroagregat je [[Rotacija|rotirajući]] [[strojevi|stroj]] koji pretvara [[kinetička energija|kinetičku energiju]] vjetra prvo u [[Mehanička energija|mehaničku]], a zatim preko [[električni generator|električnih generatora]] u [[električna energija|električnu energiju]]. Pri tome se rotor [[vjetroturbina|vjetroturbine]] i rotor električnog generatora nalaze na istom [[vratilo|vratilu]]. Vjetroelektrana je [[obnovljiva energija|obnovljivi izvor električne energije]] pokretan kinetičkom energijom vjetra. [[Energija vjetra]] je u stvari oblik [[sunčeva energija|sunčeve energije]]. [[Sunce]] neravnomjerno zagrijava različite dijelove [[Zemlja|Zemlje]] i to rezultira različitim [[tlak]]ovima zraka, a vjetar nastaje zbog težnje za izjednačavanjem tlakova zraka. Postoje dijelovi Zemlje na kojima puše tzv. stalni (planetarni) vjetrovi i na tim područjima je iskorištavanje energije vjetra najisplativije. Dobre položaji su obale mora i oceana ([[priobalna vjetroelektrana]]), te pučina mora ([[plutajuća vjetroelektrana]]). Pučina se ističe kao najbolji položaj zbog stalnosti vjetrova, ali cijene ugradnje i prijevoza energije usporavaju takva ulaganja.<ref>[http://www.vjetroelektrane.com/moderni-vjetroagregati-i-pretvorba-energije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140228134623/http://www.vjetroelektrane.com/moderni-vjetroagregati-i-pretvorba-energije|date=28. veljače 2014.}} "Moderni vjetroagregati i pretvorba energije", www.vjetroelektrane.com, 2012.</ref> Kod pretvorbe kinetičke energije vjetra u mehaničku energiju (okretanje [[osovina|osovine]] generatora) iskorištava se samo razlika brzine vjetra na ulazu i na izlazu. Albert Betz, njemački [[fizičar]] dao je još davne 1919. zakon energije vjetra, poznat kao [[Betzov zakon]]. Njegov zakon kaže da možemo pretvoriti samo manje od 16/27 ili 59% kinetičke energije vjetra u mehaničku energiju pomoću [[turbina|turbine]] na vjetar. 59% predstavlja teoretski maksimum, ali u primjeni se može pretvoriti između 35% i 45% energije vjetra zbog raznih gubitaka u sustavu. Za korištenje energije vjetra često se upotrebljava agro-hortikulturalno nazivlje, pa se tako govori o vjetroparkovima, vjetrofarmama ili vjetropoljima. Na taj način se i samom nomenklaturom pokušava reći da se ne radi o „pravim“ [[elektrana]]ma. Zato treba jasno reći, vjetroelektrana jest elektrana i to ona koja kao [[gorivo]] za proizvodnju električne energije koristi vjetar. Ona se kao i svaka druga elektrana sastoji od nekoliko dijelova, uključujući [[vjetroagregat]]e ([[turbina]] + [[generator]]), [[transformator]]ske stanice, [[kabel]]e i vodove, te ostale pripadajuće objekte. Na taj način postiže se sustavnost nazivanja objekata za proizvodnju električne energije ([[hidroelektrana]], [[termoelektrana]], [[nuklearna elektrana]], itd.) i nedvojbeno se iskazuje da je vjetroelektrana elektroenergetski objekt, a ne element krajobraznog ili poljoprivrednog karaktera.<ref>[http://www.vjetroelektrane.com/aktualno/85-zasto-graditi-vjetroelektrane-u-hrvatskoj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120712014444/http://www.vjetroelektrane.com/aktualno/85-zasto-graditi-vjetroelektrane-u-hrvatskoj|date=12. srpnja 2012.}} "Zašto graditi vjetroelektrane u Hrvatskoj?", www.vjetroelektrane.com, 2010.</ref> ==Povijest vjetroelektrana== {{Glavni|Povijest vjetroelektrana}} [[Povijest vjetroelektrana]] i korištenja [[Energija vjetra|energije vjetra]] seže u doba kada su ljudi prvi puta postavili [[Jedrenje|jedra]] na [[brod]]ove i time si omogućili daleka putovanja i isto tako odlučili svoje živote povjeriti u ruke tog nepredvidljivog [[Obnovljivi izvori energije|obnovljivog izvora energije]]. Može se reći da je na neki način [[vjetar]] bio taj koji je pokrenuo eru istraživanja i omogućio prijenos robe i dobara u neslućenim količinama na velike udaljenosti. Dugo vremena nakon prvih [[Jedro|jedara]] uslijedilo je korištenje energije vjetra za obavljanje [[Rad (fizika)|mehaničkog rada]] u [[mlin]]ovima i za pokretanje vodenih [[pumpa|pumpi]] (posebice u [[Nizozemska|Nizozemskoj]], na srednjem zapadu [[SAD]]-a i u zabačenim dijelovima [[Australija|Australije]]). U modernim vremenima s dolaskom i izumom [[električna energija|električne energije]] počinju se upotrebljvati u svrhu proizvodnje iste, no tek u zadnja dva desetljeća zbog sve većeg [[Zagađenje|zagađenja okoliša]] počinju svoj značajan uzlet, da bi danas to bio jedan od glavnih izvora energije za blisku budućnost. ==Prednosti i nedostaci== Prednosti vjetroelektrana su: * ne troše [[gorivo]], tj. [[energija vjetra]] je u uvjetno rečeno "besplatna"; * vjetroelektrane su poželjan oblik [[obnovljiva energija|obnovljivog izvora energije]] nasuprot [[elektrana]]ma na [[fosilna goriva]], jer kemijski i biološki ne [[Zagađenje|zagađuju]] [[Prirodni okoliš|okoliš]]; * vjetroelektrana može imati umjeren pozitivan utjecaj na smanjenje snage vjetra u područjima koja su inače izložena suviše jakim vjetrovima; * borba protiv [[Globalno zatopljenje|globalnog zatopljenja]] ([[Protokol iz Kyota]]); * vjetroelektrane su energetska postrojenja bez štetnih emisija ([[staklenički plinovi]]); * smanjuje se nacionalna ovisnost o uvozu fosilnih goriva; Nedostaci vjetroelektrana su: * povremenost pogona, zavisno o [[meteorologija|meteorološkim]] karakteristikama područja primjene. Nije riješeno učinkovito akumuliranje većih količina energije za razdoblje bez vjetra, pa bi se stoga vjetroelektrane trebale vezati na [[elektroenergetski sustav]] regije i s njim razmjenjivati energiju. Prikladnim se čini kombinacija [[hidroelektrana]] i vjetroelektrana, koja u razdoblju jačeg vjetra štedi hidro-akumulaciju, a u razdoblju bez vjetra energiju daje hidroelektrana. Kod sitnih vjetroelektrana akumulaciju mogu osiguravati jedino [[akumulator]]i, koji ne mogu zadovoljiti potrebe u područjima s manje vjetrovitih dana, ali mogu štediti klasičnu energiju u vjetrovitom razdoblju; * jake promjene u snazi vjetra relativno su teže tehnički savladive. Tehnička rješenja moraju spriječiti oštećenje vjetrenjače pri [[oluja|olujnoj]] snazi i izvlačiti maksimalnu snagu pri slabom vjetru, što poskupljuje ta rješenja; * za usklađivanje [[Broj okretaja|broja okretaja]] [[vjetroturbina|vjetroturbine]] s brojem okretaja ugrađenog [[generator]]a potreban je multiplikator s automatskom regulacijom brzina generatora, što također poskupljuje tehničku izvedbu; * troškovi [[održavanje|održavanja]] znaju činiti značajnu stavku u cijeni dobivene energije vjetra, jer je u slučaju velikih vjetroelektrana broj uređaja relativno velik, tj. [[snaga]] po jednom uređaju je daleko manja nego kod klasičnih elektrana na fosilna goriva; * prisutno je izvjesno "estetsko zagađenje" u slučaju velikih vjetroelektrana, što međutim nema većeg značaja ako se takva vjetroelektrana ugradi na nenapučenim prostorima. ==Izbor položaja vjetroelektrana== Iako je vjetropotencijal najvažniji čimbenik za izbor položaja vjetroelektrane, postoji i niz drugih čimbenika koji se moraju zadovoljiti. Izbor položaja provodi se u dva koraka. Najprije se određuju područja koja su nepogodna za izgradnju zbog sljedećih razloga: * područje ima izuzetno mali vjetropotencijal; * područje zaštićeno zbog iznimnih prirodnih ili kulturnih ljepota ([[park prirode]], [[Arheologija|arheološko nalazište]]); * područje namijenjeno za izgradnju stambenih ili gospodarskih objekata; * područje vrlo zahtjevnog reljefa s obzirom na mogućnost izgradnje. U drugom koraku provodi se vrednovanje makrolokacije na temelju kriterija kao što su: * srednja godišnja [[brzina]] vjetra; * veličina lokacije, odnosno broj [[vjetroagregat]]skih jedinica koje je na tom položaju moguće postaviti; * udaljenost lokacije od [[prometnica]]; * udaljenost lokacije od postojeće [[Elektroenergetski sustav|električne mreže]]; * mogućnost održavanja i nadzora nad vjetroelektranom; * značajke terena (šumovitost, pogodnost za poljodjelstvo i drugo); * utjecaj na životinjski svijet (migracijski putovi [[Selica|ptica selica]], zaštićena staništa i drugo) * položaj lokacija s obzirom na [[turizam|turistička]] područja. Unutar odabranih makrolokacija izdvajaju se mikrolokacije. Za vredovanje i izbor najpovoljnije mikrolokacije može se primijeniti načelo slično izboru za makrolokaciju. Nakon izbora mikrolokacije kreće se s mjerenjem karakteristika vjetra (brzina, smjer i drugo). Na temelju analize izmjerenih podataka u određenom vremensko razdoblju (minimalno 1 godina) izrađuje se studija izvodljivosti u kojoj će se odrediti veličina i broj vjetroagregata, odnosno optimalni kapacitet lokacije. Prema navedenim čimbenicima, idealna vjetroelektrana je ona koja je smještena na mjestu koje ima povoljan vjetropotencijal, nalazi se blizu električne mreže, ima dobar cestovni pristup, a njezina gradnja je u skladu s namjenom prostora i s uvjetima [[Zaštita okoliša|zaštite okoliša]]. ===Vjetropotencijal=== Vjetropotencijal je najvažniji čimbenik za izbor položaja vjetroelektrane. To su zapravo karakteristike [[vjetar|vjetra]] na pojedinoj lokaciji. Najvažnija karakteristika je srednja godišnja [[brzina]] vjetra na određenoj visini iznad tla. Naime, vjetrogenerator se pokreće kada brzina vjetra poraste iznad otprilike 3 [[Metar u sekundi|m/s]]. Pri toj brzini proizvodnja [[električna energija|električne energije]] je vrlo mala. Porastom brzine, količina električne energije se povećava do maksimalne, koja se postiže na brzini vjetra od oko 12 m/s. Daljnjim porastom brzine vjetra količina proizvedene energije se više ne povećava. Kada brzina poraste preko 25 do 30 m/s, vjetroagregat se isključuje jer ne može podnijeti mehanička opterećenja koja uzrokuju tako velike brzine vjetra. Iz opisanog načina rada vjetrogeneratora možemo zaključiti da je za idealnu proizvodnju električne energije potrebna brzina vjetra od oko 12 m/s. To je samo prvi korak u određivanju vjetropotencijala. Potrebno je potom razmotriti kako je brzina vjetra raspoređena tijekom godine. Npr. u godišnjem prosjeku može biti sadržan velik broj sati s brzinom vjetra iznad 30 m/s ili ispod 3 m/s, što zapravo nije pogodno za iskorištavanje. Možemo zaključiti da je za energetsko iskorištavanje optimalan vjetar do srednje jakosti, bez velikih oscilacija, i koji ima što veću učestalost. Zbog jake ovisnosti prinosa energije (a samim time i [[ekonomija|ekonomske]] isplativosti) o brzini vjetra (ovisnost energije vjetra o kubu brzine vjetra), potrebna su točna [[mjerenje|mjerenja]] vjetra na samoj lokaciji. Mjerenja se obavljaju pomoću [[anemometar]]a koji su pričvršćeni na stupove, približno na visini osi na kojoj će se nalaziti vjetroagregati (iako se zadnjih godina bilježi rast tzv. udaljenih mjerenja pomoću LIDAR-a). Obično treba postaviti više stupova na lokaciji u vremenu od barem 6 mjeseci, a preporuča se da to vrijeme mjerenja bude nekoliko godina. Brzina vjetra je osnovni čimbenik od kojega se kreće pri [[projekt]]iranju svih vjetroagregata koji će se nalaziti na lokaciji, njihovog broja i prostornog razmještaja. Brzina vjetra također služi kao polazna točka za sve proračune o ekonomskoj isplativosti i proizvodnji energije. Osjetljivost doprinosa energije o brzini vjetra ovisi i o brzini samog vjetra. Zbog toga je posebno važno točno mjeriti brzine vjetra na lokacijama gdje je ta brzina manja. Za određenu lokaciju bitno je poznavati i smjerove iz kojih puše vjetar (ruža vjetrova), da bi se odredio optimalan raspored vjetroagregata kako bi maksimalno iskoristili vjetar iz svih smjerova. Druga najvažnija karakteristika vjetra, osim srednje brzine, je i raspodjela brzine vjetra. '''Weibullova krivulja''' je alat koji nam služi za realističnu raspodjelu brzine vjetra. Tri godine mjerenja značajno smanjuje odstupanja brzine vjetra u odnosu na dugogodišnje oscilacije vjetra, na 3% u brzini vjetra i oko 4% u proizvodnji energije. Ostali bitniji podatci o vjetru su dugoročna [[gustoća zraka]] na lokaciji i intenzitet [[turbulencija|turbulencije]] vjetra na lokaciji. Sami po sebi ne utječu na proizvodnju energije iz vjetra, ali utječu pri određivanju opterećenja na lopatice rotora i na očekivani vijek trajanja samog vjetroagregata. ===Vjetropotencijal na Jadranskom moru=== Srednja brzina vjetra na [[Jadransko more|Jadranskom moru]] u obalnom i otočnom pojasu kreće se od 3 do 6 m/s. U godišnjem hodu najveća srednja brzina vjetra javlja se u siječnju ili veljači. To su ujedno mjeseci s najviše [[bura|bure]]. [[Jugo]] u jadranskim [[ciklona]]ma može znatno povisiti srednju brzinu vjetra u rano proljeće ili kasnu jesen. Srednja je brzina vjetra najmanja u srpnju i kolovozu, kad je i vrijeme najstabilnije. U blizini obale pojavljuje se vjetar jačine 6 ili više bofora ([[Beaufortova ljestvica]]) do 40 dana godišnje. Vjetar iznad 8 Bf, mnogo je rjeđi. Kako Jadran ne obiluje jakim i olujnim vjetrom, pogodan je za iskorištavanje energije vjetra. Tome u prilog govori i činjenica što se određeni smjerovi vjetra često javljaju i dugo traju. Najčešći vjetrovi su bura i jugo. Ti vjetrovi koji se po smjeru razlikuju za 90 stupnjeva, pušu tijekom cijele godine. Osobito su učestali u hladnijem dijelu godine, kad su im i brzine veće. Potencijal ova dva najzastupljenija vjetra u Hrvatskoj nije moguće u potpunosti iskoristiti. Naime, vjetrovi ovakvog tipa vrlo često imaju jake udare (preko 100 [[Kilometar na sat|km/h]]) i velike oscilacije u brzini što ne samo da nije moguće iskoristiti za proizvodnju električne energije, nego i dodatno povećava zahtjeve na mehaničku stabilnost vjetroturbina. Zato se biraju lokacije na kojima bura i jugo rijetko dosežu orkansku snagu. Nažalost, atlas vjetra u Hrvatskoj ne postoji, kao ni karte vjetra. Stoga se za određivanja položaja vjetroelektrana uglavnom dogovaraju posebna mjerenja. ==Vrste vjetroelektrana== [[Datoteka:Roscoe Wind Farm at Sunrise.JPG|mini|desno|300px|[[Vjetroelektrana Roscoe]] je druga najveća kopnena vjetroelektrana u svijetu.]] [[Datoteka:Turbiny wiatrowe w Szwecji, 2011 ubt.JPG|mini|desno|300px|Priobalna vjetroelektrana Lillgrund ([[Švedska]]).]] [[Datoteka:Siemens Hywind-concept floating turbine assembled in the Åmøy Fjord near Stavanger.jpg|mini|300px|desno|Prvi veći plutajući [[vjetroagregat]] ''Hywind'', koji je sklopljen u [[Stavanger]]u ([[Norveška]]), prije nego je postavljen u [[Sjeverno more|Sjevernom moru]].]] Vjetroelektane se mogu podijeliti na kopnene vjetroelektrane, priobalne vjetroelektrane, plutajuće vjetroelektrane i zračne vjetroelektrane. Najveći proizvođači električne energije pomoću vjetra su [[SAD]], [[Njemačka]], [[Španjolska]] i [[Kina]] ([[energija vjetra u Kini]]). ===Kopnene vjetroelektrane=== Kopnene vjetroelektane se grade na čvrstom tlu i najčešći su oblik vjetroelektrana. Najveće kopnene vjetroelektane u svijetu su: {| class="wikitable sortable" |- ! Vjetroelektrana !! Nazivna <br /> snaga<br /> ([[vat|MW]]) !! Država !! Kordinate !! Opis |- | Jaisalmer || 1 064 || [[Indija]] || {{coord|35|1|16|N|70|54|0|E|name=Jaisalmer Wind Park}} ||<ref> [http://www.business-standard.com/india/news/suzlon-creates-country/s-largest-wind-park/164779/on] "Started in August 2001, the Jaisalmer based facility crossed 1,000 Mw capacity to achieve this milestone"</ref><ref>[http://www.energynext.in/suzlon-creates-indias-largest-wind-park-crosses-1-gw-capacity-in-jaisalmer-2/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140309161805/http://www.energynext.in/suzlon-creates-indias-largest-wind-park-crosses-1-gw-capacity-in-jaisalmer-2/|date=9. ožujka 2014.}} "Suzlon creates India’s largest wind park; crosses 1 GW capacity in Jaisalmer"</ref> |- | [[Vjetroelektrana Roscoe|Roscoe]] || 781,5 || [[SAD]] || {{coord|32|15|52|N|100|20|39|W|name=Roscoe Wind Farm}} ||<ref>[http://www.renewableenergyworld.com/rea/news/story?id=53650] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160105145506/http://www.renewableenergyworld.com/rea/news/story?id=53650|date=5. siječnja 2016.}} "E.ON Delivers 335-MW of Wind in Texas"</ref> |- | Horse Hollow || 735,5 || SAD || {{coord|32|11|24|N|100|01|48|W|name=Horse Hollow Wind Energy Center}} ||<ref> [http://www.awea.org/projects/Projects.aspx?s=Texas] AWEA: "U.S. Wind Energy Projects - Texas"</ref> |- | Alta || 720 || SAD || {{coord|26|55|12|N|118|19|14|W|name=Alta Wind Energy Center}} ||<ref> [http://www.awea.org/projects/Projects.aspx?] Alta Wind Energy Center: "California U.S. Wind Energy Projects - California", 2009.</ref><ref>[http://www.awea.org/learnabout/publications/reports/upload/2Q-2011-Public-Market-Report.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111116165248/http://www.awea.org/learnabout/publications/reports/upload/2Q-2011-Public-Market-Report.pdf|date=16. studenoga 2011.}} Industry Statistics, 2Q 2011.</ref> |- | Capricorn Ridge || 662,5 || SAD || {{coord|31|54|11|N|100|54|04|W|name=Capricorn Ridge Wind Farm}} ||<ref>[http://www.nexteraenergyresources.com/content/where/portfolio/pdf/capricornridge.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303165159/http://www.nexteraenergyresources.com/content/where/portfolio/pdf/capricornridge.pdf|date=3. ožujka 2016.}} "Capricorn Ridge Wind Energy Center"</ref> |- | Fowler Ridge || 599,8 || SAD || {{coord|40|36|31|N|87|19|15|W|name=Fowler Ridge Wind Farm}} ||<ref>[http://archive.awea.org/projects/Projects.aspx?s=Indiana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120317130024/http://archive.awea.org/projects/Projects.aspx?s=Indiana |date=17. ožujka 2012. }} AWEA: "U.S. Wind Energy Projects - Indiana"</ref> |- | Sweetwater || 585,3 || SAD || {{coord|32|20|20|N|100|26|40|W|name=Sweetwater Wind Farm}} ||<ref> [http://www.geenergyfinancialservices.com/press_room/press_releases/SweetwaterRelease5242007_FINAL.pdf] "GE unit expands wind energy portfolio", publisher= GE Energy, 2007.</ref> |- | Buffalo Gap || 523,3 || SAD || {{coord|32|18|38|N|100|8|57|W|name=Buffalo Gap Wind Farm}} ||<ref>[http://www.renewableenergyworld.com/rea/news/article/2009/02/drilling-down-what-projects-made-2008-such-a-banner-year-for-wind-power?cmpid=WNL-Friday-February27-2009] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160106221402/http://www.renewableenergyworld.com/rea/news/article/2009/02/drilling-down-what-projects-made-2008-such-a-banner-year-for-wind-power?cmpid=WNL-Friday-February27-2009|date=6. siječnja 2016.}} "Drilling Down: What Projects Made 2008 Such a Banner Year for Wind Power?"</ref> |- | Dabancheng || 500 || Kina|| {{coord|43|35|37|N|87|48|32|E|name=Dabancheng Wind Farm}} ||<ref> [http://www.evwind.es/noticias.php?id_not=7664 China] "Dabancheng Wind Farm now has a combined generating capacity of 500 MW"</ref> |- | Meadow Lake || 500 || SAD || {{coord|40|36|4|N|86|51|57|W|name=Meadow Lake Wind Farm}} ||<ref> Energy Information Administration - October 2010 Electric Power Monthly </ref> |- |} ===Priobalne vjetroelektrane=== {{Glavni|Priobalna vjetroelektrana}} [[Priobalna vjetroelektrana]] ([[Engleski jezik|engl]]. ''Offshore wind park'') je vrsta vjetroelektrane s čvrstim temeljima koja se gradi na [[more|moru]] (ima planova gradnje i na [[jezero|jezerima]]), uglavnom u [[Priobalje|priobalnom području]], gdje je dubina vode obično manja od 60 [[metar]]a (udaljenost od [[obala|obale]] do najviše 50 kilometara), za razliku od [[Plutajuća vjetroelektrana|plutajućih vjetroelektrana]], koje se grade na pučini. Činjenica da [[voda]] (a posebice duboka voda) ima manju površinsku "hrapavost" od kopna jako utječe na [[brzina|brzine]] [[vjetar|vjetra]], koje su mnogo veće na moru. Faktori [[snaga|snage]] su mnogo veći kod takvih instalacija. Kod lokacija s produženim plićinama (kao primjerice u [[Danska|Danskoj]]), vjetroelektrane je lako sagraditi. Općenito govoreći, morske instalacije [[vjetroagregat]]a su načelno skuplje od kopnenih. To je zbog toga što su im [[toranj|tornjevi]] viši kada se uračuna dio ispod vode i što je sama izgradnja skuplja. Proizvedena [[električna energija]] se do [[Kopno|kopna]] prenosi putem podmorskog [[kabel]]a. [[Održavanje]] je također skuplje, a mora se paziti i na zaštitu od [[korozija|korozije]], zbog čega se često dodaju dodatni [[Nalič|premazi]] i katodna zaštita. Takve [[turbina|turbine]] su najveće turbine u pogonu i predviđa se da će njihova veličina (i insalirana snaga) i dalje rasti (preko 6 [[vat|MW]]). Vjetroelektrane smještene na moru znaju imati i više od 100 vjetroagregata.<ref> [http://www.hrastovic-inzenjering.hr/primjena-energije/energetski-clanci/item/415-buducnost-morskih-vjetroelektrana.html] "Budućnost morskih vjetroelektrana", www.hrastovic-inzenjering.hr, 2013.</ref> ===Plutajuće vjetroelektrane=== {{Glavni|Plutajuća vjetroelektrana}} [[Plutajuća vjetroelektrana]] ili '''pučinska vjetroelektrana''' je vrsta vjetroelektrane koja se postavlja na [[Plutajući objekt|plutajuću strukturu]] u dubljem [[more|moru]], gdje nije moguće postaviti [[priobalna vjetroelektrana|priobalnu vjetroelektranu]]. Plutajuće vjetroelektrane su složene i zahtijevaju veće početne [[Troškovi proizvodnje|troškove]], ali su nove studije pokazale je da zbog njihovih mogućnosti da pristupe snažnijim [[vjetar|vjetrovima]] dalje na moru imaju isplativost primjene. Obično se više plutajućih [[vjetroagregat]]a povezuju zajedno u [[vjetroelektrana|vjetroelektranu]], kako bi se koristio zajednički podvodni [[kabel]] za prijenos [[električna struja|električne struje]].<ref> [http://www.hrastovic-inzenjering.hr/primjena-energije/energetski-clanci/item/114-plutajuce-morske-vjetroturbine.html] "Plutajuće morske vjetroturbine", www.hrastovic-inzenjering.hr, 2013.</ref><ref>[http://www.vjesnik.com/Article.aspx?ID=0501DCD8-5586-43F8-ABD1-63E49242DD09]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot}} "Višenamjenske vjetroelektrane na Jadranu zaposlile bi 30.000 radnika", www.vjesnik.com, 2012.</ref> ===Visinske vjetroelektrane=== {{Glavni|Visinske vjetroelektrane}} Koncept [[Visinske vjetroelektrane|visinskih vjetroelektrana]] se zasniva na iskorištenju energije vjetra u višim slojevima atmosfere. One predstavljaju dizajnirani koncept [[vjetroelektrana]] koji su na različite načine podignuti u visinu bez potpore tornja. Možemo ih podijeliti u dvije skupine: one za iskorištavanje vjetra na nižim visinama te na one koje to mogu na višim visinama. Tijekom posljednjih 20 godina napravljeno je nekoliko desetaka projekata i koncepata od kojih se istaknula nekolicina koje imaju šanse za realizaciju. Zajedničko im je to što su predviđene za iskorištavanje vjetra na visinama većim nego što to mogu vjetroelektrane montirane na tlu, mogućnost montaže na bilo kojoj lokaciji na svijetu te su u potpunosti ekološki prihvatljive, jer ne ispuštaju [[staklenički plinovi|stakleničke plinove]]. Visinske vjetroelektrane na taj način mogu proizvoditi električnu energiju 90% vremena, dok bi one na zemlji to činile maksimalno 35% vremena. To bi rezultiralo pojeftinjenjem [[električna energija|električne energije]] i zahtijevalo bi manje vjetroelektrana za istu količinu električne energije. ==Vjetroelektrane u Hrvatskoj== [[Datoteka:VE Bruska 1.jpg|mini|desno|300px|[[Vjetroelektrana Bruška]] kraj [[Benkovac|Benkovca]].]] [[Datoteka:VE Velika Popina 2.JPG|mini|desno|250px|[[Vjetroelektrana Velika Popina]] kraj [[Gračac|Gračaca]].]] [[Vjetroelektrane u Hrvatskoj]] su započele svoj razvoj još [[1988.]], kada je [[Končar Elektroindustrija|Končar]] postavio prvi [[vjetroagregat]] u [[Brodogradilište Uljanik|brodogradilištu Uljanik]], koji se i danas tamo nalazi, no onda je razvoj istoga obustavljen. Danas Končar ima postavljen prvi prototip svog modernog vjetroagregata na lokaciji Pometeno brdo u blizini [[Split]]a i pokušava uhvatiti korak s ostalim poznatim proizvođačima vjetroagregata.<ref>[http://www.vjetroelektrane.com/vjetroelektrane-u-regiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150522085038/http://www.vjetroelektrane.com/vjetroelektrane-u-regiji|date=22. svibnja 2015.}} "Vjetroelektrane u regiji", www.vjetroelektrane.com, 2011.</ref> Promatrajući karakteristike [[Vjetar|vjetra]] na prostoru Hrvatske, može se zaključiti da [[Hrvatska]] ima na desetke područja koja imaju zadovoljavajući vjetropotencijal za izgradnju [[elektrana]]. Mjerenja određenih karakteristika vjetra ([[brzina]], smjer, učestalost) pokazala su kako je za iskorištavanje [[Energija vjetra|energije vjetra]] povoljnije područje [[Primorska Hrvatska|Jadrana]] od kontinentalnog dijela Hrvatske. Stoga su prve hrvatske vjetroelektrane izgradene upravo na tom području. Za projekte vjetroelektrana je do sada iskazano najviše interesa na područjima [[Zadarska županija|Zadarske]], [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninske]], [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinske]] i [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanske županije]]. U Hrvatskoj je trenutno 12 [[vjetroelektrana]] koje su u normalnom radu (lipanj 2014.) i koje isporučuju [[električna energija|električnu energiju]] u [[elektroenergetski sustav]] Hrvatske. Instalirana [[snaga]] svih vjetrolektrana je 280 [[vat|MW]], u radu je 148 [[vjetroagregat]]a koji isporučuju godišnje oko 810 [[vatsat|GWh]] [[električna struja|električne struje]]. Za usporedbu [[Termoelektrana Plomin]] ima snagu 330 MW i isporučuje godišnje oko 2173 GWh električne struje. {|class="wikitable sortable" |- ! Vjetroelektrana !! Instalirana snaga <br>([[vat|MW]]) !! Županija !! Godišnja<br>proizvodnja<br>([[vatsat|GWh]]) !! Vjetroagregati i modeli !! Puštena u rad !! Opis |- | [[Vjetroelektrana Danilo|VE Danilo]] || 43,7 || [[Šibensko-kninska županija]] || 100 || 19 × [[Enercon]] E-82 – 2,3 MW || 2014. ||<ref>>[http://www.vjetroelektrane.com/hrvatska-i-regija/1956-sluzbeno-zavrseno-testiranje-pogona-vjetroelektrane-danilo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160313200651/http://vjetroelektrane.com/hrvatska-i-regija/1956-sluzbeno-zavrseno-testiranje-pogona-vjetroelektrane-danilo|date=13. ožujka 2016.}}</ref> |- | [[Vjetroelektrana Vrataruša|VE Vrataruša]] || 42 || [[Ličko-senjska županija]] || 125 || 14 × Vestas V90 - 3 MW || 2011. ||<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.vjetroelektrane.com/vjetroelektrane-u-regiji/433-vjetroelektrana-vratarusa |title=Arhivirana kopija |access-date=29. srpnja 2012. |archive-date=14. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160314062314/http://vjetroelektrane.com/vjetroelektrane-u-regiji/433-vjetroelektrana-vratarusa |url-status=dead }}</ref> |- | [[Vjetroelektrana Kamensko-Voštane|VE Kamensko-Voštane]] || 40 || [[Splitsko-dalmatinska županija]] || 114 || 14 × [[Siemens AG|Siemens]] SWT-3.0-101 – 3 MW || 2013. ||<ref>[ http://www.poslovni.hr/hrvatska/u-trilju-otvorena-vjetroelektrana-247298] " U Trilju otvorena vjetroelektrana ", www.poslovni.hr, 2013.</ref> |- | [[Vjetroelektrana Bruška|VE Bruška]] (VE ZD2 i VE ZD3) | 36,8 || [[Zadarska županija]] || 122 || 16 × [[Siemens AG|Siemens]] SWT-93 - 2,3 MW || 2011. ||<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.vjetroelektrane.com/vjetroelektrane-u-regiji/865-vjetroelektrana-bruska |title=Arhivirana kopija |access-date=29. srpnja 2012. |archive-date=13. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160313130152/http://vjetroelektrane.com/vjetroelektrane-u-regiji/865-vjetroelektrana-bruska |url-status=dead }}</ref> |- | [[Vjetroelektrana Ponikve|VE Ponikve]] || 36,8 || [[Dubrovačko-neretvanska županija]] || 122 || 16 × Enercon E-70 - 2,3 MW || 2013. ||<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.vjetroelektrane.com/hrvatska-i-regija/1387-otvorena-vjetroelektrana-ponikve |title=Arhivirana kopija |access-date=27. srpnja 2013. |archive-date=14. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160314010049/http://vjetroelektrane.com/hrvatska-i-regija/1387-otvorena-vjetroelektrana-ponikve |url-status=dead }}</ref> |- | [[Vjetroelektrana Jelinak|VE Jelinak]] || 30 || [[Splitsko-dalmatinska županija]] || 81 || 20 × [[Acciona Windpower]] – 1,5 MW || 2013. ||<ref>[ http://www.vjetroelektrane.com/hrvatska-i-regija/1217-vjetroelektrana-jelinak-u-probnom-pogonu {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160313131646/http://vjetroelektrane.com/hrvatska-i-regija/1217-vjetroelektrana-jelinak-u-probnom-pogonu |date=13. ožujka 2016. }}] "Vjetroelektrana Jelinak u probnom pogonu", www. vjetroelektrane.com, 2013.</ref> |- | [[Vjetroelektrana Trtar-Krtolin|VE Trtar-Krtolin]] || 11,2 || [[Šibensko-kninska županija]] || 28 || 14 × Enercon E-48 - 0,8 MW || 2006. ||<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.vjetroelektrane.com/vjetroelektrane-u-regiji/410-vjetroelektrana-trtar-krtolin |title=Arhivirana kopija |access-date=29. srpnja 2012. |archive-date=13. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160313124445/http://vjetroelektrane.com/vjetroelektrane-u-regiji/410-vjetroelektrana-trtar-krtolin |url-status=dead }}</ref> |- | [[Vjetroelektrana Crno Brdo|VE Crno brdo]] || 10,5 || [[Šibensko-kninska županija]] || 27 || 7 × [[Leitwind]] LTW77 – 1,5 MW || 2011. ||<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.vjetroelektrane.com/vjetroelektrane-u-regiji/590-vjetroelektrana-crno-brdo |title=Arhivirana kopija |access-date=29. srpnja 2012. |archive-date=13. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160313124946/http://vjetroelektrane.com/vjetroelektrane-u-regiji/590-vjetroelektrana-crno-brdo |url-status=dead }}</ref> |- | [[Vjetroelektrana Orlice|VE Orlice]] || 9,6 || [[Šibensko-kninska županija]] || 25 || 11 × Enercon (3 x E-48 – 0,8 MW + 8 x E-44 – 0,9 MW) || 2009. ||<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.vjetroelektrane.com/vjetroelektrane-u-regiji/421-vjetroelektrana-orlice |title=Arhivirana kopija |access-date=29. srpnja 2012. |archive-date=14. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160314054111/http://vjetroelektrane.com/vjetroelektrane-u-regiji/421-vjetroelektrana-orlice |url-status=dead }}</ref> |- | [[Vjetroelektrana Velika Popina|VE Velika Popina]] || 9,2 || [[Zadarska županija]] || 26 || 4 × Siemens SWT 93 – 2,3 MW || 2011. ||<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.vjetroelektrane.com/vjetroelektrane-u-regiji/218-vjetroelektrana-velika-popina |title=Arhivirana kopija |access-date=29. srpnja 2012. |archive-date=13. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160313124938/http://vjetroelektrane.com/vjetroelektrane-u-regiji/218-vjetroelektrana-velika-popina |url-status=dead }}</ref> |- | [[Vjetroelektrana Ravne 1|VE Ravne 1]] || 6 || [[Zadarska županija]] || 15 || 7 × Vestas V52 – 0,85 MW || 2004. ||<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.vjetroelektrane.com/vjetroelektrane-u-regiji/234-vjetroelektrana-ravne-1-pag |title=Arhivirana kopija |access-date=29. srpnja 2012. |archive-date=13. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160313063602/http://vjetroelektrane.com/vjetroelektrane-u-regiji/234-vjetroelektrana-ravne-1-pag |url-status=dead }}</ref> |- | [[Vjetroelektrana Pometeno Brdo|VE Pometeno brdo]] || 20 || [[Splitsko-dalmatinska županija]] || 15 || 6 × [[Končar Elektroindustrija|Končar]] KO-VA 57/1 – 1 MW || 2010. / 2011. / 2012. / 2015. ||<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.vjetroelektrane.com/hrvatska-i-regija/866-dovrsena-prva-faza-izgradnje-ve-pometeno-brdo |title=Arhivirana kopija |access-date=29. srpnja 2012. |archive-date=14. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160314021527/http://vjetroelektrane.com/hrvatska-i-regija/866-dovrsena-prva-faza-izgradnje-ve-pometeno-brdo |url-status=dead }}</ref> |- |[[Vjetroelektrana Zadar 4|VE Zadar 4]] |9,2 |[[Zadarska županija]] | |4 x Siemens - SWT-93 - 2,3 MW |2013. | |- |[[Vjetroelektrana Ogorje|VE Ogorje]] |45 |[[Splitsko-dalmatinska županija]] | |15 x Vestas V112 - 3 MW |2014. | |- |[[Vjetroelektrana Zelengrad|VE Zelengrad]] |42 |[[Zadarska županija]] | |14 x Vestas V90 - 3 MW |2014. | |- |[[Vjetroelektrana Rudine|VE Rudine]] |34,2 |[[Dubrovačko-neretvanska županija]] | |12 x [[General Electric]] 2,85-103 - 2,85 MW |2015. | |- |[[Vjetroelektrana Glunča|VE Glunča]] |23 |[[Šibensko-kninska županija]] | |9 x Enercon E-82 – 2,3 MW |2016. | |- |[[Vjetroelektrana Katuni|VE Katuni]] |34,2 |[[Splitsko-dalmatinska županija]] | |12 x General Electric 2,85-103 - 2,85 MW |2016. | |- | '''Ukupno''' || 483,4 || || - || 214 || || |- |} ==Vjetroagregati== [[Datoteka:Eoliennes Gaspesie.jpg|mini|250px|desno|Vjetroturbine s okomitom osi.]] [[Datoteka:H-Darrieus-Rotor.jpg|mini|250px|desno|[[Darrieusova turbina|H – Darrieusov rotor]].]] [[Datoteka:Savonius Rotor.png|mini|130px|desno|Savoniusov rotor.]] [[Datoteka:Wind_turbine_int.svg|mini|250px|desno|Glavni [[dijelovi vjetroagregata]] s vodoravnom osi: 1. temelj, 2. priključak na elektroenergetski sustav, 3. stup, 4. ljestve za pristup, 5. zakretnik, 6. kućište stroja ili gondola, 7. električni generator, 8. anemometar, 9. kočioni sustav (elektromagnetska ili mehanička kočnica), 10. prijenosnik snage (obično multiplikator), 11. lopatice rotora, 12. sustav zakretanja lopatica ([[Engleski jezik|eng]]. ''pitch''), 13. glavčina rotora.]] [[Datoteka:Power curves.jpg|mini|250px|desno|Karakteristika snage vjetroagregata u ovisnosti o brzini vjetra.]] [[Vjetroagregat]] je [[rotacija|rotirajući]] [[strojevi|stroj]] koji pretvara [[kinetička energija|kinetičku energiju]] [[vjetar|vjetra]] prvo u [[Mehanička energija|mehaničku]], a zatim preko [[električni generator|električnih generatora]] u [[električna energija|električnu energiju]]. Pri tome se rotor [[vjetroturbina|vjetroturbine]] i rotor [[električni generator|električnog generatora]] nalaze na istom [[vratilo|vratilu]]. Vjetroagregati koriste [[energija vjetra|energiju vjetra]], koja se ubraja u [[obnovljiva energija|obnovljive izvore energije]]. ===Izvedbe vjetroagregata=== Potoji čitav niz podjela vjetroagregata, pa ih tako u ovisnosti prema nekim konstrukcijskim i radnim značajkama razvrstavamo po: * položaju osi turbinskog kola: vjetroagregati s vodoravnom osi i okomitom osi; * omjeru brzine najudaljenije točke rotora i brzine vjetra: brzohodne i sporohodne; * broju lopatica: višelopatične, s nekoliko lopatica i s jednom lopaticom; * veličini zakretnog momenta: visokomomentne i niskomomentne; * načinu pokretanja: samokretne i nesamokretne; * [[Stupanj iskorištenja|učinkovitosti]] pretvorbe energije vjetra u zakretni moment: nisko i visoko učinkovite; * načinu okretanja rotora prema brzini vjetra: promjenjive i nepromjenjive. ====Vjetroagregati s okomitom osi==== Vjetroagregati s okomitom osi su najstariji sustavi za iskorištavanje energije vjetra. Danas također postoje koncepti modernih vjetroagregata koji imaju okomit položaj osi. Negativna strana ove vrste vjetroagregata je manja iskoristivost od vjetroagregata s vodoravnom osi, a pozitivne strane su: * vjetroagregat nema usmjerenja, ne mora biti usmjerena prema vjetru, pa ne trebaju dodatni uređaji za praćenje vjetra i okretanje vjetroturbine; * potreban je slabiji vjetar za njihov rad; * uređaji za kontrolu vjetroagregata i pretvorbu energije mogu biti smješteni na razini zemlje zbog okomite osi rotora; * jednostavnija struktura što olakšava i samo postavljanje. Vrste vjetroagregata s okoitom osi su: *[[Savoniusov rotor]], * [[Darrieusova turbina|Darrieusov rotor]], *[[H rotor]], * [[vjetrenjača s rotirajućim jedrima]]. '''Savoniusov rotor''' radi na principu otpornog djelovanja koji kombinira s potiskom. Sastoji se od dvaju polucilindričnih lopatica koje su otvorene na suprotnim stranama. Blizu osi, lopatice se preklapaju tako da preusmjereni vjetar može strujati iz jedne lopatice u drugu. Ova vrsta rotora ima veću iskoristivost od rotora baziranih samo na otpornom djelovanju, ali manju od rotora primarno baziranih na potisku. Ovaj tip rotora ima prednost koja se bazira na tome da se mogu početi vrtjeti na malim brzinama vjetra, dok im je loša strana u tome što je potrebno puno materijala za njihovu izradu. [[Darrieusova turbina|Darrieusov rotor]] je 1929. konstruirao Francuz Georges Darrieus. Ova vrsta rotora se sastoji od dvije ili tri lopatice koje imaju oblik parabole. Profil rotorskih lopatica oblikom odgovara radu na principu potiska. Iskoristivost ovih rotora je puno veća od iskoristivosti Savonius-ovih rotora. Glavni nedostatak Darrieus-ovog rotora je u tome što ne može sam započeti rotaciju te zbog toga uvijek zahtjeva pomoćni uređaj za pokretanje. Daljnjim razvojem Darrieusovog rotora razvijen je '''H rotor''' ili H – Darrieus-ov rotor. Ovaj rotor se još naziva i Heidelberg rotor po tvrtki ''Heidelberg Motor''. Generator s permanentnim [[magnet]]om je integriran u samu strukturu rotora i ne zahtjeva sustav prijenosa. ====Vjetroagregati s vodoravnom osi==== Vjetroagregati s vodoravnom osi su danas najzastupljeniji tip vjetroturbina. Vjetroagregati su došli do vrlo visokog stupnja tehničke razvijenosti i dosežu snage od nekoliko [[vat|megawata]], dok su vjetroagregati u 1980-tim godinama bili u rangu snage ispod 100 [[vat|kW]]. ===Dijelovi vjetroagregata=== [[Dijelovi vjetroagregata]] su: rotor ili vjetroturbina (sastoji se od glavčine, vratila i lopatica – obično 3 lopatice), kočioni sustav, elementi za uležištenje sporohodnog vratila, upravljački i nadzorni sustav, električni generator, zakretnik ili oprema za zakretanje, kućište stroja ili gondola, stup, prijenosnik snage (obično multiplikator), temelj, transformator, spoj na elektroenergetski sustav i posebna oprema. ====Ograničavanje izlazne snage i zaštita od oluja==== Energija koja može biti preuzeta od vjetra ovisi o brzini vjetra. Poslije dostizanja nominalne snage, [[snaga]] vjetroagregata bi trebala ostati konstantna kod svih brzina vjetra večih od nominalne brzine zato što turbina i generator ne mogu podnjeti više energije. Zbog toga, vjetroelektrana mora limitirati snagu pomoću jedne od dvaju sljedećih metoda: * Metoda zavjetrine (engl. ''stall control''), * Metoda promjene kuta lopatica rotora (engl. ''pitch control''). '''Metoda zavjetrine''' (engl. ''stall control'') se bazira na efektu stvaranja vrtložnih struja, a time i zavjetrine kod velikih upadnih kutova koji se sami povećavaju pri povećanju brzine vjetra. Ovaj efekt uništava [[uzgon|uzgon]] na površini zahvaćenoj ovim efektom, te na taj način limitira snagu koju vjetar prenosi na lopatice rotora. Kod ovoga načina zaštite vjetrogeneratora lopatice rotora se ne pomiću, te kut pod kojim su postavljene uvijek ostaje konstantan. Ovakav način zaštite vjetrogeneratora se realizira samom konstrukcijom rotora, te ne zahtjeva napredne tehničke sustave za njezin rad. Negativna strana ovakvog načina zaštite vjetrogeneratora je u tome što ne omogućava nikakvo naknadno upravljanje zbog toga što je ovaj način zaštite isključivo pasivan. Maksimalnu snagu novodizajniranog rotora nije lako procijeniti zbog kompliciranog matematičkog proračuna strujanja fluida. Nakon dosizanja maksimalne snage, izlazna snaga generatora zaštićenog ovom metodom opada. Ovako zaštićeni sustavi moraju imati još dodatne [[Aerodinamika|aerodinamičke]] kočnice koje pomažu vjetrogeneratorima s ovakvim načinom zaštite da prežive oluje. '''Metoda promjene kuta lopatica rotora''' (engl. ''pitch control'') se zasniva na zaštiti svojih vjetroagregata pomoću promjenjivog kuta lopatica rotora, iako je ovu metodu zaštite tehnički puno teže izvesti. Budući da je ova metoda zaštite aktivna metoda, ona se može prilagoditi različitim uvjetima. Zaštita metodom promjene kuta lopatica rotora automatski prilagođava kut lopatica rotora, a samim time i upadni kut, smanjujući ga ili povećavajući, ovisno o prilikama. Lopatice rotora se okreću u vjetar prilikom većih brzina vjetra, smanjujući upadni kut i tako se aktivno smanjuje ulazna snaga na lopaticama rotora. Izrada ovako zaštićenih i kontroliranih vjetroagregata je složenija, zato što lopatice rotora moraju biti pomično učvršćene na vrh [[osovina|osovine]], i mora postojati još dodatni motor koji bi upravljao nagibom lopatica. Manji sustavi uobičajeno koriste mehanički kontroliran mehanizam promjene kuta lopatica rotora oslanjajući se na [[Centrifugalna sila|centrifugalnu silu]]. Ako je vjetrogenerator kompletno isključen zbog zaštite od oluje i ako ima mogućnost zakretanja kuta lopatica rotora, mogu mu se lopatice rotora okrenuti u položaj pera (najmanja moguća silueta koja stoji na putu vjetra), te se tako smanjuje njegov otpor vjetru i mogućnost oštećenja. '''Sustav za praćenje vjetra''' (engl. ''yawing'') može se svrstati u sustave za povećanje iskoristivosti vjetrogeneratora i sustave za zaštitu vjetroagregata s vodoravnom osi. Ovaj sustav radi na principu vodoravnog zakretanja vjetrogeneratora. Vjetroagregati s vodoravnom osi, za razliku od vjetroagregata s okomitom osi, moraju uvijek svojom orijentacijom pratiti smjer vjetra. Orijentacija lopatica rotora uvijek mora biti tako namještena da su lopatice rotora okrenute prema vjetru pod optimalnim kutom. Ovo može biti problem za vjetrogeneratore s promijenjivim kutom lopatica rotora ako su postavljene na mjestu gdje dolazi do vrlo brze promjene smjera vjetra zbog toga što može doći do velikih promjena u snazi o čemu se mora voditi računa prilikom vodoravnog zakretanja vjetroagregata i prema tome se korigirati brzina rotora. Za zakretanje vjetroagregata u vodoravnom smjeru cijelo kućište vjetrogeneratora s rotorom, prijenosom i generatorom mora biti pomično postavljeno na vrhu stupa. Sustav za mjerenje vjetra smješten na kućištu mjeri i izračunava brzinu i smjer vjetra i prema tim podatcima upravljački sustav odlučuje kada, za koliko i u kojem smjeru zaokrenuti kućište i rotor vjetrogeneratora. Kada kućište i rotor dođu u optimalni položaj pokreće se vodoravna [[kočnice|kočnica]] koja drži vjetrogenerator u tom položaju. U stvarnosti postoji uvijek malo odstupanje od smjera vjetra i optimalnog položaja rotora. To odstupanje uobičajno iznosi oko 5%. ===Električni generatori=== Turbinski dio vjetrenjače s rotorom, kočnicama i prijenosnikom snage predstavlja važan dio cjelokupnog sustava, čija je osnovna funkcija pogon generatora. Za pravilan i siguran rad vjetroagregata, [[generator]] mora ispunjavati određene zahtjeve kao što su: * visok [[Stupanj iskorištenja|stupanj iskoristivosti]] u širokom krugu opterećenja i brzine okretanja; * izdržljivost [[Rotor (elektrotehnika)|rotora]] na povećanim [[Broj okretaja|brojevima okretaj]]a u slučaju otkazivanja svih zaštitnih sustava; * izdržljivost, odnosno postojanost [[konstrukcija]] na visokim [[dinamika|dinamičkim]] opterećenjima prilikom [[Kratki spoj|kratkih spojeva]], te pri uključivanju i isključivanju generatora; * [[Ležaj|uležištenje]] generatora na način da jamče dugotrajnost. Uzimajući u obzir nepogodne i promjenjive uvjete rada (povećane vlažnosti, slanosti, zatim otpornost na krute čestice, povišenu temperaturu i dr.) pred generatore se također postavlja zahtjev pouzdanosti sa što je moguće manje održavanja. Razni su kriteriji prema kojima se može izvršiti podjela generatora. Tako se prema načinu rada generatori mogu podijeliti na generatore za: * paralelni rad s postojećom distributivnom mrežom; * samostalni rad; * spregnuti rad s drugim izvorima. Prema vrsti [[električna struja|električne struje]] koju generatori generiraju, generatori mogu biti: * generatori [[Istosmjerna struja|istosmjerne struje]] (generatori istosmjerne struje se zbog problema s pouzdanosti rijetko primjenjuju); * generatori izmjenične struje. Prema načinu okretanja generatori mogu biti: * generatori s promjenjivom brzinom okretanja i * generatori s nepromjenjivom brzinom okretanja. Također postoji podjela prema veličini tj. [[snaga|snazi]]. '''Generatori s promjenjivom brzinom okretanja''' su: * sinkroni ili asinkroni generator s pretvaračem u glavnom strujnom krugu; * asinkroni generator s upravljivim promjenljivim klizanjem; * asinkroni generator s nadsinkronom ili podsinkronom pretvaračkom kaskadom. '''Generatori s nepromjenjivom brzinom okretanja''' su: * vjetroturbina s asinkronim generatorom. Asinkroni generatori se najčešće priključuju na krute električne mreže. Krutu mrežu karakterizira velika naponska i frekvencijska stabilnost. Osnovna prednost im je jednostavnija i jeftinija konstrukcija, iako s druge strane moraju imati kompenzacijski uređaj (uglavnom uklopive kondenzatorske baterije) i priključni uređaj kako bi se omogućilo početnu sinkronizaciju s mrežom; * vjetroturbina sa sinkronim generatorom. Upotrebljevaju se za spajanje na ne tako krute električne mreže, npr. kod spajanja na otočni električni sustav. Ovdje su potrebni uzbudni sustav i regulator brzine koji će održavati napon i frekvenciju. Ovakvi generatori ne mogu se pronaći u komercijalnim izvedbama sa stalnom brzinom u pogonu na krutu mrežu. Kod vjetroturbina nazivnih snaga većih od 500 kW naročito je izražena potreba za uključivanjem sustava za regulaciju kuta zakretanja elise propelera, što inače nije slučaj, pa tako da se spomenuti sustav ne izvodi u svim jedinicama. ==Utjecaj vjetroelektrana na okoliš== [[Datoteka:Wb deichh drei kuhs.jpg|mini|desno|300px|Stoka ignorira vjetrovne turbine,<ref>[http://www.uintacountyherald.com/V2_news_articles.php?heading=0&page=72&story_id=1299] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080731090354/http://www.uintacountyherald.com/V2_news_articles.php?heading=0&story_id=1299&page=72|date=31. srpnja 2008.}} Erin Buller: "Capturing the wind", publisher =Uinta County Herald, 2008.</ref> i nastavlja ispašu kao i prije nego su vjetroagregati postavljeni.]] {{Glavni|Utjecaj vjetroelektrana na okoliš}} Vjetroelektrane ne zahtijevaju potrošnju [[goriva]] za kontinuiran rad, nemaju nikakvu emisiju direktno vezanu uz proizvodnju struje. Vjetroelektrane ne proizvode [[ugljični dioksid]], [[sumporov dioksid]], [[Živa|živu]], čestice, i mnoge druge vrste zagađenja zraka, kao što stvaraju [[fosilna goriva]]. [[Vjetroelektrana|Vjetroelektrane]] troše resurse samo u proizvodnji i izgradnji. Tijekom proizvodnje vjetroelektrane, [[čelik]], [[beton]], [[aluminij]] te drugi materijali, moraju se proizvesti i transportirati koristeći procese koji zahtijevaju mnogo energije. Pri tim procesima koriste fosilne izvore energije. Proizvođač vjetroelektrana ''Vestas'', tvrdi da se početna emisija ugljičnog dioksida isplati u roku od otprilike devet mjeseci rada vjetroelektrana u blizini obale.<ref>[http://www.vestas.com/en/about-vestas/sustainability/wind-turbines-and-the-environment/life-cycle-assessment-(lca).aspx] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080210162927/http://www.vestas.com/en/about-vestas/sustainability/wind-turbines-and-the-environment/life-cycle-assessment-(lca).aspx|date=10. veljače 2008.}} Vestas: "Life Cycle Assessments (LCA)", 2008.</ref> Studija iz 2006. zaključila je da je emisija [[ugljikov dioksid|ugljikovog dioksida]] CO<sub>2</sub> od vjetrovne energije između 14 do 33 [[tona]] po [[vatsat|GWh]] proizvedene energije. Većina emisije CO<sub>2</sub> dolazi od proizvodnje [[beton]]a za temelje vjetroturbine.<ref>[http://www.springerlink.com/content/ug33477443j40vx4/ www.springerlink.com]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Studija Irske nacionalne mreže govori da "Proizvodnja električne energije iz vjetra smanjuje potrošnju [[Fosilna goriva|fosilnih goriva]] te time smanjuje emisiju CO<sub>2</sub>", uočili su smanjenje u emisiji CO<sub>2</sub> u razini od 0,33 do 0,59 tona CO2 po MWh.<ref>[http://www.eirgrid.com/EirGridPortal/uploads/Publications/Wind%20Impact%20Study%20-%20main%20report.pdf] "Impact of Wind Generation in Ireland on the Operation of Conventional Plant and the Economic Implications", 2004., publisher= ESB National Grid [https://web.archive.org/web/20071201192030/http://www.eirgrid.com/EirGridPortal/uploads/Publications/Wind+Impact+Study+-+main+report.pdf]</ref> Studija UKERC-a o intermitentnosti također zaključuje da vjetrovna energija može zamijeniti proizvodnju baziranu na fosilnim gorivima, smanjujući i potrošnju goriva i emisiju ugljičnog dioksida.<ref>Robert Gross, Philip Heptonstall, Dennis Anderson, Tim Green, Matthew Leach, Jim Skea: "The Costs and Impacts of Intermittency", [http://www.ukerc.ac.uk/Downloads/PDF/06/0604Intermittency/0604IntermittencyReport.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080216073251/http://www.ukerc.ac.uk/Downloads/PDF/06/0604Intermittency/0604IntermittencyReport.pdf|date=16. veljače 2008.}}, publisher=UK Energy Research Council, 2006.</ref> Ispitivanja pokazuju da vjetroelektrane imaju sve veću podršku medu ljudima. Tako 71% pučanstva u [[Europska unija|Europskoj uniji]] iskazuje svoju potporu za gradnju vjetroelektrana (izvor: ewea.org). Postotak potpore vjetroelektranama je još veći kod dijela pučanstva koje u blizini svog životnog prostora ima izgrađene vjetroelektrane. Vjetroelektrane su također odraz razvoja i brige neke zemlje za svoj okoliš, zrak, zdravlje i hranu, te kao takve stvaraju pozitivnu sliku o regiji u kojoj se nalaze. ===Pozitivni utjecaji na okoliš=== Prilikom rada vjetroenergetskih postrojenja ne dolazi ni do kakvih emisija ispušnih plinova ili krutih čestica, niti postoje drugi oblici [[Zagađenje|zagađivanja]] [[okoliš]]a koji karakteriziraju konvencionalne energetske objekte i [[nuklearna elektrana|nuklearne elektrane]]. Instaliranjem vjetroelektrana umjesto [[termoelektrana]] na [[fosilna goriva]], sprječava se emisija ugljikovog dioksida CO<sub>2</sub>. Poznato je da su [[ugljikov dioksid]] CO<sub>2</sub> i [[sumporov dioksid]] SO<sub>2</sub> jedni od najvećih zagađivača našeg planeta koji stvaraju [[ozonske rupe]], [[Staklenički plinovi|stakleničke plinove]], [[Kisela kiša|kisele kiše]], zagađuju vodu, povećavaju [[globalno zatopljenje]] i drugo. Ispod stupova vjetroelektrane mogu se obavljati poljodjelski, stočarski i slični radovi kao i ispod visokonaponske mreže. Prednost vjetroelektrana je i u tome što se mogu smjestiti podjednako na neobradivim površinama, morskoj pučini ili poljoprivrednom zemljištu, a posebnost što se prostor između stupova generatora i dalje može koristiti. ===Negativni utjecaji na okoliš=== Jedan od najvećeg problema je [[buka]] koju stvaraju vjetroelektrane prilikom vrtnje [[propeler]]a i pogonskog mehanizma generatora koji je smješten u gondoli. Danas buka, sa sve savršenijim tehnološkim rješenjima [[Zvučna izolacija|zvučne izolacije]] je smanjena kao problem. Neki smatraju da visina stupova stvara ružan ugođaj i tako narušava izgled postojećeg okoliša gdje je smještena sama vjetroelektrana. U mnogim zemljama vjetroelektrane su turistička atrakcija, te se prema stupnju uređenosti i čistoće mogu mjeriti s [[Nacionalni park|nacionalnim parkovima]]. Samo jednu vjetroelektranu u [[Škotska|Škotskoj]] (Vjetroelektrana Scroby Sands) godišnje posjeti preko 35 000 [[turist]]a, a 90% ispitanih turista koji su posjetili tu škotsku vjetroelektranu izjavilo je kako su bili veoma zadovoljni izletom. Opasnost za ptice često je glavna zamjerka protiv gradnje vjetroelektrana. Međutim, studije procjenjuju da su vjetroelektrane odgovorne za 0,3 do 0,4 pogibelji ptica po gigawat-satu ([[vatsat|GWh]]) struje, dok su elektrane na fosilna goriva odgovorne za oko 5,2 pogibelji po GWh.<ref>[http://www.vjetroelektrane.com/mitovi-faq] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150423112319/http://www.vjetroelektrane.com/mitovi-faq|date=23. travnja 2015.}} "Mitovi o vjetroelektranama (FAQ)", www.vjetroelektrane.com, 2012.</ref> ==Stanje u svijetu danas== Krajem 2010. na svijetu je bilo instalirano oko 197 [[vat|GW]] [[vjetroagregat]]a, a godišnji prirast je bio oko 35 - 40 GW (37,642 GW 2010.). [[Kina]] je preuzela vodeće mjesto u godišnjoj količini instalacija s udjelom većim od 50%, a i vodeće mjesto u ukupno instaliranoj snazi, gdje je obišla [[SAD]]. U Europi prva dva mjesta drže [[Njemačka]] i [[Španjolska]]. Sektor vjetra u svijetu je tokom 2010. napravio prometa 40 milijardi [[euro|eura]], a u industriji vjetra je bilo zaposleno oko 670 000 ljudi. Najveći udio energije vjetra u ukupnoj proizvodnji je u [[Danska|Danskoj]] (21%), [[Portugal]]u (18%) i [[Španjolska|Španjolskoj]] (16%). Najveći svjetski proizvođač vjetroagregata je trenutačno danski ''Vestas'', drugi je kineski ''Sinovel'', a prate ih američki ''GE'', i kineski ''Goldwind''. Na petom mjestu je njemački ''Enercon''. Treba napomenuti da su moderni vjetroagregati napravljeni potpuno u skladu sa zahtjevima električnih prijenosnih i distribucijskih mreža, odnosno prema pravilima funkcioniranja istih, te gotovo po svemu imaju osobine klasičnih [[elektrana]]. Jedina iznimka je intermitentnost samog izvore energije.<ref> [www.vjetroelektrane.com/znacaj-i-vizija?showall=1] "Značaj i vizija energije vjetra u budućnosti", www.vjetroelektrane.com, 2012.</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} == Poveznice == * [[Vjetar]] * [[Vjetrenjača]] * [[Električni generator]] * [[Električna energija]] * [[Vjetroagregat|Vjetroagregat]] * [[Energija vjetra|Energija vjetra]] * [[Snaga vjetra|Snaga vjetra]] * [[Popis država sa značajnijom penetracijom energije vjetra u potrošnji električne energije]] == Vanjske poveznice == [http://www.hep.hr/ops/hees/podaci.aspx/ Elektroenergetski podaci] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130103081622/http://www.hep.hr/ops/hees/podaci.aspx |date=3. siječnja 2013. }} {{WProjekti |commons = Wind farm |commonshr = Vjetroelektrana }} [[Kategorija:Elektroenergetika]] [[Kategorija:Aerodinamika]] [[Kategorija:Vjetroelektrane| ]] le6s1sngssckpy8xagymz4fdhmya088 0 146424 7563693 7316080 2026-07-25T17:53:05Z Marheen 250754 7563693 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Album |ime_albuma = Kad misli mi vrludaju |ime_glazbenika = [[Aerodrom (sastav)|Aerodrom]] |vrsta = studijski album |slika = Kad_misli_mi_vrludaju.jpg |žanr = [[rock]], [[progresivni rock]] |datum = [[1979.]] |snimanje = [[kolovoz]] i [[rujan]] 1979. |trajanje = |izdavač = [[Jugoton]] |producent = Vedran Božić |recenzija = |album_prije = |godina0 = |godina = 1979. |album_poslije = [[Tango Bango]] |godina2 = 1981. }} '''''Kad misli mi vrludaju''''' prvijenac je [[zagreb]]ačkog [[rock]] sastava [[Aerodrom (sastav)|Aerodrom]], koji izlazi [[1979.]] godine. Album je sniman u kolovozu i rujnu 1979. u studiju "Akademik" u [[Ljubljana|Ljubljani]], dok su završni radovi napravljeni u studiju "Bauer", Ludwigsburg, [[Njemačka]].<ref>[http://www.discogs.com/release/1031330 Discogs] - Aerodrom - Kad Misli Mi Vrludaju</ref> Objavila ga je [[diskografija|diskografska kuća]] "[[Jugoton]]". Materijal na albumu sastoji se od osam skladbi, a njihov [[producent]] je Vedran Božić. == Popis pjesama == # "Kad misli mi vrludaju" # "Nestala dobrota" # "Vrati se, Ivane" # "Pusti neka traje" # "Šareni kolači" # "Kraj tebe u tami" # "Razgovor pred zoru" # "Bjegunci" == Izvođači == * Jurica Pađen - [[električna gitara]], [[pjevanje|vokal]], [[lirika|tekst]] * Remo Cartagine - [[bas-gitara]] * Paolo Sfeci - [[bubnjevi]] * Mladen Krajnik - [[klavijature]], vokal * Zlatan Živković - vokal, [[udaraljke]] == Produkcija == * Vedran P. Božić - [[producent]] * Amir "Baba" Bahtijarević - Izvršni producent * Miro Bevc - [[Snimatelj]] * Mirko Ilić - [[Dizajn]] * Dražen Kalenić - [[Fotografija]] * Robert Kocijan - fotografija prednje strane omota * Glazba - J. Pađen (skladbe: A1, A3, B2, B3), M. Krajnik (skladbe: A2, A4, B1, B4) == Izvori == {{izvori}} {{Aerodrom (sastav)}} [[Kategorija:Albumi sastava Aerodrom]] [[Kategorija:Albumi iz 1979.]] sjffumqgk5i2fr920lc89k9nd87guhm 0 146457 7563694 6181724 2026-07-25T17:53:16Z Marheen 250754 7563694 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Album |ime_albuma = Tango Bango |ime_glazbenika = [[Aerodrom (sastav)|Aerodrom]] |vrsta = studijski album |slika = Tango_bango.jpg |žanr = [[rock]] |datum = [[1981.]] |snimanje = [[prosinac]] [[1980.]] ([[Milano]])<br />[[siječanj]] [[1981.]] ([[Zagreb]]) |trajanje = |izdavač = [[Jugoton]] |producent = [[Ivan Piko Stančić]] |recenzija = |album_prije = [[Kad misli mi vrludaju]] |godina0 = 1979. |godina = 1981. |album_poslije = [[Obične ljubavne pjesme]] |godina2 = 1982. }} '''''Tango Bango''''' drugi je studijski album [[zagreb]]ačkog [[rock]] sastava [[Aerodrom (sastav)|Aerodrom]], koji izlazi [[1981.]] godine. Materijal za album snimaju u "General Recording Sound Studio" [[Milano|Milanu]],<ref>[http://www.discogs.com/release/1031484 Discogs] - Aerodrom - Tango Bango</ref> a [[producent|produkciju]] radi Piko Stančić, dok se kao autori uz [[Jurica Pađen|Juricu Pađena]] potpisuju još Mladen Krajnik i Remo Cartagine. Album se sastoji od deset skladbi i objavljuje ga [[diskografija|diskografska kuća]] "[[Jugoton]]". Skladbe poput "Stavi pravu stvar", "Dobro se zabavljaj" i "Tvoje lice", postaju hitovi i donose im veliku radijsku slušanost i popularnost kod publike. Na albumu se pojavljuje i novi bubnjar Branko Knežević, umjesto Paola Sfecia koji je otišao u [[Parni valjak]]. == Popis pjesama == *Glazbu za album napisali su Jurica Pađen, Mladen Krajnik i Remo Cartagine. # "Stavi pravu stvar" # "Tvoje lice" # "Dobro se zabavljaj" # "Rock & porok" # "Nudistička plaža" # "Aerodrom" # "Mordorea" # "Mijenjam se" # "Djevojke" # "Monotonija" == Izvođači == * Remo Cartagine - [[bas-gitara]] * Mladen Krajnik - [[klavijature]], [[pjevanje|vokali]] * [[Jurica Pađen]] - [[električna gitara|gitare]], vokali * Zlatan Živković - [[udaraljke]], vokali * Branko Knežević - [[bubnjevi]] == Produkcija == * [[producent]] - [[Ivan Piko Stančić]] * [[lirika|tekst]] - [[Jurica Pađen]] * ton majstor - Bruno Malasoma * urednik redakcije - [[Siniša Škarica]] * tehničar - Lupi Dobrić * [[fotografija]] - Andrija Zelmanović * glavni urednik - Dubravko Majnarić == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.instagram.com/juricapadjenaerodrom Službeni Instagram profil sastava] * [https://www.facebook.com/GrupaAerodrom Službeni Facebook profil sastava] * [https://www.youtube.com/AerodromTV Službeni Youtube kanal sastava] {{Aerodrom (sastav)}} [[Kategorija:Albumi sastava Aerodrom]] [[Kategorija:Albumi iz 1981.]] 77lwfjgsmo991tzct5j3k12m2u63ice 0 146570 7563695 5749749 2026-07-25T17:53:29Z Marheen 250754 7563695 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Album |ime_albuma = Obične ljubavne pjesme |ime_glazbenika = [[Aerodrom (sastav)|Aerodrom]] |vrsta = studijski album |slika = Obicne_ljubavne_pjesme.jpg |žanr = [[rock]] |datum = [[1982.]] |snimanje = |trajanje = |izdavač = [[Jugoton]] |producent = Tini Varga |recenzija = |album_prije = [[Tango Bango]] |godina0 = 1981. |godina = 1982. |album_poslije = [[Dukat i pribadače]] |godina2 = 1984. }} '''''Obične ljubavne pjesme''''' treći je studijski album [[zagreb]]ačkog [[rock]] sastava [[Aerodrom (sastav)|Aerodrom]], koji izlazi [[1982.]]g. Nakon objavljivanja albuma ''[[Tango Bango]]'', Mladen Krajnik odlazi iz sastav u [[JNA]], a Pađen preuzima ulogu glavnog [[pjevanje|vokala]]. Album se snima u [[Švedska|Švedskoj]], a [[producent]] je Tini Varga, koji ujedno svira [[gitara|gitaru]] i pjeva prateće vokale. Gost na [[saksofon]]u je Ufe Anderson, koji je puno godina surađivao sa sastavom [[ABBA]]. Na albumu se nalazi devet skladbi i donosi im najveći hit do tada "Obična ljubavna pjesma". == Popis skladbi == # "Obična ljubavna pjesma" # "Sutra bit će bolje" # "Za sve krive žene" # "Snovi" # "Kad je sa mnom kvari sve" # "Muški stroj" # "Ne mogu tako" # "Stranac" # "Odlazim" == Izvođači == * Remo Cartagine - [[bas-gitara]] * Jurica Pađen - [[električna gitara|gitare]], [[pjevanje|vokali]] * Branko Knežević - [[bubnjevi]] * Zoran Kraš - [[klavijature]] == Vanjske poveznice == * [https://www.instagram.com/juricapadjenaerodrom Službeni Instagram profil sastava] * [https://www.facebook.com/GrupaAerodrom Službeni Facebook profil sastava] * [https://www.youtube.com/AerodromTV Službeni Youtube kanal sastava] {{Aerodrom (sastav)}} [[Kategorija:Albumi sastava Aerodrom]] [[Kategorija:Albumi iz 1982.]] oengwwl67p65r5aeeccmovaymqzo1u1 0 146584 7563696 5778295 2026-07-25T17:53:37Z Marheen 250754 7563696 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Album |ime_albuma = Dukat i pribadače |ime_glazbenika = [[Aerodrom (sastav)|Aerodrom]] |vrsta = studijski album |slika = Dukat_i_pribadace.jpg |žanr = [[Pop glazba|pop]], [[rock]] |datum = [[1984.]] |snimanje = |trajanje = |izdavač = [[Jugoton]] |producent = [[Rajko Dujmić]] |recenzija = |album_prije = [[Obične ljubavne pjesme]] |godina0 = 1982. |godina = 1984. |album_poslije = [[Trojica u mraku]] |godina2 = 1986. }} '''''Dukat i pribadače''''' četvrti je studijski album [[zagreb]]ačkog [[rock]] sastava [[Aerodrom (sastav)|Aerodrom]], koji izlazi [[1984.]]g. Album snimaju kao trojka s novim [[bubnjevi|bubnjarom]] Nenadom Smoljanovićem. Umjesto Zorana Kraša na klavijature dolazi [[Rajko Dujmić]], koji je ujedno i [[producent]] na albumu. Materijal na albumu donosi im nekoliko hitova "Fratello", "24 sata dnevno" i "Digni me visoko". == Popis pjesama == # "7 milja iznad mora" # "Daj neku lovu" # "Puno mi je trebalo" # "Fratello" # "Laž" # "Digni me visoko" # "Dukat i pribadače" # "24 sata dnevno" # "Reci mi što čuješ" # "Jedan, dva, tri" # "Novogodišnja noć" == Izvođači == * Remo Cartagine - [[bas-gitara]] * Jurica Pađen - [[električna gitara|gitare]], [[pjevanje|vokali]] * Nenad Smoljanović - [[bubnjevi]], [[udaraljke]] == Vanjske poveznice == * [https://www.instagram.com/juricapadjenaerodrom Službeni Instagram profil sastava] * [https://www.facebook.com/GrupaAerodrom Službeni Facebook profil sastava] * [https://www.youtube.com/AerodromTV Službeni Youtube kanal sastava] {{Aerodrom (sastav)}} [[Kategorija:Albumi sastava Aerodrom]] [[Kategorija:Albumi iz 1984.]] klevcsqfsuab0gsogt584w9jhtr4tpj 0 146599 7563697 6315055 2026-07-25T17:53:50Z Marheen 250754 7563697 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Album |ime_albuma = Trojica u mraku |ime_glazbenika = [[Aerodrom (sastav)|Aerodrom]] |vrsta = studijski album |slika = Trojica_u_mraku.jpg |žanr = [[rock]] |datum = [[1986.]] |snimanje = |trajanje = |izdavač = Jugoton |producent = [[Jurica Pađen]] |recenzija = |album_prije = [[Dukat i pribadače]] |godina0 = 1982. |godina = 1986. |album_poslije = [[Na travi]] |godina2 = 2001. }} '''''Trojica u mraku''''' (naslov albuma odabran je po stripu Andrije Maurovića) peti je studijski album [[zagreb]]ačkog [[rock]] sastava [[Aerodrom (sastav)|Aerodrom]], koji izlazi [[1984.]]g. U sastav se na [[bubnjevi|bubnjeve]] nanovo vratio Zlatan Živković, koji ujedno izvodi i [[pjevanje|vokale]]. Album se sastoji od jedanaest skladbi i njihov je [[producent]] [[Jurica Pađen]]. Gosti na snimanju su Lazar Ristovski na [[klavijature|klavijaturama]], Miroslav Sedak Benčić [[saksofon]], Ante Dropuljić [[truba]] i Herbert Stencel [[trombon]]. Sastav nedugo nakon objavljivanja prestaje s radom i sastaju se nanovo tek [[2000-ih]]. == Popis pjesama == # "Vatra je na nebu" # "Metar vina" # "Eat a shit" # "Zagreb, Ljubljana, Beograd" # "Razbi sve satove" # "Pogrešan dan" # "Ljubav nije knjiga" # "Šutnja" # "Fina porodica" # "Pozdrav sa bardo ravni" == Izvođači == * Remo Cartagine - [[bas-gitara]] * Jurica Pađen - [[električna gitara|gitare]], [[pjevanje|vokali]] * Zlatan Živković - [[bubnjevi]], vokali ===Gosti na albumu=== * Laza Ristovski - [[klavijature]] * Miroslav Sedak Benčić - [[saksofon]] * Ante Dropuljić - [[truba]] * Herbert Stencel - [[trombon]] ==Zanimljivosti== *''Trojica u mraku'' je također naziv stripa Andrije Maurovića iz 1936., a radi se o adaptaciji romana M. Branda.<ref>https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=11943</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.instagram.com/juricapadjenaerodrom Službeni Instagram profil sastava] * [https://www.facebook.com/GrupaAerodrom Službeni Facebook profil sastava] * [https://www.youtube.com/AerodromTV Službeni Youtube kanal sastava] {{Aerodrom (sastav)}} [[Kategorija:Albumi sastava Aerodrom]] [[Kategorija:Albumi iz 1986.]] al2sh1k5ykw03u7nzcaan66e1rbn1bp 0 146633 7563698 7016812 2026-07-25T17:54:01Z Marheen 250754 7563698 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Album |ime_albuma = Na travi |ime_glazbenika = [[Aerodrom (sastav)|Aerodrom]] |vrsta = studijski album |slika = naslvel_jpg.jpg |žanr = [[rock]] |datum = [[2001.]] |snimanje = |trajanje = |izdavač = Croatia Records |producent = [[Jurica Pađen]] |recenzija = |album_prije = [[Trojica u mraku]] |godina0 = 1986. |godina = 2001. |album_poslije = [[Rock @ Roll]] |godina2 = 2007. }} '''''Na travi''''' šesti je studijski album [[zagreb]]ačkog [[rock]] sastava [[Aerodrom (sastav)|Aerodrom]], koji izlazi [[2001.]]g. Ovim albumom '''Aerodrom''' se nakon petnaest godina glazbene stanke vraća na scenu.<ref>[http://www.grupa-aerodrom.com/html/history.htm grupa-aerodrom.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080330021446/http://www.grupa-aerodrom.com/html/history.htm |date=30. ožujka 2008. }} - Aerodrom - "NA TRAVI"</ref> Album objavljuje [[diskografija|diskografska kuća]] "Croatia Records", pod etiketom Master Musica. Nakon stanke [[Jurica Pađen|Pađenu]] se pridružuju dvojica bivših članova Mladen Krajnik i Zlatan Živković, te Tomislav Šojat, koji zajedno potpisuju aranžmane na albumu.<ref name="CR">[http://croatian-music.info/index.php?option=content&task=view&id=64&Itemid=88 Croatia Records Master Music] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210212042740/http://croatian-music.info/index.php?option=content&task=view&id=64&Itemid=88 |date=12. veljače 2021. }} - AERODROM - NA TRAVI</ref> Na snimanju albuma zajedno s članovima sastava sudjeluju još i neki bivši članovi poput Remo Cartaginea i Paolo Sfecia. Materijal se sastoji od deset skladbi, koje su snimane u tonskom studiju "Green", [[Zagreb]]. Najavni singl za album, koji izlazi početkom [[kolovoz]]a [[2001.]] bila je skladba "A do Splita pet", dok je za prigodni singl "Badnja noć" snimljen i [[animirani film|animirani]] glazbeni spot.<ref name="CR"/> == Popis skladbi == # "To možda možeš" # "A do Splita pet" # "Zar ne?" # "Nebo će uz tebe stati" # "Ne gledaj u pod" # "Za Juliju car" # "Korak unatrag" # "Kakva zabava" # "Bistra voda" # "Badnja noć" # "Christmas Jam" (bonus) == Izvođači == * Mladen Krajnik - [[klavijature]], windchimes, prateći vokali * Jurica Pađen - [[električna gitara|gitare]], [[pjevanje|glavni vokal]] * Tomislav Šojat - [[bas-gitara]], [[gitara|akustična gitara]], prateći vokali * Zlatan Živković - [[bubnjevi]], [[udaraljke]], prateći vokali, vokal u skladbi "Bistra voda" == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.instagram.com/juricapadjenaerodrom Službeni Instagram profil sastava] * [https://www.facebook.com/GrupaAerodrom Službeni Facebook profil sastava] * [https://www.youtube.com/AerodromTV Službeni Youtube kanal sastava] {{Aerodrom (sastav)}} [[Kategorija:Albumi sastava Aerodrom]] [[Kategorija:Albumi iz 2001.]] 3l5500pmsujqfk4sdlxaf3kettmfmlj 0 146698 7563699 6896814 2026-07-25T17:54:28Z Marheen 250754 7563699 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Album |ime_albuma = Rock @ Roll |ime_glazbenika = [[Aerodrom (sastav)|Aerodrom]] |vrsta = studijski album |slika = Rock_@_roll.jpg |žanr = [[rock]] |datum = [[2007.]] |snimanje = 2007.<br />"Kod Jure", "Kod Smokve" |trajanje = |izdavač = Croatia Records |producent = [[Jurica Pađen]]<br />Dragutin "Smokva" Smokrović<br />[[Tomislav Šojat]] |recenzija = |album_prije = [[Na travi]] |godina0 = 2001. |godina = 2007. |album_poslije = [[Taktika noja]] |godina2 = 2012. }} '''''Rock @ Roll''''' sedmi je studijski album [[zagreb]]ačkog [[rock]] sastava [[Aerodrom (sastav)|Aerodrom]], koji izlazi [[2007.]]g. Album najavljuje veliku obljetnicu sastava koja će se obilježiti [[2008.]]g., kada će se napuniti 30 godina od osnutka '''Aerodroma''', koji je [[hrvatska|Hrvatsku]] rock scenu osamdesetih obogatio velikim hitovima i baladama.<ref name="CR">[http://www.crorec.hr/crorec.hr/vijest.php?OBJECT_ID=223320 Croatie records] - AERODROM: NOVI ALBUM ROCK @ ROLL, Osvrt od [[17. prosinca]] [[2007.]]</ref> Na albumu se nalazi 12 novih skladbi, a njihovu [[producent|produkciju]] radili su [[Jurica Pađen]], Dragutin "Smokva" Smokrović i [[Tomislav Šojat]]. Za jedanaest skladbi [[Autor glazbe|autorstvo]] potpisuje Pađen, a skladbu "Fait Accompli" zajedno potpisuju Pađen i Štulić, koja predstavlja njihovu posvetu [[John Lennon|Johnu Lennonu]].<ref name="CR"/> Album izlazi pod etiketom [[diskografija|diskografske kuće]] [[Croatia Records]], a sniman je u studijima "Kod Jure" i "Kod Smokve" tijekom 2007. godine u [[Zagreb]]u.<ref name="SA">[http://www.grupa-aerodrom.com/default.asp grupa-aerodrom.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120412092639/http://www.grupa-aerodrom.com/default.asp |date=12. travnja 2012. }} - NOVI ALBUM ROCK @ ROLL</ref> Izlazi i najavni spot albuma za skladbu "Mili moj Anđele", koju Pađen posvećuje svom sinu, a [[redatelj]] video uratka je Radislav Jovanov-Gonza. [[Fotograf]]ije za omot albuma odradio je Igor "CC" Kelčec. Prva promocija albuma bio je koncert na [[Trg bana Jelačića|Trgu bana Jelačića]] za Staru godinu na kojemu je sudjelovalo preko 20.000 ljudi.<ref name="SA"/> == Popis pjesama == # "Mili moj anđele" # "Tvoj pas me čudno gleda (čuko haj šapu daj)" # "Nema više druga Tita" # "Odma mi je zapela za oko" # "Što će nama peć" # "Kći starog vodeničara" # "Rock@roll" # "Osama" # "Nije meni žao" # "Sretna vremena" # "Samo se ovce nadaju" # "Fait accompli" == Izvođači == * Jurica Pađen - [[električna gitara|gitare]], [[pjevanje|vokali]] * Tomislav Šojat - gitare * [[Slavko Pintarić|Slavko Pintarić - Pišta]] - [[bubnjevi]] ===Gosti na albumu=== * Zlatan Došlić - [[klavijature]] * Dragutin Smokrović - Smokva - prateći vokali * Zdravko Tabain ([[Cubismo]]) - bubnjevi u skladbi "Sretna vremena" == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.instagram.com/juricapadjenaerodrom Službeni Instagram profil sastava] * [https://www.facebook.com/GrupaAerodrom Službeni Facebook profil sastava] * [https://www.youtube.com/AerodromTV Službeni Youtube kanal sastava] {{Aerodrom (sastav)}} [[Kategorija:Albumi sastava Aerodrom]] [[Kategorija:Albumi iz 2007.]] p4d2zir98a47j4fztdmvialqxlr7a0d 0 148325 7563727 7135155 2026-07-25T19:06:43Z ~2026-41320-50 367743 /* Poznate osobe */ 7563727 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Bilaj |vrsta = naselje |slika = |opis slike = |županija = {{Z+X|LSŽ}} |općina = [[Gospić]] |najbliži grad = |površina = 9,1 |visina = |z. širina = 44.52 |z. dužina = 15.44 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 143 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 53000 Gospić |pozivni broj = +385 (0)53 |autooznaka = GS |web = |bilješke = }} '''Bilaj''' je naselje u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjskoj županiji]]. == Zemljopis == U sastavu je grada [[Gospić]]a i nalazi se 6,5 km jugoistočno od Gospića. Ovo hrvatsko naselje je poznato po jedinstvenoj rimokatoličkoj crkvi-špilji. == Povijest == [[Banovac (dužnosnik)|Hrvatski podban]] [[Tomaš Tvrtković|Tomo Tvrtković]] predaje ga [[1451.]] [[Ban Hrvatske i Dalmacije|hrvatskom banu]] [[Petar Talovac|Petru Talovcu]]. A [[1509.]] godine u vlasti je [[Ivan Karlović|Ivana Karlovića]]. Pod [[Osmansko Carstvo|osmanskom]] vlašću je grad od [[1528.]] do [[1689.]] godine. Nakon oslobođenja od Turaka 1689. u Bilaju je sagrađena manja crkva na čast sv. Leopolda, zaštitnika tadašnjeg cara. Oko 1710. sagrađena je nova crkva i posvećena sv. Jakovu apostolu. Današnja crkva sagrađena [[1848.]] Na brežuljku u središtu današnjega Bilaja nalaze se ruševine srednjovjekovnoga grada [[Bilaj (srednjovjekovni grad)|Bilaja]]. U ratu Francuske, Rusije i Rajnskog saveza protiv Austrije general [[Auguste Marmont|Marmont]] je krenuo iz [[Dalmacija|Dalmacije]] kroz [[Lika|Liku]] s namjerom da preko Slovenije prodre do [[Beč]]a. Nakon zaštitničkih borbi kod [[Gračac]]a, krajiški Opservacijski korpus pod zapovjedništvom pukovnika Rebrovića (Rebranića) sukobio se s Francuzima 21. i [[22. svibnja]] [[1809.]] godine u [[bitka kod Bilaja|bitci kod Bilaja]].<ref>[http://blog.dnevnik.hr/dubcen/2010/01/1627181088/bitka-kod-bilaja-1809.html Bitka kod Bilaja 1809.]</ref> Na župnoj crkvi u [[Gospić]]u postavljena je memorijalna ploča ([[Robert Frangeš Mihanović]]) poginulima u toj bitki.  Tijekom Jugoslavija, u Bilaju i [[Barlete|Barletama]] pretrpjeli su velike ljudske gubitke zbog komunističkoga i četničkog terora. Žrtvama u spomen nalazi se spomen-križ na bilajskom mjesnom groblju. Prema jednim izvorima, radi se o 218 žrtava,<ref name="obljetnica2015"/> a prema drugim izvorima, više od više od 250 civilnih žrtava Bilaja i okolnih sela pobijeno je nakon drugog svjetskog rata.<ref name="likaonline"/> Kad se zahuktao velikosrpski [[bitka za Gospić|napad na Gospić]], prvo su velikosrbi [[29. kolovoza]] u večernjim satima minobacačkim granatama napali Bilaj, a iza ponoći 29. na 30. kolovoza 1991. godine s 44 granate napali su i Gospić. Stanovnici bila su u početku bili u neprijateljskom okruženju, pa su domaći dragovoljci, a kasnije uz pomoć Hrvatske vojske i policije obranili i Bilaj i Gospić.<ref name="obljetnica2015">dg: [http://narod.hr/hrvatska/obiljezena-obljetnica-srpskog-napada-na-bilaj-i-gospic Obilježena obljetnica srpskog napada na Bilaj i Gospić], narod.hr, 29. kolovoza 2015.</ref> Mještani su se u tijekom rata sklanjali u bilajskoj pećini Sv. Stjepana.<ref name="obljetnica2015"/> Bilaj je prema nekima teorijama već bio otpisan, no nije se predao, niti nakon tjedna u potpunom neprijateljskom okruženju. Branili su ga združeni hrvatski dragovoljci iz Like, Rijeke i [[Zagreb]]a, naoružani tek s nekoliko pušaka, osujetivši napade svojih srpskih susjeda iz okolnih sela koje je pomagala [[martićevci|milicija]] Milana Martića, [[Beli orlovi|Belim orlovima]] i [[Srpska dobrovoljačka garda|Srpskom dobrovoljačkom gardom]], a uz sve to velikosrpskim je osvajačima obilnu logističku i operativnu pomoć davala JNA.<ref name="likaonline">H.J.: [http://www.lika-online.com/prije-24-godine-napadnut-je-bilaj/ Prije 24 godine napadnut je Bilaj ], Lika online, 29. kolovoza 2015.</ref> U obrani ovog kraja Hrvatske poginuli su pripadnici Hrvatske vojske i s [[Rijeka|riječkog]] područja.<ref name="obljetnica2015"/> Na mjestu pogibije riječkih branitelja nalazi se spomenik poginulim pripadnicima HV-a s riječkog područja.<ref>(): [http://www.licko-senjska.hr/index.php/component/k2/item/406-obiljezena-24-obljetnica-uspjesne-obrane-od-napada-na-bilaj-i-gospic Obilježena 24. obljetnica uspješne obrane od napada na Bilaj i Gospić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160311214920/http://www.licko-senjska.hr/index.php/component/k2/item/406-obiljezena-24-obljetnica-uspjesne-obrane-od-napada-na-bilaj-i-gospic |date=11. ožujka 2016. }}, Ličko-senjska županija, 29. kolovoza 2015.</ref> Bilaj je platio previsoku cijenu svoje slobode.<ref name="likaonline"/> Dana 11. rujna [[1991.]] pobunjeni Srbi su u velikosrpskoj agresiji zapalili crkvu. Od inventara nije sačuvano ništa, čak ni zvona. Ubrzo (28. listopada) granatiran je i župni stan. Bilaj je mjesec dana bio u potpunom okruženju. Branilo ga je 30-ak hrabrih bojovnika. 15. rujna 1991. je deblokiran. Prva crta bojišnice nalazila se na brdu Medovači. Ljudi su uglavnom ginuli u topničkim i minobacačkim napadima.<nowiki> </nowiki>Zalaganjem župnika vlč. Stjepana Zebe koji je i u najtežim trenucima ostao u svojoj župi, obnovljena je crkva i župni stan. Svake godine se u spilji pored crkve održava sveta misa u spomen na ratne dane. ==Stanovništvo== * [[1857.]] – 550 * [[1869.]] – 710 * [[1880.]] – 626 * [[1890.]] – 625 * [[1900.]] – 712 * [[1910.]] – 609 * [[1921.]] – 486 * [[1931.]] – 658 * [[1948.]] – 521 * [[1953.]] – 513 * [[1961.]] – 502 * [[1971.]] – 432 (Hrvati – 427, Srbi – 4, ostali – 1) * [[1981.]] – 319 (Hrvati – 311, Jugoslaveni – 5, Srbi – 1, ostali – 2) * [[1991.]] – 330 (Hrvati – 318, Srbi – 1, Jugoslaveni – 1, ostali – 10) * [[2001.]] – 255 * [[2011.]] – 162<ref name="DZS">[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup09_1309.html Popis stanovništva 2011. godine] DZS. Pristupljeno 8. ožujka 2018. godine</ref> {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Bilaj |p1857=550 |p1869=710 |p1880=626 |p1890=625 |p1900=712 |p1910=609 |p1921=486 |p1931=658 |p1948=521 |p1953=513 |p1961=502 |p1971=432 |p1981=319 |p1991=330 |p2001=255 |p2011=162 |p2021=143 |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Poznate osobe == * [[Ivan Butković (aktivist Hrvatske bratske zajednice)]] * Jakov Medunić – ustaški rojnik, vođa jedne od skupina [[Križari (gerila)|križara]] u Jugoslaviji nakon poraza vojske NDH. * Joso Mraović - poduzetnik i političar == Povezani članci == == Vanjske poveznice == == Izvori == * CD ROM: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005. {{izvori}} {{Gospić}} {{Portal Hrvatska}} [[Kategorija:Naselja u sastavu Grada Gospića]] rsyh00sls1r0tn6z8o26idr3e62d9xj 7563888 7563727 2026-07-26T09:24:58Z Runolist 263374 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-41320-50|~2026-41320-50]] ([[User talk:~2026-41320-50|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Croxyz|Croxyz]] 7050255 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Bilaj |vrsta = naselje |slika = |opis slike = |županija = {{Z+X|LSŽ}} |općina = [[Gospić]] |najbliži grad = |površina = 9,1 |visina = |z. širina = 44.52 |z. dužina = 15.44 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 143 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 53000 Gospić |pozivni broj = +385 (0)53 |autooznaka = GS |web = |bilješke = }} '''Bilaj''' je naselje u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjskoj županiji]]. == Zemljopis == U sastavu je grada [[Gospić]]a i nalazi se 6,5 km jugoistočno od Gospića. Ovo hrvatsko naselje je poznato po jedinstvenoj rimokatoličkoj crkvi-špilji. == Povijest == [[Banovac (dužnosnik)|Hrvatski podban]] [[Tomaš Tvrtković|Tomo Tvrtković]] predaje ga [[1451.]] [[Ban Hrvatske i Dalmacije|hrvatskom banu]] [[Petar Talovac|Petru Talovcu]]. A [[1509.]] godine u vlasti je [[Ivan Karlović|Ivana Karlovića]]. Pod [[Osmansko Carstvo|osmanskom]] vlašću je grad od [[1528.]] do [[1689.]] godine. Nakon oslobođenja od Turaka 1689. u Bilaju je sagrađena manja crkva na čast sv. Leopolda, zaštitnika tadašnjeg cara. Oko 1710. sagrađena je nova crkva i posvećena sv. Jakovu apostolu. Današnja crkva sagrađena [[1848.]] Na brežuljku u središtu današnjega Bilaja nalaze se ruševine srednjovjekovnoga grada [[Bilaj (srednjovjekovni grad)|Bilaja]]. U ratu Francuske, Rusije i Rajnskog saveza protiv Austrije general [[Auguste Marmont|Marmont]] je krenuo iz [[Dalmacija|Dalmacije]] kroz [[Lika|Liku]] s namjerom da preko Slovenije prodre do [[Beč]]a. Nakon zaštitničkih borbi kod [[Gračac]]a, krajiški Opservacijski korpus pod zapovjedništvom pukovnika Rebrovića (Rebranića) sukobio se s Francuzima 21. i [[22. svibnja]] [[1809.]] godine u [[bitka kod Bilaja|bitci kod Bilaja]].<ref>[http://blog.dnevnik.hr/dubcen/2010/01/1627181088/bitka-kod-bilaja-1809.html Bitka kod Bilaja 1809.]</ref> Na župnoj crkvi u [[Gospić]]u postavljena je memorijalna ploča ([[Robert Frangeš Mihanović]]) poginulima u toj bitki.  Tijekom Jugoslavija, u Bilaju i [[Barlete|Barletama]] pretrpjeli su velike ljudske gubitke zbog komunističkoga i četničkog terora. Žrtvama u spomen nalazi se spomen-križ na bilajskom mjesnom groblju. Prema jednim izvorima, radi se o 218 žrtava,<ref name="obljetnica2015"/> a prema drugim izvorima, više od više od 250 civilnih žrtava Bilaja i okolnih sela pobijeno je nakon drugog svjetskog rata.<ref name="likaonline"/> Kad se zahuktao velikosrpski [[bitka za Gospić|napad na Gospić]], prvo su velikosrbi [[29. kolovoza]] u večernjim satima minobacačkim granatama napali Bilaj, a iza ponoći 29. na 30. kolovoza 1991. godine s 44 granate napali su i Gospić. Stanovnici bila su u početku bili u neprijateljskom okruženju, pa su domaći dragovoljci, a kasnije uz pomoć Hrvatske vojske i policije obranili i Bilaj i Gospić.<ref name="obljetnica2015">dg: [http://narod.hr/hrvatska/obiljezena-obljetnica-srpskog-napada-na-bilaj-i-gospic Obilježena obljetnica srpskog napada na Bilaj i Gospić], narod.hr, 29. kolovoza 2015.</ref> Mještani su se u tijekom rata sklanjali u bilajskoj pećini Sv. Stjepana.<ref name="obljetnica2015"/> Bilaj je prema nekima teorijama već bio otpisan, no nije se predao, niti nakon tjedna u potpunom neprijateljskom okruženju. Branili su ga združeni hrvatski dragovoljci iz Like, Rijeke i [[Zagreb]]a, naoružani tek s nekoliko pušaka, osujetivši napade svojih srpskih susjeda iz okolnih sela koje je pomagala [[martićevci|milicija]] Milana Martića, [[Beli orlovi|Belim orlovima]] i [[Srpska dobrovoljačka garda|Srpskom dobrovoljačkom gardom]], a uz sve to velikosrpskim je osvajačima obilnu logističku i operativnu pomoć davala JNA.<ref name="likaonline">H.J.: [http://www.lika-online.com/prije-24-godine-napadnut-je-bilaj/ Prije 24 godine napadnut je Bilaj ], Lika online, 29. kolovoza 2015.</ref> U obrani ovog kraja Hrvatske poginuli su pripadnici Hrvatske vojske i s [[Rijeka|riječkog]] područja.<ref name="obljetnica2015"/> Na mjestu pogibije riječkih branitelja nalazi se spomenik poginulim pripadnicima HV-a s riječkog područja.<ref>(): [http://www.licko-senjska.hr/index.php/component/k2/item/406-obiljezena-24-obljetnica-uspjesne-obrane-od-napada-na-bilaj-i-gospic Obilježena 24. obljetnica uspješne obrane od napada na Bilaj i Gospić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160311214920/http://www.licko-senjska.hr/index.php/component/k2/item/406-obiljezena-24-obljetnica-uspjesne-obrane-od-napada-na-bilaj-i-gospic |date=11. ožujka 2016. }}, Ličko-senjska županija, 29. kolovoza 2015.</ref> Bilaj je platio previsoku cijenu svoje slobode.<ref name="likaonline"/> Dana 11. rujna [[1991.]] pobunjeni Srbi su u velikosrpskoj agresiji zapalili crkvu. Od inventara nije sačuvano ništa, čak ni zvona. Ubrzo (28. listopada) granatiran je i župni stan. Bilaj je mjesec dana bio u potpunom okruženju. Branilo ga je 30-ak hrabrih bojovnika. 15. rujna 1991. je deblokiran. Prva crta bojišnice nalazila se na brdu Medovači. Ljudi su uglavnom ginuli u topničkim i minobacačkim napadima.<nowiki> </nowiki>Zalaganjem župnika vlč. Stjepana Zebe koji je i u najtežim trenucima ostao u svojoj župi, obnovljena je crkva i župni stan. Svake godine se u spilji pored crkve održava sveta misa u spomen na ratne dane. ==Stanovništvo== * [[1857.]] – 550 * [[1869.]] – 710 * [[1880.]] – 626 * [[1890.]] – 625 * [[1900.]] – 712 * [[1910.]] – 609 * [[1921.]] – 486 * [[1931.]] – 658 * [[1948.]] – 521 * [[1953.]] – 513 * [[1961.]] – 502 * [[1971.]] – 432 (Hrvati – 427, Srbi – 4, ostali – 1) * [[1981.]] – 319 (Hrvati – 311, Jugoslaveni – 5, Srbi – 1, ostali – 2) * [[1991.]] – 330 (Hrvati – 318, Srbi – 1, Jugoslaveni – 1, ostali – 10) * [[2001.]] – 255 * [[2011.]] – 162<ref name="DZS">[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup09_1309.html Popis stanovništva 2011. godine] DZS. Pristupljeno 8. ožujka 2018. godine</ref> {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Bilaj |p1857=550 |p1869=710 |p1880=626 |p1890=625 |p1900=712 |p1910=609 |p1921=486 |p1931=658 |p1948=521 |p1953=513 |p1961=502 |p1971=432 |p1981=319 |p1991=330 |p2001=255 |p2011=162 |p2021=143 |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Poznate osobe == * [[Ivan Butković (aktivist Hrvatske bratske zajednice)]] * Jakov Medunić – ustaški rojnik, vođa jedne od skupina [[Križari (gerila)|križara]] u Jugoslaviji nakon poraza vojske NDH. == Povezani članci == == Vanjske poveznice == == Izvori == * CD ROM: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005. {{izvori}} {{Gospić}} {{Portal Hrvatska}} [[Kategorija:Naselja u sastavu Grada Gospića]] orjm6954xxvek5nx0q8i452ez5e46up 0 151832 7563749 6869406 2026-07-25T20:38:59Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7563749 wikitext text/x-wiki {{planina | ime = Viševica | slika = [[Datoteka:Visevica2.jpg|300px]] | Opis slike = Pogled na Viševicu iz Ravnog | Visina = [[Viševica (vrh)|Viševica]] 1428 | Država / Pokrajina = {{Z+X|HRV}}<br />{{Z|PGŽ}} [[Primorsko-goranska županija]] | Dio gorja = [[Velika Kapela]], [[Dinaridi]] | Koordinate = {{Coord|45.25473416|N|14.80081664|E|region:HR-08_type:mountain_source:CGN|display=inline,title|format=dms}} | pushpin_map = Hrvatska | Prvi uspon = | Najlakša staza = [[Vrata (Fužine)|Vrata]], [[Lič]] | Planinarski domovi = planinarski dom Vagabundina koliba | Najbliži gradovi = | Vrsta = | Zadnja erupcija = | Geološka starost = | Ostali vrhovi = | slika2 = | Opis slike2 = | Top. karta = }} '''Viševica''', hrvatska planina u [[Gorski kotar|Gorskom kotaru]] u masivu [[Velika Kapela|Velike Kapele]], sedlom Javorje (1200&nbsp;m) odijeljena od [[Bitoraj]]a. Viševica se ističe izgledom i visinom (1428&nbsp;[[Nadmorska visina|m/nv.]]) od okolnih planina.<ref>[http://www.hps.hr/info/hrvatski-vrhovi/visevica-vrh/ Viševica – vrh - Hrvatski vrhovi - Hrvatski planinarski savez]</ref><ref>[http://planinarenje.hr/kt/gorja/hrvatsko/gorski-kotar-juzni-dio/visevica-vrh/ Odredište - Viševica - Vrh - planinarenje.hr]</ref> Stožastog je oblika, a strmim zapadnim obroncima spušta se prema istočnom rubu [[Ličko polje (Gorski kotar)|Ličkog polja]]. Južnim obroncima Viševica se spušta ka selu Ravno gdje se na visini od (868&nbsp;m) nalazi planinarski dom Vagabundina koliba.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.tz-vinodol.hr/hr/planinarski_dom_vagabundina_koliba/81/25 |title=Planinarski dom Vagabundina koliba {{!}} Turistička zajednica općine Vinodol |journal= |archive-url=https://web.archive.org/web/20140102201136/http://www.tz-vinodol.hr/hr/planinarski_dom_vagabundina_koliba/81/25 |archive-date=2. siječnja 2014. |access-date=2. siječnja 2014. }}</ref><ref>[http://www.gastronaut.hr/restoran.asp?id=4004 Gostionica Vagabundina koliba, Bribir - Gastronaut restorani]</ref><ref>[https://foursquare.com/v/planinarski-dom-vagabundina-koliba/4da16f1563b5a35d6285e819 Planinarski Dom Vagabundina Koliba - foursquare.com]</ref><ref>[http://www.hps.hr/info/planinarske-kuce/planinarski-dom-vagabundina-koliba/ Planinarski dom Vagabundina koliba - Planinarske kuće - Hrvatski planinarski savez]</ref> Osim travnatog vrha Viševica je obrasla gustom [[Bukva|bukovom]] šumom. == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.plsavez.hr/info/hrvatski-vrhovi/visevica-vrh/ Viševica – vrh] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111228231412/http://www.plsavez.hr/info/hrvatski-vrhovi/visevica-vrh/ |date=28. prosinca 2011. }} [[Kategorija:Planine u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Primorsko-goranska županija]] [[Kategorija:Gorski kotar]] 5mh6tisk4y48x4ziv1dwu9jyuxwdy1g 0 156386 7563702 7526057 2026-07-25T18:00:08Z ~2026-39912-33 366794 Ispravljen zatipak 7563702 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}}{{Bolji izvori}}{{Hrvatska povijest}} '''Travunija''' ([[latinski|lat.]] ''Tribunia'')<ref>{{Citiranje weba |title=Travunija |url=https://enciklopedija.hr/clanak/62116 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=26. veljače 2021.}}</ref> je srednjovjekovna država koja je obuhvaćala južnu [[Dalmacija|Dalmaciju]] i dijelove [[istočna Hercegovina|istočne Hercegovine]]. Poznata je još pod kasnijim nazivom '''Trebinje'''. To je srednjovjekovno povijesno područje u primorju između [[Kotor]]a i [[Dubrovnik]]a, a u unutrašnjosti teritorij dijela današnje Hercegovine i veoma malog dijela [[Crna Gora|Crne Gore]]. Općenito, obuhvaćala je teritorij između [[Zahumlje|Zahumlja]] i [[Duklja|prvotnog zemljopisnog jezgra dukljanske države]].<ref name="LZMK">[http://hol.lzmk.hr/clanak.aspx?id=40494 Hrvatski obiteljski leksikon] Travunija</ref> [[Trebinjsko-mrkanska biskupija|Kao biskupija]], u početku podređena [[Barska nadbiskupija|Barskoj]], a od 1200. [[Dubrovačka biskupija|Dubrovačkoj nadbiskupiji]].<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/57978/ Proleksis enciklopedija] Travunija</ref> Od 9. stoljeća je pod domaćim vladarima, u 10. stoljeću pod [[raška|raškom vlašću]], od početka [[1040-ih]] u sastavu [[Duklja|dukljanske države]], potom 1185. – 1378. godine Srbije, Bosne od 1378. do 1466. te Turske. Dio uz jadransku obalu, [[Konavle]], nakon 1426. u sastavu je [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]].<ref name="LZMK" /> Od 15. stoljeća nadalje Travunija je uže vezana uz koncept [[Hercegovina|Hercegovine]].<ref>{{Citiranje|title=Travunija|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/travunija|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|journal=Hrvatska enciklopedija|accessdate=2025-02-11|language=hr}}</ref> == Doseljenje Hrvata u Travuniju == [[Datoteka:Dolazak Hrvata Celestin Medović.JPG|mini|[[Celestin Medović|Celestin Medović]], ''[[Dolazak Hrvata]]'']] Hrvati su rubno naselili krajeve južno od rijeke Cetine, tj. [[Crvena Hrvatska|Crvenu Hrvatsku]]. Ondje se poslije razvila posebna hrvatska državica, [[Dubrovačka Republika]]. Također su naselili gradove u Boki ([[Kotor]]), koji su bili pod [[Bizant|Bizantskom]] vlašću.<!--Nisam siguran bismo li za ovo trebali izvor--> Doselili su se i u Bosnu, gdje je u srednjem vijeku postojala [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|zasebna država]] s kršćanskim pučanstvom zapadne orijentacije (kasnije [[Rimokatolička crkva|rimokatoličkim]]). Osim toga, našli su se u Istri preko rijeke Raše, gdje su od doseljenja činili većinu.<ref>[[Dragutin Pavličević]], Povijest Hrvatske, Naklada Pavičić, Zagreb, 2007., str. 19.</ref> Hrvati su naselili također i južne predjele između Cetine i Neretve, koji su se nazivali [[Neretvanska kneževina|Pomorjem ili Paganijom]], a nastavali su ih [[Neretvani]]. Od Neretve do Dubrovnika, prostirala se oblast [[Zahumlje]], od Dubrovnika do Kotora s Konavlima Travunija, a dalje prema jugu [[Duklja]]. U zaleđu, oko istoimene rijeke, prostirala se [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|Bosna]]. U tim južnim krajevima, koje od povijesnih izvora samo ''[[Ljetopis popa Dukljanina]]'' naziva [[Crvena Hrvatska|Crvenom Hrvatskom]], vladajući, plemenski sloj Hrvata nije bio tako brojan kao na području od Raše do Cetine, pa su tu, u imenovanju društvenih zajednica, prevladala lokalna, pretežno zemljopisna imena (izuzimajući [[Duklja|Dukljansko Kraljevstvo]], koje je bilo posve definirani državni, crkveni i kulturni entitet). Međutim, ta su područja bila i dalje više ili manje vezana uz Hrvatsku, osobito kad je [[Srednjovjekovna hrvatska država|hrvatska država]] bila snažna. Naime, žitelji svih tih krajeva uskoro su, kao i ostali Hrvati, preuzeli kršćanstvo sa zapada. Stoga ih visoki svećenik iz Bara (možda Grgur Zadranin), nazvan [[Ljetopis popa Dukljanina|popom Dukljaninom]], priopćavajući događaje iz [[8. stoljeće|8. stoljeća]] ([[Crvena Hrvatska#Duvanjski sabor|Duvanjski sabor]] koji je održan oko [[750.]] godine), naziva Crvenom Hrvatskom, odnosno Gornjom Dalmacijom.<ref>[[Dragutin Pavličević]], ''Povijest Hrvatske'', Naklada Pavičić, Zagreb, 2007., str. 35.</ref> <!--Dukljanin, čini se, uopće ne navodi Travuniju kao takvu pa mi ovaj dio nema smisla ostavljati u članku: == Prema Ljetopisu popa Dukljanina == [[Datoteka:Pagania Zahumlje Travunia Duklja.png|mini|Zemljovid sklavinija u 9. st.]] Po [[Ljetopis popa Dukljanina|Ljetopisu popa Dukljanina]], današnjom Hercegovinom prostirale su se do 11. stoljeća samostalna područja i to [[Neretvani|Neretvanska]] između rijeke [[Cetina|Cetine]] i Neretve, [[Zahumlje]] ili [[Hum (država)|Hum]]ska zemlja od Neretve do [[Dubrovnik]]a i Travunija od Dubrovnika do [[Kotor]]a sa sjedištem u [[Trebinje|Trebinju]]. Pop Dukljanin navodi da su sva četiri navedena područja, skupa s dijelovima Raške, Bosne i suvremene sjeverne Albanije, bila sredinom 8. stoljeća u sastavu Crvene Hrvatske i činili su zajedno državu [[Crvena Hrvatska]] (''Croatia Rubea''). Crvenoj Hrvatskoj pripadali su gradovi [[Kotor]], [[Dubrovnik]], [[Bar (grad)|Bar]], [[Ulcinj]], [[Skadar]], [[Drač]] i čitavi teritorij današnje Hercegovine. --> == Prema Konstantinu Porfirogenetu == [[Datoteka:Tomislavova Hrvatska.jpg|mini|[[Tomislav]]ovo [[Hrvatsko Kraljevstvo]]]] Prema [[Konstantin VII. Porfirogenet|Konstantinu VII. Porfirogenetu]], autoru djela [[O upravljanju carstvom]]: {{citat2|Arhonti Travunije su uvijek bili pod vlašću arhonta Srbije. Travunija na jeziku Slavena znači utvrđeno mesto, i to zato što u zemlji ima mnogo utvrđenja. Ovoj zemlji Travuniji podređena je druga zemlja nazvana Konavlje. Konavlje na jeziku Slavena znači teretna kola, zbog toga što je zemlja ravna pa oni sve svoje poslove obavljaju upotrebljavajući kola.}} U njoj su se nalazili utvrđeni gradovi: ''Travunija'' (današnje [[Trebinje]]), ''Ormos'' (današnji Vrm na Trebišnjici), ''Risan'', ''Lukavec'' i ''Zetliv'' ili ''Zatleblje''.<ref>[[Neven Budak]], ''[[Prva stoljeća Hrvatske]]'', Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1994., str. 44.</ref> [[Konstantin Porfirogenet|Porfirogenet]] u poglavlju ο Travunjanima tumači etnogenezu mjesta, u kojemu prema hrvatskom povjesničaru [[Neven Budak|Nevenu Budaku]] kaže da narod pripada Srbima, ali samo od vremena [[Heraklije|Heraklija]] do kneza Vlastimira, kada su stekli neovisnost. Budak ističe kako car naizgled povezuje etničku i političku pripadnost, jer u trenutku kada pucaju političke veze, prestaju i one etničke. To, tvrdi Budak, onemogućava tumačenje Konstantinovih tvrdnji da su Neretvani, [[Zahumlje|Zahumljani]], Travunijani i [[Konavle|Konavljani]] dio srpske populacije, jer to ne tvrdi niti jedan drugi izvor. Budak iskazuje da je u slučaju Duklje to još jasnije jer [[Duklja]]ne ne ubraja ni u Srbe, niti u Hrvate, iako bi to prema nekim povjesničarima gotovo moralo proizlaziti iz njihova geografskog položaja.<ref>[[Neven Budak]], ''[[Prva stoljeća Hrvatske]]'', Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1994., str. 44.</ref> Prvi po imenu poznati župan Travunije bio je početkom 9. stoljeća Beloje (Bela), čiji je sin Krajina dobio za ženu kćer raškoga župana [[Vlastimir]]a. U [[Tomislav]]ovo vrijeme (910. – 928.), Travunija je vazal Hrvatskoga Kraljevstva. Krajinu je naslijedio sin Hvalimir, a njega Tišimir Belić, koji je sredinom 10. stoljeća postao podložnik srpskoga velikog župana [[Časlav Klonimirović|Časlava]]. Nakon Časlavova poraza 960. Travunija je ponovno stekla veći stupanj neovisnosti, a Hvalimir i njegov brat Predimir sa sinovima vodili su u drugoj polovici 10. stoljeća česte sukobe s [[Duklja|Dukljom]].<ref name="Hrvatska">{{Citiranje weba |title=Hrvatska enciklopedija (LZMK) |url=https://enciklopedija.hr/clanak/62116 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža}}</ref> Iz sukoba je kao jača strana izišla [[Duklja]] te su njezini vladari [[Predimir]] i njegov sin [[Petrislav]] vladali većim dijelom travunijskoga područja. U 10. stoljeću [[Travunija#Prema Konstantinu Porfirogenetu|Konstantin Porfirogenet spominje 5 gradova]] na području Travunije: [[Trebinje]], Vrm, Risan, Lukavete i Zetlivi. Potkraj 10. i početkom 11. stoljeća Travunijom je upravljao dukljanski vladar [[Sveti Vladimir|Vladimir]]. Od 1016. bila je uspostavljena vrhovna [[bizant]]ska vlast, a 1018. bizantske su postrojbe ušle u Travuniju.<ref name="Hrvatska" /> Nakon [[Vojislav]]ove protubizantske pobune u Duklji 1030. bila je obnovljena dukljanska vlast nad Travunijom [[Duklja|Dukljanski vladar]] [[Vojislav]] nakon pobjede nad Bizantom i njegovim raško-zahumsko-travunijanskim [[vazal]]ima u [[Bitka kod Bara 6. – 7. listopada 1042.|bici kod Bara]] [[1042.]] godine, proširuje svoju vlast na [[Zahumlje]]. Travunijski biskup bio je isprva podčinjen [[Barska nadbiskupija|Barskoj]], a približno od 1200. [[dubrovačka biskupija|Dubrovačkoj nadbiskupiji]]. U razdoblju nakon smrti [[knez]]a [[Vojislav]]a, [[Neda, dukljanska kneginja|njegova udovica, dukljanska kneginja Neda]] je Travuniju [[Neda, dukljanska kneginja#Kao suvladarka|dala na upravljanje sinovima Gojislavu i Predimiru]]. Kada je [[Duklja]] [[1077.]], najkasnije [[1078.]] godine [[Mihailo#Priznanje kraljevstva|postala prva kraljevina]], u njezinom sastavu se i dalje nalazila i Travunija, koja nakon uništenja Dukljanskoga kraljevstva ([[1186.]] [[1189.]]) ulazi u sastav Srbije pod [[Nemanjići]]ma (1185. – 1278.). Položaj Travunije u većem dijelu 12. stoljeća nije potpuno jasan, a od doba [[stefan Nemanja|Stefana Nemanje]] potkraj stoljeća područje je ponovno došlo pod vrhovnu vlast [[Raška (država)|raških]] velikih župana, poslije raških (srpskih) kraljeva i careva. Iz Travunije potječe srpska velikaška obitelj Mrnjavčevića. Povremeno su njome upravljali pojedini članovi srpske vladarske kuće, primjerice kraljica [[Helena Anžuvinska]] u 13. stoljeću. Godine 1326. [[Bosanska Banovina]] je osvojila susjedno [[Zahumlje]]. Slabljenjem Srbije nakon [[Marička bitka|Maričke bitke]] (1371.), Travunijom i okolnim područjem zavladala je velikaška kuća Vojinovića iz [[zahumlje|Huma]]. Nakon poraza srpskoga velikaša [[Nikola Altomanović|Nikole Altomanovića]], bosanski kralj [[Tvrtko I. Kotromanić]] zauzeo je 1378. Travuniju i od tada je to područje čvršće vezano uz bosanski državni entitet, a od 15. stoljeća uz područja hercega [[Stjepan Vukčić Kosača|Stjepana Vukčića Kosače]] i povijesni pojam [[Hercegovina|Hercegovine]], što se nastavilo i u osmansko doba (nakon 1466.) inkorporiranjem toga područja u sastav [[Hercegovački pašaluk|Hercegovačkoga sandžaka]]. Dio toga područja uz obalu, [[Konavle]], prodajom je nakon 1426. ušao u sastav [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]].<ref name="Hrvatska" /> == Starohrvatske crkvice u Travuniji == [[Starohrvatske crkve u Zahumlju|Stare porušene crkve u srednjovjekovnoj Travuniji]], koje su djelomično arheološki ispitane, navodi [[Dominik Mandić]] u svojoj knjizi ''Etnička povijest Bosne i Hercegovine'' kao bivše katoličke crkve:<ref name="Domo">[[Dominik Mandić]], ''[[Etnička povijest Bosne i Hercegovine (knjiga)|Etnička povijest Bosne i Hercegovine]]'', [[Ziral]], Mostar, 1982. (pretisak)</ref> # Crkva [[Sveti Petar|sv. Petra Apostola]] u [[Zavala (Ravno, BiH)|Zavali]], u [[Popovo polje|Popovu polju]], koje je u srednjem vijeku pripadalo Zahumlju. Do [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] bile su vidljive ruševine te crkve, koja se nalazila oko 250 m u jugoistočnom smjeru od današnjega pravoslavnog manastira u Zavali, na lijevoj strani ceste, koja ide iz Zavale u [[Slano]]. Crkva je bila građena u 11. ili 12. stoljeću, u [[Starohrvatska umjetnost|hrvatskom preromaničkom slogu]], slična mnogim hrvatskim crkvenim građevinama u Dalmaciji od 9. do 12. stoljeća. Tri ploče od oltarske pregrade te stare katoličke crkve prenesene su u sadašnju pravoslavnu manastirsku crkvu, a jedna se nalazi u privatnom posjedu jednoga domaćega [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvata katolika]]. Više ploča urešeno je sa starohrvatskim pleterom, a četiri ploče s pleterom i euharističkim motivima. [[Hrvatski pleter|Tropleter]] na tim pločama sličan je starohrvatskim tropleternim radovima, kakvi su se radili u hrvatskim primorskim zemljama od 9. do 11. st. # Crkve sv. Petra u [[Čičevo|Čičevu]] kod Trebinja. Crkve, koje su pripadale benediktinskom samostanu sv. Petra u Polju. Arheološki ih je istraživao dr. Vladimir Ćorović. === Dokazi katoličke pripadnosti === Benediktinska opatija svetog Petra u Čičevu kod Trebinja se u 12. stoljeću spominje kao katolički prema Dukljaninovoj kronici.<ref>Presb. Diocl., 53</ref> Zauzima ga [[Dušan Silni]], koji ga otima benediktincima, a papa ga [[Klement VI.]] godine 1345. odlučno traži natrag i dobiva.<ref>Smičiklas, Codex dipl., XI., 179.</ref> Za katoličku crkvu i samostan u Čičevu zna nadalje dubrovački kroničar Luccari<ref>AnnalesRag.,III., 101</ref> i neki drugi povjesničari. [[Krunoslav Draganović]], budući potpredsjednik [[Zavod za kolonizaciju NDH|Zavoda za kolonizaciju NDH]],<ref name="Crowe2013">{{cite book|author=David M. Crowe|url=https://books.google.com/books?id=GRTdAAAAQBAJ&pg=PA72|title=Crimes of State Past and Present: Government-Sponsored Atrocities and International Legal Responses|publisher=Routledge|year=2013|isbn=978-1-317-98682-9|pages=72}}</ref> u knjizi ''Herceg-Bosna i Hrvatska'' (1940.) tvrdi da je crkva u Zavali sagrađena 1271., a da je na njezinim ruševinama poslije 1513. izgrađen pravoslavni manastir. Prema Draganoviću, »srpski« su povjesničari pokušali falsificirati starost manastira, prisvajajući godinu izgradnje katoličke crkve, no glavna prepreka u tome, po Draganoviću, bilo je latinsko računanje vremena od [[Isus Krist|rođenja Kristova]], za razliku od stvorenja svijeta, kako to srpski spisi i pečati uvijek čine.<ref name="Kruno">[[Krunoslav Draganović]], ''Herceg-Bosna i Hrvatska'', Nova tiskara, Sarajevo, 1940.</ref> O ovom manastiru 1890. u listu ''Bosanska vila'' Hristifor Mihajlović, iguman manastira, tvrdi da je sadašnji pravoslavni manastir znatno stariji od 1513. te da je na osnovama bivšeg razrušenog sazidan novi, a kao dokaz tome navodi i manastirski pečat iz 1271. te zaključuje da manastir mora biti stariji od pečata. Prema Mihajloviću, ta 1271. godina indicira vladavinu kralja [[Uroš I.|Uroša I. Nemanjića]] ovim prostorom.<ref>{{Citiranje weba|title=Manastir Zavala, priopćio iguman zavalski Hristifor Mihajlović, episkopija Zahumsko-hercegovačka|url=https://eparhija-zahumskohercegovacka.com/wp-content/uploads/manastir_zavala.pdf|url-status=live|access-date=14.02.2025.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Азбука православне Херцеговине: Завала – духовно и управно сједиште Срба Поповог поља|url=https://jadovno.com/azbuka-pravoslavne-hercegovine-zavala-duhovno-i-upravno-sjediste-srba-popovog-polja/?lng=lat|access-date=2025-02-14|website=jadovno.com|language=sr-RS}}</ref>{{bolji izvor}} == Odnos katoličanstva i pravoslavlja == {{jednostrano}} <!-- Ima li uopće drugih stajališta i izvora? Dobro bi došlo--> Prema pisanju fra Krunoslava Draganovića, [[Hrvati Bosne i Hercegovine|katolički narod]] ostao je bez svećenika usred osmanskih progona. [[Pravoslavna crkva]] sklapa već iza [[pad Carigrada|pada Carigrada]] kompromis s Turskom carevinom i patrijarha Genadije dobiva čast turskog paše. U Srbiji se ta ista stvar događa obnovom [[SPC|Pećke patrijaršije]]. Iako pravoslavni kaluđeri poput monaha Marka pišu, da su turski sultani ("ismailski car Bajazit") »nečastivi i troicihulni i hrišćanom dosaditelni«, ipak se pod Turcima pravoslavlje širi na račun katolicizma, kako drugdje tako i u Hercegovini. Započinje sustavno proganjanje katolika kroz 300 godina (1488. – 1779.), navodno od strane pravoslavnih arhijereja koji katolike carskim fermanima i janjičarskom pomoći sile na plaćanje pravoslavnog vjerskog poreza i podložnost u vjerskim stvarima, sto bi neminovno svršilo otpadom katolika na pravoslavlje. [[Bosanski franjevci|Fratri]] i drugi svećenici bore se na turskim sudovima, plaćaju globe i idu u tamnice. Katolici su više progonjeni nego pravoslavci sve do zadnjih stoljeća turske vlade, jer su pristaše najvećeg neprijatelja sultana, [[papa|rimskog pape]], i neće poput pravoslavnih martologa boriti s Turcima protiv kršćana. Za turske vlade više puta katolici teže progone trpe od pravoslavnih nego li od samih turskih gospodara.<ref name="Kruno" /> [[Trebinjsko-mrkanska biskupija|Trebinjski biskup]] Primi piše u Rim godine 1674. ovako:<ref name="Kruno2">[[Krunoslav Draganović]], ''Massenubertritte von Katholiken zur Orthodoxie'', Rim 1937., str. 72.</ref> {{citat2|Pravoslavni (kaluđeri) na temelju toga fermana idu i tlače bijedne katolike (po Popovu polju, nezadovoljni s onim, što im je sultan dozvolio) to više, oni obilaze s četom Turaka i grubom silom otimaju od tih hercegovačkih katolika deset puta više, nego što stoji u fermanu, izjavljujući otvoreno, da će im svake godine tako dodijavati, dok ne postanu pravoslavcima. Radi toga ne mogući se oprijeti tolikoj nevolji, katolici samo sto nijesu izgubljeni. Već su izjavili biskupu, da ce morati preci na grčki zakon, ako se ne ukloni ta nepravda.}} Radi ovog i drugih razloga prešao je velik dio naroda [[Trebinjsko-mrkanska biskupija|trebinjske biskupije]] na pravoslavlje. Biskup Andrijašević piše godine 1627., da je od 12 katoličkih crkava u [[Popovo polje|Popovu]] 7 dospjelo u ruke pravoslavnih. Narod Neretve i Popova piše 1629., da je veći dio katolika ovih strana otišao u [[Crkveni raskol|shizmu]]. Srpski povjesničari u dokaz pravoslavlja spominje oko 50 starih crkava oko [[Trebinje|Trebinja]] i u Popovu. Crkve su doista stare, iz pred turskih vremena, samo nikad nisu bile pravoslavne već katoličke kao ni ona u selu [[Dračevo|Dračevu]]. Sačuvan je dokument, kako je pravoslavni vladika, valjda pri njezinu osvježenju, dao sastrugati kreč s crkve, porušiti katoličke oltare i izbaciti napolje kosti katoličkih pokojnika. Narod, ozlojeđen, želio se vratiti katoličkoj vjeri, ako mu se pribavi stalan župnik. Od toga nije bilo ništa, a katolici su ostali i dalje pravoslavnim.<ref name="Kruno" /> Prvak srpske historiografije Stanoje Stanojević<ref>Jugosl. istor. časopis, III., 376.</ref> rekao, da je u cijelosti dokazala svoj predmet, a time i prelaz katolika [[Trebinjsko-mrkanska biskupija|Trebinjske biskupije]] na pravoslavlje.<ref name="Kruno2" /> == Unutarnje poveznice == {{wikizvor|O upravljanju carstvom/Gl. XXXIV. O Travunjanima i Konavljanima i zemlji u kojoj sada stanuju}} *[[Crvena Hrvatska]], [[Duklja]], [[Raška]], [[Zetska država|Zeta]] *[[Kultura humsko-dukljanskog područja do kraja 12. stoljeća|Kultura Crvene Hrvatske do 13. stoljeća]] *[[Srednjovjekovna bosanska država]] **[[Vrhbosna]], [[Usora i Soli]], [[Podrinje]] **[[Donji krajevi]], [[Završje, BiH|Završje]], [[Zahumlje]] *[[Popovo polje]], [[Konavle]] *[[Dubrovačka Republika]] == Izvori == {{izvori|30em}} [[Kategorija:Hrvatska za narodnih vladara]] [[Kategorija:Povijest Crne Gore]] [[Kategorija:Povijest Bosne i Hercegovine (602. – 1102.)]] 95iu5z2ky3y05b1na85vr8yoi7hgrm5 0 164662 7563877 7516035 2026-07-26T07:56:59Z Fraxinus 3144 7563877 wikitext text/x-wiki {{Trener/izbornik/igrač | ime = Mohamed Kalilou Traoré | slika = [[Datoteka:Kalilou Mohamed Traore 2009.jpg|200px]] | opis slike = Traoré u dresu [[NK Istra 1961|pulske Istre]]. | država = {{Z+X|MALI}} | puno ime = Mohamed Kalilou Traoré | nadimak = | datum rođenja = [[9. rujna]] [[1987.]] | mjesto rođenja = [[Bamako]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | visina = 192 cm | težina = 76 kg | trenutačni klub = ''Igračka mirovina'' | broj u klubu = | pozicija = [[Vezni igrač (nogomet)|veznjak]] | ugovor = | mlade godine = | juniorski klubovi = | godina = 2004. – 2006.<br />2006. – 2008.<br />2007. – 2008.<br />2008. – 2010.<br />2010. – 2012.<br />2012. – 2014. | profesionalni klubovi = [[AS Bamako|Bamako]] <br /> [[Wydad Casablanca]] <br />→ [[HUSA Agadira|Agadira]] (posudba) <br /> [[NK Istra 1961|Istra 1961]] <br /> [[Odense Boldklub|Odense]] <br /> [[FC Sochaux-Montbéliard|Sochaux]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}43 {{0}}{{0}}(10) <br />{{0}}{{0}}16 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br />{{0}}{{0}}12 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br />{{0}}{{0}}52 {{0}}{{0}}(14)<br />{{0}}{{0}}66 {{0}}{{0}}{{0}}(9)<br />{{0}}{{0}}11 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine u reprezentaciji = 2010. – 2013. | reprezentacija = {{NogRep|MALI}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}17 {{0}}{{0}}{{0}}(1) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | napomena = | ažurirano = }} '''Mohamed Kalilou Traoré''' ([[Bamako]], [[9. rujna]] [[1987.]] - ?, [[24. srpnja]] [[2026.]]) bivši je [[mali]]jski nogometaš. Traoré je u Istru stigao ljeti [[2008.]] za odštetu od 100.000 [[Euro|€]] iz [[Maroko|marokanskog]] kluba Wydad, te je potpisao trogodišnji ugovor. Mladog Malijca je Istrinom treneru [[Elvis Scoria|Elvisu Scoriji]] preporučio proslavljeni [[španjolska|španjolski]] trener [[Juande Ramos]], tadašnji trener [[Tottenham Hotspur|Tottenhama]], kao zahvalu što mu je Scoria preporučio [[Luka Modrić|Luku Modrića]].<ref> [http://www.glasistre.hr/?01724c54a8eec45abdf7f1e4df350c45,TS,3867,,19131,25248,238604,, Glas Istre]</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.nogometni-magazin.com/newspro/coranto/viewnews.cgi?id=EkEAkFEFZuFcTpCRPP&tmpl=coranto_2hnl_news |title=Nogometni magazin |access-date=13. rujna 2008. |archive-date=18. rujna 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080918183749/http://www.nogometni-magazin.com/newspro/coranto/viewnews.cgi?id=EkEAkFEFZuFcTpCRPP&tmpl=coranto_2hnl_news |url-status=dead }}</ref> Već u prvim nastupima, svojim driblinzima i atraktivnim potezima oduševio je publiku i trenere, te se pokazao kao odličan tehničar. Svoj prvi gol za ''Verudeže'' postigao je već u svom prvom službenom nastupu, u utakmici protiv [[NK Hrvatski dragovoljac|Hrvatskog dragovoljca]], [[31. kolovoza]] [[2008.]] Sezonu je završio kao najbolji Istrin strijelac, s 9 postignutih pogodaka u 26 utakmica te je od [[Sportske novosti|Sportskih novosti]] dobio nagradu za najboljeg igrača [[2. HNL|Druge HNL]] sezone [[2. HNL 2008./09.|2008./09.]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.nogometni-magazin.com/newspro/coranto/viewnews.cgi?id=EkyppFyZlujaqyTcep&tmpl=coranto_2hnl_news |title=Nogometni magazin |access-date=23. prosinca 2009. |archive-date=9. veljače 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100209031226/http://www.nogometni-magazin.com/newspro/coranto/viewnews.cgi?id=EkyppFyZlujaqyTcep&tmpl=coranto_2hnl_news |url-status=dead }}</ref> Traoré je također nastupao za malijsku kadetsku i juniorsku reprezentaciju. U travnju [[2009.]], dva najveća hrvatska kluba [[NK Dinamo|Dinamo]] i [[HNK Hajduk|Hajduk]],<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://sport.dnevnik.hr/clanak//nogomet/video-hajduk-i-dinamo-uskoro-ce-se-potuci-oko-africkog-talenta.html |title=Hajduk i Dinamo uskoro će se potući oko afričkog talenta |archive-url=https://web.archive.org/web/20090423063913/http://sport.dnevnik.hr/clanak//nogomet/video-hajduk-i-dinamo-uskoro-ce-se-potuci-oko-africkog-talenta.html |archive-date=23. travnja 2009. |access-date=21. travnja 2009.}}</ref> a kasnije i [[HNK Rijeka|Rijeka]] su pokazali zanimanje dovesti ga u svoje redove. U ljetnom prijelaznom roku [[2010.]] godine preuzima ga [[Danska|danski]] [[Odense Boldklub]]. U ljeto [[2012.]] prelazi u [[Francuska|francuski]] [[FC Sochaux-Montbéliard|Sochaux]]. ==Izvori== {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://web.archive.org/web/2010/http://www.hnl-statistika.com/p1.asp?ID=1787 Profil na Nogometnom magazinu] * [http://www.nkistra1961.hr/index.php/site/more/kalilou-mohamed-traore Profil na službenoj stranici NK Istre 1961]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090612094510/http://www.nkistra1961.hr/index.php/site/more/kalilou-mohamed-traore |date=12. lipnja 2009. }} {{mrva-biog-nogomet}} {{GLAVNIRASPORED:Traoré, Mohamed Kalilou}} [[Kategorija:Malijski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši NK Istra 1961]] [[Kategorija:Nogometaši Odensea]] 4206qbgrq5pafdqp6svgmoo2rtl2e0b 0 165240 7563604 6399958 2026-07-25T13:58:17Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7563604 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Crkva Beram.jpg|mini|desno|250px|[[Crkva sv. Marije na Škrilinah kraj Berma]] u kojoj se nalazi poznata [[freska]] [[Mrtvački ples]].<ref>[http://www.lzmk.hr/izdanjeZavodNatuknica.aspx?id=86 LZMK] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070924122055/http://www.lzmk.hr/izdanjeZavodNatuknica.aspx?id=86 |date=24. rujna 2007. }} Vincent iz Kastva, detalj freske "Mrtvački ples" u crkvi Sv. Marije na Škrilinama u Bermu</ref>]] '''Vincent iz Kastva''' ([[15. stoljeće]]), [[Hrvati|hrvatski]] [[umjetnik]]. Najpoznatije djelo majstora Vincenta iz [[Kastav|Kastva]] su [[freska|freske]] iz [[Crkva sv. Marije na Škrilinah kraj Berma|crkve sv. Marije na Škrilinah (Škrilinama)]] kod [[Beram|Berma]] u [[Istra|Istri]]. Ove freske je naslikao i potpisao [[1474.]] godine, te predstavljaju jedan od najljepših i najvrednijih ciklusa freskoslikarstva na istarskom području. Prizori iz [[Bogorodica|Bogorodičina]] i [[Krist]]ova života teku po zidovima [[gotika|gotičke]] crkvice u dva niza. Majstor Vincent biblijske motive smješta u tipičan istarski pejzaž s brežuljcima i gradićima (''Molitva na Maslinskoj gori''), a scenu ''Poklonstva kraljeva'' interpretira izrazito svjetovno, slikajući dominantnu dvorsku povorku [[dama]] i [[vitez (titula)|vitez]]ova u kasnogotičkoj odjeći. Ove kasnogotičke zidne slike karakteristične su za istarsku lokalnu školu druge polovice [[15. stoljeće|15. stoljeća]], a majstor Vincent iz Kastva njezin je najbolji predstavnik. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Životopisi, Kastav]] [[Kategorija:Hrvatski likovni umjetnici]] mqxapifozphbemxs5lt93t1ulmxb31h 0 166463 7563882 7010201 2026-07-26T09:12:57Z ~2026-41737-72 367786 /* */ 7563882 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = Joakim Rakovac | slika = Joakim Rakovac.JPG | veličina = 220px | opis_slike = Spomenik Joakimu Rakovcu u [[Poreč]]u | pseudonim = | rođenje = [[14. listopada]] [[1914.]] | mjesto_rođenja = [[Rakovci]] kraj [[Poreč]]a | smrt = [[18. siječnja]] [[1945.]] | mjesto_smrti = [[Korenići]] kraj [[Kanfanar]]a u Istri | nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]] | poznat_po = | zanimanje = vinogradar | stranka = član [[Savez komunista Jugoslavije|KPJ]] od svibnja [[1943.]] | djeca = [[Milan Rakovac]] | napomena = član [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|NOV i PO Jugoslavije]] u [[Narodnooslobodilačka borba|NOB-u]]<br>narodni heroj Jugoslavije od [[9. prosinca]] [[1952.]] }} '''Joakim Rakovac''' ([[Rakovci]] kraj [[Poreč]]a, [[14. listopada]] [[1914.]] – [[18. siječnja]] [[1945.]]), bio je [[Istra|istarski]] [[antifašist]], [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizan]] i [[Narodni heroji Jugoslavije|narodni heroj Jugoslavije]]. == Životopis == [[Datoteka:Joakim Rakovac- istarski partizan.jpg|mini|desno|Suvremenici su Joakima Rakovca zapamtili sa šeširom; kasniji umjetnički prikazi mu na glavu stavljaju kapu "partizanku", kako bi ga se jasno prepoznalo kao dio jugoslavenskog NOP-a.]] Joakim Rakovac rođen je u selu [[Rakovci]] (Rahovci) desetak kilometara od [[Poreč]]a. Završio je talijansku [[osnovna škola|osnovnu školu]], ali na poticaj roditelja čita tada zabranjene knjige na [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]]. Njegovog oca Ivana fašisti su često tukli, a talijanske vlasti zatvarale; naposljetku je umro u nacističkom logoru u njemačkom [[Koncentracijski logor Dachau|Koncentracijskom logoru Dachau]]. [[Drugi svjetski rat]] i [[Travanjski rat|napad na Jugoslaviju]] [[6. travnja]] [[1941.]] godine dočekao je kao pripadnik tzv. specijalnih [[bataljun]]a [[talijanska vojska|talijanske vojske]] "za politički sumnjive". Bile su to neborbene jedinice koje su se bavile održavanjem cesta i drugim neborbenim aktivnostima. Već [[1942.]] godine vraća se u [[Istra|Istru]], jedni izvori govore da je pobjegao iz talijanske vojske, drugi da je otpušten. Uglavnom, čim se vratio susreće se s [[antifašizam|antifašizmom]] i počinje se povezivati s [[antifašistički pokret u Hrvatskoj|antifašističkim pokretom u Hrvatskoj]], uspostavivši blisku suradnju s narodnjakom [[Jože Šuran|Jožom Šuranom]] koji je već bio u vezi s partizanima iz ostalih dijelova Hrvatske. Sudjeluje u skupini od 18 domoljuba koji se u organizaciji Jože Šurana sastaju [[15. prosinca]] 1942. godine na Poreštini (kod lokve u selu [[Rapavel]]) s komunističkim aktivistom [[Ante Drndić|Antom Drndićem Stipom]], koji je od [[Komunistička partija Hrvatske|Komunističke partije Hrvatske]] poslan organizirati partizanski pokret u Istri. Krajem 1942. godine okuplja se u njegovoj kući u selu Rakovci kod [[Baderna|Baderne]] tridesetak ljudi i raspravljaju o mogućnostima borbe protiv fašizma; poslije se u tom mjestu osniva [[narodnooslobodilački odbor|narodnooslobodilački odbor]] (NOO), jedno od žarišta ideje antifašizma i povezivanja Istre s Hrvatskom po [[Poreština|Poreštini]] i [[Pazinština|Pazinštini]]. U ljeto [[1943.]] godine vodi prvu veću skupinu Istrana prema [[Gorski kotar|Gorskom kotaru]] kako bi se priključili [[partizani]]ma. U kolovozu 1943. godine postao je predsjednikom NOO-a za Istru.<ref>[[Ljubo Drndić]], [https://www.znaci.org/00003/569.pdf ''Oružje i sloboda Istre 1941.-1943.''], [[Školska knjiga]], Zagreb - Pula, 1978., str. 295.</ref> Nakon [[kapitulacija Italije|kapitulacije Italije]] [[8. rujna]] [[1943.]] godine sudjeluje u razoružavanju [[garnizon]]a u [[Cerovlje|Cerovlju]] i [[Borutu|Borutu]] - gdje ga je vijest o kapitulaciji zatekla dok je vodio veću skupinu dragovoljaca k partizanima u Gorskom kotaru. Potom sudjeluje u oslobađanju [[Pazin]]a, a [[14. rujna]] s manjom skupinom boraca ulazi u [[Poreč]] i u njemu uspijeva uspostaviti vlast ustanika. Kao predsjedatelj [[Pokrajinski NOO za Istru|Pokrajinskog narodnooslobodilačkog odbora za Istru]] sudjeluje u donošenju povijesnih [[Pazinske odluke|Pazinskih odluka]] kojima se [[Istra]] odcjepljuje od [[Fašistička Italija|Italije]] i sjedinjuje s maticom [[Hrvatska|Hrvatskom]]. Nakon njemačkog zauzimanja Istre neumorno radi na terenu, obilazi istarska sela, potiče ljude na ustanak i organizira antifašiste sve s ciljem oslobođenja Istre. Ne bilježi se da bi narodu i borcima išta govorio o [[Komunizam|komunizmu]], makar se suglasno piše da je pristupio komunističkoj partiji i da je bio član partijskog rukovodstva za Istru. U ''Glasu Istre'' br. 2 iz rujna 1943. godine izlazi prvi novinski članak kojega je napisao seljački sin Joakim Rakovac. Članak za partizanski tisak je napisan u vrijeme srpnju 1943. godine, dakle prije rujanskog ustanka u Istri, dok je Rakovac vodio stotinjak istarskih dragovoljaca partizanima u [[Gorski kotar|Gorskom kotaru]]. U članku koji je (zacijelo uz dosta redaktorskog posla; Rakovac je išao samo u talijanske škole i nikad ranije nije imao prigodu pisati na hrvatskom književnom jeziku) objavljen pod naslovom ''Sretni i ponosni pošli smo u našu vojsku'' opisuje pripreme za odlazak u partizane; iz teksta su vidljive okolnosti u kojima je Rakovac djelovao: {{citat2|Tog dana žene su marljivo pripremale hranu i robu za put a ljudi su obustavili svaki posao koji nije bio u vezi s mobilizacijom. Oni koji su radili u ugljenokopu napustili su rad. Seljaci su objesili svoje kose, kosire i motike. Svuda su odjekivale borbene pjesme. Trebalo je vidjeti silno oduševljenje i radost, koja se na licima sviju čitala. U nekim selima nije bilo ni čovjeka, ni žene, ni odraslog djeteta, koje nije znalo za pripreme i odlazak u NOV. Na sam dan odlaska bilo je već sve spremno. Postavljene su straže po svim putovima, gdje je bilo opasno, da bi provalili banditi i pomrsili naš plan. Posjedali smo na travu oko punih zdjela, koje su za svoje borce donijele njihove drugarice. Uprtismo ruksake i rastadosmo se. Stariji i mlađi drugovi, koji su još ostali, klicali su nam i obećavali da će doskora i oni za nama. Otrgnuvši se iz zagrljaja majki i žena, krenuli smo odlučnim korakom. Kudgod smo prolazili, ljudi su nas toplo pozdravljali i nudili jelom, pićem i voćem. A sada već u slobodi, odmarajući se u gustoj jelovoj šumi, sjećamo se rastanka i suznih očiju majki, sestara i žena, koje smo tamo, kraj mora ostavili. Ali, mi im sada dovikujemo: »Ne plačite, ne plačite za nama! Mi smo otišli putem časne borbe. Mi smo se odazvali pozivu druga Tita. Ne oplakujte istarske žene i majke sretne vojnike, koji će se vratiti preko Učke, goneći ispred sebe crni fašistički mrak i donoseći toplo sunce slobode! Oplakujte radije one jadnike, koji su otišli u fašističku Italiju da ginu za naše najveće neprijatelje. Oplakujte i one koji još čekaju, i koje neprijatelj hvata i trpa u svoje kamione. Kažite vašim drugovima da ne kolebaju, neka ni časa ne čekaju, već neka idu za nama dok je još vrijeme. Upamtite, da se neće spasiti onaj koji želi u ovom najodlučnijem času ostati po strani. Stotine je takvih već propalo. Sloboda se ne kupuje na sajmu, a niti se ne daruje. Nju ćemo samo puškom i borbom postići.}}<ref>Ljubo Drndić, [https://www.znaci.org/00003/569.pdf ''Oružje i sloboda Istre 1941.-1943.''], Školska knjiga, Zagreb - Pula, 1978., str. 290. - 291.</ref> Kao vijećnik sudjeluje na višestranačkom [[Treće zasjedanje ZAVNOH-a|Trećem zasjedanju ZAVNOH-a]] u svibnju 1944. godine. Za vrijeme sastanka NOO u selu [[Korenići]] iznad [[Limska draga|Limske drage]] upadaju [[Nijemci]], te svatko bježi na svoju stranu; Rakovac je pogođen [[dum-dum metak|dum-dum metkom]], ali je uspio pobjeći u obližnju šumu gdje je iskrvario. Pronađen je drugi dan, mrtav u snijegu - tako barem glasi inačica događaja koju su Rakovčevi suborci desetljećima ponavljali u službenim prigodama (makar danas s nešto manje sigurnosti).<ref>[https://glasistrenovine.hr/arhiva-portala/pregled-vijesti/67-obljetnica-smrti-joakima-rakovca-347402 ''67. obljetnica smrti Joakima Rakovca''], ''Glas Istre'', 18. siječnja 2012.</ref> Druga inačica istog dođaja je da su ga ubili elementi iz sastava partizanskog pokreta, koji su prema nalogu vodstva KPJ u tom razdoblju pred kraj rata (siječanj 1945. godine) diljem Hrvatske sustavno eliminirali one vođe Narodnooslobodilačkog pokreta za koje se ocijenilo da nisu dovoljno "na partijskoj liniji"<ref>[https://web.archive.org/web/20150924022540/http://www.glas-koncila.hr/index.php?option=com_php&Itemid=41&news_ID=23058 ''Bulešićev ideal - putokaz 'nove' Istre''], ''[[Glas Koncila]]'', br. 34 (2044) od 25. kolovoza 2013. (V. poglavlje "Fašistički antifašisti likvidirali antifašiste"), (u međumrežnoj pismohrani archive.org 24. rujna 2015.)</ref> što se osobito osjetilo među istarskim kadrovima. Krajem rata i poslije rata, nova jugoslavenska vlast se krvavo obračunala s tzv. istarskim »[[istarski narodnjaci|narodnjacima]]« (zvjersko ubojstvo [[Mate Peteh]]a), narodnih svećenika (npr. [[Kazimir Paić]]). U toj čistki [[jugoslavenska čistka istarskih hrvatskih kadrova|maknut]] je sav matični istarski partizanski kadar, smijenjeni su svi najistaknutiji partizanski rukovoditelji Istre, mnogi su sumnjičeni i zlostavljani.<ref name="istrapedia-narodnjaci">[http://www.istrapedia.hr/hrv/363/narodnjaci/istra-a-z/ Istrapedia] J. Bratulić: Narodnjaci (pristupljeno 3. studenoga 2015.) {{istrapedia}}</ref> Zbog svega toga je smrt Joakima Rakovca ostala krajnje sumnjiva do danas.<ref>[http://ante-rokov-prometeus.blogspot.hr/2008/10/mi-trebamo-suditi-motiki-i-pikuliu.html Semper Paratus Croatiae] Ante Rokov Jadrijević: Mi trebamo suditi Motiki i Piškuliću!, 28. rujna 1998. (pristupljeno 3. studenoga 2015.)</ref><ref>[http://ante-rokov-jadrijevic.blogspot.hr/2007/11/25_27.html Semper Paratus Croatiae] [[Ante Rokov Jadrijević]]: Istarske fojbe nisu bile plod hrvatskog nacionalizma, nego su bile plod ideološkog jugo-staljinizma i sovjetsko-ruskog ekspanzionizma, 25. veljače 2007. (pristupljeno 3. studenoga 2015.</ref><ref>[http://www.istrapedia.hr/hrv/1624/povijest-povijest-istre-od-1918-2000-g/istra-a-z/ Istrapedia] D. Dukovski: Povijest (Povijest Istre od 1918.- 2000. g.), (pristupljeno 3. studenoga 2015.) {{istrapedia}}</ref> Posmrtni ostatci Joakima Rakovca nalaze se danas u Poreču ispod kipa podignutog njemu u čast, na trgu koji nosi ime Joakima Rakovca. Uz njegovu smrt vežu se brojne priče, od toga da ga je netko izdao iz redova partizana, do toga da su Nijemci imali [[špijun]]a. Kako god bilo njegov neumorni rad na podizanju naroda na ustanak, njegovo zalaganje za podizanje nacionalne svijesti u Istri, njegova neizmjerna energija i predanost radu, Joakima Rakovca su čak i za života učinile legendom. Danas gotovo svaki grad u Istri ima obalu, trg ili ulicu posvećenu Joakimu Rakovcu: među istarskim Hrvatima je on definitivno zapamćen kao neupitni primjer čestitog borca za narodnu slobodu i nesumnjivog narodnog junaka. == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Rakovac, Joakim}} [[Kategorija:Životopisi, Istra]] [[Kategorija:Narodni heroji Jugoslavije]] [[Kategorija:Životopisi, Poreč]] j4l617xok702nfut9qdkitq783xq8qf 7563893 7563882 2026-07-26T09:30:30Z Runolist 263374 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-41737-72|~2026-41737-72]] ([[User talk:~2026-41737-72|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Kkupus|Kkupus]] 7010201 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = Joakim Rakovac | slika = Joakim Rakovac.JPG | veličina = 220px | opis_slike = Spomenik Joakimu Rakovcu u [[Poreč]]u | pseudonim = | rođenje = [[14. listopada]] [[1914.]] | mjesto_rođenja = [[Rakovci]] kraj [[Poreč]]a | smrt = [[18. siječnja]] [[1945.]] | mjesto_smrti = [[Korenići]] kraj [[Kanfanar]]a u Istri | nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]] | poznat_po = | zanimanje = vinogradar | stranka = član [[Savez komunista Jugoslavije|KPJ]] od svibnja [[1943.]] | djeca = [[Milan Rakovac]] | napomena = član [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|NOV i PO Jugoslavije]] u [[Narodnooslobodilačka borba|NOB-u]]<br>narodni heroj Jugoslavije od [[9. prosinca]] [[1952.]] }} '''Joakim Rakovac''' ([[Rakovci]] kraj [[Poreč]]a, [[14. listopada]] [[1914.]] – [[18. siječnja]] [[1945.]]), bio je [[Istra|istarski]] [[antifašist]], [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizan]] i [[Narodni heroji Jugoslavije|narodni heroj Jugoslavije]]. == Životopis == [[Datoteka:Joakim Rakovac- istarski partizan.jpg|mini|desno|Suvremenici su Joakima Rakovca zapamtili sa šeširom; kasniji umjetnički prikazi mu na glavu stavljaju kapu "partizanku", kako bi ga se jasno prepoznalo kao dio jugoslavenskog NOP-a.]] Joakim Rakovac rođen je u selu [[Rakovci]] (Rahovci) desetak kilometara od [[Poreč]]a. Završio je talijansku [[osnovna škola|osnovnu školu]], ali na poticaj roditelja čita tada zabranjene knjige na [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]]. Njegovog oca Ivana fašisti su često tukli, a talijanske vlasti zatvarale; naposljetku je umro u nacističkom logoru u njemačkom [[Koncentracijski logor Dachau|Koncentracijskom logoru Dachau]]. [[Drugi svjetski rat]] i [[Travanjski rat|napad na Jugoslaviju]] [[6. travnja]] [[1941.]] godine dočekao je kao pripadnik tzv. specijalnih [[bataljun]]a [[talijanska vojska|talijanske vojske]] "za politički sumnjive". Bile su to neborbene jedinice koje su se bavile održavanjem cesta i drugim neborbenim aktivnostima. Već [[1942.]] godine vraća se u [[Istra|Istru]], jedni izvori govore da je pobjegao iz talijanske vojske, drugi da je otpušten. Uglavnom, čim se vratio susreće se s [[antifašizam|antifašizmom]] i počinje se povezivati s [[antifašistički pokret u Hrvatskoj|antifašističkim pokretom u Hrvatskoj]], uspostavivši blisku suradnju s narodnjakom [[Jože Šuran|Jožom Šuranom]] koji je već bio u vezi s partizanima iz ostalih dijelova Hrvatske. Sudjeluje u skupini od 18 domoljuba koji se u organizaciji Jože Šurana sastaju [[15. prosinca]] 1942. godine na Poreštini (kod lokve u selu [[Rapavel]]) s komunističkim aktivistom [[Ante Drndić|Antom Drndićem Stipom]], koji je od [[Komunistička partija Hrvatske|Komunističke partije Hrvatske]] poslan organizirati partizanski pokret u Istri. Krajem 1942. godine okuplja se u njegovoj kući u selu Rakovci kod [[Baderna|Baderne]] tridesetak ljudi i raspravljaju o mogućnostima borbe protiv fašizma; poslije se u tom mjestu osniva [[narodnooslobodilački odbor|narodnooslobodilački odbor]] (NOO), jedno od žarišta ideje antifašizma i povezivanja Istre s Hrvatskom po [[Poreština|Poreštini]] i [[Pazinština|Pazinštini]]. U ljeto [[1943.]] godine vodi prvu veću skupinu Istrana prema [[Gorski kotar|Gorskom kotaru]] kako bi se priključili [[partizani]]ma. U kolovozu 1943. godine postao je predsjednikom NOO-a za Istru.<ref>[[Ljubo Drndić]], [https://www.znaci.org/00003/569.pdf ''Oružje i sloboda Istre 1941.-1943.''], [[Školska knjiga]], Zagreb - Pula, 1978., str. 295.</ref> Nakon [[kapitulacija Italije|kapitulacije Italije]] [[8. rujna]] [[1943.]] godine sudjeluje u razoružavanju [[garnizon]]a u [[Cerovlje|Cerovlju]] i [[Borutu|Borutu]] - gdje ga je vijest o kapitulaciji zatekla dok je vodio veću skupinu dragovoljaca k partizanima u Gorskom kotaru. Potom sudjeluje u oslobađanju [[Pazin]]a, a [[14. rujna]] s manjom skupinom boraca ulazi u [[Poreč]] i u njemu uspijeva uspostaviti vlast ustanika. Kao predsjedatelj [[Pokrajinski NOO za Istru|Pokrajinskog narodnooslobodilačkog odbora za Istru]] sudjeluje u donošenju povijesnih [[Pazinske odluke|Pazinskih odluka]] kojima se [[Istra]] odcjepljuje od [[Fašistička Italija|Italije]] i sjedinjuje s maticom [[Hrvatska|Hrvatskom]]. Nakon njemačkog zauzimanja Istre neumorno radi na terenu, obilazi istarska sela, potiče ljude na ustanak i organizira antifašiste sve s ciljem oslobođenja Istre. Ne bilježi se da bi narodu i borcima išta govorio o [[Komunizam|komunizmu]], makar se suglasno piše da je pristupio komunističkoj partiji i da je bio član partijskog rukovodstva za Istru. U ''Glasu Istre'' br. 2 iz rujna 1943. godine izlazi prvi novinski članak kojega je napisao seljački sin Joakim Rakovac. Članak za partizanski tisak je napisan u vrijeme srpnju 1943. godine, dakle prije rujanskog ustanka u Istri, dok je Rakovac vodio stotinjak istarskih dragovoljaca partizanima u [[Gorski kotar|Gorskom kotaru]]. U članku koji je (zacijelo uz dosta redaktorskog posla; Rakovac je išao samo u talijanske škole i nikad ranije nije imao prigodu pisati na hrvatskom književnom jeziku) objavljen pod naslovom ''Sretni i ponosni pošli smo u našu vojsku'' opisuje pripreme za odlazak u partizane; iz teksta su vidljive okolnosti u kojima je Rakovac djelovao: {{citat2|Tog dana žene su marljivo pripremale hranu i robu za put a ljudi su obustavili svaki posao koji nije bio u vezi s mobilizacijom. Oni koji su radili u ugljenokopu napustili su rad. Seljaci su objesili svoje kose, kosire i motike. Svuda su odjekivale borbene pjesme. Trebalo je vidjeti silno oduševljenje i radost, koja se na licima sviju čitala. U nekim selima nije bilo ni čovjeka, ni žene, ni odraslog djeteta, koje nije znalo za pripreme i odlazak u NOV. Na sam dan odlaska bilo je već sve spremno. Postavljene su straže po svim putovima, gdje je bilo opasno, da bi provalili banditi i pomrsili naš plan. Posjedali smo na travu oko punih zdjela, koje su za svoje borce donijele njihove drugarice. Uprtismo ruksake i rastadosmo se. Stariji i mlađi drugovi, koji su još ostali, klicali su nam i obećavali da će doskora i oni za nama. Otrgnuvši se iz zagrljaja majki i žena, krenuli smo odlučnim korakom. Kudgod smo prolazili, ljudi su nas toplo pozdravljali i nudili jelom, pićem i voćem. A sada već u slobodi, odmarajući se u gustoj jelovoj šumi, sjećamo se rastanka i suznih očiju majki, sestara i žena, koje smo tamo, kraj mora ostavili. Ali, mi im sada dovikujemo: »Ne plačite, ne plačite za nama! Mi smo otišli putem časne borbe. Mi smo se odazvali pozivu druga Tita. Ne oplakujte istarske žene i majke sretne vojnike, koji će se vratiti preko Učke, goneći ispred sebe crni fašistički mrak i donoseći toplo sunce slobode! Oplakujte radije one jadnike, koji su otišli u fašističku Italiju da ginu za naše najveće neprijatelje. Oplakujte i one koji još čekaju, i koje neprijatelj hvata i trpa u svoje kamione. Kažite vašim drugovima da ne kolebaju, neka ni časa ne čekaju, već neka idu za nama dok je još vrijeme. Upamtite, da se neće spasiti onaj koji želi u ovom najodlučnijem času ostati po strani. Stotine je takvih već propalo. Sloboda se ne kupuje na sajmu, a niti se ne daruje. Nju ćemo samo puškom i borbom postići.}}<ref>Ljubo Drndić, [https://www.znaci.org/00003/569.pdf ''Oružje i sloboda Istre 1941.-1943.''], Školska knjiga, Zagreb - Pula, 1978., str. 290. - 291.</ref> Kao vijećnik sudjeluje na višestranačkom [[Treće zasjedanje ZAVNOH-a|Trećem zasjedanju ZAVNOH-a]] u svibnju 1944. godine. Za vrijeme sastanka NOO u selu [[Korenići]] iznad [[Limska draga|Limske drage]] upadaju [[Nijemci]], te svatko bježi na svoju stranu; Rakovac je pogođen [[dum-dum metak|dum-dum metkom]], ali je uspio pobjeći u obližnju šumu gdje je iskrvario. Pronađen je drugi dan, mrtav u snijegu - tako barem glasi inačica događaja koju su Rakovčevi suborci desetljećima ponavljali u službenim prigodama (makar danas s nešto manje sigurnosti).<ref>[https://glasistrenovine.hr/arhiva-portala/pregled-vijesti/67-obljetnica-smrti-joakima-rakovca-347402 ''67. obljetnica smrti Joakima Rakovca''], ''Glas Istre'', 18. siječnja 2012.</ref> Druga inačica istog dođaja je da su ga ubili elementi iz sastava partizanskog pokreta, koji su prema nalogu vodstva KPJ u tom razdoblju pred kraj rata (siječanj 1945. godine) diljem Hrvatske sustavno eliminirali one vođe Narodnooslobodilačkog pokreta za koje se ocijenilo da nisu dovoljno "na partijskoj liniji"<ref>[https://web.archive.org/web/20150924022540/http://www.glas-koncila.hr/index.php?option=com_php&Itemid=41&news_ID=23058 ''Bulešićev ideal - putokaz 'nove' Istre''], ''[[Glas Koncila]]'', br. 34 (2044) od 25. kolovoza 2013. (V. poglavlje "Fašistički antifašisti likvidirali antifašiste"), (u međumrežnoj pismohrani archive.org 24. rujna 2015.)</ref> što se osobito osjetilo među istarskim kadrovima. Krajem rata i poslije rata, nova jugoslavenska vlast se krvavo obračunala s tzv. istarskim »[[istarski narodnjaci|narodnjacima]]« (zvjersko ubojstvo [[Mate Peteh]]a), narodnih svećenika (npr. [[Kazimir Paić]]). U toj čistki [[jugoslavenska čistka istarskih hrvatskih kadrova|maknut]] je sav matični istarski partizanski kadar, smijenjeni su svi najistaknutiji partizanski rukovoditelji Istre, mnogi su sumnjičeni i zlostavljani.<ref name="istrapedia-narodnjaci">[http://www.istrapedia.hr/hrv/363/narodnjaci/istra-a-z/ Istrapedia] J. Bratulić: Narodnjaci (pristupljeno 3. studenoga 2015.) {{istrapedia}}</ref> Zbog svega toga je smrt Joakima Rakovca ostala krajnje sumnjiva do danas.<ref>[http://ante-rokov-prometeus.blogspot.hr/2008/10/mi-trebamo-suditi-motiki-i-pikuliu.html Semper Paratus Croatiae] Ante Rokov Jadrijević: Mi trebamo suditi Motiki i Piškuliću!, 28. rujna 1998. (pristupljeno 3. studenoga 2015.)</ref><ref>[http://ante-rokov-jadrijevic.blogspot.hr/2007/11/25_27.html Semper Paratus Croatiae] [[Ante Rokov Jadrijević]]: Istarske fojbe nisu bile plod hrvatskog nacionalizma, nego su bile plod ideološkog jugo-staljinizma i sovjetsko-ruskog ekspanzionizma, 25. veljače 2007. (pristupljeno 3. studenoga 2015.</ref><ref>[http://www.istrapedia.hr/hrv/1624/povijest-povijest-istre-od-1918-2000-g/istra-a-z/ Istrapedia] D. Dukovski: Povijest (Povijest Istre od 1918.- 2000. g.), (pristupljeno 3. studenoga 2015.) {{istrapedia}}</ref> Posmrtni ostatci Joakima Rakovca nalaze se danas u Poreču ispod kipa podignutog njemu u čast, na trgu koji nosi ime Joakima Rakovca. Uz njegovu smrt vežu se brojne priče, od toga da ga je netko izdao iz redova partizana, do toga da su Nijemci imali [[špijun]]a. Kako god bilo njegov neumorni rad na podizanju naroda na ustanak, njegovo zalaganje za jednakost [[Hrvati|Hrvata]] i [[Talijani|Talijana]] u Istri, njegova neizmjerna energija i predanost radu, Joakima Rakovca su čak i za života učinile legendom. Danas gotovo svaki grad u Istri ima obalu, trg ili ulicu posvećenu Joakimu Rakovcu: među istarskim Hrvatima je on definitivno zapamćen kao neupitni primjer čestitog borca za narodnu slobodu i nesumnjivog narodnog junaka. == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Rakovac, Joakim}} [[Kategorija:Životopisi, Istra]] [[Kategorija:Narodni heroji Jugoslavije]] [[Kategorija:Životopisi, Poreč]] 3iypbhr1g0ofo2kc34cshj90dvb8iit 7563897 7563893 2026-07-26T09:38:47Z ~2026-41737-72 367786 /* Životopis */ 7563897 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = Joakim Rakovac | slika = Joakim Rakovac.JPG | veličina = 220px | opis_slike = Spomenik Joakimu Rakovcu u [[Poreč]]u | pseudonim = | rođenje = [[14. listopada]] [[1914.]] | mjesto_rođenja = [[Rakovci]] kraj [[Poreč]]a | smrt = [[18. siječnja]] [[1945.]] | mjesto_smrti = [[Korenići]] kraj [[Kanfanar]]a u Istri | nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]] | poznat_po = | zanimanje = vinogradar | stranka = član [[Savez komunista Jugoslavije|KPJ]] od svibnja [[1943.]] | djeca = [[Milan Rakovac]] | napomena = član [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|NOV i PO Jugoslavije]] u [[Narodnooslobodilačka borba|NOB-u]]<br>narodni heroj Jugoslavije od [[9. prosinca]] [[1952.]] }} '''Joakim Rakovac''' ([[Rakovci]] kraj [[Poreč]]a, [[14. listopada]] [[1914.]] – [[18. siječnja]] [[1945.]]), bio je [[Istra|istarski]] [[antifašist]], [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizan]] i [[Narodni heroji Jugoslavije|narodni heroj Jugoslavije]]. == Životopis == [[Datoteka:Joakim Rakovac- istarski partizan.jpg|mini|desno|Suvremenici su Joakima Rakovca zapamtili sa šeširom; kasniji umjetnički prikazi mu na glavu stavljaju kapu "partizanku", kako bi ga se jasno prepoznalo kao dio jugoslavenskog NOP-a.]] Joakim Rakovac rođen je u selu [[Rakovci]] (Rahovci) desetak kilometara od [[Poreč]]a. Završio je talijansku [[osnovna škola|osnovnu školu]], ali na poticaj roditelja čita tada zabranjene knjige na [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]]. Njegovog oca Ivana fašisti su često tukli, a talijanske vlasti zatvarale; naposljetku je umro u nacističkom logoru u njemačkom [[Koncentracijski logor Dachau|Koncentracijskom logoru Dachau]]. [[Drugi svjetski rat]] i [[Travanjski rat|napad na Jugoslaviju]] [[6. travnja]] [[1941.]] godine dočekao je kao pripadnik tzv. specijalnih [[bataljun]]a [[talijanska vojska|talijanske vojske]] "za politički sumnjive". Bile su to neborbene jedinice koje su se bavile održavanjem cesta i drugim neborbenim aktivnostima. Već [[1942.]] godine vraća se u [[Istra|Istru]], jedni izvori govore da je pobjegao iz talijanske vojske, drugi da je otpušten. Uglavnom, čim se vratio susreće se s [[antifašizam|antifašizmom]] i počinje se povezivati s [[antifašistički pokret u Hrvatskoj|antifašističkim pokretom u Hrvatskoj]], uspostavivši blisku suradnju s narodnjakom [[Jože Šuran|Jožom Šuranom]] koji je već bio u vezi s partizanima iz ostalih dijelova Hrvatske. Sudjeluje u skupini od 18 domoljuba koji se u organizaciji Jože Šurana sastaju [[15. prosinca]] 1942. godine na Poreštini (kod lokve u selu [[Rapavel]]) s komunističkim aktivistom [[Ante Drndić|Antom Drndićem Stipom]], koji je od [[Komunistička partija Hrvatske|Komunističke partije Hrvatske]] poslan organizirati partizanski pokret u Istri. Krajem 1942. godine okuplja se u njegovoj kući u selu Rakovci kod [[Baderna|Baderne]] tridesetak ljudi i raspravljaju o mogućnostima borbe protiv fašizma; poslije se u tom mjestu osniva [[narodnooslobodilački odbor|narodnooslobodilački odbor]] (NOO), jedno od žarišta ideje antifašizma i povezivanja Istre s Hrvatskom po [[Poreština|Poreštini]] i [[Pazinština|Pazinštini]]. U ljeto [[1943.]] godine vodi prvu veću skupinu Istrana prema [[Gorski kotar|Gorskom kotaru]] kako bi se priključili [[partizani]]ma. U kolovozu 1943. godine postao je predsjednikom NOO-a za Istru.<ref>[[Ljubo Drndić]], [https://www.znaci.org/00003/569.pdf ''Oružje i sloboda Istre 1941.-1943.''], [[Školska knjiga]], Zagreb - Pula, 1978., str. 295.</ref> Nakon [[kapitulacija Italije|kapitulacije Italije]] [[8. rujna]] [[1943.]] godine sudjeluje u razoružavanju [[garnizon]]a u [[Cerovlje|Cerovlju]] i [[Borutu|Borutu]] - gdje ga je vijest o kapitulaciji zatekla dok je vodio veću skupinu dragovoljaca k partizanima u Gorskom kotaru. Potom sudjeluje u oslobađanju [[Pazin]]a, a [[14. rujna]] s manjom skupinom boraca ulazi u [[Poreč]] i u njemu uspijeva uspostaviti vlast ustanika. Kao predsjedatelj [[Pokrajinski NOO za Istru|Pokrajinskog narodnooslobodilačkog odbora za Istru]] sudjeluje u donošenju povijesnih [[Pazinske odluke|Pazinskih odluka]] kojima se [[Istra]] odcjepljuje od [[Fašistička Italija|Italije]] i sjedinjuje s maticom [[Hrvatska|Hrvatskom]]. Nakon njemačkog zauzimanja Istre neumorno radi na terenu, obilazi istarska sela, potiče ljude na ustanak i organizira antifašiste sve s ciljem oslobođenja Istre. Ne bilježi se da bi narodu i borcima išta govorio o [[Komunizam|komunizmu]], makar se suglasno piše da je pristupio komunističkoj partiji i da je bio član partijskog rukovodstva za Istru. U ''Glasu Istre'' br. 2 iz rujna 1943. godine izlazi prvi novinski članak kojega je napisao seljački sin Joakim Rakovac. Članak za partizanski tisak je napisan u vrijeme srpnju 1943. godine, dakle prije rujanskog ustanka u Istri, dok je Rakovac vodio stotinjak istarskih dragovoljaca partizanima u [[Gorski kotar|Gorskom kotaru]]. U članku koji je (zacijelo uz dosta redaktorskog posla; Rakovac je išao samo u talijanske škole i nikad ranije nije imao prigodu pisati na hrvatskom književnom jeziku) objavljen pod naslovom ''Sretni i ponosni pošli smo u našu vojsku'' opisuje pripreme za odlazak u partizane; iz teksta su vidljive okolnosti u kojima je Rakovac djelovao: {{citat2|Tog dana žene su marljivo pripremale hranu i robu za put a ljudi su obustavili svaki posao koji nije bio u vezi s mobilizacijom. Oni koji su radili u ugljenokopu napustili su rad. Seljaci su objesili svoje kose, kosire i motike. Svuda su odjekivale borbene pjesme. Trebalo je vidjeti silno oduševljenje i radost, koja se na licima sviju čitala. U nekim selima nije bilo ni čovjeka, ni žene, ni odraslog djeteta, koje nije znalo za pripreme i odlazak u NOV. Na sam dan odlaska bilo je već sve spremno. Postavljene su straže po svim putovima, gdje je bilo opasno, da bi provalili banditi i pomrsili naš plan. Posjedali smo na travu oko punih zdjela, koje su za svoje borce donijele njihove drugarice. Uprtismo ruksake i rastadosmo se. Stariji i mlađi drugovi, koji su još ostali, klicali su nam i obećavali da će doskora i oni za nama. Otrgnuvši se iz zagrljaja majki i žena, krenuli smo odlučnim korakom. Kudgod smo prolazili, ljudi su nas toplo pozdravljali i nudili jelom, pićem i voćem. A sada već u slobodi, odmarajući se u gustoj jelovoj šumi, sjećamo se rastanka i suznih očiju majki, sestara i žena, koje smo tamo, kraj mora ostavili. Ali, mi im sada dovikujemo: »Ne plačite, ne plačite za nama! Mi smo otišli putem časne borbe. Mi smo se odazvali pozivu druga Tita. Ne oplakujte istarske žene i majke sretne vojnike, koji će se vratiti preko Učke, goneći ispred sebe crni fašistički mrak i donoseći toplo sunce slobode! Oplakujte radije one jadnike, koji su otišli u fašističku Italiju da ginu za naše najveće neprijatelje. Oplakujte i one koji još čekaju, i koje neprijatelj hvata i trpa u svoje kamione. Kažite vašim drugovima da ne kolebaju, neka ni časa ne čekaju, već neka idu za nama dok je još vrijeme. Upamtite, da se neće spasiti onaj koji želi u ovom najodlučnijem času ostati po strani. Stotine je takvih već propalo. Sloboda se ne kupuje na sajmu, a niti se ne daruje. Nju ćemo samo puškom i borbom postići.}}<ref>Ljubo Drndić, [https://www.znaci.org/00003/569.pdf ''Oružje i sloboda Istre 1941.-1943.''], Školska knjiga, Zagreb - Pula, 1978., str. 290. - 291.</ref> Kao vijećnik sudjeluje na višestranačkom [[Treće zasjedanje ZAVNOH-a|Trećem zasjedanju ZAVNOH-a]] u svibnju 1944. godine. Za vrijeme sastanka NOO u selu [[Korenići]] iznad [[Limska draga|Limske drage]] upadaju [[Nijemci]], te svatko bježi na svoju stranu; Rakovac je pogođen [[dum-dum metak|dum-dum metkom]], ali je uspio pobjeći u obližnju šumu gdje je iskrvario. Pronađen je drugi dan, mrtav u snijegu - tako barem glasi inačica događaja koju su Rakovčevi suborci desetljećima ponavljali u službenim prigodama (makar danas s nešto manje sigurnosti).<ref>[https://glasistrenovine.hr/arhiva-portala/pregled-vijesti/67-obljetnica-smrti-joakima-rakovca-347402 ''67. obljetnica smrti Joakima Rakovca''], ''Glas Istre'', 18. siječnja 2012.</ref> Druga inačica istog dođaja je da su ga ubili elementi iz sastava partizanskog pokreta, koji su prema nalogu vodstva KPJ u tom razdoblju pred kraj rata (siječanj 1945. godine) diljem Hrvatske sustavno eliminirali one vođe Narodnooslobodilačkog pokreta za koje se ocijenilo da nisu dovoljno "na partijskoj liniji"<ref>[https://web.archive.org/web/20150924022540/http://www.glas-koncila.hr/index.php?option=com_php&Itemid=41&news_ID=23058 ''Bulešićev ideal - putokaz 'nove' Istre''], ''[[Glas Koncila]]'', br. 34 (2044) od 25. kolovoza 2013. (V. poglavlje "Fašistički antifašisti likvidirali antifašiste"), (u međumrežnoj pismohrani archive.org 24. rujna 2015.)</ref> što se osobito osjetilo među istarskim kadrovima. Krajem rata i poslije rata, nova jugoslavenska vlast se krvavo obračunala s tzv. istarskim »[[istarski narodnjaci|narodnjacima]]« (zvjersko ubojstvo [[Mate Peteh]]a), narodnih svećenika (npr. [[Kazimir Paić]]). U toj čistki [[jugoslavenska čistka istarskih hrvatskih kadrova|maknut]] je sav matični istarski partizanski kadar, smijenjeni su svi najistaknutiji partizanski rukovoditelji Istre, mnogi su sumnjičeni i zlostavljani.<ref name="istrapedia-narodnjaci">[http://www.istrapedia.hr/hrv/363/narodnjaci/istra-a-z/ Istrapedia] J. Bratulić: Narodnjaci (pristupljeno 3. studenoga 2015.) {{istrapedia}}</ref> Zbog svega toga je smrt Joakima Rakovca ostala krajnje sumnjiva do danas.<ref>[http://ante-rokov-prometeus.blogspot.hr/2008/10/mi-trebamo-suditi-motiki-i-pikuliu.html Semper Paratus Croatiae] Ante Rokov Jadrijević: Mi trebamo suditi Motiki i Piškuliću!, 28. rujna 1998. (pristupljeno 3. studenoga 2015.)</ref><ref>[http://ante-rokov-jadrijevic.blogspot.hr/2007/11/25_27.html Semper Paratus Croatiae] [[Ante Rokov Jadrijević]]: Istarske fojbe nisu bile plod hrvatskog nacionalizma, nego su bile plod ideološkog jugo-staljinizma i sovjetsko-ruskog ekspanzionizma, 25. veljače 2007. (pristupljeno 3. studenoga 2015.</ref><ref>[http://www.istrapedia.hr/hrv/1624/povijest-povijest-istre-od-1918-2000-g/istra-a-z/ Istrapedia] D. Dukovski: Povijest (Povijest Istre od 1918.- 2000. g.), (pristupljeno 3. studenoga 2015.) {{istrapedia}}</ref> Posmrtni ostatci Joakima Rakovca nalaze se danas u Poreču ispod kipa podignutog njemu u čast, na trgu koji nosi ime Joakima Rakovca. Uz njegovu smrt vežu se brojne priče, od toga da ga je netko izdao iz redova partizana, do toga da su Nijemci imali [[špijun]]a. Kako god bilo njegov neumorni rad na podizanju naroda na ustanak, njegovo zalaganje za podizanje naciinalne svijesti u Istri, njegova neizmjerna energija i predanost radu, Joakima Rakovca su čak i za života učinile legendom. Danas gotovo svaki grad u Istri ima obalu, trg ili ulicu posvećenu Joakimu Rakovcu: među istarskim Hrvatima je on definitivno zapamćen kao neupitni primjer čestitog borca za narodnu slobodu i nesumnjivog narodnog junaka. == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Rakovac, Joakim}} [[Kategorija:Životopisi, Istra]] [[Kategorija:Narodni heroji Jugoslavije]] [[Kategorija:Životopisi, Poreč]] asu5qw1un4g4d5us4vbx1fh83pw4pdf 7563899 7563897 2026-07-26T09:40:25Z ~2026-41737-72 367786 /* */ 7563899 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = Joakim Rakovac | slika = Joakim Rakovac.JPG | veličina = 220px | opis_slike = Spomenik Joakimu Rakovcu u [[Poreč]]u | pseudonim = | rođenje = [[14. listopada]] [[1914.]] | mjesto_rođenja = [[Rakovci]] kraj [[Poreč]]a | smrt = [[18. siječnja]] [[1945.]] | mjesto_smrti = [[Korenići]] kraj [[Kanfanar]]a u Istri | nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]] | poznat_po = | zanimanje = vinogradar | stranka = član [[Savez komunista Jugoslavije|KPJ]] od svibnja [[1943.]] | djeca = [[Milan Rakovac]] | napomena = član [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|NOV i PO Jugoslavije]] u [[Narodnooslobodilačka borba|NOB-u]]<br>narodni heroj Jugoslavije od [[9. prosinca]] [[1952.]] }} '''Joakim Rakovac''' ([[Rakovci]] kraj [[Poreč]]a, [[14. listopada]] [[1914.]] – [[18. siječnja]] [[1945.]]), bio je [[Istra|istarski]] [[antifašist]], [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizan]] i [[Narodni heroji Jugoslavije|narodni heroj Jugoslavije]]. == Životopis == [[Datoteka:Joakim Rakovac- istarski partizan.jpg|mini|desno|Suvremenici su Joakima Rakovca zapamtili sa šeširom; kasniji umjetnički prikazi mu na glavu stavljaju kapu "partizanku", kako bi ga se jasno prepoznalo kao dio jugoslavenskog NOP-a.]] Joakim Rakovac rođen je u selu [[Rakovci]] (Rahovci) desetak kilometara od [[Poreč]]a. Završio je talijansku [[osnovna škola|osnovnu školu]], ali na poticaj roditelja čita tada zabranjene knjige na [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]]. Njegovog oca Ivana fašisti su često tukli, a talijanske vlasti zatvarale; naposljetku je umro u nacističkom logoru u njemačkom [[Koncentracijski logor Dachau|Koncentracijskom logoru Dachau]]. [[Drugi svjetski rat]] i [[Travanjski rat|napad na Jugoslaviju]] [[6. travnja]] [[1941.]] godine dočekao je kao pripadnik tzv. specijalnih [[bataljun]]a [[talijanska vojska|talijanske vojske]] "za politički sumnjive". Bile su to neborbene jedinice koje su se bavile održavanjem cesta i drugim neborbenim aktivnostima. Već [[1942.]] godine vraća se u [[Istra|Istru]], jedni izvori govore da je pobjegao iz talijanske vojske, drugi da je otpušten. Uglavnom, čim se vratio susreće se s [[antifašizam|antifašizmom]] i počinje se povezivati s [[antifašistički pokret u Hrvatskoj|antifašističkim pokretom u Hrvatskoj]], uspostavivši blisku suradnju s narodnjakom [[Jože Šuran|Jožom Šuranom]] koji je već bio u vezi s partizanima iz ostalih dijelova Hrvatske. Sudjeluje u skupini od 18 domoljuba koji se u organizaciji Jože Šurana sastaju [[15. prosinca]] 1942. godine na Poreštini (kod lokve u selu [[Rapavel]]) s komunističkim aktivistom [[Ante Drndić|Antom Drndićem Stipom]], koji je od [[Komunistička partija Hrvatske|Komunističke partije Hrvatske]] poslan organizirati partizanski pokret u Istri. Krajem 1942. godine okuplja se u njegovoj kući u selu Rakovci kod [[Baderna|Baderne]] tridesetak ljudi i raspravljaju o mogućnostima borbe protiv fašizma; poslije se u tom mjestu osniva [[narodnooslobodilački odbor|narodnooslobodilački odbor]] (NOO), jedno od žarišta ideje antifašizma i povezivanja Istre s Hrvatskom po [[Poreština|Poreštini]] i [[Pazinština|Pazinštini]]. U ljeto [[1943.]] godine vodi prvu veću skupinu Istrana prema [[Gorski kotar|Gorskom kotaru]] kako bi se priključili [[partizani]]ma. U kolovozu 1943. godine postao je predsjednikom NOO-a za Istru.<ref>[[Ljubo Drndić]], [https://www.znaci.org/00003/569.pdf ''Oružje i sloboda Istre 1941.-1943.''], [[Školska knjiga]], Zagreb - Pula, 1978., str. 295.</ref> Nakon [[kapitulacija Italije|kapitulacije Italije]] [[8. rujna]] [[1943.]] godine sudjeluje u razoružavanju [[garnizon]]a u [[Cerovlje|Cerovlju]] i [[Borutu|Borutu]] - gdje ga je vijest o kapitulaciji zatekla dok je vodio veću skupinu dragovoljaca k partizanima u Gorskom kotaru. Potom sudjeluje u oslobađanju [[Pazin]]a, a [[14. rujna]] s manjom skupinom boraca ulazi u [[Poreč]] i u njemu uspijeva uspostaviti vlast ustanika. Kao predsjedatelj [[Pokrajinski NOO za Istru|Pokrajinskog narodnooslobodilačkog odbora za Istru]] sudjeluje u donošenju povijesnih [[Pazinske odluke|Pazinskih odluka]] kojima se [[Istra]] odcjepljuje od [[Fašistička Italija|Italije]] i sjedinjuje s maticom [[Hrvatska|Hrvatskom]]. Nakon njemačkog zauzimanja Istre neumorno radi na terenu, obilazi istarska sela, potiče ljude na ustanak i organizira antifašiste sve s ciljem oslobođenja Istre. Ne bilježi se da bi narodu i borcima išta govorio o [[Komunizam|komunizmu]], makar se suglasno piše da je pristupio komunističkoj partiji i da je bio član partijskog rukovodstva za Istru. U ''Glasu Istre'' br. 2 iz rujna 1943. godine izlazi prvi novinski članak kojega je napisao seljački sin Joakim Rakovac. Članak za partizanski tisak je napisan u vrijeme srpnju 1943. godine, dakle prije rujanskog ustanka u Istri, dok je Rakovac vodio stotinjak istarskih dragovoljaca partizanima u [[Gorski kotar|Gorskom kotaru]]. U članku koji je (zacijelo uz dosta redaktorskog posla; Rakovac je išao samo u talijanske škole i nikad ranije nije imao prigodu pisati na hrvatskom književnom jeziku) objavljen pod naslovom ''Sretni i ponosni pošli smo u našu vojsku'' opisuje pripreme za odlazak u partizane; iz teksta su vidljive okolnosti u kojima je Rakovac djelovao: {{citat2|Tog dana žene su marljivo pripremale hranu i robu za put a ljudi su obustavili svaki posao koji nije bio u vezi s mobilizacijom. Oni koji su radili u ugljenokopu napustili su rad. Seljaci su objesili svoje kose, kosire i motike. Svuda su odjekivale borbene pjesme. Trebalo je vidjeti silno oduševljenje i radost, koja se na licima sviju čitala. U nekim selima nije bilo ni čovjeka, ni žene, ni odraslog djeteta, koje nije znalo za pripreme i odlazak u NOV. Na sam dan odlaska bilo je već sve spremno. Postavljene su straže po svim putovima, gdje je bilo opasno, da bi provalili banditi i pomrsili naš plan. Posjedali smo na travu oko punih zdjela, koje su za svoje borce donijele njihove drugarice. Uprtismo ruksake i rastadosmo se. Stariji i mlađi drugovi, koji su još ostali, klicali su nam i obećavali da će doskora i oni za nama. Otrgnuvši se iz zagrljaja majki i žena, krenuli smo odlučnim korakom. Kudgod smo prolazili, ljudi su nas toplo pozdravljali i nudili jelom, pićem i voćem. A sada već u slobodi, odmarajući se u gustoj jelovoj šumi, sjećamo se rastanka i suznih očiju majki, sestara i žena, koje smo tamo, kraj mora ostavili. Ali, mi im sada dovikujemo: »Ne plačite, ne plačite za nama! Mi smo otišli putem časne borbe. Mi smo se odazvali pozivu druga Tita. Ne oplakujte istarske žene i majke sretne vojnike, koji će se vratiti preko Učke, goneći ispred sebe crni fašistički mrak i donoseći toplo sunce slobode! Oplakujte radije one jadnike, koji su otišli u fašističku Italiju da ginu za naše najveće neprijatelje. Oplakujte i one koji još čekaju, i koje neprijatelj hvata i trpa u svoje kamione. Kažite vašim drugovima da ne kolebaju, neka ni časa ne čekaju, već neka idu za nama dok je još vrijeme. Upamtite, da se neće spasiti onaj koji želi u ovom najodlučnijem času ostati po strani. Stotine je takvih već propalo. Sloboda se ne kupuje na sajmu, a niti se ne daruje. Nju ćemo samo puškom i borbom postići.}}<ref>Ljubo Drndić, [https://www.znaci.org/00003/569.pdf ''Oružje i sloboda Istre 1941.-1943.''], Školska knjiga, Zagreb - Pula, 1978., str. 290. - 291.</ref> Kao vijećnik sudjeluje na višestranačkom [[Treće zasjedanje ZAVNOH-a|Trećem zasjedanju ZAVNOH-a]] u svibnju 1944. godine. Za vrijeme sastanka NOO u selu [[Korenići]] iznad [[Limska draga|Limske drage]] upadaju [[Nijemci]], te svatko bježi na svoju stranu; Rakovac je pogođen [[dum-dum metak|dum-dum metkom]], ali je uspio pobjeći u obližnju šumu gdje je iskrvario. Pronađen je drugi dan, mrtav u snijegu - tako barem glasi inačica događaja koju su Rakovčevi suborci desetljećima ponavljali u službenim prigodama (makar danas s nešto manje sigurnosti).<ref>[https://glasistrenovine.hr/arhiva-portala/pregled-vijesti/67-obljetnica-smrti-joakima-rakovca-347402 ''67. obljetnica smrti Joakima Rakovca''], ''Glas Istre'', 18. siječnja 2012.</ref> Druga inačica istog dođaja je da su ga ubili elementi iz sastava partizanskog pokreta, koji su prema nalogu vodstva KPJ u tom razdoblju pred kraj rata (siječanj 1945. godine) diljem Hrvatske sustavno eliminirali one vođe Narodnooslobodilačkog pokreta za koje se ocijenilo da nisu dovoljno "na partijskoj liniji"<ref>[https://web.archive.org/web/20150924022540/http://www.glas-koncila.hr/index.php?option=com_php&Itemid=41&news_ID=23058 ''Bulešićev ideal - putokaz 'nove' Istre''], ''[[Glas Koncila]]'', br. 34 (2044) od 25. kolovoza 2013. (V. poglavlje "Fašistički antifašisti likvidirali antifašiste"), (u međumrežnoj pismohrani archive.org 24. rujna 2015.)</ref> što se osobito osjetilo među istarskim kadrovima. Krajem rata i poslije rata, nova jugoslavenska vlast se krvavo obračunala s tzv. istarskim »[[istarski narodnjaci|narodnjacima]]« (zvjersko ubojstvo [[Mate Peteh]]a), narodnih svećenika (npr. [[Kazimir Paić]]). U toj čistki [[jugoslavenska čistka istarskih hrvatskih kadrova|maknut]] je sav matični istarski partizanski kadar, smijenjeni su svi najistaknutiji partizanski rukovoditelji Istre, mnogi su sumnjičeni i zlostavljani.<ref name="istrapedia-narodnjaci">[http://www.istrapedia.hr/hrv/363/narodnjaci/istra-a-z/ Istrapedia] J. Bratulić: Narodnjaci (pristupljeno 3. studenoga 2015.) {{istrapedia}}</ref> Zbog svega toga je smrt Joakima Rakovca ostala krajnje sumnjiva do danas.<ref>[http://ante-rokov-prometeus.blogspot.hr/2008/10/mi-trebamo-suditi-motiki-i-pikuliu.html Semper Paratus Croatiae] Ante Rokov Jadrijević: Mi trebamo suditi Motiki i Piškuliću!, 28. rujna 1998. (pristupljeno 3. studenoga 2015.)</ref><ref>[http://ante-rokov-jadrijevic.blogspot.hr/2007/11/25_27.html Semper Paratus Croatiae] [[Ante Rokov Jadrijević]]: Istarske fojbe nisu bile plod hrvatskog nacionalizma, nego su bile plod ideološkog jugo-staljinizma i sovjetsko-ruskog ekspanzionizma, 25. veljače 2007. (pristupljeno 3. studenoga 2015.</ref><ref>[http://www.istrapedia.hr/hrv/1624/povijest-povijest-istre-od-1918-2000-g/istra-a-z/ Istrapedia] D. Dukovski: Povijest (Povijest Istre od 1918.- 2000. g.), (pristupljeno 3. studenoga 2015.) {{istrapedia}}</ref> Posmrtni ostatci Joakima Rakovca nalaze se danas u Poreču ispod kipa podignutog njemu u čast, na trgu koji nosi ime Joakima Rakovca. Uz njegovu smrt vežu se brojne priče, od toga da ga je netko izdao iz redova partizana, do toga da su Nijemci imali [[špijun]]a. Kako god bilo njegov neumorni rad na podizanju naroda na ustanak, njegovo zalaganje za podizanje nacionalne svijesti u Istri, njegova neizmjerna energija i predanost radu, Joakima Rakovca su čak i za života učinile legendom. Danas gotovo svaki grad u Istri ima obalu, trg ili ulicu posvećenu Joakimu Rakovcu: među istarskim Hrvatima je on definitivno zapamćen kao neupitni primjer čestitog borca za narodnu slobodu i nesumnjivog narodnog junaka. == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Rakovac, Joakim}} [[Kategorija:Životopisi, Istra]] [[Kategorija:Narodni heroji Jugoslavije]] [[Kategorija:Životopisi, Poreč]] j4l617xok702nfut9qdkitq783xq8qf 0 166758 7563728 7473529 2026-07-25T19:07:01Z ~2026-41462-44 367744 /* */ 7563728 wikitext text/x-wiki {{Rad obožavatelja}} {{Infookvir glazbenik | Ime = Dino Dvornik | Img = 101315 dino200.jpg | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = Miljenko Dino Dvornik | Pseudonim = ''Hrvatski kralj funka'' | Rođenje = [[20. kolovoza]] [[1964.]] | Smrt = [[7. rujna]] [[2008.]] | Mjesto rođenja = [[Split]] | Prebivalište = Split, [[Zagreb]] | Instrument = [[pjevanje|vokal]] {{·}} [[gitara]] {{·}} [[bubnjevi]] {{·}} [[klavijature]] | Žanr = [[funky]] {{·}} [[soul]] {{·}} [[electro]] {{·}} [[pop]] {{·}} [[rock]] {{·}} [[hip-hop]] | Zanimanje = [[kantautor]] {{·}} [[glazbenik]] {{·}} [[pjevanje|vokalni solist]] {{·}} [[tekstopisac]] {{·}} [[glazbeni aranžman|aranžer]] {{·}} [[Glazbeni producent|producent]] {{·}} [[glumac]] | Djelatno_razdoblje = [[1982.]] – 2008. | Producentska_kuća = [[Suzy Records|Suzy]] {{·}} [[Jugoton]] {{·}} [[Croatia Records]] {{·}} [[Campus|Orfej]] {{·}} [[Dancing Bear]] | Angažman = [[Kineski zid (glazbeni sastav)|Kineski zid]] {{·}} [[Dragan Lukić Luky|Luky]] {{·}} [[Zlatan Stipišić Gibonni|Gibonni]] {{·}} [[Davor Gobac]] {{·}} [[Predrag Martinjak]] | nagrade = Višestruki dobitnik diskografske nagrade [[Porin (nagrada)|Porin]] Višestruki dobitnik diskografske nagrade [[Zlatna Koogla]] Višestruki dobitnik diskografskih priznanja [[diskografska kuća|diskografske kuće]] [[Jugoton]] Višestruki dobitnik diskografskih priznanja [[diskografska kuća|diskografske kuće]] [[Croatia Records]] Višestruki dobitnik nagrada [[Splitski festival|Splitskog festivala]] i [[Melodije hrvatskog Jadrana|Melodija hrvatskog Jadrana]] Zahvalnica [[Grad Zagreb|Grada Zagreba]] za nesebičnu potporu u obrani [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]] | URL = | Sadašnji članovi = | Bivši članovi = | Značajni instrumenti = }} '''Dino Dvornik''' ([[Split]], [[20. kolovoza]] [[1964.]] – [[Zagreb]], [[7. rujna]] [[2008.]]) bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[glazbenik]], [[pjevač]], [[skladatelj]], [[tekstopisac]], [[Glazbeni aranžman|aranžer]], [[Glazbeni producent|producent]], [[glumac]] i [[reality show|reality zvijezda]]. Jedan je od najpoznatijih [[hrvatska glazba|hrvatskih glazbenih umjetnika]], a glazbeni ga stručnjaci smatraju jednim od najtalentiranijih glazbenika regije.{{ni}} Poznat je bio po mješavini različitih [[glazbeni žanrovi|glazbenih žanrova]], unikatnoj i ekscentričnoj [[scenska umjetnost|scenskoj pojavi]], energičnim [[pozornica|nastupima]], izvrsnim [[gibanje|plesnim pokretima]] te izraženim{{ni}} [[pjevanje|vokalnim sposobnostima]]. Drugi je sin poznatog glumca [[Boris Dvornik|Borisa Dvornika]], koji je preminuo u [[ožujak|ožujku]] [[2008.]] godine. Za života je četiri puta dobio prestižnu hrvatsku [[diskografija|diskografsku]] nagradu [[Porin (nagrada)|Porin]], a posmrtno osam puta. Dva Porina dobiva [[1996.]] godine za [[skladba|skladbu]] ''[[Afrika (EP)|Afrika]]'', za [[Dobitnici_Porina_1996.|hit godine]] i [[Dobitnici_Porina_1996.|najbolji aranžman]], [[1998.]] godine osvaja Porina za [[album (glazbeni)|album]] ''[[Enfant terrible (album)|Enfant terrible]]'', za [[Dobitnici_Porina_1998.|najbolju produkciju]] i [[1999.]] godine dobiva Porina za album ''[[The Best of, Vidi ove pisme (album)|Vidi ove pisme...]]'', za [[Dobitnici_Porina_1999.|najbolji kompilacijski album]].<ref>[http://www.totalportal.hr/article.php?article_id=224437 ''totalportal.hr''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080910234044/http://www.totalportal.hr/article.php?article_id=224437 |date=10. rujna 2008. }} - TotalPortal/Media servis, [[7. rujna]] [[2008.]]g.</ref> Kao dijete, glumio je u seriji ''[[Naše malo misto]]'', a nakon toga u još nekoliko dječjih [[film]]ova i [[serijal|serija]]. Također, glumio je i u filmu ''[[Ta divna splitska noć (2004.)| Ta divna splitska noć]]'', igrajući samoga sebe.<ref>[http://www.imdb.com/title/tt0420233/ ''imdb.com''] - Imdb.com, [[7. veljače]] [[2016.]]g.,</ref> U [[kolovoz]]u [[1989.]] godine ženi se s Danijelom Kuljiš i s njom dobiva kćer [[Ella Dvornik|Ellu]].<ref>[http://dnevnik.hr/showbizz/glazba/preminuo-dino-dvornik.html ''dnevnik.hr''] - Dnevnik.hr, [[Zagreb]], [[8. rujna]] [[2008.]], 11:26.</ref> Umro je [[7. rujna]] [[2008.]] u Zagrebu. == Životopis == === Djetinjstvo i mladost === Rodio se kao drugo dijete poznatog glumca [[Boris Dvornik|Borisa Dvornika]] i majke Diane Tomić u [[Split]]u. Imao je još starijeg brata [[Dean Dvornik|Deana]], s kojim je zajedno vrlo rano počeo glumiti u kultnoj seriji [[Miljenko Smoje|Miljenka Smoje]], ''[[Naše malo misto]]''. Pohađao je i glazbenu školu, ali ga [[klasična glazba]] nije zanimala pa ju je ubrzo napustio. Dina nije zanimala gluma stoga se odlučio baviti pjevanjem. Godine [[1981.]], kada je napunio 17 godina, sa svojim bratom Deanom sastavio je [[funk]] sastav nazvan [[Kineski zid (glazbeni sastav)|Kineski zid]] s kojom je promovirao funk glazbu. Ime sastavu dali su po zgradi u kojoj su živjeli.<ref name="BIO">[http://www.radiodeejay.hr/djografija.asp?id=125 ''radiodeejay.hr''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081208073159/http://www.radiodeejay.hr/djografija.asp?id=125 |date=8. prosinca 2008. }} - Dino Dvornik, Ostalo / Biografija / Napomene</ref> Zbog glazbe Dino se tada ostavlja i [[bejzbol]]a, [[sport]]a u kojemu je bio vrlo dobar igrač. Dino je kao mlad svojim stilom podsjećao na [[Morrissey]]a iz popularnog britanskog banda [[The Smiths]]. Kineski zid se vodio [[funky]] glazbenim žanrom (stil [[James Brown|Jamesa Browna]], [[Stevie Wonder|Stevia Wondera]], Cool and the Ganga, George Bensona, Earth Wind and Firea), i za diskografsku kuću [[Suzy Records|Suzy]] [[1983.]] snimaju istoimeni album za kojega je Dino skladao [[glazba|glazbu]], a brat Dean pisao [[lirika|tekstove]]. Album ne bilježi neki veći uspjeh, ali ostaje zapisan kao prvi snimljeni funky materijal na tadašnjem prostoru [[bivša Jugoslavija|bivše Jugoslavije]]. Nakon objavljivanja albuma i razlike u razmišljanju između Dina i brata Deana, dolazi do njihovog razilaženja, nakon čega Dean odlazi u [[SAD|Ameriku]], a Dino se okreće prema svojoj solo karijeri. U solo karijeri iskazao se kao prava legenda hrvatske glazbene scene. === Glazbena karijera === Dino je već od samih početaka imao svoju viziju glazbe, ali je tada bio neshvaćen od diskografskih kuća. Bio je vrlo ustrajan i tokom sljedećih pet godina bavi se instrumentalnom glazbom, skladanjem i jedno vrijeme boravi u [[London]]u. Svoja prva djela Dino je snimao kod Nenada Vilovića, koji mu je ustupio svoj glazbeni studio. U to vrijeme s njim su u studiju radili Goran Kralj, [[Dragan Lukić Luky]] i [[Zlatan Stipišić Gibonni]]. Godine [[1988.]] kao debitant nastupa na [[Zagrebački festival|Zagrebačkom festivalu]], sa skladbom "Tebi pripadam" i dobiva nagradu stručnog žirija za najbolju skladbu i kao novo glazbeno ime.<ref name="BIO"/> Na sceni se suprotno tradiciji, pojavio s pratećim sastavom i ponudio modernu produkciju i [[funky]] zvuk, koji je tada bio mnogo prihvatljiviji nego početkom [[1980-ih|'80-ih]]. Sve ovo mu je otvorilo vrata diskografije i Dino počinje raditi na materijalu za svoj prvi studijski album. Godine [[1989.]] tadašnja [[Diskografija|diskografska kuća]] [[Jugoton]] (danas [[Croatia Records]]), objavljuje njegov prvi studijski album ''[[Dino Dvornik (album)|Dino Dvornik]]'', na kojemu je Dino radio [[Glazba|glazbu]], [[glazbeni aranžman|aranžmane]], [[Glazbeni producent|produkciju]], svirao [[klavijature]] i [[udaraljke]], dok je [[lirika|tekstove]] napisao Goran Kralj i Zlatan Stipišić Gibonni, Na albumu se nalazi nekoliko veliki uspješnica, od kojih je skladba "Zašto praviš slona od mene", za koju je tekst napisao Zlatan Stipišić Gibonni, doživjela veliki uspjeh. Tu su još također i hitovi "Tebi pripadam", "Ljubav se zove imenom tvojim" i "Ti si mi u mislima". Album je postao vrlo popularan kod publike i prodaja mu je narasla do 750.000 prodanih primjeraka. Dino je modernu domaću glazbu uveo u diskoteke, gdje je vladala strana glazba, a prije njega to je uspjelo samo [[Oliver Mandić|Oliveru Mandiću]], kojeg je Dino neizmjerno cijenio kao glazbenika. Ovakvim raspletom događaja, ostvarila mu se želja iz mladosti i uspijeva popularizirati funky glazbu na prostoru bivše Jugoslavije, što je započeo sa svojim bratom Deanom i Kineskim zidom. Godine [[1990.]] [[Diskografija|diskografska kuća]] [[Jugoton]] izdaje njegov drugi studijski album ''[[Kreativni nered (album)|Kreativni nered]]'', koji je radio pod velikim pritiskom, jer je trebao opravdati prvi album na kojemu su sve skladbe bili hitovi. Materijal se snimao u studijima "Lisinski" u Zagrebu i "Vilović" u Splitu. [[lirika|Tekstove]] za skladbe potpisuju Zlatan Stipišić Gibonni, [[Rambo Amadeus]] i [[novinar]] Ozren Kanceljak, a u studiju gostuju [[Neno Belan]] i [[Dragan Lukić Luky]]. Album donosi nekoliko uspješnica, a najpoznatiju među njima "[[Jače manijače (EP)|Jače manijače]]", osmislio je Rambo Amadeus, kojemu je Dino gostovao na njegovom albumu iz [[1989.]] g. ''Hoćemo Gusle!''. Ista skladba, snimljena je na [[singl|maksi singlu]] i podijeljen je po diskotekama širom bivše Jugoslavije, gdje je bila odlično prihvaćena. Nakon objavljivanja albuma, krenuo je na promotivnu turneju s članovima sastava Jet Set iz [[Zadar|Zadra]], a prvi koncert bio je u [[Dom sportova|Domu sportova]] u [[Zagreb]]u. Dan prije koncerta, rodila mu se kćer [[Ella Dvornik|Ella]] ([[23. prosinca]] [[1990.]]),<ref>[http://www.zvijezde.info/elladvornik ''zvijezde.info''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080910064517/http://www.zvijezde.info/elladvornik |date=10. rujna 2008. }} - Ella Dvornik, biografija</ref> što je dodatno osnažilo njegove emocije tako da je na sceni bio pun emocija i sreće.<ref name="BIO"/> Pri samome kraju, turneja se prekida radi [[Politika|političke]] situacije u zemlji i početkom raspadanja tadašnje Države Jugoslavije. [[Domovinski rat]] i raspad Jugoslavije, utjecali su na daljnji rad njegove glazbene karijere. Godine [[1993.]] [[Diskografija|diskografska kuća]] [[Croatia Records]], objavljuje njegov treći studijski album ''[[Priroda i društvo (album)|Priroda i društvo]]''. Materijal je rađen pod utjecajem [[tehno]] glazbe, koja se tek pojavljivala u Hrvatskoj. Dino se na ovome albumu prvi puta bavi ozbiljnim životnim temama, što je opisano u skladbama "Split Junkie", "Extasy", "Ying & Yang" i "The Return of a Man With a Rubber Brain". Dino je zbog rata, pritiska i ostalih problema pao u [[Klinička depresija|depresiju]], što je rezultiralo teškom ovisnošću o [[Psihoaktivne droge|droga]]ma. Neko vrijeme ne radi ništa i vrlo brzo biva zaboravljen od medija i glazbenoga svijeta. Ipak [[1995.]] godine vraća se u sam vrh hrvatske glazbene scene, objavivši maksi singl ''[[Afrika (EP)|Afrika]]'', na kojemu se uz naslovnu skladbu nalazi i skladba "Žigolo". "[[Afrika (EP)|Afrika]]" postaje uspješnicom #1, potiskuje svu domaću glazbu te nameće novi ritam i produkciju. Za tu skladbu [[1996.]] godine, dobiva prestižnu hrvatsku diskografsku nagradu [[Porin (nagrada)|Porin]], u kategoriji hit godine i najbolji aranžman. Konkurencija za hit godine bila je i skladba "Ništa kontra Splita", od Nenada Vilovića, koju je Dino izveo na [[Splitski festival|Splitskom festivalu]] i osvojio prvo mjesto. Ova skladba postaje neslužbenom [[himna|himnom]] grada [[Split]]a, a u Hrvatskoj je prihvaćena i kod šire publike. Godine [[1995.]] [[Diskografija|diskografska kuća]] [[Croatia Records]] objavljuje njegov jedini live album ''[[Live In München (album)|Live In München]]'', a snimljen je na koncertu u [[München]]u. Sastav koji ga je pratio bili su članovi [[funk]] sastava [[Songkillers]]. ''Live In München'' proglašen je jednim od najboljih live albuma objavljenih u [[hrvatska|hrvatskoj]] [[diskografija|diskografiji]].<ref name="BIOGS">[http://www.glas-slavonije.hr/rubrika.asp?rub=1&ID_VIJESTI=97337 ''glas-slavonije.hr''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151117024900/http://www.glas-slavonije.hr/rubrika.asp?rub=1&ID_VIJESTI=97337 |date=17. studenoga 2015. }} - Nadareno dijete, Danijela BAUK, [[8. rujna]] [[2008.]]</ref> Godine [[1997.]] [[Diskografija|diskografska kuća]] [[Croatia Records]] objavljuje njegov četvrti studijski album ''[[Enfant terrible (album)|Enfant terrible]]'', koji govori o njegovom životu. Materijal na albumu uz poznate plesne zvukove, donosi i neke novosti za koje se Dino opredijelio u skladbama "Male noćne orgulje na plin (a capella)" i "La Baraka Blues Mravac, Gonzo...". Kao gosti na albumu sudjeluju [[Davor Gobac]], [[Marijan Ban]], [[Stjepan Stanić|Stjepan "Jimmy" Stanić]], Songkillersi i drugi. Skladba "Điha, điha", postaje veliki hit i obilježava ovaj album. Za ovaj album, u kategoriji produkcije, [[1998.]] godine, Dino Dvornik također dobiva prestižnu [[hrvatska|hrvatsku]] [[diskografija|diskografsku]] nagradu, [[Porin (nagrada)|Porin]].<ref name="BIOGS"/> Godine [[1998.]] [[Diskografija|diskografska kuća]] [[Croatia Records]] objavljuje njegov kompilacijski album ''[[The Best of, Vidi ove pisme (album)|Vidi ove pisme]]''. Na materijalu se nalazi sedamnaest Dinovih uspješnica po njegovom izboru, bio je najprodavaniji album godine i [[1999.]] dobio je prestižnu diskografsku nagradu Porin za najbolju kompilaciju godine. Godine [[1999.]] [[Diskografija|diskografska kuća]] [[Croatia Records]] objavljuje njegov peti studijski album ''[[Big Mamma (album)|Big Mamma]]'', najlošije Dvornikovo izdanje, ne bilježi veći uspjeh na hrvatskoj glazbenoj sceni i kritičari mu daju lošu ocjenu. Nedostatak velikog hita, kakav se od Dina očekivao, dao je ukupnu ocjenu albumu, koji je bio vrlo dobro napravljen, ali bez karakterističnih stilova koji su obilježavali Dina Dvornika. Godine [[2000.]] dobio je nagradu diskografske kuće [[Croatia Records]], "Zlatnu pticu", za prodaju više od 100 000 nosača zvuka u razdoblju od [[1991.]] do [[2000.]] godine. Također, u diskografskoj kući [[Croatia Records]] radio je kao urednik za domaću glazbu. Godine [[2001.]] zbog nesuglasica napušta diskografsku kuću [[Croatia Records]] te potpisuje ekskluzivan [[ugovor]] za diskografsku kuću [[Campus|Orfej]] u vlasništvu [[Hrvatska radiotelevizija|HRT-a]]. Godine [[2002.]] [[Diskografija|diskografska kuća]] [[Campus|Orfej]] objavljuje njegov šesti studijski album ''[[Svicky (album)|Svicky]]''.<ref>[http://www.monitor.hr/clanci/dino-dvornik-predstavio-novi-album-svicky/17971/ ''monitor.hr''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160406225459/http://www.monitor.hr/clanci/dino-dvornik-predstavio-novi-album-svicky/17971/ |date=6. travnja 2016. }} - Monitor.hr, [[7. veljače]] [[2016.]]g.</ref> Album je sniman u Zagrebu u studiju Davorina Ilića koji je i ranije surađivao s Dinom Dvornikom i nastao je za osam mjeseci. Sve skladbe potpisuje Dino Dvornik, a na materijalu gostuju još i Igor Geržina ([[saksofon]]), Mladen Baučić - Baucho ([[saksofon]]), Vanda Winter ([[pjevanje|vokal]]). Nakon tog albuma Dino se okreće klupskoj glazbi i počeo je vježbati miksanje na gramofonima, kako bi se profilirao u [[Disk-džokej|DJ]]-a. Godine [[2005.]] odlučuje potpisati ugovor za diskografsku kuću [[Dancing Bear]] te [[RTL Televizija|RTL]] uz pomoć koji će objaviti svoj posljednji studijski album. Godine [[2008.]] [[Diskografija|diskografska kuća]] [[Dancing Bear]] objavljuje njegov sedmi studijski album ''[[Pandorina kutija (album)|Pandorina kutija]]''. Planirano je da album izađe u [[listopad]]u ili [[studeni|studenome]] i Dino je od njega mnogo očekivao, međutim iznenadna smrt, spriječila je da doživi njegovo objavljivanje.<ref>[http://www.vecernji.hr/home/showbiz/3160829/index.do. ''vecernji.hr'']{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} - Čekao novi album, [[8. rujna]] [[2008.]], 11:55</ref> Album ''[[Pandorina kutija (album)|Pandorina kutija]]'' je 2009. godine nagrađen s četiri ''Porina'', a te je godine Dinu Dvorniku posmrtno dodijeljen i ''Porin'' za životno djelo.<ref>[http://mixeta.net/In-memoriam/in-memoriam-dino-dvornik mixeta.net – In memoriam: Dino Dvornik], pristupljeno 18. listopada 2015.</ref> == Privatni život == Godine [[1989.]] Dino se oženio s Danijelom Kuljiš i godinu dana kasnije dobio kćer [[Ella Dvornik|Ellu]]. Iako je volio svoj rodni grad, na savjet svoga oca [[Boris Dvornik|Borisa Dvornika]] i zbog profesionalnih razloga napušta [[Split]] te iste godine seli u [[Zagreb]]. Godine [[1990.]] nakon dva izvrsna [[album (glazbeni)|studijska albuma]] Dino postaje nacionalna zvijezda #1, te postaje najtraženiji [[pjevač|izvođač]] u [[Europa|Europi]]. Doživio je veliku slavu u europskim razmjerima te su najjače [[Engleska|engleske]] i [[Njemačka|njemačke]] diskografske kuće htjele potpisati [[ugovor]] s Dinom, ali on ih je odbio jer mu je "kući" baš krenulo te je odlučio da je za njega bolje da ipak ostane u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Godine [[1992.]] snima s [[Josipa Lisac|Josipom Lisac]] jedan od najljepših hrvatskih [[dueti|dueta]] "Rušila sam mostove od sna" koja [[1993.]] izlazi na Dinovom trećem studijskom albumu ''[[Priroda i društvo (album)|Priroda i društvo]]''. U [[umjetnički studio|studiju]] se satima snimala skladba jer je Dino htio da sve bude izvedeno do savršenstva. Josipa je poznata po tome što jako pazi na svoj [[glas]] i u jednom je trenutku odlučila da joj je dosta snimanja te je htjela otići kući odmoriti [[grkljan|glasnice]]. Dinu se to nije svidjelo pa ju je zaključao u studiju i nije ju pustio da ode kući sve dok nije bio zadovoljan snimljenim. [[1994.]] za skladbu "Rušila sam mostove od sna" Dino je bio nominiran za prestižnu [[hrvatska|hrvatsku]] [[diskografija|diskografsku]] nagradu, [[Porin (nagrada)|Porin]], u kategoriji najbolja vokalna suradnja. Godine [[1996.]] nakon velikog uspjeha s "[[Afrika (EP)|Afrikom]]" Dino otvara jedan od najvećih [[noćni klub|noćnih klubova]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], "Libido", u Dalmatinskoj ulici u [[Zagreb]]u. Klub je radio skoro cijeli dan te su [[Dj|DJ-evi]] puštali cijeli dan najmoderniju [[elektronska glazba|elektronsku glazbu]] na svijetu. Klub se zatvara nakon jedne uspješne sezone zbog problema s velikom [[buka|bukom]] koju je klub stvarao. Godine [[2003.]] pristaje pjevati na predizbornoj kampanji [[Jadranka Kosor|Jadranke Kosor]] za predsjednicu države. Pjesmu „Pokrenimo Hrvatsku“ nakon kampanje više nije izvodio. Godine [[2004.]] glumi u glavnoj ulozi u [[film]]u [[Ta divna splitska noć (2004.)|Ta divna splitska noć]]. Film se pripremao oko dvije godine, te je i sam Dino imao svoje zasluge u [[filmski producent|produkcijskom]] i [[Filmski scenarij|scenskom]] smislu. Film je nagrađivan raznim nagradama, a Dino glumi [[narkomanija|narkobosa]] i [[pjevač]]a. Godine [[2006.]] Dvornikovi su odlučili napraviti [[reality show]] po uzoru na britanske zvijezde Osbournove zvan "Dvornikovi". Show se emitirao dvije sezone na [[RTL_Televizija|RTL]]-u i postigao značajan uspjeh. Godine [[2007.]] iako se smatrao apolitičnim, odlučuje pjevati za [[Socijaldemokratska_partija_Hrvatske|SDP]] jer je navodno nastao međugeneracijski jaz između njega i [[HDZ]]-ovaca. Još jedan razlog prelaska u „drugi tim“ bio je taj što Hrvatska nije pokrenuta od prvog pokušaja. == Zanimljivosti == Dinov jedinstveni stil [[glazba|glazbe]] donio mu je nadimak "Kralj funka" i "Ćaća funka". Bio je i ostao poznat po tome što je bio perfekcionist po pitanju same [[glazbeni producent|produkcije]] te bi se zaključao u studio mjesecima te ne bi izlazio dok ne bi "nešto" napravio, što ga je na koncu koštalo [[zdravlje|zdravlja]].{{ni}} Svi njegovi [[album (glazbeni)|albumi]] su uvijek bili u vrhu hrvatske produkcije te je prvi u Hrvatskoj koji je s "[[Afrika (EP)|Afrikom]]" dotakao svjetske produkcijske razmjere. Što se tiče same glazbe i produkcije uvijek je išao u korak s vremenom te čak i unaprijed te je svojim obožavateljima uvijek davao najmoderniji [[zvuk]], te je volio eksperimentirati s različitim zvukovima i [[stil]]ovima glazbe što ga je čak koštalo gubitka dijela [[publika|publike]]. Dino je također bio poznat po svom čestom mijenjanju [[frizura]] i njegovom ukusu za [[moda|modu]]. On je bio rođeni [[zabava|zabavljač]], te je svoje obožavatelje zabavljao tijekom i između pjesama, pazeći da nitko ne bi ostao nesretan. Bio je jedna od prvih javnih hrvatskih osoba koja je pisala [[blog]], a u čemu su mu se pridružili supruga i kći. Također je bio poznat po višegodišnjoj borbi s ovisnošću o [[narkotici]]ma, a o čemu je i javno govorio. Dino je mnogo nastupao i u klubovima kao [[DJ]] te je se i u tom poslu pokazao veoma uspješnim, što dokazuje da je bio nominiran za DJ-a godine. Hrvatska [[hip-hop]] scena ga iznimno cijeni i poštuje jer je doprino uveliko njezinom razvitku. Tijekom svoje karijere je učio, podučavao, surađivao, eksperimentirao, proširivao, no, situacija će pokazati, za većinu je bio jednostavno previše originalan i unatoč komunikativnoj i blagoglagoljivoj prirodi, nerazumljiv. Godine [[1990.]] je s Viktorijom ostvario poprilično pitoreskan [[funk]]-[[rock]] [[dueti|duet]] “Od Splita do Beograda”. Čak i velikan hrvatske glazbe, [[Oliver Dragojević]], odlučuje da mu Dino producira album ''Neka nova svitanja'' koji je bio [[1994.]] najprodavaniji hrvatski album godine. Iz [[Daleka obala|Daleke obale]] je u ulozi [[glazbeni producent|producenta]] izvukao posljednji uistinu kompletan album ''[[Di si ti]]''. Nekad popularnom [[Electro team|ET-u]] je pomogao u hitu “Tek je 12 sati”. [[Ivana Banfić|Ivani Banfić]] je pomogao napraviti značajan dio albuma ''[[Bogovi su pali na tjeme (album)|Bogovi su pali na tjeme]]'' s kojega se kao umjereni hit nametnula pjesma “Nag” (Banfić je poslije karijeru usmjerila u konvencionalniji izričaj). Na samom početku karijere, Dvornik je otkrio [[Nina Badrić|Ninu Badrić]] kako pjeva u butiku. Čak je [[Severina Vučković|Severini]] na istoimenom albumu iz [[1992.]] podario pjesmu “Sve što imam to si ti” (koautor [[Gibonni]]), a u drugom dijelu karijere i [[Vanda Winter|Vandi Winter]] – koja je, vrijeme će pokazati odlučila svoju karijeru više vezati za [[kazalište]]. Glazbeno i privatno se družio s najkvalitetnijim hrvatskim i ostalim balkanskim [[umjetnik|umjetnicima]] i [[glazbenik|glazbenicima]] kao što su: [[Alka Vuica]], [[Josipa Lisac]], [[Gibonni]], [[Rambo Amadeus]], [[Davor Gobac]], [[Goran Bare]], [[Stjepan Jimmy Stanić|Stjepan "Jimmy" Stanić]], [[Tony Cetinski]], [[Boris Novković]], [[Oliver Dragojević]], [[Luky]], [[Nina Badrić]], [[Severina Vučković]], [[Ivana Banfić]], [[Rajko Dujmić]], [[Massimo]], [[Predrag Martinjak]], [[Neno Belan]], [[Marijan Ban]], [[Edo Maajka]], [[Vanda Winter]], [[Stoka]], [[Marko Lasić – Nered|Nered]]... Također je pomogao i mnogobrojnim [[glazbena skupina|glazbenim skupinama]] kao što su: [[Đavoli (glazbeni sastav)|Đavoli]], [[Psihomodo pop]], [[Daleka obala]], [[Boa (sastav)|Boa]], [[Bolesna braća]]... Mnogi hrvatski i strani izvođači vole obraditi njegove hitove, kao što su: [[Jacques Houdek]], [[Marko Tolja]], [[Ivana Kindl]]... == Smrt == Umro je [[7. rujna]] [[2008.]] godine u svom stanu, samo osamnaest dana nakon što je proslavio 44. rođendan. Toksikološki nalaz pokazao da je umro od kombinacije tableta za smirenje, protiv bolova i antidepresiva.<ref>[http://www.vecernji.hr/home/showbiz/3180096/index.do ''vecernji.hr''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081003085743/http://www.vecernji.hr/home/showbiz/3180096/index.do |date=3. listopada 2008. }} - >Kombinacija tableta za smirenje, antidepresiva i tableta protiv bolova, Emina Basara, osvrt od [[2. listopada]] [[2008.]]g.</ref> Obdukcijski nalazi pokazali su da je Dino inače bio zdrav. Na organima nisu pronađene nikakve promjene koje bi mogle uzrokovati smrt. Razlog nije bila prevelika količina tableta, već omjer različitih biokemijski aktivnih tvari. Dino Dvornik [[kremiranje|kremiran]] je i pokopan [[10. rujna]] [[2008.]] godine na zagrebačkom krematoriju na groblju [[Mirogoj]]. Na ispraćaju se puštala njegova glazba te glazba koju je volio. U Splitu je organiziran ispraćaj na [[Peristil]]u gdje se okupilo nekoliko tisuća ljudi koji su i na taj način odali počast jednom od legendi grada Splita i Hrvatske. == Nagrade i priznanja == Osvojen [[Porin (nagrada)|Porin]]: * [[1996.]] [[Dobitnici Porina 1996.|'''Hit godine''' (skladba "Afrika")]] * [[1996.]] [[Dobitnici Porina 1996.|'''Najbolji aranžman''' (skladba "Afrika")]] * [[1998.]] [[Dobitnici Porina 1998.|'''Najbolja produkcija''' (album "Enfant terrible")]] * [[1999.]] [[Dobitnici Porina 1999.|'''Najbolji kompilacijski album''' (album "The Best of, Vidi ove pisme")]] * [[2009.]] [[Dobitnici Porina 2009.|'''Album godine''' (album "Pandorina kutija")]] * [[2009.]] [[Dobitnici Porina 2009.|'''Najbolji pop album''' (album "Pandorina kutija")]] * [[2009.]] [[Dobitnici Porina 2009.|'''Najbolje likovno oblikovanje''' (album "Pandorina kutija")]] * [[2009.]] [[Dobitnici Porina 2009.|'''Najbolji video broj''' (skladba "Hipnotiziran")]] * [[2009.]] [[Dobitnici Porina 2009.|'''Životno djelo''']] * [[2010.]] [[Dobitnici Porina 2010.|'''Najbolja vokalna suradnja''' (skladba "Shlapa")]] * [[2010.]] [[Dobitnici Porina 2010.|'''Najbolji kompilacijski album''' (album "The ultimate collection")]] * [[2011.]] [[Dobitnici Porina 2011.|'''Najbolji video program''' (album "Kontra regula-Tribute to Dino Dvornik")]] Nominiacije za [[Porin (nagrada)|Porin]]: * [[1994.]] [[Porin (nagrada)|'''Najbolja vokalna suradnja''' (skladba "Rušila sam mostove od sna")]] * [[1996.]] [[Porin (nagrada)|'''Najbolja muška vokalna izvedba''' (skladba "Afrika")]] * [[1996.]] [[Porin (nagrada)|'''Najbolji video broj''' (skladba "Afrika")]] * [[1998.]] [[Porin (nagrada)|'''Najbolja snimka''' (album "Enfant terrible")]] * [[1998.]] [[Porin (nagrada)|'''Najbolji video broj''' (skladba "Điha, điha")]] * [[2000.]] [[Porin (nagrada)|'''Najbolje likovno oblikovanje''' (album "Big mamma")]] * [[2009.]] [[Porin (nagrada)|'''Najbolja produkcija''' (album "Pandorina kutija")]] * [[2009.]] [[Porin (nagrada)|'''Najbolja snimka''' (album "Pandorina kutija")]] * [[2009.]] [[Porin (nagrada)|'''Najbolja produkcija''' (album "Pandorina kutija")]] * [[2009.]] [[Porin (nagrada)|'''Pjesma godine''' (skladba "Hipnotiziran")]] * [[2009.]] [[Porin (nagrada)|'''Najbolji aranžman''' (skladba "Hipnotiziran")]] * [[2009.]] [[Porin (nagrada)|'''Najbolja muška vokalna izvedba''' (skladba "Hipnotiziran")]] * [[2009.]] [[Porin (nagrada)|'''Najbolja vokalna suradnja''' (skladba "Sretan Božić, sretna Nova godina")]] * [[2010.]] [[Porin (nagrada)|'''Hit godine''' (skladba "Pelin i med")]] Pobjede na festivalima: [[Splitski festival]]: * [[1994.]] 2. nagrada stručnog žirija (skladba «Dalmacija rap») * [[1995.]] 1. nagrada publike (skladba «Ništa kontra Splita») * [[1997.]] 2. nagrada publike, nagrada za foto look i osobnost (skladba «Blizu oltara») * [[1998.]] 2. nagrada publike (skladba «Vjenčanje») * [[1999.]] 3. nagrada publike, 2.nagrada stručnog žirija (skladba «To mi radi») * [[2002.]] 1. nagrada stručnog žirija (skladba «Telefon») [[Melodije hrvatskog Jadrana]]: * [[1997.]] 3. nagrada publike (skladba «Điha, điha») * [[1999.]] nagrada za najbolji scenski nastup (skladba «Što volim dan kad je bezbrižan») [[Zagrebački festival]]: * [[1988.]] nagrada za novo glazbeno ime i najbolju skladbu (skladba «Tebi pripadam») Ostale nagrade: [[Zlatna_Koogla|Zlatna Koogla]]: * [[2009.]] Pjesma godine (skladba «Hipnotiziran») * [[2009.]] Izvođač godine [[Indexi (nagrada)|Indexi]]: * [[2009.]] Dino Dvornik - regionalna muzička ikona [[Croatia Records]]: * [[2000.]] "Zlatna ptica", za prodaju više od 100 000 primjeraka * [[2016.]] "Zlatno priznanje", za prodaju više od 100 000 primjeraka edicije [[The Ultimate Collection – Dino Dvornik|"The Ultimate Collection"]] [[Pop rock|Pop rock izbor]]: * [[1989.]] Dino Dvornik - pjevač godine u Jugoslaviji Priznanja: * Zahvalnica [[Grad Zagreb|Grada Zagreba]] za nesebičnu potporu u obrani [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]]. == Diskografija == === Studijski albumi === ==== S Kineskim zidom ==== * 1983. - ''[[Kineski zid (album Kineskog zida)|Kineski zid]]'' ==== Samostalni ==== * 1989. - ''[[Dino Dvornik (album)|Dino Dvornik]]'' * 1990. - ''[[Kreativni nered (album)|Kreativni nered]]'' * 1993. - ''[[Priroda i društvo (album)|Priroda i društvo]]'' * 1997. - ''[[Enfant terrible (album)|Enfant terrible]]'' * 1999. - ''[[Big Mamma (album)|Big Mamma]]'' * 2002. - ''[[Svicky (album)|Svicky]]'' * 2008. - ''[[Pandorina kutija (album)|Pandorina kutija]]'' === Singlovi === * 1988. - ''[[Zašto praviš slona od mene / Ljubav se zove imenom tvojim]]'' * 1990. - ''[[Zmaja dah / Vadi zub]]'' * 2002. - ''[[Mala je avion]]'' === EP === * 1990. - ''[[Jače manijače (EP)|Jače manijače]]'' * 1992. - ''[[Imam rep (EP)|Imam rep]]'' * 1995. - ''[[Afrika (EP)|Afrika]]'' * 2001. - ''[[2002. godine u Splitu (EP)|2002. godine u Splitu]]'' * 2008. - ''[[Hipnotiziran (EP)|Hipnotiziran]]'' * 2009. - ''[[Pelin i med (EP)|Pelin i med]]'' * 2010. - ''[[Shlapa (EP)|Shlapa]]'' === Kompilacije === * 1998. - ''[[The Best of, Vidi ove pisme (album)|The Best of, Vidi ove pisme]]'' * 2007. - ''[[Platinum Collection]]'' * 2009. - ''[[Gibonni, Dino Dvornik ‎– The Best of]]'' * 2009. - ''[[The Ultimate Collection – Dino Dvornik|The Ultimate Collection]]'' * 2014. - ''[[Original Album Collection]]'' === Koncertni albumi === * 1995. - ''[[Live In München (album)|Live In München]]'' === Live albumi === * 2010. - ''[[Kontra regula – Tribute to Dino Dvornik]]'' === Ostalo === * "[[Ta divna splitska noć (2004.)|Ta divna splitska noć]]" kao pjevač ([[2004.]]) * "[[Čovik i po]]" kao Stodjava ([[1974.]]) * "[[Naše malo misto]]" kao mali Mirko #1 ([[1970.]] – [[1971.]]) == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [http://www.zamp.hr/baza-autora/autor/pregled/133002441 ''Zamp.hr''] - Dino Dvornik - Baza autora * [http://www.discogs.com/artist/37251-Dino-Dvornik ''Discogs.com''] - Dino Dvornik - Diskografija * [https://www.facebook.com/manijak20/ ''Facebook''] - Dino Dvornik - Facebook * [http://www.crorec.hr/crorec.hr/izvodjac.php?OBJECT_ID=101315 ''Croatia Records''] - Dino Dvornik - Croatia Records * {{imdb ime|id=0245346|ime=''Dino Dvornik''}} {{Dino Dvornik}} {{Dobitnici Porina za životno djelo}} {{Dobitnici Porina za album godine}} {{Dobitnici Porina za hit godine}} {{GLAVNIRASPORED:Dvornik, Dino}} [[Kategorija:Životopisi, Split]] [[Kategorija:Hrvatski glazbenici]] [[Kategorija:Hrvatski pop pjevači]] [[Kategorija:Hrvatski skladatelji]] [[Kategorija:Hrvatski kantautori]] [[Kategorija:Hrvatski tekstopisci]] [[Kategorija:Hrvatski glazbeni producenti]] [[Kategorija:Dobitnici Porina za životno djelo]] [[Kategorija:Hrvatski pjevači]] 3wz4qoj1ctvnfpdiqh1lciiyw347nx4 7563744 7563728 2026-07-25T20:08:57Z Tulkas Astaldo 38717 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-41462-44|~2026-41462-44]] ([[User talk:~2026-41462-44|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] 7465539 wikitext text/x-wiki {{Rad obožavatelja}} {{Infookvir glazbenik | Ime = Dino Dvornik | Img = 101315 dino200.jpg | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = Miljenko Dino Dvornik | Pseudonim = ''Hrvatski kralj funka'' | Rođenje = [[20. kolovoza]] [[1964.]] | Smrt = [[7. rujna]] [[2008.]] | Mjesto rođenja = [[Split]] | Prebivalište = Split, [[Zagreb]] | Instrument = [[pjevanje|vokal]] {{·}} [[gitara]] {{·}} [[bubnjevi]] {{·}} [[klavijature]] | Žanr = [[funky]] {{·}} [[soul]] {{·}} [[electro]] {{·}} [[pop]] {{·}} [[rock]] {{·}} [[hip-hop]] | Zanimanje = [[kantautor]] {{·}} [[glazbenik]] {{·}} [[pjevanje|vokalni solist]] {{·}} [[tekstopisac]] {{·}} [[glazbeni aranžman|aranžer]] {{·}} [[Glazbeni producent|producent]] {{·}} [[glumac]] | Djelatno_razdoblje = [[1988.]] – 2008. | Producentska_kuća = [[Suzy Records|Suzy]] {{·}} [[Jugoton]] {{·}} [[Croatia Records]] {{·}} [[Campus|Orfej]] {{·}} [[Dancing Bear]] | Angažman = [[Kineski zid (glazbeni sastav)|Kineski zid]] {{·}} [[Dragan Lukić Luky|Luky]] {{·}} [[Zlatan Stipišić Gibonni|Gibonni]] {{·}} [[Davor Gobac]] {{·}} [[Predrag Martinjak]] | nagrade = Višestruki dobitnik diskografske nagrade [[Porin (nagrada)|Porin]] Višestruki dobitnik diskografske nagrade [[Zlatna Koogla]] Višestruki dobitnik diskografskih priznanja [[diskografska kuća|diskografske kuće]] [[Jugoton]] Višestruki dobitnik diskografskih priznanja [[diskografska kuća|diskografske kuće]] [[Croatia Records]] Višestruki dobitnik nagrada [[Splitski festival|Splitskog festivala]] i [[Melodije hrvatskog Jadrana|Melodija hrvatskog Jadrana]] Zahvalnica [[Grad Zagreb|Grada Zagreba]] za nesebičnu potporu u obrani [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]] | URL = | Sadašnji članovi = | Bivši članovi = | Značajni instrumenti = }} '''Dino Dvornik''' ([[Split]], [[20. kolovoza]] [[1964.]] – [[Zagreb]], [[7. rujna]] [[2008.]]) bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[glazbenik]], [[pjevač]], [[skladatelj]], [[tekstopisac]], [[Glazbeni aranžman|aranžer]], [[Glazbeni producent|producent]], [[glumac]] i [[reality show|reality zvijezda]]. Jedan je od najpoznatijih [[hrvatska glazba|hrvatskih glazbenih umjetnika]], a glazbeni ga stručnjaci smatraju jednim od najtalentiranijih glazbenika regije.{{ni}} Poznat je bio po mješavini različitih [[glazbeni žanrovi|glazbenih žanrova]], unikatnoj i ekscentričnoj [[scenska umjetnost|scenskoj pojavi]], energičnim [[pozornica|nastupima]], izvrsnim [[gibanje|plesnim pokretima]] te izraženim{{ni}} [[pjevanje|vokalnim sposobnostima]]. Drugi je sin poznatog glumca [[Boris Dvornik|Borisa Dvornika]], koji je preminuo u [[ožujak|ožujku]] [[2008.]] godine. Za života je četiri puta dobio prestižnu hrvatsku [[diskografija|diskografsku]] nagradu [[Porin (nagrada)|Porin]], a posmrtno osam puta. Dva Porina dobiva [[1996.]] godine za [[skladba|skladbu]] ''[[Afrika (EP)|Afrika]]'', za [[Dobitnici_Porina_1996.|hit godine]] i [[Dobitnici_Porina_1996.|najbolji aranžman]], [[1998.]] godine osvaja Porina za [[album (glazbeni)|album]] ''[[Enfant terrible (album)|Enfant terrible]]'', za [[Dobitnici_Porina_1998.|najbolju produkciju]] i [[1999.]] godine dobiva Porina za album ''[[The Best of, Vidi ove pisme (album)|Vidi ove pisme...]]'', za [[Dobitnici_Porina_1999.|najbolji kompilacijski album]].<ref>[http://www.totalportal.hr/article.php?article_id=224437 ''totalportal.hr''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080910234044/http://www.totalportal.hr/article.php?article_id=224437 |date=10. rujna 2008. }} - TotalPortal/Media servis, [[7. rujna]] [[2008.]]g.</ref> Kao dijete, glumio je u seriji ''[[Naše malo misto]]'', a nakon toga u još nekoliko dječjih [[film]]ova i [[serijal|serija]]. Također, glumio je i u filmu ''[[Ta divna splitska noć (2004.)| Ta divna splitska noć]]'', igrajući samoga sebe.<ref>[http://www.imdb.com/title/tt0420233/ ''imdb.com''] - Imdb.com, [[7. veljače]] [[2016.]]g.,</ref> U [[kolovoz]]u [[1989.]] godine ženi se s Danijelom Kuljiš i s njom dobiva kćer [[Ella Dvornik|Ellu]].<ref>[http://dnevnik.hr/showbizz/glazba/preminuo-dino-dvornik.html ''dnevnik.hr''] - Dnevnik.hr, [[Zagreb]], [[8. rujna]] [[2008.]], 11:26.</ref> Umro je [[7. rujna]] [[2008.]] u Zagrebu. == Životopis == === Djetinjstvo i mladost === Rodio se kao drugo dijete poznatog glumca [[Boris Dvornik|Borisa Dvornika]] i majke Diane Tomić u [[Split]]u. Imao je još starijeg brata [[Dean Dvornik|Deana]], s kojim je zajedno vrlo rano počeo glumiti u kultnoj seriji [[Miljenko Smoje|Miljenka Smoje]], ''[[Naše malo misto]]''. Pohađao je i glazbenu školu, ali ga [[klasična glazba]] nije zanimala pa ju je ubrzo napustio. Dina nije zanimala gluma stoga se odlučio baviti pjevanjem. Godine [[1981.]], kada je napunio 17 godina, sa svojim bratom Deanom sastavio je [[funk]] sastav nazvan [[Kineski zid (glazbeni sastav)|Kineski zid]] s kojom je promovirao funk glazbu. Ime sastavu dali su po zgradi u kojoj su živjeli.<ref name="BIO">[http://www.radiodeejay.hr/djografija.asp?id=125 ''radiodeejay.hr''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081208073159/http://www.radiodeejay.hr/djografija.asp?id=125 |date=8. prosinca 2008. }} - Dino Dvornik, Ostalo / Biografija / Napomene</ref> Zbog glazbe Dino se tada ostavlja i [[bejzbol]]a, [[sport]]a u kojemu je bio vrlo dobar igrač. Dino je kao mlad svojim stilom podsjećao na [[Morrissey]]a iz popularnog britanskog banda [[The Smiths]]. Kineski zid se vodio [[funky]] glazbenim žanrom (stil [[James Brown|Jamesa Browna]], [[Stevie Wonder|Stevia Wondera]], Cool and the Ganga, George Bensona, Earth Wind and Firea), i za diskografsku kuću [[Suzy Records|Suzy]] [[1983.]] snimaju istoimeni album za kojega je Dino skladao [[glazba|glazbu]], a brat Dean pisao [[lirika|tekstove]]. Album ne bilježi neki veći uspjeh, ali ostaje zapisan kao prvi snimljeni funky materijal na tadašnjem prostoru [[bivša Jugoslavija|bivše Jugoslavije]]. Nakon objavljivanja albuma i razlike u razmišljanju između Dina i brata Deana, dolazi do njihovog razilaženja, nakon čega Dean odlazi u [[SAD|Ameriku]], a Dino se okreće prema svojoj solo karijeri. U solo karijeri iskazao se kao prava legenda hrvatske glazbene scene. === Glazbena karijera === Dino je već od samih početaka imao svoju viziju glazbe, ali je tada bio neshvaćen od diskografskih kuća. Bio je vrlo ustrajan i tokom sljedećih pet godina bavi se instrumentalnom glazbom, skladanjem i jedno vrijeme boravi u [[London]]u. Svoja prva djela Dino je snimao kod Nenada Vilovića, koji mu je ustupio svoj glazbeni studio. U to vrijeme s njim su u studiju radili Goran Kralj, [[Dragan Lukić Luky]] i [[Zlatan Stipišić Gibonni]]. Godine [[1988.]] kao debitant nastupa na [[Zagrebački festival|Zagrebačkom festivalu]], sa skladbom "Tebi pripadam" i dobiva nagradu stručnog žirija za najbolju skladbu i kao novo glazbeno ime.<ref name="BIO"/> Na sceni se suprotno tradiciji, pojavio s pratećim sastavom i ponudio modernu produkciju i [[funky]] zvuk, koji je tada bio mnogo prihvatljiviji nego početkom [[1980-ih|'80-ih]]. Sve ovo mu je otvorilo vrata diskografije i Dino počinje raditi na materijalu za svoj prvi studijski album. Godine [[1989.]] tadašnja [[Diskografija|diskografska kuća]] [[Jugoton]] (danas [[Croatia Records]]), objavljuje njegov prvi studijski album ''[[Dino Dvornik (album)|Dino Dvornik]]'', na kojemu je Dino radio [[Glazba|glazbu]], [[glazbeni aranžman|aranžmane]], [[Glazbeni producent|produkciju]], svirao [[klavijature]] i [[udaraljke]], dok je [[lirika|tekstove]] napisao Goran Kralj i Zlatan Stipišić Gibonni, Na albumu se nalazi nekoliko veliki uspješnica, od kojih je skladba "Zašto praviš slona od mene", za koju je tekst napisao Zlatan Stipišić Gibonni, doživjela veliki uspjeh. Tu su još također i hitovi "Tebi pripadam", "Ljubav se zove imenom tvojim" i "Ti si mi u mislima". Album je postao vrlo popularan kod publike i prodaja mu je narasla do 750.000 prodanih primjeraka. Dino je modernu domaću glazbu uveo u diskoteke, gdje je vladala strana glazba, a prije njega to je uspjelo samo [[Oliver Mandić|Oliveru Mandiću]], kojeg je Dino neizmjerno cijenio kao glazbenika. Ovakvim raspletom događaja, ostvarila mu se želja iz mladosti i uspijeva popularizirati funky glazbu na prostoru bivše Jugoslavije, što je započeo sa svojim bratom Deanom i Kineskim zidom. Godine [[1990.]] [[Diskografija|diskografska kuća]] [[Jugoton]] izdaje njegov drugi studijski album ''[[Kreativni nered (album)|Kreativni nered]]'', koji je radio pod velikim pritiskom, jer je trebao opravdati prvi album na kojemu su sve skladbe bili hitovi. Materijal se snimao u studijima "Lisinski" u Zagrebu i "Vilović" u Splitu. [[lirika|Tekstove]] za skladbe potpisuju Zlatan Stipišić Gibonni, [[Rambo Amadeus]] i [[novinar]] Ozren Kanceljak, a u studiju gostuju [[Neno Belan]] i [[Dragan Lukić Luky]]. Album donosi nekoliko uspješnica, a najpoznatiju među njima "[[Jače manijače (EP)|Jače manijače]]", osmislio je Rambo Amadeus, kojemu je Dino gostovao na njegovom albumu iz [[1989.]] g. ''Hoćemo Gusle!''. Ista skladba, snimljena je na [[singl|maksi singlu]] i podijeljen je po diskotekama širom bivše Jugoslavije, gdje je bila odlično prihvaćena. Nakon objavljivanja albuma, krenuo je na promotivnu turneju s članovima sastava Jet Set iz [[Zadar|Zadra]], a prvi koncert bio je u [[Dom sportova|Domu sportova]] u [[Zagreb]]u. Dan prije koncerta, rodila mu se kćer [[Ella Dvornik|Ella]] ([[23. prosinca]] [[1990.]]),<ref>[http://www.zvijezde.info/elladvornik ''zvijezde.info''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080910064517/http://www.zvijezde.info/elladvornik |date=10. rujna 2008. }} - Ella Dvornik, biografija</ref> što je dodatno osnažilo njegove emocije tako da je na sceni bio pun emocija i sreće.<ref name="BIO"/> Pri samome kraju, turneja se prekida radi [[Politika|političke]] situacije u zemlji i početkom raspadanja tadašnje Države Jugoslavije. [[Domovinski rat]] i raspad Jugoslavije, utjecali su na daljnji rad njegove glazbene karijere. Godine [[1993.]] [[Diskografija|diskografska kuća]] [[Croatia Records]], objavljuje njegov treći studijski album ''[[Priroda i društvo (album)|Priroda i društvo]]''. Materijal je rađen pod utjecajem [[tehno]] glazbe, koja se tek pojavljivala u Hrvatskoj. Dino se na ovome albumu prvi puta bavi ozbiljnim životnim temama, što je opisano u skladbama "Split Junkie", "Extasy", "Ying & Yang" i "The Return of a Man With a Rubber Brain". Dino je zbog rata, pritiska i ostalih problema pao u [[Klinička depresija|depresiju]], što je rezultiralo teškom ovisnošću o [[Psihoaktivne droge|droga]]ma. Neko vrijeme ne radi ništa i vrlo brzo biva zaboravljen od medija i glazbenoga svijeta. Ipak [[1995.]] godine vraća se u sam vrh hrvatske glazbene scene, objavivši maksi singl ''[[Afrika (EP)|Afrika]]'', na kojemu se uz naslovnu skladbu nalazi i skladba "Žigolo". "[[Afrika (EP)|Afrika]]" postaje uspješnicom #1, potiskuje svu domaću glazbu te nameće novi ritam i produkciju. Za tu skladbu [[1996.]] godine, dobiva prestižnu hrvatsku diskografsku nagradu [[Porin (nagrada)|Porin]], u kategoriji hit godine i najbolji aranžman. Konkurencija za hit godine bila je i skladba "Ništa kontra Splita", od Nenada Vilovića, koju je Dino izveo na [[Splitski festival|Splitskom festivalu]] i osvojio prvo mjesto. Ova skladba postaje neslužbenom [[himna|himnom]] grada [[Split]]a, a u Hrvatskoj je prihvaćena i kod šire publike. Godine [[1995.]] [[Diskografija|diskografska kuća]] [[Croatia Records]] objavljuje njegov jedini live album ''[[Live In München (album)|Live In München]]'', a snimljen je na koncertu u [[München]]u. Sastav koji ga je pratio bili su članovi [[funk]] sastava [[Songkillers]]. ''Live In München'' proglašen je jednim od najboljih live albuma objavljenih u [[hrvatska|hrvatskoj]] [[diskografija|diskografiji]].<ref name="BIOGS">[http://www.glas-slavonije.hr/rubrika.asp?rub=1&ID_VIJESTI=97337 ''glas-slavonije.hr''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151117024900/http://www.glas-slavonije.hr/rubrika.asp?rub=1&ID_VIJESTI=97337 |date=17. studenoga 2015. }} - Nadareno dijete, Danijela BAUK, [[8. rujna]] [[2008.]]</ref> Godine [[1997.]] [[Diskografija|diskografska kuća]] [[Croatia Records]] objavljuje njegov četvrti studijski album ''[[Enfant terrible (album)|Enfant terrible]]'', koji govori o njegovom životu. Materijal na albumu uz poznate plesne zvukove, donosi i neke novosti za koje se Dino opredijelio u skladbama "Male noćne orgulje na plin (a capella)" i "La Baraka Blues Mravac, Gonzo...". Kao gosti na albumu sudjeluju [[Davor Gobac]], [[Marijan Ban]], [[Stjepan Stanić|Stjepan "Jimmy" Stanić]], Songkillersi i drugi. Skladba "Điha, điha", postaje veliki hit i obilježava ovaj album. Za ovaj album, u kategoriji produkcije, [[1998.]] godine, Dino Dvornik također dobiva prestižnu [[hrvatska|hrvatsku]] [[diskografija|diskografsku]] nagradu, [[Porin (nagrada)|Porin]].<ref name="BIOGS"/> Godine [[1998.]] [[Diskografija|diskografska kuća]] [[Croatia Records]] objavljuje njegov kompilacijski album ''[[The Best of, Vidi ove pisme (album)|Vidi ove pisme]]''. Na materijalu se nalazi sedamnaest Dinovih uspješnica po njegovom izboru, bio je najprodavaniji album godine i [[1999.]] dobio je prestižnu diskografsku nagradu Porin za najbolju kompilaciju godine. Godine [[1999.]] [[Diskografija|diskografska kuća]] [[Croatia Records]] objavljuje njegov peti studijski album ''[[Big Mamma (album)|Big Mamma]]'', najlošije Dvornikovo izdanje, ne bilježi veći uspjeh na hrvatskoj glazbenoj sceni i kritičari mu daju lošu ocjenu. Nedostatak velikog hita, kakav se od Dina očekivao, dao je ukupnu ocjenu albumu, koji je bio vrlo dobro napravljen, ali bez karakterističnih stilova koji su obilježavali Dina Dvornika. Godine [[2000.]] dobio je nagradu diskografske kuće [[Croatia Records]], "Zlatnu pticu", za prodaju više od 100 000 nosača zvuka u razdoblju od [[1991.]] do [[2000.]] godine. Također, u diskografskoj kući [[Croatia Records]] radio je kao urednik za domaću glazbu. Godine [[2001.]] zbog nesuglasica napušta diskografsku kuću [[Croatia Records]] te potpisuje ekskluzivan [[ugovor]] za diskografsku kuću [[Campus|Orfej]] u vlasništvu [[Hrvatska radiotelevizija|HRT-a]]. Godine [[2002.]] [[Diskografija|diskografska kuća]] [[Campus|Orfej]] objavljuje njegov šesti studijski album ''[[Svicky (album)|Svicky]]''.<ref>[http://www.monitor.hr/clanci/dino-dvornik-predstavio-novi-album-svicky/17971/ ''monitor.hr''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160406225459/http://www.monitor.hr/clanci/dino-dvornik-predstavio-novi-album-svicky/17971/ |date=6. travnja 2016. }} - Monitor.hr, [[7. veljače]] [[2016.]]g.</ref> Album je sniman u Zagrebu u studiju Davorina Ilića koji je i ranije surađivao s Dinom Dvornikom i nastao je za osam mjeseci. Sve skladbe potpisuje Dino Dvornik, a na materijalu gostuju još i Igor Geržina ([[saksofon]]), Mladen Baučić - Baucho ([[saksofon]]), Vanda Winter ([[pjevanje|vokal]]). Nakon tog albuma Dino se okreće klupskoj glazbi i počeo je vježbati miksanje na gramofonima, kako bi se profilirao u [[Disk-džokej|DJ]]-a. Godine [[2005.]] odlučuje potpisati ugovor za diskografsku kuću [[Dancing Bear]] te [[RTL Televizija|RTL]] uz pomoć koji će objaviti svoj posljednji studijski album. Godine [[2008.]] [[Diskografija|diskografska kuća]] [[Dancing Bear]] objavljuje njegov sedmi studijski album ''[[Pandorina kutija (album)|Pandorina kutija]]''. Planirano je da album izađe u [[listopad]]u ili [[studeni|studenome]] i Dino je od njega mnogo očekivao, međutim iznenadna smrt, spriječila je da doživi njegovo objavljivanje.<ref>[http://www.vecernji.hr/home/showbiz/3160829/index.do. ''vecernji.hr'']{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} - Čekao novi album, [[8. rujna]] [[2008.]], 11:55</ref> Album ''[[Pandorina kutija (album)|Pandorina kutija]]'' je 2009. godine nagrađen s četiri ''Porina'', a te je godine Dinu Dvorniku posmrtno dodijeljen i ''Porin'' za životno djelo.<ref>[http://mixeta.net/In-memoriam/in-memoriam-dino-dvornik mixeta.net – In memoriam: Dino Dvornik], pristupljeno 18. listopada 2015.</ref> == Privatni život == Godine [[1989.]] Dino se oženio s Danijelom Kuljiš i godinu dana kasnije dobio kćer [[Ella Dvornik|Ellu]]. Iako je volio svoj rodni grad, na savjet svoga oca [[Boris Dvornik|Borisa Dvornika]] i zbog profesionalnih razloga napušta [[Split]] te iste godine seli u [[Zagreb]]. Godine [[1990.]] nakon dva izvrsna [[album (glazbeni)|studijska albuma]] Dino postaje nacionalna zvijezda #1, te postaje najtraženiji [[pjevač|izvođač]] u [[Europa|Europi]]. Doživio je veliku slavu u europskim razmjerima te su najjače [[Engleska|engleske]] i [[Njemačka|njemačke]] diskografske kuće htjele potpisati [[ugovor]] s Dinom, ali on ih je odbio jer mu je "kući" baš krenulo te je odlučio da je za njega bolje da ipak ostane u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Godine [[1992.]] snima s [[Josipa Lisac|Josipom Lisac]] jedan od najljepših hrvatskih [[dueti|dueta]] "Rušila sam mostove od sna" koja [[1993.]] izlazi na Dinovom trećem studijskom albumu ''[[Priroda i društvo (album)|Priroda i društvo]]''. U [[umjetnički studio|studiju]] se satima snimala skladba jer je Dino htio da sve bude izvedeno do savršenstva. Josipa je poznata po tome što jako pazi na svoj [[glas]] i u jednom je trenutku odlučila da joj je dosta snimanja te je htjela otići kući odmoriti [[grkljan|glasnice]]. Dinu se to nije svidjelo pa ju je zaključao u studiju i nije ju pustio da ode kući sve dok nije bio zadovoljan snimljenim. [[1994.]] za skladbu "Rušila sam mostove od sna" Dino je bio nominiran za prestižnu [[hrvatska|hrvatsku]] [[diskografija|diskografsku]] nagradu, [[Porin (nagrada)|Porin]], u kategoriji najbolja vokalna suradnja. Godine [[1996.]] nakon velikog uspjeha s "[[Afrika (EP)|Afrikom]]" Dino otvara jedan od najvećih [[noćni klub|noćnih klubova]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], "Libido", u Dalmatinskoj ulici u [[Zagreb]]u. Klub je radio skoro cijeli dan te su [[Dj|DJ-evi]] puštali cijeli dan najmoderniju [[elektronska glazba|elektronsku glazbu]] na svijetu. Klub se zatvara nakon jedne uspješne sezone zbog problema s velikom [[buka|bukom]] koju je klub stvarao. Godine [[2003.]] pristaje pjevati na predizbornoj kampanji [[Jadranka Kosor|Jadranke Kosor]] za predsjednicu države. Pjesmu „Pokrenimo Hrvatsku“ nakon kampanje više nije izvodio. Godine [[2004.]] glumi u glavnoj ulozi u [[film]]u [[Ta divna splitska noć (2004.)|Ta divna splitska noć]]. Film se pripremao oko dvije godine, te je i sam Dino imao svoje zasluge u [[filmski producent|produkcijskom]] i [[Filmski scenarij|scenskom]] smislu. Film je nagrađivan raznim nagradama, a Dino glumi [[narkomanija|narkobosa]] i [[pjevač]]a. Godine [[2006.]] Dvornikovi su odlučili napraviti [[reality show]] po uzoru na britanske zvijezde Osbournove zvan "Dvornikovi". Show se emitirao dvije sezone na [[RTL_Televizija|RTL]]-u i postigao značajan uspjeh. Godine [[2007.]] iako se smatrao apolitičnim, odlučuje pjevati za [[Socijaldemokratska_partija_Hrvatske|SDP]] jer je navodno nastao međugeneracijski jaz između njega i [[HDZ]]-ovaca. Još jedan razlog prelaska u „drugi tim“ bio je taj što Hrvatska nije pokrenuta od prvog pokušaja. == Zanimljivosti == Dinov jedinstveni stil [[glazba|glazbe]] donio mu je nadimak "Kralj funka" i "Ćaća funka". Bio je i ostao poznat po tome što je bio perfekcionist po pitanju same [[glazbeni producent|produkcije]] te bi se zaključao u studio mjesecima te ne bi izlazio dok ne bi "nešto" napravio, što ga je na koncu koštalo [[zdravlje|zdravlja]].{{ni}} Svi njegovi [[album (glazbeni)|albumi]] su uvijek bili u vrhu hrvatske produkcije te je prvi u Hrvatskoj koji je s "[[Afrika (EP)|Afrikom]]" dotakao svjetske produkcijske razmjere. Što se tiče same glazbe i produkcije uvijek je išao u korak s vremenom te čak i unaprijed te je svojim obožavateljima uvijek davao najmoderniji [[zvuk]], te je volio eksperimentirati s različitim zvukovima i [[stil]]ovima glazbe što ga je čak koštalo gubitka dijela [[publika|publike]]. Dino je također bio poznat po svom čestom mijenjanju [[frizura]] i njegovom ukusu za [[moda|modu]]. On je bio rođeni [[zabava|zabavljač]], te je svoje obožavatelje zabavljao tijekom i između pjesama, pazeći da nitko ne bi ostao nesretan. Bio je jedna od prvih javnih hrvatskih osoba koja je pisala [[blog]], a u čemu su mu se pridružili supruga i kći. Također je bio poznat po višegodišnjoj borbi s ovisnošću o [[narkotici]]ma, a o čemu je i javno govorio. Dino je mnogo nastupao i u klubovima kao [[DJ]] te je se i u tom poslu pokazao veoma uspješnim, što dokazuje da je bio nominiran za DJ-a godine. Hrvatska [[hip-hop]] scena ga iznimno cijeni i poštuje jer je doprino uveliko njezinom razvitku. Tijekom svoje karijere je učio, podučavao, surađivao, eksperimentirao, proširivao, no, situacija će pokazati, za većinu je bio jednostavno previše originalan i unatoč komunikativnoj i blagoglagoljivoj prirodi, nerazumljiv. Godine [[1990.]] je s Viktorijom ostvario poprilično pitoreskan [[funk]]-[[rock]] [[dueti|duet]] “Od Splita do Beograda”. Čak i velikan hrvatske glazbe, [[Oliver Dragojević]], odlučuje da mu Dino producira album ''Neka nova svitanja'' koji je bio [[1994.]] najprodavaniji hrvatski album godine. Iz [[Daleka obala|Daleke obale]] je u ulozi [[glazbeni producent|producenta]] izvukao posljednji uistinu kompletan album ''[[Di si ti]]''. Nekad popularnom [[Electro team|ET-u]] je pomogao u hitu “Tek je 12 sati”. [[Ivana Banfić|Ivani Banfić]] je pomogao napraviti značajan dio albuma ''[[Bogovi su pali na tjeme (album)|Bogovi su pali na tjeme]]'' s kojega se kao umjereni hit nametnula pjesma “Nag” (Banfić je poslije karijeru usmjerila u konvencionalniji izričaj). Na samom početku karijere, Dvornik je otkrio [[Nina Badrić|Ninu Badrić]] kako pjeva u butiku. Čak je [[Severina Vučković|Severini]] na istoimenom albumu iz [[1992.]] podario pjesmu “Sve što imam to si ti” (koautor [[Gibonni]]), a u drugom dijelu karijere i [[Vanda Winter|Vandi Winter]] – koja je, vrijeme će pokazati odlučila svoju karijeru više vezati za [[kazalište]]. Glazbeno i privatno se družio s najkvalitetnijim hrvatskim i ostalim balkanskim [[umjetnik|umjetnicima]] i [[glazbenik|glazbenicima]] kao što su: [[Alka Vuica]], [[Josipa Lisac]], [[Gibonni]], [[Rambo Amadeus]], [[Davor Gobac]], [[Goran Bare]], [[Stjepan Jimmy Stanić|Stjepan "Jimmy" Stanić]], [[Tony Cetinski]], [[Boris Novković]], [[Oliver Dragojević]], [[Luky]], [[Nina Badrić]], [[Severina Vučković]], [[Ivana Banfić]], [[Rajko Dujmić]], [[Massimo]], [[Predrag Martinjak]], [[Neno Belan]], [[Marijan Ban]], [[Edo Maajka]], [[Vanda Winter]], [[Stoka]], [[Marko Lasić – Nered|Nered]]... Također je pomogao i mnogobrojnim [[glazbena skupina|glazbenim skupinama]] kao što su: [[Đavoli (glazbeni sastav)|Đavoli]], [[Psihomodo pop]], [[Daleka obala]], [[Boa (sastav)|Boa]], [[Bolesna braća]]... Mnogi hrvatski i strani izvođači vole obraditi njegove hitove, kao što su: [[Jacques Houdek]], [[Marko Tolja]], [[Ivana Kindl]]... == Smrt == Umro je [[7. rujna]] [[2008.]] godine u svom stanu, samo osamnaest dana nakon što je proslavio 44. rođendan. Toksikološki nalaz pokazao da je umro od kombinacije tableta za smirenje, protiv bolova i antidepresiva.<ref>[http://www.vecernji.hr/home/showbiz/3180096/index.do ''vecernji.hr''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081003085743/http://www.vecernji.hr/home/showbiz/3180096/index.do |date=3. listopada 2008. }} - >Kombinacija tableta za smirenje, antidepresiva i tableta protiv bolova, Emina Basara, osvrt od [[2. listopada]] [[2008.]]g.</ref> Obdukcijski nalazi pokazali su da je Dino inače bio zdrav. Na organima nisu pronađene nikakve promjene koje bi mogle uzrokovati smrt. Razlog nije bila prevelika količina tableta, već omjer različitih biokemijski aktivnih tvari. Dino Dvornik [[kremiranje|kremiran]] je i pokopan [[10. rujna]] [[2008.]] godine na zagrebačkom krematoriju na groblju [[Mirogoj]]. Na ispraćaju se puštala njegova glazba te glazba koju je volio. U Splitu je organiziran ispraćaj na [[Peristil]]u gdje se okupilo nekoliko tisuća ljudi koji su i na taj način odali počast jednom od legendi grada Splita i Hrvatske. == Nagrade i priznanja == Osvojen [[Porin (nagrada)|Porin]]: * [[1996.]] [[Dobitnici Porina 1996.|'''Hit godine''' (skladba "Afrika")]] * [[1996.]] [[Dobitnici Porina 1996.|'''Najbolji aranžman''' (skladba "Afrika")]] * [[1998.]] [[Dobitnici Porina 1998.|'''Najbolja produkcija''' (album "Enfant terrible")]] * [[1999.]] [[Dobitnici Porina 1999.|'''Najbolji kompilacijski album''' (album "The Best of, Vidi ove pisme")]] * [[2009.]] [[Dobitnici Porina 2009.|'''Album godine''' (album "Pandorina kutija")]] * [[2009.]] [[Dobitnici Porina 2009.|'''Najbolji pop album''' (album "Pandorina kutija")]] * [[2009.]] [[Dobitnici Porina 2009.|'''Najbolje likovno oblikovanje''' (album "Pandorina kutija")]] * [[2009.]] [[Dobitnici Porina 2009.|'''Najbolji video broj''' (skladba "Hipnotiziran")]] * [[2009.]] [[Dobitnici Porina 2009.|'''Životno djelo''']] * [[2010.]] [[Dobitnici Porina 2010.|'''Najbolja vokalna suradnja''' (skladba "Shlapa")]] * [[2010.]] [[Dobitnici Porina 2010.|'''Najbolji kompilacijski album''' (album "The ultimate collection")]] * [[2011.]] [[Dobitnici Porina 2011.|'''Najbolji video program''' (album "Kontra regula-Tribute to Dino Dvornik")]] Nominiacije za [[Porin (nagrada)|Porin]]: * [[1994.]] [[Porin (nagrada)|'''Najbolja vokalna suradnja''' (skladba "Rušila sam mostove od sna")]] * [[1996.]] [[Porin (nagrada)|'''Najbolja muška vokalna izvedba''' (skladba "Afrika")]] * [[1996.]] [[Porin (nagrada)|'''Najbolji video broj''' (skladba "Afrika")]] * [[1998.]] [[Porin (nagrada)|'''Najbolja snimka''' (album "Enfant terrible")]] * [[1998.]] [[Porin (nagrada)|'''Najbolji video broj''' (skladba "Điha, điha")]] * [[2000.]] [[Porin (nagrada)|'''Najbolje likovno oblikovanje''' (album "Big mamma")]] * [[2009.]] [[Porin (nagrada)|'''Najbolja produkcija''' (album "Pandorina kutija")]] * [[2009.]] [[Porin (nagrada)|'''Najbolja snimka''' (album "Pandorina kutija")]] * [[2009.]] [[Porin (nagrada)|'''Najbolja produkcija''' (album "Pandorina kutija")]] * [[2009.]] [[Porin (nagrada)|'''Pjesma godine''' (skladba "Hipnotiziran")]] * [[2009.]] [[Porin (nagrada)|'''Najbolji aranžman''' (skladba "Hipnotiziran")]] * [[2009.]] [[Porin (nagrada)|'''Najbolja muška vokalna izvedba''' (skladba "Hipnotiziran")]] * [[2009.]] [[Porin (nagrada)|'''Najbolja vokalna suradnja''' (skladba "Sretan Božić, sretna Nova godina")]] * [[2010.]] [[Porin (nagrada)|'''Hit godine''' (skladba "Pelin i med")]] Pobjede na festivalima: [[Splitski festival]]: * [[1994.]] 2. nagrada stručnog žirija (skladba «Dalmacija rap») * [[1995.]] 1. nagrada publike (skladba «Ništa kontra Splita») * [[1997.]] 2. nagrada publike, nagrada za foto look i osobnost (skladba «Blizu oltara») * [[1998.]] 2. nagrada publike (skladba «Vjenčanje») * [[1999.]] 3. nagrada publike, 2.nagrada stručnog žirija (skladba «To mi radi») * [[2002.]] 1. nagrada stručnog žirija (skladba «Telefon») [[Melodije hrvatskog Jadrana]]: * [[1997.]] 3. nagrada publike (skladba «Điha, điha») * [[1999.]] nagrada za najbolji scenski nastup (skladba «Što volim dan kad je bezbrižan») [[Zagrebački festival]]: * [[1988.]] nagrada za novo glazbeno ime i najbolju skladbu (skladba «Tebi pripadam») Ostale nagrade: [[Zlatna_Koogla|Zlatna Koogla]]: * [[2009.]] Pjesma godine (skladba «Hipnotiziran») * [[2009.]] Izvođač godine [[Indexi (nagrada)|Indexi]]: * [[2009.]] Dino Dvornik - regionalna muzička ikona [[Croatia Records]]: * [[2000.]] "Zlatna ptica", za prodaju više od 100 000 primjeraka * [[2016.]] "Zlatno priznanje", za prodaju više od 100 000 primjeraka edicije [[The Ultimate Collection – Dino Dvornik|"The Ultimate Collection"]] [[Pop rock|Pop rock izbor]]: * [[1989.]] Dino Dvornik - pjevač godine u Jugoslaviji Priznanja: * Zahvalnica [[Grad Zagreb|Grada Zagreba]] za nesebičnu potporu u obrani [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]]. == Diskografija == === Studijski albumi === ==== S Kineskim zidom ==== * 1983. - ''[[Kineski zid (album Kineskog zida)|Kineski zid]]'' ==== Samostalni ==== * 1989. - ''[[Dino Dvornik (album)|Dino Dvornik]]'' * 1990. - ''[[Kreativni nered (album)|Kreativni nered]]'' * 1993. - ''[[Priroda i društvo (album)|Priroda i društvo]]'' * 1997. - ''[[Enfant terrible (album)|Enfant terrible]]'' * 1999. - ''[[Big Mamma (album)|Big Mamma]]'' * 2002. - ''[[Svicky (album)|Svicky]]'' * 2008. - ''[[Pandorina kutija (album)|Pandorina kutija]]'' === Singlovi === * 1988. - ''[[Zašto praviš slona od mene / Ljubav se zove imenom tvojim]]'' * 1990. - ''[[Zmaja dah / Vadi zub]]'' * 2002. - ''[[Mala je avion]]'' === EP === * 1990. - ''[[Jače manijače (EP)|Jače manijače]]'' * 1992. - ''[[Imam rep (EP)|Imam rep]]'' * 1995. - ''[[Afrika (EP)|Afrika]]'' * 2001. - ''[[2002. godine u Splitu (EP)|2002. godine u Splitu]]'' * 2008. - ''[[Hipnotiziran (EP)|Hipnotiziran]]'' * 2009. - ''[[Pelin i med (EP)|Pelin i med]]'' * 2010. - ''[[Shlapa (EP)|Shlapa]]'' === Kompilacije === * 1998. - ''[[The Best of, Vidi ove pisme (album)|The Best of, Vidi ove pisme]]'' * 2007. - ''[[Platinum Collection]]'' * 2009. - ''[[Gibonni, Dino Dvornik ‎– The Best of]]'' * 2009. - ''[[The Ultimate Collection – Dino Dvornik|The Ultimate Collection]]'' * 2014. - ''[[Original Album Collection]]'' === Koncertni albumi === * 1995. - ''[[Live In München (album)|Live In München]]'' === Live albumi === * 2010. - ''[[Kontra regula – Tribute to Dino Dvornik]]'' === Ostalo === * "[[Ta divna splitska noć (2004.)|Ta divna splitska noć]]" kao pjevač ([[2004.]]) * "[[Čovik i po]]" kao Stodjava ([[1974.]]) * "[[Naše malo misto]]" kao mali Mirko #1 ([[1970.]] – [[1971.]]) == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [http://www.zamp.hr/baza-autora/autor/pregled/133002441 ''Zamp.hr''] - Dino Dvornik - Baza autora * [http://www.discogs.com/artist/37251-Dino-Dvornik ''Discogs.com''] - Dino Dvornik - Diskografija * [https://www.facebook.com/manijak20/ ''Facebook''] - Dino Dvornik - Facebook * [http://www.crorec.hr/crorec.hr/izvodjac.php?OBJECT_ID=101315 ''Croatia Records''] - Dino Dvornik - Croatia Records * {{imdb ime|id=0245346|ime=''Dino Dvornik''}} {{Dino Dvornik}} {{Dobitnici Porina za životno djelo}} {{Dobitnici Porina za album godine}} {{Dobitnici Porina za hit godine}} {{GLAVNIRASPORED:Dvornik, Dino}} [[Kategorija:Životopisi, Split]] [[Kategorija:Hrvatski glazbenici]] [[Kategorija:Hrvatski pop pjevači]] [[Kategorija:Hrvatski skladatelji]] [[Kategorija:Hrvatski kantautori]] [[Kategorija:Hrvatski tekstopisci]] [[Kategorija:Hrvatski glazbeni producenti]] [[Kategorija:Dobitnici Porina za životno djelo]] [[Kategorija:Hrvatski pjevači]] 4ixde4hnzkpoxdaal08lo30x8uiod3w 0 176986 7563829 6831249 2026-07-26T01:22:36Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7563829 wikitext text/x-wiki {{Košarkaš |ime = Vlado Ilievski |slika = Vladoilievski12.png |slika_širina = |slika_opis = |država = |nadimak = |datum_rođenja = [[19. siječnja]] [[1980.]] |mjesto_rođenja = [[Strumica]], [[Makedonija]] |datum_smrti = |mjesto_smrti = |pozicija = [[razigravač]] |visina = 1,90 |težina = 82 |sveučilište = |draft = |karijera = |liga = |klub = |broj = |bivši_klubovi = [[KK Partizan]] (1998.-2001.)<br />[[KK Union Olimpija|Union Olimpija]] (2001.-2003.)<br />[[F.C. Barcelona (košarka)|FC Barcelona]] (2003.-2005.)<br />[[Virtus Rim|Lottomatica Rim]] (2005.-2006.)<br />[[Virtus Bologna|VidiVici Bologna]] (2006.-2007.)<br />[[Mens Sana Siena|Montepaschi Siena]] (2007.-2008.)<br />[[KK Union Olimpija]] (2008.)<br />[[Saski Baskonia Vitoria|Caja Laboral]] (2008.-2009.) |nagrade = |medalje = }} '''Vlado Ilievski''' ([[Strumica]], [[19. siječnja]] [[1980.]]) je [[Makedonija|makedonski]] profesionalni [[košarkaš]]. Visok je 1,90 i težak 82 kg. Igra na poziciji [[razigravač]]a. == Vanjske poveznice == *[http://www.adriaticbasket.com/player.php?id=78 Profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081212173232/http://www.adriaticbasket.com/player.php?id=78 |date=12. prosinca 2008. }} na NLB.com *[http://www.euroleague.net/competition/players/showplayer?clubcode=sie&pcode=APS Profil] na Euroleague.net {{Sastav KK Union Olimpija}} {{mrva-biog-košarka}} {{GLAVNIRASPORED:Ilievski, Vlado}} [[Kategorija:Sjevernomakedonski košarkaši]] [[Kategorija:Košarkaši KK Partizana]] [[Kategorija:Košarkaši Union Olimpije]] [[Kategorija:Razigravači]] [[Kategorija:Košarkaši Virtusa Bologne]] [[Kategorija:Košarkaši Virtus Rima]] h9n7fzyrudo4gp0kp4tr1yh59qphf6s 0 178053 7563807 6869441 2026-07-25T23:09:21Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7563807 wikitext text/x-wiki {{Košarkaš |ime = Vladan Vukosavljević |slika = |slika_širina = |slika_opis = |država = {{Z|SRB}} [[Srbija]] |nadimak = |datum_rođenja = [[6. listopada]] [[1984.]] |mjesto_rođenja = [[Jagodina]], [[Srbija]] |datum_smrti = |mjesto_smrti = |pozicija = [[centar (košarka)|centar]] |visina = 2,06 |težina = 130 |sveučilište = |draft = |karijera = 2002.- /trenutačno |liga = |klub = |broj = |bivši_klubovi = Svilajnac (2001.–2002.)<br /> [[KK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] (2002.–2003.) <br /> [[OKK Beograd]] (2003.–2004.) <br /> [[KK Lovćen|Lovćen]] (2004.) <br /> Crvena zvezda (2004.–2005.) <br /> [[KK Hemofarm|Hemofarm]] (2005.–2009.) <br /> [[Basket Club Telenet Oostende|Oostende]] (2009.) <br /> [[Aliağa Petkim]] (2009.–2010.) <br /> [[KK Radnički Kragujevac|Radnički Kragujevac]] (2010.–2011.) <br /> [[BC Politekhnika-Halychyna|Politekhnika-Halychyna]] (2011.–2013.) <br /> [[Champville SC|Champville]] (2014.–2015.) <br /> [[Tadamon Zouk]] (2015.–2016.) <br /> [[Hoops Club]] (2017.) <br /> Tadamon Zouk (2017.–2018.) <br /> [[BC SCM Timișoara|Timișoara]] (2018.–) |nagrade = |medalje = }} '''Vladan Vukosavljević''' ([[Jagodina]], [[6. listopada]] [[1984.]]) [[srbija]]nski je profesionalni [[košarkaš]]. Visok je 2,06 m i težak 130 kg. Igra na poziciji [[centar (košarka)|centra]]. == Karijera == Karijeru je započeo [[2002.]] u [[KK Crvena zvezda|Crvenoj zvezdi]], u kojoj provodi samo jednu sezonu. Odlazi u [[OKK Beograd]], a tamo se zadržava samo jednu polusezonu prije odlaska u [[KK Lovćen|Lovćen]]. Naposljetku se vratio u Crvenu zvezdu odakle [[2005.]] odlazi u [[KK Hemofarm Vršac|Hemofarma]]. == Univerzijada == Član je [[Srbijanska univerzitatska reprezentacija|Univerzitetske reprezentacije Srbije]], s kojom se je 2007. natjecao na [[Univerzijada|Univerzijadi]] u [[Bangkok]]u. == Vanjske poveznice == *[http://www.kk.hemofarm.com/ViewPlayer.aspx?Lang=sr&Site=m&PLayerId=2516 Profil]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} na kk.hemofarm.com *{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} na NLB.com *[http://www.draftexpress.com/stats.php?sid=19997 Profil]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} na draftexpress.com {{mrva-biog-košarka}} {{Sastav_KK_Hemofarm}} {{GLAVNIRASPORED:Vukosavljević, Vladan}} [[Kategorija:Srbijanski košarkaši]] [[Kategorija:Košarkaši Crvene zvezde]] [[Kategorija:Košarkaški centri]] rn16azh5kiio1dotiuiqfkvoo8x7ji7 0 185236 7563609 7115322 2026-07-25T14:07:47Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7563609 wikitext text/x-wiki {{otheruses2|[[Špilja Vindija]]}} {{Infookvir tvrtka | ime = Vindija | slika = [[Slika:Vindija Logo.svg|250px|Vindija Logo]] | vrsta = [[Dioničko društvo]] | osnutak = [[1959.]] | prestala_postojati = | osnivači = | sjedište = | sjedište_grad = [[Varaždin]] | sjedište_država = {{Z+X|HRV}} | ključne_osobe = Dragutin Drk | predsjednik = | konkurencija = | pokriveno_područje = | industrija = [[prehrana]] | proizvodi = [[prehrambeni proizvodi]] | usluge = | prihod = 3 milijarde kuna ([[2012.]]) | operativni_prihod = | neto_dobit = | zaposleni = 4000<ref name="HRT" /> | holding = | divizije = Koka d.d., Vindon d.o.o.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.poslovna.hr/lite/subjekti.aspx?show=309073&&AspxAutoDetectCookieSupport=1 |title=VINDIJA d.d., Varaždin - poslovne informacije, financije, bilanca, adresa, kontakti i ključne osobe. |access-date=5. veljače 2012. |archive-date=20. prosinca 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20161220061628/http://www.poslovna.hr/lite/subjekti.aspx?show=309073&&AspxAutoDetectCookieSupport=1 |url-status=dead }}</ref> | podruž = Vindija d.o.o. Sarajevo<br/>Vindija d.o.o. Lajkovac<br/>Eurocom Plus d.o.o. Valjevo<br/>Vindija International Dooel Skopje<ref name="hgk">{{Citiranje časopisa |url=http://www2.hgk.hr/izvoznici/izvoznik.asp?mbr=3017303 |title=HIO - VINDIJA d.d. |journal= |access-date=5. veljače 2012. |archive-date=22. prosinca 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121222203008/http://www2.hgk.hr/izvoznici/izvoznik.asp?mbr=3017303 |url-status=dead }}</ref> | vlasnik = | slogan = | web = [http://www.vindija.hr/ www.vindija.hr] | dodatak = }} '''Vindija''' je [[hrvatska]] [[hrana|prehrambena]] tvrtka sa sjedištem u [[Varaždin]]u. Vindija je osnovana [[1959.]], kada je zapošljavala samo 20-ak osoba i proizvodila jedino svježe [[mlijeko]] za potrebe grada Varaždina. Poslovni sustav Vindija među najvećim je hrvatskim prehrambenim industrijama, u grupi Vindija je 13 tvrtki, ima više od 4.000 radnika, a ukupni je prihod grupe 2012. godine iznosio 3 milijarde kuna.<ref name="HRT">{{Citiranje časopisa |url=http://vijesti.hrt.hr/vindijini-pogoni-ne-razlikuju-se-od-slicnih-u-njemackoj-ili-austriji |title=Vindijini pogoni ne razlikuju se od sličnih u Njemačkoj ili Austriji |journal= |access-date=25. ožujka 2014. |archive-date=25. ožujka 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140325163019/http://vijesti.hrt.hr/vindijini-pogoni-ne-razlikuju-se-od-slicnih-u-njemackoj-ili-austriji |url-status=dead }}</ref> == Povijest == Mlijeko se pakiralo u staklene [[Boca|boce]], koje su se u čvrstim žičanim sanducima rano ujutro razvozile po gradu. Tako je bilo sve do [[1970.]], kada se svježe mlijeko počelo pakirati u plastične vrećice, a nakon toga je došao [[tetrapak]]. Vindija, nekoć mala gradska [[mljekara]], zahvaljujući kontinuiranom i predanom radu, razvoju vođenom inovativnom politikom i politikom kvalitete, prerasla je u ''Poslovni sustav Vindija'' koji danas proizvodi gotovo tisuću [[proizvod]]a u više [[Brand|robnih marki]] i grupa proizvoda objedinjenih pod jedinstvenim znakom “Kvaliteta Vindija”. Kao rezultat želja i zahtjeva milijunskog broja svakodnevno sve informiranijih [[potrošač]]a jesu “brandovi kojima se vjeruje” - Z bregov, Cekin, Vindon. Izvoz Vindije prelazi 12 posto ukupne prodaje, a [[2008.]] godinu zaključili su s prihodom većim od tri milijarde kuna. U prvih šest mjeseci [[2008.]] godine zabilježen je prihod od 1,8 milijardi kuna, što je za 16 posto više u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine. U [[2007.]] godini Vindija je zabilježila prihod od 2,65 milijardi kuna, što je u odnosu na [[2006.]] povećanje od 13 posto. S takvim financijskim pokazateljima Vindija je u 2007. godini druga najveća prehrambena tvrtka u Hrvatskoj iza [[Podravka|Podravke]].<ref>[http://209.85.129.132/search?q=cache:t-AyzAjsP-oJ:www.hypo-alpe-adria.hr/leasing/dokumenti/1000_najvecih.pdf+najve%C4%87e+hrvatske+tvrtke&hl=hr&ct=clnk&cd=8&gl=hr&client=firefox-a 'Naslov: 1000 najvećih hrvatskih tvrtki u 2007. prema sektorima']</ref> Asortimanom od gotovo tisuću [[Prehrambeni proizvodi|prehrambenih proizvoda]] Vindija uspješno nastavlja put osvajanja međunarodnih [[Tržište|tržišta]]: susjednih, odnosno regionalnih i prehrambenih tržišta zemalja [[Europska unija|EU]] i ostalih svjetskih tržišta. Poslovni sustav Vindija među najvećim je hrvatskim prehrambenim industrijama, u grupi Vindija je 13 tvrtki, ima više od 4.000 radnika, a ukupni je prihod grupe 2012. godine iznosio 3 milijarde kuna.<ref name="HRT" /> Direktor Vindije od 1965. do 2021. godine, kao i većinski vlasnik bio je [[Dragutin Drk]]. == Certifikati == * ISO 9001:2000 * HACCP * Ostali certifikati:IFS, BRC, SSOP, HALAL<ref name="hgk"/> == Znakovi kvalitete i izvornosti == * [[Hrvatska kvaliteta]] * [[Izvorno hrvatsko]]<ref name="hgk"/> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.vindija.hr/ Vindija web stranice] {{Coord|46.31147|N|16.34706|E|region:HR-05_type:landmark|display=title|format=dms}} [[Kategorija:Prehrambene tvrtke u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Tvrtke iz Varaždina]] 0w8boxgh3vrfahmt495jiyonl8dx0gx 0 186446 7563828 7422992 2026-07-26T01:07:26Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7563828 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = Vladislav Skarić | slika = Vladislav Skaric.jpg | veličina = 270px | opis_slike = | pseudonim = | rođenje = [[10. lipnja]] [[1869.]] | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]] | smrt = [[6. kolovoza]] [[1943.]] | mjesto_smrti =[[Sarajevo]] | nacionalnost = | poznat_po = | zanimanje = | nagrade = }} '''Vladislav Skarić''' ([[Sarajevo]], [[10. lipnja]] [[1869.]] – [[Sarajevo]], [[6. kolovoza]] [[1943.]]), [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je povjesničar [[Srbi Bosne i Hercegovine|srpskog]] podrijetla. ==Životopis== Vladislav Skarić je rođen u srpskoj trgovačkoj porodici u Sarajevu [[1869.]] Njegov otac bio je Kosta Skarić, [[trgovac]] [[duhan]]om. Skarić je zapamtio zadnje godine osmanske vladavine u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i bio je među prvim [[Srbi Bosne i Hercegovine|Srbima]] koji je stekao fakultetsko obrazovanje. Osnovnu školu i dva razreda gimnazije završio je u Sarajevu, a ostatak gimnazije u [[Srijemski Karlovci|Srijemskim Karlovcima]]. Poslije završene gimnazije studirao je povijest i geografiju u [[Graz]]u. Radio je kao profesor u srednjim školama u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] i Sarajevu. Jedan je od osnivača [[Srpsko prosvjetno i kulturno društvo Prosvjeta|SKPD Prosvjeta]]. Iako prvi njegov rad datira iz [[1895.]] godine, Skarić se sa značajnijim radovima javlja od [[1909.]] [[Prvi svjetski rat]] proveo je u zatočeništvu. Godine [[1919.]] postao je [[kustos]], a od [[1926.]] do [[1936.]] Vladislav Skarić je bio direktor [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine]]. U [[Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine|Glasniku Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine]] je objavio svoje najvažnije radove. Bavio se svim periodima [[Povijest Bosne i Hercegovine|povijesti Bosne i Hercegovine]], ali je najviše doprinio proučavanju osmanskog razdoblja. Sam je naučio [[turski jezik]], koji je neophodan za razumijevanje izvora za povijest osmanske vladavine. Među značajnim radovima je Popis bosanskih [[spahija]] iz godine [[1711.]] godine, monografija posvećena Sarajevu. Pisao je o [[Mula Mustafa Bašeskija|Mula Mustafi Bašeskiji]], [[Trebinje|Trebinju]], podrijetlu pravoslavnog stanovništva u Bosni i Hercegovini, staroj bosanskoj vlasteli, [[Borač|Borču]], a višegodišnje proučavanje rudarstva završio je monografijom ''Staro rudarsko pravo i tehnika u Srbiji i Bosni'' ([[1939.]]). Bio je akademik [[Srpska akademija nauka i umetnosti|SANE]] od [[1935.]] godine. Preminuo je u Sarajevu [[6. kolovoza]] [[1943.]] godine. Njegovim imenom se zove jedna od osnovnih škola u Sarajevu. ==Djela== Među značajnim radovima su: {{Refbegin|2}} * ''Popis bosanskih spahija, iz god. 1711'' * ''Iz trgovačkih tevtera i pisama'' * ''Iz stare mahale i čaršije'' * ''Mula Mustafa Bašeskija sarajevski hroničar 18. vijeka'' * ''Sarajevo i njegova okolina od najstarijih vremena do austrougarske okupacije'' * ''Srpski pravoslavni narod i crkva u Sarajevu u 17. i 18. vijeku'' * ''Staro rudarsko pravo i tehnika u Srbiji i Bosni'' {{Refend}} == Vanjske povezice == * [https://web.archive.org/web/20160304222853/http://www.sanu.ac.rs/Clanstvo/IstClan.aspx?arg=521 Životopis na SANU] {{GLAVNIRASPORED:Skarić, Vladislav}} [[Kategorija:Životopisi, Sarajevo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački arheolozi]] [[Kategorija:Akademici SANU]] i8ual0jbzdqcc57iiq8cuzhxgff47j7 0 188969 7563805 7314807 2026-07-25T23:04:48Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7563805 wikitext text/x-wiki {{Trener/izbornik/igrač | ime = Vlada Vukoičić<br />Влада Вукоичић | slika = | opis slike = | država = {{Z|SRB}} [[Srbija]] | puno ime = Vlada Vukoičić | nadimak = | datum rođenja = [[2. lipnja]] [[1973.]] | mjesto rođenja = {{Z|SRB}} [[Beograd]], [[Srbija]] | država rođenja = | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | visina = | težina = | trenutačni klub = {{Z|BIH}} [[KK Bosna|KK Bosna ASA BH TELECOM]] | broj u klubu = | pozicija = trener | ugovor = | mlade godine = | juniorski klubovi = | godina = | profesionalni klubovi = | nastupi(golovi) = | godine u reprezentaciji = | reprezentacija = | nastupi u reprezentaciji(golovi) = | godine treniranja = 2005./08.<br />2008.<br />2008./09. | klubovi = {{Z|SRB}} [[KK FMP (1991. – 2011.)|FMP]] <br />{{Z|SRB}} [[KK Hemofarm]] <br />{{Z|BEL}} [[BC Oostende|Oostende]] | medalje = | napomena = | ažurirano = }} '''Vlada Vukoičić''' ([[Ćirilica|Srp. ćirilica]]: Влада Вукоичић; [[Beograd]], [[2. lipnja]] [[1973.]]) je [[Srbija|srpski]] [[košarka]]ški trener. Trenersku karijeru je započeo 2005. u [[KK FMP (1991. – 2011.)|FMP Železniku]], a ondje je proveo dvije i pol sezone. Otkaz je dobio 14. siječnja 2008. Nije dugo čekao na posao, jer u ožujku te iste godine zamijenio na klupi [[KK Hemofarm|Hemofarma]] [[Miroslav Nikolić|Miroslava Nikolića]]. Vukoičić je na klupi Hemofarma proveo samo završni dio sezone, a u ljeto 2008. odlazi u belgijski [[BC Oostende|Oostende]]. Ni ondje se nije dugo zadržao, jer u listopadu te iste godine napušta klub. U studenomu 2008. potpisuje za [[KK Bosna|Bosnu ASA BH TELECOM]]. == Vanjske poveznice == *[http://www.adriaticbasket.com/coach.php?id=34 Profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090323102500/http://www.adriaticbasket.com/coach.php?id=34 |date=23. ožujka 2009. }} na NLB.com {{GLAVNIRASPORED:Vukoičić, Vlada}} [[Kategorija:Srpski košarkaški treneri]] c4stgtaaw3mbeajahlgtm79uue7dlv1 0 192457 7563808 7314809 2026-07-25T23:13:30Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7563808 wikitext text/x-wiki {{Trener/izbornik/igrač | ime = Vlade Đurović | slika = [[Datoteka:VladeDjurovic.jpg|200px]] | opis slike = | država = | puno ime = | nadimak = | datum rođenja = [[16. svibnja]] [[1948.]] | mjesto rođenja = {{Z|SRB}} [[Beograd]], [[Srbija]] | država rođenja = | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | visina = | težina = | trenutačni klub = [[KK Vojvodina Srbijagas]] | broj u klubu = | pozicija = trener | ugovor = | mlade godine = | juniorski klubovi = | godina = 1964.-1973. | profesionalni klubovi = {{Z|SRB}} [[OKK Beograd]] | nastupi(golovi) = | godine u reprezentaciji = | reprezentacija = | nastupi u reprezentaciji(golovi) = | godine treniranja = 1978.-1982.<br />1982.-1984.<br />1984.-1985.<br />1985.-1986.<br />1986.-1988.<br />1988.-1994.<br />1994.-1995.<br />1995.-1997.<br />1997.<br />1997.-1998.<br />1998.-2000.<br />2000.-2001.<br />2002.-2003.<br />2003.-2004.<br />2005.<br />2005.<br />2007.<br />2008. | klubovi = {{Z|BIH}} [[KK Sloboda Dita]]<br />{{Z|HRV}} [[KK Šibenka]] <br />{{Z|CG}} [[KK Budućnost]] <br />{{Z|HRV}}[[KK Zadar]]<br />{{Z|SRB}} [[KK Crvena zvezda]]<br />{{Z|GRČ}} [[Panionios B.C.]]<br />{{Z|GRČ}} [[Aris BC]] <br />{{Z|GRČ}} [[AEK Atena BC]]<br />{{Z|CIP}} [[AEL Limassol BC]] <br />{{Z|CIP}} [[Achilleas]] <br />{{KošRep|BEL}}<br />{{Z|BEL}} [[BC Oostende]]<br />{{Z|FRA}} [[ASVEL Lyon-Villeurbanne]]<br />{{Z|CG}} [[KK Budućnost]] <br />{{Z|SRB}} [[KK FMP (1991. – 2011.)|KK FMP]]<br />{{Z|LIT}} [[BC Lietuvos Rytas]]<br />{{Z|RUS}} [[PBC CSKA Moskva]] <br />{{Z|SRB}} [[KK Metalac]] | medalje = | napomena = | ažurirano = }} '''Vlade Đurović''' ([[Beograd]], [[16. svibnja]] [[1948.]]) je bivši srbijanski [[košarka]]š i danas košarkaški trener. Trener je [[Novi Sad|novosadskog]] košarkaškog kluba [[KK Vojvodina Srbijagas|Vojvodina]]. == Karijera == Karijeru je započeo kao košarkaš [[OKK Beograd]]a, gdje je igrao od 1964. do 1973. godine. Po završetku igračke karijere ostao je u OKK Beogradu, a ondje je završio i trenersku školu. Radio je u mlađim kategorijama kluba, a 1978. na savjet [[Bogdan Tanjević|Bogdana Tanjevića]] odlazi u [[tuzla]]nsku [[KK Sloboda Dita|Slobodu Ditu]]. S hrvatskom [[KK Šibenka|Šibenkom]] i [[KK Zadar|KK Zadrom]] stigao je do naslova prvaka Jugoslavije, a sa Šibenkom je još 1984. igrao u finalu [[Kup Radivoja Koraća|Kupu Radivoja Koraća]]. U sezoni 2002./01. je kao pomoćnik trenera [[ASVEL Lyon-Villeurbanne|ASVEL]]-a osvojio naslov prvaka Francuske. S grčkim [[Panionios B.C.|Panioniosom]], ciparskim [[Achilleas]]om i belgijskim [[BC Oostende|Ooestendeom]] osvojio je njihove nacionalne kupove. == Zanimljivosti == Sa Šibenkom je osvojio naslov prvaka Jugoslavije, ali bili su prvaci samo šesnaest sati, jer je Upravni odbor Košarkaškog saveza Jugoslavije, na hitno sjednici donio odluku da se utakmica poništi, pošto je, navodno, sudac Matijević teško oštetio [[KK Bosna|KK Bosnu]]. Cijeli grad je stao iza kluba, koji nije želio da igra utakmicu na neutralnom terenu, pa je u povijesti ostalo zabilježeno da je Đurović bio jedini trener koji je titulu prvaka zadržao samo šesnaest sati. == Vanjske poveznice == *[http://www.adriaticbasket.com/coach.php?id=33 Profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090303195046/http://www.adriaticbasket.com/coach.php?id=33 |date=3. ožujka 2009. }} na NLB.com {{GLAVNIRASPORED:Đurović, Vlade}} [[Kategorija:Srbijanski košarkaši]] [[Kategorija:Srpski košarkaški treneri]] [[Kategorija:Treneri KK Zadra]] [[Kategorija:Športaši iz Beograda]] i04fb812ixbghmq0wuecn2l10wz53fn 0 193493 7563735 7356350 2026-07-25T19:37:31Z Cinemaco 230526 7563735 wikitext text/x-wiki {{Infookvir jezik|ime=Bretonski jezik |ime jezika kako ga nazivaju njegovi govornici=Brezhoneg |države= [[Datoteka:Flag of France.svg|20px]] [[Francuska]] |regije= [[Bretanja]] |govornici= 200 000 |rang= |jezična porodica=[[Indoeuropski jezici|indoeuropski]] :[[Keltski jezici|keltski]] ::[[otočni keltski jezici|otočni keltski]] :::'''Bretonski''' |država= - |ustanova= |iso1=br|iso2=bre|sil=bre }} [[Datoteka:Percentage of breton speakers in the breton countries in 2004.png|left|minijatura|Bretonski jezik, Bretanja, Francuska]] '''Bretonski jezik''' (Brezhoneg; ISO 639-3: [[iso639-3:bre|bre]]) je [[Keltski jezici|Keltski jezik]] kojim govore [[Bretonci]] iz [[Bretanja|Bretanje]] u [[Francuska|Francuskoj]]. 500 000 govornika u Francuskoj (1989 International Committee for the Defense of the Breton Language).<ref>[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=bre Ethnologue (16th)]</ref> Dijalekti: leoneg (leonais), tregerieg (tregorrois), gwenedeg (vannetais), kerneveg (cornouaillais). ==Povijest== Bretonski jezik pripada britanskoj grani [[keltski jezici|keltskih jezika]], i u Francusku su ga donijeli keltski doseljenici koji su došli iz Britanije u [[Bretanja|Bretanju]], vjerojatno oko trećeg stoljeća nove ere. Današnji bretonski jezik je najsličniji [[velški jezik|velškom jeziku]]. Bretonski se tradicionalno govori u Donjoj Bretanji, otprilike zapadno od linije koja spaja Pluhu i [[La Roche Bernard]] (istočno od Vanea). Do dvanaestog stoljeća, to je bio jezik elite. U Bretanji se kao pisani jezik koristio latinski, ali u petnaestom stoljeću prelaze na francuski. U francuskoj kraljevini se malo pažnje posvećivalo manjinskim jezicima. Nakon [[francuska revolucija|francuske revolucije]] se to pojačalo, i ti jezici su se pežorativno nazivali patoa jezicima, pod pretpostavkom da kontrarevolucionari žele zadržati manjine „neinformiranima“. Danas, i pored centralizma u Francuskoj i snage medija koji promoviraju francuski jezik, bretonski koristi oko 500 000 ljudi. Taj je broj ipak smanjen s 1,3 milijuna, koliko ga je govorilo 1930-ih godina. Početkom dvadesetog stoljeća, polovica stanovništva Donje Bretanje je govorila i znala samo bretonski, dok je druga polovica govorila i francuski. Do 1950. godine, ostalo je samo oko 100 000 ljudi koji govore isključivo bretonski, a danas ih je još manje. Po anketi provedenoj 1997. godine, u zapadnoj Bretanji (Breizh izel) oko 300 000 ljudi je govorilo bretonski, od čega je oko 190 000 bilo starije od 60 godina. Vjerojatno manje od 2% ih je bilo između 15 i 19 godina starosti. [[1925.]] godine, profesor Roparz Hemon je stvorio književni časopis „Gwalarn“, čijim se devetnaestogošnjim postojanjem pokušao uzdići bretonski jezik među „međunarodne jezike“, stvarajući književna djela svih žanrova na bretonskom i prevodeći na bretonski radove svjetski priznatih pisaca. 1946. godine je Gvalarn zamijenjen časopisom „Al Liamm“. Tokom vremena su se pojavili i drugi oblici promocije, koji su stvorili velik broj književnih djela na bretonskom jeziku, pogotovo uzimajući u obzir da je u pitanju „jezik manjina“. 1977. godine je osnovan lanac škola „Diwan“ u Bretanji, u kojima se učilo na bretonskom jeziku. Lanac je sadržao i osnovne i srednje škole, i u njima je učilo na tisuće učenika. Humoristični strip [[Asterix]] je preveden na bretonski jezik. Ovo je zanimljivo i zbog toga što, po stripu, galsko selo u kojem Asterix i [[Obelix]] žive se nalazi na poluotoku [[Armorika]], koje se danas nalazi u Bretanji. Pored Asterixa, i drugi stripovi su prevođeni na bretonski — Tintin, Hogar Strašni, Charlie Braun ,Snoopy show i drugi. I neki filmovi su sinkronizirani na bretonski jezik — „Lanselot“, serija „Peri Mayson“ i drugi. Neki pjesnici, jezikoslovci i pisci koji su pisali na bretonskom, npr. Roparz Hemon, Anđela Duval, Juen Gvernih i drugi, danas su poznati i na međunarodnoj sceni. Danas je bretonski jezik jedini preostali od keltskih jezika koji nigdje ne postoji kao službeni. Francuska vlada odbija promijeniti drugi članak ustava Francuske (dodat 1994. godine) koji glasi „jezik republike je francuski jezik“. Prvi bretonski rječnik, „Katolikon“ je ujedno bio i prvi francuski rječnik. Nastao 1464. godine, bio je trojezični rječnik koji je sadržao bretonski, francuski i latinski jezik. Moderni rječnici s bretonskog na npr. engleski, njemački, nizozemski, španjolski i velški jezik, pokazuju zainteresiranost mlađih generacija da održe bretonski i promoviraju ga kao svjetski priznati jezik. ==Službeni status== Bretonski ne pripada službenim jezicima Francuske, i pored službenih molbi iz ove autonomije da se jezik prizna u školama, medijima i drugim oblicima javnog života. Pokušaj da se lanac škola Divan integrira u francuski školski sistem, koji je započela [[francuska vlada]], a zaustavilo francusko ustavno vijeće na temelju ustava koji kaže da je jezik republike francuski te da se stoga nijedan drugi jezik ne može koristiti u državnim školama. Tubonov zakon kaže da se u obrazovanju koristi francuski jezik, te škole u kojima se uči na bretonskom jeziku ne mogu primati sredstva iz proračuna. Ipak, autonomne vlasti koriste bretonski u ograničenoj mjeri, tako što postavljaju prometne znakove na oba jezika. Pored toga, bretonski se može skupa s francuskim vidjeti i na imenima ulica, u podzemnoj željeznici itd. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/78972/Breton-language Breton language] *[http://www.omniglot.com/writing/breton.htm Breton (ar brezhoneg)] [[Kategorija:Keltski jezici]] [[Kategorija:Jezici Francuske]] [[Kategorija:Jezici po abecedi:B]] [[Kategorija:Bretanja]] 0c5dokrhoai19muyb63ol8ec29gdvyz 0 197450 7563729 7190908 2026-07-25T19:23:13Z Cinemaco 230526 7563729 wikitext text/x-wiki {{Zoologija}} [[Datoteka:Rndsph 012.JPG|mini|left|196px|Entomološka zbirka]] '''Entomologija''' ([[grčki jezik|grč]]. ''entomos'' ἔντομος "kukac" i ''logos'' λόγος "znanost") znanost je o [[kukci]]ma. Zbog postojanja oko 1.3 milijuna opisanih vrsta kukaca koji čine dvije trećine svih živih organizama, starosti preko 400 milijuna godina, brojne interakcije s ljudima i drugim organizmima na [[Zemlja|Zemlji]], entomologija je jako važna grana [[biologija|biologije]]. Iako tehnički neispravno, definicija entomologija se nekad koristi u slučaju proučavanja drugih organizama kao što su [[paučnjaci]], [[crvi]] i [[puževi]]. Entomologija je usko povezana s mnogim granama znanosti kao što su [[genetika]], [[biokemija]], [[sistematika]], [[fiziologija]], [[ekologija]], [[morfologija (biologija)|morfologija]], [[paleontologija]], [[antropologija]], [[anatomija]], [[poljoprivreda]] i mnoge druge. == Znanosti unutar entomologije == Unutar entomologije postoje podjele koje se odnose na proučavanje pojedinih vrsta kukaca kao što su: * [[apiologija]] – pčele * [[koleopterologija]] – tvrdokrilci * [[dipterologija]] – muhe * [[hemipterologija]] – bube * [[lepidopterologija]] – leptiri * [[mirmekologija]] – mravi * [[ortopterologija]] – skakavci * [[trihopterologija]] – vodeni moljci == Proučavanje == Pionir proučavanja kukaca u južnim hrvatskim krajevima je austrijski zoolog i ihtiolog [[Franz Steindachner]].<ref>(nje.) V. Stagl: [http://www.biographien.ac.at/oebl/oebl_S/Steindachner_Franz_1834_1919.xml Steindachner, Franz (1834–1919), Zoologe und Ichthyologe ], ÖBL 1815-1950, sv. 13 (Lfg. 60, 2008), str. 164</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Grane Biologije}} [[Kategorija:Entomologija]] lt9v6pary9pdxtzd99c0a5r0bwiav6f 0 204608 7563845 7331706 2026-07-26T03:42:05Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7563845 wikitext text/x-wiki {{dodaj infookvir|vodopad}} [[Datoteka:Iguacu-004.jpg|desno|mini|280px|Vodopadi Iguazú]] '''Vodopadi Iguazú''' (također ''Iguassu, Iguaçu'' [[Portugalski|por]]. ''Cataratas do Iguaçu'', [[Španjolski|špa]]. ''Cataratas del Iguazú''), su [[vodopad]] na rijeci Iguazú, na granici između [[brazil]]ske države Paraná (20%) i [[Argentina|argentinske]] provincije Misiones (80%). Vodopad, koji rijeku Iguazú dijeli na gornji i donji tok, među najvećim i najspektakularnijim su vodopadima na svijetu, te uživaju status [[Svjetska baština|svjetske baštine]] kao "[[Nacionalni park Iguazú]]". == Opis == Naziv ''Iguazú'' porijeko vuče iz jezika naroda [[Guaraní]] od riječi ''y'' (vode) i ''guasu'' (velike).<ref name="SATravel">{{Citiranje weba |url=http://gosouthamerica.about.com/cs/southamerica/a/IguazuFalls.htm |title=About.com: South America travel |access-date=8. svibnja 2009. |archive-date=3. siječnja 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160103185321/http://gosouthamerica.about.com/cs/southamerica/a/IguazuFalls.htm |url-status=dead }}</ref> Guaraní legenda govori o namjeri boga da se oženi prelijepom djevojkom ''Naipí'', no ona je pobjegla sa svojim ljubavnikom ''Tarobá'' u kanuu. U gnjevu, bog je rascijepio rijeku stvorivši vodopad, osudivši ljubavnike na vječi pad. Vodopadi, koji su locirani u nacionalnim parkovima ''Iguazú'' u Argentini i ''Iguaçu'' u Brazilu, sastoje su od 275 slapova visine do 70 metara, duž 2,7 kilometara. Neke od individualnih grupa visoke su do 82 metra, dok je većina visoka oko 64 metara, te oko 900 metara kanjona od ukupno 2,7 kilometara nije prekriveno vodopadima. [[Bazalt]]ni rub kanjona preko kojeg se prelijeva voda nazaduje oko 3 mm godišnje. Rijeka Iguazú pritoka je [[Paraná (rijeka)|Paraná]], nizvodno od čuvene [[Hidroelektrana|hidroelektrane]] [[Hidroelektrana Itaipu|Itaipu]]. U blizini vodopada, sa svake strane rijeke, nalaze se dva grada: brazilski [[Foz do Iguaçu]] i argentinski [[Puerto Iguazú]]. == Otkriće == Prvi [[Europa|Europljanin]] koji je posjetio vodopade, bio je [[Španjolska|španjolski]] [[konkvistador]] Álvar Núñez Cabeza de Vaca 1541, prema kojem je nazvan jedan od slapova na argentinskoj strani,<ref name="SATravel"/> kao i prema Boselliju koji je slapove ponovo otkrio u 19. stoljeću.<ref name="Kerala">[http://keralaarticles.blogspot.com/2007/11/iguazu-falls.html The Kerala Articles]</ref> [[Slika:Iguazu Décembre 2007 - Panorama 7.jpg|thumb|center|700px|Vodopadi Iguazú]] == Galerija == <gallery> Slika:Iguazu Décembre 2007 - Panorama 3.jpg|Argentinska strana Slika:Foz de Iguaçu 27 Panorama Nov 2005.jpg|Panorama 2005. Slika:Iguacu-002.jpg|1984. Slika:Iguazu Décembre 2007 - Panorama 4.jpg|2004. Slika:LadoArgentino.JPG|Argentinska strana </gallery> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} * [http://www.worldheritagesite.org/sites/iguazu.html worldheritagesite.org ]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090224120204/http://www.worldheritagesite.org/sites/iguazu.html |date=24. veljače 2009. }} * [http://www.burger.si/Brazil/Iguazu/Iguazu_Brasil_05.html 360° Vodopadi Iguazú] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091219190451/http://www.burger.si/Brazil/Iguazu/Iguazu_Brasil_05.html |date=19. prosinca 2009. }} [[Kategorija:Vodopadi u Južnoj Americi]] [[Kategorija:Vodene mase u Brazilu]] [[Kategorija:Vodene mase u Argentini]] [[Kategorija:Argentinsko-brazilska granica]] slgxnptazhu6hr781jjxjgnqo262s46 0 208271 7563677 7395307 2026-07-25T16:39:04Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7563677 wikitext text/x-wiki [[Slika:The_Scream.jpg|mini|220px|[[Krik]]]] '''Virtualno zlostavljanje''', '''elektroničko nasilje''' ([[Engleski jezik|eng]]. ''cyberbullying'') je svako namjerno, ponavljano i [[Agresija|agresivno]] [[ponašanje]] [[Čovjek|pojedinca]] ili skupine ljudi uporabom [[Informatika|informatičkih]] i/ili [[Telekomunikacije|telekomunikacijskih]] sredstava, čija je namjera oštećivanje ili zlostavljanje drugih.<ref>[http://www.cyberbullying.org/ Bill Belsey na stranicama www.cyberbullying.org]</ref> Oblik je [[bullying]]a. Zlostavljači u elektroničkom svijetu nemaju mjerilo društvenog ponašanja i niti se pridržavaju moralnih normâ kojih se moraju pridržavati pri korištenju interneta, SMS-mreže, komunikacijskih aplikacija i ostalih oblika elektroničke komunikacije. Zlostavljači zlorabe elektronski prostor kao sredstvo osobnih osveta, iživljavanja, vrijeđanja, ispušni ventil za vlastito nezadovoljstvo, frustracije, bijes, agresivnost i sl.<ref name="HAZUD"/> Jedna od mogućih razloga nasilničkog ponašanja u virtualnom svijetu jest oponašanje starijih osoba, bijeg od stvarnosti i vlastitih problema, nerazvijene svijesti i odgovornosti za vlastita djela i sl.<ref name="Križić"/>{{is|10.}} Oblici virtualnog zlostavljanja na Internetu, u komunikaciji putem e-maila, chata ili putem društvenih mreža i aplikacija uključuju: slanje uznemirujućih poruka, krađu ili promjenu lozinki ili nadimka žrtve, javno objavljivanje privatnih podataka i nesitina, slanje uznemirujućih slika, postavljanje internetskih [[anketa]] o žrtvi, slanje virusa, neželjene pošte ili pornografskog sadržaja žrtvi.<ref name="ICM"/> Kod virtualnog zlostavljanja, prije svega na Internetu, postoji mogućnost daljnjeg dijeljenja sadržaja, objavljivanja istog, čime se zatire izvor a povećava baza korisnika i napadača čime se događa [[distribucija odgovornosti]] pa zlostavljač ako i ima ikakav [[osjećaj krivnje]] isti biva sve manji, a zbog povećane mase korisnika-napadača raste osjećaj moći među napadačima pa napadi postaju sve drskiji, eksplicitniji, sadističniji, ekstremniji i beskrupulozniji pri čemu je samo mašta granica.<ref name="Križić"/>{{is|10.}} Tome prethode prijašnja zlostavljanja kojom se dehumanizira/demonizira žrtva i kod svih budućih napadača umanjuje osjećaj krivnje i spuštaju inhibicije. == Definicija == Američki ''National Crime Prevention Council''<ref>http://www.ncpc.org/</ref> definira kako se virtualnim zlostavljanjem smatra pojava "kad se [[Internet]], [[mobitel]]i ili drugi uređaji rabe za postavljanje tekstova ili slika namijenjenih vrijeđanju ili uznemiravanju druge osobe."<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.ncpc.org/cyberbullying |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20120502144454/http://www.ncpc.org/cyberbullying |archive-date=2. svibnja 2012. |access-date=4. lipnja 2009.}}</ref> Drugi istraživači to ponešto drugačije formuliraju, ali je značenje isto. Virtualno zlostavljanje može biti tako jednostavno poput nastavljanja slanja [[Elektronička pošta|e-pošte]] (e-mailova) nekome tko je rekao da ne želi više kontakt s pošiljateljem, ali ono može također uključivati prijetnje, seksualne primjedbe, pogrdne nazive ([[govor mržnje]]), grupno napadanje žrtava njihovim ismijavanjem na forumima, pisanje lažnih tvrdnji kao činjenica s ciljem ponižavanja.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.jutarnji.hr/nedjeljni_jutarnji/clanak/art-2009,5,24,,164330.jl |title=Arhivirana kopija |journal= |access-date=4. lipnja 2009. |archive-date=27. svibnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090527085012/http://www.jutarnji.hr/nedjeljni_jutarnji/clanak/art-2009,5,24,,164330.jl |url-status=dead }}</ref> Virtualni zlostavljači mogu otkriti žrtvine osobne podatke (npr. pravo ime, adresu, ili radno mjesto/školu) na web stranicama ili forumima, mogu ih lažno predstavljati s ciljem objavljivanja materijala u žrtvino ime koji ih izvrgava ruglu, kleveće ili ismijava. Neki zlostavljači mogu slati prijeteće i vrijeđajuće e-mailove i [[Slanje istovremenih poruka|instantne poruke]] žrtvama, dok drugi objavljuju tračeve ili glasine i potiču ostale na mržnju i grupno zlostavljanje žrtve. Iako je pojava seksualnih primjedbi i prijetnji ponekad prisutna kod virtualnog zlostavljanja, ono nije isto što i seksualno zlostavljanje i ne uključuje nužno seksualno zlostavljanje. == Razlike prema izravnosti == Nasilje preko [[Elektronički mediji|elektroničkih medija]] ima izravni i posredni oblik.<ref name="ICM">[http://www.icm-vukovar.info/nasilje-preko-interneta-kome-se-obratiti/ ''Nasilje preko interneta – kome se obratiti''] Info centar za mlade Vukovar. Pristupljeno 29. listopada 2020.</ref> Izravni oblik je kad virtualni zlostavljač<ref name="ICM"/> *šalje uznemirujuće (raspona od dosađivanja do prijetnjâ žrtvi i/ili njegovim bližnjima) poruke mobitelom, e-poštom, na chatu, u obliku posta na forumu, objave na društvenim mrežama, u komentarima ispod objave, ili javnoj ili privatnoj na stranici za razgovor,<ref name="ICM"/> odnosno nastavljanja slanja komunikacijskih oblika poruke (poruka e-pošte, chatom, postom, SMS-om, objavom na privatnoj stranici žrtve ili skupnoj stranici društvene mreže gdje žrtva zalazi i dr., premda je primatelj jasno rekao da ne želi više kontakt s pošiljateljem<ref name="HAZUD">[http://www.hazud.hr/i-virtualno-zlostavljanje-boli/ ''I virtualno zlostavljanje boli''] HAZUD. 10. rujna 2014. Pristupljeno 29. listopada 2020.</ref> *[[krađa identiteta]], pri čemu tad promijeni zaporku<ref name="ICM"/> *objavljuje privatne podatke (pravo ime, adresu, ili radno mjesto/školu,<ref name="HAZUD"/> fotografije) i neistine na društvenim mrežama, forumima, chatovima, blogovima, internetskim stranicama i dr.<ref name="ICM"/> *šalje uznemirujuće slike putem e-pošte ili MMS poruka na mobitelu,<ref name="ICM"/> ili ih ostavlja u javni prostor; zlostavljanje se odvija tako da da se neprimjerene poruke i slike dijele putem Interneta velikom broju ljudi, što nasilniku povećava osjećaj moći, zbog velikog broja primatelja često je nemoguće pronaći izvor i ukinuti ga.<ref name="Križić"/>{{is|9.}} Neprimjerene slike obično slikovno sadržavaju izrugivanje žrtvi ili prikazuju čin nasilja nad žrtvom. Slikom se prikazuje pritajena želja za nanošenjem ozljede žrtvi, bilo da ju to počini početna osoba u lancu nasilja ili osoba koju je nasilnik podjario na nasilje. *postavlja internetske ankete o žrtvi<ref name="ICM"/> *šalje zloćudni softver na komunikacijski kanal (e-pošta) ili komunikacijski uređaj (mobitel)<ref name="ICM"/> *šalje pornografiju i [[spam|neželjenu poštu]] na e-poštu ili mobitel<ref name="ICM"/> *lažno se predstavlja kao druga osoba<ref name="ICM"/> *potiče ostale na mržnju i grupno zlostavljanje žrtve; zbog toga napadačima postaju i oni koji su izjavili neprimjereno, poduprili komentarom neprimjereni sadržaj i/ili poduprli oznakom sviđanja ("lajk"), te i oni snose krivnju za zlostavljanje kao i izravni napadač, te i oni podliježu kaznenom progonu<ref name="HAZUD"/> Osobe koje su zlostavljači u tradicijskom smislu ujedno su često i zlostavljači u virtualnom svijetu. Ista upravna sveza utvrđena je za žrtve nasilja, pa je tradicijsko i virtualno nasilje povezano te se događa prijenos između svjetova zlostavljanja.<ref name="Križić"/>{{is|9.}} Zlostavljanje preko posrednika je kad nasilnik napada žrtvu preko treće osobe. Često posrednik nije ni svjestan da je posrednik. Klasični primjer je sadržaj oglas seksualnog ili provokativnog sadržaja u ime žrtve s njezinim osobnim podatcima, pa zlostavljana osoba može doživjeti mnoge neugodnosti i naći se u opasnosti, zbog zlonamjernih korisnika takvih oglasa.<ref name="ICM"/> == Razlike od tradicijskog nasilja == Kod tradicionalnog oblika nasilja, ono ima fizičku zbilju gdje se događa, zlostavljač je često poznat te žrtva može tražiti pomoć. Kod virtualnog nasilja, ne može se dogoditi fizički napad jer je u virtualnom a ne stvarnom fizičkom prostoru, ali fizičke manifestacije također se pojavljuju. Mladež je osobito izložena tome jer je u mogućnosti i sklona je stalno biti spojena na Internet, na kojem je skup mogućih zlostavljača znatno veći, zlostavljač se može skrivati iza anonimnosti te mu nije nužna fizička nadmoć nad žrtvom za zlostavljati, žrtva većinom nije u mogućnosti tražiti pomoć te žrtva nigdje nije sigurna od virtualnog nasilja. Zbog osobina virtualnog svijeta, zlostavljač može imati veću moć nad žrtvom.<ref name="Križić">Paulina Križić: [https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:162:566397 ''Virtualno nasilje među mladima ''] Sveučilište u Zadru, Zadar, 2017.</ref>{{is|8.}} == Razlike prema spolu == Kod muškaraca češće je slanje [[prijetnja|prijetnjâ]], a kod žena vrijeđanje drugih, ruganje, nazivanje ružnim imenima ili širenje tračeva o žrtvi. Dječaci su češće uključeni u virtualno zlostavljanje, a djevojčice su češće izložene virtualnom nasilju. U istraživanjima razlika među spolovima prema izloženosti i podložnosti virtualnom nasilju, muškarci su češće uključeni u virtualno nasilje nego žene.<ref name="Križić"/>{{is|13.}} == Posljedice == Kao i kod tradicijskog oblika nasilja, žrtva se često osjeća bespomoćno, anksiozno i depresivno, iste psihosomatske simptome, zloporaba droga, alkohola, samoozljeđivanje, a događaju se i pokušaji samoubojstva.<ref name="Križić"/>{{is|9.-10.}} == Prevencija u svijetu == Virtualno zlostavljanje u svijetu je jako rašireno i zavisno o državi i juristikciji ima različite tretmane u zakonu i u društvu. Primjerice, u anglofonskim zemljama svijeta (Australia, [[Kanada]], Novi Zeland, SAD-u, i Velikoj Britaniji) postoji cijeli skup zakona koji se odnose na virtualno zlostavljanje i u mnogim tim zemljama virtualno zlostavljanje je kodirano u kriminalnim zakonicima kao posebno kazneno djelo<ref>https://www.justice.gc.ca/eng/rp-pr/other-autre/cndii-cdncii/p4.html</ref> kao recimo kao posebni skup zakona kao recimo "Harmful Digital Communications Act" u Novom Zelandu<ref>http://www.legislation.govt.nz/bill/government/2013/0168/latest/whole.html </ref> == Prevencija u Hrvatskoj == U Hrvatskoj je [[UNICEF]] s udrugom Hrabri organizirao telefonsku kampanju "Prekini lanac" za sprječavanje zlostavljanja putem [[mobitel]]a i Interneta. Dana 29. svibnja 2009. u Zagrebu Ravnateljstvo policije organiziralo je konferenciju o sigurnosti djece na internetu, potaknuto željom za boljim suradnjom i koordiniranim djelovanjem svih institucija i organizacija koje mogu pridonijeti boljoj zaštiti djece od zlostavljanja putem interneta i mobitela.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.dijete.hr/index.php/hr/naslovnica-mainmenu-1/748-konferencija-o-sigurnosti-djece-na-internetu-.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20090602212814/http://www.dijete.hr/index.php/hr/naslovnica-mainmenu-1/748-konferencija-o-sigurnosti-djece-na-internetu-.html |archive-date=2. lipnja 2009. |access-date=4. lipnja 2009.}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.knjiznicari.hr/UDK02/images/8/8b/Opasnosti_interneta_u_knji%C5%BEnici-Alica_Kolari%C4%87.ppt |title=Arhivirana kopija |access-date=4. lipnja 2009. |archive-date=10. lipnja 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070610154326/http://www.knjiznicari.hr/UDK02/images/8/8b/Opasnosti_interneta_u_knji%C5%BEnici-Alica_Kolari%C4%87.ppt |url-status=dead }}</ref> Žrtve ili svjedoci zlostavljanja mogu porazgovarati s roditeljima ili skrbnicima, prenijeti informaciju netkome u školi – pedagogu, psihologu, razredniku, nadležnom na radnom mjestu, [[MUP RH|policiji]]. [[DORH|Državno odvjetništvo Republike Hrvatske]] postupa u [[kazneni progon|kaznenom progonu]] počinitelja takvih [[Kazneno djelo|kaznenih djela]].<ref name="ICM"/> Zbog sprječavanja eskaliranja nasilja iz virtualnog prostora u stvarni, a povodom oružanog napada na Sabor Republike Hrvatske gdje je jedna osoba teško ranjena, a druga počinila samoubojstvo, Vlada Republike Hrvatske donijela je 22. listopada 2020. zaključak o sprečavanju radikalizacije u društvu. Nacrt prijedloga novog Zakona o elektroničkim medijima sadrži povećanje odgovornosti urednika i za čitateljske komentare ispod novinarskih tekstova. Razmatra se i drugačije sankcioniranje napadačkih postova na društvenim mrežama<ref>Božena Matijević: [https://www.vecernji.hr/vijesti/nina-obuljen-urednici-ce-biti-odgovorni-i-za-govor-mrznje-ispod-tekstova-1440506 ''Nina Obuljen: Urednici će biti odgovorni i za govor mržnje ispod tekstova ''] Večernji list. 23. listopada 2020. Pristupljeno 29. listopada 2020.</ref> Tomu je motiv činjenica da napadačima, koji poduzmu fizički ili oružani napad, obično nekakav inflamatorni komentar(i) ili post na društvenoj mreži bude okidač za fizički ili oružani napad na ciljanu skupinu ili pojedinca, poput političkih neistomišljenika,<ref>Morgan Meaker: [https://www.dw.com/en/when-social-media-inspires-real-life-violence/a-46225672 ''When social media inspires real life violence ''] Deutsche Welle. 11. studenoga 2018. Pristupljeno 29. listopada 2020.</ref> ne mareći koliko je žrtva fizički slabija osoba. 20. rujna 2014. napadač je fizički napao staricu, [[Ružica Ćavar|Ružicu Ćavar]] (79), slomivši joj ruku.<ref>Zrinka Bertović. [https://narod.hr/hrvatska/dr-ruzica-cavar-divljacki-me-napao-slomio-ruku-dobio-tri-godine-uvjetno ''Dr. Ružica Ćavar: Divljački me napao, slomio mi ruku i dobio samo tri godine uvjetno! ''] Narod.hr. 10. studenoga 2016. Pristupljeno 29. listopada 2020.</ref> Izloženost nasilnim slikama s interneta, pa čak i internetskim memeovima navode se kao primjeri ohrabrenja odnosno poticaja na brutalne zločine. Lipnja 2014. dvoje predadolescenata svog je najboljeg prijatelja odvuklo u šumu i izbolo 19 puta.<ref>Meredith E. Gansne: [https://www.psychiatrictimes.com/view/-internet-made-me-do-itsocial-media-and-potential-violence-adolescents ''“The Internet Made Me Do It”-Social Media and Potential for Violence in Adolescents ''] Psychiatric Times. Vol. 34. Issue 9. 5. rujna 2017. Pristupljeno 29. listopada 2020.</ref> == Vidi još == * [[Mobbing]] == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == *Jibon Naher, Matiur Rahman Minar: [https://arxiv.org/abs/1812.08660 ''Impact of Social Media Posts in Real life Violence: A Case Study in Bangladesh ''] Cornell University. ArXiv.org. 19. prosinca 2018. [[Kategorija:Psihologija]] [[Kategorija:Internet]] cpq5xdcn74rd20zc0vslherhi29xspq 0 221130 7563601 7563416 2026-07-25T13:35:08Z Tulkas Astaldo 38717 uklonjene promjene suradnika [[Special:Contributions/~2026-41165-38|~2026-41165-38]] ([[User talk:~2026-41165-38|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] 7563145 wikitext text/x-wiki {{Naselje u BiH |ime = Kozarac |slika = Burg von Kozarac.jpg |slika_širina = 250px |slika_opis = '''Kula Husein-kapetana''' |entitet = rs |regija = |regijaRS = |općina = [[Prijedor]] |nadvisina = |lat = 44.97 |long = 16.84 |position = right |brojstan = 4.045 |domaćinstva = 1923 |pošta = |pozbroj = }} '''Kozarac''' je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Prijedor]], [[Republika Srpska]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]]. ==Povijest== Do sredine šezdesetih godina XX stoljeća postojala je općina Kozarac, koja je tada ukinuta i pripojena općini [[Prijedor]]. Općina Kozarac je po popisu iz [[1961.]] godine imala 14.455 stanovnika ([[Muslimani (narod)|Muslimani]] – 10.442, [[Srbi]] – 2992, [[Hrvati]] – 334 i ostali – 687). Općina Kozarac obuhvaćala je naselja: [[Babići (Prijedor, BiH)|Babići]], [[Brđani (Prijedor, BiH)|Brđani]], [[Dera]], [[Gornji Garevci]], [[Hrnići]], [[Jaruge (Prijedor, BiH)|Jaruge]], [[Kamičani]], [[Kozarac (Prijedor, BiH)|Kozarac]], [[Kozaruša]] i [[Trnopolje]]. ==Stanovništvo== {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Kozarac''' |- | '''godina popisa''' | '''[[1991.]]''' | '''[[1981.]]''' | '''[[1971.]]''' |- |'''Muslimani''' |3740 (92,45 %) |3107 (88,09 %) |2715 (90,86 %) |- |'''Srbi''' |96 (2,37 %) |82 (2,32 %) |124 (4,14 %) |- |'''Hrvati''' |35 (0,86 %) |27 (0,76 %) |38 (1,27 %) |- |'''Jugoslaveni''' |117 (2,89 %) |254 (7,20 %) |36 (1,20 %) |- |'''ostali i nepoznato''' |57 (1,40 %) |57 (1,61 %) |75 (2,51 %) |- |'''ukupno''' |'''4045''' |'''3527''' |'''2988''' |} ==Izvor== * Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva – Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo. * internet – izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" – http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf {{mrva-naselje BiH}} {{Prijedor}} [[Kategorija:Naselja u Republici Srpskoj]] [[Kategorija:Prijedor]] 3zq85fl5qsbhi472qnydhxvhphnb7ee 7563602 7563601 2026-07-25T13:35:53Z Tulkas Astaldo 38717 Tulkas Astaldo zaštićuje "[[Kozarac (Prijedor, BiH)]]": sprječavanje uređivačkog rata, vandaliziranja, grafitiranja i sl. ([Uređivanje=Dopušteno samo autopotvrđenim suradnicima] (istječe 1. kolovoza 2026. u 13:35 (UTC)) [Premještanje=Dopušteno samo autopotvrđenim suradnicima] (istječe 1. kolovoza 2026. u 13:35 (UTC))) 7563145 wikitext text/x-wiki {{Naselje u BiH |ime = Kozarac |slika = Burg von Kozarac.jpg |slika_širina = 250px |slika_opis = '''Kula Husein-kapetana''' |entitet = rs |regija = |regijaRS = |općina = [[Prijedor]] |nadvisina = |lat = 44.97 |long = 16.84 |position = right |brojstan = 4.045 |domaćinstva = 1923 |pošta = |pozbroj = }} '''Kozarac''' je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Prijedor]], [[Republika Srpska]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]]. ==Povijest== Do sredine šezdesetih godina XX stoljeća postojala je općina Kozarac, koja je tada ukinuta i pripojena općini [[Prijedor]]. Općina Kozarac je po popisu iz [[1961.]] godine imala 14.455 stanovnika ([[Muslimani (narod)|Muslimani]] – 10.442, [[Srbi]] – 2992, [[Hrvati]] – 334 i ostali – 687). Općina Kozarac obuhvaćala je naselja: [[Babići (Prijedor, BiH)|Babići]], [[Brđani (Prijedor, BiH)|Brđani]], [[Dera]], [[Gornji Garevci]], [[Hrnići]], [[Jaruge (Prijedor, BiH)|Jaruge]], [[Kamičani]], [[Kozarac (Prijedor, BiH)|Kozarac]], [[Kozaruša]] i [[Trnopolje]]. ==Stanovništvo== {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Kozarac''' |- | '''godina popisa''' | '''[[1991.]]''' | '''[[1981.]]''' | '''[[1971.]]''' |- |'''Muslimani''' |3740 (92,45 %) |3107 (88,09 %) |2715 (90,86 %) |- |'''Srbi''' |96 (2,37 %) |82 (2,32 %) |124 (4,14 %) |- |'''Hrvati''' |35 (0,86 %) |27 (0,76 %) |38 (1,27 %) |- |'''Jugoslaveni''' |117 (2,89 %) |254 (7,20 %) |36 (1,20 %) |- |'''ostali i nepoznato''' |57 (1,40 %) |57 (1,61 %) |75 (2,51 %) |- |'''ukupno''' |'''4045''' |'''3527''' |'''2988''' |} ==Izvor== * Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva – Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo. * internet – izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" – http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf {{mrva-naselje BiH}} {{Prijedor}} [[Kategorija:Naselja u Republici Srpskoj]] [[Kategorija:Prijedor]] 3zq85fl5qsbhi472qnydhxvhphnb7ee 0 226527 7563599 7562254 2026-07-25T13:33:35Z Šaholjubac 211973 /* Porijeklo */ 7563599 wikitext text/x-wiki {{Filmski umjetnik |ime = Stephen Fry |slika = Stephen Fry June 2016.jpg |veličina = |opis slike = |rodno ime = Stephen John Fry |pseudonim = |rođenje = [[24. kolovoza]] [[1957.]] |mjesto rođenja = {{Z|ENG}} [[Hampstead]], [[London]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] |smrt = |mjesto smrti = |godine rada = 1982. – danas |web = [http://www.stephenfry.com Službene stranice] |supruga = |suprug = Elliott Spencer <small>(od [[2015.]])</small> |važnije uloge = |važniji filmovi = |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = }} '''Sir Stephen John Fry''' ([[London]], [[24. kolovoza]] [[1957.]]) [[Velika Britanija|britanski]] je [[glumac]], [[pisac]], komičar, autor, televizijski voditelj i [[Redatelj|filmski redatelj]]. [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britanski kralj]] [[Karlo III., kralj Ujedinjenog Kraljevstva|Charles III.]] uveo ga je [[2025.]] u [[Sir (naslov)|viteški red]] zbog doprinosa svjesnosti o [[Mentalno zdravlje|mentalnom zdravlju]]. Iste je godine primio [[počasni doktorat]] od Sveučilišta u [[Leuven]]u.<ref>[https://www.kuleuven.be/events/english/events/honorary-doctorate-sir-stephen-fry Honorary Doctorate Sir Stephen Fry] KU Leuven. Pristupljeno 7. svibnja 2025.</ref> == Zapažene uloge == Hrvatskim gledateljima ostao je u sjećanju u ulozi batlera Jeevesa u seriji „Jeeves i Wooster” i filmu ''[[Riba zvana Wanda]]'', a glumio je također i u humorističkoj seriji ''Crna guja''. Glas pripovjedača u engleskoj verziji crtića [[Pocoyo]] pripada upravo njemu. == Osobni život == === Porijeklo === Po djedu s majčine strane je [[Židovi|židovskog]] porijekla. === Seksualnost === Fry je otvoreno [[gay]] te živi s partnerom Elliotom Spencerom. Njihova veza započela je [[2014.]], a vjenčali su se iduće godine u Londonu, uz prisustvo malog kipa [[Oscar Wilde|Oscara Wildea]].<ref>[https://www.vecernji.hr/showbiz/slavni-glumac-i-voditelj-otkrio-zasto-s-30-godina-mladim-muzem-ne-izlazi-cesto-u-javnost-1848254 Slavni glumac i voditelj otkrio zašto s 30 godina mlađim mužem ne izlazi često u javnost] Večernji.hr. Pristupljeno 14. svibnja 2025.</ref><ref>[https://www.eonline.com/news/615972/stephen-fry-57-marries-boyfriend-elliott-spencer-27-less-than-two-weeks-after-getting-engaged Stephen Fry, 57, Marries Boyfriend Elliott Spencer, 27, Less Than Two Weeks After Getting Engaged] Eonline.com. Pristupljeno 13. kolovoza 2025.</ref> === Mentalno zdravlje === Od mladosti pati od [[Bipolarni poremećaj|bipolarnog poremećaja]] (nekada poznatog pod nazivom manična depresija); afektivnog poremećaja koji karakterizira izmjena stanja [[klinička depresija|kliničke depresije]] i [[Manija|manije]] (patološki povišenog raspoloženja). Liječi se [[litij]]em. Uključen je u dobrotvorni rad udruga koje se bave psihološkom i financijskom pomoći osoba koje pate od mentalnih bolesti, među kojima je i udruga ''Mind'' ([[engleski|eng.]] ''um''). Poznat je po svojem [[Dokumentarni film|dokumentarnom filmu]] ''Stephen Fry: The Secret Life of the Manic Depressive'' (eng. ''Stephen Fry: tajni život maničnog depresivca'') koji je dobio visoke ocjene i pohvale kritike. U svojim je javnim nastupima progovorio i o [[Prozopagnozija|prozopagnoziji]],<ref>[https://www.bbc.co.uk/programmes/m000b4wc Curious Cases, Series 14, Stephen Fry's Identity Crisis - BBC Radio 4] BBC. Pristupljeno 22. srpnja 2026.</ref> [[ADHD]]-u<ref>[https://www.lipasixthformcollege.org/news/?pid=3&nid=2&storyid=74 Stephen Fry masterclass] LIPA Sixth Form College. Pristupljeno 17. travnja 2026.</ref> i [[Dispraksija|dispraksiji]]. U osnovnoj je školi Fryjev [[kvocijent inteligencije]] procijenjen „blizu genijalnosti”,<ref>[https://www.nigelfarndale.com/author/n-farndale/page/21/ Nigel Farndale page 21] nigelfarndale.com. Pristupljeno 22. srpnja 2026.</ref><ref>[https://irishtimes-irishtimes.cdn.zephr.com/culture/big-fry-1.120996?utm_source=chatgpt.com Big Fry] The Irish Times. Pristupljeno 17. travnja 2026.</ref> čiji bi ekvivalent danas mogao biti kvocijent iznad 140.<ref>[https://www.verywellmind.com/what-is-a-genius-iq-score-2795585 What Is a Genius IQ Score?] verywellmind. Pristupljeno 22. srpnja 2026.</ref> === Politička pozicija === Pristaša je [[Socijaldemokracija|socijaldemokratske]] [[Laburistička stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Laburističke stranke]]. Za vrijeme dok je laburist [[Tony Blair]] bio premijer [[UK|Velike Britanije]], kritizirao je njegovu ideju ''[[Treći put|Trećega puta]]''. Izjašnjava se kao [[Ateizam|ateist]] i [[Sekularni humanizam|sekularni humanist]]. === Hobiji === Svoju erudiciju i ljubav prema [[Grčka mitologija|grčkoj mitologiji]] pretočio je u seriju knjiga o toj tematici koje su primljene pozitivno od strane kritike. Fry je ljubitelj poezije i amaterski [[pjesnik]]. Njegova knjiga ''The Ode Less Traveled'' poučava temelje [[Prozodija|prozodije]] pjesništva. Ljubitelj je [[šah]]a. U njegovim autobiografijama često se mogu naći šahovske reference. Kao reporter je za [[BBC]] obradio [[Šahovska olimpijada 1988.|28. šahovsku olimpijadu]] koja se održala u [[Grčka|grčkom]] [[Solun]]u [[1988.]] godine, a na kojoj je drugo mjesto osvojila njegova rodna [[Engleska]].<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/fry.html Stephen Fry and Chess] Chess Notes. Pristupljeno 30. prosinca 2025.</ref> == Knjige == Napisao je tri [[Autobiografija|autobiografije]], nekoliko [[roman]]a, jednu knjigu o povijesti [[Glazba|glazbe]], jednu knjigu o [[Poezija|poeziji]] i [[Prozodija|prozodiji]] te nekoliko knjiga slobodnog žanra. Iako ateist, napisao je nekoliko knjiga o [[Grčka mitologija|grčkoj mitologiji]]. Za vrijeme studija u [[Cambridge]]u, pisao je tekstove pod pseudonimom ''Oofy Prosser'', po jednom od likova engleskog pisca [[P. G. Wodehouse|P. G. Wodehousea]].<ref>[https://www.youtube.com/watch?v=HIimg_AqcWU Stephen Fry Interview + Q&A with the Marlowe Society (1:18:15)] YouTube. Pristupljeno 3. svibnja 2026.</ref> == Citati == === Fryjevi citati === * Oscar Wilde jednom je rekao da ako znaš što želiš biti, onda to neizbježno i postaneš – to ti je kazna, ali ako nikad ne znaš, onda možeš biti bilo što. Ima istine u tome. Mi nismo imenice, mi smo glagoli. Ja nisam stvar – glumac, pisac – ja sam osoba koja radi stvari – pišem, glumim – i nikad ne znam što ću sljedeće. Mislim da možete biti utamničeni ako o sebi razmišljate kao o imenici.''<ref>[https://www.goodreads.com/quotes/843795-oscar-wilde-said-that-if-you-know-what-you-want Quote by Stephen Fry: “Oscar Wilde said that if you know what you want...”] Goodreads. Pristupljeno 8. svibnja 2025.</ref> === Drugi o Fryju === * Licem u lice, njegove umorne plave oči čine se manjima i manje su uzdignute nego što se čine kroz objektiv fotoaparata. Prijateljski i distanciran, privlačan je na neobičan, šarmantno popustljiv, onostran, ljubazan način. Bilo bi ga moguće slušati zauvijek, ne samo zbog kvalitete razgovora već i zbog dvosmislenosti kojom zrači. U dobrom raspoloženju je nenadmašan. ​​Međutim, ostaje osjećaj da bi, ako bi slučajno poželio skočiti kroz prozor, vjerojatno to i učinio. Njegovo ponašanje diktira trenutačno raspoloženje.<ref>[https://irishtimes-irishtimes.cdn.zephr.com/culture/big-fry-1.120996?utm_source=chatgpt.com Big Fry] The Irish Times. Pristupljeno 17. travnja 2026.</ref> == Izvori == {{izvori}} ==Vanjske poveznice== {{Commonscat|Stephen Fry}} * [http://www.stephenfry.com Službena stranica] * {{Imdb ime|id=00000410|ime=Stephen Fry}} {{mrva-biog-film}} {{GLAVNIRASPORED:Fry, Stephen John}} [[Kategorija:Britanski filmski glumci]] 471hc9z4wn6r4h5h3f6shq4smukvp1c 7563612 7563599 2026-07-25T14:22:37Z Šaholjubac 211973 /* Mentalno zdravlje */ 7563612 wikitext text/x-wiki {{Filmski umjetnik |ime = Stephen Fry |slika = Stephen Fry June 2016.jpg |veličina = |opis slike = |rodno ime = Stephen John Fry |pseudonim = |rođenje = [[24. kolovoza]] [[1957.]] |mjesto rođenja = {{Z|ENG}} [[Hampstead]], [[London]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] |smrt = |mjesto smrti = |godine rada = 1982. – danas |web = [http://www.stephenfry.com Službene stranice] |supruga = |suprug = Elliott Spencer <small>(od [[2015.]])</small> |važnije uloge = |važniji filmovi = |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = }} '''Sir Stephen John Fry''' ([[London]], [[24. kolovoza]] [[1957.]]) [[Velika Britanija|britanski]] je [[glumac]], [[pisac]], komičar, autor, televizijski voditelj i [[Redatelj|filmski redatelj]]. [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britanski kralj]] [[Karlo III., kralj Ujedinjenog Kraljevstva|Charles III.]] uveo ga je [[2025.]] u [[Sir (naslov)|viteški red]] zbog doprinosa svjesnosti o [[Mentalno zdravlje|mentalnom zdravlju]]. Iste je godine primio [[počasni doktorat]] od Sveučilišta u [[Leuven]]u.<ref>[https://www.kuleuven.be/events/english/events/honorary-doctorate-sir-stephen-fry Honorary Doctorate Sir Stephen Fry] KU Leuven. Pristupljeno 7. svibnja 2025.</ref> == Zapažene uloge == Hrvatskim gledateljima ostao je u sjećanju u ulozi batlera Jeevesa u seriji „Jeeves i Wooster” i filmu ''[[Riba zvana Wanda]]'', a glumio je također i u humorističkoj seriji ''Crna guja''. Glas pripovjedača u engleskoj verziji crtića [[Pocoyo]] pripada upravo njemu. == Osobni život == === Porijeklo === Po djedu s majčine strane je [[Židovi|židovskog]] porijekla. === Seksualnost === Fry je otvoreno [[gay]] te živi s partnerom Elliotom Spencerom. Njihova veza započela je [[2014.]], a vjenčali su se iduće godine u Londonu, uz prisustvo malog kipa [[Oscar Wilde|Oscara Wildea]].<ref>[https://www.vecernji.hr/showbiz/slavni-glumac-i-voditelj-otkrio-zasto-s-30-godina-mladim-muzem-ne-izlazi-cesto-u-javnost-1848254 Slavni glumac i voditelj otkrio zašto s 30 godina mlađim mužem ne izlazi često u javnost] Večernji.hr. Pristupljeno 14. svibnja 2025.</ref><ref>[https://www.eonline.com/news/615972/stephen-fry-57-marries-boyfriend-elliott-spencer-27-less-than-two-weeks-after-getting-engaged Stephen Fry, 57, Marries Boyfriend Elliott Spencer, 27, Less Than Two Weeks After Getting Engaged] Eonline.com. Pristupljeno 13. kolovoza 2025.</ref> === Mentalno zdravlje === Od mladosti pati od [[Bipolarni poremećaj|bipolarnog poremećaja]] (nekada poznatog pod nazivom manična depresija); afektivnog poremećaja koji karakterizira izmjena stanja [[klinička depresija|kliničke depresije]] i [[Manija|manije]] (patološki povišenog raspoloženja). Liječi se [[litij]]em. Uključen je u dobrotvorni rad udruga koje se bave psihološkom i financijskom pomoći osoba koje pate od mentalnih bolesti, među kojima je i udruga ''Mind'' ([[engleski|eng.]] ''um''). Poznat je po svojem [[Dokumentarni film|dokumentarnom filmu]] ''Stephen Fry: The Secret Life of the Manic Depressive'' (eng. ''Stephen Fry: tajni život maničnog depresivca'') koji je dobio visoke ocjene i pohvale kritike. U svojim je javnim nastupima progovorio i o [[Prozopagnozija|prozopagnoziji]],<ref>[https://www.bbc.co.uk/programmes/m000b4wc Curious Cases, Series 14, Stephen Fry's Identity Crisis - BBC Radio 4] BBC. Pristupljeno 22. srpnja 2026.</ref> [[ADHD]]-u<ref>[https://www.lipasixthformcollege.org/news/?pid=3&nid=2&storyid=74 Stephen Fry masterclass] LIPA Sixth Form College. Pristupljeno 17. travnja 2026.</ref> i [[Dispraksija|dispraksiji]]. U osnovnoj je školi Fry na testu [[Inteligencija|inteligencije]] postigao [[kvocijent inteligencije|rezultat]] „blizu genijalnosti”,<ref>[https://www.nigelfarndale.com/author/n-farndale/page/21/ Nigel Farndale page 21] nigelfarndale.com. Pristupljeno 22. srpnja 2026.</ref><ref>[https://irishtimes-irishtimes.cdn.zephr.com/culture/big-fry-1.120996?utm_source=chatgpt.com Big Fry] The Irish Times. Pristupljeno 17. travnja 2026.</ref> što bi u numeričkoj klasifikaciji odgovaralo kvocijentu iznad 140.<ref>Terman, Lewis M., The Measurement of Intelligence: An Explanation of and a Complete Guide for the Use of the Stanford Revision and Extension of the Binet-Simon Intelligence Scale, 1916., str. 79</ref> === Politička pozicija === Pristaša je [[Socijaldemokracija|socijaldemokratske]] [[Laburistička stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Laburističke stranke]]. Za vrijeme dok je laburist [[Tony Blair]] bio premijer [[UK|Velike Britanije]], kritizirao je njegovu ideju ''[[Treći put|Trećega puta]]''. Izjašnjava se kao [[Ateizam|ateist]] i [[Sekularni humanizam|sekularni humanist]]. === Hobiji === Svoju erudiciju i ljubav prema [[Grčka mitologija|grčkoj mitologiji]] pretočio je u seriju knjiga o toj tematici koje su primljene pozitivno od strane kritike. Fry je ljubitelj poezije i amaterski [[pjesnik]]. Njegova knjiga ''The Ode Less Traveled'' poučava temelje [[Prozodija|prozodije]] pjesništva. Ljubitelj je [[šah]]a. U njegovim autobiografijama često se mogu naći šahovske reference. Kao reporter je za [[BBC]] obradio [[Šahovska olimpijada 1988.|28. šahovsku olimpijadu]] koja se održala u [[Grčka|grčkom]] [[Solun]]u [[1988.]] godine, a na kojoj je drugo mjesto osvojila njegova rodna [[Engleska]].<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/fry.html Stephen Fry and Chess] Chess Notes. Pristupljeno 30. prosinca 2025.</ref> == Knjige == Napisao je tri [[Autobiografija|autobiografije]], nekoliko [[roman]]a, jednu knjigu o povijesti [[Glazba|glazbe]], jednu knjigu o [[Poezija|poeziji]] i [[Prozodija|prozodiji]] te nekoliko knjiga slobodnog žanra. Iako ateist, napisao je nekoliko knjiga o [[Grčka mitologija|grčkoj mitologiji]]. Za vrijeme studija u [[Cambridge]]u, pisao je tekstove pod pseudonimom ''Oofy Prosser'', po jednom od likova engleskog pisca [[P. G. Wodehouse|P. G. Wodehousea]].<ref>[https://www.youtube.com/watch?v=HIimg_AqcWU Stephen Fry Interview + Q&A with the Marlowe Society (1:18:15)] YouTube. Pristupljeno 3. svibnja 2026.</ref> == Citati == === Fryjevi citati === * Oscar Wilde jednom je rekao da ako znaš što želiš biti, onda to neizbježno i postaneš – to ti je kazna, ali ako nikad ne znaš, onda možeš biti bilo što. Ima istine u tome. Mi nismo imenice, mi smo glagoli. Ja nisam stvar – glumac, pisac – ja sam osoba koja radi stvari – pišem, glumim – i nikad ne znam što ću sljedeće. Mislim da možete biti utamničeni ako o sebi razmišljate kao o imenici.''<ref>[https://www.goodreads.com/quotes/843795-oscar-wilde-said-that-if-you-know-what-you-want Quote by Stephen Fry: “Oscar Wilde said that if you know what you want...”] Goodreads. Pristupljeno 8. svibnja 2025.</ref> === Drugi o Fryju === * Licem u lice, njegove umorne plave oči čine se manjima i manje su uzdignute nego što se čine kroz objektiv fotoaparata. Prijateljski i distanciran, privlačan je na neobičan, šarmantno popustljiv, onostran, ljubazan način. Bilo bi ga moguće slušati zauvijek, ne samo zbog kvalitete razgovora već i zbog dvosmislenosti kojom zrači. U dobrom raspoloženju je nenadmašan. ​​Međutim, ostaje osjećaj da bi, ako bi slučajno poželio skočiti kroz prozor, vjerojatno to i učinio. Njegovo ponašanje diktira trenutačno raspoloženje.<ref>[https://irishtimes-irishtimes.cdn.zephr.com/culture/big-fry-1.120996?utm_source=chatgpt.com Big Fry] The Irish Times. Pristupljeno 17. travnja 2026.</ref> == Izvori == {{izvori}} ==Vanjske poveznice== {{Commonscat|Stephen Fry}} * [http://www.stephenfry.com Službena stranica] * {{Imdb ime|id=00000410|ime=Stephen Fry}} {{mrva-biog-film}} {{GLAVNIRASPORED:Fry, Stephen John}} [[Kategorija:Britanski filmski glumci]] m5vkgixvj8j394mbi9zfndcrg17gah6 0 228437 7563826 7274896 2026-07-26T00:56:13Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7563826 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = Vladimirovac | ime_genitiv = | izvorno_ime = | slika_panorama =Vladimirovac,_Romanian_Orthodox_church.jpg | veličina_slike =230px | opis_slike =Rumunjska pravoslavna crkva | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_karta = | veličina_karte = | opis_karte = | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država =Srbija | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi = 45 | širina-minute = 01 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 20 | dužina-minute = 51 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime = [[Popis država|Država]] | lokacija_info = [[Srbija]] | lokacija1_ime = Pokrajina | lokacija1_info = [[Vojvodina]] | lokacija2_ime = [[Okruzi Srbije|Okrug]] | lokacija2_info = [[Južnobanatski okrug]] | lokacija3_ime = [[Općine Vojvodine|Općina]] | lokacija3_info = [[Alibunar (općina)|Alibunar]] | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna = | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = 146 m | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = 2002. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = 4.111 | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona = | utc_pomak = | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = 26315 | pozivni_broj = 013 | gradovi_prijatelji = | prazno_ime = Registarska oznaka | prazno_info = PA | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica = | bilješke = }} '''Vladimirovac''' (srp. ''Владимировац'', [[Rumunjski jezik|rum.]] ''Vladimirovăţ, Petrovăsîla'', mađ. ''Petre'', nje. ''Petersdorf'') je naselje u općini [[Alibunar (općina)|Alibunar]] u [[Južnobanatski okrug|Južnobanatskom okrugu]] u [[Vojvodina|Vojvodini]], naseljeno pretežno [[Rumunji]]ma i [[Srbi]]ma. Vladimirovac je najveće naselje u općini Alibunar, uključujući i grad [[Alibunar]]. ==Stanovništvo== U naselju Vladimirovac živi 4.111 stanovnika, od toga 3.188 punoljetnih stanovnika, a prosječna starost stanovništva iznosi 39,5 godina (38,2 kod muškaraca i 40,8 kod žena). U naselju ima 1.295 domaćinstava, a prosječan broj članova po domaćinstvu je 3,17. Prema popisu iz [[1991.]] godine u naselju je živjelo 4.539 stanovnika. {| align=right class="wikitable" |colspan=3| '''Etnički sastav 2002.'''<ref>2. Knjiga 1, Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima, [http://www.statserb.sr.gov.yu/ Republički zavod za statistiku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080302012101/http://www.statserb.sr.gov.yu/ |date=2. ožujka 2008. }}, Beograd, veljača 2003, {{ISBN|86-84433-00-9}}</ref> |- |'''Narod''' |'''Stanovnika''' | '''%''' |- |[[Srbi]] |2.259 |54,95% |- |[[Rumunji]] |1.424 |34,63% |- |[[Romi]] |110 |2,67% |- |[[Mađari]] |22 |0,53% |- |[[Makedonci]] |17 |0,41% |- |[[Jugoslaveni]] |15 |0,36% |- |[[Hrvati]] |14 |0,34% |- |[[Slovaci]] |14 |0,34% |- |[[Crnogorci]] |11 |0,26% |- |ostali |16 |0,38% |- |nepoznato |153 |3,72% |} <ref>1. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, Svibanj 2004, {{ISBN|86-84433-14-9}}</ref> {{Kretanje broja stanovnika |naslov = |dimx = 300 |dimy = 300 |stanmax = 5519 |crta1 = 1000 |crta2 = 500 |a1 = 1948 |a2 = 1953 |a3 = 1961 |a4 = 1971 |a5 = 1981 |a6 = 1991 |a7 = 2001 |p1 = 5261 |p2 = 5294 |p3 = 5519 |p4 = 5335 |p5 = 5106 |p6 = 4539 |p7 = 4111 |izvor = }} ==Izvor== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== *[http://www.vladimirovac.rs Oficijelna prezentacija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100424004240/http://www.vladimirovac.rs/ |date=24. travnja 2010. }} *[http://www.fallingrain.com/world/YI/2/Vladimirovac.html Karte, udaljenosti i vremenska prognoza] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070711193912/http://www.fallingrain.com/world/YI/2/Vladimirovac.html |date=11. srpnja 2007. }} *{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} *{{rum icon}} [http://yu26315.tripod.com/index.html Un site pentru Petrovasala / Vladimirovăţ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120209225551/http://yu26315.tripod.com/index.html |date=9. veljače 2012. }} {{Naselja u sastavu Općine Alibunar}} [[Kategorija:Naselja u Vojvodini]] [[Kategorija:Banat]] [[Kategorija:Općina Alibunar]] 7yab8u583oc03z49rzw7edjhs50gz00 0 232188 7563860 7373198 2026-07-26T06:21:27Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7563860 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Vladimir I. Vernadski (timbre soviétique).jpg|mini|Ukrajinski znanstvenik Volodimir Vernadskij (portret s poštanske markice)]] '''Volodimir Ivanovič Vernadskij''' (ponegdje: '''Vladimir Ivanovič Vernadskij'''); (ukr. '''Володимир Іванович Вернадський''', rus. '''Владимир Иванович Вернадский'''); ([[Sankt Peterburg]], 12. ožujka 1863. – [[Moskva]], 6. siječnja 1945.); je [[Ukrajinci|ukrajinski]] i [[Rusi|ruski]] znanstvenik, poznati [[SSSR|sovjetski]] minerolog i geokemičar, čije ideje o noosferi su bile važan znanstveni doprinos cjelokupnoj sovjetskoj svemirskoj znanosti. Osim u [[Rusija|Rusiji]], Vernadskij je kao etnički [[Ukrajinci|Ukrajinac]] duže vrijeme radio i bio vrlo aktivan u [[Ukrajina|Ukrajini]], gdje je osnovao uglednu Nacionalnu akademiju znanosti Ukrajine na kojoj su se školovali poznati ukrajinski, ruski i drugi znanstvenici. Za života je najveće priznanje stekao prema knjizi «Biosfera» koju je napisao 1926. godine. Vernadskij se ujedno smatra osnivačem nekoliko novih znanstvenih disciplina poput [[Geokemija|geokemije]], biogeokemije i radiogeologije. Godine 1918. osnovao je Ukrajinsku nacionalnu knjižnicu i bio je znanstvenim suučesnikom stvaranja [[Ukrajinska Narodna Republika|Ukrajinske Narodne Republike]]. Godine 1943. dodijeljeno mu je tada prestižno Staljinovo priznanje. == Privatan život == Otac Vladimira Vernadskog potječe iz ugledne ukrajinske [[Ukrajinski kozaci|kozačke]] obitelji koja svoje korijene vuče iz vremena uspostavljanja neovisne [[Zaporoška Republika|Zaporoške Republike]] sredinom 17. stoljeća. Otac je bio vrlo obrazovana osoba politički neutralizirane proukrajinske struje u [[Rusko Carstvo|Ruskom carstvu]] te je predavao političku ekonomiju u [[Kijev]]u prije nego što je iz praktičnih razloga preselio u [[Sankt Peterburg]]. U isto vrijeme mladi Vladimir je odgojen s iznimnim poštovanjem prema [[Ukrajinska kultura|ukrajinskoj znanosti]], filozofiji i kulturi, a svoje djetinjstvo između 1868. i 1875. je proveo u ukrajinskim gradovima [[Poltava|Poltavi]] i [[Harkiv]]u. S druge strane, Vladimirova majka je pripadala [[Rusi|ruskoj]] plemićkoj obitelji te mu je na taj način u samom početku otvorila vrata u ruskim obrazovnim krugovima Sankt Peterburga. Vladimir je svoje školovanje završio na Sveučilištu [[Sankt Peterburg]] 1885. godine i od tada je podjednako bio vezan za ruske i ukrajinske znanstvene krugove. Bio je neprekidno vezan za neovisan razvoj ukrajinske znanosti i stručno je pomogao mnogo drugih ukrajinskih znanstvenika kako u [[Ukrajina|Ukrajini]], tako i u carskoj [[Rusija|Rusiji]]. == Autorska djela == * ''Geochemistry'', published in Russian 1924 * ''The Biosphere'', first published in Russian in 1926. English translations: **Oracle, AZ, Synergetic Press, 1986, 86pp. **tr. David B. Langmuir, New York, Copernicus, 1998, 192pp. *''Essays on Geochemistry & the Biosphere'', tr. Olga Barash, Santa Fe, NM, Synergetic Press, 2006 == Povezani članci == *[[Fedir Apollonovič Pirockij]] *[[Valentin Petrovič Gluško]] *[[Hryhorij Skovoroda]] == Vanjske poveznice == *[http://www.nbuv.gov.ua/nsu/Vernadsky/biography_3.html Біографія академіка Володимира Івановича Вернадського (ukr.)]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100520035844/http://www.nbuv.gov.ua/nsu/vernadsky/biography_3.html |date=20. svibnja 2010. }} * Behrends, Thilo, ''The Renaissance of V.I. Vernadsky'', Newsletter of the Geochemical Society, #125, October 2005, [http://www.geochemsoc.org/files/4813/4436/8118/gn125.pdf PDF] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130208141900/http://www.geochemsoc.org/files/4813/4436/8118/gn125.pdf |date=8. veljače 2013. }} retrieved Apr. 27, 2013 *[http://www.tstu.ru/win/kultur/nauka/vernad/vertitul.htm В.И.Вернадский (1863-1945) - крупнейший русский ученый XX века. (rus.)] {{GLAVNIRASPORED:Vernadskij, Volodimir Ivanovič}} [[Kategorija:Ukrajinski znanstvenici]] [[Kategorija:Ruski znanstvenici]] qidc61nqutd840pkhtpirm5v6upn3rr 0 233639 7563600 7563456 2026-07-25T13:33:40Z Tulkas Astaldo 38717 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-41419-82|~2026-41419-82]] ([[User talk:~2026-41419-82|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Croxyz|Croxyz]] 6940330 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Radovčići |vrsta = naselje |slika = |opis slike = |županija = {{Z+X|DNŽ}} |općina = [[Konavle]] |najbliži grad = [[Dubrovnik]] |površina = 5,7 |visina = 220 |z. širina = 42.51265 |z. dužina = 18.34522 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 187 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 20215 Gruda |pozivni broj = +385 (0)20 |autooznaka = DU |web = |bilješke = }} '''Radovčići''' su selo u najjužnijoj hrvatskoj općini [[Konavle]] u [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanskoj županiji]]. == Zemljopisni položaj == Radovčići su smješteni na 18° i 20' istočne zemljopisne dužine i 42° i 30' sjeverne zemljopisne širine. Nalazi se južno od Konavoskog polja, uz lokalnu cestu između sela [[Popovići (Konavle)|Popovići]] i [[Poljice]]. Selo ima svoj izlaz na [[Jadransko more]] s obalom dužine 3 kilometra. == Stanovništvo == Prema popisu stanovništva iz [[2011.]] godine selo ima 228 stanovnika. "Zlatno doba" Radovčići su imali tijekom 1880-ih kada je imalo nešto manje od 400 stanovnika.<ref>[http://www.dzs.hr/ DZS - Popis stanovništva 2011. godine]</ref> Dijeli se na tri djela, ''Gornje selo'' u kojem obitava najveći broj stanovnika, ''Srednje selo'', gdje se nalazi i mjesna područna škola s tri razreda, koju pohađaju i đaci iz Poljica i Mikulića, te ''Donje selo'' ili ''Vinogradci''. {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Radovčići |p1857=356 |p1869=383 |p1880=399 |p1890=396 |p1900=394 |p1910=383 |p1921=359 |p1931=370 |p1948=346 |p1953=335 |p1961=303 |p1971=288 |p1981=254 |p1991=243 |p2001=228 |p2011=228 |p2021=187 |napomena=U 1869. iskazano pod imenom Donji Radovčići, a od 1890. do 1910. i 1948. Radovčić. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Povijest == Područjem današnjih '''Radovčića''' u ranom antičkom razdoblju, točnije kroz 4. i 3. stoljeće prije [[Krist]]a vlada [[Iliri|ilirsko]] pleme '''[[Ardijejci|Ardijejaca]]''', te su se Radovčići nalazili unutar moćnog ilirskog kraljevstva čije je središte bilo u današnjem '''[[Risan|Risnu]]'''. Poslije propasti [[Ardijejci|ardijejskog kraljevstva]] krajem 3. stoljeća prije Krista Radovčići postaju dio rimske provincije '''[[Ilirik]]a'''. Nakon rimske vladavine na prostoru Radovčića, pa do dolaska [[Slaveni|slavena]] ovaj prostor je pretežito pod [[bizant]]skom vlašću. Kada je slavenski narod uspio dovoljno osnažiti dolazi do formiranja raznih sklavinija. Radovčići su bili u sastavu slavenske sklavinije [[Travunija|Travunije]] od 9. pa do 11. stoljeća. Današnje selo je u razvijenom srednjem vijeku bilo podijeljeno na tri zasebne desetine: Žaboklik, današnje Gornje selo, Šuljevina, kasnije Srednje selo, i Vinogradci koje je svoj naziv sačuvalo do dandanas. Predio Žaboklik bio je u 14. i dijelom 15. stoljeća u rukama pravoslavne obitelji Pavlović, kojoj je pripadao i čitav zapadni dio Konavala. Upravitelj vlasteoskog područja Žaboklik bio je Petar Mihov de Locari. Predijeli Šuljevina i Vinogradci bili su vlastelinski posjedi bosanske plemićke obitelji [[Hranić]]. Od 24. lipnja [[1419.]] godine, kada [[Dubrovačka Republika]] kupuje istočne Konavle od plemića [[Sandalj Hranić|Sandalja Hranića]], ova dva predijela ulaze u sastav Dubrovačke Republike. Nešto kasnije, 31. prosinca [[1526.]] i desetina Žaboklik ulazi u sastav Republike. Od 15. stoljeća u selu su živjele dvije vlastelinske obitelji, [[Gundulić]] u Vinogradcima i Cerva u Gornjem selu, koje su ubirale poreze za Republiku. Tijekom ruske i crnogorske agresije na Dubrovnik [[1808.]] godine agresori su upali u selo uništili mnoga kućanstva, te spalili crkvicu Male Gospe koja je pripadala vlastelinskom imanju Cervi (nom. Cerva). Radovčići su također teško stradali tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]], većina je kuća spaljena, a sve su opljačkane. == Znamenitosti == U selu postoje četiri male [[crkva|crkvice]] i to: [[sveti Luka|sv. Luke]], [[Sveti Nikola|sv. Nikole]], [[Sveti Toma Akvinski|sv. Tome]] i crkvica [[Mala Gospa|Male Gospe]]. Ispod sela se nalazi prelijepa [[plaža]] ''Pendža'', s vrlo čistim morem. Na području između sela i susjednih Poljica [[Konavoske stijene]] su najviše, dosežu visinu i do 200 m. U selu postoji staja i koral s [[konji]]ma za rekreacijsko jahanje, te s lijepom jahačkom stazom kroz prirodu. == Šport == Radovčići su do [[2001.]] imali [[Nogometni klub|nogometni klub]] pod nazivom [[NK Hajduk Radovčići]] koji je osnovan [[1976.]] godine. Klub je bilježio dobre rezultate u ligi [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanske županije]]. Bio je prvak županije u sezoni 2000./2001. Najveći suparnik Hajduka iz Radovčića je nogometni klub iz susjednog sela [[Popovići (Konavle)|Popovići]] pod imenom [[NK Enkel]]. Klub je prestao djelovati zbog financijskih problema uzrokovanih stradanjem sela u Domovinskom ratu. Godine [[2010.]] osnovan je mjesni MNK Hajduk Radovčići koji se natječe u 1. županijskoj malonogometnoj ligi- Istok. == Povezani članci == * [[Konavle]] == Vanjske poveznice == == Izvori == {{izvori}} {{Mrva-naselje hr}} {{Naselja u sastavu Općine Konavle}} [[Kategorija:Naselja u sastavu Općine Konavle]] gqp7rg85n5rn2p5idgcrg1oij4opw78 0 244865 7563680 6869361 2026-07-25T16:52:18Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7563680 wikitext text/x-wiki __NOTOC__ {{Naselje | ime =Visalia | ime_genitiv =Visalije | izvorno_ime = | translit_jezik1 = | translit_jezik1_vrsta = | translit_jezik1_info = | translit_jezik1_vrsta1 = | translit_jezik1_info1 = | translit_jezik1_vrsta2 = | translit_jezik1_info2 = | translit_jezik1_vrsta3 = | translit_jezik1_info3 = | translit_jezik1_vrsta4 = | translit_jezik1_info4 = | translit_jezik1_vrsta5 = | translit_jezik1_info5 = | translit_jezik1_vrsta6 = | translit_jezik1_info6 = | translit_jezik2 = | translit_jezik2_vrsta = | translit_jezik2_info = | translit_jezik2_vrsta1 = | translit_jezik2_info1 = | translit_jezik2_vrsta2 = | translit_jezik2_info2 = | translit_jezik2_vrsta3 = | translit_jezik2_info3 = | translit_jezik2_vrsta4 = | translit_jezik2_info4 = | translit_jezik2_vrsta5 = | translit_jezik2_info5 = | translit_jezik2_vrsta6 = | translit_jezik2_info6 = | slika_panorama =Visalia CA downtown 1.jpg | veličina_slike =280px | opis_slike = | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | nadimak =''Gateway to the Sequoias (Prolaz do [[Mamutovac|sekvoja]])'' | geslo = | širina-stupnjevi =36 | širina-minute =19 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =119 | dužina-minute =18 | dužina-oznaka =W | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info =[[Datoteka:Flag of the United States.svg|20px]] [[SAD]] | lokacija1_ime =Savezna država | lokacija1_info =[[Datoteka:Flag of California.svg|19px|border]] [[Kalifornija]] | lokacija2_ime =Okrug | lokacija2_info =[[Okrug Tulare, Kalifornija|Tulare]] | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime =Osnivanje | utemeljenje_datum =[[1852.]] | utemeljenje1_ime =Status grada | utemeljenje1_datum =[[1864.]] | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = Gradonačelnik | ime_vođe = Michael Kordell | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna = 74,00 [[četvorni kilometar|km²]] | površina_kopna = 74,00 km² | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = 101 m | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =2009. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = 123.670 | stanovništvo_gustoća = 1671 stan./km² | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =Pacific Time Zone | utc_pomak =-8 | vremenska_zona_DST =Pacific Daylight Time | utc_pomak_DST =-7 | poštanski_broj = 93277-93279, 93290-93292 | pozivni_broj =+1 559 | gradovi_prijatelji = | države_gradova_prijatelja = | prazno_ime = | prazno_info = | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica =[http://www.ci.visalia.ca.us/ ci.visalia.ca.us] | slika_karta =Tulare County California Incorporated and Unincorporated areas Visalia Highlighted.svg | veličina_karte =150px | opis_karte =Položaj u okrugu Tulare i u Kaliforniji | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država =SAD | slika_lokacijska_karta_opis=Visalia na karti SAD-a | bilješke = }} '''Visalia''' ([[Međunarodna fonetska abeceda|IPA]]: ''/vɪˈseɪljə/'') grad je u [[SAD|američkoj]] saveznoj državi [[Kalifornija|Kaliforniji]], u [[Okrug Tulare, Kalifornija|okrugu Tulare]]. Prema službenoj procjeni iz [[2009.]] godine ima 123.670 stanovnika.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.dof.ca.gov/research/demographic/reports/estimates/e-1/2008-09/ |title="E-1 Population Estimates for Cities, Counties and the State with Annual Percent Change — January 1, 2008 and 2009" |archive-url=https://web.archive.org/web/20090712090009/http://www.dof.ca.gov/research/demographic/reports/estimates/e-1/2008-09/ |archive-date=12. srpnja 2009. |access-date=14. prosinca 2009.}}</ref> Šire gradsko područje ima oko 500.000 žitelja. Godine [[2007.]] Visalia je bila 3. najbrže rastući grad u Kaliforniji i 19. u SAD-u.<ref>[http://money.cnn.com/2007/06/27/real_estate/258_fastest_growing_cities/index.htm The 258 fastest growing U.S. cities] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210227022145/https://money.cnn.com/2007/06/27/real_estate/258_fastest_growing_cities/index.htm |date=27. veljače 2021. }}, CNNMoney.com</ref> Nalazi se 70 km jugoistočno od [[Fresno, Kalifornija|Fresna]] i 125 km sjeverno od [[Bakersfield, Kalifornija|Bakersfielda]], u podnožju planine [[Mount Whitney]], dijela planinskog lanca [[Sierra Nevada (SAD)|Sierra Nevada]]. Osnovana [[1852.]], Visalia je jedan od najstarijih gradova u unutrašnjosti Kalifornije. Prema Hodgeu nalazi se možda na plemenskom području [[Choinok]] Indijanaca koj isu živjeli nešto južnije od grada.<ref>[http://www.archive.org/stream/handbookamindians02hodgrich#page/290/mode/1up Hodge]</ref> ==Gradovi prijatelji== * [[Datoteka:Flag of Japan.svg|19px|border|Zastava Japana]] [[Miki, Hyogo]], [[Japan]] * {{Z|ITA}} [[Putignano]], [[Italija]] ==Izvori== {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.ci.visalia.ca.us/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200319130133/http://www.ci.visalia.ca.us/ |date=19. ožujka 2020. }} {{eng oznaka}} ===Ostali projekti=== {{WProjekti |commonscat=Visalia, California |commonscathr=Visalia, Kalifornija }} {{mrva-grad-SAD}} [[Kategorija:Gradovi u Kaliforniji]] cnjkdyz3m8ywtqbm694d7woc8g2rc6b 0 255665 7563723 7457768 2026-07-25T18:51:20Z Ziv 297435 ([[c:GR|GR]]) [[File:Urocyon littoralis full figure.jpg]] → [[File:Urocyon littoralis (Island fox) FWS 001.jpg]] → File replacement: changing the name of a duplicate file ([[c:c:GR]]) 7563723 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Europasaurus holgeri detail.png|thumb|right|240px|Restauracija ''Europasaurusa''. Odrasli ''Europasaurus'' nije bio mnogo viši od prosječnog čovjeka.]] [[Datoteka:Urocyon littoralis (Island fox) FWS 001.jpg|mini|240px|Na Kalifornijskim kanalskim otocima živi patuljasta siva lisica]] '''Otočna patuljastost''' je proces i stanje reduciranja veličine velikih životinja - obično [[sisavci|sisavaca]], ali također i [[dinosauri|dinosaura]] - kada je njihova populacija ograničena na veoma malen prostor, obično [[otok]]. Ovaj prirodni proces je drugačiji od namjernog uzgoja patuljastih životinja. Ovaj proces se odigrao mnogo puta tokom povijesti evolucije. Primjeri patuljaka kod dinosaura su ''[[Europasaurus]]'', a kod modernih životinja to su životinje poput [[slonovi|slonova]] i njihovih srodnika. Postoji nekoliko objašnjenja za mehanizam koji potiče takvu patuljastost. Jedno od njih je da je to odgovor genoma na stres stvoren zbog takve okoline. Drugo je da je to selektivan proces gdje samo manje životinje zarobljene na otoku prežive, jer su količine hrane ograničene. Manje životinje trebaju manje hrane i time će vjerojatno proći prijelomnu točku gdje je smanjenje populacije dovoljno da se hrana obnovi (i time preživjeli mogu osnovati novu populaciju sličnih sebi). == Primjeri == Među najpoznatijim primjerima otočne patuljastosti su: * Dinosauri, uključjući i nedavno otkrivenog ''Europasaurusa'' s otoka Haţeg u [[Rumunjska|Rumunjskoj]]. Drugi patuljasti dinosauri s tog otoka su ''[[Magyarosaurus]]'', ''[[Rhabdodon]]'' i ''[[Telmatosaurus]]''.<ref name = "Telegraph">{{Cite web |title=Dwarf dinosaur island really did exist, scientists claim |work=telegraph.co.uk |publisher=Telegraph Media Group |date=2010-02-22 |url=http://www.telegraph.co.uk/science/dinosaurs/7291186/Dwarf-dinosaur-island-really-did-exist-scientists-claim.html |accessdate=2010-02-26 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100531175345/http://www.telegraph.co.uk/science/dinosaurs/7291186/Dwarf-dinosaur-island-really-did-exist-scientists-claim.html |archivedate=31. svibnja 2010.}}</ref><ref name = "Benton">{{Cite journal |last1=Benton |first1=M. J. |last2=Csiki |first2=Z. |last3=Grigorescu |first3=D. |last4=Redelstorff |first4=R. |last5=Sander |first5=P. M. |last6=Stein |first6=K. |last7=Weishampel |first7=D. B. |title=Dinosaurs and the island rule: The dwarfed dinosaurs from Haţeg Island |journal=http://www.sciencedirect.com/science/journal/00310182 Palaeogeography, Palaeoclimatology, Palaeoecology |publisher=Elsevier |date=2010-02-22 |doi=10.1016/j.palaeo.2010.01.026 <!--accessdate=2010-02-26 -->}}</ref> * Patuljasta forma krokodila iz period rane krede je ''[[Bernissartia]]'', koji nije bio veći od domaće mačke. * Izumrle patuljaste [[krezubice]] ([[ljenivci]] i [[mravojedi]]) s [[kuba|Kube]], [[hispaniola|Hispaniole]] i [[Portoriko]]a. Na jednom od otoka ispred karipske obale [[Panama|Paname]] ([[Isla Escudo de Veraguas]]) i danas živi ''[[Bradypus pygmaeus]]'', [[patuljasti ljenivac]]. * [[Patuljasti mamut]]i koji su živjeli na prethistorijskom otoku [[Santa Rosae]], čiji nepotopljeni dijelovi su danas sjeverni otoci [[Kanalski otoci (Kalifornija)|Kanalskih otoka]] u Kaliforniji. * Na današnjim Kalifornijskim kanalskim otocima još uvijek živi patuljasti oblik [[siva lisica|sive lisice]]. Veličinom odgovara domaćoj mački, značajno je manja od izvornog oblika. * Patuljasti slonovi iz nedavne povijesti s [[malta|Malte]], [[kreta|Krete]], [[Cipar|Cipra]] i [[sicilija|Sicilije]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.yale.edu/caccone/ecosave/past_aDNA.html |title=Izumrli patuljasti slonovi s Mediteranskih otoka |archive-url=https://web.archive.org/web/20090123070414/http://www.yale.edu/caccone/ecosave/past_aDNA.html |archive-date=23. siječnja 2009. |access-date=29. srpnja 2010.}}</ref> * Patuljasti [[stegodont]]i (srodnici slonova) s [[Flores]]a, [[Sulawesi]]ja, [[sumba|Sumbe]] i [[Timor]]a.<ref>[http://www.thegreatstory.org/charts/NA-extinctions.html North American Extinctions v. World]</ref> * Nedavno dokazana zasebna vrsta [[hominidi|hominida]] nazvana ''[[Homo floresiensis]]'', s otoka Flores u Indoneziji.<ref>[http://www.abc.net.au/science/articles/2004/12/17/1266916.htm Scientist to study Hobbit morphing], abc.net.au</ref> * Patuljasti ljudi s [[Palau]]a u [[Mikronezija|Mikroneziji]], slične veličine kao ''Homo floresiensis''.<ref>[http://www.independent.co.uk/news/science/skull-may-identify-tiny-islanders-who-shrank-to-survive-794487.html Skull may identify tiny islanders who shrank to survive], The Independent</ref> *Na [[Borneo|Borneu]] još uvijek živi patuljasta podvrsta [[azijski slon|azijskog slona]]. *[[Sob]]ovi na [[Spitsbergen]]u (otok u [[Svalbard]]skom otočju) visoki su u ramenima samo 65 cm, dok su na kopnu prosječno visoki oko 110 cm. Postoji još niz primjera što izumrlih što i danas živućih patuljastih oblika životinja čiji su srodnici na kopnu značajno veći. Ovaj proces nije vezan isključivo za klasične otoke. Moguć je i u drugim situacijama gdje je jedan ekosustav izoliran od vanjskih utjecaja. To uključuje [[špilja|špilje]], pustinjske [[oaza|oaze]] i izolirane doline. Proces suprotan ovome je [[otočni gigantizam]], kad inače malene životinje, zbog izostanka prirodnih neprijatelja u izoliranom okolišu, postaju značajno veće od normalnih. Izvrstan primjer otočnog gigantizma je [[dodo]], čiji preci su [[golubovi]]. ==Izvori== {{izvori}} == Povezani članci == * [[Evolucija]] * [[Otočni gigantizam]] * [[Dubokomorski gigantizam]] * [[Megafauna]] [[Kategorija:Veličina životinja]] [[Kategorija:Ekologija]] [[Kategorija:Evolucijska biologija]] oyur8b45wok0oierejwi4l7iy9z95su 0 256444 7563819 7561846 2026-07-26T00:17:59Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7563819 wikitext text/x-wiki {{Znanstvenik | ime = Vladimir Paar | slika = | slika_širina = | naslov = Vladimir Paar | datum_rođenja = [[11. svibnja]] [[1942.]] | mjesto_rođenja = [[Zagreb]], [[Hrvatska]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | prebivalište = [[Samobor]] | državljanstvo = hrvatsko | narodnost = | etnicitet = | polje = [[fizika]] | radna_institucija = [[Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu|PMF u Zagrebu]] | alma_mater = | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | poznat_po = | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = | religija = | fusnote = }} '''Vladimir Paar''' ([[Zagreb]], [[11. svibnja]] [[1942.]]),<ref name="cudaprirode.com">[http://cudaprirode.com/portal/bphr/7062-fiziar-vladimir-paar-u-svlaionici-roberta-knjaza-kumici-na-placu-objanjavao-genom ''Fizičar Vladimir Paar u Svlačionici Roberta Knjaza 'kumici na placu' objašnjavao genom''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150402153239/http://cudaprirode.com/portal/bphr/7062-fiziar-vladimir-paar-u-svlaionici-roberta-knjaza-kumici-na-placu-objanjavao-genom |date=2. travnja 2015. }}, cudaprirode.com, 22. ožujka 2014., pristupljeno 12. ožujka 2015.</ref> redoviti je [[profesor]] na [[Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu|Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu]] i [[akademik]] [[HAZU|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]]. Objavio je više od 500 znanstvenih i stručnih radova, autor je i urednik više od 55 knjiga,<ref name="kongresrijeka">[http://kongresrijeka2015.hdmblm.hr/images/prosli_simpoziji/6_kongres_Supetar_2009/6_kongres_Konacni_program.pdf ''6. hrvatski kongres medicinskih biokemičara s međunarodnim sudjelovanjem. Supetar Brač 30. rujna – 4. listopada 2009.''], str. 9.-10.</ref> te niza udžbenika i gimnazijskog programa [[fizika|fizike]]. Među njegovim znanstvenim radovima je više od 100 znanstvenih publikacija objavljeno u koautorstvu s inozemnim znanstvenicima (s 300 znanstvenika iz 30 država).<ref name="kongresrijeka"/><ref>[https://tkojetko.irb.hr/znanstvenikDetalji.php?sifznan=1082&podaci=biografija Vladimir Paar - Biografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150402182813/https://tkojetko.irb.hr/znanstvenikDetalji.php?sifznan=1082&podaci=biografija |date=2. travnja 2015. }}, Tko je tko u hrvatskoj znanosti, pristupljeno 12. ožujka 2015.</ref> == Životopis == Vladimir Paar rođen je u Zagrebu 1942. godine u obitelji Vladimira i Elvire Paar.<ref name="cudaprirode.com"/> Teorijsku fiziku na [[Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu|Prirodoslovno-matematičkome fakultetu]] u Zagrebu, s temom iz teorijske fizike elementarnih čestica, diplomirao je 1965. godine. Magistrirao je 1969. godine a doktorirao je 1971. godine s temom iz teorijske nuklearne fizike. Od 1966. do 1975. godine bio je asistent i znanstveni suradnik na [[Institut Ruđer Bošković|Institutu Ruđer Bošković]], a 1976. godine prešao je na Fizički odsjek Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta u Zagrebu. [[1980.]] godine izabran za redovitoga profesora. [[1988.]] godine izabran je za člana suradnika a [[1992.]] godine za redovitoga člana [[HAZU]]. == Znanstvena djelatnost == Kao gostujući znanstvenik i profesor boravio je ukupno sedam godina na nizu uglednih svjetskih znanstvenih instituta i sveučilišta (Kopenhagen, Amsterdam, München, Köln, Mainz, Jülich, College Park, Livermore, Paris-Orsay, Oxford, Moskva-Dubna, Rio de Janeiro, [[Yale]] itd.) Područje njegova znanstvenog i stručnog rada obuhvaća više različitih tematika: [[deterministički kaos]], kompjutorski modeli regularnosti i kaotičnosti robota, populacijske jednadžbe s rupama, [[tranzijentni kaos]], metode šifriranja pomoću kaosa, [[supravodljivost]] atomske jezgre, metodika fizike, dodir znanosti i teologije, računalni modeli dinamičkih sustava, računalni modeli u kliničkoj medicini, primjena fraktala u kemiji, zemljopisu i biologiji, bozonsko-fermionski modeli strukture atomskih jezgri, gustoća nuklearnih stanja na visokim energijama, primjene računalnih simulacija u istraživanju strukture genoma, novi algoritam za kompjutorsku analizu HOR-ova u ljudskom genomu u dijelu genomske šifre izvan gena, principi obrazovanja za 21. stoljeće, znanstveno-tehnološki razvoj privrede i društva. Autor je većeg broja stručnih radova o razvoju obrazovanja u funkciji razvoja. Već tridesetak godina zalaže se za orijentaciju hrvatskog školstva i hrvatske privrede na razvoj. Jedan je od autora i urednika dokumenta HAZU Hrvatska temeljena na znanju i primjeni znanja. Tri desetljeća sudjeluje u javnim medijima, a naročito na televiziji i radiju, na popularizaciji znanosti i uloge znanja, obrazovanja i znanosti u gospodarskom i društvenom razvoju. Sudjelovao je u brojnim televizijskim raspravama u vezi popularizacije znanosti i razvoja, i autor je nekoliko televizijskih serija iz popularizacije znanosti. Također, napisao je stotinjak novinskih članaka i dvije knjige iz popularizacije znanosti. Godinama se zalaže za značajniju ulogu javnih medija u obrazovanju i osposobljavanju javnosti za izazove budućnosti te stvaranju pozitivne društvene klime i poticanja za razvoj. Osudio je postupak militantnih ljevičara s rimskog [[La Sapienza|sveučilišta La Sapienze]] zbog čijeg je ispada, temeljenog na njihovom neznanju fizike i stereotipima o katoličkoj Crkvi, odgođen posjet pape [[Benedikt XVI.|Benedikta XVI.]] tom sveučilištu.<ref name="Paar">Iz krstionice. Akademik Vladimir Paar o odgodi Papina posjeta La Sapienzi: Neukusno i neozbiljno. ''[[Hrvatsko slovo]]'', str. 8, petak, 25. siječnja 2008. ([[IKA]])</ref> == Proturječnosti == Zadnjih je godina u javnosti često kritički istupao prema raširenom vjerovanju i znanstvenim istraživanjima koja upozoravaju na opasnost od globalnog zatopljenja.<ref>Petar Vidov, [http://www.index.hr/vijesti/clanak/akademik-vladimir-paar-ljudi-se-moraju-spremiti-za-ledeno-doba-to-je-nemoguce-izbjeci/474647.aspx ''Akademik Vladimir Paar: Ljudi se moraju spremiti za ledeno doba, to je nemoguće izbjeći!''], index.hr, pristupljeno 12. ožujka 2015.</ref> U javnim istupima se često osvrtao i na moguće prijetnje novog [[Ledeno doba|ledenog doba]].<ref>[http://www.hrt.hr/index.php?id=48&tx_ttnews%5BbackPid%5D=23&tx_ttnews%5Btt_news%5D=65587&cHash=c4dbae0237 ''Paar: Ledeno doba sigurno dolazi''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100313211433/http://www.hrt.hr/index.php?id=48&tx_ttnews&#91;tt_news&#93;=65587&tx_ttnews&#91;backPid&#93;=23&cHash=c4dbae0237 |date=13. ožujka 2010. }}, [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]], 9. ožujka 2010., pristupljeno 12. ožujka 2015.</ref> Početkom 2010., [[Dejan Vinković]], astrofizičar sa splitskog [[PMF]]-a iznio je kritike na navedene interpretacije o dolazećem ledenom dobu, a kasnije i Zvonimir Katušin, klimatolog s Državnog hidrometeorološkog zavoda,<ref>{{Citiranje weba |url=http://klima.hr/razno/priopcenja/otvoreno_komentar.pdf |title=Zvonimir Katušin: komentar na HTV-ovu emisiju OTVORENO o klimatskim promjenama od 9. ožujka 2010. |access-date=13. lipnja 2010. |archive-date=11. svibnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120511140845/http://klima.hr/razno/priopcenja/otvoreno_komentar.pdf |url-status=dead }}</ref> s priopćenjem gdje je iznesena argumentacija da tvrdnje o zahlađenju nemaju uporište u podacima mjerenja i klimatološkim modelima. U brojnim intervjuima, teološkim raspravama i komentarima iznosi svoje sumnje u potpunost teorije evolucije.<ref>Valentina Bolješić Vujaklija: [http://os-vnazor-dugaresa.skole.hr/?news_id=146 ''Akademik Vladimir Paar''], OŠ "Vladimir Nazor" Duga Resa. 23. svibnja 2013. Pristupljeno 6. siječnja 2016.<br>"''U brojnim intervjuima, teološkim raspravama i komentarima iznosi i svoje sumnje u teoriju evolucije.''"</ref> Zastupao je i unošenje kontroverzne teorije tadašnjeg ministra znanosti [[Dragan Primorac|Dragana Primorca]] o novom genetskom podrijetlu Hrvata<ref>[http://www.draganprimorac.com/?p=3189 ''Gotovo polovina Hrvata potječe s Bliskog istoka''], draganprimorac.com, 10. kolovoza 2011., pristupljeno 12. ožujka 2015.</ref> u školske udžbenike. == Djela == Nepotpun popis: * ''Što se zbiva u atomskoj jezgri'', Školska knjiga, Zagreb, 1980. (2. izd. Zagreb, 1987.) * ''Energetska kriza: gdje (ni)je izlaz?'', Školska knjiga, Zagreb, 1984. * ''Atomi, molekule, poluvodiči, supravodiči'', Školska knjiga, Zagreb, 1989. * ''Skriveni Bog: nove dodirne točke znanosti i religije'', Teovizija, Zagreb, 2006. (2. izd. Zagreb, 2008.) (suautor [[Ivan Golub]])<ref>[[Dražen Zetić|Zetić, Dražen]]. ''Ivan Golub - Vladimir Paar, Skriveni Bog. Nove dodirne točke znanosti i religije, Teovizija, Zagreb, 2006.'', // ''Bogoslovska smotra'', sv. 76, br. 1, (2006.), str. 237.-240. {{Hrčak|id=38230}}</ref> == Nagrade i odlikovanja == * [[1975.]]: Državna nagrada za znanstvenoistraživački rad. Nagrada "Ruđer Bošković".<ref>[http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12774 Državne nagrade za znanstvenoistraživački rad za 1975. godinu]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, mzos.hr, pristupljeno 12. ožujka 2015.</ref> * [[1988.]]: Državna nagrada za znanstvenoistraživački rad. Nagrada "Fran Tućan", za popularizaciju znanosti.<ref>[http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12617 Državne nagrade za znanstvenoistraživački rad za 1988. godinu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150402151732/http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12617 |date=2. travnja 2015. }}, mzos.hr, pristupljeno 12. ožujka 2015.</ref> * Odlikovan je [[Red Danice hrvatske|Redom Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića]]. == Osobni život == * Oženjen je i otac četvero djece.<ref>[http://www.knjiznica.phy.hr/Fizicari/VPaar/Paar_Vladimir.aspx Središnja knjižnica za fiziku: Paar, Vladimir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070612095218/http://www.knjiznica.phy.hr/Fizicari/VPaar/paar_vladimir.aspx |date=12. lipnja 2007. }}, pristupljeno 12. ožujka 2015.</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [http://info.hazu.hr/hr/clanovi_akademije/osobne_stranice/vladimir_paar/vladimir_paar_biografija/ Životopis na stranicama HAZU] * [http://www.knjiznica.phy.pmf.unizg.hr/Fizicari/VPaar/paar_vladimir_bibliografije.aspx Središnja knjižnica za fiziku: Paar, Vladimir - bibliografije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150402142212/http://www.knjiznica.phy.pmf.unizg.hr/Fizicari/VPaar/paar_vladimir_bibliografije.aspx |date=2. travnja 2015. }} {{GLAVNIRASPORED:Paar, Vladimir}} [[Kategorija:Hrvatski fizičari]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] [[Kategorija:Akademici HAZU]] [[Kategorija:Nositelji Reda Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića]] t3gt03zel2w8utfsv66o7ysbdupfc78 0 261106 7563912 7533900 2026-07-26T10:18:10Z Tulkas Astaldo 38717 uklanjanje izmjene [[Special:Diff/7533900|7533900]] suradnika [[Special:Contributions/Pseudo52452|Pseudo52452]] ([[User talk:Pseudo52452|razgovor]]) ovdje ćemo ostaviti fašistima jer ih određuje, trupe su opći pojam 7563912 wikitext text/x-wiki {{nedostaju izvori}} [[Datoteka:Batina4.jpg|minijatura|desno|250px|Spomenik Batinskoj bitci, [[Memorijalni kompleks Batinska bitka]], [[Batina]] ([[Antun Augustinčić]]).]] '''Bitka kod Batine''' (ili '''Batinska bitka''') je vođena između [[11. studenoga|11.]] i [[19. studenoga]] [[1944.]] između jedinica [[NOVJ]] i [[Crvena armija|Crvene armije]] s jedne strane i jedinica [[Wehrmacht]]a i njegovih saveznika s druge strane. Cilj jedinica [[NOVJ]] je bio oslobađanje [[Baranja|Baranje]], a [[Crvena armija|sovjetske armije]] je bio da uspostavi mostobran za prelazak svojih tenkovskih jedinica na desnu stranu [[Dunav]]a radi lakšeg zauzimanja [[Mađarska|Mađarske]]. S druge strane [[Treći Reich|Nijemci]] su se trudili omogućiti povlačenje [[Treći Reich|njemačkih]] i ostalih jedinica preko [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Slovenija|Slovenije]] u [[Austrija|Austriju]]. Batinska bitka okončana je pobjedom jedinica [[Crvena armija|Crvene armije]] i NOVJ. ==Uvod== Početkom studenog [[1944.]] oslobođeni su [[Beograd]] i veći dijelovi [[Vojvodina|Vojvodine]], dok je u Srijemu formirana [[Srijemska bojišnica]]. Jedinice [[Crvena armija|Crvene armije]] po okončanju Beogradske ofenzive su trebale nastaviti dalje k Budimpešti. Jedinice 2. ukrajinskog fronta su se kretale k [[Budimpešta|Budimpešti]], a njene položaje su zauzele jedinice 3. ukrajinskog fronta koji je sudjelovao u bitki za [[Beograd]]. U sastavu 3. ukrajinskog fronta u [[Vojvodina|Vojvodini]] su se nalazili [[57. armija (Sovjetski Savez)|57. sovjetska armija]], [[17. zrakoplovna armija (Sovjetski Savez)|17. sovjetska zrakoplovna armija]] i velik broj artiljerijskih i inženjerijskih jedinica. Vojnici 75. streljačkog korpusa 57. armije i tek osnovane 51. vojvođanske divizije [[NOVJ]] su se rasporedili na lijevoj obali [[Dunav]]a od Baje do Bačke Palanke. S druge strane [[Wehrmacht]] je rasporedio diviziju Brandenburg od ušća [[Drava|Drave]] do [[Batina|Batine]], a od Batine do Baje 31. SS diviziju Lombard, pojačanu [[Mađari|mađarskim]] fašistima, ukupno oko 60.000 vojnika. == Suprotstavljene snage == ===Snage Osovine=== *[[Divizija Brandenburg]] *[[31. SS dobrovoljačka grenadirska divizija]] *[[13. SS oružana gorska divizija "Handžar"|13. SS izvidnička bojna]] *[[44. pješačka divizija]] Wehrmachta *jedna bojna mađarske vojske *jedna pukovnija [[Hrvatske oružane snage|HOS-a]] *jedna pukovnija Srpske državne straže ==Bitka== [[Datoteka:Batina (spomenik).jpg|minijatura|desno|250px|Sahranjeno 1297 pripadnika [[Crvena armija|Crvene armije]].]] Jedinice [[Crvena armija|Crvene armije]] morale su osigurati prelazak na drugu stranu [[Dunav]]a kako bi osigurali opsadu [[Budimpešta|Budimpeštu]]. Planirano je da 75. streljački korpus uz pomoć jedinica iz područja [[Apatin]]a prijeđe [[Dunav]] kod [[Batina|Batine]]. Lijevo krilo 75. korpusa južno od [[Apatin]]a čuvala bi 299. divizija, a desno krilo kod [[Bezdan]]a 734. puk 233. divizije i 8. brigada 51. vojvođanske divizije. Prva grupa je kanila je uspostaviti mostobran između Batine i Apatina, otvoriviši put ostatku 3. ukrajinskog fronta ka Pečuhu i do 15. studenog stići do linije Topolje-Kneževi Vinogradi-Belje, a jedinice 51. divizije [[NOVJ]] napredovati duž [[Drava|Drave]] i osloboditi [[Baranja|Baranju]]. U Batinskoj bitki poginulo je 1297 pripadnika Crvene armije. == Literatura == {{commonscat|Battle of Batina}} *Basta, Milan: ''Rat je završio sedam dana kasnije'' *Jug, Damir: ''Oružane snage NDH, sveukupan ustroj'' {{Drugi svjetski rat u Hrvatskoj}} [[Kategorija:Bitke u NDH|Batina]] [[Kategorija:Njemačke bitke u Drugom svjetskom ratu|Batina]] [[Kategorija:Sovjetske bitke u Drugom svjetskom ratu|Batina]] [[Kategorija:Mađarske bitke u Drugom svjetskom ratu|Batina]] [[Kategorija:Partizanske bitke|Batina]] [[Kategorija:Baranja]] [[Kategorija:Jugoslavensko-sovjetski odnosi]] kh6i3uts9uc5ekj1cgx36mm3v777pkv 0 261497 7563791 7217465 2026-07-25T22:40:12Z Argo Navis 852 +[[Kategorija:Dinamika vozila]]; +[[Kategorija:Aerodinamika]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7563791 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Front wings f1.jpg|mini|desno|300px|Razvoj prednjih krila u Formuli 1 (gore prema dolje).]] '''Aerodinamički potisak'''<ref>Osnove aerodinamike Formule 1</ref><ref>Formula 1, što ste znali i što niste</ref> (eng. ''downforce'') je [[sila]] koja pritišće [[automobil]], češće bolid Formule 1 prema dolje (na površinu [[asfalt]]a) te tako povećava prianjanje gume o podlogu i omogućava brže prolaske kroz zavoje (bez bočnog proklizavanja), te mora smanjiti [[otpor zraka]]. Ta sila je po smjeru suprotna [[uzgon]]u, te [[grip (automobliziam)|grip]] bolida ovisi najviše baš o [[aerodinamika|aerodinamici]] bolida (80 %) i preostalo o gumama. Glavno pravilo aerodinamike u Formuli 1 je: stvoriti što više downforcea uz što manji otpor zraka. == Namjena i princip rada == Tri najveće i najvažnije aerodinamičke komponente generiraju različitu količinu downforcea, ovisno o potrebi, a srednje veličine su da [[difuzor]] proizvodi približno 40% downforca, stražnje krilo 35%, dok prednje krilo proizvodi otprilike 25% ukupnog downforca dobivenog aerodinamikom. Povećavanjem downforcea povećava se grip guma, a samim time se poboljšava ležanje bolida u zavojima, čime može brže prolaziti kroz zavoje, te se automatski dobiva na vremenu, što je cilj. Downforce raste s kvadratom brzine, što znači da ako se brzina poveća 5 puta, downforce će se povećati 25 puta. Primjena koliko downforcea treba bolidu ovisi o aerodinamičnim zahtjevima pojedine staze. Uske i spore staze kao što je [[VN Monaka|Monte Carlo]] trebaju više downforcea, a brzim stazama kao što je [[VN Italije|Monza]] treba imat što manje downforcea kako bi imali velike brzine na ravnim dijelovima staze i što manji otpor zraka. == Primjena u Formuli 1 == [[Datoteka:Rear wing f1 n.jpg|mini|desno|300px|Stražnje krilo bolida F1 iz sezone 1998.]] Kasnih 60-ih nekoliko momčadi je počelo eksperimentirati s [[spojler]]ima, koji su služili da bolid pritišće prema dolje. Onda se krenulo s pokusima pomičnih krilca, dok se u sezoni 1970. ograničila veličina i mjesto postavke krilca. Do sredine 1970. godine otkrio se [[efekt tla]] (eng. ground effect), downforce. Lotusovi tehničari su otkrili da bi se cijeli bolid mogao ponašati kao jedno veliko krilo i tako bi bio pričvršćen uz tlo. Krajnost je bila kreacija [[Gordon Murray|Gordona Murrayja]] koji je postavio [[ventilator]] na bolid koji je stvarao ogroman downforce. To je već nakon jedne utrke bilo zabranjeno, te je ubrzo i pravilima određeno koliko bolid može proizvoditi downforcea. {{glavni|Difuzor}} Načelo rada krila u F1 bolidu je da radi na principu razlike [[tlakov]]a (pritiska) između gornje i donje površine krila. Za veći downforce, poželjna je što veća razlika tlakova između donje i gornje strane krila. Isto tako, difuzor i dimnjaci pomažu stražnjem krilu da na donji dio bude ostvaren manji tlak (difuzor daje brži, nisko tlačni zrak, a dimnjak daje topliji, također nisko tlačni zrak), te pošto je mnogo veći tlak na gornjoj strani krila, dolazi do stvaranja downforcea. U zadnje vrijeme upravo su difuzori, točnije dvostruki difuzor bio ključan u osvajanju naslova prvenstva Forumule 1. Ipak, [[FIA|FIA-a]] je odlučila u iznesenom pravilniku da su od 2011. zabranjeni dvostruki difuzori. == Povezani članci == *[[Difuzor]] *[[Aerodinamika]] *[[Bernoullijeva jednadžba]] *[[Grip (automobilizam)]] *[[Zračni tunel]] == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Automobilizam]] [[Kategorija:Formula 1]] [[Kategorija:Dinamika vozila]] [[Kategorija:Aerodinamika]] tiqfmi9xtxfnn8izdkexnq23e7lwdou 0 266031 7563895 7011471 2026-07-26T09:32:55Z Lovro.milas 323001 /* Literatura */ 7563895 wikitext text/x-wiki [[Slika:643px-Bribir6 2.JPG|250px|desno|mini|Pečat knezova Bribirskih]] '''Juraj II. Šubić Bribirski''' (?, o. [[1290.]] – [[Klis]],<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.visovac.hr/hrvatski%20jezik/download/DODATNI%20DOWNLOAD/POSILOVIC/Karbic.htm |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20080609015734/http://www.visovac.hr/Hrvatski%20jezik/download/DODATNI%20DOWNLOAD/POSILOVIC/Karbic.htm |archive-date=9. lipnja 2008. |access-date=29. svibnja 2010.}}</ref> [[15. prosinca]] [[1328.]]), [[Hrvati|hrvatski]] velikaš iz plemenitog roda [[Šubići|bribirskih knezova]]. Godine [[1303.]] naslijedio je od strica [[Juraj I. Šubić Bribirski|Jurja I.]] titulu "kneza dalmatinskih gradova" (''civitatum maritimum comes'') te [[trogir]]skoga, [[nin]]skog i [[omiš]]kog kneza. Također, obnašao je časti kneza [[Završje, BiH|Tropolja]] (od [[1301.]]) i [[split]]skog kneza.<ref name="ReferenceA">Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 187.</ref> == Podrijetlo i obitelj == Bio je drugi sin bana [[Pavao I. Šubić Bribirski|Pavla I.]], brat [[Mladen II. Šubić Bribirski|Mladena II.]], [[Pavao II. Šubić Bribirski|Pavla II.]], Grgura IV. i Marka IV. U [[genealogija|genealoškim]] tablicama ponekad se navodi i kao ''Juraj III''. Imao je petoro djece: * [[Mladen III. Šubić Bribirski|Mladen III.]] († 1348.), ''štit Hrvata''; oženio se [[Srbi|srpskom]] princezom Jelenom Nemanjić. * [[Pavao III. Šubić Bribirski|Pavao III.]] († 1356.), oženio se [[Mlečani|mletačkom]] plemkinjom Katarinom Dandolo. * [[Jelena Šubić|Jelena]] († 1378.), udala se za kneza Vladislava Kotromanića, majka bosanskog kralja [[Tvrtko I. Kotromanić|Tvrtka I.]] * Božidar (Deodat) († o. 1347.), bribirski knez 1345. – 1347. * Katarina, supruga Ivana Jurišića == Životopis == U izvorima se prvi put spominje [[1300.]] godine kao knez Splita. Godine [[1315.]] podijelio je povlastice Omišu, kojima je regulirao [[gusari|omiško gusarenje]]. Bio je najbliži suradnik brata Mladena II., nakon čijeg je pada [[1322.]] godine postao starješina roda Šubića. Uspio je u savezu s ostalim hrvatskim velikašima oslabiti utjecaj bana [[Ivan Babonić|Ivana Babonića]] u Hrvatskoj, ali nije se uspio nametnuti kao neosporni vođa u Hrvatskoj.<ref>[https://proleksis.lzmk.hr/52360/ Juraj II. Bribirski - Proleksis enciklopedija]</ref> Sukobljavao se s vojvodom [[Nelipac II. Nelipčić|Nelipcem II.]], [[Mletačka Republika|Venecijom]] i pobunjenim Splitom. Godine [[1324.]] porazio ga je i zarobio Nelipac u [[Bitka kod izvora Krke u Topolju|bici kraj Knina]]. Za vrijeme zatočeništva o njegovim se posjedima brinula supruga Lelka, koja je spriječila rasipanje njegove baštine. Oslobođen je [[1326.]] godine. Pregovorima je postigao sporazum sa [[Šibenik]]om i Splitom koje je vratio pod svoj nadzor, ali je [[1328.]] izgubio Nin.<ref name="ReferenceA"/> == Bilješke == {{izvori}} == Literatura == * ''Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, sv. III, Zagreb, 2005.'' {{ISBN|953-7224-03-1}} {{mrva-biog-plem}} {{GLAVNIRASPORED:Šubić Zrinski, Juraj III.}} [[Kategorija:Životopisi, Hrvatska]] [[Kategorija:Šubići]] [[Kategorija:Omiški knezovi]] [[Kategorija:Hrvatsko plemstvo]] h5vjonklx4ef8z5ypjqt2xgd287m0ob 7563896 7563895 2026-07-26T09:33:06Z Lovro.milas 323001 /* Literatura */ 7563896 wikitext text/x-wiki [[Slika:643px-Bribir6 2.JPG|250px|desno|mini|Pečat knezova Bribirskih]] '''Juraj II. Šubić Bribirski''' (?, o. [[1290.]] – [[Klis]],<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.visovac.hr/hrvatski%20jezik/download/DODATNI%20DOWNLOAD/POSILOVIC/Karbic.htm |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20080609015734/http://www.visovac.hr/Hrvatski%20jezik/download/DODATNI%20DOWNLOAD/POSILOVIC/Karbic.htm |archive-date=9. lipnja 2008. |access-date=29. svibnja 2010.}}</ref> [[15. prosinca]] [[1328.]]), [[Hrvati|hrvatski]] velikaš iz plemenitog roda [[Šubići|bribirskih knezova]]. Godine [[1303.]] naslijedio je od strica [[Juraj I. Šubić Bribirski|Jurja I.]] titulu "kneza dalmatinskih gradova" (''civitatum maritimum comes'') te [[trogir]]skoga, [[nin]]skog i [[omiš]]kog kneza. Također, obnašao je časti kneza [[Završje, BiH|Tropolja]] (od [[1301.]]) i [[split]]skog kneza.<ref name="ReferenceA">Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 187.</ref> == Podrijetlo i obitelj == Bio je drugi sin bana [[Pavao I. Šubić Bribirski|Pavla I.]], brat [[Mladen II. Šubić Bribirski|Mladena II.]], [[Pavao II. Šubić Bribirski|Pavla II.]], Grgura IV. i Marka IV. U [[genealogija|genealoškim]] tablicama ponekad se navodi i kao ''Juraj III''. Imao je petoro djece: * [[Mladen III. Šubić Bribirski|Mladen III.]] († 1348.), ''štit Hrvata''; oženio se [[Srbi|srpskom]] princezom Jelenom Nemanjić. * [[Pavao III. Šubić Bribirski|Pavao III.]] († 1356.), oženio se [[Mlečani|mletačkom]] plemkinjom Katarinom Dandolo. * [[Jelena Šubić|Jelena]] († 1378.), udala se za kneza Vladislava Kotromanića, majka bosanskog kralja [[Tvrtko I. Kotromanić|Tvrtka I.]] * Božidar (Deodat) († o. 1347.), bribirski knez 1345. – 1347. * Katarina, supruga Ivana Jurišića == Životopis == U izvorima se prvi put spominje [[1300.]] godine kao knez Splita. Godine [[1315.]] podijelio je povlastice Omišu, kojima je regulirao [[gusari|omiško gusarenje]]. Bio je najbliži suradnik brata Mladena II., nakon čijeg je pada [[1322.]] godine postao starješina roda Šubića. Uspio je u savezu s ostalim hrvatskim velikašima oslabiti utjecaj bana [[Ivan Babonić|Ivana Babonića]] u Hrvatskoj, ali nije se uspio nametnuti kao neosporni vođa u Hrvatskoj.<ref>[https://proleksis.lzmk.hr/52360/ Juraj II. Bribirski - Proleksis enciklopedija]</ref> Sukobljavao se s vojvodom [[Nelipac II. Nelipčić|Nelipcem II.]], [[Mletačka Republika|Venecijom]] i pobunjenim Splitom. Godine [[1324.]] porazio ga je i zarobio Nelipac u [[Bitka kod izvora Krke u Topolju|bici kraj Knina]]. Za vrijeme zatočeništva o njegovim se posjedima brinula supruga Lelka, koja je spriječila rasipanje njegove baštine. Oslobođen je [[1326.]] godine. Pregovorima je postigao sporazum sa [[Šibenik]]om i Splitom koje je vratio pod svoj nadzor, ali je [[1328.]] izgubio Nin.<ref name="ReferenceA"/> == Bilješke == {{izvori}} == Literatura == * ''Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, sv. III, Zagreb, 2005.'' {{ISBN|953-7224-03-1}} {{mrva-biog-plem}} {{GLAVNIRASPORED:Šubić Zrinski, Juraj II.}} [[Kategorija:Životopisi, Hrvatska]] [[Kategorija:Šubići]] [[Kategorija:Omiški knezovi]] [[Kategorija:Hrvatsko plemstvo]] f1yagv3ga56pl5i1ww22zopf6fanw2a 0 266939 7563785 7272727 2026-07-25T22:25:40Z Argo Navis 852 +[[Kategorija:Standardni model]]; +[[Kategorija:Elementarne čestice]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7563785 wikitext text/x-wiki '''Vršni kvark''' ili '''t kvark''' (eng. top quark) je jedan od [[elementarne čestice|elementarnih čestica]] od kojih se sastoji [[tvar]]. Najmasivniji je između 6 [[kvark]]ova, ali i između svih elementarnih čestica. Masa mu je 173.1±1.3 GeV/c<sup>2</sup>. Sličnu masu ima i [[atom]] [[volfram]]a. Čini treću porodicu čestica prema standardnom modelu. Ima naboj od +2/3 e. Kao i svi kvarkovi spada u skupinu [[fermioni|fermiona]] sa [[spin]]om od -1/2. Na njega djeluju sva 4 osnovna međudjelovanja: [[gravitacijska sila|gravitacijsko]], [[elektromagnetska sila|elektromagnetsko]], [[slaba sila|slabo]] i [[jaka sila|jako]]. [[Antičestica]] vršnom kvarku je vršni antikvark. Postulirali su ga [[1970.]] [[Makoto Kobayashi]] i [[Toshihide Maskawa]], a prvi put je primijećen [[1995.]] u [[Fermilab]]-u. {{Čestice u fizici}} [[Kategorija:Kvarkovi]] [[Kategorija:Standardni model]] [[Kategorija:Elementarne čestice]] 8y6v2me0yiesy6lzqcmm1c5m4lja986 0 267228 7563709 7475749 2026-07-25T18:26:18Z ~2026-41423-74 367741 7563709 wikitext text/x-wiki {{Nogometna reprezentacija | ime = Urugvaj | | grb = Uns.png | <br> | nadimak = Los Charrúas<br>La Celeste (Nebesko plavi)<br>La Garra Charrúa | savez = [[Urugvajski nogometni savez]] | izbornik = | kapetan = | najviše nastupa = [[Diego Godín]] (161) | najbolji strijelac = [[Luis Suárez]] (69) | FIFA = 14. (1663,44boda)<ref>[https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/index.html www.fifa.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181226015650/https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/ |date=26. listopada 2023. }}, "The FIFA/Coca-Cola World Ranking - Ranking Table - FIFA.com", objavljeno 26. listopada 2023., pristupljeno 30. listopada 2023.</ref> | ažurirano = 15. srpnja 2024. | pattern_la1 = _uru19h | pattern_b1 = _uru19h | pattern_ra1 = _uru19h | pattern_sh1 = | pattern_so1 = _urug18h | leftarm1 = FFFFFF | body1 = FFFFFF | rightarm1 = FFFFFF | shorts1 = 000000 | socks1 = 000000 | pattern_la2 = _uru19a | pattern_b2 = _uru19a | pattern_ra2 = _uru19a | pattern_sh2 = | pattern_so2 = | leftarm2 = FFFFFF | body2 = FFFFFF | rightarm2 = FFFFFF | shorts2 = FFFFFF | socks2 = FFFFFF | prva utakmica = {{Z+X|URU}} 2 : 3 [[Argentina]] {{Z|ARG}}<br/>([[Montevideo]], [[Urugvaj]]; [[16. svibnja]], [[1901.]]) | najveća pobjeda = {{Z+X|URU}} 9 : 0 [[Bolivija]] {{Z|BOL}}<br>([[Lima]], [[Peru]], [[9. studenog]] [[1927.]]) | najveći poraz = {{Z+X|URU}} 0 : 6 [[Argentina]] {{Z|ARG}}<br/>([[Montevideo]], [[Urugvaj]]; [[20. srpnja]], [[1902.]]) | Nastupi na SP = 13 | Prvi put na SP = 1930. | Najbolji rezultat na SP = prvaci (1930. i 1950.) | Naziv kontinentalnog prvenstva = [[Copa América]] | Nastupi na kontinentalnom prvenstvu = 45 | Prvi put na kontinentalnom prvenstvu = 1916. | Najbolji rezultat na kontinentalnom prvenstvu = prvaci | medalje = {{Medalje SP}} {{Medalje zlato| [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Urugvaj 1930.|Urugvaj 1930.]]|}} {{Medalje zlato| [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 1950.|Brazil 1950.]]|}} {{Medalje OI}} {{Medalje zlato| [[OI 1924.|Pariz 1924.]]|}} {{Medalje zlato| [[OI 1928.|Amsterdam 1928.]]|}} }} '''Urugvajska nogometna reprezentacija''' je nogometna reprezentacija, koja predstavlja [[Urugvaj]] na međunarodnim natjecanjima i pod vodstvom je [[Urugvajski nogometni savez|Urugvajskog nogometnog saveza]]. Jedna od najuspješnijih nogometnih reprezentacija, Urugvaj je dva puta osvojio [[Svjetsko nogometno prvenstvo]], prvi put na prvom [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Urugvaj 1930.|Svjetskom prvenstvu 1930.]] kada je bio domaćin, pobijedivši u finalu [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentinu]] s 4:2. Drugi put su osvojili [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 1950.|1950. godine]], kada su u završnoj utakmici s 2:1 pobijedili domaćina [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]] na stadionu [[Estádio do Maracanã|Marakana]] pred oko 200.000 gledatelja.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/brazil1950/index.html |title=1950 FIFA World Cup Brazil: Uruguay triumph brings heartbreak for Brazil |journal= |access-date=8. srpnja 2014. |archive-date=3. rujna 2013. |archive-url=https://www.webcitation.org/6JMeuPeiL?url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=7/overview.html |url-status=dead }}</ref> Također je osvojio dvije zlatne medalje na [[OI 1924.|Ljetnjim Olimpijskim igrama, 1924.]] i [[OI 1928.|1928]]., dok još nije Svjetskog nogometnog prvenstva. Urugvaj je osvojio više međunarodnih titula (19) u [[20. stoljeće|20. stoljeću]] nego bilo koja druga reperezentacija i još uvijek drži ovaj rekord, iako ga sad dijeli zajedno s [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentinskom nogometnom reprezentacijom]]. Njihov uspjeh povećava činjenica, da Urugvaj ima vrlo malo stanovnika. Urugvaj je jedina država u svijetu koja je osvojila Svjetsko nogometno prvenstvo, a da ima manje od 4 milijuna stanovnika i po tome je daleko najmanja nacija koja je to učinila. Druga najmanja nacija koja je Argentina s preko 40 milijuna stanovnika. Samo šest nacija s populacijom manjom od Urugvaja je do sada sudjelovalo na Svjetskom nogometnom prvenstvu: [[Sjevernoirska nogometna reprezentacija|Sjeverna Irska]] (3 puta), [[Velška nogometna reprezentacija|Wales]], [[Kuvajtska nogometna reprezentacija|Kuvajt]], [[Jamajčanska nogometna reprezentacija|Jamajka]], [[Slovenska nogometna reprezentacija|Slovenija]] i [[Nogometna reprezentacija Trinidada i Tobaga|Trinidad i Tobago]]. Urugvaj je također najmanja nacija koja je osvojila olimpijsku medalju u bilo kojem momčadskom športu. Do sada su sudjelovali 42 puta na Kontinentalnom prvenstvu Južne Amerike - [[Copa América]] i osvojili ga 15 puta. == Trenutni sastav == Sljedeći nogometaši su pozvani za [[Kvalifikacije za Svjetksko prvenstvo u nogometu 2018. (CONMEBOL)|kvalifikacijske utakmice]] protiv [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazila]] i [[Peruanska nogometna reprezentacija|Perua]], 25. i 29. ožujka [[2016.]] godine.<br/> ''Broj nastupa i golova unesen poslije utakmice sa [[Čileanska nogometna reprezentacija|Čileom]]: 17. studenog 2015.'' {| class="wikitable sortable" |- bgcolor=#9799F3 !Broj !Ime i prezime igrača !Nogometni klub !Rođen !Nastupi !Golovi !Visina |- !colspan=8 bgcolor=#EFEFEF|Vratari |- bgcolor="#FFECCE" |align=center| | [[Fernando Muslera]] | {{Z|TUR}} [[Galatasaray SK]] | [[16. lipnja]] [[1986.]] |align=center| 77 |align=center| 0 |align=center| 1.90 |- bgcolor="#FFECCE" |align=center| | [[Martín Silva]] | {{Z|BRA}} [[Club de Regatas Vasco da Gama|Vasco da Gama]] | [[25. ožujka]] [[1983.]] |align=center| 7 |align=center| 0 |align=center| 1.87 |- bgcolor="#FFECCE" |align=center| | [[Rodrigo Muñoz]] | {{Z|URU}} [[Club Libertad]] | [[22. siječnja]] [[1982.]] |align=center| 0 |align=center| 0 |align=center| 1.81 |- bgcolor="#FFECCE" |align=center| | [[Martín Campaña]] | {{Z|URU}} [[Club Atlético Independiente|Independiente]] | [[29. svibnja]] [[1989.]] |align=center| 0 |align=center| 0 |align=center| 1.86 |- !colspan=8 bgcolor=#EFEFEF|Obrana |- bgcolor="#E7FAEC" | align="center" | | [[Maxi Pereira]] | {{Z|POR}} [[Futebol Clube do Porto|Porto]] | [[8. lipnja]] [[1984.]] |align=center| 109 |align=center| 3 |align=center| 1.73 |- bgcolor="#E7FAEC" | align="center" | | [[Diego Godín]] {{kapetan}} | {{Z|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] | [[16. veljače]] [[1986.]] |align=center| 97 |align=center| 7 |align=center| 1.85 |- bgcolor="#E7FAEC" | align="center" | | [[Álvaro Pereira]] | {{Z|ŠPA}} [[Getafe CF|Getafe]] | [[28. studenog]] [[1985.]] |align=center| 76 |align=center| 7 |align=center| 1.82 |- bgcolor="#E7FAEC" | align="center" | | [[José Giménez]] | {{Z|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] | [[20. siječnja]] [[1995.]] |align=center| 21 |align=center| 3 |align=center| 1.85 |- bgcolor="#E7FAEC" |align=center| | [[Sebastián Coates]] | {{Z|POR}} [[Sporting Clube de Portugal|Sporting Lisabon]] | [[7. listopada]] [[1990.]] |align=center| 20 |align=center| 1 |align=center| 1.96 |- bgcolor="#E7FAEC" | align="center" | | [[Gastón Silva]] | {{Z|ITA}} [[Torino FC|Torino]] | [[5. ožujka]] [[1994.]] |align=center| 2 |align=center| 0 |align=center| 1.85 |- bgcolor="#E7FAEC" | align="center" | |[[Emiliano Velázquez]] |{{Z|ŠPA}} [[Getafe CF|Getafe]] | [[30. travnja]] [[1994.]] |align=center| 1 |align=center| 0 |align=center| 1.84 |- bgcolor="#E7FAEC" | align="center" | | [[Guillermo Varela]] | {{Z|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] | [[24. ožujka]] [[1993.]] |align=center| 0 |align=center| 0 |align=center| 1.73 |- !colspan=8 bgcolor=#EFEFEF|Vezni red |- bgcolor="#DCDCDC" | align="center" | | [[Cristian Rodríguez]] | {{Z|ARG}} [[Club Atlético Independiente|Independiente]] | align=left | [[30. rujna]] [[1985.]] |align=center| 89 |align=center| 9 |align=center| 1.78 |- bgcolor="#DCDCDC" | align="center" | | [[Egidio Arévalo Ríos]] | {{Z|MEX}} [[Club Atlas]] | align=left | [[1. siječnja]] [[1982.]] |align=center| 75 |align=center| 0 |align=center| 1.68 |- bgcolor="#DCDCDC" | align="center" | | [[Álvaro González]] | {{Z|MEX}} [[Club Atlas]] | align=left | [[29. listopada]] [[1984.]] |align=center| 60 |align=center| 3 |align=center| 1.76 |- bgcolor="#DCDCDC" | align="center" | | [[Nicolás Lodeiro]] | {{Z|ARG}} [[Boca Juniors]] | align=left | [[21. ožujka]] [[1989.]] |align=center| 44 |align=center| 3 |align=center| 1.70 |- bgcolor="#DCDCDC" | align="center" | |[[Carlos Andrés Sánchez]] |{{Z|MEKS}} [[C.F. Monterrey|Monterrey]] | align=left | [[2. prosinca]] [[1984.]] |align=center| 14 |align=center| 0 |align=center| 1.71 |- bgcolor="#DCDCDC" | align="center" | |[[Mathías Corujo]] |{{Z|ČIL}} [[Club Universidad de Chile|Universidad de Chile]] | align=left | [[8. svibnja]] [[1986.]] |align=center| 12 |align=center| 0 |align=center| 1.70 |- bgcolor="#DCDCDC" | align="center" | |[[Giorgian De Arrascaeta]] |{{Z|BRA}} [[Cruzeiro Esporte Clube|Cruzeiro]] | align=left | [[1. svibnja]] [[1994.]] |align=center| 7 |align=center| 1 |align=center| 1.72 |- bgcolor="#DCDCDC" | align="center" | |[[Camilo Mayada]] |{{Z|ARG}} [[Club Atlético River Plate|River Plate]] | align=left | [[8. siječnja]] [[1991.]] |align=center| 7 |align=center| 0 |align=center| 1.70 |- bgcolor="#DCDCDC" | align="center" | |[[Brian Lozano]] |{{Z|MEKS}} [[Club América|América]] | align=left | [[23. veljače]] [[1994.]] |align=center| 2 |align=center| 0 |align=center| 1.66 |- bgcolor="#DCDCDC" | align="center" | |[[Matías Vecino]] |{{Z|ITA}} [[ACF Fiorentina|Fiorentina]] | align=left | [[24. kolovoza]] [[1991.]] |align=center| 0 |align=center| 0 |align=center| 1.87 |- bgcolor="#DCDCDC" | align="center" | |[[Diego Laxalt]] |{{Z|ITA}} [[Genoa C.F.C.|Genoa]] | align=left | [[7. veljače]] [[1993.]] |align=center| 0 |align=center| 0 |align=center| 1.77 |- !colspan=8 bgcolor=#EFEFEF|'''Napadači''' |- bgcolor="#FFD2D6" | align="center" | |[[Luis Suárez]] |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] | [[24. siječnja]] [[1987.]] |align=center| 82 |align=center| 44 |align=center| 1.81 |- bgcolor="#FFD2D6" | align="center" | |[[Edinson Cavani]] |{{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain FC|PSG]] |[[14. veljače]] [[1987.]] |align=center| 78 |align=center| 28 |align=center| 1.84 |- bgcolor="#FFD2D6" | align="center" | |[[Christian Stuani]] |{{Z|ENG}} [[Middlesbrough F.C.|Middlesbrough]] | [[12. listopada]] [[1986.]] |align=center| 26 |align=center| 5 |align=center| 1.86 |- bgcolor="#FFD2D6" | align="center" | |[[Abel Hernández]] |{{Z|ENG}} [[Hull City A.F.C.|Hull City]] | [[8. kolovoza]] [[1990.]] |align=center| 25 |align=center| 10 |align=center| 1.85 |- bgcolor="#FFD2D6" | align="center" | |[[Diego Rolán]] |{{Z|FRA}} [[FC Girondins de Bordeaux|Bordeaux]] | [[24. ožujka]] [[1993.]] |align=center| 17 |align=center| 3 |align=center| 1.76 |} == Statistike == {{col-begin}} {{col-2}} === Igrači s najviše nastupa === {| class="wikitable" style="display:inline-table; width:90%" |- !scope=col style="border:1px solid #gold; color:#black; background:#87cefa;"|Broj !scope=col style="border:1px solid #gold; color:#black; background:#87cefa;"|Igrač !scope=col style="border:1px solid #gold; color:#black; background:#87cefa;"|Godine !scope=col style="border:1px solid #gold; color:#black; background:#87cefa;"|Nastupi !scope=col style="border:1px solid #gold; color:#black; background:#87cefa;"|Golovi |-style="text-align: center;" |- |align=center|1 |[[Diego Godín]]* |align=center|2005. – ''trenutno'' |align=center|135 |align=center|8 |- |align=center|2 |[[Maxi Pereira]]* |align=center|2005. – 2018. |align=center|125 |align=center|3 |- |rowspan=2|{{0}}{{0}}3 |[[Fernando Muslera]]* |align=center|2009. – ''trenutno'' |align=center|116 |align=center|0 |- |[[Edinson Cavani]]* |align=center|2008. – ''trenutno'' |align=center|116 |align=center|50 |- |align=center|5 |[[Luis Suárez]]* |align=center|2007. – ''trenutno'' |align=center|113 |align=center|59 |- |align=center|6 |[[Diego Forlán]] |align=center|2002. – 2014. |align=center|112 |align=center|36 |- |align=center|7 |[[Cristian Rodríguez]]* |align=center|2003. – 2018. |align=center|110 |align=center|11 |- |align=center|8 |[[Martín Cáceres]]* |align=center|2007. – ''trenutno'' |align=center|98 |align=center|4 |- |align=center|9 |[[Diego Lugano]] |align=center|2003. – 2014. |align=center|95 |align=center|9 |- |align=center|10 |[[Egidio Arévalo Ríos]]* |align=center|2006. – 2017. |align=center|89 |align=center|0 |} *''Zvjezdica (*) označuje da je igrač još uvijek aktivan ili igra za nacionalni sastav.'' *''Broj nastupa i golova unesen poslije utakmice sa [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentinom]]: 18. studenog 2019.'' {{col-2}} === Igrači s najviše golova === {| class="wikitable" style="display:inline-table; width:90%" |- !scope=col style="border:1px solid #gold; color:#black; background:#87cefa;"| Broj !scope=col style="border:1px solid #gold; color:#black; background:#87cefa;"|Igrač !scope=col style="border:1px solid #gold; color:#black; background:#87cefa;"|Godine !scope=col style="border:1px solid #gold; color:#black; background:#87cefa;"|Golovi !scope=col style="border:1px solid #gold; color:#black; background:#87cefa;"|Nastupi |-style="text-align: center;" |- |align=center|1 |[[Luis Suárez]]* |align=center|2007. – ''trenutno'' |align=center|59 |align=center|113 |- |align=center|2 |[[Edinson Cavani]]* |align=center|2008. – ''trenutno'' |align=center|50 |align=center|116 |- |align=center|3 |[[Diego Forlán]] |align=center|2002. – 2014. |align=center|36 |align=center|112 |- |align=center|4 |Héctor Scarone |align=center|1917. – 1930. |align=center|31 |align=center|52 |- |align=center|5 |Ángel Romano |align=center|1913. – 1927. |align=center|28 |align=center|69 |- |align=center|6 |Óscar Míguez |align=center|1950. – 1958. |align=center|27 |align=center|39 |- |align=center|7 |[[Sebastián Abreu]]* |align=center|1996. – 2012. |align=center|26 |align=center|70 |- |align=center|8 |Pedro Petrone |align=center|1923. – 1930. |align=center|24 |align=center|29 |- | rowspan="2"|{{0}}{{0}}9 |Carlos Aguilera |align=center|1982. – 1997. |align=center|22 |align=center|64 |- |[[Fernando Morena]] |align=center|1971. – 1983. |align=center|22 |align=center|53 |} *''Zvjezdica (*) označuje da je igrač još uvijek aktivan ili igra za nacionalni sastav.'' *''Broj golova unesen poslije utakmice sa [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argetinom]]: 18. studenog 2019.'' {{col-end}} == Bivši reprezentativci == * [[Juan Carlos Calvo]] * [[Miguel Capuccini]] == Izvori == {{izvori}} {{CONMEBOL}} {{Navigacije |naslov=Sastavi Urugvaja | naslov-style = background:#87cefa; color:black; |popis= {{Sastav Urugvaj 1990 SP}} {{Sastav Urugvaj 2002 SP}} {{Sastav Urugvaj 2010 SP}} {{Sastav Urugvaj 2014 SP}} {{Sastav Urugvaj 2018 SP}} {{Sastav Urugvaj 2022 SP}} {{Sastav Urugvaj 2026 SP}} }} {{Svjetski prvaci u nogometu}} [[Kategorija:Nogometne reprezentacije]] [[Kategorija:Nogomet u Urugvaju]] [[Kategorija:Olimpijski pobjednici u nogometu|Urugvaj]] [[Kategorija:Urugvajske reprezentacije|Nogomet]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u nogometu (reprezentacije)]] shl7c32jy04zr21uzvosa3jpbcoij5p 7563710 7563709 2026-07-25T18:27:25Z ~2026-41423-74 367741 /* Statistike */ 7563710 wikitext text/x-wiki {{Nogometna reprezentacija | ime = Urugvaj | | grb = Uns.png | <br> | nadimak = Los Charrúas<br>La Celeste (Nebesko plavi)<br>La Garra Charrúa | savez = [[Urugvajski nogometni savez]] | izbornik = | kapetan = | najviše nastupa = [[Diego Godín]] (161) | najbolji strijelac = [[Luis Suárez]] (69) | FIFA = 14. (1663,44boda)<ref>[https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/index.html www.fifa.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181226015650/https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/ |date=26. listopada 2023. }}, "The FIFA/Coca-Cola World Ranking - Ranking Table - FIFA.com", objavljeno 26. listopada 2023., pristupljeno 30. listopada 2023.</ref> | ažurirano = 15. srpnja 2024. | pattern_la1 = _uru19h | pattern_b1 = _uru19h | pattern_ra1 = _uru19h | pattern_sh1 = | pattern_so1 = _urug18h | leftarm1 = FFFFFF | body1 = FFFFFF | rightarm1 = FFFFFF | shorts1 = 000000 | socks1 = 000000 | pattern_la2 = _uru19a | pattern_b2 = _uru19a | pattern_ra2 = _uru19a | pattern_sh2 = | pattern_so2 = | leftarm2 = FFFFFF | body2 = FFFFFF | rightarm2 = FFFFFF | shorts2 = FFFFFF | socks2 = FFFFFF | prva utakmica = {{Z+X|URU}} 2 : 3 [[Argentina]] {{Z|ARG}}<br/>([[Montevideo]], [[Urugvaj]]; [[16. svibnja]], [[1901.]]) | najveća pobjeda = {{Z+X|URU}} 9 : 0 [[Bolivija]] {{Z|BOL}}<br>([[Lima]], [[Peru]], [[9. studenog]] [[1927.]]) | najveći poraz = {{Z+X|URU}} 0 : 6 [[Argentina]] {{Z|ARG}}<br/>([[Montevideo]], [[Urugvaj]]; [[20. srpnja]], [[1902.]]) | Nastupi na SP = 13 | Prvi put na SP = 1930. | Najbolji rezultat na SP = prvaci (1930. i 1950.) | Naziv kontinentalnog prvenstva = [[Copa América]] | Nastupi na kontinentalnom prvenstvu = 45 | Prvi put na kontinentalnom prvenstvu = 1916. | Najbolji rezultat na kontinentalnom prvenstvu = prvaci | medalje = {{Medalje SP}} {{Medalje zlato| [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Urugvaj 1930.|Urugvaj 1930.]]|}} {{Medalje zlato| [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 1950.|Brazil 1950.]]|}} {{Medalje OI}} {{Medalje zlato| [[OI 1924.|Pariz 1924.]]|}} {{Medalje zlato| [[OI 1928.|Amsterdam 1928.]]|}} }} '''Urugvajska nogometna reprezentacija''' je nogometna reprezentacija, koja predstavlja [[Urugvaj]] na međunarodnim natjecanjima i pod vodstvom je [[Urugvajski nogometni savez|Urugvajskog nogometnog saveza]]. Jedna od najuspješnijih nogometnih reprezentacija, Urugvaj je dva puta osvojio [[Svjetsko nogometno prvenstvo]], prvi put na prvom [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Urugvaj 1930.|Svjetskom prvenstvu 1930.]] kada je bio domaćin, pobijedivši u finalu [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentinu]] s 4:2. Drugi put su osvojili [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 1950.|1950. godine]], kada su u završnoj utakmici s 2:1 pobijedili domaćina [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]] na stadionu [[Estádio do Maracanã|Marakana]] pred oko 200.000 gledatelja.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/brazil1950/index.html |title=1950 FIFA World Cup Brazil: Uruguay triumph brings heartbreak for Brazil |journal= |access-date=8. srpnja 2014. |archive-date=3. rujna 2013. |archive-url=https://www.webcitation.org/6JMeuPeiL?url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=7/overview.html |url-status=dead }}</ref> Također je osvojio dvije zlatne medalje na [[OI 1924.|Ljetnjim Olimpijskim igrama, 1924.]] i [[OI 1928.|1928]]., dok još nije Svjetskog nogometnog prvenstva. Urugvaj je osvojio više međunarodnih titula (19) u [[20. stoljeće|20. stoljeću]] nego bilo koja druga reperezentacija i još uvijek drži ovaj rekord, iako ga sad dijeli zajedno s [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentinskom nogometnom reprezentacijom]]. Njihov uspjeh povećava činjenica, da Urugvaj ima vrlo malo stanovnika. Urugvaj je jedina država u svijetu koja je osvojila Svjetsko nogometno prvenstvo, a da ima manje od 4 milijuna stanovnika i po tome je daleko najmanja nacija koja je to učinila. Druga najmanja nacija koja je Argentina s preko 40 milijuna stanovnika. Samo šest nacija s populacijom manjom od Urugvaja je do sada sudjelovalo na Svjetskom nogometnom prvenstvu: [[Sjevernoirska nogometna reprezentacija|Sjeverna Irska]] (3 puta), [[Velška nogometna reprezentacija|Wales]], [[Kuvajtska nogometna reprezentacija|Kuvajt]], [[Jamajčanska nogometna reprezentacija|Jamajka]], [[Slovenska nogometna reprezentacija|Slovenija]] i [[Nogometna reprezentacija Trinidada i Tobaga|Trinidad i Tobago]]. Urugvaj je također najmanja nacija koja je osvojila olimpijsku medalju u bilo kojem momčadskom športu. Do sada su sudjelovali 42 puta na Kontinentalnom prvenstvu Južne Amerike - [[Copa América]] i osvojili ga 15 puta. == Trenutni sastav == Sljedeći nogometaši su pozvani za [[Kvalifikacije za Svjetksko prvenstvo u nogometu 2018. (CONMEBOL)|kvalifikacijske utakmice]] protiv [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazila]] i [[Peruanska nogometna reprezentacija|Perua]], 25. i 29. ožujka [[2016.]] godine.<br/> ''Broj nastupa i golova unesen poslije utakmice sa [[Čileanska nogometna reprezentacija|Čileom]]: 17. studenog 2015.'' {| class="wikitable sortable" |- bgcolor=#9799F3 !Broj !Ime i prezime igrača !Nogometni klub !Rođen !Nastupi !Golovi !Visina |- !colspan=8 bgcolor=#EFEFEF|Vratari |- bgcolor="#FFECCE" |align=center| | [[Fernando Muslera]] | {{Z|TUR}} [[Galatasaray SK]] | [[16. lipnja]] [[1986.]] |align=center| 77 |align=center| 0 |align=center| 1.90 |- bgcolor="#FFECCE" |align=center| | [[Martín Silva]] | {{Z|BRA}} [[Club de Regatas Vasco da Gama|Vasco da Gama]] | [[25. ožujka]] [[1983.]] |align=center| 7 |align=center| 0 |align=center| 1.87 |- bgcolor="#FFECCE" |align=center| | [[Rodrigo Muñoz]] | {{Z|URU}} [[Club Libertad]] | [[22. siječnja]] [[1982.]] |align=center| 0 |align=center| 0 |align=center| 1.81 |- bgcolor="#FFECCE" |align=center| | [[Martín Campaña]] | {{Z|URU}} [[Club Atlético Independiente|Independiente]] | [[29. svibnja]] [[1989.]] |align=center| 0 |align=center| 0 |align=center| 1.86 |- !colspan=8 bgcolor=#EFEFEF|Obrana |- bgcolor="#E7FAEC" | align="center" | | [[Maxi Pereira]] | {{Z|POR}} [[Futebol Clube do Porto|Porto]] | [[8. lipnja]] [[1984.]] |align=center| 109 |align=center| 3 |align=center| 1.73 |- bgcolor="#E7FAEC" | align="center" | | [[Diego Godín]] {{kapetan}} | {{Z|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] | [[16. veljače]] [[1986.]] |align=center| 97 |align=center| 7 |align=center| 1.85 |- bgcolor="#E7FAEC" | align="center" | | [[Álvaro Pereira]] | {{Z|ŠPA}} [[Getafe CF|Getafe]] | [[28. studenog]] [[1985.]] |align=center| 76 |align=center| 7 |align=center| 1.82 |- bgcolor="#E7FAEC" | align="center" | | [[José Giménez]] | {{Z|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] | [[20. siječnja]] [[1995.]] |align=center| 21 |align=center| 3 |align=center| 1.85 |- bgcolor="#E7FAEC" |align=center| | [[Sebastián Coates]] | {{Z|POR}} [[Sporting Clube de Portugal|Sporting Lisabon]] | [[7. listopada]] [[1990.]] |align=center| 20 |align=center| 1 |align=center| 1.96 |- bgcolor="#E7FAEC" | align="center" | | [[Gastón Silva]] | {{Z|ITA}} [[Torino FC|Torino]] | [[5. ožujka]] [[1994.]] |align=center| 2 |align=center| 0 |align=center| 1.85 |- bgcolor="#E7FAEC" | align="center" | |[[Emiliano Velázquez]] |{{Z|ŠPA}} [[Getafe CF|Getafe]] | [[30. travnja]] [[1994.]] |align=center| 1 |align=center| 0 |align=center| 1.84 |- bgcolor="#E7FAEC" | align="center" | | [[Guillermo Varela]] | {{Z|ENG}} [[Manchester United F.C.|Manchester United]] | [[24. ožujka]] [[1993.]] |align=center| 0 |align=center| 0 |align=center| 1.73 |- !colspan=8 bgcolor=#EFEFEF|Vezni red |- bgcolor="#DCDCDC" | align="center" | | [[Cristian Rodríguez]] | {{Z|ARG}} [[Club Atlético Independiente|Independiente]] | align=left | [[30. rujna]] [[1985.]] |align=center| 89 |align=center| 9 |align=center| 1.78 |- bgcolor="#DCDCDC" | align="center" | | [[Egidio Arévalo Ríos]] | {{Z|MEX}} [[Club Atlas]] | align=left | [[1. siječnja]] [[1982.]] |align=center| 75 |align=center| 0 |align=center| 1.68 |- bgcolor="#DCDCDC" | align="center" | | [[Álvaro González]] | {{Z|MEX}} [[Club Atlas]] | align=left | [[29. listopada]] [[1984.]] |align=center| 60 |align=center| 3 |align=center| 1.76 |- bgcolor="#DCDCDC" | align="center" | | [[Nicolás Lodeiro]] | {{Z|ARG}} [[Boca Juniors]] | align=left | [[21. ožujka]] [[1989.]] |align=center| 44 |align=center| 3 |align=center| 1.70 |- bgcolor="#DCDCDC" | align="center" | |[[Carlos Andrés Sánchez]] |{{Z|MEKS}} [[C.F. Monterrey|Monterrey]] | align=left | [[2. prosinca]] [[1984.]] |align=center| 14 |align=center| 0 |align=center| 1.71 |- bgcolor="#DCDCDC" | align="center" | |[[Mathías Corujo]] |{{Z|ČIL}} [[Club Universidad de Chile|Universidad de Chile]] | align=left | [[8. svibnja]] [[1986.]] |align=center| 12 |align=center| 0 |align=center| 1.70 |- bgcolor="#DCDCDC" | align="center" | |[[Giorgian De Arrascaeta]] |{{Z|BRA}} [[Cruzeiro Esporte Clube|Cruzeiro]] | align=left | [[1. svibnja]] [[1994.]] |align=center| 7 |align=center| 1 |align=center| 1.72 |- bgcolor="#DCDCDC" | align="center" | |[[Camilo Mayada]] |{{Z|ARG}} [[Club Atlético River Plate|River Plate]] | align=left | [[8. siječnja]] [[1991.]] |align=center| 7 |align=center| 0 |align=center| 1.70 |- bgcolor="#DCDCDC" | align="center" | |[[Brian Lozano]] |{{Z|MEKS}} [[Club América|América]] | align=left | [[23. veljače]] [[1994.]] |align=center| 2 |align=center| 0 |align=center| 1.66 |- bgcolor="#DCDCDC" | align="center" | |[[Matías Vecino]] |{{Z|ITA}} [[ACF Fiorentina|Fiorentina]] | align=left | [[24. kolovoza]] [[1991.]] |align=center| 0 |align=center| 0 |align=center| 1.87 |- bgcolor="#DCDCDC" | align="center" | |[[Diego Laxalt]] |{{Z|ITA}} [[Genoa C.F.C.|Genoa]] | align=left | [[7. veljače]] [[1993.]] |align=center| 0 |align=center| 0 |align=center| 1.77 |- !colspan=8 bgcolor=#EFEFEF|'''Napadači''' |- bgcolor="#FFD2D6" | align="center" | |[[Luis Suárez]] |{{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] | [[24. siječnja]] [[1987.]] |align=center| 82 |align=center| 44 |align=center| 1.81 |- bgcolor="#FFD2D6" | align="center" | |[[Edinson Cavani]] |{{Z|FRA}} [[Paris Saint-Germain FC|PSG]] |[[14. veljače]] [[1987.]] |align=center| 78 |align=center| 28 |align=center| 1.84 |- bgcolor="#FFD2D6" | align="center" | |[[Christian Stuani]] |{{Z|ENG}} [[Middlesbrough F.C.|Middlesbrough]] | [[12. listopada]] [[1986.]] |align=center| 26 |align=center| 5 |align=center| 1.86 |- bgcolor="#FFD2D6" | align="center" | |[[Abel Hernández]] |{{Z|ENG}} [[Hull City A.F.C.|Hull City]] | [[8. kolovoza]] [[1990.]] |align=center| 25 |align=center| 10 |align=center| 1.85 |- bgcolor="#FFD2D6" | align="center" | |[[Diego Rolán]] |{{Z|FRA}} [[FC Girondins de Bordeaux|Bordeaux]] | [[24. ožujka]] [[1993.]] |align=center| 17 |align=center| 3 |align=center| 1.76 |} == Statistike == {{col-begin}} {{col-2}} === Igrači s najviše nastupa === {| class="wikitable" style="display:inline-table; width:90%" |- !scope=col style="border:1px solid #gold; color:#black; background:#87cefa;"|Broj !scope=col style="border:1px solid #gold; color:#black; background:#87cefa;"|Igrač !scope=col style="border:1px solid #gold; color:#black; background:#87cefa;"|Godine !scope=col style="border:1px solid #gold; color:#black; background:#87cefa;"|Nastupi !scope=col style="border:1px solid #gold; color:#black; background:#87cefa;"|Golovi |-style="text-align: center;" |- |align=center|1 |[[Diego Godín]]* |align=center|2005. – ''2026'' |align=center|135 |align=center|8 |- |align=center|2 |[[Maxi Pereira]]* |align=center|2005. – 2018. |align=center|125 |align=center|3 |- |rowspan=2|{{0}}{{0}}3 |[[Fernando Muslera]]* |align=center|2009. – ''2026'' |align=center|116 |align=center|0 |- |[[Edinson Cavani]]* |align=center|2008. – ''2026'' |align=center|116 |align=center|50 |- |align=center|5 |[[Luis Suárez]]* |align=center|2007. – ''2026'' |align=center|113 |align=center|59 |- |align=center|6 |[[Diego Forlán]] |align=center|2002. – 2014. |align=center|112 |align=center|36 |- |align=center|7 |[[Cristian Rodríguez]]* |align=center|2003. – 2018. |align=center|110 |align=center|11 |- |align=center|8 |[[Martín Cáceres]]* |align=center|2007. – ''2026'' |align=center|98 |align=center|4 |- |align=center|9 |[[Diego Lugano]] |align=center|2003. – 2014. |align=center|95 |align=center|9 |- |align=center|10 |[[Egidio Arévalo Ríos]]* |align=center|2006. – 2017. |align=center|89 |align=center|0 |} *''Zvjezdica (*) označuje da je igrač još uvijek aktivan ili igra za nacionalni sastav.'' *''Broj nastupa i golova unesen poslije utakmice sa [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentinom]]: 18. studenog 2019.'' {{col-2}} === Igrači s najviše golova === {| class="wikitable" style="display:inline-table; width:90%" |- !scope=col style="border:1px solid #gold; color:#black; background:#87cefa;"| Broj !scope=col style="border:1px solid #gold; color:#black; background:#87cefa;"|Igrač !scope=col style="border:1px solid #gold; color:#black; background:#87cefa;"|Godine !scope=col style="border:1px solid #gold; color:#black; background:#87cefa;"|Golovi !scope=col style="border:1px solid #gold; color:#black; background:#87cefa;"|Nastupi |-style="text-align: center;" |- |align=center|1 |[[Luis Suárez]]* |align=center|2007. – ''2026'' |align=center|59 |align=center|113 |- |align=center|2 |[[Edinson Cavani]]* |align=center|2008. – ''2026'' |align=center|50 |align=center|116 |- |align=center|3 |[[Diego Forlán]] |align=center|2002. – 2014. |align=center|36 |align=center|112 |- |align=center|4 |Héctor Scarone |align=center|1917. – 1930. |align=center|31 |align=center|52 |- |align=center|5 |Ángel Romano |align=center|1913. – 1927. |align=center|28 |align=center|69 |- |align=center|6 |Óscar Míguez |align=center|1950. – 1958. |align=center|27 |align=center|39 |- |align=center|7 |[[Sebastián Abreu]]* |align=center|1996. – 2012. |align=center|26 |align=center|70 |- |align=center|8 |Pedro Petrone |align=center|1923. – 1930. |align=center|24 |align=center|29 |- | rowspan="2"|{{0}}{{0}}9 |Carlos Aguilera |align=center|1982. – 1997. |align=center|22 |align=center|64 |- |[[Fernando Morena]] |align=center|1971. – 1983. |align=center|22 |align=center|53 |} *''Zvjezdica (*) označuje da je igrač još uvijek aktivan ili igra za nacionalni sastav.'' *''Broj golova unesen poslije utakmice sa [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argetinom]]: 18. studenog 2019.'' {{col-end}} == Bivši reprezentativci == * [[Juan Carlos Calvo]] * [[Miguel Capuccini]] == Izvori == {{izvori}} {{CONMEBOL}} {{Navigacije |naslov=Sastavi Urugvaja | naslov-style = background:#87cefa; color:black; |popis= {{Sastav Urugvaj 1990 SP}} {{Sastav Urugvaj 2002 SP}} {{Sastav Urugvaj 2010 SP}} {{Sastav Urugvaj 2014 SP}} {{Sastav Urugvaj 2018 SP}} {{Sastav Urugvaj 2022 SP}} {{Sastav Urugvaj 2026 SP}} }} {{Svjetski prvaci u nogometu}} [[Kategorija:Nogometne reprezentacije]] [[Kategorija:Nogomet u Urugvaju]] [[Kategorija:Olimpijski pobjednici u nogometu|Urugvaj]] [[Kategorija:Urugvajske reprezentacije|Nogomet]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u nogometu (reprezentacije)]] c1zrjnzxli3k5m0hmrg9cv1vddl7okv 0 270568 7563775 7419354 2026-07-25T21:59:03Z Silverije 23459 7563775 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Atanazije Jurjević | Img = | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = | Pseudonim = | Rođenje = [[1590.]] | Mjesto rođenja = [[Split]], [[Mletačka republika]] | Smrt = [[1640.]] | Mjesto smrti= ? | Prebivalište = | Instrument = | Žanr = [[Barokna glazba]] | Zanimanje = [[književnik]], [[skladatelj]] | Djelatno_razdoblje = [[1619.]] – [[1630.]] | Producentska_kuća = | Angažman = | URL = | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Atanazije Jurjević''' ([[Split]], oko [[1590.]] ‒ oko [[1640.]]), [[hrvat]]ski [[skladatelj]], [[diplomat]], [[književnik]] i [[prevoditelj]]. Različiti su zapisi njegova imena: [[latinski jezik|lat.]] ''Athanasius Georgiceus'', [[njemački jezik|njem.]] ''Athanasius Georgijević'', [[talijanski jezik|tal.]] ''Atanasio Giuriceo''. Osobno se je potpisivao ''Jurjevich-Dalmata''. == Životopis == Rođen je u uglednoj splitskoj plemićkoj obitelji. Školovao se je u Splitu, a od [[1607.]] do [[1609.]] kao asistent pri upravi Marijina bratstva u [[Ljubljana|ljubljanskom]] [[Isusovci|isusovačkom]] kolegiju i u [[Graz]]u od [[1609.]] – [[1611.]] na isusovačkom sveučilištu ''[[Ferdinandeum]]'', ali se nije zaredio (negdje ga navode kao isusovca<ref name="Knjižnice grada Zagreba">[http://kgzdzb.arhivpro.hr/index.php?doctype=4&docid=11014744&vrstadok=4 Knjižnice grada Zagreba] Thomas a Kempis: Od naszleduvanya Kristussevoga: knige chetiri</ref>). Nakon studija, između [[1611.]] i [[1613.]] bio je tajnik [[nadbiskup]]a iz [[Bamberg]]a. Njegovo odlično poznavanje više [[Europa|europskih]] jezika te naročito [[Slavenski jezici|slavenskih jezika]], dovelo ga je do [[Vojvoda|nadvojvode]] [[Ferdinand II., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda II.]] (kasnijeg [[car]]a), koji ga je uposlio kao consiliariusa (savjetnika) te mu je povjerio nekoliko diplomatskih putovanja po [[Poljska|Poljskoj]], [[Slavonija|Slavoniji]] i [[Bosna|Bosni]]. Od [[1630-ih]] živi na relaciji; [[Graz]], [[Beč]], [[Rijeka]] i [[Zagreb]], a od [[1637.]] u [[Zagreb]]u. Za zasluge u službi Ferdinand II. nagradio ga je imanjem [[Švarča]] kraj [[Karlovac|Karlovca]] [[1629.]] === Značenje Jurjevića za glazbu === Njegovo najznačajnije glazbeno djelo je pjesmarica s tekstovima na hrvatskom jeziku (zapravo na [[Južnočakavski dijalekt|čakavsko-ikavskom dijalektu]]) i notama ''Pisni za najpoglavitije, najsvetije i najveselije dni svega godišća složene i kako se u Organe s jednim glasom mogu spivati napravljene'' (izvorni naslov: Pisni za naypoglavitiye, naysvetiye i nayveselye dni svega godischia sloxene: i kakose u Organe s'yednim glasom mogu spivati, napravgliene) izdana u [[Beč]]u [[1635.]] U toj pjesmarici nalaze se dvanaest skladbi za jedan glas uz pratnju, koja je dana načinom generalbasa. To su primijenjene duhovne monodije bez većih umjetničkih ambicija, jednostavne protureformacijom inspirirane crkvene pjesmice, namijenjene pjevanju vjernika u crkvi. Nju se drži za najstariju autorsku pjesmaricu te vrste u Hrvatskoj. Jedan je od prvih hrvatskih [[barok]]nih [[skladatelj]]a. * Nakladnička je kuća ''Sveta glazba'' snimila Pisni na nosač zvuka (Zbirka: Nadolaskom trećeg tisućljeća, TMA 1, CD ED 0110, 1997). Djelo je priredio ''[[Ennio Stipčević]]'', a glazbu su izveli ''Dječji pjevački kvintet Horvat'', uz pranju ''Tina Mršića'' na [[Viola|violi da gambi]]. <ref>[http://www.mic.hr/index.php?id=991&p=news Dječji pjevački kvintet Horvat, s portala Muzički informativni centar]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> === Značenje Jurjevića za povijest === [[Talijanski]] pisano zvješće Atanazija Jurjevića iz [[1626.]] o njegovu putovanju u [[Bosna|Bosnu]] do [[Olovo (BiH)|Olova]] i [[Samostan Uznesenja Blažene Djevice Marije u Olovu|tamošnjeg samostan]]a, predstavlja dragocjen izvor za izučavanje tadašnjih prilika u [[Osmansko Carstvo|osmanskoj]] Bosni. Jurjević je pobožnom caru [[Ferdinand II., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinandu II.]] donio kopiju čudotvorne Gospine slike iz Olova. Put je iskoristio i za potajno, istraživanje vojničkih prilika u tadašnjim osmanskim zemljama [[Mađarska|Ugarskoj]], [[Slavonija|Slavoniji]] i Bosni. == Djela == *''Od naslidovanya Isukarstova kgnighe cetvere''Naslidovanje Isukrstovo (Beč, 1629.), prepjev na hrvatski znane knjige [[Toma Kempenac|Tome Kempenskoga]]<ref name="Knjižnice grada Zagreba"/> *Prilike i promišljenja sarca človičanskoga (1633.) *Naslidovanja duhovna (1633.) *Nastojanja duhovna u kojih se uzdarži način kako bi moga dobar karstjanin svaki dan, i u koje vrime, BOGA i stvorca svoga moliti, i inimi molitvami i pisni B. D. Marije, i ostalih svetih, a navlastito na poglavite blagdane, duhovno i korisno sebe zabaviti. Skupljena i složena po Atanasiju Georgiceu. Pritiskano u Beču, po Mateu Formiku. Lito Gospodina našega Isukarsta M. D C. XXXIII. == Bibliografija== *[[Ennio Stipčević]]: ‘Habent sua fata libelli: “Pisni” (1635) Atanazija Jurjevića’, Arti musices, xxvi (1995), str. 65–72 *J. Mantuani: ‘Hrvatska crkvena pjesmarica iz god. 1635’, Sveta Cecilija, ix (1915) *[http://hrcak.srce.hr/19351 István György Tóth: Na putu kroz Slavoniju pod krinkom (1626.). Putovanje dalmatinskog humanista Atanazija Jurjevića (Georgiceo) – novi rukopis i nova interpretacija(Scrinia Slavonica, Vol.3 No.1 Studeni 2003.)] * Alfred Baumgartner: ''Propyläen Welt der Musik'' Band 2, 1989, {{ISBN|3549078323}}, S. 417 == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.matica.hr/Kolo/kolo2005_4.nsf/AllWebDocs/stipcevic Ennio Stipčević: Arhiviranje tišine s portala maticahrvatska] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100501000215/http://www.matica.hr/Kolo/kolo2005_4.nsf/AllWebDocs/stipcevic |date=1. svibnja 2010. }} * [http://hemingways-studio.org/dictionary/Entries/S10891.htm#S10891 Bojan Bujić i Stanislav Tuksar: Georgiceus (Georgiceo, Georgievich, Georgijević, Grgičević, Jurjević), Athanasius] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241130224506/http://hemingways-studio.org/dictionary/Entries/S10891.htm#S10891 |date=30. studenoga 2024. }} {{eng oznaka}} {{GLAVNIRASPORED:Jurjević, Atanazije}} [[Kategorija:Hrvatski skladatelji iz 17. stoljeća]] [[Kategorija:Životopisi, Split]] qtcdiswvmpzzks14vw7civ3ny6psbhg 0 271344 7563796 7430056 2026-07-25T22:49:37Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Površina ceste|Površina ceste]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7563796 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Gravel on a beach in Thirasia, Santorini, Greece.jpg|200px|desno|thumb|Šljunak]] '''Šljunak''' je prirodni granularni [[materijal]] sačinjen od razdijeljenih čestica [[stijena]] i [[mineral]]a određene veličine. U [[geologija|geologiji]], šljunak je bilo koja rastresita stijena sa zaobljenim zrnima koja su veća od 2 i manja od 75 [[milimetar]]a. Šljunak je najkorišteniji materijal u [[građevinarstvo|građevinarstvu]]. U ovisnosti od primjene, javljaju se potrebe za upotrebom šljunka čija zrna pripadaju određenom opsegu [[veličina]]. Takav šljunak se dobiva prosijavanjem, odnosno separacijom. Na taj način šljunak se procesom separiranja razvrstava u grupe koje se nazivaju separacije. Najčešće se dobiva iskopom materijala iz riječnog [[riječno korito|korita]]. Nakon [[pranje|pranja]] takav šljunak se neformalno naziva "prirodni šljunak", Separacijom 1 m³ prirodnog šljunka dobiva se zapremina proizvoda koja je veća od 1 m³. Prosječna specifična gustoća prirodnog šljunka je ρ = 1800 kg/m³. Koristi za izgradnju [[cesta]]. Naročito za slabo prometne ceste u ruralnim krajevima te za šumske ceste. Šljunčanih cesta i putova ima mnogo više nego [[asfalt]]iranih. Samo u [[Rusija|Rusiji]] postoji 400 000 kilometara šljunčanih cesta. [[SAD]] je najveći proizvođač i potrošač šljunka. == Vanjske poveznice == * {{HTE|pijesak-i-sljunak|Pijesak i šljunak}} {{Sporedni šumski proizvodi}} [[Kategorija:Građevinski materijali]] [[Kategorija:Površina ceste]] 0sphvm80hxnqpyfewjwrpmbbvn4bdcu 0 273955 7563617 7427844 2026-07-25T14:34:29Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 2) #IABot (v2.0.9.5 7563617 wikitext text/x-wiki {{Skladatelj |ime= Franjo Vinko Jelić |opis_slike= |puno_ime= Vinko Jelić |slika= |datum_rođenja= [[1596.]] |mjesto_rođenja= [[Rijeka]] |datum_smrti= [[22. srpnja]] [[1636.]] |mjesto_smrti= [[Saverne]] |djela= ''[[Parnassia militia]]''<br>''[[Arion Primus i Arion Secundus]]'' |period= [[Barok]] |utjecaj= |suradnici= |nagrade= |}} '''Vinko Jelić''' ([[Rijeka]], [[1596.]] – [[Saverne]], nakon [[22. srpnja]] [[1636.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[barok]]ni [[skladatelj]], [[pjevač]] i [[glazbenik]].<ref name="HBL">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=141 LZMK / Hrvatski biografski leksikon] [[Ivona Ajanović-Malinar]]: »JELIĆ, Vinko«, pristupljeno 6. veljače 2014.</ref> == Životopis == U [[Graz]]u učio je glazbu kod [[Matthia Ferrabosco|Matthije Ferrabosce]]. Riječko je podrijetlo isticao uz naslove svojih tiskanih djela, dodajući imenu pridjevak "Fluminensi Sancti Viti". Ranu mladost proživio je u Rijeci, da bi [[1606.]] otišao u Graz. Nakon [[1609.]] studirao je na Ferdinandeumu i [[Sveučilište u Grazu|Sveučilištu u Grazu]]. Bio je i član dvorskog orkestra. Od [[1617.]] bio je glazbenik na dvoru nadvojvode Leopolda V i [[biskup]]a u [[Strasbourg]]u. Godine [[1618.]] zaređuje se. Djelima crkvene glazbe stječe ugled kao skladatelj ranobaroknih obilježja. Autor je zbirke duhovnih koncerata „Parnassia militia“ ([[1622.]]), zbirke moteta i drugih crkvenih skladbi nazvanih „Arion primus“ i „Arion secundus“ ([[1628.]]). U harmonijskoj građi vješto prepleće starocrkvene moduse s tonalitetima dura i mola, služi se često usporednim tercama, a katkad povećanim i smanjenim akordima, disonancama pa i kromatikom. Karakteristično barokno zvukovno suprotstavljanje ostvaruje izmjenjivanjem brzih i polaganih odlomaka služeći se tada još neuobičajenim oznakama (allegro, allegrissimo, tardi, tardissimo), a dinamičke kontraste postiže prijelazima iz forte u piano ili iz sola u puni sastav tutti. Jedan je od prvih skladatelja srednjoeuropskoga (austrijsko-njemačkoga) područja koji u duhovnim koncertima uz orgulje uvodi i druge instrumente (dvije violine u koncertima br. 21 i 24; kornet i trombon u ricercarima).<ref name="HBL"/> Posljednji se put spominje 22. srpnja 1636. tijekom ratnih sukoba oko [[Saverne|Zaberna]]. == Djela == * Parnassia militia concertuum unius, duarum, trium et quatuor vocum tam nativis quam instrumentalibus vocibus ad organum concinendarum, op. 1. Argentinae, Typis Pauli Ledertz, 1622. * Arion primus sacrorum concertuum unius, duarum, trium et quatuor vocum ad organum concinendarum, op. 2. Augustae Tribocorum, Apud Paulum Ledertz, 1628. * Arion secundus psalmorum vespertinorum tam de tempore, quam de Beata Maria Virgine quatuor vocibus, alternatim ad organum concinendarum adiunctis Magnificat, Salve regina, & octo tonis ad omnia strumenta accomodatis, op. 3. Augustae Tribocorum, Apud Paulum Ledertz, 1628. == Poveznice == * [[Hrvatski skladatelji klasične i folklorne glazbe]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} *[http://www.kvarner.hr/kultura/glazba.html Kvarnerski baštinski vremeplov / Glazbena baština – Diana Grgurić: »Žubor kvarnerske glazbene rijeke«] *[http://www.croatianhistory.net/etf/et12a1.html www.croatianhistory.net – Croatian Classical Music, 11th-19th centuries] {{engl}} {{WProjekti |commons= |commonshr= |commonscat= |commonscathr= }} {{Mrva-biog-glaz-hrvatska}} {{GLAVNIRASPORED:Jelić, Vinko}} [[Kategorija:Hrvatski skladatelji]] [[Kategorija:Životopisi, Rijeka]] tdan6ay706yevoxfzbw7nqtj4fix38b 7563792 7563617 2026-07-25T22:41:23Z Silverije 23459 7563792 wikitext text/x-wiki {{Skladatelj |ime= Franjo Vinko Jelić |opis_slike= |puno_ime= Vinko Jelić |slika= |datum_rođenja= [[1596.]] |mjesto_rođenja= [[Rijeka]] |datum_smrti= [[22. srpnja]] [[1636.]] |mjesto_smrti= [[Saverne]] |djela= ''[[Parnassia militia]]''<br>''[[Arion Primus i Arion Secundus]]'' |period= [[Barok]] |utjecaj= |suradnici= |nagrade= |}} '''Vinko Jelić''' ([[Rijeka]], [[1596.]] – [[Saverne]], nakon [[22. srpnja]] [[1636.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[barok]]ni [[skladatelj]], [[pjevač]] i [[glazbenik]].<ref name="HBL">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=141 LZMK / Hrvatski biografski leksikon] [[Ivona Ajanović-Malinar]]: »JELIĆ, Vinko«, pristupljeno 6. veljače 2014.</ref> == Životopis == U [[Graz]]u učio je glazbu kod [[Matthia Ferrabosco|Matthije Ferrabosce]]. Riječko je podrijetlo isticao uz naslove svojih tiskanih djela, dodajući imenu pridjevak "Fluminensi Sancti Viti". Ranu mladost proživio je u Rijeci, da bi [[1606.]] otišao u Graz. Nakon [[1609.]] studirao je na Ferdinandeumu i [[Sveučilište u Grazu|Sveučilištu u Grazu]]. Bio je i član dvorskog orkestra. Od [[1617.]] bio je glazbenik na dvoru nadvojvode Leopolda V i [[biskup]]a u [[Strasbourg]]u. Godine [[1618.]] zaređuje se. Djelima crkvene glazbe stječe ugled kao skladatelj ranobaroknih obilježja. Autor je zbirke duhovnih koncerata „Parnassia militia“ ([[1622.]]), zbirke moteta i drugih crkvenih skladbi nazvanih „Arion primus“ i „Arion secundus“ ([[1628.]]). U harmonijskoj građi vješto prepleće starocrkvene moduse s tonalitetima dura i mola, služi se često usporednim tercama, a katkad povećanim i smanjenim akordima, disonancama pa i kromatikom. Karakteristično barokno zvukovno suprotstavljanje ostvaruje izmjenjivanjem brzih i polaganih odlomaka služeći se tada još neuobičajenim oznakama (allegro, allegrissimo, tardi, tardissimo), a dinamičke kontraste postiže prijelazima iz forte u piano ili iz sola u puni sastav tutti. Jedan je od prvih skladatelja srednjoeuropskoga (austrijsko-njemačkoga) područja koji u duhovnim koncertima uz orgulje uvodi i druge instrumente (dvije violine u koncertima br. 21 i 24; kornet i trombon u ricercarima).<ref name="HBL"/> Posljednji se put spominje 22. srpnja 1636. tijekom ratnih sukoba oko [[Saverne|Zaberna]]. == Djela == * Parnassia militia concertuum unius, duarum, trium et quatuor vocum tam nativis quam instrumentalibus vocibus ad organum concinendarum, op. 1. Argentinae, Typis Pauli Ledertz, 1622. * Arion primus sacrorum concertuum unius, duarum, trium et quatuor vocum ad organum concinendarum, op. 2. Augustae Tribocorum, Apud Paulum Ledertz, 1628. * Arion secundus psalmorum vespertinorum tam de tempore, quam de Beata Maria Virgine quatuor vocibus, alternatim ad organum concinendarum adiunctis Magnificat, Salve regina, & octo tonis ad omnia strumenta accomodatis, op. 3. Augustae Tribocorum, Apud Paulum Ledertz, 1628. == Poveznice == * [[Hrvatski skladatelji klasične i folklorne glazbe]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} *[http://www.kvarner.hr/kultura/glazba.html Kvarnerski baštinski vremeplov / Glazbena baština – Diana Grgurić: »Žubor kvarnerske glazbene rijeke«] *[http://www.croatianhistory.net/etf/et12a1.html www.croatianhistory.net – Croatian Classical Music, 11th-19th centuries] {{engl}} {{WProjekti |commons= |commonshr= |commonscat= |commonscathr= }} {{Mrva-biog-glaz-hrvatska}} {{GLAVNIRASPORED:Jelić, Vinko}} [[Kategorija:Hrvatski skladatelji iz 17. stoljeća]] [[Kategorija:Životopisi, Rijeka]] l2tg8ki270zdv39wx3g5lludygqyj9c 0 276282 7563871 7463203 2026-07-26T07:14:24Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7563871 wikitext text/x-wiki {{Svemirska misija | slika = Vostok1.jpg | širina slike = | opis slike = Jurij Gagarin unutar Vostoka 1, snimka emitirana kontroli leta | naziv misije = Vostok 1 | organizacija = [[SSSR]] | glavni ugovaratelji = Zavod za eksperimentalni dizajn [[OKB-1]] | tip misije = orbitalni let | pozivni znak = Кедр (Cedar) | cospar = 1961-012A | satcat = 103 | svemirska letjelica = [[Vostok (svemirska letjelica)|Vostok-3KA]] br. 3 | masa pri lansiranju = 4 725 kg | masa pri slijetanju = 2 400 kg | dimenzije = 2,30 m (promjer) | veličina posade = 1 | članovi = [[Jurij Gagarin]] | mjesto lansiranja = [[Bajkonur]], [[Kazahstan]], <br>Gagarinova rampa<br>{{coord|45.920278|N|63.342222|E}} | raketa = [[Vostok-K]] 8K72K | datum lansiranja = [[12. travnja]] [[1961.]], 06:07 UTC | datum slijetanja = [[12. travnja]] 1961., 07:55 UTC <br />{{coord|51.280383|N|45.976740|E|}} kod naselja Engels ([[Saratovska oblast]]) | trajanje = 1 sat, 48 minuta<ref name="fai">[http://records.fai.org/pilot.asp?from=astronautics&id=4791 Aviation and Space World Records, Fédération Aéronautique Internationale (FAI) pristupljeno 12. ožujka 2009.]</ref> | broj orbita = 1 | referentni sustav = [[Geocentrična orbita|geocentrični]] | režim = [[Niska Zemljina orbita|niski Zemljini]] | perigej = 169 km | apogej = 327 km | inklinacija = 64,95° | period = 89,1 minuta | epoha = 12. travanj 1961. | znak misije = | opis znaka = | fotografija posade = Gagarin in Sweden.jpg | opis fotografije = Jurij Gagarin u Švedskoj | prethodne misije = | sljedeće misije = [[Vostok 2]] }} '''Vostok 1''' ([[ruski]]: ''Восток 1''=Istok 1) bila je [[SSSR|sovjetska]] svemirska misija iz Programa Vostok, koja je ponijela [[kozmonaut]]a [[Jurij Gagarin|Jurija Gagarina]] s kozmodroma [[Bajkonur]] u istoimenoj letjelici po prvi put u svemir i orbitu oko [[Zemlja|Zemlje]]. Misija Vostok 1 je bio prvi čovjekov let u svemir, injženjerski podhvat sovjetskih znanstvenika [[Sergej Koroljov|Sergeja Koroljova]] i Kerima Kerimova i njihova tima.<ref>{{Citiranje weba |url=http://findarticles.com/p/articles/mi_qn4158/is_20030407/ai_n12692130 |title=Peter Bond: Obituary: Lt-Gen Kerim Kerimov, The Independent, London, 7. travnja 2003., pristupljeno 11. ožujka 2009. |access-date=17. prosinca 2008. |archive-date=8. siječnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080108073958/http://findarticles.com/p/articles/mi_qn4158/is_20030407/ai_n12692130 |url-status=dead }}</ref> == Podatci o letjelici == Vostok 1 po katalogu COSPAR broj: 1961-012A, bila je jednostupanjska letjelica duga 5 metara, promjera 2,3 m, težine 4725 kg.<ref name="fai" /> Vostok 1 je dosegao je visinu od 169 - 327 km iznad [[Zemlja|zemlje]].<ref name="fai" /> == Posada == * {{Z|SSSR}} [[Jurij Gagarin]] === Posada u pričuvi === * {{Z|SSSR}} [[German Titov]], Grigorij Neljubov [[datoteka:Vostok 1 orbit.png|mini|lijevo|320px|Putanja Gagarinova orbitalnog leta, mjesto slijetanja je nešto zapadnije zbog kruženja zemlje u pravcu istoka]] == Tijek i cilj misije == Let Gagarina trajao je ukupno 1 sat i 29 minuta, za to vrijeme letjelica je 1 put obletjela [[Zemlja|zemlju]].<ref name="fai"/> Cilj misije je bio prvi let čovjeka u svemir i ispitivanje njegovih mogućnosti. Na 7 km prije tla se katapultirao iz kapsule Vostoka 1 i spustio uz pomoć [[padobran]]a, jer se to držalo sigurnijim od spuštanja padobranom s kapsulom (nitko nije znao bi li pad bio dovoljno siguran). Zemaljska kontrola leta, nije znala dobrih 25 minuta dali je letjelica dosegla željenu visinu. U to vrijeme liječnici i aeronautički inženjeri nisu znali kako će bestežinsko stanje djelovati na kozmonauta, zbog tog su komande na brodu bile zaključane da se izbjegne da Gagarin ne preuzme ručnu kontrolu nad letjelicom (za slučaj nezgode ipak mu ostavljena omotnica s kodovima za otključavanje komandne ploče). Vostok 1 nije mogao mijenjati orbitu, jedino visinu. [[datoteka:Vostokpanel.JPG|mini|desno|285px|Dio upravljačke ploče Vostoka 1]] Operacija prizemljenja (kočenje) otpočela je nad zapadnom [[Afrika|Afrikom]] (pored [[Angola|Angole]]) 8000 km prije slijetanja, raketni motori radili su oko 42 sekunde. Nakon toga došlo je do komplikacija s razdvajanjem modula, - povratna kapsula ostala je povezana (žicama) još punih deset minuta s modulom za boravak u svemiru, ali su se moduli konačno razdvojili kad su žice izgorjele uz puno nekontrolirane vrtnje. Nakon toga je kapsula za povratak ušla u stabilnu povratnu putanju. Gagarin se padobranom spustio tek nakon modula za spuštanje, jer je katapultiran s veće visine. Nakon prizemljenja kod mjesta Engels, zaprepaštenim seljacima - koji su uplašeno bježali od njega je rekao ''"Nebojte se i ja sam sovjetski građanin kao i vi, upravo sam sletio iz svemira, i pomognite mi naći najbliži telefon da se javim Moskvi!"''. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.astronautix.com/flights/vostok1.htm Vostok 1 u enciklopediji Astronautike] * [http://www.svengrahn.pp.se/histind/Vostok1/Vostok1X.htm Analiza leta Vostoka 1, od Sven Grahna] {{Rusija}} [[Kategorija:Program Vostok|1]] [[Kategorija:Letovi u svemir s ljudskom posadom]] 30vaj1z7b8pnv6kq66hqwweuqyfxo6c 0 281150 7563658 5948997 2026-07-25T16:03:21Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7563658 wikitext text/x-wiki '''Viralni marketing''' ili '''virusni marketing'''<ref>{{Citiranje weba |url=https://wirtschaftslexikon.gabler.de/definition/viral-marketing-50227/version-153027 |title=Definition: Viral Marketing |last=Kollmann |first=Prof Dr Tobias |work=gabler.de |language=de |accessdate=2021-03-19}}</ref> poslovna je strategija korištenja postojećih društvenih mreža radi promidžbe proizvoda ili usluge. Ime je dobio prema načinu na koji potrošači šire informacije o proizvodima i uslugama s drugim osobama na način sličan prenošenju virusa.<ref>{{Cite web |url=http://www.marketing-schools.org/types-of-marketing/viral-marketing.html |title=Viral Marketing {{!}} What is Viral Marketing? |website=www.marketing-schools.org |access-date=2018-05-23 |archive-date=22. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210322112431/https://www.marketing-schools.org/types-of-marketing/viral-marketing/ |url-status=dead }}</ref> Informacije se prenose usmeno ili poboljšano mrežnim efektom interneta i mobilnih mreža.<ref>{{cite news |url=https://www.usatoday.com/money/advertising/2005-06-22-viral-usat_x.htm |title=USAToday: Viral advertising spreads through marketing plans |work=USA Today |first1=Theresa |last1=Howard |date=2005-06-23 |access-date=2010-05-27}} June 23, 2005, 2005</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Marketing]] {{mrva-ekon}} 8rt56ywafceks5pdmj0rh1iptd527dj 0 291097 7563716 7433413 2026-07-25T18:38:43Z ~2026-39912-33 366794 Ispravljen zatipak 7563716 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Ivan crnojevic.jpg|mini|230px|desno|''[[Ivan Crnojević|Ivan Crnojević, Gospodar Crne Gore]]'']] '''Crnojevića država''', [[Crnogorska povijest|treća povijesna]] [[Crnogorci|crnogorska država]], je postojala od [[1451.]] do [[1496.]] godine. ====Povijesni kontekst==== {{glavni|Crnogorska povijest}} [[Zetska država|Posljednji vladar samostalne zetske države]], [[Balša III.]], umro je [[1421.]] godine i pravo na upravljanje državom su, zbog obiteljskih veza, polagali [[Srbi|srpski]] [[despot]]i [[Stefan Lazarević]] i ''Đurađ Branković'' iz [[Smederevo|Smedereva]]. Nakon nestanka [[Balšići|Balšića]] s povijesne scene, glavna obitelj u [[Zeta (država)|Zeti]] podstaju [[Crnojevići]], [[pravoslavni]] [[plemić]]i iz planinskih oblasti okolo [[Lovćen]]a. {{glavni|Crnojevići}} ===Borba za neovisnost=== <gallery> Datoteka:Map of Zeta under Ivan Crnojević.jpg|[[Crnojevići|''Crnojevića država]] Datoteka:Grb zete.gif|[[Grb Zete|''Grb Zete iz doba Crnojevića'']]</gallery> Povijesni izvori do [[1451.]] ne spominju ''Crnojeviće'' ni kao suradnike ali ni kao protivnike ''srpski despota''. ''Crnojevići'' su do te godine proširili svoje teritorije i definitivno ovladali političkim i gospodarskim životom. [[1451.]] stupio je [[Stefan I. Crnojević]] u pregovore s [[Mletačka Republika|Mletačkom Republikom]] koja ga je priznavala za legitimnog vladara. Također su mu [[Mlečani]] davali godišnju plaću, priznali titulu [[vojvoda|vojvode]] i njegove posjede oko [[Kotor]]a. No, [[Srbi]] predvođeni [[despot]]om ''Đurađem Brankovićem'', [[1452.]] ''Stefana I.'' pokušali su zbaciti. Došlo je do bitke kod [[Skadarsko jezero|Skadarskoga jezera]] u kojoj je ''Stefan I.'' odnio pobjedu i zauzeo [[Podgorica|Podgoricu]]. Despot ''Branković'' je kontrolirao još nekoliko narednih godina utvrdu ''Medun'' u [[Kuči]]ma, no ''Crnojevići'' su ostali na prijestolju. {{glavni|Ivan Crnojević}} Nakon smrti oca ''Stefana'', [[Ivan Crnojević]] je naslijedio prijestolje. Godine [[1465.]] napao je posjede [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]] na ''Crnogorskom primorju'', poglavito oko [[Kotor]]a, pozivajući se na povijesno pravo nad ovim oblastima. No, premda su ga prvotno ''Mlečani'' osudili na smrt, naredne su se godine dogovorili s ''Ivanom''. Darovali su ga titulom [[vojvoda|vojvode]], a ''Ivan'' je zauzvrat obećao da će obustaviti oružane napade i umiriti tamošnje stanivništvo koje mu je bilo sklono. ===Između Osmanlija i Mlečana=== Godine [[1471.]] ''Osmanlije'' su uspjele pritisnuti ''Ivana'' te im je morao obećati davanje godišnjeg danka od 700 zlatnih dukata. No, ''Mlečani'' su opet nastojali pridobiti Ivana, pa su [[1473.]] dali ''Ivanu'' i njegovim potomcima mletačke plemićke titule, vojnu opskrbu i 600 dukata godišnje pomoći. [[1474.]] ''Ivan'' prestao plaćati danak ''Osmanlijama''. Te je godine otpočela osmanska opsada [[Skadar|Skadra]], kojeg su kontrolirali ''Mlečani''. ''Ivan'' je uputio ''Mlečanima'' u pomoć postrojbe u jačini od 8.000 ljudi, pa je osmanlijski pokušaj zauzimanja Skadra propao. ===Prijestolnice=== Povijesni izvori iz [[15. stoljeće|15. stoljeća]], za doba ''Stefana I. Crnojevića'' i njegova sina i nasljednika [[gospodar (crnogorska vladarska titula)|gospodara]] [[Ivan Crnojević|Ivana Crnojevića]], [[Žabljak Crnojevića]] opisuju kao državno središte. Iz njega je pokušan organizirani otpor navali [[Osmanlije|Osmanlija]] s juga, kroz ravnicu okolo ''Skadarskoga jezera''. U ''Žabljaku Crnojevića'' bila je dvorska palača i ''Crkva Sv.Đorđija'' (kasnije pretvorena u [[džamija|džamiju]]). ''Crnojevići'' su izmjestili državno središte u planine, najprije u utvrdu [[Obod (Crna Gora)|''Obod'']] - u konačnom na [[Cetinje]]. [[1479.]] Mlečanii su ''Osmanlijama'' predali ''Skadar'' koji su dobili priliku koncentrirati snage na ''Crnu Goru''. ''Ivan'' je te godine prešao na teritorij ''Mletačke Republike''. [[Datoteka:Zabljak 1860 c.jpg|mini|[[Žabljak Crnojevića|''Žablljak Crnojevića, jedno vrijeme crnogorska prijestolnica'']]]] Nakon [[smrt]]i sultana [[Mehmed III.|Mehmeda III.]] ''Ivan'' se [[1481.]] u velikom stilu vraća sa svojim postrojbama u domovinu, te u silovitim naletima protjeruje ''Osmanlije''. No, nakon što su se konsolidirali, ''Osmanlije'' su opet priprijetile Crnoj Gori i ''Ivan'' ponovno prihvaća isplaćivati godišnji danak. Također, u tome je razdoblju ''Ivan'' imao sporove s ''Mlečanima'' oko svojih solana u okolici ''Kotora'' (''Grbalj''). Njegova je država obuhvaćala i uski dio obale od ''Miločera'' do [[Sveti Stefan|Svetog Stefana]]. Stiješnjen od onovremene vojne i političke sile, ''Osmanskoga Carstva'', ''Ivan'' je poslao svoga najmlađeg sina ''Stanišu'' kao zalog mira u ''Carigrad'', kamo je ovaj kasnije prešao na islam i nazvao se po svome albanskome ujaku, ''Skenderbeg'' - [[Staniša (Skender-beg) Crnojević]]. ===Posljednje godine neovisnosti=== [[Đurađ Crnojević]], najstariji sin i nasljednik Ivana Crnojevića, lipnja [[1490.]] je naslijedio prijestolje''Ivana Crnojevića'' u gotovo beznadežnim vanjsko-političkim uvjetima, između [[Osmansko Carstvo|Osmanskoga Carstva]] i [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]], suočen sa snažnim procesom [[islam]]izacije [[Crna Gora|Crne Gore]]. Tijekom [[1496.]] ''Đurađ'' se zainteresirao za plan [[francuska|francuskoga]] kralja [[Karlo VIII., kralj Francuske|Karla VIII.]] o podizanju ustanka u susjednoj [[Albanija|Albaniji]], što su ''Osmanlije'' otkrile i dali mu ultimatum da napusti ''Crnu Goru''. Povlači se ''Đurađ'' na svoje posjede u okolici [[Budva|Budve]] a potom u ''Mletačku Republiku''. [[Stefan II. Crnojević]], srednji sin [[Ivan Crnojević|Ivana Crnojevića]], tijekom [[1496.]] sukobio se s oko prijestolja svojim starijim bratim ''Đurađom'' kojega je pokušao zbaciti uz pomoć [[Osmanlije|Osmanlija]]. No, nakon što je ''Đurađ'' morao napustiti [[Crna Gora|Crnu Goru]], ''Stefan II.'' nije dobio očekivanu nagradu - crnogorsko prijestolje. Osmanlije su [[1497.]] obavile popis u ''Crnoj Gori'' što znači da je ona bila od tada, neko vrijeme, faktički pod vlašću [[skadar]]skoga [[sandžak-beg]]a. [[1501.]] je ''Đurađ'' pokušao izvesti ustanak u ''Crnoj Gori'', no bezuspješno, ''Osmanlije'' ga uhićuju i odvode u [[Carigrad]]. Umro je ''Đurađ'' u ''Anadoliji'' oko [[1511.]] godine. ===Ostavština Crnojevića=== [[Datoteka:Cerkiew na Ćipurze w Cetinje 01.jpg|mini|[[Cetinje|''Ćipur na Cetinju, gdje su ostaci prvotnog Cetinjskoga manastira i palače koje je podignuo gospodar Ivan Crnojević'']]]] Za doba ''Crnojevića'' se trajno ustalio naziv ''Crna Gora''. {{glavni|Crna Gora (etimologija)}} Dalje, crnogorska povijesna prijestolnica će postati [[Cetinje]], a ''Cetinjski manastir'', ne samo vjersko i kulturno, no od konca [[17. stoljeće|17. stoljeća]] i državotvorno središte crnogorskog naroda. U [[kultura|kulturološkom]] pogledu najvažniji događaj je iz kraja [[15. stoljeće|15. stoljeća]] kada je na ''Cetinju'' ([[Obod]]), unutar pravoslavnog manastira proradila [[Crnojevića tiskara|Crnojevića tiskare]], prva [[država|državna]] tiskare u povijesti koja je izradila [[Oktoih]] i još nekoliko bogoslužbenih [[ćirilica|ćiriličnih]] knjiga. Glavni tiskar je bio [[Makarije od Crne Gore]] a tiskane knjige su: * '''[[Oktoih]] - prvoglasnik I-IV glas''' (4. siječnja [[1494.]] godine, ''Obod'') prva [[ćirilica|ćirilična]] [[knjiga]] u [[Južni Slaveni|Južnih Slavena]] * '''Psaltir - sa posljedovanjem''' (22. rujna [[1494.]] godine, ''Cetinje'') * '''Oktoih - petoglasnik V-VIII glas''' (nema točnog podatka) * '''[[Evanđelje]]''' - ([[1496.]] godine, ''Cetinje'')<ref> [http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/crnojevici/prepisi_tekstova_djurdja_crnojevica.htm Prijepisi tekstova Đurađa Crnojevića] </ref> ==Vidi još== * [[Dukljansko kraljevstvo]] * [[Zetska država]] ==Izvori== {{izvori}} {{Crna Gora po temama}} [[Kategorija:Crna Gora pod vlašću Crnojevića (1451. – 1498.)| ]] nv0by26o6d2q1lbwkbrduxezjimyv2k 7563889 7563716 2026-07-26T09:25:40Z Runolist 263374 Restored revision 7433413 by [[Special:Contributions/Croxyz|Croxyz]] ([[User talk:Croxyz|talk]]): Bez izvora (TwinkleGlobal) 7563889 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Ivan crnojevic.jpg|mini|230px|desno|''[[Ivan Crnojević|Ivan Crnojević, Gospodar Crne Gore]]'']] '''Crnojevića država''', [[Crnogorska povijest|treća povijesna]] [[Crnogorci|crnogorska država]], je postojala od [[1451.]] do najkasnije [[1498.]] godine. ====Povijesni kontekst==== {{glavni|Crnogorska povijest}} [[Zetska država|Posljednji vladar samostalne zetske države]], [[Balša III.]], umro je [[1421.]] godine i pravo na upravljanje državom su, zbog obiteljskih veza, polagali [[Srbi|srpski]] [[despot]]i [[Stefan Lazarević]] i ''Đurađ Branković'' iz [[Smederevo|Smedereva]]. Nakon nestanka [[Balšići|Balšića]] s povijesne scene, glavna obitelj u [[Zeta (država)|Zeti]] podstaju [[Crnojevići]], [[pravoslavni]] [[plemić]]i iz planinskih oblasti okolo [[Lovćen]]a. {{glavni|Crnojevići}} ===Borba za neovisnost=== <gallery> Datoteka:Map of Zeta under Ivan Crnojević.jpg|[[Crnojevići|''Crnojevića država]] Datoteka:Grb zete.gif|[[Grb Zete|''Grb Zete iz doba Crnojevića'']]</gallery> Povijesni izvori do [[1451.]] ne spominju ''Crnojeviće'' ni kao suradnike ali ni kao protivnike ''srpski despota''. ''Crnojevići'' su do te godine proširili svoje teritorije i definitivno ovladali političkim i gospodarskim životom. [[1451.]] stupio je [[Stefan I. Crnojević]] u pregovore s [[Mletačka Republika|Mletačkom Republikom]] koja ga je priznavala za legitimnog vladara. Također su mu [[Mlečani]] davali godišnju plaću, priznali titulu [[vojvoda|vojvode]] i njegove posjede oko [[Kotor]]a. No, [[Srbi]] predvođeni [[despot]]om ''Đurađem Brankovićem'', [[1452.]] ''Stefana I.'' pokušali su zbaciti. Došlo je do bitke kod [[Skadarsko jezero|Skadarskoga jezera]] u kojoj je ''Stefan I.'' odnio pobjedu i zauzeo [[Podgorica|Podgoricu]]. Despot ''Branković'' je kontrolirao još nekoliko narednih godina utvrdu ''Medun'' u [[Kuči]]ma, no ''Crnojevići'' su ostali na prijestolju. {{glavni|Ivan Crnojević}} Nakon smrti oca ''Stefana'', [[Ivan Crnojević]] je naslijedio prijestolje. Godine [[1465.]] napao je posjede [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]] na ''Crnogorskom primorju'', poglavito oko [[Kotor]]a, pozivajući se na povijesno pravo nad ovim oblastima. No, premda su ga prvotno ''Mlečani'' osudili na smrt, naredne su se godine dogovorili s ''Ivanom''. Darovali su ga titulom [[vojvoda|vojvode]], a ''Ivan'' je zauzvrat obećao da će obustaviti oružane napade i umiriti tamošnje stanivništvo koje mu je bilo sklono. ===Između Osmanlija i Mlečana=== Godine [[1471.]] ''Osmanlije'' su uspjele pritisnuti ''Ivana'' te im je morao obećati davanje godišnjeg danka od 700 zlatnih dukata. No, ''Mlečani'' su opet nastojali pridobiti Ivana, pa su [[1473.]] dali ''Ivanu'' i njegovim potomcima mletačke plemićke titule, vojnu opskrbu i 600 dukata godišnje pomoći. [[1474.]] ''Ivan'' prestao plaćati danak ''Osmanlijama''. Te je godine otpočela osmanska opsada [[Skadar|Skadra]], kojeg su kontrolirali ''Mlečani''. ''Ivan'' je uputio ''Mlečanima'' u pomoć postrojbe u jačini od 8.000 ljudi, pa je osmanlijski pokušaj zauzimanja Skadra propao. ===Prijestolnice=== Povijesni izvori iz [[15. stoljeće|15. stoljeća]], za doba ''Stefana I. Crnojevića'' i njegova sina i nasljednika [[gospodar (crnogorska vladarska titula)|gospodara]] [[Ivan Crnojević|Ivana Crnojevića]], [[Žabljak Crnojevića]] opisuju kao državno središte. Iz njega je pokušan organizirani otpor navali [[Osmanlije|Osmanlija]] s juga, kroz ravnicu okolo ''Skadarskoga jezera''. U ''Žabljaku Crnojevića'' bila je dvorska palača i ''Crkva Sv.Đorđija'' (kasnije pretvorena u [[džamija|džamiju]]). ''Crnojevići'' su izmjestili državno središte u planine, najprije u utvrdu [[Obod (Crna Gora)|''Obod'']] - u konačnom na [[Cetinje]]. [[1479.]] Mlečanii su ''Osmanlijama'' predali ''Skadar'' koji su dobili priliku koncentrirati snage na ''Crnu Goru''. ''Ivan'' je te godine prešao na teritorij ''Mletačke Republike''. [[Datoteka:Zabljak 1860 c.jpg|mini|[[Žabljak Crnojevića|''Žablljak Crnojevića, jedno vrijeme crnogorska prijestolnica'']]]] Nakon [[smrt]]i sultana [[Mehmed III.|Mehmeda III.]] ''Ivan'' se [[1481.]] u velikom stilu vraća sa svojim postrojbama u domovinu, te u silovitim naletima protjeruje ''Osmanlije''. No, nakon što su se konsolidirali, ''Osmanlije'' su opet priprijetile Crnoj Gori i ''Ivan'' ponovno prihvaća isplaćivati godišnji danak. Također, u tome je razdoblju ''Ivan'' imao sporove s ''Mlečanima'' oko svojih solana u okolici ''Kotora'' (''Grbalj''). Njegova je država obuhvaćala i uski dio obale od ''Miločera'' do [[Sveti Stefan|Svetog Stefana]]. Stiješnjen od onovremene vojne i političke sile, ''Osmanskoga Carstva'', ''Ivan'' je poslao svoga najmlađeg sina ''Stanišu'' kao zalog mira u ''Carigrad'', kamo je ovaj kasnije prešao na islam i nazvao se po svome albanskome ujaku, ''Skenderbeg'' - [[Staniša (Skender-beg) Crnojević]]. ===Posljednje godine neovisnosti=== [[Đurađ Crnojević]], najstariji sin i nasljednik Ivana Crnojevića, lipnja [[1490.]] je naslijedio prijestolje''Ivana Crnojevića'' u gotovo beznadežnim vanjsko-političkim uvjetima, između [[Osmansko Carstvo|Osmanskoga Carstva]] i [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]], suočen sa snažnim procesom [[islam]]izacije [[Crna Gora|Crne Gore]]. Tijekom [[1496.]] ''Đurađ'' se zainteresirao za plan [[francuska|francuskoga]] kralja [[Karlo VIII., kralj Francuske|Karla VIII.]] o podizanju ustanka u susjednoj [[Albanija|Albaniji]], što su ''Osmanlije'' otkrile i dali mu ultimatum da napusti ''Crnu Goru''. Povlači se ''Đurađ'' na svoje posjede u okolici [[Budva|Budve]] a potom u ''Mletačku Republiku''. [[Stefan II. Crnojević]], srednji sin [[Ivan Crnojević|Ivana Crnojevića]], tijekom [[1496.]] sukobio se s oko prijestolja svojim starijim bratim ''Đurađom'' kojega je pokušao zbaciti uz pomoć [[Osmanlije|Osmanlija]]. No, nakon što je ''Đurađ'' morao napustiti [[Crna Gora|Crnu Goru]], ''Stefan II.'' nije dobio očekivanu nagradu - crnogorsko prijestolje. Osmanlije su [[1497.]] obavile popis u ''Crnoj Gori'' što znači da je ona bila od tada, neko vrijeme, faktički pod vlašću [[skadar]]skoga [[sandžak-beg]]a. [[1501.]] je ''Đurađ'' pokušao izvesti ustanak u ''Crnoj Gori'', no bezuspješno, ''Osmanlije'' ga uhićuju i odvode u [[Carigrad]]. Umro je ''Đurađ'' u ''Anadoliji'' oko [[1511.]] godine. ===Ostavština Crnojevića=== [[Datoteka:Cerkiew na Ćipurze w Cetinje 01.jpg|mini|[[Cetinje|''Ćipur na Cetinju, gdje su ostaci prvotnog Cetinjskoga manastira i palače koje je podignuo gospodar Ivan Crnojević'']]]] Za doba ''Crnojevića'' se trajno ustalio naziv ''Crna Gora''. {{glavni|Crna Gora (etimologija)}} Dalje, crnogorska povijesna prijestolnica će postati [[Cetinje]], a ''Cetinjski manastir'', ne samo vjersko i kulturno, no od konca [[17. stoljeće|17. stoljeća]] i državotvorno središte crnogorskog naroda. U [[kultura|kulturološkom]] pogledu najvažniji događaj je iz kraja [[15. stoljeće|15. stoljeća]] kada je na ''Cetinju'' ([[Obod]]), unutar pravoslavnog manastira proradila [[Crnojevića tiskara|Crnojevića tiskare]], prva [[država|državna]] tiskare u povijesti koja je izradila [[Oktoih]] i još nekoliko bogoslužbenih [[ćirilica|ćiriličnih]] knjiga. Glavni tiskar je bio [[Makarije od Crne Gore]] a tiskane knjige su: * '''[[Oktoih]] - prvoglasnik I-IV glas''' (4. siječnja [[1494.]] godine, ''Obod'') prva [[ćirilica|ćirilična]] [[knjiga]] u [[Južni Slaveni|Južnih Slavena]] * '''Psaltir - sa posljedovanjem''' (22. rujna [[1494.]] godine, ''Cetinje'') * '''Oktoih - petoglasnik V-VIII glas''' (nema točnog podatka) * '''[[Evanđelje]]''' - ([[1496.]] godine, ''Cetinje'')<ref> [http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/crnojevici/prepisi_tekstova_djurdja_crnojevica.htm Prijepisi tekstova Đurađa Crnojevića] </ref> ==Vidi još== * [[Dukljansko kraljevstvo]] * [[Zetska država]] ==Izvori== {{izvori}} {{Crna Gora po temama}} [[Kategorija:Crna Gora pod vlašću Crnojevića (1451. – 1498.)| ]] j6wgfspdyar4jpfiso3ui1lu0spl0wc 0 291104 7563715 7437210 2026-07-25T18:36:58Z ~2026-39912-33 366794 Ispravljeni zatipci 7563715 wikitext text/x-wiki {{Pravopis}}{{Stil pisanja}}{{Nedostaju izvori|Epiteti trebaju '''vjerodostojne''' i '''[[Sekundarna literatura|sekundarne]] izvore'''. ('''[[WP:NI]]''', '''[[WP:VI]]'''.)}} {{dodaj infookvir|bivše zemlje svijeta}} Koncem [[15. stoljeće|15. stoljeća]] nestala je [[Crnojevića država]], a [[Crnogorci]] su [[Crna Gora pod osmanlijskom okupacijom (1498. – 1697.)|potpali]] pod [[Osmanlijsko Carstvo]]. Godine [[1516.]] Vavila je izabran za vladiku Crne Gore od strane njezinih [[crnogorska plemena|plemena]]. Ime države bilo je '''Mitropolstvo Crnogorsko'''. Od [[1697.]] godine kada je ''Općecrnogorski zbor'' za vladiku izabrao [[Danilo Petrović Njegoš|Danila Petrovića Njegoša]], rodonačelnika dinastije [[Petrović Njegoš (crnogorska dinastija)|Petrović Njegoš]], počinje organizirana borba za političko i vjersko jedinstvo zemlje, često podijeljene plemenskim sukobima i [[islam]]izacijom pučanstva. Tih godina pravoslavni Crnogorci provode sustavno pokrštavanje i zatiranje domaćih muslimana, genocidnog tipa, upamćeno pod nazivom [[istraga poturica]]. Dolaskom izaslanika ruskog [[car]]a [[Petar I. Aleksejevič Romanov|Petra I. Romanova]] u Crnu Goru [[1711.]] i putovanjem Danila u [[Petrograd]]<ref> [http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/petrovici_xviii_vijek/sva_svojerucna_pisma_vladike_danila_petrovica.htm Pisma vladike Danila Petrovića Njegoša] </ref> uspostavljene su bliske političke veze između Crne Gore i [[Carska Rusija|Carske Rusije]] koje će uz povremena zahlađenja trajati do ruske revolucije [[1917.]] godine. Istodobno je taj dolazak izaslanika i putovanje vladike predstavlja priznanje Crne Gore. Sljedeće godine, [[1712.]] odigrala se bitka protiv snaga bosanskog vezira Ahmet-paše na Carevom lazu, događaj koji je u narodno pamćenje ušao kao jedna od najvećih pobjeda u ratnoj povijesti Crnogoraca. Suprotno dotadašnjim običajima o biranju vladika Danilo donosi odluku da nasljednik bude iz njegove obitelji. Kako se vladika nije mogao ženiti i imati djecu kao nasljednika odabire [[1735.]] bratovog sina – [[Sava Petrović Njegoš|Savu Petrovića Njegoša]]. U prvom dijelu svoje vladavine, Sava će na položaj vladike uzdići svog brata [[Vasilije Petrović Njegoš|Vasilija]] koji se prije svega bavio vanjskom politikom. U svojim pismima ili putovanjima Vasilije će mnogo puta tražiti pomoć Rusije u stvaranju crnogorskog školstva, dok će on sam na kraju postati prvi povjesničar Crne Gore sa svojom knjigom ''"Istorija Crne Gore"'' (tiskana [[1754.]] godine). Njegov najznačajniji politički uspjeh postaje susret s ruskom caricom i prijestolonasljednikom [[Petar III., ruski car|Petrom III.]] također [[1754.]] godine.<ref>[http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/petrovici_xviii_vijek/vladika_vasilije_u_crnogorskoj_povijesnici.htm Vladika Vasilije u crnogorskoj povijesnici]</ref> <gallery>Datoteka:Danilo Ščepćević, The Mountain Wreath.jpg|''[[Danilo Petrović Njegoš]]'' Datoteka:Vladika Sava.jpg|''[[Sava Petrović Njegoš]]'' Datoteka:Vasilije Petrović.jpg|''[[Vasilije Petrović Njegoš]]'' Datoteka:Saint Peter of Cetinje.jpg|''[[Sveti Petar Cetinjski]]'' Datoteka: Giuseppe Tominz - Portrait of Petar II Petrović-Njegoš.jpg|''[[Petar II. Petrović Njegoš]]''</gallery> Nakon Vasilijeve smrti najvažniji događaj tijekom vladavine Save (koji ponovno sam vlada) postaje osmanlijsko ukidanje [[Pećka patrijarhija|Pećke Patrijaršije]] [[1766.]] godine. I od toga perioda Pravoslavna crkva u Crnoj Gori je i [[de facto]] i [[de iure]] [[Autokefalna crkva|autokefalna]]. {{glavni|Crnogorska pravoslavna Crkva}} Nedugo potom u Crnoj Gori se pojavljuje [[Šćepan Mali]], koji uspijeva ujediniti [[crnogorska plemena]], predstavljajući se kao ruski car [[Petar III., ruski car|Petar III.]] Šćepan je, pored ostarjeloga vladike Save, vladao Crnom Gorom od [[1767.]] godine. Njegov dolazak je izazvao pohod osmanlijske vojske na Crnu Goru. Godine [[1773.]] Osmanlije potplaćuju jednog Šćepanovog slugu koji ga ubija. Nakon njegove smrti, ponovno nastupa plemenska anarhija. Vladika Sava, kratko vrijeme prije svoje smrti, [[1781.]] za svog nasljednika izabire [[Arsenije Plamenac|Arseniju Plamenca]].<ref>[http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/petrovici_xviii_vijek/arsenije_plamenac.htm Akademik Branko Pavićević o vladici Arseniju Plamencu] </ref> Nakon smrti Arsenija [[1784.]] vlast će se vratiti u ruke dinastije Petrović Njegoš izborom [[Petar I. Petrović Njegoš|Petra I. Petrovića Njegoša]] za novog vladiku. ''Petar I.'' će po smrti biti kanoniziran kao ''Sveti Petar Cetinjski'' i jedna je od najvećih, ako ne i najveća, ličnost crnogorske nacionalne povijesti. {{glavni|Sveti Petar Cetinjski}} U srpnju i rujnu [[1796.]] u bitkama na ''Martinićima'', specijalno u [[Bitka na Krusima|Bici na Krusima]] je posječena osmanlijska vojska. U bitkama je ''Petar'' predvodio ''Crnogorce'' sa [[sablja|sabljom]] i [[križ]]om u rukama. Vezir ''Mahmut-paša'' je tijekom borbi zaklan a glava mu je, kao strašni simbol crnogorske pobjede, za osvetu odsječena i donesena u ''Cetinjski manastir'' koji je bio [[1785.]] spalio. Od tada su sastavnim dijelom crnogorske države postali ''Bjelopavlići'' i ''Piperi''. {{glavni|Bitka na Krusima}} Na ''Crnogorskom zboru'' u ''Manastiru Stanjevići'' [[1798.]] je donesen [[Zakonik opšči crnogorski i brdski]] sa 16 članaka a dopunjen je [[1803.]] s još 17 članaka. Godine [[1798.]] je također oformljeno [[Praviteljstvo suda crnogorskog i brdskog]]. Time je, skupa s u ''Zakoniku'' inkorporiranom ''Stegom'', udaren pravni temelj crnogorskoj državi. Osobni je tajnik ''Petrov'' bio, od [[1785.]] do [[1804.]] [[Dolči de Vicković]], [[katolici|katolički]] svećenik iz [[Dubrovnik]]a. <gallery> Datoteka:Sveti Petar Cetinjski Cudotvorac.jpg|''[[Sveti Petar Cetinjski]]'' Datoteka:Petar II Petrovic-2.JPG|''[[Petar II. Petrović Njegoš]]'' </gallery> [[1802.]] [[Austrijsko Carstvo|austrijske]] su okupacione vlasti u [[Boka kotorska|Boki kotorskoj]] ''Dolčija'' smatrale glavnim organizatorom pobuna slavenskog pučanstva na tom području, te su o tome izvjestile [[Carska Rusija|Rusiju]], navodeći da je ''Dolči'' u urotničkoj vezi s austrijsko-ruskim zajedničkim neprijateljem [[Napoleon]]ovom [[Francuska|Francuskom]]. Optužbe su dodatno osnažene pritiskom u pismu ''Crnogorcima'' što ga je uputio [[Sveti Sinod]] ''Ruske crkve'' s optužbama da ''Petar'' uzgaja "latinsku jeres" i prijetnjom kako će ''Ruski sinod'' u ''Crnu Goru'' postaviti novoga [[arhijerej]]a. [[Praviteljstvo suda crnogorskog i brdskog]] se [[3. srpnja]] [[1804.]], obratilo pismima ''ruskom caru'' i ruskom ''Ministarstvu vanjskih poslova'', istaknuvši potpunu neovisnost i samostalnost ''Crne Gore'' spram ''Rusije'', kako u crkvenom tako i u državnom pogledu. Gašenjem ''Pećke patrijaršije'' [[1766.]] godine, ''“naš gospodin Mitropolit ostao (je) po sebi u ovdašnjoj crkvi u nezavisnosti ikakvoj vlasti kao drugi arhijereji”'', da ''“od najstarijeg vremena vjeru hrišćansku nijesmo od Rusa, nego od Grka primili”'', te da ''“mi narod crnogorski i brdski ne stojimo pod podanstvom Ruske imperije, nego samo pod moralnim pokroviteljstvom''. Takav stav, također, bjelodano svjedoči i o tadašnjoj samostalnosti ([[autokefalnost]]i) [[Crnogorska pravoslavna crkva|Crnogorske crkve]]. Još od [[1797.]] i propasti [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]] nastojao je ''Petar I.'' pripojiti [[Boka kotorska|Boku kotorsku]] i crnogorsko priobalje oko [[Budva|Budve]]. ''Petar I.'' je doista oslobodio ''Budvu'', no ubrzo se, pod inozemnim pritiskom, morao outda povući i prepustiti je ''Austriji''. [[1806.]] se, na poziv ''Rusije'', uključio u borbu protiv [[Napoleon]]ovih trupa koje su bile prodrle i u ''Boku kotorsku''. Ni ovoga puta nije bilo uspjeha jer su ''Crnogorci'' pretrpjeli poraz. Konačno, rujna [[1813.]] godine, ''Petar'' je uništio francuske postrojbe u ''Boki kotorskoj'', izuzev utvrde u [[Kotor]]u. Oslobodio je [[Perast]], [[Risan]], [[Herceg Novi]], nad kojima se zaviorio crnogorski [[Alaj-barjak]], te stigao s kombiniranim crnogorsko-bokeljskim postrojbama podno [[Dubrovnik]]a u kojem su se ''Francuzi'' utvrdili. U prosincu [[1813.]] predala se i francuska posada u ''Kotoru''. Ujedinjenje Crne Gore i Boke proglašeno je [[29. listopada]] [[1813.]] godine u [[Dobrota|Dobroti]], kod ''Kotora''. {{glavni|Ujedinjenje Crne Gore i Boke kotorske 1813.}} No, [[Bečki kongres]] je [[1814.]] – [[1815.]] odlučio da ''Boka kotorska'' pripadne ''Austriji''. Tijekom crnogorsko-francuskih oružanih sukoba [[Napoleon]] se interesirao za ''Petra'' i ''Crnogorce''. On je [[28. siječnja]] [[1808.]] godine, iznenađen vijestima o teškim borbama s crnogorskim postrojbama, pisao francuskom guverneru [[Dalmacija|Dalmacije]]: ''"Držite agenta uz crnogorskog vladiku i nastojte pridobiti toga čovjeka"''.<ref> [http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/cg_u_xix_vijeku/napoleon_pominje_crnogorce_marsalu_marmonu.htm Napoleonovo pismo guverneru Dalmacije od 28. siječnja 1808.g.] </ref> Opet je ''Napoleon'' [[9. veljače]] [[1808.]] istim povodom pisao: ''"Kako to da i nikada ne pišete o Crnogorcima? Ne treba biti krut; treba među njih ubaciti agente radi pridobijanja prvaka te zemlje"''.<ref>[http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/cg_u_xix_vijeku/napoleon_pominje_crnogorce_marsalu_marmonu.htm Napoleonovo pismo guverneru Dalmacije od 9. veljače 1808.g.] </ref> [[1820.]] je na [[Morača|Morači]] poražena ''Džalaludin-pašina'' vojska i od tada su plemena [[Rovca]] i [[Moračani]], znatni dijelovi [[Crnogorska Brda|Crnogorskih Brda]] postali dijelom slobodne i neovisne crnogorske države. Tijekom vladavine, ''Petar I.'' je imao snažnu oporbu u plemićkoj obitlji ''Radonjića'', koji su bili ''guvernaduri''. {{glavni|Guvernadur}} Za nasljednika je ''Petar I.'' odredio svoga sinovca ''Radivoja Tomova Petrovića'', kasnije [[Petar II. Petrović Njegoš|Petra II. Petrovića Njegoša]]. Umro je ''Petar'' na blagdan ''[[Sveti Luka|Lučindan]]'', [[31. listopada]] [[1830.]] godine. Njegov nasljednik, ''Petar II.'', [[1831.]] osniva [[Senat]] i [[Crnogorska garda|Gardu]] (''Gvardiju'') – kao kombinirane organe sudske, upravne i izvršne vlasti. Za upravitelje [[nahija]] postavlja [[Kapetanija|kapetane]]. Godine [[1832.]] ukida [[guvernadur]]stvo. Na ''Cetinju'' [[1834.]] osniva tiskaru i školu u oslobođenom dijelu ''Crne Gore''. Putuje u dva navrata u ''Rusiju'': [[1833.]], kada je zavladićen i [[1837.]] Nagovarao je [[Kneževina Srbija|Kneževinu Srbiju]] da zajedno poduzmu akciju za oslobođenje [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] od Turaka. Godine [[1841.]] postigao je jedan diplomatski uspjeh kada je ''Crna Gora'' riješila probleme razgraničenja s [[Austrijsko Carstvo|Austrijskim Carstvom]] [[1848.]] Njegoš je bio u vezi s [[hrvatska|hrvatskim]] [[ban]]om [[Josip Jelačić|Josipom Jelačićem]] i nudio mu je, preko ''Jelačićevoga'' guvernera [[Dalmacija|Dalmacije]] vojnu pomoć od 2.000 ''Crnogoraca''. U pismu od [[17. studenog]] [[1848.]] ''Njegoš'' guverneru ''Dalmacije'' piše: ''"Istina je da su Crnogorci spremni da budu u pomoći svojoj braći Hrvatima, jedno po jedinoplemenosti, a drugo po njihovoj prirođenoj naklonosti vojničke trudove snositi"''.<ref name="Guverneru-Dalmacije"> [http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/dokumenti/pismo_njegosa_hrvatima.htm Njegoševo pismo guverneru Dalmacije 1848.g.] </ref><ref name="Johanu-fon-Turskom"> [http://www.montenegro.org.au/njegosevo_pismo.html Pismo Njegoša dalmatinskom guverneru Johanu fon Turskom] </ref> ==Izvori== {{izvori}} {{Crna Gora po temama}} [[Kategorija:Crna Gora pod vlašću Petrovića (1696. – 1918.)]] [[Kategorija:Crkvene kneževine]] 3l420no04twb6j61ruufe8941dpzpyp 0 299054 7563824 6966572 2026-07-26T00:47:12Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7563824 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = Vladimir Ćopić | slika = Vladimir Copic.jpg | veličina = | opis_slike = ''Vladimir Ćopić tijekom Španjolskog građanskog rata'' | pseudonim = ''Senjko'', ''Georg'', ''Janda'', ''Lang'', ''Lovro'', ''Novak'', ''Vidas'', ''Winter'' | rođenje = [[8. ožujka]] [[1891.]] | mjesto_rođenja = [[Senj]] | smrt = [[19. travnja]] [[1939.]] | mjesto_smrti = [[Moskva]] | nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]]<ref>[[Ivan Očak]], ''Vojnik revolucije: život i rad Vladimira Ćopića'', Spektar, Zagreb, 1980., str. 194., 202., 345.</ref> | poznat_po = zapovjednik 15. internacionalne brigade „Lincoln” | zanimanje = novinar }} '''Vladimir Ćopić''' ([[Senj]], [[8. ožujka]] [[1891.]] — [[Moskva]], [[19. travnja]] [[1939.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[komunizam|komunist]],<ref name="Luis Silva">{{Citiranje www |naslov=The Battle of Brunete |url=http://www.globusz.com/ebooks/LuisSilva/00000014.htm |autor=Luis Silva |izdavač=Globusz Publishing |stranice=globusz.com |preuzeto=14. srpnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20050405075948/http://www.globusz.com/ebooks/LuisSilva/00000014.htm |arhivnadnevak=5. travnja 2005. |jezik=engleski |citat=(...) the English-speaking 15th Int. Bde. was led by the Croat Communist Vladimir Copic.}}</ref><ref>Ivan Očak, ''Vojnik revolucije: život i rad Vladimira Ćopića'', Spektar, Zagreb, 1980., str. 321.</ref> [[revolucionar]] i borac u [[Španjolski građanski rat|Španjolskom građanskom ratu]], [[novinar]] i [[prevoditelj]], u mladosti pripadnik [[pravaštvo|pravaške]] mladeži.<ref name="Sobolevski">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=4242 Hrvatski biografski leksikon] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180512181821/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=4242 |date=12. svibnja 2018. }} [[Mihael Sobolevski]] (1993.): ''Ćopić, Vladimir'' (pristupljeno 6. studenoga 2016.)</ref> == Životopis == Vladimir Ćopić rodio se [[8. ožujka]] [[1891.]] godine u [[Senj]]u. Bio je sin Jovana i Amalije (rođ. Lončarić).<ref name="Ivan Očak">Ivan Očak, ''Vojnik revolucije: život i rad Vladimira Ćopića'', Spektar, Zagreb, 1980., str. 8. - 9.</ref> Po istraživanjima [[etnograf]]a [[Stjepan Pavičić|Stjepana Pavičića]] Ćopići su bili iz [[Lika|Like]], [[Srbi u Hrvatskoj|Srbi]] po nacionalnosti.<ref name="Ivan Očak"/> Jovan Ćopić, rođen 1845. godine u Suvaji (kotar Donji Lapac), doselio je iz Like u Senj i tu se priženio u kuću Amalije Lončarić, Hrvatice, rođene [[1855.]] godine.<ref name="Ivan Očak"/> Jovan Ćopić najprije radio je kao financijski namještenik te kao krojač a kasnije je obavljao posao crkvenjaka u senjskoj pravoslavnoj crkvi.<ref>Ivan Očak, ''Vojnik revolucije: život i rad Vladimira Ćopića'', Spektar, Zagreb, 1980., str. 9.</ref> Vladimirova sestra Jelena tvrdi kao je u njihovoj obitelji bilo četrnaestero djece, no o svima nema podataka u matičnim knjigama. U to vrijeme djeca iz mješovitih brakova krštena su u dvije crkve te je i u obitelji Ćopić jedan dio djece upisan u katoličke crkvene knjige rođenih a drugi u pravoslavne.<ref>Ivan Očak, ''Vojnik revolucije: život i rad Vladimira Ćopića'', Spektar, Zagreb, 1980., str. 10 - 11.</ref> Vladimir Ćopić upisan je u pravoslavne crkvene knjige rođenih.<ref>Ivan Očak, ''Vojnik revolucije: život i rad Vladimira Ćopića'', Spektar, Zagreb, 1980., str. 10.</ref> Gimnaziju je završio u rodnom gradu, a [[pravo]] apsolvirao u [[Zagreb]]u. Do [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] pripadao je pravaškoj organizaciji ''[[Mlada Hrvatska]]''. ''Mlada Hrvatska'' je bila [[Frankovci|frankovačka]] omladinska skupina.<ref>Ivo Banac: ''"Nacionalno pitanje u Jugoslaviji: Porijeklo, povijest, politika"'', Durieux, Zagreb, 1995., {{ISBN|953-188-048-4}}, str. 78.</ref> Tada je mobiliziran u austrougarsku vojsku. Godine [[1915.]] zarobili su ga ruski vojnici na [[Karpati]]ma. Godine [[1916.]] stupio je u [[Srpski dobrovljački odred]], a zatim u [[Srpska dobrovoljačka divizija|Srpsku dobrovoljačku diviziju]]. Odbio je položiti zakletvu srpskom kralju, pa je [[11. svibnja]] [[1916.]] godine isključen iz divizije i vraćen u zarobljeništvo.<ref>[http://www.historiografija.hr/hz/1978/HZ_31-32_23_OCAK.pdf Ivan Očak, ''Još jednom o Vladimiru Ćopiću''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140812212344/http://www.historiografija.hr/hz/1978/HZ_31-32_23_OCAK.pdf |date=12. kolovoza 2014. }}, ''[[Historijski zbornik]]'', godina XXXI - XXXII, 1978-1979, Zagreb 1980., str. 332. - 333. (Pristupljeno 30. srpnja 2011.)</ref> Nakon [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]] priključio se [[boljševici]]ma, djelujući kao agitator, novinar i prevoditelj s ruskog na hrvatski.<ref name="Sobolevski"/> Bio je član Jugoslavenske grupe Ruske komunističke partije (boljševika) od svibnja [[1918.]] godine,<ref>[http://www.historiografija.hr/hz/1978/HZ_31-32_23_OCAK.pdf Ivan Očak, ''Još jednom o Vladimiru Ćopiću''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140812212344/http://www.historiografija.hr/hz/1978/HZ_31-32_23_OCAK.pdf |date=12. kolovoza 2014. }}, ''Historijski zbornik'', godina XXXI - XXXII, 1978-1979, Zagreb 1980., str. 340. (Pristupljeno 30. srpnja 2011.)</ref> njezin sekretar i predsjednik, jedan od osnivača Komunističke partije (boljševika) Srba, Hrvata i Slovenaca te član njezinoga Centralnog izvršnog komiteta.<ref name="Sobolevski"/> Krajem [[Studeni|studenoga]] ili početkom [[Prosinac|prosinca]] 1918. godine vratio se u Zagreb, prijavio se kod 31. lovačkog bataljona odakle je oko [[20. prosinca]] 1918. godine otpušten i otputovao je u Senj. Po povratku u Zagreb, u siječnju [[1919.]] godine, stanovao je kod svoga brata [[Milan Ćopić|Milana]] u bolnici "[[Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice|Milosrdnih sestara]]". Po povratku osnovao je prve ilegalne komunističke ćelije i radio na radikalizaciji lijevog krila socijaldemokratskog pokreta. Policija je doznala za njegov povratak dosta kasno tek početkom 1919. godine. Ministar unutrašnjih poslova [[Svetozar Pribićević]], 2. siječnja 1919. godine, javlja hrvatskome [[ban]]u [[Antun Mihalović|Antunu Mihaloviću]], kako su iz Moskve poslani ljudi ''"... da u našim krajevima šire boljševizam... da radi u Zagrebu ili u Sarajevu... Osim toga je poslat u Novi Sad neki Mijatov, a u Zagreb, neki Ćopić, ..."'' a [[14. siječnja]] iste godine javlja u povjerenstvo unutrašnjih poslova u Zagrebu o skupini povratnika - komunista koju očekuju, u kojoj je među glavnima i ''"... Ćopić pravoslavni Hrvat iz Senja, predsjednik Jugoslavenske sekcije, ..."''.<ref>Ivan Očak, ''Vojnik revolucije: život i rad Vladimira Ćopića'', Spektar, Zagreb, 1980., str. 73.</ref> U ožujku [[1919.]] godine, izabran je u Izvršni odbor Jugoslavenskog revolucionarnog komunističkog saveza pelagićevaca. Na Prvom kongresu SRPJ (k) u [[Beograd]]u, koji je trajao od [[20. travnja|20.]] do [[23. travnja]] 1919. godine, kao delegat zagrebačke socijaldemokratske organizacije izabran je u Centralno partijsko vijeće [[Socijalistička radnička partija Jugoslavije (komunista)|Socijalističke radničke partije Jugoslavije (komunista)]] i za tehničkog sekretara. Na Drugom kongresu Komunističke partije Jugoslavije u [[Vukovar]]u ponovno je bio izabran u Centralno partijsko vijeće KPJ i za tehničkog sekretara. Na izborima za Ustavotvornu skupštinu, u studenom [[1920.]] godine, izabran je za zastupnika KPJ za [[Modruško-riječka županija|Modruško-riječku županiju]]. Bio je tajnik (sekretar) Komunističkog poslaničkog kluba, a od [[rujan|rujna]] [[1923.]] godine tajnik Oblasnog sekretarijata [[Nezavisna radnička partija Jugoslavije|Nezavisne radničke partije Jugoslavije]] (NRPJ) i KPJ u Zagrebu. Na Trećoj zemaljskoj konferenciji KPJ izabran je za člana Izvršnog odbora Centralnog partijskog vijeća KPJ. Bio je delegat KPJ na Petom kongresu [[Kominterna|Kominterne]], a radio je u kongresnim komisijama: organizacijskoj, za talijansko pitanje te za nacionalno i kolonijalno pitanje. Kao zastupnik u Skupštini zalagao se za radničku i seljačku državu i sovjetsku republiku na raspravama o prijedlogu ustava Kraljevine SHS.<ref name="Sobolevski"/> Zbog revolucionarne djelatnosti suđeno mu je kao istaknutom komunistu na tri velika procesa: "Diamantsteinovom" 1919., "[[Vidovdanski proces|Vidovdanskom]]" [[1922.]] (nakon [[atentat]]a na [[regent]]a [[Aleksandar I. Karađorđević|Aleksandra Karađorđevića]], osuđen na dvije godine robije)<ref name="Sobolevski"/> i "Svibanjskom procesu" [[1925.]] godine (osuđen na 3 i pol godine robije ''"...po tačci 1, 2, Zakona o zaštiti države, zbog širenja usmene i pismene komunističke propagande."''<ref name="I. Očak">Ivan Očak, ''Vojnik revolucije: život i rad Vladimira Ćopića'', Spektar, Zagreb, 1980., str. 183.</ref>{{fusg|1}}). Nakon presude od [[18. svibnja]] 1925. godine Ćopić je ostao u zatvoru Sudbenoga stola čekajući transport u Lepoglavu. Umjesto u Lepoglavu Ćopić je iz sudskoga zatvora odvezen u Bolnicu Milosrdne braće odakle je pobjegao i nakon toga emigrirao u [[Sovjetski Savez]], gdje je studirao na Međunarodnoj lenjinskoj školi. Od [[1930.]] do [[1931.]] godine bio je instruktor Kominterne pri [[Centralni komitet|Centralnom komitetu]] [[Komunistička partija Čehoslovačke|Komunističke partije Čehoslovačke]]. Član Politbiroa Centralnog komiteta KPJ je bio od [[1932.]] do [[1936.]] godine, predstavnik KPJ u Kominterni [[1934.]] i [[1935.]] godine i član delegacije KPJ na Sedmom kongresu Kominterne. Početkom [[1937.]] godine otišao je u [[Španjolska|Španjolsku]], gdje je bio politički komesar, a potom zapovjednik Petnaeste međunarodne brigade "Lincoln". Imao je čin potpukovnika [[Španjolske republikanske armije]]. U studenome [[1938.]] godine povučen je u [[Moskva|Moskvu]], gdje je uhićen i ubijen [[19. travnja]] [[1939.]] godine. Posmrtno je rehabilitiran odlukom Vojnog kolegija Vrhovnog suda SSSR-a, [[10. lipnja]] [[1958.]] godine. == Intelektualni rad == Vladimir Ćopić je surađivao u listovima ''Vsemirnaja revoljucija'', ''[[Borba (novine)|Borba]]'' (jedno vrijeme 1924. godine bio je i urednikom lista), ''Proleter'', ''Dimitrovac'' i drugima. Držao je predavanja na partijskoj školi u Moskvi i na Komunističkom sveučilištu nacionalnih manjina Zapada (KUNMZ). Preveo je djelo [[Vladimir Iljič Lenjin|Vladimira Iljiča Lenjina]] ''Imperijalizam kao najnovija etapa kapitalizma'' (1917.), ''Početnicu političke ekonomije'' (1923.) Aleksandra Bogdanova, a s [[Josip Broz Tito|Josipom Brozom Titom]] 1938. godine prevodio je ''Kratki kurs Historije Svesavezne komunističke partije boljševika''.<ref>Očak, Ivan. ''Vladimir Ćopić kao novinar'', // ''Senjski zbornik: prilozi za geografiju, etnologiju, gospodarstvo, povijest i kulturu'', sv. 16, br. 1, (1989.), str. 185. - 198., {{Hrčak|id= 110559}}, str. 195., 197., pristupljeno 12. svibnja 2018.</ref> == Bilješke == #{{fusd|1}}Presuda mu je smanjena za mjesec dana koje je proveo u istražnome zatvoru.<ref name="I. Očak"/> == Literatura == * ''Enciklopedija Jugoslavije'' (knjiga treća). "Jugoslavenski leksikografski zavod", Zagreb, 1984. godina. == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [http://www.vinodol.com/senj/copic.html Vladimir Ćopić (Senjko), fotografija] {{GLAVNIRASPORED:Ćopić, Vladimir}} [[Kategorija:Životopisi, Senj]] [[Kategorija:Hrvatski pravaški političari]] [[Kategorija:Hrvatski političari do 1918.]] [[Kategorija:Hrvatski političari u Kraljevini Jugoslaviji]] [[Kategorija:Hrvatski komunisti do 1945.]] [[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]] [[Kategorija:Hrvatski novinari]] lr4oyz698tfag5aedazfr9or0e33mws 0 300321 7563591 7543034 2026-07-25T12:56:52Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7563591 wikitext text/x-wiki {{Filmski umjetnik |ime = Vilim Matula |slika = |veličina = |opis slike = |rodno ime = |pseudonim = Vili Matula |rođenje = [[5. ožujka]] [[1962.]] |mjesto rođenja = [[Zagreb]], [[Hrvatska]] |smrt = |mjesto smrti = |zanimanje = |godine rada = |web = |supruga = [[Branka Trlin]] |suprug = |važnije uloge = |važniji filmovi = |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = Godišnja [[Nagrada Vladimir Nazor]] }} '''Vilim Matula''' ('''Vili Matula''') ([[Zagreb]], [[5. ožujka]] [[1962.]]) je [[Hrvatska|hrvatski]] [[kazalište|kazališni]], [[TV|televizijski]] i [[film]]ski [[glumac]]. Osim glumom sudjeluje u političkom radu kao aktivist te naknadno i član stranke Možemo. Na [[Hrvatski parlamentarni izbori 2020.|parlamentarnim izborima 2020. godine]] ulazi u [[Hrvatski sabor|Hrvatski Sabor]] osvojivši mandat u [[II. izborna jedinica za izbor zastupnika u Hrvatski sabor|2. Izbornoj Jedinici]] na listi [[Zeleno-lijeva koalicija|Zeleno-lijeve koalicije]] na čijem je čelu stranka [[Možemo!]] Dužnost je vršio u prve dvije godine mandata kada zamrzava mandat, a na njegovo mjesto dolazi Jelena Miloš. <ref>{{Citiranje weba|last=Info|first=N1|date=2020-07-05|title=Rezultati izbora: HDZ-u 66 mandata, Restartu 41, Škori 16, Mostu 8, Možemo 7...|url=https://n1info.hr/vijesti/a523749-parlamentarni-izbori-2020-u-hrvatskoj/|access-date=2025-02-12|website=N1|language=hr|archive-date=12. veljače 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250212150114/https://n1info.hr/vijesti/a523749-parlamentarni-izbori-2020-u-hrvatskoj/|url-status=dead}}</ref> == Filmografija == === Televizijske uloge === * "[[Smogovci]]" kao švercer oružja ([[1986.]]) * "[[Putovanje u Vučjak]]" kao Ignjac Šantek ([[1986.]]) * "[[Ptice nebeske (TV serija)|Ptice nebeske]]" ([[1989.]]) * "[[Rat i sjećanje]]" kao poručnik von John ([[1989.]]) * "[[Dirigenti i mužikaši]]" kao svećenik ([[1990.]]) * "[[Žutokljunac (TV serija)|Žutokljunac]]" kao redatelj Sergej ([[2005.]]) * "[[Der Kroatien Krimi]]" kao Ivan Mladić ([[2017.]]) * "[[Crno-bijeli svijet (televizijska serija)|Crno-bijeli svijet]]" kao Marjan ([[2018.]]) === Filmske uloge === * "[[S.P.U.K. (sreća pojedinca – uspjeh kolektiva) (1983.)|S.P.U.K.]]" kao Ninđa ([[1983.]]) * "[[Dvije karte za grad (1984)|Dvije karte za grad]]" kao Beli ([[1984.]]) * "[[Vojnici (1984)|Vojnici]]" ([[1984.]]) * "[[Wallenberg: A Hero's Story]]" kao narednik ([[1985.]]) * "[[Nitko se neće smijati (1985)|Nitko se neće smijati]]" kao student ([[1985.]]) * "[[Čudesna šuma]]" kao slikar Paleta (glas) ([[1986.]]) * "[[Dirty dozen: The deadly mission]]" kao Karl ([[1987.]]) * "[[Krizantema (1987)|Krizantema]]" ([[1987.]]) * "[[Na kraju puta (1987)|Na kraju puta]]" ([[1987.]]) * "[[Olujna noć (1987)|Olujna noć]]" ([[1987.]]) * "[[Rosencratz i Guildenstern su mrtvi (1990)|Rosencratz i Guildenstern su mrtvi]]" kao Horatio ([[1990.]]) * "[[Parizi – Istra (1991)|Parizi -–Istra]]" ([[1991.]]) * "[[Čaruga (1991)|Čaruga]]" kao žandar Sura ([[1991.]]) * "[[Hod u tami (1992)|Hod u tami]]" ([[1992.]]) * "[[Dimnjačarska sinfonija (1993)|Dimnjačarska sinfonija]]" ([[1993.]]) * "[[Vlak smrti (1993)|Vlak smrti]]" kao Sigi ([[1993.]]) * "[[Schindlerova lista]]" kao istražitelj ([[1993.]]) * "[[Svaki put kad se rastajemo (1994)|Svaki put kad se rastajemo]]" kao domar ([[1994.]]) * "[[Noć za slušanje (1995)|Noć za slušanje]]" ([[1995.]]) * "[[Gornja granica (1995)|Gornja granica]]" ([[1995.]]) * "[[Sedma kronika (1996)|Sedma kronika]]" kao Antonije ([[1996.]]) * "[[Puška za uspavljivanje (1997)|Puška za uspavljivanje]]" kao Vlado ([[1997.]]) * "[[Bogorodica (1999)|Bogorodica]]" kao specijalac ([[1999.]]) * "[[Pomor tuljana (2000)|Pomor tuljana]]" kao Ljudevit ([[2000.]]) * "[[Je li jasno, prijatelju? (2000)|Je li jasno, prijatelju?]]" kao Maler ([[2000.]]) * "[[Infekcija (2003)|Infekcija]]" kao Karlo ([[2003.]]) * "[[Duga mračna noć (2004)|Duga mračna noć]]" kao Ressler ([[2004.]]) * "[[Sto minuta Slave (2004)|100 minuta Slave]]" kao Rapački ([[2004.]]) * "[[Zvonar katedrale (2005)|Zvonar katedrale]]" ([[2005.]]) * "[[Sedam neodgovorenih poziva (2007)|Sedam neodgovorenih poziva]]" kao Vilmin muž ([[2007.]]) * "[[Pusti me da spavam (2007)|Pusti me da spavam]]" kao prologist ([[2007.]]) * "[[Fuori dalle corde]]" kao Goran ([[2007.]]) * "[[Reciklus (2008)|Reciklus]]" kao stariji bolničar ([[2008.]]) * "[[Max Schmeling (2010)|Max Schmeling]]" ([[2010.]]) * "[[Šuma summarum]]" kao Branko ([[2010.]]) * "[[Bella Biondina (2011)|Bella Biondina]]" kao Nijemac ([[2011.]]) * "[[Korak po korak (2011)|Korak po korak]]" kao humanitarac ([[2011.]]) * "[[Dnevnik Diane Budisavljević (2019.)|Dnevnik Diane Budisavljević]]" kao narednik Hecker ([[2019.]]) === Sinkronizacija === * "Rakuni" kao Bero Rakun (1985.) * "[[Dinotopia]]" ([[2002.]]) * "[[Dinotopia 2]]" ([[2002.]]) * "[[Dinotopia 3]]" ([[2002.]]) * "[[Potraga za Nemom]]" kao Kompa ([[2003.]]) * "[[Auti 3]]" kao Sterling ([[2017.]]) == Politika == === Mladost === Matula je bio uključen u politiku u različitim oblicima djelovanja još od kasnih tinejdžerskih godina. Bio je član [[Savez komunista Hrvatske|Saveza komunista Hrvatske]], kao i delegat<ref>Anali Hrvatskog politološkog društva, Hrvatsko politološko društvo, 2010., ISSN [[issn:1845-6707|1845–6707]], ISSN [[issn:1847-5299|1847–5299]] (Online), str. 1931.</ref> u 11. i posljednjem kongresu Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske, koji je rezultirao prvim demokratskim izborima 1989. godine u Socijalističkoj republici Hrvatskoj, tadašnjoj članici SFR Jugoslavije. === Odraslo doba === Matula je otad bio članom nekoliko građanskih inicijativa, brojnih prosvjeda te uvijek aktivan u borbi protiv gentrifikacije i otimanja javnih prostora u Zagrebu, tu uključujući i članstvo u lokalnoj verziji pokreta [[Pravo na grad]], zvanom [[PravoNaGRAD]]. Potpisnik je [[Deklaracija o zajedničkom jeziku|Deklaracije o zajedničkom jeziku]], u kojoj se tvrdi da se u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori govore nacionalne standardne varijante zajedničkog [[Policentrični standardni jezik|policentričnog standardnog jezika]].<ref>{{Citiranje weba|title=Deklaracija o zajedničkom jeziku|url=https://jezicinacionalizmi.com/lista-potpisnika/|url-status=live|access-date=2024-04-01|website=Jezici i nacionalizmi}}</ref> Također, bio je glasan kritičar strukturalnih problema u društvu poput korupcije<ref name="auto1">{{cite web |url=https://kazalistekerempuh.hr/ansambl/vilim-matula/ |title=Vilim Matula}}</ref><ref>{{cite web |url=https://100posto.jutarnji.hr/scena/zivimo-u-izopacenoj-kriminalnoj-orgiji-od-drustva-gdje-se-pljacke-prikrivaju-laznim-domoljubljem |title=INTERVJU: VILIM MATULA / 'Živimo u izopačenoj kriminalnoj orgiji od društva gdje se pljačke prikrivaju lažnim domoljubljem' |website=100posto.jutarnji.hr |access-date=15. lipnja 2020. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20200604114509/https://100posto.jutarnji.hr/scena/zivimo-u-izopacenoj-kriminalnoj-orgiji-od-drustva-gdje-se-pljacke-prikrivaju-laznim-domoljubljem |archivedate=4. lipnja 2020.}}</ref> te neo-fašizma.<ref>{{cite web |title=Matula raspalio u Otvorenom: Probajte diplomatski s Merkelicom objasniti da postoje različiti oblici 'Sieg Heila', Lučić mu odgovorio usporedbom s Mladićem |url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/matula-raspalio-u-otvorenom-probajte-diplomatski-s-merkelicom-objasniti-da-postoje-razliciti-oblici-sieg-heil-to-je-sramota-foto-20190508 |website=tportal.hr}}</ref> Jedan je od osnivača Sindikata glumaca, kojemu je također bio i predsjednik. Matula je član koordinacije [[Zagreb je NAŠ]], progresivne građanske platforme<ref>{{cite web |title=Zagreb is OURS! |url=http://www.zagrebjenas.hr/zagreb-is-ours}}</ref> koja se deklarira kao zeleno-municipalistička stranka. Na lokalnim izborima u Zagrebu 2017. Matula je kao kandidat stranke ušao u vijeće gradske četvrti [[Donji grad, Zagreb|Donji grad]] u središnjem Zagrebu kao potpredsjednik vijeća.<ref>{{cite web |title=Naše vijećnice i vijećnici |url=http://www.zagrebjenas.hr/nase-vijecnice-i-vijecnici/ |access-date=15. lipnja 2020. |archive-date=16. lipnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200616105437/https://zagrebjenas.hr/nase-vijecnice-i-vijecnici/ |url-status=dead }}</ref> Njegova izvješća prijavljuju manipulativno i koruptivno ponašanje gradskih vlasti, kao i suzbijanje djelovanja samog vijeća gradske četvrti.<ref>{{cite web |title=Prezir spram vijeća, zlostavljanje službenice |url=http://www.zagrebjenas.hr/izvjestaji-vijecnika/prezir-spram-vijeca-zlostavljanje-sluzbenice/}}</ref> U 2019. Matula je bio jedan od osnivača građanske platforme [[Možemo!]] koja je formirala zeleno-lijevu koaliciju za parlamentarne izbore 2020. na kojima je on jedan od kandidata.<ref>{{cite web |title=Ljudi |url=https://www.mozemo.hr/ljudi/ |access-date=15. lipnja 2020. |archive-date=8. prosinca 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201208165826/https://www.mozemo.hr/ljudi/ |url-status=dead }}</ref> === Prozivanje pristaša desnice === S obzirom na to da je Matula politički aktivan kao glumac, sindikalist i aktivist, poznata je njegova podrška centralno-lijevim i zelenim politikama, tu uključujući građanska i [[Prava LGBT osoba u Hrvatskoj|LGBT prava]], a zbog toga ga periodički proziva portal Narod.hr.<ref>{{cite web |date=29. siječnja 2016. |title=Vilim Matula – glumac, građanski aktivist, Frljićev obožavatelj, nekadašnji član CK SKH – |url=https://narod.hr/hrvatska/vilim-matula-glumac-gradanski-aktivist-frljicev-obozavatelj-nekadasnji-clan-ck-skh |accessdate=7. lipnja 2020. |publisher=Narod.hr}}</ref><ref>{{cite web |url=https://narod.hr/hrvatska/tko-je-vilim-matula-bivsi-clan-ck-skh-koji-povijest-tumaci-na-temelju-partizanskih-filmova |title=(VIDEO) Tko je Vilim Matula – bivši član Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske? – |publisher=Narod.hr |date=9. svibnja 2019. |accessdate=7. lipnja 2020.}}</ref> Konzervativni portal i medij Vecernji.hr pak proziva Matulu zbog njegovog protivljenja ideji da profašistički činovnik iz vremena 2. svjetskog rata, Enver Čolaković, dobije vlastitu ulicu u Zagrebu.<ref>{{cite web |title=Vilim Matula žešći od revolucionarne ljevice |url=https://www.vecernji.hr/zagreb/vilim-matula-zesci-od-revolucionarne-ljevice-1241807 |website=www.vecernji.hr}}</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == *{{imdb ime|id=0560529|ime=Vili Matula}} {{GLAVNIRASPORED:Matula, Vilim}} [[Kategorija:Hrvatski televizijski glumci]] [[Kategorija:Hrvatski filmski glumci]] [[Kategorija:Hrvatski kazališni glumci]] [[Kategorija:Hrvatski komunisti u drugoj Jugoslaviji]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Vladimir Nazor]] [[Kategorija:Potpisnici Deklaracije o zajedničkom jeziku]] [[Kategorija:Nositelji Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića]] 57loytdpn5rlx5yw16a51lc9z9ytuza 0 302859 7563876 7480852 2026-07-26T07:54:01Z ~2026-41591-49 367779 /* RTL Vrijeme */ nova meteorologinja, Željka Pogačić otišla je s RTL-a u DHMZ na poziciju jedne od voditeljica službi 7563876 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | ime_serije = RTL Danas | slika = RTL_Danas_novi_vizualni_identitet.jpg | veličina = 300px | natpis_pod_slikom = | orig_naslov = | orig_pismo = | format_serije = [[vijesti| informativna emisija]] | autor = | razvoj = | redatelj = | glazba = | uvodna_glazba = | glumci = | pripovjedač = | država = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]] | jezik = [[Hrvatski jezik|hrvatski]] | broj_epizoda = | broj_sezona = | producent = | izvršni_producent = | lokacija = | trajanje_epizode = 15/30/75 minuta | tv_kuća = [[RTL]] | u_hrv = | ostale_kuće = | početak_serije = [[24. listopada]] [[2010.]] | kraj_serije = | web_stranica = https://net.hr/danas/rtl-danas | imdb_id = }} '''RTL Danas''' je informativna emisija [[RTL (Hrvatska)|RTL]]-a, koja se emitira radnim danima u 13:30 sati i svakodnevno u 16:30 i 19:00 sati. [[Emisija]] donosi pregled najvažnijih [[Vijest|vijesti]] iz [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Svijet|svijeta]], uz sportski segment i [[Vremenska prognoza|vremensku prognozu]].<ref>{{Citiranje weba|date=2022-06-27|title=Omiljeni voditeljski par otkriva detalje svog posla: 'Od jutra smo u žrvnju... Neke točke u danu su nam...|url=https://net.hr/danas/vijesti/rtl-danas-u-novom-terminu-ana-brdaric-boljat-i-tomislav-jelincic-otkrivaju-detalje-ae83dca0-f5f3-11ec-93b7-0a80f7f6f7e1|access-date=2025-02-11|website=Net.hr|language=hr-HR}}</ref> Emisija pokriva [[Politika|političke]], [[Gospodarstvo|gospodarske]], [[Društvo|društvene]], [[Kultura|kulturne]] i [[Sport|sportske]] teme te uključuje analitičke i istraživačke priloge. == Povijest == RTL Danas prvi je puta emitiran [[24. listopada]] [[2010.]] [[Godina|godine]], naslijedivši dotadašnje RTL Vijesti. Isprva se prikazivao u terminu od 18:30 sati, u trajanju od 35 [[minuta]], s jednim [[Voditelj|voditeljem]].<ref>{{Citiranje weba|date=2019-12-23|title=Prvi „RTL Danas“ iz najmodernijeg studija u zemlji: sretni smo što smo dio RTL-ove povijesti - RTL TV|url=https://www.rtl.hr/tv/tv-novosti/3618729/prvi-rtl-danas-iz-najmodernijeg-studija-u-zemlji-sretni-smo-sto-smo-dio-rtl-ove-povijesti/|access-date=2025-02-11|website=web.archive.org|archive-date=23. prosinca 2019.|archive-url=https://web.archive.org/web/20191223135635/https://www.rtl.hr/tv/tv-novosti/3618729/prvi-rtl-danas-iz-najmodernijeg-studija-u-zemlji-sretni-smo-sto-smo-dio-rtl-ove-povijesti/|url-status=dead}}</ref> Dana [[9. travnja]] [[2018.|2018]]. godine trajanje emisije produženo je na 60 minuta, a uveden je i voditeljski par. Od [[20. prosinca]] [[2019.]] RTL Danas se emitira iz novog studija.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-04-18|title=Slavimo 20 godina zajedno: Ovo je 20 stvari koje možda niste znali o RTL-u!|url=https://net.hr/danas/20-godina-zajedno/slavimo-20-godina-zajedno-ovo-je-20-stvari-koje-mozda-niste-znali-o-rtl-u-a77a1ed6-fd8c-11ee-a269-96012c097d3c|url-status=live|access-date=2025-02-11|website=Net.hr}}</ref> Dana [[27. lipnja]] [[2022.]], nakon 12 godina, emisija mijenja termin emitiranja te se pomiče na 19:00 sati. S pregledima RTL Sport i RTL Vrijeme, ukupno traje 75 minuta i završava u 20:15. Od [[31. listopada]] [[2022.]] RTL Danas se emitira dva puta dnevno u 16:30 te u 19:00 sati.{{Ni}} Dana [[2. rujna]] [[2024.]] osuvremenjen je dizajn emisije.<ref>{{Citiranje weba|title=RTL Danas od danas izgleda drugačije: 'Novi vizualni identitet i tehnološke inovacije u službi su potreba naših gledatelja!' {{!}} RTL|url=https://www.rtl.hr/novosti/rtl-danas-od-danas-izgleda-drugacije-novi-vizualni-identitet-i-tehnoloske-inovacije-u-sluzbi-su-potreba-nasih-gledatelja.html|access-date=2025-02-11|website=www.rtl.hr|language=hr-HR}}</ref> Od travnja 2025. RTL Danas se emitira radnim danima i u 13:30 sati. == Nagrade i priznanja == <!--Ovaj dio možda ne pripada ovdje: nagrade su dodijeljene zaposlenima, a ne emisiji: Novinari i urednici informativne emisije RTL Danas osvojili su niz značajnih priznanja za svoj rad. * Voditeljica i politička reporterka Damira Gregoret osvojila je medijsku nagradu Večernjakova ruža u kategoriji TV osobe godine.<ref>{{Citiranje weba|title=Svečana dodjela medijskih nagrada Večernjakova ruža: RTL-ova Damira Gregoret TV osoba godine!|url=https://net.hr/danas/vijesti/svecana-dodjela-medijskih-nagrada-vecernjakova-ruza-rtl-ova-damira-gregoret-tv-osoba-godine-c84c61a8-b9ed-11ec-997d-0242ac120062|access-date=2025-02-11|website=Net.hr|language=hr-HR}}</ref> * Reporterka Ana Trcol nagrađena je priznanjem Velebitska degenija za najbolje novinarske radove o zaštiti [[Okoliš|okoliša]]. <ref>{{Citiranje weba|date=2021-09-22|title=RTL-ova Ana Trcol dobitnica prestižne novinarske nagrade: 'Ne postoji tema koja je toliko bitna, a da je...|url=https://net.hr/danas/vijesti/novinarka-rtl-potrage-ana-trcol-dobitnica-nagrade-velebitska-degenija-ec07179e-1bc0-11ec-8723-8a31b4f8cfab|access-date=2025-02-11|website=Net.hr|language=hr-HR}}</ref> * Reporterka Kristina Čirjak dobitnica je nagrade [[Hrvatsko novinarsko društvo|Hrvatskog novinarskog društva Siniša Glavašević]] za televizijsko novinarstvo.<ref>{{Citiranje weba|title=Veliko priznanje HND-a za RTL-ovu Kristinu Čirjak: 'Osjećaj je odličan. Velika motivacija za dalje'|url=https://net.hr/danas/rtl-danas/veliko-priznanje-hnd-a-za-rtl-ovu-kristinu-cirjak-osjecaj-je-odlican-velika-motivacija-za-dalje-de3fb59e-24f5-11ef-a2e6-d6076efa118f|url-status=live|access-date=2025-02-11|website=Net.hr}}</ref> * Reporter Marko Šiklić, proglašen je novinarom godine prema izboru [[Udruga|udruge]] [[Glas poduzetnika]].<ref>{{Citiranje weba|title=Udruga Glas poduzetnika: Reporter RTL-a Marko Šiklić je novinar godine!|url=https://net.hr/danas/rtl-danas/udruga-glas-poduzetnika-reporter-rtl-a-marko-siklic-je-novinar-godine-e5fd0aa2-9855-11ee-9d1d-124d7a4ace33|url-status=live|access-date=2025-02-11|website=Net.hr}}</ref>--> * U listopadu 2024. godine, RTL Detektor, ''fact-checking'' [[projekt]] emisije RTL Danas i portala ''danas.hr'', osvojio je nagradu [[SoMo Borac]] u kategoriji "Best Storytelling".<ref>{{Citiranje weba|title=RTL Detektor osvojio prestižnu nagradu SoMo Borac: 'Postavili smo nove standarde!|url=https://net.hr/danas/vijesti/rtl-detektor-osvojio-prestiznu-nagradu-somo-borac-postavili-smo-nove-standarde-e305a64a-929d-11ef-b801-829ff0affdfc|url-status=live|access-date=2025-02-11|website=Net.hr}}</ref> == Osoblje == {{Nedostaju izvori – odjeljak}} === Voditelji === * [[Ana Brdarić Boljat]] * [[Tomislav Jelinčić]] * [[Damira Gregoret]] * [[Petar Pereža]] * Ivana Brkić Tomljenović * Mario Jurič === Reporteri === {{div col|colwidth=20em}} * Ida Balen * Marina Brcković * Katarina Brečić * Maja Brkljača * Borko Brunović * Andrijana Čičak Božić * Zorana Čičak Kulić * Kristina Čirjak * Ružica Đukić * Dragana Eterović * Petra Fabian Kapov * Maja Garvanović Lipovšćak * Ivana Ivanda Rožić * Tea Mihanović * Ana Mlinarić * Nikolina Matošević * Boris Mišević * Maja Oštro Flis * Lucija Ptičar * Nikolina Radić * Dajana Šošić * Marko Šiklić * Leona Šiljeg * Ana Trcol * Bojan Uranjek * Rade Županović {{div col end}} === RTL Sport === * [[Filip Brkić]] * Ines Goda * Boris Jovičić * Donna Diana Prćić * [[Marko Vargek]] === RTL Vrijeme === * Ana Bago Tomac * Dorian Ribarić * Damjana Ćurkov Majaroš * Tanja Renko * Dora Šimunec === Urednici === * Antonio Zavada * Borna Keserović * Ivana Brkić Tomljenović * Petar Pereža * Leona Šiljeg * Mirjana Posavac * Marko Šiklić * Josip Antolić – voditelj produkcije Informativnog programa * Željka Marijanović – glavna urednica Informativnog programa == Izvori == {{Izvori}} {{RTL u Hrvatskoj}} {{Televizijski program na RTL-u}} [[Kategorija:Televizijske emisije na RTL-u]] [[Kategorija:Informativne televizijske emisije]] q2qfmo0bar2qz5msn104m9wei7etmvg 0 304349 7563606 7563250 2026-07-25T14:02:18Z Runolist 263374 Restored revision 6879898 by [[Special:Contributions/Zviz2401|Zviz2401]] ([[User talk:Zviz2401|talk]]): Suvišno (TwinkleGlobal) 7563606 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Miniature-Pinscher.jpg|mini|Štene patuljastog pinča crne dlake.]] [[Datoteka:Minijaturni-pinc.JPG|mini|Dr. Bruce Fogle o ovoj pasmini: "Bez obzira na veličinu rado će izazivati pse deset puta veće od sebe i jedan je od onih koji prvu ugrizu, a onda postavljaju pitanja." Izvor: ''Pas - priručnik za vlasnike'', str. 60.]] [[Datoteka:Thor minpin.jpg|mini|Patuljasti pinč crvenkasto-smeđe dlake.]] Patuljasti ili minijaturni pinč (na [[njemački jezik|njemačkom jeziku]] ''Zwergpinscher'') mala je pasmina (25-30 cm, 5-6 kilograma) čija boja dlake može biti crna ili crvenkasto-smeđa. Izgledom podsjećaju na malenog [[doberman]]a i vrlo se zaštitnički odnose prema vlastitom teritoriju te vlasniku. Smatraju se obiteljskim psima te su iznimno odani. Riječ je o inteligentnim psima koji su zaigrani do duboke starosti. Zemlja porijekla patuljastog pinča je [[Njemačka]]. Izvorno, patuljasti su pinčevi uzgojeni za lov na glodavce, odnosno [[štakori|štakore]] tijekom 18. stoljeća. Isprva su držani na njemačkim farmama i u skladištima kao učinkoviti tamanitelji štetočina. Iako izgledom podsjećaju na dobermana, također njemačkog psa, patuljasti su pinčevi stariji od navedene pasmine za gotovo dva stoljeća. Prema nekim tvrdnjama, u cilju poboljšavanja kvalitete uzgoja i smanjivanja patuljastog pinča, u 19. su se stoljeću u programima uzgoja koristili [[jazavčar]]i i talijanski hrtovi. Crvena je boja doista mogla potjecati od jazavčara, što je dovelo do naziva ''srnasti pinč'' po [[srna]]ma kojima je Njemačka obilovala u ono vrijeme. Patuljasti je pinč od talijanskog hrta mogao naslijediti osebujno koračanje s visoko podignutim nogama: svaku nogu podiže visoko poput malenog paradnog konja. Očekivana životna dob patuljastog pinča je 13 do 15 godina. Zbog kratke dlake traže vrlo malo četkanja i umjereno kretanje. == Vanjske poveznice == * [http://www.kps.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=56&Itemid=69 Klub pinčera i šnaucera Zagreb] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140222061731/http://www.kps.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=56&Itemid=69 |date=22. veljače 2014. }} == Izvori == * Costantino, Maria; Digby, Helen, ''Potpuni vodič - psi'', Veble commerce, Zagreb, 2007. * Fogle, Bruce, ''Pas - priručnik za vlasnike'', Profil, Zagreb, 2007. [[Kategorija:Pseće pasmine]] 0f8g9gfknn132djuqr98978dsrp1qoc 7563607 7563606 2026-07-25T14:03:13Z Runolist 263374 7563607 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Miniature-Pinscher.jpg|mini|Štene patuljastog pinča crne dlake.]] [[Datoteka:Minijaturni-pinc.JPG|mini|Dr. Bruce Fogle o ovoj pasmini: "Bez obzira na veličinu rado će izazivati pse deset puta veće od sebe i jedan je od onih koji prvu ugrizu, a onda postavljaju pitanja." Izvor: ''Pas - priručnik za vlasnike'', str. 60.]] [[Datoteka:Thor minpin.jpg|mini|Patuljasti pinč crvenkasto-smeđe dlake.]] '''Patuljasti''' ili '''minijaturni pinč''' ([[Njemački jezik|njemački]]: ''Zwergpinscher'') je mala pasmina [[Pas|psa]] (25 – 30 cm, 5 – 6 kilograma) čija boja dlake može biti crna ili crvenkasto-smeđa. Izgledom podsjećaju na malenog [[doberman]]a i vrlo se zaštitnički odnose prema vlastitom teritoriju te vlasniku. Smatraju se obiteljskim psima te su iznimno odani. Riječ je o inteligentnim psima koji su zaigrani do duboke starosti. Zemlja porijekla patuljastog pinča je [[Njemačka]]. Izvorno, patuljasti su pinčevi uzgojeni za lov na glodavce, odnosno [[štakori|štakore]] tijekom 18. stoljeća. Isprva su držani na njemačkim farmama i u skladištima kao učinkoviti tamanitelji štetočina. Iako izgledom podsjećaju na dobermana, također njemačkog psa, patuljasti su pinčevi stariji od navedene pasmine za gotovo dva stoljeća. Prema nekim tvrdnjama, u cilju poboljšavanja kvalitete uzgoja i smanjivanja patuljastog pinča, u 19. su se stoljeću u programima uzgoja koristili [[jazavčar]]i i talijanski hrtovi. Crvena je boja doista mogla potjecati od jazavčara, što je dovelo do naziva ''srnasti pinč'' po [[srna]]ma kojima je Njemačka obilovala u ono vrijeme. Patuljasti je pinč od talijanskog hrta mogao naslijediti osebujno koračanje s visoko podignutim nogama: svaku nogu podiže visoko poput malenog paradnog konja. Očekivana životna dob patuljastog pinča je 13 do 15 godina. Zbog kratke dlake traže vrlo malo četkanja i umjereno kretanje. == Vanjske poveznice == * [http://www.kps.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=56&Itemid=69 Klub pinčera i šnaucera Zagreb] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140222061731/http://www.kps.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=56&Itemid=69 |date=22. veljače 2014. }} == Izvori == * Costantino, Maria; Digby, Helen, ''Potpuni vodič - psi'', Veble commerce, Zagreb, 2007. * Fogle, Bruce, ''Pas - priručnik za vlasnike'', Profil, Zagreb, 2007. [[Kategorija:Pseće pasmine]] 4gm080znzycuqnkz432auw0by0f39ze 0 316015 7563797 6196577 2026-07-25T22:49:53Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Površina ceste|Površina ceste]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7563797 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Sampietrini2.jpg|250px|thumb|]] '''Kaldrma''' je vrsta kolnika koja se nalazi u središtu [[Rim]]a. Izrađena je od pločica crne porifirije, a slažu se jedna uz drugu. Izumio ju je [[papa]] [[Siksto V.]] za popločenje svih glavnih ulica u Rimu, jer je bila bolja od tadašnjih pločica. Zbog svoje specifičnosti, nije pogodna za prometne ulice, te se danas vrlo rijetko koristi. U srpnju 2005. rimski gradonačelnik izjavio je kako je kaldrma opasna za vozila s dva kotača, te kako zbog vibracija i buke koja nastaju prilikom vožnje po njoj može doći do oštećenja ostalih zgrada. Također je rekao da će Kaldrma biti maknuta s većine ulica, te kako će ostati samo u pješačkim zonama i nekim manjim ulicama. ==Izvori== *[http://www.ilgiornale.it/roma/sampietrini_grana_veltroni/16-09-2005/articolo-id=29086-page=0-comments=1 Sampietrini: una grana per Veltroni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110812194905/http://www.ilgiornale.it/roma/sampietrini_grana_veltroni/16-09-2005/articolo-id=29086-page=0-comments=1 |date=12. kolovoza 2011. }} (talijanski, preuzeto 25. rujna 2011.) *[http://www.repubblica.it/2005/g/sezioni/cronaca/sampie/sampie/sampie.html Roma dice addio ai sampietrini asfalto anche nelle vie del centro] (talijanski, preuzeto 25. rujna 2011.) [[Kategorija:Građevinski materijali]] [[Kategorija:Površina ceste]] e8bd8wcshoybme5xbqt6cqzhimv0hvw 0 318086 7563788 7037668 2026-07-25T22:29:52Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7563788 wikitext text/x-wiki [[Slika:VE ravna.JPG|minijatura|desno|260px|Vjetroelektrana Ravna 1 na Pagu.]] '''Vjetroelektrana Ravna 1''' je prva vjetroelektrana u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], na predjelu Ravne na otoku [[Pag]]u iznad [[Paška solana|paške solane]], montirana [[19. kolovoza]] [[2004.]] [[Vjetroelektrana]] ima nazivnu [[Snaga|snagu]] 5,95&nbsp;MW koju proizvodi sedam [[generator]]a tipa Vestas V52, pojedinačne [[Snaga|snage]] 850&nbsp;kW. Izgradila ju je tvrtka ''Adria Wind Power'', na inicijativu [[HEP|HEP-a]], kao prvi komercijalni projekt korištenja [[Energija vjetra|energije vjetra]] u proizvodnji [[Električna energija|električne energije]]. Trebalo je 7 godina za realizaciju ovog projekta, gradnja je trajala 4 mjeseca, a tvrtka ''Adria Wind Power'' je uložila 6,5 milijuna eura. [[1998.]] godine na Ravnama su postavljeni mjerni instrumenti za praćenje smjerova i brzine vjetra. Rezultati su pokazali da na [[Pag]]u ima oko 1600 vjetrovitih sati godišnje, da je godišnji prosjek brzine vjetra između 6 i 6,5&nbsp;m/s, tj. središnje su se brzine vjetra pokazale dovoljne za komercijalnu izgradnju [[vjetroelektrana]].<ref>{{Citiranje weba|last=Lozić|first=Sanja|title=ODABRANA POGLAVLJA IZ KLIMATOLOGIJE - Energija vjetra -|url=https://www.unizd.hr/Portals/6/nastavnici/Sanja%20Lozic/OPK%206%20-%20Energija%20vjetra.pdf|url-status=live|quote=Pokazalo se da su srednje brzine vjetra dovoljne za komercijalnu izgradnju vjetroelektrane. Izmjeren je godišnji prosjek brzine vjetra između 6 i 6,5 m/s, a ispitivanja su potvrdila da na Pagu ima oko 1600 vjetrovitih sati godišnje.}}</ref> == Izgradnja == [[Slika:South Point Wind Farm.jpg|mini|260px|[[Vjetroagregat]].]] Sastojala se od 3 stupnja. Radovi na terenu su trajali 3 dana jer je sva oprema prethodno proizvedena u tvornici. U prva dva dana su izvedeni mehanički skolopovi, a zadnjeg dana su povezani s kablovima (upravljačkim i energetskim). * 1. stupanj izgradnje: Izgrađena je veoma široka i duga cesta kako bi olakšala prilaz teškim kamionima te su iskopani temelji koji su ojačani s [[čelik]]om. Postolje tornja čini glomazan prsten kao sastavni dio temelja. * 2. stupanj izgradnje: U iskopane [[kanal]]e su ugrađeni kabeli te je postavljena kućica s [[transformator]]om. U njoj se transformira [[Električna energija]] prethodno dobivena u [[Vjetroagregat|vjetrogeneratoru]] Vestas V&nbsp;52 na napon distribucijske mreže. Distribucijska mreža prima [[električna energija|električnu energiju]] [[Vjetroelektrana|vjetroelektrane]] na temelju elektroenergetske suglasnosti distribucijskog područja Elektra Zadar. * 3.stupanj izgradnje Sva potrebna oprema i dijelovi se donose te se podiže VTGa ([[Vjetroagregat]]) pomoću dvije dizalice za montažu. Stup svake turbine je dvodjelni. Prvi dio stupa iznosi 23&nbsp;m, a drugi 24&nbsp;m dok ukupno čine 51 tonu. Glava [[Vjetroagregat|vjetrogeneratora]] se postavlja na tijelo stupa, a nakon toga i lopatice (od stalkoplastike) na glavčinu rotora. Promjer rotora je 52&nbsp;m težine 10 tona te dostiže brzinu vrtnju 14 do 31.4 okretaja u minuti. Lopatice se stavljaju na glavčinu pomoću 3 prirubnice. Oko glavčine se montira plašt od plastike radi aerodinamičnog oblika. Nakon toga dizalicom se podiže rotor na pogonsku osovinu. Time je mehanička montaža završena. Na terenu je namješteno još sedam vjetrogeneratora, pojedinačne snage 850&nbsp;kW. [[Slika:Vestas6Pag.jpg|mini|700px|središte|<center>Šest od sedam [[vjetroagregat]]a iz sustava ''Vjetroelektrana Ravne 1'' na Pagu.</center>]] == Proizvodnja == [[Vjetroelektrana]] godišnje proizvodi oko 15 milijuna&nbsp;kWh [[Električna energija|električne energije]], koju isporučuje [[HEP|Hrvatskoj elektroprivredi]], na čiju je mrežu spojena od listopada [[2004.]] godine. Grad [[Pag (grad)|Pag]] dobiva naknadu jer se vjetroelektrane nalaze na njegovom području tj. jednu lipu po proizvedenom kilovat satu, a to je u prosjeku oko 100 000 kuna godišnje.<ref>{{Citiranje weba|last=Portada|first=Josip|title=Pag će početi dobivati novac od vjetroelekrana|url=https://ezadar.net.hr/biznis/2606179/pag-ce-poceti-dobivati-novac-od-vjetroelekrana/|access-date=2022-12-11|website=ezadar.net.hr|language=hr}}</ref> == Općenito == Vjetroelektrana Ravna 1 je danas dio otočnog [[krajolik]]a i [[turistička atrakcija]]. Njene fotografije se nalaze u turističkim prospektima [[Pag]]a kraj fotografija [[Paški sir|paškog sira]], [[Paška čipka|paških čipki]] i [[Narodna nošnja|narodnih nošnji]]. Redovito ih posjećuju [[Učenik|učenici]] i [[Student|studentske grupe]] iz raznih [[škola]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. == Novi projekti == [[Slika:VestasPag.jpg|minijatura|lijevo|250px|Stup s [[vjetroagregat]]om.]] Tvrtka ''Adria Wind Power'' želi izgraditi, uz sadašnjih sedam, još devet [[generator]]a tipa Vestas&nbsp;V52 ukupne [[Snaga|snage]] 5,95 megavata. U taj projekt namjerava uložiti oko 9 milijuna eura. Tvrtka ''Adria Wind Power'' planirala je i izgraditi [[Vjetroelektrana|vjetroelektrane]] na području općine [[Povljana|Povljana]] i grada [[Novalja]]. Nažalost gradnja [[vjetroelektrana]] je zabranjena pošto je donesena Uredba Vlade RH o zaštiti mora i priobalja kojom se zabranjuje planiranje i gradnja vjetroelektrana na otocima i u obalnom pojasu od 1000 metara od mora. Zbog te Uredbe je zabranjena gradnja vjetroelektrana na čak 60 posto predviđenih lokacija na obali i otocima. Izgradnja druge faza vjetroparka na Ravnama je dozvoljena jer je projekt bio gotov prije nego što je donesena Uredba Vlade. <!-- [[Slika:Hypsugo-savii-Pag.JPG|mini|upright|Šišmiš vrste ''Hypsugo savii'' ubijen od Vjetroelektrane Ravne 1.]] --> == Utjecaj na okoliš == Poznato je, da Vjetroelektrana Ravne 1 ubija [[šišmiš]]e.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Zagmajster|first=Maja|last2=Jancar|first2=Tomaž|last3=Mlakar|first3=Jana|title=First records of dead bats {Chiroptera) from wind farms in Croatia|url=https://nyctalus.com/wp-content/uploads/2007/06/B12_H2-3_2007_S234-237.pdf|journal=Nyctalus|volume=12|issue=2-3|pages=234-237|via=nyctalus.com}}</ref> Do sada je prilikom slučajnih obilaska na području vjetroelektrane nađeno sedam leševa šišmiša, od toga četiri primjerka vrste ''Pipistrellus kuhlii'' in tri primjerka vrste ''Hypsugo savii''. Za sada izgleda, da vjetroelektrana na Pagu nema značajnog utjecaja na ptice. Poznat je samo jedan slučaj stradale ptice: u travnju [[2005.]] nađen je jedan [[planinski ćuk]]. == Slučaj rušenja vjetroagregata == {{Clearleft}}Dana 6. listopada 2017., u večenjim satima, olujna bura prvo je otkinula jednu od elisa jednog od vjetroagregata, odbacila ju stotinjak metara dalje, a onda se, s ostale dvije elise u vrtnji i manjkom ravnoteže, cijeli vjetroagregat srušio. To je prvi takav slučaj u Hrvatskoj. Nije bilo ozlijeđenih i poduzete su preventivne mjere, uključujući isključenje napajanja.<ref>{{Citiranje weba |url=https://net.hr/danas/hrvatska/olujna-bura-na-pagu-srusila-vjetrenjacu-tesku-35-tona-steta-je-600-000-eura-ali-glavno-da-nema-ozlijedenih/ |title=OLUJNA BURA NA PAGU SRUŠILA VJETRENJAČU TEŠKU 35 TONA: ‘Šteta je 600 000 eura, ali glavno da nema ozlijeđenih’ |date=2017-10-07 |work=Net.hr |language=hr |accessdate=2021-02-16 |archive-date=3. srpnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190703153852/https://net.hr/danas/hrvatska/olujna-bura-na-pagu-srusila-vjetrenjacu-tesku-35-tona-steta-je-600-000-eura-ali-glavno-da-nema-ozlijedenih/ |url-status=dead }}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.antenazadar.hr/clanak/2017/10/11jaki-naleti-bure-srusili-turbinu-na-pagu-pitanje-je-kad-ce-i-ostale-pasti/ |title=Jaki naleti bure srušili turbinu na Pagu; "Pitanje je kad će i ostale pasti!" |date=2017-10-07 |work=Antena Zadar |language=hr |accessdate=2021-02-16 |archive-date=18. lipnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210618152108/https://www.antenazadar.hr/clanak/2017/10/11jaki-naleti-bure-srusili-turbinu-na-pagu-pitanje-je-kad-ce-i-ostale-pasti/ |url-status=dead }}</ref> == Izvori == {{izvori}} * [http://www.adriawindpower.hr/VE_Ravna_1/ Adria Wind Power: VE Ravna 1] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110630174021/http://adriawindpower.hr/VE_Ravna_1/ |date=30. lipnja 2011. }} * [http://www.poslovni.hr/Content/PrintArticle.aspx?Id=82174 Dvadesetak tvrtki sa stotinjak projekata čeka dozvole za gradnju]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Ravne 1 Wind Farm}} * [[Vjetroelektrana]] * [[Energija vjetra]] {{Coord|44.441808|N|15.076117|E|region:HR-13_type:landmark|display=title|format=dms}} [[Kategorija:Vjetroelektrane u Hrvatskoj|Ravne 1]] [[Kategorija:Zadarska županija]] djj0ry58yk0wqnj6gw6t48p1c4wj4q5 0 318275 7563854 7012137 2026-07-26T05:34:40Z Argo Navis 852 7563854 wikitext text/x-wiki {{infookvir rijeka | ime = Šventoji | izvorno ime = | drugo ime = | vrsta = | etimologija = | slika = Sventoji river in Anyksciai001.jpg | slika_opis = Šventoji u Anykščiaiju | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = SventojiRiverMap.png | zemljovid_opis = Rijeka Šventoji na karti Litve | dz = LIT | naselja = | duljina = 246 | površina porječja = 6889 | lokacija istjeka = | najmanji istjek = | prosječni istjek = 56,1 | najveći istjek = | plovna od - do = | smrznuta = | brane = | izvor = Jezero [[Samanis]] | sutok = | izvor_koordinate = <!--{{coord||format=dms|display=i}}--> | izvor_nadmorska_visina = 225 | ušće = | tip ušća = | ušće_koordinate = <!--{{coord||format=dms|display=it}}--> | ušće_nadmorska_visina = | slijev = | ulijeva se u = [[Vilija]] | pritoci = | lijevi pritoci = | desni pritoci = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis= | pushpin_map = <!-- vidi Predložak:Lokacijska karta+ --> | pushpin_label_position_A = | pushpin_label_position_B = }} '''Šventoji''' je najduža [[rijeka (vodotok)|rijeka]] koja teče u cijelosti [[Litva|Litvom]] i najveća pritoka rijeke [[Vilija]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://vanduo.gamta.lt/cms/index?rubricId=2e126ff0-231f-495d-934f-99b5e2021a72 |title=Šventosios pabaseinis |access-date=22. listopada 2011. |archive-date=31. svibnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140531104922/http://vanduo.gamta.lt/cms/index?rubricId=2e126ff0-231f-495d-934f-99b5e2021a72 |url-status=dead }}</ref> Istječe iz jezera [[Samanis]] u Regionalnom parku Gražutė i ulijeva se u Viliju u blizini [[Jonava|Jonave]].<ref>[http://www.grazute.lt/index.php?topic=News&page=4&n_id=90 Ten kur prasideda Šventoji...]</ref> Najduža pritoka joj je [[Širvinta]]. Šventoji prolazi kroz gradove [[Anykščiai]], [[Kavarskas]] i [[Ukmergė]]. Od 1963. do 1964. izgrađena je [[brana]] u blizini Kavarskasa, pa se tako rijeka Nevežis napajala koristeći vodu iz Šventoji. Međutim, brana se više ne koristi zbog skupoće i neučinkovitosti, ali i zbog kršenja propisa o zaštiti okoliša [[Europska unija|Europske unije]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.sekunde.lt/panevezio-naujienos/nevezio-troskulys-dideja/ |title=Nevėžio troškulys didėja |archive-url=https://web.archive.org/web/20111003195906/http://www.sekunde.lt/panevezio-naujienos/nevezio-troskulys-dideja/ |archive-date=3. listopada 2011. |access-date=22. listopada 2011.}}</ref> == Galerija == {{Commonscat|Šventoji River}} <gallery> Datoteka:Sventoji.jpg|Šventoji Datoteka:Kavarsko tvenkinys.JPG|Kavarskas Datoteka:SventojiRiver002.JPG|Šventoji u blizini Šventupė </gallery> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rijeke u Litvi]] [[Kategorija:Porječje Njemena]] 0v8nz48i307kvtesg3guv5uin2rvzw4 7563856 7563854 2026-07-26T05:39:55Z Argo Navis 852 7563856 wikitext text/x-wiki {{infookvir rijeka | ime = Šventoji | izvorno ime = | drugo ime = | vrsta = | etimologija = | slika = Sventoji river in Anyksciai001.jpg | slika_opis = Šventoji u Anykščiaiju | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = | zemljovid_opis = | dz = LIT | naselja = [[Anykščiai]], [[Kavarskas]] i [[Ukmergė]] | duljina = 246 | površina porječja = 6889 | lokacija istjeka = | najmanji istjek = | prosječni istjek = 56,1 | najveći istjek = | plovna od - do = | smrznuta = | brane = | izvor = Jezero [[Samanis]] | sutok = | izvor_koordinate = <!--{{coord||format=dms|display=i}}--> | izvor_nadmorska_visina = 225 | ušće = u blizini [[Jonava|Jonave]] | tip ušća = | ušće_koordinate = <!--{{coord||format=dms|display=it}}--> | ušće_nadmorska_visina = | slijev = | ulijeva se u = [[Vilija]] | pritoci = | lijevi pritoci = | desni pritoci = | zemljovid_lok = SventojiRiverMap.png | zemljovid_lok_opis= Rijeka Šventoji na zemljovidu Litve | ne pratiti parametre=@pushpin_map@ | pushpin_map = <!-- vidi Predložak:Lokacijska karta+ --> | pushpin_label_position_A = | pushpin_label_position_B = }} '''Šventoji''' je najduža [[rijeka (vodotok)|rijeka]] koja teče u cijelosti [[Litva|Litvom]] i najveća pritoka rijeke [[Vilija]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://vanduo.gamta.lt/cms/index?rubricId=2e126ff0-231f-495d-934f-99b5e2021a72 |title=Šventosios pabaseinis |access-date=22. listopada 2011. |archive-date=31. svibnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140531104922/http://vanduo.gamta.lt/cms/index?rubricId=2e126ff0-231f-495d-934f-99b5e2021a72 |url-status=dead }}</ref> == Tok rijeke == Istječe iz jezera [[Samanis]] u Regionalnom parku Gražutė i ulijeva se u Viliju u blizini [[Jonava|Jonave]].<ref>[http://www.grazute.lt/index.php?topic=News&page=4&n_id=90 Ten kur prasideda Šventoji...]</ref> Najduži pritok joj je [[Širvinta]]. Šventoji prolazi kroz gradove [[Anykščiai]], [[Kavarskas]] i [[Ukmergė]]. ==.Brana == Od 1963. do 1964. izgrađena je [[brana]] u blizini Kavarskasa, pa se tako rijeka Nevežis napajala koristeći vodu iz Šventoji. Međutim, brana se više ne koristi zbog skupoće i neučinkovitosti, ali i zbog kršenja propisa o zaštiti okoliša [[Europska unija|Europske unije]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.sekunde.lt/panevezio-naujienos/nevezio-troskulys-dideja/ |title=Nevėžio troškulys didėja |archive-url=https://web.archive.org/web/20111003195906/http://www.sekunde.lt/panevezio-naujienos/nevezio-troskulys-dideja/ |archive-date=3. listopada 2011. |access-date=22. listopada 2011.}}</ref> == Galerija == <gallery mode="packed"> Datoteka:Sventoji.jpg|Šventoji Datoteka:Kavarsko tvenkinys.JPG|Kavarskas Datoteka:SventojiRiver002.JPG|Šventoji u blizini Šventupė </gallery> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} [[Kategorija:Rijeke u Litvi]] [[Kategorija:Porječje Njemena]] hmnwga8gd0u7ttwh9yftq9ruddfkzmd 0 320749 7563577 7462641 2026-07-25T12:26:17Z Alber Musketar 361202 7563577 wikitext text/x-wiki [[File:Campaigns of Ivan Assen II.png|300px|mini|desno|Karta Bugarske pod [[Dubrovačka povelja|dubrovačkim poveljima]], [[1230.]]]] '''Srednjobugarski jezik''' ([http://multitree.org/codes/003.html 003]), jedan od povijesnih [[slavenski jezici|slavenskih]] jezika kojim su govorili [[Bugari]] u srednbjem bugarskom periodu između 13 i 17. stoljeća na području današnje [[bugarska|Bugarske]].<ref>Иван Харалмпиев; Лекции по история на българския книжовен език до Възраждането; стр. 16-26; изд. Фабер; Велико Търново; {{ISBN|978-954-400-702-7}}</ref> Iz srednjobugarskog jezika razvio se današnji [[bugarski jezik]]. Jezik ima tri [[književna norma|književne norme]] - [[Veliko Trnovo|Trnovska]]; [[Raška]] i Vlaško-moldavska, tj tzv. [[starorumunjski jezik]].<ref>[https://novosianie.com/?p=56048 История на българския език бр.197]</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.101languages.net/bulgarian/history.html Samuel Johnson, Bulgarian Language] [[Kategorija:Južnoslavenski jezici]] [[Kategorija:Izumrli jezici]] [[Kategorija:jezici po abecedi:S]] 3lnj441e1vhz29g9a85spvvngvu89xb 0 325222 7563592 6694548 2026-07-25T13:02:17Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7563592 wikitext text/x-wiki '''Vilim Tičić''' ([[13. prosinca]] [[1927.]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://imehrvatsko.net/profile/vilim_ticic |title=Imehrvatsko.net |access-date=24. siječnja 2012. |archive-date=18. svibnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150518094705/http://imehrvatsko.net/profile/vilim_ticic |url-status=dead }}</ref><ref name="HRS">[http://www.hrs.hr/novosti.php?id_novost=2051 Hrvatski rukometni savez] Zoran Vujić: Večera iznenađenja za profesora Tičića. Objavljeno 17. prosinca 2009.</ref> - [[14. svibnja]] [[2015.]]) je [[Hrvatska|hrvatski]] [[rukomet]]ni [[trener]]. Jedan je od utemeljitelja rukometa u Virovitici i hrvatskog rukometa općenito.<ref name="VT">[http://www.gimnazija-ppreradovica-vt.skole.hr/ssdgimnazija_copy?only_mod_instance=52_1242_0&st3_action=move_doc&st3_id= Gimnazija Petra Preradovića, Virovitica] </ref> Bio je reprezentativac [[jugoslavenska rukometna reprezentacija|Jugoslavije]].<ref name="RSKKZ">{{Citiranje weba |url=http://www.rskkz.hr/o_savezu.aspx |title=Rukometni savez Koprivničko-križevačke županije |access-date=24. siječnja 2012. |archive-date=9. rujna 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110909124036/http://www.rskkz.hr/o_savezu.aspx |url-status=dead }}</ref>Nekoliko je puta bio izbornikom [[hrvatska rukometna reprezentacija|hrvatske rukometne reprezentacije]].<ref name="VT"/> Mlade je rukometaše i rukometašice vodi od 1948. godine. Te je godine prof. Tičić došao raditi u gimnaziju u Virovitici te pokrenuo rukometnu školu. Iduće je godine utemeljio rukometni klub koji je djelovao pri gimnaziji. Klub se prvo zvao ''Mladost'', a 1950. klub je dobio ime ''Lokomotiva''.<ref name="VT"/> Taj je klub kojem je Tičić postavio temelje 1990-ih postao višestrukim školskim prvakinjama Hrvatske, sudionicama svjetskog prvenstva srednjih škola a 2002. i svjetskim prvakinjama (trener [[Darko Međimorec]]), zbog čega je virovitička gimnazija dobila [[nagrada Franjo Bučar|državnu nagradu Franjo Bučar]].<ref name="VT"/> Iz rukometnog susreta 1954. kojem je cilj bila promidžba rukometa proizašlo je stvaranje muške rukometne sekcije pri virotivičkoj gimnaziji ''Ivo Marinković''. Tičić je bio igračem na tom susretu.<ref name="RSKKZ"/> Vodio je [[jugoslavenska ženska rukometna reprezentacija|jugoslavensku žensku reprezentaciju]] do naslova prvakinja na [[Svjetsko prvenstvo u rukometu za žene – Jugoslavija 1973.|svjetskom prvenstvu 1973.]] kojem je Jugoslavija bila domaćin.<ref>[http://ihf.info/upload/PDF-Download/WomenWorldCh/yug73.pdf IHF] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111112234949/http://ihf.info/upload/PDF-Download/WomenWorldCh/yug73.pdf |date=12. studenoga 2011. }} Svjetsko prvenstvo 1973.</ref> S [[ŽRK Trešnjevka|Trešnjevkom]] je osvojio [[Kup IHF]] 1982. godine.<ref name="HRS"/> Osim toga, osvojio je s istom reprezentacijom još dva srebra i broncu.<ref>[http://www.vecernji.hr/sport/rukomet/vilima-ticica-iznenadili-bivsi-igraci-clanak-66283 Večernji list - Sportal] Zvonko Vukelić: Vilima Tičića iznenadili bivši igrači. Objavljeno: 13. prosinca 2009.</ref> Ukupno je žensku reprezentaciju vodio od 1954. do 1974. godine. Bio je voditeljem poznate Zagrebačke rukometne škole u koju su iz raznih klubova bili dolazili mladi igrači radi usavršavanja svog znanja.<ref name="HRS"/> Škola se održavala u zagrebačkoj dvorani Kutiji šibica. Osim njega, u zagrebačkoj rukometnoj školi djelovali su Rudolf Carek, Zlatko Savnik i ini. Vodio je igrače i igračice Borca, [[RK Medveščak|Medveščaka]] (kup 1970.), [[ŽRK Lokomotiva Virovitica|Lokomotive]] iz Virovitice (prvak 1955. i 1958.), [[ŽRK Podravka Koprivnica|Podravke]](1978. – 1978./79., 1983./84., 1984./85.),<ref name="Koprivnica.net">[http://www.koprivnica.net/sport/Sportska-nostalgija/11959-Vodstvo-RK-Podravke-na-treningu Koprivnica] Ivo Čičin Mašansker: Vodstvo RK Podravke na treningu. Fotografija je iz druge polovice 1970-ih. Objavljeno: 3. siječnja 2012.</ref> Trešnjevke, Zagreba,<ref name="HRS"/> rukometašica [[ORK Beograd|Beograda]] (kup 1962. i 1963.), [[RK Partizan Beograd|Partizana]] iz Beograda i drugih. 1977./78. je s Podravkom bio doprvak Druge lige – Sjever.<ref name="Podravka">[http://www.rk-podravka.hr/o-klubu/povijest.html RK Podravka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121207051032/http://www.rk-podravka.hr/o-klubu/povijest.html |date=7. prosinca 2012. }} Povijest</ref> S njime na čelu stručnog stožera sezone 1978./79. ŽRK Podravka je bila prva u Drugoj ligi – Sjever,<ref name="Koprivnica.net"/> no nije se plasirala u 1. ligu, nego tek sezone 1979./80.<ref name="Podravka"/> U Podravku se je vratio sezone 1983./84. s kojom je bio doprvak Druge lige – Sjever, a 1984./85. je s Podravkom bio četvrti.<ref name="Podravka"/> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Tičić, Vilim}} [[Kategorija:Hrvatski rukometaši]] [[Kategorija:Hrvatski rukometni treneri]] qfuiajwhvtaf5cqv1v7odoymon66hut 0 326211 7563669 7421074 2026-07-25T16:23:20Z Dudeidassa 279613 7563669 wikitext text/x-wiki {{Infokvir vojna osoba |ime=Velimir Škorpik |slika = |opis = |datum rođenja = [[2. travnja]] [[1919.]] |mjesto rođenja = [[Brodarica (Zadar)]] |datum smrti = [[7. studenoga]] [[1943.]] |mjesto smrti = [[Zagorje (Posušje, BiH)|Zagorje]], kraj [[Posušje|Posušja]] |nacionalnost = |puno ime = |nadimak = |supruga = |suprug = |titule = |knjige = |služba = 1940. – 1941.<br>1941. – 1942.<br>1942. – 1943. |čin = |ratovi = [[Drugi svjetski rat]] |bitke = |vojska = {{Z|KJUG}} [[Kraljevska jugoslavenska vojska|Jugoslavenska vojska]]{{-}}{{Z|NDH}} [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|Hrvatsko domobranstvo]]{{-}}[[Datoteka:Yugoslav Partisans flag 1945.svg|24px]] [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|NOV i POJ]] |rod = [[Datoteka:Naval Ensign of the Kingdom of Yugoslavia.svg|23px]] [[Kraljevska jugoslavenska ratna mornarica|Jugoslavenska mornarica]]<br>[[Datoteka:Naval Ensign of the Independent State of Croatia.svg|23px]] [[Hrvatska mornarica (NDH)|Hrvatska mornarica]]<br>[[Datoteka:Yugoslav Partisans flag 1945.svg|24px]][[Mornarica NOVJ-a]] |jedinice = |zapovijedao = |odlikovanja = }} '''Velimir Škorpik''' ([[Brodarica (Zadar)|Brodarica]], [[Zadar]], [[2. travnja]] [[1919.]] – [[Zagorje (Posušje, BiH)|Zagorje]], kraj [[Posušje|Posušja]], [[7. studenoga]] [[1943.]]) bio je sudionik [[Narodnooslobodilačka borba|Narodnooslobodilačke borbe]], prvi zapovjednik [[Mornarica NOVJ-a|Mornarice NOVJ-a]] i [[Narodni heroj|narodni heroj Jugoslavije]]. == Životopis == Rođen je 2. travnja 1919. godine u [[Brodarica (Zadar)|Brodarici]] kraj [[Zadar|Zadra]], kao sin bivšeg autrougarskog, a tada jugoslavenskog časnika [[Josip Škorpik|Josipa Škorpika]]. Nakon srednje škole, [[1940.]] godine završio je Pomorsku vojnu akademiju, nakon čega je postao aktivni časnik [[Kraljevska jugoslavenska ratna mornarica|Mornarice kraljevine Jugoslavije]]. Nakon kapitulacije [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavije]] u [[Travanjski rat|Travanjskom ratu]] [[1941.]] godine, zatekao se u [[Šibenik]]u. Da ne bi pao u zarobljeništvo, torpednim čamcem je pobjegao u [[Divulje]], gdje je potopio čamac i otišao u [[Split]], a zatim u [[Zagreb]]. Tu je bio mobiliziran i upućen u [[Makarska|Makarsku]] kao mornarički časnik [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]], da bi primio dužnost lučkog zapovjednika. Odmah se povezao s [[komunizam|komunistima]] u Makarskoj i ubrzo formirao grupu aktivista među časnicima i podčasnicima u zapovjedništvu. Kao aktivan sudionik [[Narodnooslobodilački pokret|Narodnooslobodilačkog pokreta]], krajem 1941. godine postao je član [[Komunistička partija Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]]. Škorpik je u ilegalnim uvjetima raspačavao promidžbeni materijal, prikupljao podatke o planovima talijanskih okupatora i [[ustaše|ustaša]] i o svemu obavještavao rukovodstvo KPJ u Makarskoj. Po naredbi KPJ, s dvojicom dočasnika i ocem Josipom, umirovljenim pukovnikom Vojske Kraljevine Jugoslavije, [[1. prosinca]] [[1942.]] godine napustio je Makarsku i prebacio se na slobodni teritorij na [[Biokovo|Biokovu]]. Prethodno je napisao proglas kojim je pozvao i ostale pripadnike Lučkog zapovjedništva da se priključe partizanima. Poslije desetak dana stigao je u Štab Četvrte operativne zone u [[Glamoč]], a [[18. prosinca]] u [[Bosanski Petrovac|Bosanskom Petrovcu]], Škorpik je vodio razgovor s Vrhovnim zapovjednikom NOV i POJ [[Josip Broz Tito|Josipom Brozom Titom]] o stvaranju mornarice [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] i mogućnosti partizanskog ratovanja na moru. Istog dana, Vrhovni štab je naredbom osnovao Sekciju za ratnu mornaricu pri Štabu četvrte operativne zone i za šefa Sekcije postavio Velimira Škorpika. Tako je Škorpik postao prvi zapovjednik partizanske ratne mornarice. Škorpik je odmah pristupio osnivanju mornaričkih postaja, a zatim i [[Prvi mornarički partizanski odred|Prvog mornaričkog partizanskog odreda]]. Posebnu pažnju posvetio je opremanju i naoružavanju čamaca i uvježbavanju kadrova za borbe na moru. Od početka je težio da mornarica dobije svoja obilježja i osobno je sudjelovao u izradi zastave Ratne mornarice i mornaričke odore. Već u [[prosinac|prosincu]] 1942. godine, biokovski partizani su izveli više uspješnih akcija u [[Brački kanal|Bračkom kanalu]], a [[31. prosinca]] su zaplijenili pet brodova. Ove akcije prisilile su Talijansko zapovjedništvo da organizira brodove u konvoje, koji su plovili kroz ovaj kanal i da ih osiguravaju ratni brodovi. Kada je, sredinom [[veljača|veljače]] [[1943.]] godine, raspuštena Sekcija za ratnu mornaricu, Škorpik je bio postavljen za zapovjednika Prvog mornaričkog odreda. Odred je odbio nekoliko pokušaja neprijatelja da se iskrca na obalu Makarskog primorja. Početkom [[ožujak|ožujka]], Mornarički odred je preustrojen u [[Biokovski partizanski odred]], a Škorpik je postao zapovjednik odreda. Polovinom [[svibanj|svibnja]], bio je postavljen za načelnika štaba Cetinskog odreda. Poslije oslobođenja [[Zadvarje|Zadvarja]] u [[kolovoz]]u 1943. godine, Škorpik je postao zapovjednik Grupe cetinskih bataljuna. Sudjelovao je u borbama oko [[Trilj]]a, [[Lovreć]]a i [[Aržano|Aržana]]. Poslije [[Kapitualcija Italije|kapitulacije Italije]], bio je postavljen za zapovjednika štaba Obalnog zapovjedništva, kojem su bile podčinjene flotile naoružanih brodova srednje i južne [[Dalmacija|Dalmacije]], te obalno topništvo. Krajem [[rujan|rujna]], Obalno zapovjedništvo je preimenovano u Zapovjedništvo flote naoružanih brodova, a Škorpik je postao njegov zapovjednik. U [[listopad]]u je sudjelovao u organiziranju i prebacivanju postrojba Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije s kopna na srednjodalmatinske otoke. U kratkom roku je osposobio jedinice flotile za veće akcije i da ih pripremio ih za veće borbene zadatke na moru u borbi protiv njemačkih snaga. Na njegovu inicijativu, početkom listopada je upućena delegacija NOVJ-a u [[Bari]] na pregovore sa [[Saveznici]]ma. On je u ime Četvrte operativne zone potpisao opunomoćenje za rad delegacije. Kada je, naredbom [[Vrhovni štab NOVJ-a|Vrhovnog štaba NOVJ-a]], [[18. listopada]] 1943. godine, utemeljena Mornarica NOV i POJ, Škorpik je bio postavljen za načelnika štaba Mornarice. Ovu dužnost nije primio, jer je u međuvremenu bio postavljen za načelnika štaba [[Treća dalmatinska brigada|Treće dalmatinske brigade]]. Početkom studenoga, Škorpik je krenuo u štab [[Četvrta dalmatinska brigada|Četvrte dalmatinske brigade]] zbog dogovora o sudjelovanju u predstojećim borbama. Prolazeći pokraj sela Zagorja kod Posušja, [[7. studenoga]] naišao je na [[Ustaška vojnica|ustaše]]. Pokušao im je pobjeći, ali je ubijen, opljačkan i zakopan pokraj puta. Ukazom Prezidija Narodne skupštine [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Federativne Narodne Republike Jugoslavije]], [[8. rujna]] [[1952.]] godine, proglašen je narodnim herojem. Jedna od većih ulica u zagrebačkoj gradskoj četvrti [[Stenjevec|Stenjevcu]] nosi njegovo ime.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.karta-zagreba.com/karta-zagreb/ulice/skorpika-v/ |title=Karta-zagreba. com |access-date=3. veljače 2012. |archive-date=14. rujna 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110914141308/http://www.karta-zagreba.com/karta-zagreb/ulice/skorpika-v/ |url-status=dead }}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Literatura == *[http://titanik.bloger.hr/post/skorpik-josipa-velimir/652270.aspx Škorpik Josipa Velimir]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} *''Vojna enciklopedija'' (knjiga deveta). Beograd 1978. godina. *''Narodni heroji Jugoslavije''. „Mladost”, Beograd 1975. godina. {{GLAVNIRASPORED:Škorpik, Velimir}} [[Kategorija:Životopisi, Zadar]] [[Kategorija:Hrvatski komunisti do 1945.]] [[Kategorija:Partizanski zapovjednici]] [[Kategorija:Narodni heroji Jugoslavije]] [[Kategorija:Hrvatski admirali u Kraljevskoj jugoslavenskoj ratnoj mornarici]] dijjvei8hdz168exm9lnu87abion7z1 0 326879 7563867 7485283 2026-07-26T07:10:10Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7563867 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|lipanj 2015.}} {{Infookvir naselje | ime = Voronjež | ime_genitiv = Voronježa | izvorno_ime = <small>Воронеж</small> | nadimak = | geslo = | slika_panorama = Главное здание управления ЮВЖД.jpg | veličina_slike = 300px | opis_slike = Panorama Voronježa | slika_zastava = Flag of Voronezh.png | slika_zastava_veličina = 80px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = Coat of arms of Voronezh.png | slika_grb_veličina = 80px | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_karta = Map of Russia - Voronezh Oblast (2008-03).svg | veličina_karte = 250px | opis_karte = Položaj Voronješke oblasti u Rusiji | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država = | slika_lokacijska_karta_opis = | širina-stupnjevi = 51 | širina-minute = 40 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 39 | dužina-minute = 12 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime = [[Popis država|Država]] | lokacija_info = {{Z+X|RUS}} | lokacija1_ime = [[Ruske oblasti|Oblast]] | lokacija1_info = [[Datoteka:Flag of Voronezh Oblast.svg|20px|Zastava Voronješke oblasti]] [[Voronješka oblast]] | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = Osnivanje | utemeljenje_datum = [[1586.]] | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1 = <!-- do d50 --> | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = Gradonačelnik | ime_vođe = Gusev Alexandr | stranka_vođe = | površina_bilješke = | površina_ukupna = 596,51 [[četvorni kilometar|km²]] | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | visina = 154 m | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = 2024. | stanovništvo_bilješke= | stanovništvo = 1 046 425 | stanovništvo_gustoća = 1642,7 stanovnika/km² | vremenska_zona = [[Moskovsko vrijeme]] | utc_pomak = +3 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = 394000-394095 | pozivni_broj = +7 473 | gradovi_prijatelji = | web_stranica = [http://www.voronezh-city.ru voronezh-city.ru] | bilješke = }} '''Voronjež''' ([[ruski jezik|ruski]]: {{Audio|Ru-Voronezh.ogg|Воро́неж}}) je grad u jugozapadnoj [[Rusija|Rusiji]], administrativno središte [[Voronješka oblast|Voronješke oblasti]]. Sagrađen je s obje strane rijeke [[Voronjež (rijeka)|Voronjež]], 12 kilometara od njezina [[ušće|ušća]] u [[Don]]. Operativni je centar jugoistočne željeznice: povezuje [[Europska Rusija|europsku Rusiju]] s [[Ural]]om i [[Sibir]]om te [[Kavkaz]] i [[Ukrajina|Ukrajinu]]. Također je i centar magistrale Don ([[Moskva]]-[[Rostov na Donu]]). Između [[1998.]] i [[2009.]] godine u Voronježu je sagrađena [[Katedrala Navještenja u Voronježu|katedrala Navještenja]]: visoka je 85 m, po čemu je 7. najviša [[Pravoslavlje|pravoslavna]] [[crkva]] na svijetu. == Grb i zastava == [[Grb]] i [[zastava]] grada Voronježa nastali su po pravilima i običajima [[heraldika|heraldike]], odražavajući povijesne, kulturne, društveno-ekonomske, nacionalne i druge lokalne [[tradicija|tradicije]].<ref>http://www.voronezh-city.ru/city/symbolic/ Preuzeto 9. kolovoza 2014.</ref> Osnovu grba grada Voronježa čini povijesni grb grada, odobren [[21. rujna]] [[1781.]] (stara inačica). Središnja ploča ([[štit]]) podijeljena je u dva dijela: u zlatnom polju je dvoglavi orao, a u crvenom prevrnuta vaza iz koje istječe rijeka Voronjež, koja protječe kroz grad. [[Dvoglavi orao]] s krunom, nalazi se na [[Grb Rusije|grbu Rusije]] i predstavlja nekadašnje [[Rusko Carstvo]]. Nalazi se na grbu Voronježa, zbog posebnih zasluga u razvoju [[Rusija|ruske države]]. Iznad štita nalazi se zlatna [[kruna]]. Crvene [[vrpca|vrpce]] izvan štita i stari ruski [[vitez]]ovi simboliziraju vojni doprinos Voronježa, kroz [[Povijest Rusije|rusku povijest]]. Zastava Voronježa izgleda kao i središnja ploča grba. == Povijest == === Počeci === [[Datoteka:Goto Predestinacia 1.jpg|200px|minijatura|desno|Prvi ruski [[linijski brod|linijski ratni brod]] [[Goto Predestinacija]] napravljen u Voronježu oko 1700. godine.]] Rijeka Voronjež se prvi put spominje u Ipatskoj kronici 1177. godine, ali su po arheološkim nalazima ljudska naselja postojala još od [[Kameno doba|kamenog doba]]. Današnji grad je 1585. ili 1586. osnovao [[Fjodor I., ruski car|Fjodor I.]] kao utvrdu koja će štititi rusku državu od upada i [[Krimski Tatari|krimskih Tatara]]. Grad je ime dobio po rijeci, koja je nazvana po ranijem [[naselje|naselju]] uništenom za vrijeme invazije [[Mongoli|Mongola]], a i to je ime posuđeno od imena mjesta u Kneževini Černigov i potječe od slavenskog osobnog imena Voroneg: "Var-" je [[indoeuropski]] korijen riječi, koji se povezuje s imenima drevnih vodenih božanstava<ref>Lazarev А. "Tajna imeni Voronezh". Voronezh, 2009. — 200 str.</ref> i pojavljuje se u imenima gradova kao što su: [[Varanasi]], [[Varna]], [[Verona]], Voronjež. === 17. – 20. stoljeće === [[Datoteka:Voronezhold.jpg|230px|minijatura|lijevo|Voronjež na početku 18. stoljeća.]] U 17. stoljeću, Voronjež se postupno razvija u veći grad, osobito nakon što je [[car]] [[Petar Veliki]] sagradio [[brodogradilište]] u Voronježu gdje se gradila azovska flota za [[Azovske bitke|azovsku vojnu kampanju protiv Turaka 1695. i 1696.]] Ta flota, prva takva izgrađena u Rusiji, uključivala je prvi ruski [[linijski brod|linijski ratni brod]] [[Goto Predestinacija]], ujedno prvi veći ruski vojni brod napravljen u Rusiji bez strane pomoći. [[Datoteka:KONKA 1900n.jpg|230px|minijatura|desno|Središte Voronježa oko [[1900.]]]] Pravoslavna eparhija (biskupija) Voronjež utemeljena je [[1682.]], a prvi njen [[Episkop (pravoslavlje)|episkop]] [[Mitrofan Voronješki]] kasnije je proglašen [[svetac zaštitnik|svecem zaštitnikom]] grada. Budući, da je bio važno središte [[Ruska vojna mornarica|ruske vojne mornarice]], Voronjež je ubrzo postao najveći grad Južne Rusije i gospodarsko središte velike i plodne regije. Od [[1711.]] sjedište je Azovskog guvernorata, koji je s vremenom prerastao u Voronješki guvernorat. U [[19. stoljeće|19. stoljeću]], Voronjež je središte regije Centralni černozem. Razvijena je prerađivačka industrija ([[mlin]]ovi, mliječna industrija, proizvodnja [[sapun]]a, [[kožarstvo]]), kao i [[pekarstvo]], [[govedarstvo]]. Grad je željeznički povezan s [[Rostov na Donu|Rostovom na Donu]] [[1868.]] i s [[Moskva|Moskvom]] [[1871.]] [[Datoteka:Voronezh lenin sq 1943.jpg|220px|minijatura|desno|Glavni gradski trg 1943. za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].]] Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Voronjež je poprište žestokih borbi između ruskih postojbi [[Crvena armija|Crvene armije]] i postrojbi [[Sile Osovine|Sila Osovine]] ([[Nacistička Njemačka]], [[Kraljevina Italija]], [[Kraljevina Rumunjska]], [[Kraljevina Mađarska]] i [[NDH]]). Nijemci su napali grad kao pripremu za [[Bitka za Staljingrad|napad na Staljingrad]], te su osvojili ključnu prijelaz na rijeci [[Don]]. Od lipnja 1941., u Voronježu su se proizvodili višecijevni raketni bacači BM-13 (132&nbsp;mm), poznati pod imenom [[Kaćuša]] (prvo raketno topničko oružje u svijetu). Dana [[7. studenog]] [[1941.]], u Voronježu se održala vojna parada povodom obljetnice [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]] (uz paradu u Moskvi i [[Kujbišev]]u). Vodile su se žestoke borbe oko grada i Nijemci su zauzeli Voronjež [[24. srpnja]] [[1942.]] Grad je oslobođen [[25. siječnja]] [[1943.]], nakon deset dana žestokih borbi. Za vrijeme Drugog svjetskog rata, uništeno je 92% svih [[građevina]] u gradu. === Poslije Drugog svjetskog rata === Do [[1950.]]-ih, Voronjež je obnovljen, prvenstveno zalaganjem lokalnih stanovnika. Većina [[zgrada]] i povijesnih [[spomenik]]a obnovljeni su. U razdoblji od [[1950.]] do [[1960.]], osnovane su nove tvornice: tvornica [[guma]], tvornica alatnih strojeva, tvornica za proizvodnju teških mehaničkih [[preša]], i druge. Godine [[1968.]], u Voronježu se uspostavila serijska proizvodnja prvih komercijalnih putničkih nadzvučnih zrakoplova u svijetu, [[Tupoljev Tu-144]]. U listopadu [[1977.]], proizveden je prvi sovjetski širokotrupni putnički zrakoplov, [[Iljušin Il-86]]. Godine [[1989.]], [[TASS]] (sovjetska novinska agencija) je objavio detalje o navodnom [[NLO]] slijetanju u gradskom parku u Voronježu i susrete s [[vanzemaljci|izvanzemaljskim bićima]], što su prijavila [[djeca]]. Kasnije je [[vijest]] proglašena izmišljenom.<ref>http://news.google.com/newspapers?nid=1917&dat=19891011&id=-xQxAAAAIBAJ&sjid=y-AFAAAAIBAJ&pg=1042,2604606 Preuzeto 17. kolovoza 2014.</ref> Između [[1991.]] i [[2000.]], grad pati od visoke stope [[nezaposlenost]]i, nakon raspada komunizma, brojnih [[privatizacija]], preustroja poduzeća i korupcije. Postao je dio regije poznate u Rusiji kao "Crveni pojas", gdje glasači uglavnom glasaju za ljevičarske političke stranke. Od 10. do 17. rujna [[2011.]], Voronjež je proslavio svoju 425. obljetnicu. Tom prilikom, grad je dobio velike investicije iz federalnih i regionalnih proračuna za razvoj. Dana, 17. prosinca [[2012.]], Voronjež postao petnaesti grad u Rusiji, s populacijom od preko [[milijun]] [[stanovnik]]a.<ref>http://top.rbc.ru/society/17/12/2012/836948.shtml {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130305084646/http://top.rbc.ru/society/17/12/2012/836948.shtml |date=5. ožujka 2013. }} Preuzeto 25. kolovoza 2014.</ref> Danas je Voronjež gospodarsko, industrijsko, kulturno i znanstveno središte. == Zemljopis == [[Datoteka:Voronezh River1.jpg|230px|minijatura|desno|[[Voronjež (rijeka)|Rijeka Voronjež]] u Voronježu]] Voronjež se nalazi na granici [[Središnje rusko pobrđe|Središnjega ruskoga pobrđa]] i ravnice [[Oka (rijeka)|Oka]]-[[Don]] između 51°30' i 51°50' sjeverne [[Zemljopisna širina|zemljopisne širine]] i 39°04' i 39°25' istočne [[Zemljopisna dužina|zemljopisne dužine]]. Grad je smješten na jugu središnje ruske [[lesostepa|lesostepe]]. Nalazi se na lijevoj i desnoj obali [[Voronjež (rijeka)|rijeke Voronjež]], 8,5&nbsp;km od njenog [[ušće|ušća]] u rijeku [[Don]], na 515&nbsp;km jugo-jugoistočno od [[Moskva|Moskve]]. Voronjež, kao i cijela [[Voronješka oblast]] nalaze se u [[Moskovsko vrijeme|Moskovskoj vremenskoj zoni]] (MSK)<ref>http://www.kakras.ru/doc/time-zone.html#table-time-zone Preuzeto 25. listopada 2013.</ref> [[UTC+4|UTC +4:00]]. === Klima === [[Datoteka:Придаченская дамба.JPG|200px|minijatura|lijevo|Zima u Voronježu]] Voronjež se nalazi u umjerenoj zoni. Umjereno studene [[zima|zime]], najčešće su sa stabilnim snježnim pokrivačem, koji najviše pada tek u siječnju i veljači. Vrlo često se topi, u pratnji [[kiša|kiše]] (posebno u prosincu). [[ljeto|Ljeta]] su topla, čak i vruća (pogotovo srpanj i prva polovica kolovoza), u nekim godinama kišovita, a nekada suha. [[Jesen]] je blaga i kišovita. Voronješki rezervar vode u središtu grada pokriven je [[led]]om, na kraju studenog, početkom prosinca. *Prosječna godišnja [[temperatura]]: +6,9&nbsp;°C (prosječna temperatura u gradu prelazi 15&nbsp;°C 107 [[dan]]a) *Prosječna brzina [[vjetar|vjetra]]: 3.2&nbsp;m/s *Prosječna godišnja relativna [[vlažnost zraka]]: 74% *Prosječna godišnja količina [[oborine|oborina]]: 520 – 550&nbsp;mm. {{Infobox vrijeme |mjesto akuzativ=Voronjež |Sij_sr_maks=-3.4 |Velj_sr_maks=-3.0 |Ožu_sr_maks=2.9 |Tra_sr_maks=13.8 |Svi_sr_maks=21.1 |Lip_sr_maks=24.4 |Srp_sr_maks=26.6 |Kol_sr_maks=25.5 |Ruj_sr_maks=18.9 |Lis_sr_maks=10.9 |Stu_sr_maks=2.3 |Pro_sr_maks=-2.5 |God_sr_maks=11.5 |Sij_sr=-6.1 |Velj_sr=-6.5 |Ožu_sr=-1.0 |Tra_sr=8.3 |Svi_sr=14.8 |Lip_sr=18.5 |Srp_sr=20.5 |Kol_sr=19.2 |Ruj_sr=13.3 |Lis_sr=6.9 |Stu_sr=-0.4 |Pro_sr=-5.0 |God_sr=6.9 |Sij_sr_min=-8.8 |Velj_sr_min=-9.3 |Ožu_sr_min=-4.2 |Tra_sr_min=3.6 |Svi_sr_min=9.3 |Lip_sr_min=13.2 |Srp_sr_min=15.2 |Kol_sr_min=13.7 |Ruj_sr_min=8.7 |Lis_sr_min=3.6 |Stu_sr_min=-2.6 |Pro_sr_min=-7.6 |God_sr_min=2.9 |Sij_obo=42 |Velj_obo=37 |Ožu_obo=33 |Tra_obo=38 |Svi_obo=46 |Lip_obo=74 |Srp_obo=62 |Kol_obo=54 |Ruj_obo=61 |Lis_obo=50 |Stu_obo=46 |Pro_obo=44 |God_obo=587 |Izvor=pogodaiklimat.ru<ref>[http://www.pogodaiklimat.ru/climate/34123.htm pogodaiklimat.ru]</ref> }} {{Clear}} === Hidrografija === Voronjež se nalazi na desnoj i lijevoj obali [[Voronjež (rijeka)|rijeke Voronjež]]. Grad su zadesile veće proljetne poplave: [[1942.]], [[1945.]], [[1947.]], [[1970.]] i [[1971.]] godine.<ref>Люби и знай родной край / Научн. редактор — Б. Я. Табачников. — Учебное пособие по географии, истории и культуре Воронежской области. — Воронеж: Центр духовного возрождения Чернозёмного края, 2008. — 384 с. — {{ISBN|978-5-91338-005-0}}.</ref> Nakon izgradnje rezervoara na rijeci Voronjež poplave su prestale. Voronješki rezervoar je najveći rezervoar u ovom dijelu Rusije. Područje površinskih voda Voronješkoga rezervoara je 70&nbsp;km². Njegova [[dužina]] i [[širina]] su 35&nbsp;km i 2&nbsp;km. Prosječna [[dubina]] je 2,9 m, a ukupan [[volumen]] – 204 milijuna m³. Provode se radovi povećanja prosječne dubine vode, s ciljem čišćenja, jer je dubina premala, pa je pogodna za razvoj [[bakterija]].<ref>http://news.tipok.ru/index.php?name=News&op=article&sid=70883 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131029202603/http://news.tipok.ru/index.php?name=News&op=article&sid=70883 |date=29. listopada 2013. }} Preuzeto 7. prosinca 2013.</ref> == Stanovništvo == [[Datoteka:Airborne forces day in Voronezh3.jpg|230px|minijatura|desno|Proslava dana padobranaca VDV-a u Voronježu.]] Voronjež je najveći grad [[Voronješka oblast|Voronješke oblasti]] i ima 1,046.425 [[stanovnik]]a (procjena [[2024.]]) [[Gustoća naseljenosti]] prema procjeni iz 2014. godine iznosi 1700,91 stanovnika/km². Na prijelazu iz [[19. stoljeće|19.]] u [[20. stoljeće]] u Voronježu je živjelo 61,053 stanovnika. Razvoj industrije u Voronježu doveo je porasta brojnosti stanovništva u [[1913.]], koje je iznosilo 94,800 stanovnika. Tada je bio među dvadeset najvećih gradova [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]].<ref>Шулепова Э. А. Историко-культурное наследие Воронежа: материалы Свода памятников истории и культуры Российской Федерации. — Научно-документальное издание. — Воронеж: Центр духовного возрождения Чернозёмного края, 2000. — 575 с. — {{ISBN|5-900270-43-2}}.</ref> U drugoj polovici 20. stoljeća, dogodio se nagli porast stanovništa pa je tako [[1956.]], u gradu živjelo 400,000 stanovnika, [[1970.]] 660,000, a [[2000.]] 907,000 stanovnika. Dana, [[17. prosinca]] [[2012.]], rođen je milijuntni stanovnik Voronježa.<ref>http://top.rbc.ru/society/17/12/2012/836948.shtml {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130305084646/http://top.rbc.ru/society/17/12/2012/836948.shtml |date=5. ožujka 2013. }} Preuzeto 10. kolovoza 2014.</ref> Iz popisa stanovništva 2010., dobiveni su podaci o [[nacionalnost]]i. Od 877,868 stanovnika: [[Rusi]] – 850,434 (96,9%), [[Ukrajinci]] – 8,870 (1%), [[Armenci]] – 4,204 (0,5%), [[Azerbajdžanci]] – 1,916 (0,2%), [[Bjelorusi]] – 1,615 (0,2%), [[Tatari]] – 1,019 (0,1%), ostali – (0,1)%. ==Administrativni status== [[Datoteka:Памятник Петру 1.JPG|230px|minijatura|desno|Spomenik [[Petar I. Aleksejevič Romanov|Petru I.]]]] Voronjež je administrativno središte Voronješke oblasti. U okviru upravnih jedinica, registriran je kao Voronješki urbani okrug- administrativna jedinica sa statusom jednaka okrugu. Kao komunalni odjel, ovaj upravni odjel također ima urbanistički okružni status. === Gradski odjeli === Grad je podijeljen na šest upravnih odjela: Kominternovski, Leninjski, Ljevoberežni, Sovjetski, Centralni i Željeznodorožni upravni odjel. == Promet == Međunarodna [[zračna luka Voronjež]], nalazi se sjeverno od grada, a sjedište je zrakoplovne kompanije [[Polet Airlines]]. Jedno su vrijeme, [[zrakoplov]]i s ove zračne luke letjeli na [[Zračna luka Pula|Zračnu luku Pula]]. Voronjež također ima Zračnu luku Pridača, u sklopu tvornice zrakoplova "VASO" (rus. Voronezhskoye Aktsionernoye Samoletostroitelnoye Obshchestvo, Voronješka zrakoplovno proizvodna udruga), gdje se izrađivao i [[Tupoljev Tu-144]]. Također postoji zrakoplovna baza Malševo u jugozapadnom dijelu grada. Od [[1868.]], postoji [[željeznička pruga]] između Voronježa i [[Moskva|Moskve]].<ref>http://www.nnov-airport.ru/rus/wokzal_voronezh.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170630062522/http://www.nnov-airport.ru/rus/wokzal_voronezh.html |date=30. lipnja 2017. }} Preuzeto 25. studenog 2013.</ref> Voronjež je važno željezničko čvorište i sjedište državne tvrtke „Jugoistočne željeznice“ unutar „[[Ruske željeznice|Ruskih željeznica]]“. Grad je izravno povezan željeznicom s nizom gradova kao što su: [[Moskva]], [[Kijev]], [[Kursk]], [[Novorossijsk]], [[Soči]] i [[Tambov]]. [[Autobus]]i i [[maršrutka|maršrutke]] čine većinu [[javni prijevoz|javnog prijevoza]]. Postoje i [[trolejbus]]i, a [[tramvaj]]i su ukinuti [[15. travnja]] [[2009.]],<ref>Buses Worldwide ISSN 0961-2122, izdanje 161, srpanj 2009.</ref> jer se pokazalo, da su maršrutke isplativije. == Gospodarstvo == [[Datoteka:Tu-144LL in flight.jpg|230px|minijatura|desno|U Voronježu je bila masovna proizvodnja prvoga nadzvučnoga putničkoga zrakoplova na svijetu [[Tupoljev Tu-144]].]] Vodeći sektori gospodarstva u 20. stoljeću bili su: [[strojarstvo]], [[obrada metala]], [[elektronika]] i [[kemijska industrija]]. U kasnim [[1960.]]-im, u postrojenju KBKhA razvijen je [[raketni motor]] RD-0105 za treću fazu svemirske rakete "Luna", što je omogućilo da se po prvi put u svijetu [[1959.]] godine dođe do [[brzina oslobađanja|brzine oslobađanja]]. Na temelju motora RD – 0105, nastao je motor za treću fazu lansiranja svemirskoga vozila "Vostok", u kojem je bio prvi kozmonaut na svijetu [[Jurij Gagarin]]. Godine [[1968.]], u zrakoplovnoj tvornici u Voronježu počela je masovna proizvodnja prvoga nadzvučnoga putničkoga zrakoplova na svijetu [[Tupoljev Tu-144]]. U listopadu [[1977.]], tvornica je izgradila prvi sovjetski putnički zrakoplov [[Iljušin Il - 86]]. [[Elektronika 60]] (ruski: Электроника 60) bilo je terminalno [[računalo]], koje je proizvodila tvrtka [[Elektronika]] iz Voronježa. Ovo je računalo bilo klon [[Digital Equipment Corporation|DEC]] [[LSI-11]]. Originalnu inačicu popularne igre [[Tetris]], napisao je [[Aleksej Pažitnov]] na ovom računalu. Moderni grad Voronjež s regijom, gospodarsko je središte i jedno od najvećih gospodarskih središta u Rusiji. Godine 2012., Voronjež je bio na 8. mjestu na ljestvici kvalitete urbanog okoliša u Rusiji. Važnije kompanije su: "Voronješko zrakoplovno poduzeće" (trenutno proizvodi zrakoplove [[Iljušin Il-96]], [[Antonov An-148]], dijelove za [[Airbus A320]] i [[Suhoj Superjet 100]] te radi na novom zrakoplovu [[Iljušin Il-112]]), "Nokia Networks" (ogranak za Rusiju), "Jugoistočne željeznice" (ogranak "Ruskih željeznica"), "Sozvezdie" (elektronički kompleks u Rusiji, sa sjedištem u Voronježu, specijaliziran za projektiranje i proizvodnju elektroničkih i komunikacijskih sustava za potrebe [[Oružane snage Rusije|Oružanih snaga]] i drugih specijalnih jedinica, kao i za civilne svrhe), "Verofarm" ([[farmacija]]), "Voronježstalmost" (čelične konstrukcije za željezničke, cestovne i pješačke [[most]]ove svih vrsta), "Molvest" (mliječna industrija), "Angstrem" (među prvih pet proizvođača [[namještaj]]a u Rusiji). == Obrazovanje i kultura == [[Datoteka:ВГАУ.jpeg|260px|minijatura|desno|Agronomski fakultet u Voronježu]] Grad ima sedam [[kazalište|kazališta]], dvanaest [[muzej]]a, brojne [[kino]] dvorane, Dom filharmonije i stalni prostor za [[cirkus]]ke predstave. Voronjež je jedno od glavnih središte [[visoko obrazovanje|visokog obrazovanja]] u središnjoj Rusiji. [[Datoteka:Université pédagogique de Voronej R003-004.jpg|230px|minijatura|desno|Voronješko državno pedagoško sveučilište]] Glavne obrazovne institucije: *[[Voronješko državno sveučilište]] *Voronješko državno tehničko sveučilište *Voronješko državno sveučilište arhitekture i graditeljstva *Voronješko državno pedagoško sveučilište *Voronješko državno poljoprivredno sveučilište "car Petar Veliki" *Voronješko državno sveučilište inženjerskih tehnologija *Voronješka državna medicinska akademija *Voronješka državna akademija umjetnosti *Voronješka državna šumarska akademija *Voronješki državni zavod za tjelovježbu *Voronješki državni institut ruskog Ministarstva unutarnjih poslova *Voronješko državno sveučilište vojnoga zrakoplovstva i niz drugih podružnica i privatnih [[institut]]a i sveučilišta. U Voronježu ima 2000 [[škola]] (osnovne i srednje). == Religija == [[Datoteka:Annunciation Cathedral in Voronezh1.jpg|230px|minijatura|desno|[[Katedrala Navještenja u Voronježu]]]] Godine [[1682.]], u borbi protiv disidenata utemeljena je Voronješka pravoslavna [[eparhija]].<ref>Кононов В. И. Памятник императору Петру Великому. — Воронеж: ООО «Редакция газеты „Коммуна“», 2007.</ref> Njezin prvi [[episkop]] bio je sveti [[Mitrofan Voronješki|Mitrofan]] (1623. – 1703.) U sovjetskim vremenima, [[relikvija|relikvije]] sv. Mitrofana su otvorene, mnoge crkve devastirane i zatvorene, a svećenici i monasi uhićeni i pogubljeni. U [[1990.]]-im, mnoge pravoslavne crkve vraćene su [[Ruska pravoslavna crkva|Ruskoj pravoslavnoj crkvi]]. Uslijedila je njihova obnova, a podignute su i mnoge nove crkve. [[Datoteka:Алексиево-Акатов монастырь.JPG|220px|minijatura|lijevo|Crkva uz ženski manastir Alekseeva-Akatov]] [[Katedrala Navještenja u Voronježu]] jedna je od viših [[pravoslavlje|pravoslavnih]] [[crkva|crkvi]] u [[svijet]]u. [[Katedrala]] s pet [[kupola]] i s pripadajućim [[zvonik]]om, gradila se između [[1998.]] i [[2009.]] godine. Nastala je po uzoru na katedralu sv. Vladimira, koja je sagrađena krajem 19. stoljeća u rusko-[[bizant]]skom stilu, djelo [[Konstantin Thon|Konstantina Thona]], a srušili su je [[boljševici]]. Ostale poznatije pravoslavne crkve su: katedrala Pokrova Svete Bogorodice, Uspenska ([[Velika Gospa|Uznesenje Marijino]]) admiralitetska crkva, crkva sv. Ilije proroka ([[1767.]] – [[1777.]])., crkva [[Sveti Nikola|sv. Nikolaja]], crkva sv. Spasa, Kazanska crkva, ženski manastir Alekseeva-Akatov. U Voronježu postoje i dvije [[baptisti]]čke crkve, [[židov]]ska [[sinagoga]], evangeličko-[[luterani|luteranska]] crkva sv. Marije Magdalene i [[Rimokatolici|rimokatolička]] župa Svete Marije zaštitnice (bez crkve, sv. [[misa]] se služi u stanu). == Šport == [[Datoteka:Центральный стадион профсоюзов (Воронеж) ночью.jpg|230px|minijatura|desno|Nogometni stadion u Voronježu]] Voronjež ima mnoge [[šport]]ske objekte, od kojih se ističu Centralni profsojuz nogometni stadion s 32,000 sjedećih mjesta, športski kompleks "Olimpik", Jubilejna športska palača za [[hokej na ledu]], palača podvodnih športova, [[bazen]] "Spartak", športski kompleks "Baklja", Yacht klub, Specijalizirana športska škola za [[djeca|djecu]] i [[mladež]] "[[Vladislav Tretjak]]", šahovski klub, itd. U Voronježu su održana međunarodna i nacionalna športska natjecanja u mnogim športovima kao što su: [[boks]], [[orijentacijski šport]], [[ritmička gimnastika]], [[šah]], [[hrvanje grčko-rimskim stilom]], [[biciklizam]], [[bilijar]], itd. Tijekom godina, voronješki športaši osvojili su zlatne, srebrne i brončane medalje na [[OI|Olimpijskim igrama]], Svjetskim prvenstvima, Europskim prvenstvima, na natjecanjima Svjetskoga kupa itd. === Športaši === [[Datoteka:Nikolai Panin.jpg|150px|minijatura|desno|Nikolaj Panin, prvi ruski olimpijski pobjednik]] [[Datoteka:Buran Voronezh.jpg|240px|minijatura|desno|Hokejaški klub Buran Voronjež]] [[Datoteka:Viktoria Komova1.jpg|170px|minijatura|desno|Gimnastičarka Viktorija Komova]] * [[Nikolaj Panin]], prvi ruski olimpijski pobjednik uopće, osvojio je zlato (1908.) u [[umjetničko klizanje|umjetničkom klizanju]] * [[Dmitrij Sautin]] – dvostruki olimpijski pobjednik (1996. i 2000.), svjetski i europski prvak u [[skokovi u vodu|skokovima u vodu]] * [[Aleksander Tkačjov]], dvostruki olimpijski pobjednik (1980), olimpijsko srebro (1980.), trostruki svjetski prvak, četverostruki europski prvak u [[gimnastika|gimnastici]] * [[Tamara Zamotajlova]], dva olimpijska zlata (1960.) i dvije olimpijske bronce (1960., 1964.) u gimnastici * [[Ljubov Burda]], dvostruka olimpijska pobjednica (1968., 1972.) i svjetska prvakinja u gimnastici * [[Anatolij Fedjukin]], zlato (1976.) i srebro (1980.) na Olimpijskim igrama u [[rukomet]]u, svjetski prvak u rukometu * [[Nikolaj Krjukov]] – zlatna (1996.) i brončana (2000.) olimpijska medalja u [[gimnastika|gimnastici]] (ekipno) * [[Jelena Davidova]], olimpijska (1980.) i svjetska prvakinja u gimnastici * [[Aleksandr Borodjuk]], zlatna (1988.) olimpijska medalja u [[nogomet]]u * [[Jelena Ruzina]], olimpijska pobjednica (1992.) u [[atletika|atletici]] (4*400 m) * [[Valentina Popova]], olimpijsko srebro (2000.) i bronca (2004.) u [[dizanje utega|dizanju utega]] * [[Jelena Romanova]], olimpijska pobjednica u atletici na 3000 m (1992.), europska prvakinja na 10000 m u [[Split]]u 1990. * [[Jevhen Lapinski]], zlatna (1968.) i brončana (1972.) medalja u odbojci * [[Dmitrij Truš]], olimpijski prvak u gimnastici ekipno (1996.) * [[Jurij Kaširin]], olimpijski prvak u biciklizmu ekipno (1980.) * [[Vladimir Patkin]], srebro (1976.) i bronca (1972.) na Olimpijskim igrama u odbojci * [[Viktorija Komova]], dva srebra (2012.) na Olimpijskim igrama u gimnastici * [[Jurij Kunakov]], srebro (2008.) na Olimpijskim igrama i europski prvak u skokovima u vodu * [[Jurij Smoljakov]], srebro na Olimpijskim igrama u [[mačevanje|mačevanju]] ekipno (1968.) * [[Natalija Gončarova]], srebrna (2004.) olimpijska medalja u skokovima u vodu * [[Oleg Gorobij]], svjetski prvak u [[Kajak i kanu na mirnim vodama|kajaku i kanuu na mirnim vodama]], brončani (1996.) na Olimpijskim igrama * [[Jevgenij Ignatov]], šesterostruki svjetski prvak u kajaku i kanuu na mirnim vodama, prvi put na SP u [[Zagreb]]u 2005. * [[Sergej Verlin]], četverostruki svjetski prvak u kajaku i kanuu na mirnim vodama. Bronca s OI 1996. * [[Vladimir Bobrežov]], dvostruki svjetski prvak u kajaku i kanuu na mirnim vodama. * [[Ivan Sajenko]] – ruski reprezentativac u [[nogomet]]u. Brončana medalja na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europskom nogometnom prvenstvu 2008.]] * [[Aleksandr Malejev]], ruski gimnastičar. Srebrna medalja na OI 1970., ekipno. * [[Galina Buharina]] – ruska atletičarka. Brončana medalja na OI 1968., štafeta 4*100 m. * [[Angelina Juškova]], ruska gimnastičarka. Brončana medalja na OI 1996. u ritmičkoj gimnastici ekipno. * [[Grigorij Sanakojev]], svjetski prvak u [[dopisni šah|dopisnom šahu]] * [[Vladimir Zagorovskij]], svjetski prvak u dopisnom šahu * [[Ruslan Maščenko]], ruski atletičar. Dva srebra na Europskom prvenstvu u atletici, 400 m prepone 1998. i štafeta 4*400 m 2002. === Glavni športski klubovi === {| class="wikitable" |- ! Klub !! Šport !! osnovan !! Liga !! Rang<br>lige !! Stadion |- |[[FK Fakel Voronež|Fakel Voronjež]] |[[nogomet]] |1947. |[[Druga divizija PFL-a]] |3. |[[Centralni profsojuz stadion]] |- |[[FK Energy Voronjež|Energy Voronjež]] |[[nogomet]] |1989. |[[Ruska ženska nogometna liga]] |1. |Rudgormaš stadion |- |[[Buran Voronjež]] |[[hokej na ledu]] |1977. |[[Viša ruska hokejska liga]] |2. |Jubilejna športska palača |- |VC Voronjež |[[odbojka]] |2006. |Ruska viša odbojkaška liga za žene |2. |Kristal šport kompleks |} == Poznati stanovnici == Od [[1696.]] do [[1722.]], ruski car [[Petar Veliki]] posjetio je Voronjež 13 puta, provodeći u gradu više od 500 dana. U Voronjež su često dolazili ruski [[admiral]]i (F.M. Apraxin, A.D. Menšikov, F. Skljajev, Cornelius Cruys i dr.). Tijekom uronuća prvog ruskog linijskog broda [[Goto Predestinacija]] prisustvovali su ruski princ Aleksej Petrovič, princeza Natalia (sestra cara Petra Velikoga), strani [[veleposlanik|veleposlanici]] i drugi ugledni gosti. Na brodu je podigao zastavu tadašnji episkop Voronježa, sv. [[Mitrofan Voronješki]]. Posljednji krimski kan [[Şahin Giray]] živio je u zatočeništvu u Voronježu od [[1784.]] do [[1786.]] Na Voronješkom kadetskom korpusu školovali su se: [[Sergej Mosin]] (izumitelj puške Mosin-Nagant), [[Aleksandar Lodigin]] (inženjer elektrotehnike, jedan od izumitelja [[žarulja|žarulje]] sa žarnom niti), [[Georgi Plehanov]] (teoretičar i propagandist marksizma, [[filozof]], istaknuta figura ruskoga i međunarodnoga socijalističkog pokreta) i dr. * [[Ivan Aleksejevič Bunjin|Ivan Bunjin]], prvi ruski pisac koji je osvojio Nobelovu nagradu za književnost * [[Nikolaj Basov]], dobitnik Nobelove nagrade za fiziku, izumitelj lasera * [[Pavel Aleksejevič Čerenkov]], dobitnik Nobelove nagrade za fiziku * [[Mihail Cvet|Mihail Semjonovič Cvet]], ruski botaničar, izumitelj kromatografske adsorpcije * [[Konstantin Petrovič Feoktistov]], sovjetski kozmonaut i ugledni svemirski inženjer * [[Valerijan Albanov]], navigator i polarni istraživač s nesretnog artičkog broda [[Svjataja Anna|''Sv. Anna'']] * [[Andrej Platonov]], književnik * [[Aleksej Kolcov]], književnik * [[Ivan Nikitin]], književnik * [[Samuil Maršak]], književnik * [[Vasilij Mihajlovič Peskov]], književnik * [[Gavril Trojepolskij]], književnik * [[Anastasija Verbickaja]], književnica * [[Osip Mandelstam]], pjesnik, bio je prognan u Voronjež nakon njegova uhićenja [[1934.]] i napisao niz pjesama sakupljenih pod naslovom ''Voronješke bilježnice'' * [[Ivan Kramskoj]], slikar * [[Nikolaj Ge]], slikar * [[Aleksandar Kuprin]], slikar * [[Vikentij Trofimov]], slikar * [[Irina Makarova]], mezzo-sopranistica, solistica [[Boljšoj teatar|Boljšoj teatra]] u Moskvi i [[Teatro alla Scala|Scale]] u Milanu * [[Voline]], anarhist * [[Serge Voronoff]], kirurg * Ruski [[Punk rock|punk]] sastav ''[[Sektor Gaza]]'' je osnovan ovdje * [[Mitrofan Jefimovič Pjatnicki]], glazbenik, skupljač ruskih narodnih pjesama. On je osnovao poznati [[Pjatnicki zbor]] * [[Mitrofan Voronješki]], svetac * [[Aleksandar Litvinjenko]], pripadnik tajne službe, disident, otrovan u [[London]]u * [[Aleksandar Šelepin]], šef [[KGB]]-a od 1958. do * [[Ivan Velkopoljski]], inženjer šumarstva, diplomirao je u Zagrebu i radio u Hrvatskoj od 1941. do 1973.<ref>Hrvatske šume, časopis za popularizaciju šumarstva, br. 115/116, 2006., str. 38</ref> === Hrvati i Voronjež === Po [[Hrvat]]u [[Toma Aleksa Dundić|Tomi Aleksu Dundiću]] nazvana je jedna [[ulica]] u Voronježu (ruski: Улица Олеко Дундича).<ref>http://www.wikiznanie.ru/ru-wz/index.php/%D0%A3%D0%BB%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%9E%D0%BB%D0%B5%D0%BA%D0%BE_%D0%94%D1%83%D0%BD%D0%B4%D0%B8%D1%87%D0%B0_%28%D0%B2_%D0%92%D0%BE%D1%80%D0%BE%D0%BD%D0%B5%D0%B6%D0%B5%29 Preuzeto 30. rujna 2014.</ref> Tomo Aleksa Dundić, sudionik je [[Ruski građanski rat|Ruskog građanskog rata]] na strani Crvene garde. Jedina je osoba iz [[Hrvatska|Hrvatske]] odlikovana Ordenom crvene zastave u Rusiji. O njemu je [[1958.]] snimljen istoimeni film u sovjetsko-jugoslavenskoj koprodukciji. Sudjelovao je u brojnim bitkama i ranjen je nekoliko puta. Poginuo je u borbi u [[Ukrajina|Ukrajini]]. I danas u Rusiji i Ukrajini postoji sjećanje na njegovu [[hrabrost]] i vojnu vještinu. Boravio je i u Voronježu jedno vrijeme. O njemu su pisali ruski pisci [[Isak Babelj]] u zbirki priča "Crvena konjica" te [[Aleksej Tolstoj]] u knjizi "Put do kalvarije", u kojoj se spominje i Dundićev boravak u Voronježu. [[Datoteka:Matija Zmajevich.jpg|230px|minijatura|desno|Spomenik Matiji Zmajeviću]] [[Matija Zmajević]] bio je [[bokelj]]ski Hrvat, [[admiral]] pomorske flote [[Carska Rusija|Carske Rusije]]. Godine [[1723.]], po nalogu ruskog cara [[Petar I. Aleksejevič Romanov|Petra I. Velikoga]], Matija Zmajević je u činu viceadmirala poslan u Voronjež.<ref>Пульвер Е. А., Пульвер Ю. А. Воронежская мозаика. — Воронеж: Центрально-Чернозёмное издательство, 1983. — 207 с.</ref> Imao je zadatak pripreme ratnih brodova za mogući rat s [[Osmansko Carstvo|Turskom]]. Također mu je povjereno vođenje zadatka čišćenja korita [[Voronjež (rijeka)|rijeke Voronjež]]. Godine [[1727.]] Zmajević dobiva čin [[admiral]]a, a posljednje je godine proveo kao guverner [[Astrahanska oblast|Astrahanske oblasti]] i zapovjednik [[Tavrov]]a – glavne baze ruske rječne ratne flote. Svoju je ratnu slavu Matija Zmajević zadobio u [[Gangutska bitka|Gangutskoj bitki]] [[1714.]], kada je potopio sedam [[Švedska|švedskih]] brodova. Hrvatsko-švedska kompanija [[Ericsson|Ericsson Nikola Tesla]] obavila je posao izrade [[GSM]] mreže za telekomunikacijsku tvrtku Kodotel iz Voronježa, [[2009.]] godine.<ref>http://www.ericsson.hr/investors/actual_2009/contracts_may.shtml {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100315020014/http://www.ericsson.hr/investors/actual_2009/contracts_may.shtml |date=15. ožujka 2010. }} Preuzeto 30. rujna 2014.</ref> Predstavnici [[Ekonomski fakultet u Zagrebu|Ekonomskog fakulteta]] Sveučilišta u Zagrebu ostvarili su suradnju s Pravnim fakultetom Državnog sveučilišta u Voronježu u okvirima Tempus Projekta, [[2014.]] godine.<ref>http://www.unizg.hr/nc/vijest/article/predstavnici-ekonomskog-fakulteta-u-posjetu-drzavnom-sveucilistu-u-voronjezu/ Preuzeto 30. rujna 2014.</ref> Vokalni i plesni folklorni ansambl "Voronješke djevojke" (rus. Voronezhskie Devchata) nastupio je [[3. listopada]] [[2017.]] u [[Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog|koncertnoj dvorani "Vatroslav Lisinski"]] u Zagrebu. Ansambl je nastao 1966. godine, u sklopu Voronješkog filharmonijskog društva.<ref>http://www.lisinski.hr/hr/dogadanja/voronjeske-djevojke-br-drzavni-ansambl-br-pjesama-/ Preuzeto 5. listopada 2017.</ref> ==Gradovi pobratimi== *{{Z|ČEŠ}} [[Datoteka:Brno (znak).svg|15px]] '''[[Brno]]''', [[Češka]] ''(1968.)'' *{{Z|NJE}} [[Datoteka:DEU Landkreis Wesermarsch COA.svg|15px]] '''[[Wesermarsch]]''', [[Njemačka]] ''(1989.)'' *{{Z|SAD}} '''[[Charlotte, Sjeverna Karolina]]''', [[SAD]] ''(1991.)'' *{{Z|KIN}} '''[[Chongqing]]''', [[Kina]] ''(1992.)'' *{{Z|BUG}} [[Datoteka:BUL Сливен COA.png|15px]] '''[[Sliven]]''', [[Bugarska]] ''(1995.)'' *{{Z|ŠPA}} [[Datoteka:Coat of Arms of the City of León.svg|15px]] '''[[León (grad)|León]]''', [[Španjolska]] ''(1996.)'' == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Voronezh}} * [http://www.voronezh-city.ru Službene stranice Gradskog vijeća Voronježa] {{Rus icon}} {{Eng icon}} * [http://www.gorduma-voronezh.ru Web stranice gradske Dume Voronježa] {{Rus icon}} * [http://www.voronezh.net Voronezh.net - prvi gradski portal Voronježa]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080421164144/http://www.voronezh.net/ |date=21. travnja 2008. }} {{Rus icon}} [[Kategorija:Gradovi u Rusiji]] [[Kategorija:Naselja u Voronješkoj oblasti|*]] m7f0pb5cc2vwm02h8auor5v85hyc51m 0 337145 7563767 7062868 2026-07-25T21:29:38Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7563767 wikitext text/x-wiki '''Vjekoslav Novotni''' ([[Petrinja]], [[21. lipnja]] [[1843.]] – [[1928.]]) je bio hrvatski [[planinar]], planinarski [[publicist]], [[putopisac]] i [[pedagog]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://imehrvatsko.net/profile/vjekoslav_novotni |title=Imehrvatsko |access-date=2. lipnja 2012. |archive-date=10. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210310213031/https://actacroatica.com/en/dosearch?q=Vjekoslav%20novotni |url-status=dead }}</ref> Bio je gimnazijski profesor i društveni [[mecena]]. Napisao je prve planinarske [[vodič]]e na hrvatskom jeziku. Predavao je 1873./1874. na Carskoj i kraljevskoj višoj gimnaziji u [[Rijeka|Rijeci]] predmete latinski i hrvatski jezik<ref>[www.pshg.net/download/profesori.pdf Profesori] (Vjekoslav Novotny)</ref> te na gimnaziji u [[Bjelovar]]u gdje je bio zamjenik ravnatelja. Bio je glavni urednik časopisa [[Hrvatski planinar|Hrvatskog planinara]] (1904. – 1909.)<ref>[http://www.hps.hr/hrvatski-planinar/povijest/ HPS - povijest]</ref> u kojem je objavio brojne putopise. Od 1901. do 1907. bio je glavni tajnik [[Hrvatsko planinarsko društvo|Hrvatskog planinarskog društva]] čiji je član bio od osnutka. Autor je [[biciklizam|biciklističkog]] putopisa ''Iz Zagreba preko Orjena do Kotora''.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.takeadventure.com/images/stories/My_images/Novotni/190401.pdf |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20111125063508/http://www.takeadventure.com/images/stories/My_images/Novotni/190401.pdf |archive-date=25. studenoga 2011. |access-date=2. lipnja 2012.}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.takeadventure.com/images/stories/My_images/Novotni/190403.pdf |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305005147/http://www.takeadventure.com/images/stories/My_images/Novotni/190403.pdf |archive-date=5. ožujka 2016. |access-date=2. lipnja 2012.}}</ref> Bio je prvi biciklist na vrhu [[Orjen]]a. U međusobnim čašćenjima i imenovanjima toponime po [[Rožanski kukovi|Rožanskim kukovima]] nazvane po sebi dobili su [[Ante Premužić]] (Premužićev toranj), [[Josip Poljak]] (Poljakov toranj), [[Dragutin Hirc]] (Hircov kuk), Vjekoslav Novotni (Novotnijev kuk) i [[Ljudevit Rossi]] (Rossijev kuk), a nešto prije [[Josip Pasarić]] i [[Ivan Krajač]].. Izvorna imena kukova su se zauvijek izgubila iseljavanjem i izumiranjem izvornog velebitskog stanovništva te se danas planinari služe ovim imenima.<ref>[http://www.hps.hr/planinarstvo/iz-proslosti/ Hrvatski planinarski savez] Iz prošlosti. Kako su Hapedaši »razgrabili« Rožanske kukove.</ref> Napisao je knjige: *Slovnica jezika staroslovenskoga, 1867. *Prilozi k povijesti književnosti u Hrvatskoj, 1878. *Vodič na Plješivicu i na Sv. Geru, 1906. *VI. Sljeme, 1920. == Izvori == *[http://www.matica.hr/HRRevija/revija2008_1.nsf/AllWebDocs/Zumberacka__magistrala Hrvatska revija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210310213036/https://www.matica.hr/hr/349/%C5%BDumbera%C4%8Dka%20magistrala/ |date=10. ožujka 2021. }} [[Vladimir Jagarić]]: Žumberačka magistrala *[http://www.takeadventure.com/index.php?option=com_content&view=article&id=336&Itemid=39 Vjekoslav Novotni, the father of MTB] {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Novotni, Vjekoslav}} [[Kategorija:Hrvatski planinari]] [[Kategorija:Hrvatski publicisti]] [[Kategorija:Hrvatski putopisci]] [[Kategorija:Hrvatski pedagozi]] 0r2fp8b0gqgnak3qge6qy0pv6tx4ztj 0 338792 7563924 7342103 2026-07-26T10:52:17Z Phazd 116068 uklonjene brojne promotivne parole, nebuloze, plagirane rečenice, a vjerojatno bi sve ekstenzivno citirane kritike trebalo ukloniti ako prelaze okvire "fair use"-a 7563924 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|listopad 2015.}}{{Infookvir TV serija | ime_serije = Hrvatski kraljevi | orig_naslov = | veličina = 280px | slika = Logo (HK).PNG | natpis_pod_slikom = | format_serije = dokumentarno-igrana serija | trajanje_epizode = 36–44 minute | autor = [[Domagoj Burić]] | glumci = [[#Glumačka postava|naturščici]] | država = {{Z+X|HRV}} | tv_kuća = [[Hrvatska radiotelevizija]] | ostale_kuće = [[Viasat History]] | početak_serije = [[14. listopada]] [[2011.]] | kraj_serije = [[25. studenoga]] [[2011.]] | broj_epizoda = 7 | web_stranica = http://www.hrt.hr/uploads/media/Hrvatski_kraljevi.pdf | imdb_id = 2348392 }} '''Hrvatski kraljevi''' su [[Dokumentarni film|dokumentarno]]-[[Igrani film|igrana]] obrazovna [[televizijska serija]] iz 2011. u proizvodnji Znanstveno-obrazovnog programa [[HRT|Hrvatske radiotelevizije]].<ref> [https://hrtprikazuje.hrt.hr/dokumentarci/hrvatski-kraljevi-rex-chroatorum-10874219 Hrvatski kraljevi: Rex Chroatorum] ''hrtprikazuje.hr''. HRT. Objavljeno 10. srpnja 2023. </ref> Serija se sastoji od sedam četrdesetominutnih epizoda i tematski obrađuje najranije razdoblje [[Hrvatska povijest|hrvatske povijesti]], odnosno vrijeme narodnih vladara iz dinastije [[Trpimirovići|Trpimirovića]] od početka [[9. stoljeće|9.]] do kraja [[11. stoljeće|11. stoljeća]]. U posljednjoj epizodi obrađeno je i razdoblje [[Dolazak Hrvata|doseljenja Hrvata]] na današnje prostore. == Proizvodnja == === Razvoj === Projekt je odobren 2006.<ref name="Jutarnji Domagoj">Jutarnji list, [http://www.jutarnji.hr/domagoj-buric--znam-da-nekima-razbijam-iluzije-----ali-s-hrvatskim-kraljevima-nisam-radio-domoljubni-igrokaz/980980/ Domagoj Burić: Znam da nekima razbijam iluzije ... ali s hrvatskim kraljevima nisam radio domoljubni igrokaz] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140517122142/http://www.jutarnji.hr/domagoj-buric--znam-da-nekima-razbijam-iluzije-----ali-s-hrvatskim-kraljevima-nisam-radio-domoljubni-igrokaz/980980/ |date=17. svibnja 2014. }}</ref> Pripreme tijekom kojih je autor obavio mnoga istraživanja, izradio [[scenarij]], knjigu snimanja i dr. započele su početkom 2008. Prvi kadrovi serijala snimljeni su u veljači 2009., a snimanje je završeno krajem 2010. U posljednjoj fazi radila se glazba, zvučni efekti, montaža, ispravci kolora i dr.<ref name="Slobodna Domagoj">Slobodna Dalmacija, [http://www.slobodnadalmacija.hr/Reflektor/tabid/92/articleType/ArticleView/articleId/149616/Default.aspx Božidar Domagoj Burić: Pozivam gledatelje na krunidbu hrvatskih kraljeva] 22. rujna 2011. {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111024195132/http://slobodnadalmacija.hr/Reflektor/tabid/92/articleType/ArticleView/articleId/149616/Default.aspx |date=2011-10-24}}</ref> Na temelju povijesnih izvora izrađeno je preko 300 kostima.<ref name="globus" /><ref name="HRT prezentacija" /> Na pitanje o povijesnoj točnosti i nepristranosti serijala, [[Domagoj Burić]] je odgovorio: „Po struci sam profesor povijesti i arheologije, i ja si [lakiranu, mitomansku povijest] ne bih dopustio, dakle u seriji će biti prikazane činjenice onako kako su se dogodile, odnosno ono što znanost može utvrditi da se dogodilo. Sve ono što nismo sigurni, što ostaje u sferi legendi i mita, bit će nedvosmisleno rečeno”.<ref name="globus" /> Isto je tvrdio [[Neven Budak]], glavni stručni savjetnik serijala: „Opasnosti od šarlatanskog, mitomanskog tretmana povijesti u ovoj seriji apsolutno nema. Budući da je srednji vijek u javnosti najmanje poznat, dakako da su neke prijašnje manipulacije nailazile na plodno tlo, no od toga nije bila imuna ni jedna država u svijetu...".<ref name="globus" /> Serijal je koštao oko 18 milijuna [[Hrvatska kuna|kuna]].<ref>[http://www.tportal.hr/showtime/tv/157534/Hrvatskih-kraljevi-kostali-su-18-milijuna-kuna.html Tportal.hr - 'Hrvatski kraljevi' koštali su 18 milijuna kuna]</ref> === Ekipa serijala === *Scenarist, skladatelj i redatelj: [[Božidar Domagoj Burić]]; *Producenti: Miro Mioč i Miroslav Rezić *Direktor fotografije: Branko Cahun *Majstor montaže: Dubravko Prugovečki *Supervizor vizualnih efekata: Kristijan Mršić *Supervizor zvučnih efekata: Robert Stanić *Glazbeni producent: Srđan Sekulović Skansi *Majstorica maske: Zvjezdana Mikulić *Kostimografkinja: Vjera Ivanković *Scenograf: Ivan Ivan === Glumačka postava === *Tihomir Ajduković, časnik u Hrvatskoj vojsci, Sinj kao knez [[Ljudevit Posavski|Ljudevit]] *Josip Tabak, student povijesti i arheologije, Mostar kao knez [[Borna]] *Miroslav Rezić, producent Hrvatskih kraljeva kao knez [[Mislav]] i seljak [[#Život običnih ljudi|Dobreša]] *Duje Jozić kao knez [[Vladislav]] *Tan Anton Lumezi kao seljak [[#Život običnih ljudi|Tvrdan]] *Tomislav Moslavac kao seljak [[#Život običnih ljudi|Radovan]] *Miro Mioč, producent Hrvatskih kraljeva kao seljak [[#Život običnih ljudi|Ljutiša]] *Davor Oblak kao seljak [[#Život običnih ljudi|Žitimir]] *Dubravko Prugovečki, montažer serije Hrvatskih kraljeva kao seljak [[#Život običnih ljudi|Zula]] i dužd [[Petar Tradenik]] *Mirko Katkić kao franački kralj i rimski car [[Karlo Veliki]] *Boško Vladović, sinjski alkar, Sinj kao knez [[Trpimir]] *Ivica Dlesk kao teolog [[Gottschalk]] *Božidar Domagoj Burić, scenarist, skladatelj i redatelj Hrvatskih kraljeva kao knez [[Domagoj]] *Čedomir Lizatović kao velikaš [[Petar Crni]] *Luka Vučić kao bizantski car [[Bazilije I. Makedonac|Bazilije I.]] *Davor Škudar kao knez [[Zdeslav]] *Mirko Penić, časnik u Hrvatskoj vojsci, Sinj kao knez [[Branimir]] *Danijela Lalin kao Branimirova žena Maruša *Marko Jurić kao knez [[Muncimir]] *Cvjetko Runjak kao papa [[Ivan VIII., papa|Ivan VIII.]] *Branko Tot kao ninski biskup i splitski nadbiskup [[Teodozije]] *Vjeran Mišurac, novinar Hrvatske radiotelevizije kao kralj [[Tomislav]] *Filip Kalebić kao kralj [[Miroslav]] *Miljenko Hukman ninski biskup (biskup Hrvata) [[Grgur Ninski]] *Kruno Garguljak kao papa [[Ivan X.]] *Ivan Meštrović kao bizantski car [[Konstantin Porfirogenet]] *Anđelko Vrbanović kao kroničar [[Toma Arhiđakon]] *Vlado Kandrač kao kroničar [[Pop Dukljanin]] *Tomislav Bulić kao ban [[Pribina]] *Josip Benović kao kralj [[Mihajlo Krešimir II.]] *Snježana Galoić kao kraljica [[Jelena Slavna]] *Dario Maćešić, majstor tona Hrvatske radiotelevizije kao kralj [[Stjepan Držislav]] *Marko Ulaga kao kralj [[Petar Krešimir IV.]] *Domagoj Jozić kao kralj [[Svetoslav Suronja]] *Zlatko Šoštarić kao mletački dužd [[Petar II. Orseolo]] *Tomislav Vujnović kao kralj [[Stjepan I.]] *Fran Vučemilo kao kralj [[Krešimir III.]] *Petar Radović kao kralj [[Gojslav I.|Gojslav]] (mlađi) *Ivan Jozić kao kralj Gojslav (stariji) *Antun Habijanec kao splitski nadbiskup [[Lovro Dalmatinac|Lovro]] *Aldo Tončić, profesionalni kaskader kao kralj [[Dmitar Zvonimir]] *Anamarija Šimić kao kraljica [[Jelena Lijepa]] *Srđan Pichler kao papa [[Grgur VII.]] *Željko Mlinarić kao papin poslanik Gebizon *Vlado Lenur kao kralj [[Stjepan II., hrvatski kralj|Stjepan II.]] *Zlatko Vrbančić kao kralj [[Petar Snačić]] *Robert Vrhovski kao prvi hrvatski kralj stranac [[Koloman]] – Glumci naturščici su navedni po redu pojavljivanja, a podebljane su uloge koje je HRT naveo kao glavne.<ref name="HRT prezentacija" /> === Stručni suradnici === {{Quote box|width=45%|align=right|quote=Zapravo, serija bi bila jako skupa da je nismo radili na HRT-u. Nacionalna televizija, naime, ima najbolje studije u Hrvatskoj u kojima se rade isključivo zabavne emisije i kvizovi: iskoristili smo ljetnu pauzu i u jednom studiju sagradili interijere dviju crkava. Nijedan kostim ili scenografski objekt nisu mogli pred kameru ako ih nisu odobrili Miljenko Jurković, najveći autoritet za povijest umjetnosti tog vremena, odnosno Neven Budak, najistaknutiji suvremeni hrvatski medijavelist i glavni savjetnik serije.<ref name="Jutarnji Domagoj" />|source=[[Domagoj Burić]]}} U seriji su sudjelovali hrvatski i strani povjesničari [[Srednji vijek|srednjega vijeka]]: Chris Wickham, Catherine Holmes i Peter Frankopan sa [[Sveučilište u Oxfordu|Sveučilišta u Oxfordu]], Rosamond McKitterick sa [[Sveučilište u Cambridgeu|Sveučilišta u Cambridgeu]] (stručnjakinja za razdoblje [[franačka|franačkog carstva]]), [[Neven Budak]] i Miljenko Jurković sa [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]], Mladen Ančić i Nikola Jakšić sa [[Sveučilište u Zadru|Sveučilišta u Zadru]], Vedrana Delonga iz [[Muzej hrvatskih arheoloških spomenika|Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu]], Janosz Bak sa Sveučilišta u Budimpešti, Walter Pohl iz [[Bečko sveučilište|Beča]], Przemyslaw Urbanczyk sa [[Jagielonsko sveučilište|Sveučilišta u Varšavi]], Dušan Treštik iz [[Karlovo sveučilište u Pragu|Praga]] te [[Jacques Le Goff]] s pariške [[Sorbonne]].<ref name="globus"/> === Snimanje serijala === [[Datoteka:KOPEC ZIR - HILL ZIR - panoramio.jpg|mini|Na području podno brda [[Zir]] u [[Lika|Lici]] sagrađeno je ranosrednjovjekovno selo.]] Za potrebe serije su u [[Kockica|studijima HRT-a]] na zagrebačkome Prisavlju izgrađeni interijeri starohrvatskih vladarskih dvorova i crkvi. Isto tako, rekonstruirana je [[Zvonimirova kruna|hrvatska ranosrednjovjekovna kraljevska kruna]], temeljem [[Starohrvatska kruna#Lik hrvatskog vladara|likovnoga prikaza hrvatskog vladara na reljefu]] sa [[Splitska katedrala|splitske krstionice]].<ref name="Slobodna Domagoj"/> Na području podno brda [[Zir]] u Lici te u dalmatinskome selu [[Bakotine Staje]] pored [[Zagvozd]]a, izgrađena su cjelovita [[Rani srednji vijek|ranosrednjovjekovna]] sela, kako bi se dočarao svakodnevni život većine stanovništva Hrvatske toga vremena.<ref name="tv">{{Citiranje weba |url=http://tvprofil.net/serije/hrvatski-kraljevi/hrvatski-kraljevi |title=tvprofil, Hrvatski kraljevi (2011) |access-date=22. listopada 2012. |archive-date=14. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121014221424/http://tvprofil.net/serije/hrvatski-kraljevi/hrvatski-kraljevi |url-status=dead }}</ref> Podno Zira napravljeno je dvadesetak tipičnih srednjovjekovnih kuća od drveta i zemlje.<ref name="HRT prezentacija"/> U seriji je sudjelovalo oko 1000 ljudi, dok su svi glumci naturščici ili statisti.<ref name="globus">Globus, [http://globus.jutarnji.hr/kultura/domagoj-buric-u-ulozi-sadistickog-kneza-domagoja Braveheart s Prisavlja: Domagoj Burić u ulozi sadističkog kneza Domagoja]</ref> Serija se snimala i na lokacijama [[Vrlika|Vrlike]], [[Knin]]a, [[Klis]]a, [[Velebit]]a, [[Sinj]]a, i dr.<ref name="globus"/> === Glazba === Burić je radio na glazbi u seriji, u čemu mu je pomogla glazbena naobrazba, ali i strast prema [[heavy metal]]u koji, kako je rekao, najbolje prati misticizmom prožeti srednji vijek. U proizvodnji mu je pomogao Srđan Sekulović Skansi.<ref name="Slobodna Domagoj" /> Izvođači su [[Božidar Domagoj Burić]] (vokali, glasovir, električna gitara, bas-gitara, klasična gitara, bubnjevi, klavijature, orkestracije), Srđan Sekulović Skansi (klavijature, vokali, orkestracije) i Stjepan Burić (vokali). Dodatni vokali su Krunoslava Burić, Božidar Essert. ''Soundtrack'' naziva '''Mistični barbarizam''' snimljen je i miksan u NLO studiju, u Zagrebu. Izdala ga je [[diskografska kuća]] [[Orfej]]. # Buđenje kraljeva (2:23) # Dies Irae (2:49) # Parce Mihi, Domine (2:30) # Prevrat (3:14) # Klis (4:03) # Vojska kneza Borne (3:12) # Psalam VI (6:14) # Kyrie Eleison (4:27) # Agnus Dei (2:30) # De Profundis (2:26) # In Peccato (3:38) # Zvonimir i Jelena (3:01) # Ex Inferno - Vox Diaboli (2:07) # Odlazak kraljeva (3:46) == Recepcija == === Gledanost === [[HRT]] je počeo reklamirati serijal u siječnju 2010. Premijera ''Hrvatskih kraljeva'' održala se projekcijom dugometražnog filma (100 minuta) u velikoj dvorani [[Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog|Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog]] u [[Zagreb]]u 12. listopada 2011. Prva epizoda premijerno je emitirana na HRT-u 14. listopada 2011. na [[HTV 1|Prvom programu]] u 21:00. Premijerno emitiranje prve epizode serije pratilo je nešto manje od pola milijuna gledatelja, i to je ujedno i prosječna gledanost serije u premijernom emitiranju, što ovaj projekt čini jednim od najgledanijih hrvatskih dokumentaraca ikad. Serija se emitirala petkom iza središnjeg Dnevnika na [[HTV 1]], a repriza je bila sutradan na [[HRT plus]]. Zadnja epizoda emitirana je [[25. studenoga]] 2011.<ref name="HRT prezentacija"/> [[#Šesta epizoda: Zvonimir, Stjepan II., Petar Snačić, ugarsko pokoravanje Hrvatske|Šesta epizoda serije]] prikazana je na [[Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja]] 5. kolovoza 2012. nakon kraja središnjeg [[Dnevnik HTV-a|Dnevnika]], prije početka prijenosa središnje večernje proslave.<ref>[http://www.tportal.hr/showtime/tv/207920/Za-kraljeve-i-domovinu.html Tportal.hr - Za kraljeve i domovinu!] 6. kolovoza 2012.</ref> Početkom listopada [[2012.]], seriju je otkupila satelitska televizija Viasat. Po načinu prezentacije i zastupljenosti najava ''Hrvatski kraljevi'' bili su jedna od pet najnajavljivanijih serija na kanalu [[Viasat History]] tijekom jeseni te godine.<ref name="Glas Istre">[http://www.glasistre.hr/vijesti/mozaik/hrvatski-kraljevi-u-pohodu-na-europu-367652 Glas Istre - Hrvatski kraljevi u podhodu na Europu]</ref> Prva epizoda na Viasat Historyju prikazana je u ponedjeljak, 10. prosinca 2012, u 21:00.<ref name="Uspjeh">[http://www.slobodnadalmacija.hr/Mozaik/tabid/80/articleType/ArticleView/articleId/196316/Default.aspx Slobodna Dalmacija - HRT-ovu seriju Hrvatski kraljevi od danas gleda cijela Europa] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121212063129/http://www.slobodnadalmacija.hr/Mozaik/tabid/80/articleType/ArticleView/articleId/196316/Default.aspx|date=2012-12-12}}</ref> O uspjehu serije, autor [[Domagoj Burić]] je rekao: "Ovo je treći serijal koji sam radio i sva tri su se prodala u inozemstvo. Meni osobno i cijeloj ekipi to mnogo znači jer se ogroman rad na Hrvatskim kraljevima isplatio. Ponosan sam što će se serijal koji se bavi hrvatskom poviješću gledati u tolikom broju zemalja".<ref name="Glas Istre" /> === Kritike === Prema riječima [[Milena Zajović|Milene Zajović]], ''Hrvatski kraljevi'' koji su najavljivani kao "BBC na hrvatski način" opravdali su takvu najavu: {{Quote box|width=85%|align=center|quote=Hrvatski kraljevi sam su vrhunac domaćih produkcijskih kapaciteta, spektakularne slike i zvuka, s impresivnim specijalnim efektima i 3D animacijom, te jakim soundtrackom u kojem su klasični instrumenti sljubljeni s teškometalnim rifovima.<ref>[http://www.vecernji.hr/film/hrvatski-kraljevi-uz-bok-najvecim-svjetskim-produkcijama-335758 Večernji list - Hrvatski kraljevi uz bok najvećim svjetskim produkcijama]</ref>|source=[[Večernji list]]}} Premijerni dugometražni film prikazan u Lisinskom ocjenjen je kao dosadan jer su gledatelji čitavo vrijeme slušali naraciju [[Miljenko Kokot|Miljenka Kokota]] koji je predstavio to razdoblje hrvatske povijesti. Film je opisan kao produžena verzija [[TV kalendar]]a.<ref>[http://www.tportal.hr/showtime/tv/153835/Hrvatski-kraljevi-spektakularni-ali-dosadni.html#.UO8kkaxNsY4 Tportalova kritika - O premijeri] Zrinka Pavlić</ref><ref name="Milena1">[http://www.vecernji.hr/film/hrvatski-kraljevi-uz-bok-najvecim-svjetskim-produkcijama-335758 Večernjakova kritika - O premijeri] Milena Zajović: {{citat2|Umjesto toga, čitavo vrijeme slušamo naraciju Miljenka Kokota koji gledatelju predstavlja četiri stoljeća hrvatske povijesti, od sukoba kneževa Ljudevita i Borne do smrti kralja Zvonimira i početka mađarske dominacije, pri tome jasno dijeleći povijesne činjenice od uvriježenih mitova.}}</ref> Mislilo se da će cijela priča postati lakše probavljiva kada se razlomi u seriju.<ref name="Zrinka1">[http://www.tportal.hr/showtime/tv/153835/Hrvatski-kraljevi-spektakularni-ali-dosadni.html#.UO8kkaxNsY4 Tportalova kritika - O premijeri] Zrinka Pavlić: {{citat2|Ne bih se upuštala u procjenu točnosti povijesnih podataka kojima nas je Burić zasuo u filmu, no bojim se da su 'Hrvatski kraljevi' u dosadu utonuli upravo zbog njihova gomilanja. Previše se inzistiralo na velikim povijesnim zbivanjima te čojstvu i junaštvu naslovnih likova, a premalo prostora dalo onome segmentu filma koji je cijelu predavačku monotoniju mogao sasvim fino razdrmati. Mislim pritom na prizore sa 'sedam izmišljenih Hrvata', koji su Buriću poslužili kao ilustracija života običnih ljudi u srednjevjekovnoj Hrvatskoj i koji su bez ikakve sumnje najzanimljiviji dio dokumentarca. Sedmorica mladih lunjaju po šumama i gorama, tuku se oko pečene kokoši, opijaju se ko maturanti u Lloret de Maru i u gradovima ih zalijevaju sadržajem noćnih posuda. Duhovito, zabavno i antropološki zanimljivo, a i publika u Lisinskom dobro je reagirala. Sve nas, naime, mnogo više zanima kako su ljudi u to-i-to doba doista živjeli nego koje su paktove potpisivali, kakve krune nosili i pred kojim popom klečali. Da su u 'Hrvatskim kraljevima' beskrajna nabrajanja kraljevskih loza, godina i brojevnog stanja brodovlja malo više ispresijecana dogodovštinama sedam običnih Hrvata, lakše bismo ih provarili. No da je Burić krenuo tim putem, grandioznost bi se razvodnila i sentiment da smo potomci junačina koje ovdje obitavaju od stoljeća sedmog ne bi bio tako naglašen.}}</ref><ref name="Nikolić1">[http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/154204/Krvavi-spektakl-bez-mitologizacije.html#.UO8koqxNsY4 Krvavi spektakl bez mitologizacije] Zrinka Nikolić Jakus: {{citat2|No, šalu na stranu. Nezahvalno je, a i pomalo nepošteno prema autoru i ekipi, govoriti o dojmovima nakon filma prije gledanja serije kojoj film predstavlja zapravo samo najavu i koji bi zapravo trebao više predstaviti standarde produkcije i najsenzacionalnije scene. Osobito primjene kompjutorske tehnologije u rekonstrukciji srednjovjekovnih crkava i samostana, a i kaskaderski odlično izvedene scene bitaka i opsada. Sigurno je da serija sadrži puno više scena koje objašnjavaju svakodnevni život, običaje, rituale te uz materijalni i duhovni svijet hrvatskog ranosrednjovjekovlja.}}</ref> Želje kritičara su ispunjene. Serija je ocjenjena kao mnogo bolja od filma:<ref>[http://www.tportal.hr/showtime/tv/156789/Hrvatski-kraljevi-mnogo-bolji-kao-TV-serija.html Tportalova kritika - O seriji] Zrinka Pavlić: {{citat2|Možda zvuči paradoksalno, ali Burićev magnum opus 'Hrvatski kraljevi' mnogo je bolji u obliku TV serije negoli kao film koji je HTV premijerno prikazao prije nekoliko tjedana u Lisinskom. Zgusnuti povijesni kičeraj i beskrajno te monotono nabrajanje podataka u serijskom su formatu razlomljeni pričama i objašnjenjima povjesničara, prizori svakodnevice ranoga srednjeg vijeka brojniji su i zanimljiviji i sve zajedno sada više nalikuje 'History Channelu' nego 'TV kalendaru'. Naravno, kao što su se neke stvari uvelike popravile, neke su se pri prelasku s velikog na mali ekran i pokvarile Prije nekoliko tjedana, kada sam otišla na premijeru ‘Hrvatskih kraljeva’ u Lisinski, Burić me ubio dosadom. Da, da, i tada sam primijetila da se radi o tehnički iznimnom ostvarenju, koje sa svim specijalnim efektima, lijepim momcima koji vitlaju mačevima i Višeslavovim krstionicama iz kojih izvire bezgrešna voda - stoji uz bok samim vrhuncima svjetske produkcije. No monotona naracija, pretjerano zgusnuti prizori povijesnog kičeraja i hrpetine podataka kojima se s ekrana zasipalo gledateljstvo - bili su jednostavno predosadni. Na moje veliko čuđenje, verzija koja se prikazuje u obliku televizijske serije, a čija je treća epizoda emitirana sinoć na HTV-u - puno je bolja. Na prvi pogled ta tvrdnja možda zvuči paradoksalno. Kako, majketi, nešto što je, kada se prikazuje u obliku dvosatnoga filma, živa tlaka - može postati zanimljivije kada se rastegne na xy 45-minutnih epizoda? E, pa može. [...] Ipak, 'Hrvatski kraljevi' kao serija su mnogo zanimljiviji, povjesničari koji u njoj govore gotovo su do kraja ubili bespotrebno ognjištarenje iz 'zippane', filmske verzije, a ni naracija, koja je u Lisinskom djelovala kao nametljiv zaostatak TV produkcije iz sedamdesetih, u ovome obliku nije toliko naporna. Serija je, kraće rečeno, za razliku od filma sasvim gledljiva i vjerujem da će poslužiti kao koristan nastavni materijal učiteljima povijesti diljem Hrvatske.}}</ref> {{citat2|U seriji se, naime, cijeli filmski historijski foršpan lijepo razradio u priču. Prizora srednjovjekovne svakodnevice običnoga puka, koje sam i prilikom prvoga gledanja nazvala najboljim dijelom filma, sada je nešto više. Beskrajno Kokotovo recitiranje godina i sporazuma te citiranje dokumenata razlomljeno je objašnjenjima domaćih i stranih stručnjaka, kojih u filmskoj verziji uopće nije bilo. Herojski kičeraj mudro je isprekidan promišljanjima srednjovjekovnog poimanja nasilja, načina na koji su vladari utvrđivali svoju suverenost te pričama o tome koliko su naša dosadašnja saznanja o ranoj hrvatskoj povijesti doista utemeljena na činjenicama, a koliko na romantičnom nacionalizmu teoretičara iz devetnaestog stoljeća. Ukratko - sada to već malo više izgleda kao History Channel, a malo manje kao 'TV kalendar'.}} Serija je uglavnom dobro prihvaćena u javnosti{{Nedostaje izvor}} pa je tako filmski kritičar [[Nenad Polimac]] zaključio: {{Quote box|width=100%|align=center|quote=Nakon odgledanih svih sedam epizoda sa sigurnošću možemo reći: Hrvatski kraljevi su najvažniji i najbolji proizvod HRT-a u posljednja dva desetljeća.<ref>Jutarnji list, 28. studeni 2011.</ref>|source=[[Jutarnji list]]}} Scene koje prate svakodnevni život sedmorice seljaka ocjenjene su kao najzanimljiviji dio serijala.<ref name="Zrinka1"/><ref name="Milena2">[http://www.vecernji.hr/film/hrvatski-kraljevi-uz-bok-najvecim-svjetskim-produkcijama-335758 Večernjakova kritika - O premijeri] Milena Zajović: {{citat2|Ogromnu količinu podataka na trenutke je suviše teško pratiti, pa u sjećanju osim dojmljivih prizora krvavih bitaka ili građevina koje se uzdižu iz vlastitih ruševina, najviše ostaju duhoviti prikazi nekadašnjeg života na ovim prostorima - smrdljivi prenapučeni gradovi, seljani koji si međusobno trijebe buhe ili podaci o alkoholizmu i davnim seksualnim praksama.}}</ref> Glumci koji su nakon premijere ocjenjeni kao uglavnom dobri,<ref>[http://www.vecernji.hr/film/hrvatski-kraljevi-uz-bok-najvecim-svjetskim-produkcijama-335758 Večernjakova kritika - O premijeri] Milena Zajović: {{citat2|U serijalu glume naturščici najrazličitijih profesija, od vojnih časnika i sinjskih konjanika do tehničkog osoblja HTV-a. U svojim su ulogama uglavnom dobri, onoliko koliko mogu biti s obzirom da većina u filmu nema niti jednu jedinu repliku.}}</ref> nakon završetka serije su kritizirani kao ponekad prilično nezgrapni,<ref>[http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3732011/podlistak.asp Kritika Hrvatskog vojnika - O seriji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140517124851/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3732011/podlistak.asp |date=17. svibnja 2014. }} Leon Rizmaul: {{citat2|Oni su svakako razbili monotoniju suhoparne povijesne događajne pripovijesti, ali ponekad djeluju prilično nezgrapno, i to je dio u kojem najviše nedostaju profesionalni glumci koji razumiju mizanscenu i znaju se ponašati pred kamerom.}}</ref> a sitne nelogičnosti su zanemarene.<ref>[http://www.vecernji.hr/film/hrvatski-kraljevi-uz-bok-najvecim-svjetskim-produkcijama-335758 Večernjakova kritika - O premijeri] Milena Zajović: {{citat2|Pretrpanost informacijama i sitne nelogičnosti, poput one u kojoj gledamo zdrave, mesnate seljane rumenih obraza dok narator govori o teškoj gladi u selima, ipak ne mogu zasjeniti nedvojbeno ogroman trud čitave ekipe serijala, zahvaljujući kojem se možemo pohvaliti da smo stali uz bok najvećim TV produkcijama. Jer "Hrvatski kraljevi" zaista izgledaju i zvuče svjetski.}}</ref> Autor nije pribjegao uljepšavanju stvarnih događaja.<ref>[http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3732011/podlistak.asp Kritika Hrvatskog vojnika - O seriji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140517124851/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3732011/podlistak.asp |date=17. svibnja 2014. }} Leon Rizmaul: {{citat2|[...] a dramaturški je prekrasno ispričana legenda o Zvonimirovu ubojstvu. Dobro je primijetiti da Burić nije pribjegao metodama uljepšavanja stvarnih događaja. Tu su sve kontroverzne situacije: brat ubija brata, uzurpatori se penju na prijestolje, neki su vladari sposobni, a drugi jednostavno nisu.}}</ref> Vizualni efekti uključujući najavnu špicu ocjenjeni su kao spektakularni.<ref>[http://www.tportal.hr/showtime/tv/153835/Hrvatski-kraljevi-spektakularni-ali-dosadni.html#.UO8kkaxNsY4 Tportalova kritika - O premijeri] Zrinka Pavlić: {{citat2|Da odmah razriješim dilemu – serijal je zbilja spektakularan. Uglavnom vizualno i uglavnom na razini reklame za Staropramen pivo s princezinim proročanstvima o budućnosti Praga, ali, brate mili, takvo što još nitko živ u Hrvatskoj nije snimio! Nitko u Hrvatskoj dosad nije snimio ni scene koje podsjećaju na onu reklamu za digitalni fotoaparat u kojoj Kip slobode pleše pred zapanjenim turistima u New Yorku, a koje su za špicu 'Hrvatskih kraljeva' pretvorene u oživjele kipove hrvatskih velikana te njihovom pojavom zapanjene prolaznike. Da bi' riječ rekla. Dobra fora.}}</ref><ref name="Mzaj">[http://www.vecernji.hr/film/hrvatski-kraljevi-uz-bok-najvecim-svjetskim-produkcijama-335758 Večernjakova kritika - O premijeri] Milena Zajović: {{citat2|Odlična je i sama najavna špica serijala, u kojoj pred zaprepaštenim turistima oživljavaju najpoznatiji kipovi naših srednjevjekovnih vladara. Redatelj se na trenutke čak pretjerano trudi impresionirati vizualnim efektima, pa scena nad Višeslavovom krstionicom djeluje poput visokobudžetne reklame za izvorsku vodu, stavljajući povijesni događaj u drugi plan.}}</ref><ref name="Nikolić1"/><ref name="LeonR">[http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3732011/podlistak.asp Kritika Hrvatskog vojnika - O seriji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140517124851/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3732011/podlistak.asp |date=17. svibnja 2014. }} Leon Rizmaul: {{citat2|Ako ste primijetili da vas serija Hrvatski kraljevi vizualno podsjeća na "Gospodara prstenova" ili "Gladijatora", to nije ništa loše, to je potpuno legitimno. Na to se ne smije gledati kao na krađu ili kopiranje nego odavanje priznanja i citiranje velikana svjetske kinematografije. Hrvatski kraljevi obiluju iznimno lijepim, prvi put na ovaj način prikazanim, rekonstrukcijama većine objekata iz najranije hrvatske povijesti. Čuda novih tehnologija, računalno generirani ljudi, objekti, građevine, brodovi apsolutno su fascinantni. Rekonstrukcije crkava, kraljevskih palača kao i srednjovjekovnih gradova apsolutni su užitak za oči. Svi koji poznaju Split moraju gledati s užitkom na to kako je rekonstruirana palača. Vizualno me naročito oduševio morski dio, gdje flote izgledaju da ne mogu uvjerljivije, [...]}}</ref> Glazba je nakon premijere ocjenjena kao dobro ukomponirana u film,<ref name="Zrina"/> ali je nakon završetka serije pretjerana uporaba glazbe i slow motiona kritizirana kao kontraproduktivna.<ref>[http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3732011/podlistak.asp Kritika Hrvatskog vojnika - O seriji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140517124851/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3732011/podlistak.asp |date=17. svibnja 2014. }} Leon Rizmaul: {{citat2|Problema u serijalu ipak ima. Pretjerana upotreba slow motiona može biti kontraproduktivna. Tu možda izlazi na vidjelo filmska neškolovanost autora, jer kako i zašto se upotrebljavaju usporene snimke uči se na akademiji filmske režije. One su u filmskoj teoriji, slično kao i glazba, predviđene kao sredstvo naglašavanja i emotivnog. Ovakvim usporavanjima vjetra u konjskoj grivi, ili kopita u brdskom potoku ispada da se svakih minutu do dvije nešto retorički bitno događa, što je, naravno, apsurdno i nepotrebno.}}</ref><ref>[http://www.tportal.hr/showtime/tv/156789/Hrvatski-kraljevi-mnogo-bolji-kao-TV-serija.html Tportalova kritika - O seriji] Zrinka Pavlić: {{citat2|No kao što su neki elementi 'Hrvatskih kraljeva' pri prelasku s velikog na mali ekran postali mnogo bolji, tako su i neki drugi elementi u novom, televizijskom formatu postali naporniji. Pritom prije svega mislim na glazbu. Na premijeri u Lisinskom Domagoj Burić prije samoga je prikazivanja filma s orkestrom, zborom, pjevačicom i, kako ju je sam nazvao, 'heavy metal sekcijom' izveo svojevrstan miks glavnih glazbenih tema iz 'Hrvatskih kraljeva' i to je, u tom skraćenom obliku, zvučalo fora. Možda malo predramatično i preslično nečemu što smo već negdje čuli, ali doista neloše. Sada, kada se i taj score razgranao na serijsku epiku pa imamo priliku čuti kako zvuči u svakom pojedinom dijelu, odjednom više ne podsjeća na Metallicu koja svira sa simfonijskim orkestrom San Francisca, nego baca na Thompsona koji se pravi intelektualac pa stilizira ojkače. Znam, znam, neki će reći da je takav melos i primjeren temi rane hrvatske povijesti, ali ako pitate mene, to samo pridonosi kičerskom ozračju pojedinih scena.}}</ref> Serijal je medijski najbolje popraćen od strane časopisa ''[[Hrvatski vojnik]]''. Tako je kroz [[#Poveznice|8 dijelova podlistka]] nastao popularni prikaz ranosrednjovjekovne hrvatske povijesti. Autor podlistka [[Leon Rizmaul]], ocjeniviši serijal 8 na ljestvici do 10,<ref>[http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3732011/podlistak.asp Kritika Hrvatskog vojnika - O seriji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140517124851/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3732011/podlistak.asp |date=17. svibnja 2014. }} Leon Rizmaul: {{citat2|Što se stvarno događalo u hrvatskom srednjovjekovlju nećemo pouzdano znati dok ne svladamo putovanje kroz vrijeme. Dok to ne naučimo, morat ćemo se zadovoljiti vizijom Domagoja Burića i njegova tima s HTV-a. Stoga na ljestvici do deset, Hrvatski kraljevi zaslužuju čvrstu osmicu.}}</ref> vrijednost Hrvatskih kraljeva opisao je ovim riječima:<ref>[http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3702011/podlistak.asp Kritika Hrvatskog vojnika - O seriji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140517153206/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3702011/podlistak.asp |date=17. svibnja 2014. }} Leon Rizmaul: {{citat2|Problema u serijalu ipak ima. Pretjerana upotreba slow motiona može biti kontraproduktivna. Tu možda izlazi na Povijest možemo voljeti samo ako je razumijemo i zato je teško voljeti srednji vijek. Zbog nedostatka pisanih svjedočanstava o nekim razdobljima i desetljećima nemamo nikakvih informacija. Zato je iskovana krilatica o mračnom srednjem vijeku, neosvijetljenu dobu obilježenu nepismenošću, glađu i bijedom. Dovoljno vjerodostojnih izvora nema, gotovo sve što znamo temelji se na pretpostavkama, a kad na kraju i dođemo do nekog zaključka, nikada ne možemo biti sigurni i moramo ostaviti veliki upitnik.}}</ref> {{citat2|Srednji vijek jedno je od najkompliciranijih razdoblja u povijesti čovječanstva. Vrlo ga je teško opisati, gotovo nemoguće. Upravo se te, naizgled nemoguće, misije prihvatio tim Domagoja Burića na početku četvrte epizode "Hrvatskih kraljeva". Trebalo je mnogo redateljske vještine da se u nekoliko minuta sažme Tomislavovo vrijeme i logično ga približi gledateljima. Tko su bili i kad su pisali car Porfirogenet, pop Dukljanin i Toma Arhiđakon ključne su stvari za to razumijevanje. S druge strane razlučivanje ljudskog doživljaja države i kraljevanja danas, od onoga prije tisuću godina, stvari su bez kojih ne možete razumjeti ni srednjovjekovnog papu, ni Bizant, ni kralja Tomislava i njegovu vlast. Sve u svemu, nekoliko uvodnih minuta četvrte epizode nešto je najbolje što je autor ovih redaka, u smislu domaćeg povijesnog dokumentarizma, ikad vidio.}} [[Zrinka Nikolić Jakus]] s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu ocijenila je serijal kao krvavi spektakl bez mitologizacije.<ref>[http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/154204/Krvavi-spektakl-bez-mitologizacije.html#.UO8koqxNsY4 Krvavi spektakl bez mitologizacije] Zrinka Nikolić Jakus: {{citat2|Posao je povjesničara koji se bavi ranim srednjim vijekom kao posao televizijskog detektiva koji rekonstruira slučaj iz malog broja tragova, ali bez satisfakcije priznanja ubojice na kraju epizode. S druge strane, ovo je razdoblje zbog traženja nacionalnih korijena isto tako privlačan poligon i za ljubitelje i graditelje mitova zbog čega najava serije pa čak i sama spektakularna špica s oživljavanjem kamenih spomenika hrvatskih vladara može izazvati skepsu radi li se možda i o oživljavanju mitologizacije koju ti spomenici bradatih grdosija sa sobom neizbježno povlače. U tom smislu možemo biti mirni.}}</ref> Nema ishitrenih zaključaka i oprez u donošenju izričitih sudova o ljudima i događajima.<ref>[http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/154204/Krvavi-spektakl-bez-mitologizacije.html#.UO8koqxNsY4 Krvavi spektakl bez mitologizacije] Zrinka Nikolić Jakus: {{citat2|Autor serije školovani je povjesničar koji bi, da se ne bavi poslom kojim se bavi, sada vjerojatno sjedio u nekom institutu ili predavao na nekoj visokoškolskoj ustanovi. Povjesničari ne moraju biti zabrinuti oko prezentacije povijesnih sadržaja u seriji. Nema ishitrenih zaključaka i oprez u donošenju izričitih sudova o ljudima i događajima navest će ljude od struke da odahnu iako će možda upravo to ići širem gledateljstvu na živce – što uopće na kraju znamo i možemo znati?}}</ref> Scenarij je odmjeren, slijedi novije znanstvene spoznaje. Ozbiljnost, a i spektakularnost pristupa pojačava i dojam [[#Stručni suradnici|velikih imena svjetske historiografije]] konzultiranih i intervjuiranih za potrebe serije.<ref>[http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/154204/Krvavi-spektakl-bez-mitologizacije.html#.UO8koqxNsY4 Krvavi spektakl bez mitologizacije] Zrinka Nikolić Jakus: {{citat2|Prema do sada viđenom, scenarij je odmjeren, slijedi novije znanstvene spoznaje od kojih će neke širem gledateljstvu biti možda iznenađujuće, ali su u znanstvenim krugovima već poznate i prihvaćene. Ono što će eventualno izazvati kritičko podizanje obrva kod znanstvenika isto je ono što bi izazvalo jednaku reakciju među nekim kolegama i na ozbiljnim znanstvenim skupovima. Ozbiljnost, a i spektakularnost pristupa – ponajprije za ljude iz struke koji znaju o kome se radi, pojačava i dojam velikih imena svjetske historiografije konzultiranih i intervjuiranih za potrebe serije kao što su npr. Jacques LeGoff ili Rosamond McKitterick što je otprilike kao da ste angažirali Placida Dominga da komentira povijest hrvatske opere ili sir Alexa Fergusona povijest hrvatskog nogometa. Njihova će fizička pojava (LeGoffa i kolega) u hrvatskoj obrazovno-znanstvenoj seriji vjerojatno u znanstvenicima i nastavnicima povijesti izazvati sličan adrenalin kao kaskaderske scene pada s tvrđave ili raskoljavanje nečije lubanje u slow-motionu za šire gledateljstvo.}}</ref> Njezin prvi dojam je bio da su Hrvatski kraljevi snimljeni za muškarce.<ref>[http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/154204/Krvavi-spektakl-bez-mitologizacije.html#.UO8koqxNsY4 Krvavi spektakl bez mitologizacije] Zrinka Nikolić Jakus: {{citat2|Ipak, ako film treba biti na neki način uvod i svojevrsni sažetak serije, prvi dojam bi bio da su 'Hrvatski kraljevi' ipak nešto što je snimano ponajprije za dečke o dečkima koji se vizualno impresivno, a i prilično krvoločno međusobno ubijaju, a u pauzama jašu lijepim krajolicima, šeću (povremeno čak i u ženskoj pratnji), primaju poklonstva, obilaze crkve te se goste pečenom prasetinom za trpezom. Dojam je isti u prikazima svakodnevnog života malih ljudi koje predstavljaju opet sedmorica momaka (čini se, predviđeni i kao dobrodošao humorističan odmak od ozbiljnog sadržaja) koji se također mlate i goste, naravno više uz žitne kaše i grahorice nego prasetinu, uz značajno naglašeno pljuvanje, podrigivanje i ostalo što već s tim ide te si u međusobnim druženjima trijebe uši.}}</ref> Izrazila je strah od stereotipizacije srednjeg vijeka navevši veze Hrvatske s inozemstvom i upozorivši da nije sve bilo tako crno-bijelo kao što je prikazano u [[#Svakodnevni život običnih ljudi|scenama iz svakidašnjeg života]].<ref>[http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/154204/Krvavi-spektakl-bez-mitologizacije.html#.UO8koqxNsY4 Krvavi spektakl bez mitologizacije] Zrinka Nikolić Jakus: {{citat2|Svakako, da se razumijemo, sve je to istina (i osim možda zadnjeg detalja nije nešto neuobičajeno i u nekim puno nam bližim razdobljima od dalekog srednjeg vijeka), ali istina su također i zadarske dame koje u jedanaestom stoljeću čitaju i nabavljaju knjige, domaći teolozi koji raspravljaju s kolegama iz inozemstva o istančanim razlikama u liturgiji, ljudi kojima je puno važnije hoće li smjeti oženiti sestričnu u trećem koljenu nego tko će biti metropolit, multikulturalnost i multijezičnost gradskih društava u kojima ste uz rizik izlijevanja sadržaja noćnih posuda na glavu (iako treba reći da je prenapučenost naših gradova više karakteristika kasnijih stoljeća), mogli računati i na puno brži rad sudova nego danas. A i seksa je bilo nešto. I ne samo bračnog. Svakako ste imali puno više šanse nego danas umrijeti prije tridesetpete te oplakivati smrt djece, ali ste mogli doživjeti i pozne godine života i dočekati unučad, a također po najnovijim antropološkim istraživanjima izgleda da su ljudi u ranom srednjem vijeku prosječno bili u nešto boljoj fizičkoj formi i zdraviji nego oni nekoliko stoljeća kasnije, u renesansi. U tom smislu, za bojati se više stereotipizacije srednjeg vijeka nego mitologizacije.}}</ref> Emitiranje serije oživjelo je i zanimanje za hrvatski rani srednji vijek pa je tako organizirano i nekoliko stručnih tribina na ovu temu. Održano je predavanje o složenim vizualnim efektima u seriji na [[Institut Ruđer Bošković|Institutu Ruđer Bošković]].<ref>[http://www.irb.hr/Istrazivanja/Zavodi-i-centri/Centar-za-informatiku-i-racunarstvo/Novosti/Od-pocetka-razvoja-racunalne-grafike-na-Ruderu-do-slozenih-vizualnih-efekata-u-filmu-Hrvatski-kraljevi Od početka razvoja računalne grafike na Ruđeru do složenih vizualnih efekata u filmu Hrvatski kraljevi]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Autor serije [[Domagoj Burić]] te direktor fotografije Branko Cahun nagrađeni su Godišnjom nagradom [[HRT]]-a u svibnju 2012. upravo za rad na ovom projektu. === DVD izdanje === [[Večernji list]] je poklonio svojim čitateljima veliki poster Hrvatski kraljevi, 6. ožujka 2014.<ref name="Večernjak">[http://www.vecernji.hr/hrvatska/veliki-poster-hrvatski-kraljevi-na-dar-924770 Večernji list - Veliki poster “Hrvatski kraljevi” na dar]</ref> [[HRT]] je pustio u prodaju prvi DVD Hrvatski kraljevi 13. ožujka, a drugi 27. ožujka 2014.<ref name="Večernjak" /> == Izvori == {{izvori|30em}} == Poveznice == * Podlistak u Hrvatskom vojniku, autor Leon Rizmaul: [http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3662011/podlistak.asp Dolazak Hrvata] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140517124854/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3662011/podlistak.asp |date=17. svibnja 2014. }} {{•}} [http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3672011/podlistak.asp Pokrštavanje i prvi kneževi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131104233049/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3672011/podlistak.asp |date=4. studenoga 2013. }} {{•}} [http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3682011/podlistak.asp Između dva carstva] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140517152607/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3682011/podlistak.asp |date=17. svibnja 2014. }} {{•}} [http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3692011/podlistak.asp Prvi neovisni knez] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130726024401/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3692011/podlistak.asp |date=26. srpnja 2013. }} {{•}} [http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3702011/podlistak.asp Moćni vladar Tomislav] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140517153206/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3702011/podlistak.asp |date=17. svibnja 2014. }} {{•}} [https://web.archive.org/web/20120801041302/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3712011/podlistak.asp Sukobi unutar dinastije] {{•}} [http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3722011/podlistak.asp Kraj razdoblja narodnih vladara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140517124857/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3722011/podlistak.asp |date=17. svibnja 2014. }} {{•}} [http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3732011/podlistak.asp Tko su Hrvati?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140517124851/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3732011/podlistak.asp |date=17. svibnja 2014. }} * O glumcima naturščicima: [http://www.vecernji.hr/zvijezde/kazu-da-ne-znaju-glumiti-ali-na-konju-su-zato-kao-doma-341209 Večernjak: Kažu da ne znaju glumiti, ali na konju su zato kao doma] {{•}} [http://www.tportal.hr/showtime/tv/154360/Volim-kad-me-muskarci-drze-kao-kap-vode.html Tportal: Zagrepčanka - kraljica Jelena] [[Kategorija:Hrvatske dokumentarne serije]] [[Kategorija:Hrvatska televizija]] [[Kategorija:Hrvatski vladari]] eade3p69l8yob57x9z08xffzaeg8fuk 7563925 7563924 2026-07-26T10:54:18Z Phazd 116068 7563925 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|listopad 2015.}}{{Infookvir TV serija | ime_serije = Hrvatski kraljevi | orig_naslov = | veličina = 280px | slika = Logo (HK).PNG | natpis_pod_slikom = | format_serije = dokumentarno-igrana serija | trajanje_epizode = 36–44 minute | autor = [[Domagoj Burić]] | glumci = [[#Glumačka postava|naturščici]] | država = {{Z+X|HRV}} | tv_kuća = [[Hrvatska radiotelevizija]] | ostale_kuće = [[Viasat History]] | početak_serije = [[14. listopada]] [[2011.]] | kraj_serije = [[25. studenoga]] [[2011.]] | broj_epizoda = 7 | web_stranica = http://www.hrt.hr/uploads/media/Hrvatski_kraljevi.pdf | imdb_id = 2348392 }} '''Hrvatski kraljevi''' su [[Dokumentarni film|dokumentarno]]-[[Igrani film|igrana]] obrazovna [[televizijska serija]] iz 2011. u proizvodnji Znanstveno-obrazovnog programa [[HRT|Hrvatske radiotelevizije]].<ref> [https://hrtprikazuje.hrt.hr/dokumentarci/hrvatski-kraljevi-rex-chroatorum-10874219 Hrvatski kraljevi: Rex Chroatorum] ''hrtprikazuje.hr''. HRT. Objavljeno 10. srpnja 2023. </ref> Serija se sastoji od sedam četrdesetominutnih epizoda i tematski obrađuje najranije razdoblje [[Hrvatska povijest|hrvatske povijesti]], odnosno vrijeme narodnih vladara iz dinastije [[Trpimirovići|Trpimirovića]] od početka [[9. stoljeće|9.]] do kraja [[11. stoljeće|11. stoljeća]]. U posljednjoj epizodi obrađeno je i razdoblje [[Dolazak Hrvata|doseljenja Hrvata]] na današnje prostore. == Proizvodnja == === Razvoj === Projekt je odobren 2006.<ref name="Jutarnji Domagoj">Jutarnji list, [http://www.jutarnji.hr/domagoj-buric--znam-da-nekima-razbijam-iluzije-----ali-s-hrvatskim-kraljevima-nisam-radio-domoljubni-igrokaz/980980/ Domagoj Burić: Znam da nekima razbijam iluzije ... ali s hrvatskim kraljevima nisam radio domoljubni igrokaz] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140517122142/http://www.jutarnji.hr/domagoj-buric--znam-da-nekima-razbijam-iluzije-----ali-s-hrvatskim-kraljevima-nisam-radio-domoljubni-igrokaz/980980/ |date=17. svibnja 2014. }}</ref> Pripreme tijekom kojih je autor obavio mnoga istraživanja, izradio [[scenarij]], knjigu snimanja i dr. započele su početkom 2008. Prvi kadrovi serijala snimljeni su u veljači 2009., a snimanje je završeno krajem 2010. U posljednjoj fazi radila se glazba, zvučni efekti, montaža, ispravci kolora i dr.<ref name="Slobodna Domagoj">Slobodna Dalmacija, [http://www.slobodnadalmacija.hr/Reflektor/tabid/92/articleType/ArticleView/articleId/149616/Default.aspx Božidar Domagoj Burić: Pozivam gledatelje na krunidbu hrvatskih kraljeva] 22. rujna 2011. {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111024195132/http://slobodnadalmacija.hr/Reflektor/tabid/92/articleType/ArticleView/articleId/149616/Default.aspx |date=2011-10-24}}</ref> Na temelju povijesnih izvora izrađeno je preko 300 kostima.<ref name="globus" /><ref name="HRT prezentacija">{{Citiranje časopisa|title=HRT: Hrvatski kraljevi - BBC na hrvatski način|url=http://www.hrt.hr/uploads/media/Hrvatski_kraljevi.pdf|archive-url=https://web.archive.org/web/20160306071155/http://www.hrt.hr/uploads/media/Hrvatski_kraljevi.pdf|archive-date=6. ožujka 2016.|access-date=10. siječnja 2013.}}</ref> Na pitanje o povijesnoj točnosti i nepristranosti serijala, [[Domagoj Burić]] je odgovorio: „Po struci sam profesor povijesti i arheologije, i ja si [lakiranu, mitomansku povijest] ne bih dopustio, dakle u seriji će biti prikazane činjenice onako kako su se dogodile, odnosno ono što znanost može utvrditi da se dogodilo. Sve ono što nismo sigurni, što ostaje u sferi legendi i mita, bit će nedvosmisleno rečeno”.<ref name="globus" /> Isto je tvrdio [[Neven Budak]], glavni stručni savjetnik serijala: „Opasnosti od šarlatanskog, mitomanskog tretmana povijesti u ovoj seriji apsolutno nema. Budući da je srednji vijek u javnosti najmanje poznat, dakako da su neke prijašnje manipulacije nailazile na plodno tlo, no od toga nije bila imuna ni jedna država u svijetu...".<ref name="globus" /> Serijal je koštao oko 18 milijuna [[Hrvatska kuna|kuna]].<ref>[http://www.tportal.hr/showtime/tv/157534/Hrvatskih-kraljevi-kostali-su-18-milijuna-kuna.html Tportal.hr - 'Hrvatski kraljevi' koštali su 18 milijuna kuna]</ref> === Ekipa serijala === *Scenarist, skladatelj i redatelj: [[Božidar Domagoj Burić]]; *Producenti: Miro Mioč i Miroslav Rezić *Direktor fotografije: Branko Cahun *Majstor montaže: Dubravko Prugovečki *Supervizor vizualnih efekata: Kristijan Mršić *Supervizor zvučnih efekata: Robert Stanić *Glazbeni producent: Srđan Sekulović Skansi *Majstorica maske: Zvjezdana Mikulić *Kostimografkinja: Vjera Ivanković *Scenograf: Ivan Ivan === Glumačka postava === *Tihomir Ajduković, časnik u Hrvatskoj vojsci, Sinj kao knez [[Ljudevit Posavski|Ljudevit]] *Josip Tabak, student povijesti i arheologije, Mostar kao knez [[Borna]] *Miroslav Rezić, producent Hrvatskih kraljeva kao knez [[Mislav]] i seljak [[#Život običnih ljudi|Dobreša]] *Duje Jozić kao knez [[Vladislav]] *Tan Anton Lumezi kao seljak [[#Život običnih ljudi|Tvrdan]] *Tomislav Moslavac kao seljak [[#Život običnih ljudi|Radovan]] *Miro Mioč, producent Hrvatskih kraljeva kao seljak [[#Život običnih ljudi|Ljutiša]] *Davor Oblak kao seljak [[#Život običnih ljudi|Žitimir]] *Dubravko Prugovečki, montažer serije Hrvatskih kraljeva kao seljak [[#Život običnih ljudi|Zula]] i dužd [[Petar Tradenik]] *Mirko Katkić kao franački kralj i rimski car [[Karlo Veliki]] *Boško Vladović, sinjski alkar, Sinj kao knez [[Trpimir]] *Ivica Dlesk kao teolog [[Gottschalk]] *Božidar Domagoj Burić, scenarist, skladatelj i redatelj Hrvatskih kraljeva kao knez [[Domagoj]] *Čedomir Lizatović kao velikaš [[Petar Crni]] *Luka Vučić kao bizantski car [[Bazilije I. Makedonac|Bazilije I.]] *Davor Škudar kao knez [[Zdeslav]] *Mirko Penić, časnik u Hrvatskoj vojsci, Sinj kao knez [[Branimir]] *Danijela Lalin kao Branimirova žena Maruša *Marko Jurić kao knez [[Muncimir]] *Cvjetko Runjak kao papa [[Ivan VIII., papa|Ivan VIII.]] *Branko Tot kao ninski biskup i splitski nadbiskup [[Teodozije]] *Vjeran Mišurac, novinar Hrvatske radiotelevizije kao kralj [[Tomislav]] *Filip Kalebić kao kralj [[Miroslav]] *Miljenko Hukman ninski biskup (biskup Hrvata) [[Grgur Ninski]] *Kruno Garguljak kao papa [[Ivan X.]] *Ivan Meštrović kao bizantski car [[Konstantin Porfirogenet]] *Anđelko Vrbanović kao kroničar [[Toma Arhiđakon]] *Vlado Kandrač kao kroničar [[Pop Dukljanin]] *Tomislav Bulić kao ban [[Pribina]] *Josip Benović kao kralj [[Mihajlo Krešimir II.]] *Snježana Galoić kao kraljica [[Jelena Slavna]] *Dario Maćešić, majstor tona Hrvatske radiotelevizije kao kralj [[Stjepan Držislav]] *Marko Ulaga kao kralj [[Petar Krešimir IV.]] *Domagoj Jozić kao kralj [[Svetoslav Suronja]] *Zlatko Šoštarić kao mletački dužd [[Petar II. Orseolo]] *Tomislav Vujnović kao kralj [[Stjepan I.]] *Fran Vučemilo kao kralj [[Krešimir III.]] *Petar Radović kao kralj [[Gojslav I.|Gojslav]] (mlađi) *Ivan Jozić kao kralj Gojslav (stariji) *Antun Habijanec kao splitski nadbiskup [[Lovro Dalmatinac|Lovro]] *Aldo Tončić, profesionalni kaskader kao kralj [[Dmitar Zvonimir]] *Anamarija Šimić kao kraljica [[Jelena Lijepa]] *Srđan Pichler kao papa [[Grgur VII.]] *Željko Mlinarić kao papin poslanik Gebizon *Vlado Lenur kao kralj [[Stjepan II., hrvatski kralj|Stjepan II.]] *Zlatko Vrbančić kao kralj [[Petar Snačić]] *Robert Vrhovski kao prvi hrvatski kralj stranac [[Koloman]] – Glumci naturščici su navedni po redu pojavljivanja, a podebljane su uloge koje je HRT naveo kao glavne.<ref name="HRT prezentacija" /> === Stručni suradnici === {{Quote box|width=45%|align=right|quote=Zapravo, serija bi bila jako skupa da je nismo radili na HRT-u. Nacionalna televizija, naime, ima najbolje studije u Hrvatskoj u kojima se rade isključivo zabavne emisije i kvizovi: iskoristili smo ljetnu pauzu i u jednom studiju sagradili interijere dviju crkava. Nijedan kostim ili scenografski objekt nisu mogli pred kameru ako ih nisu odobrili Miljenko Jurković, najveći autoritet za povijest umjetnosti tog vremena, odnosno Neven Budak, najistaknutiji suvremeni hrvatski medijavelist i glavni savjetnik serije.<ref name="Jutarnji Domagoj" />|source=[[Domagoj Burić]]}} U seriji su sudjelovali hrvatski i strani povjesničari [[Srednji vijek|srednjega vijeka]]: Chris Wickham, Catherine Holmes i Peter Frankopan sa [[Sveučilište u Oxfordu|Sveučilišta u Oxfordu]], Rosamond McKitterick sa [[Sveučilište u Cambridgeu|Sveučilišta u Cambridgeu]] (stručnjakinja za razdoblje [[franačka|franačkog carstva]]), [[Neven Budak]] i Miljenko Jurković sa [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]], Mladen Ančić i Nikola Jakšić sa [[Sveučilište u Zadru|Sveučilišta u Zadru]], Vedrana Delonga iz [[Muzej hrvatskih arheoloških spomenika|Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu]], Janosz Bak sa Sveučilišta u Budimpešti, Walter Pohl iz [[Bečko sveučilište|Beča]], Przemyslaw Urbanczyk sa [[Jagielonsko sveučilište|Sveučilišta u Varšavi]], Dušan Treštik iz [[Karlovo sveučilište u Pragu|Praga]] te [[Jacques Le Goff]] s pariške [[Sorbonne]].<ref name="globus"/> === Snimanje serijala === [[Datoteka:KOPEC ZIR - HILL ZIR - panoramio.jpg|mini|Na području podno brda [[Zir]] u [[Lika|Lici]] sagrađeno je ranosrednjovjekovno selo.]] Za potrebe serije su u [[Kockica|studijima HRT-a]] na zagrebačkome Prisavlju izgrađeni interijeri starohrvatskih vladarskih dvorova i crkvi. Isto tako, rekonstruirana je [[Zvonimirova kruna|hrvatska ranosrednjovjekovna kraljevska kruna]], temeljem [[Starohrvatska kruna#Lik hrvatskog vladara|likovnoga prikaza hrvatskog vladara na reljefu]] sa [[Splitska katedrala|splitske krstionice]].<ref name="Slobodna Domagoj"/> Na području podno brda [[Zir]] u Lici te u dalmatinskome selu [[Bakotine Staje]] pored [[Zagvozd]]a, izgrađena su cjelovita [[Rani srednji vijek|ranosrednjovjekovna]] sela, kako bi se dočarao svakodnevni život većine stanovništva Hrvatske toga vremena.<ref name="tv">{{Citiranje weba |url=http://tvprofil.net/serije/hrvatski-kraljevi/hrvatski-kraljevi |title=tvprofil, Hrvatski kraljevi (2011) |access-date=22. listopada 2012. |archive-date=14. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121014221424/http://tvprofil.net/serije/hrvatski-kraljevi/hrvatski-kraljevi |url-status=dead }}</ref> Podno Zira napravljeno je dvadesetak tipičnih srednjovjekovnih kuća od drveta i zemlje.<ref name="HRT prezentacija"/> U seriji je sudjelovalo oko 1000 ljudi, dok su svi glumci naturščici ili statisti.<ref name="globus">Globus, [http://globus.jutarnji.hr/kultura/domagoj-buric-u-ulozi-sadistickog-kneza-domagoja Braveheart s Prisavlja: Domagoj Burić u ulozi sadističkog kneza Domagoja]</ref> Serija se snimala i na lokacijama [[Vrlika|Vrlike]], [[Knin]]a, [[Klis]]a, [[Velebit]]a, [[Sinj]]a, i dr.<ref name="globus"/> === Glazba === Burić je radio na glazbi u seriji, u čemu mu je pomogla glazbena naobrazba, ali i strast prema [[heavy metal]]u koji, kako je rekao, najbolje prati misticizmom prožeti srednji vijek. U proizvodnji mu je pomogao Srđan Sekulović Skansi.<ref name="Slobodna Domagoj" /> Izvođači su [[Božidar Domagoj Burić]] (vokali, glasovir, električna gitara, bas-gitara, klasična gitara, bubnjevi, klavijature, orkestracije), Srđan Sekulović Skansi (klavijature, vokali, orkestracije) i Stjepan Burić (vokali). Dodatni vokali su Krunoslava Burić, Božidar Essert. ''Soundtrack'' naziva '''Mistični barbarizam''' snimljen je i miksan u NLO studiju, u Zagrebu. Izdala ga je [[diskografska kuća]] [[Orfej]]. # Buđenje kraljeva (2:23) # Dies Irae (2:49) # Parce Mihi, Domine (2:30) # Prevrat (3:14) # Klis (4:03) # Vojska kneza Borne (3:12) # Psalam VI (6:14) # Kyrie Eleison (4:27) # Agnus Dei (2:30) # De Profundis (2:26) # In Peccato (3:38) # Zvonimir i Jelena (3:01) # Ex Inferno - Vox Diaboli (2:07) # Odlazak kraljeva (3:46) == Recepcija == === Gledanost === [[HRT]] je počeo reklamirati serijal u siječnju 2010. Premijera ''Hrvatskih kraljeva'' održala se projekcijom dugometražnog filma (100 minuta) u velikoj dvorani [[Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog|Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog]] u [[Zagreb]]u 12. listopada 2011. Prva epizoda premijerno je emitirana na HRT-u 14. listopada 2011. na [[HTV 1|Prvom programu]] u 21:00. Premijerno emitiranje prve epizode serije pratilo je nešto manje od pola milijuna gledatelja, i to je ujedno i prosječna gledanost serije u premijernom emitiranju, što ovaj projekt čini jednim od najgledanijih hrvatskih dokumentaraca ikad. Serija se emitirala petkom iza središnjeg Dnevnika na [[HTV 1]], a repriza je bila sutradan na [[HRT plus]]. Zadnja epizoda emitirana je [[25. studenoga]] 2011.<ref name="HRT prezentacija"/> [[#Šesta epizoda: Zvonimir, Stjepan II., Petar Snačić, ugarsko pokoravanje Hrvatske|Šesta epizoda serije]] prikazana je na [[Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja]] 5. kolovoza 2012. nakon kraja središnjeg [[Dnevnik HTV-a|Dnevnika]], prije početka prijenosa središnje večernje proslave.<ref>[http://www.tportal.hr/showtime/tv/207920/Za-kraljeve-i-domovinu.html Tportal.hr - Za kraljeve i domovinu!] 6. kolovoza 2012.</ref> Početkom listopada [[2012.]], seriju je otkupila satelitska televizija Viasat. Po načinu prezentacije i zastupljenosti najava ''Hrvatski kraljevi'' bili su jedna od pet najnajavljivanijih serija na kanalu [[Viasat History]] tijekom jeseni te godine.<ref name="Glas Istre">[http://www.glasistre.hr/vijesti/mozaik/hrvatski-kraljevi-u-pohodu-na-europu-367652 Glas Istre - Hrvatski kraljevi u podhodu na Europu]</ref> Prva epizoda na Viasat Historyju prikazana je u ponedjeljak, 10. prosinca 2012, u 21:00.<ref name="Uspjeh">[http://www.slobodnadalmacija.hr/Mozaik/tabid/80/articleType/ArticleView/articleId/196316/Default.aspx Slobodna Dalmacija - HRT-ovu seriju Hrvatski kraljevi od danas gleda cijela Europa] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121212063129/http://www.slobodnadalmacija.hr/Mozaik/tabid/80/articleType/ArticleView/articleId/196316/Default.aspx|date=2012-12-12}}</ref> O uspjehu serije, autor [[Domagoj Burić]] je rekao: "Ovo je treći serijal koji sam radio i sva tri su se prodala u inozemstvo. Meni osobno i cijeloj ekipi to mnogo znači jer se ogroman rad na Hrvatskim kraljevima isplatio. Ponosan sam što će se serijal koji se bavi hrvatskom poviješću gledati u tolikom broju zemalja".<ref name="Glas Istre" /> === Kritike === Prema riječima [[Milena Zajović|Milene Zajović]], ''Hrvatski kraljevi'' koji su najavljivani kao "BBC na hrvatski način" opravdali su takvu najavu: {{Quote box|width=85%|align=center|quote=Hrvatski kraljevi sam su vrhunac domaćih produkcijskih kapaciteta, spektakularne slike i zvuka, s impresivnim specijalnim efektima i 3D animacijom, te jakim soundtrackom u kojem su klasični instrumenti sljubljeni s teškometalnim rifovima.<ref>[http://www.vecernji.hr/film/hrvatski-kraljevi-uz-bok-najvecim-svjetskim-produkcijama-335758 Večernji list - Hrvatski kraljevi uz bok najvećim svjetskim produkcijama]</ref>|source=[[Večernji list]]}} Premijerni dugometražni film prikazan u Lisinskom ocjenjen je kao dosadan jer su gledatelji čitavo vrijeme slušali naraciju [[Miljenko Kokot|Miljenka Kokota]] koji je predstavio to razdoblje hrvatske povijesti. Film je opisan kao produžena verzija [[TV kalendar]]a.<ref>[http://www.tportal.hr/showtime/tv/153835/Hrvatski-kraljevi-spektakularni-ali-dosadni.html#.UO8kkaxNsY4 Tportalova kritika - O premijeri] Zrinka Pavlić</ref><ref name="Milena1">[http://www.vecernji.hr/film/hrvatski-kraljevi-uz-bok-najvecim-svjetskim-produkcijama-335758 Večernjakova kritika - O premijeri] Milena Zajović: {{citat2|Umjesto toga, čitavo vrijeme slušamo naraciju Miljenka Kokota koji gledatelju predstavlja četiri stoljeća hrvatske povijesti, od sukoba kneževa Ljudevita i Borne do smrti kralja Zvonimira i početka mađarske dominacije, pri tome jasno dijeleći povijesne činjenice od uvriježenih mitova.}}</ref> Mislilo se da će cijela priča postati lakše probavljiva kada se razlomi u seriju.<ref name="Zrinka1">[http://www.tportal.hr/showtime/tv/153835/Hrvatski-kraljevi-spektakularni-ali-dosadni.html#.UO8kkaxNsY4 Tportalova kritika - O premijeri] Zrinka Pavlić: {{citat2|Ne bih se upuštala u procjenu točnosti povijesnih podataka kojima nas je Burić zasuo u filmu, no bojim se da su 'Hrvatski kraljevi' u dosadu utonuli upravo zbog njihova gomilanja. Previše se inzistiralo na velikim povijesnim zbivanjima te čojstvu i junaštvu naslovnih likova, a premalo prostora dalo onome segmentu filma koji je cijelu predavačku monotoniju mogao sasvim fino razdrmati. Mislim pritom na prizore sa 'sedam izmišljenih Hrvata', koji su Buriću poslužili kao ilustracija života običnih ljudi u srednjevjekovnoj Hrvatskoj i koji su bez ikakve sumnje najzanimljiviji dio dokumentarca. Sedmorica mladih lunjaju po šumama i gorama, tuku se oko pečene kokoši, opijaju se ko maturanti u Lloret de Maru i u gradovima ih zalijevaju sadržajem noćnih posuda. Duhovito, zabavno i antropološki zanimljivo, a i publika u Lisinskom dobro je reagirala. Sve nas, naime, mnogo više zanima kako su ljudi u to-i-to doba doista živjeli nego koje su paktove potpisivali, kakve krune nosili i pred kojim popom klečali. Da su u 'Hrvatskim kraljevima' beskrajna nabrajanja kraljevskih loza, godina i brojevnog stanja brodovlja malo više ispresijecana dogodovštinama sedam običnih Hrvata, lakše bismo ih provarili. No da je Burić krenuo tim putem, grandioznost bi se razvodnila i sentiment da smo potomci junačina koje ovdje obitavaju od stoljeća sedmog ne bi bio tako naglašen.}}</ref><ref name="Nikolić1">[http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/154204/Krvavi-spektakl-bez-mitologizacije.html#.UO8koqxNsY4 Krvavi spektakl bez mitologizacije] Zrinka Nikolić Jakus: {{citat2|No, šalu na stranu. Nezahvalno je, a i pomalo nepošteno prema autoru i ekipi, govoriti o dojmovima nakon filma prije gledanja serije kojoj film predstavlja zapravo samo najavu i koji bi zapravo trebao više predstaviti standarde produkcije i najsenzacionalnije scene. Osobito primjene kompjutorske tehnologije u rekonstrukciji srednjovjekovnih crkava i samostana, a i kaskaderski odlično izvedene scene bitaka i opsada. Sigurno je da serija sadrži puno više scena koje objašnjavaju svakodnevni život, običaje, rituale te uz materijalni i duhovni svijet hrvatskog ranosrednjovjekovlja.}}</ref> Želje kritičara su ispunjene. Serija je ocjenjena kao mnogo bolja od filma:<ref>[http://www.tportal.hr/showtime/tv/156789/Hrvatski-kraljevi-mnogo-bolji-kao-TV-serija.html Tportalova kritika - O seriji] Zrinka Pavlić: {{citat2|Možda zvuči paradoksalno, ali Burićev magnum opus 'Hrvatski kraljevi' mnogo je bolji u obliku TV serije negoli kao film koji je HTV premijerno prikazao prije nekoliko tjedana u Lisinskom. Zgusnuti povijesni kičeraj i beskrajno te monotono nabrajanje podataka u serijskom su formatu razlomljeni pričama i objašnjenjima povjesničara, prizori svakodnevice ranoga srednjeg vijeka brojniji su i zanimljiviji i sve zajedno sada više nalikuje 'History Channelu' nego 'TV kalendaru'. Naravno, kao što su se neke stvari uvelike popravile, neke su se pri prelasku s velikog na mali ekran i pokvarile Prije nekoliko tjedana, kada sam otišla na premijeru ‘Hrvatskih kraljeva’ u Lisinski, Burić me ubio dosadom. Da, da, i tada sam primijetila da se radi o tehnički iznimnom ostvarenju, koje sa svim specijalnim efektima, lijepim momcima koji vitlaju mačevima i Višeslavovim krstionicama iz kojih izvire bezgrešna voda - stoji uz bok samim vrhuncima svjetske produkcije. No monotona naracija, pretjerano zgusnuti prizori povijesnog kičeraja i hrpetine podataka kojima se s ekrana zasipalo gledateljstvo - bili su jednostavno predosadni. Na moje veliko čuđenje, verzija koja se prikazuje u obliku televizijske serije, a čija je treća epizoda emitirana sinoć na HTV-u - puno je bolja. Na prvi pogled ta tvrdnja možda zvuči paradoksalno. Kako, majketi, nešto što je, kada se prikazuje u obliku dvosatnoga filma, živa tlaka - može postati zanimljivije kada se rastegne na xy 45-minutnih epizoda? E, pa može. [...] Ipak, 'Hrvatski kraljevi' kao serija su mnogo zanimljiviji, povjesničari koji u njoj govore gotovo su do kraja ubili bespotrebno ognjištarenje iz 'zippane', filmske verzije, a ni naracija, koja je u Lisinskom djelovala kao nametljiv zaostatak TV produkcije iz sedamdesetih, u ovome obliku nije toliko naporna. Serija je, kraće rečeno, za razliku od filma sasvim gledljiva i vjerujem da će poslužiti kao koristan nastavni materijal učiteljima povijesti diljem Hrvatske.}}</ref> {{citat2|U seriji se, naime, cijeli filmski historijski foršpan lijepo razradio u priču. Prizora srednjovjekovne svakodnevice običnoga puka, koje sam i prilikom prvoga gledanja nazvala najboljim dijelom filma, sada je nešto više. Beskrajno Kokotovo recitiranje godina i sporazuma te citiranje dokumenata razlomljeno je objašnjenjima domaćih i stranih stručnjaka, kojih u filmskoj verziji uopće nije bilo. Herojski kičeraj mudro je isprekidan promišljanjima srednjovjekovnog poimanja nasilja, načina na koji su vladari utvrđivali svoju suverenost te pričama o tome koliko su naša dosadašnja saznanja o ranoj hrvatskoj povijesti doista utemeljena na činjenicama, a koliko na romantičnom nacionalizmu teoretičara iz devetnaestog stoljeća. Ukratko - sada to već malo više izgleda kao History Channel, a malo manje kao 'TV kalendar'.}} Serija je uglavnom dobro prihvaćena u javnosti{{Nedostaje izvor}} pa je tako filmski kritičar [[Nenad Polimac]] zaključio: {{Quote box|width=100%|align=center|quote=Nakon odgledanih svih sedam epizoda sa sigurnošću možemo reći: Hrvatski kraljevi su najvažniji i najbolji proizvod HRT-a u posljednja dva desetljeća.<ref>Jutarnji list, 28. studeni 2011.</ref>|source=[[Jutarnji list]]}} Scene koje prate svakodnevni život sedmorice seljaka ocjenjene su kao najzanimljiviji dio serijala.<ref name="Zrinka1"/><ref name="Milena2">[http://www.vecernji.hr/film/hrvatski-kraljevi-uz-bok-najvecim-svjetskim-produkcijama-335758 Večernjakova kritika - O premijeri] Milena Zajović: {{citat2|Ogromnu količinu podataka na trenutke je suviše teško pratiti, pa u sjećanju osim dojmljivih prizora krvavih bitaka ili građevina koje se uzdižu iz vlastitih ruševina, najviše ostaju duhoviti prikazi nekadašnjeg života na ovim prostorima - smrdljivi prenapučeni gradovi, seljani koji si međusobno trijebe buhe ili podaci o alkoholizmu i davnim seksualnim praksama.}}</ref> Glumci koji su nakon premijere ocjenjeni kao uglavnom dobri,<ref>[http://www.vecernji.hr/film/hrvatski-kraljevi-uz-bok-najvecim-svjetskim-produkcijama-335758 Večernjakova kritika - O premijeri] Milena Zajović: {{citat2|U serijalu glume naturščici najrazličitijih profesija, od vojnih časnika i sinjskih konjanika do tehničkog osoblja HTV-a. U svojim su ulogama uglavnom dobri, onoliko koliko mogu biti s obzirom da većina u filmu nema niti jednu jedinu repliku.}}</ref> nakon završetka serije su kritizirani kao ponekad prilično nezgrapni,<ref>[http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3732011/podlistak.asp Kritika Hrvatskog vojnika - O seriji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140517124851/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3732011/podlistak.asp |date=17. svibnja 2014. }} Leon Rizmaul: {{citat2|Oni su svakako razbili monotoniju suhoparne povijesne događajne pripovijesti, ali ponekad djeluju prilično nezgrapno, i to je dio u kojem najviše nedostaju profesionalni glumci koji razumiju mizanscenu i znaju se ponašati pred kamerom.}}</ref> a sitne nelogičnosti su zanemarene.<ref>[http://www.vecernji.hr/film/hrvatski-kraljevi-uz-bok-najvecim-svjetskim-produkcijama-335758 Večernjakova kritika - O premijeri] Milena Zajović: {{citat2|Pretrpanost informacijama i sitne nelogičnosti, poput one u kojoj gledamo zdrave, mesnate seljane rumenih obraza dok narator govori o teškoj gladi u selima, ipak ne mogu zasjeniti nedvojbeno ogroman trud čitave ekipe serijala, zahvaljujući kojem se možemo pohvaliti da smo stali uz bok najvećim TV produkcijama. Jer "Hrvatski kraljevi" zaista izgledaju i zvuče svjetski.}}</ref> Autor nije pribjegao uljepšavanju stvarnih događaja.<ref>[http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3732011/podlistak.asp Kritika Hrvatskog vojnika - O seriji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140517124851/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3732011/podlistak.asp |date=17. svibnja 2014. }} Leon Rizmaul: {{citat2|[...] a dramaturški je prekrasno ispričana legenda o Zvonimirovu ubojstvu. Dobro je primijetiti da Burić nije pribjegao metodama uljepšavanja stvarnih događaja. Tu su sve kontroverzne situacije: brat ubija brata, uzurpatori se penju na prijestolje, neki su vladari sposobni, a drugi jednostavno nisu.}}</ref> Vizualni efekti uključujući najavnu špicu ocjenjeni su kao spektakularni.<ref>[http://www.tportal.hr/showtime/tv/153835/Hrvatski-kraljevi-spektakularni-ali-dosadni.html#.UO8kkaxNsY4 Tportalova kritika - O premijeri] Zrinka Pavlić: {{citat2|Da odmah razriješim dilemu – serijal je zbilja spektakularan. Uglavnom vizualno i uglavnom na razini reklame za Staropramen pivo s princezinim proročanstvima o budućnosti Praga, ali, brate mili, takvo što još nitko živ u Hrvatskoj nije snimio! Nitko u Hrvatskoj dosad nije snimio ni scene koje podsjećaju na onu reklamu za digitalni fotoaparat u kojoj Kip slobode pleše pred zapanjenim turistima u New Yorku, a koje su za špicu 'Hrvatskih kraljeva' pretvorene u oživjele kipove hrvatskih velikana te njihovom pojavom zapanjene prolaznike. Da bi' riječ rekla. Dobra fora.}}</ref><ref name="Mzaj">[http://www.vecernji.hr/film/hrvatski-kraljevi-uz-bok-najvecim-svjetskim-produkcijama-335758 Večernjakova kritika - O premijeri] Milena Zajović: {{citat2|Odlična je i sama najavna špica serijala, u kojoj pred zaprepaštenim turistima oživljavaju najpoznatiji kipovi naših srednjevjekovnih vladara. Redatelj se na trenutke čak pretjerano trudi impresionirati vizualnim efektima, pa scena nad Višeslavovom krstionicom djeluje poput visokobudžetne reklame za izvorsku vodu, stavljajući povijesni događaj u drugi plan.}}</ref><ref name="Nikolić1"/><ref name="LeonR">[http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3732011/podlistak.asp Kritika Hrvatskog vojnika - O seriji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140517124851/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3732011/podlistak.asp |date=17. svibnja 2014. }} Leon Rizmaul: {{citat2|Ako ste primijetili da vas serija Hrvatski kraljevi vizualno podsjeća na "Gospodara prstenova" ili "Gladijatora", to nije ništa loše, to je potpuno legitimno. Na to se ne smije gledati kao na krađu ili kopiranje nego odavanje priznanja i citiranje velikana svjetske kinematografije. Hrvatski kraljevi obiluju iznimno lijepim, prvi put na ovaj način prikazanim, rekonstrukcijama većine objekata iz najranije hrvatske povijesti. Čuda novih tehnologija, računalno generirani ljudi, objekti, građevine, brodovi apsolutno su fascinantni. Rekonstrukcije crkava, kraljevskih palača kao i srednjovjekovnih gradova apsolutni su užitak za oči. Svi koji poznaju Split moraju gledati s užitkom na to kako je rekonstruirana palača. Vizualno me naročito oduševio morski dio, gdje flote izgledaju da ne mogu uvjerljivije, [...]}}</ref> Glazba je nakon premijere ocjenjena kao dobro ukomponirana u film,<ref name="Zrina">[http://www.tportal.hr/showtime/tv/153835/Hrvatski-kraljevi-spektakularni-ali-dosadni.html#.UO8kkaxNsY4 Tportalova kritika - O premijeri] Zrinka Pavlić: {{citat2|Glazba u 'Hrvatskim kraljevima' isto nije loša: podsjeća na mješavinu soundtracka 'Gospodara prstenova' i Metallicinog koncerta s filharmonijom u San Franciscu, a dobro je i ukomponirana u film, pogotovo u scene bitaka koje kao da su izrezane iz 'Gladijatora'. Efekti u kojima se drevne crkve grade iz vlastitih ruševina totalno su kul, ljudi koji pred kamerama glume 'rvacke junač'ne prilično su uvjerljivi, [...]}}</ref> ali je nakon završetka serije pretjerana uporaba glazbe i slow motiona kritizirana kao kontraproduktivna.<ref>[http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3732011/podlistak.asp Kritika Hrvatskog vojnika - O seriji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140517124851/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3732011/podlistak.asp |date=17. svibnja 2014. }} Leon Rizmaul: {{citat2|Problema u serijalu ipak ima. Pretjerana upotreba slow motiona može biti kontraproduktivna. Tu možda izlazi na vidjelo filmska neškolovanost autora, jer kako i zašto se upotrebljavaju usporene snimke uči se na akademiji filmske režije. One su u filmskoj teoriji, slično kao i glazba, predviđene kao sredstvo naglašavanja i emotivnog. Ovakvim usporavanjima vjetra u konjskoj grivi, ili kopita u brdskom potoku ispada da se svakih minutu do dvije nešto retorički bitno događa, što je, naravno, apsurdno i nepotrebno.}}</ref><ref>[http://www.tportal.hr/showtime/tv/156789/Hrvatski-kraljevi-mnogo-bolji-kao-TV-serija.html Tportalova kritika - O seriji] Zrinka Pavlić: {{citat2|No kao što su neki elementi 'Hrvatskih kraljeva' pri prelasku s velikog na mali ekran postali mnogo bolji, tako su i neki drugi elementi u novom, televizijskom formatu postali naporniji. Pritom prije svega mislim na glazbu. Na premijeri u Lisinskom Domagoj Burić prije samoga je prikazivanja filma s orkestrom, zborom, pjevačicom i, kako ju je sam nazvao, 'heavy metal sekcijom' izveo svojevrstan miks glavnih glazbenih tema iz 'Hrvatskih kraljeva' i to je, u tom skraćenom obliku, zvučalo fora. Možda malo predramatično i preslično nečemu što smo već negdje čuli, ali doista neloše. Sada, kada se i taj score razgranao na serijsku epiku pa imamo priliku čuti kako zvuči u svakom pojedinom dijelu, odjednom više ne podsjeća na Metallicu koja svira sa simfonijskim orkestrom San Francisca, nego baca na Thompsona koji se pravi intelektualac pa stilizira ojkače. Znam, znam, neki će reći da je takav melos i primjeren temi rane hrvatske povijesti, ali ako pitate mene, to samo pridonosi kičerskom ozračju pojedinih scena.}}</ref> Serijal je medijski najbolje popraćen od strane časopisa ''[[Hrvatski vojnik]]''. Tako je kroz [[#Poveznice|8 dijelova podlistka]] nastao popularni prikaz ranosrednjovjekovne hrvatske povijesti. Autor podlistka [[Leon Rizmaul]], ocjeniviši serijal 8 na ljestvici do 10,<ref>[http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3732011/podlistak.asp Kritika Hrvatskog vojnika - O seriji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140517124851/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3732011/podlistak.asp |date=17. svibnja 2014. }} Leon Rizmaul: {{citat2|Što se stvarno događalo u hrvatskom srednjovjekovlju nećemo pouzdano znati dok ne svladamo putovanje kroz vrijeme. Dok to ne naučimo, morat ćemo se zadovoljiti vizijom Domagoja Burića i njegova tima s HTV-a. Stoga na ljestvici do deset, Hrvatski kraljevi zaslužuju čvrstu osmicu.}}</ref> vrijednost Hrvatskih kraljeva opisao je ovim riječima:<ref>[http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3702011/podlistak.asp Kritika Hrvatskog vojnika - O seriji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140517153206/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3702011/podlistak.asp |date=17. svibnja 2014. }} Leon Rizmaul: {{citat2|Problema u serijalu ipak ima. Pretjerana upotreba slow motiona može biti kontraproduktivna. Tu možda izlazi na Povijest možemo voljeti samo ako je razumijemo i zato je teško voljeti srednji vijek. Zbog nedostatka pisanih svjedočanstava o nekim razdobljima i desetljećima nemamo nikakvih informacija. Zato je iskovana krilatica o mračnom srednjem vijeku, neosvijetljenu dobu obilježenu nepismenošću, glađu i bijedom. Dovoljno vjerodostojnih izvora nema, gotovo sve što znamo temelji se na pretpostavkama, a kad na kraju i dođemo do nekog zaključka, nikada ne možemo biti sigurni i moramo ostaviti veliki upitnik.}}</ref> {{citat2|Srednji vijek jedno je od najkompliciranijih razdoblja u povijesti čovječanstva. Vrlo ga je teško opisati, gotovo nemoguće. Upravo se te, naizgled nemoguće, misije prihvatio tim Domagoja Burića na početku četvrte epizode "Hrvatskih kraljeva". Trebalo je mnogo redateljske vještine da se u nekoliko minuta sažme Tomislavovo vrijeme i logično ga približi gledateljima. Tko su bili i kad su pisali car Porfirogenet, pop Dukljanin i Toma Arhiđakon ključne su stvari za to razumijevanje. S druge strane razlučivanje ljudskog doživljaja države i kraljevanja danas, od onoga prije tisuću godina, stvari su bez kojih ne možete razumjeti ni srednjovjekovnog papu, ni Bizant, ni kralja Tomislava i njegovu vlast. Sve u svemu, nekoliko uvodnih minuta četvrte epizode nešto je najbolje što je autor ovih redaka, u smislu domaćeg povijesnog dokumentarizma, ikad vidio.}} [[Zrinka Nikolić Jakus]] s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu ocijenila je serijal kao krvavi spektakl bez mitologizacije.<ref>[http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/154204/Krvavi-spektakl-bez-mitologizacije.html#.UO8koqxNsY4 Krvavi spektakl bez mitologizacije] Zrinka Nikolić Jakus: {{citat2|Posao je povjesničara koji se bavi ranim srednjim vijekom kao posao televizijskog detektiva koji rekonstruira slučaj iz malog broja tragova, ali bez satisfakcije priznanja ubojice na kraju epizode. S druge strane, ovo je razdoblje zbog traženja nacionalnih korijena isto tako privlačan poligon i za ljubitelje i graditelje mitova zbog čega najava serije pa čak i sama spektakularna špica s oživljavanjem kamenih spomenika hrvatskih vladara može izazvati skepsu radi li se možda i o oživljavanju mitologizacije koju ti spomenici bradatih grdosija sa sobom neizbježno povlače. U tom smislu možemo biti mirni.}}</ref> Nema ishitrenih zaključaka i oprez u donošenju izričitih sudova o ljudima i događajima.<ref>[http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/154204/Krvavi-spektakl-bez-mitologizacije.html#.UO8koqxNsY4 Krvavi spektakl bez mitologizacije] Zrinka Nikolić Jakus: {{citat2|Autor serije školovani je povjesničar koji bi, da se ne bavi poslom kojim se bavi, sada vjerojatno sjedio u nekom institutu ili predavao na nekoj visokoškolskoj ustanovi. Povjesničari ne moraju biti zabrinuti oko prezentacije povijesnih sadržaja u seriji. Nema ishitrenih zaključaka i oprez u donošenju izričitih sudova o ljudima i događajima navest će ljude od struke da odahnu iako će možda upravo to ići širem gledateljstvu na živce – što uopće na kraju znamo i možemo znati?}}</ref> Scenarij je odmjeren, slijedi novije znanstvene spoznaje. Ozbiljnost, a i spektakularnost pristupa pojačava i dojam [[#Stručni suradnici|velikih imena svjetske historiografije]] konzultiranih i intervjuiranih za potrebe serije.<ref>[http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/154204/Krvavi-spektakl-bez-mitologizacije.html#.UO8koqxNsY4 Krvavi spektakl bez mitologizacije] Zrinka Nikolić Jakus: {{citat2|Prema do sada viđenom, scenarij je odmjeren, slijedi novije znanstvene spoznaje od kojih će neke širem gledateljstvu biti možda iznenađujuće, ali su u znanstvenim krugovima već poznate i prihvaćene. Ono što će eventualno izazvati kritičko podizanje obrva kod znanstvenika isto je ono što bi izazvalo jednaku reakciju među nekim kolegama i na ozbiljnim znanstvenim skupovima. Ozbiljnost, a i spektakularnost pristupa – ponajprije za ljude iz struke koji znaju o kome se radi, pojačava i dojam velikih imena svjetske historiografije konzultiranih i intervjuiranih za potrebe serije kao što su npr. Jacques LeGoff ili Rosamond McKitterick što je otprilike kao da ste angažirali Placida Dominga da komentira povijest hrvatske opere ili sir Alexa Fergusona povijest hrvatskog nogometa. Njihova će fizička pojava (LeGoffa i kolega) u hrvatskoj obrazovno-znanstvenoj seriji vjerojatno u znanstvenicima i nastavnicima povijesti izazvati sličan adrenalin kao kaskaderske scene pada s tvrđave ili raskoljavanje nečije lubanje u slow-motionu za šire gledateljstvo.}}</ref> Njezin prvi dojam je bio da su Hrvatski kraljevi snimljeni za muškarce.<ref>[http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/154204/Krvavi-spektakl-bez-mitologizacije.html#.UO8koqxNsY4 Krvavi spektakl bez mitologizacije] Zrinka Nikolić Jakus: {{citat2|Ipak, ako film treba biti na neki način uvod i svojevrsni sažetak serije, prvi dojam bi bio da su 'Hrvatski kraljevi' ipak nešto što je snimano ponajprije za dečke o dečkima koji se vizualno impresivno, a i prilično krvoločno međusobno ubijaju, a u pauzama jašu lijepim krajolicima, šeću (povremeno čak i u ženskoj pratnji), primaju poklonstva, obilaze crkve te se goste pečenom prasetinom za trpezom. Dojam je isti u prikazima svakodnevnog života malih ljudi koje predstavljaju opet sedmorica momaka (čini se, predviđeni i kao dobrodošao humorističan odmak od ozbiljnog sadržaja) koji se također mlate i goste, naravno više uz žitne kaše i grahorice nego prasetinu, uz značajno naglašeno pljuvanje, podrigivanje i ostalo što već s tim ide te si u međusobnim druženjima trijebe uši.}}</ref> Izrazila je strah od stereotipizacije srednjeg vijeka navevši veze Hrvatske s inozemstvom i upozorivši da nije sve bilo tako crno-bijelo kao što je prikazano u [[#Svakodnevni život običnih ljudi|scenama iz svakidašnjeg života]].<ref>[http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/154204/Krvavi-spektakl-bez-mitologizacije.html#.UO8koqxNsY4 Krvavi spektakl bez mitologizacije] Zrinka Nikolić Jakus: {{citat2|Svakako, da se razumijemo, sve je to istina (i osim možda zadnjeg detalja nije nešto neuobičajeno i u nekim puno nam bližim razdobljima od dalekog srednjeg vijeka), ali istina su također i zadarske dame koje u jedanaestom stoljeću čitaju i nabavljaju knjige, domaći teolozi koji raspravljaju s kolegama iz inozemstva o istančanim razlikama u liturgiji, ljudi kojima je puno važnije hoće li smjeti oženiti sestričnu u trećem koljenu nego tko će biti metropolit, multikulturalnost i multijezičnost gradskih društava u kojima ste uz rizik izlijevanja sadržaja noćnih posuda na glavu (iako treba reći da je prenapučenost naših gradova više karakteristika kasnijih stoljeća), mogli računati i na puno brži rad sudova nego danas. A i seksa je bilo nešto. I ne samo bračnog. Svakako ste imali puno više šanse nego danas umrijeti prije tridesetpete te oplakivati smrt djece, ali ste mogli doživjeti i pozne godine života i dočekati unučad, a također po najnovijim antropološkim istraživanjima izgleda da su ljudi u ranom srednjem vijeku prosječno bili u nešto boljoj fizičkoj formi i zdraviji nego oni nekoliko stoljeća kasnije, u renesansi. U tom smislu, za bojati se više stereotipizacije srednjeg vijeka nego mitologizacije.}}</ref> Emitiranje serije oživjelo je i zanimanje za hrvatski rani srednji vijek pa je tako organizirano i nekoliko stručnih tribina na ovu temu. Održano je predavanje o složenim vizualnim efektima u seriji na [[Institut Ruđer Bošković|Institutu Ruđer Bošković]].<ref>[http://www.irb.hr/Istrazivanja/Zavodi-i-centri/Centar-za-informatiku-i-racunarstvo/Novosti/Od-pocetka-razvoja-racunalne-grafike-na-Ruderu-do-slozenih-vizualnih-efekata-u-filmu-Hrvatski-kraljevi Od početka razvoja računalne grafike na Ruđeru do složenih vizualnih efekata u filmu Hrvatski kraljevi]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Autor serije [[Domagoj Burić]] te direktor fotografije Branko Cahun nagrađeni su Godišnjom nagradom [[HRT]]-a u svibnju 2012. upravo za rad na ovom projektu. === DVD izdanje === [[Večernji list]] je poklonio svojim čitateljima veliki poster Hrvatski kraljevi, 6. ožujka 2014.<ref name="Večernjak">[http://www.vecernji.hr/hrvatska/veliki-poster-hrvatski-kraljevi-na-dar-924770 Večernji list - Veliki poster “Hrvatski kraljevi” na dar]</ref> [[HRT]] je pustio u prodaju prvi DVD Hrvatski kraljevi 13. ožujka, a drugi 27. ožujka 2014.<ref name="Večernjak" /> == Izvori == {{izvori|30em}} == Poveznice == * Podlistak u Hrvatskom vojniku, autor Leon Rizmaul: [http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3662011/podlistak.asp Dolazak Hrvata] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140517124854/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3662011/podlistak.asp |date=17. svibnja 2014. }} {{•}} [http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3672011/podlistak.asp Pokrštavanje i prvi kneževi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131104233049/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3672011/podlistak.asp |date=4. studenoga 2013. }} {{•}} [http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3682011/podlistak.asp Između dva carstva] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140517152607/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3682011/podlistak.asp |date=17. svibnja 2014. }} {{•}} [http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3692011/podlistak.asp Prvi neovisni knez] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130726024401/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3692011/podlistak.asp |date=26. srpnja 2013. }} {{•}} [http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3702011/podlistak.asp Moćni vladar Tomislav] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140517153206/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3702011/podlistak.asp |date=17. svibnja 2014. }} {{•}} [https://web.archive.org/web/20120801041302/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3712011/podlistak.asp Sukobi unutar dinastije] {{•}} [http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3722011/podlistak.asp Kraj razdoblja narodnih vladara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140517124857/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3722011/podlistak.asp |date=17. svibnja 2014. }} {{•}} [http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3732011/podlistak.asp Tko su Hrvati?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140517124851/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3732011/podlistak.asp |date=17. svibnja 2014. }} * O glumcima naturščicima: [http://www.vecernji.hr/zvijezde/kazu-da-ne-znaju-glumiti-ali-na-konju-su-zato-kao-doma-341209 Večernjak: Kažu da ne znaju glumiti, ali na konju su zato kao doma] {{•}} [http://www.tportal.hr/showtime/tv/154360/Volim-kad-me-muskarci-drze-kao-kap-vode.html Tportal: Zagrepčanka - kraljica Jelena] [[Kategorija:Hrvatske dokumentarne serije]] [[Kategorija:Hrvatska televizija]] [[Kategorija:Hrvatski vladari]] rjn4kiocdql9eem9emx46x0950mr37v 7563926 7563925 2026-07-26T10:55:29Z Phazd 116068 /* DVD izdanje */ 7563926 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|listopad 2015.}}{{Infookvir TV serija | ime_serije = Hrvatski kraljevi | orig_naslov = | veličina = 280px | slika = Logo (HK).PNG | natpis_pod_slikom = | format_serije = dokumentarno-igrana serija | trajanje_epizode = 36–44 minute | autor = [[Domagoj Burić]] | glumci = [[#Glumačka postava|naturščici]] | država = {{Z+X|HRV}} | tv_kuća = [[Hrvatska radiotelevizija]] | ostale_kuće = [[Viasat History]] | početak_serije = [[14. listopada]] [[2011.]] | kraj_serije = [[25. studenoga]] [[2011.]] | broj_epizoda = 7 | web_stranica = http://www.hrt.hr/uploads/media/Hrvatski_kraljevi.pdf | imdb_id = 2348392 }} '''Hrvatski kraljevi''' su [[Dokumentarni film|dokumentarno]]-[[Igrani film|igrana]] obrazovna [[televizijska serija]] iz 2011. u proizvodnji Znanstveno-obrazovnog programa [[HRT|Hrvatske radiotelevizije]].<ref> [https://hrtprikazuje.hrt.hr/dokumentarci/hrvatski-kraljevi-rex-chroatorum-10874219 Hrvatski kraljevi: Rex Chroatorum] ''hrtprikazuje.hr''. HRT. Objavljeno 10. srpnja 2023. </ref> Serija se sastoji od sedam četrdesetominutnih epizoda i tematski obrađuje najranije razdoblje [[Hrvatska povijest|hrvatske povijesti]], odnosno vrijeme narodnih vladara iz dinastije [[Trpimirovići|Trpimirovića]] od početka [[9. stoljeće|9.]] do kraja [[11. stoljeće|11. stoljeća]]. U posljednjoj epizodi obrađeno je i razdoblje [[Dolazak Hrvata|doseljenja Hrvata]] na današnje prostore. == Proizvodnja == === Razvoj === Projekt je odobren 2006.<ref name="Jutarnji Domagoj">Jutarnji list, [http://www.jutarnji.hr/domagoj-buric--znam-da-nekima-razbijam-iluzije-----ali-s-hrvatskim-kraljevima-nisam-radio-domoljubni-igrokaz/980980/ Domagoj Burić: Znam da nekima razbijam iluzije ... ali s hrvatskim kraljevima nisam radio domoljubni igrokaz] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140517122142/http://www.jutarnji.hr/domagoj-buric--znam-da-nekima-razbijam-iluzije-----ali-s-hrvatskim-kraljevima-nisam-radio-domoljubni-igrokaz/980980/ |date=17. svibnja 2014. }}</ref> Pripreme tijekom kojih je autor obavio mnoga istraživanja, izradio [[scenarij]], knjigu snimanja i dr. započele su početkom 2008. Prvi kadrovi serijala snimljeni su u veljači 2009., a snimanje je završeno krajem 2010. U posljednjoj fazi radila se glazba, zvučni efekti, montaža, ispravci kolora i dr.<ref name="Slobodna Domagoj">Slobodna Dalmacija, [http://www.slobodnadalmacija.hr/Reflektor/tabid/92/articleType/ArticleView/articleId/149616/Default.aspx Božidar Domagoj Burić: Pozivam gledatelje na krunidbu hrvatskih kraljeva] 22. rujna 2011. {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111024195132/http://slobodnadalmacija.hr/Reflektor/tabid/92/articleType/ArticleView/articleId/149616/Default.aspx |date=2011-10-24}}</ref> Na temelju povijesnih izvora izrađeno je preko 300 kostima.<ref name="globus" /><ref name="HRT prezentacija">{{Citiranje časopisa|title=HRT: Hrvatski kraljevi - BBC na hrvatski način|url=http://www.hrt.hr/uploads/media/Hrvatski_kraljevi.pdf|archive-url=https://web.archive.org/web/20160306071155/http://www.hrt.hr/uploads/media/Hrvatski_kraljevi.pdf|archive-date=6. ožujka 2016.|access-date=10. siječnja 2013.}}</ref> Na pitanje o povijesnoj točnosti i nepristranosti serijala, [[Domagoj Burić]] je odgovorio: „Po struci sam profesor povijesti i arheologije, i ja si [lakiranu, mitomansku povijest] ne bih dopustio, dakle u seriji će biti prikazane činjenice onako kako su se dogodile, odnosno ono što znanost može utvrditi da se dogodilo. Sve ono što nismo sigurni, što ostaje u sferi legendi i mita, bit će nedvosmisleno rečeno”.<ref name="globus" /> Isto je tvrdio [[Neven Budak]], glavni stručni savjetnik serijala: „Opasnosti od šarlatanskog, mitomanskog tretmana povijesti u ovoj seriji apsolutno nema. Budući da je srednji vijek u javnosti najmanje poznat, dakako da su neke prijašnje manipulacije nailazile na plodno tlo, no od toga nije bila imuna ni jedna država u svijetu...".<ref name="globus" /> Serijal je koštao oko 18 milijuna [[Hrvatska kuna|kuna]].<ref>[http://www.tportal.hr/showtime/tv/157534/Hrvatskih-kraljevi-kostali-su-18-milijuna-kuna.html Tportal.hr - 'Hrvatski kraljevi' koštali su 18 milijuna kuna]</ref> === Ekipa serijala === *Scenarist, skladatelj i redatelj: [[Božidar Domagoj Burić]]; *Producenti: Miro Mioč i Miroslav Rezić *Direktor fotografije: Branko Cahun *Majstor montaže: Dubravko Prugovečki *Supervizor vizualnih efekata: Kristijan Mršić *Supervizor zvučnih efekata: Robert Stanić *Glazbeni producent: Srđan Sekulović Skansi *Majstorica maske: Zvjezdana Mikulić *Kostimografkinja: Vjera Ivanković *Scenograf: Ivan Ivan === Glumačka postava === *Tihomir Ajduković, časnik u Hrvatskoj vojsci, Sinj kao knez [[Ljudevit Posavski|Ljudevit]] *Josip Tabak, student povijesti i arheologije, Mostar kao knez [[Borna]] *Miroslav Rezić, producent Hrvatskih kraljeva kao knez [[Mislav]] i seljak [[#Život običnih ljudi|Dobreša]] *Duje Jozić kao knez [[Vladislav]] *Tan Anton Lumezi kao seljak [[#Život običnih ljudi|Tvrdan]] *Tomislav Moslavac kao seljak [[#Život običnih ljudi|Radovan]] *Miro Mioč, producent Hrvatskih kraljeva kao seljak [[#Život običnih ljudi|Ljutiša]] *Davor Oblak kao seljak [[#Život običnih ljudi|Žitimir]] *Dubravko Prugovečki, montažer serije Hrvatskih kraljeva kao seljak [[#Život običnih ljudi|Zula]] i dužd [[Petar Tradenik]] *Mirko Katkić kao franački kralj i rimski car [[Karlo Veliki]] *Boško Vladović, sinjski alkar, Sinj kao knez [[Trpimir]] *Ivica Dlesk kao teolog [[Gottschalk]] *Božidar Domagoj Burić, scenarist, skladatelj i redatelj Hrvatskih kraljeva kao knez [[Domagoj]] *Čedomir Lizatović kao velikaš [[Petar Crni]] *Luka Vučić kao bizantski car [[Bazilije I. Makedonac|Bazilije I.]] *Davor Škudar kao knez [[Zdeslav]] *Mirko Penić, časnik u Hrvatskoj vojsci, Sinj kao knez [[Branimir]] *Danijela Lalin kao Branimirova žena Maruša *Marko Jurić kao knez [[Muncimir]] *Cvjetko Runjak kao papa [[Ivan VIII., papa|Ivan VIII.]] *Branko Tot kao ninski biskup i splitski nadbiskup [[Teodozije]] *Vjeran Mišurac, novinar Hrvatske radiotelevizije kao kralj [[Tomislav]] *Filip Kalebić kao kralj [[Miroslav]] *Miljenko Hukman ninski biskup (biskup Hrvata) [[Grgur Ninski]] *Kruno Garguljak kao papa [[Ivan X.]] *Ivan Meštrović kao bizantski car [[Konstantin Porfirogenet]] *Anđelko Vrbanović kao kroničar [[Toma Arhiđakon]] *Vlado Kandrač kao kroničar [[Pop Dukljanin]] *Tomislav Bulić kao ban [[Pribina]] *Josip Benović kao kralj [[Mihajlo Krešimir II.]] *Snježana Galoić kao kraljica [[Jelena Slavna]] *Dario Maćešić, majstor tona Hrvatske radiotelevizije kao kralj [[Stjepan Držislav]] *Marko Ulaga kao kralj [[Petar Krešimir IV.]] *Domagoj Jozić kao kralj [[Svetoslav Suronja]] *Zlatko Šoštarić kao mletački dužd [[Petar II. Orseolo]] *Tomislav Vujnović kao kralj [[Stjepan I.]] *Fran Vučemilo kao kralj [[Krešimir III.]] *Petar Radović kao kralj [[Gojslav I.|Gojslav]] (mlađi) *Ivan Jozić kao kralj Gojslav (stariji) *Antun Habijanec kao splitski nadbiskup [[Lovro Dalmatinac|Lovro]] *Aldo Tončić, profesionalni kaskader kao kralj [[Dmitar Zvonimir]] *Anamarija Šimić kao kraljica [[Jelena Lijepa]] *Srđan Pichler kao papa [[Grgur VII.]] *Željko Mlinarić kao papin poslanik Gebizon *Vlado Lenur kao kralj [[Stjepan II., hrvatski kralj|Stjepan II.]] *Zlatko Vrbančić kao kralj [[Petar Snačić]] *Robert Vrhovski kao prvi hrvatski kralj stranac [[Koloman]] – Glumci naturščici su navedni po redu pojavljivanja, a podebljane su uloge koje je HRT naveo kao glavne.<ref name="HRT prezentacija" /> === Stručni suradnici === {{Quote box|width=45%|align=right|quote=Zapravo, serija bi bila jako skupa da je nismo radili na HRT-u. Nacionalna televizija, naime, ima najbolje studije u Hrvatskoj u kojima se rade isključivo zabavne emisije i kvizovi: iskoristili smo ljetnu pauzu i u jednom studiju sagradili interijere dviju crkava. Nijedan kostim ili scenografski objekt nisu mogli pred kameru ako ih nisu odobrili Miljenko Jurković, najveći autoritet za povijest umjetnosti tog vremena, odnosno Neven Budak, najistaknutiji suvremeni hrvatski medijavelist i glavni savjetnik serije.<ref name="Jutarnji Domagoj" />|source=[[Domagoj Burić]]}} U seriji su sudjelovali hrvatski i strani povjesničari [[Srednji vijek|srednjega vijeka]]: Chris Wickham, Catherine Holmes i Peter Frankopan sa [[Sveučilište u Oxfordu|Sveučilišta u Oxfordu]], Rosamond McKitterick sa [[Sveučilište u Cambridgeu|Sveučilišta u Cambridgeu]] (stručnjakinja za razdoblje [[franačka|franačkog carstva]]), [[Neven Budak]] i Miljenko Jurković sa [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]], Mladen Ančić i Nikola Jakšić sa [[Sveučilište u Zadru|Sveučilišta u Zadru]], Vedrana Delonga iz [[Muzej hrvatskih arheoloških spomenika|Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu]], Janosz Bak sa Sveučilišta u Budimpešti, Walter Pohl iz [[Bečko sveučilište|Beča]], Przemyslaw Urbanczyk sa [[Jagielonsko sveučilište|Sveučilišta u Varšavi]], Dušan Treštik iz [[Karlovo sveučilište u Pragu|Praga]] te [[Jacques Le Goff]] s pariške [[Sorbonne]].<ref name="globus"/> === Snimanje serijala === [[Datoteka:KOPEC ZIR - HILL ZIR - panoramio.jpg|mini|Na području podno brda [[Zir]] u [[Lika|Lici]] sagrađeno je ranosrednjovjekovno selo.]] Za potrebe serije su u [[Kockica|studijima HRT-a]] na zagrebačkome Prisavlju izgrađeni interijeri starohrvatskih vladarskih dvorova i crkvi. Isto tako, rekonstruirana je [[Zvonimirova kruna|hrvatska ranosrednjovjekovna kraljevska kruna]], temeljem [[Starohrvatska kruna#Lik hrvatskog vladara|likovnoga prikaza hrvatskog vladara na reljefu]] sa [[Splitska katedrala|splitske krstionice]].<ref name="Slobodna Domagoj"/> Na području podno brda [[Zir]] u Lici te u dalmatinskome selu [[Bakotine Staje]] pored [[Zagvozd]]a, izgrađena su cjelovita [[Rani srednji vijek|ranosrednjovjekovna]] sela, kako bi se dočarao svakodnevni život većine stanovništva Hrvatske toga vremena.<ref name="tv">{{Citiranje weba |url=http://tvprofil.net/serije/hrvatski-kraljevi/hrvatski-kraljevi |title=tvprofil, Hrvatski kraljevi (2011) |access-date=22. listopada 2012. |archive-date=14. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121014221424/http://tvprofil.net/serije/hrvatski-kraljevi/hrvatski-kraljevi |url-status=dead }}</ref> Podno Zira napravljeno je dvadesetak tipičnih srednjovjekovnih kuća od drveta i zemlje.<ref name="HRT prezentacija"/> U seriji je sudjelovalo oko 1000 ljudi, dok su svi glumci naturščici ili statisti.<ref name="globus">Globus, [http://globus.jutarnji.hr/kultura/domagoj-buric-u-ulozi-sadistickog-kneza-domagoja Braveheart s Prisavlja: Domagoj Burić u ulozi sadističkog kneza Domagoja]</ref> Serija se snimala i na lokacijama [[Vrlika|Vrlike]], [[Knin]]a, [[Klis]]a, [[Velebit]]a, [[Sinj]]a, i dr.<ref name="globus"/> === Glazba === Burić je radio na glazbi u seriji, u čemu mu je pomogla glazbena naobrazba, ali i strast prema [[heavy metal]]u koji, kako je rekao, najbolje prati misticizmom prožeti srednji vijek. U proizvodnji mu je pomogao Srđan Sekulović Skansi.<ref name="Slobodna Domagoj" /> Izvođači su [[Božidar Domagoj Burić]] (vokali, glasovir, električna gitara, bas-gitara, klasična gitara, bubnjevi, klavijature, orkestracije), Srđan Sekulović Skansi (klavijature, vokali, orkestracije) i Stjepan Burić (vokali). Dodatni vokali su Krunoslava Burić, Božidar Essert. ''Soundtrack'' naziva '''Mistični barbarizam''' snimljen je i miksan u NLO studiju, u Zagrebu. Izdala ga je [[diskografska kuća]] [[Orfej]]. # Buđenje kraljeva (2:23) # Dies Irae (2:49) # Parce Mihi, Domine (2:30) # Prevrat (3:14) # Klis (4:03) # Vojska kneza Borne (3:12) # Psalam VI (6:14) # Kyrie Eleison (4:27) # Agnus Dei (2:30) # De Profundis (2:26) # In Peccato (3:38) # Zvonimir i Jelena (3:01) # Ex Inferno - Vox Diaboli (2:07) # Odlazak kraljeva (3:46) == Recepcija == === Gledanost === [[HRT]] je počeo reklamirati serijal u siječnju 2010. Premijera ''Hrvatskih kraljeva'' održala se projekcijom dugometražnog filma (100 minuta) u velikoj dvorani [[Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog|Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog]] u [[Zagreb]]u 12. listopada 2011. Prva epizoda premijerno je emitirana na HRT-u 14. listopada 2011. na [[HTV 1|Prvom programu]] u 21:00. Premijerno emitiranje prve epizode serije pratilo je nešto manje od pola milijuna gledatelja, i to je ujedno i prosječna gledanost serije u premijernom emitiranju, što ovaj projekt čini jednim od najgledanijih hrvatskih dokumentaraca ikad. Serija se emitirala petkom iza središnjeg Dnevnika na [[HTV 1]], a repriza je bila sutradan na [[HRT plus]]. Zadnja epizoda emitirana je [[25. studenoga]] 2011.<ref name="HRT prezentacija"/> [[#Šesta epizoda: Zvonimir, Stjepan II., Petar Snačić, ugarsko pokoravanje Hrvatske|Šesta epizoda serije]] prikazana je na [[Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja]] 5. kolovoza 2012. nakon kraja središnjeg [[Dnevnik HTV-a|Dnevnika]], prije početka prijenosa središnje večernje proslave.<ref>[http://www.tportal.hr/showtime/tv/207920/Za-kraljeve-i-domovinu.html Tportal.hr - Za kraljeve i domovinu!] 6. kolovoza 2012.</ref> Početkom listopada [[2012.]], seriju je otkupila satelitska televizija Viasat. Po načinu prezentacije i zastupljenosti najava ''Hrvatski kraljevi'' bili su jedna od pet najnajavljivanijih serija na kanalu [[Viasat History]] tijekom jeseni te godine.<ref name="Glas Istre">[http://www.glasistre.hr/vijesti/mozaik/hrvatski-kraljevi-u-pohodu-na-europu-367652 Glas Istre - Hrvatski kraljevi u podhodu na Europu]</ref> Prva epizoda na Viasat Historyju prikazana je u ponedjeljak, 10. prosinca 2012, u 21:00.<ref name="Uspjeh">[http://www.slobodnadalmacija.hr/Mozaik/tabid/80/articleType/ArticleView/articleId/196316/Default.aspx Slobodna Dalmacija - HRT-ovu seriju Hrvatski kraljevi od danas gleda cijela Europa] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121212063129/http://www.slobodnadalmacija.hr/Mozaik/tabid/80/articleType/ArticleView/articleId/196316/Default.aspx|date=2012-12-12}}</ref> O uspjehu serije, autor [[Domagoj Burić]] je rekao: "Ovo je treći serijal koji sam radio i sva tri su se prodala u inozemstvo. Meni osobno i cijeloj ekipi to mnogo znači jer se ogroman rad na Hrvatskim kraljevima isplatio. Ponosan sam što će se serijal koji se bavi hrvatskom poviješću gledati u tolikom broju zemalja".<ref name="Glas Istre" /> === Kritike === Prema riječima [[Milena Zajović|Milene Zajović]], ''Hrvatski kraljevi'' koji su najavljivani kao "BBC na hrvatski način" opravdali su takvu najavu: {{Quote box|width=85%|align=center|quote=Hrvatski kraljevi sam su vrhunac domaćih produkcijskih kapaciteta, spektakularne slike i zvuka, s impresivnim specijalnim efektima i 3D animacijom, te jakim soundtrackom u kojem su klasični instrumenti sljubljeni s teškometalnim rifovima.<ref>[http://www.vecernji.hr/film/hrvatski-kraljevi-uz-bok-najvecim-svjetskim-produkcijama-335758 Večernji list - Hrvatski kraljevi uz bok najvećim svjetskim produkcijama]</ref>|source=[[Večernji list]]}} Premijerni dugometražni film prikazan u Lisinskom ocjenjen je kao dosadan jer su gledatelji čitavo vrijeme slušali naraciju [[Miljenko Kokot|Miljenka Kokota]] koji je predstavio to razdoblje hrvatske povijesti. Film je opisan kao produžena verzija [[TV kalendar]]a.<ref>[http://www.tportal.hr/showtime/tv/153835/Hrvatski-kraljevi-spektakularni-ali-dosadni.html#.UO8kkaxNsY4 Tportalova kritika - O premijeri] Zrinka Pavlić</ref><ref name="Milena1">[http://www.vecernji.hr/film/hrvatski-kraljevi-uz-bok-najvecim-svjetskim-produkcijama-335758 Večernjakova kritika - O premijeri] Milena Zajović: {{citat2|Umjesto toga, čitavo vrijeme slušamo naraciju Miljenka Kokota koji gledatelju predstavlja četiri stoljeća hrvatske povijesti, od sukoba kneževa Ljudevita i Borne do smrti kralja Zvonimira i početka mađarske dominacije, pri tome jasno dijeleći povijesne činjenice od uvriježenih mitova.}}</ref> Mislilo se da će cijela priča postati lakše probavljiva kada se razlomi u seriju.<ref name="Zrinka1">[http://www.tportal.hr/showtime/tv/153835/Hrvatski-kraljevi-spektakularni-ali-dosadni.html#.UO8kkaxNsY4 Tportalova kritika - O premijeri] Zrinka Pavlić: {{citat2|Ne bih se upuštala u procjenu točnosti povijesnih podataka kojima nas je Burić zasuo u filmu, no bojim se da su 'Hrvatski kraljevi' u dosadu utonuli upravo zbog njihova gomilanja. Previše se inzistiralo na velikim povijesnim zbivanjima te čojstvu i junaštvu naslovnih likova, a premalo prostora dalo onome segmentu filma koji je cijelu predavačku monotoniju mogao sasvim fino razdrmati. Mislim pritom na prizore sa 'sedam izmišljenih Hrvata', koji su Buriću poslužili kao ilustracija života običnih ljudi u srednjevjekovnoj Hrvatskoj i koji su bez ikakve sumnje najzanimljiviji dio dokumentarca. Sedmorica mladih lunjaju po šumama i gorama, tuku se oko pečene kokoši, opijaju se ko maturanti u Lloret de Maru i u gradovima ih zalijevaju sadržajem noćnih posuda. Duhovito, zabavno i antropološki zanimljivo, a i publika u Lisinskom dobro je reagirala. Sve nas, naime, mnogo više zanima kako su ljudi u to-i-to doba doista živjeli nego koje su paktove potpisivali, kakve krune nosili i pred kojim popom klečali. Da su u 'Hrvatskim kraljevima' beskrajna nabrajanja kraljevskih loza, godina i brojevnog stanja brodovlja malo više ispresijecana dogodovštinama sedam običnih Hrvata, lakše bismo ih provarili. No da je Burić krenuo tim putem, grandioznost bi se razvodnila i sentiment da smo potomci junačina koje ovdje obitavaju od stoljeća sedmog ne bi bio tako naglašen.}}</ref><ref name="Nikolić1">[http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/154204/Krvavi-spektakl-bez-mitologizacije.html#.UO8koqxNsY4 Krvavi spektakl bez mitologizacije] Zrinka Nikolić Jakus: {{citat2|No, šalu na stranu. Nezahvalno je, a i pomalo nepošteno prema autoru i ekipi, govoriti o dojmovima nakon filma prije gledanja serije kojoj film predstavlja zapravo samo najavu i koji bi zapravo trebao više predstaviti standarde produkcije i najsenzacionalnije scene. Osobito primjene kompjutorske tehnologije u rekonstrukciji srednjovjekovnih crkava i samostana, a i kaskaderski odlično izvedene scene bitaka i opsada. Sigurno je da serija sadrži puno više scena koje objašnjavaju svakodnevni život, običaje, rituale te uz materijalni i duhovni svijet hrvatskog ranosrednjovjekovlja.}}</ref> Želje kritičara su ispunjene. Serija je ocjenjena kao mnogo bolja od filma:<ref>[http://www.tportal.hr/showtime/tv/156789/Hrvatski-kraljevi-mnogo-bolji-kao-TV-serija.html Tportalova kritika - O seriji] Zrinka Pavlić: {{citat2|Možda zvuči paradoksalno, ali Burićev magnum opus 'Hrvatski kraljevi' mnogo je bolji u obliku TV serije negoli kao film koji je HTV premijerno prikazao prije nekoliko tjedana u Lisinskom. Zgusnuti povijesni kičeraj i beskrajno te monotono nabrajanje podataka u serijskom su formatu razlomljeni pričama i objašnjenjima povjesničara, prizori svakodnevice ranoga srednjeg vijeka brojniji su i zanimljiviji i sve zajedno sada više nalikuje 'History Channelu' nego 'TV kalendaru'. Naravno, kao što su se neke stvari uvelike popravile, neke su se pri prelasku s velikog na mali ekran i pokvarile Prije nekoliko tjedana, kada sam otišla na premijeru ‘Hrvatskih kraljeva’ u Lisinski, Burić me ubio dosadom. Da, da, i tada sam primijetila da se radi o tehnički iznimnom ostvarenju, koje sa svim specijalnim efektima, lijepim momcima koji vitlaju mačevima i Višeslavovim krstionicama iz kojih izvire bezgrešna voda - stoji uz bok samim vrhuncima svjetske produkcije. No monotona naracija, pretjerano zgusnuti prizori povijesnog kičeraja i hrpetine podataka kojima se s ekrana zasipalo gledateljstvo - bili su jednostavno predosadni. Na moje veliko čuđenje, verzija koja se prikazuje u obliku televizijske serije, a čija je treća epizoda emitirana sinoć na HTV-u - puno je bolja. Na prvi pogled ta tvrdnja možda zvuči paradoksalno. Kako, majketi, nešto što je, kada se prikazuje u obliku dvosatnoga filma, živa tlaka - može postati zanimljivije kada se rastegne na xy 45-minutnih epizoda? E, pa može. [...] Ipak, 'Hrvatski kraljevi' kao serija su mnogo zanimljiviji, povjesničari koji u njoj govore gotovo su do kraja ubili bespotrebno ognjištarenje iz 'zippane', filmske verzije, a ni naracija, koja je u Lisinskom djelovala kao nametljiv zaostatak TV produkcije iz sedamdesetih, u ovome obliku nije toliko naporna. Serija je, kraće rečeno, za razliku od filma sasvim gledljiva i vjerujem da će poslužiti kao koristan nastavni materijal učiteljima povijesti diljem Hrvatske.}}</ref> {{citat2|U seriji se, naime, cijeli filmski historijski foršpan lijepo razradio u priču. Prizora srednjovjekovne svakodnevice običnoga puka, koje sam i prilikom prvoga gledanja nazvala najboljim dijelom filma, sada je nešto više. Beskrajno Kokotovo recitiranje godina i sporazuma te citiranje dokumenata razlomljeno je objašnjenjima domaćih i stranih stručnjaka, kojih u filmskoj verziji uopće nije bilo. Herojski kičeraj mudro je isprekidan promišljanjima srednjovjekovnog poimanja nasilja, načina na koji su vladari utvrđivali svoju suverenost te pričama o tome koliko su naša dosadašnja saznanja o ranoj hrvatskoj povijesti doista utemeljena na činjenicama, a koliko na romantičnom nacionalizmu teoretičara iz devetnaestog stoljeća. Ukratko - sada to već malo više izgleda kao History Channel, a malo manje kao 'TV kalendar'.}} Serija je uglavnom dobro prihvaćena u javnosti{{Nedostaje izvor}} pa je tako filmski kritičar [[Nenad Polimac]] zaključio: {{Quote box|width=100%|align=center|quote=Nakon odgledanih svih sedam epizoda sa sigurnošću možemo reći: Hrvatski kraljevi su najvažniji i najbolji proizvod HRT-a u posljednja dva desetljeća.<ref>Jutarnji list, 28. studeni 2011.</ref>|source=[[Jutarnji list]]}} Scene koje prate svakodnevni život sedmorice seljaka ocjenjene su kao najzanimljiviji dio serijala.<ref name="Zrinka1"/><ref name="Milena2">[http://www.vecernji.hr/film/hrvatski-kraljevi-uz-bok-najvecim-svjetskim-produkcijama-335758 Večernjakova kritika - O premijeri] Milena Zajović: {{citat2|Ogromnu količinu podataka na trenutke je suviše teško pratiti, pa u sjećanju osim dojmljivih prizora krvavih bitaka ili građevina koje se uzdižu iz vlastitih ruševina, najviše ostaju duhoviti prikazi nekadašnjeg života na ovim prostorima - smrdljivi prenapučeni gradovi, seljani koji si međusobno trijebe buhe ili podaci o alkoholizmu i davnim seksualnim praksama.}}</ref> Glumci koji su nakon premijere ocjenjeni kao uglavnom dobri,<ref>[http://www.vecernji.hr/film/hrvatski-kraljevi-uz-bok-najvecim-svjetskim-produkcijama-335758 Večernjakova kritika - O premijeri] Milena Zajović: {{citat2|U serijalu glume naturščici najrazličitijih profesija, od vojnih časnika i sinjskih konjanika do tehničkog osoblja HTV-a. U svojim su ulogama uglavnom dobri, onoliko koliko mogu biti s obzirom da većina u filmu nema niti jednu jedinu repliku.}}</ref> nakon završetka serije su kritizirani kao ponekad prilično nezgrapni,<ref>[http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3732011/podlistak.asp Kritika Hrvatskog vojnika - O seriji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140517124851/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3732011/podlistak.asp |date=17. svibnja 2014. }} Leon Rizmaul: {{citat2|Oni su svakako razbili monotoniju suhoparne povijesne događajne pripovijesti, ali ponekad djeluju prilično nezgrapno, i to je dio u kojem najviše nedostaju profesionalni glumci koji razumiju mizanscenu i znaju se ponašati pred kamerom.}}</ref> a sitne nelogičnosti su zanemarene.<ref>[http://www.vecernji.hr/film/hrvatski-kraljevi-uz-bok-najvecim-svjetskim-produkcijama-335758 Večernjakova kritika - O premijeri] Milena Zajović: {{citat2|Pretrpanost informacijama i sitne nelogičnosti, poput one u kojoj gledamo zdrave, mesnate seljane rumenih obraza dok narator govori o teškoj gladi u selima, ipak ne mogu zasjeniti nedvojbeno ogroman trud čitave ekipe serijala, zahvaljujući kojem se možemo pohvaliti da smo stali uz bok najvećim TV produkcijama. Jer "Hrvatski kraljevi" zaista izgledaju i zvuče svjetski.}}</ref> Autor nije pribjegao uljepšavanju stvarnih događaja.<ref>[http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3732011/podlistak.asp Kritika Hrvatskog vojnika - O seriji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140517124851/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3732011/podlistak.asp |date=17. svibnja 2014. }} Leon Rizmaul: {{citat2|[...] a dramaturški je prekrasno ispričana legenda o Zvonimirovu ubojstvu. Dobro je primijetiti da Burić nije pribjegao metodama uljepšavanja stvarnih događaja. Tu su sve kontroverzne situacije: brat ubija brata, uzurpatori se penju na prijestolje, neki su vladari sposobni, a drugi jednostavno nisu.}}</ref> Vizualni efekti uključujući najavnu špicu ocjenjeni su kao spektakularni.<ref>[http://www.tportal.hr/showtime/tv/153835/Hrvatski-kraljevi-spektakularni-ali-dosadni.html#.UO8kkaxNsY4 Tportalova kritika - O premijeri] Zrinka Pavlić: {{citat2|Da odmah razriješim dilemu – serijal je zbilja spektakularan. Uglavnom vizualno i uglavnom na razini reklame za Staropramen pivo s princezinim proročanstvima o budućnosti Praga, ali, brate mili, takvo što još nitko živ u Hrvatskoj nije snimio! Nitko u Hrvatskoj dosad nije snimio ni scene koje podsjećaju na onu reklamu za digitalni fotoaparat u kojoj Kip slobode pleše pred zapanjenim turistima u New Yorku, a koje su za špicu 'Hrvatskih kraljeva' pretvorene u oživjele kipove hrvatskih velikana te njihovom pojavom zapanjene prolaznike. Da bi' riječ rekla. Dobra fora.}}</ref><ref name="Mzaj">[http://www.vecernji.hr/film/hrvatski-kraljevi-uz-bok-najvecim-svjetskim-produkcijama-335758 Večernjakova kritika - O premijeri] Milena Zajović: {{citat2|Odlična je i sama najavna špica serijala, u kojoj pred zaprepaštenim turistima oživljavaju najpoznatiji kipovi naših srednjevjekovnih vladara. Redatelj se na trenutke čak pretjerano trudi impresionirati vizualnim efektima, pa scena nad Višeslavovom krstionicom djeluje poput visokobudžetne reklame za izvorsku vodu, stavljajući povijesni događaj u drugi plan.}}</ref><ref name="Nikolić1"/><ref name="LeonR">[http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3732011/podlistak.asp Kritika Hrvatskog vojnika - O seriji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140517124851/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3732011/podlistak.asp |date=17. svibnja 2014. }} Leon Rizmaul: {{citat2|Ako ste primijetili da vas serija Hrvatski kraljevi vizualno podsjeća na "Gospodara prstenova" ili "Gladijatora", to nije ništa loše, to je potpuno legitimno. Na to se ne smije gledati kao na krađu ili kopiranje nego odavanje priznanja i citiranje velikana svjetske kinematografije. Hrvatski kraljevi obiluju iznimno lijepim, prvi put na ovaj način prikazanim, rekonstrukcijama većine objekata iz najranije hrvatske povijesti. Čuda novih tehnologija, računalno generirani ljudi, objekti, građevine, brodovi apsolutno su fascinantni. Rekonstrukcije crkava, kraljevskih palača kao i srednjovjekovnih gradova apsolutni su užitak za oči. Svi koji poznaju Split moraju gledati s užitkom na to kako je rekonstruirana palača. Vizualno me naročito oduševio morski dio, gdje flote izgledaju da ne mogu uvjerljivije, [...]}}</ref> Glazba je nakon premijere ocjenjena kao dobro ukomponirana u film,<ref name="Zrina">[http://www.tportal.hr/showtime/tv/153835/Hrvatski-kraljevi-spektakularni-ali-dosadni.html#.UO8kkaxNsY4 Tportalova kritika - O premijeri] Zrinka Pavlić: {{citat2|Glazba u 'Hrvatskim kraljevima' isto nije loša: podsjeća na mješavinu soundtracka 'Gospodara prstenova' i Metallicinog koncerta s filharmonijom u San Franciscu, a dobro je i ukomponirana u film, pogotovo u scene bitaka koje kao da su izrezane iz 'Gladijatora'. Efekti u kojima se drevne crkve grade iz vlastitih ruševina totalno su kul, ljudi koji pred kamerama glume 'rvacke junač'ne prilično su uvjerljivi, [...]}}</ref> ali je nakon završetka serije pretjerana uporaba glazbe i slow motiona kritizirana kao kontraproduktivna.<ref>[http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3732011/podlistak.asp Kritika Hrvatskog vojnika - O seriji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140517124851/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3732011/podlistak.asp |date=17. svibnja 2014. }} Leon Rizmaul: {{citat2|Problema u serijalu ipak ima. Pretjerana upotreba slow motiona može biti kontraproduktivna. Tu možda izlazi na vidjelo filmska neškolovanost autora, jer kako i zašto se upotrebljavaju usporene snimke uči se na akademiji filmske režije. One su u filmskoj teoriji, slično kao i glazba, predviđene kao sredstvo naglašavanja i emotivnog. Ovakvim usporavanjima vjetra u konjskoj grivi, ili kopita u brdskom potoku ispada da se svakih minutu do dvije nešto retorički bitno događa, što je, naravno, apsurdno i nepotrebno.}}</ref><ref>[http://www.tportal.hr/showtime/tv/156789/Hrvatski-kraljevi-mnogo-bolji-kao-TV-serija.html Tportalova kritika - O seriji] Zrinka Pavlić: {{citat2|No kao što su neki elementi 'Hrvatskih kraljeva' pri prelasku s velikog na mali ekran postali mnogo bolji, tako su i neki drugi elementi u novom, televizijskom formatu postali naporniji. Pritom prije svega mislim na glazbu. Na premijeri u Lisinskom Domagoj Burić prije samoga je prikazivanja filma s orkestrom, zborom, pjevačicom i, kako ju je sam nazvao, 'heavy metal sekcijom' izveo svojevrstan miks glavnih glazbenih tema iz 'Hrvatskih kraljeva' i to je, u tom skraćenom obliku, zvučalo fora. Možda malo predramatično i preslično nečemu što smo već negdje čuli, ali doista neloše. Sada, kada se i taj score razgranao na serijsku epiku pa imamo priliku čuti kako zvuči u svakom pojedinom dijelu, odjednom više ne podsjeća na Metallicu koja svira sa simfonijskim orkestrom San Francisca, nego baca na Thompsona koji se pravi intelektualac pa stilizira ojkače. Znam, znam, neki će reći da je takav melos i primjeren temi rane hrvatske povijesti, ali ako pitate mene, to samo pridonosi kičerskom ozračju pojedinih scena.}}</ref> Serijal je medijski najbolje popraćen od strane časopisa ''[[Hrvatski vojnik]]''. Tako je kroz [[#Poveznice|8 dijelova podlistka]] nastao popularni prikaz ranosrednjovjekovne hrvatske povijesti. Autor podlistka [[Leon Rizmaul]], ocjeniviši serijal 8 na ljestvici do 10,<ref>[http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3732011/podlistak.asp Kritika Hrvatskog vojnika - O seriji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140517124851/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3732011/podlistak.asp |date=17. svibnja 2014. }} Leon Rizmaul: {{citat2|Što se stvarno događalo u hrvatskom srednjovjekovlju nećemo pouzdano znati dok ne svladamo putovanje kroz vrijeme. Dok to ne naučimo, morat ćemo se zadovoljiti vizijom Domagoja Burića i njegova tima s HTV-a. Stoga na ljestvici do deset, Hrvatski kraljevi zaslužuju čvrstu osmicu.}}</ref> vrijednost Hrvatskih kraljeva opisao je ovim riječima:<ref>[http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3702011/podlistak.asp Kritika Hrvatskog vojnika - O seriji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140517153206/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3702011/podlistak.asp |date=17. svibnja 2014. }} Leon Rizmaul: {{citat2|Problema u serijalu ipak ima. Pretjerana upotreba slow motiona može biti kontraproduktivna. Tu možda izlazi na Povijest možemo voljeti samo ako je razumijemo i zato je teško voljeti srednji vijek. Zbog nedostatka pisanih svjedočanstava o nekim razdobljima i desetljećima nemamo nikakvih informacija. Zato je iskovana krilatica o mračnom srednjem vijeku, neosvijetljenu dobu obilježenu nepismenošću, glađu i bijedom. Dovoljno vjerodostojnih izvora nema, gotovo sve što znamo temelji se na pretpostavkama, a kad na kraju i dođemo do nekog zaključka, nikada ne možemo biti sigurni i moramo ostaviti veliki upitnik.}}</ref> {{citat2|Srednji vijek jedno je od najkompliciranijih razdoblja u povijesti čovječanstva. Vrlo ga je teško opisati, gotovo nemoguće. Upravo se te, naizgled nemoguće, misije prihvatio tim Domagoja Burića na početku četvrte epizode "Hrvatskih kraljeva". Trebalo je mnogo redateljske vještine da se u nekoliko minuta sažme Tomislavovo vrijeme i logično ga približi gledateljima. Tko su bili i kad su pisali car Porfirogenet, pop Dukljanin i Toma Arhiđakon ključne su stvari za to razumijevanje. S druge strane razlučivanje ljudskog doživljaja države i kraljevanja danas, od onoga prije tisuću godina, stvari su bez kojih ne možete razumjeti ni srednjovjekovnog papu, ni Bizant, ni kralja Tomislava i njegovu vlast. Sve u svemu, nekoliko uvodnih minuta četvrte epizode nešto je najbolje što je autor ovih redaka, u smislu domaćeg povijesnog dokumentarizma, ikad vidio.}} [[Zrinka Nikolić Jakus]] s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu ocijenila je serijal kao krvavi spektakl bez mitologizacije.<ref>[http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/154204/Krvavi-spektakl-bez-mitologizacije.html#.UO8koqxNsY4 Krvavi spektakl bez mitologizacije] Zrinka Nikolić Jakus: {{citat2|Posao je povjesničara koji se bavi ranim srednjim vijekom kao posao televizijskog detektiva koji rekonstruira slučaj iz malog broja tragova, ali bez satisfakcije priznanja ubojice na kraju epizode. S druge strane, ovo je razdoblje zbog traženja nacionalnih korijena isto tako privlačan poligon i za ljubitelje i graditelje mitova zbog čega najava serije pa čak i sama spektakularna špica s oživljavanjem kamenih spomenika hrvatskih vladara može izazvati skepsu radi li se možda i o oživljavanju mitologizacije koju ti spomenici bradatih grdosija sa sobom neizbježno povlače. U tom smislu možemo biti mirni.}}</ref> Nema ishitrenih zaključaka i oprez u donošenju izričitih sudova o ljudima i događajima.<ref>[http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/154204/Krvavi-spektakl-bez-mitologizacije.html#.UO8koqxNsY4 Krvavi spektakl bez mitologizacije] Zrinka Nikolić Jakus: {{citat2|Autor serije školovani je povjesničar koji bi, da se ne bavi poslom kojim se bavi, sada vjerojatno sjedio u nekom institutu ili predavao na nekoj visokoškolskoj ustanovi. Povjesničari ne moraju biti zabrinuti oko prezentacije povijesnih sadržaja u seriji. Nema ishitrenih zaključaka i oprez u donošenju izričitih sudova o ljudima i događajima navest će ljude od struke da odahnu iako će možda upravo to ići širem gledateljstvu na živce – što uopće na kraju znamo i možemo znati?}}</ref> Scenarij je odmjeren, slijedi novije znanstvene spoznaje. Ozbiljnost, a i spektakularnost pristupa pojačava i dojam [[#Stručni suradnici|velikih imena svjetske historiografije]] konzultiranih i intervjuiranih za potrebe serije.<ref>[http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/154204/Krvavi-spektakl-bez-mitologizacije.html#.UO8koqxNsY4 Krvavi spektakl bez mitologizacije] Zrinka Nikolić Jakus: {{citat2|Prema do sada viđenom, scenarij je odmjeren, slijedi novije znanstvene spoznaje od kojih će neke širem gledateljstvu biti možda iznenađujuće, ali su u znanstvenim krugovima već poznate i prihvaćene. Ono što će eventualno izazvati kritičko podizanje obrva kod znanstvenika isto je ono što bi izazvalo jednaku reakciju među nekim kolegama i na ozbiljnim znanstvenim skupovima. Ozbiljnost, a i spektakularnost pristupa – ponajprije za ljude iz struke koji znaju o kome se radi, pojačava i dojam velikih imena svjetske historiografije konzultiranih i intervjuiranih za potrebe serije kao što su npr. Jacques LeGoff ili Rosamond McKitterick što je otprilike kao da ste angažirali Placida Dominga da komentira povijest hrvatske opere ili sir Alexa Fergusona povijest hrvatskog nogometa. Njihova će fizička pojava (LeGoffa i kolega) u hrvatskoj obrazovno-znanstvenoj seriji vjerojatno u znanstvenicima i nastavnicima povijesti izazvati sličan adrenalin kao kaskaderske scene pada s tvrđave ili raskoljavanje nečije lubanje u slow-motionu za šire gledateljstvo.}}</ref> Njezin prvi dojam je bio da su Hrvatski kraljevi snimljeni za muškarce.<ref>[http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/154204/Krvavi-spektakl-bez-mitologizacije.html#.UO8koqxNsY4 Krvavi spektakl bez mitologizacije] Zrinka Nikolić Jakus: {{citat2|Ipak, ako film treba biti na neki način uvod i svojevrsni sažetak serije, prvi dojam bi bio da su 'Hrvatski kraljevi' ipak nešto što je snimano ponajprije za dečke o dečkima koji se vizualno impresivno, a i prilično krvoločno međusobno ubijaju, a u pauzama jašu lijepim krajolicima, šeću (povremeno čak i u ženskoj pratnji), primaju poklonstva, obilaze crkve te se goste pečenom prasetinom za trpezom. Dojam je isti u prikazima svakodnevnog života malih ljudi koje predstavljaju opet sedmorica momaka (čini se, predviđeni i kao dobrodošao humorističan odmak od ozbiljnog sadržaja) koji se također mlate i goste, naravno više uz žitne kaše i grahorice nego prasetinu, uz značajno naglašeno pljuvanje, podrigivanje i ostalo što već s tim ide te si u međusobnim druženjima trijebe uši.}}</ref> Izrazila je strah od stereotipizacije srednjeg vijeka navevši veze Hrvatske s inozemstvom i upozorivši da nije sve bilo tako crno-bijelo kao što je prikazano u [[#Svakodnevni život običnih ljudi|scenama iz svakidašnjeg života]].<ref>[http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/154204/Krvavi-spektakl-bez-mitologizacije.html#.UO8koqxNsY4 Krvavi spektakl bez mitologizacije] Zrinka Nikolić Jakus: {{citat2|Svakako, da se razumijemo, sve je to istina (i osim možda zadnjeg detalja nije nešto neuobičajeno i u nekim puno nam bližim razdobljima od dalekog srednjeg vijeka), ali istina su također i zadarske dame koje u jedanaestom stoljeću čitaju i nabavljaju knjige, domaći teolozi koji raspravljaju s kolegama iz inozemstva o istančanim razlikama u liturgiji, ljudi kojima je puno važnije hoće li smjeti oženiti sestričnu u trećem koljenu nego tko će biti metropolit, multikulturalnost i multijezičnost gradskih društava u kojima ste uz rizik izlijevanja sadržaja noćnih posuda na glavu (iako treba reći da je prenapučenost naših gradova više karakteristika kasnijih stoljeća), mogli računati i na puno brži rad sudova nego danas. A i seksa je bilo nešto. I ne samo bračnog. Svakako ste imali puno više šanse nego danas umrijeti prije tridesetpete te oplakivati smrt djece, ali ste mogli doživjeti i pozne godine života i dočekati unučad, a također po najnovijim antropološkim istraživanjima izgleda da su ljudi u ranom srednjem vijeku prosječno bili u nešto boljoj fizičkoj formi i zdraviji nego oni nekoliko stoljeća kasnije, u renesansi. U tom smislu, za bojati se više stereotipizacije srednjeg vijeka nego mitologizacije.}}</ref> Emitiranje serije oživjelo je i zanimanje za hrvatski rani srednji vijek pa je tako organizirano i nekoliko stručnih tribina na ovu temu. Održano je predavanje o složenim vizualnim efektima u seriji na [[Institut Ruđer Bošković|Institutu Ruđer Bošković]].<ref>[http://www.irb.hr/Istrazivanja/Zavodi-i-centri/Centar-za-informatiku-i-racunarstvo/Novosti/Od-pocetka-razvoja-racunalne-grafike-na-Ruderu-do-slozenih-vizualnih-efekata-u-filmu-Hrvatski-kraljevi Od početka razvoja računalne grafike na Ruđeru do složenih vizualnih efekata u filmu Hrvatski kraljevi]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Autor serije [[Domagoj Burić]] te direktor fotografije Branko Cahun nagrađeni su Godišnjom nagradom [[HRT]]-a u svibnju 2012. upravo za rad na ovom projektu. === DVD izdanje === HRT je pustio u prodaju prvi DVD ''Hrvatski kraljevi'' 13. ožujka, a drugi 27. ožujka 2014.<ref name="Večernjak" /> == Izvori == {{izvori|30em}} == Poveznice == * Podlistak u Hrvatskom vojniku, autor Leon Rizmaul: [http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3662011/podlistak.asp Dolazak Hrvata] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140517124854/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3662011/podlistak.asp |date=17. svibnja 2014. }} {{•}} [http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3672011/podlistak.asp Pokrštavanje i prvi kneževi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131104233049/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3672011/podlistak.asp |date=4. studenoga 2013. }} {{•}} [http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3682011/podlistak.asp Između dva carstva] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140517152607/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3682011/podlistak.asp |date=17. svibnja 2014. }} {{•}} [http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3692011/podlistak.asp Prvi neovisni knez] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130726024401/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3692011/podlistak.asp |date=26. srpnja 2013. }} {{•}} [http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3702011/podlistak.asp Moćni vladar Tomislav] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140517153206/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3702011/podlistak.asp |date=17. svibnja 2014. }} {{•}} [https://web.archive.org/web/20120801041302/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3712011/podlistak.asp Sukobi unutar dinastije] {{•}} [http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3722011/podlistak.asp Kraj razdoblja narodnih vladara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140517124857/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3722011/podlistak.asp |date=17. svibnja 2014. }} {{•}} [http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3732011/podlistak.asp Tko su Hrvati?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140517124851/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3732011/podlistak.asp |date=17. svibnja 2014. }} * O glumcima naturščicima: [http://www.vecernji.hr/zvijezde/kazu-da-ne-znaju-glumiti-ali-na-konju-su-zato-kao-doma-341209 Večernjak: Kažu da ne znaju glumiti, ali na konju su zato kao doma] {{•}} [http://www.tportal.hr/showtime/tv/154360/Volim-kad-me-muskarci-drze-kao-kap-vode.html Tportal: Zagrepčanka - kraljica Jelena] [[Kategorija:Hrvatske dokumentarne serije]] [[Kategorija:Hrvatska televizija]] [[Kategorija:Hrvatski vladari]] ahjfss42fbeitnt0ra83jt3jhtinatm 0 341537 7563737 7485573 2026-07-25T19:42:13Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7563737 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Jubilarni članak|111.111}} {{izdvojeni članak|siječanj 2013.}} {{Infookvir film | naslov filma = Vitez tame: Povratak | naslov originala = The Dark Knight Rises | slika = The Dark Knight Rises.jpg | opis slike = Službeni plakat filma ''Vitez tame: Povratak'' | veličina slike = 200px | režija = [[Christopher Nolan]] | producenti = Christopher Nolan<br />[[Charles Roven]]<br />[[Emma Thomas]] | scenarij = Christopher Nolan<br>[[Jonathan Nolan]]<br/>'''Priča:'''<br />[[David S. Goyer]]<br />Christopher Nolan<br />'''Strip:'''<br/>[[Bob Kane]]<br/>[[Bill Finger]] | pripovjedač = | glavne uloge = [[Christian Bale]]<br>[[Michael Caine]]<br>[[Gary Oldman]]<br>[[Tom Hardy]]<br>[[Morgan Freeman]]<br>[[Anne Hathaway]]<br>[[Marion Cotillard]]<br>[[Joseph Gordon-Levitt]] | glazba = [[Hans Zimmer]] | snimatelj = [[Wally Pfister]] | montaža = [[Lee Smith]] | distributer = [[Warner Bros.]] | godina = [[2012.]] | trajanje = 165 minuta<ref name="Runtime" /> | država = [[SAD]] | jezik = [[engleski]] | budžet = $250,000,000<ref name="NewYorkTimes">{{cite news |last=Barnes |first=Brooke |url=http://www.nytimes.com/2012/07/23/movies/dark-knight-leads-at-box-office-in-the-shadow-of-massacre.html |title=Batman Sales High Despite Shootings |work=The New York Times |accessdate=2012-07-22}}</ref> | zarada = | žanr = | prethodni = [[Vitez tame (2008.)|Vitez tame]] | sljedeći = | web stranica = | imdb_id = 1345836 }} '''''Vitez tame: Povratak''''' ([[engleski jezik|eng.]] ''The Dark Knight Rises'') je [[SAD|američki]] [[film]] iz [[2012.]] godine kojeg je režirao [[Christopher Nolan]]. Nolan je zajedno sa svojim bratom [[Jonathan Nolan|Jonathanom]] napisao i scenarij, a priču za film napisao je s [[David S. Goyer|Davidom S. Goyerom]]. Temeljen na liku iz [[DC Comics]]a, film ''Vitez tame: Povratak'' treći je i završni nastavak Nolanove trilogije o [[Batman]]u koji se direktno nastavlja na svoje prethodnike [[Batman: Početak]] i [[Vitez tame (2008.)|Vitez tame]]. Glumci [[Christian Bale]], [[Michael Caine]], [[Gary Oldman]], [[Morgan Freeman]] i [[Cillian Murphy]] repriziraju svoje uloge iz prethodna dva filmska nastavka. Treći dio donosi nove likove poput [[Žena-mačka|Seline Kyle]] (odglumila ju je [[Anne Hathaway]]<ref name="Empire1"/>) kao provalnica čiji će dolazak u Gotham City pokrenuti niz događaja koji će natjerati Batmana da se ponovno pojavi nakon čega će se susresti s [[Bane (DC Comics)|Baneom]] (glumi ga [[Tom Hardy]]),<ref name="Empire1"/> opasnim teroristom koji namjerava uništiti Gotham City. Iako u početku nije želio snimiti treći film, redatelj Nolan je pristao nakon što je sa svojim bratom Jonathanom i Davidom S. Goyerom napisao priču za koju je smatrao da na zadovoljavajući način okončava trilogiju.<ref name="Development8"/> Nolan je inspiraciju za film dobio iz stripova ''Knightfall'' ([[1993.]]) u kojem se Bane prvi put pojavljuje; zatim iz serije ''The Dark Knight Returns'' ([[1986.]]) te ''No Man's Land'' ([[1999.]]).<ref name="ComicST"/><ref name="ComicClues"/> Film se snimao na raznim lokacijama, uključujući i lokacije u [[Jodhpur]]u, [[London]]u, [[Nottingham]]u, [[Glasgow]]u, [[Los Angeles]]u, [[New York]]u, [[New Jersey]]ju i [[Pittsburgh]]u. Nolan je upotrebljavao [[IMAX]] kamere većinom snimanja kako bi optimizirao kvalitetu slike. Kao što je to bio slučaj i s filmom ''Vitez tame'', [[Marketing|marketinške kampanje]] započele su još u ranoj fazi produkcije kako bi se film što bolje promovirao. Nakon završetka snimanja, kompanija [[Warner Bros.]] ponovno je fokusirala svoju kampanju: izradila je promocijske [[Internet|web stranice]], pustila prvih šest minuta filma u kina te poslala različite vrste informacija o filmu raznim kompanijama. Film ''Vitez tame: Povratak'' svoju je premijeru imao u New Yorku [[16. srpnja]] [[2012.]] godine.<ref name="world premiere"/> Tri dana kasnije, [[19. srpnja]],<ref name="ozrelease"/> film je u kino distribuciju pušten u [[Australija|Australiji]] i [[Novi Zeland|Novom Zelandu]], a dan kasnije u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] uz većinom pozitivne filmske kritike.<ref name="Itzkoff"/><ref name="releasedate"/> U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je film krenuo s pretpremijernim projekcijama u [[zagreb]]ačkom IMAX kinu od [[21. srpnja]], a službena kino distribucija u cijeloj zemlji krenula je [[26. srpnja]]. smatra jednim od najboljih filmova desetljeća i jedan od najboljih filmova o superherojima ikada.<ref>{{Citiranje weba|last=published|first=Total Film|date=2019-12-16|title=The 100 best movies of the decade|url=https://www.gamesradar.com/decade-best-movies-2010-2019/2/|access-date=2025-03-06|website=gamesradar|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Saavedra|first=Kayti Burt, Natalie Zutter, Alec Bojalad, Don Kaye, Tony Sokol, David Crow, Mike Cecchini, Nick Harley, John|date=2019-12-30|title=100 Best Movies of the Decade|url=https://www.denofgeek.com/movies/100-best-movies-of-the-decade/|access-date=2025-03-06|website=Den of Geek|language=en-US}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Collin|first=Robbie|date=2024-07-23|title=The 30 best superhero films of all time – ranked|language=en-GB|work=The Telegraph|url=https://www.telegraph.co.uk/films/0/best-superhero-films-all-time-ranked/|access-date=2025-03-06}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=The 100 Best Superhero Movies of All Time, Ranked by Tomatometer|url=https://editorial-rottentomatoes-com.translate.goog/guide/best-superhero-movies-of-all-time/?_x_tr_sl=en&_x_tr_tl=it&_x_tr_hl=es&_x_tr_pto=sc|access-date=2025-03-06|website=editorial.rottentomatoes.com|language=en-US}}</ref> == Radnja == {{Otkrivanje radnje}} [[Bane (DC Comics)|Bane]], maskirani terorist i bivši član Lige Sjena, otima nuklearnog fizičara dr. Leonida Pavela iz zrakoplova [[CIA]]-e iznad [[Uzbekistan]]a prije nego što je srušio zrakoplov. Osam godina nakon smrti okružnog tužitelja Harveyja Denta, Batman je nestao. [[Kriminal|Organizirani kriminal]] iskorijenjen je u Gotham Cityju zahvaljujući Dent Zakonu koji daje proširene ovlasti policiji. Povjerenik James Gordon držao je kaznena djela [[Harvey Dent|Denta]] nakon njegovog unakazivanja u tajnosti i dopustio da krivnja za njegove zločine padne na Batmana. Pripremio je govor za čitanje koji otkriva istinu, ali odlučuje da ga neće pročitati. Bruce Wayne postao je osamljenik, a [[Wayne Enterprises]] gubi novac nakon što je Wayne prekinuo svoj projekt fuzijskog reaktora kad je saznao da bi mogao biti naoružan. Bane postavlja svoju bazu u gradskoj kanalizaciji i potiče Wayneova suparnika Johna Daggetta da kupi Wayneove otiske prstiju. Mačka provalnica [[Catwoman|Selina Kyle]] nabavlja Wayneove otiske iz Wayne dvorca za Daggetta, ali na razmjeni je prevarena i alarmira policiju. Gordon i policija stižu i progone Baneove i Daggettove poslušnike u kanalizaciju dok Kyle bježi. Poslušnici uhvate Gordona i odvedu ga Baneu. Gordon pobjegne, a pronalazi ga novak GCPD-ov policajac John Blake. Blake, je siroče koji je utvrdio Wayneov tajni identitet, suočava se s njim i uvjerava ga da se vrati kao Batman. Bane napada Gothamsku burzu koristeći Wayneove otiske prstiju u nizu transakcija zbog kojih Wayne bankrotira. Batman se ponovno pojavljuje nakon osam godina, presrećući Banea i njegove podređene. Wayneov batler, [[Alfred Pennyworth]], uvjeren je da Wayne nije dovoljno jak da se bori protiv Banea i daje ostavku u nadi da će ga spasiti. Wayne utjehu pronalazi u novoj izvršnoj direktorici Wayne Enterprises [[Talia al Ghul|Mirandi Tate]], a njih dvoje postaju ljubavnici. Koristeći se ukradenim transakcijama, Bane proširuje svoje operacije i ubija Daggetta. Kyle pristane odvesti Batmana Baneu, ali umjesto toga odvede ga u Baneovu zamku. Bane otkriva da namjerava ispuniti misiju [[Ra's al Ghul]]a da uništi Gotham. Batman se bori protiv Banea u tučnjavi, ali Bane ga pobjeđuje, zadavajući mu osakaćeni udarac u leđa prije nego što ga odvodi u inozemstvo u podzemni zatvor gdje je bijeg gotovo nemoguć. Zatvorenici Wayneu pričaju priču o djetetu Ra's al Ghula, koje je rođeno i odraslo u zatvoru prije bijega – jedinog zatvorenika koji je to učinio. Bane zarobi Gothamsku policiju u kanalizaciji i uništava mostove koji okružuju grad. Ubija gradonačelnika Anthonyja Garciu i prisiljava dr. Pavela da pretvori jezgru fuzijskog reaktora Wayne Enterprisesa u raspadajuću neutronsku bombu prije nego što i njega ubije. Bane čita Gordonov govor okupljenima otkrivajući istinu o Harveyju Dentu. Ubrzo nakon što je pustio zatvorenike Blackgate kaznionice, uspostavlja vojno stanje u gradu i progonstvu i ubija Gothamsku elitu na [[Kvazisud|klokanim sudovima]] kojima je predsjedava [[Strašilo (DC Comics)|Jonathan Crane]]. Pet mjeseci kasnije, Wayne bježi iz zatvora i vraća se u Gotham. Batman oslobađa policiju, a oni se na ulicama sukobljavaju s Baneovom vojskom; tijekom bitke Batman savlada Banea. Tate intervenira i izbode Batmana, otkrivajući se kao Talia al Ghul, Ra's al Ghul-ova kći. Ona aktivira detonator bombe, ali Gordon blokira njezin signal. Talia odlazi pronaći bombu dok se Bane sprema ubiti Batmana, ali Kyle dolazi i ubija Banea. Batman i Kyle progone Taliju, nadajući se da će bombu vratiti natrag u komoru reaktora gdje se može stabilizirati. Talijin kamion se sruši, ali ona daljinski poplavi i uništi komoru reaktora prije nego što umre. Nema načina da zaustavi detonaciju, Batman koristi svoj zrakoplovni letjelica Bat, da bi bombu izvukao daleko preko zaljeva, gdje sigurno eksplodira. Prije polijetanja, Batman suptilno otkriva svoj identitet Gordonu. Nakon toga, Batman se smatra mrtvim i poštuje ga se kao heroja. Wayne dvorac postaje sirotište, a Waynovo imanje prepušteno je Alfredu. Gordon pronalazi da je [[Bat signal]] popravljen, dok [[Lucius Fox]] otkriva da je Wayne popravio neispravni autopilot na Šišmišu. Dok odmara u [[Firenca|Firenci]], Alfred otkriva da je Bruce živ i u vezi s Kyle. Blake, čije se pravno ime otkriva kao Robin, daje otkaz u GCPD-u i dobiva paket od Waynea koji ga vodi u [[Batšpilja|BAtšpilju]]. == Glumci == * [[Christian Bale]] kao [[Batman|Bruce Wayne/Batman]]:<ref name="CastWayne1"/> Milijarder posvećen zaštiti Gotham Cityja od [[Kriminal|kriminalnog podzemlja]]. Redatelj Nolan je izjavio da zbog rupe u radnji dugoj osam godina između dva filma "ovdje se radi o starijem Bruceu Wayneu; on nije baš u dobroj formi."<ref name="EightYears" /> Bale je vježbao [[Borilačke vještine|borilačku vještinu]] ''Keysi'', ali zbog Bruceovog trenutnog stanja i Baneovog stila tu vještinu morao je malo prilagoditi.<ref name="ProductionNotes"/> Bale je izjavio da će film ''Vitez tame: Povratak'' biti posljednji u kojem će glumiti Batmana,<ref name="Inquirer" /> a također objašnjava i da se sam lik napokon suočava s gubicima koje je proživio u godinama boreći se protiv kriminala.<ref name="NYDailyNewsWayne"/> [[File:TomHardyJuly10.jpg|thumb|upright|200px|right|[[Tom Hardy]] - glumac koji u filmu ''Vitez tame: Povratak'' tumači ulogu glavnog negativca Banea. Hardy se za ulogu morao udebljati 14 kilograma.]] * [[Tom Hardy]] kao [[Bane (DC Comics)|Bane]]:<ref name="Jensen"/> Terorist odlučan u tome da uništi Gotham City. Bio je član Lige sjena prije nego što je protjeran. [[Christopher Nolan]] izabrao je ovog lika za glavnog negativca zbog svoje želje da testira Batmana na fizičkom, ali i mentalnom nivou. Bane je opisan kao "terorist i u inteligenciji i u akciji"<ref name="EightYears" /> te kao "gorila u fizičkom smislu".<ref name="ProductionNotes"/> Hardy je izjavio da je namjeravao portretirati lik kao "puno veću prijetnju" od one Roberta Swensona u filmu [[Joel Schumacher|Joela Schumachera]] [[Batman i Robin]], a kako bi to uspio morao je kreirati kontradikciju između svog glasa i tijela. Hardy se udebljao 14&nbsp;kg za ulogu,<ref name="Filipponi"/> te tako povećao svoju ukupnu težinu na 90 kilograma.<ref name="Filipponi"/> Glas i inteligenciju Banea glumac Hardy u filmu temeljio je na karipskom nasljedstvu i Bartleyju Gormanu.<ref name="HardyVoice"/><ref>{{cite web |url=http://popwatch.ew.com/2012/04/11/this-weeks-cover-the-dark-knight-rises-headlines-our-2012-summer-movie-preview-issue/ |title='The Dark Knight Rises' on EW's Summer Preview cover |work=Entertainment Weekly |date=2012-04-11 |accessdate=2012-07-23 |archive-date=15. kolovoza 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120815113911/http://popwatch.ew.com/2012/04/11/this-weeks-cover-the-dark-knight-rises-headlines-our-2012-summer-movie-preview-issue/ |url-status=dead }}</ref> [[File:AnneHathawayAAFeb09.jpg|thumb|upright|200px|left|[[Anne Hathaway]] - glumica koja u filmu ''Vitez tame: Povratak'' tumači ulogu Seline Kyle. Premda je smatrala da se nalazi u dobroj fizičkoj formi, Hathaway je priznala da je za pripremu uloge morala udvostručiti svoje odlaske na treninge.]] * [[Anne Hathaway]] kao [[Žena-mačka|Selina Kyle]]:<ref name="Jensen"/><ref name="CastHathaway1"/> Selina Kyle je provalnica, žena-mačka opisana kao Baneova "suradnica"<ref name="Boucher2" /> koja izgradi odnos s Batmanom te "oduzme nešto prisebnosti iz njegovog lika".<ref name="ProductionNotes"/> Kyle je u potrazi za "novim početkom", a traži kompjuterski program za koji kruže glasine da može izbrisati kompletnu kriminalnu povijest osobe. Hathaway se pojavila na audiciji za ulogu ne znajući koji će lik glumiti, iako je u intervjuu priznala da je razmišljala o jednom liku, ali da nije bila sto posto sigurna o kome se radi dok više od sat vremena nije razgovarala s redateljem Nolanom.<ref name="CastHathaway3"/> Hathaway je opisala ulogu kao jednu od fizički najzahtjevnijih koje je ikada glumila i priznala da premda je smatrala da se nalazi u formi svejedno je morala udvostručiti svoje odlaske u teretanu kako bi se nosila sa svim zahtjevima uloge.<ref name="Selena"/><ref name="Selena2"/> Glumica Hathaway je naporno trenirala borilačke vještine za ulogu, a ugledala se na Hedyja Lamarra – koji joj je poslužio kao inspiracija za lik žene-mačke – u razvoju svoje uloge.<ref name="Boucher2" /> Premda gotovo cijelo vrijeme u filmu nosi kostim, Selina se nikad ne oslovljava kao "žena-mačka". * [[Joseph Gordon-Levitt]] kao John Blake: John Blake je mladi [[policajac]] čiji ga instinkti odvode do uvjerenja da je na pomolu velika nevolja. Vidjevši nešto od sebe u Blakeu, Gordon ga promovira i daje mu posebne zadatke.<ref name="Gordon-LevittandCotillard" /> Blake prezentira idealizam u koji su Gordon i Bruce Wayne nekada vjerovali, ali uskoro izgubili u borbi protiv kriminala u gradu.<ref name="ProductionNotes"/> Zahvaljujući svojoj inteligenciji on uspijeva otkriti Batmanov identitet, ali mu se također zgadi kad sazna prave okolnosti oko [[smrt]]i Harveyja Denta te Gordonove uloge u svemu. Pred kraj filma, Blake otkriva da je njegovo pravo ime Robin John Blake, što je referenca na [[Robin|Batmanovog kolegu]] u borbi protiv zločina. [[File:ChristianBaleJun09.jpg|thumb|upright|200px|right|[[Christian Bale]] - glumac koji u filmu ''Vitez tame: Povratak'' tumači ulogu [[Batman|Brucea Waynea/Batmana]]. Bale je izjavio da će mu nastup u trećem nastavku [[Christopher Nolan|Nolanove]] trilogije o Batmanu ujedno biti i posljednji u kojem će glumiti naslovni lik.]] * [[Michael Caine]] kao [[Alfred Pennyworth]]:<ref name="Boucher"/> Bruceov vjerni butler. Alfred je Bruceu bio očinska figura te mu pomaže u njegovim misijama i daje mu vrijedne savjete. Alfred ne može prihvatiti Bruceovu želju da oživi Batmana pa čak ide toliko daleko da daje ostavku kako bi ukazao na ozbiljnost svojih osjećaja. Redatelj Christopher Nolan naglašava emotivnu povezanost između Alfreda i Brucea, ističući njezinu važnost u ranijim filmovima i predviđajući da će upravo ona biti istegnutija nego ikada prije.<ref name="ProductionNotes"/> * [[Gary Oldman]] kao [[James Gordon]]:<ref name="Boucher"/> Načelnik policijske uprave Gotham Cityja i jedan od rijetkih časnih policajaca. Gary Oldman opisao je svog lika kao onog koji je ulice Gothama ostavio pomalo dosadnim<ref name="GordonCharacter"/> te naglasio da mu se Gordon sviđa zbog toga što ga podsjeća na vojnika koji je uvijek spreman stati na prvu crtu obrane.<ref name="ProductionNotes"/> Gordon osjeća krivnju zbog svoje uloge u zataškavanju smrti Harvyeja Denta i to do te mjere da je spreman dati ostavku na mjesto narednika policije, ali ipak to ne učini nakon što shvati da Gothamu prijeti novi napad. * [[Morgan Freeman]] kao [[Lucius Fox]]:<ref name="Boucher"/> Fox upravlja tvrtkom Wayne Enterprises u ime Brucea Waynea, a također naoružava Batmana tehnički najnaprednijom opremom. Njegova pozicija Predsjednika tvrtke Wayne Enterprises dopušta mu da diskretno razvija najmoderniju tehnologiju i oružje čak i nakon što tvrtka započne gubiti novac. [[File:Joseph Gordon-Levitt by Gage Skidmore.jpg|thumb|upright|200px|left|[[Joseph Gordon-Levitt]] - glumac koji u filmu ''Vitez tame: Povratak'' tumači ulogu Johna Blakea.]] * [[Marion Cotillard]] kao [[Talia al Ghul|Miranda Tate/Talia al Ghul]]: Članica izvršnog odbora tvrtke Wayne Enterprises koja ohrabruje Brucea Waynea da se ponovno vrati u društvo, a nastavlja i s [[Filantropija|filantropskim]] radom njegovog oca.<ref name="Gordon-LevittandCotillard"/> Cotillard je u intervjuima negirala spekulacije da će glumiti dvostruku ulogu Mirande Tate i Talije al Ghul, ističući da je njezin lik potpuno originalna kreacija<ref name="CastCotillard1"/> premda finalna verzija filma ukazuje na suprotno. Tate je opisana kao lik koji Bruceu daje toliko željenu nadu uz Alfreda i Luciusa Foxa.<ref name="ProductionNotes"/> [[Cillian Murphy]] reprizira svoju ulogu negativca [[Strašilo (DC Comics)|Jonathana Cranea]] iz prijašnja dva filma.<ref>{{cite web |last=Corliss |first=Richard |url=http://entertainment.time.com/2012/07/16/times-review-of-the-dark-knight-rises-to-the-depths-to-the-heights/?iid=sl-category-mostpop2 |title='The Dark Knight Rises' Review: Best Superhero Movie Yet |work=Time |date=2012-07-16 |access-date=23. srpnja 2012. |archive-date=4. lipnja 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230604042741/https://entertainment.time.com/2012/07/16/times-review-of-the-dark-knight-rises-to-the-depths-to-the-heights/?iid=sl-category-mostpop2 |url-status=dead }}</ref> [[Josh Pence]] i [[Liam Neeson]] se pojavljuju kao [[Ra's al Ghul]], vođa Lige sjena; Pence glumi mlađu verziju lika u scenama čija se radnja odvija trideset godina prije događaja iz filma [[Batman: Početak]],<ref name="CastPence"/> dok se Neeson pojavljuje u ''cameo'' ulozi kao utvara.<ref name="CastNeeson"/><ref name="CastNeeson2"/> Ostali članovi glumačke postave uključuju [[Nestor Carbonell|Nestora Carbonella]] koji reprizira svoju ulogu gradonačelnika Anthonyja Garcije;<ref name="CastGarcia"/> Alona Abutbula kao doktora Leonida Pavela, ruskog nuklearnog fizičara;<ref name="CastAbutbul"/><ref name="Marketing2"/> Juno Temple kao Holly Robinson, prijateljicu i suradnicu Seline Kyle;<ref name="CastTemple"/> [[Matthew Modine|Matthewa Modinea]] kao zamjenika narednika Petera Foleyja;<ref name="Modine"/> Bena Mendelsohna kao John Daggetta, poslovnog rivala Brucea Waynea dok njegovog asistenta Stryvera glumi Burn Gorman; Bretta Cullena kao kongresmena;<ref name="Cullen"/> Chrisa Ellisa kao [[svećenik]]a;<ref name="Cullen" /> Aidana Gillena kao agenta [[CIA|CIA-e]];<ref name="Gillen" /><ref name="CastGillen2"/> Roba Browna kao pripadnika Gothamske policije i Christophera Judgea kao Baneovog pomoćnika.<ref name="Judge"/> William Devane glumi [[Predsjednik SAD|Predsjednika SAD-a]]. Tom Conti glumi zatvorenika koji pomaže Bruceu u njegovom bijegu. [[Desmond Harrington]] pojavljuje se u ''cameo'' ulozi kao još jedan policajac. [[Aaron Eckhart]] izrazio je entuzijazam povratkom u trećem nastavku, ali kasnije je izjavio da mu je redatelj Nolan potvrdio da je njegov lik Harvey Dent mrtav<ref name="CastEckhart"/> premda se nešto arhivskih snimaka iz [[Vitez tame (2008.)|Viteza tame]] pojavljuje i u ovom filmu.<ref>{{cite web |url=http://www.youtube.com/watch?v=_pIgL5jW1WU |title=Two-Face returning in next Batman movie? |publisher=YouTube |accessdate=2012-07-23}}</ref> Nekoliko članova nogometne momčadi [[Pittsburgh Steelers]] pojavljuju se kao članovi izmišljene nogometne momčadi Gotham Rogues: Ben Roethlisberger, Hines Ward, Troy Polamalu, Willie Colon, Maurkice Pouncey, Mike Wallace, Heath Miller, Aaron Smith, Ryan Clark, James Farrior, LaMarr Woodley i Casey Hampton<ref name="Steelers-1"/><ref name="Steelers-2"/> dok se bivši trener Steelersa Bill Cowher pojavljuje kao trener Roguesa.<ref name="Steelers-3"/> [[Gradonačelnik]] [[Pittsburgh]]a Luke Ravenstahl koji je u [[koledž]]u igrao nogomet pojavljuje se kao prvi udarač lopte za momčad Rapid City Monuments.<ref name="Ravenstahl" /> Godine [[2008.]] obitelj Rooney prodala je svoj manjinski udio u klubu Thomasu Tullu, izvršnom direktoru i predsjedniku kompanije [[Legendary Pictures]] koja producira film ''Vitez tame: Povratak''. [[Senator]] [[SAD|SAD-a]] Patrick Leahy, koji je odigrao ''cameo'' ulogu u filmu ''Vitez tame'' ponovno se vratio za još jednu ''cameo'' ulogu i u ovom filmu (glumi člana odbora tvrtke Wayne Enterprises).<ref name="patrick leahy">{{cite news |url=http://www.washingtonpost.com/entertainment/us-sen-patrick-leahy-batman-aficionado-to-appear-in-the-dark-knight-rises-with-vt-debut/2012/07/03/gJQAmeEoKW_story.html |title=US Sen. Patrick Leahy, Batman aficionado, to appear in 'The Dark Knight Rises' with Vt. debut |work=The Washington Post |date=2012-07-03 |agency=[[Associated Press]] |access-date=23. srpnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120711020225/http://www.washingtonpost.com/entertainment/us-sen-patrick-leahy-batman-aficionado-to-appear-in-the-dark-knight-rises-with-vt-debut/2012/07/03/gJQAmeEoKW_story.html |archive-date=11. srpnja 2012.}}</ref> == Produkcija == === Razvoj projekta === {{quote box|quote="Glavna stvar koja treći film čini mogućim za nas je to što želimo završiti našu priču... Umjesto da napušemo balon i proširimo je... Za razliku od stripova, ovakve stvari ne mogu zauvijek trajati u filmskoj formi i sve dobiva smisao ako se na to gleda kao na priču koja ima svoj kraj. Gledajući na to kao na kraj koji će vas odvesti na pravi put o prikladnom završetku."|source=[[Christopher Nolan]], potvrđuje svoj angažman u filmu ''Vitez tame: Povratak''.<ref name="collidernofreeze"/>|width=35%|align=right}} Predsjednik produkcije kompanije [[Warner Bros.]], Jeff Robinov, nadao se da će treći [[film]] doći u kina [[2011.]] ili [[2012.]] godine.<ref name="Development1"/> [[Christopher Nolan]] je želio da ga priča trećeg filma emocionalno veže za isti. Objasnio je: "Na nekom površnom nivou morao sam se zapitati koliko uistinu dobrih trećih nastavaka bilo kojih filmskih trilogija možemo nabrojati?"<ref name="Development2"/> Pristao je na režiranje trećeg filma tek nakon što je pronašao dostojnu priču, bojeći se da bi mu moglo postati dosadno ako u sred posla shvati da je film nepotreban.<ref name="Development8"/> Do [[prosinac|prosinca]] [[2008.]] godine, Nolan je završio s prvim nacrtom priče prije nego što se u potpunosti posvetio filmu [[Početak (2010.)|Početak]].<ref name="Development3"/> Kasnije istog mjeseca, Alan F. Horn potvrdio je da premda su pregovori za treći film i dalje u tijeku još uvijek ništa nije potvrđeno oko glumačke ekipe niti bilo čega drugoga što se tiče filma.<ref name="Development4"/> Prije nego što je Nolan potvrdio svoje sudjelovanje u filmu, [[Gary Oldman]] izjavio je da je siguran da će se redatelj vratiti i za treći nastavak.<ref name="Development5"/> Nakon uspjeha lika [[Joker]]a u filmu [[Vitez tame (2008.)|Vitez tame]], izvršni direktori studija željeli su kao glavnog negativca u trećem dijelu vidjeti Enigmu budući on najbolje psihološki odgovara liku Jokera, a u toj ulozi željeli su vidjeti [[Leonardo DiCaprio|Leonarda DiCaprija]].<ref name="beginsending">{{cite journal |title=It Begins With An Ending |author=Jolin, Dan |date=2012-05-31 |work=Empire |publisher=Bauer Media Group}}</ref> Međutim, Nolan je želio da glavni negativac bude netko potpuno drugačiji od prijašnjih likova te se odlučio za Banea<ref name="beginsending"/> ističući da mu je potrebna i fizička prisutnost lika u filmu.<ref name="Banechoice"/> U početku nije znao pozadinu priče oko Banea,<ref name="Banechoice2"/> ali napomenuo je da ga takav arhetip privlači, opisujući ga kao "ekstremnog negativca". Uspoređujući izbor Banea u odnosu na Jokera, Nolan je istaknuo da je Joker primjer "dijabolične, kaotične anarhije sa zlim smislom za humor" dok je Banea više smatrao "klasičnim filmskim čudovištem... s fantastičnom inteligencijom".<ref name="Banechoice"/> Tek se [[9. veljače]] [[2010.]] godine službeno potvrdilo da je Nolan uspio pronaći priču za nastavak ''Viteza tame'' te da se obvezao na projekt.<ref name="Development6"/> Nedugo potom objavljeno je da [[David S. Goyer]] i [[Jonathan Nolan]] rade na scenariju.<ref name="scriptunderway"/> Goyer je napustio projekt u fazi pretprodukcije kako bi započeo raditi na filmu [[Čovjek od čelika]]; Jonathan je nastavio pisti scenarij temeljen na priči koju su napisali Christopher i Goyer.<ref name="Boucher"/> Sama priča filma može se usporediti s pričama iz stripa Batman ''Knightfall'' ([[1993.]]) u kojoj se prvi put pojavljuje lik Banea; zatim ''The Dark Knight Returns'' ([[1986.]]) u kojem se Batman prvi puta vraća u Gotham City nakon deset godina izbivanja; te na stripu ''No Man's Land'' ([[1999.]]) u kojem je Gotham u potpunosti odvojen od ostatka svijeta kojem vladaju bande.<ref name="ComicST"/><ref name="ComicClues"/> Nadimak ''The Dark Knight'' prvi puta se spominje u prvom broju stripa [[Batman]] ([[1940.]]), u priči koju je potpisao [[Bill Finger]].<ref>Marc Tyler Nobleman and Ty Templeton (2012). ''Bill the Boy Wonder:The secret Co-Creator of Batman''. Charlesbridge Publishing, U.S. {{ISBN|978-1580892896}}</ref> Redatelj Nolan potvrdio je da se lik Jokera neće pojavljivati u trećem nastavku te je negirao glasine da namjerava koristiti neiskorištene scene [[Heath Ledger|Heatha Ledgera]] iz filma ''Vitez tame''.<ref name="Development9"/> Film ''Vitez tame: Povratak'' ponovno ujedinjuje redatelja Nolana s ekipom s kojom je već radio na nekim svojim filmovima uključujući kamermana Wallyja Pfistera, scenografa Nothana Crowleyja, montažera Leeja Smitha, kostimografkinju Lindy Hemming, supervizora za specijalne efekte Paula Franklina i Chrisa Corboulda te kompozitora glazbe [[Hans Zimmer|Hansa Zimmera]].<ref name="Development10"/> === Snimanje filma === [[File:Batmobile on set.jpg|thumb|upright|200px|left|''Batmobile'' na setu snimanja [[film]]a ''Vitez tame: Povratak'' u [[Pittsburgh|Pittsburghu.]]]] Tijekom traženja lokacija za snimanje u [[prosinac|prosincu]] [[2010.]] godine, Nolan je započeo tražiti lokacije u [[Indija|Indiji]], [[Rumunjska|Rumunjskoj]] i državi [[Michigan]].<ref name="Location1"/><ref name="Location2"/><ref name="Location3"/> Prema izvoru iz Rumunjske, Nolan je bio zainteresiran za povijesni centar Edgar Quinet Street u [[Bukurešt]]u, palaču [[parlament]]a i [[rudnik]]e u Turdi.<ref name="Location1"/> Budžet filma iznosio je 250 milijuna [[dolar]]a.<ref name="Filming1">{{cite news |url=http://latimesblogs.latimes.com/entertainmentnewsbuzz/2011/05/dark-knight-rises-leads-to-tension-between-warner-bros-and-legendary-pictures.html |title='Dark Knight Rises' creates tension between Warner Bros. and Legendary Pictures |last=Fritz |first=Ben |work=Los Angeles Times |publisher=Tribune Company |date=2011-05-12 |accessdate=2011-05-15}}</ref> Sam redatelj odlučio je da neće snimati film u 3D tehnologiji, ali umjesto toga izjavio je da planira još više vremena posvetiti poboljšanju kvalitete slike koristeći [[IMAX]] format.<ref name="Filming2"/> Zbog toga je više od sat vremena snimljeno u IMAX formatu (za usporedbu samo 28 minuta filma ''Vitez tame'' snimljeno je u IMAX-u).<ref name="60Minutes" /><ref name="ColliderIMAX"/> Nolan je obavio nekoliko sastanaka s potpredsjednikom IMAX-a Davidom Keighleyjem kako bi zajedno radili na logistici projektiranja filma u digitalnim IMAX kinima.<ref name="ColliderIMAX"/> Wally Pfister želio je kompletan film snimiti u IMAX-u,<ref name="Filming4"/> ali zbog glasnog zvuka kojeg proizvode IMAX kamere, morale su biti korištene 35mm i 70mm kamere tijekom snimanja scena dijaloga,<ref name="ColliderIMAX"/><ref name="40Minutes" /> a sami dijalozi morali su biti sinkronizirani kada se snimalo IMAX kamerama.<ref name="ColliderIMAX2" /> Predsjednik korporacije IMAX Greg Foster izjavio je da IMAX planira distribuirati film u svojim kinima puna dva mjeseca, bez obzira na to što su ugovorno vezani sa svim kompanijama da njihove filmove vrte tek dva tjedna u svojim dvoranama.<ref name="2months"/> [[File:Chris Nolan.jpg|thumb|upright|200px|right|[[Christopher Nolan]] - redatelj filma ''Vitez tame: Povratak''.]] Snimanje filma započelo je u [[svibanj|svibnju]], a završilo u [[studeni|studenom]] [[2011.]] godine.<ref name="Semlyen"/> Prva klapa pala je [[6. svibnja]] 2011. godine u [[Jodhpur]]u u Indiji na tvrđavi [[Mehrangarh]]<ref name="Filming5"/><ref name="Filming6"/> prije nego što se produkcija preselila u [[Pittsburgh]] gdje je radni naslov filma bio ''Magnus Rex'' kako bi se spriječio vizibilitet produkcije.<ref name="Filming7"/><ref name="CMU"/> Lokacije na kojima se tamo snimalo uključivale su i igralište Heinz Field,<ref name="Filming8"/> a članovi nogometne momčadi Pittsburgh Steelers (koji inače igraju na tom stadionu) "glumili" su igrače izmišljenog tima Gotham Rogues. Više od 11 tisuća statista korišteno je za potrebe snimanja scene na stadionu.<ref name="ProductionNotes"/><ref name="Steelers-1" /><ref name="Steelers-2" /> Snimanje u Pittsburghu također se odvijalo i u ''Mellon Institute'' i ''Software Engineering Institute'' na [[Sveučilište|Sveučilištu]] Carnegie Mellon.<ref name="CMU" /> U pismu koje je poslano stanovnicima i vlasnicima poslovnih objekata u tom dijelu grada istaknuto je da će ulice grada poslužiti kao "uvodna sekvenca filma".<ref name="Filming10"/> Operateri hitne službe (911) obaviješteni su da će vjerojatno zaprimati pozive zbog učestale pucnjave i eksplozija tijekom trajanja filmske produkcije.<ref name="Schutte"/> Snimanje u Pittsburghu trajalo je tri tjedna – do [[21. kolovoza]] 2011. godine nakon čega se produkcija preselila u [[Los Angeles]] i [[New York]].<ref name="Filming13"/> Toranj ''The Trump Tower'' zamijenio je centar Richarda J. Daleyja kao lokacija sjedišta tvrtke Wayne Enterprises.<ref name="TrumpTower"/> U studenom 2011. godine snimanje je završeno u [[Newark]]u, država [[New Jersey]].<ref name="Filming11"/><ref name="Filming12"/> Gradska vijećnica u Newarku te Military Park su bile jedne od lokacija na kojima je film sniman u tom gradu.<ref name="Filming15"/> Film se također snimao i na lokacijama u [[Glasgow]]u i [[London]]u od kojih je potonji poslužio za snimanje "dodatnih prizora eksterijera".<ref name="Filming16"/> Završna klapa obavljena je [[14. studenog]] 2011. godine.<ref name="Filming17"/> Produkcijske fotografije sa snimanja u Pittsburghu otkrile su drugi Thumbler nakon što je prvi uništen što je ukazivalo da će u filmu biti prisutan novi ''Batmobile'' (prvi je uništen u filmu ''Vitez tame'').<ref name="Filming18"/> Daljnje fotografije otkrivale su pojavljivanje "novog vozila" koji se prevozio u tunel Wabash, a uvelike se spekuliralo o njegovoj "ulozi" u filmu.<ref name="Filming19"/> U [[lipanj|lipnju]] 2011. godine Autoblog je potvrdio da će u filmu biti prisutan i [[Lamborghini]] Aventador.<ref name="Filming20"/> Tijekom produkcije filma dogodilo se nekoliko nesreća. Za vrijeme snimanja u Wollaton Hallu, traktor se zabio u glavni ulaz, iako nitko nije ozlijeđen.<ref name="Filming21"/> Kaskader padobranac kasnije je probio krov u Cairngorm Gliding klubu u [[Škotska|Škotskoj]] nakon propalog pokušaja slijetanja tijekom izvođenja opasne scene; nije ozbiljno ozlijeđen.<ref name="Filming22"/> Tijekom snimanja scene u Pittsburghu u kojoj se s ''Batpodom'' morala spustiti niz stepenice tijekom nemira, kaskaderka koja je zamjenjivala glumicu [[Anne Hathaway]] zabila se u IMAX kameru. Nije bilo ozlijeđenih, premda je IMAX kamera uništena.<ref name="BatpodCrash" /> Druga nesreća u Pittsburghu dogodila se kada je kamion koji je nosio tada neidentificiranu letjelicu (kasnije nazvanu ''The Bat'') udario u rasvjetu i oštetio model letjelice. Snimanje filma nakratko je odgođeno dok se letjelica nije popravila.<ref name="Filming25"/> === Dizajn === ==== Kostimografija ==== Kostimografkinja Lindy Hemming objasnila je da Bane upotrebljava masku za udisanje [[Analgetik|analgetskog plina]] koji, prema riječima redatelja [[Christopher Nolan|Christophera Nolana]] "sprječava Baneovu bol točno onoliko da može normalno funkcionirati".<ref name="Design2"/><ref name="Design5"/> Supervizor za specijalne efekte kostima Graham Churchyard kreirao je trodimenzionalni model lica i lubanje glumca [[Tom Hardy|Toma Hardyja]] prilikom kreiranja maske kako bi ista savršeno odgovarala konturama glumčeve glave.<ref name="ProductionNotes"/> Hemming je osobno dizajnirala Baneov kaput za koji je priznala da su joj trebale pune dvije godine. Dobivši inspiraciju iz [[Švedska|švedskih]] vojnih jakni te mantila iz [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]], kaput je dizajniran kako bi Bane izgledao podjednako diktatorski i revolucionarski: "Kao mješavina svega i svačega zajedno dok prolazi kroz neka udaljena mjesta."<ref name="ProductionNotes"/> Dizajn kaputa bilo je teško napraviti budući je Hemming imala problema s nalaženjem krojača u [[Los Angeles]]u koji bi mogao raditi s tim materijalom."<ref name="Design4"/> [[Batman]]ovo odijelo sastoji se od 110 odvojenih komada od kojih je svaki morao biti umnožen na desetke puta tijekom produkcije. Glavna postava napravljena je od [[poliester]]a kojeg inače upotrebljava vojska i visoko-tehnološki proizvođači sportske opreme zbog svoje mogućnosti "disanja" i propuštanja vlage. Modelirani dijelovi fleksibilnog uretana spojeni su s glavnim odijelom kako bi se dobio oblik oklopa. Ploče karbonskih vlakana smještene su u unutrašnji dio nogu, prsa i abdomena. Maska je napravljena točno prema [[Christian Bale|Baleovom]] licu i glavi kako bi savršeno sjela na svoje mjesto. Samo odijelo ostalo je nepromijenjeno u odnosu na ono iz [[Vitez tame (2008.)|Viteza tame]].<ref name="ProductionNotes"/> U kreiranju odijela za lik Seline Kyle, korištena su dva sloja materijala s tim da je prednji bio presvučen poliuretanskim spandexom sa šesterokutnim uzorkom.<ref name="ProductionNotes"/> ==== Scenografija ==== Stručnjak za scenografiju, Tully Summers komentirao je Nolanov stil snimanja nakon što su ga upitali koja je razlika između dizajna ovog [[film]]a i onog kojeg je radio za [[Ljudi u crnom 3 (2012.)|Ljude u crnom 3]]: "Za mene osobno razlika je bila u vizualnom stilu redatelja Nolana. Jedna od stvari koje njegove filmove o Batmanu čine neodoljivim jest taj ton vjerodostojnosti. Češće će htjeti sirovi, grublji dizajn od onoga koji je uglađeniji i ljepši. To je jedna vrsta vojne estetike. Ova stvar napravljena je da radi, a ne da zadivi potrošače. ''Vitez tame: Povratak'' zapravo je [[ratni film]]."<ref name="Filming26"/> Producentica [[Emma Thomas]] izjavila je da je ovaj film o Batmanu estetski vizualno drugačiji od prva dva koja je Nolan radio, objašnjavajući da "u Gothamu vlada zima pa samo to daje potpuno novi izgled filmu."<ref name="Thomas"/> U filmu se pojavljuje i vozilo koje je uspoređivano s Bat-avionom, imena ''The Bat''. Nathan Crowley je prilikom dizajniranja letjelice prišao zadatku kao da se radi o pravom vojnom projektu, naglasivši njegovu potrebu da se "uklopi u istu obitelj" kao i Tumbler i ''Batpod''. Konačna verzija letjelice dizajnirana je u skladu s Harrier Jump Jet, Bell Boeing [[V-22 Osprey]] i Boeing [[AH-64 Apache]].<ref name="ProductionNotes"/> Chris Corbould opisao je njezinu veličinu i oblik kao predstavljanje velikog izazova za snimanje budući redatelj Nolan preferira praktične efekte od onih kompjuterskih. Kako bi osposobili vozilo za letenje prikvačili su ga na žice, kranove i [[helikopter]]e te upotrebljavali hidraulične kontrole kako bi stimulirali pokrete.<ref name="ProductionNotes"/><ref name="Design3"/><ref name="Design6"/> Tijekom dizajniranja Batmanove spilje, Crowley i kolega scenograf Kevin Kavanaugh došli su na ideju da ju opreme vodom te da Batmanova oprema, odijelo i super-kompjuter izlaze iz vode.<ref name="ProductionNotes"/> Drugi set napravljen je u [[Cardington]]u kao "podzemni zatvor", labirint kamenih ćelija u 37-metarskom bezdanu okomitog izlaza koji vodi ka površini. Eksterijeri izvan zatvora snimljeni su u gradu [[Jodhpur]]u u [[Indija|Indiji]], a izabrani su zbog "zabranjenog krajolika koji dodatno pridonosi pustošenju."<ref name="ProductionNotes"/> == Glazba za film == U intervjuu obavljenom u [[listopad]]u [[2010.]] godine kompozitor [[Hans Zimmer]] potvrdio je da će upravo on skladati [[Filmska glazba|glazbu za film]] ''Vitez tame: Povratak''. [[James Newton Howard|Jamesu Newtonu Howardu]] također je ponuđeno da se vrati i sklada glazbu skupa s Zimmerom, kao što su to radili na prethodna dva nastavka, ali on je to odbio tvrdeći da bi se uz odličnu kemiju koju su stvorili redatelj [[Christopher Nolan|Nolan]] i kompozitor Zimmer za vrijeme snimanja filma [[Početak (2010.)|Početak]] osjećao kao "treći kotačić".<ref name="Howard" /> U [[studeni|studenom]] [[2011.]] godine Zimmer je na [[Internet]]u snimio navijačku skladbu koju je iskoristio kao jednu od glavnih glazbenih tema za [[film]].<ref name="Music1"/><ref name="TDKRChant"/> Na upit da malo pojasni skandiranje, Zimmer je rekao: "Skandiranje je postala vrlo problematična stvar, zbog toga što sam htio stotine tisuća glasova, a to nije lako pronaći. Zbog toga smo ''Tweetali'' i ostavljali poruke na Internetu tražeći ljude koji će htjeti biti dijelom toga. Činilo se to kao zanimljiva stvar. Stvorili smo taj cijeli svijet u posljednja dva filma i nekako imam osjećaj da su i sami gledatelji i obožavatelji bili dijelom tog svijeta. Uvijek mislimo na njih."<ref name="Music2"/> Skandiranje sadržava dvije riječi (''deshi basara'' u prijevodu ''he rises'') na [[Marokanski arapski|marokanskom jeziku]] čime se ukazuje na [[Arapi|arapsko]] podrijetlo Ra's al Ghula, ali također i na sam naslov filma – ''The Dark Knight Rises''.<ref>{{cite web |last=Eisenberg |first=Eric |url=http://www.cinemablend.com/new/Part-Dark-Knight-Rises-Score-By-Recording-Yourself-Chanting-27748.html |title=Be Part Of The Dark Knight Rises Score By Recording Yourself Chanting |publisher=CinemaBlend.com |date=2011-11-04 |accessdate=2012-07-23}}</ref><ref>{{cite web |last=Lee |first=Michael |url=http://www.movieviral.com/2011/07/18/the-dark-knight-rises-teaser-trailer-has-some-familair-chanting-great-fan-poster-for-the-batman-trilogy/ |title=“The Dark Knight Rises” Teaser Trailer Has Some Familiar Chanting; Great Fan Poster For The Batman Trilogy |publisher=MovieViral |date=2011-07-18 |accessdate=2012-07-24}}</ref> Zimmer je za [[soundtrack]] također upotrijebio i nekoliko skladbi iz ranijih filmova, ali je istaknuo da je "želio ići u potpuno drugačijem smjeru" za Baneovu glazbenu temu. Dok je glazbena tema koja prati Selinu Kyle namjerno dvosmislena, glazba koja prati kompletnu trilogiju ekskluzivno je komponirana za Brucea Waynea.<ref name="ProductionNotes"/> == Marketinška kampanja == U [[svibanj|svibnju]] [[2011.]] godine pokrenuta je službena [[Internet]] stranica [[film]]a koja je uključivala i viralnu [[Marketing|marketinšku kampanju]] sličnu onoj koja je korištena i za promociju filma [[Vitez tame (2008.)|Vitez tame]]. Prilikom ulaska na stranicu kodirani audio file svirao je buku za koju se kasnije ustanovilo da je riječ o skandiranju. Nakon što se isti file odkodirao pojavio se natpis ''The Fire Rises''. Za svaki ostavljeni natpis na [[Twitter]]u po jedan pixel je maknut sa stranice kako bi na kraju otkrio prvu službenu sliku Banea.<ref name="Marketing1"/> U [[srpanj|srpnju]] 2011. godine prvi teaser trailer kojeg se namjeravalo pustiti uz [[Harry Potter i Darovi smrti (2010.)|Harry Potter i Darove smrti (2. dio)]] procurio je na Internet.<ref name="Davis"/> Studio ga je službeno objavio tri dana kasnije. Reakcije na sam trailer bile su pomiješane; Stephen Spencer Davis iz ''Slatea'' napisao je da trailer uspješno gradi neizvjesnost,<ref name="Davis" /> dok je Kofi Outlaw iz ''ScreenRanta'' bio razočaran istim tvrdeći da se više radi o "najavi trailera" nego o samom teaser traileru. Outlaw je također kritizirao kvalitetu trailera pišući da je scena u kojoj načelnika Gordona vidimo u [[bolnica|bolničkom]] krevetu previše dramatična, da sam trailer ima loše dijaloge i da je teško razaznati što to Gordon zapravo priča. Outlaw je napisao da je završna scena trailera u kojoj vidimo Gotham City u CGI-u loše kompjuterski napravljena te da kompletan trailer podsjeća na trailer za film [[Početak (2010.)|Početak]].<ref name="Outlaw"/> Kino najava filma bila je postavljena na sve kopije filma [[Sherlock Holmes: Igra sjena (2011.)|Sherlock Holmes: Igra sjena.]]<ref name="TDKRtrailer1"/> Baš poput teaser trailera i kino trailer je procurio na Internet<ref name="Marketing3"/> prije nego što je sljedećeg tjedna prikazan u kinima.<ref name="Marketing4"/> Kritičari su polemizirali o političkim tonovima trailera, s dijalozima koji nagovještavaju nejednakost prihoda i "okupiranosti Gothama".<ref name="Marketing5"/><ref name="Marketing6"/><ref name="Marketing8"/> Budući ga je u samo prva 24 sata vidjelo preko dvanaest i pol milijuna gledatelja, trailer je postavio rekord ''downloadiranja'' s iTunesa kojeg je prethodno držao trailer za film [[Osvetnici (2012.)|Osvetnici]].<ref name="Marketing9"/> Međutim, sljedeći trailer za ''Osvetnike'' ponovno je oborio rekord s 13,7 milijuna ''downloada''.<ref name="NYDailyNews" /> Drugi kino trailer za ''Vitez tame: Povratak'' postavljen je na sve kopije filma ''Osvetnici''. Neimenovani djelatnik kompanije [[Warner Bros.]] izjavio je da "takav plasman trailera vidimo kao dobru stratešku odluku. Uvijek želimo da trailere za naše filmove vidi publika koja će ih i poželjeti gledati - a mnogo ljudi će otići pogledati ''Osvetnike''!" Djelatnik je također komentirao da će trailer "pružiti najbolju izloženost Viteza tame."<ref name="TDKRtrailer2"/> Trailer je na Internetu službeno objavljen [[20. travnja]] [[2012.]] godine, otprilike četiri dana prije nego što se započeo vrtiti u kinima prije ''Osvetnika''.<ref name="TDKRtrailer3"/> Nastavljajući metodu upotrijebljenu za ''Viteza tame'' gdje se uvodna sekvenca filma "zakačila" za [[IMAX]] kopije filma [[Ja sam legenda (2007.)|Ja sam legenda]] sedam mjeseci prije početka kino distribucije,<ref name="TDKopening"/> prolog od šest minuta filma ''Vitez tame: Povratak'' stavljen je na 70mm IMAX kopije prije filma [[Nemoguća misija: Protokol duh (2011.)|Nemoguća misija: Protokol duh]], također otprilike sedam mjeseci prije početka kino distribucije samog filma.<ref name="6Minutes"/> Kritike na prolog bile su uglavnom pozitivne,<ref name="MarketingProlog1"/><ref name="MarketingProlog2"/><ref name="MarketingProlog3"/> a jedan kritičar je napisao da "nitko više ne radi filmove na ovakvom nivou. Osim [[Christopher Nolan|Christophera Nolana]]." Dobar dio kritičara negativno je pisalo uglavnom o tome da je dijalog [[Tom Hardy|Toma Hardyja]] gotovo nerazumljiv.<ref name="MarketingProlog4"/> Razgovarajući upravo o toj temi u intervjuu za ''Entertainment Weekly'' redatelj Nolan je rekao: "Mislim da će nakon što ljudi vide film sve sjesti na svoje mjesto. Bane je vrlo kompleksan i vrlo zanimljiv lik i kada ljudi vide završen film upravo će on biti taj koji će ih najbolje zabaviti."<ref name="BaneVoice" /> [[File:Batsignal at Highmark building.jpg|thumb|left|Bat-signal projektiran na zgradu u Petoj aveniji u [[Pittsburgh]]u tijekom snimanja [[film]]a u tom gradu.]] Viralne marketinške kampanje za film nastavile su se nakon što su časopisi ''Empire'' i ''Wired'' zaprimili "dokumente CIA-e" u vezi "Dr. Leonida Pavela" sa slikom koja ga povezuje s glumcem Alonom Abutbulom. Prema prvom dokumentu, Pavle je nestali [[Rusija|ruski]] [[Nuklearna fizika|nuklearni fizičar]] dok je u drugom dokumentu vidljiv izmijenjeni transkript razgovora oko izručenja dr. Pavela [[CIA|CIA-i]] od strane [[Gruzija|gruzijskih]] separatista (većina razgovora bila je sakrivena).<ref name="Marketing2"/> Kasnije se za dokumente ustanovilo da su zapravo elementi prologa filma u trajanju od šest minuta.<ref name="MarketingProlog1"/> Službeni Twitter profil filma sve to kasnije je povezao s još jednim dokumentom, "Operacijom ''Early Bird''". Otkrivena je i Internet stranica istog imena na kojoj se nalazio sat koji odbrojava. Nakon što je odbrojavanje završeno, stranica je predstavila mapu koja je otkrila sva kina u kojima će biti moguće vidjeti prolog filma prije njegove kino distribucije.<ref name="Earlybird"/><ref name="Earlybird2"/> Razne web stranice primile su paket koji je uključivao cilindar mapu "zona udara" i majicu s natpisom ''fire rises''.<ref name="Marketing12"/> U [[travanj|travnju]] 2012. godine na službenoj stranici filma postavljen je dosje osumnjičenika imena "John Doe" poznatijeg i pod nazivom "The Batman" kojeg se traži radi uhićenja uz listu nekoliko optužbi. Premisa kampanje započinje kada [[gradonačelnik]] Gotham Cityja "udvostruči" napore kako bi se uhitio [[Batman]] i svatko onaj tko podržava njegov povratak tijekom priprema za nadolazeći "Dan Harveyja Denta". Stranica je također sadržavala i ekstenzivnu listu pravih lokacija u svijetu gdje se nalaze "grafiti povezani s podrškom povratka osvetnika". Za svaki ''tweet'' specifične lokacije označene na listi otkrivao se djelić kino trailera na drugoj web stranici.<ref name="Marketing21"/> U [[siječanj|siječnju]] 2012. godine, šest mjeseci prije početka službene kino distribucije, započela je pretprodaja kino ulaznica za ponoćne projekcije u IMAX kinima u [[New York]]u, [[San Francisco|San Franciscu]] i [[Los Angeles]]u, a vrlo brzo sve je bilo rasprodano. Preko Interneta karte su dosezale cijenu i do 100 [[dolar]]a (njihova originalna cijena bila je 17.50 dolara).<ref name="Marketing10" /> [[File:2012 British GP - Lotus.jpg|thumb|[[Lotus F1]] - tim [[Formula 1|Formule 1]] na svojim je bolidima tijekom [[Velika nagrada Velike Britanije|Velike nagrade Velike Britanije]] održanoj početkom [[srpanj|srpnja]] [[2012.]] godine nosio logo filma ''Vitez tame: Povratak''.]] Na Međunarodnom američkom sajmu igračaka, Mattel je otkrio figurice Batmana, Banea i žene-mačke te Batmanove letjelice ''The Bat''. Figurice Mattel također će biti puštene u prodaju i pod nazivom "Movie Masters", a uključivat će i puno detaljnije i artikuliranije dijelove dok će Quiktek verzije sadržavati izmjenjive dodatke. Lego će također izdati setove igračaka i mini-figurica temeljenih na filmu te drugim [[DC Comics]] likovima. Uz to, Funko planira izdati seriju plišanih igračaka, Mezco Toyz izdat će vinilne figurice, a Hornby će napraviti Batmanov Tumbler auto.<ref name="Marketing11" /> Ostali partneri uključuju Jakks Pacific koji pišu novele te izdaju veliki broj figurica i plišanih igračaka<ref name="Marketing13"/> dok PPW Toys kreiraju lik Mr. Potatoa prema Batmanu.<ref name="Marketing14"/> Razna odjevna oprema koja će se također prodavati uključuje cipele, majice, kape i novčanike.<ref name="Marketing15"/> Dana [[24. srpnja]] 2012. godine Titan Books objavio je novelu napisanu prema filmu, nagrađivanog autora [[Greg Cox|Grega Coxa]].<ref name="Marketing20"/> Kompanija Warner Bros. udružila je snage s tvrtkom [[Mountain Dew]] u marketinškoj cross-promociji koja je uključivala farbanje automobila #88 Chevrloet Impala u vlasništvu Hendrick Motorsportsa, a kojeg vozi [[Dale Earnhardt, Jr.]] u [[NASCAR]] Sprint kupu.<ref name="Marketing22"/> Dana [[17. lipnja]] 2012. godine automobil je osvojio Quicken Loans 400 u [[Michigan]]u.<ref name="Marketing23"/> Dana [[4. srpnja]] 2012. godine studio je potpisao ugovor s timom [[Lotus F1]] iz [[Formula 1|Forumle 1]] kako bi postavio logo filma na njihove bolide koje će [[Kimi Räikkönen]] i [[Romain Grosjean]] voziti tijekom [[Velika nagrada Velike Britanije|Velike nagrade Velike Britanije.]]<ref name="Lotus"/> Räikkönen i Grosjean utrku su završili na petom i šestom mjestu.<ref name="Silverstone"/> Kompanija Warner Bros. na ovaj je način samo nastavila sa sličnom promocijom kakvu je odradila [[2008.]] godine na Velikoj nagradi [[Velika Britanija|Velike Britanije]] kada je potpisala ugovor sa sada nepostojećim timom [[Toyota F1]], a sve u vezi promocije filma ''Vitez tame''.<ref name="Toyota"/> == Kino distribucija == Dana [[6. srpnja]] [[2012.]] godine kompanija [[Warner Bros.]] održala je posebnu [[IMAX]] projekciju [[film]]a za više od stotinu [[novinar]]a i filmskih kritičara. Međutim, zbog tehničkih poteškoća s kompjuterom koji nije uspio sinkronizirati zvuk i sliku projekcija je odgođena za sljedeći dan.<ref>{{cite news |last=Finke |first=Nikke |title='The Dark Knight Rises' Doesn't For Media |url=http://www.deadline.com/2012/07/the-dark-knight-rises-doesnt-for-media/ |accessdate=2012-07-07 |newspaper=Deadline{{!}} Hollywood |date=2012-07-06}}</ref> Film ''Vitez tame: Povratak'' svoju je svjetsku premijeru imao [[16. srpnja]] 2012. godine u kinu AMC Lincoln Square u [[New York]]u.<ref name="world premiere"/> Tri dana kasnije film je s kino distribucijom započeo u [[Australija|Australiji]] i [[Novi Zeland|Novom Zelandu]], a dan kasnije u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]].<ref name="Itzkoff"/><ref name="releasedate"/> U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je službena kino distribucija filma započela [[26. srpnja]], a pretpremijerne projekcije održane su u [[zagreb]]ačkom IMAX-u već od [[21. srpnja]]. === Box-office rezultati === Tijekom ponoćnih pretpremijera filma je zaradio 30,6 milijuna [[dolar]]a čime je postignuta druga najbolja zarada na ponoćnim projekcijama svih vremena, odmah iza [[Harry Potter i Darovi smrti (2010.)|Harryja Pottera i darova smrti, 2. dio]] (43,5 milijuna dolara).<ref name="30.6"/><ref name="30 mil midnight"/> Međutim, [[film]] je oborio rekord drugog dijela ''Darova smrti'' (2 milijuna) zaradivši u [[IMAX|IMAX-u]] 2,3 milijuna dolara.<ref name="Harry P 7"/><ref name="HP shutter"/> Par sati prije ponoćnih projekcija nekoliko box-office analitičara prognoziralo je da će film u svom prvom vikendu zaraditi 198 milijuna dolara.<ref>{{cite web |url=http://www.businessweek.com/news/2012-07-19/dark-knight-rises-may-top-ledger-movie-with-198-million-debut |title=‘Dark Knight Rises’ May Top Ledger Movie With $198 Million Debut |work=Businessweek |date=2012-07-19 |accessdate=2012-07-22}}</ref><ref>{{cite web |last=White |first=Michael |url=http://www.bloomberg.com/news/2012-07-19/-dark-knight-rises-may-top-ledger-movie-with-198-million-debut.html |title=‘Dark Knight Rises’ May Top Ledger Movie With $198 Million Debut |publisher=Bloomberg |date=2012-07-19 |accessdate=2012-07-23}}</ref><ref>{{cite news |last1=Grover |first1=Ronald |last2=Richwine |first2=Lisa |url=http://entertainment.msnbc.msn.com/_news/2012/07/22/12890550-dark-knight-rises-sales-below-forecasts-after-shooting?lite |title='Dark Knight Rises' sales below forecasts after shooting |agency=Reuters |publisher=Entertainment.msnbc.msn.com |date=2012-07-22 |access-date=25. srpnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120725020414/http://entertainment.msnbc.msn.com/_news/2012/07/22/12890550-dark-knight-rises-sales-below-forecasts-after-shooting?lite |archive-date=25. srpnja 2012.}}</ref> Zbog pucnjave koja se dogodila na ponoćnoj projekciji u gradiću [[Aurora]], država [[Colorado]], kompanija [[Warner Bros.]] odlučila je ne slati službene box-office brojke filma sve do [[ponedjeljak|ponedjeljka]], [[23. srpnja]].<ref>{{cite web |url=http://www.cbsnews.com/8301-207_162-57477259/warner-bros-delays-batman-box-office-reports/ |title=Warner Bros. delays Batman box office reports |publisher=CBS News |date=2012-07-21 |accessdate=2012-07-21 |archive-date=24. srpnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120724194953/http://www.cbsnews.com/8301-207_162-57477259/warner-bros-delays-batman-box-office-reports/ |url-status=dead }}</ref><ref name="Jul 23 reporting"/> Rezultat toga bio je da se i većina ostalih [[Hollywood|holivudskih]] kompanija odlučila na isti potez.<ref>{{cite news |title=Box office update: Studios not releasing numbers today |url=http://insidemovies.ew.com/2012/07/21/dark-knight-rises-no-box-office-today/ |accessdate=2012-07-21 |work=Entertainment Weekly |date=2012-07-21 |archive-date=22. srpnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120722083453/http://insidemovies.ew.com/2012/07/21/dark-knight-rises-no-box-office-today/ |url-status=dead }}</ref> Također je prevladavalo mišljenje da će zbog pucnjave prodaja karata opasti, a E! Online izvijestio je da je jedan gledatelj u [[Sjeverna Karolina|Sjevernoj Karolini]] rekao da je "kino bilo gotovo poluprazno".<ref>{{cite web |first=Joal |last=Ryan |url=http://www.eonline.com/news/332047/dark-knight-rises-opening-day-not-business-as-usual |title=Dark Knight Rises' Opening Day: Not Business as Usual |publisher=E! Online |date=2012-07-21 |accessdate=2012-07-21}}</ref> Određeni izvještaji objavljeni [[21. srpnja]] [[2012.]] godine govorili su o tome da su suparničke kompanije predvidjele da će film u prvom danu zaraditi između 75 i 77 milijuna dolara.<ref name="165 on-track"/><ref name="75 Friday"/><ref name="BO report Jul 21"/> Nedugo potom kompanija Warner Bros. dala je službenu izjavu za [[ABC]] News u kojoj su predstavnici tvrtke izjavili da će pričekati s objavom box-office rezultata prvoga dana "zbog poštovanja prema žrtvama i njihovim obiteljima" te nadodali: "Kompanija Warner Bros. Pictures neće izvještavati o box-office rezultatima filma ''Vitez tame: Povratak'' kroz vikend. Prve brojke objavit ćemo u ponedjeljak."<ref>{{cite web |first=Sheila |last=Marikar |url=http://abcnews.go.com/Entertainment/warner-bros-holds-dark-knight-rises-box-office/story?id=16827515#.UAtaorRSTlc |title=Warner Bros. Holds 'Dark Knight Rises' Box Office Numbers 'Out of Respect' |publisher=ABC |date=2012-07-21 |accessdate=2012-07-21}}</ref> Kasnije je objavljeno da je film u prvom danu zaradio 75,8 milijuna dolara čime je dospio na treće mjesto najboljih kino otvaranja svih vremena u jednom danu, odmah iza drugog dijela ''Darova smrti'' (91,1 milijun dolara) i [[Osvetnici (2012.)|Osvetnika]] (80,8 milijuna dolara).<ref>{{cite news |url=http://boxofficemojo.com/alltime/days/?page=single&p=.htm |title=TOP SINGLE DAY GROSSES |publisher=Box Office Mojo |accessdate=2012-07-23}}</ref> Dana 23. srpnja 2012. godine službeno je objavljeno da je u prvom vikendu film zaradio 160,9 milijuna dolara što predstavlja treće najbolje kino otvaranje svih vremena prvog vikenda, odmah iza ''Osvetnika'' (207,4 milijuna dolara) i drugog dijela ''Darova smrti'' (169,2 milijuna dolara).<ref name="Wall Street BO">{{cite news |url=http://blogs.wsj.com/speakeasy/2012/07/23/the-dark-knight-rises-tops-grim-weekend-at-movies/?mod=google_news_blog |title=B‘The Dark Knight Rises’ Tops Grim Weekend at Movies |work=Wall Street Journal |date=2012-07-23 |accessdate=2012-07-23}}</ref> Međutim, film je oborio rekord najboljeg vikend otvaranja 2D filma svih vremena (do tada ga je držao [[Vitez tame (2008.)|Vitez tame]] sa 158,4 milijuna dolara).<ref name="Hollywood Reporter BO">{{cite news |url=http://www.hollywoodreporter.com/news/dark-knight-box-office-numbers-shooting-353026 |title=Box Office Report: 'Dark Knight Rises' Opens to Massive $160.9 Mil, But Shooting Takes Its Toll |work=Hollywood Reporter |date=2012-07-23 |accessdate=2012-07-23}}</ref> === Kritike === Na popularnoj [[Internet]] stranici [[Rotten Tomatoes]] film ''Vitez tame: Povratak'' na temelju 246 zaprimljenih kritika ima 87% pozitivnih ocjena, uz prosječnu ocjenu 8/10.<ref>{{cite web |url=http://www.rottentomatoes.com/m/the_dark_knight_rises/ |title=The Dark Knight Rises |work=[[Rotten Tomatoes]] |publisher=Flixster |accessdate=2012-07-23}}</ref> Na drugoj Internet stranici koja skuplja filmske kritike, [[Metacritic]], film je na temelju 45 zaprimljenih kritika dobio prosječnu ocjenu 78/100.<ref>{{cite web |url=http://www.metacritic.com/movie/the-dark-knight-rises |title=The Dark Knight Rises |work=Metacritic |publisher=CBS Interactive |accessdate=2012-07-23}}</ref> ''The Telegraph'' je filmu dao maksimalnih pet zvjezdica, istaknuvši da je to "super-herojski film bez super-heroja" uspoređujući ga s [[Kum 2|Kumom 2]] te hvaleći glumačku performansu [[Tom Hardy|Toma Hardyja]], zapetljanu radnju i naraciju.<ref>[http://www.telegraph.co.uk/culture/film/filmreviews/9403551/Batman-The-Dark-Knight-Rises-first-review.html Batman: The Dark Knight Rises, first review]. ''[[The Daily Telegraph|The Telegraph]]''. 16. srpnja 2012.</ref> ''IGN'' je filmu dao 9 od 10 zvjezdica, istaknuvši sličnosti u nijansama između filma [[Batman: Početak]] u odnosu na drugi nastavak ''Vitez tame'', ali također navodeći "da lik Banea nije toliko zanimljiv za gledanje" kao što je to bio [[Heath Ledger|Ledgerov]] [[Joker]] unatoč njegovom "opakom glasu" i "iznimnoj fizičkoj strukturi".<ref>[http://www.ign.com/articles/2012/07/16/the-dark-knight-rises-review "The Dark Knight Rises Review"]. [[IGN]]. 15. srpnja 2012. "The Dark Knight Rises is more like Batman Begins than the Dark Knight."</ref> Časopis ''The Guardian'' dao je filmu četiri od pet zvjezdica, istaknuvši da film sadržava "granitni, monolitni intenzitet", ali također i da je "posao napravljen izvanredno".<ref name="Guardian review"/> Andrew O'Hehir iz ''Salona'' napisao je: "Ako je ''Vitez tame: Povratak'' [[Fašizam|fašistički]] film, to je fantastičan fašistički film i bez sumnje najveći, najmračniji, najuzbudljiviji i najviše uznemirujući filmski spektakl ikada prikazan na velikom platnu."<ref name="evil masterpiece"/> [[Roger Ebert]] iz ''Chicago Sun-Timesa'' dao je filmu tri od četiri zvjezdice, rekavši: "Film počinje sporo, mračnom radnjom i s previše novih likova, ali sve to skupa vodi do senzacionalnog vrhunca."<ref name="Ebert"/> Chris Tookey iz ''The Daily Maila'' rekao je da je film prenapuhan i da predugo traje, a također je kritizirao depresivan ton i nedostatak humora unatoč tome što je ostao impresioniran s vizualnim izgledom samog uratka.<ref>{{cite news |last=Tookey |first=Chris |url=http://www.dailymail.co.uk/tvshowbiz/reviews/article-2174366/The-Dark-Knight-Rises-review-Spectacular-look-humourless-long.html |title=The Dark Knight Rises review: Spectacular to look at but humourless and too long |work=Daily Mail |date=2012-07-17}}</ref> Tom Charity s [[CNN|CNN-a]] film je nazvao "razočaravajućim i bombastičnim završetkom superiornog filmskog serijala."<ref name="Tom Charity"/> Zbog gnjeva obožavatelja zbog loših filmskih kritika, Internet stranica Rotten Tomatoes onemogućila je ostavljanje komentara svojih korisnika nakon što je [[film]] pušten u kino distribuciju.<ref>{{cite web |last=Eric |first=Steven H. |url=http://flapship.com/the-dark-knight-rises-and-why-batman-matters/ |title=The Dark Knight Rises and Why Batman Matters |publisher=Flapship.com |date=2012-07-19 |accessdate=2012-07-21}}</ref> Neki obožavatelji išli su toliko daleko da su prijetili nasiljem protiv kritičara, dok su drugi prijetili hakiranjem njihovih službenih stranica.<ref>[http://www.cbc.ca/news/arts/story/2012/07/18/dark-knight-review-uproar.html Negative Dark Knight reviews spark vicious backlash]. [[CBC News]]. 19. srpnja 2012.</ref> === Ostavština === Film je prepoznat kao utjecajan. Daily Telegraph ga je uvrstio među najbolje svih vremena.<ref>{{Citiranje novina|title=The 100 greatest movies of all time|language=en|work=The Telegraph|url=https://www.telegraph.co.uk/films/0/best-movies-all-time-greatest-films-2021/|access-date=2025-06-28}}</ref> Godine 2014., časopis Empire rangirao je Vitez tame: Povratak kao 72.<ref>{{Citiranje weba|date=2014-06-02|title=The 301 Greatest Movies Of All Time|url=https://www.empireonline.com/movies/features/301-greatest-movies/|access-date=2025-06-28|website=Empire|language=en}}</ref> najbolji film ikad snimljen na svom popisu "301 najboljih filma svih vremena", prema glasovima čitatelja časopisa. Izabran je za 8. najbolji film o superherojima prema anketi 1000 odraslih Britanaca koju je 2018.<ref>https://www.independent.co.uk/arts-entertainment/films/superman-christopher-reeve-best-superhero-film-poll-batman-spiderman-deadpool-a8381856.html</ref> provela Virgin Media. Total Film ga je proglasio 48. najboljim filmom 2010-ih.<ref>{{Citiranje weba|last=published|first=Total Film|date=2019-12-16|title=The 100 best movies of the decade|url=https://www.gamesradar.com/decade-best-movies-2010-2019/|access-date=2025-06-28|website=GamesRadar+|language=en}}</ref> Den of Geek ga je rangirao na 61.<ref>{{Citiranje weba|last=Saavedra|first=Kayti Burt, Natalie Zutter, Alec Bojalad, Don Kaye, Tony Sokol, David Crow, Mike Cecchini, Nick Harley, John|date=2019-12-30|title=100 Best Movies of the Decade|url=https://www.denofgeek.com/movies/100-best-movies-of-the-decade/|access-date=2025-06-28|website=Den of Geek|language=en-US}}</ref> mjesto na svom popisu najboljih filmova desetljeća. Filmski kritičari Richard Roeper i Roe Conn iz Chicago Sun-Timesa, za svoj podcast "Najbolji filmovi desetljeća", uvrstili su Vitez tame: Povratak među svoje najbolje akcijske filmove desetljeća.<ref>{{Citiranje weba|date=2019-12-10|title=‘Best Movies of the Decade’ podcast: Action Movies|url=https://chicago.suntimes.com/best-movies-podcast/2019/12/10/21004617/best-movies-of-the-decade-podcast-action-movies|access-date=2025-06-28|website=Chicago Sun-Times|language=en}}</ref> Godine 2019., u anketi koju je organizirao LADbible, Vitez tame: Povratak proglašen je najboljim filmom desetljeća.<ref>{{Citiranje weba|title=Entertainment|url=https://www.ladbible.com/entertainment|access-date=2025-06-28|website=LADbible|language=en}}</ref> Robbie Collin iz The Daily Telegrapha često ga je svrstavao na prvo mjesto na svojoj godišnjoj listi 25 najboljih filmova o superherojima.<ref>{{Citiranje novina|last=Collin|first=Robbie|date=2024-07-23|title=The 30 best superhero films of all time – ranked|language=en-GB|work=The Telegraph|url=https://www.telegraph.co.uk/films/0/best-superhero-films-all-time-ranked/|access-date=2025-06-28|issn=0307-1235}}</ref> Bane se smatra jednim od najboljih filmskih negativaca svih vremena.<ref>{{Citiranje weba|last=Stockdale|first=Charles|title=The 50 most popular movie villains of all time, ranked|url=https://www.usatoday.com/story/life/movies/2018/06/19/50-most-popular-movie-villains-all-time/711609002/|access-date=2025-06-28|website=USA TODAY|language=en-US}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=The 30 greatest movie and TV villains of all time|url=https://ew.com/best-villains-from-tv-and-movies-8668805|access-date=2025-06-28|website=EW.com|language=en}}</ref> Izvedba Marion Cotillard je hvaljena i smatra se jednom od najboljih ženskih negativki u kinematografiji.<ref>{{Citiranje weba|date=2016-08-02|title=Top 10 Female Movie Villains|url=https://www.theodysseyonline.com/top-10-female-movie-villains|access-date=2025-06-28|website=The Odyssey Online|language=en-us}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Top 10 Greatest Female Supervillains {{!}} Articles on WatchMojo.com|url=https://www.watchmojo.com/articles/top-10-greatest-female-supervillains|access-date=2025-06-28|website=WatchMojo|language=en}}</ref> === Pucnjava u Aurori (Colorado) === {{quote box|quote="Ne znam ništa o žrtvama pucnjave osim toga da su sinoć bili u kinu kako bi gledali film. Vjerujem da su filmovi jedna od najvećih američkih umjetničkih formi, a dijeljenje iskustva gledanja priče na velikom ekranu je važna i zabavna stvar na koju trošimo svoje slobodno vrijeme. Kino smatram svojim domom, a ideju da bi netko to nevino mjesto i mjesto koje daje nadu na ovakav divljački način obeščastio smatram osobno devastirajućom. Nitko od nas ne može pronaći prave riječi kojima bi podijelili svoje osjećaje za nevine žrtve ovog stravičnog zločina, ali naše misli su uz njih i njihove obitelji."|source=Reakcija redatelja [[Christopher Nolan|Christophera Nolana]] na pucnjavu u kinu u gradu [[Aurora]], država [[Colorado]].<ref name="Nolan shooting reaction">{{cite news |title=Dark Knight Rises Director Christopher Nolan Breaks Silence on "Unbearably Savage" Colorado Shooting |url=http://au.eonline.com/news/331987/dark-knight-rises-director-christopher-nolan-breaks-silence-on-unbearably-savage-colorado-shooting |first=Natalie |last=Finn |work=E! News |date=2012-07-21 |accessdate=2012-07-21}}</ref>|width=35%|align=right}} [[File:The Century 16 theater in Aurora CO_-_Shooting location.jpg|thumb|left|Kino ''The Century 16'' u gradu [[Aurora]], država [[Colorado]] gdje se dogodio pokolj.]] Dana [[20. srpnja]] [[2012.]] godine tijekom ponoćne projekcije filma u kinu ''Century 16'' u gradu [[Aurora]], država [[Colorado]], ubojica odjeven u gas masku ušao je u dvoranu i započeo pucati po gledateljima,<ref name="Hearld Sun shooting">{{cite news |title=Mass shooting at Batman premiere in Colorado |url=http://www.heraldsun.com.au/news/world/mass-shooting-at-batman-premiere-in-colorado/story-fnd134gw-1226431167005 |work=Herald Sun |location=Australia |publisher=News Corporation |date=2012-07-20 |accessdate=2012-07-20}}</ref> pritom [[ubojstvo|ubivši]] dvanaestero ljudi i ozlijedivši njih 58.<ref>{{cite web |url=http://www.foxnews.com/us/2012/07/20/several-reportedly-dead-injured-after-shooting-at-colorado-movie-theater/ |title=Several reportedly dead, up to 20 injured after shooting at Colorado movie theater |publisher=Fox News |date=2012-06-26 |accessdate=2012-07-20}}</ref><ref name="shooting">{{cite news |url=http://www.9news.com/news/article/278707/71/Shooting-at-Aurora-movie-theater |title=10 dead in Aurora movie theater shooting |publisher=9News.com |date=2012-07-20 |access-date=25. srpnja 2012. |archive-url=https://archive.is/20121206023540/http://www.9news.com/news/article/278707/71/Shooting-at-Aurora-movie-theater |archive-date=6. prosinca 2012.}}</ref> [[Policija]] je nedugo nakon dolaska na mjesto zločina<ref name="The Australian shooting">{{cite news |title=Gunman kills 14 at US Batman premiere |url=http://www.theaustralian.com.au/news/world/shooting-injures-40-at-batman-screening/story-e6frg6so-1226431176128 |work=The Australian |agency=[[Agence France-Presse]] |date=2012-07-20 |accessdate=2012-07-20}}</ref> uhitila osumnjičenika, kasnije identificiranog kao 24-godišnjeg [[James Eagan Holmes|Jamesa Eagana Holmesa]].<ref name="shooter name">{{cite news |title=Aurora 'Dark Knight' Shooting Suspect Identified: James Holmes |url=http://abcnews.go.com/Blotter/aurora-dark-knight-shooting-suspect-identified-james-holmes/story?id=16818889 |publisher=ABC News |date=2012-07-20 |accessdate=2012-07-20}}</ref> U vrijeme svog uhićenja, Holmes se navodno identificirao kao [[Joker]].<ref name="Holmes Joker 1">{{cite news |title='I'm the Joker': shooting suspect tells police |url=http://www.theage.com.au/world/im-the-joker-shooting-suspect-tells-police-20120721-22gdl.html |work=The Age |location=Australia |publisher=Fairfax Media |date=2012-07-21 |accessdate=2012-07-21 |quote=When Holmes was arrested outside the cinema, he told police: 'I'm the Joker.' Ray Kelly, the commissioner of New York police, who was kept updated by his colleagues in Colorado, said: 'It clearly looks like a deranged individual. He had his hair painted red, he said he was the Joker, obviously the enemy of Batman.'}}</ref><ref name="Holmes Joker 2">{{cite news |title=12 killed at cinema in Colorado |url=http://www.news.com.au/news/killed-at-cinema-in-colorado/story-fnejlrpu-1226431482261 |work=News.com.au |date=2012-07-21 |accessdate=2012-07-21 |quote=In New York City, Police Commissioner Raymond Kelly said: 'It clearly looks like a deranged individual. He has his hair painted red. He said he was the Joker, obviously the enemy of Batman.' |archive-date=25. kolovoza 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120825064049/http://www.news.com.au/news/killed-at-cinema-in-colorado/story-fnejlrpu-1226431482261 |url-status=dead }}</ref> Kompanija [[Warner Bros.]] poslala je službeno ožalošćenje pucnjavom, odmah otkazala premijere filma u [[Pariz]]u, [[Meksiko|Meksiku]] i [[Japan]]u<ref name="Paris cancelled">{{cite web |last=Leffler |first=Rebecca |url=http://entertainment.msnbc.msn.com/_news/2012/07/20/12855087-dark-knight-rises-paris-premiere-scrapped-following-us-shootings?lite |title='Dark Knight Rises' Paris premiere scrapped following U.S. shootings |publisher=MSNBC |date=2012-07-21 |accessdate=2012-07-21 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120722194729/http://entertainment.msnbc.msn.com/_news/2012/07/20/12855087-dark-knight-rises-paris-premiere-scrapped-following-us-shootings?lite |archivedate=22. srpnja 2012.}}</ref><ref>{{cite news |url=http://news-briefs.ew.com/2012/07/21/warner-bros-cancels-dark-knight-rises-premieres-mexico-and-japan/ |title=Warner Bros. cancels 'Dark Knight Rises' premieres in Mexico and Japan |magazine=[[Entertainment Weekly]] |date=2012-07-21 |accessdate=2012-07-21 |archive-date=22. srpnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120722202219/http://news-briefs.ew.com/2012/07/21/warner-bros-cancels-dark-knight-rises-premieres-mexico-and-japan/ |url-status=dead }}</ref> te [[Marketing|marketinšku kampanju]] u [[Finska|Finskoj]].<ref>{{cite news |url=http://yle.fi/uutiset/batman-elokuvan_markkinointikampanja_hyllytettiin_suomessa/6225061 |last=Blencowe |first=Annette |title=Batman-elokuvan nettikampanja keskeytettiin Suomessa |publisher=Yle.fi |date=2012-07-20 |accessdate=2012-07-20 |language=Finnish |trans-title=Batman movie online campaign was suspended in Finland}}</ref> Nekoliko televizijskih mreža također je otkazalo televizijsku kampanju u [[SAD|SAD-u]] zbog tragedije.<ref>{{cite web |title=Networks, not Warner Bros, Pulled ‘The Dark Knight Rises’ TV Ads |url=http://m.deadline.com/2012/07/dark-knight-rises-tv-ads-pulled-networks-shooting/ |publisher=Deadline |accessdate=2012-07-21 |archiveurl=https://archive.is/20130102112158/http://m.deadline.com/2012/07/dark-knight-rises-tv-ads-pulled-networks-shooting/ |archivedate=2. siječnja 2013.}}</ref> === Komentari na film === Pišući za ''Salon'' autor David Siroga, progresivni politički komentator<ref>{{cite news |last=Sirota |first=David |title=Book World: 'The Uprising' |url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/discussion/2008/06/02/DI2008060202445.html |newspaper=Washington Post}}</ref> usporedio je film ''Vitez tame: Povratak'' i igricu [[Call of Duty (serijal)|Call of Duty]] s popularnom kulturom 80-ih godina prošlog [[stoljeće|stoljeća]] reflektirajući političku klimu tadašnjeg vremena i optužujući ih da oboje dovode do konzervativnog dnevnog reda: "Baš poput mnogih proizvoda pop kulture 80-ih koji su reflektirali duh zazora tadašnjeg revolucionarnog konzervatizma [[Ronald Reagan|Reaganove administracije]], sada gledamo dva ''blockbustera'' koji na potpuno ne-suptilan način reflektiraju retoriku [[Pokret Tea Party|pokreta Tea Party]] koji zazire od snažnog [[Occupy Wall Street|pokreta zauzmimo Wall Street]]".<ref name="Hate the 99"/> U članku u časopisu ''Variety'', Chuck Dixon – ko-kreator Baneovog lika, izjavio je da je "Bane puno više srodan pokretu zauzmimo Wall Street ako ga se želi staviti u politički kontekst."<ref>{{cite news |last=Johnson |first=Ted |title=Blockbusters can't escape politics |url=http://www.variety.com/article/VR1118056853?refCatId=13 |newspaper=The Variety |date=2012-07-21}}</ref> Catherine Shoard iz krajnje ljevice<ref>{{cite news |last=Wells |first=Matt |title=World writes to undecided voters |url=http://www.guardian.co.uk/world/2004/oct/16/uselections2004.usa2 |newspaper=The Guardian |date=2004-10-16}}</ref> u [[Velika Britanija|britanskom]] izdanju ''The Guardiana'' tvrdi da je film "prilično smiona kapitalistička vizija, radikalno konzervativna, radikalno osvetnička koja vodi k ozbiljnom i uzbudljivom prijedlogu da se slave bogataši koji žele činiti dobro."<ref name="Caped capitalist"/> Redatelj [[Christopher Nolan]] negirao je tvrdnje da sam film kritizira pokret zauzmimo Wall Street te da niti jedan od njegovih filmova o [[Batman]]u nisu napravljeni s namjerom da budu politički: "Vodio sam mnoge razgovore s ljudima koji su vidjeli [[film]]. Nabacali smo dosta toga u sva tri filma čisto da vidimo mogu li to podnijeti. Ostavili smo puno pitanja da visi u zraku, ali to je samo pozadina. Ono što smo zbilja htjeli napraviti jest pokazati pukotine društva, pokazati konflikte koje određeni ljudi žele izazvati. Različiti ljudi doći će do različitih mišljenja o tome što sam film podupire, a što ne, ali on zapravo ne radi niti jednu od tih stvari. Film samo priča priču. Ako netko kaže da "je film napravljen radi kritiziranja pokreta zauzmimo Wall Street" to, očigledno, nije istina.<ref name="It's not political"/> S druge strane političkog spektruma, politički konzervativni komentator Rush Limbaugh naveo je da je film pristran prema [[Republikanska stranka (SAD)|republikanskom predsjedničkom kandidatu]] [[Mitt Romney|Mittu Romneyju]] zbog toga što Baneovo ime uvelike liči na ime financijskog servisa Bain Capital čiji je Romney bio predsjednik.<ref>Bowman, James (August 1, 2003). [http://www.nationalreview.com/articles/207702/rush-leader-opposition/james-bowman "Rush: The Leader of The Opposition"]. ''[[National Review]]''.</ref><ref>Suddath, Claire (March 4, 2009). [http://www.time.com/time/nation/article/0,8599,1882947,00.html "Conservative Radio Host Rush Limbaugh"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120714012340/http://www.time.com/time/nation/article/0,8599,1882947,00.html |date=14. srpnja 2012. }}. ''[[Time (časopis)|Time]]'' magazine.</ref><ref name="EAOnline">{{cite news |last=Finn |first=Natalie |title=Rush Limbaugh: Dark Knight Rises' Bane Is a Dig at Mitt Romney! |url=http://ca.eonline.com/news/331030/rush-limbaugh-dark-knight-rises-bane-is-a-dig-at-mitt-romney |newspaper=E! |date=2012-07-17}}</ref> Redatelj Nolan je ove navode proglasio "bizarnima",<ref>{{cite news |last1=Effron |last2=Frost |first1=Lauren |first2=Meredith |title=Limbaugh’s ‘Dark Knight Rises’ Comments ‘Bizarre,’ Says Nolan |url=http://abcnews.go.com/blogs/entertainment/2012/07/limbaughs-dark-knight-rises-comments-bizarre-says-nolan/ |newspaper=ABC |date=2012-07-19}}</ref> a Dixon i [[Morgan Freeman|Freeman]] rekli su da su te tvrdnje naprosto "smiješne".<ref name="EAOnline"/><ref>Finn, Natalie (18. srpnja 2012.). [http://www.eonline.com/news/331412/pick-a-dark-knight-rises-controversy-christopher-nolan-morgan-freeman-weigh-in "Pick a Dark Knight Rises Controversy: Christopher Nolan, Morgan Freeman Weigh In"]. [[E! Entertainment Television ]]. Pristupljeno 24. srpnja 2012.</ref> == Izvori == {{Izvori|2|refs= <ref name="Development8">{{cite news |title=Nolan Talks Dark Knight Blu-Ray, a 100,000 Person Screening of the Film (Featuring Live Q & A w/ Nolan), TDK Sequel, and More!! |author="Merrick" (pseudonym) |publisher=Ain't It Cool News |date=2008-12-05 |url=http://www.aintitcool.com/node/39348 |accessdate=2008-12-06 |archiveurl=https://www.webcitation.org/5xLwpPIh8?url=http://www.aintitcool.com/node/39348 |archivedate=2011-03-21}}.</ref> <ref name="ComicST">{{cite news |url=http://www.moviehole.net/201150330-bat-signal-up-heres-what-we-know-so-far-about-the-dark-knight-rises |title=Bat Signal Up : Here's what we know so far about The Dark Knight Rises |publisher=moviehole.net |date=2011-12-12 |access-date=25. srpnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150203002832/http://moviehole.net/201150330-bat-signal-up-heres-what-we-know-so-far-about-the-dark-knight-rises |archive-date=3. veljače 2015.}}</ref> <ref name="ComicClues">{{cite web |first=Will |last=Brooker |url=http://io9.com/5916489/clues-from-the-comics-about-batmans-fate-in-the-dark-knight-rises |title=Clues from the Comics About Batman's Fate in The Dark Knight Rises |publisher=Io9.com |date=2012-06-07 |accessdate=2012-07-21 |archive-date=4. kolovoza 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120804082133/http://io9.com/5916489/clues-from-the-comics-about-batmans-fate-in-the-dark-knight-rises |url-status=dead }}</ref> <ref name="ozrelease">{{cite news |url=http://allactionnoplot.wordpress.com/2012/03/19/australian-release-date-for-the-dark-knight-rises/ |title=Australians to see Dark Knight Rises a day before the rest of the world |date=2012-03-19 |accessdate=2012-03-23}}</ref> <ref name="CastWayne1">{{cite news |first=Charlene |last=Chang |title=Christian Bale talks 'Dark Knight' follow-up and 'Terminator Salvation' |date=2008-06-30 |url=http://ifmagazine.com/new.asp?article=6436 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080703133945/http://www.ifmagazine.com/new.asp?article=6436 |archivedate=2008-07-03 |deadurl=yes |accessdate=2012-07-25}}</ref> <ref name="EightYears">{{cite news |url=http://www.empireonline.com/news/story.asp?NID=32527 |title=News On The Dark Knight Rises |work=Empire |date=2011-11-21 |accessdate=2011-11-22 |first=Helen |last=O'Hara}}</ref> <ref name="Filipponi">{{cite web |url=http://www.dailyblam.com/news/2011/02/21/tom-hardy-denies-wearing-a-mask-for-the-dark-knight-rises-wants-to-gain-30-pounds-to |title=Tom Hardy Wants To Gain 30 Pounds, Says No To Mask For Bane In The Dark Knight Rises |last=Filipponi |first=Pietro |publisher=The Daily Blam! |date=2011-02-21 |accessdate=2011-04-13}}</ref> <ref name="CastHathaway1">{{cite web |url=http://splashpage.mtv.com/2011/08/05/dark-knight-rises-anne-hathaway-catwoman-first-look/ |title='Dark Knight Rises': Anne Hathaway As Catwoman! |last=Wigler |first=Josh |publisher=MTV |date=2011-08-05 |accessdate=2011-08-09 |archive-date=28. rujna 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110928022603/http://splashpage.mtv.com/2011/08/05/dark-knight-rises-anne-hathaway-catwoman-first-look/ |url-status=dead }}</ref> <ref name="Boucher2">{{cite web |url=http://herocomplex.latimes.com/2011/12/29/dark-knight-rises-star-anne-hathaway-gotham-city-is-full-of-grace/?utm_source=dlvr.it&utm_medium=twitter&dlvrit=63378 |title='Dark Knight Rises' star Anne Hathaway: 'Gotham City is full of grace' |last=Boucher |first=Geoff |date=2011-12-29 |accessdate=2011-12-31}}</ref> <ref name="CastHathaway3">{{cite web |url=http://www.empireonline.com/interviews/interview.asp?IID=1524 |title=Anne Hathaway Talks Catwoman |work=Empire |accessdate=2012-06-25}}</ref> <ref name="Boucher">{{cite web |url=http://latimesblogs.latimes.com/herocomplex/2010/03/christopher-nolan-takes-flight-with-superman-we-have-a-fantastic-story-1.html |title=Christopher Nolan takes flight with Superman: 'We have a fantastic story' [Updated] |last=Boucher |first=Geoff |date=2010-03-10 |work=Los Angeles Times |accessdate=2010-07-05}}</ref> <ref name="CastCotillard1">{{cite web |url=http://splashpage.mtv.com/2011/09/08/marion-cotillard-dark-knight-rises/ |title=Is Marion Cotillard's 'Dark Knight Rises' Character Who You Think She Is? |last=Wigler |first=Josh |publisher=MTV |date=2011-09-08 |accessdate=2011-09-08 |archive-date=3. svibnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120503050909/http://splashpage.mtv.com/2011/09/08/marion-cotillard-dark-knight-rises/ |url-status=dead }}</ref> <ref name="CastPence">{{cite news |url=http://www.hollywoodreporter.com/heat-vision/social-network-actor-lands-role-176577 |last=Kit |first=Borys |title='Social Network' Actor Lands Role in 'Dark Knight Rises' (Exclusive) |work=[[The Hollywood Reporter]] |date=2011-04-08 |accessdate=2011-04-09}}</ref> <ref name="CastNeeson">{{cite news |url=http://www.metro.co.uk/film/866505-the-dark-knight-rises-liam-neeson-spotted-filming-in-london |title=The Dark Knight Rises: Liam Neeson spotted filming in London |first=Ann |last=Lee |work=Metro |date=2011-06-16 |accessdate=2011-07-15 |archive-date=17. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121017020136/http://www.metro.co.uk/film/866505-the-dark-knight-rises-liam-neeson-spotted-filming-in-london |url-status=dead }}</ref> <ref name="CastNeeson2">{{cite news |first=Adam |last=Chitwood |title=Former Cast Member Confirmed to Return for The Dark Knight Rises |publisher=Collider.com |date=2012-03-28 |url=http://collider.com/dark-knight-rises-batman-begins-cameo/155661/ |accessdate=2012-03-28 |deadurl=no}}</ref> <ref name="CastGarcia">{{cite web |url=http://www.variety.com/article/VR1118035522 |title=Mayor of Gotham returns to 'Dark Knight' |last=Sneider |first=Jeff |work=[[Variety (časopis)|Variety]] |date=2011-04-15 |accessdate=2011-08-09}}</ref> <ref name="CastAbutbul">{{cite news |url=http://screenrant.com/batman-dark-knight-rises-alon-aboutboul-london-budget-schrad-115161/ |last=Schrader |first=Chris |title='The Dark Knight Rises' Updates: New Cast Member, Set Pic & Budget Info |publisher=Screen Rant |date=2011-05-13 |accessdate=2011-05-13}}</ref> <ref name="CastTemple">{{cite web |first=Russ |last=Fischer |url=http://www.slashfilm.com/juno-temple-confirmed-the-dark-knight-rises-catwomans-sidekick/ |title=Juno Temple confirmed for The Dark Knight Rises, Likely as Catwoman's Sidekick |publisher=/Film |date=2011-03-24 |accessdate=2011-03-24}}</ref> <ref name="Cullen">{{cite web |url=http://www.showblitz.com/2011/05/two-more-go-into-dark-knight.html |title=Two More Go Into 'Dark Knight' |date=2011-05-23 |accessdate=2011-05-24 |work=[[Variety (časopis)|Variety]]}}</ref> <ref name="CastGillen2">{{cite news |title=The Dark Knight Rises teaser: translated into Bane English |url=http://www.guardian.co.uk/film/filmblog/2011/dec/14/dark-knight-rises-teaser-tom-hardy?newsfeed=true |work=The Guardian |date=2011-12-14 |accessdate=2011-12-14}}</ref> <ref name="CastEckhart">{{cite web |url=http://www.superherohype.com/news/featuresnews.php?id=7641 |title=Aaron Eckhart on Two-Face |first=Heather |last=Newgen |publisher=Superhero Hype! |date=2008-09-04 |accessdate=2008-10-21 }} [https://web.archive.org/web/20110816091633/http://www.superherohype.com/features/articles/97411-aaron-eckhart-on-two-face WebCitation archive].</ref> <ref name="collidernofreeze">{{cite news |first=Brendan |last=Bettinger |title=Christopher Nolan Speaks! Updates on Dark Knight Sequel and Superman Man of Steel |publisher=Collider.com |date=2010-03-10 |url=http://www.collider.com/2010/03/10/christopher-nolan-speaks-updates-on-dark-knight-sequel-and-superman-man-of-steel/ |accessdate=2010-03-10}}</ref> <ref name="Development1">{{Cite news |first=Lauren A. E. |last=Schuker |title=Warner Bets on Fewer, Bigger Movies |work=The Wall Street Journal |date=2008-08-22 |url=http://online.wsj.com/article/SB121936107614461929.html |accessdate=2008-08-22 |archiveurl=https://www.webcitation.org/5xLzZSe7O?url=http://online.wsj.com/article/SB121936107614461929.html |archivedate=2011-03-21}}.</ref> <ref name="Development2">{{cite news |first=Geoff |last=Boucher |title=Christopher Nolan on 'Dark Knight' and its box-office billion: 'It's mystifying to me' |work=Los Angeles Times |date=2008-10-27 |url=http://latimesblogs.latimes.com/herocomplex/2008/10/christopher-nol.html |accessdate=2008-10-27 }} [https://web.archive.org/web/20110312082310/http://herocomplex.latimes.com/2008/10/27/christopher-nol/ WebCitation archive].</ref> <ref name="Development3">{{cite news |first=Scott |last=Bowles |title=For now, Nolan and Batman will rest in 'Dark' glory |work=USA Today |date=2008-12-07 |url=http://www.usatoday.com/life/movies/news/2008-12-07-dark-knight-nolan_N.htm?csp=34 |accessdate=2008-12-08 |archiveurl=https://www.webcitation.org/5xM0zLBMw?url=http://www.usatoday.com/life/movies/news/2008-12-07-dark-knight-nolan_N.htm?csp=34 |archivedate=2011-03-21}}.</ref> <ref name="Gillen">{{cite web |url=http://insidemovies.ew.com/2011/12/09/dark-knight-rises-prologue-christopher-nolan/ |title=Christopher Nolan on 'The Dark Knight Rises' IMAX prologue: 'You want to be thrown into a situation that takes your breath away' |last=Vary |first=Adam |work=Entertainment Weekly |date=2011-12-09 |accessdate=2011-12-09 |archive-date=9. svibnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120509113936/http://insidemovies.ew.com/2011/12/09/dark-knight-rises-prologue-christopher-nolan/ |url-status=dead }}</ref> <ref name="Development4">{{cite news |last1=Weintraub |first1=Steve |last2=Goldberg |first2=Matt |title=Exclusive—Alan Horn, The President of Warner Bros, talks 'Dark Knight', 'Green Lantern', and More |publisher=Collider.com |date=2008-12-18 |url=http://www.collider.com/entertainment/interviews/article.asp/aid/10194/tcid/1 |accessdate=2008-12-18 |archiveurl=https://www.webcitation.org/5xM17Gxy4?url=http://collider.com/entertainment/interviews/article.asp/aid/10194/tcid/1 |archivedate=2011-03-21}}.</ref> <ref name="ProductionNotes">{{cite web |url=http://www-deadline-com.vimg.net/wp-content/uploads/2012/07/www.thedarkknightrises.com_downloads_TDKR_productionNotes-2__120706011239.pdf |title=The Dark Knight Rises Production Notes |accessdate=2012-09-01 |archive-date=4. rujna 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120904102359/http://www-deadline-com.vimg.net/wp-content/uploads/2012/07/www.thedarkknightrises.com_downloads_TDKR_productionNotes-2__120706011239.pdf |url-status=dead }}</ref> <ref name="Development5">{{cite news |first=Rob |last=Allsletter |title=The Dark Knight's Future |publisher=Comics Continuum |date=2008-06-30 |url=http://www.comicscontinuum.com/stories/0806/30/index.htm |accessdate=2008-07-01 |archiveurl=https://www.webcitation.org/5xM1L7RSr?url=http://www.comicscontinuum.com/stories/0806/30/index.htm |archivedate=2011-03-21}}.</ref> <ref name="GordonCharacter">{{cite news |url=http://www.mtv.com/news/articles/1675072/dark-knight-rises-comissioner-gordon-gary-oldman.jhtml |title='Dark Knight Rises' Commissioner Gordon 'Very World-Weary' |date=2011-11-29 |accessdate=2012-01-09 |archive-date=3. svibnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120503022215/http://www.mtv.com/news/articles/1675072/dark-knight-rises-comissioner-gordon-gary-oldman.jhtml |url-status=dead }}</ref> <ref name="Banechoice">{{cite news |url=http://herocomplex.latimes.com/2011/12/12/dark-knight-rises-christopher-nolan-opens-up-about-bane-choice/ |title='Dark Knight Rises': Christopher Nolan opens up about Bane choice |work=Los Angeles Times |date=2011-12-12 |accessdate=2012-01-08}}</ref> <ref name="Itzkoff">{{cite news |first=Dave |last=Itzkoff |title=A Man and His Dream: Christopher Nolan and 'Inception' |work=The New York Times |date=2010-06-20 |url=http://artsbeat.blogs.nytimes.com/2010/06/30/a-man-and-his-dream-christopher-nolan-and-inception/ |accessdate=2010-06-12 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140105012419/http://artsbeat.blogs.nytimes.com/2010/06/30/a-man-and-his-dream-christopher-nolan-and-inception/ |archivedate=2014-01-05}}.</ref> <ref name="Banechoice2">{{cite news |url=http://www.fusedfilm.com/2011/12/christopher-nolan-the-dark-knight-rises-bane-imax/ |title=Christopher Nolan Talks 'The Dark Knight Rises,' Bane, and IMAX Cameras |date=2011-12-13 |accessdate=2012-01-08 |url-status=dead }}</ref> <ref name="Inquirer">{{cite web |url=http://entertainment.inquirer.net/22169/bale-talks-about-his-co-stars-in-%E2%80%98dark-knight-rises%E2%80%99 |title=Bale talks about his co-stars in 'Dark Knight Rises' |last=Nepales |first=Ruben V. |work=Philippine Daily Inquirer |date=2011-11-26 |accessdate=2011-11-27}}</ref> <ref name="Development6">{{cite news |first=Brendan |last=Bettinger |title=Christopher Nolan On Board to Direct Dark Knight Sequel and 'Godfather' the Superman Franchise |publisher=Collider.com |date=2010-02-09 |url=http://www.collider.com/2010/02/09/christopher-nolan-on-board-to-direct-dark-knight-sequel-and-godfather-the-superman-franchise/ |accessdate=2008-02-18}}</ref> <ref name="Jensen">{{cite web |last=Jensen |first=Jeff |url=http://insidemovies.ew.com/2011/01/19/batman-hathaway-catwoman-hardy-bane-dark-knight-rises/ |title='The Dark Knight Rises' scoop: Anne Hathaway, Tom Hardy join cast |work=Entertainment Weekly |date=2011-01-19 |accessdate=2011-01-19 |archive-date=4. ožujka 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120304165806/http://insidemovies.ew.com/2011/01/19/batman-hathaway-catwoman-hardy-bane-dark-knight-rises/ |url-status=dead }}</ref> <ref name="Jul 23 reporting">{{cite news |title=In Wake of Shooting, ‘The Dark Knight Rises’ Won’t Report Early Box Office Figures |url=http://blogs.wsj.com/speakeasy/2012/07/21/in-wake-of-shooting-the-dark-knight-rises-wont-report-early-box-office-figures/ |accessdate=2012-07-21 |newspaper=The Wall St. Journal |date=2012-07-21}}</ref> <ref name="Gordon-LevittandCotillard">{{cite web |url=http://insidemovies.ew.com/2011/04/19/the-dark-knight-rises-marion-cotillard-joseph-gordon-levitt/ |title='The Dark Knight Rises' officially adds Marion Cotillard, Joseph Gordon-Levitt to cast |last=Jensen |first=Jeff |work=Entertainment Weekly |date=2011-04-19 |accessdate=2011-08-10}}</ref> <ref name="165 on-track">{{cite news |title='Dark Knight Rises' still on track for $165 million opening weekend |url=http://entertainment.msnbc.msn.com/_news/2012/07/21/12876701-dark-knight-rises-still-on-track-for-165-million-opening-weekend?chromedomain=todayentertainment |publisher=MSNBC |date=2012-07-21 |access-date=25. srpnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120723214747/http://entertainment.msnbc.msn.com/_news/2012/07/21/12876701-dark-knight-rises-still-on-track-for-165-million-opening-weekend?chromedomain=todayentertainment |archive-date=23. srpnja 2012.}}</ref> <ref name="HardyVoice">{{cite web |url=http://www.vulture.com/2012/07/tom-hardy-explains-his-bane-voice-inspiration.html |title=Tom Hardy Explains the Inspiration for His Bane Voice |last=Vineyard |first=Jennifer |publisher=Vulture.com |date=2011-07-17 |accessdate=2011-07-20}}</ref> <ref name="75 Friday">{{cite news |title='Dark Knight Rises' has estimated $75M Friday despite shootings |url=http://movies.msn.com/movies/article.aspx?news=744863 |publisher=MSN Entertainment |date=2012-07-21 |access-date=25. srpnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120723222726/http://movies.msn.com/movies/article.aspx?news=744863 |archive-date=23. srpnja 2012.}}</ref> <ref name="Marketing2">{{cite news |first=Dave |last=Trumbore |title=The Dark Knight Rises Viral Campaign Begins? |url=http://collider.com/the-dark-knight-rises-viral/131043/ |publisher=Collider.com |date=2011-12-07 |accessdate=2011-12-07}}</ref> <ref name="BO report Jul 21">{{cite news |title=Box Office Report: 'Dark Knight Rises' Now Headed For $165 Mil-$170 Mil Weekend |url=http://www.hollywoodreporter.com/news/box-office-report-dark-knight-rises-352762/ |accessdate=2012-07-21 |magazine=The Hollywood Reporter |date=2012-07-21}}</ref> <ref name="Judge">{{cite news |title=The Dark Knight Rises: Judge a New Cast, Bane Speaks, Plus LA Casting Call |url=http://sanfrancisco.ibtimes.com/articles/185737/20110723/the-dark-knight-rises-judge-a-new-cast-bane-speaks-plus-la-casting-call.htm |work=San Francisico IB Times |date=2011-07-23 |accessdate=2011-07-24 |archive-date=1. studenoga 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20111101213427/http://sanfrancisco.ibtimes.com/articles/185737/20110723/the-dark-knight-rises-judge-a-new-cast-bane-speaks-plus-la-casting-call.htm |url-status=dead }}</ref> <ref name="Guardian review">[http://www.guardian.co.uk/film/2012/jul/16/the-dark-knight-rises-first-review "The Dark Knight Rises—first review"]. ''[[The Guardian]]''. 16. srpnja 2012.</ref> <ref name="Development9">{{Cite news |first=Borys |last=Kit |work=[[The Hollywood Reporter]] |title=Heath Ledger Will Not Appear in 'Dark Knight Rises' |date=2010-12-01 |url=http://www.hollywoodreporter.com/blogs/heat-vision/heath-ledger-dark-knight-rises-55215 |accessdate=2011-08-09 |archiveurl=https://www.webcitation.org/5xLyYhLz4?url=http://www.hollywoodreporter.com/blogs/heat-vision/heath-ledger-dark-knight-rises-55215 |archivedate=2011-03-21}}</ref> <ref name="Hearld Sun shooting">{{cite news |title=Mass shooting at Batman premiere in Colorado |url=http://www.heraldsun.com.au/news/world/mass-shooting-at-batman-premiere-in-colorado/story-fnd134gw-1226431167005 |work=Herald Sun |location=Australia |publisher=News Corporation |date=2012-07-20 |accessdate=2012-07-20}}</ref> <ref name="Development10">{{cite news |first=Matt |last=Goldberg |url=http://collider.com/dark-knight-rises-filming-imax/91729/ |title=Principal Photography Begins on The Dark Knight Rises; Shooting on 3 Continents; Will Utilize More IMAX Filming |date=2011-05-19 |publisher=Collider.com |accessdate=2011-05-25}}</ref> <ref name="shooting">{{cite news |url=http://www.9news.com/news/article/278707/71/Shooting-at-Aurora-movie-theater |title=10 dead in Aurora movie theater shooting |publisher=9News.com |date=2012-07-20 |accessdate=2012-07-20}}</ref> <ref name="Location1">{{cite web |url=http://www.romania-insider.com/upcoming-batman-film-the-dark-knight-rises-might-be-shot-in-bucharest-romania/17732/ |title=Upcoming Batman film, "The Dark Knight Rises" might be shot in Bucharest, Romania |work=Romania-Insider |date=2011-01-20 |accessdate=2012-02-16 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120605091638/http://www.romania-insider.com/upcoming-batman-film-the-dark-knight-rises-might-be-shot-in-bucharest-romania/17732/ |archivedate=5. lipnja 2012.}}</ref> <ref name="The Australian shooting">{{cite news |title=Gunman kills 14 at US Batman premiere |url=http://www.theaustralian.com.au/news/world/shooting-injures-40-at-batman-screening/story-e6frg6so-1226431176128 |work=The Australian |agency=[[Agence France-Presse]] |date=2012-07-20 |accessdate=2012-07-20}}</ref> <ref name="Location2">{{cite web |url=http://ohnotheydidnt.livejournal.com/54335453.html |title=Christopher Nolan Is Scouting Locations For 'The Dark Knight Rises' in India |publisher=Livejournal |date=2012-12-15 |accessdate=2012-02-16}}</ref> <ref name="Holmes Joker 2">{{cite news |title=12 killed at cinema in Colorado |url=http://www.news.com.au/news/killed-at-cinema-in-colorado/story-fnejlrpu-1226431482261 |work=News.com.au |date=2012-07-21 |accessdate=2012-07-21 |quote=In New York City, Police Commissioner Raymond Kelly said: 'It clearly looks like a deranged individual. He has his hair painted red. He said he was the Joker, obviously the enemy of Batman.'}}</ref> <ref name="Location3">{{cite web |url=http://michiganmessenger.com/46204/jones-i-dont-favor-ending-the-michigan-film-credit |title=Jones: 'I don't favor ending the Michigan Film Credit' |last=Heywoord |first=Todd. A |publisher=Michigan Messenger |date=2011-02-02 |accessdate=2012-02-16 |archive-date=3. veljače 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110203204718/http://michiganmessenger.com/46204/jones-i-dont-favor-ending-the-michigan-film-credit |url-status=dead }}</ref> <ref name="shooter name">{{cite news |title=Aurora 'Dark Knight' Shooting Suspect Identified: James Holmes |url=http://abcnews.go.com/Blotter/aurora-dark-knight-shooting-suspect-identified-james-holmes/story?id=16818889 |publisher=ABC News |date=2012-07-20 |accessdate=2012-07-20}}</ref> <ref name="Filming2">{{cite web |url=http://herocomplex.latimes.com/2010/10/27/nolan-dark-knight-rises-finds-the-future-in-imax-not-3d/ |title=Nolan: 'Dark Knight Rises' finds the future in IMAX, not 3-D |last=Boucher |first=Geoff |date=2010-10-27 |work=Los Angeles Times |accessdate=2010-10-28}}</ref> <ref name="60Minutes">{{cite news |title=IMAX Strikes Back |url=http://online.wsj.com/article/SB10001424052702304299304577347940832511540.html |work=The Wall Street Journal |date=2012-04-19 |accessdate=2012-04-24 |publisher=Dow Jones & Company |last=Dodes |first=Rachel}}</ref> <ref name="ColliderIMAX">{{cite news |first=Steve |last=Weintraub |title=Exclusive: Exclusive: David Keighley (Head of Re-Mastering IMAX) Talks 'The Dark Knight', 'The Dark Knight Rises', 'Tron: Legacy', New Cameras, More |publisher=Collider.com |date=2010-12-22 |url=http://collider.com/david-keighley-imax-interview-the-dark-knight-rises-tron-legacy/66297 |accessdate=2011-11-01 |archiveurl=https://www.webcitation.org/5xLyzQpYH?url=http://collider.com/david-keighley-imax-interview-the-dark-knight-rises-tron-legacy/66297 |archivedate=2011-03-21}}.</ref> <ref name="It's not political">[http://www.rollingstone.com/movies/news/christopher-nolan-dark-knight-rises-isn-t-political-20120720 Christopher Nolan: 'Dark Knight Rises' Isn’t Political]. ''[[Rolling Stone]]''. 20. srpnja 2012.</ref> <ref name="Filming4">{{cite news |first=Todd |last=Gilchrist |url=http://blog.moviefone.com/2010/04/20/wally-pfister-talks-about-shooting-batman-3-in-3-d/ |title=Cinematographer Wally Pfister Talks About Shooting 'Batman 3' in 3-D |date=2010-04-20 |publisher=Moviefone |accessdate=2011-02-15}}</ref> <ref name="Ebert">{{cite web |last=Ebert |first=Roger |url=http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=%2F20120717%2FREVIEWS%2F120719981 |title=The Dark Knight Rises |work=The Chicago Sun-Times |date=2012-07-17 |access-date=25. srpnja 2012. |archive-date=15. ožujka 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130315162947/http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=%2F20120717%2FREVIEWS%2F120719981 |url-status=dead }}</ref> <ref name="40Minutes">{{cite news |title=THE DARK KNIGHT RISES to Feature between 40 – 50 Minutes of IMAX Footage |url=http://collider.com/dark-knight-rises-imax-running-time/131482/ |first=Matt |last=Goldberg |publisher=Collider.com |date=2011-12-09 |accessdate=2011-12-11}}</ref> <ref name="Tom Charity">{{cite news |last=Charity |first=Tom |url=http://edition.cnn.com/2012/07/19/showbiz/movies/dark-knight-rises-review-charity/index.html |title=Review: 'Dark Knight Rises' disappointingly clunky, bombastic |publisher=CNN |date=2012-07-19}}</ref> <ref name="ColliderIMAX2">{{cite web |url=http://collider.com/gary-oldman-akira-dark-knight-rises-interview/127976/ |title=Gary Oldman Addresses Akira Rumors; Talks About Shooting with IMAX Cameras on The Dark Knight Rises |publisher=Collider.com |date=2011-11-22 |accessdate=2011-11-23}}</ref> <ref name="Hate the 99">[http://www.salon.com/2012/07/18/batman_hates_the_99_percent/ Batman hates the 99 Percent]. ''[[Salon (website)|Salon]]''. 19. srpnja 2012.</ref> <ref name="Filming5">{{cite web |url=http://timesofindia.indiatimes.com/entertainment/hollywood/news-interviews/Christopher-Nolan-to-shoot-in-Jodhpur/articleshow/8124839.cms |title=Christopher Nolan to shoot in Jodhpur |last=Dasgupta |first=Priyanka |work=The Times of India |date=2011-04-30 |accessdate=2011-08-20}}</ref> <ref name="Caped capitalist">[http://www.guardian.co.uk/film/filmblog/2012/jul/17/dark-knight-rises-capitalist-superhero Dark Knight Rises: fancy a capitalist caped crusader as your superhero?]. ''[[The Guardian]]''. 17. srpnja 2012.</ref> <ref name="Filming6">{{cite web |url=http://splashpage.mtv.com/2011/04/27/the-dark-knight-rises-india/ |title='The Dark Knight Rises' Heads to India |publisher=MTV |first=Rachel |last=Molino |date=2011-04-27 |accessdate=2011-05-08 |archive-date=12. veljače 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220212143158/http://www.mtv.com/news/movies/2011/04/27/the-dark-knight-rises-india/ |url-status=dead }}</ref> <ref name="evil masterpiece">{{cite web |url=http://www.salon.com/2012/07/18/the_dark_knight_rises_christopher_nolans_evil_masterpiece/ |title="The Dark Knight Rises": Christopher Nolan's evil masterpiece |publisher=Salon |date=2012-07-18 |accessdate=2012-07-19}}</ref> <ref name="Filming7">{{cite web |url=http://postgazette.com/pg/11095/1137149-348.stm |title='The Dark Knight Rises' will film in Pittsburgh |work=Pittsburgh Post-Gazette |first=Barbara |last=Vancheri |date=2011-04-05 |accessdate=2011-04-05}}</ref> <ref name="30 mil midnight">{{cite news |last=Finke |first=Nikke |title='Dark Knight Rises' Midnight Box Office: Batman Film Earns $30 Million From Midnight Screenings |url=http://www.huffingtonpost.com/2012/07/20/dark-knight-rises-midnight-box-office_n_1689924.html |accessdate=2012-07-20 |work=Huffington Post |date=2012-07-20}}</ref> <ref name="CMU">{{cite news |title=Juicy Plot Details Revealed as The Dark Knight Rises Moves to Pittsburgh |url=http://www.reelzchannel.com/movie-news/11046/juicy-plot-details-revealed-as-the-dark-knight-rises-moves-to-pittsburgh/ |publisher=Reelz Channel |date=2011-06-12 |accessdate=2011-06-15}}</ref> <ref name="Filming8">{{cite news |title=Fans can be a part of The Dark Knight Rises filming |url=http://www.steelers.com/news/article-1/Fans-can-be-a-part-of-The-Dark-Knight-Rises-filming/a85c4719-2615-41a7-9aaa-021db31d069d |first=Teresa |last=Varley |publisher=[[Pittsburgh Steelers]] |date=2011-06-12 |accessdate=2011-06-15 |archive-date=19. ožujka 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120319194754/http://www.steelers.com/news/article-1/Fans-can-be-a-part-of-The-Dark-Knight-Rises-filming/a85c4719-2615-41a7-9aaa-021db31d069d |url-status=dead }}</ref> <ref name="Filming10">{{cite news |title='The Dark Knight Rises' Filming Locations In Pittsburgh August 10th–20th |url=http://www.onlocationvacations.com/2011/07/16/the-dark-knight-rises-filming-locations-in-pittsburgh-august-10th-20th/ |publisher=On Location Vacations |date=2011-06-16 |accessdate=2011-06-17 |archive-date=13. siječnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120113050147/http://www.onlocationvacations.com/2011/07/16/the-dark-knight-rises-filming-locations-in-pittsburgh-august-10th-20th/ |url-status=dead }}</ref> <ref name="Harry P 7">{{cite news |last=Lang |first=Brent |title=Dark Knight Rises has 2nd highest midnight opening in history |url=http://www.calgaryherald.com/entertainment/Dark+Knight+Rises+highest+midnight+opening+history/6966099/story.html |accessdate=2012-07-20 |work=Calgary Herald |date=2012-07-20 |archive-date=10. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210310204811/https://calgaryherald.com/ |url-status=dead }}</ref> <ref name="Filming13">{{Cite news |first=Barbara |last=Vancheri |date=2011-08-21 |title=Fans glimpse final round of 'Dark Knight' filming |newspaper=[[Pittsburgh Post-Gazette]] |url=http://www.post-gazette.com/pg/11233/1168937-100.stm |accessdate=2011-08-23}}</ref> <ref name="HP shutter">{{cite news |title=Midnight Magic Helps 'Harry Potter and the Deathly Hallows - Part 2' Shatter Late-Night Record |url=http://www.etonline.com/movies/112481_Midnight_Magic_Helps_Harry_Potter_and_the_Deathly_Hallows_Part_2_Shatter_Late_Night_Record/index.html |publisher=ET Online |date=2012-07-20 |access-date=25. srpnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110918114504/http://www.etonline.com/movies/112481_Midnight_Magic_Helps_Harry_Potter_and_the_Deathly_Hallows_Part_2_Shatter_Late_Night_Record/index.html |archive-date=18. rujna 2011.}}</ref> <ref name="Filming11">{{cite book |title=Gridlock in Gotham: 'Dark Knight' filming in Newark likely to cause massive traffic delays this week |newspaper=The Star-Ledger |date=2011-11-02 |url=http://www.nj.com/news/index.ssf/2011/11/dark_knight_filming_in_newark.html |accessdate=2011-11-05}}</ref> <ref name="30.6">{{cite news |last=Fritz |first=Ben |title='Dark Knight Rises' collects $30.6 million from midnight screenings |url=http://www.latimes.com/entertainment/envelope/cotown/la-et-ct-midnight-dark-knight-rises-20120720,0,2133469.story |accessdate=2012-07-20 |work=Los Angeles Times |date=2012-07-20}}</ref> <ref name="Filming12">{{cite book |title='The Dark Knight Rises' to film in Newark |newspaper=[[New York Post]] |date=2011-11-03 |url=http://www.nypost.com/p/news/local/the_dark_knight_rises_to_film_in_UPEWXPpwgAOSjuLjSq6wvL |accessdate=2011-11-05}}</ref> <ref name="Filming15">{{cite book |last=Di Ionno |first=Mark |title=Di Ionno: Trying to unmask Newark's secret identity as a Batman film location |newspaper=The Star-Ledger |date=2011-11-05 |url=http://blog.nj.com/njv_mark_diionno/2011/11/di_ionno_the_dark_knight_rises.html |accessdate=2011-11-05}}</ref> <ref name="Filming16">{{cite web |date=2011-05-23 |title=Batman and Robroyston: Glasgow to be transformed into Gotham for Hollywood film |last=Dingwall |first=John |publisher=Dailyrecord.co.uk |url=http://www.dailyrecord.co.uk/showbiz/2011/05/23/batman-and-robroyston-glasgow-is-to-be-transformed-into-gotham-for-hollywood-film-86908-23150259/ |accessdate=2011-08-09}}</ref> <ref name="Filming17">{{cite web |url=http://www.superherohype.com/news/articles/168855-the-dark-knight-rises-wraps |title=The Dark Knight Rises Wraps! |date=2011-11-14 |publisher=Super Hero Hype |accessdate=2011-11-14}}</ref> <ref name="Filming18">{{cite web |url=http://www.cinemablend.com/new/First-Look-At-The-Dark-Knight-Rises-Batmobile-25687.html |title=First Look At The Dark Knight Rises Batmobile |last=Tyler |first=Josh |publisher=Cinema Blend |date=2011-07-14 |accessdate=2011-08-09 |archive-date=17. srpnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110717121412/http://www.cinemablend.com/new/First-Look-At-The-Dark-Knight-Rises-Batmobile-25687.html |url-status=dead }}</ref> <ref name="6Minutes">{{cite web |url=http://collider.com/dark-knight-rises-mission-impossible-4-imax/122237/ |title=The Dark Knight Rises Prologue Will Only Be Shown on 70mm IMAX Screens |last=Chitwood |first=Adam |publisher=Collider.com |date=2011-10-24 |accessdate=2011-10-24}}</ref> <ref name="Filming19">{{cite web |url=http://www.slashfilm.com/dark-knight-rises-set-photo-reveals-batmans-completely-vehicle |title=Batman's New Vehicle Revealed in 'Dark Knight Rises' Set Photo |last=Sciretta |first=Peter |publisher=/Film |date=2011-08-11 |accessdate=2011-08-12}}</ref> <ref name="Filming20">{{cite web |date=2011-06-29 |title=Bruce Wayne to drive Lamborghini Aventador in Batman: The Dark Knight Rises |url=http://www.autoblog.com/2011/06/28/bruce-wayne-to-drive-lamborghini-aventador-in-batman-the-dar/ |publisher=Autoblog |accessdate=2011-07-28}}</ref> <ref name="Filming21">{{cite web |date=2011-05-26 |last=Koelsch |first=Dan |title=Minor Accident on the Set of The Dark Knight Rises' [video] |url=http://www.movieviral.com/2011/06/02/42-entertainment-is-not-working-on-the-dark-knight-rises-viral-campaign/ |publisher=MovieViral.com |accessdate=2011-07-17}}</ref> <ref name="BatpodCrash">{{cite web |url=http://www.cbsnews.com/8301-31749_162-20090122-10391698.html |title=Catwoman stunt double crashes into camera on "The Dark Knight Rises" set |last=Derschowitz |first=Jessica |publisher=CBS News |date=2011-08-09 |accessdate=2011-08-09}}</ref> <ref name="Filming22">{{cite web |date=2011-07-05 |title=Batman stunt artist comes down to earth with a bang |url=http://www.pressandjournal.co.uk/Article.aspx/2338895 |work=The Press and Journal |accessdate=2011-07-17}}</ref> <ref name="BaneVoice">{{cite web |url=http://popwatch.ew.com/2012/01/11/this-weeks-cover-dark-knight-rises-forecast-2012/ |title=This Week's Cover: Our 2012 Forecast issue takes you to the set of 'The Dark Knight Rises' |work=Entertainment Weekly |date=2012-01-11 |accessdate=2012-03-04}}</ref> <ref name="Filming25">{{cite web |url=http://www.movieweb.com/news/batwing-suffers-major-accident-on-set-of-the-dark-knight-rises |title=Batwing Suffers Major Accident On Set of ''The Dark Knight Rises''! |last=Orange |first=B. Alan |publisher=Movie Web |date=2011-08-13 |accessdate=2011-08-13 |archive-date=26. srpnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120726180634/http://www.movieweb.com/news/batwing-suffers-major-accident-on-set-of-the-dark-knight-rises |url-status=dead }}</ref> <ref name="Design2">{{cite web |url=http://screenrant.com/dark-knight-rises-plot-details-bane-cover-photo-kofi-140578/ |title='Dark Knight Rises' Plot Details Revealed; New Bane Cover Photo |publisher=Screenrant |date=2011-11-22 |accessdate=2012-02-25}}</ref> <ref name="Design5">{{cite web |url=http://collider.com/dark-knight-rises-bane-wanted-poster/167422/ |title=New Dark Knight Rises Image/Poster Reveal Batman Wanted for Murder and the Secret to Bane's Mask [Updated] |publisher=Collider.com |date=2012-05-18 |accessdate=2012-05-19}}</ref> <ref name="Design4">{{cite web |url=http://www.gq-magazine.co.uk/entertainment/articles/2012-03/06/the-dark-knight-rises-costume-design/lindy-hemming |title=The Dark Knight's style rises! |work=[[GQ]] |date=2012-03-06 |accessdate=2012-03-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120309180802/http://www.gq-magazine.co.uk/entertainment/articles/2012-03/06/the-dark-knight-rises-costume-design/lindy-hemming |archivedate=9. ožujka 2012.}}</ref> <ref name="Filming26">{{cite web |url=http://www.comicbookmovie.com/fansites/debbiedowner/news/?a=54633 |title=Concept Artist Tully Summers Calls The Dark Knight Rises, "A War Film" |publisher=Comicbookmovie.com |date=2012-02-13 |accessdate=2012-02-25 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120217014833/http://www.comicbookmovie.com/fansites/debbiedowner/news/?a=54633 |archivedate=17. veljače 2012.}}</ref> <ref name="Design3">{{cite web |url=http://www.mtv.com/news/articles/1669053/dark-knight-rises-batwing-photos.jhtml |title='Dark Knight Rises': Batwing First Look! |publisher=MTV |date=2011-08-15 |accessdate=2012-02-25 |archive-date=23. rujna 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110923092016/http://www.mtv.com/news/articles/1669053/dark-knight-rises-batwing-photos.jhtml |url-status=dead }}</ref> <ref name="Design6">{{cite web |url=http://www.superherohype.com/news/articles/171133-new-images-of-the-bat-in-the-dark-knight-rises |title=New Images of The Bat in The Dark Knight Rises |publisher=Superhero Hype! |date=2012-06-14 |accessdate=2012-06-23}}</ref> <ref name="Howard">{{cite web |url=http://thefilmstage.com/news/james-newton-howard-passes-on-dark-knight-rises-cliff-martinez-scoring-winding-refns-only-god-forgives/ |title=James Newton Howard Passes on 'Dark Knight Rises'; Cliff Martinez Scoring Winding Refn's 'Only God Forgives' |last=Newman |first=Nick |publisher=The Film Stage |date=2011-01-18 |accessdate=2011-02-26}}</ref> <ref name="Marketing1">{{cite web |last=Lussier |first=Germain |date=2011-05-20 |title=First Look: Tom Hardy As Bane From 'The Dark Knight Rises' |url=http://www.slashfilm.com/first-look-tom-hardy-as-bane-from-the-dark-knight-rises/ |publisher=/Film |accessdate=2011-07-13}}</ref> <ref name="Davis">{{cite web |url=http://www.slate.com/blogs/browbeat/2011/07/13/trailer_forthe_dark_knight_rises_leaks_online.html |title=Trailer for ''The Dark Knight Rises'' Leaks Online |last=Davis |first=Stephen Spencer |work=Slate |date=2011-07-13 |accessdate=2011-07-25}}</ref> <ref name="Marketing3">{{cite news |title='Dark Knight Rises' Official Trailer Leaked, Watch Here Now [VIDEO] |url=http://www.ibtimes.co.uk/articles/269041/20111218/dark-knight-rises-official-trailer-leaked-video.htm |work=International Business Times |publisher=Etienne Uzac |date=2011-12-18 |accessdate=2011-12-19}}</ref> <ref name="Marketing4">{{cite news |first1=Sarah Anne |last1=Hughes |first2=Jen |last2=Chaney |title='The Dark Knight Rises' trailer released: Batten down the hatches (video) |url=http://www.washingtonpost.com/blogs/celebritology/post/the-dark-knight-rises-full-trailer-released-batten-down-the-hatches-video/2011/12/19/gIQABwHw4O_blog.html |work=The Washington Post |date=2011-12-19 |accessdate=2011-12-20}}</ref> <ref name="Marketing5">{{cite news |first=Conor |last=Dougherty |title=Occupy Gotham? Dark Knight Rises Trailer Suggests Inequality Theme in Batman |url=http://blogs.wsj.com/economics/2011/12/19/occupy-gotham-dark-knight-rises-trailer-suggests-inequality-theme-in-batman/ |publisher=Dow Jones & Company |work=The Wall Street Journal |date=2011-12-19 |accessdate=2011-12-20}}</ref> <ref name="Marketing6">{{cite news |first=Jeff |last=Jensen |title='The Dark Knight Rises' trailer: Explosive. Scary. Political? |url=http://insidemovies.ew.com/2011/12/19/the-dark-knight-rises-trailer-explosive-scary-political/ |publisher=[[Time Inc.]] |work=Entertainment Weekly |date=2011-12-19 |accessdate=2011-12-20 |archive-date=27. srpnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120727091312/http://insidemovies.ew.com/2011/12/19/the-dark-knight-rises-trailer-explosive-scary-political/ |url-status=dead }}</ref> <ref name="Earlybird">{{cite news |first=Germain |last=Lussier |title='Dark Knight Rises' Viral Continues Friday With 'Operation Early Bird' |url=http://www.slashfilm.com/dark-knight-rises-viral-continues-friday-operation-early-bird/ |publisher=Slashfilm.com |date=2011-12-08 |accessdate=2011-12-09}}</ref> <ref name="Earlybird2">{{cite news |title=Operation Early Bird Continues Dark Knight Rises Viral Campaign |url=http://spinoff.comicbookresources.com/2011/12/09/operation-early-bird-continues-dark-knight-rises-viral-campaign/ |publisher=Spinoff Online |date=2011-12-09 |accessdate=2011-12-09 |archive-date=4. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304002820/http://spinoff.comicbookresources.com/2011/12/09/operation-early-bird-continues-dark-knight-rises-viral-campaign/ |url-status=dead }}</ref> <!--<ref name="Marketing7">{{cite news |title=Christopher Nolan Debuts 8-Minute 'Dark Knight Rises' Preview |url=http://www.hollywoodreporter.com/heat-vision/dark-knight-rises-preview-christopher-nolan-271610 |first=Borys |last=Kit |work=[[The Hollywood Reporter]] |publisher=Prometheus Global Media |date=2011-12-08 |accessdate=2011-12-11}}</ref> --> <ref name="Runtime">{{cite news |title=AMC Lists THE DARK KNIGHT RISES at 2 Hours, 45 Minutes; Announces DARK KNIGHT Marathon July 19 |url=http://collider.com/dark-knight-rises-runtime-marathon/170855/ |first=Brendan |last=Bettinger |publisher=Collider.com |date=2012-06-03 |accessdate=2012-06-04}}</ref> <ref name="Empire1">{{cite web |first=Helen |last=O'Hara |url=http://www.empireonline.com/news/story.asp?NID=32527 |title=News On The Dark Knight Rises |publisher=Bauer |work=Empire |date=2011-11-21 |accessdate=2011-11-23}}</ref> <ref name="world premiere">{{cite news |url=http://www.nydailynews.com/entertainment/tv-movies/dark-knight-rises-premiere-christian-bale-anne-hathaway-joseph-gordon-levitt-marion-cotillard-gary-oldman-grace-red-carpet-amc-loews-lincoln-square-theater-article-1.1115780 |title='Dark Knight Rises' premiere: Christian Bale, Anne Hathaway, Joseph Gordon-Levitt, Marion Cotillard and Gary Oldman grace 'black carpet' of AMC Loews Lincoln Square theater |author1=Sacks, Ethan |author2=Lestch, Corrine |work=Daily News |location=New York |date=2012-07-16 |accessdate=2012-07-17}}</ref> <ref name="releasedate">{{cite news |last=McNary |first=Dave |title=Batman sets date |url=http://www.variety.com/article/VR1118018621.html |journal=[[Variety (časopis)|Variety]] |accessdate=2010-07-26 |date=2010-05-03 }} [https://web.archive.org/web/20120528065140/http://www.variety.com/article/VR1118018621?refCatId=1009 WebCitation archive].</ref> <ref name="NYDailyNewsWayne">{{cite web |url=http://articles.nydailynews.com/2012-01-23/news/30657375_1_kilmer-and-george-clooney-david-mazzucchelli-christian-bale |title=Christian Bale says goodbye to Batman |last=Sacks |first=Ethan |work=Daily News |location=New York |date=2012-01-23 |accessdate=2012-03-25 |archive-date=30. srpnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120730181731/http://articles.nydailynews.com/2012-01-23/news/30657375_1_kilmer-and-george-clooney-david-mazzucchelli-christian-bale |url-status=dead }}</ref> <ref name="Selena">{{cite web |url=http://collider.com/anne-hathaway-the-dark-knight-rises-interview/169080/ |title=Anne Hathaway Talks Fighting in Heels, Adapting to Nolan's Universe, Filming in IMAX and More on the Set of The Dark Knight Rises |publisher=Collider.com |date=2012-05-27 |accessdate=2012-05-31 |author=Weintraub, Steve |archiveurl=https://www.webcitation.org/685Fp480x?url=http://collider.com/anne-hathaway-the-dark-knight-rises-interview/169080/ |archivedate=2012-06-01 |deadurl=no}}</ref> <ref name="Selena2">{{cite web |url=http://www.batman-on-film.com/TDKRises_set-visit_Anne-Hathaway_5-27-12.html |title=BOF's RISES Set Visit—Anne Hathaway |publisher=Batman-On-Film.com |date=2012-05-27 |accessdate=2012-06-23 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150923182626/http://www.batman-on-film.com/TDKRises_set-visit_Anne-Hathaway_5-27-12.html |archivedate=23. rujna 2015.}}</ref> <ref name="Modine">{{cite web |url=http://batman-news.com/2012/05/08/matthew-modine-on-his-the-dark-knight-rises-role-says-batman-will-kick-the-avengers-butt-video/ |title=Matthew Modine on his 'The Dark Knight Rises' role, says Batman will kick 'The Avengers' butt (video) |publisher=Batman-news.com |date=2012-05-08 |accessdate=2012-06-22}}</ref> <ref name="Steelers-1">{{cite web |url=http://www.pittsburghlive.com/x/pittsburghtrib/sports/s_750230.html |title=Steelers giddy about appearance in 'The Dark Knight Rises' |last=Brown |first=Scott |publisher=Trib Live |date=2011-08-05 |accessdate=2011-08-09}}</ref> <ref name="Steelers-2">{{cite web |url=http://www.post-gazette.com/pg/11217/1165434-100.stm |title=Steelers pick up roles as Batman movie extras |last=Bouchette |first=Ed |work=Pittsburgh Post-Gazette |date=2011-08-05 |accessdate=2011-08-09}}</ref> <ref name="Steelers-3">{{cite web |url=http://pittsburgh.cbslocal.com/2011/08/06/heinz-field-transforms-into-gotham-stadium/ |title=Heinz Field Transforms Into "Gotham Stadium" |publisher=KDKA-TV |date=2011-08-06 |accessdate=2011-08-08}}</ref> <ref name="Ravenstahl">{{cite news |url=http://www.ifc.com/fix/2011/08/the-dark-knight-rises-pittsburgh-steelers |title="The Dark Knight Rises" takes over the Pittsburgh Steelers' Heinz Field |publisher=IFC |date=2011-08-08 |access-date=25. srpnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130522194351/http://www.ifc.com/fix/2011/08/the-dark-knight-rises-pittsburgh-steelers |archive-date=22. svibnja 2013.}}</ref> <ref name="scriptunderway">{{cite web |last1=Finke |first1=Nikki |last2=Fleming |first2=Mike |title=It's A Bird! It's A Plane! It's Chris Nolan! He'll Mentor Superman 3.0 And Prep 3rd Batman |publisher=Deadline.com |date=2010-02-09 |url=http://www.deadline.com/2010/02/its-a-bird-its-a-plane-its-chris-nolan-hell-mentor-superman-3-0-while-preparing-3rd-batman/ |accessdate=2010-12-03 |archiveurl=https://www.webcitation.org/5xLwx0v1Q?url=http://www.deadline.com/2010/02/its-a-bird-its-a-plane-its-chris-nolan-hell-mentor-superman-3-0-while-preparing-3rd-batman/ |archivedate=2011-03-21}}.</ref> <ref name="2months">{{cite web |url=http://www.thewrap.com/movies/article/imax-finds-its-sweet-spot-and-its-not-families-36294?page=0,1 |title=IMAX Aims to Kill With 'Hunger Games' As Fanboy Strategy Works |publisher=The Wrap |date=2012-03-18 |accessdate=2012-06-13 |archive-date=20. travnja 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130420184408/http://www.thewrap.com/movies/article/imax-finds-its-sweet-spot-and-its-not-families-36294?page=0,1 |url-status=dead }}</ref> <ref name="Semlyen">{{cite news |first=Phil |last=de Semlyen |url=http://www.empireonline.com/news/story.asp?NID=29533 |title=Exclusive: The Dark Knight Rises In May |date=2010-11-19 |work=Empire |accessdate=2010-12-03}}</ref> <ref name="Schutte">{{cite web |url=http://www.hollywoodreporter.com/news/dark-knight-rises-dont-mind-219880 |title='The Dark Knight Rises': Don't Mind Our Gunfire |last=Schutte |first=Lauren |work=[[The Hollywood Reporter]] |date=2011-08-05 |accessdate=2011-08-07}}</ref> <ref name="TrumpTower">{{cite web |url=http://splashpage.mtv.com/2011/10/28/dark-knight-rises-donald-trump/ |title='Dark Knight Rises' Meets&nbsp;... Donald Trump? |last=Wigler |first=Josh |publisher=MTV |date=2012-02-15 |accessdate=2012-02-15 |archive-date=6. rujna 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150906131627/http://splashpage.mtv.com/2011/10/28/dark-knight-rises-donald-trump/ |url-status=dead }}</ref> <ref name="Thomas">{{cite web |url=http://collider.com/emma-thomas-the-dark-knight-rises-interview/168883/ |title=Producer Emma Thomas Talks Drawing from Comic Books, Bane, IMAX and Much More on the Set of THE DARK KNIGHT RISES |publisher=Collider.com |date=2012-05-27 |accessdate=2012-05-30 |author=Weintraub, Steve |archiveurl=https://www.webcitation.org/6835qDsVS?url=http://collider.com/emma-thomas-the-dark-knight-rises-interview/168883/ |archivedate=2012-05-30 |deadurl=no}}</ref> <ref name="Music1">{{Cite news |date=2011-11-04 |title=Hans Zimmer Wants Your Voice for the 'Dark Knight Rises' Soundtrack |publisher=hollywood.com |url=http://www.hollywood.com/news/Hans_Zimmer_Dark_Knight_Rises_Crowdsourcing_Chant_Soundtrack/8106258 |accessdate=2011-11-05}}</ref> <ref name="TDKRChant">{{cite web |url=http://www.ujam.com/campaigns/darkknightrises/introduction |title=UJAM—The Dark Knight Rises—Introduction |publisher=Warner Brothers |date=2011-11-04 |accessdate=2011-11-06 |archive-date=11. studenoga 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20111111070417/http://www.ujam.com/campaigns/darkknightrises/introduction |url-status=dead }}</ref> <ref name="Music2">{{cite web |url=http://collider.com/hans-zimmer-dark-knight-rises-interview/130271/ |title=Composer Hans Zimmer Talks About Crowd Sourcing Chants for the Score of The Dark Knight Rises |last=Radish |first=Christina |publisher=Collider.com |date=2011-12-04 |accessdate=2012-02-25}}</ref> <ref name="Outlaw">{{cite web |url=http://screenrant.com/the-dark-knight-rises-trailer-kofi-124069/ |title=The Official 'Dark Knight Rises' Teaser Trailer Is Finally Here! |last=Outlaw |first=Kofi |publisher=ScreenRant |date=2011-07-18 |accessdate=2011-07-25}}</ref> <ref name="TDKRtrailer1">{{cite news |first=Dave |last=Trumbore |title=New The Dark Knight Rises Trailer and Possibly a Hobbit Teaser Attached to Sherlock Holmes 2 |url=http://collider.com/dark-knight-rises-trailer-hobbit-trailer-sherlock-holmes/127633/ |publisher=Collider.com |date=2011-11-20 |accessdate=2011-11-23}}</ref> <ref name="Marketing8">{{cite news |first=Juanita |last=Bawagan |title=Trailer: The Dark Knight Rises |url=http://arts.nationalpost.com/2011/12/19/trailer-the-dark-knight-rises/ |publisher=Postmedia Network |work=National Post |location=Canada |date=2011-12-19 |accessdate=2011-12-20 |archive-date=1. srpnja 2012. |archive-url=https://archive.today/20120701130820/http://arts.nationalpost.com/2011/12/19/trailer-the-dark-knight-rises/ |url-status=dead }}</ref> <ref name="Marketing9">{{cite web |url=http://herocomplex.latimes.com/2011/12/23/dark-knight-rises-trailer-smashes-itunes-record/ |title='Dark Knight Rises' trailer smashes iTunes record |last=Boucher |first=Geoff |work=Los Angeles Times |date=2011-12-23 |accessdate=2011-12-24}}</ref> <ref name="NYDailyNews">{{cite news |date=2012-03-02 |last=Sacks |first=Ethan |title=Avengers Trailer Sets iTunes 24 Hour Veiwing Record Besting Dark Knight Rises |url=http://www.nydailynews.com/entertainment/movies/avengers-trailer-sets-itunes-24-hour-viewing-record-besting-dark-knight-rises-article-1.1032099?localLinksEnabled=false |work=Daily News |location=New York |access-date=25. srpnja 2012. |archive-url=https://www.webcitation.org/65xoXQQid?url=http://www.nydailynews.com/entertainment/movies/avengers-trailer-sets-itunes-24-hour-viewing-record-besting-dark-knight-rises-article-1.1032099?localLinksEnabled=false |archive-date=6. ožujka 2012.}}</ref> <ref name="TDKRtrailer2">{{cite news |first=Earnest |last=Cavalli |title=Warner Bros. attaches third Dark Knight Rises trailer to The Avengers |url=http://www.digitaltrends.com/movies/warner-bros-attaches-third-dark-knight-rises-trailer-to-the-avengers/ |publisher=Digitaltrends.com |date=23. travnja 2012. |accessdate=2012-04-24 |archive-date=19. rujna 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120919094754/http://www.digitaltrends.com/movies/warner-bros-attaches-third-dark-knight-rises-trailer-to-the-avengers/ |url-status=dead }}</ref> <ref name="TDKRtrailer3">{{cite news |first=Toddja |last=Rigney |title=The Dark Knight Rises Trailer #3 Arrives Online |url=http://www.webpronews.com/the-dark-knight-rises-trailer-3-arrives-online-2012-05 |publisher=Webpronews.com |date=2012-04-30 |accessdate=2012-05-01 |archive-date=4. siječnja 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130104093142/http://www.webpronews.com/the-dark-knight-rises-trailer-3-arrives-online-2012-05 |url-status=dead }}</ref> <ref name="TDKopening">{{cite news |first=Josh |last=Horowitz |title='Dark Knight' Opening Scenes Reveal 'Radical' New Joker |url=http://www.mtv.com/movies/news/articles/1575671/20071203/story.jhtml |publisher=MTV |date=2007-12-03 |accessdate=2011-12-04 |archive-date=6. prosinca 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20071206103741/http://www.mtv.com/movies/news/articles/1575671/20071203/story.jhtml |url-status=dead }}</ref> <ref name="MarketingProlog1">{{cite web |first=Jim |last=Vejvoda |title=We've Seen Bane's Introduction! |url=http://au.movies.ign.com/articles/121/1214310p1.html |publisher=IGN |date=2011-12-09 |accessdate=2011-12-11 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120109021638/http://au.movies.ign.com/articles/121/1214310p1.html |archivedate=9. siječnja 2012.}}</ref> <ref name="MarketingProlog2">{{cite web |first=Steve |last=Weintraub |title=The Dark Knight Rises IMAX Prologue World Premieres in Hollywood; Video Blog Recap and 10 Things to Know (Spoiler Free) |url=http://collider.com/dark-knight-rises-imax-prologue-recap/131457/ |publisher=Collider.com |date=2011-12-08 |accessdate=2011-12-11}}</ref> <ref name="MarketingProlog3">{{cite web |first=Chris |last=Lee |title=Batman's New Nemesis, the Muscle-Bound Bane, Revealed |url=http://www.thedailybeast.com/articles/2011/12/09/batman-s-new-nemesis-the-muscle-bound-bane-revealed.html |work=The Daily Beast |publisher=The Newsweek Daily Beast Company |date=2011-12-09 |accessdate=2011-12-11}}</ref> <ref name="MarketingProlog4">{{cite web |first=Matt |last=Holmes |title=The Dark Knight Rises Prologue Reaction—What's With Bane's Voice? |url=http://whatculture.com/film/the-dark-knight-rises-prologue-reaction-whats-with-banes-voice.php |publisher=Whatculture! |date=2011-12-09 |accessdate=2011-12-11}}</ref> <ref name="Marketing12">{{cite web |url=http://collider.com/the-dark-knight-rises-viral-bane-shirt-cylinder-map/132574/ |title=The Dark Knight Rises Viral Campaign Continues with Bane T-Shirt and Cylinder Map |last=Goldberg |first=Matt |publisher=Collider.com |date=2011-12-15 |accessdate=2012-02-13}}</ref> <ref name="Marketing21">{{cite web |title='Dark Knight Rises' Viral Campaign To Unveil New Trailer |url=http://www.mtv.com/news/articles/1684132/dark-knight-rises-trailer-viral-campaign.jhtml |publisher=MTV |date=2012-04-30 |accessdate=2012-04-30 |archive-date=11. studenoga 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131111023347/http://www.mtv.com/news/articles/1684132/dark-knight-rises-trailer-viral-campaign.jhtml |url-status=dead }}</ref> <ref name="Marketing10">{{cite web |url=http://www.musicrooms.net/movies/44664-batman-dark-knight-rises-tickets-sell-out-six-months-before-release.html |title=Batman: Dark Knight Rises tickets sell out six months before release |last=Lund |first=Anthony |publisher=Music Rooms |date=2012-01-18 |accessdate=2012-02-11}}</ref> <ref name="Marketing11">{{cite web |url=http://www.usatoday.com/life/comics/story/2012-02-01/Dark-Knight-Rises-Batman-movie-toys/52906568/1 |title=The Dark Knight rises at Toy Fair with new movie figures |last=Truitt |first=Brian |work=USA Today |date=2012-02-10 |accessdate=2012-02-13}}</ref> <ref name="Marketing13">{{cite web |url=http://www.sfvbj.com/news/2012/feb/20/warner-bros-jakks-deal-toy-line/ |title=Warner Bros., JAKKS in Deal for Toy Line |last=Madler |first=Mark R. |work=San Fernando Valley Business Journal |date=2012-02-20 |accessdate=2012-03-05 |archive-date=28. lipnja 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130628110558/http://www.sfvbj.com/news/2012/feb/20/warner-bros-jakks-deal-toy-line/ |url-status=dead }}</ref> <ref name="Marketing14">{{cite web |url=http://www.usatoday.com/life/comics/story/2012-02-12/Batman-Superman-Potato-Head-toys/53058490/1 |title=Super spuds: DC Comics heroes get Mr. Potato Head treatment |last=Truit |first=Brian |publisher=Gannett Company, Inc. |work=USA Today |date=2012-02-12 |accessdate=2012-03-05}}</ref> <ref name="Marketing15">{{cite web |first=Steve |last=Weintraub |title=WonderCon 2012: New Merchandise from The Dark Knight Rises Includes T-Shirts and Bane Converse All Stars |url=http://collider.com/bane-converse-all-stars-dark-knight-rises-sneakers/152817/ |publisher=Collider.com |date=2012-03-16 |accessdate=2012-03-17}}</ref> <ref name="Marketing20">{{cite news |title=Titan Books To Publish "The Dark Knight Rises" Novelization |url=http://www.comicbookresources.com/?page=article&id=38201 |publisher=Comic Book Resources |date=2012-04-16 |accessdate=2012-04-17 |archiveurl=https://www.webcitation.org/66zt7oXF6?url=http://www.comicbookresources.com/?page=article |archivedate=2012-04-17 |deadurl=no}}</ref> <ref name="Marketing22">{{cite web |url=http://www.fastcocreate.com/1680783/mountain-dew-delves-deep-into-gotham-city-with-vast-dark-knight-cross-promotion |title=Mountain Dew Delves Deep into Gotham City with Vast Dark Knight Cross-Promotion |author=Fera, Rae Ann |work=Fast Company |accessdate=2012-06-18}}</ref> <ref name="Marketing23">{{cite web |url=http://www.nascar.com/news/120617/dearnhardtjr-wins-michigan/index.html |title=The drought is over! Junior back in Victory Lane |publisher=NASCAR |date=2012-06-17 |accessdate=2012-06-18 |archive-date=19. lipnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120619190008/http://www.nascar.com/news/120617/dearnhardtjr-wins-michigan/index.html |url-status=dead }}</ref> <ref name="Lotus">{{cite news |title=Lotus to join forces with The Dark Knight Rises for the upcoming British Grand Prix |url=http://www.autosport.com/news/grapevine.php/id/100909 |publisher=Autosport.com |date=2012-07-04 |accessdate=2012-07-05}}</ref> <ref name="Silverstone">{{cite news |title=Mark Webber charges to superb British Grand Prix victory |url=http://www.autosport.com/news/report.php/id/101064 |first=Matt |last=Beer |publisher=Autosport.com |date=2012-07-08 |accessdate=2012-07-08}}</ref> <ref name="Toyota">{{cite news |title=Toyota brings Batman to Silversone |url=http://www.itv-f1.com/news_article.aspx?id=43173 |publisher=ITV-F1 |date=2008-07-01 |access-date=12. rujna 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080704013043/http://www.itv-f1.com/news_article.aspx?id=43173 |archive-date=4. srpnja 2008.}}</ref> }} == Vanjske poveznice == * [http://www.thedarkknightrises.com Službena stranica] * {{imdb naslov|id=1345836|naslov=Vitez tame: Povratak}} * {{Mojo title|1345836|Vitez tame: Povratak}} * {{Rotten-tomatoes|the_dark_knight_rises|Vitez tame: Povratak}} * [http://www.the-numbers.com/movie/Dark-Knight-Rises-The ''Vitez tame: Povratak''] at The Numbers {{Christopher Nolan}} [[Kategorija:Akcijski filmovi]] [[Kategorija:Američki filmovi 2010-ih]] [[Kategorija:Filmovi o Batmanu]] [[Kategorija:Kriminalistički filmovi]] 7w5x8oy8hsyn45ui05ar1xhcpcqag01 0 457179 7563846 7431618 2026-07-26T04:12:46Z CommonsDelinker 3582 Slika Tanzania_National_Main_Stadium_Aerial.jpg je uklonjena jer ju je na Zajedničkom poslužitelju obrisao Krd 7563846 wikitext text/x-wiki {{Infookvir stadion | ime = Nacionalni stadion Benjamin Mkapa | izvorno_ime = | drugo ime = | staro ime = Nacionalni stadion | nadimak = | vrsta = | slika = | slika_opis = | slika2 = | slika2_opis = | plan = | plan_opis = | etimologija = | koordinate = | koordinate_ref = | smještaj = [[Dar-es-Salaam]] | dz = TAN | površina = | površina ref = | duljina = | duljina ref = | širina = | širina ref = | visina = | visina ref = | dimenzije = | dimenzije ref = | kapacitet = 60.000 | kapacitet ref = | teren = [[umjetna trava]] | UEFA = | godine izgradnje = | izgradnja = | godina završetka = | arhitekt = Beijing Construction Engineering Company Limited | cijena_izgradnje = 56,4 milijarde [[Tanzanijski šilinga|TZS]] | otvoren = [[2007.]]<ref>[http://www.darhotwire.com/home/news/2007/08/30/uwanja_mpya_wa_taifa_huo.html Uwanja mpya wa Taifa huo]</ref> | renoviran = | proširen = | zatvoren = | srušen = | vlasnik = [[tanzanijska vlada]]<ref>[http://www.worldstadiums.com/africa/countries/tanzania.shtml Stadioni u Tanzaniji]</ref> | upravitelj = [[Tanzanijski nogometni savez]] | korisnici = [[Tanzanijska nogometna reprezentacija|Tanzanija]]<br>[[Simba SC]]<br>[[Young Africans FC|Young Africans]] | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis = | pushpin_map = Tanzanija | mark = | marksize = | pushpin_label = | pushpin_label_position = | zaštita = }} [[Datoteka:Tanzania National Main Stadium.jpg|mini|lijevo|300px|Nacionalni stadion Benjamin Mkapa]] '''Nacionalni stadion Benjamin Mkapa''' je višenamjenski stadion u najvećem [[Tanzanija|tanzanijskom]] gradu [[Dar-es-Salaam]]u. Nazvan je po trećem tanzanijskom predsjedniku [[Benjamin Mkapa|Benjaminu Williamu Mkapi]] te se većinom koristi za nogometne utakmice. Stadion je otvoren [[2007.]] te ima kapacitet od 60.000 mjesta. Za njegovu izgradnju bila je zadužena tvrtka ''Beijing Construction Engineering Company Limited'' a cijeli troškovi su iznosili 56,4 milijardi [[Tanzanijski šiling|tanzanijskih šilinga]]. Tanzanija je platila iznos od 25 milijarda a [[Kina]] je donirala ostatak. Cijeli športski kompleks je izrađen po olimpijskim i [[FIFA]]-inim standardima. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.dailynews-tsn.com/news.php?id=1803/ Chinese Premier pleased with new stadium work] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927230402/http://www.dailynews-tsn.com/news.php?id=1803%2F |date=27. rujna 2007. }} [[Kategorija:Nogometni stadioni]] [[Kategorija:Šport u Tanzaniji]] 6i4161s77fqsqtszwlarcwtsovj6g5v 0 458017 7563573 7422688 2026-07-25T12:07:12Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7563573 wikitext text/x-wiki {{Infookvir književnik | Ime = Viktor Šklovski | boja = | slika = Viktor Shklovsky.jpg | veličina = | opis slike = | puno ime = Viktor Borisovič Šklovski | pseudonim = | rođenje = [[24. siječnja]] [[1893.]] | mjesto rođenja = [[Petrograd]] | smrt = [[5. prosinca]] [[1984.]] | mjesto smrti = [[Moskva]] | zanimanje = [[književni povjesničar]]<br />[[kritičar]]<br />[[scenarist]]<br />filmolog<br /> [[pisac]] | nacionalnost = | period pisanja = [[1916.]] – [[1984.]] | vrsta = [[esej]]<br />[[scenarij]]<br />[[roman]] | teme = | period = | supruga = 1. Vasilisa Šklovskaja-Kordi<br />2. Serafima Suok | suprug = | djeca = | djela = | nagrade = | potpis = | web = | fusnote = }} '''Viktor Borisovič Šklovski''', rus. '''Ви́ктор Бори́сович Шкло́вский''' ([[Petrograd]], [[24. siječnja]] [[1893.]] – [[Moskva]], [[5. prosinca]] [[1984.]]) - [[ruska književnost|ruski]] [[pisac]] iz sovjetskog razdoblja, [[Književna povijest|književni povjesničar]], [[Književna kritika|kritičar]], [[filmolog]], teoretičar kina i [[scenarist]]. Laureat [[Državna nagrada SSSR-a|Državne nagrade]] [[Sovjetski Savez|SSSR-a]] ([[1979.]]). ==Biografija== V.B. Šklovski se rodio [[24. siječnja]] [[1893.]] u [[Sankt Peterburg]]u, u obitelji predavača matematike [[židov]]skog podrijetla, kasnije profesora Više topničke škole, Borisa Vladimiroviča Šklovskog i njegove supruge Varvare Karlovne, r. Bundel', rusko-njemačkog podrijetla.<ref>Šklovskij, V.B., „Sentimental'noje putešestvije“: Boris Vladimirovič Šklovski potječe iz Umanji iz obitelji lugara, odrastao je u [[Kirovograd|Jelizavetgradu]]. Njegova majka (baka Viktora Šklovskog) izdala je knjigu memoara na [[jidiš]]u, koja završava razdobljem Građanskog rata u Rusiji.</ref><ref>Šklovski, V.B., „Sentimental'noje putešestvije“: Karl Bundel' je bio vrtlar Smoljnog instituta i sin pastora iz Wendena (današnjeg Cesisa); njegova supruga Anna Sevastjanovna Kamenogradskaja bila je kćer đakona iz Carskog Sela.</ref> Njegov stric [[Isaak Vladimirovič Šklovski]] ([[1864.]] – [[1935.]]), bio je poznati novinar, kritičar i etnograf koji je izdavao pod pseudonimom „Dioneo“. Stariji brat Viktora Šklovskog, [[Vladimir Borisovič Šklovski]], postao je filolog, predavač francuskog jezika na Bogosloviji u [[Sankt Peterburg]]u, [[1919.]] – [[1922.]] bio je u Vijeću pravoslavnih zajednica Petrograda, nekoliko puta su ga uhitili, te je strijeljan [[1937.]]<ref>Pravoslavni Svjato-Tihonovski humanistički univerzitet, [http://www.pstbi.ru/bin/nkws.exe/no_dbpath/ans/nm/?HYZ9EJxGHoxITYZCF2JMTdG6XbuMeeiici4ee8YUUeiUd8WgeC*UUOvUeC4iceXb** Šklovskij Vladimir Borisovič], preuzeto 23. svibnja 2013.</ref> Drugi brat, Nikolaj Borisovič ([[1890.]] – [[1918.]]), bio je strijeljan [[1918.]] kao eser{{fusg|e1}}. Sestra Jevgenija Borisovna ([[1891.]] – [[1919.]]) umrla je u Petrogradu [[1919.]]<ref>Šklovski, V., [http://magazines.russ.ru/voplit/2002/4/sh22.html Pis'ma vnuku], Voprosy literatury, 2002. br. 4</ref> Viktor Šklovski je mladost proveo u Petrogradu. Iako je puno čitao, bio je isključen iz škole zbog lošeg uspjeha, ali je uspio završiti „popustljivu“ gimnaziju. Još dok je bio u gimnaziji počeo je objavljivati u časopisu „[[Vesna (časopis)|Vesna]]“. Studirao je na peterburškom sveučilištu, na povijesno-filološkom fakultetu, slušao je predavanja znanstvenika kao što su [[Ignatij Kračkovskij]] i [[Baudouin de Courtenay]]. Nakon početka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] u jesen [[1914.]] otišao je kao dobrovoljac u vojsku. Promijenio je nekoliko vojnih zanimanja, te se [[1915.]] vratio u Petrograd, gdje je služio u školi časnika-instruktora za oklope. U tom je razdoblju s grupom istomišljenika (L.P. Jakubinski, J.D. Polivanov, O.M. Brik i dr.) pripremao prvi i drugi svezak Zbornika iz teorije pjesničkog jezika (rus. Сборники по теории поэтического языка, [[1916.]], [[1917.]]), u koji su ušli radovi samog Šklovskog, „O poezii i zaumnom jazyke“ i „Iskusstvo kak priem“. [[1916.]] Šklovski je postao jedan od utemeljitelja '''OPOJAZ-a'''{{fusg|o1}}, koji je okupio teoretičare [[Ruski formalizam|formalne škole]] u znanosti o književnosti; uveo je termin ''[[začudnost]]''. Aktivno je sudjelovao u [[veljačka revolucija u Rusiji|Veljačkoj revoluciji]], bio je izabran za člana odbora (''komiteta'') petrogradske Pričuvne oklopne divizije, kao njezin predstavnik je sudjelovao u radu Petrogradskog vijeća ("sovjeta"). Bio je poslan [[3. srpnja]] [[1917.]] na Jugozapadni front kao pomoćnik komesara Privremene vlade. Osobno je bio poveo napad na jednu od pukovnija, metak mu je probio trbuh, te mu je sam L.G. Kornilov uručio [[Križ svetog Georgija]] 4-og stupnja{{pojasniti|Da nije Jurij? Kako je izvorno ime tog odlikovanja?}}. Nakon što je ozdravio, kao pomoćnik komesara Privremene vlade bio je poslan u Prvi Kavkavski konjički korpus u [[Perzija|Perziju]], gdje je organizirao evakuaciju ruskih četa, te se vratio s njima u Petrograd početkom [[1918.]] U Petrogradu je Šklovski radio u Umjetničko-povijesnoj komisiji [[Zimski dvorac|Zimskog dvorca]] i aktivno sudjelovao u antiboljševičkoj zavjeri esera. Nakon što je zavjera bila razotkrivena, Šklovski je bio prisiljen napustiti Petrograd i otputovati u [[Saratov]], gdje se neko vrijeme skrivao u psihijatrijskoj bolnici, istovremeno radeći na teoriji proze. Zatim je otputovao u [[Kijev]], gdje je služio u četvrtoj automobilskoj oklopnoj diviziji te sudjelovao u neuspjelom pokušaju svrgavanja [[hetman]]a [[Pavlo Skoropadskij|Pavla Skoropadskog]]. Na molbu poznanice, koja ga je nagovorila da dostavi veliku svotu novca u Petrograd, došao je do same Moskve, no prepoznao ga je agent '''[[Čeka|Čeke]]''' te je, spašavajući se uhićenja, iskočio iz vlaka. Nakon toga je, došavši do prijestolnice, susreo [[Maksim Gorki|M. Gorkog]], koji se zauzeo za njega pred J.M. Sverdlovim.<!-- je li po njemu Sverdlovsk --> Prema nekim izvorima, Sverdlov je izdao Šklovskom dokument na formularu ''VCIK-a''{{fusg|v1}} sa zahtjevom da obustave postupak protiv njega. Krajem [[1918.]] Šklovski je odlučio da više neće sudjelovati u politici, te se početkom [[1919.]] vratio u Petrograd, gdje je predavao teoriju književnosti u Školi umjetničkog prevođenja u petrogradskom nakladnom zavodu „Vsemirnaja literatura“. U proljeće [[1920.]] je sudjelovao u dvoboju, napustio Petrograd i krenuo u potragu za suprugom koja je otputovala u Ukrajinu, spašavajući se od gladi. Kao pripadnik [[Crvena armija|Crvene armije]] Šklovski je sudjelovao u bitkama kod [[Zaporižžja|Aleksandrovska]], [[Herson]]a i Kahovke. Zatim se Šklovski opet vratio u Petrograd, [[9. listopada]] [[1920.]] bio je izabran za profesora Ruskog instituta povijesti umjetnosti. [[1921.]] i početkom [[1922.]] Šklovski je aktivno objavljivao u časopisima „[[Peterburg (časopis)|Peterburg]]“, „[[Dom iskusstv]]“, „[[Knižnyj ugol]]“, posebnim otiscima je objavio niz članaka iz znanosti o književnosti, izdao knjigu memoara „Revoljucija i front“, sudjelovao na skupovima grupe „Serapionova braća“. No [[1922.]] godine započela su uhićivanja ''esera'', te je Šklovski [[4. ožujka]] [[1922.]], bježeći od uhićenja, otputovao u [[Finska|Finsku]]. Njegova se supruga, uhićena kao talac, nalazila u zatvoru. Šklovski je živio u [[Berlin]]u od travnja [[1922.]] do lipnja [[1923.]], gdje je objavio knjigu memoara „Sentimental'noje putešestvije“ ([[1923.]]), čiji je pak naziv posudio od knjige Laurencea Sternea „Sentimentalno putovanje po Francuskoj i Italiji“ ([[1768.]]). Od konca [[1922.]] Šklovski je molio za povratak u [[Sovjetski Savez]]. Vratio se u rujnu [[1923.]] i živio u [[Moskva|Moskvi]]. Bio je blizak s [[futurizam|futuristima]] – [[Velimir Hljebnikov|Hljebnikovim]], [[Aleksej Kručonih|Kručonihom]] i [[Vladimir Majakovski|Majakovskim]], kojeg je osobito dobro poznavao i kojeg je posjećivao u stanovima u Gendrikovoj ulici i Lubjanskom prolazu. S njemu svojstvenim temperamentom aktivno je sudjelovao u književnim raspravama 1920-ih u Dvorcu umjetnosti i Velikom auditoriju Politehničkog muzeja. Jedan je od vođa grupe ''LEF''{{fusg|l1}}. Njegova su idejna i estetska gledišta napadali ideolozi ''RAPP-a''{{fusg|r1}}. Godine [[1930.]] Šklovski se pojavio s pokajničkim člankom „O jednoj znanstvenoj pogrešci“ (rus. „Об одной научной ошибке“). Od 1930-ih je, prisiljen da se okrene principima šireg socijalno-povijesnog istraživanja, nastupao kao kritičar suvremene književnosti. Moskovski dojmovi opisani su u njegovoj knjizi „O Majakovskom“, „Vstreči“, [[memoari]]ma „Žili-byli“ i dr., te daju živopisnu sliku života moskovske stvaralačke inteligencije 1920-ih. U jesen [[1932.]] Šklovski je otputovao na gradilište [[Bjelomorsko-baltički kanal|Bjelomorsko-Baltičkog kanala]]. Glavni cilj njegovog puta nije bilo sakupljanje materijala (iako je Šklovski napisao opširne fragmente za zajedničku knjigu [[1934.]] koja veliča izgradnju kanala), već susret s bratom koji se nalazio u zatvoru, te, ako je moguće, ublažavanje kazne. Na pitanje [[čekist]]a kako se tamo osjeća, Šklovski je odgovorio: „Kao živa lisica u prodavaonici krzna.“. Interes za rusku povijest, te djelomično i za moskovsku, odrazio se u [[pripovijest]]ima „Matvej Komarov, žitel' goroda Moskvy“ ([[1929.]]), „Minin i Požarskij“ ([[1939.]]) i dr. Veliko mjesto u stvaralaštvu Šklovskog zauzimaju radovi o [[Lav Nikolajevič Tolstoj|Tolstoju]], [[Fjodor Mihajlovič Dostojevski|Dostojevskom]], [[Sergej Ejzenštejn|Sergeju Ejzenštejnu]]. Na [[Zapadni svijet|Zapadu]] se interes za njegov rad 1920-ih godina pojavio tek 1960-ih. V.B. Šklovski je preminuo [[5. prosinca]] [[1984.]] Sahranjen je u [[Moskva|Moskvi]] na Kuncevskom groblju. ==Obitelj== * Prva supruga – Vasilisa Georgijevna Šklovskaja-Kordi ([[1890.]] – [[1977.]]), umjetnica. ** Sin – Nikita Viktorovič Šklovski-Kordi ([[1924.]] – [[1945.]]), poginuo na frontu. ** Kćer – Varvara Viktorovna Šklovskaja-Kordi (r. [[1927.]]), fizičarka. Njezin sin (iz braka s biofizičarem Jefimom Libermanom) – onkolog i fiziolog Nikita Jefimovič Šklovski-Kordi. U drugom je braku s pjesnikom Nikolajem Pančenkom. * Druga supruga (od [[1956.]]) – Serafima Gustavovna Suok.<ref>New World, [http://unewworld.com/zametki-na-polyax/stranicy-istorii-lyubov-strast-i-izmena.html Stranicy istorii: ljubov', strast' i izmena...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111121115922/http://unewworld.com/zametki-na-polyax/stranicy-istorii-lyubov-strast-i-izmena.html |date=21. studenoga 2011. }}, 5. prosinca 2010.</ref><ref>Kotova, M., Lekmanov, O., [http://www.sovlit.ru/articles/voprosy_literatury_kataev.html Plešivyj ščegol'], Voprosy literatury, 2004., br. 2</ref> ==Nagrade i odlikovanja== * Državna nagrada SSSR ([[1979.]]) – za drugo izdanje knjige „Ejzenštejn“, * tri odličja „Trudovoe Krasnoje Znam'a“, * odličje „Družba naroda“, * Križ sv. Georgija 4-og stupnja. ==Zanimljive činjenice== * Izraz „[[hamburški rezultat]]“ (rus. гамбургский счёт), uveden u ruski jezik zahvaljujući Šklovskom, temeljio se na priči o zatajenim mečevima u [[Hamburg]]u, kada su borci odlučivali tko je od njih jači, ali za sebe, a ne za publiku, što se događalo tajno. Po svoj prilici, ti hamburški mečevi su izmišljotina Šklovskog, i oni se nikada nisu održali. * Šklovskog je [[Mihail Bulgakov|M. Bulgakov]], koji ga je mrzio zbog ljubavnog suparništva,<ref>Fakty o Rossii, [http://rufact.org/facts/view/1587 Fakt №1587] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131005015635/http://rufact.org/facts/view/1587 |date=5. listopada 2013. }}, preuzeto 23. svibnja 2013.</ref> prikazao pod prezimenom Špoljanskij u romanu „Bijela garda“, kao čovjeka s demonskim zaliscima, koji je zapovijedao automobilskom divizijom u [[Kijev]]u i koji ju je sabotirao prije dolaska S.V. Petljure – što je čin koji je Šklovski u stvarnosti izvršio, iako u drugo vrijeme. :''U Bulgakovljevoj „Bijeloj gardi“ postoji lik koji kvari spremnike<!-- ne prtljažnike --> hetmanskih oklopnih automobila, sipa u njih šećer. To je Šklovski. To je istinita priča. On je kao eser bio protiv hetmana.''<ref>Mehanik, A., Medovnikov, D., [http://expert.ru/expert/2008/21/kazhduyu_nedelyu_gibnet_yazuk/ Každuju nedel'u v mire gibnet jazyk] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140626042407/http://expert.ru/expert/2008/21/kazhduyu_nedelyu_gibnet_yazuk/ |date=26. lipnja 2014. }}, Ekspert Online, 26. svibnja 2008., br. 21</ref> * „Zoo, ili Pis'ma ne o ljubvi“ temelje se na djelomično izmišljenoj, djelomično istinitoj berlinskom dopisivanju Šklovskog s Elsom Triole, sestrom Lile Brik, koja mu nije uzvraćala ljubav. Nekoliko je pisama napisala ona. Nakon nekog vremena postala je poznata francuska spisateljica i supruga [[Louis Aragon|Louisa Aragona]]. [[Maksim Gorki|M. Gorki]] joj je savjetovao da piše knjige nakon što je pročitao njezina pisma u „Zoo“. * Osim toga, V. Šklovski se pojavljuje kao lik ili kao prototip u sljedećim djelima: knjige Olge Forš („Sumasšedšij korabl'“, lik Žukanec), romani [[Venjamin Kaverin|Venjamina Kaverina]] („Skandalist, ili Večera na Vasiljevskom ostrove“, lik Nekrylov), knjige [[Vsevolod Ivanov|Vsevoloda Ivanova]] („U“, lik Andrejšin). Prema pretpostavci istraživača, također se pojavljuje kao prototip Serbinova iz romana „Čevengur“ [[Andrej Platonov|Andreja Platonova]]. * Ime junakinje „Suok“ u romanu „Tri tolst'aka“ [[Jurij Oleša|J. Oleše]] je ustvari djevojačko prezime Olešine supruge Olge Gustavovne. Njezina sestra Serafima Gustavovna ([[1902.]] – [[1982.]]) se udala za Šklovskog, a druga sestra, Lidija, za E. Bagrickog. Serafima je u početku bila u građanskom braku s Olešom („bezosjećajna lutka“), a od [[1922.]] – s Vladimirom Narbutom, a poslije s N. Hardžijevim, i tek zatim sa Šklovskim. Ona je prikazana kao „prijateljica ključara“, „družica“ u romanu Valentina Katajeva „Almaznyj moj venec“. Prije nje Šklovski je bio u braku s umjetnicom Vasilisom Šklovskom-Kordi ([[1890.]] – [[1977.]]). ===Izreke=== * Boemu je stvorio ''VAPP''{{fusg|va1}}, koji je kooptirao u pisce 3000 tisuće ljudi. (iz govora) * Kada propuštamo autobus, ne radimo to iz pristojnosti. (po B. Sarnovu) * Ljubav je predstava. S kratkim činovima i dugim međučinovima. Najteže je naučiti se ponašati u međučinu. („Tretja fabrika“) * Da bi se upoznalo vlastito srce, mora se znati malo anatomije. („Lev Tolstoj“) * Stube književnih organizacija vode k nacrtanim vratima. Te stube postoje samo dok hodaš. („Tretja fabrika“) * Što se tiče struje, telefona i kupaonice, to je nužnik u 100 hvati. („Tretja fabrika“) * Sovjetska vlast je naučila znanost o književnosti kako se razumjeti u nijanse govna. * Mi ne dobivamo novac za rad, već za poteškoće s kojima ga dobivamo. ==Djela== {{col-begin}} {{col-2}} * Sabrana djela u tri toma, * „Voskrešenije slova“, [[1914.]], teoretski rad, * „Vstreči“, [[1944.]], * „Vtoroj maj posle okt'abr'a“, povijesna proza, * „V Jasnoj Poljane“, povijesna proza, * „Gamburgskij sčet“, [[1928.]], * „Dnevnik“, [[1939.]], zbornik članaka, * „Dostojevski“, [[1971.]], članak, * „Žili-byli“, memoari, * „Žitije arhijerejskogo služki“, povijesna proza, * „Za i protiv“. Zametki o Dostojevskom“, [[1957.]], * „Zametki o proze russkih klassikov“, [[1955.]], * „Za 60 let. Raboty o kino“, zbornik članaka i istraživanja, * „Za sorok let. Statji o kino“ (uvod. čl. M. Blejmana), [[1965.]], zbornik članaka i istraživanja, * „Iprit“, fantastični roman (u suradnji s Vsevolodom Ivanovim), [[1925.]], * „Iskusstvo kak prijem“, članak, * „Istoričeskije povesti i rasskazy“, [[1958.]], zbornik * „Konstantin Eduardovič Ciolkovskij“, * „Lev Tolstoj Šklovskogo“, biografija za ''ŽZL'', * „Literatura i kinematograf“, [[1923.]], zbornik, * „Marko Polo“, povijesna [[pripovijest]], (''ŽZL'', [[1936.]]), * „Matvej Komarov, žitel' goroda Moskvy, [[1929.]], pripovijest, * „Minin i Požarskij“, [[1940.]], povijesna proza, * „O masterah starinnyh“, povijesna proza, * „O Majakovskom“, [[1940.]], memoari, * „O poezii i zaumnom jazyke“, teoretski rad, * „O solnce, cvetah i ljubvi“, * „O teorii prozy“, [[1925.]], teoretski rad, * „O teorii prozy“, [[1983.]], teoretski rad, {{col-2}} * „Povesti o proze. Razmyšlenija i razbory“, [[1966.]], na temelju obrade starih djela: ** „Hudožestvennaja proza. Razmyšlenija i razbory“, [[1961.]], ** „Zametki o proze russkih klassikov“, [[1953.]], ** „Za i protiv“. Zametki o Dostojevskom“, [[1957.]], ** „Zametki o proze Puškina“, [[1937.]], * „Povest' o hudožnike Fedotove“, „Kapitan Fedotov“, [[1936.]], („Fedotov“, u biografskoj seriji ''ŽZL-a'', [[1965.]]), * „Podenščina“, [[1930.]], * „Poiski optimizma“, [[1931.]], * „Portret“, povijesna proza, * „Pjat' čelovek znakomyh“, [[1927.]], * „Razvertyvanije sjužeta“, [[1921.]], teoretski rad, * „Revolucija i front“, [[1921.]], memoari (kasnije će ući u sastav djela „Sentimental'noje putešestvije“, * „Rozanov“, članak, * „Svincovyj žrenij“, [[1914.]], pjesnički zbornik, * „Sentimental'noje putešestvije“, autobiografska proza o razdoblju Građanskog rata, * „Sozrelo leto“, * „Tetiva. O neshodstve shodnogo“, [[1970.]], teoretski rad, * „Tehnika pisatel'skogo remesla“, [[1927.]], * „Tretja Fabrika“, autobiografska proza, [[1926.]], * „'Tristram Shandy' Sterna i teorija romana“, [[1921.]], teoretski rad, * „Udači i poraženija Maksima Gor'kogo“, [[1926.]], * „Hod konja“, [[1923.]], zbornik, * „Čulkov i Levšin“, [[1933.]], * „Ejzenštejn“ (dobivena Državna nagrada), * „Energija zabluždenija", [[1981.]], * „Zoo. Pis'ma ne o ljubvi ili Tretja Eloiza“, [[1923.]], epistolarni roman. {{col-end}} ===Filmski scenariji=== Mnogi od njih su napisani u suautorstvu. ====[[Nijemi film]]ovi==== * „Krylja holopa“, [[1926.]], * „Po zakonu“, [[1926.]], (ekranizacija romana [[Jack London|Jacka Londona]]), * „Predatelj“, [[1926.]], režiser – Abram Room, * „Tretja Meščanskaja“, [[1927.]], režiser – Abram Room, * „Uhaby“, [[1927.]], režiser – Abram Room, * „Jevrei i zemlja“, [[1927.]], ([[dokumentarni film]]), * „Ledjanoj dom“, [[1927.]], (ekranizacija romana Ivana Lažečnikova), * „Dva bronevika“, [[1928.]], * „Dom na Trubnoj“, [[1928.]], režiser - Boris Barnet, gl. uloga – Vera Mareckaja, scenarij – zajedno s Erdmanom i dr., * „Kazaki“ ([[Gruzija]]), [[1928.]], * „Ovod“ (Gruzija), [[1928.]], * „Kapitanskaja dočka“, [[1928.]], * „Poslednij atrakcion“, [[1928.]], * „Turksib“, [[1929.]], ([[dokumentarni film]]) * „Amerikanka“ (Gruzija), [[1930.]], * „Otčim“ (Gruzija), [[1930.]] ====[[Crtani film]]ovi==== * „Tri medved'a“, [[1937.]] ([[animirani film]]) ====[[Zvučni film]]ovi==== * „Molodež' pobeždaet“ (Gruzija), [[1928.]], * „Mertvyj dom“, [[1932.]] (ekranizacija djela [[Fjodor Dostojevski|F. Dostojevskog]]). Osim pisanja scenarija, Šklovski se pojavljuje u ulozi Petraševskog; * „Gorizont“, [[1932.]], režiser – L.V. Kulešov, * „Minin i Požarskij“, [[1939.]], režiser – V.I. Pudovkin (ekranizacija knjige Šklovskog), * „Ališer Navoi“, [[1947.]], * „Daljekaja nevesta“, [[1948.]], * „Čuk i Gek“, [[1953.]], * „Ovod“, [[1955.]], u gl. ulozi – Oleg Striženov, * „Kazaki“, [[1961.]], režiser – Vasilij Pronin, * „Tri tolst'aka“, [[1963.]] ([[animirani film]]), * „Skazka o zolotom petuške“, [[1967.]] (animirani film), * „Ballada o Beringe i jego druzjah", [[1970.]] ===Televizijske emisije=== Šklovski se pojavljivao kao pripovjedač u sljedećim serijama: * „Žili-byli“ ([[1972.]]) * „Slovo o L've Tolstom“ ([[1978.]]) ===Televizijske emisije o Šklovskom=== * Emisija [http://www.5-tv.ru/video/502672/ „Kul'turnyj sloj“] o Šklovskom na Petom Kanalu (Sankt Peterpurg) ==Vanjske poveznice== * Enciklopedija '''Krugosvet''', [http://www.krugosvet.ru/enc/kultura_i_obrazovanie/literatura/SHKLOVSKI_VIKTOR_BORISOVICH.html Šklovskij, V.B.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100911013447/http://www.krugosvet.ru/enc/kultura_i_obrazovanie/literatura/SHKLOVSKI_VIKTOR_BORISOVICH.html |date=11. rujna 2010. }} * [http://www.lechaim.ru/ARHIV/130/bekicer.htm Aforizmi Šklovskog] * Razumnyj, V.A., [http://razumny.ru/shklovsky.htm Sjećanja suvremenika o V. Šklovskom]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * L'voff, Bazil', [http://proza.ru/2011/08/30/378 Stranstvija ostranenija] * L'voff, Bazil', [http://proza.ru/texts/2008/07/26/327.html Ob ostranenii Šklovskogo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080804205708/http://www.proza.ru/texts/2008/07/26/327.html |date=4. kolovoza 2008. }} * Šklovski, V., [http://magazines.russ.ru/voplit/2002/4/sh22.html Pis'ma vnuku] ---- # {{fusd|e1}}Rus. '''эсер''', skraćeno od '''социалреволюционер''' - član socijalno-revolucionarne stranke, skr. '''SR''' (1901-1921). # {{fusd|o1}}Rus. '''Общество изучения теории поэтического языка''', skr. ОПОЯЗ - Društvo za proučavanje pjesničkoga jezika (1916-1925). # {{fusd|v1}}Rus. '''Всероссийский центральный исполнительный комитет''', skr. '''ВЦИК''' - Sveruski centralni izvršni komitet (1917-1937) # {{fusd|l1}}Rus. '''Левый фронт искусств''', skr. ЛЕФ - Lijeva fronta umjetnosti. Ruska književna skupina osnovana 1923. u Moskvi, raspala se 1928; istaknuti članovi: V. Majakovski, O. Brik, S. Tretjakov. # {{fusd|r1}}Rus. '''Российская ассоциация пролетарских писателей''', skr. РАПП - Rusko društvo proletarskih pisaca (1925-1932). # {{fusd|va1}}Rus. '''Всероссийская ассоциация пролетарских писателей''', skr. ВАПП - Sverusko društvo proletarskih pisaca (1920-1928) ==Literatura== * Ejhenbaum, B., O Viktore Šklovskom, u: Moj vremennik, Leningrad, [[1929.]] * Gukovskij, G., Šklovskij kak istorik literatury, Zvezda, [[1930.]], br. 1 * Sarnov, B., Glazami hudožnika, Novyj mir, [[1964.]], br. 7 * Levin, J., Viktor Šklovskij – teoretik kino, Iskusstvo kino, [[1970.]], br. 7. * Dobin, J.S., Viktor Šklovskij – analitik sjužeta, u: Sjužet i dejstvitel'nost', Leningrad, [[1976.]] * Russkije sovetskije pisateli-prozaiki. Bibliografičeskij ukazatel', t. 6, dio 1, Moskva, [[1969.]] * Pančenko, O., Viktor Šklovskij: tekst – mif – real'nost, Szczecin, [[1997.]], {{ISBN|83-87341-31-2}} * Andronikov, I.L., Šklovskij, u: [http://readr.ru/irakliy-andronikov-izbrannie-proizvedeniya-tom-2.html Iraklij Andronikov, Izbrannyje proizvedenija v dvuh tomah, tom 2], Moskva, [[1975.]] * Borislavov, Rad, Revolution is Evolution: Evolution as a Trope in Šklovskij's Literary History, Russian Literature, 69,2-4 ([[15. veljače]]-[[15. svibnja]] [[2011.]]), str. 209-238., ISSN 0304-3479 * Kaverin, V., Ja podnimaju ruku i sdajus', u: Epilog, Moskva, [[1997.]], {{ISBN|5-9697-0306-0}} ==Bilješke== {{izvori|30em}} {{GLAVNIRASPORED:Šklovski, Viktor}} [[Kategorija:Književna kritika]] [[Kategorija:Ruski književnici]] [[Kategorija:Scenaristi]] [[Kategorija:Esejisti]] [[Kategorija:Romanopisci]] [[Kategorija:Židovi]] jn97w7f3l2mv315rxsbs8mpjjivbpik 102 459569 7563724 7180013 2026-07-25T18:51:21Z Ziv 297435 ([[c:GR|GR]]) [[File:Urocyon littoralis full figure.jpg]] → [[File:Urocyon littoralis (Island fox) FWS 001.jpg]] → File replacement: changing the name of a duplicate file ([[c:c:GR]]) 7563724 wikitext text/x-wiki {{Popis vrsta:Ur}} {{TOC desno}} == Urob == # Uroballus # Urobatis # Uroblaniulus # Urobopyrus == Uroc == # Urocampus # Urocaridella # Urocentrum # Urochlaena # Urochloa # Urochondra # Urochordeuma === [[Urochroa]] <small>Gould, 1856</small> === * ''[[Urochroa bougueri]]'' <small>(Bourcier, 1851)</small> * ''[[Urochroa bougueri bougueri]]'' <small>(Bourcier, 1851)</small> * ''[[Urochroa bougueri leucura]]'' <small>Lawrence, 1864</small> {{taksoni iznad|Animalia|Chordata|Aves|Apodiformes|Trochilidae}} # Urocissa # Urococcus # Urocolius # Uroconger # Urocopia === ''[[Urocoras]]'' <small>Ovtchinnikov, 1999</small> === # ''[[Urocoras longispinus]]'' <small>(Kulczyński, 1897)</small> # ''[[Urocoras matesianus]]'' <small>(de Blauwe, 1973)</small> # ''[[Urocoras munieri]]'' <small>(Simon, 1880)</small> # ''[[Urocoras nicomedis]]'' <small>(Brignoli, 1978)</small> {{taksoni iznad|Animalia|Arthropoda|Arachnida|Araneae|Agelenidae}} # Urocotyledon # Urocryptum # Uroctea # Urocteana # Urocyclon # Urocynchramus === [[Urocyon]] <small>Baird, 1857</small> === * [[Urocyon cinereoargenteus]] <small>(Schreber, 1775)</small> * [[Urocyon cinereoargenteus borealis]] <small>Merriam, 1903 </small> * [[Urocyon cinereoargenteus californicus]] <small>Mearns, 1897 </small> * [[Urocyon cinereoargenteus cinereoargenteus]] <small>(Schreber, 1775)</small> * [[Urocyon cinereoargenteus costaricensis]] <small>Goodwin, 1938</small> * [[Urocyon cinereoargenteus floridanus]] <small>Rhoads, 1895 </small> * [[Urocyon cinereoargenteus fraterculus]] <small>Elliot, 1896</small> * [[Urocyon cinereoargenteus furvus]] <small>G. M. Allen and Barbour, 1923</small> * [[Urocyon cinereoargenteus guatemalae]] <small>Miller, 1899 </small> * [[Urocyon cinereoargenteus madrensis]] <small>Burt and Hooper, 1941 </small> * [[Urocyon cinereoargenteus nigrirostris]] <small>(Lichtenstein, 1850) </small> * [[Urocyon cinereoargenteus ocythous]] <small>Bangs, 1899 </small> * [[Urocyon cinereoargenteus orinomus]] <small>Goldman, 1938 </small> * [[Urocyon cinereoargenteus peninsularis]] <small>Huey, 1928 </small> * [[Urocyon cinereoargenteus scottii]] <small>Mearns, 1891</small> * [[Urocyon cinereoargenteus townsendi]] <small>Merriam, 1899 </small> * [[Urocyon cinereoargenteus venezuelae]] <small>J. A. Allen, 1911</small> * [[Urocyon littoralis]] <small>(Baird, 1858)</small> * [[Urocyon littoralis catalinae]] <small>Merriam, 1903</small> * [[Urocyon littoralis clementae]] <small>Merriam, 1903</small> * [[Urocyon littoralis dickeyi]] <small>Grinnell and Linsdale, 1930</small> * [[Urocyon littoralis littoralis]] <small>(Baird, 1858) </small> * [[Urocyon littoralis santacruzae]] <small>Merriam, 1903</small> * [[Urocyon littoralis santarosae]] <small>Grinnell and Linsdale, 1930</small> * †[[Urocyon progressus]] <small>Stevens 1965</small> {{taksoni iznad|Animalia|Chordata|Mammalia|Carnivora|Canidae}} <gallery> Datoteka:Urocyon littoralis (Island fox) FWS 001.jpg|Urocyon littoralis Datoteka:Urocyon littoralis with prey.jpg|Urocyon littoralis Datoteka:Urocyon littoralis in the wild.jpg|Urocyon littoralis Datoteka:Urocyon cinereoargenteus grayFox backTwirl.jpg|Urocyon cinereoargenteus Datoteka:GFX03.JPG|Urocyon cinereoargenteus Datoteka:Urocyon cinereoargenteus.jpg|Urocyon cinereoargenteus </gallery> # Urocystis == Urod == === [[Urodasys]] <small>Remane, 1926</small> === * ''[[Urodasys acanthostylis]]'' <small>Fregni, Tongiorgi & Faienza, 1998</small> * ''[[Urodasys anorektoxys]]'' <small>Todaro, Bernhard & Hummon, 2000</small> * ''[[Urodasys apuliensis]]'' <small>Fregni, Faienza, Grimaldi, Tongiorgi & Balsamo, 1999</small> * ''[[Urodasys bucinastylis]]'' <small>Fregni, Faienza, Grimaldi, Tongiorgi & Balsamo, 1999</small> * ''[[Urodasys calicostylis]]'' <small>Schoepfer-Sterrer, 1974</small> * ''[[Urodasys cornustylis]]'' <small>Schoepfer-Sterrer, 1974</small> * ''[[Urodasys elongatus]]'' <small>Renaud-Mornant, 1969</small> * ''[[Urodasys mirabilis]]'' <small>Remane, 1926</small> * ''[[Urodasys nodostylis]]'' <small>Schoepfer-Sterrer, 1974</small> * ''[[Urodasys poculostylis]]'' <small>Atherton, 2014</small> * ''[[Urodasys remostylis]]'' <small>Schoepfer-Sterrer, 1974</small> * ''[[Urodasys spirostylis]]'' <small>Schoepfer-Sterrer, 1974</small> * ''[[Urodasys toxostylus]]'' <small>Hummon, 2011</small> * ''[[Urodasys uncinostylis]]'' <small>Fregni, Tongiorgi & Faienza, 1998</small> * ''[[Urodasys viviparus]]'' <small>Wilke, 1954</small> {{taksoni iznad|Animalia|Gastrotricha|Macrodasyida|Macrodasyidae|}} # Urodera === [[Uroderma]] <small>Peters, 1866</small> === * [[Uroderma bilobatum]] <small>Peters, 1866</small> * [[Uroderma magnirostrum]] <small>Davis, 1968</small> {{taksoni iznad|Animalia|Chordata|Mammalia|Chiroptera|Microchiroptera|Phyllostomidae|Stenodermatinae}} # Urodesmus # Urodon # Urodon # Urodynamis == Uroe == # Uroecobius == Urog == # Urogale # Urogelides # Uroglaux # Urogonimus # Urogryllacris # Urogymnus == Uroh == # Urohendersonia === [[Urohendersoniella]] === * [[Urohendersoniella mastigospora]] Petr. 1955 →porodica, rwed i razred nisu označeni →[[Ascomycota]] →[[Fungi]] == Urol == # Urolais # Urolepis # Uroleptoides # Uroleptus # Urolophus == Urom == # Uromacer # Uromacerina === [[Uromastyx]] === * [[Uromastyx acanthinura]] * [[Uromastyx aegyptia]] * [[Uromastyx alfredschmidti]] * [[Uromastyx asmussi]] * [[Uromastyx benti]] * [[Uromastyx dispar]] * [[Uromastyx geyri]] * [[Uromastyx hardwickii]] * [[Uromastyx leptieni]] * [[Uromastyx loricata]] * [[Uromastyx macfadyeni]] * [[Uromastyx occidentalis]] * [[Uromastyx ocellata]] * [[Uromastyx ornata]] * [[Uromastyx princeps]] * [[Uromastyx thomasi]] * [[Uromastyx yemenensis]] Animalia > Chordata > Reptilia > Squamata > [[Agamidae]] <gallery> File:Dornschwanz1.jpg|Uromastyx dispar | </gallery> # Uromenus # Uromunna === [[Uromyces]] === # Uromyces abbreviatus Arthur, 1915 # Uromyces acantholimonis Syd. & P. Syd., 1906 # Uromyces acetosae J. Schröt., 1876 # Uromyces achrous Syd. & P. Syd., 1907 # Uromyces aconiti Fuckel, 1884 # Uromyces aconiti-lycoctoni (DC.) G. Winter, 1881 # Uromyces acori T.S. Ramakr. & Rangaswami, 1948 # Uromyces actinostemonis H.S. Jacks. & Holw., 1931 # Uromyces acuminatus Arthur, 1883 # Uromyces acutatus Fuckel, 1870 # Uromyces adelphicus Syd., 1935 # Uromyces aecidiiformis (F. Strauss) C.C. Rees, 1917 # Uromyces aeluropodinus Tranzschel, 1939 # Uromyces aeluropodis-repentis Nattrass, 1937 # Uromyces aemulus Arthur, 1911 # Uromyces affinis G. Winter, 1885 # Uromyces agnatus Arthur, 1911 # Uromyces agropyri Barclay, 1891 # Uromyces agrostidis (Gonz. Frag.) A.L. Guyot, 1938 # Uromyces aimeae Berndt, 2013 # Uromyces airae-flexuosae Ferd. & Winge, 1920 # Uromyces albidus Kirgizb., 1986 # Uromyces albiziae Henn., 1892 # Uromyces albucae Kalchbr. & Cooke, 1882 # Uromyces albus Dietel & Holw., 1897 # Uromyces algeriensis P. Syd. & Syd., 1910 # Uromyces alhagi Szemb., 1915 # Uromyces allii-monanthi Y. Harada, 1985 # Uromyces allii-sibirici Gjaerum, 1970 # Uromyces allii-victorialis Liou & Y.C. Wang, 1935 # Uromyces aloes (Cooke) Magnus, 1892 # Uromyces alopecuri Seym., 1889 # Uromyces alpestris Tranzschel, 1910 # Uromyces alsinis Tranzschel, 1907 # Uromyces alstroemeriae Henn., 1899 # Uromyces alysicarpi Wakef. & Hansf., 1949 # Uromyces alyxiae Arthur, 1925 # Uromyces ambiguus (DC.) Fuckel, 1870 # Uromyces americanus Speg., 1909 # Uromyces amoenus Syd. & P. Syd., 1906 # Uromyces amphidymus Syd. & P. Syd., 1906 # Uromyces amphilophis-insculptae T.S. Ramakr., Sriniv. & Sundaram, 1952 # Uromyces amurensis Kom., 1898 # Uromyces anabasis Kazenas, 1959 # Uromyces anagyridis Roum., 1880 # Uromyces andropogonis Tracy, 1893 # Uromyces andropogonis-annulati Syd., P. Syd. & E.J. Butler, 1907 # Uromyces anguriae H.S. Jacks. & Holw., 1932 # Uromyces anomathecae Cooke, 1890 # Uromyces anotidis Petch, 1922 # Uromyces anotidis-monospermatis T.S. Ramakr. & Sundaram, 1955 # Uromyces anthacanthi H.S. Jacks., 1924 # Uromyces anthemophilus Vestergr., 1905 # Uromyces antholyzae Syd. & P. Syd., 1904 # Uromyces anthyllidis (Grev.) J. Schröt., 1875 # Uromyces antiguanus Cummins, 1940 # Uromyces antioquiensis Mayor, 1914 # Uromyces antipae Savul. & O. Savul., 1968 # Uromyces aphelandrae Syd., 1925 # Uromyces apiosporus Hazsl., 1873 # Uromyces apludae Syd. & E.J. Butler, 1907 # Uromyces appelianus Gassner, 1922 # Uromyces appendiculatus F. Strauss, 1833 # Uromyces aquiriensis Berndt, 2013 # Uromyces araucanus Dietel & Neger, 1898 # Uromyces archerianus Arthur & Fromme, 1915 # Uromyces arenariae Tranzschel, 1907 # Uromyces arenariae-grandiflorae Mayor, 1922 # Uromyces arenariae-leptocladi Vienn.-Bourg., 1954 # Uromyces argaeus Maire, 1906 # Uromyces argutus F. Kern, 1911 # Uromyces argyrolobii Doidge, 1926 # Uromyces ari-triphylli (Schwein.) Seeler, 1942 # Uromyces aristidae Ellis & Everh., 1887 # Uromyces arizonicus Tracy & L.D. Galloway, 1888 # Uromyces armeriae (Schltdl.) Lév., 1847 # Uromyces armeriicola Speg., 1924 # Uromyces asclepiadis Cooke, 1877 # Uromyces asperulae McAlpine, 1896 # Uromyces aspiliae H.S. Jacks. & Holw., 1932 # Uromyces aspiliella Vienn.-Bourg., 1952 # Uromyces aspiliicola Cummins, 1945 # Uromyces astragali-alopecuri Gjaerum, 1991 # Uromyces astragali-atropilosuli Gjaerum, 1991 # Uromyces astragali-lasiosemi Vienn.-Bourg., 1952 # Uromyces astragali-pseudoutrigeris Gjaerum, 1991 # Uromyces astragalicola Henn., 1898 # Uromyces atlanticus Guyot & Malençon, 1957 # Uromyces atriplicis McAlpine, 1906 # Uromyces aureus Dietel & Holw., 1893 # Uromyces auriculae (Magnus) A. Buchheim, 1924 # Uromyces azorellae Cooke, 1890 # Uromyces azukicola Hirata, 1952 # Uromyces babianae Doidge, 1927 # Uromyces baccarinii Syd. & P. Syd., 1911 # Uromyces badius Syd., 1924 # Uromyces baeumlerianus Bubák, 1908 # Uromyces bahiensis Perd.-Sánch., 2014 # Uromyces basellae Syd. & P. Syd., 1902 # Uromyces bauhiniae Henn., 1895 # Uromyces bauhinicola Arthur, 1905 # Uromyces bauhiniicola Arthur, 1905 # Uromyces beckeropsidis E. Castell., 1947 # Uromyces beckmanniae H.S. Jacks., 1918 # Uromyces behenis (DC.) Unger, 1836 # Uromyces belemensis F.C. Albuq. & Figueiredo, 1971 # Uromyces beloperones G.F. Laundon, 1963 # Uromyces bermudianus Cummins, 1941 # Uromyces bethelii Arthur, 1924 # Uromyces beticola (Bellynck) Boerema, Loer. & Hamers, 1987 # Uromyces bicolor Ellis, 1893 # Uromyces bidenticola Arthur, 1917 # Uromyces bidentis Lagerh., 1895 # Uromyces bisbyi Savile, 1966 # Uromyces blainvilleae Berk., 1873 # Uromyces blandus Syd., 1931 # Uromyces boissierae Vienn.-Bourg., 1958 # Uromyces bolusii Massee, 1901 # Uromyces bomareae Henn., 1899 # Uromyces bonae-spei Bubák, 1910 # Uromyces bonariensis Speg., 1880 # Uromyces bonaveriae P. Syd., 1899 # Uromyces borealis Peck, 1881 # Uromyces bornmuelleri Magnus, 1893 # Uromyces borreriae Henn., 1896 # Uromyces bosseri Vienn.-Bourg., 1963 # Uromyces bothriochloae-intermediae Gorlenko, 1970 # Uromyces bouvardiae Syd. & P. Syd., 1903 # Uromyces bradburyae H.S. Jacks. & Holw., 1931 # Uromyces brandzae Savul., 1939 # Uromyces brasilianus Speg., 1912 # Uromyces brasiliensis Trotter, 1904 # Uromyces bravensis Cummins, 1964 # Uromyces bresadolae Tranzschel, 1910 # Uromyces briardii Har., 1892 # Uromyces brizae Gäum., E. Müll. & Terrier, 1957 # Uromyces brodiaeae Ellis & Harkn., 1884 # Uromyces bromicola Arthur & Holw., 1925 # Uromyces brominus Gucevic, 1952 # Uromyces buforrestiae Cummins, 1960 # Uromyces bugranae A.L. Guyot, 1951 # Uromyces bulbinicola Doidge, 1926 # Uromyces bulbinus Thüm., 1877 # Uromyces bunsteri (Neger) H.S. Jacks. & Holw., 1926 # Uromyces bupleuri Magnus, 1899 # Uromyces bylianus Doidge, 1927 # Uromyces cacciniae Jørst., 1961 # Uromyces cachrydis Har., 1891 # Uromyces caladii (Schwein.) Farl., 1879 # Uromyces calamagrostidis Uljan., 1959 # Uromyces callicarpae (Petch) Fujik. ex S. Ito, 1923 # Uromyces calopogonii Cummins, 1943 # Uromyces calotheus Syd., 1937 # Uromyces calycotomes Gäum. & Terrier, 1950 # Uromyces calystegiae de Bary ex Fuckel, 1870 # Uromyces camphorosmae (Castagne) Har., 1914 # Uromyces canavaliae J.M. Yen, 1976 # Uromyces capensis Doidge, 1926 # Uromyces capitatus Syd. & P. Syd., 1902 # Uromyces caraganae (Thüm.) Magnus, 1905 # Uromyces caraganicola Henn., 1901 # Uromyces caricis-brunneae Morim., 1961 # Uromyces caricis-dolichocarpae Azbukina, 2005 # Uromyces caricis-rafflesianae Mayor, 1915 # Uromyces caricis-schmidtii Tomilin, 1964 # Uromyces carneus (Nees) Har., 1893 # Uromyces carpathicus Namysl., 1911 # Uromyces carthagenensis Speg., 1898 # Uromyces cassiae-mimosoidis (Doidge) Doidge, 1948 # Uromyces castaneus P. Syd. & Syd., 1909 # Uromyces cayaponiae Henn., 1896 # Uromyces cearensis Berndt & F.O. Freire, 2007 # Uromyces cedrelae (Henn.) Henn., 1907 # Uromyces celosiae Dietel & Holw., 1901 # Uromyces celtidis Dietel, 1907 # Uromyces cenisiae A.L. Guyot, 1951 # Uromyces ceratocarpi Syd. & P. Syd., 1912 # Uromyces cestricola Speg., 1912 # Uromyces chaetobromi Gjaerum, 1988 # Uromyces chaetolimonis Korbonsk., 1951 # Uromyces charmelii Liou, 1929 # Uromyces chenopodii (Duby) J. Schröt., 1880 # Uromyces chesneyae Tranzschel & Erem., 1939 # Uromyces chevalieri A.L. Guyot, 1947 # Uromyces chilensis Dietel & Neger, 1898 # Uromyces chinae Henn., 1901 # Uromyces chiovendae Bacc., 1916 # Uromyces chloridis Doidge, 1927 # Uromyces chlorogali Dietel & Holw., 1893 # Uromyces chorizanthis Ellis & Harkn., 1884 # Uromyces christensenii J. Anikster & I. Wahl, 1967 # Uromyces chubutensis Speg., 1902 # Uromyces ciceris-arietini (Grognot) Jacz. & G. Boyer, 1894 # Uromyces ciceris-soongaricae S. Ahmad, 1961 # Uromyces circinalis Kalchbr. & Cooke, 1879 # Uromyces circumscriptus Neger, 1896 # Uromyces cisneroanus Speg., 1880 # Uromyces cladomanes Traverso, 1921 # Uromyces cladrastidis Kusano, 1905 # Uromyces clarus H.S. Jacks. & Holw., 1927 # Uromyces clavatus Dietel, 1897 # Uromyces claytoniae Cooke & Peck, 1878 # Uromyces clignyi Pat. & Har., 1900 # Uromyces clignyioides Gjaerum, 1988 # Uromyces clitoriae Arthur, 1905 # Uromyces clivalis Mitter, 1935 # Uromyces cluytiae Kalchbr. & Cooke, 1882 # Uromyces cnidoscoli Henn., 1895 # Uromyces cobresiae Korbonsk., 1951 # Uromyces colchici Massee, 1892 # Uromyces collinus J.F. Hennen & Cummins, 1973 # Uromyces cologaniae Arthur, 1905 # Uromyces coloradensis Ellis & Everh., 1893 # Uromyces columbianus Mayor, 1913 # Uromyces coluteae Arthur, 1910 # Uromyces combreti Thaung, 1974 # Uromyces comedens P. Syd. & Syd., 1909 # Uromyces commelinae Cooke, 1888 # Uromyces compactus Peck, 1882 # Uromyces comptus P. Syd. & Syd., 1910 # Uromyces congoensis Syd. & P. Syd., 1909 # Uromyces conicus Jørst., 1956 # Uromyces coordinatus Arthur, 1921 # Uromyces corallocarpi W.T. Dale, 1955 # Uromyces cordiae Henn., 1899 # Uromyces coronatus Yoshin., 1907 # Uromyces coronillae Vienn.-Bourg., 1950 # Uromyces correntinus J.C. Lindq., 1952 # Uromyces corrugatus Speg., 1909 # Uromyces costaricensis Syd., 1925 # Uromyces costesianus Speg., 1921 # Uromyces crassipes Dietel & Neger, 1899 # Uromyces crassivertex Dietel, 1903 # Uromyces crepidis-fraasii Kaps.-Gotsi, 1986 # Uromyces cretensis Petr., 1943 # Uromyces cristatulus Tranzschel, 1910 # Uromyces cristatus J. Schröt. & Niessl, 1877 # Uromyces cristulatus Tranzschel, 1910 # Uromyces croci Pass., 1876 # Uromyces crotalariae-nitens Salazar-Yepes & Buriticá, 2008 # Uromyces crucheti Mayor, 1914 # Uromyces cruckshanksiae Cummins & Bonar, 1941 # Uromyces cucubali Hirats. & Hashioka, 1935 # Uromyces cucullatus Syd. & P. Syd., 1904 # Uromyces cucumivorus Berndt, 2013 # Uromyces cuenodii Maire, 1919 # Uromyces cupaniae Arthur & J.R. Johnst., 1918 # Uromyces cyanotidis Cummins, 1941 # Uromyces cyathulae Henn., 1893 # Uromyces cyperi Henn., 1893 # Uromyces cypericola Gjaerum, 1990 # Uromyces cyprius Vienn.-Bourg., 1969 # Uromyces cystopiformis Lagerh., 1910 # Uromyces cytisi J. Schröt., 1878 # Uromyces dactylidis G.H. Otth, 1861 # Uromyces dactyloctenii Wakef. & Hansf., 1949 # Uromyces dactylocteniicola (Speg.) J.C. Lindq., 1943 # Uromyces danthoniae McAlpine, 1906 # Uromyces datyloctenii Wakef. & Hansf., 1949 # Uromyces decoratus Syd. & P. Syd., 1907 # Uromyces deeringiae Syd. & P. Syd., 1903 # Uromyces delagoensis Bubák, 1910 # Uromyces demetrionianus Pazschke, 1895 # Uromyces dendroseridis Keissl., 1927 # Uromyces densus Arthur, 1915 # Uromyces desmodii Cooke, 1878 # Uromyces desmodii-leiocarpi Henn., 1908 # Uromyces desmodiicola Jørst., 1959 # Uromyces devoluensis Gäum., 1953 # Uromyces dianthi (Pers.) Niessl, 1872 # Uromyces dianthi-caryophylli Monchot, 1937 # Uromyces dichromenae W.T. Dale, 1955 # Uromyces dictyospermae Ellis & Everh. ex Tranzschel, 1910 # Uromyces didymae Gapon., 1986 # Uromyces dieramatis Doidge, 1948 # Uromyces dietelianus Pazschke, 1891 # Uromyces digitariae-adscendentis Y.C. Wang, 1966 # Uromyces dilucidus Cummins, 1939 # Uromyces diniensis A.L. Guyot, 1938 # Uromyces dinteri Mennicken, W. Maier & Oberw., 2005 # Uromyces dipcadi Gjaerum, 1984 # Uromyces discariae G. Cunn., 1923 # Uromyces dispersus Hirats. f., 1943 # Uromyces dobremezii Durrieu, 1987 # Uromyces doebbeleri Berndt, 2004 # Uromyces dolichi Cooke, 1882 # Uromyces dolicholi Arthur, 1906 # Uromyces dolichosporus Dietel & Holw., 1901 # Uromyces doricus Maire, 1930 # Uromyces dorystoechadis Gjaerum & Bahç., 2004 # Uromyces drimiopsidis Doidge, 1941 # Uromyces dubiosus Henn., 1895 # Uromyces ducellieri Maire, 1917 # Uromyces dusenii Dietel & Neger, 1899 # Uromyces echinodes Kunze ex Henn., 1897 # Uromyces ecklonii Bubák, 1910 # Uromyces eclipsis Berndt, 2009 # Uromyces edwardsiae G. Cunn., 1924 # Uromyces ehrhartae McAlpine, 1906 # Uromyces ehrhartae-giganteae Doidge, 1926 # Uromyces elegans (Berk. & M.A. Curtis) Lagerh., 1895 # Uromyces eleocharidis Arthur, 1906 # Uromyces ellipticus Dietel & Neger, 1896 # Uromyces ellisianus Henn., 1898 # Uromyces emmeorhizae Syd., 1930 # Uromyces epicampis Dietel & Holw., 1897 # Uromyces eragrostidicola Gjaerum, 1988 # Uromyces eragrostidis Tracy, 1893 # Uromyces eriochloae (Syd. & P. Syd.) Syd., P. Syd. & E.J. Butler, 1907 # Uromyces eriogoni Ellis & Harkn., 1884 # Uromyces eriospermi Kalchbr. & Cooke, 1882 # Uromyces ermelensis Doidge, 1926 # Uromyces ervi (Wallr.) Westend., 1854 # Uromyces erythrinae Lagerh., 1910 # Uromyces erythronii (DC.) Pass., 1867 # Uromyces eugenei-mayorii M. Morelet, 1969 # Uromyces eugentianae Cummins, 1956 # Uromyces eulophiae Gjaerum, 1984 # Uromyces euphaeus Syd., 1937 # Uromyces euphlebius Syd. & P. Syd., 1921 # Uromyces euphorbiae Cooke & Peck, 1873 # Uromyces euphorbiae-connatae Speschnew, 1901 # Uromyces euphorbiae-javanicae E. Fisch., 1919 # Uromyces euphorbiae-lunulatae Liou & Y.C. Wang, 1935 # Uromyces euphorbiae-nicaeensis Unamuno, 1935 # Uromyces euphorbiae-polytimeticae Zenkova, 1963 # Uromyces euphorbiicola (Berk. & M.A. Curtis) Tranzschel, 1910 # Uromyces eurotiae Tranzschel, 1907 # Uromyces euryopsidicola A.R. Wood & M. Scholler, 2005 # Uromyces evastigatus Cummins, 1939 # Uromyces fallens (Arthur) Barthol., 1928 # Uromyces fatouae Henn., 1902 # Uromyces fedtschenkoi Faizieva, 1986 # Uromyces ferganensis Tranzschel & Erem., 1939 # Uromyces ferrariae Doidge, 1948 # Uromyces ferulae Juel, 1901 # Uromyces ferulaginis Lindr., 1902 # Uromyces festucae-nigricantis Gonz. Frag., 1914 # Uromyces ficariae (Schumach.) Lév., 1860 # Uromyces fiebrigii Henn. & Vestergr., 1905 # Uromyces fiorianus Sacc., 1910 # Uromyces fischeri-eduardi Magnus, 1907 # Uromyces fischerianus Mayor, 1906 # Uromyces flavicomae Liou, 1929 # Uromyces flemmingiae Henn., 1908 # Uromyces fleuryae J.M. Yen, 1973 # Uromyces floralis Vestergr., 1905 # Uromyces floscopae Syd. & P. Syd., 1916 # Uromyces fontii Gonz. Frag., 1928 # Uromyces formosus Syd. & P. Syd., 1908 # Uromyces foveolatus Juel, 1897 # Uromyces fragilipes Tranzschel, 1907 # Uromyces fraserae Arthur & Ricker, 1902 # Uromyces fremonti Syd. & P. Syd., 1906 # Uromyces fulgens Bubák, 1907 # Uromyces fuscatus Arthur, 1918 # Uromyces gaeumannii Mayor & Vienn.-Bourg., 1949 # Uromyces gageae Beck, 1880 # Uromyces galactiae Rezende & Dianese, 2003 # Uromyces galegae (Opiz) Sacc., 1874 # Uromyces galegicola Woron., 1927 # Uromyces galii Dietel, 1907 # Uromyces galii-californici Linder, 1939 # Uromyces galphimiae Dietel & Holw., 1897 # Uromyces garanbiensis (Hirats. f. & Hashioka) Sawada, 1943 # Uromyces gaubae Petr., 1953 # Uromyces gausseni Mayor & Vienn.-Bourg., 1949 # Uromyces geissorhizae Henn., 1900 # Uromyces gemmatus Berk. & M.A. Curtis, 1868 # Uromyces genistae Fuckel, 1870 # Uromyces geranii (DC.) G.H. Otth & Wartm., 1847 # Uromyces geraniicola Speg., 1924 # Uromyces ghaznicus Petr., 1963 # Uromyces giganteus Speg., 1879 # Uromyces gigantiformis Salazar-Yepes & Buriticá, 2008 # Uromyces gilgitae S. Ahmad, 1961 # Uromyces gladioli Henn., 1895 # Uromyces globosus Dietel & Holw., 1897 # Uromyces glyceriae Arthur, 1910 # Uromyces glycyrrhizae (Rabenh.) Magnus, 1890 # Uromyces gnaphalii Ellis & Everh., 1893 # Uromyces gouaniae F. Kern, 1911 # Uromyces goyazensis Henn., 1895 # Uromyces graminis (Niessl) Dietel, 1892 # Uromyces grandiotii Gäum., 1936 # Uromyces greenstockii Doidge, 1927 # Uromyces guatemalensis Vestergr., 1905 # Uromyces guayacuru Speg., 1881 # Uromyces gueldenstaedtiae Liou & Y.C. Wang, 1935 # Uromyces guerkeanus Henn., 1893 # Uromyces guraniae Mayor, 1914 # Uromyces gypsophilae Cooke, 1880 # Uromyces habrochloae Gjaerum, 1988 # Uromyces hainanicus J.Y. Zhuang & S.X. Wei, 1999 # Uromyces halimodendri Solkina, 1928 # Uromyces halstedii De Toni, 1888 # Uromyces handelii Bubák, 1914 # Uromyces haraeanus Syd. & P. Syd., 1912 # Uromyces hardenbergiae McAlpine, 1906 # Uromyces hariotianus Lagerh., 1918 # Uromyces harmsianus Henn., 1900 # Uromyces haussknechtii Tranzschel, 1910 # Uromyces hawksworthii E.S.C. Souza, Z.M. Chaves, W.R.O. Soares, D.B. Pinho & Dianese, 2015 # Uromyces hedysari-obscuri (DC.) Carestia & Picc., 1871 # Uromyces hedysari-paniculati (Schwein.) Farl., 1879 # Uromyces heimerlianus Magnus, 1907 # Uromyces heimii Mayor & Vienn.-Bourg., 1949 # Uromyces helichrysi Lagerh., 1899 # Uromyces heliotropii Sred., 1896 # Uromyces hellebori-thibetani J.Y. Zhuang & S.X. Wei, 2003 # Uromyces hemmendorfii Vestergr., 1905 # Uromyces hermonis Magnus, 1899 # Uromyces herterianus Dietel, 1937 # Uromyces heterantherae (Henn.) P. Syd. & Syd., 1910 # Uromyces heterodermus Syd. & P. Syd., 1906 # Uromyces heterogeneus Cooke, 1876 # Uromyces heteromallus Syd., 1939 # Uromyces heteromorphae Thüm., 1877 # Uromyces hewittiae Syd. & P. Syd., 1906 # Uromyces hidakaensis Muray. & Takeuchi, 1955 # Uromyces himalaicus Y. Ono, Adhikari & Rajbh., 1988 # Uromyces hippocrepidis Syd. & P. Syd., 1921 # Uromyces hippomarathri Lindr., 1901 # Uromyces hippomarathricola Sousa da Câmara, 1936 # Uromyces hobsonii Vize, 1876 # Uromyces holci Jørst., 1957 # Uromyces holubii Doidge, 1941 # Uromyces holwayi Lagerh., 1889 # Uromyces hordeastri A.L. Guyot, 1938 # Uromyces houstoniatus J. Sheld., 1909 # Uromyces howei (Peck) De Toni, 1878 # Uromyces huallagensis Henn., 1904 # Uromyces hyacinthi W. Schneid., 1927 # Uromyces hyalinus Peck, 1878 # Uromyces hybridi W.H. Davis, 1924 # Uromyces hyderabadensis Ramachar, K.N. Rao & Bagyan., 1987 # Uromyces hydrocotylicola J.Y. Zhuang, 1986 # Uromyces hymenocarpi Jaap, 1915 # Uromyces hyparrheniae Gjaerum, 1983 # Uromyces hyparrheniicola Gjaerum, 1988 # Uromyces hyperici (Schwein.) M.A. Curtis, 1867 # Uromyces hyperici-frondosi (Schwein.) Arthur, 1883 # Uromyces hypericinus Speg., 1909 # Uromyces hypoestis Tarr & G.F. Laundon, 1963 # Uromyces hypsophilus Speg., 1902 # Uromyces ictericus Cummins, 1941 # Uromyces ignobilis (Syd. & P. Syd.) Arthur, 1915 # Uromyces illotus Arthur & Holw., 1918 # Uromyces imperfectus Arthur, 1920 # Uromyces inaequialtus Lasch, 1859 # Uromyces inayati Syd. & P. Syd., 1907 # Uromyces inayatii Syd. & P. Syd., 1907 # Uromyces indicus Pat., 1886 # Uromyces indigoferae Dietel & Holw., 1901 # Uromyces infarctus Berndt, 2013 # Uromyces inflatus (Cooke) McKenzie, 2008 # Uromyces ingicola Henn., 1904 # Uromyces ingiphilus Speg., 1925 # Uromyces insignis P. Syd. & Syd., 1909 # Uromyces insularis Arthur, 1906 # Uromyces intricatus Cooke, 1878 # Uromyces invisus (Speg.) Speg., 1925 # Uromyces ipatingae F.A. Ferreira & Y. Hirats., 1999 # Uromyces iranensis Vienn.-Bourg., 1956 # Uromyces iresines Lagerh., 1910 # Uromyces isachnes Petch, 1917 # Uromyces itoanus Hirats. f., 1935 # Uromyces ixiae (Lév.) G. Winter, 1884 # Uromyces jacksonii Arthur & Fromme, 1939 # Uromyces jamaicensis Vestergr., 1905 # Uromyces janiphae (G. Winter) Arthur, 1915 # Uromyces japonicus Berk. & M.A. Curtis, 1860 # Uromyces jatrophae Dietel & Holw., 1897 # Uromyces jatrophicola Henn., 1908 # Uromyces joffrini Delacr., 1902 # Uromyces johowii Dietel & Neger, 1896 # Uromyces jonesii Peck, 1882 # Uromyces jordianus Bubák, 1905 # Uromyces junci Tul. & C. Tul., 1854 # Uromyces junci-effusi P. Syd. & Syd., 1910 # Uromyces juncicola Speg., 1909 # Uromyces juncinus Thüm., 1879 # Uromyces kaernbachii Henn., 1892 # Uromyces kaimontanus Hirats. f. & S. Sato, 1959 # Uromyces kalmusii Sacc., 1880 # Uromyces karjaginii Uljan., 1959 # Uromyces kawakamii Syd. & P. Syd., 1914 # Uromyces kentaniensis Doidge, 1926 # Uromyces kenyensis J.F. Hennen, 1956 # Uromyces kigesianus Cummins, 1952 # Uromyces kisantuensis Henn., 1907 # Uromyces klebahnii E. Fisch., 1914 # Uromyces kochiae Syd. & P. Syd., 1912 # Uromyces kochianus Gäum., 1933 # Uromyces koeleriae Uljan., 1959 # Uromyces komarowii Bubák, 1902 # Uromyces kondoi Miura, 1928 # Uromyces krameriae Arthur, 1918 # Uromyces krantzbergensis Doidge, 1949 # Uromyces kunigamiensis Shimab., 1960 # Uromyces kurtzii Henn., 1894 # Uromyces kwangensis Henn., 1907 # Uromyces kwangsianus Cummins, 1957 # Uromyces lachenaliae Doidge, 1927 # Uromyces laevigatus Syd. & P. Syd., 1912 # Uromyces laevis Körn., 1877 # Uromyces langtangensis Durrieu, 1987 # Uromyces lapeyrousiae Petr., 1959 # Uromyces lapponicus Lagerh., 1890 # Uromyces largus Arthur & Cummins, 1933 # Uromyces laserpitii-graminis E. Fisch., 1906 # Uromyces lasiocorydis Henn., 1893 # Uromyces lathyrinus Speg., 1881 # Uromyces latimammatus J.Y. Zhuang & S.X. Wei, 2011 # Uromyces lazistanicus Petr., 1942 # Uromyces lentincola Petr., 1953 # Uromyces leonotidis Bagyan., Gjaerum & M. Raju, 2003 # Uromyces leptaleus Syd., 1931 # Uromyces leptochloae Wakef., 1949 # Uromyces lereddei Dupias, 1953 # Uromyces lespedezae (Thüm.) Peck, 1879 # Uromyces lespedezae-bicoloris F.L. Tai & C.C. Cheo, 1937 # Uromyces lespedezae-macrocarpae Liou & Y.C. Wang, 1935 # Uromyces lespedezae-procumbentis (Schwein.) Lagerh., 1867 # Uromyces lespedezae-sericeae S. Ahmad, 1956 # Uromyces libycus Trotter, 1912 # Uromyces ligulariae Hirats. & Hoshioka, 1934 # Uromyces limonii (DC.) Lév., 1849 # Uromyces limonii-caroliniani Savile & Conners, 1951 # Uromyces limosellae F. Ludw., 1889 # Uromyces lineolatus (Desm.) J. Schröt., 1876 # Uromyces loculatus Cummins, 1960 # Uromyces loculiformis T.S. Ramakr. & K. Ramakr., 1948 # Uromyces lomandracearum J. Walker & van der Merwe, 2009 # Uromyces longipedicellaris Ramachar & A.Sudh. Rao, 1985 # Uromyces longipes (Lasch) Tranzschel, 1939 # Uromyces loranthi H.S. Jacks., 1927 # Uromyces lotononidicola Berndt, 2006 # Uromyces lugubris Kalchbr., 1882 # Uromyces lupini Berk. & M.A. Curtis, 1860 # Uromyces lupinicola Bubák, 1902 # Uromyces lychnidis Tracy & Earle, 1895 # Uromyces lygei P. Syd. & Syd., 1910 # Uromyces macintirianus Barclay, 1890 # Uromyces macnabbii Cummins, 1971 # Uromyces macounianus Ellis & Everh., 1893 # Uromyces macowanii Bubák, 1902 # Uromyces magnatus Arthur, 1917 # Uromyces magnusii Kleb., 1913 # Uromyces maireanus P. Syd. & Syd., 1910 # Uromyces major Arthur, 1911 # Uromyces malloti Henn., 1892 # Uromyces mangenoti Mayor & Vienn.-Bourg., 1949 # Uromyces manihoticola Henn., 1895 # Uromyces manihotis Henn., 1895 # Uromyces manihotis-catingae Henn., 1908 # Uromyces marinus Guyot & Malençon, 1957 # Uromyces martinii Farl., 1883 # Uromyces massoniae Doidge, 1939 # Uromyces mayorii Tranzschel, 1913 # Uromyces mbelensis Henn., 1907 # Uromyces megalosporus Speg., 1898 # Uromyces meimerlianus Magnus, 1907 # Uromyces melandryi Dietel & Neger, 1898 # Uromyces melantherae Cooke, 1882 # Uromyces melasphaerulae Syd. & P. Syd., 1904 # Uromyces melothriae Henn., 1893 # Uromyces menyanthis Azbukina & Zenkova, 1966 # Uromyces mercurialis Henn., 1902 # Uromyces mexicanus Dietel & Holw., 1897 # Uromyces meygounensis Petr., 1955 # Uromyces microsorus Kalchbr. & Cooke, 1882 # Uromyces microtidis Cooke, 1885 # Uromyces miersiae Gäum., 1936 # Uromyces mikaniae Viégas, 1945 # Uromyces minimus Davis, 1894 # Uromyces minor J. Schröt., 1887 # Uromyces minutus Dietel, 1897 # Uromyces miurae Syd. & P. Syd., 1913 # Uromyces moehringiae S. Ito & Hirats. f., 1926 # Uromyces moesiacus Lindtner & Vienn.-Bourg., 1959 # Uromyces mogianensis Bubák, 1902 # Uromyces mongolicus U. Braun & G. Hirsch, 1988 # Uromyces monspessulanus Tranzschel, 1910 # Uromyces montanoae Arthur & Holw., 1918 # Uromyces montanus Arthur, 1905 # Uromyces montis-ferrati Maire, 1931 # Uromyces moraeae Syd. & P. Syd., 1912 # Uromyces mucunae Rabenh., 1878 # Uromyces mulgedii Lindr., 1901 # Uromyces mulini J. Schröt., 1896 # Uromyces musae Henn., 1907 # Uromyces muscari Lév., 1847 # Uromyces mussooriensis Syd. & P. Syd., 1906 # Uromyces myosotidis Bahç., 2014 # Uromyces myristica Berk. & Broome, 1874 # Uromyces myrsines Dietel, 1897 # Uromyces mysticus Arthur, 1911 # Uromyces namaqualandus Mennicken, W. Maier & Oberw., 2005 # Uromyces nassauviae J.C. Lindq., 1943 # Uromyces nassellae Cummins, 1956 # Uromyces natalensis Magnus, 1896 # Uromyces natricis A.L. Guyot, 1951 # Uromyces nattrassii Cummins, 1943 # Uromyces naucinus Berndt, 2013 # Uromyces necopinus Cummins, 1941 # Uromyces neotropicalis J.R. Hern. & Aime, 2005 # Uromyces nevadensis Harkn., 1884 # Uromyces nidificans Tranzschel, 1907 # Uromyces nilagiricus T.S. Ramakr. & K. Ramakr., 1950 # Uromyces niteroyensis Rangel, 1917 # Uromyces nordenskjoldii Dietel, 1899 # Uromyces notabilis Wakef., 1949 # Uromyces nothoscordi Syd. & P. Syd., 1901 # Uromyces novissimus Speg., 1880 # Uromyces numidicus Maire, 1931 # Uromyces nyikensis Syd. & P. Syd., 1904 # Uromyces nymphoidis Savul., 1939 # Uromyces oaxacanus Dietel & Holw., 1901 # Uromyces oberwinklerianus Berndt, 2004 # Uromyces obesus Durrieu, 1987 # Uromyces oblectaneus H.S. Jacks. & Holw., 1926 # Uromyces oblongisporus Ellis & Everh., 1898 # Uromyces oblongus Vize, 1877 # Uromyces obscurus Dietel & Holw., 1897 # Uromyces occidentalis Dietel, 1903 # Uromyces occultus J.C. Lindq., 1951 # Uromyces ocimi Hansf., 1949 # Uromyces oedipus Dietel, 1905 # Uromyces oenotherae Burrill, 1885 # Uromyces oliveirae J. Anikster & I. Wahl, 1967 # Uromyces ononidis Pass., 1874 # Uromyces ophiorrhizae Gäum., 1921 # Uromyces orbicularis Dietel, 1897 # Uromyces orchidearum Cooke & Massee, 1888 # Uromyces orientalis Syd. & P. Syd., 1907 # Uromyces ornatipes Arthur, 1915 # Uromyces ornithopodioides Gonz. Frag., 1913 # Uromyces orobi-tuberosi (Pers.) Liro, 1935 # Uromyces orthosiphonis T.S. Ramakr. & Sriniv., 1950 # Uromyces otakou G. Cunn., 1923 # Uromyces otaviensis Mennicken, W. Maier & Oberw., 2005 # Uromyces ovalis Dietel, 1905 # Uromyces ovirensis Jaap, 1908 # Uromyces pachyceps Lagerh., 1910 # Uromyces pallidus Niessl, 1872 # Uromyces panici-sanguinalis Rangel, 1916 # Uromyces pannosus Vestergr., 1905 # Uromyces papillatus Kalchbr. & Cooke, 1882 # Uromyces paradoxus Syd. & P. Syd., 1909 # Uromyces parilis Syd., 1935 # Uromyces paspalicola Arthur & Holw., 1925 # Uromyces paulshoekensis Mennicken, W. Maier & Oberw., 2005 # Uromyces pavgii R.N. Goswami & Ngachan, 1979 # Uromyces pavoniae Arthur, 1904 # Uromyces pazschkeanus Henn., 1893 # Uromyces peglerae Pole-Evans, 1914 # Uromyces peireskiae Dietel, 1899 # Uromyces pencanus (Dietel & Neger) Arthur & Holw., 1925 # Uromyces penniseti S. Ahmad, 1961 # Uromyces pentaceae D.K. Agarwal, 2003 # Uromyces pentaschistidis Gjaerum, 1988 # Uromyces peracarpae S. Ito & Tochinai, 1926 # Uromyces peraffinis Dietel, 1922 # Uromyces pereskiae H.S. Jacks. & Holw., 1931 # Uromyces perigynius Halst., 1889 # Uromyces perlebiae Vestergr., 1905 # Uromyces permeritus Cummins, 1940 # Uromyces persicus Syd. & P. Syd., 1908 # Uromyces petitmenginii Maire, 1930 # Uromyces phacae-frigidae (Wahlenb.) Har., 1893 # Uromyces phalaridicola Katajev, 1951 # Uromyces phaseolicola Speg., 1909 # Uromyces phlei-michelii Cruchet, 1916 # Uromyces phlogacanthi Gäum., 1922 # Uromyces phtirusae Mayor, 1914 # Uromyces physanthyllidis Vienn.-Bourg., 1950 # Uromyces phyteumatum (DC.) G. Winter, 1881 # Uromyces pianhyensis Henn., 1908 # Uromyces pictus Thüm., 1879 # Uromyces pieningii Cummins, 1960 # Uromyces pisi-sativi (Pers.) Liro, 1908 # Uromyces pittospori Henn., 1891 # Uromyces planiusculus (Mont.) Jørst., 1947 # Uromyces plantaginis Vestergr., 1910 # Uromyces plumbarius Peck, 1879 # Uromyces poinsettiae Tranzschel, 1910 # Uromyces poiretiae Syd., 1934 # Uromyces polemanniae Kalchbr. & Cooke, 1882 # Uromyces poliotelis Syd., 1925 # Uromyces politus (Berk.) McAlpine, 1906 # Uromyces polycnemi McAlpine, 1907 # Uromyces polygalae Grove, 1916 # Uromyces polygoni-avicularis (Pers.) G.H. Otth, 1864 # Uromyces polygonorum (DC.) Lév., 1847 # Uromyces polymniae (Henn.) Dietel & Holw., 1901 # Uromyces polymorphus Peck & Clinton, 1878 # Uromyces polytriadicola Arthur & Cummins, 1936 # Uromyces pontederiae W.R. Gerard, 1875 # Uromyces pontederiicola Speg., 1925 # Uromyces poonensis W.D. More & Moniz, 1964 # Uromyces porcensis Mayor, 1914 # Uromyces porosus (Peck) H.S. Jacks., 1918 # Uromyces pozoae Dietel & Neger, 1899 # Uromyces praetextus Vestergr., 1905 # Uromyces prangi Har., 1900 # Uromyces pratensis Juel, 1905 # Uromyces pratiae Speg., 1887 # Uromyces pretoriensis Doidge, 1926 # Uromyces primaverilis Speg., 1881 # Uromyces primulae-integrifoliae (DC.) Niessl, 1872 # Uromyces prismaticus Vienn.-Bourg., 1958 # Uromyces privae Syd. & P. Syd., 1907 # Uromyces probus Arthur, 1911 # Uromyces procerus J.C. Lindq., 1960 # Uromyces proeminens (DC.) Lév., 1847 # Uromyces propinquus P. Syd. & Syd., 1910 # Uromyces prosopidis Jacz., 1915 # Uromyces pseudarthriae Cooke, 1882 # Uromyces psoraleae Peck, 1881 # Uromyces psychotriae Henn., 1904 # Uromyces pteroclaenae Lindr., 1902 # Uromyces pulchellus Ellis & Everh., 1895 # Uromyces pulvinatus Kalchbr. & Cooke, 1880 # Uromyces punctiformis Syd. & P. Syd., 1901 # Uromyces purpureus Lagerh., 1889 # Uromyces pustulatus Wakef., 1922 # Uromyces puttemansii Rangel, 1916 # Uromyces pyriformis Cooke, 1878 # Uromyces quaggafonteinus Mennicken & Oberw., 2004 # Uromyces quinchamalii Neger, 1896 # Uromyces ramacharii Ravinder & Bagyan., 1994 # Uromyces ranunculi-distichophylli Semadeni, 1906 # Uromyces ratoides Jørst., 1956 # Uromyces ratus H.S. Jacks. & Holw., 1932 # Uromyces rayssiae J. Anikster & I. Wahl, 1967 # Uromyces regius Vestergr., 1905 # Uromyces reichei Dietel, 1908 # Uromyces reichertii J. Anikster & I. Wahl, 1967 # Uromyces renovatus P. Syd. & Syd., 1909 # Uromyces reticulatus (Thüm.) Bubák, 1902 # Uromyces reynoldsii Thaung, 2009 # Uromyces rhapaneae Henn., 1908 # Uromyces rhinacanthi Cummins, 1952 # Uromyces rhodesicus Wakef., 1931 # Uromyces rhynchosiae Cooke ex Doidge, 1948 # Uromyces rhynchosporae Ellis, 1893 # Uromyces ribicola H.S. Jacks. & Holw., 1931 # Uromyces rickerianus Arthur, 1902 # Uromyces riloensis Hinkova, 1963 # Uromyces romouleae Van der Byl & Werderm., 1923 # Uromyces romuleae Doidge, 1927 # Uromyces rostratus Henn., 1896 # Uromyces rubida Arthur & Holw., 1925 # Uromyces rudbeckiae Arthur & Holw., 1885 # Uromyces ruelliae Holw., 1904 # Uromyces rugosus Arthur, 1905 # Uromyces rugulosus Pat., 1888 # Uromyces ruiz-leali J.C. Lindq., 1949 # Uromyces rumicis (Schumach.) G. Winter, 1884 # Uromyces rumicis-tingitani (DC.) Malençon, 1946 # Uromyces rzedowskii J.F. Hennen & Cummins, 1973 # Uromyces sabineae Arthur, 1917 # Uromyces saginatus Syd., 1928 # Uromyces sakawensis Henn., 1903 # Uromyces salicorniae (DC.) de Bary, 1870 # Uromyces salmeae Arthur & Holw., 1918 # Uromyces salpichroae H.S. Jacks. & Holw., 1932 # Uromyces salsolae Rabenh., 1871 # Uromyces sasaensis Gjaerum, 1986 # Uromyces satarensis P.B. Chavan & Bakare, 1973 # Uromyces saulensis Berndt, 2013 # Uromyces saururi Henn., 1902 # Uromyces saussureae P. Karst., 1904 # Uromyces savulescui Rayss, 1937 # Uromyces scaberulus L. Guo & Y.C. Wang, 1987 # Uromyces scaevolae G. Cunn., 1930 # Uromyces schanginiae Thüm., 1878 # Uromyces schinzianus Henn., 1906 # Uromyces schismi Jørst., 1957 # Uromyces schoenanthi Syd. & P. Syd., 1906 # Uromyces schweinfurthii Henn., 1891 # Uromyces scillinus (Durieu & Mont.) Har., 1913 # Uromyces scirpi-maritimi Hirats. f. & Yoshin., 1942 # Uromyces scirpinus Syd., 1931 # Uromyces scleranthi Rostr., 1897 # Uromyces scleriae Henn., 1899 # Uromyces scleropoae Baudyš & Picb., 1928 # Uromyces scrophulariae (DC.) Berk. & Broome ex J. Schröt., 1869 # Uromyces scutellatus (Schrank) Lév., 1847 # Uromyces secamones Wakef., 1917 # Uromyces sedi Gäum., 1954 # Uromyces seditiosus F. Kern, 1911 # Uromyces seligeri Tranzschel & Erem., 1939 # Uromyces sellierae G. Cunn., 1930 # Uromyces semnanensis Gjaerum, 1991 # Uromyces senecionicola Arthur, 1905 # Uromyces senecionis-gigantis Gjaerum, 1977 # Uromyces senorensis J.F. Hennen & Cummins, 1967 # Uromyces sepultus Mains, 1935 # Uromyces seseli-graminis E. Fisch., 1906 # Uromyces seselis Sousa da Câmara, 1949 # Uromyces sesseae Lagerh., 1910 # Uromyces setariae-italicae Yoshino, 1906 # Uromyces shahrudensis Petr., 1949 # Uromyces shearianus Arthur, 1919 # Uromyces shikokianus Kusano, 1905 # Uromyces sii-latifolii P. Karst., 1904 # Uromyces silenes (Schltdl.) Fuckel, 1870 # Uromyces silenes-chloraefoliae Vienn.-Bourg., 1958 # Uromyces silenes-ponticae Const., 1916 # Uromyces silksvleyensis Mennicken & Oberw., 2004 # Uromyces silphii (Syd. & P. Syd.) Arthur, 1907 # Uromyces simulans Peck, 1879 # Uromyces siphocampyli-gigantei Berndt, 1999 # Uromyces sisyrinchiicola Speg., 1924 # Uromyces skottsbergii Jørst., 1957 # Uromyces smilacis Mayor, 1914 # Uromyces snowdeniae Cummins, 1956 # Uromyces socius Arthur & Holw., 1918 # Uromyces solani Dietel & Holw., 1897 # Uromyces solariae Dietel, 1908 # Uromyces solidaginis-caricis Arthur, 1904 # Uromyces solidus Berk. & M.A. Curtis, 1874 # Uromyces sommerfeltii Hyl., Jørst. & Nannf., 1953 # Uromyces sonorensis J.F. Hennen & Cummins, 1967 # Uromyces sophorae Peck, 1885 # Uromyces sophorae-flavescentis Kusano, 1904 # Uromyces sophorae-japonicae Dietel, 1903 # Uromyces sophorae-vicilfoliae F.L. Tai, 1947 # Uromyces sparaxadis Syd. & P. Syd., 1926 # Uromyces sparaxidis Syd. & P. Syd., 1904 # Uromyces sparganii Cooke & Peck, 1874 # Uromyces sparsus (Kunze & J.C. Schmidt) Lév., 1865 # Uromyces spartii-juncei P. Syd. & Syd., 1909 # Uromyces speciosus Holw., 1905 # Uromyces spegazzinii (De Toni) Arthur, 1910 # Uromyces spermacoces (Schwein.) Thüm., 1867 # Uromyces sphaericus H.S. Jacks. & Holw., 1932 # Uromyces sphaerocarpus Syd. & P. Syd., 1904 # Uromyces sphaerophysae Pospelov ex Nevod., 1952 # Uromyces splendens A. Blytt, 1896 # Uromyces sporoboli Ellis & Everh., 1893 # Uromyces sporobolicola J.C. Lindq., 1963 # Uromyces sporoboloides Cummins, 1956 # Uromyces spragueae Harkn., 1884 # Uromyces standleyanus Arthur, 1924 # Uromyces statices-mucronatae Malençon, 1936 # Uromyces statices-sinensis Liou & Y.C. Wang, 1935 # Uromyces steironematis Arthur, 1917 # Uromyces stellariae Syd. & P. Syd., 1908 # Uromyces stellariae-saxatilis L. Guo & Y.C. Wang, 1987 # Uromyces stenorrhynchi Henn., 1904 # Uromyces stipinus Tranzschel & Erem., 1939 # Uromyces strauchii Doidge, 1928 # Uromyces striatellus Tranzschel, 1910 # Uromyces striatus J. Schröt., 1870 # Uromyces striolatus Tranzschel, 1910 # Uromyces strobilanthis Barclay, 1890 # Uromyces strumariae A.R. Wood, 2002 # Uromyces struthanthi Perd.-Sánch., 2014 # Uromyces stylochitonis Doidge, 1926 # Uromyces sublevis Tranzschel, 1910 # Uromyces substriatus Syd. & P. Syd., 1906 # Uromyces suffruticosae Vienn.-Bourg., 1954 # Uromyces suksdorfii Dietel & Holw., 1895 # Uromyces superfixus Vestergr., 1905 # Uromyces superfluus P. Syd. & Syd., 1910 # Uromyces superstomatalis Berndt, 2013 # Uromyces suzukii Sawada ex Hirats. f., 1959 # Uromyces sydowii Z.K. Liu & L. Guo, 1985 # Uromyces symaethidis W. Schneid., 1927 # Uromyces tairae Hirats. f., 1940 # Uromyces tarapotensis Henn., 1904 # Uromyces teheranicus Petr., 1957 # Uromyces tehuelches Speg., 1925 # Uromyces tener J. Schröt., 1896 # Uromyces tenuicutis McAlpine, 1906 # Uromyces tenuistipes Dietel & Holw., 1897 # Uromyces teodorescui Rayss, 1937 # Uromyces tepicensis J.F. Hennen & Cummins, 1973 # Uromyces tessariae (Speg.) J.C. Lindq., 1948 # Uromyces thapsi (Opiz) Bubák, 1906 # Uromyces thellungi Maire, 1917 # Uromyces thelymitrae McAlpine, 1906 # Uromyces thermopsidicola Shimab., 1957 # Uromyces tinctoriicola Magnus, 1896 # Uromyces tingitanus Henn., 1904 # Uromyces tolerandus H.S. Jacks. & Holw., 1931 # Uromyces tomentellus Cooke, 1878 # Uromyces tordillensis Speg., 1898 # Uromyces tosensis Henn., 1903 # Uromyces tournefortiae Henn., 1908 # Uromyces tragi Wakef. & Hansf., 1949 # Uromyces transcaspicus Petr., 1940 # Uromyces transversalis (Thüm.) G. Winter, 1884 # Uromyces tranzschelii Syd. & P. Syd., 1910 # Uromyces traucoensis Monteal. & Oehrens, 1988 # Uromyces triandrae T.S. Ramakr. & Sriniv., 1950 # Uromyces trichoclines Henn., 1899 # Uromyces tricholenae Gonz. Frag. & Cif., 1925 # Uromyces trichoneurae Doidge, 1939 # Uromyces tricorynes McAlpine, 1895 # Uromyces trifolii (R. Hedw.) Lév., 1847 # Uromyces trifolii-megalanthi (Dietel & Neger) H.S. Jacks. & Holw., 1931 # Uromyces trifolii-purpurei Const., 1916 # Uromyces trifolii-repentis Liro, 1906 # Uromyces trigonellae Pass., 1873 # Uromyces trigonellae-occultae Henn., 1902 # Uromyces tripogonicola Payak & Thirum., 1957 # Uromyces tripogonis-sinensis Y.C. Wang, 1965 # Uromyces tripsaci F. Kern & Thurst., 1943 # Uromyces triquetrus Cooke, 1862 # Uromyces triseti Katajev, 1951 # Uromyces triteleiae Dietel & Neger, 1897 # Uromyces trollii-caroli Ulbr., 1938 # Uromyces tropaeoli Ranoj., 1914 # Uromyces truncatulus Trotter, 1904 # Uromyces truncicola Henn. & Shirai, 1900 # Uromyces tuberculatus Fuckel, 1870 # Uromyces tulipae Dietel, 1900 # Uromyces tungurahuensis Syd., 1939 # Uromyces turcomanicus Katajev, 1975 # Uromyces tylosemae Gjaerum, 1990 # Uromyces uleanus Dietel, 1897 # Uromyces umiamensis Berndt & Baiswar, 2009 # Uromyces undulatoparietis B. Li, 1987 # Uromyces undulatus Tranzschel, 1910 # Uromyces unioniensis Viégas, 1945 # Uromyces unitus Peck, 1883 # Uromyces urariae B. Li, 1987 # Uromyces urbanianus Henn., 1897 # Uromyces urgineae M.S. Patil, 1992 # Uromyces ushuwaiensis Speg., 1924 # Uromyces ustalis Tranzschel, 1933 # Uromyces usterianus Dietel, 1908 # Uromyces valerianae (Schumach.) Fuckel, 1870 # Uromyces valerianae-microphyllae Berndt, 1998 # Uromyces valerianae-wallichii Arthur & Cummins, 1933 # Uromyces valesiacus E. Fisch., 1902 # Uromyces vanderystii Henn., 1907 # Uromyces vankyorum Berndt, 2002 # Uromyces venustus Dietel & Holw., 1901 # Uromyces veratri (DC.) J. Schröt., 1871 # Uromyces verbasci Niessl, 1864 # Uromyces verrucosae-craccae Mayor, 1931 # Uromyces verruculosus Berk. & Broome, 1871 # Uromyces verus H.S. Jacks. & Holw., 1931 # Uromyces vesicatorius (Bubák) Nattrass, 1937 # Uromyces vesiculosus G. Winter, 1885 # Uromyces vestergrenii P. Syd. & Syd., 1909 # Uromyces viciae-craccae Const., 1904 # Uromyces viciae-fabae (Pers.) J. Schröt., 1875 # Uromyces viciae-unijugae S. Ito, 1922 # Uromyces vicinus H.S. Jacks. & Holw., 1931 # Uromyces vicosensis R.T. Almeida, 1977 # Uromyces viegasii R.T. Almeida, 1977 # Uromyces viennot-bourginii J. Anikster & I. Wahl, 1967 # Uromyces vignae Barclay, 1891 # Uromyces vignae-luteolae Henn., 1907 # Uromyces vignae-sinensis Miura, 1928 # Uromyces visci T. Majewski & K.A. Nowak, 1982 # Uromyces volkartii Gäum. & Terrier, 1952 # Uromyces vossiae Barclay, 1890 # Uromyces vulpiae Losa España, 1945 # Uromyces waipoua McNabb, 1966 # Uromyces wartoensis Petr., 1942 # Uromyces wedeliae Henn., 1904 # Uromyces wedeliae-biflorae Boedijn, 194 # Uromyces wellingtonica T.S. Ramakr. & K. Ramakr., 1948 # Uromyces wiehei Cummins, 1952 # Uromyces wolfii Cummins, 1952 # Uromyces wulffiae Henn., 1904 # Uromyces wulffiae-stenoglossae Dietel, 1908 # Uromyces yakushimensis Hirats. f. & Katsuki, 1952 # Uromyces yatsugatakensis Hirats. f., 1935 # Uromyces yoshinagae Henn., 1901 # Uromyces yurimaguasensis Henn., 1904 # Uromyces zeyheri Bubák, 1910 # Uromyces zizaniae-latifoliae Sawada, 1922 # Uromyces zygadeni Peck, 1881 Fungi > Basidiomycota > Pucciniomycetes > Pucciniales > Pucciniaceae # Uromycladium # Uromyrtus === ''[[Uromys]]'' <small>Peters, 1867</small> === * ''[[Uromys (Cyromys)]]'' <small>Thomas, 1910</small> * ''[[Uromys (Cyromys) imperator]]'' <small>(Thomas, 1888)</small> * ''[[Uromys (Cyromys) porculus]]'' <small>Thomas, 1904</small> * ''[[Uromys (Cyromys) rex]]'' <small>(Thomas, 1888)</small> * ''[[Uromys (Uromys)]]'' <small>Peters, 1867</small> * ''[[Uromys (Uromys) anak]]'' <small>Thomas, 1907</small> * ''[[Uromys (Uromys) boeadii]]'' <small>Groves and Flannery, 1994</small> * ''[[Uromys (Uromys) caudimaculatus]]'' <small>(Krefft, 1867)</small> * ''[[Uromys (Uromys) emmae]]'' <small>Groves and Flannery, 1994</small> * ''[[Uromys (Uromys) hadrourus]]'' <small>(Winter, 1984)</small> * ''[[Uromys (Uromys) neobritannicus]]'' <small>Tate and Archbold, 1935</small> * ''[[Uromys vika]]'' <small>Lavery & Judge, 2017</small> <ref>[https://www.livescience.com/60534-giant-rat-species-discovered.html Giant Rodent: 18-Inch Rat Species Discovered]</ref> {{taksoni iznad|Animalia|Chordata|Mammalia|Rodentia|Muroidea|Muridae}} == Uron == # Uronema # Uronema # Uronemella # Uronemita # Uronychi == Urop == # Uropappus # Uropedalium # Uropelia # Uropeltis # Uropetala # Urophorus # Urophycis # Urophyllum # Uroplata === [[Uroplatus]] === * [[Uroplatus alluaudi]] * [[Uroplatus ebenaui]] * [[Uroplatus fimbriatus]] * [[Uroplatus giganteus]] * [[Uroplatus guentheri]] * [[Uroplatus henkeli]] * [[Uroplatus lineatus]] * [[Uroplatus malahelo]] * [[Uroplatus malama]] * [[Uroplatus phantasticus]] * [[Uroplatus pietschmanni]] * [[Uroplatus sikorae]] Animalia > Chordata > Reptilia > Squamata > [[Gekkonidae]] === [[Uropoda]] === * Uropoda vegetans Animalia > Arthropoda > Arachnida > Mesostigmata > Uropodidae === '''[[Uropodidae]]''' === * Rod: Uropoda (1) Animalia > Arthropoda > Arachnida > Mesostigmata === [[Uropolystigma]] === * [[Uropolystigma atrotestaceum]] Fungi > Ascomycota > Sordariomycetes > Phyllachorales === [[Uroppia]] === * [[Uroppia akusiensis]] * [[Uroppia kenyaensis]] nimalia > Arthropoda > Arachnida > Sarcoptiformes > Oppioidea > Oppiidae === [[Uroproctinella]] === * [[Uroproctinella attenuata]] Animalia > Platyhelminthes > Trematoda > Azygiida > Hirudinellidae === [[Uroproctus]] === * [[Uroproctus assamensis]] Animalia > Arthropoda > Arachnida > Uropygi > Thelyphonoidea > Thelyphonidae === [[Uropsalis]] === * [[Uropsalis lyra]] * [[Uropsalis segmentata]] Animalia > Chordata > Aves > Strigiformes > Caprimulgidae === [[Uropsila]] === * [[Uropsila leucogastra]] Animalia > Chordata > Aves > Passeriformes > Troglodytidae > === [[Uropsilus]] === # [[Uropsilus andersoni]] # [[Uropsilus gracilis]] # [[Uropsilus investigator]] # [[Uropsilus soricipes]] →[[Talpidae]] →[[Soricomorpha]] →[[Mammalia]] →[[Chordata]] →[[Animalia]] <gallery> Datoteka:Uropsilus1sm.jpg|Uropsilus </gallery> # Uropsylla # Uropteroides # Uropterus # Uropterygius # Uroptychus # Uropyxis == Uror == # Urorcites # Urosalpinx # Urosaurus === [[Urosolenia]] === # Urosoma == Uros == # Urosomoida # Urospatha # Urospermum # Urosphena # Urospinula # Urospora # Urosporella === [[Urosporellopsis]] === # [[Urosporellopsis taiwanensis]], W.H. Hsieh, Chi Y. Chen & Sivan. 1994 →porodica nije označena →[[Xylariales]] →[[Sordariomycetes]] →[[Ascomycota]] →[[Fungi]] === [[Urosticte]] <small>Gould, 1853</small> === * ''[[Urosticte benjamini]]'' <small>(Bourcier, 1851)</small> * ''[[Urosticte benjamini benjamini]]'' <small>(Bourcier, 1851)</small> * ''[[Urosticte benjamini ruficrissa]]'' <small>Lawrence, 1864</small> {{taksoni iznad|Animalia|Chordata|Aves|Apodiformes|Trochilidae}} # Urostreptus # Urostrophus # Urostyla # Urostyloides == Urot == # Uroteuthis # Urotheca # Urothemis # Urothraupis # Urotocus # Urotrema # Urotrematulum # Urotricha # Urotricha === [[Urotrichus]] === # [[Urotrichus talpoides]] →[[Talpidae]] →[[Soricomorpha]] →[[Mammalia]] →[[Chordata]] →[[Animalia]] <gallery> Datoteka:Urotrichus talpoides - Berjeau.jpg| </gallery> === [[Urotriorchis]] === # [[Urotriorchis macrourus]] (Hartlaub, 1855) →[[Accipitridae]] →[[Ciconiiformes]] →[[Aves]] →[[Chordata]] →[[Animalia]] === [[Urotropis]] === # Urotrygon == Uroz == === ''[[Urozelotes]]'' <small>Mello-Leitão, 1938</small> === # ''[[Urozelotes kabenge]]'' <small>FitzPatrick, 2005</small> # ''[[Urozelotes mysticus]]'' <small>Platnick & Murphy, 1984</small> # ''[[Urozelotes rusticus]]'' <small>(L. Koch, 1872)</small> # ''[[Urozelotes trifidus]]'' <small>Tuneva, 2003</small> {{taksoni iznad|Animalia|Arthropoda|Arachnida|Araneae|Gnaphosidae}} === ''[[Urozona]]'' <small>Schewiakoff, 1889</small> === # ''[[Urozona buetschlii]]'' <small>Schewiakoff, 1889</small> {{taksoni iznad|Chromista|Ciliophora|Prostomatea|Prostomatida|Urozonatidae}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Popis vrsta:Ur]] lid9pimovsby376navxmtknek6hi95t 0 462453 7563711 7048556 2026-07-25T18:27:44Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7563711 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = | naziv =Vitae/Biota | slika = | slika_opis = | status = | razdioba_stupanj = [[Domena (taksonomija)|Domene]] | razdioba = [[Aphanobionta]] <small>Novák, 1930</small> <br /> [[Archaea]] <small>Woese, Kandler & Wheelis, 1990</small> <br /> [[Bacteria]] <small>(Haeckel, 1894) Woese, Kandler Wheelis, 1990</small> <br /> [[Eukaryota]] <small>Whittaker & Margulis, 1978</small> <br /> }} '''Vitae''' (sinonimi: Biota, Eobionti), u znanstvenoj klasifikaciji podijele živog svijeta biota je nad-[[domena (taksonomija)|domena]] u koju je uključen sav [[stanica|stanični]] život na [[Zemlji]], [[Cytota]] i nestanični život [[Acytota]] ili [[Aphanobionta]]. Istraživači globalne mreže "Census of Marine Life" ("Popis morskog života") kako navode razni hrvatski časopisi [[2011.]] godine objavili su u [[SAD]]-u da na planeti [[Zemlja|Zemlji]] živi oko 8 700 000 vrsta, od čega 6,5 milijuna na čvrstom tlu ([[Kopno|kopnu]]) i 2,2 milijuna u vodenom podneblju. Od tih 8,7 milijuna vrsta svega 1,23 milijuna ili (14,1 posto) je popisano i katalogizirano “ističu istraživači globalne mreže `Census of Marine Life` (Popis morskog života), autori radova objavljenih u američkom znanstvenom časopisu PloS Biology”. Od 8,7 milijuna vrsta velika većina su životinje sa 7,77 milijuna vrsta, od kojih je opet katalogizirano svega 953,434 vrste. Nadalje slijede gljive s 0,61 milijuna vrsta, biljke s 0,3 milijuna, protozoa (skupina jednostaničnih organizama) s 0,04 milijuna, te kromisti (alge i drugi mikroorganizmi) s 0,03 milijuna vrsta. Bakterije i druge skupine mikroorganizama nisu uključeni u te brojke.,<ref>{{Citiranje weba |url=http://znanost.geek.hr/clanak/zemlja-ima-87-milijuna-zivih-vrsta/#ixzz348JuVar4 |title=Zemlja ima 8,7 milijuna živih vrsta |access-date=9. lipnja 2014. |archive-date=10. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210310202506/https://geek.hr/znanost/clanak/zemlja-ima-87-milijuna-zivih-vrsta/#ixzz348JuVar4 |url-status=dead }}</ref><ref>[http://stari.dalmacijanews.com/Vijesti/View/tabid/74/ID/64804/Zemlja-ima-87-milijuna-zivih-vrsta.aspx Dalmacija News Zemlja ima 8,7 milijuna živih vrsta]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Ova procjena temelji se na najnovijim tehnikama taksonomije. == Klasifikacija == * [[Aphanobionta]] Novák, 1930 - [[virusi]] i [[viroidi]]; [[Aphanobionta]] se sastoji od domena [[Aminoacuea]] i [[Nucleacuea]].<ref>[http://www.biolib.cz/en/taxon/id127992/ viruses and viroids]</ref> * Domena [[Archaea]] <small>Woese, Kandler & Wheelis, 1990</small> * Domena [[Bacteria]] <small>(Haeckel, 1894) Woese, Kandler Wheelis, 1990</small> * Domena [[Eukaryota]] <small>Whittaker & Margulis, 1978</small><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.biolib.cz/en/taxon/id14772/ |title=living organisms Vitae |access-date=30. listopada 2012. |archive-date=2. kolovoza 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100802163258/http://www.biolib.cz/en/taxon/id14772/ |url-status=dead }}</ref> === Carstva === * ''[[Animalia]]'' <small>Linnaeus, 1758</small> • ''[[Biota]]'' * ''[[Archaea]]'' <small>Woese, Kandler & Wheelis, 1990</small> • ''[[Biota]]'' * ''[[Bacteria ]]'' <small>(Haeckel, 1894) Woese, Kandler Wheelis, 1990</small> • ''[[Biota]]'' * ''[[Chromista]]'' <small>Cavalier-Smith, 1981</small> • ''[[Biota]]'' * ''[[Fungi]]'' <small>Whittaker, 1959</small> • ''[[Biota]]'' * ''[[Plantae]]'' <small>Haeckel</small> • ''[[Biota]]'' * ''[[Protozoa]]'' <small>(Goldfuss, 1818) R. Owen, 1858</small> • ''[[Biota]]'' U novije vrijeme publiciran je klasifikacijski sustav koji obuhvaća pet domena: Prionobiota (bezstanični organizmi koji ne posijeduju nukleinsku kiselinu), Virusobiota (bezstanični organizmi s nukleinskom kiselinom), Bacteriobiota (stanični organizmi s tipičnom prokariotskom građom), Archaebiota (stanični organizmi s osobenom građom), Eukaryobiota (stanični organizmi s eukariotskim tipom građe).<ref name="Luketa2012">{{Cite journal |last=Luketa S. |title=New views on the megaclassification of life |journal=Protistology |year=2012 |volume=7 |issue=4 |pages=218–237 |url=http://protistology.ifmo.ru/num7_4/luketa_protistology_7-4.pdf |access-date=4. listopada 2016. |archive-date=2. travnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150402150257/http://protistology.ifmo.ru/num7_4/luketa_protistology_7-4.pdf |url-status=dead }}</ref> <gallery> File:Ferns02.jpg|[[Dicksonia antarctica]] (sin. ''Balantium antarcticum''), [[Pteridophyta]], [[Plantae]] File:Superbfairywrenscropped.jpeg|[[Malurus cyaneus]], [[Aves]], [[Animalia]] File:Amanita phalloides 1.JPG|[[Amanita phalloides]], [[Fungi]] File:Marburg virus.jpg|Virus Marburg </gallery> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Živi svijet| ]] [[Kategorija:Povijesno priznati taksoni]] sp3xex5oqptnp28dznf1hmoetajiuec 0 465119 7563852 7274225 2026-07-26T05:29:16Z Argo Navis 852 dopuna infookvira 7563852 wikitext text/x-wiki {{infookvir rijeka | ime = Murray | izvorno ime = | drugo ime = | vrsta = | etimologija = | slika = MurrayBridgeMurrayRiver.JPG | slika_opis = Murray kod [[Murray Bridge]]a | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = Murray river (Australia) map-Eng.svg | zemljovid_opis = Zemljovid [[porječje|porječja]] Murrayja | dz = AUS | naselja = | duljina = 2 530<ref name="brit"/> | površina porječja = 1 061 469<ref name="brit"/> | najmanji istjek = | prosječni istjek = 767 | najveći istjek = | plovna od - do = dužinom od 1986 km | smrznuta = | brane = | izvor = [[Australske Alpe]] ([[Novi Južni Wales]]) | sutok = | izvor_koordinate = <!--{{coord||format=dms|display=i}}--> | izvor_nadmorska_visina = 902 | ušće = [[Veliki australski zaljev]] | tip ušća = [[estuarij]] | ušće_koordinate = <!--{{coord||format=dms|display=it}}--> | ušće_nadmorska_visina = | slijev = indijskooceanski | ulijeva se u = [[Indijski ocean]] | pritoci = [[Darling (rijeka)|Darling]], [[Mitta Mitta (rijeka)|Mitta Mitta]], [[Kiewa (rijeka)|Kiewa]], [[Ovens (rijeka)|Ovens]] | lijevi pritoci = | desni pritoci = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis= | pushpin_map = Australija | pushpin_label_position_A = | pushpin_label_position_B = }} '''Murray''' je najveća [[Rijeka (vodotok)|rijeka]] u [[Australija|Australiji]] koja utječe u [[Indijski ocean]] duga 2 530 km.<ref name="brit"> {{cite web |url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/398303/Murray-River |title=Murray River |publisher=Encyclopædia Britannica |language=engleski |accessdate=2012-10-15}}</ref> Izvire na obroncima [[Australske Alpe|Australskih Alpi]] na istoku zemlje odakle teče na zapad sve do [[Veliki australski zaljev|Velikog australskog zaljeva]] gdje utječe u [[Indijski ocean]]. Površina [[porječje|porječja]] iznosi oko {{km2|1061469}},<ref name="brit"/> a obuhvaća veći dio jugoistočne [[Australija|Australije]], države [[Novi Južni Wales]], [[Victoria (Australija)|Victoria]] i [[Južna Australija]]. Iskorištava se uglavnom za natapanje poljoprivredno najznačajnije regije Australije i proizvodnju električne energije, a za kišnoga doba (ljeti) plovna je za manje brodove do [[Yarrawonga|Yarrawonge]]. Glavni su pritoci [[Darling]] i [[Murrumbidgee]].<ref>{{Citiranje weba|title=Murray - Hrvatska enciklopedija|url=https://enciklopedija.hr/clanak/murray|access-date=2024-02-29|website=enciklopedija.hr}}</ref> ==Izvori== {{izvori}} * [[Kategorija:Rijeke u Australiji]] [[Kategorija:Pritoci Indijskog oceana (Australija i Oceanija)]] [[Kategorija:Veliki australski zaljev]] f3ucz11uo5md1be6mh2x9q8sn1msd0a 0 467110 7563700 6982418 2026-07-25T17:54:38Z Marheen 250754 7563700 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Album |ime_albuma = Taktika noja |ime_glazbenika = [[Aerodrom (sastav)|Aerodrom]] |vrsta = studijski album |slika = Taktika_noja.jpg |žanr = [[rock]] |datum = [[2012.]] |snimanje = travanj 2011.- ožujak 2012.<br/>Studio "ZG Zvuk"<br/><small>[[Zagreb]], [[Hrvatska]]</small> |trajanje = 49:29 |izdavač = [[Menart]] |producent = [[Jurica Pađen]], [[Tomislav Šojat]] |recenzija = |album_prije = [[Rock @ Roll]] |godina0 = 2007. |godina = 2012. |album_poslije = [[Dnevni rituali]] |godina2 = 2019. |ostalo = {{Singlovi | Ime Albuma = Taktika noja | Vrsta albuma = studijski album | Singl 1 = Loše volje | Singl 1 date = svibanj 2011. | Singl 2 = Ostani | Singl 2 date = srpanj 2011. | Singl 3 = Duh je nestao | Singl 3 date = travanj 2012. | Singl 4 = Dovela si me u red | Singl 4 date = studeni 2012. | Singl 5 = Široko ti bilo polje | Singl 5 date = ožujak 2013. | Singl 6 = Teška vibra | Singl 6 date = studeni 2013. | Singl 7 = Mila moja | Singl 7 date = svibanj 2014. }} }} '''''Taktika noja''''' osmi je studijski album [[zagreb]]ačkog [[rock]] sastava [[Aerodrom (sastav)|Aerodrom]], koji izlazi [[2012.]]g. Materijal za album je snimljen u "ZG Zvuk" studiju u Zagrebu tijekom 2011. i 2012. godine, a [[producent|produkciju]] potpisuju [[Jurica Pađen]] i [[Tomislav Šojat]], dok se kao koproducent potpisuje Hrvoje Prskalo. Album se sastoji od trinaest skladbi, čije [[aranžman]]e potpisuju svi članovi sastava, a objavljuje ga [[diskografija|diskografska kuća]] "[[Menart]]". Album tijekom 2011. i 2012. godine najavljuju spotovi za skladbe "Loše volje", "Ostani", "Duh je nestao" i "Dovela si me u red", dok u ožujku 2013. godine izlazi spot za pjesmu "Široko ti bilo polje", te spot za pjesmu "Teška vibra" u studenom iste godine. U svibnju 2014. izlazi i sedmi singl s albuma, "Mila moja", popraćen spotom. == Popis pjesama == # "Taktika noja" (3:10) # "Mila moja" (3:22) # "Dovela si me u red" (2:54) # "Široko ti bilo polje" (4:24) # "Totalni lom" (4:17) # "Ajmo ljudi" (2:50) # "Luda kuja" (3:49) # "Teška vibra" (4:00) # "Zombi-Zombi" (3:38) # "Ostani" (3:59) # "Duh je nestao" (4:10) # "Loše volje" (3:45) # "Vrata vremena" (5:11) == Izvođači == * [[Jurica Pađen]] - [[električna gitara|gitara]], [[pjevanje|vokal]] * [[Tomislav Šojat]] - [[bas-gitara]], vokal * [[Ivan Havidić]] - [[električna gitara|gitara]], vokal * [[Damir Medić]] - [[bubnjevi]], vokal ===Gosti na albumu=== * Fedor Boić - [[klavijature]] * Zlatan Došlić - klavijature na 12. * Davor Rodik - pedal steel gitara na 2. * Mario Rucner - [[viola]] na 6. * Ana Šuto, Lara Antić, Hrvoje Prskalo - prateći vokali == Produkcija == * [[glazba]] i [[lirika|tekst]] - Jurica Pađen * aranžmani - [[Aerodrom (sastav)|Aerodrom]] * [[producent]]i - Jurica Pađen i Tomislav Šojat * koproducent, tonski snimatelj i [[mastering]] - Hrvoje Prskalo * [[ilustracija|ilustracije]] - Tomislav Tomić * [[fotografija]] i likovno oblikovanje - Ljubo Zdjelarević == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.instagram.com/juricapadjenaerodrom Službeni Instagram profil sastava] * [https://www.facebook.com/GrupaAerodrom Službeni Facebook profil sastava] * [https://www.youtube.com/AerodromTV Službeni Youtube kanal sastava] {{Aerodrom (sastav)}} [[Kategorija:Albumi sastava Aerodrom]] [[Kategorija:Albumi iz 2012.]] ltljyu5c3tcsiltm5644g343ihdu1uk 0 468286 7563731 6236283 2026-07-25T19:24:52Z Cinemaco 230526 7563731 wikitext text/x-wiki '''Kinoteka Zlatna vrata''', kulturna ustanova u [[Split]]u specijalizirana za prikazivanje [[film|filmskih klasika]] i [[art film|umjetničkih filmova]]. Nalazi se u okviru ''Centra za kulturu i cjeloživotno obrazovanje Zlatna vrata'' u [[Dioklecijanova palača|Dioklecijanovoj palači]], nedaleko [[Zlatna vrata (Split)|Zlatnih vrata]]. Splitska Kinoteka postaje od [[1. siječnja]] [[2013.]] godine punopravna članica [[Europa|europske]] asocijacije ''Europa Cinemas'', najznačajnije europske udruge kina.<ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/Mozaik/tabid/80/articleType/ArticleView/articleId/194546/Default.aspx Splitska Kinoteka ‘Zlatna vrata’ primljena u ‘Europa Cinemas’]</ref> == Povijest == Kino-dvorana u Zlatnim vratima otvorena je je 1964. godine. Premda je program klasike od početka imao zaslužan tretman u dvorani Zlatnih vrata, tek se koncem 60-tih, na inicijaztivu Centra za kulturu kojeg tada vodi Milka Barač, krenulo u osnivanje Filmskih klubova po školama i fakultetima, nastojeći se profiliranim programom izdvojiti od repertoarne politike koju vodeostala splitska kina. Dvije godine kasnije cijelu ideju kvalitetno zaokružuje redatelj Ivan Martinac i formalizira je programu filmske klasike. Veliki poznavatelj filma, pokretanjem programa Filmske klasike omogućio je generacijama splitske mladeži druženje s filmom kao umjetnosti. Ivan Martinac pri tome je imao pomoć zaposlenika ustanove prevođenih već spomenutom M. Barač, te svojim vanjskim suradnicima, Vedranu Gligi i Svemiru Paviću. Program filmske klasike temeljni je program Kinoteke, ali nije jedini. Svjesni odgojne i obrazovne uloge Kinoteke, posebno činjenice da novim generacijama treba približiti filmsku umjetnost, Kinoteka je svoju temeljnu djelatnost proširila brojnim izvanrednim programima. Osim suradnje s veleposlanstvima i kulturnim centrima europskih zemalja u RH, program Kinoteke posljednjeg desetljeća obogaćen je dokumentarnim programima, te snažnijom suradnjom s domaćim filmskim festivalima, ali i distributerima koji promoviraju europski film, američki nezavisni film te manje zastupljene kinematografije. Programe hrvatske filmske klasike te suvremene hrvatske produkcije ostvaruje zahvaljujući suradnji s Hrvatskom kinotekom i Hrvatskim filmskim savezom. Zbog velike tradicije filma u Splitu, posebice doprinosa splitskih autora hrvatskom filmu, organizira retrospektive filmova te promovira ostvarenja mladih redatelja. Među poznatijim recentnim voditeljima bila je filozofkinja i povjesničarka umjetnosti [[Tamara Visković]]. == Bilješke == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.pouciliste-split.hr/ki.html Kinoteka Zlatna vrata] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120615104103/http://www.pouciliste-split.hr/ki.html |date=15. lipnja 2012. }} {{hr icon}} * [http://www.slobodnadalmacija.hr/Mozaik/tabid/80/articleType/ArticleView/articleId/194546/Default.aspx Splitska Kinoteka ‘Zlatna vrata’ primljena u ‘Europa Cinemas’] na stranicama [[Slobodna Dalmacija|Slobodne Dalmacije]] {{hr icon}} [[Kategorija:Filmska umjetnost u Splitu]] i5hagyxgi0nqdxcu79w612dtugkf2tf 0 483237 7563930 7438127 2026-07-26T11:56:31Z Globetrotter19 103497 ([[c:GR|GR]]) [[c:COM:FR|File renamed]]: [[File:Hajdúnánás3.jpg]] → [[File:Köztársaság Square, church, aerial, Hajdúnánás.jpg]] too general 7563930 wikitext text/x-wiki {{coord|47.842658|21.426773|display=title}} [[Datoteka:Flag of Hajdúnánás.svg|mini|desno|250px|Zastava grada]] [[Datoteka:HUN Hajdúnánás.Címer.svg|mini|desno|250px|Grb grada]] [[Datoteka:Hajdúnánás2.jpg|mini|desno|250px|]] '''Nenaš''' (mađ. ''Hajdúnánás'')<ref name="Mandić">[[Živko Mandić]]: [https://hrcak.srce.hr/clanak/11541 Folia onomastica croatica 14/2005. Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj], Folia onomastica croatica 14/2005.</ref> je gradić na sjeveroistoku [[Mađarska|Mađarske]]. Površine je 259,62 km četvorna. == Zemljopisni položaj == Nalazi se u središtu sjeveroistočne Mađarske, u pokrajini [[Hajdúság]]u. Zapadno je [[Görbeháza]], sjeverno-sjeverozapadno je [[Tiszavasvári]], sjeveroistočno su [[Kálmánháza]] i [[Nyiregyháza]], u blizini jugoistočno je [[Hajdúdorog]] te nešto dalje [[Újfehértó]] i [[Téglás]], južno-jugoistočno je [[Hajdúböszörmény]], a prema jugozapadu malo je naselja, uglavnom meliorirane površine te dalje [[nacionalni park Hortobágyi]]. Spada u [[hajdučki gradovi|hajdučke gradove]] (hajdúváros). == Upravna organizacija == Upravno pripada [[hajdubesermenjska mikroregija|hajdubesermenjskoj mikroregiji]] u [[Hajdu-biharska županija|Hajdu-biharskoj županiji]]. Poštanski je broj 4080, a u pridruženom unutarnjem naselju Tedeju 4085.<ref name="KSH">[http://www.ksh.hu/apps/!cp.hnt2.settlement?nn=22406 Mađarski statistički ured]</ref> Romi imaju manjinsku samoupravu.<ref name="KSH"/> == Povijest == Nenaš je imao status grada prije 1900., a 1952. iz dijela Nenaša Vida i još nekih susjednih naselja formirano je novo naselje [[Hajdúvid]].<ref>[http://www.ksh.hu/apps/!cp.hnt_history.show?fullid=3550&angol=1 Mađarski statistički ured]</ref> == Promet == Nenaš je čvorištem nekoliko lokalnih cesta. Državne cestovne prometnice prolaze 15 km sjevernije (br. 36), južnije (br. 35) i istočnije (br. 4). U blizini sjeverno prolazi autocesta M3, a južno M35 (E79). Kroz Nenaš prolazi željeznička pruga koja povezuje Miškolc i Debrecin. == Stanovništvo == 2001. je godine u Nenašu živjelo 18316 stanovnika, većinom Mađara te nešto malo Roma. 46% je kalvinista, 33% bez vjere, katolika 6%, grkokatolika 3,4%.<ref name="KSH"/> == Znamenitosti == *[[kurgan]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.panoramio.com/photo/15294228 |title=Panoramio |archive-url=https://web.archive.org/web/20161012115312/http://www.panoramio.com/photo/15294228 |archive-date=12. listopada 2016. |access-date=6. travnja 2013.}}</ref> == Poznate osobe == * [[Pál Móricz ]] * [[Imre Ladányi ]] * [[Lajos Kéky ]] * [[ Béla Vihar]] * [[Imre Hódos ]] * [[Lóránt Hegedűs (kalivinistički biskup)|Lóránt Hegedűs]] * [[Imre Csuja ]] * [[Gyöngyi Spitzer ]] * [[Dénes Krusovszky]] (1982.) * [[Ferenc Fehér]] (1975.) == Gradovi prijatelji == *{{Z|SLK}} [[Piešťany]] *{{Z|RUM}} [[Valea lui Mihai]] *{{Z|POLJ}} [[Ustron]] == Galerija == <gallery> Datoteka:Hajdúnánás1.jpg Datoteka:Hajdúnánás2.jpg Datoteka:Köztársaság Square, church, aerial, Hajdúnánás.jpg Datoteka:Református templom légifotó, Hajdúnánás4.jpg Datoteka:Strand, Hajdúnánás.jpg </gallery> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.hajdunanas.hu/ Službene stranice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200806224617/http://www.hajdunanas.hu/ |date=6. kolovoza 2020. }} {{commonscat|Hajdúnánás }} [[Kategorija:Hajdu-biharska županija]] p9hnzmwp0w8qa9bm2s2xfs2ii0kuuzt 0 489979 7563725 6956289 2026-07-25T18:51:22Z Ziv 297435 ([[c:GR|GR]]) [[File:Urocyon littoralis full figure.jpg]] → [[File:Urocyon littoralis (Island fox) FWS 001.jpg]] → File replacement: changing the name of a duplicate file ([[c:c:GR]]) 7563725 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Urocyon littoralis | slika = Vulpes littoralis.jpg | slika_opis = Urocyon littoralis | status = NT | status_system = | status_ref = | trend = stable | image = Urocyon cinereoargenteus.jpg | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordate|Chordata]] | classis = [[Mammalia]] | ordo = [[Carnivora]] | familia = [[Canidae]] | genus = ''[[Urocyon]]'' | species = '''''U. littoralis''''' | dvoimeno = ''Urocyon littoralis'' | dvoimeno_autorstvo = Baird, 1857 | karta_raspon = Subspecies of island fox.png | karta_raspon_opis = Rasprostranjenost otočne lisice }} '''Otočna siva lisica''' (Urocyon littoralis), jedna od dvije ili tri vrste lisica u rodu [[Urocyon]]. Jedino su joj stanište otoci Channel Islands pred [[kalifornija|kalifornijskom]] obalom. Na svakom od šest glavnih otoka (ima ih osam) zbog geografske izoliranosti razvilo se šest posebnih podvrsta. == Podvrste == * ''[[Urocyon littoralis littoralis]]'' na otoku [[San Miguel Island]], * ''[[Urocyon littoralis santarosae]]'' na otoku [[Santa Rosa Island, Kalifornija|Santa Rosa Island]], * ''[[Urocyon littoralis santacruzae]]'' na otoku [[Santa Cruz Island]], * ''[[Urocyon littoralis dickeyi]]'' na otoku [[San Nicolas Island]], * ''[[Urocyon littoralis catalinae]]'' na otoku [[Santa Catalina Island, Kalifornija|Santa Catalina]], * ''[[Urocyon littoralis clementae]]'' na otoku [[San Clemente Island]]. Po nekim pokazateljima sjeverne podvrste na otocima Santa Cruz, Santa Rosa i San Miguel su starije od podvrsta na južnim otocima San Clemente, San Nicolas i Santa Catalina. Na otocima ove podvrste lisica danas su ugrožene od bolesti koje su donesli kućni ljubimci, a njihov prirodni neprijatelj je [[suri orao]] ([[Aquila chrysaetos]]).<ref>[http://www.angelfire.com/ar2/thefoxden/islandgray.html The Island Gray Fox]</ref> == Život lisice == Otočna lisica manja je od sive lisice i najmanja je u Sjevernoj Americi. Živi [[monogamija|monogamno]] u brlozima. Ženka je noseća između 50 i 63 dana, rađa jedno do pet štenaca, obično dva do tri. Seksualnu zrelost postiže za deset mjeseci a životni vijek u divljini im je 4 do 6 godina; 8 do 10 u zatočeništvu. U divljini se hrani manjim [[sisavci]]ma, [[ptica]]ma, [[jaja|jajima]], [[rakovi]]ma, [[gušteri]]ma, pa i [[kukci]]ma i [[voće]]m. Svoj teritorij obilježava [[urin]]om i [[izmet|fekalijama]] <gallery> Datoteka:Urocyon littoralis yawning.jpg| Datoteka:Urocyon littoralis with prey*corrected*.jpg| Datoteka:Urocyon littoralis standing.jpg| Datoteka:Urocyon littoralis pup.jpg| Datoteka:Urocyon littoralis looking sleepy.jpg| Datoteka:Urocyon littoralis pair.jpg| Datoteka:Urocyon littoralis in the wild.jpg| Datoteka:Urocyon littoralis (Island fox) FWS 001.jpg| Datoteka:Urocyon cinereoargenteus and littoralis (Gray fox) fur skins.jpg|krzno sive (lijevo) i otočne lisice (desno) Datoteka:| Datoteka:| Datoteka:Channel Islands np.jpg|Kanalski otoci </gallery> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Urocyon]] 1pmoyppw3xsuruk6t0mcxrfzsgymloz 102 491446 7563740 7495840 2026-07-25T19:47:14Z IvanKraYna 123100 /* Europska konferencijska liga/Konferencijska liga */ 7563740 wikitext text/x-wiki '''{{glavni|HNK Rijeka}}''' Utakmice '''''[[HNK Rijeka|Rijeke]]''''' u međunarodnim natjecanjima. Rezultati (''Rijeka'':''protivnik'') su prikazani: * '''podebljano''' – za domaće utakmice * normalne debljine – za utakmice u gostima * ''kurzivom'' – za utakmice na neutralnom terenu == Liga prvaka == {| class="wikitable" style="font-size: 85%" !sezona !!faza natjecanja !!protivnik !!rezultat !!napomene |- !colspan="6"|[[UEFA Liga prvaka|Liga prvaka]] |- |'''[[UEFA Liga prvaka 1999./00.|1999./00.]]<ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec199900.html#cc Liga prvaka 1999./2000., rsssf.com] </ref> |2. pretkolo ||{{Z|SRJ}}{{Z|SRB}} [[FK Partizan Beograd|Partizan]] ||1:3, '''0:3''' || |- !colspan="5"| |- |rowspan="3"|'''[[UEFA Liga prvaka 2017./18.|2017./18.]]<ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec201718.html#cc Liga prvaka 2017./18., rsssf.com]</ref> |2. pretkolo ||{{Z|WAL}}{{Z|ENG}} [[The New Saints F.C.|The New Saints]] ||'''2:0''', 5:1 ||''The New Saints'' predstavnici [[Wales]]a |- |3. pretkolo ||{{Z|AUT}} [[Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] ||1:1, '''0:0''' || ''Rijeka'' prošla zbog gola u gostima |- |4. pretkolo (''play-off'') ||{{Z|GRČ}} [[Olympiakos SFP|Olympiakos]] || 1:2, '''0:1''' || ''Rijeka'' nastavila u [[UEFA Europska liga|Europskoj ligi]] |- !colspan="5"| |- |rowspan="1"|'''[[UEFA Liga prvaka 2025./26.|2025./26.]] |2. pretkolo ||{{Z|BUG}} [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] || '''0:0''', 1:3 || ''Ludogorec'' prošao nakon produžetaka <br> ''Rijeka'' nastavila u [[UEFA Europska liga|Europskoj ligi]] |- |} == Kup pobjednika kupova == {| class="wikitable" style="font-size: 85%" !sezona !!faza natjecanja !!protivnik !!rezultat !!napomene |- !colspan="6"|[[UEFA Kup pobjednika kupova|Kup pobjednika kupova]] |- |rowspan="2"|'''1978./79.<ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec197879.html#cwc KPK 1978./79., rsssf.com] </ref> |1. krug |{{Z|WAL}} [[Wrexham A.F.C.|Wrexham]] ||'''3:0''', 0:2 || |- |osmina finala |{{Z|BEL}} [[S.K. Beveren|Beveren]] ||'''0:0''', 0:2 || |- !colspan="5"| |- |rowspan="3"|'''1979./80.<ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec197980.html#cwc KPK 1979./80., rsssf.com] </ref> |1. krug |{{Z|BEL}} [[K. Beerschot V.A.C.|Beerschot]] ||0:0, '''2:1''' || |- |osmina finala |{{Z|ČSSR}}{{Z|SLK}} [[FC Lokomotíva Košice|Lokomotíva Košice]] ||0:2, '''3:0''' || |- |četvrtfinale |{{Z|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] ||'''0:0''', 0:2 || |} == Europska liga/Kup UEFA == {| class="wikitable sortable" style="font-size: 85%" !sezona !!faza natjecanja !!protivnik !!rezultat !!poredak !!napomene |- !colspan="6"|[[Kup UEFA]] |- |rowspan="2"|'''1984./85.<ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec198485.html#uefa UEFA 1984./85., rsssf.com] </ref> |1. krug |{{Z|ŠPA}} [[Real Valladolid|Real Valladolid]] ||0:1, '''4:1''' || || |- |2. krug |{{Z|ŠPA}} [[Real Madrid]] ||'''3:1''', 0:3 || || |- !colspan="6"| |- |'''1986./87.<ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec198687.html#uefa UEFA 1986./87., rsssf.com] </ref> |1. krug |{{Z|BEL}} [[Standard Liège]] ||'''0:1''', 1:1 || || |- !colspan="6"| |- |rowspan="2"|'''2000./01.<ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec200001.html#uefa UEFA 2000./01., rsssf.com] </ref> |pretkolo |{{Z|MLT}} [[Valletta F.C.|Valletta]] ||'''3:2''', 5:4 || ||''Rijeka'' prošla nakon produžetaka |- |1. krug |{{Z|ŠPA}} [[Celta de Vigo|Celta Vigo]] ||0:0, '''0:1''' || ||''"Celta"'' prošla nakon produžetaka |- !colspan="6"| |- |'''2004./05.<ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec200405.html#uefa UEFA 2004./05., rsssf.com] </ref> |2. pretkolo (Jug-Mediteran) |{{Z|TUR}} [[Gençlerbirliği S.K.|Gençlerbirliği]]||0:1, '''2:1''' || ||''Gençlerbirligi'' prošao zbog gola u gostima |- !colspan="6"| |- |'''2005./06.<ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec200506.html#uefa UEFA 2005./06., rsssf.com] </ref> |2. pretkolo (Jug-Mediteran) |{{Z|BUG}} [[FK Loveč|Liteks Loveč]] ||0:1, '''2:1''' || ||''Litex'' prošao zbog gola u gostima |- !colspan="6"| |- |'''2006./07.<ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec200607.html#uefa, UEFA 2005./06., rsssf.com] </ref> |1. pretkolo (Jug-Mediteran) |{{Z|CIP}} [[AC Omonia|Omonia]]||'''2:2''', 1:2 || || |- !colspan="6"| |- !colspan="6"|[[UEFA Europska liga|Europska liga]] |- |rowspan="2"|'''2009./10.<ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec200910.html#uefa EL 2009./10., rsssf.com] </ref> |2. pretkolo |{{Z|LUX}} [[FC Differdange 03|Differdange 03]] ||0:1, '''3:0''' || || |- |3. pretkolo |{{Z|UKR}} [[Metalist Harkiv|Metalist Harkov]] ||'''1:2''', 0:2 || || |- |colspan="6"| |- |rowspan="6"|'''2013./14.<ref> [http://www.rsssf.com/ec/ec201314.html#uefa EL 2013./14., rsssf.com] </ref> |2. pretkolo |{{Z|WAL}} [[Prestatyn Town F.C.|Prestatyn Town]] ||'''5:0''', 3:0 || || |- |3. pretkolo |{{Z|SLK}} [[MŠK Žilina]] ||'''2:1''', 1:1 || || |- |4. pretkolo (''play-off'') |{{Z|NJE}} [[VfB Stuttgart]] ||'''2:1''', 2:2 || || |- |rowspan="3"|skupina I |{{Z|POR}} [[Vitória Sport Clube (Guimarães)|Vitoria Guimarães]] ||0:4, '''0:0''' |rowspan="3"|1. {{Z|FRA}} [[Olympique Lyonnais|Olympique Lyon]] * <br> 2. {{Z|ŠPA}} [[Real Betis|Real Betis]] * <br> 3. {{Z|POR}} [[Vitória Sport Clube (Guimarães)|Vitoria Guimarães]] <br> 4. {{Z|HRV}} '''Rijeka''' |rowspan="3"|<nowiki>*</nowiki> prošli u šesnaestinu završnice |- |{{Z|ŠPA}} [[Real Betis]] ||'''1:1''', 0:0 |- |{{Z|FRA}} [[Olympique Lyonnais|Olympique Lyon]] ||0:1, '''1:1''' |- !colspan="6"| |- |rowspan="6"|'''2014./15.<ref> [http://www.linguasport.com/futbol/internacional/clubes/c3/C3_2015.htm EL 2014./15., linguasport.com] </ref> |2. pretkolo |{{Z|MAĐ}} [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] ||'''1:0''', 2:1 || || |- |3. pretkolo |{{Z|OVČ}} [[Víkingur Gøta]] ||5:1, '''4:0''' || || |- |4. pretkolo (''play-off'') |{{Z|MOL}} [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]] ||'''1:0''', 3:0 || || |- |rowspan="3"|skupina G |{{Z|BEL}} [[Standard Liège]] ||0:2, '''2:0''' |rowspan="3"|1. {{Z|NIZ}} [[Feyenoord Rotterdam|Feyenoord]] * <br> 2. {{Z|ŠPA}} [[Sevilla F.C.|Sevilla]] * <br> 3. {{Z|HRV}} '''Rijeka''' <br> 4. {{Z|BEL}} [[Standard Liège]] |rowspan="3"|<nowiki>*</nowiki> prošli u šesnaestinu završnice |- |{{Z|ŠPA}} [[Sevilla F.C.|Sevilla]] ||'''2:2''', 0:1 |- |{{Z|NIZ}} [[Feyenoord Rotterdam|Feyenoord]] ||'''3:1''', 0:2 |- !colspan="6"| |- |'''2015./16.<ref> [http://www.linguasport.com/futbol/internacional/clubes/c3/C3_2016.htm EL 2015./16., linguasport.com] </ref> |2. pretkolo |{{Z|ŠKO}} [[Aberdeen F.C.|Aberdeen]] ||'''0:3''', 2:2 || || |- !colspan="6"| |- |'''2016./17.<ref> [http://www.linguasport.com/futbol/internacional/clubes/c3/C3_2017.htm EL 2016./17., linguasport.com] </ref> |3. pretkolo |{{Z|TUR}} [[İstanbul Başakşehir F.K.|İstanbul Başakşehir]] ||0:0, '''2:2''' || ||''İstanbul Başakşehir'' prošao zbog golova u gostima |- !colspan="6"| |- |rowspan="3"|'''2017./18.'''<ref> [http://www.linguasport.com/futbol/internacional/clubes/c3/C3_2018.htm EL 2017./18., linguasport.com] </ref> |rowspan="3"|Skupina D |{{Z|GRČ}} [[AEK Atena F.C.|AEK Atena]] ||'''1:2''', 2:2 |rowspan="3"|1. {{Z|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] * <br> 2. {{Z|GRČ}} [[AEK Atena F.C.|AEK Atena]] * <br> 3. {{Z|HRV}} '''Rijeka''' <br> 4. {{Z|AUT}} [[FK Austria Beč|Austria Beč]] |rowspan="3"| <nowiki>*</nowiki> prošli u šesnaestinu završnice |- |{{Z|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] ||2:3, '''2:0''' |- |{{Z|AUT}} [[FK Austria Beč|Austria Beč]] ||3:1, '''1:4''' |- !colspan="6"| |- |'''2018./19.<ref> [http://www.linguasport.com/futbol/internacional/clubes/c3/C3_2019.htm EL 2018./19., linguasport.com] </ref> |3. pretkolo ||{{Z|NOR}} [[Sarpsborg 08 FF|Sarpsborg 08]] ||1:1, '''0:1''' || || |- !colspan="6"| |- |rowspan="2"|'''2019./20. '''<ref> [http://www.linguasport.com/futbol/internacional/clubes/c3/C3_2020.htm EL 2019./20., linguasport.com] </ref> |3. pretkolo ||{{Z|ŠKO}} [[Aberdeen F.C.|Aberdeen]] ||'''2:0''', 2:0 || || |- |4. pretkolo ''play-off'' ||{{Z|BEL}} [[KAA Gent|KAA Gent]] ||2:1, '''1:1''' || || |- !colspan="6"| |- |rowspan="5"|'''2020./21.<ref> [http://www.linguasport.com/futbol/internacional/clubes/c3/C3_2021.htm EL 2020./21., lingusport com] </ref> |3. pretkolo ||{{Z|UKR}} [[FK Kolos Kovalivka|Kolos Kovalivka]] ||'''2:0 (prod.) || ||jedna utakmica, ''"Rijeka"'' prošla nakon produžetaka |- |4. pretkolo (''play-off'') ||{{Z|DAN}} [[F.C. København|København]] ||1:0 || ||jedna utakmica |- |rowspan="3"|skupina F |{{Z|ŠPA}} [[Real Sociedad |Real Sociedad]] ||'''0:1''', 2:2 |rowspan="3"|1. {{Z|ITA}} [[Napoli]] * <br> 2. {{Z|ŠPA}} [[Real Sociedad]] * <br> 3. {{Z|NIZ}} [[AZ Alkmaar]] <br> 4. {{Z|HRV}} '''Rijeka''' |rowspan="3"|<nowiki>*</nowiki> prošli u šesnaestinu završnice |- |{{Z|NIZ}} [[AZ Alkmaar|AZ Alkmaar]] || 1:4, '''2:1''' |- |{{Z|ITA}} [[Napoli|Napoli]] ||'''1:2''', 0:2 |- !colspan="6"| |- |rowspan="2"|'''2024./25.''' |2. pretkolo ||{{Z|RUM}} [[CS Corvinul Hunedoara|Corvinul Hunedoara]] ||0:0, '''1:0''' || |- |3. pretkolo ||{{Z|ŠVE}} [[IF Elfsborg]] || '''1:1''', 0:2|| |- !colspan="6"| |- |rowspan=2|'''2025./26.''' |3. pretkolo ||{{Z|IRS}} [[Shelbourne F.C.|Shelbourne]] ||'''1:2''', 3:1|| |- |doigravanje || {{Z|GRČ}} [[PAOK F.C.|PAOK]] ||'''1:0''', 0:5 || || ''Rijeka'' nastavila u [[UEFA Konferencijska liga|Konferencijskoj ligi]] |} == Europska konferencijska liga/Konferencijska liga == {| class="wikitable sortable" style="font-size: 85%" !Sezona !!Faza natjecanja !!Protivnik !!Rezultat !!Poredak !!Napomena |- !colspan="6"|[[UEFA Europska konferencijska liga|Europska konferencijska liga]] |- |rowspan="3" |'''2021./22.'''<ref> {{en icon}} [http://www.linguasport.com/futbol/internacional/clubes/c4/C4_2022.htm ''Europa Conference League 2021-22'', linguasport.com] </ref> |2. pretkolo |{{Z|MLT}} [[Gżira United F.C.|Gżira United]] || 2:0, '''1:0'''|| || |- |3. pretkolo |{{Z|ŠKO}} [[Hibernian F.C.|Hibernian]] ||1:1, '''4:1''' || || |- |4. pretkolo (''play-off'') |{{Z|GRČ}} [[PAOK F.C.|PAOK]] ||1:1, '''0:2''' || || |- !colspan="6"| |- |'''2022./23.'''<ref> {{en icon}} [http://www.linguasport.com/futbol/internacional/clubes/c4/C4_2023.htm ''Europa Conference League 2022-23'', linguasport.com] </ref> |2. pretkolo |{{Z|ŠVE}} [[Djurgårdens IF Fotboll|Djurgårdens IF]] ||'''1:2''', 0:2 || || |- !colspan="6"| |- |rowspan="3" |'''2023./24.''' |2. pretkolo |{{Z|KOSV}} [[KF Dukagjini|Dukagjini]] || 1:0, '''6:1'''|| || |- |3. pretkolo |{{Z|OVČ}} [[B36 Tórshavn]] || 3:1, '''2:0''' || || |- |4. pretkolo (''play-off'') |{{Z|FRA}} [[Lille O.S.C.|Lille]] ||1:2, '''1:1''' || || |- !colspan="6"|[[UEFA Konferencijska liga|Konferencijska liga]] |- |'''2024./25.''' |4. pretkolo (''play-off'') |{{Z|SLO}} [[NK Olimpija Ljubljana|Olimpija Ljubljana]] ||'''1:1''', 0:5 || |- !colspan="6"| |- |rowspan="9"|'''2025./26. |- |rowspan="6"|ligaška faza |{{Z|ARM}} [[FC Noah|Noah]] |0:1 | rowspan="6" | {{0}}4. {{Z|ČEŠ}} [[Sparta Prag]]; 13 bodova * {{0}}6. {{Z|UKR}} [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar]]; 13 bodova * {{0}}8. {{Z|CIP}} [[AEK Larnaca FC|AEK]]; 12 bodova * 13. {{Z|SLO}} [[NK Celje|Celje]]; 10 bodova ** 16. {{Z|HRV}} '''Rijeka'''; 9 bodova ** 19. {{Z|ARM}} [[FC Noah|Noah]]; 8 bodova ** 26. {{Z|GIB}} [[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln]]; 7 bodova | rowspan="6" |<nowiki>*</nowiki> prošli u osminu završnice <nowiki>**</nowiki> prošli u šesnaestinu završnice |- |{{Z|ČEŠ}} [[Sparta Prag]] |'''1:0''' |- |{{Z|GIB}} [[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln Red Imps]] |1:1 |- |{{Z|CIP}} [[AEK Larnaka FC|AEK Larnaka]] |'''0:0''' |- |{{Z|SLO}} [[NK Celje|Celje]] |'''3:0''' |- |{{Z|UKR}} [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]] |0:0 |- |šesnaestina finala |{{Z|CIP}} [[AC Omonia|Omonia]] |1:0, '''3:1''' || || |- |osmina finala |{{Z|FRA}} [[RC Strasbourg Alsace|Strasbourg]] |'''1:2''', 1:1 || || |- !colspan="6"| |- |'''2026./27.''' |2. pretkolo |{{Z|IRS}} [[Derry City F.C.|Derry City]] ||'''1:0''' || |} == Intertoto/Međunarodni nogometni kup == {| class="wikitable sortable" style="font-size: 85%" !sezona !!faza natjecanja !!protivnik !!rezultat !!poredak !!napomene |- !colspan="6"|[[UEFA Intertoto kup|Međunarodni nogometni kup]] |- |rowspan="4"|'''1962./63.<ref> [http://www.mogiel.net/EC/intertoto-history/1962.php Intertoto 1962./63., mogiel.net] </ref><ref> [http://www.exyufudbal.in.rs/statistika/evro-takmicenja/19-evro-kupovi/237-1962 Europska natjecanja 1962./63., exyufudbal.in.rs] </ref> |rowspan="3"|skupina B3 |{{Z|NJE}} [[Rot-Weiß Oberhausen]] ||3:4, '''2:1''' |rowspan="3"|1. {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} '''Rijeka''' * <br> 2. {{Z|NJE}} [[Rot-Weiß Oberhausen]] <br> 3. {{Z|ŠVI}} [[FC Basel|Basel]] <br> 4. {{Z|NIZ}} [[PSV Eindhoven|PSV Eindhoven]] |rowspan="3"| * prošli u četvrtfinale |- |{{Z|ŠVI}} [[FC Basel|Basel]] ||2:2, '''5:1''' |- |{{Z|NIZ}} [[PSV Eindhoven|PSV Eindhoven]] ||'''3:1''', 3:2 |- |četvrtfinale |{{Z|MAĐ}} [[Pécsi MFC|Pécsi Dózsa]] ||''2:2'', 1:2 || || |- !colspan="6"| |- |rowspan="3"|'''1965./66.<ref> [http://www.mogiel.net/EC/intertoto-history/1965.php Intertoto 1965./66., mogiel.net] </ref><ref> [http://www.exyufudbal.in.rs/statistika/evro-takmicenja/19-evro-kupovi/234-1965 Europska natjecanja 1965./66., exyufudbal.in.rs] </ref> |rowspan="3"|skupina B1 |{{Z|POLJ}} [[Szombierki Bytom]] ||1:0, '''0:3''' |rowspan="3"|1. {{Z|DRNJ}}{{Z|NJE}} [[FC Carl Zeiss Jena|Motor Jena]] * <br> 2. {{Z|ČSSR}}{{Z|SLK}} [[1. FC Tatran Prešov|Tatran Prešov]] <br> 3. {{Z|POLJ}} [[Szombierki Bytom]]<br> 4. {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} '''Rijeka''' |rowspan="3"| * prošli u četvrtfinale |- |{{Z|DRNJ}}{{Z|NJE}} [[FC Carl Zeiss Jena|Motor Jena]] ||1:3, '''0:3''' |- |{{Z|ČSSR}}{{Z|SLK}} [[1. FC Tatran Prešov|Tatran Prešov]] ||'''0:0''', 1:3 |- !colspan="6"| |- !colspan="6"|[[UEFA Intertoto kup|Intertoto kup/Rappan kup]] |- |rowspan="3"|'''1977.<ref> [http://www.mogiel.net/EC/intertoto-history/1977.php Intertoto 1977., mogiel.net] </ref><ref> [http://www.exyufudbal.in.rs/statistika/evro-takmicenja/19-evro-kupovi/266-1977 Europska natjecanja 1977./78., exyufudbal.in.rs] </ref> |rowspan="3"|skupina 6 |{{Z|AUT}} [[Grazer AK|GAK Graz]] ||3:0, '''1:1''' |rowspan="3"|1. {{Z|DAN}} [[Boldklubben Frem|Frem]]<br> 2. {{Z|POLJ}} [[Ruch Chorzów]] <br> 3. {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} '''Rijeka''' <br> 4. {{Z|AUT}} [[Grazer AK|GAK Graz]] |rowspan="3"| |- |{{Z|DAN}} [[Boldklubben Frem|Frem]] ||'''2:2''', 0:2 |- |{{Z|POLJ}} [[Ruch Chorzów|Ruch Chorzów]] ||'''0:1''', 4:2 |- !colspan="6"| |- !colspan="6"|[[UEFA Intertoto kup|UEFA Intertoto Cup]] |- |'''2002.<ref> [http://www.rsssf.com/tablesu/uic02.html Intertoto 2002., rsssf.com] </ref> |1. krug |{{Z|IRS}} [[St Patrick's Athletic F.C.|Saint Patrick's Athletic]] ||'''3:2''', 0:1 || ||''Saint Patrick's Athletic'' prošao zbog gola u gostima |- !colspan="6"| |- |'''2008.<ref> [http://www.rsssf.com/tablesu/uic08.html Intertoto 2008., rsssf.com] </ref> |1. krug (Jug-Mediteran) |{{Z|MAK}} [[FK Renova |Renova]] ||'''0:0''', 0:2 || || |} == Srednjoeuropski kup/Mitropa kup == {| class="wikitable" style="font-size: 85%" !sezona !!faza natjecanja !!protivnik !!rezultat !!poredak !!napomene |- !colspan="6"|[[Srednjoeuropski kup (nogomet)|Srednjoeuropski kup/Mitropa kup]] |- |rowspan="2"|'''1974./75.<ref> [http://www.rsssf.com/tablesm/mit75.html Mitropa 1974./75., rsssf.com] </ref> |rowspan="2"|skupina A |{{Z|MAĐ}} [[Tatabányai SC|Tatabánya]] ||1:3, '''3:1 |rowspan="2"|1. {{Z|AUT}} [[FC Wacker Innsbruck|Wacker Innsbruck]] * <br> 2. {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} '''Rijeka'''<br> 3. {{Z|MAĐ}} [[Tatabányai SC|Tatabánya]] |rowspan="2"| * prošli u finale |- |{{Z|AUT}} [[FC Wacker Innsbruck|Wacker Innsbruck]] ||'''1:3''', 0:0 |- !colspan="6"| |- |rowspan="2"|'''1985./86.<ref> [http://www.rsssf.com/tablesm/mit86.html Mitropa 1985./86., rsssf.com] </ref> |polufinale |{{Z|MAĐ}} [[Debreceni VSC|Debrecen]] ||''0:1'' |rowspan="2"|1. {{Z|ITA}} [[Pisa SC|Pisa]] <br> 2. {{Z|MAĐ}} [[Debreceni VSC|Debrecen]] <br> 3. {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} '''Rijeka''' <br> 4. {{Z|ČEŠ}} [[Sigma Olomouc|Sigma]] |igrano u [[Lucca|Lucci]] |- |za 3. mjesto ||{{Z|ČEŠ}} [[Sigma Olomouc|Sigma Olomuc]] ||''3:2'' ||igrano u [[Pisa|Pisi]] |} == Balkanski kup == {| class="wikitable" style="font-size: 85%" !sezona !!faza natjecanja !!protivnik !!rezultat !!poredak !!napomene |- !colspan="6"|[[Balkanski kup (klubovi)|Balkanski kup]] |- |rowspan="3"|'''1978.<ref name="balkan_70"> [http://www.rsssf.com/tablesb/balkanclub70s.html Balkanski kup 1970.-1979., rsssf.com] </ref> |rowspan="2"|skupina B |{{Z|ALB}} [[KF Skënderbeu Korçë|Skënderbeu Korçë]] ||'''6:0''', 0:1 |rowspan="2"|1. {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} '''Rijeka''' * <br> 2. {{Z|ALB}} [[KF Skënderbeu Korçë|Skënderbeu Korçë]] <br> 3. {{Z|GRČ}} [[Aris F.C.|Aris]] |rowspan="2"| * prošla u finale |- |{{Z|GRČ}} [[Aris F.C.|Aris]] ||'''2:0''', 2:1 |- |finale |{{Z|RUM}} [[CSM Jiul Petroșani|Jiul Petroșani]] ||0:1, '''4:1''' || ||''Rijeka'' osvajač ''Balkanskog kupa'' |- !colspan="6"| |- |rowspan="3"|'''1979./80.<ref name="balkan_70"/> |rowspan="2"|skupina B |{{Z|GRČ}} [[PAS Giannina F.C.|PAS Giannina]] ||'''2:1''', 3:1 |rowspan="2"|1. {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} '''Rijeka''' <br> 2. {{Z|ALB}} [[FK Partizani Tirana|Partizani Tirana]]<br> 3. {{Z|GRČ}} [[PAS Giannina F.C.|PAS Giannina]] |rowspan="2"| * prošli u finale |- |{{Z|ALB}} [[FK Partizani Tirana|Partizani Tirana]] ||'''3:0''', 1:4 |- |finale |{{Z|RUM}} [[FC Sportul Studențesc București|Sportul Bukurešt]] ||0:2, '''1:1''' || || |} == Izvori == {{Izvori}} {{HNK Rijeka}} {{Hrvatski klubovi u međunarodnim natjecanjima}} [[Kategorija:HNK Rijeka|međunarodna natjecanja]] [[Kategorija:Hrvatski nogometni klubovi u međunarodnim natjecanjima|Rijeka]] rq6dacns16r7fnt1655jwswozzt1cj5 0 495371 7563781 6243356 2026-07-25T22:20:20Z Silverije 23459 7563781 wikitext text/x-wiki {{Skladatelj |ime=Ivan Šibenčanin |opis_slike= |puno_ime=Giovanni Domenico Sebenico |slika= |datum_rođenja= [[1640.]] |mjesto_rođenja= najvrjerojatnije [[Šibenik]] |datum_smrti= [[19. rujna]] [[1705.]] |mjesto_smrti= [[Cividale del Friuli]] |djela= opere: ''Atlanta'', ''Leonida in Sparta'', ''L'oppresso sollevato''; motet ''O dolor, o moeror''; misa ''L'imitazione zoccolantissima''; crkvena kantata ''Lauda Jerusalem Dominum'' |period= |utjecaj= venecijanskog skladatelja Giovannija Legrenzija (učitelj) |suradnici= |nagrade= |}} '''Ivan Šibenčanin''' ([[Šibenik]]?, oko [[1640.]] – [[Cividale del Friuli]], [[19. rujna]] [[1705.]])<ref name="mic">[http://www.mic.hr/products/90 MIC: Laudate pueri, Dedit abysus] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304204827/http://www.mic.hr/products/90 |date=4. ožujka 2016. }}, pristupljeno 18. rujna 2013.</ref> hrvatski skladatelj. Po zvanju [[svećenik]]. Djelovao je u [[Italija|Italiji]] i [[Engleska|Engleskoj]]. Glazbu je vjerojatno učio kod venecijanskog skladatelja Giovannija Legrenzija kod kojeg je usavršio i orguljaško umijeće. U prvom razdoblju stvaralačkog života djeluje kao [[kapelnik]] katedrale [[Cividale del Friuli]] (do [[1663.]]) godine. Od 1663. do [[1666.]] djeluje kao [[tenor]]ist u kapeli [[Bazilika svetog Marka|crkve sv. Marka]] u [[Venecija|Veneciji]].<ref name="mic" /> Drugi dio proživio je u [[London]]u (od 1666. do [[1673.]]) na dvoru Karla II i kao orguljaš u kapeli engleske kraljice Katerine. Treći dio života započinje povratkom u Italiju gdje djeluje kao ''maestro di cappella'' u [[Torino|Torinu]], a onda - do smrti - u Cividale del Friuli te u malom mjestu [[Corbolo]]. Ivan Šibenčanin s [[Hrvatska|hrvatskom domovinom]] je bio vezan labavim vezama. Ali se nije odricao svoga podrijetla. Dokaz tome nalazimo u dodatku njegova imena kojim se služio pri [[potpis]]ivanju, a pod kojim je ušao u [[Europa|europske]] glazbene [[leksikon]]e. Kao i [[Vinko Jelić]], i on je na sličan način potvrđivao svoju [[Nacija|nacionalnu]] pripadnost oblikom ''Sebenico'', dokazom da je potekao iz grada [[Šibenik]]a. == Djela == Bio je svojevremeno vrlo poznat kao skladatelj [[opera]]. Iz trećeg, posljednjeg razdoblja njegova života datiraju njegove tri opere: ''Atlanta'', izvedena u Torinu [[1673.]], ''Leonida in Sparta'' (Torino, [[1689.]]) i ''L'oppresso sollevato'' (Strpljen - spašen), Venecija [[1692.]] Opere su poznate jedino po naslovima jer se [[partiture]] smatraju izgubljenima. Od skladateljevih djela danas su dostupna samo četiri skladbe očuvane u rukopisu.<ref name="mic" /> Pripadaju vokalno-instrumentalnom području [[Glazba|glazbenog izričaja]], a nastala su na [[Duhovnost|duhovne]] tekstove. Troglasni motet ''O dolor, o moeror'' (O boli, o tugo) pisan je za [[alt]], tenor i [[bas]] uz pratnju orgulja. [[Misa]] s izvornim naslovom ''L'imitazione zoccolantissima'' (Najsmjernije, najskromnije oponašanje), pisana je za dvostruki zbor [[sopran]]a i basova uz [[orgulje]]. Djelo ''Responsorio di S. Antonio di Padova'' namijenjeno je [[solo glas]]u uz pratnju dviju [[violina]] i orgulja. ''Lauda Jerusalem Dominum'' - veći [[motet]] (crkvena [[kantata]]) pisan je za peteroglasni [[pjevanje|vokal]]ni i manji [[instrumentalni sastav]]. U njemu dolazi do izražaja [[barok]]na raskošnost zvuka, profinjena toplina solističkog tretmana glasova, bogatstvo harmonijskog izraza te ugođajna raznovrsnost. Pisan je na [[Latinski jezik|latinski]] tekst [[147. psalam|147. psalma]]. == Izvori == {{Izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Šibenčanin, Ivan}} [[Kategorija:hrvatski skladatelji iz 17. stoljeća]] [[Kategorija:životopisi, Šibenik]] [[Kategorija:Hrvatski katolički svećenici]] pcs44yet9vjm6x9jb4pasxx3yk72wnj 0 496211 7563827 6209506 2026-07-26T01:06:05Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7563827 wikitext text/x-wiki '''Vladislav Perić''' ([[Kamenmost]], [[23. ožujka]] [[1959.]]) je [[hrvatska književnost|hrvatski]] [[pjesnik]] i novinar. Živi u Splitu. == Životopis == Rodio se 1959. godine u Imotskom. Osnovnu školu polazio u Kamenu Mostu, Zmijavcima i Vrlici. Gimnaziju pohađao u Sinju i Imotskom, maturirao na Imotskoj gimnaziji. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Splitu (Studij unutarnje trgovine, 1986.), na istom fakultetu aspolvirao Studij marketinga. Uređivao je mjesečnik [[Imotska krajina (list)|Imotsku krajinu]] Od 1992. do 2000. godine. Desetak godina bio je dopisnikom [[Vjesnik]]a, [[Večernji list|Večernjeg lista]] i [[HINA|Hine]]. Sudionik je i dragovoljac Domovinskoga rata, a potom i djelatnik Hrvatske ratne mornarice. Iz proznog stvaralaštva objelodanjena mu je priča iz Domovinskoga rata [Na onom istom Križnom putu...] (u Zborniku MORH-a, Zagreb, 2002.) te roman [Priča iz raspuklog vremena] (Matica hrvatska Split, 2013.). Zastupljen je u više pjesničkih antologija i zbornika. == Djela == * Kuća od voska, (pjesme), 1983. * Uran, srce Zemlje,(pjesme), 1986. * Na onom istom križnom putu...,(priča), 2002. * Jesen anđela, (pjesme), 2007. * Priča iz raspuklog vremena, (roman), 2013. Djela su mu zastupljena u knjigama ''Vrijeme stvaranja Hrvatske: Imotska krajina 1990-1995'', ''Priče iz Domovinskog rata'' urednika Dušana Vire, ''Dobro ti veče grade Dubrovniče'', antologiji ''Imotska nova lirika : (pjesništvo XX. stoljeća'' prireditelja [[Ivica Šušić|Ivice Šušića]] i [[Mladen Vuković|Mladena Vukovića]], u zbornicima Večeri domoljubne poezije s Dugoratskog ljeta. == Izvori == *Katarina Marić: [http://www.matica.hr/vijenac/358/Traženje ljepote/ Izdanja ogranaka Matice hrvatske]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Traženje ljepote, [[Vijenac (časopis)|Vijenac]] br. 358 - 22. studenoga 2007. *Davor Grgat: {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, hrsvijet.net, 5. kolovoza 2013. *[http://www.dugirat.com/kultura/136-poezija/17983-Jesenice: Ivica Šušić primio pjesničku Gungu], Dugi Rat.com, Izvor: Udruga Jesenice, 5. kolovoza 2013. {{matica hrvatska}} {{izvori}} [Lada Žigo (recenzent): /Priča koja obuzima/- Iz recenzije Lade Žigo, pogovor romanu /Priča iz raspuklog vremena/]. [Ivica Šušić: /Dojmovi i promišljanja: Hod po raspuklinama/ - prikaz]:/(Hrvatsko slovo, br. 984, 28.02.2014., str.22/ {{GLAVNIRASPORED:Perić, Vladislav}} [[Kategorija:Hrvatski pjesnici]] [[Kategorija:Hrvatski novinari]] 5mc8586qv7ykde6bi9ulttfbcnls1xz 0 505671 7563847 7304014 2026-07-26T04:12:47Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7563847 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Vojislav Simić | Img = | Img_capt = Vojislav Simić kao dirigent (2000.) | Img_size = 250px | Landscape = | Background = vanjski_suradnik | Rodno_ime = | Pseudonim = Bubiša | Rođenje = [[18. ožujka]] [[1924.]] | Mjesto rođenja = [[Beograd]] | Smrt = [[29. rujna]] [[2025.]] | Mjesto smrti = ? | Prebivalište = [[Beograd]] | Instrument = | Žanr = ''[[jazz]]'' i [[zabavna glazba]] | Zanimanje = ''[[jazz]]''-[[pijanist]], [[skladatelj]], [[dirigent]] | Djelatno_razdoblje = [[1946.]] – [[2003.]] | Producentska_kuća = | Angažman = Zabavni orkestar Radio Beograda <br> Džez orkestar RTV Beograd | URL = [http://www.savtajbubisha.com/ www.savtajbubisha.com] | nagrade = <center> [[Orden rada]] sa zlatnim vijencem <br> Orden Beočug grada [[Beograd]]a <br> Nagrada za životno djelo [[Radiotelevizija Srbije|RTV Srbije]] </center> | Značajni instrumenti = }} '''Vojislav Simić''' ([[Beograd]], [[18. ožujka]] [[1924.]] – ?, [[29. rujna]] [[2025.]])<ref>{{Citiranje weba|title=Preminuo Vojislav Bubiša Simić|url=https://www.rts.rs/lat/magazin/svet-poznatih/5795798/vojislav-bubisa-simic-preminuo-u-101-godini.html|access-date=2025-09-29|website=РТС|language=sr}}</ref> bio je [[Srbi|srpski]] [[glazbenik]], [[dirigent]], [[skladatelj]], pionir srpskog [[etno-jazz]]a i [[glumac]]. == Životopis == Vojislav Simić je rođen 18. ožujka 1924. u Beogradu. Poznati je dirigent Džez orkestra [[Radio televizija Beograd|Radio televizije Beograd]], autor mnogobrojnih ''[[jazz]]'' [[Skladba|kompozicija]], tradicionalne [[Liturgija|liturgijske]] [[Vokalna glazba|vokalne]] i [[Instrumentalna glazba|instrumentalne glazbe]], etno-jazza i glazbe za djecu. Ključno je ime jazz scene u [[Srbija|Srbiji]]. Otkako je [[1954.]] utemeljen [[Džez orkestar RTV Beograd]], Simić je godinama poslije – zajedno sa [[Zvonimir Skerl|Zvonimirom Skerlom]] – imao značajnu ulogu u vođenju tog orkestra. Od 1953. do 1985. Simić i Džez orkestar RTV Beograd nastupali su diljem [[Europa|Europe]]: osvojili su mnoge nagrade i pobijedili na brojnim natjecanjima, uključujući i poznati ''jazz''-festival »Juan-les-Pins« u [[Francuska|Francuskoj]], gdje su 1960. osvojili prvu nagradu. S tim je orkestrom redovito nastupao u programima ''jazz''-festivala na [[Bled]]u i u [[Ljubljana|Ljubljani]], a surađivali su i s mnogim domaćim i strani solistima, primjerice Kvartetom Predraga Ivanovića, [[Stjepan Jimmy Stanić|Stjepanom Jimmyjem Stanićem]], [[Duško Gojković|Duškom Gojkovićem]], [[Milivoj Marković|Milivojem Markovićem]], Bora Roković, Milo Pavlović, zatim [[Maynard Ferguson|Maynardom Fergusonom]], [[Alan Skidmore|Alanom Skidmoreom]] i [[Gerd Dudek|Gerdom Dudekom]].<ref name="Sećanja">[http://secanja.com/2012/vojislav-simic/ secanja.com – Vojislav Simić], pristupljeno 15. ožujka 2014.</ref> Simić je bio i gost-dirigent u mnogim [[Kazalište|kazalištima]] u bivšoj Jugoslaviji, te gost-skladatelj na dječjim festivalima u Srbiji. Na rad mu je utjecalo djelo srpskog pisca i pjesnika [[Jovan Jovanović Zmaj|Jovana Jovanovića Zmaja]]. Skladao je glazbu za mnoge [[TV serija|TV serije]], ali i [[Dugometražni film|igrane]] i [[Dokumentarni film|dokumentarne filmove]]. Osobito je poznat kao autor glazbe za [[film]] ''Sumnjivo lice'', film i TV seriju ''[[Salaš u Malom ritu]]'', TV seriju ''Osma ofanziva'', dokumentarni film ''Dobro jutro Homolje'', itd. Glumio je u TV-filmu [[Sastanak muzičara – Jam session]] (1968.) i TV seriji [[Sedam plus sedam]] (1979.).<ref>[http://www.imdb.com/name/nm0799516/?ref_=tt_cl_t11 IMDb: Vojislav Simić], pristupljeno 15. ožujka 2014.</ref> Napisao je i dvije [[Knjiga|knjige]] autobiografskog karaktera: »Susreti i sećanja« i »Sentimentalno putovanje«.<ref name="Sećanja"/> Vojislav Simić je svojedobno bio predsjednik Udruženja džez muzičara i predsjednik Udruženja kompozitora Srbije. Živi u Beogradu sa suprugom: imaju dvije [[kćer]]i i troje unučadi.<ref name="#1">[http://www.savtajbubisha.com/ Vojislav Bubiša Simić – službene stranice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190915020206/http://www.savtajbubisha.com/ |date=15. rujna 2019. }}, pristupljeno 15. ožujka 2014.</ref> == Nagrade i priznanja == * [[Orden rada]] sa zlatnim vijencem * Orden Beočug grada [[Beograd]]a * Nagrada za životno djelo [[Radiotelevizija Srbije|Radiotelevizije Srbije]]<ref name="#1"/> == Literatura == # Đurić-Klajn, Stana: »SIMIĆ, Vojislav«, u: [[Krešimir Kovačević|Kovačević, K.]] (ur.), ''[[Muzička enciklopedija]]'', Zagreb: [[JLZ]], 1977., sv. 3, str. 353. # Jakovljević, Svetolik: ''Jedan vek džeza & Kratki prilozi za izučavanje džeza u Srbiji'', Beograd: Knjižara Žagor, 2003. # Simić, Vojislav: ''Veselo putovanje: sa džez orkestrom RTV Beograd po belom svetu'', Beograd: Radio-televizija Srbije, 2005. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.savtajbubisha.com/ Vojislav Bubiša Simić – službene stranice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190915020206/http://www.savtajbubisha.com/ |date=15. rujna 2019. }} {{srp oznaka}} *[https://web.archive.org/web/20100426150157/http://www.muzickacentrala.com/jazz-muzika-biografije-domacih-kompozitora/vojislav-bubisa-simic-dirigent archive.org / muzickacentrala.com – Vojislav Bubiša Simić] (životopis) {{srp oznaka}} *[http://secanja.com/2012/vojislav-simic/ secanja.com – Vojislav Simić] (životopis) {{srp oznaka}} *[http://www.audioifotoarhiv.com/gosti%20sajta/VojislavSimic.html Audio i foto arhiv: Vojislav Simić] (životopis) {{srp oznaka}} * [http://www.vreme.com/cms/view.php?id=468646&print=yes vreme.com – D. Anđelić, I. Nedeljković, A. Milosavljević & S. Nastasijević: »Istraživanje – Džez u Srbiji: Od Sent Luisa do Beograda«] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140222064754/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=468646&print=yes |date=22. veljače 2014. }} {{srp oznaka}} *[http://www.niscafe.com/index.php/grad-nis/kulturne-manifestacije-u-nisu/nisvill/nisville-jazz-festival-2010/191-program-nisville-jazz-festivala-2009.html niscafe.com – Nagrada za životno delo Vojislavu Simiću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140324021347/http://www.niscafe.com/index.php/grad-nis/kulturne-manifestacije-u-nisu/nisvill/nisville-jazz-festival-2010/191-program-nisville-jazz-festivala-2009.html |date=24. ožujka 2014. }} {{srp oznaka}} *[http://www.popboks.com/article/7878 popboks.com – Vladimir Skočajić: »Vojislav Bubiša Simić. Od igranke do umetnosti«] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140324020357/http://www.popboks.com/article/7878 |date=24. ožujka 2014. }} (intervju) {{srp oznaka}} *[http://www.imdb.com/name/nm0799516/?ref_=tt_cl_t11 IMDb: Vojislav Simić] {{engl}} *[http://www.youtube.com/user/VojislavSimic youtube.com – Vojislav Simić] {{GLAVNIRASPORED:Simić, Vojislav}} [[Kategorija:Jazz glazbenici]] [[Kategorija:Srbijanski dirigenti]] [[Kategorija:Srbijanski skladatelji]] [[Kategorija:Glazbenici iz Beograda]] 29gf5p3xwmik11ckwxkesllawg4er7u 0 514368 7563654 7332300 2026-07-25T15:35:23Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7563654 wikitext text/x-wiki {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = Vinogradarski krajolik Pijemonta:<br>Langhe-Roero i Monferrato |slika = Landscape of vineyards in Piemonte, Italy.jpg |godina = [[2014.]] <small>(38. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = iii, v |ugroženost = ne |dossier = 1390 |država = {{Z+X|ITA}} |karta = Italija |karta-oznaka = Langhe-Roero |oznaka-položaj = right |koordinate = {{coord|44|37||N|08|00||E|display=inline,title}} |karta-opis = Lokacija Langhe-Roera u Italiji }} [[Datoteka:Exilles par Jean de Beins début du XVIIe siècle.jpg|mini|lijevo|<center>Prikaz Exillesa u Pijemontu iz 17. st.]] '''Vinogradarski krajolik Pijemonta''' je naziv za pet zaštićenih područja u pokrajinama [[Langhe]], [[Roero]] i [[Monferrato]], u regiji [[Pijemont]] (sjeverna [[Italija]]) koji su 2014. godine upisani na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] kao područje „koje je postalo zaštitni znak razvoja [[vinogradarstvo|vinogradarstva]] u [[Povijest Italije|talijanskoj povijesti]] i obuhvaća cijeli raspon tehničkih i gospodarskih procesa povezanih s uzgojem [[vinova loza|vinove loze]] i proizvodnje [[vino|vina]], a koji su obilježili ova područja stoljećima”.<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/1390 The Vineyard Landscape of Piedmont: Langhe-Roero and Monferrato] na službenim stranicama UNESCO-a {{eng oznaka}} Posjećeno 29. lipnja 2014.</ref> Ona se nalaze u južnom dijelu Pijemonta, između rijeke [[Po]] i [[Ligurija|Ligurijskih]] [[Apenini|Apenina]], gdje je pronađen pelud vinove loze koji datira iz 5. stoljeća prije Krista, kada je Pijemont bio mjesto dodira i razmjene između [[Etruščani|Etruščana]] i [[Kelti|Kelta]]. [[Etruščanski jezik|Etruščanske]] i [[Keltski jezik|keltske]] riječi, osobito one koje se odnose na vino, još uvijek se mogu pronaći u lokalnom dijalektu. Tijekom [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]], [[Plinije Stariji]] spominje Pijemont kao regiju koja je jedna od najpovoljnijih za uzgoj vinove loze u drevnoj Italiji, a [[Strabon]] spominje svoje barele. ==Popis lokaliteta== [[Datoteka:Canelli-panorama.jpg|mini|<center>Panorama sela [[Canelli]], općina Asti, pokrajina Langhe]] [[Datoteka:Monviso_from_San_Marzano_Oliveto.jpg|mini|<center>Pogled na [[San Marzano Oliveto]]prema Monvisu, Montferrato]] [[Datoteka:Monferrato_1.jpg|mini|<center>Krajolik Montferrata]] {| class="wikitable sortable" ! Slika ! Ime ! Općina ! Pokrajina ! Koordinate ! Bilješke |- valign=top | [[Datoteka:Grinzane cavour castello.jpg|150px|]] | <center>[[Dvorac Grinzane Cavour]] | <center>[[Grinzane Cavour]] | <center>[[Pokrajina Cuneo]] | {{coord|44.40|N|7.59|E|type:landmark_region:IT-VI_source:commons|format=dms}} | Dvorac potječe iz 14. st., a u 15. st. je u posjedu markiza od Busca. U 19. st. vojvoda od Cavoura, Camillo Benso, je obnovio dvorac i unaprijedio proizvodnju vina u ovom području. God. 1832. on postaje načelnikom općine Grinzane, poziciju koju je zadržao 17 godina, zbog čega je općina po njemu promijenila ime u Grinzane Cavour. U dvorcu je danas etnološki muzej s originalnim namještajem iz 19. st., te prostorijama posvećenima Cavourovom boravku i talijanskoj proizvodnji vina. |- valign=top | [[Datoteka:Langhe.jpg|150px|]] | <center>Brda [[Barbaresco]] | <center>[[Općina Barbaresco]] | <center>[[Pokrajina Langhe]] | {{coord|44.43|N|8.5|E|type:landmark_region:IT-VI_source:commons|format=dms}} | Poznato po vinu [[Nebbiolo]], ovo brdovito područje prekrivebo vinogradima je danas podijeljeno između tri općine: Barbaresco, Treiso i Neive. Tlo i klima ovog područja je jedinstveno i drukčije od drugih u pokrajini Langhe, a odlikuje se velikim udjelom [[vapnenac|vapnenačkog]] [[lapor]]a iz epohe [[torton]]a (11,6-7,24 mlijuna godina). |- valign=top | [[Datoteka:Canelli-carro merci.jpg|150px|]] | <center>[[Canelli]] i [[Pjenušac Asti]] | <center>[[Općina Asti]] | <center>[[Pokrajina Asti]] | {{coord|44.4321|N|8.1737|E|type:landmark_region:IT-VI_source:commons|format=dms}} | Canelli se nalazi na zavoju rijeke [[Belbo]] na planini [[Monferrat]] i okruženo je vinogradima koji se smatraju za rodno mjesto [[pjenušac|pjenušca]] [[Asti (vino)]]. Također vrsta muskat grožđa za proizvodnju vina nosi ime po ovom mjestu, ''Muscat Canelli''. Najveća znamenitost mjesta su 13 km dugi vinski podrumi koji se protežu ispod naselja, tzv. „podzemne katedrale” u kojima je konstantna temperatura između 12 i 14 °C. |- valign=top | [[Datoteka:Barbera_d%27alba.jpg|150px|]] | <center>[[Nizza Monferrato]] i [[Barbera]] | <center>[[Općina Asti]] | <center>[[Pokrajina Asti]] | {{coord|44.46|N|8.21|E|type:landmark_region:IT-VI_source:commons|format=dms}} | Barbera d'Asti je crno vino koje vuče svoje podrijetlo iz ovog područja, a mora se praviti odmah poslije berbe poslije 1. ožujka i imati udjel od 11,5% alkohola. Njegova proizvodnja je ograničena na 18. općina na rijeci Belbo. |- valign=top | [[Datoteka:Costigliole Bricco Lù.jpg|150px|]] | <center>[[Monferrato]] | | <center>[[Pokrajina Alessandria]] i Asti | {{coord|45.0303|N|8.2323|E|type:landmark_region:IT-VI_source:commons|format=dms}} | Ovo je najvažnije vinogradarsko područje u Italiji. Presjeca ga rijeka Tanaro i sjeverno brdovito područje, Basso Monferrato, se proteže do rijeke Po, a južno, Alto Monferrato, se uzdiže od rijeke do Ligurijskih Apenina. Suha kontinentalna klima s vrućim ljetima i hladnim zimama i jedinstvenim hidrogeološkim tlom su iznimno povoljni za vitikulturu. Tako je proizvodnja vina postala ne samo temeljem gospodarstva ovog područja, nego i istinski simbol kulture tzv. „Monferrina”. Najpoznatija vina iz ovog podučja su Barbera d'Asti, Asti spumante, Moscato d'Asti, Cortese, Malvasia i Grignolino. |- valign=top |} ==Izvori== {{commonscat|Vineyards of Piedmont}} {{izvori}} ==Vanjske poveznice== *[http://www.paesaggivitivinicoli.it/index.php Sito ufficiale della candidatura] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140629234949/http://www.paesaggivitivinicoli.it/index.php |date=29. lipnja 2014. }} {{it}} {{Svjetska baština u Italiji}} [[Kategorija:Svjetska baština u Italiji]] [[Kategorija:Vinogradarstvo]] [[Kategorija:Poljoprivreda u Italiji]] [[Kategorija:Kulturni krajolici]] 6n82e4jqp2u8z96q1q3mm3l6pslbxox 0 517622 7563822 7168358 2026-07-26T00:30:21Z ~2026-41564-54 367767 /* */ 7563822 wikitext text/x-wiki [[datoteka:Exergonic Reaction.svg|mini|desno|300px|[[Egzotermni proces|Egzotermna reakcija]] je [[kemijska reakcija]] kojom se oslobađa [[toplina]].]] [[datoteka:Endergonic Reaction.svg|mini|desno|300px|[[Endotermni proces|Endotermna reakcija]] je [[kemijska reakcija]] kojom se veže [[toplina]].]] [[datoteka:Diamond.jpg|mini|desno|300px|Kemijska reakcija C_(s)^[[dijamant]]→C_(s)^[[grafit]] ima negativnu Gibbsovu slobodnu energiju i zato je termodinamički najpovoljnija kod 25 [[°C]] i 1 [[Bar (jedinica)|bar]]. Ipak, čak i ako je poželjna, ona je toliko spora da se ne primjećuje. Ako je kemijska reakcija termodinamički poželjna, to ne određuje njenu brzinu.]] '''Gibbsova slobodna energija''', '''Gibbsova energija''', '''Gibbsov potencijal''' ili '''slobodna entalpija''' (oznaka ''G'') je [[fizikalna veličina]] koja opisuje oslobođenu ili [[Apsorpcija (razdvojba)|apsorbiranu]] [[energija|energiju]] u nekom [[Povratni proces|povratnom (reverzibilnom) procesu]] koji se odvija pri stalnoj [[temperatura|temperaturi]] ''T'' i [[tlak]]u ''p''. Definirana je kao [[entalpija]] ''H'' umanjena za umnožak [[entropija|entropije]] ''S'' i temperature ''T'': :<math>G = H - T \cdot S </math> ili :<math>G = U + p \cdot V - T \cdot S, </math> gdje je: ''V'' - [[volumen]], a ''U'' - [[unutarnja energija]] [[Termodinamički sustav|termodinamičkog sustava]]. Pri minimalnoj promjeni Gibbsove energije (''ΔG'' = 0), uz stalnu temperaturu i tlak, sustav je u [[kemijska ravnoteža|kemijskoj ravnoteži]]. U spontanim se procesima Gibbsova energija smanjuje (''ΔG'' < 0), a [[entropija]] se povećava. Promjena je Gibbsove energije pozitivna (''ΔG'' > 0) samo onda kada se u sustav dovodi [[energija]]. Mjerna jedinica Gibbsove energije jest [[džul]] (J). Nazvana je po J. W. Gibbsu.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/69871 |title=Gibbsova energija (Gibbsov potencijal, slobodna entalpija) |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2017.}}</ref> == Objašnjenje == Gibbsova slobodna energija (''G'') jest [[energija]] oslobođena ili apsorbirana u [[Povratni proces|povratnom ili reverzibilnom procesu]] pri konstantnoj [[Temperatura|temperaturi]] i [[tlak]]u.<ref><nowiki>''</nowiki>[http://glossary.periodni.com/glosar.php?hr=Gibbsova+slobodna+energija Gibbsova slobodna energija]<nowiki>''</nowiki> Kemijski rječnik, pristupljeno 30. kolovoza 2014.</ref> Definirana je jednadžbom: :<math> \Delta G = \Delta H - T \cdot \Delta S \,</math> Gdje je: ''ΔG'' - promjena Gibbsove energije, ''ΔH'' - promjena [[Entalpija|entalpije]], ''T'' - [[termodinamička temperatura]] i ''ΔS'' - promjena [[Entropija|entropije]]. Jednadžba zapisana s reakcijskim veličinama glasi: :<math> \Delta_r G = \Delta_r H - T \cdot \Delta_r S \,</math> [[Biokemija|Biokemijske]] reakcije se uglavnom odigravaju pri konstantnom [[tlak]]u i [[temperatura|temperaturi]]. Za te uvjete predznak Gibbsove energije predstavlja osnovni kriterij za određivanje spontanosti reakcije. Tako kod spontanih ili egzergonih reakcija vrijedi da se one [[Nepovratni proces|ireverzibilno]] odvijaju prema postizanju stanja ravnoteže kojeg karakterizira minimum Gibbsove energije te za njih vrijedi ''Δ_rG''<0, dakle odvijaju se uz smanjenje Gibbsove energije. Kod nespontanih ili endergonih reakcija dolazi do povećanja Gibbsove energije, ''Δ_rG''>0 i one se mogu odvijati spontano u suprotnom smjeru, ako su [[Povratni proces|reverzibilne]]. Kako bi se razumjela Gibbsova slobodna [[energija]], najbolje ju je tumačiti kroz jednadžbu: :<math> \Delta_r H = \Delta_r G + T \cdot \Delta_r S \,</math> koja predstavlja ukupnu energiju reakcije koja može imati pozitivni predznak, ako je za odvijanje reakcije potrebno uložiti energiju, pa sustav veže energiju (reakcija je [[Endotermni proces|endotermna]]) i negativni predznak ako se prilikom odvijanja reakcije energija oslobodila na primjer u obliku [[Toplina|topline]] (reakcija je [[Egzotermni proces|egzotermna]]). ''Δ_rG'' u toj jednadžbi predstavlja energiju koja se može pretvoriti u [[Rad (fizika)|fizikalni rad]] pa se Gibbsova energija najjednostavnije može definirati kao ona slobodna energija nastala reakcijom koja se može iskoristiti za obavljanje nekog [[Rad (fizika)|rada]]. ''TΔ_rS'' predstavlja energiju koja se ne može iskoristiti za obavljanje rada (degradirana energija).<ref>Vladimir Hankonyi, Vladimir Ondrušek <nowiki>''</nowiki>''Izabrana poglavlja fizikalne kemije<nowiki>''</nowiki>'', Zagreb, 1990., str. 29.</ref> To možemo pojasniti na primjeru egzotermne reakcije: :H₂ (g) + 1/2 O₂ (g) → H₂O (l) za koju vrijede standardne veličine: :''Δ_rH˚''= -285,8 kJ/mol, ''T ∙ Δ_rS˚''= -44,7 kJ/mol, ''Δ_rG˚''= -237,1 [[Džul|kJ]]/[[Mol (mjerna jedinica)|mol]] Ta je reakcija egzotermna što znači da se njenim odvijanjem po [[Mol (mjerna jedinica)|molu]] oslobodi 285,8 kJ energije, no ta se [[energija]] ne može sva iskoristiti za obavljanje rada što znači da ''Δ_rG''≠''W''≠''Δ_rH'' gdje je ''W'' rad. Razlog tome je to što tom reakcijom dolazi do povećanja uređenosti sistema, to jest dolazi do smanjenja entropije jer iz više čestica, koje stvaraju veći nered, nastaje [[molekula]] vode što znači da se neuređenost sistema smanjila. No, [[drugi zakon termodinamike]] kaže - da bi se reakcija odvijala spontano uvijek treba doći do porasta ukupne entropije koja je jednaka zbroju promjena entropija okoline i sistema: :<math> \Delta S_{\text{ukup}} = \Delta S_{\text{sist}} + \Delta S_{\text{oko}} > 0 \,</math> Budući da je došlo do pada entropije u sistemu, dio topline/energije, koji je nastao reakcijom,mora se prenijeti na okolinu kako bi u njoj došlo do povećanja entropije, te je time zadovoljen zakon da je uvijek ''ΔS_ukup'' > 0. Od oslobođenih 285,8 kJ/mol okolini se za povećanje entropije preda 44,7 kJ/mol što znači da je ostalo 237,1 kJ/mol slobodne energije koja se može iskoristiti za rad i upravo tu slobodnu energiju nazivamo Gibbsovom slobodnom energijom. == Izvori == {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}} [[Kategorija:Fizikalne veličine]] [[Kategorija:Termodinamika]] mkzxk4yntdb6hrkn7s43javsrprho4d 0 518775 7563798 7199990 2026-07-25T22:50:13Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Površina ceste|Površina ceste]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7563798 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Primjena kamena u graditeljstvu - kamen SanGiorgio - Zečevo - Selca otok Brač.jpg|mini|upright=1.2|Kamen San Giorgio (Zečevo) iz [[Selca]] na otoku [[Brač]]u<ref name=":0" />]][[Datoteka:Primjena kamena u graditeljstvu - kamen Alkasin iz Radošića kod Sinja.jpg|mini|upright=1.2|Kamen Alkasin iz Radošića kraj [[Sinj]]<nowiki/>a<ref name=":0" /><nowiki/>]] '''Arhitektonski kamen''' je čvrsta nemetalna [[Mineralne sirovine|mineralna sirovina]] koja se koristi u [[Arhitektura|arhitekturi]] (ili [[Graditeljstvo|graditeljstvu]]) za uređivanje unutarnjih i vanjskih, vodoravnih ili uspravnih površina, ovisno o svojstvima i prohtjevima. == Petrološka klasifikacija kamena == [[Stijene]] se mogu razmatrati s obzirom na [[Fizika|fizička]] i [[Kemijsko svojstvo|kemijska svojstva]], [[Minerali|mineraloški]] sastav ili inženjersko-[[Geologija|geološke]] značajke, te se s obzirom na ta svojstva radi podjela stijena. Glavna podjela koja se koristi u svim područjima je podjela temeljena na postanku stijena. Prema toj podjeli stijene se dijele u tri skupine: [[Magmatske stijene|magmatske]], [[Sedimentne stijene|sedimentne]] i [[metamorfne stijene|metamorfne]].<ref>Tišljar, Josip, ''Petrologija s osnovama mineralogije'', Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1999.</ref> == Komercijalna podjela kamena == Klasifikacija kamena s obzirom na njegove primjene dijeli [[Stijena|kamen]] u dvije skupine: tehnički [[Građevinski materijal|građevni kamen]] i [[Priroda|prirodni]] ili arhitektonsko-građevni kamen. === Tehnički građevni kamen === Ovoj skupini pripadaju nemetalne mineralne sirovine koje se miniraju, eksploatiraju i koriste kao drobljeni kamen kod izgradnje i održavanja [[cesta]], kamena sitnež za izradu bitumeniziranog materijala na cestama, lomljeni kameni agregat za izradu [[beton]]a, tucanik za izradu zastora [[Željeznička pruga|željezničkih pruga]], lomljeni kamen za zidanje te kao sirovina za proizvodnju raznih drugih građevinskih materijala, poput [[Vezivo|veziva]] i [[Toplinska izolacija|termoizolacijskih materijala]]. Također, u ovu skupinu se svrstavaju i [[pijesak]] i [[šljunak]] kao neki od temeljnih građevinskih materijala.<ref name="Dunda">Dunda, Siniša, Kujundžić, Trpimir, Globan, Mladen, Matošin, Veran, ''Eksploatacija i obrada arhitektonsko-građevnog kamena'', Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2003.</ref> Prema mineraloškom i [[Petrografija|petrografskom]] sastavu tehnički građevni kamen dijeli se u dvije grupe: [[Silikati|silikatni]] i [[Karbonati|karbonatni]] kamen. U grupu silikatnih kamena pripada tehnički građevni kamen koji se eksploatira u [[Magmatske stijene|magmatskim]] i [[Metamorfne stijene|metamorfnim]] ležištima [[Silikati|silikatnog]] sastava, dok se karbonatni kamen eksploatira u [[Sedimentne stijene|sedimentnim]] i [[Metamorfne stijene|metamorfnim]] ležištima [[Karbonati|karbonatnog]] sastava.<ref name="Tomašić">Tomašić, Ivan, ''Tehnička petrografija 1:Skripta za studente geologije'', Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2006.</ref> === Arhitektonski kamen === [[Arhitektura|Arhitektonski]] kamen se, poput tehničkog građevnog kamena, dijeli prema mineraloškom i petrografskom sastavu u dvije grupe: silikatni i karbonatni kamen. Danas se ova klasifikacija na svjetskom tržištu gotovo i ne koristi, već se arhitektonski kamen dijeli prema segmentu tržišta. Silikatni kamen magmatskog je i metamorfnog porijekla, a na komercijalnom se tržištu pojavljuje pod nazivom ''[[granit]]i''. U ovu skupinu pripadaju stijene poput [[Petrologija|petroloških]] granita, [[diorit]]a, [[gnajs]]a i [[kvarcit]]a. Neke stijene sedimentnog i metamorfnog podrijetla, poput [[vapnenac]]a, [[dolomit]]a, [[Sedra|travertina]] te kalcitnih i dolomitnih [[mramor]]a, na komercijalnom tržištu pojavljuju se pod nazivom ''[[mramor]]i''. Dakle, komercijalnu podjelu arhitektonskog kamena predstavljaju ''graniti'' i ''mramori''.<ref name="Dunda"/> U skupinu ''granita'' pripadaju sve izrazito tvrde stijene silikatnog porijekla, za čiju se obradu koristi tehnologija obrade ''granita''. Zajedničko svojstvo im je visoka trajnost i nepromjenjivost izgleda, čak i obojenih inačica koje sadrže stabilne prirodne [[pigment]]e. Graniti se odlikuju i visokom [[Izdržljivost|izdržljivošću]] na [[Opterećenje|opterećenja]], te se stoga često koriste u različitim [[konstrukcija]]ma u interijeru i eksterijeru, bez obzira na intenzitet opterećenja. Najčešće se ''graniti'' glačaju i [[Poliranje|poliraju]] do visokog sjaja, ali [[Površina|površine]] im se mogu obraditi i na druge načine, ovisno o njihovoj primjeni i estetskim željama pojedinaca. Zbog kvalitetnih fizičko-mehaničkih svojstava, primjena ''granita'' je vrlo raširena.<ref name="Dunda"/> Pod pojmom ''mramori'' obuhvaćaju se sve stijene karbonatnog sastava, bez obzira na genezu, kako sedimentne stijene ([[Vapnenac|vapnence]] i [[dolomit]]e), tako i mramore u petrološkom smislu, dakle [[metamorfne stijene]]. Ova skupina objedinjuje kategorije tvrdih i srednje tvrdih [[Karbonati|karbonatnih]], [[kalcit]]nih i [[Dolomiti|dolomitnih]] stijena, sedimentnog i metamorfnog postanka. Naime, mramor je produkt sedimentnih stijena koje sadrže značajan udio [[Kalcijev karbonat|kalcijevog karbonata]] (CaCO₃). Tijekom procesa [[Preobrazba|metamorfoze]] [[Amorfna tvar|amorfne]] [[kalcit]]ne [[Molekula|molekule]] tvore [[kristal]]e i potpuno nove vrste [[stijena]], pri čemu [[Fosil|fosilni ostaci]], slojevitost i dekorativni elementi (žilne inkluzije vidljive na površini kamena) potpuno nestaju. Glavna boja prelazi u [[Bijela|bijelu]] s obojanim crtama (žicama) druge [[Boja|boje]]. Ishodišne stijene ''[[mramor]]a'' prilično se jednostavno i dobro obrađuju tehnologijom obrade ''mramora'', za razliku od ishodišnih stijena ''granita'', kod čije su obrade potrebna veća ulaganja truda i znanja, ali i ulaganja u [[Financije|financijskom]] pogledu. Nije slučajnost da je obrada ''mramora'' jednostavnija od obrade ''granita''. Naime, građa ''mramora'' je jednostavnija, te se stoga i puno lakše i brže troši od ''[[granit]]a''. Također, u obzir treba uzeti i fizičko-mehanička svojstva koja definiraju primjenu ''mramora''. ''Mramori'' su nepostojani prema djelovanju atmosferilija, pokazuju brojna oštećenja u područjima hladnih i vlažnih [[klima]], u područjima [[Smrzavanje|smrzavanja]], a posebno u uvjetima [[Kisele kiše|kiselih kiša]] u [[Urbanizam|urbanim]] sredinama, te u područjima gdje je [[Zima|zimi]] potrebno posipavanje [[Soli|solju]] za sprječavanje zaleđivanja. Slojevitost i dekorativni elementi, kao i sjaj, potpuno nestaju kod obrade i glačanja, a stalnost boje ovisi o stabilnosti prirodnog pigmenta. Uz gubitak boje, kod ''mramora'' je posebno izraženo izbljeđivanje, različitog intenziteta i brzine. Ovaj kamen se zbog svih navedenih svojstava koristi najčešće u interijeru, iako njegova upotreba u eksterijeru, posebice kod oblaganja [[fasada]] na zgradama, nije zanemariva. Naime, iako se zbog veće trajnosti u eksterijeru češće koriste ''graniti'', ponekad se zbog estetske funkcije, ali i zbog nižih troškova, ipak odabiru ''mramori''.<ref name="Dunda"/> == Svojstva kamena == Glavna fizička i mehanička svojstva kamena su njegova [[boja]], [[gustoća]], prostorna [[masa]], [[poroznost]], [[voda]] koja se nalazi u kamenu i upijanje [[vode]]. Ta svojstva definiraju kvalitetu kamena i određuju njegovu upotrebu ovisno o funkciji prostora ili objekta za koji se kamen koristi. === Boja === Boja je najčešće prvo svojstvo koje se zapazi kod promatranja arhitektonskog kamena te je jedan od glavnih [[Estetika|estetskih]] čimbenika pri odabiru željenog kamena. Boja kamena ovisi o boji dominantnih minerala, njihovom prostornom rasporedu i veličini zrna, te udjelu prirodnih pigmenata. Zbog toga je često potrebno promatrati kamen u njegovom presjeku, ili ga smrviti u prah kako bi otkrili njegovu pravu boju. === Gustoća === Gustoća kamena predstavlja omjer mase čvrste faze kamena i njegova [[Obujam|volumena]] pri određenoj [[Temperatura|temperaturi]] i [[tlak]]u. Najčešće se izražava u [[Kilogram po metru kubnom|g/cm³]] ili [[Kilogram po metru kubnom|kg/m³]]. Gustoća kamena ovisi o [[Kemija|kemijskom sastavu]] i strukturi pojedinih [[Minerali|minerala]]. Gustoća će biti veća što je veći [[atomski broj]] [[Kemijski element|elemenata]] koji izgrađuju mineral i što je gušće slaganje materijalnih čestica. Zbog toga kristali nekog minerala imaju veću gustoću od njegove amorfne modifikacije. Tako relativna gustoća kvarca iznosi 2,65, dok gustoća amorfnog kvarca iznosi 2,23.<ref name="Tomašić"/> === Prostorna masa === Prostorna masa predstavlja omjer mase čvrste faze prema ukupnom obujmu uzorka kamena, uključujući pore i šupljine. Određena je mineralnim sastavom kamena i udjelom šupljina. Ako su šupljine u kamenu izolirane, to predstavlja povoljno fizičko svojstvo. Prostorna masa genetska je značajka kamena te je uzrokovana različitim genetskim, dijagenetskim i postdijagenetskim procesima koji djeluju na kamen. Uvijek je manja od gustoće kamena. === Poroznost === Trajnost poroznih kamena čvrsto je povezana s njihovom poroznom [[Struktura|strukturom]], na koju mogu djelovati vanjski čimbenici poput atmosferilija, ali i neki drugi [[Antropogenija|antropogeni]] čimbenici. Kako bi karakterizirali materijale i razumjeli mehanizam njihovih [[Aliteracija|alteracija]], nužno je promatrati i mjeriti strukture pora korištenih materijala.<ref name="Prikryl"> Prikryl, Richard, ''Dimension Stone-New Perspectives for Traditional Building Material'', Taylor & Francis Group plc., london, 2004.</ref> Struktura poroznih kamena često je opisana kao ''kaotična,'' iako je direktno uvjetovana postankom stijene (primarna poroznost), preslagivanjem čestica nakon postanka stijene (sekundarna poroznost), i razarajućim procesima koji djeluju na stijenu nakon njenog nastanka. Trošenje i razaranje materijala uzrokovano je kombiniranim djelovanjem kemijskog trošenja i mehaničkog naprezanja. Pore u kamenu su glavna mjesta gdje se odvijaju štetni procesi uzrokovani djelovanjem atmosferilija, smrzavanjem i odmrzavanjem te štetnim djelovanjem okoliša. Zbog toga je potrebno pozorno promatrati poroznost kamena pri odabiru kod različitih konstrukcija. Djelovanje mraza ili kristalizacija soli direktno su povezane s mjestima u kamenu gdje postoje pore, dok na ta mjesta mehanički procesi djeluju indirektno, stvarajući mikropukotine i pukotine.<ref name="Prikryl"/> === Sadržaj vode === Minerali u kamenu, a time i kamen, sadrže [[Voda|vodu]] koja može biti različitog porijekla i u različitim oblicima ispunjavati kamen na različitim mjestima u njegovoj strukturnoj gradi. Ona može imati negativan, ali i pozitivan utjecaj na kamen. Razlikujemo kemijski i fizički vezanu vodu te slobodnu vodu.<ref name="Tomašić"/> === Upijanje vode === Upijanje vode je sposobnost kamena da pod određenim uvjetima, u izravnom dodiru s vodom, primi i zadrži određenu količinu vode. Ovo je važno svojstvo kamena, posebno kod kamena koji ima upijanje vlage veće od 0,5% [[Masa|mase]]. Upijanjem vode dolazi do razmekšavanja kamena, a smanjuje se i njegova tlačna čvrstoća. Maksimalna količina vode koju kamen može upiti predstavlja ukupnu, vezanu, kapilarnu i gravitacijsku vodu. Upijanje vode kvantitativno se izražava omjerom mase vode koju kamen upije pri određenoj temperaturi i atmosferskom tlaku, i mase suhog kamena.<ref>Tomašić, Ivan, Lukić, Dražen, Peček, Nataša, Kršinić, Ana, ''Važnost ispitivanja upojnosti prirodnog kamena: Izvorni znanstveni članak'', Zagreb, 2009.</ref> Kamen se prema upijanju vode svrstava u sedam kategorija, prema sljedećoj tablici<ref name="Tomašić" /> {| class="wikitable" style="margin-left:auto; margin-right:auto;" |+Kategorije kamena s obzirom na postotak upijene vode |- ! KATEGORIJA KAMENA !! UPIJENA VODA (% mase) |- | vrlo malo || <0,5 |- | malo || 0,5-1 |- | umjereno || 1-2,5 |- | osjetno || 2,5-5 |- | veliko || 5-15 |- | vrlo veliko || 15-30 |- | iznimno veliko || >30 |} == Arhitektonski kamen u Hrvatskoj == U Hrvatskoj se danas u komercijalne svrhe eksploatira gotovo isključivo kamen sedimentnog porijekla. Najčešće su to različiti tipovi [[vapnenac]]a i karbonatni klastiti [[Kreda (geološko razdoblje)|kredne]], a rjeđe [[Jura (geološko razdoblje)|jurske]] i [[paleogen]]ske starosti. Dakle, prevladava eksploatacija komercijalnog mramora, dok od [[kamenolom]]a stijena silikatnog sastava treba spomenuti [[Benkovac Fužinski|Fužinski Benkovac]], u kojem se eksploatiraju [[andezit]]<nowiki/>i u svrhu tehničkog građevnog kamena.<ref>Jovičić,1994.</ref> Treba napomenuti da u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] također nema ležišta mramora u petrološkom smislu. Hrvatska se na temelju svoje geološke različitosti može podijeliti u 5 regija: [[Sjeverozapadna Hrvatska]], [[Istočna Hrvatska|Sjeveroistočna Hrvatska]], [[Lika|Ličko-velebitska regija]], [[Istra]], i [[Dalmacija]].<ref name="Dunda"/> === Sjeverozapadna Hrvatska === [[Miocen]]ski vapnenci prevladavaju u [[Hrvatsko zagorje|Hrvatskom zagorju]] i [[Medvednica|Medvednici]], a [[trijas]]ki vapnenci u [[Samoborsko gorje|Samoborskom gorju]]. Zbog poremećenosti građe starijih stijena, kamenolomi arhitektonsko-građevnog kamena bili su smješteni u mlađim [[tercijar]]nim sedimentima. Upravo u tim sedimentima eksploatiran je mekani i porozni vapnenac ''vinicit'' kraj [[Vinica|Vinice]], zapadno od [[Varaždin]]a. Uz ''vinicit'', vrlo značajan kamen za ovo područje je najpoznatiji zagrebački arhitektonsko-građevni kamen ''litotamnijski vapnenac'' ili ''litavac''. To su badenske naslage debljine i do 40 metara. Stijene su žućkastosive boje i bogate su fosilima [[Alge|algi]], [[Školjkaši|školjkaša]] i [[Ježinci|ježinaca]], a naziv su dobile po obilju skeleta algi Lithothamnium.<ref name="Marković">Marković, Stjepan, ''Hrvatske mineralne sirovine'', Hrvatski geološki institut, Zagreb, 2002.</ref> Poznato je da je ovaj kamen korišten u izgradnji [[Zagrebačka katedrala|zagrebačke katedrale]]. Određena količina toga kamena izdržala je atmosferilije, no veliku količinu bilo je potrebno zamijeniti, te se taj kamen u obnovi katedrale mijenja rimskim ''travertinom''. ''[[Sedra|Travertin]]'' je odabran kao dobra zamjena za ''litavac'' zbog povoljnijih fizičko-mehaničkih svojstava i sličnog izgleda, a te kvalitete provjerene su kod izgradnje pročelja [[Hotel Dubrovnik|hotela Dubrovnik]] u [[Zagreb]]u.<ref>Crnković, Branko, Poggi, Francesco, Travertine: The Restoration Stone for The Zagreb Cathedral, ''Rudarsko-geološko-naftni zbornik'', 1995. (7), str. 77–85.</ref> Dva su najznačajnija kamenoloma gdje se nekada eksploatirao litotamnijski vapnenac: to su [[Kamenolom Bizek|kamenolomi u Bizeku]] i [[Vrapčak (potok)|Vrapče potoku]]. U tim kamenolomima eksploatirana je većina arhitektonsko-građevnog kamena korištenog za potrebe izgradnje grada. U Bizeku se kamen eksploatirao i u tehničko-građevinske svrhe, za potrebe [[Podsused – Vrapče|podsusedske]] cementare. Danas su oba kamenoloma zatvorena i napuštena. === Sjeveroistočna Hrvatska === Za ovo područje zanimljiva je velika zastupljenost [[Magmatske stijene|magmatskih]], [[Metamorfne stijene|metamorfnih]] i [[Sedimentne stijene|sedimentnih stijena]], no kamen se ne eksploatira zbog jeke tektonske poremećenosti naslaga. Novija geološka istraživanja pokazala su u ovim stijenama granitima velik broj potencijalnih kamenoloma tehničkog građevnog kamena, no samo u nekima se došlo do zdrave i kvalitetne stijene. Uz granite, perspektivnima su se pokazali i amfiboliti.<ref name="Marković"/> === Ličko-velebitska regija === S obzirom na geološku građu i poremećenost stijenske mase, [[Lika|ličko]]-[[velebit]]sko područje ne predstavlja veliku mogućnost u nalaženju ležišta arhitektonskog kamena.<ref name="Dunda"/> Najpoznatiji i narasprostranjeniji arhitektonski kamen ličkog područja je tamnosivi do posve [[crni vapnenac]] [[Jura (geološko razdoblje)|lijaske]] starosti, koji je osobito privlačnog izgleda kada je prošaran obiljem bijelih ljuštura školjkaša Lithiotis problematica. Za ovaj kamen geolozi najčešće koriste naziv ''litiotis vapnenac''. Litiotis vapnenac vađen je u desetak kamenoloma na području od [[Žuta Lokva|Žute Lokve]] na sjeverozapadu, preko [[Gospić]]a, [[Lovinac|Lovinca]] i [[Ričice (Lovinac)|Ričica]], do [[Gračac]]a na jugoistoku.<ref name="Marković"/> Danas su svakako najpoznatiji crvenkasti i smeđasto sivi brečasti vapnenci i vapnenačke breče ''romanovac'' i ''tulovac'', koji se eksploatiraju sjeverno od Obrovca u kamenolomu Romanovac. === Istra === Uz [[Istra|Istru]] se veže više od dva tisućljeća duga tradicija eksploatacije kamena pa ne iznenađuje činjenica da neki od najpoznatijih arhitektonskih kamena hrvatskog porijekla potječu upravo s ovoga područja. Najpoznatiji aktivni kamenolom ovog područja je onaj južno od sela [[Kirmenjak]], u kojem se eksploatira istoimeni kamen. Dva su načina piljenja ovoga kamena. Piljenjem kamena „kontra“ ili „okomito na dasku“ stiloliti dolaze do punog izražaja dajući kamenu visoku estetsku vrijednost i prepoznatljiv izgled. Piljenjem „po dasci“, odnosno paralelno slojevitošću i stilolitima, kamen također ima visoku estetsku vrijednost, ali nije u tolikoj mjeri prepoznatljiv. Vapnenac se polira do visokog sjaja, a zbog svoje velike čvrstoće i otpornosti pogodan je za jako prometne površine.<ref name="Marković"/> ''Kirmenjak'' je izuzetno cijenjen i vrlo tražen kamen kako u Hrvatskoj, tako i u svijetu. U prošlosti je bio od velikog značaja u izgradnji Venecije, gdje je korišten u više od 2/3 vanjskih radova, te u izgradnji Ravene i Loreta. U Hrvatskoj se danas može prepoznati u brojnim građevinama: ugrađen je u podove zračne luke Pleso i Glavnog kolodvora u Zagrebu, potom u poznatim robnim kućama „Nama“ u Zagrebu, Bjelovaru i Vinkovcima, te u brojnim hotelima poput „Lagune“ u [[Zagreb]]u i „Parentiuma“ u [[Poreč]]u.<ref name="Marković"/> U vapnencima donje krede, u kamenolomima eksploatacijskog polja Kanfanar eksploatira se arhitektonski kamen ''kanfanar'' ili ''istarski žuti'', također poznat pod nazivom ''giallo d'Istria'', te istovrsna inačica kamena u kamenolomu Selina.<ref name=":0">Pletikosić, Lado, ''Primjena kamena u graditeljstvu:diplomski rad'', Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, 2007.</ref> U području sjeveroistočno od grada [[Pula|Pule]] nalazi se ležište arhitektonsko-građevnog kamena poznatog pod komercijalnim nazivom ''valtura''. Ovo ležište čine homogeni vapnenci sačinjeni od loše sortiranih i slabo zaobljenih ljuštura rudista. Sitnozrnate stijene tipa ''unito'' nalaze se ispod oko 1,5 [[metar]]a debelih slojeva okršenih vapnenaca, dok se niže nalaze sedimenti krupnozrnatijih fragmenata tipa ''fiorito''. Ovim kamenom obložen je donji dio zida perona [[Zagrebački Glavni kolodvor|Glavnog kolodvora]] u Zagrebu. Jugoistočno od grada Pule eksploatira se kamen poznat po komercijalnom nazivu ''vinkuran''. Ovo istoimeno ležište jedno je od najstarijih i najpoznatijih istarskih kamenoloma. Ovo je ležište gornjokrednih rudistnih vapnenaca iz kojeg se eksploatiraju tri različite vrste kamena poznate pod komercijalnim nazivima ''vincuran statuario'', ''vincuran unito'' i ''vincuran fiorito''. Ovaj kamen karakterističan je po izrazitoj poroznosti, a tip fiorito je dijelom izraito šupljikav i tada se naziva ''travertino''.<ref name="Marković"/> ''Vincuran statuario'' razvijen je u najdubljem dijelu ležišta, lako se obrađuje i izrazito je popularan kod kipara i klesara. Vapnenac iz Vinkurana slabo se polira, a pogodan je za oblaganje vanjskih i unutarnjih vertikalnih površina. Blokovima ovog kamena izgrađen je vanjski plašt [[Amfiteatar u Puli|pulskog amfiteatra]], a također je često i korišten u zagrebačkim građevinama poput pročelja Doma Hrvatske vojske u Zvonimirovoj ulici i na portalima i vijencima na zgradi Rektorata zagrebačkog sveučilišta. Također je njime uređivan kompleks termalnog lječilišta u [[Piešťany|Pieštanima]] u Slovačkoj i u brojnim drugim građevinama u svijetu. === Dalmacija === [[Datoteka:Jadrankamen d.o.o. Pučišća - ulaz u staru pilanu kamena.jpg|mini|280px|Ulaz u staru [[Pilana|pilanu]] kamena tvrtke "Jadrankamen" iz [[Pučišća]] na otoku [[Brač]]u]] U kontinentalnom dijelu [[Dalmacija|Dalmacije]], u [[trogir]]skom područje nalaze se kamenolomi [[Seget]], [[Plano]] i [[Vrsine]] s istoimenim nazivima kamena. Jedno od najpoznatijih područja u ovom dijelu Hrvatske u kojemu se nalaze ležišta arhitektonskog kamena je otok [[Brač]]. Ovdje su brojna poznata ležišta u [[Kreda (geološko razdoblje)|krednim]] naslagama koncentrirana najviše u središnjem dijelu, u okolici [[Pučišća]], zatim na istočnom dijelu otoka oko [[Selca]], te zapadnije od toga, u blizini [[Nerežišća|Nerežišća]]. U uvali Veselje u Pučišćima eksploatiraju se slabo dolomitizirane biomikritne stijene tipa madston-vekston, poznate pod komercijalnim nazivom ''adria grigio''. Stijene se pojavljuju u obliku metarski debelih paketa slojeva bioturbiranih mikrita (''macchiato'') i slojeva ispresijecanih pretežito subvertikalnim pukotinama ispunjenim čvrstom bitumenskom tvari (''venato'').<ref name="Marković"/> U kamenolomima [[Zečevo (Hvar)|Zečevu]] i [[Zastražišće|Glave]] iskorištava se sličan kamen, komercijalnog naziva ''san giorgio'', a kad je prošaran bitumenski žilama, naziva se ''san giorgio venato'', poput varijetata ''adria grigio venato''. Navedeni kameni, zbog povoljnih fizičko-mehaničkih svojstava mogu se koristiti kod izvođenja svih vanjskih i unutarnjih radova na raznim objektima. U neposrednoj blizini Pučišća nalaze se veliki kamenolomi Punta, Barbakan i Kupinovo u kojima se eksploatira bijeli ''brački mramor'', graditeljima poznat još od antičkih vremena. To su stijene tipa vekstona-floutstona s bioklastičnim matriksom u kojima dominira skeletno kršje nastalo razgradnjom rudistnih biolitnih tijela. Taj bijeli brački kamen poznat je pod komercijalnim nazivima ''veselje unito'' i ''veselje fiorito''. U varijetetu ''unito'' skeletno kršje relativno je ujednačeno, dok kod varijeteta ''fiorito'' krupni rudistni ulomci ili cijeli rudisti smećkste boje plivaju u bijeloj osnovi kamena.<ref name="Dunda"/> Također, u području Pučišća nalazi se facijes bioklastičnih vapnenaca, koji su ranije eksploatirani u području uvale Rasotica i pod tim imenom su se probili na tržište i postali vrlo tražena vrsta kamena. Danas se ovaj kamen eksploatira u ležištu Žaganj Dolac zapadno od Sumartina. Nešto južnije se, u dubrovačkom području, eksploatira fosiliferni rudistni vapnenac poznat pod komercijalnim nazivom ''mironja''. == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * {{Citiranje weba |title=Eksploatacija i obrada arhitektonsko-građevnog kamena |url=http://rgn.hr/~tkorman/nids_tkorman/Kamen/knjiga.html |accessdate=2020-11-10 |author=S. Dunda, T. Kujundžić, M. Globan, V. Matošin |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170715210305/http://rgn.hr/~tkorman/nids_tkorman/Kamen/knjiga.html |archivedate=2017-07-15}} * {{Citiranje weba |author=Lado Pletikosić |title=Primjena kamena u graditeljstvu |url=https://www.bib.irb.hr/308456 |year=2007 |language=hr |accessdate=2020-11-10}} [[Kategorija:Građevinski materijali]] [[Kategorija:Geologija]] [[Kategorija:Petrologija]] [[Kategorija:Rudarstvo]] [[Kategorija:Površina ceste]] mrmaq77dz8sda3sv6h8z4wlnk8zhi0v 0 518870 7563777 7486941 2026-07-25T22:15:06Z Silverije 23459 7563777 wikitext text/x-wiki {{otheruses2|[[Frano Divnić]]}} '''Frano Divnić ''' (''Francesco Difnico'') ([[Šibenik]], [[1612.]] {{--}} [[Krapanj]], [[11. travnja]] [[1693.]]) je bio [[hrvatska glazba|hrvatski]] [[glazbenik]] i [[pisar]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://imehrvatsko.net/profile/frano_divnic_1612 |title=Imehrvatsko.net |access-date=16. rujna 2014. |archive-date=10. listopada 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20111010183334/http://imehrvatsko.net/profile/frano_divnic_1612 |url-status=dead }}</ref> == Izvori == {{izvori}} {{mrva-biog-glaz-hrvatska}} {{GLAVNIRASPORED:Divnić, Frano}} [[Kategorija:Hrvatski glazbenici]] [[Kategorija:Životopisi, Šibenik]] [[Kategorija:Glazba u Šibeniku]] [[Kategorija:Hrvatski skladatelji iz 17. stoljeća]] 0e29h8fx90ym1nyxieu5b4e8sder8l8 0 519549 7563862 7517168 2026-07-26T06:34:22Z Argo Navis 852 Infookvir 7563862 wikitext text/x-wiki {{infookvir mjesečev krater ili more | ime = Mare Tranquillitatis | slika = {{slika s oznakom |slika = 2019-01-20 21-58MEZ Vollmond LRGB.jpg |širina = 300 |x = 0.64 |y = 0.33 |tekst = [[slika:Red circle (thin).svg|65px]]<br>More tišine |boja = red }} | slika_opis = | koordinate = {{coord|8.5|N|31.4|E|globe:moon_type:landmark|display=inline,title}} | koordinate_ref = | promjer = 876 km<ref name=USGS>{{gpn|3691}}</ref><ref>{{cite web | url = http://lunar.arc.nasa.gov/science/atlas/mare/mtranquillitatis.htm | title = Mare Tranquillitatis | publisher = [[NASA]] |url-status = dead| archive-url = https://web.archive.org/web/20081013020605/http://lunar.arc.nasa.gov/science/atlas/mare/mtranquillitatis.htm | archive-date = 2008-10-13 }}</ref> | dubina = | kolongituda = | nastanak = | eponim = More tišine }} [[Datoteka:Mare Tranquillitatis.jpg|mini|desno|300px|More tišine]] '''Mare Tranquillitatis''' ([[latinski jezik|lat.]] '''More tišine''') ime je za [[Mjesečeva mora|more]] koje se nalazi na vidljivoj strani [[Mjesec]]a, i poznato je kao mjesto gdje je sletjela letjelica s ljudskom posadom za vrijeme misije [[Apollo 11]] [[1969.]] godine. Ime su mu nadjenuli [[1651.]] godine talijanski astronomi [[Francesco Grimaldi]] i [[Giovanni Battista Riccioli]] koji su izradili kartu Mjeseca i objavili ga u djelu ''[[Almagestum novum]]''.<ref>{{cite book |title=The Face of the Moon |year=1989 |publisher=Linda Hall Library |location=Kansas City, MO |pages=7 |url=http://www.lindahall.org/events_exhib/exhibit/exhibits/moon/index.html |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120106024049/http://www.lindahall.org/events_exhib/exhibit/exhibits/moon/index.html |archivedate=6. siječnja 2012. |access-date=22. rujna 2014.}}</ref> More tišine na fotografijama u boji ima plavičasti odsjaj za razliku od ostalih dijelova Mjeseca, vjerojatno zbog veće koncentracije metala u bazaltnom tlu ili okolnim stijenama.<ref>{{Citiranje časopisa |url=https://www.sctxca.org/export/sites/default/clubs-groups/sites/photog/Workshops/Reference_Materials/Technical_Presentations/moon_article_tom_barry.pdf |title=Kako prikazati boje s Mjeseca (engleski) |archive-url=https://web.archive.org/web/20141020135311/https://www.sctxca.org/export/sites/default/clubs-groups/sites/photog/Workshops/Reference_Materials/Technical_Presentations/moon_article_tom_barry.pdf |archive-date=20. listopada 2014. |access-date=22. rujna 2014.}}</ref> == Izvori == {{Izvori}} ==Vanjske poveznice== * [http://nebo.znanost.org/hrv/karta_mjeseca.php Karta Mjeseca (hrvatski)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130310043528/http://nebo.znanost.org/hrv/karta_mjeseca.php |date=10. ožujka 2013. }} {{mrva}} [[Kategorija:Mjesečeva mora|Tišine]] 85novze6tp0f1733n5nnge53rrmbcc0 0 520018 7563832 7530722 2026-07-26T01:37:47Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7563832 wikitext text/x-wiki '''Vlado Vladić''' ([[Kućani]], Rama, [[1967.]]) je [[hrvatska književnost|hrvatski]] [[književnik]], [[književni kritičar]], [[prevoditelj]] i [[filozof]]. == Životopis == Rođen je 1967. na Kućanima, Rama, Bosna i Hercegovina. Završio je tri fakulteta: studije slavistike (bohemistike i polonistike), bibliotekarstva, filozofije i teologije. Filozofiju magistrirao 1997. i doktorirao 2004. Prevodi s češkoga, engleskoga, njemačkoga, poljskoga, slovačkoga i slovenskoga jezika – filozofska, književna i teološka djela. Službeni je prevoditelj pri Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija za prevođenje pravne stečevine Europske unije na hrvatski jezik. Objavio je četiri pjesničke knjige: Trenuci (Zagreb, 1993.), Razsredištenost (Mostar, 2003.), Litanije za p-ostanak na Kućanima (obojezično, na hrvatskom i engleskom jeziku, Zagreb, 2007.) i Teret smrtnoga života (Zagreb, 2008.); i dvije filozofske knjige: Usud estetičkoga suda (Mostar, 1998.) i Filozofski ekumenizam Karola Wojtyłe (Zagreb, 2005.). Objelodanio je i zbornik [[ramska ganga|ramske]] [[ganga|gange]]: Raspivana Rama (Mostar, 1996.). Priredio je i tri knjige u okviru biblioteke Hrvatska katolička baština u izdanju [[Glas Koncila|Glasa Koncila]] i to: o krčkom biskupu Antunu Mahniću (2006.), o Tonu Smerdelu (2007.) i o vrhbosanskom nadbiskupu Ivanu Evanđelistu Šariću (2008.). Objelodanio je brojne književne kritike, [[studija|studije]] i eseje te nastupio na brojnim simpozijima u domovini i inozemstvu. Suradnikom je brojnih časopisa. Od 1997. do 2002. honorarno je predavao na [[Filozofski fakultet Družbe Isusove|Filozofskom fakultetu Družbe Isusove]] u Zagrebu, naizmjenično: estetiku i metodiku nastave etike te držao seminare iz estetike; a na Katehetskom institutu [[Katoličko-bogoslovni fakultet u Zagrebu|KBF-a]] u Zagrebu, povijest filozofije. Od 1995. radi u Obrtničkoj školi za osobne usluge u Zagrebu kao profesor etike i vjeronauka. Bio je petnaest godina zaposlen. Zbog neispunjavanja e-matice, koja je prosvjetarski posao pretvarala sve više u administrativni, dobio je naprasni otkaz zajedno s kolegom Domagojem Orlićem.<!-- ima li informacija da je vraćen na posao ili ne? Znači li ovo da je vraćen http://www.ss-obrtnicka-osobneusluge-zg.skole.hr/skola/djelatnici/vlado_vladic?cal_ts=1314828000--> Na to je stupio u [[štrajk glađu]] ispred Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, koji je završio nakon sedamnaest dana. Član je [[Društvo hrvatskih književnika|Društva hrvatskih književnika]] u Zagrebu i [[Društvo hrvatskih književnika Herceg-Bosne|Mostaru]] te [[Hrvatsko filozofsko društvo|Hrvatskoga filozofskoga društva]] u Zagrebu. Oženjen je, otac troje djece. == Djela == * ''Trenuci'', 1993. * ''Noina arka'', 1996. * ''Usud estetičkog suda'', 1998. * ''Razsredištenost'', 2003. * ''Filozofski ekumenizam Karola Wojtyle'', 2005. * ''Litanije za p-ostanak na Kućanima'', stihovi, 2007. (prev. na eng. Domagoj Orlić) * ''Teret smrtnog života'', 2008. * ''Sluga Domovine''. Život hrvatskoga viteza Vjekoslava Maksa Luburića generala Drinjanina'','' 2018''.'' *''Moj manifest''. Pjesme i prevratnička poetika na tragu što dalje od Antuna Branka Šimića, 2019. *''Vrapčanske priče'', 2019. *''Izvorna pravednost svetoga Josipa'', 2022. *''Četvrt stoljeća do književne kritike,'' 2024. Objavio je mnoštva stručnih radova, knjiga pjesama i onih iz filozofije. Sudjelovao je u društvenim događajima iz kulture. Djela je objavio u [[Književna Rijeka|Književnoj Rijeci]], [[Kolo (časopis)|Kolu]], Lovrećkom libru, [[Marulić (revija)|Maruliću]], [[Motrišta|Motrištima]], Metodičkim ogledima, [[Most (časopis)|Mostu]], Novoj Istri, Novoj prisutnosti, [[Osvit (Mostar)|Osvitu]], [[Obnovljeni život|Obnovljenom životu]], [[Republika (časopis)|Republici]], Status quaestionis, Pisao je o filozofiji pape Ivana Pavla II., [[Ante Stamać|Anti Stamaću]], [[Ivo Andrić|Ivi Andriću]], [[Jozef Tischner|Jozefu Tischneru]], Zdravku Kordiću, [[Josip Sanko Rabar|Josipu Sanku Rabaru]], pjesmama [[Petar Milić Periša|Petra Milića Periše]], o katoličkom pjesništvu, književnim kritikama [[Fabijan Lovrić|Fabijana Lovrića]], pjesništvu [[Siniša Očuršćak|Siniše Očuršćaka]], [[Božidar Petrač|Božidaru Petraču]] kao književnom povjesničaru i dr. Priredio: *''Raspivana Rama: zbornik ramske gange'', 1996. *Antun Mahnić: ''O lijepoj umjetnosti'', 2006. *[[Ton Smerdel]]: ''Duh umjetnosti. Eseji'', 2007. *[[Ivan Evanđelist Šarić]]: ''Suvremene spasonosne misli: eseji i okružnice'', 2008. *[[Jeronim Vladić]]: ''Cjelov mira: probrana misao'', 2011. *Vjekoslav Luburić: ''Branimo Hrvatsku ISTINOM!'', Zagreb, 2020. Preveo: *[[Karol Wojtyła]]: ''Ljubav i odgovornost'' (s poljskoga) *[[Karol Wojtyła]]: ''Put do Krista - razmatranja za mlade'' (s poljskoga) *[[Karol Wojtyła]]: ''Temelji etike'' (s poljskoga) *[[Egon von Petersdorff]]: ''Demoni, vještice, spiritisti'', 2012., Verbum-Split, Denona-Zagreb (s njemačkog) *Eseji i aforizmi [[Lenart Škof|Lenarta Škofa]] (sa slovenskog) *[[Barbara Meier]]: ''Franz Liszt'' *pjesme [[Alfred Marek Wierzbicki|Alfreda Mareka Wierzbickog]] (s poljskoga) *[[Jarosław Iwaszkiewicz]]: ''Pripovijesti'' (s poljskoga) *[[Bohdan Czeszko]]: ''Prolivanje krvi za domovinu'' (s poljskoga) *[[Milan Machovec]]: ''Smisao ljudske egzistencije'' (s češkoga) *[[Christoph Schönborn]]: ''Ljubiti crkvu: duhovne vježbe održane papi Ivanu Pavlu II'' *[[Roman Ingarden]]: ''Mala knjiga o čovjeku'' (s poljskoga) *[[Joseph Roth]]: ''Priča o 1002. noći'' (s njemačkoga) *Hans Sedlmayr: ''Gubljenje središta, Split, 2001.'' (s njemačkoga) *''Pisma svete sestre Faustyne'', Zagreb, 2011. (s poljskoga) *Marek Hłasko'', Veliki strah, (s poljskoga)'' *Zofia Nałkowska, ''Pokraj pruge'' (s poljskoga), 2024. == Antologije i zbornici == * ''Mnogoglasje'': Suvremeno hrvatsko pjesništvo Bosne i Hercegovine, prir. Zdravko Kordić i Krešimir Šego, 2000. * ''Hercegovina: antologija hrvatske lirike'', prir. [[Vjekoslav Boban]], 2002. * ''Jezik i hrid: pisana riječ članova DHK HB'', izbor i prir. [[Zdravko Kordić]], 2005. * ''Sesvetski oblok: zbornik poezije'' (prir. Ivan Babić), 2006. *''Krist u hrvatskom pjesništvu: od Jurja Šižgorića do naših dana: antologija duhovne poezije'' (izbor i prir. [[Vladimir Lončarević]]), 2007. *''Kruh i vino: zbornik suvremene hrvatske duhovne poezije'', (prir. [[Josip Sanko Rabar]]), 2009. *''Dreams dreamt long ago''. lament, struggle, hope, and joy. 20th Century Croatian Poetry in Bosnia and Herzegovina = Davno sanjani snovi. Tužaljka, borba, nada i radost. Hrvatsko pjesništvo Bosne i Hercegovine 20. stoljeća, prir. Vinko Grubišić, Zdravko Kordić i Krešimir Šego, Denver, CO: Outskirts Press, Inc, 2009. * ''5. Hrvatski žrtvoslovni kongres'' 2010, (Zagreb, Voćin) (ur. [[Zvonimir Šeparović]]) == Nagrade i priznanja == * 1. nagrada na 12. [[Recital duhovno-refleksivnog pjesništva Josip Ozmec|recitalu duhovno-refleksivnog pjesništva Josip Ozimec]] (uz [[Zdenka Maltar|Zdenku Maltar]], [[Nevenka Erman|Nevenrku Erman]] i [[Đurđa Ilijaš|Đurđu Ilijaš]]) == Izvori == *Matej Škarica: [http://www.ramska-zajednica.hr/index.php/osvrti1/347-preivjeti-s-idealima-u-hrvatskoj-vlado-vladi Preživjeti s idealima u Hrvatskoj – Vlado Vladić ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131020094823/http://www.ramska-zajednica.hr/index.php/osvrti1/347-preivjeti-s-idealima-u-hrvatskoj-vlado-vladi |date=20. listopada 2013. }}, Ramska zajednica, 11. svibnja 2010. *Dunja Stojić: [http://www.studentnet.hr/whatever/show/3527/ Aktivizam - luksuz ili potreba?], StudentNet, 19. svibnja 2010. *Miljenko Grubeša: [http://knjiznice.info/index.php/kultura/vijesti/871?task=view Dr. Vlado Vladić je danas (5.5.2010.) treći dan u štrajku glađu!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130404044611/http://knjiznice.info/index.php/kultura/vijesti/871?task=view |date=4. travnja 2013. }}, knjiznice.info, 5. svibnja 2010. *M.M.B.: [http://www.lijepanasadomovinahrvatska.com/novosti/2733-sramotni-slu-dr-vlade-vladi-10-dan-trajka-gla Slučaj dr. Vlade Vladića - 10. dan štrajka glađu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304132746/http://www.lijepanasadomovinahrvatska.com/novosti/2733-sramotni-slu-dr-vlade-vladi-10-dan-trajka-gla |date=4. ožujka 2016. }}, lijepanašadomovinahrvatska.com, preneseno s HKV-a, 13. svibnja 2010. *P.O.E.: [http://nastavnici.org/2012/07/01/prekinuti-hrvatsku-prosvjetnu-sutnju/ Prekinuti hrvatsku prosvjetnu šutnju], nastavnici.org, 1. srpnja 2012. *Vlado Vladić: [http://hrsvijet.net/index.php?option=com_content&view=article&id=5063:nakon-sedamnaest-dana-zavren-trajk-glau-profvladia&catid=43:glas-hrsvijeta&Itemid=151 Nakon sedamnaest dana završen štrajk glađu prof.Vladića ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190920105914/http://hrsvijet.net/index.php?option=com_content&view=article&id=5063:nakon-sedamnaest-dana-zavren-trajk-glau-profvladia&catid=43:glas-hrsvijeta&Itemid=151 |date=20. rujna 2019. }}, hrsvijet.net, 22. svibnja 2010. {{hakave}} {{GLAVNIRASPORED:Vladić, Vlado}} [[Kategorija:Hrvatski pjesnici]] [[Kategorija:Hrvatski književni kritičari]] [[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]] [[Kategorija:Hrvatski esejisti]] [[Kategorija:Hrvatski filozofi]] [[Kategorija:Životopisi, Prozor-Rama]] h70gz34skqq6fiyolqibwm1voslkpv1 0 526279 7563833 7196130 2026-07-26T01:51:08Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7563833 wikitext text/x-wiki '''Vlaho (Blaž) Getaldić''' (Biagio Ghetaldi)<ref>{{Citiranje weba |url=http://imehrvatsko.net/namepages/view/family_name/prezime-getaldic |title=Imehrvatsko.net |access-date=10. siječnja 2015. |archive-date=10. siječnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150110073455/http://imehrvatsko.net/namepages/view/family_name/prezime-getaldic |url-status=dead }}</ref> ([[Dubrovnik]], [[1788.]] {{--}} Dubrovnik, [[1872.]]) je bio hrvatski pjesnik, prevoditelj i visoki lokalni dužnosnik iz obitelji [[Getaldić]]a.<ref>{{Citiranje weba |title=Getaldić |url=https://enciklopedija.hr/clanak/21854 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=10. siječnja 2015.}}</ref> Obnašao je dužnost zamjenika [[Kraljevina Dalmacija|dalmatinskog]] pokrajinskog upravitelja. == Životopis == Rodio se je u Dubrovniku 1788. U Dubrovniku je pohađao škole. S 19 godina je ušao u [[Veliko vijeće (Dubrovačka Republika)|Veliko vijeće]]. U 35. godini postao je visoki dužnosnik u Zadru, gdje je u Okružnom poglavarstvu, a pet godina poslije obnašao je dužnost okružnog poglavara. Dvadeset je godina bio savjetnikom [[Zemaljska vlada za Dalmaciju|Zemaljske vlade]] za Dalmaciju. Nakon burne 1848. postao je zamjenik pokrajinskog upravitelja carske pokrajine Dalmacije. Dužnost je obnašao cijelo desetljeće. Latinski prijevod Gundulićeva [[Osman (Gundulić)|Osmana]] objavio je u Mlecima 1865. == Izvori == {{izvori}} *[https://hrcak.srce.hr/clanak/139218 Kronika splitske gimnazije od ljeta Gospodnjega 1817./18. do godine 1866./67.], Građa i prilozi za povijest Dalmacije 23, Split 2010./2011., transkribirala, prevela i komentirala Ljerka Šimunković, str. 151. == Vanjske poveznice == *[http://www.bibsonomy.org/publ/tag/vlahogetaldi%C4%87?order=folkrank&sortPage=title Vlaho Getaldić] {{GLAVNIRASPORED:Getaldić, Vlaho}} [[Kategorija:Hrvatski pjesnici]] [[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]] [[Kategorija:Životopisi, Dubrovnik]] [[Kategorija:Hrvatski političari do 1918.]] 3eqejsuk4pi0v1rii1qqutpszh7ml6p 0 527832 7563721 7214922 2026-07-25T18:48:29Z Zeljko 1196 /* Izvori */ 7563721 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Guarana | slika = Paullinia cupana - Köhler–s Medizinal-Pflanzen-234.jpg | slika_opis = Guarana | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Sapindaceae]] | genus = [[Paullinia]] | species = ''P. cupana'' | subspecies = | dvoimeno = ''Paullinia cupana'' | dvoimeno_autorstvo = Kunth | sinonimi=''Paullinia sorbilis'' <small>Mart.</small><br/> }} '''Guarana''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Paullinia cupana''), južnoamerička [[Tropi|tropska]] biljna vrsta, višegodišnji je drvenasti grm iz porodice [[sapindovke]] ([[Sapindaceae]]),<ref>[http://www.theplantlist.org/tpl1.1/record/kew-2543056 The Plant List: Paullinia cupana ]</ref> poznta vernakularno pod imenom <code>guarana</code>, što dolazi iz jezika [[Maué]] Indijanaca koji su je nazivali ''warana'' i od nje proivodili tzv. [[guarana čaj]], danas uobičajen u [[Brazil]]u i kod [[Guaraní]]ja u [[Paragvaj]]u. Guarana seodlikuje velikim [[list]]ovima i sjemenkama narančasto-žute boje veličine [[Kava|kave]] koji sadrže više [[kofein]]a nego što ga ima kava. Visoka koncentracija kofeina služi joj služi kao obrambeni toksin koji odbija biljojede od od plodova i sjemena. Guarana kao snažan [[stimulans]] i izvor energije osvojila je svijet i danas se može naći u sirupima, ekstraktima, destilatima, čajevima, prahu, tabletama i kapsulama. Koristi i za mršavljenje.<ref>[http://body.ba/zdravlje/um-i-tijelo/koje-su-prednosti-guarane/569 Koje su prednosti guarane?]</ref> <gallery> File:Guarana - Paullinia cupana.jpg|P. cupana File:Flickr - ggallice - Guaraná (1).jpg|Plod guarane, Indijanci je zovu guara-ná ili warana, što označave ''voće poput očiju ljudi''. File:Guarana.jpg|prah sjemena guarane. </gallery> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Paulinija]] cokrhhbh5xkpjdzgavnqjac3ze06f75 0 528436 7563633 7490126 2026-07-25T14:56:19Z Šaholjubac 211973 /* */ 7563633 wikitext text/x-wiki [[Image:Punnett square mendel flowers.svg|thumb|right|Odnos između genotipa i fenotipa, ilustriran [[Punnettov kvadrat|Punnettovim kvadratom]] na primjeru boje latice graškovog cvijeta. Slova B i b predstavljaju gene za boju, a slike prikazuju rezultirajuće cvjetove.]] '''Genotip''' je [[gen]]ski predložak organizma, odnosno njegova genska struktura. Međudjelovanjem genotipa i okoliša [[genski izražaj|izražava]] se [[fenotip]].<ref name="HE">{{cite web |title=genotip |url=https://enciklopedija.hr/clanak/21639 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |accessdate=12. veljače 2015.}}</ref><ref name="PMF">{{cite web |title=2. Klasična genetika. Mendel i njegov rad |url=http://www.genetika.biol.pmf.unizg.hr/pogl2.html |work=Mrežni udžbenik iz genetike |author=Pavlica, Mirjana |publisher=PMF Zagreb |accessdate=12. veljače 2015. |archive-date=24. rujna 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924021451/http://www.genetika.biol.pmf.unizg.hr/pogl2.html |url-status=dead }}</ref> Organizam nasljeđuje genotip kao [[genska karta|kartu]] koju nosi u svom [[genski kod|genskom kodu]]. Mnogi organizmi su istog genotipa, ali ne izgledaju isto niti se isto ponašaju zbog toga što na njihov razvitak utječu okolina i uvjeti razvitka. Genotip je svojstvo koje organizam ima kao potencijal, ali ne mora se izraziti zbog raznih razloga. Primjerice, svojstvo sadržano u recesivnom genu neće se izraziti ako organizam naslijedi dominantan oblik gena. Recesivno svojstvo iz genotipa često preskače generacije, jer je za njegov izražaj u fenotipu organizma potreban još jedan recesivan gen, odnosno organizam mora biti recesivni [[homozigot]].<ref name="PMF" /> Genotip jedinke koja je dominantnog fenotipa otkriva se testnim križanjem kojeg je otkrio [[Gregor Mendel]].<ref name="PMF" /> {{Mrva}} == Vidi == * [[genom]] * [[Mendelovi zakoni]] * [[gensko programiranje]] * [[evolucijski algoritam]] * [[genotipiranje]] * [[endofenotip]] == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Genetika]] 6gh40q8obairvtc79ojki7861caer0e 0 529520 7563794 7493910 2026-07-25T22:48:53Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Površina ceste|Površina ceste]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7563794 wikitext text/x-wiki [[datoteka:Bitumen.jpg|mini|250px|desno|Prirodni bitumen.]] [[datoteka:Bitumen2.jpg|mini|250px|desno|Asfaltni bitumen.]] [[datoteka:Bitumazione.jpg|mini|250px|desno|Najveći dio bitumena se troši u [[Cestogradnja|cestogradnji]] za izradbu asfaltnih [[kolnik]]a, [[Aerodrom|aerodromskih pista]] i [[pločnik]]a (cestovni bitumen).]] [[datoteka:DachpappeVerschweißen.JPG|mini|desno|250px|Postavljanje [[Krovna ljepenka|krovne ljepenke]] kao [[Hidroizolacija|hidroizolacije]] na ravnim [[krov]]ovima.]] '''Bitumen''' ([[Latinski jezik|lat.]] zemljana smola) je zajednički naziv za smjesu [[Organski spojevi|organskih spojeva]] koji su nastali raspadom biljnih i životinjskih ostataka ('''prirodni bitumeni''') ili nastaju kao crni nehlapljivi ostaci pri [[Destilacija|destilaciji]] [[Nafta|nafte]] ('''asfaltni bitumen'''). Sastoji se od [[Ugljikovodici|ugljikovodika]] i [[kisik]]ovih spojeva s primjesama [[Dušik|dušičnih]] i [[sumpor]]nih spojeva te [[mineral]]a. Topljiv je u [[Ugljični disulfid|ugljičnom disulfidu]] ili [[benzen]]u a raznolik je po fizikalnim svojstvima. U bitumene se ubrajaju [[zemni plin]], [[nafta]], [[asfaltit]]i, [[ozokerit]] i dio bituminoznih [[ugljen]]a, prirodnih [[asfalt]]a i bituminoznih [[škriljevac]]a topljivih u [[Ugljični disulfid|ugljikovome disulfidu]], zatim proizvodi [[Destilacija|destilacije]] i krekiranja [[Nafta|nafte]] te suhe destilacije ugljena ako su topljive u ugljikovome disulfidu. Prirodni bitumeni nastali su od makroflore, [[Mikroflora|mikroflore]] i [[Fauna|faune]]: od [[Ugljikohidrati|ugljikohidrata]], [[Bjelančevine|bjelančevina]], [[smola]], [[lignin]]a, [[vosak|voska]] i [[masti]], izravnim ili neizravnim, pretežito [[Mikrobiologija|mikrobiološkim]] kemijskim promjenama. Raznoliki su po fizikalnim svojstvima, a to je posljedica razlika u strukturi [[tlo|tla]] i u [[Geotermalna energija|geotermičkim prilikama]] u kojima su nastali. Ako su slojevi bili nepropusni, zadržale su se [[tekućine]] ili plinovi ([[prirodni plin]]). Međutim, moglo se dogoditi da plinovi nestanu, pa je zaostao samo tekući bitumen ([[nafta]]); ako su zbog propusnosti slojeva nestale lake komponente, nastali su gusti, rastezljivi bitumeni (asfaltni bitumeni). U užem (tehničkom) smislu, bitumen je naziv za [[asfalt]]ni bitumen, crnu, ljepljivu, čvrstu ili polučvrstu masu koja se sastoji od [[Ugljikovodici|ugljikovodika]] i njihovih nemetalnih derivata; topljiva je u [[ugljik]]ovom disulfidu, a nalazi se u prirodi ili se dobiva preradbom [[nafta|nafte]]. Tehnički bitumen dobiva se kao ostatak [[Destilacija|destilacije]] ili [[rafinacija|rafinacije]] nafte ili je pak proizvod obradbe naftnih derivata. Najveći se dio bitumena troši u [[cestogradnja|cestogradnji]] za izradbu asfaltnih [[kolnik]]a, [[aerodrom]]skih pista i [[pločnik]]a (cestovni bitumen) te u [[građevinarstvo|građevinarstvu]] za [[hidroizolacija|hidroizolaciju]] ([[temelj]]a, [[zid]]ova, [[krov]]ova), oblaganje [[kanal]]a hidroobjekata, zalijevanje betonskih reški i drugo. Dio bitumena troši se i prerađuje u industriji (industrijski bitumen), na primjer za zalijevanje [[baterija]] i [[kabel]]a, u proizvodnji [[Nalič|boja i lakova]], te za zaštitu od [[korozija|korozije]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/7927 |title=bitumen |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2019.}}</ref> == Povijest == Bitumen je jedan od najstarijih prirodnih [[Građevinski materijal|građevinskih materijala]] u povijesti čovječanstva. [[600. pr. Kr.|600 g. pr. Kr.]] [[Semiramidini viseći vrtovi|viseći vrtovi Semiramisa]] (jedno od [[Sedam svjetskih čuda|sedam svjetskih čuda]]) bili su [[brtva|brtvljeni]] bitumenom i [[Pijesak|pijeskom]]. Takvi vrtovi s izvanrednom izvedbom navodnjavanja su vjerojatno prve dokumentirane ozelenjene ravne (krovne) plohe. [[Stari Egipat|Stari Egipćani]] izolirali su s bitumenom trup svojih [[lađa]] te malih [[čamac]]a na [[Nil]]u što se radi i sve do današnjeg dana. Na [[Europa|europskom kontinentu]] dokumenti o izoliranju s bitumenom pojavili su se mnogo kasnije. [[Albrecht Dürer]] spominje [[1518.]] pokrov jednog [[samostan]]a koji je imao niži ravni krov izoliran s bitumenom. == Vrste bitumena == *'''prirodni bitumen''': danas prevladava teorija da nastaje od [[Makroflora|makroflore]], [[Mikroflora|mikroflore]] i [[Fauna|faune]]: od [[Ugljikohidrati|ugljikohidrata]], [[Bjelančevine|bjelančevina]], [[smola]], [[lignin]]a, [[Vosak|voska]] i [[masti]], izravnim ili neizravnim, pretežito [[Mikrobiologija|mikrobiološkim]] kemijskim promjenama. Raznolik je po fizikalnim svojstvima a to je posljedica razlika u strukturi tla i u geotermičkim prilikama u kojima je nastao. Ako su slojevi bili nepropusni, zadržale su se tekućine ili plinovi. Međutim, moglo se dogoditi da plinovi nestanu pa je zaostao samo tekući bitumen. Ako su zbog propusnosti slojeva nestale lake komponente, nastali su gusti, rastezljivi bitumeni (asfaltni bitumeni). *'''asfaltni bitumen''': crna, ljepljiva, čvrsta ili polučvrsta masa koja se sastoji od ugljikovodika i njihovih [[Nemetali|nemetalnih]] derivata. Topljiva je u ugljikovom disulfidu a nalazi se u prirodi ili se dobiva preradom nafte. Dobiva se kao ostatak destilacije ili rafinacije nafte ili je pak proizvod obradbe naftnih derivata. == Primjena == Snažnija primjena bitumenskog materijala za izolacije počinje početkom/sredinom [[19. stoljeće|19. stoljeća]]. [[Industrijalizacija|Industrijalizacijom]] se proširila upotreba bitumena kao [[Izolator|izolacijskog]] sredstva sve do danas pa je tako konačno dobio pravo značenja. Najveći dio bitumena se troši u [[Cestogradnja|cestogradnji]] za izradbu asfaltnih [[kolnik]]a, [[Aerodromska pista|aerodromskih pista]] i [[pločnik]]a (cestovni bitumen) te u [[Građevinarstvo|građevinarstvu]] za [[Hidroizolacija|hidroizolaciju]] (temelja, zidova, krovova), oblaganje kanala hidroobjekata, zalijevanje betonskih reški i drugog. Dio bitumena se troši i prerađuje u industriji (industrijski bitumen), na primjer za zalijevanje [[baterija]] i [[kabel]]a, u proizvodnji [[nalič|boja i lakova]] te za zaštitu od [[korozija|korozije]]. == Izvori == {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}} == Vanjske poveznice == {{commons|Bitumen}} *[http://proleksis.lzmk.hr/12439/ Bitumen] Proleksis enciklopedija *[https://enciklopedija.hr/clanak/7927 Bitumen] - Hrvatska enciklopedija *[http://www.katran.hr/bitumen.php?lng=HRV Bitumen i okoliši] Katran Hidroizolacija d.o.o. [[Kategorija:Građevinski materijali]] [[Kategorija:Naftni derivati]] [[Kategorija:Cestogradnja]] [[Kategorija:Krutine]] [[Kategorija:Smjese]] [[Kategorija:Površina ceste]] 8x14zoyryczf6fq2907grcxm5qp87s3 0 541208 7563814 6990124 2026-07-25T23:53:19Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7563814 wikitext text/x-wiki '''Vladimir Jagarić''' ([[Zagreb]], [[29. kolovoza]] [[1925.]] – Zagreb, [[26. srpnja]] [[2011.]]) je bio [[hrvat]]ski [[glumac]] i [[redatelj]] dječjih predstava i priredaba, istaknuti [[planinar]], pisac i veliki ljubitelj [[Žumberak|Žumberka]], njegove prirodne i kulturne baštine, jedan od najplodnijih hrvatskih planinarskih pisaca. Bio je i suprug hrvatske kazališne, televizijske i filmske glumice [[Smiljka Bencet-Jagarić|Smiljke Bencet Jagarić]].<ref name="Udruga Uskok">[http://uskok-sosice.hr/in-memoriam-vladimir-jagaric-micek1925-2011/ Udruga Uskok Sošice – Josip Šintić Zlatko: »In memoriam Vladimir Jagarić- Micek (1925.-2011.)«], objavljeno 14. veljače 2012.</ref> == Životopis == Rodio se u Zagrebu 29. kolovoza 1925. godine. Po ocu rodom iz Jaske, gdje je živio niz godina. Mati mu je [[Opera|operna]] [[pjevačica]] [[Milica Šelabaj Jagarić]], rodom iz sela Dol, iz obitelji trgovca Pavla Šelebaja. Bila vrsna članica konkatedralnog Ćirilo–Metodovog kora Križevačke biskupije. Osnovno i srednje školovanje Jagarić je završio u rodnom gradu. Diplomirao 1946. na [[Zemaljska glumačka škola|Zemaljskoj glumačkoj školi]]. Bio je profesionalni glumac u kazalištima u [[Karlovac|Karlovcu]] i [[Sarajevo|Sarajevu]]. Jedan od osnivača i djelatnika današnjeg [[Gradsko kazalište Trešnja|kazališta Trešnja]] (ondašnjeg Pionirskog kazališta Trešnjevka). U Zagrebu je djelovao i u [[HNK u Zagrebu|Hrvatskom narodnom kazalištu]]. Dvadeset godina sve do mirovine član [[Zagrebačko gradsko kazalište Komedija|Zagrebačkoga gradskoga kazališta Komedija]]. Dugogodišnju je karijeru ostvario u radu s djecom. Bio je redatelj dječjih predstava. Za dječje priredbe pisao je scenarije. Dugo je godina bio aktivan član KPD Žumberak i vodio dramsku sekciju. Istaknut u planinarstvu. Član PD Zagreb, počasni član PD Trešnjevka – Monter te 17 godina član BTC Ivan Vazov u Sofiji. U vodstvu [[Hrvatski planinarski savez|Hrvatskog planinarskog saveza]] od 1971. – 1987. godine. Dužnosnik planinarskih tijela: Komisije za povijest planinarstva te pročelnik Komisije za propagandu i Komisije za planinarske putove. Plodan kao planinarski pisac. Skupljao planinarske pjesme. Predavač, fotograf i istraživač prošlosti hrvatskog planinarstva. Propagirao je Žumberačku goru i njezinu zaštitu. Organizirao Planinarski put Žumberkom. Objavio planinarski vodič Žumberački planinarski put. Trasirao je taj planinarski put, prekrasno opisao, dao pritom pažnju kulturnoj povijesti Žumberka, a vodič je ilustriran povijesno vrijednim fotografijama iz svoje fototeke. Pisao za Naše planine, Hrvatski planinar, Glasnika Samobora i Svete Nedjelje, Žumberačke novine, Žumberački krijes, Dvorsko zvono, [[Hrvatska revija|Hrvatskoj reviji]]. Prireditelj izdanja Planinarske pjesmarice (1987. i 2001.). Uredio Biblioteku Žumberak – Gorjanci. Suautor knjige Po Žumberku i Gorjancima (Novo Mesto, 1989.). Strast prema planinarstvu i ljubav prema žumberačkom kraju često je povezivao u člancima koje je napisao. Napisao je i knjižicu Kraljičin zdenac (2006.) te ilustriranu kroniku Dom Runolist na Sljemenu i runolistaši (2007.), monografiju o [[Ivan Krajač|Ivanu Krajaču]] ''Ivan Krajač, Život i djelo političara, ekonomista, pravnika i planinara'' (Zagreb, 2009.). Od velike su vrijednosti za proučavanje kulturnih vrednota knjige Svetište Majke Božje Dolske (Zagreb, 1999.) i Zavičajna kronika Dola i Pribića (Zagreb, 2001.). Za zasluge primio je brojna priznanje. Hrvatski planinarski savez dodijelio mu je najviše priznanje, Plaketu HPS-a. Ekološko društvo Žumberak dodijelilo mu je 1999. priznanje Prijatelj [[Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje|Parka prirode Žumberak – Samoborsko gorje]].<ref>[https://uskok-sosice.hr/in-memoriam-vladimir-jagaric-micek1925-2011/ In memoriam Zdenku Jageriću Miceku na stranicama udruge "Žumberački uskoci", 14. veljače 2012., pristupljeno 02. ožujka 2021.]</ref> == Filmografija == === Filmske uloge === * "[[Gosti iz galaksije]]" kao novinar u redakciji ([[1981.]]) * "[[Novinar (1979)|Novinar]]" kao bolničar ([[1979.]]) * "[[Akcija stadion (1977)|Akcija stadion]]" kao profesor Rosenberg ([[1977.]]) === Televizijske uloge === * "[[Nepokoreni grad]]" kao prodavač novina u kavani ([[1982.]]) * "[[Gruntovčani]]" kao Naček ([[1975.]]) * "[[Sumorna jesen]]" kao ustaša ([[1969.]]) == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=8945 LZMK / Hrvatski biografski leksikon: Jagarić, Vladimir (Vlado)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210310225046/https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=8945 |date=10. ožujka 2021. }} <small> (autori: Lucija Ljubić i Zdenko Jajčević, 2005.) </small> *[https://www.teatar.hr/osobe/vladimir-jagaric/ Teatar.hr – Vladimir Jagarić] *{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} (o književnoj večeri pod nazivom "Život i djelo Vladimira Jagarića") *{{imdb ime|id=1149278|ime=Vladimir Jageric}} {{GLAVNIRASPORED:Jagarić, Vladimir}} [[Kategorija:Hrvatski kazališni glumci]] [[Kategorija:Hrvatski kazališni redatelji]] [[Kategorija:Hrvatski planinari]] ebxzh6pyzmxlqvajylkacl5yju1ipn5 0 543597 7563790 6935362 2026-07-25T22:39:42Z Silverije 23459 7563790 wikitext text/x-wiki O. '''Franjo Jesenović''' ([[Dekanovec]]), hrvatski rimokatolički svećenik, gvardijan franjevačkog samostana i župnik župne crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije u Klanjcu, crkveni glazbenik i učitelj. == Životopis == Rodio se u Međimurju, u Dekanovcu. Poslije osnovnog školovanja otišao je u [[Samobor]] gdje je bio u franjevačkom sjemeništu. Studirao je na Trsatu filozofiju. Poslije toga opet studira, ovog puta bogoslovlje na zagrebačkom [[Katoličko-bogoslovni fakultet u Zagrebu|KBF-u]]. 1977. se je godine zaredio za svećenika u zagrebačkoj katedrali. U [[pastoral]]u je prvo u Zagrebu. Na Kaptolu je bio [[vjeroučitelj]] osnovnoškolcima. U istom je vremenu studirao na Institutu za crkvenu glazbu zagrebačkoga KBF-a, na kojem je diplomirao 1979. godine. Sljedećih je sedam godina proveo u varaždinskom samostanu kao vjeroučitelj i [[orguljaš]], a na zamolbu poglavara. Poslije varaždinske epizode bio je jednu godinu [[kapelan]] u [[Borovo Naselje|Borovom Naselju]]. Nakon jednogodišnjeg izbivanja iz [[Varaždin]]a, opet se vratio u Varaždin. Sljedećih šest godina pomagao je u samostanima kao kapelan, orguljaš i [[zborovođa]] u [[Virovitica|Virovitici]] i [[Bjelovar]]u. Uslijedio je osmogodišnji boravak u župi na Trsatu. Od 2007. je godine [[župnik]] u [[Klanjec|Klanjcu]]. Ondje se pored redovnih dužnosti u svezi s pastoralom posvetio i crkvenoj glazbi. Pisao je i meditativno komentirao crkvene skladbe. Radovi su mu izašli u riječkim ''Zvonima''. Članci iz ''Zvona'' poslije su izašli u dvjema knjigama: * Raspjevana Crkva * Antifone i skladatelji Pored toga bavio se skladanjem. Skladao je nekoliko [[antifona]], pojedine misne dijelove i nekoliko pjesama "Aleluja" prije evanđelja te četveroglasnih skladba i ino. Sve je to objavio u pjesmarici ''Hvalite Gospodina''. == Izvori == *[[Tomislav Vuković]]: [http://www.glas-koncila.hr/index.php?option=com_php&Itemid=41&news_ID=26682 Reportaža. upa Uznesenja Blažene Djevice Marije u Klanjcu - svi se osjećaju dobrodošli i korisni. Optimizam podno »zagorskoga Monte Cassina«], [[Glas Koncila]], 28. lipnja 2015. {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Jesenović, Franjo}} [[Kategorija:Hrvatski katolički svećenici]] [[Kategorija:Hrvatski franjevci]] [[Kategorija:Crkveno školstvo u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Crkvena glazba u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Hrvatski skladatelji]] [[Kategorija:Hrvatski zborovođe]] lzp3yqds9l3ohwcfamrkh4eixbzz8ze 0 545369 7563684 7560722 2026-07-25T17:21:47Z Zeljko 1196 /* Popis vrsta */ 7563684 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =Banana | slika = Musa sikkimensis - Quarryhill Botanical Garden - DSC03779.JPG | slika_širina = | slika_opis =''[[Musa sikkimensis]]'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Liliopsida]] | ordo = [[Zingiberales]] | familia =[[Musaceae]] | genus ='''''Musa''''' | gewnus species= <small>[[L.]]</small> | razdioba_stupanj = Vrste | razdioba = vidi [[#Vrste|tekst]] }} '''Banana''' ({{lat.|Musa}}), rod [[Jednosupnice|jednosupnica]] iz porodice [[Bananovke|bananovki]] (Musaceae) kojemu pripadaju 83 vrste<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:327926-2 Kew], pristupljeno 19. rujna 2024.</ref> trajnica čiji je plod, banana, široko rasprostranjen u ljudskoj ishrani. Banane su zeljaste voćke drvolikog izgleda koje mu daju tijesno priljubljeni lisni rukavci, čineći na taj način prividno deblo. Listovi su veliki a iz podraslih plodnica cvjetova razvija se mesnati plod. == Etimologija == Rod je prvi imenovao [[Carl Linnaeus]] [[1753.]], a postoje dva objašnjenja za nastanak riječi musa. Prema jednom dolazi od [[Latinizam|latiniziranog]] [[Arapski jezik|arapskog]] naziva mauz (موز), u značenju [[voće]]<ref>[https://plants.ces.ncsu.edu/plants/musa-balbisiana/ The North Carolina Extension], pristupljeno 19. rujna 2024.</ref>, a po drugom po [[Antonio Musa|Antoniju Musi]] (Ἀντώνιος Μούσας), grčkom botaničaru i liječniku rimskog cara [[August (rimski car)|August]]a. <ref>[https://www.le.ac.uk/biology/phh4/musaint.htm Introduction to Musa and Bananas], pristupljeno 19. rujna 2024</ref> <ref name="Genomics & genetics ">[https://www.le.ac.uk/biology/phh4/musaint.htm Introduction to Musa and Bananas], pristupljeno 15. rujna 2024.</ref> == Opis == Musa (banane i plantain banane) su drvoliki zeljasti rod. Divlje vrste Musa su ''[[Musa acuminata]]'' koja ima 2n=2x=22 kromosoma i konstituciju genoma AA, te ''[[Musa balbisiana]]'', također 2n=22 s BB genomima. Ostale vrste u rodu pružaju korisnu raznolikost i otpornost na bolesti, te imaju x=11 ili x=10 kromosoma. Plodovi (botanički epigine bobice) imaju brojne male sjemenke u kremasto bijelom mesu. Rod je dobio ime po Antoniju Musi, liječniku prvog rimskog cara Oktavija Augusta. Kultivirani oblici banane su sterilni, partenokarpni ([[plod]]ovi se razvijaju bez oplodnje peludi: male crne točkice koje se vide su pobačene ovule). Izvozne desertne banane su triploidne (tri seta od 11 [[Kromosomi|kromosoma]], 2n=3x=33) s konstitucijom genoma AAA i predstavljaju samo 15% svjetske proizvodnje iako su važan usjev za prodaju. U Ujedinjenom Kraljevstvu, banane su najprodavanije voće (pretekavši [[Jabuka|jabuke]] 1990-ih) i na glasu da imaju najveću prodaju od svih proizvoda u supermarketima nakon [[benzin]]a i srećki! Kultivari banana i plantain banana za kuhanje, koji se uglavnom jedu u zemljama proizvodnje, imaju konstituciju genoma AAB ili ABB; oni se kuhaju, prže ili suše, ponekad melju u brašno. Banane se mogu fermentirati. Iako narastu do 8 m (25 stopa) ili tako nešto, biljke su ljekovite, s pseudostelom ('deblom') koji nema drvenasto tkivo već je nakupina baza lišća. <ref name="Genomics & genetics "/> Veličina haploidnog genoma Muse je oko 600 Mb (Dolezel et al), četiri puta veća od modelne biljke Arabidopsis, 50% veća od riže ili rajčice i 20% veličine ljudskog genoma. Podijeljen je na 11 kromosoma i može se analizirati pomoću molekularnih i citogenetskih metoda. BAC knjižnice omogućit će detaljan rad na strukturi genoma (dostupno preko Global Musa Genomics Consortiuma). Genetske karte izrađuju se križanjima između diploidnih vrsta, osobito u francuskoj regiji Guadeloupe.<ref name="Genomics & genetics "/> == Morfologija == '''Musa''' ''L.'' je rod velikih do golemih [[Višegodišnje biljke|višegodišnjih]] zeljastih biljaka iz porodice [[Bananovke|bananovki]]. Biljke imaju snažnu podzemnu [[Stabljika|stabljiku]] nalik [[Podanak|podanku]] ili [[gomolj]]u, iz koje izbijaju zbijeni izdanci i vriježe. Prava stabljika ostaje kratka sve do cvatnje, dok nadzemni „trup” čini pseudostabljika, građena od čvrsto priljubljenih i preklopljenih lisnih rukavaca. Može biti visoka od približno pola metra do 10 m.<ref name="WFO "/> [[Listovi]] su vrlo veliki, jednostavni i spiralno raspoređeni. Peteljka je duga, a pri osnovi se proširuje u rukavac koji sudjeluje u izgradnji pseudostabljike. Plojka je duguljasta do duguljasto-eliptična ili suličasta, obično duga 2–3 m, katkad i do 5 m, s izraženom središnjom žilom i brojnim gotovo usporednim bočnim žilama. Stariji se listovi djelovanjem vjetra često cijepaju sve do središnje žile.<ref name="WFO "/> [[Cvat]] je vršni, uspravan, vodoravan ili viseći tirs. Sastoji se od niza bočnih skupina [[Cvjetovi|cvjetova]], od kojih je svaka poduprta velikim, često upadljivo obojenim pricvjetnim listom. [[Brakteja|Brakteje]] mogu biti zelene, smeđe, ljubičaste ili rijetko žute, ravne ili užlijebljene, a najčešće otpadaju tijekom cvatnje. Na vrhu cvata često ostaju zbijene brakteje koje tvore pupoliku masu, poznatu kao „srce banane”.<ref name="WFO "/> [[Cvjetovi]] su najčešće jednospolni, rjeđe dvospolni. U donjem, odnosno osnovnom dijelu cvata nalaze se ženski ili dvospolni cvjetovi, dok su pri vrhu muški cvjetovi sa zakržljalim ginecejem. U mnogih uzgajanih oblika cvjetovi su funkcionalno sterilni.<ref name="WFO "/> Ocvijeće se sastoji od šest tepala. Pet ih je sraslo u cjevastu ili koritastu tvorevinu koja se ubrzo uzdužno rascijepi i na vrhu završava s pet zubaca. Šesti tepal slobodan je i smješten nasuprot sraslom dijelu ocijeća.<ref name="WFO "/> [[Prašnik]]a ima pet, s kratkim nitima i duguljastim, dvopretinastim prašnicama. U ženskim cvjetovima prašnici su reducirani ili nefunkcionalni. Plodnica je podrasla i tropretinasta, s brojnim sjemenim zametcima u svakom pretincu. Vrat je jedan, a njuška trorežnjevita.<ref name="WFO "/> [[Plod]] je izdužena, mesnata boba, obično valjkasta i više ili manje povijena. U divljih vrsta sadrži brojne tvrde [[sjemenke]], nepravilno kuglaste do lećaste. U većine jestivih kultivara plodovi nastaju partenokarpno, bez oplodnje, pa su sjemenke zakržljale ili potpuno izostaju.<ref name="WFO "/> Nakon cvatnje i plodonošenja pojedini nadzemni izdanak odumire, ali biljka nastavlja živjeti zahvaljujući novim izdancima koji izbijaju iz podzemne stabljike. Osnovni broj [[Kromosom|kromosom]]a najčešće je x = 10 ili 11.<ref name="WFO "/> Rod je prirodno rasprostranjen uglavnom u tropskoj [[Azija|Aziji]], [[Malezija (biogeografska regija)|Maleziji]] i zapadnom [[Pacifik]]u. Obuhvaća divlje banane te brojne uzgojene oblike nastale ponajprije od vrsta Musa acuminata i M. balbisiana. Mnogi jestivi kultivari hibridnog su podrijetla i često ih je teško pouzdano svrstati u jednu botaničku vrstu; zato se katkad označavaju samo imenom roda i nazivom kultivara. <ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-4000025011;jsessionid=29454105A4E4DC475C3407828E77AB4C WFO], pristupljeno 20. srpnja 2026.</ref> == Ljudska upotreba == Različite vrste banana raširene su po tropskim krajevima [[Amerika|Amerike]], [[Azija|Azije]] i [[Afrika|Afrike]]. Najpoznatija je [[Musa acuminata|M. acuminata]] koja je se jede sirova, dok se različite vrste (kao plantana banane) peku ili kuhaju, plantane su bogate škrobom, a siromašne šećerom. Stabljike banane rastu visoko poput drveća, ali nisu drvenaste nego lisnate. Kultivirani plodovi poznati kao banana, omiljeni su kao ukusno voće koje se jede sirovo, priprema kuhanjem ili se koristi za izradu različitih [[poslastica]], razvili su se osobito iz vrsta ''[[Musa acuminata|M. acuminata]]'' i ''[[Musa balbisiana|M. balbisiana]]''. Banane su četvrti najvažniji usjevi u zemljama u razvoju: voće je osnovna hrana u podsaharskoj Africi, Južnoj i Srednjoj Americi i velikom dijelu Azije, dok se lišće koristi za sklonište i omatanje hrane, a muški pupoljak može se jesti kao [[povrće]]. <ref name="Genomics & genetics "/> Od hibridne vrste [[Musa ×paradisiaca]] ([[konjska banana]]) pravi se [[brašno]] za [[pecivo]] i dobiva [[alkohol]], a polodovi se jedu kuhani. Vrsta ''[[Musa textilis]]'' služi za izradbu papira i [[uže|užadi]], a porijeklom je s [[Filipini|Filipina]]. == Popis vrsta == Na popisu je 2024. godine 83 priznate vrste, i nekoliko hibridnih. {{stupci|3| # ''[[Musa acuminata]]'' <small>Colla</small> # ''[[Musa arfakiana]]'' <small>Argent</small> # ''[[Musa argentii]]'' <small>Gogoi & Borah</small> # ''[[Musa arunachalensis]]'' <small>A.Joe, Sreejith & M.Sabu</small> # ''[[Musa aurantiaca]]'' <small>G.Mann ex Baker</small> # ''[[Musa azizii]]'' <small>Häkkinen</small> # ''[[Musa balbisiana]]'' <small>Colla</small> # ''[[Musa banksii]]'' <small>F.Muell.</small> # ''[[Musa barioensis]]'' <small>Häkkinen</small> # ''[[Musa basjoo]]'' <small>Siebold ex Miq.</small> # ''[[Musa bauensis]]'' <small>Häkkinen & Meekiong</small> # ''[[Musa beccarii]]'' <small>N.W.Simmonds</small> # ''[[Musa berdiri]]'' <small>(C.K.Lim & Meekiong) C.K.Lim & Meekiong</small> # ''[[Musa boman]]'' <small>Argent</small> # ''[[Musa borneensis]]'' <small>Becc.</small> # ''[[Musa bracteata]]'' <small>S.S.Singh, Gajurel & Taid</small> # ''[[Musa bukensis]]'' <small>Argent</small> # ''[[Musa campestris]]'' <small>Becc.</small> # ''[[Musa celebica]]'' <small>Warb. ex K.Schum.</small> # ''[[Musa cheesmanii]]'' <small>N.W.Simmonds</small> # ''[[Musa chunii]]'' <small>Häkkinen</small> # ''[[Musa coccinea]]'' <small>Andrews</small> # ''[[Musa corneri]]'' <small>Holttum</small> # ''[[Musa cylindrica]]'' <small>A.Joe, Sreejith & M.Sabu</small> # ''[[Musa exotica]]'' <small>R.V.Valmayor</small> # ''[[Musa fitzalanii]]'' <small>F.Muell.</small> # ''[[Musa flaviflora]]'' <small>N.W.Simmonds</small> # ''[[Musa gracilis]]'' <small>Holttum</small> # ''[[Musa griersonii]]'' <small>Noltie</small> # ''[[Musa haekkinenii]]'' <small>N.S.Lý & Haev.</small> # ''[[Musa hirta]]'' <small>Becc.</small> # ''[[Musa indandamanensis]]'' <small>L.J.Singh</small> # ''[[Musa ingens]]'' <small>N.W.Simmonds</small> # ''[[Musa insularimontana]]'' <small>Hayata</small> # ''[[Musa itinerans]]'' <small>Cheesman</small> # ''[[Musa jackeyi]]'' <small>W.Hill</small> # ''[[Musa johnsii]]'' <small>Argent</small> # ''[[Musa juwiniana]]'' <small>Meekiong, Ipor & Tawan</small> # ''[[Musa kamengensis]]'' <small>Gogoi & Häkkinen</small> # ''[[Musa kattuvazhana]]'' <small>K.C.Jacob</small> # ''[[Musa lanceolata]]'' <small>Warb. ex K.Schum.</small> # ''[[Musa lawitiensis]]'' <small>Nasution & Supard.</small> # ''[[Musa lokok]]'' <small>Geri & Ng</small> # ''[[Musa lolodensis]]'' <small>Cheesman</small> # ''[[Musa lutea]]'' <small>R.V.Valmayor, D.D.Lê & Häkkinen</small> # ''[[Musa maclayi]]'' <small>F.Muell. ex Mikl.-Maclay</small> # ''[[Musa mannii]]'' <small>H.Wendl. ex Baker</small> # ''[[Musa markkuana]]'' <small>(M.Sabu, A.Joe & Sreejith) Hareesh, A.Joe & M.Sabu</small> # ''[[Musa markkui]]'' <small>Gogoi & Borah</small> # ''[[Musa monticola]]'' <small>M.Hotta ex Argent</small> # ''[[Musa muluensis]]'' <small>M.Hotta</small> # ''[[Musa nagalandiana]]'' <small>S.Dey & Gogoi</small> # ''[[Musa nagensium]]'' <small>Prain</small> # ''[[Musa nanensis]]'' <small>Swangpol & Traiperm</small> # ''[[Musa ochracea]]'' <small>K.Sheph.</small> # ''[[Musa ornata]]'' <small>Roxb.</small> # ''[[Musa paracoccinea]]'' <small>A.Z.Liu & D.Z.Li</small> # ''[[Musa paramjitiana]]'' <small>L.J.Singh</small> # ''[[Musa peekelii]]'' <small>Lauterb.</small> # ''[[Musa puspanjaliae]]'' <small>Gogoi & Häkkinen</small> # ''[[Musa rosea]]'' <small>Baker</small> # ''[[Musa rubida]]'' <small>Holttum</small> # ''[[Musa rubinea]]'' <small>Häkkinen & C.H.Teo</small> # ''[[Musa rubra]]'' <small>Wall. ex Kurz</small> # ''[[Musa ruiliensis]]'' <small>W.N.Chen, Häkkinen & X.J.Ge</small> # ''[[Musa sakaiana]]'' <small>Meekiong, Ipor & Tawan</small> # ''[[Musa salaccensis]]'' <small>Zoll. ex Kurz</small> # ''[[Musa sanguinea]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Musa schizocarpa]]'' <small>N.W.Simmonds</small> # ''[[Musa serpentina]]'' <small>Swangpol & Somana</small> # ''[[Musa siamensis]]'' <small>Häkkinen & Rich.H.Wallace</small> # ''[[Musa sikkimensis]]'' <small>Kurz</small> # ''[[Musa splendida]]'' <small>A.Chev.</small> # ''[[Musa textilis]]'' <small>Née</small> # ''[[Musa thomsonii]]'' <small>(King) A.M.Cowan & Cowan</small> # ''[[Musa tonkinensis]]'' <small>R.V.Valmayor, D.D.Lê & Häkkinen</small> # ''[[Musa troglodytarum]]'' <small>L.</small> # ''[[Musa tuberculata]]'' <small>M.Hotta</small> # ''[[Musa velutina]]'' <small>H.Wendl. & Drude</small> # ''[[Musa violascens]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Musa viridis]]'' <small>R.V.Valmayor, D.D.Lê & Häkkinen</small> # ''[[Musa voonii]]'' <small>Häkkinen</small> # ''[[Musa yamiensis]]'' <small>C.L.Yeh & J.H.Chen</small> # ''[[Musa yunnanensis]]'' <small>Häkkinen & H.Wang</small> # ''[[Musa zaifui]]'' <small>Häkkinen & H.Wang</small> # ''[[Musa ×alinsanaya]]'' <small>R.V.Valmayor</small> # ''[[Musa ×calicutensis]]'' <small>Smisha & M.Sabu</small> # ''[[Musa ×formobisiana]]'' <small>H.L.Chiu, C.T.Shii & T.Y.A.Yang</small> # ''[[Musa ×paradisiaca]]'' <small>L.</small> # ''[[Musa ×parahaekkinenii]]'' <small>Smisha & M.Sabu</small> # ''[[Musa ×putei-gentu]]'' <small>Meekiong & Anis Sabrina</small> }} ==Zanimljivosti== [[Pivo od banana]] se pravi od banana, kineske šećerne repe i posebne vrste brašna koje u sebi već ima kvasce. Najviše se konzumira u Keniji, Kongu i Ugandi te u svakoj od tih država ima drugačiji naziv.<ref>[http://www.beerstyle.rs/rubrike/zanimljivosti/372-pivo-od-banana Pivo od banana]</ref> == Sinonnimi == Heterotipski: * ''Karkandela'' <small>Raf.</small> in Sylva Tellur.: 106 (1838) == Galerija == <gallery> Datoteka:Musa JPG01.jpg Datoteka:Banana2.jpg Datoteka:Musa acuminata (AAA Group) 'Red Dacca' - red banana.jpg|M. acuminata Datoteka:BananaTree.JPG|''[[Musa acuminata]]'' </gallery> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == [[Kategorija:Rodovi bananovki]] 7xd6z1aqfbajzo9zcpzwudya2jyxg7q 7563686 7563684 2026-07-25T17:28:20Z Zeljko 1196 /* Popis vrsta */ 7563686 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =Banana | slika = Musa sikkimensis - Quarryhill Botanical Garden - DSC03779.JPG | slika_širina = | slika_opis =''[[Musa sikkimensis]]'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Liliopsida]] | ordo = [[Zingiberales]] | familia =[[Musaceae]] | genus ='''''Musa''''' | gewnus species= <small>[[L.]]</small> | razdioba_stupanj = Vrste | razdioba = vidi [[#Vrste|tekst]] }} '''Banana''' ({{lat.|Musa}}), rod [[Jednosupnice|jednosupnica]] iz porodice [[Bananovke|bananovki]] (Musaceae) kojemu pripadaju 83 vrste<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:327926-2 Kew], pristupljeno 19. rujna 2024.</ref> trajnica čiji je plod, banana, široko rasprostranjen u ljudskoj ishrani. Banane su zeljaste voćke drvolikog izgleda koje mu daju tijesno priljubljeni lisni rukavci, čineći na taj način prividno deblo. Listovi su veliki a iz podraslih plodnica cvjetova razvija se mesnati plod. == Etimologija == Rod je prvi imenovao [[Carl Linnaeus]] [[1753.]], a postoje dva objašnjenja za nastanak riječi musa. Prema jednom dolazi od [[Latinizam|latiniziranog]] [[Arapski jezik|arapskog]] naziva mauz (موز), u značenju [[voće]]<ref>[https://plants.ces.ncsu.edu/plants/musa-balbisiana/ The North Carolina Extension], pristupljeno 19. rujna 2024.</ref>, a po drugom po [[Antonio Musa|Antoniju Musi]] (Ἀντώνιος Μούσας), grčkom botaničaru i liječniku rimskog cara [[August (rimski car)|August]]a. <ref>[https://www.le.ac.uk/biology/phh4/musaint.htm Introduction to Musa and Bananas], pristupljeno 19. rujna 2024</ref> <ref name="Genomics & genetics ">[https://www.le.ac.uk/biology/phh4/musaint.htm Introduction to Musa and Bananas], pristupljeno 15. rujna 2024.</ref> == Opis == Musa (banane i plantain banane) su drvoliki zeljasti rod. Divlje vrste Musa su ''[[Musa acuminata]]'' koja ima 2n=2x=22 kromosoma i konstituciju genoma AA, te ''[[Musa balbisiana]]'', također 2n=22 s BB genomima. Ostale vrste u rodu pružaju korisnu raznolikost i otpornost na bolesti, te imaju x=11 ili x=10 kromosoma. Plodovi (botanički epigine bobice) imaju brojne male sjemenke u kremasto bijelom mesu. Rod je dobio ime po Antoniju Musi, liječniku prvog rimskog cara Oktavija Augusta. Kultivirani oblici banane su sterilni, partenokarpni ([[plod]]ovi se razvijaju bez oplodnje peludi: male crne točkice koje se vide su pobačene ovule). Izvozne desertne banane su triploidne (tri seta od 11 [[Kromosomi|kromosoma]], 2n=3x=33) s konstitucijom genoma AAA i predstavljaju samo 15% svjetske proizvodnje iako su važan usjev za prodaju. U Ujedinjenom Kraljevstvu, banane su najprodavanije voće (pretekavši [[Jabuka|jabuke]] 1990-ih) i na glasu da imaju najveću prodaju od svih proizvoda u supermarketima nakon [[benzin]]a i srećki! Kultivari banana i plantain banana za kuhanje, koji se uglavnom jedu u zemljama proizvodnje, imaju konstituciju genoma AAB ili ABB; oni se kuhaju, prže ili suše, ponekad melju u brašno. Banane se mogu fermentirati. Iako narastu do 8 m (25 stopa) ili tako nešto, biljke su ljekovite, s pseudostelom ('deblom') koji nema drvenasto tkivo već je nakupina baza lišća. <ref name="Genomics & genetics "/> Veličina haploidnog genoma Muse je oko 600 Mb (Dolezel et al), četiri puta veća od modelne biljke Arabidopsis, 50% veća od riže ili rajčice i 20% veličine ljudskog genoma. Podijeljen je na 11 kromosoma i može se analizirati pomoću molekularnih i citogenetskih metoda. BAC knjižnice omogućit će detaljan rad na strukturi genoma (dostupno preko Global Musa Genomics Consortiuma). Genetske karte izrađuju se križanjima između diploidnih vrsta, osobito u francuskoj regiji Guadeloupe.<ref name="Genomics & genetics "/> == Morfologija == '''Musa''' ''L.'' je rod velikih do golemih [[Višegodišnje biljke|višegodišnjih]] zeljastih biljaka iz porodice [[Bananovke|bananovki]]. Biljke imaju snažnu podzemnu [[Stabljika|stabljiku]] nalik [[Podanak|podanku]] ili [[gomolj]]u, iz koje izbijaju zbijeni izdanci i vriježe. Prava stabljika ostaje kratka sve do cvatnje, dok nadzemni „trup” čini pseudostabljika, građena od čvrsto priljubljenih i preklopljenih lisnih rukavaca. Može biti visoka od približno pola metra do 10 m.<ref name="WFO "/> [[Listovi]] su vrlo veliki, jednostavni i spiralno raspoređeni. Peteljka je duga, a pri osnovi se proširuje u rukavac koji sudjeluje u izgradnji pseudostabljike. Plojka je duguljasta do duguljasto-eliptična ili suličasta, obično duga 2–3 m, katkad i do 5 m, s izraženom središnjom žilom i brojnim gotovo usporednim bočnim žilama. Stariji se listovi djelovanjem vjetra često cijepaju sve do središnje žile.<ref name="WFO "/> [[Cvat]] je vršni, uspravan, vodoravan ili viseći tirs. Sastoji se od niza bočnih skupina [[Cvjetovi|cvjetova]], od kojih je svaka poduprta velikim, često upadljivo obojenim pricvjetnim listom. [[Brakteja|Brakteje]] mogu biti zelene, smeđe, ljubičaste ili rijetko žute, ravne ili užlijebljene, a najčešće otpadaju tijekom cvatnje. Na vrhu cvata često ostaju zbijene brakteje koje tvore pupoliku masu, poznatu kao „srce banane”.<ref name="WFO "/> [[Cvjetovi]] su najčešće jednospolni, rjeđe dvospolni. U donjem, odnosno osnovnom dijelu cvata nalaze se ženski ili dvospolni cvjetovi, dok su pri vrhu muški cvjetovi sa zakržljalim ginecejem. U mnogih uzgajanih oblika cvjetovi su funkcionalno sterilni.<ref name="WFO "/> Ocvijeće se sastoji od šest tepala. Pet ih je sraslo u cjevastu ili koritastu tvorevinu koja se ubrzo uzdužno rascijepi i na vrhu završava s pet zubaca. Šesti tepal slobodan je i smješten nasuprot sraslom dijelu ocijeća.<ref name="WFO "/> [[Prašnik]]a ima pet, s kratkim nitima i duguljastim, dvopretinastim prašnicama. U ženskim cvjetovima prašnici su reducirani ili nefunkcionalni. Plodnica je podrasla i tropretinasta, s brojnim sjemenim zametcima u svakom pretincu. Vrat je jedan, a njuška trorežnjevita.<ref name="WFO "/> [[Plod]] je izdužena, mesnata boba, obično valjkasta i više ili manje povijena. U divljih vrsta sadrži brojne tvrde [[sjemenke]], nepravilno kuglaste do lećaste. U većine jestivih kultivara plodovi nastaju partenokarpno, bez oplodnje, pa su sjemenke zakržljale ili potpuno izostaju.<ref name="WFO "/> Nakon cvatnje i plodonošenja pojedini nadzemni izdanak odumire, ali biljka nastavlja živjeti zahvaljujući novim izdancima koji izbijaju iz podzemne stabljike. Osnovni broj [[Kromosom|kromosom]]a najčešće je x = 10 ili 11.<ref name="WFO "/> Rod je prirodno rasprostranjen uglavnom u tropskoj [[Azija|Aziji]], [[Malezija (biogeografska regija)|Maleziji]] i zapadnom [[Pacifik]]u. Obuhvaća divlje banane te brojne uzgojene oblike nastale ponajprije od vrsta Musa acuminata i M. balbisiana. Mnogi jestivi kultivari hibridnog su podrijetla i često ih je teško pouzdano svrstati u jednu botaničku vrstu; zato se katkad označavaju samo imenom roda i nazivom kultivara. <ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-4000025011;jsessionid=29454105A4E4DC475C3407828E77AB4C WFO], pristupljeno 20. srpnja 2026.</ref> == Ljudska upotreba == Različite vrste banana raširene su po tropskim krajevima [[Amerika|Amerike]], [[Azija|Azije]] i [[Afrika|Afrike]]. Najpoznatija je [[Musa acuminata|M. acuminata]] koja je se jede sirova, dok se različite vrste (kao plantana banane) peku ili kuhaju, plantane su bogate škrobom, a siromašne šećerom. Stabljike banane rastu visoko poput drveća, ali nisu drvenaste nego lisnate. Kultivirani plodovi poznati kao banana, omiljeni su kao ukusno voće koje se jede sirovo, priprema kuhanjem ili se koristi za izradu različitih [[poslastica]], razvili su se osobito iz vrsta ''[[Musa acuminata|M. acuminata]]'' i ''[[Musa balbisiana|M. balbisiana]]''. Banane su četvrti najvažniji usjevi u zemljama u razvoju: voće je osnovna hrana u podsaharskoj Africi, Južnoj i Srednjoj Americi i velikom dijelu Azije, dok se lišće koristi za sklonište i omatanje hrane, a muški pupoljak može se jesti kao [[povrće]]. <ref name="Genomics & genetics "/> Od hibridne vrste [[Musa ×paradisiaca]] ([[konjska banana]]) pravi se [[brašno]] za [[pecivo]] i dobiva [[alkohol]], a polodovi se jedu kuhani. Vrsta ''[[Musa textilis]]'' služi za izradbu papira i [[uže|užadi]], a porijeklom je s [[Filipini|Filipina]]. == Popis vrsta == Na popisu je 2024. godine 83 priznate vrste, i nekoliko hibridnih. {{stupci|3| # ''[[Musa acuminata]]'' <small>Colla</small> # ''[[Musa arfakiana]]'' <small>Argent</small> # ''[[Musa argentii]]'' <small>Gogoi & Borah</small> # ''[[Musa arunachalensis]]'' <small>A.Joe, Sreejith & M.Sabu</small> # ''[[Musa aurantiaca]]'' <small>G.Mann ex Baker</small> # ''[[Musa azizii]]'' <small>Häkkinen</small> # ''[[Musa balbisiana]]'' <small>Colla</small> # ''[[Musa banksii]]'' <small>F.Muell.</small> # ''[[Musa barioensis]]'' <small>Häkkinen</small> # ''[[Musa basjoo]]'' <small>Siebold ex Miq.</small> # ''[[Musa bauensis]]'' <small>Häkkinen & Meekiong</small> # ''[[Musa beccarii]]'' <small>N.W.Simmonds</small> # ''[[Musa berdiri]]'' <small>(C.K.Lim & Meekiong) C.K.Lim & Meekiong</small> # ''[[Musa boman]]'' <small>Argent</small> # ''[[Musa borneensis]]'' <small>Becc.</small> # ''[[Musa bracteata]]'' <small>S.S.Singh, Gajurel & Taid</small> # ''[[Musa bukensis]]'' <small>Argent</small> # ''[[Musa campestris]]'' <small>Becc.</small> # ''[[Musa celebica]]'' <small>Warb. ex K.Schum.</small> # ''[[Musa cheesmanii]]'' <small>N.W.Simmonds</small> # ''[[Musa chunii]]'' <small>Häkkinen</small> # ''[[Musa coccinea]]'' <small>Andrews</small> # ''[[Musa corneri]]'' <small>Holttum</small> # ''[[Musa cylindrica]]'' <small>A.Joe, Sreejith & M.Sabu</small> # ''[[Musa exotica]]'' <small>R.V.Valmayor</small> # ''[[Musa fitzalanii]]'' <small>F.Muell.</small> # ''[[Musa flaviflora]]'' <small>N.W.Simmonds</small> # ''[[Musa gracilis]]'' <small>Holttum</small> # ''[[Musa griersonii]]'' <small>Noltie</small> # ''[[Musa haekkinenii]]'' <small>N.S.Lý & Haev.</small> # ''[[Musa hirta]]'' <small>Becc.</small> # ''[[Musa huangbaioa]]'' <small>Z.Y.Zhu</small> # ''[[Musa indandamanensis]]'' <small>L.J.Singh</small> # ''[[Musa ingens]]'' <small>N.W.Simmonds</small> # ''[[Musa insularimontana]]'' <small>Hayata</small> # ''[[Musa itinerans]]'' <small>Cheesman</small> # ''[[Musa jackeyi]]'' <small>W.Hill</small> # ''[[Musa johnsii]]'' <small>Argent</small> # ''[[Musa juwiniana]]'' <small>Meekiong, Ipor & Tawan</small> # ''[[Musa kamengensis]]'' <small>Gogoi & Häkkinen</small> # ''[[Musa kattuvazhana]]'' <small>K.C.Jacob</small> # ''[[Musa lanceolata]]'' <small>Warb. ex K.Schum.</small> # ''[[Musa lawitiensis]]'' <small>Nasution & Supard.</small> # ''[[Musa lokok]]'' <small>Geri & Ng</small> # ''[[Musa lolodensis]]'' <small>Cheesman</small> # ''[[Musa lutea]]'' <small>R.V.Valmayor, D.D.Lê & Häkkinen</small> # ''[[Musa maclayi]]'' <small>F.Muell. ex Mikl.-Maclay</small> # ''[[Musa mannii]]'' <small>H.Wendl. ex Baker</small> # ''[[Musa markkuana]]'' <small>(M.Sabu, A.Joe & Sreejith) Hareesh, A.Joe & M.Sabu</small> # ''[[Musa markkui]]'' <small>Gogoi & Borah</small> # ''[[Musa monticola]]'' <small>M.Hotta ex Argent</small> # ''[[Musa muluensis]]'' <small>M.Hotta</small> # ''[[Musa nagalandiana]]'' <small>S.Dey & Gogoi</small> # ''[[Musa nagensium]]'' <small>Prain</small> # ''[[Musa nanensis]]'' <small>Swangpol & Traiperm</small> # ''[[Musa ochracea]]'' <small>K.Sheph.</small> # ''[[Musa ornata]]'' <small>Roxb.</small> # ''[[Musa paracoccinea]]'' <small>A.Z.Liu & D.Z.Li</small> # ''[[Musa paramjitiana]]'' <small>L.J.Singh</small> # ''[[Musa peekelii]]'' <small>Lauterb.</small> # ''[[Musa puspanjaliae]]'' <small>Gogoi & Häkkinen</small> # ''[[Musa rosea]]'' <small>Baker</small> # ''[[Musa rubida]]'' <small>Holttum</small> # ''[[Musa rubinea]]'' <small>Häkkinen & C.H.Teo</small> # ''[[Musa rubra]]'' <small>Wall. ex Kurz</small> # ''[[Musa ruiliensis]]'' <small>W.N.Chen, Häkkinen & X.J.Ge</small> # ''[[Musa sakaiana]]'' <small>Meekiong, Ipor & Tawan</small> # ''[[Musa salaccensis]]'' <small>Zoll. ex Kurz</small> # ''[[Musa sanguinea]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Musa schizocarpa]]'' <small>N.W.Simmonds</small> # ''[[Musa serpentina]]'' <small>Swangpol & Somana</small> # ''[[Musa siamensis]]'' <small>Häkkinen & Rich.H.Wallace</small> # ''[[Musa sikkimensis]]'' <small>Kurz</small> # ''[[Musa splendida]]'' <small>A.Chev.</small> # ''[[Musa textilis]]'' <small>Née</small> # ''[[Musa thomsonii]]'' <small>(King) A.M.Cowan & Cowan</small> # ''[[Musa tonkinensis]]'' <small>R.V.Valmayor, D.D.Lê & Häkkinen</small> # ''[[Musa troglodytarum]]'' <small>L.</small> # ''[[Musa tuberculata]]'' <small>M.Hotta</small> # ''[[Musa velutina]]'' <small>H.Wendl. & Drude</small> # ''[[Musa violascens]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Musa viridis]]'' <small>R.V.Valmayor, D.D.Lê & Häkkinen</small> # ''[[Musa voonii]]'' <small>Häkkinen</small> # ''[[Musa yamiensis]]'' <small>C.L.Yeh & J.H.Chen</small> # ''[[Musa yunnanensis]]'' <small>Häkkinen & H.Wang</small> # ''[[Musa zaifui]]'' <small>Häkkinen & H.Wang</small> # ''[[Musa ×alinsanaya]]'' <small>R.V.Valmayor</small> # ''[[Musa ×calicutensis]]'' <small>Smisha & M.Sabu</small> # ''[[Musa ×formobisiana]]'' <small>H.L.Chiu, C.T.Shii & T.Y.A.Yang</small> # ''[[Musa ×paradisiaca]]'' <small>L.</small> # ''[[Musa ×parahaekkinenii]]'' <small>Smisha & M.Sabu</small> # ''[[Musa ×putei-gentu]]'' <small>Meekiong & Anis Sabrina</small> }} ==Zanimljivosti== [[Pivo od banana]] se pravi od banana, kineske šećerne repe i posebne vrste brašna koje u sebi već ima kvasce. Najviše se konzumira u Keniji, Kongu i Ugandi te u svakoj od tih država ima drugačiji naziv.<ref>[http://www.beerstyle.rs/rubrike/zanimljivosti/372-pivo-od-banana Pivo od banana]</ref> == Sinonnimi == Heterotipski: * ''Karkandela'' <small>Raf.</small> in Sylva Tellur.: 106 (1838) == Galerija == <gallery> Datoteka:Musa JPG01.jpg Datoteka:Banana2.jpg Datoteka:Musa acuminata (AAA Group) 'Red Dacca' - red banana.jpg|M. acuminata Datoteka:BananaTree.JPG|''[[Musa acuminata]]'' </gallery> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == [[Kategorija:Rodovi bananovki]] odn9vczu4zw25nrg7aqpmv5tikfcz9q 7563687 7563686 2026-07-25T17:34:42Z Zeljko 1196 /* Popis vrsta */ 7563687 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =Banana | slika = Musa sikkimensis - Quarryhill Botanical Garden - DSC03779.JPG | slika_širina = | slika_opis =''[[Musa sikkimensis]]'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Liliopsida]] | ordo = [[Zingiberales]] | familia =[[Musaceae]] | genus ='''''Musa''''' | gewnus species= <small>[[L.]]</small> | razdioba_stupanj = Vrste | razdioba = vidi [[#Vrste|tekst]] }} '''Banana''' ({{lat.|Musa}}), rod [[Jednosupnice|jednosupnica]] iz porodice [[Bananovke|bananovki]] (Musaceae) kojemu pripadaju 83 vrste<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:327926-2 Kew], pristupljeno 19. rujna 2024.</ref> trajnica čiji je plod, banana, široko rasprostranjen u ljudskoj ishrani. Banane su zeljaste voćke drvolikog izgleda koje mu daju tijesno priljubljeni lisni rukavci, čineći na taj način prividno deblo. Listovi su veliki a iz podraslih plodnica cvjetova razvija se mesnati plod. == Etimologija == Rod je prvi imenovao [[Carl Linnaeus]] [[1753.]], a postoje dva objašnjenja za nastanak riječi musa. Prema jednom dolazi od [[Latinizam|latiniziranog]] [[Arapski jezik|arapskog]] naziva mauz (موز), u značenju [[voće]]<ref>[https://plants.ces.ncsu.edu/plants/musa-balbisiana/ The North Carolina Extension], pristupljeno 19. rujna 2024.</ref>, a po drugom po [[Antonio Musa|Antoniju Musi]] (Ἀντώνιος Μούσας), grčkom botaničaru i liječniku rimskog cara [[August (rimski car)|August]]a. <ref>[https://www.le.ac.uk/biology/phh4/musaint.htm Introduction to Musa and Bananas], pristupljeno 19. rujna 2024</ref> <ref name="Genomics & genetics ">[https://www.le.ac.uk/biology/phh4/musaint.htm Introduction to Musa and Bananas], pristupljeno 15. rujna 2024.</ref> == Opis == Musa (banane i plantain banane) su drvoliki zeljasti rod. Divlje vrste Musa su ''[[Musa acuminata]]'' koja ima 2n=2x=22 kromosoma i konstituciju genoma AA, te ''[[Musa balbisiana]]'', također 2n=22 s BB genomima. Ostale vrste u rodu pružaju korisnu raznolikost i otpornost na bolesti, te imaju x=11 ili x=10 kromosoma. Plodovi (botanički epigine bobice) imaju brojne male sjemenke u kremasto bijelom mesu. Rod je dobio ime po Antoniju Musi, liječniku prvog rimskog cara Oktavija Augusta. Kultivirani oblici banane su sterilni, partenokarpni ([[plod]]ovi se razvijaju bez oplodnje peludi: male crne točkice koje se vide su pobačene ovule). Izvozne desertne banane su triploidne (tri seta od 11 [[Kromosomi|kromosoma]], 2n=3x=33) s konstitucijom genoma AAA i predstavljaju samo 15% svjetske proizvodnje iako su važan usjev za prodaju. U Ujedinjenom Kraljevstvu, banane su najprodavanije voće (pretekavši [[Jabuka|jabuke]] 1990-ih) i na glasu da imaju najveću prodaju od svih proizvoda u supermarketima nakon [[benzin]]a i srećki! Kultivari banana i plantain banana za kuhanje, koji se uglavnom jedu u zemljama proizvodnje, imaju konstituciju genoma AAB ili ABB; oni se kuhaju, prže ili suše, ponekad melju u brašno. Banane se mogu fermentirati. Iako narastu do 8 m (25 stopa) ili tako nešto, biljke su ljekovite, s pseudostelom ('deblom') koji nema drvenasto tkivo već je nakupina baza lišća. <ref name="Genomics & genetics "/> Veličina haploidnog genoma Muse je oko 600 Mb (Dolezel et al), četiri puta veća od modelne biljke Arabidopsis, 50% veća od riže ili rajčice i 20% veličine ljudskog genoma. Podijeljen je na 11 kromosoma i može se analizirati pomoću molekularnih i citogenetskih metoda. BAC knjižnice omogućit će detaljan rad na strukturi genoma (dostupno preko Global Musa Genomics Consortiuma). Genetske karte izrađuju se križanjima između diploidnih vrsta, osobito u francuskoj regiji Guadeloupe.<ref name="Genomics & genetics "/> == Morfologija == '''Musa''' ''L.'' je rod velikih do golemih [[Višegodišnje biljke|višegodišnjih]] zeljastih biljaka iz porodice [[Bananovke|bananovki]]. Biljke imaju snažnu podzemnu [[Stabljika|stabljiku]] nalik [[Podanak|podanku]] ili [[gomolj]]u, iz koje izbijaju zbijeni izdanci i vriježe. Prava stabljika ostaje kratka sve do cvatnje, dok nadzemni „trup” čini pseudostabljika, građena od čvrsto priljubljenih i preklopljenih lisnih rukavaca. Može biti visoka od približno pola metra do 10 m.<ref name="WFO "/> [[Listovi]] su vrlo veliki, jednostavni i spiralno raspoređeni. Peteljka je duga, a pri osnovi se proširuje u rukavac koji sudjeluje u izgradnji pseudostabljike. Plojka je duguljasta do duguljasto-eliptična ili suličasta, obično duga 2–3 m, katkad i do 5 m, s izraženom središnjom žilom i brojnim gotovo usporednim bočnim žilama. Stariji se listovi djelovanjem vjetra često cijepaju sve do središnje žile.<ref name="WFO "/> [[Cvat]] je vršni, uspravan, vodoravan ili viseći tirs. Sastoji se od niza bočnih skupina [[Cvjetovi|cvjetova]], od kojih je svaka poduprta velikim, često upadljivo obojenim pricvjetnim listom. [[Brakteja|Brakteje]] mogu biti zelene, smeđe, ljubičaste ili rijetko žute, ravne ili užlijebljene, a najčešće otpadaju tijekom cvatnje. Na vrhu cvata često ostaju zbijene brakteje koje tvore pupoliku masu, poznatu kao „srce banane”.<ref name="WFO "/> [[Cvjetovi]] su najčešće jednospolni, rjeđe dvospolni. U donjem, odnosno osnovnom dijelu cvata nalaze se ženski ili dvospolni cvjetovi, dok su pri vrhu muški cvjetovi sa zakržljalim ginecejem. U mnogih uzgajanih oblika cvjetovi su funkcionalno sterilni.<ref name="WFO "/> Ocvijeće se sastoji od šest tepala. Pet ih je sraslo u cjevastu ili koritastu tvorevinu koja se ubrzo uzdužno rascijepi i na vrhu završava s pet zubaca. Šesti tepal slobodan je i smješten nasuprot sraslom dijelu ocijeća.<ref name="WFO "/> [[Prašnik]]a ima pet, s kratkim nitima i duguljastim, dvopretinastim prašnicama. U ženskim cvjetovima prašnici su reducirani ili nefunkcionalni. Plodnica je podrasla i tropretinasta, s brojnim sjemenim zametcima u svakom pretincu. Vrat je jedan, a njuška trorežnjevita.<ref name="WFO "/> [[Plod]] je izdužena, mesnata boba, obično valjkasta i više ili manje povijena. U divljih vrsta sadrži brojne tvrde [[sjemenke]], nepravilno kuglaste do lećaste. U većine jestivih kultivara plodovi nastaju partenokarpno, bez oplodnje, pa su sjemenke zakržljale ili potpuno izostaju.<ref name="WFO "/> Nakon cvatnje i plodonošenja pojedini nadzemni izdanak odumire, ali biljka nastavlja živjeti zahvaljujući novim izdancima koji izbijaju iz podzemne stabljike. Osnovni broj [[Kromosom|kromosom]]a najčešće je x = 10 ili 11.<ref name="WFO "/> Rod je prirodno rasprostranjen uglavnom u tropskoj [[Azija|Aziji]], [[Malezija (biogeografska regija)|Maleziji]] i zapadnom [[Pacifik]]u. Obuhvaća divlje banane te brojne uzgojene oblike nastale ponajprije od vrsta Musa acuminata i M. balbisiana. Mnogi jestivi kultivari hibridnog su podrijetla i često ih je teško pouzdano svrstati u jednu botaničku vrstu; zato se katkad označavaju samo imenom roda i nazivom kultivara. <ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-4000025011;jsessionid=29454105A4E4DC475C3407828E77AB4C WFO], pristupljeno 20. srpnja 2026.</ref> == Ljudska upotreba == Različite vrste banana raširene su po tropskim krajevima [[Amerika|Amerike]], [[Azija|Azije]] i [[Afrika|Afrike]]. Najpoznatija je [[Musa acuminata|M. acuminata]] koja je se jede sirova, dok se različite vrste (kao plantana banane) peku ili kuhaju, plantane su bogate škrobom, a siromašne šećerom. Stabljike banane rastu visoko poput drveća, ali nisu drvenaste nego lisnate. Kultivirani plodovi poznati kao banana, omiljeni su kao ukusno voće koje se jede sirovo, priprema kuhanjem ili se koristi za izradu različitih [[poslastica]], razvili su se osobito iz vrsta ''[[Musa acuminata|M. acuminata]]'' i ''[[Musa balbisiana|M. balbisiana]]''. Banane su četvrti najvažniji usjevi u zemljama u razvoju: voće je osnovna hrana u podsaharskoj Africi, Južnoj i Srednjoj Americi i velikom dijelu Azije, dok se lišće koristi za sklonište i omatanje hrane, a muški pupoljak može se jesti kao [[povrće]]. <ref name="Genomics & genetics "/> Od hibridne vrste [[Musa ×paradisiaca]] ([[konjska banana]]) pravi se [[brašno]] za [[pecivo]] i dobiva [[alkohol]], a polodovi se jedu kuhani. Vrsta ''[[Musa textilis]]'' služi za izradbu papira i [[uže|užadi]], a porijeklom je s [[Filipini|Filipina]]. == Popis vrsta == Na popisu je 2024. godine 83 priznate vrste, i nekoliko hibridnih. {{stupci|3| # ''[[Musa acuminata]]'' <small>Colla</small> # ''[[Musa arfakiana]]'' <small>Argent</small> # ''[[Musa argentii]]'' <small>Gogoi & Borah</small> # ''[[Musa arunachalensis]]'' <small>A.Joe, Sreejith & M.Sabu</small> # ''[[Musa aurantiaca]]'' <small>G.Mann ex Baker</small> # ''[[Musa azizii]]'' <small>Häkkinen</small> # ''[[Musa balbisiana]]'' <small>Colla</small> # ''[[Musa banksii]]'' <small>F.Muell.</small> # ''[[Musa barioensis]]'' <small>Häkkinen</small> # ''[[Musa basjoo]]'' <small>Siebold ex Miq.</small> # ''[[Musa bauensis]]'' <small>Häkkinen & Meekiong</small> # ''[[Musa beccarii]]'' <small>N.W.Simmonds</small> # ''[[Musa berdiri]]'' <small>(C.K.Lim & Meekiong) C.K.Lim & Meekiong</small> # ''[[Musa boman]]'' <small>Argent</small> # ''[[Musa borneensis]]'' <small>Becc.</small> # ''[[Musa bracteata]]'' <small>S.S.Singh, Gajurel & Taid</small> # ''[[Musa bukensis]]'' <small>Argent</small> # ''[[Musa campestris]]'' <small>Becc.</small> # ''[[Musa celebica]]'' <small>Warb. ex K.Schum.</small> # ''[[Musa cheesmanii]]'' <small>N.W.Simmonds</small> # ''[[Musa chunii]]'' <small>Häkkinen</small> # ''[[Musa coccinea]]'' <small>Andrews</small> # ''[[Musa corneri]]'' <small>Holttum</small> # ''[[Musa cylindrica]]'' <small>A.Joe, Sreejith & M.Sabu</small> # ''[[Musa exotica]]'' <small>R.V.Valmayor</small> # ''[[Musa fitzalanii]]'' <small>F.Muell.</small> # ''[[Musa flaviflora]]'' <small>N.W.Simmonds</small> # ''[[Musa gracilis]]'' <small>Holttum</small> # ''[[Musa griersonii]]'' <small>Noltie</small> # ''[[Musa haekkinenii]]'' <small>N.S.Lý & Haev.</small> # ''[[Musa hirta]]'' <small>Becc.</small> # ''[[Musa huangbaioa]]'' <small>Z.Y.Zhu</small> # ''[[Musa indandamanensis]]'' <small>L.J.Singh</small> # ''[[Musa ingens]]'' <small>N.W.Simmonds</small> # ''[[Musa insularimontana]]'' <small>Hayata</small> # ''[[Musa itinerans]]'' <small>Cheesman</small> # ''[[Musa jackeyi]]'' <small>W.Hill</small> # ''[[Musa johnsii]]'' <small>Argent</small> # ''[[Musa juwiniana]]'' <small>Meekiong, Ipor & Tawan</small> # ''[[Musa kamengensis]]'' <small>Gogoi & Häkkinen</small> # ''[[Musa kattuvazhana]]'' <small>K.C.Jacob</small> # ''[[Musa lanceolata]]'' <small>Warb. ex K.Schum.</small> # ''[[Musa lawitiensis]]'' <small>Nasution & Supard.</small> # ''[[Musa lokok]]'' <small>Geri & Ng</small> # ''[[Musa lolodensis]]'' <small>Cheesman</small> # ''[[Musa lutea]]'' <small>R.V.Valmayor, D.D.Lê & Häkkinen</small> # ''[[Musa maclayi]]'' <small>F.Muell. ex Mikl.-Maclay</small> # ''[[Musa mannii]] <''small>H.Wendl. ex Baker</small> # ''[[Musa markkuana]]'' <small>(M.Sabu, A.Joe & Sreejith) Hareesh, A.Joe & M.Sabu</small> # ''[[Musa markkui]]'' <small>Gogoi & Borah</small> # ''[[Musa monticola]]'' <small>M.Hotta ex Argent</small> # ''[[Musa muluensis]]'' <small>M.Hotta</small> # ''[[Musa nagalandiana]]'' <small>S.Dey & Gogoi</small> # ''[[Musa nagensium]]'' <small>Prain</small> # ''[[Musa nanensis]]'' <small>Swangpol & Traiperm</small> # ''[[Musa ochracea]]'' <small>K.Sheph.</small> # ''[[Musa ornata]]'' <small>Roxb.</small> # ''[[Musa paracoccinea]]'' <small>A.Z.Liu & D.Z.Li</small> # ''[[Musa paramjitiana]]'' <small>L.J.Singh</small> # ''[[Musa peekelii]]'' <small>Lauterb.</small> # ''[[Musa pradhanii]]'' <small>A.Joe & M.Sabu</small> # ''[[Musa puspanjaliae]]'' <small>Gogoi & Häkkinen</small> # ''[[Musa rosea]]'' <small>Baker</small> # ''[[Musa rubida]]'' <small>Holttum</small> # ''[[Musa rubinea]]'' <small>Häkkinen & C.H.Teo</small> # ''[[Musa rubra]]'' <small>Wall. ex Kurz</small> # ''[[Musa ruiliensis]]'' <small>W.N.Chen, Häkkinen & X.J.Ge</small> # ''[[Musa sakaiana]]'' <small>Meekiong, Ipor & Tawan</small> # ''[[Musa salaccensis]]'' <small>Zoll. ex Kurz</small> # ''[[Musa sanguinea]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Musa schizocarpa]]'' <small>N.W.Simmonds</small> # ''[[Musa serpentina]]'' <small>Swangpol & Somana</small> # ''[[Musa siamensis]]'' <small>Häkkinen & Rich.H.Wallace</small> # ''[[Musa sikkimensis]]'' <small>Kurz</small> # ''[[Musa splendida]]'' <small>A.Chev.</small> # ''[[Musa textilis]]'' <small>Née</small> # ''[[Musa thomsonii]]'' <small>(King) A.M.Cowan & Cowan</small> # ''[[Musa tonkinensis]]'' <small>R.V.Valmayor, D.D.Lê & Häkkinen</small> # ''[[Musa troglodytarum]]'' <small>L.</small> # ''[[Musa tuberculata]]'' <small>M.Hotta</small> # ''[[Musa velutina]]'' <small>H.Wendl. & Drude</small> # ''[[Musa violascens]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Musa viridis]]'' <small>R.V.Valmayor, D.D.Lê & Häkkinen</small> # ''[[Musa voonii]]'' <small>Häkkinen</small> # ''[[Musa yamiensis]]'' <small>C.L.Yeh & J.H.Chen</small> # ''[[Musa yunnanensis]]'' <small>Häkkinen & H.Wang</small> # ''[[Musa zaifui]]'' <small>Häkkinen & H.Wang</small> # ''[[Musa ×alinsanaya]]'' <small>R.V.Valmayor</small> # ''[[Musa ×calicutensis]]'' <small>Smisha & M.Sabu</small> # ''[[Musa ×formobisiana]]'' <small>H.L.Chiu, C.T.Shii & T.Y.A.Yang</small> # ''[[Musa ×paradisiaca]]'' <small>L.</small> # ''[[Musa ×parahaekkinenii]]'' <small>Smisha & M.Sabu</small> # ''[[Musa ×putei-gentu]]'' <small>Meekiong & Anis Sabrina</small> }} ==Zanimljivosti== [[Pivo od banana]] se pravi od banana, kineske šećerne repe i posebne vrste brašna koje u sebi već ima kvasce. Najviše se konzumira u Keniji, Kongu i Ugandi te u svakoj od tih država ima drugačiji naziv.<ref>[http://www.beerstyle.rs/rubrike/zanimljivosti/372-pivo-od-banana Pivo od banana]</ref> == Sinonnimi == Heterotipski: * ''Karkandela'' <small>Raf.</small> in Sylva Tellur.: 106 (1838) == Galerija == <gallery> Datoteka:Musa JPG01.jpg Datoteka:Banana2.jpg Datoteka:Musa acuminata (AAA Group) 'Red Dacca' - red banana.jpg|M. acuminata Datoteka:BananaTree.JPG|''[[Musa acuminata]]'' </gallery> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == [[Kategorija:Rodovi bananovki]] sxt5hmovyfaxmv7if1nbx2k64xlyt7b 7563688 7563687 2026-07-25T17:42:48Z Zeljko 1196 /* Popis vrsta */ 7563688 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =Banana | slika = Musa sikkimensis - Quarryhill Botanical Garden - DSC03779.JPG | slika_širina = | slika_opis =''[[Musa sikkimensis]]'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Liliopsida]] | ordo = [[Zingiberales]] | familia =[[Musaceae]] | genus ='''''Musa''''' | gewnus species= <small>[[L.]]</small> | razdioba_stupanj = Vrste | razdioba = vidi [[#Vrste|tekst]] }} '''Banana''' ({{lat.|Musa}}), rod [[Jednosupnice|jednosupnica]] iz porodice [[Bananovke|bananovki]] (Musaceae) kojemu pripadaju 83 vrste<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:327926-2 Kew], pristupljeno 19. rujna 2024.</ref> trajnica čiji je plod, banana, široko rasprostranjen u ljudskoj ishrani. Banane su zeljaste voćke drvolikog izgleda koje mu daju tijesno priljubljeni lisni rukavci, čineći na taj način prividno deblo. Listovi su veliki a iz podraslih plodnica cvjetova razvija se mesnati plod. == Etimologija == Rod je prvi imenovao [[Carl Linnaeus]] [[1753.]], a postoje dva objašnjenja za nastanak riječi musa. Prema jednom dolazi od [[Latinizam|latiniziranog]] [[Arapski jezik|arapskog]] naziva mauz (موز), u značenju [[voće]]<ref>[https://plants.ces.ncsu.edu/plants/musa-balbisiana/ The North Carolina Extension], pristupljeno 19. rujna 2024.</ref>, a po drugom po [[Antonio Musa|Antoniju Musi]] (Ἀντώνιος Μούσας), grčkom botaničaru i liječniku rimskog cara [[August (rimski car)|August]]a. <ref>[https://www.le.ac.uk/biology/phh4/musaint.htm Introduction to Musa and Bananas], pristupljeno 19. rujna 2024</ref> <ref name="Genomics & genetics ">[https://www.le.ac.uk/biology/phh4/musaint.htm Introduction to Musa and Bananas], pristupljeno 15. rujna 2024.</ref> == Opis == Musa (banane i plantain banane) su drvoliki zeljasti rod. Divlje vrste Musa su ''[[Musa acuminata]]'' koja ima 2n=2x=22 kromosoma i konstituciju genoma AA, te ''[[Musa balbisiana]]'', također 2n=22 s BB genomima. Ostale vrste u rodu pružaju korisnu raznolikost i otpornost na bolesti, te imaju x=11 ili x=10 kromosoma. Plodovi (botanički epigine bobice) imaju brojne male sjemenke u kremasto bijelom mesu. Rod je dobio ime po Antoniju Musi, liječniku prvog rimskog cara Oktavija Augusta. Kultivirani oblici banane su sterilni, partenokarpni ([[plod]]ovi se razvijaju bez oplodnje peludi: male crne točkice koje se vide su pobačene ovule). Izvozne desertne banane su triploidne (tri seta od 11 [[Kromosomi|kromosoma]], 2n=3x=33) s konstitucijom genoma AAA i predstavljaju samo 15% svjetske proizvodnje iako su važan usjev za prodaju. U Ujedinjenom Kraljevstvu, banane su najprodavanije voće (pretekavši [[Jabuka|jabuke]] 1990-ih) i na glasu da imaju najveću prodaju od svih proizvoda u supermarketima nakon [[benzin]]a i srećki! Kultivari banana i plantain banana za kuhanje, koji se uglavnom jedu u zemljama proizvodnje, imaju konstituciju genoma AAB ili ABB; oni se kuhaju, prže ili suše, ponekad melju u brašno. Banane se mogu fermentirati. Iako narastu do 8 m (25 stopa) ili tako nešto, biljke su ljekovite, s pseudostelom ('deblom') koji nema drvenasto tkivo već je nakupina baza lišća. <ref name="Genomics & genetics "/> Veličina haploidnog genoma Muse je oko 600 Mb (Dolezel et al), četiri puta veća od modelne biljke Arabidopsis, 50% veća od riže ili rajčice i 20% veličine ljudskog genoma. Podijeljen je na 11 kromosoma i može se analizirati pomoću molekularnih i citogenetskih metoda. BAC knjižnice omogućit će detaljan rad na strukturi genoma (dostupno preko Global Musa Genomics Consortiuma). Genetske karte izrađuju se križanjima između diploidnih vrsta, osobito u francuskoj regiji Guadeloupe.<ref name="Genomics & genetics "/> == Morfologija == '''Musa''' ''L.'' je rod velikih do golemih [[Višegodišnje biljke|višegodišnjih]] zeljastih biljaka iz porodice [[Bananovke|bananovki]]. Biljke imaju snažnu podzemnu [[Stabljika|stabljiku]] nalik [[Podanak|podanku]] ili [[gomolj]]u, iz koje izbijaju zbijeni izdanci i vriježe. Prava stabljika ostaje kratka sve do cvatnje, dok nadzemni „trup” čini pseudostabljika, građena od čvrsto priljubljenih i preklopljenih lisnih rukavaca. Može biti visoka od približno pola metra do 10 m.<ref name="WFO "/> [[Listovi]] su vrlo veliki, jednostavni i spiralno raspoređeni. Peteljka je duga, a pri osnovi se proširuje u rukavac koji sudjeluje u izgradnji pseudostabljike. Plojka je duguljasta do duguljasto-eliptična ili suličasta, obično duga 2–3 m, katkad i do 5 m, s izraženom središnjom žilom i brojnim gotovo usporednim bočnim žilama. Stariji se listovi djelovanjem vjetra često cijepaju sve do središnje žile.<ref name="WFO "/> [[Cvat]] je vršni, uspravan, vodoravan ili viseći tirs. Sastoji se od niza bočnih skupina [[Cvjetovi|cvjetova]], od kojih je svaka poduprta velikim, često upadljivo obojenim pricvjetnim listom. [[Brakteja|Brakteje]] mogu biti zelene, smeđe, ljubičaste ili rijetko žute, ravne ili užlijebljene, a najčešće otpadaju tijekom cvatnje. Na vrhu cvata često ostaju zbijene brakteje koje tvore pupoliku masu, poznatu kao „srce banane”.<ref name="WFO "/> [[Cvjetovi]] su najčešće jednospolni, rjeđe dvospolni. U donjem, odnosno osnovnom dijelu cvata nalaze se ženski ili dvospolni cvjetovi, dok su pri vrhu muški cvjetovi sa zakržljalim ginecejem. U mnogih uzgajanih oblika cvjetovi su funkcionalno sterilni.<ref name="WFO "/> Ocvijeće se sastoji od šest tepala. Pet ih je sraslo u cjevastu ili koritastu tvorevinu koja se ubrzo uzdužno rascijepi i na vrhu završava s pet zubaca. Šesti tepal slobodan je i smješten nasuprot sraslom dijelu ocijeća.<ref name="WFO "/> [[Prašnik]]a ima pet, s kratkim nitima i duguljastim, dvopretinastim prašnicama. U ženskim cvjetovima prašnici su reducirani ili nefunkcionalni. Plodnica je podrasla i tropretinasta, s brojnim sjemenim zametcima u svakom pretincu. Vrat je jedan, a njuška trorežnjevita.<ref name="WFO "/> [[Plod]] je izdužena, mesnata boba, obično valjkasta i više ili manje povijena. U divljih vrsta sadrži brojne tvrde [[sjemenke]], nepravilno kuglaste do lećaste. U većine jestivih kultivara plodovi nastaju partenokarpno, bez oplodnje, pa su sjemenke zakržljale ili potpuno izostaju.<ref name="WFO "/> Nakon cvatnje i plodonošenja pojedini nadzemni izdanak odumire, ali biljka nastavlja živjeti zahvaljujući novim izdancima koji izbijaju iz podzemne stabljike. Osnovni broj [[Kromosom|kromosom]]a najčešće je x = 10 ili 11.<ref name="WFO "/> Rod je prirodno rasprostranjen uglavnom u tropskoj [[Azija|Aziji]], [[Malezija (biogeografska regija)|Maleziji]] i zapadnom [[Pacifik]]u. Obuhvaća divlje banane te brojne uzgojene oblike nastale ponajprije od vrsta Musa acuminata i M. balbisiana. Mnogi jestivi kultivari hibridnog su podrijetla i često ih je teško pouzdano svrstati u jednu botaničku vrstu; zato se katkad označavaju samo imenom roda i nazivom kultivara. <ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-4000025011;jsessionid=29454105A4E4DC475C3407828E77AB4C WFO], pristupljeno 20. srpnja 2026.</ref> == Ljudska upotreba == Različite vrste banana raširene su po tropskim krajevima [[Amerika|Amerike]], [[Azija|Azije]] i [[Afrika|Afrike]]. Najpoznatija je [[Musa acuminata|M. acuminata]] koja je se jede sirova, dok se različite vrste (kao plantana banane) peku ili kuhaju, plantane su bogate škrobom, a siromašne šećerom. Stabljike banane rastu visoko poput drveća, ali nisu drvenaste nego lisnate. Kultivirani plodovi poznati kao banana, omiljeni su kao ukusno voće koje se jede sirovo, priprema kuhanjem ili se koristi za izradu različitih [[poslastica]], razvili su se osobito iz vrsta ''[[Musa acuminata|M. acuminata]]'' i ''[[Musa balbisiana|M. balbisiana]]''. Banane su četvrti najvažniji usjevi u zemljama u razvoju: voće je osnovna hrana u podsaharskoj Africi, Južnoj i Srednjoj Americi i velikom dijelu Azije, dok se lišće koristi za sklonište i omatanje hrane, a muški pupoljak može se jesti kao [[povrće]]. <ref name="Genomics & genetics "/> Od hibridne vrste [[Musa ×paradisiaca]] ([[konjska banana]]) pravi se [[brašno]] za [[pecivo]] i dobiva [[alkohol]], a polodovi se jedu kuhani. Vrsta ''[[Musa textilis]]'' služi za izradbu papira i [[uže|užadi]], a porijeklom je s [[Filipini|Filipina]]. == Popis vrsta == Na popisu je 2024. godine 83 priznate vrste, i nekoliko hibridnih. {{stupci|3| # ''[[Musa acuminata]]'' <small>Colla</small> # ''[[Musa arfakiana]]'' <small>Argent</small> # ''[[Musa argentii]]'' <small>Gogoi & Borah</small> # ''[[Musa arunachalensis]]'' <small>A.Joe, Sreejith & M.Sabu</small> # ''[[Musa aurantiaca]]'' <small>G.Mann ex Baker</small> # ''[[Musa azizii]]'' <small>Häkkinen</small> # ''[[Musa balbisiana]]'' <small>Colla</small> # ''[[Musa banksii]]'' <small>F.Muell.</small> # ''[[Musa barioensis]]'' <small>Häkkinen</small> # ''[[Musa basjoo]]'' <small>Siebold ex Miq.</small> # ''[[Musa bauensis]]'' <small>Häkkinen & Meekiong</small> # ''[[Musa beccarii]]'' <small>N.W.Simmonds</small> # ''[[Musa berdiri]]'' <small>(C.K.Lim & Meekiong) C.K.Lim & Meekiong</small> # ''[[Musa boman]]'' <small>Argent</small> # ''[[Musa borneensis]]'' <small>Becc.</small> # ''[[Musa bracteata]]'' <small>S.S.Singh, Gajurel & Taid</small> # ''[[Musa bukensis]]'' <small>Argent</small> # ''[[Musa campestris]]'' <small>Becc.</small> # ''[[Musa celebica]]'' <small>Warb. ex K.Schum.</small> # ''[[Musa cheesmanii]]'' <small>N.W.Simmonds</small> # ''[[Musa chunii]]'' <small>Häkkinen</small> # ''[[Musa coccinea]]'' <small>Andrews</small> # ''[[Musa corneri]]'' <small>Holttum</small> # ''[[Musa cylindrica]]'' <small>A.Joe, Sreejith & M.Sabu</small> # ''[[Musa exotica]]'' <small>R.V.Valmayor</small> # ''[[Musa fitzalanii]]'' <small>F.Muell.</small> # ''[[Musa flaviflora]]'' <small>N.W.Simmonds</small> # ''[[Musa gracilis]]'' <small>Holttum</small> # ''[[Musa griersonii]]'' <small>Noltie</small> # ''[[Musa haekkinenii]]'' <small>N.S.Lý & Haev.</small> # ''[[Musa hirta]]'' <small>Becc.</small> # ''[[Musa huangbaioa]]'' <small>Z.Y.Zhu</small> # ''[[Musa indandamanensis]]'' <small>L.J.Singh</small> # ''[[Musa ingens]]'' <small>N.W.Simmonds</small> # ''[[Musa insularimontana]]'' <small>Hayata</small> # ''[[Musa itinerans]]'' <small>Cheesman</small> # ''[[Musa jackeyi]]'' <small>W.Hill</small> # ''[[Musa johnsii]]'' <small>Argent</small> # ''[[Musa juwiniana]]'' <small>Meekiong, Ipor & Tawan</small> # ''[[Musa kamengensis]]'' <small>Gogoi & Häkkinen</small> # ''[[Musa kattuvazhana]]'' <small>K.C.Jacob</small> # ''[[Musa lanceolata]]'' <small>Warb. ex K.Schum.</small> # ''[[Musa lawitiensis]]'' <small>Nasution & Supard.</small> # ''[[Musa lokok]]'' <small>Geri & Ng</small> # ''[[Musa lolodensis]]'' <small>Cheesman</small> # ''[[Musa lutea]]'' <small>R.V.Valmayor, D.D.Lê & Häkkinen</small> # ''[[Musa maclayi]]'' <small>F.Muell. ex Mikl.-Maclay</small> # ''[[Musa mannii]] <''small>H.Wendl. ex Baker</small> # ''[[Musa markkuana]]'' <small>(M.Sabu, A.Joe & Sreejith) Hareesh, A.Joe & M.Sabu</small> # ''[[Musa markkui]]'' <small>Gogoi & Borah</small> # ''[[Musa monticola]]'' <small>M.Hotta ex Argent</small> # ''[[Musa muluensis]]'' <small>M.Hotta</small> # ''[[Musa nagalandiana]]'' <small>S.Dey & Gogoi</small> # ''[[Musa nagensium]]'' <small>Prain</small> # ''[[Musa nanensis]]'' <small>Swangpol & Traiperm</small> # ''[[Musa ochracea]]'' <small>K.Sheph.</small> # ''[[Musa ornata]]'' <small>Roxb.</small> # ''[[Musa paracoccinea]]'' <small>A.Z.Liu & D.Z.Li</small> # ''[[Musa paramjitiana]]'' <small>L.J.Singh</small> # ''[[Musa peekelii]]'' <small>Lauterb.</small> # ''[[Musa pradhanii]]'' <small>A.Joe & M.Sabu</small> # ''[[Musa puspanjaliae]]'' <small>Gogoi & Häkkinen</small> # ''[[Musa rosea]]'' <small>Baker</small> # ''[[Musa rubida]]'' <small>Holttum</small> # ''[[Musa rubinea]]'' <small>Häkkinen & C.H.Teo</small> # ''[[Musa rubra]]'' <small>Wall. ex Kurz</small> # ''[[Musa ruiliensis]]'' <small>W.N.Chen, Häkkinen & X.J.Ge</small> # ''[[Musa sakaiana]]'' <small>Meekiong, Ipor & Tawan</small> # ''[[Musa salaccensis]]'' <small>Zoll. ex Kurz</small> # ''[[Musa sanguinea]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Musa schizocarpa]]'' <small>N.W.Simmonds</small> # ''[[Musa serpentina]]'' <small>Swangpol & Somana</small> # ''[[Musa siamensis]]'' <small>Häkkinen & Rich.H.Wallace</small> # ''[[Musa siangensis]]'' <small>Taid, S.S.Singh & Gajurel</small> # ''[[Musa sikkimensis]]'' <small>Kurz</small> # ''[[Musa splendida]]'' <small>A.Chev.</small> # ''[[Musa textilis]]'' <small>Née</small> # ''[[Musa thomsonii]]'' <small>(King) A.M.Cowan & Cowan</small> # ''[[Musa tonkinensis]]'' <small>R.V.Valmayor, D.D.Lê & Häkkinen</small> # ''[[Musa troglodytarum]]'' <small>L.</small> # ''[[Musa tuberculata]]'' <small>M.Hotta</small> # ''[[Musa velutina]]'' <small>H.Wendl. & Drude</small> # ''[[Musa violascens]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Musa viridis]]'' <small>R.V.Valmayor, D.D.Lê & Häkkinen</small> # ''[[Musa voonii]]'' <small>Häkkinen</small> # ''[[Musa yamiensis]]'' <small>C.L.Yeh & J.H.Chen</small> # ''[[Musa yunnanensis]]'' <small>Häkkinen & H.Wang</small> # ''[[Musa zaifui]]'' <small>Häkkinen & H.Wang</small> # ''[[Musa × alinsanaya]]'' <small>R.V.Valmayor</small> # ''[[Musa × formobisiana]]'' <small>H.L.Chiu, C.T.Shii & T.Y.A.Yang</small> # ''[[Musa × paradisiaca]]'' <small>L.</small> # ''[[Musa × putei-gentu]]'' <small>Meekiong & Anis Sabrina</small> }} ==Zanimljivosti== [[Pivo od banana]] se pravi od banana, kineske šećerne repe i posebne vrste brašna koje u sebi već ima kvasce. Najviše se konzumira u Keniji, Kongu i Ugandi te u svakoj od tih država ima drugačiji naziv.<ref>[http://www.beerstyle.rs/rubrike/zanimljivosti/372-pivo-od-banana Pivo od banana]</ref> == Sinonnimi == Heterotipski: * ''Karkandela'' <small>Raf.</small> in Sylva Tellur.: 106 (1838) == Galerija == <gallery> Datoteka:Musa JPG01.jpg Datoteka:Banana2.jpg Datoteka:Musa acuminata (AAA Group) 'Red Dacca' - red banana.jpg|M. acuminata Datoteka:BananaTree.JPG|''[[Musa acuminata]]'' </gallery> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == [[Kategorija:Rodovi bananovki]] mav9vtjygd56mqv62679ei3oyx8nm48 7563689 7563688 2026-07-25T17:43:14Z Zeljko 1196 /* Popis vrsta */ 7563689 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =Banana | slika = Musa sikkimensis - Quarryhill Botanical Garden - DSC03779.JPG | slika_širina = | slika_opis =''[[Musa sikkimensis]]'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Liliopsida]] | ordo = [[Zingiberales]] | familia =[[Musaceae]] | genus ='''''Musa''''' | gewnus species= <small>[[L.]]</small> | razdioba_stupanj = Vrste | razdioba = vidi [[#Vrste|tekst]] }} '''Banana''' ({{lat.|Musa}}), rod [[Jednosupnice|jednosupnica]] iz porodice [[Bananovke|bananovki]] (Musaceae) kojemu pripadaju 83 vrste<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:327926-2 Kew], pristupljeno 19. rujna 2024.</ref> trajnica čiji je plod, banana, široko rasprostranjen u ljudskoj ishrani. Banane su zeljaste voćke drvolikog izgleda koje mu daju tijesno priljubljeni lisni rukavci, čineći na taj način prividno deblo. Listovi su veliki a iz podraslih plodnica cvjetova razvija se mesnati plod. == Etimologija == Rod je prvi imenovao [[Carl Linnaeus]] [[1753.]], a postoje dva objašnjenja za nastanak riječi musa. Prema jednom dolazi od [[Latinizam|latiniziranog]] [[Arapski jezik|arapskog]] naziva mauz (موز), u značenju [[voće]]<ref>[https://plants.ces.ncsu.edu/plants/musa-balbisiana/ The North Carolina Extension], pristupljeno 19. rujna 2024.</ref>, a po drugom po [[Antonio Musa|Antoniju Musi]] (Ἀντώνιος Μούσας), grčkom botaničaru i liječniku rimskog cara [[August (rimski car)|August]]a. <ref>[https://www.le.ac.uk/biology/phh4/musaint.htm Introduction to Musa and Bananas], pristupljeno 19. rujna 2024</ref> <ref name="Genomics & genetics ">[https://www.le.ac.uk/biology/phh4/musaint.htm Introduction to Musa and Bananas], pristupljeno 15. rujna 2024.</ref> == Opis == Musa (banane i plantain banane) su drvoliki zeljasti rod. Divlje vrste Musa su ''[[Musa acuminata]]'' koja ima 2n=2x=22 kromosoma i konstituciju genoma AA, te ''[[Musa balbisiana]]'', također 2n=22 s BB genomima. Ostale vrste u rodu pružaju korisnu raznolikost i otpornost na bolesti, te imaju x=11 ili x=10 kromosoma. Plodovi (botanički epigine bobice) imaju brojne male sjemenke u kremasto bijelom mesu. Rod je dobio ime po Antoniju Musi, liječniku prvog rimskog cara Oktavija Augusta. Kultivirani oblici banane su sterilni, partenokarpni ([[plod]]ovi se razvijaju bez oplodnje peludi: male crne točkice koje se vide su pobačene ovule). Izvozne desertne banane su triploidne (tri seta od 11 [[Kromosomi|kromosoma]], 2n=3x=33) s konstitucijom genoma AAA i predstavljaju samo 15% svjetske proizvodnje iako su važan usjev za prodaju. U Ujedinjenom Kraljevstvu, banane su najprodavanije voće (pretekavši [[Jabuka|jabuke]] 1990-ih) i na glasu da imaju najveću prodaju od svih proizvoda u supermarketima nakon [[benzin]]a i srećki! Kultivari banana i plantain banana za kuhanje, koji se uglavnom jedu u zemljama proizvodnje, imaju konstituciju genoma AAB ili ABB; oni se kuhaju, prže ili suše, ponekad melju u brašno. Banane se mogu fermentirati. Iako narastu do 8 m (25 stopa) ili tako nešto, biljke su ljekovite, s pseudostelom ('deblom') koji nema drvenasto tkivo već je nakupina baza lišća. <ref name="Genomics & genetics "/> Veličina haploidnog genoma Muse je oko 600 Mb (Dolezel et al), četiri puta veća od modelne biljke Arabidopsis, 50% veća od riže ili rajčice i 20% veličine ljudskog genoma. Podijeljen je na 11 kromosoma i može se analizirati pomoću molekularnih i citogenetskih metoda. BAC knjižnice omogućit će detaljan rad na strukturi genoma (dostupno preko Global Musa Genomics Consortiuma). Genetske karte izrađuju se križanjima između diploidnih vrsta, osobito u francuskoj regiji Guadeloupe.<ref name="Genomics & genetics "/> == Morfologija == '''Musa''' ''L.'' je rod velikih do golemih [[Višegodišnje biljke|višegodišnjih]] zeljastih biljaka iz porodice [[Bananovke|bananovki]]. Biljke imaju snažnu podzemnu [[Stabljika|stabljiku]] nalik [[Podanak|podanku]] ili [[gomolj]]u, iz koje izbijaju zbijeni izdanci i vriježe. Prava stabljika ostaje kratka sve do cvatnje, dok nadzemni „trup” čini pseudostabljika, građena od čvrsto priljubljenih i preklopljenih lisnih rukavaca. Može biti visoka od približno pola metra do 10 m.<ref name="WFO "/> [[Listovi]] su vrlo veliki, jednostavni i spiralno raspoređeni. Peteljka je duga, a pri osnovi se proširuje u rukavac koji sudjeluje u izgradnji pseudostabljike. Plojka je duguljasta do duguljasto-eliptična ili suličasta, obično duga 2–3 m, katkad i do 5 m, s izraženom središnjom žilom i brojnim gotovo usporednim bočnim žilama. Stariji se listovi djelovanjem vjetra često cijepaju sve do središnje žile.<ref name="WFO "/> [[Cvat]] je vršni, uspravan, vodoravan ili viseći tirs. Sastoji se od niza bočnih skupina [[Cvjetovi|cvjetova]], od kojih je svaka poduprta velikim, često upadljivo obojenim pricvjetnim listom. [[Brakteja|Brakteje]] mogu biti zelene, smeđe, ljubičaste ili rijetko žute, ravne ili užlijebljene, a najčešće otpadaju tijekom cvatnje. Na vrhu cvata često ostaju zbijene brakteje koje tvore pupoliku masu, poznatu kao „srce banane”.<ref name="WFO "/> [[Cvjetovi]] su najčešće jednospolni, rjeđe dvospolni. U donjem, odnosno osnovnom dijelu cvata nalaze se ženski ili dvospolni cvjetovi, dok su pri vrhu muški cvjetovi sa zakržljalim ginecejem. U mnogih uzgajanih oblika cvjetovi su funkcionalno sterilni.<ref name="WFO "/> Ocvijeće se sastoji od šest tepala. Pet ih je sraslo u cjevastu ili koritastu tvorevinu koja se ubrzo uzdužno rascijepi i na vrhu završava s pet zubaca. Šesti tepal slobodan je i smješten nasuprot sraslom dijelu ocijeća.<ref name="WFO "/> [[Prašnik]]a ima pet, s kratkim nitima i duguljastim, dvopretinastim prašnicama. U ženskim cvjetovima prašnici su reducirani ili nefunkcionalni. Plodnica je podrasla i tropretinasta, s brojnim sjemenim zametcima u svakom pretincu. Vrat je jedan, a njuška trorežnjevita.<ref name="WFO "/> [[Plod]] je izdužena, mesnata boba, obično valjkasta i više ili manje povijena. U divljih vrsta sadrži brojne tvrde [[sjemenke]], nepravilno kuglaste do lećaste. U većine jestivih kultivara plodovi nastaju partenokarpno, bez oplodnje, pa su sjemenke zakržljale ili potpuno izostaju.<ref name="WFO "/> Nakon cvatnje i plodonošenja pojedini nadzemni izdanak odumire, ali biljka nastavlja živjeti zahvaljujući novim izdancima koji izbijaju iz podzemne stabljike. Osnovni broj [[Kromosom|kromosom]]a najčešće je x = 10 ili 11.<ref name="WFO "/> Rod je prirodno rasprostranjen uglavnom u tropskoj [[Azija|Aziji]], [[Malezija (biogeografska regija)|Maleziji]] i zapadnom [[Pacifik]]u. Obuhvaća divlje banane te brojne uzgojene oblike nastale ponajprije od vrsta Musa acuminata i M. balbisiana. Mnogi jestivi kultivari hibridnog su podrijetla i često ih je teško pouzdano svrstati u jednu botaničku vrstu; zato se katkad označavaju samo imenom roda i nazivom kultivara. <ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-4000025011;jsessionid=29454105A4E4DC475C3407828E77AB4C WFO], pristupljeno 20. srpnja 2026.</ref> == Ljudska upotreba == Različite vrste banana raširene su po tropskim krajevima [[Amerika|Amerike]], [[Azija|Azije]] i [[Afrika|Afrike]]. Najpoznatija je [[Musa acuminata|M. acuminata]] koja je se jede sirova, dok se različite vrste (kao plantana banane) peku ili kuhaju, plantane su bogate škrobom, a siromašne šećerom. Stabljike banane rastu visoko poput drveća, ali nisu drvenaste nego lisnate. Kultivirani plodovi poznati kao banana, omiljeni su kao ukusno voće koje se jede sirovo, priprema kuhanjem ili se koristi za izradu različitih [[poslastica]], razvili su se osobito iz vrsta ''[[Musa acuminata|M. acuminata]]'' i ''[[Musa balbisiana|M. balbisiana]]''. Banane su četvrti najvažniji usjevi u zemljama u razvoju: voće je osnovna hrana u podsaharskoj Africi, Južnoj i Srednjoj Americi i velikom dijelu Azije, dok se lišće koristi za sklonište i omatanje hrane, a muški pupoljak može se jesti kao [[povrće]]. <ref name="Genomics & genetics "/> Od hibridne vrste [[Musa ×paradisiaca]] ([[konjska banana]]) pravi se [[brašno]] za [[pecivo]] i dobiva [[alkohol]], a polodovi se jedu kuhani. Vrsta ''[[Musa textilis]]'' služi za izradbu papira i [[uže|užadi]], a porijeklom je s [[Filipini|Filipina]]. == Popis vrsta == Na popisu je 88 priznatih vrsta, i nekoliko hibridnih. {{stupci|3| # ''[[Musa acuminata]]'' <small>Colla</small> # ''[[Musa arfakiana]]'' <small>Argent</small> # ''[[Musa argentii]]'' <small>Gogoi & Borah</small> # ''[[Musa arunachalensis]]'' <small>A.Joe, Sreejith & M.Sabu</small> # ''[[Musa aurantiaca]]'' <small>G.Mann ex Baker</small> # ''[[Musa azizii]]'' <small>Häkkinen</small> # ''[[Musa balbisiana]]'' <small>Colla</small> # ''[[Musa banksii]]'' <small>F.Muell.</small> # ''[[Musa barioensis]]'' <small>Häkkinen</small> # ''[[Musa basjoo]]'' <small>Siebold ex Miq.</small> # ''[[Musa bauensis]]'' <small>Häkkinen & Meekiong</small> # ''[[Musa beccarii]]'' <small>N.W.Simmonds</small> # ''[[Musa berdiri]]'' <small>(C.K.Lim & Meekiong) C.K.Lim & Meekiong</small> # ''[[Musa boman]]'' <small>Argent</small> # ''[[Musa borneensis]]'' <small>Becc.</small> # ''[[Musa bracteata]]'' <small>S.S.Singh, Gajurel & Taid</small> # ''[[Musa bukensis]]'' <small>Argent</small> # ''[[Musa campestris]]'' <small>Becc.</small> # ''[[Musa celebica]]'' <small>Warb. ex K.Schum.</small> # ''[[Musa cheesmanii]]'' <small>N.W.Simmonds</small> # ''[[Musa chunii]]'' <small>Häkkinen</small> # ''[[Musa coccinea]]'' <small>Andrews</small> # ''[[Musa corneri]]'' <small>Holttum</small> # ''[[Musa cylindrica]]'' <small>A.Joe, Sreejith & M.Sabu</small> # ''[[Musa exotica]]'' <small>R.V.Valmayor</small> # ''[[Musa fitzalanii]]'' <small>F.Muell.</small> # ''[[Musa flaviflora]]'' <small>N.W.Simmonds</small> # ''[[Musa gracilis]]'' <small>Holttum</small> # ''[[Musa griersonii]]'' <small>Noltie</small> # ''[[Musa haekkinenii]]'' <small>N.S.Lý & Haev.</small> # ''[[Musa hirta]]'' <small>Becc.</small> # ''[[Musa huangbaioa]]'' <small>Z.Y.Zhu</small> # ''[[Musa indandamanensis]]'' <small>L.J.Singh</small> # ''[[Musa ingens]]'' <small>N.W.Simmonds</small> # ''[[Musa insularimontana]]'' <small>Hayata</small> # ''[[Musa itinerans]]'' <small>Cheesman</small> # ''[[Musa jackeyi]]'' <small>W.Hill</small> # ''[[Musa johnsii]]'' <small>Argent</small> # ''[[Musa juwiniana]]'' <small>Meekiong, Ipor & Tawan</small> # ''[[Musa kamengensis]]'' <small>Gogoi & Häkkinen</small> # ''[[Musa kattuvazhana]]'' <small>K.C.Jacob</small> # ''[[Musa lanceolata]]'' <small>Warb. ex K.Schum.</small> # ''[[Musa lawitiensis]]'' <small>Nasution & Supard.</small> # ''[[Musa lokok]]'' <small>Geri & Ng</small> # ''[[Musa lolodensis]]'' <small>Cheesman</small> # ''[[Musa lutea]]'' <small>R.V.Valmayor, D.D.Lê & Häkkinen</small> # ''[[Musa maclayi]]'' <small>F.Muell. ex Mikl.-Maclay</small> # ''[[Musa mannii]] <''small>H.Wendl. ex Baker</small> # ''[[Musa markkuana]]'' <small>(M.Sabu, A.Joe & Sreejith) Hareesh, A.Joe & M.Sabu</small> # ''[[Musa markkui]]'' <small>Gogoi & Borah</small> # ''[[Musa monticola]]'' <small>M.Hotta ex Argent</small> # ''[[Musa muluensis]]'' <small>M.Hotta</small> # ''[[Musa nagalandiana]]'' <small>S.Dey & Gogoi</small> # ''[[Musa nagensium]]'' <small>Prain</small> # ''[[Musa nanensis]]'' <small>Swangpol & Traiperm</small> # ''[[Musa ochracea]]'' <small>K.Sheph.</small> # ''[[Musa ornata]]'' <small>Roxb.</small> # ''[[Musa paracoccinea]]'' <small>A.Z.Liu & D.Z.Li</small> # ''[[Musa paramjitiana]]'' <small>L.J.Singh</small> # ''[[Musa peekelii]]'' <small>Lauterb.</small> # ''[[Musa pradhanii]]'' <small>A.Joe & M.Sabu</small> # ''[[Musa puspanjaliae]]'' <small>Gogoi & Häkkinen</small> # ''[[Musa rosea]]'' <small>Baker</small> # ''[[Musa rubida]]'' <small>Holttum</small> # ''[[Musa rubinea]]'' <small>Häkkinen & C.H.Teo</small> # ''[[Musa rubra]]'' <small>Wall. ex Kurz</small> # ''[[Musa ruiliensis]]'' <small>W.N.Chen, Häkkinen & X.J.Ge</small> # ''[[Musa sakaiana]]'' <small>Meekiong, Ipor & Tawan</small> # ''[[Musa salaccensis]]'' <small>Zoll. ex Kurz</small> # ''[[Musa sanguinea]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Musa schizocarpa]]'' <small>N.W.Simmonds</small> # ''[[Musa serpentina]]'' <small>Swangpol & Somana</small> # ''[[Musa siamensis]]'' <small>Häkkinen & Rich.H.Wallace</small> # ''[[Musa siangensis]]'' <small>Taid, S.S.Singh & Gajurel</small> # ''[[Musa sikkimensis]]'' <small>Kurz</small> # ''[[Musa splendida]]'' <small>A.Chev.</small> # ''[[Musa textilis]]'' <small>Née</small> # ''[[Musa thomsonii]]'' <small>(King) A.M.Cowan & Cowan</small> # ''[[Musa tonkinensis]]'' <small>R.V.Valmayor, D.D.Lê & Häkkinen</small> # ''[[Musa troglodytarum]]'' <small>L.</small> # ''[[Musa tuberculata]]'' <small>M.Hotta</small> # ''[[Musa velutina]]'' <small>H.Wendl. & Drude</small> # ''[[Musa violascens]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Musa viridis]]'' <small>R.V.Valmayor, D.D.Lê & Häkkinen</small> # ''[[Musa voonii]]'' <small>Häkkinen</small> # ''[[Musa yamiensis]]'' <small>C.L.Yeh & J.H.Chen</small> # ''[[Musa yunnanensis]]'' <small>Häkkinen & H.Wang</small> # ''[[Musa zaifui]]'' <small>Häkkinen & H.Wang</small> # ''[[Musa × alinsanaya]]'' <small>R.V.Valmayor</small> # ''[[Musa × formobisiana]]'' <small>H.L.Chiu, C.T.Shii & T.Y.A.Yang</small> # ''[[Musa × paradisiaca]]'' <small>L.</small> # ''[[Musa × putei-gentu]]'' <small>Meekiong & Anis Sabrina</small> }} ==Zanimljivosti== [[Pivo od banana]] se pravi od banana, kineske šećerne repe i posebne vrste brašna koje u sebi već ima kvasce. Najviše se konzumira u Keniji, Kongu i Ugandi te u svakoj od tih država ima drugačiji naziv.<ref>[http://www.beerstyle.rs/rubrike/zanimljivosti/372-pivo-od-banana Pivo od banana]</ref> == Sinonnimi == Heterotipski: * ''Karkandela'' <small>Raf.</small> in Sylva Tellur.: 106 (1838) == Galerija == <gallery> Datoteka:Musa JPG01.jpg Datoteka:Banana2.jpg Datoteka:Musa acuminata (AAA Group) 'Red Dacca' - red banana.jpg|M. acuminata Datoteka:BananaTree.JPG|''[[Musa acuminata]]'' </gallery> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == [[Kategorija:Rodovi bananovki]] 6dmu2p4s0r0k8krtm5t4jt4pv4pbpdd 0 548866 7563800 6923366 2026-07-25T22:50:49Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Površina ceste|Površina ceste]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7563800 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Rimska cisterna za vodu, Murter (Colentum).jpg|thumb|350px|Rimska cisterna za vodu sagrađena u tehnici Opus cementicium, otok [[Murter]], Hrvatska]] '''Opus caementicium''' je naziv za građevinsku tehniku i [[materijal]] usavršen i vrlo široko korišten u arhitekturi [[Rimsko Carstvo|Rimskoga Carstva]]. Riječ je o zidnom vezivu, često zvanom i ''rimski beton'', koje se sastojalo od mješavine gašenog [[vapno|vapna]], sitnog [[šljunak|šljunka]] i [[pucolan]]a - pjeskovitog [[vulkan]]skog [[pepeo|pepela]] s padina [[Vezuv]]a, koji je toj mješavini, kojoj se dodavala i [[voda]], nakon sušenja davao i do osam puta veću čvrstoću od do tada korištenog [[mort]]a (smjesa gašenog vapna, običnog pijeska i vode).<ref>Kostrenčić 1964, 359; Suić 1976, 109</ref> ==Grčka== Cementnu smjesu prvi su otkrili Grci, u 5. st. pr. Kr. Umjesto pucolana, koristili su, čini se, santorinsku zemlju, lokalno dostupnu vrstu vulkanskoga pijeska u koje spada i pucolan. Primjena tog materijala i tehnike gradnje polako se proširila s [[Rod (otok)|Rodosa]] na kopneni dio [[Stara Grčka|Grčke]] i na grčke kolonije u južnoj Italiji, odakle su je preuzeli [[Rimljani]], iskoristivši blagodati bogatih ležišta pucolana u okolici Vezuva, dvjestotinjak kilometara južno od [[Rim]]a. [[File:Caesarea.JPG|thumb|220px|Cezareja Maritima čiji su dugi lukobrani bili sagrađeni primjenom tehnike opus caementicium u moru, Izrael]] ==Rim== U poglavlju „O naročitoj vrsti pijeska“ [[Vitruvije]]<ref>Vitruvije, 39. Riječ je o šestom poglavlju druge od deset Vitruvijevih knjiga O arhitekturi.</ref> detaljno opisuje Opus caementicium, nabrajajući i ležišta vulkanskog pijeska neophodnoga za njegovo spravljanje. Taj pijesak ''„pomiješan s vapnom i zidnim kamenom ne daje samo čvrstoću drugim gradnjama, već otvrdnu i nasipi pod vodom kad se njime grade u moru.“ '' Doista, pucolan je vrlo bogat silicijem i aluminijem, pa je opus caementicium u kojem je bio korišten imao osobita svojstva lakoće, čvrstoće i vodonepropusnosti, idealna za uporabu u građevini. Čak se i Vitruvijev navod o korištenju tog materijala za gradnje u moru pokazao točnim. Dva lukobrana Cezareje Maritime duga 500 i 275 metara bila su podignuta zahvaljujući dopremanju 24000 m³ pucolana, za što je bilo potrebno najmanje 44 broda nosivosti po 400 tona. Ipak, klasični opus caementicium bio je korišten relativno rijetko. Problem leži u činjenici što su ležišta poculana i sličnih vulkanskih pijesaka malobrojna, pa je upotreba rimskoga cementa idealnoga sastava bila geografski prilično ograničena. U krajevima gdje je njegova upotreba zbog cijene transporta bila neisplativa, opus caementicium je rađen mješavinom u kojoj je uz vapno, pijesak i šljunak umjesto vulkanskoga pijeska dodavan prah sitno smljevene [[opeka|opeke]]. [[File:Pantheon Interior 180 Degree Overhead Panorama.jpg|thumb|220px|Kupola Panteona, Rim, najveličanstveniji postojeći spomenik izveden tehnikom opus cementicium]] Tamo gdje je mogao biti korišten, opus caementicium se u žitkom stanju nalijevao u „šalunge“, drvene kalupe koji su se, kako je zid rastao, pomicali i podizali u visinu, te su mjestimice – kao na odlično očuvanoj cisterni na otoku Murteru (vidjeti sliku) - još uvijek vidljivi otisci dasaka tih kalupa. Opus caementicium lijevan u drvene kalupe nije se koristio samo za podizanje zidova, već i lukova, svodova i kupola. Ovisno o svrsi i okolnostima gradnje, u smjesu je bio dodavan gips, manje kamenje (radi pojeftinjenja gradnje) i slično. Kasnije su se tako podignute strukture često oblagale opekom, kamenom ili štukom, što je to još i danas često praksa kod suvremenoga betona. Ponekad je, kao u [[Pompeji]]ma, opus caementicium korišten i za betoniranje putova. Opus caementicium zaslužan je i za najveće postignuće rimske arhitekture: kupolu [[Panteon]]a koja je i danas, nakon 1900 godina, najveća nearmiranobetonska kupola na svijetu. U njezinoj bazi uz caementicium je korišten teški [[bazalt]], u središnjem dijelu kamen srednje gustoće, dok je na vrhu korišrten plovućac, kamen toliko lagan da pliva na vodi. Nešto kasnije ista tehnika uspješno je primijenjena u presvođivanju monumentalnih interijera [[Karakaline terme|Karakalinih]] i Dioklecijanovih termi, koje su djelomično očuvane i danas. ==Opus caementicium na tlu Hrvatske== Osim na nekim čistim primjerima, kao što je onaj s otoka Murtera, Rimljani su na tlu Hrvatske opus caementicium koristili polažući u tijeku nalijevanja mase u kalup uz daske malo kamenje koje je po skidanju kalupa izgledalo kao svojevrsna oplata, ili su ga naprosto koristili kao vezivo prigodom podizanja zidova u drugim tehnikama gradnje.<ref>Suić 1976, 109-110</ref> U tehnici [[opus incertum]] beton se više nije lijevao u drveni kalup, već između dvaju redova priklesanog poligonalnog kamenja koje čini unutrašnje i vanjsko lice zida. Uz cement ubacivalo se i kamenje koje je znatno pojeftinjavalo ovaj način gradnje. U tehnici [[opus reticulatum]] beton se nalijevao između vanjskog i unutarnjeg lica zida kojeg su činili manji kamenovi priklesani u formi piramide, kojoj je osnovica imala oblik kvadrata. Ta se baza postavljala s vanjske strane zida i to tako da joj je dijagonala tekla po vertikali, čime je nastala mreža [[romb]]oidnih fuga koje su stvarale zanimljivu, i u nas rijetko viđanu strukturu zidnoga lica. Na sličan način, nalijevanjem između vanjskog i unutarnjeg lica zida, beton se primjenjivao i u tehnici [[opus quadratum]], zidanju dobro klesanim, ali ne do kraja pravilnim kvadrima. U tehnici [[opus mixtum]], često korištenoj u gradnji [[Dioklecijanova palača|Dioklecijanove palače]], betonom su povezivani vodoravni izmjenični redovi opeka i kvadratičnog kamenja. U tehnici [[opus spicatum]], rimski beton je korišten za povezivanje opeka postavljenih „na nož“, u formi ''riblje kosti'', tj. klasa, od kojeg i dolazi naziv ''spicatum''. Na koncu valja napomenuti da su u nas korištene inačice rimskog betona zapravo lokalne, kvalitativno u pravilu slabije varijante izvornoga recepta, koji zapravo nije sasvim poznat, i koji je, izgleda, imao mnoštvo izvedenica koje su ovisile o nizu specifičnih uvjeta svake pojedine gradnje. ==Srednji vijek== U srednjem vijeku opus caementicium nestaje, te ga nalazimo samo sporadično u građevinama 12. st. na tlu južne Francuske.<ref>Kostrenčić 1964, 359</ref> Odmah po padu Rimskog Carstva pada u zaborav te ga nasljeđuje klasična gradnja od kamena opeke i morta, koja prevladava sve do 20. st. Ostaci rimskih građevina u kojima je bio primijenjen, svjedoče o nevjerojatnoj trajnosti ovog materijala, koji je svoju čvrstoću u cijelosti sačuvao čak i onda kada je korišten za gradnje pod morem. == Povezani članci == * [[Hidraulična žbuka]] ==Bilješke== {{Izvori}} ==Izvori== *Vitruvije - Marcus Vitruvious Pollio: Deset knjiga o arhitekturi, preveo Matija Lopac, Sarajevo, 1990., str. 39-40 ==Literatura== *Kostrenčić 1964 – [[Zlatko Kostrenčić]]: Beton, Enciklopedija likovnih umjetnosti, sv. 1, Zagreb, 1959., str. 358-359 * Müller/Vogel 1999 - Werner Müller; Gunther Vogel: Atlas arhitekture 1, preveo Milan Pelc, Zagreb, 1999., str. 211, 237, 241, 243, 251, 253, 272 *Suić 1976 - Mate Suić: Antički grad na istočnoj obali Jadrana, Zagreb, 1976., str. 108-110 ==Vanjske poveznice== *[https://www.youtube.com/watch?v=50Wg23A2iqU Tehnologija Rimljana] {{Rimske tehnike gradnje}} [[Kategorija:Rimske tehnike gradnje|caementicium]] [[Kategorija:Površina ceste]] kl5yhjew1linzc4awomapwrhlbzr9ua 0 550067 7563799 6818397 2026-07-25T22:50:33Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Površina ceste|Površina ceste]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7563799 wikitext text/x-wiki [[File:OpusSpicatumRomaMercatiTraianei.jpg|mini|desno|300px|Opus spicatum, [[Trajanova tržnica]], Rim, početak 2. st.]] '''Opus spicatum''' (od {{Lat.|spica|prijevod=klas}}) je latinski naziv za gradnju u opeci slaganoj „na nož“ koja tvori motiv „riblje kosti“. Vrlo se često primjenjivao u zidanju podova ili dna piscina (bazena za vodu).<ref>Suić 1976</ref> Čest je i u srednjem vijeku, osobito u [[Bizant]]u, a koristio ga je, primjerice, [[Filippo Brunelleschi]] prigodom gradnje [[Firentinska katedrala|Firentinske katedrale]]. == Uporaba == Njegova je uporaba općenito bila dekorativna i najčešće je služio kao [[Pločnik (arhitektura)|pločnik]], iako se također koristio kao uzorak [[Ispuna|ispune]] u zidovima, kao u upečatljivoj bazi nasipa koji vodi do tornja vrata u [[Dvorac Tamworth|dvorcu Tamworth]]. Osim ako elementi ne teku vodoravno i okomito, inherentno je slab, budući da kosi kutovi elemenata teže horizontalnom širenju uzorka pod pritiskom. Tip konstrukcije stalno je korišten u [[Antički Rim|rimskim]], [[Bizant|bizantskim]] i [[Romanička arhitektura|romaničkim]] radovima, a u potonjem se smatrao testom vrlo ranog datuma. Često se nalazi u bizantskim zidovima u [[Anatolija|Maloj Aziji]], a u bizantskim crkvama korišten je u dekorativne svrhe za davanje raznolikosti zidnoj površini.<ref name="EB1911">{{1911}}</ref> === Stražnji zidovi ognjišta === [[Datoteka:Fireplace_with_opus_spicatum_stonework,_Usk_castle.jpg|mini|desno|300px|Kamin u [[Dvorac Usk|dvorcu Usk]].]] Izrada riblje kosti, posebno u kamenu, također se koristi za izradu stražnjih zidova u kamenim ognjištima. Kiseli dimni plinovi skloni su korodiranju vapnenog morta, tako da bi fino postavljena riblja kost mogla ostati netaknuta uz minimalnu upotrebu morta. [[Dvorac Usk]] ima nekoliko dobrih primjera. Uzorak riblje kosti stvara suprotne ravnine ravnina smicanja, povećavajući relativnu površinu i stoga ga čini sigurnijim dizajnom za mort i ciglu. == Primjeri == Metodu riblje kosti koristio je [[Filippo Brunelleschi]] u izgradnji kupole katedrale u Firenci ([[Firentinska katedrala|Santa Maria del Fiore]]).<ref>{{Citiranje weba|last=Mueller|first=Tom|date=February 10, 2014|title=Mystery of Florence's Cathedral Dome May Be Solved|url=http://news.nationalgeographic.com/news/2014/02/140210-duomo-florence-brunelleschi-cathedral-architecture/|access-date=31 December 2014|publisher=National Geographic Society}}</ref> Primjeri u Francuskoj postoje u crkvama u [[Querqueville]]u u [[Normandija|Normandiji]] i St Christophe u [[Suèvres|Suèvresu]], obje datiraju iz 10. stoljeća, au Engleskoj se zidanje od riblje kosti nalazi u zidovima dvoraca, kao što su [[Dvorac Guildford|Guildford]], [[Dvorac Colchester|Colchester]] i [[Dvorac Tamworth|Tamworth]],<ref name="EB1911"/> kao i [[dvorac Usk]] u Walesu. Zidanje u obliku riblje kosti također je bilo obilježje [[Neogotika|neogotičke]] [[Arhitektura|arhitekture]] == Izvori == {{Izvori}} ==Literatura== *Suić 1976 - Mate Suić: Antički grad na istočnoj obali Jadrana, Zagreb, 1976., str. 111 == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Opus spicatum}} *[http://www.index.hr/lajk/poster/135818/baustelski-mokri-snovi-najbrzi-slagac-cigli-na-svijetu Postavljanje opeka u tehnici opus spicatum] {{Rimske tehnike gradnje}} [[Kategorija:Rimske tehnike gradnje|spicatum]] [[Kategorija:Površina ceste]] sltfmr9zg2d1ypktis3uwlp2s17b681 0 555972 7563879 6812084 2026-07-26T08:35:26Z ~2026-41525-94 367784 /* */ 7563879 wikitext text/x-wiki {{Naselje u BiH |ime = Jabuka |slika = |slika_širina = |slika_opis = |entitet = fbih |regija = |županija = [[Bosansko-podrinjska županija Goražde]] |općina = [[Foča-Ustikolina]] |nadvisina = |lat = 43.6247453 |long = 18.6738828 |position = left |brojstan = 286 (1991.) |domaćinstva = |pošta = 73250 Ustikolina |pozbroj = (+387) 38 }} '''Jabuka''' je naseljeno mjesto u općini [[Foča-Ustikolina|Foči-Ustikolini]], [[Federacija BiH]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]]. Godine 1962. upravno su joj pripojena naselja [[Kumjenovići]] (Kumjanovići) i [[Vojnići (Foča-Ustikolina, BiH)|Vojnići]] koja su ukinuta (Sl. list NRBiH, br. 47/62).<ref>[http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G2002/Pdf/G20026003.pdf Republički zavod za statistiku Srbije] Promjene u sastavu i nazivima naselja za period 1948. - 1990., str. 44</ref> U blizini teče rijeka [[Kolina]] koja se ulijeva u [[Drina|Drinu]]. Nalazi se uz [[Nacionalni park Sutjeska]]. == Stanovništvo == {| class="wikitable" ! Narod ! Popis 1961.<ref>Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf 1961.], str. 69</ref> ! Popis 1971.<ref>Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf 1971.], str. 57</ref> ! Popis 1981.<ref>Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf 1981.], str. 83</ref> ! Popis 1991.<ref name="Stat1991">Nacionalni sastav stanovništva - rezultati republike po općinama i naseljima 1991., Bilten br.234, Sarajevo 1991., Zavod za statistiku Bosne i Hercegovine, Sarajevo </ref> |- | Hrvati | 1 | | | |- | Muslimani | 173 | 426 | 417 | 267 |- | Srbi | 43 | 67 | 36 | 18 |- | ostali | 6 | | 2<ref>1 Crnogorac</ref> | 1 |- | Ukupno | 223 | 493 | 455 | 286 |} == Izvori == {{izvori}} {{mrva-naselje BiH}} {{Foča}} [[Kategorija:Naselja u Bosansko-podrinjskoj županiji]] ozmpmai9h4wt6yd4shxbk2ljborru9n 7563908 7563879 2026-07-26T10:08:05Z Tulkas Astaldo 38717 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-41525-94|~2026-41525-94]] ([[User talk:~2026-41525-94|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Runolist|Runolist]] 6812084 wikitext text/x-wiki {{Naselje u BiH |ime = Jabuka |slika = |slika_širina = |slika_opis = |entitet = fbih |regija = |županija = [[Bosansko-podrinjska županija Goražde]] |općina = [[Foča-Ustikolina]] |nadvisina = |lat = 43.6247453 |long = 18.6738828 |position = left |brojstan = 286 (1991.) |domaćinstva = |pošta = 73250 Ustikolina |pozbroj = (+387) 38 }} '''Jabuka''' je naseljeno mjesto u općini [[Foča-Ustikolina|Foči-Ustikolini]], [[Federacija BiH]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]]. Godine 1962. upravno su joj pripojena naselja [[Kumjenovići]] (Kumjanovići) i [[Vojnići (Foča-Ustikolina, BiH)|Vojnići]] koja su ukinuta (Sl. list NRBiH, br. 47/62).<ref>[http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G2002/Pdf/G20026003.pdf Republički zavod za statistiku Srbije] Promjene u sastavu i nazivima naselja za period 1948. - 1990., str. 44</ref> U blizini teče rijeka [[Jabušnica]] koja se ulijeva u Sutjesku. Nalazi se uz [[Nacionalni park Sutjeska]]. == Stanovništvo == {| class="wikitable" ! Narod ! Popis 1961.<ref>Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf 1961.], str. 69</ref> ! Popis 1971.<ref>Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf 1971.], str. 57</ref> ! Popis 1981.<ref>Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf 1981.], str. 83</ref> ! Popis 1991.<ref name="Stat1991">Nacionalni sastav stanovništva - rezultati republike po općinama i naseljima 1991., Bilten br.234, Sarajevo 1991., Zavod za statistiku Bosne i Hercegovine, Sarajevo </ref> |- | Hrvati | 1 | | | |- | Muslimani | 173 | 426 | 417 | 267 |- | Srbi | 43 | 67 | 36 | 18 |- | ostali | 6 | | 2<ref>1 Crnogorac</ref> | 1 |- | Ukupno | 223 | 493 | 455 | 286 |} == Izvori == {{izvori}} {{mrva-naselje BiH}} {{Foča}} [[Kategorija:Naselja u Bosansko-podrinjskoj županiji]] 47i34cj5zjwb9jm2dbxzek6fg6wyiz8 0 560743 7563881 7526309 2026-07-26T08:53:11Z Prof saxx 7403 /* Rano 20. stoljeće (prije Prvog svjetskog rata) */ 7563881 wikitext text/x-wiki {{slično|umjetnosti nastaloj od 1860-ih do 1970-ih|umjetnost nastalu od 1970-ih do danas,|Suvremena umjetnost}} {{multiple image|perrow=1|total_width=270|caption_align=center | align = right | direction =vertical | header=Moderna umjetnost | image1 = Solomon R. Guggenheim Museum (48059131351).jpg | caption1 = [[Guggenheimov muzej u New Yorku]], jedan od prvih muzeja moderne umjetnosti u svijetu, dizajnirao je moderni arhitekt [[Frank Lloyd Wright]]. | image2 = Vassily Kandinsky, 1923 - Composition 8, huile sur toile, 140 cm x 201 cm, Musée Guggenheim, New York.jpg | caption2 =[[Vasilij Kandinski]], ''Kompozicija VIII.'', 1923., djelo moderne umjetnosti u kolekciji Muzeja Guggenheim. }} '''Moderna umjetnost''' uglavnom označava '''modernu [[likovna umjetnost|likovnu umjetnost]]''' 20. stoljeća koja je zaživjela je u [[Zapadna umjetnost|likovnoj kulturi Zapada]] oko 1890-ih, u mnogobrojnim i vrlo različitim likovnim [[stil]]ovima i smjerovima, teorijama i opredjeljenjima, a njezin se [[modernizam]] očituje u odstupanju od akademske tradicije i prilagođivanju gospodarskim i intelektualnim promjenama.<ref name=LZMK>''[https://enciklopedija.hr/clanak/moderna-likovna-umjetnost moderna likovna umjetnost]'', Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026. Pristupljeno 14. srpnja 2026.</ref> Pojam se obično povezuje s umjetnošću u kojoj su tradicije prošlosti odbačene u duhu eksperimentiranja s novim načinima gledanja i svježim idejama o prirodi materijala i funkcijama umjetnosti.<ref>Gombrich 1995., str. 557.</ref> Moderna umjetnost proizašla je iz novoga likovnog naziranja kasnoga 19. stoljeća što su ga u [[slikarstvo]] uveli [[Gustave Courbet]], [[Édouard Manet]] i [[impresionizam|impresionisti]] te [[postimpresionisti]]čki slikari [[Paul Cézanne]], [[Vincent van Gogh]], [[Paul Gauguin]], [[Georges Seurat]].<ref name=LZMK/> Pojam moderne umjetnosti usko je povezan s [[Modernizam|modernizmom]]. Novija umjetnička produkcija često se naziva [[Suvremena umjetnost|suvremenom umjetnošću]] ili [[Postmoderna|postmodernom umjetnošću]]. == Umjetnički pokreti i skupine == ''(Otprilike kronološki popis s navedenim najvažnijim predstavnicima.)'' {{div col|colwidth=30em}} === 19. stoljeće === * [[Romantizam]], [[slikarstvo romantizma]] - [[Francisco de Goya]], [[J. M. W. Turner]], [[Eugène Delacroix]] * [[Realizam (likovna umjetnost)|Realizam]] – [[Gustave Courbet]], [[Camille Corot]], [[Jean-François Millet]], [[Rosa Bonheur]] * [[Prerafaeliti]] – [[William Holman Hunt]], [[John Everett Millais]], [[Dante Gabriel Rossetti]] * [[Macchiaioli]] – [[Giovanni Fattori]], [[Silvestro Lega]], [[Telemaco Signorini]] * [[Impresionizam]] – [[Frédéric Bazille]], [[Gustave Caillebotte]], [[Mary Cassatt]], [[Edgar Degas]], [[Armand Guillaumin]], [[Édouard Manet]], [[Claude Monet]], [[Berthe Morisot]], [[Pierre-Auguste Renoir]], [[Camille Pissarro]], [[Alfred Sisley]] * [[Postimpresionizam]] – [[Georges Seurat]], [[Paul Cézanne]], [[Paul Gauguin]], [[Vincent van Gogh]], [[Henri de Toulouse-Lautrec]], [[Henri Rousseau]], [[Henri-Jean Guillaume Martin]], [[Albert Lebourg]], [[Robert Antoine Pinchon]] * [[Pointilizam]] – [[Georges Seurat]], [[Paul Signac]], [[Maximilien Luce]], [[Henri-Edmond Cross]] * [[Simbolizam]] – [[Gustave Moreau]], [[Odilon Redon]], [[Edvard Munch]], [[James Whistler]], [[James Ensor]] * [[Les Nabis]] – [[Pierre Bonnard]], [[Édouard Vuillard]], [[Félix Vallotton]], [[Maurice Denis]], [[Paul Sérusier]] * [[Art Nouveau]] and variants – [[Jugendstil]], [[Bečka secesija]], [[Moderna]], [[Modernizam]] – [[Aubrey Beardsley]], [[Alphonse Mucha]], [[Gustav Klimt]], * [[Art Nouveau]] [[arhitektura]] i [[dizajn]] – [[Antoni Gaudí]], [[Otto Wagner]], [[Wiener Werkstätte]], [[Josef Hoffmann]], [[Adolf Loos]], [[Koloman Moser]] * Rani moderni [[kipar]]i – [[Aristide Maillol]], [[Auguste Rodin]] === Rano 20. stoljeće (prije Prvog svjetskog rata) === * [[Fovizam]] – [[André Derain]], [[Henri Matisse]], [[Maurice de Vlaminck]], [[Georges Braque]], [[Kees van Dongen]] * [[Ekspresionizam]] – ''[[Die Brücke]], [[Der Blaue Reiter]]'' – [[Ernst Ludwig Kirchner]], [[Vasilij Kandinski]], [[Franz Marc]], [[Egon Schiele]], [[Oskar Kokoschka]], [[Emil Nolde]], [[Karl Schmidt-Rottluff]], [[Max Pechstein]] * [[Kubizam]] – [[Pablo Picasso]], [[Georges Braque]], [[Jean Metzinger]], [[Fernand Léger]], [[Robert Delaunay]], [[Marcel Duchamp]], [[Francis Picabia]], [[Juan Gris]] * [[Orfizam]] – [[Robert Delaunay]], [[Sonia Delaunay]], [[František Kupka]] * [[Futurizam]] – [[Filippo Tommaso Marinetti]], [[Benedetta Cappa Marinetti]], [[Giacomo Balla]], [[Umberto Boccioni]], [[Carlo Carrà]], [[Gino Severini]], [[Natalija Gončarova]], [[Mihail Larionov]], [[sinkronizam]], [[vorticizam]] * [[Vorticizam]] – [[Wyndham Lewis]] * [[Apstraktna umjetnost]] – [[Hilma af Klint]], [[Francis Picabia]], [[Vasilij Kandinski]], [[František Kupka]], [[Robert Delaunay]], [[Sonia Delaunay]], [[Piet Mondrian]], [[Kazimir Maljevič]], [[Georgia O'Keeffe]] * [[Suprematizam]] – [[Kazimir Maljevič]], [[Aleksander Rodčenko]], [[El Lissitzky]] * [[Kiparstvo]] – [[Constantin Brâncuși]], [[Joseph Csaky]], [[Oleksandr Porfirovič Arhipenko]], [[Raymond Duchamp-Villon]], [[Jacques Lipchitz]], [[Ossip Zadkine]], [[Henri Laurens]], [[Elie Nadelman]], [[Chaim Gross]], [[Chana Orloff]], [[Jacob Epstein]], [[Gustave Miklos]], [[Antoine Bourdelle]] * [[Fotografija]] – [[piktorijalizam]], [[čista fotografija]] === Između dva svjetska rata === * [[Dadaizam]] – [[Jean Arp]], [[Marcel Duchamp]], [[Max Ernst]], [[Francis Picabia]], [[Kurt Schwitters]] * [[Metafizičko slikarstvo]] – [[Giorgio de Chirico]], [[Carlo Carrà]], [[Giorgio Morandi]] * [[Nadrealizam]] – [[Marc Chagall]], [[René Magritte]], [[Jean Arp]], [[Salvador Dalí]], [[Max Ernst]], [[Giorgio de Chirico]], [[André Masson]], [[Joan Miró]] * [[Ekspresionizam]] i povezani umjetnici: [[Chaïm Soutine|Chaim Soutine]], [[Abraham Mintchine]], [[Yitzhak Frenkel|Isaac Frenkel]] * [[De Stijl]] – [[Theo van Doesburg]], [[Piet Mondrian]] * [[Nova stvarnost]] – [[Max Beckmann]], [[Otto Dix]], [[George Grosz]] * [[Konstruktivizam (umjetnost)]] – [[Naum Gabo]], [[Gustav Klutsis]], [[László Moholy-Nagy]], [[El Lissitzky]], [[Kazimir Maljevič]], [[Vadim Meller]], [[Alexander Rodchenko]], [[Vladimir Tatljin]] * [[Bauhaus]] – [[Vasilij Kandinski]], [[Paul Klee]], [[Josef Albers]] * [[Scottish Colourists]] – [[Francis Cadell (artist)|Francis Cadell]], [[Samuel Peploe]], [[George Hunter (painter)|Leslie Hunter]], [[John Duncan Fergusson]] * [[Socijalni realizam]] – [[Grant Wood]], [[Walker Evans]], [[Diego Rivera]], [[socrealizam]] * [[Precizionizam]] – [[Charles Sheeler]], [[Charles Demuth]] * [[Kiparstvo]] – [[Alexander Calder]], [[Alberto Giacometti]], [[Gaston Lachaise]], [[Henry Moore]], [[Pablo Picasso]], [[Julio González (sculptor)|Julio Gonzalez]] === Poslije Drugog svjetskog rata === * [[Kiparstvo]] – [[Henry Moore]], [[David Smith]], [[Tony Smith]], [[Alexander Calder]], [[Richard Hunt]], [[Isamu Noguchi]], [[Alberto Giacometti]], [[Sir Anthony Caro]], [[Jean Dubuffet]], [[Isaac Witkin]], [[René Iché]], [[Marino Marini]], [[Louise Nevelson]], [[Albert Vrana]] * [[Apstraktni ekspresionizam]] – [[Joan Mitchell]], [[Willem de Kooning]], [[Jackson Pollock]], [[Arshile Gorky]], [[Hans Hofmann]], [[Franz Kline]], [[Robert Motherwell]], [[Clyfford Still]], [[Lee Krasner]], [[Edo Murtić]] * [[Tašizam]] – [[Jean Dubuffet]], [[Pierre Soulages]], [[Hans Hartung]], [[Ludwig Merwart]] * [[Art Brut]] – [[Jean Dubuffet]], [[Adolf Wölfli]], [[August Natterer]], [[Ferdinand Cheval]], [[Madge Gill]] * [[Enformel]] – [[Wolfgang Wols]], [[Jean Dubuffet]], [[Alberto Burri]], [[Lucio Fontana]], [[Antoni Tápies]], [[Ivo Gattin]], [[Eugen Feller]], [[Oton Gliha]], * [[Arte Povera]] – [[Jannis Kounellis]], [[Luciano Fabro]], [[Mario Merz]], [[Piero Manzoni]], [[Alighiero Boetti]] * [[Slikarstvo obojenih ploha]] – [[Barnett Newman]], [[Mark Rothko]], [[Adolph Gottlieb]], [[Sam Francis]], [[Morris Louis]], [[Ellsworth Kelly]], [[Frank Stella]] * [[COBRA (umjetnost)|COBRA]] – [[Pierre Alechinsky]], [[Karel Appel]], [[Asger Jorn]] * [[EXAT 51]] - [[Vlado Kristl]], [[Ivan Picelj]], [[Aleksandar Srnec]] * [[Op art]] – [[Victor Vasarely]], [[Bridget Riley]], [[Richard Anuszkiewicz]], [[Jeffrey Steele (artist)|Jeffrey Steele]] * [[Konceptualna umjetnost]] – [[performans]], [[Joseph Beuys]], [[Dan Graham]], [[Lawrence Weiner]], [[Bruce Nauman]], [[Daniel Buren]], [[Victor Burgin]], [[Sol LeWitt]], [[Christo]], [[Joseph Kosuth]], [[Josip Stošić]], [[Goran Trbuljak]], [[Braco Dimitrijević]], [[Tomislav Gotovac]] * [[Novi realizam]] – [[Yves Klein]], [[Arman]], [[Daniel Spoerri]], [[Jean Tinguely]], [[Mimmo Rotella]], [[Pierre Restany]] * [[Novi dadaizam]] – [[Robert Rauschenberg]], [[Jasper Johns]], [[John Chamberlain (sculptor)|John Chamberlain]], [[Joseph Beuys]], [[Lee Bontecou]], [[Edward Kienholz]] * [[Pop art]] – [[Richard Hamilton (artist)|Richard Hamilton]], [[Robert Indiana]], [[Jasper Johns]], [[Roy Lichtenstein]], [[Robert Rauschenberg]], [[Andy Warhol]], [[Ed Ruscha]], [[David Hockney]] * [[Feministička umjetnost]] — [[Eva Hesse]], [[Judy Chicago]], [[Barbara Kruger]], [[Mary Beth Edelson]], [[Ewa Partum]], [[Valie Export]], [[Yoko Ono]], [[Louise Bourgeois]], [[Cindy Sherman]], [[Kiki Smith]], [[Guerrilla Girls]], [[Hannah Wilke]] * [[Fluxus]] – [[George Maciunas]], [[Joseph Beuys]], [[Wolf Vostell]], [[Nam June Paik]], [[Daniel Spoerri]], [[Dieter Roth]], [[Carolee Schneeman]], [[Alison Knowles]], [[Charlotte Moorman]], [[Dick Higgins]] * [[Happening]] – [[Allan Kaprow]], [[Joseph Beuys]], [[Wolf Vostell]], [[Claes Oldenburg]], [[Jim Dine]], [[Red Grooms]], [[Nam June Paik]], [[Charlotte Moorman]], [[Robert Whitman]], [[Yoko Ono]] * [[Kinetička umjetnost]] – [[Alexander Calder]], [[Jean Tinguely]], [[George Rickey]], [[Getulio Alviani]], [[Takis]] * [[Land art]] – [[Ana Mendieta]], Christo, [[Richard Long]], [[Robert Smithson]], [[Michael Heizer]] * [[Minimalizam]] – [[Sol LeWitt]], [[Donald Judd]], [[Dan Flavin]], [[Richard Serra]], [[Agnes Martin]] * [[Nova figurativnost]] (''Figuratifs, Nueva Figuración'') – [[Bernard Buffet]], [[Jean Carzou]], [[Maurice Boitel]], [[Daniel du Janerand]], [[Claude-Max Lochu]], [[Luis Felipe Noé]], [[Jorge de la Vega]], [[Rómulo Macció]], [[Ernesto Deira]], [[Lucian Freud]], [[Francis Bacon (painter)|Francis Bacon]], [[Frank Auerbach]], [[Gerhard Richter]], [[Fernando Botero]], [[Antonio Berni]] * [[Neoekspresionizam]] – [[Georg Baselitz]], [[Anselm Kiefer]], [[Jörg Immendorff]], [[Jean-Michel Basquiat]] * [[Fotorealizam]] – [[Audrey Flack]], [[Chuck Close]], [[Duane Hanson]], [[Richard Estes]], [[Malcolm Morley (artist)|Malcolm Morley]] {{div col end}} == Važniji muzeji moderne umjetnosti == {{div col|colwidth=30em}} '''Austrija''' * [[Leopold Museum]], [[Beč]] '''Belgija''' * [[SMAK]], [[Ghent]] '''Brazil''' * [[Muzej umjetnosti u São Paulu]], [[São Paulo]] * [[Muzej moderne umjetnosti, Rio de Janeiro|MAM/RJ]], [[Rio de Janeiro]] '''Francuska''' * [[Muzej suvremene umjetnosti – Dvorac Montsoreau]], [[Montsoreau]] * [[Muzej d'Orsay]], [[Pariz]] * [[Musée d'art moderne de Paris]], Pariz * [[Musée national d'Art moderne]], Pariz '''Hrvatska''' * [[Galerija Meštrović u Splitu]], [[Split]] * [[Nacionalni muzej moderne umjetnosti]], [[Zagreb]] * [[Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu]] '''Indija''' * [[Nacionalna galerija moderne umjetnosti Indije]], [[New Delhi]] '''Iran''' * [[Teheranski muzej suvremene umjetnosti]], [[Teheran]] '''Irska''' * [[Irski muzej moderne umjetnosti]], [[Dublin]] '''Italija''' * [[Galleria Nazionale d'Arte Moderna]], [[Rim]] * [[Zbirka Peggy Guggenheim]], [[Venecija]] * [[Venecijanski bijenale]], Venecija * [[Palazzo Pitti]], [[Firenca]] '''Izrael''' * [[Muzej umjetnosti u Tel Avivu]], [[Tel Aviv]] '''Meksiko''' * [[Museo de Arte Moderno]], [[Ciudad de México]] '''Nizozemska''' * [[Van Goghov muzej]], [[Amsterdam]] * [[Stedelijk Museum]], [[Amsterdam]] '''Norveška''' * [[Astrup Fearnley Museet]], [[Oslo]] * [[Henie Onstad Kunstsenter]], [[Oslo]] '''Njemačka''' * [[documenta]], [[Kassel]], izložba moderne i suvremene umjetnosti koja se održava svake pete godine u Kasselu * [[Muzej Ludwig]], [[Köln]] * [[Pinakothek der Moderne]], [[München]] '''Poljska''' * [[Nacionalni muzej u Krakovu|Nacionalni muzej]], [[Krakov]] * [[Nacionalni muzej u Varšavi|Nacionalni muzej]], [[Varšava]] '''Rusija''' * [[Ermitaž]], [[Sankt-Peterburg]] * [[Puškinov muzej]], [[Moskva]] * [[Galerija Tretjakov]], [[Moskva]] '''SAD''' * [[Muzej umjetnosti AKG]], [[Buffalo, New York]] * [[Umjetnički institut u Chicagu]], [[Chicago, Illinois]] * [[MoMA]], [[New York City]] * [[Guggenheimov muzej u New Yorku]], [[New York City]] * [[Muzej američke umjetnosti Whitney]], [[New York City]] * [[Muzej umjetnosti okruga Los Angeles]], [[Los Angeles, Kalifornija]] * [[Muzej likovnih umjetnosti u Bostonu]], [[Boston, Massachusetts]] * [[Muzej moderne umjetnosti San Francisca]], [[San Francisco, Kalifornija]] * [[Walker Art Center]], [[Minneapolis, Minnesota]] '''Srbija''' * [[Muzej suvremene umjetnosti u Beogradu|Muzej suvremene umjetnosti]], [[Beograd]] '''Španjolska''' * [[Muzej kraljice Sofije]], [[Madrid]] * [[Muzej Thyssen-Bornemisza]], [[Madrid]] * [[Guggenheim muzej u Bilbau]], [[Bilbao]] '''Švedska''' * [[Moderna Museet]], [[Stockholm]] '''Ukrajina''' * [[Nacionalni muzej umjetnosti Ukrajine]], [[Kijev]] '''Ujedinjeno Kraljevstvo''' * [[Galerija Saatchi]], [[London]] * [[Tate Britain]], London * [[Tate Modern]], London {{div col end}} ==Poveznice== * [[Hrvatska moderna likovna umjetnost]] * [[Moderna arhitektura]] * [[Modernizam (književnost)]] * [[Suvremena umjetnost]] ==Literatura== * dr. Jadranka Damjanov, ''Likovna umjetnost 2'', Školska Knjiga – Zagreb, 1997. god. * Gombrich, Ernst H., ''[https://archive.org/details/storyofart00gomb_0 The Story of Art]'', Phaidon Press Limited, London, 1995. ISBN 978-0-7148-3355-2 * [[Radovan Ivančević]], ''Umjetnost Razdoblja Život II.'', Profil, Zagreb, 2001. god. * Više autora, ''Opća Povijest Umjetnosti'', Mozaik Knjiga, Zagreb, 2003. god. {{ISBN|953-196-631-1}} == Izvori == {{commonscat-inline|Modern Art}} {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.ipu.hr/section/hr/35/moderna-i-suvremena-umjetnost Moderna i suvremena umjetnost], Institut za povijest umjetnosti, Zagreb. Pristupljeno 14. srpnja 2026. * [https://www.studocu.com/row/document/sveuciliste-u-zagrebu/estetika/moderna-umjetnost-20st-skripta/56593993 Moderna umjetnost 20. stoljeća: Ključni pokreti i umjetnici] * [https://modern.ba/ Muzej moderne umjetnosti u Mostaru – Museum of Modern Art Mostar] {{Zapadnaumjetnost}} {{Portal Likovna umjetnost}} [[Kategorija:Modernizam]] [[Kategorija:Umjetnički pokreti]] nuh91osv6zms1wldfptv2mu2mx63nvg 0 561816 7563865 6774855 2026-07-26T06:48:32Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7563865 wikitext text/x-wiki {{Infookvir jezero | ime = Volvi | izvorno_ime = | ime_genitiv = | slika = Limni_Volvi_200704.JPG | slika_opis = Jezero Volvi | lokacija = [[Prefektura Solun]] | koordinate = {{Coord|40|40||N|23|28||E|display=inline,title}} | koordinate_ref = | pushpin_map = Grčka | iso-regija = | površina = 70,3 | zapremina = | dubina = 20 | visina = 37 | širina = 6,7 | dužina = 21,50 | vrsta = | pritok = | ulijeva = | države = {{DZ+X|GRČ}} | obalni_gradovi = | slika_karta = | opis_karte = }} '''Volvi''' ([[Grčki jezik|grčki]]:''Λίμνη Βόλβη / Limni Vólvi'') je drugo po veličini [[jezero]] u [[Grčka|Grčkoj]]. Nalazi se u istočnom dijelu [[Prefektura Solun|Prefekture Solun]], istočno od jezera [[Koronia]], na korijenu poluotoka [[Halkidiki]]ja. Većina jezera pripada istoimenoj općini [[Volvi (općina)|Volvi]], dok samo mali sjeverni dio jezera pripada općini [[Langadas]]. Obuhvaća površinu od 70,3 četvornih kilometara s maksimalnom dužinom od 21,5 i širinom od 6,7 kilometara, te maksimalnom dubinom od 20 metara. Nalazi se na nadmorskoj visini od 37 metara udaljen je od [[Egejsko more|Egejskog mora]] manje od deset kilometara zračne linije. Nova autocesta [[Via Egnatia]] prolazi uz sjevernu obalu jezera, dok je stara cesta vodila duž južne strane. Prije otprilike milijun godina, jezera Volvi i Koronia te cijela [[Migdonija|Migdonija]] činili su jedno veliko jezero. ==Vanjske poveznice== *[http://napollonia.tripod.com/dailymomentsfromvillageneaapolloniathessalonikh/id11.html Članak o jezeru Volvi, s fotografijama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120717062848/http://napollonia.tripod.com/dailymomentsfromvillageneaapolloniathessalonikh/id11.html |date=17. srpnja 2012. }}. {{mrva-zemlj}} [[Kategorija:Jezera u Grčkoj]] gnyb894oslqntje9s67ok9813xvs354 0 563483 7563841 7321995 2026-07-26T02:25:47Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7563841 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = Vlasta Arnold | slika = | veličina = | opis_slike = | rodno_ime = Vlasta Arnold | pseudonim = | rođenje = | smrt = | uzrok_smrti = | posljednje_počivalište = | prebivalište = | nacionalnost = Hrvatica | etnicitet = | državljanstvo = | poznat_po = katoličke djevojačke organizacije <br> katoličke karitativne organizacije | obrazovanje = | poslodavac = | zanimanje = | godine_rada = | vjera = katoličanstvo | djeca = | roditelji = kći Gjure Arnolda | rođaci = | web = | potpis = | napomena = }} '''Vlasta Arnold''' ([[1896.]] {{--}} [[1963.]]),<ref>Christophe Dolbeau: [http://www.hazud.ch/2013/03/christophe-dolbeau-druga-vrsta-hrvatskih-junakinja/ Christophe Dolbeau: Druga vrsta hrvatskih junakinja. U povodu Dana žena: Druga vrsta hrvatskih junakinja.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160605092413/http://www.hazud.ch/2013/03/christophe-dolbeau-druga-vrsta-hrvatskih-junakinja/ |date=5. lipnja 2016. }}, HAZUD, preuzeto iz Hrvatski tjednik (objavljeno 14. ožujka 2013.), postavljeno na HAZUD 4. ožujka 2013. Pristupljeno 17. svibnja 2016.</ref> djelatnica u vrhu organizacije hrvatskih katoličkih žena, te je u najužem krugu rukovodstva. Kći poznatog hrvatskog pjesnika i intelektualca sveučilišnog profesora dr. [[Gjuro Arnold|Gjure Arnolda]].<ref name="dolazak"/> == Životopis == Rodila se je 1896. godine u poznatoj obitelji intelektualaca. 1915. je diplomirala na učiteljskoj školi te se je zaposlila u osnovnoj školi. Od 1927. je bila članicom katoličke orlovske organizacije. Nakon uvođenja [[Šestosiječanjska diktatura|Šestosiječanjske diktature]] velikosrpske hegemonističke vlasti zabranile su [[Hrvatski orlovski savez|orlovstvo]].<ref name="Bitunjac-le donne"/> Tad se osniva križarstvo, a 1930. sestra Suradnica Krista Kralja [[Marica Stanković]] osnovala je [[Veliko križarsko sestrinstvo]] na čijem je čelu bila do raspuštanja organizacije 1946. godine.<ref>Slavica Tuškan: [https://hrcak.srce.hr/clanak/3209 Ivan Merz, Marica Stanković i zajednica Suradnica Krista Kralja], izlaganje na znanstvenom skupu, [[Obnovljeni život]] (52) 3/4 ( l997), str. 316.</ref> Zamjenica joj je postala Vlasta Arnold.<ref name="Bitunjac-le donne">Marina Bitunjac: [https://books.google.hr/books?id=kYEAAgAAQBAJ&pg=PA149&lpg=PA149&dq="vlasta+arnold" Le donne e il movimento ustascia], Edizioni Nuova Cultura, Rim, 2013., Google Knjige, str. 149.</ref> Surađivala s [[Jerolim Malinar|Jerolimom Malinarom]] u katoličkim [[Caritas|karitativnim]] i skrbiteljskim organizacijama.<ref name="dolazak"/> Više desetljeća jugoslavenskog [[Velika Srbija|velikosrpsko]]-[[monarhofašizam|monarhofašističkog]] terora nad Hrvatima imalo je za posljedicu da je jedva dočekala stvaranje hrvatske države, makar i pod Osovinom.<ref name="u vihoru"/> Kad je stvorena nova hrvatska država [[1941.]] pod okriljem [[Osovinske sile|Osovine]], pristupila je novom političkom pokretu,<ref name="dolazak">[http://ivanmerz.hr/staro/jerolim_malinar/dolazak_u_zagrab.htm Postulatura bl. Ivana Merza] Životopis Jerolima Malinara. Dolazak u Zagreb i uključivanje u rad katoličkih organizacija. Pristupljeno 16. svibnja 2016.</ref> što je tad bila sveopća praksa hrvatskih stanovnika, jer je obnova hrvatske države oduševila narod, te je Vlasta Arnold, kao što je u ono vrijeme napravio poveliki dio građana Hrvatske i katolika, stupila u taj pokret koji je onda bio hrvatska politička stranka, jer su onda to doživjeli kao stranku koja je pokret za Hrvatsku. Taj je početni zanos ovom novom slobodnom Hrvatskom ubrzo splasnuo kad se doznalo da je sloboda plaćena [[Rimski ugovori (1941.)|ustupanjem]] hrvatskog priobalja i otoka Italiji, da je neovisnost samo na papiru jer Hrvatsku drži pola [[fašistička Italija]], a pola [[Treći Reich]], a sami Hrvati ne mogu ništa napraviti bez njihovog odobrenja, i što je još gore bilo, morali su sprovoditi sve što zapovijede osovinski gospodari<ref name="u vihoru">Postulatura bl. Ivana Merza: [http://ivanmerz.hr/staro/jerolim_malinar/u_vihoru_drugog_svjetskog_rata.htm Postulatura bl. Ivana Merza] U vihoru Drugog svjetskog rata. Pristupljeno 16. svibnja 2016.</ref> jer svaki je pogovor ili protivljenje značilo ugrozu vlastitog života. Svibnja 1942. [[Irena Javor]] izabrala je Vlastu Arnold te [[Mandica Lučić|Mandicu Lučić]], [[Silva Radej|Silvu Radej]], [[Đurđicu Vitković]] za dužnosti u svezi sa zagrebačkim taborima. Kolovoza 1943. Javor ju je izabrala za zamjenicu.<ref name="Bitunjac-le donne"/> Irena Javor bila je na čelu [[Ženska loza ustaškog pokreta|Ženske loze ustaškog pokreta]], a Arnold joj je bila zamjenica. Zadaće tih žena bili su mobilizacija i organizacija djevojčica i žena u ustaškom pokretu, te širenje ustaške propagande u dnevnom tisku.<ref name="Bitunjac-SD">Vladimir Matijanić (razgovor s Martinom Bitunjac): [http://slobodnadalmacija.hr/Arterija/tabid/247/articleType/ArticleView/articleId/155213/Default.aspx Martina Bitunjac: I žene su euforično stvarale NDH], Slobodna Dalmacija, 16. studenoga 2011.</ref> Vlasta je tijekom rata vodila katoličke djevojačke organizacije. Po završetku rata i [[Bleiburška tragedija|slomom NDH]] završila je u jugokomunističkom logoru, gdje su ju [[Jugokomunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata|mučili i zlostavljali]]. Preživjela je još desetak godina a onda je umrla od posljedica zlostavljanja, kao hrvatska mučenica i žrtva jugokomunista.<ref>[http://ivanmerz.hr/staro/jerolim_malinar/dolazak_u_zagrab.htm Postulatura bl. Ivana Merza] Životopis Jerolima Malinara. Dolazak u Zagreb i uključivanje u rad katoličkih organizacija. Pristupljeno 16. svibnja 2016.</ref> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Arnold, Vlasta}} [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] [[Kategorija:Katolički laici]] ijl7bo3ththvgwlwmv4p7erkeiz3y2t 0 566148 7563850 7111421 2026-07-26T04:39:12Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7563850 wikitext text/x-wiki Popis '''oružja i vojne opreme''' koje koriste ili su koristili borci tzv. [[Islamska država|Islamske države]]. ==Pješačko oružje== ===Jurišne i borbene puške=== {| class="wikitable" style="width:90%;" |- ! style="width:15%;"| Ime ! style="width:20%;"| Vrsta ! style="width:12%;"| Količina ! style="width:12%;"| Porijeklo ! Slika ! Dodatne informacije |- | [[AK-47]]|| [[Jurišna puška]] ||Nepoznata količina<ref name="therightplanet.com">{{cite web |url=http://www.therightplanet.com/2014/08/the-growing-isis-arsenal-pt-1/ |title=The Growing ISIS Arsenal, Pt. 1 |work=therightplanet.com |accessdate=2016-07-01 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20141027180558/http://www.therightplanet.com/2014/08/the-growing-isis-arsenal-pt-1/ |archivedate=27. listopada 2014.}}</ref>|| [[Rusija]]||[[File:AK47.jpg|230px]] ||Najviše upotrebljavana puška<br> |- | [[M16 (puška)]]|| [[Jurišna puška]] ||Nepoznata količina<ref name="therightplanet.com"/> || [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]|| [[File:M16a4lh6.jpg|230px]] ||Zapljenjene iračkoj vojsci i policiji.<br><ref name="Conflict Armament Research">{{cite web |url=http://conflictarm.com/wp-content/uploads/2014/09/Dispatch_IS_Iraq_Syria_Weapons.pdf/ |title=ISLAMIC STATE WEAPONS IN IRAQ AND SYRIA |work=Conflict Armament Research |accessdate=2016-07-01 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150503003646/http://conflictarm.com/wp-content/uploads/2014/09/Dispatch_IS_Iraq_Syria_Weapons.pdf |archivedate=3. svibnja 2015.}}</ref> |- | [[M4 (karabin) |M4A1]]<ref name="jihadology.net">{{cite web |url=http://jihadology.net/2015/04/17/new-video-message-from-the-islamic-state-messages-from-the-fortified-strongholds-4-wilayat-kirkuk/ |title=New video message from The Islamic State: "Messages from the Fortified Strongholds #4 – Wilāyat Kirkūk" |work=JIHADOLOGY |accessdate=2016-06-30}}</ref>|| [[Jurišna puška]] || Nepoznata količina || [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] || [[File:M4A1 ACOG.png|230px]] || Zapljenjene iračkoj vojsci i policiji. |- | [[Norinco CQ]]<ref name="aljazeera.com">[http://www.aljazeera.com/news/2015/12/isil-seized-weapons-iraq-military-151208134838942.html]</ref>|| [[Jurišna puška]]|| Nepoznata količina ||[[Kina]] || [[File:NORINCO Type CQ 5'56x45mm assault rifle.jpg|230px]]|| |- | [[Heckler & Koch G3| Heckler & Koch G3]]<ref name="aljazeera.com"/>|| [[Borbena puška]]|| Nepoznata količina || [[Njemačka]]||[[File:DCB Shooting G3 pictures.jpg|230px]] || |} ===Snajpersko oružje=== {| class="wikitable" style="width:90%;" |- ! style="width:15%;"| Ime ! style="width:20%;"| Vrsta ! style="width:12%;"| Količina ! style="width:12%;"| Porijeklo ! Slika ! Dodatne informacije |- | [[SVD Dragunov|Dragunov SVD]]|| [[Poluautomatska snajperska puška]] || 3000+<ref name="therightplanet.com"/>|| [[Sovjetski savez]]||[[File:SVD Dragunov.jpg|290px]]|| |- | [[PSL]]/FPK<ref>{{cite web |url=http://www.washingtonpost.com/news/checkpoint/wp/2015/01/28/the-islamic-states-dragunov-sniper-rifles-in-photos/ |title=The Islamic State’s Dragunov sniper rifles, in photos |work=The Washington Post |accessdate=2015-05-08}}</ref>|| [[Poluautomatska snajperska puška]] || Nepoznata količina || [[Rumunjska]]||[[File:Psl sniper rifle.jpeg|290px]]|| |- |[[Mk 14|M14 EBR]] || [[Poluautomatska snajperska puška]] || Nepoznata količina || [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] || [[File:PEO M14 EBR.jpg|230px]] ||Zapljenjeni iračkoj vojsci.<ref>{{cite web |url=http://jihadology.net/2015/03/04/new-video-message-from-the-islamic-state-the-confirmed-news-of-the-defiance-of-the-mujahidin-wilayat-%E1%B9%A3ala%E1%B8%A5-al-din/ |title=New video message from The Islamic State: "The Confirmed News of the Defiance of the Mujāhidīn – Wilāyat Ṣalāḥ al-Dīn" - JIHADOLOGY |work=JIHADOLOGY |accessdate=2015-03-22}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.longwarjournal.org/archives/2015/02/islamic_state_attacking_near_a.php/ |title=Islamic State launched attack near Amiriyat al Fallujah |work=Threat Matrix |accessdate=2015-05-08}}</ref> |} === Strojnice === {| class="wikitable" style="width:90%;" |- ! style="width:15%;"| Ime ! style="width:20%;"| Vrsta ! style="width:12%;"| Količina ! style="width:12%;"| Porijeklo ! Slika ! Dodatne informacije |- | [[RPD strojnica|RPD]] || [[Laka strojnica]] ||Nepoznata količina<ref name="therightplanet.com"/>|| [[Sovjetski savez]]||[[File:LMG-RPD-44.jpg|230px]]|| |- | [[RPK]] || [[Laka strojnica]] ||Nepoznata količina<ref name="therightplanet.com"/>||[[Sovjetski savez]]||[[File:Machine Gun RPK.jpg|230px]]|| |- | [[PK strojnica|PKM]] || [[Taktičko automasko oružje]] ||Nepoznata količina<ref name="therightplanet.com"/> ||[[Sovjetski savez]]||[[File:7,62 KK PKM Helsinki 2012.JPG|230px]]||Najčešće korištena strojnica ovakvog tipa.<br> |- | [[M249|M249]]<ref>{{cite web |url=http://jihadology.net/2015/03/23/al-%E1%B8%A5ayat-media-center-presents-a-new-video-message-from-the-islamic-state-message-to-our-people-in-kurdistan/ |title=al-Ḥayāt Media Center presents a new video message from The Islamic State: "Message to Our People in Kurdistān" |accessdate=2015-04-15}}</ref> || [[Taktičko automatsko oružje]] ||Nepoznata količina||[[Sjedinjene Američke Države|SAD]] ||[[File:PEO M249 Para ACOG.jpg|230px]] || Zapljenjeno iračkoj vojsci i policiji. |- | [[Rheinmetall MG3]] || [[Višenamjenska strojnica]] || Nepoznata količina<ref>{{cite web |title=What It's Really Like to Fight for the Islamic State |url=https://www.youtube.com/watch?v=aM3ElTvF52I |publisher=VICE NEWS |location=At 01:55 the soldier in the front of the vehicle is armed with an MG3 |language=Ar, en}}</ref>||[[Njemačka]]||[[File:BundeswehrMG3.jpg|230px]]|| |- | [[NSV strojnica]] || [[Teška strojnica]] ||Nepoznata količina<ref name="therightplanet.com"/>||[[Sovjetski savez]]||[[File:12,7 NSV Turku 3.JPG|230px]]|| |- | [[DShK]] || [[Teška strojnica]] || Nepoznata količina<ref name="therightplanet.com"/>||[[Sovjetski savez]]|||| |- |} ===Pištolji=== {| class="wikitable" style="width:90%;" |- ! style="width:15%;"| Ime ! style="width:20%;"| Vrsta ! style="width:12%;"| Količina ! style="width:12%;"| Porijeklo ! Slika ! Dodatne informacije |- |- | [[Browning Hi-Power]]<ref name="Conflict Armament Research"/> || [[Poluautomatski pištolj]] ||Nepoznata količina||[[Belgija]]|||| |- | [[Glock|Glock 17]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=https://themuslimissue.wordpress.com/2015/03/16/french-schoolchildren-recognising-classmate-amongst-islamic-state-terror-cubs/ |title=French schoolchildren recognising classmate in video amongst Islamic state terror cubs |archive-url=https://web.archive.org/web/20180820173111/https://themuslimissue.wordpress.com/2015/03/16/french-schoolchildren-recognising-classmate-amongst-islamic-state-terror-cubs/ |archive-date=20. kolovoza 2018. |access-date=1. srpnja 2016.}}</ref>|| [[Poluautomatski pištolj]] ||Nepoznata količina||[[Austrija]]||[[File:Glock17.jpg|170px]]|| |- | [[Walther P99]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.ibtimes.co.uk/isis-iraq-syria-daesh-armed-dangerous-tanks-missiles-assault-rifles-153420 |title=ISIS Iraq and Syria daesh armed dangerous tanks missiles |journal= |access-date=1. srpnja 2016. |archive-date=24. svibnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200524180404/https://www.ibtimes.co.uk/isis-iraq-syria-daesh-armed-dangerous-tanks-missiles-assault-rifles-153420 |url-status=dead }}</ref>|| [[Poluautomatski pištolj]]||Nepoznata količina||[[Njemačka]]||[[File:Walther P99 9x19mm.png|170px]]|| |} ===Eksplozivi, protutenkovsko i protuzračno oružje === {| class="wikitable" style="width:90%;" |- ! style="width:15%;"| Ime ! style="width:20%;"| Vrsta ! style="width:12%;"| Količina ! style="width:12%;"| Porijeklo ! Slika ! Dodatne informacije |- | [[Improvizirana eksplozivna naprava]] || Improvizirana eksplozivna naprava || Nepoznata količina || [[Islamska država]] || [[File:IED Baghdad from munitions.jpg|250px]] || Najčešće korištena eksplozivna naprava. |- | [[M26 (ručna bomba)|M62]] || [[Ručna bomba]] || Nepoznata količina || [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] || [[File:M-67Grenade.jpg|80px|center]] || |- | [[AGS-17 Plamya|AGS-17]]|| [[Automatski bacač granata]] || Nepoznata količina<ref name="therightplanet.com"/> || [[Sovjetski savez]]|| |[[File:30-мм автоматический гранатомет АГС-17 Пламя.jpg|300px]] || |- | [[RPG-7]] || [[Protuoklopna raketa]] || Nepoznata količina|| [[Sovjetski savez]] || [[File:RPG-7 detached.jpg|230px]] || Često korištena |- | [[RPG-22]] || [[Protuoklopna raketa]] || Nepoznata količina || [[Sovjetski savez]] || [[File:RPG-22 rocket launcher.jpg|300px]] || |- | [[RPG-29]] || [[Protuoklopna raketa]] || Nepoznata količina || [[Sovjetski savez]] || [[Image:RPG-29 USGov.JPG|300px]] || |- | [[M79 Osa]]<ref>{{cite news |author=Jeremy Bender |title=As ISIS Routs The Iraqi Army, Here's A Look At What The Jihadists Have In Their Arsenal |url=http://www.businessinsider.com/isis-military-equipment-breakdown-2014-7?op=1 |accessdate=2016-06-10 |work=Business Insider |date=2014-05-08}}</ref> || Protutenkovski raketni bacač || Nepoznata količina || [[Jugoslavija]] || [[File:M79-OSA.jpg|230px]] || |- | [[FIM-92 Stinger]]<ref name="isisarsenal2">{{cite web |title=The Growing ISIS Arsenal, Pt. 2 |url=http://www.therightplanet.com/2014/08/the-growing-isis-arsenal-pt-2/ |website=therightplanet.com |accessdate=2016-05-19 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150419012718/http://www.therightplanet.com/2014/08/the-growing-isis-arsenal-pt-2/ |archivedate=19. travnja 2015.}}</ref> || Lako prijenosni raketni sustav protuzračne obrane|| Nepoznata količina|| [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] || [[File:FIM-92 (JASDF).jpg|230px]] || Zapljenjen iračkoj vojsci |- | [[9K32 Strela-2|SA-7 Grail]]<ref name="nyt-2014010-26">{{cite news |author1=Kirk Semple And Eric Schmitt |title=Missiles of ISIS May Pose Peril for Aircrews in Iraq |url=http://www.nytimes.com/2014/10/27/world/middleeast/missiles-of-isis-may-pose-peril-for-aircrews.html?_r=0 |accessdate=2015-11-02 |work=[[New York Times]] |date=2015-10-26}}</ref>|| Lako prijenosni raketni sustav protuzračne obrane|| 8<ref name="listofequipmentsyria">{{cite web |url=http://spioenkop.blogspot.com.ar/2014/11/vehicles-and-equipment-captured-and.html |title=Vehicles and equipment captured and operated by the Islamic State inside Syria |publisher=Oryx Blog |date=2014-11-10 |accessdate=2016-04-14}}</ref><ref name="listofequipmentiraq">{{cite web |url=http://spioenkop.blogspot.com.ar/2014/11/vehicles-and-equipment-captured.html |title=Vehicles and equipment captured and operated by the Islamic State inside Iraq |publisher=Oryx Blog |date=2015-11-22 |accessdate=2016-04-14}}</ref> || [[Sovjetski savez]] || [[File:SA-7.jpg|230px]] || |- | [[9K38 Igla|SA-16 Gimlet]]<ref name="isisarsenal2"/>|| Lako prijenosni raketni sustav protuzračne obrane || Nepoznata količina || [[Sovjetski savez]] || [[File:IGLA-S MANPADS at IDELF-2008.jpg|230px]] || |- | [[9K38 Igla|SA-24 Grinch]]<ref name="isisarsenal2"/>|| Lako prijenosni raketni sustav protuzračne obrane || Nepoznata količina || [[Sovjetski savez]] || [[File:IGLA-S MANPADS at IDELF-2008.jpg|230px]] || |- | [[BGM-71 TOW]]<ref>{{cite web |url=http://www.longwarjournal.org/threat-matrix/archives/2014/12/islamic_state_uses_us-made_ant.php |title=Islamic State uses US-made anti-tank missile near Damascus |accessdate=2015-02-13 |archive-date=28. siječnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150128070628/http://www.longwarjournal.org/threat-matrix/archives/2014/12/islamic_state_uses_us-made_ant.php |url-status=dead }}</ref>|| [[Protutenkovska raketa]] || Nepoznata količina || [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] || [[File:Hires 090509-A-4842R-001a.jpg|230px]] || |} ==Vučno topništvo== {| class="wikitable" style="width:90%;" |- ! style="width:15%;"| Ime ! style="width:20%;"| Vrsta ! style="width:12%;"| Količina ! style="width:12%;"| Porijeklo ! Slika ! Dodatne informacije |- | [[M198]] || Vučna haubica || Oko 52 komada<ref>{{cite web |url=http://www.washingtontimes.com/news/2014/jul/15/isil-captured-52-us-made-howitzers-artillery-weapo/ |title=ISIL captures 52 U.S. made howtizers |work=The Washington Times |date=2014-05-15 |accessdate=2015-09-13}}</ref> || [[Sjedinjene Američke Države]] || [[File:U.S. Marines in the Persian Gulf War (1991) 001.jpg|230px]] || Zapljenjeno iračkoj vojsci. |- | [[ZU-23-2]]<ref name="BI15Nov14" /> || Vučna protuzračna topništvo|| 83<ref name="listofequipmentsyria" /><ref name="listofequipmentiraq" /> || [[Sovjetski savez]] || [[File:Zu-23 30 M1-3 - InnovationDay2013part1-40.jpg|230px]] || |- | [[AZP S-60]]<ref name="isisarsenal2"/> || Protuzračni top || 21<ref name="listofequipmentsyria" /><ref name="listofequipmentiraq" /> || [[Sovjetski savez]] || [[File:S-60-57mm-hatzerim-1.jpg|230px]] || |- | [[M-46 (top)]]<ref name="BI15Nov14" /> || Zemljani top || 34<ref name="listofequipmentsyria" /> || [[Sovjetski savez]] || [[File:Iraqi Type 59 130 mm field gun.JPEG|230px]] || |} ==Vozila== ===Logistička vozila=== {| class="wikitable" style="width:90%;" |- ! style="width:15%;"| Ime ! style="width:20%;"| Vrsta ! style="width:12%;"| Količina ! style="width:12%;"| Porijeklo ! Slika ! Dodatne informacije |- | [[Humvee|HMMWV]]|| [[Višenamjensko terensko vojno vozilo]] ||2300+<ref>{{cite web |url=http://www.bbc.com/news/world-middle-east-27806094 |title=Iraq crisis: UN 'deplores' militants' capture of cities |date=2014-06-12 |accessdate=2014-07-03}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.naharnet.com/stories/en/180602-pm-says-iraq-lost-2-300-humvee-armored-vehicles-in-mosul |title=PM Says Iraq Lost 2,300 Humvee Armored Vehicles in Mosul |date=2014-05-31 |accessdate=2014-07-03}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.theguardian.com/world/middle-east-live/2014/jun/30/isis-declares-caliphate-in-iraq-and-syria-live-updates |title=Isis declares caliphate in Iraq and Syria |date=2014-06-30 |accessdate=2014-07-03}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/middleeast/iraq/10910868/Iraq-crisis-Obama-may-launch-air-strikes-without-Congress-amid-calls-for-Maliki-to-go-live.html |title=Iraq crisis: Isis jihadists 'seize Saddam Hussein's chemical weapons stockpile' – live |date=2014-06-19 |accessdate=2014-07-03}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=t_CLKmLWgko |title=ISIS Attack and capture US Humvees |date=2014-06-17 |accessdate=2014-07-03}}</ref> || [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]||[[File:060322-N-5438H-018 U.S. Army soldiers assigned to the Bravo Battery 3rd Battalion 320th Field Artillery Regiment along with Iraq Army soldiers from the 1st Battalion 1st Brigade 4th Division perform a routine patrol.jpg|230px]] || Zapljenjeni iračkoj vojsci.<br> |- |[[Tehnička vozila]] || Improvizirana borbena vozila || Od nekoliko stotina do nekoliko tisuća komada || [[Islamska država]] || [[File:Ali Hassan al-Jaber Brigade.jpg|230px]]|| |- |[[UAZ-469]] || Lako višenamjensko vozilo ||8<ref name="listofequipmentsyria" /><ref name="listofequipmentiraq" /> || [[Sovjetski savez]] ||[[File:Uaz-469-1.jpg|230px]] ||Zapljenjeni u Iraku. |- |} ===Tenkovi i borbena oklopna vozila=== {| class="wikitable" style="width:90%;" |- ! style="width:15%;"| Ime ! style="width:20%;"| Vrsta ! style="width:12%;"| Količina ! style="width:12%;"| Porijeklo ! Slika ! Dodatne informacije |- | [[BMP-1]]|| [[Borbeno vozilo pješaštva]] ||25<ref name="listofequipmentsyria" />|| [[Sovjetski savez]]||[[File:Bmp-1-DMSC9112086 JPG.jpg|230px]] || Zapljenjeno u Iraku i Siriji. |- | [[MT-LB]]<ref name="Longwar">{{cite web |url=http://www.longwarjournal.org/threat-matrix/archives/2014/06/isis_holds_military_parade_in.php |title=ISIS holds military parade in Mosul |accessdate=2014-11-06 |archive-date=20. listopada 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20141020200839/http://www.longwarjournal.org/threat-matrix/archives/2014/06/isis_holds_military_parade_in.php |url-status=dead }}</ref><br>|| [[Oklopni transporter]]|| Nepoznata količina || [[Sovjetski savez]]||[[File:Amna Sur 02.JPG|230px]] || |- | [[BRDM-2]]<ref name="listofequipmentsyria" /> || [[Amfibijski izvidnički oklopni transporter]]|| 6<ref name="listofequipmentsyria" /> || [[Sovjetski savez]] ||[[File:BRDM-2_on_a_military_parade.JPEG|230px]] || |- | [[MRAP]]|| [[Oklopni transporter]] ||13<ref name="BI15Nov14" />|| [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]||[[File:Caimanrollover.JPG|230px]] || Zapljenjeno iračkoj policiji |- | [[M1117]]|| [[Oklopni transporter]] ||17<ref name="listofequipmentiraq" />|| [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]||[[File:M1117 Armored Security Vehicle.jpg|230px]] || Zapljenjeno iračkoj policiji |- | [[M113]]|| [[Oklopni transporter]] || ~52<ref name="listofequipmentiraq" /> || [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]|| [[File:US M113 in Samarra Iraq.jpg|230px]] ||Zapljenjen iračkoj vojsci<ref name="ISIS'S WEAPON INVENTORY GROWS">{{cite web |url=http://www.dailysabah.com/mideast/2014/07/03/isiss-weapon-inventory-grows |title=Isis's Weapon Inventory Grows |date=2015-08-07 |work=Daily Sabah}}</ref> |- | [[T-55]]|| Glavni borbeni tenk || Najmanje 83 komada<ref name="listofequipmentsyria" /><ref name="listofequipmentiraq" /><ref>{{cite web |url=http://www.middleeasteye.net/news/seizes-sirte-airbase-after-misrata-forces-pull-out-67648483 |title=IS seizes Libya airbase after Misrata forces pull out |publisher=Middle East Eye |accessdate=2015-06-10 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150530052822/http://www.middleeasteye.net/news/seizes-sirte-airbase-after-misrata-forces-pull-out-67648483 |archivedate=2015-05-30}}</ref>|| [[Sovjetski savez]] ||[[File:T-55 4.jpg|230px]] || Zapljenjen iračkoj vojsci i libijskim militantima <br> |- | [[T-72]]|| Glavni borbeni tenk ||22<ref name="listofequipmentsyria" /><ref name="listofequipmentiraq" />|| [[Sovjetski savez]] || [[File:T-72 NPA.JPG|230px]] ||<br> |- | [[M1 Abrams|M1A1M Abrams]]|| Glavni borbeni tenk || 1-2<ref name="ISIS'S WEAPON INVENTORY GROWS"/> || [[Sjedinjene Američke Države]] || [[File:M1 Abrams tanks in Iraqi service, Jan. 2011.jpg|230px]] || Zapljenjen iračkoj vojsci. |- |} ===Samohodno topništvo=== {| class="wikitable" style="width:90%;" |- ! style="width:15%;"| Ime ! style="width:20%;"| Vrsta ! style="width:12%;"| Količina ! style="width:12%;"| Porijeklo ! Slika ! Dodatne informacije |- | [[2S1 Gvozdika]] || [[Samohodno topništvo]] || 3-4<ref name="listofequipmentsyria" /><ref name="BI15Nov14">{{cite web |url=http://uk.businessinsider.com/isis-military-equipment-arsenal-2014-11?op=1 |title=As ISIS Continues To Gain Ground, Here's What The Militants Have In Their Arsenal |work=Business Insider |date=2014-11-17 |access-date=1. srpnja 2016. |archive-date=7. veljače 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150207144525/http://uk.businessinsider.com/isis-military-equipment-arsenal-2014-11?op=1 |url-status=dead }}</ref> || [[Sovjetski savez]]|| [[File:M1974-sp-howitzer-19910304.jpg|230px]] || Zapljenjen sirijskoj vojsci |- | [[ZSU-23-4]]<ref name="isisarsenal2"/> || Samohodni protuzračni top || 3<ref name="listofequipmentsyria" /> || [[Sovjetski savez]]|| [[File:ZSU-23-4-Camp-Pendleton.jpg|230px]] || Zapljenjen sirijskoj vojsci |- | [[BM-21 Grad]]<ref name="BI15Nov14" /> || Višecijevni lanser raketa || 11<ref name="listofequipmentsyria" /> || [[Sovjetski savez]]|| [[File:Abandoned Ural-375D truck with BM-21 Grad multiple rocket launcher system.jpg|230px]] || |} ===Borbeno zrakoplovstvo=== {| class="wikitable" style="width:90%;"telep |- ! style="width:15%;"| Ime ! style="width:20%;"| Vrsta ! style="width:12%;"| Količina ! style="width:12%;"| Porijeklo ! Slika ! Dodatne informacije |- | [[MiG-21/BiS]] || [[Višenamjenski nadzvučni zrakoplov]] || 19 (1 u upotrebi)<ref name="listofequipmentsyria" /><ref name="listofequipmentiraq" /><ref>{{cite web |url=http://www.bbc.com/news/world-middle-east-29660029 |title=BBC News – Islamic State 'training pilots to fly fighter jets' |publisher=BBC News}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.ibtimes.co.uk/isis-syria-news-iraqi-pilots-training-isis-fighters-fly-captured-planes-1470514 |title=Isis Syria News: Iraqi Pilots 'Training Isis Fighters' to Fly Captured Planes |work=International Business Times UK}}</ref> || [[Sovjetski savez]] || [[File:MiG-21PFM-Egypt-1982.jpg|230px]] || Prvobitno 3 borbeno sposobna zrakoplova. Sirijska protuzračna obrana tvrdi da je oborila dva. |- ||[[Aero L-39 Albatros]] || Školski laki jurišni zrakoplov || 3<ref name="listofequipmentsyria" /><ref>{{cite web |url=http://luftwaffeas.blogspot.com.ar/2013/02/photos-from-syaaf-kshesh-afb-part-iiii.html |title=Photos from SyAAF KSHESH AFB (Part IIII) |publisher=Oryx Blog |date=2013-02-22 |accessdate=2015-03-20}}</ref> || [[Češka]] || [[File:L-39 (12549639344).jpg|230px]] || Prvobitno 4 komada. Kasnije jedan upotrebljen za rezervne djelove i tehničke popravke. |- ||[[Mohajer 4]] ||Dron || 6+<ref>{{cite web |url=http://edition.cnn.com/2014/08/24/opinion/bergen-schneider-drones-isis/ |title=Now ISIS has drones? |date=2014-08-24 |work=CNN}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.nytimes.com/video/world/middleeast/100000003082541/footage-from-an-isis-drone.html |title=Footage From an ISIS Drone |date=2014-08-30 |work=NYTimes.com – Video |accessdate=2014-11-06}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.washingtonpost.com/blogs/worldviews/wp/2014/10/27/in-bizarre-new-video-islamic-state-hostage-gives-tour-of-kobane/ |title=In bizarre new video, Islamic State hostage gives tour of Kobane |work=Washington Post}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.thedailybeast.com/articles/2014/11/17/isis-we-nabbed-an-iranian-drone.html |title=ISIS: We Nabbed an Iranian Drone |work=The Daily Beast |accessdate=2014-12-23}}</ref><ref name="ISIL drone downed near Aleppo">{{cite web |url=http://www.almasdarnews.com/article/isis-drone-downed-by-the-syrian-army-at-kuweires-airbase-in-aleppo/ |title=ISIS Drone Downed by the Syrian Army at Kuweires Airbase in Aleppo |author=Leith Fadel |work=Al-Masdar News |accessdate=2015-05-15 |archive-date=11. svibnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190511014449/https://www.almasdarnews.com/article/isis-drone-downed-by-the-syrian-army-at-kuweires-airbase-in-aleppo/ |url-status=dead }}</ref> || [[Iran]] |||| Zapljenjeni iračkoj protuzračnoj obrani. |} == Povezani članci == *[[Islamska država]] *[[Terorizam]] == Izvori == {{izvori|30em}} [[Kategorija:Islamska država]] c61wu09383swr1p17hcfggf8sjp2ps3 0 566791 7563880 7335749 2026-07-26T08:41:11Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7563880 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | ime_serije = Vratiće se rode | slika = DVD Vratiće se rode.jpg | veličina = | natpis_pod_slikom = Naslovnica DVD-izdanja prvih pet epizoda TV-serije | orig_naslov = Vratiće se rode | orig_pismo = | format_serije = [[drama]], [[komedija]] | autor = [[Nikola Pejaković]]<br />[[Ranko Božić]] | razvoj = | redatelj = [[Goran Gajić]] | glazba = [[Saša Lošić]] | uvodna_glazba = | glumci = [[Nikola Đuričko]]<br />[[Dragan Bjelogrlić]]<br />[[Branimir Brstina]]<br />[[Mirjana Karanović]]<br />[[Boris Komnenić]]<br />[[Goran Radaković]]<br />[[Mira Banjac]]<br />[[Srđan Todorović]]<br />[[Ljuba Bandović]]<br />[[Nikola Kojo]]<br />[[Branislav Lečić]] | pripovjedač = | država = [[Srbija]] | jezik = [[srpski]] | broj_epizoda = 25 | broj_sezona = 1 | producent = [[Dragan Bjelogrlić]]<br />[[Goran Bjelogrlić]]<br />[[Branimir Brstina]] | izvršni_producent = | urednik = | lokacija = [[Beograd]], [[Baranda]] | trajanje_epizode = 45 min. (prva epizoda 75 min., posljednja 90 min.) | tv_kuća = [[TV B92]], Kobrafilm, Adrenalin | u_hrv = | ostale_kuće = | početak_serije = 9. studenoga 2007. | kraj_serije = 6. lipnja 2008. | web_stranica = | imdb_id = tt1043822 }} '''''Vratiće se rode''''' je [[srbija]]nska [[televizijska serija]] u koprodukciji Kobrafilma, Adrenalina i [[TV B92|televizije B92]]. Snimljena je u 25 epizoda u trajanju od po 45 [[minuta]] (puni sat s [[reklama]]ma). Iznimke su prva epizoda koja traje 75 minuta i zadnja, 25. epizoda koja traje 90 minuta. Od ostalih se dotadašnjih srbijanskih TV-serija razlikuje po opsežnosti, broju [[glumac]]a i tehnici snimanja. Producent serije je [[Dragan Bjelogrlić]], redatelj je [[Goran Gajić]], scenarist [[Nikola Pejaković]], direktor fotografije [[Goran Volarević]], a autor glazbe [[Saša Lošić]]. Serija je snimana na lokacijama u [[Beograd]]u i u [[banat]]skome selu [[Baranda]]. Glavne uloge tumače [[Nikola Đuričko]] i [[Dragan Bjelogrlić]]. Premijeru je gledalo 2,6 milijuna gledatelja u Srbiji.<ref>{{srp oznaka}} [http://www.blic.rs/zabava/vesti/mira-furlan-posle-17-godina-igra-u-srpskoj-seriji/p7h96rx Blic.rs: Mira Furlan posle 17 godina igra u srpskoj seriji], objavljeno 3. veljače 2008., pristupljeno 31. srpnja 2016.</ref> Kao nastavak serije snimljen je 2009. godine dvodijelni [[film]] ''Rode u magli''. == Emitiranje == Serija je u Srbiji emitirana na televiziji [[TV B92|B92]] svakog petka od 21 sat. Završna 25. epizoda emitirana je 6. lipnja 2008. godine. Seriju je u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] emitirala [[Nova TV, RTL Adria]], u [[BiH]] [[RTRS|Radiotelevizija Republike Srpske]] i [[Federalna televizija]], a u [[Republika Makedonija|Makedoniji]] [[A1 televizija]]. == Uloge == {| class="wikitable" |- ! Glumac !! Uloga |- |[[Nikola Đuričko]] || Predrag Švabić – Švaba |- |[[Dragan Bjelogrlić]] || Aleksandar Vrancov – Ekser |- |[[Srđan Todorović]] || Duško Krtola – Dule Pacov |- |[[Mirjana Karanović]] || Radmila Švabić |- |[[Boris Komnenić]] || Rodoljub Švabić |- |[[Mira Banjac]] || Ružica Sinđelić |- |[[Branimir Brstina]] || Milenko Miletin |- |[[Goran Radaković]] || Krunoslav – Krlja |- |[[Ljubomir Bandović]] || Zaviša Antić – Ajnštajn |- |[[Bojan Dimitrijević]] || Ivan Pančić – Pikac |- |[[Nada Šargin]] || Marina Jović |- |[[Nikola Kojo]] || Batrić |- |[[Vanja Milačić]] || Milanka, Batrićeva sekretarica |- |[[Miodrag Radovanović]] || Deša Inhof |- |[[Radoslav Milenković]] || Ratko |- |[[Vesna Trivalić]] || Dušanka |- |[[Aleksandra Janković]] || Jadranka |- |[[Dragan Petrović]] || otac Milorad Karaklajić |- |[[Velimir Životić]] || Trifun Anastasijević |- |[[Vojin Ćetković]] || Vražalić |- |[[Darko Tomović]] || Stolović |- |[[Branislav Lečić]] || Pera Vulin |- |[[Novak Bilbija]] || Bora Vulin |- |[[Gordana Đurđević-Dimić]] || Angelina Vulin |- |[[Sanja Radišić]] || Nadica Vulin |- |[[Marina Vodeničar]] || Slavica Vulin |- |[[Miodrag Krivokapić]] || Sima |- |[[Sonja Savić]] || Darinka |- |[[Saša Petrović]] || Bosanac |- |[[Radmila Smiljanić]] || Vidosava |- |[[Ljubčo Lazareski]] || Miki Nosonja |- |[[Mirjana Joković]] || Sanja Gajić |- |[[Aleksandar Srećković]] || Babun |- |[[Mira Furlan]] || Jagoda Miletin |- |[[Dragan Nikolić]] || Mutavi |- |[[Nebojša Glogovac]] || Perin i Borin otac |- |[[Đorđe Đuričko]] || Svetozar "Toza" Stefanović |} == Glazba == Glazbu za seriju skladao je [[Saša Lošić]] ([[Plavi orkestar]]). Pored njega, u projektu su sudjelovali [[Momčilo Bajagić Bajaga]] ([[Bajaga i instruktori]]), [[Skaj Vikler]] i [[Šaban Bajramović]], kojemu je to bio posljednji snimljeni duet prije [[smrt]]i.<ref>{{srp oznaka}} [https://web.archive.org/web/20131110213121/http://www.balkanmedia.com/vratice-se-rode-odletjele-rode-cl5166.html www.archive.is – Balkanmedia: Odletjele rode], pristupljeno 31. srpnja 2016.</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{imdb|id=1043822|naslov=Vratiće se rode}} {{engl}} * [http://www.b92.net/tv/najava.php?id=421 TV B92: ''Vratiće se rode''] {{srp oznaka}} * [http://uzivotelevizija.net/index.php/tv-serija-vratice-se-rode www.uzivotelevizija.net – TV-serija ''Vratiće se rode''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150621033512/http://www.uzivotelevizija.net/index.php/tv-serija-vratice-se-rode |date=21. lipnja 2015. }} {{srp oznaka}} [[Kategorija:Srbijanske serije]] l4udn10i4zq7ibjqaqgl5jka7fid71a 0 576694 7563626 7064685 2026-07-25T14:44:59Z Šaholjubac 211973 /* */ 7563626 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Raven_Matrix.svg|mini|250x250px|Primjer mogućeg zadatka iz testa inteligencije kojim se određuje kvocijent inteligencije osobe.]] '''Kvocijent inteligencije''' ([[njemački|njem.]] ''Intelligenzquotient'', skraćeno '''IQ''') ukupan je rezultat izveden iz jednog od nekoliko standardiziranih testova kojim se iskazuje ljudska [[inteligencija]]. Kraticu ''IQ'' skovao je [[Njemačka|njemački]] [[Psihologija|psiholog]] [[William Stern]] od termina ''Intelligenzquotient'' kojeg je koristio za metodu bodovanja testova inteligencije koju je zastupao u svojoj knjizi iz 1912. godine. Povijesno gledano, IQ je rezultat dobiven dijeljenjem mentalne dobi osobe s njenom kronološkom dobi (izražene u mjesecima ili godinama) te množenjem količnika sa 100.<ref>{{Citiranje www |naslov=Glossary of Important Assessment and Measurement Terms |url=http://www.ncme.org/ncme/NCME/Resource_Center/Glossary/NCME/Resource_Center/Glossary1.aspx?hkey=4bb87415-44dc-4088-9ed9-e8515326a061#anchorI |jezik=engleski |rad=National Council on Measurement in Education |preuzeto=30. prosinca 2016. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170722194028/http://www.ncme.org/ncme/NCME/Resource_Center/Glossary/NCME/Resource_Center/Glossary1.aspx?hkey=4bb87415-44dc-4088-9ed9-e8515326a061#anchorI |archivedate=22. srpnja 2017.}}</ref><ref>{{Citiranje www |naslov=Brief History of IQ (Intelligence Quotient) |url=https://www.verywell.com/history-of-intelligence-testing-2795581 |prezime=Cherry |ime=Kendra |jezik=engleski |rad=verywell |nadnevak=27. kolovoza 2016. |preuzeto=30. prosinca 2016. |archive-date=31. prosinca 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20161231074844/https://www.verywell.com/history-of-intelligence-testing-2795581 |url-status=dead }}</ref> Tijekom razvoja modernih testova inteligencije [[medijan]] rezultata reprezentativnog uzorka je definiran kao IQ od 100 bodova. Svaka [[standardna devijacija]] više ili manje vrijedi 15 bodova više ili manje. Prema ovoj definiciji IQ-a, dvije trećine osoba imaju IQ od 85 do 115 bodova, dok ispod 75 bodova ili iznad 125 bodova ima po 5% osoba.<ref>{{Citiranje www |naslov=Rising Scores on Intelligence Tests |url=https://www.americanscientist.org/issues/feature/rising-scores-on-intelligence-tests/ |prezime=Neisser |ime=Ulric |jezik=engleski |rad=American Scientist |nadnevak=Rujan 1997. |preuzeto=30. prosinca 2016. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20161231075525/https://www.americanscientist.org/issues/feature/rising-scores-on-intelligence-tests/ |archivedate=31. prosinca 2016.}}</ref> Istraživanja su pokazala da postoji negativna korelacija između kvocijenta inteligencije i sklonosti obolijevanju, vjerojatnosti ranijeg umiranja, socijalnog statusa roditelja, a pozitivna korelacija s prosjekom kvocijenata inteligencije bioloških roditelja.<ref>{{Citiranje www |naslov=Low Childhood IQ and Early Adult Mortality: The Role of Explanatory Factors in the 1958 British Birth Cohort |url=http://pediatrics.aappublications.org/content/124/3/e380 |autor=Markus Jokela, G. David Batty, Ian J. Deary, Catharine R. Gale, Mika Kivimäki |jezik=engleski |rad=Pediatrics - AAP News & Journals |nadnevak=Rujan 2009. |preuzeto=30. prosinca 2016.}}</ref><ref>{{Citiranje www |naslov=Cognitive epidemiology |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2465694/ |autor=Ian J Deary, G David Batty |jezik=engleski |rad=US National Library of Medicine - National Institutes of Health |nadnevak=Svibanj 2007. |preuzeto=30. prosinca 2016.}}</ref><ref>{{Citiranje www |naslov=Intelligence: Knowns and Unknows |url=http://psych.colorado.edu/~carey/pdfFiles/IQ_Neisser2.pdf |prezime=Neisser |ime=Ulric |format=PDF |jezik=engleski |rad=Psychology and Neuroscience - University of Colorado Boulder |preuzeto=30. prosinca 2016.}}</ref> Iako je nasljednost kvocijenta inteligencije istraživana gotovo jedno stoljeće, još uvijek ne postoji siguran zaključak o toj temi.<ref>{{Citiranje www |naslov=Beyond Heritability - Twin Studies in Behavioral Research |url=http://people.virginia.edu/~ent3c/papers2/Articles%20for%20Online%20CV/Johnson%20%282009%29.pdf |autor=Wendy Johnson, Eric Turkheimer, Irving I. Gottesman, Thomas J. Bouchard |format=PDF |jezik=engleski |rad=University of Virginia |preuzeto=30. prosinca 2016.}}</ref><ref>{{Citiranje www |naslov=A Better Way to Use Twins for Developmental Research |url=http://people.virginia.edu/~ent3c/papers2/Articles%20for%20Online%20CV/Turkheimer%20%282008%29.pdf |prezime=Turkheimer |ime=Eric |format=PDF |jezik=engleski |rad=University of Virginia |preuzeto=30. prosinca 2016.}}</ref><ref>{{Citiranje www |naslov=The heritability of IQ |url=http://www.nature.com/nature/journal/v388/n6641/full/388468a0.html |autor=B. Devlin, Michael Daniels, Kathryn Roeder |jezik=engleski |rad=Nature |nadnevak=31. srpnja 1997. |preuzeto=30. prosinca 2016.}}</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Neuroznanost]] [[Kategorija:Psihologija]] {{Mrva-psihologija}} fikhmmb1ynnh70p82rx0kqoyshklkkg 0 580509 7563830 6869474 2026-07-26T01:29:12Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7563830 wikitext text/x-wiki {{Rukometaš | ime = Vlado Matanović | slika = | slika širina = | slika opis = | država = Hrvatska | puno ime = | nadimak = | datum rođenja = [[29. svibnja]] [[1995.]]<ref name="IHF-postava">(eng.) [http://www.ihf.info/files/CompetitionData/cb41a4d5-1a04-4d14-abdf-df54bbd24218/pdf/CRO.pdf IHF] Roster hrvatske reprezentacije na SP 2013., 13. kolovoza 2013. (pristupljeno 23. ožujka 2017.)</ref> | mjesto rođenja = [[Rijeka]] | datum smrti = | mjesto smrti = | visina = 182 cm<ref name="IHF-postava"/> | težina = 85 kg<ref name="IHF-postava"/> | trenutačni klub = [[RK Bjelin Spačva Vinkovci]] | broj u klubu = | pozicija = Desno krilo<ref name="IHF-postava"/> | ugovor = | mlade godine = | juniorski klubovi = | godina = | profesionalni klubovi = | nastupi(golovi) = | bivši klubovi = Kozala, Buzet, Umag, Gorenje Velenje, PPD Zagreb | godine u reprezentaciji = | reprezentacija = {{Z|HRV}} [[Hrvatska rukometna reprezentacija|Hrvatska]] | godine treniranja = | klubovi = | nastupi u reprezentaciji(golovi) = | medalje = {{Odličja|[[Svjetsko prvenstvo u rukometu za igrače do 19 godina|SP do 19]]}} {{medalje srebro| [[Svjetsko prvenstvo u rukometu za igrače do 19 godina – Mađarska 2013.|Mađarska 2013.]] | Hrvatska}} }} '''Vlado Matanović''', hrvatski reprezentativni [[rukomet]]aš. Igrač RK Kozale.,<ref name="IHF-postava"/> a kasnije [[RK Umag]]a, 2018. potpisuje dvogodišnji ugovor sa slovenskim velikanom [[RK Gorenje Velenje]]. Kasnije je igrao je za [[RK PPD Zagreb]], a nakon teške ozljede i pauze od godinu dana pristupa vinkovačkoj [[RK Bjelin Spačva Vinkovci|Bjelin Spačvi]].<ref>Damir Begović: [https://vinkulja.hr/vlado-matanovic-reprezentativac-hrvatske-porijeklom-iz-antina-pojacao-u-bjelin-spacvu/ VLADO MATANOVIĆ Reprezentativac Hrvatske porijeklom iz Antina pojačao Bjelin-Spačvu!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231216210232/https://vinkulja.hr/vlado-matanovic-reprezentativac-hrvatske-porijeklom-iz-antina-pojacao-u-bjelin-spacvu/ |date=16. prosinca 2023. }}, vinkulja.hr, preuzeto 16. prosinca 2023.</ref> S kadetskom reprezentacijom 2013. osvojio je srebro na svjetskom prvenstvu.<ref name="IHF-postava"/> == Izvori == {{izvori}} * https://siol.net/sportal/rokomet/velenjcani-s-se-sesto-okrepitvijo-pred-novo-sezono-471299 * http://www.rk-gorenje.com/aktualno/novice/2018/06/1175-Gorenje-Velenje-okrepil-nekdanji-mladinski-svetovni-podprvak {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190719142921/http://www.rk-gorenje.com/aktualno/novice/2018/06/1175-Gorenje-Velenje-okrepil-nekdanji-mladinski-svetovni-podprvak |date=19. srpnja 2019. }} {{Hrvatska - SP do 19 u rukometu 2013.}} {{mrva-biog-rukomet}} {{GLAVNIRASPORED:Matanović, Vlado}} [[Kategorija:Hrvatski rukometaši]] 3kbmqtj6xh9ap3xetwpryvmdlovhnio 0 588780 7563673 7420375 2026-07-25T16:31:22Z Croxyz 205325 7563673 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = Stjepan Krešić | slika = | veličina = | opis_slike = | pseudonim = | rođenje = [[20. studenoga]] [[1850.]] | mjesto_rođenja = [[Livno]] | smrt = [[2. listopada]] [[1938.]] | mjesto_smrti = [[Prozor-Rama|Donja Rama]] | nacionalnost = Hrvat | poznat_po = vođa i organizator [[Hercegovački ustanak|ustanka u livanjskom kraju 1875. – 1878.]] | zanimanje = rimokatolički svećenik }} Fra '''Stjepan Krešić''' ([[Livno]], [[20. studenoga]] [[1850.]] – [[Prozor-Rama|Donja Rama]], [[2. listopada]] [[1938.]])<ref name="Uzdol">(): [http://www.uzdol.com/index.php?option=com_content&view=section&layout=blog&id=8&Itemid=85 ''Župnici župe Uzdol 1856.–2007. ''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171022110028/http://www.uzdol.com/index.php?option=com_content&view=section&layout=blog&id=8&Itemid=85 |date=22. listopada 2017. }}, Uzdol.com, 19. listopada 2009. Pristupljeno 18. srpnja 2017.</ref> bio je [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|hrvatski]] [[katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine|katolički]] [[svećenik]] i [[ustanak|ustanički]] vođa.<ref name="vrela 1875.">[http://rb-donjahercegovina.ba/tekstovi/vrela-1875-godina-izvadak-iz-knjige-prof-dr-fra-andrije-nikica-601.aspx Fondacija Ruđer Bošković Donja Hercegovina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191021182134/http://rb-donjahercegovina.ba/tekstovi/vrela-1875-godina-izvadak-iz-knjige-prof-dr-fra-andrije-nikica-601.aspx |date=21. listopada 2019. }} ''Vrela 1875. godina - izvadak iz knjige prof. dr. fra Andrije Nikića "Ustanak u Livanjskom kraju 1875. - 1878. godina i fra Bono Šarić" '', 4. kolovoza 2004. (pristupljeno 17. srpnja 2017.)</ref> == Životopis == Rodio se u Livnu. Na krštenju je dobio ime Anto. U [[Fojnica|Fojnici]] je ušao u novicijat i obukao franjevački habit 1866. godine. Godine 1867. dao je jednostavne zavjete. U [[Samostan Gorica|Gorici]] kod Livna učio je prve nauke. U Fojnici i [[Đakovo|Đakovu]] pohađao je i završio više škole.<ref name="vrela 1875."/> Svečane zavjete dao je 1873. na Gorici – Livno. Zaredio se je za svećenika 4. listopada 1874. i isti dan je rekao mladu misu. [[Kapelan]] u [[Čuklić (Livno, BiH) |Čuklić]]u.<ref name="Uzdol"/> Namješten je za [[kapelan]]a fra [[Lovro Karaula|Lovri Karauli]] u [[Ljubunčić]].<ref name="vrela 1875."/> Jednom je s još četvoricom klerika medu kojima bijaše i [[Bono Šarić|fra Bono Šarić]] iz Drežnice došao [[Antun Knežević (redovnik)|fra Anti Kneževiću]] i zamolili su ga neka ih pusti u domovinu i da pripravljaju ustanak. "[[Đakovački pokret]]" je toj skupini [[franjevci|franjevaca]] usadio klicu i bili su oni koji su poveli ili sudjelovali u [[Hercegovački ustanak|ustanku u Bosni 1875. i 1876.]]<ref name="vrela 1875."/> Zbog ubojstva [[Lovro Karaula|fra Lovre Karaule]], planuo je ustanak katolika u livanjskom kraju 20. srpnja 1875. koji su organizirali fra Stjepan Krešić i [[Bono Šarić|fra Bonaventura Šarić-Drženjak]]. Livanjsko-prološka ustanička četa je tri godine kontrolirala planinske predjele [[Livno|Livna]], [[Glamoč]]a, [[Bosansko Grahovo|Grahova]] i [[Kupres|Kupresa]]. Kad je [[zaposjedanje BiH 1878.|došla Austro-Ugarska tri godine poslije]], ustanici su položili oružje,<ref name="Uzdol"/> a fra Stipo vratio se s [[zaposjedanje BiH 1878.|austrijskom vojskom]] u rodni grad,<ref name="vrela 1875."/> u samostan na Gorici.<ref name="Uzdol"/> Ta vremena zabilježio je u svojim ''Uspomenama''.<ref name="vrela 1875."/> Župnikovao je dvije godine u Grahovu (1885. – 1887.), bio je svetkovinski propovjednik na Gorici, nedjeljni propovjednik u [[jajce|Jajcu]], župnik u [[Vrbanjci]]ma (1893. – 1894.), župnik u [[Otinovci]]ma (1894. – 1896.), u [[Suho Polje|Suhom Polju]] (1896. – 1899.), u [[Lištani]]ma od (1899. – 1901.), pa nedjeljni propovjednik u [[Prozor-Rama|Rami]] i ravnatelj [[Trećoreci|Trećeg reda]]. U dva je mandata bio na župi [[Uzdol]]u. Prvo je ondje bio kao svećenik franjevac (1903. – 1904.), nakon čega je otišao na službu u Jajce. Tih godina reformiran je franjevački red, a fra Stjepan nije bio spreman prihvatiti promjene, zbog čega je zatražio sekularizaciju. Odobrena mu je dobio 6. svibnja 1905. i postao je svećenik [[banjalučka biskupija|banjolučke biskupije]]. Bio je župnik u Bosanskim Uništima. Uskoro je prešao u kler [[vrhbosanska nadbiskupija|vrhbosanske nadbiskupije]]. Kao svećenik vrhbosanske nadbiskupije opet je župnik na Uzdolu (1907. – 1916.) sve do odlaska u mirovinu. Za tog župnikovanja, [[Stjepan Hadrović]] pomogao mu je pokrpati oštećenu crkvu i sagraditi novi velebni stan nazvan kapela. Novi župni stan sagrađen je za biti odmorištem i lječilištem bolesnih svećenika vrhbosanske nadbiskupije. Kao umirovljeni svećenik živio je u Donjoj Rami u svojoj kući. Umro je 1938. godine na 2. listopada. Dva dana poslije pokopan je u vlastitoj grobnici koju je sam podigao. Posmrtni ostatci nisu mu imali mira. Gradnja jablaničke hidrocentrale zahtijevala je preseljenje, pa su mu posmrtni ostaci preneseni na gračačko groblje Vladiće.<ref name="Uzdol"/> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Krešić, Stjepan}} [[Kategorija:Životopisi, Livno]] [[Kategorija:Hrvatski katolički svećenici]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački franjevci]] [[Kategorija:Hrvatska vojna povijest]] [[Kategorija:Hrvati u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Povijest Livna]] pn5nmt3xkbt3vi3mwk1z6tu8jj66vmn 0 588781 7563676 7422650 2026-07-25T16:38:08Z Croxyz 205325 7563676 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = Bono Šarić | slika = | veličina = | opis_slike = | pseudonim = | rođenje = [[25. ožujka]] [[1848.]] | mjesto_rođenja = [[Drežnica]] | smrt = [[11. lipnja]] [[1910.]] | mjesto_smrti = [[Humac (Ljubuški, BiH)|Humac]] | nacionalnost = Hrvat | poznat_po = organizator [[Hercegovački ustanak|ustanka u livanjskom kraju 1875. – 1878.]] | zanimanje = rimokatolički svećenik }} Fra '''Bono (Bonaventura) Šarić-Drežnjak''' (Sarić) ([[Drežnica]], [[25. ožujka]] [[1848.]] – [[Humac (Ljubuški, BiH)|Humac]], [[11. lipnja]] [[1910.]]),<ref name="Uzdol"/> [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|hrvatski]] [[katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine|katolički]] [[svećenik]] i [[ustanak|ustanički]] vođa<ref name="vrela 1875.-Bono Šarić">[http://rb-donjahercegovina.ba/tekstovi/vrela-1875-godina-izvadak-iz-knjige-prof-dr-fra-andrije-nikica-602.aspx Fondacija Ruđer Bošković Donja Hercegovina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191021182133/http://rb-donjahercegovina.ba/tekstovi/vrela-1875-godina-izvadak-iz-knjige-prof-dr-fra-andrije-nikica-602.aspx |date=21. listopada 2019. }} ''U povodu hercegovačkog ustanka - vrela 1875. godina u livanskom kraju" 4. kolovoza 2004. (pristupljeno 17. srpnja 2017.)</ref><ref>fra Andrija Nikić "Ustanak u Livanjskom kraju 1875. - 1878. godina i fra Bono Šarić" ''</ref> == Životopis == Rodio se je u Drežnici, od oca Šimuna i majke r. Jurić. Bio je bolježljivo dijete, pa su roditelji dali zavjet da će ga dati u fratre, ako prizdravi. Učio je čitati i pisati kod svoga ujaka fra Bone Jurića, župnika u [[Vidoši]]ma. Pri učenju pomogao mu je i fra Franjo Grahovac. Godine 1865. u [[fojnica|Fojnici]] je ušao u novicijat. Uzeo je redovničko ime Bonaventura (Bono). Jednostavne zavjete položio je 9. ožujka 1865., a svečane zavjete u Fojnici 5. kolovoza 1869. godine. Bogoslovlje studirao u [[Đakovo|Đakovu]] i [[Guča Gora|Gučoj Gori]]. Zaredio se je za svećenika 9. ožujka 1873., a mladu misu rekao isti dan. Od 1872. do 1876. bio je zamjenik [[Pavao Vukadin|fra Pavla Vukadina]] u [[Uzdol]]u.<ref name="Uzdol"/> Djelovao u ramsko-livanjskom kraju.<ref name="vrela 1875.-Bono Šarić"/> Bio kapelan i učitelj u [[Bugojno|Bugojnu]] i [[prozor-Rama|Rami]]<ref name="Uzdol"/> te kao [[kapelan]] u [[Čuklić (Livno, BiH)|Čuklić]]u kod fra Mije Marjanovića.<ref name="Uzdol"/> Jednom je s još četvoricom klerika medu kojima bijaše i [[Stjepan Krešić (ustanički vođa)|fra Stjepan Krešić]] iz Livna došao [[Antun Knežević (redovnik)|fra Anti Kneževiću]] i zamolili su ga neka ih pusti u domovinu i da pripravljaju ustanak. "[[Đakovački pokret]]" je toj skupini [[franjevci|franjevaca]] usadio klicu i bili su oni koji su poveli ili sudjelovali u [[hercegovački ustanak|ustanku u Bosni 1875. i 1876.]]<ref name="vrela 1875.-Stjepan Krešić">[http://rb-donjahercegovina.ba/tekstovi/vrela-1875-godina-izvadak-iz-knjige-prof-dr-fra-andrije-nikica-601.aspx Fondacija Ruđer Bošković Donja Hercegovina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191021182134/http://rb-donjahercegovina.ba/tekstovi/vrela-1875-godina-izvadak-iz-knjige-prof-dr-fra-andrije-nikica-601.aspx |date=21. listopada 2019. }} ''Vrela 1875. godina - izvadak iz knjige prof. dr. fra Andrije Nikića "Ustanak u Livanjskom kraju 1875. - 1878. godina i fra Bono Šarić" '', 4. kolovoza 2004. (pristupljeno 17. srpnja 2017.)</ref> Zbog ubojstva [[Lovro Karaula|fra Lovre Karaule]], planuo je ustanak katolika u livanjskom kraju 20. srpnja 1875. koji je organizirao fra Stjepan Krešić. Kad je čuo da je i on na popisu za smaknuće otišao je u ustanike.<ref name="Uzdol">(): [http://www.uzdol.com/index.php?option=com_content&view=section&layout=blog&id=8&Itemid=85 ''Župnici župe Uzdol 1856.–2007. ''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171022110028/http://www.uzdol.com/index.php?option=com_content&view=section&layout=blog&id=8&Itemid=85 |date=22. listopada 2017. }}, Uzdol.com, 19. listopada 2009. Pristupljeno 18. srpnja 2017.</ref> Rujna 1875. otišao je među ustanike na [[Kamešnica|Kamešnici]].<ref name="vrela 1875.-Bono Šarić"/> Fra Stjepan Krešić i fra Bonaventura Šarić-Drženjak organizirali su livanjsko-prološku ustaničku četu koja je tri godine kontrolirala planinske predjele [[Livno|Livna]], [[Glamoč]]a, [[Bosansko Grahovo|Grahova]] i [[Kupres|Kupresa]]. U Šarićevoj četi bilo je oko 400 ljudi.<ref name="Uzdol"/> Ustanici su ga izabrale za vojvodu. S ustanicima je proveo tri godine u svim uvjetima. Utječući na oslobođenje kršćana, od [[Osmansko Carstvo|osmanske vlasti]], vratio se u Hercegovinu.<ref name="vrela 1875.-Bono Šarić"/> Primirje [[Rusko Carstva|Ruskog]] i Osmanskog Carstva nije zadovoljilo ustanike te su organizirali svoju vladu i proglasili se neovisnim.<ref name="Uzdol"/> Nakon što je [[Austro-Ugarska]] [[zaposjedanje BiH 1878.|zaposjela BiH]], ustanici su položili oružje, fra Bonaventuru su uhitili i [[deportacija|deportirali]] u Austriju u zatvor. Bosanski franjevci su se angažirali i zahvaljujući tome je oslobođen. Poslije oslobađanja je odmah otišao u [[Rim]] zatražiti odrješenje od kazni zbog ratovanja pa se vratio potom u Bosnu. Po prispijeću u Bosnu, napustio je svoju bosansku franjevačku provinciju i prešao u hercegovačku kostodiju 1884. godine.<ref name="Uzdol"/> U Hercegovini je šest godina bio župnik u [[Vir (Posušje, BiH)|Viru]],<ref name="Uzdol"/> gdje je dao sagraditi crkvu i posvetio ju je [[sv. Juraj|sv. Jurju]]. Izabrao je tog sveca, jer je ubio zmaja, kao trajnu poruku svoga vremena.<ref name="vrela 1875.-Bono Šarić"/> [[Župnik]] župe sv. Jure u Viru bio je od 1885. do 1893. godine.<ref>don Ilija Drmić: [http://www.zupa-svjurevir.com/vr/index.php/vijesti/223-duhovna-zvanja-iz-zupe-sv-jure-u-viru ''Popis župnika župe sv. Jure u Viru''], Župa sv. Jure, Vir. 11. veljače 2014. Pristupljeno 18. srpnja 2017.</ref><ref>Don Ilija Drmić: [http://www.zupa-svjurevir.com/vr/index.php/kontakt ''Kontakt''], Župa sv. Jure, Vir. Pristupljeno 18. srpnja 2017.</ref> Poslije tri godine (1895. – 1898.) bio je župnik u Drežnici, a župnikovao je i u Šujici, Rošku Polju, Bukovici, a kao [[kapelan]] bio je na Širokom Brijegu, Gradnićima, Humcu, Županjcu i Čerinu.<ref name="Uzdol"/> Najstarijem muzeju u Bosni i Hercegovini u ostavštinu je od svog vojvodstva dao crnogorsku kapu, zarobljenu sablju, bisage, kožnu torbu i očenaše. Umro je na Humcu [[11. lipnja]] 1910. godine.<ref name="Uzdol"/><ref name="vrela 1875.-Bono Šarić"/> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [[Andrija Nikić]]: [https://books.google.hr/books/about/Ustanak_u_livanjskom_kraju_1875_1878_i_f.html?id=6zvyPQAACAAJ ''Ustanak u livanjskom kraju 1875.-1878. i fra Bono Šarić''], Franjevačka knjižnica i arhiv, 2000., Google Knjige {{GLAVNIRASPORED:Šarić, Bono}} [[Kategorija:Hrvatski katolički svećenici]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački franjevci]] [[Kategorija:Hrvatska vojna povijest]] [[Kategorija:Hrvati u Bosni i Hercegovini]] twbe3qquzkfcsg23llde2vj3i4jm50i 0 588832 7563821 7322012 2026-07-26T00:28:02Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7563821 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = Vladimir Radić | slika = Vladimir Radić s obitelju-300.jpg | veličina = 300px | opis_slike = ''"Vladimir Radić, sin blagopokojnoga Predsjednika [[Stjepan Radić|Stjepana Radića]] sa svojom obitelju."''<ref>''Božićnica: seljački prosvjetno-politički sbornik i kalendar za prostu godinu 1930.'', sastavio i uredio Vladimir Radić, naklada Vladimira Radića, Zagreb, 1929., str. 30.</ref> (oko 1930. godine.) | rodno_ime = Vladimir Radić | pseudonim = ''Vladimir Stjepanović'' | rođenje = [[14. svibnja]] [[1906.]] | smrt = [[18. veljače]] [[1970.]] | uzrok_smrti = | posljednje_počivalište = | prebivalište = | nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]] | etnicitet = Hrvat | državljanstvo = | poznat_po = | obrazovanje = | poslodavac = | zanimanje = [[publicist]], [[prevoditelj]], [[nakladnik]] | godine_rada = | plaća = | bogatstvo = | titula = | mandat = | prethodnik = | nasljednik = | stranka = [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]] | odbori = | vjera = [[Katolička crkva|katolička]] | visina = | supruga = Marija (rođ. Devčić) | suprug = | partner = | djeca = [[Stjepan Radić (pijanist)|Stjepan Radić]] | roditelji = [[Marija Radić|Marija]] i [[Stjepan Radić]] | rođaci = | web = | potpis = | napomena = }} '''Vladimir Radić''' ([[Zagreb]], [[14. svibnja]] [[1906.]] − [[Zagreb]], [[18. veljače]] [[1970.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[publicist]], [[prevoditelj]] i [[nakladnik]]. == Životopis == Vladimir Radić rođen je u Zagrebu 1906. godine. Stariji je sin [[Stjepan Radić|Stjepana]] i [[Marija Radić|Marije]] (rođ. Dvořák) Radić. Stjepan i Marija Radić imali su još troje djece, [[Milica Radić|Milicu]] (1899. – 1946.), [[Miroslava Radić|Miroslavu]] (Miru) (1901. – 1988.) i [[Branislav Radić|Branislava]] (Branimira, Branka) (1912. – 1983.). U [[Kraljevina Jugoslavija|jugoslavenskoj monarhiji]] Stjepan Radić bio je podvrgnut strogome nadzoru upravnih organa vlasti, [[Žandarmerija|žandarmerije]], [[Policija|policije]] i [[Vojska|vojske]] te je proganjan, kažnjavan, suđen i zatvaran, a i njegova obitelj bila je pod nadzorom i uhićivana je od policije.<ref>[[Bosiljka Janjatović]], ''Stjepan Radić: progoni, zatvori, suđenja, ubojstvo: 1889.-1928.'', Dom i svijet, Zagreb, 2003., {{ISBN|953-6491-82-6}}, str. 149., 162. i fusnota 531. na str. 162.</ref> Vladimir Radić krajem svibnja [[1924.]] godine, zajedno s ocem Stjepanom i inž. [[August Košutić|Augustom Košutićem]], odlazi u [[Moskva|Moskvu]].<ref>[[Ivan Očak|Očak, Ivan]]. ''Stjepan Radić i Rusija'' // ''Radovi: Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu'', sv. 25, br. 1. (1992.), str. 103. - 122. {{Hrčak|id=78318}}, str. 115.</ref> Pošli su iz [[Beč]]a i putovali kroz [[Berlin]] i [[Riga|Rigu]] a u Moskvi boravili su od [[3. lipnja]] do [[1. kolovoza]] iste godine. Stjepan Radić tada je Hrvatsku seljačku stranku učlanio u [[Seljačka internacionala|Seljačku internacionalu]].<ref>[[Bogdan Krizman]], ''Stjepan Radić - život - misao - djelo'', str. 41., u: ''Korespondencija Stjepana radića: 1885-1918'', sv. 1, Sveučilište u Zagrebu - Institut za hrvatsku povijest, Zagreb, 1972.</ref> Iz Moskve vratili su se u Zagreb [[11. kolovoza]] 1924. godine. Vladimir Radić vjenčao se s Marijom Devčić. Njihov sin [[Stjepan Radić (pijanist)|Stjepan]] bio je [[pijanist]] i [[profesor]] na [[Muzička akademija u Zagrebu|Muzičkoj akademiji u Zagrebu]], [[političar]] i počasni predsjednik [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatske seljačke stranke]]. [[Datoteka:Božićnica-1930.jpg|mini|150px|''Božićnica: seljački prosvjetno-politički sbornik i kalendar za prostu godinu 1930.'', sastavio i uredio Vladimir Radić, naklada Vladimira Radića, Zagreb, 1929.]] Vladimirov otac Stjepan smrtno je ranjen u [[atentat]]u na hrvatske narodne zastupnike koji je izvršio zastupnik [[Narodna radikalna stranka|Narodne radikalne stranke]] [[Puniša Račić]], u [[Atentat u Narodnoj skupštini 1928.|beogradskoj Narodnoj skupštini]], [[20. lipnja]] [[1928.]] godine, kada su ubijeni [[Đuro Basariček]] i [[Pavle Radić]] a ranjeni [[Ivan Pernar]] i [[Ivan Granđa]]. Nakon atentata režim jugoslavenskoga kralja [[Aleksandar I. Karađorđević|Aleksandra I. Karađorđevića]], pogotovo nakon uvođenja [[Diktatura|diktature]] [[6. siječnja]] [[1929.]] godine,{{fusg|1}} obračunavao se je s prvacima hrvatske oporbe, s čelnim ljudima [[Seljačko-demokratska koalicija|Seljačko-demokratske koalicije]], obračun ''"bio je (...) sustavan i usmjeren ne samo na političko onemogućavanje nego i na fizičko uklanjanje iz javnosti, pa i iz života"''.<ref name="Bosiljka Janjatović">[[Bosiljka Janjatović|Janjatović, Bosiljka]]. ''Hrvatska 1928.-1934. godine: vrijeme organiziranih političkih ubojstava'', // ''Povijesn prilozi'', sv. 13, br. 13. (1995.), str. 219. - 244. {{Hrčak|id= 157996}} str. 233.</ref> Obitelj, Stjepana Radića imala je dosta sukoba s policijom, osobito u vrijeme obilježavanja Radićevih obljetnica kao i u vezi s listom ''Dom'' no bila je pošteđena zatvora i kažnjavanja a policija je vodila posebni nadzor nad Vladimirom Radićem no on se je od početka [[1929.]] godine nalazio na studiju u Parizu te mu nije mogla izravno naškoditi.<ref name="Bosiljka Janjatović"/> Za vrijeme studija sabrao je sve publicirane članke iz novina, obradio ih kao disertaciju (''Zločin od 20. lipnja i međunarodna štampa'') i doktorirao u Parizu na Školi visokih međunarodnih znanosti u mjesecu svibnju [[1931.]] godine.<ref>[[Tomislav Jonjić]], [http://www.tomislavjonjic.iz.hr/federalizacija.pdf ''Planovi federalizacije Jugoslavije (Promašeni argument partizanske kvazihistoriografije)''], fusnota 3 na str. 42., tomislavjonjic.iz.hr, pristupljeno 17. srpnja 2017.</ref><ref name="B.J.">Janjatović, Bosiljka. ''Hrvatska 1928.-1934. godine: vrijeme organiziranih političkih ubojstava'', // ''Povijesn prilozi'', sv. 13, br. 13. (1995.), str. 219. - 244. {{Hrčak|id= 157996}} fusnota 25 na str. 226.</ref> Reprint te disertacije učinio je Kroatischer Kulturverein Ogranak Matice hrvatske u Baselu, [[1978.]] godine, u znak 50. obljetnice atentata na hrvatske zastupnike u [[beograd]]skoj Narodnoj skupštini 20. lipnja 1928. godine.<ref name="hazud.ch">[[Dragan Hazler]], [http://www.hazud.ch/2011/06/stjepan-radic-mogu-me-ubiti-ali-moj-duh-nece/ ''Stjepan Radić: “Mogu me ubiti, ali moj duh neće!”''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210322133511/https://fonts.googleapis.com/css?family=Poppins:300 |date=22. ožujka 2021. }}, hazud.ch, 20. lipnja 2011., pristupljeno 17. srpnja 2017.</ref> Dijelovi te disertacije objavljeni su u ediciji ''Spomenica Braće Radić. Stjepan Radić'', ur. inž. Franjo Gaži, Zagreb, 1990., str. 102. – 142.<ref name="B.J."/> Njegova knjiga ''Zločin od 20. lipnja i međunarodna štampa'' bila je zabranjena [[1932.]] godine.<ref>[http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=2_631 ''Cenzura i zabrana tiska: 1913-1941: (Grupa XVIII)'', str. 90.], analitički inventar, Broj zbirke: HR HDA 1361 Inv. br. 1-3524, [[Hrvatski državni arhiv]], pristupljeno 6. listopada 2019.</ref> Sastavio je i uredio ''Božićnicu: seljački prosvjetno-politički sbornik i kalendar za prostu godinu 1930.'' (Zagreb, 1929.). Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskoga rata]], u vrijeme [[Ustaše|ustaškoga]] [[režim]]a u [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]], objavljivao je članke u [[časopis]]ima i [[Novine|novinama]] (''[[Hrvatski narod (Zagreb)|Hrvatski narod]]''; ''[[Nova Hrvatska (dnevni list, Zagreb, 1941.)|Nova Hrvatska]]''; ''Božićnica'' 1942.). === Nakon Drugoga svj. rata === Mnogi članovi šire obitelji Stjepana i Marije Radić nakon Drugoga svjetskoga rata i dolaska [[Komunizam|komunista]] na vlast bili su proganjani, uhićivani, saslušavani, suđeni i zatvarani. Vladimir Radić uhićen je i protiv njega podignuta je optužnica, ali je povučena primjenom amnestije koja je proglašena za one koji su bez materijalne dobiti surađivali s okupatorom na kulturnom području i na temelju ocjene kako nisu igrali nikakvu političku ulogu.{{fusg|2}} Marija, Vladimirova supruga, osuđena je radi organiziranja i slanja ljudi u [[Križari (gerila)|križare]] (ljudi s kojima je imala veze nju su označili kao glavnu organizatoricu) na 12 godina lišenja slobode s prisilnim radom. Stjepan Radić ml., njihov sin uhićen je u siječnju [[1946.]] godine kada je još bio malodobnik a osuđen je [[30. kolovoza]] 1946. godine na jednu godinu lišenja slobode radi veza s pojedincima koji su osuđeni kao križari. Ta kazna mu je nakon molbe njegovoga odvjetnika [[Ivo Politeo|Ive Politea]] pretvorena u uvjetnu.<ref>[[Branka Boban]], [https://web.archive.org/web/20140808052852/http://www.cpi.hr/download/links/hr/7288.pdf ''Sudski progoni prvaka Hrvatske seljačke stranke (1945. – 1948.)'', str. 252.], (u međumrežnoj pismohrani archive.org 8. kolovoza 2014.), pristupljeno 17. srpnja 2017.</ref> Vladimir Radić umro je u Zagrebu 1970. godine. == Djela == * ''Pravedni mir ili rat?'', Radićeva obrazovna knjižnica, sv. 5-6, Naklada Slavenske knjžare St. i M. Radić, Zagreb, 1930. * ''Čovječanstvo i mir'', Radićeva obrazovna knjižnica, sv. 5-6, Naklada Slavenske knjžare St. i M. Radić, Zagreb, 1930. * ''Zločin od 20. lipnja i međunarodna štampa'', Pariz, [1931?] (disertacija), (reprint, Kroatischer Kulturverein Ogranak Matice hrvatske u Baselu, 1978.) * ''Elektriciteta i traktor u seljačkom gospodarstvu'', Radićeva obrazovna knjižnica, sv. 9, Slavenska knjižara St. i M. Radić, Zagreb, 1933., (pod [[pseudonim]]om ''Vladimir Stjepanović'')<ref>[http://opak.crolib.hr/cgi-bin/wero.cgi?p=100001&q=Elektriciteta+i+traktor+u+selja%C4%8Dkom+gospodarstvu+%2F+Vladimir+Stjepanovi%C4%87&c=94050204083 Skupni katalog Crolist: Elektriciteta i traktor u seljačkom gospodarstvu / Vladimir Stjepanović], opak.crolib.hr, pristupljeno 17. srpnja 2017.</ref> === Prevoditelj === Prevodio je s [[Francuski jezik|francuskoga]] i [[Engleski jezik|engleskoga jezika]] na [[hrvatski jezik]]. * [[Roger Salardenne]], ''Tajanstvena kruglja'', Naklada slavenske knjižare St. i M. Radić, Zagreb, 1930. * [[James Oliver Curwood]], ''Bolna srca: roman s dalekog sjevera'', Naklada slavenske knjižare St. i M. Radić, Zagreb, [19??] * James Oliver Curwood, ''Nomadi sjevera'', Književno vrelo, knjiga broj 2, Naklada Slavenske knjžare St. i M. Radić, Zagreb, [1936?] == Bilješke == #{{fusd|1}}''"Vladavina kralja Aleksandra, poznata kao šestojanuarska diktatura, proglašena 6. siječnja 1929. godine, obilježena je u cijeloj državi zabranama političkog djelovanja svima građanskim strankama i represijama raznih vrsta protiv neposlušnika i oporbenjaka. U Hrvatskoj, a osobito u Zagrebu, gdje je bilo središte i političkog života, diktatura je obilježena ne samo zabranama rada političkim strankama nego i kontrolom kretanja prvaka hrvatske oporbe, njihovim uhićenjima, interniranjima, suđenjima i na kraju - ubojstvima."''<ref>Janjatović, Bosiljka. ''Hrvatska 1928.-1934. godine: vrijeme organiziranih političkih ubojstava'', // ''Povijesn prilozi'', sv. 13, br. 13. (1995.), str. 219. - 244. {{Hrčak|id= 157996}} str. 229.</ref> #{{fusd|2}}''"U sredstvima javnog priopćavanja, osobito novinama, javnost se podsjećala na suradnju pojedinih članova te obitelji u časopisima i novinama u vrijeme ustaškog režima u NDH. Navodili su se članci u ''Spremnosti'', ''Božićnici'' iz 1942. godine i ''Evoluciji''. Poimenice su prozivani Krešimir Devčić, Milica-Devčić Radić, Vladimir Radić te žena mu Marija."''.<ref>[[Zdenko Radelić]], ''Hrvatska seljačka stranka: 1941.-1950.'', Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 1996., {{ISBN|953-6324-05-9}}, str. 78.</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} {{GLAVNIRASPORED:Radić, Vladimir}} [[Kategorija:Hrvatski publicisti]] [[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]] [[Kategorija:Hrvatska seljačka stranka]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] [[Kategorija:Stjepan Radić]] kvrczvob4hjvmbsp3weibdgq4gz4pme 0 593446 7563825 6831078 2026-07-26T00:50:45Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7563825 wikitext text/x-wiki '''Vladimir Šram''' ([[1945.]]), hrvatski [[orguljaš]] i [[zborovođa]], po struci profesor hrvatskoga jezika i književnosti te nastavnik glazbenog odgoja<ref name="Zlatko Šram">[http://www.hrvatskarijec.rs/preuzmi/arhiva/HR_245_od_02_11_2007 Hrvatska riječ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171006062625/http://www.hrvatskarijec.rs/preuzmi/arhiva/HR_245_od_02_11_2007/ |date=6. listopada 2017. }} ''Franjo Šram (1904. – 1947.)'' , piše Zlatko Šram, Arhiva, br. 245 od 2. studenoga 2007., stranica 23. (pristupljeno 5. listopada 2017.)</ref> == Životopis == Sin poznatog hrvatskog skladatelja [[Franjo Šram|Franje Šrama]]. Još kao gimnazijalac bio je orguljaš i zborovođa u [[Petrinja|Petrinji]], u [[crkva sv. Lovre u Petrinji|crkvi sv. Lovre]]. Isto je nastavio biti kad je bio student. Završio za profesora hrvatskog jezika i književnosti i nastavnika glazbenog odgoja. Nastavio djelovati u [[Velika Gorica|Velikoj Gorici]] gdje je orguljaš i zborovođa u župi Blaženog Alojzija Stepinca.<ref name="Zlatko Šram"/> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Šram, Vladimir}} [[Kategorija:Životopisi, Petrinja]] [[Kategorija:Životopisi, Velika Gorica]] [[Kategorija:Hrvatski orguljaši]] [[Kategorija:Hrvatski zborovođe]] tvos7qs4dbnp3q4jde3to17sajgexs6 0 620972 7563811 7196118 2026-07-25T23:47:02Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7563811 wikitext text/x-wiki {{Infookvir kršćanski čelnici | vrsta = svećenik | počasni-prefiks = Otac | ime = Vladimir Horvat | počasni-sufiks = [[S.J.]] | naslov = | image = Vladimir Horvat.jpg | image_size = 220px | alt = | opis = | crkva = [[Katolička Crkva]] | nadbiskupija = | pokrajina = | metropolija = | biskupija = | stolica = | imenovan = | početak_službe = | kraj_službe = | ukinuto = | prethodnik = | nasljednik = | druge_službe = | ređenje = [[20. kolovoza]] [[1964.]] | zareditelj = <!---------- Osobni detalji ----------> | datum_rođenja = [[21. ožujka]] [[1935.]] | mjesto_rođenja = [[Donja Dubrava]] | datum_smrti = [[14. rujna]] [[2019.]] | mjesto_smrti = [[Zagreb]] | pokopan = | koordinate_groba = | nacionalnost = [[Hrvat]] | roditelji = | prethodna_služba = | obrazovanje = | alma_mater = | moto = | potpis = }} '''Vladimir Horvat''' ([[Donja Dubrava]], [[21. ožujka]] [[1935.]] – [[Zagreb]], [[14. rujna]] [[2019.]]) bio je [[Katolička Crkva u Hrvatskoj|hrvatski katolički]] [[svećenik]], [[isusovac]], [[filolog]], [[prevoditelj]], [[povjesničar]] i [[publicist]]. == Životopis == Rođen je [[21. ožujka]] [[1935.]] godine u Donjoj Dubravi. Zbog domoljubnih stavova njegova oca, obitelj su [[Mađari]] protjerali [[1941.]] godine preko Drave u [[Koprivnica|Koprivnicu]]. Oca Ivana{{sfn|Šestak|Kresnik|2020|p=261}} su mu tamo ubili [[KPJ|komunisti]] [[1945.]] godine. Stupio je [[1946.]] godine u zagrebačko sjemenište na Šalati. U isusovački novicijat ušao je [[14. kolovoza]] [[1952.]] godine. Studirao je filozofiju i teologiju na [[Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove|Filozofsko-teološkom institutu u Zagrebu]]. Za [[svećenik]]a je zaređen u [[Bazilika Srca Isusova u Zagrebu|Bazilici srca Isusova]]{{sfn|Šestak|Kresnik|2020|p=261}} u [[Zagreb]]u [[20. kolovoza]] [[1964.]] godine. Diplomirao je [[1970.]] [[slavistika|slavistiku]] na Filološkom fakultetu u [[Beograd]]u.{{sfn|In memoriam|2019|p=264}} Na [[FFZG|Filozofskome fakultetu u Zagrebu]] magistrirao je [[kroatistika|kroatistiku]] [[1975.]] godine radom ''Matoševa novela “Camao”: strukturna analiza, sinteza, interpretacija i muzikološka analogija.''{{sfn|Šestak|Kresnik|2020|p=261}} Doktorirao je [[1997.]] godine [[disertacija|tezom]] ''Jezikoslovna problematika u djelima Bartola Kašića''.{{sfn|In memoriam|2019|p=264}} Službovao je od [[1966.]] do [[1968.]] u Sarajevu kao studentski katehet, a zatim u [[Zagreb]]u kao predavač hrvatskoga jezika i katehet studenata. Od [[1973.]] do [[1975.]] bio je [[prefekt]] u Biskupijskom sjemeništu u Dubrovniku. U Klasičnoj gimnaziji u [[Dubrovnik]]u predavao je [[hrvatski]] i [[francuski jezik]]. Vodio je od [[1975.]] do [[1985.]] Hrvatsku katoličku misiju u Parizu. Surađivao je u Interdisciplinarnom programu hrvatskih studija za istraživanje hrvatske kulture u Centru za istraživanje poredbene književnosti na [[Sorbonne|Sorbonni]].{{sfn|In memoriam|2019|p=264}} Od [[1986.]] do [[1991.]] godine bio je superior isusovačke rezidencije u Beogradu. Od [[1992.]] do [[1999.]] djelovao je kao pročelnik Hrvatskoga povijesnoga instituta u Beču. Od [[1994.]] do umirovljenja djelovao je kao nastavnik [[Hrvatski studiji|Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu]].{{sfn|In memoriam|2019|p=264}} Služio se pseudonimom „M. Landercy”.{{sfn|Šestak|Kresnik|2020|p=262}} Umro je u [[Zagreb]]u [[14. rujna]] [[2019.]] godine.{{sfn|In memoriam|2019|p=264}} == Počasti == * Nagrada grada Paga za životno djelo, za istraživanje [[Bartol Kašić|Bartola Kašića]].<ref>Marijan Majstorović, [https://www.hrvatski-fokus.hr/index.php/najnovije-vijesti/26187-umro-pater-vladimir-horvat ''Umro pater Vladimir Horvat''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191028113222/https://www.hrvatski-fokus.hr/index.php/najnovije-vijesti/26187-umro-pater-vladimir-horvat |date=28. listopada 2019. }}, ''[[Hrvatski fokus]]'', hrvatski-fokus.hr, 14. rujna 2019., pristupljeno 28. listopada 2019.</ref> * Spomen-zbornik o 80. rođendanu: ''Od Mure do mora, od Save do Seine''.{{sfn|In memoriam|2019|p=265}} == Djela == Popis poznatijih djela:{{sfn|In memoriam|2019|p=265}} {{refbegin}} * „Le cardinal Stepinac: Martyr des droits de l’homme” (Pariz, 1981.) * „Crkva u hrvatskom narodnom preporodu” (Zagreb, 1986.) * „Kardinal Alojzije Stepinac” (Đakovački Selci, 1989.) * „Prilog Matoševoj poetici” (Zagreb, 1994.) * „Bartol Kašić i četiri stoljeća hrvatskoga jezikoslovlja” (Zagreb, 1998.) * „Bartol Kašić — otac hrvatskoga jezikoslovlja” (Zagreb, 1999.) * „Kardinal Alojzije Stepinac: Mučenik za ljudska prava” (Zagreb, 2008.) {{refend}} ==Izvori== {{izvori}} == Literatura == === Članci === {{refbegin}} * {{cite journal |last=In memoriam |date=2019 |title=Prof. dr. sc. Vladimir Horvat, DI (1935. – 2019.) |url=https://hrcak.srce.hr/clanak/349404 |journal=[[Kroatologija (časopis)|Kroatologija]] |location=Zagreb |publisher=Sveučilište u Zagrebu – Fakultet hrvatskih studija |volume=10 |number=1 |pages=264–265}} * {{cite journal |last1=Šestak |first1=Ivan |last2=Kresnik |first2=Ivana |date=2020 |title=In memoriam P. Vladimir Horvat SJ |url=https://hrcak.srce.hr/clanak/346743 |journal=[[Obnovljeni Život]] |location=Zagreb |publisher=Filozofsko teološki institut Družbe Isusove |volume=75 |number=2 |pages=261–275}} {{refend}} == Vanjske poveznice == * [https://hrcak.srce.hr/pretraga?q=Vladimir%20Horvat&start=0&facet_article_authors%5B0%5D=Horvat%2C%20Vladimir Vladimir Horvat] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20251006082917/https://hrcak.srce.hr/pretraga?q=Vladimir%20Horvat&start=0&facet_article_authors%5B0%5D=Horvat%2C%20Vladimir |date=6. listopada 2025. }} na [[Hrčak (portal)|Hrčku]] {{GLAVNIRASPORED:Horvat, Vladimir}} [[Kategorija:Životopisi, Prelog]] [[Kategorija:Hrvatski katolički svećenici]] [[Kategorija:Hrvatski isusovci]] [[Kategorija:Hrvatski publicisti]] [[Kategorija:Hrvatski povjesničari]] [[Kategorija:Hrvati u Francuskoj]] 35prq5sq45dt7ardvffbzwx0iursujo 0 628092 7563783 7232585 2026-07-25T22:22:52Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7563783 wikitext text/x-wiki [[datoteka:Wind_turbine_int.svg|mini|300px|desno|Glavni [[dijelovi vjetroagregata]] s vodoravnom (horizontalnom) [[os]]i: 1. [[temelj]], 2. priključak na [[elektroenergetski sustav]], 3. [[stup]], 4. [[ljestve]] za pristup, 5. zakretnik, 6. kućište stroja ili gondola, 7. [[električni generator]], 8. [[anemometar]], 9. kočioni sustav (elektromagnetska ili mehanička [[kočnice|kočnica]]), 10. [[Prijenosni omjer|prijenosnik]] [[snaga|snage]] (obično multiplikator), 11. lopatice [[Rotor (elektrotehnika)|rotora]], 12. sustav zakretanja lopatica ([[Engleski jezik|eng]]. ''pitch''), 13. glavčina [[Rotor (elektrotehnika)|rotora]].]] '''Vjetroelektrana Katuni''' ili '''VE Katuni''' sastoji se od 12 [[vjetroagregat]]a ukupne instalirane [[električna snaga|električne snage]] 34,2 mega[[vat]]a (MW). Iskorištavanjem čistog i [[Obnovljiva energija|obnovljivog izvora energije]], predviđa se da će [[vjetroelektrana]] proizvoditi prosječno 95 [[vatsat|GWh]] [[električna energija|električne energije]] godišnje. To je dovoljna količina energije da zadovolji godišnju potražnju više od 24 000 ljudi u Hrvatskoj. [[Katuni]] su selo u općini [[Šestanovac]], nedaleko od grada [[Omiš]]a. S obzirom na izvrsne brzine [[vjetar|vjetra]] na položaju, ukupna visina vjetroagregata je manja od 150 metra (103 metra je [[promjer]] [[Rotor (elektrotehnika)|rotora]]). Vjetroelektrana Katuni je u vlasništvu tvtke ''Vjetroelektrana Katuni d.o.o.'', podružnice ''WPD grupacije'' sa sjedištem u [[Bremen]]u, [[Njemačka]]<ref>[http://katuni.wpd-group.com/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180328073201/http://katuni.wpd-group.com/ |date=28. ožujka 2018. }} " Vjetroelektrana Katuni ", www.vecernji.hr, 3. lipnja 2015.</ref> Vjetroelektrana Katuni je puštena u rad u travnju 2017. Riječ je o projektu vrijednom 40 milijuna eura. == Vjetroelektrane u Hrvatskoj == [[Vjetroelektrane u Hrvatskoj]] su započele svoj razvoj još [[1988.]], kada je [[Končar Elektroindustrija|Končar]] postavio prvi [[vjetroagregat]] u [[Brodogradilište Uljanik|brodogradilištu Uljanik]], koji se i danas tamo nalazi, no onda je razvoj istoga obustavljen. Danas Končar ima postavljen prvi prototip svog modernog vjetroagregata na lokaciji Pometeno brdo u blizini [[Split]]a i pokušava uhvatiti korak s ostalim poznatim proizvođačima vjetroagregata.<ref>[http://www.vjetroelektrane.com/vjetroelektrane-u-regiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150522085038/http://www.vjetroelektrane.com/vjetroelektrane-u-regiji |date=22. svibnja 2015. }} "Vjetroelektrane u regiji", www.vjetroelektrane.com, 2011.</ref> Promatrajući karakteristike [[Vjetar|vjetra]] na prostoru Hrvatske, može se zaključiti da [[Hrvatska]] ima na desetke područja koja imaju zadovoljavajući vjetropotencijal za izgradnju [[elektrana]]. Mjerenja određenih karakteristika vjetra ([[brzina]], smjer, učestalost) pokazala su kako je za iskorištavanje [[Energija vjetra|energije vjetra]] povoljnije područje [[Primorska Hrvatska|Jadrana]] od kontinentalnog dijela Hrvatske. Stoga su prve hrvatske vjetroelektrane izgradene upravo na tom području. U Hrvatskoj je trenutno 20 [[vjetroelektrana]] koje su u normalnom radu (kolovoz 2018.) i koje isporučuju [[električna energija|električnu energiju]] u [[elektroenergetski sustav]] Hrvatske. Instalirana [[snaga]] svih vjetrolektrana je 570 [[vat|MW]], u radu je 254 [[vjetroagregat]]a koji isporučuju godišnje oko 1 475 [[vatsat|GWh]] [[električna struja|električne struje]]. Za usporedbu [[Termoelektrana Plomin]] ima snagu 330 MW i isporučuje godišnje oko 2 173 GWh električne struje. == Izvori == {{izvori}} == Poveznice == * [[Vjetroelektrane u Hrvatskoj]] {{Coord|43.4724|N|16.9077|E|region:HR-17_type:landmark|display=title|format=dms}} [[Kategorija:Vjetroelektrane u Hrvatskoj|Katuni]] [[Kategorija:Splitsko-dalmatinska županija]] 9jtsnv08pw2jgaj125yvlixot6lj8c7 0 628288 7563765 7471356 2026-07-25T21:21:22Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7563765 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje2|[[Vjekoslav Ivanišević]]}} {{Infookvir arhitekt | ime = Vjekoslav Ivanišević | slika = Vjekoslav Ivanišević, arhitekt .jpg | opis = | veličina = | nacionalnost = Hrvat | rođenje = [[27. ožujka]] [[1947.]] | mjesto rođenja= [[Split]] | smrt = [[12. rujna]] [[2018.]] | mjesto smrti = [[Split]] | stil = | djela = ''Hotel Jadran'' u Splitu | nagrade = }} '''Vjekoslav Ivanišević''' ([[Split]], [[27. ožujka]] [[1947.]] – Split, [[12. rujna]] [[2018.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] [[arhitekt]]. == Životopis == Ivanišević je rođen u Splitu, u staroj splitskoj obitelji ([[majka]] Danica, rođena Dvornik, i [[otac]] [[Ante Ivanišević]]). Odrastao je u starom dijelu Splita, [[Lučac|Lučcu]], uz što je vezana i jedna zanimljivost u njegovom životu: postao je glavnim junakom knjige Snijeg u Splitu, svog prijatelja iz djetinjstva - [[Matko Marušić|Matka Marušića]] - koja je ušla u program [[Lektira|lektire]] za [[Osnovna škola|osnovne škole]], te je tako postao svojevrsni „splitski [[Pustolovine Toma Sawyera|Tom Sawyer]]”. Sa [[supruga|suprugom]] Tanjom Ivanišević (rođenom Bojanić), također dipl.ing.arh., ima dvije [[kći|kćeri]], Ranku i Petru. Završio je [[Klasična gimnazija u Splitu (1817.)|Klasičnu gimnaziju Natko Nodilo]] u Splitu. Diplomirao je na Arhitektonsko-urbanističkom fakultetu u [[Sarajevo|Sarajevu]] [[1975.]] godine. Radio je u projektnim biroima P.P. projekt u Sarajevu, [[Lavčević|I.L. Lavčević]] u Splitu, Zavodu za arhitekturu [[Arhitektonski fakultet u Zagrebu|Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu]], te u Urbanističkom zavodu [[Dalmacija|Dalmacije]] u Splitu - gdje dvije godine obnaša dužnost direktora Zavoda. Godine[[ 1992.]] osniva '''Arhitektonsku radionicu centar d.o.o. ''' (ARC) kojoj je direktor od [[1993.]] do [[2013.]] Još kao [[Student|student]] ističe se, osim ozbiljnošću u [[projekt]]iranju, i dorađenom [[Grafika|grafičkom]] prezentacijom. Ovakvim pristupom zaslužuje „Nagradu gospodarstvenika grada Sarajeva za studentske projekte”, te time utire put za suradnju s uvaženim arhitektima koji su utjecali na njegov daljnji rad – [[Juraj Neidhardt]], Zlatko Ugljen, [[Boris Magaš]] i [[Dinko Kovačić]]. [[1979.]] polaže [[Stručni ispit|stručni ispit]] za ovlaštenog arhitekta, a [[1999.]] upisan u Hrvatsku komoru arhitekata. [[2011.]] godine dobiva dopuštenje za obavljanje poslova zaštite i očuvanja [[Kulturno dobro|kulturnih dobara]]. Kao osnivač ARC-a projektira značajne objekte, sudjelujući u natječajima na kojima odnosi 8 prvih nagrada, 2 druge, jednu treću i petu, te dva otkupa. Elaborat prenamjene objakata bivše [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] kojeg je V. Ivanišević radio u [[Ožujak|ožujku]] 1992. godine, rezultirao je brojnim inicijativama od kojih je većina i ostvarena. Na temelju Elaborata, putem odluke [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade Republike Hrvatske]], pomogao je unijeti u vlasništvo Grada zgradu Banovine, Hotel Ambasador, [[Tvrđava Gripe|Tvrđavu Gripe]], Centar veze u Vukovarskoj, Depandansu na Bačvicama, [[Split 3|Kampus Visoka]], kompleks bazena u [[Poljud]]u, Vojni sud, Centar za novačenje kao i niz dječjih vrtića. Godine [[2006.]] pokreće inicijativu i idejni projekt za ljetnu pozornicu na [[Bastion Cornaro u Splitu|Bedemu Cornaro]], te inicijativu i programske elemente za prenamjenu kompleksa [[Trafostanica u Dujmovači|trafostanice u Dujmovači]] u Muzej znanosti, što [[2015.]] postaje jedan od strateških projekata natječaja za Grad Split – [[Europski glavni grad kulture]]. Javlja se člancima u stručnim (arhitektonskim) časopisima [[Čovjek i prostor]] i [[Oris]], te u Forumu dnevnika [[Slobodna Dalmacija]]. Kao predavač sudjeluje u Ljetnoj školi arhitekture u [[Bol (Splitsko-dalmatinska županija) |Bolu]] na [[otok]]u [[Brač]]u Dobitnik je (posmrtno) '''Nagrade za životno djelo Grada Splita''' za 2018. godinu. == Najvažniji izvedeni projekti== * Kuća za odmor obitelji Sapunar, [[Bobovišća]] na Braču (1978.) * Športsko rekreacijski i ugostiteljski kompleks Jadran-Koteks, Split (1980.) * Kuća za odmor obitelji Garbin – Božić, [[Stanići]] (1981.) * Stambeno-poslovna zgrada „Jela“, Split (1983.) * Stambeno-poslovna zgrada u Rendićevoj, Split (1984.) * Stambena uglovnica na [[Žnjan]]u, Split (1987.) * Tenis centar „Bol-Potočine“, Bol na Braču (1988.) * Tenis centar Vuleta, [[Stobreč]] (1990.) * Automatska telefonska centrala i upravna zgrada „ATC –Smrdečac“, Split (1993. – 2010.) * Crkva župe [[Leopold Mandić|Sv. Leopolda Bogdana Mandića]] na Sirobuji, Split (1993.) * Stambeno-poslovna zgrada u Mihanovićevoj, Split (1993.) * Stambeno-poslovni blok Ribnjak, [[Omiš]] (1994.) * Stambeni niz na Pazdigradu, Split (1995.) * Uređenje [[Auguste Marmont|Marmontove]] ulice, Split (1995.) * Prenamjena i adaptacija Centra za novačenje u [[Medicinski fakultet u Splitu]] (1995.) * Dogradnja obiteljske kuće u Gupčevoj u Splitu, za obitelj Mrklić (1997.) * Pošta i telefonska centrala, [[Povlja]] na Braču (1997.) * Pošta i telefonska centrala, [[Cista Velika]] (1997.) * Stambeno-poslovna zgrada Ivanišević (tzv. „Lazarica II“), Split (1998. – 2003.) * Pošta i telefonska centrala, [[Selca|Selca na Braču]] (1998.) * Preuređenje i rekonstrukcija hotela „Park“, Split (1999.) * Uređenje rive, [[Trogir]] (1999.) * Kuća za odmor obitelji Čulo (Vila Petra), Bol na Braču (2000.) * Obiteljska vila [[Goran Ivanišević|Gorana Ivaniševića]] na [[Meje|Mejama]], Split (2002.) * Zdravstvena škola, Split (2004.) * Nadogradnja i dogradnja zgrade Medicinskog fakulteta, Split (2004.) * Gradska športska dvorana, [[Kaštel Sućurac]] (2004.) * Gradska športska dvorana – Ribnjak – Omiš (2005.) * Medicinski fakultet u Splitu – projekt cijelog kompleksa (2005.) * Klinika za ženske bolesti i porode Kliničke bolnice Split (2005.) * Hotel „Luxe“ (ex Domić), Split (2010.) * Centar za onkologiju Kliničke bolnice [[Mostar]] (2008.) * Višeobiteljska zgrada obitelji Majer, [[Bilice]] kod Šibenika (2009.) * Kuća za odmor obitelji Utrobičić, [[Pisak]] kod Omiša (2011.) == Najvažniji izvedeni interijeri== * Prodavaonica „[[Narodne novine]]“, Split (1984.) * Hotel „Jadran, Split (1987.) * Prodavaonica kristala „Orion“, Split (1996.) * Automatska telefonska centrala i uprava – ATC – Split (1996.) * Gradska vijećnica, [[Knin]] (1997.) * Medicinski fakultet – nadogradnja, Split (1996.) * Hotel „Park“, Split (2000.) * Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Split (zapadna obala) (2005.) == Prve nagrade na natječajima== * Stambeno poslovna zgrada Domić, Split (1985.) * Gradsko groblje u [[Rijeka|Rijeci]] – s arh. D. Kovačićem (1985.) * Hotel „Park II“ u Splitu – s arh. V. Peračićem (1986.) * Automatska telefonska centrala „ATC Smrdečac“, Split (1988.) * Ulica kralja Tomislava, Split - s arh. F. Deljakom (1993.) * Urbanističko-arhitektonski natječaj Zona Priko u Omišu – s arh. F. Deljakom (1994.) * Zdravstvena škola u Splitu – s arh. M. Tudorom i D. Žižićem (2003.) * Klinika za ženske bolesti i porode u Splitu (2005.) == Društveno-političko djelovanje== Aktivni je član Društva arhitekata Split od 1977. Od 1993. član je Lions Cluba Split ([[Lions Clubs International|''The International Association of Lions Clubs'']]), predsjednik 2000. – 2001. Pokretao je ili sudjelovao u mnogim akcijama za uljepšavanje i dobrobit grada - restauraciju skulpture Majka i dijete [[Ivan Meštrović|Ivana Meštrovića]], izrada brončane [[Maketa|makete]] užeg dijela grada Splita i dr. 1990. godine postaje član [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatske demokratske zajednice]], da bi 1992. sudjelovao u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]], kao hrvatski dragovoljac. 1993. postaje članom Gradskog vijeća Splita, u mandatu do 1997. U tom razdoblju obnaša razne dužnosti kao predsjednik Kluba vijećnika HDZ-a, te biva predsjednikom Komisije za izradu prvog [[Statut]]a grada Splita u slobodnoj Hrvatskoj. Član je Gradskog odbora HDZ-a i predsjednik temeljne organizacije [[Bačvice]]. Koordinirao je aktivnosti i sudjelovao u izradi prvog programa HDZ-a za Grad Split. Na izborima 2013. kandidat je HDZ-a za [[gradonačelnik]]a grada Splita, te ulazi u drugi krug, gdje gubi za 500 glasova. 2013. – 2017. kao vijećnik po drugi put ulazi u Gradsko vijeće Splita. == Galerija == <gallery> [[Datoteka:Pleter dvobojni.svg|1000px|center|Pleter u hrvatskim narodnim bojama]] Datoteka:Hotel Jadran, Split (1981.).jpg Datoteka:Kuca Bozic Garbin, Stanići (1981.).jpg Datoteka:Stambeno-poslovna zgrada Jela, Split (1982.).jpg Datoteka:Teniski stadion, Bol - Brač (1983.).jpg Datoteka:Automatska telefonska centrala i upravna zgrada ''ATC – Smrdečac'', Split (1993.).jpg Datoteka:Crkva sv. Leopolda Mandića, Split (1993.).jpg Datoteka:Uređenje Marmontove ulice, Split (1996.).jpg Datoteka:Stambeno-poslovna zgrada Ivanišević (tzv. Lazarica II), Split (1998.).jpg Datoteka:Uređenje rive, Trogir (2000.).jpg Datoteka:Vila Petra, Bol-Brač (2002.).jpg Datoteka:Vila Gorana Ivaniševića 1, Split (2002.).jpg Datoteka:Vila Gorana Ivaniševića 2, Split (2002.).jpg Datoteka:Sportska dvorana, Omiš (2005.).JPG Datoteka:Medicinski fakultet 1, Split (2005.).JPG Datoteka:Medicinski fakultet 2, Split (2005.).JPG Datoteka:Klinika za ginekologiju i porodništvo KBC Split (2005.).JPG Datoteka:Hotel Luxe (ex Domić), Split (2006.).jpg Datoteka:Zdravstvena škola, Split (2006.).JPG </gallery> == Izvori == * [http://d-a-s.hr/aktualno/4442/preminuo-arhitekt-vjekoslav-ivanisevic/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181020135855/http://d-a-s.hr/aktualno/4442/preminuo-arhitekt-vjekoslav-ivanisevic/ |date=20. listopada 2018. }} ==Vanjske poveznice == * https://www.arc-st.hr/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190716210537/https://www.arc-st.hr/ |date=16. srpnja 2019. }} * http://dalmatinskiportal.hr/vijesti/vjeko-ivanisevic/35487 * https://www.vecernji.hr/zdravlje/foto-oaza-za-uzitak-u-splitu-zelena-terasa-na-krovu-zgrade-502828/komentari * https://lektirko.blogspot.com/2013/05/snijeg-u-splitu-lektira-za-4-razred.html * {{HTE|ivanisevic-vjekoslav|Vjekoslav Ivanišević}} {{GLAVNIRASPORED:Ivanišević, Vjekoslav}} [[Kategorija:Hrvatski arhitekti]] [[Kategorija:Arhitekti i graditelji u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Životopisi, Split]] kif0vcfr7oeeo1c8z1z5qvaq7hj059s 0 629176 7563809 7542780 2026-07-25T23:35:02Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7563809 wikitext text/x-wiki {{Likovni umjetnik |ime = Vladimir Džanko |period = |slika = |veličina = |opis = |rođenje = [[20. ožujka]] [[1932.]] |mjesto rođenja = [[Glamoč]] |smrt = [[29. kolovoza]] [[2018.]] |mjesto smrti = [[Osijek]] |vrsta = [[slikarstvo]], ilustracija |praksa = |utjecao = |utjecali = |djela = osječke vedute, slavonski krajobrazi, aktovi, mrtve prirode, portreti <br>osječka ratna izložba }} '''Vladimir Džanko''' ([[Glamoč]], [[20. ožujka]] [[slikarstvo u 1932.|1932.]] - [[Osijek]], [[29. kolovoza]] [[2018.]]), hrvatski akademski [[slikar]], [[ilustrator]]<ref name="Essekeri">[http://essekeri.hr/dzanko-vladimir.html Essekeri] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181024192135/http://essekeri.hr/dzanko-vladimir.html |date=24. listopada 2018. }} ''Vladimir Džanko'' (pristupljeno 24. listopada 2018.)</ref> i [[likovni pedagog]].<ref name="GS">[http://www.glas-slavonije.hr/374257/5/S-Osijekom-je-disao-dok-ga-je-slikao Glas Slavonije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181024192355/http://www.glas-slavonije.hr/374257/5/S-Osijekom-je-disao-dok-ga-je-slikao |date=24. listopada 2018. }} N.Vek. ''S Osijekom je disao dok ga je slikao'', 30. kolovoza 2018. (pristupljeno 24. listopada 2018.)</ref><ref name="tražilica">{{Citiranje weba |url=https://ukop-osijek.hr/trazilica-pokojnika/ |title=Tražilica pokojnika – Ukop – Osijek |website=ukop-osijek.hr |publisher=UKOP d.o.o. |access-date=2022-10-17 |quote=Datum smrti: 29.08.2018, Datum ukopa: 01.09.2018}}</ref> == Životopis == Rođen je u Glamoču, a srednju školu za primijenjenu umjetnost završio je u Sarajevu. Diplomirao je na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Beogradu a slikarskom odjelu u klasi [[Vinko Grdan|Vinka Grdana]].<ref name="GS"/> Godine 1964., godinu nakon što je diplomirao, imao je svoju prvu samostalnu izložbu. Od tada stalno živi i stvara u Osijeku. Bio je učitelj likovnog odgoja u osnovnoj školi, predavao je na Gimnaziji i [[Pedagoški fakultet u Osijeku|Pedagoškom fakultetu]], bio je [[scenograf]] u [[Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku|Hrvatskom narodnom kazalištu]] u Osijeku, ravnatelj [[Muzej likovnih umjetnosti u Osijeku|Muzeja likovnih umjetnosti u Osijeku]]. Većinu djela naslikao je poslije 1989. godine, posebno u vrijeme [[Domovinski rat|Domovinskog rata]]. Raspon Džankovih motiva ide od raznolikih veduta Osijeka, krajobraza raznih krajeva Slavonije, portreta, aktova do mrtvih priroda. Djela je izlagao u domovini i inozemstvu.<ref name="Essekeri"/> Umro je 29. kolovoza, komemoracija je održana u petak, 31. kolovoza u 12.30 sati, a pokopan je 1. rujna 2018. na Gornjogradskom (Aninom) groblju.<ref name="GS"/><ref name="tražilica"/> == Nagrade == Nagrađen je [[Nagrada grada Osijeka|Nagradom grada Osijeka]] 1971. za pedagoški rad te 1997. [[Red Danice hrvatske|Redom Danice hrvatske]] s likom Marka Marulića.<ref name="GS"/> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Džanko, Vladimir}} [[Kategorija:Životopisi, Osijek]] [[Kategorija:Hrvatski slikari]] [[Kategorija:Hrvatski ilustratori]] [[Kategorija:Životopisi, Glamoč]] [[Kategorija:Hrvatski likovni pedagozi]] [[Kategorija:Nositelji Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića]] 6yym7ynluy3jmw7not7k99tbo3f6y44 2 633380 7563587 7562231 2026-07-25T12:43:12Z Šaholjubac 211973 /* */ 7563587 wikitext text/x-wiki '''Dobrodošli na moju suradničku stranicu!''' Ovdje možete pronaći članke kojima sam pridonio. Članci su razvrstani po područjima i uglavnom poredani kronološki. Iako nisam započeo sve izlistane članke, svakome sam od njih pridonio i smatram da je dobro da su okupljeni na jednome mjestu. Ova je stranica svojevrstan vremeplov kroz godine učenja i rada. U njoj su pohranjene pjesme, slike i zapisi – jezgre oko kojih se postupno odmotavala moja priča. ---- {{Citat5|Oscar Wilde jednom je rekao da ako znaš što želiš biti, onda to neizbježno i postaneš – to ti je kazna, ali ako nikad ne znaš, onda možeš biti bilo što. Ima istine u tome. Mi nismo imenice, mi smo glagoli. Ja nisam stvar – glumac, pisac – ja sam osoba koja radi stvari – pišem, glumim – i nikad ne znam što ću sljedeće. Mislim da možete biti utamničeni ako o sebi razmišljate kao o imenici. <br> — Stephen Fry||color=gold}} == Moji doprinosi == '''<small>Nedavni doprinosi mojih kolega.</small>''' <div style="height: 200px; overflow:auto; border: thin solid #A5000C; background: white"> {{Special:Recentchanges/limit=200}} </div> ---- <small>'''Ispod su članci koje sam započeo ili im značajno doprinio. (Članci su kategorizirani radi lakšeg snalaženja.)'''</small> [[Datoteka:Avenida Perimetral - panoramio.jpg|mini|'''''Povijest je svjedok vremena, svjetlo istine, život pamćenja, učiteljica života, glasnica starine.''''']] ===Životopisi=== <blockquote>Uložio sam čitav svoj genij u svoj život; u svoja sam djela uložio samo svoj talent. <br> — Oscar Wilde</blockquote> :[[Akiba Rubinstein]] • '''[[Emanuel Lasker]]''' • '''[[José Raúl Capablanca]]''' • [[Carl Schlechter]] • [[David Janowski]] • [[Ding Liren]] • [[Erich Eliskases]] • [[Antonio Radić]] • [[Harry Nelson Pillsbury]] • [[Julius Perlis]] • [[Aleksej Troicki]] • [[Fred Reinfeld]] • [[Georgij Mihailovič Lisicin]] • [[Arčil Ebralidze]] • [[Gia Nadareišvili]] • [[Frank James Marshall]] • [[Richard Teichmann]] • [[Aleksandar Iljin-Ženevski]] • [[Milan Vidmar]] • [[Ely Culbertson]] • [[Isidor Gunsberg]] • [[Reuben Fine]] • [[Efim Bogoljubov]] • [[Tryfon Gavriel]] • [[Josip Plahuta]] • [[Siegbert Tarrasch]] • [[Ben Finegold]] • [[Ilja Majzelis]]. U izgradnji: Tassilo von Heydebrand und der Lasa • Conel Hugh O'Donel Alexander <blockquote>Nećemo prestati istraživati, a kraj svega našeg istraživanja bit će da stignemo ondje gdje smo počeli i upoznamo to mjesto po prvi put. <br> — Thomas Stearns Eliot</blockquote> :[[Edward Winter]] • [[Irving Chernev]] • [[William Hartston]] :[[Neven Elezović]] • [[Arthur Cayley]] • [[Leopold Kronecker]] • [[Zvonimir Šikić]] • [[Eduard Heine]] • [[Dominik Palman]] • [[Max Noether]] • [[David Joyce]] • [[Norman John Wildberger]] :[[Rafael L. Silva]] • [[Ronen Rubinstein]] • [[Jaeden Martell]] • [[Josh O'Connor]] • [[Nick Robinson]] • [[Xavi Lock]] • [[Stephen Fry]] :[[Karin Kuljanić]] • [[Martin Kosovec]] :[[Milorad Mitrović]] • [[Sergej Jesenjin]] • [[Vasilije Medan]] :[[Krešimir Sučević-Međeral]] • [[Steven Pruitt]] • [[Davor Nađi]] • [[Iva Rinčić]] • [[Rokas Pukštas]] <blockquote>Stvari općenito nisu niti tako shvatljive niti tako izrecive kao što nas najčešće uvjeravaju; zbivanja su najvećim dijelom neizreciva jer se ostvaruju u prostoru u koji nijedna riječ nikada nije stupila, a najneizrecivija od svih su umjetnička djela, tajnovita bića čiji život traje dok naš prolazi. — Rainer Maria Rilke</blockquote> ---------- ===Matematika=== <blockquote>Matematika je ključ za cjelokupno ljudsko znanje. <br> ― Leonhard Euler</blockquote> :[[Šahovska matematika]] • [[Problem osam topova]] • [[Binomni koeficijent]] – kombinatorni dokazi osnovnih svojstava • [[Binomni poučak]] — dokazi; generalizacija • [[Vandermondeov identitet]] • [[Dirichletov princip]] • [[Incidencijska struktura]] • [[Cayleyjeva formula]] • [[Nejednakost Erdös-Szekeresa]] • [[Problem deranžmana]] • [[De Moivreov teorem]] • [[Nim (igra)|Nim]]. U izgradnji: MacMahonova formula • Kruskalov algoritam :[[Polinom]] – uvod; računske operacije s polinomima, nulpolinom • [[Descartesovo pravilo predznaka]] • [[San brucoša]] • [[Osnovni teorem o racionalnim nultočkama]] • [[Identitet Sophie Germain]] • [[Kvadratna jednadžba]] – cjelobrojna rješenja • [[Racionalni broj]] – uređaj; racionalne sredine • ''[[Regula falsi]]'' :[[Linearna nezavisnost]] • [[Linearna kombinacija]] • [[Kroneckerov simbol]] • [[Kronecker-Capellijev teorem]] • [[Sarrusovo pravilo]] • [[Komutativni prsten]] • [[Literal]] :[[Cantorov teorem]] • [[Zvjezdast skup]] • [[Gustoća skupa]] :[[Aksiomi Kolmogorova]] • [[Algebra skupova]] • [[Cantorova funkcija uparivanja]]. U izgradnji: Potpun sustav događaja • Bernoullijeva shema • Slučajne varijable <blockquote> Nije znanje, već čin učenja, nije posjedovanje, već čin stizanja do toga, što pruža najveće zadovoljstvo. <br> — Carl Friedrich Gauss</blockquote> :[[Broj e]] • [[Faktorijel]] — dvostruki i lijevi; primorijel • [[Linearna funkcija]] • [[Eksponencijalna funkcija]] — zanimljivosti • [[Integral]] — Osnovni teorem integralnog računa • [[Aksiom matematičke indukcije]] – primjeri • [[Derivacija]] – heuristički izvodi pravila • [[Bernoullijeva nejednakost]] • [[Fermatov zadatak]] • [[Fermatov teorem o stacionarnim točkama]] • [[Rolleov teorem]] • [[Funkcija identiteta]] • [[Nulfunkcija]] • [[Bernoullijeva diferencijalna jednadžba]] • [[Cauchyeve funkcijske jednadžbe]] • [[Leibnizov kriterij]] • [[Arhimedov aksiom]] • [[Teorem o apsolutnoj vrijednosti zbroja i produkta]] • [[Teorem o dovoljnim uvjetima za konvergenciju niza]] • [[Heineova karakterizacija neprekidnosti]] • [[Weierstrassov teorem o uniformnoj konvergenciji reda funkcija]] • [[Abelov teorem]] • [[Eulerova konstanta]] • [[Minimax]]. U izgradnji: Bolzano-Weierstrassov teorem za nizove • Taylorovi redovi • Taylorov teorem • Lagrangeov teorem srednje vrijednosti :U izgradnji: Goursat-Pringsheimov teorem <blockquote>Razlika između pjesnika i matematičara je ta da pjesnik nastoji svoju glavu zavući u raj, dok matematičar nastoji raj zavući u svoju glavu. — Gilbert Keith Chesterton</blockquote> :[[Prosti broj]] – osnovni teoremi; zanimljivosti • [[Modularna aritmetika]] • [[Eulerov teorem]] • [[Bezoutov identitet]] • [[Wilsonov teorem]] • [[Eulerova funkcija]] • [[Gaussova lema o Eulerovoj funkciji]] • [[Osnovni stavak aritmetike]] • [[Euklidov algoritam]] • [[Fibonaccijev broj]] • [[Binetova formula]] • [[Legendreova formula]] • [[Kvadratni ostatak]] • [[Gaussova lema]] • [[Kineski teorem o ostatcima]] • [[Cassinijev identitet]] • [[Najveća zajednička mjera]] – svojstva • [[Dirichletov aproksimacijski teorem]] • [[Lagrangeov teorem (teorija brojeva)]] • [[Primitivni korijen]] • [[Pitagorine trojke]] • [[Legendreov simbol]] • [[Gaussov problem kruga]] • [[Aritmetička funkcija]] • [[Relacija dobrog uređaja]] :[[Dužina]] – aritmetika s dužinama • [[Parabola]] – Getaldićeva konstrukcija; tjeme parabole • [[Descartesov list]] • [[Descartesov oval]] • [[Cassinijev oval]] • [[Pickova formula]] • [[Vivianijev teorem]] • [[Ptolomejev poučak]] • [[Singularna točka]] • [[Steinerov teorem]]. U izgradnji: Poučak o obodnom i središnjem kutu :[[Eulerov identitet]]. Korisni linkovi: [https://mis.element.hr/clanak/cevin-poucak-i-neke-osobite-tocke-trokuta| Cevin poučak i neke osobite točke trokuta] <blockquote>Ne samo moćno oružje u borbi za opstanak, matematika je simbol naše intelektualne snage i jamstvo da će se ljudski duh vazda boriti za uzvišene ciljeve. <br> — Danilo Blanuša</blockquote> ---------- === Šah === <blockquote>Šah je nešto više od igre. To je intelektualna djelatnost koja ima određenih umjetničkih kvaliteta i mnogo znanstvenih elemenata. To je isto tako sredstvo daljnjeg učvršćivanja društvenih i duhovnih veza, srdačnih odnosa među narodima. <br> ― José Raúl Capablanca</blockquote> :[[Plaskettova studija]] • [[Laskerov manevar]] • [[Rétijeva studija]] • [[Rétijeva studija (1922.)]] • [[Tarrascheva zamka]] • [[Studija Saavedre]] • [[Laskerova zamka]] • [[Colleov sistem]] • [[Studija Beljavskog (2008.)]] • [[Sicilijanska obrana]] • [[Šahovski set Dubrovnik]] • [[Triangulacija (šah)]]. U izgradnji: Studija Centurinija (1856.) • Pješačka struktura • Pravilo kvadrata • Teorija odgovarajućih polja. <blockquote>Ne prihvaćam apsolutnu granicu svojega znanja. Imam težnju za razumijevanjem koja odbija umrijeti. <br> ― Emanuel Lasker</blockquote> Korisni linkovi: [https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Podrijetlo_%C5%A1aha Podrijetlo šaha] • [https://www.chessgames.com/perl/chessplayer?pid=10542;&kpage=2.| Johann Nepomuk Berger] • [https://serverchess.com/archive/glossary.htm#S Glosar šahovskih pojmova] • [https://hr.wikipedia.org/wiki/Predlo%C5%BEak:Infookvir_%C5%A1ahist Predložak:Infookvir šahist] <blockquote>Uvijek imam blagi osjećaj sažaljenja prema čovjeku koji nema znanja o šahu, baš kao što bih žalio čovjeka koji je ostao neuk u ljubavi. Šah, poput ljubavi, poput glazbe, ima moć usrećiti čovjeka. <br> ― Siegbert Tarrasch</blockquote> ---------- ===Medicina=== <blockquote>Gdje god se voli umjetnost medicine, tamo se voli i čovječanstvo. <br> ― Hipokrat</blockquote> [[Datoteka:Da Vinci Vitruve Luc Viatour.jpg|lijevo|mini|'''Ovaj suradnik vjeruje u društvenu pravdu, slobodu govora i humanizam.''']] :[[Trodijelni živac]] • [[Tinitus]] • [[Sindrom nemirnih nogu]] • [[Mucanje]] • [[Nociplastična bol]] • [[Atipični lični bol|Atipična facijalna bol]] • [[Zajednička arterija glave]] :[[Rekonvalescencija]] • [[Proliferacija]] • [[Neuroplastičnost]] :[[Sezonski afektivni poremećaj]] • [[Atipična depresija]] • [[Distimija]] • [[Vegetativni simptomi]] • [[Terapija svjetlom]] • [[Ciklotimija]] :[[Tianeptin]] • [[Bupropion]] • [[Pregabalin]] • [[Modafinil]] • [[Inhibitori monoaminooksidaze]] • [[Moklobemid]] • [[Mirtazapin]] • [[Dekstrometorfan/bupropion]] • [[Baklofen]] • [[Buspiron]] • [[Agomelatin]] • [[Trazodon]] • [[Vortioksetin]] • [[Melatonin]] • [[Lumateperon]]. ---------- ===Ostalo=== <small>{{color|DarkPink|»Kada bih vam sada mogao naslikati moju sliku Hrvatske u budućnosti, bio bi to osmijeh. Osmijeh na licu djeteta. Osmijeh koji govori da mu u školi nije dosadno i teško, osmijeh koji jasno kaže da tete u vrtiću uvijek imaju vremena za njega. Osmijeh kojim pozdravlja svoje roditelje, zadovoljne što su mogli kupiti veći stan u kojem ono ima svoju sobu. Osmijeh jer djed ima poštenu penziju i mogu ići zajedno na utakmicu bez straha od nereda. Osmijeh djeteta koji živi u jednoj normalnoj zemlji i zna kad poraste i počne putovati svijetom, nigdje mu neće biti neugodno, sa svima će se lako sporazumjeti i moći će ponosno reći: ‘Hej, ja sam iz Hrvatske.’ Takvu sliku naše zemlje ja vidim i siguran sam da je mnogi od vas dijele sa mnom. Tu sliku Hrvatske nosim sa sobom već dugo vremena.« — Ivica Račan}}</small> [[Datoteka:Red rose 02.svg|lijevo|mini|50px]] :[[Imagizam]] • [[Jukstapozicija]] • [[Resantiman]] • [[Bilten]] • [[Modalnost]] • [[Ileizam]] • [[Etimon]] • [[El Gráfico]] :[[Plaisir d'amour]] • [[Amazing grace]] • [[Sićaš li se Lungomare]]. :[[Hedonistička adaptacija]] • [[Bihevioralna aktivacija]] • [[Fenologija]] :[[Istočni blok]] • [[Ujedinjenje Albanije i Kosova]] • [[Weimarski trokut]] • [[Republika (stranka)]] • [[Humanizam (filozofija)]] • [[Renesansa (Francuska)]] • [[Liberum veto]] :[[Barlinek]] • [[Castillo del Príncipe]] :[[Bitka za Nürnberg]] • [[Eholokacija]] • [[Lafeta]] • [[Harlekin]] • [[Kako se prave stihovi?]] <blockquote>Tvoja će vizija postati jasna tek kada se zagledaš u svoje srce. Onaj koji gleda prema van; sanja. Onaj koji gleda prema unutra; budi se. <br> — Carl Jung</blockquote> ---- [[Datoteka:Starry Night by Jean-François Millet.jpeg|mini|'''''Pita l’ me neko da li bijah ikad <br> Duboko sretan, odgovorim: da. <br> Ponekad ljubav dala mi je širi <br> Vidik i dublji pogled. <br> Na trenutak <br> Spuzla su se vela s tajni. <br> Razumljiv mi je bio šapat lišća <br> I govor voda. <br> U vjetru svoj sam prepoznao glas. <br> Mnogostruk život kroz mene je teko. <br> Ja bijah oblak, trava, zemlja, kiša, <br> A ipak svoj sam osjećao glas.''''']] === Poezija === '''»Umjetnik je stvaralac lijepoga.«''' * [https://www.poezijanoci.com/ Poezija noći] * [https://cuspajz.com/tekstovi-pjesama/izvodjac/dobrisa-cesaric.html Poezija na dlanu] »Iako bi uvijek trebalo proučavati metodu velikog umjetnika, nikada ne bi trebalo oponašati njegov stil. Stil umjetnika u srži je individualan, dok je metoda umjetnika apsolutno univerzalna. Prvo je osobnost, koju nitko ne bi trebao imitirati; drugo je savršenstvo, kojemu bi svi trebali težiti.« — Oscar Wilde »Znate, često mi se događa da sam ponekom riječi u već dovršenoj pjesmi nezadovoljan. Takvo mjesto obično ostavljam prazno, ili stavljam na nj samo približno dobru riječ s namjerom da ju kasnije zamijenim zaista dobrom, takvom koja će me potpuno zadovoljiti. I Paul Cezanne radeći na svojim slikama ostavljao je neka mjesta prazna i dulje vremena, dok ne bi za njih našao sasvim adekvatne boje. I ja sam ponekad čak i godinama tragao za jednom jedinom riječi!« — Dobriša Cesarić <poem><blockquote> Koliba u proljeće. Ničega u njoj — U njoj je sve. Yamaguchi Sodo </poem></blockquote> <poem><blockquote> Jesen Dan hladnoće u jesenjoj noći — Šetao sam poljem, I vidio rumen mjesec kako se saginje preko živice Ko seljak crvena lica. Ne stadoh na razgovor već samo kimnuh, A okolo su bile čeznutljive zvijezde Blijedih lica kao gradska djeca. Thomas Ernst Hulme </poem></blockquote> ---- <poem><blockquote> Sergeju Jesenjinu Naš je planet radostima ubog nešto. Treba otimati radost danima što bježe. Na svijetu umrijeti nije teško. Stvarati život daleko je teže. Vladimir Majakovski </poem></blockquote> [[Datoteka:Zither solo from G'schichten aus dem Wienerwald Op.325.ogg|mini|Solo za citru iz djela Priče iz Bečke šume [[Johann Strauss mlađi|J. Straussa]] (1:04)]] ---- [[Datoteka:Under the Milky Way in Black Rock Desert, Nevada.jpg|mini|'''''Dvije me stvari ispunjavaju <br> Sve većim strahopoštovanjem <br> I udivljenjem <br> Što ih više promišljam: <br> Zvjezdano nebo nada mnom <br> I moralni zakon u meni.''''']] {{-}} == Nagrade == {| | {{AS-komunikacija|Za komunikaciju! :)|Koreanovsky}} | {{P-sve|&#91;wiki&#93;strast|Ponor|slika=Font Awesome 5 solid chess-pawn.svg|bg1=black|bg2=white|tx1=white|tx2=black}} | {{P-sve|[[WP:NI]]|Ponor|slika=VisualEditor icon references-ltr-invert.svg|bg2=#8af}} | {{Branka-marljivost|za vrijednog suradnika wikipedije|Dean72}} |{{P-sve|[[WP:Članak tjedna/48, 2023. |brk tjedna]]|Ponor|slika=Lasker, Emanuel "-8" - DPLA - aa442dc47950f347989fadd72f31d04c (cropped).jpg|bg1=pink|bg2=white|tx1=violet|tx2=black}} |{{AS-opća||Labud222}} il0o213zepkf5aw69oi0bm2ytmfc2h1 0 635258 7563776 6153914 2026-07-25T22:03:34Z Silverije 23459 7563776 wikitext text/x-wiki '''Tomaso Cecchini''' (Cecchino) ([[Soave]], [[glazba u 1580.|1580.]] – [[Hvar (grad)|Hvar]], [[31. kolovoza]] [[glazba u 1644.|1644.]]), talijansko-hrvatski [[barokna glazba|barokni]] glazbenik iz [[Verona|Verone]]. Bio je orguljaš i skladatelj<ref name="IKA">IKA: [https://ika.hkm.hr/novosti/tomaso-cechini-nakon-cetiri-stoljeca-ponovno-u-hvaru/ ''Koncert ansambla "Responsorium" u hvarskoj katedrali ''] , IKA, 18. srpnja 2015. Pristupljeno 30. siječnja 2019.</ref> i učitelj pjevanja. Sav je svoj radni vijek proveo u Hrvatskoj. Najznatniji predstavnik ranoga glazbenog baroka u Dalmaciji.<ref name="proleksis">(): [http://proleksis.lzmk.hr/14792/ ''Cecchini (Cecchino), Tomaso''], Proleksis enciklopedija LZMK.Ažurirano: 26. ožujka 2015. Pristupljeno 30. siječnja 2019.</ref> == Životopis == Rodio se je 1580. godine.<ref name="IKA"/> Školovao se je u Veroni ili Mletcima.<ref name="proleksis"/> S Apeninskog poluotoka došao u Hrvatsku. Bio je djelovao u Splitu. Potom je otišao u Hvar gdje je bio [[kapelnik]] i [[orguljaš]]. Hvar je tad bio jedan od navitalnijih kulturnih središta u Dalmaciji i prema današnjim kulturnim shvaćanjima bio je istinski “europski grad”. Malo prije nego što je doselio u Hvar, u Hvaru je bilo podignuto kazalište, danas najstarije komunalno kazalište u Europi. Većinu svojih djela skladao je u Hvaru. Poznato je djelo ''Madrigali et canzonette a tre voci''.<ref name="IKA"/> Od 1603. do 1614., uz prijekide, kapelnik [[splitska katedrala|splitske]] stolnice i zatim [[hvarska katedrala|hvarske]] stolnice. Od 1634. je bio i orguljaš i učitelj pjevanja u Hvaru.<ref name="proleksis"/> Skladao uglavnom vokalnu glazbu: madrigale, canzonette, arije, mise, [[motet]]i, psalme, lamentacije, a od instrumentalne [[sonata|sonate]]. Skladao je ukupno 27 opusa i više skladbi objavljenih u antologijama, a sačuvano je 17, neka samo djelimice. Objavljivao kod uglednih nakladnika u Mletcima<ref name="proleksis"/> i stekao europsku reputaciju.Cecchinijeva zbirka madrigala Armonici concetti, libro primo (1612.) najranija je barokna zbirka napisana za hrvatsku sredinu, a u knjigama misa (1617., 1623., 1627., 1628.) ostvario je osobitu sintezu modernoga izričaja ''seconda prattica'' i ponešto skromnijih izvođačkih zahtjeva. Godine 2018. album s Cecchinijevim [[madrigal]]om bio je kandidiran za hrvatsku diskografsku nagradu [[Dobitnici Porina 2018.|Porina]] u kategoriji "Najbolja snimka albuma klasične glazbe". == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Cecchini, Tomaso}} [[Kategorija:Talijanski glazbenici]] [[Kategorija:Hrvatski glazbenici]] [[Kategorija:Hrvatski skladatelji iz 17. stoljeća]] [[Kategorija:Barokna glazba]] im0ju30kynzdbfysfbzxofyc187frke 0 637813 7563810 6191718 2026-07-25T23:44:33Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7563810 wikitext text/x-wiki '''Vladimir Peter Goss''' ('''Vladimir Gvozdanović''') ([[Zagreb]], [[3. siječnja]] [[književnost u 1942.|1942.]]), [[hrvatska književnost|hrvatski]] domovinski i [[hrvatsko iseljeništvo|iseljenički]] književnik.<ref name="60 hrv. emigrantskih pisaca">Šimun Šito Ćorić: [http://simun-sito-coric.ch/index.php?option=com_content&view=article&id=163:60-hrv-emigrantskih-pisaca&catid=52:dokumenti ''60 hrv. emigrantskih pisaca''], Šimun Šito Ćorić, (arhivirano na 5. prosinca 2012. Pristupljeno 4. ožujka 2019.</ref> == Životopis == Rodio se je 3. siječnja 1942. u Zagrebu, u kojem je završio osnovnu. U rodnom gradu je srednje školovanje imao u klasičnoj gimnaziji. Na Sveučilištu u Zagrebu je 1965. diplomirao [[anglistika|anglistiku]] i magistrirao [[povijest umjetnosti]] 1969. godine. Iste je godine otišao u SAD i upisao se na [[Cornell University|Sveučilište Cornell]] (Ithaca, država New York). Ondje je doktorirao 1972. disertacijom ''[[Starohrvatska arhitektura]]''. Od te je godine do 1982. predavao povijest umjetnosti na [[University of Michigan|Michiganskom sveučilištu]] (Ann Arbor). Bio je gostom predavačem na više sveučilišta. 1982. je preselio u Hillsborough u Sjevernu Karolinu gdje se je i dalje bavio sveučilišnim nastavničkim radom. Također se je bavio poslovanjem s umjetninama. Ovjerovljen je za [[procjenjivač umjetničkih djela|procjenjivača umjetničkih djela]]. Podučavao je i kuharske vještine. Oženio se američkom Indijankom iz plemena [[Cherokee|Čeroki]].<ref name="60 hrv. emigrantskih pisaca"/> == Djela == Opus mu je na engleskom i hrvatskom. Pisao je i objavljivao studije iz umjetnosti Hrvatske, jugoistočne Europe i istočnog Mediterana. Od književnih vrsta piše [[roman]]e i [[kratka priča|kratke priče]]. Pisao je članke u [[Zajedničar]]u, [[Hrvatski glas|Hrvatskome glasu]] (Kanada) i Hrvatskom glasu (SAD). Osvrti su mu izašli u [[Vjesnik]]u, [[Danas]]u, [[Novi list|Novom listu]], [[Nova Matica|Novoj Matici]]. Izveden je na raznim radio-programima i drugdje. Od proljeća 1993. stalni je dopisnik [[Večernji list|Večernjeg lista]] za Sjevernu Ameriku.<ref name="60 hrv. emigrantskih pisaca"/> [[Šimun Šito Ćorić]] uvrstio ga je u svoju antologiju ''60 hrvatskih emigrantskih pisaca''.<ref name="60 hrv. emigrantskih pisaca"/> Zasebno napisani romani:<ref name="60 hrv. emigrantskih pisaca"/> * ''Antigonin dnevnik'', roman, Zagreb 1992. * ''Washingtonska fronta'', roman, Zagreb 1993. == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Goss, Vladimir Peter}} [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] [[Kategorija:Hrvati u SAD-u]] [[Kategorija:Hrvatski romanopisci]] [[Kategorija:Hrvatski povjesničari umjetnosti]] kk6n6fbxmqc63k4k3ytcx4e0n58656i 0 638645 7563842 7560800 2026-07-26T02:46:57Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7563842 wikitext text/x-wiki '''Vlatko Kardum''' ([[Zagreb]], [[27. veljače]] [[1940.]]), [[hrvatska književnost|hrvatski]] domovinski i [[hrvatsko iseljeništvo|iseljenički]] [[književnik]],<ref name="60 hrv. emigrantskih pisaca">Šimun Šito Ćorić: [http://simun-sito-coric.ch/index.php?option=com_content&view=article&id=163:60-hrv-emigrantskih-pisaca&catid=52:dokumenti ''60 hrv. emigrantskih pisaca''], Šimun Šito Ćorić, (arhivirano na 5. prosinca 2012. Pristupljeno 15. ožujka 2019.</ref> ==Životopis== Rodio se je u Zagrebu, u kojem je završio osnovnu školu, gimnaziju i na Pedagoškoj akademiji studij njemačkog jezika. Radio u više naselja po Hrvatskoj kao [[nastavnik]]. Zbog političkih razloga više su ga puta izbacili s radnog mjesta. Za progona [[hrvatsko proljeće|hrvatskih proljećara]] 1972. godine osuđen je na dvije i pol godine zatvora. Uspio je iz zatvora nakon same presude pobjeći u Austriju. Tu je godine boravio u lageru Traiskirchenu i zatim se je nastanio u SR Njemačkoj. Ondje se je dodatno obrazovao. Studirao je u Essenu gdje je završio studij režije i glume i nakon čega je radio kao [[intendant]] dječjeg kazališta u gradu Mülheim/Ruhr.<ref name="60 hrv. emigrantskih pisaca"/> ==Djela== * Jakica Grgelijin, pripovijest iz ličkog života, Dudenhofen, 1973. * Lijepa Kata, roman, Sarajevo, 1990. == Nagrade i priznanja == *[[Šimun Šito Ćorić]] uvrstio ga je u svoju antologiju ''60 hrvatskih emigrantskih pisaca''.<ref name="60 hrv. emigrantskih pisaca"/> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Kardum, Vlatko}} [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] [[Kategorija:Hrvatsko proljeće]] [[Kategorija:Hrvatski romanopisci]] [[Kategorija:Hrvati u Njemačkoj]] 12avyiy5ctcpdtnavly0tbw9ub1ljdz 0 639618 7563823 6191804 2026-07-26T00:45:38Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7563823 wikitext text/x-wiki '''Vladimir Vojnović''' ([[Bugojno]], [[1917.]] – [[Sarajevo]], [[1999.]]), bh. likovni umjetnik. Rodio se u Bugojnu 1917. godine. U Sarajevu je završio državnu školu za likovnu umjetnost. Studij je nastavio u Francuskoj, u Parizu i u Italiji gdje je studije nastavio na usavršavanju [[konzervacija-restauracija|konzervatorskih]] radova. Umro je 1999. godine u Sarajevu.<ref>[http://agiart.tripod.com/Enciklopedija_u.htm AGIART] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190401045718/http://agiart.tripod.com/Enciklopedija_u.htm |date=1. travnja 2019. }} ''Likovni stvaraoci u Bosni i Hercegovini 1894 - 2000'' (pristupljeno 1. travnja 2019.)</ref> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Vojnović, Vladimir}} [[Kategorija:Životopisi, Bugojno]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački umjetnici]] [[Kategorija:Konzervatori]] d6vzozp98hq9hcgxed90zjapj57fnm5 0 657646 7563701 6891779 2026-07-25T17:54:48Z Marheen 250754 7563701 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Album |ime_albuma = Dnevni rituali |ime_glazbenika = [[Aerodrom (sastav)|Aerodrom]] |vrsta = studijski album |slika = Dnevni_rituali.jpg |žanr = [[rock]] |datum = [[22. studenog]] [[2019.]] |snimanje = listopad 2015.- listopad 2019. |trajanje = 44:53 |izdavač = [[Croatia Records]] |producent = [[Jurica Pađen]], [[Hrvoje Prskalo]] |recenzija = |album_prije = [[Taktika noja]] |godina0 = 2012. |godina = 2019. |album_poslije = |godina2 = |ostalo = {{Singlovi | Ime Albuma = Dnevni rituali | Vrsta albuma = studijski album | Singl 1 = Od sutra ne pušim | Singl 1 date = 23. prosinac 2015. | Singl 2 = Ispod tuša | Singl 2 date = 8. prosinac 2016. | Singl 3 = Ja te jednostavno volim | Singl 3 date = 20. rujan 2017. | Singl 4 = Titanik | Singl 4 date = 1. lipanj 2018. | Singl 5 = Neka bude | Singl 5 date = 24. rujan 2018. | Singl 6 = Sunce mi se smije | Singl 6 date = 30. rujan 2019. | Singl 7 = Vozi, mademoiselle | Singl 7 date = 7. travanj 2020. | Singl 8 = Nafte i benzina | Singl 8 date = 3. studeni 2020. }} }} '''''Dnevni rituali''''' deveti je studijski album [[zagreb]]ačkog [[rock]] sastava [[Aerodrom (sastav)|Aerodrom]], koji izlazi 22. studenog [[2019.]] u izdanju [[diskografija|diskografske kuće]] "[[Croatia Records]]". Album se sastoji od trinaest skladbi, a snimljen je u istoj postavi kao i njihov prethodni album "[[Taktika noja]]": [[Jurica Pađen]], [[Tomislav Šojat]], [[Ivan Havidić]] i [[Damir Medić]]. Materijal za album je snimljen u periodu od listopada 2015. do listopada 2019. godine, a [[producent|produkciju]] potpisuju [[Jurica Pađen]] i [[Hrvoje Prskalo]]. Rad na novom albumu sastav najavljuje video spotovima za skladbe "Od sutra ne pušim" krajem 2015. i "Ispod tuša" krajem 2016. godine. Tijekom sljedeće tri godine izlazi još četiri singla, od kojih su tri našla mjesto na službenoj hrvatskoj top listi singlova [[HR Top 40]]. Album je debitirao na broju #21 na službenoj hrvatskoj top listi prodaje, a dostigao je poziciju broj #8. ==Recenzije== ''Dnevni rituali'' dobio je uglavnom pozitivne kritike. Glazbeni kritičar [[Zlatko Gall]] ocijenio je album s 3 1/2 zvjezdice na skali od 5, opisujući ga kao "solidan album klasičnog gitarskog rocka" i kao "bendovska ekstenzija samostalnog projekta [[All Stars (album)|All Stars]]".<ref>{{cite web |url=https://mixer.hr/jurica-paden-aerodrom-dnevni-rituali-izmedu-popa-i-gitarskog-praska/ |title=JURICA PAĐEN & AERODROM “Dnevni rituali” – Između popa i gitarskog praska |last=Gall |first=Zlatko |authorlink=Zlatko Gall |date=25. studenoga 2019. |work=Mixer.hr |language=hr |accessdate=6. prosinca 2019. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20191206101912/https://mixer.hr/jurica-paden-aerodrom-dnevni-rituali-izmedu-popa-i-gitarskog-praska/ |archivedate=6. prosinca 2019.}}</ref> Aleksandar Dragaš iz [[Jutarnji list|Jutarnjeg lista]] opisao je album kao “ljubavne arena rock / power pop pjesme ljepljive za uho”.<ref>{{cite web |url=https://www.jutarnji.hr/kultura/glazba/jurica-paden-i-aerodrom-mali-rituali-i-jetka-ironija-iskusnog-lovca-na-snove-koji-mladost-gleda-u-retrovizoru/9708685/ |title=JURICA PAĐEN I AERODROM Mali rituali i jetka ironija iskusnog lovca na snove koji mladost gleda u retrovizoru |last=Dragaš |first=Aleksandar |date=6. prosinca 2019. |work=Jutarnji.hr |language=hr |accessdate=6. prosinca 2019.}}</ref> Top.HR, glazbena TV emisija, predstavila je album kao “ozbiljan konkurent za rock album godine”. == Popis pjesama == Sve pjesme napisao [[Jurica Pađen]]. {{Popis pjesama | ukupno_trajanje = 44:53 | skladba1 = Varka oko nas | trajanje1 = 3:26 | skladba2 = Nafte i benzina | trajanje2 = 3:14 | skladba3 = Sunce mi se smije | trajanje3 = 3:48 | skladba4 = Vozi, mademoiselle | trajanje4 = 3:24 | skladba5 = Živjeti svoj san | trajanje5 = 2:53 | skladba6 = Sva sirotinja | trajanje6 = 2:46 | skladba7 = Mistična dama | trajanje7 = 4:02 | skladba8 = Hej, bludnice | trajanje8 = 3:29 | skladba9 = Ja te jednostavno volim | trajanje9 = 3:34 | skladba10 = Neka bude | trajanje10 = 3:56 | skladba11 = Titanik | trajanje11 = 3:47 | skladba12 = Ispod tuša | trajanje12 = 3:25 | skladba13 = Od sutra ne pušim | trajanje13 = 3:09 }} ==Top liste== ===Album=== {| class="wikitable" |- !Godina !Top lista !Pozicija |- |2019 |HR Top 40<ref name="TOTS">http://www.top-lista.hr/www/lista-prodaje-domace-5-tjedan-2020/ Službena top lista prodaje</ref> | style="text-align:center;"|8 |} ===Singlovi=== {| class="wikitable" |- !Godina !Singl !Top lista !Pozicija |- |2017 |Ja te jednostavno volim |[[HR Top 40]]<ref name="HRTop40-1">http://www.top-lista.hr/www/hrtop40-45-tjedan-2017-30-10-2017-05-11-2017/ HR Top 40 - Službena hrvatska top lista singlova</ref> | style="text-align:center;"|13 |- |2018 |Neka bude |HR Top 40<ref name="HRTop40-2">http://www.top-lista.hr/www/hrtop40-41-tjedan-2018-01-10-2018-07-10-2018/ HR Top 40 - Službena hrvatska top lista singlova</ref> | style="text-align:center;"|22 |- |2019 |Sunce mi se smije |HR Top 40<ref name="HRTop40-3">http://www.top-lista.hr/www/hrtop40-43-tjedan-2019-14-10-2019-20-10-2019/ HR Top 40 - Službena hrvatska top lista singlova</ref> | style="text-align:center;"|27 |} == Izvođači == ===Aerodrom=== * [[Jurica Pađen]] - [[električna gitara|gitara]], [[pjevanje|vokal]], [[usna harmonika]] * [[Tomislav Šojat]] - [[bas-gitara]], prateći vokal * [[Ivan Havidić]] - [[električna gitara|gitara]], prateći vokal * [[Damir Medić]] - [[bubnjevi]], [[udaraljke]] ===Ostali izvođači=== * Fedor Boić - [[klavijature]] * Mario Domazet - [[charango]], akustična gitara * Zvone Domazet - Dobro gitara, slide gitara, programiranje * Borna Čop - gitara * Ana Šuto, Jelena Vlačić - prateći vokali * Hrvoje Prskalo - programiranje, prateći vokali, [[sintesajzer|synth]] == Produkcija == * Jurica Pađen - [[glazba]] i [[lirika|tekst]] * [[Aerodrom (sastav)|Aerodrom]] - aranžmani * Jurica Pađen i Hrvoje Prskalo - [[producent]]i * Hrvoje Prskalo - tonski snimatelj i [[mastering]] * Mario Domazet - koproducent na 3 i 10 * Ljubo Zdjelarević - [[fotografija]] * Ljubo Zdjelarević i Luka Vucić - likovno oblikovanje == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.instagram.com/juricapadjenaerodrom Službeni Instagram profil sastava] * [https://www.facebook.com/GrupaAerodrom Službeni Facebook profil sastava] * [https://www.youtube.com/AerodromTV Službeni Youtube kanal sastava] {{Aerodrom (sastav)}} [[Kategorija:Albumi sastava Aerodrom]] [[Kategorija:Albumi iz 2019.]] tj4xxaqiwfjmf6gho9ykamoot6upcww 0 658565 7563630 6216927 2026-07-25T14:50:05Z Šaholjubac 211973 /* */ 7563630 wikitext text/x-wiki [[Image:Galton experiment.png|390x390px|Figure 2. Podatci [[Francis Galton|Francisa Galtona]] iz 1889. godine, gdje se prikazuju odnosi između visine potomaka (928 promatranih pojedinaca) kao funkciju prosječne visine njihovih roditelja (205 promatranih parova roditelja).|alt=|mini]] '''Nasljednost''', '''heritabilnost''' ili '''hereditet''' [[Statistika|statistička]] je veličina kojom se procjenjuje kojim dijelom će osobine organizma, odnosno njegova [[fenotip]]a, biti sukladne naslijeđenim genima. Drugim riječima, u kojem dijelu neće biti formirane zbog utjecaja okoliša (koji, kod ljudi, uključuje i odgoj) ili puke slučajnosti.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK21866/ |title=An Introduction to Genetic Analysis. 7th edition. New York: W. H. Freeman; 2000., poglavlje "Quantifying heritability" |author=Griffiths AJF, Miller JH, Suzuki DT, et al. |language=engleski |accessdate=5. prosinca 2019.}}</ref> Nasljednost osobina se u najboljoj mjeri može promatrati kod organizama koji imaju istovjetnu genetiku: tako kod biljaka one razmožene reznicama s istog pretka, a kod životinja i ljudi kod jednojajčanih blizanaca. Kod promatranja populacije blizanaca koji sudjeluju u pojedinom istraživanju (''probanada''), ustavnoljuju se povezanosti (''konkordancije'') pojedinih osobina, pri čemu se u odnosu na jednu širu populaciju utvrđuje vjerojatnost da su oba člana jednog para blizanaca iskazuju osobinu (eng. ''pairwise concordance''), te vjerojatnost da barem jedan od blizanaca u svom fenotipu iskazuje određenu osobinu (eng. ''probandwise concordance'').<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3184125/ |title=Genetic Susceptibility to Acute Rheumatic Fever: A Systematic Review and Meta-Analysis of Twin Studies |author=Mark E. Engel i dr. |language=engleski |publisher=PLoS One. 2011; 6(9): e25326. |accessdate=5. prosinca 2019.}}</ref> Tabela s pregledom nasljedivosti nekih osobina kod ljudi: {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;" | colspan="7" |'''[[Heritabilnost (h) odabranih svojstava i sklonosti]]''' |- |'''[[Svojstvo]]''' |'''''[[h]]''''' |- |Boja očiju |0,99 |- |Alkoholizam |0,99 |- |Boja kose |0,96 |- |Maloumnost |0,89 |- |Otisak palca |0,87 |- |Rahitis |0.85 |- |Koeficijent inteligencije |0,80 |- |Šizofrenija |0,77 |- |Dijabetes |0,75 |- |Tabakizam |0,74 |- |Kofeinizam |0,71 |- |Padavica |0,67 |- |Tuberkuloza |0,64 |- |Sklonost kriminalu |0,56 |- |Krvni tlak |0,54 |- |Pravopis |0,53 |- |Književnost |0,45 |- |Početak hodanja |0,42 |- |Prirodne znanosti |0,34 |- |Puls |0,33 |- |Ravni tabani |0,33 |- |Početak sjedenja |0,25 |- |Alergije |0,22 |- |Srčani udar |0,15 |- |Aritmetika |0,12 |- |Ljevorukost |0,07 |- |} == Vidi još == * [[Genotip]] * [[Fenotip]] <br /> == Vanjske poveznice == * [http://plato.stanford.edu/entries/heredity/ "Heredity and Heritability", Stanford Encyclopedia of Philosophy] == Izvori == {{izvori}} {{Mrva}} 6ja5p5ztc4vh6mm1n2qsqu302rpxm0l 7563632 7563630 2026-07-25T14:53:29Z Šaholjubac 211973 /* */ 7563632 wikitext text/x-wiki [[Image:Galton experiment.png|390x390px|Figure 2. Podatci [[Francis Galton|Francisa Galtona]] iz 1889. godine, gdje se prikazuju odnosi između visine potomaka (928 promatranih pojedinaca) kao funkciju prosječne visine njihovih roditelja (205 promatranih parova roditelja).|alt=|mini]] '''Nasljednost''', '''heritabilnost''' ili '''hereditet''' [[Statistika|statistička]] je veličina kojom se procjenjuje kojim dijelom će osobine organizma, odnosno njegova [[fenotip]]a, biti sukladne naslijeđenim genima. Drugim riječima, u kojem dijelu neće biti formirane zbog utjecaja okoliša (koji, kod ljudi, uključuje i odgoj) ili puke slučajnosti.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK21866/ |title=An Introduction to Genetic Analysis. 7th edition. New York: W. H. Freeman; 2000., poglavlje "Quantifying heritability" |author=Griffiths AJF, Miller JH, Suzuki DT, et al. |language=engleski |accessdate=5. prosinca 2019.}}</ref> Nasljednost osobina se u najboljoj mjeri može promatrati kod organizama koji imaju istovjetnu genetiku: tako kod biljaka one razmožene reznicama s istog pretka, a kod životinja i ljudi kod jednojajčanih blizanaca. Kod promatranja populacije blizanaca koji sudjeluju u pojedinom istraživanju (''probanada''), ustavnoljuju se povezanosti (''konkordancije'') pojedinih osobina, pri čemu se u odnosu na jednu širu populaciju utvrđuje vjerojatnost da su oba člana jednog para blizanaca iskazuju osobinu (eng. ''pairwise concordance''), te vjerojatnost da barem jedan od blizanaca u svom fenotipu iskazuje određenu osobinu (eng. ''probandwise concordance'').<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3184125/ |title=Genetic Susceptibility to Acute Rheumatic Fever: A Systematic Review and Meta-Analysis of Twin Studies |author=Mark E. Engel i dr. |language=engleski |publisher=PLoS One. 2011; 6(9): e25326. |accessdate=5. prosinca 2019.}}</ref> Tablica s pregledom nasljedivosti nekih osobina kod ljudi:{{ni}} {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;" | colspan="7" |'''[[Heritabilnost (h) odabranih svojstava i sklonosti]]''' |- |'''[[Svojstvo]]''' |'''''[[h]]''''' |- |Boja očiju |0,99 |- |Alkoholizam |0,99 |- |Boja kose |0,96 |- |Maloumnost |0,89 |- |Otisak palca |0,87 |- |Rahitis |0.85 |- |Koeficijent inteligencije |0,80 |- |Šizofrenija |0,77 |- |Dijabetes |0,75 |- |Tabakizam |0,74 |- |Kofeinizam |0,71 |- |Padavica |0,67 |- |Tuberkuloza |0,64 |- |Sklonost kriminalu |0,56 |- |Krvni tlak |0,54 |- |Pravopis |0,53 |- |Književnost |0,45 |- |Početak hodanja |0,42 |- |Prirodne znanosti |0,34 |- |Puls |0,33 |- |Ravni tabani |0,33 |- |Početak sjedenja |0,25 |- |Alergije |0,22 |- |Srčani udar |0,15 |- |Aritmetika |0,12 |- |Ljevorukost |0,07 |- |} == Vidi još == * [[Genotip]] * [[Fenotip]] <br /> == Vanjske poveznice == * [http://plato.stanford.edu/entries/heredity/ "Heredity and Heritability", Stanford Encyclopedia of Philosophy] == Izvori == {{izvori}} {{Mrva}} ta1wb4gtcc89685v0z8ymemqfh645nh 7563745 7563632 2026-07-25T20:15:54Z Šaholjubac 211973 /* */ 7563745 wikitext text/x-wiki [[Image:Galton experiment.png|390x390px|Figure 2. Podatci [[Francis Galton|Francisa Galtona]] iz 1889. godine, gdje se prikazuju odnosi između visine potomaka (928 promatranih pojedinaca) kao funkciju prosječne visine njihovih roditelja (205 promatranih parova roditelja).|alt=|mini]] '''Nasljednost''', '''heritabilnost''' ili '''hereditet''' [[Statistika|statistička]] je veličina kojom se procjenjuje kojim dijelom će osobine organizma, odnosno njegova [[fenotip]]a, biti sukladne naslijeđenim genima. Drugim riječima, u kojem dijelu neće biti formirane zbog utjecaja okoliša (koji, kod ljudi, uključuje i odgoj) ili puke slučajnosti.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK21866/ |title=An Introduction to Genetic Analysis. 7th edition. New York: W. H. Freeman; 2000., poglavlje "Quantifying heritability" |author=Griffiths AJF, Miller JH, Suzuki DT, et al. |language=engleski |accessdate=5. prosinca 2019.}}</ref> Nasljednost osobina se u najboljoj mjeri može promatrati kod organizama koji imaju istovjetnu genetiku: tako kod biljaka one razmožene reznicama s istog pretka, a kod životinja i ljudi kod jednojajčanih blizanaca. Kod promatranja populacije blizanaca koji sudjeluju u pojedinom istraživanju (''probanada''), ustavnoljuju se povezanosti (''konkordancije'') pojedinih osobina, pri čemu se u odnosu na jednu širu populaciju utvrđuje vjerojatnost da su oba člana jednog para blizanaca iskazuju osobinu (eng. ''pairwise concordance''), te vjerojatnost da barem jedan od blizanaca u svom fenotipu iskazuje određenu osobinu (eng. ''probandwise concordance'').<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3184125/ |title=Genetic Susceptibility to Acute Rheumatic Fever: A Systematic Review and Meta-Analysis of Twin Studies |author=Mark E. Engel i dr. |language=engleski |publisher=PLoS One. 2011; 6(9): e25326. |accessdate=5. prosinca 2019.}}</ref> Tablica s pregledom nasljedivosti nekih osobina kod ljudi:{{ni}} {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;" | colspan="7" |'''[[Heritabilnost (h) odabranih svojstava i sklonosti]]''' |- |'''[[Svojstvo]]''' |'''''[[h]]''''' |- |Boja očiju |0,99 |- |Alkoholizam |0,99 |- |Boja kose |0,96 |- |Maloumnost |0,89 |- |Otisak palca |0,87 |- |Rahitis |0.85 |- |Koeficijent inteligencije |0,80 |- |Shizofrenija |0,77 |- |Dijabetes |0,75 |- |Tabakizam |0,74 |- |Kofeinizam |0,71 |- |Padavica |0,67 |- |Tuberkuloza |0,64 |- |Sklonost kriminalu |0,56 |- |Krvni tlak |0,54 |- |Pravopis |0,53 |- |Književnost |0,45 |- |Početak hodanja |0,42 |- |Prirodne znanosti |0,34 |- |Puls |0,33 |- |Ravni tabani |0,33 |- |Početak sjedenja |0,25 |- |Alergije |0,22 |- |Srčani udar |0,15 |- |Aritmetika |0,12 |- |Ljevorukost |0,07 |- |} == Vidi još == * [[Genotip]] * [[Fenotip]] <br /> == Vanjske poveznice == * [http://plato.stanford.edu/entries/heredity/ "Heredity and Heritability", Stanford Encyclopedia of Philosophy] == Izvori == {{izvori}} {{Mrva}} 76tphsy4kfugjsj8jxwxh0ozh9ryucu 0 661244 7563620 7519165 2026-07-25T14:39:23Z Argo Navis 852 koordinate 7563620 wikitext text/x-wiki {{infookvir rijeka | ime = Yurubi | izvorno ime = | drugo ime = | vrsta = | etimologija = | slika = Río Yurubí.jpg | slika_opis = | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = | zemljovid_opis = | dz = VEN | naselja = [[San Felipe (Yaracuy, Venezuela)|San Felipe]] | duljina = | površina porječja = | lokacija istjeka = | najmanji istjek = | prosječni istjek = | najveći istjek = | plovna od - do = | brane = | izvor = | sutok = | izvor_koordinate = {{coord|10.379459|-68.784585|format=dms|display=i}} | izvor_nadmorska_visina = | ušće = | tip ušća = | ušće_koordinate = {{coord|10.296165|-68.679016|format=dms|display=it}} | ušće_nadmorska_visina = | slijev = Karipski | ulijeva se u = [[Yaracuy (rijeka)|Yaracuy]] | pritoci = | lijevi pritoci = | desni pritoci = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis= | pushpin_map = Venezuela | pushpin_label_position_A = top | pushpin_label_position_B = bottom }} '''Yurubi''' je rijeka u [[Venezuela|Venezueli]], lijevi pritok [[Yaracuy (rijeka)|Yaracuya]]. Pripada [[Karipsko more|karipskom slijevu]]. Teče kroz državu [[Yaracuy (država u Venezueli)|Yaracuy]] i njezin glavni grad [[San Felipe (Yaracuy, Venezuela)|San Felipe]]. == Izvori == {{izvori}} *Rand McNally, The New International Atlas, 1993. {{Mrva-rij}} [[Kategorija:Rijeke u Venezueli]] [[Kategorija:Pritoci Yaracuya]] 3a2gcmr3u8zdygdfg6rem7k9oli4eny 0 663058 7563708 7515956 2026-07-25T18:22:42Z Zeljko 1196 /* Vrste */ 7563708 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Paulinija | slika = Guaraná 02.jpg | slika_opis = ''P. cupana'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Sapindaceae]] | subfamilia = [[Sapindoideae]] | tribus =[[Paullinieae]] | genus = '''''Paullinia''''' | genus_autorstvo = [[L.]] }} '''Paulinija''' ({{lat.|Paullinia}}), rod vazdazelenih, grmastih penjačica iz porodice ''[[Sapindaceae]]'', dio je potporodice ''[[Sapindoideae]]''. Najpoznatiji predstavnik ovog roda je [[Guarana|guarana]]. == Rasprostranjenost == Postoji preko 180 vrsta (185 po [[Kew Gardens|Kewu]]) u tropskim krajevima Amerike, a jednom vrstom i u [[Afrika|Africi]], na [[Komori]]ma i [[Madagaskar]]u.”<ref>[http://www.plantsoftheworldonline.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:36520-1 Plants of the World online] Pristupljeno 14. siječnja 2020.</ref> Iako je rod pretežno američki, ''Paullinia pinnata'' jedina širi prirodni areal i izvan Neotropika. == Morfologija == ''Paullinia'' je veliki rod drvenastih povijuša iz porodice [[Sapindovke|sapindovki]]. Smješten je u tribus ''[[Paullinieae]]''. Biljke obično sadrže mliječni sok. [[Stabljika]] u poprečnom presjeku može imati središnji i tri do pet rubnih provodnih cilindara, ili samo jedan provodni cilindar.<ref name="Sapindaceae "/> [[Listovi]] su naizmjenični, vrlo različito građeni: mogu biti troliskasti, perasti s pet liski, dvostruko perasti, dvaput trodijelni ili različito razdijeljeni. Palistići su sitni do veliki. [[Cvat]]ovi su pazušni tirsovi s parom vitica pri osnovi osi, ili kauliflorni tirsovi bez vitica.<ref name="Sapindaceae "/> [[Cvjetovi]] su dvobočno simetrični i funkcionalno jednospolni. [[Lap]]ova je četiri ili pet, nejednake su veličine i preklapaju se. [[Latica|Latice]] su četiri, a pri osnovi nose prirasli kapuljačasti privjesak. Cvjetni disk je jednostran i četverorežnjevit. [[Prašnik]]a je osam. [[Pelud]] je poratna i perforirana.<ref name="Sapindaceae "/> Plodnica je građena od triju plodnih listova, s po jednim sjemenim zametkom u svakom pretincu. Vrat [[Tučak|tučka]] završava trima stigmatskim ograncima. [[Plod]] je tobolac s jednim do tri pretinca, koji se otvara septifragalno-marginicidno; pretinci mogu biti leđno okriljeni ili bez krila, a iznimno i bodljikavi. [[Sjemenke]] su kuglaste, duguljaste ili elipsoidne, s djelomičnom do gotovo potpunom sarcotestom. [[Kromosom]]ski broj iznosi 2n = 24.<ref name="Sapindaceae "/> == Uporaba == Rod je najvećim dijelom neotropski. Jedna vrsta, ''[[Paullinia pinnata]]'', prirodno je rasprostranjena i u tropskoj i južnoj [[Afrika|Africi]], na [[Komori]]ma i [[Madagaskar]]u. Mnoge vrste roda koriste se kao riblji otrovi. Najpoznatija gospodarski važna vrsta je ''[[Paullinia cupana]]'', guarana, čije se sjeme koristi za pripravu stimulativnih napitaka.<ref name="Sapindaceae ">[https://repository.si.edu/server/api/core/bitstreams/c1816609-ab60-4ec3-9ebc-fa3d38edc0f7/content Sapindaceae], pristupljeno 6. srpnja 2026.</ref> == Galerija == <gallery mode=packed> Paullinia trigonia Vell. - Flickr - Alex Popovkin, Bahia, Brazil.jpg|''P. trigonia'' Paullinia pinnata autour du complexe Pendjari. 02.jpg|''P. pinnata'' Paullinia cuparia 'Guarana' - Conservatory of Flowers - San Francisco, CA.jpg|''P. cupana'' Paullinia sp., Sapindaceae, Atlantic forest, Bahia, Brazil - Flickr - Alex Popovkin, Bahia, Brazil (12).jpg|Paullinia sp., atlantske šume, [[Bahia]]. </gallery> == Vrste == {{stupci|3| # ''[[Paullinia acutangula]]'' <small>Pers.</small> # ''[[Paullinia alata]]'' <small>(Ruiz & Pav.) G.Don</small> # ''[[Paullinia allenii]]'' <small>Standl.</small> # ''[[Paullinia alsmithii]]'' <small>J.F.Macbr.</small> # ''[[Paullinia anisoptera]]'' <small>Turcz.</small> # ''[[Paullinia anodonta]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia anomophylla]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia apoda]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia aspera]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia austin-smithii]]'' <small>Standl.</small> # ''[[Paullinia baileyi]]'' <small>Standl.</small> # ''[[Paullinia barbadensis]]'' <small>Jacq.</small> # ''[[Paullinia bernhardii]]'' <small>Uittien</small> # ''[[Paullinia bicorniculata]]'' <small>Somner</small> # ''[[Paullinia bidentata]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia bilobulata]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia bipinnata]]'' <small>Poir.</small> # ''[[Paullinia boliviana]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia bracteosa]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia brenesii]]'' <small>Croat</small> # ''[[Paullinia brentberlinii]]'' <small>Croat</small> # ''[[Paullinia bristanii]]'' <small>Croat</small> # ''[[Paullinia buricana]]'' <small>Croat</small> # ''[[Paullinia caloptera]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia cambessedesii]]'' <small>Triana & Planch.</small> # ''[[Paullinia capitata]]'' <small>Benth. ex Triana & Planch.</small> # ''[[Paullinia capreolata]]'' <small>(Aubl.) Radlk.</small> # ''[[Paullinia carpopodea]]'' <small>Cambess.</small> # ''[[Paullinia carrenoi]]'' <small>Steyerm.</small> # ''[[Paullinia castaneifolia]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia cauliflora]]'' <small>Jacq.</small> # ''[[Paullinia cearensis]]'' <small>Somner & Ferrucci</small> # ''[[Paullinia chocoensis]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Paullinia cidii]]'' <small>Somner & Acev.-Rodr.</small> # ''[[Paullinia cirrhipes]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Paullinia clathrata]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia clavigera]]'' <small>Schltdl.</small> # ''[[Paullinia clematidifolia]]'' <small>Killip & Cuatrec.</small> # ''[[Paullinia conduplicata]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia connaracea]]'' <small>Triana & Planch.</small> # ''[[Paullinia coriacea]]'' <small>Casar.</small> # ''[[Paullinia correae]]'' <small>Croat</small> # ''[[Paullinia costaricensis]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia costata]]'' <small>Schltdl. & Cham.</small> # ''[[Paullinia cristata]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia cuneata]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia cupana]]'' <small>Kunth</small> # ''[[Paullinia cururu]]'' <small>L.</small> # ''[[Paullinia curvicuspis]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia dasygonia]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia dasyphylla]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia dasystachya]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia decorticans]]'' <small>Somner & Acev.-Rodr.</small> # ''[[Paullinia degranvillei]]'' <small>Acev.-Rodr.</small> # ''[[Paullinia densiflora]]'' <small>Sm.</small> # ''[[Paullinia echinata]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia elegans]]'' <small>Cambess.</small> # ''[[Paullinia elliptica]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Paullinia elongata]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia emetica]]'' <small>R.E.Schult.</small> # ''[[Paullinia enneaphylla]]'' <small>G.Don</small> # ''[[Paullinia eriocarpa]]'' <small>Triana & Planch.</small> # ''[[Paullinia exalata]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia ferruginea]]'' <small>Casar.</small> # ''[[Paullinia fibulata]]'' <small>Rich.</small> # ''[[Paullinia filicifolia]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Paullinia fimbriata]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia firma]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia fissistipula]]'' <small>J.F.Macbr.</small> # ''[[Paullinia fistulosa]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia fournieri]]'' <small>J.F.Morales</small> # ''[[Paullinia fraxinifolia]]'' <small>Triana & Planch.</small> # ''[[Paullinia fruticosa]]'' <small>Somner & Acev.-Rodr.</small> # ''[[Paullinia funicularis]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia fuscescens]]'' <small>Kunth</small> # ''[[Paullinia fusiformis]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia gigantea]]'' <small>Poepp.</small> # ''[[Paullinia globosa]]'' <small>Killip & Cuatrec.</small> # ''[[Paullinia glomerulosa]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia granatensis]]'' <small>(Planch. & Linden) Radlk.</small> # ''[[Paullinia grandifolia]]'' <small>Benth. ex Radlk.</small> # ''[[Paullinia guaviarensis]]'' <small>Killip & Cuatrec.</small> # ''[[Paullinia hemiptera]]'' <small>D.R.Simpson</small> # ''[[Paullinia hispida]]'' <small>Jacq.</small> # ''[[Paullinia hondurensis]]'' <small>Acev.-Rodr. & Somner</small> # ''[[Paullinia hymenobracteata]]'' <small>Radlk. ex Donn.Sm.</small> # ''[[Paullinia hystrix]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia imberbis]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia ingifolia]]'' <small>Rich.</small> # ''[[Paullinia integra]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Paullinia interrupta]]'' <small>Benth.</small> # ''[[Paullinia isoptera]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia jamaicensis]]'' <small>Macfad.</small> # ''[[Paullinia josecuatrii]]'' <small>J.F.Macbr.</small> # ''[[Paullinia kallunkii]]'' <small>Croat</small> # ''[[Paullinia killipii]]'' <small>J.F.Macbr.</small> # ''[[Paullinia laeta]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia largifolia]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia latifolia]]'' <small>Benth. ex Radlk.</small> # ''[[Paullinia leiocarpa]]'' <small>Griseb.</small> # ''[[Paullinia linearis]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia lingulata]]'' <small>Acev.-Rodr.</small> # ''[[Paullinia livescens]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia macrophylla]]'' <small>Kunth</small> # ''[[Paullinia mallophylla]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia manarae]]'' <small>Steyerm.</small> # ''[[Paullinia marginata]]'' <small>Casar.</small> # ''[[Paullinia mariae]]'' <small>J.F.Macbr.</small> # ''[[Paullinia martinellii]]'' <small>Acev.-Rodr. & Somner</small> # ''[[Paullinia martinensis]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Paullinia mazanensis]]'' <small>J.F.Macbr.</small> # ''[[Paullinia medullosa]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia meliifolia]]'' <small>Juss.</small> # ''[[Paullinia micrantha]]'' <small>Cambess.</small> # ''[[Paullinia microneura]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Paullinia mollicoma]]'' <small>Steyerm.</small> # ''[[Paullinia morii]]'' <small>Croat</small> # ''[[Paullinia navicularis]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia nitida]]'' <small>Kunth</small> # ''[[Paullinia nobilis]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia nuriensis]]'' <small>Steyerm.</small> # ''[[Paullinia obovata]]'' <small>(Ruiz & Pav.) Pers.</small> # ''[[Paullinia oldemanii]]'' <small>Acev.-Rodr.</small> # ''[[Paullinia olivacea]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia panamensis]]'' <small>Croat</small> # ''[[Paullinia parvibractea]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia paullinioides]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia pinnata]]'' <small>L.</small> # ''[[Paullinia plagioptera]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia platymisca]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia plumieri]]'' <small>Triana & Planch.</small> # ''[[Paullinia prevostiana]]'' <small>Acev.-Rodr.</small> # ''[[Paullinia pseudota]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia pterocarpa]]'' <small>Triana & Planch.</small> # ''[[Paullinia pterophylla]]'' <small>Triana & Planch.</small> # ''[[Paullinia quitensis]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia reticulata]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia revoluta]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia rhomboidea]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia rubiginosa]]'' <small>Cambess.</small> # ''[[Paullinia rufescens]]'' <small>Rich.</small> # ''[[Paullinia rugosa]]'' <small>Benth. ex Radlk.</small> # ''[[Paullinia scaberula]]'' <small>R.E.Schult.</small> # ''[[Paullinia scabra]]'' <small>Benth.</small> # ''[[Paullinia selenoptera]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia seminuda]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia serjaniifolia]]'' <small>Triana & Planch.</small> # ''[[Paullinia setosa]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia simulans]]'' <small>J.F.Macbr.</small> # ''[[Paullinia sphaerocarpa]]'' <small>Rich. ex Juss.</small> # ''[[Paullinia spicata]]'' <small>Benth.</small> # ''[[Paullinia spicithyrsa]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Paullinia splendida]]'' <small>R.E.Schult.</small> # ''[[Paullinia sprucei]]'' <small>J.F.Macbr.</small> # ''[[Paullinia stellata]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia stenopetala]]'' <small>Sagot</small> # ''[[Paullinia sternii]]'' <small>Croat</small> # ''[[Paullinia stipitata]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Paullinia stipularis]]'' <small>Benth. ex Radlk.</small> # ''[[Paullinia subauriculata]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia subnuda]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia talamancensis]]'' <small>J.F.Morales</small> # ''[[Paullinia tarapotensis]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia tenera]]'' <small>Poepp.</small> # ''[[Paullinia tenuifolia]]'' <small>Standl. ex J.F.Macbr.</small> # ''[[Paullinia ternata]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia tetragona]]'' <small>Aubl.</small> # ''[[Paullinia tomentosa]]'' <small>Jacq.</small> # ''[[Paullinia tricornis]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia trifoliolata]]'' <small>Obando, R.Bernal & Acev.-Rodr.</small> # ''[[Paullinia trigonia]]'' <small>Vell.</small> # ''[[Paullinia trilatera]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia triptera]]'' <small>Triana & Planch.</small> # ''[[Paullinia tumbesensis]]'' <small>D.R.Simpson</small> # ''[[Paullinia turbacensis]]'' <small>Kunth</small> # ''[[Paullinia uchocacha]]'' <small>J.F.Macbr.</small> # ''[[Paullinia uloptera]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia unifoliolata]]'' <small>Perdiz & Ferrucci</small> # ''[[Paullinia venezuelana]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia venosa]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia vespertilio]]'' <small>Sw.</small> # ''[[Paullinia weinmanniifolia]]'' <small>Mart.</small> # ''[[Paullinia wurdackii]]'' <small>Acev.-Rodr. & Somner</small> # ''[[Paullinia xestophylla]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia yoco]]'' <small>R.E.Schult. & Killip</small> }} == Sinonimi == Heterotipaski: * ''Castanella'' <small>Spruce ex Benth. & Hook.f.</small> in Gen. Pl. 1: 394 (1862) * ''Corindum'' <small>Adans.</small> in Fam. Pl. 2: 388 (1763), nom. illeg. homonym. post. * ''Cururu'' <small>Mill.</small> in Gard. Dict. Abr., ed. 4.: [s.p.] (1754) * ''Enourea'' <small>Aubl.</small> in Hist. Pl. Guiane 1: 587 (1775) * ''Geeria'' <small>Neck.</small> in Elem. Bot. 2: 241 (1790), opus utique oppr. * ''Koernickea'' <small>Klotzsch</small> in M.R.Schomburgk, Reis. Br.-Guiana 3: 1181 (1849), nom. nud. * ''Semarillaria'' <small>Ruiz & Pav.</small> in Fl. Peruv. Prodr.: 54 (1794) * ''Tondin'' <small>Schill.</small> in Descr. Pl. Curat. Leprae: 198 (1778) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Paullinieae]] tkblk9t8brp4t1c7xrijcg3f1vfffag 7563719 7563708 2026-07-25T18:47:37Z Zeljko 1196 /* Izvori */ 7563719 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Paulinija | slika = Guaraná 02.jpg | slika_opis = ''P. cupana'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Sapindaceae]] | subfamilia = [[Sapindoideae]] | tribus =[[Paullinieae]] | genus = '''''Paullinia''''' | genus_autorstvo = [[L.]] }} '''Paulinija''' ({{lat.|Paullinia}}), rod vazdazelenih, grmastih penjačica iz porodice ''[[Sapindaceae]]'', dio je potporodice ''[[Sapindoideae]]''. Najpoznatiji predstavnik ovog roda je [[Guarana|guarana]]. == Rasprostranjenost == Postoji preko 180 vrsta (185 po [[Kew Gardens|Kewu]]) u tropskim krajevima Amerike, a jednom vrstom i u [[Afrika|Africi]], na [[Komori]]ma i [[Madagaskar]]u.”<ref>[http://www.plantsoftheworldonline.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:36520-1 Plants of the World online] Pristupljeno 14. siječnja 2020.</ref> Iako je rod pretežno američki, ''Paullinia pinnata'' jedina širi prirodni areal i izvan Neotropika. == Morfologija == ''Paullinia'' je veliki rod drvenastih povijuša iz porodice [[Sapindovke|sapindovki]]. Smješten je u tribus ''[[Paullinieae]]''. Biljke obično sadrže mliječni sok. [[Stabljika]] u poprečnom presjeku može imati središnji i tri do pet rubnih provodnih cilindara, ili samo jedan provodni cilindar.<ref name="Sapindaceae "/> [[Listovi]] su naizmjenični, vrlo različito građeni: mogu biti troliskasti, perasti s pet liski, dvostruko perasti, dvaput trodijelni ili različito razdijeljeni. Palistići su sitni do veliki. [[Cvat]]ovi su pazušni tirsovi s parom vitica pri osnovi osi, ili kauliflorni tirsovi bez vitica.<ref name="Sapindaceae "/> [[Cvjetovi]] su dvobočno simetrični i funkcionalno jednospolni. [[Lap]]ova je četiri ili pet, nejednake su veličine i preklapaju se. [[Latica|Latice]] su četiri, a pri osnovi nose prirasli kapuljačasti privjesak. Cvjetni disk je jednostran i četverorežnjevit. [[Prašnik]]a je osam. [[Pelud]] je poratna i perforirana.<ref name="Sapindaceae "/> Plodnica je građena od triju plodnih listova, s po jednim sjemenim zametkom u svakom pretincu. Vrat [[Tučak|tučka]] završava trima stigmatskim ograncima. [[Plod]] je tobolac s jednim do tri pretinca, koji se otvara septifragalno-marginicidno; pretinci mogu biti leđno okriljeni ili bez krila, a iznimno i bodljikavi. [[Sjemenke]] su kuglaste, duguljaste ili elipsoidne, s djelomičnom do gotovo potpunom sarcotestom. [[Kromosom]]ski broj iznosi 2n = 24.<ref name="Sapindaceae "/> == Uporaba == Rod je najvećim dijelom neotropski. Jedna vrsta, ''[[Paullinia pinnata]]'', prirodno je rasprostranjena i u tropskoj i južnoj [[Afrika|Africi]], na [[Komori]]ma i [[Madagaskar]]u. Mnoge vrste roda koriste se kao riblji otrovi. Najpoznatija gospodarski važna vrsta je ''[[Paullinia cupana]]'', guarana, čije se sjeme koristi za pripravu stimulativnih napitaka.<ref name="Sapindaceae ">[https://repository.si.edu/server/api/core/bitstreams/c1816609-ab60-4ec3-9ebc-fa3d38edc0f7/content Sapindaceae], pristupljeno 6. srpnja 2026.</ref> == Galerija == <gallery mode=packed> Paullinia trigonia Vell. - Flickr - Alex Popovkin, Bahia, Brazil.jpg|''P. trigonia'' Paullinia pinnata autour du complexe Pendjari. 02.jpg|''P. pinnata'' Paullinia cuparia 'Guarana' - Conservatory of Flowers - San Francisco, CA.jpg|''P. cupana'' Paullinia sp., Sapindaceae, Atlantic forest, Bahia, Brazil - Flickr - Alex Popovkin, Bahia, Brazil (12).jpg|Paullinia sp., atlantske šume, [[Bahia]]. </gallery> == Vrste == {{stupci|3| # ''[[Paullinia acutangula]]'' <small>Pers.</small> # ''[[Paullinia alata]]'' <small>(Ruiz & Pav.) G.Don</small> # ''[[Paullinia allenii]]'' <small>Standl.</small> # ''[[Paullinia alsmithii]]'' <small>J.F.Macbr.</small> # ''[[Paullinia anisoptera]]'' <small>Turcz.</small> # ''[[Paullinia anodonta]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia anomophylla]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia apoda]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia aspera]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia austin-smithii]]'' <small>Standl.</small> # ''[[Paullinia baileyi]]'' <small>Standl.</small> # ''[[Paullinia barbadensis]]'' <small>Jacq.</small> # ''[[Paullinia bernhardii]]'' <small>Uittien</small> # ''[[Paullinia bicorniculata]]'' <small>Somner</small> # ''[[Paullinia bidentata]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia bilobulata]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia bipinnata]]'' <small>Poir.</small> # ''[[Paullinia boliviana]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia bracteosa]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia brenesii]]'' <small>Croat</small> # ''[[Paullinia brentberlinii]]'' <small>Croat</small> # ''[[Paullinia bristanii]]'' <small>Croat</small> # ''[[Paullinia buricana]]'' <small>Croat</small> # ''[[Paullinia caloptera]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia cambessedesii]]'' <small>Triana & Planch.</small> # ''[[Paullinia capitata]]'' <small>Benth. ex Triana & Planch.</small> # ''[[Paullinia capreolata]]'' <small>(Aubl.) Radlk.</small> # ''[[Paullinia carpopodea]]'' <small>Cambess.</small> # ''[[Paullinia carrenoi]]'' <small>Steyerm.</small> # ''[[Paullinia castaneifolia]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia cauliflora]]'' <small>Jacq.</small> # ''[[Paullinia cearensis]]'' <small>Somner & Ferrucci</small> # ''[[Paullinia chocoensis]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Paullinia cidii]]'' <small>Somner & Acev.-Rodr.</small> # ''[[Paullinia cirrhipes]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Paullinia clathrata]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia clavigera]]'' <small>Schltdl.</small> # ''[[Paullinia clematidifolia]]'' <small>Killip & Cuatrec.</small> # ''[[Paullinia conduplicata]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia connaracea]]'' <small>Triana & Planch.</small> # ''[[Paullinia coriacea]]'' <small>Casar.</small> # ''[[Paullinia correae]]'' <small>Croat</small> # ''[[Paullinia costaricensis]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia costata]]'' <small>Schltdl. & Cham.</small> # ''[[Paullinia cristata]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia cuneata]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia cupana]]'' <small>Kunth</small> # ''[[Paullinia cururu]]'' <small>L.</small> # ''[[Paullinia curvicuspis]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia dasygonia]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia dasyphylla]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia dasystachya]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia decorticans]]'' <small>Somner & Acev.-Rodr.</small> # ''[[Paullinia degranvillei]]'' <small>Acev.-Rodr.</small> # ''[[Paullinia densiflora]]'' <small>Sm.</small> # ''[[Paullinia echinata]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia elegans]]'' <small>Cambess.</small> # ''[[Paullinia elliptica]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Paullinia elongata]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia emetica]]'' <small>R.E.Schult.</small> # ''[[Paullinia enneaphylla]]'' <small>G.Don</small> # ''[[Paullinia eriocarpa]]'' <small>Triana & Planch.</small> # ''[[Paullinia exalata]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia ferruginea]]'' <small>Casar.</small> # ''[[Paullinia fibulata]]'' <small>Rich.</small> # ''[[Paullinia filicifolia]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Paullinia fimbriata]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia firma]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia fissistipula]]'' <small>J.F.Macbr.</small> # ''[[Paullinia fistulosa]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia fournieri]]'' <small>J.F.Morales</small> # ''[[Paullinia fraxinifolia]]'' <small>Triana & Planch.</small> # ''[[Paullinia fruticosa]]'' <small>Somner & Acev.-Rodr.</small> # ''[[Paullinia funicularis]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia fuscescens]]'' <small>Kunth</small> # ''[[Paullinia fusiformis]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia gigantea]]'' <small>Poepp.</small> # ''[[Paullinia globosa]]'' <small>Killip & Cuatrec.</small> # ''[[Paullinia glomerulosa]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia granatensis]]'' <small>(Planch. & Linden) Radlk.</small> # ''[[Paullinia grandifolia]]'' <small>Benth. ex Radlk.</small> # ''[[Paullinia guaviarensis]]'' <small>Killip & Cuatrec.</small> # ''[[Paullinia hemiptera]]'' <small>D.R.Simpson</small> # ''[[Paullinia hispida]]'' <small>Jacq.</small> # ''[[Paullinia hondurensis]]'' <small>Acev.-Rodr. & Somner</small> # ''[[Paullinia hymenobracteata]]'' <small>Radlk. ex Donn.Sm.</small> # ''[[Paullinia hystrix]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia imberbis]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia ingifolia]]'' <small>Rich.</small> # ''[[Paullinia integra]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Paullinia interrupta]]'' <small>Benth.</small> # ''[[Paullinia isoptera]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia jamaicensis]]'' <small>Macfad.</small> # ''[[Paullinia josecuatrii]]'' <small>J.F.Macbr.</small> # ''[[Paullinia kallunkii]]'' <small>Croat</small> # ''[[Paullinia killipii]]'' <small>J.F.Macbr.</small> # ''[[Paullinia laeta]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia largifolia]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia latifolia]]'' <small>Benth. ex Radlk.</small> # ''[[Paullinia leiocarpa]]'' <small>Griseb.</small> # ''[[Paullinia linearis]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia lingulata]]'' <small>Acev.-Rodr.</small> # ''[[Paullinia livescens]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia macrophylla]]'' <small>Kunth</small> # ''[[Paullinia mallophylla]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia manarae]]'' <small>Steyerm.</small> # ''[[Paullinia marginata]]'' <small>Casar.</small> # ''[[Paullinia mariae]]'' <small>J.F.Macbr.</small> # ''[[Paullinia martinellii]]'' <small>Acev.-Rodr. & Somner</small> # ''[[Paullinia martinensis]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Paullinia mazanensis]]'' <small>J.F.Macbr.</small> # ''[[Paullinia medullosa]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia meliifolia]]'' <small>Juss.</small> # ''[[Paullinia micrantha]]'' <small>Cambess.</small> # ''[[Paullinia microneura]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Paullinia mollicoma]]'' <small>Steyerm.</small> # ''[[Paullinia morii]]'' <small>Croat</small> # ''[[Paullinia navicularis]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia nitida]]'' <small>Kunth</small> # ''[[Paullinia nobilis]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia nuriensis]]'' <small>Steyerm.</small> # ''[[Paullinia obovata]]'' <small>(Ruiz & Pav.) Pers.</small> # ''[[Paullinia oldemanii]]'' <small>Acev.-Rodr.</small> # ''[[Paullinia olivacea]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia panamensis]]'' <small>Croat</small> # ''[[Paullinia parvibractea]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia paullinioides]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia pinnata]]'' <small>L.</small> # ''[[Paullinia plagioptera]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia platymisca]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia plumieri]]'' <small>Triana & Planch.</small> # ''[[Paullinia prevostiana]]'' <small>Acev.-Rodr.</small> # ''[[Paullinia pseudota]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia pterocarpa]]'' <small>Triana & Planch.</small> # ''[[Paullinia pterophylla]]'' <small>Triana & Planch.</small> # ''[[Paullinia quitensis]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia reticulata]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia revoluta]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia rhomboidea]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia rubiginosa]]'' <small>Cambess.</small> # ''[[Paullinia rufescens]]'' <small>Rich.</small> # ''[[Paullinia rugosa]]'' <small>Benth. ex Radlk.</small> # ''[[Paullinia scaberula]]'' <small>R.E.Schult.</small> # ''[[Paullinia scabra]]'' <small>Benth.</small> # ''[[Paullinia selenoptera]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia seminuda]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia serjaniifolia]]'' <small>Triana & Planch.</small> # ''[[Paullinia setosa]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia simulans]]'' <small>J.F.Macbr.</small> # ''[[Paullinia sphaerocarpa]]'' <small>Rich. ex Juss.</small> # ''[[Paullinia spicata]]'' <small>Benth.</small> # ''[[Paullinia spicithyrsa]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Paullinia splendida]]'' <small>R.E.Schult.</small> # ''[[Paullinia sprucei]]'' <small>J.F.Macbr.</small> # ''[[Paullinia stellata]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia stenopetala]]'' <small>Sagot</small> # ''[[Paullinia sternii]]'' <small>Croat</small> # ''[[Paullinia stipitata]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Paullinia stipularis]]'' <small>Benth. ex Radlk.</small> # ''[[Paullinia subauriculata]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia subnuda]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia talamancensis]]'' <small>J.F.Morales</small> # ''[[Paullinia tarapotensis]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia tenera]]'' <small>Poepp.</small> # ''[[Paullinia tenuifolia]]'' <small>Standl. ex J.F.Macbr.</small> # ''[[Paullinia ternata]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia tetragona]]'' <small>Aubl.</small> # ''[[Paullinia tomentosa]]'' <small>Jacq.</small> # ''[[Paullinia tricornis]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia trifoliolata]]'' <small>Obando, R.Bernal & Acev.-Rodr.</small> # ''[[Paullinia trigonia]]'' <small>Vell.</small> # ''[[Paullinia trilatera]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia triptera]]'' <small>Triana & Planch.</small> # ''[[Paullinia tumbesensis]]'' <small>D.R.Simpson</small> # ''[[Paullinia turbacensis]]'' <small>Kunth</small> # ''[[Paullinia uchocacha]]'' <small>J.F.Macbr.</small> # ''[[Paullinia uloptera]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia unifoliolata]]'' <small>Perdiz & Ferrucci</small> # ''[[Paullinia venezuelana]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia venosa]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia vespertilio]]'' <small>Sw.</small> # ''[[Paullinia weinmanniifolia]]'' <small>Mart.</small> # ''[[Paullinia wurdackii]]'' <small>Acev.-Rodr. & Somner</small> # ''[[Paullinia xestophylla]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Paullinia yoco]]'' <small>R.E.Schult. & Killip</small> }} == Sinonimi == Heterotipaski: * ''Castanella'' <small>Spruce ex Benth. & Hook.f.</small> in Gen. Pl. 1: 394 (1862) * ''Corindum'' <small>Adans.</small> in Fam. Pl. 2: 388 (1763), nom. illeg. homonym. post. * ''Cururu'' <small>Mill.</small> in Gard. Dict. Abr., ed. 4.: [s.p.] (1754) * ''Enourea'' <small>Aubl.</small> in Hist. Pl. Guiane 1: 587 (1775) * ''Geeria'' <small>Neck.</small> in Elem. Bot. 2: 241 (1790), opus utique oppr. * ''Koernickea'' <small>Klotzsch</small> in M.R.Schomburgk, Reis. Br.-Guiana 3: 1181 (1849), nom. nud. * ''Semarillaria'' <small>Ruiz & Pav.</small> in Fl. Peruv. Prodr.: 54 (1794) * ''Tondin'' <small>Schill.</small> in Descr. Pl. Curat. Leprae: 198 (1778) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Paulinija| ]] cc2p3los703envg4en43r8aud3hmuzd 0 666541 7563914 7481601 2026-07-26T10:24:00Z IndexAccount 131684 /* Ustroj */ 7563914 wikitext text/x-wiki {{Infookvir organizacija |ime = CLIPSAS |logo = CLIPSAS.png |veličina = 200px |logo opis = |skraćenica = |moto = |utemeljena = [[22. siječnja]] [[1961.]] |osnivač = |mjesto osnivanja = [[Strasbourg]], [[Francuska]] |prestala postojati = |tip = [[savez velikih loža]]<br>[[nevladina udruga]] |središte = Grasse, Francuska |lokacija = |ključni ljudi = |broj članova = 91 |web stranica = {{URL|https://clipsas.org/en/|clipsas.org}} }} '''Centar za zajedničko djelovanje i informiranje masonskih vlasti potpisnika apela u Strasbourgu''' ([[Francuski jezik|fra.]] ''Centre de Liaison et d'Information des Puissances maçonniques Signataires de l'Appel de Strasbourg'', [[Engleski jezik|engl.]] ''Centre of Liaison and Information of Masonic Powers Signatories of Strasbourg Appeal''), skraćeno '''CLIPSAS''', međunarodni je [[savez velikih loža]] te [[nevladina organizacija]] koja okuplja [[Slobodno zidarstvo|slobodnozidarske]] [[Velika loža|velike orijente]] i [[Velika loža|velike lože]] koje se pridržavaju [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|liberalnog i adogmatskog ustroja]]. CLIPSAS, osnovan [[1961.]] godine, smatra se krovnom organizacijom [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|liberalnog slobodnog zidarstva]], jasno se razlikujući od [[Tradicionalno slobodno zidarstvo|tradicionalnog]], isključivo muškog slobodnog zidarstva [[Regularno slobodno zidarstvo|anglo-američkog tipa]]. Pojam "liberalno" u ovom kontekstu označava punu slobodu savjesti, bez potrebe za prihvaćanjem određenih vjerskih uvjerenja ili dogmi kao uvjeta za pristup ili priznanje. CLIPSAS okuplja brojne velike lože iz različitih zemalja koje djeluju na temelju načela potpune slobode savjesti i međusobne tolerancije. Za razliku od tradicije koju zastupa [[Ujedinjena velika loža Engleske|slobodu savjesti]], CLIPSAS-ove velike lože ne zahtijevaju vjerovanje u "Vrhovno Biće" ([[Veliki graditelj svih svjetova|Velikog arhitekta Svemira]]) niti korištenje određene "[[Svezak svetog zakona|Svete Knjige]]" kao temelja svoga rada – ta pitanja prepuštaju autonomiji svake pojedine [[Velika loža|nadležnosti]]. Stoga su u CLIPSAS-u ravnopravno zastupljene i [[Slobodno zidarstvo i žene|ženske lože]] te [[Mješovito slobodno zidarstvo|mješovite lože]], dok su žene u regularnom slobodnom zidarstvu isključene. Kao međunarodna organizacija, CLIPSAS nastoji poticati razmjenu i suradnju među slobodnim zidarima različitih zemalja i kulturnih krugova. Organizacija je registrirana kao udruga prema francuskom zakonu iz [[1901.]] godine, sa sjedištem u [[Pariz]]u. [[Službeni jezik|Službeni jezici]] CLIPSAS-a su [[Francuski jezik|francuski]], [[Engleski jezik|engleski]] i [[Španjolski jezik|španjolski]]. Od [[2011.]] godine CLIPSAS ima savjetodavni status pri [[Ekonomsko i socijalno vijeće|Ekonomskom i socijalnom vijeću]] (ECOSOC) [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]] kao i [[UNESCO]]-u, što mu omogućuje sudjelovanje u međunarodnim raspravama s ciljem promicanja slobodnozidarskih vrijednosti – posebice poštovanja ljudskog dostojanstva i slobode savjesti. == Temelji == === Ciljevi === Glavni ciljevi CLIPSAS-a usmjereni su na promicanje [[sloboda|slobode]], [[Tolerancija|tolerancije]] i bratstva unutar [[Slobodno zidarstvo|slobodnog zidarstva]] na globalnoj razini. Ključni koncept u tom kontekstu jest izgradnja "univerzalnog [[Bratski lanac|bratskog lanca]]" ([[Francuski jezik|fran.]] ''Chaîne d’Union Universelle'') među slobodnim zidarima svih zemalja. To znači da sve članice, unatoč različitim [[Ritual (slobodno zidarstvo)|ritualima]], tradicijama, jezicima i vjerskim uvjerenjima, surađuju na temelju zajedničkih vrijednosti. Na prvom mjestu tih vrijednosti nalazi se potpuna sloboda savjesti (''Liberté absolue de conscience''), koju članovi CLIPSAS-a smatraju velikim civilizacijskim postignućem i sredstvom za prevladavanje [[predrasuda]] i podjela među ljudima. CLIPSAS se također zalaže za ravnopravnost i [[Humanizam (filozofija)|humanizam]] unutar slobodnog zidarstva. Mnoge liberalne velike lože, u skladu s njegovim načelima, uz slobodu savjesti posebno naglašavaju slobodu okupljanja i [[vjeroispovijed]]i, ravnopravnost žena i muškaraca te poštovanje ljudskog dostojanstva.<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=CLIPSAS : Qui sommes-nous?|url=https://clipsas.org/qui-sommes-nous/|access-date=2025-05-30|website=clipsas.org|language=fr}}</ref><ref name=":1">{{Citiranje weba|title=CLIPSAS|url=https://www.freimaurer.at/weltweit/|access-date=2026-06-17|website=freimaurer.at|language=de}}</ref><ref name=":2">{{Citiranje knjige|title=Anfänge der liberalen Freimaurerei in Österreich 1953-1988 - Diplomarbeit |last=Dupont|first=Isabelle|publisher=Sorbonne Université|year=1989.|location=Pariz|url=|language=de}}</ref> Svoje ciljeve CLIPSAS ostvaruje kroz redovite međunarodne susrete, razmjenu informacija i zajedničke izjave.<ref>{{Citiranje weba|title=Communiqués de presse|url=https://clipsas.org/category/communiques-de-presse/|access-date=2025-05-30|website=clipsas.org|language=fr}}</ref> Svake godine održava se Generalna skupština<ref>{{Citiranje weba|title=Colloques|url=https://clipsas.org/colloques/|access-date=2025-05-30|website=clipsas.org|language=fr}}</ref> na kojoj se raspravlja o aktualnim društvenim temama iz slobodnozidarske perspektive.<ref>{{Citiranje weba|title=CLIPSAS annual international meetings|url=https://freemasonry.network/liberals/international-organizations-liberal-freemasonry/clipsas/clipsas-annual-international-meetings/|access-date=2025-05-30|website=freemasonry.network|language=en}}</ref> Tijekom tih susreta članice predstavljaju rezultate godišnjih studija i rasprava o filozofskim, društvenim i humanitarnim pitanjima. CLIPSAS se ne vidi samo kao organizacija za unutarnje povezivanje slobodnih zidara, nego i kao platforma za izražavanje stavova o ključnim izazovima suvremenog društva. Putem svojih povjerenstava organizacija doprinosi temama poput [[Ljudska prava|ljudskih prava]], [[Obrazovanje|obrazovanja]], [[Socijalna pravda|socijalne pravde]] i međukulturnog dijaloga. Pritom izričito ne slijedi političke ciljeve u [[Politička stranka|stranačkom]] smislu, već nastoji praktično ostvarivati slobodnozidarsko načelo ljubavi prema čovjeku i tolerancije preko svih granica.<ref name=":0"/> Jedan od konkretnih ciljeva CLIPSAS-a jest i međusobno priznanje te smanjenje podjela unutar slobodnog zidarstva. CLIPSAS omogućuje liberalnim velikim ložama da uspostave prijateljske odnose bez potrebe za formalnim priznanjem od strane [[Regularno slobodno zidarstvo|regularnog, isključivo muškog]], slobodnog zidarstva. Članice međusobno otvaraju svoje [[Masonski hram|hramove]] na temelju uzajamnog poštovanja – čak i bez obveze recipročnosti, tj. i u slučajevima kada druga strana još ne uzvraća istom mjerom.<ref>{{Citiranje weba|title=C.L.I.P.S.A.S.|url=https://freemasonry.network/liberals/international-organizations-liberal-freemasonry/clipsas/|access-date=2025-05-30|website=freemasonry.network|language=en}}</ref><ref name=":1"/> === ''Strazburški apel'' (1961.) === Idejna osnova CLIPSAS-a temelji se na tzv. ''Strazburškom apelu'' (''Appel de Strasbourg''), izjavi koju su [[22. siječnja]] [[1961.]] potpisale osnivačke [[Velika loža|velike lože]]. Ovaj [[apel]], koji je poslužio kao [[povelja]] novog saveza, pozvao je sve "braću slobodne zidare" na stvaranje svjetske bratske povezanosti. Ta se povezanost trebala temeljiti na dvama ključnim načelima: apsolutnoj slobodi savjesti svakog pojedinca i potpunoj međusobnoj toleranciji. ''Strazburški apel'' imao je programski karakter. Jasno je naglasio da razlike u tradicijama, [[Ritual (slobodno zidarstvo)|ritualima]], [[Simbolika slobodnog zidarstva|simbolima]] i vjerskim uvjerenjima ne smiju biti razlog podjela, već se moraju smatrati duhovnim bogatstvom koje obogaćuje [[slobodno zidarstvo]]. Umjesto da budu izvor nesloge, te različitosti trebale bi biti poticaj za međusobno poštovanje. Sve velike lože članice CLIPSAS-a svečano su priznale pravo na različite puteve unutar slobodnog zidarstva i prihvatile tu povijesno oblikovanu raznolikost kao [[Vrijednosti (baština)|vrijednost]].<ref name=":2"/> Jedan od ključnih ciljeva ''Apela'' bio je ponovno uspostaviti jedinstvo slobodnog zidarstva, koje je bilo narušeno isključenjima i [[dogma]]tizmom. Konkretno, odluke donesene u [[Strasbourg]]u suprotstavile su se određenim [[doktrina]]rnim odredbama koje su, kako je navedeno, "u suprotnosti s načelima [[Andersonove Konstitucije|Andersonovih ''Konstitucija'']] iz [[1723.]] godine". Posebno se istaknulo da zazivanje "[[Veliki graditelj svih svjetova|Velikog graditelja svih svjetova]]" u radu [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]] ili korištenje određene [[Svezak svetog zakona|svete knjige]] (npr. ''[[Biblija]]'') ne smije biti obvezujuće, već da to mora biti stvar slobodnog izbora svake lože i velike lože. Upravo je [[Slobodno zidarstvo#Teološki raskol|ova tema]] – koja je predmet rasprava još od [[19. stoljeće|19. stoljeća]] – i danas glavni razlikovni element između liberalnog i regularnog isključivo muškog slobodnog zidarstva. ''Strazburški apel'' jasno se opredijelio za slobodu savjesti: ni vjera u Boga niti određena religijska knjiga ne smiju biti nametnute [[autoritet]]om.<ref name=":2"/> Nadalje, velike lože i [[Velika loža|veliki orijenti]] okupljeni u Strasbourgu obvezali su se uspostaviti prijateljske odnose međusobno te otvoriti vrata svojih hramova svakom slobodnom zidaru koji je primljen u [[Loža (slobodno zidarstvo)|pravoj i potpunoj loži]] – i to bez obveze uzajamnosti, ako to dopušta struktura dotične velike lože (bilo da je riječ o muškim, ženskim ili mješovitim ložama). Ova široka otvorenost bila je revolucionarna jer je prekidala dotadašnja stroga pravila o međusobnom priznavanju. ''Strazburški apel'' ima povijesno značenje jer predstavlja formalni početak djelovanja CLIPSAS-a. [[Statut]] organizacije izričito se poziva na ovu osnivačku izjavu i preuzima njezina načela. U povijesti [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|kontinentalnog slobodnog zidarstva]] apel se smatra prekretnicom, jer je svjesno formulirao alternativu [[Regularno slobodno zidarstvo|anglosaksonskoj regulativi]]. Potpisnici su istaknuli da ovim dokumentom brane izvorna liberalna načela slobodnog zidarstva, sadržana u [[James Anderson (slobodni zidar)|Andersonovim]] ''[[Andersonove Konstitucije#II. dio: Dužnosti|Dužnostima]]'' iz [[1723.]], prilagođujući ih potrebama suvremenog svijeta. Zaključno, tekst ''Apela'' potvrđuje uvjerenje da samo na temelju slobode savjesti slobodno zidarstvo može biti izvor intelektualnog, moralnog i duhovnog obogaćenja čovječanstva. Ovo opredjeljenje od tada predstavlja "temeljno načelo CLIPSAS-a" i obvezujući kodeks vrijednosti za sve njegove članice.<ref name=":3">{{Citiranje weba|title=Die Geschichte der Liberalen Großloge|url=https://www.liberale-grossloge.org/geschichte|access-date=2025-05-30|website=liberale-grossloge.org|language=de}}</ref> ==== Temeljno načelo ==== Dana 22. siječnja 1961. godine, jedanaest slobodnozidarskih velikih loža i velikih orijenata koje su djelovale suvereno u deset različitih zemalja, izradilo je u ''Strazburški apel'' temeljen na apsolutnoj slobodi savjesti, s namjerom da svoje međusobne prijateljske odnose prošire na sve slobodne zidare i lože diljem svijeta. Ovaj je apel uputio poziv svim slobodnim zidarima da se priključe ovom [[Savez velikih loža|bratskom savezu]]. Tako je nastao CLIPSAS. Putem redovitih radnih skupština, ova organizacija osigurava trajnu povezanost među svojim članicama. Velike lože koje su se tako povezale dijele uvjerenje da poštovanje slobode savjesti svakog pojedinca i potpuna, uzajamna tolerancija čine temelj slobodnozidarskog djelovanja. Svim članicama CLIPSAS-a, pristupanjem ''Strasburškom apelu'', izražavaju se obveza i uvjerenje da razlike u tradicijama, [[Ritual (slobodno zidarstvo)|ritualima]], simbolima i vjerskim pogledima – bilo među velikim ložama ili unutar njih – predstavljaju plod povijesnog razvoja ljudske zajednice. Umjesto da budu izvor razdora, te raznolikosti treba smatrati moralnim poticajem i duhovnim bogatstvom.<ref>{{Citiranje weba|title=CLIPSAS - GWU|url=https://www.gwufreemasons.org/social-activities/clipsas|access-date=2025-05-30|website=gwufreemasons.org|language=en|url-status=dead}}</ref> Potpisnici ''Strasburškog apela'' smatraju da je njihovo udruživanje prirodan i autentičan izraz slobodnozidarskog duha. Ovo opredjeljenje za toleranciju i naglašavanje poštovanja prema različitim načinima mišljenja postavlja temelj ponašanja na kojem se slobodni zidari mogu prepoznati i ujediniti. Potpisnici vjeruju da univerzalni duh slobodnog zidarstva isključuje mogućnost nametanja bilo kakvih dogmi ili "apsolutnih istina" na autoritaran način. Uvjereni su da se [[bratski lanac]] može graditi isključivo na toleranciji, utemeljenoj na punoj slobodi savjesti i poštivanju ljudskog dostojanstva. Djelujući u skladu s tim načelima, Strasburška unija vjeruje kako time brani i ostvaruje Andersonova izvorna načela u suvremenom svijetu.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.vnlh.hr/povelje.html|title=VNLH - Povelje prijateljstva|access-date=2023-11-30|website=vnlh.hr|archive-url=https://web.archive.org/web/20200217104249/http://vnlh.hr/povelje.html|archive-date=2020-02-17|url-status=dead}}</ref> Sloboda savjesti predstavlja temeljno načelo slobodnog zidarstva. Samo tamo gdje se to načelo poštuje, slobodno zidarstvo može biti izvor intelektualnog, moralnog i duhovnog obogaćenja čovječanstva. Samo na toj osnovi, i samo na njoj, slobodni zidari – svjesni stalne mijene vremena – mogu gajiti nadu u stvaranje istinske svjetske humane bratske povezanosti.<ref>{{Citiranje weba|title=More about CLIPSAS|url=https://freemasonry.network/liberals/international-organizations-liberal-freemasonry/clipsas/more-about-clipsas/|access-date=2025-05-30|website=freemasonry.network|language=en}}</ref><ref name=":1"/><ref name=":3"/> ==== Tekst Apela ==== [[Velika loža|Suverene slobodnozidarske sile]] okupljene u [[Strasbourg]]u [[22. siječnja]] [[1961.]] godine, * uzimajući u obzir da je nužno obnoviti [[bratski lanac]] među svim slobodnim zidarima, koji je bio prekinut zbog nesretnih isključivanja protivnih načelima [[Andersonove Konstitucije|Andersonovih ''Konstitucija'']] iz [[1723.]] godine; da je u tu svrhu potrebno zajednički, uz uvažavanje svih tradicija, svih [[Obred (slobodno zidarstvo)|obreda]], svih [[Simbolika slobodnog zidarstva|simbola]] i svih uvjerenja, te uz poštivanje apsolutne slobode savjesti, utvrditi uvjete koji određuju što znači biti slobodni zidar: * drže da postavljanje rada pod zaziv [[Veliki graditelj svih svjetova|Velikog arhitekta Svemira]], kao i zahtjev da jedna od [[Tri velika svjetla|Tri svjetla]] bude [[Svezak svetog zakona|Sveta knjiga]] neke objavljene religije, treba biti prepušteno slobodnoj odluci svake pojedine lože i obedijencije * odlučuju i izjavljuju da će uspostaviti međusobne bratske odnose te otvoriti vrata svojih [[Masonski hram|hramova]] – bez uvjeta uzajamnosti – svakom slobodnom zidaru ili slobodnoj zidarki koji su primili ''Svjetlo'' u [[Loža (slobodno zidarstvo)|pravoj i potpunoj loži]], pod uvjetom da to dopušta specifičnost te lože ili velike lože * upoćuju poziv svim slobodnim zidarima da se pridruže ovom bratskom lancu, utemeljenom na potpunoj slobodi savjesti i savršenoj međusobnoj toleranciji.<ref>{{Citiranje weba|title=Appel de Strasbourg|url=https://clipsas.org/appel-de-strasbourg/|access-date=2025-05-30|website=clipsas.org|language=fr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=The Strasburg Appeal|url=https://freemasonry.network/liberals/international-organizations-liberal-freemasonry/clipsas/the-strasburg-appeal/|access-date=2025-05-30|website=freemasonry.network|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Who are CLIPSAS?|url=https://www.thesquaremagazine.com/mag/article/202103who-are-clipsas/|access-date=2025-05-30|website=thesquaremagazine.com|language=en}}</ref> == Povijest == === Osnutak i rane godine === CLIPSAS je osnovan krajem [[1950-ih]], u kontekstu unutarnjih napetosti unutar slobodnog zidarstva. [[Veliki orijent Francuske]] posebno je nastojao okupiti liberalne snage slobodnog zidarstva na međunarodnoj razini jer je sve izraženiju isključivost i nesklonost dijalogu nekih velikih loža – osobito onih [[Regularno slobodno zidarstvo|regularnih]] pod utjecajem [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]] – smatrao ozbiljnom preprekom jedinstvu slobodnih zidara. Zajedno s drugim istomišljenim velikim ložama – ukupno njih jedanaest iz deset zemalja – Veliki orijent Francuske je pokrenuo međunarodnu konferenciju održanu [[22. siječnja]] [[1961.]] u [[Strasbourg]]u. Na tom kongresu usvojen je poznati Strazburški apel, čime je postavljen temelj za novu organizaciju. Utemeljene velike lože tada su službeno osnovale '''Centar za zajedničko djelovanje i informiranje masonskih vlasti potpisnika apela u Strasbourgu''', poznat pod kraticom '''CLIPSAS'''. Od samog početka, inicijativi su se priključile velike lože iz Europe, Afrike, Amerike i Azije, među kojima su bile: Veliki orijent Francuske, [[Veliki orijent Belgije]], [[Velika loža Italije]], [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Švicarska|Veliki orijent Švicarske]], [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Luksemburg|Veliki orijent Luksemburga]], [[Veliki orijent Austrije]] kao i [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Sjedinjene Američke Države|Najuzvišenija velika loža španjolskog jezika]] iz [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]]. Ova raznolikost osnivačica već je tada ukazivala na internacionalni i inkluzivan karakter CLIPSAS-a.<ref name=":5">{{Citiranje weba|title=Histoire - CLIPSAS|url=https://clipsas.org/histoire/|access-date=2025-05-30|website=clipsas.org|language=fr}}</ref><ref name=":2"/> Tijekom prva tri desetljeća, belgijski slobodni zidari imali su snažan utjecaj na razvoj organizacije – od 1961. do [[1990.]] predsjednici CLIPSAS-a neprekidno su dolazili iz redova Velikog orijenta Belgije. U tom je razdoblju članstvo kontinuirano raslo kako su se savezu priključivale nove liberalne velike lože – u početku pretežno iz Europe i Latinske Amerike, a kasnije i iz Afrike te drugih dijelova svijeta. Među značajnijim novim članicama bile su: [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Danska|Velika loža Danske]] (1970.), [[Popis masonskih velikih loža u Srednjoj Americi#Portoriko|Velika mješovita loža Portorika]] (1976.), [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Sjedinjene Američke Države|Unija Georgea Washingtona]] – mješovita velika loža iz SAD-a (1979.). U [[1980-ih|1980-ima]] CLIPSAS dodatno jača svoju prisutnost u južnoj Europi uz pristupanje [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Španjolska|Velike simboličke lože Španjolske]] i portugalskog [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Portugal|Velikog orijenta Lusitanije]]. Također su se pridružile i prve afričke i azijske organizacije, uključujući [[Popis masonskih velikih loža u Africi#Kongo, Demokratska Republika|Veliki orijent Konga]] (1984.), [[Popis masonskih velikih loža u Africi#Benin|Veliki Benin Republike Benin]] (1988.) i [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Turska|Veliku liberalnu ložu Turske]] (1989.). Do kraja 1980-ih, CLIPSAS je postao globalni savez liberalnog slobodnog zidarstva, okupljajući desetke velikih loža s četiri kontinenta. Godine [[1982.]] organizacija je prvi put privukla pažnju engleskog govornog područja kada joj se pridružila [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#New York|Velika loža "Omega"]] – liberalna velika loža iz [[New York City, New York|New Yorka]]. Iako nije došlo do formalnog priznanja od strane [[COGMNA|regularnih američkih velikih loža]], ovaj događaj naglasio je univerzalne težnje CLIPSAS-a. Sveukupno gledano, razvoj organizacije u početnom razdoblju tekao je prilično skladno, uz naglasak na jačanju unutarnje strukture i organiziranju godišnjih konferencija.<ref name=":2"/><ref name=":5"/><ref>{{Citiranje knjige|title=L'amérique latine et la Caraïbes des Lumières: Une franc-maçonnerie d'influence|publisher=Dervy|year=2017|isbn=979-10-242-0218-1|pages=381-382|editor-last=de Keghel|editor-first=Alain}}</ref><ref name=":6">{{Citiranje knjige|title=Franc-maçonnerie et histoire bilan et perspectives : actes du colloque international et interdisciplinaire 14-16 novembre 2001 Rouen|last=Gaudin|first=Christine|publisher=Publications de l'université de Rouen et du Havre|year=2003.|isbn=9782877753425|pages=|url=https://www.google.hr/books/edition/Franc_ma%C3%A7onnerie_et_histoire/V1x5vnoT620C?hl=hr|language=fr}}</ref> === Promjene tijekom 1990-ih === Jedan od ključnih preokreta u povijesti CLIPSAS-a dogodio se [[1990.]] godine. Na tadašnjoj Generalnoj skupštini po prvi je put za predsjednika izabran netko izvan Belgije – Jean-Robert Ragache iz [[Veliki orijent Francuske|Velikog orijenta Francuske]]. Time je na čelo saveza privremeno došla brojčano snažna francuska nadležnost. Ragache je pokrenuo i promjenu imena: do tada se savez često neformalno nazivao "Strazburškom unijom", a on je predložio da se službeni naziv pojednostavi i skrati na akronim "CLIPSAS", budući da je dotadašnji naziv bio predugačak i teško razumljiv. Ova je promjena prihvaćena, uz zadržavanje sadržajne kontinuiteta – CLIPSAS se i dalje smatrao nastavkom izvorne Strazburške unije, ali s modernijim imenom.<ref name=":5"/> Sredinom [[1990-ih]] CLIPSAS se suočio s prvom unutarnjom krizom. Nekolicina velikih majstora iz članica predložila je redefiniranje liberalnog smjera organizacije i restrikciju iznimno otvorene politike prihvaćanja novih članica. Na sastanku u [[Santiago de Chile|Santiagu de Chile]] [[1994.]] iznesena je ideja da se ''Strazburški apel'' "ažurira" i da se, primjerice, uvede trogodišnji [[moratorij]] na primanje novih velikih loža, kako bi se njihova liberalnost detaljnije procijenila. Tu je inicijativu iznio tadašnji potpredsjednik CLIPSAS-a, Lafouge, no ona je naišla na snažno protivljenje. Kritičari su tvrdili da bi takav pristup predstavljao izdaju temeljnih vrijednosti – osobito zato što se planirala brisati ključna rečenica ''Apela'' o "poštovanju tuđeg načina mišljenja". Zbog tih napetosti, Veliki orijent Francuske napustio je CLIPSAS [[1996.]] godine, unatoč tome što je bio jedan od njegovih osnivača i do [[1993.]] sam vodio Uniju. Glavni uzrok raskola bile su nesuglasice oko daljnjeg smjera organizacije – otvoreno proširivanje članstva nasuprot selektivnoj konsolidaciji. Veliki orijent Francuske se vratio u CLIPSAS tek [[2010.]], kada su napetosti smirene i postignut je novi balans između rasta i očuvanja identiteta.<ref name=":5"/> Unatoč sukobima, CLIPSAS je tijekom druge polovice 1990-ih nastavio rasti. Predsjednici su dolazili iz različitih zemalja i obedijencija, što je dodatno pridonijelo međunarodnoj ravnoteži. Primjerice: Marc-Antoine Cauchie iz [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Luksemburg|Velikog orijenta Luksemburga]] vodio je savez od 1993. do 1996., Marie-France Coquard iz [[Velika ženska loža Francuske|Velike ženske lože Francuske]] bila je predsjednica od 1996. do [[1998.]] – prva žena na toj dužnosti, Javier Otaola iz [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Španjolska|Velike simboličke lože Španjolske]] predstavljao je španjolsko slobodno zidarstvo od 1998. do [[2000.]] Ova raznovrsnost u vodstvu odražavala je širinu članstva, ali je također donosila nove izazove, poput potreba za učinkovitijom višejezičnom komunikacijom i koordinacijom.<ref name=":5"/> Godine 1993. CLIPSAS je stekao status registrirane [[Udruga|udruge]] prema francuskom zakonu, upisom kod Pariške policijske prefekture. Time je dotad više neformalna unija dobila jasnu [[Pravna osoba|pravnu strukturu]], što je znatno povećalo njezinu sposobnost djelovanja. U kasnim 1990-ima CLIPSAS je također počeo aktivno tražiti suradnju s međunarodnim institucijama kako bi slobodnozidarske ideale prenio i izvan vlastitog članstva.<ref name=":6"/> === Razvoj u 21. stoljeću === Ulaskom u [[21. stoljeće]] CLIPSAS je nastavio širiti svoju globalnu prisutnost. Godine 2004. po prvi je put za predsjednika izabran [[Afrika]]nac – Gabriel Nzambila iz [[Popis masonskih velikih loža u Africi#Kongo, Republika|Velikog orijenta i pridruženih loža Konga]] – što je označilo rastući značaj afričkih članica unutar saveza. Godine [[2007.]] predsjedništvo je preuzeo Jefferson Isaac João Scheer iz brazilske [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Kontinentalni ustroj|Velike ujedinjene lože Parane]], no preminuo je još iste godine. Njegovo mjesto privremeno je ponovno preuzeo Marc-Antoine Cauchie, koji je vodio CLIPSAS od [[2008.]] do [[2011.]] U svibnju 2011., točno na 50. obljetnicu osnutka, za predsjednika je u Strasbourgu izabran António Reis, bivši [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|veliki majstor]] portugalskog [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Portugal|Velikog orijenta Lusitanije]]. Njegov mandat (2011. – 2014.) obilježen je jačanjem međunarodne nazočnosti: upravo za njegova vodstva CLIPSAS je 2011. godine stekao savjetodavni status pri [[UNESCO]]-u i [[Ekonomsko i socijalno vijeće|Ekonomskom i socijalnom vijeću]] (ECOSOC)<ref>{{Citiranje weba|url=https://esango.un.org/civilsociety/showProfileDetail.do?method=showProfileDetails&profileCode=4549|title=CLIPSAS na NGO Branch|access-date=2023-11-30|website=un.org|language=en}}</ref> čime je predstavnicima organizacije omogućeno sudjelovanje na konferencijama [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]].<ref name=":1"/> Taj je korak bio ključan za uključivanje slobodnozidarskih vrijednosti – poput međukulturnog dijaloga, obrazovanja i ljudskih prava – u širi društveni kontekst.<ref name=":5"/> Godine [[2014.]] predsjedništvo je preuzeo Louis Daly, predstavnik sjevernoameričke [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#New York|Velike lože "Omega"]] (2014. – 2016.). U drugoj polovici [[2010-ih]] na čelo CLIPSAS-a dolazi François Padovani, bivši veliki majstor [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Francuska|Velike mješovite lože Francuske]], koji dužnost obnaša do [[2021.]] godine. Posebno se zalagao za veću transparentnost i modernizaciju unutarnjih struktura. Godine 2021. predsjednik postaje Ivan Herrera Michel iz [[Kolumbija|Kolumbije]]. Tijekom njegova mandata (2021. – 2024.) CLIPSAS se usmjerava na [[Digitalizacija|digitalno povezivanje]], dijelom zbog izazova [[Pandemija COVID-19|pandemije COVID-19]], te na jačanje regionalnih povjerenstava (za Ameriku, Europu, Afriku itd.) kako bi se bolje odgovorilo na potrebe članica u različitim dijelovima svijeta.<ref name=":5"/> U svibnju [[2025.]] godine, sud u Grasseu, Francuska, odbacio je zahtjev sedam velikih loža koje su osporavale izbor Louisa Dalyja za predsjednika CLIPSAS-a. Velike lože su tvrdile da je izbor Dalyja na generalnoj skupštini u svibnju [[2024.]] u [[Drač]]u, [[Albanija]], bio nepravilan zbog navodnog kršenja [[statut]]a i proceduralnih nepravilnosti.<ref>{{Citiranje weba|title=7 obédiences du CLIPSAS assignent l’organisation en justice pour contester l’élection de Louis Daly en Albanie|url=https://450.fm/2024/11/04/7-obediences-du-clipsas-assignent-lorganisation-en-justice-pour-contester-lelection-de-louis-daly-en-albanie/|access-date=2025-05-31|date=2024-11-04|website=450.fm|language=fr}}</ref> Sud je zaključio da nisu ispunjeni uvjeti za hitnu pravnu intervenciju, ističući da statuti ne zabranjuju neuzastopne mandate. Ova odluka privremeno je okončala pravni spor, ali je istaknula unutarnje napetosti unutar CLIPSAS-a.<ref>{{Citiranje weba|title=CLIPSAS : Le Tribunal de Grasse Rejette la demande des 7 Obédiences dans l’affaire de l’élection de Louis Daly|url=https://450.fm/2025/05/02/clipsas-le-tribunal-de-grasse-rejette-la-demande-des-7-obediences-dans-laffaire-de-lelection-de-louis-daly/|access-date=2025-05-31|last=Delatour|first=Charles-Albert|date=2025-05-02|website=450.fm}}</ref> == Ustroj == === Članstvo === U 2023. godini ova organizacija je okupljala 91 [[velika loža|veliku ložu/orijent]]:<ref>{{Citiranje weba|url=https://clipsas.org/membres/|title=Membres of CLIPSAS|access-date=2023-08-17|website=clipsas.org|language=en}}</ref> {{div col|colwidth=33em}} *{{Z|ALB}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Albanija|Velika albanska loža "Ilirija"]] *{{Z|ARG}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Argentina|Velika ženska loža Argentine]] *{{Z|ARG}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Argentina|Veliki federalni orijent Republike Argentina]] *{{Z|AUT}} [[Velika liberalna loža Austrije]] *{{Z|AUT}} [[Veliki orijent Austrije]] *{{Z|BOL}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Bolivija|Velika loža Cochabamba]] *{{Z|BRA}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Kontinentalni ustroj|Velika ujedinjena loža Parane]] *{{Z|BRA}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Kontinentalni ustroj|Veliki nacionalni orijent "Slava Zapada" Brazila]] *{{Z|BRA}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Kontinentalni ustroj|Velika ženska loža Brazila]] *{{Z|BRA}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Kontinentalni ustroj|Velika ujedinjena loža Santa Catarine]] *{{Z|BRA}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Kontinentalni ustroj|Veliki panamerički masonski orijent]] *{{Z|ČIL}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Čile|Velika mješovita loža Čilea]] *{{Z|ČIL}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Čile|Veliki orijent Čilea]] *{{Z|ČIL}}{{Z|ARG}}{{Z|EKV}}{{Z|URU}}{{Z|GUA}}{{Z|FRA}}{{Z|ŠVE}}{{Z|BEL}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Čile|Veliki orijent Latinske Amerike]] *{{Z|ČIL}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Čile|Velika ženska loža Čilea]] *{{Z|DAN}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Danska|Velika loža Danske]] *{{Z|EKV}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Ekvador|Veliki ekvadorski orijent Nove ere]] *{{Z|FRA}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Francuska|Federacija Memfisa-Mizraima]] *{{Z|FRA}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Francuska|Velika francuska loža za Memfis-Mizraim]] *{{Z|FRA}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Francuska|Velika francuska loža za Mizraim]] *{{Z|FRA}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Francuska|Velika nacionalna mješovita loža]] *{{Z|FRA}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Francuska|Velika neovisna i suverena loža ujedinjenih obreda]] *{{Z|FRA}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Francuska|Velika loža kulture i duhovnosti]] *{{Z|FRA}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Francuska|Velika loža Primitivnog škotskog obreda]] *{{Z|FRA}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Francuska|Velika mješovita loža Francuske]] *{{Z|FRA}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Francuska|Velika suverena mješovita loža Francuske]] *{{Z|FRA}} [[Velika ženska loža Francuske]] *{{Z|FRA}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Francuska|Velika ženska loža za Memfis-Mizraim]] *{{Z|HAI}} [[Popis masonskih velikih loža u Srednjoj Americi#Haiti|Velika haićanska loža sv. Ivana u prekomorskom orijentima]] *{{Z|HAI}} [[Popis masonskih velikih loža u Srednjoj Americi#Haiti|Velika loža Haitija 1961.]] *{{Z|HRV}} [[Velika nacionalna loža Hrvatske]] *{{Z|GRČ}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Grčka|Međunarodni slobodnozidarski red "Delfi"]] *{{Z|GRČ}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Grčka|Veliki najuzvišeniji orijent Grčke]] *{{Z|GRČ}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Grčka|Veliki mješoviti orijent Grčke]] *{{Z|ITA}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Italija|Velika liberalna loža Italije]] *{{Z|ITA}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Italija|Suvereni masonski red Italije]] *{{Z|ITA}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Italija|Talijanski tradicionalni masonski red]] *{{Z|ITA}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Italija|Velika loža Italije Škotskog obreda]] *{{Z|ITA}} [[Velika ženska loža Italije|Velika ženska masonska loža Italije]] *{{Z|ITA}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Italija|Velika majčinska loža CAMEA]] *{{Z|KAM}} [[Popis masonskih velikih loža u Africi#Kamerun|Velika ženska loža Kameruna]] *{{Z|KAN}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Kontinentalni ustroj|Velika nacionalna loža Kanade]] *{{Z|KAN}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Kontinentalni ustroj|Velika loža "Ani" Kanade]] *{{Z|KOL}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Kolumbija|Kolumbijska federacija masonskih loža]] *{{Z|KOL}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Kolumbija|Velika loža sjeverne Kolumbije]] *{{Z|KOL}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Kolumbija|Velika loža središnje Kolumbije]] *{{Z|KON}} [[Popis masonskih velikih loža u Africi#Kongo, Republika|Veliki orijent i pridružene lože Konga]] *{{Z|KON}} [[Popis masonskih velikih loža u Africi#Kongo, Republika|Veliki orijent Konga Brazzaville]] *{{Z|LBN}} [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Libanon|Velika ujedinjena libanonska loža]] *{{Z|LBN}} [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Libanon|Velika loža cedara]] *{{Z|LBN}} [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Libanon|Velika loža središnjeg Libanona]] *{{Z|LBN}} [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Libanon|Velika loža Beit El]] *{{Z|LBN}} [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Libanon|Velika mješovita loža Libanona]] *{{Z|LBN}} [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Libanon|Veliki orijent Kanaana]] *{{Z|LUX}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Luksemburg|Veliki orijent Luksemburga]] *{{Z|MAD}} [[Popis masonskih velikih loža u Africi#Madagaskar|Veliki madagaskarski ženski red]] *{{Z|MAR}} [[Popis masonskih velikih loža u Africi#Maroko|Velika loža Maroka]] *{{Z|MAR}} [[Popis masonskih velikih loža u Africi#Maroko|Velika ženska loža Maroka]] *{{Z|MEKS}} [[Popis masonskih velikih loža u Srednjoj Americi#Kontinentalni ustroj|Veliki meksički nacionalni orijent]] *{{Z|NJE}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Njemačka|Velika loža za muškarce i žene u Njemačkoj "Humanitas"]] *{{Z|OSK}} [[Popis masonskih velikih loža u Africi#Obala Bjelokosti|Veliki eburnija Obale Bjelokosti]] *{{Z|OSK}} [[Popis masonskih velikih loža u Africi#Obala Bjelokosti|Velika simbolička loža Bjelokosti]] *{{Z|PER}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Peru|Velika ustavna loža Perua]] *{{Z|POR}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Portugal|Velika simbolička loža Luzitanije]] *{{Z|POR}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Portugal|Velika simbolička loža Portugala]] *{{Z|POR}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Portugal|Veliki orijent Luzitanije]] *{{Z|POR}}{{Z|ŠPA}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#|Veliki iberijski orijent]] *{{Z|RUM}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Rumunjska|Velika ujedinjena nacionalna loža Rumunjske]] *{{Z|RUM}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Rumunjska|Velika ženska loža Rumunjske]] *{{Z|RUM}} [[Veliki orijent Rumunjske]] *{{Z|RUS}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Rusija|Veliki orijent naroda Rusije]] *{{Z|SAD}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Sjedinjene Američke Države|Unija Georgea Washingtona]] *{{Z|SAD}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Sjedinjene Američke Države|Velika univerzalna loža španjolskog jezika u Sjedinjenim Državama]] *{{Z|SAD}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#New York|Velika loža "Omega"]] *{{Z|SAD}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Južna Karolina|Velika loža drevnih i prihvaćenih slobodnih zidara Južne Karoline]] *{{Z|SAD}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#New York|Velika loža New Yorka]] *{{Z|SAD}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Sjedinjene Američke Države|Najuzvišenija velika loža španjolskog jezika]] *{{Z|SLO}} [[Veliki orijent Slovenije]] *{{Z|SRB}} [[Liberalna velika loža Srbije|Velika liberalna loža Srbije]] *{{Z|ŠPA}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Španjolska|Velika loža "Hiram Abif"]] *{{Z|ŠPA}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Španjolska|Velika simbolička loža Španjolske]] *{{Z|ŠPA}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Španjolska|Veliki orijent Katalonije]] *{{Z|ŠVI}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Švicarska|Veliki orijent Švicarske]] *{{Z|TUR}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Turska|Velika liberalna loža Turske]] *{{Z|TUR}} [[Velika ženska loža Turske]] *{{Z|URU}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Urugvaj|Veliki slobodnozidarski orijent Urugvaja]] *{{Z|VEN}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Venezuela|Velika suverena loža Venezuele]] *{{Z|BEN}}{{Z|BUF}}{{Z|GVI}}{{Z|MALI}}{{Z|OSK}}{{Z|TOG}} [[Popis masonskih velikih loža u Africi|Zapadnoafrička federacija "Le Droit Humain"]] * [[Popis masonskih velikih loža u Africi#Pan-Afrika|Velika tradicionalna i simbolička loža Afrike]] {{div col end}} ==== Bivše članice ==== Tijekom godina u članstvu bile su i: {{div col|colwidth=33em}} *{{Z|AUT}} [[Velika loža "Humanitas" Austrije]] (1989. – 2023.) *{{Z|BEL}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Belgija|Konfederacija loža "Lithos"]] (2011. – 2019.) *{{Z|BEL}} [[Velika loža Belgije]] (2011. – 2020.) *{{Z|BEL}} [[Velika ženska loža Belgije]] (1984. – 2020.) *{{Z|BEL}} [[Veliki orijent Belgije]] (1961. – 1996., 2008. – 2019.) *{{Z|BEN}} [[Popis masonskih velikih loža u Africi#Benin|Veliki Benin Republike Benin]] (1988. – 2023.) *{{Z|BRA}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Kontinentalni ustroj|Velika mješovita masonska loža Brazila]] (2001. – 2023.) *{{Z|BRA}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Kontinentalni ustroj|Velika ujedinjena loža Pernambuca]] (2002. – 2023.) *{{Z|BRA}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Kontinentalni ustroj|Velika loža arhitekata akvarija]] (2005. – 2023.) *{{Z|BRA}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Kontinentalni ustroj|Velika ženska loža brazilskog slobodnog zidarstva]] (2005. – 2019.) *{{Z|BRA}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Kontinentalni ustroj|Veliki masonski orijent Brazila]] (2016. – 2023.) *{{Z|BUG}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Bugarska|Velika univerzalna loža Bugarske]] (2014. – 2025.) *{{Z|FRA}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Francuska|Inicijativni i tradicionalni red kraljevske umjetnosti]] (2014. – 2023.) *{{Z|FRA}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Francuska|Velika opća mješovita loža]] (2013. – 2023.) *{{Z|FRA}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Francuska|Velika mješovita loža za Memfis-Mizraim]] (2003. – 2022.) *{{Z|FRA}} [[Veliki orijent Francuske]] (1961. – 1996., 2010. – 2019.) *{{Z|FRA}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Francuska|Francuska federacija "Le Droit Humain"]] (1983. – 1996., 2013. – 2018.) *{{Z|GLP}} [[Popis masonskih velikih loža u Srednjoj Americi#Gvadalupa|Velika loža Kariba]] (1997. – 2023.) *{{Z|ITA}} [[Velika loža Italije]] (1961. – 2021.) *{{Z|KAM}} [[Popis masonskih velikih loža u Africi#Kamerun|Velika ujedinjena loža Kameruna]] (1982. – 2023.) *{{Z|KAM}}{{Z|KON}}{{Z|BEN}}{{Z|TOG}}{{Z|OBJ}} [[Popis masonskih velikih loža u Africi#Kamerun|Velika simbolička muška loža Afrike]] (2003. – 2022.) *{{Z|KOL}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Kolumbija|Velika loža "Benjamin Herrera"]] (2006. – 2023.) *{{Z|COD}} [[Popis masonskih velikih loža u Africi#Kongo, Demokratska Republika|Veliki orijent Konga]] (1984. – 2023.) *{{Z|NIZ}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Nizozemska|Velika mješovita loža Nizozemske]] (1985. – 2019.) *{{Z|MAD}} [[Popis masonskih velikih loža u Africi#Madagaskar|Veliki madagaskarski red]] (1981. – 2023.) *{{Z|MEKS}} [[Popis masonskih velikih loža u Srednjoj Americi#Kontinentalni ustroj|Veliki orijent Meksika]] (2015. – 2023.) *{{Z|PER}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Peru|Velika istočna loža Perua]] (2011. – 2023.) *{{Z|PUE}} [[Popis masonskih velikih loža u Srednjoj Americi#Portoriko|Velika mješovita loža Portorika]] (1976. – 2023.) *{{Z|SAL}} [[Popis masonskih velikih loža u Srednjoj Americi#Salvador|Veliki orijent Salvadora]] (2009. – 2023.) *{{Z|ŠVI}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Švicarska|Velika simbolička loža Helvetske]] (1992. – 2019.) *{{Z|TAJ}} [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Tajland|Veliki orijent Tajlanda]] (2017. – 2023.) {{div col end}} Godine u [[Zagrade|zagradi]] označavaju razdoblje članstva. === Vodstvo === CLIPSAS vodi [[predsjednik]] koji se bira na trogodišnje razdoblje. Dosadašnji predsjednici su:<ref name=":5"/> {{div col|colwidth=25em}} #{{Z|BEL}} Georges Beernaerts (1961. – 1962.){{efn|name=VOB|Član je [[Veliki orijent Belgije|Velikog orijenta Belgije]].}} #{{Z|BEL}} Charles Castel (1962. – 1964.){{efn|name=VOB}} #{{Z|BEL}} Walter Heinz (1964. – 1966.){{efn|name=VOB}} #{{Z|BEL}} Paul Van Hercke (1966.){{efn|name=VOB}} #{{Z|BEL}} Robert Dille (1966. – 1970.){{efn|name=VOB}} #{{Z|BEL}} Victor Martiny (1970. – 1973.){{efn|name=VOB}} #{{Z|BEL}} Pierre Burton (1973. – 1976.){{efn|name=VOB}} #{{Z|BEL}} Jaak Nutkewitz (1976. – 1979.){{efn|name=VOB}} #{{Z|BEL}} André Mechelynck (1979. – 1982.){{efn|name=VOB}} #{{Z|BEL}} Nicolas Bontyes (1982. – 1985.){{efn|name=VOB}} #{{Z|BEL}} Silvain Loccufier (1985. – 1987.){{efn|name=VOB}} #{{Z|BEL}} Guy Vlaeminck (1987. – 1990.){{efn|name=VOB}} #{{Z|FRA}} Jean-Robert Ragache (1990. – 1993.){{efn|Član je [[Veliki orijent Francuske|Velikog orijenta Francuske]].}} #{{Z|LUX}} Marc-Antoine Cauchie (1993. – 1996.){{efn|name=VOL|Član je Velikog orijenta Luksemburga.}} #{{Z|FRA}} Marie-France Coquard (1996. – 1998.){{efn|Članica je [[Velika ženska loža Francuske|Velike ženske lože Francuske]].}} #{{Z|ŠPA}} Javier Otaola Bajeneta (1998. – 2000.){{efn|Član je Velike simboličke lože Španjolske.}} #{{Z|LUX}} Marc-Antoine Cauchie (2000. – 2004.){{efn|name=VOL}} #{{Z|KON}} Gabriel Nzambila (2004. – 2007.) #{{Z|BRA}} Jefferson Isaac João Scheer (2007.) #{{Z|LUX}} Marc-Antoine Cauchie (2008. – 2011.){{efn|name=VOL}} #{{Z|POR}} António Reis (2011. – 2014.) #{{Z|SAD}} Louis Daly (2014. – 2017.) #{{Z|FRA}} François Padovani (2017. – 2021.) #{{Z|KOL}} Ivan Herrera Michel (2021. – 2024.) #{{Z|SAD}} Louis Daly (od 2024.){{efn|Drugi put}} {{div col end}} == Vidi još == * [[Alijansa masona Europe]] * [[Međunarodna liberalna masonska unija]] == Bilješke == {{notelist}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{URL|https://clipsas.org/en/|Službena stranica}} {{Slobodno zidarstvo}} [[Kategorija:Savezi velikih loža]] [[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Francuskoj]] [[Kategorija:Međunarodne organizacije]] 37ntwkayyefurf6po48cof3l5szydnn 0 666905 7563915 7563164 2026-07-26T10:27:37Z IndexAccount 131684 /* Vodstvo */ 7563915 wikitext text/x-wiki {{Infookvir organizacija |ime = Alijansa masona Europe |izvorno ime = Alliance Maçonnique Européenne |logo = Logo_AME.png |veličina = 250px |logo opis = |skraćenica = AME {{Fr}}<br>EMA {{Eng oznaka}} |moto = ''[[Liberté, égalité, fraternité|Sloboda, jednakost, bratstvo]]'' |utemeljena = lipanj 2015. |osnivač = |mjesto osnivanja = |prestala postojati = |tip = [[savez velikih loža]]<br>[[nevladina udruga]] |svrha = |središte = [[Bruxelles]], Belgija |lokacija = [[Europa]] |ključni ljudi = |broj članova = |web stranica = {{URL|https://www.ame-ema.eu/|ame-ema.eu}} }} '''Alijansa masona Europe''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Alliance Maçonnique Européenne'', [[Engleski jezik|engl.]] ''European Massonic Alliance''), skraćeno '''AME''' ili '''EMA''', međunarodni je [[savez velikih loža]] kao i [[nevladina udruga]] koja okuplja [[Slobodno zidarstvo|slobodnozidarske]] [[Velika loža|velike lože]] u [[Europa|Europi]]. Upisana je u Registar transparentnosti [[Europska komisija|Europske komisije]]. Više puta godišnje održava sastanke s [[Predsjednik Europske komisije|predsjednikom Europske komisije]] kao i sa zastupnicima u [[Europski parlament|Europskom parlamentu]]. [[Slika:AME-logo.png|mini|150px|desno|Prethodni logo Alijanse.]] == Svrha == Alijansa djeluje na usavršavanju čovječanstva i na izgradnji Europe na načelima [[Sekularizam|sekularizma]], poštovanju vrijednosti [[mir]]a, slobode, jednakosti, [[solidarnost]]i, odgovornosti i prije svega bratstva. Načela i vrijednosti čine temelj za stvaranje [[Europska unija|Europske unije]]. Prenosi i promiče vrijednosti i principe slobodnog zidarstva, osobito slobodu savjesti i misli kao neotuđiva prava.<ref>{{Citiranje weba|url=https://freemasonry.network/liberals/international-organizations-liberal-freemasonry/european-masonic-alliance/|title=E.M.A. (European Masonic Alliance)|access-date=2023-07-15|website=freemasonry.network}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=http://www.vnlh.hr/povelje.html|title=VNLH - Povelje prijateljstva|access-date=2023-05-16|website=vnlh.hr|archive-url=https://web.archive.org/web/20200217104249/http://vnlh.hr/povelje.html|archive-date=2020-02-17|url-status=dead}}</ref> == Povijest == Alijansa je od 17. srpnja 2015. godine upisana u Registar transparentnosti [[Europska komisija|Europske komisije]].<ref name=":0">{{Citiranje weba|url=https://transparency-register.europa.eu/searchregister-or-update/organisation-detail_en?id=916946818172-34|title=Profile of registrant - Alliance Maçonnique Européenne|access-date=2024-05-07|website=transparency-register.europa.eu|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.lobbyfacts.eu/datacard/alliance-ma%C3%A7onnique-europ%C3%A9enne?rid=916946818172-34|title=Alliance Maçonnique Européenne|access-date=2024-05-07|website=lobbyfacts.eu|language=en}}</ref> Godine 2024. [[Veliki orijent Francuske]] je napustio Alijansu te krajem iste godine osnovao [[Međunarodna liberalna masonska unija|Međunarodnu liberalnu uniju]] s još nekoliko članica Alijanse.<ref>{{Citiranje weba|title=Création de l'Union Maçonnique Libérale Internationale|url=https://www.hiram.be/creation-de-lunion-maconnique-liberale-internationale/|access-date=2025-10-26|last=|first=|date=2024-12-15|website=hiram.be|language=fr}}</ref> == Ustroj == Sjedište Alijansa masona Europe je u [[Bruxelles]]u, [[Belgija]]. === Članstvo === U rujnu 2024. godine Alijansa je okupljala 35 [[velika loža|velikih loža]] u 15 [[Europa|europskih država]]:<ref>{{Citiranje weba|title=EMA Members|url=https://www.ame-ema.eu/en/ema/obediences|access-date=2025-10-23|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20250720011614/https://www.ame-ema.eu/en/ema/obediences|archive-date=2025-07-20|website=ame-ema.eu|language=en, fr}}</ref><ref name=":0"/> {{div col|colwidth=30em}} *{{Z|AUT}} [[Veliki orijent Austrije]] *{{Z|BEL}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Belgija|Belgijska federacija "Le Droit Humain"]] *{{Z|BEL}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Belgija|Konfederacija loža "Lithos"]] *{{Z|BEL}} [[Velika loža Belgije]] *{{Z|BEL}} [[Velika ženska loža Belgije]] *{{Z|BEL}} [[Veliki orijent Belgije]] *{{Z|FRA}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Francuska|Francuska federacija "Le Droit Humain"]] *{{Z|FRA}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Francuska|Velika nacionalna mješovita loža]] *{{Z|FRA}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Francuska|Velika mješovita loža Francuske]] *{{Z|FRA}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Francuska|Velika opća mješovita loža]] *{{Z|FRA}} [[Velika loža Francuske]] *{{Z|FRA}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Francuska|Velika simbolička loža Primitivnog škotskog obreda]] *{{Z|FRA}} [[Velika ženska loža Francuske]] *{{Z|FRA}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Francuska|Federacija Memfisa-Mizraima]] *{{Z|FRA}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Francuska|Velika mješovita loža za Memfis-Mizraim]] *{{Z|GRČ}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Grčka|Međunarodni slobodnozidarski red "Delfi"]] *{{Z|GRČ}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Grčka|Veliki najuzvišeniji orijent Grčke]] *{{Z|HRV}} [[Velika nacionalna loža Hrvatske]] *{{Z|ITA}} [[Velika loža Italije]] *{{Z|LUX}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Luksemburg|Veliki orijent Luksemburga]] *{{Z|NIZ}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Nizozemska|Velika mješovita loža Nizozemske]] *{{Z|POLJ}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Poljska|Veliki orijent Poljske]] *{{Z|POR}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Portugal|Portugalska federacija "Le Droit Humain"]] *{{Z|POR}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Portugal|Velika simbolička loža Luzitanije]] *{{Z|POR}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Portugal|Velika simbolička loža Portugala]] *{{Z|POR}} [[Velika ženska loža Portugala]] *{{Z|POR}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Portugal|Veliki orijent Luzitanije]] *{{Z|RUM}} [[Veliki orijent Rumunjske]] *{{Z|ŠPA}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Španjolska|Velika simbolička loža Španjolske]] *{{Z|ŠPA}} [[Velika ženska loža Španjolske]] *{{Z|ŠVI}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Švicarska|Veliki orijent Švicarske]] {{div col end}} ==== Bivše članice ==== Tijekom godina u članstvu bile su i: {{div col|colwidth=30em}} *{{Z|AUT}} [[Velika liberalna loža Austrije]] *{{Z|FRA}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Francuska|Velika neovisna i suverena loža ujedinjenih obreda]] *{{Z|FRA}} [[Veliki orijent Francuske]] (2012. – 2024.) *{{Z|ITA}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Italija|Talijanska federacija "Le Droit Humain"]] *{{Z|ITA}} [[Velika ženska loža Italije]] *{{Z|MAĐ}} [[Veliki orijent Mađarske]] *{{Z|SLO}} [[Veliki orijent Slovenije]] *{{Z|ŠPA}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Španjolska|Španjolska federacija "Le Droit Humain"]] *{{Z|TUR}} [[Velika ženska loža Turske]] *{{Z|TUR}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Turska|Velika liberalna loža Turske]] {{div col end}} === Vodstvo === Alijansu vodi [[predsjednik]] koji se bira na trogodišnje razdoblje. Dosadašnji predsjednici su: *{{Z|BEL}} Marc Menschaert (oko 2016. i 2018.){{efn|Menschaert je bio [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|veliki majstor]] [[Veliki orijent Belgije|Velikog orijenta Belgije]] od 2014. do 2017.}} *{{Z|BEL}} Henry Charpentier (?. – ?.){{efn|Charpentier je bio [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|veliki majstor]] [[Veliki orijent Belgije|Velikog orijenta Belgije]] od 2017. do 2020.}} *{{Z|FRA}} Yves-Max Viton (?. – 2026.){{efn|Viton je bio veliki majstor [[Velika loža Francuske|Velike lože Francuske]] od 2003. do 2004.}} *{{Z|BEL}} Patrick Cauwert (od 2026.)<ref>{{Citiranje weba|title=Interview de Patrick Cauwert : Grand Maître du GO de Belgique et nouveau Président de l’AME|url=https://450.fm/2026/07/18/exclusif-interview-de-patrick-cauwert-grand-maitre-du-go-de-belgique-et-nouveau-president-de-lame/?utm_source=chatgpt.com|access-date=2026-07-24|date=2026-07-18|website=450.fm|language=fr}}</ref>{{efn|Cauwert je [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|veliki majstor]] [[Veliki orijent Belgije|Velikog orijenta Belgije]] od 2024. godine.}} == Vidi još == * [[Adogmatska udruga srednje i istočne Europe]] * [[CLIPSAS]] == Bilješke == {{notelist}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{URL|https://www.ame-ema.eu/|Službena stranica}} {{Slobodno zidarstvo}} [[Kategorija:Savezi velikih loža]] [[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Belgiji]] [[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Europi]] 9cnacv2i0yy6bpinur2q290wpys4la7 0 667767 7563900 7563402 2026-07-26T09:45:02Z IndexAccount 131684 /* Lože */ 7563900 wikitext text/x-wiki {{Infookvir organizacija |ime = Veliki orijent Slovenije |izvorno ime = Veliki orient Slovenije |logo = Vos-logo.png |veličina = 200px |logo opis = |skraćenica = VOS |moto = |utemeljena = [[5. svibnja]] [[2012.]] |osnivač = [[Veliki orijent Austrije]] |mjesto osnivanja = [[Celje]] |tip = [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|liberalna]] [[velika loža]] |lokacija = [[Slovenija]]{{efn|Veliki orijent Slovenije ima svoje lože još u dvije države: [[Hrvatska]] i [[Srbija]].}} |broj članova = |web stranica = {{URL|http://velikiorientslovenije.org/|velikiorientslovenije.org}} }} '''Veliki orijent Slovenije''' ([[Slovenski jezik|slove.]] ''Veliki orient Slovenije''), skraćeno '''VOS''', je [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|liberalna i adogmatska]] te [[Mješovito slobodno zidarstvo|mješovita]] [[Slobodno zidarstvo|slobodnozidarska]] [[velika loža|velika loža]] u [[Slovenija|Sloveniji]]. Osnovana je 2012. godine uz pomoć [[Veliki orijent Austrije|Velikog orijenta Austrije]]. Član je međunarodnih [[Savez velikih loža|saveza velikih loža]] [[CLIPSAS]] i [[Adogmatska udruga srednje i istočne Europe|AACEE]], pored ostalih. == Povijest == Nakon stjecanja neovisnosti 1991. godine, koje je uslijedilo [[Raspad SFRJ|raspadom komunističke Jugoslavije]], [[slobodno zidarstvo u Sloveniji]] postupno se obnavlja. Prvu [[Loža (slobodno zidarstvo)|ložu]] u Sloveniji osnovala su sedmorica slovenskih članova Lože "Istina" (''Loge Zur Wahrheit'') u [[Heidelberg]]u iz [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Njemačka|Njemačke federacije "Le Droit Humain"]]. Oni su 1994. godine u [[Općina Tabor|Taboru]] osnovali Ložu "Saint Germain" i stavili je pod zaštitu [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Njemačka|Velike lože za muškarce i žene u Njemačkoj]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.freimaurer-wiki.de/index.php/Slowenien|title=Großorient von Slowenien|access-date=2024-08-19|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}</ref><ref name=":12">{{Citiranje weba|title=Veliki Orient Slovenije - Zgodovina|url=https://velikiorientslovenije.org/Si/VosHistory|access-date=2026-07-19|website=velikiorientslovenije.org|language=sl}}</ref> Nakon trinaest godina, 2007., Loža "Saint Germain" prelazi pod zaštitu austrijskog [[Slobodno zidarstvo u Austriji#Liberalne velike lože|Općeg slobodnozidarskog reda "Hermetica"]]. Poslije toga osnivaju se još dvije lože u [[Celje|Celju]]: "Ex Oriente Lux" (lipanj 2010.) i "Sanctum Sanctorum" (travanj 2012.). Ove tri lože u Sloveniji su 5. svibnja 2012. godine u Celju uz pomoć [[Veliki orijent Austrije|Velikog orijenta Austrije]] osnovale Veliki orijent Slovenije.<ref name=":0">{{Citiranje časopisa|title=Slobodno Zidarstvo u Sloveniji|journal=Akacija|last=Košir|first=Matevž|url=https://www.slobodnozidarstvo.org/uploads/23429/documents/Akacija_5_-_2._deo.pdf|issue=5|pages=71–73|year=2018|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20240320104628/https://www.slobodnozidarstvo.org/uploads/23429/documents/Akacija_5_-_2._deo.pdf|archive-date=2024-03-20}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|title=The secret of the lodge / International Symposium Freemasonry in Central Europe, Ljubljana, 11. maj 2017 ;|publisher=Narodni muzej Slovenije|year=2018|isbn=978-961-6981-27-9 |location=Ljubljana|url=https://www.academia.edu/41749167/THE_SECRET_OF_THE_LODGE|editor-last=Košir|editor-first=Matevž|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=http://www.freimaurer-hermetica.at/Homepage_css/erde11.html|title=Kleine Zeittafel zur Ordensgeschichte|access-date=2023-08-31|website=freimaurer-hermetica.at|language=de}}</ref><ref name=":12"/> Godine 2013. u [[Zagreb]]u, [[Hrvatska]], je osnovana [[#Loža u Zagrebu|Loža "Hermes"]] od hrvatskih članova Lože "Saint Germain".<ref name=":2"/> Četiri godine kasnije, 2017., osnovana je Loža "Triglav", isključivo [[Tradicionalno slobodno zidarstvo|muška loža]].<ref name=":12"/><ref name=":0"/> U travnju 2017. godine Veliki orijent je organizirao skup članova [[Unija masona Mediterana|Unije masona Mediterana]] na temu ''Ravnopravnost žena na području Mediterana''.<ref>{{Citiranje weba|url=https://maconariaportugal.com/2017/04/13/a-grande-loja-simbolica-da-lusitania-entra-para-a-umm-uniao-maconica-do-mediterraneo/|title=A Grande Loja Simbólica da Lusitânia entra para a UMM – União Maçónica do Mediterraneo|date=2017-04-13|access-date=2023-08-27|website=maconariaportugal.com|language=pt|archive-date=31. kolovoza 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20230831235545/https://maconariaportugal.com/2017/04/13/a-grande-loja-simbolica-da-lusitania-entra-para-a-umm-uniao-maconica-do-mediterraneo/|url-status=dead}}</ref> Pod okrilje Velikog orijenta Slovenije u listopadu 2022. godine ulazi Loža "Stella Orientalis" iz [[Zemun]]a, [[Srbija]], osnovana godinu dana ranije. == Ustroj == Do ožujka 2024. godine nije zabilježeno da je ova organizacija, pod navedenim imenom, registrirana kao [[nevladina udruga]] u Sloveniji.<ref>{{Citiranje weba|url=http://mrrsp.gov.si/rdruobjave/dr/index.faces|title=Centralni register društev Republike Slovenije|access-date=2024-03-31|website=mrrsp.gov.si|language=sl}}</ref> === Lože === {|class="floatright" |- | {{Lokacijska karta+ |Slovenija |float=right |width=250 |caption=[[Orijent (slobodno zidarstvo)|Orijenti]] Velikog orijenta Slovenije |places= {{Lokacijska karta točka |Slovenija |lat=46.235833 |long=15.2675 |label=[[Celje]] }} {{Lokacijska karta točka |Slovenija |lat=46.210833 |long=15.004722 |label=[[Općina Tabor|Tabor]] |position=left }} {{Lokacijska karta točka |Slovenija |lat=46.05 |long=14.5 |label=[[Ljubljana]] |position=bottom}} }} | {{Lokacijska karta+ |SFRJ |float=right |width=194|caption=[[Orijent (slobodno zidarstvo)|Orijenti]] Velikog orijenta Slovenije izvan [[Slovenija|Slovenije]] |places= {{Lokacijska karta točka |SFRJ |lat=45.818858 |long=16.018078 |label={{Z|HRV|veličina=18px}} [[Zagreb]] |position=bottom }} {{Lokacijska karta točka |SFRJ |lat=44.85 |long=20.4 |label={{Z|SRB|veličina=18px}} [[Zemun]] |position=bottom }} }} |} Godine 2026. pod okriljem Velikog orijenta Slovenije nalazi se šest [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]], od toga dvije u [[Celje|Celju]] te po jedna u [[Ljubljana|Ljubljani]] i [[Općina Tabor|Taboru]]. Pored Slovenije, ovaj veliki orijent ima lože u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] ([[Zagreb]]) i [[Srbija|Srbiji]] ([[Zemun]]). * Loža "Saint Germain", Tabor – nosi naziv po grofu [[Grof Saint Germain|Saint Germainu]], filozofu i [[Alkemija|alkemičaru]] nepoznata podrijetla; osnovana je pod okriljem [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Njemačka|Velike lože za muškarce i žene u Njemačkoj]]. * Loža "Ex Oriente Lux", Celje – nosi naziv po latinskom [[Aforizam|aforizmu]] koji se u svojem prvotnom značenju upotrebljavao se za izlazak [[Sunce|Sunca]];<ref>{{Citiranje weba|url=https://enciklopedija.hr/clanak/ex-oriente-lux|title=ex oriente lux. ''Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje''|access-date=2024-07-28|website=enciklopedija.hr|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža}}</ref> osnovana je pod okriljem austrijskog [[Slobodno zidarstvo u Austriji#Liberalne velike lože|Općeg slobodnozidarskog reda "Hermetica"]]. * Loža "Sanctum Sanctorum", Celje – nosi naziv po latinskom izraza koji se upotrebljava za dio zgrade ili organizacije u koji je dopušten pristup malom broju ljudi, posebno gdje se obavljaju najvažniji ili tajni poslovi; osnovana je pod okriljem austrijskog Općeg slobodnozidarskog reda "Hermetica". * {{Z|HRV}} Loža "Hermes", Zagreb – nosi naziv po [[Hermes Trismegistos|Hermesu Trismegistosu]]. * Loža "Triglav", Ljubljana – nosi naziv po [[Triglav (vrh)|Triglavu]], najvišem planinskom vrhu u Sloveniji i [[Julijske Alpe|Julijskih Alpa]]. * {{Z|SRB}} Loža "Stella Orientalis", Zemun – nosi naziv po zemunskoj loži utemeljenoj 1890. godine, kao i po latinskom izrazu koji znači "istočna zvijezda". ==== Loža u Zagrebu ==== {{external media | float = | width = | topic = Gostovanja u podcastima | caption = <!-- text placed left or right of headerimage ---> | headerimage= | title = | video1 = [https://www.youtube.com/watch?v=y67aQGxJwCI Podcast Inkubator #313], 16. rujna 2019. | video2 = [https://www.youtube.com/watch?v=18mHqmYatks Podcast Mysterium #6], 15. svibnja 2022. }} [[Datoteka:HermesZG.png|mini|desno|100px|Znak Lože "Hermes".]] Veliki orijent Slovenije je 15. veljače 2012. godine trojici članova Lože "Saint Germain" iz Tabora omogućio samostalni rad u [[Zagreb]]u. Iduće godine uzdignut je dovoljan broj članova pa je 7. srpnja 2013. godine osnovana Loža "Hermes" u Zagrebu, nazvana po [[Hermes Trismegistos|Hermesu]].<ref name=":2">{{Citiranje časopisa|title=Mješovita loža "Hermes" - Zagreb|journal=Mason|url=http://www.slobodnozidarstvo.org/uploads/23429/documents/Mason_1.pdf|pages=9|issue=1|year=2013|access-date=21. kolovoza 2023.|archive-date=2. siječnja 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20230102201157/http://www.slobodnozidarstvo.org/uploads/23429/documents/Mason_1.pdf|url-status=dead}}</ref> Prva je mješovita loža u Zagrebu nakon loža pod zaštitom [[Le Droit Humain Hrvatska|Le Droit Humain]] iz 1930-ih. Loža radi po [[Duncanov obred|Duncanovom obredu]], inačici [[Yorčki obred|Yorčkog obreda]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://comasonry.3-5-7.nl/europe/croatia/|title=Comasonry Croatia|access-date=2023-08-21|website=comasonry.3-5-7.nl|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.facebook.com/hermes.lodge/about_details|title=About Hermes|access-date=2023-08-04|website=facebook.com}}</ref> Godine 2016. izdvojila se skupina članova i u Zagrebu formirala [[Le Droit Humain Hrvatska#Aktivnosti od 2016. godine|Ložu "Humanitas"]] koja je stupila pod zaštitu [[Le Droit Humain|Međunarodnog red "Le Droit Humain"]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://blagamisterije.com/masonerija-u-hrvatskoj-skandal-drzavnog-odvjetnika-koji-je-dio-clan-loze-obiljezio-je-sadasnjost-sinova-udovice/27221/|title=MASONERIJA U HRVATSKOJ: Skandal državnog odvjetnika koji je bio član lože obilježio je sadašnjost sinova udovice|date=2023-11-16|access-date=2023-11-26|website=blagamisterije.com|last=Marković|first=Krešimir}}</ref> Članovi ove lože [[Kraljevski luk|stupnjeve Kraljevskog luka]] rade u Kapitelu "Merkur", a [[Obred Memfisa-Mizraima|stupnjeve Memfisa-Mizraima]] u Loži savršenstva "Thoth".{{efn|Vidi: [[loža visokih stupnjeva]].}} === Uprava === Velikim orijentom Slovenije upravlja [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|veliki majstor]] ([[Slovenski jezik|slov.]] ''veliki mojster'') koji se bira na trogodišnje razdoblje. *M. K. (2012. – ?.) *Aristid Havliček (oko 2017. i 2018.)<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.jivatma.si/23-6-2017-ezotericno-prostozidarstvo/|title=23.6.2017 – Ezoterično prostozidarstvo|access-date=2024-08-19|website=jivatma.si|language=sl|archive-date=28. kolovoza 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240828044357/https://www.jivatma.si/23-6-2017-ezotericno-prostozidarstvo/|url-status=dead}}</ref><ref name=":0"/><ref>{{Citiranje weba|title=Masonske vrednosti i demokratija|url=https://radar.nova.rs/drustvo/masonske-vrednosti-i-demokratija/|access-date=2025-04-01|date=2025-03-27|website=radar.nova.rs}}</ref> *Tatjana Ružić (oko 2022. – 2025.)<ref name=":7">{{Citiranje weba|title=Godišnja skupština Velikog Orijenta Slovenije|url=https://lvls.org.rs/godisnja-skupstina-velikog-orijenta-slovenije|access-date=2025-09-25|date=2025-09-24|website=lvls.org.rs}}</ref> *Aristid Havliček (od 2025.)<ref name=":7"/> === Međunarodna suradnja === Veliki orijent Slovenije je član nekoliko međunarodnih [[Savez velikih loža|saveza velikih loža]]:<ref name=":0"/><ref>{{Citiranje weba|url=https://clipsas.org/en/membres/|title=Membres of CLIPSAS|access-date=2023-05-16|website=clipsas.org|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=EMA Members|url=https://www.ame-ema.eu/en/ema/obediences|access-date=2025-10-23|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20250720011614/https://www.ame-ema.eu/en/ema/obediences|archive-date=2025-07-20|website=ame-ema.eu|language=en, fr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Members of the A.A.C.E.E.|url=https://aacee.eu/members|access-date=2025-09-25|website=aacee.eu|language=en}}</ref> {{div col|colwidth=33em}} *[[Masonska unija Balkana]] (od 2014.)<ref>{{Citiranje weba|title=A salonicco fondata L'Unione Massonica Dei Balcani|url=https://notiziariomassonicoitaliano.blogspot.com/2015/02/a-salonicco-fondata-lunione-massonica.html|access-date=2025-09-28|date=2015-02-24|website=notiziariomassonicoitaliano.blogspot.com|language=it}}</ref> *[[CLIPSAS]] (od 2016.) *''[[Alijansa masona Europe]]'' (? – ?) *[[Unija masona Mediterana]] *[[Adogmatska udruga srednje i istočne Europe]] {{div col end}} Također, Veliki orijent Slovenije potpisao je povelje o prijateljstvu i međusobnom priznavanju s drugim velikim ložama i velikim orijentima, među kojima su: [[Veliki orijent Francuske]] (2014.), [[Velika loža Italije]], [[Velika nacionalna loža Hrvatske]] (2015.) i [[Liberalna velika loža Srbije]]. === Obredi === Veliki orijent Slovenije upravlja [[Simbolički stupnjevi|simboličkim stupnjevima]] [[Loža (slobodno zidarstvo)|plave lože]] (učenik, pomoćnik i majstor) i delegira upravljanje [[Visoki masonski stupnjevi|visokim stupnjevima]] na [[Slobodnozidarski redovi|dodatna tijela i redove]]. [[Obred (slobodno zidarstvo)|Obredi]] koji se rade u plavoj loži su: *[[Drevni i prihvaćeni škotski obred]] (samo prva tri stupnja); *[[Duncanov obred]] – radi ga loža u Zagrebu. == Pridružena tijela i redovi == Upravljanje [[Visoki masonski stupnjevi|visokim stupnjevima]] Veliki orijent Slovenije provodi kroz [[Slobodnozidarski redovi|pridružena tijela i redove]] od kojih svaki predstavlja jedan [[Obred (slobodno zidarstvo)|obred]] a na temelju potpisanih [[konkordat]]a. * {{Z|AUT}} [[Veliki orijent Austrije#Škotski red|Veliki kolegij Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda Austrije]] – nadležan za rad [[Škotski obred|Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda]] u Sloveniji.<ref name=":0"/> Veliki kolegij Austrije formiran je [[2005.]] godine u [[Beč]]u, a od [[2012.]] godine radi samostalno.<ref>{{Citiranje weba|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Hochgrade_in_%C3%96sterreich|title=Großkollegium des Alten und Angenommenen Schottischen Ritus von Österreich (GKSRA)|access-date=2023-08-28|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}</ref> Pod njegovim okriljem u Sloveniji radi jedna [[loža savršenstva]]: * Loža savršenstva "Addytum Lucis"<ref name=":0"/> == Vidi još == * [[Slobodno zidarstvo u Sloveniji]] * [[Popis masonskih velikih loža u Europi]] == Bilješke == {{notelist}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{URL|http://velikiorientslovenije.org/|Službena stranica}} * {{Facebook|hermes.lodge|Loža Hermes, Zagreb}} * {{URL|https://amenkamen.com/veliki-orijent-slovenije.html|Veliki orijent Slovenije}} na ''Amenkamen.com'' {{Slobodno zidarstvo}} [[Kategorija:Velike lože|S]] [[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Sloveniji]] gam5a1sql72lpkwoiivofkvutnp6ls6 0 670237 7563786 7272732 2026-07-25T22:28:08Z Argo Navis 852 +[[Kategorija:Standardni model]]; +[[Kategorija:Barioni]]; +[[Kategorija:Zakoni očuvanja]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7563786 wikitext text/x-wiki [[datoteka:Nuclear Force anim smaller.gif|mini|desno|300px|[[Animacija]] međudjelovanja [[Jaka nuklearna sila|jake nuklearne sile]] (ili [[Rezidualna jaka nuklearna sila|rezidualne jake nuklearne sile]]). Mali obojeni dvostruki diskovi su [[gluon]]i.]] [[datoteka:Proton quark structure.svg|mini|desno|300px|Skica [[proton]]a, jednog od najpoznatijih [[barion]]a, koji se sastoji od dva gornja [[kvark]]a i jednog donjeg kvarka.]] [[datoteka:Octeto bariônico.png|mini|desno|300px|[[Oktet]] lakih [[barion]]a sa [[spin]]om 1/2.]] [[datoteka:Quark structure neutron.svg|mini|desno|300px|[[Neutron]] je građen od jednog [[gornji kvark|gornjeg (u) kvarka]] i dvaju [[Donji kvark|donjih (d) kvarkova]]. [[Jaka nuklearna sila|Jaku nuklearnu silu]] posreduju [[gluon]]i (valovi). Jaka nuklearna sila ima tri vrste naboja, crveno, zeleno i plavo. Imajte na umu da je izbor plave boje za gornji kvark proizvoljan; pretpostavlja se da "naboj u boji" kruži između 3 kvarka.]] '''Barionski broj''' (oznaka ''B'') je [[Kvantni brojevi|kvantni broj]] koji izražava barionsko svojstvo [[Elementarna čestica|elementarne čestice]]. Za barione iznosi 1, antibarione –1, kvarkove ''B'' = 1/3, antikvarkove ''B'' = –1/3, a za sve ostale čestice ''B'' = 0. Barionski broj ostaje očuvan pri [[Elektromagnetska sila|elektromagnetskim]], [[Jaka nuklearna sila|jakim]] i slabim međudjelovanjima. [[Slaba nuklearna sila]] ne razlikuje u potpunosti [[kvark]]ovsku generaciju kao u slučaju leptonske generacije. Kada su pitanju kvarkovi, slaba nuklearna sila ne samo da omogućava promjenu kvarkova unutar iste generacije, već su moguće promijene između samih generacija. Stoga, uvođenje 3 kvarkovska broja, kao u slučaju [[lepton]]a, ne bi načinilo nikakvu razliku između kvarkovske generacije. Ti brojevi ne bi bili očuvani u slaboj nuklearnoj sili, kao što je to slučaj s [[Leptonski broj|leptonskim brojevima]]. Postoji svojstvo koje razlikuje kvarkove od leptona – to je da oni nisu [[lepton]]i. Slaba nuklearna sila u potpunosti razlikuje kvarkove od leptona. Ona ne može promijeniti kvark u lepton i obrnuto. Stoga, svi kvarkovi imaju leptonski broj 0. Iako kvarkovi ne nose leptonski broj, oni pak nose drugačiji oblik "unutarnjeg prekidača" koji ih čini više kvarkovima nego leptonima. To unutarnje svojstvo kvarkova zove se barionski broj ''B''. Svi kvarkovi imaju barionski broj ''B'' = 1/3, a svi leptoni ''B'' = 0. Sad se nameće pitanje zašto svi kvarkovi imaju barionski broj ''B'' = 1/3, a ne ''B'' = 1. Razlog tomu je što je barionski broj uveden još prije otkrića kvarkova, te je izvorno definiran pomoću protona koji spada u barione i kojem je pridružen barionski broj ''B'' = + 1. Barioni i [[mezon]]i su složene čestice sastavljene od kvarkova koje se zajedničkim imenom nazivaju [[hadroni]]. Prije otkrića kvarkova, leptoni i hadroni su smatrani osnovnim graditeljima [[svemir]]a. Čestice sastavljene od 3 kvarka nazivaju se barionima, a od 3 antikvarka antibarionima. Parovi kvark-antikvark nazivaju se mezonima. Barioni su čestice polucjelobrojnog spina i stoga spadaju u [[fermion]]e dok su mezoni čestice cjelobrojnog spina te stoga spadaju u [[Bozoni|bozone]]. Dakle, kako je proton barion i kako mu je pridružen barionski ''B'' = + 1, stoga svaki kvark mora imati barionski broj ''B'' = 1/3. Ukupan barionski broj [[proton]]a jednak je zbroju svih barionskih brojeva čestica koje ga čine. == Očuvanje barionskog broja == Svim kvarkovima pridružuje se barionski broj ''B'' = + 1/3, a svim antikvarkovima barionski broj ''B'' = - 1/3. Ovo upućuje na to da barioni moraju imati barionski broj ''B'' = + 1, antibarioni ''B'' = - 1, a mezoni ''B'' = 0. Isto kao i za [[leptonski broj]], tako i za barionski broj vrijedi pravilo da je u svim reakcijama barionski broj očuvan. Uzmimo za primjer reakciju dva [[proton]]a: :<math> p + p \to p + p + \pi^0 + \pi^0 </math> Budući da se protoni sastoji od 3 [[kvark]]a njima je pridružen barionski broj ''B'' = 1, a 𝜋⁰ ili [[pion]]u barionski broj ''B'' = 0 budući da je 𝜋⁰ mezon. Stoga, ako raspišemo barionske brojeve za cijelu reakciju primijetit ćemo da je ukupan barionski broj očuvan: :<math> \,\,\,\,\,\,\,\,\,\,\,\,\,\,\,\, p + p \to p + p + \pi^0 + \pi^0 </math> :<math> B \to 1 \,+\, 1 = 1 \,\,+\, 1 + 0 +\, 0 </math> Dakle, u svim reakcijama i ukupan barionski broj čestica prije i poslije reakcije mora biti očuvan.<ref> Svetlana Veselinović: "Elementarne čestice", [http://www.mathos.unios.hr/~mdjumic/uploads/diplomski/VES07.pdf], završni rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Osijek 2014., pristupljeno 27. siječnja 2020.</ref> == Barion == {{glavni|Barion}} '''Barion''' ([[Grčki jezik|grč]]. ''βαρύς'': težak + [elektr]on) je [[subatomska čestica]] polucijeloga [[spin]]a, podvrsta [[Hadroni|hadrona]] (kao na primjer [[proton]], [[neutron]], [[lambda barion]] ili lambda-čestica, [[sigma barion]] ili sigma-čestica, [[Ksi barion]] ili ksi-čestica, [[delta barion]] ili delta-čestica i [[omega barion]] ili omega-čestica).<ref>[https://enciklopedija.hr/clanak/5945 barion] Hrvatska enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, preuzeto 6. travnja 2020.</ref> Barioni su [[fermion]]i na koje djeluje [[jaka nuklearna sila]], ili drugim riječima [[hadron]]i polucjelobrojnog [[spin]]a. To su su mješovite čestice sačinjene od 3 [[kvark]]a, za razliku od [[mezon]]a, koji se sastoje od jednog kvarka i jednog antikvarka. I barioni i [[mezoni]] su [[hadroni]], čestice sačinjene samo od kvarkova i/ili antikvarkova. Naziv ''barion'' dolazi iz [[Grčki jezik|grčkog]] ''βαρύς'' (''barys''), što znači "težak", jer se prije vjerovalo da imaju veće mase od drugih [[tvar]]nih čestica. Do prije malo vremena, vjerovalo se da je [[pokus]]no dokazano postojanje [[pentakvark]]ova – bariona sačinjenih od 4 kvarka i 1 antikvarka.<ref>H. Muir (2003)</ref><ref>K. Carter (2003)</ref> Fizičari kao cjelina nisu vjerovali u mogućnost njihovog postojanja do 2006.<ref name="PDGPentaquarks2006">W.-M. Yao ''et al.'' (2006.): [http://pdg.lbl.gov/2006/reviews/theta_b152.pdf Particle listings – Positive Theta]</ref> 13. srpnja 2015., [[CERN]] je objavio rezultate sukladne s postojanjem pentakvarkova tijekom raspada [[:en:Bottom_Lambda_baryon|donjeg lambda bariona]] (<math>\Lambda_b^0</math>).<ref name="LHCb2015"><cite class="citation journal">R. Aaij et al. </cite></ref> S obzirom na to da su barioni sastavljeni od kvarkova, na njih djeluje [[jaka nuklearna sila]]. Za razliku od njih, [[lepton]]i nisu sačinjeni od kvarkova, pa na njih ne djeluje jaka nuklearna sila. Najpoznatiji barioni su [[proton]]i i [[neutron]]i koji sačinjavaju najveći dio vidljive [[Materija|materije]] u [[svemir]]u, dok su [[elektron]]i, još jedna velika gradivna jedinica [[atom]]a, [[leptoni]]. Svaki barion ima pripadajuću [[Antitvar|antičesticu]], antibarion u kojoj su kvarkovi zamijenjeni antikvarkovima. Na primjer, proton se sastoji od dva gornja kvarka i jednog donjeg kvarka, a njegova antičestica, antiproton se sastoji od dva gornja antikvarka i jednog donjeg antikvarka. === Svojstva bariona === {| class="wikitable" |+ Svojstva bariona |- ! scope="col" | Barion ! scope="col" | Oznaka ! scope="col" | [[Kvark]]ovska <br/> građa ! scope="col" | [[Električni naboj|Električni]] <br/> naboj ''Q/e '' ! scope="col" | [[Masa]] ''m'' <br/> (MeV/c²) ! scope="col" | [[Vrijeme poluraspada|Vrijeme]] <br/> poluraspada ! scope="col" | [[Spin]] ! scope="col" | [[Izospin]] |- | [[Proton]] | p | uud | 1 | 938,3 | stabilan | 1/2 | 1/2 |- | [[Antiproton]] | {{overline|p}} | {{overline|uud}} | - 1 | 938,3 | | 1/2 | - 1/2 |- | [[Neutron]] | n | udd | 0 | 939,6 | 880 [[sekunda|s]] | 1/2 | - 1/2 |- | [[Antineutron]] | {{overline|n}} | {{overline|udd}} | 0 | 939,6 | | 1/2 | 1/2 |- | [[Lambda barion]] | Λ⁰ | uds | 0 | 1 115,7 | 2,6 ∙ 10^–10 [[sekunda|s]] | 1/2 | 0 |- | [[Sigma barion]] | Σ⁺ | uus | 1 | 1 189,4 | 8 ∙ 10^–11 [[sekunda|s]] | 1/2 | 1 |- | [[Sigma barion]] | Σ⁰ | uds | 0 | 1 192,6 | 7,4 ∙ 10^–20 [[sekunda|s]] | 1/2 | 1 |- | [[Sigma barion]] | Σ^- | dds | - 1 | 1 197,45 | 1,5 ∙ 10^–10 [[sekunda|s]] | 1/2 | 1 |- | [[Ksi barion]] | Ξ⁰ | uss | 0 | 1 314,86 | 2,9 ∙ 10^–10 [[sekunda|s]] | 1/2 | 1/2 |- | [[Ksi barion]] | Ξ^- | dss | - 1 | 1 321,71 | 1,6 ∙ 10^–10 [[sekunda|s]] | 1/2 | 1/2 |- | [[Delta barion]] | Δ⁺⁺ | uuu | 2 | 1 232 | 5,6 ∙ 10^–24 [[sekunda|s]] | 3/2 | 3/2 |- | [[Omega barion]] | Ω^- | sss | - 1 | 1 672,45 | 8,2 ∙ 10^–11 [[sekunda|s]] | 3/2 | 3/2 |} == Izvori == {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}} [[Kategorija:Kvantni brojevi]] [[Kategorija:Kvantna kromodinamika]] [[Kategorija:Nuklearna fizika]] [[Kategorija:Kvarkovi]] [[Kategorija:Standardni model]] [[Kategorija:Barioni]] [[Kategorija:Zakoni očuvanja]] iri0xlg17g6t65h6dphb04b7vf0m9c2 0 679340 7563905 7196340 2026-07-26T10:04:40Z ~2026-38866-00 366307 7563905 wikitext text/x-wiki '''Špiljan''', bivše [[selo]] na području mjesta [[Kaštel Novi|Kaštel Novoga]], Grad Kaštela. Selo je postojalo u srednjem vijeku. U Špiljanu su seljani podigli [[Crkva sv. Marije od Špiljana u Kaštel Novome|crkvu sv. Marije (Stomorije)]]. Bila je to župna crkva, a prvi put se spominje u osnivačkoj ispravi iz 1189. godine.<ref name="min-kulture-RH">[https://archive.today/20200716041942/https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212&kdId=413257987 ''Kaštel Novi, Crkva sv. Marije od Špiljana (Stomorija)''] Ministarstvo kulture RH. Arhivirano 16. srpnja 2020. Pristupljeno 16. srpnja 2020. Sadržaj preuzet uz [[Wikipedija:Dopuštenja_za_korištenje_sadržaja/Ustanove#Ministarstvo_kulture_Republike_Hrvatske|dopusnicu]].</ref> Crkvu su, u ranom srednjem vijeku (u starohrvatsko doba) podignuli na položaju zvanom Počivala pri ulazu u selo Špiljan kaštelanski [[Didići]], koje neki smatraju najstarijim hrvatskim plemenitašima<ref>(): [https://sites.google.com/site/wwwbratovstinastomorija/home ''Početna ''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201007230636/https://sites.google.com/site/wwwbratovstinastomorija/home |date=7. listopada 2020. }} Bratovština Blažene Djevice Marije Gospa Stomorija, Kaštel Novi. nedatirano. Pristupljeno 16. srpnja 2020.</ref> a drugi [[slobodno seljaštvo|slobodnim seljaštvom]].<ref name="Burić"/> Didići su crkvu u [[Kaštelansko polje|Kaštelanskom polju]] sagradili i osnovali kao [[beneficij]]. Tako su stekli pravo izbora [[župnik]]a koji se izdržavao od prihoda beneficija. Crkva je okružena stoljetnim stablima, u njezinom dvorištu je izvor vode.<ref name="TZK"/> Pod hrvatsko-ugarskim vladarima ovaj je kraj s podkozjačkim selima obilježen stalnim sukobima Splita i Trogira za prevlast u Kaštelanskom polju.<ref>Filip Tadin/arhitekt.hr: [http://www.kastela.org/kastela/map/2-uncategorised/2323-7-kastela-sp-448799048 ''7 Kaštela ''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200717173330/http://www.kastela.org/kastela/map/2-uncategorised/2323-7-kastela-sp-448799048 |date=17. srpnja 2020. }} Portal Grada Kaštela. nedatirano. Pristupljeno 16. srpnja 2020.</ref> Špiljan je dio niza kaštelanskih sela koje su seljani napustili zbog učestalih turskih upada i pljačkanja, te se naselili uz morsku obalu gdje su podigli utvrđena naselja, uz kaštele na morskim hridinama koje su podigli splitski i trogirski zemljoposjednici. Napuštena sela su [[Smoljevac]], [[Putalj]], [[Lažani]], [[Kozice (Kaštela)|Kozice]], [[Ostrog (Kaštela)|Ostrog]], [[Šušnjare]], [[Radun (Kaštela)|Radun]], Špiljan, [[Žestinj]] i [[Bijaći]], a bila su se nalazila podno [[Trećanica|Trečanice]] (602 m), [[Opor (brdo)|Opora]] (650 m) i [[Kozjak]]a (780 m).<ref>Mladen Domazet: [https://hrcak.srce.hr/clanak/121291 ''Kaštelanske bratovštine od XVI. do XIX. stoljeća''] Croatica Christiana periodica, g. 18 br. 34, 1994. str. 100.</ref> Naselja kao što su Babe, Žestin, Špiljan, Radun, Ostrog, Kruševik i ina bila su na južnim padinama Kozjaka; selo Baba lokva bilo je pogranično između Osmanskog Carstva i Mletačke Republike, a napušteno je koncem 16. stoljeća pred osmanskom najezdom.<ref name="Burić">M. Perišin: [http://www.kastela.org/novosti/kultura/34848-putovanje-u-srednji-vijek-na-predavanju-kastela-prije-kastela ''Putovanje u srednji vijek na predavanju „Kaštela prije Kaštela“ Tonča Burića''] Portal Grada Kaštela. 19. travnja 2018. Pristupljeno 16. srpnja 2020.</ref> Kaštel Novi se je razvio oko utvrđenog ljetnikovca kojeg je dao izgraditi Pavao-Antun Ćipiko, koji je izgradio susjedni Kaštel Stari. Tvrđavu je podignuo Za obraniti svoje zemlje i seljake iz Špiljana od osmanske navale, trogirski plemić i nećak Koriolana Čipika (koji je dao podići [[Kaštel Stari]]) Pavao Antun Ćipiko dao je izgraditi utvrđeni ljetnikovac oko kojeg se je razvio poslije [[Kaštel Novi]]. Seljani iz Špiljana preselili su se u utvrđeno naselje okruženo obrambenim zidovima, a s utvrdom ih je povezivao [[pokretni most]].<ref>(): [http://www.croatiaview.com/hr/Kastel-Novi/ ''Kaštel Novi, Hrvatska ''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200716094226/http://www.croatiaview.com/hr/Kastel-Novi/ |date=16. srpnja 2020. }} Croatia View. nedatirano. Pristupljeno 16. srpnja 2020.</ref> Obrambeni zid okruživao je utvrđeno naselje u koje su se smjestili Špiljani s istočne, sjeverne i zapadne strane. Na mjestu pokretnog mosta nastalo je Brce, na kojem je 1775. godine sagrađena bratska kuća sa satom.<ref name="TZK"/> Na mjestu gdje je izvor kod crkve su izvrsni uvjeti za pokretanje [[Biblijski vrt|Biblijskog vrta]]. Napravljen je u čast prvog dolaska pape Ivana Pavla II. u Hrvatsku. U vrtu već je su neke biljke koje se spominju u Bibliji, a u planu je posaditi sve biljke koje se spominju u Bibliji. Uređenje biblijskog vrta je prema idejnom rješenju Dobrile Kraljić i arhitekta [[Edo Šegvić|Ede Šegvića]].<ref name="TZK">[https://www.kastela-info.hr/hr/kastel-novi ''Kaštel Novi ''] Turistička zajednica Kaštela. nedatirano. Pristupljeno 16. srpnja 2020.</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Bivša naselja u Splitsko-dalmatinskoj županiji]] [[Kategorija:Kaštela]] 1kudy0uv61o1bqeqj5pgaqj5x0198g2 7563909 7563905 2026-07-26T10:08:41Z Tulkas Astaldo 38717 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-38866-00|~2026-38866-00]] ([[User talk:~2026-38866-00|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnice [[User:PonoRoboT|PonoRoboT]] 7196340 wikitext text/x-wiki '''Špiljan''', bivše [[selo]] na području mjesta [[Kaštel Novi|Kaštel Novoga]], Grad Kaštela. Selo je postojalo u srednjem vijeku. U Špiljanu su seljani podigli [[Crkva sv. Marije od Špiljana u Kaštel Novome|crkvu sv. Marije (Stomorije)]]. Bila je to župna crkva, a prvi put se spominje u osnivačkoj ispravi iz 1189. godine.<ref name="min-kulture-RH">[https://archive.today/20200716041942/https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212&kdId=413257987 ''Kaštel Novi, Crkva sv. Marije od Špiljana (Stomorija)''] Ministarstvo kulture RH. Arhivirano 16. srpnja 2020. Pristupljeno 16. srpnja 2020. Sadržaj preuzet uz [[Wikipedija:Dopuštenja_za_korištenje_sadržaja/Ustanove#Ministarstvo_kulture_Republike_Hrvatske|dopusnicu]].</ref> Crkva su u ranom srednjem vijeku, u starohrvatsko doba, podignuli na položaju zvanom Počivala pri ulazu u selo Špiljan kaštelanski [[Didići]], koje neki smatraju najstarijim hrvatskim plemenitašima<ref>(): [https://sites.google.com/site/wwwbratovstinastomorija/home ''Početna ''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201007230636/https://sites.google.com/site/wwwbratovstinastomorija/home |date=7. listopada 2020. }} Bratovština Blažene Djevice Marije Gospa Stomorija, Kaštel Novi. nedatirano. Pristupljeno 16. srpnja 2020.</ref> a drugi [[slobodno seljaštvo|slobodnim seljaštvom]].<ref name="Burić"/> Didići su crkvu u [[Kaštelansko polje|Kaštelanskom polju]] sagradili i osnovali kao [[beneficij]]. Tako su stekli pravo izbora [[župnik]]a koji se izdržavao od prihoda beneficija. Crkva je okružena stoljetnim stablima, u njezinom dvorištu je izvor vode.<ref name="TZK"/> Pod hrvatsko-ugarskim vladarima ovaj je kraj s podkozjačkim selima obilježen stalnim sukobima Splita i Trogira za prevlast u Kaštelanskom polju.<ref>Filip Tadin/arhitekt.hr: [http://www.kastela.org/kastela/map/2-uncategorised/2323-7-kastela-sp-448799048 ''7 Kaštela ''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200717173330/http://www.kastela.org/kastela/map/2-uncategorised/2323-7-kastela-sp-448799048 |date=17. srpnja 2020. }} Portal Grada Kaštela. nedatirano. Pristupljeno 16. srpnja 2020.</ref> Špiljan je dio niza kaštelanskih sela koje su seljani napustili zbog učestalih turskih upada i pljačkanja, te se naselili uz morsku obalu gdje su podigli utvrđena naselja, uz kaštele na morskim hridinama koje su podigli splitski i trogirski zemljoposjednici. Napuštena sela su [[Smoljevac]], [[Putalj]], [[Lažani]], [[Kozice (Kaštela)|Kozice]], [[Ostrog (Kaštela)|Ostrog]], [[Šušnjare]], [[Radun (Kaštela)|Radun]], Špiljan, [[Žestinj]] i [[Bijaći]], a bila su se nalazila podno [[Trećanica|Trečanice]] (602 m), [[Opor (brdo)|Opora]] (650 m) i [[Kozjak]]a (780 m).<ref>Mladen Domazet: [https://hrcak.srce.hr/clanak/121291 ''Kaštelanske bratovštine od XVI. do XIX. stoljeća''] Croatica Christiana periodica, g. 18 br. 34, 1994. str. 100.</ref> Naselja kao što su Babe, Žestin, Špiljan, Radun, Ostrog, Kruševik i ina bila su na južnim padinama Kozjaka; selo Baba lokva bilo je pogranično između Osmanskog Carstva i Mletačke Republike, a napušteno je koncem 16. stoljeća pred osmanskom najezdom.<ref name="Burić">M. Perišin: [http://www.kastela.org/novosti/kultura/34848-putovanje-u-srednji-vijek-na-predavanju-kastela-prije-kastela ''Putovanje u srednji vijek na predavanju „Kaštela prije Kaštela“ Tonča Burića''] Portal Grada Kaštela. 19. travnja 2018. Pristupljeno 16. srpnja 2020.</ref> Kaštel Novi se je razvio oko utvrđenog ljetnikovca kojeg je dao izgraditi Pavao-Antun Ćipiko, koji je izgradio susjedni Kaštel Stari. Tvrđavu je podignuo Za obraniti svoje zemlje i seljake iz Špiljana od osmanske navale, trogirski plemić i nećak Koriolana Čipika (koji je dao podići [[Kaštel Stari]]) Pavao Antun Ćipiko dao je izgraditi utvrđeni ljetnikovac oko kojeg se je razvio poslije [[Kaštel Novi]]. Seljani iz Špiljana preselili su se u utvrđeno naselje okruženo obrambenim zidovima, a s utvrdom ih je povezivao [[pokretni most]].<ref>(): [http://www.croatiaview.com/hr/Kastel-Novi/ ''Kaštel Novi, Hrvatska ''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200716094226/http://www.croatiaview.com/hr/Kastel-Novi/ |date=16. srpnja 2020. }} Croatia View. nedatirano. Pristupljeno 16. srpnja 2020.</ref> Obrambeni zid okruživao je utvrđeno naselje u koje su se smjestili Špiljani s istočne, sjeverne i zapadne strane. Na mjestu pokretnog mosta nastalo je Brce, na kojem je 1775. godine sagrađena bratska kuća sa satom.<ref name="TZK"/> Na mjestu gdje je izvor kod crkve su izvrsni uvjeti za pokretanje [[Biblijski vrt|Biblijskog vrta]]. Napravljen je u čast prvog dolaska pape Ivana Pavla II. u Hrvatsku. U vrtu već je su neke biljke koje se spominju u Bibliji, a u planu je posaditi sve biljke koje se spominju u Bibliji. Uređenje biblijskog vrta je prema idejnom rješenju Dobrile Kraljić i arhitekta [[Edo Šegvić|Ede Šegvića]].<ref name="TZK">[https://www.kastela-info.hr/hr/kastel-novi ''Kaštel Novi ''] Turistička zajednica Kaštela. nedatirano. Pristupljeno 16. srpnja 2020.</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Bivša naselja u Splitsko-dalmatinskoj županiji]] [[Kategorija:Kaštela]] klcd5cdhk4dupvrediod077in7cy873 0 679472 7563883 6963505 2026-07-26T09:17:18Z ~2026-41737-72 367786 /* */ 7563883 wikitext text/x-wiki '''Mate Peteh''' ([[Žminj]], [[1873.]] – [[19. travnja]] [[1945.]]), bio je seljak iz [[Žminj]]a, te ugledni "narodnjak" (istarski [[Pravaštvo u Istri|pravaš]]). Peteh je kao protivnik [[Fašizam|fašizma]] i fašistične talijanske vladavine u Istri u stanovitoj mjeri surađivao s [[Narodnooslobodilački pokret|Narodnooslobodilačkim pokretom]] kojega su predvodili komunisti, ali se zbog svojih svjetonazorskih i vjerskih uvjerenja nije mogao potpuno uključiti u [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizanski]] pokret. Odbio je prenositi poruke partizana, u strahu da će ga sami partizani odati Nijemcima - takvih je spletki doista bilo. Na kraju su ga ubili partizani 19. travnja 1945.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.biskupija-porecko-pulska.hr/novosti/987-mucenici-i-zrtve-u-poreckoj-i-pulskoj-biskupiji.html |title=Mučenici i žrtve u Porečkoj i Pulskoj biskupiji |publisher=Porečka i Pulska Biskupija |accessdate=17. srpnja 2020. |archive-date=23. travnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190423090612/http://www.biskupija-porecko-pulska.hr/novosti/987-mucenici-i-zrtve-u-poreckoj-i-pulskoj-biskupiji.html |url-status=dead }}</ref> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Peteh, Mate}} [[Kategorija:Životopisi, Istra]] [[Kategorija:Hrvatska u Drugom svjetskom ratu]] itqthhnqmuuqdkj0zgflweo30ne7h60 7563894 7563883 2026-07-26T09:30:38Z Runolist 263374 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-41737-72|~2026-41737-72]] ([[User talk:~2026-41737-72|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:InternetArchiveBot|InternetArchiveBot]] 6963505 wikitext text/x-wiki '''Mate Peteh''' ([[Žminj]], [[1873.]] – [[19. travnja]] [[1945.]]), bio je seljak iz [[Žminj]]a, te ugledni "narodnjak" (istarski [[Pravaštvo u Istri|pravaš]]). Peteh je kao protivnik [[Fašizam|fašizma]] i talijanske vladavine u Istri u stanovitoj mjeri surađivao s [[Narodnooslobodilački pokret|Narodnooslobodilačkim pokretom]] kojega su predvodili komunisti, ali se zbog svojih svjetonazorskih i vjerskih uvjerenja nije mogao potpuno uključiti u [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizanski]] pokret. Odbio je prenositi poruke partizana, u strahu da će ga sami partizani odati Nijemcima - takvih je spletki doista bilo. Na kraju su ga ubili partizani 19. travnja 1945.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.biskupija-porecko-pulska.hr/novosti/987-mucenici-i-zrtve-u-poreckoj-i-pulskoj-biskupiji.html |title=Mučenici i žrtve u Porečkoj i Pulskoj biskupiji |publisher=Porečka i Pulska Biskupija |accessdate=17. srpnja 2020. |archive-date=23. travnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190423090612/http://www.biskupija-porecko-pulska.hr/novosti/987-mucenici-i-zrtve-u-poreckoj-i-pulskoj-biskupiji.html |url-status=dead }}</ref> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Peteh, Mate}} [[Kategorija:Životopisi, Istra]] [[Kategorija:Hrvatska u Drugom svjetskom ratu]] h0mfc4njwhmrr9cs7gbyhbx1x5viq4c 0 679473 7563885 7414689 2026-07-26T09:20:10Z ~2026-41737-72 367786 /* */ 7563885 wikitext text/x-wiki '''Kazimir Paić''' ([[Sv. Ivan od Šterne]] kraj [[Poreč]]a, [[1911.]] – [[Ajdovščina]], 28. travnja [[1945.]]<ref>{{Citiranje weba |url=https://katolik.hr/635-upni-dnevnik-miroslava-buleia-1945-godine |title=Župni dnevnik Miroslava Bulešića, 1945. godine |author=<nowiki>Miroslav Bulešić</nowiki> |publisher=Katolik.hr |accessdate=17. srpnja 2020.}}</ref>), bio je [[Istra|istarski]] svećenik. Surađivao je s [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizanima]], koji su ga na samom kraju rata nesretnim slučajem i ubili. Kao župnik u rodnoj župi Sveti Ivan od Šterne, nakon [[Kapitulacija Italije|kapitulacije Italije]] 1943. god. aktivno se uključio u [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|Narodnooslobodilački pokret]]. Tijekom [[Istra u Narodnooslobodilačkom pokretu|ustanka u Istri]] u rujnu 1943. godine je predvodio ustanike koji su razoružali karabinjere u općinskom sjedištu [[Višnjan]]u, a potom je sudjelovao u pregovorima o predaji talijanskog garnizona u Poreču.<ref>{{Citiranje knjige |title=ŽUPNIK U RATU |author=Don Rodolfo Toncetich |orig-year=2008 |chapter=str. 123 |url=https://issuu.com/zoranvodopija/docs/rodolfo_toncettich_zupnik_u_ratu |publisher=Župa Vodnjan |access-date=17. srpnja 2020. |archive-date=11. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210211055436/https://issuu.com/zoranvodopija/docs/rodolfo_toncettich_zupnik_u_ratu |url-status=dead }}</ref> Nijemci su ga zbog toga uhitili, ali je na intervenciju porečkog [[Raffaele Mario Radossi|biskupa Radossija]] umjesto deportacije u Njemačku mogao otići u franjevački samostan kod Padove. Krajem svibnja 1944. god. napustio je taj samostan i otišao u Trst gdje se javio za domobranskog vojnog kapelana. Pri povlačenju njegove jedinice krajem travnja 1945. prema Austriji, i Paić je krenuo s njom. Kod Šempetra nedaleko Gorice slovenski partizani su iznenadili bjegunce na spavanju, razoružali ih i strijeljali 29. travnja 1945. godine.<ref>{{Citiranje weba |url=https://bib.irb.hr/datoteka/992849.RTC-43-1-2014-sve.pdf |title=Progoni i stradanja Katoličke Crkve na području današnje Porečke i Pulske biskupije 1945. – 1947 |author=Stipe Trogrlić |year=2014 |publisher=Riječki teološki časopis, godina 22 |accessdate=17. srpnja 2020. |archive-date=17. srpnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200717214345/https://bib.irb.hr/datoteka/992849.RTC-43-1-2014-sve.pdf |url-status=dead }}</ref> Pokopan je na groblju u župi Sveti Križ kod [[Gorica (grad)|Gorice]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.biskupija-porecko-pulska.hr/novosti/987-mucenici-i-zrtve-u-poreckoj-i-pulskoj-biskupiji.html |title=Mučenici i žrtve u Porečkoj i Pulskoj biskupiji |publisher=Porečka i Pulska Biskupija |accessdate=17. srpnja 2020. |archive-date=23. travnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190423090612/http://www.biskupija-porecko-pulska.hr/novosti/987-mucenici-i-zrtve-u-poreckoj-i-pulskoj-biskupiji.html |url-status=dead }}</ref> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Paić, Kazimir}} [[Kategorija:Životopisi, Istra]] khxvx6gvfyli1mxt5cis2kxdmjpcn2v 7563886 7563885 2026-07-26T09:22:03Z ~2026-41737-72 367786 /* */ 7563886 wikitext text/x-wiki '''Kazimir Paić''' ([[Sv. Ivan od Šterne]] kraj [[Poreč]]a, [[1911.]] – [[Ajdovščina]], 28. travnja [[1945.]]<ref>{{Citiranje weba |url=https://katolik.hr/635-upni-dnevnik-miroslava-buleia-1945-godine |title=Župni dnevnik Miroslava Bulešića, 1945. godine |author=<nowiki>Miroslav Bulešić</nowiki> |publisher=Katolik.hr |accessdate=17. srpnja 2020.}}</ref>), bio je [[Istra|istarski]] svećenik. Surađivao je s [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizanima]], koji su ga na samom kraju rata nesretnim slučajem i ubili. Kao župnik u rodnoj župi Sveti Ivan od Šterne, nakon [[Kapitulacija Italije|kapitulacije Italije]] 1943. god. aktivno se uključio u [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|Narodnooslobodilački pokret]]. Tijekom [[Istra u Narodnooslobodilačkom pokretu|ustanka u Istri]] u rujnu 1943. godine je predvodio ustanike koji su razoružali karabinjere u općinskom sjedištu [[Višnjan]]u, a potom je sudjelovao u pregovorima o predaji talijanskog garnizona u Poreču.<ref>{{Citiranje knjige |title=ŽUPNIK U RATU |author=Don Rodolfo Toncetich |orig-year=2008 |chapter=str. 123 |url=https://issuu.com/zoranvodopija/docs/rodolfo_toncettich_zupnik_u_ratu |publisher=Župa Vodnjan |access-date=17. srpnja 2020. |archive-date=11. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210211055436/https://issuu.com/zoranvodopija/docs/rodolfo_toncettich_zupnik_u_ratu |url-status=dead }}</ref> Nijemci su ga zbog toga uhitili, ali je na intervenciju porečkog [[Raffaele Mario Radossi|biskupa Radossija]] umjesto deportacije u Njemačku mogao otići u franjevački samostan kod Padove. Krajem svibnja 1944. god. napustio je taj samostan i otišao u Trst gdje se javio za domobranskog vojnog kapelana. Pri povlačenju njegove jedinice krajem travnja 1945. prema Austriji, i Paić je krenuo s njom. Kod Šempetra nedaleko Gorice slovenski partizani su ih iznenadili, razoružali ih i strijeljali 29. travnja 1945. godine.<ref>{{Citiranje weba |url=https://bib.irb.hr/datoteka/992849.RTC-43-1-2014-sve.pdf |title=Progoni i stradanja Katoličke Crkve na području današnje Porečke i Pulske biskupije 1945. – 1947 |author=Stipe Trogrlić |year=2014 |publisher=Riječki teološki časopis, godina 22 |accessdate=17. srpnja 2020. |archive-date=17. srpnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200717214345/https://bib.irb.hr/datoteka/992849.RTC-43-1-2014-sve.pdf |url-status=dead }}</ref> Pokopan je na groblju u župi Sveti Križ kod [[Gorica (grad)|Gorice]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.biskupija-porecko-pulska.hr/novosti/987-mucenici-i-zrtve-u-poreckoj-i-pulskoj-biskupiji.html |title=Mučenici i žrtve u Porečkoj i Pulskoj biskupiji |publisher=Porečka i Pulska Biskupija |accessdate=17. srpnja 2020. |archive-date=23. travnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190423090612/http://www.biskupija-porecko-pulska.hr/novosti/987-mucenici-i-zrtve-u-poreckoj-i-pulskoj-biskupiji.html |url-status=dead }}</ref> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Paić, Kazimir}} [[Kategorija:Životopisi, Istra]] gcjvkbkwmakh54aijo6l2lkrydhdc6p 7563904 7563886 2026-07-26T10:03:49Z Tulkas Astaldo 38717 uklonjene promjene suradnika [[Special:Contributions/~2026-41737-72|~2026-41737-72]] ([[User talk:~2026-41737-72|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:InternetArchiveBot|InternetArchiveBot]] 7414689 wikitext text/x-wiki '''Kazimir Paić''' ([[Sv. Ivan od Šterne]] kraj [[Poreč]]a, [[1911.]] – [[Ajdovščina]], 28. travnja [[1945.]]<ref>{{Citiranje weba |url=https://katolik.hr/635-upni-dnevnik-miroslava-buleia-1945-godine |title=Župni dnevnik Miroslava Bulešića, 1945. godine |author=<nowiki>Miroslav Bulešić</nowiki> |publisher=Katolik.hr |accessdate=17. srpnja 2020.}}</ref>), bio je [[Istra|istarski]] svećenik. Surađivao je s [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizanima]], koji su ga na samom kraju rata ubili, jer nije bio sklon komunizmu. Kao župnik u rodnoj župi Sveti Ivan od Šterne, nakon [[Kapitulacija Italije|kapitulacije Italije]] 1943. god. aktivno se uključio u [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|Narodnooslobodilački pokret]]. Tijekom [[Istra u Narodnooslobodilačkom pokretu|ustanka u Istri]] u rujnu 1943. godine je predvodio ustanike koji su razoružali karabinjere u općinskom sjedištu [[Višnjan]]u, a potom je sudjelovao u pregovorima o predaji talijanskog garnizona u Poreču.<ref>{{Citiranje knjige |title=ŽUPNIK U RATU |author=Don Rodolfo Toncetich |orig-year=2008 |chapter=str. 123 |url=https://issuu.com/zoranvodopija/docs/rodolfo_toncettich_zupnik_u_ratu |publisher=Župa Vodnjan |access-date=17. srpnja 2020. |archive-date=11. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210211055436/https://issuu.com/zoranvodopija/docs/rodolfo_toncettich_zupnik_u_ratu |url-status=dead }}</ref> Nijemci su ga zbog toga uhitili, ali je na intervenciju porečkog [[Raffaele Mario Radossi|biskupa Radossija]] umjesto deportacije u Njemačku mogao otići u franjevački samostan kod Padove. Krajem svibnja 1944. god. napustio je taj samostan i otišao u Trst gdje se javio za domobranskog vojnog kapelana. Pri povlačenju njegove jedinice krajem travnja 1945. prema Austriji, i Paić je krenuo s njom. Kod Šempetra nedaleko Gorice slovenski partizani su iznenadili bjegunce na spavanju, razoružali ih i strijeljali 29. travnja 1945. godine.<ref>{{Citiranje weba |url=https://bib.irb.hr/datoteka/992849.RTC-43-1-2014-sve.pdf |title=Progoni i stradanja Katoličke Crkve na području današnje Porečke i Pulske biskupije 1945. – 1947 |author=Stipe Trogrlić |year=2014 |publisher=Riječki teološki časopis, godina 22 |accessdate=17. srpnja 2020. |archive-date=17. srpnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200717214345/https://bib.irb.hr/datoteka/992849.RTC-43-1-2014-sve.pdf |url-status=dead }}</ref> Pokopan je na groblju u župi Sveti Križ kod [[Gorica (grad)|Gorice]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.biskupija-porecko-pulska.hr/novosti/987-mucenici-i-zrtve-u-poreckoj-i-pulskoj-biskupiji.html |title=Mučenici i žrtve u Porečkoj i Pulskoj biskupiji |publisher=Porečka i Pulska Biskupija |accessdate=17. srpnja 2020. |archive-date=23. travnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190423090612/http://www.biskupija-porecko-pulska.hr/novosti/987-mucenici-i-zrtve-u-poreckoj-i-pulskoj-biskupiji.html |url-status=dead }}</ref> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Paić, Kazimir}} [[Kategorija:Životopisi, Istra]] 21djofx8eg9bnv4uztlzj0czdywulxx 0 685707 7563782 7514072 2026-07-25T22:20:42Z Argo Navis 852 −[[Kategorija:Energetika]]; + 8 kategorije uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7563782 wikitext text/x-wiki {{strojni prijevod}} [[Datoteka:Dali-micro_windturbine.jpg|mini|Skupina malih vjetroagregata koja električnom energijom opskrbljuje zajednicu u Daliju, [[Yunnan]], Kina]] '''Mikrogeneracija''' je proizvodnja topline i [[Električna snaga|električne energije]] malog opsega od strane pojedinaca, malih poduzeća i zajednica kako bi se zadovoljile vlastite potrebe, kao alternativa ili dodatak tradicionalnoj centraliziranoj električnoj mreži. Iako može biti motivirana praktičnim problemima, poput nepouzdane snage mreže ili velike udaljenosti od [[Elektroenergetski sustav|električne mreže]], mikrogeneracija se kao izraz trenutno uglavnom koristi za ekološki svjesne pristupe koji teže nultim ili [[Nisko-ugljična ekonomija|niskim emisijama ugljika]] ili smanjenju troškova. Razlikuje se od [[Mikro snaga|mikroenergije]] po tome što se uglavnom bavi fiksnim [[Elektrane i elektroenergetske mreže|elektranama,]] a ne za uporabu s mobilnim uređajima. == Tehnologije i postavljanje == Tehnologije mikrogeneracije uključuju male [[vjetroagregat]]e, [[Mikro hidro|mikro hidro sustave]], [[Fotonaponski sustavi|solarne fotonaponske sustave]], [[Mikrobna gorivna ćelija|mikrobne ćelije za gorivo]], [[Geotermalna toplinska pumpa|geotermalne toplinske pumpe]] i [[Mikrokogeneracija|mikro kombinirane toplinske i energetske]] instalacije.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.icax.co.uk/on_site_renewable_energy.html |title=On-site renewable energy - Renewable Energy - Reusable Energy - The Merton Rule - Pros Cons Renewable Energy Options - Microgeneration - Green Energy Solutions - Ground Source Heat Pumps - Green Energy Options |access-date=5. listopada 2020. |archive-date=6. travnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190406080900/https://www.icax.co.uk/on_site_renewable_energy.html |url-status=dead }}</ref> Te se tehnologije često kombiniraju u [[Hibridna snaga|hibridno energetsko]] rješenje koje može ponuditi vrhunske performanse i niže troškove od sustava koji se temelji na jednom generatoru.<ref>{{Citiranje weba |url=https://blog.csiro.au/energy-pick-n-mix-hybrid-systems-next-big-thing/ |title=Energy pick n' mix: are hybrid systems the next big thing? |author=Ginn |first=Claire |date=2016-09-08 |work=www.csiro.au |publisher=CSIRO |accessdate=9. rujna 2016.}}</ref> === Elektrana === Uz postrojenje za proizvodnju električne energije (npr. Vjetroagregat i solarni panel), obično je potrebna i / ili predviđena infrastruktura za pohranu [[Energija|energije]] i pretvorbu energije i [[Neto mjerenje|priključenje na redovnu električnu mrežu]]. Iako priključenje na redovnu električnu mrežu nije neophodno, ono pomaže u smanjenju troškova omogućujući [[Neto mjerenje|tzv. net metering, shemu financijske naknade]]. Međutim, u zemljama u razvoju početni troškovi ove opreme uglavnom su previsoki, pa ne preostaje ništa drugo nego odlučiti se za alternativne postavke.<ref>{{Citiranje weba |url=http://practicalaction.org/practicalanswers/product_info.php?cPath=21&products_id=269 |title=Practical Action - Energy for rural communities |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160308175301/http://practicalaction.org/practicalanswers/product_info.php?cpath=21&products_id=269 |archivedate=2016-03-08 |accessdate=2008-03-16}}</ref> === Dodatna oprema potrebna pored same elektrane === [[Datoteka:PVSolarSystem.svg|desno|mini|Kompletni PV-solarni sustav]] Cjelokupna oprema potrebna za postavljanje radnog sustava i za proizvodnju izvan mreže i / ili priključenje na električnu mrežu do sada se naziva [[Ravnoteža sustava|ravnotežom sustava]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.eere.energy.gov/consumer/your_home/electricity/index.cfm/mytopic=10620 |title=Office of Energy Efficiency & Renewable Energy - Department of Energy}}</ref> i sastoji se od sljedećih dijelova s PV -sustavima: ==== Uređajima za pohranu energije ==== Veliki problem sa solarnim sustavima i sustavima vjetra koji nisu spojeni na električnu mrežu jest da je energija često potrebna kada sunce ne sija ili kada je vjetar miran; to obično nije problem sa sustavima koji su povezani s električnom mrežom: * niz [[VRLA baterija|baterija]] [[Baterija dubokog ciklusa|dubokog ciklusa]], stacionarnih ili [[VRLA baterija|zatvorenih koje je ne traže održavanje]] (najčešće rješenje)<ref>{{Citiranje weba |url=http://practicalaction.org/practicalanswers/product_info.php?cPath=21&products_id=269 |title=Practical Action - Energy for rural communities (includes short description batteries) |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160308175301/http://practicalaction.org/practicalanswers/product_info.php?cpath=21&products_id=269 |archivedate=2016-03-08 |accessdate=2008-03-16}}</ref> ili druga sredstva za pohranu energije (npr. vodikove [[Gorivi članak|gorivne ćelije]], [[Skladištenje energije zamašnjaka|spremište energije zamašnjaka]], [[Reverzibilne hidroelektrane|hidroelektrana s akumulacijskim pumpama]], spremnici [[Stlačeni zrak|komprimiranog zraka]] ,.. . )<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.thesietch.org/projects/Hydrogenmaker/index.htm |title=Welcome to The Sietch - Projects Make Your Own Hydrogen}}</ref> * [[Kontroler punjenja|kontroler]] punjenja za punjenje baterija ili drugo spremanje energije Za pretvaranje istosmjerne struje iz baterija u izmjeničnu, kao što je potrebno za mnoge uređaje, ili za unos viška energije u komercijalnu mrežu: * [[Pretvarač (električni)|pretvarač]] ili [[Mrežni pretvarač|mrežni interaktivni pretvarač]]. Cjelina se ponekad naziva i "opremom za kondicioniranje energije" ==== Sigurnosna oprema ==== * [[Uzemljenje|uzemljenja]], [[Prekidač za prijenos|prekidači za prebacivanje]] ili [[Prekidač izolatora|izolatorski prekidači]] i [[Prenaponska zaštita|prenaponski zaštitnici]]. Cjelina se ponekad naziva i "sigurnosnom opremom" Obično se u mikrogeneraciji za domove u zemljama u razvoju koriste montažni sustavi kućnih ožičenja (kao [[kabelski svežanj]] ili montažne [[Jedinica za distribuciju električne energije|razdjelne jedinice]]).<ref>{{Citiranje weba |url=http://practicalaction.org/practicalanswers/product_info.php?cPath=21&products_id=269 |title=Mentioning of prefabricated house-wiring and its systems |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160308175301/http://practicalaction.org/practicalanswers/product_info.php?cpath=21&products_id=269 |archivedate=2016-03-08 |accessdate=2008-03-16}}</ref> Pojednostavljene kutije i kabeli za kućno ožičenje, poznati kao kabelski svežanji, jednostavno se mogu kupiti i ugraditi u zgradu bez potrebe za mnogo znanja o samom ožičenju. Kao takvi, čak i ljudi bez tehničke stručnosti mogu ih instalirati. Osim toga, oni su također relativno jeftini i nude sigurnosne prednosti.<ref>{{Citiranje weba |url=http://practicalaction.org/practicalanswers/product_info.php?cPath=21&products_id=269 |title=Benefits of wiring harnasses |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160308175301/http://practicalaction.org/practicalanswers/product_info.php?cpath=21&products_id=269 |archivedate=2016-03-08 |accessdate=2008-03-16}}</ref> * mjerači baterije (za brzinu [[Punjač baterija|punjenja]] i [[napon]]) i brojila za [[Potrošnja energije|potrošnju]] električne [[Potrošnja energije|energije]] i opskrbu električnom energijom u redovnoj električnoj mreži [[Datoteka:Wind_generator_system-vectorised.svg|desno|mini|212x212px|Sustav male proizvodnje (DIY)]] ==== Vjetroagregat specifičan ==== S vjetroagregatima, hidroelektranama, ... potrebna dodatna oprema<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.eere.energy.gov/consumer/your_home/electricity/index.cfm/mytopic=10980 |title=Office of Energy Efficiency & Renewable Energy - Department of Energy}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.gaiam.com/category/solar-living/wind-power.do |title=Shop Gaiam for yoga, fitness, meditation, active sitting, and wellness products |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080225054040/http://www.gaiam.com/category/solar-living/wind-power.do |archivedate=2008-02-25}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.velacreations.com/chispito.html |title=Chispito Information - VelaCreations}}</ref> više je ili manje ista kao kod PV-sustava (ovisno o vrsti vjetroagregata koji se koristi, ali također uključuju: * prekidač za ručno odvajanje * temelj za kulu * sustav uzemljenja * uređaji za zatvaranje i / ili lažno opterećenje za upotrebu po jakom vjetru kada generirana energija premašuje trenutne potrebe i kapacitet sustava za pohranu. ===== Vibro-Wind Energija ===== Razvija se nova tehnologija energije vjetra koja energiju iz vibracija energije vjetra pretvara u električnu. Ova energija, nazvana Vibro-Wind tehnologija, može koristiti vjetrove manje snage od uobičajenih vjetroagregata i može se postaviti na gotovo svako mjesto. Prototip se sastoji od ploče montirane s oscilatorima izrađenim od komadića pjene. Pretvorba iz mehaničke u električnu energiju vrši se pomoću piezoelektričnog pretvarača, uređaja izrađenog od keramike ili polimera koji kod naprezanja emitira elektrone. Zgradu ovog prototipa vodio je Francis Moon, profesor mehaničkog i zrakoplovnog inženjerstva [[Sveučilište Cornell|sa Sveučilišta Cornell]]. Moonov rad u tehnologiji vibro-vjetra financirao je [[Atkinson centar za održivu budućnost|Atkinson Center for Sustainable Future]] u Cornellu.<ref>{{Citiranje novina |last=Ju |first=Anne |title=Students harness vibrations from wind for electricity |url=http://www.news.cornell.edu/stories/May10/VibroWind.html |accessdate=20. srpnja 2011. |work=Cornell Chronicle |date=25. svibnja 2010.}}</ref> === Moguće postavke === Moguće je nekoliko postavki mikrogeneracije. Ovi su: * [[Izvan mreže|Postrojenja izvan mreže]] koja uključuju: ** Postavljanje izvan mreže bez spremanja energije (npr. Baterija,.. . ) ** Postavljanje izvan mreže s pohranom energije (npr. Baterija,.. . ) ** Stanice za punjenje baterija<ref>{{Citiranje weba |url=http://practicalaction.org/practicalanswers/product_info.php?cPath=21&products_id=269 |title=Battery charging stations explained |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160308175301/http://practicalaction.org/practicalanswers/product_info.php?cpath=21&products_id=269 |archivedate=2016-03-08 |accessdate=2008-03-16}}</ref> * Postrojenja povezana s mrežom koje uključuju: ** Mreža povezana s rezervnom snagom za napajanje kritičnih opterećenja ** Postrojenja povezana s mrežom bez sheme financijske nadoknade ** Postavke povezane na mrežu s [[Neto mjerenje|mrežnim mjerenjem]] ** Postavke povezane s mrežom s [[Neto kupnja i prodaja|neto kupnjom i prodajom]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.eere.energy.gov/consumer/your_home/electricity/index.cfm/mytopic=10600 |title=Office of Energy Efficiency & Renewable Energy - Department of Energy}}</ref> Sve spomenute postavke mogu raditi ili na jednoj elektrani ili na kombinaciji elektrana (u tom se slučaju naziva [[Hibridna energija|hibridnim elektroenergetskim]] sustavom). Iz sigurnosnih razloga mrežne postavke moraju se automatski isključiti ili ući u "način rada protiv otoka" kada dođe do kvara mrežnog napajanja. (Otok je stanje u kojem distribuirani generator (DG) nastavlja napajati lokaciju iako više nije prisutna električna mreža. Otok može biti opasan za komunalne radnike koji možda ne shvaćaju da li se krug i dalje napaja i može spriječiti automatsko ponovno spajanje uređaja. Uz to, bez stroge kontrole frekvencije, narušit će se ravnoteža između opterećenja i proizvodnje u otočnom krugu, što će dovesti do abnormalnih frekvencija i napona. Iz tih razloga, distribuirani generatori moraju otkriti otok i odmah se isključiti iz kruga; ovo se naziva anti-Islanding.) == Troškovi == Ovisno o odabranoj postavci (shema financijske naknade, elektrana, dodatna oprema), cijene mogu varirati. Prema [[Practical Action (UK)|Practical Action]], mikrogeneracija kod kuće koja koristi najnovije tehnologije uštede troškova (ožičenje, gotove ploče, jeftine DIY elektrane, npr. "Uradi sam" vjetroturbine) izdaci za kućanstvo mogu biti izuzetno jeftini. Zapravo, Practical Action spominje da mnoga kućanstva u poljoprivrednim zajednicama u svijetu u razvoju troše manje od 1 USD za električnu energiju mjesečno.<ref>{{Citiranje weba |url=http://practicalaction.org/practicalanswers/product_info.php?cPath=21&products_id=269 |title=Households reducing their energy expenditures to $1 a month using renewable microgeneration |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160308175301/http://practicalaction.org/practicalanswers/product_info.php?cpath=21&products_id=269 |archivedate=2016-03-08 |accessdate=2008-03-16}}</ref> Međutim, ako se stvar rješava manje ekonomično (koristeći više komercijalnih sustava / pristupa), troškovi će biti dramatično veći. U većini slučajeva, međutim, financijska prednost će se i dalje postizati korištenjem mikrogeneracije na obnovljivim elektranama; često u rasponu od 50-90%<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.eere.energy.gov/consumer/your_home/electricity/index.cfm/mytopic=10880 |title=Office of Energy Efficiency & Renewable Energy - Department of Energy}}</ref> jer lokalna proizvodnja nema gubitaka u transportu električne energije na [[dalekovod]]ima niti gubitaka energije od [[Jouleov efekt|Jouleova efekta]] u transformatorima gdje se općenito gubi 8-15% energije.<ref>{{Citiranje weba |url=http://blog.schneider-electric.com/energy-management-energy-efficiency/2013/03/25/how-big-are-power-line-losses/ |title=How big are Power line losses? - Schneider Electric Blog |date=25. ožujka 2013. |access-date=5. listopada 2020. |archive-date=7. svibnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150507033237/http://blog.schneider-electric.com/energy-management-energy-efficiency/2013/03/25/how-big-are-power-line-losses/ |url-status=dead }}</ref> U Velikoj Britaniji vlada nudi bespovratna sredstva i uplate za povratne informacije kako bi pomogla poduzećima, zajednicama i privatnim domovima da instaliraju ove tehnologije. Tvrtke mogu otpisati puni trošak instalacije na oporezivu dobit dok vlasnici kuća dobivaju paušalnu potporu ili isplate po kW h proizvedene električne energije i vraćaju je u nacionalnu mrežu. Organizacije iz zajednice također mogu dobiti do 200.000 funti bespovratnih sredstava. U Velikoj Britaniji, Sustav certificiranja mikrogeneracije daje odobrenje za instalatore i proizvode za mikrogeneraciju, što je obvezni uvjet shema financiranja, kao što su uvođenje tarifa i poticaj obnovljive topline. === Paritet mreže === [[Paritet mreže]] (ili '''paritet utičnice''' ) javlja se kada [[Održiva energija|alternativni]] izvor [[Održiva energija|energije]] može proizvoditi električnu energiju po [[Nivelirani trošak energije|poravnatoj cijeni energije]] (LCOE) koja je manja ili jednaka cijeni kupovne moći iz [[Elektroenergetski sustav|električne mreže]]. (Nivelirani trošak energije - LCOE mjera je prosječnih neto sadašnjih troškova proizvodnje električne energije za proizvodno postrojenje tijekom njegovog vijeka trajanja.) Dostizanje pariteta mreže smatra se točkom u kojoj izvor energije postaje kandidat za široko rasprostranjeni razvoj bez [[Subvencije|subvencija]] ili državne potpore. Uvriježeno je mišljenje da će se veleprodajni pomak u proizvodnji prema tim oblicima energije dogoditi kad dosegnu paritet mreže. Paritet mreže postignut je na nekim mjestima s kopnenom snagom vjetra oko 2000, a sa sunčevom snagom prvi je put postignut u Španjolskoj 2013.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.forbes.com/sites/peterdetwiler/2012/12/26/solar-grid-parity-comes-to-spain/ |title=Solar Grid Parity Comes to Spain |author=Kelly-Detwiler |first=Peter}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://oilprice.com/Latest-Energy-News/World-News/Spain-Achieves-Grid-Parity-for-Solar-Power.html |title=Spain Achieves Grid Parity for Solar Power - OilPrice.com}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.conergy.com/desktopdefault.aspx/tabid-136/281_read-831/ |title=Archived copy |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131225065134/http://www.conergy.com/desktopdefault.aspx/tabid-136/281_read-831/ |archivedate=2013-12-25 |accessdate=2013-11-28}}</ref> == Usporedba s proizvodnjom velikih razmjera == {| class="wikitable" ! style="width:10%;" | ! style="width:35%;" |mikrogeneracija ! style="width:35%;" | generacija velikih razmjera ! style="width:20%;" | Bilješke |- valign="top" ! Druga imena | Distribuirana generacija | Centralizirana generacija | |- valign="top" ! Otpad Toplinski nusproizvod | Može se koristiti za grijanje, čime se uvelike povećava učinkovitost i nadoknađuju ukupni troškovi energije. Ova metoda je poznata kao [[Mikrokogeneracija|mikro kombinirana toplina i snaga]] (microCHP). | Koristi se u nekim privatnim industrijskim instalacijama [[Kogeneracija|kombinirane topline i električne energije]] (CHP). Također se koristi u velikim primjenama gdje se naziva [[Centralizirani toplinski sustav|daljinsko grijanje]] i koristi toplinu koju obično iscrpljuju neučinkovite elektrane.<ref name="Milieu Centraal">''Milieu Centraal'', 29 April 2009 -- [http://www.milieucentraal.nl/pagina?onderwerp=Stadsverwarming Stadsverwarming en blokverwarming]</ref> | |- valign="top" ! Gubici u prijenosu | Blizina krajnjeg korisnika obično je bliža što rezultira potencijalno manjim gubicima. | Značajan udio električne energije gubi se tijekom prijenosa (približno 8% u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] prema programu [[BBC]] Radio 4 Today u ožujku 2006.). | |- valign="top" ! Promjene u mreži | smanjuje prijenosno opterećenje, a time i smanjuje potrebu za nadogradnjom mreže | povećava snagu koja se prenosi, a time i potrebu za nadogradnjom mreže | |- valign="top" ! Događaj kvara mreže | U mnogim okolnostima električna energija i dalje može biti '''dostupna''' lokalnom području | Struja možda '''neće''' biti '''dostupna''' zbog mreže | |- valign="top" ! Izbor potrošača | Može se odlučiti za kupnju bilo kojeg pravnog sustava | Može se odlučiti za kupnju ponuda elektroenergetske tvrtke | |- valign="top" ! Zahtjevi za pouzdanost i održavanje | [[Solarna fotonaponska energija|fotonaponski sustavi]], [[Stirlingov motor|Stirlingovi motori]] i neki drugi sustavi obično su izuzetno pouzdani&nbsp;, a može kontinuirano stvarati [[Električna snaga|električnu energiju]] tijekom nekoliko tisuća sati uz malo ili nimalo održavanja. Međutim, nepouzdani će sustavi donijeti dodatni rad i troškove održavanja. | Upravlja elektroenergetska tvrtka. Pouzdanost mreže ovisi o mjestu. | |- valign="top" ! Sposobnost zadovoljavanja potreba | * Za energiju vjetra i sunca stvarna proizvodnja samo je djelić kapaciteta natpisne pločice .<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.buildingforafuture.co.uk/ |title=Green Building magazine has moved to GreenBuilding.co.uk}}</ref> * Sustavi na bazi goriva u potpunosti se mogu otpremiti * Solarne ploče su jednostavne i pouzdane, mogu pružiti malo električne energije po razumnoj cijeni. | * Komentatori tvrde [potreban navod] da kućanstva koja električnu energiju kupuju po tarifama za zelenu energiju mogu smanjiti svoju potrošnju ugljika dalje nego kod mikrogeneracije i uz nižu cijenu. | |- valign="top" ! Ekonomija razmjera | Potrebna je masovna proizvodnja generatora koji će stvoriti povezani utjecaj na okoliš. Sustavi su jeftiniji kada se proizvode u količini. | Ekonomičniji s obzirom na veće razmjere generatora. | |} Mikrogeneracija može dinamički uravnotežiti [[Zakon ponude i potražnje|ponudu i potražnju]] za električnom energijom, proizvodeći više energije tijekom razdoblja velike potražnje i visokih cijena mreža, a manje energije tijekom razdoblja niske potražnje i niskih cijena mreža. Ova "hibridizirana mreža" omogućuje i mikrogeneracijskim sustavima ''i'' velikim elektranama da rade s većom energetskom učinkovitošću i isplativošću nego što bi to mogle same. == Domaća samodostatnost == [[Datoteka:Domestic_renewable_-_microgeneration_icon.png|mini|Ikona mikrogeneracije.]] [[Datoteka:Micro_WindMill.jpg|mini|Mikro-vjetrenjača vodoravne osi u Lahoreu, nominalne snage 1000 W]] Mikrogeneracija se može integrirati kao dio [[Samodostatan|samodostatne]] kuće i obično se nadopunjuje drugim tehnologijama poput sustava za domaću proizvodnju hrane ([[permakultura]] i [[Agroekosistem|agroekosustav]]), [[kišovodna žetva?|berbom kišnice]], [[WC-i za kompostiranje|kompostirajućim toaletima]] ili čak cjeloviti [[Tretman sivom vodom|sustavima za pročišćavanje sive vode]]. Domaće mikrogeneracijske tehnologije uključuju: [[Fotonaponski sustavi|fotonaponske solarne sustave]], male [[Vjetroagregat|turbine na vjetar]], [[Mikrokogeneracija|mikro kombinirane]] instalacije [[Mikrokogeneracija|topline i energije]], [[biodizel]] i [[bioplin]] . [[Datoteka:Quietrevolution_Bristol_3513051949.jpg|mini|Mala [[Vjetroturbina za tihu revoluciju|vjetroturbina]] vertikalne osi [[Gorlovska spiralna turbina|tipa Gorlov tipa]] [[Vjetroturbina za tihu revoluciju|QR5]] [[Gorlovska spiralna turbina|Gorlov]] u Bristolu u Engleskoj. Mjerenje 3&nbsp;m u promjeru i 5&nbsp;visok m, ima nazivnu pločicu od 6,5 kW na mrežu.]] Privatna proizvodnja decentralizira proizvodnju električne energije, a također može centralizirati udruživanje viška energije. Iako ih je potrebno kupiti, na raspolaganju su i solarne šindre i ploče. [[Kapitalni trošak]] je visok, ali dugoročno štedi. Uz odgovarajuću pretvorbu snage, solarni PV paneli mogu pokretati iste električne uređaje kao i električna energija iz drugih izvora.<ref name="Fritsch 2007">Fritsch, Al, and Paul Gallimore. Healing Appalachia: Sustainable Living Through Appropriate Technology. Lexington, KY. The UP of Kentucky, 2007.</ref> Pasivno [[Sunčev toplovodni sustav|solarno zagrijavanje vode]] još je jedna učinkovita metoda korištenja solarne energije. Najjednostavnija metoda je solarna (ili crna plastična) vrećica. Postavite između 5 to 20 litres (1 to 5&nbsp;NAS&nbsp;gal) na suncu i ostavite da se zagrije. Savršeno za brzi topli tuš.<ref name="motherearthnews.com">{{Citiranje weba |url=http://www.motherearthnews.com/Green-Homes/2007-10-01/Build-Your-Own-Solar-Water-Heater.aspx |title=How to Build a Passive Solar Water Heater}}</ref> 'Grijač kruha' može se jednostavno izraditi od recikliranih materijala i osnovnih građevinskih iskustava. Sastoji se od jednog ili niza crnih spremnika ugrađenih u čvrstu kutiju izoliranu na dnu i sa strane. Poklopac, vodoravan ili pod kutom kako bi uhvatio najviše sunca, trebao bi biti dobro zatvoren i od prozirnog materijala za ostakljenje (staklo, stakloplastika ili lijevana plastika otporna na visoke temperature). Hladna voda ulazi u spremnik pri dnu, zagrijava se i podiže na vrh gdje se cijevima vraća natrag u dom.<ref name="motherearthnews.com"/> [[Geotermalna toplinska pumpa|Dizalice topline sa zemaljskim izvorom]] iskorištavaju stabilne temperature tla iskorištavajući kapacitet tla za pohranu toplinske energije. Dizalice topline s prizemnim izvorom obično imaju visoke početne troškove i prosječni ih vlasnici mogu teško instalirati. Oni koriste električne motore za prijenos topline iz tla s visokom razinom učinkovitosti. Električna energija može doći iz obnovljivih izvora ili iz vanjskih neobnovljivih izvora. === Gorivo === [[Biodizel]] je [[alternativno gorivo]] koje može pokretati dizel motore i može se koristiti za grijanje u domaćinstvu. Brojni oblici biomase, uključujući soju, kikiriki i alge (koja ima najveći prinos), mogu se koristiti za proizvodnju biodizela. Reciklirano biljno ulje (iz restorana) također se može pretvoriti u biodizel. [[Bioplin]] je drugo alternativno gorivo, stvoreno iz otpadnog proizvoda životinja. Iako manje praktično za većinu domova, poljoprivredno okruženje pruža savršeno mjesto za provedbu postupka. Miješajući otpad i vodu u spremniku s prostorom koji ostaje za zrak, metan se prirodno proizvodi u zračnom prostoru. Ovaj se metan može izvesti cijevima i spaliti te koristiti za kuhanje. == Vladina politika == Kreatori politike navikli su na energetski sustav zasnovan na velikim centraliziranim projektima poput nuklearnih ili plinskih elektrana. Promjena načina razmišljanja i poticaja dovode mikrogeneraciju u mainstream. Propisi o planiranju mogu također zahtijevati pojednostavljivanje kako bi se olakšala naknadna ugradnja mikrogeneracijskih objekata na domove i zgrade. Većina razvijenih zemalja, uključujući Kanadu (Alberta), Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačku, Poljsku, Izrael i SAD imaju zakone koji omogućavaju prodaju mikrogenerirane električne energije u nacionalnu mrežu. === Alberta, Kanada === U siječnju 2009. godine na snagu je stupila Uredba vlade o mikrogeneraciji Alberte, koja je postavila pravila koja omogućavaju Albertancima da proizvode vlastitu ekološki prihvatljivu električnu energiju i dobivaju kredit za bilo koju električnu energiju koju pošalju u električnu mrežu. === Poljska === U prosincu 2014. poljska vlada glasat će o zakonu koji poziva na mikrogeneraciju, kao i o vjetroelektranama velikih razmjera u [[Baltičko more|Baltičkom moru]] kao rješenju za smanjenje emisije CO2 iz elektrana na ugljen u zemlji, kao i o smanjenju poljske ovisnosti o Ruski plin. Prema uvjetima novog zakona, pojedinci i mala poduzeća koja generiraju do 40&nbsp;kW „zelene“ energije dobit će 100% tržišne cijene za bilo koju električnu energiju koju oporave u mrežu, a tvrtke koje na Baltiku uspostave velike obalne vjetroelektrane na moru bit će prihvatljive za subvenciju od države. Troškovi provedbe ovih novih politika nadoknadit će se stvaranjem novog poreza na neodrživu upotrebu energije.<ref name="Government_revises_sustainable_energy_bill">{{Citiranje weba |url=http://thenews.pl/1/12/Artykul/188486,Government-revises-sustainable-energy-bill |title=Government revises sustainable energy bill |access-date=5. listopada 2020. |archive-date=3. srpnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150703074653/http://www.thenews.pl/1/12/Artykul/188486,Government-revises-sustainable-energy-bill |url-status=dead }}</ref> === Sjedinjene Američke Države === Sjedinjene Države imaju neskladne politike proizvodnje energije u svojih 50 država. Državne energetske politike i zakoni mogu se značajno razlikovati ovisno o mjestu. Neke su države nametnule komunalnim uslugama da određeni postotak ukupne proizvodnje električne energije bude iz obnovljivih izvora. U tu svrhu obnovljivi izvori uključuju energiju vjetra, hidroelektrane i solarnu energiju, bilo iz velikih ili mikrogeneracijskih projekata. Nadalje, u nekim područjima elektroenergetske tvrtke trebaju prijenosne kredite za "obnovljive izvore energije" kako bi ispunile ove mandate. Kao rezultat toga, u nekim dijelovima Sjedinjenih Država elektroenergetske tvrtke platit će dio troškova projekata mikrogeneracije obnovljivih izvora u svojim uslužnim područjima. Ovi popusti dodaju se na sve savezne ili državne poreze na porez na dobit iz obnovljivih izvora koji mogu biti primjenjivi. U drugim područjima takvi se rabati mogu razlikovati ili ne biti dostupni. === Ujedinjeno Kraljevstvo === Vlada Velike Britanije objavila je svoju Strategiju mikrogeneracije u ožujku 2006. godine, iako su je mnogi komentatori smatrali razočaranjem.<ref name="bbc_on_micropower">[http://news.bbc.co.uk/1/hi/sci/tech/4858766.stm Home power plan 'disappointment'] [[BBC News]] report on the UK Department of Trade and Industry Microgeneration Strategy</ref> Suprotno tome, Zakon o klimatskim promjenama i održivoj energiji iz 2006. smatran je pozitivnim korakom.<ref name="micropower_sus">[http://www.micropower.co.uk/news/newsrelease15.html Sustainable energy groups welcome parliamentary initiative to reduce climate change emissions] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060914004105/http://www.micropower.co.uk/news/newsrelease15.html |date=14. rujna 2006. }}, article by [http://www.micropower.co.uk micropower] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060410141839/http://www.micropower.co.uk/ |date=10. travnja 2006. }} on the Climate Change and Sustainable Energy Act 2006</ref> Kako bi zamijenio ranije sheme, Odjel za trgovinu i industriju (DTI) pokrenuo je Program zgrada s niskim udjelom ugljika u travnju 2006. godine, koji je pružao potpore pojedincima, zajednicama i tvrtkama koje žele ulagati u mikrogeneracijske tehnologije. Te su sheme zauzvrat zamijenjene novim prijedlozima Odjela za energiju i klimatske promjene (DECC) za povrat novca za čistu energiju putem feed-in tarifa za proizvodnju električne energije od travnja 2010. i poticaj za obnovljivu toplinu za proizvodnju obnovljivih izvora energije. vrućina od 28. studenog 2011. Feed-in tarife namijenjene su poticanju malog (manje od 5MW), nisko-ugljičnog stvaranja električne energije. Te feed-in tarife djeluju zajedno s Obvezom obnovljivih izvora energije (RO), koja će i dalje ostati primarni mehanizam za poticanje primjene velike proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora. Poticaj obnovljive topline (RHI) namijenjen je poticanju proizvodnje topline iz obnovljivih izvora. Oni također trenutno nude do 21p po kWh od prosinca 2011. u Tarifi za fotonaponske elemente plus još 3p za Izvoznu tarifu - sveukupni podatak koji može vidjeti da kućanstvo vraća dvostruko više nego što trenutno plaća za električnu energiju.<ref name="Feed-in Tarrif figures">{{Citiranje weba |url=http://www.fitariffs.co.uk/FITs/principles/export/ |title=Export tariffs - FI Tariffs}}</ref> Dana 31. listopada 2011. godine, Vlada je objavila nagli rez u feed-in tarifa od 43.3p / kWh za 21P / kWh s novom tarifom primjenjivati na sve nove solarnih fotonaponskih instalacija s datumom prihvatljivosti na dan ili nakon 12. prosinca 2011. godine<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.decc.gov.uk/en/content/cms/news/pn11_091/pn11_091.aspx |title=Barker: Boom and bust for solar must be avoided - Announcements |publisher=decc.gov.uk}}</ref> Istaknuti britanski političari koji su najavili da u svoje domove ugrađuju mikrogeneracijske postrojbe uključuju čelnika konzervativne stranke [[David Cameron|Davida Camerona]] i [[Ministar|ministra]] znanosti o radu Malcolma Wicksa. Ti su planovi uključivali male vjetroturbine domaće veličine. Cameron, prije nego što je postao premijer na općim izborima 2010., tijekom intervjua u emisiji The Politics Show BBC- a 29. listopada 2006. pitali su ga hoće li učiniti isto ako dođe u [[10 Downing Street|Downing Street 10]]. ''"Ako mi dopuste, da"'', odgovorio je.<ref>The Times (October 30, 2006). [http://www.timesonline.co.uk/tol/news/politics/article617348.ece Cameron: I'd have a No 10 wind turbine]. Retrieved 2010-05-15.</ref> U predproračunskom izvješću iz prosinca 2006. vlada je najavila da prodaja viška električne energije iz postrojenja dizajniranih za osobnu upotrebu neće biti predmet [[Porez na dohodak|poreza na dohodak]]. Zakonodavstvo s tim ciljem uključeno je u Zakon o financijama iz 2007.<ref>Office of Public Sector Information; Finance Act 2007 [http://www.opsi.gov.uk/acts/acts2007/ukpga_20070011_en_1 Chapter 11, Part 2, Environment]. Retrieved 2010-05-14.</ref> == Izvori == {{Izvori|30em}} == Vidi također == * Odgovarajuća tehnologija ; uključuje popis tehnologije koja se koristi za postavljanje mikrogeneracije * Autonomna zgrada * Baterija dubokog ciklusa (vrsta baterija koja će se koristiti u domaćim sustavima izvan mreže) * [[Distribuirana proizvodnja električne energije|Distribuirana generacija]] * Domaća potrošnja energije (nudi izračune za postavljanje mikrogeneracijskih postrojenja) * Sustav napajanja u nuždi * Kućna gorivna ćelija * Vodikova stanica * MicroFIT * [[Mikromreže|Mikroreška]] * [[Fotonaponski sustavi|Fotonaponski niz]] * [[Male hidroelektrane|Mali hidro]] * [[Energija vjetra|Mala snaga vjetra]] * Mrežni električni sustav [[Kategorija:Stranice s nepregledanim prijevodima]] [[Kategorija:Izvori energije]] [[Kategorija:Decentralizacija]] [[Kategorija:Energetski razvoj]] [[Kategorija:Energetska politika]] [[Kategorija:Energetska ekonomija]] [[Kategorija:Distribucija električne energije]] [[Kategorija:Održiva energija]] [[Kategorija:Autonomija]] kq9u786ipplw8dsv4ms7zdwmu9bscy1 7563784 7563782 2026-07-25T22:22:53Z Argo Navis 852 /* Vidi također */ 7563784 wikitext text/x-wiki {{strojni prijevod}} [[Datoteka:Dali-micro_windturbine.jpg|mini|Skupina malih vjetroagregata koja električnom energijom opskrbljuje zajednicu u Daliju, [[Yunnan]], Kina]] '''Mikrogeneracija''' je proizvodnja topline i [[Električna snaga|električne energije]] malog opsega od strane pojedinaca, malih poduzeća i zajednica kako bi se zadovoljile vlastite potrebe, kao alternativa ili dodatak tradicionalnoj centraliziranoj električnoj mreži. Iako može biti motivirana praktičnim problemima, poput nepouzdane snage mreže ili velike udaljenosti od [[Elektroenergetski sustav|električne mreže]], mikrogeneracija se kao izraz trenutno uglavnom koristi za ekološki svjesne pristupe koji teže nultim ili [[Nisko-ugljična ekonomija|niskim emisijama ugljika]] ili smanjenju troškova. Razlikuje se od [[Mikro snaga|mikroenergije]] po tome što se uglavnom bavi fiksnim [[Elektrane i elektroenergetske mreže|elektranama,]] a ne za uporabu s mobilnim uređajima. == Tehnologije i postavljanje == Tehnologije mikrogeneracije uključuju male [[vjetroagregat]]e, [[Mikro hidro|mikro hidro sustave]], [[Fotonaponski sustavi|solarne fotonaponske sustave]], [[Mikrobna gorivna ćelija|mikrobne ćelije za gorivo]], [[Geotermalna toplinska pumpa|geotermalne toplinske pumpe]] i [[Mikrokogeneracija|mikro kombinirane toplinske i energetske]] instalacije.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.icax.co.uk/on_site_renewable_energy.html |title=On-site renewable energy - Renewable Energy - Reusable Energy - The Merton Rule - Pros Cons Renewable Energy Options - Microgeneration - Green Energy Solutions - Ground Source Heat Pumps - Green Energy Options |access-date=5. listopada 2020. |archive-date=6. travnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190406080900/https://www.icax.co.uk/on_site_renewable_energy.html |url-status=dead }}</ref> Te se tehnologije često kombiniraju u [[Hibridna snaga|hibridno energetsko]] rješenje koje može ponuditi vrhunske performanse i niže troškove od sustava koji se temelji na jednom generatoru.<ref>{{Citiranje weba |url=https://blog.csiro.au/energy-pick-n-mix-hybrid-systems-next-big-thing/ |title=Energy pick n' mix: are hybrid systems the next big thing? |author=Ginn |first=Claire |date=2016-09-08 |work=www.csiro.au |publisher=CSIRO |accessdate=9. rujna 2016.}}</ref> === Elektrana === Uz postrojenje za proizvodnju električne energije (npr. Vjetroagregat i solarni panel), obično je potrebna i / ili predviđena infrastruktura za pohranu [[Energija|energije]] i pretvorbu energije i [[Neto mjerenje|priključenje na redovnu električnu mrežu]]. Iako priključenje na redovnu električnu mrežu nije neophodno, ono pomaže u smanjenju troškova omogućujući [[Neto mjerenje|tzv. net metering, shemu financijske naknade]]. Međutim, u zemljama u razvoju početni troškovi ove opreme uglavnom su previsoki, pa ne preostaje ništa drugo nego odlučiti se za alternativne postavke.<ref>{{Citiranje weba |url=http://practicalaction.org/practicalanswers/product_info.php?cPath=21&products_id=269 |title=Practical Action - Energy for rural communities |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160308175301/http://practicalaction.org/practicalanswers/product_info.php?cpath=21&products_id=269 |archivedate=2016-03-08 |accessdate=2008-03-16}}</ref> === Dodatna oprema potrebna pored same elektrane === [[Datoteka:PVSolarSystem.svg|desno|mini|Kompletni PV-solarni sustav]] Cjelokupna oprema potrebna za postavljanje radnog sustava i za proizvodnju izvan mreže i / ili priključenje na električnu mrežu do sada se naziva [[Ravnoteža sustava|ravnotežom sustava]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.eere.energy.gov/consumer/your_home/electricity/index.cfm/mytopic=10620 |title=Office of Energy Efficiency & Renewable Energy - Department of Energy}}</ref> i sastoji se od sljedećih dijelova s PV -sustavima: ==== Uređajima za pohranu energije ==== Veliki problem sa solarnim sustavima i sustavima vjetra koji nisu spojeni na električnu mrežu jest da je energija često potrebna kada sunce ne sija ili kada je vjetar miran; to obično nije problem sa sustavima koji su povezani s električnom mrežom: * niz [[VRLA baterija|baterija]] [[Baterija dubokog ciklusa|dubokog ciklusa]], stacionarnih ili [[VRLA baterija|zatvorenih koje je ne traže održavanje]] (najčešće rješenje)<ref>{{Citiranje weba |url=http://practicalaction.org/practicalanswers/product_info.php?cPath=21&products_id=269 |title=Practical Action - Energy for rural communities (includes short description batteries) |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160308175301/http://practicalaction.org/practicalanswers/product_info.php?cpath=21&products_id=269 |archivedate=2016-03-08 |accessdate=2008-03-16}}</ref> ili druga sredstva za pohranu energije (npr. vodikove [[Gorivi članak|gorivne ćelije]], [[Skladištenje energije zamašnjaka|spremište energije zamašnjaka]], [[Reverzibilne hidroelektrane|hidroelektrana s akumulacijskim pumpama]], spremnici [[Stlačeni zrak|komprimiranog zraka]] ,.. . )<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.thesietch.org/projects/Hydrogenmaker/index.htm |title=Welcome to The Sietch - Projects Make Your Own Hydrogen}}</ref> * [[Kontroler punjenja|kontroler]] punjenja za punjenje baterija ili drugo spremanje energije Za pretvaranje istosmjerne struje iz baterija u izmjeničnu, kao što je potrebno za mnoge uređaje, ili za unos viška energije u komercijalnu mrežu: * [[Pretvarač (električni)|pretvarač]] ili [[Mrežni pretvarač|mrežni interaktivni pretvarač]]. Cjelina se ponekad naziva i "opremom za kondicioniranje energije" ==== Sigurnosna oprema ==== * [[Uzemljenje|uzemljenja]], [[Prekidač za prijenos|prekidači za prebacivanje]] ili [[Prekidač izolatora|izolatorski prekidači]] i [[Prenaponska zaštita|prenaponski zaštitnici]]. Cjelina se ponekad naziva i "sigurnosnom opremom" Obično se u mikrogeneraciji za domove u zemljama u razvoju koriste montažni sustavi kućnih ožičenja (kao [[kabelski svežanj]] ili montažne [[Jedinica za distribuciju električne energije|razdjelne jedinice]]).<ref>{{Citiranje weba |url=http://practicalaction.org/practicalanswers/product_info.php?cPath=21&products_id=269 |title=Mentioning of prefabricated house-wiring and its systems |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160308175301/http://practicalaction.org/practicalanswers/product_info.php?cpath=21&products_id=269 |archivedate=2016-03-08 |accessdate=2008-03-16}}</ref> Pojednostavljene kutije i kabeli za kućno ožičenje, poznati kao kabelski svežanji, jednostavno se mogu kupiti i ugraditi u zgradu bez potrebe za mnogo znanja o samom ožičenju. Kao takvi, čak i ljudi bez tehničke stručnosti mogu ih instalirati. Osim toga, oni su također relativno jeftini i nude sigurnosne prednosti.<ref>{{Citiranje weba |url=http://practicalaction.org/practicalanswers/product_info.php?cPath=21&products_id=269 |title=Benefits of wiring harnasses |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160308175301/http://practicalaction.org/practicalanswers/product_info.php?cpath=21&products_id=269 |archivedate=2016-03-08 |accessdate=2008-03-16}}</ref> * mjerači baterije (za brzinu [[Punjač baterija|punjenja]] i [[napon]]) i brojila za [[Potrošnja energije|potrošnju]] električne [[Potrošnja energije|energije]] i opskrbu električnom energijom u redovnoj električnoj mreži [[Datoteka:Wind_generator_system-vectorised.svg|desno|mini|212x212px|Sustav male proizvodnje (DIY)]] ==== Vjetroagregat specifičan ==== S vjetroagregatima, hidroelektranama, ... potrebna dodatna oprema<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.eere.energy.gov/consumer/your_home/electricity/index.cfm/mytopic=10980 |title=Office of Energy Efficiency & Renewable Energy - Department of Energy}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.gaiam.com/category/solar-living/wind-power.do |title=Shop Gaiam for yoga, fitness, meditation, active sitting, and wellness products |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080225054040/http://www.gaiam.com/category/solar-living/wind-power.do |archivedate=2008-02-25}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.velacreations.com/chispito.html |title=Chispito Information - VelaCreations}}</ref> više je ili manje ista kao kod PV-sustava (ovisno o vrsti vjetroagregata koji se koristi, ali također uključuju: * prekidač za ručno odvajanje * temelj za kulu * sustav uzemljenja * uređaji za zatvaranje i / ili lažno opterećenje za upotrebu po jakom vjetru kada generirana energija premašuje trenutne potrebe i kapacitet sustava za pohranu. ===== Vibro-Wind Energija ===== Razvija se nova tehnologija energije vjetra koja energiju iz vibracija energije vjetra pretvara u električnu. Ova energija, nazvana Vibro-Wind tehnologija, može koristiti vjetrove manje snage od uobičajenih vjetroagregata i može se postaviti na gotovo svako mjesto. Prototip se sastoji od ploče montirane s oscilatorima izrađenim od komadića pjene. Pretvorba iz mehaničke u električnu energiju vrši se pomoću piezoelektričnog pretvarača, uređaja izrađenog od keramike ili polimera koji kod naprezanja emitira elektrone. Zgradu ovog prototipa vodio je Francis Moon, profesor mehaničkog i zrakoplovnog inženjerstva [[Sveučilište Cornell|sa Sveučilišta Cornell]]. Moonov rad u tehnologiji vibro-vjetra financirao je [[Atkinson centar za održivu budućnost|Atkinson Center for Sustainable Future]] u Cornellu.<ref>{{Citiranje novina |last=Ju |first=Anne |title=Students harness vibrations from wind for electricity |url=http://www.news.cornell.edu/stories/May10/VibroWind.html |accessdate=20. srpnja 2011. |work=Cornell Chronicle |date=25. svibnja 2010.}}</ref> === Moguće postavke === Moguće je nekoliko postavki mikrogeneracije. Ovi su: * [[Izvan mreže|Postrojenja izvan mreže]] koja uključuju: ** Postavljanje izvan mreže bez spremanja energije (npr. Baterija,.. . ) ** Postavljanje izvan mreže s pohranom energije (npr. Baterija,.. . ) ** Stanice za punjenje baterija<ref>{{Citiranje weba |url=http://practicalaction.org/practicalanswers/product_info.php?cPath=21&products_id=269 |title=Battery charging stations explained |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160308175301/http://practicalaction.org/practicalanswers/product_info.php?cpath=21&products_id=269 |archivedate=2016-03-08 |accessdate=2008-03-16}}</ref> * Postrojenja povezana s mrežom koje uključuju: ** Mreža povezana s rezervnom snagom za napajanje kritičnih opterećenja ** Postrojenja povezana s mrežom bez sheme financijske nadoknade ** Postavke povezane na mrežu s [[Neto mjerenje|mrežnim mjerenjem]] ** Postavke povezane s mrežom s [[Neto kupnja i prodaja|neto kupnjom i prodajom]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.eere.energy.gov/consumer/your_home/electricity/index.cfm/mytopic=10600 |title=Office of Energy Efficiency & Renewable Energy - Department of Energy}}</ref> Sve spomenute postavke mogu raditi ili na jednoj elektrani ili na kombinaciji elektrana (u tom se slučaju naziva [[Hibridna energija|hibridnim elektroenergetskim]] sustavom). Iz sigurnosnih razloga mrežne postavke moraju se automatski isključiti ili ući u "način rada protiv otoka" kada dođe do kvara mrežnog napajanja. (Otok je stanje u kojem distribuirani generator (DG) nastavlja napajati lokaciju iako više nije prisutna električna mreža. Otok može biti opasan za komunalne radnike koji možda ne shvaćaju da li se krug i dalje napaja i može spriječiti automatsko ponovno spajanje uređaja. Uz to, bez stroge kontrole frekvencije, narušit će se ravnoteža između opterećenja i proizvodnje u otočnom krugu, što će dovesti do abnormalnih frekvencija i napona. Iz tih razloga, distribuirani generatori moraju otkriti otok i odmah se isključiti iz kruga; ovo se naziva anti-Islanding.) == Troškovi == Ovisno o odabranoj postavci (shema financijske naknade, elektrana, dodatna oprema), cijene mogu varirati. Prema [[Practical Action (UK)|Practical Action]], mikrogeneracija kod kuće koja koristi najnovije tehnologije uštede troškova (ožičenje, gotove ploče, jeftine DIY elektrane, npr. "Uradi sam" vjetroturbine) izdaci za kućanstvo mogu biti izuzetno jeftini. Zapravo, Practical Action spominje da mnoga kućanstva u poljoprivrednim zajednicama u svijetu u razvoju troše manje od 1 USD za električnu energiju mjesečno.<ref>{{Citiranje weba |url=http://practicalaction.org/practicalanswers/product_info.php?cPath=21&products_id=269 |title=Households reducing their energy expenditures to $1 a month using renewable microgeneration |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160308175301/http://practicalaction.org/practicalanswers/product_info.php?cpath=21&products_id=269 |archivedate=2016-03-08 |accessdate=2008-03-16}}</ref> Međutim, ako se stvar rješava manje ekonomično (koristeći više komercijalnih sustava / pristupa), troškovi će biti dramatično veći. U većini slučajeva, međutim, financijska prednost će se i dalje postizati korištenjem mikrogeneracije na obnovljivim elektranama; često u rasponu od 50-90%<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.eere.energy.gov/consumer/your_home/electricity/index.cfm/mytopic=10880 |title=Office of Energy Efficiency & Renewable Energy - Department of Energy}}</ref> jer lokalna proizvodnja nema gubitaka u transportu električne energije na [[dalekovod]]ima niti gubitaka energije od [[Jouleov efekt|Jouleova efekta]] u transformatorima gdje se općenito gubi 8-15% energije.<ref>{{Citiranje weba |url=http://blog.schneider-electric.com/energy-management-energy-efficiency/2013/03/25/how-big-are-power-line-losses/ |title=How big are Power line losses? - Schneider Electric Blog |date=25. ožujka 2013. |access-date=5. listopada 2020. |archive-date=7. svibnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150507033237/http://blog.schneider-electric.com/energy-management-energy-efficiency/2013/03/25/how-big-are-power-line-losses/ |url-status=dead }}</ref> U Velikoj Britaniji vlada nudi bespovratna sredstva i uplate za povratne informacije kako bi pomogla poduzećima, zajednicama i privatnim domovima da instaliraju ove tehnologije. Tvrtke mogu otpisati puni trošak instalacije na oporezivu dobit dok vlasnici kuća dobivaju paušalnu potporu ili isplate po kW h proizvedene električne energije i vraćaju je u nacionalnu mrežu. Organizacije iz zajednice također mogu dobiti do 200.000 funti bespovratnih sredstava. U Velikoj Britaniji, Sustav certificiranja mikrogeneracije daje odobrenje za instalatore i proizvode za mikrogeneraciju, što je obvezni uvjet shema financiranja, kao što su uvođenje tarifa i poticaj obnovljive topline. === Paritet mreže === [[Paritet mreže]] (ili '''paritet utičnice''' ) javlja se kada [[Održiva energija|alternativni]] izvor [[Održiva energija|energije]] može proizvoditi električnu energiju po [[Nivelirani trošak energije|poravnatoj cijeni energije]] (LCOE) koja je manja ili jednaka cijeni kupovne moći iz [[Elektroenergetski sustav|električne mreže]]. (Nivelirani trošak energije - LCOE mjera je prosječnih neto sadašnjih troškova proizvodnje električne energije za proizvodno postrojenje tijekom njegovog vijeka trajanja.) Dostizanje pariteta mreže smatra se točkom u kojoj izvor energije postaje kandidat za široko rasprostranjeni razvoj bez [[Subvencije|subvencija]] ili državne potpore. Uvriježeno je mišljenje da će se veleprodajni pomak u proizvodnji prema tim oblicima energije dogoditi kad dosegnu paritet mreže. Paritet mreže postignut je na nekim mjestima s kopnenom snagom vjetra oko 2000, a sa sunčevom snagom prvi je put postignut u Španjolskoj 2013.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.forbes.com/sites/peterdetwiler/2012/12/26/solar-grid-parity-comes-to-spain/ |title=Solar Grid Parity Comes to Spain |author=Kelly-Detwiler |first=Peter}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://oilprice.com/Latest-Energy-News/World-News/Spain-Achieves-Grid-Parity-for-Solar-Power.html |title=Spain Achieves Grid Parity for Solar Power - OilPrice.com}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.conergy.com/desktopdefault.aspx/tabid-136/281_read-831/ |title=Archived copy |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131225065134/http://www.conergy.com/desktopdefault.aspx/tabid-136/281_read-831/ |archivedate=2013-12-25 |accessdate=2013-11-28}}</ref> == Usporedba s proizvodnjom velikih razmjera == {| class="wikitable" ! style="width:10%;" | ! style="width:35%;" |mikrogeneracija ! style="width:35%;" | generacija velikih razmjera ! style="width:20%;" | Bilješke |- valign="top" ! Druga imena | Distribuirana generacija | Centralizirana generacija | |- valign="top" ! Otpad Toplinski nusproizvod | Može se koristiti za grijanje, čime se uvelike povećava učinkovitost i nadoknađuju ukupni troškovi energije. Ova metoda je poznata kao [[Mikrokogeneracija|mikro kombinirana toplina i snaga]] (microCHP). | Koristi se u nekim privatnim industrijskim instalacijama [[Kogeneracija|kombinirane topline i električne energije]] (CHP). Također se koristi u velikim primjenama gdje se naziva [[Centralizirani toplinski sustav|daljinsko grijanje]] i koristi toplinu koju obično iscrpljuju neučinkovite elektrane.<ref name="Milieu Centraal">''Milieu Centraal'', 29 April 2009 -- [http://www.milieucentraal.nl/pagina?onderwerp=Stadsverwarming Stadsverwarming en blokverwarming]</ref> | |- valign="top" ! Gubici u prijenosu | Blizina krajnjeg korisnika obično je bliža što rezultira potencijalno manjim gubicima. | Značajan udio električne energije gubi se tijekom prijenosa (približno 8% u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] prema programu [[BBC]] Radio 4 Today u ožujku 2006.). | |- valign="top" ! Promjene u mreži | smanjuje prijenosno opterećenje, a time i smanjuje potrebu za nadogradnjom mreže | povećava snagu koja se prenosi, a time i potrebu za nadogradnjom mreže | |- valign="top" ! Događaj kvara mreže | U mnogim okolnostima električna energija i dalje može biti '''dostupna''' lokalnom području | Struja možda '''neće''' biti '''dostupna''' zbog mreže | |- valign="top" ! Izbor potrošača | Može se odlučiti za kupnju bilo kojeg pravnog sustava | Može se odlučiti za kupnju ponuda elektroenergetske tvrtke | |- valign="top" ! Zahtjevi za pouzdanost i održavanje | [[Solarna fotonaponska energija|fotonaponski sustavi]], [[Stirlingov motor|Stirlingovi motori]] i neki drugi sustavi obično su izuzetno pouzdani&nbsp;, a može kontinuirano stvarati [[Električna snaga|električnu energiju]] tijekom nekoliko tisuća sati uz malo ili nimalo održavanja. Međutim, nepouzdani će sustavi donijeti dodatni rad i troškove održavanja. | Upravlja elektroenergetska tvrtka. Pouzdanost mreže ovisi o mjestu. | |- valign="top" ! Sposobnost zadovoljavanja potreba | * Za energiju vjetra i sunca stvarna proizvodnja samo je djelić kapaciteta natpisne pločice .<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.buildingforafuture.co.uk/ |title=Green Building magazine has moved to GreenBuilding.co.uk}}</ref> * Sustavi na bazi goriva u potpunosti se mogu otpremiti * Solarne ploče su jednostavne i pouzdane, mogu pružiti malo električne energije po razumnoj cijeni. | * Komentatori tvrde [potreban navod] da kućanstva koja električnu energiju kupuju po tarifama za zelenu energiju mogu smanjiti svoju potrošnju ugljika dalje nego kod mikrogeneracije i uz nižu cijenu. | |- valign="top" ! Ekonomija razmjera | Potrebna je masovna proizvodnja generatora koji će stvoriti povezani utjecaj na okoliš. Sustavi su jeftiniji kada se proizvode u količini. | Ekonomičniji s obzirom na veće razmjere generatora. | |} Mikrogeneracija može dinamički uravnotežiti [[Zakon ponude i potražnje|ponudu i potražnju]] za električnom energijom, proizvodeći više energije tijekom razdoblja velike potražnje i visokih cijena mreža, a manje energije tijekom razdoblja niske potražnje i niskih cijena mreža. Ova "hibridizirana mreža" omogućuje i mikrogeneracijskim sustavima ''i'' velikim elektranama da rade s većom energetskom učinkovitošću i isplativošću nego što bi to mogle same. == Domaća samodostatnost == [[Datoteka:Domestic_renewable_-_microgeneration_icon.png|mini|Ikona mikrogeneracije.]] [[Datoteka:Micro_WindMill.jpg|mini|Mikro-vjetrenjača vodoravne osi u Lahoreu, nominalne snage 1000 W]] Mikrogeneracija se može integrirati kao dio [[Samodostatan|samodostatne]] kuće i obično se nadopunjuje drugim tehnologijama poput sustava za domaću proizvodnju hrane ([[permakultura]] i [[Agroekosistem|agroekosustav]]), [[kišovodna žetva?|berbom kišnice]], [[WC-i za kompostiranje|kompostirajućim toaletima]] ili čak cjeloviti [[Tretman sivom vodom|sustavima za pročišćavanje sive vode]]. Domaće mikrogeneracijske tehnologije uključuju: [[Fotonaponski sustavi|fotonaponske solarne sustave]], male [[Vjetroagregat|turbine na vjetar]], [[Mikrokogeneracija|mikro kombinirane]] instalacije [[Mikrokogeneracija|topline i energije]], [[biodizel]] i [[bioplin]] . [[Datoteka:Quietrevolution_Bristol_3513051949.jpg|mini|Mala [[Vjetroturbina za tihu revoluciju|vjetroturbina]] vertikalne osi [[Gorlovska spiralna turbina|tipa Gorlov tipa]] [[Vjetroturbina za tihu revoluciju|QR5]] [[Gorlovska spiralna turbina|Gorlov]] u Bristolu u Engleskoj. Mjerenje 3&nbsp;m u promjeru i 5&nbsp;visok m, ima nazivnu pločicu od 6,5 kW na mrežu.]] Privatna proizvodnja decentralizira proizvodnju električne energije, a također može centralizirati udruživanje viška energije. Iako ih je potrebno kupiti, na raspolaganju su i solarne šindre i ploče. [[Kapitalni trošak]] je visok, ali dugoročno štedi. Uz odgovarajuću pretvorbu snage, solarni PV paneli mogu pokretati iste električne uređaje kao i električna energija iz drugih izvora.<ref name="Fritsch 2007">Fritsch, Al, and Paul Gallimore. Healing Appalachia: Sustainable Living Through Appropriate Technology. Lexington, KY. The UP of Kentucky, 2007.</ref> Pasivno [[Sunčev toplovodni sustav|solarno zagrijavanje vode]] još je jedna učinkovita metoda korištenja solarne energije. Najjednostavnija metoda je solarna (ili crna plastična) vrećica. Postavite između 5 to 20 litres (1 to 5&nbsp;NAS&nbsp;gal) na suncu i ostavite da se zagrije. Savršeno za brzi topli tuš.<ref name="motherearthnews.com">{{Citiranje weba |url=http://www.motherearthnews.com/Green-Homes/2007-10-01/Build-Your-Own-Solar-Water-Heater.aspx |title=How to Build a Passive Solar Water Heater}}</ref> 'Grijač kruha' može se jednostavno izraditi od recikliranih materijala i osnovnih građevinskih iskustava. Sastoji se od jednog ili niza crnih spremnika ugrađenih u čvrstu kutiju izoliranu na dnu i sa strane. Poklopac, vodoravan ili pod kutom kako bi uhvatio najviše sunca, trebao bi biti dobro zatvoren i od prozirnog materijala za ostakljenje (staklo, stakloplastika ili lijevana plastika otporna na visoke temperature). Hladna voda ulazi u spremnik pri dnu, zagrijava se i podiže na vrh gdje se cijevima vraća natrag u dom.<ref name="motherearthnews.com"/> [[Geotermalna toplinska pumpa|Dizalice topline sa zemaljskim izvorom]] iskorištavaju stabilne temperature tla iskorištavajući kapacitet tla za pohranu toplinske energije. Dizalice topline s prizemnim izvorom obično imaju visoke početne troškove i prosječni ih vlasnici mogu teško instalirati. Oni koriste električne motore za prijenos topline iz tla s visokom razinom učinkovitosti. Električna energija može doći iz obnovljivih izvora ili iz vanjskih neobnovljivih izvora. === Gorivo === [[Biodizel]] je [[alternativno gorivo]] koje može pokretati dizel motore i može se koristiti za grijanje u domaćinstvu. Brojni oblici biomase, uključujući soju, kikiriki i alge (koja ima najveći prinos), mogu se koristiti za proizvodnju biodizela. Reciklirano biljno ulje (iz restorana) također se može pretvoriti u biodizel. [[Bioplin]] je drugo alternativno gorivo, stvoreno iz otpadnog proizvoda životinja. Iako manje praktično za većinu domova, poljoprivredno okruženje pruža savršeno mjesto za provedbu postupka. Miješajući otpad i vodu u spremniku s prostorom koji ostaje za zrak, metan se prirodno proizvodi u zračnom prostoru. Ovaj se metan može izvesti cijevima i spaliti te koristiti za kuhanje. == Vladina politika == Kreatori politike navikli su na energetski sustav zasnovan na velikim centraliziranim projektima poput nuklearnih ili plinskih elektrana. Promjena načina razmišljanja i poticaja dovode mikrogeneraciju u mainstream. Propisi o planiranju mogu također zahtijevati pojednostavljivanje kako bi se olakšala naknadna ugradnja mikrogeneracijskih objekata na domove i zgrade. Većina razvijenih zemalja, uključujući Kanadu (Alberta), Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačku, Poljsku, Izrael i SAD imaju zakone koji omogućavaju prodaju mikrogenerirane električne energije u nacionalnu mrežu. === Alberta, Kanada === U siječnju 2009. godine na snagu je stupila Uredba vlade o mikrogeneraciji Alberte, koja je postavila pravila koja omogućavaju Albertancima da proizvode vlastitu ekološki prihvatljivu električnu energiju i dobivaju kredit za bilo koju električnu energiju koju pošalju u električnu mrežu. === Poljska === U prosincu 2014. poljska vlada glasat će o zakonu koji poziva na mikrogeneraciju, kao i o vjetroelektranama velikih razmjera u [[Baltičko more|Baltičkom moru]] kao rješenju za smanjenje emisije CO2 iz elektrana na ugljen u zemlji, kao i o smanjenju poljske ovisnosti o Ruski plin. Prema uvjetima novog zakona, pojedinci i mala poduzeća koja generiraju do 40&nbsp;kW „zelene“ energije dobit će 100% tržišne cijene za bilo koju električnu energiju koju oporave u mrežu, a tvrtke koje na Baltiku uspostave velike obalne vjetroelektrane na moru bit će prihvatljive za subvenciju od države. Troškovi provedbe ovih novih politika nadoknadit će se stvaranjem novog poreza na neodrživu upotrebu energije.<ref name="Government_revises_sustainable_energy_bill">{{Citiranje weba |url=http://thenews.pl/1/12/Artykul/188486,Government-revises-sustainable-energy-bill |title=Government revises sustainable energy bill |access-date=5. listopada 2020. |archive-date=3. srpnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150703074653/http://www.thenews.pl/1/12/Artykul/188486,Government-revises-sustainable-energy-bill |url-status=dead }}</ref> === Sjedinjene Američke Države === Sjedinjene Države imaju neskladne politike proizvodnje energije u svojih 50 država. Državne energetske politike i zakoni mogu se značajno razlikovati ovisno o mjestu. Neke su države nametnule komunalnim uslugama da određeni postotak ukupne proizvodnje električne energije bude iz obnovljivih izvora. U tu svrhu obnovljivi izvori uključuju energiju vjetra, hidroelektrane i solarnu energiju, bilo iz velikih ili mikrogeneracijskih projekata. Nadalje, u nekim područjima elektroenergetske tvrtke trebaju prijenosne kredite za "obnovljive izvore energije" kako bi ispunile ove mandate. Kao rezultat toga, u nekim dijelovima Sjedinjenih Država elektroenergetske tvrtke platit će dio troškova projekata mikrogeneracije obnovljivih izvora u svojim uslužnim područjima. Ovi popusti dodaju se na sve savezne ili državne poreze na porez na dobit iz obnovljivih izvora koji mogu biti primjenjivi. U drugim područjima takvi se rabati mogu razlikovati ili ne biti dostupni. === Ujedinjeno Kraljevstvo === Vlada Velike Britanije objavila je svoju Strategiju mikrogeneracije u ožujku 2006. godine, iako su je mnogi komentatori smatrali razočaranjem.<ref name="bbc_on_micropower">[http://news.bbc.co.uk/1/hi/sci/tech/4858766.stm Home power plan 'disappointment'] [[BBC News]] report on the UK Department of Trade and Industry Microgeneration Strategy</ref> Suprotno tome, Zakon o klimatskim promjenama i održivoj energiji iz 2006. smatran je pozitivnim korakom.<ref name="micropower_sus">[http://www.micropower.co.uk/news/newsrelease15.html Sustainable energy groups welcome parliamentary initiative to reduce climate change emissions] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060914004105/http://www.micropower.co.uk/news/newsrelease15.html |date=14. rujna 2006. }}, article by [http://www.micropower.co.uk micropower] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060410141839/http://www.micropower.co.uk/ |date=10. travnja 2006. }} on the Climate Change and Sustainable Energy Act 2006</ref> Kako bi zamijenio ranije sheme, Odjel za trgovinu i industriju (DTI) pokrenuo je Program zgrada s niskim udjelom ugljika u travnju 2006. godine, koji je pružao potpore pojedincima, zajednicama i tvrtkama koje žele ulagati u mikrogeneracijske tehnologije. Te su sheme zauzvrat zamijenjene novim prijedlozima Odjela za energiju i klimatske promjene (DECC) za povrat novca za čistu energiju putem feed-in tarifa za proizvodnju električne energije od travnja 2010. i poticaj za obnovljivu toplinu za proizvodnju obnovljivih izvora energije. vrućina od 28. studenog 2011. Feed-in tarife namijenjene su poticanju malog (manje od 5MW), nisko-ugljičnog stvaranja električne energije. Te feed-in tarife djeluju zajedno s Obvezom obnovljivih izvora energije (RO), koja će i dalje ostati primarni mehanizam za poticanje primjene velike proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora. Poticaj obnovljive topline (RHI) namijenjen je poticanju proizvodnje topline iz obnovljivih izvora. Oni također trenutno nude do 21p po kWh od prosinca 2011. u Tarifi za fotonaponske elemente plus još 3p za Izvoznu tarifu - sveukupni podatak koji može vidjeti da kućanstvo vraća dvostruko više nego što trenutno plaća za električnu energiju.<ref name="Feed-in Tarrif figures">{{Citiranje weba |url=http://www.fitariffs.co.uk/FITs/principles/export/ |title=Export tariffs - FI Tariffs}}</ref> Dana 31. listopada 2011. godine, Vlada je objavila nagli rez u feed-in tarifa od 43.3p / kWh za 21P / kWh s novom tarifom primjenjivati na sve nove solarnih fotonaponskih instalacija s datumom prihvatljivosti na dan ili nakon 12. prosinca 2011. godine<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.decc.gov.uk/en/content/cms/news/pn11_091/pn11_091.aspx |title=Barker: Boom and bust for solar must be avoided - Announcements |publisher=decc.gov.uk}}</ref> Istaknuti britanski političari koji su najavili da u svoje domove ugrađuju mikrogeneracijske postrojbe uključuju čelnika konzervativne stranke [[David Cameron|Davida Camerona]] i [[Ministar|ministra]] znanosti o radu Malcolma Wicksa. Ti su planovi uključivali male vjetroturbine domaće veličine. Cameron, prije nego što je postao premijer na općim izborima 2010., tijekom intervjua u emisiji The Politics Show BBC- a 29. listopada 2006. pitali su ga hoće li učiniti isto ako dođe u [[10 Downing Street|Downing Street 10]]. ''"Ako mi dopuste, da"'', odgovorio je.<ref>The Times (October 30, 2006). [http://www.timesonline.co.uk/tol/news/politics/article617348.ece Cameron: I'd have a No 10 wind turbine]. Retrieved 2010-05-15.</ref> U predproračunskom izvješću iz prosinca 2006. vlada je najavila da prodaja viška električne energije iz postrojenja dizajniranih za osobnu upotrebu neće biti predmet [[Porez na dohodak|poreza na dohodak]]. Zakonodavstvo s tim ciljem uključeno je u Zakon o financijama iz 2007.<ref>Office of Public Sector Information; Finance Act 2007 [http://www.opsi.gov.uk/acts/acts2007/ukpga_20070011_en_1 Chapter 11, Part 2, Environment]. Retrieved 2010-05-14.</ref> == Izvori == {{Izvori|30em}} == Povezani članci == * [[Autonomna zgrada]] * [[Baterija dubokog ciklusa]] (vrsta baterija koja će se koristiti u domaćim sustavima izvan mreže) * [[Distribuirana proizvodnja električne energije]] * [[Domaća potrošnja energije]] (nudi izračune za postavljanje mikrogeneracijskih postrojenja) * [[Sustav napajanja u nuždi]] * [[Kućna gorivna ćelija]] * [[Vodikova stanica]] * [[MicroFIT]] * [[Mikromreže]] * [[Fotonaponski sustavi]] * [[Male hidroelektrane]] * [[Energija vjetra]] * [[Mrežni električni sustav]] [[Kategorija:Stranice s nepregledanim prijevodima]] [[Kategorija:Izvori energije]] [[Kategorija:Decentralizacija]] [[Kategorija:Energetski razvoj]] [[Kategorija:Energetska politika]] [[Kategorija:Energetska ekonomija]] [[Kategorija:Distribucija električne energije]] [[Kategorija:Održiva energija]] [[Kategorija:Autonomija]] nu16445k4abpgmxewhco7v1jiu3s5ff 0 690388 7563615 5799640 2026-07-25T14:27:56Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7563615 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Vinko Brnada | Img = | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = | Pseudonim = | Rođenje = [[1. lipnja]] [[1946.]] | Mjesto rođenja = | Smrt = [[7. prosinca]] [[2020.]] | Prebivalište = | Instrument = [[pjevanje|vokal]] | Žanr = [[narodna glazba]], [[sevdalinke]] | Zanimanje = | Djelatno_razdoblje = | Producentska_kuća = | Angažman = | URL = | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Vinko Brnada''' ([[1. lipnja]] [[1946.]] – [[Nova Bila]], [[7. prosinca]] [[2020.]]), [[BiH|bosanskohercegovački]] [[pjevač]]. Bio je izvođač [[sevdalinke|sevdalinki]]. == Životopis == Prva pjesma koju je snimio bila je ''Nećemo pitat’ za prošlost'' iz [[1976.]] godine. Živio je u [[Bugojno|Bugojnu]]. Preminuo je 7. prosinca 2020. od posljedica zaraze [[SARS-CoV-2|virusom SARS-CoV-2]].<ref>[https://uskoplje.info/od-posljedice-koronavirusa-preminuo-pjevac-vinko-brnada/ Od posljedice koronavirusa preminuo pjevač Vinko Brnada], uskoplje.info, preuzeto 7. prosinca 2020.</ref> == Albumi == (popis nepotpun) * ''Zvezdo sjajna, pozdravi mi dragu'' (1982.) * ''Vinko Brnada uz ansambl [[Dragan Stojković Bosanac|Dragana Stojkovića Bosanca]]'' (1985.) * ''Volim život, volim piće'' (1989.)<ref>[http://www.45worlds.com/vinyl/album/lp8334 Vinyl Album], 45worlds.com, preuzeto 8. prosinca 2020.</ref> * ''Pitao sam mnoge'' (2008.)<ref>[https://www.balkanmedia.com/vinko-brnada-pitao-sam-mnoge-clshop11378.html CD Vinko Brnada - Pitao sam mnoge] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190722044329/https://www.balkanmedia.com/vinko-brnada-pitao-sam-mnoge-clshop11378.html |date=22. srpnja 2019. }}, balkanmedia.com, preuzeto 8. prosinca 2020.</ref> * ''Viza'' (2009.)<ref>[https://www.discogs.com/artist/2402777-Vinko-Brnada Vinko Brnada], discogs.com, preuzeto 7. prosinca 2020.</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.discogs.com/artist/2402777-Vinko-Brnada Vinko Brnada] na discogs.com {{mrva-biog-glaz}} {{GLAVNIRASPORED:Brnada, Vinko}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački pjevači]] [[Kategorija:Izvođači sevdalinki]] [[Kategorija:Životopisi, Bugojno]]  thrkazkncru6rs2ypwq3qb2iso0gl0f 2 692253 7563621 7563444 2026-07-25T14:39:39Z Argo Navis 852 Uklanjanje stavke s popisa zadataka: [[Yurubi]] 7563621 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20230102094634" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]]</li> <li id="20240418203101" class="popis-zadataka">[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> <li id="20260415045037" class="popis-zadataka">[[Kurubrang]] 06:50, 15. travnja 2026. (CEST) pritok</li> === Prevedi iz početka === <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250819122041" class="popis-zadataka">[[Zemlja Sveti Martin]] 14:20, 19. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20260430060322" class="popis-zadataka">[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi</li> <li id="20260605080609" class="popis-zadataka">[[Mars Pathfinder]] 10:06, 5. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> <li id="20260607094428" class="popis-zadataka">[[Lustra]] 11:44, 7. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> <li id="20260618094351" class="popis-zadataka">[[Dok]] 11:43, 18. lipnja 2026. (CEST) nije dsm</li> <li id="20260626055138" class="popis-zadataka">[[Herschel (krater na Mimasu)]] 07:51, 26. lipnja 2026. (CEST) dopuni s en</li> === Dovrši započete članke === ==== Sunčev sustav ==== ==== Otoci ==== <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> ==== Ostalo ==== <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260317232010%7C5218207&limit=500 Nove str. od 18.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> <li id="20250902091805" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir kečer]] spoji sa [[Predložak:Kečer]] 11:18, 2. rujna 2025. (CEST)</li> == Kategorizacija == <li id="20220810125314" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/QV|Qualitas Vita]] 14:53, 10. kolovoza 2022. (CEST) provjeri kategorije članaka</li> === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&pagefrom=Location+map%2Fdata%2FJemen#mw-pages Od Jemen]</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> <li id="20260508063041" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]] 08:30, 8. svibnja 2026. (CEST) usporedi s en</li> === Kategorizacija - povijest === <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari, mađarski od [https://petscan.wmcloud.org/?psid=48409644 21/55]</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET) ne ide dsm ovdje, vidi iw</li> === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Štip]]</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20230602123023" class="popis-zadataka">[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> <li id="20260630104954" class="popis-zadataka">[[Pico]] 12:49, 30. lipnja 2026. (CEST) newdsm</li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> == Krivi infookviri == <li id="20230821140329" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:BSicon BAHN.svg]] 16:03, 21. kolovoza 2023. (CEST) članci s ovom slikom trebaju predložak umjesto tablice</li> == Popraviti wikikod == <li id="20230920234354" class="popis-zadataka">[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!</li> <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> <li id="20260519132217" class="popis-zadataka">[[Vostok 1]] 15:22, 19. svibnja 2026. (CEST) Tablica razbijena</li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == <li id="20210921145627" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sela]] 16:56, 21. rujna 2021. (CEST) u naselja?</li> <li id="20211019105638" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sibir]] 12:56, 19. listopada 2021. (CEST) kaos</li> <li id="20251014121427" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Reljefni oblici u Karibima i Karipskom moru]] 14:14, 14. listopada 2025. (CEST) sve karipske države! Vidi {{kat:|Reljefni oblici u Sjevernoj Americi po državama}}.</li> === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240208071623" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Niue]] 08:16, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240208071842" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kukovi otoci]] 08:18, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Hrvatski otoci == <li id="20250904133112" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:The Vransko jezero Nature Park in Croatia (Copernicus).jpg]] 15:31, 4. rujna 2025. (CEST) n x otok</li> == Granice == <li id="20241203134410" class="popis-zadataka">[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) </li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Lokacijske karte == <li id="20230901092046" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Ivi104/Koordinate]] 11:20, 1. rujna 2023. (CEST) </li> <li id="20231006115618" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Pregled hrvatskih otoka, otočića i hridi]] 13:56, 6. listopada 2023. (CEST) Dodaj karte od otoka Artina</li> === Treba nova lokacijska karta === <li id="20260328144730" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Varaždinu]]</li> <li id="20260328144945" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Rijeci]]</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20241104081247" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste jedan od infookvira za građevine bez parametra pushpin map}} - pushpin map zamijeniti s drugom vrstom karte</li> <li id="20231124094714" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir nacionalni park bez parametra pushpin map}} (5)</li> <li id="20231124094721" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra pushpin map}} (81)</li> <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (89)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (612)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1229)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1342)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20231129092314" class="popis-zadataka">[[Riječni vodomari]] 10:23, 29. studenoga 2023. (CET) taks prema en</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20250526100620" class="popis-zadataka">[[Trymatococcus]] 12:06, 26. svibnja 2025. (CEST) sin. od [[Brosimum]]</li> <li id="20250526100657" class="popis-zadataka">[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]</li> <li id="20240503074531" class="popis-zadataka">[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?</li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Predlošci za sestrinske projekte == <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">[[Predložak:WProjekti/FF/wikidata]] 11:29, 28. listopada 2024. (CET) WLH</li> == Ostalo == <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == <li id="20250928094740" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]</li> <li id="20250210100438" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nagrada Ansari X]]</li> === Prekategoriziraj članke (prema en.) === ==== Cijele kategorije ==== <li id="20230714080920" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Klasična mehanika]] 83, od [[Jednadžba gibanja]]</li> <li id="20230519080633" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalne veličine]] 68, od [[Elektronvolt]]</li> <li id="20250210150620" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Komunikacije]] 59</li> <li id="20250928094735" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 47</li> <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 47</li> <li id="20230714080916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 43, od [[Baricentar]]</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 36</li> <li id="20230718124744" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Narodni običaji]] 30</li> <li id="20250210100330" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kuće]] 29</li> <li id="20230818105120" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Teorija motora]] 29</li> <li id="20230519075158" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalni zakoni]] 24, od [[Keplerovi zakoni]]</li> <li id="20230720093042" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Faraoni]] 18</li> <li id="20210602075919" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 16</li> <li id="20250317115002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodnja]] 16</li> <li id="20231013143443" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tehnika]] 7</li> <li id="20230818105123" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Maxwellove jednadžbe]] 5</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4</li> <!-- ==== Članci ==== --> === Dopuni s en === <li id="20260623191646" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Izvori energije]]</li> <li id="20260625100104" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Standardni model]]</li> <li id="20260625110745" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Elektrodinamika]]</li> <li id="20250210100445" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Strukturni sustav]]</li> <li id="20260618093902" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Dinamika vozila]]</li> <li id="20250210100449" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Deformacija]]</li> <li id="20260628115916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Privatni prijevoz]] 13:59, 28. lipnja 2026. (CEST) Dodaj [[:en:Category:Private spaceflight]]</li> <li id="20260623191647" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vektorska analiza]]</li> <li id="20250210100452" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Molekularna fizika]]</li> <li id="20250210100448" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Polinomi]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=48463140 petscan])</li> <li id="20250210100453" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Dijagrami]]</li> === Crvene kategorije (prema en.) === <li id="20250210100441" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Dijagrami]] (2)</li> <li id="20260618220010" class="popis-zadataka">[[Cestovni valjak]] (1)</li> <li id="20260622081730" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Elektrifikacija]] (1)</li> <li id="20260623071013" class="popis-zadataka">[[Rafinerija nafte]] (1)</li> <li id="20250210100435" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hipersonični zrakoplovi]] (1)</li> <li id="20250210100450" class="popis-zadataka">[[Električna susceptibilnost]] (1)</li> <!-- <li id="20250210100454" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100455" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20221024102056" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Svjetska baština]] (1605) + kultura po državama</li> <li id="20210908102147" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/SSSR]] (1174)</li> <li id="20210908102146" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Vojna oprema]] (1151)</li> <li id="20260126133255" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Katoličke crkve]] (920)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Bitke]] (593)</li> <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (356)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (268)</li> <li id="20230929075139" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Projektili]] (196) Projektili vs navođeni projektili vs rakete?</li> == Nerazvrstano == rd3topvxb8r9g29rbvi04zlqlkg99y3 7563628 7563621 2026-07-25T14:46:17Z Argo Navis 852 /* Kategorije prema en. */ 7563628 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20230102094634" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]]</li> <li id="20240418203101" class="popis-zadataka">[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> <li id="20260415045037" class="popis-zadataka">[[Kurubrang]] 06:50, 15. travnja 2026. (CEST) pritok</li> === Prevedi iz početka === <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250819122041" class="popis-zadataka">[[Zemlja Sveti Martin]] 14:20, 19. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20260430060322" class="popis-zadataka">[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi</li> <li id="20260605080609" class="popis-zadataka">[[Mars Pathfinder]] 10:06, 5. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> <li id="20260607094428" class="popis-zadataka">[[Lustra]] 11:44, 7. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> <li id="20260618094351" class="popis-zadataka">[[Dok]] 11:43, 18. lipnja 2026. (CEST) nije dsm</li> <li id="20260626055138" class="popis-zadataka">[[Herschel (krater na Mimasu)]] 07:51, 26. lipnja 2026. (CEST) dopuni s en</li> === Dovrši započete članke === ==== Sunčev sustav ==== ==== Otoci ==== <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> ==== Ostalo ==== <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260317232010%7C5218207&limit=500 Nove str. od 18.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> <li id="20250902091805" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir kečer]] spoji sa [[Predložak:Kečer]] 11:18, 2. rujna 2025. (CEST)</li> == Kategorizacija == <li id="20220810125314" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/QV|Qualitas Vita]] 14:53, 10. kolovoza 2022. (CEST) provjeri kategorije članaka</li> === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&pagefrom=Location+map%2Fdata%2FJemen#mw-pages Od Jemen]</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> <li id="20260508063041" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]] 08:30, 8. svibnja 2026. (CEST) usporedi s en</li> === Kategorizacija - povijest === <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari, mađarski od [https://petscan.wmcloud.org/?psid=48409644 21/55]</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET) ne ide dsm ovdje, vidi iw</li> === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Štip]]</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20230602123023" class="popis-zadataka">[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> <li id="20260630104954" class="popis-zadataka">[[Pico]] 12:49, 30. lipnja 2026. (CEST) newdsm</li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> == Krivi infookviri == <li id="20230821140329" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:BSicon BAHN.svg]] 16:03, 21. kolovoza 2023. (CEST) članci s ovom slikom trebaju predložak umjesto tablice</li> == Popraviti wikikod == <li id="20230920234354" class="popis-zadataka">[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!</li> <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> <li id="20260519132217" class="popis-zadataka">[[Vostok 1]] 15:22, 19. svibnja 2026. (CEST) Tablica razbijena</li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == <li id="20210921145627" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sela]] 16:56, 21. rujna 2021. (CEST) u naselja?</li> <li id="20211019105638" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sibir]] 12:56, 19. listopada 2021. (CEST) kaos</li> <li id="20251014121427" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Reljefni oblici u Karibima i Karipskom moru]] 14:14, 14. listopada 2025. (CEST) sve karipske države! Vidi {{kat:|Reljefni oblici u Sjevernoj Americi po državama}}.</li> === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240208071623" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Niue]] 08:16, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240208071842" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kukovi otoci]] 08:18, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Hrvatski otoci == <li id="20250904133112" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:The Vransko jezero Nature Park in Croatia (Copernicus).jpg]] 15:31, 4. rujna 2025. (CEST) n x otok</li> == Granice == <li id="20241203134410" class="popis-zadataka">[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) </li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Lokacijske karte == <li id="20230901092046" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Ivi104/Koordinate]] 11:20, 1. rujna 2023. (CEST) </li> <li id="20231006115618" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Pregled hrvatskih otoka, otočića i hridi]] 13:56, 6. listopada 2023. (CEST) Dodaj karte od otoka Artina</li> === Treba nova lokacijska karta === <li id="20260328144730" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Varaždinu]]</li> <li id="20260328144945" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Rijeci]]</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20241104081247" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste jedan od infookvira za građevine bez parametra pushpin map}} - pushpin map zamijeniti s drugom vrstom karte</li> <li id="20231124094714" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir nacionalni park bez parametra pushpin map}} (5)</li> <li id="20231124094721" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra pushpin map}} (81)</li> <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (89)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (612)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1229)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1342)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20231129092314" class="popis-zadataka">[[Riječni vodomari]] 10:23, 29. studenoga 2023. (CET) taks prema en</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20250526100620" class="popis-zadataka">[[Trymatococcus]] 12:06, 26. svibnja 2025. (CEST) sin. od [[Brosimum]]</li> <li id="20250526100657" class="popis-zadataka">[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]</li> <li id="20240503074531" class="popis-zadataka">[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?</li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Predlošci za sestrinske projekte == <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">[[Predložak:WProjekti/FF/wikidata]] 11:29, 28. listopada 2024. (CET) WLH</li> == Ostalo == <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == <li id="20250928094740" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]</li> <li id="20250210100438" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nagrada Ansari X]]</li> === Prekategoriziraj članke (prema en.) === ==== Cijele kategorije ==== <li id="20230714080920" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Klasična mehanika]] 83, od [[Jednadžba gibanja]]</li> <li id="20230519080633" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalne veličine]] 68, od [[Elektronvolt]]</li> <li id="20250210150620" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Komunikacije]] 59</li> <li id="20250928094735" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 47</li> <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 47</li> <li id="20230714080916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 43, od [[Baricentar]]</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 36</li> <li id="20230718124744" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Narodni običaji]] 30</li> <li id="20250210100330" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kuće]] 29</li> <li id="20230818105120" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Teorija motora]] 29</li> <li id="20230519075158" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalni zakoni]] 24, od [[Keplerovi zakoni]]</li> <li id="20230720093042" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Faraoni]] 18</li> <li id="20210602075919" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 16</li> <li id="20250317115002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodnja]] 16</li> <li id="20231013143443" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tehnika]] 7</li> <li id="20230818105123" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Maxwellove jednadžbe]] 5</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4</li> <!-- ==== Članci ==== --> === Dopuni s en === <li id="20260623191646" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Izvori energije]]</li> <li id="20260625100104" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Standardni model]]</li> <li id="20260625110745" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Elektrodinamika]]</li> <li id="20250210100445" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Strukturni sustav]]</li> <li id="20260618093902" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Dinamika vozila]]</li> <li id="20250210100449" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Deformacija]]</li> <li id="20260628115916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Privatni prijevoz]] 13:59, 28. lipnja 2026. (CEST) Dodaj [[:en:Category:Private spaceflight]]</li> <li id="20260623191647" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vektorska analiza]]</li> <li id="20250210100452" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Molekularna fizika]]</li> <li id="20250210100448" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Polinomi]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=48463140 petscan])</li> <li id="20250210100453" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Dijagrami]]</li> <li id="20250210100450" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Električna i magnetna polja u materiji]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49288597 petscan])</li> === Crvene kategorije (prema en.) === <li id="20250210100441" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Dijagrami]] (2)</li> <li id="20260618220010" class="popis-zadataka">[[Cestovni valjak]] (1)</li> <li id="20260622081730" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Elektrifikacija]] (1)</li> <li id="20260623071013" class="popis-zadataka">[[Rafinerija nafte]] (1)</li> <li id="20250210100435" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hipersonični zrakoplovi]] (1)</li> <!-- <li id="20250210100454" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100455" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20221024102056" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Svjetska baština]] (1605) + kultura po državama</li> <li id="20210908102147" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/SSSR]] (1174)</li> <li id="20210908102146" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Vojna oprema]] (1151)</li> <li id="20260126133255" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Katoličke crkve]] (920)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Bitke]] (593)</li> <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (356)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (268)</li> <li id="20230929075139" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Projektili]] (196) Projektili vs navođeni projektili vs rakete?</li> == Nerazvrstano == jqq9a43ztfx0yyxiaeq9om87p11r1g1 7563638 7563628 2026-07-25T15:07:14Z Argo Navis 852 Dodavanje stavke na popis zadataka: [[Mons_Argaeus]] 7563638 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20230102094634" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]]</li> <li id="20240418203101" class="popis-zadataka">[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> <li id="20260415045037" class="popis-zadataka">[[Kurubrang]] 06:50, 15. travnja 2026. (CEST) pritok</li> === Prevedi iz početka === <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250819122041" class="popis-zadataka">[[Zemlja Sveti Martin]] 14:20, 19. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20260430060322" class="popis-zadataka">[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi</li> <li id="20260605080609" class="popis-zadataka">[[Mars Pathfinder]] 10:06, 5. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> <li id="20260607094428" class="popis-zadataka">[[Lustra]] 11:44, 7. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> <li id="20260618094351" class="popis-zadataka">[[Dok]] 11:43, 18. lipnja 2026. (CEST) nije dsm</li> <li id="20260626055138" class="popis-zadataka">[[Herschel (krater na Mimasu)]] 07:51, 26. lipnja 2026. (CEST) dopuni s en</li> === Dovrši započete članke === ==== Sunčev sustav ==== ==== Otoci ==== <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> ==== Ostalo ==== <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260317232010%7C5218207&limit=500 Nove str. od 18.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> <li id="20250902091805" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir kečer]] spoji sa [[Predložak:Kečer]] 11:18, 2. rujna 2025. (CEST)</li> == Kategorizacija == <li id="20220810125314" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/QV|Qualitas Vita]] 14:53, 10. kolovoza 2022. (CEST) provjeri kategorije članaka</li> === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&pagefrom=Location+map%2Fdata%2FJemen#mw-pages Od Jemen]</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> <li id="20260508063041" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]] 08:30, 8. svibnja 2026. (CEST) usporedi s en</li> === Kategorizacija - povijest === <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari, mađarski od [https://petscan.wmcloud.org/?psid=48409644 21/55]</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET) ne ide dsm ovdje, vidi iw</li> === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Štip]]</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20230602123023" class="popis-zadataka">[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> <li id="20260630104954" class="popis-zadataka">[[Pico]] 12:49, 30. lipnja 2026. (CEST) newdsm</li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> == Krivi infookviri == <li id="20230821140329" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:BSicon BAHN.svg]] 16:03, 21. kolovoza 2023. (CEST) članci s ovom slikom trebaju predložak umjesto tablice</li> == Popraviti wikikod == <li id="20230920234354" class="popis-zadataka">[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!</li> <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> <li id="20260519132217" class="popis-zadataka">[[Vostok 1]] 15:22, 19. svibnja 2026. (CEST) Tablica razbijena</li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == <li id="20210921145627" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sela]] 16:56, 21. rujna 2021. (CEST) u naselja?</li> <li id="20211019105638" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sibir]] 12:56, 19. listopada 2021. (CEST) kaos</li> <li id="20251014121427" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Reljefni oblici u Karibima i Karipskom moru]] 14:14, 14. listopada 2025. (CEST) sve karipske države! Vidi {{kat:|Reljefni oblici u Sjevernoj Americi po državama}}.</li> === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240208071623" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Niue]] 08:16, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240208071842" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kukovi otoci]] 08:18, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Hrvatski otoci == <li id="20250904133112" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:The Vransko jezero Nature Park in Croatia (Copernicus).jpg]] 15:31, 4. rujna 2025. (CEST) n x otok</li> == Granice == <li id="20241203134410" class="popis-zadataka">[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) </li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Lokacijske karte == <li id="20230901092046" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Ivi104/Koordinate]] 11:20, 1. rujna 2023. (CEST) </li> <li id="20231006115618" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Pregled hrvatskih otoka, otočića i hridi]] 13:56, 6. listopada 2023. (CEST) Dodaj karte od otoka Artina</li> === Treba nova lokacijska karta === <li id="20260328144730" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Varaždinu]]</li> <li id="20260328144945" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Rijeci]]</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20241104081247" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste jedan od infookvira za građevine bez parametra pushpin map}} - pushpin map zamijeniti s drugom vrstom karte</li> <li id="20231124094714" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir nacionalni park bez parametra pushpin map}} (5)</li> <li id="20231124094721" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra pushpin map}} (81)</li> <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (89)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (612)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1229)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1342)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20231129092314" class="popis-zadataka">[[Riječni vodomari]] 10:23, 29. studenoga 2023. (CET) taks prema en</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20250526100620" class="popis-zadataka">[[Trymatococcus]] 12:06, 26. svibnja 2025. (CEST) sin. od [[Brosimum]]</li> <li id="20250526100657" class="popis-zadataka">[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]</li> <li id="20240503074531" class="popis-zadataka">[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?</li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Predlošci za sestrinske projekte == <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">[[Predložak:WProjekti/FF/wikidata]] 11:29, 28. listopada 2024. (CET) WLH</li> == Ostalo == <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == <li id="20250928094740" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]</li> <li id="20250210100438" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nagrada Ansari X]]</li> === Prekategoriziraj članke (prema en.) === ==== Cijele kategorije ==== <li id="20230714080920" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Klasična mehanika]] 83, od [[Jednadžba gibanja]]</li> <li id="20230519080633" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalne veličine]] 68, od [[Elektronvolt]]</li> <li id="20250210150620" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Komunikacije]] 59</li> <li id="20250928094735" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 47</li> <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 47</li> <li id="20230714080916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 43, od [[Baricentar]]</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 36</li> <li id="20230718124744" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Narodni običaji]] 30</li> <li id="20250210100330" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kuće]] 29</li> <li id="20230818105120" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Teorija motora]] 29</li> <li id="20230519075158" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalni zakoni]] 24, od [[Keplerovi zakoni]]</li> <li id="20230720093042" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Faraoni]] 18</li> <li id="20210602075919" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 16</li> <li id="20250317115002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodnja]] 16</li> <li id="20231013143443" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tehnika]] 7</li> <li id="20230818105123" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Maxwellove jednadžbe]] 5</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4</li> <!-- ==== Članci ==== --> === Dopuni s en === <li id="20260623191646" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Izvori energije]]</li> <li id="20260625100104" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Standardni model]]</li> <li id="20260625110745" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Elektrodinamika]]</li> <li id="20250210100445" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Strukturni sustav]]</li> <li id="20260618093902" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Dinamika vozila]]</li> <li id="20250210100449" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Deformacija]]</li> <li id="20260628115916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Privatni prijevoz]] 13:59, 28. lipnja 2026. (CEST) Dodaj [[:en:Category:Private spaceflight]]</li> <li id="20260623191647" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vektorska analiza]]</li> <li id="20250210100452" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Molekularna fizika]]</li> <li id="20250210100448" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Polinomi]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=48463140 petscan])</li> <li id="20250210100453" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Dijagrami]]</li> <li id="20250210100450" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Električna i magnetna polja u materiji]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49288597 petscan])</li> === Crvene kategorije (prema en.) === <li id="20250210100441" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Dijagrami]] (2)</li> <li id="20260618220010" class="popis-zadataka">[[Cestovni valjak]] (1)</li> <li id="20260622081730" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Elektrifikacija]] (1)</li> <li id="20260623071013" class="popis-zadataka">[[Rafinerija nafte]] (1)</li> <li id="20250210100435" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hipersonični zrakoplovi]] (1)</li> <!-- <li id="20250210100454" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100455" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20221024102056" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Svjetska baština]] (1605) + kultura po državama</li> <li id="20210908102147" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/SSSR]] (1174)</li> <li id="20210908102146" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Vojna oprema]] (1151)</li> <li id="20260126133255" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Katoličke crkve]] (920)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Bitke]] (593)</li> <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (356)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (268)</li> <li id="20230929075139" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Projektili]] (196) Projektili vs navođeni projektili vs rakete?</li> == Nerazvrstano == <li id="20260725150714" class="popis-zadataka">[[Mons Argaeus]] 17:07, 25. srpnja 2026. (CEST) </li> 3gqv81zyg11c4mf8r22vv4uorj0n3b5 7563779 7563638 2026-07-25T22:16:07Z Argo Navis 852 Uklanjanje stavke s popisa zadataka: [[Mons Argaeus]] 7563779 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20230102094634" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]]</li> <li id="20240418203101" class="popis-zadataka">[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> <li id="20260415045037" class="popis-zadataka">[[Kurubrang]] 06:50, 15. travnja 2026. (CEST) pritok</li> === Prevedi iz početka === <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250819122041" class="popis-zadataka">[[Zemlja Sveti Martin]] 14:20, 19. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20260430060322" class="popis-zadataka">[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi</li> <li id="20260605080609" class="popis-zadataka">[[Mars Pathfinder]] 10:06, 5. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> <li id="20260607094428" class="popis-zadataka">[[Lustra]] 11:44, 7. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> <li id="20260618094351" class="popis-zadataka">[[Dok]] 11:43, 18. lipnja 2026. (CEST) nije dsm</li> <li id="20260626055138" class="popis-zadataka">[[Herschel (krater na Mimasu)]] 07:51, 26. lipnja 2026. (CEST) dopuni s en</li> === Dovrši započete članke === ==== Sunčev sustav ==== ==== Otoci ==== <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> ==== Ostalo ==== <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260317232010%7C5218207&limit=500 Nove str. od 18.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> <li id="20250902091805" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir kečer]] spoji sa [[Predložak:Kečer]] 11:18, 2. rujna 2025. (CEST)</li> == Kategorizacija == <li id="20220810125314" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/QV|Qualitas Vita]] 14:53, 10. kolovoza 2022. (CEST) provjeri kategorije članaka</li> === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&pagefrom=Location+map%2Fdata%2FJemen#mw-pages Od Jemen]</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> <li id="20260508063041" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]] 08:30, 8. svibnja 2026. (CEST) usporedi s en</li> === Kategorizacija - povijest === <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari, mađarski od [https://petscan.wmcloud.org/?psid=48409644 21/55]</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET) ne ide dsm ovdje, vidi iw</li> === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Štip]]</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20230602123023" class="popis-zadataka">[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> <li id="20260630104954" class="popis-zadataka">[[Pico]] 12:49, 30. lipnja 2026. (CEST) newdsm</li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> == Krivi infookviri == <li id="20230821140329" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:BSicon BAHN.svg]] 16:03, 21. kolovoza 2023. (CEST) članci s ovom slikom trebaju predložak umjesto tablice</li> == Popraviti wikikod == <li id="20230920234354" class="popis-zadataka">[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!</li> <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> <li id="20260519132217" class="popis-zadataka">[[Vostok 1]] 15:22, 19. svibnja 2026. (CEST) Tablica razbijena</li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == <li id="20210921145627" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sela]] 16:56, 21. rujna 2021. (CEST) u naselja?</li> <li id="20211019105638" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sibir]] 12:56, 19. listopada 2021. (CEST) kaos</li> <li id="20251014121427" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Reljefni oblici u Karibima i Karipskom moru]] 14:14, 14. listopada 2025. (CEST) sve karipske države! Vidi {{kat:|Reljefni oblici u Sjevernoj Americi po državama}}.</li> === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240208071623" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Niue]] 08:16, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240208071842" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kukovi otoci]] 08:18, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Hrvatski otoci == <li id="20250904133112" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:The Vransko jezero Nature Park in Croatia (Copernicus).jpg]] 15:31, 4. rujna 2025. (CEST) n x otok</li> == Granice == <li id="20241203134410" class="popis-zadataka">[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) </li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Lokacijske karte == <li id="20230901092046" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Ivi104/Koordinate]] 11:20, 1. rujna 2023. (CEST) </li> <li id="20231006115618" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Pregled hrvatskih otoka, otočića i hridi]] 13:56, 6. listopada 2023. (CEST) Dodaj karte od otoka Artina</li> === Treba nova lokacijska karta === <li id="20260328144730" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Varaždinu]]</li> <li id="20260328144945" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Rijeci]]</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20241104081247" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste jedan od infookvira za građevine bez parametra pushpin map}} - pushpin map zamijeniti s drugom vrstom karte</li> <li id="20231124094714" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir nacionalni park bez parametra pushpin map}} (5)</li> <li id="20231124094721" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra pushpin map}} (81)</li> <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (89)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (612)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1229)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1342)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20231129092314" class="popis-zadataka">[[Riječni vodomari]] 10:23, 29. studenoga 2023. (CET) taks prema en</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20250526100620" class="popis-zadataka">[[Trymatococcus]] 12:06, 26. svibnja 2025. (CEST) sin. od [[Brosimum]]</li> <li id="20250526100657" class="popis-zadataka">[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]</li> <li id="20240503074531" class="popis-zadataka">[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?</li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Predlošci za sestrinske projekte == <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">[[Predložak:WProjekti/FF/wikidata]] 11:29, 28. listopada 2024. (CET) WLH</li> == Ostalo == <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == <li id="20250928094740" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]</li> <li id="20250210100438" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nagrada Ansari X]]</li> === Prekategoriziraj članke (prema en.) === ==== Cijele kategorije ==== <li id="20230714080920" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Klasična mehanika]] 83, od [[Jednadžba gibanja]]</li> <li id="20230519080633" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalne veličine]] 68, od [[Elektronvolt]]</li> <li id="20250210150620" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Komunikacije]] 59</li> <li id="20250928094735" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 47</li> <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 47</li> <li id="20230714080916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 43, od [[Baricentar]]</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 36</li> <li id="20230718124744" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Narodni običaji]] 30</li> <li id="20250210100330" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kuće]] 29</li> <li id="20230818105120" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Teorija motora]] 29</li> <li id="20230519075158" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalni zakoni]] 24, od [[Keplerovi zakoni]]</li> <li id="20230720093042" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Faraoni]] 18</li> <li id="20210602075919" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 16</li> <li id="20250317115002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodnja]] 16</li> <li id="20231013143443" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tehnika]] 7</li> <li id="20230818105123" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Maxwellove jednadžbe]] 5</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4</li> <!-- ==== Članci ==== --> === Dopuni s en === <li id="20260623191646" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Izvori energije]]</li> <li id="20260625100104" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Standardni model]]</li> <li id="20260625110745" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Elektrodinamika]]</li> <li id="20250210100445" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Strukturni sustav]]</li> <li id="20260618093902" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Dinamika vozila]]</li> <li id="20250210100449" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Deformacija]]</li> <li id="20260628115916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Privatni prijevoz]] 13:59, 28. lipnja 2026. (CEST) Dodaj [[:en:Category:Private spaceflight]]</li> <li id="20260623191647" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vektorska analiza]]</li> <li id="20250210100452" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Molekularna fizika]]</li> <li id="20250210100448" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Polinomi]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=48463140 petscan])</li> <li id="20250210100453" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Dijagrami]]</li> <li id="20250210100450" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Električna i magnetna polja u materiji]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49288597 petscan])</li> === Crvene kategorije (prema en.) === <li id="20250210100441" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Dijagrami]] (2)</li> <li id="20260618220010" class="popis-zadataka">[[Cestovni valjak]] (1)</li> <li id="20260622081730" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Elektrifikacija]] (1)</li> <li id="20260623071013" class="popis-zadataka">[[Rafinerija nafte]] (1)</li> <li id="20250210100435" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hipersonični zrakoplovi]] (1)</li> <!-- <li id="20250210100454" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100455" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20221024102056" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Svjetska baština]] (1605) + kultura po državama</li> <li id="20210908102147" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/SSSR]] (1174)</li> <li id="20210908102146" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Vojna oprema]] (1151)</li> <li id="20260126133255" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Katoličke crkve]] (920)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Bitke]] (593)</li> <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (356)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (268)</li> <li id="20230929075139" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Projektili]] (196) Projektili vs navođeni projektili vs rakete?</li> == Nerazvrstano == jqq9a43ztfx0yyxiaeq9om87p11r1g1 7563793 7563779 2026-07-25T22:43:04Z Argo Navis 852 /* Dopuni s en */ 7563793 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20230102094634" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]]</li> <li id="20240418203101" class="popis-zadataka">[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> <li id="20260415045037" class="popis-zadataka">[[Kurubrang]] 06:50, 15. travnja 2026. (CEST) pritok</li> === Prevedi iz početka === <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250819122041" class="popis-zadataka">[[Zemlja Sveti Martin]] 14:20, 19. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20260430060322" class="popis-zadataka">[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi</li> <li id="20260605080609" class="popis-zadataka">[[Mars Pathfinder]] 10:06, 5. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> <li id="20260607094428" class="popis-zadataka">[[Lustra]] 11:44, 7. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> <li id="20260618094351" class="popis-zadataka">[[Dok]] 11:43, 18. lipnja 2026. (CEST) nije dsm</li> <li id="20260626055138" class="popis-zadataka">[[Herschel (krater na Mimasu)]] 07:51, 26. lipnja 2026. (CEST) dopuni s en</li> === Dovrši započete članke === ==== Sunčev sustav ==== ==== Otoci ==== <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> ==== Ostalo ==== <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260317232010%7C5218207&limit=500 Nove str. od 18.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> <li id="20250902091805" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir kečer]] spoji sa [[Predložak:Kečer]] 11:18, 2. rujna 2025. (CEST)</li> == Kategorizacija == <li id="20220810125314" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/QV|Qualitas Vita]] 14:53, 10. kolovoza 2022. (CEST) provjeri kategorije članaka</li> === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&pagefrom=Location+map%2Fdata%2FJemen#mw-pages Od Jemen]</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> <li id="20260508063041" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]] 08:30, 8. svibnja 2026. (CEST) usporedi s en</li> === Kategorizacija - povijest === <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari, mađarski od [https://petscan.wmcloud.org/?psid=48409644 21/55]</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET) ne ide dsm ovdje, vidi iw</li> === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Štip]]</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20230602123023" class="popis-zadataka">[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> <li id="20260630104954" class="popis-zadataka">[[Pico]] 12:49, 30. lipnja 2026. (CEST) newdsm</li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> == Krivi infookviri == <li id="20230821140329" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:BSicon BAHN.svg]] 16:03, 21. kolovoza 2023. (CEST) članci s ovom slikom trebaju predložak umjesto tablice</li> == Popraviti wikikod == <li id="20230920234354" class="popis-zadataka">[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!</li> <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> <li id="20260519132217" class="popis-zadataka">[[Vostok 1]] 15:22, 19. svibnja 2026. (CEST) Tablica razbijena</li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == <li id="20210921145627" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sela]] 16:56, 21. rujna 2021. (CEST) u naselja?</li> <li id="20211019105638" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sibir]] 12:56, 19. listopada 2021. (CEST) kaos</li> <li id="20251014121427" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Reljefni oblici u Karibima i Karipskom moru]] 14:14, 14. listopada 2025. (CEST) sve karipske države! Vidi {{kat:|Reljefni oblici u Sjevernoj Americi po državama}}.</li> === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240208071623" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Niue]] 08:16, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240208071842" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kukovi otoci]] 08:18, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Hrvatski otoci == <li id="20250904133112" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:The Vransko jezero Nature Park in Croatia (Copernicus).jpg]] 15:31, 4. rujna 2025. (CEST) n x otok</li> == Granice == <li id="20241203134410" class="popis-zadataka">[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) </li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Lokacijske karte == <li id="20230901092046" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Ivi104/Koordinate]] 11:20, 1. rujna 2023. (CEST) </li> <li id="20231006115618" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Pregled hrvatskih otoka, otočića i hridi]] 13:56, 6. listopada 2023. (CEST) Dodaj karte od otoka Artina</li> === Treba nova lokacijska karta === <li id="20260328144730" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Varaždinu]]</li> <li id="20260328144945" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Rijeci]]</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20241104081247" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste jedan od infookvira za građevine bez parametra pushpin map}} - pushpin map zamijeniti s drugom vrstom karte</li> <li id="20231124094714" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir nacionalni park bez parametra pushpin map}} (5)</li> <li id="20231124094721" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra pushpin map}} (81)</li> <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (89)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (612)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1229)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1342)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20231129092314" class="popis-zadataka">[[Riječni vodomari]] 10:23, 29. studenoga 2023. (CET) taks prema en</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20250526100620" class="popis-zadataka">[[Trymatococcus]] 12:06, 26. svibnja 2025. (CEST) sin. od [[Brosimum]]</li> <li id="20250526100657" class="popis-zadataka">[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]</li> <li id="20240503074531" class="popis-zadataka">[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?</li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Predlošci za sestrinske projekte == <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">[[Predložak:WProjekti/FF/wikidata]] 11:29, 28. listopada 2024. (CET) WLH</li> == Ostalo == <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == <li id="20250928094740" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]</li> <li id="20250210100438" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nagrada Ansari X]]</li> === Prekategoriziraj članke (prema en.) === ==== Cijele kategorije ==== <li id="20230714080920" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Klasična mehanika]] 83, od [[Jednadžba gibanja]]</li> <li id="20230519080633" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalne veličine]] 68, od [[Elektronvolt]]</li> <li id="20250210150620" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Komunikacije]] 59</li> <li id="20250928094735" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 47</li> <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 47</li> <li id="20230714080916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 43, od [[Baricentar]]</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 36</li> <li id="20230718124744" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Narodni običaji]] 30</li> <li id="20250210100330" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kuće]] 29</li> <li id="20230818105120" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Teorija motora]] 29</li> <li id="20230519075158" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalni zakoni]] 24, od [[Keplerovi zakoni]]</li> <li id="20230720093042" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Faraoni]] 18</li> <li id="20210602075919" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 16</li> <li id="20250317115002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodnja]] 16</li> <li id="20231013143443" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tehnika]] 7</li> <li id="20230818105123" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Maxwellove jednadžbe]] 5</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4</li> <!-- ==== Članci ==== --> === Dopuni s en === <li id="20260628115916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Privatni prijevoz]] 13:59, 28. lipnja 2026. (CEST) Dodaj [[:en:Category:Private spaceflight]]</li> <li id="20250210100450" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Električna i magnetna polja u materiji]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49288597 15])</li> <li id="20250210100445" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Strukturni sustav]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49327598 14])</li> <li id="20250210100453" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Dijagrami]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49327897 14])</li> <li id="20260623191647" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vektorska analiza]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49327810 12])</li> <li id="20250210100452" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Molekularna fizika]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49327841 11])</li> <li id="20260625110745" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Elektrodinamika]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49327474 10])</li> <li id="20250210100449" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Deformacija]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49327785 10])</li> <li id="20250210100448" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Polinomi]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=48463140 7])</li> === Crvene kategorije (prema en.) === <li id="20250210100441" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Dijagrami]] (2)</li> <li id="20260618220010" class="popis-zadataka">[[Cestovni valjak]] (1)</li> <li id="20260622081730" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Elektrifikacija]] (1)</li> <li id="20260623071013" class="popis-zadataka">[[Rafinerija nafte]] (1)</li> <li id="20250210100435" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hipersonični zrakoplovi]] (1)</li> <!-- <li id="20250210100454" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100455" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20221024102056" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Svjetska baština]] (1605) + kultura po državama</li> <li id="20210908102147" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/SSSR]] (1174)</li> <li id="20210908102146" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Vojna oprema]] (1151)</li> <li id="20260126133255" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Katoličke crkve]] (920)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Bitke]] (593)</li> <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (356)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (268)</li> <li id="20230929075139" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Projektili]] (196) Projektili vs navođeni projektili vs rakete?</li> == Nerazvrstano == euet1w7kfvxvy7je4tbo8sj4gw6ndws 7563803 7563793 2026-07-25T22:54:09Z Argo Navis 852 /* Kategorije prema en. */ 7563803 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20230102094634" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]]</li> <li id="20240418203101" class="popis-zadataka">[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> <li id="20260415045037" class="popis-zadataka">[[Kurubrang]] 06:50, 15. travnja 2026. (CEST) pritok</li> === Prevedi iz početka === <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250819122041" class="popis-zadataka">[[Zemlja Sveti Martin]] 14:20, 19. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20260430060322" class="popis-zadataka">[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi</li> <li id="20260605080609" class="popis-zadataka">[[Mars Pathfinder]] 10:06, 5. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> <li id="20260607094428" class="popis-zadataka">[[Lustra]] 11:44, 7. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> <li id="20260618094351" class="popis-zadataka">[[Dok]] 11:43, 18. lipnja 2026. (CEST) nije dsm</li> <li id="20260626055138" class="popis-zadataka">[[Herschel (krater na Mimasu)]] 07:51, 26. lipnja 2026. (CEST) dopuni s en</li> === Dovrši započete članke === ==== Sunčev sustav ==== ==== Otoci ==== <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> ==== Ostalo ==== <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260317232010%7C5218207&limit=500 Nove str. od 18.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> <li id="20250902091805" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir kečer]] spoji sa [[Predložak:Kečer]] 11:18, 2. rujna 2025. (CEST)</li> == Kategorizacija == <li id="20220810125314" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/QV|Qualitas Vita]] 14:53, 10. kolovoza 2022. (CEST) provjeri kategorije članaka</li> === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&pagefrom=Location+map%2Fdata%2FJemen#mw-pages Od Jemen]</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> <li id="20260508063041" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]] 08:30, 8. svibnja 2026. (CEST) usporedi s en</li> === Kategorizacija - povijest === <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari, mađarski od [https://petscan.wmcloud.org/?psid=48409644 21/55]</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET) ne ide dsm ovdje, vidi iw</li> === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Štip]]</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20230602123023" class="popis-zadataka">[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> <li id="20260630104954" class="popis-zadataka">[[Pico]] 12:49, 30. lipnja 2026. (CEST) newdsm</li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> == Krivi infookviri == <li id="20230821140329" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:BSicon BAHN.svg]] 16:03, 21. kolovoza 2023. (CEST) članci s ovom slikom trebaju predložak umjesto tablice</li> == Popraviti wikikod == <li id="20230920234354" class="popis-zadataka">[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!</li> <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> <li id="20260519132217" class="popis-zadataka">[[Vostok 1]] 15:22, 19. svibnja 2026. (CEST) Tablica razbijena</li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == <li id="20210921145627" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sela]] 16:56, 21. rujna 2021. (CEST) u naselja?</li> <li id="20211019105638" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sibir]] 12:56, 19. listopada 2021. (CEST) kaos</li> <li id="20251014121427" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Reljefni oblici u Karibima i Karipskom moru]] 14:14, 14. listopada 2025. (CEST) sve karipske države! Vidi {{kat:|Reljefni oblici u Sjevernoj Americi po državama}}.</li> === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240208071623" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Niue]] 08:16, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240208071842" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kukovi otoci]] 08:18, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Hrvatski otoci == <li id="20250904133112" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:The Vransko jezero Nature Park in Croatia (Copernicus).jpg]] 15:31, 4. rujna 2025. (CEST) n x otok</li> == Granice == <li id="20241203134410" class="popis-zadataka">[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) </li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Lokacijske karte == <li id="20230901092046" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Ivi104/Koordinate]] 11:20, 1. rujna 2023. (CEST) </li> <li id="20231006115618" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Pregled hrvatskih otoka, otočića i hridi]] 13:56, 6. listopada 2023. (CEST) Dodaj karte od otoka Artina</li> === Treba nova lokacijska karta === <li id="20260328144730" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Varaždinu]]</li> <li id="20260328144945" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Rijeci]]</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20241104081247" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste jedan od infookvira za građevine bez parametra pushpin map}} - pushpin map zamijeniti s drugom vrstom karte</li> <li id="20231124094714" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir nacionalni park bez parametra pushpin map}} (5)</li> <li id="20231124094721" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra pushpin map}} (81)</li> <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (89)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (612)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1229)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1342)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20231129092314" class="popis-zadataka">[[Riječni vodomari]] 10:23, 29. studenoga 2023. (CET) taks prema en</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20250526100620" class="popis-zadataka">[[Trymatococcus]] 12:06, 26. svibnja 2025. (CEST) sin. od [[Brosimum]]</li> <li id="20250526100657" class="popis-zadataka">[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]</li> <li id="20240503074531" class="popis-zadataka">[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?</li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Predlošci za sestrinske projekte == <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">[[Predložak:WProjekti/FF/wikidata]] 11:29, 28. listopada 2024. (CET) WLH</li> == Ostalo == <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == <li id="20250928094740" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]</li> <li id="20250210100438" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nagrada Ansari X]]</li> === Prekategoriziraj članke (prema en.) === ==== Cijele kategorije ==== <li id="20230714080920" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Klasična mehanika]] 83, od [[Jednadžba gibanja]]</li> <li id="20230519080633" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalne veličine]] 68, od [[Elektronvolt]]</li> <li id="20250210150620" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Komunikacije]] 59</li> <li id="20250928094735" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 47</li> <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 47</li> <li id="20230714080916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 43, od [[Baricentar]]</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 36</li> <li id="20230718124744" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Narodni običaji]] 30</li> <li id="20250210100330" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kuće]] 29</li> <li id="20230818105120" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Teorija motora]] 29</li> <li id="20230519075158" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalni zakoni]] 24, od [[Keplerovi zakoni]]</li> <li id="20230720093042" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Faraoni]] 18</li> <li id="20210602075919" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 16</li> <li id="20250317115002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodnja]] 16</li> <li id="20231013143443" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tehnika]] 7</li> <li id="20230818105123" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Maxwellove jednadžbe]] 5</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4</li> <!-- ==== Članci ==== --> === Dopuni s en === <li id="20260628115916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Privatni prijevoz]] 13:59, 28. lipnja 2026. (CEST) Dodaj [[:en:Category:Private spaceflight]]</li> <li id="20250210100450" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Električna i magnetna polja u materiji]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49288597 15])</li> <li id="20250210100445" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Strukturni sustav]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49327598 14])</li> <li id="20250210100453" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Dijagrami]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49327897 14])</li> <li id="20260623191647" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vektorska analiza]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49327810 12])</li> <li id="20250210100452" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Molekularna fizika]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49327841 11])</li> <li id="20260625110745" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Elektrodinamika]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49327474 10])</li> <li id="20250210100449" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Deformacija]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=49327785 10])</li> <li id="20250210100448" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Polinomi]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=48463140 7])</li> === Crvene kategorije (prema en.) === <li id="20250210100441" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Dijagrami]] (2)</li> <li id="20260622081730" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Elektrifikacija]] (1)</li> <li id="20260623071013" class="popis-zadataka">[[Rafinerija nafte]] (1)</li> <li id="20250210100435" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hipersonični zrakoplovi]] (1)</li> <!-- <li id="20250210100454" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100455" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20221024102056" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Svjetska baština]] (1605) + kultura po državama</li> <li id="20210908102147" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/SSSR]] (1174)</li> <li id="20210908102146" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Vojna oprema]] (1151)</li> <li id="20260126133255" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Katoličke crkve]] (920)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Bitke]] (593)</li> <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (356)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (268)</li> <li id="20230929075139" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Projektili]] (196) Projektili vs navođeni projektili vs rakete?</li> == Nerazvrstano == no30adshul6c3y1oje6fneneehrl0c9 0 697622 7563666 7560765 2026-07-25T16:19:13Z Croxyz 205325 nabavih literaturu 7563666 wikitext text/x-wiki {{Jubilarni članak|234.000}} {{Oružani sukob |naziv = Hercegovački ustanak |dio = [[Velika istočna kriza|Velike istočne krize]] |slika = [[Datoteka:1878 - Hand-Karte von Bosnien, der Herzegovina, Novibazar, Montenegro und dem österreichisch-ungarischen Küsten Gebiete.jpg|400px]] |opis slike = Karta Bosne i Hercegovine 1878. |datum = [[19. lipnja]] [[1875.]] – [[20. listopada]] [[1878.]] |mjesto = [[Osmansko Carstvo]] |povod = |teritorij = Austro-Ugarska je [[Zaposjedanje Bosne i Hercegovine 1878.|okupirala Bosnu i Hercegovinu]] |ishod = Pobjeda [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] i hercegovačkih ustanika pod vodstvom [[Ivan Musić|Ivana Musića]] |sukobljeni1 = [[Vojvodina Donja Hercegovina]] <br> Hercegovački katolici <br> Hercegovački pravoslavci <br>[[Datoteka:Flag_of_the_Habsburg_Monarchy.svg|23px|border]] [[Datoteka:Flag_of_Hungary_(1915-1918;_angels;_3-2_aspect_ratio).svg|23px|border]] [[Austro-Ugarska]] (od [[Zaposjedanje Bosne i Hercegovine 1878.|zaposjedanja Bosne i Hercegovine 1878.]]) <br>'''Potpora:''' <br> [[Datoteka:Flag_of_the_Habsburg_Monarchy.svg|23px|border]] [[Datoteka:Flag_of_Hungary_(1915-1918;_angels;_3-2_aspect_ratio).svg|23px|border]] [[Austro-Ugarska]] ([[de jure]] neutralna do [[Zaposjedanje Bosne i Hercegovine 1878.|zaposjedanja Bosne i Hercegovine 1878.]]) <br> [[Datoteka:Flag_of_Montenegro_(1860–1905).svg|23px|border]] [[Kneževina Crna Gora]] (tijekom nekoliko perioda)<br> <hr> Prološko-livanjska četa <br> <hr>Hercegovački ustanici<ref name="Jezernik2021" details="str. 112." /> <br> [[Datoteka:Flag_of_Montenegro_(1860–1905).svg|23px|border]] Crnogorski dobrovoljci <br> [[#Strani dobrovoljci|Strani dobrovoljci]] <br> [[Datoteka:Flag_of_Montenegro_(1860–1905).svg|23px|border]] [[Kneževina Crna Gora]] (od lipnja 1876.) |sukobljeni2 = '''Pristaše [[Milan Obrenović (kralj)|Milana IV. Obrenovića]]''' <br> Bosanski ustanici<ref name="Jezernik2021" details="str. 112." /> <br> [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|23px|border]] Srpski dobrovoljci <br> [[#Strani dobrovoljci|Strani dobrovoljci]] <br> [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|23px|border]] [[Kneževina Srbija]] (od lipnja 1876.) <br> <hr> '''Pristaše [[Petar I. Karađorđević|Petra Karađorđevića]]''' <br> Bosanski ustanici <br> [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|23px|border]] Srpski dobrovoljci <br> [[#Strani dobrovoljci|Strani dobrovoljci]] |sukobljeni3 = {{Z|OSM}} [[Osmansko Carstvo]] |zapovjednik1 = [[Ivan Musić]] <br> [[Andrija Raič]] <br> [[Mišo Tomašević]] <br> <hr> [[Stjepan Krešić (ustanički vođa)|Stjepan Krešić]] <br> [[Bono Šarić]] <br> <hr> [[Datoteka:Flag_of_Montenegro_(1860–1905).svg|23px|border]] [[Nikola I. Petrović Njegoš]] <br> [[Datoteka:Flag_of_Montenegro_(1860–1905).svg|23px|border]] [[Peko Pavlović]] <br> [[Datoteka:Flag_of_Montenegro_(1860–1905).svg|23px|border]] [[Mašo Vrbica]] <br> [[Datoteka:Flag_of_Montenegro_(1860–1905).svg|23px|border]] [[Petar Vukotić]] |zapovjednik2 = [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|23px|border]] [[Milan Obrenović (kralj)|Milan IV. Obrenović]] <br> [[Miroslav Hubmajer]]<br> [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|23px|border]] [[Trivo Amelica]] <br> [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|23px|border]] [[Golub Babić]] <br> [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|23px|border]] [[Janko Bajalica]] <br> [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|23px|border]] [[Mileta Despotović]] <br> [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|23px|border]] [[Mićo Ljubibratić]] <br> <hr>[[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|23px|border]] [[Petar I. Karađorđević|Petar Karađorđević]] (kao Petar Mrkonić) |zapovjednik3 = {{Z|OSM}} [[Abdul Aziz]] <br> {{Z|OSM}} [[Murat V.]] <br> {{Z|OSM}} [[Abdul Hamid II.]] <br> {{Z|OSM}} [[Derviš Ibrahim-paša]] <br> {{Z|OSM}} [[Ahmed Hamdi-paša]] <br> {{Z|OSM}} [[Čerkez Reuf-paša]] <br> {{Z|OSM}} [[Jenišehirli Ibrahim-paša]] <br> {{Z|OSM}} [[Mehmed Nazif-paša]]<br>{{Z|OSM}} [[Ahmed Mahzar-paša]] <br> {{Z|OSM}} [[Ahmed Muhtar-paša]] <br> {{Z|OSM}} [[Server-paša]] <br> {{Z|OSM}} [[Sulejman-paša]] |jačina1 = |jačina2 = |jačina3 = |postrojbe1 = |postrojbe2 = |postrojbe3 = |posljedice1 = |posljedice2 = |posljedice3 = |bilješke = {{n|150 000}} poginulih (1875. – 1878.)<ref name="Jezernik2021" details="str. 107." /> <br>preko {{n|270.000}} raseljenih (1875.)<ref name="Jezernik2021" details="str. 107." /> }} '''Hercegovački ustanak''' ili '''Bosanskohercegovački ustanak''' naziv je ustanka koji je izbio 19. lipnja 1875. u selu [[Dračevo (Čapljina, BiH)|Dračevu]] te se proširio diljem [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], tada u sastavu [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Ustanak je uzrokovao [[Velika istočna kriza|Veliku istočnu krizu]]. Protiv osmanske vlasti borile su se različite skupine ustanika (u tadašnjim je izvorima za njih korišten naziv ''ustaše'')<ref name="Puljić2004" details="str. 28." /> različitih ciljeva.<ref name="Jezernik2021" details="str. 108." /> [[Austro-Ugarska]], [[Kneževina Crna Gora]], [[Rusko Carstvo]] i [[Kneževina Srbija]] pritom su nastojale ostvariti vlastite teritorijalne interese.<ref name="Jezernik2021" details="str. 108." /> S druge strane, pojedinci su se borili za ideološke ciljeve. Primjerice, seljaci su se borili za bolje životne uvjete i prava, dok se [[Miroslav Hubmajer]], stranac koji je izabran za vođu bosanskih ustanika, borio za [[panslavenizam|sveslavenstvo]] i [[marksizam|marksističku]] [[svjetska revolucija|svjetsku revoluciju]], iako su [[Karl Marx]], [[Friedrich Engels]] i socijalističke partije bile pristaše Osmanskog Carstva.<ref name="Jezernik2021" details="str. 120." /><ref name="Puljić2004" details="str. 237." /> Starija [[historiografija]] ustanak pogrešno prikazuje kao zajednički ustanak [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srba]].<ref name="Jezernik2021" details="str. 107." /> Brojne vođe ustanka protivile su se Srbiji i njezinim teritorijalnim željama.<ref name="Jezernik2021" details="str. 109." /> Nije postojalo zajedničko vodstvo, već su vođe brojnih skupina djelovale neovisno jedna o drugoj.<ref name="Jezernik2021" details="str. 119." /> Bosanski ustanak završio je neuspjehom, bez ijedne značajne bitke ili događaja.<ref name="Jezernik2021" details="str. 128." /> Srbija i Crna Gora međusobno su se borile za prevlast.<ref name="Jezernik2021" details="str. 109." /> Procjenjuje se da je tijekom rata poginulo oko {{Broj|150.000}} osoba,<ref name="Jezernik2021" details="str. 107." /> više nego tijekom [[Rat u BiH|rata u Bosni i Hercegovini]] (1992. – 1995.) u kojem je poginulo više od {{Broj|100.000}} osoba.<ref name="HE BiH" /> == Teritorijalne pretenzije == Crna Gora i Srbija isprva nisu ratovale protiv Osmanskog Carstva, ali su aktivno podupirale ustaničke skupine.<ref name="Jezernik2021" details="str. 109." /> Zbog različitih pogleda na budućnost Bosne i Hercegovine, Srbija i Crna Gora podupirale su različite skupine ustanika, nastojeći oslabiti utjecaj suparničke strane. Obje su strane pritom pokušavale potkopati i oslabiti ustaničke skupine koje je podržavao suparnik.<ref name="Jezernik2021" details="str. 109–110." /> Crnogorski knez [[Nikola I. Petrović Njegoš]] htio je da Srbija pomogne ustanicima u Hercegovini, ali ne izravno, već uz posredstvo Crne Gore, kako bi se smanjio utjecaj Srbije.<ref name="Jezernik2021" details="str. 113." /> Srbija je željela [[aneksija|anektirati]] čitavu Bosnu i Hercegovinu, a Crna Gora sva područja istočno od [[Neretva|Neretve]].<ref name="Jezernik2021" details="str. 109–110." /> Javno mnijenje u Srbiji i Crnoj Gori podupiralo je ulazak obiju zemalja u rat.<ref name="Jezernik2021" details="str. 129." /> Pristaše [[Miroslav Hubmajer|Miroslava Hubmajera]], glavnog vođe bosanskog ustanka, zalagali su se za podjelu Bosne i Hercegovine između [[Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Hrvatske]] i Crne Gore. Većinski dio pripao bi Hrvatskoj, a manji dio Crnoj Gori, čime bi Srbija ostala bez ikakvih teritorijalnih dobitaka.<ref name="Jezernik2021" details="str. 109." /> == Uzroci ustanka == Među uzrocima Hercegovačkog ustanka navode se: oslobođenje od osmanske vladavine,<ref name="Puljić2004" details="str. 141–143." /> nepovoljni životni uvjeti,<ref name="Puljić2004" details="str. 143–153." /><ref name="Nikić1981" details="str. 85–88." /> učestale suše,<ref name="Puljić2004" details="str. 150." /> nasilje nad [[kršćani]]ma,<ref name="Puljić2004" details="str. 153–161." /> nejednakost između [[muslimani|muslimana]] i kršćana,<ref name="Puljić2004" details="str. 153." /> postojanje korumpiranog pravnog sustava koji je pretežito favorizirao muslimane,<ref name="Puljić2004" details="str. 154." /><ref name="Nikić1981" details="str. 81–85." /> mnogobrojni porezi,<ref name="Nikić1981" details="str. 69–78." /> osmanski [[feudalizam|feudalni]] sustav.<ref name="Nikić1981" details="str. 78–81." /> === Posjet Franje Josipa I. Dalmaciji === [[Datoteka:Frane Josip I.jpg|thumb|200px|Spomenik Franji Josipu I. u [[Nacionalni park Krka|Nacionalnom parku Krka]]]] [[Gyula Andrássy stariji|Gyula Andrássy]], tadašnji ministar vanjskih poslova Austro-Ugarske, 29. siječnja 1875. na sjednici Krunskog vijeća predlagao je potencijalne teritorijalne pretenzije Austro-Ugarske prema Bosni i Hercegovini.<ref name="Puljić2004" details="str. 189." /> Kasnije je donesena odluka da će austrougarski car [[Franjo Josip I.]] tijekom proljeća 1875. posjetiti [[Kraljevina Dalmacija|Dalmaciju]], pogranični teritorij Austro-Ugarske.<ref name="Puljić2004" details="str. 189." /> Njegovo putovanje započelo je 10. travnja kada je posjetio [[Zadar]].<ref name="Puljić2004" details="str. 190." /> Petnaest dana kasnije započeo je obilazak područja koja su se nalazila uz granicu s osmanskom Hercegovinom.<ref name="Puljić2004" details="str. 190." /> Cara su u tim područjima dočekale mnogobrojne delegacije iz Hercegovine.<ref name="Puljić2004" details="str. 191–193." /> Članovi delegacija iznosili su caru probleme svojih zajednica te svoju odanost.<ref name="Puljić2004" details="str. 191." /> Nazivali su ga svojim kraljem (Franjo Josip I. je imao titulu kralja Dalmacije, Hrvatske i Slavonije).<ref name="Puljić2004" details="str. 192–195." /> Car je izjavio da će im pokušati pomoći, što je potaklo Hercegovce da započnu ustanak.<ref name="Puljić2004" details="str. 191." /> == Tijek ustanka u Hercegovini == === Početak ustanka i neuspjeli mirovni pregovori === Prema tadašnjim svjedocima, povod ustanka bilo je tjeranje katolika da sudjeluju u gradnji ceste koja bi povezivala Salakovac s [[Jablanica|Jablanicom]].<ref name="Puljić2004" details="str. 202." /> Povijesni izvori ne navode točnu lokaciju i vrijeme izbijanja Hercegovačkog ustanka.<ref name="Puljić2004" details="str. 203." /> Mnogi povjesničari pogrešno navode da su pravoslavci u [[Nevesinje|Nevesinju]] 27. lipnja 1875. započeli ustanak.<ref name="Puljić2004" details="str. 204." /> Taj događaj, poznat kao ''Nevesinjska puška'', odvio se 27. lipnja po tadašnjem [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]], odnosno 9. srpnja po današnjem [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]].<ref name="Puljić2004" details="str. 204." /> Ustanak su 19. lipnja 1875. podigli katolici u selu [[Dračevo (Čapljina, BiH)|Dračevo]] (župa [[Gabela]]).<ref name="Puljić2004" details="str. 214." /> Započeo je zauzimanjem ondašnjeg mosta preko rijeke [[Krupa (Hutovo blato)|Krupe]].<ref name="Puljić2004" details="str. 214." /> Potom su zauzeti klanci u [[Burmazi (Stolac, BiH)|Burmazima]] i [[Gornje Hrasno|Hrasnu]] (južno od [[Stolac (BiH)|Stoca]]).<ref name="Puljić2004" details="str. 214." /> [[Osmansko Carstvo|Osmanski]] diplomati optuživali su [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarsku]] za pokretanje ustanka.<ref name="Puljić2004" details="str. 216." /> Austro-Ugarska je zauzela neutralni stav o ustanku te nije dozvoljavala slanje pomoći ustanicima.<ref name="Puljić2004" details="str. 217." /> Ustaničke vođe utvrdile su da ustanak ne može biti uspješan bez potpore Austro-Ugarske, stoga su pokušale pregovarati s Osmanlijama o uvjetima prekida ustanka.<ref name="Puljić2004" details="str. 217." /> Osmanlije su također htjele da se ustanak riješi mirnim putem.<ref name="Puljić2004" details="str. 217." /> Uz pomoć [[franjevci|franjevaca]], Osmanlije su uspjele dogovoriti prestanak ustanka u [[Zapadna Hercegovina|zapadnoj Hercegovini]].<ref name="Puljić2004" details="str. 217–218." /> Ondje se nisu odvijali značajni sukobi za vrijeme ostatka ustanka.<ref name="Puljić2004" details="str. 218." /> Brojni ondašnji ustanici pridružili su se donjohercegovačkim ustanicima.<ref name="Puljić2004" details="str. 244." /> S druge strane, pregovori Osmanlija s donjohercegovačkim ustanicima nisu bili uspješni.<ref name="Puljić2004" details="str. 223." /> === Širenje ustanka === [[Datoteka:Don_Ivan_Musić_6.jpg|thumb|200px|[[Ivan Musić]], vođa hercegovačkih ustanika]] Dana 9. srpnja ustanku su se pridružili nevesinjski pravoslavci.<ref name="Puljić2004" details="str. 225." /> Ustanak se potom proširio iz Hercegovine na susjednu Bosnu.<ref name="Puljić2004" details="str. 225." /> Katolici [[Popovo polje|Popova]] i [[Zažablje|Zažablja]]<!---dio Zažablja je u BiH---> pridružili su se ustanku nakon skupštine koja je održana tijekom noći s 20. na 21. srpnja.<ref name="Puljić2004" details="str. 227." /> Ustanak se proširio na područje zapadno od [[Neretva|Neretve]] 21. srpnja.<ref name="Puljić2004" details="str. 245." /> Na srpanjskoj skupštini održanoj u selu [[Trebinja]], za katoličkog vođu izabran je [[Ivan Musić]], župnik u [[Ravno|Ravnom]].<ref name="Puljić2004" details="str. 229." /> Otprilike 2000 katolika i pravoslavaca prisustvovalo je skupštini u [[Zavala (Ravno, BiH)|Zavali]], održanoj istog mjeseca.<ref name="Puljić2004" details="str. 229." /> Dogovorena je suradnja te je za zajedničkog vođu izabran Musić koji je zapovijedao nad većinski katoličkom ustaničkom vojskom od oko 2000 vojnika.<ref name="Puljić2004" details="str. 229–230." /> Ustanike od tada podupire [[Kneževina Crna Gora|Crna Gora]].<ref name="Puljić2004" details="str. 230." /> Krajem srpnja ustanici u donjoj Hercegovini napali su i skoro ubili [[Zahumsko-hercegovačka i primorska eparhija|mostarskog mitropolita]] Ignjatija.<ref name="Puljić2004" details="str. 223." /> === Osmanska ofenziva tijekom ljeta 1875. === [[Datoteka:Herzegovinian rayah on the Dalmatian border.jpg|thumb|300px|Ilustracija hercegovačkog pučanstva na dalmatinskoj granici]] Nakon međunarodnog pritiska, Austro-Ugarska je u kolovozu dozvolila Osmanskom Carstvu da iskrca oko tisuću vojnika morskim putem preko [[Klek]]a u [[Neumski zaljev|Neumskom zaljevu]].<ref name="Puljić2004" details="str. 246., 261." /> Iskrcavanje na Kleku označilo je prekretnicu u ratu.<ref name="Puljić2004" details="str. 266." /> Iskrcani vojnici bili su odsječeni od unutrašnjosti Hercegovine.<ref name="Puljić2004" details="str. 246." /> Procjenjuje se da je do kraja iduće godine preko Kleka došlo oko 30.000 osmanskih vojnika.<ref name="Puljić2004" details="str. 266." /> Kako bi se uspostavila veza sa snagama na Kleku, osmanske snage iz unutrašnjosti napale su i zauzele most preko Krupe tijekom noći s 30. na 31. srpnja.<ref name="Puljić2004" details="str. 247." /> Uslijedio je bijeg lokalnog stanovništva preko granice.<ref name="Puljić2004" details="str. 247." /> Narednih dana Osmanlije su zapalile mnoga sela, uključujući [[Dračevo (Čapljina, BiH)|Dračevo]] u kojem je izbio ustanak.<ref name="Puljić2004" details="str. 247–248., 262." /> Paralelno su osmanske snage iz pravca Stoca napale sela Burmazi i Hrasno.<ref name="Puljić2004" details="str. 249." /> Mnogobrojna hercegovačka naselja su depopulirana, a u Dalmaciji je do kraja godine bilo više od 13 tisuća izbjeglica.<ref name="Puljić2004" details="str. 250–251." /> U kolovozu se Marijan Papac s 2000 ustanika zaputio u planinske krajeve gdje je spašavao [[Transhumanca |transhumantne stočare]] sa stokom.<ref name="Puljić2004" details="str. 52." /> === Prekid zajedničkog djelovanja ustanika === [[Datoteka:Mico_Ljubibratic_1875_HumL.png|thumb|200px|[[Mićo Ljubibratić]]]] [[Kneževina Srbija|Srbija]] i [[Kneževina Crna Gora|Crna Gora]] pretendirale su na Hercegovinu te su potkopavale ambicije druge strane.<ref name="Puljić2004" details="str. 267." /> [[Mićo Ljubibratić]], vođa prethodnih protuosmanskih ustanaka, neslužbeno je poslan iz Srbije u Hercegovinu kako bi distancirao ustanike od Crne Gore te ih približio Srbiji.<ref name="Jezernik2021" details="str. 110." /><ref name="Puljić2004" details="str. 268." /> Crna Gora je znala za skrivenu pozadinu Ljubibratićevog djelovanja te mu je neuspješno pokušala diplomatskim putem onemogućiti dolazak u Hercegovinu.<ref name="Puljić2004" details="str. 275." /> Strane publikacije prikazivale su Ljubibratića kao najznačajniju osobu ustanka.<ref name="Puljić2004" details="str. 277." /> Vodio je tijekom sredine kolovoza pokušaj zauzimanja [[Trebinje|Trebinja]].<ref name="Puljić2004" details="str. 278." /> Taj pothvat je propao zbog raspada suradnje između frakcija pod vodstvom Ljubibratića, Musića i Crnogoraca.<ref name="Puljić2004" details="str. 278–280." /> Ustanici koje je podržavala Crna Gora i Osmanlije zajedno su napali kod mjesta [[Dražin Do]] Ljubibratićeve i Musićeve ustanike.<ref name="Puljić2004" details="str. 280." /> Musićeva vojska se potom odvojila od zajedničkih napora ustanika.<ref name="Puljić2004" details="str. 281." /> U međuvremenu ustanici nisu uopće pokušali ugroziti osmanske položaje na Kleku iako su preko Kleka dolazila osmanska pojačanja.<ref name="Puljić2004" details="str. 279., 282." /> Tek su ga prilikom dolaska novih osmanskih vojnika u rujnu 1875. pokušale napasti Ljubibratićeva i crnogorska frakcija od kojih je potonju vodio [[Peko Pavlović]].<ref name="Puljić2004" details="str. 282–283." /> Trebali su napasti Osmanlije kod Klepovice, no do napada nije došlo zbog kašnjenja dijela ustanika i zato što su novopridošli osmanski vojnici već prošli Klepovicu te se u tom trenutku nalazili u [[Gradac (Neum, BiH)|Gradcu]].<ref name="Puljić2004" details="str. 283." /> Na kraju su se sukobili kod [[Prapratnica|Prapratnice]] u jednoj od značajnih bitaka ustanka.<ref name="Puljić2004" details="str. 283." /> Ljubibratićeve snage ponovno su bile izdane, no ovaj put su ustanici pod vodstvom Pavlovića napustili bitku.<ref name="Puljić2004" details="str. 285." /> === Novi pokušaji primirja i bitke === Nakon prekida suradnje između različitih ustaničkih skupina, Musić i pojedine pravoslavne ustaničke vođe sklopili su dogovor s Osmanlijama po kojem je 19 donjohercegovačkih sela prestalo sudjelovati u ustanku, dok su se Osmanlije obvezale da ih neće napadati u budućnosti.<ref name="Puljić2004" details="str. 286–287." /> Srbi i Crnogorci smatrali su ih izdajicama.<ref name="Puljić2004" details="str. 288." /> U znak osvete Crnogorci i drugi pravoslavci počinili su masakre nad stanovništvom tih sela.<ref name="Puljić2004" details="str. 289–290." /> Nakon pregovora s pravoslavcima, Musićeve snage ponovno su se priključile ustanku, no Musić je i dalje održavao odnose s Osmanlijama.<ref name="Puljić2004" details="str. 290–291." /> Ta Musićeva odluka nije se svidjela Austro-Ugarskoj niti Katoličkoj Crkvi, koja mu je suspendirala svećeničke dužnosti te je Musić tako prestao biti ravanjski župnik.<ref name="Puljić2004" details="str. 293." /> Tijekom ostatka godine i početkom 1876. vođeni su neuspješni pregovori između ustanika, Osmanlija i drugih zemalja.<ref name="Puljić2004" details="str. 312." /> Tijekom tog razdoblja došlo je do kratkotrajnog smirivanja sukoba.<ref name="Puljić2004" details="str. 312." /> Ustanici su početkom 1876. zauzeli puteve koji vode do [[Trebinje|Trebinja]].<ref name="Puljić2004" details="str. 313." /> Crna Gora je s ustanicima, uključujući Musićeve snage, formirala zajedničko vojno vodstvo predvođeno [[Petar Vukotić|Petrom Vukotićem]] te je tako Crna Gora postala nadređena hercegovačkim ustanicima.<ref name="Puljić2004" details="str. 313–314." /> Tijekom siječnja 1876. odvile su se bitke kod Gluhe Smokve ili Radovan-Ždrijela, Kleka i Klepovice.<ref name="Puljić2004" details="str. 313–316." /> === Povratak ustanka u zapadnoj Hercegovini i masovna uhićenja ustanika === Nakon što su ustanici postali podređeni Crnoj Gori, Ljubibratić više nije mogao utjecati na njihovo približavanje Srbiji, stoga se vratio u Srbiju gdje mu je zadano da pokuša utjecati na zapadnohercegovačke i južnobosanske katolike.<ref name="Puljić2004" details="str. 317–318." /> Kako bi ostvario svoj cilj morao je surađivati s Musićem, koji je dotad bio nesklon Ljubibratiću.<ref name="Puljić2004" details="str. 318." /> Tijekom noći s 2. na 3. ožujka njihove snage prešle su preko [[Neretva|Neretve]].<ref name="Puljić2004" details="str. 319." /> Tijekom narednih dana uslijedilo je paljenje osmanskih fortifikacija od [[Klobuk (Ljubuški, BiH)|Klobuka]] do [[Gorica (Grude, BiH)|Gorice]].<ref name="Puljić2004" details="str. 319." /> Umjesto da pridobiju lokalno stanovništvo, Ljubibratićevi ustanici su ga odbili i napadali.<ref name="Puljić2004" details="str. 320." /> Austro-Ugarska je bila nezadovoljna nedavnim događanjima te je uhitila Ljubibratića nakon što je prešao granicu.<ref name="Puljić2004" details="str. 321." /> Kasnije je bio smješten u [[Linz]]u i [[Graz]]u prije nego što mu je u ožujku 1877. dozvoljen povratak u Srbiju.<ref name="Puljić2004" details="str. 321." /> Njegova se vojska u međuvremenu pridružila [[#Prološko-livanjska četa|livanjskim ustanicima]], dok se Musićeva vojska nakon povećanja broja osmanskih vojnika u zapadnoj Hercegovini povukla u donju Hercegovinu preko Dalmacije, gdje su mnogobrojni vojnici uhićeni i zatvoreni na jadranske otoke.<ref name="Puljić2004" details="str. 322–323." /> === Bijeg ustanika s otoka i prisilni povratak izbjeglica === Pristaše ustanka, tj. obični civili, uspjeli su spasiti stotine zatvorenih ustanika na [[Hvar]]u, [[Korčula|Korčuli]], [[Pag]]u i [[Vis]]u te transportirati ih u Hercegovinu unatoč nadzoru svih luka.<ref name="Puljić2004" details="str. 324–325." /> Tijekom ožujka 1876. zabranjen je rad odborima za pomoć ustanicima koji su djelovali po Dalmaciji te od tada djeluju ilegalno.<ref name="Puljić2004" details="str. 327." /> Osmansko Carstvo je 28. ožujka objavilo da se sve izbjeglice moraju vratiti u Hercegovinu tijekom naredna četiri tjedna.<ref name="Puljić2004" details="str. 328." /> Zbog pritiska Austro-Ugarske 18 tisuća izbjeglica odlučilo se za povratak.<ref name="Puljić2004" details="str. 328–330." /> Preostalim izbjeglicama vlasti su ukinule pomoć, što je dovelo do gladi, raznih bolesti i velikog broja smrti.<ref name="Puljić2004" details="str. 330–333." /> Nakon pritiska javnosti i 24 zastupnika [[Carevinsko vijeće|Carevinskog vijeća]] uvedena je financijska pomoć oboljelima.<ref name="Puljić2004" details="str. 333–334." /> Unatoč obećanoj amnestiji, povratnici u Hercegovini su napadani.<ref name="Puljić2004" details="str. 334–335." /> Osim Osmanlija, napadali su ih i ustanici koji su ih smatrali izdajicama, što je dovelo do rasta broja izbjeglica umjesto očekivanog smanjenja.<ref name="Puljić2004" details="str. 334–335." /> === Regionalni rat === [[Datoteka:Bitka na Vucijem Dolu.png|thumb|300px|Ilustracija crnogorsko-osmanske [[Bitka kod Vučjeg Dola|bitke kod Vučjeg Dola]]]] Nakon dolaska dodatnih osam tisuća vojnika, [[Ahmed Muhtar-paša]] je 20. travnja 1876. objavio rat Crnoj Gori, no taj rat je okončan nakon pritiska europskih sila.<ref name="Puljić2004" details="str. 336." /> Pod pritiskom javnosti, Srbija i Crna Gora su tijekom ljeta<!---POVIJESNI IZVORI SE NE SLAŽU OKO DATUMA (18., 28., 30. 6., POSTOJI MEDU NJIMA ZBRKA IZMEDU JULIJANSKOG I GREGORIJANSKOG KALENDARA, PREGLEDAVAO SAM TADASNJE NOVINE I NIJE MI JASNO STO TOCNO MOGU SMATRATI OBJAVOM RATA ZBOG NEPRECIZNOG JEZIKA. KAKOGOD, SVAKI DATUM SE ODNOSI NA POCETAK LJETA. NAJRANIJI DATUM, 18.6. JE PO JULIJANSKOM KALENDARU 1876., NAPOMENU JE PISAO SURADNIK:CROXYZ---> objavile rat Osmanskom Carstvu te tako započele [[Prvi srpsko-turski rat]] i [[Crnogorsko-turski rat (1876. – 1878.)|Crnogorsko-turski rat]].<ref name="Jezernik2021" details="str. 129." /> [[Austro-Ugarska]] je i dalje ostala neutralna.<ref name="Puljić2004" details="str. 342." /> Bosanski pravoslavci proglasili su srpskog kneza [[Milan Obrenović (kralj)|Milana IV. Obrenovića]] za svog kneza, a hercegovački pravoslavci crnogorskog kneza [[Nikola I. Petrović Njegoš|Nikolu I. Petrovića Njegoša]].<ref name="Puljić2004" details="str. 342." /> Ti proglasi doveli su do razdora hrvatsko-srbijanskih odnosa.<ref name="Puljić2004" details="str. 347." /> Tim proglasima također su se protivili bosanskohercegovački katolici.<ref name="Puljić2004" details="str. 349." /> Crnogorska vojska, predvođena Nikolom I., uspjela je prodrijeti do [[Bišina (Nevesinje, BiH)|Bišine]], nedaleko od [[Mostar]]a.<ref name="Puljić2004" details="str. 342." /> Nije uspjela zadržati osvojena područja te se počela povlačiti.<ref name="Puljić2004" details="str. 342–344." /> Osmanska vojska doživjela je 28. srpnja težak poraz kod mjesta [[Vučji Do]].<ref name="Puljić2004" details="str. 346." /> U međuvremenu je dio crnogorske vojske 11. srpnja napredovao do [[Klek]]a, no nije uspio osvojiti [[Neum]].<ref name="Puljić2004" details="str. 343." /> Pravoslavni ustanici natjerali su donjohercegovačke katolike u izbjeglištvo, ovaj put na područje pod osmanskom kontrolom.<ref name="Puljić2004" details="str. 352." /> Rat je bio katastrofalan za Srbiju te je zahvaljujući Rusiji 1. studenog 1876. dogovoreno primirje, a končan mir 28. veljače 1877.<ref name="Puljić2004" details="str. 353." /><ref name="Jezernik2021" details="str. 129." /> No, Crna Gora je i dalje ratovala s Osmanskim Carstvom.<ref name="Puljić2004" details="str. 353." /> === Musićev put u Beč === Musić, čije su snage i dalje morale djelovati na strani Crne Gore, odlučio je u studenom 1876. otići u [[Beč]] s pritajenom namjerom da Donja Hercegovina postane dijelom Austro-Ugarske.<ref name="Puljić2004" details="str. 355–357." /> Javnosti je prezentirano da je Musić prešao granicu kako bi posjetio bolesnu majku te da su austrougarske vlasti neprijateljski nastrojene prema njemu.<ref name="Puljić2004" details="str. 355–359." /> Crna Gora je tražila oslobođenje Musića.<ref name="Puljić2004" details="str. 360." /> Musiću je dozvoljen put u Beč, no nije mu dozvoljen sastanak s carom jer bi bilo nemoguće da sastanak ostane tajan.<ref name="Puljić2004" details="str. 362–363." /> Zabranjeno mu je posjećivati druga mjesta izuzev Beča kako ne bi utjecao na Hrvate, no to se ispostavilo nemogućim jer je svugdje svečano dočekan.<ref name="Puljić2004" details="str. 363–366." /> U Beču je stekao potporu državnog vrha.<ref name="Puljić2004" details="str. 368–369." /> U redovima Musićeve vojske katolici su bili skloni Austro-Ugarskoj, za razliku od većine pravoslavaca.<ref name="Puljić2004" details="str. 371." /> === Rusko-turski rat === {{glavni|Rusko-turski rat (1877. – 1878.)}} [[Austro-Ugarska]] i [[Rusko Carstvo|Rusija]] donijele su 15. siječnja 1877. tajnu [[Budimpeštanska konvencija 1877.|Budimpeštansku konvenciju]] prema kojoj je Austro-Ugarska u budućnosti smjela okupirati Bosnu i Hercegovinu pod uvjetom da ostane neutralna u [[Rusko-turski rat (1877. – 1878.)|budućem rusko-turskom ratu]].<ref name="Puljić2004" details="str. 394." /> Taj rat započeo je 24. travnja kada je Rusija objavila rat Osmanskom Carstvu.<ref name="Puljić2004" details="str. 395." /> Zahvaljujući uspješnoj ruskoj ofenzivi, rat se okrenuo u korist Crne Gore i ustanika.<ref name="Puljić2004" details="str. 396." /> Crna Gora je pod pritiskom Austro-Ugarske odustala od hercegovačke ofenzive te se usredotočila na istočno bojište.<ref name="Puljić2004" details="str. 396." /> Rusko-turski rat okončan je primirjem 31. siječnja 1878., odnosno [[Sanstefanski mir|Sanstefanskim mirom]] 3. ožujka.<ref name="Puljić2004" details="str. 396–397." /> Prema odredbama tog mirovnog ugovora Bosna i Hercegovina trebala je steći autonomiju.<ref name="Puljić2004" details="str. 397." /> Europske sile bile su nezadovoljne Sanstefanskim mirom te su tražile reviziju mira.<ref name="Puljić2004" details="str. 405." /> === Sudbina Bosne i Hercegovine i Berlinski kongres === [[Datoteka:Europe_1878_map_en.png|thumb|300px|Karta Europe 1878.]] {{glavni|Berlinski kongres}} Stanovnici Bosne i Hercegovine imali su različite poglede na daljnju budućnost svojih krajeva.<ref name="Puljić2004" details="str. 407–408." /><ref name="Samardžić2023" details="str. 153." /> Bosanskohercegovački katolici, uključujući Musića, nisu htjeli pasti pod kontrolu Crne Gore.<ref name="Puljić2004" details="str. 408." /> Austro-Ugarska je bila izbor mnogih katolika, ali i pravoslavnih ustaničkih vođa.<ref name="Puljić2004" details="str. 408." /> No, dio katolika je umjesto austrougarske vlasti tražio autonomiju Bosne i Hercegovine.<ref name="Puljić2004" details="str. 408." /> Austro-Ugarskoj su se protivili pravoslavci.<ref name="Puljić2004" details="str. 408." /> Muslimani također nisu podržavali austrougarsku opciju, iako im je bila prihvatljivija nego srbijanska i crnogorska aneksija.<ref name="Puljić2004" details="str. 411." /> Kako ne bi dodatno narušila odnos s Austro-Ugarskom, Crna Gora se odrekla svojih teritorijalnih želja u Hercegovini te je obznanila da će sudjelovati u potencijalnoj pacifikaciji hercegovačkih pravoslavaca i muslimana.<ref name="Puljić2004" details="str. 409–410." /> Kako bi se okončali sukobi u Europi, 1878. godine održan je Berlinski kongres.<ref name="Samardžić2023" details="str. 155." /> Na njemu je Austro-Ugarska tvrdila da sukobi u Bosni i Hercegovini neće prestati ako Bosna i Hercegovina dobije autonomni status ili ako bude podijeljena između Srbije i Crne Gore.<ref name="Samardžić2023" details="str. 155." /> Svi delegati Berlinskog kongresa, uključujući predstavnike Osmanskog Carstva, prihvatili su prijedlog [[Britansko Carstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] po kojem je Austro-Ugarskoj dopušteno [[Zaposjedanje Bosne i Hercegovine 1878.|zaposjesti Bosnu i Hercegovinu]].<ref name="Samardžić2023" details="str. 155." /><ref name="Puljić2004" details="str. 406., 411." /> === Zaposjedanje Bosne i Hercegovine === [[Datoteka:Austro-Hungarian_campaign_in_Bosnia_and_Herzegovina_in_1878_-_map.jpg|300px|thumb|Karta austrougarskih operacija tijekom [[Zaposjedanje Bosne i Hercegovine 1878.|zaposjedanja Bosne i Hercegovine]]]] {{glavni|Zaposjedanje Bosne i Hercegovine 1878.}} Uoči [[Zaposjedanje Bosne i Hercegovine 1878.|zaposjedanja Bosne i Hercegovine]] dogovoreno je da Musićeve snage koje su se prema Musiću sastojale od 500 ustanika, odnosno maksimalno 3000 u slučaju ranijih priprema, zadrže svoje postojeće pozicije u [[Popovo polje|Popovu]].<ref name="Puljić2004" details="str. 412–413." /> Dio bosanskohercegovačkih muslimana i pravoslavaca odlučio se oružano usprotiviti austrougarskoj okupaciji.<ref name="Puljić2004" details="str. 414–415." /><ref name="Samardžić2023" details="str. 148." /> Austrougarska vojska ušla je u Hercegovinu 1. kolovoza, nekoliko dana nakon ulaska u Bosnu.<ref name="Puljić2004" details="str. 407." /><ref name="Samardžić2023" details="str. 164." /> Pobijedivši pobunjenike, zauzela je [[Ljubuški]] 2., [[Čitluk]] 4., [[Mostar]] 5., a [[Stolac (BiH)|Stolac]] 8. kolovoza.<ref name="Samardžić2023" details="str. 164." /><ref name="Puljić2004" details="str. 417–419." /> U okolici potonjeg grada došla je vojska koju su činili bosanskohercegovački muslimani i pravoslavci, ali i Crnogorci.<ref name="Puljić2004" details="str. 419–420." /> Ta vojska je 16. kolovoza opkolila Stolac.<ref name="Samardžić2023" details="str. 164." /><ref name="Puljić2004" details="str. 422." /> Protiv okupacijskih snaga unutar opkoljenog grada borilo se i stanovništvo grada.<ref name="Puljić2004" details="str. 422–423." /> Sutradan je započela ofenziva kroz [[Vidovo polje]], no okončana je već idućeg dana.<ref name="Puljić2004" details="str. 424." /> Pobunjenici su narednih dana pokušali doprijeti do [[Blagaj (Mostar, BiH)|Blagaja]] i [[Buna (rijeka)|Bune]].<ref name="Puljić2004" details="str. 424–425." /> U tom dijelu Hercegovine stanje se promijenilo nakon dolaska austrougarske vojske u [[Dubravska visoravan|Dubrave]].<ref name="Puljić2004" details="str. 425." /> U međuvremena su austrougarski vojnici i dalje bili opkoljeni u stolačkoj tvrđavi, no uspješno su se branili topovima.<ref name="Puljić2004" details="str. 426." /> Čuvši topove, a ne znajući za stvarno stanje u Stocu, Musić se s oko 1200 vojnika zaputio prema Stocu.<ref name="Puljić2004" details="str. 427." /> Nakon što su pobijedili pobunjenike u [[Poplat (Stolac, BiH)|Poplatu]], pobunjenička vojska je pobjegla što je rezultiralo prestankom opsade stolačke tvrđave.<ref name="Puljić2004" details="str. 430–433." /> Musićeva vojska je potom 31. kolovoza opkolila i zauzela [[Ljubinje]].<ref name="Puljić2004" details="str. 436." /> Austrougarska i Musićeva vojska zauzele su [[Trebinje]] 7. i 8. rujna.<ref name="Puljić2004" details="str. 437." /> Do kraja godine zauzeta je čitava Bosna i Hercegovina.<ref name="Puljić2004" details="str. 438." /> == Ustaničke skupine u Bosni == === Pristaše Petra Karađorđevića === [[Datoteka:Petar_Karadjordjevic_1875.jpg|thumb|200px|[[Petar I. Karađorđević|Petar Karađorđević]] za vrijeme ustanka]] [[Petar I. Karađorđević|Petar Karađorđević]], budući kralj [[Kraljevina Srbija|Srbije]] i [[Kraljevstvo SHS|Kraljevstva SHS]], borio se u Bosni pod imenom Petar Mrkonić.<ref name="Jezernik2021" details="str. 110." /> Petar je sa svojim ocem [[Aleksandar Karađorđević (knez)|Aleksandrom]], bivšim knezom Srbije, dotad živio u egzilu.<ref name="Leček2009" /> Petar je bio [[pretendent]] na prijestolje Bosne i Srbije, dok je Srbijom tada vladao [[Milan Obrenović (kralj)|Milan IV. Obrenović]].<ref name="Jezernik2021" details="str. 111–112." /> Srbija je na granici postavila vojsku kako bi onemogućila dobrovoljcima iz Srbije da se pridruže Petrovoj vojsci.<ref name="Jezernik2021" details="str. 112." /> Njegove snage posljednji put su se sukobile s Osmanlijama 25. prosinca 1875. kod Dobrog Sela koje su zauzele.<ref name="Jezernik2021" details="str. 124." /> Uskoro je Petar napustio Bosnu jer je njegova vojska tijekom ustanka pretrpjela izrazito velike gubitke.<ref name="Jezernik2021" details="str. 124." /> Premda njegova uloga u ustanku nije bila značajna, starija [[historiografija]] ga je prikazivala kao najvažniju osobu ustanka.<ref name="Jezernik2021" details="str. 133." /> Godine 1925. po njemu je Varcar Vakuf preimenovan u [[Mrkonjić Grad]].<ref name="Jezernik2021" details="str. 133." /> === Pristaše Miroslava Hubmajera === [[Datoteka:Miroslav_Hubmajer.jpg|thumb|200px|[[Miroslav Hubmajer]], vođa bosanskih ustanika]] [[Miroslav Hubmajer]], također znan kao Friedrich Hubmayer i Crni Miro, bio je vojni zapovjednik u [[Austrougarska vojska|austrougarskoj vojsci]].<ref name="Jezernik2021" details="str. 115." /> Smatrao se [[Slovenac|Slovencem]], iako je bio iz [[Nijemci|njemačke]] obitelji.<ref name="Jezernik2021" details="str. 115." /> Bio je pristaša [[jugoslavenstvo|jugoslavenstva]] i [[socijalizam|socijalizma]].<ref name="Jezernik2021" details="str. 120." /><ref name="Jezernik2021" details="str. 115." /><ref name="Jezernik2021" details="str. 118–119." /> Hubmajer se pridružio ustanicima u selu [[Duži (Trebinje, BiH)|Duži]] kod [[Trebinje|Trebinja]].<ref name="Jezernik2021" details="str. 115." /> Postao je poznat nakon što je uz pedesetak ustanika uspješno proveo opsadu [[Donji Drijen|Drijena]] krajem kolovoza 1875.<ref name="Jezernik2021" details="str. 116." /> Hubmajer se prvotno borio u Hercegovini, a u studenom 1875. postao je vođa bosanskih ustanika.<ref name="Jezernik2021" details="str. 119." /> Idućeg mjeseca u [[Javnica|Jamnici]] (današnjoj Javnici kod [[Dvor (općina)|Dvora]] u [[Banovina|Banovini]], tada dijelom Austro-Ugarske) izabran je za vođu svih bosanskih ustanika, pritom pobijedivši protukandidata [[Petar I. Karađorđević|Petra Mrkonića (Karađorđevića)]].<ref name="Jezernik2021" details="str. 121–122." /> Izbor Hubmajera, koji je bio stranac, a ne Srbin, nije zadovoljio sve koji su sudjelovali u izboru vođe.<ref name="Jezernik2021" details="str. 123." /> Odlučeno je da će Hubmajer voditi većinu vojske, dok će ostatak vojske biti podijeljen na tri čete.<ref name="Jezernik2021" details="str. 123." /> Zapovjednici tih četa odbili su poslušnost.<ref name="Jezernik2021" details="str. 123." /> Hubmajer je s oko 450 vojnika pokušao prijeći austrougarsko-osmansku granicu kako bi zauzeo [[Bosanska Kostajnica|Tursku Kostajnicu]] (današnju Bosansku Kostajnicu).<ref name="Jezernik2021" details="str. 126." /> Sa svojim odredom krenuo je iz Dvora prema [[Kuljani (Dvor)|Kuljanima]] gdje je trebao prijeći rijeku [[Una|Unu]] unaprijed dogovorenim brodovima, no tim brodovima nije bilo ni traga.<ref name="Jezernik2021" details="str. 126." /> Nakon tog neuspjeha, bosanski ustanici potjerali su Hubmajera i strance te izabrali svećenike Dukića i Karana za svoje zapovjednike.<ref name="Jezernik2021" details="str. 128." /> === Prološko-livanjska č<!--- NE MIJENJATI NASLOV JER NA OVU SEKCIJU LINKA ČLANAK RANIJE--->eta === Ubojstvo franjevca [[Lovro Karaula|Lovre Karaule]] 20. srpnja 1875. uzrokovalo je širenje ustanka na [[Livno|livanjski]] kraj.<ref name="Nikić2000" details="str. 77–79." /> Stanovnici tog područja formirali su prološko-livanjsku če<!--NE MIJENJATI-->tu koju je činilo 500 do 2000 ustanika čiji je zapovjednik bio [[Stjepan Krešić (ustanički vođa)|fra Stjepan Krešić]], a njeno sjedište se nalazilo na planini [[Kamešnica|Kamešnici]].<ref name="Nikić2000" details="str. 79., 81." /> Prvi okršaj s Osmanlijama odvio se 28. kolovoza kada su ustanici zapalili Vaganj-kulu na [[Vaganj]]u.<ref name="Nikić2000" details="str. 83." /> Kasnije je tijekom godine pokušano ujedinjenje prološko-livanjske čete s ustaničkim skupinama koje su vodili [[Mićo Ljubibratić]] i [[Ivan Musić]], no do tog ujedinjenja nije došlo jer je Austro-Ugarska uhitila Ljubibratića nakon što je prestao granicu.<ref name="Nikić2000" details="str. 88–89." /> Ljubibratićeva vojska se potom pridružila prološko-livanjskoj četi.<ref name="Puljić2004" details="str. 322–323." /> Prema livanjskoj kronici [[Jeronim Vladić|fra Jeronima Vladića]] u bitci u Bukovim klancima 1876. 25 ustanika je u devetosatnoj bitci uspjela pobijediti osmansku vojsku koju je činilo 1100 vojnika.<ref name="Nikić2000" details="str. 95–96." /> Nakon što su ustanici pod vodstvom [[Mileta Despotović|Milete Despotovića]] u studenom 1876. napali osmansku opskrbu hrane, došlo je do intervencije Austro-Ugarske čija su vojska i žandari prešli granicu i uhitili 78 ustanika.<ref name="Nikić2000" details="str. 97." /> Preostali ustanici potom su prešli u prološko-livanjsku četu.<ref name="Nikić2000" details="str. 98." /> == Strani dobrovoljci == Diljem [[Europa|Europe]], u [[Kanada|Kanadi]], [[San Francisco|San Franciscu]], [[Južna Amerika|Južnoj Americi]] i [[Novi Zeland|Novom Zelandu]] osnivani su odbori za pomoć ustanicima.<ref name="Puljić2004" details="str. 239." /> Dobrovoljci diljem [[Europa|Europe]] borili su se u Hercegovačkom ustanku za različite strane.<ref name="Jezernik2021" details="str. 114." /> Ukupan broj dobrovoljaca je nepoznat.<ref name="Jezernik2021" details="str. 112." /> Prema jednom izvještaju u obližnjem [[Dubrovnik]]u, koji je tada bio u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]], 22. prosinca 1875. nalazilo se 835 stranih dobrovoljaca (390 [[Kraljevina Italija|Talijana]], 284 [[Treća Francuska Republika|Francuza]], 83 [[Grci|Grka]], 53 [[Britansko Carstvo|Britanaca]], 22 [[Njemačko Carstvo|Nijemaca]], 2 [[SAD|Amerikanca]] i 1 [[Švedsko Carstvo|Šveđanin]]) koji su se namjeravali pridružiti ustanku.<ref name="Jezernik2021" details="str. 114." /> Mnogi strani dobrovoljci prešli su u Bosnu i Hercegovinu kroz Austro-Ugarsku, premda su austrougarske vlasti zabranile prelazak granice.<ref name="Jezernik2021" details="str. 115." /> == Odjeci u Hrvatskoj == U [[Zemlje Krune sv. Stjepana|ugarskom dijelu]] [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] prevladavala su suprotstavljena mišljenja o ustanku. [[Mađari]] i mađarski tisak bile su na strani Osmanskog Carstva,<ref name="Puljić2004" details="str. 174–175." /> dok su Hrvati većinski podržavali ustanike.<ref name="Puljić2004" details="str. 177." /> Diljem današnje Hrvatske osnivani su odbori za pomoć ustanicima.<ref name="Puljić2004" details="str. 239." /> Slične podjele postojale su i u [[Kraljevina Dalmacija|Dalmaciji]], koja se nalazila u [[Cislajtanija|austrijskom dijelu]] Austro-Ugarske. Ustanike su podržavali [[Narodna stranka (Dalmacija)|narodnjaci]], za razliku od [[Autonomaši|autonomaša]] koji su smatrali da je ustanak pokrenuo [[Gabrijel Rodić]], tadašnji guverner Dalmacije.<ref name="Puljić2004" details="str. 176–177." /> U Hrvatskoj su ustanak podržavali tadašnji hrvatski ban [[Ivan Mažuranić]],<ref name="Puljić2004" details="str. 177." /><ref name="Barbarić2006" details="str. 261." /> [[Franjo Rački]],<ref name="Puljić2004" details="str. 178." /> i [[Josip Juraj Strossmayer]].<ref name="Puljić2004" details="str. 178." /><ref name="Slišković2020" details="str. 124–136." /> Ustanike nije podržavao [[Ante Starčević]], smatrajući da bi Bosna i Hercegovina trebala ostati u sastavu Osmanskog Carstva kao autonomno područje.<ref name="Barbarić2006" details="str. 261." /><ref name="Puljić2004" details="str. 179." /> Također je imao pozitivno mišljenje o [[islam]]u i Osmanskom Carstvu.<ref name="Matković2023" /> U [[Vijenac (časopis)|Vi<!---bez i--->encu]] su objavljivane mnogobrojne pjesme ustaničke tematike, uključujući pjesmu ''Munja od Gabele'' [[August Šenoa|Augusta Šenoe]].<ref name="Puljić2004" details="str. 234." /> Za vrijeme Hercegovačkog ustanka objavljena su poznata djela čija tematika posredno aludira na sam ustanak. Šenoa je 1876. objavio roman ''[[Čuvaj se senjske ruke]]'', koji tematizira senjske uskoke, koji su, poput hercegovačkih ustanika, djelovali kao neregularna vojska u borbi protiv Osmanskog Carstva. Šenoa je iduće godine objavio roman ''[[Seljačka buna (Šenoa)|Seljačka buna]]'', koji obrađuje [[Seljačka buna|istoimeni protufeudalni ustanak iz 1573.]] Godine 1876. prvi put je izvedena hrvatska nacionalna opera [[Ivan pl. Zajc|Ivana pl. Zajca]] ''[[Nikola Šubić Zrinjski (opera)|Nikola Šubić Zrinjski]]'', koja tematizira borbu Hrvata protiv Osmanskog Carstva. Brojna djela hrvatskog slikara [[Ferdinand Quiquerez|Ferdinanda Quiquereza]] inspirirana tadašnjim događajima nastala su tijekom njegovog boravka u Dalmaciji i Crnoj Gori 1875. i 1876.<ref name="HE Quiquerez" /> == Izvori == <references> <ref name="Barbarić2006">{{Citiranje časopisa|last=Barbarić|first=Ivan|date=2006|title=Politička djelatnost Ivana Mažuranića|url=https://hrcak.srce.hr/file/481094|format=|journal=Vinodolski zbornik : godišnjak za gospodarstvo-turizam, povijesnu i kulturnu baštinu, ekologiju i promicanje ljudskog stvaralaštva|volume=|issue=11|pages=241–264}}</ref> <ref name="HE BiH">{{citiranje enciklopedije|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/bosna-i-hercegovina|title=Bosna i Hercegovina|encyclopedia=Hrvatska enciklopedija|ref={{harvid|Bosna i Hercegovina, Hrvatska enciklopedija}}}}</ref> <ref name="Jezernik2021">{{Citiranje časopisa|last=Jezernik|first=Božidar|date=2021|title=Methodological Piedmontism and Re-writing of Early Yugoslav History|url=https://hrcak.srce.hr/file/398234|format=|journal=Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu : Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu|volume=53|issue=2|pages=107–143}}</ref> <ref name="Leček2009">{{citiranje enciklopedije|last=Leček|first=Suzana|year=2009|title=Karađorđevići|url=https://hbl.lzmk.hr/clanak/karadjordjevici|encyclopedia=Hrvatski biografski leksikon}}</ref> <ref name="HE Quiquerez">{{citiranje enciklopedije|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/quiquerez-ferdo|title=Quiquerez, Ferdo|encyclopedia=Hrvatska enciklopedija|ref={{harvid|Quiquerez, Ferdo, Hrvatska enciklopedija}}}}</ref> <ref name="Matković2023">{{citiranje enciklopedije|last=Matković |first=Stjepan|year=2023|title=STARČEVIĆ, Ante |url=https://hbl.lzmk.hr/clanak/starcevic-ante|encyclopedia=Hrvatski biografski leksikon}}</ref> <ref name="Nikić1981">{{Citiranje časopisa|last=Nikić|first=Andrija|date=1981|title=Paškal Buconjić: glavni uzroci ustanka kršćanskog stanovništva u Hercegovini (1875). Kratak osvrt na namete|url=https://hrcak.srce.hr/file/144437|format=|journal=Croatica Christiana periodica|volume=5|issue=8|pages=67–89}}</ref> <ref name="Nikić2000">{{Citiranje knjige|last=Nikić|first=Andrija|date=2000|title=Ustanak u livanjskom kraju 1875. - 1878. i fra Bono Šarić|publisher=Franjevačka knjižnica i arhiv u Mostaru|location=Mostar}}</ref> <ref name="Puljić2004">{{Citiranje časopisa|last=Puljić|first=Ivica|date=2004|title=Hrvati katolici donje Hercegovine i Istočna kriza - Hercegovački ustanak 1875.-1878.|url=https://www.academia.edu/36785358/Humski_zbornik_VII_Hrvati_katolici_donje_Hercegovine_i_Isto%C4%8Dna_kriza_Hercegova%C4%8Dki_ustanak_1875_1878_2004_|format=|journal=Humski zbornik|volume=VII|issue=|pages=1–544}}</ref> <ref name="Samardžić2023">{{Citiranje časopisa|last=Samardžić|first=Ante|date=2023|title=NELINEARNE OPERACIJE: JEDAN PRIMJER IZ 1878. GODINE|url=https://hrcak.srce.hr/file/458933|format=|journal=Polemos : časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira|volume=XXVII|issue=52|pages=147–169}}</ref> <ref name="Slišković2020">{{Citiranje časopisa|last=Slišković|first=Slavko|date=2020|title=Kako je Strossmayer vidio Bosnu i Hercegovinu|url=https://hrcak.srce.hr/file/408428|format=|journal=Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti|volume=38|issue=1|pages=115–145}}</ref> </references> ==Vanjske poveznice== {{Commonscat-inline|Herzegovina Uprising (1875–77)}} {{Bosna i Hercegovina}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:Osmanska vojna povijest]] [[Kategorija:Austrougarska vojna povijest]] [[Kategorija:Crnogorska vojna povijest]] [[Kategorija:Srbijanska vojna povijest]] [[Kategorija:Povijest Dalmacije]] [[Kategorija:Hrvatska povijest (1790. – 1918.)]] [[Kategorija:Hrvati u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Srbi u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Bune]] kqz8cjej5vm3ekq2qj0bm5wgtx2jo58 0 710944 7563851 7063611 2026-07-26T05:23:51Z Argo Navis 852 7563851 wikitext text/x-wiki {{infookvir rijeka | ime = Mvoung | izvorno ime = | vrsta = | etimologija = | slika = | slika_opis = | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = Map of Invindo River OSM.png | zemljovid_opis = Porječje rijeke Ivindo | dz = GAB | naselja = | duljina = | površina porječja = | najmanji istjek = | prosječni istjek = | najveći istjek = | plovna od - do = | smrznuta = | brane = | izvor = | sutok = | izvor_koordinate = <!--{{coord||format=dms|display=i}}--> | izvor_nadmorska_visina = | ušće = | tip ušća = | ušće_koordinate = <!--{{coord||format=dms|display=it}}--> | ušće_nadmorska_visina = | Slijev = Atlantski | Ulijeva se u = [[Ivindo]] | pritoci = | lijevi pritoci = | desni pritoci = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis= | pushpin_map = Gabon | pushpin_label_position_A = | pushpin_label_position_B = }} '''Mvoung''' je rijeka u [[Gabon]]u, desni pritok rijeke [[Ivindo]].<ref>{{Citiranje knjige |title=Hydrographie-Hydrologie. in ''Geographie et Cartographie du Gabon, Atlas Illustré'' led by The Ministère de l'Education Nationale de la Republique Gabonaise |last=Lerique |first=Jacques |year=1983 |location=Pariz |pages=14-15 |language=fr}}</ref> == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Rijeke u Gabonu]] [[Kategorija:Pritoci Ivindo]] hc7cw2sn4othzy7ri28nc149iyzpqym 0 714966 7563855 7485050 2026-07-26T05:36:15Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7563855 wikitext text/x-wiki {{dodaj infookvir|glazbenik}} [[Datoteka:Vokalni ansambl Brevis 2020 koncert.jpg|alt=Vokalni ansambl Brevis 2020.|mini|Vokalni ansambl Brevis 2020.]] '''Vokalni ansambl Brevis''' [[Hrvati|hrvatski]] je ženski [[pjevački zbor]]. ==Povijest== === Rane godine === U [[Osijek]]u je djelovalo nekoliko dječjih zborova i zborova mladih čija je umjetnička voditeljica bila prof. Jelena Burić počevši od 1989. godine. Vokalni ansambl Brevis osnovan je 1996. godine, a od 1998. godine, zajedno s [[Dječji zbor Osječki zumbići|Osječkim zumbićima]] prelazi u Glazbenu radionicu mladih Polifonija, a nakon 2018. [[Institut za zborsku glazbu Polifonija]], i rad sa zborovima preuzimaju [[Antoaneta Radočaj-Jerković]] koja je aktualna ravnateljica, te [[Davor Dedić]], dotadašnji ravnatelj i sadašnji počasni predsjednik. === Brevis nakon 1998. godine === [[Datoteka:Vokalni ansambl Brevis 2021 1.jpg|alt=Vokalni ansambl Brevis 2021.|mini|Vokalni ansambl Brevis 2021.]] Umjetnički identitet zbora sastoji se od izuzetno visoke razine vokalnih mogućnosti pjevačica, prepoznatljivog zborskog zvuka, originalnosti i proaktivnosti u odabiru i interpretaciji zborskog repertoara te od jedinstvenog scenskog šarma kojim ansambl na posebno dojmljiv način zaokružuje umjetnički dojam svake izvedbe. Tako osmišljeno umjetničko djelovanje intenzivno i duboko utječe na doživljaj i povezanost ansambla s publikom, stoga ne čudi što je zbor uspio osvojiti srca širokog kruga poklonika i podupiratelja u stvarnosti i na društvenim mrežama koji se broje u tisućama. O popularnosti zbora svjedoči i činjenica da se u medijima i javnosti spontano pojavio „nadimak od milja“ za članice Vokalnog ansambla Brevis koje su tako u duhu osječkog [[žargon]]a postale popularne kao Brevisice. Sve članice pjevačice su s dugogodišnjim pjevačkim – [[Solistički koncert|solističkim]] i zborskim iskustvom, od kojih su mnoge i profesionalne [[Glazbenik|glazbenice]]. Od osnutka 1996. godine pa do danas, ansambl se profilirao kao esencijalni dionik kulturnog života Grada Osijeka i Hrvatske, predvodnik u području razvoja i obogaćenja hrvatske i svjetske zborske umjetnosti te osobito kao čuvar umjetničkih vrednota i hrvatske zborske tradicije. Kao oblik zahvalnosti prema podršci koju prima od svoje publike, zbor nerijetko društveno-angažirano promotivno djeluje te sudjeluje u brojnim [[Humanitarna pomoć|humanitarnim]] akcijama koje za cilj imaju pomaganje potrebitima. Svojim najvećim uspjesima Vokalni ansambl Brevis smatra nezaboravne koncertne nastupe u najprestižnijim svjetskim koncertnim dvoranama kojima je Osijek i Hrvatsku proslavio u svijetu. To su: [[Carnegie Hall]] u [[New York]]u (2013.), Grand Philharmonic Hall u [[Sankt Peterburg]]u (2016.) i Sydney Opera House u [[Sydney]]u (2017.). [[Datoteka:Vokalni ansambl Brevis Božićni koncert 2021.jpg|mini|Vokalni ansambl Brevis - Božićni koncert 2021.]] === Dječji pjevački zbor Brevis === Dječji zbor Brevis osnovan je 2004. godine kao podmladak Vokalnog ansambla Brevis. Zbor okuplja pedesetak djevojčica i dječaka u dobi od 10 do 18 godina. Sudjelovao je u mnogim projektima zajedno s Vokalnim ansamblom Brevis – [[Benjamin Britten|B. Britten]]: Mali dimnjačar (2004.), [[Carl Orff|C. Orff]]: Carmina Burana (2005.), J. Rutter: Mass of the children (2007. i 2008.), praizvedba oratorija D. Bobić: Izaija (2009.), K. Jenkins: Adiemus (2010.), Božićni koncert ''Božić s Brevisima'' (2010. i 2011.), ali je ostvario i zapažene samostalne uspjehe. Izvodio je koncerte u Hrvatskoj, te na turnejama u Austriji, Njemačkoj, Grčkoj, Italiji, Bosni i Hercegovini i Mađarskoj. ==Nagrade i priznanja== Zbor je osvajao nagrade na nacionalnim i međunarodnim natjecanjima pjevačkih zborova (prva nagrada i prvo mjesto na državnom natjecanju pjevačkih zborova u [[Varaždin]]u (pod imenom Dječji zbor GRM Polifonija) i treća nagrada na međunarodnom natjecanju zborova Il Garda in Coro u Malcesineu u Italiji). U zboru je stasala generacija mladih pjevačica solistica koje su 2009. godine pod mentorstvom Berislava Jerkovića ostvarile pravo nastupa na međunarodnom solo-pjevačkom natjecanju u sklopu Llangollen Music Eisteddfod. Tom prigodom posebno se istakla [[Anja Papa]] koja je uz [[klavir]]sku pratnju Davora Dedića osvojila treće mjesto u kategoriji pjevača solista do 15 godina. == Repertoar == Repertoar zbora je stilski vrlo raznolik, sastoji se od skladbi u rasponu od [[Renesansa|renesansnih]] do suvremenih skladatelja, a karakterizira ga vokalna i interpretativna autentičnost te programska težnja za integracijom repertoara u širi umjetnički koncept. Vokalni ansambl Brevis je ponosan na činjenicu da je repertoarno vrlo utjecajan i na ostale zborove u regiji jer pjevačice i njihovi voditelji često i rado sudjeluju u različitim oblicima edukacija za zborovođe. == Diskografija == * Album ''Zborsko putovanje kroz šest stoljeća'' (2020.) == Izvori == * [http://www.brevis-osijek.com/ Vokalni ansambl Brevis], www.brevis-osijek.com * [http://www.glas-slavonije.hr/366965/5/Jedinstven-i-prepoznatljiv-centar-zborske-izvrsnosti ''Jedinstven i prepoznatljiv centar zborske izvrsnosti''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211207003606/http://www.glas-slavonije.hr/366965/5/Jedinstven-i-prepoznatljiv-centar-zborske-izvrsnosti |date=7. prosinca 2021. }}, ''[[Glas Slavonije]]'', 21. lipnja 2018. == Vanjske poveznice == ;Mrežna mjesta * [https://www.youtube.com/user/BrevisOsijek/videos Youtube kanal Vokalnog ansambla Brevis] * [https://www.glas-slavonije.hr/449365/9/Objavljen-album-Vokalnog-ansambla-Brevis-Zborsko-putovanje-kroz-sest-stoljeca Glas Slavonije o albumu "Zborsko putovanje kroz šest stoljeća"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211209162051/https://www.glas-slavonije.hr/449365/9/Objavljen-album-Vokalnog-ansambla-Brevis-Zborsko-putovanje-kroz-sest-stoljeca |date=9. prosinca 2021. }} * [http://www.osijek031.com/osijek.php?topic_id=68240 Vokalni ansambl Brevis u Sydneyu] (Osijek031.com, 16.07.2017., pristupljeno članku 09.12.2021.) * [http://www.hazud.hr/clanice-vokalnog-ansambla-brevis-osvojile-zlato-na-svjetskom-prvenstvu-u-rusiji-dobile-su-i-posebnu-nagradu-zvijezde-natjecanja-video/ Vokalni ansambl Brevis u Sankt Peterburgu] (Hrvatska akademska zajednica domovine i dijaspore, Hazud.hr, 25.02.2016., pristupljeno članku 09.12.2021.) * [https://www.youtube.com/watch?v=U-5L9ve6KBM Brevisice u Sankt Peterburgu] (video) * [https://www.tportal.hr/kultura/clanak/vokalni-ansambl-brevis-nastupio-u-carnegie-hallu-20130204 Vokalni ansambl Brevis je nastupio u čuvenom Carnegie Hallu u New Yorku] (Tportal.hr, 04.02.2013., pristupljeno članku 09.12.2021.) * [https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/prvi-put-u-povijesti-je-jedan-hrvatski-zbor-pozvan-u-carnegie-hall.html Brevisice peku kolače za financiranje puta u New York] (Dnevnik.hr, 03.11.2012., pristupljeno članku 09.12.2021.) [[Kategorija:Hrvatski pjevački zborovi]] [[Kategorija:Osječki glazbeni sastavi]] f44ngyjojx2yeskuyvvxya8z869qbto 0 720555 7563878 6664153 2026-07-26T08:09:30Z Marheen 250754 /* Lista pjesama */ 7563878 wikitext text/x-wiki {{Infookvir album | ime_albuma = Niko više ne sanja | ime_glazbenika = [[Željko Bebek]] | vrsta = studijski album | slika = | žanr = [[rock]], [[pop]] | datum = [[7. ožujka]] 1989. | snimanje = 3. siječnja – ?. veljača 1989. | studio = Rockoko, [[Bošnjaci (Vukovarsko-srijemska županija)|Bošnjaci]] | trajanje = | izdavač =[[Jugoton]] | producent =[[Nikša Bratoš]] | recenzija = | album_prije = Armija B | godina0 = 1985. | godina = 1989. | album_poslije = [[Pjevaj moj narode]] | godina2 = 1989. }} '''Niko više ne sanja''' je četvrti album [[Željko Bebek|Željka Bebeka]] iz [[1989.]] Najveći hitovi su ''Sinoć sam pola kafane popio'', ''Da je sreće bilo'' itd. Album je izašao u izdanju [[Jugoton|Jugotona]]<ref name=":0">{{Citation|title=Bebek - Niko Više Ne Sanja|url=https://www.discogs.com/release/2481607-Bebek-Niko-Više-Ne-Sanja|accessdate=2022-04-19|language=en}}</ref>. ==O albumu== Gosti na ovom albumu su [[Halid Bešlić]], [[Vlatko Stefanovski]], [[Nikša Bratoš]]… Sniman je tijekom siječnja i veljače 1989.<ref name=":0" /> Album je praćen glazbenim spotovima za ''Sinoć sam pola kafane popio'',<ref>{{Citation|title=Željko Bebek - Sinoć sam pola Kafane popio OFICIJALNI SPOT|url=https://www.youtube.com/watch?v=9NBDC-8OVe8|accessdate=2022-05-22|language=hr-HR}}</ref> ''Žuta ruža''<ref>{{Citiranje weba|date=2021-12-23|title=Zeljko Bebek - Zuta ruza - video Dailymotion|url=https://www.dailymotion.com/video/x86ivv8|access-date=2022-05-22|website=Dailymotion|language=en}}</ref> i ''Da zna zora''.<ref>{{Citation|title=Sarajevo Grad - Željko Bebek & Halid Bešlić - Da zna zora|url=https://www.facebook.com/sarajevo.grad.1945/videos/%C5%BEeljko-bebek-halid-be%C5%A1li%C4%87-da-zna-zora/831592306911785/|accessdate=2022-05-22|language=hr}}</ref> ==Lista pjesama== {{Popis pjesama | skladba1 = Sinoć sam pola kafane popio | tekst1 = Bora Đorđević | glazba1 = Zrinko Tutić | trajanje1 = 3:47 | skladba2 = Žuta ruža | autor2 = Đorđe Novković | trajanje2 = 4:05 | skladba3 = Nema šanse da te zavolim | tekst3 = Marina Tucaković | glazba3 = Đorđe Novković | trajanje3 = 3:53 | skladba4 = Pričaju mi za tebe | trajanje4 = 4:02 | skladba5 = Ko će da mi sudi | trajanje5 = 4:18 | skladba6 = Da zna zora | trajanje6 = 4:18 | skladba7 = Da je sreće bilo | trajanje7 = 3:56 | skladba8 = Bijela ptica | trajanje8 = 5:10 | skladba9 = Niko više ne sanja | trajanje9 = 3:57 | skladba10 = Tri daljine | trajanje10 = 3:39 }} == Postava == * Prateći vokali: Amila Čengić, Lejla Trto, Ođila (u skladbi ''Pričaju mi za tebe'') * Sakosofon: Ivica Murat (u naslovnoj skladbi) * Aranžmani: Nikša Bratoš == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija: Albumi iz 1989.]] atxa2ubfsfuzei87ec36elmisjeuzcc 0 721933 7563598 7169971 2026-07-25T13:32:56Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7563598 wikitext text/x-wiki '''Vilma (Miskolczy) Vukelić''', [[hrvatska]] književnica ([[Osijek]], 8. II. [[1880.|1880]]. – 20. III. [[1956.|1956]].). Podrijetlom je iz mađarsko-židovske obitelji doseljene u Osijek.<ref>{{Citiranje weba |title=VUKELIĆ, Vilma – Židovski biografski leksikon |url=https://zbl.lzmk.hr/?p=2696 |access-date=2022-05-07 |language=hr}}</ref> Bila je pripovjedačica u maniri realistične proze. Školovala se u [[Beč]]u. U osječkom listu ''[[Die Drau]] (Drava)'' 1896. piše feljtone, prevodi hrvatske pjesnike na [[Njemački jezik|njemački]]. Udaje se za književnika [[Milivoj Vukelić|Milivoja Vukelića]]. Živi u [[Budimpešta|Budimpešti]] i [[Pečuh]]u, a od [[1923.]] u [[Zagreb]]u. Na njemačkom je napisala sedam djela, koja su većinom ostala u rukopisu. Za života joj je objavljen roman o [[Židovi]]ma u [[Mađarska|Mađarskoj]] uoči [[Prvi svjetski rat|I. svjetskog rata]] – ''Ljudi bez domovine'' (''Die Heimatlosen,'' 1923.). U rukopisu su ostali roman o ratnoj [[1941.]] u Zagrebu ''Okruženje (Der Kreis'', datiran 1947.), o političkim previranjima u Hrvatskoj [[1913.]] – [[1921.]] ''Sjetva'' (''Aussaat'', [[1950.]]), odgojni roman međuratnog Zagreba ''Čovjek na mostu (Der Mann auf der Brücke'', 1955.) te ''Dvanaestorica za stolom'' (''Zwölf um den Tisch'', [[1955.]]), o političkim izbjeglicama u [[Pariz]]u. Na hrvatski su joj [[1994.]] prevedeni [[memoari]] ''Tragovi prošlosti'' (''Spuren der Vergangenheit,'' oko [[1948.]]), u kojem autoreferencijalno opisuje srednjoeuropski prostor vlastitog odrastanja, te [[1997.]] kronika U stiješnjenim granicama (''In engen Grenzen,'' [[1951.]]), u kojoj prikazuje osječki građanski stalež.<ref>{{Citiranje weba|title=Vukelić, Vilma|url=https://enciklopedija.hr/clanak/65632|access-date=2022-05-07|website=www.enciklopedija.hr}}</ref> == Životopis == Vilma Vukelić, prije udaje je nosila obiteljsko prezime Miskolczy. Rodila se u Osijeku, a povijest ju pamti kao vodeću hrvatsku književnicu koja je stvarala na njemačkom jeziku, romansijerku i [[Književna kritika|književnu kritičarku]] tadašnjeg Osijeka. Rođena je u obitelji osječkog ekonomista Juliusa Miskolczyja, predsjednika Trgovačko obrtničke komore. Imala je i židovsko ime – Frumet – koje na [[Hebrejski jezik|hebrejskom]] znači pravičnost. U Osijeku je završila osnovnu i Višu djevojačku školu. Obrazovanje je nastavila u [[Beč]]u, od [[1893.]] do [[1895.]] godine. Maturirala je tek 13 godina kasnije, u [[Rijeka|Rijeci]]. Svoj prvi [[feljton]] objavit će [[1897.]] godine u časopisu ''Die Drau'' (''Drava)''. 1902. godine. Vilma se potom udala za Milivoja Vukelića, vojnog časnika i književnika koji je stvarao pod pseudonimom Milkan Lovinac. U braku s Milivojem Vilma će roditi četvero djece. [[1903.]] godine sa suprugom je preselila u Zagreb. Iako majka i supruga, Vilma je uspjela upisati studij kemije na Prirodoslovnom fakultetu u [[München]]u [[1911.]] godine, no zbog [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] studij nikad nije završila. 1923. objavljena joj je knjiga ''Die Heimatlosen'' (''Ljudi bez domovine''), kronika o životu židovske etničke zajednice u Mađarskoj u desetljeću prije Prvog svjetskog rata. Roman je hvaljen u časopisu zagrebačke židovske mladeži ''Gideon''. Od [[1933.]] do [[1937.]] godine živjela je i stvarala u Parizu, a nakon toga se ponovno vratila u Zagreb. Napisala je brojna djela koja joj nisu objavljena, a na hrvatski jezik prevedena joj je memoarska proza ''Tragovi prošlosti'' i ''U stiješnjenim granicama'', kronika Osijeka u vrijeme vladavine [[Károly Khuen-Héderváry|Khuena Hedervarija]]. Suvremenici i analitičari njezinog života i djela, Vilmu Vukelić opisuju kao lijevo orijentiranu intelektualku, koja se zanimala za socijalnu građansku podvojenost. Djelo joj se po književnoj zrelosti i dokumentarnoj širini može usporediti s istaknutim memoarskim spisima u Srednjoj Europi. Smatra se da je djelom Tragovi prošlosti postala ''osječki Stefan Zweig''.<ref>{{Citiranje weba |title=VUKELIĆ, Vilma – Židovski biografski leksikon |url=https://zbl.lzmk.hr/?p=2696 |access-date=2022-05-07 |language=hr}}</ref> Osim pisanjem bavila se i prevođenjem s hrvatskog na njemački jezik: djela Bogovića, Badalića, [[August Šenoa|Šenoe]], Arnolda, [[Silvije Strahimir Kranjčević|Kranjčevića]], Begovića i drugih autora u njezinom prijevodu objavljivana su u nedjeljnom izdanju ''Drave'', te povremeno u ''Agramer Tagblattu'' i ''[[Agramer Zeitung]]u''. Prijevodi iz ''Drave'' kasnije su objedinjeni u zbirci ''Cvjetovi iz hrvatskog pjesničkog gaja''. Pored pisanja, bila je talentirana umjetnica, slikarica. U mladosti je učila od [[Adolf Waldinger|Adolfa Waldingera]], poznatog osječkog slikara. Neobjavljena rukopisna i slikarska ostavština Vilme Vukelić čuva se danas u [[Državni arhiv u Zagrebu|Državnom arhivu u Zagrebu,]] unutar obiteljskog fonda Vukelić- Miskolczy. Tu je sačuvan i njen crtaći blok koji sadrži [[crtež]]e tušem i olovkom, [[akvarel]]e i studije u boji. Njeno slikarstvo odlikuje idejom [[Plenerizam|plein aira,]] slika rađenih u punom svjetlu i na otvorenom prostoru. Zadnje godine (zbog tromboze) provodi u svojoj sobi u kojoj je pisala do samog kraja. Umrla je u ožujku [[1956.]] godine, u 76. godini života, a sahranjena je na zagrebačkom groblju [[Mirogoj]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://library.foi.hr/autori/autor.php?B=1&A=0000012912&E=E9999&H= |access-date=2022-05-07 |website=library.foi.hr}}</ref> Otkrivanjem prigodne spomen-ploče u srpnju [[2017.]], u ulici Lorenza Jägera, ime Vilme Vukelić, postalo je vidljivim dijelom osječkog javnog prostora.<ref>{{Citiranje weba |title=Vilma Vukelić - Napokon spomen-ploča, u ulici Lorenza Jägera |url=http://www.glas-slavonije.hr/338674/11/Vilma-Vukelic---Napokon-spomen-ploca-u-ulici-Lorenza-Jgera |access-date=2022-05-07 |website=Glas Slavonije |archive-date=16. svibnja 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220516205308/http://www.glas-slavonije.hr/338674/11/Vilma-Vukelic---Napokon-spomen-ploca-u-ulici-Lorenza-Jgera |url-status=dead }}</ref> == Izabrana bibliografija == ''Tragovi prošlosti : (memoari)'' / Vilma Vukelić, prvo izdanje, Zagreb : Nakladni zavod Matice hrvatske, 1994.<ref>{{Citiranje weba |title=Katalog Knjižnica grada Zagreba - Detalji |url=https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=10&sort=0&age=0&spid0=10&spv0=Vukeli%C4%87,+Vilma&mdid0=0&vzid0=0&xm0=1&selectedId=940901061 |access-date=2022-05-07 |website=katalog.kgz.hr |language=hr}}</ref> ''U stiješnjenim granicama'' / Vilma Vukelić ; (prijevod Vlado Obad), Osijek : Matica hrvatska, 1997.<ref>{{Citiranje weba |title=Katalog Knjižnica grada Zagreba - Detalji |url=https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=10&sort=0&age=0&spid0=10&spv0=Vukeli%C4%87,+Vilma&mdid0=0&vzid0=0&xm0=1&selectedId=970404058 |access-date=2022-05-07 |website=katalog.kgz.hr |language=hr}}</ref> ''Tragovi prošlosti : memoari'' / Vilma Vukelić ; drugo izdanje, [prema tiposkriptu redigirao, s njemačkoga preveo i komentarima popratio Vlado Obad], Zagreb : Nakladni zavod Matice hrvatske, 2003.<ref>{{Citiranje weba |title=Katalog Knjižnica grada Zagreba - Detalji |url=https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=10&sort=0&age=0&spid0=10&spv0=Vukeli%C4%87,+Vilma&mdid0=0&vzid0=0&xm0=1&selectedId=129000464 |access-date=2022-05-07 |website=katalog.kgz.hr |language=hr}}</ref> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Vukelić, Vilma}} [[Kategorija:Hrvatski književnici]] [[Kategorija:Životopisi, Osijek]] 3gim6847vpfo38cwx3y5c5lgz9runwd 0 721985 7563927 7502378 2026-07-26T11:34:18Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7563927 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Album |ime_albuma = Vs. |ime_glazbenika = [[Pearl Jam]] |vrsta = studijski album |slika = Džem od bisera – Protiv 1993.jpg |žanr = [[grunge]], [[hard rock]], [[alternativni rock]] |datum = [[19. listopada]] [[1993.]] |snimanje = veljača – svibanj 1993. |studio = The Site ({{SAD grad|Nicasio|Kalifornija}}), Potatohead ({{SAD grad|Seattle|Washington}}) |trajanje = 46:11<br>59:53 (reizdanje) |izdavač = [[Epic Records|Epic]] |producent = [[Brendan O'Brien]], Pearl Jam |recenzija = <ul><li>[https://www.allmusic.com/album/vs-mw0000620499 ''AllMusic''] [[Datoteka:4 stars.svg|54px]]</li></ul> |album_prije = [[Ten]] |godina0 = 1991. |godina = 1993. |album_poslije = [[Vitalogy]] |godina2 = 1994. |ostalo = {{Singlovi | Ime Albuma = Vs. | Vrsta albuma = studijski album | Singl 1 = [[Go (pjesma Pearl Jama)|Go]] | Singl 1 date = 25. listopada 1993. | Singl 2 = [[Daughter]] | Singl 2 date = 20. prosinca 1993. | Singl 3 = [[Animal]] | Singl 3 date = 4. travnja 1994. | Singl 4 = [[Dissident]] | Singl 4 date = 16. svibnja 1994. }} }} '''''Vs.''''' je drugi studijski album američkog ''[[rock]]''-sastava [[Pearl Jam]]. [[Glazbeno izdavaštvo|Diskografska kuća]] [[Epic Records]] objavila ga je 19. listopada 1993.<ref>{{cite web |url=https://pearljam.com/music/album/vs |title=Vs. |website=Pearljam.com |access-date=3. svibnja 2022.}}</ref> Početkom 1993., nakon završetka duge promidžbene turneje za debitantski album ''[[Ten]]'' iz 1991., članovi Pearl Jama otišli su u studio, no snimanje novih pjesama bilo im je zahtjevno jer su komercijalno uspješnim ''Tenom'' postavili visoka očekivanja. ''Vs.'', album snimljen u to vrijeme, sadrži grublji i agresivniji zvuk u usporedbi s prijašnjim uratkom. Sastav je na njemu prvi put surađivao s producentom [[Brendan O'Brien|Brendanom O'Brienom]]. Također je prvi album skupine na kojem je bubnjeve svirao [[Dave Abbruzzese]]. Skupina je odlučila posvetiti manje vremena promidžbi novog uratka; ni za jedan singl s albuma nije snimljen glazbeni spot. Album je postavio rekord za najviše prodanih primjeraka u prvom tjednu objave, koji je srušen tek nakon pet godina. ''Vs.'' je proveo pet tjedana na prvom mjestu glazbene ljestvice [[Billboard 200|''Billboard'' 200]], što je najdulje razdoblje koje je na tom mjestu proveo album Pearl Jama. U Sjedinjenim Državama ostvario je sedmerostruku platinastu nakladu. == Snimanje == Tijekom rada na drugom albumu članovi Pearl Jama bili su pod pritiskom jer su smatrali da moraju ponoviti uspjeh debitantskog albuma ''[[Ten]]''. U intervjuu održanom 2002. gitarist [[Mike McCready]] izjavio je: "Sastav je postao jako poznat i sve je bilo prilično ludo."<ref name="totalguitar">"Interview with Stone Gossard and Mike McCready". ''[[Total Guitar]]''. Studeni 2002.</ref> ''Vs.'' je prvi album skupine na kojem je radio producent [[Brendan O'Brien]]. Također je prvi album grupe na kojem je svirao bubnjar [[Dave Abbruzzese]], koji joj se pridružio u kolovozu 1991. i koji je svirao s njom na promidžbenoj turneji za ''Ten''. Probe za pjesme na uratku počele su u veljači 1993. u Potatohead Studiju u [[Seattle, Washington|Seattleu]]. Idućeg je mjeseca sastav otišao u studio The Site u [[Nicasio, Kalifornija|Nicasiju]] i ondje je počeo snimati pjesme. Abbruzzese je tiho mjesto za snimanje nazvao "rajem", a pjevač [[Eddie Vedder]] izjavio je: "Jebeno mrzim ovo mjesto&nbsp;... Bilo mi je teško&nbsp;... Kako ovdje snimiti ''rock''-album?"<ref name="fiveagainst">{{cite web | last = Crowe | first = Cameron | url = https://www.rollingstone.com/news/story/10560431/five_against_the_world | title = Five Against the World | work = [[Rolling Stone]] | date = 1993-10-28 | access-date = 2007-06-23| url-status = dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20070519100135/http://www.rollingstone.com/news/story/10560431/five_against_the_world|archive-date=2007-05-19}}</ref> Članovi skupine odlučili su snimiti pjesme jednu po jednu,<ref name="Peiken, Matt">{{cite magazine | url=https://pearljamhistory.no.sapo.pt/PJArticles_Interviews_12-xx-93_-_modern_drummer.htm | title=Dave Abbruzzese of Pearl Jam | access-date=2007-07-01 | author=Peiken, Matt | magazine=[[Modern Drummer]] | date=December 1993 | url-status=dead | archive-url=https://web.archive.org/web/20110721191329/http://pearljamhistory.no.sapo.pt/PJArticles_Interviews_12-xx-93_-_modern_drummer.htm | archive-date=2011-07-21 }}</ref> a O'Brien je pojedinačno miksao svaku od njih nakon završetka snimanja. O'Brien je nagovorio članove sastava da postave opremu onako kako to čine na koncertima,<ref name="Rotondi, James">Rotondi, James. "Blood On the Tracks". ''[[Guitar Player]]''. Siječanj 1994.</ref> a većina je pjesama nastala tijekom probnih svirki. Gitarist [[Stone Gossard]] komentirao je: "Mislim da smo se prepustili prirodnijem razvitku stvari koji je više utemeljen na zajedničkom radu umjesto da [kolegama] predstavim nekoliko stvari koje su već bile oblikovane." Dodao je da su već osmislili aranžmane za većinu pjesama kad im se Vedder pridružio i kad je počeo pjevati; komentirao je: "Mogli ste čuti kad se glazba željela promijeniti samo po tome kako je pjevao."<ref name="spitfire"/> U intervjuu iz 2009. Gossard je izjavio: "[''Vs.''] je [album] za koji je snimanje vjerojatno prošlo bolje. Vidio sam kako se mijenja i razvija, što me zbilja nadahnulo – mogli smo snimati balade, mogli smo snimati brze stvari, mogli smo snimati spore stvari, mogli smo snimati pank-stvari. Tad sam shvatio da ćemo s Edom pokriti mnogo područja."<ref>Quinn, Bryan. [https://web.archive.org/web/20090312072753/http://www.dailyrecord.co.uk/entertainment/music/music-news/2009/03/09/q-a-session-with-pearl-jam-86908-21184381/ "Q+A session with Pearl Jam"]. ''[[Daily Record]]''. 9. ožujka 2009.</ref> U prvom tjednu snimanja dovršene su pjesme "[[Go (pjesma Pearl Jama)|Go]]", "Blood", "Rats" i "Leash", nakon čega je sastav privremeno prestao raditi.<ref name="fiveagainst"/> Kako bi očuvao svoju žestinu, Vedder je otputovao u [[San Francisco, Kalifornija|San Francisco]] i počeo spavati u svojem kamionu,<ref name="fiveagainst"/> ali i u studijskoj sauni.<ref name="tenpast"/> Basist [[Jeff Ament]] izjavio je: "Dok smo snimali ''Vs.'', Ed je bio pod većim pritiskom. Tijekom rada na cijelom albumu. Mislio sam da tako dobro sviramo da će se sve riješiti samo od sebe&nbsp;... Mučio se dok je dovršavao pjesme; zbog tog pritiska i činjenice da se nije osjećao ugodno na tako divnu mjestu." Dodao je da je "potkraj snimanja situacija postala baš napeta" i da je skupina "pokušala ubaciti [Veddera] u što više neugodnih situacija".<ref name="tenpast">Weisbard, Eric, et al. "Ten Past Ten". ''[[Spin (časopis)|Spin]]''. Kolovoz 2001.</ref> Prema Amentovim riječima članovi sastava uspjeli su se "vratiti u normalu" kad je Vedderu bio omogućen "ulazak u vlastite pjesme".<ref name="fiveagainst"/> Uradak je dovršen u svibnju 1993. Vedder je naknadno izjavio: "Drugi album, onaj u čijem sam stvaranju najmanje uživao&nbsp;... Jednostavno se nisam osjećao ugodno ondje gdje smo snimali jer je bilo iznimno udobno. To mi se nimalo nije svidjelo."<ref name="tenpast"/> == Glazba i tekstovi == <div style="float:right; margin-left: 10px;">{{Zvuk 2|ime_datoteke=Pearl Jam – Go.mp3|naslov=Pearl Jam – Go|opis=Uzorak pjesme "Go", prvog singla s albuma. Glavni gitarski rif osmislio je Abbruzzese.|položaj=right}}{{Zvuk 2|ime_datoteke=Pearl Jam – Daughter.mp3|naslov=Pearl Jam – Daughter|opis=Uzorak pjesme "Daughter", drugog singla s albuma. Riječ je o akustičnoj skladbi čiji je tekst napisao Vedder, a govori o djevojčici koju zlostavljaju njezini roditelji jer ne razumiju njezine poteškoće u učenju. Pjesma je postala uspješna i učvrstila je uspjeh skupine nakon albuma ''Ten''.|položaj=right}}</div> Na albumu prevladava ležerniji i siroviji zvuk u usporedbi s debitantskim albumom ''Ten''.<ref name="allmusic"/> Ament je izjavio: "Kad smo snimili ''Vs.'', naš drugi album, sjećam se da sam pomislio: 'Čovječe, da je barem naš prvi album zvučao ovako.' Mislio sam da je izravniji i snažniji."<ref>{{cite web | url=http://entertainment.msn.com/news/article.aspx?news=358286 | title=Pearl Jam's Perfect ''Ten'' | access-date=2009-03-23 | author=Light, Alan | publisher=[[MSN Music]] | date=2009-03-23 | archive-url=https://web.archive.org/web/20090410151530/http://entertainment.msn.com/news/article.aspx?news=358286 | archive-date=2009-04-10 | url-status=dead }}</ref> Uz žešće pjesme na albumu se nalaze i dvije akustične balade: "[[Daughter]]" i "[[Elderly Woman Behind the Counter in a Small Town]]". Nekoliko pjesama sadrži elemente ''[[funk]]a'', među kojima su "[[Animal]]", "Blood" i "Rats". McCready je komentirao da članovi grupe nisu "zajedno odlučili posvetiti se ''funku''", nego su pjesme postale takve nakon što su počeli "istraživati različite glazbene stilove i spajati svoje utjecaje".<ref name="Rotondi, James"/> Paul Evans iz ''[[Rolling Stone]]a'' rekao je: "'Animal', 'Daughter' i 'Blood'&nbsp;... to su pjesme koje se odlikuju vrstom ritualne strasti i vode prema zbilja divljim stvarima."<ref name="rollingstone"/> U intervjuu iz 2002. Gossard je komentirao: "Na tom smo albumu bili zbilja žestoki."<ref name="totalguitar"/> Pjesme na uratku govore o problemima u privatnom životu, ali i društvenim i političkim temama. Vedder je izjavio: "[P]išete ono što vam dođe&nbsp;... Pokušavate se prilagoditi atmosferi pjesama."<ref name="Hilburn">{{cite news | url=https://articles.latimes.com/1994-05-01/entertainment/ca-52475_1_pearl-jam-concert | title=He Didn't Ask for All This | access-date=8. svibnja 2022. | author=Hilburn, Robert | newspaper=[[Los Angeles Times]] | date=1994-05-01 | archive-date=15. rujna 2009. | archive-url=https://web.archive.org/web/20090915225501/https://articles.latimes.com/1994-05-01/entertainment/ca-52475_1_pearl-jam-concert | url-status=bot: unknown }}</ref> Pjesme između ostalog govore o zlostavljanju djece ("Daughter"), kulturi vatrenog oružja ("[[Glorified G]]"), policijskom rasizmu ("W.M.A.") i medijima ("Blood"). "Daughter", "[[Dissident]]" i "Elderly Woman Behind the Counter in a Small Town" napisane su tako da pričaju priču. "Daughter" govori o djevojčici koju zlostavljaju njezini roditelji jer ne razumiju da pati od poteškoća u učenju; "Dissident" govori o ženi koja je udomila osobu koja bježi od nepovoljnog političkog režima, a "Elderly Woman Behind the Counter in a Small Town" govori o starici koja je cijeli svoj život bila prisiljena provesti u malenu gradu.<ref name="illustrated">Jones, Allan. ''Pearl Jam&nbsp;— The Illustrated Story, A Melody Maker Book''. Hal Leonard Corp, 1995. {{ISBN|0-7935-4035-6}}</ref><ref>Wall, Mick. ''Pearl Jam''. Music Book Services Corporation, 1996. {{ISBN|1-886894-33-7}}.</ref> "Glorified G", pjesma koja ismijava ljubitelje vatrenog oružja, nadahnuta je događajem tijekom kojeg je Abbruzzese rekao ostatku sastava da je kupio dva pištolja, što ih je nagnalo na raspravu o vatrenom oružju općenito.<ref name="illustrated"/> Pjesma "W.M.A." utemeljena je na incidentu koji se dogodio izvan studija za probe Pearl Jama; Vedder je negodovao jer je grupa policajaca maltretirala njegova prijatelja crnca, ali nije se osvrtala na njegove riječi.<ref name="illustrated"/> Vedder je izjavio da "[[Rearviewmirror]]" opisuje "sjedanje u auto i odlazak&nbsp;... iz loše situacije".<ref name="Hilburn"/> Izjavio je kako je pjesma "Rats" utemeljena na ideji da "štakori vjerojatno zaslužuju mnogo više poštovanja" od ljudi.<ref name="illustrated"/> "Leash" govori o istoj djevojci o kojoj govori i pjesma "Why Go" s ''Tena''.<ref name="illustrated"/> O pjesmi "Indifference" Vedder je izjavio da opisuje situaciju "[u kojoj pokušavate] učiniti nešto kako biste drugim ljudima uljepšali živote, čak i ako to znači da morate proći kroz pakao. Moja tri lica."<ref name="illustrated"/> == Objava i recenzije == ''Vs.'' se u prvom tjednu objave pojavio na vrhu ljestvice [[Billboard 200|''Billboard'' 200]], a na tom je mjestu ostao pet tjedana. U pet dana od dana objave prodano je ukupno 950 378 primjeraka albuma, što je postavilo rekord za najveći broj prodanih albuma u prvom tjednu objave i nadmašilo je ukupan uspjeh svih ostalih uradaka u prvih deset mjesta na toj ljestvici.<ref>{{cite journal|url=https://www.ew.com/article/1993/11/19/pearls-jam|title=Pearl's Jam|journal=[[Entertainment Weekly]]|date=November 19, 1993|access-date=August 31, 2007|last=Hajari|first=Nisid}}</ref> ''Vs.'' je držao taj rekord pet godina, a potom ga je srušio album ''[[Double Live (album Gartha Brooksa)|Double Live]]'' [[Garth Brooks|Gartha Brooksa]]. Iako je ''Double Live'' službeno prodan u više primjeraka od albuma Pearl Jama u prvih tjedan dana, ''Vs.'' i dalje na određen način drži rekord jer je SoundScan do 1998. uzimao u obzir broj prodanih primjeraka u prvih pet dana, a ne u cijelom prvom tjednu.<ref>{{cite news|url=http://www.nydailynews.com/archives/nydn-features/cheatin-charts-timely-accounting-change-helped-brooks-double-live-smash-pearl-jam-93-record-article-1.815148|title=Your Cheatin' Charts! Timely Accounting Change Helped Brooks' ''Double Live'' Smash Pearl Jam's '93 Record|work=[[Daily News]]|date=December 14, 1998|access-date=8. svibnja 2022.|last=Farber|first=Jim|archive-date=15. studenoga 2013.|archive-url=https://web.archive.org/web/20131115084632/http://www.nydailynews.com/archives/nydn-features/cheatin-charts-timely-accounting-change-helped-brooks-double-live-smash-pearl-jam-93-record-article-1.815148|url-status=bot: unknown}}</ref> ''Vs.'' je ostvario sedmerostruku platinastu nakladu u SAD-u,<ref>{{cite web|url=https://www.riaa.com/gold-platinum/?tab_active=default-award&se=pearl+jam#search_section|title=RIAA – Gold & Platinum (Pearl Jam)|publisher=[[Udruženje diskografske industrije Amerike|RIAA]]|accessdate=8. svibnja 2022.}}</ref> a do srpnja 2013. u toj je državi prodan u 7 400 000 primjeraka. Paul Evans bio je naklonjen uratku u svojoj recenziji za ''[[Rolling Stone]]'' i izjavio je: "Malo se američkih sastava na prvom albumu odlikovalo takvom očitom darovitošću kao što je to bio slučaj s ovim i [albumom] ''Ten''; ''Vs.'' nadmašuje čak i taj debitantski uradak." Dodao je: "Vedderu, kao i [[Jim Morrison|Jimu Morrisonu]] i [[Pete Townshend|Peteu Townshendu]], snaga leži u istraživanju psihološko-mitskih elemenata&nbsp;... Dok gitaristi Stone Gossard i Mike McCready oslikavaju gustu i oštru pozadinu, [Vedder] nas poziva u dramu eksperimentiranja i sukoba."<ref name="rollingstone">{{cite journal|url=https://www.rollingstone.com/artists/pearljam/albums/album/135104/review/5945402/vs|title=Pearl Jam: ''Vs.'' |journal=[[Rolling Stone]]|date=December 23, 1993|access-date=May 27, 2008|last=Evans|first=Paul|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20070222090257/http://www.rollingstone.com/artists/pearljam/albums/album/135104/review/5945402/vs|archive-date=February 22, 2007}}</ref> [[Jon Pareles]] iz ''[[The New York Times]]a'' komentirao je: "Pearl Jam služi se novim albumom&nbsp;... kako bi svoje pjesme učinio raznolikijima". Dodao je: "[V]eći dio albuma&nbsp;... odražava zaseban očaj kao javnu katarzu."<ref name="thenewyorktimes">{{cite news|url=https://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9F0CE7D61430F937A15753C1A965958260&scp=1&sq=pearl+jam+vs.&st=nyt|title=Pearl Jam Stays the Course With Its Own Rock Hero|work=[[The New York Times]]|date=October 24, 1993|access-date=May 27, 2008|last=Pareles|first=Jon}}</ref> [[AllMusic]]ov mu je recenzent Steve Huey dao četiri zvjezdice od njih pet i izjavio je: "''Vs.'' možda ne doseže veličanstvene visine ''Tena'', ali barem pola tog albuma možemo uvrstiti među najbolje pjesme Pearl Jama."<ref name="allmusic">{{cite web|url=https://www.allmusic.com/album/vs-mw0000620499|title=''Vs.'' – Pearl Jam|website=[[AllMusic]]|access-date=March 21, 2009|last=Huey|first=Steve}}</ref> David Browne iz ''[[Entertainment Weekly]]'' dao mu je ocjenu B− (-4). Izjavio je: "''Vs.'' nije preslika ''Tena''; samo na temelju toga [Pearl Jam] već dobiva bodove." Međutim, komentirao je i ovo: "''Vs.'' jednom za svagda potvrđuje da [Pearl Jam] ni po čemu nije ''underground'' ili alternativan."<ref name="entertainmentweekly">{{cite journal|url=https://www.ew.com/article/1993/10/22/music-review-vs|title=''Vs.''|journal=[[Entertainment Weekly]]|date=October 22, 1993|access-date=May 27, 2008|last=Browne|first=David|author-link=David Browne (journalist)|archive-date=8. svibnja 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220508162009/https://ew.com/article/1993/10/22/music-review-vs/|url-status=dead}}</ref> [[Robert Christgau]] iz ''[[Village Voice]]a'' dao mu je ocjenu koja označava "promašaj".<ref name="Christgau">{{cite news|url=http://www.robertchristgau.com/xg/cg/cgv294-94.php|title=Consumer Guide|work=[[The Village Voice]]|date=March 1, 1994|access-date=March 21, 2009|last=Christgau|first=Robert|author-link=Robert Christgau}}</ref> Članovi Pearl Jama od objave uratka odlučili su se manje prilagođavati tržištu.<ref>{{cite journal|title=The Sweet Smell of (Moderate) Success|journal=[[CMJ|CMJ New Music Monthly]]|date=July 2000|last=Ashare|first=Matt}}</ref> "Prilično smo se jako povukli u sebe nakon drugog albuma", izjavio je Ament. "Glavni je razlog bio taj što smo bili u središtu oluje i nismo se mogli pribrati." Sastav nije želio snimiti glazbene spotove nakon vrlo uspješna spota za pjesmu "[[Jeremy (pjesma)|Jeremy]]" te je odlučio da će sudjelovati u manje intervjua i rjeđe se pojavljivati na televiziji. Ament je komentirao: "Ne želim da za deset godina naše pjesme budu zapamćene kao spotovi."<ref name="fiveagainst"/> Na uratku se nalaze uspješni singlovi "[[Go (pjesma Pearl Jama)|Go]]", "[[Daughter]]", "[[Animal]]" i "[[Dissident]]"; sve navedene pjesme pojavile su se na ljestvicama [[Hot Mainstream Rock Tracks|Mainstream Rock]] i [[Alternative Songs|Modern Rock]]. Pjesma "Daughter" bila je najuspješnija od njih; pojavila se na prvom mjestu obiju ljestvica, a na vrhu prve spomenute ljestvice provela je osam tjedana. Pjesme "[[Glorified G]]" i "[[Elderly Woman Behind the Counter in a Small Town]]" također su se pojavile na ljestvicama. Na dodjeli nagrada Grammy 1995. pjesma "Daughter" nominirana je za nagradu u kategoriji "Najbolja rock-izvedba dua ili grupe s vokalom", a pjesma "Go" nominirana je za nagradu u kategoriji "Najbolja ''hard rock''-izvedba". Na toj je dodjeli sam album bio nominiran za nagradu u kategoriji "Najbolji ''rock''-album".<ref name="rockonthenet">{{cite web|url=http://www.rockonthenet.com/archive/1995/grammys.htm|title=Rock On The Net: 37th Annual Grammy Awards|website=RockonheNet.com|accessdate=8. svibnja 2022.}}</ref> Godine 2011. Pearl Jam objavio je remasteriranu inačicu albuma uz uradak ''[[Vitalogy]]'' u trima oblicima: proširenu izdanju, ''deluxe'' izdanju s trima CD-ovima i ''box setu'' za kolekcionare u ograničenoj nakladi. Na proširenom se izdanju nalaze tri dodatne pjesme koje je Brendan O'Brien snimio u The Siteu tijekom rada na albumu: prethodno neobjavljena akustična inačica pjesme "Hold On", "Cready Stomp" – prethodno neobjavljena odbačena pjesma – i obrada pjesme "Crazy Mary" Victorije Williams; samoj su Williams pripisane zasluge za pozadinske vokale i gitaru, a ta je pjesma prethodno objavljena na počasnom albumu ''[[Sweet Relief: A Benefit for Victoria Williams]]'' iz 1993. Na ''deluxe'' inačici nalaze se i novije inačice albuma ''Vs.'' i ''Vitalogy'' (s dodatnim pjesmama) i primjerak koncertnog albuma ''Live at the Orpheum Theater, Boston, April 12, 1994''.<ref name="pearljam.com">{{cite web|url=http://pearljam.com/news/vs-and-vitalogy-20th-anniversary-editions|title=Vs. And Vitalogy 20th Anniversary Editions |date=February 2, 2011|access-date=August 13, 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110205080046/http://www.pearljam.com/news/vs-and-vitalogy-20th-anniversary-editions|archive-date=February 5, 2011|website=Pearljam.com}}</ref> == Omot albuma == Naslovnicu albuma, koju je izradio Ament, čini crno-bijela slika angorske koze s Lifeline Farma u mjestu Victor u Montani. Prema Amentovim riječima naslovnica odražava kako su se članovi skupine osjećali u to vrijeme: "Bili smo robovi".<ref name="tenpast"/> U knjižici albuma nalaze se dodatni Vedderovi crteži i tekstovi; sadržaj jedne stranice navodno je nastao na poslovnom sastanku, a na njoj piše "Više nikad nikomu neću vjerovati".<ref name="thenewyorktimes"/> Stranica s tekstom pjesme "W.M.A." sadrži i novinsku vijest o [[Malice Green|Maliceu Greenu]], žrtvi policijske brutalnosti. Album se u početku trebao zvati ''Five Against One'' (Pjesma "Animal" sadrži stih "One, two, three, four, five against one&nbsp;..."). O izvornom je nazivu Gossard izjavio: "Mislim da taj naslov odražava mnogo problema s kojima se morate suočiti kad snimate album&nbsp;... Vaša neovisnost, vaša vlastita duša, protiv svih ostalih."<ref name="fiveagainst"/> Naslov je promijenjen u posljednji trenutak; uradak je privremeno bio nazvan po skupini, a zatim je dobio ime ''Vs.'', koje je odražavalo općenitu ideju sukoba prisutnu u većem broju pjesama na njemu. O naslovu ''Vs.'' Vedder je izjavio: "Pisali su sve te članke&nbsp;... Naš bend protiv nekog drugog benda. Kvragu, o čemu uopće pričaju? Ono, prestani s odvajanjem nadležnih. Svi smo zajedno u ovome."<ref>Vedder, Eddie. "Rockline Interview". [[KISW|KISW-FM]], Seattle, Washington. 18. listopada 1993.</ref> Budući da je naslov promijenjen u posljednji čas, objavljeno je nekoliko različitih inačica albuma. Objavljene su i različite inačice albuma koje nisu povezane s naslovom. Na određenim prvim izrađenim izdanjima kaseta i dalje se nalazi naslov ''Five Against One'',<ref name="cassette">{{cite web | url= http://www.pjcollectors.com/detail.asp?id=554 | title = Vs (Five Against One) | date = 2006-07-03 | access-date = 2008-07-31 | website= Pjcollectors.com}}</ref> na omotu prvih dvaju izrađenih izdanja kaseta uglavnom se ne nalazi nikakav naslov,<ref name="cassette"/> a tekst za pjesmu "Indifference" pojavio se na kasetnoj inačici.<ref name="cassette"/> Na prvim dvama izrađenim izdanjima albuma na CD-u ne nalazi se nikakav naslov na omotu,<ref>{{cite web | url= http://www.pjcollectors.com/detail.asp?id=1212 | title = Vs | date = 2007-12-23 | access-date = 2008-07-31 | website= Pjcollectors.com}}</ref> a prve inačice uratka na CD-u uglavnom su otisnute na ''Ecopaku'', obliku digipaka. Nazivi pjesama nisu ispisani na stražnjem dijelu omota te inačice, ali je ilustracija identična onoj na ostalim inačicama albuma.<ref>{{cite web | url= http://www.pjcollectors.com/detail.asp?id=319 | title = Vs. | date = 2006-01-17 | access-date = 2008-07-31 | website= Pjcollectors.com}}</ref> Na omotu vinilne inačice nikad nije bio otisnut naslov,<ref name="vinyl">{{cite web | url= http://www.pjcollectors.com/detail.asp?id=1331 | title = Vs. | date = 2008-01-20 | access-date = 2008-07-31 | website= Pjcollectors.com}}</ref> a sama se naslovnica razlikuje od one na CD-ima i kasetama.<ref name="vinyl"/> Na svim se verzijama slika "starije žene" promijenila nakon nekoliko prvih izdanja; žena koja je bila fotografirana navodno nikad nije dala dopuštenje za uporabu te slike, pa se Pearl Jam okoristio slikom druge žene.<ref>Vedder, Eddie. (Speaker). (2003). ''2/9/03, Brisbane Entertainment Centre, Brisbane, Australia'' [Snimka zvuka]. Epic.</ref> ==Turneja== Sastav je podržao album turnejama u SAD-u koje su se održale u jesen 1993. i proljeće 1994. U jesen 1993. usredotočio se na zapadni dio Sjedinjenih Država, a u proljeće 1994. na istočni dio. Članovi glazbene industrije usporedili su turneju Pearl Jama s turnejama [[Led Zeppelin]]a jer je skupina "ignorirala novinare i glazbu izravno donosila obožavateljima". Tijekom turneje grupa je odredila najvišu dopuštenu cijenu ulaznica kako bi osujetila preprodaju karata.<ref>DeRogatis, Jim. ''Milk It!: Collected Musings on the Alternative Music Explosion of the 90's''. Cambridge: Da Capo, 2003. {{ISBN|0-306-81271-1}}, str. 58–59</ref> Za tih turneja premijerno je izvedeno nekoliko pjesama s ''[[Vitalogy]]ja'', trećeg studijskog albuma sastava. Koncert skupine održan 3. travnja 1994. u Fox Theatreu u [[Atlanta, Georgia|Atlanti]] uživo se prenosio radijem diljem Sjedinjenih Država. Nekoliko dana poslije tijelo [[Nirvana (sastav)|Nirvanina]] pjevača [[Kurt Cobain|Kurta Cobaina]] pronađeno je u njegovu domu u Seattleu; njegovo je samoubojstvo snažno pogodilo Veddera. Na koncertu održanom 8. travnja 1994. u Patriot Centeru u Fairfaxu u Virginiji Vedder je izjavio: "Mislim da nitko od nas večeras ne bi bio u ovoj sobi da nije bilo Kurta Cobaina."<ref>Gunderson, Edna. [http://nirvanafreak.net/art/art75.shtml "Musical artists offer commentary on the late Kurt Cobain"] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090214092453/http://nirvanafreak.net/art/art75.shtml |date=2009-02-14 }}. [[Gannett Company|Gannett News Service]].</ref> Vedder je naknadno komentirao: "[T]og dana kad smo saznali što se dogodilo Kurtu&nbsp;... Samo sam se vrtio. Bio sam izgubljen i nisam znao bismo li trebali svirati, vratiti se kući ili otići na misu. I dalje žalim zbog toga iako je na kraju svega vjerojatno dobro da nismo otkazali posljednja dva tjedna turneje. Bio sam odlučio da ću nastupati tijekom ta dva tjedna i da nakon toga više nikad neću morati kročiti na pozornicu."<ref name="marks">Marks, Craig. "Let's Get Lost". ''[[Spin (časopis)|Spin]]''. Prosinac 1994.</ref> Članove Pearl Jama zgrozilo je saznanje o tome da je nakon dvaju nastupa u [[Chicago|Chicagu]] u ožujku 1994. prodavač karata [[Ticketmaster]] u cijenu ulaznica uvrstio naknadu za usluge.<ref>Wall, Mick. "Alive". ''Nirvana and the Story of Grunge''. ''[[Q (časopis)|Q]]''. Str. 99.</ref> Nakon turneje sastav je pokrenuo pravni postupak protiv Ticketmastera u kojem ga je optužio za monopol i da se okoristio protutržišnim praksama da bi povećao cijene za više od 30 posto. Tim je pravnim postupkom skupina obožavateljima željela omogućiti jeftinije ulaznice.<ref>{{cite web|url=http://www.fivehorizons.com/archive/articles/testimon.shtml|title=PJ's testimony before Congress regarding Ticketmaster|website=Fivehorizons.com|date=30. lipnja 1994.|accessdate=8. svibnja 2022.}}</ref> Zbog bojkota Ticketmastera Pearl Jam otkazao je ljetnu turneju za 1994.<ref>{{cite magazine | url=https://www.ew.com/ew/article/0,,304203,00.html | title=The Brawls in Their Courts | access-date=2007-09-03 | author=Gordinier, Jeff | magazine=[[Entertainment Weekly]] | date=1994-10-28 | archive-date=29. studenoga 2014. | archive-url=https://web.archive.org/web/20141129040704/http://www.ew.com/ew/article/0,,304203,00.html | url-status=dead }}</ref> Grupa je 16. travnja 2016. u [[Bon Secours Wellness Arena|Bon Secours Wellness Areni]] u Greenvilleu u Južnoj Karolini odsvirala sve pjesme s albuma.<ref name="2016tour">{{cite magazine | url=http://consequenceofsound.net/2016/04/pearl-jam-perform-vs-in-full-for-greenville-sc/ | title=Pearl Jam perform Vs. in full at Greenville, SC concert | date=April 17, 2016| access-date=April 17, 2016| magazine=Consequence of Sound}}</ref> == Popis pjesama == {{Popis pjesama | svi_tekstovi = [[Eddie Vedder]] | autor_glazbe = da | ukupno_trajanje = 46:11 | skladba1 = [[Go (pjesma Pearl Jama)|Go]] | glazba1 = [[Dave Abbruzzese]]<ref name="Peiken, Matt"/> | trajanje1 = 3:12 | skladba2 = [[Animal]] | glazba2 = [[Stone Gossard]]<ref>{{cite web|url=http://pearljamhistory.no.sapo.pt/PJChronology1990.htm|title=Pearl Jam Chronology Mookie Blaylock - 1990|website=PearlJam10YearsAgo.no.sapo.pt|accessdate=8. svibnja 2022.|archive-date=1. srpnja 2002.|archive-url=https://web.archive.org/web/20020701021418/http://pearljamhistory.no.sapo.pt/PJChronology1990.htm|url-status=bot: unknown}}</ref> | trajanje2 = 2:49 | skladba3 = [[Daughter]] | glazba3 = Gossard<ref name="rumorpit32">{{cite web|url=http://www.sonymusic.com/artists/PearlJam/rumorpit/pit32.html |title=Pearl Jam Rumor Pit Issue #32 |website=Sonymusic.com |access-date=2008-07-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080602101034/http://www.sonymusic.com/artists/PearlJam/rumorpit/pit32.html |archive-date=2008-06-02 |url-status=dead }}</ref> | trajanje3 = 3:55 | skladba4 = [[Glorified G]] | glazba4 = Gossard, [[Mike McCready]]<ref name="primecuts">{{cite web|last=Gilbert|first=Jeff|url=http://www.fivehorizons.com/archive/articles/gs0595.shtml|title=Prime Cuts: Mike McCready - The Best of Pearl Jam!|publisher=Guitar School|date=svibanj 1995.}}</ref> | trajanje4 = 3:26 | skladba5 = [[Dissident]] | glazba5 = Gossard, McCready, [[Jeff Ament]]<ref>Jones, Allan. ''Pearl Jam - The Illustrated Story, A Melody Maker Book''. Hal Leonard Corp, 1995. {{ISBN|0-7935-4035-6}}</ref> | trajanje5 = 3:35 | skladba6 = W.M.A. | glazba6 = Abbruzzese, Ament<ref name="Peiken, Matt"/> | trajanje6 = 5:59 | skladba7 = Blood | glazba7 = Gossard, McCready<ref name="totalguitar"/> | trajanje7 = 2:50 | skladba8 = [[Rearviewmirror]] | glazba8 = Vedder<ref name="spitfire">{{cite web|last=Garbarini|first=Vic|title=Spit Fire|url=http://www.fivehorizons.com/archive/articles/gw0295.shtml|publisher=[[Guitar World]]|date=veljača 1995.}}</ref> | trajanje8 = 4:44 | skladba9 = Rats | glazba9 = Ament<ref name="Eddie Vedder: Addicted to Rock">{{cite web|last=Scaggs|first=Austin|url=http://www.rollingstone.com/news/qa/story/9961927/eddie_vedder_addicted_to_rock|title=Eddie Vedder: Addicted to Rock|publisher=[[Rolling Stone]]|date=21. travnja 2006.|accessdate=8. svibnja 2022.|archive-date=23. travnja 2006.|archive-url=https://web.archive.org/web/20060423003619/http://www.rollingstone.com/news/qa/story/9961927/eddie_vedder_addicted_to_rock|url-status=dead}}</ref> | trajanje9 = 4:15 | skladba10 = [[Elderly Woman Behind the Counter in a Small Town]] | glazba10 = Vedder<ref name="Eddie Vedder: Addicted to Rock"/> | trajanje10 = 3:15 | skladba11 = Leash | glazba11 = Gossard, McCready<ref name="totalguitar"/> | trajanje11 = 3:09 | skladba12 = Indifference | glazba12 = Ament, Gossard<ref name="spitfire"/> | trajanje12 = 5:02 }} {{Popis pjesama | autor_teksta = da | autor_glazbe = da | ukupno_trajanje = 59:53 | naslov = Dodatne pjesme na reizdanoj inačici | collapsed = da | skladba13 = Hold On | tekst13 = Vedder | glazba13 = Gossard | napomena13 = akustični demo | trajanje13 = 4:40 | skladba14 = Cready Stomp | glazba14 = McCready | napomena14 = instrumentalna pjesma | trajanje14 = 3:23 | skladba15 = Crazy Mary | napomena15 = obrada pjesme [[Victoria Williams|Victorije Williams]] | glazba15 = Williams | tekst15 = Williams | trajanje15 = 5:39 }} == Odbačene pjesme == Dvije pjesme koje su snimljene tijekom rada na albumu, ali naposljetku nisu objavljene na njemu pojavile su se na idućem albumu ''Vitalogy'': "Whipping" i "[[Better Man]]". Obje su pjesme prvi put uživo odsvirane 13. svibnja 1993. u Slim's Caféu u San Franciscu, kad je skupina prvi put odsvirala većinu pjesama u pripremi za ''Vs.'' "Better Man" navodno je odbačena jer Vedderu nije odgovaralo koliko je pristupačna.<ref name="tenpast"/> Još jedna pjesma snimljena tijekom rada na albumu jest "Hard to Imagine",<ref name="spreading">Cohen, Jonathan. [https://www.billboard.com/articles/news/80213/pearl-jam-spreading-the-jam "Pearl Jam: Spreading The Jam"]. ''[[Billboard]]''. 30. ožujka 2001.</ref> koja je naknadno uvrštena u glazbu za film ''Chicago Cab'' iz 1998.; međutim, ta inačica zapravo je snimljena tijekom rada na ''Vitalogyju''. Verzija pjesme snimljena za ''Vs.'' pojavila se na ''[[Lost Dogs]]u'', kompilaciji rijetkih snimki iz 2003. Gossard je izjavio da se "Hard to Imagine" nije pojavila na uratku iz 1993. jer je sastav već imao dovoljno laganih pjesama za nj.<ref>Letkemann, Jessica. "Interview with Stone Gossard". ''Tickle My Nausea'' Pearl Jam Fanzine. 1998.</ref> Obrada pjesme [[Victoria Williams|Victorije Williams]] "Crazy Mary" (na kojoj su samoj Williams pripisane zasluge za prateće vokale i gitaru) također je snimljena za rada na albumu ''Vs.''; pojavila se i na počasnom albumu ''[[Sweet Relief: A Benefit for Victoria Williams]]'' iz 1993. i reizdanju ovog albuma kao dodatna pjesma.<ref name="pearljam.com"/> Zajednička pjesma Pearl Jama i [[Cypress Hill]]a "Real Thing" također je snimljena u to doba. "Real Thing" pojavila se u glazbi za film ''[[Sudnji dan (1993.)|Sudnji dan]]'' iz 1993. == Zasluge == {{col-begin}} {{col-2}} ;Pearl Jam *[[Dave Abbruzzese]] – [[bubnjarski komplet|bubnjevi]] *[[Jeff Ament]] – [[bas-gitara]], [[violončelo]]; ilustracije, crno-bijela fotografija *[[Stone Gossard]] – [[gitara]] *[[Mike McCready]] – glavna gitara *[[Eddie Vedder]] – [[pjevanje|vokali]]; gitara (na pjesmama "Rearviewmirror" i "Elderly Woman Behind the Counter in a Small Town") {{col-2}} ;Ostalo osoblje *[[Brendan O'Brien]] – produkcija *[[Nick DiDia]] – snimanje *Kevin Scott – pomoć pri snimanju *Adam Kasper – pomoć pri snimanju *Lance Mercer – fotografija u boji *Joel Zimmerman – umjetnički direktor {{col-end}} == Ljestvice == {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" |- ! Ljestvica (1993. – 1994.) ! Najviša pozicija |- | [[Australija]] | style="text-align:center;"| 1. |- | [[Austrija]] | style="text-align:center;"| 7. |- | [[Finska]] | style="text-align:center;"| 3. |- | [[Francuska]] | style="text-align:center;"| 12. |- | [[Irska]] | style="text-align:center;"| 1. |- | [[Japan]] | style="text-align:center;"| 42. |- | [[Kanada]] | style="text-align:center;"| 1. |- | [[Mađarska]] | style="text-align:center;"| 34. |- | [[Nizozemska]] | style="text-align:center;"| 1. |- | [[Novi Zeland]] | style="text-align:center;"| 1. |- | [[Norveška]] | style="text-align:center;"| 1. |- | [[Njemačka]] | style="text-align:center;"| 8. |- | [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] ([[Billboard 200|''Billboard'' 200]]) | style="text-align:center;"| 1. |- | [[Škotska]] | style="text-align:center;"| 70. |- | [[Španjolska]] | style="text-align:center;"| 31. |- | [[Švedska]] | style="text-align:center;"| 1. |- | [[Švicarska]] | style="text-align:center;"| 9. |- | [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | style="text-align:center;"| 2. |} == Izvori == {{izvori|2}} {{Pearl Jam}} [[Kategorija:Američki glazbeni albumi]] [[Kategorija:Albumi iz 1993.]] 4dbk4tjpm3as04gakw8s3kyhmhydh1z 0 726926 7563739 7563229 2026-07-25T19:43:20Z Zeljko 1196 /* Rodovi */ 7563739 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Trichilieae'' | slika = Kruger National Park, South Africa (8342098478).jpg | slika_opis = ''[[Trichilia emetica]]'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Meliaceae]] | subfamilia = [[Melioideae]] | tribus = '''''Trichilieae''''' | tribus_autorstvo= DC. }} '''Trichilieae''', je tribus u potporodici [[jasenjačevke|jasenjačevki]] (''[[Meliaceae]]''). dio potporodice ''[[Melioideae]]''. Sastoji se od 34 roda<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1659548891 World Plants (Complete List)] Pristupljeno 23. kolovoza 2022.</ref>, tipični je ''[[Trichilia]]'' iz tropske Amerike (oko 90 vrsta), tropske [[Afrika|Afrike]] i [[Madagaskar]]a (oko 20) i tropske [[Azija|Azije]] (2). == Opis == ''Trichilieae'' obuhvaća [[drveće]] i [[grm]]ove s [[listovi]]ma koji su najčešće perasti, rjeđe trodijelni ili jednostavni. Biljke su obrasle jednostavnim ili zvjezdastim dlačicama. [[Cvjetovi]] su dvospolni ili su biljke dvodomne. Prašničke niti najčešće srastaju u potpunu prašničku cijev, ali mogu biti spojene samo u gornjoj ili donjoj polovici, a rijetko ostaju slobodne. Prašnice su gotovo uvijek pričvršćene pri vrhu, uz rub prašničke cijevi ili na slobodnim nitima. Cvjetni disk slabo je razvijen, obično prstenast ili tanjurast. <ref name=<ref name="BLUMEA ">[https://scispace.com/pdf/a-generic-monograph-of-the-meliaceae-35jubytemu.pdf A generic Monograph of the Meliaceae WFO], pristupljeno 22. srpnja 2026.</ref>" [[Plod]] može biti tobolac, boba ili koštunica. [[Sjeme|Sjemenke]] najčešće imaju arilus ili mesnatu sjemenu ovojnicu – sarkotestu, dok endosperm obično nedostaje. Supke su pretežno plosnato-konveksne i položene jedna uz drugu, a klični korjenčić usmjeren je prema vrhu.<ref name="BLUMEA "/> [[Pelud]]na zrnca uglavnom su izduženo-kuglasta ili izdužena, s tri do pet kolpa s porama; površina egzine gotovo je uvijek glatka ili sitno hrapava. U sekundarnom drvu vlakna su gotovo uvijek bez poprečnih pregrada. Završni apotrahealni parenhim najčešće je prisutan, dok je paratrahealni parenhim obično vazicentričan, krilat ili sliven.<ref name="BLUMEA "/> == Razlikovanje rodova prema plodu == Plod tobolac: ''[[Pterorhachis]]'' – lisna osovina krilata; zvjezdaste dlačice; prašničke niti u gornjoj polovici slobodne, s brojnim nastavcima; prašnice dlakave; disk debeo i mesnat. ''[[Pseudobersama]]'' – tobolac s četiri ili pet debelih, drvenastih zalistaka koji nose razgranate nastavke nalik prašnicama; latice slobodne i crjepasto poredane; sjemenke malene, s tankim endospermom. ''[[Trichilia]]'' – tobolac s dva do četiri zaliska, bez nastavaka nalik prašnicama; latice slobodne ili pri osnovi srasle; sjemenke obično bez endosperma.<ref name="BLUMEA "/> Plod boba: ''[[Walsura]]'' – vrh vrata tučka dobro razvijen, glavičast, odrezan ili kapast; peteljčice liski najčešće zadebljale; latice pretežno crjepasto poredane; sjemenke obično s arilusom. ''[[Malleastrum]]'' – vrh vrata tučka malen i glavičast; peteljčice liski nisu zadebljale; latice valvatne; plodnica često jednokomorna; sjemenke bez arilusa i sarkoteste.<ref name="BLUMEA "/> Plod koštunica: ''[[Lepidotrichilia]]'' – zvjezdaste dlačice; latice valvatne; u svakoj komori po jedan sjemeni zametak; endokarp tanak, opnast ili hrskavičav. ''[[Astrotrichilia]]'' – zvjezdaste dlačice; latice crjepasto poredane; u svakoj komori po dva sjemena zametka; endokarp vrlo debeo i drvenast. ''[[Owenia]]'' (po Hassleru, danas u tribusu ''[[Melieae]]'')– jednostavne dlačice; latice crjepasto poredane; prašnička cijev s režnjevima ili nastavcima; endokarp vrlo debeo i drvenast; sjemenke s tankom sarkotestom. ''[[Ekebergia]]'' – prašnička cijev bez nastavaka; čaška plitko režnjevita; endokarp tanak; sjemenke bez arilusa i sarkoteste. ''[[Cipadessa]]'' – latice valvatne; prašničke niti spojene samo pri osnovi i s nastavcima; endokarp koštan; sjemenke bez arilusa i sarkoteste.<ref name="BLUMEA "/> == Rodovi == {{stupci|3| # ''[[Lepidotrichilia]]'' <small>(Harms) J.-F. Leroy</small> (4 spp.) # ''[[Astrotrichilia]]'' <small>(Harms) J.-F. Leroy ex T. D. Penn. & Styles</small> (13 spp.) # ''[[Munronia]]'' <small>Wight</small> (7 spp.) # ''[[Cipadessa]]'' <small>Blume</small> (1 sp.) # ''[[Pseudoclausena]]'' <small>T. P. Clark</small> (1 sp.) # ''[[Nymania]]'' <small>Lindb.</small> (1 sp.) # ''[[Naregamia]]'' <small>Wight & Arn.</small> (1 sp.) # ''[[Calodecaryia]]'' <small>J.-F. Leroy</small> (2 spp.) # ''[[Turraea]]'' <small>L.</small> (77 spp.) # ''[[Humbertioturraea]]'' <small>J.-F. Leroy</small> (8 spp.) # ''[[Malleastrum]]'' <small>(Baill.) J.-F. Leroy</small> (24 spp.) # ''[[Pterorhachis]]'' <small>Harms</small> (2 spp.) # ''[[Trichilia]]'' <small>P. Browne</small> (109 spp.) # ''[[Didymocheton]]'' <small>Blume</small> (43 spp.) # ''[[Cabralea]]'' <small>A. Juss.</small> (1 sp.) # ''[[Aglaia (Plantae)|Aglaia]]'' <small>Lour.</small> (125 spp.) # ''[[Aphanamixis]]'' <small>Pierre</small> (3 spp.) # ''[[Lansium]]'' <small>Corrêa</small> (3 spp.) # ''[[Reinwardtiodendron]]'' <small>Koord.</small> (6 spp.) # ''[[Sphaerosacme]]'' <small>Wall. ex Royle</small> (1 sp.) # ''[[Epicharis]]'' <small>Blume</small> (7 spp.) # ''[[Dysoxylum]]'' <small>Blume</small> (39 spp.) # ''[[Pseudocarapa]]'' <small>Hemsl.</small> (5 spp.) # ''[[Goniocheton]]'' <small>Blume</small> (4 spp.) # ''[[Guarea]]'' <small>L.</small> (70 spp.) # ''[[Heckeldora]]'' <small>Pierre</small> (7 spp.) # ''[[Leplaea]]'' <small>Vermoesen</small> (7 spp.) # ''[[Neoguarea]]'' <small>(Harms) E. J. M. Koenen & J. J. De Wild.</small> (1 sp.) # ''[[Ruagea]]'' <small>H. Karst.</small> (11 spp.) # ''[[Turraeanthus]]'' <small>Baill.</small> (3 spp.) # ''[[Chisocheton]]'' <small>Blume</small> (51 spp.) # ''[[Prasoxylon]]'' <small>M. Roem.</small> (7 spp.) # ''[[Anthocarapa]]'' <small>Pierre</small> (1 sp.) # ''[[Synoum]]'' <small>A. Juss.</small> (1 sp.) # ''[[Pseudobersama]]'' <small>Verdc.</small> (1 sp.) }} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Tribusi jasenjačevki]] [[Kategorija:Trichilieae| ]] 9dz1fr350k24nlmywv7b74rrwwwqj18 7563857 7563739 2026-07-26T05:53:24Z Zeljko 1196 7563857 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Trichilieae'' | slika = Kruger National Park, South Africa (8342098478).jpg | slika_opis = ''[[Trichilia emetica]]'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Meliaceae]] | subfamilia = [[Melioideae]] | tribus = '''''Trichilieae''''' | tribus_autorstvo= DC. }} '''Trichilieae''', je tribus u potporodici [[jasenjačevke|jasenjačevki]] (''[[Meliaceae]]''). dio potporodice ''[[Melioideae]]''. Sastoji se od 34 roda<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1659548891 World Plants (Complete List)] Pristupljeno 23. kolovoza 2022.</ref>, tipični je ''[[Trichilia]]'' iz tropske Amerike (oko 90 vrsta), tropske [[Afrika|Afrike]] i [[Madagaskar]]a (oko 20) i tropske [[Azija|Azije]] (2). == Opis == ''Trichilieae'' obuhvaća [[drveće]] i [[grm]]ove s [[listovi]]ma koji su najčešće perasti, rjeđe trodijelni ili jednostavni. Biljke su obrasle jednostavnim ili zvjezdastim dlačicama. [[Cvjetovi]] su dvospolni ili su biljke dvodomne. Prašničke niti najčešće srastaju u potpunu prašničku cijev, ali mogu biti spojene samo u gornjoj ili donjoj polovici, a rijetko ostaju slobodne. Prašnice su gotovo uvijek pričvršćene pri vrhu, uz rub prašničke cijevi ili na slobodnim nitima. Cvjetni disk slabo je razvijen, obično prstenast ili tanjurast. <ref name=<ref name="BLUMEA ">[https://scispace.com/pdf/a-generic-monograph-of-the-meliaceae-35jubytemu.pdf A generic Monograph of the Meliaceae], pristupljeno 22. srpnja 2026.</ref>" [[Plod]] može biti tobolac, boba ili koštunica. [[Sjeme|Sjemenke]] najčešće imaju arilus ili mesnatu sjemenu ovojnicu – sarkotestu, dok endosperm obično nedostaje. Supke su pretežno plosnato-konveksne i položene jedna uz drugu, a klični korjenčić usmjeren je prema vrhu.<ref name="BLUMEA "/> [[Pelud]]na zrnca uglavnom su izduženo-kuglasta ili izdužena, s tri do pet kolpa s porama; površina egzine gotovo je uvijek glatka ili sitno hrapava. U sekundarnom drvu vlakna su gotovo uvijek bez poprečnih pregrada. Završni apotrahealni parenhim najčešće je prisutan, dok je paratrahealni parenhim obično vazicentričan, krilat ili sliven.<ref name="BLUMEA "/> == Razlikovanje rodova prema plodu == Plod tobolac: ''[[Pterorhachis]]'' – lisna osovina krilata; zvjezdaste dlačice; prašničke niti u gornjoj polovici slobodne, s brojnim nastavcima; prašnice dlakave; disk debeo i mesnat. ''[[Pseudobersama]]'' – tobolac s četiri ili pet debelih, drvenastih zalistaka koji nose razgranate nastavke nalik prašnicama; latice slobodne i crjepasto poredane; sjemenke malene, s tankim endospermom. ''[[Trichilia]]'' – tobolac s dva do četiri zaliska, bez nastavaka nalik prašnicama; latice slobodne ili pri osnovi srasle; sjemenke obično bez endosperma.<ref name="BLUMEA "/> Plod boba: ''[[Walsura]]'' – vrh vrata tučka dobro razvijen, glavičast, odrezan ili kapast; peteljčice liski najčešće zadebljale; latice pretežno crjepasto poredane; sjemenke obično s arilusom. ''[[Malleastrum]]'' – vrh vrata tučka malen i glavičast; peteljčice liski nisu zadebljale; latice valvatne; plodnica često jednokomorna; sjemenke bez arilusa i sarkoteste.<ref name="BLUMEA "/> Plod koštunica: ''[[Lepidotrichilia]]'' – zvjezdaste dlačice; latice valvatne; u svakoj komori po jedan sjemeni zametak; endokarp tanak, opnast ili hrskavičav. ''[[Astrotrichilia]]'' – zvjezdaste dlačice; latice crjepasto poredane; u svakoj komori po dva sjemena zametka; endokarp vrlo debeo i drvenast. ''[[Owenia]]'' (po Hassleru, danas u tribusu ''[[Melieae]]'')– jednostavne dlačice; latice crjepasto poredane; prašnička cijev s režnjevima ili nastavcima; endokarp vrlo debeo i drvenast; sjemenke s tankom sarkotestom. ''[[Ekebergia]]'' – prašnička cijev bez nastavaka; čaška plitko režnjevita; endokarp tanak; sjemenke bez arilusa i sarkoteste. ''[[Cipadessa]]'' – latice valvatne; prašničke niti spojene samo pri osnovi i s nastavcima; endokarp koštan; sjemenke bez arilusa i sarkoteste.<ref name="BLUMEA "/> == Rodovi == {{stupci|3| # ''[[Lepidotrichilia]]'' <small>(Harms) J.-F. Leroy</small> (4 spp.) # ''[[Astrotrichilia]]'' <small>(Harms) J.-F. Leroy ex T. D. Penn. & Styles</small> (13 spp.) # ''[[Munronia]]'' <small>Wight</small> (7 spp.) # ''[[Cipadessa]]'' <small>Blume</small> (1 sp.) # ''[[Pseudoclausena]]'' <small>T. P. Clark</small> (1 sp.) # ''[[Nymania]]'' <small>Lindb.</small> (1 sp.) # ''[[Naregamia]]'' <small>Wight & Arn.</small> (1 sp.) # ''[[Calodecaryia]]'' <small>J.-F. Leroy</small> (2 spp.) # ''[[Turraea]]'' <small>L.</small> (77 spp.) # ''[[Humbertioturraea]]'' <small>J.-F. Leroy</small> (8 spp.) # ''[[Malleastrum]]'' <small>(Baill.) J.-F. Leroy</small> (24 spp.) # ''[[Pterorhachis]]'' <small>Harms</small> (2 spp.) # ''[[Trichilia]]'' <small>P. Browne</small> (109 spp.) # ''[[Didymocheton]]'' <small>Blume</small> (43 spp.) # ''[[Cabralea]]'' <small>A. Juss.</small> (1 sp.) # ''[[Aglaia (Plantae)|Aglaia]]'' <small>Lour.</small> (125 spp.) # ''[[Aphanamixis]]'' <small>Pierre</small> (3 spp.) # ''[[Lansium]]'' <small>Corrêa</small> (3 spp.) # ''[[Reinwardtiodendron]]'' <small>Koord.</small> (6 spp.) # ''[[Sphaerosacme]]'' <small>Wall. ex Royle</small> (1 sp.) # ''[[Epicharis]]'' <small>Blume</small> (7 spp.) # ''[[Dysoxylum]]'' <small>Blume</small> (39 spp.) # ''[[Pseudocarapa]]'' <small>Hemsl.</small> (5 spp.) # ''[[Goniocheton]]'' <small>Blume</small> (4 spp.) # ''[[Guarea]]'' <small>L.</small> (70 spp.) # ''[[Heckeldora]]'' <small>Pierre</small> (7 spp.) # ''[[Leplaea]]'' <small>Vermoesen</small> (7 spp.) # ''[[Neoguarea]]'' <small>(Harms) E. J. M. Koenen & J. J. De Wild.</small> (1 sp.) # ''[[Ruagea]]'' <small>H. Karst.</small> (11 spp.) # ''[[Turraeanthus]]'' <small>Baill.</small> (3 spp.) # ''[[Chisocheton]]'' <small>Blume</small> (51 spp.) # ''[[Prasoxylon]]'' <small>M. Roem.</small> (7 spp.) # ''[[Anthocarapa]]'' <small>Pierre</small> (1 sp.) # ''[[Synoum]]'' <small>A. Juss.</small> (1 sp.) # ''[[Pseudobersama]]'' <small>Verdc.</small> (1 sp.) }} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Tribusi jasenjačevki]] [[Kategorija:Trichilieae| ]] et50qk3l94hy6cvnxoidu64v6lqh6ud 0 727193 7563586 7066802 2026-07-25T12:41:26Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7563586 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Vilkha missile complex, Kyiv 2018, 46.jpg|mini|Ukrajinski taktički raketni sustav Vilkha, proba za vojnu paradu za Dan neovisnosti u Kijevu, 2018.]]'''Vilha''' je [[Ukrajina|ukrajinski]] teški višecijevni bacač raketa koji ispaljuje [[Vođeni projektil|vođene projektile]]. Dizajnirao ga je [[Dizajnerski ured Luč]] 2010-ih godina, a temeljio se na raketnom lansirnom sustavu [[BM-30 Tornado|BM-30 Smerch]]. Vilkha je ušao u službu u ukrajinskim oružanim snagama 2018. godine.<ref>{{Citiranje weba|date=2021-05-10|title=Novel Capabilities : Ukraine's Vilkha MRL|url=https://www.oryxspioenkop.com/2021/05/novel-capabilities-ukraines-vilkha-mrl.html|access-date=2022-03-05|publisher=[[Oryx]]}}</ref> == Operativna uporaba == Koristi dvije noge za stabilizaciju kamiona tijekom pucanja. Ima četveročlanu posadu i može ispaliti sve projektile unutar 45 sekundi. Nominalna je brzina kamiona 100 km/h s [[turbo dizel]] motorom YaMZ-7511.10. Tvrdi se da rakete imaju mikromotore koji povećavaju domet i održavaju rakete stabilnima u letu. Ima automatski i ručni sustav upravljanja paljbom.<ref>{{Citiranje weba|title=Ukraine fires VILKHA missiles with momentum-increasing micromotors|url=https://bulgarianmilitary.com/2022/07/22/ukraine-fires-vilkha-missiles-with-momentum-increasing-micromotors/|access-date=25. kolovoza 2022.|archive-date=7. kolovoza 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220807190750/https://bulgarianmilitary.com/2022/07/22/ukraine-fires-vilkha-missiles-with-momentum-increasing-micromotors/|url-status=dead}}</ref> == Tehnički podaci == === Raketa === * Kalibar: 300 mm * Maksimalni domet: 70 km Vilkha, 130 km Vilkha-M, 141 km Vilkha-M2 (u razvoju) * Preciznost: CEP 10 – 30 m (ovisno o dometu) * Težina bojeve glave: 250 kg Vilkha, 170 kg Vilkha-M/M2 * Navođenje: Neodređeno, ali se ne oslanja na GPS.<ref>{{Citiranje weba|title=Ukraine fires VILKHA missiles with momentum-increasing micromotors|url=https://bulgarianmilitary.com/2022/07/22/ukraine-fires-vilkha-missiles-with-momentum-increasing-micromotors/|access-date=25. kolovoza 2022.|archive-date=7. kolovoza 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220807190750/https://bulgarianmilitary.com/2022/07/22/ukraine-fires-vilkha-missiles-with-momentum-increasing-micromotors/|url-status=dead}}</ref> == Galerija == <gallery mode="nolines"> Datoteka:Vilkha missile complex, Kyiv 2018, 49.jpg|Ukrajinski taktički raketni sustav Vilkha, proba za vojnu paradu za Dan neovisnosti u Kijevu, 2018. Datoteka:Vilkha missile complex, Kyiv, 2018 28.jpg|Ukrajinski taktički raketni sustav Vilkha, proba za vojnu paradu za Dan neovisnosti u Kijevu, 2018. Datoteka:Vilkha missile complex, Kyiv 2018, 52.jpg|Ukrajinski taktički raketni sustav Vilkha, proba za vojnu paradu za Dan neovisnosti u Kijevu, 2018. </gallery> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * {{Citiranje weba|date=2020-04-14|title="Alder-M": what will be the "missile shield" of Ukraine|url=https://www.radiosvoboda.org/a/donbas-realii-vilkha-m-raketa-ukraina/30548919.html|access-date=2022-01-05|website=radiosvoboda.org|publisher=[[Radio Free Europe/Radio Liberty]]}} [[Kategorija:Samohodni višecijevni raketni bacači]] [[Kategorija:Ukrajinsko raketno oružje]] [[Kategorija:Ukrajinska vojna vozila]] [[Kategorija:Ukrajinsko topničko oružje]] 3fdicaw1l474mlc6r8k4ir95vodxgss 2 727804 7563634 7563571 2026-07-25T14:58:51Z Ame71 128419 7563634 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Treća&nbsp;slovenska&nbsp;nogometna&nbsp;liga | sezona = 2017./18. | izdanje = 26. | država = {{Z+X|SVN}} | stupanj lige = III. | datum = | prvaci = | promovirani = | degradirani = | broj klubova = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Treća slovenska nogometna liga 2016./17.|2016./17.]] | sljedeća sezona = [[Treća slovenska nogometna liga 2018./19.|2018./19.]] }} '''Treća slovenska nogometna liga 2017./18.''' bilo je dvadeset i šesto izdanje [[Treća slovenska nogometna liga|trećeg ranga slovenskog nogometnog sustava]]. Očekivao se velik broj ispadanja u skupinama od 14 momčadi kako bi se broj momčadi u svakoj skupini smanjio na 10 momčadi za [[Treća slovenska nogometna liga 2018./19.|sljedeću sezonu]], prije povratka na format s dvije skupine, Zapad i Istok, za [[Treća slovenska nogometna 2019./20.|izdanje 2019./20.]] == Grupa Zapad == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |- style="background:#FFE4C4 |1. || <span style="background-color:gold;">[[ND Bilje|Vitanest Bilje]]</span> ||28||18||9||1||81||17||+64||63 |- |2. || [[NK Tolmin|TKK Tolmin]] ||28||17||3||8||68||30||+38||54 |- |3. || [[MNK Izola|Elta Izola]] ||28||14||5||9||75||37||+38||47 |- |4. || [[ND Adria|Adria Miren]] ||28||13||6||9||38||46||-8||45 |- |5. || [[NK Vipava|Fama Vipava]] ||28||12||8||8||61||41||+20||44 |- |6. || [[DNŠ Ajdovščina|Ajdovščina]] ||28||8||7||13||33||45||-12||31 |- |7. || [[NK Jadran Hrpelje-Kozina|Jadran Hrpelje-Kozina]] ||28||7||3||18||28||66||-38||24 |- style="background:#FFAAAA;" |8. || [[NK Ilirska Bistrica|Ilirska Bistrica]] ||28||2||1||25||15||117||-102||7 |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>[https://www.nzs.si/tekmovanja/default.asp?action=lestvica&id_menu=301&id_sezone=2018 nzs, 3. SNL Zahod]</ref></small> |} * '''Viši rang:''' ** Bilje ide u doigravanje za popunu [[Druga slovenska nogometna liga 2018./19.|2. SNL 2018./19.]] (uspjela su) * '''Ispali:''' ** Ilirska Bistrica je ispala u niži rang * '''Novi članovi:''' ** Koper i Podgrad (iz nižeg ranga) == Grupa Centar == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |- style="background:#FFE4C4 |1. || [[NK Bled|Bled Hirter]] ||26||19||3||4||61||22||+39||60 |- |2. || [[NK Brinje Grosuplje|Brinje Grosuplje]] ||26||18||4||4||70||27||+43||58 |- |3. || [[NK Arne Tabor 69|Arne Tabor 69]] ||26||16||3||7||54||24||+30||51 |- |4. || [[NK Zagorje|Zagorje]] ||26||15||4||7||56||26||+30||49 |- |5. || [[NK Ivančna Gorica|Ivančna Gorica]] ||26||15||3||8||57||48||+9||48 |- |6. || [[NK Šenčur|Tinex Šenčur]] ||26||12||6||8||60||35||+25||42 |- |7. || [[NK Komenda|Komenda]] ||26||10||7||9||56||38||+18||37 |- |8. || [[NK Sava Kranj|Sava Kranj]] ||26||10||6||10||40||41||-1||36 |- style="background:#FFAAAA;" |9. || [[NK Jesenice|SIJ Acroni Jesenice]] ||26||10||5||11||51||42||+9||35 |- style="background:#FFAAAA;" |10. || [[NK Kolpa|Kolpa]] ||26||10||4||12||41||35||+6||34 |- style="background:#FFAAAA;" |11. || [[NK Kočevje|Kočevje]] ||26||6||4||16||34||63||-29||22 |- style="background:#FFAAAA;" |12. || [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] ||26||6||1||19||20||72||-52||19 |- style="background:#FFAAAA;" |13. || [[NK Lesce|Šobec Lesce]] ||26||4||2||20||25||83||-58||14 |- style="background:#FFAAAA;" |14. || [[NK Bohinj|Bohinj]] ||26||3||4||19||32||101||-69||13 |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>[https://www.nzs.si/tekmovanja/default.asp?action=lestvica&id_menu=287&id_sezone=2018 nzs, 3. SNL Center]</ref></small> |} * '''Viši rang:''' ** Bled ide u doigravanje za popunu [[Druga slovenska nogometna liga 2018./19.|2. SNL 2018./19.]] (nije uspjela) * '''Ispali:''' ** Jesenice, Kolpa, Kočevje, Rudar Trbovlje, Lesce i Bohinj ispali su u niži rang. * '''Novi članovi:''' ** Svoboda Ljubljana i Žiri (iz nižeg ranga) == Grupa Sjever == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod 1. Dravograd Avto Grubelnik 26 18 7 1 66 18 +48 61 2. Šampion 26 17 8 1 60 19 +41 59 3. Dravinja 26 13 7 6 49 27 +22 46 4. Tehnotim Pesnica 26 13 6 7 39 30 +9 45 5. Kety Emmy Bistrica 26 11 8 7 40 32 +8 41 6. Zreče 26 12 4 10 58 37 +21 40 7. Videm 26 10 5 11 38 43 -5 35 8. Pohorje 26 10 5 11 41 50 -9 35 9. Mons Claudius 26 7 10 9 32 43 -11 31 10. S. Rojko Dobrovce 26 8 4 14 36 45 -9 28 11. Fosilum Šentjur 26 7 3 16 34 65 -31 24 12. Korotan Prevalje 26 7 2 17 35 43 -8 23 13. AjDAS Lenart 26 7 2 17 30 64 -34 23 14. Šmarje pri Jelšah 26 6 1 19 26 68 -42 19 |- style="background:#DFDFDF;" |1. || [[NK Maribor B|Maribor B]] ||26||21||3||2||107||25||+82||66 |- bgcolor="gold" |2. || [[NK Rogaška|Rogaška]] ||26||16||6||4||76||29||+47||54 |- bgcolor="gold" |3. || [[NK Fužinar|Fužinar Ravne Systems]] ||26||12||6||8||48||34||+14||42 |- |4. || [[NK Dravograd|Koroška Dravograd]] ||26||12||5||9||40||38||+2||41 |- |5. || [[NK Korotan Prevalje (2002.)|Korotan Prevalje]] ||26||12||4||10||57||44||+13||40 |- |6. || [[NK Mons Claudius|Mons Claudius]] ||26||11||6||9||51||44||+7||39 |- |7. || [[NK Šmarje pri Jelšah|Šmarje pri Jelšah]] ||26||11||5||10||37||39||−2||38 |- |8. || [[ND Dravinja|Dravinja Kostroj]] ||26||11||3||12||35||39||−4||36 |- |9. || [[NK Šampion Celje|Šampion Celje]] ||26||10||3||13||47||57||−10||33 |- |10. || [[NK Videm|Videm]] ||26||8||5||13||36||54||−18||29 |- |11. || [[NK Dobrovce|S. Rojko Dobrovce]] ||26||8||5||13||41||63||−22||29 |- |12. || [[NK Lenart|AjDAS Lenart]] ||26||7||6||13||36||58||−22||27 |- style="background:#FFAAAA;" |13. || [[NK Brunšvik|ZU-VIL Brunšvik]] ||26||7||5||14||46||66||−20||26 |- style="background:#FFAAAA;" |14. || [[NK Šmartno 1928|Šmartno 1928]] ||26||4||2||20||19||86||−67||14 |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>[https://www.nzs.si/tekmovanja/default.asp?action=lestvica&id_menu=273&id_sezone=2018 nzs, 3. SNL Sever]</ref></small> |} * '''Viši rang:''' ** Rogaška i Fužinar plasirali su se u [[Druga slovenska nogometna liga 2017./18.|2. SNL 2017./18.]] ** Maribor B odbio je promaknuće. Momčad je raspuštena.<ref>[https://www.nkmaribor.com/novice/?id=7724 Po uspešni sezoni pogled v prihodnost]</ref><ref>[https://www.nogomania.com/Slovenski-Nogomet/Ekipa/Maribor/Novica/Nova-realnost-Maribora-je-racionalizacija.aspx Nova realnost Maribora je racionalizacija]</ref> * '''Ispali:''' ** Brunšvik i Šmartno 1928 ispali su u niži rang. * '''Novi članovi:''' ** Slovenska Bistrica, Pesnica, Pohorje, Šentjur i Zreče (iz nižeg ranga) == Grupa Istok == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[NK Nafta 1903 Lendava|Nafta 1903]] ||26||21||2||3||82||17||+65||65 |- bgcolor="gold" |2. || [[NŠ Mura]] ||26||20||3||3||100||17||+83||63 |- |3. || [[NK Odranci|Odranci]] ||26||19||3||4||56||31||+25||60 |- |4. || [[ND Beltinci|Lušt Beltinci]] ||26||15||4||7||53||24||+29||49 |- |5. || [[NK Ljutomer|Avto Rajh Ljutomer]] ||26||13||2||11||48||39||+9||41 |- |6. || [[NK Tromejnik|Tromejnik G-Sukič]] ||26||11||4||11||37||40||−3||37 |- |7. || [[NK Hotiza|Hotiza]] ||26||10||3||13||41||61||−20||33 |- |8. || [[NK Čarda|Čarda]] ||26||8||7||11||39||57||−18||31 |- |9. || [[NK Polana|Polana]] ||26||9||3||14||38||53||−15||30 |- |10. || [[NK Rakičan|Rakičan]] ||26||8||4||14||31||61||−30||28 |- |11. || [[NK Grad|Grad]] ||26||7||4||15||26||55||−29||25 |- |12. || [[NK Bogojina|GMT Bogojina]] ||26||7||4||15||22||65||−43||25 |- |13. || [[NK Turnišče|Turnišče]] ||26||6||4||16||28||50||−22||22 |- style="background:#FFAAAA;" |14. || [[ŠD NK Križevci|Križevci]] ||26||3||3||20||23||54||−31||12 |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>[https://www.nzs.si/tekmovanja/default.asp?action=lestvica&id_menu=259&id_sezone=2018 nzs, 3. SNL Vzhod]</ref></small> |} * '''Viši rang:''' ** Nafta i Mura plasirali su se u [[Druga slovenska nogometna liga 2017./18.|2. SNL 2017./18.]] * '''Ispali:''' ** Križevci je ispalo u niži rang * '''Novi članovi:''' ** Črenšovci, Radgona i Slatina Radenci (iz nižeg ranga) == Doigravanje za popunu 2. SNL == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !! <small>4. 6. 2016.</small> !! <small>8. 6. 2016.</small> |- |bgcolor="gold"| '''[[NK Brda|Brda]]''' ||2:1|| [[ND Beltinci|Lušt Beltinci]] ||0:0 ||2:1 |- | [[ND Ilirija 1911|Ilirija 1911]] ||2:4||bgcolor="gold"| '''[[NK Brežice 1919|Brežice 1919]]''' ||0:4 ||2:0 |- |colspan="5" align="left"| |} Pobjednici su se plasirali u [[Druga slovenska nogometna liga 2016./17.|2. SNL 2016./17.]] == Izvori == {{Izvori}} == Poveznice == * [[Prva slovenska nogometna liga 2017./18.|1. SNL 2017./18.]] * [[Druga slovenska nogometna liga 2017./18.|2. SNL 2017./18.]] * [[Kup Slovenije u nogometu 2017./18.|Kup Slovenije 2017./18.]] == Vanjske poveznice == * [https://slo-nogomet.net/index.php/Tretja_liga_2017/18 Slovenska nogometna enciklopedija] * [https://www.rsssf.org/tabless/slov2018.html#3snl RSSSF, sezona 2017./18.] {{Treća slovenska nogometna liga}} <!-- [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (od 1991./92.)|Treća SNL 2017-18]] [[Kategorija:Treća slovenska nogometna liga|2017-18]] --> 3bhhswtv6w8cz07jailkwjh30cc2q9k 7563652 7563634 2026-07-25T15:30:29Z Ame71 128419 7563652 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Treća&nbsp;slovenska&nbsp;nogometna&nbsp;liga | sezona = 2017./18. | izdanje = 26. | država = {{Z+X|SVN}} | stupanj lige = III. | datum = | prvaci = | promovirani = | degradirani = | broj klubova = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Treća slovenska nogometna liga 2016./17.|2016./17.]] | sljedeća sezona = [[Treća slovenska nogometna liga 2018./19.|2018./19.]] }} '''Treća slovenska nogometna liga 2017./18.''' bilo je dvadeset i šesto izdanje [[Treća slovenska nogometna liga|trećeg ranga slovenskog nogometnog sustava]]. Očekivao se velik broj ispadanja u skupinama od 14 momčadi kako bi se broj momčadi u svakoj skupini smanjio na 10 momčadi za [[Treća slovenska nogometna liga 2018./19.|sljedeću sezonu]], prije povratka na format s dvije skupine, Zapad i Istok, za [[Treća slovenska nogometna 2019./20.|izdanje 2019./20.]] == Grupa Zapad == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |- style="background:#FFE4C4 |1. || <span style="background-color:gold;">[[ND Bilje|Vitanest Bilje]]</span> ||28||18||9||1||81||17||+64||63 |- |2. || [[NK Tolmin|TKK Tolmin]] ||28||17||3||8||68||30||+38||54 |- |3. || [[MNK Izola|Elta Izola]] ||28||14||5||9||75||37||+38||47 |- |4. || [[ND Adria|Adria Miren]] ||28||13||6||9||38||46||-8||45 |- |5. || [[NK Vipava|Fama Vipava]] ||28||12||8||8||61||41||+20||44 |- |6. || [[DNŠ Ajdovščina|Ajdovščina]] ||28||8||7||13||33||45||-12||31 |- |7. || [[NK Jadran Hrpelje-Kozina|Jadran Hrpelje-Kozina]] ||28||7||3||18||28||66||-38||24 |- style="background:#FFAAAA;" |8. || [[NK Ilirska Bistrica|Ilirska Bistrica]] ||28||2||1||25||15||117||-102||7 |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>[https://www.nzs.si/tekmovanja/default.asp?action=lestvica&id_menu=301&id_sezone=2018 nzs, 3. SNL Zahod]</ref></small> |} * '''Viši rang:''' ** Bilje ide u doigravanje za popunu [[Druga slovenska nogometna liga 2018./19.|2. SNL 2018./19.]] (uspjela su) * '''Ispali:''' ** Ilirska Bistrica je ispala u niži rang * '''Novi članovi:''' ** Koper i Podgrad (iz nižeg ranga) == Grupa Centar == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |- style="background:#FFE4C4 |1. || [[NK Bled|Bled Hirter]] ||26||19||3||4||61||22||+39||60 |- |2. || [[NK Brinje Grosuplje|Brinje Grosuplje]] ||26||18||4||4||70||27||+43||58 |- |3. || [[NK Arne Tabor 69|Arne Tabor 69]] ||26||16||3||7||54||24||+30||51 |- |4. || [[NK Zagorje|Zagorje]] ||26||15||4||7||56||26||+30||49 |- |5. || [[NK Ivančna Gorica|Ivančna Gorica]] ||26||15||3||8||57||48||+9||48 |- |6. || [[NK Šenčur|Tinex Šenčur]] ||26||12||6||8||60||35||+25||42 |- |7. || [[NK Komenda|Komenda]] ||26||10||7||9||56||38||+18||37 |- |8. || [[NK Sava Kranj|Sava Kranj]] ||26||10||6||10||40||41||-1||36 |- style="background:#FFAAAA;" |9. || [[NK Jesenice|SIJ Acroni Jesenice]] ||26||10||5||11||51||42||+9||35 |- style="background:#FFAAAA;" |10. || [[NK Kolpa|Kolpa]] ||26||10||4||12||41||35||+6||34 |- style="background:#FFAAAA;" |11. || [[NK Kočevje|Kočevje]] ||26||6||4||16||34||63||-29||22 |- style="background:#FFAAAA;" |12. || [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] ||26||6||1||19||20||72||-52||19 |- style="background:#FFAAAA;" |13. || [[NK Lesce|Šobec Lesce]] ||26||4||2||20||25||83||-58||14 |- style="background:#FFAAAA;" |14. || [[NK Bohinj|Bohinj]] ||26||3||4||19||32||101||-69||13 |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>[https://www.nzs.si/tekmovanja/default.asp?action=lestvica&id_menu=287&id_sezone=2018 nzs, 3. SNL Center]</ref></small> |} * '''Viši rang:''' ** Bled ide u doigravanje za popunu [[Druga slovenska nogometna liga 2018./19.|2. SNL 2018./19.]] (nije uspjela) * '''Ispali:''' ** Jesenice, Kolpa, Kočevje, Rudar Trbovlje, Lesce i Bohinj ispali su u niži rang. * '''Novi članovi:''' ** Svoboda Ljubljana i Žiri (iz nižeg ranga) == Grupa Sjever == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |- style="background:#FFE4C4 |1. || [[NK Dravograd|Dravograd Avto Grubelnik]] ||26||18||7||1||66||18||+48||61 |- |2. || [[NK Šampion Celje|Šampion Celje]] ||26||17||8||1||60||19||+41||59 |- |3. || [[ND Dravinja|Dravinja]] ||26||13||7||6||49||27||+22||46 |- |4. || [[NK Pesnica|Tehnotim Pesnica]] ||26||13||6||7||39||30||+9||45 |- |5. || [[NK Bistrica|Kety Emmy Bistrica]] ||26||11||8||7||40||32||+8||41 |- |6. || [[NK Zreče|Zreče]] ||26||12||4||10||58||37||+21||40 |- |7. || [[NK Videm|Videm]] ||26||10||5||11||38||43||-5||35 |- |8. || [[NK Pohorje|Pohorje]] ||26||10||5||11||41||50||-9||35 |- |9. || [[NK Mons Claudius|Mons Claudius]] ||26||7||10||9||32||43||-11||31 |- style="background:#FFAAAA;" |10. || [[NK Dobrovce|S. Rojko Dobrovce]] ||26||8||4||14||36||45||-9||28 |- style="background:#FFAAAA;" |11. || [[NK Šentjur (2000.)|Fosilum Šentjur]] ||26||7||3||16||34||65||-31||24 |- style="background:#FFAAAA;" |12. || [[NK Korotan Prevalje (2002.)|Korotan Prevalje]] ||26||7||2||17||35||43||-8||23 |- style="background:#FFAAAA;" |13. || [[NK Lenart|AjDAS Lenart]] ||26||7||2||17||30||64||-34||23 |- style="background:#FFAAAA;" |14. || [[NK Šmarje pri Jelšah|Šmarje pri Jelšah]] ||26||6||1||19||26||68||-42||19 |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>[https://www.nzs.si/tekmovanja/default.asp?action=lestvica&id_menu=273&id_sezone=2018 nzs, 3. SNL Sever]</ref></small> |} * '''Viši rang:''' ** Dravograd ide u doigravanje za popunu [[Druga slovenska nogometna liga 2018./19.|2. SNL 2018./19.]] (nije uspjela) * '''Ispali:''' ** Dobrovce, Šentjur, Korotan Prevalje, Lenart i Šmarje ispali su u niži rang. * '''Novi članovi:''' ** Šmartno 1928 (iz nižeg ranga) == Grupa Istok == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[NK Nafta 1903 Lendava|Nafta 1903]] ||26||21||2||3||82||17||+65||65 |- bgcolor="gold" |2. || [[NŠ Mura]] ||26||20||3||3||100||17||+83||63 |- |3. || [[NK Odranci|Odranci]] ||26||19||3||4||56||31||+25||60 |- |4. || [[ND Beltinci|Lušt Beltinci]] ||26||15||4||7||53||24||+29||49 |- |5. || [[NK Ljutomer|Avto Rajh Ljutomer]] ||26||13||2||11||48||39||+9||41 |- |6. || [[NK Tromejnik|Tromejnik G-Sukič]] ||26||11||4||11||37||40||−3||37 |- |7. || [[NK Hotiza|Hotiza]] ||26||10||3||13||41||61||−20||33 |- |8. || [[NK Čarda|Čarda]] ||26||8||7||11||39||57||−18||31 |- |9. || [[NK Polana|Polana]] ||26||9||3||14||38||53||−15||30 |- |10. || [[NK Rakičan|Rakičan]] ||26||8||4||14||31||61||−30||28 |- |11. || [[NK Grad|Grad]] ||26||7||4||15||26||55||−29||25 |- |12. || [[NK Bogojina|GMT Bogojina]] ||26||7||4||15||22||65||−43||25 |- |13. || [[NK Turnišče|Turnišče]] ||26||6||4||16||28||50||−22||22 |- style="background:#FFAAAA;" |14. || [[ŠD NK Križevci|Križevci]] ||26||3||3||20||23||54||−31||12 |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>[https://www.nzs.si/tekmovanja/default.asp?action=lestvica&id_menu=259&id_sezone=2018 nzs, 3. SNL Vzhod]</ref></small> |} * '''Viši rang:''' ** Nafta i Mura plasirali su se u [[Druga slovenska nogometna liga 2017./18.|2. SNL 2017./18.]] * '''Ispali:''' ** Križevci je ispalo u niži rang * '''Novi članovi:''' ** Črenšovci, Radgona i Slatina Radenci (iz nižeg ranga) == Doigravanje za popunu 2. SNL == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !! <small>4. 6. 2016.</small> !! <small>8. 6. 2016.</small> |- |bgcolor="gold"| '''[[NK Brda|Brda]]''' ||2:1|| [[ND Beltinci|Lušt Beltinci]] ||0:0 ||2:1 |- | [[ND Ilirija 1911|Ilirija 1911]] ||2:4||bgcolor="gold"| '''[[NK Brežice 1919|Brežice 1919]]''' ||0:4 ||2:0 |- |colspan="5" align="left"| |} Pobjednici su se plasirali u [[Druga slovenska nogometna liga 2016./17.|2. SNL 2016./17.]] == Izvori == {{Izvori}} == Poveznice == * [[Prva slovenska nogometna liga 2017./18.|1. SNL 2017./18.]] * [[Druga slovenska nogometna liga 2017./18.|2. SNL 2017./18.]] * [[Kup Slovenije u nogometu 2017./18.|Kup Slovenije 2017./18.]] == Vanjske poveznice == * [https://slo-nogomet.net/index.php/Tretja_liga_2017/18 Slovenska nogometna enciklopedija] * [https://www.rsssf.org/tabless/slov2018.html#3snl RSSSF, sezona 2017./18.] {{Treća slovenska nogometna liga}} <!-- [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (od 1991./92.)|Treća SNL 2017-18]] [[Kategorija:Treća slovenska nogometna liga|2017-18]] --> 17jhh4mzfcvifeoeq9aups3lu9t4v0n 7563901 7563652 2026-07-26T09:59:13Z Ame71 128419 7563901 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Treća&nbsp;slovenska&nbsp;nogometna&nbsp;liga | sezona = 2017./18. | izdanje = 26. | država = {{Z+X|SVN}} | stupanj lige = III. | datum = | prvaci = | promovirani = | degradirani = | broj klubova = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Treća slovenska nogometna liga 2016./17.|2016./17.]] | sljedeća sezona = [[Treća slovenska nogometna liga 2018./19.|2018./19.]] }} '''Treća slovenska nogometna liga 2017./18.''' bilo je dvadeset i šesto izdanje [[Treća slovenska nogometna liga|trećeg ranga slovenskog nogometnog sustava]]. Očekivao se velik broj ispadanja u skupinama od 14 momčadi kako bi se broj momčadi u svakoj skupini smanjio na 10 momčadi za [[Treća slovenska nogometna liga 2018./19.|sljedeću sezonu]], prije povratka na format s dvije skupine, Zapad i Istok, za [[Treća slovenska nogometna 2019./20.|izdanje 2019./20.]] == Grupa Zapad == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |- style="background:#FFE4C4 |1. || <span style="background-color:gold;">[[ND Bilje|Vitanest Bilje]]</span> ||28||18||9||1||81||17||+64||63 |- |2. || [[NK Tolmin|TKK Tolmin]] ||28||17||3||8||68||30||+38||54 |- |3. || [[MNK Izola|Elta Izola]] ||28||14||5||9||75||37||+38||47 |- |4. || [[ND Adria|Adria Miren]] ||28||13||6||9||38||46||-8||45 |- |5. || [[NK Vipava|Fama Vipava]] ||28||12||8||8||61||41||+20||44 |- |6. || [[DNŠ Ajdovščina|Ajdovščina]] ||28||8||7||13||33||45||-12||31 |- |7. || [[NK Jadran Hrpelje-Kozina|Jadran Hrpelje-Kozina]] ||28||7||3||18||28||66||-38||24 |- style="background:#FFAAAA;" |8. || [[NK Ilirska Bistrica|Ilirska Bistrica]] ||28||2||1||25||15||117||-102||7 |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>[https://www.nzs.si/tekmovanja/default.asp?action=lestvica&id_menu=301&id_sezone=2018 nzs, 3. SNL Zahod]</ref></small> |} * '''Viši rang:''' ** Bilje ide u doigravanje za popunu [[Druga slovenska nogometna liga 2018./19.|2. SNL 2018./19.]] (uspjela su) * '''Ispali:''' ** Ilirska Bistrica je ispala u niži rang * '''Novi članovi:''' ** Koper i Podgrad (iz nižeg ranga) == Grupa Centar == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |- style="background:#FFE4C4 |1. || [[NK Bled|Bled Hirter]] ||26||19||3||4||61||22||+39||60 |- |2. || [[NK Brinje Grosuplje|Brinje Grosuplje]] ||26||18||4||4||70||27||+43||58 |- |3. || [[NK Arne Tabor 69|Arne Tabor 69]] ||26||16||3||7||54||24||+30||51 |- |4. || [[NK Zagorje|Zagorje]] ||26||15||4||7||56||26||+30||49 |- |5. || [[NK Ivančna Gorica|Ivančna Gorica]] ||26||15||3||8||57||48||+9||48 |- |6. || [[NK Šenčur|Tinex Šenčur]] ||26||12||6||8||60||35||+25||42 |- |7. || [[NK Komenda|Komenda]] ||26||10||7||9||56||38||+18||37 |- |8. || [[NK Sava Kranj|Sava Kranj]] ||26||10||6||10||40||41||-1||36 |- style="background:#FFAAAA;" |9. || [[NK Jesenice|SIJ Acroni Jesenice]] ||26||10||5||11||51||42||+9||35 |- style="background:#FFAAAA;" |10. || [[NK Kolpa|Kolpa]] ||26||10||4||12||41||35||+6||34 |- style="background:#FFAAAA;" |11. || [[NK Kočevje|Kočevje]] ||26||6||4||16||34||63||-29||22 |- style="background:#FFAAAA;" |12. || [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] ||26||6||1||19||20||72||-52||19 |- style="background:#FFAAAA;" |13. || [[NK Lesce|Šobec Lesce]] ||26||4||2||20||25||83||-58||14 |- style="background:#FFAAAA;" |14. || [[NK Bohinj|Bohinj]] ||26||3||4||19||32||101||-69||13 |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>[https://www.nzs.si/tekmovanja/default.asp?action=lestvica&id_menu=287&id_sezone=2018 nzs, 3. SNL Center]</ref></small> |} * '''Viši rang:''' ** Bled ide u doigravanje za popunu [[Druga slovenska nogometna liga 2018./19.|2. SNL 2018./19.]] (nije uspjela) * '''Ispali:''' ** Jesenice, Kolpa, Kočevje, Rudar Trbovlje, Lesce i Bohinj ispali su u niži rang. * '''Novi članovi:''' ** Svoboda Ljubljana i Žiri (iz nižeg ranga) == Grupa Sjever == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |- style="background:#FFE4C4 |1. || [[NK Dravograd|Dravograd Avto Grubelnik]] ||26||18||7||1||66||18||+48||61 |- |2. || [[NK Šampion Celje|Šampion Celje]] ||26||17||8||1||60||19||+41||59 |- |3. || [[ND Dravinja|Dravinja]] ||26||13||7||6||49||27||+22||46 |- |4. || [[NK Pesnica|Tehnotim Pesnica]] ||26||13||6||7||39||30||+9||45 |- |5. || [[NK Bistrica|Kety Emmy Bistrica]] ||26||11||8||7||40||32||+8||41 |- |6. || [[NK Zreče|Zreče]] ||26||12||4||10||58||37||+21||40 |- |7. || [[NK Videm|Videm]] ||26||10||5||11||38||43||-5||35 |- |8. || [[NK Pohorje|Pohorje]] ||26||10||5||11||41||50||-9||35 |- |9. || [[NK Mons Claudius|Mons Claudius]] ||26||7||10||9||32||43||-11||31 |- style="background:#FFAAAA;" |10. || [[NK Dobrovce|S. Rojko Dobrovce]] ||26||8||4||14||36||45||-9||28 |- style="background:#FFAAAA;" |11. || [[NK Šentjur (2000.)|Fosilum Šentjur]] ||26||7||3||16||34||65||-31||24 |- style="background:#FFAAAA;" |12. || [[NK Korotan Prevalje (2002.)|Korotan Prevalje]] ||26||7||2||17||35||43||-8||23 |- style="background:#FFAAAA;" |13. || [[NK Lenart|AjDAS Lenart]] ||26||7||2||17||30||64||-34||23 |- style="background:#FFAAAA;" |14. || [[NK Šmarje pri Jelšah|Šmarje pri Jelšah]] ||26||6||1||19||26||68||-42||19 |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>[https://www.nzs.si/tekmovanja/default.asp?action=lestvica&id_menu=273&id_sezone=2018 nzs, 3. SNL Sever]</ref></small> |} * '''Viši rang:''' ** Dravograd ide u doigravanje za popunu [[Druga slovenska nogometna liga 2018./19.|2. SNL 2018./19.]] (nije uspjela) * '''Ispali:''' ** Dobrovce, Šentjur, Korotan Prevalje, Lenart i Šmarje ispali su u niži rang. * '''Novi članovi:''' ** Šmartno 1928 (iz nižeg ranga) == Grupa Istok == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |- style="background:#FFE4C4 |1. || <span style="background-color:gold;">[[ND Beltinci|Lušt Beltinci]]</span> ||26||20||4||2||62||21||+41||64 |- |2. || [[NK Polana|Polana]] ||26||18||3||5||73||26||+47||57 |- |3. || [[NK Odranci|Odranci]] ||26||18||3||5||62||29||+33||57 |- |4. || [[NK Ljutomer|Avto Rajh Ljutomer]] ||26||15||4||7||54||38||+16||49 |- |5. || [[NK Hotiza|Hotiza]] ||26||14||4||8||60||28||+32||46 |- |6. || [[NK Grad|Grad]] ||26||12||5||9||53||31||+22||41 |- |7. || [[NK Tromejnik|Tromejnik G-Sukič]] ||26||10||6||10||44||41||+3||36 |- |8. || [[NK Črenšovci|Črenšovci]] ||26||10||5||11||47||54||-7||35 |- style="background:#DFDFDF;" |9. || [[NK Rakičan|Rakičan]] ||26||9||5||12||39||46||-7||32 |- |10. || [[NK Turnišče|Turnišče]] ||26||7||4||15||27||56||-29||25 |- |11. || [[ŠNK Radgona|Radgona]] ||26||6||4||16||20||57||-37||22 |- style="background:#FFAAAA;" |12. || [[NK Čarda|Čarda]] ||26||5||5||16||30||48||-18||20 |- style="background:#FFAAAA;" |13. || [[NK Bogojina|GMT Bogojina]] ||26||6||1||19||23||74||-51||19 |- style="background:#FFAAAA;" |14. || [[NK Slatina|Radenska Slatina]] ||26||4||3||19||25||70||-45||15 |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>[https://www.nzs.si/tekmovanja/default.asp?action=lestvica&id_menu=259&id_sezone=2018 nzs, 3. SNL Vzhod]</ref></small> |} * '''Viši rang:''' ** Beltinci ide u doigravanje za popunu [[Druga slovenska nogometna liga 2018./19.|2. SNL 2018./19.]] (uspjela su) * '''Ispali:''' ** Čarda, Bogojina i Radenska Slatina ispali su u niži rang. ** Rakičan nije dobio licencu za sljedeću sezonu * '''Novi članovi:''' ** Veržej (iz nižeg ranga) == Doigravanje za popunu 2. SNL == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !! <small>30. 5. 2018.</small> !! <small>2. 6. 2018.</small> !! <small>6. 6. 2018.</small> |- |bgcolor="gold"| '''[[ND Bilje|Bilje]]''' ||2:1|| [[NK Dravograd|Dravograd]] ||2:1 ||0:0 ||style="background:#DFDFDF;"| |- |bgcolor="gold"| '''[[ND Beltinci|Beltinci]]''' ||2:1|| [[NK Bled|Bled]] ||style="background:#DFDFDF;"| ||1:1 ||1:0 |- |colspan="5" align="left"| |} Pobjednici su se plasirali u [[Druga slovenska nogometna liga 2018./19.|2. SNL 2018./19.]] == Izvori == {{Izvori}} == Poveznice == * [[Prva slovenska nogometna liga 2017./18.|1. SNL 2017./18.]] * [[Druga slovenska nogometna liga 2017./18.|2. SNL 2017./18.]] * [[Kup Slovenije u nogometu 2017./18.|Kup Slovenije 2017./18.]] == Vanjske poveznice == * [https://slo-nogomet.net/index.php/Tretja_liga_2017/18 Slovenska nogometna enciklopedija] * [https://www.rsssf.org/tabless/slov2018.html#3snl RSSSF, sezona 2017./18.] {{Treća slovenska nogometna liga}} <!-- [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (od 1991./92.)|Treća SNL 2017-18]] [[Kategorija:Treća slovenska nogometna liga|2017-18]] --> 98iqepbmpfy62oxwqy3ctkya9oxafsi 7563920 7563901 2026-07-26T10:44:55Z Ame71 128419 7563920 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Treća&nbsp;slovenska&nbsp;nogometna&nbsp;liga | sezona = 2018./19. | izdanje = 27. | država = {{Z+X|SVN}} | stupanj lige = III. | datum = | prvaci = | promovirani = | degradirani = | broj klubova = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Treća slovenska nogometna liga 2017./18.|2017./18.]] | sljedeća sezona = [[Treća slovenska nogometna liga 2019./20.|2019./20.]] }} '''Treća slovenska nogometna liga 2018./19.''' bilo je dvadeset i sedmo izdanje [[Treća slovenska nogometna liga|trećeg ranga slovenskog nogometnog sustava]]. [[Treća slovenska nogometna liga 2019./20.|Sljedeće sezone]] planiran je povratak formatu s dvije grupe, Zapad i Istok. == Grupa Zapad == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |- style="background:#FFE4C4 |1. || <span style="background-color:gold;">[[NK Koper|Koper]]</span> ||28||23||2||3||111||15||+96||71 |- |2. || [[NK Tolmin|TKK Tolmin]] ||28||18||6||4||78||36||+42||60 |- |3. || [[NK Vipava|Fama Vipava]] ||28||16||5||7||51||33||+18||53 |- |4. || [[ND Primorje Ajdovščina|ND Primorje]] ||28||13||4||11||44||42||+2||43 |- |5. || [[ND Adria|Adria Miren]] ||28||12||3||13||50||48||+2||39 |- |6. || [[MNK Izola|Elta Izola]] ||28||8||4||16||31||50||−19||28 |- style="background:#FFAAAA;" |7. || [[NK Plama Podgrad|Plama Podgrad]] ||28||4||4||20||27||84||−57||16 |- style="background:#FFAAAA;" |8. || [[NK Jadran Hrpelje-Kozina|Jadran Hrpelje-Kozina]] ||28||1||6||21||11||95||−84||9 |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>[https://www.nzs.si/tekmovanja/default.asp?action=lestvica&id_menu=301&id_sezone=2019 nzs, 3. SNL Zahod]</ref></small> |} * '''Viši rang:''' ** Koper ide u doigravanje za popunu [[Druga slovenska nogometna liga 2019./20.|2. SNL 2019./20.]] (uspjela su) * '''Ispali:''' ** Plama Podgrad i Jadran HK ispali su u niži rang. * '''Napomena:''' ** Liga je reformirana == Grupa Centar == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |- style="background:#FFE4C4 |1. || [[NK Bled|Bled Hirter]] ||26||19||3||4||61||22||+39||60 |- |2. || [[NK Brinje Grosuplje|Brinje Grosuplje]] ||26||18||4||4||70||27||+43||58 |- |3. || [[NK Arne Tabor 69|Arne Tabor 69]] ||26||16||3||7||54||24||+30||51 |- |4. || [[NK Zagorje|Zagorje]] ||26||15||4||7||56||26||+30||49 |- |5. || [[NK Ivančna Gorica|Ivančna Gorica]] ||26||15||3||8||57||48||+9||48 |- |6. || [[NK Šenčur|Tinex Šenčur]] ||26||12||6||8||60||35||+25||42 |- |7. || [[NK Komenda|Komenda]] ||26||10||7||9||56||38||+18||37 |- |8. || [[NK Sava Kranj|Sava Kranj]] ||26||10||6||10||40||41||-1||36 |- style="background:#FFAAAA;" |9. || [[NK Jesenice|SIJ Acroni Jesenice]] ||26||10||5||11||51||42||+9||35 |- style="background:#FFAAAA;" |10. || [[NK Kolpa|Kolpa]] ||26||10||4||12||41||35||+6||34 |- style="background:#FFAAAA;" |11. || [[NK Kočevje|Kočevje]] ||26||6||4||16||34||63||-29||22 |- style="background:#FFAAAA;" |12. || [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] ||26||6||1||19||20||72||-52||19 |- style="background:#FFAAAA;" |13. || [[NK Lesce|Šobec Lesce]] ||26||4||2||20||25||83||-58||14 |- style="background:#FFAAAA;" |14. || [[NK Bohinj|Bohinj]] ||26||3||4||19||32||101||-69||13 |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>[https://www.nzs.si/tekmovanja/default.asp?action=lestvica&id_menu=287&id_sezone=2019 nzs, 3. SNL Center]</ref></small> |} * '''Viši rang:''' ** Bled ide u doigravanje za popunu [[Druga slovenska nogometna liga 2018./19.|2. SNL 2018./19.]] (nije uspjela) * '''Ispali:''' ** Jesenice, Kolpa, Kočevje, Rudar Trbovlje, Lesce i Bohinj ispali su u niži rang. * '''Novi članovi:''' ** Svoboda Ljubljana i Žiri (iz nižeg ranga) == Grupa Sjever == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |- style="background:#FFE4C4 |1. || [[NK Dravograd|Dravograd Avto Grubelnik]] ||26||18||7||1||66||18||+48||61 |- |2. || [[NK Šampion Celje|Šampion Celje]] ||26||17||8||1||60||19||+41||59 |- |3. || [[ND Dravinja|Dravinja]] ||26||13||7||6||49||27||+22||46 |- |4. || [[NK Pesnica|Tehnotim Pesnica]] ||26||13||6||7||39||30||+9||45 |- |5. || [[NK Bistrica|Kety Emmy Bistrica]] ||26||11||8||7||40||32||+8||41 |- |6. || [[NK Zreče|Zreče]] ||26||12||4||10||58||37||+21||40 |- |7. || [[NK Videm|Videm]] ||26||10||5||11||38||43||-5||35 |- |8. || [[NK Pohorje|Pohorje]] ||26||10||5||11||41||50||-9||35 |- |9. || [[NK Mons Claudius|Mons Claudius]] ||26||7||10||9||32||43||-11||31 |- style="background:#FFAAAA;" |10. || [[NK Dobrovce|S. Rojko Dobrovce]] ||26||8||4||14||36||45||-9||28 |- style="background:#FFAAAA;" |11. || [[NK Šentjur (2000.)|Fosilum Šentjur]] ||26||7||3||16||34||65||-31||24 |- style="background:#FFAAAA;" |12. || [[NK Korotan Prevalje (2002.)|Korotan Prevalje]] ||26||7||2||17||35||43||-8||23 |- style="background:#FFAAAA;" |13. || [[NK Lenart|AjDAS Lenart]] ||26||7||2||17||30||64||-34||23 |- style="background:#FFAAAA;" |14. || [[NK Šmarje pri Jelšah|Šmarje pri Jelšah]] ||26||6||1||19||26||68||-42||19 |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>[https://www.nzs.si/tekmovanja/default.asp?action=lestvica&id_menu=273&id_sezone=2019 nzs, 3. SNL Sever]</ref></small> |} * '''Viši rang:''' ** Dravograd ide u doigravanje za popunu [[Druga slovenska nogometna liga 2018./19.|2. SNL 2018./19.]] (nije uspjela) * '''Ispali:''' ** Dobrovce, Šentjur, Korotan Prevalje, Lenart i Šmarje ispali su u niži rang. * '''Novi članovi:''' ** Šmartno 1928 (iz nižeg ranga) == Grupa Istok == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |- style="background:#FFE4C4 |1. || <span style="background-color:gold;">[[ND Beltinci|Lušt Beltinci]]</span> ||26||20||4||2||62||21||+41||64 |- |2. || [[NK Polana|Polana]] ||26||18||3||5||73||26||+47||57 |- |3. || [[NK Odranci|Odranci]] ||26||18||3||5||62||29||+33||57 |- |4. || [[NK Ljutomer|Avto Rajh Ljutomer]] ||26||15||4||7||54||38||+16||49 |- |5. || [[NK Hotiza|Hotiza]] ||26||14||4||8||60||28||+32||46 |- |6. || [[NK Grad|Grad]] ||26||12||5||9||53||31||+22||41 |- |7. || [[NK Tromejnik|Tromejnik G-Sukič]] ||26||10||6||10||44||41||+3||36 |- |8. || [[NK Črenšovci|Črenšovci]] ||26||10||5||11||47||54||-7||35 |- style="background:#DFDFDF;" |9. || [[NK Rakičan|Rakičan]] ||26||9||5||12||39||46||-7||32 |- |10. || [[NK Turnišče|Turnišče]] ||26||7||4||15||27||56||-29||25 |- |11. || [[ŠNK Radgona|Radgona]] ||26||6||4||16||20||57||-37||22 |- style="background:#FFAAAA;" |12. || [[NK Čarda|Čarda]] ||26||5||5||16||30||48||-18||20 |- style="background:#FFAAAA;" |13. || [[NK Bogojina|GMT Bogojina]] ||26||6||1||19||23||74||-51||19 |- style="background:#FFAAAA;" |14. || [[NK Slatina|Radenska Slatina]] ||26||4||3||19||25||70||-45||15 |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>[https://www.nzs.si/tekmovanja/default.asp?action=lestvica&id_menu=259&id_sezone=2019 nzs, 3. SNL Vzhod]</ref></small> |} * '''Viši rang:''' ** Beltinci ide u doigravanje za popunu [[Druga slovenska nogometna liga 2018./19.|2. SNL 2018./19.]] (uspjela su) * '''Ispali:''' ** Čarda, Bogojina i Radenska Slatina ispali su u niži rang. ** Rakičan nije dobio licencu za sljedeću sezonu * '''Novi članovi:''' ** Veržej (iz nižeg ranga) == Doigravanje za popunu 2. SNL == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !! <small>30. 5. 2018.</small> !! <small>2. 6. 2018.</small> !! <small>6. 6. 2018.</small> |- |bgcolor="gold"| '''[[ND Bilje|Bilje]]''' ||2:1|| [[NK Dravograd|Dravograd]] ||2:1 ||0:0 ||style="background:#DFDFDF;"| |- |bgcolor="gold"| '''[[ND Beltinci|Beltinci]]''' ||2:1|| [[NK Bled|Bled]] ||style="background:#DFDFDF;"| ||1:1 ||1:0 |- |colspan="5" align="left"| |} Pobjednici su se plasirali u [[Druga slovenska nogometna liga 2018./19.|2. SNL 2018./19.]] == Izvori == {{Izvori}} == Poveznice == * [[Prva slovenska nogometna liga 2018./19.|1. SNL 2018./19.]] * [[Druga slovenska nogometna liga 2018./19.|2. SNL 2018./19.]] * [[Kup Slovenije u nogometu 2018./19.|Kup Slovenije 2018./19.]] == Vanjske poveznice == * [https://slo-nogomet.net/index.php/Tretja_liga_2018/19 Slovenska nogometna enciklopedija] * [https://www.rsssf.org/tabless/slov2019.html#3snl RSSSF, sezona 2018./19.] {{Treća slovenska nogometna liga}} <!-- [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (od 1991./92.)|Treća SNL 2018-19]] [[Kategorija:Treća slovenska nogometna liga|2018-19]] --> ek3pi5neok4v6rgpxlkicf6e0g2nkcc 7563928 7563920 2026-07-26T11:38:09Z Ame71 128419 7563928 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Treća&nbsp;slovenska&nbsp;nogometna&nbsp;liga | sezona = 2018./19. | izdanje = 27. | država = {{Z+X|SVN}} | stupanj lige = III. | datum = | prvaci = | promovirani = | degradirani = | broj klubova = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Treća slovenska nogometna liga 2017./18.|2017./18.]] | sljedeća sezona = [[Treća slovenska nogometna liga 2019./20.|2019./20.]] }} '''Treća slovenska nogometna liga 2018./19.''' bilo je dvadeset i sedmo izdanje [[Treća slovenska nogometna liga|trećeg ranga slovenskog nogometnog sustava]]. [[Treća slovenska nogometna liga 2019./20.|Sljedeće sezone]] planiran je povratak formatu s dvije grupe, Zapad i Istok. == Grupa Zapad == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |- style="background:#FFE4C4 |1. || <span style="background-color:gold;">[[NK Koper|Koper]]</span> ||28||23||2||3||111||15||+96||71 |- |2. || [[NK Tolmin|TKK Tolmin]] ||28||18||6||4||78||36||+42||60 |- |3. || [[NK Vipava|Fama Vipava]] ||28||16||5||7||51||33||+18||53 |- |4. || [[ND Primorje Ajdovščina|ND Primorje]] ||28||13||4||11||44||42||+2||43 |- |5. || [[ND Adria|Adria Miren]] ||28||12||3||13||50||48||+2||39 |- |6. || [[MNK Izola|Elta Izola]] ||28||8||4||16||31||50||−19||28 |- style="background:#FFAAAA;" |7. || [[NK Plama Podgrad|Plama Podgrad]] ||28||4||4||20||27||84||−57||16 |- style="background:#FFAAAA;" |8. || [[NK Jadran Hrpelje-Kozina|Jadran Hrpelje-Kozina]] ||28||1||6||21||11||95||−84||9 |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>[https://www.nzs.si/tekmovanja/default.asp?action=lestvica&id_menu=301&id_sezone=2019 nzs, 3. SNL Zahod]</ref></small> |} * '''Viši rang:''' ** Koper ide u doigravanje za popunu [[Druga slovenska nogometna liga 2019./20.|2. SNL 2019./20.]] (uspjela su) * '''Ispali:''' ** Plama Podgrad i Jadran HK ispali su u niži rang. * '''Napomena:''' ** Liga je reformirana == Grupa Centar == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |- style="background:#FFE4C4 |1. || [[NK Bled|Bled Hirter]] ||27||19||6||2||62||21||+41||63 |- style="background:#FFAAAA;" |2. || [[NK Zagorje|Zagorje]] ||27||14||6||7||47||40||+7||48 |- style="background:#FFAAAA;" |3. || [[NK Ivančna Gorica|Ivančna Gorica]] ||27||13||5||9||48||40||+8||44 |- |4. || [[NK Brinje Grosuplje|Brinje Grosuplje]] ||27||12||7||8||51||35||+16||43 |- |5. || [[NK Arne Tabor 69|Arne Tabor 69]] ||27||9||7||11||38||39||−1||34 |- |6. || [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda Ljubljana]] ||27||7||11||9||44||52||−8||32 |- |7. || [[NK Šenčur|Tinex Šenčur]] ||27||9||4||14||38||55||−17||31 |- |8. || [[NK Žiri|Žiri]] ||27||7||8||12||44||49||−5||29 |- |9. || [[NK Sava Kranj|Sava Kranj]] ||27||6||8||13||37||49||−12||26 |- style="background:#FFAAAA;" |10. || [[NK Komenda|Komenda]] ||27||4||8||15||32||61||−29||20 |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>[https://www.nzs.si/tekmovanja/default.asp?action=lestvica&id_menu=287&id_sezone=2019 nzs, 3. SNL Center]</ref></small> |} * '''Viši rang:''' ** Bled ide u doigravanje za popunu [[Druga slovenska nogometna liga 2019./20.|2. SNL 2019./20.]] (nije uspjela) * '''Ispali:''' ** Zagorje, Ivančna Gorica i Komenda ispali su u niži rang. * '''Napomena:''' ** Liga je reformirana == Grupa Sjever == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |- style="background:#FFE4C4 |1. || [[NK Dravograd|Dravograd Avto Grubelnik]] ||26||18||7||1||66||18||+48||61 |- |2. || [[NK Šampion Celje|Šampion Celje]] ||26||17||8||1||60||19||+41||59 |- |3. || [[ND Dravinja|Dravinja]] ||26||13||7||6||49||27||+22||46 |- |4. || [[NK Pesnica|Tehnotim Pesnica]] ||26||13||6||7||39||30||+9||45 |- |5. || [[NK Bistrica|Kety Emmy Bistrica]] ||26||11||8||7||40||32||+8||41 |- |6. || [[NK Zreče|Zreče]] ||26||12||4||10||58||37||+21||40 |- |7. || [[NK Videm|Videm]] ||26||10||5||11||38||43||-5||35 |- |8. || [[NK Pohorje|Pohorje]] ||26||10||5||11||41||50||-9||35 |- |9. || [[NK Mons Claudius|Mons Claudius]] ||26||7||10||9||32||43||-11||31 |- style="background:#FFAAAA;" |10. || [[NK Dobrovce|S. Rojko Dobrovce]] ||26||8||4||14||36||45||-9||28 |- style="background:#FFAAAA;" |11. || [[NK Šentjur (2000.)|Fosilum Šentjur]] ||26||7||3||16||34||65||-31||24 |- style="background:#FFAAAA;" |12. || [[NK Korotan Prevalje (2002.)|Korotan Prevalje]] ||26||7||2||17||35||43||-8||23 |- style="background:#FFAAAA;" |13. || [[NK Lenart|AjDAS Lenart]] ||26||7||2||17||30||64||-34||23 |- style="background:#FFAAAA;" |14. || [[NK Šmarje pri Jelšah|Šmarje pri Jelšah]] ||26||6||1||19||26||68||-42||19 |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>[https://www.nzs.si/tekmovanja/default.asp?action=lestvica&id_menu=273&id_sezone=2019 nzs, 3. SNL Sever]</ref></small> |} * '''Viši rang:''' ** Dravograd ide u doigravanje za popunu [[Druga slovenska nogometna liga 2018./19.|2. SNL 2018./19.]] (nije uspjela) * '''Ispali:''' ** Dobrovce, Šentjur, Korotan Prevalje, Lenart i Šmarje ispali su u niži rang. * '''Novi članovi:''' ** Šmartno 1928 (iz nižeg ranga) == Grupa Istok == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |- style="background:#FFE4C4 |1. || <span style="background-color:gold;">[[ND Beltinci|Lušt Beltinci]]</span> ||26||20||4||2||62||21||+41||64 |- |2. || [[NK Polana|Polana]] ||26||18||3||5||73||26||+47||57 |- |3. || [[NK Odranci|Odranci]] ||26||18||3||5||62||29||+33||57 |- |4. || [[NK Ljutomer|Avto Rajh Ljutomer]] ||26||15||4||7||54||38||+16||49 |- |5. || [[NK Hotiza|Hotiza]] ||26||14||4||8||60||28||+32||46 |- |6. || [[NK Grad|Grad]] ||26||12||5||9||53||31||+22||41 |- |7. || [[NK Tromejnik|Tromejnik G-Sukič]] ||26||10||6||10||44||41||+3||36 |- |8. || [[NK Črenšovci|Črenšovci]] ||26||10||5||11||47||54||-7||35 |- style="background:#DFDFDF;" |9. || [[NK Rakičan|Rakičan]] ||26||9||5||12||39||46||-7||32 |- |10. || [[NK Turnišče|Turnišče]] ||26||7||4||15||27||56||-29||25 |- |11. || [[ŠNK Radgona|Radgona]] ||26||6||4||16||20||57||-37||22 |- style="background:#FFAAAA;" |12. || [[NK Čarda|Čarda]] ||26||5||5||16||30||48||-18||20 |- style="background:#FFAAAA;" |13. || [[NK Bogojina|GMT Bogojina]] ||26||6||1||19||23||74||-51||19 |- style="background:#FFAAAA;" |14. || [[NK Slatina|Radenska Slatina]] ||26||4||3||19||25||70||-45||15 |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>[https://www.nzs.si/tekmovanja/default.asp?action=lestvica&id_menu=259&id_sezone=2019 nzs, 3. SNL Vzhod]</ref></small> |} * '''Viši rang:''' ** Beltinci ide u doigravanje za popunu [[Druga slovenska nogometna liga 2018./19.|2. SNL 2018./19.]] (uspjela su) * '''Ispali:''' ** Čarda, Bogojina i Radenska Slatina ispali su u niži rang. ** Rakičan nije dobio licencu za sljedeću sezonu * '''Novi članovi:''' ** Veržej (iz nižeg ranga) == Doigravanje za popunu 2. SNL == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !! <small>30. 5. 2018.</small> !! <small>2. 6. 2018.</small> !! <small>6. 6. 2018.</small> |- |bgcolor="gold"| '''[[ND Bilje|Bilje]]''' ||2:1|| [[NK Dravograd|Dravograd]] ||2:1 ||0:0 ||style="background:#DFDFDF;"| |- |bgcolor="gold"| '''[[ND Beltinci|Beltinci]]''' ||2:1|| [[NK Bled|Bled]] ||style="background:#DFDFDF;"| ||1:1 ||1:0 |- |colspan="5" align="left"| |} Pobjednici su se plasirali u [[Druga slovenska nogometna liga 2018./19.|2. SNL 2018./19.]] == Izvori == {{Izvori}} == Poveznice == * [[Prva slovenska nogometna liga 2018./19.|1. SNL 2018./19.]] * [[Druga slovenska nogometna liga 2018./19.|2. SNL 2018./19.]] * [[Kup Slovenije u nogometu 2018./19.|Kup Slovenije 2018./19.]] == Vanjske poveznice == * [https://slo-nogomet.net/index.php/Tretja_liga_2018/19 Slovenska nogometna enciklopedija] * [https://www.rsssf.org/tabless/slov2019.html#3snl RSSSF, sezona 2018./19.] {{Treća slovenska nogometna liga}} <!-- [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (od 1991./92.)|Treća SNL 2018-19]] [[Kategorija:Treća slovenska nogometna liga|2018-19]] --> iysiz44h5enmy3vmd989a1vbititg8f 0 733723 7563656 7490622 2026-07-25T15:48:30Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7563656 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Vinícius Júnior | slika = [[Datoteka:Vinícius_Júnior_Brazil_V_Morocco_13_June_2026-207_(cropped).jpg|250 px]] | opis slike = Vinícius na [[Nogometno SP 2026.|Svjetskom prvenstvu 2026.]] | država = {{DZ|BRA}} [[Brazil]] | puno ime = Vinícius José Paixão de Oliveira Júnior<ref>{{cite web |url=http://actas.rfef.es/actas/RFEF_CmpActa1?cod_primaria=1000144&CodActa=57351 |title=Acta del Partido celebrado el 19 de mayo de 2019, en Madrid |publisher=Royal Spanish Football Federation |access-date=15 June 2019 |archive-date=1. listopada 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201001085806/http://actas.rfef.es/actas/RFEF_CmpActa1?cod_primaria=1000144&CodActa=57351 |url-status=dead }}</ref> | nadimak = | datum rođenja = [[12. srpnja]] [[2000.]]<ref name="Real Madrid"/> | mjesto rođenja = [[São Gonçalo, Rio de Janeiro|São Gonçalo]] | država rođenja = [[Brazil]]<ref name="Real Madrid">{{cite web |title=Vini Jr. |url=https://www.realmadrid.com/en/football/squad/vinicius-paixao-de-oliveira-junior- |publisher=Real Madrid |access-date=17 March 2021}}</ref> | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | visina = 176 cm<ref>{{cite web|url=https://www.realmadrid.com/en/football/squad/vinicius-paixao-de-oliveira-junior-|title=Vinicius Jr. – Real Madrid CF|website=Real Madrid CF}}</ref> | trenutačni klub = [[Real Madrid CF|Real Madrid]] | broj u klubu = 7 | pozicija = [[Napadač (nogomet)|lijevo krilo]] | ugovor = | mlade godine = [[2005.]] – [[2017.]] | juniorski klubovi = [[Clube de Regatas do Flamengo|Flamengo]] | godina = [[2017.]] – [[2018.]] <br> [[2018.]] <br> [[2018.]] – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[Clube de Regatas do Flamengo|Flamengo]] <br> [[Real Madrid Castilla|Real Madrid B]] <br> [[Real Madrid CF|Real Madrid]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}50 {{0}}{{0}}(11) <br> {{0}}{{0}}{{0}}5 {{0}}{{0}}{{0}}(4) <br> {{0}}242 {{0}}{{0}}(77) | godine u reprezentaciji = [[2015.]] – [[2016.]] <br> [[2016.]] – [[2017.]] <br> [[2018.]] – [[2019.]] <br> [[2019.]] – ''danas'' | reprezentacija = {{NogRep|BRA|do=15}} <br> {{NogRep|BRA|do=17}} <br> {{NogRep|BRA|do=20}} <br> {{NogRep|BRA}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}10 {{0}}{{0}}{{0}}(7) <br> {{0}}{{0}}19 {{0}}{{0}}(17) <br> {{0}}{{0}}{{0}}4 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}52 {{0}}{{0}}(13) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | bilješka = | ažurirano = 25. lipnja 2026. }} '''Vinícius José Paixão de Oliveira Júnior''' ([[São Gonçalo, Rio de Janeiro|São Gonçalo]], [[12. srpnja]] [[2000.]]) [[brazil]]ski je [[nogometaš]] koji igra na poziciji [[Napadač (nogomet)|lijevog krila]]. Trenutačno igra za [[Real Madrid CF|Real Madrid]]. == Klupska karijera == === Flamengo === Za [[CR Flamengo|Flamengo]] je debitirao 13. svibnja 2017. u utakmici [[Campeonato Brasileiro Série A|brazilske Série A]] protiv kluba [[Clube Atlético Mineiro|Atlético Mineiro]] koja je završila 1:1.<ref>{{cite web |title= No duelo de favoritos, Flamengo e Atlético-MG empatam na estreia, e Maracanã vê estreia de joia de 16 anos |url=http://espn.uol.com.br/noticia/694612_no-duelo-de-favoritos-flamengo-e-atletico-mg-empatam-na-estreia-e-maracana-ve-estreia-de-joia-de-16-anos |publisher=espn.com.br |date=13 May 2017 |access-date=14 May 2017}}</ref><ref>{{cite web |title=El 'merengue' Vinicius Jr. debuta a los 16 años como profesional |url=http://www.mundodeportivo.com/futbol/real-madrid/20170514/422551482521/el-merengue-vinicius-jr-debuta-a-los-16-anos-como-profesional.html |website=Mundo Deportivo |date=13 May 2017 |access-date=14 May 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190404003724/https://www.mundodeportivo.com/futbol/real-madrid/20170514/422551482521/el-merengue-vinicius-jr-debuta-a-los-16-anos-como-profesional.html |archive-date=4 April 2019 |url-status=dead }}</ref> Svoj prvi klupski pogodak postigao je u utakmici [[Copa Sudamericana|Cope Sudamericane]] protiv [[čile]]anskog kluba [[Club Deportivo Palestino|Palestino]] koja je završila 5:0. Svoja prva dva ligaška pogotka postigao je 19. kolovoza kada je postigao jedina dva gola na utakmici protiv kluba [[Atlético Clube Goianiense|Atlético Goianiense]].<ref>{{cite web|title=Enfim, o gol: após 385 minutos, Vinicius Junior desencanta e quebra o gelo no Fla|url=http://globoesporte.globo.com/futebol/times/flamengo/noticia/enfim-o-gol-apos-385-minutos-vinicius-junior-desencanta-e-quebra-o-gelo-no-fla.ghtml|website=Globo Esporte|access-date=20 August 2017}}</ref><ref>{{cite web|title=Vinicius Junior makes first start|url=http://www.marca.com/en/football/real-madrid/2017/06/11/593da621e2704e9a6a8b468d.html|website=Marta|access-date=7 June 2018}}</ref><ref>{{cite web|title=Da atuação relâmpago aos 90 minutos: Vinicius Júnior é protagonista pela 1ª vez|url=https://globoesporte.globo.com/futebol/times/flamengo/noticia/da-atuacao-relampago-aos-90-minutos-vinicius-junior-e-protagonista-pela-1-vez.ghtml|website=Globo Esporte|date=20 August 2017|access-date=7 June 2018}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://globoesporte.globo.com/rj/futebol/libertadores/jogo/14-03-2018/emelec-flamengo/|title=Emelec x Flamengo – Taça Libertadores 2018 |website=globoesporte.com|access-date=10 August 2018}}</ref><ref>{{cite web |title= New Real Madrid star Vinicius Junior in tears after playing final game for Flamengo |url=http://sport360.com/article/football/real-madrid/286992/new-real-madrid-star-vinicius-junior-in-tears-after-playing-final-game-for-flamengo |publisher=Sport360 |date=11 June 2018 |access-date=13 June 2018}}</ref> === Real Madrid === Dana 23. svibnja 2017. potpisao je ugovor s [[Real Madrid CF|Real Madridom]]. Ugovor je počeo vrijediti tek 12. srpnja 2018., na Viníciusov 18. rođendan, budući da igrači moraju imati barem 18 godina kako bi ostvarili transfer na međunarodnoj razini.<ref name=pressReal>{{cite press release|url=http://www.realmadrid.com/en/news/2017/05/official-announcement-vinicius-junior|title=Official Announcement: Vinicius Junior|date=23 May 2017|publisher=Real Madrid CF|access-date=3 December 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20191031201140/https://www.realmadrid.com/en/news/2017/05/official-announcement-vinicius-junior|archive-date=31 October 2019|url-status=dead}}</ref> Real Madrid je za Viníciusa navodno platio 46 milijuna eura što je druga najveća odšteta u povijesti brazilskog nogometa (najveća je [[Neymar]]ova). Real Madrid je za Viníciusove usluge platio više nego bilo koji klub u povijesti za nekog igrača mlađeg od 19 godina.<ref>{{Cite web|url=https://www.theguardian.com/football/2017/may/23/real-madrid-vinicius-junior-flamengo-46m-16-year-old-transfer|title=Real Madrid sign 16-year-old Vinícius Júnior from Flamengo for £39.6m|date=23 May 2017|website=The Guardian|access-date=20 July 2018}}</ref><ref>{{Cite news|url=http://www.skysports.com/football/news/11835/10890441/real-madrid-sign-vinicius-junior-from-flamengo-for-reported-38m-fee|title=Real Madrid sign Vinicius Junior from Flamengo for reported £38m fee|work=Sky Sports|access-date=20 July 2018}}</ref> Dana 20. srpnja 2018. Vinícius je predstavljen kao igrač Real Madrida.<ref>{{Cite web|url=https://www.theguardian.com/football/2017/may/23/real-madrid-vinicius-junior-flamengo-46m-16-year-old-transfer|title=Real Madrid sign 16-year-old Vinícius Júnior from Flamengo for £39.6m|date=23 May 2017|website=The Guardian|access-date=20 July 2018}}</ref><ref>{{Cite news|url=http://www.skysports.com/football/news/11835/10890441/real-madrid-sign-vinicius-junior-from-flamengo-for-reported-38m-fee|title=Real Madrid sign Vinicius Junior from Flamengo for reported £38m fee|work=Sky Sports|access-date=20 July 2018}}</ref> Za novi klub debitirao je u utakmici bez golova protiv gradskog rivala [[Atlético Madrid|Atlética]].<ref>{{cite web|url=http://www.marca.com/en/football/real-madrid/2018/09/29/5bafe36c46163f96708b4577.html|title=Fabulous Madrid derby has everything but goals|work=Marca|location=Spain|date=29 September 2018}}</ref> Svoj prvi klupski pogodak postigao je 3. studenoga kada je [[Real Valladolid]] poražen 2:0.<ref>{{cite news|title=Vinicius changes Real's luck |url=https://www.marca.com/en/football/real-madrid/2018/11/03/5bdde14422601df6698b4602.html|access-date=3 November 2018|work=Marca|location=Spain}}</ref> U [[UEFA Liga prvaka|UEFA Ligi prvaka]] prvi put je bio strijelac 11. prosinca 2019. kada je [[Club Brugge KV|Club Brugge]] poražen 1:3.<ref>{{cite web |url=https://www.bbc.com/sport/football/50749103 |title=Club Bruges 1-3 Real Madrid |work=BBC Sport |date=11 December 2019}}</ref> S Realom je osvojio [[La Liga|La Ligu]] u sezoni 2019./20.<ref>{{cite web |url=https://www.marca.com/en/football/real-madrid/2020/07/17/5f10db2146163f3c2c8b45d7.html|title=Real Madrid win the longest LaLiga Santander season|date=17 July 2020|access-date=17 July 2020|website=Marca|location=Spain}}</ref> Dana 12. svibnja postigao je [[hat-trick]] protiv [[Levante UD|Levantea]] koji je poražen s visokih 6:0.<ref name=Levante>{{cite web|url=https://www.espn.com/soccer/report?gameId=610416|title=Real Madrid cruise with Vinicius hat trick as Levante relegated|website=ESPNFC|date=12 May 2022|accessdate=13 May 2022}}</ref> U sezoni 2021./22. s Realom je ponovno osvojio La Ligu.<ref name="LaLiga202122" /> Dana 28. svibnja 2022. s Realom je igrao [[Finale UEFA Lige prvaka 2022.|finale UEFA Lige prvaka 2021./22.]] protiv [[Liverpool F.C.|Liverpoola]]. Tada je postigao jedini pogodak na utakmici. Tom pobjedom Real je osvojio UEFA Ligu prvaka rekordnih 14 puta.<ref>{{cite web |url=https://www.sportingnews.com/us/soccer/news/vinicius-goal-champions-league-final-real-madrid-liverpool-result/klg5gwmdz5b3dcomysxszxtg |title=Vinicius Jr goal in Champions League final gives Real Madrid result vs Liverpool |website=Sporting News |date=28 May 2022 }}</ref> Imenovan je najboljim mladim igračem UEFA Lige prvaka 2021./22. te je uvršten u momčad natjecanja.<ref>{{cite news|date=31 May 2022|title=Vinícius Júnior named 2021/22 UEFA Champions League Young Player of the Season|url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0275-1546501dd977-8e9d95ac3c37-1000--vinicius-junior-named-2021-22-uefa-champions-league-young-playe/|access-date=31 May 2022|website=UEFA.com|publisher=Union of European Football Associations}}</ref><ref name="TOTS2122" /> S 22 pogotka, Vinícius je te sezone bio drugi najbolji strijelac Reala, iza [[Karim Benzema|Karima Benzeme]].<ref name="outrageous">{{cite web |url=https://uk.sports.yahoo.com/news/12-outrageous-stats-vinicius-jr-000200893.html?guccounter=1&guce_referrer=aHR0cHM6Ly93d3cuZ29vZ2xlLmNvbS8&guce_referrer_sig=AQAAAJueYZNI4J1QQ4kGZ2mxDBJWtZo48W8vy_6Wpy8EI2JsGh-x3JeblAJvoqE57Um_g57YXGO5lt-A3flPRJPOoHeWS3LaU7JdGWx4XIT9JUd_kpFl-lUU_MtKMm5HxOnCzXsPL2Mjc2QoqQKjC0PuNHLqLx1-PBdEicyRuh655XKb |title=12 outrageous stats from Vinicius Jr's stunning 21-22 season at Real Madrid |publisher=uk.sports.yahoo.com |last1=Law |first1=Joshua |date=28 May 2022 |access-date=11 June 2022 |archive-date=31. listopada 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20221031075030/https://uk.sports.yahoo.com/news/12-outrageous-stats-vinicius-jr-000200893.html?guccounter=1&guce_referrer=aHR0cHM6Ly93d3cuZ29vZ2xlLmNvbS8&guce_referrer_sig=AQAAAJueYZNI4J1QQ4kGZ2mxDBJWtZo48W8vy_6Wpy8EI2JsGh-x3JeblAJvoqE57Um_g57YXGO5lt-A3flPRJPOoHeWS3LaU7JdGWx4XIT9JUd_kpFl-lUU_MtKMm5HxOnCzXsPL2Mjc2QoqQKjC0PuNHLqLx1-PBdEicyRuh655XKb |url-status=dead }}</ref> Postigao je dva pogotka 11. veljače 2023. kada je Real Madrid pobijedio [[Saudijska Arabija|saudijski]] [[Al Hilal SFC|Al Hilal]] 5:3 u finalu [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo|Svjetskog klupskog prvenstva]]. Imenovan je najboljim igračem tog izdanja natjecanja.<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/fifaplus/en/articles/vinicius-junior-federico-valverde-luciano-vietto-golden-silver-bronze-ball-awards-club-world-cup-morocco-2022 |title=Vinicius grabs Golden Ball on triple-V podium |publisher=[[FIFA]] |date=11 February 2023 |access-date=11 February 2023}}</ref> Deset dana kasnije ponovno je postigao dva pogotka, ovaj put u utakmici osmine finala [[UEFA Liga prvaka 2022./23.|UEFA Lige prvaka 2022./23.]] u kojoj je [[Liverpool F.C.|Liverpool]] poražen 2:5.<ref>{{Cite web |last1=Howarth |first1=Matthew |last2=Hunter |first2=Graham |title=Liverpool 2–5 Real Madrid: Vinícius Júnior and Benzema score two each in stunning comeback from Champions League holders |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/027e-175e80a9e6f5-5ebd3603b3b1-1000--liverpool-2-5-real-madrid-vinicius-junior-and-benzema-score-/ |date=21 February 2023 |access-date=21 February 2023 |website=UEFA.com }}</ref><ref>{{cite web|last=McNulty|first=Phil|title=Liverpool 2–5 Real Madrid: Hosts thrashed by holders in Champions League last 16|url=https://www.bbc.com/sport/football/64708314|publisher=BBC|date=21 February 2023|access-date=21 February 2023}}</ref> Te sezone ponovno je bio uvršten u momčad sezone UEFA Lige prvaka.<ref name=":2">{{cite news |date=11 June 2023 |title=2022/23 UEFA Champions League Team of the Season |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0282-183b47300272-09e23ed6220b-1000--2022-23-team-of-the-season/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20240123173937/https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0282-183b47300272-09e23ed6220b-1000--2022-23-team-of-the-season/ |archive-date=23 January 2024 |access-date=11 June 2023 |website=UEFA |publisher=Union of European Football Associations}}</ref> Vinícius je postigao hat-trick 14. siječnja 2024. u finalu [[Supercopa de España|španjolskog superkupa]] protiv [[FC Barcelona|Barcelone]] koja je izgubila 4:1.<ref>{{cite web |url=https://www.theguardian.com/football/2024/jan/14/real-madrid-barcelona-spanish-super-cup-final |title=Vinícius Júnior leads Real Madrid to Super Cup triumph over Barcelona |publisher=The Guardian |date=14 January 2024 }}</ref> U prvoj polufinalnoj utakmici [[UEFA Liga prvaka 2023./24.|UEFA Lige prvaka 2023./24.]] odigranoj 30. travnja protiv [[FC Bayern München|Bayerna]], Vinícius je dva puta bio strijelac u susretu koji je završio 2:2 te je tako treću sezonu zaredom postigao barem 20 golova u svim natjecanjima.<ref>{{cite web |last=Hincks |first=Michael |url=https://www.eurosport.com/football/champions-league/2023-2024/bayern-munich-v-real-madrid-uefa-champions-league-live_sto10121860/story.shtml |title=Bayern Munich 2-2 Real Madrid - Thrilling UEFA Champions League semi-final first leg ends all square |publisher=Eurosport |date=30 April 2024 }}</ref> == Reprezentativna karijera == S Brazilom je osvojio južnoameričko prvenstvo do 15 godina održanom u [[Kolumbija|Kolumbiji]] 2015. Bio je drugi najbolji strijelac tog natjecanja sa sedam postignutih pogodaka.<ref name=":0">{{Cite web |last=Darwen |first=Chris |date=14 April 2020|title=Vinicius Junior 2019/20 – scout report|url=https://totalfootballanalysis.com/opinion/vinicius-junior-2019-20-scout-report|access-date=27 December 2020|website=Total Football Analysis Magazine}}</ref> S Brazilom je također osvojio južnoameričko prvenstvo do 17 godina. Na tom natjecanju, održanom u [[Čile]]u 2017., bio je najbolji strijelac sa sedam postignutih pogodaka te je imenovan najboljim igračem natjecanja.<ref name=SA17/> Za [[brazilska nogometna reprezentacija|A selekciju Brazila]] debitirao je 10. rujna 2019. kada je Brazil izgubio 0:1 od [[Peruanska nogometna reprezentacija|Perua]].<ref>{{cite web |url=https://www.realmadrid.com/en/news/2019/09/vinicius-jr-makes-debut-for-brazil |title=Vinicius Jr. makes debut for Brazil |publisher=Real Madrid C.F. |date=11 September 2019 |access-date=11 September 2019}}</ref> Svoj prvi reprezentativni pogodak postigao je 24. ožujka 2022. kada je [[Čileanska nogometna reprezentacija|Čile]] poražen 4:0.<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.com/sport/football/60869947 |title=Brazil thrash Chile in World Cup qualifier |work=BBC Sport |date=25 March 2022 |access-date=11 June 2022 }}</ref> Dana 7. studenoga 2022. imenovan je članom brazilskog sastava za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Svjetsko prvenstvo 2022.]]<ref>{{cite web|title=Seleção Brasileira está convocada para a Copa do Mundo FIFA Qatar 2022|url=https://www.cbf.com.br/selecao-brasileira/noticias/selecao-masculina/selecao-brasileira-esta-convocada-para-a-copa-do-mundo-fifa-qatar-2022|publisher=CBF|access-date=7 November 2022|date=7 November 2022}}</ref> Postigao je gol i asistenciju 5. prosinca u utakmici osmine finala protiv [[Južnokorejska nogometna reprezentacija|Južne Koreje]] koja je završila 4:1.<ref>{{Cite web |last=Child |first=Rohan Sharma, James Brownsell, David |title=Brazil vs South Korea 4-1: World Cup 2022 – as it happened |url=https://www.aljazeera.com/sports/liveblog/2022/12/5/live-brazil-vs-south-korea-world-cup |archive-url=https://web.archive.org/web/20230529022325/https://www.aljazeera.com/sports/liveblog/2022/12/5/live-brazil-vs-south-korea-world-cup |archive-date=29 May 2023 |access-date=2022-12-05 |website=[[Al Jazeera]]}}</ref> S Brazilom je ispao na [[jedanaesterac|penale]] u četvrtfinalu od [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatske]].<ref>{{cite news |url=https://www.theguardian.com/football/live/2022/dec/09/croatia-v-brazil-world-cup-2022-quarter-final-live-score-update |title=World Cup quarter-final: Croatia 1-1 Brazil (4-2 pens) – as it happened |work=the Guardian |date=9 December 2022 |access-date=17 December 2022 }}</ref> == Priznanja == === Individualna === *Najbolje lijevo krilo natjecanja [[Copa São Paulo de Futebol Júnior]]: 2017.<ref>{{cite web|url=http://globoesporte.globo.com/blogs/especial-blog/na-base-da-bola/post/selecao-da-copinha-tem-vinicius-junior-e-4-do-timao-pedrinho-e-o-melhor-jogador.html|title=Seleção da Copinha tem Vinícius Júnior e 4 do Timão; Pedrinho é o melhor jogador|publisher=Globoesporte.com|date=26 January 2017}}</ref> *Najbolji igrač južnoameričkog prvenstva do 17 godina: 2017.<ref name=SA17>{{cite web|title=Vinicius y un protagonismo estratégico|url=http://www.conmebol.com/es/vinicius-y-un-protagonismo-estrategico|publisher=CONMEBOL.com|date=20 March 2017|access-date=14 May 2017}}</ref> *Igrač mjeseca [[La Liga|La Lige]]: studeni 2021.,<ref>{{cite web|url=https://www.laliga.com/en-ES/news/vini-jr-named-laliga-santander-player-of-the-month-for-november|title=Vini Jr. named LaLiga Santander Player of the Month for November|date=10 December 2021|publisher=La Liga|access-date=3. prosinca 2022.|archive-date=7. ožujka 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240307023936/https://www.laliga.com/en-ES/news/vini-jr-named-laliga-santander-player-of-the-month-for-november|url-status=dead}}</ref> ožujak 2024.<ref>{{cite news|url=https://www.laliga.com/en-ES/news/vini-jr-named-laliga-ea-sports-player-of-the-month-for-march|title=Vini Jr named LALIGA EA SPORTS Player of the Month for March|publisher=La Liga|date=29 March 2024|access-date=29 March 2024}}</ref> *Član momčadi sezone [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]]: [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|2021./22.]],<ref name="TOTS2122">{{cite news |title=2021/22 UEFA Champions League Team of the Season |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0275-154650014aef-02a394f30379-1000--official-team-of-the-season/ |website=UEFA.com|publisher=Union of European Football Associations |date=31 May 2022 |access-date=31 May 2022}}</ref> [[UEFA Liga prvaka 2022./23.|2022./23.]]<ref name=":2" /> *Mladi igrač sezone [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]]: [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|2021./22.]]<ref>{{cite news |title=2021/22 UEFA Champions League Young Player of the Season|url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0275-1546501dd977-8e9d95ac3c37-1000--young-player-of-the-season-vinicius-jr/|website=UEFA.com|publisher=Union of European Football Associations |date=31 May 2022 |access-date=31 May 2022}}</ref> * Član momčadi sezone La Lige: 2021./22.,<ref>{{cite web|url=https://www.ea.com/games/fifa/fifa-22/ultimate-team/tots/laliga-santander|title=LaLiga Santader Team of the Season|website=EA|date=19 May 2022|accessdate=21 August 2022}}</ref> 2022./23.<ref>{{cite news|title=Los Premios 'Team Of The Season' de EA SPORTSTM y LaLiga revelan a los mejores 15 jugadores de la temporada|url=https://www.laliga.com/noticias/los-premios-team-of-the-season-de-ea-sportstm-y-laliga-revelan-a-los-mejores-15-jugadores-de-la-temporada|date=19 May 2023|access-date=21 May 2023|publisher=LaLiga}}</ref> * Zlatna lopta [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo|FIFA Svjetskog klupskog prvenstva]]: 2022.<ref>{{Cite web |date=February 11, 2023 |title=The adidas awards ceremony {{!}} FIFA Club World Cup Morocco 2022™ |url=https://www.fifa.com/fifaplus/en/watch/NnhEBCJKFEWYqDQn2YlgPQ |website=FIFA.com}}</ref> * [[FIFPRO|FIFA FIFPRO Men's World 11]]: 2023.<ref>{{Cite web |date=2024-01-15 |title=Messi extends record as City stars dominate Men’s World 11 |url=https://www.fifa.com/fifaplus/en/the-best-fifa-football-awards/articles/fifpro-mens-world-11-lionel-messi-manchester-city |access-date=2024-01-16 |website=[[FIFA]]}}</ref> * [[Nagrada Sócrates]]: 2023.<ref name=":3">{{Cite web |date=2023-10-30 |title=Bellingham wins Kopa Trophy and Vini Jr. scoops Socrates Award |url=https://www.realmadrid.com/en/news/2023/10/30/bellingham-wins-kopa-trophy-and-vini-jr-scoops-socrates-award |archive-url=https://web.archive.org/web/20231126015440/https://www.realmadrid.com/en/news/2023/10/30/bellingham-wins-kopa-trophy-and-vini-jr-scoops-socrates-award |archive-date=26 November 2023 |access-date=2023-10-31 |website=Real Madrid C.F.}}</ref> === Klupska === '''Real Madrid''' *[[La Liga]]: 2019./20.,<ref>{{cite news|url=https://www.laliga.com/en-GB/news/real-madrid-win-2019-20-laliga-santander|title=Real Madrid win 2019/20 LaLiga Santander|date=16 July 2020|publisher=LaLiga|access-date=17 July 2020|archive-date=17. srpnja 2020.|archive-url=https://web.archive.org/web/20200717010848/https://www.laliga.com/en-GB/news/real-madrid-win-2019-20-laliga-santander|url-status=dead}}</ref> 2021./22.,<ref name="LaLiga202122">{{cite web |last=Westwood |first=James |date=30 April 2022 |title=Real Madrid clinch 35th La Liga title with four games to spare after victory over Espanyol |url=https://www.goal.com/en-us/news/real-madrid-35th-la-liga-title/bltb8dfbd27f32f5feb |access-date=30 April 2022 |website=Goal.com}}</ref> 2023./24.<ref>{{cite news|url=https://www.bbc.com/sport/football/articles/c0x05j54l8wo|title=Real Madrid crowned champions after Barca's defeat at Girona|website=BBC Sport|date=4 May 2024|access-date=4 May 2024}}</ref> *[[Copa del Rey]]: 2022./23.<ref>{{cite web|title=Real Madrid 2–1 Osasuna: Rodrygo scores twice as Madrid win Copa del Rey |url=https://www.bbc.com/sport/football/65500297|publisher=BBC|date=6 May 2023|access-date=6 May 2023}}</ref> *[[Supercopa de España]]: 2019./20.,<ref>{{cite web|url=https://www.marca.com/en/football/real-madrid/cronica/2020/01/12/5e1b882ce2704e6d7a8b4598.html|title=Real Madrid win the Supercopa from the spot|date=12 January 2020|access-date=12 January 2020|website=Marca|location=Spain}}</ref> 2021./22.,<ref>{{cite news|url=https://www.marca.com/en/football/real-madrid/2022/01/16/61e481b0ca4741226d8b458c.html|title=Modric and Benzema fire Real Madrid to the Supercopa title |newspaper=Marca |first=Euan |last=Mctear |date=16 January 2022|access-date=16 January 2022}}</ref> 2023./24.<ref>{{Cite web |date=2024-01-14 |title=El Real Madrid recupera su corona en la Supercopa (4-1) |url=https://rfef.es/es/noticias/cronica-el-real-madrid-recupera-su-corona-en-la-supercopa-4-1 |access-date=2024-01-15 |website=[[Real Federación Española de Fútbol]]}}</ref> *[[UEFA Liga prvaka]]: [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|2021./22.]]<ref>{{cite news |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0275-15415a62aaf0-36d3e17d7404-1000/ |title=Champions League final: Vinícius Júnior scores only goal as Real Madrid deny Liverpool again |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=28 May 2022 |access-date=28 May 2022}}</ref> *[[UEFA Superkup]]: [[UEFA Superkup 2022.|2022.]]<ref>{{cite news |url=https://www.uefa.com/uefasupercup/news/0278-15d6268709ab-38bef8ec34df-1000--report-real-madrid-win-the-super-cup/ |title=Real Madrid 2–0 Eintracht Frankfurt: Five-star Madrid triumph in Helsinki |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations|first=Sam|last=Honeyman|date=10 August 2022 |access-date=11 August 2022}}</ref> *[[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo]]: [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2018.|2018.]],<ref>{{cite news |last=Rodríguez |first=José María |url=https://www.marca.com/futbol/mundial-de-clubes/cronica/2018/12/22/5c1e81a2e5fdea02688b4580.html |title=El Madrid agranda su leyenda|newspaper=Marca |location=Spain |date=22 December 2018|access-date=22 December 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20191008171528/https://www.marca.com/futbol/mundial-de-clubes/cronica/2018/12/22/5c1e81a2e5fdea02688b4580.html|archive-date=8 October 2019|url-status=dead}}</ref> [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2022.|2022.]]<ref>{{cite web |url=https://www.fifa.com/fifaplus/en/articles/real-madrid-al-hilal-final-report-review-vinicius-junior-federico-valverde-club-world-cup-morocco-2022 |title=Vinicius and Valverde dazzle as five-star Madrid conquer |publisher=[[FIFA]] |date=11 February 2023 |access-date=11 February 2023}}</ref> === Reprezentativna === '''Brazil do 15''' *Južnoameričko prvenstvo do 15 godina: 2015.<ref>{{cite web|url=http://www.rsssf.com/tabless/sa-u15-2015.html|title=2015 South American U-15 Championship|date=15 June 2019|publisher=[[Rec.Sport.Soccer Statistics Foundation]]}}</ref> '''Brazil do 17''' *Južnoameričko prvenstvo do 17 godina: 2017.<ref>{{cite web|title=Brasil golea 5–0 a Chile y es campeón del Sudamericano Sub-17 |url=http://www.conmebol.com/es/brasil-golea-5-0-chile-y-es-campeon-del-sudamericano-sub-17 |publisher=CONMEBOL |date=20 March 2017}}</ref> *Kup država članica [[BRICS|BRICS-a]] do 17 godina: 2016. == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{commons category}} *[https://int.soccerway.com/players/-/474972/ Profil], Soccerway *{{BDFutbol}} {{Sastav - Real Madrid}} {{Sastav Brazil 2022 SP}} {{Sastav Brazil 2026 SP}} [[Kategorija:Brazilski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Flamenga]] [[Kategorija:Nogometaši madridskog Reala]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] 9fnpdmikqa9xs3ql6fibcjc9hecqmgh 0 736181 7563659 7563287 2026-07-25T16:05:42Z Dudeidassa 279613 Njemačke operacije 7563659 wikitext text/x-wiki {{Oružani sukob |naziv = Drugi svjetski rat u Dalmaciji |dio = [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji]] |slika = Map of the Axis occupation of Yugoslavia.svg |opis slike = Karta okupirane Jugoslavije, 1941. – 1943. |datum = [[6. travnja]] [[1941.]] – [[5. prosinca]] [[1944.]] |mjesto = [[Dalmacija]] |povod = [[Fašistička Italija|Talijansko]]-[[Treći Reich|njemačka]] [[invazija]] [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavije]] <br> [[Guvernatorat Dalmacija|Aneksija]] i [[Druga zona (NDH)|okupacija Dalmacije]] <br> [[Talijanski iredentizam]] <br> [[Talijanizacija|Nasilna talijanizacija hrvatskog stanovništva]] |teritorij = Pripojenje [[Dalmacija|Dalmacije]] pod [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske|Hrvatsku vlast]] odnosno [[SFRJ|vlast nove Jugoslavije]] |ishod = Pobjeda [[NOVJ|partizana]]<br> Slom XV. njemačkog korpusa, [[NDH]] i [[Četnici|četnika]] |sukobljeni1 = '''1941. – 1943.''' <br>[[Datoteka: Flag of Italy (1861–1946).svg|border|23px]] [[Fašistička Italija]] * [[Datoteka: Cap badge of the Anti-Communist Volunteer Militia.svg|border|23px]] [[Dobrovoljačka antikomunistička milicija|MVAC/Banda]] * [[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|border|23px]] [[Četnici]] * [[Datoteka: Flag of Croatia (1941–1945).svg|border|23px]] [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] '''1943. – 1944.'''<br>[[Datoteka: Flag of Germany (1935–1945).svg|border|23px]] [[Treći Reich]] * [[Datoteka: Flag of Croatia (1941–1945).svg|border|23px]] [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] * [[Datoteka:War flag of the Italian Social Republic.svg|border|23px]] [[Talijanska Socijalna Republika|RSI]] * [[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|border|23px]] [[Četnici]] <br> |sukobljeni2 = '''1941.''' <br> [[Datoteka:Flag of Yugoslavia (1918–1941).svg|border|23px]] [[Kraljevina Jugoslavija]] <br> '''1941. – 1944.''' <br> [[Datoteka:Yugoslav Partisans flag 1945.svg|border|23px]] [[NOVJ]] <br> * [[Datoteka: Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] [[Glavni štab Hrvatske|4. zona GŠH]] * [[Datoteka: Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] [[Osmi dalmatinski korpus NOVJ-a|8. korpus NOVJ-a]] [[Datoteka:Flag of the United Kingdom (1-2).svg|border|23px]] [[Velika Britanija]] <br> [[Datoteka:Flag of the United States (1912-1959).svg|border|23px]] [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] '''<br>od 1944.''' <br> [[Datoteka:Flag of Yugoslavia (1918–1941).svg|border|23px]] [[Kraljevina Jugoslavija|Vlada u Egzilu]] |sukobljeni3 = |zapovjednik1 = {{Z|ITAK}} [[Mario Roatta]]<br> {{Z|ITAK}} [[Giuseppe Bastianini]]<br> [[Datoteka:War flag of the Italian Social Republic.svg|border|23px]] [[Francesco Giunta]]<br> {{Z|NNJE}} [[Edmund Glaise von Horstenau|Edmund von Horstenau]]<br> {{Z|NNJE}} [[Artur Phleps]]<br> {{Z|NNJE}} [[Gustav Fehn ]]<br> {{Z|NNJE}} [[ Rudolf Lüters]]<br> [[Datoteka:Flag of Croatia (1941–1945).svg|border|23px]] [[Edo Bulat]] <br> [[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|border|23px]] [[Ilija Trifunović-Birčanin]] <br> [[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|border|23px]] [[Momčilo Đujić]] <br> [[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|border|23px]] Dobroslav Jevđević |zapovjednik2 = [[Datoteka:Yugoslav Partisans flag 1945.svg|border|23px]] [[Josip Broz Tito]]<br> [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] Josip Škorpik <br> [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] [[Vicko Krstulović]] <br>[[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] [[Mirko Kovačević]] <br> [[Datoteka:Yugoslav Partisans flag 1945.svg|border|23px]] [[Koča Popović]] <br> [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] [[Petar Drapšin]]<br> [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] [[Ante Banina]] <br> [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] [[Ivan Kukoč]] <br> [[Datoteka:Flag of the United Kingdom (1-2).svg|border|23px]] [[Harold Alexander]] <br> [[Datoteka:Flag of the United Kingdom (1-2).svg|border|23px]] [[Henry Wilson]]<br> [[Datoteka:Air Force Ensign of the United Kingdom.svg|border|23px]] [[William Elliot]] (BAF) <br> [[Datoteka:Flag of the United Kingdom (1-2).svg|border|23px]] [[Jack Churchill]] |zapovjednik3 = |jačina1 = [[Datoteka: Flag of Italy (1861–1946).svg|border|23px]] 40&nbsp;000 (do. 1943.)<br>[[Datoteka: Cap badge of the Anti-Communist Volunteer Militia.svg|border|23px]][[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|border|23px]] 11&nbsp;000<br>[[Datoteka: Flag of Germany (1935–1945).svg|border|23px]] 10&nbsp;000 – 45&nbsp;000<br>[[Datoteka:Flag of Croatia (1941–1945).svg|border|23px]] 3000 <br> [[Datoteka:War flag of the Italian Social Republic.svg|border|23px]] 2000 - 6000 |jačina2 = [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] 5000 – 35&nbsp;000<br>[[Datoteka:Flag of the United Kingdom (1-2).svg|border|23px]][[Datoteka:Flag of the United States (1912-1959).svg|border|23px]] 5000 (1944.)<br>[[Datoteka: Bandiera delle Brigate Garibaldi partigiane (1943-1945).svg|border|23px]] [[Bataljun Garibaldi|350]] – 5000 |jačina3 = |posljedice1 = '''Poginuli'''<br>[[Datoteka: Flag of Italy (1861–1946).svg|border|23px]] [[Datoteka:War flag of the Italian Social Republic.svg|border|23px]] 1000 – 5000<br>[[Datoteka: Flag of Germany (1935–1945).svg|border|23px]][[Datoteka:Flag of Croatia (1941–1945).svg|border|23px]]19.356 (1944.)<br>[[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|border|23px]] 6000 <br>[[Datoteka: Flag of Germany (1935–1945).svg|border|23px]] XV korpus uništen<br>'''Ranjeni''' <br>[[Datoteka: Flag of Germany (1935–1945).svg|border|23px]][[Datoteka:Flag of Croatia (1941–1945).svg|border|23px]]15.644 (1944.) |posljedice2 = '''Poginuli''' <br>[[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] 19.107 (do 1945.)<br>[[Datoteka:Flag of the United Kingdom (1-2).svg|border|23px]][[Datoteka:Flag of the United States (1912-1959).svg|border|23px]] 300 <br>[[Datoteka: Flag of Italy (1861–1946).svg|border|23px]] [[Datoteka: Bandiera delle Brigate Garibaldi partigiane (1943-1945).svg|border|23px]] [[Operacija Osovina|500 - 1000]] <br>'''Ranjeni''' <br>[[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] 50.000 (do 1945.) |posljedice3 = '''Poginuli civili''' <br> 15.000 – 20.000<br>'''Ranjeni ili internirani civili''' <br> 82.000 – 100.000 |bilješke = }} Dalmacija je nakon [[Sile Osovine|Osovinske]] okupacije [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavije]] i uspostave [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]], [[Rimski ugovori (1941.)|Rimskim ugovorima]], podeljena između NDH i Italije. Vlast NDH u tzv. [[Druga zona (NDH)|drugoj zoni]] ostaje samo formalna, te služi kao ispomoć talijanskoj vojsci koja otvoreno naoružava i obučava [[Četnici|četničke]] [[Dinarska četnička divizija|postrojbe]] u [[Zagora|dalmatinskoj zagori]]. Italija je nastavila talijanizirati anektirana područja Dalmacije. Imena mjesta su talijanizirana, a talijanski je postao službeni jezik u svim školama, crkvama i državnoj upravi.<ref>{{Citiranje knjige|last=Goldstein|first=Ivo|url=http://archive.org/details/croatia00ivog|title=Croatia : a history|date=1999|publisher=[Montréal (Québec)] : McGill-Queen's University Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-7735-2016-5}}</ref> Sva hrvatska kulturna društva su zabranjena, dok su Talijani preuzeli kontrolu nad svim ključnim mineralnim, industrijskim i poslovnim objektima. Oružani ustanak u Dalmaciji započeo je usporedno s ustankom u ostatku okupirane Hrvatske. Glavni razlozi bili su nasilna talijanska okupacija te politika [[etničko čišćenje|etničkog čišćenja]] kako talijanskog tako i četničkog, a kasnije i njemačkog i ustaškog. To je dovelo do daljnjih talijanskih represivnih mjera – strijeljanja civilnih talaca, spaljivanja sela, oduzimanja imovine i zatvaranja u koncentracijske logore.<ref>{{Citiranje knjige|last=Cohen|first=Philip J.|url=https://books.google.hr/books?id=Fz1PW_wnHYMC&pg=PA29&hl=hr&source=gbs_selected_pages&cad=1|title=Serbia's Secret War: Propaganda and the Deceit of History|date=1996|publisher=Texas A&M University Press|isbn=978-0-89096-760-7|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=partizani|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/partizani|access-date=2025-10-15|website=Hrvatska enciklopedija}}</ref> == Početak rata == [[Datoteka:Kingdom of Italy. A Liberation Of Dalmatia Medal, C.1941.jpg|mini|278x278px|Talijanska medalja oslobođenja Dalmacije 1941.]] U prvnim danima [[Travanjski rat|Travanjskog rata]], 7. travnja, talijanske snage na slovenskoj granici izvele su manje akcije u dolini Save i na području Kastva. Dana 11. travnja 2. talijanska armija pokrenula je ofenzivu, zauzevši istog dana [[Ljubljana|Ljubljanu]], [[Sušak]] i [[Kraljevica|Kraljevicu]]. 12. travnja 133. oklopna divizija ''Littorio'' i 52. pješačka divizija ''Torino'' zauzele su [[Senj]], 13. travnja [[Otočac]] i [[Gradac]], dok su talijanske pomorske snage izvršile desant na nekoliko dalmatinskih otoka. Planirani jugoslavenski napad na [[Zadarska provincija|Zadarsku enklavu]] nije se ostvario, pa su trupe gradskog garnizona počele napredovati sve dok se nisu susrele s divizijom ''Torino'' kod [[Knin|Knina]], koji je zauzet [[14. travnja|14. travanja]]. [[Split]] i [[Šibenik]] su zauzeti [[15. travnja|15.]] odnosno [[16. travnja|16. travnja,]] a [[17. travnja]] talijanski Motorizirani korpus je zauzeo [[Dubrovnik]].<ref>{{Citiranje časopisa|last=Cernuschi|first=Enrico|title=Le operazioni aeronavali contro la Jugoslavia|journal=Storia Militare|volume=no. 242|pages=31}}</ref> [[Datoteka:Bundesarchiv_B_145_Bild-F016230-0011A,_Bersaglieri_in_Jugoslawien.jpg|desno|mini|300x300px|Talijanski bersaljeri napreduju prema Sinju tijekom invazije na Jugoslaviju, travanj 1941.]] Nakon što je odbila jugoslavensku ofenzivu u Albaniji, 18. pješačka divizija ''Messina'' zauzela je 17. travnja [[Kotor]], susrevši se s talijanskim jedinicama Motoriziranog korpusa. Završetkom vojnih operacija i uspostavom [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]], te potpisanim [[Rimski ugovori (1941.)|Rimskim ugovorima]], Dalmacija je podijeljena između NDH i Italije. Vlast NDH u tzv. [[Druga zona (NDH)|drugoj zoni]] ostaje samo formalna, te služi kao ispomoć talijanskoj vojsci koja otvoreno naoružava i obučava [[Četnici|četničke]] [[Dinarska četnička divizija|postrojbe]] u [[Zagora|dalmatinskoj zagori]]. Prema tom ugovoru, što su ga potpisali [[Ante Pavelić|Pavelić]] i [[Mussolini]], Italija je dobila dijelove Dalmacije i to: šire područje [[Zadar|Zadra]], [[Šibenik|Šibenika]], [[Split|Splita]], sve Dalmatinske otoke osim Paga, Brača i Hvara, zatim [[Boka kotorska|Boku kotorsku]] te dijelove [[Hrvatsko primorje|Hrvatskog primorja]] (otoke Krk i Rab) i [[Gorski kotar|Gorskog kotara]]. Troškovi okupacijskih talijanskih trupa u Drugoj i Trećoj zoni naplaćivali su se (skupo) iz proračuna NDH. Usto, Italija je priključila 5.380&nbsp;km² teritorija u Hrvatskom primorju, Gorskom kotaru, Kvarneru i Dalmaciji s 380.000 stanovnika (''Prva zona''). Talijanska Dalmacija je obuhvaćala područje koje su činili:{{citat|...svi otoci zadarskog otočja; područje obuhvaćeno linijom, koja polazi od rta Privlaka, dostiže Planinski kanal, slijedi njegovu unutarnju trasu do Novigradskog mora, nastavlja se uzduž gornje obale rečenog mora, zahvaća Bukovicu i, stigavši do toka Krke ispod mjesta Pađene, silazi duž rijeke te se od nje odvaja tako da obuhvaća cijelo područje Šibenika i Trogira, te grad Split uključivši predgrađa, a isključivši otoke Brač i Hvar; otoci Čiovo, Drivenik, Šolta, Vis, Biševo, Sv. Andrija, Jabuka i ostali manji koji leže oko njih; otoci Korčula i Mljet; kotar koji obuhvaća cijelu Boku kotorsku linijom koja napušta obalu na jednoj točci između mjesta Cavtat i Vitaljine i ulazi prema sjeveroistoku, uključivši mjesto Grudu i masiv planine Orjen, dok ne dostigne granicu s Crnom Gorom...<ref>Gizdić, Drago, Dalmacija 1941, Zagreb, 1957., str. 160-161</ref>|Ugovor o određivanju granica između Kraljevine Hrvatske i Kraljevine Italije, 18. svibnja 1941.}}[[Mussolini]] je dekretom [[20. svibnja]] [[1941.]] na tom području osnovao Namjesništvo za Dalmaciju.<ref>[http://books.google.hr/books?id=7zJazyQl-ywC&dq Ferdinand Perinović: Dica Kalelarge protiv četiri lazna mita o Zadru]</ref> Za obavljanje upravnih poslova u pripojenim područjima osnovana je Vlada za Dalmaciju (''Governo della Dalmazia'') sa sjedištem u Zadru.<ref name="osovina">Dinko Odak: [http://povijest.net/v5/hrvatska/hrvatska-2-svjetski-rat/2011/slomljena-osovina-2/ Slomljena Osovina (2) – Travanjski rat,] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120705061322/http://povijest.net/v5/hrvatska/hrvatska-2-svjetski-rat/2011/slomljena-osovina-2/|date=5. srpnja 2012.}} Hrvatski povijesni portal, {{ISSN|1846-4432}}</ref> === Talijanska okupacija === Krajem 1941. slavensko stanovništvo bilo je podvrgnuto politici masovne i nasilne talijanizacije. Talijanski je nametnut kao obvezni jezik za dužnosnike i učitelje, iako se hrvatski tolerirao za komunikaciju unutar civilne uprave. U glavnim središtima razni znakovi napisani na hrvatskom jeziku zamijenjeni su natpisima na talijanskom, zabranjene su hrvatske zastave, novine i plakati osim dvojezičnih koje su objavljivale talijanske civilne i vojne vlasti; raspuštena su kulturna i sportska društva. Italija ujedno prisvaja cjelokupnu trgovačku mornaricu (sve brodove privatnih brodara iz Hrvatske). Talijanske snage u Dalmaciji bile su pod zapovjedništvom XVIII. armijskog korpusa (pod 2. talijanskom armijom (''Comando Superiore di Slovenia e Dalmazia)),'' čije je zapovjedništvo bilo prvo u Zadru, a potom u Splitu. Pod XVIII. korpusom bile su sljedeće postrojbe; * 12. pješačka divizija ''Sassari'' * 15. pješačka divizija ''Bergamo'' * 151. pješačka divizija ''Perugia'' * 158. pješačka divizija ''Zara'' Svaka talijanska pješačka divizija brojala je oko 10.000 vojnika raspoređenih u dvije pješačke pukovnije (''divisione binaria''), svaka pukovnija imala je 3 bojne, jednu topničku pukovniju, te jednu "''legiju squadistra''" (pukovniju) [[Crnokošuljaši|crnokošuljaša]] jačine 2 bojne. Kao potpora regularnoj talijanskoj vojsci, od lokalnog stanovništva oformljene su paravojne postrojbe, MACV (''Milizia Volontaria Anti Comunista'') poznate i kao ''Banda''.<ref>{{Citiranje weba|last=prof.|first=Domagoj Zovak,|title=Odnos dinarske četničke divizije i talijanskog okupatora|url=http://povijest.net/sadrzaj/hrvatska/hr-ww2/840-odnos-dinarske-cetnicke-divizije-i-talijanskog-okupatora.html|access-date=2025-10-17|website=povijest.net|language=hr-hr|archive-date=22. prosinca 2011.|archive-url=https://web.archive.org/web/20111222070633/http://povijest.net/sadrzaj/hrvatska/hr-ww2/840-odnos-dinarske-cetnicke-divizije-i-talijanskog-okupatora.html|url-status=dead}}</ref> Većinom se radilo o pravoslavnim četničkim formacijama na području sjeverne Dalmacije i Hercegovine koje su prihvatile talijansku vlast, dok je u zadarskom području unovačena milicijska formacija sastavljena od većinski katoličkog stanovništva. * MVAC "''Zara''" – "''Davidova banda''" (1500 pripadnika) * MVAC "''Dinara''" – [[Dinarska četnička divizija|Dinarski četnici]] (5000 pripadnika) * MVAC "''Erzegovina''" – Hercegovački četnici (6000 pripadnika) === Ratni zločini === [[Datoteka:Rab_Concentration_camp.jpg|desno|mini|250x250px|Talijanska zastava iznad koncentracijskog logora na Rabu.]] Brojni koncentracijski logori osnovani su u represivne svrhe<ref>{{Citiranje časopisa|last=Pedaliu|first=Effie G. H.|date=2004|title=Britain and the 'Hand-over' of Italian War Criminals to Yugoslavia, 1945-48|url=https://www.jstor.org/stable/4141408|journal=Journal of Contemporary History|volume=39|issue=4|pages=503–529|issn=0022-0094}}</ref>, posebno počevši od 1942., poput onih u Rabu i Molatu. Osim logora Specijalni sud za Dalmaciju<ref>{{Citiranje weba|title=ARHiNET – Specijalni sud za Dalmaciju|url=http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_18040|access-date=2025-10-20|website=arhinet.arhiv.hr|language=en|archive-date=10. rujna 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210910220756/http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_18040|url-status=dead}}</ref> (''Tribunale Straordinario della Dalmazia'') od 1941. do 1943. od oko 5000 privedenih na smrt je osudio 500 dalmatinskih Hrvata.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Dizdar|first=Zdravko|date=2005-12-15|title=Italian Policies Toward Croatians In Occupied Territories During The Second World War|url=https://hrcak.srce.hr/22495|journal=Review of Croatian History|language=en|volume=I|issue=1|pages=179–210|issn=1845-4380}}</ref> Dana [[16. studenoga]] 1942. [[talijanska mornarica]] bombardirala je [[Primošten]] kao odmazdu za partizanske akcije u okolici, pri čemu je ubijeno između 80 do 150 mještana, dok je zapaljeno je i porušeno više od 300 kuća,.<ref>{{Citiranje knjige|last=Tomasevich|first=Jozo|url=https://books.google.hr/books?id=fqUSGevFe5MC&redir_esc=y|title=War and Revolution in Yugoslavia, 1941-1945: Occupation and Collaboration|date=2002-10|publisher=Stanford University Press|isbn=978-0-8047-7924-1|language=en}}</ref> Logor na Molatu uspostavljen je [[28. lipnja]] [[1942]]. Za vrijeme njegovog postojanja, od dana osnutka do [[Kapitulacija Italije|kapitulacije Italije]] [[8. rujna]] [[1943]], u logor su u svojstvu talaca internirani članovi obitelji partizanskih boraca i drugi fašističkim vlastima sumnjivi i nepodobni građani [[Dalmacija|Dalmacije]]. Logor je imao 12 baraka u kojima je u vrlo lošim uvjetima bilo smješteno i po 2.500 interniraca.<ref>{{Citiranje weba|title=The Italian fascist concentration camp for civilians Molat|url=https://www.projectrevival.eu/en/object/the-italian-fascist-concentration-camp-for-civilians-molat/58|access-date=2025-10-15|website=REVIVAL project|language=en}}</ref> Prema istraživanju Udruge logoraša antifašista talijanskog koncentracionog logora Molat, kroz logor je ukupno prošlo oko 20.000 ljudi, a njih oko 1.000 je strijeljano ili je umrlo od gladi. <ref>{{Citation|title=Blog molat logor|url=https://vimeo.com/73422757|accessdate=2025-10-13|language=en}}</ref> Koncentracijski logor Kampor na otoku [[Rab|Rabu]] osnivan je u srpnju [[1942.]] U koncentracijskim logoru nalazilo se približno 15.000 zatočenika, i to uglavnom [[Hrvati|Hrvata]] iz [[Gorski kotar|Gorskog kotara]], [[Židovi|Židova]] i [[Slovenci|Slovenaca]]. Od gladi i teških uvjeta života, posebice u zimskom i ljetnom razdoblju umrlo je više od 4000 ljudi uključujući više od 150 djece ispod 15 godina. Daljnih 800 osoba je umrlo pri kasnijim transportu u druge koncentracijske logore u Italiji, kao primjerice u [[Koncentracijski logor Gonars]] i Padovu.<ref>{{Citiranje weba|date=2017-08-30|title=OKRUGLI STOL O TALIJANSKIM LOGORIMA U PRIMORJU I DALMACIJI OD 1941.-DO 1943. GODINE {{!}} Udruga antifašističkih boraca i antifašista liburnije|url=https://uaba-liburnije.com/okrugli-stol-o-talijanskim-logorima-u-primorju-i-dalmaciji-od-1941-do-1943-godine/|access-date=2025-10-13|language=hr-HR}}</ref> Uz ove zločine, fašistička vlast je odobravala etničko čišćenje koje su provodile [[Četnici|četničke]] postrojbe nad većinskim hrvatskim stanovništvom u Dalmaciji, najpoznatiji takav zločin zbio se u Gatima [[1. listopada]] [[1942.]], gdje je talijanska vojska, prvo kamionima [[Transport|prevezla]] četnike do sela i zadržavala se na glavnim putovima, a četnici su se nakon iskrcavanja razilazili po zaseocima te palili kuće. U zaseoku Podgrac četnici su nastavili s ubijanjem, strijeljavši nedužne, do kraja dana ubijeno je 96 civila, gotovo svi su bili starci, žene i dijeca.<ref>{{Citiranje weba|title=73. obljetnica pokolja u Gatima :: Hrvatski radio|url=http://radio.hrt.hr/clanak/73-obljetnica-pokolja-u-gatima/102205/|access-date=2025-10-13|website=radio.hrt.hr|archive-date=3. listopada 2015.|archive-url=https://web.archive.org/web/20151003111120/http://radio.hrt.hr/clanak/73-obljetnica-pokolja-u-gatima/102205/|url-status=dead}}</ref> Slični zločini poput ovoga, u kojima je ubijeno od 100 do 300 civila zbila su se u mjestima kao što su [[Vrlika]], [[Maovice]], [[Kijevo]], [[Bribir (Skradin)|Bribir]], [[Vrgorac]], [[Dugopolje]], [[Kotlenice]], [[Ostrovica (Lišane Ostrovičke)|Ostrovica]], [[Tugare]] i druga. Najveći zabilježeni četnički masakri bili oni koje su počinili četnici vojvode [[Petar Baćović|Petra Baćovića]] u rujnu 1942. u zaleđu [[Makarska|Makarske]] pobili su oko 900 civila tijekom talijanske operacije ''Alba'', dok je dinarska divizija u travnju 1943. na [[Kninsko Polje|Kninskom Polju]], masakrirala preko 1000 civila.<ref>Dizdar, Zdravko; Sobolevski, Mihael (1999). Prešućivani četnički zločini u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini 1941–1945 (in Serbo-Croatian). Hrvatski institut za povijest</ref> === Područje pod upravom NDH – Druga zona === Druga zona u [[NDH]] bio je dio talijanske interesne zone u NDH. Prostirala se iza Prve zone, područja koja je Italija sebi izravno pripojila (dijelovi Dalmacije i Gorskoga kotara). Druga zona bio je obalni pojas NDH sa zaleđem i nazivao se još [[Demilitarizacija|razvojačenim]] područjem. NDH je u tom području ponovo preuzela vlast svibnja 1941. godine. Na ovom području NDH zadržava nominalnu vlast, no nije smjela podići ni utvrde ni vojne baze niti držati ratnu mornaricu, niti provoditi regrutaciju stanovništva. NDH se obvezala da na svome obalnom i priobalnom području neće graditi nikakve vojne objekte te neće držati ratnu mornaricu.<ref>{{Citiranje weba|title=Wayback Machine|url=http://terkepek.adatbank.transindex.ro/kepek/netre/211.gif|access-date=2025-10-15|website=terkepek.adatbank.transindex.ro}}</ref><ref>Frucht, Richard C. (2005). ''Eastern Europe: An Introduction to the People, Lands, and Culture''. p. 429. ABC-CLIO; ISBN <bdi>1-57607-800-0</bdi> "The NDH was in fact an Italo-German condominium. Both Nazi Germany and fascist Italy had spheres of influence in the NDH and stationed their own troops there."</ref> Ustaška vlast je provodila brojne zločine u Drugoj zoni. Najbolji primjer bio je koncentracijski logor na Pagu, Slana (za muškarce) i Metajna (za žene), osnovan 25. lipnja 1941. godine. Zajedno s Jadovnim na Velebitu, to su bili prvi logori u kojima su zatočenici masovno ubijani. Zbog straha da će brutalnost ustaša dodatno poticati ustanak u sjevernoj Dalmaciji logor je zatvorila talijanska vojska u kolovozu 1941. Procjenjuje se da je u samo nekoliko tjedana ubijeno između 4000 i 12.000. Među žrtvama je bilo 1500 Židova.<ref>{{Citiranje knjige|last=Goldstein|first=Ivo|url=https://books.google.hr/books?id=ehVSjgEACAAJ&redir_esc=y|title=The Holocaust in Croatia|last2=Goldstein|first2=Slavko|date=2016|publisher=University of Pittsburgh Press, published|isbn=978-0-8229-4451-5|language=en}}</ref> == Kapitulacija Italije i Njemačka okupacija == [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-049-1553-13, Kroatien, Split, Mauer mit Aufschrift.jpg|mini|298x298px|Ulazak Njemaca u Split, rujan 1943. ]][[Datoteka:Stanowisko_karabinu_maszynowego_strzelców_górskich_SS_w_Dalmacji_(2-580).jpg|mini|299x299px|7. SS divizija, Dalmacija, 1943.]] Nakon [[Kapitulacija Italije|kapitulacije Italije]] 1943., [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|Dalmatinski partizani]] uspostavljaju privremenu kontrolu nad širim područjem srednje Dalmacije, te otocima. Partizani uspijevaju na vrijeme razoružati cijele talijanske pukovnije te dolaze do velike količine oružja i opreme. Srdište pokreta postaje oslobođeni Split, bivše zapovjedništvo talijanskog XVIII. armijskog korpusa 2. armije. U takvom trenutku vođe dalmatinskih partizana odlučile su početkom lipnja [[1943.]] godine osnovati jedan središnji list za čitavu pokrajinu.<ref>{{Citiranje weba|title=ARHiNET – Narodni odbor oblasti Dalmacije|url=http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_7335|access-date=2026-01-27|website=arhinet.arhiv.hr|archive-date=4. siječnja 2019.|archive-url=https://web.archive.org/web/20190104074348/http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_7335|url-status=dead}}</ref> U strahu od nekontroliranog rasta partizanskog pokreta i mogućeg savezničkog iskracavanja u Dalmaciji, njemačka vojska pokrenula je dio veće operacije ''Achse'' s ciljem razoružavanja talijanske vojske i zauzimanja jadranske obale. Dana 11. rujna divizijama stacioniranim u Dalmaciji naređeno je da izbjegavaju svaki otpor u nadi za mirnu repatrijaciju, 158. pješačka divizija ''Zara'' predala se 12. rujna, a njezini zapovjednici su deportirani, dok je u Splitu 15. pješačka divizija ''Bergamo'' sklopila sporazum s partizanima i branila grad do [[27. rujna]] od 7. SS dobrovoljačke brdske divizije Prinz Eugen, poslane iz Mostara; nakon predaje, pogubljena su tri talijanska generala (Alfonso Cigala Fulgosi, Salvatore Pelligra i Angelo Policardi) i 46 časnika.<ref>After (7th SS divison) capturing Split, the division executed 48 Italian officers and three generals (General Salvatore Pelligra, commander of the artillery of the XVIII Corps, General Angelo Policardi, commander of the pioneers of the XVIII Corps, and General Alfonso Cigala Fulgosi, commander of the 17th Littoral Brigade). Kozlica 2012, pp. 92–93.</ref> Kako bi zauzeli Split, njemačka vojska počinje operaciju Geiserich. Nakon prikupljanja njemačkih snaga i neuspjelih pokušaja zauzimanja [[Klis]]a, daljnja obrana Splita postaje nemoguća. Stoga je 25. rujna 1943. naređena evakuacija zarobljene talijanske vojne opreme te uništavanje težeg naoružanja koje se nije moglo izvući iz grada. Njemačke snage u Dalmaciji bile su pod zapovjedništvom njemačke 2. panzer armije, odnosno njenog XV. brdskog korpusa, te dijelova V. brdskog korpusa SS-a;<ref>{{Citiranje weba|title=Gaj Trifković, „MORE KRVI: Vojna povijest partizanskog pokreta u Jugoslaviji 1941 – 1945“|url=https://historiografija.hr/?p=49004|website=Historiografija.hr|date=2025-10-20|access-date=2026-01-31|language=hr}}</ref> * 2. panzer armija ** 1. brdska divizija (pristožerna divizija 2. panzer armije) (1943.) ** XV. brdski korpus; *** Pukovnija Brandenburger **** 800. bojna obalnih lovaca (''Küstenjäger-Abteilung 800'') *** 114. ''lovačka'' divizija (1943.) *** 118. ''lovačka'' divizija (1944.) *** 264. pješačka divizija **** Četnička grupa (4421 četnika)<ref>{{Citiranje weba|title=15. brdski armijski korpus (XV. Gebirgs Armeekorps)|url=https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&broj=56&roll=565|access-date=2025-10-20|website=znaci.org}}</ref> *** [[373. "Tigar" divizija|373. pješačka divizija]] (''legionarska'') (ojačana 383. pukovnija) **** Četnička grupa (1897 četnika)<ref>{{Citiranje weba|title=15. brdski armijski korpus (XV. Gebirgs Armeekorps)|url=https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&broj=56&roll=565|access-date=2025-10-20|website=znaci.org}}</ref> *** [[392. (hrvatska) pješačka divizija|392. pješačka divizija]] (''legionarska'') (ojačana 847. pukovnija) *** 581. i 583. mornarička bojna [[Kriegsmarine|Njemačke ratne mornarice]] *** [[Dinarska četnička divizija]] *** 3. posadna domobranska brigada *** 6. i 7. ustaški zdrug (jačine jedne brigade) ** V. brdski korpus SS-a *** [[7. SS dragovoljačka gorska divizija „Prinz Eugen”|7 SS brdska divizija ''Prinz Eugen'']] *** [[369. hrvatska „Vražja” divizija|369. pješačka divizija]] (''legionarska'') [[Datoteka:August Šmidhuber, komandant 7. SS divizije, Todor Perović, lekar Trebinjskog korpusa i kapetan Milorad Vidačić, komandant Trebinjskog korpusa JVuO.jpg|mini|276x276px|Pukovnik August Schmidhuber (zapovjednik 7. SS divizije za vrijeme operacija u Dalmaciji) sa zapovjednikom ''trebinjskih'' četnika, Hercegovina, 1943.<ref>{{Citiranje knjige|last=Baxter|first=Ian|url=https://books.google.hr/books?id=p04IEAAAQBAJ&pg=PT142&redir_esc=y|title=7th SS Mountain Division Prinz Eugen At War, 1941–1945: A History of the Division|date=2020-11-12|publisher=Pen and Sword|isbn=978-1-5267-2143-3|language=en}}</ref>]] Čitavo područje nekadašnjeg talijanskog namjesništva (bez Zadra) predano je službeno [[NDH]] [[10. rujna]] [[1943.]] [[Treći Reich|Nijemci]] su vlastima NDH prepustili samo ograničene građanske funkcije, te je zapravo njemački XV. brdski korpus imao imao potpunu vlast u Dalmaciji.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Barić|first=Nikica|date=1998|title=Uspostava i djelovanje uprave NDH u dijelovima Dalmacije nakon kapitulacije Italije (rujan 1943. - studeni 1944.)|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/76380|journal=Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu : Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu|language=hr|volume=31|issue=1|pages=55–79|issn=0353-295X}}</ref> [[NDH]] do oslobođenja Dalmacije iduće godine nije uspjela uspostaviti efektivnu kontrolu nad područjem. Razlozi tome su jačanje NOP-a, protuustaško raspoloženje u Dalmaciji zbog [[Rimski ugovori (1941.)|Rimskih ugovora]] te gospodarska i vojna slabost NDH. Grad [[Zadar]] je ostao pod kontrolom [[Wehrmacht|njemačke vojske]] do oslobođenja, te se smatrao dijelom [[Mussolini|Mussolinijeve]] [[Talijanska Socijalna Republika|Talijanske Socijalne Republike]]. Južni dio [[Konavle|Konavala]] s mjestom [[Gruda]] ostao je pod izravnom njemačkom vlašću nakon što su [[Treći Reich|Nijemci]] preuzeli [[Boka kotorska|Boku kotorsku]], jer je to područje bilo dijelom bivše talijanske pokrajine [[Kotor]].<ref>{{Citiranje časopisa|last=Barić|first=Nikica|date=1998|title=Uspostava i djelovanje uprave NDH u dijelovima Dalmacije nakon kapitulacije Italije (rujan 1943. - studeni 1944.)|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/76380|journal=Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu : Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu|language=hr|volume=31|issue=1|pages=55–79|issn=0353-295X}}</ref> ==== Njemačke operacije u Dalmaciji ==== Nakon završetka operacije ''Geiserich,'' odnosno okupacije Splita, njemačka vojska započela je više protupartizasnkih operacija na području Dalmacije, kako bi stavila pod nadzor kompletnu obalu Jadrana. XV brdski korpus ojačan 1. brdskom i 7. brdskom SS divizijom bio je nositelj ovih operacija. [[Datoteka:Bandenkampfabzeichen.jpg|poveznica=https://sh.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Bandenkampfabzeichen.jpg|mini|Nemačka značka antipartizanske borbe, "''Bandenkampfabzeichen''"]] Popis njemačkih operacija; * Operacija ''Spatz'' (14. – 20.X.1943.) Okolica Šibenika (Primošten, Zlarin i Prvić) ** 114. lovačka i 264. pješačka divizija; 9. dalmatinska divizija * Operacija ''Landsturm'' (24.X. – 4.XI.1943.) Područje Omiš–Ploče, Makarsko primorje i Biokovo<ref>{{Citiranje weba|title=Landsturm {{!}} Operations & Codenames of WWII|url=https://codenames.info/operation/landsturm/|access-date=2026-07-25|website=codenames.info}}</ref> ** 7. SS brdska divizija; 26. dalmatinska divizija * Operacija ''Haifisch'' (početak XI.1943.) Okolica Trogira * Operacija ''Herbstgewitter I'' (23.X. – 11.XI.1943.) Pelješac<ref name=":3">{{Citiranje weba|title=Herbstgewitter (i) {{!}} Operations & Codenames of WWII|url=https://codenames.info/operation/herbstgewitter-i/|access-date=2026-07-25|website=codenames.info}}</ref> ** 7. SS brdska i 118. lovačka divizija; 13. dalmatinska brigada (26. dalm. div.) * Operacija ''Delphin III'' (15. XI. – 1.XII.1943.) – otoci Ugljan i Pašman<ref>{{Citiranje weba|title=Hronologija oslobodilacke borbe naroda Jugoslavije 1941-1945 {{!}} WorldCat.org|url=https://search.worldcat.org/title/604686359|access-date=2025-10-15|website=search.worldcat.org|language=en}}</ref> ** 114. lovačke divizije, 800. bojna Brandenburg * Operacija ''Adler'' (22. – 25.XI.1943.) Područje Zadar – Pag ** 114. lovačka i 264. pješačka divizija; jedinice 19. dalmatinske divizije * Operacija ''Ziethen'' (4. – 8.XII.1943.) Kamešnica i Livno (aerodrom NOV) ** 114. i 118. lovačka divizija; 9. i 20. dalmatinska divizija * Operacija ''Herbstgewitter II'' (21. – 24.XII.1943.) Otok Korčula<ref name=":3" /> ** 118. lovačke divizije, 800. bojna Brandenburg; 13. i 1. dalmatinska brigada * Operacija ''Herbstgewitter III'' (30. – 31.XII.1943.) Otok Mljet<ref name=":3" /> * Operacija ''Morgenwind I'' (12.I.1944.) Otok Šolta<ref name=":3" /> * Operacija ''Morgenwind II'' (13.I.1944.) Otok Brač<ref name=":3" /> * Operacija ''Walzertraum'' (19.I.1944.) Otok Hvar<ref name=":3" /> * Operacija ''Frühlingswetter'' (23. – 25.I.1944.) Knin – Skradin ** 264. pješačka divizija; 5. dalmatinska brigada (19. dalm. div.) * Operacija ''Uljan'' (30.I. – 1.II.1944.) Otok Ugljan<ref>{{Citiranje weba|title=Uljan {{!}} Operations & Codenames of WWII|url=https://codenames.info/operation/uljan/|access-date=2026-07-25|website=codenames.info}}</ref> ** 264. pješačka divizija; jedinice 19. dalmatinske divizije * Operacija ''Emil'' (3. – 6.II.1944.) Velebit i Bukovica ** 1. brdska i 264. pješačka divizija; 19. dalmatinska divizija ojačana 13. brigadom (26. dalm. div.) * Operacija ''Bergwiese'' (2. – 7.III.1944.) Šibenik - Primošten<ref>{{Citiranje weba|title=Bergwiese {{!}} Operations & Codenames of WWII|url=https://codenames.info/operation/bergwiese/|access-date=2026-07-25|website=codenames.info}}</ref> ** 264. pješačka divizija; 20. dalmatinska divizija Provođenjem ovih operacija Njemci su ispunili sve ciljeve zadane kapitulacijom Italije, te su čvrsto držali sve dalmatinske gradove i neposrednim zaleđem, kao i svim otocima osim Visa i Lastova.[[File:El_Shatt_refugee_camp_for_Yugoslavs_1944-09_-_Library_of_Congress-FSA.8d37800-8d37894v.jpg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:El_Shatt_refugee_camp_for_Yugoslavs_1944-09_-_Library_of_Congress-FSA.8d37800-8d37894v.jpg|mini|El Shatt, rujan 1944.|256x256px]]Njemačke postrojbe, te domaće postrojbe pod njemačkim zapovjedništvom počinile su brojne zločine nad dalmatinskim stanovništvom tijekom okupacije Dalmacije. Najpoznatiji zločin počinila je [[7. SS dragovoljačka gorska divizija „Prinz Eugen”|7. SS divizija ''Prinz Eugen,'']] te djelovi [[369. hrvatska „Vražja” divizija|369. ''legionarske'' divizje]] i [[Dinarska četnička divizija|dinarske četničke divizije]] u Cetinskoj krajni [[28. listopada|28.]] i [[29. ožujka]] [[1944.]]<nowiki/>Tijekom dvodnevne akcije ubijeno je između 1500 i 2000 civila, većinom žena, djece i staraca. Na sedmom Nürnberškom suđenju ratnim zločincima navedeno je da je 28. ožujka 1944. godine u 22 sela dalmatinske zagore ubijeno 2014 ljudi, a sela potpuno opljačkana.<ref>{{Citiranje knjige|last=Schmider|first=Klaus|title=Der jugoslawische Kriegsschauplatz (Januar 1943 bis Mai 1945) in: Karl-Heinz_Frieser (Hrsg.): Die Ostfront 1943/44 – Der Krieg im Osten und an den Nebenfronten|publisher=Deutsche Verlags-Anstalt|year=2007|isbn=978-3-421-06235-2|location=Stuttgart|pages=1030}}</ref> Najteže su stradala naselja [[Ratkovići]] u selu [[Podi (Trilj)|Podi]], te sela [[Otok (Splitsko-dalmatinska županija)|Otok]], [[Ruda (Otok)|Ruda]], [[Voštane]] i [[Krivodol (Trilj)|Krivodol]]. Zločin se dogodio tijekom protupartizanskih operacija koje su njemačke snage provodile u tom području. [[Donji Dolac]] bio je prvo selo koje je napadnuto 272 stanovnika spaljena su živa, među njima 103 djece.<ref>{{Citiranje weba|title=Donji Dolac: Spomen na žrtve pokolja iz 1944.|url=https://www.dugirat.com/novosti/87-aktualnosti/15242-donji-dolac-spomen-na-rtve-pokolja-iz-1944-v15-15242|access-date=2025-10-20|website=www.dugirat.com}}</ref> Selo Voštane pretrpjelo je najveći broj žrtava, gdje je 515<ref>{{Citiranje novina|last=Akrap|first=Doris|date=2026-04-03|title=82. Jahrestag SS-Massaker in Voštane: Deutsche (bis 1990) unerwünscht|language=de|work=Die Tageszeitung: taz|url=https://taz.de/82-Jahrestag-SS-Massaker-in-Vostane/!6164507/|access-date=2026-07-24|issn=0931-9085}}</ref>civila ubijeno, uključujući 143 djece.<ref>{{Citiranje weba|title=Pokolj u potkamešničkim selima 28.03.1944 - 29.03.1944|url=http://www.antifasisticki-vjesnik.org/hr/kalendar/3/28/42/|access-date=2025-10-20|website=Antifašistički VJESNIK}}</ref> Postrojbe divizije ''Prinz Eugen'' u sklopu tih akcija provodile su odmazde nad civilnim stanovništvom koje se sumnjičilo za suradnju s partizanima.<ref>{{Citiranje weba|title=15. brdski armijski korpus (XV. Gebirgs Armeekorps)|url=https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&broj=183&roll=562|access-date=2025-10-13|website=znaci.org}}</ref> Osim ovog zločina njemačke postrojbe počinile su masovna ubojstva u [[Lovreć|Lovreću]]<ref>{{Citiranje weba|title=Spomen na fašistički teror nad narodom Lovreća i Imotske krajine - Antifašistički VJESNIK|url=http://www.antifasisticki-vjesnik.org/hr/vijesti/3/Spomen_na_fasisticki_teror_nad_narodom_Lovreca_i_Imotske_krajine/191/|access-date=2025-10-20|website=www.antifasisticki-vjesnik.org}}</ref>, [[Dugopolje|Dugopolju]], [[Mravince|Mravincima]], [[Košute|Košutama]], [[Baćina|Baćinama]], te na otocima [[Ugljan|Ugljanu]], [[Pelješac|Pelješcu]] i [[Brač|Braču]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Kozlica|first=Ivan|title=Krvava Cetina|publisher=Hrvatski centar za ratne žrtve|year=2012.|isbn=978-953-57409-0-2|location=Zagreb}}</ref> Kao posljedica brutalnosti njemačke ofenzive<ref>{{Citiranje časopisa|last=Bieber|first=Florian|date=2020-07|title=Building Yugoslavia in the Sand? Dalmatian Refugees in Egypt, 1944–1946|url=https://www.cambridge.org/core/journals/slavic-review/article/building-yugoslavia-in-the-sand-dalmatian-refugees-in-egypt-19441946/4088E6E6287587AC3477CB624B0E5DB2|journal=Slavic Review|language=en|volume=79|issue=2|pages=298–322|doi=10.1017/slr.2020.85|issn=0037-6779}}</ref> i u strahu od odmazde, gotovo 40.000 civila pobjeglo je na udaljeni otok Vis no zbog nedostatka hrane i nemogućnosti da osiguraju njihovu zaštitu, saveznici su odlučili poslati evakuirane izbjeglice i neborbeno stanovništvo otoka u južnu Italiju, prvo u [[Bari]], a zatim u [[Taranto]]. Zbog teških borbi u Italiji između savezničkih snaga i Nijemaca, odlučeno je prebaciti izbjeglice u Egipat. Kako se njemačka prijetnja povlačila nakon bitke kod [[El Alamein]]a, neki bivši britanski vojni logori postali su dostupni europskim izbjeglicama. El Shatt blizu Sueza, zajedno s logorima u Tolumbatu i Khatatbi, odabran je za novi dom Dalmatinaca, a u Italiji ih je ostalo samo nekoliko tisuća.<ref>{{Citiranje weba|title=EL SHATT - the Croatian Refugee Community in the Sinai Desert, Egypt (1944-1946)|url=http://www.hismus.hr/english/el%20shatt%20eng.htm|url-status=dead|access-date=|archive-date=21. srpnja 2011.|archive-url=https://web.archive.org/web/20110721100420/http://www.hismus.hr/english/el%20shatt%20eng.htm}}</ref> == Oslobođenje Dalmacije == [[Datoteka:Inspection of Army Commandos at Komiza on the island of Vis in Dalmatia, February 1944.jpg|mini|314x314px|Inspekcija britanskih komandosa u Komiži na otoku Visu, veljača 1944.<ref>{{Citiranje weba|title=Inspection of Army Commandos at Komiza on the island of Vis in Dalmatia, February 1944 {{!}} Online Collection {{!}} National Army Museum, London|url=https://collection.nam.ac.uk/detail.php?acc=1986-01-4-269|access-date=2025-10-20|website=collection.nam.ac.uk}}</ref>]] Glavni nositelj oslobodilačkih akcija bio je [[Osmi dalmatinski korpus NOVJ-a|8. dalmatinski udarni korpus]]. Osmi dalmatinski udarni korpus bio je korpus jugoslavenskih partizana utemeljen 7. listopada 1943. Sačinjen je od 9., 19., 20. i 26. dalmatinske divizije. Pri osnivanju imao je 13.049 vojnika, a na ljeto 1944. ukupno 25.470 vojnika i 5080 mornara mornarice NOVJ. Krajem ljeta 1944. sve dalmatinske brigade okupljene u [[Osmi dalmatinski korpus NOVJ-a|Osmi dalmatinski korpus]] amfibijskim desantima počinju oslobađanje Dalmacije koje traje puna tri mjeseca. Potporu su pružali zapadni saveznici, i to ne samo u obliku oružja i opreme, nego i kroz borbenu potporu — zračne napade, diverzantske akcije, te sudjelovanje britanskih marinaca i američkih rendžera u prvoj fazi napada.<ref>{{Citiranje weba|title=43 Royal Marine Commando with Yugoslav Partisans on the island of Korcula, 1944 {{!}} Online Collection {{!}} National Army Museum, London|url=https://collection.nam.ac.uk/detail.php?acc=1986-02-68-244|access-date=2025-10-15|website=collection.nam.ac.uk}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=BBC - WW2 People's War - British Forces Involvement in Yugoslavia 1943-45|url=https://www.bbc.co.uk/history/ww2peopleswar/stories/66/a9018966.shtml|access-date=2025-10-19|website=www.bbc.co.uk}}</ref> Glavnoj operaciji prethodila su amfibijska iskrcavanja na dalmatinske otoke, koje su izvodile snage 8. korpusa u suradnji s britanskom 2. komando brigadom i britanskim SBS-om:<ref>Special Boat Squadron</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Shoot {{!}} Operations & Codenames of WWII|url=https://codenames.info/operation/shoot/|access-date=2025-10-15|website=codenames.info|archive-date=26. prosinca 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20251226152104/https://codenames.info/operation/shoot/|url-status=dead}}</ref> * Korčula – operacija ''Shoot III''<ref>{{Citiranje weba|title=Shoot {{!}} Operations & Codenames of WWII|url=https://codenames.info/operation/shoot/|access-date=2025-10-15|website=codenames.info|archive-date=26. prosinca 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20251226152104/https://codenames.info/operation/shoot/|url-status=dead}}</ref> * Šolta – operacija ''Detained'' * Hvar – operacija ''Endowment''<ref>{{Citiranje weba|last=Biggs|first=Si|date=2022-03-22|title=Operation Endowment - 43 Commando Royal Marines|url=https://www.royalmarineshistory.com/post/operation-endowment-43-commando-royal-marines|access-date=2025-10-15|website=RoyalMarinesHistory|language=en}}</ref> * Ugljan – operacija ''Foothound'' (odgođena)<ref>{{Citiranje weba|last=Biggs|first=Si|date=2020-05-30|title=Operation Farrier - Yugoslavia|url=https://www.royalmarineshistory.com/post/operation-farrier-yugoslavia|access-date=2025-10-15|website=RoyalMarinesHistory|language=en}}</ref> * Mljet – operacija ''Farrier''<ref>{{Citiranje weba|last=Biggs|first=Si|date=2020-05-30|title=Operation Farrier - Yugoslavia|url=https://www.royalmarineshistory.com/post/operation-farrier-yugoslavia|access-date=2025-10-15|website=RoyalMarinesHistory|language=en}}</ref> * Brač – operacija ''Flounced''<ref>{{Citiranje weba|last=Biggs|first=Si|date=2021-05-17|title=Operation Flounced - Yugoslavia|url=https://www.royalmarineshistory.com/post/operation-flounced|access-date=2025-10-15|website=RoyalMarinesHistory|language=en}}</ref> Savezničke kopnene snage (''Land Forces Adriatic'') koje su djelovale u koordinaciji s 8. dalmatinskim korpusom; * Britanska 2. brigada specijalnih snaga (''2nd Special Service Brigade'') ** 40. komando bojna (''No. 43 (Royal Marine) Commando'') ** 43. komando bojna (''No. 43 (Royal Marine) Commando'') ** 2. komando bojna (''No. 2 Commando'') ** 9. komando bojna (''No. 9 Commando'') ** 2. bojna pukovnije HLI (''Highland Light Infantry'') ** A sekcija LRDG (''Long Range Desert Group'') ** Specijalna brodska sekcija - SBS (''Special Boat Section'') ** D bitnica, pukovnija za potporu diverzanta - RSR (''Raiding Support Regiment'')<ref>{{Citiranje weba|title=Raiding Support Regiment - Regiment|url=https://uk.forceswarrecords.com/unit/131332/raiding-support-regiment|access-date=2026-04-25|website=Forces War Records|language=en-GB}}</ref> * Američke snage ** 4. obavještajni odred OSS-a, 2671. obavještajna bojna (''2671st Special Reconnaissance Battalion'')<ref>{{Citiranje weba|last=Department|first=U. S. Army Special Operations Command (USASOC) History|title=The Office of Strategic Services (OSS): A Primer on the Special Operations Branches and Detachments of the OSS|url=https://arsof-history.org/articles/v3n4_oss_primer_page_1.html|access-date=2026-04-25|website=arsof-history.org|language=en-us}}</ref> ** 20. obalna potporna grupa (''Ranger'') [[Datoteka:Zarobljena njemačka zastava nakon desanta na Korčulu, Vis, 1944. godine.jpg|mini|283x283px|Američki renđeri i dalmatinski partizani sa zarobljenom njemačkom zastavom nakon desanta na Korčulu, Vis, 1944.]] Saveznički Zapovjednik Sredozemlja general Henry Maitland Wilson uputio je povodom ovih akcije maršalu Titu poruku:<ref>{{Citiranje weba|title=Mirko Novovic, Stevan Petkovic: Prva dalmatinska brigada|url=https://www.znaci.org/00001/108.htm|access-date=2025-10-15|website=www.znaci.org}}</ref> {{citat|Vrlo cijenim rad vaše vojske u napadu na Mljet i Korčulu. Bio bih Vam zahvalan da isporučite zapovjednicima i borcima moju čestitku za njihovu uspješnu borbu. M. Wilson}} Operacije za oslobođenje Dalmacije započele su početkom rujna 1944. godine. Ofenziva je provedena u više faza te je potrajala tri mjeseca. Bitka kod Vukovog Klanca bila je prvi veći sukob partizanskih i osovinskih snaga u srednjoj Dalmaciji. Odigrala se između 15. i 23. listopada 1944. godine, na području između Metkovića i Stona, dok su se postrojbe Wehrmachta povlačile iz Dubrovnika i okolice. U bitci je 369. “Vražja” divizija pretrpjela teške gubitke — izgubila je velik dio ljudstva i većinu opreme. 18. listopada združene snage 8. korpusa (2. dalmatinska brigada) i britanskih komandosa (43. komando bojna britanskih marinaca) oslobađaju Dubrovnik.<ref>{{Citiranje weba|last=Biggs|first=Si|date=2021-10-29|title=43 Commando - Landing at Dubrovnik|url=https://www.royalmarineshistory.com/post/43-commando-landing-at-dubrovnik|access-date=2025-10-15|website=RoyalMarinesHistory|language=en}}</ref> Nakon te bitke uslijedile su operacije za oslobođenje Splita, koji su 26. listopada 1944. godine oslobodile 26. i 20. divizija. Na sjeveru Dalmacije, jedinice 19. divizije oslobodile su Benkovac, a 31. listopada oslobođen je i Zadar. Nakon oslobođenja Splita, 26. divizija nastavila je napredovati prema Šibeniku i Drnišu. Jedanaesta i Dvanaesta brigada upućene su na komunikaciju Šibenik–Drniš, dok je 1. dalmatinska brigada, ojačana 3. prekomorskom brigadom, napala neprijatelja u smjeru grada. Prvoga studenoga započele su borbe za Šibenik, a grad je oslobođen 3. studenoga 1944. godine. Potpunim oslobođenjem Dalmacije tijekom [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske|ZAVNOH]] se seli u [[Šibenik]] pripremajući se za preuzimanje vlasti na prostoru čitave Hrvatske. [[Šibenik]] je bio sjedište ZAVNOH-a od [[31. prosinca]] [[1944.]] do [[13. svibnja]] [[1945.]] S tim u skladu ZAVNOH donosi odluku o formiranju prve Narodne vlade Federalne [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatske]]. Na izvanrednoj sjednici Predsjedništva ZAVNOH-a 14. travnja u Splitu izabrana je Narodna vlada Federalne Hrvatske. Vladu su činili predsjednik [[Vladimir Bakarić]], dva potpredsjednika i ministri. <gallery widths="180" heights="180"> Datoteka:Oslobođenje Šibenika oktobra 1944.jpg|"[[M3/M5 Stuart|Stuarti]]" 1. tenkovske brigade 8. korpusa i 1. dalmatinska brigada, Šibenik, 1944. Datoteka:Zadarski partizanski odred u Zadru.jpg|Zadarski odred, 6. dalmatinska brigada, Zadar 1944. Datoteka:Vladimir Nazor u Splitu 1944.jpg|Vladimir Nazor u Splitu 1944. Datoteka:Hercegovački i Dalmatinski partizani ulaze u Dubrovnik.jpg|2. dalmatinska brigada, Dubrovnik, 1944. </gallery>[[Datoteka:Titova_armija_osvobodila_je_Trst_1948_(cropped).jpg|desno|mini|297x297px|"[[M3/M5 Stuart|Stuarti]]" 1. tenkovske brigade, 8. dalmatinskog korpusa ulaze u Trst, 1945.]]Sedmoga studenoga započela je Kninska operacija, posljednja faza oslobođenja Dalmacije. U tim je borbama 8. korpus teško porazio i gotovo prepolovio snage njemačkog XV. brdskog armijskog korpusa, čime je dovršeno oslobođenje Dalmacije. U borbama je poginulo oko 2000 vojnika 8. korpusa, dok ih je približno 5000 bilo ranjeno ili izbačeno iz stroja. Računa se da je oko 3000 vojnika vojske ([[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|domobranstvo]] i [[Mornarica Nezavisne Države Hrvatske|mornarica]]) NDH tijekom ofenzive za oslobođenje Dalmacije prešlo jedinicama 8. korpusa.<ref>{{Citiranje weba|title=Oslobođen Split 26.10.1944|url=http://www.antifasisticki-vjesnik.org/hr/kalendar/10/26/28/|access-date=2026-01-27|website=Antifašistički VJESNIK}}</ref> Nakon oslobođenja Dalmacije i operacija u Hercegovini, u ožujku 1945. dalmatinske divizije započele su veliku bitku od Like do Soče, a ofenziva se protezala na području dugom preko 300 kilometara. U toj vojnoj operaciji 8. dalmatinski korpus imao je oko 5000 mrtvih i preko 15.000 ranjenih boraca.<ref>{{Citiranje weba|title=Nikola Anic: POVIJEST OSMOG KORPUSA NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE HRVATSKE 1943-1945.|url=https://znaci.org/00003/498.htm|access-date=2025-10-15|website=znaci.org}}</ref> == Narodnooslobodilački pokret u Dalmaciji == Oružani ustanak u Dalmaciji započeo je usporedno s ustankom u ostatku okupirane Hrvatske. Glavni razlozi bili su nasilna talijanska okupacija te politika [[etničko čišćenje|etničkog čišćenja]] kako talijanskog tako i četničkog, a kasnije i njemačkog (i ustaškog). Prve organizirane partizanske jedinice u Dalmaciji bile su partizanski odredi. Glavna uloga ovih odreda bila je gerilsko ratovanje, oslanjajući se na poznavanje terena i potporu lokalnog stanovništva. Zadaće su uključivale diverzije, napade na neprijateljske posade, prekide komunikacija te prikupljanje ljudstva i naoružanja. Između 1941. i 1943. osnovano je preko 30 partizanskih odreda koji su ovisno o razdoblju djelovanja (od nekoliko tjedana do nekoliko godina) veličinom varirali od jačine voda do jačine bojne. <ref>Vojna enciklopedija (knjiga sedma), Beograd 1974.</ref>{{pojasniti|koja stranica?}} Nakon kapitulacije Italije i osnivanjem 8. korpusa mijenja se doktrina partizanskog ratovanja, a većina odreda prestaje sa djelovanjem, odnosno postaju jezgre novoosnovanih brigada.[[Datoteka:Dalmatinski partizani na Dinari u proljeće 1942.jpg|mini|Partizani Dinarskog, Svilajskog i Kamešničkog odreda na Dinari, 20. ožujka 1942.]] ==== Popis dalmatinskih partizanskih odreda ==== * Biokovski odred (planina Biokovo) * Brački odred (otok Brač) * Bukovički odred (Kistanje) * Cetinski odred (Cetniska krajna) * Dalmatinsko-dinarski odred (planina Dinara) * Odred Goffredo Mameli – dobrovoljci iz talijanske vojske (okolica Zadra) * Hvarski odred (otok Hvar) * Imotski odred (okolica Imotskog) * Južnodalmatinski odred (planina Biokovo) * Kaštelansko-trogirski (Kaštela i Trogir) * Kninski odred (planina Dinara) * Korčulanski odred (otok Korčula) * Lastovski odred (otok Lastovo) * Makarski odred (Makarska) * Mljetski odred (otok Mljet) * Mosećko-svilajski odred (planina Moseć) * Mosorski odred (planina Mosor) * Neretvanski odred (dolina Neretve) * Pelješački odred (Pelješac) * [[Partizanski odred Plavi Jadran|Odred Plavi Jadran]] (Ražanac, Zadar) * Prominski odred (Promina) * Primoštensko-krapanjski odred (Primošten) * Primorski odred (otok Murter) * Prvi mornarički odred (Podgora, Makarska) * Segetsko-marinski odred (okolica Trogira) * Sjevernodalmatinski odred (okolica Zadra) * Sjevernootočki odred (otoci Ugljan i Pašman, Zadar) * Sinjsko-kamešnički odred (planina Kamešnica, Sinj) * Solinski odred (Solin) * [[Prvi splitski partizanski odred|Splitski odred]] (okolica Splita) * Srednjodalmatinski odred (Markovac, Knin) * Šibenski odred (Šibenik i otok Zlarin) * Vodičko-zatonski odred ( Vodice i Zaton, Šibenik) * Vrlički odred (Vrlika) * [[Zadarski partizanski odred|Zadarski odred]] (Ražanac, Zadar) Više stotina talijanskih časnika i vojnika pristupilo je partizanima nakon kapitulacije Italije. Na području Dalmacije osnovana su dva bataljuna talijanskih dobrovoljaca; * Bataljon ''Goffredo Mameli'' (Ražanac, Zadar) * Bataljon ''Garibaldi'' (Split). [[ZAVNOH]] je nakon kapitulacije Italije [[20. rujna]] [[1943.]] donio Odluku o priključenju Istre, Rijeke, Zadra i ostalih okupiranih krajeva Hrvatskoj. Taj dan se u RH od 2005. obilježava kao spomendan. [[Split]] je oslobođen [[26. listopada]], [[Zadar]] [[31. listopada]], a [[Šibenik]] [[3. studenoga]] [[1944.]] Nakon dugog i polaganog napredovanja, postrojbe [[NOVJ]] su [[4. prosinca]] [[1944.]] oslobodile [[Knin]], čime su u potpunosti oslobodile Dalmaciju. Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] na prostoru tadašnje Jugoslavije, od 1941. do 1945. godine u okviru [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] utemeljeno je ukupno četrnaest brigada, koje su nosile naziv ''[[Dalmacija|dalmatinske]].'' Oko 2000 dalmatinskih partizana upućeno je u proleterske brigade, većina (1453) je služila u elitnoj [[Prva proleterska brigada NOVJ-a|Prvoj proleterskoj brigadi]]. Nakon kapitulacije italije i raspadom talijanske vojske na talijanskom bojištu od zarobljenih dalmatinaca osnovama je [[Prekomorske brigade Narodnooslobodilačke vojske|3. prekomorska udarna brigada]] koja je ušla u sastav 26. divizije. Za ''proleterske'' su proglašene [[Prva dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|Prva]] i [[Druga dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|Druga]] dalmatinska brigada. Za ''udarne'' Prva, Druga, [[Treća dalmatinska udarna brigada NOVJ-a|Treća]], [[Šesta dalmatinska udarna brigada NOVJ-a|Šesta]], [[Sedma dalmatinska brigada NOVJ-a|Sedma]] i Jedanaesta dalmatinska brigada, a [[Orden narodnog heroja|Ordenom narodnog heroja]] odlikovane su Prva, Druga i Treća dalmatinska brigada.<ref>{{Citiranje knjige|last=Anić.|first=Nikola|title=Osmi dalmatinski korpus NOVJ|year=2005.|location=Split}}</ref> [[Datoteka:Prima dalmata a Sebenico.jpg|mini|284x284px|Prva dalmatinska brigada ulazi u oslobođeni Šibenik 3. studenoga 1944.]] [[Datoteka:Pripreme I tenkovske brigade za Kninsku operaciju, 1944.jpg|mini|288x288px|I tenkovska brigada, Knin, 1944.]] ==== Popis dalmatinskih brigada ==== * [[Prva dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|1. dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a]] * [[Druga dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|2. dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a]] * [[Treća dalmatinska udarna brigada NOVJ-a|3. dalmatinska udarna brigada NOVJ-a]] (osnivana dva puta) * [[Četvrta dalmatinska brigada NOVJ-a|4. dalmatinska brigada NOVJ-a]] (osnivana dva puta) * [[Peta dalmatinska brigada NOVJ-a|5. dalmatinska brigada NOVJ-a]] (osnivana dva puta) * [[Šesta dalmatinska brigada NOVJ-a|6. dalmatinska udarna brigada NOVJ-a]] * [[Sedma dalmatinska brigada NOVJ-a|7. dalmatinska udarna brigada NOVJ-a]] * [[Osma dalmatinska brigada NOVJ-a|8. dalmatinska brigada NOVJ-a]] * [[Deveta dalmatinska brigada NOVJ-a|9. dalmatinska brigada NOVJ-a]] * [[Deseta dalmatinska brigada NOVJ-a|10. dalmatinska brigada NOVJ-a]] * [[Jedanaesta dalmatinska udarna brigada NOVJ-a|11. dalmatinska udarna brigada NOVJ-a]] * [[Dvanaesta dalmatinska brigada NOVJ-a|12. dalmatinska brigada NOVJ-a]] * [[Trinaesta dalmatinska brigada NOVJ-a|13. dalmatinska brigada NOVJ-a]] * [[Četrnaesta dalmatinska brigada NOVJ-a|14. dalmatinska brigada NOVJ-a]] * [[Prekomorske brigade Narodnooslobodilačke vojske|3. prekomorska udarna brigada]] [[Četrnaesta dalmatinska brigada NOVJ-a|NOVJ-a]] Osim ovih brigada u sklopu 8. dalmatinskog korpusa osnovane su različite pristožerne brigade; * 1. tenkovska brigada * Artiljerijska brigada 8. korpusa * Inženjerijska brigada 8. korpusa ==== Popis dalmatinskih divizija ==== *[[IX. dalmatinska divizija NOVJ-a|IX. udarna dalmatinska divizija]] (osnivana dva puta) *[[XIX. dalmatinska divizija NOVJ-a|XIX. udarna dalmatinska divizija]] *[[XX. dalmatinska divizija NOVJ-a|XX. udarna dalmatinska divizija]] *[[XXVI. dalmatinska divizija NOVJ-a|XXVI. udarna dalmatinska divizija]]<ref>{{Citiranje weba|title=Vojni istorijski institut: ZAVRSNE OPERACIJE ZA OSLOBODJENJE JUGOSLAVIJE 1944-45|url=https://www.znaci.org/00001/228.htm|access-date=2023-01-17|website=www.znaci.org}}</ref> === Brojnost === O snazi dalmatinskog ustanka dovoljno je reći da je Dalmacija dala pet divizija. Naime, IX. divizija, poslije teških gubitaka na Neretvi gdje su je zapali najteži zadatci, ponovo je osnovana. Poslije kapitulacije Italije utemeljene su još tri – XIX., XX. i XXVI. divizija, od kojih je u listopadu 1943. sazdan Osmi korpus. Već od lipnja 1942. utemeljeni su općinski i kotarski narodnooslobodilački odbori. U to doba partizanske su snage u Dalmaciji vezivale 54.000 talijanskih vojnika, 4000 četnika i 3000 ustaša, domobrana i žandara. Sama je Dalmacija tada dala više boraca nego Srbija i Makedonija zajedno. Osmi korpus je u prosincu 1943. brojio 16.390 boraca. Vezivao je Njemačku 264. i 118. diviziju, dijelove 7. SS-divizije, i 114. divizije, jednu obalnu i jednu pohodnu pukovniju, 5. i 6. ustaški djelatni zdrug, 15. domobransku pješačku pukovniju, tri žandarmerijska puka i 4000 četnika. Tijekom rata s područja Dalmacije u [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|Narodnooslobodilačkom pokretu Hrvatske]] sudjelovalo je 110.000 ljudi dok je kroz postrojbe NOVJ-a prošla 71&nbsp;000 boraca. U razdoblju prije mobilizacije Dalmacija je dala oko četvrtine ukupnog broja jugoslavenskih partizana. == Ljudski gubitci Dalmacije tijekom rata == Tijekom Drugog svjetskog rata Dalmacija je pretrpjela izuzetno teške ljudske gubitke, koji su ostavili duboke tragove u društvu i kolektivnom pamćenju regije. Točan broj ljudskih gubitaka u Dalmaciji tijekom Drugog svjetskog rata teško je sa sigurnošću utvrditi. Razlog tomu leži u složenim ratnim okolnostima, čestim promjenama vlasti, nedostatku sustavne evidencije i kasnijim političkim tumačenjima događaja. Tisuće dalmatinca poginule su boreći izvan dalmacije kao pripadnici NOVJ-a ali i kao pripadnici talijanske vojske i vojske NDH-a. Popis žrtava Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj iz 1964. navodi da je iz Dalmacije je poginulo preko 30.000 civila i vojnika. 17.428 pripadnika NOVJ-a, 15.177 civila, od kojih je 1791 bilo mlađe od 15 godina. 82 do 90 posto poginulih bili su etnički hrvati, a navedeno je i da je iz Dalmacije poginulo 3237 Hrvatica<ref name=":0">{{Citiranje knjige|last=Cvetković|first=Dragan|title=Stvarni gubici Hrvatske 1941.-1945. godine|year=1962.}}</ref> (kao civili i u borbi).<ref name=":0" /> Vladimir Geiger navodi {{n|10 474}}<ref name=":1">{{Citiranje časopisa|last=Geiger|first=Vladimir|date=2011-12-30|title=Ljudski gubici Hrvatske u Drugom svjetskom ratu koje su prouzročili “okupatori i njihovi pomagači” Brojidbeni pokazatelji (procjene, izračuni, popisi)|url=https://hrcak.srce.hr/76758|journal=Časopis za suvremenu povijest|language=hr|volume=43|issue=3|pages=699–749|issn=0590-9597}}</ref> poginulih civila. Talijanski izvori navode više tisuća poginulih civila u savezničkim bombardiranjima koji izostaju s jugoslavenskih i hrvatskih popisa.<ref>{{Citiranje weba|title=Esuli {{!}} Corsa del Ricordo|url=https://www.corsadelricordo.it/pillole-di-storia/esuli|access-date=2025-10-17|website=www.corsadelricordo.it}}</ref> Vladimir Geiger navodi 1355<ref name=":1" /> poginulih iz Zadra, dok talijanski izvori navode i do 5000 žrtava, te više stotina poginulih dalmatinaca pripadnika talijanskih oružanih snaga, dok popis iz 1962. navodi 206 poginulih hrvata u talijanskoj vojsci. Prema Vicku Krstuloviću ratni gubitci Dalmaciji bili su najmanje 33.000 poginulih boraca i civila.<ref>{{Citiranje knjige|last=Krstulović|first=Vicko|url=https://books.google.hr/books/about/Vicko_Krstulovi%25C4%2587.html?id=FVYpswEACAAJ&redir_esc=y|title=Vicko Krstulović: memoari jugoslavenskog revolucionera|date=2012|publisher=MostArt|isbn=978-9958-30-146-9|language=en}}</ref> Broj poginulih pripadnika NOVJ iz Dalmacije se kreće od 17 do 20.000<ref>Broj poginulih partizana iz Dalmacije dostiže 1943. godine 30,6, 1944. godine 30,9 i u početku 1945. godine 27,2 posto od svih stradalih pripadnika NOVJ (za navedene tri godine rata najveći postotak u Hrvatskoj). S područja Dalmacije potječe 28,2 posto svih stradalih partizana iz Hrvatske, među kojima Hrvati čine apsolutnu većinu s 82,8 posto. Dragan Cvetković, 1962. </ref>, dok broj civila varira. Prema zborniku 8. dalmatinskog korpusa<ref name=":2">{{Citiranje weba|title=Nikola Anic: POVIJEST OSMOG KORPUSA NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE HRVATSKE 1943-1945.|url=https://znaci.org/00003/498.htm|access-date=2025-10-19|website=znaci.org}}</ref> gubitci 8. korpusa, i kasnije dalmatinskih postrojbi unutar 4. armije, od 7. listopada 1943. do 8. svibnja 1945., kada je rat završen, bili su ukupno 16.059 poginulih vojnika. Dodavanjem poginulih dalmatinaca od 1941. do 1943. broj se penje do 19.107 poginulih boraca ili 35% od ukupnog broja poginulih NOV Hrvatske (64.561<ref>{{Citiranje weba|title=Vladimir Zerjavic: Gubici Stanovnistva Jugoslavije U 2SR {{!}} PDF|url=https://www.scribd.com/document/449589976/Vladimir-Zerjavic-Gubici-stanovnistva-Jugoslavije-u-2SR|access-date=2025-10-19|website=Scribd|language=en}}</ref>).<ref name=":2" /> [[Datoteka:Zadar_bombardiran_1944.78577.jpg|desno|mini|Pogled na Zadar u plamenu [[1944.]]]] Zbog komunističke ideologije, koja je bila sastavni dio šireg antifašističkog pokreta, partizani su nakon oslobođenja često likvidirali i političke protivnike za koje su sumnjali da bi mogli predstavljati prijetnju novom poretku. [[Strijeljanje na otoku Daksi|Pokolj na otoku Daksi]], nakon oslobođenja Dubrovnika, poznat je primjer partizanskog ratnog zločina, kada je bez suđenja pogubljeno 53 dubrovačkih civila. Velikim civilnim žrtvama u Dalmaciji pridonijelo je i snažno savezničko bombardiranje obalnih i prometnih čvorišta koja su bila pod kontrolom njemačke vojske. Gotovo svi veći dalmatinski gradovi bili su bombardirani, a najteža su razaranja pogodila Zadar. U Zadru je potpuno uništeno oko 80&nbsp;% objekata, dok su gotovo svi preostali bili oštećeni. U trideset dokumentiranih zračnih napada poginulo je između 500 i čak 5000 ljudi u gradu koji je tada imao manje od 20.000 stanovnika. Brojni civili Dalmacije izgubili su živote internirani po razni logorima izvan okupirane jugoslavije, dok je 835 Dalmatinaca umrlo u izbjegličkom logoru [[El Shatt]] u Egiptu.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Bieber|first=Florian|date=2020-07|title=Building Yugoslavia in the Sand? Dalmatian Refugees in Egypt, 1944–1946|url=https://www.cambridge.org/core/journals/slavic-review/article/building-yugoslavia-in-the-sand-dalmatian-refugees-in-egypt-19441946/4088E6E6287587AC3477CB624B0E5DB2|journal=Slavic Review|language=en|volume=79|issue=2|pages=298–322|doi=10.1017/slr.2020.85|issn=0037-6779}}</ref> == Povezani članci == *[[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj]] *[[Osmi dalmatinski korpus NOVJ-a|Osmi dalmatinski udarni korpus]] *[[Guvernatorat Dalmacija]] *[[Koncentracijski logor Kampor]] *[[Logor Slana na Pagu]] *[[El Shatt]] *[[Savezničko bombardiranje Zadra]] == Izvori == {{izvori}}{{Drugi svjetski rat u Jugoslaviji}} [[Kategorija:Postrojbe NOV i PO Hrvatske]] [[Kategorija:Povijest Dalmacije]] lm5842kzlc7t19nzrccf7ll4cknubfo 7563663 7563659 2026-07-25T16:13:24Z Dudeidassa 279613 7563663 wikitext text/x-wiki {{Oružani sukob |naziv = Drugi svjetski rat u Dalmaciji |dio = [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji]] |slika = Map of the Axis occupation of Yugoslavia.svg |opis slike = Karta okupirane Jugoslavije, 1941. – 1943. |datum = [[6. travnja]] [[1941.]] – [[5. prosinca]] [[1944.]] |mjesto = [[Dalmacija]] |povod = [[Fašistička Italija|Talijansko]]-[[Treći Reich|njemačka]] [[invazija]] [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavije]] <br> [[Guvernatorat Dalmacija|Aneksija]] i [[Druga zona (NDH)|okupacija Dalmacije]] <br> [[Talijanski iredentizam]] <br> [[Talijanizacija|Nasilna talijanizacija hrvatskog stanovništva]] |teritorij = Pripojenje [[Dalmacija|Dalmacije]] pod [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske|Hrvatsku vlast]] odnosno [[SFRJ|vlast nove Jugoslavije]] |ishod = Pobjeda [[NOVJ|partizana]]<br> Slom XV. njemačkog korpusa, [[NDH]] i [[Četnici|četnika]] |sukobljeni1 = '''1941. – 1943.''' <br>[[Datoteka: Flag of Italy (1861–1946).svg|border|23px]] [[Fašistička Italija]] * [[Datoteka: Cap badge of the Anti-Communist Volunteer Militia.svg|border|23px]] [[Dobrovoljačka antikomunistička milicija|MVAC/Banda]] * [[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|border|23px]] [[Četnici]] * [[Datoteka: Flag of Croatia (1941–1945).svg|border|23px]] [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] '''1943. – 1944.'''<br>[[Datoteka: Flag of Germany (1935–1945).svg|border|23px]] [[Treći Reich]] * [[Datoteka: Flag of Croatia (1941–1945).svg|border|23px]] [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] * [[Datoteka:War flag of the Italian Social Republic.svg|border|23px]] [[Talijanska Socijalna Republika|RSI]] * [[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|border|23px]] [[Četnici]] <br> |sukobljeni2 = '''1941.''' <br> [[Datoteka:Flag of Yugoslavia (1918–1941).svg|border|23px]] [[Kraljevina Jugoslavija]] <br> '''1941. – 1944.''' <br> [[Datoteka:Yugoslav Partisans flag 1945.svg|border|23px]] [[NOVJ]] <br> * [[Datoteka: Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] [[Glavni štab Hrvatske|4. zona GŠH]] * [[Datoteka: Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] [[Osmi dalmatinski korpus NOVJ-a|8. korpus NOVJ-a]] [[Datoteka:Flag of the United Kingdom (1-2).svg|border|23px]] [[Velika Britanija]] <br> [[Datoteka:Flag of the United States (1912-1959).svg|border|23px]] [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] '''<br>od 1944.''' <br> [[Datoteka:Flag of Yugoslavia (1918–1941).svg|border|23px]] [[Kraljevina Jugoslavija|Vlada u Egzilu]] |sukobljeni3 = |zapovjednik1 = {{Z|ITAK}} [[Mario Roatta]]<br> {{Z|ITAK}} [[Giuseppe Bastianini]]<br> [[Datoteka:War flag of the Italian Social Republic.svg|border|23px]] [[Francesco Giunta]]<br> {{Z|NNJE}} [[Edmund Glaise von Horstenau|Edmund von Horstenau]]<br> {{Z|NNJE}} [[Artur Phleps]]<br> {{Z|NNJE}} [[Gustav Fehn ]]<br> {{Z|NNJE}} [[ Rudolf Lüters]]<br> [[Datoteka:Flag of Croatia (1941–1945).svg|border|23px]] [[Edo Bulat]] <br> [[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|border|23px]] [[Ilija Trifunović-Birčanin]] <br> [[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|border|23px]] [[Momčilo Đujić]] <br> [[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|border|23px]] Dobroslav Jevđević |zapovjednik2 = [[Datoteka:Yugoslav Partisans flag 1945.svg|border|23px]] [[Josip Broz Tito]]<br> [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] Josip Škorpik <br> [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] [[Vicko Krstulović]] <br>[[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] [[Mirko Kovačević]] <br> [[Datoteka:Yugoslav Partisans flag 1945.svg|border|23px]] [[Koča Popović]] <br> [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] [[Petar Drapšin]]<br> [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] [[Ante Banina]] <br> [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] [[Ivan Kukoč]] <br> [[Datoteka:Flag of the United Kingdom (1-2).svg|border|23px]] [[Harold Alexander]] <br> [[Datoteka:Flag of the United Kingdom (1-2).svg|border|23px]] [[Henry Wilson]]<br> [[Datoteka:Air Force Ensign of the United Kingdom.svg|border|23px]] [[William Elliot]] (BAF) <br> [[Datoteka:Flag of the United Kingdom (1-2).svg|border|23px]] [[Jack Churchill]] |zapovjednik3 = |jačina1 = [[Datoteka: Flag of Italy (1861–1946).svg|border|23px]] 40&nbsp;000 (do. 1943.)<br>[[Datoteka: Cap badge of the Anti-Communist Volunteer Militia.svg|border|23px]][[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|border|23px]] 11&nbsp;000<br>[[Datoteka: Flag of Germany (1935–1945).svg|border|23px]] 10&nbsp;000 – 45&nbsp;000<br>[[Datoteka:Flag of Croatia (1941–1945).svg|border|23px]] 3000 <br> [[Datoteka:War flag of the Italian Social Republic.svg|border|23px]] 2000 - 6000 |jačina2 = [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] 5000 – 35&nbsp;000<br>[[Datoteka:Flag of the United Kingdom (1-2).svg|border|23px]][[Datoteka:Flag of the United States (1912-1959).svg|border|23px]] 5000 (1944.)<br>[[Datoteka: Bandiera delle Brigate Garibaldi partigiane (1943-1945).svg|border|23px]] [[Bataljun Garibaldi|350]] – 5000 |jačina3 = |posljedice1 = '''Poginuli'''<br>[[Datoteka: Flag of Italy (1861–1946).svg|border|23px]] [[Datoteka:War flag of the Italian Social Republic.svg|border|23px]] 1000 – 5000<br>[[Datoteka: Flag of Germany (1935–1945).svg|border|23px]][[Datoteka:Flag of Croatia (1941–1945).svg|border|23px]]19.356 (1944.)<br>[[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|border|23px]] 6000 <br>[[Datoteka: Flag of Germany (1935–1945).svg|border|23px]] XV korpus uništen<br>'''Ranjeni''' <br>[[Datoteka: Flag of Germany (1935–1945).svg|border|23px]][[Datoteka:Flag of Croatia (1941–1945).svg|border|23px]]15.644 (1944.) |posljedice2 = '''Poginuli''' <br>[[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] 19.107 (do 1945.)<br>[[Datoteka:Flag of the United Kingdom (1-2).svg|border|23px]][[Datoteka:Flag of the United States (1912-1959).svg|border|23px]] 300 <br>[[Datoteka: Flag of Italy (1861–1946).svg|border|23px]] [[Datoteka: Bandiera delle Brigate Garibaldi partigiane (1943-1945).svg|border|23px]] [[Operacija Osovina|500 - 1000]] <br>'''Ranjeni''' <br>[[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] 50.000 (do 1945.) |posljedice3 = '''Poginuli civili''' <br> 15.000 – 20.000<br>'''Ranjeni ili internirani civili''' <br> 82.000 – 100.000 |bilješke = }} Dalmacija je nakon [[Sile Osovine|Osovinske]] okupacije [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavije]] i uspostave [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]], [[Rimski ugovori (1941.)|Rimskim ugovorima]], podeljena između NDH i Italije. Vlast NDH u tzv. [[Druga zona (NDH)|drugoj zoni]] ostaje samo formalna, te služi kao ispomoć talijanskoj vojsci koja otvoreno naoružava i obučava [[Četnici|četničke]] [[Dinarska četnička divizija|postrojbe]] u [[Zagora|dalmatinskoj zagori]]. Italija je nastavila talijanizirati anektirana područja Dalmacije. Imena mjesta su talijanizirana, a talijanski je postao službeni jezik u svim školama, crkvama i državnoj upravi.<ref>{{Citiranje knjige|last=Goldstein|first=Ivo|url=http://archive.org/details/croatia00ivog|title=Croatia : a history|date=1999|publisher=[Montréal (Québec)] : McGill-Queen's University Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-7735-2016-5}}</ref> Sva hrvatska kulturna društva su zabranjena, dok su Talijani preuzeli kontrolu nad svim ključnim mineralnim, industrijskim i poslovnim objektima. Oružani ustanak u Dalmaciji započeo je usporedno s ustankom u ostatku okupirane Hrvatske. Glavni razlozi bili su nasilna talijanska okupacija te politika [[etničko čišćenje|etničkog čišćenja]] kako talijanskog tako i četničkog, a kasnije i njemačkog i ustaškog. To je dovelo do daljnjih talijanskih represivnih mjera – strijeljanja civilnih talaca, spaljivanja sela, oduzimanja imovine i zatvaranja u koncentracijske logore.<ref>{{Citiranje knjige|last=Cohen|first=Philip J.|url=https://books.google.hr/books?id=Fz1PW_wnHYMC&pg=PA29&hl=hr&source=gbs_selected_pages&cad=1|title=Serbia's Secret War: Propaganda and the Deceit of History|date=1996|publisher=Texas A&M University Press|isbn=978-0-89096-760-7|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=partizani|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/partizani|access-date=2025-10-15|website=Hrvatska enciklopedija}}</ref> == Početak rata == [[Datoteka:Kingdom of Italy. A Liberation Of Dalmatia Medal, C.1941.jpg|mini|278x278px|Talijanska medalja oslobođenja Dalmacije 1941.]] U prvnim danima [[Travanjski rat|Travanjskog rata]], 7. travnja, talijanske snage na slovenskoj granici izvele su manje akcije u dolini Save i na području Kastva. Dana 11. travnja 2. talijanska armija pokrenula je ofenzivu, zauzevši istog dana [[Ljubljana|Ljubljanu]], [[Sušak]] i [[Kraljevica|Kraljevicu]]. 12. travnja 133. oklopna divizija ''Littorio'' i 52. pješačka divizija ''Torino'' zauzele su [[Senj]], 13. travnja [[Otočac]] i [[Gradac]], dok su talijanske pomorske snage izvršile desant na nekoliko dalmatinskih otoka. Planirani jugoslavenski napad na [[Zadarska provincija|Zadarsku enklavu]] nije se ostvario, pa su trupe gradskog garnizona počele napredovati sve dok se nisu susrele s divizijom ''Torino'' kod [[Knin|Knina]], koji je zauzet [[14. travnja|14. travanja]]. [[Split]] i [[Šibenik]] su zauzeti [[15. travnja|15.]] odnosno [[16. travnja|16. travnja,]] a [[17. travnja]] talijanski Motorizirani korpus je zauzeo [[Dubrovnik]].<ref>{{Citiranje časopisa|last=Cernuschi|first=Enrico|title=Le operazioni aeronavali contro la Jugoslavia|journal=Storia Militare|volume=no. 242|pages=31}}</ref> [[Datoteka:Bundesarchiv_B_145_Bild-F016230-0011A,_Bersaglieri_in_Jugoslawien.jpg|desno|mini|300x300px|Talijanski bersaljeri napreduju prema Sinju tijekom invazije na Jugoslaviju, travanj 1941.]] Nakon što je odbila jugoslavensku ofenzivu u Albaniji, 18. pješačka divizija ''Messina'' zauzela je 17. travnja [[Kotor]], susrevši se s talijanskim jedinicama Motoriziranog korpusa. Završetkom vojnih operacija i uspostavom [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]], te potpisanim [[Rimski ugovori (1941.)|Rimskim ugovorima]], Dalmacija je podijeljena između NDH i Italije. Vlast NDH u tzv. [[Druga zona (NDH)|drugoj zoni]] ostaje samo formalna, te služi kao ispomoć talijanskoj vojsci koja otvoreno naoružava i obučava [[Četnici|četničke]] [[Dinarska četnička divizija|postrojbe]] u [[Zagora|dalmatinskoj zagori]]. Prema tom ugovoru, što su ga potpisali [[Ante Pavelić|Pavelić]] i [[Mussolini]], Italija je dobila dijelove Dalmacije i to: šire područje [[Zadar|Zadra]], [[Šibenik|Šibenika]], [[Split|Splita]], sve Dalmatinske otoke osim Paga, Brača i Hvara, zatim [[Boka kotorska|Boku kotorsku]] te dijelove [[Hrvatsko primorje|Hrvatskog primorja]] (otoke Krk i Rab) i [[Gorski kotar|Gorskog kotara]]. Troškovi okupacijskih talijanskih trupa u Drugoj i Trećoj zoni naplaćivali su se (skupo) iz proračuna NDH. Usto, Italija je priključila 5.380&nbsp;km² teritorija u Hrvatskom primorju, Gorskom kotaru, Kvarneru i Dalmaciji s 380.000 stanovnika (''Prva zona''). Talijanska Dalmacija je obuhvaćala područje koje su činili:{{citat|...svi otoci zadarskog otočja; područje obuhvaćeno linijom, koja polazi od rta Privlaka, dostiže Planinski kanal, slijedi njegovu unutarnju trasu do Novigradskog mora, nastavlja se uzduž gornje obale rečenog mora, zahvaća Bukovicu i, stigavši do toka Krke ispod mjesta Pađene, silazi duž rijeke te se od nje odvaja tako da obuhvaća cijelo područje Šibenika i Trogira, te grad Split uključivši predgrađa, a isključivši otoke Brač i Hvar; otoci Čiovo, Drivenik, Šolta, Vis, Biševo, Sv. Andrija, Jabuka i ostali manji koji leže oko njih; otoci Korčula i Mljet; kotar koji obuhvaća cijelu Boku kotorsku linijom koja napušta obalu na jednoj točci između mjesta Cavtat i Vitaljine i ulazi prema sjeveroistoku, uključivši mjesto Grudu i masiv planine Orjen, dok ne dostigne granicu s Crnom Gorom...<ref>Gizdić, Drago, Dalmacija 1941, Zagreb, 1957., str. 160-161</ref>|Ugovor o određivanju granica između Kraljevine Hrvatske i Kraljevine Italije, 18. svibnja 1941.}}[[Mussolini]] je dekretom [[20. svibnja]] [[1941.]] na tom području osnovao Namjesništvo za Dalmaciju.<ref>[http://books.google.hr/books?id=7zJazyQl-ywC&dq Ferdinand Perinović: Dica Kalelarge protiv četiri lazna mita o Zadru]</ref> Za obavljanje upravnih poslova u pripojenim područjima osnovana je Vlada za Dalmaciju (''Governo della Dalmazia'') sa sjedištem u Zadru.<ref name="osovina">Dinko Odak: [http://povijest.net/v5/hrvatska/hrvatska-2-svjetski-rat/2011/slomljena-osovina-2/ Slomljena Osovina (2) – Travanjski rat,] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120705061322/http://povijest.net/v5/hrvatska/hrvatska-2-svjetski-rat/2011/slomljena-osovina-2/|date=5. srpnja 2012.}} Hrvatski povijesni portal, {{ISSN|1846-4432}}</ref> === Talijanska okupacija === Krajem 1941. slavensko stanovništvo bilo je podvrgnuto politici masovne i nasilne talijanizacije. Talijanski je nametnut kao obvezni jezik za dužnosnike i učitelje, iako se hrvatski tolerirao za komunikaciju unutar civilne uprave. U glavnim središtima razni znakovi napisani na hrvatskom jeziku zamijenjeni su natpisima na talijanskom, zabranjene su hrvatske zastave, novine i plakati osim dvojezičnih koje su objavljivale talijanske civilne i vojne vlasti; raspuštena su kulturna i sportska društva. Italija ujedno prisvaja cjelokupnu trgovačku mornaricu (sve brodove privatnih brodara iz Hrvatske). Talijanske snage u Dalmaciji bile su pod zapovjedništvom XVIII. armijskog korpusa (pod 2. talijanskom armijom (''Comando Superiore di Slovenia e Dalmazia)),'' čije je zapovjedništvo bilo prvo u Zadru, a potom u Splitu. Pod XVIII. korpusom bile su sljedeće postrojbe; * 12. pješačka divizija ''Sassari'' * 15. pješačka divizija ''Bergamo'' * 151. pješačka divizija ''Perugia'' * 158. pješačka divizija ''Zara'' Svaka talijanska pješačka divizija brojala je oko 10.000 vojnika raspoređenih u dvije pješačke pukovnije (''divisione binaria''), svaka pukovnija imala je 3 bojne, jednu topničku pukovniju, te jednu "''legiju squadistra''" (pukovniju) [[Crnokošuljaši|crnokošuljaša]] jačine 2 bojne. Kao potpora regularnoj talijanskoj vojsci, od lokalnog stanovništva oformljene su paravojne postrojbe, MACV (''Milizia Volontaria Anti Comunista'') poznate i kao ''Banda''.<ref>{{Citiranje weba|last=prof.|first=Domagoj Zovak,|title=Odnos dinarske četničke divizije i talijanskog okupatora|url=http://povijest.net/sadrzaj/hrvatska/hr-ww2/840-odnos-dinarske-cetnicke-divizije-i-talijanskog-okupatora.html|access-date=2025-10-17|website=povijest.net|language=hr-hr|archive-date=22. prosinca 2011.|archive-url=https://web.archive.org/web/20111222070633/http://povijest.net/sadrzaj/hrvatska/hr-ww2/840-odnos-dinarske-cetnicke-divizije-i-talijanskog-okupatora.html|url-status=dead}}</ref> Većinom se radilo o pravoslavnim četničkim formacijama na području sjeverne Dalmacije i Hercegovine koje su prihvatile talijansku vlast, dok je u zadarskom području unovačena milicijska formacija sastavljena od većinski katoličkog stanovništva. * MVAC "''Zara''" – "''Davidova banda''" (1500 pripadnika) * MVAC "''Dinara''" – [[Dinarska četnička divizija|Dinarski četnici]] (5000 pripadnika) * MVAC "''Erzegovina''" – Hercegovački četnici (6000 pripadnika) === Ratni zločini === [[Datoteka:Rab_Concentration_camp.jpg|desno|mini|250x250px|Talijanska zastava iznad koncentracijskog logora na Rabu.]] Brojni koncentracijski logori osnovani su u represivne svrhe<ref>{{Citiranje časopisa|last=Pedaliu|first=Effie G. H.|date=2004|title=Britain and the 'Hand-over' of Italian War Criminals to Yugoslavia, 1945-48|url=https://www.jstor.org/stable/4141408|journal=Journal of Contemporary History|volume=39|issue=4|pages=503–529|issn=0022-0094}}</ref>, posebno počevši od 1942., poput onih u Rabu i Molatu. Osim logora Specijalni sud za Dalmaciju<ref>{{Citiranje weba|title=ARHiNET – Specijalni sud za Dalmaciju|url=http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_18040|access-date=2025-10-20|website=arhinet.arhiv.hr|language=en|archive-date=10. rujna 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210910220756/http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_18040|url-status=dead}}</ref> (''Tribunale Straordinario della Dalmazia'') od 1941. do 1943. od oko 5000 privedenih na smrt je osudio 500 dalmatinskih Hrvata.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Dizdar|first=Zdravko|date=2005-12-15|title=Italian Policies Toward Croatians In Occupied Territories During The Second World War|url=https://hrcak.srce.hr/22495|journal=Review of Croatian History|language=en|volume=I|issue=1|pages=179–210|issn=1845-4380}}</ref> Dana [[16. studenoga]] 1942. [[talijanska mornarica]] bombardirala je [[Primošten]] kao odmazdu za partizanske akcije u okolici, pri čemu je ubijeno između 80 do 150 mještana, dok je zapaljeno je i porušeno više od 300 kuća,.<ref>{{Citiranje knjige|last=Tomasevich|first=Jozo|url=https://books.google.hr/books?id=fqUSGevFe5MC&redir_esc=y|title=War and Revolution in Yugoslavia, 1941-1945: Occupation and Collaboration|date=2002-10|publisher=Stanford University Press|isbn=978-0-8047-7924-1|language=en}}</ref> Logor na Molatu uspostavljen je [[28. lipnja]] [[1942]]. Za vrijeme njegovog postojanja, od dana osnutka do [[Kapitulacija Italije|kapitulacije Italije]] [[8. rujna]] [[1943]], u logor su u svojstvu talaca internirani članovi obitelji partizanskih boraca i drugi fašističkim vlastima sumnjivi i nepodobni građani [[Dalmacija|Dalmacije]]. Logor je imao 12 baraka u kojima je u vrlo lošim uvjetima bilo smješteno i po 2.500 interniraca.<ref>{{Citiranje weba|title=The Italian fascist concentration camp for civilians Molat|url=https://www.projectrevival.eu/en/object/the-italian-fascist-concentration-camp-for-civilians-molat/58|access-date=2025-10-15|website=REVIVAL project|language=en}}</ref> Prema istraživanju Udruge logoraša antifašista talijanskog koncentracionog logora Molat, kroz logor je ukupno prošlo oko 20.000 ljudi, a njih oko 1.000 je strijeljano ili je umrlo od gladi. <ref>{{Citation|title=Blog molat logor|url=https://vimeo.com/73422757|accessdate=2025-10-13|language=en}}</ref> Koncentracijski logor Kampor na otoku [[Rab|Rabu]] osnivan je u srpnju [[1942.]] U koncentracijskim logoru nalazilo se približno 15.000 zatočenika, i to uglavnom [[Hrvati|Hrvata]] iz [[Gorski kotar|Gorskog kotara]], [[Židovi|Židova]] i [[Slovenci|Slovenaca]]. Od gladi i teških uvjeta života, posebice u zimskom i ljetnom razdoblju umrlo je više od 4000 ljudi uključujući više od 150 djece ispod 15 godina. Daljnih 800 osoba je umrlo pri kasnijim transportu u druge koncentracijske logore u Italiji, kao primjerice u [[Koncentracijski logor Gonars]] i Padovu.<ref>{{Citiranje weba|date=2017-08-30|title=OKRUGLI STOL O TALIJANSKIM LOGORIMA U PRIMORJU I DALMACIJI OD 1941.-DO 1943. GODINE {{!}} Udruga antifašističkih boraca i antifašista liburnije|url=https://uaba-liburnije.com/okrugli-stol-o-talijanskim-logorima-u-primorju-i-dalmaciji-od-1941-do-1943-godine/|access-date=2025-10-13|language=hr-HR}}</ref> Uz ove zločine, fašistička vlast je odobravala etničko čišćenje koje su provodile [[Četnici|četničke]] postrojbe nad većinskim hrvatskim stanovništvom u Dalmaciji, najpoznatiji takav zločin zbio se u Gatima [[1. listopada]] [[1942.]], gdje je talijanska vojska, prvo kamionima [[Transport|prevezla]] četnike do sela i zadržavala se na glavnim putovima, a četnici su se nakon iskrcavanja razilazili po zaseocima te palili kuće. U zaseoku Podgrac četnici su nastavili s ubijanjem, strijeljavši nedužne, do kraja dana ubijeno je 96 civila, gotovo svi su bili starci, žene i dijeca.<ref>{{Citiranje weba|title=73. obljetnica pokolja u Gatima :: Hrvatski radio|url=http://radio.hrt.hr/clanak/73-obljetnica-pokolja-u-gatima/102205/|access-date=2025-10-13|website=radio.hrt.hr|archive-date=3. listopada 2015.|archive-url=https://web.archive.org/web/20151003111120/http://radio.hrt.hr/clanak/73-obljetnica-pokolja-u-gatima/102205/|url-status=dead}}</ref> Slični zločini poput ovoga, u kojima je ubijeno od 100 do 300 civila zbila su se u mjestima kao što su [[Vrlika]], [[Maovice]], [[Kijevo]], [[Bribir (Skradin)|Bribir]], [[Vrgorac]], [[Dugopolje]], [[Kotlenice]], [[Ostrovica (Lišane Ostrovičke)|Ostrovica]], [[Tugare]] i druga. Najveći zabilježeni četnički masakri bili oni koje su počinili četnici vojvode [[Petar Baćović|Petra Baćovića]] u rujnu 1942. u zaleđu [[Makarska|Makarske]] pobili su oko 900 civila tijekom talijanske operacije ''Alba'', dok je dinarska divizija u travnju 1943. na [[Kninsko Polje|Kninskom Polju]], masakrirala preko 1000 civila.<ref>Dizdar, Zdravko; Sobolevski, Mihael (1999). Prešućivani četnički zločini u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini 1941–1945 (in Serbo-Croatian). Hrvatski institut za povijest</ref> === Područje pod upravom NDH – Druga zona === Druga zona u [[NDH]] bio je dio talijanske interesne zone u NDH. Prostirala se iza Prve zone, područja koja je Italija sebi izravno pripojila (dijelovi Dalmacije i Gorskoga kotara). Druga zona bio je obalni pojas NDH sa zaleđem i nazivao se još [[Demilitarizacija|razvojačenim]] područjem. NDH je u tom području ponovo preuzela vlast svibnja 1941. godine. Na ovom području NDH zadržava nominalnu vlast, no nije smjela podići ni utvrde ni vojne baze niti držati ratnu mornaricu, niti provoditi regrutaciju stanovništva. NDH se obvezala da na svome obalnom i priobalnom području neće graditi nikakve vojne objekte te neće držati ratnu mornaricu.<ref>{{Citiranje weba|title=Wayback Machine|url=http://terkepek.adatbank.transindex.ro/kepek/netre/211.gif|access-date=2025-10-15|website=terkepek.adatbank.transindex.ro}}</ref><ref>Frucht, Richard C. (2005). ''Eastern Europe: An Introduction to the People, Lands, and Culture''. p. 429. ABC-CLIO; ISBN <bdi>1-57607-800-0</bdi> "The NDH was in fact an Italo-German condominium. Both Nazi Germany and fascist Italy had spheres of influence in the NDH and stationed their own troops there."</ref> Ustaška vlast je provodila brojne zločine u Drugoj zoni. Najbolji primjer bio je koncentracijski logor na Pagu, Slana (za muškarce) i Metajna (za žene), osnovan 25. lipnja 1941. godine. Zajedno s Jadovnim na Velebitu, to su bili prvi logori u kojima su zatočenici masovno ubijani. Zbog straha da će brutalnost ustaša dodatno poticati ustanak u sjevernoj Dalmaciji logor je zatvorila talijanska vojska u kolovozu 1941. Procjenjuje se da je u samo nekoliko tjedana ubijeno između 4000 i 12.000. Među žrtvama je bilo 1500 Židova.<ref>{{Citiranje knjige|last=Goldstein|first=Ivo|url=https://books.google.hr/books?id=ehVSjgEACAAJ&redir_esc=y|title=The Holocaust in Croatia|last2=Goldstein|first2=Slavko|date=2016|publisher=University of Pittsburgh Press, published|isbn=978-0-8229-4451-5|language=en}}</ref> == Kapitulacija Italije i Njemačka okupacija == [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-049-1553-13, Kroatien, Split, Mauer mit Aufschrift.jpg|mini|298x298px|Ulazak Njemaca u Split, rujan 1943. ]][[Datoteka:Stanowisko_karabinu_maszynowego_strzelców_górskich_SS_w_Dalmacji_(2-580).jpg|mini|299x299px|7. SS divizija, Dalmacija, 1943.]] Nakon [[Kapitulacija Italije|kapitulacije Italije]] 1943., [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|Dalmatinski partizani]] uspostavljaju privremenu kontrolu nad širim područjem srednje Dalmacije, te otocima. Partizani uspijevaju na vrijeme razoružati cijele talijanske pukovnije te dolaze do velike količine oružja i opreme. Srdište pokreta postaje oslobođeni Split, bivše zapovjedništvo talijanskog XVIII. armijskog korpusa 2. armije. U takvom trenutku vođe dalmatinskih partizana odlučile su početkom lipnja [[1943.]] godine osnovati jedan središnji list za čitavu pokrajinu.<ref>{{Citiranje weba|title=ARHiNET – Narodni odbor oblasti Dalmacije|url=http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_7335|access-date=2026-01-27|website=arhinet.arhiv.hr|archive-date=4. siječnja 2019.|archive-url=https://web.archive.org/web/20190104074348/http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_7335|url-status=dead}}</ref> U strahu od nekontroliranog rasta partizanskog pokreta i mogućeg savezničkog iskracavanja u Dalmaciji, njemačka vojska pokrenula je dio veće operacije ''Achse'' s ciljem razoružavanja talijanske vojske i zauzimanja jadranske obale. Dana 11. rujna divizijama stacioniranim u Dalmaciji naređeno je da izbjegavaju svaki otpor u nadi za mirnu repatrijaciju, 158. pješačka divizija ''Zara'' predala se 12. rujna, a njezini zapovjednici su deportirani, dok je u Splitu 15. pješačka divizija ''Bergamo'' sklopila sporazum s partizanima i branila grad do [[27. rujna]] od 7. SS dobrovoljačke brdske divizije Prinz Eugen, poslane iz Mostara; nakon predaje, pogubljena su tri talijanska generala (Alfonso Cigala Fulgosi, Salvatore Pelligra i Angelo Policardi) i 46 časnika.<ref>After (7th SS divison) capturing Split, the division executed 48 Italian officers and three generals (General Salvatore Pelligra, commander of the artillery of the XVIII Corps, General Angelo Policardi, commander of the pioneers of the XVIII Corps, and General Alfonso Cigala Fulgosi, commander of the 17th Littoral Brigade). Kozlica 2012, pp. 92–93.</ref> Kako bi zauzeli Split, njemačka vojska počinje operaciju Geiserich. Nakon prikupljanja njemačkih snaga i neuspjelih pokušaja zauzimanja [[Klis]]a, daljnja obrana Splita postaje nemoguća. Stoga je 25. rujna 1943. naređena evakuacija zarobljene talijanske vojne opreme te uništavanje težeg naoružanja koje se nije moglo izvući iz grada. Njemačke snage u Dalmaciji bile su pod zapovjedništvom njemačke 2. panzer armije, odnosno njenog XV. brdskog korpusa, te dijelova V. brdskog korpusa SS-a;<ref>{{Citiranje weba|title=Gaj Trifković, „MORE KRVI: Vojna povijest partizanskog pokreta u Jugoslaviji 1941 – 1945“|url=https://historiografija.hr/?p=49004|website=Historiografija.hr|date=2025-10-20|access-date=2026-01-31|language=hr}}</ref> * 2. panzer armija ** 1. brdska divizija (pristožerna divizija 2. panzer armije) (1943.) ** XV. brdski korpus; *** Pukovnija Brandenburger **** 800. bojna obalnih lovaca (''Küstenjäger-Abteilung 800'') *** 114. ''lovačka'' divizija (1943.) *** 118. ''lovačka'' divizija (1944.) *** 264. pješačka divizija **** Četnička grupa (4421 četnika)<ref>{{Citiranje weba|title=15. brdski armijski korpus (XV. Gebirgs Armeekorps)|url=https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&broj=56&roll=565|access-date=2025-10-20|website=znaci.org}}</ref> *** [[373. "Tigar" divizija|373. pješačka divizija]] (''legionarska'') (ojačana 383. pukovnija) **** Četnička grupa (1897 četnika)<ref>{{Citiranje weba|title=15. brdski armijski korpus (XV. Gebirgs Armeekorps)|url=https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&broj=56&roll=565|access-date=2025-10-20|website=znaci.org}}</ref> *** [[392. (hrvatska) pješačka divizija|392. pješačka divizija]] (''legionarska'') (ojačana 847. pukovnija) *** 581. i 583. mornarička bojna [[Kriegsmarine|Njemačke ratne mornarice]] *** [[Dinarska četnička divizija]] *** 3. posadna domobranska brigada *** 6. i 7. ustaški zdrug (jačine jedne brigade) ** V. brdski korpus SS-a *** [[7. SS dragovoljačka gorska divizija „Prinz Eugen”|7 SS brdska divizija ''Prinz Eugen'']] *** [[369. hrvatska „Vražja” divizija|369. pješačka divizija]] (''legionarska'') [[Datoteka:August Šmidhuber, komandant 7. SS divizije, Todor Perović, lekar Trebinjskog korpusa i kapetan Milorad Vidačić, komandant Trebinjskog korpusa JVuO.jpg|mini|276x276px|Pukovnik August Schmidhuber (zapovjednik 7. SS divizije za vrijeme operacija u Dalmaciji) sa zapovjednikom ''trebinjskih'' četnika, Hercegovina, 1943.<ref>{{Citiranje knjige|last=Baxter|first=Ian|url=https://books.google.hr/books?id=p04IEAAAQBAJ&pg=PT142&redir_esc=y|title=7th SS Mountain Division Prinz Eugen At War, 1941–1945: A History of the Division|date=2020-11-12|publisher=Pen and Sword|isbn=978-1-5267-2143-3|language=en}}</ref>]] Čitavo područje nekadašnjeg talijanskog namjesništva (bez Zadra) predano je službeno [[NDH]] [[10. rujna]] [[1943.]] [[Treći Reich|Nijemci]] su vlastima NDH prepustili samo ograničene građanske funkcije, te je zapravo njemački XV. brdski korpus imao imao potpunu vlast u Dalmaciji.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Barić|first=Nikica|date=1998|title=Uspostava i djelovanje uprave NDH u dijelovima Dalmacije nakon kapitulacije Italije (rujan 1943. - studeni 1944.)|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/76380|journal=Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu : Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu|language=hr|volume=31|issue=1|pages=55–79|issn=0353-295X}}</ref> [[NDH]] do oslobođenja Dalmacije iduće godine nije uspjela uspostaviti efektivnu kontrolu nad područjem. Razlozi tome su jačanje NOP-a, protuustaško raspoloženje u Dalmaciji zbog [[Rimski ugovori (1941.)|Rimskih ugovora]] te gospodarska i vojna slabost NDH. Grad [[Zadar]] je ostao pod kontrolom [[Wehrmacht|njemačke vojske]] do oslobođenja, te se smatrao dijelom [[Mussolini|Mussolinijeve]] [[Talijanska Socijalna Republika|Talijanske Socijalne Republike]]. Južni dio [[Konavle|Konavala]] s mjestom [[Gruda]] ostao je pod izravnom njemačkom vlašću nakon što su [[Treći Reich|Nijemci]] preuzeli [[Boka kotorska|Boku kotorsku]], jer je to područje bilo dijelom bivše talijanske pokrajine [[Kotor]].<ref>{{Citiranje časopisa|last=Barić|first=Nikica|date=1998|title=Uspostava i djelovanje uprave NDH u dijelovima Dalmacije nakon kapitulacije Italije (rujan 1943. - studeni 1944.)|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/76380|journal=Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu : Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu|language=hr|volume=31|issue=1|pages=55–79|issn=0353-295X}}</ref> ==== Njemačke operacije u Dalmaciji ==== Nakon završetka operacije ''Geiserich,'' odnosno okupacije Splita, njemačka vojska započela je više protupartizasnkih operacija na području Dalmacije, kako bi stavila pod nadzor kompletnu obalu Jadrana. XV brdski korpus ojačan 1. brdskom i 7. brdskom SS divizijom bio je nositelj ovih operacija. [[Datoteka:Bandenkampfabzeichen.jpg|poveznica=https://sh.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Bandenkampfabzeichen.jpg|mini|Nemačka značka antipartizanske borbe, "''Bandenkampfabzeichen''"]] Popis njemačkih operacija; * Operacija ''Spatz'' (14. – 20.X.1943.) Okolica Šibenika (Primošten, Zlarin i Prvić)<ref>{{Citiranje weba|title=Operation SPATZ|url=http://www.vojska.net/eng/world-war-2/operation/spatz-1943/|access-date=2026-07-25|website=www.vojska.net}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Spatz {{!}} Operations & Codenames of WWII|url=https://codenames.info/operation/spatz/|access-date=2026-07-25|website=codenames.info}}</ref> ** 114. lovačka; jedinice 9. dalmatinska divizija * Operacija ''Landsturm'' (24.X. – 4.XI.1943.) Područje Omiš–Ploče, Makarsko primorje i Biokovo<ref>{{Citiranje weba|title=Landsturm {{!}} Operations & Codenames of WWII|url=https://codenames.info/operation/landsturm/|access-date=2026-07-25|website=codenames.info}}</ref> ** 7. SS brdska divizija; 26. dalmatinska divizija * Operacija ''Haifisch'' (početak XI.1943.) Okolica Trogira * Operacija ''Herbstgewitter I'' (23.X. – 11.XI.1943.) Pelješac<ref name=":3">{{Citiranje weba|title=Herbstgewitter (i) {{!}} Operations & Codenames of WWII|url=https://codenames.info/operation/herbstgewitter-i/|access-date=2026-07-25|website=codenames.info}}</ref> ** 7. SS brdska i 118. lovačka divizija; 13. dalmatinska brigada (26. dalm. div.) * Operacija ''Delphin III'' (15. XI. – 1.XII.1943.) – otoci Ugljan i Pašman<ref>{{Citiranje weba|title=Hronologija oslobodilacke borbe naroda Jugoslavije 1941-1945 {{!}} WorldCat.org|url=https://search.worldcat.org/title/604686359|access-date=2025-10-15|website=search.worldcat.org|language=en}}</ref> ** 114. lovačke divizije, 800. bojna Brandenburg * Operacija ''Adler'' (22. – 25.XI.1943.) Područje Zadar – Pag ** 114. lovačka i 264. pješačka divizija; jedinice 19. dalmatinske divizije * Operacija ''Ziethen'' (4. – 8.XII.1943.) Kamešnica i Livno (aerodrom NOV) ** 114. i 118. lovačka divizija; 9. i 20. dalmatinska divizija * Operacija ''Herbstgewitter II'' (21. – 24.XII.1943.) Otok Korčula<ref name=":3" /> ** 118. lovačke divizije, 800. bojna Brandenburg; 13. i 1. dalmatinska brigada * Operacija ''Herbstgewitter III'' (30. – 31.XII.1943.) Otok Mljet<ref name=":3" /> * Operacija ''Morgenwind I'' (12.I.1944.) Otok Šolta<ref name=":3" /> * Operacija ''Morgenwind II'' (13.I.1944.) Otok Brač<ref name=":3" /> * Operacija ''Walzertraum'' (19.I.1944.) Otok Hvar<ref name=":3" /> * Operacija ''Frühlingswetter'' (23. – 25.I.1944.) Knin – Skradin ** 264. pješačka divizija; 5. dalmatinska brigada (19. dalm. div.) * Operacija ''Uljan'' (30.I. – 1.II.1944.) Otok Ugljan<ref>{{Citiranje weba|title=Uljan {{!}} Operations & Codenames of WWII|url=https://codenames.info/operation/uljan/|access-date=2026-07-25|website=codenames.info}}</ref> ** 264. pješačka divizija; jedinice 19. dalmatinske divizije * Operacija ''Emil'' (3. – 6.II.1944.) Velebit i Bukovica ** 1. brdska i 264. pješačka divizija; 19. dalmatinska divizija ojačana 13. brigadom (26. dalm. div.) * Operacija ''Bergwiese'' (2. – 7.III.1944.) Šibenik - Primošten<ref>{{Citiranje weba|title=Bergwiese {{!}} Operations & Codenames of WWII|url=https://codenames.info/operation/bergwiese/|access-date=2026-07-25|website=codenames.info}}</ref> ** 264. pješačka divizija; 20. dalmatinska divizija Provođenjem ovih operacija Njemci su ispunili sve ciljeve zadane kapitulacijom Italije, te su čvrsto držali sve dalmatinske gradove i neposredno zaleđe, kao i sve otoke osim Visa i Lastova.[[File:El_Shatt_refugee_camp_for_Yugoslavs_1944-09_-_Library_of_Congress-FSA.8d37800-8d37894v.jpg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:El_Shatt_refugee_camp_for_Yugoslavs_1944-09_-_Library_of_Congress-FSA.8d37800-8d37894v.jpg|mini|El Shatt, rujan 1944.|256x256px]]Njemačke postrojbe, te domaće postrojbe pod njemačkim zapovjedništvom počinile su brojne zločine nad dalmatinskim stanovništvom tijekom okupacije Dalmacije. Najpoznatiji zločin počinila je [[7. SS dragovoljačka gorska divizija „Prinz Eugen”|7. SS divizija ''Prinz Eugen,'']] te djelovi [[369. hrvatska „Vražja” divizija|369. ''legionarske'' divizje]] i [[Dinarska četnička divizija|dinarske četničke divizije]] u Cetinskoj krajni [[28. listopada|28.]] i [[29. ožujka]] [[1944.]]<nowiki/>Tijekom dvodnevne akcije ubijeno je između 1500 i 2000 civila, većinom žena, djece i staraca. Na sedmom Nürnberškom suđenju ratnim zločincima navedeno je da je 28. ožujka 1944. godine u 22 sela dalmatinske zagore ubijeno 2014 ljudi, a sela potpuno opljačkana.<ref>{{Citiranje knjige|last=Schmider|first=Klaus|title=Der jugoslawische Kriegsschauplatz (Januar 1943 bis Mai 1945) in: Karl-Heinz_Frieser (Hrsg.): Die Ostfront 1943/44 – Der Krieg im Osten und an den Nebenfronten|publisher=Deutsche Verlags-Anstalt|year=2007|isbn=978-3-421-06235-2|location=Stuttgart|pages=1030}}</ref> Najteže su stradala naselja [[Ratkovići]] u selu [[Podi (Trilj)|Podi]], te sela [[Otok (Splitsko-dalmatinska županija)|Otok]], [[Ruda (Otok)|Ruda]], [[Voštane]] i [[Krivodol (Trilj)|Krivodol]]. Zločin se dogodio tijekom protupartizanskih operacija koje su njemačke snage provodile u tom području. [[Donji Dolac]] bio je prvo selo koje je napadnuto 272 stanovnika spaljena su živa, među njima 103 djece.<ref>{{Citiranje weba|title=Donji Dolac: Spomen na žrtve pokolja iz 1944.|url=https://www.dugirat.com/novosti/87-aktualnosti/15242-donji-dolac-spomen-na-rtve-pokolja-iz-1944-v15-15242|access-date=2025-10-20|website=www.dugirat.com}}</ref> Selo Voštane pretrpjelo je najveći broj žrtava, gdje je 515<ref>{{Citiranje novina|last=Akrap|first=Doris|date=2026-04-03|title=82. Jahrestag SS-Massaker in Voštane: Deutsche (bis 1990) unerwünscht|language=de|work=Die Tageszeitung: taz|url=https://taz.de/82-Jahrestag-SS-Massaker-in-Vostane/!6164507/|access-date=2026-07-24|issn=0931-9085}}</ref>civila ubijeno, uključujući 143 djece.<ref>{{Citiranje weba|title=Pokolj u potkamešničkim selima 28.03.1944 - 29.03.1944|url=http://www.antifasisticki-vjesnik.org/hr/kalendar/3/28/42/|access-date=2025-10-20|website=Antifašistički VJESNIK}}</ref> Postrojbe divizije ''Prinz Eugen'' u sklopu tih akcija provodile su odmazde nad civilnim stanovništvom koje se sumnjičilo za suradnju s partizanima.<ref>{{Citiranje weba|title=15. brdski armijski korpus (XV. Gebirgs Armeekorps)|url=https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&broj=183&roll=562|access-date=2025-10-13|website=znaci.org}}</ref> Osim ovog zločina njemačke postrojbe počinile su masovna ubojstva u [[Lovreć|Lovreću]]<ref>{{Citiranje weba|title=Spomen na fašistički teror nad narodom Lovreća i Imotske krajine - Antifašistički VJESNIK|url=http://www.antifasisticki-vjesnik.org/hr/vijesti/3/Spomen_na_fasisticki_teror_nad_narodom_Lovreca_i_Imotske_krajine/191/|access-date=2025-10-20|website=www.antifasisticki-vjesnik.org}}</ref>, [[Dugopolje|Dugopolju]], [[Mravince|Mravincima]], [[Košute|Košutama]], [[Baćina|Baćinama]], te na otocima [[Ugljan|Ugljanu]], [[Pelješac|Pelješcu]] i [[Brač|Braču]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Kozlica|first=Ivan|title=Krvava Cetina|publisher=Hrvatski centar za ratne žrtve|year=2012.|isbn=978-953-57409-0-2|location=Zagreb}}</ref> Kao posljedica brutalnosti njemačke ofenzive<ref>{{Citiranje časopisa|last=Bieber|first=Florian|date=2020-07|title=Building Yugoslavia in the Sand? Dalmatian Refugees in Egypt, 1944–1946|url=https://www.cambridge.org/core/journals/slavic-review/article/building-yugoslavia-in-the-sand-dalmatian-refugees-in-egypt-19441946/4088E6E6287587AC3477CB624B0E5DB2|journal=Slavic Review|language=en|volume=79|issue=2|pages=298–322|doi=10.1017/slr.2020.85|issn=0037-6779}}</ref> i u strahu od odmazde, gotovo 40.000 civila pobjeglo je na udaljeni otok Vis no zbog nedostatka hrane i nemogućnosti da osiguraju njihovu zaštitu, saveznici su odlučili poslati evakuirane izbjeglice i neborbeno stanovništvo otoka u južnu Italiju, prvo u [[Bari]], a zatim u [[Taranto]]. Zbog teških borbi u Italiji između savezničkih snaga i Nijemaca, odlučeno je prebaciti izbjeglice u Egipat. Kako se njemačka prijetnja povlačila nakon bitke kod [[El Alamein]]a, neki bivši britanski vojni logori postali su dostupni europskim izbjeglicama. El Shatt blizu Sueza, zajedno s logorima u Tolumbatu i Khatatbi, odabran je za novi dom Dalmatinaca, a u Italiji ih je ostalo samo nekoliko tisuća.<ref>{{Citiranje weba|title=EL SHATT - the Croatian Refugee Community in the Sinai Desert, Egypt (1944-1946)|url=http://www.hismus.hr/english/el%20shatt%20eng.htm|url-status=dead|access-date=|archive-date=21. srpnja 2011.|archive-url=https://web.archive.org/web/20110721100420/http://www.hismus.hr/english/el%20shatt%20eng.htm}}</ref> == Oslobođenje Dalmacije == [[Datoteka:Inspection of Army Commandos at Komiza on the island of Vis in Dalmatia, February 1944.jpg|mini|314x314px|Inspekcija britanskih komandosa u Komiži na otoku Visu, veljača 1944.<ref>{{Citiranje weba|title=Inspection of Army Commandos at Komiza on the island of Vis in Dalmatia, February 1944 {{!}} Online Collection {{!}} National Army Museum, London|url=https://collection.nam.ac.uk/detail.php?acc=1986-01-4-269|access-date=2025-10-20|website=collection.nam.ac.uk}}</ref>]] Glavni nositelj oslobodilačkih akcija bio je [[Osmi dalmatinski korpus NOVJ-a|8. dalmatinski udarni korpus]]. Osmi dalmatinski udarni korpus bio je korpus jugoslavenskih partizana utemeljen 7. listopada 1943. Sačinjen je od 9., 19., 20. i 26. dalmatinske divizije. Pri osnivanju imao je 13.049 vojnika, a na ljeto 1944. ukupno 25.470 vojnika i 5080 mornara mornarice NOVJ. Krajem ljeta 1944. sve dalmatinske brigade okupljene u [[Osmi dalmatinski korpus NOVJ-a|Osmi dalmatinski korpus]] amfibijskim desantima počinju oslobađanje Dalmacije koje traje puna tri mjeseca. Potporu su pružali zapadni saveznici, i to ne samo u obliku oružja i opreme, nego i kroz borbenu potporu — zračne napade, diverzantske akcije, te sudjelovanje britanskih marinaca i američkih rendžera u prvoj fazi napada.<ref>{{Citiranje weba|title=43 Royal Marine Commando with Yugoslav Partisans on the island of Korcula, 1944 {{!}} Online Collection {{!}} National Army Museum, London|url=https://collection.nam.ac.uk/detail.php?acc=1986-02-68-244|access-date=2025-10-15|website=collection.nam.ac.uk}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=BBC - WW2 People's War - British Forces Involvement in Yugoslavia 1943-45|url=https://www.bbc.co.uk/history/ww2peopleswar/stories/66/a9018966.shtml|access-date=2025-10-19|website=www.bbc.co.uk}}</ref> Glavnoj operaciji prethodila su amfibijska iskrcavanja na dalmatinske otoke, koje su izvodile snage 8. korpusa u suradnji s britanskom 2. komando brigadom i britanskim SBS-om:<ref>Special Boat Squadron</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Shoot {{!}} Operations & Codenames of WWII|url=https://codenames.info/operation/shoot/|access-date=2025-10-15|website=codenames.info|archive-date=26. prosinca 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20251226152104/https://codenames.info/operation/shoot/|url-status=dead}}</ref> * Korčula – operacija ''Shoot III''<ref>{{Citiranje weba|title=Shoot {{!}} Operations & Codenames of WWII|url=https://codenames.info/operation/shoot/|access-date=2025-10-15|website=codenames.info|archive-date=26. prosinca 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20251226152104/https://codenames.info/operation/shoot/|url-status=dead}}</ref> * Šolta – operacija ''Detained'' * Hvar – operacija ''Endowment''<ref>{{Citiranje weba|last=Biggs|first=Si|date=2022-03-22|title=Operation Endowment - 43 Commando Royal Marines|url=https://www.royalmarineshistory.com/post/operation-endowment-43-commando-royal-marines|access-date=2025-10-15|website=RoyalMarinesHistory|language=en}}</ref> * Ugljan – operacija ''Foothound'' (odgođena)<ref>{{Citiranje weba|last=Biggs|first=Si|date=2020-05-30|title=Operation Farrier - Yugoslavia|url=https://www.royalmarineshistory.com/post/operation-farrier-yugoslavia|access-date=2025-10-15|website=RoyalMarinesHistory|language=en}}</ref> * Mljet – operacija ''Farrier''<ref>{{Citiranje weba|last=Biggs|first=Si|date=2020-05-30|title=Operation Farrier - Yugoslavia|url=https://www.royalmarineshistory.com/post/operation-farrier-yugoslavia|access-date=2025-10-15|website=RoyalMarinesHistory|language=en}}</ref> * Brač – operacija ''Flounced''<ref>{{Citiranje weba|last=Biggs|first=Si|date=2021-05-17|title=Operation Flounced - Yugoslavia|url=https://www.royalmarineshistory.com/post/operation-flounced|access-date=2025-10-15|website=RoyalMarinesHistory|language=en}}</ref> Savezničke kopnene snage (''Land Forces Adriatic'') koje su djelovale u koordinaciji s 8. dalmatinskim korpusom; * Britanska 2. brigada specijalnih snaga (''2nd Special Service Brigade'') ** 40. komando bojna (''No. 43 (Royal Marine) Commando'') ** 43. komando bojna (''No. 43 (Royal Marine) Commando'') ** 2. komando bojna (''No. 2 Commando'') ** 9. komando bojna (''No. 9 Commando'') ** 2. bojna pukovnije HLI (''Highland Light Infantry'') ** A sekcija LRDG (''Long Range Desert Group'') ** Specijalna brodska sekcija - SBS (''Special Boat Section'') ** D bitnica, pukovnija za potporu diverzanta - RSR (''Raiding Support Regiment'')<ref>{{Citiranje weba|title=Raiding Support Regiment - Regiment|url=https://uk.forceswarrecords.com/unit/131332/raiding-support-regiment|access-date=2026-04-25|website=Forces War Records|language=en-GB}}</ref> * Američke snage ** 4. obavještajni odred OSS-a, 2671. obavještajna bojna (''2671st Special Reconnaissance Battalion'')<ref>{{Citiranje weba|last=Department|first=U. S. Army Special Operations Command (USASOC) History|title=The Office of Strategic Services (OSS): A Primer on the Special Operations Branches and Detachments of the OSS|url=https://arsof-history.org/articles/v3n4_oss_primer_page_1.html|access-date=2026-04-25|website=arsof-history.org|language=en-us}}</ref> ** 20. obalna potporna grupa (''Ranger'') [[Datoteka:Zarobljena njemačka zastava nakon desanta na Korčulu, Vis, 1944. godine.jpg|mini|283x283px|Američki renđeri i dalmatinski partizani sa zarobljenom njemačkom zastavom nakon desanta na Korčulu, Vis, 1944.]] Saveznički Zapovjednik Sredozemlja general Henry Maitland Wilson uputio je povodom ovih akcije maršalu Titu poruku:<ref>{{Citiranje weba|title=Mirko Novovic, Stevan Petkovic: Prva dalmatinska brigada|url=https://www.znaci.org/00001/108.htm|access-date=2025-10-15|website=www.znaci.org}}</ref> {{citat|Vrlo cijenim rad vaše vojske u napadu na Mljet i Korčulu. Bio bih Vam zahvalan da isporučite zapovjednicima i borcima moju čestitku za njihovu uspješnu borbu. M. Wilson}} Operacije za oslobođenje Dalmacije započele su početkom rujna 1944. godine. Ofenziva je provedena u više faza te je potrajala tri mjeseca. Bitka kod Vukovog Klanca bila je prvi veći sukob partizanskih i osovinskih snaga u srednjoj Dalmaciji. Odigrala se između 15. i 23. listopada 1944. godine, na području između Metkovića i Stona, dok su se postrojbe Wehrmachta povlačile iz Dubrovnika i okolice. U bitci je 369. “Vražja” divizija pretrpjela teške gubitke — izgubila je velik dio ljudstva i većinu opreme. 18. listopada združene snage 8. korpusa (2. dalmatinska brigada) i britanskih komandosa (43. komando bojna britanskih marinaca) oslobađaju Dubrovnik.<ref>{{Citiranje weba|last=Biggs|first=Si|date=2021-10-29|title=43 Commando - Landing at Dubrovnik|url=https://www.royalmarineshistory.com/post/43-commando-landing-at-dubrovnik|access-date=2025-10-15|website=RoyalMarinesHistory|language=en}}</ref> Nakon te bitke uslijedile su operacije za oslobođenje Splita, koji su 26. listopada 1944. godine oslobodile 26. i 20. divizija. Na sjeveru Dalmacije, jedinice 19. divizije oslobodile su Benkovac, a 31. listopada oslobođen je i Zadar. Nakon oslobođenja Splita, 26. divizija nastavila je napredovati prema Šibeniku i Drnišu. Jedanaesta i Dvanaesta brigada upućene su na komunikaciju Šibenik–Drniš, dok je 1. dalmatinska brigada, ojačana 3. prekomorskom brigadom, napala neprijatelja u smjeru grada. Prvoga studenoga započele su borbe za Šibenik, a grad je oslobođen 3. studenoga 1944. godine. Potpunim oslobođenjem Dalmacije tijekom [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske|ZAVNOH]] se seli u [[Šibenik]] pripremajući se za preuzimanje vlasti na prostoru čitave Hrvatske. [[Šibenik]] je bio sjedište ZAVNOH-a od [[31. prosinca]] [[1944.]] do [[13. svibnja]] [[1945.]] S tim u skladu ZAVNOH donosi odluku o formiranju prve Narodne vlade Federalne [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatske]]. Na izvanrednoj sjednici Predsjedništva ZAVNOH-a 14. travnja u Splitu izabrana je Narodna vlada Federalne Hrvatske. Vladu su činili predsjednik [[Vladimir Bakarić]], dva potpredsjednika i ministri. <gallery widths="180" heights="180"> Datoteka:Oslobođenje Šibenika oktobra 1944.jpg|"[[M3/M5 Stuart|Stuarti]]" 1. tenkovske brigade 8. korpusa i 1. dalmatinska brigada, Šibenik, 1944. Datoteka:Zadarski partizanski odred u Zadru.jpg|Zadarski odred, 6. dalmatinska brigada, Zadar 1944. Datoteka:Vladimir Nazor u Splitu 1944.jpg|Vladimir Nazor u Splitu 1944. Datoteka:Hercegovački i Dalmatinski partizani ulaze u Dubrovnik.jpg|2. dalmatinska brigada, Dubrovnik, 1944. </gallery>[[Datoteka:Titova_armija_osvobodila_je_Trst_1948_(cropped).jpg|desno|mini|297x297px|"[[M3/M5 Stuart|Stuarti]]" 1. tenkovske brigade, 8. dalmatinskog korpusa ulaze u Trst, 1945.]]Sedmoga studenoga započela je Kninska operacija, posljednja faza oslobođenja Dalmacije. U tim je borbama 8. korpus teško porazio i gotovo prepolovio snage njemačkog XV. brdskog armijskog korpusa, čime je dovršeno oslobođenje Dalmacije. U borbama je poginulo oko 2000 vojnika 8. korpusa, dok ih je približno 5000 bilo ranjeno ili izbačeno iz stroja. Računa se da je oko 3000 vojnika vojske ([[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|domobranstvo]] i [[Mornarica Nezavisne Države Hrvatske|mornarica]]) NDH tijekom ofenzive za oslobođenje Dalmacije prešlo jedinicama 8. korpusa.<ref>{{Citiranje weba|title=Oslobođen Split 26.10.1944|url=http://www.antifasisticki-vjesnik.org/hr/kalendar/10/26/28/|access-date=2026-01-27|website=Antifašistički VJESNIK}}</ref> Nakon oslobođenja Dalmacije i operacija u Hercegovini, u ožujku 1945. dalmatinske divizije započele su veliku bitku od Like do Soče, a ofenziva se protezala na području dugom preko 300 kilometara. U toj vojnoj operaciji 8. dalmatinski korpus imao je oko 5000 mrtvih i preko 15.000 ranjenih boraca.<ref>{{Citiranje weba|title=Nikola Anic: POVIJEST OSMOG KORPUSA NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE HRVATSKE 1943-1945.|url=https://znaci.org/00003/498.htm|access-date=2025-10-15|website=znaci.org}}</ref> == Narodnooslobodilački pokret u Dalmaciji == Oružani ustanak u Dalmaciji započeo je usporedno s ustankom u ostatku okupirane Hrvatske. Glavni razlozi bili su nasilna talijanska okupacija te politika [[etničko čišćenje|etničkog čišćenja]] kako talijanskog tako i četničkog, a kasnije i njemačkog (i ustaškog). Prve organizirane partizanske jedinice u Dalmaciji bile su partizanski odredi. Glavna uloga ovih odreda bila je gerilsko ratovanje, oslanjajući se na poznavanje terena i potporu lokalnog stanovništva. Zadaće su uključivale diverzije, napade na neprijateljske posade, prekide komunikacija te prikupljanje ljudstva i naoružanja. Između 1941. i 1943. osnovano je preko 30 partizanskih odreda koji su ovisno o razdoblju djelovanja (od nekoliko tjedana do nekoliko godina) veličinom varirali od jačine voda do jačine bojne. <ref>Vojna enciklopedija (knjiga sedma), Beograd 1974.</ref>{{pojasniti|koja stranica?}} Nakon kapitulacije Italije i osnivanjem 8. korpusa mijenja se doktrina partizanskog ratovanja, a većina odreda prestaje sa djelovanjem, odnosno postaju jezgre novoosnovanih brigada.[[Datoteka:Dalmatinski partizani na Dinari u proljeće 1942.jpg|mini|Partizani Dinarskog, Svilajskog i Kamešničkog odreda na Dinari, 20. ožujka 1942.]] ==== Popis dalmatinskih partizanskih odreda ==== * Biokovski odred (planina Biokovo) * Brački odred (otok Brač) * Bukovički odred (Kistanje) * Cetinski odred (Cetniska krajna) * Dalmatinsko-dinarski odred (planina Dinara) * Odred Goffredo Mameli – dobrovoljci iz talijanske vojske (okolica Zadra) * Hvarski odred (otok Hvar) * Imotski odred (okolica Imotskog) * Južnodalmatinski odred (planina Biokovo) * Kaštelansko-trogirski (Kaštela i Trogir) * Kninski odred (planina Dinara) * Korčulanski odred (otok Korčula) * Lastovski odred (otok Lastovo) * Makarski odred (Makarska) * Mljetski odred (otok Mljet) * Mosećko-svilajski odred (planina Moseć) * Mosorski odred (planina Mosor) * Neretvanski odred (dolina Neretve) * Pelješački odred (Pelješac) * [[Partizanski odred Plavi Jadran|Odred Plavi Jadran]] (Ražanac, Zadar) * Prominski odred (Promina) * Primoštensko-krapanjski odred (Primošten) * Primorski odred (otok Murter) * Prvi mornarički odred (Podgora, Makarska) * Segetsko-marinski odred (okolica Trogira) * Sjevernodalmatinski odred (okolica Zadra) * Sjevernootočki odred (otoci Ugljan i Pašman, Zadar) * Sinjsko-kamešnički odred (planina Kamešnica, Sinj) * Solinski odred (Solin) * [[Prvi splitski partizanski odred|Splitski odred]] (okolica Splita) * Srednjodalmatinski odred (Markovac, Knin) * Šibenski odred (Šibenik i otok Zlarin) * Vodičko-zatonski odred ( Vodice i Zaton, Šibenik) * Vrlički odred (Vrlika) * [[Zadarski partizanski odred|Zadarski odred]] (Ražanac, Zadar) Više stotina talijanskih časnika i vojnika pristupilo je partizanima nakon kapitulacije Italije. Na području Dalmacije osnovana su dva bataljuna talijanskih dobrovoljaca; * Bataljon ''Goffredo Mameli'' (Ražanac, Zadar) * Bataljon ''Garibaldi'' (Split). [[ZAVNOH]] je nakon kapitulacije Italije [[20. rujna]] [[1943.]] donio Odluku o priključenju Istre, Rijeke, Zadra i ostalih okupiranih krajeva Hrvatskoj. Taj dan se u RH od 2005. obilježava kao spomendan. [[Split]] je oslobođen [[26. listopada]], [[Zadar]] [[31. listopada]], a [[Šibenik]] [[3. studenoga]] [[1944.]] Nakon dugog i polaganog napredovanja, postrojbe [[NOVJ]] su [[4. prosinca]] [[1944.]] oslobodile [[Knin]], čime su u potpunosti oslobodile Dalmaciju. Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] na prostoru tadašnje Jugoslavije, od 1941. do 1945. godine u okviru [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] utemeljeno je ukupno četrnaest brigada, koje su nosile naziv ''[[Dalmacija|dalmatinske]].'' Oko 2000 dalmatinskih partizana upućeno je u proleterske brigade, većina (1453) je služila u elitnoj [[Prva proleterska brigada NOVJ-a|Prvoj proleterskoj brigadi]]. Nakon kapitulacije italije i raspadom talijanske vojske na talijanskom bojištu od zarobljenih dalmatinaca osnovama je [[Prekomorske brigade Narodnooslobodilačke vojske|3. prekomorska udarna brigada]] koja je ušla u sastav 26. divizije. Za ''proleterske'' su proglašene [[Prva dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|Prva]] i [[Druga dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|Druga]] dalmatinska brigada. Za ''udarne'' Prva, Druga, [[Treća dalmatinska udarna brigada NOVJ-a|Treća]], [[Šesta dalmatinska udarna brigada NOVJ-a|Šesta]], [[Sedma dalmatinska brigada NOVJ-a|Sedma]] i Jedanaesta dalmatinska brigada, a [[Orden narodnog heroja|Ordenom narodnog heroja]] odlikovane su Prva, Druga i Treća dalmatinska brigada.<ref>{{Citiranje knjige|last=Anić.|first=Nikola|title=Osmi dalmatinski korpus NOVJ|year=2005.|location=Split}}</ref> [[Datoteka:Prima dalmata a Sebenico.jpg|mini|284x284px|Prva dalmatinska brigada ulazi u oslobođeni Šibenik 3. studenoga 1944.]] [[Datoteka:Pripreme I tenkovske brigade za Kninsku operaciju, 1944.jpg|mini|288x288px|I tenkovska brigada, Knin, 1944.]] ==== Popis dalmatinskih brigada ==== * [[Prva dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|1. dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a]] * [[Druga dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|2. dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a]] * [[Treća dalmatinska udarna brigada NOVJ-a|3. dalmatinska udarna brigada NOVJ-a]] (osnivana dva puta) * [[Četvrta dalmatinska brigada NOVJ-a|4. dalmatinska brigada NOVJ-a]] (osnivana dva puta) * [[Peta dalmatinska brigada NOVJ-a|5. dalmatinska brigada NOVJ-a]] (osnivana dva puta) * [[Šesta dalmatinska brigada NOVJ-a|6. dalmatinska udarna brigada NOVJ-a]] * [[Sedma dalmatinska brigada NOVJ-a|7. dalmatinska udarna brigada NOVJ-a]] * [[Osma dalmatinska brigada NOVJ-a|8. dalmatinska brigada NOVJ-a]] * [[Deveta dalmatinska brigada NOVJ-a|9. dalmatinska brigada NOVJ-a]] * [[Deseta dalmatinska brigada NOVJ-a|10. dalmatinska brigada NOVJ-a]] * [[Jedanaesta dalmatinska udarna brigada NOVJ-a|11. dalmatinska udarna brigada NOVJ-a]] * [[Dvanaesta dalmatinska brigada NOVJ-a|12. dalmatinska brigada NOVJ-a]] * [[Trinaesta dalmatinska brigada NOVJ-a|13. dalmatinska brigada NOVJ-a]] * [[Četrnaesta dalmatinska brigada NOVJ-a|14. dalmatinska brigada NOVJ-a]] * [[Prekomorske brigade Narodnooslobodilačke vojske|3. prekomorska udarna brigada]] [[Četrnaesta dalmatinska brigada NOVJ-a|NOVJ-a]] Osim ovih brigada u sklopu 8. dalmatinskog korpusa osnovane su različite pristožerne brigade; * 1. tenkovska brigada * Artiljerijska brigada 8. korpusa * Inženjerijska brigada 8. korpusa ==== Popis dalmatinskih divizija ==== *[[IX. dalmatinska divizija NOVJ-a|IX. udarna dalmatinska divizija]] (osnivana dva puta) *[[XIX. dalmatinska divizija NOVJ-a|XIX. udarna dalmatinska divizija]] *[[XX. dalmatinska divizija NOVJ-a|XX. udarna dalmatinska divizija]] *[[XXVI. dalmatinska divizija NOVJ-a|XXVI. udarna dalmatinska divizija]]<ref>{{Citiranje weba|title=Vojni istorijski institut: ZAVRSNE OPERACIJE ZA OSLOBODJENJE JUGOSLAVIJE 1944-45|url=https://www.znaci.org/00001/228.htm|access-date=2023-01-17|website=www.znaci.org}}</ref> === Brojnost === O snazi dalmatinskog ustanka dovoljno je reći da je Dalmacija dala pet divizija. Naime, IX. divizija, poslije teških gubitaka na Neretvi gdje su je zapali najteži zadatci, ponovo je osnovana. Poslije kapitulacije Italije utemeljene su još tri – XIX., XX. i XXVI. divizija, od kojih je u listopadu 1943. sazdan Osmi korpus. Već od lipnja 1942. utemeljeni su općinski i kotarski narodnooslobodilački odbori. U to doba partizanske su snage u Dalmaciji vezivale 54.000 talijanskih vojnika, 4000 četnika i 3000 ustaša, domobrana i žandara. Sama je Dalmacija tada dala više boraca nego Srbija i Makedonija zajedno. Osmi korpus je u prosincu 1943. brojio 16.390 boraca. Vezivao je Njemačku 264. i 118. diviziju, dijelove 7. SS-divizije, i 114. divizije, jednu obalnu i jednu pohodnu pukovniju, 5. i 6. ustaški djelatni zdrug, 15. domobransku pješačku pukovniju, tri žandarmerijska puka i 4000 četnika. Tijekom rata s područja Dalmacije u [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|Narodnooslobodilačkom pokretu Hrvatske]] sudjelovalo je 110.000 ljudi dok je kroz postrojbe NOVJ-a prošla 71&nbsp;000 boraca. U razdoblju prije mobilizacije Dalmacija je dala oko četvrtine ukupnog broja jugoslavenskih partizana. == Ljudski gubitci Dalmacije tijekom rata == Tijekom Drugog svjetskog rata Dalmacija je pretrpjela izuzetno teške ljudske gubitke, koji su ostavili duboke tragove u društvu i kolektivnom pamćenju regije. Točan broj ljudskih gubitaka u Dalmaciji tijekom Drugog svjetskog rata teško je sa sigurnošću utvrditi. Razlog tomu leži u složenim ratnim okolnostima, čestim promjenama vlasti, nedostatku sustavne evidencije i kasnijim političkim tumačenjima događaja. Tisuće dalmatinca poginule su boreći izvan dalmacije kao pripadnici NOVJ-a ali i kao pripadnici talijanske vojske i vojske NDH-a. Popis žrtava Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj iz 1964. navodi da je iz Dalmacije je poginulo preko 30.000 civila i vojnika. 17.428 pripadnika NOVJ-a, 15.177 civila, od kojih je 1791 bilo mlađe od 15 godina. 82 do 90 posto poginulih bili su etnički hrvati, a navedeno je i da je iz Dalmacije poginulo 3237 Hrvatica<ref name=":0">{{Citiranje knjige|last=Cvetković|first=Dragan|title=Stvarni gubici Hrvatske 1941.-1945. godine|year=1962.}}</ref> (kao civili i u borbi).<ref name=":0" /> Vladimir Geiger navodi {{n|10 474}}<ref name=":1">{{Citiranje časopisa|last=Geiger|first=Vladimir|date=2011-12-30|title=Ljudski gubici Hrvatske u Drugom svjetskom ratu koje su prouzročili “okupatori i njihovi pomagači” Brojidbeni pokazatelji (procjene, izračuni, popisi)|url=https://hrcak.srce.hr/76758|journal=Časopis za suvremenu povijest|language=hr|volume=43|issue=3|pages=699–749|issn=0590-9597}}</ref> poginulih civila. Talijanski izvori navode više tisuća poginulih civila u savezničkim bombardiranjima koji izostaju s jugoslavenskih i hrvatskih popisa.<ref>{{Citiranje weba|title=Esuli {{!}} Corsa del Ricordo|url=https://www.corsadelricordo.it/pillole-di-storia/esuli|access-date=2025-10-17|website=www.corsadelricordo.it}}</ref> Vladimir Geiger navodi 1355<ref name=":1" /> poginulih iz Zadra, dok talijanski izvori navode i do 5000 žrtava, te više stotina poginulih dalmatinaca pripadnika talijanskih oružanih snaga, dok popis iz 1962. navodi 206 poginulih hrvata u talijanskoj vojsci. Prema Vicku Krstuloviću ratni gubitci Dalmaciji bili su najmanje 33.000 poginulih boraca i civila.<ref>{{Citiranje knjige|last=Krstulović|first=Vicko|url=https://books.google.hr/books/about/Vicko_Krstulovi%25C4%2587.html?id=FVYpswEACAAJ&redir_esc=y|title=Vicko Krstulović: memoari jugoslavenskog revolucionera|date=2012|publisher=MostArt|isbn=978-9958-30-146-9|language=en}}</ref> Broj poginulih pripadnika NOVJ iz Dalmacije se kreće od 17 do 20.000<ref>Broj poginulih partizana iz Dalmacije dostiže 1943. godine 30,6, 1944. godine 30,9 i u početku 1945. godine 27,2 posto od svih stradalih pripadnika NOVJ (za navedene tri godine rata najveći postotak u Hrvatskoj). S područja Dalmacije potječe 28,2 posto svih stradalih partizana iz Hrvatske, među kojima Hrvati čine apsolutnu većinu s 82,8 posto. Dragan Cvetković, 1962. </ref>, dok broj civila varira. Prema zborniku 8. dalmatinskog korpusa<ref name=":2">{{Citiranje weba|title=Nikola Anic: POVIJEST OSMOG KORPUSA NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE HRVATSKE 1943-1945.|url=https://znaci.org/00003/498.htm|access-date=2025-10-19|website=znaci.org}}</ref> gubitci 8. korpusa, i kasnije dalmatinskih postrojbi unutar 4. armije, od 7. listopada 1943. do 8. svibnja 1945., kada je rat završen, bili su ukupno 16.059 poginulih vojnika. Dodavanjem poginulih dalmatinaca od 1941. do 1943. broj se penje do 19.107 poginulih boraca ili 35% od ukupnog broja poginulih NOV Hrvatske (64.561<ref>{{Citiranje weba|title=Vladimir Zerjavic: Gubici Stanovnistva Jugoslavije U 2SR {{!}} PDF|url=https://www.scribd.com/document/449589976/Vladimir-Zerjavic-Gubici-stanovnistva-Jugoslavije-u-2SR|access-date=2025-10-19|website=Scribd|language=en}}</ref>).<ref name=":2" /> [[Datoteka:Zadar_bombardiran_1944.78577.jpg|desno|mini|Pogled na Zadar u plamenu [[1944.]]]] Zbog komunističke ideologije, koja je bila sastavni dio šireg antifašističkog pokreta, partizani su nakon oslobođenja često likvidirali i političke protivnike za koje su sumnjali da bi mogli predstavljati prijetnju novom poretku. [[Strijeljanje na otoku Daksi|Pokolj na otoku Daksi]], nakon oslobođenja Dubrovnika, poznat je primjer partizanskog ratnog zločina, kada je bez suđenja pogubljeno 53 dubrovačkih civila. Velikim civilnim žrtvama u Dalmaciji pridonijelo je i snažno savezničko bombardiranje obalnih i prometnih čvorišta koja su bila pod kontrolom njemačke vojske. Gotovo svi veći dalmatinski gradovi bili su bombardirani, a najteža su razaranja pogodila Zadar. U Zadru je potpuno uništeno oko 80&nbsp;% objekata, dok su gotovo svi preostali bili oštećeni. U trideset dokumentiranih zračnih napada poginulo je između 500 i čak 5000 ljudi u gradu koji je tada imao manje od 20.000 stanovnika. Brojni civili Dalmacije izgubili su živote internirani po razni logorima izvan okupirane jugoslavije, dok je 835 Dalmatinaca umrlo u izbjegličkom logoru [[El Shatt]] u Egiptu.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Bieber|first=Florian|date=2020-07|title=Building Yugoslavia in the Sand? Dalmatian Refugees in Egypt, 1944–1946|url=https://www.cambridge.org/core/journals/slavic-review/article/building-yugoslavia-in-the-sand-dalmatian-refugees-in-egypt-19441946/4088E6E6287587AC3477CB624B0E5DB2|journal=Slavic Review|language=en|volume=79|issue=2|pages=298–322|doi=10.1017/slr.2020.85|issn=0037-6779}}</ref> == Povezani članci == *[[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj]] *[[Osmi dalmatinski korpus NOVJ-a|Osmi dalmatinski udarni korpus]] *[[Guvernatorat Dalmacija]] *[[Koncentracijski logor Kampor]] *[[Logor Slana na Pagu]] *[[El Shatt]] *[[Savezničko bombardiranje Zadra]] == Izvori == {{izvori}}{{Drugi svjetski rat u Jugoslaviji}} [[Kategorija:Postrojbe NOV i PO Hrvatske]] [[Kategorija:Povijest Dalmacije]] qhav5yipjo6yuumd1drmhpaj2ieftrd 7563665 7563663 2026-07-25T16:18:36Z Dudeidassa 279613 7563665 wikitext text/x-wiki {{Oružani sukob |naziv = Drugi svjetski rat u Dalmaciji |dio = [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji]] |slika = Map of the Axis occupation of Yugoslavia.svg |opis slike = Karta okupirane Jugoslavije, 1941. – 1943. |datum = [[6. travnja]] [[1941.]] – [[5. prosinca]] [[1944.]] |mjesto = [[Dalmacija]] |povod = [[Fašistička Italija|Talijansko]]-[[Treći Reich|njemačka]] [[invazija]] [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavije]] <br> [[Guvernatorat Dalmacija|Aneksija]] i [[Druga zona (NDH)|okupacija Dalmacije]] <br> [[Talijanski iredentizam]] <br> [[Talijanizacija|Nasilna talijanizacija hrvatskog stanovništva]] |teritorij = Pripojenje [[Dalmacija|Dalmacije]] pod [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske|Hrvatsku vlast]] odnosno [[SFRJ|vlast nove Jugoslavije]] |ishod = Pobjeda [[NOVJ|partizana]]<br> Slom XV. njemačkog korpusa, [[NDH]] i [[Četnici|četnika]] |sukobljeni1 = '''1941. – 1943.''' <br>[[Datoteka: Flag of Italy (1861–1946).svg|border|23px]] [[Fašistička Italija]] * [[Datoteka: Cap badge of the Anti-Communist Volunteer Militia.svg|border|23px]] [[Dobrovoljačka antikomunistička milicija|MVAC/Banda]] * [[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|border|23px]] [[Četnici]] * [[Datoteka: Flag of Croatia (1941–1945).svg|border|23px]] [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] '''1943. – 1944.'''<br>[[Datoteka: Flag of Germany (1935–1945).svg|border|23px]] [[Treći Reich]] * [[Datoteka: Flag of Croatia (1941–1945).svg|border|23px]] [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] * [[Datoteka:War flag of the Italian Social Republic.svg|border|23px]] [[Talijanska Socijalna Republika|RSI]] * [[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|border|23px]] [[Četnici]] <br> |sukobljeni2 = '''1941.''' <br> [[Datoteka:Flag of Yugoslavia (1918–1941).svg|border|23px]] [[Kraljevina Jugoslavija]] <br> '''1941. – 1944.''' <br> [[Datoteka:Yugoslav Partisans flag 1945.svg|border|23px]] [[NOVJ]] <br> * [[Datoteka: Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] [[Glavni štab Hrvatske|4. zona GŠH]] * [[Datoteka: Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] [[Osmi dalmatinski korpus NOVJ-a|8. korpus NOVJ-a]] [[Datoteka:Flag of the United Kingdom (1-2).svg|border|23px]] [[Velika Britanija]] <br> [[Datoteka:Flag of the United States (1912-1959).svg|border|23px]] [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] '''<br>od 1944.''' <br> [[Datoteka:Flag of Yugoslavia (1918–1941).svg|border|23px]] [[Kraljevina Jugoslavija|Vlada u Egzilu]] |sukobljeni3 = |zapovjednik1 = {{Z|ITAK}} [[Mario Roatta]]<br> {{Z|ITAK}} [[Giuseppe Bastianini]]<br> [[Datoteka:War flag of the Italian Social Republic.svg|border|23px]] [[Francesco Giunta]]<br> {{Z|NNJE}} [[Edmund Glaise von Horstenau|Edmund von Horstenau]]<br> {{Z|NNJE}} [[Artur Phleps]]<br> {{Z|NNJE}} [[Gustav Fehn ]]<br> {{Z|NNJE}} [[ Rudolf Lüters]]<br> [[Datoteka:Flag of Croatia (1941–1945).svg|border|23px]] [[Edo Bulat]] <br> [[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|border|23px]] [[Ilija Trifunović-Birčanin]] <br> [[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|border|23px]] [[Momčilo Đujić]] <br> [[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|border|23px]] Dobroslav Jevđević |zapovjednik2 = [[Datoteka:Yugoslav Partisans flag 1945.svg|border|23px]] [[Josip Broz Tito]]<br> [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] [[Josip Škorpik]] <br> [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] [[Vicko Krstulović]] <br>[[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] [[Mirko Kovačević]] <br> [[Datoteka:Yugoslav Partisans flag 1945.svg|border|23px]] [[Koča Popović]] <br> [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] [[Petar Drapšin]]<br> [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] [[Ante Banina]] <br> [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] [[Ivan Kukoč]] <br> [[Datoteka:Flag of the United Kingdom (1-2).svg|border|23px]] [[Harold Alexander]] <br> [[Datoteka:Flag of the United Kingdom (1-2).svg|border|23px]] [[Henry Wilson]]<br> [[Datoteka:Air Force Ensign of the United Kingdom.svg|border|23px]] [[William Elliot]] (BAF) <br> [[Datoteka:Flag of the United Kingdom (1-2).svg|border|23px]] [[Jack Churchill]] |zapovjednik3 = |jačina1 = [[Datoteka: Flag of Italy (1861–1946).svg|border|23px]] 40&nbsp;000 (do. 1943.)<br>[[Datoteka: Cap badge of the Anti-Communist Volunteer Militia.svg|border|23px]][[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|border|23px]] 11&nbsp;000<br>[[Datoteka: Flag of Germany (1935–1945).svg|border|23px]] 10&nbsp;000 – 45&nbsp;000<br>[[Datoteka:Flag of Croatia (1941–1945).svg|border|23px]] 3000 <br> [[Datoteka:War flag of the Italian Social Republic.svg|border|23px]] 2000 - 6000 |jačina2 = [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] 5000 – 35&nbsp;000<br>[[Datoteka:Flag of the United Kingdom (1-2).svg|border|23px]][[Datoteka:Flag of the United States (1912-1959).svg|border|23px]] 5000 (1944.)<br>[[Datoteka: Bandiera delle Brigate Garibaldi partigiane (1943-1945).svg|border|23px]] [[Bataljun Garibaldi|350]] – 5000 |jačina3 = |posljedice1 = '''Poginuli'''<br>[[Datoteka: Flag of Italy (1861–1946).svg|border|23px]] [[Datoteka:War flag of the Italian Social Republic.svg|border|23px]] 1000 – 5000<br>[[Datoteka: Flag of Germany (1935–1945).svg|border|23px]][[Datoteka:Flag of Croatia (1941–1945).svg|border|23px]]19.356 (1944.)<br>[[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|border|23px]] 6000 <br>[[Datoteka: Flag of Germany (1935–1945).svg|border|23px]] XV korpus uništen<br>'''Ranjeni''' <br>[[Datoteka: Flag of Germany (1935–1945).svg|border|23px]][[Datoteka:Flag of Croatia (1941–1945).svg|border|23px]]15.644 (1944.) |posljedice2 = '''Poginuli''' <br>[[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] 19.107 (do 1945.)<br>[[Datoteka:Flag of the United Kingdom (1-2).svg|border|23px]][[Datoteka:Flag of the United States (1912-1959).svg|border|23px]] 300 <br>[[Datoteka: Flag of Italy (1861–1946).svg|border|23px]] [[Datoteka: Bandiera delle Brigate Garibaldi partigiane (1943-1945).svg|border|23px]] [[Operacija Osovina|500 - 1000]] <br>'''Ranjeni''' <br>[[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] 50.000 (do 1945.) |posljedice3 = '''Poginuli civili''' <br> 15.000 – 20.000<br>'''Ranjeni ili internirani civili''' <br> 82.000 – 100.000 |bilješke = }} Dalmacija je nakon [[Sile Osovine|Osovinske]] okupacije [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavije]] i uspostave [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]], [[Rimski ugovori (1941.)|Rimskim ugovorima]], podeljena između NDH i Italije. Vlast NDH u tzv. [[Druga zona (NDH)|drugoj zoni]] ostaje samo formalna, te služi kao ispomoć talijanskoj vojsci koja otvoreno naoružava i obučava [[Četnici|četničke]] [[Dinarska četnička divizija|postrojbe]] u [[Zagora|dalmatinskoj zagori]]. Italija je nastavila talijanizirati anektirana područja Dalmacije. Imena mjesta su talijanizirana, a talijanski je postao službeni jezik u svim školama, crkvama i državnoj upravi.<ref>{{Citiranje knjige|last=Goldstein|first=Ivo|url=http://archive.org/details/croatia00ivog|title=Croatia : a history|date=1999|publisher=[Montréal (Québec)] : McGill-Queen's University Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-7735-2016-5}}</ref> Sva hrvatska kulturna društva su zabranjena, dok su Talijani preuzeli kontrolu nad svim ključnim mineralnim, industrijskim i poslovnim objektima. Oružani ustanak u Dalmaciji započeo je usporedno s ustankom u ostatku okupirane Hrvatske. Glavni razlozi bili su nasilna talijanska okupacija te politika [[etničko čišćenje|etničkog čišćenja]] kako talijanskog tako i četničkog, a kasnije i njemačkog i ustaškog. To je dovelo do daljnjih talijanskih represivnih mjera – strijeljanja civilnih talaca, spaljivanja sela, oduzimanja imovine i zatvaranja u koncentracijske logore.<ref>{{Citiranje knjige|last=Cohen|first=Philip J.|url=https://books.google.hr/books?id=Fz1PW_wnHYMC&pg=PA29&hl=hr&source=gbs_selected_pages&cad=1|title=Serbia's Secret War: Propaganda and the Deceit of History|date=1996|publisher=Texas A&M University Press|isbn=978-0-89096-760-7|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=partizani|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/partizani|access-date=2025-10-15|website=Hrvatska enciklopedija}}</ref> == Početak rata == [[Datoteka:Kingdom of Italy. A Liberation Of Dalmatia Medal, C.1941.jpg|mini|278x278px|Talijanska medalja oslobođenja Dalmacije 1941.]] U prvnim danima [[Travanjski rat|Travanjskog rata]], 7. travnja, talijanske snage na slovenskoj granici izvele su manje akcije u dolini Save i na području Kastva. Dana 11. travnja 2. talijanska armija pokrenula je ofenzivu, zauzevši istog dana [[Ljubljana|Ljubljanu]], [[Sušak]] i [[Kraljevica|Kraljevicu]]. 12. travnja 133. oklopna divizija ''Littorio'' i 52. pješačka divizija ''Torino'' zauzele su [[Senj]], 13. travnja [[Otočac]] i [[Gradac]], dok su talijanske pomorske snage izvršile desant na nekoliko dalmatinskih otoka. Planirani jugoslavenski napad na [[Zadarska provincija|Zadarsku enklavu]] nije se ostvario, pa su trupe gradskog garnizona počele napredovati sve dok se nisu susrele s divizijom ''Torino'' kod [[Knin|Knina]], koji je zauzet [[14. travnja|14. travanja]]. [[Split]] i [[Šibenik]] su zauzeti [[15. travnja|15.]] odnosno [[16. travnja|16. travnja,]] a [[17. travnja]] talijanski Motorizirani korpus je zauzeo [[Dubrovnik]].<ref>{{Citiranje časopisa|last=Cernuschi|first=Enrico|title=Le operazioni aeronavali contro la Jugoslavia|journal=Storia Militare|volume=no. 242|pages=31}}</ref> [[Datoteka:Bundesarchiv_B_145_Bild-F016230-0011A,_Bersaglieri_in_Jugoslawien.jpg|desno|mini|300x300px|Talijanski bersaljeri napreduju prema Sinju tijekom invazije na Jugoslaviju, travanj 1941.]] Nakon što je odbila jugoslavensku ofenzivu u Albaniji, 18. pješačka divizija ''Messina'' zauzela je 17. travnja [[Kotor]], susrevši se s talijanskim jedinicama Motoriziranog korpusa. Završetkom vojnih operacija i uspostavom [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]], te potpisanim [[Rimski ugovori (1941.)|Rimskim ugovorima]], Dalmacija je podijeljena između NDH i Italije. Vlast NDH u tzv. [[Druga zona (NDH)|drugoj zoni]] ostaje samo formalna, te služi kao ispomoć talijanskoj vojsci koja otvoreno naoružava i obučava [[Četnici|četničke]] [[Dinarska četnička divizija|postrojbe]] u [[Zagora|dalmatinskoj zagori]]. Prema tom ugovoru, što su ga potpisali [[Ante Pavelić|Pavelić]] i [[Mussolini]], Italija je dobila dijelove Dalmacije i to: šire područje [[Zadar|Zadra]], [[Šibenik|Šibenika]], [[Split|Splita]], sve Dalmatinske otoke osim Paga, Brača i Hvara, zatim [[Boka kotorska|Boku kotorsku]] te dijelove [[Hrvatsko primorje|Hrvatskog primorja]] (otoke Krk i Rab) i [[Gorski kotar|Gorskog kotara]]. Troškovi okupacijskih talijanskih trupa u Drugoj i Trećoj zoni naplaćivali su se (skupo) iz proračuna NDH. Usto, Italija je priključila 5.380&nbsp;km² teritorija u Hrvatskom primorju, Gorskom kotaru, Kvarneru i Dalmaciji s 380.000 stanovnika (''Prva zona''). Talijanska Dalmacija je obuhvaćala područje koje su činili:{{citat|...svi otoci zadarskog otočja; područje obuhvaćeno linijom, koja polazi od rta Privlaka, dostiže Planinski kanal, slijedi njegovu unutarnju trasu do Novigradskog mora, nastavlja se uzduž gornje obale rečenog mora, zahvaća Bukovicu i, stigavši do toka Krke ispod mjesta Pađene, silazi duž rijeke te se od nje odvaja tako da obuhvaća cijelo područje Šibenika i Trogira, te grad Split uključivši predgrađa, a isključivši otoke Brač i Hvar; otoci Čiovo, Drivenik, Šolta, Vis, Biševo, Sv. Andrija, Jabuka i ostali manji koji leže oko njih; otoci Korčula i Mljet; kotar koji obuhvaća cijelu Boku kotorsku linijom koja napušta obalu na jednoj točci između mjesta Cavtat i Vitaljine i ulazi prema sjeveroistoku, uključivši mjesto Grudu i masiv planine Orjen, dok ne dostigne granicu s Crnom Gorom...<ref>Gizdić, Drago, Dalmacija 1941, Zagreb, 1957., str. 160-161</ref>|Ugovor o određivanju granica između Kraljevine Hrvatske i Kraljevine Italije, 18. svibnja 1941.}}[[Mussolini]] je dekretom [[20. svibnja]] [[1941.]] na tom području osnovao Namjesništvo za Dalmaciju.<ref>[http://books.google.hr/books?id=7zJazyQl-ywC&dq Ferdinand Perinović: Dica Kalelarge protiv četiri lazna mita o Zadru]</ref> Za obavljanje upravnih poslova u pripojenim područjima osnovana je Vlada za Dalmaciju (''Governo della Dalmazia'') sa sjedištem u Zadru.<ref name="osovina">Dinko Odak: [http://povijest.net/v5/hrvatska/hrvatska-2-svjetski-rat/2011/slomljena-osovina-2/ Slomljena Osovina (2) – Travanjski rat,] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120705061322/http://povijest.net/v5/hrvatska/hrvatska-2-svjetski-rat/2011/slomljena-osovina-2/|date=5. srpnja 2012.}} Hrvatski povijesni portal, {{ISSN|1846-4432}}</ref> === Talijanska okupacija === Krajem 1941. slavensko stanovništvo bilo je podvrgnuto politici masovne i nasilne talijanizacije. Talijanski je nametnut kao obvezni jezik za dužnosnike i učitelje, iako se hrvatski tolerirao za komunikaciju unutar civilne uprave. U glavnim središtima razni znakovi napisani na hrvatskom jeziku zamijenjeni su natpisima na talijanskom, zabranjene su hrvatske zastave, novine i plakati osim dvojezičnih koje su objavljivale talijanske civilne i vojne vlasti; raspuštena su kulturna i sportska društva. Italija ujedno prisvaja cjelokupnu trgovačku mornaricu (sve brodove privatnih brodara iz Hrvatske). Talijanske snage u Dalmaciji bile su pod zapovjedništvom XVIII. armijskog korpusa (pod 2. talijanskom armijom (''Comando Superiore di Slovenia e Dalmazia)),'' čije je zapovjedništvo bilo prvo u Zadru, a potom u Splitu. Pod XVIII. korpusom bile su sljedeće postrojbe; * 12. pješačka divizija ''Sassari'' * 15. pješačka divizija ''Bergamo'' * 151. pješačka divizija ''Perugia'' * 158. pješačka divizija ''Zara'' Svaka talijanska pješačka divizija brojala je oko 10.000 vojnika raspoređenih u dvije pješačke pukovnije (''divisione binaria''), svaka pukovnija imala je 3 bojne, jednu topničku pukovniju, te jednu "''legiju squadistra''" (pukovniju) [[Crnokošuljaši|crnokošuljaša]] jačine 2 bojne. Kao potpora regularnoj talijanskoj vojsci, od lokalnog stanovništva oformljene su paravojne postrojbe, MACV (''Milizia Volontaria Anti Comunista'') poznate i kao ''Banda''.<ref>{{Citiranje weba|last=prof.|first=Domagoj Zovak,|title=Odnos dinarske četničke divizije i talijanskog okupatora|url=http://povijest.net/sadrzaj/hrvatska/hr-ww2/840-odnos-dinarske-cetnicke-divizije-i-talijanskog-okupatora.html|access-date=2025-10-17|website=povijest.net|language=hr-hr|archive-date=22. prosinca 2011.|archive-url=https://web.archive.org/web/20111222070633/http://povijest.net/sadrzaj/hrvatska/hr-ww2/840-odnos-dinarske-cetnicke-divizije-i-talijanskog-okupatora.html|url-status=dead}}</ref> Većinom se radilo o pravoslavnim četničkim formacijama na području sjeverne Dalmacije i Hercegovine koje su prihvatile talijansku vlast, dok je u zadarskom području unovačena milicijska formacija sastavljena od većinski katoličkog stanovništva. * MVAC "''Zara''" – "''Davidova banda''" (1500 pripadnika) * MVAC "''Dinara''" – [[Dinarska četnička divizija|Dinarski četnici]] (5000 pripadnika) * MVAC "''Erzegovina''" – Hercegovački četnici (6000 pripadnika) === Ratni zločini === [[Datoteka:Rab_Concentration_camp.jpg|desno|mini|250x250px|Talijanska zastava iznad koncentracijskog logora na Rabu.]] Brojni koncentracijski logori osnovani su u represivne svrhe<ref>{{Citiranje časopisa|last=Pedaliu|first=Effie G. H.|date=2004|title=Britain and the 'Hand-over' of Italian War Criminals to Yugoslavia, 1945-48|url=https://www.jstor.org/stable/4141408|journal=Journal of Contemporary History|volume=39|issue=4|pages=503–529|issn=0022-0094}}</ref>, posebno počevši od 1942., poput onih u Rabu i Molatu. Osim logora Specijalni sud za Dalmaciju<ref>{{Citiranje weba|title=ARHiNET – Specijalni sud za Dalmaciju|url=http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_18040|access-date=2025-10-20|website=arhinet.arhiv.hr|language=en|archive-date=10. rujna 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210910220756/http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_18040|url-status=dead}}</ref> (''Tribunale Straordinario della Dalmazia'') od 1941. do 1943. od oko 5000 privedenih na smrt je osudio 500 dalmatinskih Hrvata.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Dizdar|first=Zdravko|date=2005-12-15|title=Italian Policies Toward Croatians In Occupied Territories During The Second World War|url=https://hrcak.srce.hr/22495|journal=Review of Croatian History|language=en|volume=I|issue=1|pages=179–210|issn=1845-4380}}</ref> Dana [[16. studenoga]] 1942. [[talijanska mornarica]] bombardirala je [[Primošten]] kao odmazdu za partizanske akcije u okolici, pri čemu je ubijeno između 80 do 150 mještana, dok je zapaljeno je i porušeno više od 300 kuća,.<ref>{{Citiranje knjige|last=Tomasevich|first=Jozo|url=https://books.google.hr/books?id=fqUSGevFe5MC&redir_esc=y|title=War and Revolution in Yugoslavia, 1941-1945: Occupation and Collaboration|date=2002-10|publisher=Stanford University Press|isbn=978-0-8047-7924-1|language=en}}</ref> Logor na Molatu uspostavljen je [[28. lipnja]] [[1942]]. Za vrijeme njegovog postojanja, od dana osnutka do [[Kapitulacija Italije|kapitulacije Italije]] [[8. rujna]] [[1943]], u logor su u svojstvu talaca internirani članovi obitelji partizanskih boraca i drugi fašističkim vlastima sumnjivi i nepodobni građani [[Dalmacija|Dalmacije]]. Logor je imao 12 baraka u kojima je u vrlo lošim uvjetima bilo smješteno i po 2.500 interniraca.<ref>{{Citiranje weba|title=The Italian fascist concentration camp for civilians Molat|url=https://www.projectrevival.eu/en/object/the-italian-fascist-concentration-camp-for-civilians-molat/58|access-date=2025-10-15|website=REVIVAL project|language=en}}</ref> Prema istraživanju Udruge logoraša antifašista talijanskog koncentracionog logora Molat, kroz logor je ukupno prošlo oko 20.000 ljudi, a njih oko 1.000 je strijeljano ili je umrlo od gladi. <ref>{{Citation|title=Blog molat logor|url=https://vimeo.com/73422757|accessdate=2025-10-13|language=en}}</ref> Koncentracijski logor Kampor na otoku [[Rab|Rabu]] osnivan je u srpnju [[1942.]] U koncentracijskim logoru nalazilo se približno 15.000 zatočenika, i to uglavnom [[Hrvati|Hrvata]] iz [[Gorski kotar|Gorskog kotara]], [[Židovi|Židova]] i [[Slovenci|Slovenaca]]. Od gladi i teških uvjeta života, posebice u zimskom i ljetnom razdoblju umrlo je više od 4000 ljudi uključujući više od 150 djece ispod 15 godina. Daljnih 800 osoba je umrlo pri kasnijim transportu u druge koncentracijske logore u Italiji, kao primjerice u [[Koncentracijski logor Gonars]] i Padovu.<ref>{{Citiranje weba|date=2017-08-30|title=OKRUGLI STOL O TALIJANSKIM LOGORIMA U PRIMORJU I DALMACIJI OD 1941.-DO 1943. GODINE {{!}} Udruga antifašističkih boraca i antifašista liburnije|url=https://uaba-liburnije.com/okrugli-stol-o-talijanskim-logorima-u-primorju-i-dalmaciji-od-1941-do-1943-godine/|access-date=2025-10-13|language=hr-HR}}</ref> Uz ove zločine, fašistička vlast je odobravala etničko čišćenje koje su provodile [[Četnici|četničke]] postrojbe nad većinskim hrvatskim stanovništvom u Dalmaciji, najpoznatiji takav zločin zbio se u Gatima [[1. listopada]] [[1942.]], gdje je talijanska vojska, prvo kamionima [[Transport|prevezla]] četnike do sela i zadržavala se na glavnim putovima, a četnici su se nakon iskrcavanja razilazili po zaseocima te palili kuće. U zaseoku Podgrac četnici su nastavili s ubijanjem, strijeljavši nedužne, do kraja dana ubijeno je 96 civila, gotovo svi su bili starci, žene i dijeca.<ref>{{Citiranje weba|title=73. obljetnica pokolja u Gatima :: Hrvatski radio|url=http://radio.hrt.hr/clanak/73-obljetnica-pokolja-u-gatima/102205/|access-date=2025-10-13|website=radio.hrt.hr|archive-date=3. listopada 2015.|archive-url=https://web.archive.org/web/20151003111120/http://radio.hrt.hr/clanak/73-obljetnica-pokolja-u-gatima/102205/|url-status=dead}}</ref> Slični zločini poput ovoga, u kojima je ubijeno od 100 do 300 civila zbila su se u mjestima kao što su [[Vrlika]], [[Maovice]], [[Kijevo]], [[Bribir (Skradin)|Bribir]], [[Vrgorac]], [[Dugopolje]], [[Kotlenice]], [[Ostrovica (Lišane Ostrovičke)|Ostrovica]], [[Tugare]] i druga. Najveći zabilježeni četnički masakri bili oni koje su počinili četnici vojvode [[Petar Baćović|Petra Baćovića]] u rujnu 1942. u zaleđu [[Makarska|Makarske]] pobili su oko 900 civila tijekom talijanske operacije ''Alba'', dok je dinarska divizija u travnju 1943. na [[Kninsko Polje|Kninskom Polju]], masakrirala preko 1000 civila.<ref>Dizdar, Zdravko; Sobolevski, Mihael (1999). Prešućivani četnički zločini u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini 1941–1945 (in Serbo-Croatian). Hrvatski institut za povijest</ref> === Područje pod upravom NDH – Druga zona === Druga zona u [[NDH]] bio je dio talijanske interesne zone u NDH. Prostirala se iza Prve zone, područja koja je Italija sebi izravno pripojila (dijelovi Dalmacije i Gorskoga kotara). Druga zona bio je obalni pojas NDH sa zaleđem i nazivao se još [[Demilitarizacija|razvojačenim]] područjem. NDH je u tom području ponovo preuzela vlast svibnja 1941. godine. Na ovom području NDH zadržava nominalnu vlast, no nije smjela podići ni utvrde ni vojne baze niti držati ratnu mornaricu, niti provoditi regrutaciju stanovništva. NDH se obvezala da na svome obalnom i priobalnom području neće graditi nikakve vojne objekte te neće držati ratnu mornaricu.<ref>{{Citiranje weba|title=Wayback Machine|url=http://terkepek.adatbank.transindex.ro/kepek/netre/211.gif|access-date=2025-10-15|website=terkepek.adatbank.transindex.ro}}</ref><ref>Frucht, Richard C. (2005). ''Eastern Europe: An Introduction to the People, Lands, and Culture''. p. 429. ABC-CLIO; ISBN <bdi>1-57607-800-0</bdi> "The NDH was in fact an Italo-German condominium. Both Nazi Germany and fascist Italy had spheres of influence in the NDH and stationed their own troops there."</ref> Ustaška vlast je provodila brojne zločine u Drugoj zoni. Najbolji primjer bio je koncentracijski logor na Pagu, Slana (za muškarce) i Metajna (za žene), osnovan 25. lipnja 1941. godine. Zajedno s Jadovnim na Velebitu, to su bili prvi logori u kojima su zatočenici masovno ubijani. Zbog straha da će brutalnost ustaša dodatno poticati ustanak u sjevernoj Dalmaciji logor je zatvorila talijanska vojska u kolovozu 1941. Procjenjuje se da je u samo nekoliko tjedana ubijeno između 4000 i 12.000. Među žrtvama je bilo 1500 Židova.<ref>{{Citiranje knjige|last=Goldstein|first=Ivo|url=https://books.google.hr/books?id=ehVSjgEACAAJ&redir_esc=y|title=The Holocaust in Croatia|last2=Goldstein|first2=Slavko|date=2016|publisher=University of Pittsburgh Press, published|isbn=978-0-8229-4451-5|language=en}}</ref> == Kapitulacija Italije i Njemačka okupacija == [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-049-1553-13, Kroatien, Split, Mauer mit Aufschrift.jpg|mini|298x298px|Ulazak Njemaca u Split, rujan 1943. ]][[Datoteka:Stanowisko_karabinu_maszynowego_strzelców_górskich_SS_w_Dalmacji_(2-580).jpg|mini|299x299px|7. SS divizija, Dalmacija, 1943.]] Nakon [[Kapitulacija Italije|kapitulacije Italije]] 1943., [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|Dalmatinski partizani]] uspostavljaju privremenu kontrolu nad širim područjem srednje Dalmacije, te otocima. Partizani uspijevaju na vrijeme razoružati cijele talijanske pukovnije te dolaze do velike količine oružja i opreme. Srdište pokreta postaje oslobođeni Split, bivše zapovjedništvo talijanskog XVIII. armijskog korpusa 2. armije. U takvom trenutku vođe dalmatinskih partizana odlučile su početkom lipnja [[1943.]] godine osnovati jedan središnji list za čitavu pokrajinu.<ref>{{Citiranje weba|title=ARHiNET – Narodni odbor oblasti Dalmacije|url=http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_7335|access-date=2026-01-27|website=arhinet.arhiv.hr|archive-date=4. siječnja 2019.|archive-url=https://web.archive.org/web/20190104074348/http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_7335|url-status=dead}}</ref> U strahu od nekontroliranog rasta partizanskog pokreta i mogućeg savezničkog iskracavanja u Dalmaciji, njemačka vojska pokrenula je dio veće operacije ''Achse'' s ciljem razoružavanja talijanske vojske i zauzimanja jadranske obale. Dana 11. rujna divizijama stacioniranim u Dalmaciji naređeno je da izbjegavaju svaki otpor u nadi za mirnu repatrijaciju, 158. pješačka divizija ''Zara'' predala se 12. rujna, a njezini zapovjednici su deportirani, dok je u Splitu 15. pješačka divizija ''Bergamo'' sklopila sporazum s partizanima i branila grad do [[27. rujna]] od 7. SS dobrovoljačke brdske divizije Prinz Eugen, poslane iz Mostara; nakon predaje, pogubljena su tri talijanska generala (Alfonso Cigala Fulgosi, Salvatore Pelligra i Angelo Policardi) i 46 časnika.<ref>After (7th SS divison) capturing Split, the division executed 48 Italian officers and three generals (General Salvatore Pelligra, commander of the artillery of the XVIII Corps, General Angelo Policardi, commander of the pioneers of the XVIII Corps, and General Alfonso Cigala Fulgosi, commander of the 17th Littoral Brigade). Kozlica 2012, pp. 92–93.</ref> Kako bi zauzeli Split, njemačka vojska počinje operaciju Geiserich. Nakon prikupljanja njemačkih snaga i neuspjelih pokušaja zauzimanja [[Klis]]a, daljnja obrana Splita postaje nemoguća. Stoga je 25. rujna 1943. naređena evakuacija zarobljene talijanske vojne opreme te uništavanje težeg naoružanja koje se nije moglo izvući iz grada. Njemačke snage u Dalmaciji bile su pod zapovjedništvom njemačke 2. panzer armije, odnosno njenog XV. brdskog korpusa, te dijelova V. brdskog korpusa SS-a;<ref>{{Citiranje weba|title=Gaj Trifković, „MORE KRVI: Vojna povijest partizanskog pokreta u Jugoslaviji 1941 – 1945“|url=https://historiografija.hr/?p=49004|website=Historiografija.hr|date=2025-10-20|access-date=2026-01-31|language=hr}}</ref> * 2. panzer armija ** 1. brdska divizija (pristožerna divizija 2. panzer armije) (1943.) ** XV. brdski korpus; *** Pukovnija Brandenburger **** 800. bojna obalnih lovaca (''Küstenjäger-Abteilung 800'') *** 114. ''lovačka'' divizija (1943.) *** 118. ''lovačka'' divizija (1944.) *** 264. pješačka divizija **** Četnička grupa (4421 četnika)<ref>{{Citiranje weba|title=15. brdski armijski korpus (XV. Gebirgs Armeekorps)|url=https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&broj=56&roll=565|access-date=2025-10-20|website=znaci.org}}</ref> *** [[373. "Tigar" divizija|373. pješačka divizija]] (''legionarska'') (ojačana 383. pukovnija) **** Četnička grupa (1897 četnika)<ref>{{Citiranje weba|title=15. brdski armijski korpus (XV. Gebirgs Armeekorps)|url=https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&broj=56&roll=565|access-date=2025-10-20|website=znaci.org}}</ref> *** [[392. (hrvatska) pješačka divizija|392. pješačka divizija]] (''legionarska'') (ojačana 847. pukovnija) *** 581. i 583. mornarička bojna [[Kriegsmarine|Njemačke ratne mornarice]] *** [[Dinarska četnička divizija]] *** 3. posadna domobranska brigada *** 6. i 7. ustaški zdrug (jačine jedne brigade) ** V. brdski korpus SS-a *** [[7. SS dragovoljačka gorska divizija „Prinz Eugen”|7 SS brdska divizija ''Prinz Eugen'']] *** [[369. hrvatska „Vražja” divizija|369. pješačka divizija]] (''legionarska'') [[Datoteka:August Šmidhuber, komandant 7. SS divizije, Todor Perović, lekar Trebinjskog korpusa i kapetan Milorad Vidačić, komandant Trebinjskog korpusa JVuO.jpg|mini|276x276px|Pukovnik August Schmidhuber (zapovjednik 7. SS divizije za vrijeme operacija u Dalmaciji) sa zapovjednikom ''trebinjskih'' četnika, Hercegovina, 1943.<ref>{{Citiranje knjige|last=Baxter|first=Ian|url=https://books.google.hr/books?id=p04IEAAAQBAJ&pg=PT142&redir_esc=y|title=7th SS Mountain Division Prinz Eugen At War, 1941–1945: A History of the Division|date=2020-11-12|publisher=Pen and Sword|isbn=978-1-5267-2143-3|language=en}}</ref>]] Čitavo područje nekadašnjeg talijanskog namjesništva (bez Zadra) predano je službeno [[NDH]] [[10. rujna]] [[1943.]] [[Treći Reich|Nijemci]] su vlastima NDH prepustili samo ograničene građanske funkcije, te je zapravo njemački XV. brdski korpus imao imao potpunu vlast u Dalmaciji.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Barić|first=Nikica|date=1998|title=Uspostava i djelovanje uprave NDH u dijelovima Dalmacije nakon kapitulacije Italije (rujan 1943. - studeni 1944.)|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/76380|journal=Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu : Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu|language=hr|volume=31|issue=1|pages=55–79|issn=0353-295X}}</ref> [[NDH]] do oslobođenja Dalmacije iduće godine nije uspjela uspostaviti efektivnu kontrolu nad područjem. Razlozi tome su jačanje NOP-a, protuustaško raspoloženje u Dalmaciji zbog [[Rimski ugovori (1941.)|Rimskih ugovora]] te gospodarska i vojna slabost NDH. Grad [[Zadar]] je ostao pod kontrolom [[Wehrmacht|njemačke vojske]] do oslobođenja, te se smatrao dijelom [[Mussolini|Mussolinijeve]] [[Talijanska Socijalna Republika|Talijanske Socijalne Republike]]. Južni dio [[Konavle|Konavala]] s mjestom [[Gruda]] ostao je pod izravnom njemačkom vlašću nakon što su [[Treći Reich|Nijemci]] preuzeli [[Boka kotorska|Boku kotorsku]], jer je to područje bilo dijelom bivše talijanske pokrajine [[Kotor]].<ref>{{Citiranje časopisa|last=Barić|first=Nikica|date=1998|title=Uspostava i djelovanje uprave NDH u dijelovima Dalmacije nakon kapitulacije Italije (rujan 1943. - studeni 1944.)|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/76380|journal=Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu : Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu|language=hr|volume=31|issue=1|pages=55–79|issn=0353-295X}}</ref> ==== Njemačke operacije u Dalmaciji ==== Nakon završetka operacije ''Geiserich,'' odnosno okupacije Splita, njemačka vojska započela je više protupartizasnkih operacija na području Dalmacije, kako bi stavila pod nadzor kompletnu obalu Jadrana. XV brdski korpus ojačan 1. brdskom i 7. brdskom SS divizijom bio je nositelj ovih operacija. [[Datoteka:Bandenkampfabzeichen.jpg|poveznica=https://sh.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Bandenkampfabzeichen.jpg|mini|Nemačka značka antipartizanske borbe, "''Bandenkampfabzeichen''"]] Popis njemačkih operacija; * Operacija ''Spatz'' (14. – 20.X.1943.) Okolica Šibenika (Primošten, Zlarin i Prvić)<ref>{{Citiranje weba|title=Operation SPATZ|url=http://www.vojska.net/eng/world-war-2/operation/spatz-1943/|access-date=2026-07-25|website=www.vojska.net}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Spatz {{!}} Operations & Codenames of WWII|url=https://codenames.info/operation/spatz/|access-date=2026-07-25|website=codenames.info}}</ref> ** 114. lovačka; jedinice 9. dalmatinska divizija * Operacija ''Landsturm'' (24.X. – 4.XI.1943.) Područje Omiš–Ploče, Makarsko primorje i Biokovo<ref>{{Citiranje weba|title=Landsturm {{!}} Operations & Codenames of WWII|url=https://codenames.info/operation/landsturm/|access-date=2026-07-25|website=codenames.info}}</ref> ** 7. SS brdska divizija; 26. dalmatinska divizija * Operacija ''Haifisch'' (početak XI.1943.) Okolica Trogira * Operacija ''Herbstgewitter I'' (23.X. – 11.XI.1943.) Pelješac<ref name=":3">{{Citiranje weba|title=Herbstgewitter (i) {{!}} Operations & Codenames of WWII|url=https://codenames.info/operation/herbstgewitter-i/|access-date=2026-07-25|website=codenames.info}}</ref> ** 7. SS brdska i 118. lovačka divizija; 13. dalmatinska brigada (26. dalm. div.) * Operacija ''Delphin III'' (15. XI. – 1.XII.1943.) – otoci Ugljan i Pašman<ref>{{Citiranje weba|title=Hronologija oslobodilacke borbe naroda Jugoslavije 1941-1945 {{!}} WorldCat.org|url=https://search.worldcat.org/title/604686359|access-date=2025-10-15|website=search.worldcat.org|language=en}}</ref> ** 114. lovačke divizije, 800. bojna Brandenburg * Operacija ''Adler'' (22. – 25.XI.1943.) Područje Zadar – Pag ** 114. lovačka i 264. pješačka divizija; jedinice 19. dalmatinske divizije * Operacija ''Ziethen'' (4. – 8.XII.1943.) Kamešnica i Livno (aerodrom NOV) ** 114. i 118. lovačka divizija; 9. i 20. dalmatinska divizija * Operacija ''Herbstgewitter II'' (21. – 24.XII.1943.) Otok Korčula<ref name=":3" /> ** 118. lovačke divizije, 800. bojna Brandenburg; 13. i 1. dalmatinska brigada * Operacija ''Herbstgewitter III'' (30. – 31.XII.1943.) Otok Mljet<ref name=":3" /> * Operacija ''Morgenwind I'' (12.I.1944.) Otok Šolta<ref name=":3" /> * Operacija ''Morgenwind II'' (13.I.1944.) Otok Brač<ref name=":3" /> * Operacija ''Walzertraum'' (19.I.1944.) Otok Hvar<ref name=":3" /> * Operacija ''Frühlingswetter'' (23. – 25.I.1944.) Knin – Skradin ** 264. pješačka divizija; 5. dalmatinska brigada (19. dalm. div.) * Operacija ''Uljan'' (30.I. – 1.II.1944.) Otok Ugljan<ref>{{Citiranje weba|title=Uljan {{!}} Operations & Codenames of WWII|url=https://codenames.info/operation/uljan/|access-date=2026-07-25|website=codenames.info}}</ref> ** 264. pješačka divizija; jedinice 19. dalmatinske divizije * Operacija ''Emil'' (3. – 6.II.1944.) Velebit i Bukovica ** 1. brdska i 264. pješačka divizija; 19. dalmatinska divizija ojačana 13. brigadom (26. dalm. div.) * Operacija ''Bergwiese'' (2. – 7.III.1944.) Šibenik - Primošten<ref>{{Citiranje weba|title=Bergwiese {{!}} Operations & Codenames of WWII|url=https://codenames.info/operation/bergwiese/|access-date=2026-07-25|website=codenames.info}}</ref> ** 264. pješačka divizija; 20. dalmatinska divizija Provođenjem ovih operacija Njemci su ispunili sve ciljeve zadane kapitulacijom Italije, te su čvrsto držali sve dalmatinske gradove i neposredno zaleđe, kao i sve otoke osim Visa i Lastova.[[File:El_Shatt_refugee_camp_for_Yugoslavs_1944-09_-_Library_of_Congress-FSA.8d37800-8d37894v.jpg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:El_Shatt_refugee_camp_for_Yugoslavs_1944-09_-_Library_of_Congress-FSA.8d37800-8d37894v.jpg|mini|El Shatt, rujan 1944.|256x256px]]Njemačke postrojbe, te domaće postrojbe pod njemačkim zapovjedništvom počinile su brojne zločine nad dalmatinskim stanovništvom tijekom okupacije Dalmacije. Najpoznatiji zločin počinila je [[7. SS dragovoljačka gorska divizija „Prinz Eugen”|7. SS divizija ''Prinz Eugen,'']] te djelovi [[369. hrvatska „Vražja” divizija|369. ''legionarske'' divizje]] i [[Dinarska četnička divizija|dinarske četničke divizije]] u Cetinskoj krajni [[28. listopada|28.]] i [[29. ožujka]] [[1944.]]<nowiki/>Tijekom dvodnevne akcije ubijeno je između 1500 i 2000 civila, većinom žena, djece i staraca. Na sedmom Nürnberškom suđenju ratnim zločincima navedeno je da je 28. ožujka 1944. godine u 22 sela dalmatinske zagore ubijeno 2014 ljudi, a sela potpuno opljačkana.<ref>{{Citiranje knjige|last=Schmider|first=Klaus|title=Der jugoslawische Kriegsschauplatz (Januar 1943 bis Mai 1945) in: Karl-Heinz_Frieser (Hrsg.): Die Ostfront 1943/44 – Der Krieg im Osten und an den Nebenfronten|publisher=Deutsche Verlags-Anstalt|year=2007|isbn=978-3-421-06235-2|location=Stuttgart|pages=1030}}</ref> Najteže su stradala naselja [[Ratkovići]] u selu [[Podi (Trilj)|Podi]], te sela [[Otok (Splitsko-dalmatinska županija)|Otok]], [[Ruda (Otok)|Ruda]], [[Voštane]] i [[Krivodol (Trilj)|Krivodol]]. Zločin se dogodio tijekom protupartizanskih operacija koje su njemačke snage provodile u tom području. [[Donji Dolac]] bio je prvo selo koje je napadnuto 272 stanovnika spaljena su živa, među njima 103 djece.<ref>{{Citiranje weba|title=Donji Dolac: Spomen na žrtve pokolja iz 1944.|url=https://www.dugirat.com/novosti/87-aktualnosti/15242-donji-dolac-spomen-na-rtve-pokolja-iz-1944-v15-15242|access-date=2025-10-20|website=www.dugirat.com}}</ref> Selo Voštane pretrpjelo je najveći broj žrtava, gdje je 515<ref>{{Citiranje novina|last=Akrap|first=Doris|date=2026-04-03|title=82. Jahrestag SS-Massaker in Voštane: Deutsche (bis 1990) unerwünscht|language=de|work=Die Tageszeitung: taz|url=https://taz.de/82-Jahrestag-SS-Massaker-in-Vostane/!6164507/|access-date=2026-07-24|issn=0931-9085}}</ref>civila ubijeno, uključujući 143 djece.<ref>{{Citiranje weba|title=Pokolj u potkamešničkim selima 28.03.1944 - 29.03.1944|url=http://www.antifasisticki-vjesnik.org/hr/kalendar/3/28/42/|access-date=2025-10-20|website=Antifašistički VJESNIK}}</ref> Postrojbe divizije ''Prinz Eugen'' u sklopu tih akcija provodile su odmazde nad civilnim stanovništvom koje se sumnjičilo za suradnju s partizanima.<ref>{{Citiranje weba|title=15. brdski armijski korpus (XV. Gebirgs Armeekorps)|url=https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&broj=183&roll=562|access-date=2025-10-13|website=znaci.org}}</ref> Osim ovog zločina njemačke postrojbe počinile su masovna ubojstva u [[Lovreć|Lovreću]]<ref>{{Citiranje weba|title=Spomen na fašistički teror nad narodom Lovreća i Imotske krajine - Antifašistički VJESNIK|url=http://www.antifasisticki-vjesnik.org/hr/vijesti/3/Spomen_na_fasisticki_teror_nad_narodom_Lovreca_i_Imotske_krajine/191/|access-date=2025-10-20|website=www.antifasisticki-vjesnik.org}}</ref>, [[Dugopolje|Dugopolju]], [[Mravince|Mravincima]], [[Košute|Košutama]], [[Baćina|Baćinama]], te na otocima [[Ugljan|Ugljanu]], [[Pelješac|Pelješcu]] i [[Brač|Braču]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Kozlica|first=Ivan|title=Krvava Cetina|publisher=Hrvatski centar za ratne žrtve|year=2012.|isbn=978-953-57409-0-2|location=Zagreb}}</ref> Kao posljedica brutalnosti njemačke ofenzive<ref>{{Citiranje časopisa|last=Bieber|first=Florian|date=2020-07|title=Building Yugoslavia in the Sand? Dalmatian Refugees in Egypt, 1944–1946|url=https://www.cambridge.org/core/journals/slavic-review/article/building-yugoslavia-in-the-sand-dalmatian-refugees-in-egypt-19441946/4088E6E6287587AC3477CB624B0E5DB2|journal=Slavic Review|language=en|volume=79|issue=2|pages=298–322|doi=10.1017/slr.2020.85|issn=0037-6779}}</ref> i u strahu od odmazde, gotovo 40.000 civila pobjeglo je na udaljeni otok Vis no zbog nedostatka hrane i nemogućnosti da osiguraju njihovu zaštitu, saveznici su odlučili poslati evakuirane izbjeglice i neborbeno stanovništvo otoka u južnu Italiju, prvo u [[Bari]], a zatim u [[Taranto]]. Zbog teških borbi u Italiji između savezničkih snaga i Nijemaca, odlučeno je prebaciti izbjeglice u Egipat. Kako se njemačka prijetnja povlačila nakon bitke kod [[El Alamein]]a, neki bivši britanski vojni logori postali su dostupni europskim izbjeglicama. El Shatt blizu Sueza, zajedno s logorima u Tolumbatu i Khatatbi, odabran je za novi dom Dalmatinaca, a u Italiji ih je ostalo samo nekoliko tisuća.<ref>{{Citiranje weba|title=EL SHATT - the Croatian Refugee Community in the Sinai Desert, Egypt (1944-1946)|url=http://www.hismus.hr/english/el%20shatt%20eng.htm|url-status=dead|access-date=|archive-date=21. srpnja 2011.|archive-url=https://web.archive.org/web/20110721100420/http://www.hismus.hr/english/el%20shatt%20eng.htm}}</ref> == Oslobođenje Dalmacije == [[Datoteka:Inspection of Army Commandos at Komiza on the island of Vis in Dalmatia, February 1944.jpg|mini|314x314px|Inspekcija britanskih komandosa u Komiži na otoku Visu, veljača 1944.<ref>{{Citiranje weba|title=Inspection of Army Commandos at Komiza on the island of Vis in Dalmatia, February 1944 {{!}} Online Collection {{!}} National Army Museum, London|url=https://collection.nam.ac.uk/detail.php?acc=1986-01-4-269|access-date=2025-10-20|website=collection.nam.ac.uk}}</ref>]] Glavni nositelj oslobodilačkih akcija bio je [[Osmi dalmatinski korpus NOVJ-a|8. dalmatinski udarni korpus]]. Osmi dalmatinski udarni korpus bio je korpus jugoslavenskih partizana utemeljen 7. listopada 1943. Sačinjen je od 9., 19., 20. i 26. dalmatinske divizije. Pri osnivanju imao je 13.049 vojnika, a na ljeto 1944. ukupno 25.470 vojnika i 5080 mornara mornarice NOVJ. Krajem ljeta 1944. sve dalmatinske brigade okupljene u [[Osmi dalmatinski korpus NOVJ-a|Osmi dalmatinski korpus]] amfibijskim desantima počinju oslobađanje Dalmacije koje traje puna tri mjeseca. Potporu su pružali zapadni saveznici, i to ne samo u obliku oružja i opreme, nego i kroz borbenu potporu — zračne napade, diverzantske akcije, te sudjelovanje britanskih marinaca i američkih rendžera u prvoj fazi napada.<ref>{{Citiranje weba|title=43 Royal Marine Commando with Yugoslav Partisans on the island of Korcula, 1944 {{!}} Online Collection {{!}} National Army Museum, London|url=https://collection.nam.ac.uk/detail.php?acc=1986-02-68-244|access-date=2025-10-15|website=collection.nam.ac.uk}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=BBC - WW2 People's War - British Forces Involvement in Yugoslavia 1943-45|url=https://www.bbc.co.uk/history/ww2peopleswar/stories/66/a9018966.shtml|access-date=2025-10-19|website=www.bbc.co.uk}}</ref> Glavnoj operaciji prethodila su amfibijska iskrcavanja na dalmatinske otoke, koje su izvodile snage 8. korpusa u suradnji s britanskom 2. komando brigadom i britanskim SBS-om:<ref>Special Boat Squadron</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Shoot {{!}} Operations & Codenames of WWII|url=https://codenames.info/operation/shoot/|access-date=2025-10-15|website=codenames.info|archive-date=26. prosinca 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20251226152104/https://codenames.info/operation/shoot/|url-status=dead}}</ref> * Korčula – operacija ''Shoot III''<ref>{{Citiranje weba|title=Shoot {{!}} Operations & Codenames of WWII|url=https://codenames.info/operation/shoot/|access-date=2025-10-15|website=codenames.info|archive-date=26. prosinca 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20251226152104/https://codenames.info/operation/shoot/|url-status=dead}}</ref> * Šolta – operacija ''Detained'' * Hvar – operacija ''Endowment''<ref>{{Citiranje weba|last=Biggs|first=Si|date=2022-03-22|title=Operation Endowment - 43 Commando Royal Marines|url=https://www.royalmarineshistory.com/post/operation-endowment-43-commando-royal-marines|access-date=2025-10-15|website=RoyalMarinesHistory|language=en}}</ref> * Ugljan – operacija ''Foothound'' (odgođena)<ref>{{Citiranje weba|last=Biggs|first=Si|date=2020-05-30|title=Operation Farrier - Yugoslavia|url=https://www.royalmarineshistory.com/post/operation-farrier-yugoslavia|access-date=2025-10-15|website=RoyalMarinesHistory|language=en}}</ref> * Mljet – operacija ''Farrier''<ref>{{Citiranje weba|last=Biggs|first=Si|date=2020-05-30|title=Operation Farrier - Yugoslavia|url=https://www.royalmarineshistory.com/post/operation-farrier-yugoslavia|access-date=2025-10-15|website=RoyalMarinesHistory|language=en}}</ref> * Brač – operacija ''Flounced''<ref>{{Citiranje weba|last=Biggs|first=Si|date=2021-05-17|title=Operation Flounced - Yugoslavia|url=https://www.royalmarineshistory.com/post/operation-flounced|access-date=2025-10-15|website=RoyalMarinesHistory|language=en}}</ref> Savezničke kopnene snage (''Land Forces Adriatic'') koje su djelovale u koordinaciji s 8. dalmatinskim korpusom; * Britanska 2. brigada specijalnih snaga (''2nd Special Service Brigade'') ** 40. komando bojna (''No. 43 (Royal Marine) Commando'') ** 43. komando bojna (''No. 43 (Royal Marine) Commando'') ** 2. komando bojna (''No. 2 Commando'') ** 9. komando bojna (''No. 9 Commando'') ** 2. bojna pukovnije HLI (''Highland Light Infantry'') ** A sekcija LRDG (''Long Range Desert Group'') ** Specijalna brodska sekcija - SBS (''Special Boat Section'') ** D bitnica, pukovnija za potporu diverzanta - RSR (''Raiding Support Regiment'')<ref>{{Citiranje weba|title=Raiding Support Regiment - Regiment|url=https://uk.forceswarrecords.com/unit/131332/raiding-support-regiment|access-date=2026-04-25|website=Forces War Records|language=en-GB}}</ref> * Američke snage ** 4. obavještajni odred OSS-a, 2671. obavještajna bojna (''2671st Special Reconnaissance Battalion'')<ref>{{Citiranje weba|last=Department|first=U. S. Army Special Operations Command (USASOC) History|title=The Office of Strategic Services (OSS): A Primer on the Special Operations Branches and Detachments of the OSS|url=https://arsof-history.org/articles/v3n4_oss_primer_page_1.html|access-date=2026-04-25|website=arsof-history.org|language=en-us}}</ref> ** 20. obalna potporna grupa (''Ranger'') [[Datoteka:Zarobljena njemačka zastava nakon desanta na Korčulu, Vis, 1944. godine.jpg|mini|283x283px|Američki renđeri i dalmatinski partizani sa zarobljenom njemačkom zastavom nakon desanta na Korčulu, Vis, 1944.]] Saveznički Zapovjednik Sredozemlja general Henry Maitland Wilson uputio je povodom ovih akcije maršalu Titu poruku:<ref>{{Citiranje weba|title=Mirko Novovic, Stevan Petkovic: Prva dalmatinska brigada|url=https://www.znaci.org/00001/108.htm|access-date=2025-10-15|website=www.znaci.org}}</ref> {{citat|Vrlo cijenim rad vaše vojske u napadu na Mljet i Korčulu. Bio bih Vam zahvalan da isporučite zapovjednicima i borcima moju čestitku za njihovu uspješnu borbu. M. Wilson}} Operacije za oslobođenje Dalmacije započele su početkom rujna 1944. godine. Ofenziva je provedena u više faza te je potrajala tri mjeseca. Bitka kod Vukovog Klanca bila je prvi veći sukob partizanskih i osovinskih snaga u srednjoj Dalmaciji. Odigrala se između 15. i 23. listopada 1944. godine, na području između Metkovića i Stona, dok su se postrojbe Wehrmachta povlačile iz Dubrovnika i okolice. U bitci je 369. “Vražja” divizija pretrpjela teške gubitke — izgubila je velik dio ljudstva i većinu opreme. 18. listopada združene snage 8. korpusa (2. dalmatinska brigada) i britanskih komandosa (43. komando bojna britanskih marinaca) oslobađaju Dubrovnik.<ref>{{Citiranje weba|last=Biggs|first=Si|date=2021-10-29|title=43 Commando - Landing at Dubrovnik|url=https://www.royalmarineshistory.com/post/43-commando-landing-at-dubrovnik|access-date=2025-10-15|website=RoyalMarinesHistory|language=en}}</ref> Nakon te bitke uslijedile su operacije za oslobođenje Splita, koji su 26. listopada 1944. godine oslobodile 26. i 20. divizija. Na sjeveru Dalmacije, jedinice 19. divizije oslobodile su Benkovac, a 31. listopada oslobođen je i Zadar. Nakon oslobođenja Splita, 26. divizija nastavila je napredovati prema Šibeniku i Drnišu. Jedanaesta i Dvanaesta brigada upućene su na komunikaciju Šibenik–Drniš, dok je 1. dalmatinska brigada, ojačana 3. prekomorskom brigadom, napala neprijatelja u smjeru grada. Prvoga studenoga započele su borbe za Šibenik, a grad je oslobođen 3. studenoga 1944. godine. Potpunim oslobođenjem Dalmacije tijekom [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske|ZAVNOH]] se seli u [[Šibenik]] pripremajući se za preuzimanje vlasti na prostoru čitave Hrvatske. [[Šibenik]] je bio sjedište ZAVNOH-a od [[31. prosinca]] [[1944.]] do [[13. svibnja]] [[1945.]] S tim u skladu ZAVNOH donosi odluku o formiranju prve Narodne vlade Federalne [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatske]]. Na izvanrednoj sjednici Predsjedništva ZAVNOH-a 14. travnja u Splitu izabrana je Narodna vlada Federalne Hrvatske. Vladu su činili predsjednik [[Vladimir Bakarić]], dva potpredsjednika i ministri. <gallery widths="180" heights="180"> Datoteka:Oslobođenje Šibenika oktobra 1944.jpg|"[[M3/M5 Stuart|Stuarti]]" 1. tenkovske brigade 8. korpusa i 1. dalmatinska brigada, Šibenik, 1944. Datoteka:Zadarski partizanski odred u Zadru.jpg|Zadarski odred, 6. dalmatinska brigada, Zadar 1944. Datoteka:Vladimir Nazor u Splitu 1944.jpg|Vladimir Nazor u Splitu 1944. Datoteka:Hercegovački i Dalmatinski partizani ulaze u Dubrovnik.jpg|2. dalmatinska brigada, Dubrovnik, 1944. </gallery>[[Datoteka:Titova_armija_osvobodila_je_Trst_1948_(cropped).jpg|desno|mini|297x297px|"[[M3/M5 Stuart|Stuarti]]" 1. tenkovske brigade, 8. dalmatinskog korpusa ulaze u Trst, 1945.]]Sedmoga studenoga započela je Kninska operacija, posljednja faza oslobođenja Dalmacije. U tim je borbama 8. korpus teško porazio i gotovo prepolovio snage njemačkog XV. brdskog armijskog korpusa, čime je dovršeno oslobođenje Dalmacije. U borbama je poginulo oko 2000 vojnika 8. korpusa, dok ih je približno 5000 bilo ranjeno ili izbačeno iz stroja. Računa se da je oko 3000 vojnika vojske ([[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|domobranstvo]] i [[Mornarica Nezavisne Države Hrvatske|mornarica]]) NDH tijekom ofenzive za oslobođenje Dalmacije prešlo jedinicama 8. korpusa.<ref>{{Citiranje weba|title=Oslobođen Split 26.10.1944|url=http://www.antifasisticki-vjesnik.org/hr/kalendar/10/26/28/|access-date=2026-01-27|website=Antifašistički VJESNIK}}</ref> Nakon oslobođenja Dalmacije i operacija u Hercegovini, u ožujku 1945. dalmatinske divizije započele su veliku bitku od Like do Soče, a ofenziva se protezala na području dugom preko 300 kilometara. U toj vojnoj operaciji 8. dalmatinski korpus imao je oko 5000 mrtvih i preko 15.000 ranjenih boraca.<ref>{{Citiranje weba|title=Nikola Anic: POVIJEST OSMOG KORPUSA NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE HRVATSKE 1943-1945.|url=https://znaci.org/00003/498.htm|access-date=2025-10-15|website=znaci.org}}</ref> == Narodnooslobodilački pokret u Dalmaciji == Oružani ustanak u Dalmaciji započeo je usporedno s ustankom u ostatku okupirane Hrvatske. Glavni razlozi bili su nasilna talijanska okupacija te politika [[etničko čišćenje|etničkog čišćenja]] kako talijanskog tako i četničkog, a kasnije i njemačkog (i ustaškog). Prve organizirane partizanske jedinice u Dalmaciji bile su partizanski odredi. Glavna uloga ovih odreda bila je gerilsko ratovanje, oslanjajući se na poznavanje terena i potporu lokalnog stanovništva. Zadaće su uključivale diverzije, napade na neprijateljske posade, prekide komunikacija te prikupljanje ljudstva i naoružanja. Između 1941. i 1943. osnovano je preko 30 partizanskih odreda koji su ovisno o razdoblju djelovanja (od nekoliko tjedana do nekoliko godina) veličinom varirali od jačine voda do jačine bojne. <ref>Vojna enciklopedija (knjiga sedma), Beograd 1974.</ref>{{pojasniti|koja stranica?}} Nakon kapitulacije Italije i osnivanjem 8. korpusa mijenja se doktrina partizanskog ratovanja, a većina odreda prestaje sa djelovanjem, odnosno postaju jezgre novoosnovanih brigada.[[Datoteka:Dalmatinski partizani na Dinari u proljeće 1942.jpg|mini|Partizani Dinarskog, Svilajskog i Kamešničkog odreda na Dinari, 20. ožujka 1942.]] ==== Popis dalmatinskih partizanskih odreda ==== * Biokovski odred (planina Biokovo) * Brački odred (otok Brač) * Bukovički odred (Kistanje) * Cetinski odred (Cetniska krajna) * Dalmatinsko-dinarski odred (planina Dinara) * Odred Goffredo Mameli – dobrovoljci iz talijanske vojske (okolica Zadra) * Hvarski odred (otok Hvar) * Imotski odred (okolica Imotskog) * Južnodalmatinski odred (planina Biokovo) * Kaštelansko-trogirski (Kaštela i Trogir) * Kninski odred (planina Dinara) * Korčulanski odred (otok Korčula) * Lastovski odred (otok Lastovo) * Makarski odred (Makarska) * Mljetski odred (otok Mljet) * Mosećko-svilajski odred (planina Moseć) * Mosorski odred (planina Mosor) * Neretvanski odred (dolina Neretve) * Pelješački odred (Pelješac) * [[Partizanski odred Plavi Jadran|Odred Plavi Jadran]] (Ražanac, Zadar) * Prominski odred (Promina) * Primoštensko-krapanjski odred (Primošten) * Primorski odred (otok Murter) * Prvi mornarički odred (Podgora, Makarska) * Segetsko-marinski odred (okolica Trogira) * Sjevernodalmatinski odred (okolica Zadra) * Sjevernootočki odred (otoci Ugljan i Pašman, Zadar) * Sinjsko-kamešnički odred (planina Kamešnica, Sinj) * Solinski odred (Solin) * [[Prvi splitski partizanski odred|Splitski odred]] (okolica Splita) * Srednjodalmatinski odred (Markovac, Knin) * Šibenski odred (Šibenik i otok Zlarin) * Vodičko-zatonski odred ( Vodice i Zaton, Šibenik) * Vrlički odred (Vrlika) * [[Zadarski partizanski odred|Zadarski odred]] (Ražanac, Zadar) Više stotina talijanskih časnika i vojnika pristupilo je partizanima nakon kapitulacije Italije. Na području Dalmacije osnovana su dva bataljuna talijanskih dobrovoljaca; * Bataljon ''Goffredo Mameli'' (Ražanac, Zadar) * Bataljon ''Garibaldi'' (Split). [[ZAVNOH]] je nakon kapitulacije Italije [[20. rujna]] [[1943.]] donio Odluku o priključenju Istre, Rijeke, Zadra i ostalih okupiranih krajeva Hrvatskoj. Taj dan se u RH od 2005. obilježava kao spomendan. [[Split]] je oslobođen [[26. listopada]], [[Zadar]] [[31. listopada]], a [[Šibenik]] [[3. studenoga]] [[1944.]] Nakon dugog i polaganog napredovanja, postrojbe [[NOVJ]] su [[4. prosinca]] [[1944.]] oslobodile [[Knin]], čime su u potpunosti oslobodile Dalmaciju. Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] na prostoru tadašnje Jugoslavije, od 1941. do 1945. godine u okviru [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] utemeljeno je ukupno četrnaest brigada, koje su nosile naziv ''[[Dalmacija|dalmatinske]].'' Oko 2000 dalmatinskih partizana upućeno je u proleterske brigade, većina (1453) je služila u elitnoj [[Prva proleterska brigada NOVJ-a|Prvoj proleterskoj brigadi]]. Nakon kapitulacije italije i raspadom talijanske vojske na talijanskom bojištu od zarobljenih dalmatinaca osnovama je [[Prekomorske brigade Narodnooslobodilačke vojske|3. prekomorska udarna brigada]] koja je ušla u sastav 26. divizije. Za ''proleterske'' su proglašene [[Prva dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|Prva]] i [[Druga dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|Druga]] dalmatinska brigada. Za ''udarne'' Prva, Druga, [[Treća dalmatinska udarna brigada NOVJ-a|Treća]], [[Šesta dalmatinska udarna brigada NOVJ-a|Šesta]], [[Sedma dalmatinska brigada NOVJ-a|Sedma]] i Jedanaesta dalmatinska brigada, a [[Orden narodnog heroja|Ordenom narodnog heroja]] odlikovane su Prva, Druga i Treća dalmatinska brigada.<ref>{{Citiranje knjige|last=Anić.|first=Nikola|title=Osmi dalmatinski korpus NOVJ|year=2005.|location=Split}}</ref> [[Datoteka:Prima dalmata a Sebenico.jpg|mini|284x284px|Prva dalmatinska brigada ulazi u oslobođeni Šibenik 3. studenoga 1944.]] [[Datoteka:Pripreme I tenkovske brigade za Kninsku operaciju, 1944.jpg|mini|288x288px|I tenkovska brigada, Knin, 1944.]] ==== Popis dalmatinskih brigada ==== * [[Prva dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|1. dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a]] * [[Druga dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|2. dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a]] * [[Treća dalmatinska udarna brigada NOVJ-a|3. dalmatinska udarna brigada NOVJ-a]] (osnivana dva puta) * [[Četvrta dalmatinska brigada NOVJ-a|4. dalmatinska brigada NOVJ-a]] (osnivana dva puta) * [[Peta dalmatinska brigada NOVJ-a|5. dalmatinska brigada NOVJ-a]] (osnivana dva puta) * [[Šesta dalmatinska brigada NOVJ-a|6. dalmatinska udarna brigada NOVJ-a]] * [[Sedma dalmatinska brigada NOVJ-a|7. dalmatinska udarna brigada NOVJ-a]] * [[Osma dalmatinska brigada NOVJ-a|8. dalmatinska brigada NOVJ-a]] * [[Deveta dalmatinska brigada NOVJ-a|9. dalmatinska brigada NOVJ-a]] * [[Deseta dalmatinska brigada NOVJ-a|10. dalmatinska brigada NOVJ-a]] * [[Jedanaesta dalmatinska udarna brigada NOVJ-a|11. dalmatinska udarna brigada NOVJ-a]] * [[Dvanaesta dalmatinska brigada NOVJ-a|12. dalmatinska brigada NOVJ-a]] * [[Trinaesta dalmatinska brigada NOVJ-a|13. dalmatinska brigada NOVJ-a]] * [[Četrnaesta dalmatinska brigada NOVJ-a|14. dalmatinska brigada NOVJ-a]] * [[Prekomorske brigade Narodnooslobodilačke vojske|3. prekomorska udarna brigada]] [[Četrnaesta dalmatinska brigada NOVJ-a|NOVJ-a]] Osim ovih brigada u sklopu 8. dalmatinskog korpusa osnovane su različite pristožerne brigade; * 1. tenkovska brigada * Artiljerijska brigada 8. korpusa * Inženjerijska brigada 8. korpusa ==== Popis dalmatinskih divizija ==== *[[IX. dalmatinska divizija NOVJ-a|IX. udarna dalmatinska divizija]] (osnivana dva puta) *[[XIX. dalmatinska divizija NOVJ-a|XIX. udarna dalmatinska divizija]] *[[XX. dalmatinska divizija NOVJ-a|XX. udarna dalmatinska divizija]] *[[XXVI. dalmatinska divizija NOVJ-a|XXVI. udarna dalmatinska divizija]]<ref>{{Citiranje weba|title=Vojni istorijski institut: ZAVRSNE OPERACIJE ZA OSLOBODJENJE JUGOSLAVIJE 1944-45|url=https://www.znaci.org/00001/228.htm|access-date=2023-01-17|website=www.znaci.org}}</ref> === Brojnost === O snazi dalmatinskog ustanka dovoljno je reći da je Dalmacija dala pet divizija. Naime, IX. divizija, poslije teških gubitaka na Neretvi gdje su je zapali najteži zadatci, ponovo je osnovana. Poslije kapitulacije Italije utemeljene su još tri – XIX., XX. i XXVI. divizija, od kojih je u listopadu 1943. sazdan Osmi korpus. Već od lipnja 1942. utemeljeni su općinski i kotarski narodnooslobodilački odbori. U to doba partizanske su snage u Dalmaciji vezivale 54.000 talijanskih vojnika, 4000 četnika i 3000 ustaša, domobrana i žandara. Sama je Dalmacija tada dala više boraca nego Srbija i Makedonija zajedno. Osmi korpus je u prosincu 1943. brojio 16.390 boraca. Vezivao je Njemačku 264. i 118. diviziju, dijelove 7. SS-divizije, i 114. divizije, jednu obalnu i jednu pohodnu pukovniju, 5. i 6. ustaški djelatni zdrug, 15. domobransku pješačku pukovniju, tri žandarmerijska puka i 4000 četnika. Tijekom rata s područja Dalmacije u [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|Narodnooslobodilačkom pokretu Hrvatske]] sudjelovalo je 110.000 ljudi dok je kroz postrojbe NOVJ-a prošla 71&nbsp;000 boraca. U razdoblju prije mobilizacije Dalmacija je dala oko četvrtine ukupnog broja jugoslavenskih partizana. == Ljudski gubitci Dalmacije tijekom rata == Tijekom Drugog svjetskog rata Dalmacija je pretrpjela izuzetno teške ljudske gubitke, koji su ostavili duboke tragove u društvu i kolektivnom pamćenju regije. Točan broj ljudskih gubitaka u Dalmaciji tijekom Drugog svjetskog rata teško je sa sigurnošću utvrditi. Razlog tomu leži u složenim ratnim okolnostima, čestim promjenama vlasti, nedostatku sustavne evidencije i kasnijim političkim tumačenjima događaja. Tisuće dalmatinca poginule su boreći izvan dalmacije kao pripadnici NOVJ-a ali i kao pripadnici talijanske vojske i vojske NDH-a. Popis žrtava Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj iz 1964. navodi da je iz Dalmacije je poginulo preko 30.000 civila i vojnika. 17.428 pripadnika NOVJ-a, 15.177 civila, od kojih je 1791 bilo mlađe od 15 godina. 82 do 90 posto poginulih bili su etnički hrvati, a navedeno je i da je iz Dalmacije poginulo 3237 Hrvatica<ref name=":0">{{Citiranje knjige|last=Cvetković|first=Dragan|title=Stvarni gubici Hrvatske 1941.-1945. godine|year=1962.}}</ref> (kao civili i u borbi).<ref name=":0" /> Vladimir Geiger navodi {{n|10 474}}<ref name=":1">{{Citiranje časopisa|last=Geiger|first=Vladimir|date=2011-12-30|title=Ljudski gubici Hrvatske u Drugom svjetskom ratu koje su prouzročili “okupatori i njihovi pomagači” Brojidbeni pokazatelji (procjene, izračuni, popisi)|url=https://hrcak.srce.hr/76758|journal=Časopis za suvremenu povijest|language=hr|volume=43|issue=3|pages=699–749|issn=0590-9597}}</ref> poginulih civila. Talijanski izvori navode više tisuća poginulih civila u savezničkim bombardiranjima koji izostaju s jugoslavenskih i hrvatskih popisa.<ref>{{Citiranje weba|title=Esuli {{!}} Corsa del Ricordo|url=https://www.corsadelricordo.it/pillole-di-storia/esuli|access-date=2025-10-17|website=www.corsadelricordo.it}}</ref> Vladimir Geiger navodi 1355<ref name=":1" /> poginulih iz Zadra, dok talijanski izvori navode i do 5000 žrtava, te više stotina poginulih dalmatinaca pripadnika talijanskih oružanih snaga, dok popis iz 1962. navodi 206 poginulih hrvata u talijanskoj vojsci. Prema Vicku Krstuloviću ratni gubitci Dalmaciji bili su najmanje 33.000 poginulih boraca i civila.<ref>{{Citiranje knjige|last=Krstulović|first=Vicko|url=https://books.google.hr/books/about/Vicko_Krstulovi%25C4%2587.html?id=FVYpswEACAAJ&redir_esc=y|title=Vicko Krstulović: memoari jugoslavenskog revolucionera|date=2012|publisher=MostArt|isbn=978-9958-30-146-9|language=en}}</ref> Broj poginulih pripadnika NOVJ iz Dalmacije se kreće od 17 do 20.000<ref>Broj poginulih partizana iz Dalmacije dostiže 1943. godine 30,6, 1944. godine 30,9 i u početku 1945. godine 27,2 posto od svih stradalih pripadnika NOVJ (za navedene tri godine rata najveći postotak u Hrvatskoj). S područja Dalmacije potječe 28,2 posto svih stradalih partizana iz Hrvatske, među kojima Hrvati čine apsolutnu većinu s 82,8 posto. Dragan Cvetković, 1962. </ref>, dok broj civila varira. Prema zborniku 8. dalmatinskog korpusa<ref name=":2">{{Citiranje weba|title=Nikola Anic: POVIJEST OSMOG KORPUSA NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE HRVATSKE 1943-1945.|url=https://znaci.org/00003/498.htm|access-date=2025-10-19|website=znaci.org}}</ref> gubitci 8. korpusa, i kasnije dalmatinskih postrojbi unutar 4. armije, od 7. listopada 1943. do 8. svibnja 1945., kada je rat završen, bili su ukupno 16.059 poginulih vojnika. Dodavanjem poginulih dalmatinaca od 1941. do 1943. broj se penje do 19.107 poginulih boraca ili 35% od ukupnog broja poginulih NOV Hrvatske (64.561<ref>{{Citiranje weba|title=Vladimir Zerjavic: Gubici Stanovnistva Jugoslavije U 2SR {{!}} PDF|url=https://www.scribd.com/document/449589976/Vladimir-Zerjavic-Gubici-stanovnistva-Jugoslavije-u-2SR|access-date=2025-10-19|website=Scribd|language=en}}</ref>).<ref name=":2" /> [[Datoteka:Zadar_bombardiran_1944.78577.jpg|desno|mini|Pogled na Zadar u plamenu [[1944.]]]] Zbog komunističke ideologije, koja je bila sastavni dio šireg antifašističkog pokreta, partizani su nakon oslobođenja često likvidirali i političke protivnike za koje su sumnjali da bi mogli predstavljati prijetnju novom poretku. [[Strijeljanje na otoku Daksi|Pokolj na otoku Daksi]], nakon oslobođenja Dubrovnika, poznat je primjer partizanskog ratnog zločina, kada je bez suđenja pogubljeno 53 dubrovačkih civila. Velikim civilnim žrtvama u Dalmaciji pridonijelo je i snažno savezničko bombardiranje obalnih i prometnih čvorišta koja su bila pod kontrolom njemačke vojske. Gotovo svi veći dalmatinski gradovi bili su bombardirani, a najteža su razaranja pogodila Zadar. U Zadru je potpuno uništeno oko 80&nbsp;% objekata, dok su gotovo svi preostali bili oštećeni. U trideset dokumentiranih zračnih napada poginulo je između 500 i čak 5000 ljudi u gradu koji je tada imao manje od 20.000 stanovnika. Brojni civili Dalmacije izgubili su živote internirani po razni logorima izvan okupirane jugoslavije, dok je 835 Dalmatinaca umrlo u izbjegličkom logoru [[El Shatt]] u Egiptu.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Bieber|first=Florian|date=2020-07|title=Building Yugoslavia in the Sand? Dalmatian Refugees in Egypt, 1944–1946|url=https://www.cambridge.org/core/journals/slavic-review/article/building-yugoslavia-in-the-sand-dalmatian-refugees-in-egypt-19441946/4088E6E6287587AC3477CB624B0E5DB2|journal=Slavic Review|language=en|volume=79|issue=2|pages=298–322|doi=10.1017/slr.2020.85|issn=0037-6779}}</ref> == Povezani članci == *[[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj]] *[[Osmi dalmatinski korpus NOVJ-a|Osmi dalmatinski udarni korpus]] *[[Guvernatorat Dalmacija]] *[[Koncentracijski logor Kampor]] *[[Logor Slana na Pagu]] *[[El Shatt]] *[[Savezničko bombardiranje Zadra]] == Izvori == {{izvori}}{{Drugi svjetski rat u Jugoslaviji}} [[Kategorija:Postrojbe NOV i PO Hrvatske]] [[Kategorija:Povijest Dalmacije]] jd40rsf1yyocsfsu3251jkqdhyfv393 0 738827 7563657 7562605 2026-07-25T15:53:31Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7563657 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | bg_color = | ime_serije = Viola boje mora | slika = [[Datoteka:Viola boje mora Plakat.jpg|260px]] | natpis_pod_slikom = [[Plakat]] prve sezone | orig_naslov = Viola come il mare | format_serije = [[dramska serija|drama]]<br>romantična komedija | autor = Elena Bucaccio<br>Silvia Leuzzi | razvoj = | redatelj = Francesco Vicario | scenarist = | glazba = Santi Pulvirent<br>Tommy Caputo | uvodna_glazba = | glumci = Francesca Chillemi<br>Can Yaman<br>Simona Cavallari<br>Mario Scerbo<br>Chiara Tron<br>Ruben La Malfa<br>Giovanni Nasta<br>Daniele Virzì<br>David Coco<br>Tommaso Basili<br>Nathalie Rapti Gomez<br>Romano Reggiani<br>Valeria Milillo<br>Alessia D'Anna<br>Davide Dolores<br>Kyshan Wilson<br>Saverio Santangelo | pripovjedač = | država = {{DZ+X|ITA}} | jezik = [[talijanski]] | broj_epizoda = 24 | broj_sezona = 2 | producent = Luca Bernabei | izvršni_producent = Daniele Passani | urednik = Francesco Bilotti | lokacija = | trajanje_epizode = 50 minuta | produkcijska_kuća = Lux Vide | tv_kuća = Canale 5 | u_hrv = [[AXN]] / [[AXN Spin]]<br>[[Voyo]]<br>[[RTL (Hrvatska)|RTL]] | ostale_kuće = | početak_serije = [[30. rujna]] [[2022.]] | kraj_serije = | web_stranica = https://www.luxvide.it/viola-come-il-mare/ | imdb_id = 15472454 }} '''Viola boje mora''' (Viola come il mare) [[Italija|talijanska]] je [[televizijska serija]]. Producirao ju je Lux Vide u suradnji s RTI za Canale 5, gdje se premijerno prikazuje. Serije se temelji na romanu ''Conosci l'estate?'' koji je napisala [[Simona Tanzini]].<ref>{{Citiranje weba|date=4. studenoga 2022.|title=Viola come il mare: ultima puntata, cast, trailer, libro e streaming della nuova fiction di Canale 5|url=https://www.tvblog.it/post/viola-come-il-mare|url-status=live|access-date=7. ožujka 2023.|website=tvblog.it}}</ref> Premijerno je prikazana 30. rujna 2022.<ref name=":1">{{Citiranje weba|date=15. rujna 2022.|title=Viola come il mare, la prima puntata venerdì 30 settembre|url=https://mediasetinfinity.mediaset.it/article/mediasetinfinity/violacomeilmare/viola-come-il-mare-prima-puntata-30-settembre_SE000000001800_a36180|url-status=live|access-date=7. ožujka 2023.|website=mediasetinfinity.mediaset.it}}</ref> U Hrvatskoj serija se prikazuje na [[AXN]]-u od 8. veljače 2023.,<ref name=":2">{{Citiranje weba|date=8. veljače 2023.|title=Viola boje mora — regionalna premijera talijanske krimi serije na AXN Adriji!|url=https://www.serijala.com/drama/viola-boje-mora-regionalna-premijera-talijanske-krimi-serije-na-axn-adriji/|url-status=live|access-date=7. ožujka 2023.|website=serijala.com}}</ref> i streaming platformi [[Voyo]] od [[20. studenoga]]<ref name=":3">{{Citiranje weba|date=17. studenoga 2023.|title='Viola boje mora': turski Jason Momoa i bivša miss Italije u vrtlogu strasti!|url=https://www.rtl.hr/novosti/serije/viola-boje-mora-turski-jason-momoa-i-bivsa-miss-italije-u-vrtlogu-strasti.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231123151019/https://www.rtl.hr/novosti/serije/viola-boje-mora-turski-jason-momoa-i-bivsa-miss-italije-u-vrtlogu-strasti.html|archive-date=23. studenoga 2023.|access-date=28. studenoga 2023.|website=[[RTL (Hrvatska)]]}}</ref> Serija je obnovljena za treću sezonu.<ref name=":4">{{Citiranje weba|date=2024-06-06|title=Viola come il mare 3 si farà, anticipazioni terza stagione. Bucaccio: “Nella trama nuovi conflitti, in onda nel 2026”|url=https://www.fanpage.it/spettacolo/interviste/viola-come-il-mare-3-si-fara-anticipazioni-terza-stagione-bucaccio-nella-trama-nuovi-conflitti-in-onda-nel-2026/|access-date=2024-06-07|website=Spettacolo Fanpage|language=it}}</ref> == Radnja == Viola Vitale, nakon što se uvijek bavila komunikacijom mode, seli se iz [[Pariz|Pariza]] u [[Palermo]] (svoj rodni grad), gdje će učiniti sve da potraži oca kojeg nikada nije poznavala. Jednom u Palermu, Viola počinje raditi za web redakciju kao kriminalistička novinarka, gdje upoznaje glavnog policijskog inspektora Francesca Demira, čovjeka s velikim istraživačkim talentom, ali nedostatkom povjerenja u čovječanstvo. Njih dvojica počinju raditi rame uz rame na slučajevima ubojstava: Viola kao novinarka, dok Francesco kao policajac. == Pregled serije == Premijerno se prikazuje u Italiji od [[30. rujna]] [[2022.]]<ref name=":1" /> U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] serija se prikazuje na [[AXN]]-u od [[8. veljače]] [[2023.]],<ref name=":2" /> s reprizama na potonjem i [[AXN Spin]]-u, na streaming platformi [[Voyo]] se prikazuje od [[20. studenoga]] 2023.<ref name=":3" /> i od [[17. lipnja]] [[2024.]] na [[RTL (Hrvatska)|RTL]]-u,<ref>{{Citiranje weba|date=2024-06-10|title=Can Yaman, najveći turski zavodnik u novoj hit-seriji 'Viola boje mora', od ponedjeljka, 17. lipnja na RTL-u! {{!}} RTL|url=https://www.rtl.hr/novosti/can-yaman-najveci-turski-zavodnik-u-novoj-hit-seriji-viola-boje-mora-od-ponedjeljka-17-lipnja-na-rtl-u.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240611212824/https://www.rtl.hr/novosti/can-yaman-najveci-turski-zavodnik-u-novoj-hit-seriji-viola-boje-mora-od-ponedjeljka-17-lipnja-na-rtl-u.html|archive-date=2024-06-11|access-date=2024-06-11|website=[[RTL (Hrvatska)]]|language=hr-HR}}</ref> istog dana na platformi Voyo premijerno u Hrvatskoj počinje druga sezona.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-06-10|title=Talijanska ljepotica bila je Miss Italije, a šuškalo se i o kemiji izvan seta s najvećim turskim zavodnikom {{!}} RTL|url=https://www.rtl.hr/novosti/serije/talijanska-ljepotica-bila-je-miss-italije-a-suskalo-se-i-o-kemiji-izvan-seta-s-najvecim-turskim-zavodnikom.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240611213308/https://www.rtl.hr/novosti/serije/talijanska-ljepotica-bila-je-miss-italije-a-suskalo-se-i-o-kemiji-izvan-seta-s-najvecim-turskim-zavodnikom.html|archive-date=2024-06-11|access-date=2024-06-11|website=[[RTL (Hrvatska)]]|language=hr-HR}}</ref> Serija je u listopadu 2022. obnovljena za drugu sezonu koja se premijerno prikazala od 3.svibnja do 6. lipnja 2024.<ref name=":0">{{Citiranje weba|date=11. listopada 2022|title=Viola come il mare avrà un seguito: le parole del produttore Luca Bernabei|url=https://www.fanpage.it/spettacolo/serie-tv/viola-come-il-mare-2-si-fara-stiamo-scrivendo-la-seconda-stagione-con-francesca-chillemi-e-can-yaman/|url-status=live|access-date=7. ožujka 2023.|website=fanpage.it}}</ref> U lipnju nakon finale druge sezona obnovljena je za treću sezonu.<ref name=":4" /> {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! colspan="2" rowspan="3" |Sezona ! rowspan="3" |Epizoda ! colspan="2" |Prikazivanje Italija ! colspan="6" |Prikazivanje Hrvatska |- ! colspan="2" |Canale 5 ! colspan="2" |AXN ! colspan="2" |Voyo ! colspan="2" |RTL |- !Premijera !Finale !Premijera !Finale !Premijera !Finale !Premijera !Finale |- ! style="background:#800080;" | !1. |12 |{{Start date|2022|9|30}} |{{End date|2022|11|4}} |{{Start date|2023|2|8}} |{{End date|2023|3|22}} |{{Start date|2023|11|20}} |{{End date|2023|12|2}} |{{Start date|2024|6|17}} |{{End date|2024|7|4}} |- ! style="background:#1E90FF;" | !2. |12 |{{Start date|2024|5|3}} |{{End date|2024|6|6}} |colspan="2" {{TBA}} |{{Start date|2024|6|17}} |{{End date|2024|6|28}} |colspan="2" {{TBA}} |} == Glumačka postava == {| class="wikitable" |- !<small>Glumac</small> !<small>Lik</small> !<small>Opis</small> !<small>Sezona 1</small> !<small>Sezona 2</small> |- |[[Francesca Chillemi|<small>Francesca Chillemi</small>]] !<small>Viola Vitale</small> |<small>Novinarka Sicilia WebNews-a koja traži oca kojeg nikada nije upoznala</small> | colspan="2" style="background:#dfd;" | |- |[[Can Yaman|<small>Can Yaman</small>]] !<small>Francesco Demir</small> |<small>Glavni policijski inspektor, koji često surađuje s Violom</small> | colspan="2" style="background:#dfd;" | |- |[[Giovanni Nasta|<small>Giovanni Nasta</small>]] !<small>Turi D'Agata</small> |<small>Francescov policijski kolega, otac blizanki. Jedva razumije sarkazam</small> | colspan="2" style="background:#dfd;" | |- |[[Valeria Milillo|<small>Valeria Milillo</small>]] !<small>Sonia Tacconi</small> |<small>Francescova majka</small> | colspan="2" style="background:#dfd;" | |- |[[Kyshan Wilson|<small>Kyshan Wilson</small>]] !<small>Farah</small> |<small>Djevojka koja je stigla u Palermo preko trgovine ljudima,</small> <small>Francesco uzima njezin slučaj k srcu.</small> | colspan="2" style="background:#dfd;" | |- |[[Chiara Tron|<small>Chiara Tron</small>]] !<small>Tamara Graziosi</small> |<small>Snimateljica Sicilia WebNews-a, Violina kolegica.</small> <small>Ona je jedna od rijetkih prijateljica i jedina kojoj se u početku povjerava da je bolesna</small> | colspan="2" style="background:#dfd;" | |- |[[Mario Scerbo|<small>Mario Scerbo</small>]] !<small>Alex Leonardi</small> |<small>Violin kolega, tajno zaljubljen u Tamaru</small> | style="background:#dfd;" | ! |- |[[Simona Cavallari|<small>Simona Cavallari</small>]] !<small>Claudia Foresi</small> |<small>Direktorica Sicilia WebNews-a</small> | style="background:#dfd;" | ! |- |[[David Coco|<small>David Coco</small>]] !<small>Santo Buscemi</small> |<small>Tužitelj koji je radio s Francescom Demirom, do uhićenja</small> | style="background:#dfd;" | ! |- |[[Tommaso Basili|<small>Tommaso Basili</small>]] !<small>Domenico Parisi</small> |<small>Violin kolega koji uvijek putuje po svijetu</small> | style="background:#dfd;" | ! |- |[[Romano Reggiani|<small>Romano Reggiani</small>]] !<small>Raniero Sammartano</small> |<small>Violin kolega, on je još uvijek čovjek koji vodi obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo</small> <small>i neko je vrijeme bio Violin partner</small> | style="background:#dfd;" | ! |- |[[Ninni Bruschetta|<small>Ninni Bruschetta</small>]] !<small>Leonardo Piazza</small> |<small>Novi urednik Sicilia WebNews-a, koji je u invalidskim kolicima</small> ! | style="background:#dfd;" | |- |[[Giovanni Scifoni|<small>Giovanni Scifoni</small>]] !<small>Matteo Ferrara</small> |<small>Novi tužitelj tužiteljstva u Palermu, koji zauzima mjesto Santa Buscemija</small> ! | style="background:#dfd;" | |- |[[Lorenzo Scalzo|<small>Lorenzo Scalzo</small>]] !<small>Raffaele Noto</small> |<small>Novi sportski urednik Sicilia WebNews-a</small> ! | style="background:#dfd;" | |- |[[Alice Arcuri|<small>Alice Arcuri</small>]] !<small>Vita Stabili</small> |<small>Nova direktorica Sicilia WebNews-a</small> ! | style="background:#dfd;" | |- |[[Virginia Diop|<small>Virginia Diop</small>]] !<small>Maryam Nazari</small> |<small>Nova politička urednica Sicilia WebNews-a, islamskog podrijetla.</small> ! | style="background:#dfd;" | |} == Produkcija == Seriju producira Lux Vide u suradnji s RTI. Nakon uspješne prve sezone, serija je obnovljena za drugu sezonu.<ref name=":0" /> Prva sezona također se prikazuje na [[Netflixu]] [[1. ožujka]] [[2023.]] === Promocija === Seriju je najavio [[Can Yaman]],<ref>{{Citiranje weba|date=29. srpnja 2021.|title=Can Yaman e le emozioni per la serie "Viola come il mare" con Francesca Chillemi|url=https://mediasetinfinity.mediaset.it/article/mediasetinfinity/verissimo/can-yaman-emozioni-serie-viola-come-mare-francesca-chillemi_SE000000000023_a35388|url-status=live|access-date=7. ožujka 2023.|website=mediasetinfinity.mediaset.it}}</ref> 10. kolovoza 2021. putem svog Instagram profila.<ref>{{Citiranje weba|date=12. veljače 2022.|title=Can Yaman, l’intervista di RTL sul set di ‘Viola come il Mare’|url=https://www.diregiovani.it/2022/02/12/436217-can-yaman-lintervista-di-rtl-sul-set-di-viola-come-il-mare.dg/|url-status=live|access-date=7. ožujka 2023.|website=diregiovani.it}}</ref> Osim toga, od 2. kolovoza 2022. promocije serije prikazuju se na Canale 5.<ref>{{Citiranje weba|date=2. kolovoza 2022.|title=Viola come il Mare promo: Can Yaman e Francesca Chillemi in spiaggia “Ci vediamo presto su Canale 5”|url=https://www.spettacoloitaliano.it/2022/08/02/viola-come-il-mare-promo/|url-status=live|access-date=7. ožujka 2023.|website=spettacoloitaliano.it}}</ref> === Snimanje === Snimanje serije trajalo je od rujna 2021. do travnja 2022.<ref>{{Citiranje weba|date=8. travnja 2022.|title=Finite le riprese di Viola come il mare, Can Yaman saluta|url=https://www.libero.it/magazine/news/viola-come-il-mare-can-yaman-saluta-30261|url-status=dead|access-date=7. ožujka 2023.|website=libero.it|archive-date=29. rujna 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220929121507/https://www.libero.it/magazine/news/viola-come-il-mare-can-yaman-saluta-30261}}</ref> Snimalo se između [[Palermo|Palerma]] i [[Rim|Rima]],<ref>{{Citiranje weba|date=22. veljače 2022.|title=Palermo è un grande set a cielo aperto|url=https://www.sorrisi.com/tv/news-e-anticipazioni/palermo-e-un-grande-set-a-cielo-aperto/|url-status=live|access-date=7. ožujka 2023.|website=sorrisi.com}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=5. ožujka 2022.|title=Can Yaman torna a Roma: Finite le riprese di Viola come il mare a Palermo|url=https://www.tvdaily.it/gossip/can-yaman-torna-a-roma-finite-le-riprese-di-viola-come-il-mare-a-palermo.php|url-status=dead|access-date=7. ožujka 2023.|website=tvdaily.it|archive-date=29. rujna 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220929121933/https://www.tvdaily.it/gossip/can-yaman-torna-a-roma-finite-le-riprese-di-viola-come-il-mare-a-palermo.php}}</ref> točnije između [[Terrasini|Terrasinija]] i [[Termini Imerese|Termini Imeresea]] , [[Civita Castellana|Civite Castellane]] (VT), [[Formello|Formella]] i [[Ostia (Rim)|Osteje]]. Neke lokacije na [[Sicilija|Siciliji]] gdje je serija snimljena su: Torre Alba, ribarsko selo, plaža Mondello, između Monte Pellegrina i Capo Galla, luka Palermo i neki od najpoznatijih spomenika grada kao što su Teatro Massimo, Palazzina dei Quattro Pizzi i šetnica Peppino Impastato u Terrasiniju (mjesto gdje je snimljeno otkriće dječaka, žrtva nesreće). == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{službena|https://mediasetinfinity.mediaset.it/fiction/violacomeilmare_SE000000001800}} na mediasetinfinity.mediaset.it {{it}} * {{službena|https://www.luxvide.it/viola-come-il-mare/}} na luxvide.it {{it}} * {{imdb|id=15472454|naslov=Viola boje mora}} {{engl}} [[Kategorija:Talijanske dramske televizijske serije]] [[Kategorija:Televizijske serije koje su počele 2022.]] htcmqk8ej7ea5ed1m5edmfimqr1t913 0 741520 7563835 7470622 2026-07-26T02:04:01Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7563835 wikitext text/x-wiki '''Vlak na kat''' ili '''vlak na dvije razine''' vrsta je [[vlak]]a koji vuče [[vagon]]e na kat, odnosno, koji ima dvije [[Razina|razine]] [[smještaj]]a za [[putnik]]e, čime se povećava [[kapacitet]] putnika (do 57% po vagonu). Uporaba dvokatnih vagona, gdje je to moguće, može riješiti probleme s kapacitetom na [[Željeznica|željeznici]], izbjegavajući druge opcije koje imaju povezane [[Trošak|troškove]] [[Infrastruktura|infrastrukture]] kao što su dulji vlakovi (koji zahtijevaju duže [[Željeznički kolodvor|kolodvorske]] [[Platforma|platforme]]), više vlakova po satu (što [[signalizacija]] ili sigurnosni zahtjevi možda ne dopuštaju), ili dodavanje dodatnih [[tračnica]] uz postojeću [[Linija|liniju]]. Tvrdi se da su dvokatni vlakovi [[Energetska učinkovitost|energetski učinkovitiji]]<ref>{{cite news |date=10. siječnja 2011. |title=How green are our trains? We don't know, AMT says |newspaper=The Montreal Gazette |url=https://montrealgazette.com/technology/green+trains+know+says/4084097/story.html |url-status=dead |access-date=11. siječnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110114214213/http://www.montrealgazette.com/technology/green%2Btrains%2Bknow%2Bsays/4084097/story.html |archive-date=14. siječnja 2011.}}</ref> i mogu imati niže [[Operativni troškovi|operativne troškove]] po putniku.<ref name="EXPERIMENT">{{cite news |date=21. rujna 1984. |title=Via Rail begins experiment with Amtrak bi-level train |newspaper=The Phoenix |url=https://news.google.com/newspapers?id=7URgAAAAIBAJ&pg=6050,1291356 |access-date=11. siječnja 2011.}}</ref> Vlak na dvije razine može nositi do otprilike dvostruko više od normalnog vlaka, ako struktura i [[mjerač]]i [[teret]]a to dopuštaju, bez potrebe za dvostrukom [[Težina|težinom]] ili [[materijal]]om za izradu. Međutim, vlaku na dvije razine može trebati više [[Vrijeme (fizika)|vremena]] za razmjenu putnika na svakoj [[Željeznička postaja|stanici]], jer će više ljudi ulaziti i izlaziti iz svakog vagona. Povećano vrijeme zadržavanja čini ih najpopularnijim na rutama na velikim udaljenostima koje imaju manje zaustavljanja (i mogu biti popularne među putnicima jer nude bolji pogled). [[Datoteka:J25_494_Bf_Wittenberg,_DBpzfa_763.9.jpg|mini|Vlak na kat u [[Leipzig]]u, [[Njemačka]].]] [[Datoteka:CityRail_H_Set_stairs_to_upper_and_lower_decks.jpg|mini|Ulaz na gornji kat dvokatnog vlaka u [[Sydney]]u, [[Australija]].]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://showmethejourney.com/travel-on/train/6-ic-netherlands-double-deck/ Travelling on the double-deck Dutch IC trains] * [https://rapidotrains.com/ho-scale/passenger-car/bilevel.html BiLevel Commuter] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230519082811/https://rapidotrains.com/ho-scale/passenger-car/bilevel.html |date=19. svibnja 2023. }} * [https://www.sbb.ch/en/station-services/during-your-journey/our-trains/ld-double-decker/more-information.html Double-decker/more information] [[Kategorija:Željeznička vozila]] pbsn0qymp5277la6rb9m5ixaqkd72md 0 742571 7563838 7061151 2026-07-26T02:20:39Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7563838 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = | slika = Dasypyrum villosum illustratiom (01).jpg | slika_opis = ''D. villosum'', ilustracija | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Poales]] | familia = [[Poaceae]] | genus = [[Dasypyrum]] | species = ''D. villosum'' | subspecies = | dvoimeno = ''Dasypyrum villosum'' | dvoimeno_autorstvo = ([[L.]]) [[Vincze von Borbás|Borbás]] }} '''Vlasnata hajnaldija''' (ili vlasasta laćenica; {{lat.|Dasypyrum villosum}}) je [[vrsta]] jednogodišnje trave iz porodice [[Trave|Poaceae]], jedna od dvije vrste u rodu [[laćenica]] ili [[hajnaldija]]. Porijeklom je iz istočne i južne [[Europa|Europe]] i [[Jugozapadna Azija|zapadne Azije]] od [[Baleari|Balearskih otoka]] do [[Turkmenistan]]a, uključujući područja [[Sredozemno more|Mediterana]] i [[Kavkaz (regija)|Kavkaza]].<ref name="x">[http://apps.kew.org/wcsp/synonomy.do?name_id=407383 Kew World Checklist of Selected Plant Families]</ref> == Opis == [[Culm (botanika)|Stabljike]] su polegle, visine od 25 do 70&nbsp;cm. [[Racem|Grobovi]] su pojedinačni, duguljasti, obostrani i 4-10&nbsp;cm dužine; [[Klasić]]i su duguljasti, bočno stisnuti i 7–20&nbsp;mm dugačak. == Otpornost stabljike na crnu žitnu hrđu == ''D. villosum'' ima gotovo potpuni imunitet protiv [[Puccinia graminis|''Puccinia graminis'' f. sp. ''tritici'']]<ref name="Qi-et-al-2011">{{Citiranje časopisa |last=Qi |first=L. L. |last2=Pumphrey |first2=M. O. |last3=Friebe |first3=Bernd |last4=Zhang |first4=P. |last5=Qian |first5=C. |last6=Bowden |first6=R. L. |last7=Rouse |first7=M. N. |last8=Jin |first8=Y. |last9=Gill |first9=B. S. |date=2011-03-25 |title=A novel Robertsonian translocation event leads to transfer of a stem rust resistance gene (Sr52) effective against race Ug99 from Dasypyrum villosum into bread wheat |journal=[[Theoretical and Applied Genetics]] |publisher=Springer Science and Business Media LLC |volume=123 |issue=1 |pages=159–167 |doi=10.1007/s00122-011-1574-z |issn=0040-5752 |pmid=21437597}}</ref><ref name="Ando-et-al-2019">{{Citiranje časopisa |last=Ando |first=Kaori |last2=Krishnan |first2=Vandhana |last3=Rynearson |first3=Sheri |last4=Rouse |first4=Matthew N. |last5=Danilova |first5=Tatiana |last6=Friebe |first6=Bernd |last7=See |first7=Deven |last8=Pumphrey |first8=Michael O. |year=2019 |title=Introgression of a Novel Ug99-Effective Stem Rust Resistance Gene into Wheat and Development of Dasypyrum villosum Chromosome-Specific Markers via Genotyping-by-Sequencing (GBS) |journal=[[Plant Disease (journal) |Plant Disease]] |publisher=American Phytopathological Society |volume=103 |issue=6 |pages=1068–1074 |doi=10.1094/pdis-05-18-0831-re |issn=0191-2917 |pmid=31063029 |doi-access=free}}</ref> i nosi ''Sr52'' koji nudi otpor protiv [[Ug99]] podrase ''Pg'' f.sp. ''t.'' .<ref name="Qi-et-al-2011" /><ref name="Ando-et-al-2019" /> [[Otpornost na bolesti biljaka|Genetska osnova za ovaj imunitet]] je [[Introgresija|introgresirana]] u njenog bliskog rođaka, [[Pšenica|pšenicu]],<ref name="Qi-et-al-2011" /><ref name="Ando-et-al-2019" /> koja pati od novih rasa ove bolesti. == Galerija == <gallery> Dasypyrum villosum - Berlin Botanical Garden - IMG 8559.JPG|''D. villosum'' Dasypyrum villosum in Split, Croatia 20230508.jpg|''D. villosum'' Dasypyrum villosum in Split, Croatia 20230518 01.jpg|''D. villosum'' </gallery> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.kew.org/data/grasses-db/www/imp02761.htm Grassbase - The World Online Grass Flora: ''Dasypyrum villosum''] * [http://data.gbif.org/species/13773593 GBIF entry for ''Dasypyrum villosum''] * [http://plants.usda.gov/java/profile?symbol=DAVI2 USDA Plants Profile for ''Dasypyrum villosum''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130505110221/http://plants.usda.gov/java/profile?symbol=DAVI2 |date=5. svibnja 2013. }} * https://hirc.botanic.hr/fcd/DetaljiFrame.aspx?IdVrste=3515 [[Kategorija:Hajnaldija]] [[Kategorija:Flora Mađarske]] [[Kategorija:Flora Jugozapadne Europe]] [[Kategorija:Flora Jugoistočne Europe]] [[Kategorija:Flora Krima]] [[Kategorija:Flora Europske Rusije]] [[Kategorija:Flora Alžira]] [[Kategorija:Flora Maroka]] [[Kategorija:Flora Turkmenistana]] [[Kategorija:Flora Kavkaza]] [[Kategorija:Flora Istočnoegejskih otoka]] [[Kategorija:Flora Irana]] [[Kategorija:Flora Turske]] [[Kategorija:Autohtona flora Hrvatske]] oo8qb5q0xn2n0bszh4119myoe7nc8gt 0 757221 7563639 7563507 2026-07-25T15:08:54Z ~2026-40417-15 367034 /* Pregled serije */ 7563639 wikitext text/x-wiki {{Izvor}}{{Infokvir TV serija | bgcolour = | ime_serije = La Promesa | orig_naslov = La Promesa | slika = | veličina = | natpis_pod_slikom = | format_serije = [[telenovela]] | trajanje_epizode = 55 – 60 minuta | autor = Josep Cister Rubio | razvoj = | producent = | izvršni_producent = | glazba = | glumci = [[Ana Garcés]]<br/>[[Arturo Sancho]]<br/>[[Eva Martín]]<br/>[[Manuel Regueiro]]<br/>[[María Castro]] | pripovjedač = | država = {{Z+X|ŠPA}} | jezik = [[španjolski jezik|španjolski]] | broj_sezona = 5 | broj_epizoda = 991 <ref name="La Promesa">La Promesa. Cuantos capitulos tiene. 2. travnja 2026. [http://www.vemostv.com/noticias/16368/temporada-5-la-promesa-cuantos-capitulos]. ''La Promesa''. vemostv.com. (pristupljeno 02. travnja 2026.)</ref> | tv_kuća = [[RTVE]] | početak_serije = {{premijera|12|1|2023|l}} | kraj_serije = | u_hrv = [[HTV 1]] | početak_serije_hrv = {{premijera|18|9|2023|l}} | kraj_serije_hrv = | web_stranica = }}'''''La Promesa''''' [[španjolska]] je [[telenovela]] autora Josepa Cistera Rubia koja se počela prikazivati [[12. siječnja]] [[2023.]] na kanalu La 1 Televisión Española. U Hrvatskoj se prikazuje na kanalu [[HTV 1]] od [[18. rujna]] [[2023.]] == Radnja == {{Otkrivanje radnje}} U središtu radnje nalazi se mlada Jana Expósito. Ona [[1913.]] dolazi u palaču La Promesa (koja se nalazi u Los Pedrochesu) kako bi otkrila tko je ubio njezinu [[majka|majku]] i oteo njezina mlađeg [[brat]]a te saznala gdje se nalazi. Upoznaje Manuela (mlađeg sina Alonsa Lujána, [[markiz]]a od Lujána) i spašava ga iz avionske nesreće. Jana i Manuel odmah se svide jedno drugomu. U međuvremenu, mladoženju Tomása (prvorođeni Alonsov sin i osoba voljna podijeliti informacije s Janom o svojoj [[obitelj]]i), izbode njegova maćeha Cruz Ezquerdo, Manuelova majka pa, nakon Tomásove smrti, markizov nasljednik postaje dobronamjerni Manuel. Jana ostaje na La Promesi odlučna otkriti ubojicu svoje majke, ali se istovremeno ona i Manuel iskreno zaljube jedno u drugo. == Pregled serije == {{Pregled serije |boja1 = #bb445d |epizode1 = 122 |premijera1 = {{premijera|12|1|2023}} |finale1 = {{finale|20|6|2023}} |premijeraHR1 = {{premijera|18|9|2023}} |finaleHR1 = {{finale|7|3|2024}} |boja2 = #487ad0 |epizode2 = 119 |premijera2 = {{premijera|20|6|2023}} |finale2 = {{finale|29|11|2023}} |premijeraHR2 = {{premijera|8|3|2024}} |finaleHR2 = {{finale|22|8|2024}} |boja3 = #e397cd |epizode3 = 250 |premijera3 = {{premijera|30|11|2023}} |finale3 = {{finale|24|12|2024}} |premijeraHR3 = {{premijera|23|8|2024}} |finaleHR3 = {{finale|12|8|2025}} |boja4 = #e28d66 |epizode4 = 250 |premijera4 = {{premijera|26|12|2024}} |finale4 = {{finale|23|12|2025}} |premijeraHR4 = {{premijera|13|8|2025}} |finaleHR4 = {{finale|30|7|2026}} |boja5 = #90EE90 |epizode5 = 250 |premijera5 = {{premijera|24|12|2025}} |finale5 = {{finale|||2026}} |premijeraHR5 = {{premijera|31|7|2026}}{{efn|Epizoda prikazana 30. srpnja 2026. u HRT-ovu je rasporedu označena kao 250. epizoda četvrte sezone, dok je RTVE vodi kao prvu epizodu pete sezone.<ref>{{Citiranje weba|date=2026-07-15|title=HRT — HTV 1, četvrtak, 30.07.2026., La Promesa (4), serija (12) (250/250)|url=https://arhiv-raspored.hrt.hr/?raspored=1&mreza=2&datum=2026-07-30&najava=315473|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20260724003743/https://arhiv-raspored.hrt.hr/?raspored=1&mreza=2&datum=2026-07-30&najava=315473|archive-date=2026-07-24|access-date=2026-07-24|website=arhiv-raspored.hrt.hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2025-12-16|title=La Promesa - Temporada 5 - Episodio 741|url=https://www.rtve.es/play/videos/la-promesa/temporada-5-episodio-741/16871513/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20251227104318/https://www.rtve.es/play/videos/la-promesa/temporada-5-episodio-741/16871513/|archive-date=2025-12-27|access-date=2026-07-24|website=RTV Play}}</ref>}} |finaleHR5 = {{finale|2027}} }} == Izvori == {{bilješke}} {{Izvori}} [[Kategorija:Televizija u Španjolskoj]] [[Kategorija:Televizijske serije koje su počele 2023.]] [[Kategorija:Telenovele]] f6l4y4ekngim0s19d7ste3g8m22yl9c 7563641 7563639 2026-07-25T15:09:38Z Ponor 38361 Reverted 1 edit by [[Special:Contributions/~2026-40417-15|~2026-40417-15]] ([[User talk:~2026-40417-15|talk]]): Naporno ste / Twinkle 7563641 wikitext text/x-wiki {{Izvor}}{{Infokvir TV serija | bgcolour = | ime_serije = La Promesa | orig_naslov = La Promesa | slika = | veličina = | natpis_pod_slikom = | format_serije = [[telenovela]] | trajanje_epizode = 55 – 60 minuta | autor = Josep Cister Rubio | razvoj = | producent = | izvršni_producent = | glazba = | glumci = [[Ana Garcés]]<br/>[[Arturo Sancho]]<br/>[[Eva Martín]]<br/>[[Manuel Regueiro]]<br/>[[María Castro]] | pripovjedač = | država = {{Z+X|ŠPA}} | jezik = [[španjolski jezik|španjolski]] | broj_sezona = 5 | broj_epizoda = 991 <ref name="La Promesa">La Promesa. Cuantos capitulos tiene. 2. travnja 2026. [http://www.vemostv.com/noticias/16368/temporada-5-la-promesa-cuantos-capitulos]. ''La Promesa''. vemostv.com. (pristupljeno 02. travnja 2026.)</ref> | tv_kuća = [[RTVE]] | početak_serije = {{premijera|12|1|2023|l}} | kraj_serije = | u_hrv = [[HTV 1]] | početak_serije_hrv = {{premijera|18|9|2023|l}} | kraj_serije_hrv = | web_stranica = }}'''''La Promesa''''' [[španjolska]] je [[telenovela]] autora Josepa Cistera Rubia koja se počela prikazivati [[12. siječnja]] [[2023.]] na kanalu La 1 Televisión Española. U Hrvatskoj se prikazuje na kanalu [[HTV 1]] od [[18. rujna]] [[2023.]] == Radnja == {{Otkrivanje radnje}} U središtu radnje nalazi se mlada Jana Expósito. Ona [[1913.]] dolazi u palaču La Promesa (koja se nalazi u Los Pedrochesu) kako bi otkrila tko je ubio njezinu [[majka|majku]] i oteo njezina mlađeg [[brat]]a te saznala gdje se nalazi. Upoznaje Manuela (mlađeg sina Alonsa Lujána, [[markiz]]a od Lujána) i spašava ga iz avionske nesreće. Jana i Manuel odmah se svide jedno drugomu. U međuvremenu, mladoženju Tomása (prvorođeni Alonsov sin i osoba voljna podijeliti informacije s Janom o svojoj [[obitelj]]i), izbode njegova maćeha Cruz Ezquerdo, Manuelova majka pa, nakon Tomásove smrti, markizov nasljednik postaje dobronamjerni Manuel. Jana ostaje na La Promesi odlučna otkriti ubojicu svoje majke, ali se istovremeno ona i Manuel iskreno zaljube jedno u drugo. == Pregled serije == {{Pregled serije |boja1 = #bb445d |epizode1 = 122 |premijera1 = {{premijera|12|1|2023}} |finale1 = {{finale|20|6|2023}} |premijeraHR1 = {{premijera|18|9|2023}} |finaleHR1 = {{finale|7|3|2024}} |boja2 = #487ad0 |epizode2 = 119 |premijera2 = {{premijera|20|6|2023}} |finale2 = {{finale|29|11|2023}} |premijeraHR2 = {{premijera|8|3|2024}} |finaleHR2 = {{finale|22|8|2024}} |boja3 = #e397cd |epizode3 = 250 |premijera3 = {{premijera|30|11|2023}} |finale3 = {{finale|24|12|2024}} |premijeraHR3 = {{premijera|23|8|2024}} |finaleHR3 = {{finale|12|8|2025}} |boja4 = #e28d66 |epizode4 = 249 |premijera4 = {{premijera|26|12|2024}} |finale4 = {{finale|23|12|2025}} |premijeraHR4 = {{premijera|13|8|2025}} |finaleHR4 = {{finale|29|7|2026}} |boja5 = #90EE90 |epizode5 = 250 |premijera5 = {{premijera|24|12|2025}} |finale5 = {{finale|||2026}} |premijeraHR5 = {{premijera|30|7|2026}}{{efn|Epizoda prikazana 30. srpnja 2026. u HRT-ovu je rasporedu označena kao 250. epizoda četvrte sezone, dok je RTVE vodi kao prvu epizodu pete sezone.<ref>{{Citiranje weba|date=2026-07-15|title=HRT — HTV 1, četvrtak, 30.07.2026., La Promesa (4), serija (12) (250/250)|url=https://arhiv-raspored.hrt.hr/?raspored=1&mreza=2&datum=2026-07-30&najava=315473|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20260724003743/https://arhiv-raspored.hrt.hr/?raspored=1&mreza=2&datum=2026-07-30&najava=315473|archive-date=2026-07-24|access-date=2026-07-24|website=arhiv-raspored.hrt.hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2025-12-16|title=La Promesa - Temporada 5 - Episodio 741|url=https://www.rtve.es/play/videos/la-promesa/temporada-5-episodio-741/16871513/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20251227104318/https://www.rtve.es/play/videos/la-promesa/temporada-5-episodio-741/16871513/|archive-date=2025-12-27|access-date=2026-07-24|website=RTV Play}}</ref>}} |finaleHR5 = {{finale|2027}} }} == Izvori == {{bilješke}} {{Izvori}} [[Kategorija:Televizija u Španjolskoj]] [[Kategorija:Televizijske serije koje su počele 2023.]] [[Kategorija:Telenovele]] smb4p6s5bvdkavxxelo7ivkamvz5sdm 7563642 7563641 2026-07-25T15:10:06Z Ponor 38361 Ponor zaštićuje "[[La Promesa (televizijska serija)]]": neproduktivni uređivački rat ([Uređivanje=Dopušteno samo autopotvrđenim suradnicima] (istječe 25. siječnja 2027. u 16:10 (UTC)) [Premještanje=Dopušteno samo autopotvrđenim suradnicima] (istječe 25. siječnja 2027. u 16:10 (UTC))) 7563641 wikitext text/x-wiki {{Izvor}}{{Infokvir TV serija | bgcolour = | ime_serije = La Promesa | orig_naslov = La Promesa | slika = | veličina = | natpis_pod_slikom = | format_serije = [[telenovela]] | trajanje_epizode = 55 – 60 minuta | autor = Josep Cister Rubio | razvoj = | producent = | izvršni_producent = | glazba = | glumci = [[Ana Garcés]]<br/>[[Arturo Sancho]]<br/>[[Eva Martín]]<br/>[[Manuel Regueiro]]<br/>[[María Castro]] | pripovjedač = | država = {{Z+X|ŠPA}} | jezik = [[španjolski jezik|španjolski]] | broj_sezona = 5 | broj_epizoda = 991 <ref name="La Promesa">La Promesa. Cuantos capitulos tiene. 2. travnja 2026. [http://www.vemostv.com/noticias/16368/temporada-5-la-promesa-cuantos-capitulos]. ''La Promesa''. vemostv.com. (pristupljeno 02. travnja 2026.)</ref> | tv_kuća = [[RTVE]] | početak_serije = {{premijera|12|1|2023|l}} | kraj_serije = | u_hrv = [[HTV 1]] | početak_serije_hrv = {{premijera|18|9|2023|l}} | kraj_serije_hrv = | web_stranica = }}'''''La Promesa''''' [[španjolska]] je [[telenovela]] autora Josepa Cistera Rubia koja se počela prikazivati [[12. siječnja]] [[2023.]] na kanalu La 1 Televisión Española. U Hrvatskoj se prikazuje na kanalu [[HTV 1]] od [[18. rujna]] [[2023.]] == Radnja == {{Otkrivanje radnje}} U središtu radnje nalazi se mlada Jana Expósito. Ona [[1913.]] dolazi u palaču La Promesa (koja se nalazi u Los Pedrochesu) kako bi otkrila tko je ubio njezinu [[majka|majku]] i oteo njezina mlađeg [[brat]]a te saznala gdje se nalazi. Upoznaje Manuela (mlađeg sina Alonsa Lujána, [[markiz]]a od Lujána) i spašava ga iz avionske nesreće. Jana i Manuel odmah se svide jedno drugomu. U međuvremenu, mladoženju Tomása (prvorođeni Alonsov sin i osoba voljna podijeliti informacije s Janom o svojoj [[obitelj]]i), izbode njegova maćeha Cruz Ezquerdo, Manuelova majka pa, nakon Tomásove smrti, markizov nasljednik postaje dobronamjerni Manuel. Jana ostaje na La Promesi odlučna otkriti ubojicu svoje majke, ali se istovremeno ona i Manuel iskreno zaljube jedno u drugo. == Pregled serije == {{Pregled serije |boja1 = #bb445d |epizode1 = 122 |premijera1 = {{premijera|12|1|2023}} |finale1 = {{finale|20|6|2023}} |premijeraHR1 = {{premijera|18|9|2023}} |finaleHR1 = {{finale|7|3|2024}} |boja2 = #487ad0 |epizode2 = 119 |premijera2 = {{premijera|20|6|2023}} |finale2 = {{finale|29|11|2023}} |premijeraHR2 = {{premijera|8|3|2024}} |finaleHR2 = {{finale|22|8|2024}} |boja3 = #e397cd |epizode3 = 250 |premijera3 = {{premijera|30|11|2023}} |finale3 = {{finale|24|12|2024}} |premijeraHR3 = {{premijera|23|8|2024}} |finaleHR3 = {{finale|12|8|2025}} |boja4 = #e28d66 |epizode4 = 249 |premijera4 = {{premijera|26|12|2024}} |finale4 = {{finale|23|12|2025}} |premijeraHR4 = {{premijera|13|8|2025}} |finaleHR4 = {{finale|29|7|2026}} |boja5 = #90EE90 |epizode5 = 250 |premijera5 = {{premijera|24|12|2025}} |finale5 = {{finale|||2026}} |premijeraHR5 = {{premijera|30|7|2026}}{{efn|Epizoda prikazana 30. srpnja 2026. u HRT-ovu je rasporedu označena kao 250. epizoda četvrte sezone, dok je RTVE vodi kao prvu epizodu pete sezone.<ref>{{Citiranje weba|date=2026-07-15|title=HRT — HTV 1, četvrtak, 30.07.2026., La Promesa (4), serija (12) (250/250)|url=https://arhiv-raspored.hrt.hr/?raspored=1&mreza=2&datum=2026-07-30&najava=315473|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20260724003743/https://arhiv-raspored.hrt.hr/?raspored=1&mreza=2&datum=2026-07-30&najava=315473|archive-date=2026-07-24|access-date=2026-07-24|website=arhiv-raspored.hrt.hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2025-12-16|title=La Promesa - Temporada 5 - Episodio 741|url=https://www.rtve.es/play/videos/la-promesa/temporada-5-episodio-741/16871513/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20251227104318/https://www.rtve.es/play/videos/la-promesa/temporada-5-episodio-741/16871513/|archive-date=2025-12-27|access-date=2026-07-24|website=RTV Play}}</ref>}} |finaleHR5 = {{finale|2027}} }} == Izvori == {{bilješke}} {{Izvori}} [[Kategorija:Televizija u Španjolskoj]] [[Kategorija:Televizijske serije koje su počele 2023.]] [[Kategorija:Telenovele]] smb4p6s5bvdkavxxelo7ivkamvz5sdm 0 767787 7563575 7373067 2026-07-25T12:18:40Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7563575 wikitext text/x-wiki {{Infookvir zgrada | ime = Vila Kiseljak | izvorno ime = Zgrada Ocean filma | slika = Zgrada Ocean filma - Registar kulturnih dobara RH Z-3673.jpg | veličina_slike = | opis_slike = | prijašnja_imena = | lokacija = Horvaćanska cesta 32, [[Zagreb]] | dz = HRV | koordinate = {{coord|45.78833|15.94993}} | koordinate_ref = | pushpin_map = | pushpin_label = | cijena_izgradnje = | arhitekt = E. Banutay | godine izgradnje = | godina završetka = [[1925.]] | renoviran = | srušen = [[2021.]] | fasada = | arhitektonski stil= | materijal = | dimenzije = | slika2 = | veličina_slike2 = | opis_slike2 = | zaštita = {{Zaštićeno kulturno dobro/Hrvatska|embed=yes | naziv = Zgrada Ocean filma | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | reg. broj = Z-3673 | lokacija = Horvaćanska cesta 32, Grad Zagreb | autor = | koordinate = | datacija = 1926 | pravni status = Zaštićeno kulturno dobro | vrsta = Nepokretna pojedinačna | klasifikacija = Javne građevine }} }} '''Vila Kiseljak''', poznata i kao '''»Zagrebački Hollywood«''' te '''Zgrada Ocean filma'''<ref name=rkd/> bila je urbana cjelina smještena na području zagrebačke [[Knežija|Knežije]] koju je dao sagraditi prvi hrvatski amaterski filmski redatelj [[Franjo Ledić]] za potrebe svojeg filmskog studija Ocean film 1925. godine. Kasnije je, u 21. stoljeću, pod nazivom vila Kiseljak zgrada postala prvi zagrebački [[skvot]] (2002. – 2008.). Građevina je srušena tijekom jeseni 2021. godine,<ref>{{Citiranje weba|title=Ljiljana, Filmski studio Ocean film, 21.11.2016., mapiranjetresnjevke.com|url=https://mapiranjetresnjevke.com/kvartovi/knezija/filmski-studio/|url-status=live}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Horvatek, Ivana, ZABORAVLJENA MJESTA - Prije Jadran filma postojao je Ocean, zaboravljeni Hollywood na Knežiji koji skriva triler priču o snovima, ambiciji i uništenju, 29.12.2019., blagamisterije.com|url=https://blagamisterije.com/prije-jadran-filma-postojao-je-ocean-zaboravljeni-hollywood-na-kneziji-koji-skriva-triler-pricu-o-snovima-ambiciji-i-unistenju/21631/|url-status=live}}</ref> a na njenome mjestu planirana je izgradnja prostora osnovne škole »Horvati« te rekonstrukcija studija unutar atrija.<ref name=":0">{{Citiranje časopisa|date=2021.|title=Skvot-palača|url=https://issuu.com/tristotrojka/docs/tristotrojka7/s/15473985|journal=Tristotrojka: studentski časopis za arhitekturu, dizajn i umjetnost|volume=7|pages=84–85|via=Isuu|access-date=17. kolovoza 2024.|archive-date=17. kolovoza 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240817175527/https://issuu.com/tristotrojka/docs/tristotrojka7/s/15473985|url-status=dead}}</ref><ref name=":1">{{Citiranje novina|last=Jana Peršić|date=2013-03-06|title=Projekt Horvati: I filmski studio iz 1926. dio škole|language=hr|work=Večernji list|url=https://www.vecernji.hr/zagreb/projekt-horvati-i-filmski-studio-iz-1926-dio-skole-520000|access-date=2024-08-17}}</ref> Vodi se kao zaštićeno [[kulturno dobro]] upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.<ref name="rkd">[https://registar.kulturnadobra.hr/#/details/Z-3673 Registar kulturnih dobara – Zgrada Ocean filma]</ref> ==Povijest građevine == === »Zagrebački Hollywood« === Nakon povratka iz inozemstva Franjo Ledić tijekom 1922. osniva filmsku tvrtku Ocean film, koju je ubrzo promijenio naziv tvrtke u Jadran film k.d. Kako bi po uzoru na hollywodske studije mogao imati pravi filmski studio Ledić se odlučuje na kupnju zemljišta, tada, na kraju grada. Iako je prva Ledićeva zamisao bila lokacija smještena na Maksimirskoj cesti, gdje planirao uz dvorane za snimanje i obradu filmova, izgraditi [[kinematograf]], kao i središnju poslovnu zgradu na kojoj je trebao stajati svijetleći natpis s nazivom tvrtke Ocean film, koji bi se po Ledićevoj zamisli mogao vidjeti iz [[Sesvete|Sesveta]]. Zbog pomanjkanja kreditora i zajmodavaca za Ledićeve poslovne ideje, morao se pomiriti s skromnijim rješenjem te se tada odlučuje da u prigradskom ruralnom području, nadomak savskih mostova, smještenu od početka Horvaćanske ulice do obale [[Sava|Save]], dakle na području današnje [[Knežija|Knežije]], sagradi filmske studije i po uzoru na slične u Njemačkoj i Americi. Nacrt je izradio arhitekt E. Banutay, zamislivši ga u duhu [[secesija|secesije]], te je Ledić 1925. svečano otvorio svoj filmski studio, ali umjesto velikog filmskog grada, izgrađen je bio tek mali studio s glavnom zgradom na Horvaćanskoj cesti, niska razredna građevina kojom je dominirao četverokutni toranj, smještena usred prostrana dvorišta, što je pomalo nalikovalo na ladanjski dvorac u duhu secesije,<ref>{{Citiranje weba|title=Popović, Duško, Prvi filmski studio u nas - Od Oceana do Jadrana, 15.01.2020., hfs.hr|url=https://hfs.hr/novosti_print.aspx?sif=5366|url-status=dead|access-date=21. srpnja 2024.|archive-date=21. srpnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240721214203/https://hfs.hr/novosti_print.aspx?sif=5366}}</ref> te je Ledić organizirao zabave, popularne plesne čajanke, na kojima je prodavao [[razglednica|razglednice]] s temom »jugoslavenskog Hollywooda«, što je ukupno filmskom studiju donosilo dodatnu zaradu. === Vila Kiseljak i prvi zagrebački skvot === Zbog poslovnog neuspjeha Ledić 1927. zatvara tvrtku Jadran film k.d., a zagrebački Hollywood prodaje izvjesnom Petru Gregoriću, iz Hatzove ulice u Zagrebu, koji ju zatim ponovno, u travnju 1929., prodaje gospodarstveniku Franji Kiseljaku. Kiseljak, prema kojemu je dobila najpoznatiji naziv, zgradu preuređuje i prenamjenjuje u urbanu vilu, u kojoj je do lipnja 1992. živjela njegova kćerka Heda (Hedviga) Kiseljak-Novaković (1908. – 1992.).<ref>Rudi A., Gazdarica zagrebačkog Hollywooda - Neobičan miran gđe Hedvige Kiseljak Novaković, ''Večernji list'', 12. travnja 1992., God. 36. br. 10291., str. 29.</ref> Zbog neriješenih nasljednopravnih odnosa, u vili su se nakon smrti Kiseljak-Novaković 2002. godine nastanili [[Skvotersko naselje|skvoteri]], koji su na lokaciji boravili do 2008., kada zbog učestalih sukoba s nekim skupinama napuštaju vilu Kiseljak te odlaze u prostor napuštene tvornice [[Medika|Medike]].<ref>{{Citiranje weba|title=Vrankulj, Josipa, Zagrebački Hollywood: U povijest odlazi još jedna kultna zagrebačka zgrada, 17.02.2021., baustela.hr|url=https://baustela.hr/novosti/zagrebacki-hollywood-u-povijest-odlazi-jos-jedna-kultna-zagrebacka-zgrada/|url-status=live}}</ref> [[Datoteka:New Horvati Elementary construction site, May 2025.jpg|mini|Gradilište nove OŠ Horvati te rekonstrukcije vile, svibanj 2025.]] Zbog neriješenih imovinskopravnih sporova, prostor vile je i nakon odlaska skvotera ostao zapušten te su se povremeno tamo skrivale skitnice i beskućnici, da bi na prostoru bio nepropisno odlagan glomazni otpad te izbilo nekoliko požara. Zbog opasnosti za ljude i okoliš građevina je u jesen 2021. godine srušena. Na mjestu zgrade planira se izgraditi osnovna škola,<ref>{{Citiranje weba|date=2024-03-19|title=Tura kultura: Osnovna škola Horvati|url=https://mapiranjetresnjevke.com/kvartovi/knezija/tura-kultura-osnovna-skola-horvati/|url-status=live|access-date=2024-08-17|website=Mapiranje Trešnjevke}}</ref> nova zgrada osnovne škole »Horvati«, za koju je plan izrađen 2006. godine. Arhitekt škole Hrvoje Njirić izjavio je da će prostor studija biti rekonstruiran u atriju u svrhu očuvanja kulturnog dobra i obogaćivanja školskog prostora.<ref name=":0" /><ref name=":1" /> ==Izvori== {{izvori}} [[Kategorija:U izradi]] [[Kategorija:Građevine u Zagrebu]] [[Kategorija:Zaštićene javne građevine u Gradu Zagrebu]] o1a957q5iln398fa822347rddh8sgw3 0 769995 7563623 7401298 2026-07-25T14:41:25Z Šaholjubac 211973 /* Poznati s ciklotimijom */ 7563623 wikitext text/x-wiki '''Ciklotimija''' ([[grčki|grč.]] ''kýklos'': krug + ''thymós'': duša), poznata i kao '''ciklotimični poremećaj''' ili '''afektivni poremećaj ličnosti''',<ref>[https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0272735812000232 Cyclothymic disorder: A critical review] ScienceDirect. Pristupljeno 20. svibnja 2025.</ref> poremećaj je raspoloženja i ponašanja koji uključuje razdoblja depresivnog te razdoblja povišenog raspoloženja (elacije). Za razliku od [[bipolarni afektivni poremećaj|bipolarnog poremećaja]], ovi simptomi nisu dovoljno istaknuti da bi sugerirali veliki depresivni poremećaj ili stanje [[Manija|manije]].<ref>[https://krenizdravo.dnevnik.hr/zdravlje/mentalno_zdravlje/ciklotimija-uzroci-simptomi-i-lijecenje Ciklotimija – uzroci, simptomi i liječenje]</ref> Da bi se dijagnosticirao ciklotimični poremećaj, simptomi moraju trajati više od godine dana u djece te više od dvije godine u odraslih.<ref>[https://www.zdravobudi.hr/clanak/psihijatrija/ciklotimija-16739 Ciklotimija]</ref> Rizični faktor je prisutnost bipolarnog poremećaja (tip 1 ili 2) u obitelji. Frekvencija ciklotimije u općoj populaciji iznosi između 0,4 % i 1 %. Simptomi najčešće započinju u kasnome djetinjstvu ili ranoj odrasloj dobi. Ciklotimija je podjednako prisutna kod muškaraca i žena. Liječenje uključuje psihoterapiju i primjenu stabilizatora raspoloženja poput [[litij]]a. Terapija [[antidepresivi]]ma moguća je, ali bi se trebala primjenjivati s oprezom. == Dijagnoza ciklotimije == Prema [[MKB-10]] i [[Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje|DSM-IV]], simptomi elacije i neraspoloženja, koji se izmjenjuju, moraju perzistirati u djece godinu dana, a u odraslih dvije godine i nikada ne smiju imati [[Psihoza|psihotičnu]] dimenziju. Kako bi se postavila dijagnoza ciklotimije, pacijent mora imati tri od osam sljedećih simptoma:<ref>[https://www.cybermed.hr/clanci/ciklotimicni_poremecaj#goog_rewarded Ciklotimični poremećaj]</ref> #smanjenje energije i aktivnosti #nesanica #gubitak samopouzdanja i osjećaj vlastite neadekvatnosti #teškoće koncentracije #socijalno povlačenje (asocijalizacija) #gubitak interesa i zadovoljstva u inače ugodnim aktivnostima (anhedonija) #smanjena pričljivost (komunikativnost) #pesimizam glede budućnosti ili razmišljanje o prošlosti Da bi se postavila dijagnoza ''elacije'', pacijent mora imati najmanje tri od sljedećih osam simptoma:<ref>[https://www.cybermed.hr/clanci/ciklotimicni_poremecaj#goog_rewarded Ciklotimični poremećaj]</ref> #povišena energija i aktivnost #smanjena potreba za spavanjem #samoprecjenjivanje (grandioznost) #ubrzano ili neuobičajeno kreativno mišljenje (ili rapidan govor) #povećana druželjubljivost (socijalnost) #pojačana govorljivost ili duhovitost #pojačan interes i uključenost u seksualne i druge ugodne aktivnosti (promiskuitetnost) #pojačan optimizam ili precjenjivanje vlastitih postignuća. == Poznati s ciklotimijom == Engleski glumac, komičar, pripovjedač i pisac [[Stephen Fry]] progovorio je o svojoj borbi s ciklotimijom u dokumentarcu ''Stephen Fry: The Secret Life of the Manic Depressive'' iz [[2006.]] koji je doživio velike uspjehe i pohvale kritike.<ref>[https://web.archive.org/web/20100112172759/http://www.bbc.co.uk/health/tv_and_radio/secretlife_documentary.shtml Stephen Fry: The Secret Life of the Manic Depressive], BBC Health (Wayback Machine)</ref> Kasnije je, međutim, utvrđeno da Fry boluje od bipolarnog poremećaja. == Izvori == {{izvori}} {{medicina}} [[Kategorija:Vrijeme i zdravlje]] k2e29903fjgpwyt00rjt38x7afuwt9h 0 774597 7563853 7076740 2026-07-26T05:32:42Z Argo Navis 852 7563853 wikitext text/x-wiki {{infookvir rijeka | ime = Oelemari | izvorno ime = | vrsta = | etimologija = | slika = | slika_opis = | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = Oelemari-rivier.jpg | zemljovid_opis = | dz = SUR | naselja = | duljina = | površina porječja = | najmanji istjek = | prosječni istjek = | najveći istjek = | plovna od - do = | smrznuta = | brane = | izvor = | sutok = | izvor_koordinate = {{coord|2.8031|-55.0190|display=inline}} | izvor_nadmorska_visina = | ušće = | tip ušća = | ušće_koordinate = {{coord|3.22122 |-54.16758|display=inline,title}} | ušće_nadmorska_visina = | slijev = | ulijeva se u = [[Litani (Lawa)|Litani]] | pritoci = | lijevi pritoci = | desni pritoci = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis= | pushpin_map = Surinam | pushpin_label_position_A = | pushpin_label_position_B = }} '''Oelemari''' (također '''Ulemari''' ) je rijeka u [[Surinam]]u. Rijeka Oelemari utječe u [[Litani (Lawa)|Litani]] koji je pritoka [[Maroni (rijeka)|Maronija]].{{Sfn|Encyclopaedia|p=464 - Marowijne}} Rijeka izvire iz Oranjegebergtea koji je pak dio planine [[Tumuk Humak]].{{Sfn|Encyclopaedia|p=530 - Onderzoekingstochten en onderzoek}} Do područja se može doći iz [[Zračna luka Oelemari|zračne luke Oelemari]].<ref>{{Citiranje weba|title=Oelemari Airport|url=https://airportguide.com/airport/info/SMOL|access-date=30 May 2020|website=Airport Guide}}</ref> == Povijest istraživanja == Područje je prvi istražio A. Franssen Herderschee 1903.,<ref>{{Citiranje weba|date=1911|title=De Gids Jaargang 75|url=https://www.dbnl.org/tekst/_gid001191101_01/_gid001191101_01_0086.php|access-date=30 May 2020|website=Digital Library for Dutch Literature}}</ref> i pronađena su naselja [[Domorodački narodi|autohtonog]] plemena Ojarikoelé, također poznatog kao Wajarikoele.{{Sfn|Encyclopaedia|p=174 - Ojarikoelé}} Godine 1938. [[Willem Ahlbrinck]] krenuo je u ekspediciju kako bi pronašao pleme, ali nije mogao pronaći naselja niti pleme, ali je otkrio [[pleme]] Wama također poznato kao [[Akuriyó]] koje je još živjelo u [[Kameno doba|kamenom dobu]].<ref>{{Citiranje weba|title=Pater Ahlbrinck: Pionier en Apostel in Suriname|url=https://pas-suriname.org/over-de-pas/wie-was-pater-willem-ahlbrinck|access-date=30 May 2020|website=Pater Ahlbrinck Stichting|language=nl}}</ref> Akurio su 1975. ponovno otkrili američki [[Misionarstvo|misionari]] i nagovorili su ih da žive u [[Pelelu Tepu]].<ref>{{Citiranje weba|date=2002|title=Een geschiedenis van de Surinaamse literatuur. Deel 2|url=https://www.dbnl.org/tekst/kemp009gesc02_01/kemp009gesc02_01_0006.php|access-date=2020-05-30|website=Digital Library for Dutch Literature|language=nl}}</ref> Na tom području je otkriveno [[zlato]], a eksploatira ga tvrtka Guardian Exploration iz [[Teksas]]a.<ref>{{Citiranje novina|title=Linscheer: Verkenningsmissie Kwamalasamutu is illegaal|language=nl|work=Star Nieuws|url=https://www.starnieuws.com/index.php/welcome/index/nieuwsitem/15710|access-date=30 May 2020}}</ref> == Povezani članci == * [[Dodatak:Popis rijeka u Surinamu|Popis rijeka u Surinamu]] == Izvori == {{Izvori}} == Literatura == * {{Cite web|title=Encyclopaedie van Nederlandsch West-Indië|website=Digital Library for Dutch Literature|url=https://www.dbnl.org/tekst/benj004ency01_01/benj004ency01_01.pdf|date=1916|access-date=29 May 2020|language=nl|ref={{sfnref|Encyclopaedia}}}} [[Kategorija:Rijeke u Surinamu]] [[Kategorija:Porječje Lawe (Maroni)]] n4dhnjybepr5yhyqrabrnn229gsjgf5 0 777118 7563681 7562833 2026-07-25T16:58:07Z ~2026-41417-57 367728 /* Drugi Krug */ 7563681 wikitext text/x-wiki {{Infookvir rukometno natjecanje | naziv turnira = Svjetsko prvenstvo u rukometu | godina = | godinaa = 2027. | izvorni naziv = ''Handball-Weltmeisterschaft der Männer 2027'' ([[njemački|njem]].) | slika = | veličina = 250px | domaćin = {{Z|NJE}} [[Njemačka]] | datum = [[13. siječnja|13.]] – [[31. siječnja]] [[2027.]] | momčadi = 32 | savezi = 5 | dvorane = 6 | gradovi = 6 gradova | prvak = | prvak2 = | drugi = | drugi2 = | treći = | treći2 = | četvrti = | četvrti2 = | utakmice = | golovi = | gledanost = | strijelac = | igrač = | vratar = | ažurirano = |prethodno=[[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.|2025.]]}}{{Budući športski događaj|rukomet}} '''30. Svjetsko prvenstvo u rukometu 2027.''' [[rukomet]]no je prvenstvo koje će se održati u [[Njemačka|Njemačkoj]] od [[13. siječnja|13.]] do [[31. siječnja]] [[2027.]]<ref>[https://www.ihf.info/media-center/news/ihf-council-awards-events-2027 IHF Council awards events up to 2027] ihf.info Preuzeto 14. siječnja 2025.</ref> Prvenstvo će biti domaćin Njemačka, s šest lokacija diljem zemlje koje će biti za turnir. Finale će se održati u [[Lanxess Arena]] u [[Köln]]. == Domaćinstvo == Ponude: * {{Z|MAĐ}} [[Mađarska]] * {{Z|DAN}} [[Danska]], {{Z|NOR}} [[Norveška]], {{Z|HRV}} [[Hrvatska]] * {{Z|NJE}} [[Njemačka]]. Pet država izrazilo je zanimanje za domaćinstvo turnira. Dodjela domaćinstva održana je na sastanku Vijeća IHF-a u [[Kairo|Kairu]], u [[Egipat|Egiptu]], [[28. veljače]] [[2020.]]<ref>[https://web.archive.org/web/20200131072149/https://www.time24.news/a/2020/01/german-handball-federation-will-host-world-cup-again-in-2027.html German Handball Federation will host World Cup again in 2027] time24.news Preuzeto 14. siječnja 2025.</ref> Za domaćina je izabrana Njemačka. Ovo će biti šesti put da će Njemačka biti domaćin ovog turnira. Istoga dana [[Hrvatska]], [[Danska]] i [[Norveška]] izabrane su za domaćine [[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.|Svjetskoga prvenstva 2025.]] == Dvorane == Sportske arene u kojima će se održavati utakmice nalaze se u [[Hannover]]u, [[Kiel]]u, [[Köln]]u, [[Magdeburg]]u, [[München]]u i [[Stuttgart]]. <center> {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- ! colspan="3" |{{Z+X|NJE}} |- |[[Hannover]] |[[Kiel]] |[[Köln]] |- |[[ZAG-Arena]]<br>Kapacitet: {{n|10000}} |[[Merkur Ostseehalle|Wunderino Arena]]<br>Kapacitet: {{n|10250}} |[[Lanxess Arena]]<br>Kapacitet: {{n|19250}} |- |[[Magdeburg]] |[[München]] |[[Stuttgart]] |- |[[GETEC Arena]]<br>Kapacitet: '''6500''' |[[SAP Garden]]<br>Kapacitet: {{n|11000}} |[[Porsche-Arena]]<br>Kapacitet: '''6200''' |} </center> == Kvalifikacijska natjecanja == {| class="wikitable" |- ! Natjecanje ! Nadnevci ! Mjesta ! Kvalificirali se |- | domaćini | 2. siječnja 2020. | 1 | {{RukRep|NJE}} |- | [[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.|Svjetsko prvenstvo 2025.]] | 14. siječnja – 2. veljače 2025. | 1 | {{RukRep|DAN}} |- | [[Europsko prvenstvo u rukometu – Danska, Švedska i Norveška 2026.|Europsko prvenstvo 2026.]] | 15. siječnja – 1. veljače 2026. | 4 | {{RukRep|HRV}} <br> {{RukRep|ŠVE}} <br> {{RukRep|ISL}} <br> {{RukRep|POR}} |- | Azijsko prvenstvo 2026. | 15. – 29. siječnja 2026. | 4 | {{RukRep|BHR}} <br> {{RukRep|JAP}} <br> {{RukRep|KUV}} <br> {{RukRep|KAT}} |- | Afričko prvenstvo 2026. | 21. – 31. siječnja 2026. | 5 | {{RukRep|ALŽ}} <br> {{RukRep|EGI}} <br> {{RukRep|TUN}} <br> {{RukRep|ZEL}} <br> {{RukRep|ANG}} |- | Južno i Srednjoameričko prvenstvo 2026. | 19. – 24. siječnja 2026. | 4 | {{RukRep|ARG}} <br> {{RukRep|BRA}} <br> {{RukRep|ČIL}} <br> {{RukRep|URU}} |- | Europske kvalifikacije | 29. listopada 2025. – 17. svibnja 2026. | 10 | {{RukRep|POLJ}} <br> {{RukRep|OVČ}} <br> {{RukRep|NOR}} <br> {{RukRep|FRA}} <br> {{RukRep|ŠPA}} <br> {{RukRep|ITA}} <br> {{RukRep|GRČ}} <br> {{RukRep|MAK}} <br> {{RukRep|SLO}} <br> {{RukRep|SRB}} |- | pozivnica | – | 1+1 | {{RukRep|SAU}} <br> {{RukRep|TUR}} |} === Kvalificirane momčadi === {| class="wikitable" |- | '''Podebljani tekst''' označava godinu osvajanja određenoga prvenstva. |- | ''Ukošeni tekst'' označava domaćina određenoga prvenstva. |- |'''''Podebljano ukošeni tekst''''' označava godinu osvajanja određenoga prvenstva, ujedno i domaćina istog. |} {| class="wikitable sortable" ! width="125"| država !! kvalificirala se kao !! nadnevak kvalificiranja !! prijašnji nastupi''' |- |{{RukRep|NJE}} || domaćin || [[28. veljače]] [[2020.]] || 28 ('''''[[Rukometno SP 1938.|1938.]]''''', [[Rukometno SP 1954.|1954.]], ''[[Rukometno SP 1958.|1958.]]'', ''[[Rukometno SP 1961.|1961.]]'', [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1967.|1967.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], ''[[Rukometno SP 1974.|1974.]]'', '''[[Rukometno SP 1978.|1978.]]''', ''[[Rukometno SP 1982.|1982.]]'', [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], '''''[[Rukometno SP 2007.|2007.]]''''', [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], ''[[Rukometno SP 2019.|2019.]]'', [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|DAN}} || [[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.|Svjetsko Prvenstvo 2025]] || [[2. veljače]] [[2025.]] || 26 [[Rukometno SP 1938.|1938.]], [[Rukometno SP 1954.|1954.]], [[Rukometno SP 1958.|1958.]], [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1967.|1967.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], ''[[Rukometno SP 1978.|1978.]]'', [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], '''''[[Rukometno SP 2019.|2019.]]''''', '''[[Rukometno SP 2021.|2021.]]''', '''[[Rukometno SP 2023.|2023.]]''', '''''[[Rukometno SP 2025.|2025.]]''''' |- |{{RukRep|HRV}} || rowspan="4"| Među prvih šest u [[Europsko prvenstvo u rukometu – Danska, Švedska i Norveška 2026.|Europsko Prvenstvo 2026.]] || rowspan="4"| [[28. siječnja]], [[2026.]] || 16 ([[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], '''[[Rukometno SP 2003.|2003.]]''', [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], ''[[Rukometno SP 2009.|2009.]]'', [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], ''[[Rukometno SP 2025.|2025]]'') |- |{{RukRep|ŠVE}} || 26 ([[Rukometno SP 1938.|1938.]], '''''[[Rukometno SP 1954.|1954.]]''''', '''[[Rukometno SP 1958.|1958.]]''', [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], ''[[Rukometno SP 1967.|1967.]]'', [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], '''[[Rukometno SP 1990.|1990.]]''', ''[[Rukometno SP 1993.|1993.]]'', [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], '''[[Rukometno SP 1999.|1999.]]''', [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], ''[[Rukometno SP 2011.|2011.]]'', [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], ''[[Rukometno SP 2023.|2023.]]'', [[Rukometno SP 2025.|2025]]) |- |{{RukRep|ISL}} || 23 ([[Rukometno SP 1958.|1958.]], [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], ''[[Rukometno SP 1995.|1995.]]'', [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|POR}} || 6 ([[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], ''[[Rukometno SP 2003.|2003.]]'', [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|JAP}} || rowspan="4"|polufinalist na Azijskom prvenstvu 2024. || rowspan="4"| [[25. siječnja]] [[2026.]] || 16 ([[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1967.|1967.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], ''[[Rukometno SP 1997.|1997.]]'', [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2017.|2017]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|KAT}} || 10 ([[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], ''[[Rukometno SP 2015.|2015.]]'', [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|BHR}} || 6 ([[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|KUV}} || 9 ([[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|ARG}} || rowspan="4"| među prvih četvero na Južnom i Srednjoameričkom prvenstvu 2024. || rowspan="2"| [[21. siječnja]] [[2026.]] || 10 ([[Rukometno SP 1997.|1997,]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|BRA}} || 17 ([[Rukometno SP 1958.|1958.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|ČIL}} || rowspan="2"| [[24. siječnja]] [[2026.]] || 8 ([[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|URU}} || 2 ([[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]]) |- |{{RukRep|EGI}} || rowspan="5"| među prvih pet na Afričkom prvenstvu 2026. || rowspan="2"| [[25. siječnja]], [[2026.]] || 18 ([[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], ''[[Rukometno SP 1999.|1999.]]'', [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], ''[[Rukometno SP 2021.|2021.]]'', [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|TUN}} || 17 ([[Rukometno SP 1967.|1967.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], ''[[Rukometno SP 2005.|2005.]]'', [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|ALŽ}} || rowspan="2"| [[26. siječnja]] [[2026.]] || 17 ([[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|ZEL}} || 3. ([[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|ANG}} || [[30. siječnja]], [[2026.]] || 5 ([[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2017.|2017]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]]) |- |{{RukRep|NOR}} || rowspan="9"| europsko doigravanje || rowspan="3"| [[16. svibnja]] [[2026.]] || 18 ([[Rukometno SP 1958.|1958]], [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], ''[[Rukometno SP 2025.|2025.]]'') |- |{{RukRep|OVČ}} || 0 (prvi nastup) |- |{{RukRep|ŠPA}} || 23 ([[Rukometno SP 1958.|1958]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], '''[[Rukometno SP 2005.|2005.]]''', [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], '''''[[Rukometno SP 2013.|2013.]]''''', [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|GRČ}} || rowspan="6"| [[17. svibnja]] [[2026.]] || 1 ([[Rukometno SP 2005.|2005.]]) |- |{{RukRep|FRA}} || 25 ([[Rukometno SP 1954.|1954.]], [[Rukometno SP 1958.|1958.]], [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1967.|1967.]], ''[[Rukometno SP 1970.|1970]]'', [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], '''[[Rukometno SP 1995.|1995.]]''', [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], '''''[[Rukometno SP 2001.|2001.]]''''', [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], '''[[Rukometno SP 2009.|2009.]]''', '''[[Rukometno SP 2011.|2011.]]''', [[Rukometno SP 2013.|2013.]], '''[[Rukometno SP 2015.|2015.]]''', '''''[[Rukometno SP 2017.|2017.]]''''', [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|SLO}} || 11 ([[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|SRB}} || 6 ([[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]]) |- |{{RukRep|ITA}} || 2 ([[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|MAK}} || 9 ([[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]],) |- |{{RukRep|SAD}} || prvo mjesto na Sjevernoameričkom prvenstvu 2024. || [[16. svibnja]] [[2026.]] || 8 ([[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) |- |{{RukRep|SAU}} || rowspan="2" | pozivnica || rowspan="2" | [[9. lipnja]] [[2026.]] || 10 ([[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]]) |- |{{RukRep|TUR}} || 0 (prvi nastup) |} == Sponzori == === Službeni sponzori turnira === {{Col-begin}} {{Col-2}} * Dekra * Hummel * Molten * Gerflor * Reflex * Liqui Moly * Blåkläder {{Col-break}} * Sportfive * Grundfos * Josera * Kieback&Peter * [[Opel]] * Würth {{Col-end}} == Izvlačenje == Ždrijeb je održan [[10. lipnja]] [[2026.]] u [[München]]. === Jakosne skupine === {| class="wikitable" ! style="width:15%;" |Zdjela 1 ! style="width:15%;" |Zdjela 2 ! style="width:15%;" |Zdjela 3 ! style="width:15%;" |Zdjela 4 |- | style="vertical-align: top;" |{{RukRep|DAN}}<br>{{RukRep|NJE}}<br>{{RukRep|HRV}}<br>{{RukRep|ISL}}<br>{{RukRep|POR}}<br>{{RukRep|ŠVE}}<br>{{RukRep|EGI}}<br>{{RukRep|ARG}} | style="vertical-align: top;" |{{RukRep|FRA}}<br>{{RukRep|SLO}}<br>{{RukRep|NOR}}<br>{{RukRep|SRB}}<br>{{RukRep|ŠPA}}<br>{{RukRep|ITA}}<br>{{RukRep|OVČ}}<br>{{RukRep|MAK}} | style="vertical-align: top;" |{{RukRep|GRČ}}<br>{{RukRep|POLJ}}<br>{{RukRep|BRA}}<br>{{RukRep|BHR}}<br>{{RukRep|TUN}}<br>{{RukRep|ZEL}}<br>{{RukRep|ČIL}}<br>{{RukRep|SAU}} | style="vertical-align: top;" |{{RukRep|KAT}}<br>{{RukRep|KUV}}<br>{{RukRep|JAP}}<br>{{RukRep|ALŽ}}<br>{{RukRep|ANG}}<br>{{RukRep|URU}}<br>{{RukRep|TUR}}<br>{{RukRep|SAU}} |} == Skupine == === Skupina A === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" | [[#Skupina I 2|Drugi krug<br>Skupina I]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina I|Predsjednički kup<br>Skupina I]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Skupina B === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" |[[#Skupina I 2|Drugi krug<br>Skupina I]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina I|Predsjednički kup<br>Skupina I]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Skupina C === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" |[[#Skupina II 2|Drugi krug<br>Skupina II]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina I|Predsjednički<br>kup Skupina I]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1= |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1= |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1= |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1= |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |srtijelci1= |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Skupina D === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" |[[#Skupina II 2|Drugi krug<br>Skupina II]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina I|Predsjednički kup<br>Skupina I]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelči1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledalteji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni1= }} === Skupina E === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" |[[#Skupina III|Drugi krug<br>Skupina III]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina II|Predsjednički kup<br>Skupina II]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izjvešrad= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |poluvrijeme= : |strijelci2= }} ---- {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1 = |rezultat= : |poluvrijeme= : |strijelci2= }} ---- ---- ---- === Skupina F === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" |[[#Skupina III|Drugi krug<br>Skupina III]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina II|Predsjednički kup<br>Skupina II]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> === Skupina G === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" |[[#Skupina IV|Drugi krug<br>Skupina IV]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina II|Predsjednički kup<br>Skupina II]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> === Skupina H === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" | Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="3" |[[#Skupina IV|Drugi krug<br>Skupina IV]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ccffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Skupina II|Predsjednički kup<br>Skupina II]] |} <small>Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]</small> == Predsjednički kup == === Skupina I === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" |Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 25. mjesto|Utakmica za 25. mjesto]] |- bgcolor="bbebff" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 27. mjesto|Utakmica za 27. mjesto]] |- bgcolor="ffffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 29. mjesto|Utakmica za 29. mjesto]] |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 31. mjesto|Utakmica za 31. mjesto]] |} === Skupina II === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" |Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 25. mjesto|Utakmica za 25. mjesto]] |- bgcolor="bbebff" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 27. mjesto|Utakmica za 27. mjesto]] |- bgcolor="ffffcc" |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 29. mjesto|Utakmica za 29. mjesto]] |- bgcolor="ffcccc" |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |[[#Utakmica za 31. mjesto|Utakmica za 31. mjesto]] |} === Utakmica za 31. mjesto === === Utakmica za 29. mjesto === === Utakmica za 27. mjesto === === Utakmica za 25. mjesto === == Drugi Krug == Svi bodovi osvojeni u prvome krugu protiv ekipa koje su se također kvalificirale u drugi krug prebacuju se u isti. === Skupina I === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" |Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="2" |[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |5. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |6. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |} <small>Izvor: </small> {{handballbox |datum = |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = |strijelci1= |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- ---- ---- ---- ---- ---- ---- ---- === Skupina II === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" |Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="2" |[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |5. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |6. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |} <small>Izvor: </small> === Skupina III === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" |Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="2" |[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |5. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |6. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |} <small>Izvor: </small> === Skupina IV === {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="30" |# ! width="170" |Momčad ! width="35" |U ! width="35" |P ! width="35" |N ! width="35" |I ! width="35" |G+ ! width="35" |G– ! width="35" |G+/– ! width="40" |Bod. ! width="100" |Nastavak natjecanja |- bgcolor="ccffcc" |1. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' | rowspan="2" |[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |- bgcolor="ccffcc" |2. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |3. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |4. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |5. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |- |6. | align="left" | | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |'''0''' |} <small>Izvor: </small> == Završnica == {{Round8-with third <!-- Četvrtfinale --> | 26. siječnja|||| | 27. siječnja|||| | 26. siječnja|||| | 27. siječnja|||| <!-- Polufinale --> | 29. siječnja|||| | 29. siječnja|||| <!-- Finale --> | 31. siječnja|||| <!-- Za 3. mjesto --> | 31. siječnja|||| |widescore=yes}} === Četvrtfinale === {{handballbox |datum = [[26. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[26. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[27. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[27. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === 5. – 8. mjesta === {{handballbox |datum = [[29. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[29. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Polufinale === {{handballbox |datum = [[29. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} ---- {{handballbox |datum = [[29. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === 7. mjesto === {{handballbox |datum = [[31. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti2= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === 5. mjesto === {{handballbox |datum = [[31. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= }} === Utakmica za 3. mjesto === {{handballbox |datum = [[31. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1 = |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= |bg=#cc9966 }} === Finale === {{handballbox |datum = [[31. siječnja]] [[2027.]] |vrijeme = |momčad1 = |momčad2 = |stadion = [[Lanxess Arena]], [[Köln]] |strijelci1= |rezultat= : |gledatelji= |sudac= |poluvrijeme= : |strijelci2= |izvještaj= |2min1= |žuti1= |crveni1= |2min2= |žuti2= |crveni2= |bg=gold }} == Izvori == {{Izvori}} {{Svjetska prvenstva u rukometu}} [[Kategorija:Svjetska prvenstva u rukometu|M2027]] [[Kategorija:Međunarodna rukometna natjecanja u Njemačkoj]] loyvoxhx121ms2ige1atg39qsxpfrgm 0 781931 7563869 7232254 2026-07-26T07:12:19Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7563869 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Vortioxetine.svg|mini|Molekula vortioksetina.]] '''Vortioksetin''' (''Brintellix'', ''Trintellix'') multimodalan je [[Antidepresivi|antidepresiv]] iz klase [[serotonin]]skih modulatora i stimulatora. Rabi se za liječenje [[Klinička depresija|kliničke depresije]].<ref>[https://go.drugbank.com/drugs/DB09068 Vortioxetine] DrugBank. Pristupljeno 29. ožujka 2025.</ref> Također, vortioksetin se može koristiti i u liječenju [[Anksioznost|anksioznih poremećaja]].<ref>Pae CU, Wang SM, Han C, Lee SJ, Patkar AA, Masand PS, ''Vortioxetine, a multimodal antidepressant for generalized anxiety disorder: a systematic review and meta-analysis''. Journal of Psychiatric Research. 64: 88–98.</ref> Obično se vortioksetin dobro podnosi. Početna doza iznosi 5 mg, a može se povećati na 10 ili 20 mg. Nuspojave, iako različite, slične su onima koje uzrokuju antidepresivi SSRI skupine.<ref>[https://www.aafp.org/pubs/afp/issues/2015/0301/p325.html Vortioxetine (Brintellix) for the Treatment of Depression] American Academy of Family Physicians. Pristupljeno 4. lipnja 2025.</ref> No, vortioksetin nosi relativno manji rizik za nastanak [[Apatija|apatije]], emocionalne ravnodušnosti ([[Engleski jezik|eng.]] ''emotional blunting'') i seksualne disfunkcije.<ref>[https://psychopharmacologyinstitute.com/publication/vortioxetine-guide-pharmacology-indications-dosing-guidelines-and-adverse-effects-2912 Vortioxetine Guide: Pharmacology, Indications, Dosing Guidelines and Adverse Effects] Psychopharmacology Institute. Pristupljeno 10. lipnja 2025.</ref> Vortioksetin je otkriven [[2011.]], a patentirao ga je [[Danska|danski]] Lundbeck. Odobren je [[2013.]] godine za korištenje u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]] i [[Europska unija|Europskoj uniji]].<ref>[https://www.accessdata.fda.gov/drugsatfda_docs/nda/2013/204447Orig1s000TOC.cfm Drug Approval Package: Brintellix (vortioxetine) Tablets NDA #204447] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160708132519/http://www.accessdata.fda.gov/drugsatfda_docs/nda/2013/204447Orig1s000TOC.cfm |date=8. srpnja 2016. }} FDA. Pristupljeno 29. ožujka 2025.</ref><ref>[https://www.ema.europa.eu/en/medicines/human/EPAR/brintellix Brintellix] European medicines agency. Pristupljeno 29. ožujka 2025.</ref> == Farmakodinamika == Smatra se da je mehanizam djelovanja vortioksetina povezan s izravnom modulacijom aktivnosti serotoninskih receptora i inhibicijom transportera serotonina (5-HT).<ref>[https://mediately.co/hr/drugs/UeuEfeqm4qvxx4X6GmZC2wxj31D/vortioksetin-stada-10-mg-filmom-oblozene-tablete#pharmacodynamic Vortioksetin STADA 10 mg filmom obložene tablete] Mediately. Pristupljeno 29. ožujka 2025.</ref> Vortioksetin povećava koncentraciju serotonina inhibiranjem njegove ponovne pohrane u [[sinapsa]]ma te modulira određene serotoninske [[receptor]]e. Specifičnije, vorioksetin djeluje kao inhibitor ponovne pohrane serotonina, kao agonist 5-HT_1A receptora, parcijalni agonist 5-HT_1B receptora, antagonist 5-HT_1D, 5-HT₃ i 5-HT₇ receptora.<ref>[https://go.drugbank.com/drugs/DB09068 Vortioxetine] DrugBank. Pristupljeno 29. ožujka 2025.</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Vrijeme i zdravlje]] 3596t0yi8fm0decuu10pcs3s1sbve70 0 782648 7563726 7383438 2026-07-25T18:54:13Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7563726 wikitext text/x-wiki [[File:Knight Kadosh 30°.jpg|thumb|220px|Ovratnik stupnja vitez kadoš.]] {{glavni|Škotski obred}} '''Vitez kadoš''' ([[engl.]] ''Knight Kadosh''; [[Francuski jezik|fran.]] ''Chevalier Kadosh'') je jedan od [[Stupanj (slobodno zidarstvo)|stupnjeva]] u [[Slobodno zidarstvo|slobodnom zidarstvu]] koji spada u [[Visoki masonski stupnjevi|visoke stupnjeve]] sustava [[Škotski obred|Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda]]. To je 30. stupanj po [[Vrhovno vijeće Škotskog obreda SAD, južna jurisdikcija|Vrhovnom vijeću Škotskog obreda Južne jurisdikcije Sjedinjenih Američkih Država]], izvornoj organizaciji Škotskog reda,{{sfn|Hodapp|2021|p=225}} a prisutan je i drugim nadležnostima poput Kanade<ref>{{Citiranje weba|title=Scottish Rite Degrees - AASR Canada|url=https://scottishritecanada.ca/about-us/scottish-rite-degrees/|access-date=2025-04-04|website=scottishritecanada.ca|language=en}}</ref> ili Škotske.<ref name=":1">{{Citiranje weba|title=The Thirty Three Degrees of the A&ASR - Supreme Council for Scotland|url=https://www.supremecouncilforscotland.org/degrees|access-date=2025-04-04|website=supremecouncilforscotland.org|language=en}}</ref> S druge strane, pod [[Vrhovno vijeće Škotskog obreda SAD, sjeverna jurisdikcija|Vrhovnim vijećem Škotskog obreda Sjeverne jurisdikcije SAD-a]] ne dodjeljuje se ovaj stupanj – njihov 30. stupanj nosi naziv "veliki inspektor".{{sfn|Hodapp|2021|p=227}} Naziv ''kadoš'' dolazi od [[Hebrejski jezik|hebrejske]] riječi "קדוש" (''kadoš''), što znači ''svet'' ili ''[[Posveta|posvećen]]''.{{sfn|Mackey|1913|p=378}} U slobodnozidarskim dokumentima na engleskom jeziku naziv "kadoš" ili "vitez kadoš” često se [[Kratica|skraćuje]] u obliku ''K--H∴'' ili ''K∴K∴D∴H.''{{sfn|Waite|2007|p=}} Slobodni zidari na ovom stupnju ne nose [[Pregača (slobodno zidarstvo)|pregaču]] već samo medaljon. Medaljon je zlatni teutonski križ, crveno [[emajl]]iran, na kojem se nalazi srebrni dvoglavi orao, raširenih krila usmjerenih prema dolje.<ref>{{Citiranje weba|title=Council of Kadosh|url=https://www.vascottishrite.org/council-of-kadosh|access-date=2025-04-07|website=vascottishrite.org|language=en}}</ref> == Povijest == Najraniji zabilježeni prikaz stupnja ''vitez kadoš'' može se povezati s Vijećem careva Istoka i Zapada (''Council of Emperors of the East and West'') osnovanim [[1758.]] godine. To je vijeće ujedinilo više masonskih stupnjeva koji su se u to vrijeme prakticirali u [[Pariz]]u, u [[18. stoljeće|18. stoljeću]].{{sfn|Waite|2007|p=254}}{{sfn|Mackey|1913|p=379}} Izvorni naziv stupnja bio je "uzvišeni i veliki zapovjednik bijelog i crnog orla, veliki izabrani kadoš" (''Illustrious and Grand Commander of the White and Black Eagle, Grand Elect Kadosh''; ''Illustre grand commandeur de l’aigle blanc et noir, Grand élu Kadosh''), a bio je 24. stupanj unutar sustava od ukupno 25 stupnjeva kojima je to vijeće upravljalo.{{sfn|Waite|2007|p=432}}{{sfn|Mackey|1913|p=379}}{{sfn|Waite|2007|p=432}} Godine [[1801.]] u [[Charleston, Južna Karolina|Charlestonu, Južna Karolina]], osnovano je prvo i najstarije [[Vrhovno vijeće Škotskog obreda SAD, južna jurisdikcija|Vrhovno vijeće Škotskog obreda]], koje je preuzelo mnoge stupnjeve iz sustava spomenutog vijeća careva, uključujući i ''viteza kadoša''. U tom novom sustavu, stupanj je dobio redni broj 30 i pojednostavljeni naziv "vitez kadoš".{{sfn|Mackey|1913|p=379}}{{sfn|Waite|2007|p=412, Vol. 2}} Ovaj je stupanj doživio značajnu reviziju 1850-ih godina, kada je [[Albert Pike]] bio veliki zapovjednik Vrhovnog vijeća Škotskog obreda Južne jurisdikcije SAD-a. Nova, modernizirana verzija rituala izrađena je [[2000.]] godine, a koristi se i danas.<ref>{{Citiranje knjige|title=Scottish Rite Ritual Monitor and Guide|last=de Hoyos|first=Arturo|publisher=Supreme Council 33 Ancient and Accepted Scottish Rite of Freemasonry, So. Jurisdiction|year=2007.|isbn=9780970874924|url=https://www.google.hr/books/edition/Scottish_Rite_Ritual_Monitor_and_Guide/EGNMPQAACAAJ?hl=hr|language=en |pages=79-86}}</ref> U međuvremenu, [[Vrhovno vijeće Škotskog obreda SAD, sjeverna jurisdikcija|Vrhovnog vijeća Škotskog obreda Sjeverne jurisdikcije SAD-a]], sa sjedištem u Lexingtonu, [[Massachusetts]], dugi je niz godina izvodila drugačiju verziju stupnja "vitez kadoš", temeljenu na ritualu koji nije napisao Pike. Međutim, ta jurisdikcija više ne izvodi taj stupanj u svom sustavu.{{sfn|Hodapp|2021|p=226-227}} U [[Ujedinjena velika loža Engleske|Engleskoj i Walesu]], kao i u [[Velika loža Škotske|Škotskoj]], stupanj viteza kadoša jedan je od dva stupnja Škotskog obreda (drugi je [[Vitez ružinog križa|18. stupanj]]) koji se aktivno rade u ovim nadležnostima, dok se svi od 4. zaključno s 29. dodjeljuju nominalno.<ref>{{Citiranje weba|title=Joining Rose Croix|url=https://sc33.org.uk/joining-rose-croix/|access-date=2025-04-05|website=sc33.org.uk|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=About Rose Croix|url=https://sc33.org.uk/about-us/|access-date=2025-04-05|website=sc33.org.uk|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.supremecouncilforscotland.org/history|title=Supreme Council for Scotland of the Ancient and Accepted Scottish Rite|access-date=2025-02-27|website=supremecouncilforscotland.org|language=en}}</ref> == Pouka stupnja == Kao i svi [[Stupanj (slobodno zidarstvo)|stupnjevi]] u [[Slobodno zidarstvo|slobodnom zidarstvu]], i stupanj "vitez kadoš" prenosi svoje poruke kroz [[Alegorija|alegoriju]] i [[Simbolika slobodnog zidarstva|simboliku]], s ciljem da iniciranima prenese važne moralne i [[Duhovnost|duhovne]] lekcije. U okviru Južne jurisdikcije Škotskog reda, osnovna pouka ovog stupnja glasi: ''budi vjeran samome sebi, zauzimaj se za ono što je ispravno i pravedno u svakodnevnom životu. Vjeruj u [[Bog]]a, svoju [[Domovina|domovinu]] i osobne vrijednosti.''<ref name=":1"/><ref>{{Citiranje weba|title=Ancient and Accepted Scottish Rite – Southern Jurisdiction|url=https://freemasoninformation.com/what-is-freemasonry/family-of-freemasonry/ancient-and-accepted-scottish-rite/southern-jurisdiction-sr/|access-date=2025-04-04|website=freemasoninformation.com|language=en|archive-date=13. svibnja 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250513102913/https://freemasoninformation.com/what-is-freemasonry/family-of-freemasonry/ancient-and-accepted-scottish-rite/southern-jurisdiction-sr/|url-status=dead}}</ref> Stupanj potiče slobodnog zidara da živi u skladu s osobnim uvjerenjima, brani [[Istina|istinu]] i [[Pravda|pravdu]], te djeluje časno i savjesno, kako prema sebi, tako i prema zajednici kojoj pripada.<ref>{{Citiranje weba|title=Council of Kadosh|url=https://www.guthriescottishrite.org/index.php/degrees/council-of-kadosh/|access-date=2025-04-04|website=guthriescottishrite.org|language=en}}</ref> == Kontroverze == [[File:CandidateStabbingSkulls.png|thumb|270px|Kandidat probada tri [[Lubanja|lubanje]], uključujući jednu s [[Tijara|tijarom]], kako je prikazano u scenariju koji opisuje ritual Škotskog obreda, 1905.]] Stupanj vitez kadoš povremeno je bio optuživan za [[Protukatoličanstvo|antikatoličke]] elemente, ponajprije zbog simbolike koja se u nekim povijesnim verzijama rituala tumačila kao usmjerena protiv [[Papinstvo|papinstva]]. U svojoj knjizi ''[[Moral i dogma|Moral i dogma Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda]]'', objavljenoj prvi put [[1871.]] godine, [[Albert Pike]] spominje neprijateljstvo [[Templari|povijesnih templara]] prema papinskoj [[Tijara|tijari]], upravo u kontekstu stupnja kadoš.<ref>{{Citiranje weba|title=Morals and Dogma: Chapter XXX. Knight Kadosh.|url=https://www.sacred-texts.com/mas/md/md31.htm|access-date=2025-04-04|last=Pike|first=Albert|website=sacred-texts.com|language=en}}</ref> Već [[1905.]] godine, u jednom "razotkrivanju" rituala Škotskog obreda, opisuje se ubadanje [[Lubanja|lubanje]] okrunjene tijarom – što se tumačilo kao simbolično odbacivanje papinske vlasti.<ref>{{Citiranje knjige |last1=Blanchard |first1=Jonathan |url=http://archive.org/details/scotchritemasonr02blan |title=Scotch Rite masonry illustrated : the complete ritual of the ancient and accepted Scottish Rite profusely illustrated |last2=Scottish Rite (Masonic order) |date=1905 |publisher=Chicago, Ill. : E.A. Cook |others=Harold B. Lee Library|language=en}}</ref> Ovo razotkrivanje napisao je Jonathan Blanchard, [[Abolicionisti|abolicionist]] i vođa [[Antimasonska stranka|druge Antimasonske stranke]] u SAD-u nakon [[Američki građanski rat|Građanskog rata]]. ''[[Katolička enciklopedija]]'' iz [[1918.]] tvrdila je kako se u inačica ceremonije Škotskog obreda koja se tada koristila u Južnoj jurisdikciji SAD-a, a koju je sastavio Pike, papinska tijara simbolički gazi tijekom [[Inicijacija|inicijacije]].<ref>{{Citiranje weba|title=Masonry (Freemasonry) - ''Catholic Encyclopedia''|url=https://www.newadvent.org/cathen/09771a.htm|access-date=2025-02-25|website=newadvent.org|language=en|quote=Stupanj kadoš (30. stupanj), u kojem se simbolično gazi papinska tijara i kraljevska kruna, zamišljen je kao čin pravedne osvete nad "velikim zločincima" odgovornima za smrt [[Jacques de Molay|Jacquesa de Molaya]]. Kandidat u tom stupnju prikazuje apostola istine i borca za prava čovjeka, čija je misija osloboditi čovječanstvo od okova despotizma i duhovne tiranije.}}</ref> Tu su tvrdnju kasnije ponovili i pojedini katolički autori, uključujući oca Williama Saundersa u ''Arlington Catholic Heraldu'' [[1996.]] godine.<ref>{{Citiranje weba|title=What are the Masons? Are Catholics allowed to belong to this organization?|url=https://www.ewtn.com/catholicism/library/what-are-the-masons-are-catholics-allowed-to-belong-to-this-organization-1174|access-date=2025-04-04|last=Saunders|first=William|date=1996-05-09|website=ewtn.com|language=en}}</ref> Američki autor Frank Conway, u svojoj knjizi iz [[2017.]] koja analizira povijest i suvremenu praksu rituala u Sjevernoj i Južnoj jurisdikciji, opisuje kako se u stupnju vitez kadoš koriste tri lubanje: jedna s [[Kruna|kraljevskom krunom]], druga s papinskom tijarom i treća ovijena [[Lovorov vijenac|lovorovim vijencem]].<ref>{{Citiranje knjige|title=The Masonic Pageant: The Scottish Rite Degrees of the Supreme Council, 33o, NMJ|last=Conway|first=Frank|publisher=Michael Poll Publishing|year=2017.|isbn=9781934935927|url=https://www.google.hr/books/edition/The_Masonic_Pageant/MELaAQAACAAJ?hl=hr|language=en}}</ref> == Vidi još == * [[Adonhiramitski obred]] – vitez kadoš (30°) * [[Drevni i primitivni obred]] – vitez kadoš (18°) * [[Obred Memfisa-Mizraima]] – vitez crnog i bijelog orla, vitez kadoš (30°) * [[Vitez (naslov)]] == Izvori == {{izvori}} == Bibliografija == {{refbegin}} * {{Citiranje knjige|title=A New Encyclopedia of Freemasonry|last=Waite|first=Arthur Edward|publisher=Cosimo Classics|year=2007.|isbn=9781602066403|url=https://www.google.hr/books/edition/A_New_Encyclopedia_of_Freemasonry/cmCYyetzBxUC?hl=hr|language=en|author-link=Arthur Edward Waite|orig-year=1921.|ref=Waite2007 }} * {{Citiranje knjige|title=Freemasons For Dummies|last=Hodapp|first=Christopher|publisher=John Wiley & Sons|year=2021.|isbn=9781119843429|location=Indianapolis|url=https://books.google.hr/books/about/Freemasons_For_Dummies.html?id=jJBDEAAAQBAJ&redir_esc=y|language=en|ref=Hodapp2021 }} * {{Citiranje knjige|title=An Encyclopedia of Freemasonry and Its Kindred Sciences: Comprising the Whole Range of Arts, Sciences and Literature as Connected with the Institution|author-link=Albert Mackey|last=Mackey|first=Albert Gallatin|publisher=Masonic History Company|year=1913.|url=https://books.google.hr/books/about/An_Encyclopedia_of_Freemasonry_and_Its_K.html?id=ophIAAAAYAAJ&redir_esc=y|language=en|ref=Mackey1913 }} {{refend}} {{Škotski obred}} [[Kategorija:Drevni i prihvaćeni škotski obred]] [[Kategorija:Slobodnozidarski stupnjevi]] 8wwkfgtdzz9tc4no4sm3sg6hykgdygs 0 786642 7563655 7563182 2026-07-25T15:44:26Z ~2026-41628-22 367723 /* */ [[Ro:Leyla]] rumunjski jezik wiki 7563655 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | ime_serije = Leyla | slika = | orig_naslov = Leyla: Hayat… Aşk… Adalet... | orig_pismo = | format_serije = {{hlist|[[dramska serija|drama]]|romantika}} | autor = | razvoj = | redatelj = Hilal Saral | glazba = | uvodna_glazba = | glumci = {{ubl|{{ill|Cemre Baysel|en}}|{{ill|Gonca Vuslateri|en}}|{{ill|Alperen Duymaz|en}}|{{ill|Yigit Kirazci|en}}|[[Halil Ibrahim Ceyhan]]}} | pripovjedač = | država = {{Z+X|TUR}} | jezik = [[turski]] | broj_sezona = 1 | broj_epizoda = 40 {{Z|TUR}}<br>67 {{Z|HRV}} | producent = | izvršni_producent = | urednik = | lokacija = | trajanje_epizode = | tv_kuća = NOW | početak_serije = {{premijera|11|9|2024|link=da}} | kraj_serije = {{finale|22|6|2025|link=da}} | u_hrv = [[Nova TV]] | početak_serije_hrv = {{premijera|10|6|2025|link=da}} | kraj_serije_hrv = {{finale|12|9|2025|link=da}} | web_stranica = | imdb_id = 33264855 }}'''''Leyla''''' ([[turski|tur]].: Leyla: Hayat… Aşk… Adalet... - „Leyla: Život… ljubav… pravda…”) [[turska]] je dramska [[televizijska serija]] koju je producirao Ay Yapım, čija je prva epizoda emitirana 11. rujna 2024. To je adaptacija serije „[[Avenida Brasil]]” koja se prikazivala i u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].<ref>[https://web.archive.org/web/20210411114905/https://www.rtl.hr/vijesti-hr/scena/766140/serija-koja-je-doslovno-srusila-internet-u-brazilu-sada-na-rtlu/ Serija koja je doslovno srušila internet u Brazilu, sada na RTLu!] rtl.hr Preuzeto 30. svibnja 2025.</ref> Glume: [[Cemre Baysel]], [[Alperen Duymaz]], Gonca Vuslateri, Yiğit Kirazcı i Halil İbrahim Ceyhan.<ref>[https://web.archive.org/web/20250224022957/https://episodedergi.com/tr/leyla-dizisinden-yeni-tanitim-yayinlandi/ Leyla Dizisinden Yeni Tanıtım Yayınlandı] episodedergi.com Preuzeto 30. svibnja 2025.</ref> [[Ro:Leyla]] == Radnja == {{Otkrivanje radnje}} Leylu ostavlja njezina [[maćeha]] Nur u rupi nakon što se s njom dugo sukobljavala kao [[dijete]] jer nije prihvatila njezin [[brak]] s ocem Hilmijem, s ciljem da je prevari. Nakon mnogo godina, Leyla, preuzimajući svoj novi [[identitet]] kao Ela, želi osvetiti se Nur, koja je sada udana za Tufa, poznatog bivšeg [[nogometaš]]a, i živi u luksuznoj [[vila|vili]]. Postaje nova [[kuhar]]ica, ali se suočava s nekim izazovima rastrgana između [[pravda|pravde]] i [[ljubav]]i kada se zbliži s Cinom, svojom ljubavi iz [[djetinjstvo|djetinjstva]], koji sada ima ime Civan. ==Glavni likovi== * [[Cemre Baysel]] kao Leyla Yılmaz / Ela Karaca * [[Gonca Vuslateri]] kao Nurgül "Nur" Yıldız * [[Alperen Duymaz]] kao Cino / Civan Yıldız * [[Yigit Kirazci]] kao Mehmet Ali "Mali" Ertaş * [[Halil Ibrahim Ceyhan]] kao Tufan "Tufo" Yıldız * [[Dilara Aksüyek]] kao Serap Çimen * [[Meltem Baytok]] kao Hatice Yıldız == Pregled serije == U Hrvatskoj serija se prikazuje na kanalu [[Nova TV]], gdje su epizode prepolovljene po minutaži pa ima duplo više epizoda. Na Novinoj streaming platformi [[Nova Plus]], broj epizoda je po turskom rednom broju i cjelovitoj minutaži od 120 minuta. Serija je u Turskoj prekinuta na 37. epizoda zbog premale gledanosti i preostale tri epizode nisu nikad prikazane, druge zemlje uključujući i Hrvatsku, koje su otkupile seriju za prikazivanje su prikazale svih 40 epizoda. {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! colspan="2" rowspan="2" |Sezona ! rowspan="2" |Epizoda ! colspan="2" |Tursko prikazivanje ! colspan="2" |Hrvatsko prikazivanje |- !Premijera serije !Finale serije !Premijera serije !Finale serije |- | bgcolor="brown" height="10px" | !1. |{{Z|TUR}} 40 {{Z|HRV}} 67 |11. rujna 2024. | 22. lipnja 2025. |10. lipnja 2025.<ref>{{Citiranje weba|date=2025-06-04|title=Hit turska serija 'Leyla' od utorka, 10. lipnja na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/leyla/clanak/zanimljivosti/hit-turska-serija-leyla-od-utorka-10-lipnja-na-novoj-tv---917241.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250621074129/https://novatv.dnevnik.hr/serije/leyla/clanak/zanimljivosti/hit-turska-serija-leyla-od-utorka-10-lipnja-na-novoj-tv---917241.html|archive-date=2025-06-21|access-date=2025-07-23|website=[[Nova TV]]|language=hr}}</ref> |12. rujna 2025. |} == Izvori == {{izvori}} {{Turske serije prikazivane u Hrvatskoj}} [[Kategorija:Turske serije]] [[Kategorija:Dramske serije]] 1z75s58l68amp4w9yivklzqu1pozudt 7563692 7563655 2026-07-25T17:51:56Z Tulkas Astaldo 38717 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-41628-22|~2026-41628-22]] ([[User talk:~2026-41628-22|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] 7288159 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | ime_serije = Leyla | slika = | orig_naslov = Leyla: Hayat… Aşk… Adalet... | orig_pismo = | format_serije = {{hlist|[[dramska serija|drama]]|romantika}} | autor = | razvoj = | redatelj = Hilal Saral | glazba = | uvodna_glazba = | glumci = {{ubl|{{ill|Cemre Baysel|en}}|{{ill|Gonca Vuslateri|en}}|{{ill|Alperen Duymaz|en}}|{{ill|Yigit Kirazci|en}}|[[Halil Ibrahim Ceyhan]]}} | pripovjedač = | država = {{Z+X|TUR}} | jezik = [[turski]] | broj_sezona = 1 | broj_epizoda = 40 {{Z|TUR}}<br>67 {{Z|HRV}} | producent = | izvršni_producent = | urednik = | lokacija = | trajanje_epizode = | tv_kuća = NOW | početak_serije = {{premijera|11|9|2024|link=da}} | kraj_serije = {{finale|22|6|2025|link=da}} | u_hrv = [[Nova TV]] | početak_serije_hrv = {{premijera|10|6|2025|link=da}} | kraj_serije_hrv = {{finale|12|9|2025|link=da}} | web_stranica = | imdb_id = 33264855 }}'''''Leyla''''' ([[turski|tur]].: Leyla: Hayat… Aşk… Adalet... - „Leyla: Život… ljubav… pravda…”) [[turska]] je dramska [[televizijska serija]] koju je producirao Ay Yapım, čija je prva epizoda emitirana 11. rujna 2024. To je adaptacija serije „[[Avenida Brasil]]” koja se prikazivala i u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].<ref>[https://web.archive.org/web/20210411114905/https://www.rtl.hr/vijesti-hr/scena/766140/serija-koja-je-doslovno-srusila-internet-u-brazilu-sada-na-rtlu/ Serija koja je doslovno srušila internet u Brazilu, sada na RTLu!] rtl.hr Preuzeto 30. svibnja 2025.</ref> Glume: [[Cemre Baysel]], [[Alperen Duymaz]], Gonca Vuslateri, Yiğit Kirazcı i Halil İbrahim Ceyhan.<ref>[https://web.archive.org/web/20250224022957/https://episodedergi.com/tr/leyla-dizisinden-yeni-tanitim-yayinlandi/ Leyla Dizisinden Yeni Tanıtım Yayınlandı] episodedergi.com Preuzeto 30. svibnja 2025.</ref> == Radnja == {{Otkrivanje radnje}} Leylu ostavlja njezina [[maćeha]] Nur u rupi nakon što se s njom dugo sukobljavala kao [[dijete]] jer nije prihvatila njezin [[brak]] s ocem Hilmijem, s ciljem da je prevari. Nakon mnogo godina, Leyla, preuzimajući svoj novi [[identitet]] kao Ela, želi osvetiti se Nur, koja je sada udana za Tufa, poznatog bivšeg [[nogometaš]]a, i živi u luksuznoj [[vila|vili]]. Postaje nova [[kuhar]]ica, ali se suočava s nekim izazovima rastrgana između [[pravda|pravde]] i [[ljubav]]i kada se zbliži s Cinom, svojom ljubavi iz [[djetinjstvo|djetinjstva]], koji sada ima ime Civan. ==Glavni likovi== * [[Cemre Baysel]] kao Leyla Yılmaz / Ela Karaca * [[Gonca Vuslateri]] kao Nurgül "Nur" Yıldız * [[Alperen Duymaz]] kao Cino / Civan Yıldız * [[Yigit Kirazci]] kao Mehmet Ali "Mali" Ertaş * [[Halil Ibrahim Ceyhan]] kao Tufan "Tufo" Yıldız * [[Dilara Aksüyek]] kao Serap Çimen * [[Meltem Baytok]] kao Hatice Yıldız == Pregled serije == U Hrvatskoj serija se prikazuje na kanalu [[Nova TV]], gdje su epizode prepolovljene po minutaži pa ima duplo više epizoda. Na Novinoj streaming platformi [[Nova Plus]], broj epizoda je po turskom rednom broju i cjelovitoj minutaži od 120 minuta. Serija je u Turskoj prekinuta na 37. epizoda zbog premale gledanosti i preostale tri epizode nisu nikad prikazane, druge zemlje uključujući i Hrvatsku, koje su otkupile seriju za prikazivanje su prikazale svih 40 epizoda. {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! colspan="2" rowspan="2" |Sezona ! rowspan="2" |Epizoda ! colspan="2" |Tursko prikazivanje ! colspan="2" |Hrvatsko prikazivanje |- !Premijera serije !Finale serije !Premijera serije !Finale serije |- | bgcolor="brown" height="10px" | !1. |{{Z|TUR}} 40 {{Z|HRV}} 67 |11. rujna 2024. | 22. lipnja 2025. |10. lipnja 2025.<ref>{{Citiranje weba|date=2025-06-04|title=Hit turska serija 'Leyla' od utorka, 10. lipnja na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/leyla/clanak/zanimljivosti/hit-turska-serija-leyla-od-utorka-10-lipnja-na-novoj-tv---917241.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250621074129/https://novatv.dnevnik.hr/serije/leyla/clanak/zanimljivosti/hit-turska-serija-leyla-od-utorka-10-lipnja-na-novoj-tv---917241.html|archive-date=2025-06-21|access-date=2025-07-23|website=[[Nova TV]]|language=hr}}</ref> |12. rujna 2025. |} == Izvori == {{izvori}} {{Turske serije prikazivane u Hrvatskoj}} [[Kategorija:Turske serije]] [[Kategorija:Dramske serije]] e507jl6i880k8ncjhtv5rk88ro4cc6e 0 786702 7563649 7563261 2026-07-25T15:26:37Z ~2026-41449-93 367721 /* */ 7563649 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | ime_serije = Daleki grad | slika = Daleki grad TV serija.png | orig_naslov = Uzak Şehir | bg_colour = #cecaad | natpis_pod_slikom = Promotivni poster serije na [[Nova TV (Hrvatska)|Novoj TV]] | format_serije = {{hlist|[[dramska serija|drama]]|romantika}} | autor = | razvoj = | redatelj = {{ubl|Ahmet Katıksız|Emre Aybek|Yıldız Aşanboğa}} | glazba = | uvodna_glazba = | glumci = {{ubl|{{ill|Ozan Akbaba|en}}|{{ill|Sinem Ünsal|en}}|[[Kuzey Gezer]]|[[Gonca Cilasun]]}} | pripovjedač = | država = {{Z+X|TUR}} | jezik = [[turski]] | broj_sezona = 2 | broj_epizoda = {{Z|TUR}} 63+ <br> {{Z|HRV}} 123+ | producent = | izvršni_producent = | urednik = | lokacija = [[Mardin]], [[Istanbul]] | trajanje_epizode = 120 min. | tv_kuća = {{ill|Kanal D|en}} | početak_serije = {{premijera|11|11|2024}} | kraj_serije = | u_hrv = [[Nova TV]]<br>Nova Plus | početak_serije_hrv = {{premijera|10|6|2025}} | kraj_serije_hrv = | web_stranica = | imdb_id = 34063491 }}'''''Daleki grad''''' ([[turski]]: ''Uzak Şehir'') [[turska]] je dramska [[televizijska serija]], koju su producirali [[Ay Yapım]] i [[Ayna Yapım]], čija je prva epizoda objavljena [[11. studenog]] [[2024.]] u režiji Ahmeta Katıksıza, Emrea Aybeka i Yıldıza Aşanboğe, a [[scenarij]] je napisala Gülizar Irmak. Adaptacija je [[libanon]]ske serije „Ata Ocağı” iz [[2017.]]<ref>[https://www.tgrthaber.com/mavikadin/uzak-sehir-hangi-diziden-uyarlandi-lubnanin-al-hayba-uyarlamasi-ekranda-firtina-gibi-esiyor/ Uzak Şehir hangi diziden uyarlandı? Lübnan’ın Al Hayba uyarlaması ekranda fırtına gibi esiyor] tgrthaber.com Preuzeto 31. svibnja 2025.</ref> Glavne uloge dijele [[Ozan Akbaba]] i [[Sinem Ünsal]].<ref>[https://boxofficeturkiye.com/haber/uzak-sehir-dizisinin-yayin-tarihi-belli-oldu--6333 Uzak Şehir dizisinin yayın tarihi belli oldu] boxofficeturkiye.com Preuzeto 31. svibnja 2025.</ref> [[Ro:La marginea lumii]] == Radnja == {{Otkrivanje radnje}} Priča počinje kada Alya Albora, koja živi u [[Kanada|Kanadi]], dolazi u [[Mardin]], [[grad]] [[obitelj]]i Albora, sa svojim sinom Denizom Cihanom kako bi ispunila posljednju želju svog pokojnog [[suprug]]a. Dok se Alya suočava s problemima i tragičnim gubicima koje je doživjela u prošlosti, istovremeno je pod snažnim utjecajem obitelji Albora. Dok misteriozne tajne obitelji počinju izlaziti na vidjelo, Alya i njezin sin Deniz moraju se boriti kako bi preživjeli i pronašli [[mir]].<ref>[https://www.kanald.com.tr/uzak-sehir/hikaye-ve-kunye Uzak Şehir] kanald.com.tr Preuzeto 31. svibnja 2025.</ref> == Glavni likovi == * [[Ozan Akbaba]] kao Cihan Albora * [[Sinem Ünsal]] kao Alya Smith Albora * [[Kuzey Gezer]] kao Deniz Cihan Albora * [[Gonca Cilasun]] kao Sadakat Albora * [[Atakan Özkaya]] kao Kaya Albora * [[Müfit Kayacan]] kao Ecmel Albora * [[Ferit Kaya]] kao Demir Baybars == Pregled serije == Serija se u Hrvatskoj prikazuje na kanalu [[Nova TV]], gdje su epizode prepolovljene po minutaži pa ima duplo više epizoda. Na Novinoj streaming platformi [[Nova Plus]], broj epizoda je po turskom rednom broju i cjelovitoj minutaži od 120 minuta. {{Pregled serije |infoA = {{abbr|Izv.|Izvori}} |država1 = Turska |nowrap = da |boja1 = #d0dcce |poveznica1 = |epizode1 = {{Z|TUR}} 28 <br> {{Z|HRV}} 63 |premijera1 = {{premijera|11|11|2024}} |finale1 = {{finale|2|6|2025}} |premijeraHR1 = {{premijera|10|6|2025}} |finaleHR1 = {{finale|4|9|2025}} |infoA1 = <ref>{{Citiranje weba|date=2025-06-04|title="Daleki grad" od utorka, 10.6. na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/daleki-grad/clanak/zanimljivosti/kada-se-proslost-i-sadasnjost-sudare-samo-ljubav-i-istina-mogu-prezivjeti---917168.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250617193024/https://novatv.dnevnik.hr/serije/daleki-grad/clanak/zanimljivosti/kada-se-proslost-i-sadasnjost-sudare-samo-ljubav-i-istina-mogu-prezivjeti---917168.html|archive-date=2025-06-17|access-date=2025-07-23|website=[[Nova TV]]|language=hr}}</ref> |boja2 = #d9a87f |poveznica2 = |epizode2 = {{Z|TUR}} 35<br> {{Z|HRV}} 60 |premijera2 = {{premijera|15|9|2025}} |finale2 = {{finale|1.|6|2026}} |premijeraHR2 = {{premijera|5|1|2026}} |finaleHR2 = {{finale|||2026}} |infoA2 = {{N/A|—}} }} == Izvori == {{izvori}} {{Turske serije prikazivane u Hrvatskoj}} [[Kategorija:Turske serije]] [[Kategorija:Dramske serije]] [[Kategorija:Televizijske serije koje su počele 2024.]] iraa80pvuxb2jej6oq2ks397603qrdr 7563651 7563649 2026-07-25T15:30:12Z ~2026-41449-93 367721 /* */ 7563651 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | ime_serije = Daleki grad | slika = Daleki grad TV serija.png | orig_naslov = Uzak Şehir | bg_colour = #cecaad | natpis_pod_slikom = Promotivni poster serije na [[Nova TV (Hrvatska)|Novoj TV]] | format_serije = {{hlist|[[dramska serija|drama]]|romantika}} | autor = | razvoj = | redatelj = {{ubl|Ahmet Katıksız|Emre Aybek|Yıldız Aşanboğa}} | glazba = | uvodna_glazba = | glumci = {{ubl|{{ill|Ozan Akbaba|en}}|{{ill|Sinem Ünsal|en}}|[[Kuzey Gezer]]|[[Gonca Cilasun]]}} | pripovjedač = | država = {{Z+X|TUR}} | jezik = [[turski]] | broj_sezona = 2 | broj_epizoda = {{Z|TUR}} 63+ <br> {{Z|HRV}} 123+ | producent = | izvršni_producent = | urednik = | lokacija = [[Mardin]], [[Istanbul]] | trajanje_epizode = 120 min. | tv_kuća = {{ill|Kanal D|en}} | početak_serije = {{premijera|11|11|2024}} | kraj_serije = | u_hrv = [[Nova TV]]<br>Nova Plus | početak_serije_hrv = {{premijera|10|6|2025}} | kraj_serije_hrv = | web_stranica = | imdb_id = 34063491 }}'''''Daleki grad''''' ([[turski]]: ''Uzak Şehir'') [[turska]] je dramska [[televizijska serija]], koju su producirali [[Ay Yapım]] i [[Ayna Yapım]], čija je prva epizoda objavljena [[11. studenog]] [[2024.]] u režiji Ahmeta Katıksıza, Emrea Aybeka i Yıldıza Aşanboğe, a [[scenarij]] je napisala Gülizar Irmak. Adaptacija je [[libanon]]ske serije „Ata Ocağı” iz [[2017.]]<ref>[https://www.tgrthaber.com/mavikadin/uzak-sehir-hangi-diziden-uyarlandi-lubnanin-al-hayba-uyarlamasi-ekranda-firtina-gibi-esiyor/ Uzak Şehir hangi diziden uyarlandı? Lübnan’ın Al Hayba uyarlaması ekranda fırtına gibi esiyor] tgrthaber.com Preuzeto 31. svibnja 2025.</ref> Glavne uloge dijele [[Ozan Akbaba]] i [[Sinem Ünsal]].<ref>[https://boxofficeturkiye.com/haber/uzak-sehir-dizisinin-yayin-tarihi-belli-oldu--6333 Uzak Şehir dizisinin yayın tarihi belli oldu] boxofficeturkiye.com Preuzeto 31. svibnja 2025.</ref> == Radnja == {{Otkrivanje radnje}} Priča počinje kada Alya Albora, koja živi u [[Kanada|Kanadi]], dolazi u [[Mardin]], [[grad]] [[obitelj]]i Albora, sa svojim sinom Denizom Cihanom kako bi ispunila posljednju želju svog pokojnog [[suprug]]a. Dok se Alya suočava s problemima i tragičnim gubicima koje je doživjela u prošlosti, istovremeno je pod snažnim utjecajem obitelji Albora. Dok misteriozne tajne obitelji počinju izlaziti na vidjelo, Alya i njezin sin Deniz moraju se boriti kako bi preživjeli i pronašli [[mir]].<ref>[https://www.kanald.com.tr/uzak-sehir/hikaye-ve-kunye Uzak Şehir] kanald.com.tr Preuzeto 31. svibnja 2025.</ref> == Glavni likovi == * [[Ozan Akbaba]] kao Cihan Albora * [[Sinem Ünsal]] kao Alya Smith Albora * [[Kuzey Gezer]] kao Deniz Cihan Albora * [[Gonca Cilasun]] kao Sadakat Albora * [[Atakan Özkaya]] kao Kaya Albora * [[Müfit Kayacan]] kao Ecmel Albora * [[Ferit Kaya]] kao Demir Baybars == Pregled serije == Serija se u Hrvatskoj prikazuje na kanalu [[Nova TV]], gdje su epizode prepolovljene po minutaži pa ima duplo više epizoda. Na Novinoj streaming platformi [[Nova Plus]], broj epizoda je po turskom rednom broju i cjelovitoj minutaži od 120 minuta. {{Pregled serije |infoA = {{abbr|Izv.|Izvori}} |država1 = Turska |nowrap = da |boja1 = #d0dcce |poveznica1 = |epizode1 = {{Z|TUR}} 28 <br> {{Z|HRV}} 63 |premijera1 = {{premijera|11|11|2024}} |finale1 = {{finale|2|6|2025}} |premijeraHR1 = {{premijera|10|6|2025}} |finaleHR1 = {{finale|4|9|2025}} |infoA1 = <ref>{{Citiranje weba|date=2025-06-04|title="Daleki grad" od utorka, 10.6. na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/daleki-grad/clanak/zanimljivosti/kada-se-proslost-i-sadasnjost-sudare-samo-ljubav-i-istina-mogu-prezivjeti---917168.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250617193024/https://novatv.dnevnik.hr/serije/daleki-grad/clanak/zanimljivosti/kada-se-proslost-i-sadasnjost-sudare-samo-ljubav-i-istina-mogu-prezivjeti---917168.html|archive-date=2025-06-17|access-date=2025-07-23|website=[[Nova TV]]|language=hr}}</ref> |boja2 = #d9a87f |poveznica2 = |epizode2 = {{Z|TUR}} 35<br> {{Z|HRV}} 60 |premijera2 = {{premijera|15|9|2025}} |finale2 = {{finale|1.|6|2026}} |premijeraHR2 = {{premijera|5|1|2026}} |finaleHR2 = {{finale|||2026}} |infoA2 = {{N/A|—}} }} == Izvori == {{izvori}} {{Turske serije prikazivane u Hrvatskoj}} [[Kategorija:Turske serije]] [[Kategorija:Dramske serije]] [[Kategorija:Televizijske serije koje su počele 2024.]] 45f52fiic176uqinf6y7yybcygbbjyb 7563653 7563651 2026-07-25T15:30:59Z ~2026-41449-93 367721 /* */ [[Ro:La marginea lumii]] rumunjski jezik wiki 7563653 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | ime_serije = Daleki grad | slika = Daleki grad TV serija.png | orig_naslov = Uzak Şehir | bg_colour = #cecaad | natpis_pod_slikom = Promotivni poster serije na [[Nova TV (Hrvatska)|Novoj TV]] | format_serije = {{hlist|[[dramska serija|drama]]|romantika}} | autor = | razvoj = | redatelj = {{ubl|Ahmet Katıksız|Emre Aybek|Yıldız Aşanboğa}} | glazba = | uvodna_glazba = | glumci = {{ubl|{{ill|Ozan Akbaba|en}}|{{ill|Sinem Ünsal|en}}|[[Kuzey Gezer]]|[[Gonca Cilasun]]}} | pripovjedač = | država = {{Z+X|TUR}} | jezik = [[turski]] | broj_sezona = 2 | broj_epizoda = {{Z|TUR}} 63+ <br> {{Z|HRV}} 123+ | producent = | izvršni_producent = | urednik = | lokacija = [[Mardin]], [[Istanbul]] | trajanje_epizode = 120 min. | tv_kuća = {{ill|Kanal D|en}} | početak_serije = {{premijera|11|11|2024}} | kraj_serije = | u_hrv = [[Nova TV]]<br>Nova Plus | početak_serije_hrv = {{premijera|10|6|2025}} | kraj_serije_hrv = | web_stranica = | imdb_id = 34063491 }}'''''Daleki grad''''' ([[turski]]: ''Uzak Şehir'') [[turska]] je dramska [[televizijska serija]], koju su producirali [[Ay Yapım]] i [[Ayna Yapım]], čija je prva epizoda objavljena [[11. studenog]] [[2024.]] u režiji Ahmeta Katıksıza, Emrea Aybeka i Yıldıza Aşanboğe, a [[scenarij]] je napisala Gülizar Irmak. Adaptacija je [[libanon]]ske serije „Ata Ocağı” iz [[2017.]]<ref>[https://www.tgrthaber.com/mavikadin/uzak-sehir-hangi-diziden-uyarlandi-lubnanin-al-hayba-uyarlamasi-ekranda-firtina-gibi-esiyor/ Uzak Şehir hangi diziden uyarlandı? Lübnan’ın Al Hayba uyarlaması ekranda fırtına gibi esiyor] tgrthaber.com Preuzeto 31. svibnja 2025.</ref> Glavne uloge dijele [[Ozan Akbaba]] i [[Sinem Ünsal]].<ref>[https://boxofficeturkiye.com/haber/uzak-sehir-dizisinin-yayin-tarihi-belli-oldu--6333 Uzak Şehir dizisinin yayın tarihi belli oldu] boxofficeturkiye.com Preuzeto 31. svibnja 2025.</ref> [[Ro:La marginea lumii]] == Radnja == {{Otkrivanje radnje}} Priča počinje kada Alya Albora, koja živi u [[Kanada|Kanadi]], dolazi u [[Mardin]], [[grad]] [[obitelj]]i Albora, sa svojim sinom Denizom Cihanom kako bi ispunila posljednju želju svog pokojnog [[suprug]]a. Dok se Alya suočava s problemima i tragičnim gubicima koje je doživjela u prošlosti, istovremeno je pod snažnim utjecajem obitelji Albora. Dok misteriozne tajne obitelji počinju izlaziti na vidjelo, Alya i njezin sin Deniz moraju se boriti kako bi preživjeli i pronašli [[mir]].<ref>[https://www.kanald.com.tr/uzak-sehir/hikaye-ve-kunye Uzak Şehir] kanald.com.tr Preuzeto 31. svibnja 2025.</ref> == Glavni likovi == * [[Ozan Akbaba]] kao Cihan Albora * [[Sinem Ünsal]] kao Alya Smith Albora * [[Kuzey Gezer]] kao Deniz Cihan Albora * [[Gonca Cilasun]] kao Sadakat Albora * [[Atakan Özkaya]] kao Kaya Albora * [[Müfit Kayacan]] kao Ecmel Albora * [[Ferit Kaya]] kao Demir Baybars == Pregled serije == Serija se u Hrvatskoj prikazuje na kanalu [[Nova TV]], gdje su epizode prepolovljene po minutaži pa ima duplo više epizoda. Na Novinoj streaming platformi [[Nova Plus]], broj epizoda je po turskom rednom broju i cjelovitoj minutaži od 120 minuta. {{Pregled serije |infoA = {{abbr|Izv.|Izvori}} |država1 = Turska |nowrap = da |boja1 = #d0dcce |poveznica1 = |epizode1 = {{Z|TUR}} 28 <br> {{Z|HRV}} 63 |premijera1 = {{premijera|11|11|2024}} |finale1 = {{finale|2|6|2025}} |premijeraHR1 = {{premijera|10|6|2025}} |finaleHR1 = {{finale|4|9|2025}} |infoA1 = <ref>{{Citiranje weba|date=2025-06-04|title="Daleki grad" od utorka, 10.6. na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/daleki-grad/clanak/zanimljivosti/kada-se-proslost-i-sadasnjost-sudare-samo-ljubav-i-istina-mogu-prezivjeti---917168.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250617193024/https://novatv.dnevnik.hr/serije/daleki-grad/clanak/zanimljivosti/kada-se-proslost-i-sadasnjost-sudare-samo-ljubav-i-istina-mogu-prezivjeti---917168.html|archive-date=2025-06-17|access-date=2025-07-23|website=[[Nova TV]]|language=hr}}</ref> |boja2 = #d9a87f |poveznica2 = |epizode2 = {{Z|TUR}} 35<br> {{Z|HRV}} 60 |premijera2 = {{premijera|15|9|2025}} |finale2 = {{finale|1.|6|2026}} |premijeraHR2 = {{premijera|5|1|2026}} |finaleHR2 = {{finale|||2026}} |infoA2 = {{N/A|—}} }} == Izvori == {{izvori}} {{Turske serije prikazivane u Hrvatskoj}} [[Kategorija:Turske serije]] [[Kategorija:Dramske serije]] [[Kategorija:Televizijske serije koje su počele 2024.]] iraa80pvuxb2jej6oq2ks397603qrdr 7563690 7563653 2026-07-25T17:46:25Z Tulkas Astaldo 38717 uklonjene promjene suradnika [[Special:Contributions/~2026-41449-93|~2026-41449-93]] ([[User talk:~2026-41449-93|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:~2026-40417-15|~2026-40417-15]] 7563261 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | ime_serije = Daleki grad | slika = Daleki grad TV serija.png | orig_naslov = Uzak Şehir | bg_colour = #cecaad | natpis_pod_slikom = Promotivni poster serije na [[Nova TV (Hrvatska)|Novoj TV]] | format_serije = {{hlist|[[dramska serija|drama]]|romantika}} | autor = | razvoj = | redatelj = {{ubl|Ahmet Katıksız|Emre Aybek|Yıldız Aşanboğa}} | glazba = | uvodna_glazba = | glumci = {{ubl|{{ill|Ozan Akbaba|en}}|{{ill|Sinem Ünsal|en}}|[[Kuzey Gezer]]|[[Gonca Cilasun]]}} | pripovjedač = | država = {{Z+X|TUR}} | jezik = [[turski]] | broj_sezona = 2 | broj_epizoda = {{Z|TUR}} 63+ <br> {{Z|HRV}} 123+ | producent = | izvršni_producent = | urednik = | lokacija = [[Mardin]], [[Istanbul]] | trajanje_epizode = 120 min. | tv_kuća = {{ill|Kanal D|en}} | početak_serije = {{premijera|11|11|2024}} | kraj_serije = | u_hrv = [[Nova TV]]<br>Nova Plus | početak_serije_hrv = {{premijera|10|6|2025}} | kraj_serije_hrv = | web_stranica = | imdb_id = 34063491 }}'''''Daleki grad''''' ([[turski]]: ''Uzak Şehir'') [[turska]] je dramska [[televizijska serija]], koju su producirali [[Ay Yapım]] i [[Ayna Yapım]], čija je prva epizoda objavljena [[11. studenog]] [[2024.]] u režiji Ahmeta Katıksıza, Emrea Aybeka i Yıldıza Aşanboğe, a [[scenarij]] je napisala Gülizar Irmak. Adaptacija je [[libanon]]ske serije „Ata Ocağı” iz [[2017.]]<ref>[https://www.tgrthaber.com/mavikadin/uzak-sehir-hangi-diziden-uyarlandi-lubnanin-al-hayba-uyarlamasi-ekranda-firtina-gibi-esiyor/ Uzak Şehir hangi diziden uyarlandı? Lübnan’ın Al Hayba uyarlaması ekranda fırtına gibi esiyor] tgrthaber.com Preuzeto 31. svibnja 2025.</ref> Glavne uloge dijele [[Ozan Akbaba]] i [[Sinem Ünsal]].<ref>[https://boxofficeturkiye.com/haber/uzak-sehir-dizisinin-yayin-tarihi-belli-oldu--6333 Uzak Şehir dizisinin yayın tarihi belli oldu] boxofficeturkiye.com Preuzeto 31. svibnja 2025.</ref> == Radnja == {{Otkrivanje radnje}} Priča počinje kada Alya Albora, koja živi u [[Kanada|Kanadi]], dolazi u [[Mardin]], [[grad]] [[obitelj]]i Albora, sa svojim sinom Denizom Cihanom kako bi ispunila posljednju želju svog pokojnog [[suprug]]a. Dok se Alya suočava s problemima i tragičnim gubicima koje je doživjela u prošlosti, istovremeno je pod snažnim utjecajem obitelji Albora. Dok misteriozne tajne obitelji počinju izlaziti na vidjelo, Alya i njezin sin Deniz moraju se boriti kako bi preživjeli i pronašli [[mir]].<ref>[https://www.kanald.com.tr/uzak-sehir/hikaye-ve-kunye Uzak Şehir] kanald.com.tr Preuzeto 31. svibnja 2025.</ref> == Glavni likovi == * [[Ozan Akbaba]] kao Cihan Albora * [[Sinem Ünsal]] kao Alya Smith Albora * [[Kuzey Gezer]] kao Deniz Cihan Albora * [[Gonca Cilasun]] kao Sadakat Albora * [[Atakan Özkaya]] kao Kaya Albora * [[Müfit Kayacan]] kao Ecmel Albora * [[Ferit Kaya]] kao Demir Baybars == Pregled serije == Serija se u Hrvatskoj prikazuje na kanalu [[Nova TV]], gdje su epizode prepolovljene po minutaži pa ima duplo više epizoda. Na Novinoj streaming platformi [[Nova Plus]], broj epizoda je po turskom rednom broju i cjelovitoj minutaži od 120 minuta. {{Pregled serije |infoA = {{abbr|Izv.|Izvori}} |država1 = Turska |nowrap = da |boja1 = #d0dcce |poveznica1 = |epizode1 = {{Z|TUR}} 28 <br> {{Z|HRV}} 63 |premijera1 = {{premijera|11|11|2024}} |finale1 = {{finale|2|6|2025}} |premijeraHR1 = {{premijera|10|6|2025}} |finaleHR1 = {{finale|4|9|2025}} |infoA1 = <ref>{{Citiranje weba|date=2025-06-04|title="Daleki grad" od utorka, 10.6. na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/daleki-grad/clanak/zanimljivosti/kada-se-proslost-i-sadasnjost-sudare-samo-ljubav-i-istina-mogu-prezivjeti---917168.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250617193024/https://novatv.dnevnik.hr/serije/daleki-grad/clanak/zanimljivosti/kada-se-proslost-i-sadasnjost-sudare-samo-ljubav-i-istina-mogu-prezivjeti---917168.html|archive-date=2025-06-17|access-date=2025-07-23|website=[[Nova TV]]|language=hr}}</ref> |boja2 = #d9a87f |poveznica2 = |epizode2 = {{Z|TUR}} 35<br> {{Z|HRV}} 60 |premijera2 = {{premijera|15|9|2025}} |finale2 = {{finale|1.|6|2026}} |premijeraHR2 = {{premijera|5|1|2026}} |finaleHR2 = {{finale|||2026}} |infoA2 = {{N/A|—}} }} == Izvori == {{izvori}} {{Turske serije prikazivane u Hrvatskoj}} [[Kategorija:Turske serije]] [[Kategorija:Dramske serije]] [[Kategorija:Televizijske serije koje su počele 2024.]] 45f52fiic176uqinf6y7yybcygbbjyb 0 791399 7563738 7472017 2026-07-25T19:42:16Z Cinemaco 230526 7563738 wikitext text/x-wiki {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = Grobna i spomen-mjesta Prvog svjetskog rata (Zapadni front) |slika = Tyne Cot Commonwealth War Graves Cemetery.jpg |godina = 2023. <small>(45. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = iii, iv, vi |ugroženost = ne |dossier = 1567 |država = {{Z+X|BEL}} {{Z+X|FRA}} }} '''Grobna i spomen mjesta Prvog svjetskog rata (Zapadni front)''' čine niz od 139 [[groblje|pogrebnih]] i [[spomenik|memorijalnih]] mjesta duž [[Zapadno bojište (Prvi svjetski rat)|Zapadnog bojišta]] [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], koja se protezala oko 700 km od [[Sjeverno more|Sjevernog mora]] do francusko-[[švicarska|švicarske]] granice, gdje su ratovali vojnici iz cijelog svijeta (iz više od 130 današnjih zemalja), između 1914. i 1918. godine. Smješteni na jugu [[Belgija|Belgije]] i istoku [[Francuska|Francuske]], ovi objekti variraju od velikih [[nekropola]], u kojima se nalaze posmrtni ostaci desetina tisuća vojnika nekoliko nacionalnosti, do malih i jednostavnijih [[groblje|groblja]] i pojedinačnih [[spomenik]]a, te mjesta posvećena meditaciji, sjećanju i odavanju počasti.<ref name=UNESCO>{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/list/1567 |title= Grobna i spomen mjesta Prvog svjetskog rata (Zapadni front) |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 26. kolovoza 2025.}}</ref> Zajedno oni svjedoče o zajedničkoj želji različitih strana uključenih u sukob da odaju počast svojoj djeci koja su pala u ratu, tj. želja za stvaranjem prostora koji su dostojni podnesene žrtve.<ref>Po prvi put u povijesti uveden je novi pristup rješavanju smrti vojnika, onaj koji će postati standard. Temelji se na identifikaciji mrtvih, kad god je to moguće, i individualizaciji njihovih grobova, s namjerom da bude sustavno i recipročno, bez obzira na podrijetlo, čin, nacionalnost, kulturu, društvenu klasu ili filozofska ili vjerska uvjerenja mrtvog vojnika. Ove su prakse prvo provodili suborci poginulih, kada su okolnosti dopuštale, i lokalni civili, prije nego što su ih institucionalizirale države. Temeljno načelo jednakog postupanja prema svim pokojnicima provedeno je kroz nove strukture stvorene tijekom rata kako bi se zadovoljile potrebe komemoracije. Ovaj je pristup formaliziran [[Ženevske konvencije|Ženevskom konvencijom]] iz 1929. godine, koju je potpisalo 47 država. Izvor: ''[https://whc.unesco.org/en/list/1567 Grobna i spomen-mjesta Prvog svjetskog rata (Zapadni front)]'' {{eng oznaka}} Pristupljeno 26. kolovoza 2025.</ref> Zbog toga su pogrebna mjesta i mjesta sjećanja na Prvi svjetski rat (Zapadni front) upisana na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] 2023. god.<ref name=FR>{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/fr |title= Francuska, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 26. kolovoza 2025.}}</ref> To se odražava u odabiru plemenitih materijala, kao i u pozivima poznatim [[arhitekt]]ima, [[botaničar]]ima, [[hortikultura|krajobraznim arhitektima]] i umjetnicima da dizajniraju mjesta iznimne arhitektonske, umjetničke i krajobrazne kvalitete. Ova mjesta svakodnevno posjećuju hodočasnici, pojedinačni posjetitelji, službene delegacije, školske grupe, predstavnici lokalne zajednice i potomci. Ona svjedoče o pogrebnim i memorijalnim praksama koje su i danas relevantne, jer se posmrtni ostaci otkriveni slučajno ili tijekom arheoloških iskapanja još uvijek tamo pokapaju sa svim počastima. Ova spomen-mjesta predstavljaju baštinu koja gotovo doslovno pripada cijelom svijetu, šireći poruku pomirenja koja je i danas vrlo aktualna.<ref name=UNESCO/> ==Popis lokaliteta== [[Datoteka:Saint Julien Memorial 2007.JPG|mini|''Zamišljeni vojnik'', Kanadski nacionalni spomenik posvećen palima u [[Bitka kod Passchendaelea|Bitci kod Passchendaelea]] (1917.).]] [[Datoteka:Ieper Menenpoort R05.jpg|mini|Meninska vrata grada [[Ypres]]a, spomenik nestalima Commonwealtha.]] [[Datoteka:Het treurende ouderpaar - Käthe Kolwitz.JPG|mini|[[Käthe Kollwitz]], ''Ožalošćeni roditelji'', spomenik na Njemačkom groblju Vladslo, Belgija.]] ===Belgija=== {| cellpadding="10" |- valign="top" | * Belgijsko vojno groblje: Houthulst * Belgijsko vojno groblje: Oeren * Kanadski nacionalni spomenik: Zamišljeni vojnik * Vojno groblje Commonwealtha: 1. groblje DCLI, The Bluff * Vojno groblje Commonwealtha: Groblje Bedford House * Vojno groblje Commonwealtha: Groblje Buff's Road * Vojno groblje Commonwealtha: Buttes New British Cemetery * Vojno groblje Commonwealtha: Groblje farme Essex * Vojno groblje Commonwealtha: Hedge Row Trench Cemetery * Vojno groblje Commonwealtha: Groblje Hyde Park Corner * Vojno groblje Commonwealtha: Groblje Larch Wood * Vojno groblje Commonwealtha: Vojno groblje Lijssenthoek * Vojno groblje Commonwealtha: Groblje Lone Tree * Vojno groblje Commonwealtha: Groblje Mud Corner * Vojno groblje Commonwealtha: Groblje No Man's Cot * Vojno groblje Commonwealtha: Vojno groblje Ploegsteert Wood * Vojno groblje Commonwealtha: Groblje Polygon Wood * Vojno groblje Commonwealtha: Vojno groblje Prowse Point * Vojno groblje Commonwealtha: Groblje Rifle House || * Vojno groblje Commonwealtha: Britansko groblje Spanbroekmolen * Vojno groblje Commonwealtha: Vojno groblje Strand * Vojno groblje Commonwealtha: Groblje Toronto Avenue * Vojno groblje Commonwealtha: Groblje Track X * Vojno groblje Commonwealtha: Groblje Tyne Cot i spomenik Commonwealtha nestalima<br> (najveće britansko groblje u Belgiji, na slici u infokutiji) * Vojno groblje Commonwealtha: Velško groblje (Cezarov nos) * Vojno groblje Commonwealtha: Groblje Woods * Vojno groblje Commonwealtha i spomenik nestalima: proširenje groblja Berks i spomenik nestalima Ploegsteert * Spomenik Commonwealtha nestalim: Meninska vrata * Spomenik Commonwealtha nestalim: Nieuport Memorial * Vojno groblje Commonwealth-Njemačke vojske: Saint-Symphorien * Kripta Yserove kule * Tvrđava Loncin * Francusko vojno groblje: l'Orée de la Forêt * Francusko vojno groblje: Belle Motte * Francusko vojno groblje: Le Plateau * Francusko vojno groblje: Saint-Charles de Potyze * Francuska kosturnica: planina Kemmel * Francusko-njemačko vojno groblje: Le Radan * Njemačko vojno groblje: Langemark * Njemačko vojno groblje: Vladslo * Irski spomenik: Toranj mira na otoku Irske * Vojne zavjere: Robermont * Parcela pogubljenih: Tamines |} <gallery> Datoteka:Ploegsteert-PM 50492.jpg|Spomenik nestalima u Groblju Berks, Ploegsteert, Belgija. Datoteka:Zonnebeke - Buttes New British Cemetery 2.jpg|Novo britansko groblje Buttes, Belgija Datoteka:Lijssenthoek Milit. Cemetery. Rijen graven.JPG|Lijssenthoek groblje Commonwealtha, Belgija Datoteka:Etaples-cimetiere.JPG|Vojno groblje Étaples, Francuska Datoteka:Meusecemetery.jpg|Američko groblje posvećeno poginulima u [[Ofenziva Meuse-Argonne|Ofenzivi Meuse-Argonne]] (1918.), Francuska </gallery> ===Francuska=== [[Datoteka:92nd anniversary Battle of BelleauWood.jpg|mini|Američki marinci i Francuski vojnici na obilježavanju 92. godišnjice Bitke kod šume Belleau 2011. god. na Američkom groblju Aisne-Marne.]] [[Datoteka:Villers-Bretonneux Australian National Memorial 2.JPG|mini|Australijski nacionalni spomenik u [[Villers-Bretonneux]]u, Francuska.]] [[Datoteka:Pozieres British Cemetery 21-3.jpg|mini|Pozières Memorial, posvećen palim vojnicima Bitke za Pozières (1916.)]] [[Datoteka:Thiepval cimetière derrière mémorial 1.jpg|mini|Thiepval Memorial, spomenik nestalim vojnicima [[Bitka na Sommi (1916.)|Bitke na Sommi (1916.)]]]] [[Datoteka:Richebourg cimetière portugais.jpg|mini|Portugalsko vojno groblje: [[Richebourg]]-l'Avoué]] [[Datoteka:Douaumont, Le Memorial de la Tranchée des Baïonettes PM 49513.jpg|mini|Rov bajuneta, spomenik [[Bitka za Verdun|Bitke za Verdun (1918.)]]]] {| cellpadding="10" |- valign="top" | * Američko vojno groblje i spomenik: Američko groblje i spomenik sv. Mihiela * Američko vojno groblje i spomenik: Američko groblje i spomenik Aisne-Marne * Američko vojno groblje i spomenik: Američko groblje i spomenik Meuse-Argonne * Australski nacionalni spomenik: Memorijal Villers-Bretonneux i vojno groblje Commonwealtha: Vojno groblje Villers-Bretonneux * Kanadski nacionalni spomenik: Vimy Memorial * Spomenici Commonwealtha: Spomenik Beaumont Hamel (Newfoundland) i Spomenik 29. divizije , Memorijalni park Commonwealtha: Memorijalni park Beaumont Hamel (Newfoundland) i vojno groblje Commonwealtha, Lovačko groblje * Vojno groblje Commonwealtha: Kanadsko groblje br. 2 * Vojno groblje Commonwealtha: Vojno groblje Étaples * Vojno groblje Commonwealtha: Vojno groblje Fromelles (Pheasant Wood) * Vojno groblje Commonwealtha: Kanadsko groblje Givenchy Road * Vojno groblje Commonwealtha: Proširenje komunalnog groblja Le Quesnoy * Vojno groblje Commonwealtha: krater Lichfield * Vojno groblje Commonwealtha: Vojno groblje Louvencourt * Vojno groblje Commonwealtha: Groblje Mill Road * Vojno groblje Commonwealtha: Kinesko groblje i kineski spomenik Noyelles-sur-mer Kineski spomenik Noyelles-sur-mer * Vojno groblje Commonwealtha: Vojno groblje Rancourt * Vojno groblje Commonwealtha: Zajedničko groblje Wimereux * Vojno groblje Commonwealtha i australski spomenik: VC Corner Australsko groblje i spomenik * Vojno groblje i spomenik Commonwealtha: groblje Dud Corner i spomenik Loos * Vojno groblje i spomenik Commonwealtha: Vojno groblje Louverval i spomenik Cambrai * Vojno groblje i spomenik Commonwealtha: Britansko groblje Pozières i spomenik Pozières * Vojno groblje i spomenici Commonwealtha: groblje Faubourg D'amiens , spomenik Arras i spomenik zrakoplovnim službama Arras * Spomenik Commonwealtha nestalim: Spomenik Thiepval i vojno groblje Francuske zajednice: Anglo-francusko groblje Thiepval * Čehoslovačko vojno groblje: Neuville-Saint-Vaast * Dansko vojno groblje: Braine * Tvrđava Douaumont * Francuski nadgrobni spomenici pogubljenih iz Fleury-devant-Douaumonta * Francuski spomenik: Les fantômes * Francuski spomenik bitkama na Marni * Francusko vojno groblje: Germania * Francuska vojna zavjera mrtvih iz Vrigne-Meusea 11. studenog 1918. * Francuski spomenik-kosturnica: Haute-Chevauchée * Francusko gradsko groblje i kapela: Mondement-Montgivroux * Francusko nacionalno groblje: ratni zarobljenici: Sarrebourg * Francuska nacionalna nekropola i kapela: le Souvenir Français od Rancourta * Francuska nacionalna nekropola i njemačko vojno groblje: La Crouée * Francuska nacionalna nekropola: La Grande Tombe de Villeroy * Francuska nacionalna nekropola: Assevent i njemačko vojno groblje: Assevent * Francuska nacionalna nekropola: Cerny-en-Laonnois, njemačko vojno groblje: Cerny-en-Laonnois i spomen-kapela le Chemin des Dames * Francuska nacionalna nekropola: Chambière * Francuska nacionalna nekropola: Compiègne (Royallieu) * Francuska nacionalna nekropola: Craonnelle * Francuska nacionalna nekropola: Cuts * Francuska nacionalna nekropola: Duchesne * Francuska nacionalna nekropola: l'Espérance * Francuska nacionalna nekropola: l'Opéra * Francuska nacionalna nekropola: La Chipotte * Francuska nacionalna nekropola: La Fontenelle * Francuska nacionalna nekropola: la Forestière * Francuska nacionalna nekropola: La Harazée * Francuska nacionalna nekropola: La Maize * Francuska nacionalna nekropola: La Targette i vojno groblje Commonwealtha: Britansko groblje La Targette || * Francuska nacionalna nekropola: Lagarde * Francuska nacionalna nekropola: le Faubourg Pavé * Francuska nacionalna nekropola: Le Silberloch, francuski nacionalni spomenik i kripta Hartmannswillerkopfa * Francuska nacionalna nekropola: Le Sourd & njemačko vojno groblje: Le Sourd * Francuska nacionalna nekropola: le Trottoir * Francuska nacionalna nekropola: le Wettstein * Francuska nacionalna nekropola: les Tiges * Francuska nacionalna nekropola: Moosch * Francuska nacionalna nekropola: Navarin: spomenik poginulim pripadnicima vojske Champagne * Francuska nacionalna nekropola: Notre-Dame-de-Lorette * Francuska nacionalna nekropola: Pierrepont * Francuska nacionalna nekropola: Riche * Francuska nacionalna nekropola: Saint-Thomas en Argonne i Francuska nacionalna nekropola: spomenik-kosturnica La Gruerie * Francuska nacionalna nekropola: 28. brigada La ferme des Wacques * Francuska nacionalna nekropola: spomenik-kosturnica Francuske legije stranaca (Henri Fansworth) * Francuska nacionalna nekropola: zatočenici Effryja * Francuska nacionalna nekropola: Thiescourt i njemačko vojno groblje: Thiescourt * Francuska nacionalna nekropola, njemačko vojno groblje i poljsko vojno groblje: le Bois du Puits * Francuska kosturnica, francuska nacionalna nekropola, izraelski spomenik i muslimanski spomenik: Douaumont ( Kosturnica Douaumont ) * Francuska zavjera: civilne žrtve Gerbevillera * Njemački i francuski nadgrobni spomenici i grobnice: le Petit Donon * Njemačko vojno groblje: Apremont * Njemačko vojno groblje: Chestres & Francuska nacionalna nekropola: Chestres * Njemačko vojno groblje: Consenvoye * Njemačko vojno groblje: Gobessart * Njemačko vojno groblje: Hohrod-Bärenstall * Njemačko vojno groblje: Kahm * Njemačko vojno groblje: l'Hellenwald * Njemačko vojno groblje: la Maison Blanche * Njemačko vojno groblje: la Route de Solesmes i vojno groblje Commonwealtha: Cambrai East Military Cemetery * Njemačko vojno groblje: Lagarde * Njemačko vojno groblje: Pierrepont * Njemačko vojno groblje: Rancourt * Njemačko vojno groblje: Saint-Quentin i njemačko-francuski spomenik: Saint-Quentin * Njemačko vojno groblje: Ulani * Njemačko vojno groblje: Veslud * Njemački spomenik: groblje Saint-Charles * Indijanski spomenik: Memorijal Commonwealtha Neuve Chapelle * Talijansko vojno groblje: Bligny * Portugalsko vojno groblje: Richebourg-l'Avoué * Rumunjsko vojno groblje: Soultzmatt * Rusko vojno groblje i kapela: Saint-Hilaire-le-Grand * Južnoafrički nacionalni spomenik: Nacionalni spomenik Južne Afrike (Delville Wood) i vojno groblje Commonwealtha: Groblje Delville Wood * Rov bajuneta |} == Izvori == {{Izvori}} ==Vanjske poveznice== {{commonscat-inline|Funerary and memory sites of the First World War (Western Front)}} * [http://www.cuicui.be/ Interaktivne panorame i fotografije svjetske baštine u Belgiji] {{fr}} * [https://www.paysages-et-sites-de-memoire.fr/accueil/ressources/fiches/ Popis groblja i spomenika Prvog svjetskog rata: Zapadno bojište] {{fr}} {{Svjetska baština u Belgiji}} {{Svjetska baština u Francuskoj}} [[Kategorija:Prvi svjetski rat]] [[Kategorija:Vojna groblja]] [[Kategorija:Grobni spomenici i građevine]] [[Kategorija:Svjetska baština u Belgiji]] [[Kategorija:Svjetska baština u Francuskoj]] t7376k7rjppyao15e696vvjufy1mixg 0 792314 7563683 7561401 2026-07-25T17:19:33Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7563683 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | bg_color = #db008e | slika = Visok potencijal logo.png | natpis_pod_slikom = Hrvatski logotip serije na platformi [[Disney+]] | žanr = [[kriminalistika]] | scenarist = | redatelj = | glumci = [[Kaitlin Olson]]<br>[[Daniel Sunjata]]<br>[[Javicia Leslie]]<br>[[Deniz Akdeniz]]<br>[[Amirah J]]<br>[[Matthew Lamb]]<br>[[Judy Reyes]] | država = {{Z+X|SAD}} | jezik = [[Engleski jezik|engleski]] | broj_sezona = 2 | broj_epizoda = 31 | producent = | izvršni_producent = | trajanje_epizode = | tv_kuća = [[ABC]] | početak_serije = {{premijera|17|9|2024}} | kraj_serije = | u_hrv = [[Star Life]] | početak_serije_hrv = {{premijera|17|9|2025}} | kraj_serije_hrv = | web_stranica = https://abc.com/show/a9a37c58-9d88-452f-9ac6-0a95e5a4176e | imdb_id = 22091076 }}'''''Visok potencijal''''' ({{eng.|High Potential}}) je [[SAD|američka]] [[kriminalistika|kriminalistička]] [[televizijska serija]] koja se prikazuje na [[ABC]]-u od 17. rujna 2024. Temeljena na [[Francuska|francusko]]-[[Belgija|belgijskoj]] seriji ''HPI'', serija prati [[inteligencija|intelektualno]] nadarenu Morgan Gillory ([[Kaitlin Olson]]), koja policijskoj upravi [[Los Angeles]]a pomaže u rješavanju zločina. Serija je u Hrvatskoj dostupna na platformi [[Disney+]], a televizijsko prikazivanje je započelo [[17. rujna]] [[2025.]] na kanalu [[Star Life]].<ref>{{citiranje weba|url=https://www.starchannel-hr.com/serije/starlife/visok-potencijal|title=Visok potencijal - Početna stranica - STAR Channel|access-date=10. rujna 2025.|publisher=[[Star Channel]]|website=starchannel-hr.com|archive-date=10. rujna 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250910094752/https://www.starchannel-hr.com/serije/starlife/visok-potencijal|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{citiranje weba|url=https://story.hr/Celebrity/a375494/Prva-sezona-kriminalisticke-serije-Visok-potencijal-stize-na-STAR-Life.html|title=Prva sezona kriminalističke serije 'Visok potencijal' stiže na STAR Life|website=story.hr|access-date=19. rujna 2025.|date=18. rujna 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250919192804/https://story.hr/Celebrity/a375494/Prva-sezona-kriminalisticke-serije-Visok-potencijal-stize-na-STAR-Life.html|archive-date=19. rujna 2025.}}</ref> ==Premisa== Morgan je samohrana majka troje djece koja radi kao čistačica u policijskoj postaji [[Los Angeles]]a. Njezini kolege uskoro prepoznaju njezinu iznimnu [[inteligencija|inteligenciju]] i sposobnost rješavanja problema. Zbog toga je uključuju u istražiteljski tim, a nakon što riješi svoj prvi slučaj, postaje savjetnica u Odjelu za teške [[kriminal|zločine]].<ref>{{citiranje weba|url=https://www.journal.hr/kultura/film-kazaliste-tv/high-potential/|title=Pronašli smo sjajan spoj kriminalističke i humoristične serije. Gledamo ju ovaj vikend|date=1. veljače 2025.|access-date=27. lipnja 2025.|website=journal.hr|first=Martina|last=Petrović}}</ref><ref name="tvprofil">{{citiranje weba|url=https://tvprofil.com/serije/28822168/high-potential|title=High Potential - Serije - TvProfil|access-date=27. lipnja 2025.|url-status=dead}}</ref> ==Uloge== * [[Kaitlin Olson]] kao Morgan Gillory, samohrana majka troje djece i s [[kvocijent inteligencije|kvocijenom inteligencije]] 160 i širokim znanjem, Morgan radi kao čistačica u LAPD-u sve dok joj Selena ne ponudi posao konzultantice. * [[Daniel Sunjata]] kao Adam Karadec, detektiv koji isprva sumnja da bi Morgan mogla biti od koristi LAPD-u, ali kasnije postaje njezin predani partner. * Javicia Leslie kao Daphne Forrester * Deniz Akdeniz kao Lev "Oz" Özdil * Amirah J kao Ava Gillory, Morganina buntovna tinejdžerska kći, čiji je otac Roman nestao petnaest godina prije početka serije. * Matthew Lamb kao Elliot Radovic * Judy Reyes kao Selena Soto * Steve Howey kao Jesse Wagner (2. sezona)<ref>{{citiranje weba|url=https://deadline.com/2025/06/steve-howey-high-potential-captain-jesse-wagner-season-2-1236443710|title=‘High Potential’ Adds Steve Howey As Series Regular For Season 2|date=26. lipnja 2025.|access-date=10. rujna 2025.|website=deadline.com}}</ref> ==Epizode== {{Pregled serije |boja1 = #e2cdb1 |poveznica1 = #Prva sezona (2024.–2025.) |epizode1 = 13 |premijera1 = {{premijera|17|9|2024}} |finale1 = {{finale|11|2|2025}} |boja2 = #f47f75 |poveznica2 = #Druga sezona (2025.–2026.) |epizode2 = 18 |premijera2 = {{premijera|16|9|2025}} |finale2 = {{finale|7|4|2026}} }} ===Prva sezona (2024.–2025.)=== {{Epizode |boja = #e2cdb1 |širina brojsve = 4 |širina broj = 2 |širina datum = 1 |širina datumHR = 1 |širina naslov = 16 |izvor datumHR = {{efn|Epizode su prethodno objavljene na platformi [[Disney+]], no bez lokalizacije na hrvatskom jeziku.}}<ref name="tvprofil"></ref> |extra datumHR = (Star Life) |prazno = N/E |brojsve1 = 1. |broj1 = 1. |naslov1 = Pilot |redatelj1 = {{nowrap|Alethea Jones}} |scenarist1 = Drew Goddard |datum1 = {{premijera|17|9|2024}} |datumHR1 = {{premijera|17|9|2025}} |sadržaj1 = Morgan, čistačica u LAPD-u, slučajno naiđe na dosje ubojstva i primijeti detalj koji sugerira da osumnjičena supruga možda nije kriva za muževo ubojstvo. Uvjeri poručnicu Selenu da se slučaj ponovno provjeri, pa je spoje s detektivom Karadecom. Zajedno otkriju da je supruga zapravo žrtva otmice, a ubojica je jedan od njezinih klijenata. Nakon što je spase, Selena ponudi Morgan posao savjetnice. Morgan pristane, ali samo ako joj pomognu pronaći njezinog muža Romana koji je misteriozno nestao prije 15 godina. |naslov2 = Dancers in the Dark |redatelj2 = Marc Webb |scenarist2 = Todd Harthan i Marc Halsey |datum2 = {{premijera|24|9|2024}} |datumHR2 = {{premijera|24|9|2025}} |sadržaj2 = Morgan istražuje smrt plesača Damiana, koji je gurnut s krova, te otkriva da je pravi cilj bio njegov partner Roland, kasnije ubijen u noćnom klubu. Snimke nadzora otkrivaju da je ubojica ujedno i kradljivac nakita kojeg traži LAPD, pa Selena organizira akciju hvatanja. U međuvremenu otkiva nove detalje o nestanku svog muža. |naslov3 = Dirty Rotten Scoundrel |redatelj3 = Rebecca Asher |scenarist3 = Dennis Saldua |datum3 = {{premijera|8|10|2024}} |datumHR3 = {{premijera|1|10|2025}} |sadržaj3 = Morgan napušta posao nakon sukoba s Karadecom, koji je frustriran njezinim nepredvidivim ponašanjem tijekom istrage prijevare, ali se sljedeći dan vraća na rješavanje slučajeva. Selena i Melon otkrivaju mural koji je Roman naslikao prije nestanka, smješten u kvartu poznatom po kriminalu, što otvara sumnju da je možda bio svjedok nečeg opasnog. |naslov4 = Survival Mode |redatelj4 = Pete Chatmon |scenarist4 = Andrea M. Scott i Marc Halsey |datum4 = {{premijera|15|10|2024}} |datumHR4 = {{premijera|8|10|2025}} |sadržaj4 = Morgan i Karadec pronalaze mrtvog muža Mije Ashford, a sumnja pada na Miju i njezinog oca, no Morgan vjeruje da je Mia nevina. |naslov5 = Croaked |redatelj5 = Daisy von Scherler Mayer |scenarist5 = Diane Ruggiero-Wright |datum5 = {{premijera|22|10|2024}} |datumHR5 = {{premijera|15|10|2025}} |sadržaj5 = Tijekom istrage smrti veterinarke, ekipa otkriva da je bila uključena u krijumčarenje egzotičnih životinja kako bi kupila kuću za svoju djevojku |naslov6 = Hangover |redatelj6 = Rebecca Asher |scenarist6 = Kassia Miller i Myung Joh Wesner |datum6 = {{premijera|29|10|2024}} |datumHR6 = {{premijera|22|10|2025}} |sadržaj6 = Nakon što direktoricu tvrtke pronađu mrtvu u uredu, sumnja pada na njezinu pomoćnicu koja se ne sjeća večeri nakon zabave, no Morgan vjeruje da je nevina. Video snimka otkriva da je direktorica pokušala ubiti pomoćnicu, ali je sama stradala, pa pomoćnica bude oslobođena zbog samoobrane. Dok radi na slučaju, Morgan započinje razgovor s Tomom, domarom u policiji, kojemu daje svoj broj. |naslov7 = One of Us |redatelj7 = James Roday Rodriguez |scenarist7 = ''Scenarij'': Marc Halsey <br> ''Priča'': Marc Halsey, Jordana Lewis Jaffe i Dennis Saldua |datum7 = {{premijera|12|11|2024}} |datumHR7 = {{premijera|29|10|2025}} |sadržaj7 = Tijekom posjeta policijskoj postaji s Avom, Morgan i ekipa postaju taoci dvojice vojnika koji tvrde da je njihov prijatelj nepravedno optužen za ubojstvo. |naslov8 = Obsessed |redatelj8 = Rob Corn |scenarist8 = Andy Berman, Nicole French i Marc Halsey |datum8 = {{premijera|7|1|2025}} |datumHR8 = {{premijera|5|11|2025}} |sadržaj8 = Žena napadnuta na plaži čini se mrtvom, no Morgan primijeti da diše i otkriva da je istraživala ubojstvo svog dečka na istom mjestu prije dvije godine. Dok se Morgan nosi s vlastitim neriješenim slučajem nestanka Romana, odgađa večeru s Tomom kako bi radila s Karadecom i riješila slučaj. Nakon što konačno izađe s Tomom, Selena je prekine pozivom te ju obavještava kako je pronašla je Gioa Confortha, krijumčara povezanog s Romanovim nestankom. |naslov9 = The RAMs |redatelj9 = {{nowrap|Alethea Jones}} |scenarist9 = {{nowrap|Rob Thomas}} |datum9 = {{premijera|14|1|2025}} |datumHR9 = {{premijera|12|11|2025}} |sadržaj9 = Ekipa istražuje namjerni nalet automobilom na poznatog sportskog komentatora, a sumnja pada na njegovog sina, kućnu pomoćnicu i susjeda. Morgan susreće Toma koji se seli u San Diego, a Selena dogovara razmjenu informacija s krijumčarom Conforthom u zamjenu za blažu kaznu njegovom nećaku. Morgan sumnja u Conforthovu povezanost s Romanom, no on je uvjeri spominjanjem obiteljske šifre "RAMs", koju su dijelili samo njih troje. |naslov10 = Chutes and Murders |redatelj10 = Eric Dean Seaton |scenarist10 = Kassia Miller |datum10 = {{premijera|21|1|2025}} |datumHR10 = {{premijera|19|11|2025}} |sadržaj10 = Smrt dadilje isprva se činila kao nesreća na igralištu, no obdukcija je otkrila da je riječ o ubojstvu. Istraga vodi do lažnih optužbi s Facebooka koje je stvorila ljubomorna dadilja Oksana, želeći diskreditirati Taru. Karadec lukavo navede druge dadilje da je razotkriju, koristeći priču o skrivenim kamerama. |naslov11 = The Sauna at the End of the Stairs |redatelj11 = Viet Nguyen |scenarist11 = Kat Sieniuc |datum11 = {{premijera|28|1|2025}} |datumHR11 = {{premijera|26|11|2025}} |sadržaj11 = Na samrti, George Donovan priznaje da je gurnuo zeta niz stepenice, no Selena i Morgan otkrivaju da je Barry zapravo bio napadnut u tušu, a njegovo tijelo kasnije premješteno. Istraga razotkriva obiteljske sukobe i Barryjevu nasilnu prošlost, što vodi do otkrića da je njegov sin Cody počinio ubojstvo kako bi zaštitio majku. |naslov12 = Partners |redatelj12 = Jennifer Getzinger |scenarist12 = Todd Harthan i Marc Halsey |datum12 = {{premijera|4|2|2025}} |datumHR12 = {{premijera|3|12|2025}} |sadržaj12 = Morgan i Karadec istražuju smrt tehnološkog mogula Ansona Piercea. |naslov13 = {{nowrap|Let's Play}} |redatelj13 = James Roday Rodriguez |scenarist13 = Todd Harthan i Marc Halsey |datum13 = {{premijera|11|2|2025}} |datumHR13 = {{premijera|10|12|2025}} |sadržaj13 = Psihopat otima ljude koji su se okupljali zbog gubitka voljenih, uključujući Oza, i izaziva LAPD da ga prati kroz niz zagonetnih igara. Conforth se vraća i otkriva Morgan da je Roman radio kao doušnik za FBI agenticu Lylu, koja je umrla u vrijeme njegova nestanka. Dok Morgan shvaća da je otmičar zapravo stranac kojeg je srela u trgovini, Karadec je nazove s ključnom informacijom — zna gdje se Roman nalazi. }} ===Druga sezona (2025.–2026.)=== {{Epizode |boja = #f47f75 |širina brojsve = 4 |širina broj = 2 |širina datum = 1 |širina datumHR = 1 |širina naslov = 16 |izvor naslov = <ref name="epguides">{{citiranje weba|url=https://epguides.com/HighPotential|title=High Potential (a Titles & Air Dates Guide)|language=en|access-date=24. rujna 2025.|website=epguides.com}}</ref> |izvor datum = <ref name="epguides"></ref> |brojsve1 = 14. |broj1 = 1. |naslov1 = Pawns |redatelj1 = James Roday Rodriguez |scenarist1 = Todd Harthan i Marc Halsey |datum1 = {{premijera|16|9|2025}} |sadržaj1 = Morgan se suočava s novim slučajem otmice žene nakon izlaska iz kluba, dok istovremeno pokušava zaštititi svoju obitelj od prijetnje tajanstvenog muškarca. Istraga vodi do nestale Maye Price, čiji tragovi upućuju na skupocjene darove i sumnjive veze s moćnim muškarcem Jasonom. Morgan sumnja da je sve dio plana zloglasnog »Game Makera,« koji manipulira osumnjičenima i dokazima. Unatoč skepticizmu kolega, Morgan nastavlja slijediti tragove, otkrivajući da je cilj zapravo potaknuti Mayinog bivšeg dečka da ubije Jasona.<ref>{{citiranje weba|url=https://www.thereviewgeek.com/highpotential-s2e1review|title=High Potential – Season 2 Episode 1 Recap & Review|date=20. rujna 2025.|access-date=24. rujna 2025.|language=en|website=thereviewgeek.com}}</ref> |naslov2 = Checkmate |redatelj2 = James Roday Rodriguez |scenarist2 = Marc Halsey |datum2 = {{premijera|23|9|2025}} |sadržaj2 = Epizoda započinje potjerom za Derekom, dok se Morgan i Selena suočavaju s hladnokrvnim Matthewom Clarkom, poznatim kao »Game Maker,« koji se sam pojavio u policijskoj postaji. Iako Matthew tvrdi da je nevin, Morgan sumnja da je on orkestrirao bombašku prijetnju i manipulirao dokazima, uključujući video u kojem Maya šalje skrivenu poruku. U međuvremenu, Derek pokušava ubiti Jasona, ali Maya ga uspijeva uvjeriti da je živa, čime ga odvraća od zločina. Morgan se suočava s Matthewom u njegovom stanu i otkriva kako zna da je ukrao Mayinu krv iz bolnice kako bi podmetnuo tragove u njezinom automobilu. Kad mu kaže da će završiti u zatvoru, Matthew pokušava izvršiti samoubojstvo, no ne uspijeva.<ref>{{citiranje weba|url=https://www.showbizjunkies.com/tv/high-potential-season-2-episode-2-recap|title=‘High Potential’ Season 2 Episode 2 Recap: “Checkmate”|date=23. rujna 2025.|language=en|website=showbizjunkies.com}}</ref> |naslov3 = {{nowrap|Eleven Minutes}} |redatelj3 = Nancy Hower |scenarist3 = Bob Goodman i Eric I. Lu |datum3 = {{premijera|30|9|2025}} |sadržaj3 = Muškarac na rubu smrti je pronađen iza restorana, a istraga otkriva da je vjerojatno napadnut kako bi mu srce bilo uzeto za transplantaciju. |naslov4 = {{nowrap|Behind the Music}} |redatelj4 = Todd Biermann |scenarist4 = Marqui Jackson i Nicole French |datum4 = {{premijera|7|10|2025}} |sadržaj4 = Morgan i Karadec istražuju dvostruko ubojstvo: starija žena Raina prvo prijavi pucnjavu, zatim tvrdi da nije zvala policiju, a ubrzo je pronađena mrtva. Ispostavi se da je svjedočila ubojstvu pjevačice Grete prije 20 godina, koju je ubio bivši partner Mac Epps jer je sakrila njihovo dijete. |naslov5 = Content Warning |redatelj5 = Pete Chatmon |scenarist5 = Katie McElhenney |datum5 = {{premijera|14|10|2025}} |sadržaj5 = Morgan i Karadec istražuju smrt novinarke Tori, koja je bila na tragu ilegalne prodaje opasnog proteinskgo dodatka prehrani. Ispostavi se da ju je, zajedno s vlasnikom tvrtke Bobbyjem, ubio Gavin Tillman kako bi prikrio trgovanje drogom. Morgan pokušava doći do Romanove torbe kako bi saznala više o njegovom nestanku, što dovodi do sukoba s Avom.<ref>{{citiranje weba|url=https://collider.com/high-potential-season-2-episode-5-recap-review|title='High Potential' Season 2 Episode 5 Review: I Don't Trust Major Crimes’ New Captain One B|language=en|access-date=16. listopada 2025.|website=collider.com}}</ref> |naslov6 = Chasing Ghosts |redatelj6 = Viet Nguyen |scenarist6 = Rebecca Kirsch i Jordan Rosenberg |datum6 = {{premijera|21|10|2025}} |sadržaj6 = Muškarac koji prolazi kroz razvod umire u kući za koju se vjeruje da je ukleta. Morgan i Karadec otkrivaju da je njegova bivša supruga željela kuću za sebe te je unajmila nekoga da ga prestraši, no ispostavi se da ona nije kriva za njegovo ubojstvo. |naslov7 = The One That Got Away |redatelj7 = Nancy Hower |scenarist7 = Marc Halsey |datum7 = {{premijera|28|10|2025}} |sadržaj7 = Morgan i Karadec stražuju krađu vrijedne slike uz pomoć Rhysa Eastmana, stručnjaka za povrat ukradnih umjetnina. Nakon što Morgan i Eastman uđu na mjesto zločina bez policijskog nadzora, kapetan Wagner preuzima kontrolu nad istragom. Tijekom susreta s ucjenjivačem, Wagner i Karadec se sukobljavaju, a počinitelj uspijeva pobjeći. U međuvremenu, Ava kontaktira Arthura kako bi saznala više o svom ocu, dok Soto istražuje sadržaj Romanovog ruksaka. |naslov8 = The One That Got Away: Part Two |redatelj8 = Nancy Hower |scenarist8 = Marc Halsey |datum8 = {{premijera|6|1|2026}} |naslov9 = Under the Rug |redatelj9 = Viet Nguyen |scenarist9 = Bob Goodman |datum9 = {{premijera|13|1|2026}} |naslov10 = Grounded |redatelj10 = Tara Miele |scenarist10 = Nicole French i Marqui Jackson |datum10 = {{premijera|20|1|2026}} |sadržaj10 = |naslov11 = NPC |redatelj11 = Anu Valia |scenarist11 = Eric I. Lu |datum11 = {{premijera|27|1|2026}} |sadržaj11 = |naslov12 = The Faust and the Furious |redatelj12 = Kelli Williams |scenarist12 = Katie McElhenney |datum12 = {{premijera|3|2|2026}} |sadržaj12 = |naslov13 = In The Driver's Seat |redatelj13 = Maureen Bharoocha |scenarist13 = Jordan Rosenberg i Bob Goodman |datum13 = {{premijera|3|3|2026}} |sadržaj13 = |naslov14 = If You Come For the Queen |redatelj14 = Anu Valia |scenarist14 = Rebecca Kirsch i Nicole French |datum14 = {{premijera|10|3|2026}} |sadržaj14 = |naslov15 = Pie In the Sky |redatelj15 = David Straiton |scenarist15 = Eric I. Lu |datum15 = {{premijera|17|3|2026}} |sadržaj15 = |naslov16 = Turn, Up the Heat |redatelj16 = Viet Nguyen |scenarist16 = Bob Goodman i Katie McElhenney |datum16 = {{premijera|24|3|2026}} |sadržaj16 = |naslov17 = Second Sunday |redatelj17 = Nancy Hower |scenarist17 = Todd Harthan i Marc Halsey |datum17 = {{premijera|31|3|2026}} |sadržaj17 = |naslov18 = Family Tree |redatelj18 = Alethea Jones |scenarist18 = Todd Harthan i Marc Halsey |datum18 = {{premijera|7|4|2026}} |sadržaj18 = }} ==Bilješke== {{notelist}} ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== *{{službena|https://abc.com/show/a9a37c58-9d88-452f-9ac6-0a95e5a4176e}} *{{službena|https://www.starchannel-hr.com/serije/starlife/visok-potencijal}} na ''starchannel-hr.com'' *{{imdb|id=22091076|naslov=Visok potencijal}} {{Televizijski program na ABC-u}} [[Kategorija:Televizijski program na ABC-u]] [[Kategorija:Američke kriminalističke televizijske serije]] [[Kategorija:Televizijske serije koje su počele 2024.]] d0xdi207l5ws7ehfym0klg3waluav0e 3 799305 7563584 7563137 2026-07-25T12:37:22Z Šaholjubac 211973 /* Stephen Fry */ Odgovor 7563584 wikitext text/x-wiki {{wikiodmor}} <div align="center" class="usermessage">[[Slika:Internet-group-chat.svg|lijevo|25px]] Ovo je [[WP:Stranice za razgovor|stranica za razgovor]] s jednim suradnikom. <span class="plainlinks">[http://hr.wikipedia.org/w/wiki.phtml?title=Razgovor_sa_suradnikom:Runolist&action=edit&section=new Ostavite poruku] ili samo pozdravite! :)</span></div> {{Suradnik:Runolist/Arhiv SZR}} {| float="left" style="margin-left:120px; minimum-width: 100px" |+'''[[WP:5S|Pet stupova Wikipedije]]''' | align="center" scope="col" style="width: 100px;"|[[Datoteka:Encyclopedia icon.svg|55x55px|link=Wikipedija:NIJE]] | align="center" scope="col" style="width: 100px;"|[[Datoteka:Scale icon green.svg|55x55px|link=Wikipedija:NPOV]] | align="center" scope="col" style="width: 100px;"|[[Datoteka:Jigsaw piece yellow 01.svg|55x55px|link=Wikipedija:AP]] | align="center" scope="col" style="width: 100px;"|[[Datoteka:Smiley icon orange.svg|55x55px|link=Wikipedija:BONTON]] | align="center" scope="col" style="width: 100px;"|[[Datoteka:Light bulb icon red.svg|55x55px|link=Wikipedija:ZANEMARI]] |- | align="center"|[[WP:NIJE|'''Enciklopedija''']] | align="center"|[[WP:NPOV|'''Neutralna''']] | align="center"|[[WP:AP|'''Slobodna''']] | align="center"|[[WP:BONTON|'''Uljudna''']] | align="center"|[[WP:ZANEMARI|'''Odvažna''']] |} == Da ne cimam Ponora svaki put... == Ja i tehnički dio predložaka - svjetlosnim godinama daleko. U [[Predložak:Infookvir špilja ili jama|ovom]] bi predlošku trebalo riješiti da se parametar "Približna starost" ne pojavljuje ako nema upisane vrijednosti. [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak%3AInfookvir_%C5%A1pilja_ili_jama&diff=7364444&oldid=7104816 Mišljah] da je kvaka u ovome ''If then show'', ali očito nije, pa te molim da riješiš ovo (ne)pojavljivanje. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 18:37, 5. siječnja 2026. (CET) :Cimnuo si me u nedavnim promjenama. U članku je zapravo bio popunjen taj parametar, sada sam dodatak stavio pod {{para|zaštita}} [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:56, 5. siječnja 2026. (CET) ::@[[Suradnik:Ponor|Ponore]], ne moraš čitat baš svaki redak u NP, zaobiđi kojega.[[Slika:Rolling on the floor.gif|20px]] ::Puno ''fala''. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 19:03, 5. siječnja 2026. (CET) == Nacrti == Možeš li premjestiti [[Nacrt:Amersfoort]], [[Nacrt:Gradski stadion u Borovu Naselju]], [[Nacrt:Uber]], [[Nacrt:Super Cure (televizijska serija iz 1998.)]] i [[Nacrt:IVXN]] (u slučaju da ispunjava kriterije)? Pozdrav, [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 18:33, 9. siječnja 2026. (CET) :{{s|Labud222}}, stadion u Borovu ima probleme s izvorima, ako se ne varam (manjak izvora + u izvorima ne piše ono što se tvrdi). Zar ne bi Super Cure trebale biti Super cure? Uber ima greške u izvorima (nisam ga čitao kao ni Amersfoort za koji vidim da treba ispraviti crtice. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:37, 9. siječnja 2026. (CET) ::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]], OK. [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 18:39, 9. siječnja 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Labud222|Labud222]] Premjestio sam Amersfoort, to je odavno sređeno i samo nisam stigao / sjetio se pogledati. Croxyza neću provjeravati pa provjeri što je s tim člancima, ali Ivan mi ne ispunjava kriterije. Nema istaknutih pjesama, na Dori je završio 7., a i upitan mi je sadržaj članka (njegove prisutnosti na mrežama, želje i namjere, nekakvi marketinški opisi njegovih pjesama…). :P <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:54, 9. siječnja 2026. (CET) ::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]], možeš li ispraviti grešku u izvorima u [[Nacrt:Uber]]? Pokušao sam, ali ne znam. [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 18:58, 9. siječnja 2026. (CET) :::::{{s|Labud222}}, {{riješeno}}. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:03, 9. siječnja 2026. (CET) == ČT == Je li mi možeš ukratko objasniti kakva je sada praksa oko članaka tjedna? Vidjeh danas da je Labud222 postavljao nekakve predloške. Ako je moguće, bi li mogli unaprijed staviti [[HŠK Concordia Zagreb]] (onaj članak za koji sam te zatražio nedavno da, ako ikada budeš u prolazu da poslikaš dijelove Klaićeve i postaviš slike na Commonsu) za 5. do 11. listopada, povodom 120. godišnjice osnutka? Također. ovih dana sam se pozabavio s patroliranjem. Uglavnom su ostale izmjene/članci za koje ne znam što bi te bi mi svakako trebala pomoć. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:43, 10. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] ČT se zasad i dalje izabiru po starom programu, prebacujemo se na novi sustav negdje u ožujku. Dotad nije tehnički izvedivo predlagati članke unaprijed, ali skupljamo ih u [[:Kategorija:Mogući članci tjedna]] pomoću predloška {{pp|ČT?}} da nam tranzicija ne bude mučna i da uopće olakšamo izbore ČT-a dotad. Jednom kad prijeđemo na novi sustav, da, moći ćemo odmah predodrediti Concordiju za listopad. ;D Budem vidio dal stignem riješiti nešto od neophođenih danas. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:04, 11. siječnja 2026. (CET) == Literatura == Jedva sam skužio tko si.<br> Prvi izvor je u potpunosti netočno naveden jer je automatski preveden, a drugi sadrži samo jednu rečenicu koja se može povezati s člankom. Tako da... Lijep pozdrav!—[[User:Man_Usk|<span style="font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;">''Man_Usk''</span>]] ^{<span style="color:#00FF00;">[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]</span>} 23:15, 16. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Man Usk|Man Usk]] U tom slučaju sve jasno. Moja greška što nisam išao provjeravati. :) I da, maškare su mi uranile, hehe. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 23:20, 16. siječnja 2026. (CET) == Slavenska mitologija == Je li ti se da u članku [[Slavenska mitologija]] zamijeniti reference iz leksikona s djelima Belaja i Katičića. Ja nikako ne stignem od svih ažuriranja i patroliranja. Također, nekad kad nađem vremena ću pročitati cijeli članak i ispraviti greške. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:49, 22. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Vidjet ću može li se to ugurati, ali imam svašta zaredano ovih tjedana. :p Dugo mi već traje moje "jednom kad se oslobodim posla, napisat ću sve članke koje sam htio"... lol Svakako nije žurba ni za tebe, članak je u drastično boljem stanju nego ikad dosad. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 09:07, 22. siječnja 2026. (CET) ::Ok, možda ja to ispravim jednom. Svakako imam 1 nepročitanu obavijest na raspravi o članku Slavenska mitologija. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 09:21, 22. siječnja 2026. (CET) == Bruno Hranić == Poštovani, vezano uz brisanje članka ''Bruno Hranić'', ističem da je riječ o enciklopedijski relevantnoj osobi (načelnik općine), te da je članak sadržavao pouzdane i neovisne izvore, uključujući službenu stranicu općine i medijske objave. Brisanje s obrazloženjem „reklama/CV“ smatram prestrogom mjerom, budući da eventualni problemi sa stilom nisu razlog za trajno uklanjanje enciklopedijski relevantne teme. U skladu s praksom Wikipedije, u takvim slučajevima primjereno je vraćanje članka u nacrt radi dorade. Molim da se članak vrati u nacrtni prostor kako bi se mogao uskladiti s enciklopedijskim standardima. [[Suradnik:Općina Vidovec|Općina Vidovec]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Općina Vidovec|razgovor]])</small> 08:18, 22. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Općina Vidovec|Općina Vidovec]] Prije svega, valja istaknuti jasan sukob interesa: ako vi sami niste Bruno Hranić, onda radite PR za općinu. CV ovdje nije bio stil, već funkcija teksta. Drugo, načelnici općina ne ispunjavaju [[WP:KRTE|kriterije]]; u hrvatskom su kontekstu to gradonačelnici ili župani. Treće i najvažnije, molit ću vas da zatražite preimenovanje svog računa – korištenje zajedničkih računa koji ne predstavljaju isključivo jednu osobu (bilo kroz osobno ime ili izmišljeni username) zabranjeno je – a zatim na svojoj [[WP:SS|suradničkoj stranici]] istaknite kako ste povezani s općinom kako bi se ispunila zakonska odredba o [[WP:$|plaćenom uređivanju]]. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 09:02, 22. siječnja 2026. (CET) == Crovizija 1992. == {{s|Runolist}}, {{s|Labud222}}, {{s|Zviz2401}}, bacite pogled na [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Crovizija_1992.&diff=prev&oldid=7373831 ovu izmjenu] članka [[Crovizija 1992.]] koju sam pronašao pri ophođenju. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:59, 24. siječnja 2026. (CET) :Također i na izmjene na člancima [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Hrvatska_na_Pjesmi_Eurovizije&diff=prev&oldid=7373853 Hrvatska na Pjesmi Eurovizije] i [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Dora_%28natjecanje%29&diff=7373873&oldid=7348625 Dora (natjecanje)] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:06, 24. siječnja 2026. (CET) ::Vidjeh to sve, povući ću raspravu na [[Razgovor:Crovizija 1992.]] <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:08, 24. siječnja 2026. (CET) == Mislim da te netko oponaša == [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/RunolistM Mislim da sam negdje vidio izmjene ovog suradnika pod drugim računom/kao IP-ovac]... – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:35, 25. siječnja 2026. (CET) :{{komentar}} Da, impersonation/neprihvatljivo suradničko ime... [[Suradnik:نوفاك اتشمان|Novak Watchmen]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]])</small> 02:23, 25. siječnja 2026. (CET) ::Ne vidim po čemu. Privremeni suradnik uređivao je temu o Hrvatima u Švicarskoj, registrirao se uzevši slobodno ime, ne provocira, nikakvu komunikaciju nije imao s Runolistom/Hijerovitom, vjerojatno i ne zna za administratora. Ne možemo zabraniti da se netko nazove Novak ili Ponor-nešto. Prije svega [[WP:PDN]], zasad nema dokaza za suprotno. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 05:04, 25. siječnja 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Vidjeh još jučer i slažem se s Ponorom. Dok sam imao stari username, već smo imali ''Runolista'' iz 2011. i ''Runolista90'', planinarima bi to možda bio i prvi izbor. Za očekivati je spontane varijante. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 10:48, 25. siječnja 2026. (CET) :::{{komentar}} Ma jedno su uobičajene riječi, a drugo je rijetko suradničko ime (i to s razlikom od samo jednog slova). Međutim, važno je da takvo ime ne uzrokuje zabunu, budući da su sada istovremeno aktivna dva (vrlo) slična suradnika. [[Suradnik:نوفاك اتشمان|Novak Watchmen]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]])</small> 12:45, 25. siječnja 2026. (CET) ::::{{s|Ponor}}, samo sam htio obavijestiti Runolista u slučaju da se u međuvremenu nešto dogodi na hr.wiki ili na nekom drugom projektu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:15, 25. siječnja 2026. (CET) == Patroliranje == Bi li mogao pomoći pri patroliranju ovih najstarijih izmjena? Nekoliko članaka je vezano za upute koje si dao suradnicima (bolje znaš od mene što si sve pisao i gdje). [[Duhovi (svetkovina)]] treba provjeriti štro piše u izvorima. Tvrdnja da je duh riječ staroslavenskog podrijetla (crkveni jezik, ne praslavenski) se ne navodi u Damj. rječniku tako da bi za taj članak trebalo provjeriti točnost svih navedenih tvrdnji. Ja sam se iscrpio od višesatnog patroliranja. Možda večeras riješim staroslavensku mitologiju. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:01, 25. siječnja 2026. (CET) :Što bi učinio s [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/Ok.online ovim] člancima i izmjenama? Brzi bris? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:06, 25. siječnja 2026. (CET) ::Slavenska mitologija je {{riješeno}} Što kažeš na to da spomene Ledića i Sučića u [[Slavenska_mitologija#Krivotvorine_i_pseudobožanstva_u_južnoslavenskom_folkloru]]? Znam da si o tome negdje već pisao. Ako ništa, možeš pokušati pornaći te tekstove i copypasteati ih u članak. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:11, 25. siječnja 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Super! O domaćim romantičarima sam pisao na enwiki, na popisu božanstava, ali ima nešto sitno i u Ledićevom članku, ne znam na koje od to dovje ciljaš. Bude se dodalo svakako. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 23:39, 25. siječnja 2026. (CET) ::::Ok. Probaj dodat i još nekoliko slika koje smatraš prigodnim. Uvjeren sam da negdje imamo nekakvu sliku vezanu za kipove u Kijevu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:41, 25. siječnja 2026. (CET) :::::Dodah nekoliko slika. Ako ti još šta padne napamet, slobodno dodaj. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:18, 26. siječnja 2026. (CET) ::::::Zaboravio sam ponovno pitati što bi učinio [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/Ok.online s ovim izmjenama]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:46, 27. siječnja 2026. (CET) :::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] BB za [[Alergije tipa I]], [[Atopijski dermatitis]] i [[Fotostarenje]]. Stranice su skrojene za reklamaciju određene firme, šteta što nitko nije ranije primijetio. Jedino sam [[hiperpigmentacija]] smoždio na mrvu jer nije bio potpuno reklamativan niti medicinski orijentiran. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 13:01, 27. siječnja 2026. (CET) ::::::::Ok. Što misliš treba li brisati poveznice na prvi članak? Sam naziv mi djeluje čudno – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:12, 27. siječnja 2026. (CET) :::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Naw, tema je korektna. Englezi imaju [[en:Type I hypersensitivity]]. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:47, 28. siječnja 2026. (CET) ::::::::::Bi li mogao riješiti [[Duhovi (svetkovina)]]? Bojim se da neću stići to pregledati prije nego što iziđe iz popisa neophođenih. Podsjećam samo da jedino znam da je ovaj dio s etimologijom netočan, odnosno da se terba brisati, jer tako ne stoji u izvoru. Ostatak izmijenjenog sadržaja nisam gledao (ovo za etimologiju znam zbog nekog članka od prije). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:27, 30. siječnja 2026. (CET) :::::::::::Ukloni [[Duhovi (svetkovina)]] s ''to do lista''. Uspio sam pronaći dovoljno vremena. Nažalost, zbog problema s izvorima ([[WP:VI]] i neslaganja tvrdnja s onim u izvorima) sam morao ukloniti većinu unesenog sadržaja tako da treba biti oprezan s dr. člancima. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:11, 31. siječnja 2026. (CET) ::::::::::::Što smo ono rekli za Farske otoke? U kontekstu sporta pišemo s velikim O, npr. [[Rukometna reprezentacija Farskih Otoka]], a ne [[Rukometna reprezentacija Farskih otoka]]? Pitam zbog predložaka. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:48, 1. veljače 2026. (CET) :::::::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Kad se odnosi na državu, onda je velko O. To bi vrijedilo i za repke, da, jer zastupaju državni savez (ako dobro shvaćam, ali svakako državno nešto), a ne otoke kao geografsku pojavu. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 21:58, 1. veljače 2026. (CET) == Vaša prvka na stranici za razgovor sudionika [[User:Croatia 925|Croatia 925]] automatski je odbijena == Vaše uređivanje je automatski odbijeno nemojte uređivati! [[Suradnik:Drilgan|Drilgan]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Drilgan|razgovor]])</small> 20:20, 27. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Drilgan|Drilgan]] Pridržavajte se osnovnih pravila ponašanja na stranicama za razgovor i neće biti potrebe za uklanjanjem. Tuđe poruke koje su davno postavljene ne uređuju se niti prevode. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:41, 27. siječnja 2026. (CET) ::@[[Suradnik:Runolist|Runolist]] molim vas, nemojte vraćati moje izmjene, To bi moglo dovesti do vandalizma, ja također vraćam vaše izmjene na moj Plus i na vaš minus za vraćanje mojih uređivanja [[Suradnik:Drilgan|Drilgan]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Drilgan|razgovor]])</small> 06:35, 28. siječnja 2026. (CET) :::{{s|Runolist}}, na en.wiki je trajno blokiran zbog čarapenja. Plus, [[WP:NOTHERE]] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:13, 28. siječnja 2026. (CET) == Neron Goleš == Pozdrav, zašto nam uporno brišete stranicu Neron Goleš? Neron je sportaš, glazbenik i video producent sa bogatom karijerom. U boksu je proveo 20 godina boksajući za hrvatsku reprezentaciju, osvajač državnih odličja. U glazbi jedini hrvatski umjetnik koji je snimao spotove na svim kontinentima svijeta i surađivao sa umjetnicima od Jamajke, Hrvatske (Ante Cash, Tram 11...) organizirao neprofitni festival rise up 10 godina za redom. U svjetu video produkcije je još od 2001. godine svojih srednjoškolskih dana, nastavlja rad na lokalnim i nacionalnim televizijama, snima spotove za brojne glazbenike [[Suradnik:Judierue|Judierue]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Judierue|razgovor]])</small> 14:59, 2. veljače 2026. (CET) :@[[Suradnik:Judierue|Judierue]] Ako je bio u reprezentaciji, onda okej, ali onda ga se treba opisati kao boksača i sportaša, ne kao glazbenika i biznismena. Za glazbu, koliko sam vidio, nije ispunjavao kriterije, a ne ispunjava ih ni za poslovnjake. Kao što sam već rekao, članak se brisao jer je bio pisan oglašivački. Koristite primjeren, neutralan stil i navodite sve izvore prema smjernici [[WP:NI]] i članak će ostati. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 15:12, 2. veljače 2026. (CET) == Radoševići == Smatraš li da bi bilo dobro da predložim članak [[Radoševići (plemstvo)]] za brisanje? Djeluje mi previše nesređeno za GIP. Duhove ću kasnije ponovno pogledati i odogovoriti. Cilj mi je smanjiti broj današnjih nepatroliranih izmjena i srediti članke Ame71-a, pa tek onda prijeći na sve dobivene obavijesti tijekom zadnjih dana. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:24, 3. veljače 2026. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Puno naših članaka ne ispunjava ni tri osnovna pravila. :P Radoševići su ''fajn''. Malo popravak pravopisa i nek stoji dok netko ne doradi. Dokle imamo stručan dokaz da se radilo o pravom plemstvu, dobro je. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 17:09, 3. veljače 2026. (CET) ::Treba mi tuđe mišljenje oko podjele sekcija (odjeljaka) u [[Suradnik:Croxyz/Tiskara#Životopis]]. Imam poteškoće s dijeljenjem i imenovanjem sekcija. Bez problema bi mogao odrediti dvije sekcije zvane ''NDH'' i ''Poslijeratna Jugoslavija i Zapadna Njemačka'', no ne znam iskreno kako bih podijelio dio životopisa od 1905. do 1941. (osnutka NDH). Možda bi npr. mogla jedna sekcija o Brodu na Savi/Slavonskom Brodu, no eto problem je u tome što je grad tih godina promijenio ime. Isto tako npr. ne mogu stvoriti sekciju Concordia jer je u Concordiji bio i kasnije za vrijeme NDH. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:37, 4. veljače 2026. (CET) :::P.S. ako te zanima zašto se bavim tom temom, riječ je o autoru velikog broja visokokvalitetnih članaka koje citiram svugdje zadnjih godinu dana. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:41, 4. veljače 2026. (CET) == Kraljevec == Pišem sada članak o Elipsi (onom igralištu u Klaićevoj) i spominjem potok Kraljevec. Vidim da ga spominješ na [[Suradnik:Runolist/Zagrabiensis]], no ne mogu naći članak na en.wiki. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:44, 6. veljače 2026. (CET) :Mislim da si me ti nekad davno tražio nešto za taj potok. Pogledao sam sad u zagrebački leksikon i veli samo ovo: "'''Kraljevac''', također '''Kraljevec''', predio u dolini istoimenog medvedničkog potoka sjeverno od Radničkog dola, između brjegova na kojima su Pantovčak, odnosno Tuškanac. Nekadašnje selo (spominje se u izvorima od srednjeg vijeka), prema kojem je 1928. imenovana glavna ulica tog predjela, koja se na sjeveru spaja s Gornjim Prekrižjem. U Kraljevcu su samostani Sestara služavki Malog Isusa i franjevki misionarki. U donjem dijelu doline je perivoj → Zelengaj." Nadam se da ti je od neke pomoći. :p <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 09:58, 6. veljače 2026. (CET) ::Znam za potok nego sam ti htio ukazati da ne mogu pronaći članak o njemu na en.wiki. Moguće je da je brisan ili preimenovan. Mislio sam da ti ta potstranica služi kao ideja za prijevode. Inače, danas sam naletio na [https://sapzagrebulupuh.wordpress.com/karta-2/ ovu web-stranicu]. Nažalost, ne popisuje spomen-ploče. Možda ti bude od koristi pri pisanju/nadipuni članaka o kvartovima i ulicama, npr. dodaš sekciju znamenitosti. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:09, 6. veljače 2026. (CET) :::A i dodatno, spominjem Elipsu da znaš da ako budeš u budućnosti prevodio članak o potoku, da imaš izvor kada je potkriven/popločen u Klaićevoj. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:11, 6. veljače 2026. (CET) ::::Naravno može ti poslužiti i kao inspiracija za fotografiranje. Mislim da bi ta web-stranica negdje mogla imati popis spomen-ploča jer vidim da odatle [https://hrcak.srce.hr/file/460918 ovaj rad] crpi brojke. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:20, 6. veljače 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Nije mi to za prijevode koliko za opće stvari koje bi se mogle napisat. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:22, 6. veljače 2026. (CET) ::::Bi li mogao pomoći u ophođenju najstarijih izmjena? Za koji dan će izići s popisa neophođenih izmjena. Od danas ponovno aktivno patroliram. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:14, 12. veljače 2026. (CET) :::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Sori, ne planiram biti osobito ophoditeljski aktivan u nadolazeće vrijeme. Pokušavam se fokusirati na druge stvari i projekte. Pogledam tu i tamo kaj ima u NP, ali vjerojatno ti neću biti od neke pomoći. :/ <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:05, 12. veljače 2026. (CET) ::::::Što bi ti napravio s člankom [[Yauco, Portoriko]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:23, 13. veljače 2026. (CET) :::::::Je li čitav članak [[Hrvatski kulturni klub (Švicarska)]] ispatroliran? Prva izmjena nije ispatrolirana, pa nisam siguran. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:36, 13. veljače 2026. (CET) ::::::::Inače, smanjio sam broj ophođenih za oko 150. Tako da sada možemo biti mirniji s 233 nepatroliranih izmjena. Izmjene članka [[Stari zavjet]] Dopisnog pjevača su ponovno imale onaj problem gdje u izvoru ne stoji ono što se tvrdi. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:47, 13. veljače 2026. (CET) ::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Je, HKK je riješen. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 10:53, 14. veljače 2026. (CET) :::::::::Yauco i Stari zavjet su sada {{riješeno}}. Slavensku mitologiju ću obraditi nekad kasniej kada nađem vrijeme. Mislim da je to to od dugova. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:48, 17. veljače 2026. (CET) ::::::::::Je li mozes ispatrolirati [[Tetragram]]? Ja cu uskoro ici spavati, a tijekom noci ce izici iz popisa neophodenih. Ako ne mozes, samo me pingaj, pa cu tijekom dana ispatrolirati – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:35, 18. veljače 2026. (CET) :::::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Riješeno! <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:43, 19. veljače 2026. (CET) == Kongres (bend) == Pošto je stranica predložena za brisanje i kao razlog navedeno '''"članak preveden sa shwiki, bez (kvalitetnih) izvora, neuređen prijevod"''' zamolio bih da mi ukažete koji izvori su nekvalitetni i kako da uredim prijevod? Ovo mi je prvi članak za Wikipediju pa će mi svaka pomoć i sugestija dobro doći. Hvala. [[Suradnik:Kongres Sarajevo|Kongres Sarajevo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kongres Sarajevo|razgovor]])</small> 01:47, 9. veljače 2026. (CET) == Sergej Aleksandrovič Jesenjin == Molim da bi objasnite ovo vaše uklanjanje sa te stranice, ovo su citati pjesamma Sergej Aleksandrovič Jesenjina pa zašto to uklanjate, molim vam razlog. Ako ne mogu biti citati na wikipediji onda u redu ,onda sam u krivu, ali vidim da na Engleskoj wikipediji na primjer ima citata od nekih pjesnika pa mi nije jasno. Hvala. Molim odgovor. [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-10995-92|&#126;2026-10995-92]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-10995-92|talk]]) 18:08, 18. veljače 2026. (CET) :Ne znam za englesku Wikipediju, ali ispisivanje pjesama u člancima trebalo bi biti rezervirano za situacije kada su one osobito važne za ilustriranje neke informacije iz članka. Pritom ne znam čiji tekst unosite – hrvatski prijevod bi mogao biti zaštićen autorskim pravima, a čak i najmanja sumnja u to da nešto ovdje krši autorska prava znači da se tekst mora ukloniti kako se ne bi prekršio zakon. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 19:49, 18. veljače 2026. (CET) :: Ova dva citata iz dvaju pjesama se nadovezuju uz članak, prvi citat iz te pjesme je poslije njegovog pisanja o ruskom seoskom romantizamu i nadovezuje se njegovom zanimanjem za ljubavlju pred kraj života i piše o tome, što je objašnjeno u članku pa je nadovezano sa tom pjesmom da bi čitaoc bolje razumio, ova druga pjesma i citat je možda i navažnija je napisao krvlju pred smrt par sati prije nego što je umro. Oba citata is tih dvaju pjesama se mogu lako provjeriti na internetu jel su točna, a točna su. Jedino ako bi članak izgledao previše tragično onda pa onda ne ,ali takav je pjesnik bio. Onda se skriva istina. Neznam ,što mislite o tome? U vezi autorskih prava pa to je prijevod sa Ruskog na Hrvatski jezik kako netko može imati prava na to? :::Ako postoji prijevod s ruskoga na hrvatski, onda ga je neki prevoditelj morao napisati. Taj tekst je stoga vlasništvo prevoditelja i za njega vrijede zasebna autorska prava od prava izvornog autora – jer se radi o zasebnom djelu. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 21:47, 18. veljače 2026. (CET) == Blogovi == Izgleda da ćemo 1. ožujka izgubiti sve blogove s dnevnik.hr. Mislim da bi bilo dobro da ih pokusamo arhivirati. Znas li mozda neke blogove vrijedne spasavanja, poput Nepoznati Zagreb? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:58, 20. veljače 2026. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Vidjeh. Ne znam ni za što osim Nepoznatog Zagreba, ali i taj je prevelik. Počeo sam nešto ručno od samih početaka bloga, pa sam skužio da ima stotine tih objava i da je IA prespor. Ako znaš za neku uslugu preko koje se arhiviranje može obaviti masovno, dobro bi došla. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:44, 23. veljače 2026. (CET) ::Vjeruj mi ni ja ne znam. Imao sam 3 taba za saveanje, ali i to je presporo išlo. Arhivirao sam blogove (supstitute sluzbenih web-stranica) tri nogometna kluba ciji su blogovi koristeni kao izvori za tablice. Probao sam malo arhivirati i nepoznati zagreb, no vidim da je dobar dio linkova (probah desetak) vec bila arhivirana, tako da eto, gledaj prvo je li postoji arhivirana verzija koja prikazuje sav sadrzaj. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:13, 23. veljače 2026. (CET) :::Javite se https://en.wikipedia.org/wiki/User:GreenC s popisom važnijih blogova, pitajte može li vam pomoći s arhiviranjem. Možda može arhivirati sve stranice u toj domeni na koje se sada pozivaju wikipedije svojim IABotom. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:16, 23. veljače 2026. (CET) == Samoborsko prigorje == Što bi ti napravio s člankom [[Samoborsko prigorje]] koji izlazi iz popisa neophođenih stranica? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:53, 28. veljače 2026. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Pojam postoji, a ljudi čitaju. Neka ga je. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 15:36, 1. ožujka 2026. (CET) ::Nekako mi je nezgodan taj uvod, pogotovo taj dio s etnolokalitetom? Što je uopće to? Nisam se surestao s tim pojmom. Dobar dio rezultata na Googleu odnosi se na etnolokalitet [[Mačkovac]] i etnolokalitet Zagorska hiža u [[Dubrava Zabočka|Dubravi Zabočkoj]]. Bez da idem dalje istraživati jer je kasno, Mačkovac je vjerojatno neko selo, a ovo drugo nekakva kuća. No, je li se prigorje može svrstat kao etnolokalitet? Štoviše prvi rezultat na Googleu za etnolokalitet je upravo ovaj članak! – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:19, 2. ožujka 2026. (CET) :::E da, ne sjećam se jesam li ovih dana pitao što ćemo s ovim glazbenicima koji ne ispunjavaju kriterije, no ostavili smo im članke u slučaju da osvoje Doru. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:20, 2. ožujka 2026. (CET) ::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Ja bih ih ROB-ao ako inače ne ispunjavaju kriterije i nisu završili na prva tri mjesta. Što se Samobora tiče, ako ti izgleda kao VLI, predloži i to za brisanje. :P <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 19:59, 4. ožujka 2026. (CET) :::::Podsjeti me što znači VLI. Kad spominjaš već rasprava o brisanju, prepune su svakakvih članaka koje bi trebalo brisati (npr. vandalizama). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:20, 4. ožujka 2026. (CET) ::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Vlastito istraživanje, prema prečcu [[WP:VLI]]. ;P <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:01, 6. ožujka 2026. (CET) :::::::Predložih za brisanje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:26, 7. ožujka 2026. (CET) == [[SUR:Luka5253x|Luka5253x]] – upit (20:30, 5. ožujka 2026.) == pozdrav, objavio bih stranicu za svog oca. Kako da to napravim --[[Suradnik:Luka5253x|Luka5253x]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Luka5253x|razgovor]])</small> 20:30, 5. ožujka 2026. (CET) == Molba == Daj molim te izbriši ovo dvoje ([[Suradnik:Mario Raguž|1]] i [[Razgovor:Mario Raguž|2]]). Išao sam popraviti za Tulkasom pa sam napravio samo takav ''cirkuZ''. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 19:35, 9. ožujka 2026. (CET) :@[[Suradnik:MaGa|MaGa]] Riješeno! <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 15:17, 10. ožujka 2026. (CET) == Marovska == Znaš li možda po kome je dobila ime Marovska ulica (današnja Masarykova)? Ne uspijevam naći taj podatak, no možda se spominje u onom azgrebačkom leksikonu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:06, 12. ožujka 2026. (CET) :Hoćeš li biti aktivan ovaj nadolazeći tjedan? Vjerojatno ću otići na wikiodmor od nekoliko dana, pa neću moći ophoditi. Ako nećeš moći imati puno vremena, pokušaj barem uklanjati vandalizme. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:37, 13. ožujka 2026. (CET) ::Također, bi li mogao ophoditi ove najstarije izmjene? Što bi ti učinio s [[Kazalište KNAP]] i [[Galerija Događanja]]? Uklopiti, zaseban/ni članak/ci? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:56, 14. ožujka 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Za Marovsku javim kad mi lexiconum bude pri ruci. Galerija je po meni oke, za kazalište nisam siguran jer to nikad nismo previše razglabali, ali rekao bih da je bolje ostaviti. Realno, to je gradsko kazalište, a o takvima imamo članke. Što se aktivnosti tiče... Probat ćemo. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 08:06, 14. ožujka 2026. (CET) ::::Ok. U međuvremenu smo dobili [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=703237 ovo djelo]. Možda ti bude korisna za neke buduće članke. Jedna ulica s 8. str. ima aktualno ime... – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:59, 14. ožujka 2026. (CET) :::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Opa! Odlično. :D BTW, našao sam ti Marovsku (tom II., str. 23): ''Prije se zvala Marovska ulica po majurima (gospodarstvima), koji su tu postojali još krajem XVIII. st. i u prvoj polovici XIX. st. Bosanskom ulicom nazvana je 1909., no ime se održalo samo godinu dana. Za Drugoga svjetskog rata zvala se po Milanu Šufflayu, a 1946. vraćeno joj je ime po Masaryku.'' Toliko o imenima. Ima podosta o razvoju ulice kroz povijest, ako ti treba. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:23, 14. ožujka 2026. (CET) ::::::Zanimljivo. Ja sam mislio da je nazvan po nekom Marovu ili Marovskom, no nisam mogao pronaći osobu takvog prezimena. Ne razumijem kako se od riječi majuri dobije Marovska. Neki dan sam gledao neku staru kartu Zagreba i zbunjeno sam gledao u Marovsku i Nikolićevu (Teslina) ulicu. Mislio sam da sam postao lud jer se nisam mogao sjetiti da sam ikada prošao tim ulicama, no skužio sam o kojim ulicama je riječ. Nikolićeva je dobila ime po [[Vladimir Nikolić|Vladimiru Nikoliću]] o kojem nemamo članak ([https://enciklopedija.hr/clanak/nikolic-vladimir HE]). Ima jedna zanimljiva [https://www.reddit.com/r/croatia/comments/pcizqr/dana%C5%A1anji_predsjedni%C4%8Dki_dvori_na_pantova%C4%8Dku_nekad/ objava na Redditu] o njemu i nejgovoj obitelji. To me je potaklo da istražim tko su meni nepoznate osobe po kojima su nazvane ulice u središtu Zagreba. Većina njih su bile u ono vrijeme važne osobe koje su u oporuci ostavile svoju (kompletnu) imovinu Zagrebu. Neki od njih su i bili gradonačelnici. Ne sjećam se svih imena, neki od njih su [[Milan Amruš]] i [[Juraj Žerjavić]]. Da danas imamo takve političare... Bosanska ulica je nazvana po prošlogodišnjoj aneksiji (1908.). Danas postoji Bosanska ulica sjeverno od Tuđmanca. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:05, 14. ožujka 2026. (CET) :::::::Marof -> Marov -> Marovska. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:52, 14. ožujka 2026. (CET) ::::::::Ispatrolirah sve iz tog perioda kada ću biti odsutan, osim te Galerije D/događanja (kako se uopće piše to?). Teško mi je ispatrolirat ovih najstarijih 25 izmjena. Trenutno je broj neophođenih 138 što je odlična brojka, no znam dobro da će odletit u nebesa čim budem bio neaktivan. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:04, 15. ožujka 2026. (CET) :::::::::Što bi ti s Galerijom učinio? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:23, 20. ožujka 2026. (CET) ::::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Nek galerija stoji. Naslov je u skladu sa službenom stranicom. Budem ovih dana popravio pravopis. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 13:47, 20. ožujka 2026. (CET) :::::::::::Bi li mogao pomnoći u patroliranju ovih najstarijih izmjena? Cijelo vrijeme ignoriram Euroviziju jer znam da znaš nešto o toj temi. Onog psa isto ignoriram. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:35, 2. travnja 2026. (CEST) == Jesenjinovske muke == Hej! U dobroj sam namjeri napravio – nered. Naime, stranicu [[Sergej Aleksandrovič Jesenjin]] mehanički sam (''kopipejstanjem'' sadržaja) prebacio na [[Sergej Jesenjin]], no na potonju stranicu ne mogu dodati poveznicu na englesku inačicu članka (niti mogu poništiti dodanu poveznicu na prvi članak). Imaš li vremena i volje srediti to? Zaista mislim da bi ime članka trebalo biti "Sergej Jesenjin", kao u engleskoj inačici. Tako je poznat u Hrvatskoj, a očito i u bijelome svijetu. Sa zahvalnošću, <br>🌟[[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">(☎️)</span>]]</small> 07:47, 20. ožujka 2026. (CET) :@[[Suradnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] Riješeno. :) Kad preusmjeravaš članak na neko preusmjeravanje, nemoj to kopipejstati, nego javi nekom od nas "alatnih" da to naprave preko gumbića. Treba zadržati povijest uređivanja (+ automatski se prebaci sve što trena). :Usput, bolje nemoj dodavati citate u članke, odnosno citate koje pronađeš prebaci na [[Wikicitat]] koji tomu služi. Vidio sam da si ih dodavao u [[Dobriša Cesarić]] i kod Jesenjina, pa te molim da to riješiš kad stigneš. Naravno, potom na dno članaka dodaj {{tl|WProjekti}} da se lakše nađu ti citati. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 13:44, 20. ožujka 2026. (CET) ::Obavljeno. :) [[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">(☎️)</span>]]</small> 12:54, 21. ožujka 2026. (CET) == Jakov Stipišić == Bok :) Vidio sam da ste mi maknuli stranicu Jakov Stipišić i samo sam se želio ispričati. Nov sam u ovome i nisam proveo mnogo vremena čitajući pravila o pisanju članaka. Priznajem da jesam prepisao (riječ do riječ, malo glupo kad sad mislim o tome) članak sa Hrvatske enciklopedije. Nadam se da ovo neće rezultirati uklananjem mojeg računa jer stvarno zapravo želim nešto napisati legitivno. Hvala. [[Suradnik:VitoModrić|VitoModrić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:VitoModrić|razgovor]])</small> 20:47, 23. ožujka 2026. (CET) :{{s|VitoModrić}}, ne brini neće rezultati uklanjanjem računa :) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:29, 24. ožujka 2026. (CET) == [[SUR:Zijad Zuna Hamburg|Zijad Zuna Hamburg]] – upit (19:00, 25. ožujka 2026.) == Moje postovanje, Danas sam odradio 4 ,,zadatka,, Sutra idem dalje... Koliko ste zadovoljni danasnjim radom? --[[Suradnik:Zijad Zuna Hamburg|Zijad Zuna Hamburg]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zijad Zuna Hamburg|razgovor]])</small> 19:00, 25. ožujka 2026. (CET) == Drito (album) == Radi čega izmjenjujete naše uratke? Molim odgovor. Ne vidim marketing niti "offtopičarenje"... Wiki je enciklopedija, s ne zbirka crtica... Lp [[Suradnik:Gosn Frenki|Gosn Frenki]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Gosn Frenki|razgovor]])</small> 21:20, 27. ožujka 2026. (CET) == Dora == Iz popisa neophođenih izmjena izići će izmjene na člancima [[ Hrvatski televizijski festival 1993.]] i [[Dodatak:Popis pjesama na Dori]]. Bi li mogoa pregledati članak? Ostalo mi je u sjećanju da si se bavio tom tematikom. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:28, 8. travnja 2026. (CEST) :Što bi ti radio s člankom [[Slavenski kalendar]]? izvori su užasni (vidi također obrisanu lkiteraturu). Dio sadržaja je sigurno fiktivan (npr. spominje se neki bog Prov). Mislim da bi taj članak trebao biti obrisan i ponovno napisan – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:16, 9. travnja 2026. (CEST) ::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Svakako bi trebao, jednom i bude. Ako želiš predložit na brisanje, samo daj. Zasad sam stavio predložak za netočne informacije. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:43, 9. travnja 2026. (CEST) :::Je li po tvom mipljenju [[Goran Andrijanić]] ispunjava kriterije? Možda bi bilo dobro da članak Slavenski kalendar prevedemo s engleskog, no bojim se da ću krivo odraditi transliteraciju/transkripciju sa svih tih jezika. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:02, 11. travnja 2026. (CEST) ::::Također, bi li mogao pomoći u patroliranju, pogotovo kod najstarijih izmjena s kojima imam poteškoće. Naime, trenutno je preostalo 105 nepatroliranih izmjeni. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:29, 12. travnja 2026. (CEST) :::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Ako je Andrijanić, kako piše, bio glavni urednik Bitnog, portala za koji imamo članak, neka ostane. Slavenski kalendar slobodno samo prevedi i ostavi englesku transkripciju, to se kasnije lako popravi. Što se patroliranja tiče, ovih dana nema šanse. :/ <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 07:54, 12. travnja 2026. (CEST) ::::::Slavenski kalendar sam preveo, Andrijanića nisam dirao. Što misliš ispunjavaju li [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/~2026-18640-84 ovi članci] kriterije? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:20, 15. travnja 2026. (CEST) :::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Za umjetnike bi trebalo individualno provjeravati. Znaš kriterije. Ako su imali samostalnu izložbu u nekoj profinjenijoj galeriji ili muzeju, dobivali nagrade, a navode izvore, dobro je. Ako vidiš da imaju dosta samostalnih ali nisi siguran za status galerije, bolje ostaviti (očito tu ima nečega ako toliko izlažu samostalno, pa nije problem). Ako su samo grupne izložbe, to svakako nije po kriterijima. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:49, 16. travnja 2026. (CEST) ::::::::Pregledat ću ih kasnije kada nađem vremena. Imamo novi članak [[Grupa Vigor]] (također postoji [[Nacrt:Grupa Vigor]]). Gledao sam [[Wikipedija:KRTE]] i nisam uspio pronaći kriterije za sastave. Je li oni spadaju pod Estradni glazbenik? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:34, 18. travnja 2026. (CEST) :::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Dap, estradni glazbenici su pojedinci koliko i sastavi. Čini mi se da nam Vigor može ostati ako su doista s Mejašima dobili Cesaricu za neku pjesmu. Budem nabrzaka doradio. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 17:13, 18. travnja 2026. (CEST) ::::::::::Ok. Bi li mi mogao pojasniti zašto je [[Nacrt:Antonio Hase]] prethodno brisan? Nedavno je taj nacrt ponovno stvoren. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:11, 19. travnja 2026. (CEST) :::::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Brisali smo ga jer je 7 mjeseci stajao netaknut u očajnom stanju kao nacrt. Nije identičan tekst kao sada, ali ista shema: grandiozno pisanje o živoj osobi čija se značajnost ne da pronaći, praktički CV za osobnu stranicu. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 21:44, 19. travnja 2026. (CEST) ::::::::::::{{s|Runolist}}, ako sam dobro shvatio kriterije ispunjavaju [[Ines Krasić]] (Klovićevi dvori), [[Nika Radić]] (mnogo muzeja za razliku od Krasić), dok ih ne ispunjavaju [[Vlatka Horvat]] (projekti, a ne izložbe), [[Lala Raščić]], [[Vlasta Žanić]], [[Ivana Franke]] (ovaj ima nepstojeći izvor). Što ti misliš? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:34, 22. travnja 2026. (CEST) :::::::::::::Svakako bi trebali donijeti odluku o člancima jer si prije nekoliko dana izišli s popisa neophođenih... – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:30, 27. travnja 2026. (CEST) ::::::::::::::[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:DanKugl2024&diff=prev&oldid=7441902 Ovdje] ti je odgovoreno, ali te nisam pingao jer je u međuvremenu nacrt uređivan. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:49, 28. travnja 2026. (CEST) == Nasilje nad LGBTQ osobama == Hvala na [[Nasilje nad LGBTQ osobama|sudjelovanju u ustrajnoj borbi]] protiv [[Homofobija|homofobije]]! [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 15:18, 13. travnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Mychele Trempetich|Mychele Trempetich]] Znaš kako to ide s nama wiki-domarima, uvijek se čisti. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:45, 16. travnja 2026. (CEST) == Stranica o Marijani Bijelic == Bok, Stranica je update-ovana po pravilima hrvatskog jezika, da li biste mogli da vratite normalno stranicu na internet hvala jer ova osoba zasluzuje imati svoju wiki stranicu. Srdacno, [[Suradnik:Nikolica1512|Nikolica1512]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Nikolica1512|razgovor]])</small> 22:35, 14. travnja 2026. (CEST) == You may be an eligible candidate for the U4C election == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Greetings, The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years. This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required. The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will week between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run. In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 20:33, 28. travnja 2026. (CEST) </div> (This message was sent to [[:Razgovor sa suradnikom:Hijerovit]] and is being posted here due to a redirect.) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&oldid=30471754 --> == You may be an eligible candidate for the U4C election == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Greetings, The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years. This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required. The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will week between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run. In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 20:33, 28. travnja 2026. (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&oldid=30471754 --> == Croatian == Hello. I'm looking for translation of Bosnian descriptions "pjesma Käärije i Basshuntera" and "singl Käärije i Basshuntera" to Croatian for Wikidata items. Right now I have "studijski album Basshuntera", which is ratcher okay? Would you help? [[Suradnik:Eurohunter|Eurohunter]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Eurohunter|razgovor]])</small> 21:40, 30. travnja 2026. (CEST) :{{s|Eurohunter}}, both are same in Croatian and Bosnian. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:49, 30. travnja 2026. (CEST) :: Thanks. I will add them then. [[Suradnik:Eurohunter|Eurohunter]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Eurohunter|razgovor]])</small> 21:57, 30. travnja 2026. (CEST) ::: Would you yet help to translate: Slovenian "kompilacijski album Basshunterja", "promotional single by Basshunter", "music video by Basshunter" and "lyric video by Basshunter"? [[Suradnik:Eurohunter|Eurohunter]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Eurohunter|razgovor]])</small> 23:59, 6. svibnja 2026. (CEST) == Potencijalni izvori i članci zagrebačke tematike == Na web-stranici [https://www.daz.hr/vodic/site/article/a-uprava-i-javne-sluzbe/1/4 Državnog arhiva u Zagrebu] nalazim brojne informacije o bivšim adminstrativnim jedinicama na području Zagreba i okolice. Navodi se puno enciklopedijskog štiva koje može poslužiti za postojeće članke o kvartovima (povijest, broj stanovnika i sl.), a i za nove članke, npr. o bivšim općinama. Mislim da bi bilo dobro da imamo članke o nekim od tih općina s velikim teritorijem, npr. [https://www.daz.hr/vodic/site/article/hr-dazg-21-upravna-opcina-vrapce Općina Vrapče] se potencijalno prostirala sve do Save. Također, vidim da se spominje u nekim člancima ([[Kustošija]], [[NK Jarun]] itd.). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:00, 3. svibnja 2026. (CEST) :Palo mi je napamet sad jer spominjem Jarun da obratim pozornost na članak [[Jarun]]. Taj članak bi svakako trebalo srediti, možda čak i podijeliti na dva dijela (naselje i jezero + popratni sadržaj). Imam podosta planiranih članaka koji zahtijevaju opsežno istraživanje i pisanje tako da sumnjam da ću se moći baviti time. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:04, 3. svibnja 2026. (CEST) ::Vidim da Jarun ima puno spominjanja na Hrčku, takod da svakako ima materijala za novi članak. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:07, 3. svibnja 2026. (CEST) == Pomoć s preusmjeravanjima == Pozdrav, javljam se jer sam vidio kako si [[Razgovor sa suradnikom:SrpskiAnonimac#c-Hijerovit-20240929174200-Opet preusmjeravanja|ostavio ovaj komentar]]. Navedeni korisnik je opet bio kreativan s preumsjeravanjima koja ne mogu poništiti. U pitanju su: https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Janjevačko-letnički_dijalekt&oldid=7453122 https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Govori_Janjeva_i_Letnice&oldid=7453123 Posljednji put kad sam pokušao urediti stranice kako bi odgovarale terminologiji koja se stvarno koristi, trebalo je oko godinu i pol da se predložena izmjena uvaži: https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Janjevačko-letnički_dijalekt&oldid=5685668 https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Janjevačko-letnički_dijalekt&oldid=6111185 <span style="background:#444;padding:2px 12px;font-size:12px">[[User:koora|<span style="color:#fff">koora</span>]] <span style="color:#FC0;letter-spacing:-2px">❯❯❯</span> [[Razgovor sa suradnikom:Koora|<span style="color:#fff">razgovor</span>]]</span> 19:31, 15. svibnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Koora|Koora]] Premjestih na [[Janjevačko-letnički govori]] (bolje taj pridjevski oblik ako ga se može stvoriti). Ako ikako možeš, pronađi o kakvom se lektu radi (je li etnolekt, sociolekt...) i ubaci u prvu rečenicu. Bilo bi od koristi i za naslov i za definiranje govora. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 01:21, 16. svibnja 2026. (CEST) ::Ovdje je riječ samo o dva mjesna govora, odnosno govoru Janjeva i govoru Letnice. Ovi govori nisu dijalekt i nisu Janjevačko-letnički, nego su bliska dva govora kojima se služe Hrvati u Janjevu, odnosno Letnici. Stari naslov, "Govori Janjeva i Letnice", je točan; "Janjevačko-letnički" (u bilo kojem obliku - govori, dijalekt)je wikipedizam. ::Usporedno: ::*[[Govori Hrvata iločkoga područja]] ::*[[Govori bokeljskih Hrvata]] ::*[[Govori rekaških Hrvata]] ::*[[Govori moliških Hrvata ]] ::*[[Govori Hrvata okolice Pečuha]] ::Sva terminologija se koristi u ''Josip Lisac, Hrvatska dijalektologija 1. - Hrvatski dijalekti i govori štokavskog narječja i hrvatski govor torlačkog narječja, Golden Marketing - Tehnička knjiga, 2003.'' <span style="background:#444;padding:2px 12px;font-size:12px">[[User:koora|<span style="color:#fff">koora</span>]] <span style="color:#FC0;letter-spacing:-2px">❯❯❯</span> [[Razgovor sa suradnikom:Koora|<span style="color:#fff">razgovor</span>]]</span> 15:59, 18. svibnja 2026. (CEST) :::Nastavljam ovo na SZR članka, da se ne zagubi kasnije. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 19:40, 20. svibnja 2026. (CEST) == Nacrt == Dobar dan, stavio sam nacrt u razmatranje ali evo nitko ne odgovara pa da se tebi obratim za pomoć. Napisao sam [[Nacrt:Hercegovački slučaj]] i mislim da ispunjava sve kriterije i može u glavni imenski prostor ali evo ako nije volio bih znati gdje sam pogriješio da ispravim. Hvala i LP [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 09:15, 23. svibnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Tmatic01|Tmatic01]] Ahoj kolega! "Prelistao" sam članak i nisam uočio neki problem, pa sam ga prebacio u GIP na [[Hercegovački slučaj]]. Ima pravopisnih sitnica za popraviti, ali mislim da to nije toliko važno. Ako imaš vremena (nije obavezno, ali ljepše bi izgledalo), preporučio bih jedino da izvore u tekstu pretvoriš u ovaj format: {{tlx|Sfn|autor|godina|<nowiki>p=</nowiki>broj stranice}}. Zato sam ti napravio odlomak "Literatura" na dnu: te citacije u tekstu će se automatski povezati s literaturom. :Ako nemaš vremena, u redu je, netko će drugi jednog dana. Svakako mislim da je članak u redu. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:37, 24. svibnja 2026. (CEST) ::Završio sam sa školom pa imam vremena na pretek. Nisam nikad to radio pa bih te samo molio da mi pošalješ primjer nekog članka gdje je to odrađeno pa ću ja srediti još danas [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 12:42, 24. svibnja 2026. (CEST) :::@[[Suradnik:Tmatic01|Tmatic01]] Evo, [[posebno:diff/7467416|u ovom uređivanju sam ti]] kao primjer prebacio izvore iz drugog paragrafa povijesti u Sfn. Nek te ne mori to što će ti zasad pisati "Postoji x različitih izvora s oznakom: CITEREFPandžić2001" ili slično, to će se maknuti kad zamijeniš sve referencije. Ako nešto ne bude štimalo još kad ćeš biti gotov, javi pa ću pogledati. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 13:51, 24. svibnja 2026. (CEST) ::::Evo riješio sam otprilike sve s tim da imam velik problem s tim da su iste godine obajvljene knjige Ratka Perića i Marka Perića [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 15:42, 24. svibnja 2026. (CEST) :::::@[[Suradnik:Tmatic01|Tmatic01]] Oprosti što ranije nisam pogledao situaciju. Uglavnom, to rješavamo relativno jednostavno putem parametra |ref= i predloška {{tl|SfnRef}} u literaturi, u kojemu definiraš točno kakav Sfn želiš koristiti za tu bibliografsku jedinicu (v. [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Hercegova%C4%8Dki_slu%C4%8Daj&diff=7467994&oldid=7467437 moje uređivanje]). Još ću Search & Replaceom malo doraditi referencije (da budu ''Perić, M.'' i ''Perić, R.'' kako bi se još jasnije razlikovali), ali sad znaš zaubuduće. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 09:50, 25. svibnja 2026. (CEST) == Busija (rijeka) == Bi li mogao srediti članak [[Busija (rijeka)]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:04, 25. svibnja 2026. (CEST) :Također bi li mogao napisati neki kratki članak o [[dom]]u (kuća, stan). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:16, 25. svibnja 2026. (CEST) ::P.S. ako zelis nesto azurirati vezano za ZET, znaj da je [[Zagrebačka uspinjača]] puštena u promet. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:21, 25. svibnja 2026. (CEST) == Aircash == možeš li provjeriti je li [[Nacrt:Aircash]] ispunjava uvjete GIP [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 15:34, 25. svibnja 2026. (CEST) == [[SUR:San Cassiano|San Cassiano]] – upit (16:22, 1. lipnja 2026.) == Dobar Dan Runolist trebao bih vašu pomoc San Cassiano --[[Suradnik:San Cassiano|San Cassiano]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:San Cassiano|razgovor]])</small> 16:22, 1. lipnja 2026. (CEST) == Albanci u Srbiji == Meni je suradnik Maga rekao da "Vidi još" se ne koristi, a "Značajne osobe" još nisam vidio po drugim člancima. Možeš li mi navjesti primjere za "Značajne osobe"? [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 11:32, 4. lipnja 2026. (CEST) :"Vidi još" je u jednoj raspravi zajednice prije x godina ispao preferirani odabir, to ja prepravljam radi "objedinjenja" u dalekoj budućnosti iako zasad nije službeno propisano. Za "Poznate osobe" si u pravu, sad vidim. To sam išao popravljati primarno zbog "ličnosti", samo sam se, izgleda, dosjetio krivog naslova. Mea culpa. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:50, 4. lipnja 2026. (CEST) :Znači da bude "Poznate osobe" kako bi bilo standardizirano za slične stranice? Sredi i Šope kako ne bi bilo onih predložaka više. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 14:14, 4. lipnja 2026. (CEST) Možeš li sredititi članak o Šopima, ili ja da to uradim? Po meni nema šta tu mnogo da se sređuje jer predlošci nisu odgovarajući, kao za točnost, prevod (samo ne znam od čega da se prevede kada ga nije ni bilo), da nije pokriven izvorima - iako jeste.. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 13:40, 8. lipnja 2026. (CEST) == ChatGPT == U prolazu sam, nisam aktivan trenutno. Bi li mogao pregledati i druge nedavne članke tog suradnika. Možda su i oni napisani AI-jem,. Također bi li mogao proučiti [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?search=insource%3A%2Fchatgpt%2F&title=Posebno:Tra%C5%BEi&go=Kreni&ns0=1 čije su sve ovo izmjene] i provjertiti njihovu točnost? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:28, 15. lipnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Zasad nemam kapaciteta kopati, ali vidjet ću preko ljeta. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 21:58, 16. lipnja 2026. (CEST) == SR Hrvatska == Bok! Uklonio si moje uređivanje (istospolni odnosi bili ilegalni neko vrijeme), pa me zanima kao "aktivistu": treba li to uopće spomenuti u članku i gdje? Ne želim da ispadne da sam vandal. [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 18:50, 16. lipnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Mychele Trempetich|Mychele Trempetich]] Nikako ne ispada da si vandal. :) Uglavnom, budući da se to pitanje rješavalo na federativnoj razini, ja to uopće ne bih spominjao u članku za SRH, nego eventualno [[SFRJ]]. Bez obzira gdje to pisala, mislim da bi bilo potrebno uz to dodati i širi kontekst, tako da bih ti za početak preporučio prevesti s engleskoga članak [[en:LGBTQ history in Yugoslavia]] (koji ima pregled povijesti i kulture), a nakon toga dio o povijesti dopuniti dijelovima sa srpskohrvatskoga članka [[sh:LGBTQ historija Jugoslavije]] (ne zaboravi u oba koraka prevođenja prenijeti i izvore! Trebala bi ih moći samo kopirati s engleskog i zalijepiti u hrvatski članak). :<br> :Taj se članak (prijedlog naslova: [[Povijest LGTBQ-a u Jugoslaviji]]) onda može nekako uklopiti u npr. [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija#Politika|SFRJ#Politika]] ili u "Vidi još" odjeljak. Što kažeš, jesi li za takav pothvat? <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 21:44, 16. lipnja 2026. (CEST) ::[[Datoteka:Face-smile.svg|20px]]Misliš da je [[Socijalizam i LGBT|ovo]] „dobar početak”? — [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 11:43, 17. lipnja 2026. (CEST) :::@[[Suradnik:Mychele Trempetich|Mychele Trempetich]] Je. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:46, 17. lipnja 2026. (CEST) == [[SUR:Lovro.milas|Lovro.milas]] – upit (19:38, 18. lipnja 2026.) == Dobar dan poštovani. Danas sam stvorio stranicu o hrvatskom banu Marku Mišljenoviću, https://hr.wikipedia.org/wiki/Marko_Mi%C5%A1ljenovi%C4%87. Molio bi da pogledati jesam li dobro naveo izvore i trebam li što doraditi. Koristio sam slovačku wiki o njemu --[[Suradnik:Lovro.milas|Lovro.milas]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lovro.milas|razgovor]])</small> 19:38, 18. lipnja 2026. (CEST) == Šopi == Zdravo Runolist. Htio bih sredit članak o [[Šopi]]ma, i u tome mi je potrebna tvoja pomoć. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 17:16, 21. lipnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] Vidio sam, sori, samo zasad nemam vremena pregledavati taj članak. Za to bih trebao otvoriti svaku od knjiga koje citiraš i provjeriti tvrdnju, pa mi je previše posla. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 19:01, 21. lipnja 2026. (CEST) ::A da prevedem sa en viki dijelove članka i izbacim ovo što se ne može provjeriti? [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 19:10, 21. lipnja 2026. (CEST) :::@[[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] Možeš, što se mene tiče. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:30, 21. lipnja 2026. (CEST) == Utjecaj latinice == Nisam doma trenutno i nisam vidio što si u međuvremenu pisao. Sjetio sam se da nisam naveo dodatan izvor za uzjecaj latinice: [https://archive.org/details/truhelka-ciro-bosancica]. Pise na 70. str. da je slovo K u bosancici doslovce CC, po uzoru na latinicu (valjda latinski/talijanski) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:19, 24. lipnja 2026. (CEST) == [[SUR:IvanCanzek|IvanCanzek]] – upit (19:49, 26. lipnja 2026.) == Poštovani, Prije cca 2 tjedna sam napravio članak o sebi, Nacrt:IvanČanžek, pa me zanima dali bi se moglo to prebacit u normalne članke, da ne bude više među nacrt člancima? Znam da se radi o sukobu interesa sa politikom Wikipedie, no zaista sam pazi da se ne reklamiram u članku, što mi je jasno da nije dozvoljeno. Javite ako mogu ili moram još što šta promjeniti za punu objavu moje "stranice". Prijatno, Ivan Čanžek --[[Suradnik:IvanCanzek|IvanCanzek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:IvanCanzek|razgovor]])</small> 19:49, 26. lipnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:IvanCanzek|IvanCanzek]] Nažalost, iz teksta u nacrtu ne vidim da ispunjujete [[WP:KR]]. To je upravo jedan od razloga iz kojih obeshrabrujemo pisanje autobiografija. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:06, 26. lipnja 2026. (CEST) == Mjenica == Bi li mogao ophoditi izmjenu u članku [[mjenica]]? Danas izlazi iz popisa neophđenih izmjena. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:53, 30. lipnja 2026. (CEST) == U nepoznatim vodama (autorska prava) == Hej, imam pitanje: ako neki suradnik često zna u članak ubaciti novu sliku kojoj je on sam autor i koja je načešće uploadana taj isti dan, što ja mogu napraviti s tom izmjenom? Ne znam imaju li te slike postavljene na meti neko razdoblje kada tamo trebaju biti ophođene pa treba pričekati, ili se to nas ne tiče? [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])</small> 00:11, 2. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] Ako slika ne pripada u članak (loša je, višak je, čini ti se neprimjerenom ili nepotrebnom…) slobodno ju ukloni bez obzira. Na Commonsu su ista pravila za ophođenje kao kod nas, ali ne treba računati na to da će oni to stići, i tko zna kada će prijedlog za brisanje okončati. I da obrišu, trebalo bi kod nas maknuti kôd iz članka, tako da dođe na isto. Mi svakako imamo pravo arbitrirati što nama pristaje u člancima bez obzira na odluke Commonsa. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:08, 2. srpnja 2026. (CEST) ::A što onda napraviti s tim izmjenama? Vratiti na staro i ako slika paše? [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])</small> 18:22, 2. srpnja 2026. (CEST) :::@[[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] Pokaži mi na što misliš. Nije mi jasno, zašto bi uklanjao sliku koja nije problematična za članak? <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:54, 2. srpnja 2026. (CEST) ::::{{s|Runolist}}, mislim da pita za slike suradnika EUBPR. Postavlja dosta kvalitetnih slika, uglavnom zagrebačke tematike. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:06, 2. srpnja 2026. (CEST) Ako se mogu malo umiješati u raspravu: ...''često zna u članak ubaciti novu sliku kojoj je on sam autor i koja je načešće uploadana taj isti dan''... Bar danas to nije nikakav problem, mobiteli su svakodnevnica i tehnički je izvedivo bez problema, praktično odmah nakon slikavanja. To nije razlog da se sumnja u sliku. Tehnički, mi s time nemamo ništa, ako je slika sporna, netko će pokrenuti proces brisanja na Zajedničkom poslužitelju, pa, ako bude i kad bude. Slike se nakon brisanja najčešće automatski miču sa svih projekata na kojima su bile. Uglavnom, naš problem nije, ali vraćati izmjenu zbog gornjeg razloga - nema potrebe. Letimično sam pogledao slike o kojima pričate, većina (ako ne i sve) su podrezane varijante već postojećih tuđih slika, tako da ja ne vidim problem.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 21:39, 2. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:MaGa|MaGa]], hvala, to sam pitao. [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])</small> 21:43, 2. srpnja 2026. (CEST) ::@[[Suradnik:Etiktov|Etiktov]]e, nema na čemu, i drugi put. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 21:48, 2. srpnja 2026. (CEST) == Molba za trenutačno aktivnog na NP == Bi li mogao ''protrčati'' kroz članke ispod i promijeniti <code><nowiki>Datoteka:Pauci.jpg</nowiki></code> u <code><nowiki>:Datoteka:Pauci.jpg</nowiki></code> (da ne stoje na popisu stranica s neispravnim datotekama)? Dotična je datoteka izbrisana na ZP-u, a članci su zaključani za sve pa im ne mogu ništa. Ostatak sam ja riješio botom. *[[Razgovor sa suradnikom:Flopy/Arhiv 12]] *[[Wikipedija:Globalni uklonitelji i globalni administratori]] *[[Razgovor sa suradnikom:Kubura/Pismohrana19]] *[[Suradnik:Lasta/Pravila glasovanja na wikipediji/Prijedlog promjena]] *[[Razgovor sa suradnikom:NoParking]] *[[Wikipedija:Prijedlozi/Globalni uklonitelji]] *[[Wikipedija:Provjeritelji/Prijedlozi za provjeritelje/Vodomar, Ex13]] *[[Wikipedija:Zahtjev za mišljenje administratora/Arhiva 2]] <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 11:23, 5. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:MaGa|MaGa]], uskočio sam ja umjesto Runolista jer se upravo bavim ispravljanjem zastarjeloga koda u potpisima, nadam se da nisi razočaran. [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] [[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 11:48, 5. srpnja 2026. (CEST) ::@[[Suradnik:Neptune, the Mystic|Neptune]], [[Slika:Thumbs-up-icon.svg|20px]] <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 12:20, 5. srpnja 2026. (CEST) == Wikiodmor + zanimljivosti == Prekosutra odlazim na wikiodmor te se vraćam tek negdje maloprije 20. 8., no i dalje ću pomalo uređivati Wiki preko mobitela, stoga bih te zamolio da tih dana pokušavaš što više ophoditi. Naravno, ostavi mi one izmjene i članke koje je najbolje da ja sredim. Inače, na Discordu sam ti poslao ovih dana neke zanimljivosti koje bi te mogle zanimati. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:37, 7. srpnja 2026. (CEST) == Infookvir == Možeš li dodati i ispuniti infookvir ovdje [[Franjo V. Nádasdy]]. Još nisam skužio kako to sve ide. [[Suradnik:Lovro.milas|Lovro.milas]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lovro.milas|razgovor]])</small> 15:12, 7. srpnja 2026. (CEST) :Ima i slika na en.wiki [[Suradnik:Lovro.milas|Lovro.milas]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lovro.milas|razgovor]])</small> 15:18, 7. srpnja 2026. (CEST) ::@[[Suradnik:Lovro.milas|Lovro.milas]] Dodao sam sliku i neispunjeni infookvir, premjestio članak na prihvaćenije ime (prema Hrvatskoj enciklopediji). Možeš isprobavat ispunjavanje infookvira, svi podatci koje možeš umetnuti su predloženi s desne strane kada otvoriš uređivanje predloška za infookvir. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:04, 7. srpnja 2026. (CEST) == Frano Vodopivec == Idem uskoro na wikiodmor koji sam ti spominjao ranije. Molim te pregledaj točnost čllanka [[Frano Vodopivec]]. Među korištenim izvorima je Grokipedia, dakle AI sadržaj koji je 100 % netočan. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:53, 8. srpnja 2026. (CEST) == Đure, Juraji i ini (Šporeri) == Umjesto preusmjeravanja jednog na drugi članak, najpoštenije bi bilo izvršiti spajanje povijesti oba članka tako da se u povijesti vide doprinosi svih suradnika. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 21:52, 16. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:MaGa|MaGa]] Koliko sam ja vidio, i koliko sam sad provjerio, sadržaj iz članaka nikada nije spojen. Pritom spajanje povijesti obično koristimo kada novi članak iskrsne i zamijeni stari, ali ovi su 15 godina supostojali i uređivali se. Ovako imamo svu povijest za Đuru kod Đure, a za Juraja kod Juraja, kako su i napisani. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 23:30, 16. srpnja 2026. (CEST) ::Ja sam jučer prebacio djela iz ''starog'' u ''novi'', a ostalo se nema šta prenositi, manje-više je isto. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 15:46, 17. srpnja 2026. (CEST) == Pitanje == Kad suradnik u [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Jasamja012&oldid=7561769&diff=prev odgovoru nije spomenuo] onoga koji je razgovor započeo bolje je ne ophoditi taj odgovor, pogotovo ako odgovarača ne uputimo na to kako održavati razgovor čitljivim. Zar ne [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]]--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 23:02, 22. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] U pravu si, skužaj. :') <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:35, 23. srpnja 2026. (CEST) ::Sve u redu. Nego mi je skoro promaklo, a onda mislim da suradnik izbjegava išta poduzeti ili razgovarati. [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]][[Datoteka:Face-wink.svg|20px]]--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 17:06, 24. srpnja 2026. (CEST) == Stephen Fry == https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Stephen_Fry&diff=prev&oldid=7562064 Uvijek obavim svoje istraživanje, samo sam malo lijen. I nije brojka, nego broj! Budi mi pozdravljen. :) — [[Suradnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|razgovor]])</small> 23:13, 22. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] S izvorom to već bolje izgleda. :) Brojku spominjem jer sam samo znamenke tražio, pa da ne bude da tvrdim da nigdje nije naveden broj. :p <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:44, 23. srpnja 2026. (CEST) ::Mogao biti. :) ::@[[Suradnik:Runolist|Runi]], broj je broj. Čak i da se radi o neformalnom testu, izvor navodi da je procijenjen "blizu genijalnosti", a to je tada bio termin koji se koristio za rezutate iznad 140. (Treba li nam bolji izvor za to?) Ne tvrdimo, kao Wikipedija, da ''ima'' IQ iznad 140, već da je na tom konkretnom testu ''bio procijenjen'', u današnjim terminima, na broj iznad 140. ::I moji su ''rezultati'' varirali. Međutim, to što sam jedanput posrnuo na 130, ne znači da nemam 143. :)) — [[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">(☎️)</span>]]</small> 14:37, 25. srpnja 2026. (CEST) cjhxqo416297bune63emrdqt4j6mqmm 7563589 7563584 2026-07-25T12:51:17Z Runolist 263374 /* Stephen Fry */ Odgovor 7563589 wikitext text/x-wiki {{wikiodmor}} <div align="center" class="usermessage">[[Slika:Internet-group-chat.svg|lijevo|25px]] Ovo je [[WP:Stranice za razgovor|stranica za razgovor]] s jednim suradnikom. <span class="plainlinks">[http://hr.wikipedia.org/w/wiki.phtml?title=Razgovor_sa_suradnikom:Runolist&action=edit&section=new Ostavite poruku] ili samo pozdravite! :)</span></div> {{Suradnik:Runolist/Arhiv SZR}} {| float="left" style="margin-left:120px; minimum-width: 100px" |+'''[[WP:5S|Pet stupova Wikipedije]]''' | align="center" scope="col" style="width: 100px;"|[[Datoteka:Encyclopedia icon.svg|55x55px|link=Wikipedija:NIJE]] | align="center" scope="col" style="width: 100px;"|[[Datoteka:Scale icon green.svg|55x55px|link=Wikipedija:NPOV]] | align="center" scope="col" style="width: 100px;"|[[Datoteka:Jigsaw piece yellow 01.svg|55x55px|link=Wikipedija:AP]] | align="center" scope="col" style="width: 100px;"|[[Datoteka:Smiley icon orange.svg|55x55px|link=Wikipedija:BONTON]] | align="center" scope="col" style="width: 100px;"|[[Datoteka:Light bulb icon red.svg|55x55px|link=Wikipedija:ZANEMARI]] |- | align="center"|[[WP:NIJE|'''Enciklopedija''']] | align="center"|[[WP:NPOV|'''Neutralna''']] | align="center"|[[WP:AP|'''Slobodna''']] | align="center"|[[WP:BONTON|'''Uljudna''']] | align="center"|[[WP:ZANEMARI|'''Odvažna''']] |} == Da ne cimam Ponora svaki put... == Ja i tehnički dio predložaka - svjetlosnim godinama daleko. U [[Predložak:Infookvir špilja ili jama|ovom]] bi predlošku trebalo riješiti da se parametar "Približna starost" ne pojavljuje ako nema upisane vrijednosti. [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak%3AInfookvir_%C5%A1pilja_ili_jama&diff=7364444&oldid=7104816 Mišljah] da je kvaka u ovome ''If then show'', ali očito nije, pa te molim da riješiš ovo (ne)pojavljivanje. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 18:37, 5. siječnja 2026. (CET) :Cimnuo si me u nedavnim promjenama. U članku je zapravo bio popunjen taj parametar, sada sam dodatak stavio pod {{para|zaštita}} [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:56, 5. siječnja 2026. (CET) ::@[[Suradnik:Ponor|Ponore]], ne moraš čitat baš svaki redak u NP, zaobiđi kojega.[[Slika:Rolling on the floor.gif|20px]] ::Puno ''fala''. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 19:03, 5. siječnja 2026. (CET) == Nacrti == Možeš li premjestiti [[Nacrt:Amersfoort]], [[Nacrt:Gradski stadion u Borovu Naselju]], [[Nacrt:Uber]], [[Nacrt:Super Cure (televizijska serija iz 1998.)]] i [[Nacrt:IVXN]] (u slučaju da ispunjava kriterije)? Pozdrav, [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 18:33, 9. siječnja 2026. (CET) :{{s|Labud222}}, stadion u Borovu ima probleme s izvorima, ako se ne varam (manjak izvora + u izvorima ne piše ono što se tvrdi). Zar ne bi Super Cure trebale biti Super cure? Uber ima greške u izvorima (nisam ga čitao kao ni Amersfoort za koji vidim da treba ispraviti crtice. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:37, 9. siječnja 2026. (CET) ::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]], OK. [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 18:39, 9. siječnja 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Labud222|Labud222]] Premjestio sam Amersfoort, to je odavno sređeno i samo nisam stigao / sjetio se pogledati. Croxyza neću provjeravati pa provjeri što je s tim člancima, ali Ivan mi ne ispunjava kriterije. Nema istaknutih pjesama, na Dori je završio 7., a i upitan mi je sadržaj članka (njegove prisutnosti na mrežama, želje i namjere, nekakvi marketinški opisi njegovih pjesama…). :P <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:54, 9. siječnja 2026. (CET) ::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]], možeš li ispraviti grešku u izvorima u [[Nacrt:Uber]]? Pokušao sam, ali ne znam. [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 18:58, 9. siječnja 2026. (CET) :::::{{s|Labud222}}, {{riješeno}}. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:03, 9. siječnja 2026. (CET) == ČT == Je li mi možeš ukratko objasniti kakva je sada praksa oko članaka tjedna? Vidjeh danas da je Labud222 postavljao nekakve predloške. Ako je moguće, bi li mogli unaprijed staviti [[HŠK Concordia Zagreb]] (onaj članak za koji sam te zatražio nedavno da, ako ikada budeš u prolazu da poslikaš dijelove Klaićeve i postaviš slike na Commonsu) za 5. do 11. listopada, povodom 120. godišnjice osnutka? Također. ovih dana sam se pozabavio s patroliranjem. Uglavnom su ostale izmjene/članci za koje ne znam što bi te bi mi svakako trebala pomoć. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:43, 10. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] ČT se zasad i dalje izabiru po starom programu, prebacujemo se na novi sustav negdje u ožujku. Dotad nije tehnički izvedivo predlagati članke unaprijed, ali skupljamo ih u [[:Kategorija:Mogući članci tjedna]] pomoću predloška {{pp|ČT?}} da nam tranzicija ne bude mučna i da uopće olakšamo izbore ČT-a dotad. Jednom kad prijeđemo na novi sustav, da, moći ćemo odmah predodrediti Concordiju za listopad. ;D Budem vidio dal stignem riješiti nešto od neophođenih danas. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:04, 11. siječnja 2026. (CET) == Literatura == Jedva sam skužio tko si.<br> Prvi izvor je u potpunosti netočno naveden jer je automatski preveden, a drugi sadrži samo jednu rečenicu koja se može povezati s člankom. Tako da... Lijep pozdrav!—[[User:Man_Usk|<span style="font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;">''Man_Usk''</span>]] ^{<span style="color:#00FF00;">[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]</span>} 23:15, 16. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Man Usk|Man Usk]] U tom slučaju sve jasno. Moja greška što nisam išao provjeravati. :) I da, maškare su mi uranile, hehe. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 23:20, 16. siječnja 2026. (CET) == Slavenska mitologija == Je li ti se da u članku [[Slavenska mitologija]] zamijeniti reference iz leksikona s djelima Belaja i Katičića. Ja nikako ne stignem od svih ažuriranja i patroliranja. Također, nekad kad nađem vremena ću pročitati cijeli članak i ispraviti greške. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:49, 22. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Vidjet ću može li se to ugurati, ali imam svašta zaredano ovih tjedana. :p Dugo mi već traje moje "jednom kad se oslobodim posla, napisat ću sve članke koje sam htio"... lol Svakako nije žurba ni za tebe, članak je u drastično boljem stanju nego ikad dosad. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 09:07, 22. siječnja 2026. (CET) ::Ok, možda ja to ispravim jednom. Svakako imam 1 nepročitanu obavijest na raspravi o članku Slavenska mitologija. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 09:21, 22. siječnja 2026. (CET) == Bruno Hranić == Poštovani, vezano uz brisanje članka ''Bruno Hranić'', ističem da je riječ o enciklopedijski relevantnoj osobi (načelnik općine), te da je članak sadržavao pouzdane i neovisne izvore, uključujući službenu stranicu općine i medijske objave. Brisanje s obrazloženjem „reklama/CV“ smatram prestrogom mjerom, budući da eventualni problemi sa stilom nisu razlog za trajno uklanjanje enciklopedijski relevantne teme. U skladu s praksom Wikipedije, u takvim slučajevima primjereno je vraćanje članka u nacrt radi dorade. Molim da se članak vrati u nacrtni prostor kako bi se mogao uskladiti s enciklopedijskim standardima. [[Suradnik:Općina Vidovec|Općina Vidovec]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Općina Vidovec|razgovor]])</small> 08:18, 22. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Općina Vidovec|Općina Vidovec]] Prije svega, valja istaknuti jasan sukob interesa: ako vi sami niste Bruno Hranić, onda radite PR za općinu. CV ovdje nije bio stil, već funkcija teksta. Drugo, načelnici općina ne ispunjavaju [[WP:KRTE|kriterije]]; u hrvatskom su kontekstu to gradonačelnici ili župani. Treće i najvažnije, molit ću vas da zatražite preimenovanje svog računa – korištenje zajedničkih računa koji ne predstavljaju isključivo jednu osobu (bilo kroz osobno ime ili izmišljeni username) zabranjeno je – a zatim na svojoj [[WP:SS|suradničkoj stranici]] istaknite kako ste povezani s općinom kako bi se ispunila zakonska odredba o [[WP:$|plaćenom uređivanju]]. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 09:02, 22. siječnja 2026. (CET) == Crovizija 1992. == {{s|Runolist}}, {{s|Labud222}}, {{s|Zviz2401}}, bacite pogled na [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Crovizija_1992.&diff=prev&oldid=7373831 ovu izmjenu] članka [[Crovizija 1992.]] koju sam pronašao pri ophođenju. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:59, 24. siječnja 2026. (CET) :Također i na izmjene na člancima [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Hrvatska_na_Pjesmi_Eurovizije&diff=prev&oldid=7373853 Hrvatska na Pjesmi Eurovizije] i [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Dora_%28natjecanje%29&diff=7373873&oldid=7348625 Dora (natjecanje)] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:06, 24. siječnja 2026. (CET) ::Vidjeh to sve, povući ću raspravu na [[Razgovor:Crovizija 1992.]] <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:08, 24. siječnja 2026. (CET) == Mislim da te netko oponaša == [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/RunolistM Mislim da sam negdje vidio izmjene ovog suradnika pod drugim računom/kao IP-ovac]... – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:35, 25. siječnja 2026. (CET) :{{komentar}} Da, impersonation/neprihvatljivo suradničko ime... [[Suradnik:نوفاك اتشمان|Novak Watchmen]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]])</small> 02:23, 25. siječnja 2026. (CET) ::Ne vidim po čemu. Privremeni suradnik uređivao je temu o Hrvatima u Švicarskoj, registrirao se uzevši slobodno ime, ne provocira, nikakvu komunikaciju nije imao s Runolistom/Hijerovitom, vjerojatno i ne zna za administratora. Ne možemo zabraniti da se netko nazove Novak ili Ponor-nešto. Prije svega [[WP:PDN]], zasad nema dokaza za suprotno. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 05:04, 25. siječnja 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Vidjeh još jučer i slažem se s Ponorom. Dok sam imao stari username, već smo imali ''Runolista'' iz 2011. i ''Runolista90'', planinarima bi to možda bio i prvi izbor. Za očekivati je spontane varijante. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 10:48, 25. siječnja 2026. (CET) :::{{komentar}} Ma jedno su uobičajene riječi, a drugo je rijetko suradničko ime (i to s razlikom od samo jednog slova). Međutim, važno je da takvo ime ne uzrokuje zabunu, budući da su sada istovremeno aktivna dva (vrlo) slična suradnika. [[Suradnik:نوفاك اتشمان|Novak Watchmen]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]])</small> 12:45, 25. siječnja 2026. (CET) ::::{{s|Ponor}}, samo sam htio obavijestiti Runolista u slučaju da se u međuvremenu nešto dogodi na hr.wiki ili na nekom drugom projektu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:15, 25. siječnja 2026. (CET) == Patroliranje == Bi li mogao pomoći pri patroliranju ovih najstarijih izmjena? Nekoliko članaka je vezano za upute koje si dao suradnicima (bolje znaš od mene što si sve pisao i gdje). [[Duhovi (svetkovina)]] treba provjeriti štro piše u izvorima. Tvrdnja da je duh riječ staroslavenskog podrijetla (crkveni jezik, ne praslavenski) se ne navodi u Damj. rječniku tako da bi za taj članak trebalo provjeriti točnost svih navedenih tvrdnji. Ja sam se iscrpio od višesatnog patroliranja. Možda večeras riješim staroslavensku mitologiju. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:01, 25. siječnja 2026. (CET) :Što bi učinio s [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/Ok.online ovim] člancima i izmjenama? Brzi bris? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:06, 25. siječnja 2026. (CET) ::Slavenska mitologija je {{riješeno}} Što kažeš na to da spomene Ledića i Sučića u [[Slavenska_mitologija#Krivotvorine_i_pseudobožanstva_u_južnoslavenskom_folkloru]]? Znam da si o tome negdje već pisao. Ako ništa, možeš pokušati pornaći te tekstove i copypasteati ih u članak. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:11, 25. siječnja 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Super! O domaćim romantičarima sam pisao na enwiki, na popisu božanstava, ali ima nešto sitno i u Ledićevom članku, ne znam na koje od to dovje ciljaš. Bude se dodalo svakako. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 23:39, 25. siječnja 2026. (CET) ::::Ok. Probaj dodat i još nekoliko slika koje smatraš prigodnim. Uvjeren sam da negdje imamo nekakvu sliku vezanu za kipove u Kijevu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:41, 25. siječnja 2026. (CET) :::::Dodah nekoliko slika. Ako ti još šta padne napamet, slobodno dodaj. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:18, 26. siječnja 2026. (CET) ::::::Zaboravio sam ponovno pitati što bi učinio [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/Ok.online s ovim izmjenama]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:46, 27. siječnja 2026. (CET) :::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] BB za [[Alergije tipa I]], [[Atopijski dermatitis]] i [[Fotostarenje]]. Stranice su skrojene za reklamaciju određene firme, šteta što nitko nije ranije primijetio. Jedino sam [[hiperpigmentacija]] smoždio na mrvu jer nije bio potpuno reklamativan niti medicinski orijentiran. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 13:01, 27. siječnja 2026. (CET) ::::::::Ok. Što misliš treba li brisati poveznice na prvi članak? Sam naziv mi djeluje čudno – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:12, 27. siječnja 2026. (CET) :::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Naw, tema je korektna. Englezi imaju [[en:Type I hypersensitivity]]. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:47, 28. siječnja 2026. (CET) ::::::::::Bi li mogao riješiti [[Duhovi (svetkovina)]]? Bojim se da neću stići to pregledati prije nego što iziđe iz popisa neophođenih. Podsjećam samo da jedino znam da je ovaj dio s etimologijom netočan, odnosno da se terba brisati, jer tako ne stoji u izvoru. Ostatak izmijenjenog sadržaja nisam gledao (ovo za etimologiju znam zbog nekog članka od prije). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:27, 30. siječnja 2026. (CET) :::::::::::Ukloni [[Duhovi (svetkovina)]] s ''to do lista''. Uspio sam pronaći dovoljno vremena. Nažalost, zbog problema s izvorima ([[WP:VI]] i neslaganja tvrdnja s onim u izvorima) sam morao ukloniti većinu unesenog sadržaja tako da treba biti oprezan s dr. člancima. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:11, 31. siječnja 2026. (CET) ::::::::::::Što smo ono rekli za Farske otoke? U kontekstu sporta pišemo s velikim O, npr. [[Rukometna reprezentacija Farskih Otoka]], a ne [[Rukometna reprezentacija Farskih otoka]]? Pitam zbog predložaka. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:48, 1. veljače 2026. (CET) :::::::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Kad se odnosi na državu, onda je velko O. To bi vrijedilo i za repke, da, jer zastupaju državni savez (ako dobro shvaćam, ali svakako državno nešto), a ne otoke kao geografsku pojavu. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 21:58, 1. veljače 2026. (CET) == Vaša prvka na stranici za razgovor sudionika [[User:Croatia 925|Croatia 925]] automatski je odbijena == Vaše uređivanje je automatski odbijeno nemojte uređivati! [[Suradnik:Drilgan|Drilgan]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Drilgan|razgovor]])</small> 20:20, 27. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Drilgan|Drilgan]] Pridržavajte se osnovnih pravila ponašanja na stranicama za razgovor i neće biti potrebe za uklanjanjem. Tuđe poruke koje su davno postavljene ne uređuju se niti prevode. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:41, 27. siječnja 2026. (CET) ::@[[Suradnik:Runolist|Runolist]] molim vas, nemojte vraćati moje izmjene, To bi moglo dovesti do vandalizma, ja također vraćam vaše izmjene na moj Plus i na vaš minus za vraćanje mojih uređivanja [[Suradnik:Drilgan|Drilgan]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Drilgan|razgovor]])</small> 06:35, 28. siječnja 2026. (CET) :::{{s|Runolist}}, na en.wiki je trajno blokiran zbog čarapenja. Plus, [[WP:NOTHERE]] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:13, 28. siječnja 2026. (CET) == Neron Goleš == Pozdrav, zašto nam uporno brišete stranicu Neron Goleš? Neron je sportaš, glazbenik i video producent sa bogatom karijerom. U boksu je proveo 20 godina boksajući za hrvatsku reprezentaciju, osvajač državnih odličja. U glazbi jedini hrvatski umjetnik koji je snimao spotove na svim kontinentima svijeta i surađivao sa umjetnicima od Jamajke, Hrvatske (Ante Cash, Tram 11...) organizirao neprofitni festival rise up 10 godina za redom. U svjetu video produkcije je još od 2001. godine svojih srednjoškolskih dana, nastavlja rad na lokalnim i nacionalnim televizijama, snima spotove za brojne glazbenike [[Suradnik:Judierue|Judierue]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Judierue|razgovor]])</small> 14:59, 2. veljače 2026. (CET) :@[[Suradnik:Judierue|Judierue]] Ako je bio u reprezentaciji, onda okej, ali onda ga se treba opisati kao boksača i sportaša, ne kao glazbenika i biznismena. Za glazbu, koliko sam vidio, nije ispunjavao kriterije, a ne ispunjava ih ni za poslovnjake. Kao što sam već rekao, članak se brisao jer je bio pisan oglašivački. Koristite primjeren, neutralan stil i navodite sve izvore prema smjernici [[WP:NI]] i članak će ostati. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 15:12, 2. veljače 2026. (CET) == Radoševići == Smatraš li da bi bilo dobro da predložim članak [[Radoševići (plemstvo)]] za brisanje? Djeluje mi previše nesređeno za GIP. Duhove ću kasnije ponovno pogledati i odogovoriti. Cilj mi je smanjiti broj današnjih nepatroliranih izmjena i srediti članke Ame71-a, pa tek onda prijeći na sve dobivene obavijesti tijekom zadnjih dana. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:24, 3. veljače 2026. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Puno naših članaka ne ispunjava ni tri osnovna pravila. :P Radoševići su ''fajn''. Malo popravak pravopisa i nek stoji dok netko ne doradi. Dokle imamo stručan dokaz da se radilo o pravom plemstvu, dobro je. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 17:09, 3. veljače 2026. (CET) ::Treba mi tuđe mišljenje oko podjele sekcija (odjeljaka) u [[Suradnik:Croxyz/Tiskara#Životopis]]. Imam poteškoće s dijeljenjem i imenovanjem sekcija. Bez problema bi mogao odrediti dvije sekcije zvane ''NDH'' i ''Poslijeratna Jugoslavija i Zapadna Njemačka'', no ne znam iskreno kako bih podijelio dio životopisa od 1905. do 1941. (osnutka NDH). Možda bi npr. mogla jedna sekcija o Brodu na Savi/Slavonskom Brodu, no eto problem je u tome što je grad tih godina promijenio ime. Isto tako npr. ne mogu stvoriti sekciju Concordia jer je u Concordiji bio i kasnije za vrijeme NDH. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:37, 4. veljače 2026. (CET) :::P.S. ako te zanima zašto se bavim tom temom, riječ je o autoru velikog broja visokokvalitetnih članaka koje citiram svugdje zadnjih godinu dana. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:41, 4. veljače 2026. (CET) == Kraljevec == Pišem sada članak o Elipsi (onom igralištu u Klaićevoj) i spominjem potok Kraljevec. Vidim da ga spominješ na [[Suradnik:Runolist/Zagrabiensis]], no ne mogu naći članak na en.wiki. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:44, 6. veljače 2026. (CET) :Mislim da si me ti nekad davno tražio nešto za taj potok. Pogledao sam sad u zagrebački leksikon i veli samo ovo: "'''Kraljevac''', također '''Kraljevec''', predio u dolini istoimenog medvedničkog potoka sjeverno od Radničkog dola, između brjegova na kojima su Pantovčak, odnosno Tuškanac. Nekadašnje selo (spominje se u izvorima od srednjeg vijeka), prema kojem je 1928. imenovana glavna ulica tog predjela, koja se na sjeveru spaja s Gornjim Prekrižjem. U Kraljevcu su samostani Sestara služavki Malog Isusa i franjevki misionarki. U donjem dijelu doline je perivoj → Zelengaj." Nadam se da ti je od neke pomoći. :p <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 09:58, 6. veljače 2026. (CET) ::Znam za potok nego sam ti htio ukazati da ne mogu pronaći članak o njemu na en.wiki. Moguće je da je brisan ili preimenovan. Mislio sam da ti ta potstranica služi kao ideja za prijevode. Inače, danas sam naletio na [https://sapzagrebulupuh.wordpress.com/karta-2/ ovu web-stranicu]. Nažalost, ne popisuje spomen-ploče. Možda ti bude od koristi pri pisanju/nadipuni članaka o kvartovima i ulicama, npr. dodaš sekciju znamenitosti. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:09, 6. veljače 2026. (CET) :::A i dodatno, spominjem Elipsu da znaš da ako budeš u budućnosti prevodio članak o potoku, da imaš izvor kada je potkriven/popločen u Klaićevoj. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:11, 6. veljače 2026. (CET) ::::Naravno može ti poslužiti i kao inspiracija za fotografiranje. Mislim da bi ta web-stranica negdje mogla imati popis spomen-ploča jer vidim da odatle [https://hrcak.srce.hr/file/460918 ovaj rad] crpi brojke. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:20, 6. veljače 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Nije mi to za prijevode koliko za opće stvari koje bi se mogle napisat. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:22, 6. veljače 2026. (CET) ::::Bi li mogao pomoći u ophođenju najstarijih izmjena? Za koji dan će izići s popisa neophođenih izmjena. Od danas ponovno aktivno patroliram. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:14, 12. veljače 2026. (CET) :::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Sori, ne planiram biti osobito ophoditeljski aktivan u nadolazeće vrijeme. Pokušavam se fokusirati na druge stvari i projekte. Pogledam tu i tamo kaj ima u NP, ali vjerojatno ti neću biti od neke pomoći. :/ <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:05, 12. veljače 2026. (CET) ::::::Što bi ti napravio s člankom [[Yauco, Portoriko]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:23, 13. veljače 2026. (CET) :::::::Je li čitav članak [[Hrvatski kulturni klub (Švicarska)]] ispatroliran? Prva izmjena nije ispatrolirana, pa nisam siguran. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:36, 13. veljače 2026. (CET) ::::::::Inače, smanjio sam broj ophođenih za oko 150. Tako da sada možemo biti mirniji s 233 nepatroliranih izmjena. Izmjene članka [[Stari zavjet]] Dopisnog pjevača su ponovno imale onaj problem gdje u izvoru ne stoji ono što se tvrdi. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:47, 13. veljače 2026. (CET) ::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Je, HKK je riješen. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 10:53, 14. veljače 2026. (CET) :::::::::Yauco i Stari zavjet su sada {{riješeno}}. Slavensku mitologiju ću obraditi nekad kasniej kada nađem vrijeme. Mislim da je to to od dugova. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:48, 17. veljače 2026. (CET) ::::::::::Je li mozes ispatrolirati [[Tetragram]]? Ja cu uskoro ici spavati, a tijekom noci ce izici iz popisa neophodenih. Ako ne mozes, samo me pingaj, pa cu tijekom dana ispatrolirati – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:35, 18. veljače 2026. (CET) :::::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Riješeno! <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:43, 19. veljače 2026. (CET) == Kongres (bend) == Pošto je stranica predložena za brisanje i kao razlog navedeno '''"članak preveden sa shwiki, bez (kvalitetnih) izvora, neuređen prijevod"''' zamolio bih da mi ukažete koji izvori su nekvalitetni i kako da uredim prijevod? Ovo mi je prvi članak za Wikipediju pa će mi svaka pomoć i sugestija dobro doći. Hvala. [[Suradnik:Kongres Sarajevo|Kongres Sarajevo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kongres Sarajevo|razgovor]])</small> 01:47, 9. veljače 2026. (CET) == Sergej Aleksandrovič Jesenjin == Molim da bi objasnite ovo vaše uklanjanje sa te stranice, ovo su citati pjesamma Sergej Aleksandrovič Jesenjina pa zašto to uklanjate, molim vam razlog. Ako ne mogu biti citati na wikipediji onda u redu ,onda sam u krivu, ali vidim da na Engleskoj wikipediji na primjer ima citata od nekih pjesnika pa mi nije jasno. Hvala. Molim odgovor. [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-10995-92|&#126;2026-10995-92]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-10995-92|talk]]) 18:08, 18. veljače 2026. (CET) :Ne znam za englesku Wikipediju, ali ispisivanje pjesama u člancima trebalo bi biti rezervirano za situacije kada su one osobito važne za ilustriranje neke informacije iz članka. Pritom ne znam čiji tekst unosite – hrvatski prijevod bi mogao biti zaštićen autorskim pravima, a čak i najmanja sumnja u to da nešto ovdje krši autorska prava znači da se tekst mora ukloniti kako se ne bi prekršio zakon. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 19:49, 18. veljače 2026. (CET) :: Ova dva citata iz dvaju pjesama se nadovezuju uz članak, prvi citat iz te pjesme je poslije njegovog pisanja o ruskom seoskom romantizamu i nadovezuje se njegovom zanimanjem za ljubavlju pred kraj života i piše o tome, što je objašnjeno u članku pa je nadovezano sa tom pjesmom da bi čitaoc bolje razumio, ova druga pjesma i citat je možda i navažnija je napisao krvlju pred smrt par sati prije nego što je umro. Oba citata is tih dvaju pjesama se mogu lako provjeriti na internetu jel su točna, a točna su. Jedino ako bi članak izgledao previše tragično onda pa onda ne ,ali takav je pjesnik bio. Onda se skriva istina. Neznam ,što mislite o tome? U vezi autorskih prava pa to je prijevod sa Ruskog na Hrvatski jezik kako netko može imati prava na to? :::Ako postoji prijevod s ruskoga na hrvatski, onda ga je neki prevoditelj morao napisati. Taj tekst je stoga vlasništvo prevoditelja i za njega vrijede zasebna autorska prava od prava izvornog autora – jer se radi o zasebnom djelu. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 21:47, 18. veljače 2026. (CET) == Blogovi == Izgleda da ćemo 1. ožujka izgubiti sve blogove s dnevnik.hr. Mislim da bi bilo dobro da ih pokusamo arhivirati. Znas li mozda neke blogove vrijedne spasavanja, poput Nepoznati Zagreb? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:58, 20. veljače 2026. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Vidjeh. Ne znam ni za što osim Nepoznatog Zagreba, ali i taj je prevelik. Počeo sam nešto ručno od samih početaka bloga, pa sam skužio da ima stotine tih objava i da je IA prespor. Ako znaš za neku uslugu preko koje se arhiviranje može obaviti masovno, dobro bi došla. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:44, 23. veljače 2026. (CET) ::Vjeruj mi ni ja ne znam. Imao sam 3 taba za saveanje, ali i to je presporo išlo. Arhivirao sam blogove (supstitute sluzbenih web-stranica) tri nogometna kluba ciji su blogovi koristeni kao izvori za tablice. Probao sam malo arhivirati i nepoznati zagreb, no vidim da je dobar dio linkova (probah desetak) vec bila arhivirana, tako da eto, gledaj prvo je li postoji arhivirana verzija koja prikazuje sav sadrzaj. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:13, 23. veljače 2026. (CET) :::Javite se https://en.wikipedia.org/wiki/User:GreenC s popisom važnijih blogova, pitajte može li vam pomoći s arhiviranjem. Možda može arhivirati sve stranice u toj domeni na koje se sada pozivaju wikipedije svojim IABotom. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:16, 23. veljače 2026. (CET) == Samoborsko prigorje == Što bi ti napravio s člankom [[Samoborsko prigorje]] koji izlazi iz popisa neophođenih stranica? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:53, 28. veljače 2026. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Pojam postoji, a ljudi čitaju. Neka ga je. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 15:36, 1. ožujka 2026. (CET) ::Nekako mi je nezgodan taj uvod, pogotovo taj dio s etnolokalitetom? Što je uopće to? Nisam se surestao s tim pojmom. Dobar dio rezultata na Googleu odnosi se na etnolokalitet [[Mačkovac]] i etnolokalitet Zagorska hiža u [[Dubrava Zabočka|Dubravi Zabočkoj]]. Bez da idem dalje istraživati jer je kasno, Mačkovac je vjerojatno neko selo, a ovo drugo nekakva kuća. No, je li se prigorje može svrstat kao etnolokalitet? Štoviše prvi rezultat na Googleu za etnolokalitet je upravo ovaj članak! – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:19, 2. ožujka 2026. (CET) :::E da, ne sjećam se jesam li ovih dana pitao što ćemo s ovim glazbenicima koji ne ispunjavaju kriterije, no ostavili smo im članke u slučaju da osvoje Doru. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:20, 2. ožujka 2026. (CET) ::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Ja bih ih ROB-ao ako inače ne ispunjavaju kriterije i nisu završili na prva tri mjesta. Što se Samobora tiče, ako ti izgleda kao VLI, predloži i to za brisanje. :P <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 19:59, 4. ožujka 2026. (CET) :::::Podsjeti me što znači VLI. Kad spominjaš već rasprava o brisanju, prepune su svakakvih članaka koje bi trebalo brisati (npr. vandalizama). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:20, 4. ožujka 2026. (CET) ::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Vlastito istraživanje, prema prečcu [[WP:VLI]]. ;P <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:01, 6. ožujka 2026. (CET) :::::::Predložih za brisanje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:26, 7. ožujka 2026. (CET) == [[SUR:Luka5253x|Luka5253x]] – upit (20:30, 5. ožujka 2026.) == pozdrav, objavio bih stranicu za svog oca. Kako da to napravim --[[Suradnik:Luka5253x|Luka5253x]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Luka5253x|razgovor]])</small> 20:30, 5. ožujka 2026. (CET) == Molba == Daj molim te izbriši ovo dvoje ([[Suradnik:Mario Raguž|1]] i [[Razgovor:Mario Raguž|2]]). Išao sam popraviti za Tulkasom pa sam napravio samo takav ''cirkuZ''. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 19:35, 9. ožujka 2026. (CET) :@[[Suradnik:MaGa|MaGa]] Riješeno! <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 15:17, 10. ožujka 2026. (CET) == Marovska == Znaš li možda po kome je dobila ime Marovska ulica (današnja Masarykova)? Ne uspijevam naći taj podatak, no možda se spominje u onom azgrebačkom leksikonu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:06, 12. ožujka 2026. (CET) :Hoćeš li biti aktivan ovaj nadolazeći tjedan? Vjerojatno ću otići na wikiodmor od nekoliko dana, pa neću moći ophoditi. Ako nećeš moći imati puno vremena, pokušaj barem uklanjati vandalizme. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:37, 13. ožujka 2026. (CET) ::Također, bi li mogao ophoditi ove najstarije izmjene? Što bi ti učinio s [[Kazalište KNAP]] i [[Galerija Događanja]]? Uklopiti, zaseban/ni članak/ci? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:56, 14. ožujka 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Za Marovsku javim kad mi lexiconum bude pri ruci. Galerija je po meni oke, za kazalište nisam siguran jer to nikad nismo previše razglabali, ali rekao bih da je bolje ostaviti. Realno, to je gradsko kazalište, a o takvima imamo članke. Što se aktivnosti tiče... Probat ćemo. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 08:06, 14. ožujka 2026. (CET) ::::Ok. U međuvremenu smo dobili [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=703237 ovo djelo]. Možda ti bude korisna za neke buduće članke. Jedna ulica s 8. str. ima aktualno ime... – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:59, 14. ožujka 2026. (CET) :::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Opa! Odlično. :D BTW, našao sam ti Marovsku (tom II., str. 23): ''Prije se zvala Marovska ulica po majurima (gospodarstvima), koji su tu postojali još krajem XVIII. st. i u prvoj polovici XIX. st. Bosanskom ulicom nazvana je 1909., no ime se održalo samo godinu dana. Za Drugoga svjetskog rata zvala se po Milanu Šufflayu, a 1946. vraćeno joj je ime po Masaryku.'' Toliko o imenima. Ima podosta o razvoju ulice kroz povijest, ako ti treba. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:23, 14. ožujka 2026. (CET) ::::::Zanimljivo. Ja sam mislio da je nazvan po nekom Marovu ili Marovskom, no nisam mogao pronaći osobu takvog prezimena. Ne razumijem kako se od riječi majuri dobije Marovska. Neki dan sam gledao neku staru kartu Zagreba i zbunjeno sam gledao u Marovsku i Nikolićevu (Teslina) ulicu. Mislio sam da sam postao lud jer se nisam mogao sjetiti da sam ikada prošao tim ulicama, no skužio sam o kojim ulicama je riječ. Nikolićeva je dobila ime po [[Vladimir Nikolić|Vladimiru Nikoliću]] o kojem nemamo članak ([https://enciklopedija.hr/clanak/nikolic-vladimir HE]). Ima jedna zanimljiva [https://www.reddit.com/r/croatia/comments/pcizqr/dana%C5%A1anji_predsjedni%C4%8Dki_dvori_na_pantova%C4%8Dku_nekad/ objava na Redditu] o njemu i nejgovoj obitelji. To me je potaklo da istražim tko su meni nepoznate osobe po kojima su nazvane ulice u središtu Zagreba. Većina njih su bile u ono vrijeme važne osobe koje su u oporuci ostavile svoju (kompletnu) imovinu Zagrebu. Neki od njih su i bili gradonačelnici. Ne sjećam se svih imena, neki od njih su [[Milan Amruš]] i [[Juraj Žerjavić]]. Da danas imamo takve političare... Bosanska ulica je nazvana po prošlogodišnjoj aneksiji (1908.). Danas postoji Bosanska ulica sjeverno od Tuđmanca. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:05, 14. ožujka 2026. (CET) :::::::Marof -> Marov -> Marovska. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:52, 14. ožujka 2026. (CET) ::::::::Ispatrolirah sve iz tog perioda kada ću biti odsutan, osim te Galerije D/događanja (kako se uopće piše to?). Teško mi je ispatrolirat ovih najstarijih 25 izmjena. Trenutno je broj neophođenih 138 što je odlična brojka, no znam dobro da će odletit u nebesa čim budem bio neaktivan. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:04, 15. ožujka 2026. (CET) :::::::::Što bi ti s Galerijom učinio? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:23, 20. ožujka 2026. (CET) ::::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Nek galerija stoji. Naslov je u skladu sa službenom stranicom. Budem ovih dana popravio pravopis. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 13:47, 20. ožujka 2026. (CET) :::::::::::Bi li mogao pomnoći u patroliranju ovih najstarijih izmjena? Cijelo vrijeme ignoriram Euroviziju jer znam da znaš nešto o toj temi. Onog psa isto ignoriram. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:35, 2. travnja 2026. (CEST) == Jesenjinovske muke == Hej! U dobroj sam namjeri napravio – nered. Naime, stranicu [[Sergej Aleksandrovič Jesenjin]] mehanički sam (''kopipejstanjem'' sadržaja) prebacio na [[Sergej Jesenjin]], no na potonju stranicu ne mogu dodati poveznicu na englesku inačicu članka (niti mogu poništiti dodanu poveznicu na prvi članak). Imaš li vremena i volje srediti to? Zaista mislim da bi ime članka trebalo biti "Sergej Jesenjin", kao u engleskoj inačici. Tako je poznat u Hrvatskoj, a očito i u bijelome svijetu. Sa zahvalnošću, <br>🌟[[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">(☎️)</span>]]</small> 07:47, 20. ožujka 2026. (CET) :@[[Suradnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] Riješeno. :) Kad preusmjeravaš članak na neko preusmjeravanje, nemoj to kopipejstati, nego javi nekom od nas "alatnih" da to naprave preko gumbića. Treba zadržati povijest uređivanja (+ automatski se prebaci sve što trena). :Usput, bolje nemoj dodavati citate u članke, odnosno citate koje pronađeš prebaci na [[Wikicitat]] koji tomu služi. Vidio sam da si ih dodavao u [[Dobriša Cesarić]] i kod Jesenjina, pa te molim da to riješiš kad stigneš. Naravno, potom na dno članaka dodaj {{tl|WProjekti}} da se lakše nađu ti citati. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 13:44, 20. ožujka 2026. (CET) ::Obavljeno. :) [[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">(☎️)</span>]]</small> 12:54, 21. ožujka 2026. (CET) == Jakov Stipišić == Bok :) Vidio sam da ste mi maknuli stranicu Jakov Stipišić i samo sam se želio ispričati. Nov sam u ovome i nisam proveo mnogo vremena čitajući pravila o pisanju članaka. Priznajem da jesam prepisao (riječ do riječ, malo glupo kad sad mislim o tome) članak sa Hrvatske enciklopedije. Nadam se da ovo neće rezultirati uklananjem mojeg računa jer stvarno zapravo želim nešto napisati legitivno. Hvala. [[Suradnik:VitoModrić|VitoModrić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:VitoModrić|razgovor]])</small> 20:47, 23. ožujka 2026. (CET) :{{s|VitoModrić}}, ne brini neće rezultati uklanjanjem računa :) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:29, 24. ožujka 2026. (CET) == [[SUR:Zijad Zuna Hamburg|Zijad Zuna Hamburg]] – upit (19:00, 25. ožujka 2026.) == Moje postovanje, Danas sam odradio 4 ,,zadatka,, Sutra idem dalje... Koliko ste zadovoljni danasnjim radom? --[[Suradnik:Zijad Zuna Hamburg|Zijad Zuna Hamburg]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zijad Zuna Hamburg|razgovor]])</small> 19:00, 25. ožujka 2026. (CET) == Drito (album) == Radi čega izmjenjujete naše uratke? Molim odgovor. Ne vidim marketing niti "offtopičarenje"... Wiki je enciklopedija, s ne zbirka crtica... Lp [[Suradnik:Gosn Frenki|Gosn Frenki]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Gosn Frenki|razgovor]])</small> 21:20, 27. ožujka 2026. (CET) == Dora == Iz popisa neophođenih izmjena izići će izmjene na člancima [[ Hrvatski televizijski festival 1993.]] i [[Dodatak:Popis pjesama na Dori]]. Bi li mogoa pregledati članak? Ostalo mi je u sjećanju da si se bavio tom tematikom. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:28, 8. travnja 2026. (CEST) :Što bi ti radio s člankom [[Slavenski kalendar]]? izvori su užasni (vidi također obrisanu lkiteraturu). Dio sadržaja je sigurno fiktivan (npr. spominje se neki bog Prov). Mislim da bi taj članak trebao biti obrisan i ponovno napisan – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:16, 9. travnja 2026. (CEST) ::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Svakako bi trebao, jednom i bude. Ako želiš predložit na brisanje, samo daj. Zasad sam stavio predložak za netočne informacije. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:43, 9. travnja 2026. (CEST) :::Je li po tvom mipljenju [[Goran Andrijanić]] ispunjava kriterije? Možda bi bilo dobro da članak Slavenski kalendar prevedemo s engleskog, no bojim se da ću krivo odraditi transliteraciju/transkripciju sa svih tih jezika. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:02, 11. travnja 2026. (CEST) ::::Također, bi li mogao pomoći u patroliranju, pogotovo kod najstarijih izmjena s kojima imam poteškoće. Naime, trenutno je preostalo 105 nepatroliranih izmjeni. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:29, 12. travnja 2026. (CEST) :::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Ako je Andrijanić, kako piše, bio glavni urednik Bitnog, portala za koji imamo članak, neka ostane. Slavenski kalendar slobodno samo prevedi i ostavi englesku transkripciju, to se kasnije lako popravi. Što se patroliranja tiče, ovih dana nema šanse. :/ <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 07:54, 12. travnja 2026. (CEST) ::::::Slavenski kalendar sam preveo, Andrijanića nisam dirao. Što misliš ispunjavaju li [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/~2026-18640-84 ovi članci] kriterije? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:20, 15. travnja 2026. (CEST) :::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Za umjetnike bi trebalo individualno provjeravati. Znaš kriterije. Ako su imali samostalnu izložbu u nekoj profinjenijoj galeriji ili muzeju, dobivali nagrade, a navode izvore, dobro je. Ako vidiš da imaju dosta samostalnih ali nisi siguran za status galerije, bolje ostaviti (očito tu ima nečega ako toliko izlažu samostalno, pa nije problem). Ako su samo grupne izložbe, to svakako nije po kriterijima. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:49, 16. travnja 2026. (CEST) ::::::::Pregledat ću ih kasnije kada nađem vremena. Imamo novi članak [[Grupa Vigor]] (također postoji [[Nacrt:Grupa Vigor]]). Gledao sam [[Wikipedija:KRTE]] i nisam uspio pronaći kriterije za sastave. Je li oni spadaju pod Estradni glazbenik? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:34, 18. travnja 2026. (CEST) :::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Dap, estradni glazbenici su pojedinci koliko i sastavi. Čini mi se da nam Vigor može ostati ako su doista s Mejašima dobili Cesaricu za neku pjesmu. Budem nabrzaka doradio. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 17:13, 18. travnja 2026. (CEST) ::::::::::Ok. Bi li mi mogao pojasniti zašto je [[Nacrt:Antonio Hase]] prethodno brisan? Nedavno je taj nacrt ponovno stvoren. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:11, 19. travnja 2026. (CEST) :::::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Brisali smo ga jer je 7 mjeseci stajao netaknut u očajnom stanju kao nacrt. Nije identičan tekst kao sada, ali ista shema: grandiozno pisanje o živoj osobi čija se značajnost ne da pronaći, praktički CV za osobnu stranicu. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 21:44, 19. travnja 2026. (CEST) ::::::::::::{{s|Runolist}}, ako sam dobro shvatio kriterije ispunjavaju [[Ines Krasić]] (Klovićevi dvori), [[Nika Radić]] (mnogo muzeja za razliku od Krasić), dok ih ne ispunjavaju [[Vlatka Horvat]] (projekti, a ne izložbe), [[Lala Raščić]], [[Vlasta Žanić]], [[Ivana Franke]] (ovaj ima nepstojeći izvor). Što ti misliš? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:34, 22. travnja 2026. (CEST) :::::::::::::Svakako bi trebali donijeti odluku o člancima jer si prije nekoliko dana izišli s popisa neophođenih... – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:30, 27. travnja 2026. (CEST) ::::::::::::::[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:DanKugl2024&diff=prev&oldid=7441902 Ovdje] ti je odgovoreno, ali te nisam pingao jer je u međuvremenu nacrt uređivan. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:49, 28. travnja 2026. (CEST) == Nasilje nad LGBTQ osobama == Hvala na [[Nasilje nad LGBTQ osobama|sudjelovanju u ustrajnoj borbi]] protiv [[Homofobija|homofobije]]! [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 15:18, 13. travnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Mychele Trempetich|Mychele Trempetich]] Znaš kako to ide s nama wiki-domarima, uvijek se čisti. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:45, 16. travnja 2026. (CEST) == Stranica o Marijani Bijelic == Bok, Stranica je update-ovana po pravilima hrvatskog jezika, da li biste mogli da vratite normalno stranicu na internet hvala jer ova osoba zasluzuje imati svoju wiki stranicu. Srdacno, [[Suradnik:Nikolica1512|Nikolica1512]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Nikolica1512|razgovor]])</small> 22:35, 14. travnja 2026. (CEST) == You may be an eligible candidate for the U4C election == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Greetings, The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years. This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required. The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will week between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run. In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 20:33, 28. travnja 2026. (CEST) </div> (This message was sent to [[:Razgovor sa suradnikom:Hijerovit]] and is being posted here due to a redirect.) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&oldid=30471754 --> == You may be an eligible candidate for the U4C election == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Greetings, The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years. This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required. The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will week between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run. In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 20:33, 28. travnja 2026. (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&oldid=30471754 --> == Croatian == Hello. I'm looking for translation of Bosnian descriptions "pjesma Käärije i Basshuntera" and "singl Käärije i Basshuntera" to Croatian for Wikidata items. Right now I have "studijski album Basshuntera", which is ratcher okay? Would you help? [[Suradnik:Eurohunter|Eurohunter]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Eurohunter|razgovor]])</small> 21:40, 30. travnja 2026. (CEST) :{{s|Eurohunter}}, both are same in Croatian and Bosnian. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:49, 30. travnja 2026. (CEST) :: Thanks. I will add them then. [[Suradnik:Eurohunter|Eurohunter]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Eurohunter|razgovor]])</small> 21:57, 30. travnja 2026. (CEST) ::: Would you yet help to translate: Slovenian "kompilacijski album Basshunterja", "promotional single by Basshunter", "music video by Basshunter" and "lyric video by Basshunter"? [[Suradnik:Eurohunter|Eurohunter]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Eurohunter|razgovor]])</small> 23:59, 6. svibnja 2026. (CEST) == Potencijalni izvori i članci zagrebačke tematike == Na web-stranici [https://www.daz.hr/vodic/site/article/a-uprava-i-javne-sluzbe/1/4 Državnog arhiva u Zagrebu] nalazim brojne informacije o bivšim adminstrativnim jedinicama na području Zagreba i okolice. Navodi se puno enciklopedijskog štiva koje može poslužiti za postojeće članke o kvartovima (povijest, broj stanovnika i sl.), a i za nove članke, npr. o bivšim općinama. Mislim da bi bilo dobro da imamo članke o nekim od tih općina s velikim teritorijem, npr. [https://www.daz.hr/vodic/site/article/hr-dazg-21-upravna-opcina-vrapce Općina Vrapče] se potencijalno prostirala sve do Save. Također, vidim da se spominje u nekim člancima ([[Kustošija]], [[NK Jarun]] itd.). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:00, 3. svibnja 2026. (CEST) :Palo mi je napamet sad jer spominjem Jarun da obratim pozornost na članak [[Jarun]]. Taj članak bi svakako trebalo srediti, možda čak i podijeliti na dva dijela (naselje i jezero + popratni sadržaj). Imam podosta planiranih članaka koji zahtijevaju opsežno istraživanje i pisanje tako da sumnjam da ću se moći baviti time. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:04, 3. svibnja 2026. (CEST) ::Vidim da Jarun ima puno spominjanja na Hrčku, takod da svakako ima materijala za novi članak. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:07, 3. svibnja 2026. (CEST) == Pomoć s preusmjeravanjima == Pozdrav, javljam se jer sam vidio kako si [[Razgovor sa suradnikom:SrpskiAnonimac#c-Hijerovit-20240929174200-Opet preusmjeravanja|ostavio ovaj komentar]]. Navedeni korisnik je opet bio kreativan s preumsjeravanjima koja ne mogu poništiti. U pitanju su: https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Janjevačko-letnički_dijalekt&oldid=7453122 https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Govori_Janjeva_i_Letnice&oldid=7453123 Posljednji put kad sam pokušao urediti stranice kako bi odgovarale terminologiji koja se stvarno koristi, trebalo je oko godinu i pol da se predložena izmjena uvaži: https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Janjevačko-letnički_dijalekt&oldid=5685668 https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Janjevačko-letnički_dijalekt&oldid=6111185 <span style="background:#444;padding:2px 12px;font-size:12px">[[User:koora|<span style="color:#fff">koora</span>]] <span style="color:#FC0;letter-spacing:-2px">❯❯❯</span> [[Razgovor sa suradnikom:Koora|<span style="color:#fff">razgovor</span>]]</span> 19:31, 15. svibnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Koora|Koora]] Premjestih na [[Janjevačko-letnički govori]] (bolje taj pridjevski oblik ako ga se može stvoriti). Ako ikako možeš, pronađi o kakvom se lektu radi (je li etnolekt, sociolekt...) i ubaci u prvu rečenicu. Bilo bi od koristi i za naslov i za definiranje govora. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 01:21, 16. svibnja 2026. (CEST) ::Ovdje je riječ samo o dva mjesna govora, odnosno govoru Janjeva i govoru Letnice. Ovi govori nisu dijalekt i nisu Janjevačko-letnički, nego su bliska dva govora kojima se služe Hrvati u Janjevu, odnosno Letnici. Stari naslov, "Govori Janjeva i Letnice", je točan; "Janjevačko-letnički" (u bilo kojem obliku - govori, dijalekt)je wikipedizam. ::Usporedno: ::*[[Govori Hrvata iločkoga područja]] ::*[[Govori bokeljskih Hrvata]] ::*[[Govori rekaških Hrvata]] ::*[[Govori moliških Hrvata ]] ::*[[Govori Hrvata okolice Pečuha]] ::Sva terminologija se koristi u ''Josip Lisac, Hrvatska dijalektologija 1. - Hrvatski dijalekti i govori štokavskog narječja i hrvatski govor torlačkog narječja, Golden Marketing - Tehnička knjiga, 2003.'' <span style="background:#444;padding:2px 12px;font-size:12px">[[User:koora|<span style="color:#fff">koora</span>]] <span style="color:#FC0;letter-spacing:-2px">❯❯❯</span> [[Razgovor sa suradnikom:Koora|<span style="color:#fff">razgovor</span>]]</span> 15:59, 18. svibnja 2026. (CEST) :::Nastavljam ovo na SZR članka, da se ne zagubi kasnije. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 19:40, 20. svibnja 2026. (CEST) == Nacrt == Dobar dan, stavio sam nacrt u razmatranje ali evo nitko ne odgovara pa da se tebi obratim za pomoć. Napisao sam [[Nacrt:Hercegovački slučaj]] i mislim da ispunjava sve kriterije i može u glavni imenski prostor ali evo ako nije volio bih znati gdje sam pogriješio da ispravim. Hvala i LP [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 09:15, 23. svibnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Tmatic01|Tmatic01]] Ahoj kolega! "Prelistao" sam članak i nisam uočio neki problem, pa sam ga prebacio u GIP na [[Hercegovački slučaj]]. Ima pravopisnih sitnica za popraviti, ali mislim da to nije toliko važno. Ako imaš vremena (nije obavezno, ali ljepše bi izgledalo), preporučio bih jedino da izvore u tekstu pretvoriš u ovaj format: {{tlx|Sfn|autor|godina|<nowiki>p=</nowiki>broj stranice}}. Zato sam ti napravio odlomak "Literatura" na dnu: te citacije u tekstu će se automatski povezati s literaturom. :Ako nemaš vremena, u redu je, netko će drugi jednog dana. Svakako mislim da je članak u redu. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:37, 24. svibnja 2026. (CEST) ::Završio sam sa školom pa imam vremena na pretek. Nisam nikad to radio pa bih te samo molio da mi pošalješ primjer nekog članka gdje je to odrađeno pa ću ja srediti još danas [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 12:42, 24. svibnja 2026. (CEST) :::@[[Suradnik:Tmatic01|Tmatic01]] Evo, [[posebno:diff/7467416|u ovom uređivanju sam ti]] kao primjer prebacio izvore iz drugog paragrafa povijesti u Sfn. Nek te ne mori to što će ti zasad pisati "Postoji x različitih izvora s oznakom: CITEREFPandžić2001" ili slično, to će se maknuti kad zamijeniš sve referencije. Ako nešto ne bude štimalo još kad ćeš biti gotov, javi pa ću pogledati. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 13:51, 24. svibnja 2026. (CEST) ::::Evo riješio sam otprilike sve s tim da imam velik problem s tim da su iste godine obajvljene knjige Ratka Perića i Marka Perića [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 15:42, 24. svibnja 2026. (CEST) :::::@[[Suradnik:Tmatic01|Tmatic01]] Oprosti što ranije nisam pogledao situaciju. Uglavnom, to rješavamo relativno jednostavno putem parametra |ref= i predloška {{tl|SfnRef}} u literaturi, u kojemu definiraš točno kakav Sfn želiš koristiti za tu bibliografsku jedinicu (v. [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Hercegova%C4%8Dki_slu%C4%8Daj&diff=7467994&oldid=7467437 moje uređivanje]). Još ću Search & Replaceom malo doraditi referencije (da budu ''Perić, M.'' i ''Perić, R.'' kako bi se još jasnije razlikovali), ali sad znaš zaubuduće. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 09:50, 25. svibnja 2026. (CEST) == Busija (rijeka) == Bi li mogao srediti članak [[Busija (rijeka)]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:04, 25. svibnja 2026. (CEST) :Također bi li mogao napisati neki kratki članak o [[dom]]u (kuća, stan). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:16, 25. svibnja 2026. (CEST) ::P.S. ako zelis nesto azurirati vezano za ZET, znaj da je [[Zagrebačka uspinjača]] puštena u promet. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:21, 25. svibnja 2026. (CEST) == Aircash == možeš li provjeriti je li [[Nacrt:Aircash]] ispunjava uvjete GIP [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 15:34, 25. svibnja 2026. (CEST) == [[SUR:San Cassiano|San Cassiano]] – upit (16:22, 1. lipnja 2026.) == Dobar Dan Runolist trebao bih vašu pomoc San Cassiano --[[Suradnik:San Cassiano|San Cassiano]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:San Cassiano|razgovor]])</small> 16:22, 1. lipnja 2026. (CEST) == Albanci u Srbiji == Meni je suradnik Maga rekao da "Vidi još" se ne koristi, a "Značajne osobe" još nisam vidio po drugim člancima. Možeš li mi navjesti primjere za "Značajne osobe"? [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 11:32, 4. lipnja 2026. (CEST) :"Vidi još" je u jednoj raspravi zajednice prije x godina ispao preferirani odabir, to ja prepravljam radi "objedinjenja" u dalekoj budućnosti iako zasad nije službeno propisano. Za "Poznate osobe" si u pravu, sad vidim. To sam išao popravljati primarno zbog "ličnosti", samo sam se, izgleda, dosjetio krivog naslova. Mea culpa. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:50, 4. lipnja 2026. (CEST) :Znači da bude "Poznate osobe" kako bi bilo standardizirano za slične stranice? Sredi i Šope kako ne bi bilo onih predložaka više. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 14:14, 4. lipnja 2026. (CEST) Možeš li sredititi članak o Šopima, ili ja da to uradim? Po meni nema šta tu mnogo da se sređuje jer predlošci nisu odgovarajući, kao za točnost, prevod (samo ne znam od čega da se prevede kada ga nije ni bilo), da nije pokriven izvorima - iako jeste.. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 13:40, 8. lipnja 2026. (CEST) == ChatGPT == U prolazu sam, nisam aktivan trenutno. Bi li mogao pregledati i druge nedavne članke tog suradnika. Možda su i oni napisani AI-jem,. Također bi li mogao proučiti [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?search=insource%3A%2Fchatgpt%2F&title=Posebno:Tra%C5%BEi&go=Kreni&ns0=1 čije su sve ovo izmjene] i provjertiti njihovu točnost? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:28, 15. lipnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Zasad nemam kapaciteta kopati, ali vidjet ću preko ljeta. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 21:58, 16. lipnja 2026. (CEST) == SR Hrvatska == Bok! Uklonio si moje uređivanje (istospolni odnosi bili ilegalni neko vrijeme), pa me zanima kao "aktivistu": treba li to uopće spomenuti u članku i gdje? Ne želim da ispadne da sam vandal. [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 18:50, 16. lipnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Mychele Trempetich|Mychele Trempetich]] Nikako ne ispada da si vandal. :) Uglavnom, budući da se to pitanje rješavalo na federativnoj razini, ja to uopće ne bih spominjao u članku za SRH, nego eventualno [[SFRJ]]. Bez obzira gdje to pisala, mislim da bi bilo potrebno uz to dodati i širi kontekst, tako da bih ti za početak preporučio prevesti s engleskoga članak [[en:LGBTQ history in Yugoslavia]] (koji ima pregled povijesti i kulture), a nakon toga dio o povijesti dopuniti dijelovima sa srpskohrvatskoga članka [[sh:LGBTQ historija Jugoslavije]] (ne zaboravi u oba koraka prevođenja prenijeti i izvore! Trebala bi ih moći samo kopirati s engleskog i zalijepiti u hrvatski članak). :<br> :Taj se članak (prijedlog naslova: [[Povijest LGTBQ-a u Jugoslaviji]]) onda može nekako uklopiti u npr. [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija#Politika|SFRJ#Politika]] ili u "Vidi još" odjeljak. Što kažeš, jesi li za takav pothvat? <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 21:44, 16. lipnja 2026. (CEST) ::[[Datoteka:Face-smile.svg|20px]]Misliš da je [[Socijalizam i LGBT|ovo]] „dobar početak”? — [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 11:43, 17. lipnja 2026. (CEST) :::@[[Suradnik:Mychele Trempetich|Mychele Trempetich]] Je. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:46, 17. lipnja 2026. (CEST) == [[SUR:Lovro.milas|Lovro.milas]] – upit (19:38, 18. lipnja 2026.) == Dobar dan poštovani. Danas sam stvorio stranicu o hrvatskom banu Marku Mišljenoviću, https://hr.wikipedia.org/wiki/Marko_Mi%C5%A1ljenovi%C4%87. Molio bi da pogledati jesam li dobro naveo izvore i trebam li što doraditi. Koristio sam slovačku wiki o njemu --[[Suradnik:Lovro.milas|Lovro.milas]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lovro.milas|razgovor]])</small> 19:38, 18. lipnja 2026. (CEST) == Šopi == Zdravo Runolist. Htio bih sredit članak o [[Šopi]]ma, i u tome mi je potrebna tvoja pomoć. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 17:16, 21. lipnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] Vidio sam, sori, samo zasad nemam vremena pregledavati taj članak. Za to bih trebao otvoriti svaku od knjiga koje citiraš i provjeriti tvrdnju, pa mi je previše posla. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 19:01, 21. lipnja 2026. (CEST) ::A da prevedem sa en viki dijelove članka i izbacim ovo što se ne može provjeriti? [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 19:10, 21. lipnja 2026. (CEST) :::@[[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] Možeš, što se mene tiče. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:30, 21. lipnja 2026. (CEST) == Utjecaj latinice == Nisam doma trenutno i nisam vidio što si u međuvremenu pisao. Sjetio sam se da nisam naveo dodatan izvor za uzjecaj latinice: [https://archive.org/details/truhelka-ciro-bosancica]. Pise na 70. str. da je slovo K u bosancici doslovce CC, po uzoru na latinicu (valjda latinski/talijanski) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:19, 24. lipnja 2026. (CEST) == [[SUR:IvanCanzek|IvanCanzek]] – upit (19:49, 26. lipnja 2026.) == Poštovani, Prije cca 2 tjedna sam napravio članak o sebi, Nacrt:IvanČanžek, pa me zanima dali bi se moglo to prebacit u normalne članke, da ne bude više među nacrt člancima? Znam da se radi o sukobu interesa sa politikom Wikipedie, no zaista sam pazi da se ne reklamiram u članku, što mi je jasno da nije dozvoljeno. Javite ako mogu ili moram još što šta promjeniti za punu objavu moje "stranice". Prijatno, Ivan Čanžek --[[Suradnik:IvanCanzek|IvanCanzek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:IvanCanzek|razgovor]])</small> 19:49, 26. lipnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:IvanCanzek|IvanCanzek]] Nažalost, iz teksta u nacrtu ne vidim da ispunjujete [[WP:KR]]. To je upravo jedan od razloga iz kojih obeshrabrujemo pisanje autobiografija. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:06, 26. lipnja 2026. (CEST) == Mjenica == Bi li mogao ophoditi izmjenu u članku [[mjenica]]? Danas izlazi iz popisa neophđenih izmjena. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:53, 30. lipnja 2026. (CEST) == U nepoznatim vodama (autorska prava) == Hej, imam pitanje: ako neki suradnik često zna u članak ubaciti novu sliku kojoj je on sam autor i koja je načešće uploadana taj isti dan, što ja mogu napraviti s tom izmjenom? Ne znam imaju li te slike postavljene na meti neko razdoblje kada tamo trebaju biti ophođene pa treba pričekati, ili se to nas ne tiče? [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])</small> 00:11, 2. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] Ako slika ne pripada u članak (loša je, višak je, čini ti se neprimjerenom ili nepotrebnom…) slobodno ju ukloni bez obzira. Na Commonsu su ista pravila za ophođenje kao kod nas, ali ne treba računati na to da će oni to stići, i tko zna kada će prijedlog za brisanje okončati. I da obrišu, trebalo bi kod nas maknuti kôd iz članka, tako da dođe na isto. Mi svakako imamo pravo arbitrirati što nama pristaje u člancima bez obzira na odluke Commonsa. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:08, 2. srpnja 2026. (CEST) ::A što onda napraviti s tim izmjenama? Vratiti na staro i ako slika paše? [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])</small> 18:22, 2. srpnja 2026. (CEST) :::@[[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] Pokaži mi na što misliš. Nije mi jasno, zašto bi uklanjao sliku koja nije problematična za članak? <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:54, 2. srpnja 2026. (CEST) ::::{{s|Runolist}}, mislim da pita za slike suradnika EUBPR. Postavlja dosta kvalitetnih slika, uglavnom zagrebačke tematike. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:06, 2. srpnja 2026. (CEST) Ako se mogu malo umiješati u raspravu: ...''često zna u članak ubaciti novu sliku kojoj je on sam autor i koja je načešće uploadana taj isti dan''... Bar danas to nije nikakav problem, mobiteli su svakodnevnica i tehnički je izvedivo bez problema, praktično odmah nakon slikavanja. To nije razlog da se sumnja u sliku. Tehnički, mi s time nemamo ništa, ako je slika sporna, netko će pokrenuti proces brisanja na Zajedničkom poslužitelju, pa, ako bude i kad bude. Slike se nakon brisanja najčešće automatski miču sa svih projekata na kojima su bile. Uglavnom, naš problem nije, ali vraćati izmjenu zbog gornjeg razloga - nema potrebe. Letimično sam pogledao slike o kojima pričate, većina (ako ne i sve) su podrezane varijante već postojećih tuđih slika, tako da ja ne vidim problem.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 21:39, 2. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:MaGa|MaGa]], hvala, to sam pitao. [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])</small> 21:43, 2. srpnja 2026. (CEST) ::@[[Suradnik:Etiktov|Etiktov]]e, nema na čemu, i drugi put. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 21:48, 2. srpnja 2026. (CEST) == Molba za trenutačno aktivnog na NP == Bi li mogao ''protrčati'' kroz članke ispod i promijeniti <code><nowiki>Datoteka:Pauci.jpg</nowiki></code> u <code><nowiki>:Datoteka:Pauci.jpg</nowiki></code> (da ne stoje na popisu stranica s neispravnim datotekama)? Dotična je datoteka izbrisana na ZP-u, a članci su zaključani za sve pa im ne mogu ništa. Ostatak sam ja riješio botom. *[[Razgovor sa suradnikom:Flopy/Arhiv 12]] *[[Wikipedija:Globalni uklonitelji i globalni administratori]] *[[Razgovor sa suradnikom:Kubura/Pismohrana19]] *[[Suradnik:Lasta/Pravila glasovanja na wikipediji/Prijedlog promjena]] *[[Razgovor sa suradnikom:NoParking]] *[[Wikipedija:Prijedlozi/Globalni uklonitelji]] *[[Wikipedija:Provjeritelji/Prijedlozi za provjeritelje/Vodomar, Ex13]] *[[Wikipedija:Zahtjev za mišljenje administratora/Arhiva 2]] <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 11:23, 5. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:MaGa|MaGa]], uskočio sam ja umjesto Runolista jer se upravo bavim ispravljanjem zastarjeloga koda u potpisima, nadam se da nisi razočaran. [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] [[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 11:48, 5. srpnja 2026. (CEST) ::@[[Suradnik:Neptune, the Mystic|Neptune]], [[Slika:Thumbs-up-icon.svg|20px]] <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 12:20, 5. srpnja 2026. (CEST) == Wikiodmor + zanimljivosti == Prekosutra odlazim na wikiodmor te se vraćam tek negdje maloprije 20. 8., no i dalje ću pomalo uređivati Wiki preko mobitela, stoga bih te zamolio da tih dana pokušavaš što više ophoditi. Naravno, ostavi mi one izmjene i članke koje je najbolje da ja sredim. Inače, na Discordu sam ti poslao ovih dana neke zanimljivosti koje bi te mogle zanimati. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:37, 7. srpnja 2026. (CEST) == Infookvir == Možeš li dodati i ispuniti infookvir ovdje [[Franjo V. Nádasdy]]. Još nisam skužio kako to sve ide. [[Suradnik:Lovro.milas|Lovro.milas]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lovro.milas|razgovor]])</small> 15:12, 7. srpnja 2026. (CEST) :Ima i slika na en.wiki [[Suradnik:Lovro.milas|Lovro.milas]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lovro.milas|razgovor]])</small> 15:18, 7. srpnja 2026. (CEST) ::@[[Suradnik:Lovro.milas|Lovro.milas]] Dodao sam sliku i neispunjeni infookvir, premjestio članak na prihvaćenije ime (prema Hrvatskoj enciklopediji). Možeš isprobavat ispunjavanje infookvira, svi podatci koje možeš umetnuti su predloženi s desne strane kada otvoriš uređivanje predloška za infookvir. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:04, 7. srpnja 2026. (CEST) == Frano Vodopivec == Idem uskoro na wikiodmor koji sam ti spominjao ranije. Molim te pregledaj točnost čllanka [[Frano Vodopivec]]. Među korištenim izvorima je Grokipedia, dakle AI sadržaj koji je 100 % netočan. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:53, 8. srpnja 2026. (CEST) == Đure, Juraji i ini (Šporeri) == Umjesto preusmjeravanja jednog na drugi članak, najpoštenije bi bilo izvršiti spajanje povijesti oba članka tako da se u povijesti vide doprinosi svih suradnika. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 21:52, 16. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:MaGa|MaGa]] Koliko sam ja vidio, i koliko sam sad provjerio, sadržaj iz članaka nikada nije spojen. Pritom spajanje povijesti obično koristimo kada novi članak iskrsne i zamijeni stari, ali ovi su 15 godina supostojali i uređivali se. Ovako imamo svu povijest za Đuru kod Đure, a za Juraja kod Juraja, kako su i napisani. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 23:30, 16. srpnja 2026. (CEST) ::Ja sam jučer prebacio djela iz ''starog'' u ''novi'', a ostalo se nema šta prenositi, manje-više je isto. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 15:46, 17. srpnja 2026. (CEST) == Pitanje == Kad suradnik u [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Jasamja012&oldid=7561769&diff=prev odgovoru nije spomenuo] onoga koji je razgovor započeo bolje je ne ophoditi taj odgovor, pogotovo ako odgovarača ne uputimo na to kako održavati razgovor čitljivim. Zar ne [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]]--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 23:02, 22. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] U pravu si, skužaj. :') <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:35, 23. srpnja 2026. (CEST) ::Sve u redu. Nego mi je skoro promaklo, a onda mislim da suradnik izbjegava išta poduzeti ili razgovarati. [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]][[Datoteka:Face-wink.svg|20px]]--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 17:06, 24. srpnja 2026. (CEST) == Stephen Fry == https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Stephen_Fry&diff=prev&oldid=7562064 Uvijek obavim svoje istraživanje, samo sam malo lijen. I nije brojka, nego broj! Budi mi pozdravljen. :) — [[Suradnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|razgovor]])</small> 23:13, 22. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] S izvorom to već bolje izgleda. :) Brojku spominjem jer sam samo znamenke tražio, pa da ne bude da tvrdim da nigdje nije naveden broj. :p <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:44, 23. srpnja 2026. (CEST) ::Mogao biti. :) ::@[[Suradnik:Runolist|Runi]], broj je broj. Čak i da se radi o neformalnom testu, izvor navodi da je procijenjen "blizu genijalnosti", a to je tada bio termin koji se koristio za rezutate iznad 140. (Treba li nam bolji izvor za to?) Ne tvrdimo, kao Wikipedija, da ''ima'' IQ iznad 140, već da je na tom konkretnom testu ''bio procijenjen'', u današnjim terminima, na broj iznad 140. ::I moji su ''rezultati'' varirali. Međutim, to što sam jedanput posrnuo na 130, ne znači da nemam 143. :)) — [[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">(☎️)</span>]]</small> 14:37, 25. srpnja 2026. (CEST) :::@[[Suradnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] Mi kao Wikipedija ustvari tvrdimo nešto čim pojašnjavamo tvrdnje iz izvora drugim izvorom. Ako Fry nije procijenjen današnjim testom, već starim koji nije 1 : 1, onda ne treba biti previše čvrst oko ekvivalencije. Bolje da smo pretjerano pedantni nego suprotno, s obzirom na krasan imidž kakav imamo u medijima i uobičajen način korištenja Wikipedije (nekritičko čituckanje i sažimanje kroz LLM-ove). ;P <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 14:51, 25. srpnja 2026. (CEST) 7vlrk5gltplr3a2pos8d8sq1hfvgyyb 7563597 7563589 2026-07-25T13:30:01Z Šaholjubac 211973 /* Stephen Fry */ Odgovor 7563597 wikitext text/x-wiki {{wikiodmor}} <div align="center" class="usermessage">[[Slika:Internet-group-chat.svg|lijevo|25px]] Ovo je [[WP:Stranice za razgovor|stranica za razgovor]] s jednim suradnikom. <span class="plainlinks">[http://hr.wikipedia.org/w/wiki.phtml?title=Razgovor_sa_suradnikom:Runolist&action=edit&section=new Ostavite poruku] ili samo pozdravite! :)</span></div> {{Suradnik:Runolist/Arhiv SZR}} {| float="left" style="margin-left:120px; minimum-width: 100px" |+'''[[WP:5S|Pet stupova Wikipedije]]''' | align="center" scope="col" style="width: 100px;"|[[Datoteka:Encyclopedia icon.svg|55x55px|link=Wikipedija:NIJE]] | align="center" scope="col" style="width: 100px;"|[[Datoteka:Scale icon green.svg|55x55px|link=Wikipedija:NPOV]] | align="center" scope="col" style="width: 100px;"|[[Datoteka:Jigsaw piece yellow 01.svg|55x55px|link=Wikipedija:AP]] | align="center" scope="col" style="width: 100px;"|[[Datoteka:Smiley icon orange.svg|55x55px|link=Wikipedija:BONTON]] | align="center" scope="col" style="width: 100px;"|[[Datoteka:Light bulb icon red.svg|55x55px|link=Wikipedija:ZANEMARI]] |- | align="center"|[[WP:NIJE|'''Enciklopedija''']] | align="center"|[[WP:NPOV|'''Neutralna''']] | align="center"|[[WP:AP|'''Slobodna''']] | align="center"|[[WP:BONTON|'''Uljudna''']] | align="center"|[[WP:ZANEMARI|'''Odvažna''']] |} == Da ne cimam Ponora svaki put... == Ja i tehnički dio predložaka - svjetlosnim godinama daleko. U [[Predložak:Infookvir špilja ili jama|ovom]] bi predlošku trebalo riješiti da se parametar "Približna starost" ne pojavljuje ako nema upisane vrijednosti. [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak%3AInfookvir_%C5%A1pilja_ili_jama&diff=7364444&oldid=7104816 Mišljah] da je kvaka u ovome ''If then show'', ali očito nije, pa te molim da riješiš ovo (ne)pojavljivanje. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 18:37, 5. siječnja 2026. (CET) :Cimnuo si me u nedavnim promjenama. U članku je zapravo bio popunjen taj parametar, sada sam dodatak stavio pod {{para|zaštita}} [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:56, 5. siječnja 2026. (CET) ::@[[Suradnik:Ponor|Ponore]], ne moraš čitat baš svaki redak u NP, zaobiđi kojega.[[Slika:Rolling on the floor.gif|20px]] ::Puno ''fala''. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 19:03, 5. siječnja 2026. (CET) == Nacrti == Možeš li premjestiti [[Nacrt:Amersfoort]], [[Nacrt:Gradski stadion u Borovu Naselju]], [[Nacrt:Uber]], [[Nacrt:Super Cure (televizijska serija iz 1998.)]] i [[Nacrt:IVXN]] (u slučaju da ispunjava kriterije)? Pozdrav, [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 18:33, 9. siječnja 2026. (CET) :{{s|Labud222}}, stadion u Borovu ima probleme s izvorima, ako se ne varam (manjak izvora + u izvorima ne piše ono što se tvrdi). Zar ne bi Super Cure trebale biti Super cure? Uber ima greške u izvorima (nisam ga čitao kao ni Amersfoort za koji vidim da treba ispraviti crtice. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:37, 9. siječnja 2026. (CET) ::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]], OK. [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 18:39, 9. siječnja 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Labud222|Labud222]] Premjestio sam Amersfoort, to je odavno sređeno i samo nisam stigao / sjetio se pogledati. Croxyza neću provjeravati pa provjeri što je s tim člancima, ali Ivan mi ne ispunjava kriterije. Nema istaknutih pjesama, na Dori je završio 7., a i upitan mi je sadržaj članka (njegove prisutnosti na mrežama, želje i namjere, nekakvi marketinški opisi njegovih pjesama…). :P <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:54, 9. siječnja 2026. (CET) ::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]], možeš li ispraviti grešku u izvorima u [[Nacrt:Uber]]? Pokušao sam, ali ne znam. [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 18:58, 9. siječnja 2026. (CET) :::::{{s|Labud222}}, {{riješeno}}. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:03, 9. siječnja 2026. (CET) == ČT == Je li mi možeš ukratko objasniti kakva je sada praksa oko članaka tjedna? Vidjeh danas da je Labud222 postavljao nekakve predloške. Ako je moguće, bi li mogli unaprijed staviti [[HŠK Concordia Zagreb]] (onaj članak za koji sam te zatražio nedavno da, ako ikada budeš u prolazu da poslikaš dijelove Klaićeve i postaviš slike na Commonsu) za 5. do 11. listopada, povodom 120. godišnjice osnutka? Također. ovih dana sam se pozabavio s patroliranjem. Uglavnom su ostale izmjene/članci za koje ne znam što bi te bi mi svakako trebala pomoć. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:43, 10. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] ČT se zasad i dalje izabiru po starom programu, prebacujemo se na novi sustav negdje u ožujku. Dotad nije tehnički izvedivo predlagati članke unaprijed, ali skupljamo ih u [[:Kategorija:Mogući članci tjedna]] pomoću predloška {{pp|ČT?}} da nam tranzicija ne bude mučna i da uopće olakšamo izbore ČT-a dotad. Jednom kad prijeđemo na novi sustav, da, moći ćemo odmah predodrediti Concordiju za listopad. ;D Budem vidio dal stignem riješiti nešto od neophođenih danas. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:04, 11. siječnja 2026. (CET) == Literatura == Jedva sam skužio tko si.<br> Prvi izvor je u potpunosti netočno naveden jer je automatski preveden, a drugi sadrži samo jednu rečenicu koja se može povezati s člankom. Tako da... Lijep pozdrav!—[[User:Man_Usk|<span style="font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;">''Man_Usk''</span>]] ^{<span style="color:#00FF00;">[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]</span>} 23:15, 16. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Man Usk|Man Usk]] U tom slučaju sve jasno. Moja greška što nisam išao provjeravati. :) I da, maškare su mi uranile, hehe. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 23:20, 16. siječnja 2026. (CET) == Slavenska mitologija == Je li ti se da u članku [[Slavenska mitologija]] zamijeniti reference iz leksikona s djelima Belaja i Katičića. Ja nikako ne stignem od svih ažuriranja i patroliranja. Također, nekad kad nađem vremena ću pročitati cijeli članak i ispraviti greške. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:49, 22. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Vidjet ću može li se to ugurati, ali imam svašta zaredano ovih tjedana. :p Dugo mi već traje moje "jednom kad se oslobodim posla, napisat ću sve članke koje sam htio"... lol Svakako nije žurba ni za tebe, članak je u drastično boljem stanju nego ikad dosad. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 09:07, 22. siječnja 2026. (CET) ::Ok, možda ja to ispravim jednom. Svakako imam 1 nepročitanu obavijest na raspravi o članku Slavenska mitologija. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 09:21, 22. siječnja 2026. (CET) == Bruno Hranić == Poštovani, vezano uz brisanje članka ''Bruno Hranić'', ističem da je riječ o enciklopedijski relevantnoj osobi (načelnik općine), te da je članak sadržavao pouzdane i neovisne izvore, uključujući službenu stranicu općine i medijske objave. Brisanje s obrazloženjem „reklama/CV“ smatram prestrogom mjerom, budući da eventualni problemi sa stilom nisu razlog za trajno uklanjanje enciklopedijski relevantne teme. U skladu s praksom Wikipedije, u takvim slučajevima primjereno je vraćanje članka u nacrt radi dorade. Molim da se članak vrati u nacrtni prostor kako bi se mogao uskladiti s enciklopedijskim standardima. [[Suradnik:Općina Vidovec|Općina Vidovec]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Općina Vidovec|razgovor]])</small> 08:18, 22. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Općina Vidovec|Općina Vidovec]] Prije svega, valja istaknuti jasan sukob interesa: ako vi sami niste Bruno Hranić, onda radite PR za općinu. CV ovdje nije bio stil, već funkcija teksta. Drugo, načelnici općina ne ispunjavaju [[WP:KRTE|kriterije]]; u hrvatskom su kontekstu to gradonačelnici ili župani. Treće i najvažnije, molit ću vas da zatražite preimenovanje svog računa – korištenje zajedničkih računa koji ne predstavljaju isključivo jednu osobu (bilo kroz osobno ime ili izmišljeni username) zabranjeno je – a zatim na svojoj [[WP:SS|suradničkoj stranici]] istaknite kako ste povezani s općinom kako bi se ispunila zakonska odredba o [[WP:$|plaćenom uređivanju]]. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 09:02, 22. siječnja 2026. (CET) == Crovizija 1992. == {{s|Runolist}}, {{s|Labud222}}, {{s|Zviz2401}}, bacite pogled na [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Crovizija_1992.&diff=prev&oldid=7373831 ovu izmjenu] članka [[Crovizija 1992.]] koju sam pronašao pri ophođenju. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:59, 24. siječnja 2026. (CET) :Također i na izmjene na člancima [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Hrvatska_na_Pjesmi_Eurovizije&diff=prev&oldid=7373853 Hrvatska na Pjesmi Eurovizije] i [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Dora_%28natjecanje%29&diff=7373873&oldid=7348625 Dora (natjecanje)] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:06, 24. siječnja 2026. (CET) ::Vidjeh to sve, povući ću raspravu na [[Razgovor:Crovizija 1992.]] <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:08, 24. siječnja 2026. (CET) == Mislim da te netko oponaša == [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/RunolistM Mislim da sam negdje vidio izmjene ovog suradnika pod drugim računom/kao IP-ovac]... – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:35, 25. siječnja 2026. (CET) :{{komentar}} Da, impersonation/neprihvatljivo suradničko ime... [[Suradnik:نوفاك اتشمان|Novak Watchmen]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]])</small> 02:23, 25. siječnja 2026. (CET) ::Ne vidim po čemu. Privremeni suradnik uređivao je temu o Hrvatima u Švicarskoj, registrirao se uzevši slobodno ime, ne provocira, nikakvu komunikaciju nije imao s Runolistom/Hijerovitom, vjerojatno i ne zna za administratora. Ne možemo zabraniti da se netko nazove Novak ili Ponor-nešto. Prije svega [[WP:PDN]], zasad nema dokaza za suprotno. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 05:04, 25. siječnja 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Vidjeh još jučer i slažem se s Ponorom. Dok sam imao stari username, već smo imali ''Runolista'' iz 2011. i ''Runolista90'', planinarima bi to možda bio i prvi izbor. Za očekivati je spontane varijante. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 10:48, 25. siječnja 2026. (CET) :::{{komentar}} Ma jedno su uobičajene riječi, a drugo je rijetko suradničko ime (i to s razlikom od samo jednog slova). Međutim, važno je da takvo ime ne uzrokuje zabunu, budući da su sada istovremeno aktivna dva (vrlo) slična suradnika. [[Suradnik:نوفاك اتشمان|Novak Watchmen]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]])</small> 12:45, 25. siječnja 2026. (CET) ::::{{s|Ponor}}, samo sam htio obavijestiti Runolista u slučaju da se u međuvremenu nešto dogodi na hr.wiki ili na nekom drugom projektu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:15, 25. siječnja 2026. (CET) == Patroliranje == Bi li mogao pomoći pri patroliranju ovih najstarijih izmjena? Nekoliko članaka je vezano za upute koje si dao suradnicima (bolje znaš od mene što si sve pisao i gdje). [[Duhovi (svetkovina)]] treba provjeriti štro piše u izvorima. Tvrdnja da je duh riječ staroslavenskog podrijetla (crkveni jezik, ne praslavenski) se ne navodi u Damj. rječniku tako da bi za taj članak trebalo provjeriti točnost svih navedenih tvrdnji. Ja sam se iscrpio od višesatnog patroliranja. Možda večeras riješim staroslavensku mitologiju. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:01, 25. siječnja 2026. (CET) :Što bi učinio s [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/Ok.online ovim] člancima i izmjenama? Brzi bris? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:06, 25. siječnja 2026. (CET) ::Slavenska mitologija je {{riješeno}} Što kažeš na to da spomene Ledića i Sučića u [[Slavenska_mitologija#Krivotvorine_i_pseudobožanstva_u_južnoslavenskom_folkloru]]? Znam da si o tome negdje već pisao. Ako ništa, možeš pokušati pornaći te tekstove i copypasteati ih u članak. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:11, 25. siječnja 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Super! O domaćim romantičarima sam pisao na enwiki, na popisu božanstava, ali ima nešto sitno i u Ledićevom članku, ne znam na koje od to dovje ciljaš. Bude se dodalo svakako. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 23:39, 25. siječnja 2026. (CET) ::::Ok. Probaj dodat i još nekoliko slika koje smatraš prigodnim. Uvjeren sam da negdje imamo nekakvu sliku vezanu za kipove u Kijevu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:41, 25. siječnja 2026. (CET) :::::Dodah nekoliko slika. Ako ti još šta padne napamet, slobodno dodaj. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:18, 26. siječnja 2026. (CET) ::::::Zaboravio sam ponovno pitati što bi učinio [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/Ok.online s ovim izmjenama]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:46, 27. siječnja 2026. (CET) :::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] BB za [[Alergije tipa I]], [[Atopijski dermatitis]] i [[Fotostarenje]]. Stranice su skrojene za reklamaciju određene firme, šteta što nitko nije ranije primijetio. Jedino sam [[hiperpigmentacija]] smoždio na mrvu jer nije bio potpuno reklamativan niti medicinski orijentiran. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 13:01, 27. siječnja 2026. (CET) ::::::::Ok. Što misliš treba li brisati poveznice na prvi članak? Sam naziv mi djeluje čudno – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:12, 27. siječnja 2026. (CET) :::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Naw, tema je korektna. Englezi imaju [[en:Type I hypersensitivity]]. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:47, 28. siječnja 2026. (CET) ::::::::::Bi li mogao riješiti [[Duhovi (svetkovina)]]? Bojim se da neću stići to pregledati prije nego što iziđe iz popisa neophođenih. Podsjećam samo da jedino znam da je ovaj dio s etimologijom netočan, odnosno da se terba brisati, jer tako ne stoji u izvoru. Ostatak izmijenjenog sadržaja nisam gledao (ovo za etimologiju znam zbog nekog članka od prije). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:27, 30. siječnja 2026. (CET) :::::::::::Ukloni [[Duhovi (svetkovina)]] s ''to do lista''. Uspio sam pronaći dovoljno vremena. Nažalost, zbog problema s izvorima ([[WP:VI]] i neslaganja tvrdnja s onim u izvorima) sam morao ukloniti većinu unesenog sadržaja tako da treba biti oprezan s dr. člancima. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:11, 31. siječnja 2026. (CET) ::::::::::::Što smo ono rekli za Farske otoke? U kontekstu sporta pišemo s velikim O, npr. [[Rukometna reprezentacija Farskih Otoka]], a ne [[Rukometna reprezentacija Farskih otoka]]? Pitam zbog predložaka. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:48, 1. veljače 2026. (CET) :::::::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Kad se odnosi na državu, onda je velko O. To bi vrijedilo i za repke, da, jer zastupaju državni savez (ako dobro shvaćam, ali svakako državno nešto), a ne otoke kao geografsku pojavu. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 21:58, 1. veljače 2026. (CET) == Vaša prvka na stranici za razgovor sudionika [[User:Croatia 925|Croatia 925]] automatski je odbijena == Vaše uređivanje je automatski odbijeno nemojte uređivati! [[Suradnik:Drilgan|Drilgan]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Drilgan|razgovor]])</small> 20:20, 27. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Drilgan|Drilgan]] Pridržavajte se osnovnih pravila ponašanja na stranicama za razgovor i neće biti potrebe za uklanjanjem. Tuđe poruke koje su davno postavljene ne uređuju se niti prevode. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:41, 27. siječnja 2026. (CET) ::@[[Suradnik:Runolist|Runolist]] molim vas, nemojte vraćati moje izmjene, To bi moglo dovesti do vandalizma, ja također vraćam vaše izmjene na moj Plus i na vaš minus za vraćanje mojih uređivanja [[Suradnik:Drilgan|Drilgan]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Drilgan|razgovor]])</small> 06:35, 28. siječnja 2026. (CET) :::{{s|Runolist}}, na en.wiki je trajno blokiran zbog čarapenja. Plus, [[WP:NOTHERE]] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:13, 28. siječnja 2026. (CET) == Neron Goleš == Pozdrav, zašto nam uporno brišete stranicu Neron Goleš? Neron je sportaš, glazbenik i video producent sa bogatom karijerom. U boksu je proveo 20 godina boksajući za hrvatsku reprezentaciju, osvajač državnih odličja. U glazbi jedini hrvatski umjetnik koji je snimao spotove na svim kontinentima svijeta i surađivao sa umjetnicima od Jamajke, Hrvatske (Ante Cash, Tram 11...) organizirao neprofitni festival rise up 10 godina za redom. U svjetu video produkcije je još od 2001. godine svojih srednjoškolskih dana, nastavlja rad na lokalnim i nacionalnim televizijama, snima spotove za brojne glazbenike [[Suradnik:Judierue|Judierue]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Judierue|razgovor]])</small> 14:59, 2. veljače 2026. (CET) :@[[Suradnik:Judierue|Judierue]] Ako je bio u reprezentaciji, onda okej, ali onda ga se treba opisati kao boksača i sportaša, ne kao glazbenika i biznismena. Za glazbu, koliko sam vidio, nije ispunjavao kriterije, a ne ispunjava ih ni za poslovnjake. Kao što sam već rekao, članak se brisao jer je bio pisan oglašivački. Koristite primjeren, neutralan stil i navodite sve izvore prema smjernici [[WP:NI]] i članak će ostati. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 15:12, 2. veljače 2026. (CET) == Radoševići == Smatraš li da bi bilo dobro da predložim članak [[Radoševići (plemstvo)]] za brisanje? Djeluje mi previše nesređeno za GIP. Duhove ću kasnije ponovno pogledati i odogovoriti. Cilj mi je smanjiti broj današnjih nepatroliranih izmjena i srediti članke Ame71-a, pa tek onda prijeći na sve dobivene obavijesti tijekom zadnjih dana. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:24, 3. veljače 2026. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Puno naših članaka ne ispunjava ni tri osnovna pravila. :P Radoševići su ''fajn''. Malo popravak pravopisa i nek stoji dok netko ne doradi. Dokle imamo stručan dokaz da se radilo o pravom plemstvu, dobro je. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 17:09, 3. veljače 2026. (CET) ::Treba mi tuđe mišljenje oko podjele sekcija (odjeljaka) u [[Suradnik:Croxyz/Tiskara#Životopis]]. Imam poteškoće s dijeljenjem i imenovanjem sekcija. Bez problema bi mogao odrediti dvije sekcije zvane ''NDH'' i ''Poslijeratna Jugoslavija i Zapadna Njemačka'', no ne znam iskreno kako bih podijelio dio životopisa od 1905. do 1941. (osnutka NDH). Možda bi npr. mogla jedna sekcija o Brodu na Savi/Slavonskom Brodu, no eto problem je u tome što je grad tih godina promijenio ime. Isto tako npr. ne mogu stvoriti sekciju Concordia jer je u Concordiji bio i kasnije za vrijeme NDH. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:37, 4. veljače 2026. (CET) :::P.S. ako te zanima zašto se bavim tom temom, riječ je o autoru velikog broja visokokvalitetnih članaka koje citiram svugdje zadnjih godinu dana. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:41, 4. veljače 2026. (CET) == Kraljevec == Pišem sada članak o Elipsi (onom igralištu u Klaićevoj) i spominjem potok Kraljevec. Vidim da ga spominješ na [[Suradnik:Runolist/Zagrabiensis]], no ne mogu naći članak na en.wiki. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:44, 6. veljače 2026. (CET) :Mislim da si me ti nekad davno tražio nešto za taj potok. Pogledao sam sad u zagrebački leksikon i veli samo ovo: "'''Kraljevac''', također '''Kraljevec''', predio u dolini istoimenog medvedničkog potoka sjeverno od Radničkog dola, između brjegova na kojima su Pantovčak, odnosno Tuškanac. Nekadašnje selo (spominje se u izvorima od srednjeg vijeka), prema kojem je 1928. imenovana glavna ulica tog predjela, koja se na sjeveru spaja s Gornjim Prekrižjem. U Kraljevcu su samostani Sestara služavki Malog Isusa i franjevki misionarki. U donjem dijelu doline je perivoj → Zelengaj." Nadam se da ti je od neke pomoći. :p <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 09:58, 6. veljače 2026. (CET) ::Znam za potok nego sam ti htio ukazati da ne mogu pronaći članak o njemu na en.wiki. Moguće je da je brisan ili preimenovan. Mislio sam da ti ta potstranica služi kao ideja za prijevode. Inače, danas sam naletio na [https://sapzagrebulupuh.wordpress.com/karta-2/ ovu web-stranicu]. Nažalost, ne popisuje spomen-ploče. Možda ti bude od koristi pri pisanju/nadipuni članaka o kvartovima i ulicama, npr. dodaš sekciju znamenitosti. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:09, 6. veljače 2026. (CET) :::A i dodatno, spominjem Elipsu da znaš da ako budeš u budućnosti prevodio članak o potoku, da imaš izvor kada je potkriven/popločen u Klaićevoj. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:11, 6. veljače 2026. (CET) ::::Naravno može ti poslužiti i kao inspiracija za fotografiranje. Mislim da bi ta web-stranica negdje mogla imati popis spomen-ploča jer vidim da odatle [https://hrcak.srce.hr/file/460918 ovaj rad] crpi brojke. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:20, 6. veljače 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Nije mi to za prijevode koliko za opće stvari koje bi se mogle napisat. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:22, 6. veljače 2026. (CET) ::::Bi li mogao pomoći u ophođenju najstarijih izmjena? Za koji dan će izići s popisa neophođenih izmjena. Od danas ponovno aktivno patroliram. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:14, 12. veljače 2026. (CET) :::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Sori, ne planiram biti osobito ophoditeljski aktivan u nadolazeće vrijeme. Pokušavam se fokusirati na druge stvari i projekte. Pogledam tu i tamo kaj ima u NP, ali vjerojatno ti neću biti od neke pomoći. :/ <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:05, 12. veljače 2026. (CET) ::::::Što bi ti napravio s člankom [[Yauco, Portoriko]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:23, 13. veljače 2026. (CET) :::::::Je li čitav članak [[Hrvatski kulturni klub (Švicarska)]] ispatroliran? Prva izmjena nije ispatrolirana, pa nisam siguran. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:36, 13. veljače 2026. (CET) ::::::::Inače, smanjio sam broj ophođenih za oko 150. Tako da sada možemo biti mirniji s 233 nepatroliranih izmjena. Izmjene članka [[Stari zavjet]] Dopisnog pjevača su ponovno imale onaj problem gdje u izvoru ne stoji ono što se tvrdi. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:47, 13. veljače 2026. (CET) ::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Je, HKK je riješen. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 10:53, 14. veljače 2026. (CET) :::::::::Yauco i Stari zavjet su sada {{riješeno}}. Slavensku mitologiju ću obraditi nekad kasniej kada nađem vrijeme. Mislim da je to to od dugova. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:48, 17. veljače 2026. (CET) ::::::::::Je li mozes ispatrolirati [[Tetragram]]? Ja cu uskoro ici spavati, a tijekom noci ce izici iz popisa neophodenih. Ako ne mozes, samo me pingaj, pa cu tijekom dana ispatrolirati – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:35, 18. veljače 2026. (CET) :::::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Riješeno! <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:43, 19. veljače 2026. (CET) == Kongres (bend) == Pošto je stranica predložena za brisanje i kao razlog navedeno '''"članak preveden sa shwiki, bez (kvalitetnih) izvora, neuređen prijevod"''' zamolio bih da mi ukažete koji izvori su nekvalitetni i kako da uredim prijevod? Ovo mi je prvi članak za Wikipediju pa će mi svaka pomoć i sugestija dobro doći. Hvala. [[Suradnik:Kongres Sarajevo|Kongres Sarajevo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kongres Sarajevo|razgovor]])</small> 01:47, 9. veljače 2026. (CET) == Sergej Aleksandrovič Jesenjin == Molim da bi objasnite ovo vaše uklanjanje sa te stranice, ovo su citati pjesamma Sergej Aleksandrovič Jesenjina pa zašto to uklanjate, molim vam razlog. Ako ne mogu biti citati na wikipediji onda u redu ,onda sam u krivu, ali vidim da na Engleskoj wikipediji na primjer ima citata od nekih pjesnika pa mi nije jasno. Hvala. Molim odgovor. [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-10995-92|&#126;2026-10995-92]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-10995-92|talk]]) 18:08, 18. veljače 2026. (CET) :Ne znam za englesku Wikipediju, ali ispisivanje pjesama u člancima trebalo bi biti rezervirano za situacije kada su one osobito važne za ilustriranje neke informacije iz članka. Pritom ne znam čiji tekst unosite – hrvatski prijevod bi mogao biti zaštićen autorskim pravima, a čak i najmanja sumnja u to da nešto ovdje krši autorska prava znači da se tekst mora ukloniti kako se ne bi prekršio zakon. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 19:49, 18. veljače 2026. (CET) :: Ova dva citata iz dvaju pjesama se nadovezuju uz članak, prvi citat iz te pjesme je poslije njegovog pisanja o ruskom seoskom romantizamu i nadovezuje se njegovom zanimanjem za ljubavlju pred kraj života i piše o tome, što je objašnjeno u članku pa je nadovezano sa tom pjesmom da bi čitaoc bolje razumio, ova druga pjesma i citat je možda i navažnija je napisao krvlju pred smrt par sati prije nego što je umro. Oba citata is tih dvaju pjesama se mogu lako provjeriti na internetu jel su točna, a točna su. Jedino ako bi članak izgledao previše tragično onda pa onda ne ,ali takav je pjesnik bio. Onda se skriva istina. Neznam ,što mislite o tome? U vezi autorskih prava pa to je prijevod sa Ruskog na Hrvatski jezik kako netko može imati prava na to? :::Ako postoji prijevod s ruskoga na hrvatski, onda ga je neki prevoditelj morao napisati. Taj tekst je stoga vlasništvo prevoditelja i za njega vrijede zasebna autorska prava od prava izvornog autora – jer se radi o zasebnom djelu. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 21:47, 18. veljače 2026. (CET) == Blogovi == Izgleda da ćemo 1. ožujka izgubiti sve blogove s dnevnik.hr. Mislim da bi bilo dobro da ih pokusamo arhivirati. Znas li mozda neke blogove vrijedne spasavanja, poput Nepoznati Zagreb? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:58, 20. veljače 2026. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Vidjeh. Ne znam ni za što osim Nepoznatog Zagreba, ali i taj je prevelik. Počeo sam nešto ručno od samih početaka bloga, pa sam skužio da ima stotine tih objava i da je IA prespor. Ako znaš za neku uslugu preko koje se arhiviranje može obaviti masovno, dobro bi došla. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:44, 23. veljače 2026. (CET) ::Vjeruj mi ni ja ne znam. Imao sam 3 taba za saveanje, ali i to je presporo išlo. Arhivirao sam blogove (supstitute sluzbenih web-stranica) tri nogometna kluba ciji su blogovi koristeni kao izvori za tablice. Probao sam malo arhivirati i nepoznati zagreb, no vidim da je dobar dio linkova (probah desetak) vec bila arhivirana, tako da eto, gledaj prvo je li postoji arhivirana verzija koja prikazuje sav sadrzaj. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:13, 23. veljače 2026. (CET) :::Javite se https://en.wikipedia.org/wiki/User:GreenC s popisom važnijih blogova, pitajte može li vam pomoći s arhiviranjem. Možda može arhivirati sve stranice u toj domeni na koje se sada pozivaju wikipedije svojim IABotom. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:16, 23. veljače 2026. (CET) == Samoborsko prigorje == Što bi ti napravio s člankom [[Samoborsko prigorje]] koji izlazi iz popisa neophođenih stranica? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:53, 28. veljače 2026. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Pojam postoji, a ljudi čitaju. Neka ga je. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 15:36, 1. ožujka 2026. (CET) ::Nekako mi je nezgodan taj uvod, pogotovo taj dio s etnolokalitetom? Što je uopće to? Nisam se surestao s tim pojmom. Dobar dio rezultata na Googleu odnosi se na etnolokalitet [[Mačkovac]] i etnolokalitet Zagorska hiža u [[Dubrava Zabočka|Dubravi Zabočkoj]]. Bez da idem dalje istraživati jer je kasno, Mačkovac je vjerojatno neko selo, a ovo drugo nekakva kuća. No, je li se prigorje može svrstat kao etnolokalitet? Štoviše prvi rezultat na Googleu za etnolokalitet je upravo ovaj članak! – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:19, 2. ožujka 2026. (CET) :::E da, ne sjećam se jesam li ovih dana pitao što ćemo s ovim glazbenicima koji ne ispunjavaju kriterije, no ostavili smo im članke u slučaju da osvoje Doru. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:20, 2. ožujka 2026. (CET) ::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Ja bih ih ROB-ao ako inače ne ispunjavaju kriterije i nisu završili na prva tri mjesta. Što se Samobora tiče, ako ti izgleda kao VLI, predloži i to za brisanje. :P <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 19:59, 4. ožujka 2026. (CET) :::::Podsjeti me što znači VLI. Kad spominjaš već rasprava o brisanju, prepune su svakakvih članaka koje bi trebalo brisati (npr. vandalizama). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:20, 4. ožujka 2026. (CET) ::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Vlastito istraživanje, prema prečcu [[WP:VLI]]. ;P <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:01, 6. ožujka 2026. (CET) :::::::Predložih za brisanje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:26, 7. ožujka 2026. (CET) == [[SUR:Luka5253x|Luka5253x]] – upit (20:30, 5. ožujka 2026.) == pozdrav, objavio bih stranicu za svog oca. Kako da to napravim --[[Suradnik:Luka5253x|Luka5253x]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Luka5253x|razgovor]])</small> 20:30, 5. ožujka 2026. (CET) == Molba == Daj molim te izbriši ovo dvoje ([[Suradnik:Mario Raguž|1]] i [[Razgovor:Mario Raguž|2]]). Išao sam popraviti za Tulkasom pa sam napravio samo takav ''cirkuZ''. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 19:35, 9. ožujka 2026. (CET) :@[[Suradnik:MaGa|MaGa]] Riješeno! <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 15:17, 10. ožujka 2026. (CET) == Marovska == Znaš li možda po kome je dobila ime Marovska ulica (današnja Masarykova)? Ne uspijevam naći taj podatak, no možda se spominje u onom azgrebačkom leksikonu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:06, 12. ožujka 2026. (CET) :Hoćeš li biti aktivan ovaj nadolazeći tjedan? Vjerojatno ću otići na wikiodmor od nekoliko dana, pa neću moći ophoditi. Ako nećeš moći imati puno vremena, pokušaj barem uklanjati vandalizme. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:37, 13. ožujka 2026. (CET) ::Također, bi li mogao ophoditi ove najstarije izmjene? Što bi ti učinio s [[Kazalište KNAP]] i [[Galerija Događanja]]? Uklopiti, zaseban/ni članak/ci? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:56, 14. ožujka 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Za Marovsku javim kad mi lexiconum bude pri ruci. Galerija je po meni oke, za kazalište nisam siguran jer to nikad nismo previše razglabali, ali rekao bih da je bolje ostaviti. Realno, to je gradsko kazalište, a o takvima imamo članke. Što se aktivnosti tiče... Probat ćemo. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 08:06, 14. ožujka 2026. (CET) ::::Ok. U međuvremenu smo dobili [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=703237 ovo djelo]. Možda ti bude korisna za neke buduće članke. Jedna ulica s 8. str. ima aktualno ime... – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:59, 14. ožujka 2026. (CET) :::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Opa! Odlično. :D BTW, našao sam ti Marovsku (tom II., str. 23): ''Prije se zvala Marovska ulica po majurima (gospodarstvima), koji su tu postojali još krajem XVIII. st. i u prvoj polovici XIX. st. Bosanskom ulicom nazvana je 1909., no ime se održalo samo godinu dana. Za Drugoga svjetskog rata zvala se po Milanu Šufflayu, a 1946. vraćeno joj je ime po Masaryku.'' Toliko o imenima. Ima podosta o razvoju ulice kroz povijest, ako ti treba. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:23, 14. ožujka 2026. (CET) ::::::Zanimljivo. Ja sam mislio da je nazvan po nekom Marovu ili Marovskom, no nisam mogao pronaći osobu takvog prezimena. Ne razumijem kako se od riječi majuri dobije Marovska. Neki dan sam gledao neku staru kartu Zagreba i zbunjeno sam gledao u Marovsku i Nikolićevu (Teslina) ulicu. Mislio sam da sam postao lud jer se nisam mogao sjetiti da sam ikada prošao tim ulicama, no skužio sam o kojim ulicama je riječ. Nikolićeva je dobila ime po [[Vladimir Nikolić|Vladimiru Nikoliću]] o kojem nemamo članak ([https://enciklopedija.hr/clanak/nikolic-vladimir HE]). Ima jedna zanimljiva [https://www.reddit.com/r/croatia/comments/pcizqr/dana%C5%A1anji_predsjedni%C4%8Dki_dvori_na_pantova%C4%8Dku_nekad/ objava na Redditu] o njemu i nejgovoj obitelji. To me je potaklo da istražim tko su meni nepoznate osobe po kojima su nazvane ulice u središtu Zagreba. Većina njih su bile u ono vrijeme važne osobe koje su u oporuci ostavile svoju (kompletnu) imovinu Zagrebu. Neki od njih su i bili gradonačelnici. Ne sjećam se svih imena, neki od njih su [[Milan Amruš]] i [[Juraj Žerjavić]]. Da danas imamo takve političare... Bosanska ulica je nazvana po prošlogodišnjoj aneksiji (1908.). Danas postoji Bosanska ulica sjeverno od Tuđmanca. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:05, 14. ožujka 2026. (CET) :::::::Marof -> Marov -> Marovska. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:52, 14. ožujka 2026. (CET) ::::::::Ispatrolirah sve iz tog perioda kada ću biti odsutan, osim te Galerije D/događanja (kako se uopće piše to?). Teško mi je ispatrolirat ovih najstarijih 25 izmjena. Trenutno je broj neophođenih 138 što je odlična brojka, no znam dobro da će odletit u nebesa čim budem bio neaktivan. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:04, 15. ožujka 2026. (CET) :::::::::Što bi ti s Galerijom učinio? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:23, 20. ožujka 2026. (CET) ::::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Nek galerija stoji. Naslov je u skladu sa službenom stranicom. Budem ovih dana popravio pravopis. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 13:47, 20. ožujka 2026. (CET) :::::::::::Bi li mogao pomnoći u patroliranju ovih najstarijih izmjena? Cijelo vrijeme ignoriram Euroviziju jer znam da znaš nešto o toj temi. Onog psa isto ignoriram. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:35, 2. travnja 2026. (CEST) == Jesenjinovske muke == Hej! U dobroj sam namjeri napravio – nered. Naime, stranicu [[Sergej Aleksandrovič Jesenjin]] mehanički sam (''kopipejstanjem'' sadržaja) prebacio na [[Sergej Jesenjin]], no na potonju stranicu ne mogu dodati poveznicu na englesku inačicu članka (niti mogu poništiti dodanu poveznicu na prvi članak). Imaš li vremena i volje srediti to? Zaista mislim da bi ime članka trebalo biti "Sergej Jesenjin", kao u engleskoj inačici. Tako je poznat u Hrvatskoj, a očito i u bijelome svijetu. Sa zahvalnošću, <br>🌟[[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">(☎️)</span>]]</small> 07:47, 20. ožujka 2026. (CET) :@[[Suradnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] Riješeno. :) Kad preusmjeravaš članak na neko preusmjeravanje, nemoj to kopipejstati, nego javi nekom od nas "alatnih" da to naprave preko gumbića. Treba zadržati povijest uređivanja (+ automatski se prebaci sve što trena). :Usput, bolje nemoj dodavati citate u članke, odnosno citate koje pronađeš prebaci na [[Wikicitat]] koji tomu služi. Vidio sam da si ih dodavao u [[Dobriša Cesarić]] i kod Jesenjina, pa te molim da to riješiš kad stigneš. Naravno, potom na dno članaka dodaj {{tl|WProjekti}} da se lakše nađu ti citati. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 13:44, 20. ožujka 2026. (CET) ::Obavljeno. :) [[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">(☎️)</span>]]</small> 12:54, 21. ožujka 2026. (CET) == Jakov Stipišić == Bok :) Vidio sam da ste mi maknuli stranicu Jakov Stipišić i samo sam se želio ispričati. Nov sam u ovome i nisam proveo mnogo vremena čitajući pravila o pisanju članaka. Priznajem da jesam prepisao (riječ do riječ, malo glupo kad sad mislim o tome) članak sa Hrvatske enciklopedije. Nadam se da ovo neće rezultirati uklananjem mojeg računa jer stvarno zapravo želim nešto napisati legitivno. Hvala. [[Suradnik:VitoModrić|VitoModrić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:VitoModrić|razgovor]])</small> 20:47, 23. ožujka 2026. (CET) :{{s|VitoModrić}}, ne brini neće rezultati uklanjanjem računa :) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:29, 24. ožujka 2026. (CET) == [[SUR:Zijad Zuna Hamburg|Zijad Zuna Hamburg]] – upit (19:00, 25. ožujka 2026.) == Moje postovanje, Danas sam odradio 4 ,,zadatka,, Sutra idem dalje... Koliko ste zadovoljni danasnjim radom? --[[Suradnik:Zijad Zuna Hamburg|Zijad Zuna Hamburg]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zijad Zuna Hamburg|razgovor]])</small> 19:00, 25. ožujka 2026. (CET) == Drito (album) == Radi čega izmjenjujete naše uratke? Molim odgovor. Ne vidim marketing niti "offtopičarenje"... Wiki je enciklopedija, s ne zbirka crtica... Lp [[Suradnik:Gosn Frenki|Gosn Frenki]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Gosn Frenki|razgovor]])</small> 21:20, 27. ožujka 2026. (CET) == Dora == Iz popisa neophođenih izmjena izići će izmjene na člancima [[ Hrvatski televizijski festival 1993.]] i [[Dodatak:Popis pjesama na Dori]]. Bi li mogoa pregledati članak? Ostalo mi je u sjećanju da si se bavio tom tematikom. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:28, 8. travnja 2026. (CEST) :Što bi ti radio s člankom [[Slavenski kalendar]]? izvori su užasni (vidi također obrisanu lkiteraturu). Dio sadržaja je sigurno fiktivan (npr. spominje se neki bog Prov). Mislim da bi taj članak trebao biti obrisan i ponovno napisan – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:16, 9. travnja 2026. (CEST) ::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Svakako bi trebao, jednom i bude. Ako želiš predložit na brisanje, samo daj. Zasad sam stavio predložak za netočne informacije. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:43, 9. travnja 2026. (CEST) :::Je li po tvom mipljenju [[Goran Andrijanić]] ispunjava kriterije? Možda bi bilo dobro da članak Slavenski kalendar prevedemo s engleskog, no bojim se da ću krivo odraditi transliteraciju/transkripciju sa svih tih jezika. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:02, 11. travnja 2026. (CEST) ::::Također, bi li mogao pomoći u patroliranju, pogotovo kod najstarijih izmjena s kojima imam poteškoće. Naime, trenutno je preostalo 105 nepatroliranih izmjeni. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:29, 12. travnja 2026. (CEST) :::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Ako je Andrijanić, kako piše, bio glavni urednik Bitnog, portala za koji imamo članak, neka ostane. Slavenski kalendar slobodno samo prevedi i ostavi englesku transkripciju, to se kasnije lako popravi. Što se patroliranja tiče, ovih dana nema šanse. :/ <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 07:54, 12. travnja 2026. (CEST) ::::::Slavenski kalendar sam preveo, Andrijanića nisam dirao. Što misliš ispunjavaju li [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/~2026-18640-84 ovi članci] kriterije? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:20, 15. travnja 2026. (CEST) :::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Za umjetnike bi trebalo individualno provjeravati. Znaš kriterije. Ako su imali samostalnu izložbu u nekoj profinjenijoj galeriji ili muzeju, dobivali nagrade, a navode izvore, dobro je. Ako vidiš da imaju dosta samostalnih ali nisi siguran za status galerije, bolje ostaviti (očito tu ima nečega ako toliko izlažu samostalno, pa nije problem). Ako su samo grupne izložbe, to svakako nije po kriterijima. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:49, 16. travnja 2026. (CEST) ::::::::Pregledat ću ih kasnije kada nađem vremena. Imamo novi članak [[Grupa Vigor]] (također postoji [[Nacrt:Grupa Vigor]]). Gledao sam [[Wikipedija:KRTE]] i nisam uspio pronaći kriterije za sastave. Je li oni spadaju pod Estradni glazbenik? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:34, 18. travnja 2026. (CEST) :::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Dap, estradni glazbenici su pojedinci koliko i sastavi. Čini mi se da nam Vigor može ostati ako su doista s Mejašima dobili Cesaricu za neku pjesmu. Budem nabrzaka doradio. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 17:13, 18. travnja 2026. (CEST) ::::::::::Ok. Bi li mi mogao pojasniti zašto je [[Nacrt:Antonio Hase]] prethodno brisan? Nedavno je taj nacrt ponovno stvoren. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:11, 19. travnja 2026. (CEST) :::::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Brisali smo ga jer je 7 mjeseci stajao netaknut u očajnom stanju kao nacrt. Nije identičan tekst kao sada, ali ista shema: grandiozno pisanje o živoj osobi čija se značajnost ne da pronaći, praktički CV za osobnu stranicu. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 21:44, 19. travnja 2026. (CEST) ::::::::::::{{s|Runolist}}, ako sam dobro shvatio kriterije ispunjavaju [[Ines Krasić]] (Klovićevi dvori), [[Nika Radić]] (mnogo muzeja za razliku od Krasić), dok ih ne ispunjavaju [[Vlatka Horvat]] (projekti, a ne izložbe), [[Lala Raščić]], [[Vlasta Žanić]], [[Ivana Franke]] (ovaj ima nepstojeći izvor). Što ti misliš? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:34, 22. travnja 2026. (CEST) :::::::::::::Svakako bi trebali donijeti odluku o člancima jer si prije nekoliko dana izišli s popisa neophođenih... – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:30, 27. travnja 2026. (CEST) ::::::::::::::[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:DanKugl2024&diff=prev&oldid=7441902 Ovdje] ti je odgovoreno, ali te nisam pingao jer je u međuvremenu nacrt uređivan. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:49, 28. travnja 2026. (CEST) == Nasilje nad LGBTQ osobama == Hvala na [[Nasilje nad LGBTQ osobama|sudjelovanju u ustrajnoj borbi]] protiv [[Homofobija|homofobije]]! [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 15:18, 13. travnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Mychele Trempetich|Mychele Trempetich]] Znaš kako to ide s nama wiki-domarima, uvijek se čisti. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:45, 16. travnja 2026. (CEST) == Stranica o Marijani Bijelic == Bok, Stranica je update-ovana po pravilima hrvatskog jezika, da li biste mogli da vratite normalno stranicu na internet hvala jer ova osoba zasluzuje imati svoju wiki stranicu. Srdacno, [[Suradnik:Nikolica1512|Nikolica1512]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Nikolica1512|razgovor]])</small> 22:35, 14. travnja 2026. (CEST) == You may be an eligible candidate for the U4C election == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Greetings, The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years. This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required. The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will week between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run. In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 20:33, 28. travnja 2026. (CEST) </div> (This message was sent to [[:Razgovor sa suradnikom:Hijerovit]] and is being posted here due to a redirect.) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&oldid=30471754 --> == You may be an eligible candidate for the U4C election == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Greetings, The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years. This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required. The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will week between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run. In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 20:33, 28. travnja 2026. (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&oldid=30471754 --> == Croatian == Hello. I'm looking for translation of Bosnian descriptions "pjesma Käärije i Basshuntera" and "singl Käärije i Basshuntera" to Croatian for Wikidata items. Right now I have "studijski album Basshuntera", which is ratcher okay? Would you help? [[Suradnik:Eurohunter|Eurohunter]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Eurohunter|razgovor]])</small> 21:40, 30. travnja 2026. (CEST) :{{s|Eurohunter}}, both are same in Croatian and Bosnian. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:49, 30. travnja 2026. (CEST) :: Thanks. I will add them then. [[Suradnik:Eurohunter|Eurohunter]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Eurohunter|razgovor]])</small> 21:57, 30. travnja 2026. (CEST) ::: Would you yet help to translate: Slovenian "kompilacijski album Basshunterja", "promotional single by Basshunter", "music video by Basshunter" and "lyric video by Basshunter"? [[Suradnik:Eurohunter|Eurohunter]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Eurohunter|razgovor]])</small> 23:59, 6. svibnja 2026. (CEST) == Potencijalni izvori i članci zagrebačke tematike == Na web-stranici [https://www.daz.hr/vodic/site/article/a-uprava-i-javne-sluzbe/1/4 Državnog arhiva u Zagrebu] nalazim brojne informacije o bivšim adminstrativnim jedinicama na području Zagreba i okolice. Navodi se puno enciklopedijskog štiva koje može poslužiti za postojeće članke o kvartovima (povijest, broj stanovnika i sl.), a i za nove članke, npr. o bivšim općinama. Mislim da bi bilo dobro da imamo članke o nekim od tih općina s velikim teritorijem, npr. [https://www.daz.hr/vodic/site/article/hr-dazg-21-upravna-opcina-vrapce Općina Vrapče] se potencijalno prostirala sve do Save. Također, vidim da se spominje u nekim člancima ([[Kustošija]], [[NK Jarun]] itd.). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:00, 3. svibnja 2026. (CEST) :Palo mi je napamet sad jer spominjem Jarun da obratim pozornost na članak [[Jarun]]. Taj članak bi svakako trebalo srediti, možda čak i podijeliti na dva dijela (naselje i jezero + popratni sadržaj). Imam podosta planiranih članaka koji zahtijevaju opsežno istraživanje i pisanje tako da sumnjam da ću se moći baviti time. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:04, 3. svibnja 2026. (CEST) ::Vidim da Jarun ima puno spominjanja na Hrčku, takod da svakako ima materijala za novi članak. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:07, 3. svibnja 2026. (CEST) == Pomoć s preusmjeravanjima == Pozdrav, javljam se jer sam vidio kako si [[Razgovor sa suradnikom:SrpskiAnonimac#c-Hijerovit-20240929174200-Opet preusmjeravanja|ostavio ovaj komentar]]. Navedeni korisnik je opet bio kreativan s preumsjeravanjima koja ne mogu poništiti. U pitanju su: https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Janjevačko-letnički_dijalekt&oldid=7453122 https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Govori_Janjeva_i_Letnice&oldid=7453123 Posljednji put kad sam pokušao urediti stranice kako bi odgovarale terminologiji koja se stvarno koristi, trebalo je oko godinu i pol da se predložena izmjena uvaži: https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Janjevačko-letnički_dijalekt&oldid=5685668 https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Janjevačko-letnički_dijalekt&oldid=6111185 <span style="background:#444;padding:2px 12px;font-size:12px">[[User:koora|<span style="color:#fff">koora</span>]] <span style="color:#FC0;letter-spacing:-2px">❯❯❯</span> [[Razgovor sa suradnikom:Koora|<span style="color:#fff">razgovor</span>]]</span> 19:31, 15. svibnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Koora|Koora]] Premjestih na [[Janjevačko-letnički govori]] (bolje taj pridjevski oblik ako ga se može stvoriti). Ako ikako možeš, pronađi o kakvom se lektu radi (je li etnolekt, sociolekt...) i ubaci u prvu rečenicu. Bilo bi od koristi i za naslov i za definiranje govora. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 01:21, 16. svibnja 2026. (CEST) ::Ovdje je riječ samo o dva mjesna govora, odnosno govoru Janjeva i govoru Letnice. Ovi govori nisu dijalekt i nisu Janjevačko-letnički, nego su bliska dva govora kojima se služe Hrvati u Janjevu, odnosno Letnici. Stari naslov, "Govori Janjeva i Letnice", je točan; "Janjevačko-letnički" (u bilo kojem obliku - govori, dijalekt)je wikipedizam. ::Usporedno: ::*[[Govori Hrvata iločkoga područja]] ::*[[Govori bokeljskih Hrvata]] ::*[[Govori rekaških Hrvata]] ::*[[Govori moliških Hrvata ]] ::*[[Govori Hrvata okolice Pečuha]] ::Sva terminologija se koristi u ''Josip Lisac, Hrvatska dijalektologija 1. - Hrvatski dijalekti i govori štokavskog narječja i hrvatski govor torlačkog narječja, Golden Marketing - Tehnička knjiga, 2003.'' <span style="background:#444;padding:2px 12px;font-size:12px">[[User:koora|<span style="color:#fff">koora</span>]] <span style="color:#FC0;letter-spacing:-2px">❯❯❯</span> [[Razgovor sa suradnikom:Koora|<span style="color:#fff">razgovor</span>]]</span> 15:59, 18. svibnja 2026. (CEST) :::Nastavljam ovo na SZR članka, da se ne zagubi kasnije. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 19:40, 20. svibnja 2026. (CEST) == Nacrt == Dobar dan, stavio sam nacrt u razmatranje ali evo nitko ne odgovara pa da se tebi obratim za pomoć. Napisao sam [[Nacrt:Hercegovački slučaj]] i mislim da ispunjava sve kriterije i može u glavni imenski prostor ali evo ako nije volio bih znati gdje sam pogriješio da ispravim. Hvala i LP [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 09:15, 23. svibnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Tmatic01|Tmatic01]] Ahoj kolega! "Prelistao" sam članak i nisam uočio neki problem, pa sam ga prebacio u GIP na [[Hercegovački slučaj]]. Ima pravopisnih sitnica za popraviti, ali mislim da to nije toliko važno. Ako imaš vremena (nije obavezno, ali ljepše bi izgledalo), preporučio bih jedino da izvore u tekstu pretvoriš u ovaj format: {{tlx|Sfn|autor|godina|<nowiki>p=</nowiki>broj stranice}}. Zato sam ti napravio odlomak "Literatura" na dnu: te citacije u tekstu će se automatski povezati s literaturom. :Ako nemaš vremena, u redu je, netko će drugi jednog dana. Svakako mislim da je članak u redu. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:37, 24. svibnja 2026. (CEST) ::Završio sam sa školom pa imam vremena na pretek. Nisam nikad to radio pa bih te samo molio da mi pošalješ primjer nekog članka gdje je to odrađeno pa ću ja srediti još danas [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 12:42, 24. svibnja 2026. (CEST) :::@[[Suradnik:Tmatic01|Tmatic01]] Evo, [[posebno:diff/7467416|u ovom uređivanju sam ti]] kao primjer prebacio izvore iz drugog paragrafa povijesti u Sfn. Nek te ne mori to što će ti zasad pisati "Postoji x različitih izvora s oznakom: CITEREFPandžić2001" ili slično, to će se maknuti kad zamijeniš sve referencije. Ako nešto ne bude štimalo još kad ćeš biti gotov, javi pa ću pogledati. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 13:51, 24. svibnja 2026. (CEST) ::::Evo riješio sam otprilike sve s tim da imam velik problem s tim da su iste godine obajvljene knjige Ratka Perića i Marka Perića [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 15:42, 24. svibnja 2026. (CEST) :::::@[[Suradnik:Tmatic01|Tmatic01]] Oprosti što ranije nisam pogledao situaciju. Uglavnom, to rješavamo relativno jednostavno putem parametra |ref= i predloška {{tl|SfnRef}} u literaturi, u kojemu definiraš točno kakav Sfn želiš koristiti za tu bibliografsku jedinicu (v. [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Hercegova%C4%8Dki_slu%C4%8Daj&diff=7467994&oldid=7467437 moje uređivanje]). Još ću Search & Replaceom malo doraditi referencije (da budu ''Perić, M.'' i ''Perić, R.'' kako bi se još jasnije razlikovali), ali sad znaš zaubuduće. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 09:50, 25. svibnja 2026. (CEST) == Busija (rijeka) == Bi li mogao srediti članak [[Busija (rijeka)]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:04, 25. svibnja 2026. (CEST) :Također bi li mogao napisati neki kratki članak o [[dom]]u (kuća, stan). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:16, 25. svibnja 2026. (CEST) ::P.S. ako zelis nesto azurirati vezano za ZET, znaj da je [[Zagrebačka uspinjača]] puštena u promet. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:21, 25. svibnja 2026. (CEST) == Aircash == možeš li provjeriti je li [[Nacrt:Aircash]] ispunjava uvjete GIP [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 15:34, 25. svibnja 2026. (CEST) == [[SUR:San Cassiano|San Cassiano]] – upit (16:22, 1. lipnja 2026.) == Dobar Dan Runolist trebao bih vašu pomoc San Cassiano --[[Suradnik:San Cassiano|San Cassiano]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:San Cassiano|razgovor]])</small> 16:22, 1. lipnja 2026. (CEST) == Albanci u Srbiji == Meni je suradnik Maga rekao da "Vidi još" se ne koristi, a "Značajne osobe" još nisam vidio po drugim člancima. Možeš li mi navjesti primjere za "Značajne osobe"? [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 11:32, 4. lipnja 2026. (CEST) :"Vidi još" je u jednoj raspravi zajednice prije x godina ispao preferirani odabir, to ja prepravljam radi "objedinjenja" u dalekoj budućnosti iako zasad nije službeno propisano. Za "Poznate osobe" si u pravu, sad vidim. To sam išao popravljati primarno zbog "ličnosti", samo sam se, izgleda, dosjetio krivog naslova. Mea culpa. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:50, 4. lipnja 2026. (CEST) :Znači da bude "Poznate osobe" kako bi bilo standardizirano za slične stranice? Sredi i Šope kako ne bi bilo onih predložaka više. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 14:14, 4. lipnja 2026. (CEST) Možeš li sredititi članak o Šopima, ili ja da to uradim? Po meni nema šta tu mnogo da se sređuje jer predlošci nisu odgovarajući, kao za točnost, prevod (samo ne znam od čega da se prevede kada ga nije ni bilo), da nije pokriven izvorima - iako jeste.. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 13:40, 8. lipnja 2026. (CEST) == ChatGPT == U prolazu sam, nisam aktivan trenutno. Bi li mogao pregledati i druge nedavne članke tog suradnika. Možda su i oni napisani AI-jem,. Također bi li mogao proučiti [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?search=insource%3A%2Fchatgpt%2F&title=Posebno:Tra%C5%BEi&go=Kreni&ns0=1 čije su sve ovo izmjene] i provjertiti njihovu točnost? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:28, 15. lipnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Zasad nemam kapaciteta kopati, ali vidjet ću preko ljeta. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 21:58, 16. lipnja 2026. (CEST) == SR Hrvatska == Bok! Uklonio si moje uređivanje (istospolni odnosi bili ilegalni neko vrijeme), pa me zanima kao "aktivistu": treba li to uopće spomenuti u članku i gdje? Ne želim da ispadne da sam vandal. [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 18:50, 16. lipnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Mychele Trempetich|Mychele Trempetich]] Nikako ne ispada da si vandal. :) Uglavnom, budući da se to pitanje rješavalo na federativnoj razini, ja to uopće ne bih spominjao u članku za SRH, nego eventualno [[SFRJ]]. Bez obzira gdje to pisala, mislim da bi bilo potrebno uz to dodati i širi kontekst, tako da bih ti za početak preporučio prevesti s engleskoga članak [[en:LGBTQ history in Yugoslavia]] (koji ima pregled povijesti i kulture), a nakon toga dio o povijesti dopuniti dijelovima sa srpskohrvatskoga članka [[sh:LGBTQ historija Jugoslavije]] (ne zaboravi u oba koraka prevođenja prenijeti i izvore! Trebala bi ih moći samo kopirati s engleskog i zalijepiti u hrvatski članak). :<br> :Taj se članak (prijedlog naslova: [[Povijest LGTBQ-a u Jugoslaviji]]) onda može nekako uklopiti u npr. [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija#Politika|SFRJ#Politika]] ili u "Vidi još" odjeljak. Što kažeš, jesi li za takav pothvat? <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 21:44, 16. lipnja 2026. (CEST) ::[[Datoteka:Face-smile.svg|20px]]Misliš da je [[Socijalizam i LGBT|ovo]] „dobar početak”? — [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 11:43, 17. lipnja 2026. (CEST) :::@[[Suradnik:Mychele Trempetich|Mychele Trempetich]] Je. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:46, 17. lipnja 2026. (CEST) == [[SUR:Lovro.milas|Lovro.milas]] – upit (19:38, 18. lipnja 2026.) == Dobar dan poštovani. Danas sam stvorio stranicu o hrvatskom banu Marku Mišljenoviću, https://hr.wikipedia.org/wiki/Marko_Mi%C5%A1ljenovi%C4%87. Molio bi da pogledati jesam li dobro naveo izvore i trebam li što doraditi. Koristio sam slovačku wiki o njemu --[[Suradnik:Lovro.milas|Lovro.milas]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lovro.milas|razgovor]])</small> 19:38, 18. lipnja 2026. (CEST) == Šopi == Zdravo Runolist. Htio bih sredit članak o [[Šopi]]ma, i u tome mi je potrebna tvoja pomoć. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 17:16, 21. lipnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] Vidio sam, sori, samo zasad nemam vremena pregledavati taj članak. Za to bih trebao otvoriti svaku od knjiga koje citiraš i provjeriti tvrdnju, pa mi je previše posla. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 19:01, 21. lipnja 2026. (CEST) ::A da prevedem sa en viki dijelove članka i izbacim ovo što se ne može provjeriti? [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 19:10, 21. lipnja 2026. (CEST) :::@[[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] Možeš, što se mene tiče. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:30, 21. lipnja 2026. (CEST) == Utjecaj latinice == Nisam doma trenutno i nisam vidio što si u međuvremenu pisao. Sjetio sam se da nisam naveo dodatan izvor za uzjecaj latinice: [https://archive.org/details/truhelka-ciro-bosancica]. Pise na 70. str. da je slovo K u bosancici doslovce CC, po uzoru na latinicu (valjda latinski/talijanski) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:19, 24. lipnja 2026. (CEST) == [[SUR:IvanCanzek|IvanCanzek]] – upit (19:49, 26. lipnja 2026.) == Poštovani, Prije cca 2 tjedna sam napravio članak o sebi, Nacrt:IvanČanžek, pa me zanima dali bi se moglo to prebacit u normalne članke, da ne bude više među nacrt člancima? Znam da se radi o sukobu interesa sa politikom Wikipedie, no zaista sam pazi da se ne reklamiram u članku, što mi je jasno da nije dozvoljeno. Javite ako mogu ili moram još što šta promjeniti za punu objavu moje "stranice". Prijatno, Ivan Čanžek --[[Suradnik:IvanCanzek|IvanCanzek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:IvanCanzek|razgovor]])</small> 19:49, 26. lipnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:IvanCanzek|IvanCanzek]] Nažalost, iz teksta u nacrtu ne vidim da ispunjujete [[WP:KR]]. To je upravo jedan od razloga iz kojih obeshrabrujemo pisanje autobiografija. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:06, 26. lipnja 2026. (CEST) == Mjenica == Bi li mogao ophoditi izmjenu u članku [[mjenica]]? Danas izlazi iz popisa neophđenih izmjena. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:53, 30. lipnja 2026. (CEST) == U nepoznatim vodama (autorska prava) == Hej, imam pitanje: ako neki suradnik često zna u članak ubaciti novu sliku kojoj je on sam autor i koja je načešće uploadana taj isti dan, što ja mogu napraviti s tom izmjenom? Ne znam imaju li te slike postavljene na meti neko razdoblje kada tamo trebaju biti ophođene pa treba pričekati, ili se to nas ne tiče? [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])</small> 00:11, 2. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] Ako slika ne pripada u članak (loša je, višak je, čini ti se neprimjerenom ili nepotrebnom…) slobodno ju ukloni bez obzira. Na Commonsu su ista pravila za ophođenje kao kod nas, ali ne treba računati na to da će oni to stići, i tko zna kada će prijedlog za brisanje okončati. I da obrišu, trebalo bi kod nas maknuti kôd iz članka, tako da dođe na isto. Mi svakako imamo pravo arbitrirati što nama pristaje u člancima bez obzira na odluke Commonsa. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:08, 2. srpnja 2026. (CEST) ::A što onda napraviti s tim izmjenama? Vratiti na staro i ako slika paše? [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])</small> 18:22, 2. srpnja 2026. (CEST) :::@[[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] Pokaži mi na što misliš. Nije mi jasno, zašto bi uklanjao sliku koja nije problematična za članak? <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:54, 2. srpnja 2026. (CEST) ::::{{s|Runolist}}, mislim da pita za slike suradnika EUBPR. Postavlja dosta kvalitetnih slika, uglavnom zagrebačke tematike. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:06, 2. srpnja 2026. (CEST) Ako se mogu malo umiješati u raspravu: ...''često zna u članak ubaciti novu sliku kojoj je on sam autor i koja je načešće uploadana taj isti dan''... Bar danas to nije nikakav problem, mobiteli su svakodnevnica i tehnički je izvedivo bez problema, praktično odmah nakon slikavanja. To nije razlog da se sumnja u sliku. Tehnički, mi s time nemamo ništa, ako je slika sporna, netko će pokrenuti proces brisanja na Zajedničkom poslužitelju, pa, ako bude i kad bude. Slike se nakon brisanja najčešće automatski miču sa svih projekata na kojima su bile. Uglavnom, naš problem nije, ali vraćati izmjenu zbog gornjeg razloga - nema potrebe. Letimično sam pogledao slike o kojima pričate, većina (ako ne i sve) su podrezane varijante već postojećih tuđih slika, tako da ja ne vidim problem.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 21:39, 2. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:MaGa|MaGa]], hvala, to sam pitao. [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])</small> 21:43, 2. srpnja 2026. (CEST) ::@[[Suradnik:Etiktov|Etiktov]]e, nema na čemu, i drugi put. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 21:48, 2. srpnja 2026. (CEST) == Molba za trenutačno aktivnog na NP == Bi li mogao ''protrčati'' kroz članke ispod i promijeniti <code><nowiki>Datoteka:Pauci.jpg</nowiki></code> u <code><nowiki>:Datoteka:Pauci.jpg</nowiki></code> (da ne stoje na popisu stranica s neispravnim datotekama)? Dotična je datoteka izbrisana na ZP-u, a članci su zaključani za sve pa im ne mogu ništa. Ostatak sam ja riješio botom. *[[Razgovor sa suradnikom:Flopy/Arhiv 12]] *[[Wikipedija:Globalni uklonitelji i globalni administratori]] *[[Razgovor sa suradnikom:Kubura/Pismohrana19]] *[[Suradnik:Lasta/Pravila glasovanja na wikipediji/Prijedlog promjena]] *[[Razgovor sa suradnikom:NoParking]] *[[Wikipedija:Prijedlozi/Globalni uklonitelji]] *[[Wikipedija:Provjeritelji/Prijedlozi za provjeritelje/Vodomar, Ex13]] *[[Wikipedija:Zahtjev za mišljenje administratora/Arhiva 2]] <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 11:23, 5. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:MaGa|MaGa]], uskočio sam ja umjesto Runolista jer se upravo bavim ispravljanjem zastarjeloga koda u potpisima, nadam se da nisi razočaran. [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] [[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 11:48, 5. srpnja 2026. (CEST) ::@[[Suradnik:Neptune, the Mystic|Neptune]], [[Slika:Thumbs-up-icon.svg|20px]] <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 12:20, 5. srpnja 2026. (CEST) == Wikiodmor + zanimljivosti == Prekosutra odlazim na wikiodmor te se vraćam tek negdje maloprije 20. 8., no i dalje ću pomalo uređivati Wiki preko mobitela, stoga bih te zamolio da tih dana pokušavaš što više ophoditi. Naravno, ostavi mi one izmjene i članke koje je najbolje da ja sredim. Inače, na Discordu sam ti poslao ovih dana neke zanimljivosti koje bi te mogle zanimati. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:37, 7. srpnja 2026. (CEST) == Infookvir == Možeš li dodati i ispuniti infookvir ovdje [[Franjo V. Nádasdy]]. Još nisam skužio kako to sve ide. [[Suradnik:Lovro.milas|Lovro.milas]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lovro.milas|razgovor]])</small> 15:12, 7. srpnja 2026. (CEST) :Ima i slika na en.wiki [[Suradnik:Lovro.milas|Lovro.milas]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lovro.milas|razgovor]])</small> 15:18, 7. srpnja 2026. (CEST) ::@[[Suradnik:Lovro.milas|Lovro.milas]] Dodao sam sliku i neispunjeni infookvir, premjestio članak na prihvaćenije ime (prema Hrvatskoj enciklopediji). Možeš isprobavat ispunjavanje infookvira, svi podatci koje možeš umetnuti su predloženi s desne strane kada otvoriš uređivanje predloška za infookvir. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:04, 7. srpnja 2026. (CEST) == Frano Vodopivec == Idem uskoro na wikiodmor koji sam ti spominjao ranije. Molim te pregledaj točnost čllanka [[Frano Vodopivec]]. Među korištenim izvorima je Grokipedia, dakle AI sadržaj koji je 100 % netočan. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:53, 8. srpnja 2026. (CEST) == Đure, Juraji i ini (Šporeri) == Umjesto preusmjeravanja jednog na drugi članak, najpoštenije bi bilo izvršiti spajanje povijesti oba članka tako da se u povijesti vide doprinosi svih suradnika. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 21:52, 16. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:MaGa|MaGa]] Koliko sam ja vidio, i koliko sam sad provjerio, sadržaj iz članaka nikada nije spojen. Pritom spajanje povijesti obično koristimo kada novi članak iskrsne i zamijeni stari, ali ovi su 15 godina supostojali i uređivali se. Ovako imamo svu povijest za Đuru kod Đure, a za Juraja kod Juraja, kako su i napisani. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 23:30, 16. srpnja 2026. (CEST) ::Ja sam jučer prebacio djela iz ''starog'' u ''novi'', a ostalo se nema šta prenositi, manje-više je isto. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 15:46, 17. srpnja 2026. (CEST) == Pitanje == Kad suradnik u [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Jasamja012&oldid=7561769&diff=prev odgovoru nije spomenuo] onoga koji je razgovor započeo bolje je ne ophoditi taj odgovor, pogotovo ako odgovarača ne uputimo na to kako održavati razgovor čitljivim. Zar ne [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]]--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 23:02, 22. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] U pravu si, skužaj. :') <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:35, 23. srpnja 2026. (CEST) ::Sve u redu. Nego mi je skoro promaklo, a onda mislim da suradnik izbjegava išta poduzeti ili razgovarati. [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]][[Datoteka:Face-wink.svg|20px]]--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 17:06, 24. srpnja 2026. (CEST) == Stephen Fry == https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Stephen_Fry&diff=prev&oldid=7562064 Uvijek obavim svoje istraživanje, samo sam malo lijen. I nije brojka, nego broj! Budi mi pozdravljen. :) — [[Suradnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|razgovor]])</small> 23:13, 22. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] S izvorom to već bolje izgleda. :) Brojku spominjem jer sam samo znamenke tražio, pa da ne bude da tvrdim da nigdje nije naveden broj. :p <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:44, 23. srpnja 2026. (CEST) ::Mogao biti. :) ::@[[Suradnik:Runolist|Runi]], broj je broj. Čak i da se radi o neformalnom testu, izvor navodi da je procijenjen "blizu genijalnosti", a to je tada bio termin koji se koristio za rezutate iznad 140. (Treba li nam bolji izvor za to?) Ne tvrdimo, kao Wikipedija, da ''ima'' IQ iznad 140, već da je na tom konkretnom testu ''bio procijenjen'', u današnjim terminima, na broj iznad 140. ::I moji su ''rezultati'' varirali. Međutim, to što sam jedanput posrnuo na 130, ne znači da nemam 143. :)) — [[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">(☎️)</span>]]</small> 14:37, 25. srpnja 2026. (CEST) :::@[[Suradnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] Mi kao Wikipedija ustvari tvrdimo nešto čim pojašnjavamo tvrdnje iz izvora drugim izvorom. Ako Fry nije procijenjen današnjim testom, već starim koji nije 1 : 1, onda ne treba biti previše čvrst oko ekvivalencije. Bolje da smo pretjerano pedantni nego suprotno, s obzirom na krasan imidž kakav imamo u medijima i uobičajen način korištenja Wikipedije (nekritičko čituckanje i sažimanje kroz LLM-ove). ;P <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 14:51, 25. srpnja 2026. (CEST) ::::Slažem se. Ta je reputacija, bojim se, trajna. Ljudi su (pre)rano izgubili povjerenje, a jednom izgubljeno povjerenje je uglavnom nepovratno izgubljeno. ::::Ipak, ne misliš li da je "mogao biti" neadekvatna formulacija? Ton je nekako nejasan i napet. Ako želimo biti krajnje pedantni, možda bi umjesto "čiji je akvivalent..." bilo bolje napisati "rezultat koji se u ''nekim'' izvorima tumači kao..."? ::::To bi već bila rečenica u kojoj ne odzvanja nesigurnost. Čekam tvoje zeleno svjetlo. – [[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">(☎️)</span>]]</small> 15:30, 25. srpnja 2026. (CEST) 3rgml8hzu49345mp162eqzd37td7osg 7563610 7563597 2026-07-25T14:08:29Z Runolist 263374 /* Stephen Fry */ Odgovor 7563610 wikitext text/x-wiki {{wikiodmor}} <div align="center" class="usermessage">[[Slika:Internet-group-chat.svg|lijevo|25px]] Ovo je [[WP:Stranice za razgovor|stranica za razgovor]] s jednim suradnikom. <span class="plainlinks">[http://hr.wikipedia.org/w/wiki.phtml?title=Razgovor_sa_suradnikom:Runolist&action=edit&section=new Ostavite poruku] ili samo pozdravite! :)</span></div> {{Suradnik:Runolist/Arhiv SZR}} {| float="left" style="margin-left:120px; minimum-width: 100px" |+'''[[WP:5S|Pet stupova Wikipedije]]''' | align="center" scope="col" style="width: 100px;"|[[Datoteka:Encyclopedia icon.svg|55x55px|link=Wikipedija:NIJE]] | align="center" scope="col" style="width: 100px;"|[[Datoteka:Scale icon green.svg|55x55px|link=Wikipedija:NPOV]] | align="center" scope="col" style="width: 100px;"|[[Datoteka:Jigsaw piece yellow 01.svg|55x55px|link=Wikipedija:AP]] | align="center" scope="col" style="width: 100px;"|[[Datoteka:Smiley icon orange.svg|55x55px|link=Wikipedija:BONTON]] | align="center" scope="col" style="width: 100px;"|[[Datoteka:Light bulb icon red.svg|55x55px|link=Wikipedija:ZANEMARI]] |- | align="center"|[[WP:NIJE|'''Enciklopedija''']] | align="center"|[[WP:NPOV|'''Neutralna''']] | align="center"|[[WP:AP|'''Slobodna''']] | align="center"|[[WP:BONTON|'''Uljudna''']] | align="center"|[[WP:ZANEMARI|'''Odvažna''']] |} == Da ne cimam Ponora svaki put... == Ja i tehnički dio predložaka - svjetlosnim godinama daleko. U [[Predložak:Infookvir špilja ili jama|ovom]] bi predlošku trebalo riješiti da se parametar "Približna starost" ne pojavljuje ako nema upisane vrijednosti. [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak%3AInfookvir_%C5%A1pilja_ili_jama&diff=7364444&oldid=7104816 Mišljah] da je kvaka u ovome ''If then show'', ali očito nije, pa te molim da riješiš ovo (ne)pojavljivanje. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 18:37, 5. siječnja 2026. (CET) :Cimnuo si me u nedavnim promjenama. U članku je zapravo bio popunjen taj parametar, sada sam dodatak stavio pod {{para|zaštita}} [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:56, 5. siječnja 2026. (CET) ::@[[Suradnik:Ponor|Ponore]], ne moraš čitat baš svaki redak u NP, zaobiđi kojega.[[Slika:Rolling on the floor.gif|20px]] ::Puno ''fala''. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 19:03, 5. siječnja 2026. (CET) == Nacrti == Možeš li premjestiti [[Nacrt:Amersfoort]], [[Nacrt:Gradski stadion u Borovu Naselju]], [[Nacrt:Uber]], [[Nacrt:Super Cure (televizijska serija iz 1998.)]] i [[Nacrt:IVXN]] (u slučaju da ispunjava kriterije)? Pozdrav, [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 18:33, 9. siječnja 2026. (CET) :{{s|Labud222}}, stadion u Borovu ima probleme s izvorima, ako se ne varam (manjak izvora + u izvorima ne piše ono što se tvrdi). Zar ne bi Super Cure trebale biti Super cure? Uber ima greške u izvorima (nisam ga čitao kao ni Amersfoort za koji vidim da treba ispraviti crtice. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:37, 9. siječnja 2026. (CET) ::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]], OK. [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 18:39, 9. siječnja 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Labud222|Labud222]] Premjestio sam Amersfoort, to je odavno sređeno i samo nisam stigao / sjetio se pogledati. Croxyza neću provjeravati pa provjeri što je s tim člancima, ali Ivan mi ne ispunjava kriterije. Nema istaknutih pjesama, na Dori je završio 7., a i upitan mi je sadržaj članka (njegove prisutnosti na mrežama, želje i namjere, nekakvi marketinški opisi njegovih pjesama…). :P <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:54, 9. siječnja 2026. (CET) ::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]], možeš li ispraviti grešku u izvorima u [[Nacrt:Uber]]? Pokušao sam, ali ne znam. [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 18:58, 9. siječnja 2026. (CET) :::::{{s|Labud222}}, {{riješeno}}. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:03, 9. siječnja 2026. (CET) == ČT == Je li mi možeš ukratko objasniti kakva je sada praksa oko članaka tjedna? Vidjeh danas da je Labud222 postavljao nekakve predloške. Ako je moguće, bi li mogli unaprijed staviti [[HŠK Concordia Zagreb]] (onaj članak za koji sam te zatražio nedavno da, ako ikada budeš u prolazu da poslikaš dijelove Klaićeve i postaviš slike na Commonsu) za 5. do 11. listopada, povodom 120. godišnjice osnutka? Također. ovih dana sam se pozabavio s patroliranjem. Uglavnom su ostale izmjene/članci za koje ne znam što bi te bi mi svakako trebala pomoć. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:43, 10. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] ČT se zasad i dalje izabiru po starom programu, prebacujemo se na novi sustav negdje u ožujku. Dotad nije tehnički izvedivo predlagati članke unaprijed, ali skupljamo ih u [[:Kategorija:Mogući članci tjedna]] pomoću predloška {{pp|ČT?}} da nam tranzicija ne bude mučna i da uopće olakšamo izbore ČT-a dotad. Jednom kad prijeđemo na novi sustav, da, moći ćemo odmah predodrediti Concordiju za listopad. ;D Budem vidio dal stignem riješiti nešto od neophođenih danas. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:04, 11. siječnja 2026. (CET) == Literatura == Jedva sam skužio tko si.<br> Prvi izvor je u potpunosti netočno naveden jer je automatski preveden, a drugi sadrži samo jednu rečenicu koja se može povezati s člankom. Tako da... Lijep pozdrav!—[[User:Man_Usk|<span style="font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;">''Man_Usk''</span>]] ^{<span style="color:#00FF00;">[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]</span>} 23:15, 16. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Man Usk|Man Usk]] U tom slučaju sve jasno. Moja greška što nisam išao provjeravati. :) I da, maškare su mi uranile, hehe. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 23:20, 16. siječnja 2026. (CET) == Slavenska mitologija == Je li ti se da u članku [[Slavenska mitologija]] zamijeniti reference iz leksikona s djelima Belaja i Katičića. Ja nikako ne stignem od svih ažuriranja i patroliranja. Također, nekad kad nađem vremena ću pročitati cijeli članak i ispraviti greške. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:49, 22. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Vidjet ću može li se to ugurati, ali imam svašta zaredano ovih tjedana. :p Dugo mi već traje moje "jednom kad se oslobodim posla, napisat ću sve članke koje sam htio"... lol Svakako nije žurba ni za tebe, članak je u drastično boljem stanju nego ikad dosad. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 09:07, 22. siječnja 2026. (CET) ::Ok, možda ja to ispravim jednom. Svakako imam 1 nepročitanu obavijest na raspravi o članku Slavenska mitologija. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 09:21, 22. siječnja 2026. (CET) == Bruno Hranić == Poštovani, vezano uz brisanje članka ''Bruno Hranić'', ističem da je riječ o enciklopedijski relevantnoj osobi (načelnik općine), te da je članak sadržavao pouzdane i neovisne izvore, uključujući službenu stranicu općine i medijske objave. Brisanje s obrazloženjem „reklama/CV“ smatram prestrogom mjerom, budući da eventualni problemi sa stilom nisu razlog za trajno uklanjanje enciklopedijski relevantne teme. U skladu s praksom Wikipedije, u takvim slučajevima primjereno je vraćanje članka u nacrt radi dorade. Molim da se članak vrati u nacrtni prostor kako bi se mogao uskladiti s enciklopedijskim standardima. [[Suradnik:Općina Vidovec|Općina Vidovec]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Općina Vidovec|razgovor]])</small> 08:18, 22. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Općina Vidovec|Općina Vidovec]] Prije svega, valja istaknuti jasan sukob interesa: ako vi sami niste Bruno Hranić, onda radite PR za općinu. CV ovdje nije bio stil, već funkcija teksta. Drugo, načelnici općina ne ispunjavaju [[WP:KRTE|kriterije]]; u hrvatskom su kontekstu to gradonačelnici ili župani. Treće i najvažnije, molit ću vas da zatražite preimenovanje svog računa – korištenje zajedničkih računa koji ne predstavljaju isključivo jednu osobu (bilo kroz osobno ime ili izmišljeni username) zabranjeno je – a zatim na svojoj [[WP:SS|suradničkoj stranici]] istaknite kako ste povezani s općinom kako bi se ispunila zakonska odredba o [[WP:$|plaćenom uređivanju]]. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 09:02, 22. siječnja 2026. (CET) == Crovizija 1992. == {{s|Runolist}}, {{s|Labud222}}, {{s|Zviz2401}}, bacite pogled na [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Crovizija_1992.&diff=prev&oldid=7373831 ovu izmjenu] članka [[Crovizija 1992.]] koju sam pronašao pri ophođenju. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:59, 24. siječnja 2026. (CET) :Također i na izmjene na člancima [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Hrvatska_na_Pjesmi_Eurovizije&diff=prev&oldid=7373853 Hrvatska na Pjesmi Eurovizije] i [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Dora_%28natjecanje%29&diff=7373873&oldid=7348625 Dora (natjecanje)] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:06, 24. siječnja 2026. (CET) ::Vidjeh to sve, povući ću raspravu na [[Razgovor:Crovizija 1992.]] <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:08, 24. siječnja 2026. (CET) == Mislim da te netko oponaša == [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/RunolistM Mislim da sam negdje vidio izmjene ovog suradnika pod drugim računom/kao IP-ovac]... – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:35, 25. siječnja 2026. (CET) :{{komentar}} Da, impersonation/neprihvatljivo suradničko ime... [[Suradnik:نوفاك اتشمان|Novak Watchmen]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]])</small> 02:23, 25. siječnja 2026. (CET) ::Ne vidim po čemu. Privremeni suradnik uređivao je temu o Hrvatima u Švicarskoj, registrirao se uzevši slobodno ime, ne provocira, nikakvu komunikaciju nije imao s Runolistom/Hijerovitom, vjerojatno i ne zna za administratora. Ne možemo zabraniti da se netko nazove Novak ili Ponor-nešto. Prije svega [[WP:PDN]], zasad nema dokaza za suprotno. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 05:04, 25. siječnja 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Vidjeh još jučer i slažem se s Ponorom. Dok sam imao stari username, već smo imali ''Runolista'' iz 2011. i ''Runolista90'', planinarima bi to možda bio i prvi izbor. Za očekivati je spontane varijante. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 10:48, 25. siječnja 2026. (CET) :::{{komentar}} Ma jedno su uobičajene riječi, a drugo je rijetko suradničko ime (i to s razlikom od samo jednog slova). Međutim, važno je da takvo ime ne uzrokuje zabunu, budući da su sada istovremeno aktivna dva (vrlo) slična suradnika. [[Suradnik:نوفاك اتشمان|Novak Watchmen]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]])</small> 12:45, 25. siječnja 2026. (CET) ::::{{s|Ponor}}, samo sam htio obavijestiti Runolista u slučaju da se u međuvremenu nešto dogodi na hr.wiki ili na nekom drugom projektu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:15, 25. siječnja 2026. (CET) == Patroliranje == Bi li mogao pomoći pri patroliranju ovih najstarijih izmjena? Nekoliko članaka je vezano za upute koje si dao suradnicima (bolje znaš od mene što si sve pisao i gdje). [[Duhovi (svetkovina)]] treba provjeriti štro piše u izvorima. Tvrdnja da je duh riječ staroslavenskog podrijetla (crkveni jezik, ne praslavenski) se ne navodi u Damj. rječniku tako da bi za taj članak trebalo provjeriti točnost svih navedenih tvrdnji. Ja sam se iscrpio od višesatnog patroliranja. Možda večeras riješim staroslavensku mitologiju. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:01, 25. siječnja 2026. (CET) :Što bi učinio s [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/Ok.online ovim] člancima i izmjenama? Brzi bris? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:06, 25. siječnja 2026. (CET) ::Slavenska mitologija je {{riješeno}} Što kažeš na to da spomene Ledića i Sučića u [[Slavenska_mitologija#Krivotvorine_i_pseudobožanstva_u_južnoslavenskom_folkloru]]? Znam da si o tome negdje već pisao. Ako ništa, možeš pokušati pornaći te tekstove i copypasteati ih u članak. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:11, 25. siječnja 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Super! O domaćim romantičarima sam pisao na enwiki, na popisu božanstava, ali ima nešto sitno i u Ledićevom članku, ne znam na koje od to dovje ciljaš. Bude se dodalo svakako. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 23:39, 25. siječnja 2026. (CET) ::::Ok. Probaj dodat i još nekoliko slika koje smatraš prigodnim. Uvjeren sam da negdje imamo nekakvu sliku vezanu za kipove u Kijevu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:41, 25. siječnja 2026. (CET) :::::Dodah nekoliko slika. Ako ti još šta padne napamet, slobodno dodaj. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:18, 26. siječnja 2026. (CET) ::::::Zaboravio sam ponovno pitati što bi učinio [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/Ok.online s ovim izmjenama]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:46, 27. siječnja 2026. (CET) :::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] BB za [[Alergije tipa I]], [[Atopijski dermatitis]] i [[Fotostarenje]]. Stranice su skrojene za reklamaciju određene firme, šteta što nitko nije ranije primijetio. Jedino sam [[hiperpigmentacija]] smoždio na mrvu jer nije bio potpuno reklamativan niti medicinski orijentiran. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 13:01, 27. siječnja 2026. (CET) ::::::::Ok. Što misliš treba li brisati poveznice na prvi članak? Sam naziv mi djeluje čudno – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:12, 27. siječnja 2026. (CET) :::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Naw, tema je korektna. Englezi imaju [[en:Type I hypersensitivity]]. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:47, 28. siječnja 2026. (CET) ::::::::::Bi li mogao riješiti [[Duhovi (svetkovina)]]? Bojim se da neću stići to pregledati prije nego što iziđe iz popisa neophođenih. Podsjećam samo da jedino znam da je ovaj dio s etimologijom netočan, odnosno da se terba brisati, jer tako ne stoji u izvoru. Ostatak izmijenjenog sadržaja nisam gledao (ovo za etimologiju znam zbog nekog članka od prije). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:27, 30. siječnja 2026. (CET) :::::::::::Ukloni [[Duhovi (svetkovina)]] s ''to do lista''. Uspio sam pronaći dovoljno vremena. Nažalost, zbog problema s izvorima ([[WP:VI]] i neslaganja tvrdnja s onim u izvorima) sam morao ukloniti većinu unesenog sadržaja tako da treba biti oprezan s dr. člancima. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:11, 31. siječnja 2026. (CET) ::::::::::::Što smo ono rekli za Farske otoke? U kontekstu sporta pišemo s velikim O, npr. [[Rukometna reprezentacija Farskih Otoka]], a ne [[Rukometna reprezentacija Farskih otoka]]? Pitam zbog predložaka. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:48, 1. veljače 2026. (CET) :::::::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Kad se odnosi na državu, onda je velko O. To bi vrijedilo i za repke, da, jer zastupaju državni savez (ako dobro shvaćam, ali svakako državno nešto), a ne otoke kao geografsku pojavu. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 21:58, 1. veljače 2026. (CET) == Vaša prvka na stranici za razgovor sudionika [[User:Croatia 925|Croatia 925]] automatski je odbijena == Vaše uređivanje je automatski odbijeno nemojte uređivati! [[Suradnik:Drilgan|Drilgan]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Drilgan|razgovor]])</small> 20:20, 27. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Drilgan|Drilgan]] Pridržavajte se osnovnih pravila ponašanja na stranicama za razgovor i neće biti potrebe za uklanjanjem. Tuđe poruke koje su davno postavljene ne uređuju se niti prevode. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:41, 27. siječnja 2026. (CET) ::@[[Suradnik:Runolist|Runolist]] molim vas, nemojte vraćati moje izmjene, To bi moglo dovesti do vandalizma, ja također vraćam vaše izmjene na moj Plus i na vaš minus za vraćanje mojih uređivanja [[Suradnik:Drilgan|Drilgan]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Drilgan|razgovor]])</small> 06:35, 28. siječnja 2026. (CET) :::{{s|Runolist}}, na en.wiki je trajno blokiran zbog čarapenja. Plus, [[WP:NOTHERE]] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:13, 28. siječnja 2026. (CET) == Neron Goleš == Pozdrav, zašto nam uporno brišete stranicu Neron Goleš? Neron je sportaš, glazbenik i video producent sa bogatom karijerom. U boksu je proveo 20 godina boksajući za hrvatsku reprezentaciju, osvajač državnih odličja. U glazbi jedini hrvatski umjetnik koji je snimao spotove na svim kontinentima svijeta i surađivao sa umjetnicima od Jamajke, Hrvatske (Ante Cash, Tram 11...) organizirao neprofitni festival rise up 10 godina za redom. U svjetu video produkcije je još od 2001. godine svojih srednjoškolskih dana, nastavlja rad na lokalnim i nacionalnim televizijama, snima spotove za brojne glazbenike [[Suradnik:Judierue|Judierue]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Judierue|razgovor]])</small> 14:59, 2. veljače 2026. (CET) :@[[Suradnik:Judierue|Judierue]] Ako je bio u reprezentaciji, onda okej, ali onda ga se treba opisati kao boksača i sportaša, ne kao glazbenika i biznismena. Za glazbu, koliko sam vidio, nije ispunjavao kriterije, a ne ispunjava ih ni za poslovnjake. Kao što sam već rekao, članak se brisao jer je bio pisan oglašivački. Koristite primjeren, neutralan stil i navodite sve izvore prema smjernici [[WP:NI]] i članak će ostati. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 15:12, 2. veljače 2026. (CET) == Radoševići == Smatraš li da bi bilo dobro da predložim članak [[Radoševići (plemstvo)]] za brisanje? Djeluje mi previše nesređeno za GIP. Duhove ću kasnije ponovno pogledati i odogovoriti. Cilj mi je smanjiti broj današnjih nepatroliranih izmjena i srediti članke Ame71-a, pa tek onda prijeći na sve dobivene obavijesti tijekom zadnjih dana. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:24, 3. veljače 2026. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Puno naših članaka ne ispunjava ni tri osnovna pravila. :P Radoševići su ''fajn''. Malo popravak pravopisa i nek stoji dok netko ne doradi. Dokle imamo stručan dokaz da se radilo o pravom plemstvu, dobro je. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 17:09, 3. veljače 2026. (CET) ::Treba mi tuđe mišljenje oko podjele sekcija (odjeljaka) u [[Suradnik:Croxyz/Tiskara#Životopis]]. Imam poteškoće s dijeljenjem i imenovanjem sekcija. Bez problema bi mogao odrediti dvije sekcije zvane ''NDH'' i ''Poslijeratna Jugoslavija i Zapadna Njemačka'', no ne znam iskreno kako bih podijelio dio životopisa od 1905. do 1941. (osnutka NDH). Možda bi npr. mogla jedna sekcija o Brodu na Savi/Slavonskom Brodu, no eto problem je u tome što je grad tih godina promijenio ime. Isto tako npr. ne mogu stvoriti sekciju Concordia jer je u Concordiji bio i kasnije za vrijeme NDH. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:37, 4. veljače 2026. (CET) :::P.S. ako te zanima zašto se bavim tom temom, riječ je o autoru velikog broja visokokvalitetnih članaka koje citiram svugdje zadnjih godinu dana. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:41, 4. veljače 2026. (CET) == Kraljevec == Pišem sada članak o Elipsi (onom igralištu u Klaićevoj) i spominjem potok Kraljevec. Vidim da ga spominješ na [[Suradnik:Runolist/Zagrabiensis]], no ne mogu naći članak na en.wiki. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:44, 6. veljače 2026. (CET) :Mislim da si me ti nekad davno tražio nešto za taj potok. Pogledao sam sad u zagrebački leksikon i veli samo ovo: "'''Kraljevac''', također '''Kraljevec''', predio u dolini istoimenog medvedničkog potoka sjeverno od Radničkog dola, između brjegova na kojima su Pantovčak, odnosno Tuškanac. Nekadašnje selo (spominje se u izvorima od srednjeg vijeka), prema kojem je 1928. imenovana glavna ulica tog predjela, koja se na sjeveru spaja s Gornjim Prekrižjem. U Kraljevcu su samostani Sestara služavki Malog Isusa i franjevki misionarki. U donjem dijelu doline je perivoj → Zelengaj." Nadam se da ti je od neke pomoći. :p <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 09:58, 6. veljače 2026. (CET) ::Znam za potok nego sam ti htio ukazati da ne mogu pronaći članak o njemu na en.wiki. Moguće je da je brisan ili preimenovan. Mislio sam da ti ta potstranica služi kao ideja za prijevode. Inače, danas sam naletio na [https://sapzagrebulupuh.wordpress.com/karta-2/ ovu web-stranicu]. Nažalost, ne popisuje spomen-ploče. Možda ti bude od koristi pri pisanju/nadipuni članaka o kvartovima i ulicama, npr. dodaš sekciju znamenitosti. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:09, 6. veljače 2026. (CET) :::A i dodatno, spominjem Elipsu da znaš da ako budeš u budućnosti prevodio članak o potoku, da imaš izvor kada je potkriven/popločen u Klaićevoj. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:11, 6. veljače 2026. (CET) ::::Naravno može ti poslužiti i kao inspiracija za fotografiranje. Mislim da bi ta web-stranica negdje mogla imati popis spomen-ploča jer vidim da odatle [https://hrcak.srce.hr/file/460918 ovaj rad] crpi brojke. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:20, 6. veljače 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Nije mi to za prijevode koliko za opće stvari koje bi se mogle napisat. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:22, 6. veljače 2026. (CET) ::::Bi li mogao pomoći u ophođenju najstarijih izmjena? Za koji dan će izići s popisa neophođenih izmjena. Od danas ponovno aktivno patroliram. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:14, 12. veljače 2026. (CET) :::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Sori, ne planiram biti osobito ophoditeljski aktivan u nadolazeće vrijeme. Pokušavam se fokusirati na druge stvari i projekte. Pogledam tu i tamo kaj ima u NP, ali vjerojatno ti neću biti od neke pomoći. :/ <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:05, 12. veljače 2026. (CET) ::::::Što bi ti napravio s člankom [[Yauco, Portoriko]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:23, 13. veljače 2026. (CET) :::::::Je li čitav članak [[Hrvatski kulturni klub (Švicarska)]] ispatroliran? Prva izmjena nije ispatrolirana, pa nisam siguran. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:36, 13. veljače 2026. (CET) ::::::::Inače, smanjio sam broj ophođenih za oko 150. Tako da sada možemo biti mirniji s 233 nepatroliranih izmjena. Izmjene članka [[Stari zavjet]] Dopisnog pjevača su ponovno imale onaj problem gdje u izvoru ne stoji ono što se tvrdi. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:47, 13. veljače 2026. (CET) ::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Je, HKK je riješen. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 10:53, 14. veljače 2026. (CET) :::::::::Yauco i Stari zavjet su sada {{riješeno}}. Slavensku mitologiju ću obraditi nekad kasniej kada nađem vrijeme. Mislim da je to to od dugova. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:48, 17. veljače 2026. (CET) ::::::::::Je li mozes ispatrolirati [[Tetragram]]? Ja cu uskoro ici spavati, a tijekom noci ce izici iz popisa neophodenih. Ako ne mozes, samo me pingaj, pa cu tijekom dana ispatrolirati – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:35, 18. veljače 2026. (CET) :::::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Riješeno! <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:43, 19. veljače 2026. (CET) == Kongres (bend) == Pošto je stranica predložena za brisanje i kao razlog navedeno '''"članak preveden sa shwiki, bez (kvalitetnih) izvora, neuređen prijevod"''' zamolio bih da mi ukažete koji izvori su nekvalitetni i kako da uredim prijevod? Ovo mi je prvi članak za Wikipediju pa će mi svaka pomoć i sugestija dobro doći. Hvala. [[Suradnik:Kongres Sarajevo|Kongres Sarajevo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kongres Sarajevo|razgovor]])</small> 01:47, 9. veljače 2026. (CET) == Sergej Aleksandrovič Jesenjin == Molim da bi objasnite ovo vaše uklanjanje sa te stranice, ovo su citati pjesamma Sergej Aleksandrovič Jesenjina pa zašto to uklanjate, molim vam razlog. Ako ne mogu biti citati na wikipediji onda u redu ,onda sam u krivu, ali vidim da na Engleskoj wikipediji na primjer ima citata od nekih pjesnika pa mi nije jasno. Hvala. Molim odgovor. [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-10995-92|&#126;2026-10995-92]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-10995-92|talk]]) 18:08, 18. veljače 2026. (CET) :Ne znam za englesku Wikipediju, ali ispisivanje pjesama u člancima trebalo bi biti rezervirano za situacije kada su one osobito važne za ilustriranje neke informacije iz članka. Pritom ne znam čiji tekst unosite – hrvatski prijevod bi mogao biti zaštićen autorskim pravima, a čak i najmanja sumnja u to da nešto ovdje krši autorska prava znači da se tekst mora ukloniti kako se ne bi prekršio zakon. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 19:49, 18. veljače 2026. (CET) :: Ova dva citata iz dvaju pjesama se nadovezuju uz članak, prvi citat iz te pjesme je poslije njegovog pisanja o ruskom seoskom romantizamu i nadovezuje se njegovom zanimanjem za ljubavlju pred kraj života i piše o tome, što je objašnjeno u članku pa je nadovezano sa tom pjesmom da bi čitaoc bolje razumio, ova druga pjesma i citat je možda i navažnija je napisao krvlju pred smrt par sati prije nego što je umro. Oba citata is tih dvaju pjesama se mogu lako provjeriti na internetu jel su točna, a točna su. Jedino ako bi članak izgledao previše tragično onda pa onda ne ,ali takav je pjesnik bio. Onda se skriva istina. Neznam ,što mislite o tome? U vezi autorskih prava pa to je prijevod sa Ruskog na Hrvatski jezik kako netko može imati prava na to? :::Ako postoji prijevod s ruskoga na hrvatski, onda ga je neki prevoditelj morao napisati. Taj tekst je stoga vlasništvo prevoditelja i za njega vrijede zasebna autorska prava od prava izvornog autora – jer se radi o zasebnom djelu. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 21:47, 18. veljače 2026. (CET) == Blogovi == Izgleda da ćemo 1. ožujka izgubiti sve blogove s dnevnik.hr. Mislim da bi bilo dobro da ih pokusamo arhivirati. Znas li mozda neke blogove vrijedne spasavanja, poput Nepoznati Zagreb? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:58, 20. veljače 2026. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Vidjeh. Ne znam ni za što osim Nepoznatog Zagreba, ali i taj je prevelik. Počeo sam nešto ručno od samih početaka bloga, pa sam skužio da ima stotine tih objava i da je IA prespor. Ako znaš za neku uslugu preko koje se arhiviranje može obaviti masovno, dobro bi došla. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:44, 23. veljače 2026. (CET) ::Vjeruj mi ni ja ne znam. Imao sam 3 taba za saveanje, ali i to je presporo išlo. Arhivirao sam blogove (supstitute sluzbenih web-stranica) tri nogometna kluba ciji su blogovi koristeni kao izvori za tablice. Probao sam malo arhivirati i nepoznati zagreb, no vidim da je dobar dio linkova (probah desetak) vec bila arhivirana, tako da eto, gledaj prvo je li postoji arhivirana verzija koja prikazuje sav sadrzaj. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:13, 23. veljače 2026. (CET) :::Javite se https://en.wikipedia.org/wiki/User:GreenC s popisom važnijih blogova, pitajte može li vam pomoći s arhiviranjem. Možda može arhivirati sve stranice u toj domeni na koje se sada pozivaju wikipedije svojim IABotom. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:16, 23. veljače 2026. (CET) == Samoborsko prigorje == Što bi ti napravio s člankom [[Samoborsko prigorje]] koji izlazi iz popisa neophođenih stranica? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:53, 28. veljače 2026. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Pojam postoji, a ljudi čitaju. Neka ga je. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 15:36, 1. ožujka 2026. (CET) ::Nekako mi je nezgodan taj uvod, pogotovo taj dio s etnolokalitetom? Što je uopće to? Nisam se surestao s tim pojmom. Dobar dio rezultata na Googleu odnosi se na etnolokalitet [[Mačkovac]] i etnolokalitet Zagorska hiža u [[Dubrava Zabočka|Dubravi Zabočkoj]]. Bez da idem dalje istraživati jer je kasno, Mačkovac je vjerojatno neko selo, a ovo drugo nekakva kuća. No, je li se prigorje može svrstat kao etnolokalitet? Štoviše prvi rezultat na Googleu za etnolokalitet je upravo ovaj članak! – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:19, 2. ožujka 2026. (CET) :::E da, ne sjećam se jesam li ovih dana pitao što ćemo s ovim glazbenicima koji ne ispunjavaju kriterije, no ostavili smo im članke u slučaju da osvoje Doru. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:20, 2. ožujka 2026. (CET) ::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Ja bih ih ROB-ao ako inače ne ispunjavaju kriterije i nisu završili na prva tri mjesta. Što se Samobora tiče, ako ti izgleda kao VLI, predloži i to za brisanje. :P <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 19:59, 4. ožujka 2026. (CET) :::::Podsjeti me što znači VLI. Kad spominjaš već rasprava o brisanju, prepune su svakakvih članaka koje bi trebalo brisati (npr. vandalizama). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:20, 4. ožujka 2026. (CET) ::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Vlastito istraživanje, prema prečcu [[WP:VLI]]. ;P <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:01, 6. ožujka 2026. (CET) :::::::Predložih za brisanje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:26, 7. ožujka 2026. (CET) == [[SUR:Luka5253x|Luka5253x]] – upit (20:30, 5. ožujka 2026.) == pozdrav, objavio bih stranicu za svog oca. Kako da to napravim --[[Suradnik:Luka5253x|Luka5253x]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Luka5253x|razgovor]])</small> 20:30, 5. ožujka 2026. (CET) == Molba == Daj molim te izbriši ovo dvoje ([[Suradnik:Mario Raguž|1]] i [[Razgovor:Mario Raguž|2]]). Išao sam popraviti za Tulkasom pa sam napravio samo takav ''cirkuZ''. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 19:35, 9. ožujka 2026. (CET) :@[[Suradnik:MaGa|MaGa]] Riješeno! <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 15:17, 10. ožujka 2026. (CET) == Marovska == Znaš li možda po kome je dobila ime Marovska ulica (današnja Masarykova)? Ne uspijevam naći taj podatak, no možda se spominje u onom azgrebačkom leksikonu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:06, 12. ožujka 2026. (CET) :Hoćeš li biti aktivan ovaj nadolazeći tjedan? Vjerojatno ću otići na wikiodmor od nekoliko dana, pa neću moći ophoditi. Ako nećeš moći imati puno vremena, pokušaj barem uklanjati vandalizme. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:37, 13. ožujka 2026. (CET) ::Također, bi li mogao ophoditi ove najstarije izmjene? Što bi ti učinio s [[Kazalište KNAP]] i [[Galerija Događanja]]? Uklopiti, zaseban/ni članak/ci? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:56, 14. ožujka 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Za Marovsku javim kad mi lexiconum bude pri ruci. Galerija je po meni oke, za kazalište nisam siguran jer to nikad nismo previše razglabali, ali rekao bih da je bolje ostaviti. Realno, to je gradsko kazalište, a o takvima imamo članke. Što se aktivnosti tiče... Probat ćemo. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 08:06, 14. ožujka 2026. (CET) ::::Ok. U međuvremenu smo dobili [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=703237 ovo djelo]. Možda ti bude korisna za neke buduće članke. Jedna ulica s 8. str. ima aktualno ime... – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:59, 14. ožujka 2026. (CET) :::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Opa! Odlično. :D BTW, našao sam ti Marovsku (tom II., str. 23): ''Prije se zvala Marovska ulica po majurima (gospodarstvima), koji su tu postojali još krajem XVIII. st. i u prvoj polovici XIX. st. Bosanskom ulicom nazvana je 1909., no ime se održalo samo godinu dana. Za Drugoga svjetskog rata zvala se po Milanu Šufflayu, a 1946. vraćeno joj je ime po Masaryku.'' Toliko o imenima. Ima podosta o razvoju ulice kroz povijest, ako ti treba. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:23, 14. ožujka 2026. (CET) ::::::Zanimljivo. Ja sam mislio da je nazvan po nekom Marovu ili Marovskom, no nisam mogao pronaći osobu takvog prezimena. Ne razumijem kako se od riječi majuri dobije Marovska. Neki dan sam gledao neku staru kartu Zagreba i zbunjeno sam gledao u Marovsku i Nikolićevu (Teslina) ulicu. Mislio sam da sam postao lud jer se nisam mogao sjetiti da sam ikada prošao tim ulicama, no skužio sam o kojim ulicama je riječ. Nikolićeva je dobila ime po [[Vladimir Nikolić|Vladimiru Nikoliću]] o kojem nemamo članak ([https://enciklopedija.hr/clanak/nikolic-vladimir HE]). Ima jedna zanimljiva [https://www.reddit.com/r/croatia/comments/pcizqr/dana%C5%A1anji_predsjedni%C4%8Dki_dvori_na_pantova%C4%8Dku_nekad/ objava na Redditu] o njemu i nejgovoj obitelji. To me je potaklo da istražim tko su meni nepoznate osobe po kojima su nazvane ulice u središtu Zagreba. Većina njih su bile u ono vrijeme važne osobe koje su u oporuci ostavile svoju (kompletnu) imovinu Zagrebu. Neki od njih su i bili gradonačelnici. Ne sjećam se svih imena, neki od njih su [[Milan Amruš]] i [[Juraj Žerjavić]]. Da danas imamo takve političare... Bosanska ulica je nazvana po prošlogodišnjoj aneksiji (1908.). Danas postoji Bosanska ulica sjeverno od Tuđmanca. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:05, 14. ožujka 2026. (CET) :::::::Marof -> Marov -> Marovska. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:52, 14. ožujka 2026. (CET) ::::::::Ispatrolirah sve iz tog perioda kada ću biti odsutan, osim te Galerije D/događanja (kako se uopće piše to?). Teško mi je ispatrolirat ovih najstarijih 25 izmjena. Trenutno je broj neophođenih 138 što je odlična brojka, no znam dobro da će odletit u nebesa čim budem bio neaktivan. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:04, 15. ožujka 2026. (CET) :::::::::Što bi ti s Galerijom učinio? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:23, 20. ožujka 2026. (CET) ::::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Nek galerija stoji. Naslov je u skladu sa službenom stranicom. Budem ovih dana popravio pravopis. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 13:47, 20. ožujka 2026. (CET) :::::::::::Bi li mogao pomnoći u patroliranju ovih najstarijih izmjena? Cijelo vrijeme ignoriram Euroviziju jer znam da znaš nešto o toj temi. Onog psa isto ignoriram. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:35, 2. travnja 2026. (CEST) == Jesenjinovske muke == Hej! U dobroj sam namjeri napravio – nered. Naime, stranicu [[Sergej Aleksandrovič Jesenjin]] mehanički sam (''kopipejstanjem'' sadržaja) prebacio na [[Sergej Jesenjin]], no na potonju stranicu ne mogu dodati poveznicu na englesku inačicu članka (niti mogu poništiti dodanu poveznicu na prvi članak). Imaš li vremena i volje srediti to? Zaista mislim da bi ime članka trebalo biti "Sergej Jesenjin", kao u engleskoj inačici. Tako je poznat u Hrvatskoj, a očito i u bijelome svijetu. Sa zahvalnošću, <br>🌟[[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">(☎️)</span>]]</small> 07:47, 20. ožujka 2026. (CET) :@[[Suradnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] Riješeno. :) Kad preusmjeravaš članak na neko preusmjeravanje, nemoj to kopipejstati, nego javi nekom od nas "alatnih" da to naprave preko gumbića. Treba zadržati povijest uređivanja (+ automatski se prebaci sve što trena). :Usput, bolje nemoj dodavati citate u članke, odnosno citate koje pronađeš prebaci na [[Wikicitat]] koji tomu služi. Vidio sam da si ih dodavao u [[Dobriša Cesarić]] i kod Jesenjina, pa te molim da to riješiš kad stigneš. Naravno, potom na dno članaka dodaj {{tl|WProjekti}} da se lakše nađu ti citati. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 13:44, 20. ožujka 2026. (CET) ::Obavljeno. :) [[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">(☎️)</span>]]</small> 12:54, 21. ožujka 2026. (CET) == Jakov Stipišić == Bok :) Vidio sam da ste mi maknuli stranicu Jakov Stipišić i samo sam se želio ispričati. Nov sam u ovome i nisam proveo mnogo vremena čitajući pravila o pisanju članaka. Priznajem da jesam prepisao (riječ do riječ, malo glupo kad sad mislim o tome) članak sa Hrvatske enciklopedije. Nadam se da ovo neće rezultirati uklananjem mojeg računa jer stvarno zapravo želim nešto napisati legitivno. Hvala. [[Suradnik:VitoModrić|VitoModrić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:VitoModrić|razgovor]])</small> 20:47, 23. ožujka 2026. (CET) :{{s|VitoModrić}}, ne brini neće rezultati uklanjanjem računa :) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:29, 24. ožujka 2026. (CET) == [[SUR:Zijad Zuna Hamburg|Zijad Zuna Hamburg]] – upit (19:00, 25. ožujka 2026.) == Moje postovanje, Danas sam odradio 4 ,,zadatka,, Sutra idem dalje... Koliko ste zadovoljni danasnjim radom? --[[Suradnik:Zijad Zuna Hamburg|Zijad Zuna Hamburg]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zijad Zuna Hamburg|razgovor]])</small> 19:00, 25. ožujka 2026. (CET) == Drito (album) == Radi čega izmjenjujete naše uratke? Molim odgovor. Ne vidim marketing niti "offtopičarenje"... Wiki je enciklopedija, s ne zbirka crtica... Lp [[Suradnik:Gosn Frenki|Gosn Frenki]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Gosn Frenki|razgovor]])</small> 21:20, 27. ožujka 2026. (CET) == Dora == Iz popisa neophođenih izmjena izići će izmjene na člancima [[ Hrvatski televizijski festival 1993.]] i [[Dodatak:Popis pjesama na Dori]]. Bi li mogoa pregledati članak? Ostalo mi je u sjećanju da si se bavio tom tematikom. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:28, 8. travnja 2026. (CEST) :Što bi ti radio s člankom [[Slavenski kalendar]]? izvori su užasni (vidi također obrisanu lkiteraturu). Dio sadržaja je sigurno fiktivan (npr. spominje se neki bog Prov). Mislim da bi taj članak trebao biti obrisan i ponovno napisan – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:16, 9. travnja 2026. (CEST) ::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Svakako bi trebao, jednom i bude. Ako želiš predložit na brisanje, samo daj. Zasad sam stavio predložak za netočne informacije. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:43, 9. travnja 2026. (CEST) :::Je li po tvom mipljenju [[Goran Andrijanić]] ispunjava kriterije? Možda bi bilo dobro da članak Slavenski kalendar prevedemo s engleskog, no bojim se da ću krivo odraditi transliteraciju/transkripciju sa svih tih jezika. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:02, 11. travnja 2026. (CEST) ::::Također, bi li mogao pomoći u patroliranju, pogotovo kod najstarijih izmjena s kojima imam poteškoće. Naime, trenutno je preostalo 105 nepatroliranih izmjeni. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:29, 12. travnja 2026. (CEST) :::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Ako je Andrijanić, kako piše, bio glavni urednik Bitnog, portala za koji imamo članak, neka ostane. Slavenski kalendar slobodno samo prevedi i ostavi englesku transkripciju, to se kasnije lako popravi. Što se patroliranja tiče, ovih dana nema šanse. :/ <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 07:54, 12. travnja 2026. (CEST) ::::::Slavenski kalendar sam preveo, Andrijanića nisam dirao. Što misliš ispunjavaju li [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/~2026-18640-84 ovi članci] kriterije? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:20, 15. travnja 2026. (CEST) :::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Za umjetnike bi trebalo individualno provjeravati. Znaš kriterije. Ako su imali samostalnu izložbu u nekoj profinjenijoj galeriji ili muzeju, dobivali nagrade, a navode izvore, dobro je. Ako vidiš da imaju dosta samostalnih ali nisi siguran za status galerije, bolje ostaviti (očito tu ima nečega ako toliko izlažu samostalno, pa nije problem). Ako su samo grupne izložbe, to svakako nije po kriterijima. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:49, 16. travnja 2026. (CEST) ::::::::Pregledat ću ih kasnije kada nađem vremena. Imamo novi članak [[Grupa Vigor]] (također postoji [[Nacrt:Grupa Vigor]]). Gledao sam [[Wikipedija:KRTE]] i nisam uspio pronaći kriterije za sastave. Je li oni spadaju pod Estradni glazbenik? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:34, 18. travnja 2026. (CEST) :::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Dap, estradni glazbenici su pojedinci koliko i sastavi. Čini mi se da nam Vigor može ostati ako su doista s Mejašima dobili Cesaricu za neku pjesmu. Budem nabrzaka doradio. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 17:13, 18. travnja 2026. (CEST) ::::::::::Ok. Bi li mi mogao pojasniti zašto je [[Nacrt:Antonio Hase]] prethodno brisan? Nedavno je taj nacrt ponovno stvoren. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:11, 19. travnja 2026. (CEST) :::::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Brisali smo ga jer je 7 mjeseci stajao netaknut u očajnom stanju kao nacrt. Nije identičan tekst kao sada, ali ista shema: grandiozno pisanje o živoj osobi čija se značajnost ne da pronaći, praktički CV za osobnu stranicu. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 21:44, 19. travnja 2026. (CEST) ::::::::::::{{s|Runolist}}, ako sam dobro shvatio kriterije ispunjavaju [[Ines Krasić]] (Klovićevi dvori), [[Nika Radić]] (mnogo muzeja za razliku od Krasić), dok ih ne ispunjavaju [[Vlatka Horvat]] (projekti, a ne izložbe), [[Lala Raščić]], [[Vlasta Žanić]], [[Ivana Franke]] (ovaj ima nepstojeći izvor). Što ti misliš? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:34, 22. travnja 2026. (CEST) :::::::::::::Svakako bi trebali donijeti odluku o člancima jer si prije nekoliko dana izišli s popisa neophođenih... – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:30, 27. travnja 2026. (CEST) ::::::::::::::[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:DanKugl2024&diff=prev&oldid=7441902 Ovdje] ti je odgovoreno, ali te nisam pingao jer je u međuvremenu nacrt uređivan. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:49, 28. travnja 2026. (CEST) == Nasilje nad LGBTQ osobama == Hvala na [[Nasilje nad LGBTQ osobama|sudjelovanju u ustrajnoj borbi]] protiv [[Homofobija|homofobije]]! [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 15:18, 13. travnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Mychele Trempetich|Mychele Trempetich]] Znaš kako to ide s nama wiki-domarima, uvijek se čisti. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:45, 16. travnja 2026. (CEST) == Stranica o Marijani Bijelic == Bok, Stranica je update-ovana po pravilima hrvatskog jezika, da li biste mogli da vratite normalno stranicu na internet hvala jer ova osoba zasluzuje imati svoju wiki stranicu. Srdacno, [[Suradnik:Nikolica1512|Nikolica1512]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Nikolica1512|razgovor]])</small> 22:35, 14. travnja 2026. (CEST) == You may be an eligible candidate for the U4C election == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Greetings, The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years. This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required. The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will week between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run. In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 20:33, 28. travnja 2026. (CEST) </div> (This message was sent to [[:Razgovor sa suradnikom:Hijerovit]] and is being posted here due to a redirect.) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&oldid=30471754 --> == You may be an eligible candidate for the U4C election == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Greetings, The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years. This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required. The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will week between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run. In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 20:33, 28. travnja 2026. (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&oldid=30471754 --> == Croatian == Hello. I'm looking for translation of Bosnian descriptions "pjesma Käärije i Basshuntera" and "singl Käärije i Basshuntera" to Croatian for Wikidata items. Right now I have "studijski album Basshuntera", which is ratcher okay? Would you help? [[Suradnik:Eurohunter|Eurohunter]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Eurohunter|razgovor]])</small> 21:40, 30. travnja 2026. (CEST) :{{s|Eurohunter}}, both are same in Croatian and Bosnian. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:49, 30. travnja 2026. (CEST) :: Thanks. I will add them then. [[Suradnik:Eurohunter|Eurohunter]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Eurohunter|razgovor]])</small> 21:57, 30. travnja 2026. (CEST) ::: Would you yet help to translate: Slovenian "kompilacijski album Basshunterja", "promotional single by Basshunter", "music video by Basshunter" and "lyric video by Basshunter"? [[Suradnik:Eurohunter|Eurohunter]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Eurohunter|razgovor]])</small> 23:59, 6. svibnja 2026. (CEST) == Potencijalni izvori i članci zagrebačke tematike == Na web-stranici [https://www.daz.hr/vodic/site/article/a-uprava-i-javne-sluzbe/1/4 Državnog arhiva u Zagrebu] nalazim brojne informacije o bivšim adminstrativnim jedinicama na području Zagreba i okolice. Navodi se puno enciklopedijskog štiva koje može poslužiti za postojeće članke o kvartovima (povijest, broj stanovnika i sl.), a i za nove članke, npr. o bivšim općinama. Mislim da bi bilo dobro da imamo članke o nekim od tih općina s velikim teritorijem, npr. [https://www.daz.hr/vodic/site/article/hr-dazg-21-upravna-opcina-vrapce Općina Vrapče] se potencijalno prostirala sve do Save. Također, vidim da se spominje u nekim člancima ([[Kustošija]], [[NK Jarun]] itd.). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:00, 3. svibnja 2026. (CEST) :Palo mi je napamet sad jer spominjem Jarun da obratim pozornost na članak [[Jarun]]. Taj članak bi svakako trebalo srediti, možda čak i podijeliti na dva dijela (naselje i jezero + popratni sadržaj). Imam podosta planiranih članaka koji zahtijevaju opsežno istraživanje i pisanje tako da sumnjam da ću se moći baviti time. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:04, 3. svibnja 2026. (CEST) ::Vidim da Jarun ima puno spominjanja na Hrčku, takod da svakako ima materijala za novi članak. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:07, 3. svibnja 2026. (CEST) == Pomoć s preusmjeravanjima == Pozdrav, javljam se jer sam vidio kako si [[Razgovor sa suradnikom:SrpskiAnonimac#c-Hijerovit-20240929174200-Opet preusmjeravanja|ostavio ovaj komentar]]. Navedeni korisnik je opet bio kreativan s preumsjeravanjima koja ne mogu poništiti. U pitanju su: https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Janjevačko-letnički_dijalekt&oldid=7453122 https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Govori_Janjeva_i_Letnice&oldid=7453123 Posljednji put kad sam pokušao urediti stranice kako bi odgovarale terminologiji koja se stvarno koristi, trebalo je oko godinu i pol da se predložena izmjena uvaži: https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Janjevačko-letnički_dijalekt&oldid=5685668 https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Janjevačko-letnički_dijalekt&oldid=6111185 <span style="background:#444;padding:2px 12px;font-size:12px">[[User:koora|<span style="color:#fff">koora</span>]] <span style="color:#FC0;letter-spacing:-2px">❯❯❯</span> [[Razgovor sa suradnikom:Koora|<span style="color:#fff">razgovor</span>]]</span> 19:31, 15. svibnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Koora|Koora]] Premjestih na [[Janjevačko-letnički govori]] (bolje taj pridjevski oblik ako ga se može stvoriti). Ako ikako možeš, pronađi o kakvom se lektu radi (je li etnolekt, sociolekt...) i ubaci u prvu rečenicu. Bilo bi od koristi i za naslov i za definiranje govora. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 01:21, 16. svibnja 2026. (CEST) ::Ovdje je riječ samo o dva mjesna govora, odnosno govoru Janjeva i govoru Letnice. Ovi govori nisu dijalekt i nisu Janjevačko-letnički, nego su bliska dva govora kojima se služe Hrvati u Janjevu, odnosno Letnici. Stari naslov, "Govori Janjeva i Letnice", je točan; "Janjevačko-letnički" (u bilo kojem obliku - govori, dijalekt)je wikipedizam. ::Usporedno: ::*[[Govori Hrvata iločkoga područja]] ::*[[Govori bokeljskih Hrvata]] ::*[[Govori rekaških Hrvata]] ::*[[Govori moliških Hrvata ]] ::*[[Govori Hrvata okolice Pečuha]] ::Sva terminologija se koristi u ''Josip Lisac, Hrvatska dijalektologija 1. - Hrvatski dijalekti i govori štokavskog narječja i hrvatski govor torlačkog narječja, Golden Marketing - Tehnička knjiga, 2003.'' <span style="background:#444;padding:2px 12px;font-size:12px">[[User:koora|<span style="color:#fff">koora</span>]] <span style="color:#FC0;letter-spacing:-2px">❯❯❯</span> [[Razgovor sa suradnikom:Koora|<span style="color:#fff">razgovor</span>]]</span> 15:59, 18. svibnja 2026. (CEST) :::Nastavljam ovo na SZR članka, da se ne zagubi kasnije. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 19:40, 20. svibnja 2026. (CEST) == Nacrt == Dobar dan, stavio sam nacrt u razmatranje ali evo nitko ne odgovara pa da se tebi obratim za pomoć. Napisao sam [[Nacrt:Hercegovački slučaj]] i mislim da ispunjava sve kriterije i može u glavni imenski prostor ali evo ako nije volio bih znati gdje sam pogriješio da ispravim. Hvala i LP [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 09:15, 23. svibnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Tmatic01|Tmatic01]] Ahoj kolega! "Prelistao" sam članak i nisam uočio neki problem, pa sam ga prebacio u GIP na [[Hercegovački slučaj]]. Ima pravopisnih sitnica za popraviti, ali mislim da to nije toliko važno. Ako imaš vremena (nije obavezno, ali ljepše bi izgledalo), preporučio bih jedino da izvore u tekstu pretvoriš u ovaj format: {{tlx|Sfn|autor|godina|<nowiki>p=</nowiki>broj stranice}}. Zato sam ti napravio odlomak "Literatura" na dnu: te citacije u tekstu će se automatski povezati s literaturom. :Ako nemaš vremena, u redu je, netko će drugi jednog dana. Svakako mislim da je članak u redu. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:37, 24. svibnja 2026. (CEST) ::Završio sam sa školom pa imam vremena na pretek. Nisam nikad to radio pa bih te samo molio da mi pošalješ primjer nekog članka gdje je to odrađeno pa ću ja srediti još danas [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 12:42, 24. svibnja 2026. (CEST) :::@[[Suradnik:Tmatic01|Tmatic01]] Evo, [[posebno:diff/7467416|u ovom uređivanju sam ti]] kao primjer prebacio izvore iz drugog paragrafa povijesti u Sfn. Nek te ne mori to što će ti zasad pisati "Postoji x različitih izvora s oznakom: CITEREFPandžić2001" ili slično, to će se maknuti kad zamijeniš sve referencije. Ako nešto ne bude štimalo još kad ćeš biti gotov, javi pa ću pogledati. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 13:51, 24. svibnja 2026. (CEST) ::::Evo riješio sam otprilike sve s tim da imam velik problem s tim da su iste godine obajvljene knjige Ratka Perića i Marka Perića [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 15:42, 24. svibnja 2026. (CEST) :::::@[[Suradnik:Tmatic01|Tmatic01]] Oprosti što ranije nisam pogledao situaciju. Uglavnom, to rješavamo relativno jednostavno putem parametra |ref= i predloška {{tl|SfnRef}} u literaturi, u kojemu definiraš točno kakav Sfn želiš koristiti za tu bibliografsku jedinicu (v. [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Hercegova%C4%8Dki_slu%C4%8Daj&diff=7467994&oldid=7467437 moje uređivanje]). Još ću Search & Replaceom malo doraditi referencije (da budu ''Perić, M.'' i ''Perić, R.'' kako bi se još jasnije razlikovali), ali sad znaš zaubuduće. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 09:50, 25. svibnja 2026. (CEST) == Busija (rijeka) == Bi li mogao srediti članak [[Busija (rijeka)]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:04, 25. svibnja 2026. (CEST) :Također bi li mogao napisati neki kratki članak o [[dom]]u (kuća, stan). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:16, 25. svibnja 2026. (CEST) ::P.S. ako zelis nesto azurirati vezano za ZET, znaj da je [[Zagrebačka uspinjača]] puštena u promet. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:21, 25. svibnja 2026. (CEST) == Aircash == možeš li provjeriti je li [[Nacrt:Aircash]] ispunjava uvjete GIP [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 15:34, 25. svibnja 2026. (CEST) == [[SUR:San Cassiano|San Cassiano]] – upit (16:22, 1. lipnja 2026.) == Dobar Dan Runolist trebao bih vašu pomoc San Cassiano --[[Suradnik:San Cassiano|San Cassiano]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:San Cassiano|razgovor]])</small> 16:22, 1. lipnja 2026. (CEST) == Albanci u Srbiji == Meni je suradnik Maga rekao da "Vidi još" se ne koristi, a "Značajne osobe" još nisam vidio po drugim člancima. Možeš li mi navjesti primjere za "Značajne osobe"? [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 11:32, 4. lipnja 2026. (CEST) :"Vidi još" je u jednoj raspravi zajednice prije x godina ispao preferirani odabir, to ja prepravljam radi "objedinjenja" u dalekoj budućnosti iako zasad nije službeno propisano. Za "Poznate osobe" si u pravu, sad vidim. To sam išao popravljati primarno zbog "ličnosti", samo sam se, izgleda, dosjetio krivog naslova. Mea culpa. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:50, 4. lipnja 2026. (CEST) :Znači da bude "Poznate osobe" kako bi bilo standardizirano za slične stranice? Sredi i Šope kako ne bi bilo onih predložaka više. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 14:14, 4. lipnja 2026. (CEST) Možeš li sredititi članak o Šopima, ili ja da to uradim? Po meni nema šta tu mnogo da se sređuje jer predlošci nisu odgovarajući, kao za točnost, prevod (samo ne znam od čega da se prevede kada ga nije ni bilo), da nije pokriven izvorima - iako jeste.. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 13:40, 8. lipnja 2026. (CEST) == ChatGPT == U prolazu sam, nisam aktivan trenutno. Bi li mogao pregledati i druge nedavne članke tog suradnika. Možda su i oni napisani AI-jem,. Također bi li mogao proučiti [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?search=insource%3A%2Fchatgpt%2F&title=Posebno:Tra%C5%BEi&go=Kreni&ns0=1 čije su sve ovo izmjene] i provjertiti njihovu točnost? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:28, 15. lipnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Zasad nemam kapaciteta kopati, ali vidjet ću preko ljeta. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 21:58, 16. lipnja 2026. (CEST) == SR Hrvatska == Bok! Uklonio si moje uređivanje (istospolni odnosi bili ilegalni neko vrijeme), pa me zanima kao "aktivistu": treba li to uopće spomenuti u članku i gdje? Ne želim da ispadne da sam vandal. [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 18:50, 16. lipnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Mychele Trempetich|Mychele Trempetich]] Nikako ne ispada da si vandal. :) Uglavnom, budući da se to pitanje rješavalo na federativnoj razini, ja to uopće ne bih spominjao u članku za SRH, nego eventualno [[SFRJ]]. Bez obzira gdje to pisala, mislim da bi bilo potrebno uz to dodati i širi kontekst, tako da bih ti za početak preporučio prevesti s engleskoga članak [[en:LGBTQ history in Yugoslavia]] (koji ima pregled povijesti i kulture), a nakon toga dio o povijesti dopuniti dijelovima sa srpskohrvatskoga članka [[sh:LGBTQ historija Jugoslavije]] (ne zaboravi u oba koraka prevođenja prenijeti i izvore! Trebala bi ih moći samo kopirati s engleskog i zalijepiti u hrvatski članak). :<br> :Taj se članak (prijedlog naslova: [[Povijest LGTBQ-a u Jugoslaviji]]) onda može nekako uklopiti u npr. [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija#Politika|SFRJ#Politika]] ili u "Vidi još" odjeljak. Što kažeš, jesi li za takav pothvat? <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 21:44, 16. lipnja 2026. (CEST) ::[[Datoteka:Face-smile.svg|20px]]Misliš da je [[Socijalizam i LGBT|ovo]] „dobar početak”? — [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 11:43, 17. lipnja 2026. (CEST) :::@[[Suradnik:Mychele Trempetich|Mychele Trempetich]] Je. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:46, 17. lipnja 2026. (CEST) == [[SUR:Lovro.milas|Lovro.milas]] – upit (19:38, 18. lipnja 2026.) == Dobar dan poštovani. Danas sam stvorio stranicu o hrvatskom banu Marku Mišljenoviću, https://hr.wikipedia.org/wiki/Marko_Mi%C5%A1ljenovi%C4%87. Molio bi da pogledati jesam li dobro naveo izvore i trebam li što doraditi. Koristio sam slovačku wiki o njemu --[[Suradnik:Lovro.milas|Lovro.milas]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lovro.milas|razgovor]])</small> 19:38, 18. lipnja 2026. (CEST) == Šopi == Zdravo Runolist. Htio bih sredit članak o [[Šopi]]ma, i u tome mi je potrebna tvoja pomoć. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 17:16, 21. lipnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] Vidio sam, sori, samo zasad nemam vremena pregledavati taj članak. Za to bih trebao otvoriti svaku od knjiga koje citiraš i provjeriti tvrdnju, pa mi je previše posla. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 19:01, 21. lipnja 2026. (CEST) ::A da prevedem sa en viki dijelove članka i izbacim ovo što se ne može provjeriti? [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 19:10, 21. lipnja 2026. (CEST) :::@[[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] Možeš, što se mene tiče. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:30, 21. lipnja 2026. (CEST) == Utjecaj latinice == Nisam doma trenutno i nisam vidio što si u međuvremenu pisao. Sjetio sam se da nisam naveo dodatan izvor za uzjecaj latinice: [https://archive.org/details/truhelka-ciro-bosancica]. Pise na 70. str. da je slovo K u bosancici doslovce CC, po uzoru na latinicu (valjda latinski/talijanski) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:19, 24. lipnja 2026. (CEST) == [[SUR:IvanCanzek|IvanCanzek]] – upit (19:49, 26. lipnja 2026.) == Poštovani, Prije cca 2 tjedna sam napravio članak o sebi, Nacrt:IvanČanžek, pa me zanima dali bi se moglo to prebacit u normalne članke, da ne bude više među nacrt člancima? Znam da se radi o sukobu interesa sa politikom Wikipedie, no zaista sam pazi da se ne reklamiram u članku, što mi je jasno da nije dozvoljeno. Javite ako mogu ili moram još što šta promjeniti za punu objavu moje "stranice". Prijatno, Ivan Čanžek --[[Suradnik:IvanCanzek|IvanCanzek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:IvanCanzek|razgovor]])</small> 19:49, 26. lipnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:IvanCanzek|IvanCanzek]] Nažalost, iz teksta u nacrtu ne vidim da ispunjujete [[WP:KR]]. To je upravo jedan od razloga iz kojih obeshrabrujemo pisanje autobiografija. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:06, 26. lipnja 2026. (CEST) == Mjenica == Bi li mogao ophoditi izmjenu u članku [[mjenica]]? Danas izlazi iz popisa neophđenih izmjena. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:53, 30. lipnja 2026. (CEST) == U nepoznatim vodama (autorska prava) == Hej, imam pitanje: ako neki suradnik često zna u članak ubaciti novu sliku kojoj je on sam autor i koja je načešće uploadana taj isti dan, što ja mogu napraviti s tom izmjenom? Ne znam imaju li te slike postavljene na meti neko razdoblje kada tamo trebaju biti ophođene pa treba pričekati, ili se to nas ne tiče? [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])</small> 00:11, 2. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] Ako slika ne pripada u članak (loša je, višak je, čini ti se neprimjerenom ili nepotrebnom…) slobodno ju ukloni bez obzira. Na Commonsu su ista pravila za ophođenje kao kod nas, ali ne treba računati na to da će oni to stići, i tko zna kada će prijedlog za brisanje okončati. I da obrišu, trebalo bi kod nas maknuti kôd iz članka, tako da dođe na isto. Mi svakako imamo pravo arbitrirati što nama pristaje u člancima bez obzira na odluke Commonsa. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:08, 2. srpnja 2026. (CEST) ::A što onda napraviti s tim izmjenama? Vratiti na staro i ako slika paše? [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])</small> 18:22, 2. srpnja 2026. (CEST) :::@[[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] Pokaži mi na što misliš. Nije mi jasno, zašto bi uklanjao sliku koja nije problematična za članak? <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:54, 2. srpnja 2026. (CEST) ::::{{s|Runolist}}, mislim da pita za slike suradnika EUBPR. Postavlja dosta kvalitetnih slika, uglavnom zagrebačke tematike. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:06, 2. srpnja 2026. (CEST) Ako se mogu malo umiješati u raspravu: ...''često zna u članak ubaciti novu sliku kojoj je on sam autor i koja je načešće uploadana taj isti dan''... Bar danas to nije nikakav problem, mobiteli su svakodnevnica i tehnički je izvedivo bez problema, praktično odmah nakon slikavanja. To nije razlog da se sumnja u sliku. Tehnički, mi s time nemamo ništa, ako je slika sporna, netko će pokrenuti proces brisanja na Zajedničkom poslužitelju, pa, ako bude i kad bude. Slike se nakon brisanja najčešće automatski miču sa svih projekata na kojima su bile. Uglavnom, naš problem nije, ali vraćati izmjenu zbog gornjeg razloga - nema potrebe. Letimično sam pogledao slike o kojima pričate, većina (ako ne i sve) su podrezane varijante već postojećih tuđih slika, tako da ja ne vidim problem.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 21:39, 2. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:MaGa|MaGa]], hvala, to sam pitao. [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])</small> 21:43, 2. srpnja 2026. (CEST) ::@[[Suradnik:Etiktov|Etiktov]]e, nema na čemu, i drugi put. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 21:48, 2. srpnja 2026. (CEST) == Molba za trenutačno aktivnog na NP == Bi li mogao ''protrčati'' kroz članke ispod i promijeniti <code><nowiki>Datoteka:Pauci.jpg</nowiki></code> u <code><nowiki>:Datoteka:Pauci.jpg</nowiki></code> (da ne stoje na popisu stranica s neispravnim datotekama)? Dotična je datoteka izbrisana na ZP-u, a članci su zaključani za sve pa im ne mogu ništa. Ostatak sam ja riješio botom. *[[Razgovor sa suradnikom:Flopy/Arhiv 12]] *[[Wikipedija:Globalni uklonitelji i globalni administratori]] *[[Razgovor sa suradnikom:Kubura/Pismohrana19]] *[[Suradnik:Lasta/Pravila glasovanja na wikipediji/Prijedlog promjena]] *[[Razgovor sa suradnikom:NoParking]] *[[Wikipedija:Prijedlozi/Globalni uklonitelji]] *[[Wikipedija:Provjeritelji/Prijedlozi za provjeritelje/Vodomar, Ex13]] *[[Wikipedija:Zahtjev za mišljenje administratora/Arhiva 2]] <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 11:23, 5. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:MaGa|MaGa]], uskočio sam ja umjesto Runolista jer se upravo bavim ispravljanjem zastarjeloga koda u potpisima, nadam se da nisi razočaran. [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] [[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 11:48, 5. srpnja 2026. (CEST) ::@[[Suradnik:Neptune, the Mystic|Neptune]], [[Slika:Thumbs-up-icon.svg|20px]] <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 12:20, 5. srpnja 2026. (CEST) == Wikiodmor + zanimljivosti == Prekosutra odlazim na wikiodmor te se vraćam tek negdje maloprije 20. 8., no i dalje ću pomalo uređivati Wiki preko mobitela, stoga bih te zamolio da tih dana pokušavaš što više ophoditi. Naravno, ostavi mi one izmjene i članke koje je najbolje da ja sredim. Inače, na Discordu sam ti poslao ovih dana neke zanimljivosti koje bi te mogle zanimati. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:37, 7. srpnja 2026. (CEST) == Infookvir == Možeš li dodati i ispuniti infookvir ovdje [[Franjo V. Nádasdy]]. Još nisam skužio kako to sve ide. [[Suradnik:Lovro.milas|Lovro.milas]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lovro.milas|razgovor]])</small> 15:12, 7. srpnja 2026. (CEST) :Ima i slika na en.wiki [[Suradnik:Lovro.milas|Lovro.milas]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lovro.milas|razgovor]])</small> 15:18, 7. srpnja 2026. (CEST) ::@[[Suradnik:Lovro.milas|Lovro.milas]] Dodao sam sliku i neispunjeni infookvir, premjestio članak na prihvaćenije ime (prema Hrvatskoj enciklopediji). Možeš isprobavat ispunjavanje infookvira, svi podatci koje možeš umetnuti su predloženi s desne strane kada otvoriš uređivanje predloška za infookvir. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:04, 7. srpnja 2026. (CEST) == Frano Vodopivec == Idem uskoro na wikiodmor koji sam ti spominjao ranije. Molim te pregledaj točnost čllanka [[Frano Vodopivec]]. Među korištenim izvorima je Grokipedia, dakle AI sadržaj koji je 100 % netočan. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:53, 8. srpnja 2026. (CEST) == Đure, Juraji i ini (Šporeri) == Umjesto preusmjeravanja jednog na drugi članak, najpoštenije bi bilo izvršiti spajanje povijesti oba članka tako da se u povijesti vide doprinosi svih suradnika. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 21:52, 16. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:MaGa|MaGa]] Koliko sam ja vidio, i koliko sam sad provjerio, sadržaj iz članaka nikada nije spojen. Pritom spajanje povijesti obično koristimo kada novi članak iskrsne i zamijeni stari, ali ovi su 15 godina supostojali i uređivali se. Ovako imamo svu povijest za Đuru kod Đure, a za Juraja kod Juraja, kako su i napisani. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 23:30, 16. srpnja 2026. (CEST) ::Ja sam jučer prebacio djela iz ''starog'' u ''novi'', a ostalo se nema šta prenositi, manje-više je isto. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 15:46, 17. srpnja 2026. (CEST) == Pitanje == Kad suradnik u [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Jasamja012&oldid=7561769&diff=prev odgovoru nije spomenuo] onoga koji je razgovor započeo bolje je ne ophoditi taj odgovor, pogotovo ako odgovarača ne uputimo na to kako održavati razgovor čitljivim. Zar ne [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]]--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 23:02, 22. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] U pravu si, skužaj. :') <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:35, 23. srpnja 2026. (CEST) ::Sve u redu. Nego mi je skoro promaklo, a onda mislim da suradnik izbjegava išta poduzeti ili razgovarati. [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]][[Datoteka:Face-wink.svg|20px]]--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 17:06, 24. srpnja 2026. (CEST) == Stephen Fry == https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Stephen_Fry&diff=prev&oldid=7562064 Uvijek obavim svoje istraživanje, samo sam malo lijen. I nije brojka, nego broj! Budi mi pozdravljen. :) — [[Suradnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|razgovor]])</small> 23:13, 22. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] S izvorom to već bolje izgleda. :) Brojku spominjem jer sam samo znamenke tražio, pa da ne bude da tvrdim da nigdje nije naveden broj. :p <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:44, 23. srpnja 2026. (CEST) ::Mogao biti. :) ::@[[Suradnik:Runolist|Runi]], broj je broj. Čak i da se radi o neformalnom testu, izvor navodi da je procijenjen "blizu genijalnosti", a to je tada bio termin koji se koristio za rezutate iznad 140. (Treba li nam bolji izvor za to?) Ne tvrdimo, kao Wikipedija, da ''ima'' IQ iznad 140, već da je na tom konkretnom testu ''bio procijenjen'', u današnjim terminima, na broj iznad 140. ::I moji su ''rezultati'' varirali. Međutim, to što sam jedanput posrnuo na 130, ne znači da nemam 143. :)) — [[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">(☎️)</span>]]</small> 14:37, 25. srpnja 2026. (CEST) :::@[[Suradnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] Mi kao Wikipedija ustvari tvrdimo nešto čim pojašnjavamo tvrdnje iz izvora drugim izvorom. Ako Fry nije procijenjen današnjim testom, već starim koji nije 1 : 1, onda ne treba biti previše čvrst oko ekvivalencije. Bolje da smo pretjerano pedantni nego suprotno, s obzirom na krasan imidž kakav imamo u medijima i uobičajen način korištenja Wikipedije (nekritičko čituckanje i sažimanje kroz LLM-ove). ;P <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 14:51, 25. srpnja 2026. (CEST) ::::Slažem se. Ta je reputacija, bojim se, trajna. Ljudi su (pre)rano izgubili povjerenje, a jednom izgubljeno povjerenje je uglavnom nepovratno izgubljeno. ::::Ipak, ne misliš li da je "mogao biti" neadekvatna formulacija? Ton je nekako nejasan i napet. Ako želimo biti krajnje pedantni, možda bi umjesto "čiji je akvivalent..." bilo bolje napisati "rezultat koji se u ''nekim'' izvorima tumači kao..."? ::::To bi već bila rečenica u kojoj ne odzvanja nesigurnost. Čekam tvoje zeleno svjetlo. – [[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">(☎️)</span>]]</small> 15:30, 25. srpnja 2026. (CEST) :::::@[[Suradnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] Iskreno, čak mi se više dopada ono što si napisao u prošloj poruci, nešto tipa: ''tada je procijenjen tako, što se u današnjim testovima brojčano obilježava kao 140 naviše''. Nadam se da ti je tako nešto isto prihvatljivo, jedino bih te molio da onda pronađeš neki izvor koji ne nudi uslugu reklamiranja na .com domeni. :') <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 16:08, 25. srpnja 2026. (CEST) 5pc52187s14sj8s8wkeqaumj8i62q9z 7563611 7563610 2026-07-25T14:14:50Z Šaholjubac 211973 /* Stephen Fry */ Odgovor 7563611 wikitext text/x-wiki {{wikiodmor}} <div align="center" class="usermessage">[[Slika:Internet-group-chat.svg|lijevo|25px]] Ovo je [[WP:Stranice za razgovor|stranica za razgovor]] s jednim suradnikom. <span class="plainlinks">[http://hr.wikipedia.org/w/wiki.phtml?title=Razgovor_sa_suradnikom:Runolist&action=edit&section=new Ostavite poruku] ili samo pozdravite! :)</span></div> {{Suradnik:Runolist/Arhiv SZR}} {| float="left" style="margin-left:120px; minimum-width: 100px" |+'''[[WP:5S|Pet stupova Wikipedije]]''' | align="center" scope="col" style="width: 100px;"|[[Datoteka:Encyclopedia icon.svg|55x55px|link=Wikipedija:NIJE]] | align="center" scope="col" style="width: 100px;"|[[Datoteka:Scale icon green.svg|55x55px|link=Wikipedija:NPOV]] | align="center" scope="col" style="width: 100px;"|[[Datoteka:Jigsaw piece yellow 01.svg|55x55px|link=Wikipedija:AP]] | align="center" scope="col" style="width: 100px;"|[[Datoteka:Smiley icon orange.svg|55x55px|link=Wikipedija:BONTON]] | align="center" scope="col" style="width: 100px;"|[[Datoteka:Light bulb icon red.svg|55x55px|link=Wikipedija:ZANEMARI]] |- | align="center"|[[WP:NIJE|'''Enciklopedija''']] | align="center"|[[WP:NPOV|'''Neutralna''']] | align="center"|[[WP:AP|'''Slobodna''']] | align="center"|[[WP:BONTON|'''Uljudna''']] | align="center"|[[WP:ZANEMARI|'''Odvažna''']] |} == Da ne cimam Ponora svaki put... == Ja i tehnički dio predložaka - svjetlosnim godinama daleko. U [[Predložak:Infookvir špilja ili jama|ovom]] bi predlošku trebalo riješiti da se parametar "Približna starost" ne pojavljuje ako nema upisane vrijednosti. [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak%3AInfookvir_%C5%A1pilja_ili_jama&diff=7364444&oldid=7104816 Mišljah] da je kvaka u ovome ''If then show'', ali očito nije, pa te molim da riješiš ovo (ne)pojavljivanje. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 18:37, 5. siječnja 2026. (CET) :Cimnuo si me u nedavnim promjenama. U članku je zapravo bio popunjen taj parametar, sada sam dodatak stavio pod {{para|zaštita}} [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:56, 5. siječnja 2026. (CET) ::@[[Suradnik:Ponor|Ponore]], ne moraš čitat baš svaki redak u NP, zaobiđi kojega.[[Slika:Rolling on the floor.gif|20px]] ::Puno ''fala''. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 19:03, 5. siječnja 2026. (CET) == Nacrti == Možeš li premjestiti [[Nacrt:Amersfoort]], [[Nacrt:Gradski stadion u Borovu Naselju]], [[Nacrt:Uber]], [[Nacrt:Super Cure (televizijska serija iz 1998.)]] i [[Nacrt:IVXN]] (u slučaju da ispunjava kriterije)? Pozdrav, [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 18:33, 9. siječnja 2026. (CET) :{{s|Labud222}}, stadion u Borovu ima probleme s izvorima, ako se ne varam (manjak izvora + u izvorima ne piše ono što se tvrdi). Zar ne bi Super Cure trebale biti Super cure? Uber ima greške u izvorima (nisam ga čitao kao ni Amersfoort za koji vidim da treba ispraviti crtice. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:37, 9. siječnja 2026. (CET) ::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]], OK. [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 18:39, 9. siječnja 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Labud222|Labud222]] Premjestio sam Amersfoort, to je odavno sređeno i samo nisam stigao / sjetio se pogledati. Croxyza neću provjeravati pa provjeri što je s tim člancima, ali Ivan mi ne ispunjava kriterije. Nema istaknutih pjesama, na Dori je završio 7., a i upitan mi je sadržaj članka (njegove prisutnosti na mrežama, želje i namjere, nekakvi marketinški opisi njegovih pjesama…). :P <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:54, 9. siječnja 2026. (CET) ::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]], možeš li ispraviti grešku u izvorima u [[Nacrt:Uber]]? Pokušao sam, ali ne znam. [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 18:58, 9. siječnja 2026. (CET) :::::{{s|Labud222}}, {{riješeno}}. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:03, 9. siječnja 2026. (CET) == ČT == Je li mi možeš ukratko objasniti kakva je sada praksa oko članaka tjedna? Vidjeh danas da je Labud222 postavljao nekakve predloške. Ako je moguće, bi li mogli unaprijed staviti [[HŠK Concordia Zagreb]] (onaj članak za koji sam te zatražio nedavno da, ako ikada budeš u prolazu da poslikaš dijelove Klaićeve i postaviš slike na Commonsu) za 5. do 11. listopada, povodom 120. godišnjice osnutka? Također. ovih dana sam se pozabavio s patroliranjem. Uglavnom su ostale izmjene/članci za koje ne znam što bi te bi mi svakako trebala pomoć. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:43, 10. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] ČT se zasad i dalje izabiru po starom programu, prebacujemo se na novi sustav negdje u ožujku. Dotad nije tehnički izvedivo predlagati članke unaprijed, ali skupljamo ih u [[:Kategorija:Mogući članci tjedna]] pomoću predloška {{pp|ČT?}} da nam tranzicija ne bude mučna i da uopće olakšamo izbore ČT-a dotad. Jednom kad prijeđemo na novi sustav, da, moći ćemo odmah predodrediti Concordiju za listopad. ;D Budem vidio dal stignem riješiti nešto od neophođenih danas. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:04, 11. siječnja 2026. (CET) == Literatura == Jedva sam skužio tko si.<br> Prvi izvor je u potpunosti netočno naveden jer je automatski preveden, a drugi sadrži samo jednu rečenicu koja se može povezati s člankom. Tako da... Lijep pozdrav!—[[User:Man_Usk|<span style="font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;">''Man_Usk''</span>]] ^{<span style="color:#00FF00;">[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]</span>} 23:15, 16. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Man Usk|Man Usk]] U tom slučaju sve jasno. Moja greška što nisam išao provjeravati. :) I da, maškare su mi uranile, hehe. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 23:20, 16. siječnja 2026. (CET) == Slavenska mitologija == Je li ti se da u članku [[Slavenska mitologija]] zamijeniti reference iz leksikona s djelima Belaja i Katičića. Ja nikako ne stignem od svih ažuriranja i patroliranja. Također, nekad kad nađem vremena ću pročitati cijeli članak i ispraviti greške. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:49, 22. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Vidjet ću može li se to ugurati, ali imam svašta zaredano ovih tjedana. :p Dugo mi već traje moje "jednom kad se oslobodim posla, napisat ću sve članke koje sam htio"... lol Svakako nije žurba ni za tebe, članak je u drastično boljem stanju nego ikad dosad. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 09:07, 22. siječnja 2026. (CET) ::Ok, možda ja to ispravim jednom. Svakako imam 1 nepročitanu obavijest na raspravi o članku Slavenska mitologija. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 09:21, 22. siječnja 2026. (CET) == Bruno Hranić == Poštovani, vezano uz brisanje članka ''Bruno Hranić'', ističem da je riječ o enciklopedijski relevantnoj osobi (načelnik općine), te da je članak sadržavao pouzdane i neovisne izvore, uključujući službenu stranicu općine i medijske objave. Brisanje s obrazloženjem „reklama/CV“ smatram prestrogom mjerom, budući da eventualni problemi sa stilom nisu razlog za trajno uklanjanje enciklopedijski relevantne teme. U skladu s praksom Wikipedije, u takvim slučajevima primjereno je vraćanje članka u nacrt radi dorade. Molim da se članak vrati u nacrtni prostor kako bi se mogao uskladiti s enciklopedijskim standardima. [[Suradnik:Općina Vidovec|Općina Vidovec]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Općina Vidovec|razgovor]])</small> 08:18, 22. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Općina Vidovec|Općina Vidovec]] Prije svega, valja istaknuti jasan sukob interesa: ako vi sami niste Bruno Hranić, onda radite PR za općinu. CV ovdje nije bio stil, već funkcija teksta. Drugo, načelnici općina ne ispunjavaju [[WP:KRTE|kriterije]]; u hrvatskom su kontekstu to gradonačelnici ili župani. Treće i najvažnije, molit ću vas da zatražite preimenovanje svog računa – korištenje zajedničkih računa koji ne predstavljaju isključivo jednu osobu (bilo kroz osobno ime ili izmišljeni username) zabranjeno je – a zatim na svojoj [[WP:SS|suradničkoj stranici]] istaknite kako ste povezani s općinom kako bi se ispunila zakonska odredba o [[WP:$|plaćenom uređivanju]]. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 09:02, 22. siječnja 2026. (CET) == Crovizija 1992. == {{s|Runolist}}, {{s|Labud222}}, {{s|Zviz2401}}, bacite pogled na [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Crovizija_1992.&diff=prev&oldid=7373831 ovu izmjenu] članka [[Crovizija 1992.]] koju sam pronašao pri ophođenju. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:59, 24. siječnja 2026. (CET) :Također i na izmjene na člancima [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Hrvatska_na_Pjesmi_Eurovizije&diff=prev&oldid=7373853 Hrvatska na Pjesmi Eurovizije] i [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Dora_%28natjecanje%29&diff=7373873&oldid=7348625 Dora (natjecanje)] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:06, 24. siječnja 2026. (CET) ::Vidjeh to sve, povući ću raspravu na [[Razgovor:Crovizija 1992.]] <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:08, 24. siječnja 2026. (CET) == Mislim da te netko oponaša == [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/RunolistM Mislim da sam negdje vidio izmjene ovog suradnika pod drugim računom/kao IP-ovac]... – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:35, 25. siječnja 2026. (CET) :{{komentar}} Da, impersonation/neprihvatljivo suradničko ime... [[Suradnik:نوفاك اتشمان|Novak Watchmen]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]])</small> 02:23, 25. siječnja 2026. (CET) ::Ne vidim po čemu. Privremeni suradnik uređivao je temu o Hrvatima u Švicarskoj, registrirao se uzevši slobodno ime, ne provocira, nikakvu komunikaciju nije imao s Runolistom/Hijerovitom, vjerojatno i ne zna za administratora. Ne možemo zabraniti da se netko nazove Novak ili Ponor-nešto. Prije svega [[WP:PDN]], zasad nema dokaza za suprotno. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 05:04, 25. siječnja 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Vidjeh još jučer i slažem se s Ponorom. Dok sam imao stari username, već smo imali ''Runolista'' iz 2011. i ''Runolista90'', planinarima bi to možda bio i prvi izbor. Za očekivati je spontane varijante. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 10:48, 25. siječnja 2026. (CET) :::{{komentar}} Ma jedno su uobičajene riječi, a drugo je rijetko suradničko ime (i to s razlikom od samo jednog slova). Međutim, važno je da takvo ime ne uzrokuje zabunu, budući da su sada istovremeno aktivna dva (vrlo) slična suradnika. [[Suradnik:نوفاك اتشمان|Novak Watchmen]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]])</small> 12:45, 25. siječnja 2026. (CET) ::::{{s|Ponor}}, samo sam htio obavijestiti Runolista u slučaju da se u međuvremenu nešto dogodi na hr.wiki ili na nekom drugom projektu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:15, 25. siječnja 2026. (CET) == Patroliranje == Bi li mogao pomoći pri patroliranju ovih najstarijih izmjena? Nekoliko članaka je vezano za upute koje si dao suradnicima (bolje znaš od mene što si sve pisao i gdje). [[Duhovi (svetkovina)]] treba provjeriti štro piše u izvorima. Tvrdnja da je duh riječ staroslavenskog podrijetla (crkveni jezik, ne praslavenski) se ne navodi u Damj. rječniku tako da bi za taj članak trebalo provjeriti točnost svih navedenih tvrdnji. Ja sam se iscrpio od višesatnog patroliranja. Možda večeras riješim staroslavensku mitologiju. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:01, 25. siječnja 2026. (CET) :Što bi učinio s [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/Ok.online ovim] člancima i izmjenama? Brzi bris? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:06, 25. siječnja 2026. (CET) ::Slavenska mitologija je {{riješeno}} Što kažeš na to da spomene Ledića i Sučića u [[Slavenska_mitologija#Krivotvorine_i_pseudobožanstva_u_južnoslavenskom_folkloru]]? Znam da si o tome negdje već pisao. Ako ništa, možeš pokušati pornaći te tekstove i copypasteati ih u članak. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:11, 25. siječnja 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Super! O domaćim romantičarima sam pisao na enwiki, na popisu božanstava, ali ima nešto sitno i u Ledićevom članku, ne znam na koje od to dovje ciljaš. Bude se dodalo svakako. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 23:39, 25. siječnja 2026. (CET) ::::Ok. Probaj dodat i još nekoliko slika koje smatraš prigodnim. Uvjeren sam da negdje imamo nekakvu sliku vezanu za kipove u Kijevu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:41, 25. siječnja 2026. (CET) :::::Dodah nekoliko slika. Ako ti još šta padne napamet, slobodno dodaj. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:18, 26. siječnja 2026. (CET) ::::::Zaboravio sam ponovno pitati što bi učinio [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/Ok.online s ovim izmjenama]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:46, 27. siječnja 2026. (CET) :::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] BB za [[Alergije tipa I]], [[Atopijski dermatitis]] i [[Fotostarenje]]. Stranice su skrojene za reklamaciju određene firme, šteta što nitko nije ranije primijetio. Jedino sam [[hiperpigmentacija]] smoždio na mrvu jer nije bio potpuno reklamativan niti medicinski orijentiran. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 13:01, 27. siječnja 2026. (CET) ::::::::Ok. Što misliš treba li brisati poveznice na prvi članak? Sam naziv mi djeluje čudno – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:12, 27. siječnja 2026. (CET) :::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Naw, tema je korektna. Englezi imaju [[en:Type I hypersensitivity]]. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:47, 28. siječnja 2026. (CET) ::::::::::Bi li mogao riješiti [[Duhovi (svetkovina)]]? Bojim se da neću stići to pregledati prije nego što iziđe iz popisa neophođenih. Podsjećam samo da jedino znam da je ovaj dio s etimologijom netočan, odnosno da se terba brisati, jer tako ne stoji u izvoru. Ostatak izmijenjenog sadržaja nisam gledao (ovo za etimologiju znam zbog nekog članka od prije). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:27, 30. siječnja 2026. (CET) :::::::::::Ukloni [[Duhovi (svetkovina)]] s ''to do lista''. Uspio sam pronaći dovoljno vremena. Nažalost, zbog problema s izvorima ([[WP:VI]] i neslaganja tvrdnja s onim u izvorima) sam morao ukloniti većinu unesenog sadržaja tako da treba biti oprezan s dr. člancima. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:11, 31. siječnja 2026. (CET) ::::::::::::Što smo ono rekli za Farske otoke? U kontekstu sporta pišemo s velikim O, npr. [[Rukometna reprezentacija Farskih Otoka]], a ne [[Rukometna reprezentacija Farskih otoka]]? Pitam zbog predložaka. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:48, 1. veljače 2026. (CET) :::::::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Kad se odnosi na državu, onda je velko O. To bi vrijedilo i za repke, da, jer zastupaju državni savez (ako dobro shvaćam, ali svakako državno nešto), a ne otoke kao geografsku pojavu. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 21:58, 1. veljače 2026. (CET) == Vaša prvka na stranici za razgovor sudionika [[User:Croatia 925|Croatia 925]] automatski je odbijena == Vaše uređivanje je automatski odbijeno nemojte uređivati! [[Suradnik:Drilgan|Drilgan]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Drilgan|razgovor]])</small> 20:20, 27. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Drilgan|Drilgan]] Pridržavajte se osnovnih pravila ponašanja na stranicama za razgovor i neće biti potrebe za uklanjanjem. Tuđe poruke koje su davno postavljene ne uređuju se niti prevode. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:41, 27. siječnja 2026. (CET) ::@[[Suradnik:Runolist|Runolist]] molim vas, nemojte vraćati moje izmjene, To bi moglo dovesti do vandalizma, ja također vraćam vaše izmjene na moj Plus i na vaš minus za vraćanje mojih uređivanja [[Suradnik:Drilgan|Drilgan]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Drilgan|razgovor]])</small> 06:35, 28. siječnja 2026. (CET) :::{{s|Runolist}}, na en.wiki je trajno blokiran zbog čarapenja. Plus, [[WP:NOTHERE]] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:13, 28. siječnja 2026. (CET) == Neron Goleš == Pozdrav, zašto nam uporno brišete stranicu Neron Goleš? Neron je sportaš, glazbenik i video producent sa bogatom karijerom. U boksu je proveo 20 godina boksajući za hrvatsku reprezentaciju, osvajač državnih odličja. U glazbi jedini hrvatski umjetnik koji je snimao spotove na svim kontinentima svijeta i surađivao sa umjetnicima od Jamajke, Hrvatske (Ante Cash, Tram 11...) organizirao neprofitni festival rise up 10 godina za redom. U svjetu video produkcije je još od 2001. godine svojih srednjoškolskih dana, nastavlja rad na lokalnim i nacionalnim televizijama, snima spotove za brojne glazbenike [[Suradnik:Judierue|Judierue]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Judierue|razgovor]])</small> 14:59, 2. veljače 2026. (CET) :@[[Suradnik:Judierue|Judierue]] Ako je bio u reprezentaciji, onda okej, ali onda ga se treba opisati kao boksača i sportaša, ne kao glazbenika i biznismena. Za glazbu, koliko sam vidio, nije ispunjavao kriterije, a ne ispunjava ih ni za poslovnjake. Kao što sam već rekao, članak se brisao jer je bio pisan oglašivački. Koristite primjeren, neutralan stil i navodite sve izvore prema smjernici [[WP:NI]] i članak će ostati. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 15:12, 2. veljače 2026. (CET) == Radoševići == Smatraš li da bi bilo dobro da predložim članak [[Radoševići (plemstvo)]] za brisanje? Djeluje mi previše nesređeno za GIP. Duhove ću kasnije ponovno pogledati i odogovoriti. Cilj mi je smanjiti broj današnjih nepatroliranih izmjena i srediti članke Ame71-a, pa tek onda prijeći na sve dobivene obavijesti tijekom zadnjih dana. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:24, 3. veljače 2026. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Puno naših članaka ne ispunjava ni tri osnovna pravila. :P Radoševići su ''fajn''. Malo popravak pravopisa i nek stoji dok netko ne doradi. Dokle imamo stručan dokaz da se radilo o pravom plemstvu, dobro je. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 17:09, 3. veljače 2026. (CET) ::Treba mi tuđe mišljenje oko podjele sekcija (odjeljaka) u [[Suradnik:Croxyz/Tiskara#Životopis]]. Imam poteškoće s dijeljenjem i imenovanjem sekcija. Bez problema bi mogao odrediti dvije sekcije zvane ''NDH'' i ''Poslijeratna Jugoslavija i Zapadna Njemačka'', no ne znam iskreno kako bih podijelio dio životopisa od 1905. do 1941. (osnutka NDH). Možda bi npr. mogla jedna sekcija o Brodu na Savi/Slavonskom Brodu, no eto problem je u tome što je grad tih godina promijenio ime. Isto tako npr. ne mogu stvoriti sekciju Concordia jer je u Concordiji bio i kasnije za vrijeme NDH. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:37, 4. veljače 2026. (CET) :::P.S. ako te zanima zašto se bavim tom temom, riječ je o autoru velikog broja visokokvalitetnih članaka koje citiram svugdje zadnjih godinu dana. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:41, 4. veljače 2026. (CET) == Kraljevec == Pišem sada članak o Elipsi (onom igralištu u Klaićevoj) i spominjem potok Kraljevec. Vidim da ga spominješ na [[Suradnik:Runolist/Zagrabiensis]], no ne mogu naći članak na en.wiki. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:44, 6. veljače 2026. (CET) :Mislim da si me ti nekad davno tražio nešto za taj potok. Pogledao sam sad u zagrebački leksikon i veli samo ovo: "'''Kraljevac''', također '''Kraljevec''', predio u dolini istoimenog medvedničkog potoka sjeverno od Radničkog dola, između brjegova na kojima su Pantovčak, odnosno Tuškanac. Nekadašnje selo (spominje se u izvorima od srednjeg vijeka), prema kojem je 1928. imenovana glavna ulica tog predjela, koja se na sjeveru spaja s Gornjim Prekrižjem. U Kraljevcu su samostani Sestara služavki Malog Isusa i franjevki misionarki. U donjem dijelu doline je perivoj → Zelengaj." Nadam se da ti je od neke pomoći. :p <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 09:58, 6. veljače 2026. (CET) ::Znam za potok nego sam ti htio ukazati da ne mogu pronaći članak o njemu na en.wiki. Moguće je da je brisan ili preimenovan. Mislio sam da ti ta potstranica služi kao ideja za prijevode. Inače, danas sam naletio na [https://sapzagrebulupuh.wordpress.com/karta-2/ ovu web-stranicu]. Nažalost, ne popisuje spomen-ploče. Možda ti bude od koristi pri pisanju/nadipuni članaka o kvartovima i ulicama, npr. dodaš sekciju znamenitosti. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:09, 6. veljače 2026. (CET) :::A i dodatno, spominjem Elipsu da znaš da ako budeš u budućnosti prevodio članak o potoku, da imaš izvor kada je potkriven/popločen u Klaićevoj. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:11, 6. veljače 2026. (CET) ::::Naravno može ti poslužiti i kao inspiracija za fotografiranje. Mislim da bi ta web-stranica negdje mogla imati popis spomen-ploča jer vidim da odatle [https://hrcak.srce.hr/file/460918 ovaj rad] crpi brojke. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:20, 6. veljače 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Nije mi to za prijevode koliko za opće stvari koje bi se mogle napisat. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:22, 6. veljače 2026. (CET) ::::Bi li mogao pomoći u ophođenju najstarijih izmjena? Za koji dan će izići s popisa neophođenih izmjena. Od danas ponovno aktivno patroliram. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:14, 12. veljače 2026. (CET) :::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Sori, ne planiram biti osobito ophoditeljski aktivan u nadolazeće vrijeme. Pokušavam se fokusirati na druge stvari i projekte. Pogledam tu i tamo kaj ima u NP, ali vjerojatno ti neću biti od neke pomoći. :/ <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:05, 12. veljače 2026. (CET) ::::::Što bi ti napravio s člankom [[Yauco, Portoriko]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:23, 13. veljače 2026. (CET) :::::::Je li čitav članak [[Hrvatski kulturni klub (Švicarska)]] ispatroliran? Prva izmjena nije ispatrolirana, pa nisam siguran. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:36, 13. veljače 2026. (CET) ::::::::Inače, smanjio sam broj ophođenih za oko 150. Tako da sada možemo biti mirniji s 233 nepatroliranih izmjena. Izmjene članka [[Stari zavjet]] Dopisnog pjevača su ponovno imale onaj problem gdje u izvoru ne stoji ono što se tvrdi. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:47, 13. veljače 2026. (CET) ::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Je, HKK je riješen. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 10:53, 14. veljače 2026. (CET) :::::::::Yauco i Stari zavjet su sada {{riješeno}}. Slavensku mitologiju ću obraditi nekad kasniej kada nađem vrijeme. Mislim da je to to od dugova. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:48, 17. veljače 2026. (CET) ::::::::::Je li mozes ispatrolirati [[Tetragram]]? Ja cu uskoro ici spavati, a tijekom noci ce izici iz popisa neophodenih. Ako ne mozes, samo me pingaj, pa cu tijekom dana ispatrolirati – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:35, 18. veljače 2026. (CET) :::::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Riješeno! <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:43, 19. veljače 2026. (CET) == Kongres (bend) == Pošto je stranica predložena za brisanje i kao razlog navedeno '''"članak preveden sa shwiki, bez (kvalitetnih) izvora, neuređen prijevod"''' zamolio bih da mi ukažete koji izvori su nekvalitetni i kako da uredim prijevod? Ovo mi je prvi članak za Wikipediju pa će mi svaka pomoć i sugestija dobro doći. Hvala. [[Suradnik:Kongres Sarajevo|Kongres Sarajevo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kongres Sarajevo|razgovor]])</small> 01:47, 9. veljače 2026. (CET) == Sergej Aleksandrovič Jesenjin == Molim da bi objasnite ovo vaše uklanjanje sa te stranice, ovo su citati pjesamma Sergej Aleksandrovič Jesenjina pa zašto to uklanjate, molim vam razlog. Ako ne mogu biti citati na wikipediji onda u redu ,onda sam u krivu, ali vidim da na Engleskoj wikipediji na primjer ima citata od nekih pjesnika pa mi nije jasno. Hvala. Molim odgovor. [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-10995-92|&#126;2026-10995-92]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-10995-92|talk]]) 18:08, 18. veljače 2026. (CET) :Ne znam za englesku Wikipediju, ali ispisivanje pjesama u člancima trebalo bi biti rezervirano za situacije kada su one osobito važne za ilustriranje neke informacije iz članka. Pritom ne znam čiji tekst unosite – hrvatski prijevod bi mogao biti zaštićen autorskim pravima, a čak i najmanja sumnja u to da nešto ovdje krši autorska prava znači da se tekst mora ukloniti kako se ne bi prekršio zakon. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 19:49, 18. veljače 2026. (CET) :: Ova dva citata iz dvaju pjesama se nadovezuju uz članak, prvi citat iz te pjesme je poslije njegovog pisanja o ruskom seoskom romantizamu i nadovezuje se njegovom zanimanjem za ljubavlju pred kraj života i piše o tome, što je objašnjeno u članku pa je nadovezano sa tom pjesmom da bi čitaoc bolje razumio, ova druga pjesma i citat je možda i navažnija je napisao krvlju pred smrt par sati prije nego što je umro. Oba citata is tih dvaju pjesama se mogu lako provjeriti na internetu jel su točna, a točna su. Jedino ako bi članak izgledao previše tragično onda pa onda ne ,ali takav je pjesnik bio. Onda se skriva istina. Neznam ,što mislite o tome? U vezi autorskih prava pa to je prijevod sa Ruskog na Hrvatski jezik kako netko može imati prava na to? :::Ako postoji prijevod s ruskoga na hrvatski, onda ga je neki prevoditelj morao napisati. Taj tekst je stoga vlasništvo prevoditelja i za njega vrijede zasebna autorska prava od prava izvornog autora – jer se radi o zasebnom djelu. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 21:47, 18. veljače 2026. (CET) == Blogovi == Izgleda da ćemo 1. ožujka izgubiti sve blogove s dnevnik.hr. Mislim da bi bilo dobro da ih pokusamo arhivirati. Znas li mozda neke blogove vrijedne spasavanja, poput Nepoznati Zagreb? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:58, 20. veljače 2026. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Vidjeh. Ne znam ni za što osim Nepoznatog Zagreba, ali i taj je prevelik. Počeo sam nešto ručno od samih početaka bloga, pa sam skužio da ima stotine tih objava i da je IA prespor. Ako znaš za neku uslugu preko koje se arhiviranje može obaviti masovno, dobro bi došla. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:44, 23. veljače 2026. (CET) ::Vjeruj mi ni ja ne znam. Imao sam 3 taba za saveanje, ali i to je presporo išlo. Arhivirao sam blogove (supstitute sluzbenih web-stranica) tri nogometna kluba ciji su blogovi koristeni kao izvori za tablice. Probao sam malo arhivirati i nepoznati zagreb, no vidim da je dobar dio linkova (probah desetak) vec bila arhivirana, tako da eto, gledaj prvo je li postoji arhivirana verzija koja prikazuje sav sadrzaj. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:13, 23. veljače 2026. (CET) :::Javite se https://en.wikipedia.org/wiki/User:GreenC s popisom važnijih blogova, pitajte može li vam pomoći s arhiviranjem. Možda može arhivirati sve stranice u toj domeni na koje se sada pozivaju wikipedije svojim IABotom. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:16, 23. veljače 2026. (CET) == Samoborsko prigorje == Što bi ti napravio s člankom [[Samoborsko prigorje]] koji izlazi iz popisa neophođenih stranica? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:53, 28. veljače 2026. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Pojam postoji, a ljudi čitaju. Neka ga je. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 15:36, 1. ožujka 2026. (CET) ::Nekako mi je nezgodan taj uvod, pogotovo taj dio s etnolokalitetom? Što je uopće to? Nisam se surestao s tim pojmom. Dobar dio rezultata na Googleu odnosi se na etnolokalitet [[Mačkovac]] i etnolokalitet Zagorska hiža u [[Dubrava Zabočka|Dubravi Zabočkoj]]. Bez da idem dalje istraživati jer je kasno, Mačkovac je vjerojatno neko selo, a ovo drugo nekakva kuća. No, je li se prigorje može svrstat kao etnolokalitet? Štoviše prvi rezultat na Googleu za etnolokalitet je upravo ovaj članak! – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:19, 2. ožujka 2026. (CET) :::E da, ne sjećam se jesam li ovih dana pitao što ćemo s ovim glazbenicima koji ne ispunjavaju kriterije, no ostavili smo im članke u slučaju da osvoje Doru. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:20, 2. ožujka 2026. (CET) ::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Ja bih ih ROB-ao ako inače ne ispunjavaju kriterije i nisu završili na prva tri mjesta. Što se Samobora tiče, ako ti izgleda kao VLI, predloži i to za brisanje. :P <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 19:59, 4. ožujka 2026. (CET) :::::Podsjeti me što znači VLI. Kad spominjaš već rasprava o brisanju, prepune su svakakvih članaka koje bi trebalo brisati (npr. vandalizama). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:20, 4. ožujka 2026. (CET) ::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Vlastito istraživanje, prema prečcu [[WP:VLI]]. ;P <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:01, 6. ožujka 2026. (CET) :::::::Predložih za brisanje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:26, 7. ožujka 2026. (CET) == [[SUR:Luka5253x|Luka5253x]] – upit (20:30, 5. ožujka 2026.) == pozdrav, objavio bih stranicu za svog oca. Kako da to napravim --[[Suradnik:Luka5253x|Luka5253x]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Luka5253x|razgovor]])</small> 20:30, 5. ožujka 2026. (CET) == Molba == Daj molim te izbriši ovo dvoje ([[Suradnik:Mario Raguž|1]] i [[Razgovor:Mario Raguž|2]]). Išao sam popraviti za Tulkasom pa sam napravio samo takav ''cirkuZ''. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 19:35, 9. ožujka 2026. (CET) :@[[Suradnik:MaGa|MaGa]] Riješeno! <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 15:17, 10. ožujka 2026. (CET) == Marovska == Znaš li možda po kome je dobila ime Marovska ulica (današnja Masarykova)? Ne uspijevam naći taj podatak, no možda se spominje u onom azgrebačkom leksikonu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:06, 12. ožujka 2026. (CET) :Hoćeš li biti aktivan ovaj nadolazeći tjedan? Vjerojatno ću otići na wikiodmor od nekoliko dana, pa neću moći ophoditi. Ako nećeš moći imati puno vremena, pokušaj barem uklanjati vandalizme. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:37, 13. ožujka 2026. (CET) ::Također, bi li mogao ophoditi ove najstarije izmjene? Što bi ti učinio s [[Kazalište KNAP]] i [[Galerija Događanja]]? Uklopiti, zaseban/ni članak/ci? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:56, 14. ožujka 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Za Marovsku javim kad mi lexiconum bude pri ruci. Galerija je po meni oke, za kazalište nisam siguran jer to nikad nismo previše razglabali, ali rekao bih da je bolje ostaviti. Realno, to je gradsko kazalište, a o takvima imamo članke. Što se aktivnosti tiče... Probat ćemo. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 08:06, 14. ožujka 2026. (CET) ::::Ok. U međuvremenu smo dobili [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=703237 ovo djelo]. Možda ti bude korisna za neke buduće članke. Jedna ulica s 8. str. ima aktualno ime... – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:59, 14. ožujka 2026. (CET) :::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Opa! Odlično. :D BTW, našao sam ti Marovsku (tom II., str. 23): ''Prije se zvala Marovska ulica po majurima (gospodarstvima), koji su tu postojali još krajem XVIII. st. i u prvoj polovici XIX. st. Bosanskom ulicom nazvana je 1909., no ime se održalo samo godinu dana. Za Drugoga svjetskog rata zvala se po Milanu Šufflayu, a 1946. vraćeno joj je ime po Masaryku.'' Toliko o imenima. Ima podosta o razvoju ulice kroz povijest, ako ti treba. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:23, 14. ožujka 2026. (CET) ::::::Zanimljivo. Ja sam mislio da je nazvan po nekom Marovu ili Marovskom, no nisam mogao pronaći osobu takvog prezimena. Ne razumijem kako se od riječi majuri dobije Marovska. Neki dan sam gledao neku staru kartu Zagreba i zbunjeno sam gledao u Marovsku i Nikolićevu (Teslina) ulicu. Mislio sam da sam postao lud jer se nisam mogao sjetiti da sam ikada prošao tim ulicama, no skužio sam o kojim ulicama je riječ. Nikolićeva je dobila ime po [[Vladimir Nikolić|Vladimiru Nikoliću]] o kojem nemamo članak ([https://enciklopedija.hr/clanak/nikolic-vladimir HE]). Ima jedna zanimljiva [https://www.reddit.com/r/croatia/comments/pcizqr/dana%C5%A1anji_predsjedni%C4%8Dki_dvori_na_pantova%C4%8Dku_nekad/ objava na Redditu] o njemu i nejgovoj obitelji. To me je potaklo da istražim tko su meni nepoznate osobe po kojima su nazvane ulice u središtu Zagreba. Većina njih su bile u ono vrijeme važne osobe koje su u oporuci ostavile svoju (kompletnu) imovinu Zagrebu. Neki od njih su i bili gradonačelnici. Ne sjećam se svih imena, neki od njih su [[Milan Amruš]] i [[Juraj Žerjavić]]. Da danas imamo takve političare... Bosanska ulica je nazvana po prošlogodišnjoj aneksiji (1908.). Danas postoji Bosanska ulica sjeverno od Tuđmanca. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:05, 14. ožujka 2026. (CET) :::::::Marof -> Marov -> Marovska. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:52, 14. ožujka 2026. (CET) ::::::::Ispatrolirah sve iz tog perioda kada ću biti odsutan, osim te Galerije D/događanja (kako se uopće piše to?). Teško mi je ispatrolirat ovih najstarijih 25 izmjena. Trenutno je broj neophođenih 138 što je odlična brojka, no znam dobro da će odletit u nebesa čim budem bio neaktivan. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:04, 15. ožujka 2026. (CET) :::::::::Što bi ti s Galerijom učinio? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:23, 20. ožujka 2026. (CET) ::::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Nek galerija stoji. Naslov je u skladu sa službenom stranicom. Budem ovih dana popravio pravopis. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 13:47, 20. ožujka 2026. (CET) :::::::::::Bi li mogao pomnoći u patroliranju ovih najstarijih izmjena? Cijelo vrijeme ignoriram Euroviziju jer znam da znaš nešto o toj temi. Onog psa isto ignoriram. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:35, 2. travnja 2026. (CEST) == Jesenjinovske muke == Hej! U dobroj sam namjeri napravio – nered. Naime, stranicu [[Sergej Aleksandrovič Jesenjin]] mehanički sam (''kopipejstanjem'' sadržaja) prebacio na [[Sergej Jesenjin]], no na potonju stranicu ne mogu dodati poveznicu na englesku inačicu članka (niti mogu poništiti dodanu poveznicu na prvi članak). Imaš li vremena i volje srediti to? Zaista mislim da bi ime članka trebalo biti "Sergej Jesenjin", kao u engleskoj inačici. Tako je poznat u Hrvatskoj, a očito i u bijelome svijetu. Sa zahvalnošću, <br>🌟[[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">(☎️)</span>]]</small> 07:47, 20. ožujka 2026. (CET) :@[[Suradnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] Riješeno. :) Kad preusmjeravaš članak na neko preusmjeravanje, nemoj to kopipejstati, nego javi nekom od nas "alatnih" da to naprave preko gumbića. Treba zadržati povijest uređivanja (+ automatski se prebaci sve što trena). :Usput, bolje nemoj dodavati citate u članke, odnosno citate koje pronađeš prebaci na [[Wikicitat]] koji tomu služi. Vidio sam da si ih dodavao u [[Dobriša Cesarić]] i kod Jesenjina, pa te molim da to riješiš kad stigneš. Naravno, potom na dno članaka dodaj {{tl|WProjekti}} da se lakše nađu ti citati. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 13:44, 20. ožujka 2026. (CET) ::Obavljeno. :) [[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">(☎️)</span>]]</small> 12:54, 21. ožujka 2026. (CET) == Jakov Stipišić == Bok :) Vidio sam da ste mi maknuli stranicu Jakov Stipišić i samo sam se želio ispričati. Nov sam u ovome i nisam proveo mnogo vremena čitajući pravila o pisanju članaka. Priznajem da jesam prepisao (riječ do riječ, malo glupo kad sad mislim o tome) članak sa Hrvatske enciklopedije. Nadam se da ovo neće rezultirati uklananjem mojeg računa jer stvarno zapravo želim nešto napisati legitivno. Hvala. [[Suradnik:VitoModrić|VitoModrić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:VitoModrić|razgovor]])</small> 20:47, 23. ožujka 2026. (CET) :{{s|VitoModrić}}, ne brini neće rezultati uklanjanjem računa :) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:29, 24. ožujka 2026. (CET) == [[SUR:Zijad Zuna Hamburg|Zijad Zuna Hamburg]] – upit (19:00, 25. ožujka 2026.) == Moje postovanje, Danas sam odradio 4 ,,zadatka,, Sutra idem dalje... Koliko ste zadovoljni danasnjim radom? --[[Suradnik:Zijad Zuna Hamburg|Zijad Zuna Hamburg]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zijad Zuna Hamburg|razgovor]])</small> 19:00, 25. ožujka 2026. (CET) == Drito (album) == Radi čega izmjenjujete naše uratke? Molim odgovor. Ne vidim marketing niti "offtopičarenje"... Wiki je enciklopedija, s ne zbirka crtica... Lp [[Suradnik:Gosn Frenki|Gosn Frenki]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Gosn Frenki|razgovor]])</small> 21:20, 27. ožujka 2026. (CET) == Dora == Iz popisa neophođenih izmjena izići će izmjene na člancima [[ Hrvatski televizijski festival 1993.]] i [[Dodatak:Popis pjesama na Dori]]. Bi li mogoa pregledati članak? Ostalo mi je u sjećanju da si se bavio tom tematikom. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:28, 8. travnja 2026. (CEST) :Što bi ti radio s člankom [[Slavenski kalendar]]? izvori su užasni (vidi također obrisanu lkiteraturu). Dio sadržaja je sigurno fiktivan (npr. spominje se neki bog Prov). Mislim da bi taj članak trebao biti obrisan i ponovno napisan – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:16, 9. travnja 2026. (CEST) ::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Svakako bi trebao, jednom i bude. Ako želiš predložit na brisanje, samo daj. Zasad sam stavio predložak za netočne informacije. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:43, 9. travnja 2026. (CEST) :::Je li po tvom mipljenju [[Goran Andrijanić]] ispunjava kriterije? Možda bi bilo dobro da članak Slavenski kalendar prevedemo s engleskog, no bojim se da ću krivo odraditi transliteraciju/transkripciju sa svih tih jezika. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:02, 11. travnja 2026. (CEST) ::::Također, bi li mogao pomoći u patroliranju, pogotovo kod najstarijih izmjena s kojima imam poteškoće. Naime, trenutno je preostalo 105 nepatroliranih izmjeni. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:29, 12. travnja 2026. (CEST) :::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Ako je Andrijanić, kako piše, bio glavni urednik Bitnog, portala za koji imamo članak, neka ostane. Slavenski kalendar slobodno samo prevedi i ostavi englesku transkripciju, to se kasnije lako popravi. Što se patroliranja tiče, ovih dana nema šanse. :/ <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 07:54, 12. travnja 2026. (CEST) ::::::Slavenski kalendar sam preveo, Andrijanića nisam dirao. Što misliš ispunjavaju li [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/~2026-18640-84 ovi članci] kriterije? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:20, 15. travnja 2026. (CEST) :::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Za umjetnike bi trebalo individualno provjeravati. Znaš kriterije. Ako su imali samostalnu izložbu u nekoj profinjenijoj galeriji ili muzeju, dobivali nagrade, a navode izvore, dobro je. Ako vidiš da imaju dosta samostalnih ali nisi siguran za status galerije, bolje ostaviti (očito tu ima nečega ako toliko izlažu samostalno, pa nije problem). Ako su samo grupne izložbe, to svakako nije po kriterijima. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:49, 16. travnja 2026. (CEST) ::::::::Pregledat ću ih kasnije kada nađem vremena. Imamo novi članak [[Grupa Vigor]] (također postoji [[Nacrt:Grupa Vigor]]). Gledao sam [[Wikipedija:KRTE]] i nisam uspio pronaći kriterije za sastave. Je li oni spadaju pod Estradni glazbenik? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:34, 18. travnja 2026. (CEST) :::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Dap, estradni glazbenici su pojedinci koliko i sastavi. Čini mi se da nam Vigor može ostati ako su doista s Mejašima dobili Cesaricu za neku pjesmu. Budem nabrzaka doradio. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 17:13, 18. travnja 2026. (CEST) ::::::::::Ok. Bi li mi mogao pojasniti zašto je [[Nacrt:Antonio Hase]] prethodno brisan? Nedavno je taj nacrt ponovno stvoren. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:11, 19. travnja 2026. (CEST) :::::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Brisali smo ga jer je 7 mjeseci stajao netaknut u očajnom stanju kao nacrt. Nije identičan tekst kao sada, ali ista shema: grandiozno pisanje o živoj osobi čija se značajnost ne da pronaći, praktički CV za osobnu stranicu. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 21:44, 19. travnja 2026. (CEST) ::::::::::::{{s|Runolist}}, ako sam dobro shvatio kriterije ispunjavaju [[Ines Krasić]] (Klovićevi dvori), [[Nika Radić]] (mnogo muzeja za razliku od Krasić), dok ih ne ispunjavaju [[Vlatka Horvat]] (projekti, a ne izložbe), [[Lala Raščić]], [[Vlasta Žanić]], [[Ivana Franke]] (ovaj ima nepstojeći izvor). Što ti misliš? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:34, 22. travnja 2026. (CEST) :::::::::::::Svakako bi trebali donijeti odluku o člancima jer si prije nekoliko dana izišli s popisa neophođenih... – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:30, 27. travnja 2026. (CEST) ::::::::::::::[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:DanKugl2024&diff=prev&oldid=7441902 Ovdje] ti je odgovoreno, ali te nisam pingao jer je u međuvremenu nacrt uređivan. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:49, 28. travnja 2026. (CEST) == Nasilje nad LGBTQ osobama == Hvala na [[Nasilje nad LGBTQ osobama|sudjelovanju u ustrajnoj borbi]] protiv [[Homofobija|homofobije]]! [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 15:18, 13. travnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Mychele Trempetich|Mychele Trempetich]] Znaš kako to ide s nama wiki-domarima, uvijek se čisti. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:45, 16. travnja 2026. (CEST) == Stranica o Marijani Bijelic == Bok, Stranica je update-ovana po pravilima hrvatskog jezika, da li biste mogli da vratite normalno stranicu na internet hvala jer ova osoba zasluzuje imati svoju wiki stranicu. Srdacno, [[Suradnik:Nikolica1512|Nikolica1512]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Nikolica1512|razgovor]])</small> 22:35, 14. travnja 2026. (CEST) == You may be an eligible candidate for the U4C election == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Greetings, The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years. This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required. The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will week between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run. In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 20:33, 28. travnja 2026. (CEST) </div> (This message was sent to [[:Razgovor sa suradnikom:Hijerovit]] and is being posted here due to a redirect.) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&oldid=30471754 --> == You may be an eligible candidate for the U4C election == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Greetings, The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years. This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required. The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will week between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run. In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 20:33, 28. travnja 2026. (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&oldid=30471754 --> == Croatian == Hello. I'm looking for translation of Bosnian descriptions "pjesma Käärije i Basshuntera" and "singl Käärije i Basshuntera" to Croatian for Wikidata items. Right now I have "studijski album Basshuntera", which is ratcher okay? Would you help? [[Suradnik:Eurohunter|Eurohunter]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Eurohunter|razgovor]])</small> 21:40, 30. travnja 2026. (CEST) :{{s|Eurohunter}}, both are same in Croatian and Bosnian. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:49, 30. travnja 2026. (CEST) :: Thanks. I will add them then. [[Suradnik:Eurohunter|Eurohunter]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Eurohunter|razgovor]])</small> 21:57, 30. travnja 2026. (CEST) ::: Would you yet help to translate: Slovenian "kompilacijski album Basshunterja", "promotional single by Basshunter", "music video by Basshunter" and "lyric video by Basshunter"? [[Suradnik:Eurohunter|Eurohunter]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Eurohunter|razgovor]])</small> 23:59, 6. svibnja 2026. (CEST) == Potencijalni izvori i članci zagrebačke tematike == Na web-stranici [https://www.daz.hr/vodic/site/article/a-uprava-i-javne-sluzbe/1/4 Državnog arhiva u Zagrebu] nalazim brojne informacije o bivšim adminstrativnim jedinicama na području Zagreba i okolice. Navodi se puno enciklopedijskog štiva koje može poslužiti za postojeće članke o kvartovima (povijest, broj stanovnika i sl.), a i za nove članke, npr. o bivšim općinama. Mislim da bi bilo dobro da imamo članke o nekim od tih općina s velikim teritorijem, npr. [https://www.daz.hr/vodic/site/article/hr-dazg-21-upravna-opcina-vrapce Općina Vrapče] se potencijalno prostirala sve do Save. Također, vidim da se spominje u nekim člancima ([[Kustošija]], [[NK Jarun]] itd.). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:00, 3. svibnja 2026. (CEST) :Palo mi je napamet sad jer spominjem Jarun da obratim pozornost na članak [[Jarun]]. Taj članak bi svakako trebalo srediti, možda čak i podijeliti na dva dijela (naselje i jezero + popratni sadržaj). Imam podosta planiranih članaka koji zahtijevaju opsežno istraživanje i pisanje tako da sumnjam da ću se moći baviti time. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:04, 3. svibnja 2026. (CEST) ::Vidim da Jarun ima puno spominjanja na Hrčku, takod da svakako ima materijala za novi članak. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:07, 3. svibnja 2026. (CEST) == Pomoć s preusmjeravanjima == Pozdrav, javljam se jer sam vidio kako si [[Razgovor sa suradnikom:SrpskiAnonimac#c-Hijerovit-20240929174200-Opet preusmjeravanja|ostavio ovaj komentar]]. Navedeni korisnik je opet bio kreativan s preumsjeravanjima koja ne mogu poništiti. U pitanju su: https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Janjevačko-letnički_dijalekt&oldid=7453122 https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Govori_Janjeva_i_Letnice&oldid=7453123 Posljednji put kad sam pokušao urediti stranice kako bi odgovarale terminologiji koja se stvarno koristi, trebalo je oko godinu i pol da se predložena izmjena uvaži: https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Janjevačko-letnički_dijalekt&oldid=5685668 https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Janjevačko-letnički_dijalekt&oldid=6111185 <span style="background:#444;padding:2px 12px;font-size:12px">[[User:koora|<span style="color:#fff">koora</span>]] <span style="color:#FC0;letter-spacing:-2px">❯❯❯</span> [[Razgovor sa suradnikom:Koora|<span style="color:#fff">razgovor</span>]]</span> 19:31, 15. svibnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Koora|Koora]] Premjestih na [[Janjevačko-letnički govori]] (bolje taj pridjevski oblik ako ga se može stvoriti). Ako ikako možeš, pronađi o kakvom se lektu radi (je li etnolekt, sociolekt...) i ubaci u prvu rečenicu. Bilo bi od koristi i za naslov i za definiranje govora. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 01:21, 16. svibnja 2026. (CEST) ::Ovdje je riječ samo o dva mjesna govora, odnosno govoru Janjeva i govoru Letnice. Ovi govori nisu dijalekt i nisu Janjevačko-letnički, nego su bliska dva govora kojima se služe Hrvati u Janjevu, odnosno Letnici. Stari naslov, "Govori Janjeva i Letnice", je točan; "Janjevačko-letnički" (u bilo kojem obliku - govori, dijalekt)je wikipedizam. ::Usporedno: ::*[[Govori Hrvata iločkoga područja]] ::*[[Govori bokeljskih Hrvata]] ::*[[Govori rekaških Hrvata]] ::*[[Govori moliških Hrvata ]] ::*[[Govori Hrvata okolice Pečuha]] ::Sva terminologija se koristi u ''Josip Lisac, Hrvatska dijalektologija 1. - Hrvatski dijalekti i govori štokavskog narječja i hrvatski govor torlačkog narječja, Golden Marketing - Tehnička knjiga, 2003.'' <span style="background:#444;padding:2px 12px;font-size:12px">[[User:koora|<span style="color:#fff">koora</span>]] <span style="color:#FC0;letter-spacing:-2px">❯❯❯</span> [[Razgovor sa suradnikom:Koora|<span style="color:#fff">razgovor</span>]]</span> 15:59, 18. svibnja 2026. (CEST) :::Nastavljam ovo na SZR članka, da se ne zagubi kasnije. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 19:40, 20. svibnja 2026. (CEST) == Nacrt == Dobar dan, stavio sam nacrt u razmatranje ali evo nitko ne odgovara pa da se tebi obratim za pomoć. Napisao sam [[Nacrt:Hercegovački slučaj]] i mislim da ispunjava sve kriterije i može u glavni imenski prostor ali evo ako nije volio bih znati gdje sam pogriješio da ispravim. Hvala i LP [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 09:15, 23. svibnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Tmatic01|Tmatic01]] Ahoj kolega! "Prelistao" sam članak i nisam uočio neki problem, pa sam ga prebacio u GIP na [[Hercegovački slučaj]]. Ima pravopisnih sitnica za popraviti, ali mislim da to nije toliko važno. Ako imaš vremena (nije obavezno, ali ljepše bi izgledalo), preporučio bih jedino da izvore u tekstu pretvoriš u ovaj format: {{tlx|Sfn|autor|godina|<nowiki>p=</nowiki>broj stranice}}. Zato sam ti napravio odlomak "Literatura" na dnu: te citacije u tekstu će se automatski povezati s literaturom. :Ako nemaš vremena, u redu je, netko će drugi jednog dana. Svakako mislim da je članak u redu. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:37, 24. svibnja 2026. (CEST) ::Završio sam sa školom pa imam vremena na pretek. Nisam nikad to radio pa bih te samo molio da mi pošalješ primjer nekog članka gdje je to odrađeno pa ću ja srediti još danas [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 12:42, 24. svibnja 2026. (CEST) :::@[[Suradnik:Tmatic01|Tmatic01]] Evo, [[posebno:diff/7467416|u ovom uređivanju sam ti]] kao primjer prebacio izvore iz drugog paragrafa povijesti u Sfn. Nek te ne mori to što će ti zasad pisati "Postoji x različitih izvora s oznakom: CITEREFPandžić2001" ili slično, to će se maknuti kad zamijeniš sve referencije. Ako nešto ne bude štimalo još kad ćeš biti gotov, javi pa ću pogledati. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 13:51, 24. svibnja 2026. (CEST) ::::Evo riješio sam otprilike sve s tim da imam velik problem s tim da su iste godine obajvljene knjige Ratka Perića i Marka Perića [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 15:42, 24. svibnja 2026. (CEST) :::::@[[Suradnik:Tmatic01|Tmatic01]] Oprosti što ranije nisam pogledao situaciju. Uglavnom, to rješavamo relativno jednostavno putem parametra |ref= i predloška {{tl|SfnRef}} u literaturi, u kojemu definiraš točno kakav Sfn želiš koristiti za tu bibliografsku jedinicu (v. [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Hercegova%C4%8Dki_slu%C4%8Daj&diff=7467994&oldid=7467437 moje uređivanje]). Još ću Search & Replaceom malo doraditi referencije (da budu ''Perić, M.'' i ''Perić, R.'' kako bi se još jasnije razlikovali), ali sad znaš zaubuduće. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 09:50, 25. svibnja 2026. (CEST) == Busija (rijeka) == Bi li mogao srediti članak [[Busija (rijeka)]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:04, 25. svibnja 2026. (CEST) :Također bi li mogao napisati neki kratki članak o [[dom]]u (kuća, stan). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:16, 25. svibnja 2026. (CEST) ::P.S. ako zelis nesto azurirati vezano za ZET, znaj da je [[Zagrebačka uspinjača]] puštena u promet. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:21, 25. svibnja 2026. (CEST) == Aircash == možeš li provjeriti je li [[Nacrt:Aircash]] ispunjava uvjete GIP [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 15:34, 25. svibnja 2026. (CEST) == [[SUR:San Cassiano|San Cassiano]] – upit (16:22, 1. lipnja 2026.) == Dobar Dan Runolist trebao bih vašu pomoc San Cassiano --[[Suradnik:San Cassiano|San Cassiano]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:San Cassiano|razgovor]])</small> 16:22, 1. lipnja 2026. (CEST) == Albanci u Srbiji == Meni je suradnik Maga rekao da "Vidi još" se ne koristi, a "Značajne osobe" još nisam vidio po drugim člancima. Možeš li mi navjesti primjere za "Značajne osobe"? [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 11:32, 4. lipnja 2026. (CEST) :"Vidi još" je u jednoj raspravi zajednice prije x godina ispao preferirani odabir, to ja prepravljam radi "objedinjenja" u dalekoj budućnosti iako zasad nije službeno propisano. Za "Poznate osobe" si u pravu, sad vidim. To sam išao popravljati primarno zbog "ličnosti", samo sam se, izgleda, dosjetio krivog naslova. Mea culpa. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:50, 4. lipnja 2026. (CEST) :Znači da bude "Poznate osobe" kako bi bilo standardizirano za slične stranice? Sredi i Šope kako ne bi bilo onih predložaka više. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 14:14, 4. lipnja 2026. (CEST) Možeš li sredititi članak o Šopima, ili ja da to uradim? Po meni nema šta tu mnogo da se sređuje jer predlošci nisu odgovarajući, kao za točnost, prevod (samo ne znam od čega da se prevede kada ga nije ni bilo), da nije pokriven izvorima - iako jeste.. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 13:40, 8. lipnja 2026. (CEST) == ChatGPT == U prolazu sam, nisam aktivan trenutno. Bi li mogao pregledati i druge nedavne članke tog suradnika. Možda su i oni napisani AI-jem,. Također bi li mogao proučiti [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?search=insource%3A%2Fchatgpt%2F&title=Posebno:Tra%C5%BEi&go=Kreni&ns0=1 čije su sve ovo izmjene] i provjertiti njihovu točnost? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:28, 15. lipnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Zasad nemam kapaciteta kopati, ali vidjet ću preko ljeta. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 21:58, 16. lipnja 2026. (CEST) == SR Hrvatska == Bok! Uklonio si moje uređivanje (istospolni odnosi bili ilegalni neko vrijeme), pa me zanima kao "aktivistu": treba li to uopće spomenuti u članku i gdje? Ne želim da ispadne da sam vandal. [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 18:50, 16. lipnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Mychele Trempetich|Mychele Trempetich]] Nikako ne ispada da si vandal. :) Uglavnom, budući da se to pitanje rješavalo na federativnoj razini, ja to uopće ne bih spominjao u članku za SRH, nego eventualno [[SFRJ]]. Bez obzira gdje to pisala, mislim da bi bilo potrebno uz to dodati i širi kontekst, tako da bih ti za početak preporučio prevesti s engleskoga članak [[en:LGBTQ history in Yugoslavia]] (koji ima pregled povijesti i kulture), a nakon toga dio o povijesti dopuniti dijelovima sa srpskohrvatskoga članka [[sh:LGBTQ historija Jugoslavije]] (ne zaboravi u oba koraka prevođenja prenijeti i izvore! Trebala bi ih moći samo kopirati s engleskog i zalijepiti u hrvatski članak). :<br> :Taj se članak (prijedlog naslova: [[Povijest LGTBQ-a u Jugoslaviji]]) onda može nekako uklopiti u npr. [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija#Politika|SFRJ#Politika]] ili u "Vidi još" odjeljak. Što kažeš, jesi li za takav pothvat? <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 21:44, 16. lipnja 2026. (CEST) ::[[Datoteka:Face-smile.svg|20px]]Misliš da je [[Socijalizam i LGBT|ovo]] „dobar početak”? — [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 11:43, 17. lipnja 2026. (CEST) :::@[[Suradnik:Mychele Trempetich|Mychele Trempetich]] Je. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:46, 17. lipnja 2026. (CEST) == [[SUR:Lovro.milas|Lovro.milas]] – upit (19:38, 18. lipnja 2026.) == Dobar dan poštovani. Danas sam stvorio stranicu o hrvatskom banu Marku Mišljenoviću, https://hr.wikipedia.org/wiki/Marko_Mi%C5%A1ljenovi%C4%87. Molio bi da pogledati jesam li dobro naveo izvore i trebam li što doraditi. Koristio sam slovačku wiki o njemu --[[Suradnik:Lovro.milas|Lovro.milas]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lovro.milas|razgovor]])</small> 19:38, 18. lipnja 2026. (CEST) == Šopi == Zdravo Runolist. Htio bih sredit članak o [[Šopi]]ma, i u tome mi je potrebna tvoja pomoć. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 17:16, 21. lipnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] Vidio sam, sori, samo zasad nemam vremena pregledavati taj članak. Za to bih trebao otvoriti svaku od knjiga koje citiraš i provjeriti tvrdnju, pa mi je previše posla. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 19:01, 21. lipnja 2026. (CEST) ::A da prevedem sa en viki dijelove članka i izbacim ovo što se ne može provjeriti? [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 19:10, 21. lipnja 2026. (CEST) :::@[[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] Možeš, što se mene tiče. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:30, 21. lipnja 2026. (CEST) == Utjecaj latinice == Nisam doma trenutno i nisam vidio što si u međuvremenu pisao. Sjetio sam se da nisam naveo dodatan izvor za uzjecaj latinice: [https://archive.org/details/truhelka-ciro-bosancica]. Pise na 70. str. da je slovo K u bosancici doslovce CC, po uzoru na latinicu (valjda latinski/talijanski) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:19, 24. lipnja 2026. (CEST) == [[SUR:IvanCanzek|IvanCanzek]] – upit (19:49, 26. lipnja 2026.) == Poštovani, Prije cca 2 tjedna sam napravio članak o sebi, Nacrt:IvanČanžek, pa me zanima dali bi se moglo to prebacit u normalne članke, da ne bude više među nacrt člancima? Znam da se radi o sukobu interesa sa politikom Wikipedie, no zaista sam pazi da se ne reklamiram u članku, što mi je jasno da nije dozvoljeno. Javite ako mogu ili moram još što šta promjeniti za punu objavu moje "stranice". Prijatno, Ivan Čanžek --[[Suradnik:IvanCanzek|IvanCanzek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:IvanCanzek|razgovor]])</small> 19:49, 26. lipnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:IvanCanzek|IvanCanzek]] Nažalost, iz teksta u nacrtu ne vidim da ispunjujete [[WP:KR]]. To je upravo jedan od razloga iz kojih obeshrabrujemo pisanje autobiografija. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:06, 26. lipnja 2026. (CEST) == Mjenica == Bi li mogao ophoditi izmjenu u članku [[mjenica]]? Danas izlazi iz popisa neophđenih izmjena. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:53, 30. lipnja 2026. (CEST) == U nepoznatim vodama (autorska prava) == Hej, imam pitanje: ako neki suradnik često zna u članak ubaciti novu sliku kojoj je on sam autor i koja je načešće uploadana taj isti dan, što ja mogu napraviti s tom izmjenom? Ne znam imaju li te slike postavljene na meti neko razdoblje kada tamo trebaju biti ophođene pa treba pričekati, ili se to nas ne tiče? [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])</small> 00:11, 2. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] Ako slika ne pripada u članak (loša je, višak je, čini ti se neprimjerenom ili nepotrebnom…) slobodno ju ukloni bez obzira. Na Commonsu su ista pravila za ophođenje kao kod nas, ali ne treba računati na to da će oni to stići, i tko zna kada će prijedlog za brisanje okončati. I da obrišu, trebalo bi kod nas maknuti kôd iz članka, tako da dođe na isto. Mi svakako imamo pravo arbitrirati što nama pristaje u člancima bez obzira na odluke Commonsa. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:08, 2. srpnja 2026. (CEST) ::A što onda napraviti s tim izmjenama? Vratiti na staro i ako slika paše? [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])</small> 18:22, 2. srpnja 2026. (CEST) :::@[[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] Pokaži mi na što misliš. Nije mi jasno, zašto bi uklanjao sliku koja nije problematična za članak? <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:54, 2. srpnja 2026. (CEST) ::::{{s|Runolist}}, mislim da pita za slike suradnika EUBPR. Postavlja dosta kvalitetnih slika, uglavnom zagrebačke tematike. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:06, 2. srpnja 2026. (CEST) Ako se mogu malo umiješati u raspravu: ...''često zna u članak ubaciti novu sliku kojoj je on sam autor i koja je načešće uploadana taj isti dan''... Bar danas to nije nikakav problem, mobiteli su svakodnevnica i tehnički je izvedivo bez problema, praktično odmah nakon slikavanja. To nije razlog da se sumnja u sliku. Tehnički, mi s time nemamo ništa, ako je slika sporna, netko će pokrenuti proces brisanja na Zajedničkom poslužitelju, pa, ako bude i kad bude. Slike se nakon brisanja najčešće automatski miču sa svih projekata na kojima su bile. Uglavnom, naš problem nije, ali vraćati izmjenu zbog gornjeg razloga - nema potrebe. Letimično sam pogledao slike o kojima pričate, većina (ako ne i sve) su podrezane varijante već postojećih tuđih slika, tako da ja ne vidim problem.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 21:39, 2. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:MaGa|MaGa]], hvala, to sam pitao. [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])</small> 21:43, 2. srpnja 2026. (CEST) ::@[[Suradnik:Etiktov|Etiktov]]e, nema na čemu, i drugi put. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 21:48, 2. srpnja 2026. (CEST) == Molba za trenutačno aktivnog na NP == Bi li mogao ''protrčati'' kroz članke ispod i promijeniti <code><nowiki>Datoteka:Pauci.jpg</nowiki></code> u <code><nowiki>:Datoteka:Pauci.jpg</nowiki></code> (da ne stoje na popisu stranica s neispravnim datotekama)? Dotična je datoteka izbrisana na ZP-u, a članci su zaključani za sve pa im ne mogu ništa. Ostatak sam ja riješio botom. *[[Razgovor sa suradnikom:Flopy/Arhiv 12]] *[[Wikipedija:Globalni uklonitelji i globalni administratori]] *[[Razgovor sa suradnikom:Kubura/Pismohrana19]] *[[Suradnik:Lasta/Pravila glasovanja na wikipediji/Prijedlog promjena]] *[[Razgovor sa suradnikom:NoParking]] *[[Wikipedija:Prijedlozi/Globalni uklonitelji]] *[[Wikipedija:Provjeritelji/Prijedlozi za provjeritelje/Vodomar, Ex13]] *[[Wikipedija:Zahtjev za mišljenje administratora/Arhiva 2]] <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 11:23, 5. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:MaGa|MaGa]], uskočio sam ja umjesto Runolista jer se upravo bavim ispravljanjem zastarjeloga koda u potpisima, nadam se da nisi razočaran. [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] [[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 11:48, 5. srpnja 2026. (CEST) ::@[[Suradnik:Neptune, the Mystic|Neptune]], [[Slika:Thumbs-up-icon.svg|20px]] <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 12:20, 5. srpnja 2026. (CEST) == Wikiodmor + zanimljivosti == Prekosutra odlazim na wikiodmor te se vraćam tek negdje maloprije 20. 8., no i dalje ću pomalo uređivati Wiki preko mobitela, stoga bih te zamolio da tih dana pokušavaš što više ophoditi. Naravno, ostavi mi one izmjene i članke koje je najbolje da ja sredim. Inače, na Discordu sam ti poslao ovih dana neke zanimljivosti koje bi te mogle zanimati. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:37, 7. srpnja 2026. (CEST) == Infookvir == Možeš li dodati i ispuniti infookvir ovdje [[Franjo V. Nádasdy]]. Još nisam skužio kako to sve ide. [[Suradnik:Lovro.milas|Lovro.milas]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lovro.milas|razgovor]])</small> 15:12, 7. srpnja 2026. (CEST) :Ima i slika na en.wiki [[Suradnik:Lovro.milas|Lovro.milas]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lovro.milas|razgovor]])</small> 15:18, 7. srpnja 2026. (CEST) ::@[[Suradnik:Lovro.milas|Lovro.milas]] Dodao sam sliku i neispunjeni infookvir, premjestio članak na prihvaćenije ime (prema Hrvatskoj enciklopediji). Možeš isprobavat ispunjavanje infookvira, svi podatci koje možeš umetnuti su predloženi s desne strane kada otvoriš uređivanje predloška za infookvir. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:04, 7. srpnja 2026. (CEST) == Frano Vodopivec == Idem uskoro na wikiodmor koji sam ti spominjao ranije. Molim te pregledaj točnost čllanka [[Frano Vodopivec]]. Među korištenim izvorima je Grokipedia, dakle AI sadržaj koji je 100 % netočan. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:53, 8. srpnja 2026. (CEST) == Đure, Juraji i ini (Šporeri) == Umjesto preusmjeravanja jednog na drugi članak, najpoštenije bi bilo izvršiti spajanje povijesti oba članka tako da se u povijesti vide doprinosi svih suradnika. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 21:52, 16. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:MaGa|MaGa]] Koliko sam ja vidio, i koliko sam sad provjerio, sadržaj iz članaka nikada nije spojen. Pritom spajanje povijesti obično koristimo kada novi članak iskrsne i zamijeni stari, ali ovi su 15 godina supostojali i uređivali se. Ovako imamo svu povijest za Đuru kod Đure, a za Juraja kod Juraja, kako su i napisani. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 23:30, 16. srpnja 2026. (CEST) ::Ja sam jučer prebacio djela iz ''starog'' u ''novi'', a ostalo se nema šta prenositi, manje-više je isto. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 15:46, 17. srpnja 2026. (CEST) == Pitanje == Kad suradnik u [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Jasamja012&oldid=7561769&diff=prev odgovoru nije spomenuo] onoga koji je razgovor započeo bolje je ne ophoditi taj odgovor, pogotovo ako odgovarača ne uputimo na to kako održavati razgovor čitljivim. Zar ne [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]]--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 23:02, 22. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] U pravu si, skužaj. :') <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:35, 23. srpnja 2026. (CEST) ::Sve u redu. Nego mi je skoro promaklo, a onda mislim da suradnik izbjegava išta poduzeti ili razgovarati. [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]][[Datoteka:Face-wink.svg|20px]]--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 17:06, 24. srpnja 2026. (CEST) == Stephen Fry == https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Stephen_Fry&diff=prev&oldid=7562064 Uvijek obavim svoje istraživanje, samo sam malo lijen. I nije brojka, nego broj! Budi mi pozdravljen. :) — [[Suradnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|razgovor]])</small> 23:13, 22. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] S izvorom to već bolje izgleda. :) Brojku spominjem jer sam samo znamenke tražio, pa da ne bude da tvrdim da nigdje nije naveden broj. :p <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:44, 23. srpnja 2026. (CEST) ::Mogao biti. :) ::@[[Suradnik:Runolist|Runi]], broj je broj. Čak i da se radi o neformalnom testu, izvor navodi da je procijenjen "blizu genijalnosti", a to je tada bio termin koji se koristio za rezutate iznad 140. (Treba li nam bolji izvor za to?) Ne tvrdimo, kao Wikipedija, da ''ima'' IQ iznad 140, već da je na tom konkretnom testu ''bio procijenjen'', u današnjim terminima, na broj iznad 140. ::I moji su ''rezultati'' varirali. Međutim, to što sam jedanput posrnuo na 130, ne znači da nemam 143. :)) — [[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">(☎️)</span>]]</small> 14:37, 25. srpnja 2026. (CEST) :::@[[Suradnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] Mi kao Wikipedija ustvari tvrdimo nešto čim pojašnjavamo tvrdnje iz izvora drugim izvorom. Ako Fry nije procijenjen današnjim testom, već starim koji nije 1 : 1, onda ne treba biti previše čvrst oko ekvivalencije. Bolje da smo pretjerano pedantni nego suprotno, s obzirom na krasan imidž kakav imamo u medijima i uobičajen način korištenja Wikipedije (nekritičko čituckanje i sažimanje kroz LLM-ove). ;P <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 14:51, 25. srpnja 2026. (CEST) ::::Slažem se. Ta je reputacija, bojim se, trajna. Ljudi su (pre)rano izgubili povjerenje, a jednom izgubljeno povjerenje je uglavnom nepovratno izgubljeno. ::::Ipak, ne misliš li da je "mogao biti" neadekvatna formulacija? Ton je nekako nejasan i napet. Ako želimo biti krajnje pedantni, možda bi umjesto "čiji je akvivalent..." bilo bolje napisati "rezultat koji se u ''nekim'' izvorima tumači kao..."? ::::To bi već bila rečenica u kojoj ne odzvanja nesigurnost. Čekam tvoje zeleno svjetlo. – [[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">(☎️)</span>]]</small> 15:30, 25. srpnja 2026. (CEST) :::::@[[Suradnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] Iskreno, čak mi se više dopada ono što si napisao u prošloj poruci, nešto tipa: ''tada je procijenjen tako, što se u današnjim testovima brojčano obilježava kao 140 naviše''. Nadam se da ti je tako nešto isto prihvatljivo, jedino bih te molio da onda pronađeš neki izvor koji ne nudi uslugu reklamiranja na .com domeni. :') <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 16:08, 25. srpnja 2026. (CEST) ::::::@[[Suradnik:Runolist|Runi]], važi. — [[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">(☎️)</span>]]</small> 16:14, 25. srpnja 2026. (CEST) dv22oupgoskoww91gi2dmlviry7avlx 7563614 7563611 2026-07-25T14:24:31Z Šaholjubac 211973 /* Stephen Fry */ Odgovor 7563614 wikitext text/x-wiki {{wikiodmor}} <div align="center" class="usermessage">[[Slika:Internet-group-chat.svg|lijevo|25px]] Ovo je [[WP:Stranice za razgovor|stranica za razgovor]] s jednim suradnikom. <span class="plainlinks">[http://hr.wikipedia.org/w/wiki.phtml?title=Razgovor_sa_suradnikom:Runolist&action=edit&section=new Ostavite poruku] ili samo pozdravite! :)</span></div> {{Suradnik:Runolist/Arhiv SZR}} {| float="left" style="margin-left:120px; minimum-width: 100px" |+'''[[WP:5S|Pet stupova Wikipedije]]''' | align="center" scope="col" style="width: 100px;"|[[Datoteka:Encyclopedia icon.svg|55x55px|link=Wikipedija:NIJE]] | align="center" scope="col" style="width: 100px;"|[[Datoteka:Scale icon green.svg|55x55px|link=Wikipedija:NPOV]] | align="center" scope="col" style="width: 100px;"|[[Datoteka:Jigsaw piece yellow 01.svg|55x55px|link=Wikipedija:AP]] | align="center" scope="col" style="width: 100px;"|[[Datoteka:Smiley icon orange.svg|55x55px|link=Wikipedija:BONTON]] | align="center" scope="col" style="width: 100px;"|[[Datoteka:Light bulb icon red.svg|55x55px|link=Wikipedija:ZANEMARI]] |- | align="center"|[[WP:NIJE|'''Enciklopedija''']] | align="center"|[[WP:NPOV|'''Neutralna''']] | align="center"|[[WP:AP|'''Slobodna''']] | align="center"|[[WP:BONTON|'''Uljudna''']] | align="center"|[[WP:ZANEMARI|'''Odvažna''']] |} == Da ne cimam Ponora svaki put... == Ja i tehnički dio predložaka - svjetlosnim godinama daleko. U [[Predložak:Infookvir špilja ili jama|ovom]] bi predlošku trebalo riješiti da se parametar "Približna starost" ne pojavljuje ako nema upisane vrijednosti. [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak%3AInfookvir_%C5%A1pilja_ili_jama&diff=7364444&oldid=7104816 Mišljah] da je kvaka u ovome ''If then show'', ali očito nije, pa te molim da riješiš ovo (ne)pojavljivanje. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 18:37, 5. siječnja 2026. (CET) :Cimnuo si me u nedavnim promjenama. U članku je zapravo bio popunjen taj parametar, sada sam dodatak stavio pod {{para|zaštita}} [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:56, 5. siječnja 2026. (CET) ::@[[Suradnik:Ponor|Ponore]], ne moraš čitat baš svaki redak u NP, zaobiđi kojega.[[Slika:Rolling on the floor.gif|20px]] ::Puno ''fala''. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 19:03, 5. siječnja 2026. (CET) == Nacrti == Možeš li premjestiti [[Nacrt:Amersfoort]], [[Nacrt:Gradski stadion u Borovu Naselju]], [[Nacrt:Uber]], [[Nacrt:Super Cure (televizijska serija iz 1998.)]] i [[Nacrt:IVXN]] (u slučaju da ispunjava kriterije)? Pozdrav, [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 18:33, 9. siječnja 2026. (CET) :{{s|Labud222}}, stadion u Borovu ima probleme s izvorima, ako se ne varam (manjak izvora + u izvorima ne piše ono što se tvrdi). Zar ne bi Super Cure trebale biti Super cure? Uber ima greške u izvorima (nisam ga čitao kao ni Amersfoort za koji vidim da treba ispraviti crtice. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:37, 9. siječnja 2026. (CET) ::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]], OK. [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 18:39, 9. siječnja 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Labud222|Labud222]] Premjestio sam Amersfoort, to je odavno sređeno i samo nisam stigao / sjetio se pogledati. Croxyza neću provjeravati pa provjeri što je s tim člancima, ali Ivan mi ne ispunjava kriterije. Nema istaknutih pjesama, na Dori je završio 7., a i upitan mi je sadržaj članka (njegove prisutnosti na mrežama, želje i namjere, nekakvi marketinški opisi njegovih pjesama…). :P <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:54, 9. siječnja 2026. (CET) ::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]], možeš li ispraviti grešku u izvorima u [[Nacrt:Uber]]? Pokušao sam, ali ne znam. [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 18:58, 9. siječnja 2026. (CET) :::::{{s|Labud222}}, {{riješeno}}. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:03, 9. siječnja 2026. (CET) == ČT == Je li mi možeš ukratko objasniti kakva je sada praksa oko članaka tjedna? Vidjeh danas da je Labud222 postavljao nekakve predloške. Ako je moguće, bi li mogli unaprijed staviti [[HŠK Concordia Zagreb]] (onaj članak za koji sam te zatražio nedavno da, ako ikada budeš u prolazu da poslikaš dijelove Klaićeve i postaviš slike na Commonsu) za 5. do 11. listopada, povodom 120. godišnjice osnutka? Također. ovih dana sam se pozabavio s patroliranjem. Uglavnom su ostale izmjene/članci za koje ne znam što bi te bi mi svakako trebala pomoć. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:43, 10. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] ČT se zasad i dalje izabiru po starom programu, prebacujemo se na novi sustav negdje u ožujku. Dotad nije tehnički izvedivo predlagati članke unaprijed, ali skupljamo ih u [[:Kategorija:Mogući članci tjedna]] pomoću predloška {{pp|ČT?}} da nam tranzicija ne bude mučna i da uopće olakšamo izbore ČT-a dotad. Jednom kad prijeđemo na novi sustav, da, moći ćemo odmah predodrediti Concordiju za listopad. ;D Budem vidio dal stignem riješiti nešto od neophođenih danas. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:04, 11. siječnja 2026. (CET) == Literatura == Jedva sam skužio tko si.<br> Prvi izvor je u potpunosti netočno naveden jer je automatski preveden, a drugi sadrži samo jednu rečenicu koja se može povezati s člankom. Tako da... Lijep pozdrav!—[[User:Man_Usk|<span style="font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;">''Man_Usk''</span>]] ^{<span style="color:#00FF00;">[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]</span>} 23:15, 16. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Man Usk|Man Usk]] U tom slučaju sve jasno. Moja greška što nisam išao provjeravati. :) I da, maškare su mi uranile, hehe. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 23:20, 16. siječnja 2026. (CET) == Slavenska mitologija == Je li ti se da u članku [[Slavenska mitologija]] zamijeniti reference iz leksikona s djelima Belaja i Katičića. Ja nikako ne stignem od svih ažuriranja i patroliranja. Također, nekad kad nađem vremena ću pročitati cijeli članak i ispraviti greške. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:49, 22. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Vidjet ću može li se to ugurati, ali imam svašta zaredano ovih tjedana. :p Dugo mi već traje moje "jednom kad se oslobodim posla, napisat ću sve članke koje sam htio"... lol Svakako nije žurba ni za tebe, članak je u drastično boljem stanju nego ikad dosad. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 09:07, 22. siječnja 2026. (CET) ::Ok, možda ja to ispravim jednom. Svakako imam 1 nepročitanu obavijest na raspravi o članku Slavenska mitologija. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 09:21, 22. siječnja 2026. (CET) == Bruno Hranić == Poštovani, vezano uz brisanje članka ''Bruno Hranić'', ističem da je riječ o enciklopedijski relevantnoj osobi (načelnik općine), te da je članak sadržavao pouzdane i neovisne izvore, uključujući službenu stranicu općine i medijske objave. Brisanje s obrazloženjem „reklama/CV“ smatram prestrogom mjerom, budući da eventualni problemi sa stilom nisu razlog za trajno uklanjanje enciklopedijski relevantne teme. U skladu s praksom Wikipedije, u takvim slučajevima primjereno je vraćanje članka u nacrt radi dorade. Molim da se članak vrati u nacrtni prostor kako bi se mogao uskladiti s enciklopedijskim standardima. [[Suradnik:Općina Vidovec|Općina Vidovec]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Općina Vidovec|razgovor]])</small> 08:18, 22. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Općina Vidovec|Općina Vidovec]] Prije svega, valja istaknuti jasan sukob interesa: ako vi sami niste Bruno Hranić, onda radite PR za općinu. CV ovdje nije bio stil, već funkcija teksta. Drugo, načelnici općina ne ispunjavaju [[WP:KRTE|kriterije]]; u hrvatskom su kontekstu to gradonačelnici ili župani. Treće i najvažnije, molit ću vas da zatražite preimenovanje svog računa – korištenje zajedničkih računa koji ne predstavljaju isključivo jednu osobu (bilo kroz osobno ime ili izmišljeni username) zabranjeno je – a zatim na svojoj [[WP:SS|suradničkoj stranici]] istaknite kako ste povezani s općinom kako bi se ispunila zakonska odredba o [[WP:$|plaćenom uređivanju]]. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 09:02, 22. siječnja 2026. (CET) == Crovizija 1992. == {{s|Runolist}}, {{s|Labud222}}, {{s|Zviz2401}}, bacite pogled na [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Crovizija_1992.&diff=prev&oldid=7373831 ovu izmjenu] članka [[Crovizija 1992.]] koju sam pronašao pri ophođenju. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:59, 24. siječnja 2026. (CET) :Također i na izmjene na člancima [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Hrvatska_na_Pjesmi_Eurovizije&diff=prev&oldid=7373853 Hrvatska na Pjesmi Eurovizije] i [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Dora_%28natjecanje%29&diff=7373873&oldid=7348625 Dora (natjecanje)] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:06, 24. siječnja 2026. (CET) ::Vidjeh to sve, povući ću raspravu na [[Razgovor:Crovizija 1992.]] <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:08, 24. siječnja 2026. (CET) == Mislim da te netko oponaša == [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/RunolistM Mislim da sam negdje vidio izmjene ovog suradnika pod drugim računom/kao IP-ovac]... – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:35, 25. siječnja 2026. (CET) :{{komentar}} Da, impersonation/neprihvatljivo suradničko ime... [[Suradnik:نوفاك اتشمان|Novak Watchmen]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]])</small> 02:23, 25. siječnja 2026. (CET) ::Ne vidim po čemu. Privremeni suradnik uređivao je temu o Hrvatima u Švicarskoj, registrirao se uzevši slobodno ime, ne provocira, nikakvu komunikaciju nije imao s Runolistom/Hijerovitom, vjerojatno i ne zna za administratora. Ne možemo zabraniti da se netko nazove Novak ili Ponor-nešto. Prije svega [[WP:PDN]], zasad nema dokaza za suprotno. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 05:04, 25. siječnja 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Vidjeh još jučer i slažem se s Ponorom. Dok sam imao stari username, već smo imali ''Runolista'' iz 2011. i ''Runolista90'', planinarima bi to možda bio i prvi izbor. Za očekivati je spontane varijante. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 10:48, 25. siječnja 2026. (CET) :::{{komentar}} Ma jedno su uobičajene riječi, a drugo je rijetko suradničko ime (i to s razlikom od samo jednog slova). Međutim, važno je da takvo ime ne uzrokuje zabunu, budući da su sada istovremeno aktivna dva (vrlo) slična suradnika. [[Suradnik:نوفاك اتشمان|Novak Watchmen]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]])</small> 12:45, 25. siječnja 2026. (CET) ::::{{s|Ponor}}, samo sam htio obavijestiti Runolista u slučaju da se u međuvremenu nešto dogodi na hr.wiki ili na nekom drugom projektu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:15, 25. siječnja 2026. (CET) == Patroliranje == Bi li mogao pomoći pri patroliranju ovih najstarijih izmjena? Nekoliko članaka je vezano za upute koje si dao suradnicima (bolje znaš od mene što si sve pisao i gdje). [[Duhovi (svetkovina)]] treba provjeriti štro piše u izvorima. Tvrdnja da je duh riječ staroslavenskog podrijetla (crkveni jezik, ne praslavenski) se ne navodi u Damj. rječniku tako da bi za taj članak trebalo provjeriti točnost svih navedenih tvrdnji. Ja sam se iscrpio od višesatnog patroliranja. Možda večeras riješim staroslavensku mitologiju. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:01, 25. siječnja 2026. (CET) :Što bi učinio s [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/Ok.online ovim] člancima i izmjenama? Brzi bris? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:06, 25. siječnja 2026. (CET) ::Slavenska mitologija je {{riješeno}} Što kažeš na to da spomene Ledića i Sučića u [[Slavenska_mitologija#Krivotvorine_i_pseudobožanstva_u_južnoslavenskom_folkloru]]? Znam da si o tome negdje već pisao. Ako ništa, možeš pokušati pornaći te tekstove i copypasteati ih u članak. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:11, 25. siječnja 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Super! O domaćim romantičarima sam pisao na enwiki, na popisu božanstava, ali ima nešto sitno i u Ledićevom članku, ne znam na koje od to dovje ciljaš. Bude se dodalo svakako. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 23:39, 25. siječnja 2026. (CET) ::::Ok. Probaj dodat i još nekoliko slika koje smatraš prigodnim. Uvjeren sam da negdje imamo nekakvu sliku vezanu za kipove u Kijevu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:41, 25. siječnja 2026. (CET) :::::Dodah nekoliko slika. Ako ti još šta padne napamet, slobodno dodaj. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:18, 26. siječnja 2026. (CET) ::::::Zaboravio sam ponovno pitati što bi učinio [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/Ok.online s ovim izmjenama]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:46, 27. siječnja 2026. (CET) :::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] BB za [[Alergije tipa I]], [[Atopijski dermatitis]] i [[Fotostarenje]]. Stranice su skrojene za reklamaciju određene firme, šteta što nitko nije ranije primijetio. Jedino sam [[hiperpigmentacija]] smoždio na mrvu jer nije bio potpuno reklamativan niti medicinski orijentiran. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 13:01, 27. siječnja 2026. (CET) ::::::::Ok. Što misliš treba li brisati poveznice na prvi članak? Sam naziv mi djeluje čudno – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:12, 27. siječnja 2026. (CET) :::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Naw, tema je korektna. Englezi imaju [[en:Type I hypersensitivity]]. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:47, 28. siječnja 2026. (CET) ::::::::::Bi li mogao riješiti [[Duhovi (svetkovina)]]? Bojim se da neću stići to pregledati prije nego što iziđe iz popisa neophođenih. Podsjećam samo da jedino znam da je ovaj dio s etimologijom netočan, odnosno da se terba brisati, jer tako ne stoji u izvoru. Ostatak izmijenjenog sadržaja nisam gledao (ovo za etimologiju znam zbog nekog članka od prije). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:27, 30. siječnja 2026. (CET) :::::::::::Ukloni [[Duhovi (svetkovina)]] s ''to do lista''. Uspio sam pronaći dovoljno vremena. Nažalost, zbog problema s izvorima ([[WP:VI]] i neslaganja tvrdnja s onim u izvorima) sam morao ukloniti većinu unesenog sadržaja tako da treba biti oprezan s dr. člancima. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:11, 31. siječnja 2026. (CET) ::::::::::::Što smo ono rekli za Farske otoke? U kontekstu sporta pišemo s velikim O, npr. [[Rukometna reprezentacija Farskih Otoka]], a ne [[Rukometna reprezentacija Farskih otoka]]? Pitam zbog predložaka. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:48, 1. veljače 2026. (CET) :::::::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Kad se odnosi na državu, onda je velko O. To bi vrijedilo i za repke, da, jer zastupaju državni savez (ako dobro shvaćam, ali svakako državno nešto), a ne otoke kao geografsku pojavu. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 21:58, 1. veljače 2026. (CET) == Vaša prvka na stranici za razgovor sudionika [[User:Croatia 925|Croatia 925]] automatski je odbijena == Vaše uređivanje je automatski odbijeno nemojte uređivati! [[Suradnik:Drilgan|Drilgan]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Drilgan|razgovor]])</small> 20:20, 27. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Drilgan|Drilgan]] Pridržavajte se osnovnih pravila ponašanja na stranicama za razgovor i neće biti potrebe za uklanjanjem. Tuđe poruke koje su davno postavljene ne uređuju se niti prevode. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:41, 27. siječnja 2026. (CET) ::@[[Suradnik:Runolist|Runolist]] molim vas, nemojte vraćati moje izmjene, To bi moglo dovesti do vandalizma, ja također vraćam vaše izmjene na moj Plus i na vaš minus za vraćanje mojih uređivanja [[Suradnik:Drilgan|Drilgan]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Drilgan|razgovor]])</small> 06:35, 28. siječnja 2026. (CET) :::{{s|Runolist}}, na en.wiki je trajno blokiran zbog čarapenja. Plus, [[WP:NOTHERE]] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:13, 28. siječnja 2026. (CET) == Neron Goleš == Pozdrav, zašto nam uporno brišete stranicu Neron Goleš? Neron je sportaš, glazbenik i video producent sa bogatom karijerom. U boksu je proveo 20 godina boksajući za hrvatsku reprezentaciju, osvajač državnih odličja. U glazbi jedini hrvatski umjetnik koji je snimao spotove na svim kontinentima svijeta i surađivao sa umjetnicima od Jamajke, Hrvatske (Ante Cash, Tram 11...) organizirao neprofitni festival rise up 10 godina za redom. U svjetu video produkcije je još od 2001. godine svojih srednjoškolskih dana, nastavlja rad na lokalnim i nacionalnim televizijama, snima spotove za brojne glazbenike [[Suradnik:Judierue|Judierue]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Judierue|razgovor]])</small> 14:59, 2. veljače 2026. (CET) :@[[Suradnik:Judierue|Judierue]] Ako je bio u reprezentaciji, onda okej, ali onda ga se treba opisati kao boksača i sportaša, ne kao glazbenika i biznismena. Za glazbu, koliko sam vidio, nije ispunjavao kriterije, a ne ispunjava ih ni za poslovnjake. Kao što sam već rekao, članak se brisao jer je bio pisan oglašivački. Koristite primjeren, neutralan stil i navodite sve izvore prema smjernici [[WP:NI]] i članak će ostati. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 15:12, 2. veljače 2026. (CET) == Radoševići == Smatraš li da bi bilo dobro da predložim članak [[Radoševići (plemstvo)]] za brisanje? Djeluje mi previše nesređeno za GIP. Duhove ću kasnije ponovno pogledati i odogovoriti. Cilj mi je smanjiti broj današnjih nepatroliranih izmjena i srediti članke Ame71-a, pa tek onda prijeći na sve dobivene obavijesti tijekom zadnjih dana. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:24, 3. veljače 2026. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Puno naših članaka ne ispunjava ni tri osnovna pravila. :P Radoševići su ''fajn''. Malo popravak pravopisa i nek stoji dok netko ne doradi. Dokle imamo stručan dokaz da se radilo o pravom plemstvu, dobro je. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 17:09, 3. veljače 2026. (CET) ::Treba mi tuđe mišljenje oko podjele sekcija (odjeljaka) u [[Suradnik:Croxyz/Tiskara#Životopis]]. Imam poteškoće s dijeljenjem i imenovanjem sekcija. Bez problema bi mogao odrediti dvije sekcije zvane ''NDH'' i ''Poslijeratna Jugoslavija i Zapadna Njemačka'', no ne znam iskreno kako bih podijelio dio životopisa od 1905. do 1941. (osnutka NDH). Možda bi npr. mogla jedna sekcija o Brodu na Savi/Slavonskom Brodu, no eto problem je u tome što je grad tih godina promijenio ime. Isto tako npr. ne mogu stvoriti sekciju Concordia jer je u Concordiji bio i kasnije za vrijeme NDH. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:37, 4. veljače 2026. (CET) :::P.S. ako te zanima zašto se bavim tom temom, riječ je o autoru velikog broja visokokvalitetnih članaka koje citiram svugdje zadnjih godinu dana. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:41, 4. veljače 2026. (CET) == Kraljevec == Pišem sada članak o Elipsi (onom igralištu u Klaićevoj) i spominjem potok Kraljevec. Vidim da ga spominješ na [[Suradnik:Runolist/Zagrabiensis]], no ne mogu naći članak na en.wiki. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:44, 6. veljače 2026. (CET) :Mislim da si me ti nekad davno tražio nešto za taj potok. Pogledao sam sad u zagrebački leksikon i veli samo ovo: "'''Kraljevac''', također '''Kraljevec''', predio u dolini istoimenog medvedničkog potoka sjeverno od Radničkog dola, između brjegova na kojima su Pantovčak, odnosno Tuškanac. Nekadašnje selo (spominje se u izvorima od srednjeg vijeka), prema kojem je 1928. imenovana glavna ulica tog predjela, koja se na sjeveru spaja s Gornjim Prekrižjem. U Kraljevcu su samostani Sestara služavki Malog Isusa i franjevki misionarki. U donjem dijelu doline je perivoj → Zelengaj." Nadam se da ti je od neke pomoći. :p <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 09:58, 6. veljače 2026. (CET) ::Znam za potok nego sam ti htio ukazati da ne mogu pronaći članak o njemu na en.wiki. Moguće je da je brisan ili preimenovan. Mislio sam da ti ta potstranica služi kao ideja za prijevode. Inače, danas sam naletio na [https://sapzagrebulupuh.wordpress.com/karta-2/ ovu web-stranicu]. Nažalost, ne popisuje spomen-ploče. Možda ti bude od koristi pri pisanju/nadipuni članaka o kvartovima i ulicama, npr. dodaš sekciju znamenitosti. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:09, 6. veljače 2026. (CET) :::A i dodatno, spominjem Elipsu da znaš da ako budeš u budućnosti prevodio članak o potoku, da imaš izvor kada je potkriven/popločen u Klaićevoj. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:11, 6. veljače 2026. (CET) ::::Naravno može ti poslužiti i kao inspiracija za fotografiranje. Mislim da bi ta web-stranica negdje mogla imati popis spomen-ploča jer vidim da odatle [https://hrcak.srce.hr/file/460918 ovaj rad] crpi brojke. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:20, 6. veljače 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Nije mi to za prijevode koliko za opće stvari koje bi se mogle napisat. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:22, 6. veljače 2026. (CET) ::::Bi li mogao pomoći u ophođenju najstarijih izmjena? Za koji dan će izići s popisa neophođenih izmjena. Od danas ponovno aktivno patroliram. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:14, 12. veljače 2026. (CET) :::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Sori, ne planiram biti osobito ophoditeljski aktivan u nadolazeće vrijeme. Pokušavam se fokusirati na druge stvari i projekte. Pogledam tu i tamo kaj ima u NP, ali vjerojatno ti neću biti od neke pomoći. :/ <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:05, 12. veljače 2026. (CET) ::::::Što bi ti napravio s člankom [[Yauco, Portoriko]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:23, 13. veljače 2026. (CET) :::::::Je li čitav članak [[Hrvatski kulturni klub (Švicarska)]] ispatroliran? Prva izmjena nije ispatrolirana, pa nisam siguran. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:36, 13. veljače 2026. (CET) ::::::::Inače, smanjio sam broj ophođenih za oko 150. Tako da sada možemo biti mirniji s 233 nepatroliranih izmjena. Izmjene članka [[Stari zavjet]] Dopisnog pjevača su ponovno imale onaj problem gdje u izvoru ne stoji ono što se tvrdi. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:47, 13. veljače 2026. (CET) ::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Je, HKK je riješen. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 10:53, 14. veljače 2026. (CET) :::::::::Yauco i Stari zavjet su sada {{riješeno}}. Slavensku mitologiju ću obraditi nekad kasniej kada nađem vrijeme. Mislim da je to to od dugova. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:48, 17. veljače 2026. (CET) ::::::::::Je li mozes ispatrolirati [[Tetragram]]? Ja cu uskoro ici spavati, a tijekom noci ce izici iz popisa neophodenih. Ako ne mozes, samo me pingaj, pa cu tijekom dana ispatrolirati – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:35, 18. veljače 2026. (CET) :::::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Riješeno! <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:43, 19. veljače 2026. (CET) == Kongres (bend) == Pošto je stranica predložena za brisanje i kao razlog navedeno '''"članak preveden sa shwiki, bez (kvalitetnih) izvora, neuređen prijevod"''' zamolio bih da mi ukažete koji izvori su nekvalitetni i kako da uredim prijevod? Ovo mi je prvi članak za Wikipediju pa će mi svaka pomoć i sugestija dobro doći. Hvala. [[Suradnik:Kongres Sarajevo|Kongres Sarajevo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kongres Sarajevo|razgovor]])</small> 01:47, 9. veljače 2026. (CET) == Sergej Aleksandrovič Jesenjin == Molim da bi objasnite ovo vaše uklanjanje sa te stranice, ovo su citati pjesamma Sergej Aleksandrovič Jesenjina pa zašto to uklanjate, molim vam razlog. Ako ne mogu biti citati na wikipediji onda u redu ,onda sam u krivu, ali vidim da na Engleskoj wikipediji na primjer ima citata od nekih pjesnika pa mi nije jasno. Hvala. Molim odgovor. [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-10995-92|&#126;2026-10995-92]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-10995-92|talk]]) 18:08, 18. veljače 2026. (CET) :Ne znam za englesku Wikipediju, ali ispisivanje pjesama u člancima trebalo bi biti rezervirano za situacije kada su one osobito važne za ilustriranje neke informacije iz članka. Pritom ne znam čiji tekst unosite – hrvatski prijevod bi mogao biti zaštićen autorskim pravima, a čak i najmanja sumnja u to da nešto ovdje krši autorska prava znači da se tekst mora ukloniti kako se ne bi prekršio zakon. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 19:49, 18. veljače 2026. (CET) :: Ova dva citata iz dvaju pjesama se nadovezuju uz članak, prvi citat iz te pjesme je poslije njegovog pisanja o ruskom seoskom romantizamu i nadovezuje se njegovom zanimanjem za ljubavlju pred kraj života i piše o tome, što je objašnjeno u članku pa je nadovezano sa tom pjesmom da bi čitaoc bolje razumio, ova druga pjesma i citat je možda i navažnija je napisao krvlju pred smrt par sati prije nego što je umro. Oba citata is tih dvaju pjesama se mogu lako provjeriti na internetu jel su točna, a točna su. Jedino ako bi članak izgledao previše tragično onda pa onda ne ,ali takav je pjesnik bio. Onda se skriva istina. Neznam ,što mislite o tome? U vezi autorskih prava pa to je prijevod sa Ruskog na Hrvatski jezik kako netko može imati prava na to? :::Ako postoji prijevod s ruskoga na hrvatski, onda ga je neki prevoditelj morao napisati. Taj tekst je stoga vlasništvo prevoditelja i za njega vrijede zasebna autorska prava od prava izvornog autora – jer se radi o zasebnom djelu. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 21:47, 18. veljače 2026. (CET) == Blogovi == Izgleda da ćemo 1. ožujka izgubiti sve blogove s dnevnik.hr. Mislim da bi bilo dobro da ih pokusamo arhivirati. Znas li mozda neke blogove vrijedne spasavanja, poput Nepoznati Zagreb? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:58, 20. veljače 2026. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Vidjeh. Ne znam ni za što osim Nepoznatog Zagreba, ali i taj je prevelik. Počeo sam nešto ručno od samih početaka bloga, pa sam skužio da ima stotine tih objava i da je IA prespor. Ako znaš za neku uslugu preko koje se arhiviranje može obaviti masovno, dobro bi došla. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:44, 23. veljače 2026. (CET) ::Vjeruj mi ni ja ne znam. Imao sam 3 taba za saveanje, ali i to je presporo išlo. Arhivirao sam blogove (supstitute sluzbenih web-stranica) tri nogometna kluba ciji su blogovi koristeni kao izvori za tablice. Probao sam malo arhivirati i nepoznati zagreb, no vidim da je dobar dio linkova (probah desetak) vec bila arhivirana, tako da eto, gledaj prvo je li postoji arhivirana verzija koja prikazuje sav sadrzaj. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:13, 23. veljače 2026. (CET) :::Javite se https://en.wikipedia.org/wiki/User:GreenC s popisom važnijih blogova, pitajte može li vam pomoći s arhiviranjem. Možda može arhivirati sve stranice u toj domeni na koje se sada pozivaju wikipedije svojim IABotom. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:16, 23. veljače 2026. (CET) == Samoborsko prigorje == Što bi ti napravio s člankom [[Samoborsko prigorje]] koji izlazi iz popisa neophođenih stranica? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:53, 28. veljače 2026. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Pojam postoji, a ljudi čitaju. Neka ga je. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 15:36, 1. ožujka 2026. (CET) ::Nekako mi je nezgodan taj uvod, pogotovo taj dio s etnolokalitetom? Što je uopće to? Nisam se surestao s tim pojmom. Dobar dio rezultata na Googleu odnosi se na etnolokalitet [[Mačkovac]] i etnolokalitet Zagorska hiža u [[Dubrava Zabočka|Dubravi Zabočkoj]]. Bez da idem dalje istraživati jer je kasno, Mačkovac je vjerojatno neko selo, a ovo drugo nekakva kuća. No, je li se prigorje može svrstat kao etnolokalitet? Štoviše prvi rezultat na Googleu za etnolokalitet je upravo ovaj članak! – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:19, 2. ožujka 2026. (CET) :::E da, ne sjećam se jesam li ovih dana pitao što ćemo s ovim glazbenicima koji ne ispunjavaju kriterije, no ostavili smo im članke u slučaju da osvoje Doru. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:20, 2. ožujka 2026. (CET) ::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Ja bih ih ROB-ao ako inače ne ispunjavaju kriterije i nisu završili na prva tri mjesta. Što se Samobora tiče, ako ti izgleda kao VLI, predloži i to za brisanje. :P <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 19:59, 4. ožujka 2026. (CET) :::::Podsjeti me što znači VLI. Kad spominjaš već rasprava o brisanju, prepune su svakakvih članaka koje bi trebalo brisati (npr. vandalizama). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:20, 4. ožujka 2026. (CET) ::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Vlastito istraživanje, prema prečcu [[WP:VLI]]. ;P <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:01, 6. ožujka 2026. (CET) :::::::Predložih za brisanje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:26, 7. ožujka 2026. (CET) == [[SUR:Luka5253x|Luka5253x]] – upit (20:30, 5. ožujka 2026.) == pozdrav, objavio bih stranicu za svog oca. Kako da to napravim --[[Suradnik:Luka5253x|Luka5253x]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Luka5253x|razgovor]])</small> 20:30, 5. ožujka 2026. (CET) == Molba == Daj molim te izbriši ovo dvoje ([[Suradnik:Mario Raguž|1]] i [[Razgovor:Mario Raguž|2]]). Išao sam popraviti za Tulkasom pa sam napravio samo takav ''cirkuZ''. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 19:35, 9. ožujka 2026. (CET) :@[[Suradnik:MaGa|MaGa]] Riješeno! <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 15:17, 10. ožujka 2026. (CET) == Marovska == Znaš li možda po kome je dobila ime Marovska ulica (današnja Masarykova)? Ne uspijevam naći taj podatak, no možda se spominje u onom azgrebačkom leksikonu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:06, 12. ožujka 2026. (CET) :Hoćeš li biti aktivan ovaj nadolazeći tjedan? Vjerojatno ću otići na wikiodmor od nekoliko dana, pa neću moći ophoditi. Ako nećeš moći imati puno vremena, pokušaj barem uklanjati vandalizme. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:37, 13. ožujka 2026. (CET) ::Također, bi li mogao ophoditi ove najstarije izmjene? Što bi ti učinio s [[Kazalište KNAP]] i [[Galerija Događanja]]? Uklopiti, zaseban/ni članak/ci? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:56, 14. ožujka 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Za Marovsku javim kad mi lexiconum bude pri ruci. Galerija je po meni oke, za kazalište nisam siguran jer to nikad nismo previše razglabali, ali rekao bih da je bolje ostaviti. Realno, to je gradsko kazalište, a o takvima imamo članke. Što se aktivnosti tiče... Probat ćemo. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 08:06, 14. ožujka 2026. (CET) ::::Ok. U međuvremenu smo dobili [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=703237 ovo djelo]. Možda ti bude korisna za neke buduće članke. Jedna ulica s 8. str. ima aktualno ime... – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:59, 14. ožujka 2026. (CET) :::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Opa! Odlično. :D BTW, našao sam ti Marovsku (tom II., str. 23): ''Prije se zvala Marovska ulica po majurima (gospodarstvima), koji su tu postojali još krajem XVIII. st. i u prvoj polovici XIX. st. Bosanskom ulicom nazvana je 1909., no ime se održalo samo godinu dana. Za Drugoga svjetskog rata zvala se po Milanu Šufflayu, a 1946. vraćeno joj je ime po Masaryku.'' Toliko o imenima. Ima podosta o razvoju ulice kroz povijest, ako ti treba. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:23, 14. ožujka 2026. (CET) ::::::Zanimljivo. Ja sam mislio da je nazvan po nekom Marovu ili Marovskom, no nisam mogao pronaći osobu takvog prezimena. Ne razumijem kako se od riječi majuri dobije Marovska. Neki dan sam gledao neku staru kartu Zagreba i zbunjeno sam gledao u Marovsku i Nikolićevu (Teslina) ulicu. Mislio sam da sam postao lud jer se nisam mogao sjetiti da sam ikada prošao tim ulicama, no skužio sam o kojim ulicama je riječ. Nikolićeva je dobila ime po [[Vladimir Nikolić|Vladimiru Nikoliću]] o kojem nemamo članak ([https://enciklopedija.hr/clanak/nikolic-vladimir HE]). Ima jedna zanimljiva [https://www.reddit.com/r/croatia/comments/pcizqr/dana%C5%A1anji_predsjedni%C4%8Dki_dvori_na_pantova%C4%8Dku_nekad/ objava na Redditu] o njemu i nejgovoj obitelji. To me je potaklo da istražim tko su meni nepoznate osobe po kojima su nazvane ulice u središtu Zagreba. Većina njih su bile u ono vrijeme važne osobe koje su u oporuci ostavile svoju (kompletnu) imovinu Zagrebu. Neki od njih su i bili gradonačelnici. Ne sjećam se svih imena, neki od njih su [[Milan Amruš]] i [[Juraj Žerjavić]]. Da danas imamo takve političare... Bosanska ulica je nazvana po prošlogodišnjoj aneksiji (1908.). Danas postoji Bosanska ulica sjeverno od Tuđmanca. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:05, 14. ožujka 2026. (CET) :::::::Marof -> Marov -> Marovska. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:52, 14. ožujka 2026. (CET) ::::::::Ispatrolirah sve iz tog perioda kada ću biti odsutan, osim te Galerije D/događanja (kako se uopće piše to?). Teško mi je ispatrolirat ovih najstarijih 25 izmjena. Trenutno je broj neophođenih 138 što je odlična brojka, no znam dobro da će odletit u nebesa čim budem bio neaktivan. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:04, 15. ožujka 2026. (CET) :::::::::Što bi ti s Galerijom učinio? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:23, 20. ožujka 2026. (CET) ::::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Nek galerija stoji. Naslov je u skladu sa službenom stranicom. Budem ovih dana popravio pravopis. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 13:47, 20. ožujka 2026. (CET) :::::::::::Bi li mogao pomnoći u patroliranju ovih najstarijih izmjena? Cijelo vrijeme ignoriram Euroviziju jer znam da znaš nešto o toj temi. Onog psa isto ignoriram. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:35, 2. travnja 2026. (CEST) == Jesenjinovske muke == Hej! U dobroj sam namjeri napravio – nered. Naime, stranicu [[Sergej Aleksandrovič Jesenjin]] mehanički sam (''kopipejstanjem'' sadržaja) prebacio na [[Sergej Jesenjin]], no na potonju stranicu ne mogu dodati poveznicu na englesku inačicu članka (niti mogu poništiti dodanu poveznicu na prvi članak). Imaš li vremena i volje srediti to? Zaista mislim da bi ime članka trebalo biti "Sergej Jesenjin", kao u engleskoj inačici. Tako je poznat u Hrvatskoj, a očito i u bijelome svijetu. Sa zahvalnošću, <br>🌟[[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">(☎️)</span>]]</small> 07:47, 20. ožujka 2026. (CET) :@[[Suradnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] Riješeno. :) Kad preusmjeravaš članak na neko preusmjeravanje, nemoj to kopipejstati, nego javi nekom od nas "alatnih" da to naprave preko gumbića. Treba zadržati povijest uređivanja (+ automatski se prebaci sve što trena). :Usput, bolje nemoj dodavati citate u članke, odnosno citate koje pronađeš prebaci na [[Wikicitat]] koji tomu služi. Vidio sam da si ih dodavao u [[Dobriša Cesarić]] i kod Jesenjina, pa te molim da to riješiš kad stigneš. Naravno, potom na dno članaka dodaj {{tl|WProjekti}} da se lakše nađu ti citati. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 13:44, 20. ožujka 2026. (CET) ::Obavljeno. :) [[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">(☎️)</span>]]</small> 12:54, 21. ožujka 2026. (CET) == Jakov Stipišić == Bok :) Vidio sam da ste mi maknuli stranicu Jakov Stipišić i samo sam se želio ispričati. Nov sam u ovome i nisam proveo mnogo vremena čitajući pravila o pisanju članaka. Priznajem da jesam prepisao (riječ do riječ, malo glupo kad sad mislim o tome) članak sa Hrvatske enciklopedije. Nadam se da ovo neće rezultirati uklananjem mojeg računa jer stvarno zapravo želim nešto napisati legitivno. Hvala. [[Suradnik:VitoModrić|VitoModrić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:VitoModrić|razgovor]])</small> 20:47, 23. ožujka 2026. (CET) :{{s|VitoModrić}}, ne brini neće rezultati uklanjanjem računa :) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:29, 24. ožujka 2026. (CET) == [[SUR:Zijad Zuna Hamburg|Zijad Zuna Hamburg]] – upit (19:00, 25. ožujka 2026.) == Moje postovanje, Danas sam odradio 4 ,,zadatka,, Sutra idem dalje... Koliko ste zadovoljni danasnjim radom? --[[Suradnik:Zijad Zuna Hamburg|Zijad Zuna Hamburg]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zijad Zuna Hamburg|razgovor]])</small> 19:00, 25. ožujka 2026. (CET) == Drito (album) == Radi čega izmjenjujete naše uratke? Molim odgovor. Ne vidim marketing niti "offtopičarenje"... Wiki je enciklopedija, s ne zbirka crtica... Lp [[Suradnik:Gosn Frenki|Gosn Frenki]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Gosn Frenki|razgovor]])</small> 21:20, 27. ožujka 2026. (CET) == Dora == Iz popisa neophođenih izmjena izići će izmjene na člancima [[ Hrvatski televizijski festival 1993.]] i [[Dodatak:Popis pjesama na Dori]]. Bi li mogoa pregledati članak? Ostalo mi je u sjećanju da si se bavio tom tematikom. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:28, 8. travnja 2026. (CEST) :Što bi ti radio s člankom [[Slavenski kalendar]]? izvori su užasni (vidi također obrisanu lkiteraturu). Dio sadržaja je sigurno fiktivan (npr. spominje se neki bog Prov). Mislim da bi taj članak trebao biti obrisan i ponovno napisan – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:16, 9. travnja 2026. (CEST) ::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Svakako bi trebao, jednom i bude. Ako želiš predložit na brisanje, samo daj. Zasad sam stavio predložak za netočne informacije. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:43, 9. travnja 2026. (CEST) :::Je li po tvom mipljenju [[Goran Andrijanić]] ispunjava kriterije? Možda bi bilo dobro da članak Slavenski kalendar prevedemo s engleskog, no bojim se da ću krivo odraditi transliteraciju/transkripciju sa svih tih jezika. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:02, 11. travnja 2026. (CEST) ::::Također, bi li mogao pomoći u patroliranju, pogotovo kod najstarijih izmjena s kojima imam poteškoće. Naime, trenutno je preostalo 105 nepatroliranih izmjeni. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:29, 12. travnja 2026. (CEST) :::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Ako je Andrijanić, kako piše, bio glavni urednik Bitnog, portala za koji imamo članak, neka ostane. Slavenski kalendar slobodno samo prevedi i ostavi englesku transkripciju, to se kasnije lako popravi. Što se patroliranja tiče, ovih dana nema šanse. :/ <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 07:54, 12. travnja 2026. (CEST) ::::::Slavenski kalendar sam preveo, Andrijanića nisam dirao. Što misliš ispunjavaju li [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/~2026-18640-84 ovi članci] kriterije? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:20, 15. travnja 2026. (CEST) :::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Za umjetnike bi trebalo individualno provjeravati. Znaš kriterije. Ako su imali samostalnu izložbu u nekoj profinjenijoj galeriji ili muzeju, dobivali nagrade, a navode izvore, dobro je. Ako vidiš da imaju dosta samostalnih ali nisi siguran za status galerije, bolje ostaviti (očito tu ima nečega ako toliko izlažu samostalno, pa nije problem). Ako su samo grupne izložbe, to svakako nije po kriterijima. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:49, 16. travnja 2026. (CEST) ::::::::Pregledat ću ih kasnije kada nađem vremena. Imamo novi članak [[Grupa Vigor]] (također postoji [[Nacrt:Grupa Vigor]]). Gledao sam [[Wikipedija:KRTE]] i nisam uspio pronaći kriterije za sastave. Je li oni spadaju pod Estradni glazbenik? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:34, 18. travnja 2026. (CEST) :::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Dap, estradni glazbenici su pojedinci koliko i sastavi. Čini mi se da nam Vigor može ostati ako su doista s Mejašima dobili Cesaricu za neku pjesmu. Budem nabrzaka doradio. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 17:13, 18. travnja 2026. (CEST) ::::::::::Ok. Bi li mi mogao pojasniti zašto je [[Nacrt:Antonio Hase]] prethodno brisan? Nedavno je taj nacrt ponovno stvoren. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:11, 19. travnja 2026. (CEST) :::::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Brisali smo ga jer je 7 mjeseci stajao netaknut u očajnom stanju kao nacrt. Nije identičan tekst kao sada, ali ista shema: grandiozno pisanje o živoj osobi čija se značajnost ne da pronaći, praktički CV za osobnu stranicu. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 21:44, 19. travnja 2026. (CEST) ::::::::::::{{s|Runolist}}, ako sam dobro shvatio kriterije ispunjavaju [[Ines Krasić]] (Klovićevi dvori), [[Nika Radić]] (mnogo muzeja za razliku od Krasić), dok ih ne ispunjavaju [[Vlatka Horvat]] (projekti, a ne izložbe), [[Lala Raščić]], [[Vlasta Žanić]], [[Ivana Franke]] (ovaj ima nepstojeći izvor). Što ti misliš? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:34, 22. travnja 2026. (CEST) :::::::::::::Svakako bi trebali donijeti odluku o člancima jer si prije nekoliko dana izišli s popisa neophođenih... – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:30, 27. travnja 2026. (CEST) ::::::::::::::[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:DanKugl2024&diff=prev&oldid=7441902 Ovdje] ti je odgovoreno, ali te nisam pingao jer je u međuvremenu nacrt uređivan. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:49, 28. travnja 2026. (CEST) == Nasilje nad LGBTQ osobama == Hvala na [[Nasilje nad LGBTQ osobama|sudjelovanju u ustrajnoj borbi]] protiv [[Homofobija|homofobije]]! [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 15:18, 13. travnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Mychele Trempetich|Mychele Trempetich]] Znaš kako to ide s nama wiki-domarima, uvijek se čisti. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:45, 16. travnja 2026. (CEST) == Stranica o Marijani Bijelic == Bok, Stranica je update-ovana po pravilima hrvatskog jezika, da li biste mogli da vratite normalno stranicu na internet hvala jer ova osoba zasluzuje imati svoju wiki stranicu. Srdacno, [[Suradnik:Nikolica1512|Nikolica1512]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Nikolica1512|razgovor]])</small> 22:35, 14. travnja 2026. (CEST) == You may be an eligible candidate for the U4C election == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Greetings, The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years. This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required. The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will week between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run. In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 20:33, 28. travnja 2026. (CEST) </div> (This message was sent to [[:Razgovor sa suradnikom:Hijerovit]] and is being posted here due to a redirect.) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&oldid=30471754 --> == You may be an eligible candidate for the U4C election == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Greetings, The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years. This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required. The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will week between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run. In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 20:33, 28. travnja 2026. (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&oldid=30471754 --> == Croatian == Hello. I'm looking for translation of Bosnian descriptions "pjesma Käärije i Basshuntera" and "singl Käärije i Basshuntera" to Croatian for Wikidata items. Right now I have "studijski album Basshuntera", which is ratcher okay? Would you help? [[Suradnik:Eurohunter|Eurohunter]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Eurohunter|razgovor]])</small> 21:40, 30. travnja 2026. (CEST) :{{s|Eurohunter}}, both are same in Croatian and Bosnian. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:49, 30. travnja 2026. (CEST) :: Thanks. I will add them then. [[Suradnik:Eurohunter|Eurohunter]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Eurohunter|razgovor]])</small> 21:57, 30. travnja 2026. (CEST) ::: Would you yet help to translate: Slovenian "kompilacijski album Basshunterja", "promotional single by Basshunter", "music video by Basshunter" and "lyric video by Basshunter"? [[Suradnik:Eurohunter|Eurohunter]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Eurohunter|razgovor]])</small> 23:59, 6. svibnja 2026. (CEST) == Potencijalni izvori i članci zagrebačke tematike == Na web-stranici [https://www.daz.hr/vodic/site/article/a-uprava-i-javne-sluzbe/1/4 Državnog arhiva u Zagrebu] nalazim brojne informacije o bivšim adminstrativnim jedinicama na području Zagreba i okolice. Navodi se puno enciklopedijskog štiva koje može poslužiti za postojeće članke o kvartovima (povijest, broj stanovnika i sl.), a i za nove članke, npr. o bivšim općinama. Mislim da bi bilo dobro da imamo članke o nekim od tih općina s velikim teritorijem, npr. [https://www.daz.hr/vodic/site/article/hr-dazg-21-upravna-opcina-vrapce Općina Vrapče] se potencijalno prostirala sve do Save. Također, vidim da se spominje u nekim člancima ([[Kustošija]], [[NK Jarun]] itd.). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:00, 3. svibnja 2026. (CEST) :Palo mi je napamet sad jer spominjem Jarun da obratim pozornost na članak [[Jarun]]. Taj članak bi svakako trebalo srediti, možda čak i podijeliti na dva dijela (naselje i jezero + popratni sadržaj). Imam podosta planiranih članaka koji zahtijevaju opsežno istraživanje i pisanje tako da sumnjam da ću se moći baviti time. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:04, 3. svibnja 2026. (CEST) ::Vidim da Jarun ima puno spominjanja na Hrčku, takod da svakako ima materijala za novi članak. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:07, 3. svibnja 2026. (CEST) == Pomoć s preusmjeravanjima == Pozdrav, javljam se jer sam vidio kako si [[Razgovor sa suradnikom:SrpskiAnonimac#c-Hijerovit-20240929174200-Opet preusmjeravanja|ostavio ovaj komentar]]. Navedeni korisnik je opet bio kreativan s preumsjeravanjima koja ne mogu poništiti. U pitanju su: https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Janjevačko-letnički_dijalekt&oldid=7453122 https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Govori_Janjeva_i_Letnice&oldid=7453123 Posljednji put kad sam pokušao urediti stranice kako bi odgovarale terminologiji koja se stvarno koristi, trebalo je oko godinu i pol da se predložena izmjena uvaži: https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Janjevačko-letnički_dijalekt&oldid=5685668 https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Janjevačko-letnički_dijalekt&oldid=6111185 <span style="background:#444;padding:2px 12px;font-size:12px">[[User:koora|<span style="color:#fff">koora</span>]] <span style="color:#FC0;letter-spacing:-2px">❯❯❯</span> [[Razgovor sa suradnikom:Koora|<span style="color:#fff">razgovor</span>]]</span> 19:31, 15. svibnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Koora|Koora]] Premjestih na [[Janjevačko-letnički govori]] (bolje taj pridjevski oblik ako ga se može stvoriti). Ako ikako možeš, pronađi o kakvom se lektu radi (je li etnolekt, sociolekt...) i ubaci u prvu rečenicu. Bilo bi od koristi i za naslov i za definiranje govora. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 01:21, 16. svibnja 2026. (CEST) ::Ovdje je riječ samo o dva mjesna govora, odnosno govoru Janjeva i govoru Letnice. Ovi govori nisu dijalekt i nisu Janjevačko-letnički, nego su bliska dva govora kojima se služe Hrvati u Janjevu, odnosno Letnici. Stari naslov, "Govori Janjeva i Letnice", je točan; "Janjevačko-letnički" (u bilo kojem obliku - govori, dijalekt)je wikipedizam. ::Usporedno: ::*[[Govori Hrvata iločkoga područja]] ::*[[Govori bokeljskih Hrvata]] ::*[[Govori rekaških Hrvata]] ::*[[Govori moliških Hrvata ]] ::*[[Govori Hrvata okolice Pečuha]] ::Sva terminologija se koristi u ''Josip Lisac, Hrvatska dijalektologija 1. - Hrvatski dijalekti i govori štokavskog narječja i hrvatski govor torlačkog narječja, Golden Marketing - Tehnička knjiga, 2003.'' <span style="background:#444;padding:2px 12px;font-size:12px">[[User:koora|<span style="color:#fff">koora</span>]] <span style="color:#FC0;letter-spacing:-2px">❯❯❯</span> [[Razgovor sa suradnikom:Koora|<span style="color:#fff">razgovor</span>]]</span> 15:59, 18. svibnja 2026. (CEST) :::Nastavljam ovo na SZR članka, da se ne zagubi kasnije. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 19:40, 20. svibnja 2026. (CEST) == Nacrt == Dobar dan, stavio sam nacrt u razmatranje ali evo nitko ne odgovara pa da se tebi obratim za pomoć. Napisao sam [[Nacrt:Hercegovački slučaj]] i mislim da ispunjava sve kriterije i može u glavni imenski prostor ali evo ako nije volio bih znati gdje sam pogriješio da ispravim. Hvala i LP [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 09:15, 23. svibnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Tmatic01|Tmatic01]] Ahoj kolega! "Prelistao" sam članak i nisam uočio neki problem, pa sam ga prebacio u GIP na [[Hercegovački slučaj]]. Ima pravopisnih sitnica za popraviti, ali mislim da to nije toliko važno. Ako imaš vremena (nije obavezno, ali ljepše bi izgledalo), preporučio bih jedino da izvore u tekstu pretvoriš u ovaj format: {{tlx|Sfn|autor|godina|<nowiki>p=</nowiki>broj stranice}}. Zato sam ti napravio odlomak "Literatura" na dnu: te citacije u tekstu će se automatski povezati s literaturom. :Ako nemaš vremena, u redu je, netko će drugi jednog dana. Svakako mislim da je članak u redu. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:37, 24. svibnja 2026. (CEST) ::Završio sam sa školom pa imam vremena na pretek. Nisam nikad to radio pa bih te samo molio da mi pošalješ primjer nekog članka gdje je to odrađeno pa ću ja srediti još danas [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 12:42, 24. svibnja 2026. (CEST) :::@[[Suradnik:Tmatic01|Tmatic01]] Evo, [[posebno:diff/7467416|u ovom uređivanju sam ti]] kao primjer prebacio izvore iz drugog paragrafa povijesti u Sfn. Nek te ne mori to što će ti zasad pisati "Postoji x različitih izvora s oznakom: CITEREFPandžić2001" ili slično, to će se maknuti kad zamijeniš sve referencije. Ako nešto ne bude štimalo još kad ćeš biti gotov, javi pa ću pogledati. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 13:51, 24. svibnja 2026. (CEST) ::::Evo riješio sam otprilike sve s tim da imam velik problem s tim da su iste godine obajvljene knjige Ratka Perića i Marka Perića [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 15:42, 24. svibnja 2026. (CEST) :::::@[[Suradnik:Tmatic01|Tmatic01]] Oprosti što ranije nisam pogledao situaciju. Uglavnom, to rješavamo relativno jednostavno putem parametra |ref= i predloška {{tl|SfnRef}} u literaturi, u kojemu definiraš točno kakav Sfn želiš koristiti za tu bibliografsku jedinicu (v. [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Hercegova%C4%8Dki_slu%C4%8Daj&diff=7467994&oldid=7467437 moje uređivanje]). Još ću Search & Replaceom malo doraditi referencije (da budu ''Perić, M.'' i ''Perić, R.'' kako bi se još jasnije razlikovali), ali sad znaš zaubuduće. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 09:50, 25. svibnja 2026. (CEST) == Busija (rijeka) == Bi li mogao srediti članak [[Busija (rijeka)]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:04, 25. svibnja 2026. (CEST) :Također bi li mogao napisati neki kratki članak o [[dom]]u (kuća, stan). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:16, 25. svibnja 2026. (CEST) ::P.S. ako zelis nesto azurirati vezano za ZET, znaj da je [[Zagrebačka uspinjača]] puštena u promet. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:21, 25. svibnja 2026. (CEST) == Aircash == možeš li provjeriti je li [[Nacrt:Aircash]] ispunjava uvjete GIP [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 15:34, 25. svibnja 2026. (CEST) == [[SUR:San Cassiano|San Cassiano]] – upit (16:22, 1. lipnja 2026.) == Dobar Dan Runolist trebao bih vašu pomoc San Cassiano --[[Suradnik:San Cassiano|San Cassiano]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:San Cassiano|razgovor]])</small> 16:22, 1. lipnja 2026. (CEST) == Albanci u Srbiji == Meni je suradnik Maga rekao da "Vidi još" se ne koristi, a "Značajne osobe" još nisam vidio po drugim člancima. Možeš li mi navjesti primjere za "Značajne osobe"? [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 11:32, 4. lipnja 2026. (CEST) :"Vidi još" je u jednoj raspravi zajednice prije x godina ispao preferirani odabir, to ja prepravljam radi "objedinjenja" u dalekoj budućnosti iako zasad nije službeno propisano. Za "Poznate osobe" si u pravu, sad vidim. To sam išao popravljati primarno zbog "ličnosti", samo sam se, izgleda, dosjetio krivog naslova. Mea culpa. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:50, 4. lipnja 2026. (CEST) :Znači da bude "Poznate osobe" kako bi bilo standardizirano za slične stranice? Sredi i Šope kako ne bi bilo onih predložaka više. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 14:14, 4. lipnja 2026. (CEST) Možeš li sredititi članak o Šopima, ili ja da to uradim? Po meni nema šta tu mnogo da se sređuje jer predlošci nisu odgovarajući, kao za točnost, prevod (samo ne znam od čega da se prevede kada ga nije ni bilo), da nije pokriven izvorima - iako jeste.. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 13:40, 8. lipnja 2026. (CEST) == ChatGPT == U prolazu sam, nisam aktivan trenutno. Bi li mogao pregledati i druge nedavne članke tog suradnika. Možda su i oni napisani AI-jem,. Također bi li mogao proučiti [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?search=insource%3A%2Fchatgpt%2F&title=Posebno:Tra%C5%BEi&go=Kreni&ns0=1 čije su sve ovo izmjene] i provjertiti njihovu točnost? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:28, 15. lipnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Zasad nemam kapaciteta kopati, ali vidjet ću preko ljeta. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 21:58, 16. lipnja 2026. (CEST) == SR Hrvatska == Bok! Uklonio si moje uređivanje (istospolni odnosi bili ilegalni neko vrijeme), pa me zanima kao "aktivistu": treba li to uopće spomenuti u članku i gdje? Ne želim da ispadne da sam vandal. [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 18:50, 16. lipnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Mychele Trempetich|Mychele Trempetich]] Nikako ne ispada da si vandal. :) Uglavnom, budući da se to pitanje rješavalo na federativnoj razini, ja to uopće ne bih spominjao u članku za SRH, nego eventualno [[SFRJ]]. Bez obzira gdje to pisala, mislim da bi bilo potrebno uz to dodati i širi kontekst, tako da bih ti za početak preporučio prevesti s engleskoga članak [[en:LGBTQ history in Yugoslavia]] (koji ima pregled povijesti i kulture), a nakon toga dio o povijesti dopuniti dijelovima sa srpskohrvatskoga članka [[sh:LGBTQ historija Jugoslavije]] (ne zaboravi u oba koraka prevođenja prenijeti i izvore! Trebala bi ih moći samo kopirati s engleskog i zalijepiti u hrvatski članak). :<br> :Taj se članak (prijedlog naslova: [[Povijest LGTBQ-a u Jugoslaviji]]) onda može nekako uklopiti u npr. [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija#Politika|SFRJ#Politika]] ili u "Vidi još" odjeljak. Što kažeš, jesi li za takav pothvat? <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 21:44, 16. lipnja 2026. (CEST) ::[[Datoteka:Face-smile.svg|20px]]Misliš da je [[Socijalizam i LGBT|ovo]] „dobar početak”? — [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 11:43, 17. lipnja 2026. (CEST) :::@[[Suradnik:Mychele Trempetich|Mychele Trempetich]] Je. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:46, 17. lipnja 2026. (CEST) == [[SUR:Lovro.milas|Lovro.milas]] – upit (19:38, 18. lipnja 2026.) == Dobar dan poštovani. Danas sam stvorio stranicu o hrvatskom banu Marku Mišljenoviću, https://hr.wikipedia.org/wiki/Marko_Mi%C5%A1ljenovi%C4%87. Molio bi da pogledati jesam li dobro naveo izvore i trebam li što doraditi. Koristio sam slovačku wiki o njemu --[[Suradnik:Lovro.milas|Lovro.milas]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lovro.milas|razgovor]])</small> 19:38, 18. lipnja 2026. (CEST) == Šopi == Zdravo Runolist. Htio bih sredit članak o [[Šopi]]ma, i u tome mi je potrebna tvoja pomoć. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 17:16, 21. lipnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] Vidio sam, sori, samo zasad nemam vremena pregledavati taj članak. Za to bih trebao otvoriti svaku od knjiga koje citiraš i provjeriti tvrdnju, pa mi je previše posla. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 19:01, 21. lipnja 2026. (CEST) ::A da prevedem sa en viki dijelove članka i izbacim ovo što se ne može provjeriti? [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 19:10, 21. lipnja 2026. (CEST) :::@[[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] Možeš, što se mene tiče. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:30, 21. lipnja 2026. (CEST) == Utjecaj latinice == Nisam doma trenutno i nisam vidio što si u međuvremenu pisao. Sjetio sam se da nisam naveo dodatan izvor za uzjecaj latinice: [https://archive.org/details/truhelka-ciro-bosancica]. Pise na 70. str. da je slovo K u bosancici doslovce CC, po uzoru na latinicu (valjda latinski/talijanski) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:19, 24. lipnja 2026. (CEST) == [[SUR:IvanCanzek|IvanCanzek]] – upit (19:49, 26. lipnja 2026.) == Poštovani, Prije cca 2 tjedna sam napravio članak o sebi, Nacrt:IvanČanžek, pa me zanima dali bi se moglo to prebacit u normalne članke, da ne bude više među nacrt člancima? Znam da se radi o sukobu interesa sa politikom Wikipedie, no zaista sam pazi da se ne reklamiram u članku, što mi je jasno da nije dozvoljeno. Javite ako mogu ili moram još što šta promjeniti za punu objavu moje "stranice". Prijatno, Ivan Čanžek --[[Suradnik:IvanCanzek|IvanCanzek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:IvanCanzek|razgovor]])</small> 19:49, 26. lipnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:IvanCanzek|IvanCanzek]] Nažalost, iz teksta u nacrtu ne vidim da ispunjujete [[WP:KR]]. To je upravo jedan od razloga iz kojih obeshrabrujemo pisanje autobiografija. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:06, 26. lipnja 2026. (CEST) == Mjenica == Bi li mogao ophoditi izmjenu u članku [[mjenica]]? Danas izlazi iz popisa neophđenih izmjena. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:53, 30. lipnja 2026. (CEST) == U nepoznatim vodama (autorska prava) == Hej, imam pitanje: ako neki suradnik često zna u članak ubaciti novu sliku kojoj je on sam autor i koja je načešće uploadana taj isti dan, što ja mogu napraviti s tom izmjenom? Ne znam imaju li te slike postavljene na meti neko razdoblje kada tamo trebaju biti ophođene pa treba pričekati, ili se to nas ne tiče? [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])</small> 00:11, 2. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] Ako slika ne pripada u članak (loša je, višak je, čini ti se neprimjerenom ili nepotrebnom…) slobodno ju ukloni bez obzira. Na Commonsu su ista pravila za ophođenje kao kod nas, ali ne treba računati na to da će oni to stići, i tko zna kada će prijedlog za brisanje okončati. I da obrišu, trebalo bi kod nas maknuti kôd iz članka, tako da dođe na isto. Mi svakako imamo pravo arbitrirati što nama pristaje u člancima bez obzira na odluke Commonsa. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:08, 2. srpnja 2026. (CEST) ::A što onda napraviti s tim izmjenama? Vratiti na staro i ako slika paše? [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])</small> 18:22, 2. srpnja 2026. (CEST) :::@[[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] Pokaži mi na što misliš. Nije mi jasno, zašto bi uklanjao sliku koja nije problematična za članak? <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:54, 2. srpnja 2026. (CEST) ::::{{s|Runolist}}, mislim da pita za slike suradnika EUBPR. Postavlja dosta kvalitetnih slika, uglavnom zagrebačke tematike. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:06, 2. srpnja 2026. (CEST) Ako se mogu malo umiješati u raspravu: ...''često zna u članak ubaciti novu sliku kojoj je on sam autor i koja je načešće uploadana taj isti dan''... Bar danas to nije nikakav problem, mobiteli su svakodnevnica i tehnički je izvedivo bez problema, praktično odmah nakon slikavanja. To nije razlog da se sumnja u sliku. Tehnički, mi s time nemamo ništa, ako je slika sporna, netko će pokrenuti proces brisanja na Zajedničkom poslužitelju, pa, ako bude i kad bude. Slike se nakon brisanja najčešće automatski miču sa svih projekata na kojima su bile. Uglavnom, naš problem nije, ali vraćati izmjenu zbog gornjeg razloga - nema potrebe. Letimično sam pogledao slike o kojima pričate, većina (ako ne i sve) su podrezane varijante već postojećih tuđih slika, tako da ja ne vidim problem.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 21:39, 2. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:MaGa|MaGa]], hvala, to sam pitao. [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])</small> 21:43, 2. srpnja 2026. (CEST) ::@[[Suradnik:Etiktov|Etiktov]]e, nema na čemu, i drugi put. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 21:48, 2. srpnja 2026. (CEST) == Molba za trenutačno aktivnog na NP == Bi li mogao ''protrčati'' kroz članke ispod i promijeniti <code><nowiki>Datoteka:Pauci.jpg</nowiki></code> u <code><nowiki>:Datoteka:Pauci.jpg</nowiki></code> (da ne stoje na popisu stranica s neispravnim datotekama)? Dotična je datoteka izbrisana na ZP-u, a članci su zaključani za sve pa im ne mogu ništa. Ostatak sam ja riješio botom. *[[Razgovor sa suradnikom:Flopy/Arhiv 12]] *[[Wikipedija:Globalni uklonitelji i globalni administratori]] *[[Razgovor sa suradnikom:Kubura/Pismohrana19]] *[[Suradnik:Lasta/Pravila glasovanja na wikipediji/Prijedlog promjena]] *[[Razgovor sa suradnikom:NoParking]] *[[Wikipedija:Prijedlozi/Globalni uklonitelji]] *[[Wikipedija:Provjeritelji/Prijedlozi za provjeritelje/Vodomar, Ex13]] *[[Wikipedija:Zahtjev za mišljenje administratora/Arhiva 2]] <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 11:23, 5. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:MaGa|MaGa]], uskočio sam ja umjesto Runolista jer se upravo bavim ispravljanjem zastarjeloga koda u potpisima, nadam se da nisi razočaran. [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] [[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 11:48, 5. srpnja 2026. (CEST) ::@[[Suradnik:Neptune, the Mystic|Neptune]], [[Slika:Thumbs-up-icon.svg|20px]] <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 12:20, 5. srpnja 2026. (CEST) == Wikiodmor + zanimljivosti == Prekosutra odlazim na wikiodmor te se vraćam tek negdje maloprije 20. 8., no i dalje ću pomalo uređivati Wiki preko mobitela, stoga bih te zamolio da tih dana pokušavaš što više ophoditi. Naravno, ostavi mi one izmjene i članke koje je najbolje da ja sredim. Inače, na Discordu sam ti poslao ovih dana neke zanimljivosti koje bi te mogle zanimati. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:37, 7. srpnja 2026. (CEST) == Infookvir == Možeš li dodati i ispuniti infookvir ovdje [[Franjo V. Nádasdy]]. Još nisam skužio kako to sve ide. [[Suradnik:Lovro.milas|Lovro.milas]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lovro.milas|razgovor]])</small> 15:12, 7. srpnja 2026. (CEST) :Ima i slika na en.wiki [[Suradnik:Lovro.milas|Lovro.milas]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lovro.milas|razgovor]])</small> 15:18, 7. srpnja 2026. (CEST) ::@[[Suradnik:Lovro.milas|Lovro.milas]] Dodao sam sliku i neispunjeni infookvir, premjestio članak na prihvaćenije ime (prema Hrvatskoj enciklopediji). Možeš isprobavat ispunjavanje infookvira, svi podatci koje možeš umetnuti su predloženi s desne strane kada otvoriš uređivanje predloška za infookvir. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:04, 7. srpnja 2026. (CEST) == Frano Vodopivec == Idem uskoro na wikiodmor koji sam ti spominjao ranije. Molim te pregledaj točnost čllanka [[Frano Vodopivec]]. Među korištenim izvorima je Grokipedia, dakle AI sadržaj koji je 100 % netočan. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:53, 8. srpnja 2026. (CEST) == Đure, Juraji i ini (Šporeri) == Umjesto preusmjeravanja jednog na drugi članak, najpoštenije bi bilo izvršiti spajanje povijesti oba članka tako da se u povijesti vide doprinosi svih suradnika. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 21:52, 16. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:MaGa|MaGa]] Koliko sam ja vidio, i koliko sam sad provjerio, sadržaj iz članaka nikada nije spojen. Pritom spajanje povijesti obično koristimo kada novi članak iskrsne i zamijeni stari, ali ovi su 15 godina supostojali i uređivali se. Ovako imamo svu povijest za Đuru kod Đure, a za Juraja kod Juraja, kako su i napisani. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 23:30, 16. srpnja 2026. (CEST) ::Ja sam jučer prebacio djela iz ''starog'' u ''novi'', a ostalo se nema šta prenositi, manje-više je isto. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 15:46, 17. srpnja 2026. (CEST) == Pitanje == Kad suradnik u [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Jasamja012&oldid=7561769&diff=prev odgovoru nije spomenuo] onoga koji je razgovor započeo bolje je ne ophoditi taj odgovor, pogotovo ako odgovarača ne uputimo na to kako održavati razgovor čitljivim. Zar ne [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]]--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 23:02, 22. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] U pravu si, skužaj. :') <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:35, 23. srpnja 2026. (CEST) ::Sve u redu. Nego mi je skoro promaklo, a onda mislim da suradnik izbjegava išta poduzeti ili razgovarati. [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]][[Datoteka:Face-wink.svg|20px]]--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 17:06, 24. srpnja 2026. (CEST) == Stephen Fry == https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Stephen_Fry&diff=prev&oldid=7562064 Uvijek obavim svoje istraživanje, samo sam malo lijen. I nije brojka, nego broj! Budi mi pozdravljen. :) — [[Suradnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|razgovor]])</small> 23:13, 22. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] S izvorom to već bolje izgleda. :) Brojku spominjem jer sam samo znamenke tražio, pa da ne bude da tvrdim da nigdje nije naveden broj. :p <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:44, 23. srpnja 2026. (CEST) ::Mogao biti. :) ::@[[Suradnik:Runolist|Runi]], broj je broj. Čak i da se radi o neformalnom testu, izvor navodi da je procijenjen "blizu genijalnosti", a to je tada bio termin koji se koristio za rezutate iznad 140. (Treba li nam bolji izvor za to?) Ne tvrdimo, kao Wikipedija, da ''ima'' IQ iznad 140, već da je na tom konkretnom testu ''bio procijenjen'', u današnjim terminima, na broj iznad 140. ::I moji su ''rezultati'' varirali. Međutim, to što sam jedanput posrnuo na 130, ne znači da nemam 143. :)) — [[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">(☎️)</span>]]</small> 14:37, 25. srpnja 2026. (CEST) :::@[[Suradnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] Mi kao Wikipedija ustvari tvrdimo nešto čim pojašnjavamo tvrdnje iz izvora drugim izvorom. Ako Fry nije procijenjen današnjim testom, već starim koji nije 1 : 1, onda ne treba biti previše čvrst oko ekvivalencije. Bolje da smo pretjerano pedantni nego suprotno, s obzirom na krasan imidž kakav imamo u medijima i uobičajen način korištenja Wikipedije (nekritičko čituckanje i sažimanje kroz LLM-ove). ;P <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 14:51, 25. srpnja 2026. (CEST) ::::Slažem se. Ta je reputacija, bojim se, trajna. Ljudi su (pre)rano izgubili povjerenje, a jednom izgubljeno povjerenje je uglavnom nepovratno izgubljeno. ::::Ipak, ne misliš li da je "mogao biti" neadekvatna formulacija? Ton je nekako nejasan i napet. Ako želimo biti krajnje pedantni, možda bi umjesto "čiji je akvivalent..." bilo bolje napisati "rezultat koji se u ''nekim'' izvorima tumači kao..."? ::::To bi već bila rečenica u kojoj ne odzvanja nesigurnost. Čekam tvoje zeleno svjetlo. – [[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">(☎️)</span>]]</small> 15:30, 25. srpnja 2026. (CEST) :::::@[[Suradnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] Iskreno, čak mi se više dopada ono što si napisao u prošloj poruci, nešto tipa: ''tada je procijenjen tako, što se u današnjim testovima brojčano obilježava kao 140 naviše''. Nadam se da ti je tako nešto isto prihvatljivo, jedino bih te molio da onda pronađeš neki izvor koji ne nudi uslugu reklamiranja na .com domeni. :') <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 16:08, 25. srpnja 2026. (CEST) ::::::@[[Suradnik:Runolist|Runi]], važi. — [[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">(☎️)</span>]]</small> 16:14, 25. srpnja 2026. (CEST) ::::::Nadam se da sam ''isporučio''. 🫡 ::::::— [[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">(☎️)</span>]]</small> 16:24, 25. srpnja 2026. (CEST) 3ro0uy6165nsjtmvpp0jufl9sfpi1lc 7563648 7563614 2026-07-25T15:25:26Z Runolist 263374 /* Stephen Fry */ Odgovor 7563648 wikitext text/x-wiki {{wikiodmor}} <div align="center" class="usermessage">[[Slika:Internet-group-chat.svg|lijevo|25px]] Ovo je [[WP:Stranice za razgovor|stranica za razgovor]] s jednim suradnikom. <span class="plainlinks">[http://hr.wikipedia.org/w/wiki.phtml?title=Razgovor_sa_suradnikom:Runolist&action=edit&section=new Ostavite poruku] ili samo pozdravite! :)</span></div> {{Suradnik:Runolist/Arhiv SZR}} {| float="left" style="margin-left:120px; minimum-width: 100px" |+'''[[WP:5S|Pet stupova Wikipedije]]''' | align="center" scope="col" style="width: 100px;"|[[Datoteka:Encyclopedia icon.svg|55x55px|link=Wikipedija:NIJE]] | align="center" scope="col" style="width: 100px;"|[[Datoteka:Scale icon green.svg|55x55px|link=Wikipedija:NPOV]] | align="center" scope="col" style="width: 100px;"|[[Datoteka:Jigsaw piece yellow 01.svg|55x55px|link=Wikipedija:AP]] | align="center" scope="col" style="width: 100px;"|[[Datoteka:Smiley icon orange.svg|55x55px|link=Wikipedija:BONTON]] | align="center" scope="col" style="width: 100px;"|[[Datoteka:Light bulb icon red.svg|55x55px|link=Wikipedija:ZANEMARI]] |- | align="center"|[[WP:NIJE|'''Enciklopedija''']] | align="center"|[[WP:NPOV|'''Neutralna''']] | align="center"|[[WP:AP|'''Slobodna''']] | align="center"|[[WP:BONTON|'''Uljudna''']] | align="center"|[[WP:ZANEMARI|'''Odvažna''']] |} == Da ne cimam Ponora svaki put... == Ja i tehnički dio predložaka - svjetlosnim godinama daleko. U [[Predložak:Infookvir špilja ili jama|ovom]] bi predlošku trebalo riješiti da se parametar "Približna starost" ne pojavljuje ako nema upisane vrijednosti. [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak%3AInfookvir_%C5%A1pilja_ili_jama&diff=7364444&oldid=7104816 Mišljah] da je kvaka u ovome ''If then show'', ali očito nije, pa te molim da riješiš ovo (ne)pojavljivanje. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 18:37, 5. siječnja 2026. (CET) :Cimnuo si me u nedavnim promjenama. U članku je zapravo bio popunjen taj parametar, sada sam dodatak stavio pod {{para|zaštita}} [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:56, 5. siječnja 2026. (CET) ::@[[Suradnik:Ponor|Ponore]], ne moraš čitat baš svaki redak u NP, zaobiđi kojega.[[Slika:Rolling on the floor.gif|20px]] ::Puno ''fala''. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 19:03, 5. siječnja 2026. (CET) == Nacrti == Možeš li premjestiti [[Nacrt:Amersfoort]], [[Nacrt:Gradski stadion u Borovu Naselju]], [[Nacrt:Uber]], [[Nacrt:Super Cure (televizijska serija iz 1998.)]] i [[Nacrt:IVXN]] (u slučaju da ispunjava kriterije)? Pozdrav, [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 18:33, 9. siječnja 2026. (CET) :{{s|Labud222}}, stadion u Borovu ima probleme s izvorima, ako se ne varam (manjak izvora + u izvorima ne piše ono što se tvrdi). Zar ne bi Super Cure trebale biti Super cure? Uber ima greške u izvorima (nisam ga čitao kao ni Amersfoort za koji vidim da treba ispraviti crtice. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:37, 9. siječnja 2026. (CET) ::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]], OK. [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 18:39, 9. siječnja 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Labud222|Labud222]] Premjestio sam Amersfoort, to je odavno sređeno i samo nisam stigao / sjetio se pogledati. Croxyza neću provjeravati pa provjeri što je s tim člancima, ali Ivan mi ne ispunjava kriterije. Nema istaknutih pjesama, na Dori je završio 7., a i upitan mi je sadržaj članka (njegove prisutnosti na mrežama, želje i namjere, nekakvi marketinški opisi njegovih pjesama…). :P <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:54, 9. siječnja 2026. (CET) ::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]], možeš li ispraviti grešku u izvorima u [[Nacrt:Uber]]? Pokušao sam, ali ne znam. [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 18:58, 9. siječnja 2026. (CET) :::::{{s|Labud222}}, {{riješeno}}. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:03, 9. siječnja 2026. (CET) == ČT == Je li mi možeš ukratko objasniti kakva je sada praksa oko članaka tjedna? Vidjeh danas da je Labud222 postavljao nekakve predloške. Ako je moguće, bi li mogli unaprijed staviti [[HŠK Concordia Zagreb]] (onaj članak za koji sam te zatražio nedavno da, ako ikada budeš u prolazu da poslikaš dijelove Klaićeve i postaviš slike na Commonsu) za 5. do 11. listopada, povodom 120. godišnjice osnutka? Također. ovih dana sam se pozabavio s patroliranjem. Uglavnom su ostale izmjene/članci za koje ne znam što bi te bi mi svakako trebala pomoć. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:43, 10. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] ČT se zasad i dalje izabiru po starom programu, prebacujemo se na novi sustav negdje u ožujku. Dotad nije tehnički izvedivo predlagati članke unaprijed, ali skupljamo ih u [[:Kategorija:Mogući članci tjedna]] pomoću predloška {{pp|ČT?}} da nam tranzicija ne bude mučna i da uopće olakšamo izbore ČT-a dotad. Jednom kad prijeđemo na novi sustav, da, moći ćemo odmah predodrediti Concordiju za listopad. ;D Budem vidio dal stignem riješiti nešto od neophođenih danas. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:04, 11. siječnja 2026. (CET) == Literatura == Jedva sam skužio tko si.<br> Prvi izvor je u potpunosti netočno naveden jer je automatski preveden, a drugi sadrži samo jednu rečenicu koja se može povezati s člankom. Tako da... Lijep pozdrav!—[[User:Man_Usk|<span style="font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;">''Man_Usk''</span>]] ^{<span style="color:#00FF00;">[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]</span>} 23:15, 16. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Man Usk|Man Usk]] U tom slučaju sve jasno. Moja greška što nisam išao provjeravati. :) I da, maškare su mi uranile, hehe. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 23:20, 16. siječnja 2026. (CET) == Slavenska mitologija == Je li ti se da u članku [[Slavenska mitologija]] zamijeniti reference iz leksikona s djelima Belaja i Katičića. Ja nikako ne stignem od svih ažuriranja i patroliranja. Također, nekad kad nađem vremena ću pročitati cijeli članak i ispraviti greške. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:49, 22. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Vidjet ću može li se to ugurati, ali imam svašta zaredano ovih tjedana. :p Dugo mi već traje moje "jednom kad se oslobodim posla, napisat ću sve članke koje sam htio"... lol Svakako nije žurba ni za tebe, članak je u drastično boljem stanju nego ikad dosad. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 09:07, 22. siječnja 2026. (CET) ::Ok, možda ja to ispravim jednom. Svakako imam 1 nepročitanu obavijest na raspravi o članku Slavenska mitologija. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 09:21, 22. siječnja 2026. (CET) == Bruno Hranić == Poštovani, vezano uz brisanje članka ''Bruno Hranić'', ističem da je riječ o enciklopedijski relevantnoj osobi (načelnik općine), te da je članak sadržavao pouzdane i neovisne izvore, uključujući službenu stranicu općine i medijske objave. Brisanje s obrazloženjem „reklama/CV“ smatram prestrogom mjerom, budući da eventualni problemi sa stilom nisu razlog za trajno uklanjanje enciklopedijski relevantne teme. U skladu s praksom Wikipedije, u takvim slučajevima primjereno je vraćanje članka u nacrt radi dorade. Molim da se članak vrati u nacrtni prostor kako bi se mogao uskladiti s enciklopedijskim standardima. [[Suradnik:Općina Vidovec|Općina Vidovec]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Općina Vidovec|razgovor]])</small> 08:18, 22. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Općina Vidovec|Općina Vidovec]] Prije svega, valja istaknuti jasan sukob interesa: ako vi sami niste Bruno Hranić, onda radite PR za općinu. CV ovdje nije bio stil, već funkcija teksta. Drugo, načelnici općina ne ispunjavaju [[WP:KRTE|kriterije]]; u hrvatskom su kontekstu to gradonačelnici ili župani. Treće i najvažnije, molit ću vas da zatražite preimenovanje svog računa – korištenje zajedničkih računa koji ne predstavljaju isključivo jednu osobu (bilo kroz osobno ime ili izmišljeni username) zabranjeno je – a zatim na svojoj [[WP:SS|suradničkoj stranici]] istaknite kako ste povezani s općinom kako bi se ispunila zakonska odredba o [[WP:$|plaćenom uređivanju]]. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 09:02, 22. siječnja 2026. (CET) == Crovizija 1992. == {{s|Runolist}}, {{s|Labud222}}, {{s|Zviz2401}}, bacite pogled na [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Crovizija_1992.&diff=prev&oldid=7373831 ovu izmjenu] članka [[Crovizija 1992.]] koju sam pronašao pri ophođenju. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:59, 24. siječnja 2026. (CET) :Također i na izmjene na člancima [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Hrvatska_na_Pjesmi_Eurovizije&diff=prev&oldid=7373853 Hrvatska na Pjesmi Eurovizije] i [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Dora_%28natjecanje%29&diff=7373873&oldid=7348625 Dora (natjecanje)] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:06, 24. siječnja 2026. (CET) ::Vidjeh to sve, povući ću raspravu na [[Razgovor:Crovizija 1992.]] <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:08, 24. siječnja 2026. (CET) == Mislim da te netko oponaša == [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/RunolistM Mislim da sam negdje vidio izmjene ovog suradnika pod drugim računom/kao IP-ovac]... – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:35, 25. siječnja 2026. (CET) :{{komentar}} Da, impersonation/neprihvatljivo suradničko ime... [[Suradnik:نوفاك اتشمان|Novak Watchmen]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]])</small> 02:23, 25. siječnja 2026. (CET) ::Ne vidim po čemu. Privremeni suradnik uređivao je temu o Hrvatima u Švicarskoj, registrirao se uzevši slobodno ime, ne provocira, nikakvu komunikaciju nije imao s Runolistom/Hijerovitom, vjerojatno i ne zna za administratora. Ne možemo zabraniti da se netko nazove Novak ili Ponor-nešto. Prije svega [[WP:PDN]], zasad nema dokaza za suprotno. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 05:04, 25. siječnja 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Vidjeh još jučer i slažem se s Ponorom. Dok sam imao stari username, već smo imali ''Runolista'' iz 2011. i ''Runolista90'', planinarima bi to možda bio i prvi izbor. Za očekivati je spontane varijante. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 10:48, 25. siječnja 2026. (CET) :::{{komentar}} Ma jedno su uobičajene riječi, a drugo je rijetko suradničko ime (i to s razlikom od samo jednog slova). Međutim, važno je da takvo ime ne uzrokuje zabunu, budući da su sada istovremeno aktivna dva (vrlo) slična suradnika. [[Suradnik:نوفاك اتشمان|Novak Watchmen]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]])</small> 12:45, 25. siječnja 2026. (CET) ::::{{s|Ponor}}, samo sam htio obavijestiti Runolista u slučaju da se u međuvremenu nešto dogodi na hr.wiki ili na nekom drugom projektu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:15, 25. siječnja 2026. (CET) == Patroliranje == Bi li mogao pomoći pri patroliranju ovih najstarijih izmjena? Nekoliko članaka je vezano za upute koje si dao suradnicima (bolje znaš od mene što si sve pisao i gdje). [[Duhovi (svetkovina)]] treba provjeriti štro piše u izvorima. Tvrdnja da je duh riječ staroslavenskog podrijetla (crkveni jezik, ne praslavenski) se ne navodi u Damj. rječniku tako da bi za taj članak trebalo provjeriti točnost svih navedenih tvrdnji. Ja sam se iscrpio od višesatnog patroliranja. Možda večeras riješim staroslavensku mitologiju. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:01, 25. siječnja 2026. (CET) :Što bi učinio s [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/Ok.online ovim] člancima i izmjenama? Brzi bris? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:06, 25. siječnja 2026. (CET) ::Slavenska mitologija je {{riješeno}} Što kažeš na to da spomene Ledića i Sučića u [[Slavenska_mitologija#Krivotvorine_i_pseudobožanstva_u_južnoslavenskom_folkloru]]? Znam da si o tome negdje već pisao. Ako ništa, možeš pokušati pornaći te tekstove i copypasteati ih u članak. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:11, 25. siječnja 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Super! O domaćim romantičarima sam pisao na enwiki, na popisu božanstava, ali ima nešto sitno i u Ledićevom članku, ne znam na koje od to dovje ciljaš. Bude se dodalo svakako. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 23:39, 25. siječnja 2026. (CET) ::::Ok. Probaj dodat i još nekoliko slika koje smatraš prigodnim. Uvjeren sam da negdje imamo nekakvu sliku vezanu za kipove u Kijevu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:41, 25. siječnja 2026. (CET) :::::Dodah nekoliko slika. Ako ti još šta padne napamet, slobodno dodaj. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:18, 26. siječnja 2026. (CET) ::::::Zaboravio sam ponovno pitati što bi učinio [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/Ok.online s ovim izmjenama]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:46, 27. siječnja 2026. (CET) :::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] BB za [[Alergije tipa I]], [[Atopijski dermatitis]] i [[Fotostarenje]]. Stranice su skrojene za reklamaciju određene firme, šteta što nitko nije ranije primijetio. Jedino sam [[hiperpigmentacija]] smoždio na mrvu jer nije bio potpuno reklamativan niti medicinski orijentiran. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 13:01, 27. siječnja 2026. (CET) ::::::::Ok. Što misliš treba li brisati poveznice na prvi članak? Sam naziv mi djeluje čudno – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:12, 27. siječnja 2026. (CET) :::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Naw, tema je korektna. Englezi imaju [[en:Type I hypersensitivity]]. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:47, 28. siječnja 2026. (CET) ::::::::::Bi li mogao riješiti [[Duhovi (svetkovina)]]? Bojim se da neću stići to pregledati prije nego što iziđe iz popisa neophođenih. Podsjećam samo da jedino znam da je ovaj dio s etimologijom netočan, odnosno da se terba brisati, jer tako ne stoji u izvoru. Ostatak izmijenjenog sadržaja nisam gledao (ovo za etimologiju znam zbog nekog članka od prije). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:27, 30. siječnja 2026. (CET) :::::::::::Ukloni [[Duhovi (svetkovina)]] s ''to do lista''. Uspio sam pronaći dovoljno vremena. Nažalost, zbog problema s izvorima ([[WP:VI]] i neslaganja tvrdnja s onim u izvorima) sam morao ukloniti većinu unesenog sadržaja tako da treba biti oprezan s dr. člancima. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:11, 31. siječnja 2026. (CET) ::::::::::::Što smo ono rekli za Farske otoke? U kontekstu sporta pišemo s velikim O, npr. [[Rukometna reprezentacija Farskih Otoka]], a ne [[Rukometna reprezentacija Farskih otoka]]? Pitam zbog predložaka. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:48, 1. veljače 2026. (CET) :::::::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Kad se odnosi na državu, onda je velko O. To bi vrijedilo i za repke, da, jer zastupaju državni savez (ako dobro shvaćam, ali svakako državno nešto), a ne otoke kao geografsku pojavu. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 21:58, 1. veljače 2026. (CET) == Vaša prvka na stranici za razgovor sudionika [[User:Croatia 925|Croatia 925]] automatski je odbijena == Vaše uređivanje je automatski odbijeno nemojte uređivati! [[Suradnik:Drilgan|Drilgan]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Drilgan|razgovor]])</small> 20:20, 27. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Drilgan|Drilgan]] Pridržavajte se osnovnih pravila ponašanja na stranicama za razgovor i neće biti potrebe za uklanjanjem. Tuđe poruke koje su davno postavljene ne uređuju se niti prevode. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:41, 27. siječnja 2026. (CET) ::@[[Suradnik:Runolist|Runolist]] molim vas, nemojte vraćati moje izmjene, To bi moglo dovesti do vandalizma, ja također vraćam vaše izmjene na moj Plus i na vaš minus za vraćanje mojih uređivanja [[Suradnik:Drilgan|Drilgan]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Drilgan|razgovor]])</small> 06:35, 28. siječnja 2026. (CET) :::{{s|Runolist}}, na en.wiki je trajno blokiran zbog čarapenja. Plus, [[WP:NOTHERE]] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:13, 28. siječnja 2026. (CET) == Neron Goleš == Pozdrav, zašto nam uporno brišete stranicu Neron Goleš? Neron je sportaš, glazbenik i video producent sa bogatom karijerom. U boksu je proveo 20 godina boksajući za hrvatsku reprezentaciju, osvajač državnih odličja. U glazbi jedini hrvatski umjetnik koji je snimao spotove na svim kontinentima svijeta i surađivao sa umjetnicima od Jamajke, Hrvatske (Ante Cash, Tram 11...) organizirao neprofitni festival rise up 10 godina za redom. U svjetu video produkcije je još od 2001. godine svojih srednjoškolskih dana, nastavlja rad na lokalnim i nacionalnim televizijama, snima spotove za brojne glazbenike [[Suradnik:Judierue|Judierue]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Judierue|razgovor]])</small> 14:59, 2. veljače 2026. (CET) :@[[Suradnik:Judierue|Judierue]] Ako je bio u reprezentaciji, onda okej, ali onda ga se treba opisati kao boksača i sportaša, ne kao glazbenika i biznismena. Za glazbu, koliko sam vidio, nije ispunjavao kriterije, a ne ispunjava ih ni za poslovnjake. Kao što sam već rekao, članak se brisao jer je bio pisan oglašivački. Koristite primjeren, neutralan stil i navodite sve izvore prema smjernici [[WP:NI]] i članak će ostati. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 15:12, 2. veljače 2026. (CET) == Radoševići == Smatraš li da bi bilo dobro da predložim članak [[Radoševići (plemstvo)]] za brisanje? Djeluje mi previše nesređeno za GIP. Duhove ću kasnije ponovno pogledati i odogovoriti. Cilj mi je smanjiti broj današnjih nepatroliranih izmjena i srediti članke Ame71-a, pa tek onda prijeći na sve dobivene obavijesti tijekom zadnjih dana. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:24, 3. veljače 2026. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Puno naših članaka ne ispunjava ni tri osnovna pravila. :P Radoševići su ''fajn''. Malo popravak pravopisa i nek stoji dok netko ne doradi. Dokle imamo stručan dokaz da se radilo o pravom plemstvu, dobro je. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 17:09, 3. veljače 2026. (CET) ::Treba mi tuđe mišljenje oko podjele sekcija (odjeljaka) u [[Suradnik:Croxyz/Tiskara#Životopis]]. Imam poteškoće s dijeljenjem i imenovanjem sekcija. Bez problema bi mogao odrediti dvije sekcije zvane ''NDH'' i ''Poslijeratna Jugoslavija i Zapadna Njemačka'', no ne znam iskreno kako bih podijelio dio životopisa od 1905. do 1941. (osnutka NDH). Možda bi npr. mogla jedna sekcija o Brodu na Savi/Slavonskom Brodu, no eto problem je u tome što je grad tih godina promijenio ime. Isto tako npr. ne mogu stvoriti sekciju Concordia jer je u Concordiji bio i kasnije za vrijeme NDH. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:37, 4. veljače 2026. (CET) :::P.S. ako te zanima zašto se bavim tom temom, riječ je o autoru velikog broja visokokvalitetnih članaka koje citiram svugdje zadnjih godinu dana. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:41, 4. veljače 2026. (CET) == Kraljevec == Pišem sada članak o Elipsi (onom igralištu u Klaićevoj) i spominjem potok Kraljevec. Vidim da ga spominješ na [[Suradnik:Runolist/Zagrabiensis]], no ne mogu naći članak na en.wiki. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:44, 6. veljače 2026. (CET) :Mislim da si me ti nekad davno tražio nešto za taj potok. Pogledao sam sad u zagrebački leksikon i veli samo ovo: "'''Kraljevac''', također '''Kraljevec''', predio u dolini istoimenog medvedničkog potoka sjeverno od Radničkog dola, između brjegova na kojima su Pantovčak, odnosno Tuškanac. Nekadašnje selo (spominje se u izvorima od srednjeg vijeka), prema kojem je 1928. imenovana glavna ulica tog predjela, koja se na sjeveru spaja s Gornjim Prekrižjem. U Kraljevcu su samostani Sestara služavki Malog Isusa i franjevki misionarki. U donjem dijelu doline je perivoj → Zelengaj." Nadam se da ti je od neke pomoći. :p <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 09:58, 6. veljače 2026. (CET) ::Znam za potok nego sam ti htio ukazati da ne mogu pronaći članak o njemu na en.wiki. Moguće je da je brisan ili preimenovan. Mislio sam da ti ta potstranica služi kao ideja za prijevode. Inače, danas sam naletio na [https://sapzagrebulupuh.wordpress.com/karta-2/ ovu web-stranicu]. Nažalost, ne popisuje spomen-ploče. Možda ti bude od koristi pri pisanju/nadipuni članaka o kvartovima i ulicama, npr. dodaš sekciju znamenitosti. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:09, 6. veljače 2026. (CET) :::A i dodatno, spominjem Elipsu da znaš da ako budeš u budućnosti prevodio članak o potoku, da imaš izvor kada je potkriven/popločen u Klaićevoj. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:11, 6. veljače 2026. (CET) ::::Naravno može ti poslužiti i kao inspiracija za fotografiranje. Mislim da bi ta web-stranica negdje mogla imati popis spomen-ploča jer vidim da odatle [https://hrcak.srce.hr/file/460918 ovaj rad] crpi brojke. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:20, 6. veljače 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Nije mi to za prijevode koliko za opće stvari koje bi se mogle napisat. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:22, 6. veljače 2026. (CET) ::::Bi li mogao pomoći u ophođenju najstarijih izmjena? Za koji dan će izići s popisa neophođenih izmjena. Od danas ponovno aktivno patroliram. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:14, 12. veljače 2026. (CET) :::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Sori, ne planiram biti osobito ophoditeljski aktivan u nadolazeće vrijeme. Pokušavam se fokusirati na druge stvari i projekte. Pogledam tu i tamo kaj ima u NP, ali vjerojatno ti neću biti od neke pomoći. :/ <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:05, 12. veljače 2026. (CET) ::::::Što bi ti napravio s člankom [[Yauco, Portoriko]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:23, 13. veljače 2026. (CET) :::::::Je li čitav članak [[Hrvatski kulturni klub (Švicarska)]] ispatroliran? Prva izmjena nije ispatrolirana, pa nisam siguran. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:36, 13. veljače 2026. (CET) ::::::::Inače, smanjio sam broj ophođenih za oko 150. Tako da sada možemo biti mirniji s 233 nepatroliranih izmjena. Izmjene članka [[Stari zavjet]] Dopisnog pjevača su ponovno imale onaj problem gdje u izvoru ne stoji ono što se tvrdi. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:47, 13. veljače 2026. (CET) ::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Je, HKK je riješen. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 10:53, 14. veljače 2026. (CET) :::::::::Yauco i Stari zavjet su sada {{riješeno}}. Slavensku mitologiju ću obraditi nekad kasniej kada nađem vrijeme. Mislim da je to to od dugova. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:48, 17. veljače 2026. (CET) ::::::::::Je li mozes ispatrolirati [[Tetragram]]? Ja cu uskoro ici spavati, a tijekom noci ce izici iz popisa neophodenih. Ako ne mozes, samo me pingaj, pa cu tijekom dana ispatrolirati – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:35, 18. veljače 2026. (CET) :::::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Riješeno! <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:43, 19. veljače 2026. (CET) == Kongres (bend) == Pošto je stranica predložena za brisanje i kao razlog navedeno '''"članak preveden sa shwiki, bez (kvalitetnih) izvora, neuređen prijevod"''' zamolio bih da mi ukažete koji izvori su nekvalitetni i kako da uredim prijevod? Ovo mi je prvi članak za Wikipediju pa će mi svaka pomoć i sugestija dobro doći. Hvala. [[Suradnik:Kongres Sarajevo|Kongres Sarajevo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kongres Sarajevo|razgovor]])</small> 01:47, 9. veljače 2026. (CET) == Sergej Aleksandrovič Jesenjin == Molim da bi objasnite ovo vaše uklanjanje sa te stranice, ovo su citati pjesamma Sergej Aleksandrovič Jesenjina pa zašto to uklanjate, molim vam razlog. Ako ne mogu biti citati na wikipediji onda u redu ,onda sam u krivu, ali vidim da na Engleskoj wikipediji na primjer ima citata od nekih pjesnika pa mi nije jasno. Hvala. Molim odgovor. [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-10995-92|&#126;2026-10995-92]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-10995-92|talk]]) 18:08, 18. veljače 2026. (CET) :Ne znam za englesku Wikipediju, ali ispisivanje pjesama u člancima trebalo bi biti rezervirano za situacije kada su one osobito važne za ilustriranje neke informacije iz članka. Pritom ne znam čiji tekst unosite – hrvatski prijevod bi mogao biti zaštićen autorskim pravima, a čak i najmanja sumnja u to da nešto ovdje krši autorska prava znači da se tekst mora ukloniti kako se ne bi prekršio zakon. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 19:49, 18. veljače 2026. (CET) :: Ova dva citata iz dvaju pjesama se nadovezuju uz članak, prvi citat iz te pjesme je poslije njegovog pisanja o ruskom seoskom romantizamu i nadovezuje se njegovom zanimanjem za ljubavlju pred kraj života i piše o tome, što je objašnjeno u članku pa je nadovezano sa tom pjesmom da bi čitaoc bolje razumio, ova druga pjesma i citat je možda i navažnija je napisao krvlju pred smrt par sati prije nego što je umro. Oba citata is tih dvaju pjesama se mogu lako provjeriti na internetu jel su točna, a točna su. Jedino ako bi članak izgledao previše tragično onda pa onda ne ,ali takav je pjesnik bio. Onda se skriva istina. Neznam ,što mislite o tome? U vezi autorskih prava pa to je prijevod sa Ruskog na Hrvatski jezik kako netko može imati prava na to? :::Ako postoji prijevod s ruskoga na hrvatski, onda ga je neki prevoditelj morao napisati. Taj tekst je stoga vlasništvo prevoditelja i za njega vrijede zasebna autorska prava od prava izvornog autora – jer se radi o zasebnom djelu. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 21:47, 18. veljače 2026. (CET) == Blogovi == Izgleda da ćemo 1. ožujka izgubiti sve blogove s dnevnik.hr. Mislim da bi bilo dobro da ih pokusamo arhivirati. Znas li mozda neke blogove vrijedne spasavanja, poput Nepoznati Zagreb? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:58, 20. veljače 2026. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Vidjeh. Ne znam ni za što osim Nepoznatog Zagreba, ali i taj je prevelik. Počeo sam nešto ručno od samih početaka bloga, pa sam skužio da ima stotine tih objava i da je IA prespor. Ako znaš za neku uslugu preko koje se arhiviranje može obaviti masovno, dobro bi došla. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:44, 23. veljače 2026. (CET) ::Vjeruj mi ni ja ne znam. Imao sam 3 taba za saveanje, ali i to je presporo išlo. Arhivirao sam blogove (supstitute sluzbenih web-stranica) tri nogometna kluba ciji su blogovi koristeni kao izvori za tablice. Probao sam malo arhivirati i nepoznati zagreb, no vidim da je dobar dio linkova (probah desetak) vec bila arhivirana, tako da eto, gledaj prvo je li postoji arhivirana verzija koja prikazuje sav sadrzaj. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:13, 23. veljače 2026. (CET) :::Javite se https://en.wikipedia.org/wiki/User:GreenC s popisom važnijih blogova, pitajte može li vam pomoći s arhiviranjem. Možda može arhivirati sve stranice u toj domeni na koje se sada pozivaju wikipedije svojim IABotom. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:16, 23. veljače 2026. (CET) == Samoborsko prigorje == Što bi ti napravio s člankom [[Samoborsko prigorje]] koji izlazi iz popisa neophođenih stranica? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:53, 28. veljače 2026. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Pojam postoji, a ljudi čitaju. Neka ga je. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 15:36, 1. ožujka 2026. (CET) ::Nekako mi je nezgodan taj uvod, pogotovo taj dio s etnolokalitetom? Što je uopće to? Nisam se surestao s tim pojmom. Dobar dio rezultata na Googleu odnosi se na etnolokalitet [[Mačkovac]] i etnolokalitet Zagorska hiža u [[Dubrava Zabočka|Dubravi Zabočkoj]]. Bez da idem dalje istraživati jer je kasno, Mačkovac je vjerojatno neko selo, a ovo drugo nekakva kuća. No, je li se prigorje može svrstat kao etnolokalitet? Štoviše prvi rezultat na Googleu za etnolokalitet je upravo ovaj članak! – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:19, 2. ožujka 2026. (CET) :::E da, ne sjećam se jesam li ovih dana pitao što ćemo s ovim glazbenicima koji ne ispunjavaju kriterije, no ostavili smo im članke u slučaju da osvoje Doru. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:20, 2. ožujka 2026. (CET) ::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Ja bih ih ROB-ao ako inače ne ispunjavaju kriterije i nisu završili na prva tri mjesta. Što se Samobora tiče, ako ti izgleda kao VLI, predloži i to za brisanje. :P <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 19:59, 4. ožujka 2026. (CET) :::::Podsjeti me što znači VLI. Kad spominjaš već rasprava o brisanju, prepune su svakakvih članaka koje bi trebalo brisati (npr. vandalizama). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:20, 4. ožujka 2026. (CET) ::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Vlastito istraživanje, prema prečcu [[WP:VLI]]. ;P <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:01, 6. ožujka 2026. (CET) :::::::Predložih za brisanje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:26, 7. ožujka 2026. (CET) == [[SUR:Luka5253x|Luka5253x]] – upit (20:30, 5. ožujka 2026.) == pozdrav, objavio bih stranicu za svog oca. Kako da to napravim --[[Suradnik:Luka5253x|Luka5253x]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Luka5253x|razgovor]])</small> 20:30, 5. ožujka 2026. (CET) == Molba == Daj molim te izbriši ovo dvoje ([[Suradnik:Mario Raguž|1]] i [[Razgovor:Mario Raguž|2]]). Išao sam popraviti za Tulkasom pa sam napravio samo takav ''cirkuZ''. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 19:35, 9. ožujka 2026. (CET) :@[[Suradnik:MaGa|MaGa]] Riješeno! <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 15:17, 10. ožujka 2026. (CET) == Marovska == Znaš li možda po kome je dobila ime Marovska ulica (današnja Masarykova)? Ne uspijevam naći taj podatak, no možda se spominje u onom azgrebačkom leksikonu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:06, 12. ožujka 2026. (CET) :Hoćeš li biti aktivan ovaj nadolazeći tjedan? Vjerojatno ću otići na wikiodmor od nekoliko dana, pa neću moći ophoditi. Ako nećeš moći imati puno vremena, pokušaj barem uklanjati vandalizme. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:37, 13. ožujka 2026. (CET) ::Također, bi li mogao ophoditi ove najstarije izmjene? Što bi ti učinio s [[Kazalište KNAP]] i [[Galerija Događanja]]? Uklopiti, zaseban/ni članak/ci? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:56, 14. ožujka 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Za Marovsku javim kad mi lexiconum bude pri ruci. Galerija je po meni oke, za kazalište nisam siguran jer to nikad nismo previše razglabali, ali rekao bih da je bolje ostaviti. Realno, to je gradsko kazalište, a o takvima imamo članke. Što se aktivnosti tiče... Probat ćemo. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 08:06, 14. ožujka 2026. (CET) ::::Ok. U međuvremenu smo dobili [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=703237 ovo djelo]. Možda ti bude korisna za neke buduće članke. Jedna ulica s 8. str. ima aktualno ime... – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:59, 14. ožujka 2026. (CET) :::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Opa! Odlično. :D BTW, našao sam ti Marovsku (tom II., str. 23): ''Prije se zvala Marovska ulica po majurima (gospodarstvima), koji su tu postojali još krajem XVIII. st. i u prvoj polovici XIX. st. Bosanskom ulicom nazvana je 1909., no ime se održalo samo godinu dana. Za Drugoga svjetskog rata zvala se po Milanu Šufflayu, a 1946. vraćeno joj je ime po Masaryku.'' Toliko o imenima. Ima podosta o razvoju ulice kroz povijest, ako ti treba. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:23, 14. ožujka 2026. (CET) ::::::Zanimljivo. Ja sam mislio da je nazvan po nekom Marovu ili Marovskom, no nisam mogao pronaći osobu takvog prezimena. Ne razumijem kako se od riječi majuri dobije Marovska. Neki dan sam gledao neku staru kartu Zagreba i zbunjeno sam gledao u Marovsku i Nikolićevu (Teslina) ulicu. Mislio sam da sam postao lud jer se nisam mogao sjetiti da sam ikada prošao tim ulicama, no skužio sam o kojim ulicama je riječ. Nikolićeva je dobila ime po [[Vladimir Nikolić|Vladimiru Nikoliću]] o kojem nemamo članak ([https://enciklopedija.hr/clanak/nikolic-vladimir HE]). Ima jedna zanimljiva [https://www.reddit.com/r/croatia/comments/pcizqr/dana%C5%A1anji_predsjedni%C4%8Dki_dvori_na_pantova%C4%8Dku_nekad/ objava na Redditu] o njemu i nejgovoj obitelji. To me je potaklo da istražim tko su meni nepoznate osobe po kojima su nazvane ulice u središtu Zagreba. Većina njih su bile u ono vrijeme važne osobe koje su u oporuci ostavile svoju (kompletnu) imovinu Zagrebu. Neki od njih su i bili gradonačelnici. Ne sjećam se svih imena, neki od njih su [[Milan Amruš]] i [[Juraj Žerjavić]]. Da danas imamo takve političare... Bosanska ulica je nazvana po prošlogodišnjoj aneksiji (1908.). Danas postoji Bosanska ulica sjeverno od Tuđmanca. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:05, 14. ožujka 2026. (CET) :::::::Marof -> Marov -> Marovska. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:52, 14. ožujka 2026. (CET) ::::::::Ispatrolirah sve iz tog perioda kada ću biti odsutan, osim te Galerije D/događanja (kako se uopće piše to?). Teško mi je ispatrolirat ovih najstarijih 25 izmjena. Trenutno je broj neophođenih 138 što je odlična brojka, no znam dobro da će odletit u nebesa čim budem bio neaktivan. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:04, 15. ožujka 2026. (CET) :::::::::Što bi ti s Galerijom učinio? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:23, 20. ožujka 2026. (CET) ::::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Nek galerija stoji. Naslov je u skladu sa službenom stranicom. Budem ovih dana popravio pravopis. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 13:47, 20. ožujka 2026. (CET) :::::::::::Bi li mogao pomnoći u patroliranju ovih najstarijih izmjena? Cijelo vrijeme ignoriram Euroviziju jer znam da znaš nešto o toj temi. Onog psa isto ignoriram. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:35, 2. travnja 2026. (CEST) == Jesenjinovske muke == Hej! U dobroj sam namjeri napravio – nered. Naime, stranicu [[Sergej Aleksandrovič Jesenjin]] mehanički sam (''kopipejstanjem'' sadržaja) prebacio na [[Sergej Jesenjin]], no na potonju stranicu ne mogu dodati poveznicu na englesku inačicu članka (niti mogu poništiti dodanu poveznicu na prvi članak). Imaš li vremena i volje srediti to? Zaista mislim da bi ime članka trebalo biti "Sergej Jesenjin", kao u engleskoj inačici. Tako je poznat u Hrvatskoj, a očito i u bijelome svijetu. Sa zahvalnošću, <br>🌟[[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">(☎️)</span>]]</small> 07:47, 20. ožujka 2026. (CET) :@[[Suradnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] Riješeno. :) Kad preusmjeravaš članak na neko preusmjeravanje, nemoj to kopipejstati, nego javi nekom od nas "alatnih" da to naprave preko gumbića. Treba zadržati povijest uređivanja (+ automatski se prebaci sve što trena). :Usput, bolje nemoj dodavati citate u članke, odnosno citate koje pronađeš prebaci na [[Wikicitat]] koji tomu služi. Vidio sam da si ih dodavao u [[Dobriša Cesarić]] i kod Jesenjina, pa te molim da to riješiš kad stigneš. Naravno, potom na dno članaka dodaj {{tl|WProjekti}} da se lakše nađu ti citati. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 13:44, 20. ožujka 2026. (CET) ::Obavljeno. :) [[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">(☎️)</span>]]</small> 12:54, 21. ožujka 2026. (CET) == Jakov Stipišić == Bok :) Vidio sam da ste mi maknuli stranicu Jakov Stipišić i samo sam se želio ispričati. Nov sam u ovome i nisam proveo mnogo vremena čitajući pravila o pisanju članaka. Priznajem da jesam prepisao (riječ do riječ, malo glupo kad sad mislim o tome) članak sa Hrvatske enciklopedije. Nadam se da ovo neće rezultirati uklananjem mojeg računa jer stvarno zapravo želim nešto napisati legitivno. Hvala. [[Suradnik:VitoModrić|VitoModrić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:VitoModrić|razgovor]])</small> 20:47, 23. ožujka 2026. (CET) :{{s|VitoModrić}}, ne brini neće rezultati uklanjanjem računa :) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:29, 24. ožujka 2026. (CET) == [[SUR:Zijad Zuna Hamburg|Zijad Zuna Hamburg]] – upit (19:00, 25. ožujka 2026.) == Moje postovanje, Danas sam odradio 4 ,,zadatka,, Sutra idem dalje... Koliko ste zadovoljni danasnjim radom? --[[Suradnik:Zijad Zuna Hamburg|Zijad Zuna Hamburg]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zijad Zuna Hamburg|razgovor]])</small> 19:00, 25. ožujka 2026. (CET) == Drito (album) == Radi čega izmjenjujete naše uratke? Molim odgovor. Ne vidim marketing niti "offtopičarenje"... Wiki je enciklopedija, s ne zbirka crtica... Lp [[Suradnik:Gosn Frenki|Gosn Frenki]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Gosn Frenki|razgovor]])</small> 21:20, 27. ožujka 2026. (CET) == Dora == Iz popisa neophođenih izmjena izići će izmjene na člancima [[ Hrvatski televizijski festival 1993.]] i [[Dodatak:Popis pjesama na Dori]]. Bi li mogoa pregledati članak? Ostalo mi je u sjećanju da si se bavio tom tematikom. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:28, 8. travnja 2026. (CEST) :Što bi ti radio s člankom [[Slavenski kalendar]]? izvori su užasni (vidi također obrisanu lkiteraturu). Dio sadržaja je sigurno fiktivan (npr. spominje se neki bog Prov). Mislim da bi taj članak trebao biti obrisan i ponovno napisan – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:16, 9. travnja 2026. (CEST) ::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Svakako bi trebao, jednom i bude. Ako želiš predložit na brisanje, samo daj. Zasad sam stavio predložak za netočne informacije. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:43, 9. travnja 2026. (CEST) :::Je li po tvom mipljenju [[Goran Andrijanić]] ispunjava kriterije? Možda bi bilo dobro da članak Slavenski kalendar prevedemo s engleskog, no bojim se da ću krivo odraditi transliteraciju/transkripciju sa svih tih jezika. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:02, 11. travnja 2026. (CEST) ::::Također, bi li mogao pomoći u patroliranju, pogotovo kod najstarijih izmjena s kojima imam poteškoće. Naime, trenutno je preostalo 105 nepatroliranih izmjeni. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:29, 12. travnja 2026. (CEST) :::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Ako je Andrijanić, kako piše, bio glavni urednik Bitnog, portala za koji imamo članak, neka ostane. Slavenski kalendar slobodno samo prevedi i ostavi englesku transkripciju, to se kasnije lako popravi. Što se patroliranja tiče, ovih dana nema šanse. :/ <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 07:54, 12. travnja 2026. (CEST) ::::::Slavenski kalendar sam preveo, Andrijanića nisam dirao. Što misliš ispunjavaju li [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/~2026-18640-84 ovi članci] kriterije? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:20, 15. travnja 2026. (CEST) :::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Za umjetnike bi trebalo individualno provjeravati. Znaš kriterije. Ako su imali samostalnu izložbu u nekoj profinjenijoj galeriji ili muzeju, dobivali nagrade, a navode izvore, dobro je. Ako vidiš da imaju dosta samostalnih ali nisi siguran za status galerije, bolje ostaviti (očito tu ima nečega ako toliko izlažu samostalno, pa nije problem). Ako su samo grupne izložbe, to svakako nije po kriterijima. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:49, 16. travnja 2026. (CEST) ::::::::Pregledat ću ih kasnije kada nađem vremena. Imamo novi članak [[Grupa Vigor]] (također postoji [[Nacrt:Grupa Vigor]]). Gledao sam [[Wikipedija:KRTE]] i nisam uspio pronaći kriterije za sastave. Je li oni spadaju pod Estradni glazbenik? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:34, 18. travnja 2026. (CEST) :::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Dap, estradni glazbenici su pojedinci koliko i sastavi. Čini mi se da nam Vigor može ostati ako su doista s Mejašima dobili Cesaricu za neku pjesmu. Budem nabrzaka doradio. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 17:13, 18. travnja 2026. (CEST) ::::::::::Ok. Bi li mi mogao pojasniti zašto je [[Nacrt:Antonio Hase]] prethodno brisan? Nedavno je taj nacrt ponovno stvoren. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:11, 19. travnja 2026. (CEST) :::::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Brisali smo ga jer je 7 mjeseci stajao netaknut u očajnom stanju kao nacrt. Nije identičan tekst kao sada, ali ista shema: grandiozno pisanje o živoj osobi čija se značajnost ne da pronaći, praktički CV za osobnu stranicu. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 21:44, 19. travnja 2026. (CEST) ::::::::::::{{s|Runolist}}, ako sam dobro shvatio kriterije ispunjavaju [[Ines Krasić]] (Klovićevi dvori), [[Nika Radić]] (mnogo muzeja za razliku od Krasić), dok ih ne ispunjavaju [[Vlatka Horvat]] (projekti, a ne izložbe), [[Lala Raščić]], [[Vlasta Žanić]], [[Ivana Franke]] (ovaj ima nepstojeći izvor). Što ti misliš? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:34, 22. travnja 2026. (CEST) :::::::::::::Svakako bi trebali donijeti odluku o člancima jer si prije nekoliko dana izišli s popisa neophođenih... – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:30, 27. travnja 2026. (CEST) ::::::::::::::[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:DanKugl2024&diff=prev&oldid=7441902 Ovdje] ti je odgovoreno, ali te nisam pingao jer je u međuvremenu nacrt uređivan. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:49, 28. travnja 2026. (CEST) == Nasilje nad LGBTQ osobama == Hvala na [[Nasilje nad LGBTQ osobama|sudjelovanju u ustrajnoj borbi]] protiv [[Homofobija|homofobije]]! [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 15:18, 13. travnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Mychele Trempetich|Mychele Trempetich]] Znaš kako to ide s nama wiki-domarima, uvijek se čisti. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:45, 16. travnja 2026. (CEST) == Stranica o Marijani Bijelic == Bok, Stranica je update-ovana po pravilima hrvatskog jezika, da li biste mogli da vratite normalno stranicu na internet hvala jer ova osoba zasluzuje imati svoju wiki stranicu. Srdacno, [[Suradnik:Nikolica1512|Nikolica1512]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Nikolica1512|razgovor]])</small> 22:35, 14. travnja 2026. (CEST) == You may be an eligible candidate for the U4C election == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Greetings, The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years. This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required. The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will week between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run. In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 20:33, 28. travnja 2026. (CEST) </div> (This message was sent to [[:Razgovor sa suradnikom:Hijerovit]] and is being posted here due to a redirect.) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&oldid=30471754 --> == You may be an eligible candidate for the U4C election == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Greetings, The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years. This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required. The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will week between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run. In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 20:33, 28. travnja 2026. (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&oldid=30471754 --> == Croatian == Hello. I'm looking for translation of Bosnian descriptions "pjesma Käärije i Basshuntera" and "singl Käärije i Basshuntera" to Croatian for Wikidata items. Right now I have "studijski album Basshuntera", which is ratcher okay? Would you help? [[Suradnik:Eurohunter|Eurohunter]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Eurohunter|razgovor]])</small> 21:40, 30. travnja 2026. (CEST) :{{s|Eurohunter}}, both are same in Croatian and Bosnian. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:49, 30. travnja 2026. (CEST) :: Thanks. I will add them then. [[Suradnik:Eurohunter|Eurohunter]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Eurohunter|razgovor]])</small> 21:57, 30. travnja 2026. (CEST) ::: Would you yet help to translate: Slovenian "kompilacijski album Basshunterja", "promotional single by Basshunter", "music video by Basshunter" and "lyric video by Basshunter"? [[Suradnik:Eurohunter|Eurohunter]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Eurohunter|razgovor]])</small> 23:59, 6. svibnja 2026. (CEST) == Potencijalni izvori i članci zagrebačke tematike == Na web-stranici [https://www.daz.hr/vodic/site/article/a-uprava-i-javne-sluzbe/1/4 Državnog arhiva u Zagrebu] nalazim brojne informacije o bivšim adminstrativnim jedinicama na području Zagreba i okolice. Navodi se puno enciklopedijskog štiva koje može poslužiti za postojeće članke o kvartovima (povijest, broj stanovnika i sl.), a i za nove članke, npr. o bivšim općinama. Mislim da bi bilo dobro da imamo članke o nekim od tih općina s velikim teritorijem, npr. [https://www.daz.hr/vodic/site/article/hr-dazg-21-upravna-opcina-vrapce Općina Vrapče] se potencijalno prostirala sve do Save. Također, vidim da se spominje u nekim člancima ([[Kustošija]], [[NK Jarun]] itd.). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:00, 3. svibnja 2026. (CEST) :Palo mi je napamet sad jer spominjem Jarun da obratim pozornost na članak [[Jarun]]. Taj članak bi svakako trebalo srediti, možda čak i podijeliti na dva dijela (naselje i jezero + popratni sadržaj). Imam podosta planiranih članaka koji zahtijevaju opsežno istraživanje i pisanje tako da sumnjam da ću se moći baviti time. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:04, 3. svibnja 2026. (CEST) ::Vidim da Jarun ima puno spominjanja na Hrčku, takod da svakako ima materijala za novi članak. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:07, 3. svibnja 2026. (CEST) == Pomoć s preusmjeravanjima == Pozdrav, javljam se jer sam vidio kako si [[Razgovor sa suradnikom:SrpskiAnonimac#c-Hijerovit-20240929174200-Opet preusmjeravanja|ostavio ovaj komentar]]. Navedeni korisnik je opet bio kreativan s preumsjeravanjima koja ne mogu poništiti. U pitanju su: https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Janjevačko-letnički_dijalekt&oldid=7453122 https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Govori_Janjeva_i_Letnice&oldid=7453123 Posljednji put kad sam pokušao urediti stranice kako bi odgovarale terminologiji koja se stvarno koristi, trebalo je oko godinu i pol da se predložena izmjena uvaži: https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Janjevačko-letnički_dijalekt&oldid=5685668 https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Janjevačko-letnički_dijalekt&oldid=6111185 <span style="background:#444;padding:2px 12px;font-size:12px">[[User:koora|<span style="color:#fff">koora</span>]] <span style="color:#FC0;letter-spacing:-2px">❯❯❯</span> [[Razgovor sa suradnikom:Koora|<span style="color:#fff">razgovor</span>]]</span> 19:31, 15. svibnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Koora|Koora]] Premjestih na [[Janjevačko-letnički govori]] (bolje taj pridjevski oblik ako ga se može stvoriti). Ako ikako možeš, pronađi o kakvom se lektu radi (je li etnolekt, sociolekt...) i ubaci u prvu rečenicu. Bilo bi od koristi i za naslov i za definiranje govora. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 01:21, 16. svibnja 2026. (CEST) ::Ovdje je riječ samo o dva mjesna govora, odnosno govoru Janjeva i govoru Letnice. Ovi govori nisu dijalekt i nisu Janjevačko-letnički, nego su bliska dva govora kojima se služe Hrvati u Janjevu, odnosno Letnici. Stari naslov, "Govori Janjeva i Letnice", je točan; "Janjevačko-letnički" (u bilo kojem obliku - govori, dijalekt)je wikipedizam. ::Usporedno: ::*[[Govori Hrvata iločkoga područja]] ::*[[Govori bokeljskih Hrvata]] ::*[[Govori rekaških Hrvata]] ::*[[Govori moliških Hrvata ]] ::*[[Govori Hrvata okolice Pečuha]] ::Sva terminologija se koristi u ''Josip Lisac, Hrvatska dijalektologija 1. - Hrvatski dijalekti i govori štokavskog narječja i hrvatski govor torlačkog narječja, Golden Marketing - Tehnička knjiga, 2003.'' <span style="background:#444;padding:2px 12px;font-size:12px">[[User:koora|<span style="color:#fff">koora</span>]] <span style="color:#FC0;letter-spacing:-2px">❯❯❯</span> [[Razgovor sa suradnikom:Koora|<span style="color:#fff">razgovor</span>]]</span> 15:59, 18. svibnja 2026. (CEST) :::Nastavljam ovo na SZR članka, da se ne zagubi kasnije. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 19:40, 20. svibnja 2026. (CEST) == Nacrt == Dobar dan, stavio sam nacrt u razmatranje ali evo nitko ne odgovara pa da se tebi obratim za pomoć. Napisao sam [[Nacrt:Hercegovački slučaj]] i mislim da ispunjava sve kriterije i može u glavni imenski prostor ali evo ako nije volio bih znati gdje sam pogriješio da ispravim. Hvala i LP [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 09:15, 23. svibnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Tmatic01|Tmatic01]] Ahoj kolega! "Prelistao" sam članak i nisam uočio neki problem, pa sam ga prebacio u GIP na [[Hercegovački slučaj]]. Ima pravopisnih sitnica za popraviti, ali mislim da to nije toliko važno. Ako imaš vremena (nije obavezno, ali ljepše bi izgledalo), preporučio bih jedino da izvore u tekstu pretvoriš u ovaj format: {{tlx|Sfn|autor|godina|<nowiki>p=</nowiki>broj stranice}}. Zato sam ti napravio odlomak "Literatura" na dnu: te citacije u tekstu će se automatski povezati s literaturom. :Ako nemaš vremena, u redu je, netko će drugi jednog dana. Svakako mislim da je članak u redu. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:37, 24. svibnja 2026. (CEST) ::Završio sam sa školom pa imam vremena na pretek. Nisam nikad to radio pa bih te samo molio da mi pošalješ primjer nekog članka gdje je to odrađeno pa ću ja srediti još danas [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 12:42, 24. svibnja 2026. (CEST) :::@[[Suradnik:Tmatic01|Tmatic01]] Evo, [[posebno:diff/7467416|u ovom uređivanju sam ti]] kao primjer prebacio izvore iz drugog paragrafa povijesti u Sfn. Nek te ne mori to što će ti zasad pisati "Postoji x različitih izvora s oznakom: CITEREFPandžić2001" ili slično, to će se maknuti kad zamijeniš sve referencije. Ako nešto ne bude štimalo još kad ćeš biti gotov, javi pa ću pogledati. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 13:51, 24. svibnja 2026. (CEST) ::::Evo riješio sam otprilike sve s tim da imam velik problem s tim da su iste godine obajvljene knjige Ratka Perića i Marka Perića [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 15:42, 24. svibnja 2026. (CEST) :::::@[[Suradnik:Tmatic01|Tmatic01]] Oprosti što ranije nisam pogledao situaciju. Uglavnom, to rješavamo relativno jednostavno putem parametra |ref= i predloška {{tl|SfnRef}} u literaturi, u kojemu definiraš točno kakav Sfn želiš koristiti za tu bibliografsku jedinicu (v. [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Hercegova%C4%8Dki_slu%C4%8Daj&diff=7467994&oldid=7467437 moje uređivanje]). Još ću Search & Replaceom malo doraditi referencije (da budu ''Perić, M.'' i ''Perić, R.'' kako bi se još jasnije razlikovali), ali sad znaš zaubuduće. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 09:50, 25. svibnja 2026. (CEST) == Busija (rijeka) == Bi li mogao srediti članak [[Busija (rijeka)]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:04, 25. svibnja 2026. (CEST) :Također bi li mogao napisati neki kratki članak o [[dom]]u (kuća, stan). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:16, 25. svibnja 2026. (CEST) ::P.S. ako zelis nesto azurirati vezano za ZET, znaj da je [[Zagrebačka uspinjača]] puštena u promet. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:21, 25. svibnja 2026. (CEST) == Aircash == možeš li provjeriti je li [[Nacrt:Aircash]] ispunjava uvjete GIP [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 15:34, 25. svibnja 2026. (CEST) == [[SUR:San Cassiano|San Cassiano]] – upit (16:22, 1. lipnja 2026.) == Dobar Dan Runolist trebao bih vašu pomoc San Cassiano --[[Suradnik:San Cassiano|San Cassiano]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:San Cassiano|razgovor]])</small> 16:22, 1. lipnja 2026. (CEST) == Albanci u Srbiji == Meni je suradnik Maga rekao da "Vidi još" se ne koristi, a "Značajne osobe" još nisam vidio po drugim člancima. Možeš li mi navjesti primjere za "Značajne osobe"? [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 11:32, 4. lipnja 2026. (CEST) :"Vidi još" je u jednoj raspravi zajednice prije x godina ispao preferirani odabir, to ja prepravljam radi "objedinjenja" u dalekoj budućnosti iako zasad nije službeno propisano. Za "Poznate osobe" si u pravu, sad vidim. To sam išao popravljati primarno zbog "ličnosti", samo sam se, izgleda, dosjetio krivog naslova. Mea culpa. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:50, 4. lipnja 2026. (CEST) :Znači da bude "Poznate osobe" kako bi bilo standardizirano za slične stranice? Sredi i Šope kako ne bi bilo onih predložaka više. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 14:14, 4. lipnja 2026. (CEST) Možeš li sredititi članak o Šopima, ili ja da to uradim? Po meni nema šta tu mnogo da se sređuje jer predlošci nisu odgovarajući, kao za točnost, prevod (samo ne znam od čega da se prevede kada ga nije ni bilo), da nije pokriven izvorima - iako jeste.. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 13:40, 8. lipnja 2026. (CEST) == ChatGPT == U prolazu sam, nisam aktivan trenutno. Bi li mogao pregledati i druge nedavne članke tog suradnika. Možda su i oni napisani AI-jem,. Također bi li mogao proučiti [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?search=insource%3A%2Fchatgpt%2F&title=Posebno:Tra%C5%BEi&go=Kreni&ns0=1 čije su sve ovo izmjene] i provjertiti njihovu točnost? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:28, 15. lipnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Zasad nemam kapaciteta kopati, ali vidjet ću preko ljeta. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 21:58, 16. lipnja 2026. (CEST) == SR Hrvatska == Bok! Uklonio si moje uređivanje (istospolni odnosi bili ilegalni neko vrijeme), pa me zanima kao "aktivistu": treba li to uopće spomenuti u članku i gdje? Ne želim da ispadne da sam vandal. [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 18:50, 16. lipnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Mychele Trempetich|Mychele Trempetich]] Nikako ne ispada da si vandal. :) Uglavnom, budući da se to pitanje rješavalo na federativnoj razini, ja to uopće ne bih spominjao u članku za SRH, nego eventualno [[SFRJ]]. Bez obzira gdje to pisala, mislim da bi bilo potrebno uz to dodati i širi kontekst, tako da bih ti za početak preporučio prevesti s engleskoga članak [[en:LGBTQ history in Yugoslavia]] (koji ima pregled povijesti i kulture), a nakon toga dio o povijesti dopuniti dijelovima sa srpskohrvatskoga članka [[sh:LGBTQ historija Jugoslavije]] (ne zaboravi u oba koraka prevođenja prenijeti i izvore! Trebala bi ih moći samo kopirati s engleskog i zalijepiti u hrvatski članak). :<br> :Taj se članak (prijedlog naslova: [[Povijest LGTBQ-a u Jugoslaviji]]) onda može nekako uklopiti u npr. [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija#Politika|SFRJ#Politika]] ili u "Vidi još" odjeljak. Što kažeš, jesi li za takav pothvat? <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 21:44, 16. lipnja 2026. (CEST) ::[[Datoteka:Face-smile.svg|20px]]Misliš da je [[Socijalizam i LGBT|ovo]] „dobar početak”? — [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 11:43, 17. lipnja 2026. (CEST) :::@[[Suradnik:Mychele Trempetich|Mychele Trempetich]] Je. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:46, 17. lipnja 2026. (CEST) == [[SUR:Lovro.milas|Lovro.milas]] – upit (19:38, 18. lipnja 2026.) == Dobar dan poštovani. Danas sam stvorio stranicu o hrvatskom banu Marku Mišljenoviću, https://hr.wikipedia.org/wiki/Marko_Mi%C5%A1ljenovi%C4%87. Molio bi da pogledati jesam li dobro naveo izvore i trebam li što doraditi. Koristio sam slovačku wiki o njemu --[[Suradnik:Lovro.milas|Lovro.milas]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lovro.milas|razgovor]])</small> 19:38, 18. lipnja 2026. (CEST) == Šopi == Zdravo Runolist. Htio bih sredit članak o [[Šopi]]ma, i u tome mi je potrebna tvoja pomoć. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 17:16, 21. lipnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] Vidio sam, sori, samo zasad nemam vremena pregledavati taj članak. Za to bih trebao otvoriti svaku od knjiga koje citiraš i provjeriti tvrdnju, pa mi je previše posla. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 19:01, 21. lipnja 2026. (CEST) ::A da prevedem sa en viki dijelove članka i izbacim ovo što se ne može provjeriti? [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 19:10, 21. lipnja 2026. (CEST) :::@[[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] Možeš, što se mene tiče. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:30, 21. lipnja 2026. (CEST) == Utjecaj latinice == Nisam doma trenutno i nisam vidio što si u međuvremenu pisao. Sjetio sam se da nisam naveo dodatan izvor za uzjecaj latinice: [https://archive.org/details/truhelka-ciro-bosancica]. Pise na 70. str. da je slovo K u bosancici doslovce CC, po uzoru na latinicu (valjda latinski/talijanski) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:19, 24. lipnja 2026. (CEST) == [[SUR:IvanCanzek|IvanCanzek]] – upit (19:49, 26. lipnja 2026.) == Poštovani, Prije cca 2 tjedna sam napravio članak o sebi, Nacrt:IvanČanžek, pa me zanima dali bi se moglo to prebacit u normalne članke, da ne bude više među nacrt člancima? Znam da se radi o sukobu interesa sa politikom Wikipedie, no zaista sam pazi da se ne reklamiram u članku, što mi je jasno da nije dozvoljeno. Javite ako mogu ili moram još što šta promjeniti za punu objavu moje "stranice". Prijatno, Ivan Čanžek --[[Suradnik:IvanCanzek|IvanCanzek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:IvanCanzek|razgovor]])</small> 19:49, 26. lipnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:IvanCanzek|IvanCanzek]] Nažalost, iz teksta u nacrtu ne vidim da ispunjujete [[WP:KR]]. To je upravo jedan od razloga iz kojih obeshrabrujemo pisanje autobiografija. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:06, 26. lipnja 2026. (CEST) == Mjenica == Bi li mogao ophoditi izmjenu u članku [[mjenica]]? Danas izlazi iz popisa neophđenih izmjena. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:53, 30. lipnja 2026. (CEST) == U nepoznatim vodama (autorska prava) == Hej, imam pitanje: ako neki suradnik često zna u članak ubaciti novu sliku kojoj je on sam autor i koja je načešće uploadana taj isti dan, što ja mogu napraviti s tom izmjenom? Ne znam imaju li te slike postavljene na meti neko razdoblje kada tamo trebaju biti ophođene pa treba pričekati, ili se to nas ne tiče? [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])</small> 00:11, 2. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] Ako slika ne pripada u članak (loša je, višak je, čini ti se neprimjerenom ili nepotrebnom…) slobodno ju ukloni bez obzira. Na Commonsu su ista pravila za ophođenje kao kod nas, ali ne treba računati na to da će oni to stići, i tko zna kada će prijedlog za brisanje okončati. I da obrišu, trebalo bi kod nas maknuti kôd iz članka, tako da dođe na isto. Mi svakako imamo pravo arbitrirati što nama pristaje u člancima bez obzira na odluke Commonsa. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:08, 2. srpnja 2026. (CEST) ::A što onda napraviti s tim izmjenama? Vratiti na staro i ako slika paše? [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])</small> 18:22, 2. srpnja 2026. (CEST) :::@[[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] Pokaži mi na što misliš. Nije mi jasno, zašto bi uklanjao sliku koja nije problematična za članak? <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:54, 2. srpnja 2026. (CEST) ::::{{s|Runolist}}, mislim da pita za slike suradnika EUBPR. Postavlja dosta kvalitetnih slika, uglavnom zagrebačke tematike. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:06, 2. srpnja 2026. (CEST) Ako se mogu malo umiješati u raspravu: ...''često zna u članak ubaciti novu sliku kojoj je on sam autor i koja je načešće uploadana taj isti dan''... Bar danas to nije nikakav problem, mobiteli su svakodnevnica i tehnički je izvedivo bez problema, praktično odmah nakon slikavanja. To nije razlog da se sumnja u sliku. Tehnički, mi s time nemamo ništa, ako je slika sporna, netko će pokrenuti proces brisanja na Zajedničkom poslužitelju, pa, ako bude i kad bude. Slike se nakon brisanja najčešće automatski miču sa svih projekata na kojima su bile. Uglavnom, naš problem nije, ali vraćati izmjenu zbog gornjeg razloga - nema potrebe. Letimično sam pogledao slike o kojima pričate, većina (ako ne i sve) su podrezane varijante već postojećih tuđih slika, tako da ja ne vidim problem.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 21:39, 2. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:MaGa|MaGa]], hvala, to sam pitao. [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])</small> 21:43, 2. srpnja 2026. (CEST) ::@[[Suradnik:Etiktov|Etiktov]]e, nema na čemu, i drugi put. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 21:48, 2. srpnja 2026. (CEST) == Molba za trenutačno aktivnog na NP == Bi li mogao ''protrčati'' kroz članke ispod i promijeniti <code><nowiki>Datoteka:Pauci.jpg</nowiki></code> u <code><nowiki>:Datoteka:Pauci.jpg</nowiki></code> (da ne stoje na popisu stranica s neispravnim datotekama)? Dotična je datoteka izbrisana na ZP-u, a članci su zaključani za sve pa im ne mogu ništa. Ostatak sam ja riješio botom. *[[Razgovor sa suradnikom:Flopy/Arhiv 12]] *[[Wikipedija:Globalni uklonitelji i globalni administratori]] *[[Razgovor sa suradnikom:Kubura/Pismohrana19]] *[[Suradnik:Lasta/Pravila glasovanja na wikipediji/Prijedlog promjena]] *[[Razgovor sa suradnikom:NoParking]] *[[Wikipedija:Prijedlozi/Globalni uklonitelji]] *[[Wikipedija:Provjeritelji/Prijedlozi za provjeritelje/Vodomar, Ex13]] *[[Wikipedija:Zahtjev za mišljenje administratora/Arhiva 2]] <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 11:23, 5. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:MaGa|MaGa]], uskočio sam ja umjesto Runolista jer se upravo bavim ispravljanjem zastarjeloga koda u potpisima, nadam se da nisi razočaran. [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] [[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 11:48, 5. srpnja 2026. (CEST) ::@[[Suradnik:Neptune, the Mystic|Neptune]], [[Slika:Thumbs-up-icon.svg|20px]] <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 12:20, 5. srpnja 2026. (CEST) == Wikiodmor + zanimljivosti == Prekosutra odlazim na wikiodmor te se vraćam tek negdje maloprije 20. 8., no i dalje ću pomalo uređivati Wiki preko mobitela, stoga bih te zamolio da tih dana pokušavaš što više ophoditi. Naravno, ostavi mi one izmjene i članke koje je najbolje da ja sredim. Inače, na Discordu sam ti poslao ovih dana neke zanimljivosti koje bi te mogle zanimati. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:37, 7. srpnja 2026. (CEST) == Infookvir == Možeš li dodati i ispuniti infookvir ovdje [[Franjo V. Nádasdy]]. Još nisam skužio kako to sve ide. [[Suradnik:Lovro.milas|Lovro.milas]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lovro.milas|razgovor]])</small> 15:12, 7. srpnja 2026. (CEST) :Ima i slika na en.wiki [[Suradnik:Lovro.milas|Lovro.milas]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lovro.milas|razgovor]])</small> 15:18, 7. srpnja 2026. (CEST) ::@[[Suradnik:Lovro.milas|Lovro.milas]] Dodao sam sliku i neispunjeni infookvir, premjestio članak na prihvaćenije ime (prema Hrvatskoj enciklopediji). Možeš isprobavat ispunjavanje infookvira, svi podatci koje možeš umetnuti su predloženi s desne strane kada otvoriš uređivanje predloška za infookvir. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:04, 7. srpnja 2026. (CEST) == Frano Vodopivec == Idem uskoro na wikiodmor koji sam ti spominjao ranije. Molim te pregledaj točnost čllanka [[Frano Vodopivec]]. Među korištenim izvorima je Grokipedia, dakle AI sadržaj koji je 100 % netočan. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:53, 8. srpnja 2026. (CEST) == Đure, Juraji i ini (Šporeri) == Umjesto preusmjeravanja jednog na drugi članak, najpoštenije bi bilo izvršiti spajanje povijesti oba članka tako da se u povijesti vide doprinosi svih suradnika. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 21:52, 16. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:MaGa|MaGa]] Koliko sam ja vidio, i koliko sam sad provjerio, sadržaj iz članaka nikada nije spojen. Pritom spajanje povijesti obično koristimo kada novi članak iskrsne i zamijeni stari, ali ovi su 15 godina supostojali i uređivali se. Ovako imamo svu povijest za Đuru kod Đure, a za Juraja kod Juraja, kako su i napisani. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 23:30, 16. srpnja 2026. (CEST) ::Ja sam jučer prebacio djela iz ''starog'' u ''novi'', a ostalo se nema šta prenositi, manje-više je isto. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 15:46, 17. srpnja 2026. (CEST) == Pitanje == Kad suradnik u [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Jasamja012&oldid=7561769&diff=prev odgovoru nije spomenuo] onoga koji je razgovor započeo bolje je ne ophoditi taj odgovor, pogotovo ako odgovarača ne uputimo na to kako održavati razgovor čitljivim. Zar ne [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]]--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 23:02, 22. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] U pravu si, skužaj. :') <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:35, 23. srpnja 2026. (CEST) ::Sve u redu. Nego mi je skoro promaklo, a onda mislim da suradnik izbjegava išta poduzeti ili razgovarati. [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]][[Datoteka:Face-wink.svg|20px]]--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 17:06, 24. srpnja 2026. (CEST) == Stephen Fry == https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Stephen_Fry&diff=prev&oldid=7562064 Uvijek obavim svoje istraživanje, samo sam malo lijen. I nije brojka, nego broj! Budi mi pozdravljen. :) — [[Suradnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|razgovor]])</small> 23:13, 22. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] S izvorom to već bolje izgleda. :) Brojku spominjem jer sam samo znamenke tražio, pa da ne bude da tvrdim da nigdje nije naveden broj. :p <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:44, 23. srpnja 2026. (CEST) ::Mogao biti. :) ::@[[Suradnik:Runolist|Runi]], broj je broj. Čak i da se radi o neformalnom testu, izvor navodi da je procijenjen "blizu genijalnosti", a to je tada bio termin koji se koristio za rezutate iznad 140. (Treba li nam bolji izvor za to?) Ne tvrdimo, kao Wikipedija, da ''ima'' IQ iznad 140, već da je na tom konkretnom testu ''bio procijenjen'', u današnjim terminima, na broj iznad 140. ::I moji su ''rezultati'' varirali. Međutim, to što sam jedanput posrnuo na 130, ne znači da nemam 143. :)) — [[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">(☎️)</span>]]</small> 14:37, 25. srpnja 2026. (CEST) :::@[[Suradnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] Mi kao Wikipedija ustvari tvrdimo nešto čim pojašnjavamo tvrdnje iz izvora drugim izvorom. Ako Fry nije procijenjen današnjim testom, već starim koji nije 1 : 1, onda ne treba biti previše čvrst oko ekvivalencije. Bolje da smo pretjerano pedantni nego suprotno, s obzirom na krasan imidž kakav imamo u medijima i uobičajen način korištenja Wikipedije (nekritičko čituckanje i sažimanje kroz LLM-ove). ;P <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 14:51, 25. srpnja 2026. (CEST) ::::Slažem se. Ta je reputacija, bojim se, trajna. Ljudi su (pre)rano izgubili povjerenje, a jednom izgubljeno povjerenje je uglavnom nepovratno izgubljeno. ::::Ipak, ne misliš li da je "mogao biti" neadekvatna formulacija? Ton je nekako nejasan i napet. Ako želimo biti krajnje pedantni, možda bi umjesto "čiji je akvivalent..." bilo bolje napisati "rezultat koji se u ''nekim'' izvorima tumači kao..."? ::::To bi već bila rečenica u kojoj ne odzvanja nesigurnost. Čekam tvoje zeleno svjetlo. – [[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">(☎️)</span>]]</small> 15:30, 25. srpnja 2026. (CEST) :::::@[[Suradnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] Iskreno, čak mi se više dopada ono što si napisao u prošloj poruci, nešto tipa: ''tada je procijenjen tako, što se u današnjim testovima brojčano obilježava kao 140 naviše''. Nadam se da ti je tako nešto isto prihvatljivo, jedino bih te molio da onda pronađeš neki izvor koji ne nudi uslugu reklamiranja na .com domeni. :') <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 16:08, 25. srpnja 2026. (CEST) ::::::@[[Suradnik:Runolist|Runi]], važi. — [[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">(☎️)</span>]]</small> 16:14, 25. srpnja 2026. (CEST) ::::::Nadam se da sam ''isporučio''. 🫡 ::::::— [[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">(☎️)</span>]]</small> 16:24, 25. srpnja 2026. (CEST) :::::::@[[Suradnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] Što bi mladež rekla: ''you served''! <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 17:25, 25. srpnja 2026. (CEST) mbmxyyll90kwhuqd3jiq970bwzodlwv 0 799760 7563650 7531962 2026-07-25T15:27:39Z Moon1238 258470 7563650 wikitext text/x-wiki Ovo je popis zakona koje je donio [[jedanaesti saziv Hrvatskog sabora]] koji je konstituiran 16. svibnja 2024.<ref name=":0">{{Cite web |last=Vičević |first=Šime |title=Konstituiran Sabor, Jandroković po treći put predsjednik |url=https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/prva-sjednica-novog-saziva-sabora-11543056 |date=2024-05-16 |access-date=2026-01-17 |publisher=[[Hrvatska radiotelevizija]]}}</ref> ==Popis== {| class="wikitable sortable sticky-header" ! class="sortable" | Izdanje [[Narodne novine|NN]] !Datum donošenja ! class="sortable" style="width:250px;" |Službeni naziv ! class="unsortable" style="width:120px;" |Tekst zakona |- | 57/2024 | 16.5.2024. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2024_05_57_982.html] |- | 78/2024 | 21.6.2024. | Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o Vladi Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2024_07_78_1331.html] |- | 85/2024 | 12.7.2024. | Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2023/1114 o tržištima kriptoimovine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2024_07_85_1473.html] |- | 85/2024 | 12.7.2024. | Zakon o računovodstvu | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2024_07_85_1474.html] |- | 85/2024 | 12.7.2024. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2024_07_85_1475.html] |- | 85/2024 | 12.7.2024. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2024_07_85_1476.html] |- | 85/2024 | 12.7.2024. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2024_07_85_1477.html] |- | 123/2024 | 25.10.2024. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sestrinstvu | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2024_10_123_2050.html] |- | 123/2024 | 25.10.2024. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnoga prostora | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2024_10_123_2051.html] |- | 123/2024 | 25.10.2024. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o audiovizualnim djelatnostima | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2024_10_123_2052.html] |- | 125/2024 | 25.10.2024. | Izmjene i dopune Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2024_10_125_2080.html] |- | 125/2024 | 25.10.2024. | Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2024_10_125_2090.html] |- | 127/2024 | 25.10.2024. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2024_11_127_2097.html] |- | 136/2024 | 15.11.2024. | Zakon o provedbi uredbi Europske unije iz područja platnog prometa | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2024_11_136_2241.html] |- | 136/2024 | 15.11.2024. | Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2022/2554 o digitalnoj operativnoj otpornosti za financijski sektor | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2024_11_136_2242.html] |- | 136/2024 | 15.11.2024. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o platnom prometu | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2024_11_136_2243.html] |- | 136/2024 | 15.11.2024. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkom novcu | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2024_11_136_2244.html] |- | 136/2024 | 15.11.2024. | Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2024_11_136_2245.html] |- | 136/2024 | 15.11.2024. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Financijskom inspektoratu Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2024_11_136_2246.html] |- | 136/2024 | 15.11.2024. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti zraka | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2024_11_136_2247.html] |- | 136/2024 | 15.11.2024. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2024_11_136_2248.html] |- | 136/2024 | 15.11.2024. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prijevozu u cestovnom prometu | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2024_11_136_2249.html] |- | 136/2024 | 15.11.2024. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poticanju ulaganja | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2024_11_136_2250.html] |- | 145/2024 | 6.12.2024. | Zakon o ovlasti [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade Republike Hrvatske]] da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga [[Hrvatski sabor|Hrvatskoga sabora]] | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2024_12_145_2367.html] |- | 145/2024 | 6.12.2024. | Zakon o privremenom uzdržavanju | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2024_12_145_2368.html] |- | 145/2024 | 6.12.2024. | Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2024_12_145_2369.html] |- | 145/2024 | 6.12.2024. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2024_12_145_2370.html] |- | 145/2024 | 6.12.2024. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2024_12_145_2371.html] |- | 145/2024 | 6.12.2024. | Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o računovodstvu | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2024_12_145_2372.html] |- | 145/2024 | 6.12.2024. | Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o reviziji | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2024_12_145_2373.html] |- | 145/2024 | 6.12.2024. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2024_12_145_2374.html] |- | 145/2024 | 6.12.2024. | Zakon o dopunama Zakona o građevinskoj inspekciji | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2024_12_145_2375.html] |- | 145/2024 | 6.12.2024. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnom gospodarstvu | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2024_12_145_2376.html] |- | 145/2024 | 6.12.2024. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2024_12_145_2377.html] |- | 145/2024 | 6.12.2024. | Zakon o izmjeni Zakona o provedbi Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda Europskog javnog tužitelja (»EPPO«) | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2024_12_145_2378.html] |- | 149/2024 | 6.12.2024. | Državni proračun Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcije za 2026. i 2027. godinu | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2024_12_149_2448.html] |- | 149/2024 | 6.12.2024. | Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2024_12_149_2458.html] |- | 148/2024 | 13.12.2024. | Deklaracija o pravima umirovljenika i osoba starije životne dobi | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2024_12_148_2431.html] |- | 152/2024 | 13.12.2024. | Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2023/1542 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2023. o baterijama i otpadnim baterijama, izmjeni Direktive 2008/98/EZ i Uredbe (EU) 2019/1020 te stavljanju izvan snage Direktive 2006/66/EZ | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2024_12_152_2501.html] |- | 152/2024 | 13.12.2024. | Zakon o upravljanju i održavanju zgrada | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2024_12_152_2502.html] |- | 152/2024 | 13.12.2024. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2024_12_152_2503.html] |- | 152/2024 | 13.12.2024. | Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o lokalnim porezima | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2024_12_152_2504.html] |- | 152/2024 | 13.12.2024. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2024_12_152_2505.html] |- | 152/2024 | 13.12.2024. | Zakon o izmjenama Zakona o doprinosima | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2024_12_152_2506.html] |- | 152/2024 | 13.12.2024. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poreznoj upravi | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2024_12_152_2507.html] |- | 152/2024 | 13.12.2024. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2024_12_152_2508.html] |- | 152/2024 | 13.12.2024. | Zakon o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2024_12_152_2509.html] |- | 152/2024 | 13.12.2024. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2024_12_152_2510.html] |- | 152/2024 | 13.12.2024. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o alternativnim investicijskim fondovima | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2024_12_152_2511.html] |- | 152/2024 | 13.12.2024. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2024_12_152_2512.html] |- | 152/2024 | 13.12.2024. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira te izmjeni direktiva 98/26/EZ i 2014/65/EU te Uredbe (EU) br. 236/2012 | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2024_12_152_2513.html] |- | 152/2024 | 13.12.2024. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2024_12_152_2514.html] |- | 152/2024 | 13.12.2024. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o minimalnoj plaći | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2024_12_152_2515.html] |- | 152/2024 | 13.12.2024. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu rada | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2024_12_152_2516.html] |- | 152/2024 | 13.12.2024. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivredi | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2024_12_152_2517.html] |- | 152/2024 | 13.12.2024. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o vanjskim poslovima | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2024_12_152_2518.html] |- | 152/2024 | 13.12.2024. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2024_12_152_2519.html] |- | 17/2025 | 24.1.2025. | Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2023/2631 o europskim zelenim obveznicama i neobveznim objavama za obveznice koje se stavljaju na tržište kao okolišno održive i za obveznice povezane s održivošću | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_02_17_158.html] |- | 17/2025 | 24.1.2025. | Zakon o prijenosu vlasništva nekretnina na Sindikalni fond nekretnina i na sindikate | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_02_17_159.html] |- | 17/2025 | 24.1.2025. | Zakon o razmjeni podataka između tijela za provedbu zakona država članica Europske unije | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_02_17_160.html] |- | 17/2025 | 24.1.2025. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_02_17_161.html] |- | 17/2025 | 24.1.2025. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zastupanju u području prava industrijskog vlasništva | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_02_17_162.html] |- | 17/2025 | 24.1.2025. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o drvenastim kulturama kratkih ophodnji | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_02_17_163.html] |- | 17/2025 | 24.1.2025. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_02_17_164.html] |- | 17/2025 | 24.1.2025. | Zakon o izmjenama Zakona o tržištu električne energije | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_02_17_165.html] |- | 31/2025 | 11.2.2025. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o regulaciji tržišta željezničkih usluga i zaštiti prava putnika u željezničkom prijevozu | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_02_31_323.html] |- | 31/2025 | 11.2.2025. | Zakon o izmjenama Zakona o institucionalnom okviru za korištenje fondova Europske unije u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_02_31_324.html] |- | 34/2025 | 21.2.2025. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_02_34_384.html] |- | 34/2025 | 21.2.2025. | Zakon o izmjeni Zakona o plaći i drugim materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_02_34_385.html] |- | 40/2025 | 21.2.2025. | Zakon o iznimnim mjerama kontrole cijena | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_03_40_540.html] |- | 40/2025 | 21.2.2025. | Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2021/2282 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 2021. o procjeni zdravstvenih tehnologija i izmjeni Direktive 2011/24/EU | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_03_40_541.html] |- | 40/2025 | 21.2.2025. | Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2023/1322 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2023. o Agenciji Europske unije za droge (EUDA) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1920/2006 | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_03_40_542.html] |- | 40/2025 | 21.2.2025. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o kvaliteti zdravstvene zaštite | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_03_40_543.html] |- | 40/2025 | 21.2.2025. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o energetskoj učinkovitosti | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_03_40_544.html] |- | 40/2025 | 21.2.2025. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o strancima | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_03_40_545.html] |- | 40/2025 | 21.2.2025. | Zakon o izmjenama Zakona o posebnim pravima iz mirovinskog osiguranja zaposlenika na poslovima razminiranja | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_03_40_546.html] |- | 40/2025 | 21.2.2025. | Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o nacionalnom [[Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja|centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja]] | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_03_40_547.html] |- | 52/2025 | 14.3.2025. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_03_52_670.html] |- | 52/2025 | 14.3.2025. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_03_52_671.html] |- | 52/2025 | 14.3.2025. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_03_52_672.html] |- | 52/2025 | 14.3.2025. | Zakon o izmjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_03_52_673.html] |- | 52/2025 | 14.3.2025. | Zakon o izmjeni Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_03_52_674.html] |- | 61/2025 | 28.3.2025. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_03_61_800.html] |- | 67/2025 | 28.3.2025. | Zakon o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_04_67_855.html] |- | 67/2025 | 28.3.2025. | Zakon o Središnjem registru stanovništva | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_04_67_856.html] |- | 67/2025 | 28.3.2025. | Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2022/2065 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. listopada 2022. o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga i izmjeni Direktive 2000/31/EZ (Akt o digitalnim uslugama) | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_04_67_857.html] |- | 67/2025 | 28.3.2025. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu toplinske energije | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_04_67_858.html] |- | 72/2025 | 11.4.2025. | Zakon o sportskoj inspekciji | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_04_72_933.html] |- | 72/2025 | 11.4.2025. | Zakon o državnoj informacijskoj infrastrukturi | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_04_72_934.html] |- | 72/2025 | 11.4.2025. | Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o kaznenom postupku | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_04_72_935.html] |- | 72/2025 | 11.4.2025. | Zakon o dopuni Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_04_72_936.html] |- | 72/2025 | 11.4.2025. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o igrama na sreću | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_04_72_937.html] |- | 72/2025 | 11.4.2025. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o društveno poticanoj stanogradnji | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_04_72_938.html] |- | 78/2025 | 30.4.2025. | Zakon o grobljima | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_05_78_1014.html] |- | 78/2025 | 30.4.2025. | Zakon o prestanku važenja Zakona o općoj sigurnosti proizvoda | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_05_78_1015.html] |- | 78/2025 | 30.4.2025. | Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2023/988 o općoj sigurnosti proizvoda | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_05_78_1016.html] |- | 78/2025 | 30.4.2025. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_05_78_1017.html] |- | 78/2025 | 30.4.2025. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_05_78_1018.html] |- | 80/2025 | 14.5.2025. | Ispravak Zakona o grobljima | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_05_80_1069.html] |- | 89/2025 | 6.6.2025. | Zakon o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_06_89_1231.html] |- | 89/2025 | 6.6.2025. | Zakon o kritičnoj infrastrukturi | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_06_89_1232.html] |- | 89/2025 | 6.6.2025. | Zakon o fiskalizaciji | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_06_89_1233.html] |- | 96/2025 | 27.6.2025. | Zakon o mirovinskom osiguranju | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_06_96_1305.html] |- | 98/2025 | 27.6.2025. | Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o javnobilježničkim pristojbama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_07_98_1357.html] |- | 98/2025 | 27.6.2025. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o odvjetništvu | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_07_98_1358.html] |- | 98/2025 | 27.6.2025. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_07_98_1359.html] |- | 98/2025 | 27.6.2025. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_07_98_1360.html] |- | 102/2025 | 15.7.2025. | Zakon o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_07_102_1403.html] |- | 102/2025 | 15.7.2025. | Zakon o Centru za restrukturiranje i prodaju | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_07_102_1404.html] |- | 102/2025 | 15.7.2025. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_07_102_1405.html] |- | 104/2025 | 15.7.2025. | Strategija obrane Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_07_104_1433.html] |- | 104/2025 | 15.7.2025. | Zaključak o potpori međunarodnoj inicijativi za ustanovljenje 24. ožujka Svjetskim danom romskog običajnog prava i za zaštitu romskog običajnog prava kao nematerijalne kulturne baštine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_07_104_1454.html] |- | 105/2025 | 15.7.2025. | Zakon o logopedskoj djelatnosti | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_07_105_1473.html] |- | 105/2025 | 15.7.2025. | Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_07_105_1474.html] |- | 105/2025 | 15.7.2025. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_07_105_1475.html] |- | 105/2025 | 15.7.2025. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_07_105_1476.html] |- | 105/2025 | 15.7.2025. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o udžbenicima i drugim obrazovnim materijalima za osnovnu i srednju školu | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_07_105_1477.html] |- | 124/2025 | 24.9.2025. | Ispravak Zakona o službenoj statistici | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_09_124_1777.html] |- | 126/2025 | 26.9.2025. | Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2022/868 o europskom upravljanju podacima i izmjeni Uredbe (EU) 2018/1724 (Akt o upravljanju podacima) | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_10_126_1811.html] |- | 126/2025 | 26.9.2025. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_10_126_1812.html] |- | 126/2025 | 26.9.2025. | Zakon o izmjenama Zakona o pružanju usluga u turizmu | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_10_126_1813.html] |- | 126/2025 | 26.9.2025. | Zakon o izmjenama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_10_126_1814.html] |- | 134/2025 | 26.9.2025. | Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_10_134_1973.html] |- | 134/2025 | 24.10.2025. | Izmjene i dopune Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_10_134_1963.html] |- | 136/2025 | 24.10.2025. | Zakon o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_11_136_2009.html] |- | 136/2025 | 24.10.2025. | Zakon o provjeri stranih ulaganja | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_11_136_2010.html] |- | 136/2025 | 24.10.2025. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obrani | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_11_136_2011.html] |- | 136/2025 | 24.10.2025. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o službi u [[Oružane snage Republike Hrvatske|oružanim snagama Republike Hrvatske]] | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_11_136_2012.html] |- | 136/2025 | 24.10.2025. | Zakon o dopuni Zakona o poljoprivrednom zemljištu | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_11_136_2013.html] |- | 136/2025 | 24.10.2025. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o lijekovima | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_11_136_2014.html] |- | 136/2025 | 24.10.2025. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o [[Državno odvjetništvo Republike Hrvatske|državnom odvjetništvu]] | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_11_136_2015.html] |- | 136/2025 | 24.10.2025. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_11_136_2016.html] |- | 136/2025 | 24.10.2025. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o [[Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta|Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta]] | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_11_136_2017.html] |- | 136/2025 | 24.10.2025. | Zakon o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_11_136_2018.html] |- | 136/2025 | 24.10.2025. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_11_136_2019.html] |- | 146/2025 | 21.11.2025. | Zakon o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_12_146_2166.html] |- | 146/2025 | 21.11.2025. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_12_146_2167.html] |- | 146/2025 | 21.11.2025. | Zakon o izmjeni i dopunama Zakona o parničnom postupku | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_12_146_2168.html] |- | 151/2025 | 5.12.2025. | Zakon o kontaminantima | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_12_151_2247.html] |- | 151/2025 | 5.12.2025. | Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2023/1115 o stavljanju na raspolaganje na tržištu Unije i izvozu iz Unije određene robe i određenih proizvoda povezanih s deforestacijom i degradacijom šuma | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_12_151_2248.html] |- | 151/2025 | 5.12.2025. | Zakon o prekograničnom pribavljanju elektroničkih dokaza u kaznenim postupcima | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_12_151_2249.html] |- | 151/2025 | 5.12.2025. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_12_151_2250.html] |- | 151/2025 | 5.12.2025. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mjerama ograničavanja | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_12_151_2251.html] |- | 151/2025 | 5.12.2025. | Zakon o izmjeni Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_12_151_2252.html] |- | 151/2025 | 5.12.2025. | Zakon o izmjeni i dopunama Zakona o Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_12_151_2253.html] |- | 151/2025 | 5.12.2025. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_12_151_2254.html] |- | 151/2025 | 5.12.2025. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_12_151_2255.html] |- | 151/2025 | 5.12.2025. | Zakon o dopunama Zakona o financijskim konglomeratima | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_12_151_2256.html] |- | 151/2025 | 5.12.2025. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_12_151_2257.html] |- | 151/2025 | 5.12.2025. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_12_151_2258.html] |- | 151/2025 | 5.12.2025. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o preuzimanju dioničkih društava | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_12_151_2259.html] |- | 151/2025 | 5.12.2025. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o minimalnom globalnom porezu na dobit | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_12_151_2260.html] |- | 151/2025 | 5.12.2025. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_12_151_2261.html] |- | 151/2025 | 5.12.2025. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_12_151_2262.html] |- | 151/2025 | 5.12.2025. | Zakon o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_12_151_2263.html] |- | 152/2025 | 5.12.2025. | Državni proračun Republike Hrvatske za 2026. godinu i projekcije za 2027. i 2028. godinu | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_12_152_2267.html] |- | 152/2025 | 5.12.2025. | Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_12_152_2277.html] |- | 155/2025 | 15.12.2025. | Zakon o prostornom uređenju | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_12_155_2315.html] |- | 155/2025 | 15.12.2025. | Zakon o gradnji | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_12_155_2316.html] |- | 155/2025 | 15.12.2025. | Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_12_155_2317.html] |- | 155/2025 | 15.12.2025. | Zakon o energetskoj učinkovitosti | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_12_155_2318.html] |- | 156/2025 | 15.12.2025. | Zakon o naplati cestarine | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_12_156_2346.html] |- | 156/2025 | 15.12.2025. | Zakon o izgradnji Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_12_156_2347.html] |- | 13/2026 | 29.1.2026. | Zakon o otocima | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2026_02_13_112.html] |- | 13/2026 | 29.1.2026. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2017/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. o živi i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1102/2008 | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2026_02_13_113.html] |- | 13/2026 | 29.1.2026. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2026_02_13_114.html] |- | 13/2026 | 29.1.2026. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o civilnim stradalnicima iz [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2026_02_13_115.html] |- | 13/2026 | 29.1.2026. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o nadzoru državne granice | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2026_02_13_116.html] |- | 13/2026 | 29.1.2026. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2026_02_13_117.html] |- | 13/2026 | 29.1.2026. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2026_02_13_118.html] |- | 13/2026 | 29.1.2026. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2026_02_13_119.html] |- | 13/2026 | 29.1.2026. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o alternativnim investicijskim fondovima | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2026_02_13_120.html] |- | 22/2026 | 20.2.2026. | Zakon o kreditnim institucijama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2026_03_22_254.html] |- | 22/2026 | 20.2.2026. | Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 2024/900 Europskog parlamenta i Vijeća o transparentnosti i ciljanju u političkom oglašavanju | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2026_03_22_255.html] |- | 22/2026 | 20.2.2026. | Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2026_03_22_256.html] |- | 27/2026 | 6.3.2026. | Zakon o proglašenju Parka prirode »Zagorske gore« | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2026_03_27_303.html] |- | 27/2026 | 6.3.2026. | Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2024/1083 o uspostavi zajedničkog okvira za medijske usluge na unutarnjem tržištu i izmjeni Direktive 2010/13/EU (Europski akt o slobodi medija) | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2026_03_27_304.html] |- | 27/2026 | 6.3.2026. | Zakon o medijaciji | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2026_03_27_305.html] |- | 27/2026 | 6.3.2026. | Zakon o deviznom poslovanju | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2026_03_27_306.html] |- | 32/2026 | 27.3.2026. | Zakon o izmjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2026_03_32_377.html] |- | 37/2026 | 27.3.2026. | Zakon o ugovorima o prijevozu u željezničkom prometu | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2026_04_37_434.html] |- | 37/2026 | 27.3.2026. | Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2024/1787 o smanjenju emisija metana u energetskom sektoru | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2026_04_37_435.html] |- | 37/2026 | 27.3.2026. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2016/1011 o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2026_04_37_436.html] |- | 45/2026 | 21.4.2026. | Zakon o priuštivom stanovanju | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2026_04_45_520.html] |- | 45/2026 | 21.4.2026. | Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2026_04_45_521.html] |- | 45/2026 | 21.4.2026. | Zakon o dopunama Zakona o tržištu kapitala | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2026_04_45_522.html] |- | 45/2026 | 21.4.2026. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkim komunikacijama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2026_04_45_523.html] |- | 48/2026 | 30.4.2026. | Zakon o Listi profesionalnih bolesti | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2026_05_48_577.html] |- | 48/2026 | 30.4.2026. | Zakon o dopuni Zakona o porezu na dodanu vrijednost | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2026_05_48_578.html] |- | 48/2026 | 30.4.2026. | Zakon o izmjenama Zakona o obveznom zdravstvenom nadzoru radnika profesionalno izloženih azbestu | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2026_05_48_579.html] |- | 48/2026 | 30.4.2026. | Zakon o izmjenama Zakona o obeštećenju radnika profesionalno izloženih azbestu | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2026_05_48_580.html] |- | 48/2026 | 30.4.2026. | Zakon o izmjeni i dopunama Zakona o prisilnoj likvidaciji kreditnih institucija | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2026_05_48_581.html] |- | 48/2026 | 30.4.2026. | Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2026_05_48_582.html] |- | 48/2026 | 30.4.2026. | Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2026_05_48_583.html] |- | 48/2026 | 30.4.2026. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2026_05_48_584.html] |- | 48/2026 | 30.4.2026. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o građevnim proizvodima | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2026_05_48_585.html] |- | 55/2026 | 15.5.2026. | Zakon o [[Hrvatska banka za obnovu i razvitak|Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak]] | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2026_05_55_690.html] |- | 55/2026 | 15.5.2026. | Zakon o razvoju [[Nuklearna energija|nuklearne energije]] u civilne svrhe | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2026_05_55_691.html] |- | 55/2026 | 15.5.2026. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o strancima | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2026_05_55_692.html] |- | 59/2026 | 29.5.2026. | Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 648/2012 o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2026_06_59_726.html] |- | 59/2026 | 29.5.2026. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2026_06_59_727.html] |- | 59/2026 | 29.5.2026. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2026_06_59_728.html] |- | 59/2026 | 29.5.2026. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2026_06_59_729.html] |- | 59/2026 | 29.5.2026. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o odvjetništvu | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2026_06_59_730.html] |- | 59/2026 | 29.5.2026. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2026_06_59_731.html] |- | 59/2026 | 29.5.2026. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2026_06_59_732.html] |- | 69/2026 | 19.6.2026. | Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2024/1991 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2024. o obnovi prirode i izmjeni Uredbe (EU) 2022/869 | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2026_06_69_828.html] |- | 69/2026 | 19.6.2026. | Zakon o posredovanju u prometu nekretnina | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2026_06_69_829.html] |- | 69/2026 | 19.6.2026. | Zakon o slobodnim zonama | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2026_06_69_830.html] |- | 69/2026 | 19.6.2026. | Zakon o veterinarskim lijekovima i veterinarskim medicinskim proizvodim | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2026_06_69_831.html] |- | 69/2026 | 19.6.2026. | Zakon o zaštiti osoba uključenih u javno djelovanje | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2026_06_69_832.html] |- | 69/2026 | 19.6.2026. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2026_06_69_833.html] |- | 69/2026 | 19.6.2026. | Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o stečaju potrošača | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2026_06_69_834.html] |- | 69/2026 | 19.6.2026. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o suzbijanju neprijavljenoga rada | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2026_06_69_835.html] |- | 69/2026 | 19.6.2026. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o službenoj statistici | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2026_06_69_836.html] |- | 77/2026 | 3.7.2026. | Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2023/1805 o upotrebi obnovljivih i niskougljičnih goriva u pomorskom prometu i izmjeni Direktive 2009/16/EZ | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2026_07_77_900.html] |- | 77/2026 | 3.7.2026. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prijevozu u cestovnom prometu | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2026_07_77_901.html] |- | 77/2026 | 3.7.2026. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o [[Državno sudbeno vijeće Republike Hrvatske|Državnom sudbenom vijeću]] | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2026_07_77_902.html] |- | 77/2026 | 3.7.2026. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2026_07_77_903.html] |- | 77/2026 | 3.7.2026. | Zakon o izmjenama Zakona o Pravosudnoj akademiji | [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2026_07_77_904.html] |- |} ==Vidi još== *[[Jedanaesti saziv Hrvatskog sabora]] *[[Hrvatski parlamentarni izbori 2024.]] ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * [https://narodne-novine.nn.hr/search.aspx Tražilica Narodnih Novina] [[Kategorija:Pravosuđe u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Popisi (Hrvatska)|Zakoni 11. saziva Hrvatskog sabora]] agffhlrur1utsld9c2p81fpifvmb782 0 800486 7563923 7472617 2026-07-26T10:50:04Z ~2026-38900-41 366407 /* */ 7563923 wikitext text/x-wiki {{Infookvir reality TV sezona | bg_colour = goldenrod | slika = Tvoje lice zvuci poznato HR 10.jpg | veličina = 260 | natpis_pod_slikom = Promotivni plakat desete sezone emisije | država = {{Z+X|HRV}} | jezik = [[hrvatski]] | voditelj = {{ubl|[[Igor Mešin]]|[[Filip Detelić]]}} | žiri = [[Goran Navojec]]<br>[[Martina Stjepanović Meter]]<br>[[Mario Roth]]<br>[[Enis Bešlagić]] | broj natjecatelja = 8 | broj finalista = | pobjednik = Sven Pocrnić | drugo mjesto = Iva Ajduković | treće mjesto = David Amaro<br>[[Lovro Juraga]] | broj epizoda = 13 | trajanje = 165 minuta | mreža = {{Z|Hrvatska}} [[Nova TV (Hrvatska)|Nova TV]]<br>{{Z|BIH}} [[Nova BH]]<br>{{Z|Crna Gora}} [[Nova TV (Crna Gora)|Nova M]] | premijera = {{premijera|8|3|2026|link=da}} | finale = {{finale|31|5|2026|link=da}} | ostale mreže = | pregled emisije = Tvoje lice zvuči poznato#Pregled emisije | web_stranica = https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/tvoje-lice-zvuci-poznato/ | imdb_id = 4129448 }}'''Deseta sezona''' hrvatske [[Ples|plesno]]-[[pjevanje|pjevačke]] televizijske emisije ''[[Tvoje lice zvuči poznato]]'' s prikazivanjem započinje 8. ožujka 2026. godine na programu [[Nova TV|Nove TV]]. U [[Žiri|žiriju]] ove godine Mineu je zamijenila glumica [[Martina Stjepanović Meter]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.dnevno.hr/magazin/ekskluzivno-otkrivamo-tko-ce-zamijeniti-mineu-u-ziriju-tlzp-a-malo-tko-ce-pogoditi-o-kome-se-radi-3188941/|title=Ekskluzivno: Otkrivamo tko će zamijeniti Mineu u žiriju TLZP-a, malo tko će pogoditi o kome se radi|date=2026-01-21|access-date=2026-01-31|website=[[Dnevno]]|last=Paić|first=Vinko|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20260131235955/https://www.dnevno.hr/magazin/ekskluzivno-otkrivamo-tko-ce-zamijeniti-mineu-u-ziriju-tlzp-a-malo-tko-ce-pogoditi-o-kome-se-radi-3188941/|archive-date=2026-01-31}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2026-02-10|title=Tvoje lice zvuči poznato uskoro stiže s jubilarnom 10. sezonom!|url=https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/tvoje-lice-zvuci-poznato/clanak/zanimljivosti/tvoje-lice-zvuci-poznato-uskoro-stize-s-jubilarnom-10-sezonom---962622.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20260210134202/https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/tvoje-lice-zvuci-poznato/clanak/zanimljivosti/tvoje-lice-zvuci-poznato-uskoro-stize-s-jubilarnom-10-sezonom---962622.html|archive-date=2026-02-10|access-date=2026-02-10|website=[[Nova TV]]|language=hr}}</ref> == Voditelji i žiri == U desetoj sezoni televizijskog showa voditelji emisije su: * [[Igor Mešin]] * [[Filip Detelić]] Članovi žirija su: * [[Goran Navojec]] * [[Martina Stjepanović Meter]] * [[Enis Bešlagić]] * [[Mario Roth]] == Format == Svaki od osam natjecatelja izvodi pjesmu poznatog [[pjevač]]a koji im je dodijeljen slučajnim odabirom, {{abbr|tzv.|takozvanom}} "gljivom". Nakon nastupa, žiri ocjenjuje natjecatelje s 4–10 bodova, a 12 bodova dodjeljuju svom omiljenom nastupu. Svaki natjecatelj također dodjeljuje dodatnih 5 bodova jednom od natjecatelja, a najviše s bodova proglašava se pobjednikom epizode. Na kraju sezone, natjecatelj s najvećim ukupnim brojem bodova proglašava se pobjednikom sezone. == Natjecatelji == U desetoj sezoni iz tjedna u tjedan nastupat će osmero kandidata. Portal [[Dnevno]] ekskluzivno je predstavio kandidate prije službene najave [[Nova TV (Hrvatska)|Nova TV]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.dnevno.hr/magazin/prvi-doznajemo-kandidate-showa-tvoje-lice-zvuci-poznato-neka-imena-ce-vas-iznenaditi-3187445/|title=Prvi doznajemo kandidate showa Tvoje lice zvuči poznato, neka imena će vas iznenaditi|date=2026-01-19|access-date=2026-01-31|website=[[Dnevno]]|last=Paić|first=Vinko|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20260201000125/https://www.dnevno.hr/magazin/prvi-doznajemo-kandidate-showa-tvoje-lice-zvuci-poznato-neka-imena-ce-vas-iznenaditi-3187445/|archive-date=2026-02-01}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.dnevno.hr/magazin/doznajemo-sve-kandidate-showa-tvoje-lice-zvuci-poznato-pripremite-se-jer-i-mi-smo-ih-morali-guglati-3199532/|title=Doznajemo sve kandidate showa Tvoje lice zvuči poznato: Pripremite se jer i mi smo ih morali guglati|date=2026-01-31|access-date=2026-01-31|website=[[Dnevno]]|last=Paić|first=Vinko|url-status=live|archive-date=2026-02-01|archive-url=https://web.archive.org/web/20260201000243/https://www.dnevno.hr/magazin/doznajemo-sve-kandidate-showa-tvoje-lice-zvuci-poznato-pripremite-se-jer-i-mi-smo-ih-morali-guglati-3199532/}}</ref> {| class="wikitable" style="text-align: center;" !Natjecatelj !Godina rođenja !Mjesto rođenja !Zanimanje |- ! style="font-weight:normal;" | '''[[Lovro Juraga]]''' |2000. | |glumac |- ! style="font-weight:normal;" |'''[[Nora Ćurković]]''' |1998. |Split |influencerica |- ! style="font-weight:normal;" |'''[[Laura Sučec]]''' |2000. |Sisak |pjevačica |- ! style="font-weight:normal;" |'''[[David Balint]]''' |2000. |Zagreb |pjevač i fitness trener |- ! style="font-weight:normal;" |'''[[Dora Trogrlić]]''' |1998. |Đurdevac / Bjelovar |glazbenica i glasovna glumica |- ! style="font-weight:normal;" |'''[[David Amaro]]''' |1994. |Jesenice |glazbenik |- ! style="font-weight:normal;" |'''[[Sven Pocrnić]]''' | |Bjelovar |glazbenik |- ! style="font-weight:normal;" |'''[[Iva Ajduković]]''' |1986. |Sinj |pjevačica |} ==Ukupni poredak== '''Legenda''': :{{color box|gold}} natjecatelj s najvišim brojem bodova u epizodi / '''pobjednik epizode''' :{{color box|lightpink}} natjecatelj s najmanjim brojem bodova u epizodi {|class="wikitable sortable" style="text-align:center" |+{{nowrap|Zbrojevi bodova natjecatelja po epizodi}} ! scope="col" rowspan="2"| Natjecatelj ! colspan="12"| Tjedan ! scope="col" rowspan="2"| Ukupno ! scope="col" rowspan="2"| Finale |- ! scope="col"| 1 ! scope="col"| 2 ! scope="col"| 3 ! scope="col"| 4 ! scope="col"| 5 ! scope="col"| 6 ! scope="col"| 7 ! scope="col"| 8 ! scope="col"| 9 ! scope="col"| 10 ! scope="col"| 11 ! scope="col"| 12 |- ! scope="row"| Lovro |48 | | | | | | | | | | | | | |- ! scope="row"| Nora |14 | | | | | | | | | | | | | |- ! scope="row"| Laura |16 | | | | | | | | | | | | | |- ! scope="row"| David B. |26 | | | | | | | | | | | | | |- ! scope="row"| Dora |47 | | | | | | | | | | | | | |- ! scope="row"| David A. |61 | | | | | | | | | | | | | |- ! scope="row"| Sven |22 | | | | | | | | | | | | | |- ! scope="row"| Iva |40 | | | | | | | | | | | | | |} ==Pregled epizoda== ===Prva epizoda=== {| class="wikitable sortable" style="text-align: center;" ! rowspan="2" |Natjecatelj ! rowspan="2" |Nastup ! colspan="4" |Bodovi žirija ! rowspan="2" |Dodatni<br> bodovi ! rowspan="2" |Ukupno |- ! Goran ! Martina ! Mario ! Enis |- |Iva |{{DZ|HRV}} [[Gabi Novak]] – »On me voli na svoj način« | | | | | | |- |David A. |{{DZ|ŠPA}} [[Melody]] – »Esa Diva« | | | | | | |- |David B. |{{DZ|UK}}/{{DZ|KOSV}} [[Dua Lipa]] – »Training Season« | | | | | | |- |Nora |{{DZ|HRV}} [[Petar Grašo]] – »'92.« | | | | | | |- |Lovro |{{DZ|SAD}} [[Benson Boone]] – »Beautiful Things« | | | | | | |- |Sven |{{DZ|HRV}} [[Marko Perković Thompson]] – »[[Ako ne znaš šta je bilo]]« | | | | | | |- |Laura |{{DZ|HRV}} [[Grše]] – »Forza« | | | | | | |- |Dora |{{DZ|SAD}} [[Lady Gaga]] – »[[Abracadabra (pjesma)|Abracadabra]]« | | | | | | |} ===Druga epizoda=== {| class="wikitable sortable" style="text-align: center;" ! rowspan="2" |Natjecatelj ! rowspan="2" |Nastup ! colspan="4" |Bodovi žirija ! rowspan="2" |Dodatni<br> bodovi ! rowspan="2" |Ukupno |- ! Goran ! Martina ! Mario ! Enis |- |Iva |{{DZ|HRV}}/{{DZ|BIH}} [[Mate Bulić]] – »Moja Hercegovina« | | | | | | |- |David A. |{{DZ|HRV}} [[Tony Cetinski]] – »Blago onom tko te ima« | | | | | | |- |David B. |{{DZ|SRB}} [[Tea Tairović]] – »Çok güzel« | | | | | | |- |Nora |{{DZ|EST}} [[Tommy Cash]] – »[[Espresso Macchiato (pjesma)|Espresso Macchiato]]« | | | | | | |- |Lovro |{{DZ|SAD}} [[Taylor Swift]] – »The Fate of Ophelia « | | | | | | |- |Sven |{{DZ|SAD}} [[Britney Spears]] – »[[(You Drive Me) Crazy]]« | | | | | | |- |Laura |{{DZ|HRV}} [[Nina Badrić]] – »Dani i godine« | | | | | | |- |Dora |{{DZ|BIH}} [[Kemal Monteno]] – »Vratio sam se živote« | | | | | | | |} ===Treća epizoda=== {| class="wikitable sortable" style="text-align: center;" ! rowspan="2" |Natjecatelj ! rowspan="2" |Nastup ! colspan="4" |Bodovi žirija ! rowspan="2" |Dodatni<br> bodovi ! rowspan="2" |Ukupno |- ! Goran ! Martina ! Mario ! Enis |- |Iva |{{DZ|UK}} [[Adele]] – »Skyfall« | | | | | | |- |David A. |{{DZ|HRV}} [[Doris Dragović]] – »Moram« | | | | | | |- |David B. |{{DZ|SAD}} [[Imagine Dragons]] – »Bad Liar« | | | | | | |- |Nora |{{DZ|HRV}} [[Danijela Martinović]] – »Dobro je« | | | | | | |- |Lovro |{{DZ|HRV}} [[Josipa Lisac]] – »Ti si genije« | | | | | | |- |Sven |{{DZ|MKD}} [[Toše Proeski]] – »Igra bez granica« | | | | | | |- |Laura |{{DZ|PUR}} [[Daddy Yankee]] – »Limbo« | | | | | | |- |Dora |{{DZ|SAD}} [[Madonna]] – »[[Like a Prayer (pjesma)|Like a Prayer]]« | | | | | | |} ===Četvrta epizoda=== {| class="wikitable sortable" style="text-align: center;" ! rowspan="2" |Natjecatelj ! rowspan="2" |Nastup ! colspan="4" |Bodovi žirija ! rowspan="2" |Dodatni<br> bodovi ! rowspan="2" |Ukupno |- ! Goran ! Martina ! Mario ! Enis |- |Iva |{{DZ|HRV}} [[Severina Vučković|Severina]] – »Tvoja prva djevojka« | | | | | | |- |David A. |{{DZ|HRV}} [[Zlatko Pejaković]] – »Ako odem prijatelji« | | | | | | |- |David B. |{{DZ|BRA}} [[Carrapicho]] – »Tic Tic Tac« | | | | | | |- |Nora |{{DZ|ITA}} [[Toto Cutugno]] – »L'italiana« | | | | | | |- |Lovro |{{DZ|HRV}} [[Vice Vukov]] – »Dobro mi došel prijatel« | | | | | | |- |Sven |{{DZ|UK}} [[Ed Sheeran]] – »Shivers« | | | | | | |- |Laura |{{DZ|HRV}} [[Severina Vučković|Severina]] – »Mili moj« | | | | | | |- |Dora |{{DZ|SAD}} [[Michael Sembello]] – »Maniac« | | | | | | |} ===Peta epizoda=== {| class="wikitable sortable" style="text-align: center;" ! rowspan="2" |Natjecatelj ! rowspan="2" |Nastup ! colspan="4" |Bodovi žirija ! rowspan="2" |Dodatni<br> bodovi ! rowspan="2" |Ukupno |- ! Goran ! Martina ! Mario ! Enis |- |Iva |{{DZ|HRV}} [[Jacques Houdek]] – »Zauvijek tvoj« | | | | | | |- |David A. |{{DZ|SRB}} [[Milica Todorović]] – »Tri čaše« | | | | | | |- |David B. |{{DZ|HRV}} [[Jasmin Stavros]] – »Umoran« | | | | | | |- |Nora |{{DZ|CIP}} [[Anna Vissi]] – »Kanenas«/»Još fališ« | | | | | | |- |Lovro |{{DZ|HRV}} [[Tajči]] – »[[Hajde da ludujemo (pjesma)|Hajde da ludujemo]]« | | | | | | |- |Sven |{{DZ|KAN}} [[Céline Dion]] – »Ne partez pas sans moi« | | | | | | |- |Laura |{{DZ|SAD}} [[No Doubt]] – »Don't Speak« | | | | | | |- |Dora |{{DZ|ŠVE}} [[Zara Larsson]] – »Lush Life« | | | | | | |} ===Šesta epizoda=== {| class="wikitable sortable" style="text-align: center;" ! rowspan="2" |Natjecatelj ! rowspan="2" |Nastup ! colspan="4" |Bodovi žirija ! rowspan="2" |Dodatni<br> bodovi ! rowspan="2" |Ukupno |- ! Goran ! Martina ! Mario ! Enis |- |Iva |{{DZ|SAD}} [[Jennifer Lopez]] – »[[Jenny from the Block]]« | | | | | | |- |David A. |{{DZ|HRV}} [[Maja Blagdan]] – »[[Sveta ljubav]]« | | | | | | |- |David B. |{{DZ|HRV}} [[Lana Jurčević]] – »Majica« | | | | | | |- |Nora |{{DZ|SRB}} [[Aleksandra Prijović]] – »Psiho« | | | | | | |- |Lovro |{{DZ|SAD}} [[Elvis Presley]] – »Jailhouse Rock« | | | | | | |- |Sven |{{DZ|HRV}}/{{DZ|SRB}} [[Neda Ukraden]] – »Noći u Brazilu« | | | | | | |- |Laura |{{DZ|SAD}} [[Katy Perry]] – »Dark Horse« | | | | | | |- |Dora |{{DZ|ITA}} [[Luciano Pavarotti]] – »O sole mio« | | | | | | |} ===Sedma epizoda=== {| class="wikitable sortable" style="text-align: center;" ! rowspan="2" |Natjecatelj ! rowspan="2" |Nastup ! colspan="4" |Bodovi žirija ! rowspan="2" |Dodatni<br> bodovi ! rowspan="2" |Ukupno |- ! Goran ! Martina ! Mario ! Enis |- |Iva |{{DZ|HRV}} [[Joško Čagalj|Jole]] – »Nina« | | | | | | |- |David A. |{{DZ|HRV}} [[Jelena Rozga]] – »Opijum« & »Solo igračica« | | | | | | |- |David B. |{{DZ|PUE}} [[Ricky Martin]] – »Pégate« | | | | | | |- |Nora |{{DZ|SAD}} [[Red Hot Chili Peppers]] – »Can't Stop« | | | | | | |- |Lovro |{{DZ|SAD}} [[Frank Sinatra]] – »[[Strangers in the Night]]« & »[[My way|My Way]]« | | | | | | |- |Sven |{{DZ|FIN}} [[Käärijä]] – »[[Eurodab]]« | | | | | | |- |Laura |{{DZ|HRV}} [[Baby Lasagna]] – »Eurodab« | | | | | | |- |Dora |{{DZ|SRB}} [[Tanja Savić]] – »Poludela« | | | | | | |} ===Osma epizoda=== {| class="wikitable sortable" style="text-align: center;" ! rowspan="2" |Natjecatelj ! rowspan="2" |Nastup ! colspan="4" |Bodovi žirija ! rowspan="2" |Dodatni<br> bodovi ! rowspan="2" |Ukupno |- ! Goran ! Martina ! Mario ! Enis |- |Iva |{{DZ|HRV}} [[Goran Bare]] – »Mene ne zanima« | | | | | | |- |David A. |{{DZ|UK}} [[Freddie Mercury]] – »[[Radio Ga Ga]]« | | | | | | |- |David B. |{{DZ|SAD}} [[Ariana Grande]] – »7 Rings« | | | | | | |- |Nora |{{DZ|KOR}} [[Jennie]] – »Like JENNIE« | | | | | | |- |Lovro |{{DZ|UK}} [[Amy Winehouse]] – »Rehab« | | | | | | |- |Sven |{{DZ|SAD}} [[Mariah Carey]] – »Without You« | | | | | | |- |Laura |{{DZ|HRV}} [[Colonia]] – »Deja vu« | | | | | | |- |Dora |{{DZ|PUE}} [[Bad Bunny]] – »Tití Me Preguntó« | | | | | | |} ===Deveta epizoda=== {| class="wikitable sortable" style="text-align: center;" ! rowspan="2" |Natjecatelj ! rowspan="2" |Nastup ! colspan="4" |Bodovi žirija ! rowspan="2" |Dodatni<br> bodovi ! rowspan="2" |Ukupno |- ! Goran ! Martina ! Mario ! Enis |- |Iva |{{DZ|FRA}} [[Barbara Pravi]] – »Voilà« | | | | | | |- |David A. |{{DZ|HRV}} [[Luka Nižetić]] – »Južina« | | | | | | |- |David B. |{{DZ|HRV}} [[Alka Vuica]] – »Opet volim« | | | | | | |- |Nora |{{DZ|SAD}} [[Dolly Parton]] – »9 to 5« | | | | | | |- |Lovro |{{DZ|SLO}} [[Senidah]] – »Ti i ja« | | | | | | |- |Sven |{{DZ|HRV}} [[Tereza Kesovija]] – »Nono, dobri moj nono« | | | | | | |- |Laura |{{DZ|UK}} [[The Prodigy]] – »Breathe« | | | | | | |- |Dora |{{DZ|SAD}} [[Miley Cyrus]] – »Midnight Sky« | | | | | | |} ===Deseta epizoda=== {| class="wikitable sortable" style="text-align: center;" ! rowspan="2" |Natjecatelj ! rowspan="2" |Nastup ! colspan="4" |Bodovi žirija ! rowspan="2" |Dodatni<br> bodovi ! rowspan="2" |Ukupno |- ! Goran ! Martina ! Mario ! Enis |- |Iva |{{DZ|UKR}} [[Ruslana]] – »Wild Dances« | | | | | | |- |David A. |{{DZ|BIH}} [[Halid Bešlić]] – »Romanija« | | | | | | |- |David B. |{{DZ|ŠVE}} [[Icona Pop]] – »I Love It« | | | | | | |- |Nora |{{DZ|SAD}} [[Chappell Roan]] – »HOT TO GO!« | | | | | | |- |Lovro |{{DZ|ITA}} [[Måneskin]] – »Beggin'« | | | | | | |- |Sven |{{DZ|SRB}} [[Đorđe Balašević]] – »Devojka sa čardaš nogama« | | | | | |- |Laura |{{DZ|HRV}} [[Jasna Zlokić]] – »Tiho sviraj pjesmu ljubavnu« | | | | | | |- |Dora |{{DZ|SRB}} [[Željko Joksimović]] – »Drska ženo plava« | | | | | | |} ===Jedanaesta epizoda=== {| class="wikitable sortable" style="text-align: center;" ! rowspan="2" |Natjecatelj ! rowspan="2" |Nastup ! colspan="4" |Bodovi žirija ! rowspan="2" |Dodatni<br> bodovi ! rowspan="2" |Ukupno |- ! Goran ! Martina ! Mario ! Enis |- |Iva |{{DZ|HRV}} [[Grupa Vigor]]/[[Mario Roth]] – »Marija« | | | | | | |- |David A. |{{DZ|BIH}}/{{DZ|SRB}} [[Lepa Brena]] – »Boli me uvo za sve« | | | | | | |- |David B. |{{DZ|SAD}} [[Kiss]] – »[[I Was Made for Lovin' You]]« | | | | | | |- |Nora |{{DZ|KOR}} [[Psy]] – »Gentleman« | | | | | | |- |Lovro |{{DZ|SAD}} [[Cher]] – »Dov'é l'amore« | | | | | | |- |Sven |{{DZ|UK}} [[Sam Smith]] – »Unholy« | | | | | |- |Laura |{{DZ|BIH}} [[Silvana Armenulić]] – »Šta će mi život« | | | | | | |- |Dora |{{DZ|HRV}} [[ET]] – »Ja ti priznajem« | | | | | | |} ===Dvanaesta epizoda=== {| class="wikitable sortable" style="text-align: center;" ! rowspan="2" |Natjecatelj ! rowspan="2" |Nastup ! colspan="4" |Bodovi žirija ! rowspan="2" |Dodatni<br> bodovi ! rowspan="2" |Ukupno |- ! Goran ! Martina ! Mario ! Enis |- |Iva |{{DZ|AUS}} [[AC/DC]] – »Highway to Hell« | | | | | | |- |David A. |{{DZ|BIH}} [[Dino Merlin]] – »Kad si rekla da me voliš« | | | | | | |- |David B. |{{DZ|HRV}} [[Maja Šuput]] – »Nisam ja za male stvari« | | | | | | |- |Nora |{{DZ|BIH}}/{{DZ|HRV}} [[Željko Bebek]] – »Selma« | | | | | | |- |Lovro |{{DZ|SAD}} [[Bruce Springsteen]] – »[[Born in the U.S.A. (pjesma)|Born in the U.S.A.]]« | | | | | | |- |Sven |{{DZ|ITA}} [[Domenico Modugno]] – »Nel blu, dipinto di blu (Volare)« | | | | | |- |Laura |{{DZ|ŠVE}} [[ABBA]] – »Gimme! Gimme! Gimme! (A Man After Midnight)« | | | | | | |- |Dora |{{DZ|KOL}} [[Shakira]] – »[[She Wolf (pjesma)|She Wolf]]« | | | | | | |} ===Trinaesta epizoda=== {| class="wikitable sortable" style="text-align: center;" ! rowspan="2" |Natjecatelj ! rowspan="2" |Nastup ! colspan="4" |Bodovi žirija ! rowspan="2" |Početni<br> bodovi ! rowspan="2" |Dodatni<br> bodovi ! rowspan="2" |Ukupno |- ! Goran ! Martina ! Mario ! Enis |- |Iva |{{DZ|SAD}} [[Christina Aguilera]] – »Fighter« | | | | | | | |- |David A. |{{DZ|FRA}} [[Slimane]] – »Mon Amour« | | | | | | | |- |Lovro |{{DZ|ITA}} [[Andrea Bocelli]] – »Bésame Mucho« | | | | | | | |- |Sven |{{DZ|SRB}} [[Marija Šerifović]] – »[[Molitva (pjesma)|Molitva]]« | | | | | | | |- |David B. |{{DZ|SRB}} [[Suzana Branković]] – »Ponoć« | rowspan="4" colspan="7"{{N/A|—}} |- |Laura |{{DZ|SRB}} [[Aco Pejović]] – »Ponoć« |- |Nora |{{DZ|HRV}} [[Matija Cvek]] – »Trebaš li me« |- |Dora |{{DZ|HRV}} [[Eni Jurišić]] – »Trebaš li me« |} ==Izvori== {{izvori}} {{Tvoje lice zvuči poznato}} [[Kategorija:Tvoje lice zvuči poznato]] [[Kategorija:Televizijske sezone iz 2026.]] hg5oalrr2mn201fzqhx4o0t1dumpaz1 0 801837 7563661 7392544 2026-07-25T16:11:23Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7563661 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = Virginia Giuffre | slika = | opis_slike = | rodno_ime = Virginia Louise Roberts | rođenje = {{birth date|df=yes|1983|8|9}} | mjesto_rođenja = [[Sacramento, Kalifornija|Sacramento]], [[Kalifornija]], [[SAD]] | smrt = {{death date and age|2025|4|25|1983|8|9|df=y}} | mjesto_smrti = [[Neergabby]], [[Zapadna Australija]], [[Australija]] | posljednje_počivalište = | državljanstvo = {{hlist|[[SAD|Američko]]|[[Australija|Australsko]]}} | suprug = Robert Giuffre (2002. – 2024.) | djeca = 3 }} '''Virginia Louise Giuffre''' ([[Sacramento, Kalifornija|Sacramento]], [[9. kolovoza]] [[1983.]] – [[Neergabby]], [[25. travnja]] [[2025.]]) bila je australska i američka zagovornica žrtava trgovine ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja i jedna od najistaknutijih tužiteljica [[Jeffrey Epstein|Jeffreyja Epsteina]].<ref name="Roberts-2025">{{Cite news |last=Roberts |first=Sam |date=April 26, 2025 |title=Virginia Giuffre, Voice in Epstein Sex Trafficking Scandal, Dies at 41 |trans-title=Virginia Giuffre, glas u skandalu s Epsteinovom trgovinom ljudima, umrla je u 41. godini |url=https://www.nytimes.com/2025/04/25/us/virginia-giuffre-dead.html |newspaper=[[The New York Times]] |issn=0362-4331 |access-date=April 27, 2025 |url-access=subscription |archive-url=https://archive.today/20250427101906/https://www.nytimes.com/2025/04/26/us/virginia-giuffre-dead.html |url-status=live |archive-date=April 27, 2025 |language=en}}</ref> Giuffre je medijima iznijela detaljne optužbe o Epsteinu i [[Ghislaine Maxwell]]. Prvo je 2011. godine tvrdila da je Epstein vodio lanac trgovine ljudima, osiguravajući djevojke za seksualne usluge drugim moćnim muškarcima.<ref name=":1">{{Cite web |last=Sisak |first=Michael R. |date=February 8, 2026 |title=FBI concluded Jeffrey Epstein wasn’t running a sex trafficking ring for powerful men, files show |trans-title=FBI je zaključio da Jeffrey Epstein nije vodio lanac trgovine ljudima za seksualno iskorištavanje moćnih muškaraca, pokazuju dokumenti. |url=https://apnews.com/article/jeffrey-epstein-client-list-sex-trafficking-049c96080a2ca2c12c84ac506437e50b |access-date=2026-02-10 |website=AP News |language=en|last2=Caruso|first2=David B.|last3=Neumeister|first3=Larry|language=en}}</ref> Godine 2011. Giuffre je prvi put opisala susret s [[Andrew Mountbatten-Windsor|Andrewom Mountbatten-Windsorom]] za ''[[Daily Mail]]'', a novinar je u intervjuu napisao da „nema naznaka da je bilo ikakvog seksualnog kontakta između Virginije i Andrewa”. Giuffre je kasnije tvrdila da ju je Epstein prodao Andrewu i da je bila silovana tri puta. Njezin intervju za [[BBC]] iz 2019. godine promijenio je [[javno mnijenje]] protiv princa. Andrew je porekao optužbe.<ref name=":2">{{Cite news |date=2019-12-03 |title=Prince Andrew accuser tells BBC she was forced to have sex with the British royal |trans-title=Tužiteljica princa Andrewa izjavila je za BBC da je bila prisiljena imati seks s britanskim kraljevskim članom |url=https://www.washingtonpost.com/world/europe/prince-andrew-accuser-tells-bbc-about-being-forced-to-have-sex-with-the-british-royal/2019/12/02/6c550e32-1511-11ea-80d6-d0ca7007273f_story.html |access-date=2026-02-16 |work=The Washington Post |issn=0190-8286 |language=en}}</ref><ref name="Mansoor-2019">{{Cite magazine |last=Mansoor |first=Sanya |date=December 2, 2019 |title='Only One of Us Is Telling the Truth.' The Biggest Moments From Prince Andrew Accuser Virginia Giuffre's BBC Interview |url=https://time.com/5742379/virginia-giuffre-prince-andrew-bbc-interview/ |access-date=December 13, 2019 |magazine=[[Time (časopis)|Time]] |language=en |archive-date=April 21, 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200421033950/https://time.com/5742379/virginia-giuffre-prince-andrew-bbc-interview/ |url-status=dead}}</ref> Godine 2021. podnijela je građansku tužbu protiv princa Andrewa. Tužba je riješena u veljači 2022. Andrew je platio Giuffre neobjavljeni iznos, donirao njezinoj dobrotvornoj organizaciji, porekao krivnju i postigao nagodbu bez priznanja odgovornosti.<ref name="Scannell-2022">{{Cite web |last=Scannell |first=Kara |date=November 8, 2022 |title=Virginia Giuffre drops allegations against Alan Dershowitz, saying she 'may have made a mistake' |url=https://www.cnn.com/2022/11/08/us/alan-dershowitz-virginia-giuffre-allegations-dropped |access-date=November 12, 2022 |publisher=[[CNN]] |language=en}}</ref><ref name="Weiser-2022">{{Cite web |last=Weiser |first=Benjamin |date=February 15, 2022 |title=Prince Andrew Settles Sexual Abuse Lawsuit With Virginia Giuffre |url=https://www.nytimes.com/2022/02/15/nyregion/prince-andrew-virginia-giuffre-settlement.html |access-date=February 15, 2022 |website=[[The New York Times]] |language=en |archive-url=https://archive.today/20220215160848/https://www.nytimes.com/2022/02/15/nyregion/prince-andrew-virginia-giuffre-settlement.html |archive-date=February 15, 2022}}</ref><ref name="BBC-News-2022">{{Cite web |date=February 15, 2022 |title=Prince Andrew settles US civil sex assault case |url=https://www.bbc.co.uk/news/uk-60393843 |access-date=February 15, 2022 |website=[[BBC]] |language=en}}</ref> Giuffre je pokrenula kaznene i građanske postupke protiv Epsteina i Maxwell, tužeći Maxwell za klevetu 2015. nakon što ju je Maxwell nazvala "lažljivicom". Slučaj je riješen 2017. godine nagodbom, pri čemu iznos nije objavljen.<ref name="Roberts-2025"/><ref name="bbcinterview">{{Cite news |date=December 2, 2019 |title=Prince Andrew accuser asks public to 'stand beside her' |url=https://www.bbc.com/news/uk-50607705 |access-date=December 7, 2019 |work=[[BBC]] |language=en}}</ref> Godine 2015. Giuffre je osnovala ''Victims Refuse Silence'', [[Neprofitna organizacija|neprofitnu organizaciju]] sa sjedištem u [[SAD|SAD-u]] koja podržava žrtve zlostavljanja, a koja je 2021. ponovno pokrenuta pod nazivom ''Speak Out, Act, Reclaim'' (SOAR). Godine 2014. tvrdila je da ju je [[Alan Dershowitz]] seksualno zlostavljao (što je on porekao), a zatim je 2022. povukla te tvrdnje.<ref name="Scannell-2022"/> Giuffre je 25. travnja 2025., u 41. godini života, počinila samoubojstvo u svom domu u Neergabbyju u [[Zapadna Australija|Zapadnoj Australiji]].<ref name="Roberts-2025"/><ref>{{Cite web |url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/umrla-virginia-giuffre-zena-koja-je-optuzila-princa-andrewa-i-jeffreyja-epsteina/2665017.aspx |title=Umrla Virginia Giuffre, žena koja je optužila princa Andrewa i Jeffreyja Epsteina |date=2025-04-26 |publisher=[[Index.hr]] |access-date=2026-02-21}}</ref> ==Izvori== {{Izvori}} ==Vanjske poveznice== * {{IMDb name|10947513}} * [https://www.courthousenews.com/wp-content/uploads/2019/08/Giuffre-unseal.pdf Odpečaćeni sudski dokumenti iz slučaja Giuffre protiv Maxwell] * [https://www.documentcloud.org/documents/6251258-Virginia-Roberts-Memoir.html#document/p2 Odpečaćeni sudski dokument koji sadrži nacrt memoara Virginije Roberts] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241202165107/https://www.documentcloud.org/documents/6251258-Virginia-Roberts-Memoir.html#document/p2 |date=2. prosinca 2024. }} * [https://www.courthousenews.com/wp-content/uploads/2019/11/Dershowtiz-Counterclaim.pdf Odpečaćeni sudski dokumenti iz slučaja Giuffre protiv Dershowitza] {{DEFAULTSORT:Giuffre, Virginia Louise}} [[Kategorija:Jeffrey Epstein]] [[Kategorija:Životopisi, Kalifornija]] [[Kategorija:Američki aktivisti]] 5ktewwcsbosospbz9krw4mutwm7k184 0 810348 7563616 7469318 2026-07-25T14:32:38Z Šaholjubac 211973 /* Zaključak */ 7563616 wikitext text/x-wiki '''Triangulacija''' u [[šah]]u je manevarsko sredstvo, odnosno taktika, kojim igrač namjerno gubi tempo predajući tako potez protivniku kako bi ga doveo u stanje ''zugzwanga'' (iznuđenog poteza ili ''iznudice''). Susreće se uglavnom u pješačkim konačnicama.<ref>Georgij Mihailovič Lisicin, ''Strategija i taktika: I. dio'', Šahovska naklada, Zagreb, 1987., str. 96</ref> Cilj je postići identičnu poziciju na ploči, ali s promjenom prava na potez. Manevriranje koje se izvodi tijekom triangulacije naziva se '''trokutnim kretanjem'''.<ref>Emir Dizdarević, ''Osnove šaha: pješačke konačnice'', Arka press, Sarajevo, 2006., str. 20–21</ref> Manevar se najčešće izvodi kraljem kroz niz od tri povezana polja koja formiraju [[trokut]] (primjerice, e2-d2-e3-e2). Dok jedan kralj troši tri poteza da se vrati na polazište, protivnički kralj, ograničen topografijom ploče ili pješacima, prisiljen je kretati se između ''samo dva'' dostupna polja. Time se postiže parnost, odnosno predaja tempa. Osim kraljem, triangulaciju je moguće postići i damom.<ref>Georgij Mihailovič Lisicin, ''Strategija i taktika: I. dio'', Šahovska naklada, Zagreb, 1987., str. 97</ref> == Primjeri == '''Prvi primjer''' {{Chess diagram |floatright |Fahrni – Alapin{{Efn|Unatoč tome što se ova pozicija u mnogim knjigama o konačnicama pripisuje partiji između Hansa Fahrnija i Semjona Alapina, datiranoj između 1909. i 1917. godine, [[Edward Winter]] je otkrio da se pozicija u šahovskoj literaturi javlja puno ranije.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/fahrnialapin.html The So-called Fahrni-Alapin Pawn Ending] Chess Notes. Pristupljeno 1. svibnja 2026.</ref>}} | |xo|kd|xo| | | | | | | | | | | | |pd| |pl| | | | | |pl| | |kl| | | | | | |oo|oo| | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | |Bijeli je na potezu. Bijelom je potrebno da u ovoj situaciji crni bude na potezu, stoga se koristi triangulacijom. Točke označavaju polja triangulacije za bijelog kralja. }} Iako crni kralj ima tri dostupna polja (b8, c8 i d8), problem je u tome što crna polja b8 i d8 nisu susjedna, odnosno crni kralj ne može stupiti direktno s b8 na d8 ili s d8 na b8: to znači da crni kralj neće moći zatvoriti neparni ciklus, tj. neće se moći u neparnom broju poteza vratiti na polje c8 (čime bi vratio tempo bijelom). Čim crni kralj stupi na polje c7, bijeli će svojim kraljem igrati na c5 i dobiti (neovisno o stadiju triangulacije). Bitno je da polja trokuta koji će bijeli činiti kraljem budu takva da u svakom trenutku bijeli ima mogućnost stupiti na c5 ako i samo ako crni kralj stupi na c7, tj. radi se o trokutu c4-d4-d5. Ključno je da bijeli stupi na c5 tek nakon što je crni stupio na c7, ali nikako prije jer bijeli tako ne može dobiti (morao bi ponoviti poziciju na dijagramu). : '''1.Kc4!''' : '''1...Kb8''' (ne mijenja na stvari 1...Kd8 zbog 2.Kd4 ili 1...Kc7 zbog 2.Kc5) : '''2.Kd4 Kc8''' : '''3.Kd5!''' i sada je triangulacija kompletirana i imamo istu poziciju s crnim na potezu. Crni je u iznudici, bijeli dobiva.<ref>Georgij Mihailovič Lisicin, ''Strategija i taktika: I. dio'', Šahovska naklada, Zagreb, 1987., str. 96</ref> '''Drugi primjer''' {{Chess diagram |floatright |Triangulacija | | | | | | | | | |pd| |kd| | | | | |pl|xo| | | | | | | |pl|kl|oo| | | | | | |oo| | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | |Bijeli je na potezu. Bijeli može dobiti triangulacijom. Točke označavaju polja triangulacije za bijelog kralja. }} U poziciji na dijagramu crni ima [[Opozicija (šah)|opoziciju]] i drži bijelog kralja na razmaku. Međutim, da bijeli ima opoziciju (tj. da je crni na potezu u ovoj poziciji), crni kralj morao bi se odmaknuti s polja d7 i dozvoliti bijelom kralju da napreduje. Crni kralj mora ostati blizu trenutačnog položaja: mora spriječiti napredovanje c-pješaka i ne smije dozvoliti da bude izguran na rub ploče. Polja d5 i d7 su ''odgovarajuća polja''. Kad je bijeli kralj na d5, crni kralj mora biti na d7, s bijelim na potezu kako bi spriječio napredovanje bijelog kralja. Bijeli ima trokut dostupnih polja: d5, e5 i d4 i može pobijediti sljedećim manevrom: : '''1.Ke5!''' (ako 1.c6+, onda 1...Kc8 [[remi (šah)|remizira]]. Ako 1...bxc6+, onda 2.Kc5 dobiva) : '''1...Kc6''' (ako 1...Ke7, onda 2.c6 i bijeli dobija [[promocija (šah)|promocijom]] b-pješaka) : '''2.Kd4 Kd7''' : '''3.Kd5''' i sada je triangulacija dovršena i imamo istu poziciju s crnim na potezu. Bijeli je zauzeo opoziciju i crni je sad u iznudici. Partija se može nastaviti ovako: : '''3....Kc8''' : '''4.Ke6!''' (dijagonalna opozicija) '''Kd8''' : '''5.Kd6''' (vertikalna opozicija) '''Kc8''' : '''6.Ke7 Kb8''' : '''7.Kd7 Ka8''' : '''8.c6''' i bijeli dobiva. Dakako, postoje i drugi načini za bijelog da dobije nakon svojeg trećeg poteza.<ref>Mark Dvorecki, ''Dvoretsky's Endgame Manual'' (2. izd.), Russell Enterprises, 2006., str. 21</ref> == Nužnost dijagonalnog kretanja == Ključna komponenta triangulacije leži u narušavanju parnosti kretanja, što je omogućeno isključivo '''dijagonalnim korakom''' kralja. === Problem parnosti (ograničenja ortogonalnog kretanja) === Udaljenost od <math>n</math> poteza između dva polja, koja se mogu redom označiti uređenim parovima [[Prirodni brojevi|prirodnih brojeva]], pri čemu prva komponenta označava redak, a druga stupac (liniju), <math>X = (x_1, y_1)</math> i <math>Y = (x_n, y_n)</math> u [[Metrika (matematika)|metrici]] koja dopušta isključivo horizontalne i vertikalne pomake (tzv. ''Manhattan'' ili ''taxicab'' metrika) uvijek zadržava istu parnost bez obzira na putanju. Ako bi se kralj kretao isključivo [[Pravi kut|ortogonalno]] (poput topa), povratak na početno polje bio bi moguć isključivo u ''parnom broju poteza''. U takvom sustavu nemoguće je „izgubiti” jedan tempo. Općenito, postoji mnogo putova od polja <math>X</math> do polja <math>Y</math> duljine <math>n</math> (duljina puta definira se kao broj poteza potrebnih da bi kralj stigao s početnog na završno polje puta). Uočimo da kralj pri polasku s <math>X</math> do <math>Y</math> i onda od <math>Y</math> do <math>X</math> staje na svako polje <math>(x_2, y_2), ..., (x_{n-1}, y_{n-1})</math> između <math>X</math> i <math>Y</math> točno dvaput: to znači da se kralj efektivno pomaknuo ''direktno'' s polja <math>X</math> na polje <math>Y</math> i onda opet direktno s polja <math>Y</math> na <math>X</math> (čime je ''de facto'' dovršio ovaj dvopotezni ciklus: <math>X</math> – <math>Y</math> – <math>X</math>). To znači da je nedijagonalnim kretanjem nemoguće ostvariti neparan ciklus kraljem, a samim je time takvim kretanjem nemoguća i triangulacija. === Uloga dijagonale i Čebiševljeva metrika === Šahovska ploča koristi Čebiševljevu metriku, gdje kralj dijagonalnim potezom efektivno mijenja boju polja unutar sustava kretanja koji bi inače bio biprocesan. Dijagonalno kretanje omogućuje zatvaranje ciklusa od '''tri čvora''' (neparan ciklus), što je nužan uvjet za promjenu prava na potez pri povratku na ishodišnu točku. === Zaključak === Triangulacija je kraljem učinkovita pod uvjetom da protivnički kralj ne smije imati pristup poljima koja bi mu omogućila identičan neparni ciklus kretanja. Ako bi oba kralja imala slobodu triangulacije, inicijalni gubitak tempa bio bi poništen retriangulacijom, čime se pozicija ponavlja, odnosno ne dolazi do promjene prava na potez. Dakle, triangulaciju čini preobrazba prostorne prednosti (veće mogućnosti kretanja kralja u odnosu na protivničkog) u vremensku. == Bilješke == {{notelist}} == Izvori == [[Kategorija:Šah]] twa7xzu4c83etonft9b9a14ebai2j4c 7563618 7563616 2026-07-25T14:34:44Z Šaholjubac 211973 /* Uloga dijagonale i Čebiševljeva metrika */ 7563618 wikitext text/x-wiki '''Triangulacija''' u [[šah]]u je manevarsko sredstvo, odnosno taktika, kojim igrač namjerno gubi tempo predajući tako potez protivniku kako bi ga doveo u stanje ''zugzwanga'' (iznuđenog poteza ili ''iznudice''). Susreće se uglavnom u pješačkim konačnicama.<ref>Georgij Mihailovič Lisicin, ''Strategija i taktika: I. dio'', Šahovska naklada, Zagreb, 1987., str. 96</ref> Cilj je postići identičnu poziciju na ploči, ali s promjenom prava na potez. Manevriranje koje se izvodi tijekom triangulacije naziva se '''trokutnim kretanjem'''.<ref>Emir Dizdarević, ''Osnove šaha: pješačke konačnice'', Arka press, Sarajevo, 2006., str. 20–21</ref> Manevar se najčešće izvodi kraljem kroz niz od tri povezana polja koja formiraju [[trokut]] (primjerice, e2-d2-e3-e2). Dok jedan kralj troši tri poteza da se vrati na polazište, protivnički kralj, ograničen topografijom ploče ili pješacima, prisiljen je kretati se između ''samo dva'' dostupna polja. Time se postiže parnost, odnosno predaja tempa. Osim kraljem, triangulaciju je moguće postići i damom.<ref>Georgij Mihailovič Lisicin, ''Strategija i taktika: I. dio'', Šahovska naklada, Zagreb, 1987., str. 97</ref> == Primjeri == '''Prvi primjer''' {{Chess diagram |floatright |Fahrni – Alapin{{Efn|Unatoč tome što se ova pozicija u mnogim knjigama o konačnicama pripisuje partiji između Hansa Fahrnija i Semjona Alapina, datiranoj između 1909. i 1917. godine, [[Edward Winter]] je otkrio da se pozicija u šahovskoj literaturi javlja puno ranije.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/fahrnialapin.html The So-called Fahrni-Alapin Pawn Ending] Chess Notes. Pristupljeno 1. svibnja 2026.</ref>}} | |xo|kd|xo| | | | | | | | | | | | |pd| |pl| | | | | |pl| | |kl| | | | | | |oo|oo| | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | |Bijeli je na potezu. Bijelom je potrebno da u ovoj situaciji crni bude na potezu, stoga se koristi triangulacijom. Točke označavaju polja triangulacije za bijelog kralja. }} Iako crni kralj ima tri dostupna polja (b8, c8 i d8), problem je u tome što crna polja b8 i d8 nisu susjedna, odnosno crni kralj ne može stupiti direktno s b8 na d8 ili s d8 na b8: to znači da crni kralj neće moći zatvoriti neparni ciklus, tj. neće se moći u neparnom broju poteza vratiti na polje c8 (čime bi vratio tempo bijelom). Čim crni kralj stupi na polje c7, bijeli će svojim kraljem igrati na c5 i dobiti (neovisno o stadiju triangulacije). Bitno je da polja trokuta koji će bijeli činiti kraljem budu takva da u svakom trenutku bijeli ima mogućnost stupiti na c5 ako i samo ako crni kralj stupi na c7, tj. radi se o trokutu c4-d4-d5. Ključno je da bijeli stupi na c5 tek nakon što je crni stupio na c7, ali nikako prije jer bijeli tako ne može dobiti (morao bi ponoviti poziciju na dijagramu). : '''1.Kc4!''' : '''1...Kb8''' (ne mijenja na stvari 1...Kd8 zbog 2.Kd4 ili 1...Kc7 zbog 2.Kc5) : '''2.Kd4 Kc8''' : '''3.Kd5!''' i sada je triangulacija kompletirana i imamo istu poziciju s crnim na potezu. Crni je u iznudici, bijeli dobiva.<ref>Georgij Mihailovič Lisicin, ''Strategija i taktika: I. dio'', Šahovska naklada, Zagreb, 1987., str. 96</ref> '''Drugi primjer''' {{Chess diagram |floatright |Triangulacija | | | | | | | | | |pd| |kd| | | | | |pl|xo| | | | | | | |pl|kl|oo| | | | | | |oo| | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | |Bijeli je na potezu. Bijeli može dobiti triangulacijom. Točke označavaju polja triangulacije za bijelog kralja. }} U poziciji na dijagramu crni ima [[Opozicija (šah)|opoziciju]] i drži bijelog kralja na razmaku. Međutim, da bijeli ima opoziciju (tj. da je crni na potezu u ovoj poziciji), crni kralj morao bi se odmaknuti s polja d7 i dozvoliti bijelom kralju da napreduje. Crni kralj mora ostati blizu trenutačnog položaja: mora spriječiti napredovanje c-pješaka i ne smije dozvoliti da bude izguran na rub ploče. Polja d5 i d7 su ''odgovarajuća polja''. Kad je bijeli kralj na d5, crni kralj mora biti na d7, s bijelim na potezu kako bi spriječio napredovanje bijelog kralja. Bijeli ima trokut dostupnih polja: d5, e5 i d4 i može pobijediti sljedećim manevrom: : '''1.Ke5!''' (ako 1.c6+, onda 1...Kc8 [[remi (šah)|remizira]]. Ako 1...bxc6+, onda 2.Kc5 dobiva) : '''1...Kc6''' (ako 1...Ke7, onda 2.c6 i bijeli dobija [[promocija (šah)|promocijom]] b-pješaka) : '''2.Kd4 Kd7''' : '''3.Kd5''' i sada je triangulacija dovršena i imamo istu poziciju s crnim na potezu. Bijeli je zauzeo opoziciju i crni je sad u iznudici. Partija se može nastaviti ovako: : '''3....Kc8''' : '''4.Ke6!''' (dijagonalna opozicija) '''Kd8''' : '''5.Kd6''' (vertikalna opozicija) '''Kc8''' : '''6.Ke7 Kb8''' : '''7.Kd7 Ka8''' : '''8.c6''' i bijeli dobiva. Dakako, postoje i drugi načini za bijelog da dobije nakon svojeg trećeg poteza.<ref>Mark Dvorecki, ''Dvoretsky's Endgame Manual'' (2. izd.), Russell Enterprises, 2006., str. 21</ref> == Nužnost dijagonalnog kretanja == Ključna komponenta triangulacije leži u narušavanju parnosti kretanja, što je omogućeno isključivo '''dijagonalnim korakom''' kralja. === Problem parnosti (ograničenja ortogonalnog kretanja) === Udaljenost od <math>n</math> poteza između dva polja, koja se mogu redom označiti uređenim parovima [[Prirodni brojevi|prirodnih brojeva]], pri čemu prva komponenta označava redak, a druga stupac (liniju), <math>X = (x_1, y_1)</math> i <math>Y = (x_n, y_n)</math> u [[Metrika (matematika)|metrici]] koja dopušta isključivo horizontalne i vertikalne pomake (tzv. ''Manhattan'' ili ''taxicab'' metrika) uvijek zadržava istu parnost bez obzira na putanju. Ako bi se kralj kretao isključivo [[Pravi kut|ortogonalno]] (poput topa), povratak na početno polje bio bi moguć isključivo u ''parnom broju poteza''. U takvom sustavu nemoguće je „izgubiti” jedan tempo. Općenito, postoji mnogo putova od polja <math>X</math> do polja <math>Y</math> duljine <math>n</math> (duljina puta definira se kao broj poteza potrebnih da bi kralj stigao s početnog na završno polje puta). Uočimo da kralj pri polasku s <math>X</math> do <math>Y</math> i onda od <math>Y</math> do <math>X</math> staje na svako polje <math>(x_2, y_2), ..., (x_{n-1}, y_{n-1})</math> između <math>X</math> i <math>Y</math> točno dvaput: to znači da se kralj efektivno pomaknuo ''direktno'' s polja <math>X</math> na polje <math>Y</math> i onda opet direktno s polja <math>Y</math> na <math>X</math> (čime je ''de facto'' dovršio ovaj dvopotezni ciklus: <math>X</math> – <math>Y</math> – <math>X</math>). To znači da je nedijagonalnim kretanjem nemoguće ostvariti neparan ciklus kraljem, a samim je time takvim kretanjem nemoguća i triangulacija. === Uloga dijagonale i Čebiševljeva metrika === Šahovska ploča koristi Čebiševljevu metriku, gdje kralj dijagonalnim potezom efektivno mijenja boju polja unutar sustava kretanja koji bi inače bio biprocesan, odnosno naizmjeničan. Dijagonalno kretanje omogućuje zatvaranje ciklusa od '''tri čvora''' (neparan ciklus), što je nužan uvjet za promjenu prava na potez pri povratku na ishodišnu točku. === Zaključak === Triangulacija je kraljem učinkovita pod uvjetom da protivnički kralj ne smije imati pristup poljima koja bi mu omogućila identičan neparni ciklus kretanja. Ako bi oba kralja imala slobodu triangulacije, inicijalni gubitak tempa bio bi poništen retriangulacijom, čime se pozicija ponavlja, odnosno ne dolazi do promjene prava na potez. Dakle, triangulaciju čini preobrazba prostorne prednosti (veće mogućnosti kretanja kralja u odnosu na protivničkog) u vremensku. == Bilješke == {{notelist}} == Izvori == [[Kategorija:Šah]] n2xvfsdd4m685mp78x1ti3kdrli8im5 0 812544 7563858 7504572 2026-07-26T06:14:46Z Cybermb 1634 /* Za prvaka Provincije */ Rezultati 7563858 wikitext text/x-wiki {{radovi}} {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza <br> Provincija | sezona = 1934./35. | slika = | opis = | država = {{Z|JUG|0000}} [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevina Jugoslavija]] | stupanj lige = Podsavez (II.) | prvaci = [[NK Jadran Šećerana|Jadran Branjin Vrh]] | promovirani = | degradirani = | broj klubova = 35 (30) <br> <small> (9 skupina) </small> | kontinentalni kup1 = | kvalifikanti kup1 = | kontinentalni kup2 = | kvalifikanti kup2 = | kontinentalni kup3 = | kvalifikanti kup3 = | kontinentalni kup4 = | kvalifikanti kup4 = | utakmica = | golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = <!-- ne ispunjavati ako su parametri 'utakmica' i 'ukupna posjećenost' već ispunjeni --> | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – Provincija 1933./34.|1933./34.]] | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – Provincija 1935./36.|1935./36.]] }} Natjecanje za prvenstvo ''Provincije'' [[Osječki nogometni podsavez|Osječkog nogometnog podsaveza]] u sezoni 1934./35. <br> Prvak je bio klub ''[[Jadran Branjin Vrh|"Jadran"]]'' iz [[Branjin Vrh|Branjina Vrha]]. == Sustav natjecanja == 35 klubova je bilo ždrijebano u devet skupina – ''Župa'' (prije ili tijekom natjecanja je odustalo nekoliko klubova). Natjecanje po župama je igrano dvostrukim ligaškim sustavom. <br> U završnicu (doigravanje) za prvaka ''Provincije'' su se plasirali prvaci ''župa'', te je igrana po dvostrukom kup-sustavu. <br> Prvak ''Provincije'' je potom igrao kvalifikacije za ''I. razred prvenstva'' ''[[Osječki nogometni podsavez|Osječkog podsaveza]]''. == Natjecanje po župama == {| | || |- |colspan="2"| === I. župa === |- |valign="top"| ; Ljestvica {| class="wikitable" style="text-align: center" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod |- bgcolor="gold" |1. ||align="left"|[[NK Jadran Šećerana|Jadran Branjin Vrh]] ||8 ||6 ||2 ||0 ||23 ||7 ||14 |- |2. ||align="left"|[[NK Šparta Beli Manastir|Šparta Beli Manastir]] ||8 ||6 ||1 ||1 ||30 ||8 ||13 |- |3. ||align="left"|[[NK Belje Kneževo|Belje Kneževo]] ||8 ||4 ||0 ||4 ||17 ||14 ||8 |- |4. ||align="left"|[[ŠK Baranja Darda|Baranja Darda]] ||8 ||2 ||0 ||6 ||9 ||21 ||4 |- |5. ||align="left"|[[NK Zmaj Zmajevac|Zmaj Zmajevac]] ||8 ||0 ||1 ||7 ||2 ||31 ||1 |- |} * [[Kneževo (Popovac)|Kneževo]] – tada dio naselja [[Branjin Vrh]] |valign="top"| ; Rezultatska križaljka {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align: center" !kratica !!klub !!BAR !!BELJ !!JAD !!ŠPA !!ZMAJ |- |'''BAR ||align="left"|Baranja Darda ||bgcolor="gainsboro"| || || || || |- |'''BELJ ||align="left"|Belje Kneževo || ||bgcolor="gainsboro"| || || || |- |'''JAD ||align="left"|Jadran Branjin Vrh || || ||bgcolor="gainsboro"| || || |- |'''ŠPA ||align="left"|Šparta Beli Manastir || || || ||bgcolor="gainsboro"| || |- |'''ZMAJ ||align="left"|Zmaj Zmajevac || || || || ||bgcolor="gainsboro"| |- !colspan="7"| |- |colspan="7" align="left"| <small> '''podebljan rezultat''' - 1. utakmica između klubova <br> rezultat normalne debljine - 2. utakmica između klubova <br> ''rezultat nakošen'' - nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora <br> <small> rezultat smanjen * </small> - iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta <br> <s> prekrižen rezultat </s> - poništena ili brisana utakmica <br> p - utakmica prekinuta <br> 3:0 p.f. / 0:3 p.f. - rezultat 3:0 bez borbe <br> n.i. - nije igrano </small> |} <small> Izvori: </small> |- |colspan="2"| === II. župa === |- |valign="top"| ; Ljestvica {| class="wikitable" style="text-align: center" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod |- bgcolor="gold" |1. ||align="left"|[[SK Šparta Vukovar|Šparta Vukovar]] ||4 ||4 ||0 ||0 ||23 ||1 ||8 |- |2. ||align="left"|[[NŠK Dunav Vukovar|Dunav Vukovar]] ||4 ||2 ||0 ||2 ||8 ||5 ||4 |- |3. ||align="left"|[[NK Sinđelić Trpinja|Sinđelić Trpinja]] ||4 ||0 ||0 ||4 ||2 ||27 ||0 |- |} |valign="top"| ; Rezultatska križaljka {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align: center" !kratica !!klub !!DUN !!SIN !!ŠPA |- |'''DUN ||align="left"|Dunav Vukovar ||bgcolor="gainsboro"| || || |- |'''SIN ||align="left"|Sinđelić Trpinja || ||bgcolor="gainsboro"| || |- |'''ŠPA ||align="left"|Šparta Vukovar || || ||bgcolor="gainsboro"| |- !colspan="5"| |- |colspan="5" align="left"| <small> '''podebljan rezultat''' - 1. utakmica između klubova <br> rezultat normalne debljine - 2. utakmica između klubova <br> ''rezultat nakošen'' - nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora <br> <small> rezultat smanjen * </small> - iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta <br> <s> prekrižen rezultat </s> - poništena ili brisana utakmica <br> p - utakmica prekinuta <br> 3:0 p.f. / 0:3 p.f. - rezultat 3:0 bez borbe <br> n.i. - nije igrano </small> |} <small> Izvori: </small> |- |colspan="2"| === III. župa === |- |valign="top"| ; Ljestvica {| class="wikitable" style="text-align: center" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod |- bgcolor="gold" |1. ||align="left"|[[RSFD Sloga Vinkovci|Sloga Vinkovci]] ||6 ||5 ||1 ||0 ||26 ||3 ||11 |- |2. ||align="left"|Fruškogorac Šid ||6 ||2 ||2 ||2 ||4 ||7 ||6 |- |3. ||align="left"|[[HNK Vinkovci|ŽAK Vinkovci]] ||6 ||1 ||2 ||3 ||5 ||16 ||4 |- |4. ||align="left"|RZ Šidski SK (Šid) ||6 ||1 ||1 ||4 ||4 ||13 ||3 |- |} * klubovi s područja današnje [[Srbija|Srbije]]: ''Fruškogorac'' i ''RZ Šidski SK'' iz [[Šid]]a * ''RZ Šidski SK'' (''Radničko-zanatlijski Šidski sport klub'') se do pred kraj sezone naziva ''Zanatlija'' |valign="top"| ; Rezultatska križaljka {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align: center" !kratica !!klub !!FRU !!SLO !!ZAN !!ŽAK |- |'''FRU ||align="left"|Fruškogorac Šid ||bgcolor="gainsboro"| || || || |- |'''SLO ||align="left"|Sloga Vinkovci || ||bgcolor="gainsboro"| || || |- |'''ZAN ||align="left"|Zanatlija / RZ Šidski SK (Šid) || || ||bgcolor="gainsboro"| || |- |'''ŽAK ||align="left"|ŽAK Vinkovci || || || ||bgcolor="gainsboro"| |- !colspan="6"| |- |colspan="6" align="left"| <small> '''podebljan rezultat''' - 1. utakmica između klubova <br> rezultat normalne debljine - 2. utakmica između klubova <br> ''rezultat nakošen'' - nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora <br> <small> rezultat smanjen * </small> - iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta <br> <s> prekrižen rezultat </s> - poništena ili brisana utakmica <br> p - utakmica prekinuta <br> 3:0 p.f. / 0:3 p.f. - rezultat 3:0 bez borbe <br> n.i. - nije igrano </small> |} <small> Izvori: </small> |- |colspan="2"| === IV. župa === |- |valign="top"| ; Ljestvica {| class="wikitable" style="text-align: center" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod |- bgcolor="gold" |1. ||align="left"|Građanski Brčko ||5 ||5 ||0 ||0 ||24 ||1 ||10 |- |2. ||align="left"|Konkordija Brčko ||5 ||2 ||1 ||2 ||5 ||8 ||5 |- |3. ||align="left"|[[NK Jadran Gunja|Šokčević Gunja]] ||5 ||1 ||1 ||3 ||4 ||25 ||3 |- |4. ||align="left"|[[FK Jedinstvo Brčko|Jedinstvo Brčko]] ||3 ||0 ||0 ||3 ||0 ||9 ||0 |- !colspan="9"| |- ! !!''UKUPNO !!''18 !!''8 !!''2 !!''8 !!''33 !!''43 !! |- |} * Prikazana ljestvica sadrži ukupno netočan zbroj primljenih i postignutih golova * klubovi s područja današnje [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]: ''Građanski'', ''Konkordija'' i ''Jedinstvo'' iz [[brčko]]ga * ''Jedinstvo'' je odustalo nakon prvog dijela natjecanja |valign="top"| ; Rezultatska križaljka {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align: center" !kratica !!klub !!GRA !!KON !!ŠOK !!''JED |- |'''GRA ||align="left"|Građanski Brčko ||bgcolor="gainsboro"| || || || |- |'''KON ||align="left"|Konkordija Brčko || ||bgcolor="gainsboro"| || || |- |'''ŠOK ||align="left"|Šokčević Gunja || || ||bgcolor="gainsboro"| || |- |'''''JED ||align="left"|Jedinstvo Brčko || || || ||bgcolor="gainsboro"| |- !colspan="6"| |- |colspan="6" align="left"| <small> '''podebljan rezultat''' - 1. utakmica između klubova <br> rezultat normalne debljine - 2. utakmica između klubova <br> ''rezultat nakošen'' - nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora <br> <small> rezultat smanjen * </small> - iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta <br> <s> prekrižen rezultat </s> - poništena ili brisana utakmica <br> p - utakmica prekinuta <br> 3:0 p.f. / 0:3 p.f. - rezultat 3:0 bez borbe <br> n.i. - nije igrano </small> |} <small> Izvori: </small> |- |colspan="2"| === V. župa === |- |valign="top"| ; Ljestvica {| class="wikitable" style="text-align: center" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod |- bgcolor="gold" |1. ||align="left"|[[NK Hajduk Orašje|Šimšir Orašje]] ||4 ||4 ||0 ||0 ||12 ||0 ||8 |- |2. ||align="left"|[[HNK Cibalia Vinkovci|Cibalija Vinkovci]] ||4 ||2 ||0 ||2 ||6 ||6 ||4 |- |3. ||align="left"|[[NK Graničar Županja|Graničar Županja]] ||4 ||0 ||0 ||4 ||0 ||12 ||0 |- |} * klub s područja današnje [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]: ''Šimšir'' iz [[Orašje|Orašja]] * ''Cibalija'' i ''Graničar'' odustali tijekom natjecanja |valign="top"| ; Rezultatska križaljka {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align: center" !kratica !!klub !!CIB !!GRA !!ŠIM |- |'''CIB ||align="left"|Cibalija Vinkovci ||bgcolor="gainsboro"| || || |- |'''GRA ||align="left"|Graničar Županja || ||bgcolor="gainsboro"| || |- |'''ŠIM ||align="left"|Šimšir Orašje || || ||bgcolor="gainsboro"| |- !colspan="5"| |- |colspan="5" align="left"| <small> '''podebljan rezultat''' - 1. utakmica između klubova <br> rezultat normalne debljine - 2. utakmica između klubova <br> ''rezultat nakošen'' - nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora <br> <small> rezultat smanjen * </small> - iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta <br> <s> prekrižen rezultat </s> - poništena ili brisana utakmica <br> p - utakmica prekinuta <br> 3:0 p.f. / 0:3 p.f. - rezultat 3:0 bez borbe <br> n.i. - nije igrano </small> |} <small> Izvori: </small> |- |colspan="2"| === VI. župa === |- |valign="top"| ; Ljestvica {| class="wikitable" style="text-align: center" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod |- bgcolor="gold" |1. ||align="left"|[[NK Čepin|Slavonac Čepin]] ||4 ||4 ||0 ||0 ||13 ||1 ||8 |- |2. ||align="left"|[[ŠK Građanski Đakovo|Građanski Đakovo]] ||4 ||2 ||0 ||2 ||7 ||7 ||4 |- |3. ||align="left"|[[ŠK Certissa Đakovo|Certissa Đakovo]] ||4 ||0 ||0 ||4 ||0 ||12 ||0 |- |} * ''Certissa'' odustala tijekom početka natjecanja |valign="top"| ; Rezultatska križaljka {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align: center" !kratica !!klub !!CER !!GRA !!SLA |- |'''CER ||align="left"|Certissa Đakovo ||bgcolor="gainsboro"| || || |- |'''GRA ||align="left"|Građanski Đakovo || ||bgcolor="gainsboro"| || |- |'''SLA ||align="left"|Slavonac Čepin || || ||bgcolor="gainsboro"| |- !colspan="5"| |- |colspan="5" align="left"| <small> '''podebljan rezultat''' - 1. utakmica između klubova <br> rezultat normalne debljine - 2. utakmica između klubova <br> ''rezultat nakošen'' - nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora <br> <small> rezultat smanjen * </small> - iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta <br> <s> prekrižen rezultat </s> - poništena ili brisana utakmica <br> p - utakmica prekinuta <br> 3:0 p.f. / 0:3 p.f. - rezultat 3:0 bez borbe <br> n.i. - nije igrano </small> |} <small> Izvori: </small> |- |colspan="2"| === VII. župa === |- |valign="top"| ; Ljestvica {| class="wikitable" style="text-align: center" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod |- bgcolor="gold" |1. ||align="left"|[[ŠK Željezničarski Belišće|Željeznički ŠK Belišće]] ||6 ||5 ||1 ||0 ||18 ||2 ||11 |- |2. ||align="left"|[[NK Jedinstvo Donji Miholjac|Građanski Donji Miholjac]] ||6 ||3 ||0 ||3 ||14 ||11 ||6 |- |3. ||align="left"|[[NK Valpovka Valpovo|Jovalija Valpovo]] ||6 ||2 ||1 ||3 ||9 ||18 ||5 |- |4. ||align="left"|[[NK Belišće|Belišćanski RŠK (Belišće)]] ||6 ||1 ||0 ||5 ||5 ||18 ||2 |- !colspan="9"| |- ! !!''UKUPNO !!''24 !!''11 !!''2 !!''11 !!''46 !!''49 !! |- |} * Prikazana ljestvica sadrži ukupno netočan zbroj primljenih i postignutih golova |valign="top"| ; Rezultatska križaljka {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align: center" !kratica !!klub !!BEL !!GRA !!JOV !!ŽELJ |- |'''BEL ||align="left"|Belišćanski RŠK (Belišće) ||bgcolor="gainsboro"| || || || |- |'''GRA ||align="left"|Građanski Donji Miholjac || ||bgcolor="gainsboro"| || || |- |'''JOV ||align="left"|Jovalija Valpovo || || ||bgcolor="gainsboro"| || |- |'''ŽELJ ||align="left"|Željeznički ŠK Belišće || || || ||bgcolor="gainsboro"| |- !colspan="6"| |- |colspan="6" align="left"| <small> '''podebljan rezultat''' - 1. utakmica između klubova <br> rezultat normalne debljine - 2. utakmica između klubova <br> ''rezultat nakošen'' - nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora <br> <small> rezultat smanjen * </small> - iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta <br> <s> prekrižen rezultat </s> - poništena ili brisana utakmica <br> p - utakmica prekinuta <br> 3:0 p.f. / 0:3 p.f. - rezultat 3:0 bez borbe <br> n.i. - nije igrano </small> |} <small> Izvori: </small> |- |colspan="2"| === VIII. župa === |- |valign="top"| ; Ljestvica {| class="wikitable" style="text-align: center" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod |- bgcolor="gold" |1. ||align="left"|[[NK Radnički Požega|Radnički Slavonska Požega]] ||6 ||6 ||0 ||0 ||25 ||2 ||12 |- |2. ||align="left"|[[NK Građanski Požega|Građanski Slavonska Požega]] ||6 ||3 ||0 ||3 ||9 ||12 ||6 |- |3. ||align="left"|Trgovački Slavonska Požega ||6 ||2 ||0 ||4 ||8 ||18 ||4 |- |4. ||align="left"|[[NK NAŠK Našice|Krndija Našice]] ||6 ||1 ||0 ||5 ||5 ||15 ||2 |- |} * Slavonska Požega – tadašnji naziv za naselje [[Požega|Požega]] * ''Krndija'' – odustala tijekom natjecanja |valign="top"| ; Rezultatska križaljka {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align: center" !kratica !!klub !!GRA !!KRN !!RAD !!TRG |- |'''GRA ||align="left"|Građanski Slavonska Požega ||bgcolor="gainsboro"| || || || |- |'''KRN ||align="left"|Krndija Našice || ||bgcolor="gainsboro"| || || |- |'''RAD ||align="left"|Radnički Slavonska Požega || || ||bgcolor="gainsboro"| || |- |'''TRG ||align="left"|Trgovački Slavonska Požega || || || ||bgcolor="gainsboro"| |- !colspan="6"| |- |colspan="6" align="left"| <small> '''podebljan rezultat''' - 1. utakmica između klubova <br> rezultat normalne debljine - 2. utakmica između klubova <br> ''rezultat nakošen'' - nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora <br> <small> rezultat smanjen * </small> - iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta <br> <s> prekrižen rezultat </s> - poništena ili brisana utakmica <br> p - utakmica prekinuta <br> 3:0 p.f. / 0:3 p.f. - rezultat 3:0 bez borbe <br> n.i. - nije igrano </small> |} <small> Izvori: </small> |- |colspan="2"| === IX. župa === |- |valign="top"| ; Ljestvica {| class="wikitable" style="text-align: center" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod |- bgcolor="gold" |1. ||align="left"|[[NK Đurđenovac|Taninpila (Đurđenovac - Sušine)]] ||8 ||8 ||0 ||0 ||30 ||2 ||16 |- |2. ||align="left"|[[VGŠK Virovitica|VGŠK Virovitica]] ||8 ||6 ||0 ||2 ||29 ||6 ||12 |- |3. ||align="left"|1. JŠK Građanski Podravska Slatina ||8 ||4 ||0 ||4 ||13 ||23 ||8 |- |4. ||align="left"|[[ŠK Jadran Virovitica|Jadran Virovitica]] ||8 ||2 ||0 ||6 ||7 ||22 ||4 |- |5. ||align="left"|[[ŽNK Mladost 127. Suhopolje|Tomislav Suhopolje]] ||8 ||0 ||0 ||8 ||1 ||27 ||0 |- |} * Podravska Slatina – tadašnji naziv za naselje [[Slatina]] |valign="top"| ; Rezultatska križaljka {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align: center" !kratica !!klub !!1JGŠK !!JAD !!TAN !!TOM !!VGŠK |- |'''1JŠKG ||align="left"|1. JŠK Građanski Podravska Slatina ||bgcolor="gainsboro"| || || || || |- |'''JAD ||align="left"|Jadran Virovitica || ||bgcolor="gainsboro"| || || || |- |'''TAN ||align="left"|Taninpila (Đurđenovac - Sušine) || || ||bgcolor="gainsboro"| || || |- |'''TOM ||align="left"|Tomislav Suhopolje || || || ||bgcolor="gainsboro"| || |- |'''VGŠK ||align="left"|VGŠK Virovitica || || || || ||bgcolor="gainsboro"| |- !colspan="7"| |- |colspan="7" align="left"| <small> '''podebljan rezultat''' - 1. utakmica između klubova <br> rezultat normalne debljine - 2. utakmica između klubova <br> ''rezultat nakošen'' - nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora <br> <small> rezultat smanjen * </small> - iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta <br> <s> prekrižen rezultat </s> - poništena ili brisana utakmica <br> p - utakmica prekinuta <br> 3:0 p.f. / 0:3 p.f. - rezultat 3:0 bez borbe <br> n.i. - nije igrano </small> |} <small> Izvori: </small> |- |} == Za prvaka Provincije == === Sudionici === U natjecanje ''za prvaka Provincije'' su se plasirali prvaci ''Župa''. {| class="wikitable" !župa !!klub !!napomene |- |I. župa ||[[NK Jadran Šećerana|Jadran Branjin Vrh]] ||<small> |- |II. župa ||[[SK Šparta Vukovar|Šparta Vukovar]] ||<small> |- |III. župa ||[[RSFD Sloga Vinkovci|Sloga Vinkovci]] ||<small> |- |IV. župa ||Građanski Brčko ||<small> |- |V. župa ||[[NK Hajduk Orašje|Šimšir Orašje]] ||<small> |- |VI. župa ||[[NK Čepin|Slavonac Čepin]] ||<small> |- |VII. župa ||[[NK Radnički Požega|Radnički Slavonska Požega]] ||<small> Slavonska Požega – tadašnji naziv za naselje [[Požega|Požega]] |- |VII. župa ||[[ŠK Željezničarski Belišće|Željeznički ŠK Belišće]] ||<small> |- |IX. župa ||[[NK Đurđenovac|Taninpila (Đurđenovac - Sušine)]] ||<small> |- |} === Rezultati === Igrano od srpnja do listopada 1935. godine. <br> <small> podebljan rezultat – domaća utakmica za 1. klub u paru <br> rezultat normalne debljine – gostujuća utakmica za 1. klub u paru </small> ; I. kolo {| class="wikitable" style="font-size: 90%" |- !datumi !!par !!rezultati !!napomene |- |<small> 14. srpnja 1935. <br> 28. srpnja 1935. ||Slavonac Čepin - '''Željeznički ŠK Belišće''' ||<center> '''0:8''' <br> 0:3 ||<small> |- |<small> 14. srpnja 1935. <br> 28. srpnja 1935. ||'''Radnički Slavonska Požega''' - Taninpila (Đurđenovac - Sušine) ||<center> '''4:2''' <br> 3:1 ||<small> |- |<small> 21. srpnja 1935. <br> 28. srpnja 1935. ||Šparta Vukovar - '''Sloga Vinkovci''' ||<center> '''2:4''' <br> 2:3 ||<small> |- |<small> 21. srpnja 1935. <br> 28. srpnja 1935. <br> 4. kolovoza 1935. ||'''Šimšir Orašje''' - Građanski Brčko ||<center> '''3:0''' <br> <s> 0:1 </s> <br> '''5:2''' |<small> druga utakmica je poništena, te je igrana nova utakmica u [[Orašje|Orašju]] |- |} ; II. kolo {| class="wikitable" style="font-size: 90%" |- !datumi !!par !!rezultati !!napomene |- |<small> 11. kolovoza 1935. <br> 18. kolovoza 1935. ||Željeznički ŠK Belišće - '''Jadran Branjin Vrh''' ||<center> '''0:1''' <br> 0:1 ||<small> |- |<small> 18. kolovoza 1935. <br> 25. kolovoza 1935. ||'''Šimšir Orašje''' - Sloga Vinkovci ||<center> '''2:2''' <br> 2:0 ||<small> |- |} ; Poluzavršnica {| class="wikitable" style="font-size: 90%" |- !datumi !!par !!rezultati !!napomene |- |<small> 8. rujna 1935. <br> 22. rujna 1935. ||Šimšir Orašje - '''Radnički Slavonska Požega''' ||<center> '''3:2''' <br> 0:3 p.f. |<small> za uzvratnu utakmicu je ''Šimšir'' bio pod suspenzijom ONP-a |- |} ; Završnica {| class="wikitable" style="font-size: 90%" |- !datumi !!par !!rezultati !!napomene |- |<small> 20. listopada 1935. <br> 27. listopada 1935. ||Radnički Slavonska Požega - '''Jadran Branjin Vrh''' ||<center> '''4.2''' <br> 0:3 |<small> ''Jadran'' prvak ''Provincije ONP'' |- |} == Kvalifikacije za I. razred == ; Sudionici {| class="wikitable" |- |''[[HNK Borovo Vukovar|BATA]]'', [[Borovo Naselje|Borovo]] ||<small> sudionik ''I. razreda'' ||<small> [[Borovo Naselje|Borovo]] (kasnije Borovo Naselje) – danas dio naselja [[Vukovar]] |- |''[[NK Jadran Šećerana|Jadran]]'', [[Branjin Vrh]] ||<small> prvak ''Provincije'' || |- |} {| |- |valign="top"| ; Ljestvica {| class="wikitable" style="text-align: center" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod !!1935./36. |- |1. ||align="left"|[[HNK Borovo Vukovar|BATA Borovo]] ||2 ||1 ||0 ||1 ||6 ||4 ||2 ||rowspan="2"| Provincija |- |2. ||align="left"|[[NK Jadran Šećerana|Jadran Branjin Vrh]] ||2 ||1 ||0 ||1 ||4 ||6 ||2 |- |} * oba kluba su sezonu 1935./36. igrali u ''Provinciji ONP-a'' |valign="top"| ; Rezultatska križaljka {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align: center" !kratica !!klub !!BATA !!JAD |- |'''BATA ||align="left"|BATA Borovo ||bgcolor="gainsboro"| || |- |'''JAD ||align="left"|Jadran Branjin Vrh || ||bgcolor="gainsboro"| |- !colspan="4"| |- |colspan="4" align="left"| <small> '''podebljan rezultat''' - 1. utakmica između klubova <br> rezultat normalne debljine - 2. utakmica između klubova <br> ''rezultat nakošen'' - nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora <br> <small> rezultat smanjen * </small> - iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta <br> <s> prekrižen rezultat </s> - poništena ili brisana utakmica <br> p - utakmica prekinuta <br> 3:0 p.f. / 0:3 p.f. - rezultat 3:0 bez borbe <br> n.i. - nije igrano </small> |} <small> Izvori: </small> |- |} == Povezani članci == * [[Osječki nogometni podsavez]] * [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – I. razred 1934./35.]] * [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – II. razred 1934./35.]] == Vanjske poveznice == == Izvori == <small> * Nebojša Jakovljević i dr.: ''Fudbalska takmičenja južnih Slovena 1873-1941'', Subotica, 2018., {{ISBN|978-86-87893-40-5}}, str. 405-407 {{izvori}} </small> {{Prvenstva Osječkog nogometnog podsaveza (1923./24. – 1940./41.)}} {{YU nogomet 1934./35.}} [[Kategorija:Prvenstva Osječkog nogometnog podsaveza (do 1940./41.)|1934-35 Osijek provincija]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja po sezonama (1918. – 1941.)|1934-35 Osijek provincija]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini Jugoslaviji - sezona 1934./35.|Osijek provincija]] e95a9e4giy0c0osr1zywi5f9aquxhyc 7563859 7563858 2026-07-26T06:20:41Z CyberMB vol2 172176 7563859 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza <br> Provincija | sezona = 1934./35. | slika = | opis = | država = {{Z|JUG|0000}} [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevina Jugoslavija]] | stupanj lige = Podsavez (II.) | prvaci = [[NK Jadran Šećerana|Jadran Branjin Vrh]] | promovirani = | degradirani = | broj klubova = 35 (30) <br> <small> (9 skupina) </small> | kontinentalni kup1 = | kvalifikanti kup1 = | kontinentalni kup2 = | kvalifikanti kup2 = | kontinentalni kup3 = | kvalifikanti kup3 = | kontinentalni kup4 = | kvalifikanti kup4 = | utakmica = | golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = <!-- ne ispunjavati ako su parametri 'utakmica' i 'ukupna posjećenost' već ispunjeni --> | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – Provincija 1933./34.|1933./34.]] | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – Provincija 1935./36.|1935./36.]] }} Natjecanje za prvenstvo ''Provincije'' [[Osječki nogometni podsavez|Osječkog nogometnog podsaveza]] u sezoni 1934./35. <br> Prvak je bio klub ''[[Jadran Branjin Vrh|"Jadran"]]'' iz [[Branjin Vrh|Branjina Vrha]]. == Sustav natjecanja == 35 klubova je bilo ždrijebano u devet skupina – ''Župa'' (prije ili tijekom natjecanja je odustalo nekoliko klubova). Natjecanje po župama je igrano dvostrukim ligaškim sustavom. <br> U završnicu (doigravanje) za prvaka ''Provincije'' su se plasirali prvaci ''župa'', te je igrana po dvostrukom kup-sustavu. <br> Prvak ''Provincije'' je potom igrao kvalifikacije za ''I. razred prvenstva'' ''[[Osječki nogometni podsavez|Osječkog podsaveza]]''. == Natjecanje po župama == {| | || |- |colspan="2"| === I. župa === |- |valign="top"| ; Ljestvica {| class="wikitable" style="text-align: center" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod |- bgcolor="gold" |1. ||align="left"|[[NK Jadran Šećerana|Jadran Branjin Vrh]] ||8 ||6 ||2 ||0 ||23 ||7 ||14 |- |2. ||align="left"|[[NK Šparta Beli Manastir|Šparta Beli Manastir]] ||8 ||6 ||1 ||1 ||30 ||8 ||13 |- |3. ||align="left"|[[NK Belje Kneževo|Belje Kneževo]] ||8 ||4 ||0 ||4 ||17 ||14 ||8 |- |4. ||align="left"|[[ŠK Baranja Darda|Baranja Darda]] ||8 ||2 ||0 ||6 ||9 ||21 ||4 |- |5. ||align="left"|[[NK Zmaj Zmajevac|Zmaj Zmajevac]] ||8 ||0 ||1 ||7 ||2 ||31 ||1 |- |} * [[Kneževo (Popovac)|Kneževo]] – tada dio naselja [[Branjin Vrh]] |valign="top"| ; Rezultatska križaljka {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align: center" !kratica !!klub !!BAR !!BELJ !!JAD !!ŠPA !!ZMAJ |- |'''BAR ||align="left"|Baranja Darda ||bgcolor="gainsboro"| || || || || |- |'''BELJ ||align="left"|Belje Kneževo || ||bgcolor="gainsboro"| || || || |- |'''JAD ||align="left"|Jadran Branjin Vrh || || ||bgcolor="gainsboro"| || || |- |'''ŠPA ||align="left"|Šparta Beli Manastir || || || ||bgcolor="gainsboro"| || |- |'''ZMAJ ||align="left"|Zmaj Zmajevac || || || || ||bgcolor="gainsboro"| |- !colspan="7"| |- |colspan="7" align="left"| <small> '''podebljan rezultat''' - 1. utakmica između klubova <br> rezultat normalne debljine - 2. utakmica između klubova <br> ''rezultat nakošen'' - nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora <br> <small> rezultat smanjen * </small> - iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta <br> <s> prekrižen rezultat </s> - poništena ili brisana utakmica <br> p - utakmica prekinuta <br> 3:0 p.f. / 0:3 p.f. - rezultat 3:0 bez borbe <br> n.i. - nije igrano </small> |} <small> Izvori: </small> |- |colspan="2"| === II. župa === |- |valign="top"| ; Ljestvica {| class="wikitable" style="text-align: center" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod |- bgcolor="gold" |1. ||align="left"|[[SK Šparta Vukovar|Šparta Vukovar]] ||4 ||4 ||0 ||0 ||23 ||1 ||8 |- |2. ||align="left"|[[NŠK Dunav Vukovar|Dunav Vukovar]] ||4 ||2 ||0 ||2 ||8 ||5 ||4 |- |3. ||align="left"|[[NK Sinđelić Trpinja|Sinđelić Trpinja]] ||4 ||0 ||0 ||4 ||2 ||27 ||0 |- |} |valign="top"| ; Rezultatska križaljka {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align: center" !kratica !!klub !!DUN !!SIN !!ŠPA |- |'''DUN ||align="left"|Dunav Vukovar ||bgcolor="gainsboro"| || || |- |'''SIN ||align="left"|Sinđelić Trpinja || ||bgcolor="gainsboro"| || |- |'''ŠPA ||align="left"|Šparta Vukovar || || ||bgcolor="gainsboro"| |- !colspan="5"| |- |colspan="5" align="left"| <small> '''podebljan rezultat''' - 1. utakmica između klubova <br> rezultat normalne debljine - 2. utakmica između klubova <br> ''rezultat nakošen'' - nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora <br> <small> rezultat smanjen * </small> - iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta <br> <s> prekrižen rezultat </s> - poništena ili brisana utakmica <br> p - utakmica prekinuta <br> 3:0 p.f. / 0:3 p.f. - rezultat 3:0 bez borbe <br> n.i. - nije igrano </small> |} <small> Izvori: </small> |- |colspan="2"| === III. župa === |- |valign="top"| ; Ljestvica {| class="wikitable" style="text-align: center" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod |- bgcolor="gold" |1. ||align="left"|[[RSFD Sloga Vinkovci|Sloga Vinkovci]] ||6 ||5 ||1 ||0 ||26 ||3 ||11 |- |2. ||align="left"|Fruškogorac Šid ||6 ||2 ||2 ||2 ||4 ||7 ||6 |- |3. ||align="left"|[[HNK Vinkovci|ŽAK Vinkovci]] ||6 ||1 ||2 ||3 ||5 ||16 ||4 |- |4. ||align="left"|RZ Šidski SK (Šid) ||6 ||1 ||1 ||4 ||4 ||13 ||3 |- |} * klubovi s područja današnje [[Srbija|Srbije]]: ''Fruškogorac'' i ''RZ Šidski SK'' iz [[Šid]]a * ''RZ Šidski SK'' (''Radničko-zanatlijski Šidski sport klub'') se do pred kraj sezone naziva ''Zanatlija'' |valign="top"| ; Rezultatska križaljka {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align: center" !kratica !!klub !!FRU !!SLO !!ZAN !!ŽAK |- |'''FRU ||align="left"|Fruškogorac Šid ||bgcolor="gainsboro"| || || || |- |'''SLO ||align="left"|Sloga Vinkovci || ||bgcolor="gainsboro"| || || |- |'''ZAN ||align="left"|Zanatlija / RZ Šidski SK (Šid) || || ||bgcolor="gainsboro"| || |- |'''ŽAK ||align="left"|ŽAK Vinkovci || || || ||bgcolor="gainsboro"| |- !colspan="6"| |- |colspan="6" align="left"| <small> '''podebljan rezultat''' - 1. utakmica između klubova <br> rezultat normalne debljine - 2. utakmica između klubova <br> ''rezultat nakošen'' - nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora <br> <small> rezultat smanjen * </small> - iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta <br> <s> prekrižen rezultat </s> - poništena ili brisana utakmica <br> p - utakmica prekinuta <br> 3:0 p.f. / 0:3 p.f. - rezultat 3:0 bez borbe <br> n.i. - nije igrano </small> |} <small> Izvori: </small> |- |colspan="2"| === IV. župa === |- |valign="top"| ; Ljestvica {| class="wikitable" style="text-align: center" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod |- bgcolor="gold" |1. ||align="left"|Građanski Brčko ||5 ||5 ||0 ||0 ||24 ||1 ||10 |- |2. ||align="left"|Konkordija Brčko ||5 ||2 ||1 ||2 ||5 ||8 ||5 |- |3. ||align="left"|[[NK Jadran Gunja|Šokčević Gunja]] ||5 ||1 ||1 ||3 ||4 ||25 ||3 |- |4. ||align="left"|[[FK Jedinstvo Brčko|Jedinstvo Brčko]] ||3 ||0 ||0 ||3 ||0 ||9 ||0 |- !colspan="9"| |- ! !!''UKUPNO !!''18 !!''8 !!''2 !!''8 !!''33 !!''43 !! |- |} * Prikazana ljestvica sadrži ukupno netočan zbroj primljenih i postignutih golova * klubovi s područja današnje [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]: ''Građanski'', ''Konkordija'' i ''Jedinstvo'' iz [[brčko]]ga * ''Jedinstvo'' je odustalo nakon prvog dijela natjecanja |valign="top"| ; Rezultatska križaljka {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align: center" !kratica !!klub !!GRA !!KON !!ŠOK !!''JED |- |'''GRA ||align="left"|Građanski Brčko ||bgcolor="gainsboro"| || || || |- |'''KON ||align="left"|Konkordija Brčko || ||bgcolor="gainsboro"| || || |- |'''ŠOK ||align="left"|Šokčević Gunja || || ||bgcolor="gainsboro"| || |- |'''''JED ||align="left"|Jedinstvo Brčko || || || ||bgcolor="gainsboro"| |- !colspan="6"| |- |colspan="6" align="left"| <small> '''podebljan rezultat''' - 1. utakmica između klubova <br> rezultat normalne debljine - 2. utakmica između klubova <br> ''rezultat nakošen'' - nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora <br> <small> rezultat smanjen * </small> - iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta <br> <s> prekrižen rezultat </s> - poništena ili brisana utakmica <br> p - utakmica prekinuta <br> 3:0 p.f. / 0:3 p.f. - rezultat 3:0 bez borbe <br> n.i. - nije igrano </small> |} <small> Izvori: </small> |- |colspan="2"| === V. župa === |- |valign="top"| ; Ljestvica {| class="wikitable" style="text-align: center" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod |- bgcolor="gold" |1. ||align="left"|[[NK Hajduk Orašje|Šimšir Orašje]] ||4 ||4 ||0 ||0 ||12 ||0 ||8 |- |2. ||align="left"|[[HNK Cibalia Vinkovci|Cibalija Vinkovci]] ||4 ||2 ||0 ||2 ||6 ||6 ||4 |- |3. ||align="left"|[[NK Graničar Županja|Graničar Županja]] ||4 ||0 ||0 ||4 ||0 ||12 ||0 |- |} * klub s područja današnje [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]: ''Šimšir'' iz [[Orašje|Orašja]] * ''Cibalija'' i ''Graničar'' odustali tijekom natjecanja |valign="top"| ; Rezultatska križaljka {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align: center" !kratica !!klub !!CIB !!GRA !!ŠIM |- |'''CIB ||align="left"|Cibalija Vinkovci ||bgcolor="gainsboro"| || || |- |'''GRA ||align="left"|Graničar Županja || ||bgcolor="gainsboro"| || |- |'''ŠIM ||align="left"|Šimšir Orašje || || ||bgcolor="gainsboro"| |- !colspan="5"| |- |colspan="5" align="left"| <small> '''podebljan rezultat''' - 1. utakmica između klubova <br> rezultat normalne debljine - 2. utakmica između klubova <br> ''rezultat nakošen'' - nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora <br> <small> rezultat smanjen * </small> - iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta <br> <s> prekrižen rezultat </s> - poništena ili brisana utakmica <br> p - utakmica prekinuta <br> 3:0 p.f. / 0:3 p.f. - rezultat 3:0 bez borbe <br> n.i. - nije igrano </small> |} <small> Izvori: </small> |- |colspan="2"| === VI. župa === |- |valign="top"| ; Ljestvica {| class="wikitable" style="text-align: center" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod |- bgcolor="gold" |1. ||align="left"|[[NK Čepin|Slavonac Čepin]] ||4 ||4 ||0 ||0 ||13 ||1 ||8 |- |2. ||align="left"|[[ŠK Građanski Đakovo|Građanski Đakovo]] ||4 ||2 ||0 ||2 ||7 ||7 ||4 |- |3. ||align="left"|[[ŠK Certissa Đakovo|Certissa Đakovo]] ||4 ||0 ||0 ||4 ||0 ||12 ||0 |- |} * ''Certissa'' odustala tijekom početka natjecanja |valign="top"| ; Rezultatska križaljka {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align: center" !kratica !!klub !!CER !!GRA !!SLA |- |'''CER ||align="left"|Certissa Đakovo ||bgcolor="gainsboro"| || || |- |'''GRA ||align="left"|Građanski Đakovo || ||bgcolor="gainsboro"| || |- |'''SLA ||align="left"|Slavonac Čepin || || ||bgcolor="gainsboro"| |- !colspan="5"| |- |colspan="5" align="left"| <small> '''podebljan rezultat''' - 1. utakmica između klubova <br> rezultat normalne debljine - 2. utakmica između klubova <br> ''rezultat nakošen'' - nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora <br> <small> rezultat smanjen * </small> - iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta <br> <s> prekrižen rezultat </s> - poništena ili brisana utakmica <br> p - utakmica prekinuta <br> 3:0 p.f. / 0:3 p.f. - rezultat 3:0 bez borbe <br> n.i. - nije igrano </small> |} <small> Izvori: </small> |- |colspan="2"| === VII. župa === |- |valign="top"| ; Ljestvica {| class="wikitable" style="text-align: center" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod |- bgcolor="gold" |1. ||align="left"|[[ŠK Željezničarski Belišće|Željeznički ŠK Belišće]] ||6 ||5 ||1 ||0 ||18 ||2 ||11 |- |2. ||align="left"|[[NK Jedinstvo Donji Miholjac|Građanski Donji Miholjac]] ||6 ||3 ||0 ||3 ||14 ||11 ||6 |- |3. ||align="left"|[[NK Valpovka Valpovo|Jovalija Valpovo]] ||6 ||2 ||1 ||3 ||9 ||18 ||5 |- |4. ||align="left"|[[NK Belišće|Belišćanski RŠK (Belišće)]] ||6 ||1 ||0 ||5 ||5 ||18 ||2 |- !colspan="9"| |- ! !!''UKUPNO !!''24 !!''11 !!''2 !!''11 !!''46 !!''49 !! |- |} * Prikazana ljestvica sadrži ukupno netočan zbroj primljenih i postignutih golova |valign="top"| ; Rezultatska križaljka {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align: center" !kratica !!klub !!BEL !!GRA !!JOV !!ŽELJ |- |'''BEL ||align="left"|Belišćanski RŠK (Belišće) ||bgcolor="gainsboro"| || || || |- |'''GRA ||align="left"|Građanski Donji Miholjac || ||bgcolor="gainsboro"| || || |- |'''JOV ||align="left"|Jovalija Valpovo || || ||bgcolor="gainsboro"| || |- |'''ŽELJ ||align="left"|Željeznički ŠK Belišće || || || ||bgcolor="gainsboro"| |- !colspan="6"| |- |colspan="6" align="left"| <small> '''podebljan rezultat''' - 1. utakmica između klubova <br> rezultat normalne debljine - 2. utakmica između klubova <br> ''rezultat nakošen'' - nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora <br> <small> rezultat smanjen * </small> - iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta <br> <s> prekrižen rezultat </s> - poništena ili brisana utakmica <br> p - utakmica prekinuta <br> 3:0 p.f. / 0:3 p.f. - rezultat 3:0 bez borbe <br> n.i. - nije igrano </small> |} <small> Izvori: </small> |- |colspan="2"| === VIII. župa === |- |valign="top"| ; Ljestvica {| class="wikitable" style="text-align: center" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod |- bgcolor="gold" |1. ||align="left"|[[NK Radnički Požega|Radnički Slavonska Požega]] ||6 ||6 ||0 ||0 ||25 ||2 ||12 |- |2. ||align="left"|[[NK Građanski Požega|Građanski Slavonska Požega]] ||6 ||3 ||0 ||3 ||9 ||12 ||6 |- |3. ||align="left"|Trgovački Slavonska Požega ||6 ||2 ||0 ||4 ||8 ||18 ||4 |- |4. ||align="left"|[[NK NAŠK Našice|Krndija Našice]] ||6 ||1 ||0 ||5 ||5 ||15 ||2 |- |} * Slavonska Požega – tadašnji naziv za naselje [[Požega|Požega]] * ''Krndija'' – odustala tijekom natjecanja |valign="top"| ; Rezultatska križaljka {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align: center" !kratica !!klub !!GRA !!KRN !!RAD !!TRG |- |'''GRA ||align="left"|Građanski Slavonska Požega ||bgcolor="gainsboro"| || || || |- |'''KRN ||align="left"|Krndija Našice || ||bgcolor="gainsboro"| || || |- |'''RAD ||align="left"|Radnički Slavonska Požega || || ||bgcolor="gainsboro"| || |- |'''TRG ||align="left"|Trgovački Slavonska Požega || || || ||bgcolor="gainsboro"| |- !colspan="6"| |- |colspan="6" align="left"| <small> '''podebljan rezultat''' - 1. utakmica između klubova <br> rezultat normalne debljine - 2. utakmica između klubova <br> ''rezultat nakošen'' - nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora <br> <small> rezultat smanjen * </small> - iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta <br> <s> prekrižen rezultat </s> - poništena ili brisana utakmica <br> p - utakmica prekinuta <br> 3:0 p.f. / 0:3 p.f. - rezultat 3:0 bez borbe <br> n.i. - nije igrano </small> |} <small> Izvori: </small> |- |colspan="2"| === IX. župa === |- |valign="top"| ; Ljestvica {| class="wikitable" style="text-align: center" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod |- bgcolor="gold" |1. ||align="left"|[[NK Đurđenovac|Taninpila (Đurđenovac - Sušine)]] ||8 ||8 ||0 ||0 ||30 ||2 ||16 |- |2. ||align="left"|[[VGŠK Virovitica|VGŠK Virovitica]] ||8 ||6 ||0 ||2 ||29 ||6 ||12 |- |3. ||align="left"|1. JŠK Građanski Podravska Slatina ||8 ||4 ||0 ||4 ||13 ||23 ||8 |- |4. ||align="left"|[[ŠK Jadran Virovitica|Jadran Virovitica]] ||8 ||2 ||0 ||6 ||7 ||22 ||4 |- |5. ||align="left"|[[ŽNK Mladost 127. Suhopolje|Tomislav Suhopolje]] ||8 ||0 ||0 ||8 ||1 ||27 ||0 |- |} * Podravska Slatina – tadašnji naziv za naselje [[Slatina]] |valign="top"| ; Rezultatska križaljka {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align: center" !kratica !!klub !!1JGŠK !!JAD !!TAN !!TOM !!VGŠK |- |'''1JŠKG ||align="left"|1. JŠK Građanski Podravska Slatina ||bgcolor="gainsboro"| || || || || |- |'''JAD ||align="left"|Jadran Virovitica || ||bgcolor="gainsboro"| || || || |- |'''TAN ||align="left"|Taninpila (Đurđenovac - Sušine) || || ||bgcolor="gainsboro"| || || |- |'''TOM ||align="left"|Tomislav Suhopolje || || || ||bgcolor="gainsboro"| || |- |'''VGŠK ||align="left"|VGŠK Virovitica || || || || ||bgcolor="gainsboro"| |- !colspan="7"| |- |colspan="7" align="left"| <small> '''podebljan rezultat''' - 1. utakmica između klubova <br> rezultat normalne debljine - 2. utakmica između klubova <br> ''rezultat nakošen'' - nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora <br> <small> rezultat smanjen * </small> - iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta <br> <s> prekrižen rezultat </s> - poništena ili brisana utakmica <br> p - utakmica prekinuta <br> 3:0 p.f. / 0:3 p.f. - rezultat 3:0 bez borbe <br> n.i. - nije igrano </small> |} <small> Izvori: </small> |- |} == Za prvaka Provincije == === Sudionici === U natjecanje ''za prvaka Provincije'' su se plasirali prvaci ''Župa''. {| class="wikitable" !župa !!klub !!napomene |- |I. župa ||[[NK Jadran Šećerana|Jadran Branjin Vrh]] ||<small> |- |II. župa ||[[SK Šparta Vukovar|Šparta Vukovar]] ||<small> |- |III. župa ||[[RSFD Sloga Vinkovci|Sloga Vinkovci]] ||<small> |- |IV. župa ||Građanski Brčko ||<small> |- |V. župa ||[[NK Hajduk Orašje|Šimšir Orašje]] ||<small> |- |VI. župa ||[[NK Čepin|Slavonac Čepin]] ||<small> |- |VII. župa ||[[NK Radnički Požega|Radnički Slavonska Požega]] ||<small> Slavonska Požega – tadašnji naziv za naselje [[Požega|Požega]] |- |VII. župa ||[[ŠK Željezničarski Belišće|Željeznički ŠK Belišće]] ||<small> |- |IX. župa ||[[NK Đurđenovac|Taninpila (Đurđenovac - Sušine)]] ||<small> |- |} === Rezultati === Igrano od srpnja do listopada 1935. godine. <br> <small> podebljan rezultat – domaća utakmica za 1. klub u paru <br> rezultat normalne debljine – gostujuća utakmica za 1. klub u paru </small> ; I. kolo {| class="wikitable" style="font-size: 90%" |- !datumi !!par !!rezultati !!napomene |- |<small> 14. srpnja 1935. <br> 28. srpnja 1935. ||Slavonac Čepin - '''Željeznički ŠK Belišće''' ||<center> '''0:8''' <br> 0:3 ||<small> |- |<small> 14. srpnja 1935. <br> 28. srpnja 1935. ||'''Radnički Slavonska Požega''' - Taninpila (Đurđenovac - Sušine) ||<center> '''4:2''' <br> 3:1 ||<small> |- |<small> 21. srpnja 1935. <br> 28. srpnja 1935. ||Šparta Vukovar - '''Sloga Vinkovci''' ||<center> '''2:4''' <br> 2:3 ||<small> |- |<small> 21. srpnja 1935. <br> 28. srpnja 1935. <br> 4. kolovoza 1935. ||'''Šimšir Orašje''' - Građanski Brčko ||<center> '''3:0''' <br> <s> 0:1 </s> <br> '''5:2''' |<small> druga utakmica je poništena, te je igrana nova utakmica u [[Orašje|Orašju]] |- |} ; II. kolo {| class="wikitable" style="font-size: 90%" |- !datumi !!par !!rezultati !!napomene |- |<small> 11. kolovoza 1935. <br> 18. kolovoza 1935. ||Željeznički ŠK Belišće - '''Jadran Branjin Vrh''' ||<center> '''0:1''' <br> 0:1 ||<small> |- |<small> 18. kolovoza 1935. <br> 25. kolovoza 1935. ||'''Šimšir Orašje''' - Sloga Vinkovci ||<center> '''2:2''' <br> 2:0 ||<small> |- |} ; Poluzavršnica {| class="wikitable" style="font-size: 90%" |- !datumi !!par !!rezultati !!napomene |- |<small> 8. rujna 1935. <br> 22. rujna 1935. ||Šimšir Orašje - '''Radnički Slavonska Požega''' ||<center> '''3:2''' <br> 0:3 p.f. |<small> za uzvratnu utakmicu je ''Šimšir'' bio pod suspenzijom ONP-a |- |} ; Završnica {| class="wikitable" style="font-size: 90%" |- !datumi !!par !!rezultati !!napomene |- |<small> 20. listopada 1935. <br> 27. listopada 1935. ||Radnički Slavonska Požega - '''Jadran Branjin Vrh''' ||<center> '''4.2''' <br> 0:3 |<small> ''Jadran'' prvak ''Provincije ONP'' |- |} == Kvalifikacije za I. razred == ; Sudionici {| class="wikitable" |- |''[[HNK Borovo Vukovar|BATA]]'', [[Borovo Naselje|Borovo]] ||<small> sudionik ''I. razreda'' ||<small> [[Borovo Naselje|Borovo]] (kasnije Borovo Naselje) – danas dio naselja [[Vukovar]] |- |''[[NK Jadran Šećerana|Jadran]]'', [[Branjin Vrh]] ||<small> prvak ''Provincije'' || |- |} {| |- |valign="top"| ; Ljestvica {| class="wikitable" style="text-align: center" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod !!1935./36. |- |1. ||align="left"|[[HNK Borovo Vukovar|BATA Borovo]] ||2 ||1 ||0 ||1 ||6 ||4 ||2 ||rowspan="2"| Provincija |- |2. ||align="left"|[[NK Jadran Šećerana|Jadran Branjin Vrh]] ||2 ||1 ||0 ||1 ||4 ||6 ||2 |- |} * oba kluba su sezonu 1935./36. igrali u ''Provinciji ONP-a'' |valign="top"| ; Rezultatska križaljka {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align: center" !kratica !!klub !!BATA !!JAD |- |'''BATA ||align="left"|BATA Borovo ||bgcolor="gainsboro"| || |- |'''JAD ||align="left"|Jadran Branjin Vrh || ||bgcolor="gainsboro"| |- !colspan="4"| |- |colspan="4" align="left"| <small> '''podebljan rezultat''' - 1. utakmica između klubova <br> rezultat normalne debljine - 2. utakmica između klubova <br> ''rezultat nakošen'' - nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora <br> <small> rezultat smanjen * </small> - iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta <br> <s> prekrižen rezultat </s> - poništena ili brisana utakmica <br> p - utakmica prekinuta <br> 3:0 p.f. / 0:3 p.f. - rezultat 3:0 bez borbe <br> n.i. - nije igrano </small> |} <small> Izvori: </small> |- |} == Povezani članci == * [[Osječki nogometni podsavez]] * [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – I. razred 1934./35.]] * [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – II. razred 1934./35.]] == Vanjske poveznice == == Izvori == <small> * Nebojša Jakovljević i dr.: ''Fudbalska takmičenja južnih Slovena 1873-1941'', Subotica, 2018., {{ISBN|978-86-87893-40-5}}, str. 405-407 {{izvori}} </small> {{Prvenstva Osječkog nogometnog podsaveza (1923./24. – 1940./41.)}} {{YU nogomet 1934./35.}} [[Kategorija:Prvenstva Osječkog nogometnog podsaveza (do 1940./41.)|1934-35 Osijek provincija]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja po sezonama (1918. – 1941.)|1934-35 Osijek provincija]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini Jugoslaviji - sezona 1934./35.|Osijek provincija]] nhcaupqjy4ek69qi465pigdbuv3d0i2 0 814153 7563816 7517165 2026-07-26T00:05:39Z Snake bgd 62171 7563816 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vojni čin | čin = Vrhovnik | slika = Vrhovnik.jpg | veličina_slike = 100x150px | opis = | vojska = [[Oružane snage Republike Hrvatske]] | osnivanje = [[22. ožujka]] [[1995.]] | ukidanje = [[19. ožujka]] [[2002.]] | viši_čin = ''ne postoji'' | niži_čin = [[stožerni general]]<ref>''čin stožernog generala dodjeluje se isključivo za ratne zasluge pa je u mirnodopsko vrijeme najviši vojni čin kopnene vojske general zbora'', [https://informator.hr/zakoni/5012-zakon-o-sluzbi-u-oruzanim-snagama-republike-hrvatske Zakon o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske – informator.hr]</ref> ili [[general zbora]] | grana_vojske = | šifra_NATO = OF-10 | nosilac_čina = | poznati_nositelji_čina = [[Franjo Tuđman]] <small>(jedini nositelj)</small> | website = }} '''Vrhovnik''', najviši [[vojni čin]] ili zvanje u [[OSRH|Oružanim snagama Republike Hrvatske]] namijenjen isključivo vrhovnom zapovjedniku OSRH i bio je neraskidivo povezan sa službom [[predsjednik Republike Hrvatske|predsjednika Republike]]. Čin je bio usporedan sa činom [[maršal]]a, [[feldmaršal]]a, [[general armije|generala armije]] (5 zvjezdica) i [[generalissimus]]a u vojskama drugih država. Jedini nositelj tog čina bio je predsjednik Republike [[Franjo Tuđman]] (1995. – 1999.) koji ga je nosio do svoje smrti [[1999.]] godine. Nitko drugi nikada nije promaknut u vrhovnika. Čin je bio uveden jer se željelo stvoriti hrvatski ekvivalent maršalu ili generalu armije i naglasiti ulogu vrhovnog zapovjednika tijekom Domovinskog rata. == Povijest == Zvanje ili čin vrhovnika uveden je [[22. ožujka]] [[1995.]] godine, u završnoj fazi [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] temeljem ''Odluke o proglašenju zakona o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske'' u kojem je stajalo da vrhovni zapovjednik oružanih snaga Republike Hrvatske u službi [[predsjednik Republike Hrvatske|predsjednika Republike Hrvatske]] ima zvanje Vrhovnik.<ref>[https://sredisnjikatalogrh.gov.hr/srce-arhiva/263/18315/www.nn.hr/clanci/sluzbeno/1995/0478.htm?utm_source=chatgpt.com Odluka o proglašenju zakona o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske – sredisnjikatalogrh.gov.hr]</ref> Na [[Prvi svečani mimohod Oružanih snaga Republike Hrvatske|vojnom mimohodu na Jarunu]] [[30. svibnja]] [[1995.]] godine koji se slavio u čast pobjede u [[Operacija Bljesak|vojnoj operaciji Bljesak]] predsjednik Tuđman pojavio se upravo u odori vrhovnika, što je bilo jedno od rijetkih javnih pojavljivanja u toj uniformi. Poslije Tuđmanove smrti [[1999.]] godine, taj čin nije više bio dodijeljivan i konačno je ukinut [[2002.]] godine, nakon promjene vlasti iz [[2000.]] godine u vrijeme kada je Hrvatska krenula prema vojnoj modernizaciji i prihvaćanju [[NATO]]-ovih standarda radi ostvarivanja budućeg članstva u toj međunarodnoj vojnoj organizaciji. == Obilježja čina == Vrhovnik je imao potpuno posebnu vojnu odoru i oznake koje su se razlikovale od bilo kojeg drugog čina u Hrvatskoj vojsci. Mnogi su tada primijetili da je odora dijelom inspirirana svečanim uniformama koje su nosili [[Europa|europski]] [[maršal]]i i da podsjeća na uniformu [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] (1892. – 1980.) iz razdoblja [[SFRJ]]. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Vojni činovi i titule]] [[Kategorija:Bivši vojni činovi u Oružanim snagama RH]] [[Kategorija:Hrvatski predsjednici]] mknlkll685wel8u542gdcwi81zrv2uh 7563906 7563816 2026-07-26T10:06:36Z Tulkas Astaldo 38717 uklanjanje izmjene [[Special:Diff/7563816|7563816]] suradnika [[Special:Contributions/Snake bgd|Snake bgd]] ([[User talk:Snake bgd|razgovor]]) uvijek je bolja svg nego jpg datoteka 7563906 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vojni čin | čin = Vrhovnik | slika = Croatia-Vrhovnik.svg | veličina_slike = 100x150px | opis = | vojska = [[Oružane snage Republike Hrvatske]] | osnivanje = [[22. ožujka]] [[1995.]] | ukidanje = [[19. ožujka]] [[2002.]] | viši_čin = ''ne postoji'' | niži_čin = [[stožerni general]]<ref>''čin stožernog generala dodjeluje se isključivo za ratne zasluge pa je u mirnodopsko vrijeme najviši vojni čin kopnene vojske general zbora'', [https://informator.hr/zakoni/5012-zakon-o-sluzbi-u-oruzanim-snagama-republike-hrvatske Zakon o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske – informator.hr]</ref> ili [[general zbora]] | grana_vojske = | šifra_NATO = OF-10 | nosilac_čina = | poznati_nositelji_čina = [[Franjo Tuđman]] <small>(jedini nositelj)</small> | website = }} '''Vrhovnik''', najviši [[vojni čin]] ili zvanje u [[OSRH|Oružanim snagama Republike Hrvatske]] namijenjen isključivo vrhovnom zapovjedniku OSRH i bio je neraskidivo povezan sa službom [[predsjednik Republike Hrvatske|predsjednika Republike]]. Čin je bio usporedan sa činom [[maršal]]a, [[feldmaršal]]a, [[general armije|generala armije]] (5 zvjezdica) i [[generalissimus]]a u vojskama drugih država. Jedini nositelj tog čina bio je predsjednik Republike [[Franjo Tuđman]] (1995. – 1999.) koji ga je nosio do svoje smrti [[1999.]] godine. Nitko drugi nikada nije promaknut u vrhovnika. Čin je bio uveden jer se željelo stvoriti hrvatski ekvivalent maršalu ili generalu armije i naglasiti ulogu vrhovnog zapovjednika tijekom Domovinskog rata. == Povijest == Zvanje ili čin vrhovnika uveden je [[22. ožujka]] [[1995.]] godine, u završnoj fazi [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] temeljem ''Odluke o proglašenju zakona o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske'' u kojem je stajalo da vrhovni zapovjednik oružanih snaga Republike Hrvatske u službi [[predsjednik Republike Hrvatske|predsjednika Republike Hrvatske]] ima zvanje Vrhovnik.<ref>[https://sredisnjikatalogrh.gov.hr/srce-arhiva/263/18315/www.nn.hr/clanci/sluzbeno/1995/0478.htm?utm_source=chatgpt.com Odluka o proglašenju zakona o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske – sredisnjikatalogrh.gov.hr]</ref> Na [[Prvi svečani mimohod Oružanih snaga Republike Hrvatske|vojnom mimohodu na Jarunu]] [[30. svibnja]] [[1995.]] godine koji se slavio u čast pobjede u [[Operacija Bljesak|vojnoj operaciji Bljesak]] predsjednik Tuđman pojavio se upravo u odori vrhovnika, što je bilo jedno od rijetkih javnih pojavljivanja u toj uniformi. Poslije Tuđmanove smrti [[1999.]] godine, taj čin nije više bio dodijeljivan i konačno je ukinut [[2002.]] godine, nakon promjene vlasti iz [[2000.]] godine u vrijeme kada je Hrvatska krenula prema vojnoj modernizaciji i prihvaćanju [[NATO]]-ovih standarda radi ostvarivanja budućeg članstva u toj međunarodnoj vojnoj organizaciji. == Obilježja čina == Vrhovnik je imao potpuno posebnu vojnu odoru i oznake koje su se razlikovale od bilo kojeg drugog čina u Hrvatskoj vojsci. Mnogi su tada primijetili da je odora dijelom inspirirana svečanim uniformama koje su nosili [[Europa|europski]] [[maršal]]i i da podsjeća na uniformu [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] (1892. – 1980.) iz razdoblja [[SFRJ]]. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Vojni činovi i titule]] [[Kategorija:Bivši vojni činovi u Oružanim snagama RH]] [[Kategorija:Hrvatski predsjednici]] ed2ao9s4s7d7wkw8eolixlmparb00ua 4 814770 7563585 7563424 2026-07-25T12:39:05Z Runolist 263374 formatiranje, da nam ne trga kafić 7563585 wikitext text/x-wiki <!--- interwikis are hidden in hr:Predložak:Kafić ---> {{Wiki-izbornik}} {{Kafić}} <!--Arhiva i metapodatci --> {{Kafić/Arhiv}} <!-- Arhiva i metapodatci kraj --> {{Pravila i smjernice}} == Primiče se jubilarac == Dragi moji, približava nam se nova jubilarna brojka! Vadite pera i pripremajte članke! Sretno pisanje! [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]] [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 21:51, 4. srpnja 2026. (CEST) == Suzana Matić == Dobar dan. Može neko od admina provjeriti tu [[Suzana Matić|stranicu]] i skinuti obavijest ili pak odrediti smjer za njezinu ispravku? Hvala i lp -- [[Suradnik:ModriDirkac|ModriDirkac]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:ModriDirkac|razgovor]])</small> 11:49, 7. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:ModriDirkac|ModriDirkac]] Sadržaj članka više je ili manje kopija teksta sa stranice fraktura.hr. Time se krše autorska prava. Prepričajte izvore svojim riječima, kombinirajte više njih uz navođenje na kraju rečenice. Kriteriji su vjerojatno zadovoljeni zbog autorstva u više knjiga, ali što više dobrih izvora dodate, to će svima biti jasnije. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 12:25, 7. srpnja 2026. (CEST) == Prebacivanje jezika na hrvatske nazive == Nedavno sam počeo prebacivati neke od članaka napravljenih po ''Ethnologueu'' koji imaju engleske nazive. Zasada sam prošao kroz turkijske, tunguske, mongolske, berberske i semitske. Planiram završiti afrazijske, a dalje polako. Uglavnom su prebacivanja nekontroverzna: ako je ime jezika navedeno kao npr. ''guanche jezik'' postaje ''gvančki jezik'' ako se to ime nalazi na Hrv. enciklopediji ili nekoj od 2-3 knjige koje popisuju jezike na hrvatskom. Problem su jezici koji nemaju pridjevski oblik ili ih uopće nema na hrvatskom. U tim slučajevima imaju tri opcije, ja sam zasada sve tri iskorištavao, uglavnom prema tome kako se zvao izvorni članak, no pretpostavljam da mi treba konsenzus zajednice ako planiram nastaviti. Ako je ime jezika npr. ''sokna'', onda su opcije sljedeće: Jezik sokna Sokna (jezik) Sokna Meni prva opcija nije baš privlačna i najradije bih koristio zadnju, a drugu ako već postoji ime, ali da čujem vaša mišljenja. [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])</small> 18:56, 11. srpnja 2026. (CEST) :Iako se uglavnom slažem sa zaključkom, predlažem i četvrtu opciju: pridjevski oblik, npr. soknaški jezik. Prema posvjedočenosti u izvorima, to se rješenje nimalo ne razlikuje od kopiranja engleskog naziva u hrvatski, a elegantnije je i točnije, jer engleski nazivi uglavnom nisu ''naziv jezika kao takva'' već ''jezik nazvan prema nečemu'' (narodu, mjestu...). Točna će tvorba naravno ovisiti o porijeklu naziva za jezik (u spomenutom primjeru engleski bi se naziv točnije preveo kao "jezik grada Sokne"), pa je u tom pogledu malo kompliciranija, ali mislim da je vrijedno truda. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 19:34, 11. srpnja 2026. (CEST) ::@[[Suradnik:Runolist|Runolist]], načelno se slažem, ali problem je što je puno tih naziva već uobičajeno u struci pa hrv.enc. naziva ''hausa language'' jezik hausa (i to kao nesklonjivu imenicu muškoga roda što meni zvuči jako čudno). Osim toga, ima puno naziva koje je teško pretvoriti u pridjeve a da se pritom ne izgubi dosta od njihova izvornog oblika. [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])</small> 12:32, 12. srpnja 2026. (CEST) :::@[[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] Naravno, ako se ustalilo, onda je ispravan ustaljeni naziv (HE doduše ima privilegiju malog i velikog slova u naslovu, koju mi nažalost nemamo), ali slaba prepoznatljivost naziva koje nismo preuzeli u hrvatskome mislim da se može riješiti ostavljanjem preusmjeravanja i s "(engleski: ''X language'', 'jezik naroda/grada X')". Time ih se može pronaći u našoj tražilici, a i Google će ih prepoznati. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 13:18, 12. srpnja 2026. (CEST) ::::@[[Suradnik:Runolist|Runolist]]e, [[:Predložak:Malim slovom|sjedi – 1]].[[Slika:Rolling on the floor.gif|20px]] <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 15:48, 13. srpnja 2026. (CEST) :::::@[[Suradnik:MaGa|MaGa]] Hehe, bez brige, sjetio sam se ja toga, ali nažalost predlošcima ne možemo razlikovati narod <code><nowiki>[[Hausa]]</nowiki></code> i jezik <code><nowiki>[[hausa]]</nowiki></code> u širem sustavu projekta (osim ako naši tehničari možda okupiraju WMF {{;P}}). <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 17:28, 13. srpnja 2026. (CEST) ::::::@[[Suradnik:Runolist|Runolist]]e, šalio sam se... WMF se neće nasekirati zbog ''hrpice'' od par (desetaka) milijuna, makar ih ''okupirali''. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 17:45, 13. srpnja 2026. (CEST) == Sukob interesa: molba == Pozdrav svima. Pripremio sam detaljan nacrt članka za bosanskohercegovačku i hrvatsku književnicu, kolumnisticu i kantautoricu Danielu Škegro (dobitnicu Večernjakove domovnice, autoricu 7 knjiga i pokretačicu manifestacije Hercegovka godine). Budući da sam u sukobu interesa jer se radi o meni, molim nekog od iskusnih urednika ili administratora da pregleda tekst i postavi ga na Wikipediju ako smatra da zadovoljava kriterije: [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-41372-14|&#126;2026-41372-14]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-41372-14|talk]]) 07:48, 25. srpnja 2026. (CEST) {{sakrij-početak|Sadržaj članka}} {{Infookvir biografija | ime = Daniela Škegro | slika = | opis_slike = | datum_rođenja = 1971. | mjesto_rođenja = Mostar, Bosna i Hercegovina | zanimanje = književnica, kantautorica, novinarka, TV voditeljica, kulturna koordinatorica | nacionalnost = Hrvatica }} '''Daniela Škegro''' (Mostar, 1971.), bosanskohercegovačka i hrvatska je književnica, kantautorica, novinarka, televizijska voditeljica i društveno-kulturna aktivistica. Poznata je kao autorica više književnih djela, dugogodišnja i globalno čitana kolumnistica u domovini i iseljeništvu, višestruko nagrađivana glazbenica na festivalima zabavne glazbe te pokretačica i predsjednica kulturne manifestacije "Hercegovka godine". Glavni urednički angažman ostvaruje kao urednica regionalnog medijskog portala Hercegovka.net. == Životopis i kulturni angažman == Daniela Škegro rođena je 1971. godine u Mostaru, gdje provodi veći dio svog života i ostvaruje profesionalnu karijeru. Majka je dvoje djece. Tijekom godina razvija prepoznatljivu karijeru u kulturnom i javnom prostoru Hercegovine, spajajući književno stvaralaštvo, kantautorski rad, televizijsku produkciju i digitalno novinarstvo. Osnivačica je i predsjednica Udruge "Hercegovka godine". Preko ove udruge pokrenula je niz prepoznatljivih kulturno-zabavnih projekata s ciljem promocije tradicije, zavičaja i društvene uloge pojedinca u regiji. Među najvažnijim manifestacijama ističu se godišnji izbori "Hercegovka godine" i "Hercegovac godine", koji redovito privlače široku medijsku pozornost i ostvaruju višemilijunske dosege u praćenju autorskih priča iz Hercegovine i iseljeništva. Pokretačica je i manifestacije "Međunarodni festival lijepih i dobrih želja" te izbora za "Najpoželjnijeg Hercegovca neženju". Ističe se i po trajnim doprinosima sakralnoj i zavičajnoj baštini; zaslužna je za postavljanje prvog kipa svetog Mihaela Arkanđela u Hercegovini, koji je smješten na lokaciji uz put za Rašku Goru. Kroz svoj društveni rad ostvaruje dugogodišnju i kontinuiranu suradnju s brojnim udrugama i pojedincima iz hrvatskog iseljeništva, aktivno djelujući na kulturnom i društvenom povezivanju iseljenih Hrvata s matičnom domovinom. == Novinarstvo i televizijski rad == Kao glavna urednica portala Hercegovka.net bavi se društvenim i kulturnim temama, afirmacijom hercegovačkih običaja i uspješnih pojedinaca u svijetu. Istovremeno ostvaruje zapažen angažman kao dugogodišnja kolumnistica portala Hercegovina.in, gdje vodi iznimno čitanu autorsku kolumnu pod nazivom ''"Djevojka s Neretve"''. Njezini novinarski tekstovi, priče i kolumne redovito obrađuju teme vjere, ljubavi, obitelji, tradicije i života u Hercegovini. Zbog specifičnog stila prožetog emocijama i zavičajnim motivima, njezina su javna pisma i iseljeničke priče stekli široku publiku i veliku čitanost među pripadnicima hrvatske i bosanskohercegovačke dijaspore diljem svijeta. Njezine autorske tekstove i priče redovito prenose brojni tiskani i elektronički mediji u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini te u hrvatskom iseljeništvu. U sferi televizijskog novinarstva, Škegro je djelovala kao urednica i voditeljica na prvoj katoličkoj televiziji u Bosni i Hercegovini (Maria Vision), gdje je uređivala i vodila autorsku emisiju ''"Ne boj se"''. Također je ostvarila pionirski rad na prvoj online televiziji u BiH, gdje je bila urednica i voditeljica emisije pod nazivom ''"Kamen, sunce i milina, Made in Hercegovina"'', a vodi i prepoznatljivu internetsku emisiju ''"DAN D"''. == Književno stvaralaštvo == Njezin književni opus obuhvaća poeziju, aforizme, citate te motivacijsku i zavičajnu literaturu. Karakterizira ga emotivan i duhovni ton, često usmjeren na preispitivanje ljudskih vrijednosti, tradicije i društvenih izazova. Do sada je objavila sedam knjiga, među kojima se izdvajaju: • ''Ja sam taoc svojih želja – JMBD1'' (zbirka misli, citata i izreka) • ''Samo žena – JMBD2'' (zbirka poezije) • ''Moja Hercegovina'' (zbirka poezije, 2018.) – djelo prožeto zavičajnim motivima koje se osvrće i na problem odlazaka mladih iz domovine. • ''Cilj je biti sretan'' (2023.) – knjiga motivacijskog i psihološko-priručničkog karaktera posvećena osobnom razvoju. • ''Hercegovačka prva pomoć'' • ''Sinovi zemlje svete'' • ''Hercegovka godine'' == Glazbena karijera == Kao glazbenica i kantautorica, Daniela Škegro iza sebe ima samostalni album s deset kantautorskih skladbi te brojne festivalske nastupe. Sama potpisuje tekstove i glazbu za svoja ostvarenja, interpretirajući ih na domaćim i međunarodnim festivalima u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini. == Politički angažman == U sferi javnog djelovanja, Škegro je ostvarila i politički angažman kroz kandidature na lokalnim razinama. Bila je kandidatkinja za Skupštinu Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) te se kandidirala za poziciju gradonačelnice Grada Mostara, zalažući se za poboljšanje društvenog standarda i sprječavanje odlaska građana iz Mostara i šire regije. == Nagrade i priznanja == Tijekom dugogodišnje karijere primila je niz domaćih i međunarodnim priznanja u književnosti, glazbi i društvenom djelovanju: • '''Večernjakova domovnica''' – Posebna nagrada za dugogodišnju potporu i doprinos ovom prestižnom izboru najpopularnijih Hrvata izvan domovine. • '''Najutjecajnija hrvatska žena''' – dvostruka nominacija za ovu prestižnu nagradu koja slavi postignuća i utjecaj Hrvatica u domovini i svijetu. • '''Međunarodni festival pisme i vina "Marko Polo" (Korčula)''' – trostruka dobitnica nagrada, uključujući Nagradu za najbolji tekst pjesme (za pjesmu ''Kida me'', 2013.) te Posebnu nagradu stručnog žirija (za pjesmu ''Ljubavnica'', 2014.). • '''Međunarodni festival poezije (Fužine)''' – dobitnica glavne nagrade (Grand Prix). • '''MEF festival (Čakovec)''' – festivalska nagrada za autorski rad. • '''Zlatna ruža''' – priznanje za kulturni doprinos. Značajan humanitarni rad. Dugogodišnja poduzetnica. == Izvori == <references /> == Vanjske poveznice == • [https://hercegovka.net Službeni portal Hercegovka.net] {{sakrij-kraj}} mauos1f12br47s0ef4ff2ry6nd433o9 0 814913 7563713 7515322 2026-07-25T18:29:01Z Zeljko 1196 /* Izvori */ 7563713 wikitext text/x-wiki {{POKAŽINASLOV:Popis vrsta roda ''Serjania''}} '''Popis vrsta roda ''[[Serjania]]''''' === A === {{stupci|3| # ''[[Serjania acoma]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania aculeata]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania acuminata]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania acupunctata]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania acuta]]'' <small>Triana & Planch.</small> # ''[[Serjania acutidentata]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania adenophylla]]'' <small>Ferrucci</small> # ''[[Serjania adiantoides]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania adusta]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania albida]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania altissima]]'' <small>(Poepp.) Radlk.</small> # ''[[Serjania aluligera]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania ampelopsis]]'' <small>Planch. & Linden</small> # ''[[Serjania amplifolia]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania angustifolia]]'' <small>Willd.</small> # ''[[Serjania atrolineata]]'' <small>C.Wright</small> }} === B === {{stupci|3| # ''[[Serjania bahiana]]'' <small>Ferrucci</small> # ''[[Serjania biternata]]'' <small>(Weath.) Acev.-Rodr.</small> # ''[[Serjania brachycarpa]]'' <small>A.Gray ex Radlk.</small> # ''[[Serjania brachylopha]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania brachyptera]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania brachystachya]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania bradeana]]'' <small>Somner</small> # ''[[Serjania brevipes]]'' <small>Benth.</small> # ''[[Serjania brevipetiolata]]'' <small>Ferrucci & Somner</small> }} === C === {{stupci|3| # ''[[Serjania californica]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania calligera]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania cambessedesiana]]'' <small>Schltdl. & Cham.</small> # ''[[Serjania caracasana]]'' <small>(Jacq.) Willd.</small> # ''[[Serjania carautae]]'' <small>Somner</small> # ''[[Serjania cardiospermoides]]'' <small>Schltdl. & Cham.</small> # ''[[Serjania chacoensis]]'' <small>Ferrucci & Acev.-Rodr.</small> # ''[[Serjania chaetocarpa]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania chartacea]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania circumvallata]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania cissoides]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania clematidea]]'' <small>Triana & Planch.</small> # ''[[Serjania clematidifolia]]'' <small>Cambess.</small> # ''[[Serjania columbiana]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania comata]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania communis]]'' <small>Cambess.</small> # ''[[Serjania confertiflora]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania coradinii]]'' <small>Ferrucci & Somner</small> # ''[[Serjania corindifolia]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania cornigera]]'' <small>Turcz.</small> # ''[[Serjania corrugata]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania crassifolia]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania crassinervis]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania crenata]]'' <small>Griseb.</small> # ''[[Serjania cristobaliae]]'' <small>(Ferrucci & Urdampill.) Ferrucci & V.W.Steinm.</small> # ''[[Serjania crucensis]]'' <small>Ferrucci & V.W.Steinm.</small> # ''[[Serjania cuneolata]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania curassavica]]'' <small>(L.) Radlk.</small> # ''[[Serjania cystocarpa]]'' <small>Radlk.</small> }} === D === {{stupci|3| # ''[[Serjania darcyi]]'' <small>Croat</small> # ''[[Serjania dasyclados]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania decemstriata]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania deflexa]]'' <small>Gardner</small> # ''[[Serjania deltoidea]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania dentata]]'' <small>(Vell.) Radlk.</small> # ''[[Serjania depauperata]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania dibotrya]]'' <small>Poepp.</small> # ''[[Serjania didymadenia]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania diffusa]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania dissecta]]'' <small>(S.Watson) Ferrucci & V.W.Steinm.</small> # ''[[Serjania divaricaticocca]]'' <small>Somner & Acev.-Rodr.</small> # ''[[Serjania diversifolia]]'' <small>(Jacq.) Radlk.</small> # ''[[Serjania dumicola]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania dura]]'' <small>Radlk.</small> }} === E === {{stupci|3| # ''[[Serjania elegans]]'' <small>Cambess.</small> # ''[[Serjania elongata]]'' <small>J.F.Macbr.</small> # ''[[Serjania emarginata]]'' <small>Kunth</small> # ''[[Serjania equestris]]'' <small>Macfad.</small> # ''[[Serjania erecta]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania eriocarpa]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania erythrocaulis]]'' <small>Acev.-Rodr. & Somner</small> # ''[[Serjania espiritosantensis]]'' <small>Somner</small> # ''[[Serjania eucardia]]'' <small>Radlk.</small> }} === F === {{stupci|3| # ''[[Serjania faveolata]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania ferruginea]]'' <small>(Lindl.) Mabb.</small> # ''[[Serjania filicifolia]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania flaviflora]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania fluminensis]]'' <small>Acev.-Rodr.</small> # ''[[Serjania foveata]]'' <small>Griseb.</small> # ''[[Serjania frutescens]]'' <small>V.W.Steinm. & Ferrucci</small> # ''[[Serjania fusca]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania fuscifolia]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania fuscopunctata]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania fuscostriata]]'' <small>Radlk.</small> }} === G === {{stupci|3| # ''[[Serjania glabrata]]'' <small>Kunth</small> # ''[[Serjania glandulosa]]'' <small>Ferrucci & Somner</small> # ''[[Serjania goniocarpa]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania gracilis]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania grammatophora]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania grandiceps]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania grandidens]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania grandifolia]]'' <small>Sagot ex Radlk.</small> # ''[[Serjania grandis]]'' <small>Seem.</small> # ''[[Serjania grosii]]'' <small>Schltdl.</small> # ''[[Serjania guerrerensis]]'' <small>(Cruz Durán & K.Vega) Acev.-Rodr.</small> }} === H === {{stupci|3| # ''[[Serjania hamuligera]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania hatschbachii]]'' <small>Ferrucci</small> # ''[[Serjania hebecarpa]]'' <small>Benth.</small> # ''[[Serjania herteri]]'' <small>Ferrucci</small> # ''[[Serjania heterocarpa]]'' <small>Standl.</small> # ''[[Serjania hispida]]'' <small>Standl. & Steyerm.</small> }} === I === {{stupci|3| # ''[[Serjania ichthyctona]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania impressa]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania incana]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania incisa]]'' <small>Torr.</small> # ''[[Serjania inebrians]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania inflata]]'' <small>Poepp.</small> # ''[[Serjania inscripta]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania insignis]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania itatiaiensis]]'' <small>Somner</small> }} === L === {{stupci|3| # ''[[Serjania lachnocarpa]]'' <small>(Benth. ex Radlk.) Acev.-Rodr.</small> # ''[[Serjania laevigata]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania lamelligera]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania lamprophylla]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania lancistipula]]'' <small>Acev.-Rodr.</small> # ''[[Serjania laruotteana]]'' <small>Cambess.</small> # ''[[Serjania lateritia]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania laxiflora]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania leptocarpa]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania lethalis]]'' <small>A.St.-Hil.</small> # ''[[Serjania leucosepala]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania lineariifolia]]'' <small>Lippold</small> # ''[[Serjania littoralis]]'' <small>Somner & Ferrucci</small> # ''[[Serjania lobulata]]'' <small>Standl. & Steyerm.</small> # ''[[Serjania longipes]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania longistipula]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania lucianoi]]'' <small>Ferrucci & Coulleri</small> # ''[[Serjania lucida]]'' <small>Schumach.</small> # ''[[Serjania lundellii]]'' <small>Croat</small> }} === M === {{stupci|3| # ''[[Serjania macrocarpa]]'' <small>Standl. & Steyerm.</small> # ''[[Serjania macrococca]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania macrolopha]]'' <small>(Radlk.) Acev.-Rodr. & Ferrucci</small> # ''[[Serjania macrostachya]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania magnistipulata]]'' <small>Acev.-Rodr.</small> # ''[[Serjania mansiana]]'' <small>Mart.</small> # ''[[Serjania marginata]]'' <small>Casar.</small> # ''[[Serjania matogrossensis]]'' <small>Ferrucci & Acev.-Rodr.</small> # ''[[Serjania membranacea]]'' <small>Splitg.</small> # ''[[Serjania meridionalis]]'' <small>Cambess.</small> # ''[[Serjania mexicana]]'' <small>(L.) Willd.</small> # ''[[Serjania microphylla]]'' <small>Lippold</small> # ''[[Serjania minutiflora]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania mollis]]'' <small>Kunth</small> # ''[[Serjania monogyna]]'' <small>Hoffmanns. ex Schltdl.</small> # ''[[Serjania morii]]'' <small>Acev.-Rodr.</small> # ''[[Serjania mucronulata]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania multiflora]]'' <small>Cambess.</small> }} === N === {{stupci|3| # ''[[Serjania neei]]'' <small>Acev.-Rodr.</small> # ''[[Serjania nigricans]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania nipensis]]'' <small>Urb.</small> # ''[[Serjania nodosa]]'' <small>(Jacq.) Radlk.</small> # ''[[Serjania noxia]]'' <small>Cambess.</small> # ''[[Serjania nutans]]'' <small>Poepp.</small> }} === O === {{stupci|3| # ''[[Serjania oaxacana]]'' <small>Standl.</small> # ''[[Serjania obtusidentata]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania occidentalis]]'' <small>Lippold</small> # ''[[Serjania ochroclada]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania orbicularis]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania ovalifolia]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania oxyphylla]]'' <small>Kunth</small> # ''[[Serjania oxytoma]]'' <small>Radlk.</small> }} === P === {{stupci|3| # ''[[Serjania pacifica]]'' <small>Standl.</small> # ''[[Serjania paleata]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania palmeri]]'' <small>S.Watson</small> # ''[[Serjania paludosa]]'' <small>Cambess.</small> # ''[[Serjania paniculata]]'' <small>Kunth</small> # ''[[Serjania pannifolia]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania paradoxa]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania paranensis]]'' <small>Ferrucci & Acev.-Rodr.</small> # ''[[Serjania parvifolia]]'' <small>Kunth</small> # ''[[Serjania paucidentata]]'' <small>DC.</small> # ''[[Serjania pedicellaris]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania pernambucensis]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania perulacea]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania peruviana]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania phaseoloides]]'' <small>Standl. & Steyerm.</small> # ''[[Serjania pinnatifolia]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania piscatoria]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania platycarpa]]'' <small>Benth.</small> # ''[[Serjania plicata]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania pluvialiflorens]]'' <small>Croat</small> # ''[[Serjania polyphylla]]'' <small>(L.) Radlk.</small> # ''[[Serjania polystachya]]'' <small>(Turcz.) Radlk.</small> # ''[[Serjania psilophylla]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania pteleifolia]]'' <small>Diels</small> # ''[[Serjania pterarthra]]'' <small>Standl.</small> # ''[[Serjania punctata]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania punctulata]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania purpurascens]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania pygmaea]]'' <small>(Radlk.) Ferrucci & Medina</small> # ''[[Serjania pyramidata]]'' <small>Radlk.</small> }} === R === {{stupci|3| # ''[[Serjania racemosa]]'' <small>Schumach.</small> # ''[[Serjania rachiptera]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania regnellii]]'' <small>Schltdl.</small> # ''[[Serjania rekoi]]'' <small>Standl.</small> # ''[[Serjania reticulata]]'' <small>Cambess.</small> # ''[[Serjania rhombea]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania rhytidococca]]'' <small>Acev.-Rodr.</small> # ''[[Serjania rigida]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania rosalindae]]'' <small>Ferrucci & V.W.Steinm.</small> # ''[[Serjania rubicaulis]]'' <small>Benth. ex Radlk.</small> # ''[[Serjania rubicunda]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania rufa]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania rufisepala]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania rutifolia]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania rzedowskiana]]'' <small>Ferrucci & V.W.Steinm.</small> }} === S === {{stupci|3| # ''[[Serjania salzmanniana]]'' <small>Schltdl.</small> # ''[[Serjania schiedeana]]'' <small>Schltdl.</small> # ''[[Serjania scopulifera]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania seriana]]'' <small>(L.) Druce</small> # ''[[Serjania serjanioides]]'' <small>(Rzed. & Calderón) Acev.-Rodr.</small> # ''[[Serjania serrata]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania setigera]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania sonorensis]]'' <small>(S.Watson) Ferrucci & V.W.Steinm.</small> # ''[[Serjania souzana]]'' <small>Ferrucci & Acev.-Rodr.</small> # ''[[Serjania sphaerococca]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania sphenocarpa]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania spinosa]]'' <small>(Radlk.) Ferrucci & V.W.Steinm.</small> # ''[[Serjania squarrosa]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania striata]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania striolata]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania subdentata]]'' <small>Juss. ex Poir.</small> # ''[[Serjania subimpunctata]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania suborbicularis]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania subrotundifolia]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania subtriplinervis]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania sufferruginea]]'' <small>Radlk.</small> }} === T === {{stupci|3| # ''[[Serjania tailloniana]]'' <small>Standl. & L.O.Williams</small> # ''[[Serjania tenuifolia]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania tenuis]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania thoracoides]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania tortuosa]]'' <small>(Benth.) Ferrucci & V.W.Steinm.</small> # ''[[Serjania trachygona]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania trichomisca]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania tricostata]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania trifoliolata]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania tripleuria]]'' <small>Ferrucci</small> # ''[[Serjania triquetra]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania trirostris]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania tristis]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania truncata]]'' <small>Radlk.</small> }} === U === {{stupci|3| # ''[[Serjania unguiculata]]'' <small>Radlk.</small> # ''[[Serjania unidentata]]'' <small>Acev.-Rodr.</small> # ''[[Serjania urvilleoides]]'' <small>(Radlk.) Ferrucci & Urdampill.</small> }} === V === {{stupci|3| # ''[[Serjania valerii]]'' <small>Standl.</small> # ''[[Serjania velutina]]'' <small>Cambess.</small> # ''[[Serjania vesicosa]]'' <small>Radlk.</small> }} === Y === {{stupci|3| # ''[[Serjania yucatanensis]]'' <small>Standl.</small> }} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Serjania| ]] [[Kategorija:Popisi vrsta velikih biljnih rodova|S]] jwsub4m378jh8au9r5ee2jf309yofhz 4 815614 7563817 7561003 2026-07-26T00:14:40Z Tamara Mjesečeva kći 367093 Tamara Mjesečeva kći premješta stranicu [[Suradnik:Tamara Mjesečeva kći]] na [[Wikipedija:Tamara Mjesečeva kći]] 7561003 wikitext text/x-wiki {{UI-članak}} Tamara Dragić (književnica) <nowiki>'''Tamara Dragić''' (Banja Luka, 1987.) bosanskohercegovačka je književnica, pjesnikinja, prozna spisateljica i lektorica. Autorica je zbirke poezije ''Sam u gomili'' (2016.) i romana ''Božići u vremenu''</nowiki> (2020.). Piše poeziju, prozu, književnost za djecu, haiku poeziju, književne recenzije i bavi se lektorisanjem. Biografija Rođena je 1987. godine u Banjoj Luci. Prvu zbirku poezije <nowiki>''</nowiki>Sam u gomili<nowiki>''</nowiki> objavila je u decembru 2016. godine. Roman <nowiki>''</nowiki>Božići u vremenu<nowiki>''</nowiki> objavila je u septembru 2020. godine. Objavljivala je poeziju i prozu za djecu, a priprema i zbirku haiku poezije. [1][2][3] Sarađivala je kao spoljni saradnik sa Narodnom i univerzitetskom bibliotekom Republike Srpske. Piše književne recenzije, lektoriše književne tekstove i učestvuje kao moderator i voditelj književnih promocija. Književni rad Njeni književni radovi objavljivani su u zbornicima, časopisima, antologijama i na regionalnim književnim portalima. Dobitnica je više književnih nagrada i priznanja. Bibliografija <nowiki>*</nowiki> <nowiki>''</nowiki>Sam u gomili<nowiki>''</nowiki> – zbirka poezije (2016.) <nowiki>*</nowiki> <nowiki>''</nowiki>Božići u vremenu<nowiki>''</nowiki> – roman (2020.) Izvori: 1. pokazivac.com: www.pokazivac.com/tamara-dragic-do-tebe/?utm_source=chatgpt.com 2. enheduana.com: www.enheduana.com/post/tamara-dragic-svim-evama-za-festival-krik-zene?utm_source=chatgpt.com 3. casopis enheduana: www.enheduana.com/post/tamara-dragic-plesati-kroz-zivot-za-konkurs-tajna-andriceve-kutije?utm_source=chatgpt.com Reference 1. [Pokazivač – biografija autorice](<nowiki>https://www.pokazivac.com/tamara-dragic-do-tebe/?utm_source=chatgpt.com</nowiki>) 2. [Enheduana – biografski podaci](<nowiki>https://www.enheduana.com/post/tamara-dragic-svim-evama-za-festival-krik-zene?utm_source=chatgpt.com</nowiki>) 3. [Enheduana – „Plesati kroz život“](<nowiki>https://www.enheduana.com/post/tamara-dragic-plesati-kroz-zivot-za-konkurs-tajna-andriceve-kutije?utm_source=chatgpt.com</nowiki>) gaf7b74cp3x8qui9xiobn0dg2rchatk 0 815694 7563921 7560863 2026-07-26T10:47:30Z Tulkas Astaldo 38717 par sitnica 7563921 wikitext text/x-wiki {{Infookvir filmski umjetnik | ime = Ljubo Zdjelarević | rođenje = 1981. | mjesto rođenja = [[Nova Gradiška]], [[Hrvatska]] | zanimanje = filmski producent, redatelj | godine rada = 2005. – danas | važniji filmovi = ''[[ZG80 (2016.)|ZG80]]''<br>''[[Dražen (2024.)|Dražen]]''<br>''Ideš? Idem!'' }} '''Ljubo Zdjelarević''' ([[Nova Gradiška]], [[1981.]]) hrvatski je filmski producent i redatelj. Godine 2009. osnovao je zagrebačku produkcijsku kuću Kinoteka.<ref name="frff"/> Producent je igranog filma ''[[ZG80 (2016.)|ZG80]]'' iz 2016., najgledanijeg hrvatskog filma te godine.<ref name="tportal-zg80"/> Bio je producent i suredatelj biografskog filma ''[[Dražen (2024.)|Dražen]]'' iz 2024. o košarkašu [[Dražen Petrović|Draženu Petroviću]], koji je proglašen najgledanijim hrvatskim filmom 2024. godine.<ref name="culturenet"/><ref name="dijalog"/> == Životopis i karijera == Diplomirao je povijest i geografiju na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]] te studirao filmsku i kazališnu produkciju na Akademiji dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Dugogodišnji je član Kinokluba Zagreb.<ref name="hrup"/><ref name="frff"/> Od 2005. radi na audiovizualnim projektima kao asistent produkcije, pomoćnik redatelja, izvršni producent i producent.<ref name="hrup"/> Godine 2020. imenovan je financijskim savjetnikom [[Hrvatski audiovizualni centar|Hrvatskog audiovizualnog centra]].<ref name="havc-savjetnici"/> == Filmografija == Kao redatelj potpisao je dugometražni prvijenac ''Ideš? Idem!'' (2019.), film ceste (engl. ''road movie''), o putovanju skupine regionalnih youtubera od Zagreba do Istanbula. Suredatelj je animirane serije ''Mia i Artijevci'' iz 2019. i filma ''[[Dražen (2024.)|Dražen]]''.<ref name="nacional" /><ref name="hrt-magazin" /> Kao producent radio je, među ostalim, na igranom filmu ''Fleke'' (2011.), kratkim filmovima ''Ivo'' (2012.) i ''Splashback'' (2023.), dokumentarnim serijama ''Kultura na radničkoj traci'' (2016.), ''Borderline'' (2021.), ''Klasična glazba za svaki dan'' (2024.) i ''Pobjednici'' (od 2025.) te animiranim filmovima ''Srcolom'' (2024.) i ''Fin People'' (2026.).<ref name="hrup" /><ref name="kgzsd" /><ref name="pobjednici" /><ref name="havc2024" /><ref name="finpeople" /> Uz film i televiziju radio je na glazbenim spotovima i reklamama za izvođače poput Josipe Lisac, Zorana Predina, Matije Dedića, Nine Kraljić te grupa Bang Bang i Aerodrom. == Nagrade i članstva == Film ''[[Dražen (2024.)|Dražen]]'' osvojio je na [[Pulski filmski festival|72. Pulskom filmskom festivalu]] 2025. Zlatne arene za najbolju sporednu žensku ulogu, koju je dobila [[Zrinka Cvitešić]], i za vizualne efekte. Film je dobio i nagradu Zlatni studio za najbolji film godine, priznanje za najbolji dugometražni igrani film na Summer League Film Festivalu u Las Vegasu te Grand Prix na Budva Sports & Arts Film Festivalu.<ref name="pula72-arene"/><ref name="zlatnistudio"/><ref name="havc-lv-budva"/> Film ''Ideš? Idem!'' nagrađen je Zlatnom arenom za vizualne efekte na [[Pulski filmski festival|67. Pulskom filmskom festivalu]] 2020. godine. Film ''[[ZG80 (2016.)|ZG80]]'' osvojio je Zlatna vrata Pule i Zlatnu arenu za masku 2017., a ''Fleke'' Posebno priznanje žirija na filmskom festivalu FEST u Beogradu 2012. godine.<ref name="pula67"/><ref name="scena-zv"/><ref name="fleke-fest"/> Zdjelarević je diplomant programa European Audiovisual Entrepreneurs (EAVE) iz 2012. i alumnus Sarajevo Talent Campusa iz 2007. Član je Hrvatskog društva filmskih djelatnika, [[Hrvatska udruga producenata|Hrvatske udruge producenata]] i Europske filmske akademije.<ref name="hrup"/><ref name="frff"/> == Izvori == <references> <ref name="frff">{{Citiranje weba |url=https://frff.com.hr/grand-jury-en/ |naslov=Grand Jury – Ljubo Zdjelarević |rad=Four River Film Festival |language=en |pristupljeno=1. srpnja 2026. }}</ref> <ref name="hrup">{{Citiranje weba |url=https://www.hrup.hr/clanovi/ljubo-zdjelarevic |naslov=Ljubo Zdjelarević |rad=Hrvatska udruga producenata |pristupljeno=1. srpnja 2026. }}</ref> <ref name="nacional">{{Citiranje weba |url=https://www.nacional.hr/kako-su-domaci-youtuberi-prije-dvije-godine-s-interneta-presli-u-kinodvorane/ |naslov=Kako su domaći youtuberi prije dvije godine s interneta prešli u kinodvorane |autor=Tamara Borić |rad=Nacional |issue=1111 |datum=11. kolovoza 2019. |pristupljeno=1. srpnja 2026. }}</ref> <ref name="hrt-magazin">{{Citiranje weba |url=https://magazin.hrt.hr/zabava/na-jesen-u-kina-dolazi-film-o-drazenu-petrovicu-11651943 |naslov=Na jesen u kina dolazi film o Draženu Petroviću |rad=Hrvatska radiotelevizija |datum=rujan 2024. |pristupljeno=1. srpnja 2026. }}</ref> <ref name="culturenet">{{Citiranje weba |url=https://www.culturenet.hr/hr/film-drazen-najuspjesnije-kino-otvaranje-domaceg-filma-u-posljednjih-10-godina/214079 |naslov=Film „Dražen”: najuspješnije kino otvaranje domaćeg filma u posljednjih 10 godina |rad=Culturenet.hr |datum=studeni 2024. |pristupljeno=1. srpnja 2026. }}</ref> <ref name="dijalog">{{Citiranje weba |url=https://dijalog.hr/kultura/hrvatski-film-drazen-najgledaniji-u-2024-godini/66169/ |naslov=Hrvatski film „Dražen” najgledaniji u 2024. godini |rad=Dijalog.hr |datum=veljača 2025. |pristupljeno=1. srpnja 2026. }}</ref> <ref name="tportal-zg80">{{Citiranje weba |url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/zg80-najgledaniji-hrvatski-film-a-evo-i-ostalih-rezultata |naslov=ZG80 najgledaniji hrvatski film, a evo i ostalih rezultata |rad=tportal.hr |datum=siječanj 2017. |pristupljeno=1. srpnja 2026. }}</ref> <ref name="kgzsd">{{Citiranje weba |url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/klasicna-glazba-za-svaki-dan-11285329 |naslov=Klasična glazba za svaki dan |rad=Hrvatska radiotelevizija |datum=siječanj 2024. |pristupljeno=1. srpnja 2026. }}</ref> <ref name="pobjednici">{{Citiranje weba |url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/pobjednici-nova-dokumentarna-serija-od-14-travnja-na-hrt1-12084416 |naslov=Pobjednici – nova dokumentarna serija od 14. travnja na HRT1 |rad=Hrvatska radiotelevizija |datum=travanj 2025. |pristupljeno=1. srpnja 2026. }}</ref> <ref name="havc2024">{{Citiranje weba |url=https://havc.hr/infocentar/novosti/filmska-2024-godina-hrvatski-film-u-domacim-kinima-i-na-najvecim-svjetskim-festivalima |naslov=Filmska 2024. godina: hrvatski film u domaćim kinima i na najvećim svjetskim festivalima |rad=Hrvatski audiovizualni centar |datum=20. veljače 2025. |pristupljeno=1. srpnja 2026. }}</ref> <ref name="finpeople">{{Citiranje weba |url=https://www.bearwithmefilm.com/project/fin-people/ |naslov=Fin People |rad=Bear With Me Distribution |language=en |pristupljeno=1. srpnja 2026. }}</ref> <ref name="pula72-arene">{{Citiranje weba |url=https://havc.hr/infocentar/novosti/dodijeljene-zlatne-arene-72-pulskog-filmskog-festivala |naslov=Dodijeljene Zlatne arene 72. Pulskog filmskog festivala |rad=Hrvatski audiovizualni centar |datum=srpanj 2025. |pristupljeno=1. srpnja 2026. }}</ref> <ref name="zlatnistudio">{{Citiranje weba |url=https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/najveci-medijski-spektakl-godine-ovo-su-svi-dobitnici-nagrade-zlatni-studio-15548617 |naslov=Ovo su svi dobitnici nagrade Zlatni studio |rad=Jutarnji list |datum=31. siječnja 2025. |pristupljeno=1. srpnja 2026. }}</ref> <ref name="havc-lv-budva">{{Citiranje weba |url=https://havc.hr/infocentar/novosti/drazenu-nagrade-na-budva-sports-arts-film-festivalu-i-summer-league-film-festivalu-u-las-vegasu |naslov=Draženu nagrade na Budva Sports & Arts Film Festivalu i Summer League Film Festivalu u Las Vegasu |rad=Hrvatski audiovizualni centar |datum=2. listopada 2025. |pristupljeno=1. srpnja 2026. }}</ref> <ref name="pula67">{{Citiranje weba |url=https://www.pulafilmfestival.hr/hr/vijesti-2/1233-nagrade-67-pulskog-filmskog-festivala |naslov=Nagrade 67. Pulskog filmskog festivala |rad=Pulski filmski festival |datum=rujan 2020. |pristupljeno=1. srpnja 2026. }}</ref> <ref name="scena-zv">{{Citiranje weba |url=https://www.scena.hr/kultura/film-igora-seregija-zg80-zlatna-vrata/ |naslov=Film Igora Šeregija ZG80 osvojio nagradu Zlatna vrata Pule |rad=Scena.hr |datum=22. srpnja 2017. |pristupljeno=1. srpnja 2026. }}</ref> <ref name="fleke-fest">{{Citiranje weba |url=http://hrfilm.hr/baza_film.php?id=322 |naslov=Fleke |rad=Hrvatski film |pristupljeno=1. srpnja 2026. }}</ref> <ref name="havc-savjetnici">{{Citiranje weba |url=https://havc.hr/infocentar/novosti/imenovani-novi-umjetnicki-savjetnici-havc-a |naslov=Imenovani novi umjetnički savjetnici HAVC-a |rad=Hrvatski audiovizualni centar |datum=19. svibnja 2020. |pristupljeno=1. srpnja 2026. }}</ref> </references> == Vanjske poveznice == * {{Imdb ime|4221886|Ljubo Zdjelarević}} * [https://www.kinoteka.hr/ Službena stranica produkcijske kuće Kinoteka] {{GLAVNIRASPORED:Zdjelarević, Ljubo}} [[Kategorija:Hrvatski filmski producenti]] [[Kategorija:Hrvatski filmski redatelji]] [[Kategorija:Životopisi, Nova Gradiška]] 4v5yahzuybkebwkpjj3p3lkc06fhmfd 0 815730 7563813 7561360 2026-07-25T23:53:12Z Sk53121 310591 /* */ 7563813 wikitext text/x-wiki '''Neka mi ne svane''' pjesma je hrvatske pjevačice [[Danijela Martinović|Danijele Martinović]], objavljena 6. ožujka 1998. godine. Napisao ju je i skladao [[Petar Grašo]], a producirali su ju Remi Kazinoti i [[Stipica Kalogjera]]. Pjesma je pobjedila na Dori 1998. i predstavljala je Hrvatsku na [[Pjesma Eurovizije 1998.|Eurosongu 1998.]] gdje je završila na petom mjestu sa 131 bodom. {{Singl |ime_singla = Neka mi ne svane |slika = |ime_glazbenika = [[Danijela Martinović]] |s_albuma = [[To malo ljubavi]] |B-strana = |format = |objavljeno = [[1998.]] |snimanje = |žanr = |trajanje = 2:58 |izdavač = [[Tonika Records]], [[Orfej]] |tekstopisac = [[Petar Grašo]] |skladatelj = Petar Grašo |producent = [[Remi Kazinoti]], [[Stipica Kalogjera]] |kronologija = Danijela Martinović |singl_prije = Nemam s kime dočekati zime |singl0 = 1997. |singl = 1998. |singl_poslije = Što sam ja, što si ti |singl2 = 1998. }} == Top ljestvice == ===Tjedne ljestvice=== {|class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |- ! scope="col"| Top ljestvica (1998.) ! scope="col"| Pozicija |- !scope="row"|Hrvatska (HR TOP 20) |1.<ref>{{Cite web|url=http://www.posluh.hr/ezine/015/html/top10g.html|title=HR TOP 20 11.5.1998.|archive-url=https://web.archive.org/web/20071103143334/http://www.posluh.hr/ezine/015/html/top10g.html|archive-date=3 November 2007}}</ref> |} ===Godišnje ljestvice=== {|class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |- ! scope="col"| Top ljestvica (1998.) ! scope="col"| Pozicija <br /> |- !scope="row"|Hrvatska (HR TOP 20) |2.<ref>{{Cite web |url=http://croatian-radio.info/1998/djela.htm|title=HR TOP 20 1998.|archive-date=4 November 2004|archive-url=https://web.archive.org/web/20041104055047/http://croatian-radio.info/1998/djela.htm}}</ref> |} ==Izvori== {{izvori}} [[Kategorija:Singlovi iz 1998.]] [[Kategorija:Hrvatske skladbe]] fjv33c4woprxfhq46nxlg4j9rbmpbhh 3 815763 7563603 7563148 2026-07-25T13:38:24Z Tulkas Astaldo 38717 uputa 7563603 wikitext text/x-wiki {{uvodni tečaj}} '''Jasamja012''', dobro došli na '''[[Wikipedija|Wikipediju]] na [[hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]]''' – slobodnu [[enciklopedija|enciklopediju]]! Pozivamo Vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije započete 16. veljače 2003. godine. Molimo Vas, upoznajte se s osnovnim načelima Wikipedije: : [[Wikipedija:Pet_stupova_Wikipedije|'''Pet stupova Wikipedije''']] − što je i na čemu se temelji Wikipedija : [[Wikipedija:Provjerljivost|'''Izvori i provjerljivost''']] − kako uspješno činiti Wikipediju boljom : [[Wikipedija:Slike|'''Slike''']] − kakve slike smijete postavljati na Wikipediju. Uređivanje možete vježbati na [[Wikipedija:Stranica za vježbanje|'''stranici za vježbanje''']]. U slučaju da Vam zatreba pomoć javite se dodijeljenom mentoru ili postavite pitanje u [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]]; odgovor će brzo stići. Probleme s uređivanjem ili s postupanjem drugih suradnika dajte [[WP:NPA|na pažnju administratorima]]. Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, a komentare na [[Wikipedija:Stranice za razgovor|stranicama za razgovor]], suradničkim stranicama i [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]] potpisujte tako da na alatnoj traci izaberete [[Slika:Signature_icon.png]] ili [[Slika:OOjs UI icon signature-ltr.svg|20px]] ili tako da napišete četiri tilde, što kod uređivanja izgleda ovako '''<nowiki>~~~~</nowiki>'''. Pri odgovaranju drugim suradnicima koristite znak '''@''' uz njihovo suradničko ime kako biste im poslali obavijest o odgovoru (na primjer: @[[Suradnik:{{PAGENAME}}|Jasamja012]]).<br> Svoju suradničku stranicu imena »[[Suradnik:{{PAGENAME}}|Suradnik:Jasamja012]]« možete uređivati po želji, u skladu s [[Wikipedija:Suradnička stranica|pravilima uređivanja suradničke stranice]]. Možete je popuniti [[Wikipedija:Suradnički okvirići|suradničkim okvirima]] i upisati nazive članaka koje ste započeli ili namjeravate stvoriti. Molimo Vas da prilikom uređivanja '''ne stavljate [[Wikipedija:Kršenje autorskih prava|radove zaštićene autorskim pravima]]''' bez dopuštenja! Nemojte izravno kopirati sadržaje s drugih internetskih stranica ako nemate izričito dopuštenje. Ako imate dopuštenje, napišite to na stranici za razgovor ili ga jednostavno dodajte [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja|ovdje]], a to obvezno napravite prije nego započnete s pisanjem preuzetog teksta. Svi doprinosi Wikipediji pod licencijom su [http://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/hr/ Creative Commons: Imenuj autora/Dijeli pod istim uvjetima]. Ako ne želite da se Vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ćete sav sadržaj sami napisati, najbolje prepričavajući sadržaj vjerodostojnih izvora, ili ćete ga prepisati iz nečeg što je u [[javno vlasništvo|javnom vlasništvu]] ili pod sličnom slobodnom licencijom, uvijek navodeći izvore. '''If you don't speak Croatian''': This is a welcome message sent to new users of the Croatian Wikipedia. Još jednom, dobro došli! --[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 10:47, 22. srpnja 2026. (CEST) == Izvori == [[slika:Information.svg|25px]] Drago nam je što doprinosite Wikipediji, no skrećemo pozornost da je radi [[WP:Provjerljivost|provjerljivosti]] doprinose potrebno potkrijepiti [[Wikipedija:Vjerodostojni izvori|vjerodostojnim izvorima]]{{#if:Kozarac (Prijedor, BiH)|, što niste napravili u članku [[Kozarac (Prijedor, BiH)]]}}. Wikipedija nije mjesto za objavljivanje [[Wikipedija:Bez vlastitog istraživanja|vlastitih istraživanja]]. Više o upućivanju na izvore saznajte u smjernici [[Wikipedija:Navođenje izvora|Navođenje izvora]]. {{#if:|{{{2}}}| Hvala na razumijevanju.}}<!-- predložak:NS-Izvori1 -->--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 10:48, 22. srpnja 2026. (CEST) :Hvala na upozorenju slučajno sam izbrisao izvore dodat ću ih najkasnije u roku sat vremena [[Suradnik:Jasamja012|Jasamja012]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Jasamja012|razgovor]])</small> 11:49, 22. srpnja 2026. (CEST) ::sve je dodano [[Suradnik:Jasamja012|Jasamja012]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Jasamja012|razgovor]])</small> 18:45, 22. srpnja 2026. (CEST) Bacio sam oko na Vaše doprinose. Čitav je niz nepravilnosti na koje moram ukazati. Dakle, nemojte uklanjati podatke koji su od ranije u članku, pri tome primarno mislim na tablicu s brojem stanovnika. Nijedan izvor nije naveden u skladu s uputama jer ne vodi na mrežno mjesto na kojem se nalaze podatci koje u članku navodite. Ostavit ću Vam par dana da popravite navedeno.--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 23:47, 22. srpnja 2026. (CEST) :sve je urađeno prema provjerenim podatcima [[Suradnik:Jasamja012|Jasamja012]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Jasamja012|razgovor]])</small> 18:32, 23. srpnja 2026. (CEST) ::Na žalost, niste napravili kako sam Vas uputio pa sam vratio na prethodno stanje. Molim, proučite [[Wikipedija:Uvodni tečaj|Uvodni tečaj]] pa tek onda nastavite s uređivanjem.--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 17:17, 24. srpnja 2026. (CEST) :::Možete uređivati članke prijavljeni ili neprijavljeni, potpuno je svejedno. Međutim, uređivanja moraju biti potkrijepljena dostupnim i provjerljivim izvorima navedenima u skladu s pravilima, to se neće promijeniti pa preporučujem da sljedeća uređivanja uskladite s pravilima.--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 15:38, 25. srpnja 2026. (CEST) i6mtfrzevggu3zq8d2x804hxq6poauj 0 815769 7563815 7561952 2026-07-25T23:55:41Z Sk53121 310591 /* Komercijalni uspjeh */ 7563815 wikitext text/x-wiki '''Sveta ljubav''' pjesma je hrvatske pjevačice [[Maja Blagdan|Maje Blagdan]], objavljena 1996. godine. Napisao ju je i skladao [[Zrinko Tutić]], a producirao ju je [[Nikša Bratoš]]. Pjesma je pobjedila na Dori 1996. i predstavljala je Hrvatsku na [[Pjesma Eurovizije 1996.|Eurosongu 1996.]] gdje je završila na četvrtom mjestu sa 98 bodova.<ref>{{Cite web |url=https://eurovisionworld.com/eurovision/1996/croatia|title=Eurovision 1996 Croatia Maja Blagdan "Sveta ljubav"|website=eurovisionworld.com}}</ref> {{Eurovizijska pjesma |ime_pjesme = Sveta ljubav |slika = |veličina = |godina = 1996. |država = Hrvatska |žanr = |izvođač = [[Maja Blagdan]] |jezik = [[hrvatski]] |jezici = |skladatelj = [[Zrinko Tutić]] |autor = [[Zrinko Tutić]] |trajanje = |PF_mjesto = |PF_bodovi = |F_mjesto = 4. |F_bodovi = 98 |prethodnik = [[Pjesma Eurovizije 1995.|Nostalgija]] |godinaP = [[1995.]] |nasljednik = [[Pjesma Eurovizije 1997.|Probudi me]] |godinaN = [[1997.]] }} ==Komercijalni uspjeh== Pjesma je dosegla 1. mjesto hrvatske top ljestvice te je bila druga najizvođenija pjesma 1996. godine na hrvatskim radijima.<ref name="top">{{Cite web |url=http://croatian-radio.info/1996/djela.htm|title=HR TOP 20 1996.|archive-date=16 November 2004|archive-url=https://web.archive.org/web/20041116072142/http://croatian-radio.info/1996/djela.htm}}</ref> Maja je za tu pjesmu osvojila [[Porin (nagrada)|Porina]] [[1997.]] godine za najbolju žensku vokalnu izvedbu.<ref name="porin1997">{{cite web|url=https://hrti.hrt.hr/api/api/ott/socialshare?target=social&referenceId=23C08FD3-9E38-4&channelReferenceId=NULL&mobile=true&serie=true&operatorReferenceId=hrt|title=Dodjela glazbene nagrade Porin 1997. }}</ref> == Top ljestvice == ===Tjedne ljestvice=== {|class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |- ! scope="col"| Top ljestvica (1996.) ! scope="col"| Pozicija |- !scope="row"|Hrvatska (HR TOP 20) |1. |} ===Godišnje ljestvice=== {|class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |- ! scope="col"| Top ljestvica (1996.) ! scope="col"| Pozicija <br /> |- !scope="row"|Hrvatska (HR TOP 20) |2.<ref name="top"/> |- |} ==Izvori== {{izvori}} [[Kategorija:Singlovi iz 1996.]] [[Kategorija:Hrvatske skladbe]] [[Kategorija:Hrvatske eurovizijske pjesme]] 692fsc51qu772b37jlhepdv5vkier4z 0 815771 7563929 7562327 2026-07-26T11:46:09Z CyberMB vol2 172176 /* Poredak za konstruktore */ 7563929 wikitext text/x-wiki {{radovi}} '''[[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu]]''' u klasi '''''MotoGP''''' za 2015. godinu je osvojio [[Španjolska|španjolski]] vozač [[Jorge Lorenzo]] na motociklu ''Yamaha YZR-M1'' s momčadi ''Movistar Yamaha MotoGP''. <br> Prvenstvo u konkurenciji kontruktora je osvojila ''[[Yamaha]]'', a za momčadi (timove) ''Movistar Yamaha MotoGP''. == Korišteni motocikli == 2015. je bila druga i posljednja sezona u kojoj su korišteni motocikli dviju specifikacija – ''Factoey'' (''tvornički'') i ''Open'' (''otvorena''). {| |width="40%"| ||width="40%"| |- |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 90%; !colspan="2"| ''Factory'' motocikli |- !konstruktor !!motocikl |- |{{Z|ITA}} Aprilia ||RS-GP |- |{{Z|ITA}} ART ||GP13 |- |{{Z|ITA}} Ducati ||Desmosedici GP15 <br> Desmosedici GP14 |- |{{Z|JAP}} [[Honda]] ||RC213V |- |{{Z|JAP}} [[Suzuki]] ||GSX-RR |- |{{Z|JAP}} [[Yamaha]] ||YZR-M1 |- |} |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 90%; !colspan="2"| ''Open'' motocikli |- !konstruktor !!motocikl |- |{{Z|ITA}} Ducati ||Desmosedici GP14 |- |{{Z|JAP}} [[Honda]] ||RC213V-RS |- |{{Z|ŠVI}} Yamaha Forward ||Yamaha Forward |- |} |- |} == Raspored utrka i osvajači postolja == 2013. godine je bilo na rasporedu 18 trkačih vikenda ''[[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|Svjetskog prvenstva]]'' i na svima su vožene utrke u klasi ''MotoGP''. <!-- {| class="wikitable sortable" style="font-size: 80%" !{{abbr|rb|redni broj Velike nagrade u klasi u prvenstvu}} !!{{abbr|datum|datum održavanja utrke}} !!staza !!{{abbr|utrka|''Velika nagrada''}} !!width="10%"|službeni naziv utrke !!{{abbr|pole poz.|1. startna pozicija}} !!{{abbr|motocikl|motocikl na 1. startnoj poziciji}} !!{{abbr|naj.krug|najbrži krug}} !!motocikl !!pobjednik !!motocikl !!drugoplasirani !!motocikl !!trećeplasirani !!motocikl !!{{abbr|izvj.|izvor ili izvještaj za utrku}} |- --> == Poredak za vozače == ; Sustav bodovanja Bodove osvaja prvih 15 vozača u utrci. {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align:center" |- !pozicija u utrci |bgcolor="gold"|'''1. ||bgcolor="silver"|'''2. ||bgcolor="goldenrod"|'''3. ||'''4. ||'''5. ||'''6. ||'''7. ||'''8. ||'''9. ||'''10. ||'''11. ||'''12. ||'''13. ||'''14. ||'''15. |- !bodovi |25 ||20 ||16 ||13 ||11 ||10 ||9 ||8 ||7 ||6 ||5 ||4 ||3 ||2 ||1 |- |} <!-- {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !mj. !!vozač !!konstruktor !!{{abbr|bm|broj motocikla}} !!momčad (tim) !!motocikl !!{{abbr|spec|specifikacija ''(Factory / Open)''}} !!bodova |- bgcolor="gold" |||||||||||||||||| --> == Poredak za konstruktore == ; Sustav bodovanja Bodove za proizvođača osvaja najbolje plasirani motocikl proizvođača među prvih 15 u utrci. {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align:center" |- !pozicija u utrci |bgcolor="gold"|'''1. ||bgcolor="silver"|'''2. ||bgcolor="goldenrod"|'''3. ||'''4. ||'''5. ||'''6. ||'''7. ||'''8. ||'''9. ||'''10. ||'''11. ||'''12. ||'''13. ||'''14. ||'''15. |- !bodovi |25 ||20 ||16 ||13 ||11 ||10 ||9 ||8 ||7 ||6 ||5 ||4 ||3 ||2 ||1 |- |} ''[[Yamaha]]'' prvak u poretku konstruktora. {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !mj. !!konstruktor !!bod !!specifikacija |- bgcolor="gold" |'''1. ||{{Z|JAP}} '''[[Yamaha]] ||<center> '''407 ||'''''Factory |- bgcolor="silver" |'''2. ||{{Z|JAP}} '''[[Honda]] ||<center> '''355 ||'''''Factory <br> Open |- bgcolor="goldenrod" |'''3. ||{{Z|ITA}} '''Ducati ||<center> '''256 ||'''''Factory <br> Open |- |4. ||{{Z|JAP}} [[Suzuki]] ||<center> 137 ||''Factory |- |5. ||{{Z|ITA}} Aprilia ||<center> 36 ||''Factory |- |6. ||{{Z|ŠVI}} [[Yamaha]] Forward ||<center> 35 ||''Open |- |7. ||{{Z|ITA}} ART ||<center> 2 ||''Factory |- |} <small> u ljestvici konstruktori koji su osvojili bodove u prvenstvu </small> == Poredak za momčadi (timove) == ; Sustav bodovanja Bodove za timove (momčadi) osvajaju vozači tima koji su plasirani među prvih 15 u utrci, ujedno i osvajači bodova za poredak vozača. {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align:center" |- !pozicija u utrci |bgcolor="gold"|'''1. ||bgcolor="silver"|'''2. ||bgcolor="goldenrod"|'''3. ||'''4. ||'''5. ||'''6. ||'''7. ||'''8. ||'''9. ||'''10. ||'''11. ||'''12. ||'''13. ||'''14. ||'''15. |- !bodovi |25 ||20 ||16 ||13 ||11 ||10 ||9 ||8 ||7 ||6 ||5 ||4 ||3 ||2 ||1 |- |} <!-- ''Repsol Honda Team'' (tvornička momčad ''[[Honda|Honde]]'') osvojila prvenstvo za momčadi. {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !mj. !!momčad !!konstruktor !!bod !! |- bgcolor="gold" |||||||||||||| --> == Povezani članci == * [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu]] == Vanjske poveznice == * {{en icon}} [https://www.motogp.com motogp.com] * {{fra icon}} [https://web.archive.org/web/20231207001348/http://www.pilotegpmoto.com/ pilotegpmoto.com], wayback * {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725172956/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_Index.htm jumpingjack.nl, ''Alle Grand-Prix uitslagen en bijzonderheden, van 1973 (het jaar dat Jack begon met racen) tot heden.''], wayback * {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-CH%20MONDE.htm racingmemo.free.fr, ''LES CHAMPIONNATS DU MONDE DE VITESSE MOTO''] * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/motogp/summary/2026 motorsportstats.com, ''MotoGP''] * {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/series/motogp/ motorsportmagazine.com, ''World Motorcycle Championship / MotoGP''] * {{en icon}} [http://motorsporttop20.com/motorcycle-championships-world/ motorsporttop20.com, ''Motorcycle Championships''] * {{en icon}} [https://www.progcovers.com/motor/fimgrandprix.html progcovers.com, ''Motor Racing Programme Covers / FIM Grand Prix World Championship Programmes / 500cc Class / MotoGP''] * {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Risultati_del_motomondiale_2015 it.wikipedia.org, ''Risultati del motomondiale 2015''] == Izvori == <small> * {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2015/qat/motogp/rac/classification motogp.com, ''Results / 2015 / MotoGP''], pristupljeno 22. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/world-standing/2015/motogp/championship-standings motogp.com, ''Standings / 2015 / MotoGP / Riders' Championship / Championship Standings 2015''], pristupljeno 22. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/world-standing/2015/motogp/team-standings motogp.com, ''Standings / 2015 / MotoGP / Teams' Championship / Team Standings 2015''], pristupljeno 22. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/world-standing/2015/motogp/constructor-standings motogp.com, ''Standings / 2015 / MotoGP / Constructors' Championship / Constructor Standings 2015''], pristupljeno 22. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/world-standing/2015/motogp/bmw-award motogp.com, ''Standings / 2015 / MotoGP / BMW M Award / BMW Award 2015''], pristupljeno 22. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2015/VAL/MotoGP/RAC/worldstanding.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / GP MOTUL DE LA COMUNITAT VALENCIANA / World Championship Classification''], objavljeno 8. studenog 2015., preuzeto 22. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2015/VAL/MotoGP/rookieirtacup.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / GP MOTUL DE LA COMUNITAT VALENCIANA / 2015 Open Rider Classification / 2015 Rookie of the Year Classification''], objavljeno 8. studenog 2015., preuzeto 22. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2015/VAL/MotoGP/BMW_Award.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / GP MOTUL DE LA COMUNITAT VALENCIANA / BMW M Award - Best Qualifier MotoGP 2015''], objavljeno 7. studenog 2015., preuzeto 22. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2015/VAL/MotoGP/table1.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / After the GP MOTUL DE LA COMUNITAT VALENCIANA / 2015 Season Statistics - Riders (no wildcards)''], objavljeno 8. studenog 2015., preuzeto 22. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/fim-motogp-world-championship/summary/2015 motorsportstats.com, ''MotoGP / 2015 / Summary''], pristupljeno 22. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/fim-motogp-world-championship/calendar/2015 motorsportstats.com, ''MotoGP / 2015 / Calendar''], pristupljeno 22. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/fim-motogp-world-championship/standings/2015 motorsportstats.com, ''MotoGP / 2015 / Standings''], pristupljeno 22. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/fim-motogp-world-championship/results/2015 motorsportstats.com, ''MotoGP / 2015 / Results''], pristupljeno 22. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/championships/2015-world-motorcycle-championship/ motorsportmagazine.com, ''2015 World Motorcycle Championship''], pristupljeno 22. srpnja 2026. * {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725203043/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_2015_heden.htm jumpingjack.nl, ''2015 - GP''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://www.the-sports.org/moto-2015-moto-gp-epr61487.html the-sports.org, ''Moto GP 2015''], pristupljeno 22. srpnja 2026. * {{deu icon}} [https://web.archive.org/web/20160902011415/http://www.motorrad-autogrammkarten.de/motorradsport-statistik/grand-prix-wm-podium/year_stat/2015.html motorrad-autogrammkarten.de, ''Grand Prix Motorrad Weltmeisterschaft Podium / 2015''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://motorsporttop20.com/wp-content/uploads/2025/11/2.500cc-MotoGP.pdf motorsporttop20.com, ''FICM 500cc GRAND PRIX EUROPEAN CHAMPIONSHIP (1938-39) / FIM 500cc GRAND PRIX WORLD CHAMPIONSHIP (1949-2001) / FIM MOTO GP WORLD CHAMPIONSHIP (since 2002)''], objavljeno u studenom 2025., preuzeto 22. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://www.progcovers.com/motor/motogp2015.php progcovers.com, ''2015 MotoGP (FIM Grand Prix World Championship) Programmes''], pristupljeno 22. srpnja 2026. {{izvori|53em}} </small> {{Sezone Svjetskog prvenstva u motociklizmu}} {{Svjetski prvaci u MotoGP/500cc}} [[Kategorija:Sezone Svjetskog prvenstva u motociklizmu – MotoGP|2015 1 MotoGP]] 4uf649yyzlwb4nsz312kcje6cdw7dam 0 815811 7563839 7563336 2026-07-26T02:20:51Z Ton963 315493 /* Povezani članci */ 7563839 wikitext text/x-wiki {{glavni|3. HNL 2006./07.#Zapad}} {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = [[3. NL – Zapad|3. HNL – Zapad]] | sezona = 2006./07. | slika = | opis = | država = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]] | stupanj lige = III. | prvaci = [[NK Vinogradar Mladina|Vinogradar]] | promovirani = [[NK Vinogradar Mladina|Vinogradar]]<br>[[HNK Segesta Sisak|Segesta]] | degradirani = [[NK Zagorec Krapina|Zagorec Krapina]]<br>[[NK Samobor|Samobor]]<br>[[NK Ogulin|Ogulin]] | broj klubova = 18 | kontinentalni kup1 = | kvalifikanti kup1 = | kontinentalni kup2 = | kvalifikanti kup2 = | kontinentalni kup3 = | kvalifikanti kup3 = | kontinentalni kup4 = | kvalifikanti kup4 = | utakmica = | golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = <!--- ne ispunjavati ako su parametri 'utakmica' i 'ukupna posjećenost' već ispunjeni --> | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[3. HNL – Zapad 2005./06.|2005./06.]] | sljedeća sezona = [[3. HNL – Zapad 2007./08.|2007./08.]] }} '''Treća hrvatska nogometna liga – Zapad''' u sezoni 2006./07. bila je liga [[Sustav nogometnih liga u Hrvatskoj|trećeg ranga nogometnog sustava]] [[Hrvatska|Hrvatske]]. Bila je 16. sezona 3. HNL – Zapad. U ligi je igralo osamnaest klubova iz osam županija: [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjske]], [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranske]] , [[Istarska županija|Istarske]], [[Karlovačka županija|Karlovačke]], [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačke]], [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorske]], [[Zagrebačka županija|Zagrebačke]] i [[Zagreb|Grada Zagreba]]. Prvak 3. HNL – Zapad u sezoni 2006./07. sa 66 bodova bio je [[NK Vinogradar Mladina|Vinogradar]]. == Natjecateljski sustav == Osamnaest momčadi u jedinstvenoj skupini igraju [[Bergerove tablice|dvokružni ligaški sustav]]. Pobjednik skupine ulazi u viši rang, dok drugoplasirani klub odlazi u kvalifikacije za viši rang. Posljednjeplasirani klubovi ispadaju u niži rang. == Sudionici == {{Lokacijska karta+ |Zapadna Hrvatska |float=right |width=300 |caption=Razmještaj nogometnih klubova na zemljovidu zapadne Hrvatske|places= {{Lokacijska karta točka |Zapadna Hrvatska |lat=45.22 |long=13.61 |label={{background color|white|[[NK Jadran Poreč|Jadran Poreč]]}} |label_size=75 |mark= red pog.svg |position=top}} {{Lokacijska karta točka |Zapadna Hrvatska |lat=45.15 |long=13.91 |label={{background color|white|[[NK Žminj|Žminj]]}} |label_size=75 |mark= Red pog.svg |position=top}} {{Lokacijska karta točka |Zapadna Hrvatska |lat=45.24 |long=14.25 |label={{background color|white|[[NK Draga Mošćenička Draga|Draga]]}} |label_size=75 |mark= Red pog.svg |position=top}} {{Lokacijska karta točka |Zapadna Hrvatska |lat=45.32 |long=14.47 |label={{background color|white|[[HNK Orijent|Orijent]]}} |label_size=75 |mark= red pog.svg |position=right}} {{Lokacijska karta točka |Zapadna Hrvatska |lat=44.86 |long=13.85 |label={{background color|white|[[NK Istra Pula|Istra Pula]]}} |label_size=75 |mark= red pog.svg |position=right}} {{Lokacijska karta točka |Zapadna Hrvatska |lat=45.10 |long=14.12 |label={{background color|white|[[NK Rudar Labin|Rudar Labin]]}} |label_size=75 |mark= red pog.svg |position=bottom}} {{Lokacijska karta točka |Zapadna Hrvatska |lat=44.55 |long=14.88 |label={{background color|white|[[NK Novalja|Novalja]]}} |label_size=75 |mark= red pog.svg |position=left}} }} {{Lokacijska karta+ |Središnja Hrvatska |float=right |width=300 |caption=Razmještaj nogometnih klubova na zemljovidu središnje Hrvatske|places= {{Lokacijska karta točka |Središnja Hrvatska |lat=45.71 |long=15.67 |label={{background color|white|[[NK Vinogradar Mladina|Vinogradar]]}} |label_size=75 |mark= Red pog.svg |position=bottom}} {{Lokacijska karta točka |Središnja Hrvatska |lat=45.48 |long=16.38 |label={{background color|white|[[HNK Segesta Sisak|Segesta]]}} |label_size=75 |mark= Red pog.svg |position=bottom}} {{Lokacijska karta točka |Središnja Hrvatska |lat=45.89 |long=16.41 |label={{background color|white|[[NK Vrbovec|Vrbovec]]}} |label_size=75 |mark= Red pog.svg |position=right}} {{Lokacijska karta točka |Središnja Hrvatska |lat=45.49 |long=15.56 |label={{background color|white|[[NK Karlovac 1919|Karlovac]]}} |label_size=75 |mark= Red pog.svg |position=left}} {{Lokacijska karta točka |Središnja Hrvatska |lat=45.72 |long=16.07 |label={{background color|white|[[NK Radnik Velika Gorica|{{nowrap|Radnik<br>Velika Gorica}}]]}} |label_size=75 |mark= Red pog.svg |position=right}} {{Lokacijska karta točka |Središnja Hrvatska |lat=46.18 |long=15.87 |label={{background color|white|[[NK Zagorec Krapina|Zagorec Krapina]]}} |label_size=75 |mark= Red pog.svg |position=left}} {{Lokacijska karta točka |Središnja Hrvatska |lat=45.81 |long=15.71 |label={{background color|white|[[NK Samobor|Samobor]]}} |label_size=75 |mark= Red pog.svg |position=left}} {{Lokacijska karta točka |Središnja Hrvatska |lat=45.26 |long=15.23 |label={{background color|white|[[NK Ogulin|Ogulin]]}} |label_size=75 |mark= Red pog.svg |position=left}} {{Lokacijska karta~ |Središnja Hrvatska |lat=45.80 |long=15.97 |label= {{background color|white|'''ZAGREB'''}} |label_size=85 |mark= blue pog.svg |position=top}} {{Lokacijska karta~ |Središnja Hrvatska |mark=TransparentPlaceholder.png |lat=46.30 |long=14.10 |label_size=85 |label= '''Zagrebački klubovi:''' <br> [[NK Rudeš Zagreb|Rudeš]] <br> [[NK Lučko|Lučko]] <br> [[NK Vrapče Zagreb|Vrapče]]}} }} {| |style="width: 20%"| ||style="width: 20%"| ||style="width: 20%"| |- |style="vertical-align: top;"| ; Primorsko-goranska županija * ''[[NK Draga Mošćenička Draga|Draga]]'' – [[Mošćenička Draga]] * ''[[HNK Orijent|Orijent]]'' – [[Rijeka]] ;Karlovačka županija * ''[[NK Karlovac 1919|Karlovac]]'' – [[Karlovac]] * ''[[NK Ogulin|Ogulin]]'' – [[Ogulin]] ;Grad Zagreb * ''[[NK Lučko|Lučko]]'' – [[Lučko]], [[Zagreb]] * ''[[NK Rudeš Zagreb|Rudeš]]'' – [[Rudeš]], [[Zagreb]] * ''[[NK Vrapče Zagreb|Vrapče]]'' – [[Vrapče]], [[Zagreb]] |style="vertical-align: top;"| ; Istarska županija * ''[[NK Istra Pula|Istra]]'' – [[Pula]] * ''[[NK Jadran Poreč|Jadran]]'' – [[Poreč]] * ''[[NK Rudar Labin|Rudar]]'' – [[Labin]] * ''[[NK Žminj|Žminj]]'' – [[Žminj]] ;Sisačko-moslavačka županija * ''[[HNK Segesta Sisak|Segesta]]'' – [[Sisak]] ;Krapinsko-zagorska županija * ''[[NK Zagorec Krapina|Zagorec]]'' – [[Krapina]] |style="vertical-align: top;"| ; Ličko-senjska županija * ''[[NK Novalja|Novalja]]'' – [[Novalja]] ;Zagrebačka županija * ''[[NK Radnik Velika Gorica|Radnik]]'' – [[Velika Gorica]] * ''[[NK Samobor|Samobor]]'' – [[Samobor]] * ''[[NK Vinogradar Mladina|Vinogradar]]'' – [[Lokošin Dol]] * ''[[NK Vrbovec|Vrbovec]]'' – [[Vrbovec]] |} == Ljestvica == <onlyinclude>{{#invoke:sports table|main|style=WDL |show_limit=5 |res_col_header=QR |team15=JDP |name_JDP=[[NK Jadran Poreč|Jadran Poreč]] |team9=DRA |name_DRA=[[NK Draga Mošćenička Draga|Draga]] |team8=ISP |name_ISP=[[NK Istra Pula|Istra Pula]] |team13=ORI |name_ORI=[[HNK Orijent|Orijent]] |team11=ŽMI |name_ŽMI=[[NK Žminj|Žminj]] |team3=RUL |name_RUL=[[NK Rudar Labin|Rudar Labin]] |team7=NOV |name_NOV=[[NK Novalja|Novalja]] |team12=KAR |name_KAR=[[NK Karlovac 1919|Karlovac]] |team18=OGU |name_OGU=[[NK Ogulin|Ogulin]] |team2=SEG |name_SEG=[[HNK Segesta Sisak|Segesta]] |team14=RVG |name_RVG=[[NK Radnik Velika Gorica|Radnik Velika Gorica]] |team17=SAM |name_SAM=[[NK Samobor|Samobor]] |team1=VLD |name_VLD=[[NK Vinogradar Mladina|Vinogradar]] |team10=VRB |name_VRB=[[NK Vrbovec|Vrbovec]] |team5=LUČ |name_LUČ=[[NK Lučko|Lučko]] |team6=RUD |name_RUD=[[NK Rudeš Zagreb|Rudeš]] |team4=VRA |name_VRA=[[NK Vrapče Zagreb|Vrapče]] |team16=ZAK |name_ZAK=[[NK Zagorec Krapina|Zagorec Krapina]] |win_JDP=12 |draw_JDP=9 |loss_JDP=13 |gf_JDP=39 |ga_JDP=38 |win_DRA=13 |draw_DRA=9 |loss_DRA=12 |gf_DRA=46 |ga_DRA=51 |win_ISP=14 |draw_ISP=7 |loss_ISP=13 |gf_ISP=47 |ga_ISP=47 |win_ORI=13 |draw_ORI=7 |loss_ORI=14 |gf_ORI=44 |ga_ORI=53 |win_ŽMI=14 |draw_ŽMI=5 |loss_ŽMI=15 |gf_ŽMI=57 |ga_ŽMI=47 |win_RUL=18 |draw_RUL=5 |loss_RUL=11 |gf_RUL=62 |ga_RUL=41 |win_NOV=15 |draw_NOV=7 |loss_NOV=12 |gf_NOV=60 |ga_NOV=43 |win_KAR=13 |draw_KAR=7 |loss_KAR=14 |gf_KAR=46 |ga_KAR=49 |win_OGU=3 |draw_OGU=5 |loss_OGU=26 |gf_OGU=25 |ga_OGU=98 |win_SEG=18 |draw_SEG=8 |loss_SEG=8 |gf_SEG=72 |ga_SEG=39 |win_RVG=12 |draw_RVG=9 |loss_RVG=13 |gf_RVG=48 |ga_RVG=46 |win_SAM=7 |draw_SAM=3 |loss_SAM=24 |gf_SAM=33 |ga_SAM=80 |win_VLD=20 |draw_VLD=6 |loss_VLD=8 |gf_VLD=75 |ga_VLD=40 |win_VRB=14 |draw_VRB=6 |loss_VRB=14 |gf_VRB=44 |ga_VRB=52 |win_LUČ=14 |draw_LUČ=11 |loss_LUČ=9 |gf_LUČ=52 |ga_LUČ=40 |win_RUD=15 |draw_RUD=7 |loss_RUD=12 |gf_RUD=49 |ga_RUD=40 |win_VRA=18 |draw_VRA=5 |loss_VRA=11 |gf_VRA=57 |ga_VRA=46 |win_ZAK=13 |draw_ZAK=4 |loss_ZAK=17 |gf_ZAK=52 |ga_ZAK=58 |status_VLD=P |status_ZAK=R|status_SAM=R|status_OGU=R |status_SEG=O |status_text_O=Pobjednik doigravanja |col_Q=green1|text_Q=[[2. HNL 2007./08.|2. HNL]] |result1=Q |col_R1=blue1|text_R1=Kvalifikacije za [[2. HNL 2007./08.|2. HNL]] |result2=R1 |col_R3=red1|text_R3=[[4. HNL – Središte A 2007./08.|4. HNL – Središte A]] |result16=R3|result18=R3 |col_R2=red1|text_R2=[[4. HNL – Središte B 2007./08.|4. HNL – Središte B]] |result17=R2 |update=complete |source=[https://www.rsssf.org/tablesk/kroa07.html www.rsssf.org] }}</onlyinclude> == Kvalifikacije za 2. HNL == U kvalifikacijama za [[Prva nogometna liga|2. HNL]] sudjelovali su:<ref>[https://www.rsssf.org/tablesk/kroa07.html Kvalifikacije za popunu 2. HNL 2007./08.]</ref> *[[HNK Suhopolje|Suhopolje]] iz [[3. HNL – Istok 2006./07.|3. HNL – Istok]] *[[HNK Segesta Sisak|Segesta]] iz 3. HNL – Zapad {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !Momčad !Ukupno !Momčad !1. ut !2. ut |- |'''[[HNK Segesta Sisak|Segesta]]''' |6:2 |[[HNK Suhopolje|Suhopolje]] |2:1 |4:1 |} [[HNK Segesta Sisak|Segesta]] je izborila promociju za [[2. HNL 2007./08.|2. HNL]] == Povezani članci == * [[1. HNL 2006./07.]] * [[2. HNL 2006./07.]] * [[3. HNL 2006./07.]] * [[4. HNL 2006./07.]] * [[5. rang HNL-a 2006./07.]] * [[6. rang HNL-a 2006./07.]] * [[7. rang HNL-a 2006./07.]] == Vanjske poveznice == * [https://www.rsssf.org/tablesk/kroa07.html rsssf.com, Hrvatska 2006./07.] == Izvori == {{izvori}} {{3. HNL - Zapad sezone}} [[Kategorija:3. HNL - Zapad (NS Rijeka) po sezonama‎|2006-07 Zapad]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2006./07.|3 Zapad]] 95q8xate4seqmcdy3t3k2gvcjwmv088 0 815862 7563576 2026-07-25T12:25:40Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Sphaerosacme'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Meliaceae]] | subfamilia = [[Melioideae]] | tribus = [[Trichilieae]] | genus = '''''Sphaerosacme''''' | genus_autorstvo = Wall. ex M.Roe...«. 7563576 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Sphaerosacme'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Meliaceae]] | subfamilia = [[Melioideae]] | tribus = [[Trichilieae]] | genus = '''''Sphaerosacme''''' | genus_autorstvo = Wall. ex M.Roem. | species = ''S. decandra'' | subspecies = | dvoimeno = ''Sphaerosacme decandra'' | dvoimeno_autorstvo = (Wall.) T.D.Penn. | karta_raspon = }} '''''Sphaerosacme''''' je monotipski biljni rod iz porodice [[Jasenjačevke|jasenjačevki]] smješten u tribus ''[[Trichilieae]]''.<ref name=<ref name="Hassler">[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1784783431 Hassler], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> Prirodno područje ovog roda je od [[Nepal]]a do sjevernog [[Mjanmar]]a.<ref name=<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:26841-1 Kew], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> == Morfologija == ''Sphaerosacme'' je monotipski rod dvodomnog [[Drveće|drveća]] iz porodice [[Meliaceae]]. [[Listovi]] su neparno perasti, a odjeća biljke sastoji se od jednostavnih dlaka. [[Cvat]]ovi su pazušni ili smješteni malo iznad pazuha lista; muški su [[cvjetovi]] raspoređeni u metlicama s grozdastim ograncima, dok ženski u ovom radu nisu bili poznati.<ref name="BLUMEA "/> [[Čaška]] je duboko razdijeljena na četiri ili pet režnjeva, koji se u [[pup]]u ne dodiruju ili se preklapaju. Pet [[latica]] slobodno je i preklapajuće. Prašnička cijev kratka je, gotovo kuglasta i valovita ruba. Deset golih prašnica, bez nastavaka konektiva, poredano je u dva izmjenična kruga po pet; gornje su djelomično izvirene, a donje potpuno zatvorene u cijevi. Nektarijski disk nije razvijen.<ref name="BLUMEA "/> Plodnica ima pet pretinaca, svaki s jednim sjemenim zametkom. Vrat [[Tučak|tučka]] nije razvijen, a široka njuška naborana je i peterorežnjevita. [[Plod]] je lokulicidna kapsula koja se otvara s dvije do pet zaklopki. [[Sjemenke]] su djelomično ili potpuno obavijene arilodom. Zametak ima bočno položene, plosnato-izbočene i potpuno srasle supke; korjenčić je malen, vršan i zatvoren između njih. Peludna zrnca četverokolporatna su, izdužena i velika oko 25–30 μm.<ref name="BLUMEA "/> Rod obuhvaća samo vrstu ''Sphaerosacme decandra'' <small>(Wall.) T.D.Penn.</small> Pennington i Styles naveli su je iz [[Sikkim]]a, [[Butan (država)|Butan]]a i [[Nepal]]a te napomenuli da je tada bila poznata iz samo dviju zbirki, pa su je smatrali vrlo rijetkom biljkom uska područja. Danas POWO prihvaća i rod i vrstu te njihov areal navodi od istočne [[Himalaja|Himalaje]] i Nepala do sjevernoga Mjanmara.<ref name="BLUMEA "/> Taksonomski su je prije premještali u rodove ''[[Aglaja (biljni rod)|Aglaia]]'', ''Amoora'', [[Aphanamixis]] i ''[[Lansium]]''. Autori su zaključili da je najsličnija rodovima ''[[Reinwardtiodendron]]'' i ''Aphanamixis'', ali se od prvoga razlikuje slobodnim laticama, lokulicidnom kapsulom i slobodnim arilodom, a od drugoga slobodnim laticama, s deset [[prašnik]]a u dva kruga te peteropretinastom plodnicom. <ref name=<ref name="BLUMEA ">[https://scispace.com/pdf/a-generic-monograph-of-the-meliaceae-35jubytemu.pdf A generic Monograph of the Meliaceae], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> == Galerija == <gallery mode=packed> </gallery> == Sinonimi == Homotipski: * ''Aglaia decandra'' <small>Wall.</small> in W.Roxburgh, Fl. Ind. 2: 427 (1824) * ''Amoora decandra'' <small>(Wall.) Hiern</small> in J.D.Hooker, Fl. Brit. India 1: 562 (1875) * ''Aphanamixis decandra'' <small>(Wall.) Kosterm.</small> in Reinwardtia 7: 262 (1966) * ''Lansium decandrum'' <small>(Wall.) Briq.</small> in Mém. Inst. Natl. Genevois 24: 70 (1935) * ''Sphaerosacme nepalensis'' <small>M.Roem.</small> in Fam. Nat. Syn. Monogr. 1: 98 (1846), nom. illeg. superfl. Heterotipski: * ''Sphaerosacme fragrans'' <small>Wall. ex Voigt</small> in Hort. Suburb. Calcutt.: 135 (1845), not validly publ. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Melioideae]] [[Kategorija:Trichilieae]] t89sduc0bs16yk3kt9zn1rsm6uimwf5 7563578 7563576 2026-07-25T12:27:10Z Zeljko 1196 /* Morfologija */ 7563578 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Sphaerosacme'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Meliaceae]] | subfamilia = [[Melioideae]] | tribus = [[Trichilieae]] | genus = '''''Sphaerosacme''''' | genus_autorstvo = Wall. ex M.Roem. | species = ''S. decandra'' | subspecies = | dvoimeno = ''Sphaerosacme decandra'' | dvoimeno_autorstvo = (Wall.) T.D.Penn. | karta_raspon = }} '''''Sphaerosacme''''' je monotipski biljni rod iz porodice [[Jasenjačevke|jasenjačevki]] smješten u tribus ''[[Trichilieae]]''.<ref name=<ref name="Hassler">[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1784783431 Hassler], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> Prirodno područje ovog roda je od [[Nepal]]a do sjevernog [[Mjanmar]]a.<ref name=<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:26841-1 Kew], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> == Morfologija == ''Sphaerosacme'' je monotipski rod dvodomnog [[Drveće|drveća]] iz porodice [[Meliaceae]]. [[Listovi]] su neparno perasti, a odjeća biljke sastoji se od jednostavnih dlaka. [[Cvat]]ovi su pazušni ili smješteni malo iznad pazuha lista; muški su [[cvjetovi]] raspoređeni u metlicama s grozdastim ograncima, dok ženski u ovom radu nisu bili poznati.<ref name="BLUMEA "/> [[Čaška]] je duboko razdijeljena na četiri ili pet režnjeva, koji se u [[pup]]u ne dodiruju ili se preklapaju. Pet [[latica]] slobodno je i preklapajuće. Prašnička cijev kratka je, gotovo kuglasta i valovita ruba. Deset golih prašnica, bez nastavaka konektiva, poredano je u dva izmjenična kruga po pet; gornje su djelomično izvirene, a donje potpuno zatvorene u cijevi. Nektarijski disk nije razvijen.<ref name="BLUMEA "/> Plodnica ima pet pretinaca, svaki s jednim sjemenim zametkom. Vrat [[Tučak|tučka]] nije razvijen, a široka njuška naborana je i peterorežnjevita. [[Plod]] je lokulicidna kapsula koja se otvara s dvije do pet zaklopki. [[Sjemenke]] su djelomično ili potpuno obavijene arilodom. Zametak ima bočno položene, plosnato-izbočene i potpuno srasle supke; korjenčić je malen, vršan i zatvoren između njih. Peludna zrnca četverokolporatna su, izdužena i velika oko 25–30 μm.<ref name="BLUMEA "/> Rod obuhvaća samo vrstu ''Sphaerosacme decandra'' <small>(Wall.) T.D.Penn.</small> Pennington i Styles naveli su je iz [[Sikkim]]a, [[Butan (država)|Butan]]a i [[Nepal]]a te napomenuli da je tada bila poznata iz samo dviju zbirki, pa su je smatrali vrlo rijetkom biljkom uska područja. Danas POWO prihvaća i rod i vrstu te njihov areal navodi od istočne [[Himalaja|Himalaje]] i Nepala do sjevernoga Mjanmara.<ref name="BLUMEA "/> Taksonomski su je prije premještali u rodove ''[[Aglaia (Plantae)|Aglaia]]'', ''Amoora'', [[Aphanamixis]] i ''[[Lansium]]''. Autori su zaključili da je najsličnija rodovima ''[[Reinwardtiodendron]]'' i ''Aphanamixis'', ali se od prvoga razlikuje slobodnim laticama, lokulicidnom kapsulom i slobodnim arilodom, a od drugoga slobodnim laticama, s deset [[prašnik]]a u dva kruga te peteropretinastom plodnicom. <ref name=<ref name="BLUMEA ">[https://scispace.com/pdf/a-generic-monograph-of-the-meliaceae-35jubytemu.pdf A generic Monograph of the Meliaceae], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> == Galerija == <gallery mode=packed> </gallery> == Sinonimi == Homotipski: * ''Aglaia decandra'' <small>Wall.</small> in W.Roxburgh, Fl. Ind. 2: 427 (1824) * ''Amoora decandra'' <small>(Wall.) Hiern</small> in J.D.Hooker, Fl. Brit. India 1: 562 (1875) * ''Aphanamixis decandra'' <small>(Wall.) Kosterm.</small> in Reinwardtia 7: 262 (1966) * ''Lansium decandrum'' <small>(Wall.) Briq.</small> in Mém. Inst. Natl. Genevois 24: 70 (1935) * ''Sphaerosacme nepalensis'' <small>M.Roem.</small> in Fam. Nat. Syn. Monogr. 1: 98 (1846), nom. illeg. superfl. Heterotipski: * ''Sphaerosacme fragrans'' <small>Wall. ex Voigt</small> in Hort. Suburb. Calcutt.: 135 (1845), not validly publ. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Melioideae]] [[Kategorija:Trichilieae]] 72b7rl7pjryekfu2kb5bg8b2qh2r8km 7563579 7563578 2026-07-25T12:27:32Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Sphaerosacme]] na [[Sphaerosacme decandra]] 7563578 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Sphaerosacme'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Meliaceae]] | subfamilia = [[Melioideae]] | tribus = [[Trichilieae]] | genus = '''''Sphaerosacme''''' | genus_autorstvo = Wall. ex M.Roem. | species = ''S. decandra'' | subspecies = | dvoimeno = ''Sphaerosacme decandra'' | dvoimeno_autorstvo = (Wall.) T.D.Penn. | karta_raspon = }} '''''Sphaerosacme''''' je monotipski biljni rod iz porodice [[Jasenjačevke|jasenjačevki]] smješten u tribus ''[[Trichilieae]]''.<ref name=<ref name="Hassler">[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1784783431 Hassler], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> Prirodno područje ovog roda je od [[Nepal]]a do sjevernog [[Mjanmar]]a.<ref name=<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:26841-1 Kew], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> == Morfologija == ''Sphaerosacme'' je monotipski rod dvodomnog [[Drveće|drveća]] iz porodice [[Meliaceae]]. [[Listovi]] su neparno perasti, a odjeća biljke sastoji se od jednostavnih dlaka. [[Cvat]]ovi su pazušni ili smješteni malo iznad pazuha lista; muški su [[cvjetovi]] raspoređeni u metlicama s grozdastim ograncima, dok ženski u ovom radu nisu bili poznati.<ref name="BLUMEA "/> [[Čaška]] je duboko razdijeljena na četiri ili pet režnjeva, koji se u [[pup]]u ne dodiruju ili se preklapaju. Pet [[latica]] slobodno je i preklapajuće. Prašnička cijev kratka je, gotovo kuglasta i valovita ruba. Deset golih prašnica, bez nastavaka konektiva, poredano je u dva izmjenična kruga po pet; gornje su djelomično izvirene, a donje potpuno zatvorene u cijevi. Nektarijski disk nije razvijen.<ref name="BLUMEA "/> Plodnica ima pet pretinaca, svaki s jednim sjemenim zametkom. Vrat [[Tučak|tučka]] nije razvijen, a široka njuška naborana je i peterorežnjevita. [[Plod]] je lokulicidna kapsula koja se otvara s dvije do pet zaklopki. [[Sjemenke]] su djelomično ili potpuno obavijene arilodom. Zametak ima bočno položene, plosnato-izbočene i potpuno srasle supke; korjenčić je malen, vršan i zatvoren između njih. Peludna zrnca četverokolporatna su, izdužena i velika oko 25–30 μm.<ref name="BLUMEA "/> Rod obuhvaća samo vrstu ''Sphaerosacme decandra'' <small>(Wall.) T.D.Penn.</small> Pennington i Styles naveli su je iz [[Sikkim]]a, [[Butan (država)|Butan]]a i [[Nepal]]a te napomenuli da je tada bila poznata iz samo dviju zbirki, pa su je smatrali vrlo rijetkom biljkom uska područja. Danas POWO prihvaća i rod i vrstu te njihov areal navodi od istočne [[Himalaja|Himalaje]] i Nepala do sjevernoga Mjanmara.<ref name="BLUMEA "/> Taksonomski su je prije premještali u rodove ''[[Aglaia (Plantae)|Aglaia]]'', ''Amoora'', [[Aphanamixis]] i ''[[Lansium]]''. Autori su zaključili da je najsličnija rodovima ''[[Reinwardtiodendron]]'' i ''Aphanamixis'', ali se od prvoga razlikuje slobodnim laticama, lokulicidnom kapsulom i slobodnim arilodom, a od drugoga slobodnim laticama, s deset [[prašnik]]a u dva kruga te peteropretinastom plodnicom. <ref name=<ref name="BLUMEA ">[https://scispace.com/pdf/a-generic-monograph-of-the-meliaceae-35jubytemu.pdf A generic Monograph of the Meliaceae], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> == Galerija == <gallery mode=packed> </gallery> == Sinonimi == Homotipski: * ''Aglaia decandra'' <small>Wall.</small> in W.Roxburgh, Fl. Ind. 2: 427 (1824) * ''Amoora decandra'' <small>(Wall.) Hiern</small> in J.D.Hooker, Fl. Brit. India 1: 562 (1875) * ''Aphanamixis decandra'' <small>(Wall.) Kosterm.</small> in Reinwardtia 7: 262 (1966) * ''Lansium decandrum'' <small>(Wall.) Briq.</small> in Mém. Inst. Natl. Genevois 24: 70 (1935) * ''Sphaerosacme nepalensis'' <small>M.Roem.</small> in Fam. Nat. Syn. Monogr. 1: 98 (1846), nom. illeg. superfl. Heterotipski: * ''Sphaerosacme fragrans'' <small>Wall. ex Voigt</small> in Hort. Suburb. Calcutt.: 135 (1845), not validly publ. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Melioideae]] [[Kategorija:Trichilieae]] 72b7rl7pjryekfu2kb5bg8b2qh2r8km 7563581 7563579 2026-07-25T12:27:43Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Sphaerosacme decandra]] na [[Sphaerosacme]] preko preusmjeravanja 7563578 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Sphaerosacme'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Meliaceae]] | subfamilia = [[Melioideae]] | tribus = [[Trichilieae]] | genus = '''''Sphaerosacme''''' | genus_autorstvo = Wall. ex M.Roem. | species = ''S. decandra'' | subspecies = | dvoimeno = ''Sphaerosacme decandra'' | dvoimeno_autorstvo = (Wall.) T.D.Penn. | karta_raspon = }} '''''Sphaerosacme''''' je monotipski biljni rod iz porodice [[Jasenjačevke|jasenjačevki]] smješten u tribus ''[[Trichilieae]]''.<ref name=<ref name="Hassler">[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1784783431 Hassler], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> Prirodno područje ovog roda je od [[Nepal]]a do sjevernog [[Mjanmar]]a.<ref name=<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:26841-1 Kew], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> == Morfologija == ''Sphaerosacme'' je monotipski rod dvodomnog [[Drveće|drveća]] iz porodice [[Meliaceae]]. [[Listovi]] su neparno perasti, a odjeća biljke sastoji se od jednostavnih dlaka. [[Cvat]]ovi su pazušni ili smješteni malo iznad pazuha lista; muški su [[cvjetovi]] raspoređeni u metlicama s grozdastim ograncima, dok ženski u ovom radu nisu bili poznati.<ref name="BLUMEA "/> [[Čaška]] je duboko razdijeljena na četiri ili pet režnjeva, koji se u [[pup]]u ne dodiruju ili se preklapaju. Pet [[latica]] slobodno je i preklapajuće. Prašnička cijev kratka je, gotovo kuglasta i valovita ruba. Deset golih prašnica, bez nastavaka konektiva, poredano je u dva izmjenična kruga po pet; gornje su djelomično izvirene, a donje potpuno zatvorene u cijevi. Nektarijski disk nije razvijen.<ref name="BLUMEA "/> Plodnica ima pet pretinaca, svaki s jednim sjemenim zametkom. Vrat [[Tučak|tučka]] nije razvijen, a široka njuška naborana je i peterorežnjevita. [[Plod]] je lokulicidna kapsula koja se otvara s dvije do pet zaklopki. [[Sjemenke]] su djelomično ili potpuno obavijene arilodom. Zametak ima bočno položene, plosnato-izbočene i potpuno srasle supke; korjenčić je malen, vršan i zatvoren između njih. Peludna zrnca četverokolporatna su, izdužena i velika oko 25–30 μm.<ref name="BLUMEA "/> Rod obuhvaća samo vrstu ''Sphaerosacme decandra'' <small>(Wall.) T.D.Penn.</small> Pennington i Styles naveli su je iz [[Sikkim]]a, [[Butan (država)|Butan]]a i [[Nepal]]a te napomenuli da je tada bila poznata iz samo dviju zbirki, pa su je smatrali vrlo rijetkom biljkom uska područja. Danas POWO prihvaća i rod i vrstu te njihov areal navodi od istočne [[Himalaja|Himalaje]] i Nepala do sjevernoga Mjanmara.<ref name="BLUMEA "/> Taksonomski su je prije premještali u rodove ''[[Aglaia (Plantae)|Aglaia]]'', ''Amoora'', [[Aphanamixis]] i ''[[Lansium]]''. Autori su zaključili da je najsličnija rodovima ''[[Reinwardtiodendron]]'' i ''Aphanamixis'', ali se od prvoga razlikuje slobodnim laticama, lokulicidnom kapsulom i slobodnim arilodom, a od drugoga slobodnim laticama, s deset [[prašnik]]a u dva kruga te peteropretinastom plodnicom. <ref name=<ref name="BLUMEA ">[https://scispace.com/pdf/a-generic-monograph-of-the-meliaceae-35jubytemu.pdf A generic Monograph of the Meliaceae], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> == Galerija == <gallery mode=packed> </gallery> == Sinonimi == Homotipski: * ''Aglaia decandra'' <small>Wall.</small> in W.Roxburgh, Fl. Ind. 2: 427 (1824) * ''Amoora decandra'' <small>(Wall.) Hiern</small> in J.D.Hooker, Fl. Brit. India 1: 562 (1875) * ''Aphanamixis decandra'' <small>(Wall.) Kosterm.</small> in Reinwardtia 7: 262 (1966) * ''Lansium decandrum'' <small>(Wall.) Briq.</small> in Mém. Inst. Natl. Genevois 24: 70 (1935) * ''Sphaerosacme nepalensis'' <small>M.Roem.</small> in Fam. Nat. Syn. Monogr. 1: 98 (1846), nom. illeg. superfl. Heterotipski: * ''Sphaerosacme fragrans'' <small>Wall. ex Voigt</small> in Hort. Suburb. Calcutt.: 135 (1845), not validly publ. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Melioideae]] [[Kategorija:Trichilieae]] 72b7rl7pjryekfu2kb5bg8b2qh2r8km 7563583 7563581 2026-07-25T12:28:41Z Zeljko 1196 /* Galerija */ 7563583 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Sphaerosacme'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Meliaceae]] | subfamilia = [[Melioideae]] | tribus = [[Trichilieae]] | genus = '''''Sphaerosacme''''' | genus_autorstvo = Wall. ex M.Roem. | species = ''S. decandra'' | subspecies = | dvoimeno = ''Sphaerosacme decandra'' | dvoimeno_autorstvo = (Wall.) T.D.Penn. | karta_raspon = }} '''''Sphaerosacme''''' je monotipski biljni rod iz porodice [[Jasenjačevke|jasenjačevki]] smješten u tribus ''[[Trichilieae]]''.<ref name=<ref name="Hassler">[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1784783431 Hassler], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> Prirodno područje ovog roda je od [[Nepal]]a do sjevernog [[Mjanmar]]a.<ref name=<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:26841-1 Kew], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> == Morfologija == ''Sphaerosacme'' je monotipski rod dvodomnog [[Drveće|drveća]] iz porodice [[Meliaceae]]. [[Listovi]] su neparno perasti, a odjeća biljke sastoji se od jednostavnih dlaka. [[Cvat]]ovi su pazušni ili smješteni malo iznad pazuha lista; muški su [[cvjetovi]] raspoređeni u metlicama s grozdastim ograncima, dok ženski u ovom radu nisu bili poznati.<ref name="BLUMEA "/> [[Čaška]] je duboko razdijeljena na četiri ili pet režnjeva, koji se u [[pup]]u ne dodiruju ili se preklapaju. Pet [[latica]] slobodno je i preklapajuće. Prašnička cijev kratka je, gotovo kuglasta i valovita ruba. Deset golih prašnica, bez nastavaka konektiva, poredano je u dva izmjenična kruga po pet; gornje su djelomično izvirene, a donje potpuno zatvorene u cijevi. Nektarijski disk nije razvijen.<ref name="BLUMEA "/> Plodnica ima pet pretinaca, svaki s jednim sjemenim zametkom. Vrat [[Tučak|tučka]] nije razvijen, a široka njuška naborana je i peterorežnjevita. [[Plod]] je lokulicidna kapsula koja se otvara s dvije do pet zaklopki. [[Sjemenke]] su djelomično ili potpuno obavijene arilodom. Zametak ima bočno položene, plosnato-izbočene i potpuno srasle supke; korjenčić je malen, vršan i zatvoren između njih. Peludna zrnca četverokolporatna su, izdužena i velika oko 25–30 μm.<ref name="BLUMEA "/> Rod obuhvaća samo vrstu ''Sphaerosacme decandra'' <small>(Wall.) T.D.Penn.</small> Pennington i Styles naveli su je iz [[Sikkim]]a, [[Butan (država)|Butan]]a i [[Nepal]]a te napomenuli da je tada bila poznata iz samo dviju zbirki, pa su je smatrali vrlo rijetkom biljkom uska područja. Danas POWO prihvaća i rod i vrstu te njihov areal navodi od istočne [[Himalaja|Himalaje]] i Nepala do sjevernoga Mjanmara.<ref name="BLUMEA "/> Taksonomski su je prije premještali u rodove ''[[Aglaia (Plantae)|Aglaia]]'', ''Amoora'', [[Aphanamixis]] i ''[[Lansium]]''. Autori su zaključili da je najsličnija rodovima ''[[Reinwardtiodendron]]'' i ''Aphanamixis'', ali se od prvoga razlikuje slobodnim laticama, lokulicidnom kapsulom i slobodnim arilodom, a od drugoga slobodnim laticama, s deset [[prašnik]]a u dva kruga te peteropretinastom plodnicom. <ref name=<ref name="BLUMEA ">[https://scispace.com/pdf/a-generic-monograph-of-the-meliaceae-35jubytemu.pdf A generic Monograph of the Meliaceae], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> == Sinonimi == Homotipski: * ''Aglaia decandra'' <small>Wall.</small> in W.Roxburgh, Fl. Ind. 2: 427 (1824) * ''Amoora decandra'' <small>(Wall.) Hiern</small> in J.D.Hooker, Fl. Brit. India 1: 562 (1875) * ''Aphanamixis decandra'' <small>(Wall.) Kosterm.</small> in Reinwardtia 7: 262 (1966) * ''Lansium decandrum'' <small>(Wall.) Briq.</small> in Mém. Inst. Natl. Genevois 24: 70 (1935) * ''Sphaerosacme nepalensis'' <small>M.Roem.</small> in Fam. Nat. Syn. Monogr. 1: 98 (1846), nom. illeg. superfl. Heterotipski: * ''Sphaerosacme fragrans'' <small>Wall. ex Voigt</small> in Hort. Suburb. Calcutt.: 135 (1845), not validly publ. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Melioideae]] [[Kategorija:Trichilieae]] icyrjwr7w8xiw7he5e7jlq2d6g1lvfa 7563670 7563583 2026-07-25T16:28:26Z Zeljko 1196 /* Morfologija */ 7563670 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Sphaerosacme'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Meliaceae]] | subfamilia = [[Melioideae]] | tribus = [[Trichilieae]] | genus = '''''Sphaerosacme''''' | genus_autorstvo = Wall. ex M.Roem. | species = ''S. decandra'' | subspecies = | dvoimeno = ''Sphaerosacme decandra'' | dvoimeno_autorstvo = (Wall.) T.D.Penn. | karta_raspon = }} '''''Sphaerosacme''''' je monotipski biljni rod iz porodice [[Jasenjačevke|jasenjačevki]] smješten u tribus ''[[Trichilieae]]''.<ref name=<ref name="Hassler">[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1784783431 Hassler], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> Prirodno područje ovog roda je od [[Nepal]]a do sjevernog [[Mjanmar]]a.<ref name=<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:26841-1 Kew], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> == Morfologija == ''Sphaerosacme'' je monotipski rod dvodomnog [[Drveće|drveća]] iz porodice [[Meliaceae]]. [[Listovi]] su neparno perasti, a „odjeća” biljke sastoji se od jednostavnih dlaka. [[Cvat]]ovi su pazušni ili smješteni malo iznad pazuha lista; muški su [[cvjetovi]] raspoređeni u metlicama s grozdastim ograncima, dok ženski u ovom radu nisu bili poznati.<ref name="BLUMEA "/> [[Čaška]] je duboko razdijeljena na četiri ili pet režnjeva, koji se u [[pup]]u ne dodiruju ili se preklapaju. Pet [[latica]] slobodno je i preklapajuće. Prašnička cijev kratka je, gotovo kuglasta i valovita ruba. Deset golih prašnica, bez nastavaka konektiva, poredano je u dva izmjenična kruga po pet; gornje su djelomično izvirene, a donje potpuno zatvorene u cijevi. Nektarijski disk nije razvijen.<ref name="BLUMEA "/> Plodnica ima pet pretinaca, svaki s jednim sjemenim zametkom. Vrat [[Tučak|tučka]] nije razvijen, a široka njuška naborana je i peterorežnjevita. [[Plod]] je lokulicidna kapsula koja se otvara s dvije do pet zaklopki. [[Sjemenke]] su djelomično ili potpuno obavijene arilodom. Zametak ima bočno položene, plosnato-izbočene i potpuno srasle supke; korjenčić je malen, vršan i zatvoren između njih. Peludna zrnca četverokolporatna su, izdužena i velika oko 25–30 μm.<ref name="BLUMEA "/> Rod obuhvaća samo vrstu ''Sphaerosacme decandra'' <small>(Wall.) T.D.Penn.</small> Pennington i Styles naveli su je iz [[Sikkim]]a, [[Butan (država)|Butan]]a i [[Nepal]]a te napomenuli da je tada bila poznata iz samo dviju zbirki, pa su je smatrali vrlo rijetkom biljkom uska područja. Danas POWO prihvaća i rod i vrstu te njihov areal navodi od istočne [[Himalaja|Himalaje]] i Nepala do sjevernoga Mjanmara.<ref name="BLUMEA "/> Taksonomski su je prije premještali u rodove ''[[Aglaia (Plantae)|Aglaia]]'', ''Amoora'', [[Aphanamixis]] i ''[[Lansium]]''. Autori su zaključili da je najsličnija rodovima ''[[Reinwardtiodendron]]'' i ''Aphanamixis'', ali se od prvoga razlikuje slobodnim laticama, lokulicidnom kapsulom i slobodnim arilodom, a od drugoga slobodnim laticama, s deset [[prašnik]]a u dva kruga te peteropretinastom plodnicom. <ref name=<ref name="BLUMEA ">[https://scispace.com/pdf/a-generic-monograph-of-the-meliaceae-35jubytemu.pdf A generic Monograph of the Meliaceae], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> == Sinonimi == Homotipski: * ''Aglaia decandra'' <small>Wall.</small> in W.Roxburgh, Fl. Ind. 2: 427 (1824) * ''Amoora decandra'' <small>(Wall.) Hiern</small> in J.D.Hooker, Fl. Brit. India 1: 562 (1875) * ''Aphanamixis decandra'' <small>(Wall.) Kosterm.</small> in Reinwardtia 7: 262 (1966) * ''Lansium decandrum'' <small>(Wall.) Briq.</small> in Mém. Inst. Natl. Genevois 24: 70 (1935) * ''Sphaerosacme nepalensis'' <small>M.Roem.</small> in Fam. Nat. Syn. Monogr. 1: 98 (1846), nom. illeg. superfl. Heterotipski: * ''Sphaerosacme fragrans'' <small>Wall. ex Voigt</small> in Hort. Suburb. Calcutt.: 135 (1845), not validly publ. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Melioideae]] [[Kategorija:Trichilieae]] dq70w7yzp4uobk1m1xrjux3i7enkrrc 7563671 7563670 2026-07-25T16:30:46Z Zeljko 1196 /* Morfologija */ 7563671 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Sphaerosacme'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Meliaceae]] | subfamilia = [[Melioideae]] | tribus = [[Trichilieae]] | genus = '''''Sphaerosacme''''' | genus_autorstvo = Wall. ex M.Roem. | species = ''S. decandra'' | subspecies = | dvoimeno = ''Sphaerosacme decandra'' | dvoimeno_autorstvo = (Wall.) T.D.Penn. | karta_raspon = }} '''''Sphaerosacme''''' je monotipski biljni rod iz porodice [[Jasenjačevke|jasenjačevki]] smješten u tribus ''[[Trichilieae]]''.<ref name=<ref name="Hassler">[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1784783431 Hassler], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> Prirodno područje ovog roda je od [[Nepal]]a do sjevernog [[Mjanmar]]a.<ref name=<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:26841-1 Kew], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> == Morfologija == ''Sphaerosacme'' je monotipski rod dvodomnog [[Drveće|drveća]] iz porodice [[Meliaceae]]. [[Listovi]] su neparno perasti, a „odjeća” (pokrov) biljke sastoji se od jednostavnih dlaka. [[Cvat]]ovi su pazušni ili smješteni malo iznad pazuha lista; muški su [[cvjetovi]] raspoređeni u metlicama s grozdastim ograncima, dok ženski u ovom radu nisu bili poznati.<ref name="BLUMEA "/> [[Čaška]] je duboko razdijeljena na četiri ili pet režnjeva, koji se u [[pup]]u ne dodiruju ili se preklapaju. Pet [[latica]] slobodno je i preklapajuće. Prašnička cijev kratka je, gotovo kuglasta i valovita ruba. Deset golih prašnica, bez nastavaka konektiva, poredano je u dva izmjenična kruga po pet; gornje su djelomično izvirene, a donje potpuno zatvorene u cijevi. Nektarijski disk nije razvijen.<ref name="BLUMEA "/> Plodnica ima pet pretinaca, svaki s jednim sjemenim zametkom. Vrat [[Tučak|tučka]] nije razvijen, a široka njuška naborana je i peterorežnjevita. [[Plod]] je lokulicidna kapsula koja se otvara s dvije do pet zaklopki. [[Sjemenke]] su djelomično ili potpuno obavijene arilodom. Zametak ima bočno položene, plosnato-izbočene i potpuno srasle supke; korjenčić je malen, vršan i zatvoren između njih. Peludna zrnca četverokolporatna su, izdužena i velika oko 25–30 μm.<ref name="BLUMEA "/> Rod obuhvaća samo vrstu ''Sphaerosacme decandra'' <small>(Wall.) T.D.Penn.</small> Pennington i Styles naveli su je iz [[Sikkim]]a, [[Butan (država)|Butan]]a i [[Nepal]]a te napomenuli da je tada bila poznata iz samo dviju zbirki, pa su je smatrali vrlo rijetkom biljkom uska područja. Danas POWO prihvaća i rod i vrstu te njihov areal navodi od istočne [[Himalaja|Himalaje]] i Nepala do sjevernoga Mjanmara.<ref name="BLUMEA "/> Taksonomski su je prije premještali u rodove ''[[Aglaia (Plantae)|Aglaia]]'', ''Amoora'', [[Aphanamixis]] i ''[[Lansium]]''. Autori su zaključili da je najsličnija rodovima ''[[Reinwardtiodendron]]'' i ''Aphanamixis'', ali se od prvoga razlikuje slobodnim laticama, lokulicidnom kapsulom i slobodnim arilodom, a od drugoga slobodnim laticama, s deset [[prašnik]]a u dva kruga te peteropretinastom plodnicom. <ref name=<ref name="BLUMEA ">[https://scispace.com/pdf/a-generic-monograph-of-the-meliaceae-35jubytemu.pdf A generic Monograph of the Meliaceae], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> == Sinonimi == Homotipski: * ''Aglaia decandra'' <small>Wall.</small> in W.Roxburgh, Fl. Ind. 2: 427 (1824) * ''Amoora decandra'' <small>(Wall.) Hiern</small> in J.D.Hooker, Fl. Brit. India 1: 562 (1875) * ''Aphanamixis decandra'' <small>(Wall.) Kosterm.</small> in Reinwardtia 7: 262 (1966) * ''Lansium decandrum'' <small>(Wall.) Briq.</small> in Mém. Inst. Natl. Genevois 24: 70 (1935) * ''Sphaerosacme nepalensis'' <small>M.Roem.</small> in Fam. Nat. Syn. Monogr. 1: 98 (1846), nom. illeg. superfl. Heterotipski: * ''Sphaerosacme fragrans'' <small>Wall. ex Voigt</small> in Hort. Suburb. Calcutt.: 135 (1845), not validly publ. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Melioideae]] [[Kategorija:Trichilieae]] jzz6c7kdwrzf7hf8yl4q2gzr36ov5re 0 815864 7563582 2026-07-25T12:27:43Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Sphaerosacme decandra]] na [[Sphaerosacme]] preko preusmjeravanja 7563582 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Sphaerosacme]] 6o2jg4mmzkpxbjnkb75z6uhfpxoqd6p 0 815865 7563593 2026-07-25T13:08:20Z MaryTheo2012 367702 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Infookvir glazbenik | Background = skupina | Ime = MCND<br/>엠씨엔디 | Img = MCND on ARATV 2020.jpg | Img_capt = MCND u 2020. | Logo = MCND Logo.webp | Žanr = [[K-Pop]], [[hip-hop]], [[rock]] | Djelatno_razdoblje = 2020. – danas | Producentska_kuća = TOP Media | URL = [https://mcnd.bstage.in/ Službena stranica] | Mjesto...«. 7563593 wikitext text/x-wiki {{Infookvir glazbenik | Background = skupina | Ime = MCND<br/>엠씨엔디 | Img = MCND on ARATV 2020.jpg | Img_capt = MCND u 2020. | Logo = MCND Logo.webp | Žanr = [[K-Pop]], [[hip-hop]], [[rock]] | Djelatno_razdoblje = 2020. – danas | Producentska_kuća = TOP Media | URL = [https://mcnd.bstage.in/ Službena stranica] | Mjesto = [[Seul]], [[Južna Koreja]] | Sadašnji članovi = Castle J<br>Bic<br>Minjae<br>Huijun<br>Win }} '''MCND''' ([[Hangul]]: 엠씨엔디; akronim za "'''Music Creates New Dream'''") je [[Južna Koreja|južnokorejska]] grupa od pet članova. Formirani su 2020. godine od strane TOP Media-a. Članovi su Castle J, Bic, Minjae, Huijun i Win.<ref>{{Citiranje weba|title=신인 그룹 MCND, 프리 데뷔 후 음원 발매 '남다른 행보'|url=https://m.entertain.naver.com/home/article/018/0004547572|access-date=2026-07-25|website=m.entertain.naver.com|language=ko}}</ref> Grupa je izdalija svoj prvi singl "Top Gang" u siječnju [[2020.]] i debitirali su s prvim mini-albumom "Into the Ice Age" u 27 veljača 2020. godine.<ref>{{Citiranje weba|title=티오피 신인 MCND, 프리 데뷔곡 ‘티오피 갱’ 발매..뜨거운 관심에 응답|url=https://m.entertain.naver.com/home/article/109/0004142432|access-date=2026-07-25|website=m.entertain.naver.com|language=ko}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2020-02-28|title=MCND, 데뷔 동시 글로벌 인기 ‘깜짝’…해외 언론까지 관심|url=https://sports.donga.com/article/all/20200228/99919804/1|access-date=2026-07-25|website=스포츠동아|language=ko}}</ref> == Članice == * Castle J (캐슬제이) – reper * Bic (빅) – plesač, reper, vokal * Minjae (민재) – vokal, plesač * Huijun (휘준) – vokal, plesač * Win (윈) – reper == Diskografija == === Mini albumi === * ''Into the Ice Age'' (2020) * ''Earth Age'' (2020) * ''MCND Age'' (2021) == Izvori == <references /> == Vanjske poveznice == * [https://mcnd.bstage.in/ Službene stranice] (korejski, engleski) {{Commonscat|MCND}} [[Kategorija:Južnokorejski pop glazbeni sastavi]] 6n884402s95s3ail1rygxl5g0xjcxw0 14 815866 7563625 2026-07-25T14:43:36Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}}«. 7563625 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|}} 6ruv958bhxz4zgtymc32nf9fca5d11t 7563627 7563625 2026-07-25T14:46:06Z Argo Navis 852 +[[Kategorija:Elektromagnetizam]]; +[[Kategorija:Fizika čvrstog stanja]]; +[[Kategorija:Znanost o materijalima]]; +[[Kategorija:Kemijska fizika]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7563627 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|}} [[Kategorija:Elektromagnetizam|Polja]] [[Kategorija:Fizika čvrstog stanja]] [[Kategorija:Znanost o materijalima]] [[Kategorija:Kemijska fizika]] 7j0upwd3zabqkg2958949soxmu17cp9 0 815867 7563631 2026-07-25T14:50:23Z Argo Navis 852 Stvoreno prevođenjem stranice »[[:en:Special:Redirect/revision/1356120396|Mons Vitruvius]]« 7563631 wikitext text/x-wiki  {{Dodaj infookvir|planina na Mjesecu}} '''Mons Vitruvius''' je [[planina]] na [[Mjesec|Mjesecu]] koja se nalazi u regiji [[Montes Taurus]], sjeverno od [[More tišine]] ({{Lat.|Mare Tranquillitatis}}) i jugoistočno od [[More vedrine|Mora vedrine]] ({{Lat.|Mare Serenitatis}}). Ovaj [[masiv]] ima promjer preko baze od 15&nbsp;km. Dostiže maksimalnu visinu od oko 2,3&nbsp;km blizu sjeveroistočnog kraja. Ova planina je dobila ime po obližnjem krateru [[Vitruvius (krater)|Vitruvije]],<ref>{{gpn|3997}}</ref> koji se nalazi jugo-jugoistočno. [[Eponim]] za ovaj krater je starorimski inženjer i arhitekt [[Vitruvije|Marko Vitruvije Polion]] . Misija Apollo 17 sletjela je u dolinu [[Taurus–Littrow]] sjeverno od ove planine. == Povezani članci == * [[Dodatak:Popis planina na Mjesecu]] == Reference == == Vanjske poveznice == [[Kategorija:Planine na Mjesecu]] qbap7ehrhygfzapo5op3xpaac0a27ug 7563635 7563631 2026-07-25T15:00:21Z Argo Navis 852 sređeno 7563635 wikitext text/x-wiki {{Infookvir planina na Mjesecu | ime = Mons Vitruvius | izvorno ime = | vrsta = | etimologija = [[Vitruvije]], starorimski inženjer i arhitekt | slika = Mons Vitruvius AS17-M-1218.jpg | opis slike = Foto: [[Apollo 17]] | slika2 = | opis slike2 = | zemljovid = | zemljovid_opis = | koordinate = {{Lunar coords and quad cat|19.4|N|30.8|E}} | koordinate_ref = | smještaj = Kod kratera [[Vitruvius (krater)|Vitruvije]] | dio gorja = | vrh = 2300 | ostali vrhovi = | starost = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis = | pushpin_map = Mjesec | pushpin_label = | pushpin_label_position = }} {{CSS image crop | Image = Littrow + Dawes + Vitruvius - LROC - WAC.JPG | bSize = 600 | cWidth = 300 | cHeight = 300 | oTop = 250 | oLeft = 280 | Location = left | Description = Područje oko Mons Vitruvius | Link = | Alt = }} '''Mons Vitruvius''' je [[planina]] na [[Mjesec]]u koja se nalazi u regiji [[Montes Taurus]], sjeverno od [[More tišine]] ({{Lat.|Mare Tranquillitatis}}) i jugoistočno od [[More vedrine|Mora vedrine]] ({{Lat.|Mare Serenitatis}}). Ovaj [[masiv]] ima promjer preko baze od 15&nbsp;km. Dostiže maksimalnu visinu od oko 2,3&nbsp;km blizu sjeveroistočnog kraja. Misija [[Apollo 17]] sletjela je u dolinu [[Taurus–Littrow]] sjeverno od ove planine. == Ime == Ova planina je dobila ime po obližnjem krateru [[Vitruvius (krater)|Vitruvije]],<ref>{{gpn|3997}}</ref> koji se nalazi južno-jugoistočno. [[Eponim]] za ovaj krater je starorimski inženjer i arhitekt [[Vitruvije|Marko Vitruvije Polion]].<ref>{{gpn|6414|Vitruvius}}</ref> == Povezani članci == * [[Dodatak:Popis planina na Mjesecu]] == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} * [https://the-moon.us/wiki/Mons_Vitruvius Mons Vitruvius at The Moon Wiki] * [http://www.lpi.usra.edu/resources/mapcatalog/LTO/lto43d4_1/ LTO-43D4 Vitruvius] &mdash; L&PI [[topografska karta]] [[Kategorija:Planine na Mjesecu|Vitruvius]] 74z8yq2s5eng6zju9uqyk1yp6znein8 0 815868 7563637 2026-07-25T15:07:05Z Argo Navis 852 Stvoreno prevođenjem stranice »[[:en:Special:Redirect/revision/1355787347|Mons Argaeus]]« 7563637 wikitext text/x-wiki {{Dodaj infookvir|planina na Mjesecu}} [[Datoteka:Littrow_+_Dawes_+_Vitruvius_-_LROC_-_WAC.JPG|desno|mini|240x240px| Mons Argaeus je blizu centra]] '''Mons Argaeus''' je planinski masiv na [[Mjesec|Mjesecu]] koji se proteže u duljini od 65&nbsp;km prema jugoistoku. Ukliješteno je između [[More vedrine|Mora vedrine]] ({{Lat.|Mare Serenitatis}}) i [[More tišine|Mora tišine]] ({{Lat.|Mare Tranquillitatis}}) na njihovoj istočnoj granici. Vrh je otprilike 2560 m iznad ravnice Mare Serenitatis na zapadu. [[Apollo 17]] sletio je istočno od Mons Argaeusa u dolini [[Taurus–Littrow]] (pored [[Mons Vitruvius|Mons Vitruvija]] i južno od kratera [[Littrow (krater)|Littrow]] ). Ovo uzvišenje dobilo je [[Latinski jezik|latinski]] naziv za vrg Argaeus, vrh u [[Turska|Turskoj]] koji se danas zove [[Erciyes|Erciyes Dağı]] . Naziv za ovu lunarnu značajku službeno je usvojila [[Međunarodna astronomska unija|IAU]] 1935. godine. <ref name="gazetteer">{{Citiranje weba|date=2010-10-18|title=Mons Argaeus|url=https://planetarynames.wr.usgs.gov/Feature/3974|access-date=2015-02-14|website=Gazetteer of Planetary Nomenclature|publisher=International Astronomical Union (IAU) Working Group for Planetary System Nomenclature (WGPSN)}}</ref> == Izvori == <references> <ref name="gazetteer">{{cite web|date=2010-10-18|title=Mons Argaeus|url=https://planetarynames.wr.usgs.gov/Feature/3974|accessdate=2015-02-14|work=Gazetteer of Planetary Nomenclature|publisher=International Astronomical Union (IAU) Working Group for Planetary System Nomenclature (WGPSN)}}</ref> </references> == Vanjske poveznice == * {{Citiranje weba|last=Staff|date=2007|title=42C3S3(50): Mons Argaeus|url=http://www.lpi.usra.edu/resources/mapcatalog/topophoto/42C3S3/|access-date=2007-07-30|publisher=Lunar and Planetary Institute}} * [http://www.lpi.usra.edu/resources/mapcatalog/LTO/lto42c3_1/ LTO-42C3 Dawes] &#x2014; L&PI [[Topografska karta|topographic map]] * {{Citiranje weba|last=Staff|date=2007|title=Photo Number IV-078-H3|url=http://www.lpi.usra.edu/resources/lunar_orbiter/bin/info.shtml?185|access-date=2007-07-30|website=Digital Lunar Orbiter Photographic Atlas of the Moon|publisher=Lunar and Planetary Institute}} [[Kategorija:Planine na Mjesecu]] phuwexcoaadihg9ygapv0xb1w0zdv20 7563778 7563637 2026-07-25T22:16:02Z Argo Navis 852 sređeno 7563778 wikitext text/x-wiki {{Infookvir planina na Mjesecu | ime = Mons Argaeus | izvorno ime = | vrsta = | etimologija = | slika = Mons Argaeus AS17-M-0795.jpg | opis slike = Foto: [[Apollo 17]] | slika2 = | opis slike2 = | zemljovid = | zemljovid_opis = | koordinate = {{Lunar coords and quad cat|19.33|N|29.01|E}} | koordinate_ref = | smještaj = | dio gorja = | vrh = 2560 m | ostali vrhovi = | starost = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis = | pushpin_map = | pushpin_label = | pushpin_label_position = }} [[Datoteka:Mons Argaeus (LRO).png|mini|desno|300px|Foto: [[Lunar Reconnaissance Orbiter]]]] '''Mons Argaeus''' je planinski masiv na [[Mjesec]]u koji se proteže u duljini od 65&nbsp;km prema jugoistoku. Ukliješteno je između [[More vedrine|Mora vedrine]] ({{Lat.|Mare Serenitatis}}) i [[More tišine|Mora tišine]] ({{Lat.|Mare Tranquillitatis}}) na njihovoj istočnoj granici.<ref name="Grego 2004"/> Vrh je otprilike 2560 m iznad ravnice Mora vedrine na zapadu. [[Apollo 17]] sletio je istočno od Mons Argaeusa u dolini [[Taurus–Littrow]] (pored [[Mons Vitruvius|Mons Vitruvija]] i južno od kratera [[Littrow (krater)|Littrow]]). [[Datoteka:Littrow_+_Dawes_+_Vitruvius_-_LROC_-_WAC.JPG|center|mini|600px|Mons Argaeus je blizu središta]] == Ime == Ovo uzvišenje dobilo je [[Latinski jezik|latinski]] naziv za vrg Argaeus, vrh u [[Turska|Turskoj]] koji se danas zove [[Erciyes|Erciyes Dağı]]. Naziv za ovu lunarnu značajku službeno je usvojila [[Međunarodna astronomska unija|IAU]] 1935. godine.<ref name="gazetteer"/> == Izvori == {{izvori|refs= <ref name="gazetteer">{{cite web |url = https://planetarynames.wr.usgs.gov/Feature/3974 |title = Mons Argaeus |work = Gazetteer of Planetary Nomenclature |publisher = International Astronomical Union (IAU) Working Group for Planetary System Nomenclature (WGPSN) |date = 2010-10-18 |accessdate = 2015-02-14 }}</ref> <ref name="Grego 2004">{{cite book | first=Peter | last=Grego | date=2004 | title=Moon Observer's Guide | publisher=Firefly Books | isbn=1552978885 | url-access=registration | url=https://archive.org/details/fireflymoonobser00greg }}</ref> }} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|}} * {{cite web | author = Staff | date = 2007 | url = http://www.lpi.usra.edu/resources/mapcatalog/topophoto/42C3S3/ | title = 42C3S3(50): Mons Argaeus | publisher = Lunar and Planetary Institute | accessdate = 2007-07-30 }} * [http://www.lpi.usra.edu/resources/mapcatalog/LTO/lto42c3_1/ LTO-42C3 Dawes] &mdash; L&PI [[topografska karta]] * {{cite web | author=Staff | date=2007 | url=http://www.lpi.usra.edu/resources/lunar_orbiter/bin/info.shtml?185 | title=Photo Number IV-078-H3 | work=Digital Lunar Orbiter Photographic Atlas of the Moon | publisher=Lunar and Planetary Institute | accessdate=2007-07-30 }} [[Kategorija:Planine na Mjesecu|Argaeus]] odmkr10qgocbmmyvnxoj0dgk2b5dqto 0 815869 7563646 2026-07-25T15:22:29Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Trichilia'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Meliaceae]] | subfamilia = [[Melioideae]] | tribus = [[Trichilieae]] | genus = '''''Trichilia''''' | genus_autorstvo = P.Browne | species...«. 7563646 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Trichilia'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Meliaceae]] | subfamilia = [[Melioideae]] | tribus = [[Trichilieae]] | genus = '''''Trichilia''''' | genus_autorstvo = P.Browne | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''''Trichilia''''' je biljni rod iz porodice [[Jasenjačevke|jasenjačevki]] smješten u tribus ''[[Trichilieae]]''.<ref name=<ref name="Hassler">[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1784783431 Hassler], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> Prirodno područje ovog roda je tropska i suptropska [[Amerika]], tropska i [[Južna Afrika (regija)|južna Afrika]], [[Komori]] i [[Madagaskar]].<ref name=<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:332027-2 Kew], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> == Morfologija == ''Trichilia'' je rod [[Drveće|drveća]], niskog drveća i rijetko [[polugrm]]ova iz porodice M''eliaceae''. Odjeća se uglavnom sastoji od jednostavnih, rijetko zvjezdastih dlaka. [[Listovi]] su perasti, rjeđe trodijelni ili jednostavni.<ref name="BLUMEA "/> Biljke su dvodomne, s jednospolnim [[cvjetovi]]ma skupljenima pretežno u pazušne metlice, rjeđe u vršne metlice, čuperke ili paštitaste [[cvat]]ove. [[Čaška]] je plitko ili duboko četvero- ili peterorežnjevita, rjeđe cjelovita ili sastavljena od slobodnih [[lap]]ova. [[Latica|Latice]] su četiri ili pet, rijetko sedam, slobodne ili pri osnovi srasle, preklapajuće ili valvatne.<ref name="BLUMEA "/> Prašničke niti najčešće su potpuno srasle u čašastu, vrčastu, kuglastu ili valjkastu prašničku cijev, čiji rub može biti cjelovit, nazubljen, režnjevit ili opatvoren jednostavnim odnosno dvorežnjevitim nastavcima. Rjeđe su niti djelomično ili potpuno slobodne. Prašnica je 5–10, rijetko do 13, golih ili dlakavih. Nektarijski disk može biti prstenast, čašast, tanjurast ili stopljen s prašničkom cijevi odnosno plodnicom, a ponekad potpuno izostaje.<ref name="BLUMEA "/> Plodnica je dvo- do četveropretinasta, rijetko šesteropretinasta, s jednim ili dvama sjemenim zametcima u svakom pretincu. [[Plod]] je elipsoidna, jajolika ili kuglasta lokulicidna kapsula koja se otvara s dvije do četiri kožaste ili drvenaste zaklopke. Pretinci sadrže jednu ili dvije [[sjemenke]], djelomično ili potpuno obavijene arilodom, rjeđe sarcotestom. Sjemenke su uglavnom bez endosperma, a zametak ima bočno položene [[Supka|supke]].<ref name="BLUMEA "/> Prema obradi Penningtona i Stylesa rod je obuhvaćao oko 50 vrsta u tropskoj Americi, približno 14 u Africi te dvije vrste u indo-malezijskoj regiji. Tipska je vrsta ''[[Trichilia hirta]]'' <small>L.</small><ref name="BLUMEA "/> Harmsova podjela roda na deset sekcija pokazala se neprirodnom. Nekoliko je skupina poslije izdvojeno u rodove ''[[Ekebergia]]'', ''[[Malleastrum]]'', ''[[Lepidotrichilia]]'' i ''[[Astrotrichilia]]''. Nakon njihova uklanjanja rod je postao prirodniji: njegove vrste imaju kapsularan plod, a sjemenke su uvijek opatvorene arilodom ili sarcotestom. Preostale sekcije, zasnovane uglavnom na stupnju srastanja prašničkih niti, građi diska i vrsti dlaka, autori nisu smatrali pouzdanima jer se ta obilježja mogu razlikovati čak unutar iste vrste.<ref name=<ref name="BLUMEA ">[https://scispace.com/pdf/a-generic-monograph-of-the-meliaceae-35jubytemu.pdf A generic Monograph of the Meliaceae], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> == Sinonimi == Heterotipski: * ''Acanthotrichilia'' <small>(Urb.) O.F.Cook & G.N.Collins</small> in Contr. U.S. Natl. Herb. 8: 65 (1903) * ''Acrilia'' <small>Griseb.</small> in Fl. Brit. W. I.: 129 (1859) * ''Barbilus'' <small>P.Browne</small> in Civ. Nat. Hist. Jamaica: 216 (1756) * ''Barbylus'' <small>Juss.</small> in Gen. Pl. Paris.: 430 (1789) * ''Barola'' <small>Adans.</small> in Fam. Pl. 2: 344 (1763), nom. illeg. homonym. post. * ''Burseranthe'' <small>Rizzini</small> in Leandra 3-4(4-5): 5 (1974) * ''Elcaja'' <small>Forssk.</small> in Fl. Aegypt.-Arab.: 127 (1775) * ''Geniostephanus'' <small>Fenzl</small> in Flora 27: 312 (1844) * ''Heynichia'' <small>Kunth</small> in Index Seminum (B, Berolinensis) 1844: 8 (1844) * ''Mafureira'' <small>Bertol.</small> in Mem. Reale Accad. Sci. Ist. Bologna 2: 269 (1850) * ''Moschoxylum'' <small>A.Juss.</small> in Bull. Sci. Nat. Géol. 23: 237 (1830) * ''Odontandra'' <small>Willd. ex Schult.</small> in J.J.Roemer & J.A.Schultes, Syst. Veg., ed. 15[bis]. 5: 511 (1819) * ''Odontosiphon'' <small>M.Roem.</small> in Fam. Nat. Syn. Monogr. 1: 85 (1846) * ''Pholacilia'' <small>Griseb.</small> in Fl. Brit. W. I.: 129 (1859) * ''Portesia'' <small>Cav.</small> in Diss. 7: 369 (1789) * ''Rochetia'' <small>Delile</small> in C.L.X.Rochet d'Héricourt, Sec. Voy. Choa: 344 (1846) * ''Symphytosiphon'' <small>Harms</small> in H.G.A.Engler & K.A.E.Prantl, Nat. Pflanzenfam. 3(4): 307 (1896) * ''Torpesia'' <small>M.Roem.</small> in Fam. Nat. Syn. Monogr. 1: 86 (1846) * ''Ailantopsis'' <small>Gagnep.</small> in Notul. Syst. (Paris) 11: 163 (1944) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Melioideae]] [[Kategorija:Trichilieae]] 0zwkucpepe26sao175ypmmful7t0vxx 7563647 7563646 2026-07-25T15:25:07Z Zeljko 1196 7563647 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Trichilia'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Meliaceae]] | subfamilia = [[Melioideae]] | tribus = [[Trichilieae]] | genus = '''''Trichilia''''' | genus_autorstvo = P.Browne | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''''Trichilia''''' je biljni rod iz porodice [[Jasenjačevke|jasenjačevki]] smješten u tribus ''[[Trichilieae]]''.<ref name=<ref name="Hassler">[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1784783431 Hassler], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> Prirodno područje ovog roda je tropska i suptropska [[Amerika]], tropska i [[Južna Afrika (regija)|južna Afrika]], [[Komori]] i [[Madagaskar]].<ref name=<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:332027-2 Kew], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> == Morfologija == ''Trichilia'' je rod [[Drveće|drveća]], niskog drveća i rijetko [[polugrm]]ova iz porodice M''eliaceae''. Odjeća se uglavnom sastoji od jednostavnih, rijetko zvjezdastih dlaka. [[Listovi]] su perasti, rjeđe trodijelni ili jednostavni.<ref name="BLUMEA "/> Biljke su dvodomne, s jednospolnim [[cvjetovi]]ma skupljenima pretežno u pazušne metlice, rjeđe u vršne metlice, čuperke ili paštitaste [[cvat]]ove. [[Čaška]] je plitko ili duboko četvero- ili peterorežnjevita, rjeđe cjelovita ili sastavljena od slobodnih [[lap]]ova. [[Latica|Latice]] su četiri ili pet, rijetko sedam, slobodne ili pri osnovi srasle, preklapajuće ili valvatne.<ref name="BLUMEA "/> Prašničke niti najčešće su potpuno srasle u čašastu, vrčastu, kuglastu ili valjkastu prašničku cijev, čiji rub može biti cjelovit, nazubljen, režnjevit ili opatvoren jednostavnim odnosno dvorežnjevitim nastavcima. Rjeđe su niti djelomično ili potpuno slobodne. Prašnica je 5–10, rijetko do 13, golih ili dlakavih. Nektarijski disk može biti prstenast, čašast, tanjurast ili stopljen s prašničkom cijevi odnosno plodnicom, a ponekad potpuno izostaje.<ref name="BLUMEA "/> Plodnica je dvo- do četveropretinasta, rijetko šesteropretinasta, s jednim ili dvama sjemenim zametcima u svakom pretincu. [[Plod]] je elipsoidna, jajolika ili kuglasta lokulicidna kapsula koja se otvara s dvije do četiri kožaste ili drvenaste zaklopke. Pretinci sadrže jednu ili dvije [[sjemenke]], djelomično ili potpuno obavijene arilodom, rjeđe sarcotestom. Sjemenke su uglavnom bez endosperma, a zametak ima bočno položene [[Supka|supke]].<ref name="BLUMEA "/> Prema obradi Penningtona i Stylesa rod je obuhvaćao oko 50 vrsta u tropskoj Americi, približno 14 u Africi te dvije vrste u indo-malezijskoj regiji. Tipska je vrsta ''[[Trichilia hirta]]'' <small>L.</small><ref name="BLUMEA "/> Harmsova podjela roda na deset sekcija pokazala se neprirodnom. Nekoliko je skupina poslije izdvojeno u rodove ''[[Ekebergia]]'', ''[[Malleastrum]]'', ''[[Lepidotrichilia]]'' i ''[[Astrotrichilia]]''. Nakon njihova uklanjanja rod je postao prirodniji: njegove vrste imaju kapsularan plod, a sjemenke su uvijek opatvorene arilodom ili sarcotestom. Preostale sekcije, zasnovane uglavnom na stupnju srastanja prašničkih niti, građi diska i vrsti dlaka, autori nisu smatrali pouzdanima jer se ta obilježja mogu razlikovati čak unutar iste vrste.<ref name=<ref name="BLUMEA ">[https://scispace.com/pdf/a-generic-monograph-of-the-meliaceae-35jubytemu.pdf A generic Monograph of the Meliaceae], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> == Vrste == == Sinonimi == Heterotipski: * ''Acanthotrichilia'' <small>(Urb.) O.F.Cook & G.N.Collins</small> in Contr. U.S. Natl. Herb. 8: 65 (1903) * ''Acrilia'' <small>Griseb.</small> in Fl. Brit. W. I.: 129 (1859) * ''Barbilus'' <small>P.Browne</small> in Civ. Nat. Hist. Jamaica: 216 (1756) * ''Barbylus'' <small>Juss.</small> in Gen. Pl. Paris.: 430 (1789) * ''Barola'' <small>Adans.</small> in Fam. Pl. 2: 344 (1763), nom. illeg. homonym. post. * ''Burseranthe'' <small>Rizzini</small> in Leandra 3-4(4-5): 5 (1974) * ''Elcaja'' <small>Forssk.</small> in Fl. Aegypt.-Arab.: 127 (1775) * ''Geniostephanus'' <small>Fenzl</small> in Flora 27: 312 (1844) * ''Heynichia'' <small>Kunth</small> in Index Seminum (B, Berolinensis) 1844: 8 (1844) * ''Mafureira'' <small>Bertol.</small> in Mem. Reale Accad. Sci. Ist. Bologna 2: 269 (1850) * ''Moschoxylum'' <small>A.Juss.</small> in Bull. Sci. Nat. Géol. 23: 237 (1830) * ''Odontandra'' <small>Willd. ex Schult.</small> in J.J.Roemer & J.A.Schultes, Syst. Veg., ed. 15[bis]. 5: 511 (1819) * ''Odontosiphon'' <small>M.Roem.</small> in Fam. Nat. Syn. Monogr. 1: 85 (1846) * ''Pholacilia'' <small>Griseb.</small> in Fl. Brit. W. I.: 129 (1859) * ''Portesia'' <small>Cav.</small> in Diss. 7: 369 (1789) * ''Rochetia'' <small>Delile</small> in C.L.X.Rochet d'Héricourt, Sec. Voy. Choa: 344 (1846) * ''Symphytosiphon'' <small>Harms</small> in H.G.A.Engler & K.A.E.Prantl, Nat. Pflanzenfam. 3(4): 307 (1896) * ''Torpesia'' <small>M.Roem.</small> in Fam. Nat. Syn. Monogr. 1: 86 (1846) * ''Ailantopsis'' <small>Gagnep.</small> in Notul. Syst. (Paris) 11: 163 (1944) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Melioideae]] [[Kategorija:Trichilieae]] 5g4knlzqau1nv91g6cplvoimt23bvf9 7563660 7563647 2026-07-25T16:08:24Z Zeljko 1196 /* Vrste */ 7563660 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Trichilia'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Meliaceae]] | subfamilia = [[Melioideae]] | tribus = [[Trichilieae]] | genus = '''''Trichilia''''' | genus_autorstvo = P.Browne | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''''Trichilia''''' je biljni rod iz porodice [[Jasenjačevke|jasenjačevki]] smješten u tribus ''[[Trichilieae]]''.<ref name=<ref name="Hassler">[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1784783431 Hassler], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> Prirodno područje ovog roda je tropska i suptropska [[Amerika]], tropska i [[Južna Afrika (regija)|južna Afrika]], [[Komori]] i [[Madagaskar]].<ref name=<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:332027-2 Kew], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> == Morfologija == ''Trichilia'' je rod [[Drveće|drveća]], niskog drveća i rijetko [[polugrm]]ova iz porodice M''eliaceae''. Odjeća se uglavnom sastoji od jednostavnih, rijetko zvjezdastih dlaka. [[Listovi]] su perasti, rjeđe trodijelni ili jednostavni.<ref name="BLUMEA "/> Biljke su dvodomne, s jednospolnim [[cvjetovi]]ma skupljenima pretežno u pazušne metlice, rjeđe u vršne metlice, čuperke ili paštitaste [[cvat]]ove. [[Čaška]] je plitko ili duboko četvero- ili peterorežnjevita, rjeđe cjelovita ili sastavljena od slobodnih [[lap]]ova. [[Latica|Latice]] su četiri ili pet, rijetko sedam, slobodne ili pri osnovi srasle, preklapajuće ili valvatne.<ref name="BLUMEA "/> Prašničke niti najčešće su potpuno srasle u čašastu, vrčastu, kuglastu ili valjkastu prašničku cijev, čiji rub može biti cjelovit, nazubljen, režnjevit ili opatvoren jednostavnim odnosno dvorežnjevitim nastavcima. Rjeđe su niti djelomično ili potpuno slobodne. Prašnica je 5–10, rijetko do 13, golih ili dlakavih. Nektarijski disk može biti prstenast, čašast, tanjurast ili stopljen s prašničkom cijevi odnosno plodnicom, a ponekad potpuno izostaje.<ref name="BLUMEA "/> Plodnica je dvo- do četveropretinasta, rijetko šesteropretinasta, s jednim ili dvama sjemenim zametcima u svakom pretincu. [[Plod]] je elipsoidna, jajolika ili kuglasta lokulicidna kapsula koja se otvara s dvije do četiri kožaste ili drvenaste zaklopke. Pretinci sadrže jednu ili dvije [[sjemenke]], djelomično ili potpuno obavijene arilodom, rjeđe sarcotestom. Sjemenke su uglavnom bez endosperma, a zametak ima bočno položene [[Supka|supke]].<ref name="BLUMEA "/> Prema obradi Penningtona i Stylesa rod je obuhvaćao oko 50 vrsta u tropskoj Americi, približno 14 u Africi te dvije vrste u indo-malezijskoj regiji. Tipska je vrsta ''[[Trichilia hirta]]'' <small>L.</small><ref name="BLUMEA "/> Harmsova podjela roda na deset sekcija pokazala se neprirodnom. Nekoliko je skupina poslije izdvojeno u rodove ''[[Ekebergia]]'', ''[[Malleastrum]]'', ''[[Lepidotrichilia]]'' i ''[[Astrotrichilia]]''. Nakon njihova uklanjanja rod je postao prirodniji: njegove vrste imaju kapsularan plod, a sjemenke su uvijek opatvorene arilodom ili sarcotestom. Preostale sekcije, zasnovane uglavnom na stupnju srastanja prašničkih niti, građi diska i vrsti dlaka, autori nisu smatrali pouzdanima jer se ta obilježja mogu razlikovati čak unutar iste vrste.<ref name=<ref name="BLUMEA ">[https://scispace.com/pdf/a-generic-monograph-of-the-meliaceae-35jubytemu.pdf A generic Monograph of the Meliaceae], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> == Vrste == {{div col|cols=3}} # ''[[Trichilia acuminata]]'' <small>(Humb. & Bonpl. ex Schult.) C.DC.</small> # ''[[Trichilia adolfi]]'' <small>Harms</small> # ''[[Trichilia amapaensis]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia americana]]'' <small>(Sessé & Moc.) T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia appendiculata]]'' <small>(Triana & Planch.) C.DC.</small> # ''[[Trichilia aquifolia]]'' <small>P.Wilson</small> # ''[[Trichilia arenaria]]'' <small>T.B.Flores & V.C.Souza</small> # ''[[Trichilia areolata]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia blanchetii]]'' <small>C.DC.</small> # ''[[Trichilia breviflora]]'' <small>S.F.Blake & Standl.</small> # ''[[Trichilia bullata]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia capitata]]'' <small>Klotzsch</small> # ''[[Trichilia casarettoi]]'' <small>C.DC.</small> # ''[[Trichilia catigua]]'' <small>A.Juss.</small> {{div col end}} == Sinonimi == Heterotipski: * ''Acanthotrichilia'' <small>(Urb.) O.F.Cook & G.N.Collins</small> in Contr. U.S. Natl. Herb. 8: 65 (1903) * ''Acrilia'' <small>Griseb.</small> in Fl. Brit. W. I.: 129 (1859) * ''Barbilus'' <small>P.Browne</small> in Civ. Nat. Hist. Jamaica: 216 (1756) * ''Barbylus'' <small>Juss.</small> in Gen. Pl. Paris.: 430 (1789) * ''Barola'' <small>Adans.</small> in Fam. Pl. 2: 344 (1763), nom. illeg. homonym. post. * ''Burseranthe'' <small>Rizzini</small> in Leandra 3-4(4-5): 5 (1974) * ''Elcaja'' <small>Forssk.</small> in Fl. Aegypt.-Arab.: 127 (1775) * ''Geniostephanus'' <small>Fenzl</small> in Flora 27: 312 (1844) * ''Heynichia'' <small>Kunth</small> in Index Seminum (B, Berolinensis) 1844: 8 (1844) * ''Mafureira'' <small>Bertol.</small> in Mem. Reale Accad. Sci. Ist. Bologna 2: 269 (1850) * ''Moschoxylum'' <small>A.Juss.</small> in Bull. Sci. Nat. Géol. 23: 237 (1830) * ''Odontandra'' <small>Willd. ex Schult.</small> in J.J.Roemer & J.A.Schultes, Syst. Veg., ed. 15[bis]. 5: 511 (1819) * ''Odontosiphon'' <small>M.Roem.</small> in Fam. Nat. Syn. Monogr. 1: 85 (1846) * ''Pholacilia'' <small>Griseb.</small> in Fl. Brit. W. I.: 129 (1859) * ''Portesia'' <small>Cav.</small> in Diss. 7: 369 (1789) * ''Rochetia'' <small>Delile</small> in C.L.X.Rochet d'Héricourt, Sec. Voy. Choa: 344 (1846) * ''Symphytosiphon'' <small>Harms</small> in H.G.A.Engler & K.A.E.Prantl, Nat. Pflanzenfam. 3(4): 307 (1896) * ''Torpesia'' <small>M.Roem.</small> in Fam. Nat. Syn. Monogr. 1: 86 (1846) * ''Ailantopsis'' <small>Gagnep.</small> in Notul. Syst. (Paris) 11: 163 (1944) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Melioideae]] [[Kategorija:Trichilieae]] rdl0lz0thoixdmbcqtrvob4275ilet5 7563662 7563660 2026-07-25T16:13:10Z Zeljko 1196 /* Vrste */ 7563662 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Trichilia'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Meliaceae]] | subfamilia = [[Melioideae]] | tribus = [[Trichilieae]] | genus = '''''Trichilia''''' | genus_autorstvo = P.Browne | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''''Trichilia''''' je biljni rod iz porodice [[Jasenjačevke|jasenjačevki]] smješten u tribus ''[[Trichilieae]]''.<ref name=<ref name="Hassler">[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1784783431 Hassler], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> Prirodno područje ovog roda je tropska i suptropska [[Amerika]], tropska i [[Južna Afrika (regija)|južna Afrika]], [[Komori]] i [[Madagaskar]].<ref name=<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:332027-2 Kew], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> == Morfologija == ''Trichilia'' je rod [[Drveće|drveća]], niskog drveća i rijetko [[polugrm]]ova iz porodice M''eliaceae''. Odjeća se uglavnom sastoji od jednostavnih, rijetko zvjezdastih dlaka. [[Listovi]] su perasti, rjeđe trodijelni ili jednostavni.<ref name="BLUMEA "/> Biljke su dvodomne, s jednospolnim [[cvjetovi]]ma skupljenima pretežno u pazušne metlice, rjeđe u vršne metlice, čuperke ili paštitaste [[cvat]]ove. [[Čaška]] je plitko ili duboko četvero- ili peterorežnjevita, rjeđe cjelovita ili sastavljena od slobodnih [[lap]]ova. [[Latica|Latice]] su četiri ili pet, rijetko sedam, slobodne ili pri osnovi srasle, preklapajuće ili valvatne.<ref name="BLUMEA "/> Prašničke niti najčešće su potpuno srasle u čašastu, vrčastu, kuglastu ili valjkastu prašničku cijev, čiji rub može biti cjelovit, nazubljen, režnjevit ili opatvoren jednostavnim odnosno dvorežnjevitim nastavcima. Rjeđe su niti djelomično ili potpuno slobodne. Prašnica je 5–10, rijetko do 13, golih ili dlakavih. Nektarijski disk može biti prstenast, čašast, tanjurast ili stopljen s prašničkom cijevi odnosno plodnicom, a ponekad potpuno izostaje.<ref name="BLUMEA "/> Plodnica je dvo- do četveropretinasta, rijetko šesteropretinasta, s jednim ili dvama sjemenim zametcima u svakom pretincu. [[Plod]] je elipsoidna, jajolika ili kuglasta lokulicidna kapsula koja se otvara s dvije do četiri kožaste ili drvenaste zaklopke. Pretinci sadrže jednu ili dvije [[sjemenke]], djelomično ili potpuno obavijene arilodom, rjeđe sarcotestom. Sjemenke su uglavnom bez endosperma, a zametak ima bočno položene [[Supka|supke]].<ref name="BLUMEA "/> Prema obradi Penningtona i Stylesa rod je obuhvaćao oko 50 vrsta u tropskoj Americi, približno 14 u Africi te dvije vrste u indo-malezijskoj regiji. Tipska je vrsta ''[[Trichilia hirta]]'' <small>L.</small><ref name="BLUMEA "/> Harmsova podjela roda na deset sekcija pokazala se neprirodnom. Nekoliko je skupina poslije izdvojeno u rodove ''[[Ekebergia]]'', ''[[Malleastrum]]'', ''[[Lepidotrichilia]]'' i ''[[Astrotrichilia]]''. Nakon njihova uklanjanja rod je postao prirodniji: njegove vrste imaju kapsularan plod, a sjemenke su uvijek opatvorene arilodom ili sarcotestom. Preostale sekcije, zasnovane uglavnom na stupnju srastanja prašničkih niti, građi diska i vrsti dlaka, autori nisu smatrali pouzdanima jer se ta obilježja mogu razlikovati čak unutar iste vrste.<ref name=<ref name="BLUMEA ">[https://scispace.com/pdf/a-generic-monograph-of-the-meliaceae-35jubytemu.pdf A generic Monograph of the Meliaceae], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> == Vrste == {{div col|cols=3}} # ''[[Trichilia acuminata]]'' <small>(Humb. & Bonpl. ex Schult.) C.DC.</small> # ''[[Trichilia adolfi]]'' <small>Harms</small> # ''[[Trichilia amapaensis]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia americana]]'' <small>(Sessé & Moc.) T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia appendiculata]]'' <small>(Triana & Planch.) C.DC.</small> # ''[[Trichilia aquifolia]]'' <small>P.Wilson</small> # ''[[Trichilia arenaria]]'' <small>T.B.Flores & V.C.Souza</small> # ''[[Trichilia areolata]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia blanchetii]]'' <small>C.DC.</small> # ''[[Trichilia breviflora]]'' <small>S.F.Blake & Standl.</small> # ''[[Trichilia bullata]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia capitata]]'' <small>Klotzsch</small> # ''[[Trichilia casarettoi]]'' <small>C.DC.</small> # ''[[Trichilia catigua]]'' <small>A.Juss.</small> # ''[[Trichilia cauliflora]]'' <small>J.-F.Leroy & Lescot</small> # ''[[Trichilia chirriactensis]]'' <small>(Standl. & Steyerm.) T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia cipo]]'' <small>(A.Juss.) C.DC.</small> # ''[[Trichilia claussenii]]'' <small>C.DC.</small> # ''[[Trichilia congesta]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia dazae]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia discolor]]'' <small>A.Juss.</small> # ''[[Trichilia djalonis]]'' <small>A.Chev.</small> # ''[[Trichilia dregeana]]'' <small>Sond.</small> # ''[[Trichilia elegans]]'' <small>A.Juss.</small> # ''[[Trichilia elsae]]'' <small>Harms</small> # ''[[Trichilia emarginata]]'' <small>(Turcz.) C.DC.</small> # ''[[Trichilia emetica]]'' <small>Vahl</small> # ''[[Trichilia erythrocarpa]]'' <small>Lundell</small> # ''[[Trichilia euneura]]'' <small>C.DC.</small> # ''[[Trichilia fasciculata]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia florbranca]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia gamopetala]]'' <small>T.D.Penn.</small> {{div col end}} == Sinonimi == Heterotipski: * ''Acanthotrichilia'' <small>(Urb.) O.F.Cook & G.N.Collins</small> in Contr. U.S. Natl. Herb. 8: 65 (1903) * ''Acrilia'' <small>Griseb.</small> in Fl. Brit. W. I.: 129 (1859) * ''Barbilus'' <small>P.Browne</small> in Civ. Nat. Hist. Jamaica: 216 (1756) * ''Barbylus'' <small>Juss.</small> in Gen. Pl. Paris.: 430 (1789) * ''Barola'' <small>Adans.</small> in Fam. Pl. 2: 344 (1763), nom. illeg. homonym. post. * ''Burseranthe'' <small>Rizzini</small> in Leandra 3-4(4-5): 5 (1974) * ''Elcaja'' <small>Forssk.</small> in Fl. Aegypt.-Arab.: 127 (1775) * ''Geniostephanus'' <small>Fenzl</small> in Flora 27: 312 (1844) * ''Heynichia'' <small>Kunth</small> in Index Seminum (B, Berolinensis) 1844: 8 (1844) * ''Mafureira'' <small>Bertol.</small> in Mem. Reale Accad. Sci. Ist. Bologna 2: 269 (1850) * ''Moschoxylum'' <small>A.Juss.</small> in Bull. Sci. Nat. Géol. 23: 237 (1830) * ''Odontandra'' <small>Willd. ex Schult.</small> in J.J.Roemer & J.A.Schultes, Syst. Veg., ed. 15[bis]. 5: 511 (1819) * ''Odontosiphon'' <small>M.Roem.</small> in Fam. Nat. Syn. Monogr. 1: 85 (1846) * ''Pholacilia'' <small>Griseb.</small> in Fl. Brit. W. I.: 129 (1859) * ''Portesia'' <small>Cav.</small> in Diss. 7: 369 (1789) * ''Rochetia'' <small>Delile</small> in C.L.X.Rochet d'Héricourt, Sec. Voy. Choa: 344 (1846) * ''Symphytosiphon'' <small>Harms</small> in H.G.A.Engler & K.A.E.Prantl, Nat. Pflanzenfam. 3(4): 307 (1896) * ''Torpesia'' <small>M.Roem.</small> in Fam. Nat. Syn. Monogr. 1: 86 (1846) * ''Ailantopsis'' <small>Gagnep.</small> in Notul. Syst. (Paris) 11: 163 (1944) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Melioideae]] [[Kategorija:Trichilieae]] oxcv79niihcvyc0twdaatzjeo9lw9y5 7563664 7563662 2026-07-25T16:17:29Z Zeljko 1196 /* Vrste */ 7563664 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Trichilia'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Meliaceae]] | subfamilia = [[Melioideae]] | tribus = [[Trichilieae]] | genus = '''''Trichilia''''' | genus_autorstvo = P.Browne | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''''Trichilia''''' je biljni rod iz porodice [[Jasenjačevke|jasenjačevki]] smješten u tribus ''[[Trichilieae]]''.<ref name=<ref name="Hassler">[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1784783431 Hassler], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> Prirodno područje ovog roda je tropska i suptropska [[Amerika]], tropska i [[Južna Afrika (regija)|južna Afrika]], [[Komori]] i [[Madagaskar]].<ref name=<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:332027-2 Kew], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> == Morfologija == ''Trichilia'' je rod [[Drveće|drveća]], niskog drveća i rijetko [[polugrm]]ova iz porodice M''eliaceae''. Odjeća se uglavnom sastoji od jednostavnih, rijetko zvjezdastih dlaka. [[Listovi]] su perasti, rjeđe trodijelni ili jednostavni.<ref name="BLUMEA "/> Biljke su dvodomne, s jednospolnim [[cvjetovi]]ma skupljenima pretežno u pazušne metlice, rjeđe u vršne metlice, čuperke ili paštitaste [[cvat]]ove. [[Čaška]] je plitko ili duboko četvero- ili peterorežnjevita, rjeđe cjelovita ili sastavljena od slobodnih [[lap]]ova. [[Latica|Latice]] su četiri ili pet, rijetko sedam, slobodne ili pri osnovi srasle, preklapajuće ili valvatne.<ref name="BLUMEA "/> Prašničke niti najčešće su potpuno srasle u čašastu, vrčastu, kuglastu ili valjkastu prašničku cijev, čiji rub može biti cjelovit, nazubljen, režnjevit ili opatvoren jednostavnim odnosno dvorežnjevitim nastavcima. Rjeđe su niti djelomično ili potpuno slobodne. Prašnica je 5–10, rijetko do 13, golih ili dlakavih. Nektarijski disk može biti prstenast, čašast, tanjurast ili stopljen s prašničkom cijevi odnosno plodnicom, a ponekad potpuno izostaje.<ref name="BLUMEA "/> Plodnica je dvo- do četveropretinasta, rijetko šesteropretinasta, s jednim ili dvama sjemenim zametcima u svakom pretincu. [[Plod]] je elipsoidna, jajolika ili kuglasta lokulicidna kapsula koja se otvara s dvije do četiri kožaste ili drvenaste zaklopke. Pretinci sadrže jednu ili dvije [[sjemenke]], djelomično ili potpuno obavijene arilodom, rjeđe sarcotestom. Sjemenke su uglavnom bez endosperma, a zametak ima bočno položene [[Supka|supke]].<ref name="BLUMEA "/> Prema obradi Penningtona i Stylesa rod je obuhvaćao oko 50 vrsta u tropskoj Americi, približno 14 u Africi te dvije vrste u indo-malezijskoj regiji. Tipska je vrsta ''[[Trichilia hirta]]'' <small>L.</small><ref name="BLUMEA "/> Harmsova podjela roda na deset sekcija pokazala se neprirodnom. Nekoliko je skupina poslije izdvojeno u rodove ''[[Ekebergia]]'', ''[[Malleastrum]]'', ''[[Lepidotrichilia]]'' i ''[[Astrotrichilia]]''. Nakon njihova uklanjanja rod je postao prirodniji: njegove vrste imaju kapsularan plod, a sjemenke su uvijek opatvorene arilodom ili sarcotestom. Preostale sekcije, zasnovane uglavnom na stupnju srastanja prašničkih niti, građi diska i vrsti dlaka, autori nisu smatrali pouzdanima jer se ta obilježja mogu razlikovati čak unutar iste vrste.<ref name=<ref name="BLUMEA ">[https://scispace.com/pdf/a-generic-monograph-of-the-meliaceae-35jubytemu.pdf A generic Monograph of the Meliaceae], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> == Vrste == {{div col|cols=3}} # ''[[Trichilia acuminata]]'' <small>(Humb. & Bonpl. ex Schult.) C.DC.</small> # ''[[Trichilia adolfi]]'' <small>Harms</small> # ''[[Trichilia amapaensis]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia americana]]'' <small>(Sessé & Moc.) T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia appendiculata]]'' <small>(Triana & Planch.) C.DC.</small> # ''[[Trichilia aquifolia]]'' <small>P.Wilson</small> # ''[[Trichilia arenaria]]'' <small>T.B.Flores & V.C.Souza</small> # ''[[Trichilia areolata]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia blanchetii]]'' <small>C.DC.</small> # ''[[Trichilia breviflora]]'' <small>S.F.Blake & Standl.</small> # ''[[Trichilia bullata]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia capitata]]'' <small>Klotzsch</small> # ''[[Trichilia casarettoi]]'' <small>C.DC.</small> # ''[[Trichilia catigua]]'' <small>A.Juss.</small> # ''[[Trichilia cauliflora]]'' <small>J.-F.Leroy & Lescot</small> # ''[[Trichilia chirriactensis]]'' <small>(Standl. & Steyerm.) T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia cipo]]'' <small>(A.Juss.) C.DC.</small> # ''[[Trichilia claussenii]]'' <small>C.DC.</small> # ''[[Trichilia congesta]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia dazae]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia discolor]]'' <small>A.Juss.</small> # ''[[Trichilia djalonis]]'' <small>A.Chev.</small> # ''[[Trichilia dregeana]]'' <small>Sond.</small> # ''[[Trichilia elegans]]'' <small>A.Juss.</small> # ''[[Trichilia elsae]]'' <small>Harms</small> # ''[[Trichilia emarginata]]'' <small>(Turcz.) C.DC.</small> # ''[[Trichilia emetica]]'' <small>Vahl</small> # ''[[Trichilia erythrocarpa]]'' <small>Lundell</small> # ''[[Trichilia euneura]]'' <small>C.DC.</small> # ''[[Trichilia fasciculata]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia florbranca]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia gamopetala]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia gilgiana]]'' <small>Harms</small> # ''[[Trichilia gilletii]]'' <small>De Wild.</small> # ''[[Trichilia glabra]]'' <small>L.</small> # ''[[Trichilia grandifolia]]'' <small>Oliv.</small> # ''[[Trichilia havanensis]]'' <small>Jacq.</small> # ''[[Trichilia hirta]]'' <small>L.</small> # ''[[Trichilia hispida]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia humblotii]]'' <small>Harms</small> # ''[[Trichilia inaequilatera]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia laxipaniculata]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Trichilia lecointei]]'' <small>Ducke</small> # ''[[Trichilia lepidota]]'' <small>Mart.</small> # ''[[Trichilia lovettii]]'' <small>Cheek</small> # ''[[Trichilia magnifoliola]]'' <small>T.D.Penn.</small> {{div col end}} == Sinonimi == Heterotipski: * ''Acanthotrichilia'' <small>(Urb.) O.F.Cook & G.N.Collins</small> in Contr. U.S. Natl. Herb. 8: 65 (1903) * ''Acrilia'' <small>Griseb.</small> in Fl. Brit. W. I.: 129 (1859) * ''Barbilus'' <small>P.Browne</small> in Civ. Nat. Hist. Jamaica: 216 (1756) * ''Barbylus'' <small>Juss.</small> in Gen. Pl. Paris.: 430 (1789) * ''Barola'' <small>Adans.</small> in Fam. Pl. 2: 344 (1763), nom. illeg. homonym. post. * ''Burseranthe'' <small>Rizzini</small> in Leandra 3-4(4-5): 5 (1974) * ''Elcaja'' <small>Forssk.</small> in Fl. Aegypt.-Arab.: 127 (1775) * ''Geniostephanus'' <small>Fenzl</small> in Flora 27: 312 (1844) * ''Heynichia'' <small>Kunth</small> in Index Seminum (B, Berolinensis) 1844: 8 (1844) * ''Mafureira'' <small>Bertol.</small> in Mem. Reale Accad. Sci. Ist. Bologna 2: 269 (1850) * ''Moschoxylum'' <small>A.Juss.</small> in Bull. Sci. Nat. Géol. 23: 237 (1830) * ''Odontandra'' <small>Willd. ex Schult.</small> in J.J.Roemer & J.A.Schultes, Syst. Veg., ed. 15[bis]. 5: 511 (1819) * ''Odontosiphon'' <small>M.Roem.</small> in Fam. Nat. Syn. Monogr. 1: 85 (1846) * ''Pholacilia'' <small>Griseb.</small> in Fl. Brit. W. I.: 129 (1859) * ''Portesia'' <small>Cav.</small> in Diss. 7: 369 (1789) * ''Rochetia'' <small>Delile</small> in C.L.X.Rochet d'Héricourt, Sec. Voy. Choa: 344 (1846) * ''Symphytosiphon'' <small>Harms</small> in H.G.A.Engler & K.A.E.Prantl, Nat. Pflanzenfam. 3(4): 307 (1896) * ''Torpesia'' <small>M.Roem.</small> in Fam. Nat. Syn. Monogr. 1: 86 (1846) * ''Ailantopsis'' <small>Gagnep.</small> in Notul. Syst. (Paris) 11: 163 (1944) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Melioideae]] [[Kategorija:Trichilieae]] mdvj0vlcjmvo1956uyq8z2ehf66bj16 7563667 7563664 2026-07-25T16:22:42Z Zeljko 1196 /* Vrste */ 7563667 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Trichilia'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Meliaceae]] | subfamilia = [[Melioideae]] | tribus = [[Trichilieae]] | genus = '''''Trichilia''''' | genus_autorstvo = P.Browne | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''''Trichilia''''' je biljni rod iz porodice [[Jasenjačevke|jasenjačevki]] smješten u tribus ''[[Trichilieae]]''.<ref name=<ref name="Hassler">[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1784783431 Hassler], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> Prirodno područje ovog roda je tropska i suptropska [[Amerika]], tropska i [[Južna Afrika (regija)|južna Afrika]], [[Komori]] i [[Madagaskar]].<ref name=<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:332027-2 Kew], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> == Morfologija == ''Trichilia'' je rod [[Drveće|drveća]], niskog drveća i rijetko [[polugrm]]ova iz porodice M''eliaceae''. Odjeća se uglavnom sastoji od jednostavnih, rijetko zvjezdastih dlaka. [[Listovi]] su perasti, rjeđe trodijelni ili jednostavni.<ref name="BLUMEA "/> Biljke su dvodomne, s jednospolnim [[cvjetovi]]ma skupljenima pretežno u pazušne metlice, rjeđe u vršne metlice, čuperke ili paštitaste [[cvat]]ove. [[Čaška]] je plitko ili duboko četvero- ili peterorežnjevita, rjeđe cjelovita ili sastavljena od slobodnih [[lap]]ova. [[Latica|Latice]] su četiri ili pet, rijetko sedam, slobodne ili pri osnovi srasle, preklapajuće ili valvatne.<ref name="BLUMEA "/> Prašničke niti najčešće su potpuno srasle u čašastu, vrčastu, kuglastu ili valjkastu prašničku cijev, čiji rub može biti cjelovit, nazubljen, režnjevit ili opatvoren jednostavnim odnosno dvorežnjevitim nastavcima. Rjeđe su niti djelomično ili potpuno slobodne. Prašnica je 5–10, rijetko do 13, golih ili dlakavih. Nektarijski disk može biti prstenast, čašast, tanjurast ili stopljen s prašničkom cijevi odnosno plodnicom, a ponekad potpuno izostaje.<ref name="BLUMEA "/> Plodnica je dvo- do četveropretinasta, rijetko šesteropretinasta, s jednim ili dvama sjemenim zametcima u svakom pretincu. [[Plod]] je elipsoidna, jajolika ili kuglasta lokulicidna kapsula koja se otvara s dvije do četiri kožaste ili drvenaste zaklopke. Pretinci sadrže jednu ili dvije [[sjemenke]], djelomično ili potpuno obavijene arilodom, rjeđe sarcotestom. Sjemenke su uglavnom bez endosperma, a zametak ima bočno položene [[Supka|supke]].<ref name="BLUMEA "/> Prema obradi Penningtona i Stylesa rod je obuhvaćao oko 50 vrsta u tropskoj Americi, približno 14 u Africi te dvije vrste u indo-malezijskoj regiji. Tipska je vrsta ''[[Trichilia hirta]]'' <small>L.</small><ref name="BLUMEA "/> Harmsova podjela roda na deset sekcija pokazala se neprirodnom. Nekoliko je skupina poslije izdvojeno u rodove ''[[Ekebergia]]'', ''[[Malleastrum]]'', ''[[Lepidotrichilia]]'' i ''[[Astrotrichilia]]''. Nakon njihova uklanjanja rod je postao prirodniji: njegove vrste imaju kapsularan plod, a sjemenke su uvijek opatvorene arilodom ili sarcotestom. Preostale sekcije, zasnovane uglavnom na stupnju srastanja prašničkih niti, građi diska i vrsti dlaka, autori nisu smatrali pouzdanima jer se ta obilježja mogu razlikovati čak unutar iste vrste.<ref name=<ref name="BLUMEA ">[https://scispace.com/pdf/a-generic-monograph-of-the-meliaceae-35jubytemu.pdf A generic Monograph of the Meliaceae], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> == Vrste == {{div col|cols=3}} # ''[[Trichilia acuminata]]'' <small>(Humb. & Bonpl. ex Schult.) C.DC.</small> # ''[[Trichilia adolfi]]'' <small>Harms</small> # ''[[Trichilia amapaensis]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia americana]]'' <small>(Sessé & Moc.) T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia appendiculata]]'' <small>(Triana & Planch.) C.DC.</small> # ''[[Trichilia aquifolia]]'' <small>P.Wilson</small> # ''[[Trichilia arenaria]]'' <small>T.B.Flores & V.C.Souza</small> # ''[[Trichilia areolata]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia blanchetii]]'' <small>C.DC.</small> # ''[[Trichilia breviflora]]'' <small>S.F.Blake & Standl.</small> # ''[[Trichilia bullata]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia capitata]]'' <small>Klotzsch</small> # ''[[Trichilia casarettoi]]'' <small>C.DC.</small> # ''[[Trichilia catigua]]'' <small>A.Juss.</small> # ''[[Trichilia cauliflora]]'' <small>J.-F.Leroy & Lescot</small> # ''[[Trichilia chirriactensis]]'' <small>(Standl. & Steyerm.) T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia cipo]]'' <small>(A.Juss.) C.DC.</small> # ''[[Trichilia claussenii]]'' <small>C.DC.</small> # ''[[Trichilia congesta]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia dazae]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia discolor]]'' <small>A.Juss.</small> # ''[[Trichilia djalonis]]'' <small>A.Chev.</small> # ''[[Trichilia dregeana]]'' <small>Sond.</small> # ''[[Trichilia elegans]]'' <small>A.Juss.</small> # ''[[Trichilia elsae]]'' <small>Harms</small> # ''[[Trichilia emarginata]]'' <small>(Turcz.) C.DC.</small> # ''[[Trichilia emetica]]'' <small>Vahl</small> # ''[[Trichilia erythrocarpa]]'' <small>Lundell</small> # ''[[Trichilia euneura]]'' <small>C.DC.</small> # ''[[Trichilia fasciculata]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia florbranca]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia gamopetala]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia gilgiana]]'' <small>Harms</small> # ''[[Trichilia gilletii]]'' <small>De Wild.</small> # ''[[Trichilia glabra]]'' <small>L.</small> # ''[[Trichilia grandifolia]]'' <small>Oliv.</small> # ''[[Trichilia havanensis]]'' <small>Jacq.</small> # ''[[Trichilia hirta]]'' <small>L.</small> # ''[[Trichilia hispida]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia humblotii]]'' <small>Harms</small> # ''[[Trichilia inaequilatera]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia laxipaniculata]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Trichilia lecointei]]'' <small>Ducke</small> # ''[[Trichilia lepidota]]'' <small>Mart.</small> # ''[[Trichilia lovettii]]'' <small>Cheek</small> # ''[[Trichilia magnifoliola]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia martiana]]'' <small>C.DC.</small> # ''[[Trichilia martineaui]]'' <small>Aubrév. & Pellegr.</small> # ''[[Trichilia mazanensis]]'' <small>J.F.Macbr.</small> # ''[[Trichilia megalantha]]'' <small>Harms</small> # ''[[Trichilia micrantha]]'' <small>Benth.</small> # ''[[Trichilia micropetala]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia minima]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia minutiflora]]'' <small>Standl.</small> # ''[[Trichilia monacantha]]'' <small>Urb.</small> # ''[[Trichilia monadelpha]]'' <small>(Thonn.) J.J.de Wilde</small> # ''[[Trichilia moschata]]'' <small>Sw.</small> # ''[[Trichilia mucronata]]'' <small>(Cav.) Forsyth f.</small> # ''[[Trichilia multifoliola]]'' <small>C.DC.</small> # ''[[Trichilia obovata]]'' <small>W.Palacios</small> # ''[[Trichilia oligantha]]'' <small>C.DC.</small> # ''[[Trichilia ornithothera]]'' <small>J.J.de Wilde</small> # ''[[Trichilia pachypoda]]'' <small>(Rusby) C.DC. ex Harms</small> # ''[[Trichilia pallens]]'' <small>C.DC.</small> # ''[[Trichilia pallida]]'' <small>Sw.</small> # ''[[Trichilia petenensis]]'' <small>Lundell</small> {{div col end}} == Sinonimi == Heterotipski: * ''Acanthotrichilia'' <small>(Urb.) O.F.Cook & G.N.Collins</small> in Contr. U.S. Natl. Herb. 8: 65 (1903) * ''Acrilia'' <small>Griseb.</small> in Fl. Brit. W. I.: 129 (1859) * ''Barbilus'' <small>P.Browne</small> in Civ. Nat. Hist. Jamaica: 216 (1756) * ''Barbylus'' <small>Juss.</small> in Gen. Pl. Paris.: 430 (1789) * ''Barola'' <small>Adans.</small> in Fam. Pl. 2: 344 (1763), nom. illeg. homonym. post. * ''Burseranthe'' <small>Rizzini</small> in Leandra 3-4(4-5): 5 (1974) * ''Elcaja'' <small>Forssk.</small> in Fl. Aegypt.-Arab.: 127 (1775) * ''Geniostephanus'' <small>Fenzl</small> in Flora 27: 312 (1844) * ''Heynichia'' <small>Kunth</small> in Index Seminum (B, Berolinensis) 1844: 8 (1844) * ''Mafureira'' <small>Bertol.</small> in Mem. Reale Accad. Sci. Ist. Bologna 2: 269 (1850) * ''Moschoxylum'' <small>A.Juss.</small> in Bull. Sci. Nat. Géol. 23: 237 (1830) * ''Odontandra'' <small>Willd. ex Schult.</small> in J.J.Roemer & J.A.Schultes, Syst. Veg., ed. 15[bis]. 5: 511 (1819) * ''Odontosiphon'' <small>M.Roem.</small> in Fam. Nat. Syn. Monogr. 1: 85 (1846) * ''Pholacilia'' <small>Griseb.</small> in Fl. Brit. W. I.: 129 (1859) * ''Portesia'' <small>Cav.</small> in Diss. 7: 369 (1789) * ''Rochetia'' <small>Delile</small> in C.L.X.Rochet d'Héricourt, Sec. Voy. Choa: 344 (1846) * ''Symphytosiphon'' <small>Harms</small> in H.G.A.Engler & K.A.E.Prantl, Nat. Pflanzenfam. 3(4): 307 (1896) * ''Torpesia'' <small>M.Roem.</small> in Fam. Nat. Syn. Monogr. 1: 86 (1846) * ''Ailantopsis'' <small>Gagnep.</small> in Notul. Syst. (Paris) 11: 163 (1944) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Melioideae]] [[Kategorija:Trichilieae]] 2wst341ya0nyod61wgjw9oj3bcqic7p 7563674 7563667 2026-07-25T16:32:17Z Zeljko 1196 /* Vrste */ 7563674 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Trichilia'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Meliaceae]] | subfamilia = [[Melioideae]] | tribus = [[Trichilieae]] | genus = '''''Trichilia''''' | genus_autorstvo = P.Browne | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''''Trichilia''''' je biljni rod iz porodice [[Jasenjačevke|jasenjačevki]] smješten u tribus ''[[Trichilieae]]''.<ref name=<ref name="Hassler">[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1784783431 Hassler], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> Prirodno područje ovog roda je tropska i suptropska [[Amerika]], tropska i [[Južna Afrika (regija)|južna Afrika]], [[Komori]] i [[Madagaskar]].<ref name=<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:332027-2 Kew], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> == Morfologija == ''Trichilia'' je rod [[Drveće|drveća]], niskog drveća i rijetko [[polugrm]]ova iz porodice M''eliaceae''. Odjeća se uglavnom sastoji od jednostavnih, rijetko zvjezdastih dlaka. [[Listovi]] su perasti, rjeđe trodijelni ili jednostavni.<ref name="BLUMEA "/> Biljke su dvodomne, s jednospolnim [[cvjetovi]]ma skupljenima pretežno u pazušne metlice, rjeđe u vršne metlice, čuperke ili paštitaste [[cvat]]ove. [[Čaška]] je plitko ili duboko četvero- ili peterorežnjevita, rjeđe cjelovita ili sastavljena od slobodnih [[lap]]ova. [[Latica|Latice]] su četiri ili pet, rijetko sedam, slobodne ili pri osnovi srasle, preklapajuće ili valvatne.<ref name="BLUMEA "/> Prašničke niti najčešće su potpuno srasle u čašastu, vrčastu, kuglastu ili valjkastu prašničku cijev, čiji rub može biti cjelovit, nazubljen, režnjevit ili opatvoren jednostavnim odnosno dvorežnjevitim nastavcima. Rjeđe su niti djelomično ili potpuno slobodne. Prašnica je 5–10, rijetko do 13, golih ili dlakavih. Nektarijski disk može biti prstenast, čašast, tanjurast ili stopljen s prašničkom cijevi odnosno plodnicom, a ponekad potpuno izostaje.<ref name="BLUMEA "/> Plodnica je dvo- do četveropretinasta, rijetko šesteropretinasta, s jednim ili dvama sjemenim zametcima u svakom pretincu. [[Plod]] je elipsoidna, jajolika ili kuglasta lokulicidna kapsula koja se otvara s dvije do četiri kožaste ili drvenaste zaklopke. Pretinci sadrže jednu ili dvije [[sjemenke]], djelomično ili potpuno obavijene arilodom, rjeđe sarcotestom. Sjemenke su uglavnom bez endosperma, a zametak ima bočno položene [[Supka|supke]].<ref name="BLUMEA "/> Prema obradi Penningtona i Stylesa rod je obuhvaćao oko 50 vrsta u tropskoj Americi, približno 14 u Africi te dvije vrste u indo-malezijskoj regiji. Tipska je vrsta ''[[Trichilia hirta]]'' <small>L.</small><ref name="BLUMEA "/> Harmsova podjela roda na deset sekcija pokazala se neprirodnom. Nekoliko je skupina poslije izdvojeno u rodove ''[[Ekebergia]]'', ''[[Malleastrum]]'', ''[[Lepidotrichilia]]'' i ''[[Astrotrichilia]]''. Nakon njihova uklanjanja rod je postao prirodniji: njegove vrste imaju kapsularan plod, a sjemenke su uvijek opatvorene arilodom ili sarcotestom. Preostale sekcije, zasnovane uglavnom na stupnju srastanja prašničkih niti, građi diska i vrsti dlaka, autori nisu smatrali pouzdanima jer se ta obilježja mogu razlikovati čak unutar iste vrste.<ref name=<ref name="BLUMEA ">[https://scispace.com/pdf/a-generic-monograph-of-the-meliaceae-35jubytemu.pdf A generic Monograph of the Meliaceae], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> == Vrste == {{div col|cols=3}} # ''[[Trichilia acuminata]]'' <small>(Humb. & Bonpl. ex Schult.) C.DC.</small> # ''[[Trichilia adolfi]]'' <small>Harms</small> # ''[[Trichilia amapaensis]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia americana]]'' <small>(Sessé & Moc.) T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia appendiculata]]'' <small>(Triana & Planch.) C.DC.</small> # ''[[Trichilia aquifolia]]'' <small>P.Wilson</small> # ''[[Trichilia arenaria]]'' <small>T.B.Flores & V.C.Souza</small> # ''[[Trichilia areolata]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia blanchetii]]'' <small>C.DC.</small> # ''[[Trichilia breviflora]]'' <small>S.F.Blake & Standl.</small> # ''[[Trichilia bullata]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia capitata]]'' <small>Klotzsch</small> # ''[[Trichilia casarettoi]]'' <small>C.DC.</small> # ''[[Trichilia catigua]]'' <small>A.Juss.</small> # ''[[Trichilia cauliflora]]'' <small>J.-F.Leroy & Lescot</small> # ''[[Trichilia chirriactensis]]'' <small>(Standl. & Steyerm.) T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia cipo]]'' <small>(A.Juss.) C.DC.</small> # ''[[Trichilia claussenii]]'' <small>C.DC.</small> # ''[[Trichilia congesta]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia dazae]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia discolor]]'' <small>A.Juss.</small> # ''[[Trichilia djalonis]]'' <small>A.Chev.</small> # ''[[Trichilia dregeana]]'' <small>Sond.</small> # ''[[Trichilia elegans]]'' <small>A.Juss.</small> # ''[[Trichilia elsae]]'' <small>Harms</small> # ''[[Trichilia emarginata]]'' <small>(Turcz.) C.DC.</small> # ''[[Trichilia emetica]]'' <small>Vahl</small> # ''[[Trichilia erythrocarpa]]'' <small>Lundell</small> # ''[[Trichilia euneura]]'' <small>C.DC.</small> # ''[[Trichilia fasciculata]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia florbranca]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia gamopetala]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia gilgiana]]'' <small>Harms</small> # ''[[Trichilia gilletii]]'' <small>De Wild.</small> # ''[[Trichilia glabra]]'' <small>L.</small> # ''[[Trichilia grandifolia]]'' <small>Oliv.</small> # ''[[Trichilia havanensis]]'' <small>Jacq.</small> # ''[[Trichilia hirta]]'' <small>L.</small> # ''[[Trichilia hispida]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia humblotii]]'' <small>Harms</small> # ''[[Trichilia inaequilatera]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia laxipaniculata]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Trichilia lecointei]]'' <small>Ducke</small> # ''[[Trichilia lepidota]]'' <small>Mart.</small> # ''[[Trichilia lovettii]]'' <small>Cheek</small> # ''[[Trichilia magnifoliola]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia martiana]]'' <small>C.DC.</small> # ''[[Trichilia martineaui]]'' <small>Aubrév. & Pellegr.</small> # ''[[Trichilia mazanensis]]'' <small>J.F.Macbr.</small> # ''[[Trichilia megalantha]]'' <small>Harms</small> # ''[[Trichilia micrantha]]'' <small>Benth.</small> # ''[[Trichilia micropetala]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia minima]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia minutiflora]]'' <small>Standl.</small> # ''[[Trichilia monacantha]]'' <small>Urb.</small> # ''[[Trichilia monadelpha]]'' <small>(Thonn.) J.J.de Wilde</small> # ''[[Trichilia moschata]]'' <small>Sw.</small> # ''[[Trichilia mucronata]]'' <small>(Cav.) Forsyth f.</small> # ''[[Trichilia multifoliola]]'' <small>C.DC.</small> # ''[[Trichilia obovata]]'' <small>W.Palacios</small> # ''[[Trichilia oligantha]]'' <small>C.DC.</small> # ''[[Trichilia ornithothera]]'' <small>J.J.de Wilde</small> # ''[[Trichilia pachypoda]]'' <small>(Rusby) C.DC. ex Harms</small> # ''[[Trichilia pallens]]'' <small>C.DC.</small> # ''[[Trichilia pallida]]'' <small>Sw.</small> # ''[[Trichilia petenensis]]'' <small>Lundell</small> # ''[[Trichilia pittieri]]'' <small>C.DC.</small> # ''[[Trichilia pleeana]]'' <small>(A.Juss.) C.DC.</small> # ''[[Trichilia poeppigii]]'' <small>C.DC.</small> # ''[[Trichilia prieureana]]'' <small>A.Juss.</small> # ''[[Trichilia primogenita]]'' <small>W.Palacios</small> # ''[[Trichilia pseudostipularis]]'' <small>(A.Juss.) C.DC.</small> # ''[[Trichilia pugana]]'' <small>V.W.Steinm. & Ram.-Amezcua</small> # ''[[Trichilia pungens]]'' <small>Urb.</small> # ''[[Trichilia quadrijuga]]'' <small>Kunth</small> # ''[[Trichilia quadrivalvis]]'' <small>C.DC.</small> # ''[[Trichilia ramalhoi]]'' <small>Rizzini</small> # ''[[Trichilia reticulata]]'' <small>P.Wilson</small> # ''[[Trichilia retusa]]'' <small>Oliv.</small> # ''[[Trichilia reynelii]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia rubescens]]'' <small>Oliv.</small> # ''[[Trichilia rubra]]'' <small>C.DC.</small> # ''[[Trichilia sambiranensis]]'' <small>Callm. & Phillipson</small> # ''[[Trichilia schomburgkii]]'' <small>C.DC.</small> # ''[[Trichilia septentrionalis]]'' <small>C.DC.</small> # ''[[Trichilia silvatica]]'' <small>C.DC.</small> # ''[[Trichilia singularis]]'' <small>C.DC.</small> {{div col end}} == Sinonimi == Heterotipski: * ''Acanthotrichilia'' <small>(Urb.) O.F.Cook & G.N.Collins</small> in Contr. U.S. Natl. Herb. 8: 65 (1903) * ''Acrilia'' <small>Griseb.</small> in Fl. Brit. W. I.: 129 (1859) * ''Barbilus'' <small>P.Browne</small> in Civ. Nat. Hist. Jamaica: 216 (1756) * ''Barbylus'' <small>Juss.</small> in Gen. Pl. Paris.: 430 (1789) * ''Barola'' <small>Adans.</small> in Fam. Pl. 2: 344 (1763), nom. illeg. homonym. post. * ''Burseranthe'' <small>Rizzini</small> in Leandra 3-4(4-5): 5 (1974) * ''Elcaja'' <small>Forssk.</small> in Fl. Aegypt.-Arab.: 127 (1775) * ''Geniostephanus'' <small>Fenzl</small> in Flora 27: 312 (1844) * ''Heynichia'' <small>Kunth</small> in Index Seminum (B, Berolinensis) 1844: 8 (1844) * ''Mafureira'' <small>Bertol.</small> in Mem. Reale Accad. Sci. Ist. Bologna 2: 269 (1850) * ''Moschoxylum'' <small>A.Juss.</small> in Bull. Sci. Nat. Géol. 23: 237 (1830) * ''Odontandra'' <small>Willd. ex Schult.</small> in J.J.Roemer & J.A.Schultes, Syst. Veg., ed. 15[bis]. 5: 511 (1819) * ''Odontosiphon'' <small>M.Roem.</small> in Fam. Nat. Syn. Monogr. 1: 85 (1846) * ''Pholacilia'' <small>Griseb.</small> in Fl. Brit. W. I.: 129 (1859) * ''Portesia'' <small>Cav.</small> in Diss. 7: 369 (1789) * ''Rochetia'' <small>Delile</small> in C.L.X.Rochet d'Héricourt, Sec. Voy. Choa: 344 (1846) * ''Symphytosiphon'' <small>Harms</small> in H.G.A.Engler & K.A.E.Prantl, Nat. Pflanzenfam. 3(4): 307 (1896) * ''Torpesia'' <small>M.Roem.</small> in Fam. Nat. Syn. Monogr. 1: 86 (1846) * ''Ailantopsis'' <small>Gagnep.</small> in Notul. Syst. (Paris) 11: 163 (1944) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Melioideae]] [[Kategorija:Trichilieae]] r53zp01llbsu8mi6nd9xfl5gy7qz7v6 7563675 7563674 2026-07-25T16:37:12Z Zeljko 1196 /* Vrste */ 7563675 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Trichilia'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Meliaceae]] | subfamilia = [[Melioideae]] | tribus = [[Trichilieae]] | genus = '''''Trichilia''''' | genus_autorstvo = P.Browne | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''''Trichilia''''' je biljni rod iz porodice [[Jasenjačevke|jasenjačevki]] smješten u tribus ''[[Trichilieae]]''.<ref name=<ref name="Hassler">[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1784783431 Hassler], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> Prirodno područje ovog roda je tropska i suptropska [[Amerika]], tropska i [[Južna Afrika (regija)|južna Afrika]], [[Komori]] i [[Madagaskar]].<ref name=<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:332027-2 Kew], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> == Morfologija == ''Trichilia'' je rod [[Drveće|drveća]], niskog drveća i rijetko [[polugrm]]ova iz porodice M''eliaceae''. Odjeća se uglavnom sastoji od jednostavnih, rijetko zvjezdastih dlaka. [[Listovi]] su perasti, rjeđe trodijelni ili jednostavni.<ref name="BLUMEA "/> Biljke su dvodomne, s jednospolnim [[cvjetovi]]ma skupljenima pretežno u pazušne metlice, rjeđe u vršne metlice, čuperke ili paštitaste [[cvat]]ove. [[Čaška]] je plitko ili duboko četvero- ili peterorežnjevita, rjeđe cjelovita ili sastavljena od slobodnih [[lap]]ova. [[Latica|Latice]] su četiri ili pet, rijetko sedam, slobodne ili pri osnovi srasle, preklapajuće ili valvatne.<ref name="BLUMEA "/> Prašničke niti najčešće su potpuno srasle u čašastu, vrčastu, kuglastu ili valjkastu prašničku cijev, čiji rub može biti cjelovit, nazubljen, režnjevit ili opatvoren jednostavnim odnosno dvorežnjevitim nastavcima. Rjeđe su niti djelomično ili potpuno slobodne. Prašnica je 5–10, rijetko do 13, golih ili dlakavih. Nektarijski disk može biti prstenast, čašast, tanjurast ili stopljen s prašničkom cijevi odnosno plodnicom, a ponekad potpuno izostaje.<ref name="BLUMEA "/> Plodnica je dvo- do četveropretinasta, rijetko šesteropretinasta, s jednim ili dvama sjemenim zametcima u svakom pretincu. [[Plod]] je elipsoidna, jajolika ili kuglasta lokulicidna kapsula koja se otvara s dvije do četiri kožaste ili drvenaste zaklopke. Pretinci sadrže jednu ili dvije [[sjemenke]], djelomično ili potpuno obavijene arilodom, rjeđe sarcotestom. Sjemenke su uglavnom bez endosperma, a zametak ima bočno položene [[Supka|supke]].<ref name="BLUMEA "/> Prema obradi Penningtona i Stylesa rod je obuhvaćao oko 50 vrsta u tropskoj Americi, približno 14 u Africi te dvije vrste u indo-malezijskoj regiji. Tipska je vrsta ''[[Trichilia hirta]]'' <small>L.</small><ref name="BLUMEA "/> Harmsova podjela roda na deset sekcija pokazala se neprirodnom. Nekoliko je skupina poslije izdvojeno u rodove ''[[Ekebergia]]'', ''[[Malleastrum]]'', ''[[Lepidotrichilia]]'' i ''[[Astrotrichilia]]''. Nakon njihova uklanjanja rod je postao prirodniji: njegove vrste imaju kapsularan plod, a sjemenke su uvijek opatvorene arilodom ili sarcotestom. Preostale sekcije, zasnovane uglavnom na stupnju srastanja prašničkih niti, građi diska i vrsti dlaka, autori nisu smatrali pouzdanima jer se ta obilježja mogu razlikovati čak unutar iste vrste.<ref name=<ref name="BLUMEA ">[https://scispace.com/pdf/a-generic-monograph-of-the-meliaceae-35jubytemu.pdf A generic Monograph of the Meliaceae], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> == Vrste == {{div col|cols=3}} # ''[[Trichilia acuminata]]'' <small>(Humb. & Bonpl. ex Schult.) C.DC.</small> # ''[[Trichilia adolfi]]'' <small>Harms</small> # ''[[Trichilia amapaensis]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia americana]]'' <small>(Sessé & Moc.) T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia appendiculata]]'' <small>(Triana & Planch.) C.DC.</small> # ''[[Trichilia aquifolia]]'' <small>P.Wilson</small> # ''[[Trichilia arenaria]]'' <small>T.B.Flores & V.C.Souza</small> # ''[[Trichilia areolata]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia blanchetii]]'' <small>C.DC.</small> # ''[[Trichilia breviflora]]'' <small>S.F.Blake & Standl.</small> # ''[[Trichilia bullata]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia capitata]]'' <small>Klotzsch</small> # ''[[Trichilia casarettoi]]'' <small>C.DC.</small> # ''[[Trichilia catigua]]'' <small>A.Juss.</small> # ''[[Trichilia cauliflora]]'' <small>J.-F.Leroy & Lescot</small> # ''[[Trichilia chirriactensis]]'' <small>(Standl. & Steyerm.) T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia cipo]]'' <small>(A.Juss.) C.DC.</small> # ''[[Trichilia claussenii]]'' <small>C.DC.</small> # ''[[Trichilia congesta]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia dazae]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia discolor]]'' <small>A.Juss.</small> # ''[[Trichilia djalonis]]'' <small>A.Chev.</small> # ''[[Trichilia dregeana]]'' <small>Sond.</small> # ''[[Trichilia elegans]]'' <small>A.Juss.</small> # ''[[Trichilia elsae]]'' <small>Harms</small> # ''[[Trichilia emarginata]]'' <small>(Turcz.) C.DC.</small> # ''[[Trichilia emetica]]'' <small>Vahl</small> # ''[[Trichilia erythrocarpa]]'' <small>Lundell</small> # ''[[Trichilia euneura]]'' <small>C.DC.</small> # ''[[Trichilia fasciculata]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia florbranca]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia gamopetala]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia gilgiana]]'' <small>Harms</small> # ''[[Trichilia gilletii]]'' <small>De Wild.</small> # ''[[Trichilia glabra]]'' <small>L.</small> # ''[[Trichilia grandifolia]]'' <small>Oliv.</small> # ''[[Trichilia havanensis]]'' <small>Jacq.</small> # ''[[Trichilia hirta]]'' <small>L.</small> # ''[[Trichilia hispida]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia humblotii]]'' <small>Harms</small> # ''[[Trichilia inaequilatera]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia laxipaniculata]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Trichilia lecointei]]'' <small>Ducke</small> # ''[[Trichilia lepidota]]'' <small>Mart.</small> # ''[[Trichilia lovettii]]'' <small>Cheek</small> # ''[[Trichilia magnifoliola]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia martiana]]'' <small>C.DC.</small> # ''[[Trichilia martineaui]]'' <small>Aubrév. & Pellegr.</small> # ''[[Trichilia mazanensis]]'' <small>J.F.Macbr.</small> # ''[[Trichilia megalantha]]'' <small>Harms</small> # ''[[Trichilia micrantha]]'' <small>Benth.</small> # ''[[Trichilia micropetala]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia minima]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia minutiflora]]'' <small>Standl.</small> # ''[[Trichilia monacantha]]'' <small>Urb.</small> # ''[[Trichilia monadelpha]]'' <small>(Thonn.) J.J.de Wilde</small> # ''[[Trichilia moschata]]'' <small>Sw.</small> # ''[[Trichilia mucronata]]'' <small>(Cav.) Forsyth f.</small> # ''[[Trichilia multifoliola]]'' <small>C.DC.</small> # ''[[Trichilia obovata]]'' <small>W.Palacios</small> # ''[[Trichilia oligantha]]'' <small>C.DC.</small> # ''[[Trichilia ornithothera]]'' <small>J.J.de Wilde</small> # ''[[Trichilia pachypoda]]'' <small>(Rusby) C.DC. ex Harms</small> # ''[[Trichilia pallens]]'' <small>C.DC.</small> # ''[[Trichilia pallida]]'' <small>Sw.</small> # ''[[Trichilia petenensis]]'' <small>Lundell</small> # ''[[Trichilia pittieri]]'' <small>C.DC.</small> # ''[[Trichilia pleeana]]'' <small>(A.Juss.) C.DC.</small> # ''[[Trichilia poeppigii]]'' <small>C.DC.</small> # ''[[Trichilia prieureana]]'' <small>A.Juss.</small> # ''[[Trichilia primogenita]]'' <small>W.Palacios</small> # ''[[Trichilia pseudostipularis]]'' <small>(A.Juss.) C.DC.</small> # ''[[Trichilia pugana]]'' <small>V.W.Steinm. & Ram.-Amezcua</small> # ''[[Trichilia pungens]]'' <small>Urb.</small> # ''[[Trichilia quadrijuga]]'' <small>Kunth</small> # ''[[Trichilia quadrivalvis]]'' <small>C.DC.</small> # ''[[Trichilia ramalhoi]]'' <small>Rizzini</small> # ''[[Trichilia reticulata]]'' <small>P.Wilson</small> # ''[[Trichilia retusa]]'' <small>Oliv.</small> # ''[[Trichilia reynelii]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia rubescens]]'' <small>Oliv.</small> # ''[[Trichilia rubra]]'' <small>C.DC.</small> # ''[[Trichilia sambiranensis]]'' <small>Callm. & Phillipson</small> # ''[[Trichilia schomburgkii]]'' <small>C.DC.</small> # ''[[Trichilia septentrionalis]]'' <small>C.DC.</small> # ''[[Trichilia silvatica]]'' <small>C.DC.</small> # ''[[Trichilia singularis]]'' <small>C.DC.</small> # ''[[Trichilia solitudinis]]'' <small>Harms</small> # ''[[Trichilia stellatotomentosa]]'' <small>Kuntze</small> # ''[[Trichilia stenophylla]]'' <small>Urb. & Ekman</small> # ''[[Trichilia stipitata]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia surinamensis]]'' <small>(Miq.) C.DC.</small> # ''[[Trichilia surumuensis]]'' <small>C.DC.</small> # ''[[Trichilia taubertiana]]'' <small>Harms</small> # ''[[Trichilia tenuifructa]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia tessmannii]]'' <small>Harms</small> # ''[[Trichilia tetrapetala]]'' <small>C.DC.</small> # ''[[Trichilia tomentosa]]'' <small>Kunth</small> {{div col end}} == Sinonimi == Heterotipski: * ''Acanthotrichilia'' <small>(Urb.) O.F.Cook & G.N.Collins</small> in Contr. U.S. Natl. Herb. 8: 65 (1903) * ''Acrilia'' <small>Griseb.</small> in Fl. Brit. W. I.: 129 (1859) * ''Barbilus'' <small>P.Browne</small> in Civ. Nat. Hist. Jamaica: 216 (1756) * ''Barbylus'' <small>Juss.</small> in Gen. Pl. Paris.: 430 (1789) * ''Barola'' <small>Adans.</small> in Fam. Pl. 2: 344 (1763), nom. illeg. homonym. post. * ''Burseranthe'' <small>Rizzini</small> in Leandra 3-4(4-5): 5 (1974) * ''Elcaja'' <small>Forssk.</small> in Fl. Aegypt.-Arab.: 127 (1775) * ''Geniostephanus'' <small>Fenzl</small> in Flora 27: 312 (1844) * ''Heynichia'' <small>Kunth</small> in Index Seminum (B, Berolinensis) 1844: 8 (1844) * ''Mafureira'' <small>Bertol.</small> in Mem. Reale Accad. Sci. Ist. Bologna 2: 269 (1850) * ''Moschoxylum'' <small>A.Juss.</small> in Bull. Sci. Nat. Géol. 23: 237 (1830) * ''Odontandra'' <small>Willd. ex Schult.</small> in J.J.Roemer & J.A.Schultes, Syst. Veg., ed. 15[bis]. 5: 511 (1819) * ''Odontosiphon'' <small>M.Roem.</small> in Fam. Nat. Syn. Monogr. 1: 85 (1846) * ''Pholacilia'' <small>Griseb.</small> in Fl. Brit. W. I.: 129 (1859) * ''Portesia'' <small>Cav.</small> in Diss. 7: 369 (1789) * ''Rochetia'' <small>Delile</small> in C.L.X.Rochet d'Héricourt, Sec. Voy. Choa: 344 (1846) * ''Symphytosiphon'' <small>Harms</small> in H.G.A.Engler & K.A.E.Prantl, Nat. Pflanzenfam. 3(4): 307 (1896) * ''Torpesia'' <small>M.Roem.</small> in Fam. Nat. Syn. Monogr. 1: 86 (1846) * ''Ailantopsis'' <small>Gagnep.</small> in Notul. Syst. (Paris) 11: 163 (1944) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Melioideae]] [[Kategorija:Trichilieae]] 89ejtys9lg6g9jnh1b52qg6l20lf4jk 7563678 7563675 2026-07-25T16:39:38Z Zeljko 1196 /* Vrste */ 7563678 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Trichilia'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Meliaceae]] | subfamilia = [[Melioideae]] | tribus = [[Trichilieae]] | genus = '''''Trichilia''''' | genus_autorstvo = P.Browne | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''''Trichilia''''' je biljni rod iz porodice [[Jasenjačevke|jasenjačevki]] smješten u tribus ''[[Trichilieae]]''.<ref name=<ref name="Hassler">[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1784783431 Hassler], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> Prirodno područje ovog roda je tropska i suptropska [[Amerika]], tropska i [[Južna Afrika (regija)|južna Afrika]], [[Komori]] i [[Madagaskar]].<ref name=<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:332027-2 Kew], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> == Morfologija == ''Trichilia'' je rod [[Drveće|drveća]], niskog drveća i rijetko [[polugrm]]ova iz porodice M''eliaceae''. Odjeća se uglavnom sastoji od jednostavnih, rijetko zvjezdastih dlaka. [[Listovi]] su perasti, rjeđe trodijelni ili jednostavni.<ref name="BLUMEA "/> Biljke su dvodomne, s jednospolnim [[cvjetovi]]ma skupljenima pretežno u pazušne metlice, rjeđe u vršne metlice, čuperke ili paštitaste [[cvat]]ove. [[Čaška]] je plitko ili duboko četvero- ili peterorežnjevita, rjeđe cjelovita ili sastavljena od slobodnih [[lap]]ova. [[Latica|Latice]] su četiri ili pet, rijetko sedam, slobodne ili pri osnovi srasle, preklapajuće ili valvatne.<ref name="BLUMEA "/> Prašničke niti najčešće su potpuno srasle u čašastu, vrčastu, kuglastu ili valjkastu prašničku cijev, čiji rub može biti cjelovit, nazubljen, režnjevit ili opatvoren jednostavnim odnosno dvorežnjevitim nastavcima. Rjeđe su niti djelomično ili potpuno slobodne. Prašnica je 5–10, rijetko do 13, golih ili dlakavih. Nektarijski disk može biti prstenast, čašast, tanjurast ili stopljen s prašničkom cijevi odnosno plodnicom, a ponekad potpuno izostaje.<ref name="BLUMEA "/> Plodnica je dvo- do četveropretinasta, rijetko šesteropretinasta, s jednim ili dvama sjemenim zametcima u svakom pretincu. [[Plod]] je elipsoidna, jajolika ili kuglasta lokulicidna kapsula koja se otvara s dvije do četiri kožaste ili drvenaste zaklopke. Pretinci sadrže jednu ili dvije [[sjemenke]], djelomično ili potpuno obavijene arilodom, rjeđe sarcotestom. Sjemenke su uglavnom bez endosperma, a zametak ima bočno položene [[Supka|supke]].<ref name="BLUMEA "/> Prema obradi Penningtona i Stylesa rod je obuhvaćao oko 50 vrsta u tropskoj Americi, približno 14 u Africi te dvije vrste u indo-malezijskoj regiji. Tipska je vrsta ''[[Trichilia hirta]]'' <small>L.</small><ref name="BLUMEA "/> Harmsova podjela roda na deset sekcija pokazala se neprirodnom. Nekoliko je skupina poslije izdvojeno u rodove ''[[Ekebergia]]'', ''[[Malleastrum]]'', ''[[Lepidotrichilia]]'' i ''[[Astrotrichilia]]''. Nakon njihova uklanjanja rod je postao prirodniji: njegove vrste imaju kapsularan plod, a sjemenke su uvijek opatvorene arilodom ili sarcotestom. Preostale sekcije, zasnovane uglavnom na stupnju srastanja prašničkih niti, građi diska i vrsti dlaka, autori nisu smatrali pouzdanima jer se ta obilježja mogu razlikovati čak unutar iste vrste.<ref name=<ref name="BLUMEA ">[https://scispace.com/pdf/a-generic-monograph-of-the-meliaceae-35jubytemu.pdf A generic Monograph of the Meliaceae], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> == Vrste == {{div col|cols=3}} # ''[[Trichilia acuminata]]'' <small>(Humb. & Bonpl. ex Schult.) C.DC.</small> # ''[[Trichilia adolfi]]'' <small>Harms</small> # ''[[Trichilia amapaensis]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia americana]]'' <small>(Sessé & Moc.) T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia appendiculata]]'' <small>(Triana & Planch.) C.DC.</small> # ''[[Trichilia aquifolia]]'' <small>P.Wilson</small> # ''[[Trichilia arenaria]]'' <small>T.B.Flores & V.C.Souza</small> # ''[[Trichilia areolata]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia blanchetii]]'' <small>C.DC.</small> # ''[[Trichilia breviflora]]'' <small>S.F.Blake & Standl.</small> # ''[[Trichilia bullata]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia capitata]]'' <small>Klotzsch</small> # ''[[Trichilia casarettoi]]'' <small>C.DC.</small> # ''[[Trichilia catigua]]'' <small>A.Juss.</small> # ''[[Trichilia cauliflora]]'' <small>J.-F.Leroy & Lescot</small> # ''[[Trichilia chirriactensis]]'' <small>(Standl. & Steyerm.) T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia cipo]]'' <small>(A.Juss.) C.DC.</small> # ''[[Trichilia claussenii]]'' <small>C.DC.</small> # ''[[Trichilia congesta]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia dazae]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia discolor]]'' <small>A.Juss.</small> # ''[[Trichilia djalonis]]'' <small>A.Chev.</small> # ''[[Trichilia dregeana]]'' <small>Sond.</small> # ''[[Trichilia elegans]]'' <small>A.Juss.</small> # ''[[Trichilia elsae]]'' <small>Harms</small> # ''[[Trichilia emarginata]]'' <small>(Turcz.) C.DC.</small> # ''[[Trichilia emetica]]'' <small>Vahl</small> # ''[[Trichilia erythrocarpa]]'' <small>Lundell</small> # ''[[Trichilia euneura]]'' <small>C.DC.</small> # ''[[Trichilia fasciculata]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia florbranca]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia gamopetala]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia gilgiana]]'' <small>Harms</small> # ''[[Trichilia gilletii]]'' <small>De Wild.</small> # ''[[Trichilia glabra]]'' <small>L.</small> # ''[[Trichilia grandifolia]]'' <small>Oliv.</small> # ''[[Trichilia havanensis]]'' <small>Jacq.</small> # ''[[Trichilia hirta]]'' <small>L.</small> # ''[[Trichilia hispida]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia humblotii]]'' <small>Harms</small> # ''[[Trichilia inaequilatera]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia laxipaniculata]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Trichilia lecointei]]'' <small>Ducke</small> # ''[[Trichilia lepidota]]'' <small>Mart.</small> # ''[[Trichilia lovettii]]'' <small>Cheek</small> # ''[[Trichilia magnifoliola]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia martiana]]'' <small>C.DC.</small> # ''[[Trichilia martineaui]]'' <small>Aubrév. & Pellegr.</small> # ''[[Trichilia mazanensis]]'' <small>J.F.Macbr.</small> # ''[[Trichilia megalantha]]'' <small>Harms</small> # ''[[Trichilia micrantha]]'' <small>Benth.</small> # ''[[Trichilia micropetala]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia minima]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia minutiflora]]'' <small>Standl.</small> # ''[[Trichilia monacantha]]'' <small>Urb.</small> # ''[[Trichilia monadelpha]]'' <small>(Thonn.) J.J.de Wilde</small> # ''[[Trichilia moschata]]'' <small>Sw.</small> # ''[[Trichilia mucronata]]'' <small>(Cav.) Forsyth f.</small> # ''[[Trichilia multifoliola]]'' <small>C.DC.</small> # ''[[Trichilia obovata]]'' <small>W.Palacios</small> # ''[[Trichilia oligantha]]'' <small>C.DC.</small> # ''[[Trichilia ornithothera]]'' <small>J.J.de Wilde</small> # ''[[Trichilia pachypoda]]'' <small>(Rusby) C.DC. ex Harms</small> # ''[[Trichilia pallens]]'' <small>C.DC.</small> # ''[[Trichilia pallida]]'' <small>Sw.</small> # ''[[Trichilia petenensis]]'' <small>Lundell</small> # ''[[Trichilia pittieri]]'' <small>C.DC.</small> # ''[[Trichilia pleeana]]'' <small>(A.Juss.) C.DC.</small> # ''[[Trichilia poeppigii]]'' <small>C.DC.</small> # ''[[Trichilia prieureana]]'' <small>A.Juss.</small> # ''[[Trichilia primogenita]]'' <small>W.Palacios</small> # ''[[Trichilia pseudostipularis]]'' <small>(A.Juss.) C.DC.</small> # ''[[Trichilia pugana]]'' <small>V.W.Steinm. & Ram.-Amezcua</small> # ''[[Trichilia pungens]]'' <small>Urb.</small> # ''[[Trichilia quadrijuga]]'' <small>Kunth</small> # ''[[Trichilia quadrivalvis]]'' <small>C.DC.</small> # ''[[Trichilia ramalhoi]]'' <small>Rizzini</small> # ''[[Trichilia reticulata]]'' <small>P.Wilson</small> # ''[[Trichilia retusa]]'' <small>Oliv.</small> # ''[[Trichilia reynelii]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia rubescens]]'' <small>Oliv.</small> # ''[[Trichilia rubra]]'' <small>C.DC.</small> # ''[[Trichilia sambiranensis]]'' <small>Callm. & Phillipson</small> # ''[[Trichilia schomburgkii]]'' <small>C.DC.</small> # ''[[Trichilia septentrionalis]]'' <small>C.DC.</small> # ''[[Trichilia silvatica]]'' <small>C.DC.</small> # ''[[Trichilia singularis]]'' <small>C.DC.</small> # ''[[Trichilia solitudinis]]'' <small>Harms</small> # ''[[Trichilia stellatotomentosa]]'' <small>Kuntze</small> # ''[[Trichilia stenophylla]]'' <small>Urb. & Ekman</small> # ''[[Trichilia stipitata]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia surinamensis]]'' <small>(Miq.) C.DC.</small> # ''[[Trichilia surumuensis]]'' <small>C.DC.</small> # ''[[Trichilia taubertiana]]'' <small>Harms</small> # ''[[Trichilia tenuifructa]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia tessmannii]]'' <small>Harms</small> # ''[[Trichilia tetrapetala]]'' <small>C.DC.</small> # ''[[Trichilia tomentosa]]'' <small>Kunth</small> # ''[[Trichilia trachyantha]]'' <small>(Griseb.) C.DC.</small> # ''[[Trichilia triacantha]]'' <small>Urb.</small> # ''[[Trichilia trifolia]]'' <small>L.</small> # ''[[Trichilia trimera]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia tsaratananensis]]'' <small>Lescot</small> # ''[[Trichilia tuberculata]]'' <small>(Triana & Planch.) C.DC.</small> # ''[[Trichilia ulei]]'' <small>C.DC.</small> # ''[[Trichilia vestigialis]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia watorikensis]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia welwitschii]]'' <small>C.DC.</small> # ''[[Trichilia zewaldae]]'' <small>J.J.de Wilde</small> {{div col end}} == Sinonimi == Heterotipski: * ''Acanthotrichilia'' <small>(Urb.) O.F.Cook & G.N.Collins</small> in Contr. U.S. Natl. Herb. 8: 65 (1903) * ''Acrilia'' <small>Griseb.</small> in Fl. Brit. W. I.: 129 (1859) * ''Barbilus'' <small>P.Browne</small> in Civ. Nat. Hist. Jamaica: 216 (1756) * ''Barbylus'' <small>Juss.</small> in Gen. Pl. Paris.: 430 (1789) * ''Barola'' <small>Adans.</small> in Fam. Pl. 2: 344 (1763), nom. illeg. homonym. post. * ''Burseranthe'' <small>Rizzini</small> in Leandra 3-4(4-5): 5 (1974) * ''Elcaja'' <small>Forssk.</small> in Fl. Aegypt.-Arab.: 127 (1775) * ''Geniostephanus'' <small>Fenzl</small> in Flora 27: 312 (1844) * ''Heynichia'' <small>Kunth</small> in Index Seminum (B, Berolinensis) 1844: 8 (1844) * ''Mafureira'' <small>Bertol.</small> in Mem. Reale Accad. Sci. Ist. Bologna 2: 269 (1850) * ''Moschoxylum'' <small>A.Juss.</small> in Bull. Sci. Nat. Géol. 23: 237 (1830) * ''Odontandra'' <small>Willd. ex Schult.</small> in J.J.Roemer & J.A.Schultes, Syst. Veg., ed. 15[bis]. 5: 511 (1819) * ''Odontosiphon'' <small>M.Roem.</small> in Fam. Nat. Syn. Monogr. 1: 85 (1846) * ''Pholacilia'' <small>Griseb.</small> in Fl. Brit. W. I.: 129 (1859) * ''Portesia'' <small>Cav.</small> in Diss. 7: 369 (1789) * ''Rochetia'' <small>Delile</small> in C.L.X.Rochet d'Héricourt, Sec. Voy. Choa: 344 (1846) * ''Symphytosiphon'' <small>Harms</small> in H.G.A.Engler & K.A.E.Prantl, Nat. Pflanzenfam. 3(4): 307 (1896) * ''Torpesia'' <small>M.Roem.</small> in Fam. Nat. Syn. Monogr. 1: 86 (1846) * ''Ailantopsis'' <small>Gagnep.</small> in Notul. Syst. (Paris) 11: 163 (1944) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Melioideae]] [[Kategorija:Trichilieae]] 3wwsul67o4bfhfh5d5yiyzancq59aji 7563679 7563678 2026-07-25T16:51:35Z Zeljko 1196 7563679 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Trichilia'' | slika = Trichilia hirta CF9A3340.jpg | slika_opis = ''T. hirta'', tipska vrsta | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Meliaceae]] | subfamilia = [[Melioideae]] | tribus = [[Trichilieae]] | genus = '''''Trichilia''''' | genus_autorstvo = P.Browne | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''''Trichilia''''' je biljni rod iz porodice [[Jasenjačevke|jasenjačevki]] smješten u tribus ''[[Trichilieae]]''.<ref name=<ref name="Hassler">[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1784783431 Hassler], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> Prirodno područje ovog roda je tropska i suptropska [[Amerika]], tropska i [[Južna Afrika (regija)|južna Afrika]], [[Komori]] i [[Madagaskar]].<ref name=<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:332027-2 Kew], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> == Morfologija == ''Trichilia'' je rod [[Drveće|drveća]], niskog drveća i rijetko [[polugrm]]ova iz porodice M''eliaceae''. Odjeća se uglavnom sastoji od jednostavnih, rijetko zvjezdastih dlaka. [[Listovi]] su perasti, rjeđe trodijelni ili jednostavni.<ref name="BLUMEA "/> Biljke su dvodomne, s jednospolnim [[cvjetovi]]ma skupljenima pretežno u pazušne metlice, rjeđe u vršne metlice, čuperke ili paštitaste [[cvat]]ove. [[Čaška]] je plitko ili duboko četvero- ili peterorežnjevita, rjeđe cjelovita ili sastavljena od slobodnih [[lap]]ova. [[Latica|Latice]] su četiri ili pet, rijetko sedam, slobodne ili pri osnovi srasle, preklapajuće ili valvatne.<ref name="BLUMEA "/> Prašničke niti najčešće su potpuno srasle u čašastu, vrčastu, kuglastu ili valjkastu prašničku cijev, čiji rub može biti cjelovit, nazubljen, režnjevit ili opatvoren jednostavnim odnosno dvorežnjevitim nastavcima. Rjeđe su niti djelomično ili potpuno slobodne. Prašnica je 5–10, rijetko do 13, golih ili dlakavih. Nektarijski disk može biti prstenast, čašast, tanjurast ili stopljen s prašničkom cijevi odnosno plodnicom, a ponekad potpuno izostaje.<ref name="BLUMEA "/> Plodnica je dvo- do četveropretinasta, rijetko šesteropretinasta, s jednim ili dvama sjemenim zametcima u svakom pretincu. [[Plod]] je elipsoidna, jajolika ili kuglasta lokulicidna kapsula koja se otvara s dvije do četiri kožaste ili drvenaste zaklopke. Pretinci sadrže jednu ili dvije [[sjemenke]], djelomično ili potpuno obavijene arilodom, rjeđe sarcotestom. Sjemenke su uglavnom bez endosperma, a zametak ima bočno položene [[Supka|supke]].<ref name="BLUMEA "/> Prema obradi Penningtona i Stylesa rod je obuhvaćao oko 50 vrsta u tropskoj Americi, približno 14 u Africi te dvije vrste u indo-malezijskoj regiji. Tipska je vrsta ''[[Trichilia hirta]]'' <small>L.</small><ref name="BLUMEA "/> Harmsova podjela roda na deset sekcija pokazala se neprirodnom. Nekoliko je skupina poslije izdvojeno u rodove ''[[Ekebergia]]'', ''[[Malleastrum]]'', ''[[Lepidotrichilia]]'' i ''[[Astrotrichilia]]''. Nakon njihova uklanjanja rod je postao prirodniji: njegove vrste imaju kapsularan plod, a sjemenke su uvijek opatvorene arilodom ili sarcotestom. Preostale sekcije, zasnovane uglavnom na stupnju srastanja prašničkih niti, građi diska i vrsti dlaka, autori nisu smatrali pouzdanima jer se ta obilježja mogu razlikovati čak unutar iste vrste.<ref name=<ref name="BLUMEA ">[https://scispace.com/pdf/a-generic-monograph-of-the-meliaceae-35jubytemu.pdf A generic Monograph of the Meliaceae], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> == Galerija == <gallery mode=packed> Trichilia triacantha fruit.jpg|''T. triacantha'', plod. Trichilla havanensis CF9A3629 Siguaraya.jpg|''T. havanensis'', stablo. Trichilia dregeana, loof, Waterberg.jpg|''T. dregeana'', krošnja i listovi. Indaba Tree (10902313713).jpg|''T. emetica'', deblo. Trichilia lepidota Mart. - Flickr - Alex Popovkin, Bahia, Brazil (6).jpg|''T. lepidota'', plodovi. Trichilia grandifolia à São Tomé (2).jpg|''T. grandifolia'', deblo. </gallery> == Vrste == {{div col|cols=3}} # ''[[Trichilia acuminata]]'' <small>(Humb. & Bonpl. ex Schult.) C.DC.</small> # ''[[Trichilia adolfi]]'' <small>Harms</small> # ''[[Trichilia amapaensis]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia americana]]'' <small>(Sessé & Moc.) T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia appendiculata]]'' <small>(Triana & Planch.) C.DC.</small> # ''[[Trichilia aquifolia]]'' <small>P.Wilson</small> # ''[[Trichilia arenaria]]'' <small>T.B.Flores & V.C.Souza</small> # ''[[Trichilia areolata]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia blanchetii]]'' <small>C.DC.</small> # ''[[Trichilia breviflora]]'' <small>S.F.Blake & Standl.</small> # ''[[Trichilia bullata]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia capitata]]'' <small>Klotzsch</small> # ''[[Trichilia casarettoi]]'' <small>C.DC.</small> # ''[[Trichilia catigua]]'' <small>A.Juss.</small> # ''[[Trichilia cauliflora]]'' <small>J.-F.Leroy & Lescot</small> # ''[[Trichilia chirriactensis]]'' <small>(Standl. & Steyerm.) T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia cipo]]'' <small>(A.Juss.) C.DC.</small> # ''[[Trichilia claussenii]]'' <small>C.DC.</small> # ''[[Trichilia congesta]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia dazae]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia discolor]]'' <small>A.Juss.</small> # ''[[Trichilia djalonis]]'' <small>A.Chev.</small> # ''[[Trichilia dregeana]]'' <small>Sond.</small> # ''[[Trichilia elegans]]'' <small>A.Juss.</small> # ''[[Trichilia elsae]]'' <small>Harms</small> # ''[[Trichilia emarginata]]'' <small>(Turcz.) C.DC.</small> # ''[[Trichilia emetica]]'' <small>Vahl</small> # ''[[Trichilia erythrocarpa]]'' <small>Lundell</small> # ''[[Trichilia euneura]]'' <small>C.DC.</small> # ''[[Trichilia fasciculata]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia florbranca]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia gamopetala]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia gilgiana]]'' <small>Harms</small> # ''[[Trichilia gilletii]]'' <small>De Wild.</small> # ''[[Trichilia glabra]]'' <small>L.</small> # ''[[Trichilia grandifolia]]'' <small>Oliv.</small> # ''[[Trichilia havanensis]]'' <small>Jacq.</small> # ''[[Trichilia hirta]]'' <small>L.</small> # ''[[Trichilia hispida]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia humblotii]]'' <small>Harms</small> # ''[[Trichilia inaequilatera]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia laxipaniculata]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Trichilia lecointei]]'' <small>Ducke</small> # ''[[Trichilia lepidota]]'' <small>Mart.</small> # ''[[Trichilia lovettii]]'' <small>Cheek</small> # ''[[Trichilia magnifoliola]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia martiana]]'' <small>C.DC.</small> # ''[[Trichilia martineaui]]'' <small>Aubrév. & Pellegr.</small> # ''[[Trichilia mazanensis]]'' <small>J.F.Macbr.</small> # ''[[Trichilia megalantha]]'' <small>Harms</small> # ''[[Trichilia micrantha]]'' <small>Benth.</small> # ''[[Trichilia micropetala]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia minima]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia minutiflora]]'' <small>Standl.</small> # ''[[Trichilia monacantha]]'' <small>Urb.</small> # ''[[Trichilia monadelpha]]'' <small>(Thonn.) J.J.de Wilde</small> # ''[[Trichilia moschata]]'' <small>Sw.</small> # ''[[Trichilia mucronata]]'' <small>(Cav.) Forsyth f.</small> # ''[[Trichilia multifoliola]]'' <small>C.DC.</small> # ''[[Trichilia obovata]]'' <small>W.Palacios</small> # ''[[Trichilia oligantha]]'' <small>C.DC.</small> # ''[[Trichilia ornithothera]]'' <small>J.J.de Wilde</small> # ''[[Trichilia pachypoda]]'' <small>(Rusby) C.DC. ex Harms</small> # ''[[Trichilia pallens]]'' <small>C.DC.</small> # ''[[Trichilia pallida]]'' <small>Sw.</small> # ''[[Trichilia petenensis]]'' <small>Lundell</small> # ''[[Trichilia pittieri]]'' <small>C.DC.</small> # ''[[Trichilia pleeana]]'' <small>(A.Juss.) C.DC.</small> # ''[[Trichilia poeppigii]]'' <small>C.DC.</small> # ''[[Trichilia prieureana]]'' <small>A.Juss.</small> # ''[[Trichilia primogenita]]'' <small>W.Palacios</small> # ''[[Trichilia pseudostipularis]]'' <small>(A.Juss.) C.DC.</small> # ''[[Trichilia pugana]]'' <small>V.W.Steinm. & Ram.-Amezcua</small> # ''[[Trichilia pungens]]'' <small>Urb.</small> # ''[[Trichilia quadrijuga]]'' <small>Kunth</small> # ''[[Trichilia quadrivalvis]]'' <small>C.DC.</small> # ''[[Trichilia ramalhoi]]'' <small>Rizzini</small> # ''[[Trichilia reticulata]]'' <small>P.Wilson</small> # ''[[Trichilia retusa]]'' <small>Oliv.</small> # ''[[Trichilia reynelii]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia rubescens]]'' <small>Oliv.</small> # ''[[Trichilia rubra]]'' <small>C.DC.</small> # ''[[Trichilia sambiranensis]]'' <small>Callm. & Phillipson</small> # ''[[Trichilia schomburgkii]]'' <small>C.DC.</small> # ''[[Trichilia septentrionalis]]'' <small>C.DC.</small> # ''[[Trichilia silvatica]]'' <small>C.DC.</small> # ''[[Trichilia singularis]]'' <small>C.DC.</small> # ''[[Trichilia solitudinis]]'' <small>Harms</small> # ''[[Trichilia stellatotomentosa]]'' <small>Kuntze</small> # ''[[Trichilia stenophylla]]'' <small>Urb. & Ekman</small> # ''[[Trichilia stipitata]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia surinamensis]]'' <small>(Miq.) C.DC.</small> # ''[[Trichilia surumuensis]]'' <small>C.DC.</small> # ''[[Trichilia taubertiana]]'' <small>Harms</small> # ''[[Trichilia tenuifructa]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia tessmannii]]'' <small>Harms</small> # ''[[Trichilia tetrapetala]]'' <small>C.DC.</small> # ''[[Trichilia tomentosa]]'' <small>Kunth</small> # ''[[Trichilia trachyantha]]'' <small>(Griseb.) C.DC.</small> # ''[[Trichilia triacantha]]'' <small>Urb.</small> # ''[[Trichilia trifolia]]'' <small>L.</small> # ''[[Trichilia trimera]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia tsaratananensis]]'' <small>Lescot</small> # ''[[Trichilia tuberculata]]'' <small>(Triana & Planch.) C.DC.</small> # ''[[Trichilia ulei]]'' <small>C.DC.</small> # ''[[Trichilia vestigialis]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia watorikensis]]'' <small>T.D.Penn.</small> # ''[[Trichilia welwitschii]]'' <small>C.DC.</small> # ''[[Trichilia zewaldae]]'' <small>J.J.de Wilde</small> {{div col end}} == Sinonimi == Heterotipski: * ''Acanthotrichilia'' <small>(Urb.) O.F.Cook & G.N.Collins</small> in Contr. U.S. Natl. Herb. 8: 65 (1903) * ''Acrilia'' <small>Griseb.</small> in Fl. Brit. W. I.: 129 (1859) * ''Barbilus'' <small>P.Browne</small> in Civ. Nat. Hist. Jamaica: 216 (1756) * ''Barbylus'' <small>Juss.</small> in Gen. Pl. Paris.: 430 (1789) * ''Barola'' <small>Adans.</small> in Fam. Pl. 2: 344 (1763), nom. illeg. homonym. post. * ''Burseranthe'' <small>Rizzini</small> in Leandra 3-4(4-5): 5 (1974) * ''Elcaja'' <small>Forssk.</small> in Fl. Aegypt.-Arab.: 127 (1775) * ''Geniostephanus'' <small>Fenzl</small> in Flora 27: 312 (1844) * ''Heynichia'' <small>Kunth</small> in Index Seminum (B, Berolinensis) 1844: 8 (1844) * ''Mafureira'' <small>Bertol.</small> in Mem. Reale Accad. Sci. Ist. Bologna 2: 269 (1850) * ''Moschoxylum'' <small>A.Juss.</small> in Bull. Sci. Nat. Géol. 23: 237 (1830) * ''Odontandra'' <small>Willd. ex Schult.</small> in J.J.Roemer & J.A.Schultes, Syst. Veg., ed. 15[bis]. 5: 511 (1819) * ''Odontosiphon'' <small>M.Roem.</small> in Fam. Nat. Syn. Monogr. 1: 85 (1846) * ''Pholacilia'' <small>Griseb.</small> in Fl. Brit. W. I.: 129 (1859) * ''Portesia'' <small>Cav.</small> in Diss. 7: 369 (1789) * ''Rochetia'' <small>Delile</small> in C.L.X.Rochet d'Héricourt, Sec. Voy. Choa: 344 (1846) * ''Symphytosiphon'' <small>Harms</small> in H.G.A.Engler & K.A.E.Prantl, Nat. Pflanzenfam. 3(4): 307 (1896) * ''Torpesia'' <small>M.Roem.</small> in Fam. Nat. Syn. Monogr. 1: 86 (1846) * ''Ailantopsis'' <small>Gagnep.</small> in Notul. Syst. (Paris) 11: 163 (1944) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Melioideae]] [[Kategorija:Trichilieae]] lmzw09a5xx10ha2ydmn4yaeejn8hfrc 0 815870 7563706 2026-07-25T18:21:52Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Paullinia pinnata'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Sapindaceae]] | genus = '''''Paullinia''''' | genus_autorstvo = [[L.]] | species = ''P. pinnata'' | subspecies = | dvoimeno = ''Paullinia pinnata'' | d...«. 7563706 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Paullinia pinnata'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Sapindaceae]] | genus = '''''Paullinia''''' | genus_autorstvo = [[L.]] | species = ''P. pinnata'' | subspecies = | dvoimeno = ''Paullinia pinnata'' | dvoimeno_autorstvo = [[L.]] | karta_raspon = }} '''Paullinia pinnata''', je vrsta vazdazelenih, grmastih penjačica iz porodice ''[[Sapindaceae]]''. Prirodno područje ove vrste je tropska i suptropska [[Amerika]], tropska i [[Južna Afrika (regija)|južna Afrika]], [[Komori]] i [[Madagaskar]].<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:185718-2 Kew], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> == Morfologija == ''Paullinia pinnata'' je drvenasta ili poludrvenasta penjačica s račvastim viticama. Starije [[Stabljika|stabljike]] imaju tri, a mlađe uglavnom šest uzdužnih bridova; iznutra su složene građe, s jednim velikim središnjim i nekoliko manjih perifernih provodnih cilindara. Mladi izbojci goli su do sitno dlakavi.<ref name="WFO "/> [[Listovi]] su perasti, sastavljeni od pet liski. Peteljka i lisni rahis krilati su, a na gornjoj strani imaju uzdužni žlijeb. Liske su eliptične, kratko ušiljene, pri osnovi tupe, duge 5–11 cm, s brojnim sitnim žljezdastim točkicama. Rub im je izrazito nazubljen, a zupci završavaju žlijezdom. Palistići su linearno-lancetasti i rano otpadaju.<ref name="WFO "/> [[Cvat]]ovi su pojedinačni, pazušni ili nastaju u rašljama vitica; građeni su kao uski, klasoliki tirsusi dugi 5–25 cm. [[Cvjetovi]] su bijeli ili žućkasti, široki oko 3 mm. Lapova je pet i nejednaki su, a [[Latica|latice]] nose dlakavu ljusku s narančastom krestom. Muški cvjetovi imaju osam izvirenih [[prašnik]]a, dok dvospolni cvjetovi imaju kraće prašnike i dobro razvijenu, trobridnu plodnicu.<ref name="WFO "/> [[Plod]] je široko batinasta, crvena kapsula duga 2–4 cm, zaobljena do odrezana vrha, koja se prema osnovi postupno sužava u dugu stapku. Tropretinasta je i u presjeku trobridna. Sadrži jednu do tri crne, sjajne, elipsoidne sjemenke, djelomično obavijene bijelim arilodom.<ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-0000471616;jsessionid=E43624891DE9EBC663452B92F2D0B1C0 WFO], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> == Galerija == <gallery mode=packed> </gallery> == Sinonimi == Heterotipaski: * ''Cururu pinnata'' <small>House</small> in Amer. Midl. Naturalist 8: 64 (1922) * ''Pancovia heckelii'' <small>Claudel</small> in Ann. Inst. Colon. Marseille 2(3): 45 (1895) * ''Paullinia africana'' <small>R.Br. ex Tedlie</small> in T.E.Bowdich, Miss. Ashantee: 373 (1819) * ''Paullinia angusta'' <small>N.E.Br.</small> in Trans. & Proc. Bot. Soc. Edinburgh 20: 49 (1894) * ''Paullinia hostmannii'' <small>Steud.</small> in Flora 27: 725 (1844) * ''Paullinia pendulifolia'' <small>Rusby</small> in Mem. New York Bot. Gard. 7: 291 (1927) * ''Tondin surinamensium'' <small>Schill.</small> in Descr. Pl. Curat. Leprae: 198, t. 1 (1778) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Paullinieae]] 0tmxejsf8cram50oegvv2jd789z5oyl 7563707 7563706 2026-07-25T18:22:09Z Zeljko 1196 7563707 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Paullinia pinnata'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Sapindaceae]] | genus = '''''[[Paullinia]]''''' | genus_autorstvo = [[L.]] | species = ''P. pinnata'' | subspecies = | dvoimeno = ''Paullinia pinnata'' | dvoimeno_autorstvo = [[L.]] | karta_raspon = }} '''Paullinia pinnata''', je vrsta vazdazelenih, grmastih penjačica iz porodice ''[[Sapindaceae]]''. Prirodno područje ove vrste je tropska i suptropska [[Amerika]], tropska i [[Južna Afrika (regija)|južna Afrika]], [[Komori]] i [[Madagaskar]].<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:185718-2 Kew], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> == Morfologija == ''Paullinia pinnata'' je drvenasta ili poludrvenasta penjačica s račvastim viticama. Starije [[Stabljika|stabljike]] imaju tri, a mlađe uglavnom šest uzdužnih bridova; iznutra su složene građe, s jednim velikim središnjim i nekoliko manjih perifernih provodnih cilindara. Mladi izbojci goli su do sitno dlakavi.<ref name="WFO "/> [[Listovi]] su perasti, sastavljeni od pet liski. Peteljka i lisni rahis krilati su, a na gornjoj strani imaju uzdužni žlijeb. Liske su eliptične, kratko ušiljene, pri osnovi tupe, duge 5–11 cm, s brojnim sitnim žljezdastim točkicama. Rub im je izrazito nazubljen, a zupci završavaju žlijezdom. Palistići su linearno-lancetasti i rano otpadaju.<ref name="WFO "/> [[Cvat]]ovi su pojedinačni, pazušni ili nastaju u rašljama vitica; građeni su kao uski, klasoliki tirsusi dugi 5–25 cm. [[Cvjetovi]] su bijeli ili žućkasti, široki oko 3 mm. Lapova je pet i nejednaki su, a [[Latica|latice]] nose dlakavu ljusku s narančastom krestom. Muški cvjetovi imaju osam izvirenih [[prašnik]]a, dok dvospolni cvjetovi imaju kraće prašnike i dobro razvijenu, trobridnu plodnicu.<ref name="WFO "/> [[Plod]] je široko batinasta, crvena kapsula duga 2–4 cm, zaobljena do odrezana vrha, koja se prema osnovi postupno sužava u dugu stapku. Tropretinasta je i u presjeku trobridna. Sadrži jednu do tri crne, sjajne, elipsoidne sjemenke, djelomično obavijene bijelim arilodom.<ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-0000471616;jsessionid=E43624891DE9EBC663452B92F2D0B1C0 WFO], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> == Galerija == <gallery mode=packed> </gallery> == Sinonimi == Heterotipaski: * ''Cururu pinnata'' <small>House</small> in Amer. Midl. Naturalist 8: 64 (1922) * ''Pancovia heckelii'' <small>Claudel</small> in Ann. Inst. Colon. Marseille 2(3): 45 (1895) * ''Paullinia africana'' <small>R.Br. ex Tedlie</small> in T.E.Bowdich, Miss. Ashantee: 373 (1819) * ''Paullinia angusta'' <small>N.E.Br.</small> in Trans. & Proc. Bot. Soc. Edinburgh 20: 49 (1894) * ''Paullinia hostmannii'' <small>Steud.</small> in Flora 27: 725 (1844) * ''Paullinia pendulifolia'' <small>Rusby</small> in Mem. New York Bot. Gard. 7: 291 (1927) * ''Tondin surinamensium'' <small>Schill.</small> in Descr. Pl. Curat. Leprae: 198, t. 1 (1778) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Paullinieae]] l0kfgg5izahd9yaa06fq3w3x7orth5r 7563712 7563707 2026-07-25T18:27:59Z Zeljko 1196 7563712 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Paullinia pinnata'' | slika = Paullinia pinnata autour du complexe Pendjari. 01.jpg | slika_opis = ''P. pinnata'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Sapindaceae]] | genus = '''''[[Paullinia]]''''' | genus_autorstvo = [[L.]] | species = ''P. pinnata'' | subspecies = | dvoimeno = ''Paullinia pinnata'' | dvoimeno_autorstvo = [[L.]] | karta_raspon = }} '''Paullinia pinnata''', je vrsta vazdazelenih, grmastih penjačica iz porodice ''[[Sapindaceae]]''. Prirodno područje ove vrste je tropska i suptropska [[Amerika]], tropska i [[Južna Afrika (regija)|južna Afrika]], [[Komori]] i [[Madagaskar]].<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:185718-2 Kew], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> == Morfologija == ''Paullinia pinnata'' je drvenasta ili poludrvenasta penjačica s račvastim viticama. Starije [[Stabljika|stabljike]] imaju tri, a mlađe uglavnom šest uzdužnih bridova; iznutra su složene građe, s jednim velikim središnjim i nekoliko manjih perifernih provodnih cilindara. Mladi izbojci goli su do sitno dlakavi.<ref name="WFO "/> [[Listovi]] su perasti, sastavljeni od pet liski. Peteljka i lisni rahis krilati su, a na gornjoj strani imaju uzdužni žlijeb. Liske su eliptične, kratko ušiljene, pri osnovi tupe, duge 5–11 cm, s brojnim sitnim žljezdastim točkicama. Rub im je izrazito nazubljen, a zupci završavaju žlijezdom. Palistići su linearno-lancetasti i rano otpadaju.<ref name="WFO "/> [[Cvat]]ovi su pojedinačni, pazušni ili nastaju u rašljama vitica; građeni su kao uski, klasoliki tirsusi dugi 5–25 cm. [[Cvjetovi]] su bijeli ili žućkasti, široki oko 3 mm. Lapova je pet i nejednaki su, a [[Latica|latice]] nose dlakavu ljusku s narančastom krestom. Muški cvjetovi imaju osam izvirenih [[prašnik]]a, dok dvospolni cvjetovi imaju kraće prašnike i dobro razvijenu, trobridnu plodnicu.<ref name="WFO "/> [[Plod]] je široko batinasta, crvena kapsula duga 2–4 cm, zaobljena do odrezana vrha, koja se prema osnovi postupno sužava u dugu stapku. Tropretinasta je i u presjeku trobridna. Sadrži jednu do tri crne, sjajne, elipsoidne sjemenke, djelomično obavijene bijelim arilodom.<ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-0000471616;jsessionid=E43624891DE9EBC663452B92F2D0B1C0 WFO], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> == Galerija == <gallery mode=packed> Paullinia pinnata Bioko 2013 flora.jpg|''P. pinnata''. Paullinia pinnata MS 4722.JPG|''P. pinnata''. Paullinia pinnata MS4273.JPG|''P. pinnata''. Paullinia pinnata fruits in Jos Wildlife Park.jpg|''P. pinnata'', plodovi. </gallery> == Sinonimi == Heterotipaski: * ''Cururu pinnata'' <small>House</small> in Amer. Midl. Naturalist 8: 64 (1922) * ''Pancovia heckelii'' <small>Claudel</small> in Ann. Inst. Colon. Marseille 2(3): 45 (1895) * ''Paullinia africana'' <small>R.Br. ex Tedlie</small> in T.E.Bowdich, Miss. Ashantee: 373 (1819) * ''Paullinia angusta'' <small>N.E.Br.</small> in Trans. & Proc. Bot. Soc. Edinburgh 20: 49 (1894) * ''Paullinia hostmannii'' <small>Steud.</small> in Flora 27: 725 (1844) * ''Paullinia pendulifolia'' <small>Rusby</small> in Mem. New York Bot. Gard. 7: 291 (1927) * ''Tondin surinamensium'' <small>Schill.</small> in Descr. Pl. Curat. Leprae: 198, t. 1 (1778) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Paullinieae]] mm79d12zl51u4yiug0pwbnf1bkq4kpg 7563722 7563712 2026-07-25T18:48:52Z Zeljko 1196 /* Izvori */ 7563722 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Paullinia pinnata'' | slika = Paullinia pinnata autour du complexe Pendjari. 01.jpg | slika_opis = ''P. pinnata'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Sapindaceae]] | genus = '''''[[Paullinia]]''''' | genus_autorstvo = [[L.]] | species = ''P. pinnata'' | subspecies = | dvoimeno = ''Paullinia pinnata'' | dvoimeno_autorstvo = [[L.]] | karta_raspon = }} '''Paullinia pinnata''', je vrsta vazdazelenih, grmastih penjačica iz porodice ''[[Sapindaceae]]''. Prirodno područje ove vrste je tropska i suptropska [[Amerika]], tropska i [[Južna Afrika (regija)|južna Afrika]], [[Komori]] i [[Madagaskar]].<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:185718-2 Kew], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> == Morfologija == ''Paullinia pinnata'' je drvenasta ili poludrvenasta penjačica s račvastim viticama. Starije [[Stabljika|stabljike]] imaju tri, a mlađe uglavnom šest uzdužnih bridova; iznutra su složene građe, s jednim velikim središnjim i nekoliko manjih perifernih provodnih cilindara. Mladi izbojci goli su do sitno dlakavi.<ref name="WFO "/> [[Listovi]] su perasti, sastavljeni od pet liski. Peteljka i lisni rahis krilati su, a na gornjoj strani imaju uzdužni žlijeb. Liske su eliptične, kratko ušiljene, pri osnovi tupe, duge 5–11 cm, s brojnim sitnim žljezdastim točkicama. Rub im je izrazito nazubljen, a zupci završavaju žlijezdom. Palistići su linearno-lancetasti i rano otpadaju.<ref name="WFO "/> [[Cvat]]ovi su pojedinačni, pazušni ili nastaju u rašljama vitica; građeni su kao uski, klasoliki tirsusi dugi 5–25 cm. [[Cvjetovi]] su bijeli ili žućkasti, široki oko 3 mm. Lapova je pet i nejednaki su, a [[Latica|latice]] nose dlakavu ljusku s narančastom krestom. Muški cvjetovi imaju osam izvirenih [[prašnik]]a, dok dvospolni cvjetovi imaju kraće prašnike i dobro razvijenu, trobridnu plodnicu.<ref name="WFO "/> [[Plod]] je široko batinasta, crvena kapsula duga 2–4 cm, zaobljena do odrezana vrha, koja se prema osnovi postupno sužava u dugu stapku. Tropretinasta je i u presjeku trobridna. Sadrži jednu do tri crne, sjajne, elipsoidne sjemenke, djelomično obavijene bijelim arilodom.<ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-0000471616;jsessionid=E43624891DE9EBC663452B92F2D0B1C0 WFO], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> == Galerija == <gallery mode=packed> Paullinia pinnata Bioko 2013 flora.jpg|''P. pinnata''. Paullinia pinnata MS 4722.JPG|''P. pinnata''. Paullinia pinnata MS4273.JPG|''P. pinnata''. Paullinia pinnata fruits in Jos Wildlife Park.jpg|''P. pinnata'', plodovi. </gallery> == Sinonimi == Heterotipaski: * ''Cururu pinnata'' <small>House</small> in Amer. Midl. Naturalist 8: 64 (1922) * ''Pancovia heckelii'' <small>Claudel</small> in Ann. Inst. Colon. Marseille 2(3): 45 (1895) * ''Paullinia africana'' <small>R.Br. ex Tedlie</small> in T.E.Bowdich, Miss. Ashantee: 373 (1819) * ''Paullinia angusta'' <small>N.E.Br.</small> in Trans. & Proc. Bot. Soc. Edinburgh 20: 49 (1894) * ''Paullinia hostmannii'' <small>Steud.</small> in Flora 27: 725 (1844) * ''Paullinia pendulifolia'' <small>Rusby</small> in Mem. New York Bot. Gard. 7: 291 (1927) * ''Tondin surinamensium'' <small>Schill.</small> in Descr. Pl. Curat. Leprae: 198, t. 1 (1778) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Paulinija]] q09mvk4juavbg4i0ddoq1zerk5yq184 0 815871 7563717 2026-07-25T18:43:58Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Paullinia alata'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Sapindaceae]] | genus = '''''[[Paullinia]]''''' | genus_autorstvo = [[L.]] | species = ''P. alata'' | subspecies = | dvoimeno = ''Pa...«. 7563717 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Paullinia alata'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Sapindaceae]] | genus = '''''[[Paullinia]]''''' | genus_autorstvo = [[L.]] | species = ''P. alata'' | subspecies = | dvoimeno = ''Paullinia alata'' | dvoimeno_autorstvo = (Ruiz & Pav.) G.Don | karta_raspon = }} '''Paullinia alata''', je vrsta vazdazelenih, grmastih penjačica iz porodice ''[[Sapindaceae]]''. Prirodno područje rasprostranjenosti ove vrste je od [[Tobago|Tobaga]] i jugoistočne [[Nikaragva|Nikaragve]] do tropske [[Južna Amerika|Južne Amerike]].<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:784051-1 Kew], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> == Morfologija == ''Paullinia alata'' je drvenasta penjačica s trobridnim [[stabljika]]ma. Mladi izbojci gusto su dlakavi, a starenjem postaju goli i sjajni. Drvo je složene građe, s jednim velikim središnjim provodnim cilindrom i trima manjim perifernim snopovima, koji se mogu dodatno podijeliti.<ref name="WFO "/> [[Listovi]] su perasti, sastavljeni od pet liski, ukupno dugi 18–40 cm. Peteljka i lisni rahis široko su krilati. Liske su eliptične do obrnuto jajaste, duge 5–21 cm, pri vrhu ušiljene, a pri osnovi klinaste do šiljaste. Plojke su opnaste i gotovo gole, osim središnje žile na gornjoj strani i čuperaka dlačica u pazušcima žila na donjoj strani. Rub je od sredine prema vrhu plitko narovašen do pilasto nazubljen. Palistići su usko trokutasti i rano otpadaju.<ref name="WFO "/> [[Cvat]]ovi su kratki, čuperkasto-snopasti tirsusi koji nastaju u pazušcima [[list]]ova na starijim [[stabljika]]ma ili na viticama. [[Cvjetovi]] su bijeli ili zelenkastobijeli, sa žutom [[Čaška|čaškom]]. [[Lap]]ovi su jajasti i goli, a latice obrnuto jajasto-duguljaste, s razvijenim ljuskama i velikom srcoliko dvodijelnom krestom. Nektarijski disk sastoji se od dviju žlijezda smještenih ispod prednjih latica.<ref name="WFO "/> [[Plod]] je crvena, gola, obrnuto jajasta i dugostapčasta kapsula, duga 1,5–2 cm. Nije krilata, ima tri pretinca i na vrhu svakog karpela zadebljanu izbočinu. Sadrži tri elipsoidne, bočno spljoštene sjemenke duge oko 1 cm, kojima arilodus prekriva približno polovicu površine.<ref name="WFO "/> Vrsta je rasprostranjena od južne [[Nikaragva|Nikaragve]] do amazonskoga [[Peru]]a i [[Bolivija|Bolivije]]. Izvorno je opisana kao S''emarillaria alata'' <small>Ruiz & Pav.</small> Radlkofer ju je svrstao u skupinu blisku vrstama ''[[Paullinia fasciculata|P. fasciculata]]'', [[Paullinia cururu|P. cururu]] i [[Paullinia pinnata|P. pinnata]].<ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-0000471161 WFO], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> == Galerija == <gallery mode=packed> </gallery> == Sinonimi == Heterotipaski: == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Paulinija]] 9shfpdvpfganwoqps09bckmra7tommm 7563718 7563717 2026-07-25T18:46:18Z Zeljko 1196 /* Sinonimi */ 7563718 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Paullinia alata'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Sapindaceae]] | genus = '''''[[Paullinia]]''''' | genus_autorstvo = [[L.]] | species = ''P. alata'' | subspecies = | dvoimeno = ''Paullinia alata'' | dvoimeno_autorstvo = (Ruiz & Pav.) G.Don | karta_raspon = }} '''Paullinia alata''', je vrsta vazdazelenih, grmastih penjačica iz porodice ''[[Sapindaceae]]''. Prirodno područje rasprostranjenosti ove vrste je od [[Tobago|Tobaga]] i jugoistočne [[Nikaragva|Nikaragve]] do tropske [[Južna Amerika|Južne Amerike]].<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:784051-1 Kew], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> == Morfologija == ''Paullinia alata'' je drvenasta penjačica s trobridnim [[stabljika]]ma. Mladi izbojci gusto su dlakavi, a starenjem postaju goli i sjajni. Drvo je složene građe, s jednim velikim središnjim provodnim cilindrom i trima manjim perifernim snopovima, koji se mogu dodatno podijeliti.<ref name="WFO "/> [[Listovi]] su perasti, sastavljeni od pet liski, ukupno dugi 18–40 cm. Peteljka i lisni rahis široko su krilati. Liske su eliptične do obrnuto jajaste, duge 5–21 cm, pri vrhu ušiljene, a pri osnovi klinaste do šiljaste. Plojke su opnaste i gotovo gole, osim središnje žile na gornjoj strani i čuperaka dlačica u pazušcima žila na donjoj strani. Rub je od sredine prema vrhu plitko narovašen do pilasto nazubljen. Palistići su usko trokutasti i rano otpadaju.<ref name="WFO "/> [[Cvat]]ovi su kratki, čuperkasto-snopasti tirsusi koji nastaju u pazušcima [[list]]ova na starijim [[stabljika]]ma ili na viticama. [[Cvjetovi]] su bijeli ili zelenkastobijeli, sa žutom [[Čaška|čaškom]]. [[Lap]]ovi su jajasti i goli, a latice obrnuto jajasto-duguljaste, s razvijenim ljuskama i velikom srcoliko dvodijelnom krestom. Nektarijski disk sastoji se od dviju žlijezda smještenih ispod prednjih latica.<ref name="WFO "/> [[Plod]] je crvena, gola, obrnuto jajasta i dugostapčasta kapsula, duga 1,5–2 cm. Nije krilata, ima tri pretinca i na vrhu svakog karpela zadebljanu izbočinu. Sadrži tri elipsoidne, bočno spljoštene sjemenke duge oko 1 cm, kojima arilodus prekriva približno polovicu površine.<ref name="WFO "/> Vrsta je rasprostranjena od južne [[Nikaragva|Nikaragve]] do amazonskoga [[Peru]]a i [[Bolivija|Bolivije]]. Izvorno je opisana kao S''emarillaria alata'' <small>Ruiz & Pav.</small> Radlkofer ju je svrstao u skupinu blisku vrstama ''[[Paullinia fasciculata|P. fasciculata]]'', [[Paullinia cururu|P. cururu]] i [[Paullinia pinnata|P. pinnata]].<ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-0000471161 WFO], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> == Galerija == <gallery mode=packed> </gallery> == Sinonimi == Homotipski: * ''Semarillaria alata'' <small>Ruiz & Pav.</small> in Fl. Peruv. 4: t. 340 (1821) Heterotipaski: * ''Paullinia alata subsp. loretana'' <small>(J.F.Macbr.) D.R.Simpson</small> in Fieldiana, Bot. 36: 141 (1976) * ''Paullinia alata var. loretana'' <small>J.F.Macbr.</small> in Publ. Field Mus. Nat. Hist., Bot. Ser. 13(3A): 331 (1956) * ''Paullinia alata var. pubens'' <small>J.F.Macbr.</small> in Publ. Field Mus. Nat. Hist., Bot. Ser. 13(3A): 331 (1956) * ''Paullinia fasciculata'' <small>Radlk.</small> in Monogr. Paullinia: 58 (1895) * ''Paullinia metensis'' <small>Killip & Cuatrec.</small> in Revista Acad. Colomb. Ci. Exact. 4: 347 (1941) * ''Paullinia rhizantha'' <small>Poepp.</small> in E.F.Poeppig & S.L.Endlicher, Nov. Gen. Sp. Pl. 3: 36 (1843) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Paulinija]] e1n7tvud83qhjase943gk3de2jrsgah 14 815872 7563720 2026-07-25T18:48:05Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Rodovi Paullinieae]]«. 7563720 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Rodovi Paullinieae]] n5ebcf2lyxvp2wbg7wcqjn4m0eppbg0 0 815873 7563730 2026-07-25T19:23:23Z Fraxinus 3144 s en.wiki 7563730 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | bg_color = | ime_serije = Ubojstvo na meniju | slika = | natpis_pod_slikom = | orig_naslov = ''A Taste for Murder'' | format_serije = [[kriminalistička serija]]<br>[[detektivska serija]] | autor = [[Matt Baker (scenarist)|Matt Baker]] | razvoj = | redatelj = [[Jon Jones (redatelj)|Jon Jones]] | scenarist = Matt Baker | glazba = | uvodna_glazba = | glumci = [[Warren Brown (glumac)|Warren Brown]]<br>[[Phyllis Logan]]<br>[[Beau Gadsdon]]<br>[[Cristiana Dell'Anna]]<br>[[Urbano Barberini]]<br>Alessandro Fella | pripovjedač = | država = {{Z+X|UK}} | jezik = [[engleski jezik|engleski]] | broj_epizoda = 6 | broj_sezona = 1 | producent = Megan Ott | izvršni_producent = Jo McGrath<br>Walter Iuzzolino<br>[[Carolina Giammetta]]<br>Robert Schildhouse<br>[[Stephen Nye]]<br>Jess O'Riordan | urednik = | lokacija = [[Capri]], [[Italija]]; [[Opatija]], [[Volosko]], [[Labin]] | trajanje_epizode = | tv_kuća = Eagle Eye Drama<br>[[ITV Studios]] | u_hrv = | ostale_kuće = [[ITVX]]<br>[[BritBox]] | početak_serije = [[7. travnja]] [[2026.]] | kraj_serije = | web_stranica = | imdb_id = 35672461 }} {{Naslov u kurzivu}} '''''Ubojstvo na meniju''''' (izvorno eng. '''''A Taste for Murder''''') britanska je [[kriminalistička serija|kriminalistička]] i [[detektivska serija]] čiji je autor [[Matt Baker (scenarist)|Matt Baker]]. Serija je snimljena za platforme [[ITVX]] i [[BritBox]], a radnja je smještena u [[Italija|Italiji]]. Premijerno je prikazana 7. travnja 2026.<ref>{{Citiranje weba|url=https://deadline.com/2025/02/a-taste-for-murder-britbox-phyllis-logan-warren-brown-1236280117/|naslov=''A Taste For Murder'': BritBox Behind Crime Procedural With Italian Cuisine-Inspired Twist|autor=Max Goldbart|rad=Deadline Hollywood|datum=6. veljače 2025.}}</ref> == Radnja == {{otkrivanje radnje}} Udovac i detektiv londonske metropolitanske policije Joe Mottram sa svojom kćeri provodi ljeto na otoku [[Capri]]ju kod [[obitelj]]i svoje pokojne [[suprug]]e. Dok se pokušavaju nositi s osobnim gubitkom, Mottram se uključuje u rješavanje lokalnih zločina zajedno s talijanskom policijom.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.forbes.com/sites/marcberman1/2025/02/06/a-taste-for-murder-crime-procedural-ordered-by-britbox/|naslov=''A Taste For Murder'' Crime Procedural Ordered By BritBox|autor=Marc Berman|rad=Forbes|datum=6. veljače 2025.}}</ref> == Glumačka postava == * [[Warren Brown (glumac)|Warren Brown]] kao DCI Joe Mottram * [[Phyllis Logan]] kao Elena Da Vinale * [[Beau Gadsdon]] kao Angelica * [[Cristiana Dell'Anna]] kao policijska inspektorica Lara Sarrancino * [[Urbano Barberini]] kao Gennaro Da Vinale * Alessandro Fella kao Luca * [[Gaia Scodellaro]] kao Daria * Alessandro Bedetti kao Daniele * Giuseppe Bonifati kao Andrea Carlotti * Hattie Gotobed kao Emily O'Brien == Produkcija == Seriju je osmislio scenarist [[Matt Baker (scenarist)|Matt Baker]]. Produkciju su zajednički ostvarili [[Eagle Eye Drama]], [[ITV Studios]] i [[BritBox]]. Redatelj svih šest epizoda je [[Jon Jones (redatelj)|Jon Jones]], producentica Megan Ott, dok su izvršni producenti Jo McGrath, Walter Iuzzolino, [[Carolina Giammetta]], Robert Schildhouse, [[Stephen Nye]] i Jess O'Riordan. Glavne uloge tumače: [[Warren Brown (glumac)|Warren Brown]], [[Phyllis Logan]], [[Beau Gadsdon]], [[Cristiana Dell'Anna]], [[Urbano Barberini]], Alessandro Fella, [[Gaia Scodellaro]] i Alessandro Bedetti.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.digitalspy.com/tv/a63702746/itv-a-taste-for-murder-professor-t/|naslov=ITV announces new crime drama from team behind Ben Miller's ''Professor T''|autor=Sam Warner|rad=Digital Spy|datum=7. veljače 2025.}}</ref> Snimanje je održano na lokacijama u [[Italija|Italiji]] i [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Hrvatske lokacije uključuju [[Opatija|Opatiju]], [[Volosko]] i [[Labin]], gdje se snimalo tijekom ožujka 2025.<ref>{{Citiranje weba|url=https://collider.com/a-taste-for-murder-britbox-crime-drama/|naslov=BritBox Cooks Up a Scrumptious Crime Drama With ''A Taste for Murder''|autor=Shristy Mishra|rad=Collider|datum=6. veljače 2025.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.screenglobalproduction.com/news/2025/02/07/a-taste-for-murder-phyllis-logan-filming-croatia-italy-itv-britbox|naslov=BritBox, ITV's ''A Taste For Murder'' production begins in Croatia, Italy|autor=Gabriella Geisinger|rad=Screen Global Production|datum=7. veljače 2025.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.novilist.hr/rijeka-regija/opatija/u-opatiji-i-voloskom-snima-se-kriminalisticka-serija-a-taste-for-murder/|naslov=U Opatiji i Voloskom snima se kriminalistička serija ''A Taste for Murder''|rad=Novi list|datum=6. ožujka 2025.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.istra24.hr/zivot/snima-se-a-taste-of-murder-labin-jos-jednom-postaje-filmska-kulisa-za-snimanje-inozemne-serije|naslov=Labin još jednom postaje filmska kulisa za snimanje inozemne serije|rad=Istra24|datum=24. ožujka 2025.}}</ref> == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Britanske serije]] [[Kategorija:Dramske serije]] [[Kategorija:Kriminalističke serije]] [[Kategorija:Televizijske serije iz 2026.]] [[Kategorija:Televizijske serije na HTV-u]] dusuo4ahikh91wy4xa1dw85nb10q5pl 0 815874 7563736 2026-07-25T19:42:05Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Malleastrum'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Meliaceae]] | subfamilia = [[Melioideae]] | tribus = [[Trichilieae]] | genus = '''''Malleastrum''''' | genus_autorstvo = (Baill.) J.-F.Lero...«. 7563736 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Malleastrum'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Meliaceae]] | subfamilia = [[Melioideae]] | tribus = [[Trichilieae]] | genus = '''''Malleastrum''''' | genus_autorstvo = (Baill.) J.-F.Leroy | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''''Malleastrum''''' je biljni rod iz porodice [[Jasenjačevke|jasenjačevki]] smješten u tribus ''[[Trichilieae]]''.<ref name=<ref name="Hassler">[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1784783431 Hassler], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda su [[Komori]], [[Aldabra]] i [[Madagaskar]].<ref name=<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:26780-1 Kew], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> == Morfologija == ''Malleastrum'' je rod [[Drveće|drveća]] i grmova iz porodice [[Meliaceae]], rasprostranjen na [[Madagaskar]]u i [[Komori]]ma. Prema obradi Penningtona i Stylesa obuhvaćao je oko 12 vrsta. Biljke su obrasle jednostavnim dlakama.<ref name="BLUMEA "/> [[Listovi]] su neparno perasti, trodijelni ili jednolisni, a lisni rahis katkad je krilat. [[Cvjetovi]] su dvospolni ili jednospolni, skupljeni u male pazušne metlice. [[Čaška]] je četvero- do šesterorežnjevita ili gotovo ravno odrezana. [[Latica]] je najčešće pet ili šest, rjeđe tri; slobodne su i valvatne.<ref name="BLUMEA "/> Prašničke niti djelomično su srasle ili tvore čašastu do kratko valjkastu prašničku cijev. Na njezinu se rubu nalazi 8–10 usko lancetastih, nitastih ili dvodijelnih nastavaka, između kojih su umetnute prašnice. Nektarijski disk prstenast je, često dlakav, srašten s osnovom plodnice ili potpuno izostaje.<ref name="BLUMEA "/> Plodnica je jedno- do tropretinasta, rijetko s više pretinaca, a svaki sadrži dva nadrasla ili blago kosa sjemena zametka. [[Plod]] je najčešće nesimetrična, tankomesnata boba s jednim do tri pretinca i uglavnom jednom sjemenkom u svakome. [[Sjemenke]] nemaju arilodus ni endosperm; zametak ima plosnato-izbočene, bočno ili koso položene supke.<ref name="BLUMEA "/> Tipska je vrsta ''Malleastrum boivinianum'' <small>(Baill.) J.F.Leroy</small>.<ref name="BLUMEA "/> Rod je prvotno opisan kao sekcija roda Cipadessa, a pojedine su mu vrste poslije svrstavane i u Trichilia. Od Cipadessa se razlikuje bobičastim plodom, sjemenkama bez endosperma i najčešće manjim brojem pretinaca plodnice. Od ''[[Trichilia]]'' se ponajprije razlikuje bobičastim plodom i sjemenkama bez arilodusa, a od bliskog roda Lepidotrichilia jednostavnim dlakama i dvama nadraslim sjemenim zametcima u svakom pretincu.<ref name=<ref name="BLUMEA ">[https://scispace.com/pdf/a-generic-monograph-of-the-meliaceae-35jubytemu.pdf A generic Monograph of the Meliaceae], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> == Galerija == <gallery mode=packed> </gallery> == Vrste == {{div col|cols=3}} # ''[[Malleastrum acuminatum]]'' <small>V.Pérez & J.S.Mill.</small> # ''[[Malleastrum antsingyense]]'' <small>J.-F.Leroy</small> # ''[[Malleastrum boivinianum]]'' <small>(Baill.) J.-F.Leroy</small> # ''[[Malleastrum contractum]]'' <small>J.-F.Leroy</small> # ''[[Malleastrum depauperatum]]'' <small>(Baill.) J.-F.Leroy</small> # ''[[Malleastrum gracile]]'' <small>J.-F.Leroy</small> # ''[[Malleastrum horokoke]]'' <small>J.-F.Leroy</small> # ''[[Malleastrum isalense]]'' <small>J.-F.Leroy</small> # ''[[Malleastrum letouzeyanum]]'' <small>J.-F.Leroy</small> # ''[[Malleastrum longifoliolatum]]'' <small>V.Pérez & J.S.Mill.</small> # ''[[Malleastrum mandenense]]'' <small>J.-F.Leroy</small> # ''[[Malleastrum minutifoliolatum]]'' <small>J.-F.Leroy</small> # ''[[Malleastrum mocquerysii]]'' <small>(C.DC.) J.-F.Leroy</small> # ''[[Malleastrum obovatum]]'' <small>V.Pérez & J.S.Mill.</small> # ''[[Malleastrum obtusifolium]]'' <small>(C.DC.) J.-F.Leroy</small> # ''[[Malleastrum orientale]]'' <small>J.-F.Leroy</small> # ''[[Malleastrum perrieri]]'' <small>J.-F.Leroy</small> # ''[[Malleastrum pseudodepauperatum]]'' <small>J.-F.Leroy</small> # ''[[Malleastrum rakotozafyi]]'' <small>Cheek</small> # ''[[Malleastrum ramiflorum]]'' <small>(C.DC.) J.-F.Leroy</small> # ''[[Malleastrum sambiranense]]'' <small>J.-F.Leroy</small> # ''[[Malleastrum schatzii]]'' <small>J.-F.Leroy & Lescot</small> # ''[[Malleastrum sepaliferum]]'' <small>J.-F.Leroy & Cheek</small> # ''[[Malleastrum tampolense]]'' <small>J.-F.Leroy</small> {{div col end}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Melioideae]] [[Kategorija:Trichilieae]] 315ztsqlwr6bnyri5eaq048dmswuat5 0 815875 7563741 2026-07-25T19:59:41Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Leplaea'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Meliaceae]] | subfamilia = [[Melioideae]] | tribus = [[Trichilieae]] | genus = '''''Leplaea''''' | genus_autorstvo = Vermoesen | species =...«. 7563741 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Leplaea'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Meliaceae]] | subfamilia = [[Melioideae]] | tribus = [[Trichilieae]] | genus = '''''Leplaea''''' | genus_autorstvo = Vermoesen | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''''Leplaea''''' je monotipski biljni rod iz porodice [[Jasenjačevke|jasenjačevki]] smješten u tribus ''[[Trichilieae]]''.<ref name=<ref name="Hassler">[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1784783431 Hassler], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> Prirodno područje ovog roda je od južne [[Nigerija|Nigerije]] do zapadne središnje tropske [[Afrika|Afrike]].<ref name=<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:77120948-1 Kew], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> == Ime == Rod je nazvan po [[Edmond Leplae|Edmondu Leplaeu]], tadašnjem glavnom ravnatelju belgijskog Ministarstva kolonija, u znak priznanja njegovu poticanju botaničkih istraživanja u tadašnjem [[Belgijski Kongo|Belgijskom Kongu]]. == Morfologija == Leplaea je rod drveća, niskog drveća i rjeđe grmova iz porodice Meliaceae. Biljke su dvodomne, katkad s bijelim iscjetkom. Dlakavost čine jednostavne dlake, ponekad s tamnim smolastim središnjim kanalom, te kratki narančastosmeđi žljezdasti trihomi; oba tipa često se pojavljuju zajedno.<ref name="Plant "/> Listovi su uglavnom neparno perasti, s nasuprotnim ili gotovo nasuprotnim parovima liski i jasno izdvojenom završnom liskom, čija je peteljčica osjetno dulja od peteljčica bočnih liski. Rjeđe su neki listovi parno perasti. Peteljka je pri osnovi odozgo žljebasta ili spljoštena, a rahis obično ima uzdignut središnji greben ili žlijeb. Liske su odozgo gole, a odozdo gole ili žljezdasto istočkane; tercijarna nervatura mrežasta je ili ljestvičasta.<ref name="Plant "/> Cvatovi su najčešće pazušne metlice, rjeđe kauliflorni čuperci. Muški cvatovi obično su nešto dulji i gušći od ženskih. Cvjetovi su funkcionalno jednospolni, ali su muški i ženski izgledom vrlo slični; organi suprotnoga spola ostaju zakržljali i nefunkcionalni. Čaška je čašasta ili tanjurasta, cjelovita, sitno nazubljena ili nepravilno režnjevita. Latica je 3–5, rijetko šest; slobodne su ili u različitoj mjeri srasle, a pri cvatnji se povijaju unatrag.<ref name="Plant "/> Prašničke niti potpuno su srasle u vrčastu do valjkastu prašničku cijev s 8–12, rijetko 16 režnjeva. Prašnice ili sterilne anterode zatvorene su unutar cijevi. Ginecej je sjedeći ili kratko stapkast, katkad s diskom oko osnove plodnice. Plodnica je dvo- do peteropretinasta, rijetko sedmeropretinasta, s jednim ili dvama nadraslim sjemenim zametcima u svakom pretincu.<ref name="Plant "/> Plod je lokulicidna kapsula s jednom do pet, rijetko sedam sjemenki. Može se otvarati odmah ili sa zakašnjenjem, a oblikom je spljošteno kuglasta do duboko režnjevita. Sjemenke su bubrežaste ili stožaste. Klijanje je kriptokotilarno, poluhipogejno do hipogejno.<ref name="Plant "/> Rod obuhvaća sedam vrsta tropske Afrike, s najvećom raznolikošću u Kamerunu i Gabonu, gdje raste po pet vrsta. Pretežno je vezan uz gvinejsko-kongoansko središte endemizma, a nije poznat s Bioka ni iz okolice planine Kamerun.<ref name="Plant "/> Tipska vrsta: ''Leplaea coalescens'' <small>Vermoesen</small>, danas sinonim vrste ''Leplaea mayombensis'' <small>(Pellegr.) Staner.</small> <ref name=<ref name="Plant ">[https://plecevo.eu/article/32532/list/18/ A taxonomic revision of the reinstated genus Leplaea and the newly recognized genus Neoguarea (Meliaceae, Sapindales): the exclusion of Guarea from Africa], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> == Vrste == # ''[[Leplaea adenopunctata]]'' <small>E.J.M.Koenen & J.J.de Wilde</small> # ''[[Leplaea cauliflora]]'' <small>E.J.M.Koenen & J.J.de Wilde</small> # ''[[Leplaea cedrata]]'' <small>(A.Chev.) E.J.M.Koenen & J.J.de Wilde</small> # ''[[Leplaea laurentii]]'' <small>(De Wild.) E.J.M.Koenen & J.J.de Wilde</small> # ''[[Leplaea mangenotiana]]'' <small>(Aké Assi & Lorougnon) E.J.M.Koenen & J.J.de Wilde</small> # ''[[Leplaea mayombensis]]'' <small>(Pellegr.) Staner</small> # ''[[Leplaea thompsonii]]'' <small>(Sprague & Hutch.) E.J.M.Koenen & J.J.de Wilde</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Melioideae]] [[Kategorija:Trichilieae]] 16np896566e10ivo3rhsehr79h11168 7563742 7563741 2026-07-25T20:04:47Z Zeljko 1196 7563742 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Leplaea'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Meliaceae]] | subfamilia = [[Melioideae]] | tribus = [[Trichilieae]] | genus = '''''Leplaea''''' | genus_autorstvo = Vermoesen | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''''Leplaea''''' je monotipski biljni rod iz porodice [[Jasenjačevke|jasenjačevki]] smješten u tribus ''[[Trichilieae]]''.<ref name=<ref name="Hassler">[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1784783431 Hassler], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> Prirodno područje ovog roda je od zapadne tropske [[Afrika|Afrike]] do [[Uganda|Ugande]].<ref name=<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:26772-1 Kew], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> == Ime == Rod je nazvan po [[Edmond Leplae|Edmondu Leplaeu]], tadašnjem glavnom ravnatelju belgijskog Ministarstva kolonija, u znak priznanja njegovu poticanju botaničkih istraživanja u tadašnjem [[Belgijski Kongo|Belgijskom Kongu]]. == Morfologija == ''Leplaea'' je rod [[Drveće|drveća]], niskog drveća i rjeđe [[grm]]ova iz porodice ''[[Jasenjačevke|Meliaceae]]''. Biljke su dvodomne, katkad s bijelim iscjetkom. Dlakavost (indumentum) čine jednostavne dlake, ponekad s tamnim smolastim središnjim kanalom, te kratki narančastosmeđi žljezdasti trihomi; oba tipa često se pojavljuju zajedno.<ref name="Plant "/> [[Listovi]] su uglavnom neparno perasti, s nasuprotnim ili gotovo nasuprotnim parovima liski i jasno izdvojenom završnom liskom, čija je peteljčica osjetno dulja od peteljčica bočnih liski. Rjeđe su neki listovi parno perasti. Peteljka je pri osnovi odozgo žljebasta ili spljoštena, a rahis obično ima uzdignut središnji greben ili žlijeb. Liske su odozgo gole, a odozdo gole ili žljezdasto istočkane; tercijarna nervatura mrežasta je ili ljestvičasta.<ref name="Plant "/> [[Cvat]]ovi su najčešće pazušne metlice, rjeđe kauliflorni čuperci. Muški [[cvat]]ovi obično su nešto dulji i gušći od ženskih. [[Cvjetovi]] su funkcionalno jednospolni, ali su muški i ženski izgledom vrlo slični; organi suprotnoga spola ostaju zakržljali i nefunkcionalni. [[Čaška]] je čašasta ili tanjurasta, cjelovita, sitno nazubljena ili nepravilno režnjevita. [[Latica]] je 3–5, rijetko šest; slobodne su ili u različitoj mjeri srasle, a pri cvatnji se povijaju unatrag.<ref name="Plant "/> Prašničke niti potpuno su srasle u vrčastu do valjkastu prašničku cijev s 8–12, rijetko 16 režnjeva. Prašnice ili sterilne anterode zatvorene su unutar cijevi. [[Ginecej (botanika)|Ginecej]] je sjedeći ili kratko stapkast, katkad s diskom oko osnove plodnice. Plodnica je dvo- do peteropretinasta, rijetko sedmeropretinasta, s jednim ili dvama nadraslim sjemenim zametcima u svakom pretincu.<ref name="Plant "/> [[Plod]] je lokulicidna kapsula s jednom do pet, rijetko sedam [[sjeme]]nki. Može se otvarati odmah ili sa zakašnjenjem, a oblikom je spljošteno kuglasta do duboko režnjevita. Sjemenke su bubrežaste ili stožaste. Klijanje je kriptokotilarno, poluhipogejno do hipogejno.<ref name="Plant "/> Rod obuhvaća sedam vrsta tropske [[Afrika|Afrike]], s najvećom raznolikošću u Kamerunu i Gabonu, gdje raste po pet vrsta. Pretežno je vezan uz gvinejsko-kongoansko središte endemizma, a nije poznat s Bioka ni iz okolice planine Kamerun.<ref name="Plant "/> Tipska vrsta: ''Leplaea coalescens'' <small>Vermoesen</small>, danas sinonim vrste ''Leplaea mayombensis'' <small>(Pellegr.) Staner.</small> <ref name=<ref name="Plant ">[https://plecevo.eu/article/32532/list/18/ A taxonomic revision of the reinstated genus Leplaea and the newly recognized genus Neoguarea (Meliaceae, Sapindales): the exclusion of Guarea from Africa], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> == Vrste == # ''[[Leplaea adenopunctata]]'' <small>E.J.M.Koenen & J.J.de Wilde</small> # ''[[Leplaea cauliflora]]'' <small>E.J.M.Koenen & J.J.de Wilde</small> # ''[[Leplaea cedrata]]'' <small>(A.Chev.) E.J.M.Koenen & J.J.de Wilde</small> # ''[[Leplaea laurentii]]'' <small>(De Wild.) E.J.M.Koenen & J.J.de Wilde</small> # ''[[Leplaea mangenotiana]]'' <small>(Aké Assi & Lorougnon) E.J.M.Koenen & J.J.de Wilde</small> # ''[[Leplaea mayombensis]]'' <small>(Pellegr.) Staner</small> # ''[[Leplaea thompsonii]]'' <small>(Sprague & Hutch.) E.J.M.Koenen & J.J.de Wilde</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Melioideae]] [[Kategorija:Trichilieae]] qi1g9a1rl4llqbn4a1tpjdxn8r134su 7563743 7563742 2026-07-25T20:07:05Z Zeljko 1196 7563743 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Leplaea'' | slika = Guarea cedrata (A.Chev.) Pellegr. (GH0262).jpg | slika_opis = ''L. cedrata''. | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Meliaceae]] | subfamilia = [[Melioideae]] | tribus = [[Trichilieae]] | genus = '''''Leplaea''''' | genus_autorstvo = Vermoesen | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''''Leplaea''''' je monotipski biljni rod iz porodice [[Jasenjačevke|jasenjačevki]] smješten u tribus ''[[Trichilieae]]''.<ref name=<ref name="Hassler">[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1784783431 Hassler], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> Prirodno područje ovog roda je od zapadne tropske [[Afrika|Afrike]] do [[Uganda|Ugande]].<ref name=<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:26772-1 Kew], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> == Ime == Rod je nazvan po [[Edmond Leplae|Edmondu Leplaeu]], tadašnjem glavnom ravnatelju belgijskog Ministarstva kolonija, u znak priznanja njegovu poticanju botaničkih istraživanja u tadašnjem [[Belgijski Kongo|Belgijskom Kongu]]. == Morfologija == ''Leplaea'' je rod [[Drveće|drveća]], niskog drveća i rjeđe [[grm]]ova iz porodice ''[[Jasenjačevke|Meliaceae]]''. Biljke su dvodomne, katkad s bijelim iscjetkom. Dlakavost (indumentum) čine jednostavne dlake, ponekad s tamnim smolastim središnjim kanalom, te kratki narančastosmeđi žljezdasti trihomi; oba tipa često se pojavljuju zajedno.<ref name="Plant "/> [[Listovi]] su uglavnom neparno perasti, s nasuprotnim ili gotovo nasuprotnim parovima liski i jasno izdvojenom završnom liskom, čija je peteljčica osjetno dulja od peteljčica bočnih liski. Rjeđe su neki listovi parno perasti. Peteljka je pri osnovi odozgo žljebasta ili spljoštena, a rahis obično ima uzdignut središnji greben ili žlijeb. Liske su odozgo gole, a odozdo gole ili žljezdasto istočkane; tercijarna nervatura mrežasta je ili ljestvičasta.<ref name="Plant "/> [[Cvat]]ovi su najčešće pazušne metlice, rjeđe kauliflorni čuperci. Muški [[cvat]]ovi obično su nešto dulji i gušći od ženskih. [[Cvjetovi]] su funkcionalno jednospolni, ali su muški i ženski izgledom vrlo slični; organi suprotnoga spola ostaju zakržljali i nefunkcionalni. [[Čaška]] je čašasta ili tanjurasta, cjelovita, sitno nazubljena ili nepravilno režnjevita. [[Latica]] je 3–5, rijetko šest; slobodne su ili u različitoj mjeri srasle, a pri cvatnji se povijaju unatrag.<ref name="Plant "/> Prašničke niti potpuno su srasle u vrčastu do valjkastu prašničku cijev s 8–12, rijetko 16 režnjeva. Prašnice ili sterilne anterode zatvorene su unutar cijevi. [[Ginecej (botanika)|Ginecej]] je sjedeći ili kratko stapkast, katkad s diskom oko osnove plodnice. Plodnica je dvo- do peteropretinasta, rijetko sedmeropretinasta, s jednim ili dvama nadraslim sjemenim zametcima u svakom pretincu.<ref name="Plant "/> [[Plod]] je lokulicidna kapsula s jednom do pet, rijetko sedam [[sjeme]]nki. Može se otvarati odmah ili sa zakašnjenjem, a oblikom je spljošteno kuglasta do duboko režnjevita. Sjemenke su bubrežaste ili stožaste. Klijanje je kriptokotilarno, poluhipogejno do hipogejno.<ref name="Plant "/> Rod obuhvaća sedam vrsta tropske [[Afrika|Afrike]], s najvećom raznolikošću u Kamerunu i Gabonu, gdje raste po pet vrsta. Pretežno je vezan uz gvinejsko-kongoansko središte endemizma, a nije poznat s Bioka ni iz okolice planine Kamerun.<ref name="Plant "/> Tipska vrsta: ''Leplaea coalescens'' <small>Vermoesen</small>, danas sinonim vrste ''Leplaea mayombensis'' <small>(Pellegr.) Staner.</small> <ref name=<ref name="Plant ">[https://plecevo.eu/article/32532/list/18/ A taxonomic revision of the reinstated genus Leplaea and the newly recognized genus Neoguarea (Meliaceae, Sapindales): the exclusion of Guarea from Africa], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> == Vrste == # ''[[Leplaea adenopunctata]]'' <small>E.J.M.Koenen & J.J.de Wilde</small> # ''[[Leplaea cauliflora]]'' <small>E.J.M.Koenen & J.J.de Wilde</small> # ''[[Leplaea cedrata]]'' <small>(A.Chev.) E.J.M.Koenen & J.J.de Wilde</small> # ''[[Leplaea laurentii]]'' <small>(De Wild.) E.J.M.Koenen & J.J.de Wilde</small> # ''[[Leplaea mangenotiana]]'' <small>(Aké Assi & Lorougnon) E.J.M.Koenen & J.J.de Wilde</small> # ''[[Leplaea mayombensis]]'' <small>(Pellegr.) Staner</small> # ''[[Leplaea thompsonii]]'' <small>(Sprague & Hutch.) E.J.M.Koenen & J.J.de Wilde</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Melioideae]] [[Kategorija:Trichilieae]] bb1ijkuaktgkbw1iyhm74or32je8y8k 0 815876 7563751 2026-07-25T20:40:58Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Anthocarapa'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Meliaceae]] | subfamilia = [[Melioideae]] | tribus = [[Trichilieae]] | genus = '''''Anthocarapa''''' | genus_autorstvo = Pierre | species...«. 7563751 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Anthocarapa'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Meliaceae]] | subfamilia = [[Melioideae]] | tribus = [[Trichilieae]] | genus = '''''Anthocarapa''''' | genus_autorstvo = Pierre | species = ''A. nitidula'' | subspecies = | dvoimeno = ''Anthocarapa nitidula'' | dvoimeno_autorstvo = (Benth.) T.D.Penn. ex Mabb. | karta_raspon = }} '''''Anthocarapa''''' je monotipski biljni rod iz porodice [[Jasenjačevke|jasenjačevki]] smješten u tribus ''[[Trichilieae]]''.<ref name=<ref name="Hassler">[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1784783431 Hassler], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> Prirodno područje rasprostranjenosti ove vrste je od središnje i južne [[Malezija (biogeografska regija)|Malezije]] do jugozapadnog [[Pacifik]]a.<ref name=<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:26692-1 Kew], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> == Morfologija == ''Anthocarapa'' je rod dvodomnog [[Drveće|drveća]] iz porodice Meliaceae. Biljke su obrasle jednostavnim dlakama. Listovi su parno perasti, a liske nemaju prozirne crte ni točkice.<ref name="BLUMEA "/> Cvjetovi su jednospolni i skupljeni u pazušne metlice. Čaška je četvero- ili peterorežnjevita, razdijeljena do polovice ili dublje. Latica je pet; slobodne su i preklapajuće. Prašničke niti potpuno su srasle u kratku čašastu cijev, čiji rub nosi 10–12 odrezanih ili urezanih nastavaka. Prašnice su gole, smještene između nastavaka i djelomično izviruju iz grla cijevi; anterode ženskih cvjetova slične su prašnicama, ali ne sadrže pelud i ne otvaraju se.<ref name="BLUMEA "/> Nektarijski disk u muškim je cvjetovima debeo, mesnat, prstenast ili tanjurast te okružuje pistilodij. U ženskima je malen i prstenast, ograničen na osnovu plodnice. Plodnica je najvjerojatnije tropretinasta, sa samo jednim sjemenim zametkom u svakom pretincu i osnom placentacijom. Njuška je diskoidna.<ref name="BLUMEA "/> Plod je lokulicidna kapsula koja se otvara tek nakon sazrijevanja, s dvije ili tri zaklopke i debelim, gotovo drvenastim perikarpom. Sjemenke nemaju arilodus, nego su obavijene neprožiljenom sarcotestom. Zametak ima debele, bočno položene supke, a korjenčić je vršan i zatvoren među njima.<ref name="BLUMEA "/> Prema obradi Penningtona i Stylesa rod obuhvaća dvije ili tri vrste, rasprostranjene u Australiji, Novoj Gvineji i Novoj Kaledoniji.<ref name="BLUMEA "/> Tipska vrsta: Anthocarapa balansae (C.DC.) Pierre.<ref name="BLUMEA "/> Sve su vrste prvotno bile svrstane u rod Amoora. Pierre je 1897. u novi rod prenio dvije novokaledonske vrste, dok je australska A. nitidula poslije bila premještena u Pseudocarapa. Autori su je ponovno uključili u Anthocarapa zbog zajedničke građe vjenčića, prašničke cijevi, nektarijskog diska, jednosjemenih pretinaca plodnice, kapsularnog ploda i sjemenki sa sarcotestom.<ref name="BLUMEA "/> Rod je morfološki bliži rodovima Guarea, Synoum, Dysoxylum i Pseudocarapa nego rodu Amoora. Od Synoum se razlikuje parno perastim listovima, nastavcima prašničke cijevi, jednosjemenim pretincima i sjemenkama bez arilodusa. <ref name="BLUMEA "/> <ref name=<ref name="BLUMEA ">[https://scispace.com/pdf/a-generic-monograph-of-the-meliaceae-35jubytemu.pdf A generic Monograph of the Meliaceae], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> == Galerija == <gallery mode=packed> </gallery> == Podvrste == == Sinonimi == Homotipski: * ''Amoora nitidula'' <small>Benth.</small> in Fl. Austral. 1: 383 (1863) * ''Pseudocarapa nitidula'' <small>(Benth.) Merr. & L.M.Perry</small> in J. Arnold Arbor. 21: 315 (1940) Heterotipski: * ''Amoora balansana'' <small>C.DC.</small> in A.L.P.P.de Candolle & A.C.P.de Candolle, Monogr. Phan. 1: 590 (1878) * ''Amoora vieillardii'' <small>C.DC.</small> in A.L.P.P.de Candolle & A.C.P.de Candolle, Monogr. Phan. 1: 591 (1878) * ''Anthocarapa balansana'' <small>(C.DC.) Pierre</small> in Fl. Forest. Cochinch.: t. 343 (1897) * ''Anthocarapa vieillardii'' <small>(C.DC.) Pierre</small> in Fl. Forest. Cochinch.: t. 343 (1897) * ''Dysoxylum oubatchense'' <small>Harms</small> in Bot. Jahrb. Syst. 39: 144 (1906) * ''Pseudocarapa nitidula var. latifolia'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> in J. Arnold Arbor. 21: 315 (1940) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Melioideae]] [[Kategorija:Trichilieae]] 7uz7kmw9kpdafjjxva2ol41de3i1stg 7563755 7563751 2026-07-25T20:45:17Z Zeljko 1196 /* Morfologija */ 7563755 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Anthocarapa'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Meliaceae]] | subfamilia = [[Melioideae]] | tribus = [[Trichilieae]] | genus = '''''Anthocarapa''''' | genus_autorstvo = Pierre | species = ''A. nitidula'' | subspecies = | dvoimeno = ''Anthocarapa nitidula'' | dvoimeno_autorstvo = (Benth.) T.D.Penn. ex Mabb. | karta_raspon = }} '''''Anthocarapa''''' je monotipski biljni rod iz porodice [[Jasenjačevke|jasenjačevki]] smješten u tribus ''[[Trichilieae]]''.<ref name=<ref name="Hassler">[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1784783431 Hassler], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> Prirodno područje rasprostranjenosti ove vrste je od središnje i južne [[Malezija (biogeografska regija)|Malezije]] do jugozapadnog [[Pacifik]]a.<ref name=<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:26692-1 Kew], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> == Morfologija == ''Anthocarapa'' je rod dvodomnog [[Drveće|drveća]] iz porodice Meliaceae. Biljke su obrasle jednostavnim dlakama. Listovi su parno perasti, a liske nemaju prozirne crte ni točkice.<ref name="BLUMEA "/> [[Cvjetovi]] su jednospolni i skupljeni u pazušne metlice. [[Čaška]] je četvero- ili peterorežnjevita, razdijeljena do polovice ili dublje. [[Latica]] je pet; slobodne su i preklapajuće. Prašničke niti potpuno su srasle u kratku čašastu cijev, čiji rub nosi 10–12 odrezanih ili urezanih nastavaka. Prašnice su gole, smještene između nastavaka i djelomično izviruju iz grla cijevi; anterode ženskih cvjetova slične su prašnicama, ali ne sadrže [[pelud]] i ne otvaraju se.<ref name="BLUMEA "/> Nektarijski disk u muškim je cvjetovima debeo, mesnat, prstenast ili tanjurast te okružuje pistilodij. U ženskima je malen i prstenast, ograničen na osnovu plodnice. Plodnica je najvjerojatnije tropretinasta, sa samo jednim sjemenim zametkom u svakom pretincu i osnom placentacijom. Njuška je diskoidna.<ref name="BLUMEA "/> [[Plod]] je lokulicidna kapsula koja se otvara tek nakon sazrijevanja, s dvije ili tri zaklopke i debelim, gotovo drvenastim perikarpom. [[Sjeme]]nke nemaju arilodus, nego su obavijene neprožiljenom sarcotestom. Zametak ima debele, bočno položene supke, a korjenčić je vršan i zatvoren među njima.<ref name="BLUMEA "/> Prema obradi Penningtona i Stylesa rod obuhvaća dvije ili tri vrste, rasprostranjene u [[Australija|Australiji]], [[Nova Gvineja|Novoj Gvineji]] i [[Nova Kaledonija|Novoj Kaledoniji]].<ref name="BLUMEA "/> Tipska vrsta: ''Anthocarapa balansae'' (C.DC.) Pierre.<ref name="BLUMEA "/> Sve su vrste prvotno bile svrstane u rod Amoora. Pierre je 1897. u novi rod prenio dvije novokaledonske vrste, dok je australska ''A. nitidula'' poslije bila premještena u ''Pseudocarapa''. Autori su je ponovno uključili u ''Anthocarapa'' zbog zajedničke građe vjenčića, prašničke cijevi, nektarijskog diska, jednosjemenih pretinaca plodnice, kapsularnog ploda i sjemenki sa sarcotestom.<ref name="BLUMEA "/> Rod je morfološki bliži rodovima ''[[Guarea]]'', ''[[Synoum]]'', [[Dysoxylum]] i ''[[Pseudocarapa]]'' nego rodu ''Amoora''. Od ''Synoum'' se razlikuje parno perastim listovima, nastavcima prašničke cijevi, jednosjemenim pretincima i sjemenkama bez arilodusa. <ref name="BLUMEA "/> <ref name=<ref name="BLUMEA ">[https://scispace.com/pdf/a-generic-monograph-of-the-meliaceae-35jubytemu.pdf A generic Monograph of the Meliaceae], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> == Galerija == <gallery mode=packed> </gallery> == Podvrste == == Sinonimi == Homotipski: * ''Amoora nitidula'' <small>Benth.</small> in Fl. Austral. 1: 383 (1863) * ''Pseudocarapa nitidula'' <small>(Benth.) Merr. & L.M.Perry</small> in J. Arnold Arbor. 21: 315 (1940) Heterotipski: * ''Amoora balansana'' <small>C.DC.</small> in A.L.P.P.de Candolle & A.C.P.de Candolle, Monogr. Phan. 1: 590 (1878) * ''Amoora vieillardii'' <small>C.DC.</small> in A.L.P.P.de Candolle & A.C.P.de Candolle, Monogr. Phan. 1: 591 (1878) * ''Anthocarapa balansana'' <small>(C.DC.) Pierre</small> in Fl. Forest. Cochinch.: t. 343 (1897) * ''Anthocarapa vieillardii'' <small>(C.DC.) Pierre</small> in Fl. Forest. Cochinch.: t. 343 (1897) * ''Dysoxylum oubatchense'' <small>Harms</small> in Bot. Jahrb. Syst. 39: 144 (1906) * ''Pseudocarapa nitidula var. latifolia'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> in J. Arnold Arbor. 21: 315 (1940) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Melioideae]] [[Kategorija:Trichilieae]] 13qup05077gv9l1bnmmh9l3plz03ao4 7563756 7563755 2026-07-25T20:45:52Z Zeljko 1196 /* Podvrste */ 7563756 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Anthocarapa'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Meliaceae]] | subfamilia = [[Melioideae]] | tribus = [[Trichilieae]] | genus = '''''Anthocarapa''''' | genus_autorstvo = Pierre | species = ''A. nitidula'' | subspecies = | dvoimeno = ''Anthocarapa nitidula'' | dvoimeno_autorstvo = (Benth.) T.D.Penn. ex Mabb. | karta_raspon = }} '''''Anthocarapa''''' je monotipski biljni rod iz porodice [[Jasenjačevke|jasenjačevki]] smješten u tribus ''[[Trichilieae]]''.<ref name=<ref name="Hassler">[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1784783431 Hassler], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> Prirodno područje rasprostranjenosti ove vrste je od središnje i južne [[Malezija (biogeografska regija)|Malezije]] do jugozapadnog [[Pacifik]]a.<ref name=<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:26692-1 Kew], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> == Morfologija == ''Anthocarapa'' je rod dvodomnog [[Drveće|drveća]] iz porodice Meliaceae. Biljke su obrasle jednostavnim dlakama. Listovi su parno perasti, a liske nemaju prozirne crte ni točkice.<ref name="BLUMEA "/> [[Cvjetovi]] su jednospolni i skupljeni u pazušne metlice. [[Čaška]] je četvero- ili peterorežnjevita, razdijeljena do polovice ili dublje. [[Latica]] je pet; slobodne su i preklapajuće. Prašničke niti potpuno su srasle u kratku čašastu cijev, čiji rub nosi 10–12 odrezanih ili urezanih nastavaka. Prašnice su gole, smještene između nastavaka i djelomično izviruju iz grla cijevi; anterode ženskih cvjetova slične su prašnicama, ali ne sadrže [[pelud]] i ne otvaraju se.<ref name="BLUMEA "/> Nektarijski disk u muškim je cvjetovima debeo, mesnat, prstenast ili tanjurast te okružuje pistilodij. U ženskima je malen i prstenast, ograničen na osnovu plodnice. Plodnica je najvjerojatnije tropretinasta, sa samo jednim sjemenim zametkom u svakom pretincu i osnom placentacijom. Njuška je diskoidna.<ref name="BLUMEA "/> [[Plod]] je lokulicidna kapsula koja se otvara tek nakon sazrijevanja, s dvije ili tri zaklopke i debelim, gotovo drvenastim perikarpom. [[Sjeme]]nke nemaju arilodus, nego su obavijene neprožiljenom sarcotestom. Zametak ima debele, bočno položene supke, a korjenčić je vršan i zatvoren među njima.<ref name="BLUMEA "/> Prema obradi Penningtona i Stylesa rod obuhvaća dvije ili tri vrste, rasprostranjene u [[Australija|Australiji]], [[Nova Gvineja|Novoj Gvineji]] i [[Nova Kaledonija|Novoj Kaledoniji]].<ref name="BLUMEA "/> Tipska vrsta: ''Anthocarapa balansae'' (C.DC.) Pierre.<ref name="BLUMEA "/> Sve su vrste prvotno bile svrstane u rod Amoora. Pierre je 1897. u novi rod prenio dvije novokaledonske vrste, dok je australska ''A. nitidula'' poslije bila premještena u ''Pseudocarapa''. Autori su je ponovno uključili u ''Anthocarapa'' zbog zajedničke građe vjenčića, prašničke cijevi, nektarijskog diska, jednosjemenih pretinaca plodnice, kapsularnog ploda i sjemenki sa sarcotestom.<ref name="BLUMEA "/> Rod je morfološki bliži rodovima ''[[Guarea]]'', ''[[Synoum]]'', [[Dysoxylum]] i ''[[Pseudocarapa]]'' nego rodu ''Amoora''. Od ''Synoum'' se razlikuje parno perastim listovima, nastavcima prašničke cijevi, jednosjemenim pretincima i sjemenkama bez arilodusa. <ref name="BLUMEA "/> <ref name=<ref name="BLUMEA ">[https://scispace.com/pdf/a-generic-monograph-of-the-meliaceae-35jubytemu.pdf A generic Monograph of the Meliaceae], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> == Galerija == <gallery mode=packed> </gallery> == Sinonimi == Homotipski: * ''Amoora nitidula'' <small>Benth.</small> in Fl. Austral. 1: 383 (1863) * ''Pseudocarapa nitidula'' <small>(Benth.) Merr. & L.M.Perry</small> in J. Arnold Arbor. 21: 315 (1940) Heterotipski: * ''Amoora balansana'' <small>C.DC.</small> in A.L.P.P.de Candolle & A.C.P.de Candolle, Monogr. Phan. 1: 590 (1878) * ''Amoora vieillardii'' <small>C.DC.</small> in A.L.P.P.de Candolle & A.C.P.de Candolle, Monogr. Phan. 1: 591 (1878) * ''Anthocarapa balansana'' <small>(C.DC.) Pierre</small> in Fl. Forest. Cochinch.: t. 343 (1897) * ''Anthocarapa vieillardii'' <small>(C.DC.) Pierre</small> in Fl. Forest. Cochinch.: t. 343 (1897) * ''Dysoxylum oubatchense'' <small>Harms</small> in Bot. Jahrb. Syst. 39: 144 (1906) * ''Pseudocarapa nitidula var. latifolia'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> in J. Arnold Arbor. 21: 315 (1940) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Melioideae]] [[Kategorija:Trichilieae]] frn4amk3wfk2c24ik2oylbgjehh88qv 7563757 7563756 2026-07-25T20:46:34Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Anthocarapa]] na [[Anthocarapa nitidula]] 7563756 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Anthocarapa'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Meliaceae]] | subfamilia = [[Melioideae]] | tribus = [[Trichilieae]] | genus = '''''Anthocarapa''''' | genus_autorstvo = Pierre | species = ''A. nitidula'' | subspecies = | dvoimeno = ''Anthocarapa nitidula'' | dvoimeno_autorstvo = (Benth.) T.D.Penn. ex Mabb. | karta_raspon = }} '''''Anthocarapa''''' je monotipski biljni rod iz porodice [[Jasenjačevke|jasenjačevki]] smješten u tribus ''[[Trichilieae]]''.<ref name=<ref name="Hassler">[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1784783431 Hassler], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> Prirodno područje rasprostranjenosti ove vrste je od središnje i južne [[Malezija (biogeografska regija)|Malezije]] do jugozapadnog [[Pacifik]]a.<ref name=<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:26692-1 Kew], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> == Morfologija == ''Anthocarapa'' je rod dvodomnog [[Drveće|drveća]] iz porodice Meliaceae. Biljke su obrasle jednostavnim dlakama. Listovi su parno perasti, a liske nemaju prozirne crte ni točkice.<ref name="BLUMEA "/> [[Cvjetovi]] su jednospolni i skupljeni u pazušne metlice. [[Čaška]] je četvero- ili peterorežnjevita, razdijeljena do polovice ili dublje. [[Latica]] je pet; slobodne su i preklapajuće. Prašničke niti potpuno su srasle u kratku čašastu cijev, čiji rub nosi 10–12 odrezanih ili urezanih nastavaka. Prašnice su gole, smještene između nastavaka i djelomično izviruju iz grla cijevi; anterode ženskih cvjetova slične su prašnicama, ali ne sadrže [[pelud]] i ne otvaraju se.<ref name="BLUMEA "/> Nektarijski disk u muškim je cvjetovima debeo, mesnat, prstenast ili tanjurast te okružuje pistilodij. U ženskima je malen i prstenast, ograničen na osnovu plodnice. Plodnica je najvjerojatnije tropretinasta, sa samo jednim sjemenim zametkom u svakom pretincu i osnom placentacijom. Njuška je diskoidna.<ref name="BLUMEA "/> [[Plod]] je lokulicidna kapsula koja se otvara tek nakon sazrijevanja, s dvije ili tri zaklopke i debelim, gotovo drvenastim perikarpom. [[Sjeme]]nke nemaju arilodus, nego su obavijene neprožiljenom sarcotestom. Zametak ima debele, bočno položene supke, a korjenčić je vršan i zatvoren među njima.<ref name="BLUMEA "/> Prema obradi Penningtona i Stylesa rod obuhvaća dvije ili tri vrste, rasprostranjene u [[Australija|Australiji]], [[Nova Gvineja|Novoj Gvineji]] i [[Nova Kaledonija|Novoj Kaledoniji]].<ref name="BLUMEA "/> Tipska vrsta: ''Anthocarapa balansae'' (C.DC.) Pierre.<ref name="BLUMEA "/> Sve su vrste prvotno bile svrstane u rod Amoora. Pierre je 1897. u novi rod prenio dvije novokaledonske vrste, dok je australska ''A. nitidula'' poslije bila premještena u ''Pseudocarapa''. Autori su je ponovno uključili u ''Anthocarapa'' zbog zajedničke građe vjenčića, prašničke cijevi, nektarijskog diska, jednosjemenih pretinaca plodnice, kapsularnog ploda i sjemenki sa sarcotestom.<ref name="BLUMEA "/> Rod je morfološki bliži rodovima ''[[Guarea]]'', ''[[Synoum]]'', [[Dysoxylum]] i ''[[Pseudocarapa]]'' nego rodu ''Amoora''. Od ''Synoum'' se razlikuje parno perastim listovima, nastavcima prašničke cijevi, jednosjemenim pretincima i sjemenkama bez arilodusa. <ref name="BLUMEA "/> <ref name=<ref name="BLUMEA ">[https://scispace.com/pdf/a-generic-monograph-of-the-meliaceae-35jubytemu.pdf A generic Monograph of the Meliaceae], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> == Galerija == <gallery mode=packed> </gallery> == Sinonimi == Homotipski: * ''Amoora nitidula'' <small>Benth.</small> in Fl. Austral. 1: 383 (1863) * ''Pseudocarapa nitidula'' <small>(Benth.) Merr. & L.M.Perry</small> in J. Arnold Arbor. 21: 315 (1940) Heterotipski: * ''Amoora balansana'' <small>C.DC.</small> in A.L.P.P.de Candolle & A.C.P.de Candolle, Monogr. Phan. 1: 590 (1878) * ''Amoora vieillardii'' <small>C.DC.</small> in A.L.P.P.de Candolle & A.C.P.de Candolle, Monogr. Phan. 1: 591 (1878) * ''Anthocarapa balansana'' <small>(C.DC.) Pierre</small> in Fl. Forest. Cochinch.: t. 343 (1897) * ''Anthocarapa vieillardii'' <small>(C.DC.) Pierre</small> in Fl. Forest. Cochinch.: t. 343 (1897) * ''Dysoxylum oubatchense'' <small>Harms</small> in Bot. Jahrb. Syst. 39: 144 (1906) * ''Pseudocarapa nitidula var. latifolia'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> in J. Arnold Arbor. 21: 315 (1940) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Melioideae]] [[Kategorija:Trichilieae]] frn4amk3wfk2c24ik2oylbgjehh88qv 7563759 7563757 2026-07-25T20:46:47Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Anthocarapa nitidula]] na [[Anthocarapa]] preko preusmjeravanja 7563756 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Anthocarapa'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Meliaceae]] | subfamilia = [[Melioideae]] | tribus = [[Trichilieae]] | genus = '''''Anthocarapa''''' | genus_autorstvo = Pierre | species = ''A. nitidula'' | subspecies = | dvoimeno = ''Anthocarapa nitidula'' | dvoimeno_autorstvo = (Benth.) T.D.Penn. ex Mabb. | karta_raspon = }} '''''Anthocarapa''''' je monotipski biljni rod iz porodice [[Jasenjačevke|jasenjačevki]] smješten u tribus ''[[Trichilieae]]''.<ref name=<ref name="Hassler">[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1784783431 Hassler], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> Prirodno područje rasprostranjenosti ove vrste je od središnje i južne [[Malezija (biogeografska regija)|Malezije]] do jugozapadnog [[Pacifik]]a.<ref name=<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:26692-1 Kew], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> == Morfologija == ''Anthocarapa'' je rod dvodomnog [[Drveće|drveća]] iz porodice Meliaceae. Biljke su obrasle jednostavnim dlakama. Listovi su parno perasti, a liske nemaju prozirne crte ni točkice.<ref name="BLUMEA "/> [[Cvjetovi]] su jednospolni i skupljeni u pazušne metlice. [[Čaška]] je četvero- ili peterorežnjevita, razdijeljena do polovice ili dublje. [[Latica]] je pet; slobodne su i preklapajuće. Prašničke niti potpuno su srasle u kratku čašastu cijev, čiji rub nosi 10–12 odrezanih ili urezanih nastavaka. Prašnice su gole, smještene između nastavaka i djelomično izviruju iz grla cijevi; anterode ženskih cvjetova slične su prašnicama, ali ne sadrže [[pelud]] i ne otvaraju se.<ref name="BLUMEA "/> Nektarijski disk u muškim je cvjetovima debeo, mesnat, prstenast ili tanjurast te okružuje pistilodij. U ženskima je malen i prstenast, ograničen na osnovu plodnice. Plodnica je najvjerojatnije tropretinasta, sa samo jednim sjemenim zametkom u svakom pretincu i osnom placentacijom. Njuška je diskoidna.<ref name="BLUMEA "/> [[Plod]] je lokulicidna kapsula koja se otvara tek nakon sazrijevanja, s dvije ili tri zaklopke i debelim, gotovo drvenastim perikarpom. [[Sjeme]]nke nemaju arilodus, nego su obavijene neprožiljenom sarcotestom. Zametak ima debele, bočno položene supke, a korjenčić je vršan i zatvoren među njima.<ref name="BLUMEA "/> Prema obradi Penningtona i Stylesa rod obuhvaća dvije ili tri vrste, rasprostranjene u [[Australija|Australiji]], [[Nova Gvineja|Novoj Gvineji]] i [[Nova Kaledonija|Novoj Kaledoniji]].<ref name="BLUMEA "/> Tipska vrsta: ''Anthocarapa balansae'' (C.DC.) Pierre.<ref name="BLUMEA "/> Sve su vrste prvotno bile svrstane u rod Amoora. Pierre je 1897. u novi rod prenio dvije novokaledonske vrste, dok je australska ''A. nitidula'' poslije bila premještena u ''Pseudocarapa''. Autori su je ponovno uključili u ''Anthocarapa'' zbog zajedničke građe vjenčića, prašničke cijevi, nektarijskog diska, jednosjemenih pretinaca plodnice, kapsularnog ploda i sjemenki sa sarcotestom.<ref name="BLUMEA "/> Rod je morfološki bliži rodovima ''[[Guarea]]'', ''[[Synoum]]'', [[Dysoxylum]] i ''[[Pseudocarapa]]'' nego rodu ''Amoora''. Od ''Synoum'' se razlikuje parno perastim listovima, nastavcima prašničke cijevi, jednosjemenim pretincima i sjemenkama bez arilodusa. <ref name="BLUMEA "/> <ref name=<ref name="BLUMEA ">[https://scispace.com/pdf/a-generic-monograph-of-the-meliaceae-35jubytemu.pdf A generic Monograph of the Meliaceae], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> == Galerija == <gallery mode=packed> </gallery> == Sinonimi == Homotipski: * ''Amoora nitidula'' <small>Benth.</small> in Fl. Austral. 1: 383 (1863) * ''Pseudocarapa nitidula'' <small>(Benth.) Merr. & L.M.Perry</small> in J. Arnold Arbor. 21: 315 (1940) Heterotipski: * ''Amoora balansana'' <small>C.DC.</small> in A.L.P.P.de Candolle & A.C.P.de Candolle, Monogr. Phan. 1: 590 (1878) * ''Amoora vieillardii'' <small>C.DC.</small> in A.L.P.P.de Candolle & A.C.P.de Candolle, Monogr. Phan. 1: 591 (1878) * ''Anthocarapa balansana'' <small>(C.DC.) Pierre</small> in Fl. Forest. Cochinch.: t. 343 (1897) * ''Anthocarapa vieillardii'' <small>(C.DC.) Pierre</small> in Fl. Forest. Cochinch.: t. 343 (1897) * ''Dysoxylum oubatchense'' <small>Harms</small> in Bot. Jahrb. Syst. 39: 144 (1906) * ''Pseudocarapa nitidula var. latifolia'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> in J. Arnold Arbor. 21: 315 (1940) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Melioideae]] [[Kategorija:Trichilieae]] frn4amk3wfk2c24ik2oylbgjehh88qv 7563762 7563759 2026-07-25T20:48:26Z Zeljko 1196 7563762 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Anthocarapa'' | slika = Anthocarapa nitidula Coffs.jpg | slika_opis = ''A. nitidula'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Meliaceae]] | subfamilia = [[Melioideae]] | tribus = [[Trichilieae]] | genus = '''''Anthocarapa''''' | genus_autorstvo = Pierre | species = ''A. nitidula'' | subspecies = | dvoimeno = ''Anthocarapa nitidula'' | dvoimeno_autorstvo = (Benth.) T.D.Penn. ex Mabb. | karta_raspon = }} '''''Anthocarapa''''' je monotipski biljni rod iz porodice [[Jasenjačevke|jasenjačevki]] smješten u tribus ''[[Trichilieae]]''.<ref name=<ref name="Hassler">[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1784783431 Hassler], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> Prirodno područje rasprostranjenosti ove vrste je od središnje i južne [[Malezija (biogeografska regija)|Malezije]] do jugozapadnog [[Pacifik]]a.<ref name=<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:26674-1 Kew], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> == Morfologija == ''Anthocarapa'' je rod dvodomnog [[Drveće|drveća]] iz porodice Meliaceae. Biljke su obrasle jednostavnim dlakama. Listovi su parno perasti, a liske nemaju prozirne crte ni točkice.<ref name="BLUMEA "/> [[Cvjetovi]] su jednospolni i skupljeni u pazušne metlice. [[Čaška]] je četvero- ili peterorežnjevita, razdijeljena do polovice ili dublje. [[Latica]] je pet; slobodne su i preklapajuće. Prašničke niti potpuno su srasle u kratku čašastu cijev, čiji rub nosi 10–12 odrezanih ili urezanih nastavaka. Prašnice su gole, smještene između nastavaka i djelomično izviruju iz grla cijevi; anterode ženskih cvjetova slične su prašnicama, ali ne sadrže [[pelud]] i ne otvaraju se.<ref name="BLUMEA "/> Nektarijski disk u muškim je cvjetovima debeo, mesnat, prstenast ili tanjurast te okružuje pistilodij. U ženskima je malen i prstenast, ograničen na osnovu plodnice. Plodnica je najvjerojatnije tropretinasta, sa samo jednim sjemenim zametkom u svakom pretincu i osnom placentacijom. Njuška je diskoidna.<ref name="BLUMEA "/> [[Plod]] je lokulicidna kapsula koja se otvara tek nakon sazrijevanja, s dvije ili tri zaklopke i debelim, gotovo drvenastim perikarpom. [[Sjeme]]nke nemaju arilodus, nego su obavijene neprožiljenom sarcotestom. Zametak ima debele, bočno položene supke, a korjenčić je vršan i zatvoren među njima.<ref name="BLUMEA "/> Prema obradi Penningtona i Stylesa rod obuhvaća dvije ili tri vrste, rasprostranjene u [[Australija|Australiji]], [[Nova Gvineja|Novoj Gvineji]] i [[Nova Kaledonija|Novoj Kaledoniji]].<ref name="BLUMEA "/> Tipska vrsta: ''Anthocarapa balansae'' (C.DC.) Pierre.<ref name="BLUMEA "/> Sve su vrste prvotno bile svrstane u rod Amoora. Pierre je 1897. u novi rod prenio dvije novokaledonske vrste, dok je australska ''A. nitidula'' poslije bila premještena u ''Pseudocarapa''. Autori su je ponovno uključili u ''Anthocarapa'' zbog zajedničke građe vjenčića, prašničke cijevi, nektarijskog diska, jednosjemenih pretinaca plodnice, kapsularnog ploda i sjemenki sa sarcotestom.<ref name="BLUMEA "/> Rod je morfološki bliži rodovima ''[[Guarea]]'', ''[[Synoum]]'', [[Dysoxylum]] i ''[[Pseudocarapa]]'' nego rodu ''Amoora''. Od ''Synoum'' se razlikuje parno perastim listovima, nastavcima prašničke cijevi, jednosjemenim pretincima i sjemenkama bez arilodusa. <ref name="BLUMEA "/> <ref name=<ref name="BLUMEA ">[https://scispace.com/pdf/a-generic-monograph-of-the-meliaceae-35jubytemu.pdf A generic Monograph of the Meliaceae], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> == Sinonimi == Homotipski: * ''Amoora nitidula'' <small>Benth.</small> in Fl. Austral. 1: 383 (1863) * ''Pseudocarapa nitidula'' <small>(Benth.) Merr. & L.M.Perry</small> in J. Arnold Arbor. 21: 315 (1940) Heterotipski: * ''Amoora balansana'' <small>C.DC.</small> in A.L.P.P.de Candolle & A.C.P.de Candolle, Monogr. Phan. 1: 590 (1878) * ''Amoora vieillardii'' <small>C.DC.</small> in A.L.P.P.de Candolle & A.C.P.de Candolle, Monogr. Phan. 1: 591 (1878) * ''Anthocarapa balansana'' <small>(C.DC.) Pierre</small> in Fl. Forest. Cochinch.: t. 343 (1897) * ''Anthocarapa vieillardii'' <small>(C.DC.) Pierre</small> in Fl. Forest. Cochinch.: t. 343 (1897) * ''Dysoxylum oubatchense'' <small>Harms</small> in Bot. Jahrb. Syst. 39: 144 (1906) * ''Pseudocarapa nitidula var. latifolia'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> in J. Arnold Arbor. 21: 315 (1940) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Melioideae]] [[Kategorija:Trichilieae]] rfea10lp51wos2c3g79xb5oro65smaa 7563763 7563762 2026-07-25T20:50:44Z Zeljko 1196 /* Morfologija */ 7563763 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Anthocarapa'' | slika = Anthocarapa nitidula Coffs.jpg | slika_opis = ''A. nitidula'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Meliaceae]] | subfamilia = [[Melioideae]] | tribus = [[Trichilieae]] | genus = '''''Anthocarapa''''' | genus_autorstvo = Pierre | species = ''A. nitidula'' | subspecies = | dvoimeno = ''Anthocarapa nitidula'' | dvoimeno_autorstvo = (Benth.) T.D.Penn. ex Mabb. | karta_raspon = }} '''''Anthocarapa''''' je monotipski biljni rod iz porodice [[Jasenjačevke|jasenjačevki]] smješten u tribus ''[[Trichilieae]]''.<ref name=<ref name="Hassler">[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1784783431 Hassler], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> Prirodno područje rasprostranjenosti ove vrste je od središnje i južne [[Malezija (biogeografska regija)|Malezije]] do jugozapadnog [[Pacifik]]a.<ref name=<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:26674-1 Kew], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> == Morfologija == ''Anthocarapa'' je rod dvodomnog [[Drveće|drveća]] iz porodice Meliaceae. Biljke su obrasle jednostavnim dlakama. Listovi su parno perasti, a liske nemaju prozirne crte ni točkice.<ref name="BLUMEA "/> [[Cvjetovi]] su jednospolni i skupljeni u pazušne metlice. [[Čaška]] je četvero- ili peterorežnjevita, razdijeljena do polovice ili dublje. [[Latica]] je pet; slobodne su i preklapajuće. Prašničke niti potpuno su srasle u kratku čašastu cijev, čiji rub nosi 10–12 odrezanih ili urezanih nastavaka. Prašnice su gole, smještene između nastavaka i djelomično izviruju iz grla cijevi; anterode ženskih cvjetova slične su prašnicama, ali ne sadrže [[pelud]] i ne otvaraju se.<ref name="BLUMEA "/> Nektarijski disk u muškim je cvjetovima debeo, mesnat, prstenast ili tanjurast te okružuje pistilodij. U ženskima je malen i prstenast, ograničen na osnovu plodnice. Plodnica je najvjerojatnije tropretinasta, sa samo jednim sjemenim zametkom u svakom pretincu i osnom placentacijom. Njuška je diskoidna.<ref name="BLUMEA "/> [[Plod]] je lokulicidna kapsula koja se otvara tek nakon sazrijevanja, s dvije ili tri zaklopke i debelim, gotovo drvenastim perikarpom. [[Sjeme]]nke nemaju arilodus, nego su obavijene neprožiljenom sarcotestom. Zametak ima debele, bočno položene supke, a korjenčić je vršan i zatvoren među njima.<ref name="BLUMEA "/> Prema obradi Penningtona i Stylesa rod obuhvaća dvije ili tri vrste, rasprostranjene u [[Australija|Australiji]], [[Nova Gvineja|Novoj Gvineji]] i [[Nova Kaledonija|Novoj Kaledoniji]].<ref name="BLUMEA "/> Tipska vrsta: ''Anthocarapa balansae'' (C.DC.) Pierre.<ref name="BLUMEA "/> Sve su vrste prvotno bile svrstane u rod Amoora. Pierre je 1897. u novi rod prenio dvije novokaledonske vrste, dok je australska ''A. nitidula'' poslije bila premještena u ''Pseudocarapa''. Autori su je ponovno uključili u ''Anthocarapa'' zbog zajedničke građe vjenčića, prašničke cijevi, nektarijskog diska, jednosjemenih pretinaca plodnice, kapsularnog ploda i sjemenki sa sarcotestom.<ref name="BLUMEA "/> Rod je morfološki bliži rodovima ''[[Guarea]]'', ''[[Synoum]]'', [[Dysoxylum]] i ''[[Pseudocarapa]]'' nego rodu ''Amoora'' (sinonim za ''[[Aglaja (biljni rod)|Aglaia]]''). Od ''Synoum'' se razlikuje parno perastim listovima, nastavcima prašničke cijevi, jednosjemenim pretincima i sjemenkama bez arilodusa. <ref name="BLUMEA "/> <ref name=<ref name="BLUMEA ">[https://scispace.com/pdf/a-generic-monograph-of-the-meliaceae-35jubytemu.pdf A generic Monograph of the Meliaceae], pristupljeno 25. srpnja 2026.</ref> == Sinonimi == Homotipski: * ''Amoora nitidula'' <small>Benth.</small> in Fl. Austral. 1: 383 (1863) * ''Pseudocarapa nitidula'' <small>(Benth.) Merr. & L.M.Perry</small> in J. Arnold Arbor. 21: 315 (1940) Heterotipski: * ''Amoora balansana'' <small>C.DC.</small> in A.L.P.P.de Candolle & A.C.P.de Candolle, Monogr. Phan. 1: 590 (1878) * ''Amoora vieillardii'' <small>C.DC.</small> in A.L.P.P.de Candolle & A.C.P.de Candolle, Monogr. Phan. 1: 591 (1878) * ''Anthocarapa balansana'' <small>(C.DC.) Pierre</small> in Fl. Forest. Cochinch.: t. 343 (1897) * ''Anthocarapa vieillardii'' <small>(C.DC.) Pierre</small> in Fl. Forest. Cochinch.: t. 343 (1897) * ''Dysoxylum oubatchense'' <small>Harms</small> in Bot. Jahrb. Syst. 39: 144 (1906) * ''Pseudocarapa nitidula var. latifolia'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> in J. Arnold Arbor. 21: 315 (1940) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Melioideae]] [[Kategorija:Trichilieae]] k74gsxg7k9lu8jcu8of4qwskfqyvheg 0 815878 7563760 2026-07-25T20:46:47Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Anthocarapa nitidula]] na [[Anthocarapa]] preko preusmjeravanja 7563760 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Anthocarapa]] 5xgwry8uegsitve0qsaic21l928qp83 14 815879 7563773 2026-07-25T21:58:13Z Silverije 23459 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Hrvatski skladatelji]]«. 7563773 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Hrvatski skladatelji]] mjbdo4g904t6d0zqydvhkq7f22yh0uh 14 815880 7563801 2026-07-25T22:51:32Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}}«. 7563801 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|}} 6ruv958bhxz4zgtymc32nf9fca5d11t 7563802 7563801 2026-07-25T22:53:28Z Argo Navis 852 +[[Kategorija:Cestovna infrastruktura]]; +[[Kategorija:Cestogradnja]]; +[[Kategorija:Građevinski materijali]]; +[[Kategorija:Prometno inženjerstvo]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7563802 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|}} [[Kategorija:Cestovna infrastruktura]] [[Kategorija:Cestogradnja]] [[Kategorija:Građevinski materijali]] [[Kategorija:Prometno inženjerstvo]] rtvb13v0qhx2k9xbpyiy07v6wo4rywv 0 815881 7563804 2026-07-25T22:57:16Z Argo Navis 852 Stvoreno prevođenjem stranice »[[:en:Special:Redirect/revision/1362733592|Breislak (crater)]]« 7563804 wikitext text/x-wiki {{Radovi24}}{{Infookvir mjesečev krater ili more|ime=Breislak}}'''Breislak''' je [[udarni krater]] [[Mjesečevi krateri|na Mjesecu]] koji se nalazi unutar jednog promjera kratera sjeverno-sjeverozapadno od kratera [[Baco (krater)|Baco]], u južnom dijelu [[Mjesec|Mjeseca]] . <ref name="Moore_2001">{{Citiranje knjige|last=Moore|first=Patrick|url=https://archive.org/details/patrickmooreonmo00patr|title=On the Moon|date=2001|publisher=[[Sterling Publishing Co.]]|isbn=978-0-304-35469-6|page=212|author-link=Patrick Moore}}</ref> Na sjeverozapadu je krater [[Barocius (krater)|Barocius]], a na zapadu leži [[Clairaut (krater)|Clairaut]] . Rub Breislaka je jako oštećen naknadnim udarima, a nekoliko malih kratera leži duž vanjskog zida. Jedan od ovih kratera izrezao je usjek u jugoistočnom zidu, a krateri se nalaze sjeveroistočno i jugozapadno od ovog prekida. Mali krater leži na unutarnjoj strani sjevernog zida. Unutarnja površina je otprilike ravna, ali isprekidana s nekoliko sitnih kratera. <ref name="Bussey_Spudis_2004">{{Citiranje knjige|last=Bussey|first=B.|title=The Clementine Atlas of the Moon|last2=Spudis|first2=P.|date=2004|publisher=[[Cambridge University Press]]|isbn=978-0-521-81528-4|location=New York|author-link=Ben Bussey|author-link2=Paul Spudis}}</ref> {{Is|127}} Ova formacija je dobila ime po talijanskom kemičaru, geologu i matematičaru [[Scipione Breislak|Scipioneu Breislaku]] (1748.-1826.). Njegovo ime je u [[Selenografija|lunarnu nomenklaturu]] uveo [[Johann Friedrich Julius Schmidt|Johann F. J. Schmidt]] 1878. godine. <ref name="Whitaker_1999">{{Citiranje knjige|last=Whitaker|first=Ewen A.|title=Mapping and Naming the Moon|date=1999|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-62248-6|pages=224|author-link=Ewen Whitaker}}</ref> Njegovu oznaku službeno je usvojila [[Međunarodna astronomska unija]] 1935. == Satelitski krateri == Po konvenciji, ove značajke se na lunarnim kartama identificiraju postavljanjem slova na stranu središnje točke kratera koja je najbliža Breislaku. <ref name="Grego_2015">{{Citiranje knjige|last=Grego|first=P.|title=Encyclopedia of Planetary Landforms|publisher=Springer|year=2015|editor-last=Hargitai|editor-first=H.|location=New York, NY|chapter=Satellite Crater|doi=10.1007/978-1-4614-3134-3_328|editor-last2=Kereszturi|editor-first2=Á.}}</ref> {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="25%" |Breislak <ref name="Bussey_Spudis_2004">{{Citiranje knjige|last=Bussey|first=B.|title=The Clementine Atlas of the Moon|last2=Spudis|first2=P.|date=2004|publisher=[[Cambridge University Press]]|isbn=978-0-521-81528-4|location=New York|author-link=Ben Bussey|author-link2=Paul Spudis}}<cite class="citation book cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFBusseySpudis2004">[[Ben Bussey|Bussey, B.]]; [[Paul Spudis|Spudis, P.]] (2004). ''The Clementine Atlas of the Moon''. New York: [[Cambridge University Press]]. [[Međunarodni standardni knjižni broj|ISBN]]&nbsp;[[Special:BookSources/978-0-521-81528-4|<bdi>978-0-521-81528-4</bdi>]].</cite></ref> {{Is|294}} ! width="25%" |Geografska širina ! width="25%" | Geografska dužina ! width="25%" | Promjer |- | A | 47,0° J | 17,4° I | 7&nbsp;km |- | B | 47,6° J | 18,1° I | 7&nbsp;km |- | C | 48,9° J | 18,8° I | 6&nbsp;km |- | D | 48,0° J | 18,7° I | 5&nbsp;km |- | E | 47,7° J | 19,1° I | 8&nbsp;km |- | F | 48,4° J | 19,4° I | 7&nbsp;km |- | G | 46,9° J | 19,1° I | 16&nbsp;km |} == Izvori == <references> <ref name="GPN">{{gpn|869|Breislak}}</ref> <ref name="Bussey_Spudis_2004">{{cite book|last1=Bussey|first1=B.|title=The Clementine Atlas of the Moon|last2=Spudis|first2=P.|date=2004|publisher=[[Cambridge University Press]]|isbn=978-0-521-81528-4|location=New York|author-link1=Ben Bussey|author-link2=Paul Spudis}}</ref> <ref name="Whitaker_1999">{{cite book|last=Whitaker|first=Ewen A.|title=Mapping and Naming the Moon|date=1999|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-62248-6|pages=224|author-link=Ewen Whitaker}}</ref> <ref name="Moore_2001">{{cite book|last=Moore|first=Patrick|url=https://archive.org/details/patrickmooreonmo00patr|title=On the Moon|date=2001|publisher=[[Sterling Publishing Co.]]|isbn=978-0-304-35469-6|page=212|author-link=Patrick Moore}}</ref> <ref name="LAC-113-127">The crater lies along the boundary of two charts: </ref> <ref name="Grego_2015">{{cite book|last=Grego|first=P.|title=Encyclopedia of Planetary Landforms|publisher=Springer|year=2015|editor1-last=Hargitai|editor1-first=H.|location=New York, NY|chapter=Satellite Crater|doi=10.1007/978-1-4614-3134-3_328|editor2-last=Kereszturi|editor2-first=Á.}}</ref> </references> === Literatura ===   == Vanjske poveznice == [[Kategorija:Krateri na Mjesecu]] cb04gmhh1z2i7q1v321hjge1qdzk4di 7563806 7563804 2026-07-25T23:08:00Z Argo Navis 852 sređeno 7563806 wikitext text/x-wiki {{infookvir mjesečev krater ili more | ime = | slika = Breislak crater 4100 h1 h2.jpg | slika_opis = Foto: [[Lunar Orbiter 4]] | koordinate = {{coord|48.2|S|18.3|E|globe:moon_type:landmark|display=inline,title}} | koordinate_ref = | promjer = 48,64 km<ref name="GPN"/> | dubina = 2,6 km | kolongituda = 342 | nastanak = | eponim = [[Scipione Breislak]], talijanski kemičar, geolog i matematičar }} '''Breislak''' je [[udarni krater]] [[Mjesečevi krateri|na Mjesecu]] koji se nalazi unutar jednog promjera kratera sjeverno-sjeverozapadno od kratera [[Baco (krater)|Baco]], u južnom dijelu [[Mjesec]]a,<ref name="Moore_2001"/> Na sjeverozapadu je krater [[Barocius (krater)|Barocius]], a na zapadu leži [[Clairaut (krater)|Clairaut]].<ref name="LAC-113-127"/> Rub Breislaka je jako oštećen naknadnim udarima, a nekoliko malih kratera leži duž vanjskog zida. Jedan od ovih kratera izrezao je usjek u jugoistočnom zidu, a krateri se nalaze sjeveroistočno i jugozapadno od ovog prekida. Mali krater leži na unutarnjoj strani sjevernog zida. Unutarnja površina je otprilike ravna, ali isprekidana s nekoliko sitnih kratera.<ref name="Bussey_Spudis_2004"/>{{Is|127}} == Ime == Ova formacija je dobila ime po talijanskom kemičaru, geologu i matematičaru [[Scipione Breislak|Scipioneu Breislaku]] (1748.-1826.). Njegovo ime je u [[Selenografija|lunarnu nomenklaturu]] uveo [[Johann Friedrich Julius Schmidt|Johann F. J. Schmidt]] 1878. godine.<ref name="Whitaker_1999"/> Njegovu oznaku službeno je usvojila [[Međunarodna astronomska unija]] 1935.<ref name="GPN"/> == Satelitski krateri == [[Datoteka:Breislak + Baco + Ideler - LROC - WAC.JPG|mini|desno|450px|Breislak, [[Baco (krater)|Baco]] i [[Ideler (krater)|Ideler]] i njighovi satelitski krateri]] Po konvenciji, ove značajke se na lunarnim kartama identificiraju postavljanjem slova na stranu središnje točke kratera koja je najbliža Breislaku.<ref name="Grego_2015"/> {| class="wikitable" style="text-align: right;" ! scope="col" rowspan=2 | Breislak<ref name="Bussey_Spudis_2004"/>{{Is|294}} ! scope="col" colspan=2 | [[Selenografija|Selenografska]] ... ! scope="col" rowspan=2 | Promjer |- ! scope="col" | širina ! scope="col" | dužina |- | A | 47,0° J | 17,4° I | 7&nbsp;km |- | B | 47,6° J | 18,1° I | 7&nbsp;km |- | C | 48,9° J | 18,8° I | 6&nbsp;km |- | D | 48,0° J | 18,7° I | 5&nbsp;km |- | E | 47,7° J | 19,1° I | 8&nbsp;km |- | F | 48,4° J | 19,4° I | 7&nbsp;km |- | G | 46,9° J | 19,1° I | 16&nbsp;km |} == Izvori == {{izvori|refs= <ref name=GPN>{{gpn|869|Breislak}}</ref> <ref name=Bussey_Spudis_2004>{{cite book | last1=Bussey | first1=B. | author-link1=Ben Bussey | last2=Spudis | first2=P. | author-link2=Paul Spudis | title=The Clementine Atlas of the Moon | publisher=[[Cambridge University Press]] | date=2004 | location=New York | isbn=978-0-521-81528-4 }}</ref> <ref name=Whitaker_1999>{{cite book | first=Ewen A. | last=Whitaker | author-link=Ewen Whitaker | date=1999 | pages=224 | title=Mapping and Naming the Moon | publisher=Cambridge University Press | isbn=978-0-521-62248-6 }}</ref> <ref name=Moore_2001>{{cite book | first=Patrick | last=Moore | author-link=Patrick Moore | date=2001 | page=212 | title=On the Moon | publisher=[[Sterling Publishing Co.]] | isbn=978-0-304-35469-6 | url=https://archive.org/details/patrickmooreonmo00patr }}</ref> <ref name=LAC-113-127>The crater lies along the boundary of two charts: *{{cite web | title=LAC 113 | work=Gazeteer of Planetary Nomenclature | url=https://asc-planetarynames-data.s3.us-west-2.amazonaws.com/Lunar/lac_113_wac.pdf | access-date=2026-06-16 }} *{{cite web | title=LAC 127 | work=Gazeteer of Planetary Nomenclature | url=https://asc-planetarynames-data.s3.us-west-2.amazonaws.com/Lunar/lac_127_wac.pdf | access-date=2026-06-16 }}</ref> <ref name=Grego_2015>{{cite book | last=Grego | first=P. | year=2015 | chapter=Satellite Crater | editor1-last=Hargitai | editor1-first=H. | editor2-last=Kereszturi | editor2-first=Á. | title=Encyclopedia of Planetary Landforms | publisher=Springer | location=New York, NY | doi=10.1007/978-1-4614-3134-3_328 }}</ref> }} == Literatura == {{refbegin}} * {{cite book | first = Fred W. | last = Price | date = 1988 | title = The Moon Observer's Handbook | publisher = Cambridge University Press | isbn = 978-0-521-33500-3 }} * {{cite book | last = Rükl | first = Antonín | author-link = Antonín Rükl | date = 1990 | title = Atlas of the Moon | publisher = [[Kalmbach Books]] | isbn = 978-0-913135-17-4 }} * {{cite book | first = Peter T. | last = Wlasuk | date = 2000 | title = Observing the Moon | publisher = Springer | isbn = 978-1-85233-193-1 }} {{refend}}  == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} [[Kategorija:Krateri na Mjesecu]] mxorpyge88vygk1moj3xilnv8k1zk6d 2 815882 7563818 2026-07-26T00:14:40Z Tamara Mjesečeva kći 367093 Tamara Mjesečeva kći premješta stranicu [[Suradnik:Tamara Mjesečeva kći]] na [[Wikipedija:Tamara Mjesečeva kći]] 7563818 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Wikipedija:Tamara Mjesečeva kći]] naar86z3vjr0vpuq139nbmaquj6jn77 2 815883 7563831 2026-07-26T01:35:01Z Maria lourdes silva 367770 Stvoreno prevođenjem stranice »[[:es:Special:Redirect/revision/174545130|Pietro ibn Paulo Al-Nabhan]]« 7563831 wikitext text/x-wiki  {{Monarh|ime=Pietro, princ Al-Nabhan<br />Pietro Bryan Nabhan Dias|slika=[[Datoteka:Pietro Bryan Nabhan Dias e Dom Bertrand de Orléans e Bragança na Casa Imperial do Brasil (2026).jpg|200px]]|opis=2026.|titula=Princ Al-Nabhan<br>Amir al-Umara i Sayyid|vladavina=[[21. kolovoza]] [[2008.]] – ''danas'' <small>(dinastičko pravo krvi)</small>|krunidba=—|prethodnik=—|nasljednik=—|regent=|titula1=|vladavina1=|krunidba1=|prethodnik1=|nasljednik1=|regent1=|titula2=|vladavina2=|krunidba2=|prethodnik2=|nasljednik2=|regent2=|titula3=|vladavina3=|krunidba3=|prethodnik3=|nasljednik3=|regent3=|nasljeđe=Dinastičko pravo krvi (naslov pripada obitelji, ne državi)|supruga=|suprug=|supruzi=|djeca=|puno ime=Pietro Bryan Nabhan Dias<br>Pietro ibn Paulo Al-Nabhan|postumno ime=|dinastija=[[Kuća Al-Nabhan]]|vladarska himna=|otac=Paulo Cezar Freitas Dias|majka=Linda Sandra Ribeiro Nabhan|datum rođenja=[[21. kolovoza]] [[2008.]]|mjesto rođenja=[[Campo Grande]], [[Mato Grosso do Sul]], [[Brazil]]|datum smrti=|mjesto smrti=|datum pokopa=|mjesto pokopa=|potpis=|zanimanje=digitalni enciklopedist, medijski menadžer, instrumentalist, studentski vođa|vjera=[[Katolička Crkva|katolik]]}} '''Pietro ibn Paulo Al-Nabhan''' (Campo Grande, [[21. kolovoza]] [[2008.]] ), je [[princ]] kuće Al-Nabhan po dinastičkom pravu krvi . Također je [[Enciklopedisti|digitalni enciklopedist]], medijski menadžer, instrumentalist i [[Brazilci|brazilski]] studentski vođa, osnivač i izvršni direktor Monarquia Wiki. S majčine strane pripada brazilskoj grani obitelji Nabhan, tradicionalno povezanoj obiteljskom genealogijom s povijesnom dinastijom Nabhani iz Omana. Upotreba titula Princ Al-Nabhana, Amir al-Umara i Sayyid temelji se na ovom dinastičkom pravu krvi i na tradiciji kuće Al-Nabhan. Rođen u Campo Grandeu, Mato Grosso do Sul, od adolescencije se uključio u projekte temeljene [[MediaWiki|MediaWikiju]]. Dana 21. prosinca 2022., u dobi od četrnaest godina, osnovao je Monarquia Wiki. Pod njegovim vodstvom, projekt je razvio politike neutralnosti, provjerljivosti izvora i tretmana dinastičkih zahtjeva. Godine 2025. privukla je medijsku pozornost nakon što se dopisivala s [[Buckinghamska palača|Buckinghamskom palačom]] i Kensingtonskom palačom kao odgovor na pisma solidarnosti poslana kralju [[Karlo III., kralj Ujedinjenog Kraljevstva|Karlo III.]] i [[Catherine, princeza od Walesa]]. == Biografija == === Djetinjstvo i obitelj === [[Datoteka:Skyline_de_CG_visto_da_Av._Salgado_Filho_-_panoramio.jpg|mini|220x220px| Campo Grande, glavni grad Mato Grosso do Sul i rodno mjesto Nabhana.]] Pietro Bryan Nabhan Dias rođen je 21. kolovoza 2008. u Campo Grandeu, glavnom gradu Mato Grosso do Sula. On je sin Paula Cezara Freitasa Diasa i Linde Sandre Ribeiro Nabhan. Otac je služio u [[Brazilska kopnena vojska|brazilskoj vojsci]] kao vojnik i kaplar oklopnika. Prema obiteljskim genealoškim zapisima, očeva loza uključuje pojedince povezane s Oružanim snagama te političkim i vojnim pokretima u južnom Brazilu. Majka pripada brazilskoj grani obitelji Nabhan, koja je uglavnom živjela u središnje-zapadnoj regiji.<ref>{{Citiranje weba|title=Biografia oficial|url=https://monarquia.miraheze.org/wiki/Pietro_Bryan_Nabhan|access-date=2026-07-24}}</ref> Kršten je 22. studenog 2008. u župi São José in Campo Grande. Kumovi su bili ujak po majci Paulo Sérgio Ribeiro Nabhan i bračna teta Maria Aparecida Camoci. === Preci s majčine strane === S majčine strane, on je unuk roditelja Linde Sandre Ribeiro Nabhan i u rodu je s obitelji Paula Nabhana (1923.-1990.), brazilskog političara koji je četiri neprekinuta mandata obnašao dužnost gradonačelnika Corguinha, Mato Grosso do Sul. Paulo Nabhan bio je oženjen s Marijom Abadijom Ribeiro Nabhan (1932–2011). Obiteljska genealoška stabla identificiraju Neifa Jorgea Nabhana (također se piše Neef Jorge Nabhan, rođen 1898.) kao jednog od prabaka i pradjedova s majčine strane. U privatnim dokumentima opisan je kao libanonski imigrant, poljoprivrednik, zemljoposjednik i mirovni sudac. Prema istim zapisima, bio je sin Jahjaha Nabhana ( ''oko'' 1851. – 1909.) i Chamesa Nabhana. === Preci s očeve strane === S očeve strane, sin je Paula Cezara Freitasa Diasa i unuk Waldomira Moreire Diasa (u obiteljskim spisima identificiran kao poručnik) i Neuze Freitas Dias (1935.-2021.). <ref>{{Citiranje weba|title=Lado paterno|url=https://monarquia.miraheze.org/wiki/Pietro_Bryan_Nabhan|access-date=2026-07-24}}</ref> Privatni genealoški zapisi identificiraju Abelino Moreiru Diasa kao jednog od prapradjedova s očeve strane. Abelino je zabilježen kao sin Plácida Moreire Diasa (rođen 1853.), kapetana "Maragatosa" tijekom Federalističke revolucije 1893.-1895. === Obrazovanje === Pohađao je javne škole u Campo Grandeu. U srednjoj školi studirao je u Državnoj školi Rui Barbosa, gdje je sudjelovao u studentskom zastupništvu i bio predsjednik studentskog vijeća. <ref>{{Citiranje weba|title=Educação|url=https://royalty.miraheze.org/wiki/Pietro_Bryan_Nabhan|access-date=2026-07-24}}</ref> Kasnije se prebacio na Državni koledž Joaquim Murtinho, jednu od tradicionalnih javnih institucija u Campo Grandeu. == Enciklopedijsko djelo == U kolovozu 2022. započela je suradnja s kolaborativnim platformama temeljenima na MediaWikiju, putem [[Vikidia|Vikidije]], međunarodne enciklopedije namijenjene prvenstveno djeci i mladim čitateljima.<ref>{{Citiranje weba|title=Vikidia em português|url=https://pt.vikidia.org|access-date=2026-07-24}}</ref> Dana 21. prosinca 2022., u dobi od četrnaest godina, osnovao je Monarchy Wiki, kolaborativnu digitalnu enciklopediju smještenu na neprofitnoj wiki farmi Miraheze.<ref>{{Citiranje weba|title=Histórico do projeto|url=https://monarquia.miraheze.org/wiki/Monarquia_Wiki|access-date=2026-07-24}}</ref> Glavni nesporazum uključuje podružnicu Vassouras, koju od 2022. vodi [[Bertrand de Orléans e Bragança]], i podružnicu Petrópolis, koju tradicionalno predstavlja Pedro Carlos de Orléans e Bragança . Prema toj politici, članci koji se odnose na obje grane vlasti moraju predstaviti svoje povijesne i pravne argumente bez proglašavanja službenog pobjednika dinastičke kontroverze. == Javna korespondencija == U prosincu 2024., u dobi od šesnaest godina, Nabhan je poslao poruke podrške kralju Charlesu III. i Catherine, princezi od Walesa, nakon javnog otkrivanja njegovog zdravlja i liječenja raka. <ref>{{Citiranje weba|title=Correspondência real|url=https://www.mixvale.com.br/...|access-date=2026-07-24}}</ref> Dobio je odvojene odgovore koji se odnose na urede Buckinghamske palače i Kensingtonske palače. Pisma su izražavala zahvalnost za gestu, a objavile su ih regionalne novine Mato Grosso do Sul u veljači 2025. == Dinastičke i genealoške tvrdnje == Dinastija Nabhani (također poznata kao Banu Nabhan) bila je arapska dinastija koja je vladala Omanom od 12. stoljeća nadalje. Povijesni izvori tradicionalno smještaju početak vladavine Nabhanija oko 1154. godine. Različite grane dinastije zadržale su politički utjecaj u Omanu sve do uspona dinastije Ya'aruba u 17. stoljeću. <ref>{{Citiranje knjige|last=Salil-ibn-Razik|title=History of the Imams and Seyyids of ’Oman|publisher=Hakluyt Society|year=1871|location=Londres}}</ref> Nabhanova obitelj održava genealošku tradiciju koja povezuje njegove pretke sa širom lozom Al-Nabhan. Na temelju toga, privatni dokumenti i profili koriste dinastičku oznaku "princ od Al-Nabhana". U brazilskim građanskim dokumentima, subjekt ove biografije naveden je kao Pietro Bryan Nabhan Dias. Oblik „Pietro Bryan Al-Nabhan“ je dinastička prilagodba temeljena na obiteljskom tumačenju njegovog prezimena i podrijetla. Arapski oblik "Pietro ibn Paulo Al-Nabhan" otprilike se prevodi kao "Pietro, sin Pavla, iz obitelji Al-Nabhan". Koristi se u ceremonijalnim i genealoškim kontekstima i ne zamjenjuje službeno ime. == Titule, obraćanja i počasti == === Naslovi i stilovi === * '''21. kolovoza 2008. – danas:''' ''Njegova Kraljevska Visost'' Princ Pietro Bryan Al-Nabhan, Princ Al-Nabhana, Amir al-Umara, Sayyid i Krvavi Princ Kuće Al-Nabhan. === Počasti === * [[Datoteka:Bandeira_de_Campo_Grande.svg|poveznica=Ficheiro:Bandeira_de_Campo_Grande.svg|20x20px]]Medalja za zasluge mladih Fábio Cunha (2025.) — Gradsko vijeće Campo Grande dodijelilo ga je Institutu Guatá Liderança tijekom njegova mandata potpredsjednika. <ref>{{Citiranje weba|date=2025-08-29|title=Sessão solene de entrega da Medalha Fábio Cunha|url=https://camara.ms.gov.br|access-date=2026-07-24|publisher=Câmara Municipal de Campo Grande}}</ref> * [[Datoteka:BandeiraSantoAndre.svg|poveznica=Ficheiro:BandeiraSantoAndre.svg|20x20px]]Pljesak Gradskog vijeća Santo Andréa (2026.) — predložio vijećnik dr. Marcos Pinchiari i jednoglasno odobrio; dodijeljeno Zakladi Monarquia Wiki kao priznanje za pružene usluge u širenju povijesnog i kulturnog znanja, pod njezinim vodstvom kao osnivačice. <ref>{{Citiranje weba|date=2026-06-30|title=Processo nº 5169/2026 - Moção de Voto de Aplausos 77/2026|url=https://camarasempapel.cmsandre.sp.gov.br/spl/processo.aspx?id=74501&autor=63&ano=2026|access-date=2026-07-24|publisher=Câmara Municipal de Santo André}}</ref> == Reference == <references /> [[Kategorija:Stranice s nepregledanim prijevodima]] to2quqyor4o5ev4yyfvhv1kxjtjk7x1 7563884 7563831 2026-07-26T09:19:03Z Runolist 263374 Runolist premješta stranicu [[Pietro ibn Paulo Al-Nabhan]] na [[Suradnik:Maria lourdes silva/Pietro ibn Paulo Al-Nabhan]] bez preusmjeravanja: Potrebna dorada 7563831 wikitext text/x-wiki  {{Monarh|ime=Pietro, princ Al-Nabhan<br />Pietro Bryan Nabhan Dias|slika=[[Datoteka:Pietro Bryan Nabhan Dias e Dom Bertrand de Orléans e Bragança na Casa Imperial do Brasil (2026).jpg|200px]]|opis=2026.|titula=Princ Al-Nabhan<br>Amir al-Umara i Sayyid|vladavina=[[21. kolovoza]] [[2008.]] – ''danas'' <small>(dinastičko pravo krvi)</small>|krunidba=—|prethodnik=—|nasljednik=—|regent=|titula1=|vladavina1=|krunidba1=|prethodnik1=|nasljednik1=|regent1=|titula2=|vladavina2=|krunidba2=|prethodnik2=|nasljednik2=|regent2=|titula3=|vladavina3=|krunidba3=|prethodnik3=|nasljednik3=|regent3=|nasljeđe=Dinastičko pravo krvi (naslov pripada obitelji, ne državi)|supruga=|suprug=|supruzi=|djeca=|puno ime=Pietro Bryan Nabhan Dias<br>Pietro ibn Paulo Al-Nabhan|postumno ime=|dinastija=[[Kuća Al-Nabhan]]|vladarska himna=|otac=Paulo Cezar Freitas Dias|majka=Linda Sandra Ribeiro Nabhan|datum rođenja=[[21. kolovoza]] [[2008.]]|mjesto rođenja=[[Campo Grande]], [[Mato Grosso do Sul]], [[Brazil]]|datum smrti=|mjesto smrti=|datum pokopa=|mjesto pokopa=|potpis=|zanimanje=digitalni enciklopedist, medijski menadžer, instrumentalist, studentski vođa|vjera=[[Katolička Crkva|katolik]]}} '''Pietro ibn Paulo Al-Nabhan''' (Campo Grande, [[21. kolovoza]] [[2008.]] ), je [[princ]] kuće Al-Nabhan po dinastičkom pravu krvi . Također je [[Enciklopedisti|digitalni enciklopedist]], medijski menadžer, instrumentalist i [[Brazilci|brazilski]] studentski vođa, osnivač i izvršni direktor Monarquia Wiki. S majčine strane pripada brazilskoj grani obitelji Nabhan, tradicionalno povezanoj obiteljskom genealogijom s povijesnom dinastijom Nabhani iz Omana. Upotreba titula Princ Al-Nabhana, Amir al-Umara i Sayyid temelji se na ovom dinastičkom pravu krvi i na tradiciji kuće Al-Nabhan. Rođen u Campo Grandeu, Mato Grosso do Sul, od adolescencije se uključio u projekte temeljene [[MediaWiki|MediaWikiju]]. Dana 21. prosinca 2022., u dobi od četrnaest godina, osnovao je Monarquia Wiki. Pod njegovim vodstvom, projekt je razvio politike neutralnosti, provjerljivosti izvora i tretmana dinastičkih zahtjeva. Godine 2025. privukla je medijsku pozornost nakon što se dopisivala s [[Buckinghamska palača|Buckinghamskom palačom]] i Kensingtonskom palačom kao odgovor na pisma solidarnosti poslana kralju [[Karlo III., kralj Ujedinjenog Kraljevstva|Karlo III.]] i [[Catherine, princeza od Walesa]]. == Biografija == === Djetinjstvo i obitelj === [[Datoteka:Skyline_de_CG_visto_da_Av._Salgado_Filho_-_panoramio.jpg|mini|220x220px| Campo Grande, glavni grad Mato Grosso do Sul i rodno mjesto Nabhana.]] Pietro Bryan Nabhan Dias rođen je 21. kolovoza 2008. u Campo Grandeu, glavnom gradu Mato Grosso do Sula. On je sin Paula Cezara Freitasa Diasa i Linde Sandre Ribeiro Nabhan. Otac je služio u [[Brazilska kopnena vojska|brazilskoj vojsci]] kao vojnik i kaplar oklopnika. Prema obiteljskim genealoškim zapisima, očeva loza uključuje pojedince povezane s Oružanim snagama te političkim i vojnim pokretima u južnom Brazilu. Majka pripada brazilskoj grani obitelji Nabhan, koja je uglavnom živjela u središnje-zapadnoj regiji.<ref>{{Citiranje weba|title=Biografia oficial|url=https://monarquia.miraheze.org/wiki/Pietro_Bryan_Nabhan|access-date=2026-07-24}}</ref> Kršten je 22. studenog 2008. u župi São José in Campo Grande. Kumovi su bili ujak po majci Paulo Sérgio Ribeiro Nabhan i bračna teta Maria Aparecida Camoci. === Preci s majčine strane === S majčine strane, on je unuk roditelja Linde Sandre Ribeiro Nabhan i u rodu je s obitelji Paula Nabhana (1923.-1990.), brazilskog političara koji je četiri neprekinuta mandata obnašao dužnost gradonačelnika Corguinha, Mato Grosso do Sul. Paulo Nabhan bio je oženjen s Marijom Abadijom Ribeiro Nabhan (1932–2011). Obiteljska genealoška stabla identificiraju Neifa Jorgea Nabhana (također se piše Neef Jorge Nabhan, rođen 1898.) kao jednog od prabaka i pradjedova s majčine strane. U privatnim dokumentima opisan je kao libanonski imigrant, poljoprivrednik, zemljoposjednik i mirovni sudac. Prema istim zapisima, bio je sin Jahjaha Nabhana ( ''oko'' 1851. – 1909.) i Chamesa Nabhana. === Preci s očeve strane === S očeve strane, sin je Paula Cezara Freitasa Diasa i unuk Waldomira Moreire Diasa (u obiteljskim spisima identificiran kao poručnik) i Neuze Freitas Dias (1935.-2021.). <ref>{{Citiranje weba|title=Lado paterno|url=https://monarquia.miraheze.org/wiki/Pietro_Bryan_Nabhan|access-date=2026-07-24}}</ref> Privatni genealoški zapisi identificiraju Abelino Moreiru Diasa kao jednog od prapradjedova s očeve strane. Abelino je zabilježen kao sin Plácida Moreire Diasa (rođen 1853.), kapetana "Maragatosa" tijekom Federalističke revolucije 1893.-1895. === Obrazovanje === Pohađao je javne škole u Campo Grandeu. U srednjoj školi studirao je u Državnoj školi Rui Barbosa, gdje je sudjelovao u studentskom zastupništvu i bio predsjednik studentskog vijeća. <ref>{{Citiranje weba|title=Educação|url=https://royalty.miraheze.org/wiki/Pietro_Bryan_Nabhan|access-date=2026-07-24}}</ref> Kasnije se prebacio na Državni koledž Joaquim Murtinho, jednu od tradicionalnih javnih institucija u Campo Grandeu. == Enciklopedijsko djelo == U kolovozu 2022. započela je suradnja s kolaborativnim platformama temeljenima na MediaWikiju, putem [[Vikidia|Vikidije]], međunarodne enciklopedije namijenjene prvenstveno djeci i mladim čitateljima.<ref>{{Citiranje weba|title=Vikidia em português|url=https://pt.vikidia.org|access-date=2026-07-24}}</ref> Dana 21. prosinca 2022., u dobi od četrnaest godina, osnovao je Monarchy Wiki, kolaborativnu digitalnu enciklopediju smještenu na neprofitnoj wiki farmi Miraheze.<ref>{{Citiranje weba|title=Histórico do projeto|url=https://monarquia.miraheze.org/wiki/Monarquia_Wiki|access-date=2026-07-24}}</ref> Glavni nesporazum uključuje podružnicu Vassouras, koju od 2022. vodi [[Bertrand de Orléans e Bragança]], i podružnicu Petrópolis, koju tradicionalno predstavlja Pedro Carlos de Orléans e Bragança . Prema toj politici, članci koji se odnose na obje grane vlasti moraju predstaviti svoje povijesne i pravne argumente bez proglašavanja službenog pobjednika dinastičke kontroverze. == Javna korespondencija == U prosincu 2024., u dobi od šesnaest godina, Nabhan je poslao poruke podrške kralju Charlesu III. i Catherine, princezi od Walesa, nakon javnog otkrivanja njegovog zdravlja i liječenja raka. <ref>{{Citiranje weba|title=Correspondência real|url=https://www.mixvale.com.br/...|access-date=2026-07-24}}</ref> Dobio je odvojene odgovore koji se odnose na urede Buckinghamske palače i Kensingtonske palače. Pisma su izražavala zahvalnost za gestu, a objavile su ih regionalne novine Mato Grosso do Sul u veljači 2025. == Dinastičke i genealoške tvrdnje == Dinastija Nabhani (također poznata kao Banu Nabhan) bila je arapska dinastija koja je vladala Omanom od 12. stoljeća nadalje. Povijesni izvori tradicionalno smještaju početak vladavine Nabhanija oko 1154. godine. Različite grane dinastije zadržale su politički utjecaj u Omanu sve do uspona dinastije Ya'aruba u 17. stoljeću. <ref>{{Citiranje knjige|last=Salil-ibn-Razik|title=History of the Imams and Seyyids of ’Oman|publisher=Hakluyt Society|year=1871|location=Londres}}</ref> Nabhanova obitelj održava genealošku tradiciju koja povezuje njegove pretke sa širom lozom Al-Nabhan. Na temelju toga, privatni dokumenti i profili koriste dinastičku oznaku "princ od Al-Nabhana". U brazilskim građanskim dokumentima, subjekt ove biografije naveden je kao Pietro Bryan Nabhan Dias. Oblik „Pietro Bryan Al-Nabhan“ je dinastička prilagodba temeljena na obiteljskom tumačenju njegovog prezimena i podrijetla. Arapski oblik "Pietro ibn Paulo Al-Nabhan" otprilike se prevodi kao "Pietro, sin Pavla, iz obitelji Al-Nabhan". Koristi se u ceremonijalnim i genealoškim kontekstima i ne zamjenjuje službeno ime. == Titule, obraćanja i počasti == === Naslovi i stilovi === * '''21. kolovoza 2008. – danas:''' ''Njegova Kraljevska Visost'' Princ Pietro Bryan Al-Nabhan, Princ Al-Nabhana, Amir al-Umara, Sayyid i Krvavi Princ Kuće Al-Nabhan. === Počasti === * [[Datoteka:Bandeira_de_Campo_Grande.svg|poveznica=Ficheiro:Bandeira_de_Campo_Grande.svg|20x20px]]Medalja za zasluge mladih Fábio Cunha (2025.) — Gradsko vijeće Campo Grande dodijelilo ga je Institutu Guatá Liderança tijekom njegova mandata potpredsjednika. <ref>{{Citiranje weba|date=2025-08-29|title=Sessão solene de entrega da Medalha Fábio Cunha|url=https://camara.ms.gov.br|access-date=2026-07-24|publisher=Câmara Municipal de Campo Grande}}</ref> * [[Datoteka:BandeiraSantoAndre.svg|poveznica=Ficheiro:BandeiraSantoAndre.svg|20x20px]]Pljesak Gradskog vijeća Santo Andréa (2026.) — predložio vijećnik dr. Marcos Pinchiari i jednoglasno odobrio; dodijeljeno Zakladi Monarquia Wiki kao priznanje za pružene usluge u širenju povijesnog i kulturnog znanja, pod njezinim vodstvom kao osnivačice. <ref>{{Citiranje weba|date=2026-06-30|title=Processo nº 5169/2026 - Moção de Voto de Aplausos 77/2026|url=https://camarasempapel.cmsandre.sp.gov.br/spl/processo.aspx?id=74501&autor=63&ano=2026|access-date=2026-07-24|publisher=Câmara Municipal de Santo André}}</ref> == Reference == <references /> [[Kategorija:Stranice s nepregledanim prijevodima]] to2quqyor4o5ev4yyfvhv1kxjtjk7x1 14 815884 7563834 2026-07-26T01:53:51Z PonoRoboT 259157 N 7563834 wikitext text/x-wiki __HIDDENCAT__ [[Kategorija:Kategorije za praćenje]] 198pdw2ole9vag46pkozq5mi8kibqcj 0 815885 7563837 2026-07-26T02:20:01Z Ton963 315493 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{glavni|3. HNL 2007./08.#Zapad}} {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = [[3. NL – Zapad|3. HNL – Zapad]] | sezona = 2007./08. | slika = | opis = | država = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]] | stupanj lige = III. | prvaci = [[NK Karlovac 1919|Karlovac]] | promovirani = [[NK Karlovac 1919|Karlovac]]<br>N...«. 7563837 wikitext text/x-wiki {{glavni|3. HNL 2007./08.#Zapad}} {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = [[3. NL – Zapad|3. HNL – Zapad]] | sezona = 2007./08. | slika = | opis = | država = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]] | stupanj lige = III. | prvaci = [[NK Karlovac 1919|Karlovac]] | promovirani = [[NK Karlovac 1919|Karlovac]]<br>[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] | degradirani = [[NK Draga Mošćenička Draga|Draga]]<br>[[NK Žminj|Žminj]] | broj klubova = 18 | kontinentalni kup1 = | kvalifikanti kup1 = | kontinentalni kup2 = | kvalifikanti kup2 = | kontinentalni kup3 = | kvalifikanti kup3 = | kontinentalni kup4 = | kvalifikanti kup4 = | utakmica = | golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = <!--- ne ispunjavati ako su parametri 'utakmica' i 'ukupna posjećenost' već ispunjeni --> | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[3. HNL – Zapad 2006./07.|2006./07.]] | sljedeća sezona = [[3. HNL – Zapad 2008./09.|2008./09.]] }} '''Treća hrvatska nogometna liga – Zapad''' u sezoni 2007./08. bila je liga [[Sustav nogometnih liga u Hrvatskoj|trećeg ranga nogometnog sustava]] [[Hrvatska|Hrvatske]]. Bila je 17. sezona 3. HNL – Zapad. U ligi je igralo osamnaest klubova iz šest županija: [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjske]], [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranske]] , [[Istarska županija|Istarske]], [[Karlovačka županija|Karlovačke]], [[Zagrebačka županija|Zagrebačke]] i [[Zagreb|Grada Zagreba]]. Prvak 3. HNL – Zapad u sezoni 2007./08. sa 87 bodova bio je [[NK Karlovac 1919|Karlovac]]. == Natjecateljski sustav == Osamnaest momčadi u jedinstvenoj skupini igraju [[Bergerove tablice|dvokružni ligaški sustav]]. Pobjednik skupine ulazi u viši rang, dok drugoplasirani klub odlazi u kvalifikacije za viši rang. Posljednjeplasirani klubovi ispadaju u niži rang. == Sudionici == {{Lokacijska karta+ |Zapadna Hrvatska |float=right |width=300 |caption=Razmještaj nogometnih klubova na zemljovidu zapadne Hrvatske|places= {{Lokacijska karta točka |Zapadna Hrvatska |lat=45.22 |long=13.61 |label={{background color|white|[[NK Jadran Poreč|Jadran Poreč]]}} |label_size=75 |mark= red pog.svg |position=top}} {{Lokacijska karta točka |Zapadna Hrvatska |lat=45.15 |long=13.91 |label={{background color|white|[[NK Žminj|Žminj]]}} |label_size=75 |mark= Red pog.svg |position=top}} {{Lokacijska karta točka |Zapadna Hrvatska |lat=45.24 |long=14.25 |label={{background color|white|[[NK Draga Mošćenička Draga|Draga]]}} |label_size=75 |mark= Red pog.svg |position=top}} {{Lokacijska karta točka |Zapadna Hrvatska |lat=45.32 |long=14.47 |label={{background color|white|[[HNK Orijent|Orijent]]}} |label_size=75 |mark= red pog.svg |position=right}} {{Lokacijska karta točka |Zapadna Hrvatska |lat=44.86 |long=13.85 |label={{background color|white|[[NK Istra Pula|Istra Pula]]}} |label_size=75 |mark= red pog.svg |position=right}} {{Lokacijska karta točka |Zapadna Hrvatska |lat=45.10 |long=14.12 |label={{background color|white|[[NK Rudar Labin|Rudar Labin]]}} |label_size=75 |mark= red pog.svg |position=bottom}} {{Lokacijska karta točka |Zapadna Hrvatska |lat=44.55 |long=14.88 |label={{background color|white|[[NK Novalja|Novalja]]}} |label_size=75 |mark= red pog.svg |position=left}} {{Lokacijska karta točka |Zapadna Hrvatska |lat=44.99 |long=14.91 |label={{background color|white|[[NK Nehaj Senj|Nehaj]]}} |label_size=75 |mark= Red pog.svg |position=left}} {{Lokacijska karta točka |Zapadna Hrvatska |lat=45.08 |long=13.65 |label={{background color|white|[[NK Rovinj|Rovinj]]}} |label_size=75 |mark= red pog.svg |position=bottom}} }} {{Lokacijska karta+ |Središnja Hrvatska |float=right |width=300 |caption=Razmještaj nogometnih klubova na zemljovidu središnje Hrvatske|places= {{Lokacijska karta točka |Središnja Hrvatska |lat=45.89 |long=16.41 |label={{background color|white|[[NK Vrbovec|Vrbovec]]}} |label_size=75 |mark= Red pog.svg |position=right}} {{Lokacijska karta točka |Središnja Hrvatska |lat=45.49 |long=15.56 |label={{background color|white|[[NK Karlovac 1919|Karlovac]]}} |label_size=75 |mark= Red pog.svg |position=left}} {{Lokacijska karta točka |Središnja Hrvatska |lat=45.72 |long=16.07 |label={{background color|white|[[NK Radnik Velika Gorica|{{nowrap|Radnik Velika Gorica}}]]}} |label_size=75 |mark= Red pog.svg |position=right}} {{Lokacijska karta točka |Središnja Hrvatska |lat=45.65 |long=16.11 |label={{background color|white|[[NK Polet Buševec|Polet Buševec]]}} |label_size=75 |mark= Red pog.svg |position=bottom}} {{Lokacijska karta~ |Središnja Hrvatska |lat=45.80 |long=15.97 |label= {{background color|white|'''ZAGREB'''}} |label_size=85 |mark= blue pog.svg |position=top}} {{Lokacijska karta~ |Središnja Hrvatska |mark=TransparentPlaceholder.png |lat=46.35 |long=14.10 |label_size=75 |label= '''Zagrebački klubovi:''' <br> [[NK Rudeš Zagreb|Rudeš]] <br> [[NK Lučko|Lučko]] <br> [[NK Vrapče Zagreb|Vrapče]]<br> [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]]<br> [[NK HAŠK 1903 Zagreb|{{nowrap|Naftaš HAŠK Zagreb}}]]}} }} {| |style="width: 20%"| ||style="width: 20%"| |- |style="vertical-align: top;"| ; Primorsko-goranska županija * ''[[NK Draga Mošćenička Draga|Draga]]'' – [[Mošćenička Draga]] * ''[[HNK Orijent|Orijent]]'' – [[Rijeka]] ;Karlovačka županija * ''[[NK Karlovac 1919|Karlovac]]'' – [[Karlovac]] ;Grad Zagreb * ''[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]]'' – [[Zagreb]] * ''[[NK Lučko|Lučko]]'' – [[Lučko]], [[Zagreb]] * ''[[NK Rudeš Zagreb|Rudeš]]'' – [[Rudeš]], [[Zagreb]] * ''[[NK Vrapče Zagreb|Vrapče]]'' – [[Vrapče]], [[Zagreb]] * ''[[NK HAŠK 1903 Zagreb|Naftaš HAŠK]]'' – [[Zagreb]] |style="vertical-align: top;"| ; Istarska županija * ''[[NK Istra Pula|Istra]]'' – [[Pula]] * ''[[NK Jadran Poreč|Jadran]]'' – [[Poreč]] * ''[[NK Rovinj|Rovinj]]'' – [[Rovinj]] * ''[[NK Rudar Labin|Rudar]]'' – [[Labin]] * ''[[NK Žminj|Žminj]]'' – [[Žminj]] ; Ličko-senjska županija * ''[[NK Nehaj Senj|Nehaj]]'' – [[Senj]] * ''[[NK Novalja|Novalja]]'' – [[Novalja]] ;Zagrebačka županija * ''[[NK Polet Buševec|Polet]]'' – [[Buševec]] * ''[[NK Radnik Velika Gorica|Radnik]]'' – [[Velika Gorica]] * ''[[NK Vrbovec|Vrbovec]]'' – [[Vrbovec]] |} == Ljestvica == <onlyinclude>{{#invoke:sports table|main|style=WDL |show_limit=5 |res_col_header=QR |team14=JDP |name_JDP=[[NK Jadran Poreč|Jadran Poreč]] |team17=DRA |name_DRA=[[NK Draga Mošćenička Draga|Draga]] |team16=ISP |name_ISP=[[NK Istra Pula|Istra Pula]] |team13=ORI |name_ORI=[[HNK Orijent|Orijent]] |team18=ŽMI |name_ŽMI=[[NK Žminj|Žminj]] |team11=RUL |name_RUL=[[NK Rudar Labin|Rudar Labin]] |team9=NOV |name_NOV=[[NK Novalja|Novalja]] |team1=KAR |name_KAR=[[NK Karlovac 1919|Karlovac]] |team2=LOZ |name_LOZ=[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] |team6=POB |name_POB=[[NK Polet Buševec|Polet Buševec]] |team10=RVG |name_RVG=[[NK Radnik Velika Gorica|Radnik Velika Gorica]] |team12=ROV |name_ROV=[[NK Rovinj|Rovinj]] |team15=NAF |name_NAF=[[NK HAŠK 1903 Zagreb|Naftaš HAŠK Zagreb]] |team7=VRB |name_VRB=[[NK Vrbovec|Vrbovec]] |team4=LUČ |name_LUČ=[[NK Lučko|Lučko]] |team5=RUD |name_RUD=[[NK Rudeš Zagreb|Rudeš]] |team3=VRA |name_VRA=[[NK Vrapče Zagreb|Vrapče]] |team8=NEH |name_NEH=[[NK Nehaj Senj|Nehaj]] |win_JDP=11 |draw_JDP=7 |loss_JDP=16 |gf_JDP=41 |ga_JDP=48 |win_DRA=7 |draw_DRA=6 |loss_DRA=21 |gf_DRA=35 |ga_DRA=77 |win_ISP=7 |draw_ISP=10 |loss_ISP=17 |gf_ISP=25 |ga_ISP=50 |win_ORI=10 |draw_ORI=11 |loss_ORI=13 |gf_ORI=39 |ga_ORI=36 |win_ŽMI=5 |draw_ŽMI=1 |loss_ŽMI=28 |gf_ŽMI=30 |ga_ŽMI=111 |win_RUL=12 |draw_RUL=8 |loss_RUL=14 |gf_RUL=40 |ga_RUL=45 |win_NOV=13 |draw_NOV=8 |loss_NOV=13 |gf_NOV=53 |ga_NOV=47 |win_KAR=28 |draw_KAR=3 |loss_KAR=3 |gf_KAR=96 |ga_KAR=20 |win_LOZ=28 |draw_LOZ=2 |loss_LOZ=4 |gf_LOZ=105|ga_LOZ=32 |win_POB=15 |draw_POB=6 |loss_POB=13 |gf_POB=51 |ga_POB=48 |win_RVG=13 |draw_RVG=5 |loss_RVG=16 |gf_RVG=47 |ga_RVG=48 |win_ROV=12 |draw_ROV=7 |loss_ROV=15 |gf_ROV=43 |ga_ROV=54 |win_NAF=11 |draw_NAF=6 |loss_NAF=17 |gf_NAF=43 |ga_NAF=58 |win_VRB=15 |draw_VRB=6 |loss_VRB=13 |gf_VRB=46 |ga_VRB=44 |win_LUČ=16 |draw_LUČ=6 |loss_LUČ=12 |gf_LUČ=56 |ga_LUČ=46 |win_RUD=15 |draw_RUD=8 |loss_RUD=11 |gf_RUD=47 |ga_RUD=40 |win_VRA=16 |draw_VRA=9 |loss_VRA=9 |gf_VRA=50 |ga_VRA=41 |win_NEH=15 |draw_NEH=5 |loss_NEH=14 |gf_NEH=46 |ga_NEH=48 |status_KAR=P |status_ŽMI=R|status_DRA=R |col_Q=green1|text_Q=[[2. HNL 2007./08.|2. HNL]] |result1=Q |col_R1=blue1|text_R1=Kvalifikacije za [[2. HNL 2007./08.|2. HNL]]<ref>Kvalifikacije se nisu održale zbog odustajanja [[ŽNK Virovitica|NK Virovitice]]. NK Lokomotiva Zagreb je direktno ušla u viši rang.</ref> |result2=R1 |col_R3=red1|text_R3=[[4. HNL – Zapad 2008./09.|4. HNL – Zapad]] |result18=R3 |col_R2=yellow1|text_R2=? |result17=R2 |update=complete |source=[https://www.rsssf.org/tablesk/kroa08.html www.rsssf.org] }}</onlyinclude> == Povezani članci == * [[1. HNL 2007./08.]] * [[2. HNL 2007./08.]] * [[3. HNL 2007./08.]] * [[4. HNL 2007./08.]] * [[5. rang HNL-a 2007./08.]] * [[6. rang HNL-a 2007./08.]] * [[7. rang HNL-a 2007./08.]] == Vanjske poveznice == * [https://www.rsssf.org/tablesk/kroa08.html rsssf.com, Hrvatska 2007./08.] == Izvori == {{izvori}} {{3. HNL - Zapad sezone}} [[Kategorija:3. HNL - Zapad (NS Rijeka) po sezonama‎|2007-08 Zapad]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2007./08.|3 Zapad]] f2cuwvolb3qa7d4mrl9qwu9uqdsmxqn 7563840 7563837 2026-07-26T02:22:42Z Ton963 315493 /* Ljestvica */ 7563840 wikitext text/x-wiki {{glavni|3. HNL 2007./08.#Zapad}} {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = [[3. NL – Zapad|3. HNL – Zapad]] | sezona = 2007./08. | slika = | opis = | država = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]] | stupanj lige = III. | prvaci = [[NK Karlovac 1919|Karlovac]] | promovirani = [[NK Karlovac 1919|Karlovac]]<br>[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] | degradirani = [[NK Draga Mošćenička Draga|Draga]]<br>[[NK Žminj|Žminj]] | broj klubova = 18 | kontinentalni kup1 = | kvalifikanti kup1 = | kontinentalni kup2 = | kvalifikanti kup2 = | kontinentalni kup3 = | kvalifikanti kup3 = | kontinentalni kup4 = | kvalifikanti kup4 = | utakmica = | golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = <!--- ne ispunjavati ako su parametri 'utakmica' i 'ukupna posjećenost' već ispunjeni --> | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[3. HNL – Zapad 2006./07.|2006./07.]] | sljedeća sezona = [[3. HNL – Zapad 2008./09.|2008./09.]] }} '''Treća hrvatska nogometna liga – Zapad''' u sezoni 2007./08. bila je liga [[Sustav nogometnih liga u Hrvatskoj|trećeg ranga nogometnog sustava]] [[Hrvatska|Hrvatske]]. Bila je 17. sezona 3. HNL – Zapad. U ligi je igralo osamnaest klubova iz šest županija: [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjske]], [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranske]] , [[Istarska županija|Istarske]], [[Karlovačka županija|Karlovačke]], [[Zagrebačka županija|Zagrebačke]] i [[Zagreb|Grada Zagreba]]. Prvak 3. HNL – Zapad u sezoni 2007./08. sa 87 bodova bio je [[NK Karlovac 1919|Karlovac]]. == Natjecateljski sustav == Osamnaest momčadi u jedinstvenoj skupini igraju [[Bergerove tablice|dvokružni ligaški sustav]]. Pobjednik skupine ulazi u viši rang, dok drugoplasirani klub odlazi u kvalifikacije za viši rang. Posljednjeplasirani klubovi ispadaju u niži rang. == Sudionici == {{Lokacijska karta+ |Zapadna Hrvatska |float=right |width=300 |caption=Razmještaj nogometnih klubova na zemljovidu zapadne Hrvatske|places= {{Lokacijska karta točka |Zapadna Hrvatska |lat=45.22 |long=13.61 |label={{background color|white|[[NK Jadran Poreč|Jadran Poreč]]}} |label_size=75 |mark= red pog.svg |position=top}} {{Lokacijska karta točka |Zapadna Hrvatska |lat=45.15 |long=13.91 |label={{background color|white|[[NK Žminj|Žminj]]}} |label_size=75 |mark= Red pog.svg |position=top}} {{Lokacijska karta točka |Zapadna Hrvatska |lat=45.24 |long=14.25 |label={{background color|white|[[NK Draga Mošćenička Draga|Draga]]}} |label_size=75 |mark= Red pog.svg |position=top}} {{Lokacijska karta točka |Zapadna Hrvatska |lat=45.32 |long=14.47 |label={{background color|white|[[HNK Orijent|Orijent]]}} |label_size=75 |mark= red pog.svg |position=right}} {{Lokacijska karta točka |Zapadna Hrvatska |lat=44.86 |long=13.85 |label={{background color|white|[[NK Istra Pula|Istra Pula]]}} |label_size=75 |mark= red pog.svg |position=right}} {{Lokacijska karta točka |Zapadna Hrvatska |lat=45.10 |long=14.12 |label={{background color|white|[[NK Rudar Labin|Rudar Labin]]}} |label_size=75 |mark= red pog.svg |position=bottom}} {{Lokacijska karta točka |Zapadna Hrvatska |lat=44.55 |long=14.88 |label={{background color|white|[[NK Novalja|Novalja]]}} |label_size=75 |mark= red pog.svg |position=left}} {{Lokacijska karta točka |Zapadna Hrvatska |lat=44.99 |long=14.91 |label={{background color|white|[[NK Nehaj Senj|Nehaj]]}} |label_size=75 |mark= Red pog.svg |position=left}} {{Lokacijska karta točka |Zapadna Hrvatska |lat=45.08 |long=13.65 |label={{background color|white|[[NK Rovinj|Rovinj]]}} |label_size=75 |mark= red pog.svg |position=bottom}} }} {{Lokacijska karta+ |Središnja Hrvatska |float=right |width=300 |caption=Razmještaj nogometnih klubova na zemljovidu središnje Hrvatske|places= {{Lokacijska karta točka |Središnja Hrvatska |lat=45.89 |long=16.41 |label={{background color|white|[[NK Vrbovec|Vrbovec]]}} |label_size=75 |mark= Red pog.svg |position=right}} {{Lokacijska karta točka |Središnja Hrvatska |lat=45.49 |long=15.56 |label={{background color|white|[[NK Karlovac 1919|Karlovac]]}} |label_size=75 |mark= Red pog.svg |position=left}} {{Lokacijska karta točka |Središnja Hrvatska |lat=45.72 |long=16.07 |label={{background color|white|[[NK Radnik Velika Gorica|{{nowrap|Radnik Velika Gorica}}]]}} |label_size=75 |mark= Red pog.svg |position=right}} {{Lokacijska karta točka |Središnja Hrvatska |lat=45.65 |long=16.11 |label={{background color|white|[[NK Polet Buševec|Polet Buševec]]}} |label_size=75 |mark= Red pog.svg |position=bottom}} {{Lokacijska karta~ |Središnja Hrvatska |lat=45.80 |long=15.97 |label= {{background color|white|'''ZAGREB'''}} |label_size=85 |mark= blue pog.svg |position=top}} {{Lokacijska karta~ |Središnja Hrvatska |mark=TransparentPlaceholder.png |lat=46.35 |long=14.10 |label_size=75 |label= '''Zagrebački klubovi:''' <br> [[NK Rudeš Zagreb|Rudeš]] <br> [[NK Lučko|Lučko]] <br> [[NK Vrapče Zagreb|Vrapče]]<br> [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]]<br> [[NK HAŠK 1903 Zagreb|{{nowrap|Naftaš HAŠK Zagreb}}]]}} }} {| |style="width: 20%"| ||style="width: 20%"| |- |style="vertical-align: top;"| ; Primorsko-goranska županija * ''[[NK Draga Mošćenička Draga|Draga]]'' – [[Mošćenička Draga]] * ''[[HNK Orijent|Orijent]]'' – [[Rijeka]] ;Karlovačka županija * ''[[NK Karlovac 1919|Karlovac]]'' – [[Karlovac]] ;Grad Zagreb * ''[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]]'' – [[Zagreb]] * ''[[NK Lučko|Lučko]]'' – [[Lučko]], [[Zagreb]] * ''[[NK Rudeš Zagreb|Rudeš]]'' – [[Rudeš]], [[Zagreb]] * ''[[NK Vrapče Zagreb|Vrapče]]'' – [[Vrapče]], [[Zagreb]] * ''[[NK HAŠK 1903 Zagreb|Naftaš HAŠK]]'' – [[Zagreb]] |style="vertical-align: top;"| ; Istarska županija * ''[[NK Istra Pula|Istra]]'' – [[Pula]] * ''[[NK Jadran Poreč|Jadran]]'' – [[Poreč]] * ''[[NK Rovinj|Rovinj]]'' – [[Rovinj]] * ''[[NK Rudar Labin|Rudar]]'' – [[Labin]] * ''[[NK Žminj|Žminj]]'' – [[Žminj]] ; Ličko-senjska županija * ''[[NK Nehaj Senj|Nehaj]]'' – [[Senj]] * ''[[NK Novalja|Novalja]]'' – [[Novalja]] ;Zagrebačka županija * ''[[NK Polet Buševec|Polet]]'' – [[Buševec]] * ''[[NK Radnik Velika Gorica|Radnik]]'' – [[Velika Gorica]] * ''[[NK Vrbovec|Vrbovec]]'' – [[Vrbovec]] |} == Ljestvica == <onlyinclude>{{#invoke:sports table|main|style=WDL |show_limit=5 |res_col_header=QR |team14=JDP |name_JDP=[[NK Jadran Poreč|Jadran Poreč]] |team17=DRA |name_DRA=[[NK Draga Mošćenička Draga|Draga]] |team16=ISP |name_ISP=[[NK Istra Pula|Istra Pula]] |team13=ORI |name_ORI=[[HNK Orijent|Orijent]] |team18=ŽMI |name_ŽMI=[[NK Žminj|Žminj]] |team11=RUL |name_RUL=[[NK Rudar Labin|Rudar Labin]] |team9=NOV |name_NOV=[[NK Novalja|Novalja]] |team1=KAR |name_KAR=[[NK Karlovac 1919|Karlovac]] |team2=LOZ |name_LOZ=[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] |team6=POB |name_POB=[[NK Polet Buševec|Polet Buševec]] |team10=RVG |name_RVG=[[NK Radnik Velika Gorica|Radnik Velika Gorica]] |team12=ROV |name_ROV=[[NK Rovinj|Rovinj]] |team15=NAF |name_NAF=[[NK HAŠK 1903 Zagreb|Naftaš HAŠK Zagreb]] |team7=VRB |name_VRB=[[NK Vrbovec|Vrbovec]] |team4=LUČ |name_LUČ=[[NK Lučko|Lučko]] |team5=RUD |name_RUD=[[NK Rudeš Zagreb|Rudeš]] |team3=VRA |name_VRA=[[NK Vrapče Zagreb|Vrapče]] |team8=NEH |name_NEH=[[NK Nehaj Senj|Nehaj]] |win_JDP=11 |draw_JDP=7 |loss_JDP=16 |gf_JDP=41 |ga_JDP=48 |win_DRA=7 |draw_DRA=6 |loss_DRA=21 |gf_DRA=35 |ga_DRA=77 |win_ISP=7 |draw_ISP=10 |loss_ISP=17 |gf_ISP=25 |ga_ISP=50 |win_ORI=10 |draw_ORI=11 |loss_ORI=13 |gf_ORI=39 |ga_ORI=36 |win_ŽMI=5 |draw_ŽMI=1 |loss_ŽMI=28 |gf_ŽMI=30 |ga_ŽMI=111 |win_RUL=12 |draw_RUL=8 |loss_RUL=14 |gf_RUL=40 |ga_RUL=45 |win_NOV=13 |draw_NOV=8 |loss_NOV=13 |gf_NOV=53 |ga_NOV=47 |win_KAR=28 |draw_KAR=3 |loss_KAR=3 |gf_KAR=96 |ga_KAR=20 |win_LOZ=28 |draw_LOZ=2 |loss_LOZ=4 |gf_LOZ=105|ga_LOZ=32 |win_POB=15 |draw_POB=6 |loss_POB=13 |gf_POB=51 |ga_POB=48 |win_RVG=13 |draw_RVG=5 |loss_RVG=16 |gf_RVG=47 |ga_RVG=48 |win_ROV=12 |draw_ROV=7 |loss_ROV=15 |gf_ROV=43 |ga_ROV=54 |win_NAF=11 |draw_NAF=6 |loss_NAF=17 |gf_NAF=43 |ga_NAF=58 |win_VRB=15 |draw_VRB=6 |loss_VRB=13 |gf_VRB=46 |ga_VRB=44 |win_LUČ=16 |draw_LUČ=6 |loss_LUČ=12 |gf_LUČ=56 |ga_LUČ=46 |win_RUD=15 |draw_RUD=8 |loss_RUD=11 |gf_RUD=47 |ga_RUD=40 |win_VRA=16 |draw_VRA=9 |loss_VRA=9 |gf_VRA=50 |ga_VRA=41 |win_NEH=15 |draw_NEH=5 |loss_NEH=14 |gf_NEH=46 |ga_NEH=48 |status_KAR=P |status_ŽMI=R|status_DRA=R |col_Q=green1|text_Q=[[2. HNL 2008./09.|2. HNL]] |result1=Q |col_R1=blue1|text_R1=Kvalifikacije za [[2. HNL 2008./09.|2. HNL]]<ref>Kvalifikacije se nisu održale zbog odustajanja [[ŽNK Virovitica|NK Virovitice]]. NK Lokomotiva Zagreb je direktno ušla u viši rang.</ref> |result2=R1 |col_R3=red1|text_R3=[[4. HNL – Zapad 2008./09.|4. HNL – Zapad]] |result18=R3 |col_R2=yellow1|text_R2=? |result17=R2 |update=complete |source=[https://www.rsssf.org/tablesk/kroa08.html www.rsssf.org] }}</onlyinclude> == Povezani članci == * [[1. HNL 2007./08.]] * [[2. HNL 2007./08.]] * [[3. HNL 2007./08.]] * [[4. HNL 2007./08.]] * [[5. rang HNL-a 2007./08.]] * [[6. rang HNL-a 2007./08.]] * [[7. rang HNL-a 2007./08.]] == Vanjske poveznice == * [https://www.rsssf.org/tablesk/kroa08.html rsssf.com, Hrvatska 2007./08.] == Izvori == {{izvori}} {{3. HNL - Zapad sezone}} [[Kategorija:3. HNL - Zapad (NS Rijeka) po sezonama‎|2007-08 Zapad]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2007./08.|3 Zapad]] k8b7ezxqczfbhescxx5jk1n6yscaf6e 0 815886 7563861 2026-07-26T06:23:13Z Argo Navis 852 Stvoreno prevođenjem stranice »[[:en:Special:Redirect/revision/1348029535|Palus Somni]]« 7563861 wikitext text/x-wiki {{Infookvir mjesečev krater ili more|name=Palus Somni|image=[[Image:Palus-somni-clem1.jpg|240px|Palus Somni]]|caption=|coordinates={{coord|14.1|N|45.0|E|globe:moon_type:landmark|display=inline,title}}|diameter=163 km|eponym=Marsh of Sleep}}{{Izvori}}'''Palus Somni''' ({{Lat.|palūs somnī|prijevod=močvara sna}}) je područje na [[Mjesec|Mjesecu]] relativno ravnog, ali pomalo neravnog terena koje se nalazi uz sjeveroistočni rub [[More tišine|Mare Tranquillitatis]] i [[Sinus Concordiae]] . Ima selenografske koordinate 14,1° N, 45,0° E i promjer od 163 km. Površina ovog objekta ima niske grebene i dijelove ravnog terena. Ima veći [[albedo]] od [[Mjesečeva mora|mjesečevog mora]] na zapadu i nijansu sive boje tipičnu za kontinentalni teren. Unutar njegovih granica nalazi se nekoliko manjih kratera, s poplavljenim kraterom [[Lyell (mjesečev krater)|Lyell]] uz zapadni rub, [[Crile (krater)|Crileom]] na istoku i [[Franz (krater)|Franzom]] na sjeverozapadu. Svijetli krater [[Proclus (krater)|Proclus]] nalazi se na sjeveroistoku. Godine 1907. opisan je kao "boja jedinstvena na Mjesecu, neka vrsta svijetlosmeđe, sasvim drugačija od nijanse bilo koje druge ravnice ili planinske regije" == Reference == [[Kategorija:Mjesečeva mora]] 19c14cslcs4i33cdjsespb4uwf1i9wx 7563863 7563861 2026-07-26T06:37:21Z Argo Navis 852 sređeno 7563863 wikitext text/x-wiki {{infookvir mjesečev krater ili more | ime = Palus Somni | slika = Palus-somni-clem1.jpg | slika_opis = | koordinate = {{coord|14.1|N|45.0|E|globe:moon_type:landmark|display=inline,title}} | koordinate_ref = | promjer = 163 km | dubina = | kolongituda = | nastanak = | eponim = Močvara sna }} '''Palus Somni''' ({{Lat.|palūs somnī|prijevod=močvara sna}}) je područje na [[Mjesec|Mjesecu]] relativno ravnog, ali pomalo neravnog terena koje se nalazi uz sjeveroistočni rub [[More tišine|Mora tišine]] ({{lat.|Mare Tranquillitatis}}) i [[Sinus Concordiae]]. Ima selenografske koordinate 14,1° N, 45,0° E i promjer od 163 km. Površina ovog objekta ima niske grebene i dijelove ravnog terena. Ima veći [[albedo]] od [[Mjesečeva mora|mjesečevog mora]] na zapadu i nijansu sive boje tipičnu za kontinentalni teren. Unutar njegovih granica nalazi se nekoliko manjih kratera, s poplavljenim kraterom [[Lyell (mjesečev krater)|Lyell]] uz zapadni rub, [[Crile (krater)|Crileom]] na istoku i [[Franz (krater)|Franzom]] na sjeverozapadu. Svijetli krater [[Proclus (krater)|Proclus]] nalazi se na sjeveroistoku. Godine 1907. opisan je kao "boja jedinstvena na Mjesecu, neka vrsta svijetlosmeđe, sasvim drugačija od nijanse bilo koje druge ravnice ili planinske regije".<ref>Serviss, Garrett P.: ''The Moon.'' 1907.</ref> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} [[Kategorija:Mjesečeva mora]] 7lrvvqi1my539uodwpdo8fmpud3sp2o 7563864 7563863 2026-07-26T06:37:39Z Argo Navis 852 novi ključ za kategoriju [[:Kategorija:Mjesečeva mora|Mjesečeva mora]]: "Somni" uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7563864 wikitext text/x-wiki {{infookvir mjesečev krater ili more | ime = Palus Somni | slika = Palus-somni-clem1.jpg | slika_opis = | koordinate = {{coord|14.1|N|45.0|E|globe:moon_type:landmark|display=inline,title}} | koordinate_ref = | promjer = 163 km | dubina = | kolongituda = | nastanak = | eponim = Močvara sna }} '''Palus Somni''' ({{Lat.|palūs somnī|prijevod=močvara sna}}) je područje na [[Mjesec|Mjesecu]] relativno ravnog, ali pomalo neravnog terena koje se nalazi uz sjeveroistočni rub [[More tišine|Mora tišine]] ({{lat.|Mare Tranquillitatis}}) i [[Sinus Concordiae]]. Ima selenografske koordinate 14,1° N, 45,0° E i promjer od 163 km. Površina ovog objekta ima niske grebene i dijelove ravnog terena. Ima veći [[albedo]] od [[Mjesečeva mora|mjesečevog mora]] na zapadu i nijansu sive boje tipičnu za kontinentalni teren. Unutar njegovih granica nalazi se nekoliko manjih kratera, s poplavljenim kraterom [[Lyell (mjesečev krater)|Lyell]] uz zapadni rub, [[Crile (krater)|Crileom]] na istoku i [[Franz (krater)|Franzom]] na sjeverozapadu. Svijetli krater [[Proclus (krater)|Proclus]] nalazi se na sjeveroistoku. Godine 1907. opisan je kao "boja jedinstvena na Mjesecu, neka vrsta svijetlosmeđe, sasvim drugačija od nijanse bilo koje druge ravnice ili planinske regije".<ref>Serviss, Garrett P.: ''The Moon.'' 1907.</ref> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} [[Kategorija:Mjesečeva mora|Somni]] duekcxzn0zfbn0gdyhyyqnufc13kwnm 0 815887 7563866 2026-07-26T06:53:15Z Cybermb 1634 n.č., početak 7563866 wikitext text/x-wiki {{radovi}} {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza <br> I. župa <br> I. razred | sezona = 1923./24. | slika = | opis = | država = {{Z|JUG|0000}} [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevina SHS]] | stupanj lige = Podsavez (I.) | prvaci = [[ŠK Slavija Osijek|Slavija Osijek]] | promovirani = | degradirani = | broj klubova = 5 | kontinentalni kup1 = | kvalifikanti kup1 = | kontinentalni kup2 = | kvalifikanti kup2 = | kontinentalni kup3 = | kvalifikanti kup3 = | kontinentalni kup4 = | kvalifikanti kup4 = | utakmica = | golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = <!-- ne ispunjavati ako su parametri 'utakmica' i 'ukupna posjećenost' već ispunjeni --> | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Osječke župe u nogometu 1922./23.|1922./23. <br> <small> (Osječka župa ZNP) </small>]] | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – I. župa – I. razred 1923./24.|1923./24.]] }} ''I. razred I. župe'' prvenstva [[Osječki nogometni podsavez|Osječkog nogometnog podsaveza]] u sezoni 1923./24., igrana za klubove s područja [[Osijek]]a. <br> Sudjelovalo je pet klubova, a prvak je bila ''[[ŠK Slavija Osijek|"Slavija"]]'' iz [[Osijek]]a. <br> [[Osječki nogometni podsavez]] je osnovan u ožujku 1924., izdvajanjem iz [[Zagrebački nogometni podsavez|Zagrebačkog nogometnog podsaveza]], te je odmah organizirao natjecanja za klubove. Klupska natjecanja (prvenstva) za sezonu 1923./24. su igrana u proljeće 1924. godine. == Sustav natjecanja == Pet klubova je igralo dvokružnu ligu (10 kola, 8 utakmica po momčadi). Pobjednik lige (''I. župe - I. razred'') je potom s prvakom ''Provincije Osječkog nogometnog podsaveza'' igrao za prvaka ''Podsaveza'', te je također stekao plasman u ''[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1924.|državno prvenstvo]]''. == Ljestvica == == Rezultatska križaljka == == Za prvaka podsaveza == {| class="wikitable" style="font-size: 90%; text-align: center" |- !datum !!par !!rezultat !!napomene |- |<small> 8. rujna 1924. ||'''[[ŠK Slavija Osijek|Slavija Osijek]]''' - [[HNK Cibalia Vinkovci|Cibalija Vinkovci]] ||<center> 4:2 ||<small> |- |} * ''[[ŠK Slavija Osijek|"Slavija"]]'' prvak ''[[Osječki nogometni podsavez|Osječkog nogometnog podsaveza]]'' == Povezani članci == * [[Osječki nogometni podsavez]] * [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1924.]] == Vanjske poveznice == == Izvori == <small> * Nebojša Jakovljević i dr.: ''Fudbalska takmičenja južnih Slovena 1873-1941'', Subotica, 2018., {{ISBN|978-86-87893-40-5}}, str. 392-393 * [https://web.archive.org/web/20171105143407/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/55-1923-1924 exyufudbal.in.rs, ''1924-1925 / OTakmičenja po podsavezima''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/yugoslavia-league-final-tables/yug-1921-30/ claudionicoletti.eu, ''YUG 1921-25''], pristupljeno 26. srpnja 2026. {{izvori}} </small> {{Prvenstva Osječkog nogometnog podsaveza (1923./24. – 1940./41.)}} {{YU nogomet 1923./24.}} [[Kategorija:Prvenstva Osječkog nogometnog podsaveza (do 1940./41.)|1924-25 Osijek I]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja po sezonama (1918. – 1941.)|1924-25 Osijek I]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini SHS - sezona 1924./25.|Osijek I]] 5ja9xe8pha62qqbmv1ie7b0c68nk9fs 7563870 7563866 2026-07-26T07:12:23Z Cybermb 1634 Ljestvica 7563870 wikitext text/x-wiki {{radovi}} {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza <br> I. župa <br> I. razred | sezona = 1923./24. | slika = | opis = | država = {{Z|JUG|0000}} [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevina SHS]] | stupanj lige = Podsavez (I.) | prvaci = [[ŠK Slavija Osijek|Slavija Osijek]] | promovirani = | degradirani = | broj klubova = 5 | kontinentalni kup1 = | kvalifikanti kup1 = | kontinentalni kup2 = | kvalifikanti kup2 = | kontinentalni kup3 = | kvalifikanti kup3 = | kontinentalni kup4 = | kvalifikanti kup4 = | utakmica = | golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = <!-- ne ispunjavati ako su parametri 'utakmica' i 'ukupna posjećenost' već ispunjeni --> | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Osječke župe u nogometu 1922./23.|1922./23. <br> <small> (Osječka župa ZNP) </small>]] | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – I. župa – I. razred 1923./24.|1923./24.]] }} ''I. razred I. župe'' prvenstva [[Osječki nogometni podsavez|Osječkog nogometnog podsaveza]] u sezoni 1923./24., igrana za klubove s područja [[Osijek]]a. <br> Sudjelovalo je pet klubova, a prvak je bila ''[[ŠK Slavija Osijek|"Slavija"]]'' iz [[Osijek]]a. <br> [[Osječki nogometni podsavez]] je osnovan u ožujku 1924., izdvajanjem iz [[Zagrebački nogometni podsavez|Zagrebačkog nogometnog podsaveza]], te je odmah organizirao natjecanja za klubove. Klupska natjecanja (prvenstva) za sezonu 1923./24. su igrana u proljeće 1924. godine. == Sustav natjecanja == Pet klubova je igralo dvokružnu ligu (10 kola, 8 utakmica po momčadi). Pobjednik lige (''I. župe - I. razred'') je potom s prvakom ''Provincije Osječkog nogometnog podsaveza'' igrao za prvaka ''Podsaveza'', te je također stekao plasman u ''[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1924.|državno prvenstvo]]''. == Ljestvica == {| class="wikitable" style="text-align: center" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod !! |- bgcolor="gold" |1. ||align="left"|[[ŠK Slavija Osijek|Slavija Osijek]] ||8 ||5 ||1 ||2 ||14 ||11 ||11 ||za prvaka Podsaveza |- |2. ||align="left"|[[Hrvatski građanski športski klub Osijek|Građanski Osijek]] ||8 ||5 ||0 ||3 ||18 ||10 ||10 ||rowspan="4"| |- |3. ||align="left"|[[NK Hajduk Osijek|Hajduk Osijek]] ||8 ||1 ||4 ||3 ||8 ||12 ||6 |- |4. ||align="left"|[[RŠK Sloga Osijek|Sloga Osijek]] ||8 ||2 ||2 ||4 ||10 ||16 ||6 |- |5. ||align="left"|[[SD Amater Osijek|Amater Osijek]] ||8 ||3 ||1 ||4 ||12 ||13 ||5 (-2) |- |} * ''Amater'' – oduzeta dva boda zbog nastupa neregistriranih igrača == Rezultatska križaljka == == Za prvaka podsaveza == {| class="wikitable" style="font-size: 90%; text-align: center" |- !datum !!par !!rezultat !!napomene |- |<small> 8. rujna 1924. ||'''[[ŠK Slavija Osijek|Slavija Osijek]]''' - [[HNK Cibalia Vinkovci|Cibalija Vinkovci]] ||<center> 4:2 ||<small> |- |} * ''[[ŠK Slavija Osijek|"Slavija"]]'' prvak ''[[Osječki nogometni podsavez|Osječkog nogometnog podsaveza]]'' == Povezani članci == * [[Osječki nogometni podsavez]] * [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1924.]] == Vanjske poveznice == == Izvori == <small> * Nebojša Jakovljević i dr.: ''Fudbalska takmičenja južnih Slovena 1873-1941'', Subotica, 2018., {{ISBN|978-86-87893-40-5}}, str. 392-393 * [https://web.archive.org/web/20171105143407/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/55-1923-1924 exyufudbal.in.rs, ''1924-1925 / OTakmičenja po podsavezima''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/yugoslavia-league-final-tables/yug-1921-30/ claudionicoletti.eu, ''YUG 1921-25''], pristupljeno 26. srpnja 2026. {{izvori}} </small> {{Prvenstva Osječkog nogometnog podsaveza (1923./24. – 1940./41.)}} {{YU nogomet 1923./24.}} [[Kategorija:Prvenstva Osječkog nogometnog podsaveza (do 1940./41.)|1923-24 Osijek I]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja po sezonama (1918. – 1941.)|1923-24 Osijek I]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini SHS - sezona 1923./24.|Osijek I]] 0axkfm6xdyhpocl85kbecgblaooysky 7563872 7563870 2026-07-26T07:23:07Z Cybermb 1634 Rezultatska križaljka - kostur 7563872 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza <br> I. župa <br> I. razred | sezona = 1923./24. | slika = | opis = | država = {{Z|JUG|0000}} [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevina SHS]] | stupanj lige = Podsavez (I.) | prvaci = [[ŠK Slavija Osijek|Slavija Osijek]] | promovirani = | degradirani = | broj klubova = 5 | kontinentalni kup1 = | kvalifikanti kup1 = | kontinentalni kup2 = | kvalifikanti kup2 = | kontinentalni kup3 = | kvalifikanti kup3 = | kontinentalni kup4 = | kvalifikanti kup4 = | utakmica = | golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = <!-- ne ispunjavati ako su parametri 'utakmica' i 'ukupna posjećenost' već ispunjeni --> | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Osječke župe u nogometu 1922./23.|1922./23. <br> <small> (Osječka župa ZNP) </small>]] | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – I. župa – I. razred 1923./24.|1923./24.]] }} ''I. razred I. župe'' prvenstva [[Osječki nogometni podsavez|Osječkog nogometnog podsaveza]] u sezoni 1923./24., igrana za klubove s područja [[Osijek]]a. <br> Sudjelovalo je pet klubova, a prvak je bila ''[[ŠK Slavija Osijek|"Slavija"]]'' iz [[Osijek]]a. <br> [[Osječki nogometni podsavez]] je osnovan u ožujku 1924., izdvajanjem iz [[Zagrebački nogometni podsavez|Zagrebačkog nogometnog podsaveza]], te je odmah organizirao natjecanja za klubove. Klupska natjecanja (prvenstva) za sezonu 1923./24. su igrana u proljeće 1924. godine. == Sustav natjecanja == Pet klubova je igralo dvokružnu ligu (10 kola, 8 utakmica po momčadi). Pobjednik lige (''I. župe - I. razred'') je potom s prvakom ''Provincije Osječkog nogometnog podsaveza'' igrao za prvaka ''Podsaveza'', te je također stekao plasman u ''[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1924.|državno prvenstvo]]''. == Ljestvica == {| class="wikitable" style="text-align: center" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod !! |- bgcolor="gold" |1. ||align="left"|[[ŠK Slavija Osijek|Slavija Osijek]] ||8 ||5 ||1 ||2 ||14 ||11 ||11 ||za prvaka Podsaveza |- |2. ||align="left"|[[Hrvatski građanski športski klub Osijek|Građanski Osijek]] ||8 ||5 ||0 ||3 ||18 ||10 ||10 ||rowspan="4"| |- |3. ||align="left"|[[NK Hajduk Osijek|Hajduk Osijek]] ||8 ||1 ||4 ||3 ||8 ||12 ||6 |- |4. ||align="left"|[[RŠK Sloga Osijek|Sloga Osijek]] ||8 ||2 ||2 ||4 ||10 ||16 ||6 |- |5. ||align="left"|[[SD Amater Osijek|Amater Osijek]] ||8 ||3 ||1 ||4 ||12 ||13 ||5 (-2) |- |} * ''Amater'' – oduzeta dva boda zbog nastupa neregistriranih igrača == Rezultatska križaljka == {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align: center" !kratica !!klub !!AMA !!GRA !!HAJ !!SLA !!SLO |- |'''AMA ||align="left"|Amater Osijek ||bgcolor="gainsboro"| || || || || |- |'''GRA ||align="left"|Građanski Osijek || ||bgcolor="gainsboro"| || || || |- |'''HAJ ||align="left"|Hajduk Osijek || || ||bgcolor="gainsboro"| || || |- |'''SLA ||align="left"|Slavija Osijek || || || ||bgcolor="gainsboro"| || |- |'''SLO ||align="left"|Sloga Osijek || || || || ||bgcolor="gainsboro"| |- !colspan="7"| |- |colspan="7" align="left"| <small> '''podebljan rezultat''' - 1. utakmica između klubova <br> rezultat normalne debljine - 2. utakmica između klubova <br> ''rezultat nakošen'' - nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora <br> <small> rezultat smanjen * </small> - iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta <br> <s> prekrižen rezultat </s> - poništena ili brisana utakmica <br> p - utakmica prekinuta <br> 3:0 p.f. / 0:3 p.f. - rezultat 3:0 bez borbe <br> n.i. - nije igrano </small> |} <small> Izvori: </small> == Za prvaka podsaveza == {| class="wikitable" style="font-size: 90%; text-align: center" |- !datum !!par !!rezultat !!napomene |- |<small> 8. rujna 1924. ||'''[[ŠK Slavija Osijek|Slavija Osijek]]''' - [[HNK Cibalia Vinkovci|Cibalija Vinkovci]] ||<center> 4:2 ||<small> |- |} * ''[[ŠK Slavija Osijek|"Slavija"]]'' prvak ''[[Osječki nogometni podsavez|Osječkog nogometnog podsaveza]]'' == Povezani članci == * [[Osječki nogometni podsavez]] * [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1924.]] == Vanjske poveznice == == Izvori == <small> * Nebojša Jakovljević i dr.: ''Fudbalska takmičenja južnih Slovena 1873-1941'', Subotica, 2018., {{ISBN|978-86-87893-40-5}}, str. 392-393 * [https://web.archive.org/web/20171105143407/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/55-1923-1924 exyufudbal.in.rs, ''1924-1925 / OTakmičenja po podsavezima''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/yugoslavia-league-final-tables/yug-1921-30/ claudionicoletti.eu, ''YUG 1921-25''], pristupljeno 26. srpnja 2026. {{izvori}} </small> {{Prvenstva Osječkog nogometnog podsaveza (1923./24. – 1940./41.)}} {{YU nogomet 1923./24.}} [[Kategorija:Prvenstva Osječkog nogometnog podsaveza (do 1940./41.)|1923-24 Osijek I]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja po sezonama (1918. – 1941.)|1923-24 Osijek I]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini SHS - sezona 1923./24.|Osijek I]] h2oet3maj3psiskpvtcon210ge0snoc 0 815888 7563868 2026-07-26T07:10:22Z Flamingounicorn 243866 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Infookvir TV sezona | bg_colour = #b8cacf | slika = Simpsoni logo.png | veličina = | natpis_pod_slikom = | država = {{Z+X|SAD}} | jezik = [[engleski]] | uloge = | broj epizoda = 13 | trajanje = | mreža = [[Fox]] | premijera = {{premijera|17|12|1989}} | finale = {{finale|13|5|1990}} | u_hrv = [[HTV 2]] | premijera_hrv...«. 7563868 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV sezona | bg_colour = #b8cacf | slika = Simpsoni logo.png | veličina = | natpis_pod_slikom = | država = {{Z+X|SAD}} | jezik = [[engleski]] | uloge = | broj epizoda = 13 | trajanje = | mreža = [[Fox]] | premijera = {{premijera|17|12|1989}} | finale = {{finale|13|5|1990}} | u_hrv = [[HTV 2]] | premijera_hrv = {{premijera|5|1|1991}} | finale_hrv = {{finale|1|6|1991}} | ostale mreže = {{Z|HRV}} [[Disney+]] (15. srpnja 2026.) | web_stranica = | imdb_id = 0096697 }}'''Prva sezona''' američke animirane humoristične televizijske serije ''[[Simpsoni]]'' prikazivala se od [[17. prosinca]] [[1989.]] do [[13. svibnja]] [[1990.]] na [[Fox]]u. Serija je započela [[Božić|božićnim]] specijalom pod naslovom "Simpsons Roasting on an Open Fire," kasnije prevedenim na platformi [[Disney+]] kao "Simpsoni se peku na otvorenoj vatri." Sezona se sastoji od 13 epizoda.<ref>{{citiranje weba|url=https://epguides.com/Simpsons/|title=The Simpsons (a Titles & Air Dates Guide)|language=en|access-date=25. srpnja 2026.|archive-url=http://web.archive.org/web/20260713215454/https://epguides.com/Simpsons/|archive-date=13. srpnja 2026.|website=epguides.com}}</ref> Serija je nastala kao nasljednik kratkih klipova o obitelji Simpson prikazivanih u emisiji ''The Tracey Ullman Show''. Epizoda "Neka začarana večer" ("Some Enchanted Evening") produkcijski je prva epizoda serije i njezino je emitiranje prvotno planirano za jesen 1989., no premijera je zbog problema u [[animacija|animaciji]] u navedenoj epizodi bila odgođena.<ref>{{citiranje weba|url=https://www.historyhit.com/culture/first-episode-simpsons-airs/|title=The Simpsons TV Series: A Look Back at Its First Air Date and Lasting Legacy|access-date=25. srpnja 2026.|language=en|website=historyhit.com|first=Celeste|last=Neill|date=3. lipnja 2019.|archive-url=http://web.archive.org/web/20260203092010/https://www.historyhit.com/culture/first-episode-simpsons-airs/|archive-date=3. veljače 2026.}}</ref> "Neka začarana večer" je eventualno prikazana kao posljednja epizoda sezone. Prva sezona ''Simpsona'' u Hrvatskoj je premijerno emitirana u razdoblju od [[5. siječnja]] do [[1. lipnja]] [[1991.]] na [[HTV 2|Drugom Programu]] [[HRT|Hrvatske radiotelevizije]],<ref>{{Citiranje novina|title=Petak, 4. siječnja 1991.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=9834|date=4. siječnja 1991.|page=14|url= https://arhiva.vecernji.hr/|quote= Subota, 5.1.1991., 2. PROGRAM; 20.00 Simpsonovi - crtani film}}</ref><ref>{{Citiranje novina|title = Subota, 1. lipnja 1991.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=9980|date=4. siječnja 1991.|page=63|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=Subota, 1.6.1991., 2. PROGRAM; 20.15 Simpsonovi - crtani film}}</ref> no točan redoslijed prikazivanja epizoda nije naveden u dostupnim izvorima. Sezona se emitirala subotom u 20 sati, a u televizijskom vodiču ''[[Večernji list|Večernjeg lista]]'' navedena je pod naslovom '''''Simpsonovi''''';<ref>{{Citiranje novina|title = Petak, 11. siječnja 1991.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=9841|date=11. siječnja 1991.|page=18|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=Simpsonovi (Subota, 20.00). Simpsonovi su sjajno animirana "televizijska" obitelj - i ujedno savršeno nakazna!|access-date=25. srpnja 2026.}}</ref><ref name="arhiva">{{citiranje weba|url=http://web.archive.org/web/20260725222341/https://arhiva.vecernji.hr/Search?q=simpsonovi&dt1=01.02.1980.&dt2=05.02.2010.&year=1991&month=&day=0|title=Večernji list: arhiva starih brojeva i izdanja, Simpsonovi, 1991.|access-date=25. srpnja 2025.|publisher=[[Večernji list]]|website=arhiva.vecernji.hr}}</ref> naslov ''Simpsoni'' počeo se koristiti kasnije. Sezona je od [[15. srpnja]] [[2026.]] prevedena na [[hrvatski jezik]] na platfomi [[Disney+]]. ==Glasove posudili== * [[Dan Castellaneta]] kao [[Homer Simpson]] i Barney Gumble * [[Julie Kavner]] kao [[Marge Simpson]] * [[Nancy Cartwright]] kao [[Bart Simpson]] i Lewis * [[Yeardley Smith]] kao [[Lisa Simpson]] * [[Harry Shearer]] kao [[Waylon Smithers]], ravnatelj Skinner, svećenik Lovejoy, g. Burns, Lenny Leonard i [[Ned Flanders]] (neke epizode) * [[Hank Azaria]] kao Wiggum, [[Moe Szyslak]], [[Carl Carlson]] i Apu Nahasapeemapetilon ==Epizode== {{glavni|Popis epizoda serije Simpsoni}} [[HTV 2]] je epizode prve sezone ''Simpsona'' prikazivao 5.,12., 19. i 26. siječnja, 2. i 9. veljače, 16. ožujka, 13., 20. i 27. travnja, 4. i 18. svibnja te 1. lipnja 1991. godine.<ref name="arhiva"></ref> <onlyinclude>{{Popis epizoda |boja = #b8cacf |članak = Simpsoni (1. sezona) |brojsve1 = 1. |broj1 = 1. |naslov1 = Simpsoni se peku na otvorenoj vatri / Simpsons Roasting on an Open Fire |redatelj1 = David Silverman |scenarist1 = Mimi Pond |datum1 = {{premijera|17|12|1989}} |datumHR1 = {{premijera|||1991}} |sadržaj1 = Simpsoni su u kupovini [[božić]]nih darova, a Bart se iskrade i napravi tetovažu. [[Marge Simpson|Marge]] to ubrzo otkrije i potroši obiteljsku božićnu ušteđevinu na njezino uklanjanje. U međuvremenu, [[Homer Simpson|Homer]] sazna da neće dobiti božićni bonus od g. Burnsa pa obitelj nema novca za darove. Odluči to zadržati u tajnosti i zaposli se kao [[Djed Mraz]], ali ubrzo shvati da posao ne plaća dovoljno. |naslov2 = Bart genij / Bart the Genius |redatelj2 = David Silverman |scenarist2 = Jon Vitti |datum2 = {{premijera|14|1|1990}} |datumHR2 = {{premijera|||1991}} |sadržaj2 = Bart padne na testu [[inteligencija|inteligencije]] pa potajno zamijeni svoj test s onim Martina Princea. Nakon što ga školski psihijatar proglasi genijem, Bart završi u centru za darovite, ali se ondje osjeća izgubljeno i otuđeno. Na kraju prizna da je varao i vraća se u osnovnu školu Springfield. |naslov3 = Homerova Odiseja / Homer’s Odyssey |redatelj3 = Wes Archer |scenarist3 = Jay Kogen i Wallace Wolodarsky |datum3 = {{premijera|21|1|1990}} |datumHR3 = {{premijera|||1991}} |sadržaj3 = Bartov razred obilazi [[nuklearna elektrana|nuklearnu elektranu]], a Homer slučajno izazove nesreću i dobije otkaz. U očaju pokuša počiniti samoubojstvo, no obitelj ga spriječi. Shvativši da želi poboljšati sigurnost u gradu, Homer pokreće kampanju protiv elektrane, pa mu Burns nudi posao inspektora sigurnosti. |naslov4 = Doma je najveća sramota / There’s No Disgrace Like Home |redatelj4 = Gregg Vanzo i Kent Butterworth |scenarist4 = Al Jean i Mike Reiss |datum4 = {{premijera|28|1|1990}} |datumHR4 = {{premijera|||1991}} |sadržaj4 = Homerova obitelj ga osramoti na Burnsovu pikniku, pa ih odvede na terapiju kod dr. Marvina Monroea. Nakon što uobičajene metode ne uspiju, Monroe primijeni elektrošokove, što izazove kaos i nestanak struje u gradu. |naslov5 = Bart general / Bart the General |redatelj5 = David Silverman |scenarist5 = John Swartzwelder |datum5 = {{premijera|4|2|1990}} |datumHR5 = {{premijera|||1991}} |sadržaj5 = Bart upadne u sukob s nasilnikom Nelsonom Muntzom, koji ga svakodnevno napada. Nakon neuspješnog Homerova savjeta, Bart potraži pomoć kod djeda, koji ga upozna s Hermanom. Bart organizira djecu iz škole i proglasi rat Nelsonu, prisilivši ga da prestane s maltretiranjem. |naslov6 = Jecajuća Lisa / Moaning Lisa |redatelj6 = Wes Archer |scenarist6 = Al Jean i Mike Reiss |datum6 = {{premijera|11|2|1990}} |datumHR6 = {{premijera|||1991}} |sadržaj6 = Lisa postane depresivna i gubi volju za školu. Jedne noći slijedi zvuk [[jazz]] glazbe i upozna Bleeding Gums Murphyja, koji joj pomaže izraziti emocije kroz [[saksofon]]. Marge shvati da Lisa mora biti svoja, pa obitelj odlazi gledati Murphyjev nastup u jazz klubu. |naslov7 = Zov Simpsonovih / The Call of the Simpsons |redatelj7 = Wes Archer |scenarist7 = John Swartzwelder |datum7 = {{premijera|18|2|1990}} |datumHR7 = {{premijera|||1991}} |sadržaj7 = Homer postane ljubomoran na Flandersov novi kamper pa kupi vlastiti, dotrajali model. Obitelj ode kampirati, ali Homer uništi kamper i svi se zajedno izgube se u divljini. |naslov8 = Izdajnička glava / The Telltale Head |redatelj8 = Rich Moore |scenarist8 = Al Jean, Mike Reiss, Sam Simon i Matt Groening |datum8 = {{premijera|25|2|1990}} |datumHR8 = {{premijera|||1991}} |sadržaj8 = Bart se sprijatelji s Jimbom, Dolphom i Kearneyjem te, želeći ih impresionirati, odsiječe glavu kipu Jebedije Springfielda. Grad oplakuje vandalizam, a Bart shvati da njegovi novi prijatelji žele napasti počinitelja. Osjećajući grižnju savjesti, Bart sve prizna i zajedno s Homerom vraća glavu na kip. |naslov9 = Život u brzoj traci / Life on the Fast Lane |redatelj9 = David Silverman |scenarist9 = John Swartzwelder |datum9 = {{premijera|18|3|1990}} |datumHR9 = {{premijera|||1991}} |sadržaj9 = Homer zaboravi na Margein rođendan i u žurbi joj kupi kuglu za [[kuglanje]], koju zapravo namjerava sam koristiti. Marge odluči prkositi Homeru i sama ode kuglati, gdje upozna Jacquesa, šarmantnog instruktora. Jacques se zaljubi u Marge i pozove je k sebi, no ona prolazi moralnu dilemu. |naslov10 = Homerov noćni izlazak / Homer’s Night Out |redatelj10 = Rich Moore |scenarist10 = Jon Vitti |datum10 = {{premijera|25|3|1990}} |datumHR10 = {{premijera|||1991}} |sadržaj10 = Bart kupi mini špijunsku kameru i snimi Homera kako pleše pokraj striptizete Princess Kashmir. Fotografija se proširi gradom i Marge je vidi, pa izbaci Homera iz kuće. Sljedeći dan objasni da je problem to što je Bart vidio snimku. Traži od Homera da odvede Barta i ispriča se Kashmir, a Homer obeća da će početi poštovati žene. |naslov11 = Palačinke gnjeva / The Crepes of Wrath |redatelj11 = Wes Archer i Milton Gray |scenarist11 = George Meyer, Sam Simon, John Swartzwelder i Jon Vitti |datum11 = {{premijera|15|4|1990}} |datumHR11 = {{premijera|||1991}} |sadržaj11 = Skinner se zasiti Bartovih nepodopština i predloži da ode u [[Francuska|Francusku]] na razmjenu učenika. Bart završi na zapuštenom vinogradu gdje ga dvojica prevaranata tretiraju kao roba. U međuvremenu albanski dječak Adil živi s Simpsonima i potajno krade nacrte iz elektrane. |naslov12 = Krusty je uhićen / Krusty Gets Busted |redatelj12 = Brad Bird |scenarist12 = Jay Kogen i Wallace Wolodarsky |datum12 = {{premijera|29|4|1990}} |datumHR12 = {{premijera|||1991}} |sadržaj12 = Dok kupuje sladoled u Kwik-E-Martu, Homer svjedoči pljački koju navodno počini klaun Krusty. Krusty završi u zatvoru, a njegov pomoćnik Sideshow Bob preuzima emisiju. Bart je uvjeren da je Krusty nevin i skuplja dokaze, koje odnese Bobu. Bart shvati da je Bob zapravo počinitelj koji je pokušao namjestiti Krustyju. Bob bude uhićen, a Krusty zahvali Bartu što ga je spasio. |naslov13 = Neka začarana večer / Some Enchanted Evening |redatelj13 = David Silverman i Kent Butterworth |scenarist13 = Matt Groening i Sam Simon |datum13 = {{premijera|13|5|1990}} |datumHR13 = {{premijera|||1991}} |sadržaj13 = Marge se osjeća zapostavljeno i nazove radijsku emisiju dr. Monroea, što Homer čuje na poslu. Kako bi joj se iskupio, vodi je na večeru i unajmi dadilju za djecu. Dolazi gospođa Botz, koju Bart i Lisa ubrzo prepoznaju kao provalnicu poznatu kao „Banditska dadilja“. Zarobi ih i veže, no Maggie ih oslobodi. Bart i Lisa uhvate Botz i pozovu policiju. Homer i Marge se vrate kući i zateknu Botz vezanu; Homer, ne znajući tko je ona, oslobodi je, pa ona pobjegne tik prije dolaska policije. }}</onlyinclude> ==Izvori== {{reflist}} {{Simpsoni}} [[Kategorija:Simpsoni]] [[Kategorija:Televizijske sezone]] 0jloq0zl8p05zoid650xvmtjh92b3zx 7563873 7563868 2026-07-26T07:35:19Z Flamingounicorn 243866 7563873 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV sezona | bg_colour = #b8cacf | slika = Simpsoni logo.png | veličina = | natpis_pod_slikom = | država = {{Z+X|SAD}} | jezik = [[engleski]] | uloge = | broj epizoda = 13 | trajanje = | mreža = [[Fox]] | premijera = {{premijera|17|12|1989}} | finale = {{finale|13|5|1990}} | u_hrv = [[HTV 2]] | premijera_hrv = {{premijera|5|1|1991}} | finale_hrv = {{finale|1|6|1991}} | ostale mreže = {{Z|HRV}} [[Disney+]] (15. srpnja 2026.) | web_stranica = | imdb_id = 0096697 }}'''Prva sezona''' američke animirane humoristične televizijske serije ''[[Simpsoni]]'' prikazivala se od [[17. prosinca]] [[1989.]] do [[13. svibnja]] [[1990.]] na [[Fox]]u. Serija je započela [[Božić|božićnim]] specijalom pod naslovom "Simpsons Roasting on an Open Fire," kasnije prevedenim na platformi [[Disney+]] kao "Simpsoni se peku na otvorenoj vatri." Sezona se sastoji od 13 epizoda.<ref>{{citiranje weba|url=https://epguides.com/Simpsons/|title=The Simpsons (a Titles & Air Dates Guide)|language=en|access-date=25. srpnja 2026.|archive-url=http://web.archive.org/web/20260713215454/https://epguides.com/Simpsons/|archive-date=13. srpnja 2026.|website=epguides.com}}</ref> Serija je nastala kao nasljednik kratkih klipova o obitelji Simpson prikazivanih u emisiji ''The Tracey Ullman Show''. Epizoda "Neka začarana večer" ("Some Enchanted Evening") produkcijski je prva epizoda serije i njezino je emitiranje prvotno planirano za jesen 1989., no premijera je zbog problema u [[animacija|animaciji]] u navedenoj epizodi bila odgođena.<ref>{{citiranje weba|url=https://www.historyhit.com/culture/first-episode-simpsons-airs/|title=The Simpsons TV Series: A Look Back at Its First Air Date and Lasting Legacy|access-date=25. srpnja 2026.|language=en|website=historyhit.com|first=Celeste|last=Neill|date=3. lipnja 2019.|archive-url=http://web.archive.org/web/20260203092010/https://www.historyhit.com/culture/first-episode-simpsons-airs/|archive-date=3. veljače 2026.}}</ref> "Neka začarana večer" je eventualno prikazana kao posljednja epizoda sezone. Prva sezona ''Simpsona'' u Hrvatskoj je premijerno emitirana u razdoblju od [[5. siječnja]] do [[1. lipnja]] [[1991.]] na [[HTV 2|Drugom Programu]] [[HRT|Hrvatske radiotelevizije]],<ref>{{Citiranje novina|title=Petak, 4. siječnja 1991.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=9834|date=4. siječnja 1991.|page=14|url= https://arhiva.vecernji.hr/|quote= Subota, 5.1.1991., 2. PROGRAM; 20.00 Simpsonovi - crtani film}}</ref><ref>{{Citiranje novina|title = Subota, 1. lipnja 1991.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=9980|date=1. lipnja 1991.|page=63|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=Subota, 1.6.1991., 2. PROGRAM; 20.15 Simpsonovi - crtani film}}</ref> no točan redoslijed prikazivanja epizoda nije naveden u dostupnim izvorima. Sezona se emitirala subotom u 20 sati, a u televizijskom vodiču ''[[Večernji list|Večernjeg lista]]'' navedena je pod naslovom '''''Simpsonovi''''';<ref>{{Citiranje novina|title = Petak, 11. siječnja 1991.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=9841|date=11. siječnja 1991.|page=18|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=Simpsonovi (Subota, 20.00). Simpsonovi su sjajno animirana "televizijska" obitelj - i ujedno savršeno nakazna!|access-date=25. srpnja 2026.}}</ref><ref name="arhiva">{{citiranje weba|url=http://web.archive.org/web/20260725222341/https://arhiva.vecernji.hr/Search?q=simpsonovi&dt1=01.02.1980.&dt2=05.02.2010.&year=1991&month=&day=0|title=Večernji list: arhiva starih brojeva i izdanja, Simpsonovi, 1991.|access-date=25. srpnja 2025.|publisher=[[Večernji list]]|website=arhiva.vecernji.hr}}</ref> naslov ''Simpsoni'' počeo se koristiti kasnije. Sezona je od [[15. srpnja]] [[2026.]] prevedena na [[hrvatski jezik]] na platfomi [[Disney+]]. ==Glasove posudili== * [[Dan Castellaneta]] kao [[Homer Simpson]] i Barney Gumble * [[Julie Kavner]] kao [[Marge Simpson]] * [[Nancy Cartwright]] kao [[Bart Simpson]] i Lewis * [[Yeardley Smith]] kao [[Lisa Simpson]] * [[Harry Shearer]] kao [[Waylon Smithers]], ravnatelj Skinner, svećenik Lovejoy, g. Burns, Lenny Leonard i [[Ned Flanders]] (neke epizode) * [[Hank Azaria]] kao Wiggum, [[Moe Szyslak]], [[Carl Carlson]] i Apu Nahasapeemapetilon ==Epizode== {{glavni|Popis epizoda serije Simpsoni}} [[HTV 2]] je epizode prve sezone ''Simpsona'' prikazivao 5.,12., 19. i 26. siječnja, 2. i 9. veljače, 16. ožujka, 13., 20. i 27. travnja, 4. i 18. svibnja te 1. lipnja 1991. godine.<ref name="arhiva"></ref> <onlyinclude>{{Popis epizoda |boja = #b8cacf |članak = Simpsoni (1. sezona) |brojsve1 = 1. |broj1 = 1. |naslov1 = Simpsoni se peku na otvorenoj vatri / Simpsons Roasting on an Open Fire |redatelj1 = David Silverman |scenarist1 = Mimi Pond |datum1 = {{premijera|17|12|1989}} |datumHR1 = {{premijera|||1991}} |sadržaj1 = Simpsoni su u kupovini [[božić]]nih darova, a Bart se iskrade i napravi tetovažu. [[Marge Simpson|Marge]] to ubrzo otkrije i potroši obiteljsku božićnu ušteđevinu na njezino uklanjanje. U međuvremenu, [[Homer Simpson|Homer]] sazna da neće dobiti božićni bonus od g. Burnsa pa obitelj nema novca za darove. Odluči to zadržati u tajnosti i zaposli se kao [[Djed Mraz]], ali ubrzo shvati da posao ne plaća dovoljno. |naslov2 = Bart genij / Bart the Genius |redatelj2 = David Silverman |scenarist2 = Jon Vitti |datum2 = {{premijera|14|1|1990}} |datumHR2 = {{premijera|||1991}} |sadržaj2 = Bart padne na testu [[inteligencija|inteligencije]] pa potajno zamijeni svoj test s onim Martina Princea. Nakon što ga školski psihijatar proglasi genijem, Bart završi u centru za darovite, ali se ondje osjeća izgubljeno i otuđeno. Na kraju prizna da je varao i vraća se u osnovnu školu Springfield. |naslov3 = Homerova Odiseja / Homer’s Odyssey |redatelj3 = Wes Archer |scenarist3 = Jay Kogen i Wallace Wolodarsky |datum3 = {{premijera|21|1|1990}} |datumHR3 = {{premijera|||1991}} |sadržaj3 = Bartov razred obilazi [[nuklearna elektrana|nuklearnu elektranu]], a Homer slučajno izazove nesreću i dobije otkaz. U očaju pokuša počiniti samoubojstvo, no obitelj ga spriječi. Shvativši da želi poboljšati sigurnost u gradu, Homer pokreće kampanju protiv elektrane, pa mu Burns nudi posao inspektora sigurnosti. |naslov4 = Doma je najveća sramota / There’s No Disgrace Like Home |redatelj4 = Gregg Vanzo i Kent Butterworth |scenarist4 = Al Jean i Mike Reiss |datum4 = {{premijera|28|1|1990}} |datumHR4 = {{premijera|||1991}} |sadržaj4 = Homerova obitelj ga osramoti na Burnsovu pikniku, pa ih odvede na terapiju kod dr. Marvina Monroea. Nakon što uobičajene metode ne uspiju, Monroe primijeni elektrošokove, što izazove kaos i nestanak struje u gradu. |naslov5 = Bart general / Bart the General |redatelj5 = David Silverman |scenarist5 = John Swartzwelder |datum5 = {{premijera|4|2|1990}} |datumHR5 = {{premijera|||1991}} |sadržaj5 = Bart upadne u sukob s nasilnikom Nelsonom Muntzom, koji ga svakodnevno napada. Nakon neuspješnog Homerova savjeta, Bart potraži pomoć kod djeda, koji ga upozna s Hermanom. Bart organizira djecu iz škole i proglasi rat Nelsonu, prisilivši ga da prestane s maltretiranjem. |naslov6 = Jecajuća Lisa / Moaning Lisa |redatelj6 = Wes Archer |scenarist6 = Al Jean i Mike Reiss |datum6 = {{premijera|11|2|1990}} |datumHR6 = {{premijera|||1991}} |sadržaj6 = Lisa postane depresivna i gubi volju za školu. Jedne noći slijedi zvuk [[jazz]] glazbe i upozna Bleeding Gums Murphyja, koji joj pomaže izraziti emocije kroz [[saksofon]]. Marge shvati da Lisa mora biti svoja, pa obitelj odlazi gledati Murphyjev nastup u jazz klubu. |naslov7 = Zov Simpsonovih / The Call of the Simpsons |redatelj7 = Wes Archer |scenarist7 = John Swartzwelder |datum7 = {{premijera|18|2|1990}} |datumHR7 = {{premijera|||1991}} |sadržaj7 = Homer postane ljubomoran na Flandersov novi kamper pa kupi vlastiti, dotrajali model. Obitelj ode kampirati, ali Homer uništi kamper i svi se zajedno izgube se u divljini. |naslov8 = Izdajnička glava / The Telltale Head |redatelj8 = Rich Moore |scenarist8 = Al Jean, Mike Reiss, Sam Simon i Matt Groening |datum8 = {{premijera|25|2|1990}} |datumHR8 = {{premijera|||1991}} |sadržaj8 = Bart se sprijatelji s Jimbom, Dolphom i Kearneyjem te, želeći ih impresionirati, odsiječe glavu kipu Jebedije Springfielda. Grad oplakuje vandalizam, a Bart shvati da njegovi novi prijatelji žele napasti počinitelja. Osjećajući grižnju savjesti, Bart sve prizna i zajedno s Homerom vraća glavu na kip. |naslov9 = Život u brzoj traci / Life on the Fast Lane |redatelj9 = David Silverman |scenarist9 = John Swartzwelder |datum9 = {{premijera|18|3|1990}} |datumHR9 = {{premijera|||1991}} |sadržaj9 = Homer zaboravi na Margein rođendan i u žurbi joj kupi kuglu za [[kuglanje]], koju zapravo namjerava sam koristiti. Marge odluči prkositi Homeru i sama ode kuglati, gdje upozna Jacquesa, šarmantnog instruktora. Jacques se zaljubi u Marge i pozove je k sebi, no ona prolazi moralnu dilemu. |naslov10 = Homerov noćni izlazak / Homer’s Night Out |redatelj10 = Rich Moore |scenarist10 = Jon Vitti |datum10 = {{premijera|25|3|1990}} |datumHR10 = {{premijera|||1991}} |sadržaj10 = Bart kupi mini špijunsku kameru i snimi Homera kako pleše pokraj striptizete Princess Kashmir. Fotografija se proširi gradom i Marge je vidi, pa izbaci Homera iz kuće. Sljedeći dan objasni da je problem to što je Bart vidio snimku. Traži od Homera da odvede Barta i ispriča se Kashmir, a Homer obeća da će početi poštovati žene. |naslov11 = Palačinke gnjeva / The Crepes of Wrath |redatelj11 = Wes Archer i Milton Gray |scenarist11 = George Meyer, Sam Simon, John Swartzwelder i Jon Vitti |datum11 = {{premijera|15|4|1990}} |datumHR11 = {{premijera|||1991}} |sadržaj11 = Skinner se zasiti Bartovih nepodopština i predloži da ode u [[Francuska|Francusku]] na razmjenu učenika. Bart završi na zapuštenom vinogradu gdje ga dvojica prevaranata tretiraju kao roba. U međuvremenu albanski dječak Adil živi s Simpsonima i potajno krade nacrte iz elektrane. |naslov12 = Krusty je uhićen / Krusty Gets Busted |redatelj12 = Brad Bird |scenarist12 = Jay Kogen i Wallace Wolodarsky |datum12 = {{premijera|29|4|1990}} |datumHR12 = {{premijera|||1991}} |sadržaj12 = Dok kupuje sladoled u Kwik-E-Martu, Homer svjedoči pljački koju navodno počini klaun Krusty. Krusty završi u zatvoru, a njegov pomoćnik Sideshow Bob preuzima emisiju. Bart je uvjeren da je Krusty nevin i skuplja dokaze, koje odnese Bobu. Bart shvati da je Bob zapravo počinitelj koji je pokušao namjestiti Krustyju. Bob bude uhićen, a Krusty zahvali Bartu što ga je spasio. |naslov13 = Neka začarana večer / Some Enchanted Evening |redatelj13 = David Silverman i Kent Butterworth |scenarist13 = Matt Groening i Sam Simon |datum13 = {{premijera|13|5|1990}} |datumHR13 = {{premijera|||1991}} |sadržaj13 = Marge se osjeća zapostavljeno i nazove radijsku emisiju dr. Monroea, što Homer čuje na poslu. Kako bi joj se iskupio, vodi je na večeru i unajmi dadilju za djecu. Dolazi gospođa Botz, koju Bart i Lisa ubrzo prepoznaju kao provalnicu poznatu kao „Banditska dadilja“. Zarobi ih i veže, no Maggie ih oslobodi. Bart i Lisa uhvate Botz i pozovu policiju. Homer i Marge se vrate kući i zateknu Botz vezanu; Homer, ne znajući tko je ona, oslobodi je, pa ona pobjegne tik prije dolaska policije. }}</onlyinclude> ==Izvori== {{reflist}} {{Simpsoni}} [[Kategorija:Simpsoni]] [[Kategorija:Televizijske sezone]] fddrzr3i6r8uij0yfywy58qqtvvw2nz 3 815889 7563887 2026-07-26T09:24:23Z Runolist 263374 Welcome! + note 7563887 wikitext text/x-wiki {{uvodni tečaj}} '''Maria lourdes silva''', dobro došli na '''[[Wikipedija|Wikipediju]] na [[hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]]''' – slobodnu [[enciklopedija|enciklopediju]]! Pozivamo Vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije započete 16. veljače 2003. godine. Molimo Vas, upoznajte se s osnovnim načelima Wikipedije: : [[Wikipedija:Pet_stupova_Wikipedije|'''Pet stupova Wikipedije''']] − što je i na čemu se temelji Wikipedija : [[Wikipedija:Provjerljivost|'''Izvori i provjerljivost''']] − kako uspješno činiti Wikipediju boljom : [[Wikipedija:Slike|'''Slike''']] − kakve slike smijete postavljati na Wikipediju. Uređivanje možete vježbati na [[Wikipedija:Stranica za vježbanje|'''stranici za vježbanje''']]. U slučaju da Vam zatreba pomoć javite se dodijeljenom mentoru ili postavite pitanje u [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]]; odgovor će brzo stići. Probleme s uređivanjem ili s postupanjem drugih suradnika dajte [[WP:NPA|na pažnju administratorima]]. Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, a komentare na [[Wikipedija:Stranice za razgovor|stranicama za razgovor]], suradničkim stranicama i [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]] potpisujte tako da na alatnoj traci izaberete [[Slika:Signature_icon.png]] ili [[Slika:OOjs UI icon signature-ltr.svg|20px]] ili tako da napišete četiri tilde, što kod uređivanja izgleda ovako '''<nowiki>~~~~</nowiki>'''. Pri odgovaranju drugim suradnicima koristite znak '''@''' uz njihovo suradničko ime kako biste im poslali obavijest o odgovoru (na primjer: @[[Suradnik:{{PAGENAME}}|Maria lourdes silva]]).<br> Svoju suradničku stranicu imena »[[Suradnik:{{PAGENAME}}|Suradnik:Maria lourdes silva]]« možete uređivati po želji, u skladu s [[Wikipedija:Suradnička stranica|pravilima uređivanja suradničke stranice]]. Možete je popuniti [[Wikipedija:Suradnički okvirići|suradničkim okvirima]] i upisati nazive članaka koje ste započeli ili namjeravate stvoriti. Molimo Vas da prilikom uređivanja '''ne stavljate [[Wikipedija:Kršenje autorskih prava|radove zaštićene autorskim pravima]]''' bez dopuštenja! Nemojte izravno kopirati sadržaje s drugih internetskih stranica ako nemate izričito dopuštenje. Ako imate dopuštenje, napišite to na stranici za razgovor ili ga jednostavno dodajte [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja|ovdje]], a to obvezno napravite prije nego započnete s pisanjem preuzetog teksta. Svi doprinosi Wikipediji pod licencijom su [http://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/hr/ Creative Commons: Imenuj autora/Dijeli pod istim uvjetima]. Ako ne želite da se Vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ćete sav sadržaj sami napisati, najbolje prepričavajući sadržaj vjerodostojnih izvora, ili ćete ga prepisati iz nečeg što je u [[javno vlasništvo|javnom vlasništvu]] ili pod sličnom slobodnom licencijom, uvijek navodeći izvore. '''If you don't speak Croatian''': This is a welcome message sent to new users of the Croatian Wikipedia. Još jednom, dobro došli! <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:24, 26. srpnja 2026. (CEST) == [[Suradnik:Maria lourdes silva/Pietro ibn Paulo Al-Nabhan]] == Hi! I've moved your article into your subpage. If you want it to be publicly accessible, you'll have to edit the machine translation or have a proficient Croatian speaker thoroughly review it. Pure machine translations are not suitable for Wikipedia articles and will generally be moved out of the mainspace. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:24, 26. srpnja 2026. (CEST) 23bdenwb3nert7va7w45sru8nwl1t06 3 815890 7563892 2026-07-26T09:29:53Z Runolist 263374 Dobro došli! 7563892 wikitext text/x-wiki {{uvodni tečaj}} '''Nikola Peric''', dobro došli na '''[[Wikipedija|Wikipediju]] na [[hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]]''' – slobodnu [[enciklopedija|enciklopediju]]! Pozivamo Vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije započete 16. veljače 2003. godine. Molimo Vas, upoznajte se s osnovnim načelima Wikipedije: : [[Wikipedija:Pet_stupova_Wikipedije|'''Pet stupova Wikipedije''']] − što je i na čemu se temelji Wikipedija : [[Wikipedija:Provjerljivost|'''Izvori i provjerljivost''']] − kako uspješno činiti Wikipediju boljom : [[Wikipedija:Slike|'''Slike''']] − kakve slike smijete postavljati na Wikipediju. Uređivanje možete vježbati na [[Wikipedija:Stranica za vježbanje|'''stranici za vježbanje''']]. U slučaju da Vam zatreba pomoć javite se dodijeljenom mentoru ili postavite pitanje u [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]]; odgovor će brzo stići. Probleme s uređivanjem ili s postupanjem drugih suradnika dajte [[WP:NPA|na pažnju administratorima]]. Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, a komentare na [[Wikipedija:Stranice za razgovor|stranicama za razgovor]], suradničkim stranicama i [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]] potpisujte tako da na alatnoj traci izaberete [[Slika:Signature_icon.png]] ili [[Slika:OOjs UI icon signature-ltr.svg|20px]] ili tako da napišete četiri tilde, što kod uređivanja izgleda ovako '''<nowiki>~~~~</nowiki>'''. Pri odgovaranju drugim suradnicima koristite znak '''@''' uz njihovo suradničko ime kako biste im poslali obavijest o odgovoru (na primjer: @[[Suradnik:{{PAGENAME}}|Nikola Peric]]).<br> Svoju suradničku stranicu imena »[[Suradnik:{{PAGENAME}}|Suradnik:Nikola Peric]]« možete uređivati po želji, u skladu s [[Wikipedija:Suradnička stranica|pravilima uređivanja suradničke stranice]]. Možete je popuniti [[Wikipedija:Suradnički okvirići|suradničkim okvirima]] i upisati nazive članaka koje ste započeli ili namjeravate stvoriti. Molimo Vas da prilikom uređivanja '''ne stavljate [[Wikipedija:Kršenje autorskih prava|radove zaštićene autorskim pravima]]''' bez dopuštenja! Nemojte izravno kopirati sadržaje s drugih internetskih stranica ako nemate izričito dopuštenje. Ako imate dopuštenje, napišite to na stranici za razgovor ili ga jednostavno dodajte [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja|ovdje]], a to obvezno napravite prije nego započnete s pisanjem preuzetog teksta. Svi doprinosi Wikipediji pod licencijom su [http://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/hr/ Creative Commons: Imenuj autora/Dijeli pod istim uvjetima]. Ako ne želite da se Vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ćete sav sadržaj sami napisati, najbolje prepričavajući sadržaj vjerodostojnih izvora, ili ćete ga prepisati iz nečeg što je u [[javno vlasništvo|javnom vlasništvu]] ili pod sličnom slobodnom licencijom, uvijek navodeći izvore. '''If you don't speak Croatian''': This is a welcome message sent to new users of the Croatian Wikipedia. Još jednom, dobro došli! <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:29, 26. srpnja 2026. (CEST) 2vvgac9qik9nnd13avf4gksxhsgj6jn 0 815891 7563902 2026-07-26T10:00:04Z Ame71 128419 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Treća&nbsp;slovenska&nbsp;nogometna&nbsp;liga | sezona = 2017./18. | izdanje = 26. | država = {{Z+X|SVN}} | stupanj lige = III. | datum = | prvaci = | promovirani = | degradirani = | broj klubova = | utakmica = | g...«. 7563902 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Treća&nbsp;slovenska&nbsp;nogometna&nbsp;liga | sezona = 2017./18. | izdanje = 26. | država = {{Z+X|SVN}} | stupanj lige = III. | datum = | prvaci = | promovirani = | degradirani = | broj klubova = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Treća slovenska nogometna liga 2016./17.|2016./17.]] | sljedeća sezona = [[Treća slovenska nogometna liga 2018./19.|2018./19.]] }} '''Treća slovenska nogometna liga 2017./18.''' bilo je dvadeset i šesto izdanje [[Treća slovenska nogometna liga|trećeg ranga slovenskog nogometnog sustava]]. Očekivao se velik broj ispadanja u skupinama od 14 momčadi kako bi se broj momčadi u svakoj skupini smanjio na 10 momčadi za [[Treća slovenska nogometna liga 2018./19.|sljedeću sezonu]], prije povratka na format s dvije skupine, Zapad i Istok, za [[Treća slovenska nogometna 2019./20.|izdanje 2019./20.]] == Grupa Zapad == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |- style="background:#FFE4C4 |1. || <span style="background-color:gold;">[[ND Bilje|Vitanest Bilje]]</span> ||28||18||9||1||81||17||+64||63 |- |2. || [[NK Tolmin|TKK Tolmin]] ||28||17||3||8||68||30||+38||54 |- |3. || [[MNK Izola|Elta Izola]] ||28||14||5||9||75||37||+38||47 |- |4. || [[ND Adria|Adria Miren]] ||28||13||6||9||38||46||-8||45 |- |5. || [[NK Vipava|Fama Vipava]] ||28||12||8||8||61||41||+20||44 |- |6. || [[DNŠ Ajdovščina|Ajdovščina]] ||28||8||7||13||33||45||-12||31 |- |7. || [[NK Jadran Hrpelje-Kozina|Jadran Hrpelje-Kozina]] ||28||7||3||18||28||66||-38||24 |- style="background:#FFAAAA;" |8. || [[NK Ilirska Bistrica|Ilirska Bistrica]] ||28||2||1||25||15||117||-102||7 |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>[https://www.nzs.si/tekmovanja/default.asp?action=lestvica&id_menu=301&id_sezone=2018 nzs, 3. SNL Zahod]</ref></small> |} * '''Viši rang:''' ** Bilje ide u doigravanje za popunu [[Druga slovenska nogometna liga 2018./19.|2. SNL 2018./19.]] (uspjela su) * '''Ispali:''' ** Ilirska Bistrica je ispala u niži rang * '''Novi članovi:''' ** Koper i Podgrad (iz nižeg ranga) == Grupa Centar == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |- style="background:#FFE4C4 |1. || [[NK Bled|Bled Hirter]] ||26||19||3||4||61||22||+39||60 |- |2. || [[NK Brinje Grosuplje|Brinje Grosuplje]] ||26||18||4||4||70||27||+43||58 |- |3. || [[NK Arne Tabor 69|Arne Tabor 69]] ||26||16||3||7||54||24||+30||51 |- |4. || [[NK Zagorje|Zagorje]] ||26||15||4||7||56||26||+30||49 |- |5. || [[NK Ivančna Gorica|Ivančna Gorica]] ||26||15||3||8||57||48||+9||48 |- |6. || [[NK Šenčur|Tinex Šenčur]] ||26||12||6||8||60||35||+25||42 |- |7. || [[NK Komenda|Komenda]] ||26||10||7||9||56||38||+18||37 |- |8. || [[NK Sava Kranj|Sava Kranj]] ||26||10||6||10||40||41||-1||36 |- style="background:#FFAAAA;" |9. || [[NK Jesenice|SIJ Acroni Jesenice]] ||26||10||5||11||51||42||+9||35 |- style="background:#FFAAAA;" |10. || [[NK Kolpa|Kolpa]] ||26||10||4||12||41||35||+6||34 |- style="background:#FFAAAA;" |11. || [[NK Kočevje|Kočevje]] ||26||6||4||16||34||63||-29||22 |- style="background:#FFAAAA;" |12. || [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] ||26||6||1||19||20||72||-52||19 |- style="background:#FFAAAA;" |13. || [[NK Lesce|Šobec Lesce]] ||26||4||2||20||25||83||-58||14 |- style="background:#FFAAAA;" |14. || [[NK Bohinj|Bohinj]] ||26||3||4||19||32||101||-69||13 |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>[https://www.nzs.si/tekmovanja/default.asp?action=lestvica&id_menu=287&id_sezone=2018 nzs, 3. SNL Center]</ref></small> |} * '''Viši rang:''' ** Bled ide u doigravanje za popunu [[Druga slovenska nogometna liga 2018./19.|2. SNL 2018./19.]] (nije uspjela) * '''Ispali:''' ** Jesenice, Kolpa, Kočevje, Rudar Trbovlje, Lesce i Bohinj ispali su u niži rang. * '''Novi članovi:''' ** Svoboda Ljubljana i Žiri (iz nižeg ranga) == Grupa Sjever == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |- style="background:#FFE4C4 |1. || [[NK Dravograd|Dravograd Avto Grubelnik]] ||26||18||7||1||66||18||+48||61 |- |2. || [[NK Šampion Celje|Šampion Celje]] ||26||17||8||1||60||19||+41||59 |- |3. || [[ND Dravinja|Dravinja]] ||26||13||7||6||49||27||+22||46 |- |4. || [[NK Pesnica|Tehnotim Pesnica]] ||26||13||6||7||39||30||+9||45 |- |5. || [[NK Bistrica|Kety Emmy Bistrica]] ||26||11||8||7||40||32||+8||41 |- |6. || [[NK Zreče|Zreče]] ||26||12||4||10||58||37||+21||40 |- |7. || [[NK Videm|Videm]] ||26||10||5||11||38||43||-5||35 |- |8. || [[NK Pohorje|Pohorje]] ||26||10||5||11||41||50||-9||35 |- |9. || [[NK Mons Claudius|Mons Claudius]] ||26||7||10||9||32||43||-11||31 |- style="background:#FFAAAA;" |10. || [[NK Dobrovce|S. Rojko Dobrovce]] ||26||8||4||14||36||45||-9||28 |- style="background:#FFAAAA;" |11. || [[NK Šentjur (2000.)|Fosilum Šentjur]] ||26||7||3||16||34||65||-31||24 |- style="background:#FFAAAA;" |12. || [[NK Korotan Prevalje (2002.)|Korotan Prevalje]] ||26||7||2||17||35||43||-8||23 |- style="background:#FFAAAA;" |13. || [[NK Lenart|AjDAS Lenart]] ||26||7||2||17||30||64||-34||23 |- style="background:#FFAAAA;" |14. || [[NK Šmarje pri Jelšah|Šmarje pri Jelšah]] ||26||6||1||19||26||68||-42||19 |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>[https://www.nzs.si/tekmovanja/default.asp?action=lestvica&id_menu=273&id_sezone=2018 nzs, 3. SNL Sever]</ref></small> |} * '''Viši rang:''' ** Dravograd ide u doigravanje za popunu [[Druga slovenska nogometna liga 2018./19.|2. SNL 2018./19.]] (nije uspjela) * '''Ispali:''' ** Dobrovce, Šentjur, Korotan Prevalje, Lenart i Šmarje ispali su u niži rang. * '''Novi članovi:''' ** Šmartno 1928 (iz nižeg ranga) == Grupa Istok == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |- style="background:#FFE4C4 |1. || <span style="background-color:gold;">[[ND Beltinci|Lušt Beltinci]]</span> ||26||20||4||2||62||21||+41||64 |- |2. || [[NK Polana|Polana]] ||26||18||3||5||73||26||+47||57 |- |3. || [[NK Odranci|Odranci]] ||26||18||3||5||62||29||+33||57 |- |4. || [[NK Ljutomer|Avto Rajh Ljutomer]] ||26||15||4||7||54||38||+16||49 |- |5. || [[NK Hotiza|Hotiza]] ||26||14||4||8||60||28||+32||46 |- |6. || [[NK Grad|Grad]] ||26||12||5||9||53||31||+22||41 |- |7. || [[NK Tromejnik|Tromejnik G-Sukič]] ||26||10||6||10||44||41||+3||36 |- |8. || [[NK Črenšovci|Črenšovci]] ||26||10||5||11||47||54||-7||35 |- style="background:#DFDFDF;" |9. || [[NK Rakičan|Rakičan]] ||26||9||5||12||39||46||-7||32 |- |10. || [[NK Turnišče|Turnišče]] ||26||7||4||15||27||56||-29||25 |- |11. || [[ŠNK Radgona|Radgona]] ||26||6||4||16||20||57||-37||22 |- style="background:#FFAAAA;" |12. || [[NK Čarda|Čarda]] ||26||5||5||16||30||48||-18||20 |- style="background:#FFAAAA;" |13. || [[NK Bogojina|GMT Bogojina]] ||26||6||1||19||23||74||-51||19 |- style="background:#FFAAAA;" |14. || [[NK Slatina|Radenska Slatina]] ||26||4||3||19||25||70||-45||15 |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>[https://www.nzs.si/tekmovanja/default.asp?action=lestvica&id_menu=259&id_sezone=2018 nzs, 3. SNL Vzhod]</ref></small> |} * '''Viši rang:''' ** Beltinci ide u doigravanje za popunu [[Druga slovenska nogometna liga 2018./19.|2. SNL 2018./19.]] (uspjela su) * '''Ispali:''' ** Čarda, Bogojina i Radenska Slatina ispali su u niži rang. ** Rakičan nije dobio licencu za sljedeću sezonu * '''Novi članovi:''' ** Veržej (iz nižeg ranga) == Doigravanje za popunu 2. SNL == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !! <small>30. 5. 2018.</small> !! <small>2. 6. 2018.</small> !! <small>6. 6. 2018.</small> |- |bgcolor="gold"| '''[[ND Bilje|Bilje]]''' ||2:1|| [[NK Dravograd|Dravograd]] ||2:1 ||0:0 ||style="background:#DFDFDF;"| |- |bgcolor="gold"| '''[[ND Beltinci|Beltinci]]''' ||2:1|| [[NK Bled|Bled]] ||style="background:#DFDFDF;"| ||1:1 ||1:0 |- |colspan="5" align="left"| |} Pobjednici su se plasirali u [[Druga slovenska nogometna liga 2018./19.|2. SNL 2018./19.]] == Izvori == {{Izvori}} == Poveznice == * [[Prva slovenska nogometna liga 2017./18.|1. SNL 2017./18.]] * [[Druga slovenska nogometna liga 2017./18.|2. SNL 2017./18.]] * [[Kup Slovenije u nogometu 2017./18.|Kup Slovenije 2017./18.]] == Vanjske poveznice == * [https://slo-nogomet.net/index.php/Tretja_liga_2017/18 Slovenska nogometna enciklopedija] * [https://www.rsssf.org/tabless/slov2018.html#3snl RSSSF, sezona 2017./18.] {{Treća slovenska nogometna liga}} [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (od 1991./92.)|Treća SNL 2017-18]] [[Kategorija:Treća slovenska nogometna liga|2017-18]] db57emxx5u09aoaeq3413ph9ud95ixx 7563919 7563902 2026-07-26T10:41:47Z Ame71 128419 pojašnjenje 7563919 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Treća&nbsp;slovenska&nbsp;nogometna&nbsp;liga | sezona = 2017./18. | izdanje = 26. | država = {{Z+X|SVN}} | stupanj lige = III. | datum = | prvaci = | promovirani = | degradirani = | broj klubova = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Treća slovenska nogometna liga 2016./17.|2016./17.]] | sljedeća sezona = [[Treća slovenska nogometna liga 2018./19.|2018./19.]] }} '''Treća slovenska nogometna liga 2017./18.''' bilo je dvadeset i šesto izdanje [[Treća slovenska nogometna liga|trećeg ranga slovenskog nogometnog sustava]]. Očekivao se velik broj ispadanja u skupinama od 14 momčadi kako bi se broj momčadi u svakoj skupini smanjio na 10 momčadi za [[Treća slovenska nogometna liga 2018./19.|sljedeću sezonu]], prije povratka na format s dvije skupine, Zapad i Istok, za [[Treća slovenska nogometna 2019./20.|izdanje 2019./20.]] == Grupa Zapad == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |- style="background:#FFE4C4 |1. || <span style="background-color:gold;">[[ND Bilje|Vitanest Bilje]]</span> ||28||18||9||1||81||17||+64||63 |- |2. || [[NK Tolmin|TKK Tolmin]] ||28||17||3||8||68||30||+38||54 |- |3. || [[MNK Izola|Elta Izola]] ||28||14||5||9||75||37||+38||47 |- |4. || [[ND Adria|Adria Miren]] ||28||13||6||9||38||46||−8||45 |- |5. || [[NK Vipava|Fama Vipava]] ||28||12||8||8||61||41||+20||44 |- |6. || [[DNŠ Ajdovščina|Ajdovščina]] ||28||8||7||13||33||45||−12||31 |- |7. || [[NK Jadran Hrpelje-Kozina|Jadran Hrpelje-Kozina]] ||28||7||3||18||28||66||−38||24 |- style="background:#FFAAAA;" |8. || [[NK Ilirska Bistrica|Ilirska Bistrica]] ||28||2||1||25||15||117||−102||7 |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>[https://www.nzs.si/tekmovanja/default.asp?action=lestvica&id_menu=301&id_sezone=2018 nzs, 3. SNL Zahod]</ref></small> |} * '''Viši rang:''' ** Bilje ide u doigravanje za popunu [[Druga slovenska nogometna liga 2018./19.|2. SNL 2018./19.]] (uspjela su) * '''Ispali:''' ** Ilirska Bistrica je ispala u niži rang * '''Novi članovi:''' ** Koper i Podgrad (iz nižeg ranga) == Grupa Centar == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |- style="background:#FFE4C4 |1. || [[NK Bled|Bled Hirter]] ||26||19||3||4||61||22||+39||60 |- |2. || [[NK Brinje Grosuplje|Brinje Grosuplje]] ||26||18||4||4||70||27||+43||58 |- |3. || [[NK Arne Tabor 69|Arne Tabor 69]] ||26||16||3||7||54||24||+30||51 |- |4. || [[NK Zagorje|Zagorje]] ||26||15||4||7||56||26||+30||49 |- |5. || [[NK Ivančna Gorica|Ivančna Gorica]] ||26||15||3||8||57||48||+9||48 |- |6. || [[NK Šenčur|Tinex Šenčur]] ||26||12||6||8||60||35||+25||42 |- |7. || [[NK Komenda|Komenda]] ||26||10||7||9||56||38||+18||37 |- |8. || [[NK Sava Kranj|Sava Kranj]] ||26||10||6||10||40||41||−1||36 |- style="background:#FFAAAA;" |9. || [[NK Jesenice|SIJ Acroni Jesenice]] ||26||10||5||11||51||42||+9||35 |- style="background:#FFAAAA;" |10. || [[NK Kolpa|Kolpa]] ||26||10||4||12||41||35||+6||34 |- style="background:#FFAAAA;" |11. || [[NK Kočevje|Kočevje]] ||26||6||4||16||34||63||−29||22 |- style="background:#FFAAAA;" |12. || [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] ||26||6||1||19||20||72||−52||19 |- style="background:#FFAAAA;" |13. || [[NK Lesce|Šobec Lesce]] ||26||4||2||20||25||83||−58||14 |- style="background:#FFAAAA;" |14. || [[NK Bohinj|Bohinj]] ||26||3||4||19||32||101||−69||13 |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>[https://www.nzs.si/tekmovanja/default.asp?action=lestvica&id_menu=287&id_sezone=2018 nzs, 3. SNL Center]</ref></small> |} * '''Viši rang:''' ** Bled ide u doigravanje za popunu [[Druga slovenska nogometna liga 2018./19.|2. SNL 2018./19.]] (nije uspjela) * '''Ispali:''' ** Jesenice, Kolpa, Kočevje, Rudar Trbovlje, Lesce i Bohinj ispali su u niži rang. * '''Novi članovi:''' ** Svoboda Ljubljana i Žiri (iz nižeg ranga) == Grupa Sjever == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |- style="background:#FFE4C4 |1. || [[NK Dravograd|Dravograd Avto Grubelnik]] ||26||18||7||1||66||18||+48||61 |- |2. || [[NK Šampion Celje|Šampion Celje]] ||26||17||8||1||60||19||+41||59 |- |3. || [[ND Dravinja|Dravinja]] ||26||13||7||6||49||27||+22||46 |- |4. || [[NK Pesnica|Tehnotim Pesnica]] ||26||13||6||7||39||30||+9||45 |- |5. || [[NK Bistrica|Kety Emmy Bistrica]] ||26||11||8||7||40||32||+8||41 |- |6. || [[NK Zreče|Zreče]] ||26||12||4||10||58||37||+21||40 |- |7. || [[NK Videm|Videm]] ||26||10||5||11||38||43||−5||35 |- |8. || [[NK Pohorje|Pohorje]] ||26||10||5||11||41||50||−9||35 |- |9. || [[NK Mons Claudius|Mons Claudius]] ||26||7||10||9||32||43||−11||31 |- style="background:#FFAAAA;" |10. || [[NK Dobrovce|S. Rojko Dobrovce]] ||26||8||4||14||36||45||−9||28 |- style="background:#FFAAAA;" |11. || [[NK Šentjur (2000.)|Fosilum Šentjur]] ||26||7||3||16||34||65||−31||24 |- style="background:#FFAAAA;" |12. || [[NK Korotan Prevalje (2002.)|Korotan Prevalje]] ||26||7||2||17||35||43||−8||23 |- style="background:#FFAAAA;" |13. || [[NK Lenart|AjDAS Lenart]] ||26||7||2||17||30||64||−34||23 |- style="background:#FFAAAA;" |14. || [[NK Šmarje pri Jelšah|Šmarje pri Jelšah]] ||26||6||1||19||26||68||−42||19 |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>[https://www.nzs.si/tekmovanja/default.asp?action=lestvica&id_menu=273&id_sezone=2018 nzs, 3. SNL Sever]</ref></small> |} * '''Viši rang:''' ** Dravograd ide u doigravanje za popunu [[Druga slovenska nogometna liga 2018./19.|2. SNL 2018./19.]] (nije uspjela) * '''Ispali:''' ** Dobrovce, Šentjur, Korotan Prevalje, Lenart i Šmarje ispali su u niži rang. * '''Novi članovi:''' ** Šmartno 1928 (iz nižeg ranga) == Grupa Istok == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod |- style="background:#FFE4C4 |1. || <span style="background-color:gold;">[[ND Beltinci|Lušt Beltinci]]</span> ||26||20||4||2||62||21||+41||64 |- |2. || [[NK Polana|Polana]] ||26||18||3||5||73||26||+47||57 |- |3. || [[NK Odranci|Odranci]] ||26||18||3||5||62||29||+33||57 |- |4. || [[NK Ljutomer|Avto Rajh Ljutomer]] ||26||15||4||7||54||38||+16||49 |- |5. || [[NK Hotiza|Hotiza]] ||26||14||4||8||60||28||+32||46 |- |6. || [[NK Grad|Grad]] ||26||12||5||9||53||31||+22||41 |- |7. || [[NK Tromejnik|Tromejnik G-Sukič]] ||26||10||6||10||44||41||+3||36 |- |8. || [[NK Črenšovci|Črenšovci]] ||26||10||5||11||47||54||−7||35 |- style="background:#DFDFDF;" |9. || [[NK Rakičan|Rakičan]] ||26||9||5||12||39||46||−7||32 |- |10. || [[NK Turnišče|Turnišče]] ||26||7||4||15||27||56||−29||25 |- |11. || [[ŠNK Radgona|Radgona]] ||26||6||4||16||20||57||−37||22 |- style="background:#FFAAAA;" |12. || [[NK Čarda|Čarda]] ||26||5||5||16||30||48||−18||20 |- style="background:#FFAAAA;" |13. || [[NK Bogojina|GMT Bogojina]] ||26||6||1||19||23||74||−51||19 |- style="background:#FFAAAA;" |14. || [[NK Slatina|Radenska Slatina]] ||26||4||3||19||25||70||−45||15 |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>[https://www.nzs.si/tekmovanja/default.asp?action=lestvica&id_menu=259&id_sezone=2018 nzs, 3. SNL Vzhod]</ref></small> |} * '''Viši rang:''' ** Beltinci ide u doigravanje za popunu [[Druga slovenska nogometna liga 2018./19.|2. SNL 2018./19.]] (uspjela su) * '''Ispali:''' ** Čarda, Bogojina i Radenska Slatina ispali su u niži rang. ** Rakičan nije dobio licencu za sljedeću sezonu * '''Novi članovi:''' ** Veržej (iz nižeg ranga) == Doigravanje za popunu 2. SNL == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !! <small>30. 5. 2018.</small> !! <small>2. 6. 2018.</small> !! <small>6. 6. 2018.</small> |- |bgcolor="gold"| '''[[ND Bilje|Bilje]]''' ||2:1|| [[NK Dravograd|Dravograd]] ||2:1 ||0:0 ||style="background:#DFDFDF;"| |- |bgcolor="gold"| '''[[ND Beltinci|Beltinci]]''' ||2:1|| [[NK Bled|Bled]] ||style="background:#DFDFDF;"| ||1:1 ||1:0 |- |colspan="5" align="left"| |} Pobjednici su se plasirali u [[Druga slovenska nogometna liga 2018./19.|2. SNL 2018./19.]] == Izvori == {{Izvori}} == Poveznice == * [[Prva slovenska nogometna liga 2017./18.|1. SNL 2017./18.]] * [[Druga slovenska nogometna liga 2017./18.|2. SNL 2017./18.]] * [[Kup Slovenije u nogometu 2017./18.|Kup Slovenije 2017./18.]] == Vanjske poveznice == * [https://slo-nogomet.net/index.php/Tretja_liga_2017/18 Slovenska nogometna enciklopedija] * [https://www.rsssf.org/tabless/slov2018.html#3snl RSSSF, sezona 2017./18.] {{Treća slovenska nogometna liga}} [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (od 1991./92.)|Treća SNL 2017-18]] [[Kategorija:Treća slovenska nogometna liga|2017-18]] dors04fopw6tyvb2dkh1d5fqwtobvw2 0 815892 7563903 2026-07-26T10:00:17Z Cybermb 1634 n.č., početak 7563903 wikitext text/x-wiki {{radovi}} {{Infookvir NBA klub |boja_ime = |boja_pozadina = |boja_okvir = |ime = Baltimore Bullets |slika = |liga = '''ABL''' (1944. – 1947.) <br> '''[[National Basketball Association|NBA / BAA]]''' (1947. – 1955.) |konferencija = |divizija = <small> ABL Južna (1946./47.) <br> BAA Zapadna (1947./48.) <br> BAA Istočna (1948./49.) <br> NBA Istočna (1949. – 1955.) </small> |osnovan = 1944. |god_ugašen = 1954. |povijest = '''Baltimore Bullets''' (1944. – 1954.) |dvorana = Baltimore Coliseum |grad = [[Baltimore]], [[Maryland]], {{Z|SAD}} [[SAD]] |ex_grad = |boje = |vlasnik = |generalni_upravitelj = |trener = |udruženi = |ligaški_naslovi = '''ABL: 1''' (1946.) <br> '''NBA / BAA: 1''' (1948.) |konf_naslovi = |div_naslovi = |igrači = |umir_brojevi = |web = }} '''Baltimore Bullets ''' je bio muški [[košarka]]ški klub iz [[Baltimore|Baltimorea]], [[Maryland]], [[SAD|Sjedinjene Američke Države]]. <br> Klub se natjecao u ligama ''American Basketball League'' (od 1944./45. od 1946./47.), te potom u ''[[National Basketball Association]]'' (do sezone 1947./48. ''Basketball Association of America''). <br> Klub je ugašen krajem 1954. godine. == O klubu == == Dvorane == * ''Baltimore Coliseum'', [[Baltimore]], [[Maryland]] == Uspjesi == ; [[National Basketball Association|National Basketball Association (NBA) / Basketball Association of America (BAA)]] * '''prvak:''' 1947./48. ; American Basketball League (ABL) * '''prvak:''' 1945./46. * finalist doigravanja: 1944./45., <s> 1946./47. </s> == Nastupi u završnicama == == Pregled po sezonama == == Nastupi u doigravanju == == Članovi [[Košarkaška Kuća slavnih|''Kuće slavnih'']] == == Poznati igrači == * [[John Abramovic]] == Poznati treneri == == Povezani članci == * [[Baltimore]] * [[Washington Wizards]] == Vanjske poveznice == * {{en icon}} [https://www.basketball-reference.com/teams/BLB/ basketball-reference.com, ''Baltimore Bullets''] * {{en icon}} [https://www.nbahoopsonline.com/ nbahoopsonline.com] * {{en icon}} [https://nbahoopsonline.com/History/DisbandedNBA.html nbahoopsonline.com, ''Disbanded NBA Teams''] * {{en icon}} [https://www.statscrew.com/basketball/l-NBA statscrew.com, ''National Basketball Association Team Rosters and Statistics''] * {{en icon}} [https://www.statscrew.com/basketball/l-ABL3 statscrew.com, ''American Basketball League Team Rosters and Statistics''] * {{en icon}} [https://probasketballencyclopedia.com/ probasketballencyclopedia.com] * {{en icon}} [https://probasketballencyclopedia.com/teams/ probasketballencyclopedia.com, ''Teams''] == Izvori == <small> * {{en icon}} [https://www.basketball-reference.com/teams/BLB/stats_basic_totals.html basketball-reference.com, ''Baltimore Bullets Stats - Basic (Totals)''], pristupljeno 26. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://www.basketball-reference.com/teams/BLB/stats_basic_ranks.html basketball-reference.com, ''Baltimore Bullets Stats - Basic (Ranks)''], pristupljeno 26. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://www.basketball-reference.com/teams/BLB/leaders_season.html basketball-reference.com, ''Baltimore Bullets Season Leaders''], pristupljeno 26. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://www.basketball-reference.com/teams/BLB/leaders_career.html basketball-reference.com, ''Baltimore Bullets Career Leaders''], pristupljeno 26. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://www.basketball-reference.com/teams/BLB/players.html basketball-reference.com, ''Baltimore Bullets Players''], pristupljeno 26. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://www.basketball-reference.com/teams/BLB/coaches.html basketball-reference.com, ''Baltimore Bullets Coaches''], pristupljeno 26. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://nbahoopsonline.com/teams/Xdefunct/Baltimorebullets/index.html nbahoopsonline.com, ''Baltimore Bullets HISTORY''], pristupljeno 26. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://nbahoopsonline.com/teams/Xdefunct/Baltimorebullets/Draft.html nbahoopsonline.com, ''Baltimore Bullets Draft Picks''], pristupljeno 26. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://nbahoopsonline.com/teams/Xdefunct/Baltimorebullets/players.html nbahoopsonline.com, ''Baltimore Bullets / Players''], pristupljeno 26. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://nbahoopsonline.com/teams/Xdefunct/Baltimorebullets/1948.html nbahoopsonline.com, ''1948 BAA Champion Baltimore Bullets''], pristupljeno 26. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://nbahoopsonline.com/teams/Xdefunct/Baltimorebullets/History.html nbahoopsonline.com, ''History of the Baltimore Bullets''], pristupljeno 26. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://nbahoopsonline.com/teams/Xdefunct/Baltimorebullets/playoffs.html nbahoopsonline.com, ''Baltimore Bullets / Playoffs''], pristupljeno 26. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://nbahoopsonline.com/teams/Xdefunct/Baltimorebullets/seasonrecords.html nbahoopsonline.com, ''Baltimore Bullets / Season records''], pristupljeno 26. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://www.statscrew.com/basketball/t-BLB statscrew.com, ''Baltimore Bullets Franchise History (1947-1954)''], pristupljeno 26. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://www.statscrew.com/basketball/t-ABLBAB statscrew.com, ''Baltimore Bullets Franchise History (1944-1946)''], pristupljeno 26. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://www.retroseasons.com/teams/baltimore-bullets/ retroseasons.com, ''Baltimore Bullets''], pristupljeno 26. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://www.retroseasons.com/teams/baltimore-bullets/history/stadiums/ retroseasons.com, ''Baltimore Bullets / Arena History 1945-1955 (11 seasons)''], pristupljeno 26. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://peachbasketsociety.blogspot.com/2018/05/1946-47-baltimore-bullets-abl.html peachbasketsociety.blogspot.com, ''1946-47 Baltimore Bullets (ABL)''], objavljeno 4. svibnja 2018., * {{en icon}} [https://www.apbr.org/abl2552.html apbr.org, ''AMERICAN BASKETBALL LEAGUE (1925-26 TO 1930-31, 1933-34 TO 1952-53)], pristupljeno 26. srpnja 2026. * [https://raport.ba/taj-ludi-nba-svijet-znate-li-da-je-17-klubova-propalo-a-da-je-jedan-tim-postojao-dvije-godine-ne-odigravsi-nijednu-utakmicu report.ba, ''Taj ludi NBA svijet: Znate li da je 17 klubova propalo, a da je jedan tim postojao dvije godine, ne odigravši nijednu utakmicu?''], objavljeno 12. srpnja 2025., pristupljeno 26. srpnja 2026. {{izvori}} </small> {{NBA}} {{mrva-košarka-klub}} [[Kategorija:Američki košarkaški klubovi]] [[Kategorija:NBA klubovi]] njrvg8rwuy9m09yxae45oiyddjqk1tn 3 815893 7563913 2026-07-26T10:19:12Z Tulkas Astaldo 38717 Doobrodošlica 7563913 wikitext text/x-wiki {{uvodni tečaj}} '''FilipK2003''', dobro došli na '''[[Wikipedija|Wikipediju]] na [[hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]]''' – slobodnu [[enciklopedija|enciklopediju]]! Pozivamo Vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije započete 16. veljače 2003. godine. Molimo Vas, upoznajte se s osnovnim načelima Wikipedije: : [[Wikipedija:Pet_stupova_Wikipedije|'''Pet stupova Wikipedije''']] − što je i na čemu se temelji Wikipedija : [[Wikipedija:Provjerljivost|'''Izvori i provjerljivost''']] − kako uspješno činiti Wikipediju boljom : [[Wikipedija:Slike|'''Slike''']] − kakve slike smijete postavljati na Wikipediju. Uređivanje možete vježbati na [[Wikipedija:Stranica za vježbanje|'''stranici za vježbanje''']]. U slučaju da Vam zatreba pomoć javite se dodijeljenom mentoru ili postavite pitanje u [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]]; odgovor će brzo stići. Probleme s uređivanjem ili s postupanjem drugih suradnika dajte [[WP:NPA|na pažnju administratorima]]. Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, a komentare na [[Wikipedija:Stranice za razgovor|stranicama za razgovor]], suradničkim stranicama i [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]] potpisujte tako da na alatnoj traci izaberete [[Slika:Signature_icon.png]] ili [[Slika:OOjs UI icon signature-ltr.svg|20px]] ili tako da napišete četiri tilde, što kod uređivanja izgleda ovako '''<nowiki>~~~~</nowiki>'''. Pri odgovaranju drugim suradnicima koristite znak '''@''' uz njihovo suradničko ime kako biste im poslali obavijest o odgovoru (na primjer: @[[Suradnik:{{PAGENAME}}|FilipK2003]]).<br> Svoju suradničku stranicu imena »[[Suradnik:{{PAGENAME}}|Suradnik:FilipK2003]]« možete uređivati po želji, u skladu s [[Wikipedija:Suradnička stranica|pravilima uređivanja suradničke stranice]]. Možete je popuniti [[Wikipedija:Suradnički okvirići|suradničkim okvirima]] i upisati nazive članaka koje ste započeli ili namjeravate stvoriti. Molimo Vas da prilikom uređivanja '''ne stavljate [[Wikipedija:Kršenje autorskih prava|radove zaštićene autorskim pravima]]''' bez dopuštenja! Nemojte izravno kopirati sadržaje s drugih internetskih stranica ako nemate izričito dopuštenje. Ako imate dopuštenje, napišite to na stranici za razgovor ili ga jednostavno dodajte [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja|ovdje]], a to obvezno napravite prije nego započnete s pisanjem preuzetog teksta. Svi doprinosi Wikipediji pod licencijom su [http://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/hr/ Creative Commons: Imenuj autora/Dijeli pod istim uvjetima]. Ako ne želite da se Vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ćete sav sadržaj sami napisati, najbolje prepričavajući sadržaj vjerodostojnih izvora, ili ćete ga prepisati iz nečeg što je u [[javno vlasništvo|javnom vlasništvu]] ili pod sličnom slobodnom licencijom, uvijek navodeći izvore. '''If you don't speak Croatian''': This is a welcome message sent to new users of the Croatian Wikipedia. Još jednom, dobro došli! --[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 12:19, 26. srpnja 2026. (CEST) a38tygp0ggml454dwzv5qz1103kvmzq 0 815894 7563916 2026-07-26T10:36:41Z Flamingounicorn 243866 n. 7563916 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV sezona | bg_colour = #4b498f | slika = Simpsoni logo.png | veličina = | natpis_pod_slikom = | država = {{Z+X|SAD}} | jezik = [[engleski]] | uloge = | broj epizoda = 25 | trajanje = | mreža = [[Fox]] | premijera = {{premijera|17|9|1995}} | finale = {{finale|19|5|1996}} | u_hrv = [[HTV 2]] | premijera_hrv = {{premijera|11|4|2001}} | finale_hrv = {{finale|26|9|2001}} | ostale mreže = [[Disney+]] | web_stranica = | imdb_id = 0096697 }}'''Sedma''' sezona ''[[Simpsoni|Simpsona]]'' premijerno se prikazivala na [[Fox]]u od [[17. rujna]] [[1995.]] do [[19. svibnja]] [[1996]]. Sezona se sastoji od 25 epizoda.<ref>{{citiranje weba|url=https://epguides.com/Simpsons/|title=The Simpsons (a Titles & Air Dates Guide)|language=en|access-date=25. srpnja 2026.|archive-url=http://web.archive.org/web/20260713215454/https://epguides.com/Simpsons/|archive-date=13. srpnja 2026.|website=epguides.com}}</ref> Sezona je u Hrvatskoj premijerno prikazana u [[11. travnja]] [[2001.]] na [[HTV 2|Drugom Programu]] [[HRT|Hrvatske radiotelevizije]] te je označila povratak ''Simpsona'' u udarni termin, nakon što su se prethodne sezone tijekom kasnih [[1990]]-ih premijerno prikazivale na [[HTV 3|Trećem programu]] u jutarnjem terminu.<ref>{{Citiranje novina|title=Petak, 6. travnja 2001.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=13471|date=6. travnja 2001.|page=35|url= https://arhiva.vecernji.hr/|quote=Ovog tjedna na HTV-u nove epizode legendarne kultne serije Simpsoni (...) Prije nekoliko godina prikazivali su se radnim danom u prijepodnevnom terminu (...) "Simpsoni" stižu i na naše male ekrane u večernjem terminu}}</ref> ==Glasove posudili== * [[Dan Castellaneta]] kao Homer Simpson, Djed, Barney Gumble * [[Julie Kavner]] kao Marge Simpson, Patty Bouvier, Selma Bouvier * [[Nancy Cartwright]] kao Bart Simpson, Maggie Simpson, Nelson Muntz * [[Yeardley Smith]] kao Lisa Simpson * [[Hank Azaria]] kao Moe Szyslak, Načelnik Wiggum, Profesor Frink * [[Harry Shearer]] kao Mr. Burns, Ned Flanders, Ravnatelj Skinner ==Epizode== {{glavni|Popis epizoda serije Simpsoni}} <onlyinclude>{{Popis epizoda |članak = Simpsoni (7. sezona) |boja = #4b498f |brojsve1 = 129. |broj1 = 1. |naslov1 = Tko je upucao g. Burnsa? - Drugi dio / Who Shot Mr. Burns? (2) |datum1 = {{premijera|17|9|1995}} |sadržaj1 = Policija istražuje napad na Burnsa i pogrešno zaključi da je Homer kriv. Lisa otkriva dokaze koji oslobađaju Homera, a Burns se budi i otkriva da je počinitelj Maggie. |brojsve2 = 130. |broj2 = 2. |naslov2 = Radioaktivni čovjek / Radioactive Man |datum2 = {{premijera|24|9|1995}} |sadržaj2 = [[Springfield (Simpsoni)|Springfield]] postaje lokacija snimanja novog filma, a Milhouse dobiva ulogu Fallout Boya. Produkcija se raspada kada Milhouse pobjegne i odbije se vratiti. |brojsve3 = 131. |broj3 = 3. |naslov3 = Dome, slatki dom-dili-dome / Home Sweet Homediddly-Dum-Doodily |datum3 = {{premijera|1|10|1995}} |sadržaj3 = Zbog nesporazuma, Bart, Lisa i Maggie završavaju kod Flandersa, dok Homer i Marge moraju položiti roditeljski tečaj. Obitelj se ponovno okuplja nakon što spriječe Flandersa da [[krštenje|krsti]] djecu. |brojsve4 = 132. |broj4 = 4. |naslov4 = Bart prodaje svoju dušu / Bart Sells His Soul |datum4 = {{premijera|8|10|1995}} |sadržaj4 = Bart prodaje svoju “dušu” Milhouseu i počinje primjećivati čudne promjene u ponašanju. Lisa mu je na kraju vraća, dok Moe odustaje od obiteljskog restorana i vraća se svom baru. |brojsve5 = 133. |broj5 = 5. |naslov5 = Lisa vegetarijanka / Lisa the Vegetarian |datum5 = {{premijera|15|10|1995}} |sadržaj5 = Nakon posjeta [[zoološki vrt|zoološkom vrtu]] Lisa postaje [[Vegetarijanska prehrana|vegetarijanka]] i sukobi se s obitelji zbog roštilja. Apu joj pomaže pronaći ravnotežu, a Lisa se pomiri s Homerom. |brojsve6 = 134. |broj6 = 6. |naslov6 = Kućica strave na drvetu VI / Treehouse of Horror VI |datum6 = {{premijera|29|10|1995}} |sadržaj6 = |brojsve7 = 135. |broj7 = 7. |naslov7 = Ogromni Homer / King-Size Homer |datum7 = {{premijera|5|11|1995}} |sadržaj7 = Homer namjerno dobiva na težini kako bi radio od kuće i izbjegao novi program vježbanja u elektrani. Kada zbog njegove nepažnje prijeti topljenje reaktora, uspijeva spriječiti nesreću. |brojsve8 = 136. |broj8 = 8. |naslov8 = Majka Simpson / Mother Simpson |datum8 = {{premijera|19|11|1995}} |sadržaj8 = Homer otkriva da mu je majka živa i slučajno je ponovno susreće nakon desetljeća skrivanja. Ona priznaje da je u bijegu zbog aktivnosti iz 1969., pa se nakon Burnsova otkrića mora vratiti u bijeg. |brojsve9 = 137. |broj9 = 9. |naslov9 = Posljednji bljesak Pomoćnika Boba / Sideshow Bob's Last Gleaming |datum9 = {{premijera|26|11|1995}} |sadržaj9 = Sideshow Bob krade atomsku bombu i zahtijeva ukidanje televizije u Springfieldu. Bart i Lisa ga pronalaze u Duffovom balonu, a Bobov pokušaj napada na Krustyja propada i on se vraća u zatvor. |brojsve10 = 138. |broj10 = 10. |naslov10 = Simpsoni: spektakularna 138. epizoda / The Simpsons 138th Episode Spectacular |datum10 = {{premijera|3|12|1995}} |sadržaj10 = Troy McClure vodi specijal s arhivskim snimkama, ranim kratkim filmovima i neemitiranim scenama iz serije. Prikazuje se i alternativni završetak priče o tome tko je upucao g. Burnsa. |brojsve11 = 139. |broj11 = 11. |naslov11 = Marge nije ponosna / Marge Be Not Proud |datum11 = {{premijera|17|12|1995}} |sadržaj11 = Bart pokušava ukrasti videoigru, ali ga zaštitar uhvati i zabrani mu ulazak u trgovinu. Kada obitelj ondje snima božićnu fotografiju, Bartova krađa se otkriva, a on pokušava vratiti majčino povjerenje darom koji ju dirne. |brojsve12 = 140. |broj12 = 12. |naslov12 = Tim Homer / Team Homer |datum12 = {{premijera|7|1|1996}} |sadržaj12 = Homer sastavlja kuglaški tim i uz Burnsovo slučajno financiranje postiže dobre rezultate. Burns se kasnije pridružuje ekipi, narušava igru, a nakon pobjede u finalu prisvaja trofej; istodobno škola uvodi uniforme zbog Bartove provokativne majice. |brojsve13 = 141. |broj13 = 13. |naslov13 = Dva loša susjeda / Two Bad Neighbors |datum13 = {{premijera|14|1|1996}} |sadržaj13 = George Bush seli u Springfield i sukobljava se s Bartom, što dovodi do incidenta u kojem Bush izgubi kontrolu. Homer pokreće niz podvala, a Bush na kraju napušta grad i zamjenjuje ga Gerald Ford. |brojsve14 = 142. |broj14 = 14. |naslov14 = Prizori iz klasne borbe u Springfieldu / Scenes from the Class Struggle in Springfield |datum14 = {{premijera|4|2|1996}} |sadržaj14 = Marge ulazi u svijet country kluba zahvaljujući Chanel odijelu koje stalno prepravlja kako bi izgledalo novo. Na gala večeri shvaća da se udaljila od obitelji i odustaje od članstva. |brojsve15 = 143. |broj15 = 15. |naslov15 = Bart cinkaroš / Bart the Fink |datum15 = {{premijera|11|2|1996}} |sadržaj15 = Bart nenamjerno razotkriva Krustyjevu poreznu prijevaru, što dovodi do istrage i Krustyjeva lažnog nestanka. Bart i Lisa ga pronalaze pod novim identitetom i nagovaraju ga da se vrati na televiziju. |brojsve16 = 144. |broj16 = 16. |naslov16 = Lisa ikonoklast / Lisa the Iconoclast |datum16 = {{premijera|18|2|1996}} |sadržaj16 = Lisa otkriva da je Jebediah Springfield zapravo pirat Hans Sprungfeld, ali grad odbija prihvatiti istinu. Kada shvati da mit ujedinjuje zajednicu, odustaje od namjere da ga sruši. |brojsve17 = 145. |broj17 = 17. |naslov17 = Homer kao Smithers / Homer the Smithers |datum17 = {{premijera|25|2|1996}} |sadržaj17 = Smithers odlazi na odmor i ostavlja Homera kao zamjenu, što dovodi do toga da Burns počne sam obavljati poslove. |brojsve18 = 146. |broj18 = 18. |naslov18 = Dan kad je umrlo nasilje / The Day the Violence Died |datum18 = {{premijera|17|3|1996}} |sadržaj18 = Bart upoznaje Lampwicka, koji tvrdi da je pravi autor Itchyja, pa mu pomogne dobiti odštetu i time uništi studio. Lisa i Bart pokušavaju vratiti seriju, ali otkrivaju da su Lester i Eliza već preuzeli uloge. |brojsve19 = 147. |broj19 = 19. |naslov19 = Riba zvana Selma / A Fish Called Selma |datum19 = {{premijera|24|3|1996}} |sadržaj19 = Troy McClure oživljava karijeru brakom sa Selmom kako bi utišao glasine o svom privatnom životu. Kada mu agent predloži da imaju dijete, Selma odbija sudjelovati u lažnom braku i odlazi. |brojsve20 = 148. |broj20 = 20. |naslov20 = Bart na cesti / Bart on the Road |datum20 = {{premijera|31|3|1996}} |sadržaj20 = Bart krivotvori vozačku dozvolu i odlazi na put s Milhouseom, Nelsonom i Martinom, ali završavaju zaglavljeni u Knoxvilleu. Lisa i Homer mu pomažu vratiti se kući. |brojsve21 = 149. |broj21 = 21. |naslov21 = 22 kratka filma o Springfieldu / 22 Short Films About Springfield |datum21 = {{premijera|14|4|1996}} |sadržaj21 = Bart i Milhouse raspravljaju o životu stanovnika Springfielda, što vodi nizu kratkih priča o različitim likovima. |brojsve22 = 150. |broj22 = 22. |naslov22 = Bijesni Abe Simpson i njegov gunđavi unuk u „Prokletstvu letećih paklenih riba” / Raging Abe Simpson and His Grumbling Grandson in 'The Curse of the Flying Hellfish' |datum22 = {{premijera|28|4|1996}} |sadržaj22 = Bart i Djed otkrivaju tajnu ratnog zavjeta o skrivenim slikama koje pripadaju posljednjem preživjelom članu jedinice. Nakon sukoba s Burnsom, uspijevaju doći do blaga, ali ga država vraća pravom vlasniku. |brojsve23 = 151. |broj23 = 23. |naslov23 = Mnogo vike ni za što / Much Apu About Nothing |datum23 = {{premijera|5|5|1996}} |sadržaj23 = Nakon incidenta s medvjedom, grad uvodi porez za patrolu, a nezadovoljstvo građana vodi prijedlogu za deportaciju imigranata. Obitelj pomaže Apuu dobiti državljanstvo, no prijedlog ipak prolazi i Willie je deportiran. |brojsve24 = 152. |broj24 = 24. |naslov24 = Homerijada / Homerpalooza |datum24 = {{premijera|19|5|1996}} |sadržaj24 = Homer se pridružuje glazbenom festivalu kao izvođač koji podnosi udar topovske kugle i postaje dio turneje. Kada sazna da bi sljedeći nastup mogao biti smrtonosan, odustaje od izvedbe i vraća se u uobičajeni život. |brojsve25 = 153. |broj25 = 25. |naslov25 = Ljeto djevojčice od 127 cm / Summer of 4 Ft. 2 |datum25 = {{premijera|19|5|1996}} |sadržaj25 = Obitelj provodi ljeto u Flandersovoj kući na obali, a Lisa koristi priliku da promijeni svoj imidž i stekne nove prijatelje. Bart otkriva njezinu pravu narav, ali se Lisa ipak pomiri s novom ekipom. |datumHR1 = {{premijera|11|4|2001}}<ref>{{Citiranje novina|title=Srijeda, 11. travnja 2001.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=13476|date=11. travnja 2001.|page=65|url= https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HRT 2, 19.00. Simpsoni VII., crtana serija (1/25)|access-date=26. srpnja 2026.}}</ref> |datumHR2 = {{premijera|18|4|2001}} |datumHR3 = {{premijera|25|4|2001}} |datumHR4 = {{premijera|2|5|2001}} |datumHR5 = {{premijera|9|5|2001}} |datumHR6 = {{premijera|16|5|2001}}<ref>{{Citiranje novina|title=Srijeda, 16. svibnja 2001.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=13508|date=16. svibnja 2001.|page=63|url= https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HRT 2, 19.06. Simpsoni VII., crtana serija (6/25)|access-date=26. srpnja 2026.}}</ref> |datumHR7 = {{premijera|23|5|2001}} |datumHR8 = {{premijera|30|5|2001}} |datumHR9 = {{premijera|6|6|2001}} |datumHR10 = {{premijera|10|6|2001}}<ref>{{Citiranje novina|title=Srijeda, 13. lipnja 2001.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=13535|date=13. lipnja 2001.|page=63|url= https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HRT 2, 19.05. Simpsoni VII., crtana serija (10/25)|access-date=26. srpnja 2026.}}</ref> |datumHR11 = {{premijera|20|6|2001}}<ref>{{Citiranje novina|title=Srijeda, 20. lipnja 2001.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=13542|date=20. lipnja 2001.|page=63|url= https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HRT 2, 19.05. Simpsoni VII., crtana serija (10/25)|access-date=26. srpnja 2026.}}</ref> |datumHR12 = {{premijera|27|6|2001}} |datumHR13 = {{premijera|7|7|2001}} |datumHR14 = {{premijera|11|7|2001}} |datumHR15 = {{premijera|18|7|2001}}<ref>{{Citiranje novina|title=Srijeda, 18. srpnja 2001.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=13569|date=18. srpnja 2001.|page=62|url= https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HRT 2, 19.00. Simpsoni VII., crtana serija (15/25)|access-date=26. srpnja 2026.}}</ref> |datumHR16 = {{premijera|25|7|2001}} |datumHR17 = {{premijera|1|8|2001}} |datumHR18 = {{premijera|8|8|2001}} |datumHR19 = {{premijera|25|8|2001}} |datumHR20 = {{premijera|22|8|2001}} |datumHR21 = {{premijera|29|8|2001}}<ref>{{Citiranje novina|title=Srijeda, 29. kolovoza 2001.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=13609|date=29. kolovoza 2001.|page=55|url= https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HRT 2, 19.05. Simpsoni VII., crtana serija (21/25)|access-date=26. srpnja 2026.}}</ref> |datumHR22 = {{premijera|5|9|2001}}<ref>{{Citiranje novina|title=Srijeda, 5. rujna 2001.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=13616|date=5. rujna 2001.|page=67|url= https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HRT 2, 19.05. Simpsoni VII., crtana serija (22/25)|access-date=26. srpnja 2026.}}</ref> |datumHR23 = {{premijera||9|2001}} |datumHR24 = {{premijera||9|2001}} |datumHR25 = {{premijera|26|9|2001}}<ref>{{Citiranje novina|title=Srijeda, 26. rujna 2001.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=13637|date=26. rujna 2001.|page=71|url= https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HRT 2, 19.05. Simpsoni VII., crtana serija (25/25)|access-date=26. srpnja 2026.}}</ref> }}</onlyinclude> ==Izvori== {{izvori}} {{Simpsoni}} [[Kategorija:Simpsoni]] [[Kategorija:Televizijske sezone]] rwr9wulwhi4dieshgvyuxssdu9cw7xg 7563917 7563916 2026-07-26T10:38:02Z Flamingounicorn 243866 7563917 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV sezona | bg_colour = #4b498f | slika = Simpsoni logo.png | veličina = | natpis_pod_slikom = | država = {{Z+X|SAD}} | jezik = [[engleski]] | uloge = | broj epizoda = 25 | trajanje = | mreža = [[Fox]] | premijera = {{premijera|17|9|1995}} | finale = {{finale|19|5|1996}} | u_hrv = [[HTV 2]] | premijera_hrv = {{premijera|11|4|2001}} | finale_hrv = {{finale|26|9|2001}} | ostale mreže = [[Disney+]] | web_stranica = | imdb_id = 0096697 }}'''Sedma''' sezona ''[[Simpsoni|Simpsona]]'' premijerno se prikazivala na [[Fox]]u od [[17. rujna]] [[1995.]] do [[19. svibnja]] [[1996]]. Sezona se sastoji od 25 epizoda.<ref>{{citiranje weba|url=https://epguides.com/Simpsons/|title=The Simpsons (a Titles & Air Dates Guide)|language=en|access-date=25. srpnja 2026.|archive-url=http://web.archive.org/web/20260713215454/https://epguides.com/Simpsons/|archive-date=13. srpnja 2026.|website=epguides.com}}</ref> Sezona je u Hrvatskoj premijerno prikazana u [[11. travnja]] [[2001.]] na [[HTV 2|Drugom Programu]] [[HRT|Hrvatske radiotelevizije]] te je označila povratak ''Simpsona'' u večernji termin, nakon što su se prethodne sezone tijekom kasnih [[1990]]-ih premijerno prikazivale na [[HTV 3|Trećem programu]] u jutarnjem terminu.<ref>{{Citiranje novina|title=Petak, 6. travnja 2001.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=13471|date=6. travnja 2001.|page=35|url= https://arhiva.vecernji.hr/|quote=Ovog tjedna na HTV-u nove epizode legendarne kultne serije Simpsoni (...) Prije nekoliko godina prikazivali su se radnim danom u prijepodnevnom terminu (...) "Simpsoni" stižu i na naše male ekrane u večernjem terminu}}</ref> ==Glasove posudili== * [[Dan Castellaneta]] kao Homer Simpson, Djed, Barney Gumble * [[Julie Kavner]] kao Marge Simpson, Patty Bouvier, Selma Bouvier * [[Nancy Cartwright]] kao Bart Simpson, Maggie Simpson, Nelson Muntz * [[Yeardley Smith]] kao Lisa Simpson * [[Hank Azaria]] kao Moe Szyslak, Načelnik Wiggum, Profesor Frink * [[Harry Shearer]] kao Mr. Burns, Ned Flanders, Ravnatelj Skinner ==Epizode== {{glavni|Popis epizoda serije Simpsoni}} <onlyinclude>{{Popis epizoda |članak = Simpsoni (7. sezona) |boja = #4b498f |brojsve1 = 129. |broj1 = 1. |naslov1 = Tko je upucao g. Burnsa? - Drugi dio / Who Shot Mr. Burns? (2) |datum1 = {{premijera|17|9|1995}} |sadržaj1 = Policija istražuje napad na Burnsa i pogrešno zaključi da je Homer kriv. Lisa otkriva dokaze koji oslobađaju Homera, a Burns se budi i otkriva da je počinitelj Maggie. |brojsve2 = 130. |broj2 = 2. |naslov2 = Radioaktivni čovjek / Radioactive Man |datum2 = {{premijera|24|9|1995}} |sadržaj2 = [[Springfield (Simpsoni)|Springfield]] postaje lokacija snimanja novog filma, a Milhouse dobiva ulogu Fallout Boya. Produkcija se raspada kada Milhouse pobjegne i odbije se vratiti. |brojsve3 = 131. |broj3 = 3. |naslov3 = Dome, slatki dom-dili-dome / Home Sweet Homediddly-Dum-Doodily |datum3 = {{premijera|1|10|1995}} |sadržaj3 = Zbog nesporazuma, Bart, Lisa i Maggie završavaju kod Flandersa, dok Homer i Marge moraju položiti roditeljski tečaj. Obitelj se ponovno okuplja nakon što spriječe Flandersa da [[krštenje|krsti]] djecu. |brojsve4 = 132. |broj4 = 4. |naslov4 = Bart prodaje svoju dušu / Bart Sells His Soul |datum4 = {{premijera|8|10|1995}} |sadržaj4 = Bart prodaje svoju “dušu” Milhouseu i počinje primjećivati čudne promjene u ponašanju. Lisa mu je na kraju vraća, dok Moe odustaje od obiteljskog restorana i vraća se svom baru. |brojsve5 = 133. |broj5 = 5. |naslov5 = Lisa vegetarijanka / Lisa the Vegetarian |datum5 = {{premijera|15|10|1995}} |sadržaj5 = Nakon posjeta [[zoološki vrt|zoološkom vrtu]] Lisa postaje [[Vegetarijanska prehrana|vegetarijanka]] i sukobi se s obitelji zbog roštilja. Apu joj pomaže pronaći ravnotežu, a Lisa se pomiri s Homerom. |brojsve6 = 134. |broj6 = 6. |naslov6 = Kućica strave na drvetu VI / Treehouse of Horror VI |datum6 = {{premijera|29|10|1995}} |sadržaj6 = |brojsve7 = 135. |broj7 = 7. |naslov7 = Ogromni Homer / King-Size Homer |datum7 = {{premijera|5|11|1995}} |sadržaj7 = Homer namjerno dobiva na težini kako bi radio od kuće i izbjegao novi program vježbanja u elektrani. Kada zbog njegove nepažnje prijeti topljenje reaktora, uspijeva spriječiti nesreću. |brojsve8 = 136. |broj8 = 8. |naslov8 = Majka Simpson / Mother Simpson |datum8 = {{premijera|19|11|1995}} |sadržaj8 = Homer otkriva da mu je majka živa i slučajno je ponovno susreće nakon desetljeća skrivanja. Ona priznaje da je u bijegu zbog aktivnosti iz 1969., pa se nakon Burnsova otkrića mora vratiti u bijeg. |brojsve9 = 137. |broj9 = 9. |naslov9 = Posljednji bljesak Pomoćnika Boba / Sideshow Bob's Last Gleaming |datum9 = {{premijera|26|11|1995}} |sadržaj9 = Sideshow Bob krade atomsku bombu i zahtijeva ukidanje televizije u Springfieldu. Bart i Lisa ga pronalaze u Duffovom balonu, a Bobov pokušaj napada na Krustyja propada i on se vraća u zatvor. |brojsve10 = 138. |broj10 = 10. |naslov10 = Simpsoni: spektakularna 138. epizoda / The Simpsons 138th Episode Spectacular |datum10 = {{premijera|3|12|1995}} |sadržaj10 = Troy McClure vodi specijal s arhivskim snimkama, ranim kratkim filmovima i neemitiranim scenama iz serije. Prikazuje se i alternativni završetak priče o tome tko je upucao g. Burnsa. |brojsve11 = 139. |broj11 = 11. |naslov11 = Marge nije ponosna / Marge Be Not Proud |datum11 = {{premijera|17|12|1995}} |sadržaj11 = Bart pokušava ukrasti videoigru, ali ga zaštitar uhvati i zabrani mu ulazak u trgovinu. Kada obitelj ondje snima božićnu fotografiju, Bartova krađa se otkriva, a on pokušava vratiti majčino povjerenje darom koji ju dirne. |brojsve12 = 140. |broj12 = 12. |naslov12 = Tim Homer / Team Homer |datum12 = {{premijera|7|1|1996}} |sadržaj12 = Homer sastavlja kuglaški tim i uz Burnsovo slučajno financiranje postiže dobre rezultate. Burns se kasnije pridružuje ekipi, narušava igru, a nakon pobjede u finalu prisvaja trofej; istodobno škola uvodi uniforme zbog Bartove provokativne majice. |brojsve13 = 141. |broj13 = 13. |naslov13 = Dva loša susjeda / Two Bad Neighbors |datum13 = {{premijera|14|1|1996}} |sadržaj13 = George Bush seli u Springfield i sukobljava se s Bartom, što dovodi do incidenta u kojem Bush izgubi kontrolu. Homer pokreće niz podvala, a Bush na kraju napušta grad i zamjenjuje ga Gerald Ford. |brojsve14 = 142. |broj14 = 14. |naslov14 = Prizori iz klasne borbe u Springfieldu / Scenes from the Class Struggle in Springfield |datum14 = {{premijera|4|2|1996}} |sadržaj14 = Marge ulazi u svijet country kluba zahvaljujući Chanel odijelu koje stalno prepravlja kako bi izgledalo novo. Na gala večeri shvaća da se udaljila od obitelji i odustaje od članstva. |brojsve15 = 143. |broj15 = 15. |naslov15 = Bart cinkaroš / Bart the Fink |datum15 = {{premijera|11|2|1996}} |sadržaj15 = Bart nenamjerno razotkriva Krustyjevu poreznu prijevaru, što dovodi do istrage i Krustyjeva lažnog nestanka. Bart i Lisa ga pronalaze pod novim identitetom i nagovaraju ga da se vrati na televiziju. |brojsve16 = 144. |broj16 = 16. |naslov16 = Lisa ikonoklast / Lisa the Iconoclast |datum16 = {{premijera|18|2|1996}} |sadržaj16 = Lisa otkriva da je Jebediah Springfield zapravo pirat Hans Sprungfeld, ali grad odbija prihvatiti istinu. Kada shvati da mit ujedinjuje zajednicu, odustaje od namjere da ga sruši. |brojsve17 = 145. |broj17 = 17. |naslov17 = Homer kao Smithers / Homer the Smithers |datum17 = {{premijera|25|2|1996}} |sadržaj17 = Smithers odlazi na odmor i ostavlja Homera kao zamjenu, što dovodi do toga da Burns počne sam obavljati poslove. |brojsve18 = 146. |broj18 = 18. |naslov18 = Dan kad je umrlo nasilje / The Day the Violence Died |datum18 = {{premijera|17|3|1996}} |sadržaj18 = Bart upoznaje Lampwicka, koji tvrdi da je pravi autor Itchyja, pa mu pomogne dobiti odštetu i time uništi studio. Lisa i Bart pokušavaju vratiti seriju, ali otkrivaju da su Lester i Eliza već preuzeli uloge. |brojsve19 = 147. |broj19 = 19. |naslov19 = Riba zvana Selma / A Fish Called Selma |datum19 = {{premijera|24|3|1996}} |sadržaj19 = Troy McClure oživljava karijeru brakom sa Selmom kako bi utišao glasine o svom privatnom životu. Kada mu agent predloži da imaju dijete, Selma odbija sudjelovati u lažnom braku i odlazi. |brojsve20 = 148. |broj20 = 20. |naslov20 = Bart na cesti / Bart on the Road |datum20 = {{premijera|31|3|1996}} |sadržaj20 = Bart krivotvori vozačku dozvolu i odlazi na put s Milhouseom, Nelsonom i Martinom, ali završavaju zaglavljeni u Knoxvilleu. Lisa i Homer mu pomažu vratiti se kući. |brojsve21 = 149. |broj21 = 21. |naslov21 = 22 kratka filma o Springfieldu / 22 Short Films About Springfield |datum21 = {{premijera|14|4|1996}} |sadržaj21 = Bart i Milhouse raspravljaju o životu stanovnika Springfielda, što vodi nizu kratkih priča o različitim likovima. |brojsve22 = 150. |broj22 = 22. |naslov22 = Bijesni Abe Simpson i njegov gunđavi unuk u „Prokletstvu letećih paklenih riba” / Raging Abe Simpson and His Grumbling Grandson in 'The Curse of the Flying Hellfish' |datum22 = {{premijera|28|4|1996}} |sadržaj22 = Bart i Djed otkrivaju tajnu ratnog zavjeta o skrivenim slikama koje pripadaju posljednjem preživjelom članu jedinice. Nakon sukoba s Burnsom, uspijevaju doći do blaga, ali ga država vraća pravom vlasniku. |brojsve23 = 151. |broj23 = 23. |naslov23 = Mnogo vike ni za što / Much Apu About Nothing |datum23 = {{premijera|5|5|1996}} |sadržaj23 = Nakon incidenta s medvjedom, grad uvodi porez za patrolu, a nezadovoljstvo građana vodi prijedlogu za deportaciju imigranata. Obitelj pomaže Apuu dobiti državljanstvo, no prijedlog ipak prolazi i Willie je deportiran. |brojsve24 = 152. |broj24 = 24. |naslov24 = Homerijada / Homerpalooza |datum24 = {{premijera|19|5|1996}} |sadržaj24 = Homer se pridružuje glazbenom festivalu kao izvođač koji podnosi udar topovske kugle i postaje dio turneje. Kada sazna da bi sljedeći nastup mogao biti smrtonosan, odustaje od izvedbe i vraća se u uobičajeni život. |brojsve25 = 153. |broj25 = 25. |naslov25 = Ljeto djevojčice od 127 cm / Summer of 4 Ft. 2 |datum25 = {{premijera|19|5|1996}} |sadržaj25 = Obitelj provodi ljeto u Flandersovoj kući na obali, a Lisa koristi priliku da promijeni svoj imidž i stekne nove prijatelje. Bart otkriva njezinu pravu narav, ali se Lisa ipak pomiri s novom ekipom. |datumHR1 = {{premijera|11|4|2001}}<ref>{{Citiranje novina|title=Srijeda, 11. travnja 2001.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=13476|date=11. travnja 2001.|page=65|url= https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HRT 2, 19.00. Simpsoni VII., crtana serija (1/25)|access-date=26. srpnja 2026.}}</ref> |datumHR2 = {{premijera|18|4|2001}} |datumHR3 = {{premijera|25|4|2001}} |datumHR4 = {{premijera|2|5|2001}} |datumHR5 = {{premijera|9|5|2001}} |datumHR6 = {{premijera|16|5|2001}}<ref>{{Citiranje novina|title=Srijeda, 16. svibnja 2001.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=13508|date=16. svibnja 2001.|page=63|url= https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HRT 2, 19.06. Simpsoni VII., crtana serija (6/25)|access-date=26. srpnja 2026.}}</ref> |datumHR7 = {{premijera|23|5|2001}} |datumHR8 = {{premijera|30|5|2001}} |datumHR9 = {{premijera|6|6|2001}} |datumHR10 = {{premijera|10|6|2001}}<ref>{{Citiranje novina|title=Srijeda, 13. lipnja 2001.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=13535|date=13. lipnja 2001.|page=63|url= https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HRT 2, 19.05. Simpsoni VII., crtana serija (10/25)|access-date=26. srpnja 2026.}}</ref> |datumHR11 = {{premijera|20|6|2001}}<ref>{{Citiranje novina|title=Srijeda, 20. lipnja 2001.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=13542|date=20. lipnja 2001.|page=63|url= https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HRT 2, 19.05. Simpsoni VII., crtana serija (10/25)|access-date=26. srpnja 2026.}}</ref> |datumHR12 = {{premijera|27|6|2001}} |datumHR13 = {{premijera|7|7|2001}} |datumHR14 = {{premijera|11|7|2001}} |datumHR15 = {{premijera|18|7|2001}}<ref>{{Citiranje novina|title=Srijeda, 18. srpnja 2001.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=13569|date=18. srpnja 2001.|page=62|url= https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HRT 2, 19.00. Simpsoni VII., crtana serija (15/25)|access-date=26. srpnja 2026.}}</ref> |datumHR16 = {{premijera|25|7|2001}} |datumHR17 = {{premijera|1|8|2001}} |datumHR18 = {{premijera|8|8|2001}} |datumHR19 = {{premijera|25|8|2001}} |datumHR20 = {{premijera|22|8|2001}} |datumHR21 = {{premijera|29|8|2001}}<ref>{{Citiranje novina|title=Srijeda, 29. kolovoza 2001.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=13609|date=29. kolovoza 2001.|page=55|url= https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HRT 2, 19.05. Simpsoni VII., crtana serija (21/25)|access-date=26. srpnja 2026.}}</ref> |datumHR22 = {{premijera|5|9|2001}}<ref>{{Citiranje novina|title=Srijeda, 5. rujna 2001.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=13616|date=5. rujna 2001.|page=67|url= https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HRT 2, 19.05. Simpsoni VII., crtana serija (22/25)|access-date=26. srpnja 2026.}}</ref> |datumHR23 = {{premijera||9|2001}} |datumHR24 = {{premijera||9|2001}} |datumHR25 = {{premijera|26|9|2001}}<ref>{{Citiranje novina|title=Srijeda, 26. rujna 2001.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=13637|date=26. rujna 2001.|page=71|url= https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HRT 2, 19.05. Simpsoni VII., crtana serija (25/25)|access-date=26. srpnja 2026.}}</ref> }}</onlyinclude> ==Izvori== {{izvori}} {{Simpsoni}} [[Kategorija:Simpsoni]] [[Kategorija:Televizijske sezone]] cw6vwj36s8itgst0lpfu4uk8pwgjpjm 7563918 7563917 2026-07-26T10:40:38Z Flamingounicorn 243866 7563918 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV sezona | bg_colour = #4b498f | slika = Simpsoni logo.png | veličina = | natpis_pod_slikom = | država = {{Z+X|SAD}} | jezik = [[engleski]] | uloge = | broj epizoda = 25 | trajanje = | mreža = [[Fox]] | premijera = {{premijera|17|9|1995}} | finale = {{finale|19|5|1996}} | u_hrv = [[HTV 2]] | premijera_hrv = {{premijera|11|4|2001}} | finale_hrv = {{finale|26|9|2001}} | ostale mreže = [[Disney+]] | web_stranica = | imdb_id = 0096697 }}'''Sedma''' sezona ''[[Simpsoni|Simpsona]]'' premijerno se prikazivala na [[Fox]]u od [[17. rujna]] [[1995.]] do [[19. svibnja]] [[1996]]. Sezona se sastoji od 25 epizoda.<ref>{{citiranje weba|url=https://epguides.com/Simpsons/|title=The Simpsons (a Titles & Air Dates Guide)|language=en|access-date=25. srpnja 2026.|archive-url=http://web.archive.org/web/20260713215454/https://epguides.com/Simpsons/|archive-date=13. srpnja 2026.|website=epguides.com}}</ref> Sezona je u Hrvatskoj premijerno prikazana [[11. travnja]] [[2001.]] na [[HTV 2|Drugom Programu]] [[HRT|Hrvatske radiotelevizije]] te je označila povratak ''Simpsona'' u večernji termin, nakon što su se prethodne sezone tijekom kasnih [[1990]]-ih premijerno prikazivale na [[HTV 3|Trećem programu]] u jutarnjem terminu.<ref>{{Citiranje novina|title=Petak, 6. travnja 2001.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=13471|date=6. travnja 2001.|page=35|url= https://arhiva.vecernji.hr/|quote=Ovog tjedna na HTV-u nove epizode legendarne kultne serije Simpsoni (...) Prije nekoliko godina prikazivali su se radnim danom u prijepodnevnom terminu (...) "Simpsoni" stižu i na naše male ekrane u večernjem terminu}}</ref> ==Glasove posudili== * [[Dan Castellaneta]] kao Homer Simpson, Djed, Barney Gumble * [[Julie Kavner]] kao Marge Simpson, Patty Bouvier, Selma Bouvier * [[Nancy Cartwright]] kao Bart Simpson, Maggie Simpson, Nelson Muntz * [[Yeardley Smith]] kao Lisa Simpson * [[Hank Azaria]] kao Moe Szyslak, Načelnik Wiggum, Profesor Frink * [[Harry Shearer]] kao Mr. Burns, Ned Flanders, Ravnatelj Skinner ==Epizode== {{glavni|Popis epizoda serije Simpsoni}} <onlyinclude>{{Popis epizoda |članak = Simpsoni (7. sezona) |boja = #4b498f |brojsve1 = 129. |broj1 = 1. |naslov1 = Tko je upucao g. Burnsa? - Drugi dio / Who Shot Mr. Burns? (2) |datum1 = {{premijera|17|9|1995}} |sadržaj1 = Policija istražuje napad na Burnsa i pogrešno zaključi da je Homer kriv. Lisa otkriva dokaze koji oslobađaju Homera, a Burns se budi i otkriva da je počinitelj Maggie. |brojsve2 = 130. |broj2 = 2. |naslov2 = Radioaktivni čovjek / Radioactive Man |datum2 = {{premijera|24|9|1995}} |sadržaj2 = [[Springfield (Simpsoni)|Springfield]] postaje lokacija snimanja novog filma, a Milhouse dobiva ulogu Fallout Boya. Produkcija se raspada kada Milhouse pobjegne i odbije se vratiti. |brojsve3 = 131. |broj3 = 3. |naslov3 = Dome, slatki dom-dili-dome / Home Sweet Homediddly-Dum-Doodily |datum3 = {{premijera|1|10|1995}} |sadržaj3 = Zbog nesporazuma, Bart, Lisa i Maggie završavaju kod Flandersa, dok Homer i Marge moraju položiti roditeljski tečaj. Obitelj se ponovno okuplja nakon što spriječe Flandersa da [[krštenje|krsti]] djecu. |brojsve4 = 132. |broj4 = 4. |naslov4 = Bart prodaje svoju dušu / Bart Sells His Soul |datum4 = {{premijera|8|10|1995}} |sadržaj4 = Bart prodaje svoju “dušu” Milhouseu i počinje primjećivati čudne promjene u ponašanju. Lisa mu je na kraju vraća, dok Moe odustaje od obiteljskog restorana i vraća se svom baru. |brojsve5 = 133. |broj5 = 5. |naslov5 = Lisa vegetarijanka / Lisa the Vegetarian |datum5 = {{premijera|15|10|1995}} |sadržaj5 = Nakon posjeta [[zoološki vrt|zoološkom vrtu]] Lisa postaje [[Vegetarijanska prehrana|vegetarijanka]] i sukobi se s obitelji zbog roštilja. Apu joj pomaže pronaći ravnotežu, a Lisa se pomiri s Homerom. |brojsve6 = 134. |broj6 = 6. |naslov6 = Kućica strave na drvetu VI / Treehouse of Horror VI |datum6 = {{premijera|29|10|1995}} |sadržaj6 = |brojsve7 = 135. |broj7 = 7. |naslov7 = Ogromni Homer / King-Size Homer |datum7 = {{premijera|5|11|1995}} |sadržaj7 = Homer namjerno dobiva na težini kako bi radio od kuće i izbjegao novi program vježbanja u elektrani. Kada zbog njegove nepažnje prijeti topljenje reaktora, uspijeva spriječiti nesreću. |brojsve8 = 136. |broj8 = 8. |naslov8 = Majka Simpson / Mother Simpson |datum8 = {{premijera|19|11|1995}} |sadržaj8 = Homer otkriva da mu je majka živa i slučajno je ponovno susreće nakon desetljeća skrivanja. Ona priznaje da je u bijegu zbog aktivnosti iz 1969., pa se nakon Burnsova otkrića mora vratiti u bijeg. |brojsve9 = 137. |broj9 = 9. |naslov9 = Posljednji bljesak Pomoćnika Boba / Sideshow Bob's Last Gleaming |datum9 = {{premijera|26|11|1995}} |sadržaj9 = Sideshow Bob krade atomsku bombu i zahtijeva ukidanje televizije u Springfieldu. Bart i Lisa ga pronalaze u Duffovom balonu, a Bobov pokušaj napada na Krustyja propada i on se vraća u zatvor. |brojsve10 = 138. |broj10 = 10. |naslov10 = Simpsoni: spektakularna 138. epizoda / The Simpsons 138th Episode Spectacular |datum10 = {{premijera|3|12|1995}} |sadržaj10 = Troy McClure vodi specijal s arhivskim snimkama, ranim kratkim filmovima i neemitiranim scenama iz serije. Prikazuje se i alternativni završetak priče o tome tko je upucao g. Burnsa. |brojsve11 = 139. |broj11 = 11. |naslov11 = Marge nije ponosna / Marge Be Not Proud |datum11 = {{premijera|17|12|1995}} |sadržaj11 = Bart pokušava ukrasti videoigru, ali ga zaštitar uhvati i zabrani mu ulazak u trgovinu. Kada obitelj ondje snima božićnu fotografiju, Bartova krađa se otkriva, a on pokušava vratiti majčino povjerenje darom koji ju dirne. |brojsve12 = 140. |broj12 = 12. |naslov12 = Tim Homer / Team Homer |datum12 = {{premijera|7|1|1996}} |sadržaj12 = Homer sastavlja kuglaški tim i uz Burnsovo slučajno financiranje postiže dobre rezultate. Burns se kasnije pridružuje ekipi, narušava igru, a nakon pobjede u finalu prisvaja trofej; istodobno škola uvodi uniforme zbog Bartove provokativne majice. |brojsve13 = 141. |broj13 = 13. |naslov13 = Dva loša susjeda / Two Bad Neighbors |datum13 = {{premijera|14|1|1996}} |sadržaj13 = George Bush seli u Springfield i sukobljava se s Bartom, što dovodi do incidenta u kojem Bush izgubi kontrolu. Homer pokreće niz podvala, a Bush na kraju napušta grad i zamjenjuje ga Gerald Ford. |brojsve14 = 142. |broj14 = 14. |naslov14 = Prizori iz klasne borbe u Springfieldu / Scenes from the Class Struggle in Springfield |datum14 = {{premijera|4|2|1996}} |sadržaj14 = Marge ulazi u svijet country kluba zahvaljujući Chanel odijelu koje stalno prepravlja kako bi izgledalo novo. Na gala večeri shvaća da se udaljila od obitelji i odustaje od članstva. |brojsve15 = 143. |broj15 = 15. |naslov15 = Bart cinkaroš / Bart the Fink |datum15 = {{premijera|11|2|1996}} |sadržaj15 = Bart nenamjerno razotkriva Krustyjevu poreznu prijevaru, što dovodi do istrage i Krustyjeva lažnog nestanka. Bart i Lisa ga pronalaze pod novim identitetom i nagovaraju ga da se vrati na televiziju. |brojsve16 = 144. |broj16 = 16. |naslov16 = Lisa ikonoklast / Lisa the Iconoclast |datum16 = {{premijera|18|2|1996}} |sadržaj16 = Lisa otkriva da je Jebediah Springfield zapravo pirat Hans Sprungfeld, ali grad odbija prihvatiti istinu. Kada shvati da mit ujedinjuje zajednicu, odustaje od namjere da ga sruši. |brojsve17 = 145. |broj17 = 17. |naslov17 = Homer kao Smithers / Homer the Smithers |datum17 = {{premijera|25|2|1996}} |sadržaj17 = Smithers odlazi na odmor i ostavlja Homera kao zamjenu, što dovodi do toga da Burns počne sam obavljati poslove. |brojsve18 = 146. |broj18 = 18. |naslov18 = Dan kad je umrlo nasilje / The Day the Violence Died |datum18 = {{premijera|17|3|1996}} |sadržaj18 = Bart upoznaje Lampwicka, koji tvrdi da je pravi autor Itchyja, pa mu pomogne dobiti odštetu i time uništi studio. Lisa i Bart pokušavaju vratiti seriju, ali otkrivaju da su Lester i Eliza već preuzeli uloge. |brojsve19 = 147. |broj19 = 19. |naslov19 = Riba zvana Selma / A Fish Called Selma |datum19 = {{premijera|24|3|1996}} |sadržaj19 = Troy McClure oživljava karijeru brakom sa Selmom kako bi utišao glasine o svom privatnom životu. Kada mu agent predloži da imaju dijete, Selma odbija sudjelovati u lažnom braku i odlazi. |brojsve20 = 148. |broj20 = 20. |naslov20 = Bart na cesti / Bart on the Road |datum20 = {{premijera|31|3|1996}} |sadržaj20 = Bart krivotvori vozačku dozvolu i odlazi na put s Milhouseom, Nelsonom i Martinom, ali završavaju zaglavljeni u Knoxvilleu. Lisa i Homer mu pomažu vratiti se kući. |brojsve21 = 149. |broj21 = 21. |naslov21 = 22 kratka filma o Springfieldu / 22 Short Films About Springfield |datum21 = {{premijera|14|4|1996}} |sadržaj21 = Bart i Milhouse raspravljaju o životu stanovnika Springfielda, što vodi nizu kratkih priča o različitim likovima. |brojsve22 = 150. |broj22 = 22. |naslov22 = Bijesni Abe Simpson i njegov gunđavi unuk u „Prokletstvu letećih paklenih riba” / Raging Abe Simpson and His Grumbling Grandson in 'The Curse of the Flying Hellfish' |datum22 = {{premijera|28|4|1996}} |sadržaj22 = Bart i Djed otkrivaju tajnu ratnog zavjeta o skrivenim slikama koje pripadaju posljednjem preživjelom članu jedinice. Nakon sukoba s Burnsom, uspijevaju doći do blaga, ali ga država vraća pravom vlasniku. |brojsve23 = 151. |broj23 = 23. |naslov23 = Mnogo vike ni za što / Much Apu About Nothing |datum23 = {{premijera|5|5|1996}} |sadržaj23 = Nakon incidenta s medvjedom, grad uvodi porez za patrolu, a nezadovoljstvo građana vodi prijedlogu za deportaciju imigranata. Obitelj pomaže Apuu dobiti državljanstvo, no prijedlog ipak prolazi i Willie je deportiran. |brojsve24 = 152. |broj24 = 24. |naslov24 = Homerijada / Homerpalooza |datum24 = {{premijera|19|5|1996}} |sadržaj24 = Homer se pridružuje glazbenom festivalu kao izvođač koji podnosi udar topovske kugle i postaje dio turneje. Kada sazna da bi sljedeći nastup mogao biti smrtonosan, odustaje od izvedbe i vraća se u uobičajeni život. |brojsve25 = 153. |broj25 = 25. |naslov25 = Ljeto djevojčice od 127 cm / Summer of 4 Ft. 2 |datum25 = {{premijera|19|5|1996}} |sadržaj25 = Obitelj provodi ljeto u Flandersovoj kući na obali, a Lisa koristi priliku da promijeni svoj imidž i stekne nove prijatelje. Bart otkriva njezinu pravu narav, ali se Lisa ipak pomiri s novom ekipom. |datumHR1 = {{premijera|11|4|2001}}<ref>{{Citiranje novina|title=Srijeda, 11. travnja 2001.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=13476|date=11. travnja 2001.|page=65|url= https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HRT 2, 19.00. Simpsoni VII., crtana serija (1/25)|access-date=26. srpnja 2026.}}</ref> |datumHR2 = {{premijera|18|4|2001}} |datumHR3 = {{premijera|25|4|2001}} |datumHR4 = {{premijera|2|5|2001}} |datumHR5 = {{premijera|9|5|2001}} |datumHR6 = {{premijera|16|5|2001}}<ref>{{Citiranje novina|title=Srijeda, 16. svibnja 2001.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=13508|date=16. svibnja 2001.|page=63|url= https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HRT 2, 19.06. Simpsoni VII., crtana serija (6/25)|access-date=26. srpnja 2026.}}</ref> |datumHR7 = {{premijera|23|5|2001}} |datumHR8 = {{premijera|30|5|2001}} |datumHR9 = {{premijera|6|6|2001}} |datumHR10 = {{premijera|10|6|2001}}<ref>{{Citiranje novina|title=Srijeda, 13. lipnja 2001.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=13535|date=13. lipnja 2001.|page=63|url= https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HRT 2, 19.05. Simpsoni VII., crtana serija (10/25)|access-date=26. srpnja 2026.}}</ref> |datumHR11 = {{premijera|20|6|2001}}<ref>{{Citiranje novina|title=Srijeda, 20. lipnja 2001.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=13542|date=20. lipnja 2001.|page=63|url= https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HRT 2, 19.05. Simpsoni VII., crtana serija (10/25)|access-date=26. srpnja 2026.}}</ref> |datumHR12 = {{premijera|27|6|2001}} |datumHR13 = {{premijera|7|7|2001}} |datumHR14 = {{premijera|11|7|2001}} |datumHR15 = {{premijera|18|7|2001}}<ref>{{Citiranje novina|title=Srijeda, 18. srpnja 2001.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=13569|date=18. srpnja 2001.|page=62|url= https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HRT 2, 19.00. Simpsoni VII., crtana serija (15/25)|access-date=26. srpnja 2026.}}</ref> |datumHR16 = {{premijera|25|7|2001}} |datumHR17 = {{premijera|1|8|2001}} |datumHR18 = {{premijera|8|8|2001}} |datumHR19 = {{premijera|25|8|2001}} |datumHR20 = {{premijera|22|8|2001}} |datumHR21 = {{premijera|29|8|2001}}<ref>{{Citiranje novina|title=Srijeda, 29. kolovoza 2001.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=13609|date=29. kolovoza 2001.|page=55|url= https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HRT 2, 19.05. Simpsoni VII., crtana serija (21/25)|access-date=26. srpnja 2026.}}</ref> |datumHR22 = {{premijera|5|9|2001}}<ref>{{Citiranje novina|title=Srijeda, 5. rujna 2001.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=13616|date=5. rujna 2001.|page=67|url= https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HRT 2, 19.05. Simpsoni VII., crtana serija (22/25)|access-date=26. srpnja 2026.}}</ref> |datumHR23 = {{premijera||9|2001}} |datumHR24 = {{premijera||9|2001}} |datumHR25 = {{premijera|26|9|2001}}<ref>{{Citiranje novina|title=Srijeda, 26. rujna 2001.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=13637|date=26. rujna 2001.|page=71|url= https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HRT 2, 19.05. Simpsoni VII., crtana serija (25/25)|access-date=26. srpnja 2026.}}</ref> }}</onlyinclude> ==Izvori== {{izvori}} {{Simpsoni}} [[Kategorija:Simpsoni]] [[Kategorija:Televizijske sezone]] seu509nk2iyygikrlu4xbc9f3bp8tuc 3 815895 7563922 2026-07-26T10:47:56Z Tulkas Astaldo 38717 Doobrodošlica 7563922 wikitext text/x-wiki {{uvodni tečaj}} '''Filmofilović''', dobro došli na '''[[Wikipedija|Wikipediju]] na [[hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]]''' – slobodnu [[enciklopedija|enciklopediju]]! Pozivamo Vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije započete 16. veljače 2003. godine. Molimo Vas, upoznajte se s osnovnim načelima Wikipedije: : [[Wikipedija:Pet_stupova_Wikipedije|'''Pet stupova Wikipedije''']] − što je i na čemu se temelji Wikipedija : [[Wikipedija:Provjerljivost|'''Izvori i provjerljivost''']] − kako uspješno činiti Wikipediju boljom : [[Wikipedija:Slike|'''Slike''']] − kakve slike smijete postavljati na Wikipediju. Uređivanje možete vježbati na [[Wikipedija:Stranica za vježbanje|'''stranici za vježbanje''']]. U slučaju da Vam zatreba pomoć javite se dodijeljenom mentoru ili postavite pitanje u [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]]; odgovor će brzo stići. Probleme s uređivanjem ili s postupanjem drugih suradnika dajte [[WP:NPA|na pažnju administratorima]]. Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, a komentare na [[Wikipedija:Stranice za razgovor|stranicama za razgovor]], suradničkim stranicama i [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]] potpisujte tako da na alatnoj traci izaberete [[Slika:Signature_icon.png]] ili [[Slika:OOjs UI icon signature-ltr.svg|20px]] ili tako da napišete četiri tilde, što kod uređivanja izgleda ovako '''<nowiki>~~~~</nowiki>'''. Pri odgovaranju drugim suradnicima koristite znak '''@''' uz njihovo suradničko ime kako biste im poslali obavijest o odgovoru (na primjer: @[[Suradnik:{{PAGENAME}}|Filmofilović]]).<br> Svoju suradničku stranicu imena »[[Suradnik:{{PAGENAME}}|Suradnik:Filmofilović]]« možete uređivati po želji, u skladu s [[Wikipedija:Suradnička stranica|pravilima uređivanja suradničke stranice]]. Možete je popuniti [[Wikipedija:Suradnički okvirići|suradničkim okvirima]] i upisati nazive članaka koje ste započeli ili namjeravate stvoriti. Molimo Vas da prilikom uređivanja '''ne stavljate [[Wikipedija:Kršenje autorskih prava|radove zaštićene autorskim pravima]]''' bez dopuštenja! Nemojte izravno kopirati sadržaje s drugih internetskih stranica ako nemate izričito dopuštenje. Ako imate dopuštenje, napišite to na stranici za razgovor ili ga jednostavno dodajte [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja|ovdje]], a to obvezno napravite prije nego započnete s pisanjem preuzetog teksta. Svi doprinosi Wikipediji pod licencijom su [http://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/hr/ Creative Commons: Imenuj autora/Dijeli pod istim uvjetima]. Ako ne želite da se Vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ćete sav sadržaj sami napisati, najbolje prepričavajući sadržaj vjerodostojnih izvora, ili ćete ga prepisati iz nečeg što je u [[javno vlasništvo|javnom vlasništvu]] ili pod sličnom slobodnom licencijom, uvijek navodeći izvore. '''If you don't speak Croatian''': This is a welcome message sent to new users of the Croatian Wikipedia. Još jednom, dobro došli! --[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 12:47, 26. srpnja 2026. (CEST) 5wp8iel7no8y9apu4b1kplq2pbqifmz